Wikipedia bswiki https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana MediaWiki 1.46.0-wmf.24 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedia Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk Topic 0 3874 3837821 3818052 2026-04-28T14:44:47Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3837821 wikitext text/x-wiki {{Infokutija etnička grupa | grupa = Južni Slaveni | izvorno_ime = | ukupno = oko 30.000.000 | regija1 = {{ZID|Srbija}} | pop1 = 6,647,003 (isključujući Kosovo) | ref1 = )<ref name="Census 2022">{{cite web | url=https://popis2022.stat.gov.rs/en-us/5-vestisaopstenja/news-events/20230428-konacnirezpopisa/ | title=Final results of the Census of Population, Households and Dwellings, 2022 | publisher=Statistical Office of the Republic of Serbia | date=28. 4. 2023 | access-date=28. 4. 2023 | language=en}}</ref> | regija2 = {{ZID|Bugarska}} | pop2 = 6.447.710 | ref2 = | regija3 = {{ZID|Hrvatska}} | pop3 = 3.855.641 | ref3 = <ref>{{cite web |url = https://podaci.dzs.hr/2023/en/58064 |title = POPULATION ESTIMATE OF THE REPUBLIC OF CROATIA, 2022 |website = podaci.dzs.hr |date = 8 Sep 2023 |access-date = 21 Sep 2023}}</ref> | regija4 = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | pop4 = 3.475.000 | ref4 = <ref name="Popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini, 2013: Rezultati Popisa / Census of Population, Households and Dwellings in Bosnia and Herzegovina, 2013: Final Results |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/RezultatiPopisa_BS.pdf |last=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine / Agency for Statistics of Bosnia and Herzegovina |date=2016 |language=bs,en |access-date=21. 6. 2021 |archive-date=25. 6. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210625224417/https://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/RezultatiPopisa_BS.pdf |url-status=live }}</ref> | regija5 = {{ZID|Slovenija}} | pop5 = 2,120,937 | ref5 = <ref name="Statistical Office of Slovenia">{{cite web|url=https://www.stat.si/StatWeb/en/News/Index/11421|title=Population, 1 October 2022|access-date=17. 3. 2023|publisher=[[Statistical Office of Slovenia]]|archive-date=6. 11. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231106194555/https://www.stat.si/StatWeb/en/News/Index/11421|url-status=dead}}</ref> | regija6 = {{ZID|Sjeverna Makedonija}} | pop6 = 1.836.713 | ref6 = <ref name="2021 census">{{Cite web |title=State Statistical Office – News release: Census of Population, Households and Dwellings in the Republic of North Macedonia, 2021 – first dataset ,2021 |url=https://www.stat.gov.mk/PrikaziSoopstenie_en.aspx?rbrtxt=146 |access-date=30. 3. 2022 |website=Stat.gov.mk}}</ref> | regija7 = {{ZID|Kosovo}} | pop7 = 1.761.985 | ref7 = <ref>{{Cite web|url=https://data.worldbank.org/indicator/SP.POP.TOTL?locations=XK|title=Population of Kosovo|date=2022|access-date=10. 8. 2022|archive-date=19. 7. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190719142637/https://data.worldbank.org/indicator/SP.POP.TOTL?locations=XK|url-status=live}}</ref> | regija8 = {{ZID|Crna Gora}} | pop8 = 602.445 | ref8 = <ref>{{cite web | url=https://www.monstat.org/eng/page.php?id=234&pageid=48 | title=Statistical Office of Montenegro - MONSTAT | access-date=29. 11. 2023 | archive-date=27. 12. 2023 | archive-url=https://web.archive.org/web/20231227190720/https://www.monstat.org/eng/page.php?id=234&pageid=48 | url-status=dead }}</ref> | jezici = [[Istočnojužnoslavenski jezici]] <br> [[Bugarski jezik|bugarski]], <br> [[Makedonski jezik|makedonski]], <br> [[Zapadnojužnoslavenski jezici]] <br> [[Srpskohrvatski jezik]] <br> <small>[[Bosanski jezik|Bosanski]], [[Hrvatski jezik|Hrvatski]], [[Crnogorski jezik|Crnogorski]], [[Srpski jezik|Srpski]] <br> </small>[[Slovenski jezik|Slovenski]] | vjera = [[Pravoslavna crkva]], [[Rimokatoličanstvo|Katolička crkva]], [[Sunitski islam|Islam]] | vezano = Drugi [[slaveni]] }} [[Datoteka:Slavic europe.png|mini|300p|desno|Države Evrope u kojima Južni Slaveni čine većinu stanovništva (crna boja)]] '''Južni Slaveni''' su [[Slaveni|slavenski narodi]], koji naseljavaju [[Balkan]]sko poluostrvo, Panonsku niziju (zemlje sjeverno od Dunava i Save) i istočne Alpe.Geografski odvojeni od [[Zapadni Slaveni|Zapadnih]] i [[Istočni Slaveni|Istočnih Slovena]] [[Austrija|Austrijom]], [[Mađarska|Mađarskom]], [[Rumunija|Rumunijom]] i [[Crno more|Crnim morem]], Južni Sloveni danas žive u [[Bugarska|Bugarskoj]], [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]], [[Srbija|Srbiji]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]] su većinom [[Pravoslavlje|pravoslavci]], dok su južni Slaveni koji žive u [[Slovenija|Sloveniji]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]] većinom [[Rimokatoličanstvo|katolici]] ([[Hrvati]], [[Slovenci]]). U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] su zastupljene sve tri vjere: [[Islam|muslimani]] (većinski [[Bošnjaci]]), pravoslavci (većinski [[Srbi]]) i katolici (većinski [[Hrvati]]). U svijetu ukupno ima otprilike 33 miliona Južnih Slavena. Oni su istovremeno i najveća jezična grupa [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]. U 20. vijeku, država Jugoslavija ujedinila je većinu južnoslovenskih naroda i zemalja — sa izuzetkom Bugara i Bugarske — u jednu državu . Panslavenski koncept Jugoslavije pojavio se u Hrvatskoj krajem 17. vijeka, u to vrijeme dio [[Habsburška Monarhija|Habsburške monarhije]], a dobio je na značaju kroz [[ilirski pokret]] u 19. stoljeću. Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, preimenovana u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]] 1929, proglašena je 1. decembra 1918, nakon ujedinjenja Države Slovenaca, Hrvata i Srba sa kraljevinama Srbijom i Crnom Gorom. Raspadom Jugoslavije početkom 1990-ih, formirano je nekoliko nezavisnih suverenih država. Termin "Jugosloveni" je bio, a ponekad se i dalje koristi kao sinonim za "Južne Slovene", ali nikada ne uključuje Bugare, a ponekad se odnosi samo na građane ili stanovnike bivše Jugoslavije, ili samo na one koji su se zvanično registrovali kao etnički Jugosloveni. == Južnoslavenski narodi i etničke grupe == Zapadna grupa: * [[Bošnjaci]] ** [[Bošnjaci Kosova|Goranci]] * [[Crnogorci]] * [[Hrvati]] ** [[Bokelji]] ** [[Bunjevci]] ** [[Gradišćanski Hrvati]] ** [[Janjevci]] ** [[Moliški Hrvati]] ** [[Šokci]] * [[Jugoslaveni]](nepriznati narod) * [[Krašovani]](nepriznati narod) * [[Slovenci]] ** [[Kranjci]] * [[Srbi]] **[[Goranci]] Istočna grupa: * [[Bugari]] ** [[Pomaci]] * [[Makedonci]] == Simboli == [[Datoteka:Flag of Yugoslavia (1918–1943).svg|250p|mini|Trobojnica]] Južni Slaveni pošto nikada u potpunosti nisu imali zajedničku državu nisu imali ni jedinstvene simbole (grbove ili zastave). Ipak najpoznatijom južnoslavenskom zastavom se smatra jugoslavenska trobojnica. Ona je zapravo predstavljala 6 južnoslavenskih naroda(Slovence, Hrvate, Srbe, Bošnjake, Crnogorce i Makedonce). Uvedena je u doba Kraljevine SHS i uz blage izmjene(poput ubacivanja/izbacivanja crvene petokrake u središte trobojnice) preživjela je u sve tri Jugoslavije(kraljevskoj, socijalističkoj i srbijansko-crnogorskoj). U potpunosti je ukinuta proglašavanjem nezavisnosti Crne Gore, a jugonostalgičari je i dalje smatraju svojom zastavom. == Trobojnice po etničkim grupama == * Slovenci: bijelo-plavo-crveno * Hrvati: crveno-bijelo-plavo * Srbi i Crnogorci: crveno-plavo-bijelo * Bugari: bijelo-zeleno-crveno == Primjeri trobojnica == <gallery> Datoteka:Flag of the Slovene Nation.svg|Slovenci Datoteka:Flag of the Kingdom of Croatia.svg|Hrvati Datoteka:Civil Flag of Serbia.svg|Srbi Datoteka:Flag of Bulgaria.svg|Bugari </gallery> ==Reference== {{Refspisak}} == Izvori == {{refbegin}} ;Primarni izvori * {{Cite book|editor-last=Moravcsik|editor-first=Gyula|editor-link=Gyula Moravcsik|title=Constantine Porphyrogenitus: De Administrando Imperio|year=1967|orig-year=1949|edition=2nd revised|location=Washington D.C.|publisher=Dumbarton Oaks Center for Byzantine Studies|url=https://books.google.com/books?id=3al15wpFWiMC|isbn=9780884020219|access-date=9. 3. 2018|archive-date=20. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230120171955/https://books.google.com/books?id=3al15wpFWiMC|url-status=live}} * {{Cite book|editor-last=Scholz|editor-first=Bernhard Walter|title=Carolingian Chronicles: Royal Frankish Annals and Nithard's Histories|year=1970|publisher=University of Michigan Press|url=https://books.google.com/books?id=sTzl6wFjehMC|isbn=0472061860|access-date=9. 3. 2018|archive-date=27. 9. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230927202758/https://books.google.com/books?id=sTzl6wFjehMC|url-status=live}} ;Knjige * {{Cite book|last=Barford|first=Paul M.|title=The Early Slavs: Culture and Society in Early Medieval Eastern Europe|year=2001|location=Ithaca, NY|publisher=Cornell University Press|url=https://books.google.com/books?id=1Z9ItAtbJ5AC|isbn=0801439779|access-date=9. 3. 2018|archive-date=6. 10. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231006145142/https://books.google.com/books?id=1Z9ItAtbJ5AC|url-status=live}} * {{cite book|last=Castellan|first=Georges|title=History of the Balkans: From Mohammed the Conqueror to Stalin|url=https://books.google.com/books?id=1G5pAAAAMAAJ|year=1992|publisher=East European Monographs|isbn=978-0-88033-222-4|access-date=19. 3. 2018|archive-date=6. 10. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231006145151/https://books.google.com/books?id=1G5pAAAAMAAJ|url-status=live}} * {{Cite book|last=Curta|first=Florin|author-link=Florin Curta|title=The Making of the Slavs: History and Archaeology of the Lower Danube Region, c. 500–700|year=2001|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|url=https://books.google.com/books?id=rcFGhCVs0sYC|isbn=9781139428880|access-date=2. 8. 2017|archive-date=27. 9. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230927203144/https://books.google.com/books?id=rcFGhCVs0sYC|url-status=live}} * {{Southeastern Europe in the Middle Ages, 500–1250}} * {{Cite book|last=Dvornik|first=Francis|author-link=Francis Dvornik|title=The Slavs in European History and Civilization|year=1962|location=New Brunswick|publisher=Rutgers University Press|url=https://archive.org/details/slavsineuropeanh0000dvor|url-access=registration|isbn=9780813507996}} * {{The Early Medieval Balkans}} * {{The Late Medieval Balkans}} * {{Cite book|last=Fine|first=John Van Antwerp Jr.|author-link=John Van Antwerp Fine Jr.|title=When Ethnicity Did Not Matter in the Balkans: A Study of Identity in Pre-Nationalist Croatia, Dalmatia, and Slavonia in the Medieval and Early-Modern Periods|year=2005|location=Ann Arbor, Michigan|publisher=University of Michigan Press|url=https://books.google.com/books?id=wEF5oN5erE0C|isbn=0472025600|access-date=9. 3. 2018|archive-date=27. 9. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230927203730/https://books.google.com/books?id=wEF5oN5erE0C|url-status=live}} * {{cite book|last=Hupchick|first=Dennis P.|title=The Balkans: From Constantinople to Communism|url=https://books.google.com/books?id=N-Dh3D_VPdwC|year=2004|orig-year=2002|publisher=Palgrave Macmillan|isbn=978-1-4039-6417-5|access-date=19. 3. 2018|archive-date=6. 10. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231006145200/https://books.google.com/books?id=N-Dh3D_VPdwC|url-status=live}} * {{cite book|last=James|first=Edward|title=Europe's Barbarians AD 200-600|url=https://books.google.com/books?id=zlYSBAAAQBAJ&pg=PA95|year=2014|publisher=Routledge|isbn=978-1-317-86825-5|access-date=15. 7. 2020|archive-date=6. 10. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231006145211/https://books.google.com/books?id=zlYSBAAAQBAJ&pg=PA95#v=onepage&q&f=false|url-status=live}} * {{Cite journal|last=Janković|first=Đorđe|title=The Slavs in the 6th Century North Illyricum|journal=Гласник Српског археолошког друштва|year=2004|volume=20|pages=39–61|url=http://www.rastko.rs/arheologija/delo/13047|access-date=8. 3. 2018|archive-date=23. 1. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130123101219/http://www.rastko.rs/arheologija/delo/13047|url-status=live}} * {{Cite book|last=Jelavich|first=Barbara|author-link=Barbara Jelavich|title=History of the Balkans: Eighteenth and Nineteenth Centuries|volume=1|year=1983a|publisher=Cambridge University Press|url=https://books.google.com/books?id=qR4EeOrTm-0C|isbn=9780521274586|access-date=19. 3. 2018|archive-date=23. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230123132943/https://books.google.com/books?id=qR4EeOrTm-0C|url-status=live}} * {{Cite book|last=Jelavich|first=Barbara|author-link=Barbara Jelavich|title=History of the Balkans: Twentieth Century|volume=2|year=1983b|publisher=Cambridge University Press|url=https://books.google.com/books?id=Hd-or3qtqrsC|isbn=9780521274593}} * {{cite book|last1=Kaimakamova|first1=Miliana|last2=Salamon|first2=Maciej|title=Byzantium, new peoples, new powers: the Byzantino-Slav contact zone, from the ninth to the fifteenth century|url=https://books.google.com/books?id=85giAQAAIAAJ|year=2007|publisher=Towarzystwo Wydawnicze "Historia Iagellonica"|isbn=978-83-88737-83-1|access-date=19. 3. 2018|archive-date=6. 10. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231006145204/https://books.google.com/books?id=85giAQAAIAAJ|url-status=live}} * {{cite book|first=Frank A.|last=Kmietowicz|title=Ancient Slavs|url=https://books.google.com/books?id=amTxAAAAMAAJ|year=1976|publisher=Worzalla Publishing Company|access-date=15. 7. 2020|archive-date=6. 10. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231006145144/https://books.google.com/books?id=amTxAAAAMAAJ|url-status=live}} * {{cite book|last=Kobyliński|first=Zbigniew|title=The Slavs|work=The New Cambridge Medieval History: Volume 1, C.500-c.700|url=https://books.google.com/books?id=JcmwuoTsKO0C&pg=PA524|year=1995|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-36291-7|pages=524|access-date=19. 3. 2018|archive-date=15. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230115221953/https://books.google.com/books?id=JcmwuoTsKO0C&pg=PA524|url-status=live}} * {{cite book|last=Kobyliński|first=Zbigniew|chapter=The Slavs|editor=Fouracre, Paul|title=The New Cambridge Medieval History, Volume 1: c.500–c.700|publisher=Cambridge University Press|year=2005|url=https://books.google.com/books?id=JcmwuoTsKO0C|isbn=978-0-521-36291-7|access-date=19. 3. 2018|archive-date=28. 9. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230928201330/https://books.google.com/books?id=JcmwuoTsKO0C|url-status=live}} * {{cite book|last=Obolensky|first=Dimitri|author-link=Dimitri Obolensky|title=The Byzantine Commonwealth: Eastern Europe, 500-1453|year=1974|orig-year=1971|location=London|publisher=Cardinal|isbn=9780351176449|url=https://books.google.com/books?id=RlBoAAAAMAAJ|access-date=9. 3. 2018|archive-date=21. 9. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230921093756/https://books.google.com/books?id=RlBoAAAAMAAJ|url-status=live}} * {{cite book|last=Ostrogorsky|first=George|author-link=George Ostrogorsky|year=1956|title=History of the Byzantine State|location=Oxford|publisher=Basil Blackwell|url=https://books.google.com/books?id=Bt0_AAAAYAAJ|access-date=9. 3. 2018|archive-date=23. 4. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230423035501/https://books.google.com/books?id=Bt0_AAAAYAAJ|url-status=live}} * {{cite book|last=Portal|first=Roger|title=The Slavs|edition=Translated from French|translator=Evans, Patrick|url=https://books.google.com/books?id=AXMvAQAAMAAJ|year=1969|orig-year=1965|publisher=Weidenfeld & Nicolson|pages=<!--90–107, 242–250, 364–389, 440–450-->|isbn=9780297763130|access-date=21. 3. 2018|archive-date=6. 10. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231006145144/https://books.google.com/books?id=AXMvAQAAMAAJ|url-status=live}} * {{cite book|last=Runciman|first=Steven|author-link=Steven Runciman|title=A History of the First Bulgarian Empire|year=1930|location=London|publisher=G. Bell & Sons|isbn=9780598749222|url=https://books.google.com/books?id=Y-NBAAAAYAAJ|access-date=20. 10. 2020|archive-date=6. 10. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231006145648/https://books.google.com/books?id=Y-NBAAAAYAAJ|url-status=live}} * {{cite book|editor-last=Samardžić|editor-first1=Radovan|editor-link1=Radovan Samardžić|editor-last2=Duškov|editor-first2=Milan|title=Serbs in European Civilization|year=1993|location=Belgrade|publisher=Nova, Serbian Academy of Sciences and Arts, Institute for Balkan Studies|url=https://books.google.com/books?id=O3MtAQAAIAAJ|isbn=9788675830153}} * {{cite book|last=Singleton|first=Fred|title=A Short History of the Yugoslav Peoples|url=https://archive.org/details/shorthistoryofyu0000sing|url-access=registration|year=1985|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-27485-2}} * {{cite book|last=Stavrianos|first=Leften Stavros|author-link=L. S. Stavrianos|title=The Balkans Since 1453|url=https://books.google.com/books?id=xcp7OXQE0FMC|year=2000|publisher=C. Hurst & Co. Publishers|isbn=978-1-85065-551-0}} * {{cite book|last=Vlasto|first=Alexis P.|author-link=Alexis P. Vlasto|title=The Entry of the Slavs into Christendom: An Introduction to the Medieval History of the Slavs|year=1970|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|url=https://books.google.com/books?id=fpVOAAAAIAAJ|isbn=9780521074599|access-date=8. 3. 2018|archive-date=20. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230120164740/https://books.google.com/books?id=fpVOAAAAIAAJ|url-status=live}} *{{cite book|last=Živković|first=Tibor|author-link=Tibor Živković|year=2002|title=Јужни Словени под византијском влашћу 600-1025|trans-title=South Slavs under the Byzantine Rule (600–1025)|url=https://books.google.com/books?id=oE-gAAAAMAAJ|location=Belgrade|publisher=Историјски институт САНУ|isbn=9788677430276|access-date=15. 7. 2020|archive-date=27. 9. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230927203640/https://books.google.com/books?id=oE-gAAAAMAAJ|url-status=live}} * {{cite book|last=Živković|first=Tibor|author-link=Tibor Živković|year=2008|title=Forging unity: The South Slavs between East and West 550–1150|location=Belgrade|publisher=The Institute of History, Čigoja štampa|isbn=9788675585732|url=https://books.google.com/books?id=JlIsAQAAIAAJ|access-date=25. 9. 2016|archive-date=27. 9. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230927204207/https://books.google.com/books?id=JlIsAQAAIAAJ|url-status=live}} ;Žurnali *{{cite book|editor-last1=Gitelman|editor-first1=Zvi|editor-last2=Hajda|editor-first2=Lubomyr A.|editor-last3=Himka|editor-first3=John-Paul|editor-last4=Solchanyk|editor-first4=Roman|title=Cultures and Nations of Central and Eastern Europe: Essays in Honor of Roman Szporluk|url=https://books.google.com/books?id=2FIjAQAAIAAJ|year=2000|publisher=Ukrainian Research Institute, Harvard University|isbn=978-0-916458-93-5|ref={{harvid|URI|2000}}|access-date=19. 3. 2018|archive-date=6. 10. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231006145721/https://books.google.com/books?id=2FIjAQAAIAAJ|url-status=live}} {{refend}} ==Vanjski linkovi== * [https://www.youtube.com/watch?v=aYDPuuioEtY Stari slavenski bogovi (RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal)] * [https://www.youtube.com/watch?v=B6qO-Mnrkyc Bizantijski Ilirikum - Naseljavanje Slavena] na [[Youtube]]u {{Stub-narod}} {{Commonscat|South Slavs}} {{Slavenski narodi}} [[Kategorija:Slaveni|*]] [[Kategorija:Slavenski narodi|*]] [[Kategorija:Južni Slaveni|*]] 6cv0zo7sq1y7np5pr2aropuhui79yio 0 4378 3837888 3797912 2026-04-28T21:06:04Z Bosancica by MK 173186 Kategorije 3837888 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Sigmund Freud | slika = Sigmund Freud, by Max Halberstadt (cropped).jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1856|5|6}} | mjesto_rođenja = [[Freiberg]] (danas [[Příbor]], [[Češka]]) | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1939|9|23|1856|5|6}} | mjesto_smrti = [[London]], [[Engleska]] | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = [[Austrijanci|Austrijanac]] | etnicitet = | polje = {{Plainlist| * {{nowrap|[[Neurologija]]}} * {{nowrap|[[Psihoterapija]]}} * {{nowrap|[[Psihoanaliza]]}} }} | radna_institucija = | alma_mater = Univerzitet u Beču (MD, 1881) | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici ={{Plainlist| * {{nowrap|[[Franz Brentano]]}} * {{nowrap|[[Ernst Wilhelm von Brücke|Ernst Brücke]]}} * {{nowrap|[[Carl Friedrich Wilhelm Claus|Carl Claus]]}} }} | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = Psihoanaliza | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | religija = | fusnote = }} '''Sigmund Freud''' ('''Sigismund Schlomo Freud'''; 6. maj 1856 – 23. septembar 1939) bio je [[Austrija|austrijski]] [[neurologija|neurolog]] i osnivač [[psihoanaliza|psihoanalize]].<ref name="istrazime.com">http://www.istrazime.com/psihologija-licnosti/freud-i-suvremena-psihologija-sto-nam-je-ostavio-otac-psihoanalize/</ref> == Djetinjstvo i školovanje == Rođen je [[6. maj]]a [[1856]]. godine u mjestu Freiberg u [[Moravska|Moravskoj]] (mjesto se danas zove Pribor, a nalazi se u [[Češka|Češkoj]]) kao Sigismund Schlomo Freud. Sigmund je imao dva polubrata i šestoro mlađe braće i sestara. [[1860]] s roditeljima se seli u [[Beč]], jer očev posao trgovine vunom više nije bio isplativ. Još dok je bio dijete roditelji su uočili kako je mali Sigmund izrazito bistro dijete te je stoga uživao i poseban status unutar obitelji. Iako su živjeli u malenom stanu sa sedmero djece, Sigmund je imao vlastitu sobu i uljnu svjetiljku, dok su ostala djeca u obitelji za rasvjetu pri učenju koristila svijeće. Kao dijete maštao je o tome da postane general ili ministar, ali kako je bio [[Jevreji|Jevrej]] nije mu bilo dopušteno baviti se bilo kakvim zanimanjem osim medicinskog i pravnog. To ga nije spriječavalo da nauči govoriti francuski, engleski, italijanski i španski jezik, te da se posveti proučavanju djela poznatih pisaca i filozofa, posebno djela [[Friedrich Nietzsche|Nietzschea]], [[Hegel]]a, [[Shakespeare]]a i [[Immanuel Kant|Kanta]]. [[1873]] počinje studij medicine u [[Beč]]u. Tu upoznaje i sestrinu prijateljicu Marthu Bernays s kojom će se kasnije oženiti. Godine [[1877]]. mijenja ime Sigismund Schlomo Freud u Sigmund Freud. O njegovoj mladosti malo se zna jer je u dva navrata uništavao spise na osnovu kojih bi se moglo doznati više. Prvi put je to učinio [[1885]]. godine, a [[1907]]. po drugi put. Spisi koji su nastali kasnije bili su pohranjeni i brižno čuvani u Freudovoj arhivi koja je bila dostupna samo njegovom ličnom životopiscu Ernestu Jonesu, te nekolicini psihoanalitičara koji su mu bili bliski. == Život i rad == Nakon završetka školovanja [[1881]]. prihvaća radno mjesto u Institutu za [[cerebralna anatomija|cerebralnu anatomiju]] gdje radi istraživanja uspoređujući mozgove odraslih ljudi i [[fetus]]a. Nekoliko godina kasnije radi studiju o [[kokain]]u te [[1884]]. godine otrkiva njegova [[analgetska svojstva]] i iskušava ga na sebi. Naredna [[1885]]. godina biva značajna za Freudovu karijeru. Tada je pozvan da proboravi četiri mjeseca u [[Pariz]]u i radi s jednim od najpoznatijih neurologa toga vremena [[Jean-Martin Charcot|Jeanom Charcotom]] koji je istraživao uzroke i terapiju [[histerija|histerije]] putem [[hipnoza|hipnoze]]. Godine [[1886]]. vraća se iz [[Pariz]]a u [[Beč]] i otvara privatnu praksu. Otvorivši privatnu praksu Freud se posvećuje oboljelima od histerije koje - što je u to doba bilo uobičajeno - liječi [[elektroterapija|elektroterapijom]] i [[hipnoza|hipnozom]]. Kasnije će odustati od hipnoze te primijeniti metodu slobodnih [[asocijacija]] i [[analiza snova|analizi snova]]. Njegove teorije i tretman pacijenata bile su, a i danas ima dosta spora o tome, kontroverzne. U oktobru [[1886]]. Freud stupa u brak s [[Martha Bernays|Marthom Bernays]] s kojom će imati šestero djece. Između ostalog i kćerku [[Anna Freud|Annu Freud]] koja će kasnije postati ugledna psihoanalitičarka na polju [[dječija psihologija|dječije psihologije]]. [[1889]] Freud odlazi u [[Nancy]] gdje posjećuje [[Hippolyite Bernheim|Hippolyita Bernheima]], koji u to vrijeme eksperimentiše sa hipnozom. Iz tih eksperimenata Freud donosi zaključak o postojanju [[podsvjest]]i. Zajedno sa [[Josef Breuer|Josefom Breuerom]] istražuje [[fenomen]]e [[histerija|histerije]]. Iz tog rada proizilazi njihova zajednička knjiga ''"Studije na području histerije"'' [[1895]] u kojoj postavljaju hipotezu da simptomi histerije proizlaze iz potisnutih sjećanja i traumatskih događaja. Poučen iskustvima zajedničkih istraživanja, Freud zastupa stajalište da je uzrok histerije seksualne prirode i tada razvija dio onog što će kasnije postati poznato kao [[psihoanalitička teorija]]. Godine [[1897]]. otkriva [[Edipov kompleks]], a 1899. pojavljuju se i njegovi prvi značajni tekstovi. U godini [[1900]]. objavljuje knjigu ''"[[Tumačenje snova]]"'' koja se temelji na analizi njegovih vlastitih snova. Nakon nje slijede: ''"Psihopatologija svakodnevnog života"'' ([[1901]].), ''"Tri eseja o seksualnosti"'' ([[1905]].), ''"Šale i njihova povezanost sa [[podsvjest|nesvjesnim]]"'' (1905.). U knjizi ''"Tri eseja o seksualnosti"'' Freud iznosi ideju da se djeca rađaju sa seksualnim potrebama, a njihovi roditelji su početni seksualni objekti, nakon čega je u javnosti proglašen luđakom. U djelu ''"Fragment jedne analize histerije"'' analizira traumatsku funkciju seksualnosti u histeriji, kao i ulogu [[homoseksualnost]]i. Godine [[1902]]. osniva Psihološko društvo srijedom u kojem okuplja svoje prve učenike ([[Ferdern]], [[Rank]]a, [[Alfred Adler]]). Među njegovim najtalentovanijim učenicima, kako će se pokazati godinama kasnije, nalazi se i mladi [[Viktor Tausk]]. Od [[1912]]. bavi se pitanjem oca, pojmovima nagona života ([[eros]]) i nagona smrti ([[tanatos]]), principa realnosti i principa zadovoljstva. Osam godina kasnije ([[1920]].) zbog [[epidemija|epidemije]] [[gripa|gripe]] umire Freudova kćerka Sophie, a iste godine on predlaže novi model društvenog sklopa u kome se pojavljuju [[ego]] i [[superego]]. Njegov istraživački doprinos uključuje i otkrivanje novih osobina živčanih ćelija kod zlatne ribice i postojanje [[testitis|testisa]] kod mužjaka [[jegulja|jegulje]]. Ipak, najvažnijim otkrićem smatra se činjenica da [[kokain]] može biti upotrijebljen za liječenje mnogih bolesti. Sam Freud je uzeo drogu bez pojave nekih štetnih učinaka, no njegovo oduševljenje ovim otkrićem ubrzo se smanjilo zbog spoznaje da kokain stvara ovisnost. Zbog [[rak]]a [[1923]]. godine ima i prvu operaciju grla. Nakon što su [[nacisti]] okupirali [[Austrija|Austriju]] [[1938]]. godine, a prije toga u [[Berlin]]u javno spalili Freudove knjige, Sigmund Freud napušta Austriju i preseljava se u [[Engleska|Englesku]] gdje sve do same smrti, 23. septembra [[1939]]. godine, uzrokovane rakom grla liječi svoje pacijente. Sigmund Freud djed je slikara [[Luciano Freud|Luciana Freuda]] te komediografa i pisca Clementa Freuda te pradjed novinarke Emme Freud i modnog dizajnera Belle Freuda te Matthewa Freuda. ==Freudova psihologija - psihoanaliza== Sigmund Freud je glavni predstavnik [[Psihoanaliza|psihoanalize]].<ref>Jones, Ernest (1949) ''What is Psychoanalysis ?'' London: Allen & Unwin. p. 47.</ref> On je predstavio teoriju po kojoj je čovjek nesvjesno biće, bez mogućnosti slobodnog odlučivanja, ne može donositi racionalne odluke, pa čak ni vladati samim sobom. To je u potpunosti odudaralo od dotadašnjeg tradicionalnog shvatanja i tumačenja čovjeka.<ref>For its efficacy and the influence of psychoanalysis on psychiatry and psychotherapy, see ''The Challenge to Psychoanalysis and Psychotherapy'', [http://americanmentalhealthfoundation.org/a.php?id=24 Chapter 9, Psychoanalysis and Psychiatry: A Changing Relationship] by [[Robert Michels (physician)|Robert Michels]], 1999 and Tom Burns ''Our Necessary Shadow: The Nature and Meaning of Psychiatry'' London: Allen Lane 2013 pp. 96-97. * For the influence on psychology, see [http://thepsychologist.bps.org.uk/volume-13/edition-12 ''The Psychologist'', December 2000] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141231004848/http://thepsychologist.bps.org.uk/volume-13/edition-12|date=31. 12. 2014}} * For the influence of psychoanalysis in the humanities, see J. Forrester ''The Seductions of Psychoanalysis'' Cambridge University Press (1990). p. 2–3. * For the debate on efficacy, see Fisher, S. and Greenberg, R. P., ''Freud Scientifically Reappraised: Testing the Theories and Therapy'', New York: John Wiley, (1996). p. 193–217. * For the debate on the scientific status of psychoanalysis see Stevens, R. 1985 ''Freud and Psychoanalysis'' Milton Keynes: Open University Press. p. 91–116 and Gay (2006) pp. 745. * For the debate on psychoanalysis and feminism, see Appignanesi, Lisa & Forrester, John. ''Freud's Women'', London: Penguin Books, (1992). p. 455-474.</ref> ===Topografija ličnosti=== Freud dijeli ličnost, tj. ljudski um na 3 nivoa: nesvjesno, predsvjesno i svjesno. Nesvjesno je za njega najvažnije. Područje nesvjesnog je najveće i do njega možemo doći samo uz pomoć drugih. To je mnoštvo sadržaja koji nas mogu jako uznemiravati. Ono sadrži sve ono negativno u životu i predstavlja opasnost, jer ne miruje nego se želi probiti u svjesno i tako u nama stvara napetost. Te misli, sjećanja ili porivi toliko su uznemiravajući (pod neke od uznemirujućih nesvjesnih tema spadaju [[incest]], [[mržnja]] prema braći i sestrama, roditeljima, supružnicima ili sjećanja na traume iz djetinjstva) da bi svjest o njima dovela do osjećaja anksioznosti. U nesvjesnom se nalaze: * sadržaji koji su [[Represija|represijom]] potisnuti mehanizmom potiskivanja i ima ih najviše * nesvjesno znanje i informacije koje imamo, ali nikad nisu prešle kroz našu svjest i nisu naučene * iskustva koja imamo, ali ih ne možemo verbalizirati. Zadatak psihoanalize je da uđe u nesvjesno, da vidi šta se događa, da izbaci to u svjesno i da riješi problem. Freud iznosi 8 situacija koje su pogodne za analizu nesvjesnog: * [[Hipnoza]] – opušteno stanje u kojem osoba ne pruža nikakav otpor već govori sve što je psihijatar pita. * [[Slobodna asocijacija]] – klasična psihoanalitička tehnika u kojoj osoba svjesno govori što joj prvo padne na pamet. * [[San|Snovi]] – kraljevski put u nesvjesno. Prelazak iz nesvjesnog u svjesno je jako težak i to nam ne dopušta naša [[svijest]], [[cenzura]]. Tada bi naš JA bio ugrožen. Kada spavamo, spava i naša cenzura i tada dolazi do prelaska. Međutim, snovi izlaze u simbolima zbog [[strah]]a da se cenzura ne probudi. Tako Freud razlikuje dva sadržaja sna: [[Latentni san|latentni]] (onaj koji sadrži simbole koje onda treba protumačiti) i [[Manifestni san|manifestni]] (onaj koji daje pravo značenje) * [[Šala|Šale]], pogreške i propusti * Podaci o tome šta pojedinac kod drugih ljudi ne voli jer pojedinac prigovara drugome za osobine koje i on sam ima. * Podaci o životu. Ljudi se zbog neuspjeha često odaju nekim preteranim konzumacijama npr. alkohola, a to je zapravo nesvjestan način samokažnjavanja za neuspjeh. * Otpor nekim temama u razgovoru * Umjetnička djela predstavljaju neurotičke [[simptom]]e koji su sami po sebi izraz nesvjesnog U ličnosti, osim nesvjesnog postoje i drugi nivoi svijesti. To su: * [[Predsvjesno]] – svi sadržaji koje koncentracijom i voljom mogu preći u svjesno * [[Svjesno]] – sve ono čega smo sada svjesni Većina [[simbol]]a u Freudovim zapisima ima seksualne konotacije. Pretpostavka za takve interpretacije počiva na tome što je Freud pod uticajem viktorijanske ere, kada je većina ljudi bila seksualno inhibirana, vjerovao da se potisnuti seksualni osjećaji i žudnje izražavaju kroz snove u simboličkome obliku. ===Struktura ličnosti=== Freud govori o tri strukture koje čine ličnost:{{sfn|Mannoni|1971|pp=49-51, 152-54}} * [[Id, ego i super-ego|Id]] – Id je urođena komponenta ličnosti, nalazi se u nesvjesnom. On sadrži sve ono psihološko kod pojedinca, sve ono naslijeđeno, a to su kao prvo instinkti ili nagoni, automatske reakcije. Sva psihička energija dolazi iz ida. Ego i superego ne bi mogli funkcionisati bez ida. Id je središte svega animalnog, neograničenog, životinjskog. On ne priznaje nikakve zakone, ograničenja, pravila, ne želi biti sputan, ne poznaje nikakve zabrane. Id radi i djeluje po principu ugode kako bi smanjio psihičku napetost. On je iracionalan, narcističan i impulzivan. U njemu je najprisutniji libido (nagon).{{sfn|Mannoni|1971|pp=146–47}} * [[Id, ego i super-ego|Ego]] – Prisutan je kod odraslog čovjeka. Ego je struktura koja funkcioniše po principu realnosti. Freud kaže da je ego tu da bi kontrolisao id, da bi ga ograničio, usmjerio. On je onaj koji usmjerava ličnost prema napretku, razlikuje realnost i fikciju. Ima sposobnost trpljenja: trpi napetost, odgađa je. On zna planirati da bi došao do zadovoljenja na realan način. Sposoban je na promjenu. Raspolaže kognitivnim kapacitetima, ali ne funkcioniše bez ida. * [[Id, ego i super-ego|Superego]] – to je dio ličnosti koji se najkasnije razvija. Nije urođen, nego se razvija socijalizacijom. On je moralni čuvar ličnosti. Na temelju usađenih normi on sudi šta je dobro, a šta loše u postupanju ličnosti, je li to u skladu s normama ili ne. Funkcionira po principu idealnosti i straha. Ego pomaže da superego ne ode previše u idealnost. Freud u superegu razlikuje 2 strukture: ** [[Ego ideal]] – razvija se pod uticajem nagrada i pohvala. Ego-ideal u pojedincu izaziva osjećaj ponosa i vlastite vrijednosti ** [[Savjest]] – razvija se pod uticajem kazni, zabrana ili iz straha. Savjest izaziva osjećaj krivnje i grijeha. Od tri strukture koje čine ličnost za Freuda je najslabiji ego. Id se uglavnom nalazi u nesvjesnom nivou ličnosti. Ego je raspoređen u sve tri, ali ga najviše ima u predsvjesnoj, dok superega najviše ima u svjesnoj. == Reference == {{reference}} {{Commons|Sigmund Freud|Sigmund Freud}} == Vanjski linkovi == {{Wikicitat|Sigmund Freud}}{{Pamćenje}}{{Normativna kontrola}}{{DEFAULTSORT:Freud, Sigmund}} [[Kategorija:Psihologija]] [[Kategorija:Psiholozi]] [[Kategorija:Austrijski psihoanalitičari]] [[Kategorija:Austrijski psiholozi]] [[Kategorija:Rođeni 1856.]] [[Kategorija:Umrli 1939.]] [[Kategorija:Inozemni članovi Kraljevskog društva]] [[Kategorija:Dobitnici Goetheove nagrade]] 344jvcq6r6ztribk9ida1got8xzm4iw 3837894 3837888 2026-04-28T21:11:06Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[User talk:Bosancica by MK|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:EdinBot|EdinBot]] 3797912 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Sigmund Freud | slika = Sigmund Freud, by Max Halberstadt (cropped).jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1856|5|6}} | mjesto_rođenja = [[Freiberg]] (danas [[Příbor]], [[Češka]]) | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1939|9|23|1856|5|6}} | mjesto_smrti = [[London]], [[Engleska]] | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = [[Austrijanci|Austrijanac]] | etnicitet = | polje = {{Plainlist| * {{nowrap|[[Neurologija]]}} * {{nowrap|[[Psihoterapija]]}} * {{nowrap|[[Psihoanaliza]]}} }} | radna_institucija = | alma_mater = Univerzitet u Beču (MD, 1881) | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici ={{Plainlist| * {{nowrap|[[Franz Brentano]]}} * {{nowrap|[[Ernst Wilhelm von Brücke|Ernst Brücke]]}} * {{nowrap|[[Carl Friedrich Wilhelm Claus|Carl Claus]]}} }} | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = Psihoanaliza | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | religija = | fusnote = }} '''Sigmund Freud''' ('''Sigismund Schlomo Freud'''; 6. maj 1856 – 23. septembar 1939) bio je [[Austrija|austrijski]] [[neurologija|neurolog]] i osnivač [[psihoanaliza|psihoanalize]].<ref name="istrazime.com">http://www.istrazime.com/psihologija-licnosti/freud-i-suvremena-psihologija-sto-nam-je-ostavio-otac-psihoanalize/</ref> == Djetinjstvo i školovanje == Rođen je [[6. maj]]a [[1856]]. godine u mjestu Freiberg u [[Moravska|Moravskoj]] (mjesto se danas zove Pribor, a nalazi se u [[Češka|Češkoj]]) kao Sigismund Schlomo Freud. Sigmund je imao dva polubrata i šestoro mlađe braće i sestara. [[1860]] s roditeljima se seli u [[Beč]], jer očev posao trgovine vunom više nije bio isplativ. Još dok je bio dijete roditelji su uočili kako je mali Sigmund izrazito bistro dijete te je stoga uživao i poseban status unutar obitelji. Iako su živjeli u malenom stanu sa sedmero djece, Sigmund je imao vlastitu sobu i uljnu svjetiljku, dok su ostala djeca u obitelji za rasvjetu pri učenju koristila svijeće. Kao dijete maštao je o tome da postane general ili ministar, ali kako je bio [[Jevreji|Jevrej]] nije mu bilo dopušteno baviti se bilo kakvim zanimanjem osim medicinskog i pravnog. To ga nije spriječavalo da nauči govoriti francuski, engleski, italijanski i španski jezik, te da se posveti proučavanju djela poznatih pisaca i filozofa, posebno djela [[Friedrich Nietzsche|Nietzschea]], [[Hegel]]a, [[Shakespeare]]a i [[Immanuel Kant|Kanta]]. [[1873]] počinje studij medicine u [[Beč]]u. Tu upoznaje i sestrinu prijateljicu Marthu Bernays s kojom će se kasnije oženiti. Godine [[1877]]. mijenja ime Sigismund Schlomo Freud u Sigmund Freud. O njegovoj mladosti malo se zna jer je u dva navrata uništavao spise na osnovu kojih bi se moglo doznati više. Prvi put je to učinio [[1885]]. godine, a [[1907]]. po drugi put. Spisi koji su nastali kasnije bili su pohranjeni i brižno čuvani u Freudovoj arhivi koja je bila dostupna samo njegovom ličnom životopiscu Ernestu Jonesu, te nekolicini psihoanalitičara koji su mu bili bliski. == Život i rad == Nakon završetka školovanja [[1881]]. prihvaća radno mjesto u Institutu za [[cerebralna anatomija|cerebralnu anatomiju]] gdje radi istraživanja uspoređujući mozgove odraslih ljudi i [[fetus]]a. Nekoliko godina kasnije radi studiju o [[kokain]]u te [[1884]]. godine otrkiva njegova [[analgetska svojstva]] i iskušava ga na sebi. Naredna [[1885]]. godina biva značajna za Freudovu karijeru. Tada je pozvan da proboravi četiri mjeseca u [[Pariz]]u i radi s jednim od najpoznatijih neurologa toga vremena [[Jean-Martin Charcot|Jeanom Charcotom]] koji je istraživao uzroke i terapiju [[histerija|histerije]] putem [[hipnoza|hipnoze]]. Godine [[1886]]. vraća se iz [[Pariz]]a u [[Beč]] i otvara privatnu praksu. Otvorivši privatnu praksu Freud se posvećuje oboljelima od histerije koje - što je u to doba bilo uobičajeno - liječi [[elektroterapija|elektroterapijom]] i [[hipnoza|hipnozom]]. Kasnije će odustati od hipnoze te primijeniti metodu slobodnih [[asocijacija]] i [[analiza snova|analizi snova]]. Njegove teorije i tretman pacijenata bile su, a i danas ima dosta spora o tome, kontroverzne. U oktobru [[1886]]. Freud stupa u brak s [[Martha Bernays|Marthom Bernays]] s kojom će imati šestero djece. Između ostalog i kćerku [[Anna Freud|Annu Freud]] koja će kasnije postati ugledna psihoanalitičarka na polju [[dječija psihologija|dječije psihologije]]. [[1889]] Freud odlazi u [[Nancy]] gdje posjećuje [[Hippolyite Bernheim|Hippolyita Bernheima]], koji u to vrijeme eksperimentiše sa hipnozom. Iz tih eksperimenata Freud donosi zaključak o postojanju [[podsvjest]]i. Zajedno sa [[Josef Breuer|Josefom Breuerom]] istražuje [[fenomen]]e [[histerija|histerije]]. Iz tog rada proizilazi njihova zajednička knjiga ''"Studije na području histerije"'' [[1895]] u kojoj postavljaju hipotezu da simptomi histerije proizlaze iz potisnutih sjećanja i traumatskih događaja. Poučen iskustvima zajedničkih istraživanja, Freud zastupa stajalište da je uzrok histerije seksualne prirode i tada razvija dio onog što će kasnije postati poznato kao [[psihoanalitička teorija]]. Godine [[1897]]. otkriva [[Edipov kompleks]], a 1899. pojavljuju se i njegovi prvi značajni tekstovi. U godini [[1900]]. objavljuje knjigu ''"[[Tumačenje snova]]"'' koja se temelji na analizi njegovih vlastitih snova. Nakon nje slijede: ''"Psihopatologija svakodnevnog života"'' ([[1901]].), ''"Tri eseja o seksualnosti"'' ([[1905]].), ''"Šale i njihova povezanost sa [[podsvjest|nesvjesnim]]"'' (1905.). U knjizi ''"Tri eseja o seksualnosti"'' Freud iznosi ideju da se djeca rađaju sa seksualnim potrebama, a njihovi roditelji su početni seksualni objekti, nakon čega je u javnosti proglašen luđakom. U djelu ''"Fragment jedne analize histerije"'' analizira traumatsku funkciju seksualnosti u histeriji, kao i ulogu [[homoseksualnost]]i. Godine [[1902]]. osniva Psihološko društvo srijedom u kojem okuplja svoje prve učenike ([[Ferdern]], [[Rank]]a, [[Alfred Adler]]). Među njegovim najtalentovanijim učenicima, kako će se pokazati godinama kasnije, nalazi se i mladi [[Viktor Tausk]]. Od [[1912]]. bavi se pitanjem oca, pojmovima nagona života ([[eros]]) i nagona smrti ([[tanatos]]), principa realnosti i principa zadovoljstva. Osam godina kasnije ([[1920]].) zbog [[epidemija|epidemije]] [[gripa|gripe]] umire Freudova kćerka Sophie, a iste godine on predlaže novi model društvenog sklopa u kome se pojavljuju [[ego]] i [[superego]]. Njegov istraživački doprinos uključuje i otkrivanje novih osobina živčanih ćelija kod zlatne ribice i postojanje [[testitis|testisa]] kod mužjaka [[jegulja|jegulje]]. Ipak, najvažnijim otkrićem smatra se činjenica da [[kokain]] može biti upotrijebljen za liječenje mnogih bolesti. Sam Freud je uzeo drogu bez pojave nekih štetnih učinaka, no njegovo oduševljenje ovim otkrićem ubrzo se smanjilo zbog spoznaje da kokain stvara ovisnost. Zbog [[rak]]a [[1923]]. godine ima i prvu operaciju grla. Nakon što su [[nacisti]] okupirali [[Austrija|Austriju]] [[1938]]. godine, a prije toga u [[Berlin]]u javno spalili Freudove knjige, Sigmund Freud napušta Austriju i preseljava se u [[Engleska|Englesku]] gdje sve do same smrti, 23. septembra [[1939]]. godine, uzrokovane rakom grla liječi svoje pacijente. Sigmund Freud djed je slikara [[Luciano Freud|Luciana Freuda]] te komediografa i pisca Clementa Freuda te pradjed novinarke Emme Freud i modnog dizajnera Belle Freuda te Matthewa Freuda. ==Freudova psihologija - psihoanaliza== Sigmund Freud je glavni predstavnik [[Psihoanaliza|psihoanalize]].<ref>Jones, Ernest (1949) ''What is Psychoanalysis ?'' London: Allen & Unwin. p. 47.</ref> On je predstavio teoriju po kojoj je čovjek nesvjesno biće, bez mogućnosti slobodnog odlučivanja, ne može donositi racionalne odluke, pa čak ni vladati samim sobom. To je u potpunosti odudaralo od dotadašnjeg tradicionalnog shvatanja i tumačenja čovjeka.<ref>For its efficacy and the influence of psychoanalysis on psychiatry and psychotherapy, see ''The Challenge to Psychoanalysis and Psychotherapy'', [http://americanmentalhealthfoundation.org/a.php?id=24 Chapter 9, Psychoanalysis and Psychiatry: A Changing Relationship] by [[Robert Michels (physician)|Robert Michels]], 1999 and Tom Burns ''Our Necessary Shadow: The Nature and Meaning of Psychiatry'' London: Allen Lane 2013 pp. 96-97. * For the influence on psychology, see [http://thepsychologist.bps.org.uk/volume-13/edition-12 ''The Psychologist'', December 2000] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141231004848/http://thepsychologist.bps.org.uk/volume-13/edition-12|date=31. 12. 2014}} * For the influence of psychoanalysis in the humanities, see J. Forrester ''The Seductions of Psychoanalysis'' Cambridge University Press (1990). p. 2–3. * For the debate on efficacy, see Fisher, S. and Greenberg, R. P., ''Freud Scientifically Reappraised: Testing the Theories and Therapy'', New York: John Wiley, (1996). p. 193–217. * For the debate on the scientific status of psychoanalysis see Stevens, R. 1985 ''Freud and Psychoanalysis'' Milton Keynes: Open University Press. p. 91–116 and Gay (2006) pp. 745. * For the debate on psychoanalysis and feminism, see Appignanesi, Lisa & Forrester, John. ''Freud's Women'', London: Penguin Books, (1992). p. 455-474.</ref> ===Topografija ličnosti=== Freud dijeli ličnost, tj. ljudski um na 3 nivoa: nesvjesno, predsvjesno i svjesno. Nesvjesno je za njega najvažnije. Područje nesvjesnog je najveće i do njega možemo doći samo uz pomoć drugih. To je mnoštvo sadržaja koji nas mogu jako uznemiravati. Ono sadrži sve ono negativno u životu i predstavlja opasnost, jer ne miruje nego se želi probiti u svjesno i tako u nama stvara napetost. Te misli, sjećanja ili porivi toliko su uznemiravajući (pod neke od uznemirujućih nesvjesnih tema spadaju [[incest]], [[mržnja]] prema braći i sestrama, roditeljima, supružnicima ili sjećanja na traume iz djetinjstva) da bi svjest o njima dovela do osjećaja anksioznosti. U nesvjesnom se nalaze: * sadržaji koji su [[Represija|represijom]] potisnuti mehanizmom potiskivanja i ima ih najviše * nesvjesno znanje i informacije koje imamo, ali nikad nisu prešle kroz našu svjest i nisu naučene * iskustva koja imamo, ali ih ne možemo verbalizirati. Zadatak psihoanalize je da uđe u nesvjesno, da vidi šta se događa, da izbaci to u svjesno i da riješi problem. Freud iznosi 8 situacija koje su pogodne za analizu nesvjesnog: * [[Hipnoza]] – opušteno stanje u kojem osoba ne pruža nikakav otpor već govori sve što je psihijatar pita. * [[Slobodna asocijacija]] – klasična psihoanalitička tehnika u kojoj osoba svjesno govori što joj prvo padne na pamet. * [[San|Snovi]] – kraljevski put u nesvjesno. Prelazak iz nesvjesnog u svjesno je jako težak i to nam ne dopušta naša [[svijest]], [[cenzura]]. Tada bi naš JA bio ugrožen. Kada spavamo, spava i naša cenzura i tada dolazi do prelaska. Međutim, snovi izlaze u simbolima zbog [[strah]]a da se cenzura ne probudi. Tako Freud razlikuje dva sadržaja sna: [[Latentni san|latentni]] (onaj koji sadrži simbole koje onda treba protumačiti) i [[Manifestni san|manifestni]] (onaj koji daje pravo značenje) * [[Šala|Šale]], pogreške i propusti * Podaci o tome šta pojedinac kod drugih ljudi ne voli jer pojedinac prigovara drugome za osobine koje i on sam ima. * Podaci o životu. Ljudi se zbog neuspjeha često odaju nekim preteranim konzumacijama npr. alkohola, a to je zapravo nesvjestan način samokažnjavanja za neuspjeh. * Otpor nekim temama u razgovoru * Umjetnička djela predstavljaju neurotičke [[simptom]]e koji su sami po sebi izraz nesvjesnog U ličnosti, osim nesvjesnog postoje i drugi nivoi svijesti. To su: * [[Predsvjesno]] – svi sadržaji koje koncentracijom i voljom mogu preći u svjesno * [[Svjesno]] – sve ono čega smo sada svjesni Većina [[simbol]]a u Freudovim zapisima ima seksualne konotacije. Pretpostavka za takve interpretacije počiva na tome što je Freud pod uticajem viktorijanske ere, kada je većina ljudi bila seksualno inhibirana, vjerovao da se potisnuti seksualni osjećaji i žudnje izražavaju kroz snove u simboličkome obliku. ===Struktura ličnosti=== Freud govori o tri strukture koje čine ličnost:{{sfn|Mannoni|1971|pp=49-51, 152-54}} * [[Id, ego i super-ego|Id]] – Id je urođena komponenta ličnosti, nalazi se u nesvjesnom. On sadrži sve ono psihološko kod pojedinca, sve ono naslijeđeno, a to su kao prvo instinkti ili nagoni, automatske reakcije. Sva psihička energija dolazi iz ida. Ego i superego ne bi mogli funkcionisati bez ida. Id je središte svega animalnog, neograničenog, životinjskog. On ne priznaje nikakve zakone, ograničenja, pravila, ne želi biti sputan, ne poznaje nikakve zabrane. Id radi i djeluje po principu ugode kako bi smanjio psihičku napetost. On je iracionalan, narcističan i impulzivan. U njemu je najprisutniji libido (nagon).{{sfn|Mannoni|1971|pp=146–47}} * [[Id, ego i super-ego|Ego]] – Prisutan je kod odraslog čovjeka. Ego je struktura koja funkcioniše po principu realnosti. Freud kaže da je ego tu da bi kontrolisao id, da bi ga ograničio, usmjerio. On je onaj koji usmjerava ličnost prema napretku, razlikuje realnost i fikciju. Ima sposobnost trpljenja: trpi napetost, odgađa je. On zna planirati da bi došao do zadovoljenja na realan način. Sposoban je na promjenu. Raspolaže kognitivnim kapacitetima, ali ne funkcioniše bez ida. * [[Id, ego i super-ego|Superego]] – to je dio ličnosti koji se najkasnije razvija. Nije urođen, nego se razvija socijalizacijom. On je moralni čuvar ličnosti. Na temelju usađenih normi on sudi šta je dobro, a šta loše u postupanju ličnosti, je li to u skladu s normama ili ne. Funkcionira po principu idealnosti i straha. Ego pomaže da superego ne ode previše u idealnost. Freud u superegu razlikuje 2 strukture: ** [[Ego ideal]] – razvija se pod uticajem nagrada i pohvala. Ego-ideal u pojedincu izaziva osjećaj ponosa i vlastite vrijednosti ** [[Savjest]] – razvija se pod uticajem kazni, zabrana ili iz straha. Savjest izaziva osjećaj krivnje i grijeha. Od tri strukture koje čine ličnost za Freuda je najslabiji ego. Id se uglavnom nalazi u nesvjesnom nivou ličnosti. Ego je raspoređen u sve tri, ali ga najviše ima u predsvjesnoj, dok superega najviše ima u svjesnoj. == Reference == {{reference}} {{Commons|Sigmund Freud|Sigmund Freud}} == Vanjski linkovi == {{Wikicitat|Sigmund Freud}}{{Pamćenje}}{{Normativna kontrola}}{{DEFAULTSORT:Freud, Sigmund}} [[Kategorija:Austrijski psihoanalitičari]] [[Kategorija:Austrijski psiholozi]] [[Kategorija:Rođeni 1856.]] [[Kategorija:Umrli 1939.]] [[Kategorija:Inozemni članovi Kraljevskog društva]] [[Kategorija:Dobitnici Goetheove nagrade]] 6rnzq7xdzsss49q5uui3qozbc7k6rna 0 4445 3837931 3814871 2026-04-28T22:22:04Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3837931 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:17pHolmes 071104 eder vga.jpg|mini|Kometa 17p/Holmes]] '''Kometa''' je ledeno, [[Mala tijela Sunčevog sistema|malo tijelo Sunčevog sistema]] slično [[Asteroidi|asteroidu]], koje se zagrijava i počinje ispuštati plinove kada prolazi blizu [[Sunce|Sunca]], što je proces koji se naziva izbacivanje plina. Ovo stvara produženu, gravitaciono nevezanu atmosferu ili komu koja okružuje jezgro, a ponekad i rep gasa i gasa prašine koji se izbacuje iz kome. Ovi fenomeni su posljedica djelovanja sunčevog zračenja i plazme solarnog vjetra koja djeluje na jezgro komete. Jezgra kometa imaju prečnik od nekoliko stotina metara do desetina kilometara i sastoje se od labavih kolekcija leda, prašine i malih kamenih čestica. Koma može biti do 15 puta veća od [[Zemlja (planeta)|Zemljinog]] prečnika, dok se rep može protezati više od jedne [[Astronomska jedinica|astronomske jedinice]]. Ako je dovoljno blizu i svijetla, kometa se može vidjeti sa Zemlje bez pomoći [[teleskop]]a i može povući luk do 30° (60 Mjeseca) preko neba. Komete su od davnina posmatrale i bilježile mnoge kulture i religije. Komete obično imaju visoko [[Ekscentričnost orbite|ekscentrične eliptične orbite]] i širok raspon [[Orbitalni period|orbitalnih perioda]], u rasponu od nekoliko godina do potencijalno nekoliko miliona godina. Kratkoperiodične komete potiču iz [[Kuiperov pojas|Kuiperovog pojasa]] ili s njim povezanog [[Raspršeni disk|raspršenog diska]], koji se nalaze izvan orbite [[Neptun]]a. Smatra se da komete dugog perioda potiču iz [[Oortov oblak|Oortovog oblaka]], sfernog oblaka ledenih tijela koji se proteže izvan Kuiperovog pojasa do pola puta do najbliže zvijezde.<ref>{{cite book |title=Dark Matter and the Dinosaurs: The Astounding Interconnectedness of the Universe |url=https://archive.org/details/darkmatterdinosa0000rand |publisher=Ecco/HarperCollins Publishers |location=New York |first=Lisa |last=Randall |pages=[https://archive.org/details/darkmatterdinosa0000rand/page/104 104]–105 |date=2015 |isbn=978-0-06-232847-2}}</ref> Dugoperiodične komete pokreću se prema Suncu gravitacionim smetnjama [[Spisak najbližih zvijezda|zvijezda u prolazu]] i [[Galaktička plima|galaktičke plime]]. [[Spisak hiperboličkih kometa|Hiperboličke komete]] mogu jednom proći kroz unutrašnji [[Sunčev sistem]] prije nego što budu odbačene u [[međuzvjezdani prostor]]. Pojava komete naziva se priviđenje. U našem solarnom sistemu, postoje orbite kometa koje se se mogu protezati mimo [[Pluton]]ove i onih koje ulaze u unutrašnji solarni sistem, a mogu imati vrlo eliptične orbite oko Sunca. Često opisivane kao "prljave lopte", komete su sastavljene uglavnom od smrznutog [[ugljik-dioksid]]a, [[metan]]a i [[Voda|vode]] sa izmješanom prašinom i raznim grupama minerala. Vjeruje se da potiču iz [[Oortov oblak|Oortovog oblaka]] koji se nalazi na velikoj udaljenosti od Sunca i koji se sastoji od ostataka izostalih iza kondenzacije [[Sunčeva maglica|Sunčeve maglice]] čiji su vanjski rubovi dovoljno hladni da se voda javlja u čvrstom (prije nego u gasovitom) agregatnom stanju.<ref name="Erickson2003">{{cite book|last=Erickson|first=Jon|url=https://books.google.com/books?id=lwbivW5YKoYC&pg=PA123|title=Asteroids, Comets, and Meteorites: Cosmic Invaders of the Earth|date=2003|publisher=Infobase|isbn=978-0-8160-4873-1|series=The Living Earth|location=New York|page=123}}</ref> [[Asteroidi]] nastaju kroz različite procese, dok vrlo stare komete koje su izgubile sav svoj isparljivi materijal mogu izgledom podsjećati na asteroide.<ref>{{cite web|url=http://www.esa.int/Our_Activities/Space_Science/Rosetta/Frequently_asked_questions|title=What is the difference between asteroids and comets|work=Rosetta's Frequently Asked Questions|publisher=European Space Agency|access-date=30. 7. 2013}}</ref> Do novembra 2021. zna se za 4.584 kometa.<ref>{{cite web|url=https://minorplanetcenter.net/|title=Comets Discovered|website=Minor Planet Center|access-date=27. 4. 2021}}</ref> Međutim, ovo predstavlja vrlo mali dio ukupne potencijalne populacije kometa, budući da je rezervoar kometa sličnih tijela u vanjskom Sunčevom sistemu (u Oortovom oblaku) oko jedan trilion.<ref name="Erickson2003" /><ref name="Couper2014">{{cite book|last1=Couper|first1=Heather|url=https://books.google.com/books?id=YXkRBAAAQBAJ&pg=PA222|title=The Planets: The Definitive Guide to Our Solar System|last2=Dinwiddie|first2=Robert|last3=Farndon|first3=John|last4=Henbest|first4=Nigel|last5=Hughes|first5=David W.|last6=Sparrow|first6=Giles|last7=Stott|first7=Carole|last8=Stuart|first8=Colin|date=2014|publisher=Dorling Kindersley|isbn=978-1-4654-3573-6|location=London|page=222|display-authors=1}}</ref> Otprilike jedna kometa godišnje je vidljiva golim okom, iako su mnoge od njih slabe i nespektakularne.<ref>{{cite journal |doi=10.1006/icar.1998.6048 |title=The Rate of Naked-Eye Comets from 101 BC to 1970 AD |date=1999 |last1=Licht |first1=A. |journal=Icarus |volume=137 |issue=2 |pages=355–356 |bibcode=1999Icar..137..355L}}</ref> Posebno svijetli primjeri se nazivaju "velike komete". Komete su posjećivale sonde bez posade, kao što je NASA-in [[Deep Impact]], koji je raznio krater na kometi [[Tempel 1]] kako bi proučio njenu unutrašnjost, i [[Rosetta (svemirska letjelica)|Rosetta]] Evropske svemirske agencije, koja je prva spustila robotsku letjelicu na kometu.<ref name="Philae">{{cite web |url=http://www.esa.int/Our_Activities/Space_Science/Rosetta/Touchdown!_Rosetta_s_Philae_probe_lands_on_comet |title=Touchdown! Rosetta's Philae Probe Lands on Comet |publisher=European Space Agency |date=12. 11. 2014 |access-date=11. 12. 2017}}</ref> [[Izumrle komete]] koje su mnogo puta prolazile blizu Sunca izgubile su skoro sav svoj led i prašinu i mogle bi da nalikuju malim [[asteroidi]]ma.<ref>{{cite web |title=What is the difference between asteroids and comets |url=http://www.esa.int/Our_Activities/Space_Science/Rosetta/Frequently_asked_questions |work=Rosetta's Frequently Asked Questions |publisher=European Space Agency |access-date=30. 7. 2013}}</ref> Smatra se da asteroidi imaju drugačije porijeklo od kometa, jer su se formirali unutar orbite [[Jupiter]]a, a ne u [[Vanjski Sunčev sistem|vanjskom Sunčevom sistemu]].<ref>{{cite web |title=What Are Asteroids And Comets |url=http://neo.jpl.nasa.gov/faq/#ast |archive-url=https://web.archive.org/web/20040628110338/http://neo.jpl.nasa.gov/faq/#ast |url-status=dead |archive-date=28. 6. 2004 |work=Near Earth Object Program FAQ |publisher=NASA |access-date=30. 7. 2013}}</ref><ref>{{cite journal |title=Comparison of Comet 81P/Wild 2 Dust with Interplanetary Dust from Comets |url=https://archive.org/details/sim_science_2008-01-25_319_5862/page/446 |last1=Ishii |first1=H. A. |last2=Bradley |first2=J. P. |last3=Dai |first3=Z. R. |last4=Chi |first4=M. |last5=Kearsley |first5=A. T. |last6=Burchell |first6=M. J. |last7=Browning |first7=N. D. |last8=Molster |first8=F. |display-authors=1 |journal=Science |volume=319 |issue=5862 |pages=447–50 |date=2008 |doi=10.1126/science.1150683 |pmid=18218892 |bibcode=2008Sci...319..447I|s2cid=24339399 }}</ref> Međutim, otkriće [[Aktivni asteroidi|kometa glavnog pojasa]] i aktivnih malih planeta [[Kentauri|kentaura]] zamaglilo je razliku između asteroida i kometa. Početkom 21. vijeka, otkriće nekih manjih tijela sa dugoperiodnim orbitama kometa, ali karakteristikama asteroida unutrašnjeg Sunčevog sistema, nazvano je [[Manks komete|Manks kometama]]. I dalje su klasifikovane kao komete, kao što je C/2014 S3 (PANSTARRS).<ref>{{cite web |url=https://ssd.jpl.nasa.gov/sbdb.cgi?orb=1;sstr=2014+S3 |title=JPL Small-Body Database Browser C/2014 S3 (PANSTARRS)}}</ref> Dvadeset sedam kometa Manx pronađeno je od 2013. do 2017.<ref>{{cite journal |title=Chasing Manxes: Long-Period Comets Without Tails |journal=AAA/Division for Planetary Sciences Meeting Abstracts |issue=49 |last1=Stephens |first1=Haynes |last2=Meech |first2=Karen Jean |last3=Kleyna |first3=Jan |last4=Keane |first4=Jacqueline |last5=Hainaut |first5=Olivier |last6=Yang |first6=Bin |last7=Wainscoat |first7=Richard J. |last8=Micheli |first8=Marco |last9=Bhatt |first9=Bhuwan |last10=Sahu |first10=Devendra |display-authors=1 |at=420.02 |date=oktobar 2017 |volume=49 |bibcode=2017DPS....4942002S}}</ref> == Etimologija == [[File:Anglo-Saxon Chronicle - cometa (British Library Cotton MS Tiberius A VI, folio 10v).jpg|thumb|U ''[[Anglosaksonska hronika|Anglosaksonskoj hronici]]'' spominje se kometa koja se navodno pojavila 729.]] Riječ kometa potiče od latinskog ''comēta'' ili ''comētēs''. To je, romanizacija grčkog ''κομήτης'' 'nositi dugu kosu', Oksfordski riječnik engleskog jezika napominje da je izraz (''ἀστὴρ'') ''κομήτης'' već značio 'dugokosa zvijezda, kometa' na grčkom. ''Κομήτης'' je izvedeno od ''κομᾶν'' (koman) 'nositi dugu kosu', što je samo po sebi izvedeno od ''κόμη'' (''komē'') 'kosa glave' i označavalo je 'rep komete'.<ref>{{OED|comet}}</ref><ref>{{cite dictionary|url=http://etymonline.com/?term=comet|title=Comet (n.)|dictionary=Online Etymology Dictionary|last=Harper|first=Douglas|access-date=30. 7. 2013}}</ref> Astronomski simbol za komete (predstavljen u Unicode-u) je {{Unichar|2604|Comet}}, koji se sastoji od malog diska sa tri nastavka nalik na kosu.<ref>{{cite book |url=https://archive.org/stream/encyclopediaame01unkngoog#page/n202/mode/2up |title=The Encyclopedia Americana: A Library of Universal Knowledge |volume=26 |publisher=The Encyclopedia Americana Corp. |pages=162–163 |date=1920}}</ref> == Fizičke karakteristike == [[File:Structure of a comet.jpg|thumb|Struktura komete]] === Nukleus === [[File:Comet Hartley 2.jpg|thumb|Nukleus [[103P/Hartley]]a kao što je prikazano tokom preleta svemirske letjelice. Jezgro je dugačko oko 2 km.]] Čvrsta struktura jezgra komete poznata je kao nukleus. Kometni nukleusi se sastoje od amalgamacije [[stijena]], [[Prašina komete|prašine]], [[Led|vodenog leda]] i smrznutog [[ugljik-dioksid]]a, [[ugljik-monoksid]]a, [[metan]]a i [[amonijak]]a.<ref>{{cite journal |bibcode=1998A&A...330..375G |title=Making a comet nucleus |last1=Greenberg |first1=J. Mayo |volume=330 |date=1998 |pages=375 |journal=[[Astronomy & Astrophysics]]}}</ref> Kao takvi, popularno su opisani kao "prljave snježne grudve" po modelu [[Fred Whipple|Freda Whipplea]].<ref>{{cite web |url=http://starryskies.com/solar_system/Comet/dirty_snowballs.html |title=Dirty Snowballs in Space |publisher=Starryskies |access-date=15. 8. 2013 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130129035627/http://starryskies.com/solar_system/Comet/dirty_snowballs.html |archive-date=29. 1. 2013}}</ref> Komete sa većim sadržajem prašine nazvane su "ledene kugle prljavštine".<ref>{{cite news |url=http://www.timeshighereducation.co.uk/news/evidence-from-esas-rosetta-spacecraft-suggests-that-comets-are-more-icy-dirtball-than-dirty-snowball/199168.article |title=Evidence from ESA's Rosetta Spacecraft Suggests that Comets are more "Icy Dirtball" than "Dirty Snowball" |date=21. 10. 2005 |work=Times Higher Education}}</ref> Termin "ledene kugle prljavštine" nastao je nakon posmatranja sudara komete [[9P/Tempel 1]] sa sondom "impactor" koju je poslala NASA misija [[Deep Impact]] u julu 2005. Istraživanje sprovedeno 2014. sugeriše da su komete poput "prženog sladoleda" njihove površine su formirane od gustog kristalnog leda pomješanog sa organskim jedinjenjima, dok je unutrašnji led hladniji i manje gust.<ref name="NASA-20150210">{{cite web |last=Clavin |first=Whitney |title=Why Comets Are Like Deep Fried Ice Cream |url=http://www.jpl.nasa.gov/news/news.php?feature=4480 |date=10. 2. 2015 |publisher=[[NASA]] |access-date=10. 2. 2015}}</ref> in significant quantities in comets has led to speculation that comets or [[meteorite]]s may have brought the precursors of life—or even life itself—to Earth.<ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=Dfn0VoICrBYC&pg=PA315 |page=315 |title=Comets |isbn=978-1-4020-3495-4 |last=Fernández |first=Julio A. |date=2006|publisher=Springer }}</ref> Površina nukleusa je općenito suha, prašnjava ili kamenita, što sugeriše da je led skriven ispod površinske kore debljine nekoliko metara. Jezgra sadrže niz organskih jedinjenja, koja mogu uključivati ​​[[metanol]], [[cijanovodična kiselina]], [[formaldehid]], [[etanol]], [[etan]], i možda složenije molekule kao što su dugolančani [[Ugljikovodik|ugljikovodici]] i [[Aminokiselina|aminokiseline]].<ref>{{cite web |last=Meech |first=M. |title=1997 Apparition of Comet Hale–Bopp: What We Can Learn from Bright Comets |url=http://www.psrd.hawaii.edu/Feb97/Bright.html |publisher=Planetary Science Research Discoveries |date=24. 3. 1997 |access-date=30. 4. 2013}}</ref><ref>{{cite web |title=Stardust Findings Suggest Comets More Complex Than Thought |url=http://stardust.jpl.nasa.gov/news/news110.html |publisher=NASA |date=14. 12. 2006 |access-date=31. 7. 2013}}</ref> Godine 2009. potvrđeno je da je aminokiselina [[glicin]] pronađena u kometnoj prašini pronađenoj u NASA-inoj misiji [[Stardust]].<ref>{{cite journal |doi=10.1111/j.1945-5100.2009.tb01224.x |title=Cometary glycine detected in samples returned by Stardust |date=2009 |last1=Elsila |first1=Jamie E. |last2=Glavin |first2=Daniel P. |last3=Dworkin |first3=Jason P. |display-authors=1 |journal=Meteoritics & Planetary Science |volume=44 |issue=9 |pages=1323 |bibcode=2009M&PS...44.1323E|doi-access=free }}</ref> U augustu 2011. objavljen je izvještaj, zasnovan na NASA-inim studijama [[meteorit]]a pronađenih na Zemlji, koji sugeriše da su komponente [[Dezoksiribonukleinska kiselina|DNK]] i [[Ribonukleinska kiselina|RNK]] ([[adenin]], [[gvanin]] i srodni organski molekuli) možda formirani na asteroidima i kometama.<ref name="Callahan">{{cite journal |doi=10.1073/pnas.1106493108 |title=Carbonaceous meteorites contain a wide range of extraterrestrial nucleobases |date=2011 |last1=Callahan |first1=M. P. |last2=Smith |first2=K. E. |last3=Cleaves |first3=H. J. |last4=Ruzicka |first4=J. |last5=Stern |first5=J. C. |last6=Glavin |first6=D. P. |last7=House |first7=C. H. |last8=Dworkin |first8=J. P. |display-authors=1 |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=108 |issue=34 |pages=13995–8 |bibcode=2011PNAS..10813995C |pmid=21836052 |pmc=3161613|doi-access=free }}</ref><ref name="Steigerwald">{{cite web |last=Steigerwald |first=John |title=NASA Researchers: DNA Building Blocks Can Be Made in Space |url=http://www.nasa.gov/topics/solarsystem/features/dna-meteorites.html |publisher=NASA |date=8. 8. 2011 |access-date=31. 7. 2013 |archive-date=26. 4. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200426055700/https://www.nasa.gov/topics/solarsystem/features/dna-meteorites.html |url-status=dead }}</ref> Spoljne površine kometnih jezgara imaju veoma nizak [[albedo]], što ih čini među najmanje reflektujućim objektima pronađenim u Sunčevom sistemu. [[Svemirska sonda]] [[Giotto]] otkrila je da jezgro [[Halleyjeva kometa|Halleyjeve komete]] (1P/Halley) reflektuje oko četiri procenta svjetlosti koja pada na njega,<ref name="dark">{{cite journal |title=The Activity and Size of the Nucleus of Comet Hale-Bopp (C/1995 O1) |url=https://archive.org/details/sim_science_1997-03-28_275_5308/page/1900 |journal=Science |last1=Weaver |first1=H. A. |last2=Feldman |first2=P. D. |last3=a'Hearn |first3=M. F. |last4=Arpigny |first4=C. |last5=Brandt |first5=J. C. |last6=Festou |first6=M. C. |last7=Haken |first7=M. |last8=McPhate |first8=J. B. |last9=Stern |first9=S. A. |last10=Tozzi |first10=G. P. |display-authors=1 |volume=275 |issue=5308 |pages=1900–1904 |date=1997 |pmid=9072959 |doi=10.1126/science.275.5308.1900 |bibcode=1997Sci...275.1900W|s2cid=25489175 }}</ref> a [[Deep Space 1]] je otkrio da površina komete [[Boreli (kometa)|Boreli]] reflektuje manje od 3,0%<ref name="dark" /> za poređenje, asfalt reflektuje sedam posto. Materijal tamne površine jezgre može se sastojati od složenih organskih jedinjenja. Solarno grijanje uklanja lakša isparljiva jedinjenja, ostavljajući za sobom veća organska jedinjenja koja su obično veoma tamna, poput katrana ili sirove nafte. Niska reflektivnost kometnih površina uzrokuje da apsorbiraju toplinu koja pokreće njihove procese ispuštanja plinova.<ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=PRqVqQKao9QC&pg=PA91 |page=91 |title=Habitability and Cosmic Catastrophes |isbn=978-3-540-76945-3 |last1=Hanslmeier |first1=Arnold |date=2008|publisher=Springer }}</ref> Uočena su jezgra kometa sa radijusima do 30 kilometara,<ref>{{cite journal |doi=10.1023/A:1021545031431 |title=The Nucleus of Comet Hale-Bopp (C/1995 O1): Size and Activity |date=2000 |last1=Fernández |first1=Yanga R. |journal=Earth, Moon, and Planets |volume=89 |issue=1 |pages=3–25 |bibcode=2002EM&P...89....3F|s2cid=189899565 }}</ref> ali je teško utvrditi njihovu tačnu veličinu.<ref>{{cite web |url=http://www2.ess.ucla.edu/~jewitt/nucleus.html | first=David | last=Jewitt |title=The Cometary Nucleus |publisher=Department of Earth and Space Sciences, UCLA |date=april 2003 |access-date=31. 7. 2013}}</ref> Nukleus [[322P/SOHO]] je vjerovatno samo 100-200 metara u prečniku.<ref name="soho1">{{cite web |title=SOHO's new catch: its first officially periodic comet |publisher=European Space Agency |url=http://www.esa.int/Our_Activities/Space_Science/SOHO_s_new_catch_its_first_officially_periodic_comet |access-date=16. 8. 2013}}</ref> Nedostatak manjih kometa koji je otkriven uprkos povećanoj osjetljivosti instrumenata naveo je neke da sugerišu da postoji stvarni nedostatak kometa manjih od 100 metara u prečniku.<ref>{{harvnb|Sagan|Druyan|1997|p=137}}</ref> Procijenjeno je da poznate komete imaju prosječnu gustinu od 0,6 g/cm³.<ref name="Britt2006">{{cite journal |bibcode=2006LPI....37.2214B |title=Small Body Density and Porosity: New Data, New Insights |last1=Britt |first1=D. T. |last2=Consolmagno |first2=G. J. |last3=Merline |first3=W. J. |display-authors=1 |volume=37 |date=2006 |pages=2214 |journal=37th Annual Lunar and Planetary Science Conference |url=http://www.lpi.usra.edu/meetings/lpsc2006/pdf/2214.pdf |access-date=25. 8. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081217064607/http://www.lpi.usra.edu/meetings/lpsc2006/pdf/2214.pdf |archive-date=17. 12. 2008 |url-status=dead}}</ref> Zbog svoje male mase, jezgra kometa ne postaju sferna pod vlastitom gravitacijom i stoga imaju nepravilan oblik.<ref>{{cite web |url=https://history.nasa.gov/SP-467/ch7.htm |title=The Geology of Small Bodies |date=januar 1984 |publisher=NASA |access-date=15. 8. 2013 |last1=Veverka |first1=J. }}</ref> [[File:Comet wild 2.jpg|thumb|220px|Comet [[81P/Wild]] pokazuje mlazove na svijetloj i tamnoj strani, oštrog reljefa i suh je.]] Smatra se da su otprilike šest posto asteroida blizu Zemlje izumrla jezgra kometa koje više ne doživljavaju ispuštanje gasova,<ref name="dormant">{{cite journal |doi=10.1016/j.icarus.2006.02.016 |arxiv=astro-ph/0603106v2 |date=2006 |title=The size–frequency distribution of dormant Jupiter family comets |last1=Whitman |first1=K. |last2=Morbidelli |first2=A. |last3=Jedicke |first3=R. |display-authors=1 |journal=Icarus |volume=183 |issue=1 |pages=101–114 |bibcode=2006Icar..183..101W|s2cid=14026673 }}</ref> uključujući [[14827 Hypnos]] i [[3552 Don Quijote]]. Rezultati svemirske letjelice [[Rosetta (svemirska letjelica)|Rosetta]] i [[Philae (lander)|Philae]] pokazuju da jezgro [[67P/Čurjumov–Gerasimenko]] nema [[magnetno polje]], što sugeriše da magnetizam možda nije igrao ulogu u ranom formiranju [[planetezimala]].<ref name="esa20150414">{{cite news |url=http://www.esa.int/Our_Activities/Space_Science/Rosetta/Rosetta_and_Philae_find_comet_not_magnetised |title=Rosetta and Philae Find Comet Not Magnetised |publisher=European Space Agency |first=Markus |last=Bauer |date=14. 4. 2015 |access-date=14. 4. 2015}}</ref><ref name="nature20150414">{{cite journal |title=Rosetta's comet has no magnetic field |journal=[[Nature (journal)|Nature]] |first=Quirin |last=Schiermeier |date=14. 4. 2015 |doi=10.1038/nature.2015.17327|s2cid=123964604 }}</ref> Nadalje, ALICE spektrograf na Rosetti je utvrdio da su elektroni (unutar 1&nbsp;km iznad jezgra komete) proizvedeni fotojonizacijom molekula vode sunčevim zračenjem, a ne fotoni sa Sunca kako se ranije mislilo, odgovorni za degradaciju vode. i molekule ugljik-dioksida oslobođene iz jezgra komete u komu.<ref name="NASA-20150602">{{cite web |last1=Agle |first1=D. C. |last2=Brown |first2=Dwayne |last3=Fohn |first3=Joe |last4=Bauer |first4=Markus |display-authors=1 |title=NASA Instrument on Rosetta Makes Comet Atmosphere Discovery |url=http://www.jpl.nasa.gov/news/news.php?feature=4609 |date=2. 6. 2015 |publisher=[[NASA]] |access-date=2. 6. 2015}}</ref><ref name="AA-20150602">{{cite journal |last1=Feldman |first1=Paul D. |last2=A'Hearn |first2=Michael F. |last3=Bertaux |first3=Jean-Loup |last4=Feaga |first4=Lori M. |last5=Parker |first5=Joel Wm. |last6=Schindhelm |first6=Eric |last7=Steiffl |first7=Andrew J. |last8=Stern |first8=S. Alan |last9=Weaver |first9=Harold A. |last10=Sierks |first10=Holger |last11=Vincent |first11=Jean-Baptiste |display-authors=1 |title=Measurements of the near-nucleus coma of comet 67P/Churyumov-Gerasimenko with the Alice far-ultraviolet spectrograph on Rosetta |url=http://www.aanda.org/articles/aa/pdf/forth/aa25925-15.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20150608071334/http://www.aanda.org/articles/aa/pdf/forth/aa25925-15.pdf |archive-date=8. 6. 2015 |url-status=live |date=2. 6. 2015 |journal=[[Astronomy & Astrophysics]] |doi=10.1051/0004-6361/201525925 |access-date=3. 6. 2015 |arxiv=1506.01203 |bibcode=2015A&A...583A...8F |volume=583 |pages=A8|s2cid=119104807 }}</ref> Instrumenti na landeru Philae pronašli su najmanje šesnaest organskih jedinjenja na površini komete, od kojih su četiri ([[acetamid]], [[aceton]], [[metil izocijanat]] i [[propionaldehid]]) prvi put otkrivena na kometi.<ref name="wapo20150730">{{cite news |url=https://www.washingtonpost.com/world/philae-probe-finds-evidence-that-comets-can-be-cosmic-labs/2015/07/30/63a2fc0e-36e5-11e5-ab7b-6416d97c73c2_story.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20181223235109/https://www.washingtonpost.com/world/philae-probe-finds-evidence-that-comets-can-be-cosmic-labs/2015/07/30/63a2fc0e-36e5-11e5-ab7b-6416d97c73c2_story.html |url-status=dead |archive-date=23. 12. 2018 |title=Philae probe finds evidence that comets can be cosmic labs |newspaper=The Washington Post |agency=Associated Press |first=Frank |last=Jordans |date=30. 7. 2015 |access-date=30. 7. 2015}}</ref><ref name="esa20150730">{{cite web |url=http://www.esa.int/Our_Activities/Space_Science/Rosetta/Science_on_the_surface_of_a_comet |title=Science on the Surface of a Comet |publisher=European Space Agency |date=30. 7. 2015 |access-date=30. 7. 2015}}</ref><ref name="SCI-20150731">{{cite journal |last1=Bibring |first1=J.-P. |last2=Taylor |first2=M.G.G.T. |last3=Alexander |first3=C. |last4=Auster |first4=U. |last5=Biele |first5=J. |last6=Finzi |first6=A. Ercoli |last7=Goesmann |first7=F. |last8=Klingehoefer |first8=G. |last9=Kofman |first9=W. |last10=Mottola |first10=S. |last11=Seidenstiker |first11=K.J. |last12=Spohn |first12=T. |last13=Wright |first13=I. |display-authors=1 |title=Philae's First Days on the Comet – Introduction to Special Issue |date=31. 7. 2015 |journal=[[Science (journal)|Science]] |volume=349 |number=6247 |page=493 |doi=10.1126/science.aac5116 |bibcode=2015Sci...349..493B |pmid=26228139|doi-access=free }}</ref> {| class="wikitable center" style="text-align: center; width: 530px; margin: 0.1em auto;" |+Svojstva nekih kometa |- ! width="120" | Naziv ! width="120" | Dimenzije<br />(km) ! width="120" | Gustoća<br />([[Gram|g]]/cm³) ! width="120" | Masa<br />([[Kilogram|kg]])<ref name="mass"> Halley: Using the [[Volume#Formulas|volume of an ellipsoid]] of 15×8×8&nbsp;km * a [[rubble pile]] density of 0.6&nbsp;g/cm³ yields a mass (m=d*v) of 3.02E+14&nbsp;kg.<br /> Tempel 1: Using a spherical diameter of 6.25&nbsp;km; [[Volume#Formulas|volume of a sphere]] * a density of 0.62&nbsp;g/cm³ yields a mass of 7.9E+13&nbsp;kg.<br /> 19P/Borrelly: Using the [[Volume#Formulas|volume of an ellipsoid]] of 8x4x4km * a density of 0.3&nbsp;g/cm³ yields a mass of 2.0E+13&nbsp;kg.<br /> 81P/Wild: Using the [[Volume#Formulas|volume of an ellipsoid]] of 5.5x4.0x3.3&nbsp;km * a density of 0.6&nbsp;g/cm³ yields a mass of 2.28E+13&nbsp;kg.</ref> !Reference |- | align="left" | [[Halleyjeva kometa]] | 15 × 8 × 8 | 0.6 | 3{{e|14}} |<ref>{{cite web |url=https://astrosociety.org/file_download/inline/6f0b9235-b5eb-40e6-88a3-6dd45e3b6f92 |title=What Have We Learned About Halley's Comet? |date=1986 |publisher=Astronomical Society of the Pacific |access-date=4. 10. 2013}}</ref><ref>{{cite journal |title=Is the nucleus of Comet Halley a low density body? |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1988-01-21_331_6153/page/240 |journal=Nature |last1=Sagdeev |first1=R. Z. |last2=Elyasberg |first2=P. E. |last3=Moroz |first3=V. I. |display-authors=1 |volume=331 |issue=6153 |pages=240 |date=1988 |issn=0028-0836 |doi=10.1038/331240a0 |bibcode=1988Natur.331..240S|s2cid=4335780 }}</ref> |- | align="left" | [[Tempel 1]] | 7.6 × 4.9 | 0.62 | 7.9{{e|13}} |<ref name="Britt2006" /><ref>{{cite web |url=http://ssd.jpl.nasa.gov/sbdb.cgi?sstr=9P |title=9P/Tempel 1 |publisher=JPL |access-date=16. 8. 2013}}</ref> |- | align="left" | [[19P/Borrelly]] | 8 × 4 × 4 | 0.3 | 2.0{{e|13}} |<ref name="Britt2006" /> |- | align="left" | [[81P/Wild]] | 5.5 × 4.0 × 3.3 | 0.6 | 2.3{{e|13}} |<ref name="Britt2006" /><ref name="wild2">{{cite web |title=Comet 81P/Wild 2 |publisher=The Planetary Society |url=http://www.planetary.org/explore/topics/asteroids_and_comets/wild2.html |access-date=20. 11. 2007 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090106004009/http://planetary.org./explore/topics/asteroids_and_comets/wild2.html |archive-date=6. 1. 2009 }}</ref> |- | align="left" | [[67P/Čurjumov–Gerasimenko]] | 4.1 × 3.3 × 1.8 | 0.47 | 1.0{{e|13}} |<ref>{{cite web |url=http://www.esa.int/spaceinimages/Images/2015/01/Comet_vital_statistics |title=Comet vital statistics |publisher=European Space Agency |date=22. 1. 2015 |access-date=24. 1. 2015}}</ref><ref>{{cite web |url=http://blogs.esa.int/rosetta/2014/08/21/determining-the-mass-of-comet-67pc-g/ |title=Determining the mass of comet 67P/C-G |publisher=European Space Agency |first=Emily |last=Baldwin |date=21. 8. 2014 |access-date=21. 8. 2014}}</ref> |} === Koma === [[File:Hubble's Last Look at Comet ISON Before Perihelion.jpg|thumb|[[Svemirski teleskop Hubble|Hubble]] slika komete ISON malo prije perihela..<ref>{{cite web |url=http://www.spacetelescope.org/images/opo1347a/ |title=Hubble's Last Look at Comet ISON Before Perihelion |publisher=European Space Agency |date=19. 11. 2013 |access-date=20. 11. 2013}}</ref>]] [[File:Comet borrelly.jpg|thumb|left|[[19P/Borrelly|Kometa Borrelly]] iskazuje mlazove, ali nema površinski led.]] Oslobođeni tokovi prašine i gasa formiraju ogromnu i izuzetno tanku atmosferu oko komete zvanu "koma". Sila koju na komu vrši [[Pritisak elektromagnetskog zračenja|pritisak sunčevog zračenja]] i [[Sunčev vjetar]] uzrokuju formiranje ogromnog "repa" okrenutog od Sunca.<ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=4zjv84hHNPcC&pg=PA66 |title=A Complete Manual of Amateur Astronomy: Tools and Techniques for Astronomical Observations |last1=Clay Sherrod |first1=P. |last2=Koed |first2=Thomas L. |name-list-style=amp |page=66 |date=2003 |publisher=Courier Corporation |isbn=978-0-486-15216-5}}</ref> Koma je općenito napravljena od vode i prašine, pri čemu voda čini do 90% [[Volatili (astronomija)|isparljivih tvari]] koje izlaze iz jezgra kada se kometa nalazi na udaljenosti od 3 do 4 [[Astronomska jedinica|astronomske jedinice]] (450.000.000 do 600.000.000&nbsp;km od Sunca).<ref name=Combi2004>{{cite book |url=http://www.lpi.usra.edu/books/CometsII/7023.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20070315183630/http://www.lpi.usra.edu/books/CometsII/7023.pdf |archive-date=15. 3. 2007 |url-status=live |title=Gas dynamics and kinetics in the cometary coma: Theory and observations |journal=Comets II |last1=Combi |first1=Michael R. |last2=Harris |first2=Walter M. |last3=Smyth |first3=William H. |display-authors=1 |pages=523 |date=2004 |doi=10.2307/j.ctv1v7zdq5.34 |bibcode=2004come.book..523C}}</ref> H²O roditeljski molekul se uništava prvenstveno [[Fotodisocijacija|fotodisocijacijom]] i u mnogo manjoj mjeri [[Fotojonizacija|fotojonizacijom]], pri čemu solarni vjetar igra manju ulogu u uništavanju vode u poređenju sa [[Fotohemija|fotohemijom]].<ref name=Combi2004/> Veće čestice prašine ostavljaju se duž orbitalne putanje komete, dok se manje čestice laganim pritiskom guraju od Sunca u rep komete.<ref>{{cite web |url=http://migall.fastmail.fm/astronomy/solar_system/small_bodies/hale_bop/jpl/define.htm |title=Comet Definitions |publisher=Michael Gallagher |last=Morris |first=Charles S. |access-date=31. 8. 2013}}</ref> Iako je čvrsto jezgro kometa općenito manje od 60 kilometara u prečniku, koma može imati hiljade ili milione kilometara u prečniku, ponekad postajući veća od Sunca.<ref>{{cite journal |doi=10.1023/A:1021512317744 |bibcode=2002EM&P...90...67L |date=2002 |first1=Rosine |last1=Lallement |last2=Bertaux |first2=Jean-Loup |last3=Szegö |first3=Karöly |last4=Nemeth |first4=Szilvia |display-authors=1 |journal=Earth, Moon, and Planets |volume=90 |pages=67–76 |title=The Shadow of Comet Hale–Bopp in Lyman-Alpha|issue=1 |s2cid=118200399 }}</ref> Na primjer, otprilike mjesec dana nakon izbijanja u oktobru 2007, kometa [[17P/Holmes]] je nakratko imala slabu atmosferu prašine veću od Sunca.<ref name=atmosphere2>{{cite web |author-link=David C. Jewitt |last=Jewitt |first=David |url=http://www2.ess.ucla.edu/~jewitt/holmes.html |title=The Splintering of Comet 17P/Holmes During a Mega-Outburst |publisher=University of Hawaii |access-date=30. 8. 2013}}</ref> [[Velika kometa iz 1811.]] imala je komu otprilike prečnika Sunca.[54] Iako koma može postati prilično velika, njena veličina se može smanjiti otprilike u vremenu kada pređe orbitu [[Mars]]a oko 1,5 [[Astronomska jedinica|astronomskih jedinica]] (220 000 000&nbsp;km) od Sunca.<ref name="primer">{{cite web |title=The Comet Primer |work=Gary W. Kronk's Cometography |last=Kronk |first=Gary W. |url=http://cometography.com/educate/comintro.html |access-date=30. 8. 2013 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110517043903/http://cometography.com/educate/comintro.html |archive-date=17. 5. 2011 }}</ref> Na ovoj udaljenosti solarni vjetar postaje dovoljno jak da otpuše gas i prašinu iz kome, i na taj način povećava rep.<ref name="primer"/> Uočeno je da se jonski repovi protežu na jednu astronomsku jedinicu (150 miliona km) ili više.<ref name=atmosphere2/> [[File:PIA20119-CometChristensen-C2006W3-CO2-WISE-20100420.jpg|thumb|[[C/2006 W3 (Christensen)]] emitira ugljični plin (IR slika)]] I koma i rep su osvijetljeni Suncem i mogu postati vidljivi kada kometa prođe kroz unutrašnji Sunčev sistem, prašina direktno reflektuje sunčevu svetlost dok gasovi sijaju od [[ion]]izacije.<ref name="le">{{cite web |url=http://www.le.ac.uk/ph/faulkes/web/planets/r_pl_comets.html |title=Comets |publisher=University of Leicester |last1=Brinkworth |first1=Carolyn |last2=Thomas |first2=Claire |name-list-style=amp |access-date=31. 7. 2013}}</ref> Većina kometa je preslaba da bi bila vidljiva bez pomoći [[teleskop]]a, ali nekoliko svake decenije postane dovoljno svijetlo da bi se moglo vidjeti golim okom.<ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=caYpAQAAMAAJ |page=75 |title=A field guide to the stars and planets |isbn=978-0-395-93432-6 |last=Pasachoff |first=Jay M |date=2000|publisher=Houghton Mifflin }}</ref> Povremeno kometa može doživeti ogroman i iznenadni izliv gasa i prašine, tokom kojeg se veličina kome uveliko povećava tokom određenog vremenskog perioda. Ovo se dogodilo 2007. [[17P/Holmes|kometi Holmes]].<ref name=atmosphere1>{{cite web |last=Jewitt |first=David |url=http://www2.ess.ucla.edu/~jewitt/holmes.html |title=Comet Holmes Bigger Than The Sun |publisher=Institute for Astronomy at the University of Hawaii |access-date=31. 7. 2013}}</ref> Godine 1996. otkriveno je da komete emituju [[Rendgensko zračenje|X-zrake]].<ref>{{cite journal |doi=10.1126/science.274.5285.205 |title=Discovery of X-ray and Extreme Ultraviolet Emission from Comet C/Hyakutake 1996 B2 |date=1996 |last1=Lisse |first1=C. M. |last2=Dennerl |first2=K. |last3=Englhauser |first3=J. |last4=Harden |first4=M. |last5=Marshall |first5=F. E. |last6=Mumma |first6=M. J. |last7=Petre |first7=R. |last8=Pye |first8=J. P. |last9=Ricketts |first9=M. J. |display-authors=1 |journal=Science |volume=274 |issue=5285 |pages=205 |last10=Schmitt |first10=J. |last11=Trumper |first11=J. |last12=West |first12=R. G. |bibcode=1996Sci...274..205L |s2cid=122700701 |url=https://zenodo.org/record/1231082}}</ref> Ovo je veoma iznenadilo astronome jer se rendgenska emisija obično povezuje sa [[Zračenje crnog tijela|tijelima na veoma visokim temperaturama]]. X-zrake nastaju interakcijom između kometa i solarnog vjetra: kada visoko nabijeni ioni solarnog vjetra lete kroz atmosferu komete, sudaraju se s atomima i molekulama komete, "kradući" jedan ili više elektrona iz atoma u procesu koji se naziva "razmjena naknada". Ova razmjena ili prijenos elektrona na ion solarnog vjetra je praćena njegovom deekscitacijom u osnovno stanje iona emisijom rendgenskih zraka i daleko ultraljubičastih fotona.<ref>{{cite journal |title=Charge Exchange-Induced X-Ray Emission from Comet C/1999 S4 (LINEAR) |url=https://archive.org/details/sim_science_2001-05-18_292_5520/page/1342 |journal=Science |last1=Lisse |first1=C. M. |last2=Christian |first2=D. J. |last3=Dennerl |first3=K. |last4=Meech |first4=K. J. |last5=Petre |first5=R. |last6=Weaver |first6=H. A. |last7=Wolk |first7=S. J. |display-authors=1 |volume=292 |issue=5520 |pages=1343–8 |date=2001 |doi=10.1126/science.292.5520.1343 |bibcode=2001Sci...292.1343L |pmid=11359004}}</ref> === Udarni front === [[Udarni front|Udarne fronte]] nastaju kao rezultat interakcije između [[Sunčev vjetar|solarnog vjetra]] i kometne [[Ionosfera|ionosfere]], koja nastaje ionizacijom plinova u komi. Kako se kometa približava [[Sunce|Suncu]], sve veće stope ispuštanja gasova uzrokuju širenje kome, a sunčeva svjetlost ionizuje plinove u komi. Kada solarni vjetar prođe kroz ovu ionsku komu, pojavljuje se udarna fronta. Prva zapažanja obavljena su 1980-ih i 1990-ih kada je nekoliko svemirskih letjelica letjelo pored kometa [[21P/Giacobini-Zinner]],<ref>{{cite journal |title=The Bow wave of Comet Giacobini-Zinner – ICE magnetic field observations |journal=Geophysical Research Letters |last1=Jones |first1=D. E. |last2=Smith |first2=E. J. |last3=Slavin |first3=J. A. |last4=Tsurutani |first4=B. T. |last5=Siscoe |first5=G. L. |last6=Mendis |first6=D. A. |display-authors=1 |volume=13 |issue=3 |pages=243–246 |date=mart 1986 |bibcode=1986GeoRL..13..243J |doi=10.1029/GL013i003p00243}}</ref> [[1P/Halley]],<ref>{{cite journal |title=First in situ plasma and neutral gas measurements at comet Halley |journal=Nature |first1=K. I.|last1=Gringauz|first2= T. I. |last2=Gombosi |first3=A. P. |last3=Remizov |first4=I. |last4=Apáthy |first5=I. |last5=Szemerey |first6=M. I. |last6=Verigin |first7=L. I. |last7=Denchikova |first8=A. V. |last8=Dyachkov |first9=E. |last9=Keppler |first10=I. N. |last10=Klimenko |first11=A. K. |last11=Richter |first12=A. J. |last12=Somogyi |first13=K. |last13=Szegő |first14=S. |last14=Szendrő |first15=M. |last15=Tátrallyay |first16=A. |last16=Varga |first17= G. A. |last17=Vladimirova |display-authors=1 |volume=321 |pages=282–285 |date=15. 5. 1986 |bibcode=1986Natur.321..282G |doi=10.1038/321282a0|s2cid=117920356 }}</ref> i [[26P/Grigg-Skjellerup]].<ref>{{cite journal |title=First results from the Giotto magnetometer experiment during the P/Grigg-Skjellerup encounter |journal=[[Astronomy & Astrophysics]] |first1=F. M. |last1=Neubauer |first2=H. |last2=Marschall |first3=M. |last3=Pohl |first4=K.-H. |last4=Glassmeier |first5=G. |last5=Musmann |first6=F. |last6=Mariani |first7=M. H. |last7=Acuna |first8=L. F. |last8=Burlaga |first9=N. F. |last9=Ness |first10=M. K. |last10=Wallis |first11=H. U. |last11=Schmidt |first12=E. |last12=Ungstrup |display-authors=1 |volume=268 |issue=2 |pages=L5–L8 |date=februar 1993 |bibcode=1993A&A...268L...5N}}</ref> Tada je otkriveno da su udarne fronte kod kometa širi i postepeniji od oštrih planetarnih udarnih fronti koji se mogu vidjeti na Zemlji. Sva su ova zapažanja obavljena u blizini perihela kada su udare fronte već bile potpuno razvijene. Svemirska sonda Rosetta je uočila udarni front na kometi [[67P/Čurjumov–Gerasimenko]] u ranoj fazi razvoja udarne fronte kada se ispuštanje gasova povećalo tokom putovanja komete prema Suncu. Ovaj mladi udarni front nazvan je "dječji udarni front". Dječji udarni front je asimetričan i, u odnosu na udaljenost do nukleusa, širi je od potpuno razvijenih udarnih frontova.<ref>{{cite journal |title=The infant bow shock: a new frontier at a weak activity comet |journal=[[Astronomy & Astrophysics]] |last1=Gunell |first1=H. |last2=Goetz |first2=C. |last3=Simon Wedlund |first3=C. |last4=Lindkvist |first4=J. |last5=Hamrin |first5=M. |last6=Nilsson |first6=H. |last7=LLera |first7=K. |last8=Eriksson |first8=A. |last9=Holmström |first9=M. |display-authors=1 |volume=619 |at=L2 |date=novembar 2018 |doi=10.1051/0004-6361/201834225 |bibcode=2018A&A...619L...2G |url=https://www.duo.uio.no/bitstream/10852/67125/1/aa34225-18.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20190430061032/https://www.duo.uio.no/bitstream/10852/67125/1/aa34225-18.pdf |archive-date=30. 4. 2019 |url-status=live|doi-access=free }}</ref> === Repovi === [[File:Cometorbit01.svg|thumb|left|280px|Tipičan smjer repova tokom orbite komete u blizini Sunca]] U vanjskom [[Sunčev sistem|Sunčevom sistemu]], komete ostaju zamrznute i neaktivne i izuzetno ih je teško ili nemoguće otkriti sa Zemlje zbog njihove male veličine. Statističke detekcije neaktivnih kometnih jezgara u [[Kuiperov pojas|Kuiperovom pojasu]] prijavljene su iz opservacija [[Svemirski teleskop Hubble|svemirskog teleskopa Hubble]],<ref name="Cochran1995">{{cite journal |bibcode=1995ApJ...455..342C |title=The Discovery of Halley-sized Kuiper Belt Objects Using the Hubble Space Telescope |url=https://archive.org/details/sim_astrophysical-journal_1995-12-10_455_1/page/342 |last1=Cochran |first1=Anita L. |last2=Levison |first2=Harold F. |last3=Stern |first3=S. Alan |last4=Duncan |first4=Martin J. |display-authors=1 |volume=455 |date=1995 |pages=342 |journal=The Astrophysical Journal |doi=10.1086/176581 |arxiv=astro-ph/9509100|s2cid=118159645 }}</ref><ref name="Cochran1998">{{cite journal |doi=10.1086/311515 |title=The Calibration of the Hubble Space Telescope Kuiper Belt Object Search:Setting the Record Straight |date=1998 |last1=Cochran |first1=Anita L. |last2=Levison |first2=Harold F. |last3=Tamblyn |first3=Peter |last4=Stern |first4=S. Alan |last5=Duncan |first5=Martin J. |display-authors=1 |journal=The Astrophysical Journal |volume=503 |issue=1 |pages=L89 |arxiv=astro-ph/9806210 |bibcode=1998ApJ...503L..89C|s2cid=18215327 }}</ref> ali su ove detekcije dovedene u pitanje.<ref name="Brown1997">{{cite journal |doi=10.1086/311009 |title=An Analysis of the Statistics of the \ITAL Hubble Space Telescope\/ITAL] Kuiper Belt Object Search |date=1997 |last1=Brown |first1=Michael E. |last2=Kulkarni |first2=Shrinivas R. |last3=Liggett |first3=Timothy J. |display-authors=1 |journal=The Astrophysical Journal |volume=490 |issue=1 |pages=L119–L122 |bibcode=1997ApJ...490L.119B|doi-access=free }}</ref><ref name="Jewitt1996">{{cite journal |bibcode=1996AJ....112.1225J |title=The Mauna Kea-Cerro-Tololo (MKCT) Kuiper Belt and Centaur Survey |last1=Jewitt |first1=David |last2=Luu |first2=Jane |last3=Chen |first3=Jun |display-authors=1 |volume=112 |date=1996 |pages=1225 |journal=The Astronomical Journal |doi=10.1086/118093}}</ref> Kako se kometa približava unutrašnjem Sunčevom sistemu, sunčevo zračenje uzrokuje da isparljivi materijali unutar komete ispare i isteknu iz jezgra, noseći prašinu sa sobom. Mlazovi prašine i plina formiraju svaki svoj poseban rep, usmjeren u malo različitim smjerovima. Rep prašine je ostavljen u orbiti komete na takav način da često formira zakrivljeni rep koji se naziva tip II ili prašinasti rep.<ref name="le"/> U isto vrijeme, ionski ili tip I rep, napravljen od plinova, uvijek je usmjeren direktno od Sunca jer je na ovaj plin snažniji utjecaj sunčevog vjetra nego prašine, prateći linije magnetnog polja, a ne orbitalnu putanju.<ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=S4xDhVCxAQIC&pg=PA422 |page=422 |title=The Cambridge Guide to the Solar System |isbn=978-1-139-49417-5 |last=Lang |first=Kenneth R. |date=2011|publisher=Cambridge University Press }}</ref> U prilikama—kao što je kada Zemlja prođe kroz orbitalnu ravan komete, može se vidjeti antirep, koji je usmjeren u suprotnom smjeru u odnosu na repove iona i prašine.<ref>{{Cite APOD |title=PanSTARRS: The Anti Tail Comet |date=29. 6. 2013 |access-date=31. 7. 2013}}</ref> [[File:Comet Parts.svg|thumb|upright|Dijagram komete koji prikazuje trag prašine, rep prašine i rep ionskog plina koji je formirao solarni vjetar.]] Posmatranje antirepa značajno je doprinijelo otkriću [[Sunčev vjetar|solarnog vjetra]].<ref>{{cite journal |doi=10.1007/BF00225271 |title=The plasma tails of comets and the interplanetary plasma |date=1963 |last1=Biermann |first1=L. |journal=Space Science Reviews |volume=1 |issue=3 |page=553 |bibcode=1963SSRv....1..553B|s2cid=120731934 }}</ref> Ionski rep nastaje kao rezultat jonizacije sunčevim ultraljubičastim zračenjem čestica u komi. Jednom kada su čestice jonizovane, one postižu neto pozitivan električni naboj, što zauzvrat dovodi do "indukovane magnetosfere" oko komete. Kometa i njeno indukovano magnetno polje predstavljaju prepreku česticama solarnog vjetra koje teku prema van. Budući da je relativna orbitalna brzina komete i solarnog vjetra nadzvučna, formira se pramčani udar uzvodno od komete u smjeru strujanja sunčevog vjetra. U ovom pramčanom udaru, velike koncentracije kometnih jona (nazvanih "joni za podizanje") se skupljaju i djeluju tako da "opterećuju" solarno magnetsko polje plazmom, tako da se linije polja "zavijaju" oko komete formirajući ionski rep.<ref name="pp 864">{{cite book |title=An Introduction to Modern Astrophysics |url=https://archive.org/details/introductiontomo0000carr_p4s9 |publisher=Addison-Wesley |last1=Carroll |first1=B. W. |last2=Ostlie |first2=D. A. |name-list-style=amp |pages=[https://archive.org/details/introductiontomo0000carr_p4s9/page/n883 864]–874 |date=1996 |isbn=0-201-54730-9}}</ref> Ako je opterećenje ionskog repa dovoljno, linije magnetnog polja se stisnu zajedno do tačke u kojoj, na određenoj udaljenosti duž ionskog repa, dolazi do ponovnog magnetskog povezivanja. Ovo dovodi do "događaja odvajanja repa".<ref name="pp 864" /> Ovo je primijećeno u nekoliko navrata, a jedan značajan događaj zabilježen je 20. aprila 2007, kada je ionski rep [[Enckeova kometa|Enckeove komete]] bio potpuno odsječen dok je kometa prošla kroz koronalno izbacivanje mase. Ovaj događaj je posmatrala svemirska [[sonda STEREO.2]]<ref>{{cite journal |title=The Heliospheric Imagers Onboard the STEREO Mission |journal=Solar Physics |last1=Eyles |first1=C. J. |last2=Harrison |first2=R. A. |last3=Davis |first3=C. J. |last4=Waltham |first4=N. R. |last5=Shaughnessy |first5=B. M. |last6=Mapson-Menard |first6=H. C. A. |last7=Bewsher |first7=D. |last8=Crothers |first8=S. R. |last9=Davies |first9=J. A. |last10=Simnett |first10=G. M. |last11=Howard |first11=R. A. |last12=Moses |first12=J. D. |last13=Newmark |first13=J. S. |last14=Socker |first14=D. G. |last15=Halain |first15=J.-P. |last16=Defise |first16=J.-M. |last17=Mazy |first17=E. |last18=Rochus |first18=P. |display-authors=1 |volume=254 |issue=2 |pages=387 |date=2008 |doi=10.1007/s11207-008-9299-0 |bibcode=2009SoPh..254..387E |hdl=2268/15675 |s2cid=54977854 |url=https://orbi.uliege.be/bitstream/2268/15675/1/The%20Heliospheric%20Imagers%20Onboard%20the%20STEREO.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20180722165455/https://orbi.uliege.be/bitstream/2268/15675/1/The%20Heliospheric%20Imagers%20Onboard%20the%20STEREO.pdf |archive-date=22. 7. 2018 |url-status=live}}</ref> Godine 2013, naučnici ESA su izvijestili da ionosfera planete [[Venera|Venere]] struji prema van na način sličan ionskom repu koji se vidi kako struji iz komete u sličnim uslovima."<ref name="ESA-20130129">{{cite web |title=When A Planet Behaves Like A Comet |url=http://www.esa.int/Our_Activities/Space_Science/When_a_planet_behaves_like_a_comet |date=29. 1. 2013 |publisher=European Space Agency |access-date=30. 8. 2013}}</ref><ref name="Space-20130130">{{cite web |last=Kramer |first=Miriam |title=Venus Can Have 'Comet-Like' Atmosphere |url=http://www.space.com/19537-venus-comet-atmosphere.html |date=30. 1. 2013 |publisher=Space.com |access-date=30. 8. 2013}}</ref> === Mlazevi === [[File:Hartley2jets2 epoxi big.jpg|thumb|170px|Mlaz plina i snijega iz [[103P/Hartley]]]] Neravnomjerno zagrijavanje može uzrokovati da novogenerisani plinovi izbiju iz slabe tačke na površini jezgra komete, poput gejzira.<ref name=jets>{{cite web |url=http://hubblesite.org/hubble_discoveries/comet_ison/blogs/comets-and-jets |title=Comets and Jets |work=Hubblesite.org |date=12. 11. 2013}}</ref> Ovi tokovi plina i prašine mogu uzrokovati okretanje jezgra, pa čak i rascjepljenje.<ref name=jets/> Godine 2010. otkriveno je da suhi led (zamrznuti ugljik-dioksid) može pokretati mlazove materijala koji teče iz jezgra komete.<ref>{{cite news |url=http://www.astronomynow.com/news/n1011/11hartley/ |title=Dry ice fuels comet jets |work=Astronomy Now |first=Emily |last=Baldwin |date=11. 11. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131217034053/http://www.astronomynow.com/news/n1011/11hartley/ |archive-date=17. 12. 2013}}</ref> Infracrveno snimanje Hartleya 2 pokazuje da takvi mlazevi izlaze i nose sa sobom zrnca prašine u komu.<ref>{{cite news |url=https://www.nytimes.com/2010/11/19/science/space/19comet.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220101/https://www.nytimes.com/2010/11/19/science/space/19comet.html |archive-date=1. 1. 2022 |url-access=limited |title=Comet Hartley 2 Is Spewing Ice, NASA Photos Show |work=The New York Times |last1=Chang |first1=Kenneth |date=18. 11. 2010}}{{cbignore}}</ref> == Orbitalne karakteristike == Većina kometa su mala tijela Sunčevog sistema sa izduženim eliptičnim orbitama koje ih dovode blizu Sunca za dio njihove orbite, a zatim izlaze u dalje krajeve Sunčevog sistema.<ref>{{cite web |url=http://www.st-andrews.ac.uk/~bds2/ltsn/ljm/JAVA/COMETORB/COMET.HTM |title=The Orbit of a Comet |publisher=University of St Andrews |access-date=1. 9. 2013}}</ref> Komete se često klasifikuju prema dužini orbitalnog perioda: Što je period duži, to je elipsa izduženija. === Kratki period === Periodične komete ili kratkoperiodične komete općenito se definišu kao one koje imaju orbitalni period manji od 200 godina.<ref>{{cite journal |title=The origin of short-period comets |journal=The Astrophysical Journal Letters |first1=Martin |last1=Duncan |first2=Thomas |last2=Quinn |first3=Scott |last3=Tremaine |display-authors=1 |volume=328 |pages=L69–L73 |date=maj 1988 |doi=10.1086/185162 |bibcode=1988ApJ...328L..69D|doi-access=free }}</ref> Obično kruže manje-više u ravni ekliptike u istom pravcu kao i planete.<ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=Ox5hCOc9A2AC&pg=PA117 |page=117 |title=Our Cosmic Origins: From the Big Bang to the Emergence of Life and Intelligence |isbn=978-0-521-79480-0 |last=Delsemme |first=Armand H. |date=2001|publisher=Cambridge University Press }}</ref> Njihove orbite ih obično vode u područje vanjskih planeta ([[Jupiter]] i dalje) u [[afel]]u; na primjer, afel Halejeve komete je malo izvan orbite [[Neptun]]a. Komete čije se afelije nalaze u blizini orbite velike planete nazivaju se njenom "porodicom".<ref name=Wilson1909>{{cite journal |last=Wilson |first=H. C. |title=The Comet Families of Saturn, Uranus and Neptune |url=https://archive.org/details/sim_popular-astronomy_1909-12_17_10/page/n31 |journal=Popular Astronomy |volume=17 |pages=629–633 |date=1909 |bibcode=1909PA.....17..629W}}</ref> Smatra se da takve porodice proizlaze iz planete koja hvata nekadašnje dugoperiodične komete u kraće orbite.<ref>{{cite web |url=http://www.uwgb.edu/dutchs/PLANETS/Comets.HTM |title=Comets |first=Steven |last=Dutch |publisher=Natural and Applied Sciences, University of Wisconsin |access-date=31. 7. 2013 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130729122906/http://www.uwgb.edu/dutchs/PLANETS/Comets.HTM |archive-date=29. 7. 2013}}</ref> U krajnjem kraćem orbitalnom periodu, [[Enckeova kometa]] ima orbitu koja ne doseže orbitu [[Jupiter]]a i poznata je kao kometa Enckeovog tipa. Kratkoperiodične komete sa orbitalnim periodima manjim od 20 godina i malim nagibima (do 30 stepeni) prema ekliptici nazivaju se tradicionalnim kometama porodice Jupiter (JFC).<ref>{{cite web |url=http://www.dtm.ciw.edu/users/sheppard/satellites/jf.html |title=The Jupiter Family Comets |publisher=Department of Terrestrial Magnetism Carnegie Institution of Washington |access-date=11. 8. 2013 |archive-date=1. 6. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120601081851/http://www.dtm.ciw.edu/users/sheppard/satellites/jf.html |url-status=dead }}</ref><ref name="britastro">{{cite web |url=http://www.britastro.org/projectalcock/Comets%20where%20are%20they.htm |title=Comets – where are they ? |date=6. 11. 2012 |publisher=British Astronomical Association |access-date=11. 8. 2013 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130805211248/http://www.britastro.org/projectalcock/Comets%20where%20are%20they.htm |archive-date=5. 8. 2013}}</ref> One poput Halejevih, sa orbitalnim periodima između 20 i 200 godina i inklinacijama koje se protežu od nule do više od 90 stepeni, nazivaju se Halejevim kometama (HTC).<ref name="Morbidelli2006">{{cite journal |doi=10.1007/s11214-008-9405-5 |title=Dynamical Origin of Comets and Their Reservoirs |date=2008 |last1=Duncan |first1=Martin J. |journal=Space Science Reviews |volume=138 |issue=1–4 |pages=109–126 |bibcode=2008SSRv..138..109D|s2cid=121848873 }}</ref><ref name=jewitt2002>{{Cite journal |doi=10.1086/338692 |title=From Kuiper Belt Object to Cometary Nucleus: The Missing Ultrared Matter |url=https://archive.org/details/sim_astronomical-journal_2002-02_123_2/page/1038 |date=2002 |last1=Jewitt |first1=David C. |journal=The Astronomical Journal |volume=123 |issue=2 |pages=1039–1049 |bibcode=2002AJ....123.1039J|s2cid=122240711 |doi-access=free }}</ref> Od januara 2025. postoje 73 poznate komete tipa Encke (od kojih je šest klasifikovano kao [[objekti blizu Zemlje]] (NEO)), 106 HTC (od kojih su 36 NEO) i 815 JFC (od kojih su 153 NEO).<ref name="SSD-JPL">{{cite web |title=Small-Body Database Query |url=https://ssd.jpl.nasa.gov/tools/sbdb_query.html#!#results |website=Solar System Dynamics - Jet Propulsion Laboratory |publisher=NASA - California Institute of Technology |access-date=28. 1. 2025}}</ref> Nedavno otkrivene komete glavnog pojasa čine posebnu klasu, kruže u više kružnih orbita unutar asteroidnog pojasa.<ref name="NYT-20221118">{{cite news |last=Andrews |first=Robin George |title=The Mysterious Comets That Hide in the Asteroid Belt - Comets normally fly in from the far reaches of space. Yet astronomers have found them seemingly misplaced in the asteroid belt. Why are they there? |url=https://www.nytimes.com/2022/11/18/science/comet-asteroid-belt-space.html |date=18. 11. 2022 |work=[[The New York Times]] |access-date=18. 11. 2022 }}</ref><ref>{{cite web |last=Reddy |first=Francis |title=New comet class in Earth's backyard |url=http://www.astronomy.com/sitecore/content/Home/News-Observing/News/2006/04/New%20comet%20class%20in%20Earths%20backyard.aspx?sc_lang=en |work=Astronomy |date=3. 4. 2006 |access-date=31. 7. 2013 |archive-date=24. 5. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140524023305/http://www.astronomy.com/sitecore/content/Home/News-Observing/News/2006/04/New%20comet%20class%20in%20Earths%20backyard.aspx?sc_lang=en |url-status=dead }}</ref> Budući da ih njihove eliptične orbite često dovode blizu [[Divovske planete|divovskih planeta]], komete su podložne daljim gravitacionim perturbacijama.<ref>{{cite web |url=https://www.e-education.psu.edu/astro801/content/l11_p9.html |title=Comets |publisher=The Pennsylvania State University |access-date=8. 8. 2013}}</ref> Kratkoperiodične komete imaju tendenciju da se njihova afelija poklapa sa velikom poluosom planete diva, pri čemu su JFC najveća grupa.<ref name="britastro"/> Jasno je da komete koje dolaze iz [[Oortov oblak|Oortovog oblaka]] često imaju svoje orbite pod jakim uticajem gravitacije divovskih planeta kao rezultat bliskog susreta. Jupiter je izvor najvećih perturbacija, više nego dvostruko masivniji od svih ostalih planeta zajedno. Ove perturbacije mogu skrenuti dugoperiodične komete u kraće orbitalne periode.<ref>{{harvnb|Sagan|Druyan|1997|pp=102–104}}</ref><ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=w7E_uwj0Lc8C&pg=PA246 |page=246 |title=In Quest of the Solar System |isbn=978-0-7637-9477-4 |last=Koupelis |first=Theo |date=2010|publisher=Jones & Bartlett Publishers }}</ref> Na osnovu njihovih orbitalnih karakteristika, smatra se da kratkoperiodične komete potječu od [[Kentauri|kentaura]] i [[Kuiperov pojas|Kuiperovog pojasa]]/[[Raspršeni disk|raspršenog diska]]<ref>{{cite web |last=Davidsson |first=Björn J. R. |title=Comets – Relics from the birth of the Solar System |url=http://www.astro.uu.se/~bjorn/eng_comet.html |publisher=Uppsala University |date=2008 |access-date=30. 7. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130119065421/http://www.astro.uu.se/~bjorn/eng_comet.html |archive-date=19. 1. 2013 |url-status=dead }}</ref> — diska objekata u [[Trans-neptunsko područje|trans-neptunskom području]] — dok se smatra da je izvor dugoperiodičnih kometa daleko udaljeniji sferni Oortov oblak (po O44, koji je holandski astronom [[Jan Oort|Jan Hendrik]] opisao). Smatra se da ogromni rojevi tijela nalik kometi kruže oko Sunca u ovim udaljenim regijama u skoro kružnim orbitama. Povremeno gravitacijski utjecaj vanjskih planeta (u slučaju objekata Kuiperovog pojasa) ili obližnjih zvijezda (u slučaju objekata Oortovog oblaka) može baciti jedno od ovih tijela u eliptičnu orbitu koja ga odvodi prema Suncu i formira vidljivu kometu. Za razliku od povratka periodičnih kometa, čije su orbite utvrđene ranijim zapažanjima, pojava novih kometa ovim mehanizmom je nepredvidiva.<ref>{{cite journal |bibcode=1950BAN....11...91O |title=The structure of the cloud of comets surrounding the Solar System and a hypothesis concerning its origin |last1=Oort |first1=J. H. |volume=11 |date=1950 |pages=91 |journal=Bulletin of the Astronomical Institutes of the Netherlands}}</ref> Kada se bace u orbitu Sunca i neprestano vuku prema njemu, tone materije se uklanjaju sa kometa koje u velikoj mjeri utiču na njihov životni vijek; što su ogoljeniji, to kraće žive i obrnuto.<ref>{{Cite web|url=http://planetfacts.org/short-period-comet/|title=What is A Short Period Comet – Less than 200 Year Orbital Cycle|last=Rocheleau|first=Jake|date=12. 9. 2011|website=Planet Facts|language=en|access-date=1. 12. 2019}}</ref> == Također pogledajte == * [[Tunguska eksplozija]] * [[C/2012 S1]] * [[67P/Čurjumov–Gerasimenko]] == Reference == {{Refspisak}} === Bibliografija === * {{cite book |url=https://books.google.com/books?id=LhkoowKFaTsC |title=Comet |publisher=Random House |location=New York |first1=Carl |last1=Sagan |author-link1=Carl Sagan |first2=Ann |last2=Druyan |author-link2=Ann Druyan |name-list-style=amp |year=1997 |isbn=978-0-3078-0105-0 }} == Dodatna literatura == * {{cite book |title=Comets, Popular Culture, and the Birth of Modern Cosmology |url=https://archive.org/details/cometspopularcul0000sche |publisher=[[Princeton University Press]] |first=Sara J. |last=Schechner |date=1997 |isbn=978-0-691-01150-9}} * {{cite book |title=Introduction to Comets |publisher=[[Cambridge University Press]] |first1=John C. |last1=Brandt |first2=Robert D. |last2=Chapman |name-list-style=amp |edition=2nd |date=2004 |isbn=978-0-521-80863-7}} == Vanjski linkovi == * {{dmoz|Science/Astronomy/Solar_System/Small_Bodies/Comets/|Komete}} * [http://solarsystem.nasa.gov/planets/profile.cfm?Object=Comets Comets Page] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110219084029/http://solarsystem.nasa.gov/ |date=19. 2. 2011 }} at [http://solarsystem.nasa.gov/ NASA's Solar System Exploration] * [http://www.icq.eps.harvard.edu/ International Comet Quarterly] * [https://web.archive.org/web/20090223102619/http://www.magnet.fsu.edu/education/community/slideshows/comet/index.html How to Make a Model of a Comet] audio slideshow – [[National High Magnetic Field Laboratory]] * [http://smallbodies.ru/en/ Catalogue of the Solar System Small Bodies Orbital Evolution] {{Commonscat|Comets}} {{Sunčev sistem tabela}} {{Kometa}} [[Kategorija:Komete]] [[Kategorija:Koncepti u astronomiji]] bv1thb06iwg03mkvmjn0bbvd9g8nwf8 0 4585 3837785 3835892 2026-04-28T12:00:53Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3837785 wikitext text/x-wiki {{Standardi}} {{Čišćenje}} {{Drugo značenje|Jerusalem (višeznačnica)}} {{Infokutija naselje |Grb = Emblem_of_Jerusalem.svg |Karta = Jerusalem Israel Map.png |Država = {{ZD|IZR}} [[Izrael]] |ImeSrednjegNivoaVlasti = |SrednjiNivoVlasti = |Općina = |Stanovništvo = 747600 |StanovništvoGodina = 2007 |StanovništvoUrban = |StanovništvoUrbanGodina = |StanovništvoMetro = |StanovništvoMetroGodina = |StanovništvoProcjena = |StanovništvoGodina2 = |Površina = 125.156 |Nadmorska visina = |Pozivni broj = |Poštanski broj = |Registarska oznaka = |VrstaNaselja = Grad |Načelnik = Zaki al-Ghul (istok)<br>Nir Barkat (zapad) |NačelnikIzabran = |NačelnikTitula = Gradonačelnik |NačelnikStranka = |Web = www.jerusalem.muni.il |Slika = Jerusalem infobox image.JPG |SlikaInfo = }} '''Jerusalem''' (hebrejski: יְרוּשָׁלַיִם‎, Yerushaláyim; arapski: القُدس, al-Quds) je najveći grad na području [[Izrael]]a odnosno [[Palestina|Palestine]], a obje države ga smatraju za svoj glavni grad. Broji 747.600 stanovnika, i zauzima površinu od 125,1 kvadratnih kilometara (u slučaju kada se računa i istočni dio grada). Smješten je u Judejskim planinama, između [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]] i sjevernog dijela [[Mrtvo more|Mrtvog mora]]. Historija grada seže unazad do četvrtog milenijuma prije nove ere, što ga čini jednim od najstarijih gradova u svijetu.<ref>[http://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/Peace/jerutime.html Jewish Virtual Library - Timeline for the History of Jerusalem]</ref> Jerusalem je najsvetiji grad [[Judaizam|judaizma]] i duhovni centar [[Jevreji|jevrejskog]] naroda još od desetog vijeka prije nove ere. Također sadrži određeni broj historijskih lokacija značajnih za [[kršćanstvo]], a muslimani ga priznaju za treći najsvetiji grad [[islam]]a. Iako ima površinu od svega 0,9 kvadratnih kilometara <ref>Kollek, Teddy (1977). "Afterword". in John Phillips. A Will to Survive - Israel: the Faces of the Terror 1948-the Faces of Hope Today. Dial Press/James Wade. "about 225 acres (0.91 km²)"</ref> Stari grad (Jerusalema) je dom historijskim mjestima od velike važnosti za tri najveće svjetske monoteističke religije (između ostalih [[Mesdžidul-aksa|Džamija al-Aksa]], [[Zapadni zid]] (tzv. Zid plača), i [[Crkva svetog Groba]]). Stari grad, mjesto svjetskog naslijeđa, je tradicionalno podijeljen na četiri dijela: armensku, kršćansku, jevrejsku i muslimansku četvrt. Stari grad je nominovan za uvrštavanje na listu Mjesta svjetskog naslijeđa koja su u opasnosti od uništenja. Na ovu listu ga je nominovala država Jordan 1982.. U toku svoje historije grad je bio uništen dva puta, pod opsadom 23 puta, napadnut 52 puta, a 44 puta je bio zauziman. Danas je status grada izvor velikih nesuglasica. Izraelska [[aneksija]] Jerusalema je više puta osuđivana od strane Ujedinjenih Nacija <ref>[http://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/UN/unres252.html Jewish Virtual Library United Nations Security Council Resolution 252]</ref><ref>{{Cite web |url=http://domino.un.org/UNISPAL.NSF/eed216406b50bf6485256ce10072f637/441329a958089eaa852560c4004ee74d!OpenDocument |title=Resolution 298 of 25 September 1971 |access-date=9. 5. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090330214804/http://domino.un.org/UNISPAL.NSF/eed216406b50bf6485256ce10072f637/441329a958089eaa852560c4004ee74d!OpenDocument |archive-date=30. 3. 2009 |url-status=dead }}</ref>. Palestinci su proglasili Istočni Jerusalem za glavni grad svoje buduće države <ref>{{Cite web |url=http://www.publicpolicy.umd.edu/IPPP/Fall97Report/negotiating_jerusalem.htm |title=Segal, Jerome M. - Negotiating Jerusalem 1997 |access-date=9. 5. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060514191731/http://www.publicpolicy.umd.edu/IPPP/Fall97Report/negotiating_jerusalem.htm |archive-date=14. 5. 2006 |url-status=dead }}</ref>. U skladu sa rezolucijom Ujedinjenih Nacija 478. (usvojena 1980.) najveći broj ambasada je preseljen iz ovog grada, iako neke od država (kao SAD) još uvijek posjeduju zemlju u gradu namijenjenu smještaju ambasade, kada bude postignut eventualni konsenzus međunarodne zajednice o tome. == Historija == {{Glavni|Historija Jerusalema}} Arheološki nalazi navode dokaze o naseljenosti ovog područja još u bakarnom dobu, oko 4.000 godine p. n. e.<ref>[http://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/Peace/jerutime.html "Timeline for the History of Jerusalem". Jewish Virtual Library. American-Israeli Cooperative Enterprise. Retrieved on 2007-04-16]</ref><ref>Freedman, David Noel (2000-01-01). Eerdmans Dictionary of the Bible. Wm B. Eerdmans Publishing. pp. 694–695. {{ISBN|0-8028-2400-5}}.</ref>; sa dokazima o trajnim naseljima iz perioda ranog [[Bronzano doba|Bronzanog doba]] 3.000-2.800 godine p. n. e.<ref name="Freedman, David Noel pp. 694">Freedman, David Noel (2000-01-01). Eerdmans Dictionary of the Bible. Wm B. Eerdmans Publishing. pp. 694–695. {{ISBN|0-8028-2400-5}}</ref><ref>Killebrew Ann E. "Biblical Jerusalem: An Archaeological Assessment" in Andrew G. Vaughn and Ann E. Killebrew, eds., "Jerusalem in Bible and Archaeology: The First Temple Period" (SBL Symposium Series 18; Atlanta: Society of Biblical Literature, 2003)</ref>. [[Datoteka:DavtowerS.jpg|lijevo|mini|190px|Davudova kula]] [[Lista proklinjanja]], poznata i kao Zabranjena lista iz 19. vijeka p. n. e. u vrijeme [[Srednje egipatsko carstvo|Srednjeg Egipatskog Carstva]], gdje se spominje grad po imenu Roshlamem ili Rosh-ramen <ref name="Freedman, David Noel pp. 694"/>. Također, tu su i "Amarna" pisma ili "Amarna" glinene tablice (eng. Amarna letters, Amarna tablets) iz 14. vijeka p. n. e. koja predstavljaju vjerovatno najstarija pisana svjedočanstva o gradu <ref>Shalem, Yisrael (1997-03-03) [http://www.biu.ac.il/JS/rennert/history_2.html "History of Jerusalem from Its Beginning to David".] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070117203409/http://www.biu.ac.il/JS/rennert/history_2.html |date=17. 1. 2007 }} Jerusalem: Life Throughout the Ages in a Holy City. Bar-Ilan University Ingeborg Rennert Center for Jerusalem Studies. Retrieved on 2007-01-18</ref>. Neki [[Arheologija|arheolozi]], uključujući Kathleen Kenyon, vjeruju da je Jerusalem <ref>the original name URU URU salem KI in Akkadian, found listed in the Amarna letters when it was still a fortified well of the Egyptians and ruled by Abi Heba meant city of peace</ref> kao grad osnovan od strane zapadnosemitskog naroda koji su gradili naselja još oko 2.600 godine p. n. e. U skladu sa jevrejskim predanjima Jerusalem su osnovali Sam i "Eber", [[Abrahaam]]ovi potomci. Prvo spominjanje u [[Biblija|Bibliji]] navodi da je Jerusalem bio pod vlašću [[Melhisedek]]a (po [[Sufizam|sufijskoj]] tradiciji njegovo ime je al-Khidr) Ibrahimovog saveznika. Nešto kasnije grad se nalazio na teritoriji plemena [[Benjamin (pleme)|Benjamin]] (jednog od [[Dvanaest izraelskih plemena]]), ali još uvijek pod vlašću [[Jebuziti (pleme)|Jebuzita]], ([[kanaan]]skog plemena), sve dok ga [[David]] nije načinio glavnim gradom ujedinjenog [[Kraljevstvo Izrael|Izraelskog Kraljevstva]] (oko 1.000 godine p. n. e.) <ref>Greenfeld, Howard (2005-03-29). A Promise Fulfilled: Theodor Herzl, Chaim Weizmann, David Ben-Gurion, and the Creation of the State of Israel. Greenwillow. p. 32. {{ISBN|0-06-051504-X}}.</ref><ref>[http://www.cityofdavid.org.il/timeline_eng.asp "Timeline"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130627234635/http://www.cityofdavid.org.il/ |date=27. 6. 2013 }} City of David. Ir David Foundation. Retrieved on 2007-01-18</ref> (zanimljivo je da prema ranijim arheološkim iskopavanjima nisu pronađeni tragovi nasilnog osvajanja grada). Skora iskopavanja velikih kamenih struktura su protumačena od strane pojedinih arheologa kao potvrda navoda iz svetih knjiga. === Period hrama === Prema hebrejskim zapisima, kralj David je vladao do 970 godine p. n. e. Naslijedio ga je njegov sin [[Solomon]] <ref name="Michael, E. pp. 20">Michael, E.; Sharon O. Rusten, Philip Comfort, and Walter A. Elwell (2005-02-28). The Complete Book of When and Where: In The Bible And Throughout History. Tyndale House Publishers, Inc.. pp. 20–1, 67. {{ISBN|0-8423-5508-1}}.</ref> koji je izgradio hram na brdu Moriah. Solomonov hram (kasnije poznat kao Prvi hram) igrao je ključnu ulogu u jevrejskoj historiji kao mjesto gdje je bio pohranjen [[Kovčeg Saveza]] <ref>[http://www.andrews.edu/archaeology/archive/merling Merling, David] (1993-08-26). [http://www.andrews.edu/archaeology/archive/merling/newpage3.htm "Where is the Ark of the Covenant?"] Andrew's University. Retrieved on 2007-01-22.</ref>. Preko 450 godina, sve do [[babilon]]skih osvajanja 587. p. n. e, Jerusalem je bio politički glavni grad prvo ujedinjenog Kraljevstva Izraela a zatim Judejskog kraljevstva, dok je hram bio [[Religija|religiozni]] centar Izraelćana <ref>Jerusalem: Illustrated History Atlas Martin Gilbert, Macmillan Publishing, New York, 1978, p. 11</ref>. Ovaj period je u [[Historija|historiji]] poznat kao doba Prvog hrama <ref>Zank, Michael. [http://www.bu.edu/mzank/Jerusalem/p/period2-2-1.htm "Capital of Judah I (930–722)"] Boston University. Retrieved on 2007-01-22.</ref>. Poslije Solomonove smrti (oko 930. p. n. e.) deset sjevernih plemena su se odvojili od Kraljevstva Izraela. Pod vodstvom Kuće Davida i Solomona Jerusalem je ostao glavni grad Judejskog kraljevstva. Nakon što su [[Asirija|Asirci]] osvojili Kraljevstvo Izrael, 722. p. n. e, Jerusalem je bio preplavljen izbjeglicama iz sjevernog kraljevstva. Period Prvog hrama se završio oko 586. p. n. e, nakon što su Babilonci zauzeli Izrael i Jerusalem, te uništili Hram. 538. p. n. e., nakon pedeset godina babilonske okupacije, [[Perzija|perzijski]] kralj Kirus Veliki pozvao je Jevreje da se vrate u Judeju i obnove Jerusalem i Hram. Izgradnja drugog hrama je završena 516. p. n. e, tokom vladavine Darija Velikog, sedamdeset godina nakon uništenja Prvog hrama <ref>Sicker, Martin (2001-01-30). Between Rome and Jerusalem: 300 Years of Roman-Judaean Relations. Praeger Publishers. p. 2. {{ISBN|0-275-97140-6}}.</ref><ref>Zank, Michael. [http://www.bu.edu/mzank/Jerusalem/p/period2-3.htm "Center of the Persian Satrapy of Judah (539–323)"] Boston University. Retrieved on 2007-01-22.</ref>. Tim je Jerusalem povratio svoju ulogu glavnog grada Judeje i centra judaizma. Nakon što je [[Makedonija|Makedonski]] vladar [[Aleksandar Veliki]] osvojio Perziju, Jerusalem i Judeja su potpali pod makedonsku kontrolu, tačnije pod kontrolu dinastije [[Ptolemeji|Ptolemeja]] sa Ptolemejom I. 198. p. n. e. Ptolomej V je izgubio Judeju i nad njom su prevlast uspostavili Seleukovići s Antiohom III na čelu. Seleukovići su pokušali da reorganizuju Jerusalem kao [[Helenizam|helenistički]] polis, a tim nastojanjima je došao kraj 168. p. n. e. sa Makabejskim ustankom vođenim od strane Mattathiasa, velikog svećenika, i njegovih pet sinova. Potom je uspostavljeno Hasmonejsko kraljevstvo (152. p. n. e.) sa glavnim gradom Jerusalemom <ref>Schiffman, Lawrence H. (1991). From Text to Tradition: A History of Second Temple and Rabbinic Judaism. Ktav Publishing House. pp. 60–79. {{ISBN|0-88125-371-5}}</ref>. === Jevrejsko-Rimski ratovi === Kako je Rim postajao snažniji postavio je Heroda za marionetskog kralja. Herod Veliki, kako je bio nazivan, dao je sebi zadatak razvoja i uljepšavanja grada. Gradio je palate, kule i zidove, a i proširio je Hram. Za vrijeme Herodove vladavine površina koju je Hram zauzimao se udvostručila <ref name="Michael, E. pp. 20"/><ref name="ReferenceA">Har-el, Menashe. This Is Jerusalem. Canaan Publishing House.</ref><ref>Zank, Michael. [http://www.bu.edu/mzank/Michael_Zank/Jerusalem/templemount.html "The Temple Mount"] Boston University. Retrieved on 2007-01-22.</ref>. U 6. godini nove ere Jerusalem i okolina su došli pod direktnu vlast Rima kao Provincija Iudaea <ref>[http://en.wikipedia.org/wiki/John_Dominic_Crossan Crossan, John Dominic] (1993-02-26). The Historical Jesus: the life of a Mediterranean Jewish peasant (Reprinted ed.). San Francisco: HarperCollins. p. 92. {{ISBN|0-06-061629-6}}. "from 4 BCE until 6 CE, when Rome, after exiling [Herod Archelaus] to Gaul, assumed direct prefectural control of his territories"</ref> a Harodovi nasljednici su ostali kraljevi Judeje do 96. Rimska vlast nad Jerusalemom i okolinom bola je uzdrmana Prvim Jevrejsko-Rimskim ratom, koji je doveo i do uništenja Hrama 70. Grad je još jednom imao funkciju glavnog grada tokom trogodišnje bune poznate kao Bar Kochba ustanak, započet 132. Rimljani su ugušili i taj ustanak 135. Imperator Hadrian je potom romanizovao grad, preimenovavši ga u Aelia Capitolina <ref>Lehmann, Clayton Miles. "Palestine: People and Places". The On-line Encyclopedia of the Roman Provinces. The University of South Dakota. http://www.usd.edu/erp/Palestine/people&p.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080310053409/http://www.usd.edu/erp/Palestine/people%26p.htm |date=10. 3. 2008 }}. Retrieved on 2007-04-18.</ref>, i zabranio Jevrejima ulazak. Također je preimenovao Iudaea provinciju nakon pokušaja Filistinaca da ponovo judaiziraju zemlju <ref name="usd.edu">Lehmann, Clayton Miles (2007-02-22). "Palestine: History". The On-line Encyclopedia of the Roman Provinces. The University of South Dakota. http://www.usd.edu/erp/Palestine/history.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080310053428/http://www.usd.edu/erp/Palestine/history.htm |date=10. 3. 2008 }}. Retrieved on 2007-04-18.</ref><ref>Cohen, Shaye J. D. (1996). "Judaism to Mishnah: 135–220 C.E". in Hershel Shanks. Christianity and Rabbinic Judaism: A Parallel History of their Origins and Early Development. Washington DC: Biblical Archaeology Society. p. 196.</ref>. Zabrana ulaska Jevrejima u grad je trajala sve do 4 vijeka. U pet vijekova poslije Bar Kokhba ustanka grad je mijenjao ime, prvo pod Rimljanima potom pod Bizantijom. Tokom četvrtog vijeka, rimski imperator [[Konstantin Veliki]] izgradio je određeni broj kršćanskih građevina poput [[Bazilika Svetoga groba|Bazilike Svetoga groba]]. Jerusalem je dostigao maksimum populacije na kraju perioda Drugog hrama: grad je ležao na 2&nbsp;km² i brojao 200.000 stanovnika <ref name="ReferenceA"/><ref name="usd.edu"/>. Nakon Konstantina velikog pa sve do 7 vijeka Jevreji su bili istjerani iz Jerusalema <ref>Zank, Michael. [http://www.bu.edu/mzank/Jerusalem/p/period3-2.htm "Byzantian Jerusalem"]. Boston University. http://www.bu.edu/mzank/Jerusalem/p/period3-2.htm. Retrieved on 2007-02-01.</ref>. === Rimsko - perzijski ratovi === U rasponu nekoliko desetljeća, Jerusalem je prelazio iz rimskih ruku u perzijske i još jednom se vratio pod rimsku vlast. U napredovanju Sasanid Khosrau II na Bizantijsku teritoriju (početkom sedmog vijeka), napredujući kroz Siriju, sasanidski generali Šahrabaraz i Shahin napadali su Jerusalem (perzijski: Dej Houdkh). Oni su bili potpomagani od strane Jevreja u Palestini, koji su ustali protiv Bizantije <ref name="Conybeare, Frederick C. 1910 pp. 502">Conybeare, Frederick C. (1910). The Capture of Jerusalem by the Persians in 614 AD. English Historical Review 25. pp. 502–517.</ref>. U opsadi Jerusalema (614), nakon 21 dana nemilosrdnog rata, Jerusalem je osvojen. Bizantijske hronike su navele kako su Sasanidska vojska i Jevreji zaklali desetine hiljada Kršćana u gradu, epizoda koja je predmet mnogih rasprava među historičarima. Grad je ostao u rukama Sasanida nekih petnaest godina, dok ga Bizantijski car [[Heraklije]] nije zauzeo 629.<ref name="Conybeare, Frederick C. 1910 pp. 502"/>. === Arapska vladavina === Jerusalem se smatra trećim najsvetijim gradom za Islam nakon [[Meka|Meke]] i [[Medina|Medine]]. Među muslimanima ranijeg doba bio je poznat kao Bayt al-Maqdes, kasnije je postao poznat kao al-Quds al-Sharif. 638. islamski Halifat je proširio vlast na Jerusalem <ref>Jerusalem: Illustrated History Atlas Martin Gilbert, Macmillan Publishing, New York, 1978, p. 7</ref>. S arapskim osvajanjem, Jevrejima je dozvoljen povratak u grad <ref>Gil, Moshe (February 1997). A History of Palestine, 634–1099. Cambridge University Press. pp. 70–71. {{ISBN|0-521-59984-9}}.</ref>. Halifa Omer ibn al-Khattab potpisao je ugovor s Monophysitskim kršćanskim patrijarhom Sophroniusom, uvjeravajući ga da su kršćanska sveta mjesta i stanovništvo zaštićeni pod muslimanskom vlašću <ref>Runciman, Steven (1951). A History of the Crusades:The First Crusade and the Foundation of the Kingdom of Jerusalem. Penguin Books. Vol.1 pp.3–4. {{ISBN|0-521-34770-X}}.</ref>. Tada je Omer odbio da se moli u crkvi, tako da naredne generacije muslimana ne bi zahtjevali da se crkve pretvore u džamije. On se molio izvan crkve, gdje je sagrađena Omerova džamija koja stoji i danas. Prema Galilejskom biskupu Arculfu, koji je živio u Jerusalemu 679 - 688, Omerova džamija je pravougaona drvena struktura izgrađena preko ruševina koja bi mogla primiti 3.000 vjernika <ref name="The Early Arab Period – 638–1099">Shalem, Yisrael. [http://www.biu.ac.il/js/rennert/history_8.html "The Early Arab Period – 638–1099"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151216173527/http://www.biu.ac.il/JS/rennert/history_8.html |date=16. 12. 2015 }}. Ingeborg Rennert Center for Jerusalem Studies, Bar-Ilan University. Retrieved 2008-07-20.</ref>. Kada su muslimani prvi put došli u Bayt al-Maqdes, tražili su mjesto Daleke Svete džamije (Al-Mesdžid Al-Aqsa) što je spomenuto u [[Kur'an]]u i [[hadis]]u. Pronašli su mjesto puno smeća, očistili ga i nakon toga počeli koristiti za molitve. Umayyadski halifa, Abd al-Malik naručio je izgradnju [[Kupola na stijeni|Kupole na stijeni]] u kasnom VII. vijeku <ref>Hoppe, Leslie J. (August 2000). The Holy City: Jerusalem in the Theology of the Old Testament. Michael Glazier Books. p. 15. {{ISBN|0-8146-5081-3}}.</ref>. U X vijeku historičar al-Muqaddasi piše da je Abd al-Malik izgradio svetište, koje bi se moglo takmičiti u raskoši sa Jerusalemskim monumentalnim crkava <ref name="The Early Arab Period – 638–1099"/>. === Osmanska vladavina === Godine 1516. Osmanlije su pod vodstvom [[Selim I|Selima I]] pobijedile Memluke u Siriji. U daljnjim napadima osvojile su i Egipat i Arabiju. Jerusalem je dobio status sandžaka. Prva desetljeća osmanske vladavine donijela su napredak gradu. [[Sulejman I]] poslije osvajanja Jerusalema obnovio je gradske zidine i citadelu. Oboje su danas pod zaštitom kao spomenici kulture i stoje na listi [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|Svjetske baštine]]. Poslije 1535. Sulejman je sagradio utvrđenja, koja i danas čine zidine grada. Osmanski guverner 9. decembra 1917. predao je grad bez borbe Britancima, da ne bi oštetili historijske dijelove grada. General [[Edmund Allenby]] tog dana umarširao je u grad. == Klima == Grad karakteriše [[Mediteranska klima]], s toplim suhim ljetima i hladnim kišnim zimama. Malo snijega padne jednom do dva puta godišnje, s tim da svake tri do četiri godine dođe do veće snježne padavine. Januar je najhladniji mjesec u godini, sa prosječnim temperaturama od oko 8&nbsp;°C; a juli i august su najtopliji mjeseci u godini, sa prosječnim temperaturama od oko 23&nbsp;°C. Temperaturne razlike tokom dana i noći su velike, tako da su noći u Jerusalemu nešto hladnije čak i tokom ljeta. Prosječne godišnje padavine iznose oko 590&nbsp;mm kiše, uz najveći intenzitet između oktobra i maja.<ref>[http://www.weather.com/outlook/travel/businesstraveler/wxclimatology/monthly/graph/ISXX0010?from=month_bottomnav_business The Weather Channel]</ref>. Najveća količina zagađenja zraka dolazi od saobraćaja. Mnoge glavne ulice u gradu nisu predviđene za trenutni opseg saobraćaja, što dovodi do zakrčenja i povećanog izbacivanja ugljen dioksida u zrak. Industrijsko zagađenje je nešto manje, međutim, emisije fabrika na izraelskoj mediteranskoj obali mogu dospjeti do Jerusalema nošene zapadnim vjetrovima i tako doprinijeti njegovom zagađivanju. == Ekonomija == Kroz historiju, jerusalemska [[ekonomija]] se uglavnom oslanjala na priliv religijskih hodočasnika, s obzirom da je grad bio daleko od glavnih luka Jaffe i Gaze <ref>Dumper, Michael (1996-04-15). The Politics of Jerusalem Since 1967. Columbia University Press. pp. 207–10. {{ISBN|0-231-10640-8}}.</ref>. Danas grad bilježi porast posjeta stranih turista koji uglavnom posjećuju Zapadni zid i stari grad. Ipak u zadnjih pola vijeka postalo je jasno da se razvoj gradske ekonomija ne može zasnivati isključivo na njegovom religioznom značaju. == Transport i komunikacije == Aerodrom koji je najbliži gradu je Atarot aerodrom, i on je bio korišten za domaće letove do 2001.. Nakon toga je preuzet od strane Izraelskih oružanih snaga (zbog nemira u Ramallahu i na Zapadnoj Obali). Svi letovi s Atarota su preusmjereni na Međunarodni aerodrom Ben Gurion, najveći izraelski aerodrom (opslužuje devet miliona putnika godišnje <ref>Smith, Patrick (2006-06-09). [http://www.salon.com/tech/col/smith/2006/06/09/askthepilot189/index1.html "Ask the Pilot"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090114210530/http://www.salon.com/tech/col/smith/2006/06/09/askthepilot189/index1.html |date=14. 1. 2009 }}</ref>). [[Datoteka:Jerusalem-Central-bus-station.jpg|lijevo|mini|190p|Jerusalemska Centralna autobuska stanica]] Egged Bus Cooperative, druga najveća autobuska kompanija na svijetu <ref>Solomon, Shoshanna (2001-11-01). [http://www.mfa.gov.il/MFA/MFAArchive/2000_2009/2001/11/Facets%20of%20the%20Israeli%20Economy-%20Transportation "Facets of the Israeli Economy – Transportation"]. Israel Ministry of Foreign Affairs</ref>, opslužuje najveći broj lokalnih i vangradskih vožnji sa Centralne autobuske stanice (na Jaffa cesti). U 2008. godini lokalni autobusi, taksi vozila i privatna vozila su bili jedini oblici prijevoza u gradu. U planu je gradnja Jerusalemske željeznice, novog transportnog sistema. Očekuje se da će ova željeznica biti završena do 2010., i ista će moći prevoziti do 200.000 osoba dnevno, sa 24 stajališta. Drugi projekt u provedbi je nova brza željeznička linija od [[Tel Aviv]]a do Jerusalema, čiji se završetak očekuje do 2011.. Begin Expressway je jedna od najvažnijih jerusalemskih tranzitnih ruta; započinje na zapadu, spajajući se na sjeveru sa Rutom 443. (koja se pruža prema Tel Avivu). Ruta 60. ide kroz centar grada blizu Zelene linije između Istočnog Jerusalema i Zapadnog Jerusalema. U izgradnji su dijelovi 35-kilometarskog "prstena" oko grada koji ima za cilj efikasnije povezivanje predgrađa. Istočna polovina projekta je planirana još krajem 1990-tih, međutim reakcije na taj plan su još uvijek različite. == Obrazovanje == Jerusalem je dom nekoliko prestižnih univerziteta koji nude predavanja na hebrejskom, arapskom i engleskom jeziku. Jedan od njih, osnovan 1925., [[Hebrejski Univerzitet u Jerusalemu]] je bio rangiran u najboljih stotinu škola u svijetu <ref>{{Cite web |url=http://www.timeshighereducation.co.uk/hybrid.asp?typeCode=243&pubCode=1 |title=Times Higher Education |access-date=11. 5. 2009 |archive-date=31. 12. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101231190900/http://www.timeshighereducation.co.uk/hybrid.asp?typeCode=243&pubCode=1 |url-status=dead }}</ref>. Upravni odbor Univerziteta je uključivao neka poznata imena poput [[Albert Einstein]]a i [[Sigmund Freud]]a. Univerzitet je dao nekoliko dobitnika [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]], poput Avram Hershka, David Grossa i Daniel Kahnemana. Jedan od najbitnijih dijelova Univerziteta je [[Narodna Biblioteka Izraela]], koja sadrži preko pet miliona knjiga. Biblioteka je otvorena 1892., tri decenije prije osnivanja Univerziteta, i to je jedno od mjesta sa najvećim izborom literature sa jevrejskom tematikom. Danas je ona i glavna biblioteka Univerziteta i nacionalna i univerzitetska biblioteka Izraela. Hebrejski Univerzitet ima tri kampusa u Jerusalemu: u Mount Scopus, Giv'at Ram i medicinski kampus u bolnici Hadassah Ein Kerem. [[Datoteka:HebrewU-MtScopus.JPG|desno|mini|200p|Kampus Hebrejskog Univerziteta u Mount Scopus]] [[Al-Quds Univerzitet]] je osnovan 1984. i namijenjen je uglavnom [[Arapi]]ma i [[Palestinci]]ma, a predstavlja "jedini arapski univerzitet u Jerusalemu" <ref>{{Cite web |url=http://www.alquds.edu/press/urgent_appeal.php |title="Urgent Appeal". al-Quds University |access-date=11. 5. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070317104232/http://www.alquds.edu/press/urgent_appeal.php |archive-date=17. 3. 2007 |url-status=dead }}</ref>. Al-Quds Univerzitet je smješten u jugoistočnom dijelu grada i posjeduje kampus veličine oko 190.000 kvadratnih metara. Druge institucije visokog obrazovanja u Jerusalemu je Jerusalemska akademija muzike i plesa i Bezalel akademija Umjetnosti i dizajna, čije zgrade su smještene u kampusima Hebrejskog Univerziteta. The Jerusalem College of Technology, osnovan 1969., kombinuje nastavu iz stručnih oblasti sa programom jevrejskih nauka <ref>[http://www.jct.ac.il/ JCT stranica]</ref>. To je jedna od mnogih škola u Jerusalemu, od osnovne škole naviše, koje kombinuju sekularnu i vjersku nastavu. Veliki broj vjerskih obrazovnih institucija postoji u gradu, a najveća i najpoznatija od njih je [[Mir Yeshiva (Jerusalem)|Mir Yeshiva]] koju pohađa preko 8500 studenata. U školskoj 2003-2004. godini bilo je oko 8.000 učenika u dvanaestogodišnjim školama (kombinacija naše osnovne i srednje škole) u gradu. Da bi privukao više studenata na fakultete, grad je počeo sa ponudom specijalnih programa sa finansijskim poticajima i pomoći kod plaćanja smještaja (studentima koji iznajmljuju apartmane u stambenom dijelu grada). Mnoge su kritike na račun Izraela da ne nudi jednako kvalitetan obrazovni program za studij na [[Arapski jezik|arapskom jeziku]] u usporedbi sa programima za studij na hebrejskom jeziku <ref>[http://www.hrw.org/reports/2001/israel2/ISRAEL0901-01.htm Summary. Second Class Discrimination Against Palestinian Arab Children in Israel's Schools. Human Rights Watch. September 2001]</ref>. Dok su mnoge škole u pretežno arapskom dijelu Jerusalema pretrpane, Jerusalemska općina gradi veliki broj škola u drugim dijelovima grada. U martu 2007. [[Izraelska vlada]] je odobrila novi petogodišnji plan za gradnju novih 8.000 učionica u gradu, od toga 40% u arapskom dijelu, a 28% u Haredi dijelu. Za ovaj Projekt je predviđen budžet od 4,6 milijardi šekela. U 2008. godini, jevrejski filantropi iz Velike Britanije su donirali 3 miliona [[Američki dolar|dolara]] za izgradnju škola u arapskom dijelu Jerusalema. Inače programi škola na arapskom jeziku se u većem dijelu podudaraju sa programima škola na hebrejskom jeziku, tako da imaju i određene predmete jevrejske tematike. == Kultura == Iako je Jerusalem prvenstveno poznat po svom [[Religiozni značaj Jerusalema|religioznom značaju]], grad je također dom za mnoge umjetničke i kulturne sadržaje. U samom središtu grada nalazi se poznati [[Izraelski muzej]]. === Sport === [[Datoteka:Teddy Kollek Stadium - Inside.JPG|desno|mini|180p|[[Teddy Kollek stadion]]]] Dva najpopularnija sporta su [[Nogomet|fudbal]] i [[košarka]]. Fudbalski klub Beitar Jerusalem je jedan od najpoznatijih u Izraelu. Navijači su mu, pored ostalih, i političke ličnosti, koje često prisustvuju utakmicama. Drugi najpoznatiji fudbalski klub Jerusalema, i jedan od najvećih rivala Beitara, je Hapoel Katamon F.C. Dosada je Beitar pet puta osvajao izraelski šampionat, a Hapoel svega jedanput. Također Beitar igra u Ligat HaAl ligi, dok se Hapoel takmiči u trećoj ligi Izraela. Nakon otvaranja 1992. stadion Teddy Kollek je glavni jerusalemski stadion (kapaciteta 21.000 osoba). Košarkaški klub Hapoel Jerusalem igra u Prvoj ligi. Do sada je osvajao državno prvenstvo tri puta, i jedanput ULEB kup godine 2004. Jerusalemski polumaraton je godišnje sportsko takmičenje u kojem se natječu trkači iz cijelog svijeta, a ruta trke prolazi pored nekih od najpoznatijih gradskih znamenitosti. Pored ove trke (21,1&nbsp;km), trkači mogu odabrati i kraću tzv. "Fun Run" od (10&nbsp;km). Obje trke započinju i završavaju na stadionu u Givat Ramu <ref>{{Cite web |url=https://www.jerusalem.muni.il/jer_main/TopSiteJeruEng.asp?newstr=4&src=%2Fjer_sys%2Fpublish%2FHtmlFiles%2F1616%2Fresults_pub_id%3D15283.html&cont=736 |title=Oficijelna stranica Jerusalemskog polumaratona |access-date=16. 10. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110106012352/https://www.jerusalem.muni.il/jer_main/TopSiteJeruEng.asp?newstr=4&src=%2Fjer_sys%2Fpublish%2FHtmlFiles%2F1616%2Fresults_pub_id%3D15283.html&cont=736 |archive-date=6. 1. 2011 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.iexplore.com/dmap/Israel/Event/16248 |title=Events site Half Marathon and Fun Run summary |access-date=11. 5. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110608174808/http://www.iexplore.com/dmap/Israel/Event/16248 |archive-date=8. 6. 2011 |url-status=dead }}</ref>. == Gradovi pobratimi == * [[Prag]], [[Češka|Češka Republika]]<ref>{{Cite web|url=http://zahranicnivztahy.praha.eu/jnp/cz/partnerska_mesta/index.html|title=Partnerská města HMP (Oddělení cestovního ruchu)|last=|first=|date=|website=zahranicnivztahy.praha.eu|publisher=|access-date=27. 4. 2020|archive-date=25. 6. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130625205859/http://zahranicnivztahy.praha.eu/jnp/cz/partnerska_mesta/index.html|url-status=dead}}</ref> * [[Ayabe]], [[Japan]]<ref>{{Cite web|url=http://www.pref.kyoto.jp/en/01-04-03.html|title=International Exchange: List of Sister Cities|last=Site|first=Kyoto Prefecture Web|date=|website=Kyoto Prefecture|publisher=|language=en|access-date=27. 4. 2020|archive-date=19. 9. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180919051110/http://www.pref.kyoto.jp/en/01-04-03.html|url-status=dead}}</ref> * [[New York]], [[Sjedinjene Američke Države]]<ref>{{Cite web|url=http://www.nyc.gov/html/ia/gp/html/partner/partner.shtml|title=New York City Global Partners|last=|first=|date=14. 8. 2013|website=web.archive.org|publisher=|access-date=27. 4. 2020|archive-date=14. 8. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130814165415/http://www.nyc.gov/html/ia/gp/html/partner/partner.shtml|url-status=bot: unknown}}</ref> * [[Marseille]], [[Francuska]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Jerusalem}} {{Glavni gradovi azijskih država}} {{Ličnosti i imena u Kur'anu}} {{Muhammed}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Jerusalem| ]] [[Kategorija:Gradovi u Palestini]] [[Kategorija:Gradovi u Izraelu]] [[Kategorija:Glavni gradovi azijskih država]] 7z9ejcrvt68jgciqd0nmjvao1r3e8o5 0 5185 3837812 3798234 2026-04-28T14:22:14Z KWiki 9400 /* Vanjski linkovi */ 3837812 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | naziv = Spašavanje vojnika Ryana | slika = Spašavanje vojnika Ryana.jpg | veličina_slike = | slika_alt = | tekst = | originalni_naslov = Saving Private Ryan | režija = [[Steven Spielberg]] | producent = {{plainlist| * Steven Spielberg * [[Ian Bryce]] * [[Mark Gordon]] }} | scenarist = [[Robert Rodat]] | narator = | uloge = {{plainlist| * [[Tom Hanks]] * [[Tom Sizemore]] * [[Edward Burns]] * [[Barry Pepper]] * [[Matt Damon]] }} | muzika = [[John Williams]] | kinematografija = | žanr = [[Ratni film]] | montaža = | studio = | distributer = [[Dreamworks SKG]] | datum = 1998. | trajanje = 170 minuta | zemlja = [[SAD]] | jezik = [[Engleski jezik|Engleski]] | budžet = | zarada = | prethodnik = | nasljednik = }} '''''Spašavanje vojnika Ryana''''' američki je [[epski film|epski]], [[ratni film]] snimljen 1998. u režiji [[Steven Spielberg|Stevena Spielberga]], za koji je scenarij napisao [[Robert Rodat]]. Radnja je smještena u [[Drugi svjetski rat]] za vrijeme [[Invazija na Normandiju|Invazije na Normandiju]]. Film je poznat po svom grafičkom prikazu rata i po intenzitetu svojih prvih 27 minuta, koji uključuju prikaz iskrcavanja na [[Omaha plaža|Omaha plažu]]. Film prati [[kapetan]]a američkih rendžera Johna H. Millera ([[Tom Hanks]]) i njegov odred ([[Tom Sizemore]], [[Edward Burns]], [[Barry Pepper]], [[Giovanni Ribisi]], [[Vin Diesel]], [[Adam Goldberg]] i [[Jeremy Davies]]) dok tragaju za [[padobranac|padobrancem]], Jamesom Francisom Ryanom ([[Matt Damon]]), koji je posljednji preživjeli brat trojice koji su poginuli u akciji. Film je ko-produkcija [[DreamWorks Pictures]]a, [[Paramount Pictures]]a, [[Amblin Entertainment]]sa i [[Mutual Film Company]]a, pri čemu je DreamWorks distribuirao film u Sjevernoj Americi, dok je Paramount bio zadužen za međunarodno tržište. Godine 1996. producent [[Mark Gordon]] predstavio je Paramountu Rodatovu ideju, koja je inspirirana pričom o braći Niland, što je na kraju utjecalo da se započne rad na projektu.<ref>{{cite news|url=https://www.nytimes.com/1998/07/27/movies/ryan-lands-with-impact-in-theaters-across-us.html|title='Ryan' Lands With Impact In Theaters Across U.S.|first=Bernard|last=Weinraub|work=The New York Times}}</ref> Spielberg, koji je u to vrijeme osnovao DreamWorks, prihvatio je da režira projekt, a Hanks je prihvatio glavnu ulogu. Nakon što je glumačka ekipa prošla trening koji je nadgledao [[Marinci Sjedinjenih Država|marinac]]-veteran [[Dale Dye]], glavno snimanje filma započela je u junu 1997. godine i trajalo je dva mjeseca. Scene iskrcavanja snimane su na plažama Ballinesker, Curracloe Strand, Ballinesker, istočno od [[Curracloe]], u okrugu [[Okrug Wexford|Wexford]], Irska i koristili su pripadnike rezervnog sastava [[Irska vojska|irske vojske]] kao pješadiju za iskrcavanje na Dan-D. Objavljen 24. jula 1998., ''Spašavanje vojnika Ryana'' dobio je priznanja od strane kritičara i publike za glumu (naročito za Hanksa), realizma, kinematografiju, filmsku muziku, scenarij i Spielbergovu režiju, a mnogi filmski kritičari su ga stavili na svoje liste među najboljih 10 filmova za 1998. godinu. Film je doživio i uspjeh na kino-blagajnama, postajući film s najviše zarade za 1998. u Sjedinjenim Državama sa 216,8 milioa dolara u zemlji i drugi sa najvišom bruto zaradom za 1998. u cijelom svijetu sa 481,8 milionom dolara zarađenih širom svijeta.<ref>{{cite web|url=https://boxofficemojo.com/yearly/chart/?view2=worldwide&yr=1998&p=.htm|title=1998 Worldwide Grosses|website=[[Box Office Mojo]]|access-date=1. 5. 2014}}</ref> Pored toga, zaradio je još 44 miliona dolara nakon objavljivanja kućnog videa u maju 1999. Na [[71. dodjela "Oscara"|71. dodjeli "Oscara"]] film je nominiran za jedanaest kategorija, gdje je osvojio pet nagrada, uključujući Spielbergovu drugu pobjedu za [[Oscar za najboljeg režisera|najboljeg režisera]], te [[Oscar za najbolju montažu|najbolju montažu]], [[Oscar za najbolju fotografiju|najbolju fotografiju]], [[Oscar za najbolji zvuk|najbolji zvuk]], i [[Oscar za najbolju montažu zvuka|najbolje zvučne efekte]], premda je izgubio glavnu nagradu [[Oscar za najbolji film|za najbolji film]] od ''[[Zaljubljeni Šekspir|Zaljubljenog Šekspira]]'' što je izazvalo kontroverzne reakcije. Od prvog prikazivanja ''Spašavanje vojnika Ryana'' smatra se jednim od najboljih filmovima ikad snimljenim i smatra se jednim od najutjecajnijih u žanru ratnih filmova.<ref name="nytimes1998">{{cite news|url=https://www.nytimes.com/1998/07/24/movies/film-review-panoramic-and-personal-visions-of-war-s-anguish.html|title=FILM REVIEW; Panoramic and Personal Visions of War's Anguish|last1=Maslin|first1=Janet|date=24. 7. 1998|work=[[The New York Times]]|access-date=25. 7. 2018|language=en|authorlink=Janet Maslin}}</ref> Film je zaslužan za obnavljanje interesa medija za teme iz Drugog svjetskog rata. Godine 2007. [[Američki filmski institut]] svrstao je film kao 71. najbolji američki film na listi [[AFI-jevih 100 godina ... 100 filmova]], a 2014. godine [[Nacionalni registar filmova]] odabrao ga je na čuvanje u [[Kongresna biblioteka|Kongresnoj biblioteci]] kao "kulturno, historijski i estetski značajnim".<ref name=":2">{{cite news|url=https://www.rollingstone.com/movies/news/big-lebowski-ferris-buellers-day-off-added-to-national-film-registry-20141217|title='Big Lebowski,' 'Ferris Bueller's Day Off' Added to National Film Registry|author=Grow, Kory|date=17. 12. 2014|work=Rolling Stone|access-date=9. 6. 2020|archive-date=29. 6. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180629122316/https://www.rollingstone.com/movies/news/big-lebowski-ferris-buellers-day-off-added-to-national-film-registry-20141217|url-status=dead}}</ref> == Radnja == Veteran [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] posjećuje groblje na kojem su pokopane hiljade savezničkih vojnika. Pretražuje nadgrobne kamene spomenike i kad naiđe na jedan počne plakati... Nakon toga priča nas vraća u prošlost, na dan [[6. juni|6. juna]] [[1944]]. Savezničke snage započinju desant na [[Normandija|Normandiju]], presudno iskrcavanje koje će promijeniti tok rata u njihovu korist. Hiljade vojnika pogiba u trenu, pokušavajući se domoći unutrašnjosti. Nakon što saveznici napokon osvoje i osiguraju svoje pozicije, jedan od sudionika, kapetan Miller ([[Tom Hanks]]), saznaje da je dobio poseban zadatak. Tri sina porodice Ryan u kratkom su roku poginula u borbama na raznim ratištima, pa je vojska odlučila da u propagandne svrhe jedinog preživjelog sina, Jamesa Ryana ([[Matt Damon]]), vrati kući. Naime, nadaju se da će takav potez dignuti moral [[Amerikanci|Amerikanaca]] kod kuće i na ratištu i da će time pokolj u Normandiji dobiti novu, čisto ljudsku dimenziju. Ali Ryan se, kao pripadnik padobranske desantne jedinice, nalazi na nepoznatoj lokaciji iza neprijateljskih linija, pa ga Miller sa svojom sedmeročlanom jedinicom treba pronaći i pod svaku cijenu vratiti neozlijeđenog natrag u bazu. Zalazeći sve dublje u neprijateljski teritorij, Millerovi ljudi počnu sve više negodovati, sumnjajući u ispravnost riskiranja života osmero ljudi za samo jednog običnog vojnika. kao što su oni sami... == Uloge == {{Div col}} * [[Tom Hanks]] - kapetan John H. Miller * [[Edward Burns]] - vojnik Richard Reiben * [[Matt Damon]] - vojnik James Francis Ryan ** [[Harrison Young]] - stariji James Ryan * [[Tom Sizemore]] - poručnik Mike Horvath * [[Jeremy Davies]] - kaplar Timothy Upham * [[Vin Diesel]] - vojnik Adrian Caparzo * [[Adam Goldberg]] - vojnik Stanley Mellish * [[Barry Pepper]] - vojnik Daniel Jackson * [[Giovanni Ribisi]] - bolničar Irwin Wade * [[Ted Danson]] - kapetan Fred Hamill * [[Paul Giamatti]] - narednik William Hill * [[Dennis Farina]] - potpukovnik Walter Anderson * [[Joerg Stadler]] - Steamboat Willie * [[Max Martini]] - kaplar Henderson * [[Nathan Fillion]] - vojnik James Frederick Ryan * [[Rolf Saxon]] - pukovnik Briggs * [[Leland Orser]] - pukovnik DeWindt * [[Dylan Bruno]] - kaplar Toynbe * [[Ryan Hurst]] - padobranac Mandelsohn * [[Corey Johnson (glumac)|Corey Johnson]] - Radioman Mackey * [[John Sharian]] - kaplar Loeb * [[Stéphane Cornicard]] - Jean * [[Harve Presnell]] - General [[George Marshall]] * [[Dale Dye]] - pukovnik iz Ministarstva odbrane * [[Bryan Cranston]] - pukovnik iz Ministarstva odbrane * [[Amanda Boxer]] - Margaret Ryan * [[Kathleen Byron]] - starija gđa. Ryan {{Div col end}} == Nagrade i nominacije ([[Američka filmska akademija|Američke filmske akademije]]) == * [[Oskar za najbolji film]] * [[Oskar za najboljeg režisera]] ({{Za}}) * [[Oskar za najbolji orginalni scenario]] * [[Oskar za najboljeg glavnog glumca]] * [[Oskar za najbolju kinematografiju]] ({{Za}}) * [[Oskar za najbolju muziku]] * [[Oskar za najbolju montažu]] ({{Za}}) * [[Oskar za najbolji zvuk]] ({{Za}}) * [[Oskar za najbolje vizualne efekte]] ({{Za}}) * [[Oskar za najbolju umjetničku produkciju]] * [[Oskar za najbolju šminku]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Robert F. Sargent}} {{Wikicitat|Spašavanje vojnika Ryana}} * {{imdb_title|id=0120815|title=Spašavanje vojnika Ryana}} * {{Amg movie|163037|Spašavanje vojnika Ryana}} * {{mojo title|id=savingprivateryan|title=Spašavanje vojnika Ryana}} * {{rotten-tomatoes|id=saving_private_ryan|title=Saving Private Ryan}} * [http://www.sproe.com/''Spašavanje vojnika Ryana'' - ''online'' enciklopedija] {{Steven Spielberg}} {{Zlatni globus drama}} {{AFI-jevih 10 top 10}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Filmovi iz 1998.]] [[Kategorija:Američki filmovi]] [[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]] [[Kategorija:Filmovi koji su dobili Oscar za najbolju režiju]] [[Kategorija:Filmovi koji su dobili Oscar za najbolju montažu]] [[Kategorija:Filmovi koji su dobili Oscar za najbolje vizualne efekte]] [[Kategorija:Američki ratni dramski filmovi]] [[Kategorija:Ratni dramski filmovi iz 1990-ih]] [[Kategorija:Ratni epski filmovi]] [[Kategorija:Filmovi u režiji Stevena Spielberga]] [[Kategorija:Filmovi Paramount Picturesa]] [[Kategorija:Filmovi koji su dobili Oscar za najbolju montažu zvuka]] [[Kategorija:Filmovi koji su dobili Oscar za najbolju fotografiju]] [[Kategorija:Filmovi koji su dobili Zlatni globus za najboljeg redatelja]] [[Kategorija:BAFTA za najbolji film]] [[Kategorija:Filmovi s muzikom Johna Williamsa]] [[Kategorija:Filmovi u Nacionalnom filmskom registru Sjedinjenih Američkih Država]] [[Kategorija:Filmovi Amblin Entertainmenta]] 8hz9skwvctdutt62noil91nvy0j0rl5 0 8482 3837832 3831590 2026-04-28T17:06:25Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3837832 wikitext text/x-wiki {{Infokutija teritorija | zvanično_ime = Kanton Sarajevo | izvorno_ime = Сарајевски кантон | vrsta_teritorije = [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|Kanton]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] | ime_genitiv = Kantona Sarajevo | zastava = Flag of Sarajevo Canton.svg | grb = Coat of arms of Sarajevo Canton.svg | uzrečica = | himna = | karta = Sarajevo in Federation of Bosnia and Herzegovina.svg | opis_karte = Lokacija Kantona Sarajevo na karti [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. | nalazi_se_u_sastavu = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | podjela_vrsta2 = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]] | podjela_ime2 = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | glavno_sjedište = [[Sarajevo]] | glavno_sjedište_koordinate = {{coord|43|51|22.8|N|18|24|47.6|E|type:city|display=inline,title}} | najveći_grad = [[Sarajevo]] | službeni_jezik = [[Bosanski jezik|bosanski]]<br />[[Srpski jezik|srpski]]<br />[[Hrvatski jezik|hrvatski]]<ref name="ustav">{{Cite web|url=https://www.paragraf.ba/propisi/kantona-sarajevo/ustav-kantona-sarajevo.html|title=Ustav Kantona Sarajevo|date=10. 1. 2024|website=paragraf.ba|publisher=[[Skupština Kantona Sarajevo]]|access-date=10. 1. 2024}}</ref> | sistem_pisanja = {{hlist|[[Latinica]]|[[Ćirilica]]}}<ref name="ustav"/> | etničke_grupe = 83,8% [[Bošnjaci]]<br />4,2% [[Hrvati]]<br />3,2% [[Srbi]]<br />8,8% [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]]<ref name="RP 2013">{{RP 2013}}</ref> | religija = | demonim = | upravni_oblik = [[Parlamentarni sistem|Parlamentarna]] [[federalna jedinica]] | titula_vladara = [[Spisak premijera Kantona Sarajevo|Premijer]] | vladar = [[Nihad Uk]] ([[Naša stranka|NS]]) | titula_vladara2 = [[Skupština Kantona Sarajevo#Spisak predsjednika|Predsjednik skupštine]] | vladar2 = [[Elvedin Okerić]] ([[Narod i pravda|NIP]]) | zakonodavstvo = [[Skupština Kantona Sarajevo|Skupština]] | tip_suvereniteta = [[Historija Bosne i Hercegovine#Proces osamostaljenja|Historija]] | nastanak = | događaj1 = [[Vance–Owenov plan]] (ideja o podjeli BiH na pokrajine) | događaj_datum1 = januar 1993. | događaj2 = [[Vašingtonski sporazum]] (ideja o podjeli BiH na kantone) | događaj_datum2 = 18. mart 1994. | događaj3 = [[Dejtonski sporazum]] (podjela BiH na entitete, FBiH na kantone) | događaj_datum3 = 14. decembar 1995. | događaj4 = Proglašen [[Ustav Kantona Sarajevo|Ustav kantona]] | događaj_datum4 = 11. mart 1996.<ref>{{Cite web|url=https://skupstina.ks.gov.ba/sites/skupstina.ks.gov.ba/files/Ustavkantona_0.pdf|title=Službene novine Kantona Sarajevo|date=28. 3. 1996|website=skupstina.ks.gov.ba|publisher=[[Skupština Kantona Sarajevo]]|access-date=10. 1. 2024|archive-date=10. 1. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240110204336/https://skupstina.ks.gov.ba/sites/skupstina.ks.gov.ba/files/Ustavkantona_0.pdf|url-status=dead}}</ref> | događaj5 = Uspostavljeni kantoni | događaj_datum5 = 12. juni 1996.<ref>{{Cite journal|last=Jurilj|first=Lana|date=30. 10. 2017|title=Država kao subjekt međunarodnog prava s posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu|url=https://hrcak.srce.hr/file/303059|journal=Mostariensia|edition=1|volume=21|pages=83-95|doi=10.47960/2831-0322|access-date=5. 1. 2024}}</ref> | događaj6 = | događaj_datum6 = <!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 --> | površina = 3.276 | procenat_vode = | stanovnika = {{Gubitak}}413.593<ref name="RP 2013"/><br /> | stanovnika_godina = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | procjena = {{Rast}}419.543<ref name="FZS"/> | procjena_godina = 2022 | gustoća = 323,90 | bdp_ukupno = | bdp_godina = | bdp_per_capita = | bdp_nominalni_ukupno = | bdp_nominalni_godina = | bdp_nominalni_per_capita = | hdi = {{Gubitak}}0.782<ref>{{Cite web|url=https://globaldatalab.org/shdi/table/shdi/BIH/?levels=1+4&years=2021&interpolation=0&extrapolation=0|title=Subnational HDI|date=28. 12. 2023|website=globaldatalab.org|publisher=GlobalDataLab|access-date=28. 12. 2023}}</ref> | hdi_godina = 2021 | hdi_nivo = <span style="color:#090;">visok</span> | gini = | gini_godina = | gini_nivo = | valuta = [[Konvertibilna marka]] ([[ISO 4217|BAM]]) | vremenska_zona = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+01:00|+1]] ([[Istočnoevropsko vrijeme|EET]]) | ljetno_računanje_vremena = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+02:00|+2]] ([[Istočnoevropsko ljetno vrijeme|EEST]]) | format_datuma = D. M. GGGG. ([[Nova era|NE]]) | najviša_tačka_ime = [[Treskavica]] | najviša_tačka_metara = 2086 | najveće_jezero_ime = | najveće_jezero_površina = | najveća_rijeka_ime = [[Miljacka]] | najveća_rijeka_dužina = 35,9 | vozacka_strana = desna | pozivni_broj = [[Spisak pozivnih brojeva u Bosni i Hercegovini#Federacija Bosne i Hercegovine|+387 33]] | iso_kod = [[ISO 3166-2:BA|BA-09]] {{Small|(do 27. novembra 2015)}} | internetski_nastavak = [[.ba]] | veb-sajt = }} '''Kanton Sarajevo''' ('''KS''') jedan je od deset kantona [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina]]. Sastoji se od [[Sarajevo|Grada Sarajeva]] i pet susjednih općina. Kanton Sarajevo graniči na sjeveru i sjeverozapadu sa [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskim kantonom]], sa [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanskim kantonom]] na zapadu, sa [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskim]] kantonom na jugu i jugozapadu, dok sa istoka graniči sa [[Bosansko-podrinjski kanton Goražde|Bosansko-podrinjskom kantonom]] i [[Republika Srpska|Republikom Srpskom]]. Sa 413.593<ref name="Popis_2013"/> stanovnika ([[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popis 2013]]) Kanton Sarajevo je nakon [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskog kantona]] drugi najnaseljeniji kanton u Federaciji Bosne i Hercegovine, dok je sa 1.276,9&nbsp;km² površine sedmi najveći kanton u Federaciji Bosne i Hercegovine, što čini 4,89% površine [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. == Geografija == Sarajevski kanton smješten je u Sarajevskoj kotlini, koja se od istoka prema zapadu pruža u [[Sarajevsko polje|Sarajevskom polju]], na čijoj nizini se nalaze centralni dijelovi Sarajeva, dok se sarajevska predgrađa i [[Vogošća]] nalaze na padinama okolnih brijegova i brda. Kroz Sarajevo od istoka prema zapadu teče rijeka [[Miljacka]], dok u zapadnom dijelu Sarajevskog polja, u [[Ilidža|Ilidži]], potiče rijeka [[Bosna (rijeka)|Bosna]], na čijem izvorištu se nalazi i [[Vrelo Bosne|park prirode - Vrelo Bosne]]. Kroz Kanton Sarajevo teku rijeke [[Željeznica (pritoka Bosne)|Željeznica]], [[Zujevina]], [[Ljubina]], [[Misoča]] i [[Stavnja]]. Glavni grad kantona, Sarajevo, okruženo je planinama [[Igman]], [[Bjelašnica]], [[Trebević]], [[Jahorina]] i [[Treskavica]], od kojih se prve tri nalaze u Kantonu Sarajevo, a vrh Treskavice sa 2086&nbsp;metara je najveća planina u Kantonu Sarajevo.<ref>{{Cite web|url=http://portal.skola.ba/start/GeografijaKantonaSarajevo/tabid/208/Default.aspx|title=Geografija Kantona Sarajevo|last=Sarajevo|first=Zvanicni portal osnovnog i srednjeg obrazovanja Kantona|website=portal.skola.ba|language=en-US|access-date=26. 11. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170902120144/http://portal.skola.ba/start/GeografijaKantonaSarajevo/tabid/208/Default.aspx|archive-date=2 Septembar 2017|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://portal.skola.ba/start/RijekejezeraizvoriKantonaSarajevo/tabid/213/Default.aspx|title=Rijeke, jezera, izvori Kantona Sarajevo|last=Sarajevo|first=Zvanicni portal osnovnog i srednjeg obrazovanja Kantona|website=portal.skola.ba|language=en-US|access-date=26. 11. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20150701143424/http://portal.skola.ba/start/RijekejezeraizvoriKantonaSarajevo/tabid/213/Default.aspx|archive-date=1 Juli 2015|url-status=dead}}</ref> == Historija == {{Također pogledajte|Historija Sarajeva}} Prije početka rata područje Kantona Sarajevo pripadalo je gradu Sarajevo, zajedno s nekim naseljima koja danas kao dio [[Istočno Sarajevo|Istočnog Sarajeva]] pripadaju Republici Srpskoj. Historija Kantona Sarajevo počinje 18. marta 1994, potpisivanjem [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskog sporazuma]]. Kanton Sarajevo je 1999. dobio svoju zastavu i grb, koji je vertikalno razdijeljen na tamnoplavu i bordo-crvenu polovicu, s devet osmerokrakih zlatnih zvijezda koje predstavljaju općine u kantonu, te s bijelom rozetom koja je sastavljena od ukrasa sa [[Sarajevska katedrala|sarajevske katedrale]] i [[zvekir]]a sa [[Svrzina kuća|Svrzine kuće]]. Zastava je ostala bijela podloga s navedenim grbom u sredini. Propisana je i vertikalna zastava. Osim Bosne i Hercegovine, Sarajevo je sjedište [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|Vlade Federacije Bosne i Hercegovine]] i većine ministarstava Federacije Bosne i Hercegovine. Većina državnih institucija i preduzeća svoje sjedište ima u Sarajevu. == Politika i administracija == Kanton Sarajevo je administrativno jedan od [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine]], koji je jedan od dva [[Upravna jedinica|entiteta]] Bosne i Hercegovine.<ref>{{cite web|url=https://propisi.ks.gov.ba/sites/propisi.ks.gov.ba/files/ustavkantona_0.pdf|title=Ustav Kantona Sarajevo|last=|first=|date=11. 3. 1996|website=ks.gov.ba|publisher=Vlada Kantona Sarajevo|access-date=28. 11. 2017}}</ref> Kanton Sarajevo ima vlastitu [[Zakonodavna vlast|zakonodavnu]], [[Izvršna vlast|izvršnu]] i [[Sudska vlast|sudsku vlast]]. Kao i svaki od kantona u FBiH, Kanton Sarajevo posjeduje vlastiti [[ustav]], [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupštinu]], vladu, [[Zastave kantona Federacije Bosne i Hercegovine|simbole]], te mu pripadaju niz isključivih nadležnosti ([[Ministarstva unutrašnjih poslova po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine|policija]], [[Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo|obrazovanje]], korištenje prirodnih resursa, [[Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo|prostorna i stambena politika]], [[Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo|kultura]]), dok su neke nadležnosti podijeljene između kantonalne i federalne vlasti ([[Ministarstva zdravstva po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine|zdravstvo]], [[Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo|socijalna zaštita]], [[Ministarstva saobraćaja po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine|saobraćaj]]).<ref>{{cite news|url=|title=Zakon o federalnim jedinicama (kantonima), Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine, br. 9/96.|last=|first=|date=|work=|via=}}</ref> Građani Kantona Sarajevo svake četiri godine na [[Izbori u Bosni i Hercegovini|općim izborima]] glasaju za ukupno 35 zastupnika u [[Skupština Kantona Sarajevo|Skupštini Kantona Sarajevo]]. Na osnovu [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|općih izbora 2022.]] trenutnu vladu Kantona Sarajeva sačinjava koalicija četiri stranke ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine]], [[Narod i pravda]], [[Naša stranka]], [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]), dok je trenutni premijer [[Nihad Uk]] (Naša stranka).<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/imenovana-nova-vlada-kantona-sarajevo-pod-vodstvom-premijera-nihada-uka/230324036|title=Imenovana nova Vlada Kantona Sarajevo pod vodstvom premijera Nihada Uka|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=24. 3. 2023}}</ref> Na lokalnom nivou građani Kantona Sarajevo glasaju svake četiri godine na lokalnim izborima za lokalnu vlast u 9 općina. Četiri od te općine (''Centar, Novi Grad, Novo Sarajevo i Stari Grad)'' čine grad Sarajevo, čiji se gradonačelnik bira od strane [[Gradsko vijeće Sarajeva|gradskog vijeća]] sa 28 vijećnika, od kojih su po sedam birani od strane gradskih općina. Kanton Sarajevo broji ukupno devet općina, odnosno grada Sarajeva i pet zasebnih općina.<ref>{{cite web|url=https://gradskovijece.sarajevo.ba/gradsko-vijece/|title=Gradsko vijeće {{!}} Gradsko vijeće Grada Sarajeva|website=gradskovijece.sarajevo.ba|access-date=27. 11. 2017}}</ref> [[Datoteka:KantonSarajevoMunicipalities.png|mini|'''1''' Centar '''2''' Hadžići '''3''' Ilidža '''4''' Ilijaš '''5''' Novi Grad '''6''' Novo Sarajevo '''7''' Stari Grad '''8''' Trnovo '''9''' Vogošća]] {| class="wikitable" !Općina !Broj naselja !Broj stanovnika (2013) !Gustoća (km²) !Površina (km²) |- |[[Centar (Sarajevo)|Centar]] |6 |55.181 |1.672,2 |33,00 |- |[[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] |3 |118.553 |2.511,7 |47,20 |- |[[Novo Sarajevo]] |3 |64.814 |6.546,9 |9,90 |- |[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] |8 |36.976 |719,4 |51,40 |- |'''[[Sarajevo|Grad Sarajevo]]''' |'''20''' |'''275.524''' |'''1.944''' |'''141,5''' |- |[[Hadžići]] |62 |23.891 |87,4 |273,30 |- |[[Ilidža]] |12 |66.730 |465,3 |143,40 |- |[[Ilijaš]] |74 |19.603 |63,5 |308,60 |- |[[Trnovo (Federacija Bosne i Hercegovine)|Trnovo]] |55 |1.502 |4,4 |338,40 |- |[[Vogošća]] |21 |26.343 |367,4 |71,70 |- |'''Kanton Sarajevo''' |'''244''' |'''413.593''' |'''323,9''' |'''1.276,9''' |} == Stanovništvo == [[Datoteka:Sarajevo City Panorama.JPG|mini|[[Sarajevo]], glavni grad kantona.]] === Demografija === Kanton Sarajevo prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisu iz 2013.]] godine ima 438.443 stanovnika, prvi u Federaciji Bosne i Hercegovine. [[Trnovo]] i [[Ilijaš]] (gornji Ilijaš) odlikuje planinsko-brdsko područje, čime su te dvije općine rijetko naseljena područja. [[Hadžići]] su srednje naseljena općina, dok ostatak kantona čine gradska područja, koje se smatraju najgušće naseljenim općinama u Bosni i Hercegovini. [[Datoteka:Sarajevo Panorama 2011-09-25.jpg|mini|Sjedište [[Elektroprivreda Bosne i Hercegovine|Elektroprivrede Bosne i Hercegovine]] u Sarajevu]]2016. godine učešće osoba starijih od 64 godine u ukupnom broju stanovnika Kantona Sarajevo iznosi 11,6%, dok učešće osoba između 0-14 godina iznosi 18,2%.<ref>{{Cite web|url=http://zpr.ks.gov.ba/sites/zpr.ks.gov.ba/files/demografska_analiza_fbih_po_kantonima_2015.pdf|title=Demografska analiza FBiH po kantonima|last=|first=|date=Februar 2017|website=|publisher=Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo|access-date=1. 12. 2017|archive-date=19. 8. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190819094958/http://zpr.ks.gov.ba/sites/zpr.ks.gov.ba/files/demografska_analiza_fbih_po_kantonima_2015.pdf|url-status=dead}}</ref> {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Sarajevo | vrsta_naseljenog_mjesta = Kanton | admin_godina = 2013 | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.|work=fzs.ba |access-date= 5. 12. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 413593 | g2013_bosnjaci = 346575 | g2013_srbi = 13300 | g2013_hrvati = 17520 | g2013_bosanci = 12835 | g2013_romi = 1775 | g2013_muslimani = 1709 | g2013_bosanciihercegovci = 5989 | g2013_albanci = 898 | g2013_jugosloveni = 370 | g2013_ukrajinci = 30 | g2013_crnogorci = 382 | g2013_turci = 887 | g2013_slovenci = 149 | g2013_pravoslavci = 54 | g2013_makedonci = 137 | g2013_nisu_izjasnili = 7250 | g2013_nepoznato = 873 | g1991_ukupno = 510233 | g1991_muslimani = 254713 | g1991_srbi = 145793 | g1991_hrvati = 34744 | g1991_jugosloveni = 56074 }} == Privreda i infrastruktura == === Privreda === Sarajevski kanton privredno je najrazvijeniji dio Bosne i Hercegovine, koji generira preko 37% njenog BDP-a. Za vrijeme SFRJ Sarajevo je sa 133% jugoslavenskog BDP-a bilo među najrazvijenim gradovima Jugoslavije. Najjače privredne grane tadašnjeg glavnog grada [[Socijalistička republika Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] bile su [[Automobilska industrija|automobilska]] ([[Volkswagen Sarajevo|Tvornica automobila Sarajevo]]), [[Metalna industrija|metaloprerađivačka]] ([[UNIS]]), [[Građevinarstvo|građevinska]] ([[Hidrogradnja]] i [[Energoinvest]]), te vojna industrija ([[Zrak Sarajevo|Zrak]] i [[Pretis]]). Većina tih preduzeća su nakon ratnih dešavanja u BiH i poslijeratne transformacije privrede ugašena ili posluju u smanjenjom kapacitetu.[[Datoteka:Sarajevo Zmaja-od-Bosne 2011-10-15 (3).jpg|mini|[[Magistralni put M18]] kroz [[Sarajevo]], također poznat kao ''Ulica [[Zmaj od Bosne (ulica)|Zmaja od Bosne]]'']] Nakon kraja rata u Bosni i Hercegovni, uslijedio je jak ekonomski rast i etabliranje novih privrednih grana, tako da je najjača privredna grana tertialni (uslužni) sektor, u kojem su najjače grane turizam i trgovina. Kanton Sarajevo je veliki industrijski centar, te su glavne industrijske grane [[prehrambena industrija]], proizvodnja [[duhan]]a, automobilska industrija te proizvodnja [[namještaj]]a. Kao glavni grad Bosne i Hercegovine, Sarajevo profitira kao sjedište najvećih državnih i privatnih preduzeća u BiH, kao što su [[Elektroprivreda Bosne i Hercegovine]], [[BH Telecom]], [[Prevent grupacija|Prevent BH]], [[Fabrika duhana Sarajevo]] i [[Bosnalijek]]. Sarajevo je sjedište [[Centralna banka Bosne i Hercegovine|Centralne banke Bosne i Hercegovine]] i [[Sarajevska berza|Sarajevske berze]]. Hadžići, Vogošća i Ilijaš su industrijsko orijentirane općine, a grad Sarajevo ima nizak udio industrije u ukupnoj privredi grada. Ta razlika se vidi i u stopi nezaposlenosti, koja za Kanton iznosi 22,76%. Međutim, ima velikih razlika među općinama. Tako stopa nezaposlenosti u Novom Sarajevu iznosi 18,17%, dok u Ilijašu iznosi 33,35%, a u Trnovu 69,64%.<ref>{{cite news|url=https://www.faktor.ba/vijest/sarajevo-nekada-bilo-industrijski-centar-sta-je-ostalo-od-industrijskih-zona-u-ks-202744|title=Sarajevo nekada bilo industrijski centar: Šta je ostalo od industrijskih zona u KS|last=Faktor.ba|language=en|access-date=1. 12. 2017}}</ref><ref>{{cite web|url=http://szks.ba/wp-content/uploads/2017/11/Bilten%20Oktobar%202017.pdf|title=Zapošljavanje i nezaposlenost na području Kantona Sarajevo oktobar/listopad 2017. godine|last=|first=|date=|website=szks.ba|publisher=Zavod za zapošljavanje Kantona Sarajevo|access-date=1. 12. 2017}}</ref> U Kantonu Sarajevo prosječna plata iznosi 1.036&nbsp;KM (2014), koja je najveća među kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine. Najveća prosječna plata u Kantonu Sarajevo je sarajevskoj općini [[Centar (Sarajevo)|Centar]] (1.230&nbsp;KM) te je ujedno i najveća među općinama u cijeloj Bosni i Hercegovini. Najniže mjesto po visini prosječne plate u kantonu zauzima Ilijaš sa 683&nbsp;KM.{{Izvor}} === Infrastruktura === ==== Saobraćajna infrastruktura ==== ===== Putevi ===== Kroz Sarajevski Kanton prolaze sljedeći [[Magistralni put|magistralni]] i [[autoput]]evi:<ref>{{Cite web|url=https://www.wegenwiki.nl/M5_(Bosni%C3%AB-Herzegovina)|title=M5 (Bosnië-Herzegovina) - Wegenwiki|website=www.wegenwiki.nl|language=nl|access-date=3. 12. 2017}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.wegenwiki.nl/M18_(Bosni%C3%AB-Herzegovina)|title=M18 (Bosnië-Herzegovina) - Wegenwiki|website=www.wegenwiki.nl|language=nl|access-date=3. 12. 2017}}</ref><ref name="wegenwiki.nl">{{Cite web|url=https://www.wegenwiki.nl/M17_(Bosni%C3%AB-Herzegovina)|title=M17 (Bosnië-Herzegovina) - Wegenwiki|website=www.wegenwiki.nl|language=nl|access-date=3. 12. 2017}}</ref><ref name="wegenwiki.nl"/> * Sa juga na sjever: [[Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)|Autoput A1]] ([[Bijača]]-[[Svilaj]]), te magistralni putevi [[Magistralni put M18|M18]] ([[Bijeljina]]-[[Foča]]) i [[Magistralni put M17|M17]] ([[Bosanski Šamac]]-[[Čapljina]]) * Sa zapada na istok: [[Magistralni put M5]] ([[Bihać]]-Foča) Osim toga, Sarajevo posjeduje i [[Sarajevska zaobilaznica|zaobilaznicu]] dugu 11 kilometara, koja direktno povezuje grad s autoputem A1 i time rasterećuje gradsku gužvu. Dužina magistralnih puteva u Kantonu Sarajevo iznosi 151&nbsp;km, dok dužina autoputeva iznosi oko 55&nbsp;km.<ref>{{Cite news|url=http://jpdcfbh.ba/bs/aktivnosti/mreza-magistralnih-cesta/37|title=Mreža Magistralnih Cesta u FBiH|newspaper=BIHAMK.BA|language=bs|access-date=2. 12. 2017}}</ref> ===== Željeznica ===== [[Datoteka:SarajevoFlughafen-SA.jpg|mini|[[Međunarodni aerodrom Sarajevo|Sarajevski aerodrom]]]] Sarajevo je sjedište [[Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine|Željeznica Federacije Bosne i Hercegovine]]. Centar željezničkog prometa u KS-u je Sarajevo, sa čije željezniče stanice postoje veze sa svim glavnim željezničkim linijama u BiH. Sarajevo je početak odnosno kraj željezničkih [[pruga Sarajevo-Ploče]] i [[Pruga Šamac-Sarajevo|Sarajevo-Bosanski Šamac]], preko kojih sve općine Kantona Sarajevo, osim Trnova, imaju priključak na željeznički saobraćaj. U KS-u postoji ukupno 19 željezničkih stanica i stajališta, od kojih dvije imaju priključak na mrežu brzih vozova ([[Podlugovi]] i Sarajevo). Ukupna dužina željezničkih pruga u Kantonu Sarajevo iznosi oko 70 kilometara. ===== Aviopromet ===== [[Međunarodni aerodrom Sarajevo]] (SJJ), smješten u naselju [[Butmir]], je najprometniji [[Spisak aerodroma u Bosni i Hercegovini|aerodrom u Bosni i Hercegovini]], sa ukupno 838.966 putnika u 2016. godini.<ref>{{Cite web|url=http://www.sarajevo-airport.ba/statistika/statistika_arhiva.pdf?rnd=123123|title=Statistika arhiva|last=|first=|date=|website=sarajevo-airport.ba|publisher=Međunarodni aerodrom Sarajevo|access-date=3. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171006070631/http://sarajevo-airport.ba/statistika/statistika_arhiva.pdf?rnd=123123|archive-date=6 Oktobar 2017|url-status=dead}}</ref> ==== Javni prijevoz ==== Centar javnog prijevoza KS-a je Sarajevo. Sa sarajevske autobuske stanice postoje linije u sve veće gradove Bosne i Hercegovine, te u brojne [[Evropa|evropske]] gradove. Sa oko 500 do 800 odlazaka i dolazaka, autobuska stanica Sarajevo je najznačajnija u Bosni i Hercegovini.<ref>{{Cite news|url=https://www.radiosarajevo.ba/metromahala/teme/autobuska-stanica-krpljenje-postojeceg-ili-gradnja-novog-objekta/264158|title=Autobuska stanica: Krpljenje postojećeg ili gradnja novog objekta|newspaper=Radio Sarajevo|access-date=3. 12. 2017}}</ref> [[Datoteka:Sarajevo Stadler Tango NF3 009 May2024 (cropped).JPG|mini|[[Sarajevski tramvaji|Tramvaj u Sarajevu]]]] Željeznička stanica Sarajevo je najveća željeznička stanica u Bosni i Hercegovini. Iz Sarajeva postoji priključak na sve linije brzih vozova do Banja Luke i Mostara, a planirano je i ponovljeno uspostvljanje brze linije Sarajevo-Bihać (stanje 03.12.2017). U Kantonu postoje lokalne linije do [[Zenica|Zenice]], te brze linije do Banja Luke, Mostara i [[Doboj]]a, odakle je moguće presjedanja u voz Doboj-[[Tuzla]]. Većina prigradskog i gradskog prijevoza u Kantonu Sarajevo obavljen je od strane preduzeća ''[[Centrotrans]]'' i ''[[GRAS Sarajevo]].'' GRAS je i vlasnik [[Sarajevski tramvaji|tramvajske]] i [[Sarajevski trolejbusi|trolejbuske mreže]] grada Sarajeva, koji čine srce javnog prijevoza grada. Sarajevo je jedini grad u Bosni i Hercegovini koji ima svoj tramvajski i trolejbuski sistem. U Kantonu Sarajevo postoji ukupno šest tramvajskih, šest trolejbuskih, 55 autobuskih, 44 minibuskih i jedna linija [[kosi lift]]a. Ukupno postoji 112 linija javnog gradskog i prigradskog prijevoza sa ukupnom dužinom od 2.267,28 kilometara. Osim toga, do 1992. godine postojala je i [[trebevićka žičara]] dužine 2,06 kilometara, koja je tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Heregovini]] potpuno uništena. Nova žičara, koja povezuje Sarajevo sa [[Trebević]]em, otvorena je 2018. godine. Osim prigradskog prijevoza, u okviru ''Prigradskog saobraćaja Sarajeva,'' postoje i brojne međukantonalne linije.<ref>{{Cite web|url=https://ms.ks.gov.ba/sites/ms.ks.gov.ba/files/01042014%20Muamer%20Kukan_mreza%20linija.pdf|title=Mreža linija javnog prijevoza putnika u Kantonu Sarajevo|last=|first=|date=|website=ms.kov.gov.ba|publisher=Komisija za izradu prijedloga mreže linija javnog prijevoza putnika u Kantonu Sarajevo|access-date=3. 12. 2017|archive-date=1. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210501050624/http://ms.ks.gov.ba/sites/ms.ks.gov.ba/files/01042014%20Muamer%20Kukan_mreza%20linija.pdf|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.radiosarajevo.ba/vijesti/lokalne-teme/skaka-na-trebevic-bi-se-moglo-zicarom-vec-po-cijeni-od-5-km/280799|title=Skaka: Na Trebević bi se moglo žičarom već po cijeni od 5 KM|newspaper=Radio Sarajevo|access-date=3. 12. 2017}}</ref> ==== Obrazovanje ==== U Kantonu Sarajevo je u 2016/2017. godini bilo 90 osnovnih i 3 škole za djecu sa potrebnim potrebama te 39 srednjih škola.<ref name="fzs">{{cite web|title=Kanton Sarajevo u brojkama|url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2017/07/Kanton-Sarajevo-u-brojkama.pdf|website=fzs.ba|publisher=Federalni zavod za statistiku|access-date=12. 3. 2018}}</ref> U istoj školskoj godini nastavu je pohađalo 36.490 osnovaca, 299 djece sa potrebnim potrebama i 15.374 srednjoškolaca.<ref name="fzs"/> Također u Kantonu djeluje i [[Univerzitet u Sarajevu]], najstariji i sa 38 visokoškolskih ustanova i 32.214 (2016/2017)<ref name="fzs"/> studenata najveći univerzitet u Bosni i Hercegovini. Osim toga, u KS-u postoji još šest privatnih univerziteta te brojne druge privatne škole.<ref>{{Cite web|url=http://www.skolegijum.ba/static/biblioteka/5460f77f3a0fc_04ListasrednjihskolauBiH.pdf|title=Spisak srednjih škola u Bosni i Hercegovini|last=|first=|date=|website=skolegijum.ba|publisher=skolegijum.ba|access-date=4. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170502075937/http://skolegijum.ba/static/biblioteka/5460f77f3a0fc_04ListasrednjihskolauBiH.pdf|archive-date=2 Maj 2017|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.skolegijum.ba/static/biblioteka/5460f77236eb1_03ListaosnovnihskolauBiH.pdf|title=Spisak osnovnih škola u Bosni i Hercegovini|last=|first=|date=|website=skolegijum.ba|publisher=skolegijum.ba|access-date=4. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170502135734/http://skolegijum.ba/static/biblioteka/5460f77236eb1_03ListaosnovnihskolauBiH.pdf|archive-date=2 Maj 2017|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://old.unsa.ba/s/index.php?option=com_content&task=blogcategory&id=13&Itemid=43|title=Univerzitet u Sarajevu - O Univerzitetu|website=old.unsa.ba|access-date=4. 12. 2017|archive-date=20. 7. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230720075235/http://old.unsa.ba/s/index.php?option=com_content&task=blogcategory&id=13&Itemid=43|url-status=dead}}</ref> ==== Zdravstvena infrastruktura ==== Glavna kantonalna bolnica u Kantonu je Univerzitetski klinički centar Sarajevo (KCUS) i najveća bolnička ustanova Bosne i Hercegovine.<ref>{{Cite web|url=http://www.ukcs.ba/historija_kcus|title=Historija UKCS-a|website=www.ukcs.ba|access-date=4. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171117070746/http://www.ukcs.ba/historija_kcus|archive-date=17 Novembar 2017|url-status=dead}}</ref> == Politika == [[Datoteka:Sarajevo Kosevo-Creek 2011-10-31.jpg|mini|Zgrada vlade Kantona Sarajevo]] === Kantonalna skupština === [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|Skupštinu kantona]] na osnovu [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|Općih izbora u BiH 2022.]] sačinjava 35 zastupnika.<ref name="B">[https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=32&langId=1#/7/209/0/0/0 Konačni rezultati Općih izbora u BiH 2022 – kantonalne skupštine]</ref> {| class="wikitable" style="text-align:left; font-size: 90%; width:56%;" ! colspan="2" |Stranka !Broj glasova !% !Ukupan broj mandata |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Stranka demokratske akcije]] |39.208 |18,26 |7 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Narod i pravda]] |39.146 |18,23 |7 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] |33.816 |15,75 |6 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SzBiH|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] |27.617 |12,86 |5 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Naša stranka]] |25.382 |11,82 |5 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Demokratska fronta]]–[[Građanski savez Bosne i Hercegovine|Građanski savez]] |19.488 |9,07 |4 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Za nove generacije]] |8.194 |3,82 |1 |- ! colspan="2" |Ukupno: ! colspan="2" |192.851 !35 |} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Sarajevo Canton}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * {{službeni sajt|http://www.ks.gov.ba}} Vlade kantona Sarajevo {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Kanton Sarajevo}} [[Kategorija:Kanton Sarajevo|*]] [[Kategorija:Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|Sarajevo]] lz1j433k08avp1d4ei2v0mmfeupsbx2 0 9493 3837800 2760248 2026-04-28T14:05:31Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3837800 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija nebesko tijelo | ime = Julija | slika = [[Datoteka:Uranus-Juliet-NASA.gif|200px]] | Otkrio = [[Voyager 2]] | Datum otkrića = [[3. januar]] [[1986]] | Srednji poluprečnik putanje = 64.358,22 km | Ekscentricitet putanje =0,00066 ± 0,000087 | Perihel =- | Afel =- | Orbitalni period =0,493065490 ± 0,000000012 dana | Srednja orbitalna brzina =- | Nagib putanje = 0,06546 ± 0,040° | Prirodni satelit = [[Uran]]a | Broj satelita = | Prečnik na ekvatoru = 46,8 ± 4 km | Površina =~35.000 | Zapremina =~632.000 | Masa = 5,6×10¹⁷ | Prosječna gustoća = ~1,3 | Gravitacija na površini = ~0,016 | Rotacioni period = - | Deklinacija = - | Albedo = 0,08 ± 0,01 | Temp na površini = ~64 K | Pritisak = - | Udio kiseonika = - }} '''Julija''' (Juliet) je prirodni mjesec planete Uran. Ovaj mjesec je svoje ime dobio prema najmlađoj Juliji iz [[William Shakespeare|William Shakespearovog]] romana [[Romeo i Julija]]. Pri samom otkriću ovog mjeseca korišteno je privremeno ime '''S/1986 U 2'''. Julija je ponekad također poznata pod imenom '''Uran X1'''. Ovaj mjesec je otkriven od strane svemirske sonde [[Voyager 2]], [[3. januar]]a [[1986]] godine. Osim Julijine orbite i njenog niskog [[albedo|albeda]] malo je poznato o ovom mjesecu. Postoji i [[asteroid]] poznata pod imenom [[1285 Julietta]] == Također pogledajte == * [[Uranovi prirodni sateliti]] * [[Uran]] == Vanjski linkovi == * [http://solarsystem.nasa.gov/planets/profile.cfm?Object=Ura_Juliet Juliet Profile] sa [http://solarsystem.nasa.gov NASA's Solar System Exploration] (en) * [http://www.astronomy.com/asy/objects/images/layton_uranus2_700.jpg Juliet + Ring diagram] (Ljubaznošću [[Astronomy Magazine]] 2005) (en) * [http://www.dtm.ciw.edu/users/sheppard/satellites/urasatdata.html Uranus' Known Satellites] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131015094120/http://www.dtm.ciw.edu/users/sheppard/satellites/urasatdata.html |date=15. 10. 2013 }} (autor [[Scott S Sheppard|Scott S. Sheppard]]) (en) {{Uranovi prirodni sateliti}} [[Kategorija:Prirodni sateliti]] [[Kategorija:Uran]] p0hbyfurgl36ged8kug7e72uuve22bo 0 9850 3837810 3837043 2026-04-28T14:20:24Z KWiki 9400 /* Vanjski linkovi */ 3837810 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Steven Spielberg | slika = MKr25402 Steven Spielberg (Berlinale 2023).jpg | veličina_slike = | opis = Spielberg 2023. | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1946|12|18}} | mjesto_rođenja = Cincinnati, SAD | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | supružnici = Amy Irving (1985–1989)<br />Kate Capshaw (1991–trenutno) | djeca = 7 | druga_imena = | zanimanje = [[Film]]ski [[režiser]], [[scenarist]] i [[filmski producent]] | godine_aktivnosti = 1959– | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = | nagrade = | veb-sajt = | potpis = [[Datoteka:Steven Spielberg Signature.svg|70p]] }} '''Steven Allan Spielberg''' (18. decembar 1946, [[Cincinnati]], [[Ohio]]) [[Sjedinjene Američke Države|američki]] je [[film]]ski [[režiser]], [[scenarist]] i [[filmski producent]]. Spielberg je jedan od najutjecajnijih režisera današnjice. Dobitnik je dvaju ''[[Oscar]]a'' za [[Oskar za najboljeg režisera|najboljeg režisera]] (''[[Schindlerova lista]]'' i ''[[Spašavanje vojnika Ryana]]''), a imao je još 3 nominacije. Jedan je od rijetkih režisera s takvim autoritetom da može zahtijevati mijenjanje dijelova [[scenario|scenarija]] (npr., za film ''[[München (film)|München]]''). ==Filmovi== '''1970–1979:''' * ''[[Duel]]'' (1971) * ''[[Something Evil]]'' (1972) * ''[[Savage]]'' (1973) * ''[[The Sugarland Express]]'' (1974) * ''[[Ralje]]'' (''Jaws'', 1975) * ''[[Bliski susreti treće vrste]]'' (''Close Encounters of the Third Kind'', 1977) * ''[[1941 (film)|1941]]'' (1979) '''1980–1989:''' * ''[[Otimači izgubljenog kovčega]]'' (1981) * [[E. T. (film)|E. T.]] (1982) * [[Twilight Zone: The Movie]] (1983) * ''[[Indiana Jones i ukleti hram]]'' (1984) * ''[[Boja purpura]]'' (''The Color Purple'', 1985) * ''[[Carstvo Sunca (1987)|Carstvo Sunca]]'' (1987) * ''[[Indiana Jones i posljednji krstaški pohod]]'' (1989) * ''[[Uvijek (1989)|Uvijek]]'' (1989) '''1990–1999:''' * ''[[The Visionary]]'' (1990) * ''[[Kuka (film)|Kuka]]'' (1991) * ''[[Jurski park]]'' (''Jurassic Park', 1993) * ''[[Schindlerova lista]]'' (1993) * ''[[Jurski park: Izgubljeni svijet]]'' (1997) * ''[[Amistad (1997)|Amistad]]'' (1997) * ''[[Spašavanje vojnika Ryana]]'' (1998) * ''[[Nedovršeno putovanje]]'' (1999) '''2000–2009:''' * ''[[Vještačka inteligencija (film)|Vještačka inteligencija]]'' (''A.I.: Artificial Intelligence'', 2001; film je započeo [[Stanley Kubrick]], ali ga zbog smrti nije završio) * ''[[Specijalni izvještaj (film)|Specijalni izvještaj]]'' (2002) * ''[[Uhvati me ako možeš]]'' (2002) * ''[[Terminal (2004)|Terminal]]'' (2004) * ''[[Rat svjetova]]'' (2005) * ''[[München (film)|München]]'' (2005) * ''[[Indiana Jones i Kraljevstvo kristalne lobanje]]'' (2006) '''2010–2019:''' * ''Avanture Tin-Tin-a'' (2011) * ''Ratni konj'' (2011) * ''[[Lincoln (film)|Lincoln]]'' (2012) * ''[[Most špijuna]]'' (2015) * ''[[BFG]]'' (2016) * ''[[Pošta]]'' (2017) * ''[[Igrač broj 1]]'' (2018) '''2020–2022:''' * ''[[Priča sa zapadne strane]]'' (2021) * ''[[Fabelmani]]'' (2022) Uz [[Tom Hanks|Toma Hanksa]], bio je i izvršni producent [[TV-serija|serije]] ''[[Združena braća]]'', koja prati jednu četu američke vojske u raznim pothvatima tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. ==Nagrade== '''[[Akademija filmskih umjetnosti i nauka]] (''[[Oscar]]'')''' * 1993 - Najbolja režija (''Schindlerova lista'') * 1993 - Najbolji film (produkcija) (''Schindlerova lista'') * 1998 - Najbolja režija (''Spašavanje vojnika Ryana'') '''[[Britanska akademija filmske i televizijske umjetnosti|Britanska akademija filmske i televizijske umjetnosti (BAFTA)]]''' * 1993 - Najbolja režija (''Schindlerova lista'') * 1993 - Najbolji film (produkcija) (''Schindlerova lista'') '''Udruženje filmskih kritičara''' * 1998 - Najbolja režija (''Spašavanje vojnika Ryana'') * 2003 - Najbolja režija (''Specijalni izvještaj'') * 2003 - Najbolja režija (''Uhvati me ako možeš'') '''Udruženje američkih režisera''' * 1985 - Najbolja režija (''Boja purpura'') * 1993 - Najbolja režija (''Schindlerova lista'') * 1998 - Najbolja režija (''Spašavanje vojnika Ryana'') '''''[[Zlatni globus]]''''' * 1993 - Najbolja režija (''Schindlerova lista'') * 1998 - Najbolja režija (''Spašavanje vojnika Ryana'') '''Udruženje filmskih kritičara Los Angelesa''' * 1982 - Najbolja režija (''E. T.'') * 1998 - Najbolja režija (''Spašavanje vojnika Ryana'') '''Nacionalni odbor kritičara''' * 1987 - Najbolja režija (''Carstvo Sunca'') '''Udruženje kritičara New Yorka''' * 1993 - Najbolja režija (''Schindlerova lista'') '''[[Venecijanski filmski festival]]''' * 2001 - Najbolji digitalni efekti (''Vještačka inteligencija'') ==Također pogledajte== *[[Oskar za najboljeg režisera]] *[[Film]] *[[Spisak režisera]] ==Vanjski linkovi == {{Commonscat|Steven Spielberg}} {{Wikicitat|Steven Spielberg}} *{{imdb_name|id=0000229|name=Steven Spielberg}} {{Steven Spielberg}} {{Oscar za režiju}} {{Nagrada Cecil B. DeMille}} {{Nagrada "Irving G. Thalberg"}} {{Zlatni globus režija}} {{BAFTA za najbolju režiju}} {{Dobitnici EGOT-a}} {{Počasna BAFTA}} {{Počasni César}} {{Počasni Zlatni medvjed}} {{AFI-jeva nagrada za životno djelo}} {{Cannes - predsjednici žirija}} {{Zlatni lav za životno djelo}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Spielberg, Steven}} [[Kategorija:Steven Spielberg| ]] [[Kategorija:Rođeni 1946.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Cincinnati]] [[Kategorija:Američki režiseri]] [[Kategorija:Američki scenaristi]] [[Kategorija:Američki filmski producenti]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade "Saturn"]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade "Hugo"]] fm9phgjdhxpv4w9snv5vl3i8js9kzb1 0 10326 3837883 3756283 2026-04-28T20:56:19Z Bosancica by MK 173186 Kategorije 3837883 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Erich Fromm | slika = Erich Fromm.jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1900|3|23}} | mjesto_rođenja = [[Frankfurt na Majni]], [[Njemačko Carstvo]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1980|3|18|1900|3|23}} | mjesto_smrti = [[Lola Novaković|Locarno]], [[Švicarska]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Erich Seligmann Fromm '''bio je [[Nijemci|njemački]] Jevrej koji je pobjegao od nacističkog režima i nastanio u SAD-u. Bio je [[Socijalna psihologija|socijalni psiholog]], [[Psihoanaliza|psihoanalitičar]], [[Sociologija|sociolog]], [[Humanizam|humanistički]] [[filozof]] i [[Demokratski socijalizam|demokratski socijalista]]. Kao jedan od osnivača Instituta za psihijatriju, psihoanalizu i psihologiju u Njujorku, bio je povezan sa [[Frankfurtska škola|Frankfurtskom školom]] [[Kritička teorija|kritičke teorije]].<ref name=Funk>Funk, Rainer. ''Erich Fromm: His Life and Ideas''. Translated by Ian Portman, Manuela Kunkel. New York: Continuum International Publishing Group, 2003. {{ISBN|0-8264-1519-9}}, {{ISBN|978-0-8264-1519-6}}. [https://books.google.com/books?id=9g_DMoBDpw8C&pg=PA13 p. 13].</ref> == Život == Studije je započeo 1918. na [[Univerzitet u Frankfurtu|Univerzitetu u Frankfurtu na Majni]] kao jedino dijete roditelja ortodoksnih Jevreja, Rose (Krause) i Naphtali Fromm.<ref>{{Cite web|url=https://lib.msu.edu/branches/ua/|title=MSU Libraries|website=lib.msu.edu}}</ref> Tokom ljetnog semestra 1919. Fromm je studirao na [[Hajdelberški univerzitet|Hajdelberškom univerzitetu]], gdje se prebacio s [[pravo|prava]] na [[sociologija|sociologiju]] kod [[Alfred Weber|Alfreda Webera]] (brata [[Max Weber|Maxa Webera]]), [[Karl Jaspers|Karla Jaspersa]] i [[Heinrich Rickert|Heinricha Rickerta]]. [[Doktor]]irao je 1922. Fromm se u to vrijeme snažno uključio u [[cionizam]], pod uticajem religioznog cionističkog rabina [[Nehemia Anton Nobel]].<ref>Klaus Widerström: ''Einführung in das Leben Erich Fromms.'' Erich Fromm Dokumentationszentrum, 2013 [https://www.fromm-gesellschaft.eu/images/pdf-Dateien/Widerstroem_K_2013.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240329144032/http://www.fromm-gesellschaft.eu/images/pdf-Dateien/Widerstroem_K_2013.pdf|date=29. 3. 2024}}</ref> Bio je vrlo aktivan u jevrejskom Studentenverbindungenu i drugim cionističkim organizacijama. Ali ubrzo se okrenuo od cionizma, rekavši da je u suprotnosti sa njegovim idealom "univerzalističkog mesijanizma i humanizma".<ref>Alfred Lévy: ''Erich Fromm: Humanist zwischen Tradition und Utopie''. Königshausen & Neumann, 2002, ISBN 978-3-8260-2242-5, p.&nbsp;13.</ref> Obuku u psihoanalitici završio je 1930. na Psihoanalitičkom institutu u [[Berlin]]u. Iste godine otvorio je kliniku i pridružio se Institutu za socijalna istraživanja u Frankfurtu. Nakon što su nacisti preuzeli vlast u [[Njemačka|Njemačkoj]], preselio se u [[Ženeva|Ženevu]], a onda 1934. u [[New York]] te je dobio posao na [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]]. Nakon što je napustio Columbiju, pomogao je u stvaranju njujorške filijale Vašingtonske škole psihijatrije 1943. i Instituta za psihijatriju, psihoanalizu i psihologiju "William Alanson White" 1945. Kad se preselio u [[Mexico City]] 1950, postao je profesor na ''UNAM-u'' ([[Universidad Nacional Autónoma de Mexico]]) i osnovao psihoanalitičko odjeljenje u medicinskoj školi. Podučavao je na UNAM-u do penzionisanja 1965. U međuvremenu je podučavao kao profesor psihologije na [[Univerzitet Michigan State|Michigan Stateu]] od 1957. do 1961, a kao pomoćni profesor psihologije na Odjeljenju za umjetnost i nauke [[Univerzitet u New Yorku|Njujorškog univerziteta]] poslije 1962. Fromm se 1974. preselio u [[Muralto]] (Švicarska) i umro u svom domu 1980, 5 dana prije svog 80. rođendana. Cijelo vrijeme imao je svoju kliniku i izdavao seriju knjiga. == Psihološka teorija == Počevši s njegovim prvim radom, ''Bijeg od slobode'' (''Escape from freedom''), Frommova djela poznata su po njegovim socijalnim i političkim komentarima, kao i filozofskim i psihološkim podvlačenjima. Njegova druga knjiga, ''Man for Himself: An Inquiry into the Psychology of Ethics'' iz 1947. bila je nastavak ''Bijega od slobode''. Zajedno, te knjige su činile Frommovu teoriju o ljudskom karakteru, koja je bila prirodan izdanak Frommove teorije o ljudskoj prirodi. Frommova najpopularnija knjiga je svakako ''Umjetnost ljubavi'', internacionalni bestseler koji je rekapitulirao i dopunio teoretske principe ljudske prirode iz ''Bijega od slobode'' i ''Man for Himself''. [[File:Erich Fromm 1974.jpg|thumb|Erich Fromm (1974)]] U Frommovom pogledu na svijet centralno mjesto zauzimala je njegova interpretacija [[Talmud]]a, koji je studirao kao mladić kod rabina J. Horowitza, a kasnije i kod rabina Salmana Barucha Rabinkowa dok je radio na doktoratu iz sociologije na Hajdelberškom univerzitetu. Frommov djed i dva pradjeda na očevoj strani bili su rabini, dok je majčin ujak bio poznat talmudski naučnik. Ipak, Fromm je se distancirao od ortodoksnog [[Jevreji|judaizma]] 1926, a pridružio sekularnom shvatanju skripturalnih ideala. Jezgro Frommove humanističke filozofije je njegova interpretacija [[Biblija|biblijske]] priče o [[Adam i Eva|Adamovom i Evinom]] protjerivanju iz ''Rajskog vrta''. Oslanjajući se na svoje znanje Talmuda, Fromm je ukazao da je uglavnom vrlina kada se može razabrati između dobra i zla, dok biblijski učenjaci uglavom smatraju Adama i Evu griješnim zbog neposlušnosti prema [[Bog]]u, tako što su zagrizli jabuku s [[Drvo Znanja|Drveta Znanja]]. Ipak, napuštajući tradicionalnu religioznu ortodoksiju, Fromm je veličao ljudske vrline zbog nezavisnog djelovanja i korištenja razuma kako bi se uspostavile moralne vrline, a ne pripadanju autoritetskim moralnim vrijednostima. Pored pojednostavljenog osuđivanja autoritetskih vrijednosti sistema, Fromm je koristio priču Adama i Eve kao alegorijsko objašnjenje [[ljudska evolucija|ljudske biološke evolucije]] i [[egzistencijalizam|egzistencijalnog]] straha, izjavljujući da su Adam i Eva, nakon što su jeli sa Drveta Znanja, postali svjesni samih sebe kao odvojenim od prirode, ali i dio nje. Zato su se osjećali "goli" i "postiđeni": Oni su se [[evolucija|razvili]] u [[ljudsko biće|ljudska bića]], svjesni samih sebe, svoje smrtnosti i nemoći pred silama prirode i društva. Nisu više bili ujedinjeni s kosmosom kao što su bili [[instinkt]]ivno, u praljudskom postojanju kao [[životinja|životinje]]. Po Frommu, svjesnost odvojenog ljudskog postojanja je izvor svih [[krivica]] i [[sram]]a, a rješenje za ovu egzistencijalnu dihotomiju se nalazi u razvitku jedinstvene ljudske moći [[ljubav]]i i razuma. Fromm je odvojio njegov koncept ljubavi od popularnog shvatanja ljubavi u takvoj mjeri, da je njegov odnos prema ovom konceptu bio u biti paradoksalan. Fromm je smatrao da je ljubav međusobni kreativni kapacitet, a ne [[emocija]], i odvojio je kreativni kapacitet od onog što je smatrao raznim formama [[narcizam|narcističkih neuroza]] i [[sado-mazohizam|sado-mazohističkih tendencija]], koje se obično uzimaju kao dokaz "istinite ljubavi". Fromm je zaista posmatrao iskustvo "zaljubljivanja" kao dokaz nečije nesposobnosti da razumije istinitu prirodu ljubavi koja, po njemu, uvijek ima zajedničke elemente kao što su ''briga'', ''odgovornost'', ''poštovanje'' i ''znanje''. Oslanjajući se na svoje znanje o Talmudu, Fromm je isticao priču o [[Jonah]]u, koji nije htio da spasi građane [[Nineveh]]a od konsekvenci njihovih grijehova, kao demonstraciju njegovog vjerovanja da su vrijednosti ''brige'' i ''odgovornosti'' uglavnom odsutne u većini ljudskih veza. Fromm je također tvrdio da vrlo mali broj ljudi savremenog društva ima ''poštovanje'' prema autonomiji drugih ljudskih bića, a još manje objektivno ''znanje'' o onome što drugi ljudi iskreno žele i trebaju. == Politika == Kulminacija Frommove socijalne i političke filozofije je bila njegova knjiga ''Zdravo društvo'' (''The Sane society''), štampana 1955, u kojoj favorizira humani, [[demokratski socijalizam]]. Oslanjajući se primarno na radove [[Karl Marx]]a, Fromm je bio prvi politički i sociološki komentator te vrste misli, koja je zagovarala ideal lične slobode, koje se češće nalazila u knjigama [[klasični liberalizam|klasičnih liberalista]]. Frommova varijanta socijalizma je odbacila i zapadnjački [[kapitalizam]] i sovjetski [[komunizam]], na koje je on gledao kao nehumane i birokratske socijalne strukture koje rezultiraju otuđivanjem pojedinaca od društva i svijeta. Fromm je bilo vrlo aktivan u američkoj [[politika|politici]]. Pridružio se ''Socijalističkoj partiji Amerike'' 1950-ih, i dao sve od sebe kako bi se dalo alternativno gledište na ''McCartizam'' koje je preovladavalo u to doba. Ipak, kao suosnivač ''SANE''-a, Frommov najjači politički interes bio je međunarodni pokret za mir, koji se borio protiv utrke u nuklearnom naoružanju i američkog učestvovanja u [[Vijetnamski rat|Vijetnamskom ratu]]. Nakon što je uzalud podržavao senatora [[Eugene McCarthy|Eugenea McCarthyja]] tokom predsjedničke nominacije demokrata 1968, Fromm se manje-više povukao s američke političke scene. == Glavna djela == * ''Bijeg od slobode'' (1941) * ''Zdravo društvo'' (1955) * ''Umjetnost ljubavi'' (1956) * ''Čovjekovo srce'' (1964) * ''Bićete kao bogovi'' (1966) * ''Anatomija ljudske destrukcije'' (1973) * ''Imati ili biti'' (1976) * ''Umjetnost postojanja'' (1989) * ''Čovjek za sebe'' (1989) == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} {{Wikicitat|Erich Fromm}} * [https://web.archive.org/web/20130601121756/http://erichfromm.de/ The International Erich Fromm Society] * [http://marxists.org/archive/fromm/index.htm Erich Fromm Archive] na [http://marxists.org Marxists.org Internet Archive] * [http://www.philosophicalsociety.com/Archives/Homo%20Consumens.htm "Homo Consumens"] Frommove misli o tome kako je sve prilagođeno našem savremenom kapitalističkom svijetu. {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Fromm, Erich}} [[Kategorija:Psihologija]] [[Kategorija:Sociologija]] [[Kategorija:Psiholozi]] [[Kategorija:Njemački sociolozi]] [[Kategorija:Njemački psiholozi]] [[Kategorija:Američki sociolozi]] [[Kategorija:Američki psiholozi]] [[Kategorija:Rođeni 1900.]] [[Kategorija:Umrli 1980.]] [[Kategorija:Biografije, Frankfurt na Majni]] 04cnndcpnr6qn8hq0qsz6rxq5escv7z 3837900 3837883 2026-04-28T21:12:12Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[User talk:Bosancica by MK|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Panasko|Panasko]] 3756283 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Erich Fromm | slika = Erich Fromm.jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1900|3|23}} | mjesto_rođenja = [[Frankfurt na Majni]], [[Njemačko Carstvo]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1980|3|18|1900|3|23}} | mjesto_smrti = [[Lola Novaković|Locarno]], [[Švicarska]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Erich Seligmann Fromm '''bio je [[Nijemci|njemački]] Jevrej koji je pobjegao od nacističkog režima i nastanio u SAD-u. Bio je [[Socijalna psihologija|socijalni psiholog]], [[Psihoanaliza|psihoanalitičar]], [[Sociologija|sociolog]], [[Humanizam|humanistički]] [[filozof]] i [[Demokratski socijalizam|demokratski socijalista]]. Kao jedan od osnivača Instituta za psihijatriju, psihoanalizu i psihologiju u Njujorku, bio je povezan sa [[Frankfurtska škola|Frankfurtskom školom]] [[Kritička teorija|kritičke teorije]].<ref name=Funk>Funk, Rainer. ''Erich Fromm: His Life and Ideas''. Translated by Ian Portman, Manuela Kunkel. New York: Continuum International Publishing Group, 2003. {{ISBN|0-8264-1519-9}}, {{ISBN|978-0-8264-1519-6}}. [https://books.google.com/books?id=9g_DMoBDpw8C&pg=PA13 p. 13].</ref> == Život == Studije je započeo 1918. na [[Univerzitet u Frankfurtu|Univerzitetu u Frankfurtu na Majni]] kao jedino dijete roditelja ortodoksnih Jevreja, Rose (Krause) i Naphtali Fromm.<ref>{{Cite web|url=https://lib.msu.edu/branches/ua/|title=MSU Libraries|website=lib.msu.edu}}</ref> Tokom ljetnog semestra 1919. Fromm je studirao na [[Hajdelberški univerzitet|Hajdelberškom univerzitetu]], gdje se prebacio s [[pravo|prava]] na [[sociologija|sociologiju]] kod [[Alfred Weber|Alfreda Webera]] (brata [[Max Weber|Maxa Webera]]), [[Karl Jaspers|Karla Jaspersa]] i [[Heinrich Rickert|Heinricha Rickerta]]. [[Doktor]]irao je 1922. Fromm se u to vrijeme snažno uključio u [[cionizam]], pod uticajem religioznog cionističkog rabina [[Nehemia Anton Nobel]].<ref>Klaus Widerström: ''Einführung in das Leben Erich Fromms.'' Erich Fromm Dokumentationszentrum, 2013 [https://www.fromm-gesellschaft.eu/images/pdf-Dateien/Widerstroem_K_2013.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240329144032/http://www.fromm-gesellschaft.eu/images/pdf-Dateien/Widerstroem_K_2013.pdf|date=29. 3. 2024}}</ref> Bio je vrlo aktivan u jevrejskom Studentenverbindungenu i drugim cionističkim organizacijama. Ali ubrzo se okrenuo od cionizma, rekavši da je u suprotnosti sa njegovim idealom "univerzalističkog mesijanizma i humanizma".<ref>Alfred Lévy: ''Erich Fromm: Humanist zwischen Tradition und Utopie''. Königshausen & Neumann, 2002, ISBN 978-3-8260-2242-5, p.&nbsp;13.</ref> Obuku u psihoanalitici završio je 1930. na Psihoanalitičkom institutu u [[Berlin]]u. Iste godine otvorio je kliniku i pridružio se Institutu za socijalna istraživanja u Frankfurtu. Nakon što su nacisti preuzeli vlast u [[Njemačka|Njemačkoj]], preselio se u [[Ženeva|Ženevu]], a onda 1934. u [[New York]] te je dobio posao na [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]]. Nakon što je napustio Columbiju, pomogao je u stvaranju njujorške filijale Vašingtonske škole psihijatrije 1943. i Instituta za psihijatriju, psihoanalizu i psihologiju "William Alanson White" 1945. Kad se preselio u [[Mexico City]] 1950, postao je profesor na ''UNAM-u'' ([[Universidad Nacional Autónoma de Mexico]]) i osnovao psihoanalitičko odjeljenje u medicinskoj školi. Podučavao je na UNAM-u do penzionisanja 1965. U međuvremenu je podučavao kao profesor psihologije na [[Univerzitet Michigan State|Michigan Stateu]] od 1957. do 1961, a kao pomoćni profesor psihologije na Odjeljenju za umjetnost i nauke [[Univerzitet u New Yorku|Njujorškog univerziteta]] poslije 1962. Fromm se 1974. preselio u [[Muralto]] (Švicarska) i umro u svom domu 1980, 5 dana prije svog 80. rođendana. Cijelo vrijeme imao je svoju kliniku i izdavao seriju knjiga. == Psihološka teorija == Počevši s njegovim prvim radom, ''Bijeg od slobode'' (''Escape from freedom''), Frommova djela poznata su po njegovim socijalnim i političkim komentarima, kao i filozofskim i psihološkim podvlačenjima. Njegova druga knjiga, ''Man for Himself: An Inquiry into the Psychology of Ethics'' iz 1947. bila je nastavak ''Bijega od slobode''. Zajedno, te knjige su činile Frommovu teoriju o ljudskom karakteru, koja je bila prirodan izdanak Frommove teorije o ljudskoj prirodi. Frommova najpopularnija knjiga je svakako ''Umjetnost ljubavi'', internacionalni bestseler koji je rekapitulirao i dopunio teoretske principe ljudske prirode iz ''Bijega od slobode'' i ''Man for Himself''. [[File:Erich Fromm 1974.jpg|thumb|Erich Fromm (1974)]] U Frommovom pogledu na svijet centralno mjesto zauzimala je njegova interpretacija [[Talmud]]a, koji je studirao kao mladić kod rabina J. Horowitza, a kasnije i kod rabina Salmana Barucha Rabinkowa dok je radio na doktoratu iz sociologije na Hajdelberškom univerzitetu. Frommov djed i dva pradjeda na očevoj strani bili su rabini, dok je majčin ujak bio poznat talmudski naučnik. Ipak, Fromm je se distancirao od ortodoksnog [[Jevreji|judaizma]] 1926, a pridružio sekularnom shvatanju skripturalnih ideala. Jezgro Frommove humanističke filozofije je njegova interpretacija [[Biblija|biblijske]] priče o [[Adam i Eva|Adamovom i Evinom]] protjerivanju iz ''Rajskog vrta''. Oslanjajući se na svoje znanje Talmuda, Fromm je ukazao da je uglavnom vrlina kada se može razabrati između dobra i zla, dok biblijski učenjaci uglavom smatraju Adama i Evu griješnim zbog neposlušnosti prema [[Bog]]u, tako što su zagrizli jabuku s [[Drvo Znanja|Drveta Znanja]]. Ipak, napuštajući tradicionalnu religioznu ortodoksiju, Fromm je veličao ljudske vrline zbog nezavisnog djelovanja i korištenja razuma kako bi se uspostavile moralne vrline, a ne pripadanju autoritetskim moralnim vrijednostima. Pored pojednostavljenog osuđivanja autoritetskih vrijednosti sistema, Fromm je koristio priču Adama i Eve kao alegorijsko objašnjenje [[ljudska evolucija|ljudske biološke evolucije]] i [[egzistencijalizam|egzistencijalnog]] straha, izjavljujući da su Adam i Eva, nakon što su jeli sa Drveta Znanja, postali svjesni samih sebe kao odvojenim od prirode, ali i dio nje. Zato su se osjećali "goli" i "postiđeni": Oni su se [[evolucija|razvili]] u [[ljudsko biće|ljudska bića]], svjesni samih sebe, svoje smrtnosti i nemoći pred silama prirode i društva. Nisu više bili ujedinjeni s kosmosom kao što su bili [[instinkt]]ivno, u praljudskom postojanju kao [[životinja|životinje]]. Po Frommu, svjesnost odvojenog ljudskog postojanja je izvor svih [[krivica]] i [[sram]]a, a rješenje za ovu egzistencijalnu dihotomiju se nalazi u razvitku jedinstvene ljudske moći [[ljubav]]i i razuma. Fromm je odvojio njegov koncept ljubavi od popularnog shvatanja ljubavi u takvoj mjeri, da je njegov odnos prema ovom konceptu bio u biti paradoksalan. Fromm je smatrao da je ljubav međusobni kreativni kapacitet, a ne [[emocija]], i odvojio je kreativni kapacitet od onog što je smatrao raznim formama [[narcizam|narcističkih neuroza]] i [[sado-mazohizam|sado-mazohističkih tendencija]], koje se obično uzimaju kao dokaz "istinite ljubavi". Fromm je zaista posmatrao iskustvo "zaljubljivanja" kao dokaz nečije nesposobnosti da razumije istinitu prirodu ljubavi koja, po njemu, uvijek ima zajedničke elemente kao što su ''briga'', ''odgovornost'', ''poštovanje'' i ''znanje''. Oslanjajući se na svoje znanje o Talmudu, Fromm je isticao priču o [[Jonah]]u, koji nije htio da spasi građane [[Nineveh]]a od konsekvenci njihovih grijehova, kao demonstraciju njegovog vjerovanja da su vrijednosti ''brige'' i ''odgovornosti'' uglavnom odsutne u većini ljudskih veza. Fromm je također tvrdio da vrlo mali broj ljudi savremenog društva ima ''poštovanje'' prema autonomiji drugih ljudskih bića, a još manje objektivno ''znanje'' o onome što drugi ljudi iskreno žele i trebaju. == Politika == Kulminacija Frommove socijalne i političke filozofije je bila njegova knjiga ''Zdravo društvo'' (''The Sane society''), štampana 1955, u kojoj favorizira humani, [[demokratski socijalizam]]. Oslanjajući se primarno na radove [[Karl Marx]]a, Fromm je bio prvi politički i sociološki komentator te vrste misli, koja je zagovarala ideal lične slobode, koje se češće nalazila u knjigama [[klasični liberalizam|klasičnih liberalista]]. Frommova varijanta socijalizma je odbacila i zapadnjački [[kapitalizam]] i sovjetski [[komunizam]], na koje je on gledao kao nehumane i birokratske socijalne strukture koje rezultiraju otuđivanjem pojedinaca od društva i svijeta. Fromm je bilo vrlo aktivan u američkoj [[politika|politici]]. Pridružio se ''Socijalističkoj partiji Amerike'' 1950-ih, i dao sve od sebe kako bi se dalo alternativno gledište na ''McCartizam'' koje je preovladavalo u to doba. Ipak, kao suosnivač ''SANE''-a, Frommov najjači politički interes bio je međunarodni pokret za mir, koji se borio protiv utrke u nuklearnom naoružanju i američkog učestvovanja u [[Vijetnamski rat|Vijetnamskom ratu]]. Nakon što je uzalud podržavao senatora [[Eugene McCarthy|Eugenea McCarthyja]] tokom predsjedničke nominacije demokrata 1968, Fromm se manje-više povukao s američke političke scene. == Glavna djela == * ''Bijeg od slobode'' (1941) * ''Zdravo društvo'' (1955) * ''Umjetnost ljubavi'' (1956) * ''Čovjekovo srce'' (1964) * ''Bićete kao bogovi'' (1966) * ''Anatomija ljudske destrukcije'' (1973) * ''Imati ili biti'' (1976) * ''Umjetnost postojanja'' (1989) * ''Čovjek za sebe'' (1989) == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} {{Wikicitat|Erich Fromm}} * [https://web.archive.org/web/20130601121756/http://erichfromm.de/ The International Erich Fromm Society] * [http://marxists.org/archive/fromm/index.htm Erich Fromm Archive] na [http://marxists.org Marxists.org Internet Archive] * [http://www.philosophicalsociety.com/Archives/Homo%20Consumens.htm "Homo Consumens"] Frommove misli o tome kako je sve prilagođeno našem savremenom kapitalističkom svijetu. {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Fromm, Erich}} [[Kategorija:Njemački sociolozi]] [[Kategorija:Njemački psiholozi]] [[Kategorija:Američki sociolozi]] [[Kategorija:Američki psiholozi]] [[Kategorija:Rođeni 1900.]] [[Kategorija:Umrli 1980.]] [[Kategorija:Biografije, Frankfurt na Majni]] 1mg63x2phjjqhzslkefa1xsvsdo4biy 3837908 3837900 2026-04-28T21:14:47Z Bosancica by MK 173186 Kategorije 3837908 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Erich Fromm | slika = Erich Fromm.jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1900|3|23}} | mjesto_rođenja = [[Frankfurt na Majni]], [[Njemačko Carstvo]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1980|3|18|1900|3|23}} | mjesto_smrti = [[Lola Novaković|Locarno]], [[Švicarska]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Erich Seligmann Fromm '''bio je [[Nijemci|njemački]] Jevrej koji je pobjegao od nacističkog režima i nastanio u SAD-u. Bio je [[Socijalna psihologija|socijalni psiholog]], [[Psihoanaliza|psihoanalitičar]], [[Sociologija|sociolog]], [[Humanizam|humanistički]] [[filozof]] i [[Demokratski socijalizam|demokratski socijalista]]. Kao jedan od osnivača Instituta za psihijatriju, psihoanalizu i psihologiju u Njujorku, bio je povezan sa [[Frankfurtska škola|Frankfurtskom školom]] [[Kritička teorija|kritičke teorije]].<ref name=Funk>Funk, Rainer. ''Erich Fromm: His Life and Ideas''. Translated by Ian Portman, Manuela Kunkel. New York: Continuum International Publishing Group, 2003. {{ISBN|0-8264-1519-9}}, {{ISBN|978-0-8264-1519-6}}. [https://books.google.com/books?id=9g_DMoBDpw8C&pg=PA13 p. 13].</ref> == Život == Studije je započeo 1918. na [[Univerzitet u Frankfurtu|Univerzitetu u Frankfurtu na Majni]] kao jedino dijete roditelja ortodoksnih Jevreja, Rose (Krause) i Naphtali Fromm.<ref>{{Cite web|url=https://lib.msu.edu/branches/ua/|title=MSU Libraries|website=lib.msu.edu}}</ref> Tokom ljetnog semestra 1919. Fromm je studirao na [[Hajdelberški univerzitet|Hajdelberškom univerzitetu]], gdje se prebacio s [[pravo|prava]] na [[sociologija|sociologiju]] kod [[Alfred Weber|Alfreda Webera]] (brata [[Max Weber|Maxa Webera]]), [[Karl Jaspers|Karla Jaspersa]] i [[Heinrich Rickert|Heinricha Rickerta]]. [[Doktor]]irao je 1922. Fromm se u to vrijeme snažno uključio u [[cionizam]], pod uticajem religioznog cionističkog rabina [[Nehemia Anton Nobel]].<ref>Klaus Widerström: ''Einführung in das Leben Erich Fromms.'' Erich Fromm Dokumentationszentrum, 2013 [https://www.fromm-gesellschaft.eu/images/pdf-Dateien/Widerstroem_K_2013.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240329144032/http://www.fromm-gesellschaft.eu/images/pdf-Dateien/Widerstroem_K_2013.pdf|date=29. 3. 2024}}</ref> Bio je vrlo aktivan u jevrejskom Studentenverbindungenu i drugim cionističkim organizacijama. Ali ubrzo se okrenuo od cionizma, rekavši da je u suprotnosti sa njegovim idealom "univerzalističkog mesijanizma i humanizma".<ref>Alfred Lévy: ''Erich Fromm: Humanist zwischen Tradition und Utopie''. Königshausen & Neumann, 2002, ISBN 978-3-8260-2242-5, p.&nbsp;13.</ref> Obuku u psihoanalitici završio je 1930. na Psihoanalitičkom institutu u [[Berlin]]u. Iste godine otvorio je kliniku i pridružio se Institutu za socijalna istraživanja u Frankfurtu. Nakon što su nacisti preuzeli vlast u [[Njemačka|Njemačkoj]], preselio se u [[Ženeva|Ženevu]], a onda 1934. u [[New York]] te je dobio posao na [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]]. Nakon što je napustio Columbiju, pomogao je u stvaranju njujorške filijale Vašingtonske škole psihijatrije 1943. i Instituta za psihijatriju, psihoanalizu i psihologiju "William Alanson White" 1945. Kad se preselio u [[Mexico City]] 1950, postao je profesor na ''UNAM-u'' ([[Universidad Nacional Autónoma de Mexico]]) i osnovao psihoanalitičko odjeljenje u medicinskoj školi. Podučavao je na UNAM-u do penzionisanja 1965. U međuvremenu je podučavao kao profesor psihologije na [[Univerzitet Michigan State|Michigan Stateu]] od 1957. do 1961, a kao pomoćni profesor psihologije na Odjeljenju za umjetnost i nauke [[Univerzitet u New Yorku|Njujorškog univerziteta]] poslije 1962. Fromm se 1974. preselio u [[Muralto]] (Švicarska) i umro u svom domu 1980, 5 dana prije svog 80. rođendana. Cijelo vrijeme imao je svoju kliniku i izdavao seriju knjiga. == Psihološka teorija == Počevši s njegovim prvim radom, ''Bijeg od slobode'' (''Escape from freedom''), Frommova djela poznata su po njegovim socijalnim i političkim komentarima, kao i filozofskim i psihološkim podvlačenjima. Njegova druga knjiga, ''Man for Himself: An Inquiry into the Psychology of Ethics'' iz 1947. bila je nastavak ''Bijega od slobode''. Zajedno, te knjige su činile Frommovu teoriju o ljudskom karakteru, koja je bila prirodan izdanak Frommove teorije o ljudskoj prirodi. Frommova najpopularnija knjiga je svakako ''Umjetnost ljubavi'', internacionalni bestseler koji je rekapitulirao i dopunio teoretske principe ljudske prirode iz ''Bijega od slobode'' i ''Man for Himself''. [[File:Erich Fromm 1974.jpg|thumb|Erich Fromm (1974)]] U Frommovom pogledu na svijet centralno mjesto zauzimala je njegova interpretacija [[Talmud]]a, koji je studirao kao mladić kod rabina J. Horowitza, a kasnije i kod rabina Salmana Barucha Rabinkowa dok je radio na doktoratu iz sociologije na Hajdelberškom univerzitetu. Frommov djed i dva pradjeda na očevoj strani bili su rabini, dok je majčin ujak bio poznat talmudski naučnik. Ipak, Fromm je se distancirao od ortodoksnog [[Jevreji|judaizma]] 1926, a pridružio sekularnom shvatanju skripturalnih ideala. Jezgro Frommove humanističke filozofije je njegova interpretacija [[Biblija|biblijske]] priče o [[Adam i Eva|Adamovom i Evinom]] protjerivanju iz ''Rajskog vrta''. Oslanjajući se na svoje znanje Talmuda, Fromm je ukazao da je uglavnom vrlina kada se može razabrati između dobra i zla, dok biblijski učenjaci uglavom smatraju Adama i Evu griješnim zbog neposlušnosti prema [[Bog]]u, tako što su zagrizli jabuku s [[Drvo Znanja|Drveta Znanja]]. Ipak, napuštajući tradicionalnu religioznu ortodoksiju, Fromm je veličao ljudske vrline zbog nezavisnog djelovanja i korištenja razuma kako bi se uspostavile moralne vrline, a ne pripadanju autoritetskim moralnim vrijednostima. Pored pojednostavljenog osuđivanja autoritetskih vrijednosti sistema, Fromm je koristio priču Adama i Eve kao alegorijsko objašnjenje [[ljudska evolucija|ljudske biološke evolucije]] i [[egzistencijalizam|egzistencijalnog]] straha, izjavljujući da su Adam i Eva, nakon što su jeli sa Drveta Znanja, postali svjesni samih sebe kao odvojenim od prirode, ali i dio nje. Zato su se osjećali "goli" i "postiđeni": Oni su se [[evolucija|razvili]] u [[ljudsko biće|ljudska bića]], svjesni samih sebe, svoje smrtnosti i nemoći pred silama prirode i društva. Nisu više bili ujedinjeni s kosmosom kao što su bili [[instinkt]]ivno, u praljudskom postojanju kao [[životinja|životinje]]. Po Frommu, svjesnost odvojenog ljudskog postojanja je izvor svih [[krivica]] i [[sram]]a, a rješenje za ovu egzistencijalnu dihotomiju se nalazi u razvitku jedinstvene ljudske moći [[ljubav]]i i razuma. Fromm je odvojio njegov koncept ljubavi od popularnog shvatanja ljubavi u takvoj mjeri, da je njegov odnos prema ovom konceptu bio u biti paradoksalan. Fromm je smatrao da je ljubav međusobni kreativni kapacitet, a ne [[emocija]], i odvojio je kreativni kapacitet od onog što je smatrao raznim formama [[narcizam|narcističkih neuroza]] i [[sado-mazohizam|sado-mazohističkih tendencija]], koje se obično uzimaju kao dokaz "istinite ljubavi". Fromm je zaista posmatrao iskustvo "zaljubljivanja" kao dokaz nečije nesposobnosti da razumije istinitu prirodu ljubavi koja, po njemu, uvijek ima zajedničke elemente kao što su ''briga'', ''odgovornost'', ''poštovanje'' i ''znanje''. Oslanjajući se na svoje znanje o Talmudu, Fromm je isticao priču o [[Jonah]]u, koji nije htio da spasi građane [[Nineveh]]a od konsekvenci njihovih grijehova, kao demonstraciju njegovog vjerovanja da su vrijednosti ''brige'' i ''odgovornosti'' uglavnom odsutne u većini ljudskih veza. Fromm je također tvrdio da vrlo mali broj ljudi savremenog društva ima ''poštovanje'' prema autonomiji drugih ljudskih bića, a još manje objektivno ''znanje'' o onome što drugi ljudi iskreno žele i trebaju. == Politika == Kulminacija Frommove socijalne i političke filozofije je bila njegova knjiga ''Zdravo društvo'' (''The Sane society''), štampana 1955, u kojoj favorizira humani, [[demokratski socijalizam]]. Oslanjajući se primarno na radove [[Karl Marx]]a, Fromm je bio prvi politički i sociološki komentator te vrste misli, koja je zagovarala ideal lične slobode, koje se češće nalazila u knjigama [[klasični liberalizam|klasičnih liberalista]]. Frommova varijanta socijalizma je odbacila i zapadnjački [[kapitalizam]] i sovjetski [[komunizam]], na koje je on gledao kao nehumane i birokratske socijalne strukture koje rezultiraju otuđivanjem pojedinaca od društva i svijeta. Fromm je bilo vrlo aktivan u američkoj [[politika|politici]]. Pridružio se ''Socijalističkoj partiji Amerike'' 1950-ih, i dao sve od sebe kako bi se dalo alternativno gledište na ''McCartizam'' koje je preovladavalo u to doba. Ipak, kao suosnivač ''SANE''-a, Frommov najjači politički interes bio je međunarodni pokret za mir, koji se borio protiv utrke u nuklearnom naoružanju i američkog učestvovanja u [[Vijetnamski rat|Vijetnamskom ratu]]. Nakon što je uzalud podržavao senatora [[Eugene McCarthy|Eugenea McCarthyja]] tokom predsjedničke nominacije demokrata 1968, Fromm se manje-više povukao s američke političke scene. == Glavna djela == * ''Bijeg od slobode'' (1941) * ''Zdravo društvo'' (1955) * ''Umjetnost ljubavi'' (1956) * ''Čovjekovo srce'' (1964) * ''Bićete kao bogovi'' (1966) * ''Anatomija ljudske destrukcije'' (1973) * ''Imati ili biti'' (1976) * ''Umjetnost postojanja'' (1989) * ''Čovjek za sebe'' (1989) == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} {{Wikicitat|Erich Fromm}} * [https://web.archive.org/web/20130601121756/http://erichfromm.de/ The International Erich Fromm Society] * [http://marxists.org/archive/fromm/index.htm Erich Fromm Archive] na [http://marxists.org Marxists.org Internet Archive] * [http://www.philosophicalsociety.com/Archives/Homo%20Consumens.htm "Homo Consumens"] Frommove misli o tome kako je sve prilagođeno našem savremenom kapitalističkom svijetu. {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Fromm, Erich}} [[Kategorija:Psihologija]] [[Kategorija:Psiholozi]] [[Kategorija:Njemački sociolozi]] [[Kategorija:Njemački psiholozi]] [[Kategorija:Američki sociolozi]] [[Kategorija:Američki psiholozi]] [[Kategorija:Biografije, Frankfurt na Majni]] [[Kategorija:Rođeni 1900.]] [[Kategorija:Umrli 1980.]] 8zt199bng79g1x3ete0ovb1zlu3btt9 3837909 3837908 2026-04-28T21:15:10Z AnToni 2325 [[Kategorija:Psihologija]] uklonjena (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3837909 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Erich Fromm | slika = Erich Fromm.jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1900|3|23}} | mjesto_rođenja = [[Frankfurt na Majni]], [[Njemačko Carstvo]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1980|3|18|1900|3|23}} | mjesto_smrti = [[Lola Novaković|Locarno]], [[Švicarska]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Erich Seligmann Fromm '''bio je [[Nijemci|njemački]] Jevrej koji je pobjegao od nacističkog režima i nastanio u SAD-u. Bio je [[Socijalna psihologija|socijalni psiholog]], [[Psihoanaliza|psihoanalitičar]], [[Sociologija|sociolog]], [[Humanizam|humanistički]] [[filozof]] i [[Demokratski socijalizam|demokratski socijalista]]. Kao jedan od osnivača Instituta za psihijatriju, psihoanalizu i psihologiju u Njujorku, bio je povezan sa [[Frankfurtska škola|Frankfurtskom školom]] [[Kritička teorija|kritičke teorije]].<ref name=Funk>Funk, Rainer. ''Erich Fromm: His Life and Ideas''. Translated by Ian Portman, Manuela Kunkel. New York: Continuum International Publishing Group, 2003. {{ISBN|0-8264-1519-9}}, {{ISBN|978-0-8264-1519-6}}. [https://books.google.com/books?id=9g_DMoBDpw8C&pg=PA13 p. 13].</ref> == Život == Studije je započeo 1918. na [[Univerzitet u Frankfurtu|Univerzitetu u Frankfurtu na Majni]] kao jedino dijete roditelja ortodoksnih Jevreja, Rose (Krause) i Naphtali Fromm.<ref>{{Cite web|url=https://lib.msu.edu/branches/ua/|title=MSU Libraries|website=lib.msu.edu}}</ref> Tokom ljetnog semestra 1919. Fromm je studirao na [[Hajdelberški univerzitet|Hajdelberškom univerzitetu]], gdje se prebacio s [[pravo|prava]] na [[sociologija|sociologiju]] kod [[Alfred Weber|Alfreda Webera]] (brata [[Max Weber|Maxa Webera]]), [[Karl Jaspers|Karla Jaspersa]] i [[Heinrich Rickert|Heinricha Rickerta]]. [[Doktor]]irao je 1922. Fromm se u to vrijeme snažno uključio u [[cionizam]], pod uticajem religioznog cionističkog rabina [[Nehemia Anton Nobel]].<ref>Klaus Widerström: ''Einführung in das Leben Erich Fromms.'' Erich Fromm Dokumentationszentrum, 2013 [https://www.fromm-gesellschaft.eu/images/pdf-Dateien/Widerstroem_K_2013.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240329144032/http://www.fromm-gesellschaft.eu/images/pdf-Dateien/Widerstroem_K_2013.pdf|date=29. 3. 2024}}</ref> Bio je vrlo aktivan u jevrejskom Studentenverbindungenu i drugim cionističkim organizacijama. Ali ubrzo se okrenuo od cionizma, rekavši da je u suprotnosti sa njegovim idealom "univerzalističkog mesijanizma i humanizma".<ref>Alfred Lévy: ''Erich Fromm: Humanist zwischen Tradition und Utopie''. Königshausen & Neumann, 2002, ISBN 978-3-8260-2242-5, p.&nbsp;13.</ref> Obuku u psihoanalitici završio je 1930. na Psihoanalitičkom institutu u [[Berlin]]u. Iste godine otvorio je kliniku i pridružio se Institutu za socijalna istraživanja u Frankfurtu. Nakon što su nacisti preuzeli vlast u [[Njemačka|Njemačkoj]], preselio se u [[Ženeva|Ženevu]], a onda 1934. u [[New York]] te je dobio posao na [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]]. Nakon što je napustio Columbiju, pomogao je u stvaranju njujorške filijale Vašingtonske škole psihijatrije 1943. i Instituta za psihijatriju, psihoanalizu i psihologiju "William Alanson White" 1945. Kad se preselio u [[Mexico City]] 1950, postao je profesor na ''UNAM-u'' ([[Universidad Nacional Autónoma de Mexico]]) i osnovao psihoanalitičko odjeljenje u medicinskoj školi. Podučavao je na UNAM-u do penzionisanja 1965. U međuvremenu je podučavao kao profesor psihologije na [[Univerzitet Michigan State|Michigan Stateu]] od 1957. do 1961, a kao pomoćni profesor psihologije na Odjeljenju za umjetnost i nauke [[Univerzitet u New Yorku|Njujorškog univerziteta]] poslije 1962. Fromm se 1974. preselio u [[Muralto]] (Švicarska) i umro u svom domu 1980, 5 dana prije svog 80. rođendana. Cijelo vrijeme imao je svoju kliniku i izdavao seriju knjiga. == Psihološka teorija == Počevši s njegovim prvim radom, ''Bijeg od slobode'' (''Escape from freedom''), Frommova djela poznata su po njegovim socijalnim i političkim komentarima, kao i filozofskim i psihološkim podvlačenjima. Njegova druga knjiga, ''Man for Himself: An Inquiry into the Psychology of Ethics'' iz 1947. bila je nastavak ''Bijega od slobode''. Zajedno, te knjige su činile Frommovu teoriju o ljudskom karakteru, koja je bila prirodan izdanak Frommove teorije o ljudskoj prirodi. Frommova najpopularnija knjiga je svakako ''Umjetnost ljubavi'', internacionalni bestseler koji je rekapitulirao i dopunio teoretske principe ljudske prirode iz ''Bijega od slobode'' i ''Man for Himself''. [[File:Erich Fromm 1974.jpg|thumb|Erich Fromm (1974)]] U Frommovom pogledu na svijet centralno mjesto zauzimala je njegova interpretacija [[Talmud]]a, koji je studirao kao mladić kod rabina J. Horowitza, a kasnije i kod rabina Salmana Barucha Rabinkowa dok je radio na doktoratu iz sociologije na Hajdelberškom univerzitetu. Frommov djed i dva pradjeda na očevoj strani bili su rabini, dok je majčin ujak bio poznat talmudski naučnik. Ipak, Fromm je se distancirao od ortodoksnog [[Jevreji|judaizma]] 1926, a pridružio sekularnom shvatanju skripturalnih ideala. Jezgro Frommove humanističke filozofije je njegova interpretacija [[Biblija|biblijske]] priče o [[Adam i Eva|Adamovom i Evinom]] protjerivanju iz ''Rajskog vrta''. Oslanjajući se na svoje znanje Talmuda, Fromm je ukazao da je uglavnom vrlina kada se može razabrati između dobra i zla, dok biblijski učenjaci uglavom smatraju Adama i Evu griješnim zbog neposlušnosti prema [[Bog]]u, tako što su zagrizli jabuku s [[Drvo Znanja|Drveta Znanja]]. Ipak, napuštajući tradicionalnu religioznu ortodoksiju, Fromm je veličao ljudske vrline zbog nezavisnog djelovanja i korištenja razuma kako bi se uspostavile moralne vrline, a ne pripadanju autoritetskim moralnim vrijednostima. Pored pojednostavljenog osuđivanja autoritetskih vrijednosti sistema, Fromm je koristio priču Adama i Eve kao alegorijsko objašnjenje [[ljudska evolucija|ljudske biološke evolucije]] i [[egzistencijalizam|egzistencijalnog]] straha, izjavljujući da su Adam i Eva, nakon što su jeli sa Drveta Znanja, postali svjesni samih sebe kao odvojenim od prirode, ali i dio nje. Zato su se osjećali "goli" i "postiđeni": Oni su se [[evolucija|razvili]] u [[ljudsko biće|ljudska bića]], svjesni samih sebe, svoje smrtnosti i nemoći pred silama prirode i društva. Nisu više bili ujedinjeni s kosmosom kao što su bili [[instinkt]]ivno, u praljudskom postojanju kao [[životinja|životinje]]. Po Frommu, svjesnost odvojenog ljudskog postojanja je izvor svih [[krivica]] i [[sram]]a, a rješenje za ovu egzistencijalnu dihotomiju se nalazi u razvitku jedinstvene ljudske moći [[ljubav]]i i razuma. Fromm je odvojio njegov koncept ljubavi od popularnog shvatanja ljubavi u takvoj mjeri, da je njegov odnos prema ovom konceptu bio u biti paradoksalan. Fromm je smatrao da je ljubav međusobni kreativni kapacitet, a ne [[emocija]], i odvojio je kreativni kapacitet od onog što je smatrao raznim formama [[narcizam|narcističkih neuroza]] i [[sado-mazohizam|sado-mazohističkih tendencija]], koje se obično uzimaju kao dokaz "istinite ljubavi". Fromm je zaista posmatrao iskustvo "zaljubljivanja" kao dokaz nečije nesposobnosti da razumije istinitu prirodu ljubavi koja, po njemu, uvijek ima zajedničke elemente kao što su ''briga'', ''odgovornost'', ''poštovanje'' i ''znanje''. Oslanjajući se na svoje znanje o Talmudu, Fromm je isticao priču o [[Jonah]]u, koji nije htio da spasi građane [[Nineveh]]a od konsekvenci njihovih grijehova, kao demonstraciju njegovog vjerovanja da su vrijednosti ''brige'' i ''odgovornosti'' uglavnom odsutne u većini ljudskih veza. Fromm je također tvrdio da vrlo mali broj ljudi savremenog društva ima ''poštovanje'' prema autonomiji drugih ljudskih bića, a još manje objektivno ''znanje'' o onome što drugi ljudi iskreno žele i trebaju. == Politika == Kulminacija Frommove socijalne i političke filozofije je bila njegova knjiga ''Zdravo društvo'' (''The Sane society''), štampana 1955, u kojoj favorizira humani, [[demokratski socijalizam]]. Oslanjajući se primarno na radove [[Karl Marx]]a, Fromm je bio prvi politički i sociološki komentator te vrste misli, koja je zagovarala ideal lične slobode, koje se češće nalazila u knjigama [[klasični liberalizam|klasičnih liberalista]]. Frommova varijanta socijalizma je odbacila i zapadnjački [[kapitalizam]] i sovjetski [[komunizam]], na koje je on gledao kao nehumane i birokratske socijalne strukture koje rezultiraju otuđivanjem pojedinaca od društva i svijeta. Fromm je bilo vrlo aktivan u američkoj [[politika|politici]]. Pridružio se ''Socijalističkoj partiji Amerike'' 1950-ih, i dao sve od sebe kako bi se dalo alternativno gledište na ''McCartizam'' koje je preovladavalo u to doba. Ipak, kao suosnivač ''SANE''-a, Frommov najjači politički interes bio je međunarodni pokret za mir, koji se borio protiv utrke u nuklearnom naoružanju i američkog učestvovanja u [[Vijetnamski rat|Vijetnamskom ratu]]. Nakon što je uzalud podržavao senatora [[Eugene McCarthy|Eugenea McCarthyja]] tokom predsjedničke nominacije demokrata 1968, Fromm se manje-više povukao s američke političke scene. == Glavna djela == * ''Bijeg od slobode'' (1941) * ''Zdravo društvo'' (1955) * ''Umjetnost ljubavi'' (1956) * ''Čovjekovo srce'' (1964) * ''Bićete kao bogovi'' (1966) * ''Anatomija ljudske destrukcije'' (1973) * ''Imati ili biti'' (1976) * ''Umjetnost postojanja'' (1989) * ''Čovjek za sebe'' (1989) == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} {{Wikicitat|Erich Fromm}} * [https://web.archive.org/web/20130601121756/http://erichfromm.de/ The International Erich Fromm Society] * [http://marxists.org/archive/fromm/index.htm Erich Fromm Archive] na [http://marxists.org Marxists.org Internet Archive] * [http://www.philosophicalsociety.com/Archives/Homo%20Consumens.htm "Homo Consumens"] Frommove misli o tome kako je sve prilagođeno našem savremenom kapitalističkom svijetu. {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Fromm, Erich}} [[Kategorija:Psiholozi]] [[Kategorija:Njemački sociolozi]] [[Kategorija:Njemački psiholozi]] [[Kategorija:Američki sociolozi]] [[Kategorija:Američki psiholozi]] [[Kategorija:Biografije, Frankfurt na Majni]] [[Kategorija:Rođeni 1900.]] [[Kategorija:Umrli 1980.]] e2mhltggetjhq4xx865hfq0p2tzt6zs 3837910 3837909 2026-04-28T21:15:52Z AnToni 2325 /* Vanjski linkovi */ 3837910 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Erich Fromm | slika = Erich Fromm.jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1900|3|23}} | mjesto_rođenja = [[Frankfurt na Majni]], [[Njemačko Carstvo]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1980|3|18|1900|3|23}} | mjesto_smrti = [[Lola Novaković|Locarno]], [[Švicarska]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Erich Seligmann Fromm '''bio je [[Nijemci|njemački]] Jevrej koji je pobjegao od nacističkog režima i nastanio u SAD-u. Bio je [[Socijalna psihologija|socijalni psiholog]], [[Psihoanaliza|psihoanalitičar]], [[Sociologija|sociolog]], [[Humanizam|humanistički]] [[filozof]] i [[Demokratski socijalizam|demokratski socijalista]]. Kao jedan od osnivača Instituta za psihijatriju, psihoanalizu i psihologiju u Njujorku, bio je povezan sa [[Frankfurtska škola|Frankfurtskom školom]] [[Kritička teorija|kritičke teorije]].<ref name=Funk>Funk, Rainer. ''Erich Fromm: His Life and Ideas''. Translated by Ian Portman, Manuela Kunkel. New York: Continuum International Publishing Group, 2003. {{ISBN|0-8264-1519-9}}, {{ISBN|978-0-8264-1519-6}}. [https://books.google.com/books?id=9g_DMoBDpw8C&pg=PA13 p. 13].</ref> == Život == Studije je započeo 1918. na [[Univerzitet u Frankfurtu|Univerzitetu u Frankfurtu na Majni]] kao jedino dijete roditelja ortodoksnih Jevreja, Rose (Krause) i Naphtali Fromm.<ref>{{Cite web|url=https://lib.msu.edu/branches/ua/|title=MSU Libraries|website=lib.msu.edu}}</ref> Tokom ljetnog semestra 1919. Fromm je studirao na [[Hajdelberški univerzitet|Hajdelberškom univerzitetu]], gdje se prebacio s [[pravo|prava]] na [[sociologija|sociologiju]] kod [[Alfred Weber|Alfreda Webera]] (brata [[Max Weber|Maxa Webera]]), [[Karl Jaspers|Karla Jaspersa]] i [[Heinrich Rickert|Heinricha Rickerta]]. [[Doktor]]irao je 1922. Fromm se u to vrijeme snažno uključio u [[cionizam]], pod uticajem religioznog cionističkog rabina [[Nehemia Anton Nobel]].<ref>Klaus Widerström: ''Einführung in das Leben Erich Fromms.'' Erich Fromm Dokumentationszentrum, 2013 [https://www.fromm-gesellschaft.eu/images/pdf-Dateien/Widerstroem_K_2013.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240329144032/http://www.fromm-gesellschaft.eu/images/pdf-Dateien/Widerstroem_K_2013.pdf|date=29. 3. 2024}}</ref> Bio je vrlo aktivan u jevrejskom Studentenverbindungenu i drugim cionističkim organizacijama. Ali ubrzo se okrenuo od cionizma, rekavši da je u suprotnosti sa njegovim idealom "univerzalističkog mesijanizma i humanizma".<ref>Alfred Lévy: ''Erich Fromm: Humanist zwischen Tradition und Utopie''. Königshausen & Neumann, 2002, ISBN 978-3-8260-2242-5, p.&nbsp;13.</ref> Obuku u psihoanalitici završio je 1930. na Psihoanalitičkom institutu u [[Berlin]]u. Iste godine otvorio je kliniku i pridružio se Institutu za socijalna istraživanja u Frankfurtu. Nakon što su nacisti preuzeli vlast u [[Njemačka|Njemačkoj]], preselio se u [[Ženeva|Ženevu]], a onda 1934. u [[New York]] te je dobio posao na [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]]. Nakon što je napustio Columbiju, pomogao je u stvaranju njujorške filijale Vašingtonske škole psihijatrije 1943. i Instituta za psihijatriju, psihoanalizu i psihologiju "William Alanson White" 1945. Kad se preselio u [[Mexico City]] 1950, postao je profesor na ''UNAM-u'' ([[Universidad Nacional Autónoma de Mexico]]) i osnovao psihoanalitičko odjeljenje u medicinskoj školi. Podučavao je na UNAM-u do penzionisanja 1965. U međuvremenu je podučavao kao profesor psihologije na [[Univerzitet Michigan State|Michigan Stateu]] od 1957. do 1961, a kao pomoćni profesor psihologije na Odjeljenju za umjetnost i nauke [[Univerzitet u New Yorku|Njujorškog univerziteta]] poslije 1962. Fromm se 1974. preselio u [[Muralto]] (Švicarska) i umro u svom domu 1980, 5 dana prije svog 80. rođendana. Cijelo vrijeme imao je svoju kliniku i izdavao seriju knjiga. == Psihološka teorija == Počevši s njegovim prvim radom, ''Bijeg od slobode'' (''Escape from freedom''), Frommova djela poznata su po njegovim socijalnim i političkim komentarima, kao i filozofskim i psihološkim podvlačenjima. Njegova druga knjiga, ''Man for Himself: An Inquiry into the Psychology of Ethics'' iz 1947. bila je nastavak ''Bijega od slobode''. Zajedno, te knjige su činile Frommovu teoriju o ljudskom karakteru, koja je bila prirodan izdanak Frommove teorije o ljudskoj prirodi. Frommova najpopularnija knjiga je svakako ''Umjetnost ljubavi'', internacionalni bestseler koji je rekapitulirao i dopunio teoretske principe ljudske prirode iz ''Bijega od slobode'' i ''Man for Himself''. [[File:Erich Fromm 1974.jpg|thumb|Erich Fromm (1974)]] U Frommovom pogledu na svijet centralno mjesto zauzimala je njegova interpretacija [[Talmud]]a, koji je studirao kao mladić kod rabina J. Horowitza, a kasnije i kod rabina Salmana Barucha Rabinkowa dok je radio na doktoratu iz sociologije na Hajdelberškom univerzitetu. Frommov djed i dva pradjeda na očevoj strani bili su rabini, dok je majčin ujak bio poznat talmudski naučnik. Ipak, Fromm je se distancirao od ortodoksnog [[Jevreji|judaizma]] 1926, a pridružio sekularnom shvatanju skripturalnih ideala. Jezgro Frommove humanističke filozofije je njegova interpretacija [[Biblija|biblijske]] priče o [[Adam i Eva|Adamovom i Evinom]] protjerivanju iz ''Rajskog vrta''. Oslanjajući se na svoje znanje Talmuda, Fromm je ukazao da je uglavnom vrlina kada se može razabrati između dobra i zla, dok biblijski učenjaci uglavom smatraju Adama i Evu griješnim zbog neposlušnosti prema [[Bog]]u, tako što su zagrizli jabuku s [[Drvo Znanja|Drveta Znanja]]. Ipak, napuštajući tradicionalnu religioznu ortodoksiju, Fromm je veličao ljudske vrline zbog nezavisnog djelovanja i korištenja razuma kako bi se uspostavile moralne vrline, a ne pripadanju autoritetskim moralnim vrijednostima. Pored pojednostavljenog osuđivanja autoritetskih vrijednosti sistema, Fromm je koristio priču Adama i Eve kao alegorijsko objašnjenje [[ljudska evolucija|ljudske biološke evolucije]] i [[egzistencijalizam|egzistencijalnog]] straha, izjavljujući da su Adam i Eva, nakon što su jeli sa Drveta Znanja, postali svjesni samih sebe kao odvojenim od prirode, ali i dio nje. Zato su se osjećali "goli" i "postiđeni": Oni su se [[evolucija|razvili]] u [[ljudsko biće|ljudska bića]], svjesni samih sebe, svoje smrtnosti i nemoći pred silama prirode i društva. Nisu više bili ujedinjeni s kosmosom kao što su bili [[instinkt]]ivno, u praljudskom postojanju kao [[životinja|životinje]]. Po Frommu, svjesnost odvojenog ljudskog postojanja je izvor svih [[krivica]] i [[sram]]a, a rješenje za ovu egzistencijalnu dihotomiju se nalazi u razvitku jedinstvene ljudske moći [[ljubav]]i i razuma. Fromm je odvojio njegov koncept ljubavi od popularnog shvatanja ljubavi u takvoj mjeri, da je njegov odnos prema ovom konceptu bio u biti paradoksalan. Fromm je smatrao da je ljubav međusobni kreativni kapacitet, a ne [[emocija]], i odvojio je kreativni kapacitet od onog što je smatrao raznim formama [[narcizam|narcističkih neuroza]] i [[sado-mazohizam|sado-mazohističkih tendencija]], koje se obično uzimaju kao dokaz "istinite ljubavi". Fromm je zaista posmatrao iskustvo "zaljubljivanja" kao dokaz nečije nesposobnosti da razumije istinitu prirodu ljubavi koja, po njemu, uvijek ima zajedničke elemente kao što su ''briga'', ''odgovornost'', ''poštovanje'' i ''znanje''. Oslanjajući se na svoje znanje o Talmudu, Fromm je isticao priču o [[Jonah]]u, koji nije htio da spasi građane [[Nineveh]]a od konsekvenci njihovih grijehova, kao demonstraciju njegovog vjerovanja da su vrijednosti ''brige'' i ''odgovornosti'' uglavnom odsutne u većini ljudskih veza. Fromm je također tvrdio da vrlo mali broj ljudi savremenog društva ima ''poštovanje'' prema autonomiji drugih ljudskih bića, a još manje objektivno ''znanje'' o onome što drugi ljudi iskreno žele i trebaju. == Politika == Kulminacija Frommove socijalne i političke filozofije je bila njegova knjiga ''Zdravo društvo'' (''The Sane society''), štampana 1955, u kojoj favorizira humani, [[demokratski socijalizam]]. Oslanjajući se primarno na radove [[Karl Marx]]a, Fromm je bio prvi politički i sociološki komentator te vrste misli, koja je zagovarala ideal lične slobode, koje se češće nalazila u knjigama [[klasični liberalizam|klasičnih liberalista]]. Frommova varijanta socijalizma je odbacila i zapadnjački [[kapitalizam]] i sovjetski [[komunizam]], na koje je on gledao kao nehumane i birokratske socijalne strukture koje rezultiraju otuđivanjem pojedinaca od društva i svijeta. Fromm je bilo vrlo aktivan u američkoj [[politika|politici]]. Pridružio se ''Socijalističkoj partiji Amerike'' 1950-ih, i dao sve od sebe kako bi se dalo alternativno gledište na ''McCartizam'' koje je preovladavalo u to doba. Ipak, kao suosnivač ''SANE''-a, Frommov najjači politički interes bio je međunarodni pokret za mir, koji se borio protiv utrke u nuklearnom naoružanju i američkog učestvovanja u [[Vijetnamski rat|Vijetnamskom ratu]]. Nakon što je uzalud podržavao senatora [[Eugene McCarthy|Eugenea McCarthyja]] tokom predsjedničke nominacije demokrata 1968, Fromm se manje-više povukao s američke političke scene. == Glavna djela == * ''Bijeg od slobode'' (1941) * ''Zdravo društvo'' (1955) * ''Umjetnost ljubavi'' (1956) * ''Čovjekovo srce'' (1964) * ''Bićete kao bogovi'' (1966) * ''Anatomija ljudske destrukcije'' (1973) * ''Imati ili biti'' (1976) * ''Umjetnost postojanja'' (1989) * ''Čovjek za sebe'' (1989) == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} {{Wikicitat|Erich Fromm}} * [https://web.archive.org/web/20130601121756/http://erichfromm.de/ The International Erich Fromm Society] * [http://marxists.org/archive/fromm/index.htm Erich Fromm Archive] na [http://marxists.org Marxists.org Internet Archive] * [http://www.philosophicalsociety.com/Archives/Homo%20Consumens.htm "Homo Consumens"] Frommove misli o tome kako je sve prilagođeno našem savremenom kapitalističkom svijetu. {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Fromm, Erich}} [[Kategorija:Njemački sociolozi]] [[Kategorija:Njemački psiholozi]] [[Kategorija:Američki sociolozi]] [[Kategorija:Američki psiholozi]] [[Kategorija:Biografije, Frankfurt na Majni]] [[Kategorija:Rođeni 1900.]] [[Kategorija:Umrli 1980.]] b5apxzqt92owzkr3izueb8i1fd4wdnk 0 11108 3837813 3786393 2026-04-28T14:22:46Z KWiki 9400 /* Vanjski linkovi */ 3837813 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | naziv = Rat svjetova | slika = Rat svjetova.jpg | veličina_slike = | slika_alt = | tekst = | originalni_naslov = War of the Worlds | režija = [[Steven Spielberg]] | producent = {{plainlist| * [[Kathleen Kennedy]] * [[Colin Wilson]] }} | scenarist = {{plainlist| * [[Josh Friedman]] * [[David Koepp]] }} | narator = [[Morgan Freeman]] | uloge = {{plainlist| * [[Tom Cruise]] * [[Dakota Fanning]] * [[Justin Chatwin]] * [[Miranda Otto]] * [[Tim Robbins]] }} | muzika = [[John Williams]] | kinematografija = | žanr = | montaža = | studio = {{plainlist| * [[Amblin Entertainment]] * [[Cruise/Wagner Productions]] }} | distributer = {{plainlist| * [[Paramount Pictures]] * {{smaller|(Sjeverna Amerika)}} * [[DreamWorks Pictures]] * {{smaller|(drugdje)}} }} | datum = | trajanje = 112 min.<ref>{{cite web|url=http://www.bbfc.co.uk/releases/war-worlds-2005|title=WAR OF THE WORLDS {{!}} British Board of Film Classification|website=www.bbfc.co.uk|access-date=31. 8. 2017|archive-date=20. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170920092500/http://www.bbfc.co.uk/releases/war-worlds-2005|url-status=dead}}</ref> | zemlja = [[SAD]] | jezik = [[Engleski jezik|Engleski]] | budžet = 132 mil. $<ref name=mojo1>{{cite web|url=http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=waroftheworlds.htm|title=War of the Worlds (2005) - Box Office Mojo|website=www.boxofficemojo.com|language=en|access-date=29. 8. 2017}}</ref> | zarada = | prethodnik = | nasljednik = }} '''''Rat svjetova''''' ({{jez-en|War of the Worlds}}) američki je [[Naučna fantastika|naučno-fantastični]] [[triler]] film u režiji [[Steven Spielberg|Stevena Spielberga]], a scenarij su napisali [[Josh Friedman]] i [[David Koepp]], zasnovan na istoimenom romanu [[H. G. Wells]]a. U filmu glume [[Tom Cruise]], [[Dakota Fanning]], [[Justin Chatwin]], [[Miranda Otto]] i [[Tim Robbins]], a [[narator]] je [[Morgan Freeman]]. U filmu, američki lučki radnik je prisiljen brinuti o svojoj djeci, od kojih živi odvojeno, dok se bori da ih zaštiti i ponovno ujedini s majkom kad [[vanzemaljci]] napadnu [[Zemlja (planeta)|Zemlju]] i unište gradove. Film je snimljen za 72 dana, a sniman je u [[Kalifornija|Kaliforniji]], [[Connecticut]]u, [[New Jersey]]ju, [[New York]]u i [[Virginia|Virginiji]].<ref name=wired1>{{cite news|url=https://www.wired.com/2005/06/war-2/|title=Close Encounters of the Worst Kind|last=Rose|first=Frank|newspaper=WIRED|language=en|access-date=29. 8. 2017}}</ref> Film je pušten 29. juna u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]], a 1. jula u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]]. ''Rat svjetova'' bio je uspješan na blagajnama i postao četvrti najuspješniji film u 2005. godini, sa 234 miliona dolara u Sjevernoj Americi i 591 miliona dolara ukupno.<ref name=mojo1/> == Radnja == Narator objašnjava kako ljudi nisu bili svjesni da [[vanzemaljci]] planiraju zauzeti [[Zemlja (planeta)|Zemlju]]. Ray Ferrier je razvedeni dizaličar koji radi na [[Pristanište|pristaništu]] u [[Brooklyn]]u u [[New York]]u i živi u [[Bayonne]]u u [[New Jersey]]ju. Ray je otuđen od svoje djece. Njegova bivša supruga Mary Ann je ostavila djecu, 10-godišnju kćer Rachel i tinejdžera Robbieja, u Rayovoj kući na putu u [[Boston]]. Dogodi se neobjašnjiva promjena vremenskih prilika, uključujući i [[Munja|munje]] koje više puta pogađaju središte [[Raskrsnica|raskrsnice]] i uzrokuju [[nestanak električne energije]]. Ray se pridružuje gomili na mjestu udara [[grom]]a i svjedoči kako masivni ratni stroj "Tripod" izlaze iz zemlje i koristeći vanzemaljsko oružje [[Dezintegriranje|dezintegrira]] većinu svjedoka, pretvarajući ih u sivu prašinu ostavljajući samo praznu odjeću iza sebe. Ray pokupi svoju djecu, krade automobil i vozi se Mary Anninoj kući u predgrađu New Jerseyja da se skloni. Sljedećeg jutra otkriva da se [[Boeing 747]] srušio na ulici. Televizijska ekipa koja snima olupinu objašnjava da postoji više "Tripoda" koji su napali velike gradove, uključujući [[New York]], [[Pariz]], [[Washington, D.C.|Washington]] i [[London]], te imaju štit koji ih štiti od ljudskog oružja. Ray odlučuje odvesti djecu u Boston kako bi bila s majkom. Njih troje su prisiljeni napustiti ukradeni auto nakon što ga rulja uzme silom. Kasnije su preživjeli napad "Tripoda" koji uzrokuje potonuće [[trajekt]]a na rijeci [[Hudson (rijeka)|Hudson]]. Tokom očajne borbe između američkih marinaca i [[Vanzemaljci|vanzemaljaca]], Ray je prisiljen birati između razdvajanja od Rachela i sprječavanja Robbieja da se pridruži borbi. On pušta Robbieja da ide s marincima. Dok su Ray i Rachel u bijegu, Harlan Ogilvy im nudi zaklon. Njih troje ostaju neotkriveni dva dana, čak i nakon što grupa vanzemaljaca pretraži podrum. Sljedećeg jutra Ogilvy doživi slom dok svjedoči kako "Tripod" skuplja ljudsku krv i tkivo da oplodi vanzemaljsku [[Vegetacija|vegetaciju]]. Uvjeren da Ogilvy ugrožava život njegove kćeri, Ray ga nevoljko ubija. Sklonište u podrumu je ugroženo kada ih druga sonda uhvati na spavanju. Rachel biva oteta od "Tripoda", a Ray dozvoljava da bude otet i smješten u istom kavezu s Rachel. Kada ga vanzemaljci odaberu, Ray ubaci pojas sa granatama u stroj. "Tripod" je uništen i oni su slobodni. Ray i Rachel stižu u devastirani [[Boston]], gdje vegetacija umire, a većina "Tripoda" je propala. Ray primjećuje da [[ptice]] slijeću na jedan "Tripod", što ukazuje da je njegov štit isključen. Ray upozorava [[vojnik]]e i oni ga unište. Ray i Rachel stižu do roditeljske kuće Mary Ann, gdje se ponovo sreću s Mary Ann i Robbiejem. Na kraju [[narator]] otkriva da su vanzemaljci bili imuni na ljudske mašine, ali oni i njihova [[vegetacija]] nisu bili imuni na [[Mikroorganizam|mikrobe]] prisutne na Zemlji i da "Od trenutka kada su osvajači stigli, udahnuli naš [[zrak]], jeli i pili, bili su osuđeni. Uništeni, nakon što su sva ljudska oružja i uređaji bili bezuspješni, od najmanjih stvorenja koje je [[Bog]] u svojoj mudrosti stavio na ovu zemlju. Cijenom od milijardu smrti, čovjek je zaradio svoj [[Imunost|imunitet]], svoje pravo preživljavanja među bezbrojnim organizmima. I to pravo je naše protiv svih izazova, jer ljudi niti žive niti umiru uzalud". == Uloge == {{div col}} * [[Tom Cruise]] kao Ray Ferrier * [[Dakota Fanning]] kao Rachel Ferrier * [[Justin Chatwin]] kao Robbie Ferrier * [[Miranda Otto]] kao Mary Ann Ferrier * [[Tim Robbins]] kao Harlan Ogilvy * [[Rick Gonzalez]] kao Vincent * [[Yul Vazquez]] kao Julio * [[Lenny Venito]] kao mehaničar Manny * [[Lisa Ann Walter]] kao Cheryl * [[Ann Robinson]] kao baka * [[Gene Barry]] kao djed * [[David Alan Basche]] kao Tim * [[Roz Abrams]] kao Roz Abrams * [[Camillia Sanes]] kao producent vijesti * [[Danny Hoch]] kao policajac * [[Morgan Freeman]] kao narator {{div col end}} == Produkcija == Nakon saradnje na filmu ''[[Specijalni izvještaj]]'' iz 2002, [[Steven Spielberg]] i [[Tom Cruise]] bili su zainteresirani ponovo raditi zajedno. Spielberg je izjavio o Cruiseu: "On je tako inteligentan, kreativan partner i donosi velike ideje na set. Volim raditi s Tomom Cruiseom". Cruise se sreo sa Spielbergom tokom snimanja Spielbergovog ''[[Uhvati me ako možeš]]'' (2002) i imali su u opciji tri filma na kojem bi radili zajedno, od kojih je jedna bio adaptacija ''Rata svjetova''. Spielberg je izabrao ''Rat svjetova''.<ref>{{cite web|url=http://www.imdb.com/title/tt0407304/trivia|title=War of the Worlds (2005)|website=IMDb|access-date=29. 8. 2017}}</ref> Film je Spielbergov treći na temu posjeta vanzemaljaca, uz ''[[Bliski susreti treće vrste]]'' i ''[[E.T.|E.T]]''. Spielberg je izjavio da je samo mislio da bi bilo zabavno napraviti "stvarno zastrašujući film sa stvarno zastrašujućim vanzemaljcima", nešto što nikad prije nije uradio. Spielberg je namjeravao ispričati savremenu priču, pri čemu je producentica i dugogodišnja saradnica [[Kathleen Kennedy]] izjavila da je priča stvorena kao maštarija, ali je prikazana na hiperrealističan način. Spielberga i Cruisea su pitali [[J. J. Abrams]]a da napiše scenarij, ali je morao odbiti film dok je radio na pilotu za svoju televizijsku seriju ''[[Izgubljeni (serija)|Izgubljeni]]''.<ref>{{cite news|url=http://www.telegraph.co.uk/culture/film/3651906/Lost-and-found-the-man-with-the-Midas-touch.html|title=Lost and found - the man with the Midas touch|last=Hiscock|first=John|newspaper=Telegraph.co.uk|language=en|access-date=29. 8. 2017}}</ref> [[Josh Friedman]] predao je scenarij koji je onda [[David Koepp]] ponovo napisao.<ref>{{cite news|url=http://variety.com/2004/film/markets-festivals/war-meets-its-maker-1117901831/|title=‘War’ meets its maker|last=McNary|first=Michael Fleming, Dave|date=17. 3. 2004|newspaper=Variety|language=en|access-date=29. 8. 2017}}</ref> Lik Tima Robbinsa bio je spoj dva lika iz knjige, uz ime posuđeno od trećeg. Dok je mijenjao vrijeme radnje iz 19. vijeka u sadašnjost, Koepp je također pokušao "moderni svijet vratiti u 19. vijek", a likovi su lišeni struje i savremene tehnologije komunikacija.<ref name=scifi1>{{cite web|url=http://www.scifimoviezone.com/alieninvasion04.shtml|title=SciFiMovieZone.com|website=www.scifimoviezone.com|access-date=29. 8. 2017}}</ref> Iako je prihvatio scenarij, Spielberg je zatražio nekoliko promjena. Spielberg je bio protiv ideje o vanzemaljcima koji dolaze u svemirskim brodovima, budući da je svaki film [[Invazija|invazije]] [[Vanzemaljci|vanzemaljaca]] koristio takva vozila. Spielberg zamijenio porijeklo "Tripoda" navodeći da su već odavno zakopani u Zemlji. Spielberg je imao na umu [[Miranda Otto|Mirandu Otto]] za ulogu Mary Ann, ali u vrijeme kada ju je nazvao bila je trudna i pomislila je da će propustiti priliku. Spielberg je tada odlučio uključiti Mirandinu trudnoću u film, mijenjajući dio za nju.<ref>{{cite web|url=http://www.scriptologist.com/Magazine/Film_News/WarWorlds/warworlds.html|title=War Of The Worlds|last=Screenwriting|website=www.scriptologist.com|access-date=29. 8. 2017}}</ref> Lawrence Brown je napisao: "Spielbergovu odluku da prikaže osvajače kao da su tu cijelo vrijeme, pokopani duboko pod zemljom, postavlja pitanja koja nisu postojala u Wellsovoj knjizi. U Spielbergovoj verziji, ovi su osvajači bili ovdje prije, u prethistorijsko doba. Ostavili su svoje strojeve duboko u podzemlju, i otišli. Zašto? Zašto ne preuzeti Zemlju tada? Spielberg ne daje odgovor, a likovi su previše zauzeti preživljavanjem da se pitaju o tome. Odgovor se sam nameće – ljudi su vanzemaljcima bili interesantni kao životinje za hranu. Kada su dolazili ovamo ranije, ljudi su bili vrlo rijetki. Vanzemaljci su ostavili svoje skriveno strojeve i otišli, strpljivo posmatrajući Zemlju sve dok se ljudi nisu [[Razmnožavanje|razmnožili]] – a onda su se vratili. Prema tom tumačenju, svi mi – svi ljudi tokom cijele [[Historija|historije]] – bili smo [[stoka]] koja je živjela na farmi za vanzemaljce". == Snimanje == [[Datoteka:WarOfTheWorlds-Set.jpg|mini|Uništeni [[Boeing 747]] korišten za snimanje filma]] Snimanje se odvijalo u [[Virginia|Virginiji]], [[Connecticut]]u, [[New Jersey]]ju, [[Kalifornija|Kaliforniji]] i [[New York]]u. Snimanje je trajalo oko 72 dana.<ref name=wired1/> Spielberg je namjeravao snimati ''Rat svjetova'' nakon ''[[München (film)|Münchena]]'', ali Tom Cruiseu se toliko svidio scenarij Davida Koeppa da je predložio da Spielberg odgodi ''München'', a on će odgoditi snimanje ''[[Nemoguća misija 3|Nemoguće misije 3]]''. Većina ekipe iz ''Münchena'' dovedena je i na ''Rat svjetova''.<ref name=scifi1/> Scena koja prikazuje prvo pojavljivanje "Tripoda" snimljena je na raskrsnici Ferry Street, Merchart Street i Wilson Avenije u [[Newark]]u (New Jersey). Trajektna scena snimljena je u New Yorku, a kuća Mary Anninih roditelja bila je smještena u [[Brooklyn]]u (ali u filmu je prikazana kao u [[Boston]]u).<ref name=war1>{{cite web|url=https://www.facebook.com/WaroftheWorldsPage|title=War of the Worlds|language=en|access-date=31. 8. 2017}}</ref> Za [[Avionska nesreća|avionsku nesreću]] kupljen je [[Boeing 747]], koji je povučen iz upotrebe, uništen a oko njega izgrađene kuće.<ref name=war1/> Scena tijela koja plutaju niz rijeku snimljena je na rijeci [[Farmington (rijeka)|Farmington]] u [[Windsor (Connecticut)|Windsoru]] ([[Connecticut]]). == Teme == Film je opisan kao antiratni film, civili koji bježe i pokušavaju spasiti sebe i svoju porodicu umjesto da se bore protiv [[Vanzemaljci|vanzemaljaca]].<ref name=sanders1>{{cite news|url=http://www.sfgate.com/opinion/saunders/article/Spielberg-s-anti-war-War-of-the-Worlds-2622889.php|title=Spielberg's anti-war 'War of the Worlds'|newspaper=SFGate|access-date=31. 8. 2017}}</ref> Debra J. Saunders iz ''[[San Francisco Chronicle]]a'' opisala je film kao "Ako vanzemaljci napadnu, nemojte se boriti. Bježite." Saunders je uporedila film s ''[[Dan nezavisnosti (film)|Danom nezavisnosti]]'', gdje civili bježe, ali podržavaju vojne napore.<ref name=sanders1/> Mnogi recenzenti smatraju da je film pokušao stvoriti atmosferu [[napadi 11. septembra 2001.|napada 11. septembra]].<ref>{{cite web|url=http://www.decentfilms.com/reviews/waroftheworlds2005|title=War of the Worlds (2005) {{!}} Decent Films - SDG Reviews|last=Greydanus|first=Steven D.|website=Decent Films|language=en|access-date=31. 8. 2017}}</ref> U jednom intervjuu, scenarist [[David Koepp]], izjavio je: "Neki ljudi će misliti da se radi o američkom strahu od [[Terorizam|terorizma]]. I mislim da bi to drugdje u svijetu ljudi mogli vidjeti kao [[Alegorija|alegoriju]] na [[Rat u Iraku 2003.|rat u Iraku]] i strah od američke invazije. Oba su tumačenja, mislim, valjana."<ref>{{cite news|url=http://www.chud.com/3522/interview-david-koepp-war-of-the-worlds/|title=INTERVIEW: DAVID KOEPP (WAR OF THE WORLDS)|date=29. 6. 2005|newspaper=CHUD.com|language=en|access-date=31. 8. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20180721114305/http://chud.com/3522/interview-david-koepp-war-of-the-worlds/|archive-date=21. 7. 2018|url-status=dead}}</ref> == Kritike == Film je uglavnom dobio pozitivne kritike. Na sajtu [[Rotten Tomatoes]] ima rejting od 74%, zasnovan na 252 kritike, s prosječnom ocjenom 7 od 10.<ref>{{cite web|url=https://www.rottentomatoes.com/m/war_of_the_worlds/|publisher=Rotten Tomatoes|title=War of the Worlds|language=en|access-date=31. 8. 2017}}</ref> Na sajtu [[Metacritic]] film ima rezultat 73 od 100, zasnovan na 40 kritika.<ref>{{cite web|url=http://www.metacritic.com/movie/war-of-the-worlds|publisher =Metacritic|title=War of the Worlds|access-date=31. 8. 2017}}</ref> == Nominacije za Oscar == Film je bio nominiran za Oscar u tri kategorije: [[Oscar za najbolje vizualne efekte]], [[Oscar za najbolji zvuk]], [[Oscar za najbolje zvučne efekte]] ali je u sva tri slučaja izgubio od filma ''King Kong''.<ref>{{cite news|url=http://www.oscars.org/oscars/ceremonies/2006|title=The 78th Academy Awards {{!}} 2006|newspaper=Oscars.org {{!}} Academy of Motion Picture Arts and Sciences|language=en|access-date=31. 8. 2017}}</ref> == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|War of the Worlds (2005 film)|''Rat svjetova''}} * {{IMDb title|0407304|Rat svjetova}} * {{Allmovie title|312948|Rat svjetova}} * {{tcmdb title|581118|Rat svjetova}} * {{rotten-tomatoes|war_of_the_worlds|Rat svjetova}} * {{Mojo title|waroftheworlds|Rat svjetova}} * {{Metacritic film|war-of-the-worlds|Rat svjetova}} {{Steven Spielberg}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Filmovi iz 2005.]] [[Kategorija:Američki naučnofantastični filmovi]] [[Kategorija:Američki filmovi]] [[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]] [[Kategorija:Filmovi Amblin Entertainmenta]] [[Kategorija:Filmovi DreamWorks Picturesa]] [[Kategorija:Filmovi u režiji Stevena Spielberga]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u New Jerseyju]] [[Kategorija:Filmovi snimljeni u New Jerseyju]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u New York Cityju]] [[Kategorija:Filmovi snimljeni u Connecticutu]] [[Kategorija:Filmovi Paramount Picturesa]] [[Kategorija:Filmovi snimljeni u Virginiji]] [[Kategorija:Filmovi s muzikom Johna Williamsa]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u Bostonu]] 0zmzy876hzs3dnydlg91wzjmove7aqt 0 11604 3837881 3785051 2026-04-28T20:53:40Z Bosancica by MK 173186 Kategorije 3837881 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:John Dewey in 1902.jpg|mini|John Dewey]] '''John Dewey''' ([[20. oktobar]] [[1859]] - [[1. juni]] [[1952]].), bio je američki [[Filozofija|filozof]], [[Psihologija|psiholog]], reformator [[Obrazovanje|obrazovanja]], čije je mišljenje bilo veoma uticajno u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u i ostatku svijeta. Također, smatra se i jednim od osnivača filozofske škole [[Pragmatizam|pragmatizma]] (zajedno sa [[Charles Peirce|Peirceom]] i [[William James|Jamesom]]), pionirem funkcionalne psihologije, i vodećim predstavnikom progresivnog pokreta u obrazovanju [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a tokom prve polovine 20. st. 1870. zapisao je kako je želio pomiriti deterministicke modele ponašanja s konceptima slobodne volje budući da možemo održati misao zato što smo je izabrali. Godine 1874. ponudio je svoj prvi predmet na Harvardu o vezi između fiziologije i psihologije. 1890. godine objavljuje "Načela psihologije". Devedesetih godina 19. vijeka počeo se sve više zanimati za odnos između psihičkog i tjelesnog i parapsihološke fenomene. Zanimao se za "liječenje umom". Vjerovao je da cijelo područje psihičkog iskustva, uključujuči i parapsihološke doživljaje, moraju proučavati psiholozi. Okreće se filozofiji i osigurava sebi reputaciju najpoznatijeg američkog filozofa nakon Emersona. U "Pragmatiznu" i "Značenju istine" izložio je praktičnu, realističnu pragmatičnu filozofiju.<ref name="bio">[http://www.biography.com/people/john-dewey-9273497#awesm=~oFV8ghshmVm3Kn Biografija na stranici] biography.com učitano 1.6.2014 {{Simboli jezika|en|Engleski}}</ref><ref name="rg">[http://rainergerke.net/john-dewey/biographie-lebenslauf Biografija na stranici] rainergerke.net učitano 1.6.2014 {{Simboli jezika|de|Njemački}}</ref><ref name="unikoeln">[http://www.uni-koeln.de/hf/konstrukt/neubert_works/buecher/kapitel2.pdf 2. ''John Dewey und der Amerikanische Pragmatismus''] uni-koeln.de učitano 1.6.2014 {{Simboli jezika|de|Njemački}}</ref> == Također pogledajte == * [[Filozofija]] * [[Savremena filozofija]] * [[Pragmatizam]] == Reference == {{refspisak}} {{Commonscat|John Dewey}} {{wikicitat|John Dewey}} {{Epistemologija}} {{DEFAULTSORT:Dewey, John}} [[Kategorija:Psihologija]] [[Kategorija:Psiholozi]] [[Kategorija:Američki filozofi]] [[Kategorija:Američki psiholozi]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta "Johns Hopkins"]] [[Kategorija:Biografije, Burlington (Vermont)]] [[Kategorija:Rođeni 1859.]] [[Kategorija:Umrli 1952.]] qbudvjp6efbiudna7lsvvawjuvlfdr4 3837890 3837881 2026-04-28T21:10:16Z AnToni 2325 [[Kategorija:Psihologija]] uklonjena (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3837890 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:John Dewey in 1902.jpg|mini|John Dewey]] '''John Dewey''' ([[20. oktobar]] [[1859]] - [[1. juni]] [[1952]].), bio je američki [[Filozofija|filozof]], [[Psihologija|psiholog]], reformator [[Obrazovanje|obrazovanja]], čije je mišljenje bilo veoma uticajno u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u i ostatku svijeta. Također, smatra se i jednim od osnivača filozofske škole [[Pragmatizam|pragmatizma]] (zajedno sa [[Charles Peirce|Peirceom]] i [[William James|Jamesom]]), pionirem funkcionalne psihologije, i vodećim predstavnikom progresivnog pokreta u obrazovanju [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a tokom prve polovine 20. st. 1870. zapisao je kako je želio pomiriti deterministicke modele ponašanja s konceptima slobodne volje budući da možemo održati misao zato što smo je izabrali. Godine 1874. ponudio je svoj prvi predmet na Harvardu o vezi između fiziologije i psihologije. 1890. godine objavljuje "Načela psihologije". Devedesetih godina 19. vijeka počeo se sve više zanimati za odnos između psihičkog i tjelesnog i parapsihološke fenomene. Zanimao se za "liječenje umom". Vjerovao je da cijelo područje psihičkog iskustva, uključujuči i parapsihološke doživljaje, moraju proučavati psiholozi. Okreće se filozofiji i osigurava sebi reputaciju najpoznatijeg američkog filozofa nakon Emersona. U "Pragmatiznu" i "Značenju istine" izložio je praktičnu, realističnu pragmatičnu filozofiju.<ref name="bio">[http://www.biography.com/people/john-dewey-9273497#awesm=~oFV8ghshmVm3Kn Biografija na stranici] biography.com učitano 1.6.2014 {{Simboli jezika|en|Engleski}}</ref><ref name="rg">[http://rainergerke.net/john-dewey/biographie-lebenslauf Biografija na stranici] rainergerke.net učitano 1.6.2014 {{Simboli jezika|de|Njemački}}</ref><ref name="unikoeln">[http://www.uni-koeln.de/hf/konstrukt/neubert_works/buecher/kapitel2.pdf 2. ''John Dewey und der Amerikanische Pragmatismus''] uni-koeln.de učitano 1.6.2014 {{Simboli jezika|de|Njemački}}</ref> == Također pogledajte == * [[Filozofija]] * [[Savremena filozofija]] * [[Pragmatizam]] == Reference == {{refspisak}} {{Commonscat|John Dewey}} {{wikicitat|John Dewey}} {{Epistemologija}} {{DEFAULTSORT:Dewey, John}} [[Kategorija:Psiholozi]] [[Kategorija:Američki filozofi]] [[Kategorija:Američki psiholozi]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta "Johns Hopkins"]] [[Kategorija:Biografije, Burlington (Vermont)]] [[Kategorija:Rođeni 1859.]] [[Kategorija:Umrli 1952.]] gb3kc7dit2d7tic3yz1qwvyjdiu4ttm 3837892 3837890 2026-04-28T21:10:32Z AnToni 2325 [[Kategorija:Psiholozi]] uklonjena (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3837892 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:John Dewey in 1902.jpg|mini|John Dewey]] '''John Dewey''' ([[20. oktobar]] [[1859]] - [[1. juni]] [[1952]].), bio je američki [[Filozofija|filozof]], [[Psihologija|psiholog]], reformator [[Obrazovanje|obrazovanja]], čije je mišljenje bilo veoma uticajno u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u i ostatku svijeta. Također, smatra se i jednim od osnivača filozofske škole [[Pragmatizam|pragmatizma]] (zajedno sa [[Charles Peirce|Peirceom]] i [[William James|Jamesom]]), pionirem funkcionalne psihologije, i vodećim predstavnikom progresivnog pokreta u obrazovanju [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a tokom prve polovine 20. st. 1870. zapisao je kako je želio pomiriti deterministicke modele ponašanja s konceptima slobodne volje budući da možemo održati misao zato što smo je izabrali. Godine 1874. ponudio je svoj prvi predmet na Harvardu o vezi između fiziologije i psihologije. 1890. godine objavljuje "Načela psihologije". Devedesetih godina 19. vijeka počeo se sve više zanimati za odnos između psihičkog i tjelesnog i parapsihološke fenomene. Zanimao se za "liječenje umom". Vjerovao je da cijelo područje psihičkog iskustva, uključujuči i parapsihološke doživljaje, moraju proučavati psiholozi. Okreće se filozofiji i osigurava sebi reputaciju najpoznatijeg američkog filozofa nakon Emersona. U "Pragmatiznu" i "Značenju istine" izložio je praktičnu, realističnu pragmatičnu filozofiju.<ref name="bio">[http://www.biography.com/people/john-dewey-9273497#awesm=~oFV8ghshmVm3Kn Biografija na stranici] biography.com učitano 1.6.2014 {{Simboli jezika|en|Engleski}}</ref><ref name="rg">[http://rainergerke.net/john-dewey/biographie-lebenslauf Biografija na stranici] rainergerke.net učitano 1.6.2014 {{Simboli jezika|de|Njemački}}</ref><ref name="unikoeln">[http://www.uni-koeln.de/hf/konstrukt/neubert_works/buecher/kapitel2.pdf 2. ''John Dewey und der Amerikanische Pragmatismus''] uni-koeln.de učitano 1.6.2014 {{Simboli jezika|de|Njemački}}</ref> == Također pogledajte == * [[Filozofija]] * [[Savremena filozofija]] * [[Pragmatizam]] == Reference == {{refspisak}} {{Commonscat|John Dewey}} {{wikicitat|John Dewey}} {{Epistemologija}} {{DEFAULTSORT:Dewey, John}} [[Kategorija:Američki filozofi]] [[Kategorija:Američki psiholozi]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta "Johns Hopkins"]] [[Kategorija:Biografije, Burlington (Vermont)]] [[Kategorija:Rođeni 1859.]] [[Kategorija:Umrli 1952.]] plmm9db4btkgqxfrn7450fk6iwck7se 0 12548 3837792 3834558 2026-04-28T12:47:07Z Panasko 146730 3837792 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Sequoiadendron giganteum at Kenilworth Castle.jpg|thumb|desno|Drvo mamutske sekvoje (''Sequoiadendron giganteum'', mamutovac)]] Pod pojmom '''drvo''', u svakodnevnom govoru, podrazumijeva se odrvenjelo [[stablo]] [[Biljke|biljaka]], koje uspravno raste iz [[Korijen (biljka)|korijena]] te koje obično ima razgranatu krošnju. == Definicija i taksonomija == [[Botanika]] definira drvo kao dugovječnu, odrvenjelu biljku, koja se razmnožava [[Sjemenka|sjemenom]], čija dominantna stabljika rastući povećava svoj obim sekundarnim rastom. Ova osobina odvaja drvo od ostalih odrvenjelih biljaka poput [[Žbun|grmova]], [[Palma|palmi]] i [[Bujad|paprati]]. Nasuprot njegovim historijsko-razvojnim osobinama, većina drveća posjeduje vrlo različito diferencirane listove, koji rastu najvećim dijelom na sporednim granama i manjim grančicama. Stablo, grane i grančice svake godine daju pupoljke na svojim vrhovima, te se pri tome lagano odrvenuju, stalno povećavajući svoj obim. Nasuprot grmovima, jedna od posebnih osobina drveta, jeste da su vršni [[Pupoljak|pupoljci]] uvijek dominantni nad lateralnim pupoljacima ([[apikalna dominantnost]]) te se zbog toga javlja njihov pretežni rast u sredini ogranaka ([[akrotonija]]). Drvenasti životni oblici svrstani su u različite biljne grupe: "pravo" drveće su [[Listopadne biljke|listopadna drveća]] među [[Cvjetnica|skrivenosjemenicama]] te drvenaste [[Golosjemenjače|golosjemenice]], kojima pripadaju igličasto drveće poput poznatih borova, smrča i slično, ali također i ginkgo (''Ginkgo biloba'') (kao jedini još uvijek živi predstavnik ginkgo biljaka), kao i brojni predstavnici golosjemenica sa perjastim složenim listovima (''Cycadophytina''). Jedno od najčudnovatijih drveća je vrsta ''[[Welwitschia mirabilis]]'' koja raste u [[Namibija|Namibiji]], a čije [[stablo]] je u zemlji. Međutim, palme i paprati također mogu, na prvi pogled, formirati drvenaste oblike. Ipak, ove grupe nemaju pravo drvo (sekundarni [[ksilem]]) i zbog toga se ne ubrajaju u drveće. Posebno mjesto zauzima "zmajevo drvo" (rod ''Dracaena''). Ove biljke spadaju u [[Monokotiledone biljke|jednosupnice]] (monokotiledone), ali imaju netipični sekundarni rast stabla. Drvenasti oblici javljaju se pretežno kod približno 50 porodica viših biljaka. Nasuprot toga, takvi oblici se ne javljaju kod algi, lišajeva, trava, vrsta iz porodica ''[[Amaranthaceae]]'', ''[[Primulaceae]]'' (jagorčevine), ''[[Orhideje|Orchidaceae]]'' (orhideje), te većine vrsta iz porodica ''[[Convolvulaceae]]'', ''[[Campanulaceae]]'', ''[[Cucurbitaceae]]'', ''[[Apiaceae]]'', ''[[Saxifragaceae]]'', ''[[Papaveraceae]]'', ''[[Ranunculaceae]]'' ili ''[[Caryophyllaceae]]''. Drveće se danas javlja unutar golosjemenjača (''[[Golosjemenjače|Gymnospermae]]'') s jedne strane u obliku ''[[Ginkgoopsida]]'' gdje je predstavnik vrsta ''ginkgo'', dok s druge strane postoje igličaste golosjemenice iz reda ''[[Coniferopsida]]'' (igličasto drveće). Među njima dominiraju vrste, prvenstveno, iz roda ''[[Pinales]]'', gdje se nalaze porodice ''[[Borovi (porodica)|Pinaceae]]'' (borovi, [[Smrča|smrče]], [[Jela|jele]], duglazije, ariši), ''[[Cupressaceae]]'' ([[Obična smreka|smreka]]), ''[[Podocarpaceae]]'', ''[[Araucariaceae]]'' ([[araukalije]]), ''[[Taxaceae]]'' ([[tisa (biljka)|tisa]]) i ''[[Cephalotaxaceae]]''. Mnoge drvenaste vrste također se javljaju i među [[Cvjetnica|skrivenosjemenicama]] (''Angiosperme''). Tu se razlikuju različite podklase u različitim vrsta listopadnog drveća. U najznačajnije spadaju drveće iz porodice bukvi (''[[Fagaceae]]''), gdje pored [[bukva|obične bukve]] (''Fagus'' spp.) spadaju i [[hrast]]ovi (''Quercus'' spp.) i [[kesten]]i (''Castanea''). Također su značajne i drvenaste biljke iz porodice ''[[Breze (biljke)|Betulaceae]]'' ([[obična lijeska|lijeska]], [[Crna joha|joha]], [[breza]] i druge) kao i porodice oraha (''[[Juglandaceae]]''), brijestova (''[[Ulmaceae]]'') i dudovki (''[[Moraceae]]''), gdje spada, između ostalih, i [[smokva]]. U klasu [[Rozide|rozida]] ubrajaju se [[Tilia|lipe]] iz porodice sljezovki (''[[Malvaceae]]''), drveće koje daju voće iz porodice ruža (''[[Rosaceae]]''), kao i leguminoze (''[[Fabales]]'') među kojima postoji veoma veliki broj vrsta, najvećim dijelom tropskih. Pored roda ''[[Dalbergia]]'' (drvo palisander) u ovu grupu spada i rod ''[[Bagrem|Robinia]]''. Od ekonomskog značaja su drveće iz porodice kedrova ([[Meliaceae]]) sa rodovima ''[[Enthandophragma]]'' (mahagonije) i ''[[Cedrela]]'', kao i porodica ''[[Dipterocarpaceae]]'' sa rodom ''[[Shorea]]'' (meranti, sal). == Karakteristike drveća == === Morfologija drvenastih živih oblika === [[Datoteka:Buchenstamm.jpg|thumb|lijevo|Veliko deblo bukve]] [[Datoteka:Baumstamm.jpg|thumb|Detalj poprečnog presjeka debla šećerne breze (''Betula lenta'') sa rascijepljenom korom]] [[Datoteka:BlätterDurchRinde.jpg|thumb|Iz stare kore debla izbija ''uspavani'' pupoljak dajući kratki izdanak sa novim lišćem]] [[Datoteka:Cirio columnaris, boojum tree.jpg|thumb|lijevo|Donjokalifornijsko drvo ''Boojum'' (''Fouquieria columnaris'') se zbog svog izgleda često, pogrešno, uvrštava u kaktuse]] Drvenasti živi oblici pokazuju izuzetno veliku lepezu varijacija po svojoj građi ([[Morfologija (biologija)|morfologiji]]). Povezano sa pojmom ''drvo'' je također i građa krošnje drveta, debla i korijena drveća. Kod drvenastih paprati i većine palmi postoji jednostavno deblo koje se ne grana, već je organizirano u obliku bokora, često sa perjastim listovima. Takvi oblici najčešće ne pokazuju sekundarni rast debla pa stoga nisu niti prava drveća. ==== Rast==== Kod pravog drveća, iz [[Izdanak|izdanka]] izrasta sadnica pomoću sekundarnog rasta u dužinu i debljinu u buduće stablo. Na vrhu se formira [[izdanak]] putem stalnog obnavljanja vršnog pupoljka i raste ravno i uspravno do najvišeg vrha krune neprekinutog stabla (monopodij). Supstance koje se stvaraju u apikalnom pupoljku ([[auksin]]) potiskuju aktivnosti lateralnih pupoljaka. Kod mnogih vrsta drveća, dominacija glavnog rasta starošću drveta slabi te se formiraju tipične razgranate krošnje listopadnog drveća. Kod drugih drvenastih biljaka (kao što je npr. [[bukva]], [[Carpinus|grab]] i druge) subterminalni lateralni pupoljak "preuzima" vodstvo ([[simpodij]]). Na taj način kod drveća nastaje jedna uspravna ''prividna os'' (''monohasij''). U kasnijim fazama rasta, dominantnost vodećih pupoljaka opada te se iz drugih lateralnih pupoljaka razvijaju jače grane, sve dok se napokon ne formira [[krošnja]]. Ovo se dešava obično ranije nego kod drveća sa monopodijalnim rastom. ([[Žbun|Grmove]] karakterizira potpuno odsustvo apikalne dominacije. Brojni prizemni lateralni izdanci kod njih jesu dosta rasprostranjeni oblici rasta.) Os rasta kod drvenastih biljaka formira se tokom [[Vegetacija|vegetacijskog]] perioda u zavisnosti od odjeljka rasta (godišnjeg), čiji početak se može prepoznati duž uskog, ovalnog, prstenastog ''ožiljka lista'' od bivšeg ostatka pupoljka. Rast novih [[izdanak]]a nakon sezone vegetacije naziva se prolepsa (''ljetni rast'', ''drugi rast''). Tropske vrste su sklone rastu izdanaka više puta tokom jedne sezone. ==== Starost ==== [[Datoteka:Windbruch.jpg|thumb|Smrče polomljene zbog vjetra]] Iz broja godišnjih izdanaka i stepena razgranatosti, može se utvrditi približna starost neke grane drveta. Međutim, takva procjena starosti je poprilično teška kod brojnih vrsta (npr. smrče ili jele) jer se kod starijih drveća javlja takozvane ''[[adventivni organi|adventivne]]'' grane, koje izbijaju iz ''uspavanih'' pupoljaka. Redovna pojava adventivnih grana naziva se [[reiteracija]]. Takav ponavljajući rast grana služi za obnavljanje krošnje te drvetu pruža mogućnost da se stare grane zamijene kao i mogućnost da ono reagira na stres (napad [[insekti|insekata]], težak [[snijeg]] i slično). Neke vrste drveća mogu doživjeti starost od više stotina godina, a na pojedinim mjestima čak i nekoliko hiljada godina. Prema podacima iz 2008. najstarije živo drvo na svijetu bila je 9.550 stara [[smrča]] (''Picea abies'') u [[nacionalni park Fulufjället|nacionalnom parku Fulufjället]] u okrugu [[Dalarna]], centralna [[Švedska]].<ref name="science" /> Ispod te smrče pronađene su tri mlađe ''generacije'' te jedinke (stare 375, 5660 i 9000 godina) sa identičnim [[gen]]etskim materijalom. Ukupan broj smrča na svijetu starijih od osam hiljada godina procjenjuje se na oko 20. Tako je smrča gotovo dvostruko starija od sjeveroameričkog bora, koji se donedavno smatrao najstarijim živućim drvetom, uz približnu starost od 4 do 5.000 godina. Do danas najstarija drveća centralne Evrope stara su između 600 i 700 godina. Ako drvo raste u varijabilnim [[klima|klimatskim prilikama]] u skladu sa promjenama [[godišnje doba|godišnjih doba]], tokom vegetacijskog perioda u njemu nastaje jedan godišnji prsten ili ''god''. Uz pomoć tih godova može se ''pročitati'' starog tog drveta i okolnosti pod kojim je ono raslo u svakog pojedinačnoj godini. Te podatke često koristi [[dendrologija]], kako bi datirala starost drveta i rekonstruirala klimu nekog područja i do nekoliko hiljada godina u prošlosti. ==== Oštećenja ==== Tokom svog rasta, drvo se susreće s brojnim problemima i oštećenjima na sebi. U to spadaju najvećim dijelom štete nastale djelovanjem [[Insekti|insekata]] i [[Patogene gljivice|gljivica]], oštećenja i lomovi izazvani djelovanjem [[vjetar|vjetra]] (dijelovi drveta se lome), a zbog snažnog vjetra moguće je čak i čupanje drveta zajedno s korjenjem. Osim toga, nerijetko se dešavaju i lomovi zbog teškog [[snijeg]]a, zatim udarima [[munja]], djelovanjem mraza (mržnjenjem i širenjem [[voda|vode]] nastaju brazde na kori), dok je kod mlađih primjeraka drveta česta pojava oštećenja od strane životinja (struganje kore ili ishrana životinja mladim izdancima). Također drvo može i oboliti od mnogih bolesti uzrokovanih [[Paraziti|parazitima]], [[Biljne uši|biljnim ušima]], insektima, gljivama, plijesni, bakterijama i drugim. === Građa stabla === [[Datoteka:Wood structure numbers.svg|thumb|lijevo|Poprečni presjek petogodišnjeg stabla bora<br>{{Legenda|1|1 - srž (medula)}}{{Legenda|2|2 - godovi}}{{Legenda|3|3 - drvo}}{{Legenda|4|4 - kambrij}}{{Legenda|5|5 - sekundarni floem}}{{Legenda|6|6 - kora}}]] Poprečni presjek nekog stabla pokazuje različite, dobro prepoznatljive zone. U samom središtu nalazi se primarno [[tkivo]], sastavljeno iz, relativno, mehke srži i mrtvog drvenog jezgra. Određene vrste drveta (npr. bukve i bijeli jasen) grade ponekad takozvano ''lažno'' jezgro, koje se prema svojim osobinama razlikuje od prave drvene srži. Dalje od središta stabla nalazi se provodno tkivo, koje služi za provođenje hranjivih materija i vode kroz stablo i za njihovo čuvanje, a kod određenih vrsta drveća ono se često po boji znatno razlikuje od srži drveta. Kod hrasta, [[Tisa (biljka)|tise]] i [[bagrem]]a ova pojava je vrlo lahko uočljiva. Smrče obično imaju bezbojnu srž. Vanjski sloj sačinjava koru drveta. Kora se sastoji iz unutrašnjeg, provodnog sloja koji provodi hranjive materije rastvorene u vodi i vanjsku (vidljivu) koru koja štiti stablo od vanjskih utjecaja ([[ultraljubičasto zračenje|UV-zračenja]], temperaturnih oscilacija, mehaničkih i biotičkih oštećenja). Između potkornog tkiva i drveta nalazi se vanjske kore kod golosjemenica i dikotiledona nalazi se [[Vaskularni kambij|kambij]]. Ovaj rastući sloj putem sekundarnog rasta u debljinu gradi drvo prema unutra ([[ksilem]]) i koru prema vani ([[floem]]). Jedna od uočljivih karakteristika drveta je ta da ono skladišti [[lignin]] u ćelijskim zidovima. Time njegove [[ćelija (biologija)|ćelije]] otvrdnjavaju i izgrađuju čvrsto i trajno tkivo. Sekundarni rast u debljinu, lignificiranje odrvenjelog ćelijskog zida i [[razmnožavanje]] sjemenom daju drveću prednost u odnosu na druge biljke u većini [[biom]]a na [[Zemlja (planeta)|Zemlji]], što je dovelo do razvoja neprekinutih [[šuma]] na velikim površinama. Izuzetak su samo [[pustinja|pustinje]], arktičke [[tundra|tundre]] i kontinentalne [[stepa|stepe]]. S obzirom na unutrašnju građu stabla drveta, palme, koje spadaju u jednosupnice značajno odstupaju od ''pravih'' drveća. Kod palmi, snopovi provodnih cjevčica su raštrikani u osnovnom tkivu, što je razlog što ne postoji prsten kambrija, kao ni cilindar drveta te zato ne postoji ni stalni sekundarni rast u debljinu. Kod drveća koje spada u dvosupnice ili golosjemenice, stablo već u najranijoj mladosti kao tanka stabljika posjeduje ispod kore u krug poredane provodne snopove, koje razdvajaju područja kore i unutrašnjeg jezgra. Taj provodni prsten snopova prema unutrašnjosti predstavlja drvenasti dio priljubljen uz srž, a prema vani granično potkorno tkivo koje se naslanja na koru. Između oba sloja provlači se prsten kambrija. On se sastoji iz mehkih, sočnih ćelija koje se stalno dijele i povećavaju putem stalnog procesa razmnožavanja ćelija u tkivima sa obje njegove strane. Na taj način, sve godine se na vanjskoj strani prstena drveta stvara jedna nova zona drvenastog tkiva, čime nastaju godišnji prstenovi (godovi), a koji se vrlo jasno vide kao koncentrične linije u poprečnom presjeku stabla. S druge strane, čak i potkorno tkivo sa vanjske strane provodnog tkiva godišnje raste, ali je taj rast znatno manji. Na ovaj način dolazi do stalnog zadebljanja stabla kao i korjenja i svih grana na drvetu. === Korijen === [[Datoteka:Blatt einer Buche.jpg|desno|thumb|250px|Na jednoj prosječnoj 80-ogodišnjoj bukvi ima oko 800 hiljada listova]] [[Datoteka:SenegalBaobab.jpg|thumb|lijevo|250px|[[Baobab]], drvo karakteristično za polupustinjske savane Afrike]] {{clear}} Razne vrste drveća se razlikuju i po načinu građe svog [[Korijen (biljka)|korijena]]. Osim [[gen]]etičke pozadine, potreba za učvršćenjem drveta u tlu kao i neophodnost opskrbe biljke vodom i hranjivim materijama upravljaju brzinom i načinom rasta korijenskog sistema. U skladu s tim, oblik korijena se može posmatrati kao repasti (srcasti), vretenasti plošni ili razgranati korijen i slično. Kod vretenastog korijenja, glavni korijen raste ravno u zemlju, što je posebno vidljivo kod hrasta. Razvoju plošnog korijenja pogoduju ravna zemljišta kao i podzemne stijene i podzemne vode koje se penju blizu površine. Međutim, suha zemljišta pogoduju razvoju pretežno ravnog, vretenastog korijena. Pretežnu masu cjelokupnog korijenskog sistema drveta ne čine odrvenjeli dijelovi korijena, već fino, tanko, isprepleteno korijenje povezano s [[mikoriza|mikorizom]]. Tako u nekim slučajevima ukupna masa korijenskog sistema ponekad dostiže masu cjelokupnog nadzemnog dijela biljke. Kod biljki jednosupnica (''monokotiledona'') koje na prvi pogled imaju izgled drveta, stablo završava vrlo plitko ispod površine zemlje te se ispod razvija razgranati korijenski sistem (homorizija). Na starijim primjercima drveća često se može naći mlado adventivno korijenje, koje polahko zamjenjuje staro i beskorisno. Kod nekih vrsta drveća korijenje pri površini zemlje često sačinjava korijenski izdanak, jedan oblik [[Bespolno razmnožavanje|vegetativnog razmnožavanja]] biljaka. Često se dešava da pri betoniranju i sličnim građevinskim radovima dođe do ''zatvaranja'' korijenskog sistema što može dovesti do odumiranja dijelova korijena i omogućavanju ulaska gljivica koje uništavaju drvo iznutra. To je jedan od najčešći uzorka nepopravljivih šteta na drveću u [[grad]]skim područjima. === Listovi === [[Datoteka:Illustration Ulmus carpinifolia0.jpg|thumb|Kod cvjetova brijesta, listići cvijetnog omotača su reducirani. Oni se sastoje pretežno iz tučka i latica, a veoma su mali i neugledni]] Drveće može imati ''prave'' listove ili igličaste, koji mogu ostati na drvetu više [[godina]] ([[Zimzelene biljke|zimzeleno drveće]]) ili ih drvo odbacuje na kraju vegetacijskog perioda ([[Listopadne biljke|listopadno drveće]]). Osim njih, postoje i vrste koje predstavljaju prijelazne oblike (poluzimzeleno drveće) koje na kraju sezone rasta gubi samo dio lišća, a istovremeno izbija novo lišće na tom mjestu. Četinari, uz izuzetke vrsta iz rodova ''Larix'' i ''Pseudolarix'', su zimzeleno drveće. U [[Tajga|subarktičkim]] i visokim planinskim [[biom]]ima sjeverne hemisfere, pretežno rastu zimzeleni četinari, jer oni mogu započeti svoju asimilaciju neposredno nakon što temperatura naraste dovoljno da počne sezona rasta, bez potrebe da prvo započinju rast ''asimilacijskih'' organa kao što to rade vrste listopadnog drveća. Oblik običnih listova je važna karakteristika (obilježje) drveća. Aranžman lišća, oblik, veličina, boja, nervatura i perforacija kao i njegove haptičke osobine mogu se koristiti za diferencijaciju između drveća. Ništa manje korisni za razlikovanje drveća u [[zima|zimskom]] periodu su pupoljci listova. Međutim, jedinstvena [[Taksonomija|taksonomska]] identifikacija vrsta je moguća je samo na osnovu njihovih cvjetova i plodova. Neko drveće ima i [[Trnovi, bodlje i bodljice|trnje]]. Ono ima bilo kratke grane koje imaju trnovite vrhove (neke vrste divlje voća i dr.) ili imaju sporedne listove trnovitog izgleda kao što je slučaj kod običnog [[bagrem]]a (''Robinia pseudoacacia''). Jedno evropsko listopadno drvo ima prosječno oko 30.000 listova, koji zajedno imaju nevjerovatno veliki kapacitet [[transpiracija|transpiracije]]. Tokom jednog toplog ljetnog dana, sa prosječnog drveta može [[isparavanje|ispariti]] nekoliko stotina litara vode. Kao primjer može se uzeti jedna usamljena bukva stara 80-tak godina. Pri ovoj starosti, drvo je visoko oko 25 metara, krošnja joj pokriva zemljište površine 160 m², a raspon krošnje iznosi i do 15 metara. U tom prostoru zapremine 2.700 m³, nalazi se oko 800 hiljada listova, ukupne površine (svih listova) od oko 1.600 m². [[Ćelijski zid|Ćelijski zidovi]] svih ćelija u njenim listovima imaju površinu od 160 hiljada m². Za jedan [[sat (jedinica)|sat]] takva bukva potroši 2.352&nbsp;kg [[Ugljik-dioksid|ugljik-dioksida]], 0,96&nbsp;kg vode i 25.435 kJ energije (uskladištene eneregije u obliku [[glukoza|glukoze]], dok je emitirana energija Sunca do 7 puta veća). U istom vremenskom periodu ona proizvede oko 1,6&nbsp;kg [[Glukoza|dekstroze]] ("grožđani šećer") i otpusti oko 1,712&nbsp;kg [[kisik]]a što je dovoljno za potrebe 10 ljudi. Oko 15 m³ suhog [[drvo (materijal)|drveta]] ima težinu oko 12 tona, od čega je 6.000&nbsp;kg samog [[ugljik]]a. === Cvjetovi === [[Datoteka:Eicheln.jpg|thumb|lijevo|Žirevi, plodovi hrasta]] Cvjetovi drveća, koje raste u umjerenim područjima na Zemlji, obično je relativno nezamjetljivo i neugledno. Kod određenih taksona ono je reducirano na pojedinačne kružno poredane cvijetne listove. Neke vrste drveća koje raste u oblastima umjerene klime imaju izražene jednospolne cvjetove. Kod njih se cvjetovi oba spola nalaze bilo na istom drvetu (jednodomne biljke sa odvojenim spolovima, npr. hrast, bukva, breza, orah, joha i druge) ili na različitim (dvodomne biljke sa odvojenim spolovima), tako da se muška i ženska drveća razlikuju (između ostalih npr. [[vrba|vrbe]] i [[topola|topole]]). Drugo drveće kao što su plodonosne biljke, kesten i mnoga drveća koja žive u toplijim klimatskim područjima imaju cvjetove poznate kao ''[[behar]]'' iz kojih se nakon oplodnje razvijaju plodovi. === Plodovi i sjeme === Stvaranje plodova i sjemena kod drvenastih biljaka nema velikih i značajnih posebnosti. Kod većine drveća zrenje plodova se dešava u ljeto ili [[jesen]] iste godine, a samo kod nekih vrsta bora šišarke i sjeme koje se u njima nalazi u potpunosti se razvija tek u narednu jesen nakon pojave cvijeta. Plodovi kod većine vrsta drveća su orašasti a nose pretežno samo jednu sjemenku, ili se sastoji iz više jednosjemenih, orašastih dijelova, kao što je slučaj kod [[javor]]a. Sočni koštunjičavi plodovi, koji također imaju samo jednu sjemenku ili mali broj nalaze se kod brojnih voćki, dok se čahure s brojnim sjemenka nalaze kod vrbe i topole. {{raščistiti}} == Razvoj drvenastih biljaka tokom historije Zemlje == Prepostavke za nastanak i širenje drvenastih biljaka su: # razvoj kormusa (diferencijacije između lista, izdanka i korijena) kao oblika organizacije viših biljaka, # razvoj sjemena kao metoda razmnožavanja, # razvoj [[lignin]]a za izgradnju trajnog tkiva, # pojava sekundarnog rasta u debljinu za razvoj višegodišnjih organizama. Preci današnjeg drveća poznati su iz perioda [[Paleozoik|karbona]]. Oni su pripadali biljkama sličnih poput današnjih rastavića, paprati i prečica. Oni su posjedovali odrvenjele stabljike, koje su imale i izražen sekundarni rast u debljinu. Primjeri fosilnih rodova ovih biljaka su ''Lepidodendron'' i ''Sigillaria''. Zbijeni (kompresovani) sedimenti ovih biljaka čine danas kameni [[ugalj]]. U daljnjem toku [[evolucija|evolucije]] u periodu [[perm (period)|perma]] pojavile su se biljke sa sjemenom. Prvo su se raširile golosjemenice kao prvi oblici drveća, a svoje najveće širenje doživjele su u doba [[trijas]]a (prije oko 200 miliona godina), sve do tercijara (prije oko 60 miliona godina), nakon čega su ih potisnule skrivenosjemenice.<ref name="katja" /> Od poznatih 220 hiljada biljaka cvjetnica, 30 hiljada su drvenaste vrste, što znači da je svaka osma biljka cvjetnica drvo ili grm. Većina vrsta drveća ubraja se u skrivenosjemenice (''Angiospermen''). Golosjemenice (''Gymnospermen'') obuhvata oko 800 vrsta, ali zauzimaju površinu gotovo trećine ukupnih šumskih površina na Zemlji. == Ekstremi == *Najviše drvo na svijetu je ''Hyperion'', jedna obalna sekvoja (''Sequoia sempervirens'') u nacionalnom parku Redwood, [[Kalifornija]]. Visoka je 115,5 metara.<ref name="hyper" /> *Drvo sa najvećom zapreminom na svijetu je stablo nazvano ''Drvo generala Shermana'', koje pripada [[gigantska sekvoja|gigantskim sekvojama]] (''Sequoiadendron giganteum'') a nalazi se u nacionalnom parku Sequoia u Kaliforniji, SAD. Njegova procijenjena zapremina iznosi 1.487 m³<ref name="monument" /> a procijenjena težina oko 1.385 tona. Njegova starost iznosi oko 2.500 godina.<ref name="jan" /> *Drveće na najvišoj [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] raste u Sičuanu, na istočnoj strani Himalaja na visini od oko 4.600 m. Tamo raste endemska vrsta jela ''Abies squamata''. *Smatra se da je [[dahurski ariš]] (''Larix gmelinii'') drvo koje raste najsjevernije. Pronađen je na sjevernoj geografskoj širini 72° 30' (mada u obliku niskog zakržljalog grma).<ref name="arissib" /> Ova vrsta može izdržati ekstremne [[sibir]]ske hladnoće i do -70&nbsp;°C bez oštećenja. *Najstarija živuća vrsta drveta, a vjerovatno i najstariji živi ''fosil'' u biljnom svijetu je drvo ginkgo (''Ginkgo biloba''). == Reference == {{refspisak|2|refs= <ref name="science">{{Cite web|url=http://www.scienceticker.info/2008/04/16/aeltester-lebender-baum-ist-9550-jahre-alt/|work=scienceticker.info|title=Der älteste Baum der Welt|access-date=17. 10. 2009|archive-date=2. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120102235206/http://www.scienceticker.info/2008/04/16/aeltester-lebender-baum-ist-9550-jahre-alt/|url-status=dead}} {{simboli jezika|de|njemački}}</ref> <ref name="katja">Burkhard Büdel: ''Pflanzenökologie&nbsp;I –&nbsp;Floren- und Vegetationsgeschichte''. Vorlesungsskript TU Kaiserslautern</ref> <ref name="hyper">Nelson, D. Logan. "[http://waaisa.sslcert19.com/pdf/JanFeb2008/Jan-Feb08-StandingTall.pdf Standing Tall, Living Large]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}", Wisconsin Arborist, pristupljeno dana 10. maja 2015.</ref> <ref name="monument">[http://www.monumentaltrees.com/en/trees/giantsequoia/biggest_tree_in_the_world/ General Sherman, the biggest tree in the world], MonumentalTrees.com, pristupljeno 10. maja 2015.</ref> <ref name="jan">Smith, Ian. ''[http://www.ingentaconnect.com/content/iabse/report/2006/00000092/00000007/art00002 Reaching for the limits with timber construction] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160419025624/http://www.ingentaconnect.com/content/iabse/report/2006/00000092/00000007/art00002 |date=19. 4. 2016 }}.'' IABSE Symposium Report. vol. 92. br. 7. International Association for Bridge and Structural Engineering, 2006, str. 9-16(8)</ref> <ref name="arissib">Kobak, K. I., et al. ''Vulnerability and adaptation of the larch forest in eastern Siberia to climate change.'' Water, air, and soil pollution 92.1-2 (1996): str. 119-127. {{doi|10.1007/BF00175558}}</ref> }} {{Commonscat|Trees}} [[Kategorija:Drveće]] [[Kategorija:Šumska ekologija]] [[Kategorija:Morfologija biljaka]] 34na8jsm67hq59jnxevjo9pf6ondasm 0 12990 3837820 3776951 2026-04-28T14:39:56Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3837820 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država | zvanično_ime = Republika Koreja | izvorno_ime = 대한민국<br />大韓民國<br />''Daehan Minguk'' | ime_genitiv = Južne Koreje | zastava = Flag of South Korea.svg{{!}}border | zastava_širina = <!--Za druge mjere (nije potrebno)--> | grb = Coat of arms of South Korea.svg | grb_širina = <!--Za druge mjere (nije potrebno)--> | vrsta_simbola = <!--npr. amblem etc. (ako nije grb)--> | uzrečica = 널리 인간세상을 이롭게 하라 (bos. ''Učiniti svijet boljim za sve ljude'') | himna = "[[Aegukga]]" (Narodna pjesma) {{Center|[[Datoteka:National anthem of South Korea, performed by the United States Navy Band.wav]]}} | karta = Locator map of South Korea.svg | opis_karte = | širina_karte = <!--Za druge mjere (nije potrebno)--> | glavni_grad = [[Seoul]] | glavni_grad_koordinate = {{Coord|37|33|N|126|58|E|type:city}} | najveći_grad = [[Seoul]] | službeni_jezik = [[Korejski jezik|korejski]] | sistem_pisanja = [[Hangul]] | etničke_grupe = {{plainlist| * 95.1% [[Korejanci]] * 4.9% Ostali }} | religija = {{ublist |item_style=white-space; |56.1%&nbsp;[[Ateizam]] |27.6%&nbsp;[[Kršćanstvo]]{{efn|name=Kršćani|19.7% su [[Protestantizam|protestanti]] a 7.9% su [[Rimokatolička crkva|katolici]].}} |15.5%&nbsp;[[Budizam]] |0.8%&nbsp;ostalo }} | demonim = | državno_uređenje = | vrsta_prve_vlasti = [[Predsjednik Južne Koreje|Predsjednik]] | vladar_prva_vlast = [[Lee Jae Myung]] | vrsta_druge_vlasti = [[Premijer Južne Koreje|Premijer]] | vladar_druga_vlast = [[Lee Ju-ho]] | vrsta_treće_vlasti = | vladar_treća_vlast = | zakonodavstvo = | vrsta_prvog_zakonodavstva = | naziv_prvog_zakonodavstva = | vrsta_drugog_zakonodavstva = | naziv_drugog_zakonodavstva = | vrsta_trećeg_zakonodavstva = | naziv_trećeg_zakonodavstva = | vrsta_četvrtog_zakonodavstva = | naziv_četvrtog_zakonodavstva = | vrsta_petog_zakonodavstva = | naziv_petog_zakonodavstva = | tip_suvereniteta = | nota_suvereniteta = | nastanak = | događaj1 = | događaj_datum1 = | događaj2 = | događaj_datum2 = | događaj3 = | događaj_datum3 = | događaj4 = | događaj_datum4 = | događaj5 = | događaj_datum5 = <!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 --> | nezavisnost = 15. august 1945. <small>Oslobođenje od [[Japan]]a</small><br />15. august 1948. <small>Prva republika</small><br /[1. mart 1919. <small>(simbolično kao ujedinjena Koreja)</small> | nezavisnost_priznato = | površina = 100,363<ref>{{Cite web|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/korea-south/#geography|title=South Korea|date=27. 2. 2023|publisher=Central Intelligence Agency|via=CIA.gov|access-date=24. 2. 2023|archive-date=10. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210110072816/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/south-korea#geography|url-status=live}}</ref><ref name="South Korea country profile">{{cite web |title=South Korea country profile |url=https://www.bbc.com/news/world-asia-pacific-15289563 |website=[[BBC News]] |access-date=17. 10. 2023 |date=17. 10. 2023 |archive-date=27. 1. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240127202409/https://www.bbc.com/news/world-asia-pacific-15289563 |url-status=live }}</ref><ref name="auto">{{cite encyclopedia|url=https://data.oecd.org/inequality/income-inequality.htm|title=Inequality – Income inequality – OECD Data|publisher=[[OECD]]|access-date=17. 7. 2021|archive-date=1. 7. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220701171540/https://data.oecd.org/inequality/income-inequality.htm|url-status=live}}</ref> | po_površini_na_svijetu = 107. | procenat_vode = 0,3 | stanovnika = 49.024.737 | stanovnika_godina = 2007. | po_broju_stanovnika_na_svijetu = 25. | procjena = 52.081.799 | procjena_godina = 2024 | gustoća = 507 | po_broju_gustoće_na_svijetu = 15. | bdp_ukupno = {{povećanje}}$3,258 [[bilion]]a<ref name="IMFWEO.KR">{{cite web |url=https://www.imf.org/en/Publications/WEO/weo-database/2024/October/weo-report?c=542,&s=NGDPD,PPPGDP,NGDPDPC,PPPPC,&sy=2022&ey=2029&ssm=0&scsm=1&scc=0&ssd=1&ssc=0&sic=0&sort=country&ds=.&br=1 |title=World Economic Outlook Database, October 2024 Edition. (South Korea) |publisher=[[International Monetary Fund]] |website=www.imf.org |date=22. 10. 2024 |access-date=22. 10. 2024}}</ref> | bdp_godina = 2024. | po_broju_bdp_na_svijetu = 14. | bdp_per_capita = {{increase}} $62.960<ref name="IMFWEO.KR" /> | bdp_per_capita_na_svijetu = 28. | bdp_nominalni_ukupno = {{increase}} $1,869 trillion<ref name="IMFWEO.KR" /> | bdp_nominalni_godina = 2024. | bdp_nominalni_na_svijetu = 14. | bdp_nominalni_per_capita = {{increase}} $36.131<ref name="IMFWEO.KR" /> | bdp_nominalni_per_capita_na_svijetu = 33. | hdi = 0.929 | hdi_godina = 2022. | hdi_nivo = povećanje | po_broju_hdi_na_svijetu = 19. | gini = 33,3<ref name="auto"/> | gini_godina = 2021. | gini_nivo = srednja nejednakost | po_broju_gini_na_svijetu = | valuta = [[Južnokorejski Wŏn]] (₩) (KRW) (1/100 jeon) | vremenska_zona = [[UTC]] +9 | ljetno_računanje_vremena = | format_datuma = | najviša_tačka_ime = | najviša_tačka_metara = | najveće_jezero_ime = | najveće_jezero_površina = | najveća_rijeka_ime = | najveća_rijeka_dužina = | nacionalni_dan = | vozacka_strana = | pozivni_broj = +82 | iso_kod = | internetski_nastavak = [[.kr]] | komentar = }} '''Južna Koreja''', službeno '''Republika Koreja''' je [[suverena država]] u [[Istočna Azija|Istočnoj Aziji]], smještena na južnoj polovini [[Korejsko poluostrvo|Korejskog poluostrva]]. Sa sjeverne strane graniči sa [[Sjeverna Koreja|Sjevernom Korejom]] s kojom je činila jedinstvenu državu do 1948. Njenu zapadnu granicu čini [[Žuto more]], dok istočnu granicu definiše [[Japansko more]]. Zauzima površinu od 100.363&nbsp;km² na kojoj živi oko 51,4 miliona stanovnika. [[Glavni grad|Glavni]] i najveći grad je [[Seoul]] sa populacijom od oko 10 miliona stanovnika. Ima populaciju od 51,75 miliona, od čega otprilike polovina živi u glavnom gradu [[Seoul]]u, četvrtom najnaseljenijem metropolitanskom području na svijetu. Ostali veći gradovi uključuju [[Incheon]], [[Busan]] i [[Daega|Daegu]]. [[Korejsko poluostrvo]] bilo je naseljeno još u periodu donjeg [[paleolit]]a. Njegovo prvo kraljevstvo zabeleženo je u kineskim zapisima u ranom 7. vijeku p. n. e.. Nakon ujedinjenja Tri kraljevstva Koreje u Silla i Balhae u kasnom 7. vijeku, Korejom su vladale dinastija [[Goryeo]] (918–1392) i dinastija [[Joseon]] (1392–1897). Nadolazeće Korejsko carstvo (1897–1910) pripojeno je 1910. Japanskom carstvu. Japanska vladavina je okončana nakon predaje Japana u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], nakon čega je Koreja podijeljena na dvije zone; sjeverna zona koju je okupirao [[Sovjetski Savez]] i južna zona koju su okupirale [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]]. Nakon što su pregovori o ponovnom ujedinjenju propali, potonja je u avgustu 1948. postala Republika Koreja, dok je prva sljedećeg mjeseca postala [[Sjeverna Koreja|Socijalistička Demokratska Narodna Republika Koreja]]. Godine 1950, invazija [[Sjeverna Koreja|Sjeverne Koreje]] započela je [[Korejski rat]], koji je doveo do opsežne intervencije [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih naroda]] pod vodstvom [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]] u podršci Jugu, dok je [[Kina]] intervenirala da podrži Sjever, uz pomoć [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]]. Nakon završetka rata 1953, zemlja je ušla u vojni savez sa SAD-om, a njena devastirana ekonomija je počela da raste, bilježeći najbrži rast prosječnog BDP-a po glavi stanovnika u svijetu između 1980. i 1990. Uprkos nedostatku prirodnih resursa, nacija brzo se razvila i postala jedan od četiri azijska tigra, zahvaljujući međunarodnoj trgovini i ekonomskoj globalizaciji, integrišući se u svjetsku ekonomiju uz izvozno orijentisanu industrijalizaciju. Trenutno je jedna od najvećih zemalja izvoznica u svijetu, sa jednim od najvećih deviznih rezervi u svijetu.<ref>{{Cite web|url=https://www.korea.net/AboutKorea/Economy/The-Miracle-on-The-Hangang|title=The Korean Economy – the Miracle on the Hangang River : Korea.net : The official website of the Republic of Korea|last=Service (KOCIS)|first=Korean Culture and Information|website=www.korea.net|language=en|access-date=6. 5. 2022}}</ref> Demokratska borba u junu dovela je do kraja autoritarne vladavine 1987. i zemlja se sada smatra među najnaprednijim demokratijama u Aziji, sa najvišim nivoom slobode štampe na kontinentu.<ref>{{Cite web|url=https://rsf.org/en/ranking/2021|title=2021 World Press Freedom Index|date=11. 1. 2022|website=RSF}}</ref> Južna Koreja je visokorazvijena država s vrlo visokim [[Indeks ljudskog razvoja|indeksom ljudskog razvoja]] (22. na svijetu). Smatra se regionalnom silom, a po vrijednošću nominalnog [[Bruto domaći proizvod|BDP]]-a 11. je ekonomija svijeta. Globalni je lider u oblasti industrije i tehnološkog sektora. Južnokoreanska izvozno orjentirana ekonomija je fokusirana na elektroničku, automobilsku, mašinsku, petrohemijsku industriju kao i na brodogradnju i proizvodnju robota. Članica je [[ASEAN]]-a, [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]], [[G20]], [[Svjetska trgovinska organizacija|WTO]]-a, [[Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj|OECD]]-a i mnogih drugim međunarodnih organizacija. == Historija == Najstarija historija Južne Koreje veže se uz doseljnike iz [[Mandžurija|Mandžurije]] i [[Sibir]]a, koji su bili preteča današnjeg korejskog naroda.<ref>{{cite book|last=Hwang|first= Kyung-moon|title=A History of Korea, An Episodic Narrative|url=https://archive.org/details/historyofkoreaep0000hwan|year=2010|publisher=Palgrave Macmillan|isbn=978-0-230-36453-0|page=[https://archive.org/details/historyofkoreaep0000hwan/page/4 4]}}</ref> Na kraju [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]], Koreja je podjeljena po 38. paraleli na sjevernu polovinu pod okupacijom [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] i na južnu polovinu pod okupacijom [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], da bi u junu 1950. izbio [[Korejski rat|rat]]. [[Datoteka:History_of_Korea-476.PNG|lijevo|mini|Ime ''Koreja'' je izvedeno iz skraćenog oblika ''Goguryeo'' : ''Goryeo'' ( ''Koryŏ)'']] == Vlada == Južna Koreja je višestranačka republika s jednim zakonodavnim domom. Na čelu države je [[Predsjednik Južne Koreje|predsjednik]] koji se bira na mandat od pet godina direktnim biranjem. Osim što je na čelu države i vojske, predsjednik predstavlja vrh izvršne vlasti, jer imenuje [[Predsjednik vlade|premijera]] kojega potvrđuje narodna skupština ([[parlament]]). == Političke podjele == {{Proširiti sekciju}} == Geografija == {{Glavni|Geografija Južne Koreje}} [[File:Korea (MODIS 2015-05-17).jpg|thumb|Satelitski snimak Korejskog poluotoka.]] Južna Koreja zauzima južni dio [[Korejsko poluostrvo|korejskog poluostrva]], koje se proteže u pravcu sjever-jug oko 1.100&nbsp;km od kontinentalnog i istočnoazijskog kopna. Ovo planinsko poluostrvo okružuje [[Žuto more]] na zapadu, [[Japansko more|Japansko]] (istočno) more na istoku. Južni dio poluostrva izlazi na [[Korejski prolaz]] i [[Istočnokinesko more]]. Država, uključujući sva njena ostrva, leži između geografskih 33° i 39° sjeverne širine i 124° i 130° istočno geografske dužine. Njegova ukupna površina je 100.410 &nbsp;km².<ref name="South Korea country profile"/> Južna Koreja se uslovno može podijeliti na četiri regije: istočna regija visokih planinskih lanaca i uskih ravnica na obali; zapadna regija širokih primorskih ravnica, riječnih bazena i blagih brda; jugozapadna regija planina i dolina te jugoistočna regija gdje dominira široka primorska ravnica bazena rijeke Nakdong.<ref name="korea geo">[http://www.asianinfo.org/asianinfo/korea/geography.htm#LAND Geography of Korea] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170724134602/http://www.asianinfo.org/asianinfo/korea/geography.htm#LAND |date=24. 7. 2017}}, Asia Info Organization</ref> Južna Koreja je dom za tri kopnene ekoregije: [[Listopadne biljke|listopadne šume]] centralne Koreje, mješovite mandžurijske šume i [[Zimzelene biljke|zimzelene šume]] Južne Koreje.<ref name="DinersteinOlson2017">{{cite journal|last1=Dinerstein|first1=Eric|last2=Olson|first2=David|last3=Joshi|first3=Anup|last4=Vynne|first4=Carly|last5=Burgess|first5=Neil D.|last6=Wikramanayake|first6=Eric|last7=Hahn|first7=Nathan|last8=Palminteri|first8=Suzanne|last9=Hedao|first9=Prashant|last10=Noss|first10=Reed|last11=Hansen|first11=Matt|last12=Locke|first12=Harvey|last13=Ellis|first13=Erle C|last14=Jones|first14=Benjamin|last15=Barber|first15=Charles Victor|last16=Hayes|first16=Randy|last17=Kormos|first17=Cyril|last18=Martin|first18=Vance|last19=Crist|first19=Eileen|last20=Sechrest|first20=Wes|last21=Price|first21=Lori|last22=Baillie|first22=Jonathan E. M.|last23=Weeden|first23=Don|last24=Suckling|first24=Kierán|last25=Davis|first25=Crystal|last26=Sizer|first26=Nigel|last27=Moore|first27=Rebecca|last28=Thau|first28=David|last29=Birch|first29=Tanya|last30=Potapov|first30=Peter|last31=Turubanova|first31=Svetlana|last32=Tyukavina|first32=Alexandra|last33=de Souza|first33=Nadia|last34=Pintea|first34=Lilian|last35=Brito|first35=José C.|last36=Llewellyn|first36=Othman A.|last37=Miller|first37=Anthony G.|last38=Patzelt|first38=Annette|last39=Ghazanfar|first39=Shahina A.|last40=Timberlake|first40=Jonathan|last41=Klöser|first41=Heinz|last42=Shennan-Farpón|first42=Yara|last43=Kindt|first43=Roeland|last44=Lillesø|first44=Jens-Peter Barnekow|last45=van Breugel|first45=Paulo|last46=Graudal|first46=Lars|last47=Voge|first47=Maianna|last48=Al-Shammari|first48=Khalaf F.|last49=Saleem|first49=Muhammad|display-authors=1|title=An Ecoregion-Based Approach to Protecting Half the Terrestrial Realm|journal=BioScience|volume=67|issue=6|year=2017|pages=534–545|issn=0006-3568|doi=10.1093/biosci/bix014|pmid=28608869|pmc=5451287}}</ref> Teren Južne Koreje je uglavnom [[Planina|planinski]], od čega većina nije obradiva. Nizije, koje se nalaze prvenstveno na zapadu i jugoistoku, čine samo 30% ukupne površine zemljišta. Južna Koreja ima 20 [[Nacionalni park|nacionalnih parkova]] i popularna mjesta u prirodi kao što su [[Boseong Tea Fields]], [[Suncheon Bay Ecological Park]] i [[Jirisan]].<ref>{{cite web |url=http://english.knps.or.kr/ |title=Korea National Park Service official site |access-date=29. 10. 2010 |archive-date=2. 7. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100702123827/http://english.knps.or.kr/ |url-status=live }}</ref> Oko 3.000 ostrva, uglavnom malih i nenaseljenih, leže uz zapadne i južne obale Južne Koreje. Provincija Jeju je oko 100&nbsp;km od južne obale Južne Koreje. To je najveće ostrvo u zemlji, sa površinom od 1.845&nbsp;km². Jeju je također mjesto najviše tačke Južne Koreje: Hallasan, ugasli vulkan, doseže 1.950 metara [[Nadmorska visina|nadmorske visine]]. Najistočnija ostrva Južne Koreje uključuju stijene Ulleungdo i Liancourt (Dokdo/Takeshima), dok su Marado i Socotra Rock najjužnija ostrva Južne Koreje.<ref name="korea geo" /> === Klima === Južna Koreja ima [[Vlažna kontinentalna klima|vlažnu kontinentalnu klimu]] i [[Vlažna suptropska klima|vlažnu suptropsku klimu]], a na nju utiče [[istočnoazijski monsun]], sa obilnijim [[padavina]]ma ljeti tokom kratke kišne sezone zvane jangma, koja počinje krajem juna i traje do kraja jula. U Seulu, prosječni temperaturni raspon u januaru je -7 do 1&nbsp;°C, a prosječni temperaturni raspon u augustu je od 22 do 30&nbsp;°C. Zimske temperature su više duž južne obale, a znatno niže u planinskoj unutrašnjosti.<ref>[http://countrystudies.us/south-korea/31.htm South Korea climate] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140330071948/http://countrystudies.us/south-korea/31.htm |date=30. 3. 2014 }}, U.S. Library of Congress, Country studies</ref> Ljeto može biti neugodno vruće i vlažno, s temperaturama koje prelaze 30&nbsp;°C u većini dijelova zemlje. Južna Koreja ima četiri različita godišnja doba; [[proljeće]], [[ljeto]], [[jesen]] i [[zima]]. Proljeće obično traje od kraja marta do početka maja, ljeto od sredine maja do početka septembra, jesen od sredine septembra do početka novembra, a zima od sredine novembra do sredine marta. Padavine su koncentrisane u ljetnim mjesecima od juna do septembra. Južna obala je podložna kasnim ljetnim tajfunima koji donose jake vjetrove, obilne kiše, a ponekad i poplave. Prosječna godišnja količina padavina varira od 1.370&nbsp;mm u Seulu do 1.470&nbsp;mm u Busanu. === Životna sredina === [[File:CheonggyecheonSeoul.jpg|thumb|Rijeka [[Cheonggyecheon]] je moderan javni rekreativni prostor u centru [[Seoul]]a]] Tokom prvih 20 godina brzog rasta Južne Koreje, malo je napora uloženo da se očuva okoliš.<ref name="google.com">{{cite web|url=http://www1.american.edu/TED/KORPOLL.HTM |title=Korea Air Pollution Problems |publisher=American University of Washington |access-date=18. 2. 2010 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100309142227/http://www1.american.edu/TED/KORPOLL.HTM |archive-date=9. 3. 2010}}</ref> Nekontrolisana [[industrijalizacija]] i urbani razvoj rezultirali su krčenjem šuma i tekućim uništavanjem močvara kao što je Songdo Tidal Flat.<ref>{{cite news|author=Randolph T. Hester |url=http://english.hani.co.kr/arti/english_edition/e_opinion/373552.html |title=Letter to Lee administration: Save the Songdo Tidal Flat |newspaper=[[The Hankyoreh]] |date=28. 8. 2009 |access-date=18. 2. 2010 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110511181051/http://english.hani.co.kr/arti/english_edition/e_opinion/373552.html |archive-date=11. 5. 2011}}</ref> Međutim, nedavno su uloženi napori da se uravnoteže ovi problemi, uključujući vladin petogodišnji projekat zelenog rasta vrijednog 84 milijarde dolara koji ima za cilj jačanje energetske efikasnosti i zelene tehnologije.<ref>Wang, Ucilla (July 28, 2008 ) [https://web.archive.org/web/20081216145303/http://www.greentechmedia.com/articles/south-korea-to-boost-renewable-energy-investments-by-60-1191.html South Korea Boosts Renewable-Energy Investments by 60%]. Greentechmedia.com</ref> Zelena ekonomska strategija je sveobuhvatan pregled ekonomije Južne Koreje, koristeći skoro dva posto nacionalnog BDP-a. Inicijativa za ozelenjavanje uključuje napore kao što su nacionalna biciklistička mreža, solarna energija i energija vjetra, snižavanje vozila zavisnih od nafte, podupiranje ljetnog računanja vremena i široka upotreba ekološki prihvatljivih tehnologija kao što su LED diode u elektronici i rasvjeti.<ref name="South Korea's green new deal">{{cite news |url=http://edition.cnn.com/video/#/video/international/2009/10/18/eok.lah.greening.korea.cnn?iref=videosearch |title=South Korea's green new deal |work=CNN |date=18. 10. 2009 |access-date=21. 10. 2009 |archive-date=31. 8. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100831124519/http://edition.cnn.com/video/#/video/international/2009/10/18/eok.lah.greening.korea.cnn?iref=videosearch |url-status=dead }}</ref> Zemlja — jedna od najomiljenijih na svijetu — planira izgraditi nacionalnu mrežu sljedeće generacije koja će biti 10 puta brža od širokopojasnih objekata, kako bi se smanjila potrošnja energije.<ref name="South Korea's green new deal" /> Standardni program portfelja obnovljivih izvora energije sa certifikatima za obnovljivu energiju traje od 2012. do 2022.<ref>[https://web.archive.org/web/20131205044729/http://www.fuelcellseminar.com/media/5505/kim_10_19_2010.pdf R&D status and prospects on fuel cells in Korea]. fuelcellseminar.com</ref> Sistemi kvota favorizuju velike, vertikalno integrisane generatore i multinacionalna električna preduzeća, makar samo zato što su certifikati generalno izraženi u jedinicama od jednog megavat-sata. Njih je također teže osmisliti i implementirati od feed-in tarife.<ref name="wind-works.org">[http://www.wind-works.org/FeedLaws/RenewableEnergyPolicyMechanismsbyPaulGipe.pdf Renewable Energy Policy Mechanisms by Paul Gipe] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120510072741/http://www.wind-works.org/FeedLaws/RenewableEnergyPolicyMechanismsbyPaulGipe.pdf |date=10. 5. 2012 }} (1.3MB)<br />Lauber, V. (2004). "REFIT and RPS: Options for a harmonized Community framework", ''Energy Policy'', Vol. 32, Issue 12, pp. 1405–1414.<br />Lauber, V. (2008). "Certificate Trading – Part of the Solution or Part of the Problem?" Ljubljana Conference on the Future of GHG Emissions Trading in the EU, March 2008. Salzburg, Austria: University of Salzburg. Retrieved March 16, 2009, at www.uni-salzburg.at/politikwissenschaft/lauber</ref> U 2012. instalirano je oko 350 stambenih mikro jedinica za grijanje i energiju.<ref>[http://www.fuelcelltoday.com/media/1713685/fct_review_2012.pdf The fuel cell industry review 2012] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160701231144/http://www.fuelcelltoday.com/media/1713685/fct_review_2012.pdf |date=1. 7. 2016 }}. fuelcelltoday.com.</ref> U 2017. Južna Koreja je bila sedmi najveći emiter ugljika u svijetu i peti najveći emiter po glavi stanovnika. Predsjednik Moon Jae-in obećao je smanjenje emisije stakleničkih plinova na nulu 2050.<ref>{{Cite news|last=Cha|first=Josh Smith, Sangmi|date=8. 6. 2020|title=Jobs come first in South Korea's ambitious 'Green New Deal' climate plan|language=en|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-southkorea-environment-newdeal-analys-idUSKBN23F0SV|access-date=29. 9. 2020|archive-date=21. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200921065008/https://www.reuters.com/article/us-southkorea-environment-newdeal-analys-idUSKBN23F0SV|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|date=8. 9. 2020|title=Moon vows to shut down 30 more coal plants to bring cleaner air and battle climate change|url=http://www.koreaherald.com/view.php?ud=20200908000676|access-date=29. 9. 2020|website=[[The Korea Herald]]|language=en|archive-date=28. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200928142514/http://www.koreaherald.com/view.php?ud=20200908000676|url-status=live}}</ref> Voda iz česme u Seulu je nedavno postala bezbjedna za piće, a gradski zvaničnici su je nazvali "Arisu" u pokušaju da ubjede javnost.<ref>{{cite web|url= http://www.newsworld.co.kr/cont/0609/42.htm|archive-url= https://web.archive.org/web/20070928220932/http://www.newsworld.co.kr/cont/0609/42.htm|url-status=dead|archive-date= 28. 9. 2007|title=Seoul City holds second Arisu Festival to show tap water is safe to drink|publisher=Newsworld}}</ref> Napori su uloženi i u projekte pošumljavanja. Još jedan projekat vrijedan više milijardi dolara bila je obnova Cheonggyecheona, potoka koji prolazi kroz centar Seula koji je ranije bio popločan autoputem.<ref>{{Cite web|url=http://english.seoul.go.kr/gover/initiatives/inti_02cheon.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20090215093221/http://english.seoul.go.kr/gover/initiatives/inti_02cheon.htm|url-status=dead|title=Seoul Metropolitan Government&nbsp;– "A Clean, Attractive & Global City, Seoul!"|archive-date=15. 2. 2009}}</ref> Jedan od glavnih izazova je kvalitet zraka, s posebnim problemom [[Kisela kiša|kiselih kiša]], sumpornih oksida i godišnjih oluja žute prašine.<ref name="google.com" /> Priznaje se da su mnoge od ovih poteškoća rezultat blizine Južne Koreje [[Kina|Kini]], koja je veliki zagađivač zraka.<ref name="google.com" /> Južna Koreja je za 2019. imala srednju ocjenu indeksa integriteta šumskog pejzaža od 6,02/10, što je rangira na 87. mjesto u svijetu od 172 zemlje.<ref name="FLII-Supplementary">{{cite journal|last1=Grantham|first1=H. S.|last2=Duncan|first2=A.|last3=Evans|first3=T. D.|last4=Jones|first4=K. R.|last5=Beyer|first5=H. L.|last6=Schuster|first6=R.|last7=Walston|first7=J.|last8=Ray|first8=J. C.|last9=Robinson|first9=J. G.|last10=Callow|first10=M.|last11=Clements|first11=T.|last12=Costa|first12=H. M.|last13=DeGemmis|first13=A.|last14=Elsen|first14=P. R.|last15=Ervin|first15=J.|last16=Franco|first16=P.|last17=Goldman|first17=E.|last18=Goetz|first18=S.|last19=Hansen|first19=A.|last20=Hofsvang|first20=E.|last21=Jantz|first21=P.|last22=Jupiter|first22=S.|last23=Kang|first23=A.|last24=Langhammer|first24=P.|last25=Laurance|first25=W. F.|last26=Lieberman|first26=S.|last27=Linkie|first27=M.|last28=Malhi|first28=Y.|last29=Maxwell|first29=S.|last30=Mendez|first30=M.|last31=Mittermeier|first31=R.|last32=Murray|first32=N. J.|last33=Possingham|first33=H.|last34=Radachowsky|first34=J.|last35=Saatchi|first35=S.|last36=Samper|first36=C.|last37=Silverman|first37=J.|last38=Shapiro|first38=A.|last39=Strassburg|first39=B.|last40=Stevens|first40=T.|last41=Stokes|first41=E.|last42=Taylor|first42=R.|last43=Tear|first43=T.|last44=Tizard|first44=R.|last45=Venter|first45=O.|last46=Visconti|first46=P.|last47=Wang|first47=S.|last48=Watson|first48=J. E. M.|display-authors=1|title=Anthropogenic modification of forests means only 40% of remaining forests have high ecosystem integrity – Supplementary Material|journal=Nature Communications|volume=11|issue=1|year=2020|page=5978|issn=2041-1723|doi=10.1038/s41467-020-19493-3|pmid=33293507|pmc=7723057|bibcode=2020NatCo..11.5978G }}</ref> == Privreda == [[Datoteka:Korea_Export_Treemap.jpg|mini|desno|200px|Struktura korejskog izvoza.]] [[Datoteka:Einstein-Hubo.jpg|mini|desno|200px|Korejski robot Einstein-Hubo.]] Južna Koreja se zbog svoga brzog privrednog rasta svrstava u grupu tzv. [[Azijski tigrovi|Azijskih tigrova]], a razlog uspješne privrede Južne Koreje leži u visoko kvalificiranoj i discipliniranoj radnoj snazi (relativno jeftinoj), snažnoj [[industrija|industriji]] te u izrazito izvoznoj orjentaciji. Važniji izvori prihoda su željezna ruda, volfram, ugljen, riža, svila, duhan, riba itd, a nezaposlenost se kreće oko 4%. == Stanovništvo == Južna Koreja ima oko 49.000.000 stanovnika (od toga 99,9% čine [[Korejanci]]). Najgušće su naseljene nizine na zapadu i kotline na jugu zemlje. Oko 75% Korejanaca živi u gradovima, najveći je glavni grad [[Seul]] sa 12 miliona stanovnika i [[Pusan]] sa 4 miliona sanovnika. Oko 50% stanovnika su [[ateizam|ateisti]], od religijskih grupa najviše je [[budizam|budista]] oko 12 miliona ili 25% populacije zatim [[protestantizam|protestanata]] 8 miliona ili 16%, [[katoličanstvo|katolika]] 2,5 miliona ili 6% oko 2% cine pripadnici domace vjere [[Chondogjo]] 1% su [[konfucijanizam|konfukonfucijanci]], oko 0,1% sunitski [[islam|muslimani]]. == Kultura == <gallery> Datoteka:Korean.Dance-Mask-Bride-Monk-01.jpg|Bongsan Talchum Datoteka:경주 불국사 청운교 및 백운교.jpg|Bulguksa Datoteka:Hyewon-Dano.pungjeong.jpg|Dano </gallery> == Također pogledajte == * [[Korejski rat]] == Bilješke == {{Spisaknapomena}} == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == {{Refbegin}} * {{cite book|title=Asia's Next Giant: South Korea and Late Industrialization|publisher=Oxford University Press|year=1992|isbn=978-0195076035|author=Amsden, Alice}} * {{cite book|title=The Koreans: Who They Are, What They Want, Where Their Future Lies|publisher=St. Martin's Griffin|year=2004|isbn=978-0-312-32609-8|author=Breen, Michael|author-link=Michael Breen (author)|title-link=The Koreans (book)}} * {{cite book|title=From Tradition to Consumption: Constructing a Capitalist Culture in South Korea|publisher=Author|year=2003|isbn=978-89-88095-44-7|location=Seoul|author=Hart, Dennis|url=https://archive.org/details/fromtraditiontoc00hart}} * {{cite book|title=Korea's place in the sun|publisher=W.W. Norton|year=1997|isbn=978-0-393-31681-0|location=New York|author=Cumings, Bruce|url-access=registration|url=https://archive.org/details/koreasplaceinsun00bruc}} * Lew, Yong Ick. ''The Making of the First Korean President: Syngman Rhee's Quest for Independence'' (University of Hawai'i Press; 2013); scholarly biography; 576 pages; * {{cite book|title=Korea: A history of the Korean people (2nd ed.)|publisher=Hollym|year=1996|isbn=978-1-56591-070-6|location=Seoul|author=Nahm, Andrew C.}} * {{cite book|title=Economic Miracle Market South Korea: A Blueprint for Economic Growth in Developing Nations|publisher=Springer|year=2016|isbn=978-981-10-0613-5|author=Schneidewind, Dieter K.}} * {{cite book|title=The North and South Korean political systems: A comparative analysis (rev. ed.)|url=https://archive.org/details/northsouthkorean0000yang|publisher=Hollym|year=1999|isbn=978-1-56591-105-5|location=Seoul|author=Yang Sung-chul|author-link=Yang Sung-chul}} * {{cite book|title=Korea Annual 2004 |year=2004|isbn=978-89-7433-070-5|location=Seoul|author=Yonhap News Agency}} * {{cite book|title=Biotechnology in Singapore, South Korea, and Taiwan |publisher=Macmillan Publishers ltd|url=https://www.amazon.com/Biotechnology-South-Korea-Singapore-Taiwan/dp/B009Y3DOVQ|isbn=978-1-349-10768-1|year=1988|author=Yuan, Robert T.}} {{Refend}} {{Commonscat|South Korea}} == Vanjski linkovi == * {{official website|http://www.korea.net/}} (Korea.net) * [http://english.visitkorea.or.kr/enu/index.kto Korea Tourism Guide website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170301031654/http://english.visitkorea.or.kr/enu/index.kto|date=1. 3. 2017}} * [http://kostat.go.kr/portal/eng/index.action Korea National Statistical Office] * [https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/korea-south/ South Korea]{{Mrtav link}}. ''[[The World Factbook]]''. [[Central Intelligence Agency]]. * [http://lcweb2.loc.gov/frd/cs/krtoc.html A Country Study: South Korea] u [[Library of Congress]] * {{curlie|Regional/Asia/South_Korea/}} * [https://www.oecd.org/korea/ Korea] na [[Organisation for Economic Co-operation and Development|OECD]] website * [https://www.bbc.co.uk/news/world-asia-pacific-15289563 South Korea profile] from [[BBC News]] * [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/322280/South-Korea South Korea] ''Encyclopædia Britannica'' entry * [http://www.ifs.du.edu/ifs/frm_CountryProfile.aspx?Country=KR Key Development Forecasts for South Korea] sa [[International Futures]] {{Države Azije}} {{G20}} {{APEC}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Južna Koreja]] af7iv6oyh6uebq3nd0mbkyvxu3tmoik 0 13032 3837977 3833679 2026-04-29T10:03:59Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3837977 wikitext text/x-wiki {{Istaknuti članak}} {{Infokutija država | zvanično_ime = Kraljevina Lesoto | izvorno_ime = ''Mmuso wa Lesotho'' {{Simboli jezika|st|Sesotho}}<br />''Kingdom of Lesotho'' {{Simboli jezika|en|engleski}} | ime_genitiv = Lesotoa | himna = "[[Lesotho Fatse La Bontat'a Rona]]" | zastava = Flag of Lesotho.svg | grb = Coat of arms of Lesotho.svg | mapa = Location Lesotho AU Africa.svg | službeni_jezik = [[Sesotho jezik|sesotho]] <small>(južni sotho)</small> i [[Engleski jezik|engleski]] | glavni_grad = [[Maseru]] | glavni_grad_kordinati = {{coord|29|28|S|27|56|E}} | državno_uređenje = [[Ustavna monarhija]] | vrsta_prve_vlasti = Kralj | vladar_prva_vlast = [[Letsie III]] | vrsta_druge_vlasti = Predsjednik vlade | vladar_druga_vlast = [[Moeketsi Majoro]] | po_površini_na_svijetu = 137. | površina = 30.355 | procenat_vode = 0 | po_broju_stanovnika_na_svijetu = 143. | stanovnika = 2.128.180 | gustoća = 62 | nezavisnost = Od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] | nezavisnost_priznato = [[4. oktobar|4. oktobra]] [[1966]]. | bdp_ukupno = $3,303 milijardi | bdp_godina = 2010 | po_broju_bdp_na_svijetu = | bdp_per_capita = | hdi = <span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span> 0,427 | hdi_godina = 2010 | hdi_nivo = {{color|red|nizak}} | po_broju_hdi_na_svijetu = | gini = 63,2 | gini_godina = 1995 | po_broju_gini_na_svijetu = | valuta = [[Loti]] (100 sentea) | najviša_tačka_ime = [[Thabana Ntlenyana]] | najviša_tačka_metara = 3 482 | najveće_jezero_ime = | najveće_jezero_površina = | najveća_rijeka_ime = | najveća_rijeka_dužina = | vremenska_zona = [[UTC]] +3 | internetski_nastavak = [[.ls]] | pozivni_broj = 266 }} '''Kraljevina Lesoto''' ([[Sesoto jezik]]: ''Mmuso wa Lesotho'' [{{IPA|lɪ'sʊːtʰʊ}}]), ranije ''[[Basuto]]'', je parlamentarna [[monarhija]] u [[Južna Afrika (regija)|južnoj Africi]]. Lesoto je [[enklava]] unutar [[Južnoafrička Republika|Južnoafričke Republike]], potpuno okružena teritorijom ove države. Međutim, Lesoto nikad u svojoj historiji nije politički pripadao Južnoafričkoj Republici. Zemlja se nalazi između 29 i 30 stepena južne geografske širine i 28 i 30 stepena istočne geografske dužine. Zbog svog posebnog geografskog položaja i velike nadmorske visine, Lesoto se često naziva i ''Kraljevina na nebu'' (engl. ''Kingdom in the Sky'')<ref>[http://www.seelesotho.com/ Welcome to the Kingdom in the Sky] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210225112656/http://seelesotho.com/ |date=25. 2. 2021 }}, turističke informacije</ref> == Etimologija == Prevedeno sa [[Sesotho jezik|sesoto jezika]], Lesoto znači "''Država naroda koji govore soto jezik"'', gdje se misli na južni soto jezik ([[sesotho|sesoto]]). Za vrijeme [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanske]] krunske kontrole teritorije, nosila je ime Basutoland, što u prevodu znači "''zemlja naroda Basuto''" ili "''zemlja Basutoa''". Sama etimologija "Basuto", prevedeno također sa soto jezika, znači "''južni Soto (često zvan Basuto) Lesotoa i okolnih područja''".<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/Basuto|title=Basuto {{!}} people|website=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=25. 6. 2021}}</ref> == Geografija == [[Datoteka:Map Lesotho SRTM.png|lijevo|mini|Topografska karta Lesota]] Kraljevina Lesoto spada u najmanje države u Africi (42. po veličini) i sa površinom od 30.355&nbsp;km² je otprilike velika kao [[Belgija]]. Nema izlaz na [[more]]. Sa svojim jedinim susjedom, Južnom Afrikom, graniči se u dužini od 909&nbsp;km.<ref>{{Cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2096.html |title=CIA World Factbook Land boundaries |access-date=28. 4. 2009 |archive-date=1. 10. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181001204523/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2096.html |url-status=dead }}</ref> Na zapadu i sjeveru graniči se sa južnoafričkom provincijom [[Vrystaat]], na istoku [[KwaZulu-Natal]], a na jugu sa provincijom [[Oos-Kaap]]. Lesoto je jedna od tri države svijeta koja je okružena sa samo jednom državom (ostale dvije su [[Vatikan]] i [[San Marino]]). Zapadni dio Lesota se nalazi na jednoj visoravni, takozvanoj ''[[Highveld]]'' (koja se zbog specifične topografije zemlje naziva još i ''Lowlands'' (nizija)), gdje se nalazi najveći dio stanovništva zemlje. Nadmorska visina visoravni ''Lowlands'' iznosi između 1400 i 1700 metara. U njoj se nalaze brojna korita rijeka i doline. Istočni dio zemlje (''Highlands'') se nalazi djelimično na nadmorskoj visini preko 2000 metara, a preovladavaju [[bazalt]]ne stijene, zbog [[vulkan]]skih erupcija u davnoj prošlosti od preko 150 miliona godina. Gorje je ispresjecano dubokim riječnim dolinama. Najviši vrh zemlje, a ujedno i najviši u regiji južne Afrike je [[Thabana Ntlenyana]], sa visinom od 3482 metra.<ref>{{Cite web |url=http://www.world66.com/africa/lesotho/thabanantlenyana |title=Thabana-Ntlenyana Travel Guide |access-date=7. 5. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121014132259/http://www.world66.com/africa/lesotho/thabanantlenyana |archive-date=14. 10. 2012 |url-status=dead }}</ref> Najniža tačka Lesota se nalazi na ušću rijeka [[Oranje]] (u Lesotu zvana ''[[Senqu]]'') i [[Makhaleng]], na nadmorskoj visini od 1400 metara. Lesoto je jedina nezavisna država na svijetu čija se cjelokupna teritorija nalazi iznad 1000 metara nadmorske visine.<ref>[http://www.guardian.co.uk/country-profile/lesotho Country profile: Lesotho]</ref><ref>[http://www.esa.int/esaEO/SEMYMSWUP4F_index_0.html Earth from Space: Winter in southern Africa]</ref> Pored toga, oko 80% teritorije leži preko 1800 metara. [[Datoteka:Erosion Lesotho.jpg|lijevo|mini|Efekti erozije u blizini Ha Lebesa]] U Lesotu izviru dvije najznačajnije južnoafričke rijeke: Oranje i [[Caledon (rijeka)|Caledon]], koje su duž svog toka napravile duboke [[kanjon]]e i doline. Zbog tvrdoće bazaltnih stijena, brojni su i [[vodopad]]i u područjima planinskog masiva [[Maloti]], među kojima je Malet[[sunyane vodopad]] u blizini [[Semonkong]]a, sa 192 metra najviši neprekidni vodopad u južnoj Africi.<ref>{{Cite web |url=http://www.world-waterfalls.com/waterfall.php?num=288 |title=Maletsunyane Falls vodopad |access-date=27. 4. 2009 |archive-url=https://www.webcitation.org/6Hwg8arPv?url=http://www.worldwaterfalldatabase.com/waterfall/Maletsunyane-Falls-234/ |archive-date=7. 7. 2013 |url-status=dead }}</ref> Zemljište visoravni na prelazu u Lowlands na zapadu sastoji se iz mehkih pjeskovitih stijena. Zbog toga, ali i zbog prenaseljenosti ovog područja, te prekomjernog iskorištavanja (samo je 11% površine zemlje poljoprivredno iskoristivo), ovo područje je snažno pogođeno [[erozija|erozijom]]. Prirodni resursi zemlje su [[voda]], kao i [[dijamant]]i i neki drugi minerali. Bogate rezerve vode, sa procjenjenim dnevnim količinama od oko 7.280 miliona litara, se koriste za ogromne projekte navodnjavanja i proizvodnje električne energije. == Klima == Kao i u drugim zemljama [[Južna hemisfera|južne hemisfere]], godišnja doba su suprotna u odnosu na sjevernu hemisferu. Zbog velike nadmorske visine, klima Lesota nije pretjerano topla. Zimi, između juna i [[august]]a, često bude veoma hladno, a na visokim planinama nerijetko bude i snijega. Danju, i zimi je veoma sunčano, a tokom cijele godine broj sunčanih dana se u prosjeku kreće oko 300. U ljetnim mjesecima, između novembra i [[mart]]a je u cijelom Lesoto izrazito vruće. Ljeti su veoma česte oluje, gotovo 100 dana tokom godine. Zbog nadmorske visine, tokom dana temperature često dosta osciliraju (između -15&nbsp;°C noću u zimskom periodu do 30&nbsp;°C danju u ljetnom periodu). Prosječna godišnja temperatura u Maseru iznosi 15&nbsp;°C. Na vrhovima planinskog masiva Drackensberge tokom cijele godine može doći do [[snijeg|snježnih]] padavina. Oko 85% ukupnih godišnjih padavina od 600 – 800&nbsp;mm, padne tokom ljeta, zbog čega je zimi za vrijeme sušnih mjeseci krajolik pust.<ref>''[http://www.lesmet.org.ls/climate_of_lesotho.htm Klima Lesota] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071224101153/http://www.lesmet.org.ls/climate_of_lesotho.htm |date=24. 12. 2007 }}'', Meteorološka služba Lesota</ref> [[Datoteka:Lesotho Snow.jpg|mini|desno|Snijeg na planinama Lesota]] == Flora i fauna == Lesoto je veoma siromašan sa drvetom. U cijeloj zemlji ima vrlo malo drveća, pretežno [[eukaliptus]]a, akacije i slično. Životinjski svijet karakterišu manje životinje. Najveći sisar je [[antilopa]] (''Pelea capreolus''). Od veće važnosti su brojne ptice: roda, [[ibis]] i lešinari, od kojih je najinteresantniji ''bradati lešinar''. == Historija == Planinsko područje Lesota naseljavao je još 25.000 godina p. n. e. narod ''[[San (narod)|San]]'', koji su uglavnom bili lovci i sakupljači plodova. Od brojnih [[pećina|pećinskih]] crteža koji su načinili pripadnici ovog naroda u cijeloj južnoj Africi, u samom Lesotu se nalazi oko 5.000, kao što je [[Ha Baroana]], oko 50&nbsp;km istočno od glavnog grada. Za vrijeme seobe Bantu plemena, koja je počela oko 4. i [[5. vijek]]a, u ovo područje se doseljava narod [[Nguni]] i počinje se baviti poljoprivredom. U narednim vijekovima, na područje Lesota se više se doseljava Bantu plemena sa sjevera. Do [[11. vijek]]a su Basotho i njemu srodna Tswana plemena gotovo potpuno potisnuli domorodački narod San, tako da danas u Lesotu i cijelom području južne Afrike gotovo da i nema pripadnika ovog naroda. Najveći broj doseljenih Basotho plemena se naselio u plodnu dolinu rijeke Caledon, gdje su živjeli u manjim zajednicama, uglavnom od poljoprivrede i uzgoja [[stoka|stoke]], a zbog veoma malo plodnog zemljišta, često je dolazilo do nesuglasica sa susjednim plemenima pa i sukoba. === Vladavina kralja Moshoeshoe I. === Početkom [[19. vijek]]a, veliki kralj [[Zulu]]a, [[Shaka Zulu|Shaka]], je sve više povećavao svoje kraljevstvo. Širenjem svoje vlasti, pod udar je došlo i područje koje su naseljavala Basotho plemena. Stalni napadi Zulua, pljačke i teror koji su provodili nad plemenima Basotho, dovelo je lokalno stanovništvo na rub gladi, do te mjere da je stanovništvo u nekim područjima Lesota počelo pokazivati znakove [[kanibalizam|kanibalizma]].<ref>David Ambrose: ''The Guide to Lesotho'', str. 71, Winchester Press, Johannesburg, Maseru, 1976, {{ISBN|0-620-02190-X}}</ref> [[Datoteka:Moshoeshoe.jpg|mini|desno|Kralj Moshoeshoe I]] U žestokim sukobima, narod Basotho, ujedinjen od [[1820]] godine pod poglavicom Moshoeshoe I, uspješno se odbranio od napada Zulua. Moshoeshoe naređuje izgradnju dvije utvrde u Butha-Butha i Thaba Bosiu, gdje su se sklonile brojne Basotho izbjeglice za vrijeme sukoba. Putem vješte politike, on napokon uspjeva značajno proširiti svoj uticaj, čime je osigurao podršku okolnih plemena. Od tog vremena često je poznat i kao '''Moshoeshoe Veliki''', a često ga smatraju i osnivačem Basotho nacije. Od [[1830]] godine, u područje Lesota sve više prodiru [[Buri (Južnoafrička Republika)|Buri]], u potrazi za novim prostorom za naseljavanje i kolonizaciju. Kao posljedica sve većih napetosti između Holanđana i Britanaca u Južnoj Africi, sve brojnije grupe tzv. ''Voortrekkera'' ([[holandski jezik|hol.]] ''Voor'' - prije i ''trekker'' - putovati, migrirati) odnosno pionira počele su se seliti prema sjeveru, naročito u periodu između [[1836]] i [[1838]] godine, kada dolazi i do sukoba između Evropljana i vojske kralja Moshoeshoe. Pošto su vojnici tada novoformirane Oranjske države počeli napadati Basotho naselja, kralj traži zaštitu od Britanaca. Uslijedilo je sklapanje sporazuma o zaštiti između britanske kolonije Cape i Basothoa, ali je isti nedugo zatim raskinut [[1865]] godine, da bi se smirile razmirice s Burskom republikom. Nakon jedne ofanzive burske vojske 1865 godine, kraljevstvo Moshoeshoea se moralo predati, te su ustupili Burima veliko i plodno područje. Prije konačnog pada kraljevstva, [[kralj]]u je uspjelo nagovoriti Britance da [[1868]] godine uspostave protektorat na preostaloj teritoriji kojom je vladao, pod imenom ''Basutoland''. Vještom diplomatijom, Moshoeshoe uspjeva sačuvati određeni vid autonomije svog kraljevstva. Godinu dana nakon njegove smrti, [[1870]] godine, autonomija ipak biva ukinuta, a Basutoland pripojen ostalom dijelu južnoafričke kolonije. === Britanska krunska kolonija Basutoland === Za vrijeme novog kralja [[Letsie I]], Basotho narod nije imao predstavnika u [[parlament]]u britanske kolonije Cape. Iz tog razloga je dolazilo do ustanaka protiv Britanaca. Naposlijetku, Britancima je uspjelo da svo oružje pobunjenika konfiskuju. Međutim, brojne i mukotrpne borbe protiv ustanika koje je predvodio poglavica Moorosi godine [[1879]] i tokom tzv. ''Rata pištolja'' (''Gun war'') između [[1880]] i [[1881]], su za koloniju Cape bile tako iscrpljujuće i bezuspješne, da je već [[1884]] Basutoland predan u direktno okrilje britanske krune kao ''krunska kolonija''<ref>http://www.britishempire.co.uk/maproom/basutoland.htm</ref> Nakon što je [[1910]] godine osnovana Južnoafrička Unija, Lesoto, kao i Bečuanaland (danas: [[Bocvana]] i [[Svazi]]) odbijaju da se priključe novoj nezavisnoj državi. Godine [[1938]] britanska vlada donosi odluku o zakonskim reformama, kojima je broj plemenskih poglavara i njihova moć značajno umanjena. Ovo, kao i strukturne promjene unutar zemlje, naročito [[urbanizacija]] i povećanje obrazovnih mogućnosti, doprinijelo je osjetnom smanjenju uticaja kralja i poglavica. Nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], u kojem je učestvovalo nekoliko hiljada vojnika iz Basutolanda na strani Saveznika, raste težnja ka nezavisnošću zemlje te dolazi do osnivanja nekoliko pokreta za nezavisnost, poput Nacionalne stranke Basotho (''BNP'') ili Kongresne stranke Basotho (''BCP''). Godine [[1959]] donosi se prvi kolonijalni [[ustav]], koji omogućuje da se u [[1960]] godini, godini krunidbe kralja [[Moshoeshoe II]], raspišu prvi slobodni izbori u zemlji. Na sljedećim izborima [[1965]] godine, s neznatnom prednošću pobjeđuje BNP, koji godinu kasnije ([[1966]]) predvodi Basutoland prema nezavisnosti, pod novim imenom '''Lesoto'''. Kao državno uređenje, odabire se [[ustavna monarhija]], a prvi premijer Lesota postaje predsjednik stranke BNP [[Leabua Jonathan]]. === Od 1966 do danas === Nakon što je [[1970]] godine pobijedila opozicijska stranka BCP po vodstvom [[Ntsu Mokhehle]], premijer Jonathan poništava rezultate izbora, stavlja ustav van snage, proglašava vanredno stanje u zemlji te privremeno protjeruje kralja Moshoeshoe II u egzil. Hapse se i ubijaju članovi opozicijske stranke i njihove porodice, a njihove kuće se uništavaju. Preostali članovi opozicije formiraju vladu u progonstvu, nakon što je donesen privremeni ustav zemlje [[1973]] godine, međutim ta vlada ostaje na margini dešavanja. Vanjskopolitičke napetosti su porasle kada je 1982/83 Južnoafrička Republika (JAR) zaoštrila diplomatski pritisak na Lesoto, pod izgovorom da Lesoto podržava zabranjeni anti-[[apartheid]]ski pokret ''Afrički nacionalni kongres'' (ANC). Vlada bijele manjine u JAR stavlja sankcije Lesotu, čija je privreda jako zavisna od JAR, te pokreće vojne akcije protiv Lesota. Pri jednom napadu vojske JAR [[9. decembar|9. decembra]] [[1982]] ubijeno je preko 40 osoba. Odbijanje premijera Lesota, Jonathana, da uskrati podršku ANC-u i da ih protjera iz države, dovodi do političkih previranja i nemira, koji [[20. januar]]a [[1986]] prerastaju u vojni prevrat kojeg vodi general [[Justin Metsing Lekhanya]]. Ukida se parlament, sve stranke se ukidaju, a na čelo države staje šesteročlani vojni savjet. Kralju Moshoeshoe II se povećavaju izvršne i zakonodavne ovlasti, te on vlada sve do [[1990]] zajedno sa predsjednikom vojnog savjeta generalom Lekhanyaom. Godine 1990, Moshoeshoe se protjeruje u izgnanstvo, a na tron dolazi kralj [[Letsie III]]. Lekhanya-u zamijenjuje Elias Phisoana Ramaema na mjestu predsjednika vojnog savjeta. Nova vlast vodi državu do 1993 kada se priprema novi demokratski ustav i raspisuju slobodni izbori. Prve demokratske izbore pobjeđuje BCP pod vodstvom [[Ntsu Mokhehle]]. Godinu kasnije, augusta [[1994]], kralj Letsie III uz podršku vojske, ponovo raspušta parlament te dio ustava stavlja van snage. No, samo mjesec dana kasnije, pučistička vlada se raspada, a vraća se stara demokratski izabrana vlada. Godine [[1995]], kralj Moshoeshoe II se vraća iz progonstva i ponovno staje na tron. Međutim, gine u jednoj saobraćajnoj nesreći 1996 godine, a njegov sin Letsie II postaje kralj 31. oktobra 1997 godine. Na novim izborima, [[1998]] godine, pobjeđuje novoosnovana stranka ''Kongres Lesota za demokratiju'' (LCD) kojeg vodi [[Beuthuel Pakalitha Mosisili]]. Stranka osvaja 79 od 80 zastupničkih mjesta u parlamentu, što je opozicija osporavala, te su opozicioni pobunjenici poveli krvave borbe, i gotovo cijelu zemlju doveli do potpune stagnacije. Iz straha od eskalacije sukoba, premijer zemlje poziva vojsku JAR i [[Zimbabve]]a da uđu u zemlju kako bi pomogli stabilizaciji stanja. Tek nakon izmjena u izbornim zakonima, stanje se polahko smiruje, a vojska susjednih zemlja napušta zemlju [[2001]] godine. Na izborima [[2002]] godine, ponovno pobjeđuje premijer Mosisili, a većina naroda, kao i opozicija, ga prihvata. Posljednji izbori održani su u martu [[2007]] godine, kada LCD osvaja 61 od 80 mjesta u parlamentu. Najjača opozicijska stranka postala je novoosnovana ''Svebasotanska konvencija'' (''All Basotho Convention'') sa 17 mandata u parlamentu. == Vlada == Ustav Lesota je usvojen [[2. april]]a [[1993]] godine. On je definisao državu kao ustavnu monarhiju, sa dvodomnim parlamentom. Na izborima za parlament mogu glasati svi građani stariji od 18 godina. Također utvrđena je i podjela vlasti, a sudstvo je nezavisno. Ustavom su garantirana i osnovna ljudska prava, pravo na govor, štampu, slobodu okupljanja, vjerske slobode, pravo na privatnost i zaštita privatne imovine. === Izvršna vlast === Premijer Lesota, trenutno [[Tom Thabane]] (od [[8. juni|8. juna]] [[2012.]]), je predsjednik vlade i kabineta, te ima izvršnu vlast u zemlji. Premijer se ne bira direktno na izborima. Po odredbama ustava, predsjednik pobjedničke stranke na izborima automatski dobija mjesto premijera. U periodu od [[1986]] do 1993 dužnost premijera je obavljao predsjedavajući vojnog savjeta, dok je vojna vlada bila na vlasti. Kralj Lesota, trenutno Letsie III od [[7. februar]]a [[1996.]], ima samo određene predstavničke ovlasti, a ustavom mu je zabranjena svaka aktivna uloga u političkim dešavanjima. Monarhija je nasljedna, ali je moguće da savjet plemenskih vođa po tradicionalnim zakonima utvrdi ko će naslijediti umrlog monarha, ali ga može i prijevremeno svrgnuti. === Zakonodavna vlast === Zakonodavnu vlast u Lesotu ima [[parlament]], koji je podijeljen u dva doma. Kao gornji dom djeluje Senat, dok je donji dom nacionalna skupština. Senat se sastoji od 33 člana, od kojih su 22 plemenske vođe u zemlji. Većina članova Senata su potomci kralja Moshoeshoe I i svoje mjesto u Senatu naslijeđuju. Ostalih 11 članova imenuje kralj, po prijedlogu vlade. Trenutni predsjednik Senata je Sempe Lejaha. Glavni zadatak Senata je provjera i revizija prijedloga zakona koje predlaže nacionalna skupština, ali i on može predlagati zakone. Nacionalnu skupštinu, kao donji dom parlamenta, bira narod na općim, slobodnim, tajnim izborima. Mandat članova skupštine traje pet godina. Trenutno ima 120 članova skupštine, od kojih se 80 bira putem većinskih glasova, a 40 putem proporcionalnih glasova. Predsjednik nacionalne skupštine je Ntlhoi Motsamai. === Sudska vlast === [[Sudski sistem]] u Lesotu se zasniva, kao i u JAR, na mješovitoj formi između angloameričkog sistema ''common law'' ([[englesko pravo]]) i [[Rimsko-holandsko pravo|rimsko-holandskog prava]], koji ima korjene u [[Rimsko pravo|rimskom pravu]]. Ustavom je zagarantovana nezavisnost sudstva i odvajanje od politike. Najviša sudska instanca u zemlji je Vrhovni sud, čijeg predsjednika predlaže kralj. Vrhovnom sudu su potčinjeni lokalni sudovi, uglavnom u gradovima, te tradicionalni sudovi, koji najvećim dijelom postoje u seoskim sredinama. == Administrativna podjela == [[Datoteka:Districts of Lesotho.png|desno|300px|Administrativna podjela Lesota]] Lesoto je podjeljen na 10 okruga: {| class="prettytable" |- ! br. ! Okrug ! Glavni grad ! Površina <br />(km²) ! Stanovništvo <br />(stanje: 2001) |- | align="left" |1 || [[Berea (okrug)|Berea]] || [[Teyateyaneng]] || 2.222 || 300.557 |- | align="left" |2 || [[Butha-Buthe (okrug)|Butha-Buthe]] || [[Butha-Buthe]] || 1.767 || 126.948 |- | align="left" |3 || [[Leribe (okrug)|Leribe]] || [[Hlotse]] || 2.828 || 362.339 |- | align="left" |4 || [[Mafeteng (okrug)|Mafeteng]] || [[Mafeteng]] || 2.119 || 238.946 |- | align="left" |5 || [[Maseru (okrug)|Maseru]] || [[Maseru]] || 4.279 || 477.599 |- | align="left" |6 || [[Mohale's Hoek (okrug)|Mohales Hoek]] || [[Mohale's Hoek]] || 3.530 || 206.842 |- | align="left" |7 || [[Mokhotlong (okrug)|Mokhotlong]] || [[Mokhotlong]] || 4.075 || 89.705 |- | align="left" |8 || [[Qacha's Nek (okrug)|Qacha's Nek]] || [[Qacha's Nek]] || 2.349 || 80.323 |- | align="left" |9 || [[Quthing (okrug)|Quthing]] || [[Quthing]] || 2.916 || 140.641 |- | align="left" |10 || [[Thaba-Tseka (okrug)|Thaba-Tseka]] || [[Thaba-Tseka]] || 4.270 || 133.680 |- |} Ubjedljivo najveća [[anglomeracija]] u Lesotu je Maseru, sa oko 316.155 stanovnika (stanje: 1. januar 2005). Tu je koncentrirano oko 13% ukupnog stanovništva zemlje. Tačan broj stanovništva nije moguće precizno izračunati, jer postoje brojna privremena naselja nomada, koji se često sele. {| class="prettytable" |- ! Rang ! Grad ! Stanovništvo<br />(2005) ! Okrug |---- || 1. || Maseru|| 218.355 || Maseru |----- || 2. || Teyateyaneng || 75.115 || Berea |----- || 3. || Mafeteng || 57.059 || Mafeteng |----- || 4. || Hlotse || 47.675 || Leribe |----- || 5. || Mohale's Hoek || 40.514 || Mohale's Hoek |} == Privreda == [[Datoteka:Katse_Dam,Lesotho,Africa.jpg|mini|Brana Katse]] [[Datoteka:Malealea.jpg|mini|Selo Malealea na zapadu Lesota]] [[Datoteka:10_maloti_lesotho.jpg|mini|Novčanica od 10 maloti]] Lesoto spada u najsiromašnije države svijeta, mjereno po dohotku po glavi stanovnika. Po podacima iz 2003 godine, u Lesotu je živjelo oko 43% stanovništva ispod praga siromaštva, odnosno stanovnika koji preživljavaju sa manje od 1 [[američki dolar|američkog dolara]] dnevno. Oko 60% stanovništva je direktno zaposleno u poljoprivredi, u okviru koje se stvaraju dvije trećine ukupnog nacionalnog dohotka. Većina stanovništva proizvodi u okvirima tzv. supsistencijalne privrede, odnosno da gotovo sve robe proizvode za svoje potrebe, a neki rade i u rudnicima u susjednoj Južnoafričkoj Republici. Međutim, nakon što je u JAR ukinut aparheid, potražnja za radnicima iz Lesota u tamošnjim rudnicima je dosta manja. Sve do 1998 godine i političkih nemira u zemlji, privreda Lesota je polahko i stalno rasla. Nakon izbijanja sukoba nakon izbora 1998 godine, gotovo 80% infrastrukture u Maseru i drugim većim gradovima je uništeno. Ovo je imalo katastrofalne posljedice na daljnji rast i razvoj privrede. U sljedećih nekoliko godina, snažno je porastao deficit državnog budžeta, a dotadašnji rast privrede se nije mogao nastaviti. U toku 2005 godine, privreda Lesota porasla je za oko 2%. Lesoto je, zajedno [[Svazi]]jem, [[Namibija|Namibijom]], [[Bocvana|Bocvanom]] i Južnoafričkom Republikom, nalazi u zajedničkoj monetarnoj uniji, takozvanom ''Monetarnom području randa'' (Rand je valuta JAR), u kojoj je [[rand]] vodeća valuta. Lesotanska valuta, ''[[Loti]]'' (množina: ''Maloti''), koja je u opticaju od 1980 godine, vezana je za rand sa nepromjenjivim kursom 1:1. [[Inflacija|Stopa inflacije]] u Lesotu 2005 godine iznosila je 4,7%. Lesoto je član Južnoafričke carinske unije (''Southern African Customs Union'' (SACU)) zajedno sa Svazijem, Namibijom, Bocvanom i JAR, što, pored monetarne unije, sačinjava zajedničko tržište južne Afrike. === Vanjska trgovina === Zbog svog geografskog položaja, Lesoto najvećim dijelom trguje sa susjednim zemljama. Gotovo 90% ukupne vanjske trgovine otpada na Južnoafričku Republiku, dok 7% otpada na [[Azija|azijske zemlje]]. Najviše se uvoze prehrambene namirnice, građevinski materijal, vozila, mašine i [[lijek]]ovi. Najvažniji izvozni artikli su odjeća, obuća, vozila, [[pamuk]], angora vuna i životinje. Izvozi se u zemlje SACU (53,9%) i zemlje Sjeverne Amerike (45,6%). Zbog stalnog trgovačkog deficita, do 2000 godine, ukupni vanjski dug Lesota narastao je do 720 miliona US$. Zbog siromaštva zemlje, Lesoto prima i veliku međunarodnu pomoć od raznih međunarodnih organizacija, poput [[Svjetska banka|Svjetske banke]], ali i Evropske Unije i SAD-a. U 2000 godini, ukupna pomoć za razvoj zemlje iznosila je 41,5 miliona [[Američki dolar|US dolara]]. == Stanovništvo == [[Datoteka:Lesotho-demography.png|mini|Rast stanovništva Lesota u periodu 1961-2003]] Kraljevina Lesoto je jedna od malobrojnih afričkih država koja ima relativno homogen sastav stanovništva, sa zajedničkom kulturom, identitetom i tradicijom. Gotovo 99% cjelokupnog stanovništva pripada južnom [[bantu]] narodu - [[Basoto]]<ref>{{Cite web |url=http://www.world66.com/africa/lesotho/people |title=Lesotho people |access-date=19. 5. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140426201820/http://www.world66.com/africa/lesotho/people |archive-date=26. 4. 2014 |url-status=dead }}</ref><ref name="Factbook"/>, koji je ujedinjen pod vlašću kralja Moshoeshoe I. Od malobrojnih manjina u Lesotu žive grupe Zulua, Xhosa, Evropljana i Azijata. Zbog geografskih osobina zemlje, stanovništvo u Lesotu je dosta neravnomjerno raspoređeno. Oko 70% stanovništva živi u nižem zapadnom dijelu zemlje, uglavnom u riječnim dolinama, gdje se također nalaze i najplodnija područja. Po starosnoj strukturi, udio stanovništva preko 60 godina u 2008 godini iznosio je oko 5%, dok je oko 39% ukupnog stanovništva bilo ispod 15 godina. Prosječan broj djece koja rodi jedna žena u Lesotu je 3,5, a stopa smrtnosti dojenčadi iznosi 9,1 promil, dok stopa smrtnosti trudnica pri porodu iznosi 960 na 100.000 poroda. Stopa nepismenosti u zemlji iznosi 15%. Stopa [[nezaposlenost]]i stanovništva iznosi oko 45%, što je među najvišim u svijetu. Ona se povećala u periodu nakon što je ukinut [[apartheid]] u Južnoafričkoj Republici, jer su mnogi građani Lesota radili u rudnicima u Južnoafričkoj Republici, a nakon zatvaranja rudnika, bili su primorani da se vrate u domovinu. Danas još oko 30% stanovništva radi u JAR, dok se ostatak, gotovo isključivo, bavi [[poljoprivreda|poljoprivredom]]. === Obrazovanje === Procjenjuje se da je stopa nepismenosti u Lesotu 2005 godine iznosila oko 15%, stopa pismenosti kod muškaraca iznosi 74%, dok kod žena iznosi 94%<ref>{{Cite web |url=http://earthtrends.wri.org/text/population-health/country-profile-105.html |title=Lesotho, Population, Health and Human Well-being |access-date=25. 5. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081110231047/http://earthtrends.wri.org/text/population-health/country-profile-105.html |archive-date=10. 11. 2008 |url-status=dead }}</ref>. Ukupni izdaci za obrazovanje koji se izdvajaju iz državnog [[budžet]]a iznose 18%, a ostale izdatke za obrazovanje snose razne crkvene institucije. Pohađanje osnovne škole je obavezno za svu djecu, a od 2000 godine je i besplatno. Međutim, samo 89% djevojčica i 83% dječaka pohađa školu, a samo 27% djevojčica i 18% dječaka nastavi školovanje nakon 7. razreda. Srednja škola se plaća, a u njoj su obavezne školske uniforme i knjige, koje sami učenici nabavljaju. Nakon 12. razreda, učenici polažu završni ispit (maturu) do kojeg dođe veoma mali broj učenika. Ovakav obrazovni sistem uveden je 1971 godine. Lesoto ima jedan univerzitet - ''National University of Lesotho'' (Nacionalni univerzitet Lesota) koji se nalazi u gradu [[Roma (Lesoto)|Roma]], oko 35&nbsp;km udaljenom od glavnog grada. [[Univerzitet]] ima osam fakulteta i oko 7000 studenata. Prvobitno je osnovan 1945 godine kao Koledž Pape Pia XII (''Pius XII College''). a kasnije ga je preuzela država. Pored zvaničnog [[obrazovni sistem|obrazovnog sistema]], koji je dosta sličan britanskom, postoje i brojne tradicionalne škole, koje se održavaju tokom školskih raspusta, a tamo se uče neke praktične vještine kao i stare afričke tradicije. == Kultura == === Jezici i religija === Zvanični jezici Lesota su [[sesotho]] (južni Sotho) i engleski jezik. [[Engleski jezik]] je uveden kao službeni uglavnom tokom vremena [[Velika Britanija|britanskog]] protektorata, a maternji jezik oko 99% stanovništva je sesotho. Ostalih 1% stanovništva govori svoje maternje jezike, poput [[isiZulu]] i [[isiXhosa]]. Oko 90% ukupnog stanovništva su [[kršćanstvo|kršćani]]<ref name="state">''[http://www.state.gov/g/drl/rls/irf/2007/90104.htm International Religious Freedom Report 2007: Lesotho]'', United States Bureau of Democracy, Human Rights and Labor (2007).</ref>, od kojih je oko 45% [[katoličanstvo|katolika]], 26% protestanata (najvećim dijelom pripadnika [[Lesotanska evangelička crkva|Lesotanske evangeličke crkve]] i anglikanaca) te pripadnika manjih, lokalnih sekti. Ostalo stanovništvo su pripadnici raznih afričkih domorodačkih religija (10% ukupnog stanovništva) te nekolicina [[musliman]]a i [[hinduizam|hidusa]]. Ustavom zemlje garantovana su sva vjerska prava građana, a i u svakodnevnom životu vjerska tolerancija je na visokom nivou.<ref name="state" /> === Književnost === Jedan od poznatih književnika iz Lesota je [[Thomas Mofolo]] (1876-1948), sa svojim romanom [[Chaka]], koji vrijedi za najznačajnije djelo koje je napisano na sesotho jeziku. === Filatelija === {{Glavni|Filatelija u Lesotu}} [[Datoteka:Stamp Basutoland 1933 3p.jpg|thumb|100px|desno|Marka iz prve serije poštanskih markka u Lesotu 1933. godine]] Prve marke u Lesotu (tada Basutoland) su bile redovne marke izdane 1. decembra 1933. godine u formi seta od deset markica istog dizajna na kojima su bile slike [[George V, kralj Ujedinjenog Kraljevstva|kralja Georga V]] i nilskog krokodila te planinama u pozadini. Serija je bila sa [[Nominalna vrijednost|nominalnim vrijednostima]] od ½ penija, 1p, 2p, 3p, 4p, 6p, 1 šilinga (Sh), 2 Sh 6p, 5 Sh i 10 Sh. Prva marka bila je žuto-zelene boje. Prva poštanska marka u nezavisnom Lesotu izašla je 4. oktobra 1966. godine, povodom proglašenja nezavisnosti. Marka je bila nominalne vrijednosti od 2½ centa, bila je sa likom kralja [[Moshoeshoe I]] i [[Moshoeshoe II]]. U seriji su izašle četiri marke sa vrijednostima od 2½c, %c, 10c i 20c.<ref>MICHEL Afrika Katalog 1993 (A-L), Übersee Band 3:'' Schwanberg Verlag GmbH - München, Njemačka {{ISBN|3-87858-740-6}}</ref> {{raščistiti}} == Zdravlje == Kao i u drugim državama u južnoj Africi, jedan od najvećih demografskih problema je [[sida]]. Procjenjuje se da je [[2003]] godine bilo oko 29% stanovništva zaraženo virusom [[HIV]]-a. To je, poslije [[Bocvana|Bocvane]] i [[Svazi]]ja, treća najviša stopa zaraženosti HIV-om na svijetu. Apsolutni broj zaraženih u 2003 godini iznosio je oko 300 hiljada, dok je približno 18 hiljada stanovnika umrlo od te bolesti u toku [[2007]] godine.<ref>[http://www.avert.org/aids-lesotho.htm HIV and AIDS in Lesotho]</ref> Zbog izrazito velike smrtnosti od side, [[Prirodni priraštaj|stopa prirodnog priraštaja]] u proteklim godinama je bila veoma niska, tako da je u [[2006]] godini iznosila samo oko 0,13%<ref name="Factbook">{{Cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/lt.html |title=CIA World Factbook |access-date=12. 5. 2009 |archive-date=12. 6. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070612204352/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/lt.html |url-status=dead }}</ref>, a ako se ovaj trend nastavi i u bližoj budućnosti, mogla bi biti i negativna. Osim toga, veoma brzo opada i očekivana prosječna starost stanovništva, koja je po zdravstvenim izvještajima UN-a u [[2000]] godini iznosila 52 godine, opala je u [[2006]] godini na 42,6 godina (42,9 godina za muškarce i 42,3 godine za žene). Zanimljivo je primijetiti da je očekivana starost za žene u Lesotu niža od muškaraca, što je slučaj još samo u [[Niger]]u i [[Afganistan]]u. To se može objasniti i činjenicom da je u zemljama južne Afrike mnogo veći broj žena zaraženo virusom HIV-a od muškaraca, dok je u zemljama [[Evropa|Evrope]] obrnuto. == Praznici == U Lesotu se slave sljedeći državni praznici {| class="prettytable" width=90% |- ! width=16% | Datum ! width=25% | Bosanski jezik ! width=20% | Engleski jezik ! Napomene |----------- | 1. januar | [[Nova Godina]] | New Year's Day | &nbsp; |----------- | 11. mart | Dan Moshoeshoea | Moshoeshoe’s Day | Dan smrti osnivača države, poglavice [[Moshoeshoe I.]] |----------- | mart ili april | [[Veliki Petak]] und [[Uskršnji podnedjeljak]] | &nbsp; | [[Uskrs]] |----------- | 1. maj | Praznik rada | | &nbsp; |----------- | 25. maj | Dan heroja | Heroes’ Day | Spomen na učesnike svjetskih ratova iz Lesota |----------- | 17. juli | Rođendan kralja [[Letsie III|Letsieja III]]. | | |----------- | 4. oktobar | Dan nezavisnosti | Independence Day | |----------- | 25.i 26. december | [[Božić]] | | &nbsp; |} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commons|Lesotho}} {{Commonscat|Lesotho}} {{wikiatlas|Lesotho}} * {{službeni sajt|http://www.lesotho.gov.ls}} Vlade Lesota * {{CIA World Factbook link|lt|Lesoto}} * [http://www.bbc.co.uk/news/world-africa-13728324 Lesoto] na [[BBC|BBC News]] * [http://www.ifs.du.edu/ifs/frm_CountryProfile.aspx?Country=LS Lesoto] na "International Futures" {{Države Afrike}} {{Afrička unija}} {{Commonwealth}} [[Kategorija:Lesoto|*]] [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1966.]] [[Kategorija:Države engleskog govornog područja]] [[Kategorija:Kontinentalne države]] [[Kategorija:Države članice Afričke unije]] [[Kategorija:Države članice Ujedinjenih nacija]] 6xzwc2vqhf73hfo5nva1d7n6touyzmr 0 13724 3837796 3830285 2026-04-28T13:50:11Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3837796 wikitext text/x-wiki '''Jugonostalgija''' je pojam nastao sjedinjavanjem riječi '''Jugoslavija '''i '''nostalgija''', a označava društveni fenomen u zemljama nastalim raspadom bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. Sociološki je pojam novijeg datuma i označava prvenstveno stav koji idealizira ukupnu ekonomsku, kulturnu i sigurnosnu situaciju u socijalističkoj [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] u vremenu od [[1945]]. do [[1991]]. Pojam se prvi put pojavio po raspadu zemlje, početkom [[1990te|1990ih]] godina. Iako njeni [[Antropologija|antropološki]] i [[Sociologija|sociološki]] aspekti nisu jasno prepoznati, naziv i odgovarajući epitet "jugonostalgičar" obično koriste ljudi sa područja bivše Jugoslavije na dva različita načina: kao pozitivni lični opis ili kao derogirajuću (pogrdnu) etiketu. == Jugonostalgija u pozitivnom smislu == [[Datoteka:Junos1.JPG|thumb|250px|lijevo|Neki od predmeta sa likom Josipa Broza Tita u njegovom rodnom mjestu Kumrovec, Hrvatska, 2012. godine.]] Kao posljedica većega broja društvenih promjena, koje su zadesile [[Jugoistočna Evropa|jugoistok Evrope]], jugonostalgija je u porastu na područjima bivše Jugoslavije. To se posebno odnosi na pojedince ili manje grupe, koji su proveli najveći dio svog života u SFRJ, te ga kao takvog smatraju pozitivnim i sretnim u odnosu na vrijeme rata i ekonomske nesigurnosti, koje je došlo poslije [[1991]]. Neki od primjera jugonostalgičarskog ponašanja su: proslave [[Josip Broz Tito|Titovog]] rođendana i [[Dan mladosti|Dana mladosti]] [[25. maj]]a, posjete [[Titova rodna kuća (Kumrovec)|Titovoj rodnoj kući]] u [[Kumrovec|Kumrovcu]] ili [[Kuća cvijeća|Kući cvijeća]] u [[Beograd|Beogardu]], osnivanje [[Društvo "Josip Broz Tito"|Društava "Josip Broz Tito]]", koji njeguju uspomenu na jugoslavenskog maršala, te njegovo vođstvo tokom [[Narodnooslobodilački rat|Narodnooslobodilačkog rata]] i ostvarenih tekovina antifašističke Revolucije. [[Datoteka:Yugoslavian flag in Mostar.jpg|thumb|200px|desno|Jugoslavenska zastava na ulici u Mostaru, 2009. godine.]] Iako uključuje žudnju za ekonomskom sigurnošću koju je nudilo socijalistički sistem, jugonostalgija također uključuje i sentimentalnu vezu sa: osećajem solidarnosti, [[Multikulturalizam|multikulturalizmom]], [[Internacionalizam|internacionalizmom]] i [[Pokret nesvrstanih|nesvrstanosti]] u odnosu na [[NATO]] i [[Varšavski pakt]]. Jugonostalgija je društveni fenomen, koji je danas posebno izražen u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], ali i u susjednim zemljama regiona, bivšim republikama [[Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]]: [[Slovenija|Sloveniji]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Srbija|Srbiji]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i [[Makedonija|Makedoniji]], koje su za Titove vladavine doživjeli kako opći ekonomski procvat, tako i kulturnu emancipaciju. Jugonostalgičari posebno ukazuju na: [[provincijalizam]] (oblik [[Parohijalizam|parohijalizma]]), ekstremne oblike [[Nacionalizam|nacionalističkog]] [[Šovinizam|šovinizma]] ([[džingoizam]]), [[Korupcija|korupciju]] u [[Politika|politici]] i poslu, nestajanje socijalne sigurnosti, ekonomsku krizu, nejednakosti u prihodima, povećanu stopa [[kriminal]]a, kao i opšta neslaganja u upravnim i drugim državnim institucijama u novonastalim državama nakon raspada Jugoslavije. Današnji jugonostalgičari su ljudi koji su, ili su im roditelji, bili vezani za domovinu Jugoslaviju. Iako je tadašnja država bila dosta razvijenija i uređenija u odnosu na današnje članice,{{Izvor}} vlada mišljenje da riječi hvale dolaze iz razloga što je većina stanovništva preživjela svoju mladost u Jugoslaviji. == Jugonostalgija u negativnom smislu == U negativnom smislu, epitet jugonostalgičar koriste pristalice novih režima nastalih nakon [[Raspad SFRJ|raspada Jugoslavije]] kako bi predstavili svoje kritičare kao [[Anahronizam|anahroničare]], nerealistične, [[Patriotizam|nepatriotske]] i potencijalne izdajnike. Naročito tokom i nakon jugoslavenskih ratova, ovaj pridjev su koristili državni zvaničnici i mediji nekih zemalja nasljednica Jugoslavije da odbiju kritike i diskredituju političke rasprave o rezultatima njihove vladavine. Najvjerovatnije da je namjena termina jugonostalgija izvorno usredsređena upravo u tu svrhu, koji se pojavio kao politički motivisana pežorativna (pogrdna) etiketa u medijima pod kontrolom vlade, kao na primjer u Hrvatskoj ubrzo nakon raspada SFRJ. == Josip Broz Tito == {{Glavni|Josip Broz Tito}} [[Datoteka:Titov spomenik.jpg|left|thumb|upright=0.9|Titov spomenik u rodnom Kumrovecu.]] Još idealističniji aspekti jugoslavenske prošlosti posebno su povezani s Titom, harizmatičnim vođom Jugoslavije, o kome mnogi u državama sljedbenicama još uvijek imaju pozitivno mišljenje.{{Izvor}} Majice sa likom Tita mogu se naći na mnogim prodajnim mjestima širom država bivše Jugoslavije. Izvan Beograda nalazi se muzej i kompleks mauzoleja, koji vlada Srbije zadržava po cijeni od preko 400.000 [[Euro|eura]] godišnje. Ova vrsta troškova na kompleksu koji je posvećen historiji Jugoslavije iz [[20. vijek]]a i njenom vođi pokazuje da, uprkos tendencijama ka nacionalizmu, ipak značajan dio stanovništva i političke klase imaju svijest i pozitivnu sliku o jugoslavenskoj prošlosti. Osim što je povezan sa jugoslavenskim zlatnim dobom, Tito je bio i partizanski vođa tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Organizacija koja zastupa bivše partizane podnijela je peticiju srpskoj vladi da obnovi statuu Josipa Broza Tita na svom nekadašnjem mjestu na središnjem trgu u [[Užice|Užicu]], jednom od osam gradova koji su nosili Titovo ime za vrijeme Jugoslavije. Svakog 25. maja hiljade ljudi okupi se kod njegovog groba u Beogradu. Napolju stariji Srbijanci pjevaju komunističke pjesme i ode Titu. U unutrašnjosti njegovog mauzoleja, procesija ožalošćenih se poklanja ispred njegovog groba i ostavlja cvijeće. Sve češće, mladi ljudi koji nikad nisu živjeli pod Titovom ujedinjenom Jugoslavijom, ali su pretrpjeli ratne i ekonomske probleme u godinama nakon raspada Jugoslavije, također se osvrću na jugoslavensku prošlost. Za njih jugonostalgija je ne samo Tito, nego i privredna stabilnost i mir za sve narode bivše Jugoslavije. Neke od mnogih stvari na koje ukazuju jugonostalgičari jeste i to da je Tito istovremeno uspješno održavao nezavisnost Jugoslavije u odnosima sa [[Kapitalizam|kapitalističkim]] Zapadom i komunističkim istočnim blokom. Bio je jedini komunistički vođa koji se usudio da se suprotstavi Staljinu. Prihvatio je američku ekonomsku pomoć, ali istovremeno odbijajući da poklekne pod pritiskom Zapada. Ovakvim mudrim vođenjem politike obezbijedio je za svoju zemlju, Socijalisticku Federativnu Republiku Jugoslaviju, istaknuto mjesto na svjetskoj sceni. Na njegovoj sahrani u maju 1980. okupila su se 122 vodeća svjetska državnika da oda posljednju počast komunisti i bivšem gerilskom borcu. == Jugoslavenstvo nakon Jugoslavije == Raspadom Jugoslavije ideja jugoslavenstva izgubila je popularnost. [[Srbija]] i [[Crna Gora]] su od aprila 1992. do februara 2003. nastavile južnoslavensku uniju kao [[Savezna republika Jugoslavija|Savezna Republika Jugoslavija]], a zatim su preimenovale zemlju sa pojedinačnim imenima saveznih republika - [[Srbija i Crna Gora]]. Broj samoproglašenih [[Jugoslaveni|Jugoslavena]] (u etničkom smislu) u regionu dostigao je najnižu brojku nakon raspada Jugoslavije. Glavni jezik bivše države, [[Srpskohrvatski jezik]], više nije zvanični jezik bilo koje republike iz bivše države. Objavljeno je malo radova o jeziku, a više ne postoji tijelo za njegovu standardizaciju. Ime [[internet]] domena ".yu", koja je bila popularna među jugonostalgičnim sajtovima, a ukinuta je 2010. godine. Popularnost jugonostalgije je u porastu u bivšim jugoslavenskim državama. U [[Vojvodina|Vojvodini]] (sjevernoj pokrajini Srbije) jedan čovjek je osnovao ''Jugoland'', mjesto posvećeno Titu i Jugoslaviji. Građani iz bivše Jugoslavije su čak iz udaljenih krajeva dolazili da proslavljaju život Tita i zemlje Jugoslavije. U Hrvatskoj je udruženje Savez Jugoslavena osnovano 2010. godine u Zagrebu, sa ciljem ujedinjenja jugoslavenskih Hrvata, bez obzira na religiju, pol, političke i druge stavove. Njihov glavni cilj je zvanično priznanje jugoslavenskog naroda u svakoj jugoslavenskoj državi nasljednici: Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Makedoniji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Druga organizacija koja zastupa jugoslavenstvo je udruženje "Naša Jugoslavija" osnovano 30. jula 2009. sa sjedištem u [[Pula|Puli]], koje je zvanično registrovana organizacija u Hrvatskoj. Udruženje ima većinu članova u gradovima [[Rijeka]], Zagreb i Pula. Njihov glavni cilj je stabilizacija odnosa između jugoslavenskih država nasljednica. Aktivna je i u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], međutim, zvanična prijava ovog udrużenja je odbijena od strane državnih organa Bosne i Hercegovine. Vjerovatno najpoznatija jugoslovenska organizacija u Crnoj Gori je generalni konzul SFRJ sa sjedištem u primorskom gradu [[Tivat|Tivtu]]. Prije popisa stanovništva 2011. godine, Marko Perković je kao predsjednik te organizacije, pozvao Jugoslavene Crne Gore da slobodno proglase svoj jugoslavenski identitet na predstojećem popisu stanovništva. == Jugonostalgija u kulturi == Generacija savremenih umjetnika, svojim praksama iskazuju politički stav i aktualnu političko-društvenu angažiranost, koji se, manje u Zagrebu a više u Beogradu, izražavaju u obliku Jugoslavije/jugonostalgije kao narativa prisutnog u savremenoj umjetnosti. Unatoč nastojanjima službenih postjugoslavenskih državnih narativa o brisanju tragova bivše savezne republike, sve je više izložbi i umjetničkih djela koja tematiziraju bivšu državu. Prema riječima prof. [[Zoran Milutinović|Zorana Milutinovića]]: {{Citat|Tokom čitavog [[20. stoljeće|20. stoljeća]], od stvaranja [[Prva Jugoslavija|prve Jugoslavije]], uspješno je kreiran zajednički kulturni prostor. Jugoslavija je uspjela da kreira supra-nacionalni, zajednički kulturni sloj u kome su svi Jugoslaveni imali učešća. Zajedničko kulturno naslijeđe je ostalo kao „fil rouge“ ([[Bosanski jezik|bos.]] crvena linija) jugoslavenskog identiteta.}} Među razlozima jugonostalgije su i međunarodni interes za obnovu i izlaganje kulture i umjetnosti druge polovine 20. vijeka kako na zapadu tako i na istoku Evrope, kliše sjećanja na dobra stara vremena. Među posjetiocima jugonostalgičnih manifestacija primjetno je prisustvo svih generacija, ali upravo mladima izložbe, knjige i filmovi pomažu da razbiju stereotipe o "mračnom dobu komunizma." Sociolog kulture dr. Ratko Božović smatra da je jugonostalgija u kulturi pogrešno pročitana. {{Citat|Stvara se privid da se vraćamo jugonostalgičnosti, a vraćamo se onom što je kulturi najprirodnije, da komuniciramo sa drugima, da se upoređujemo sa drugima.}} Radovi u savremenoj umjetnosti na temu Jugoslavije i jugonostalgije mogu se podijeliti na one koji spadaju u sferu „institucionalnog ili institucionaliziranog“ sjećanja. Tu podrazumijevamo skupne izložbe na kojima uz historičare umjetnosti rade i historičari kao što su izložbe: Socijalizam i modernost (MSU, Zagreb, 2011./2012.), Refleksije vremena (Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 2012./2013.), Jugoslavija: od početka do kraja (MIJ, Beograd, 2012./2013.), Živeo Život (više lokacija, Beograd, 2013./2014.). Tu je i niz radova pojedinačnih autora čiji iskazi svjedoče o osobnom i intimnom odnosu s prošlošću: filmovi [[Cinema Komunisto (film)|Cinema Komunisto]], (Srbija, 2010.) i "''Jugoslavija, kako je ideologija pokretala naše kolektivno tijelo''" (u koprodukciji Srbija/Francuska/Njemačka, 2013.). Tu spada i serija skulptura "''NEO N.O.B''" (Hrvatska, 2012.). == Također pogledajte == * [[Jugoslaveni]] * [[Jugoslavija (višeznačnica)]] * [[Titoizam]] == Literatura == * Breda Luthar; Maruša Pušnik (2010). Remembering Utopia: The Culture of Everyday Life in Socialist Yugoslavia. New Academia Publishing, LLC. {{ISBN|978-0-9844062-3-4}}. * Petrungaro Stefano (2009), Jugostalgia. Ripensamenti al cospetto della Jugoslavia defunta, in Rolf Petri (ed.), Nostalgia. Memoria e passaggi tra le sponde dell’Adriatico. Edizioni di Storia e Letteratura, Rome, pp.&nbsp;255–274. {{ISBN|9788863721133}}. * Velikonja Mitja (2009), Titostalgija: študija nostalgije po Josipu Brozu, Mirovni inštitut, Ljubljana. ISBN/EAN: 9789616455534 * Trovesi, Andrea (2006), L'enciclopedia della Jugonostalgija. In Banchelli, Eva: Taste the East: Linguaggi e forme dell'Ostalgie, Sestante Edizioni, Bergamo. {{ISBN|88-87445-92-3}}. * Djokić, Dejan (2003). Yugoslavism: Histories of a Failed Idea, 1918-1992. C. Hurst & Co. Publishers. {{ISBN|978-1-85065-663-0}}. == Vanjski linkovi == * [https://www.nytimes.com/2008/01/30/world/europe/30yugo.html?_r=0/ Oh, Yugoslavia! How They Long for Your Firm Embrace na nytimes.com] * [https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/u-zagrebu-osnovan-savez-jugoslavena/2237396/ U Zagrebu osnovan Savez Jugoslavena na jutarnji.hr] * [https://danubeonthames.wordpress.com/serbia/summer-school-2015/yugo-nostalgia/ Jugonostalgija na danubeonthames.wordpress.com] * [https://www.pri.org/stories/2015-06-02/when-we-were-yugoslavs-rise-yugonostalgia/ When we were Yugoslavs: The rise of Yugonostalgia, na pri.org] * [https://www.opendemocracy.net/heather-mcrobie-anes-makul/yugoslavs-in-twenty-first-century-%e2%80%98erased%e2%80%99-people/ Yugoslavs in the twenty-first century: ‘erased’ people na opendemocracy.net] * [https://web.archive.org/web/20171207133312/http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/7417328.stm Ex-Yugoslavs pine for unity and dignity na news.bbc.co.uk] * [https://vesti-online.com/Vesti/Ex-YU/70339/Nasa-Jugoslavija-siri-se-Hrvatskom/ "Naša Jugoslavija" širi se Hrvatskom na vesti-online.com] * [https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=1087&yyyy=2013&mm=06&dd=24&nav_id=725846/ Koliko je jaka jugonostalgija? na b92.net] * [http://www.academia.edu/7861705/Jugonostalgija_Jugoslavija_kao_metaprostor_u_suvremenim_umjetni%C4%8Dkim_praksama/ Jugonostalgija: Jugoslavija kao metaprostor u suvremenim umjetničkim praksama, na academia.edu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210222024538/https://www.academia.edu/7861705/Jugonostalgija_Jugoslavija_kao_metaprostor_u_suvremenim_umjetni%C4%8Dkim_praksama |date=22. 2. 2021 }} [[Kategorija:Kultura]] [[Kategorija:Jugoslavenska kultura]] [[Kategorija:Panslavizam]] q9eej64hwgo5i3o4mr22ccs30vf1rfx 0 15039 3837882 3830884 2026-04-28T20:55:24Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3837882 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Klinička psihologija''' je disciplina unutar [[primijenjena psihologija|primijenjene psihologije]], koja se bavi evaluacijom individualnih sposobnosti i crta ličnosti, s naročitim naglaskom na [[patološka reakcija|patološke reakcije]], odnosno ponašanje koje se smatra [[aberantna|aberantnim]], ili je posljedica neke [[bolest]]i. Smatra se da je apliciranje postignuća iz oblasti psihologije praktično započelo na Univerzitetu Pennsylvania 1896. Tada je Univerzitet vodio kliniku na čije čelo je postavio [[Lightner Witmer|Lightner Witmera.]] U svom radu klinički psiholozi se koriste velikim brojem tehnika, u prvom redu kliničkim intervjuom, te psihološkim testovima sposobnosti i upitnicima ličnosti. Klinička psihologija je najsličnija [[psihijatrija|psihijatriji]] (koja je jedna od brojnih grana [[medicina|medicine]]), jer se bavi psihološkim bolestima promatranim s biološkog aspekta. Danas je klinička psihologija veoma aktuelna jer obuhvata [[psihoterapija|psihoterapiju]] i rehabilitaciju, koje su veoma bitne za liječenje tzv. modernih bolesti (liječenje od stresa, razne ovisnosti, poremećaji u prehrani - [[anoreksija]], [[bulimija]] i sl.) == Također pogledajte == *[[Psihologija]] == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Clinical psychologists}} * [http://testovi.50webs.com Testovi ličnosti online]{{Mrtav link}} {{Psihologija}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Klinička psihologija| ]] [[Kategorija:Nauke o ponašanju]] [[Kategorija:Zanimanja u zdravstvu]] khjevexbhoqre7akovqyeeu7sbe8vso 0 15984 3837961 3835717 2026-04-29T06:36:06Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3837961 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''LDAP''' ('''L'''ightweight '''D'''irectory '''A'''ccess '''P'''rotocol) je komunikacijski protokol za dodavanje i modifikaciju podataka unutar adresacione baze podataka. Ovaj protokol koristi [[TCP/IP]]. Imenik je u LDAPu datoteka ili grupa podataka koji su organizovani slično kao telefonski imenik, koji sadrže podatke o korisnicima, datotekama i aplikacijama, kao i njihove sigurnosne postavke. Zadnja verzija LDAPa je s brojem 3. Opis protokola je sadržan u IETF RFC 4510. == Vanjski linkovi == *[https://web.archive.org/web/20181111133602/http://www.devshed.com/c/a/Administration/Understanding-LDAP-part-1/ Devshed.com], Understanding LDAP, A simple, light introductory tutorial for LDAP. *[http://www.skills-1st.co.uk/papers/ldap-schema-design-feb-2005/index.html Skills-1st.co.uk], LDAP schema design *[http://capitalhead.com/articles/troubleshooting-ldap-ssl-connection-issues-between-microsoft-ilmmiis--novell-edirectory-873.aspx Capitalhead.com], Troubleshooting LDAP SSL connection issues between Microsoft ILM/MIIS & Novell eDirectory 8.7.3 *[https://web.archive.org/web/20080713040421/http://www.prasannatech.com/ldapdesign.html Prasannatech.com], LDAP schema design - A Case Study * [http://www.ldapguru.info LDAP esoterica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180809230302/http://ldapguru.info/ |date=9. 8. 2018 }}, Deep-dive LDAP esoterica [[Kategorija:Internetski protokoli]] l5p6oiiwgyora7wsv33av7yoskwoy5k 0 16038 3837814 3835986 2026-04-28T14:23:33Z KWiki 9400 /* Vanjski linkovi */ 3837814 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | naziv = München | slika = Minhen.jpg | veličina_slike = | slika_alt = | tekst = | originalni_naslov = Munich | režija = [[Steven Spielberg]] | producent = {{plainlist| * [[Kathleen Kennedy]] * [[Barry Mendel]] * Steven Spielberg * [[Colin Wilson]] }} | scenarist = {{plainlist| * [[Tony Kushner]] * [[Eric Roth]] }} | narator = | uloge = {{plainlist| * [[Eric Bana]] * [[Daniel Craig]] * [[Ciarán Hinds]] * [[Mathieu Kassovitz]] }} | muzika = [[John Williams]] | kinematografija = | žanr = {{plainlist| * [[Drama]] * [[Triler]] }} | montaža = | studio = | distributer = {{plainlist| * [[Universal Pictures]] * [[Dreamworks Pictures]] }} | datum = 2005. | trajanje = 164 minute | zemlja = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | jezik = [[Engleski jezik|Engleski]] | budžet = | zarada = | prethodnik = | nasljednik = }} '''Minhen''' je historijski dramski film snimljen 2005. godine, koji je producirao i režirao [[Steven Spielberg]] a scenarij su napisali [[Tony Kushner]] i [[Eric Roth]]. Film se zasniva na romanu ''[[Osveta (roman)|Osveta]]'', koji prati [[Operacija Božiji gnjev|Operaciju Božiji gnjev]], tajnu odmazdu izraelske vlade protiv [[Palestinska oslobodilačka organizacija|Palestinske oslobodilačke organizacije]] nakon [[Minhenski masakr|Minhenskog masakra]] na [[Olimpijske igre 1972.|Ljetnim olimpijskim igrama 1972]]. ''Minhen'' je dobio pet nominacija na [[78. dodjela "Oscara"|78. dodjeli "Oscara"]]: [[Oscar za najbolji film|najbolji film]], [[Oscar za najbolju režiju|najboljeg režisera]], [[Oscar za najbolji adaptirani scenarij|adaptirani scenarij]], [[Oscar za najbolju montažu|montažu]] i [[Oscar za najbolju originalnu muziku|najbolju originalnu muziku]]. Film je zaradio 130 miliona dolara širom svijeta, ali samo 47 miliona dolara u Sjedinjenim Američkim Državama, što ga je učinilo jednim od Spielbergovih filmova sa najnižom zaradom u zemlji.<ref>{{cite web|url=http://www.boxofficemojo.com/people/chart/?id=stevenspielberg.htm|title=Steven Spielberg|publisher=[[Box Office Mojo]]}}</ref> Film je 2017. godine proglašen šesnaestim "najboljim filmom 21. vijeka do sada" od strane ''[[The New York Times]]a''.<ref>{{cite news|url=https://www.nytimes.com/interactive/2017/06/09/movies/the-25-best-films-of-the-21st-century.html|title=The 25 Best Films of the 21st Century...So Far|last1=Dargis|first1=Manohla|access-date=8. 7. 2017|last2=Scott|first2=A.O.|website=[[The New York Times]]}}</ref> == Radnja == [[Palestina|Palestinska]] teroristička grupa [[Crni septembar]] ubija jedanaest članova Izraelskog tima na Ljetnim olimpijskim igrama 1972. godine. Avner Kaufman, agent [[Mossad]]a [[Njemački Jevreji|Njemačko-jevrejskog porijekla]], izabran je da vodi misiju izvršenja atentata na 11 Palestinaca koji su navodno bili uključeni u masakr. Po uputstvu njegovog rukovodioca Efraima, da bi zaštitio izraelsku vladu od mogućeg skandala, Avner daje ostavku u Mosadu i radi bez ikakvih zvaničnih veza sa Izraelom. Njegov tim uključuje četvoricu jevrejskih dobrovoljaca iz cijelog svijeta: južnoafrički vozač Steve, Belgijanac Karl stručnjak za pravljenje igračaka-eksploziva, vojnik po nadimku "čistač", danski jevrej falsifikator dokumenata Hans. Glavna osoba koja im daje informacije je francuz, Louis. U [[Rim]]u, ekipa iz vatrenog oružja ubija [[Wael Zwaiter|Waela Zwaitera]], koji živi kao pjesnik. U Parizu, oni detoniraju bombu u kući Mahmouda Hamsharija; na [[Kipar|Kipru]], oni detoniraju bombu u hotelskoj sobi Huseina Abd Al Chira. Sa komandosima Izraelskih snaga, oni proganjaju tri Palestinca - Muhammada Youssefa al-Najjara, Kamala Adwana i Kamala Nassera u [[Bejrut]]u, i ubijaju svu trojicu. U pauzi između ubistava, ubice se prepiru o moralnosti i logistici svoje misije, izražavajući strah o njihovom individualnom nedostatku iskustva, kao i ambivalentnosti oko slučajnog ubijanja nevinih prolaznika. Avner nakratko posjećuje svoju ženu koja je rodila prvu bebu. U [[Atina|Atini]], kada su uspjeli da pronađu Zaiada Muchasija, tim saznaje da je Louis uredio da budu smješteni u sigurnu kuću zajedno sa njihovim ljutim neprijateljima članovima PLO-a, a Mossadovi agenti izbjegavaju nevolje pretvarajući se da su članovi strane militantne grupe kao [[ETA (separatistička grupa)|ETA]], [[Irska republikanska armija|IRA]], [[Afrički nacionalni kongres|ANC]] i [[frakcija Crvene armije]]. Avner vodi iskren razgovor sa jednim članom PLO-a Alijem u vezi sa njihovim domovinama i ko zaslužuje da vlada zemljom; Alija je kasnije upucao Carl ali tim je primoran da pobjegne ne uspjevši da eliminiše Muchasija. Ekipa se seli u London kako bi pronašla Alija Hassana Salameha, koji je orkestrirao minhenski masakr, ali pokušaj atentata prekida nekoliko pijanih Amerikanaca. Oni saznaju da su to agenti CIA-e, koji, prema Louisu, štite i finansiraju Salameha u zamjenu za njegovo obećanje da neće napadati američke diplomate. U međuvremenu, sami atentatori su bili izloženi atentatima. Carl je ubijen od strane nezavisnog holandskog plaćenog ubice. U znak osvete, tim je prati i ubija na brodu u gradiću [[Hoorn]] u [[Holandija|Holandiji]]. Hans je pronađen ubijen na klupi u parku, dok je Robert ubijen eksplozijom u njegovoj radionici. Avner i Steve konačno pronalaze Salameha u Španiji, ali opet je njihov pokušaj atentata osujećen, ovaj put od strane Salamehovih naoružanih čuvara. Pretpostavlja se da je Louis prodao informacije o timu PLO-u. Razočaran, Avner leti u Izrael, gdje ga dva mlada vojnika pozdravljaju kao heroja što on prihvata sa rezignacijom, a potom se seli u svoj novi dom u [[Brooklyn]]u, gdje pati od [[Posttraumatski stres|posttraumatskog stresa]] i [[Paranoja|paranoje]]. Zatim biva izbačen iz izraelskog konzulata nakon što je uletio tražeći da Mossad ostavi njegovu ženu i dijete na miru. Efraim dolazi da zamoli Avnera da se vrati u Izrael i u Mossad, ali Avner odbija. == Uloge == {{Div col}} * [[Eric Bana]] - Avner Kaufman * [[Daniel Craig]] - Steve * [[Ciarán Hinds]] - Carl * [[Omar Metwally]] - Ali * [[Mathieu Kassovitz]] - Robert * [[Hanns Zischler]] - Hans * [[Ayelet Zurer]] - Daphna Kaufman * [[Geoffrey Rush]] - Ephraim * [[Mehdi Nebbou]] - [[Ali Hassan Salameh]] * [[Gila Almagor]] - Avnerova majka * Karim Saleh - [[Luttif Afif|Issa]] * [[Michael Lonsdale]] - Papa * [[Mathieu Amalric]] - Louis * Ziad Adwan - Kamal Adwan * [[Moritz Bleibtreu]] - Andreas * [[Yvan Attal]] - Tony * [[Valeria Bruni Tedeschi]] - Sylvie * [[Meret Becker]] - Yvonne * Roy Avigdori - [[Gad Tsobari]] * [[Marie-Josée Croze]] - Jeanette, holandski plaćeni ubica * [[Lynn Cohen]] - [[Golda Meir]] {{Div col end}} == Historijska vjerodostojnost == Iako je ''München'' fikcija, on opisuje mnoge aktuelne događaje iz ranih 1970-ih. Sa izraelske strane, u filmu je prikazana premijerka [[Golda Meir]], kao i drugi vojni i politički lideri kao što su državni tužilac [[Meir Shamgar]], šef Mosada [[Zvi Zamir]] i načelnik Amana [[Aharon Yariv]]. Spielberg je pokušao da prikaže uzimanje talaca i ubijanje izraelskih sportista kao historijski autentično.<ref>Napomena: Izraelski glumac Gur Weinberg, star mjesec dana u septembru 1972. godine, korišten je za prikaz svog oca [[Moshe Weinberg|Moshe]]-a trenera hrvanja i prvi talac koji je bio ubijen.</ref> Za razliku od ranijeg filma, ''[[21 sat u Minhenu]]'', Spielbergov film prikazuje ubistvo vatrenim oružjem svih izraelskih sportista, što je prema nalazima autopsije bilo tačno. Osim toga, film koristi stvarne snimke vijesti snimljene tokom situacije sa taocima. Imenovani članovi grupe [[Crni septembar (grupa)|Crni septembar]], i njihova smrt, također su uglavnom zasnovani na činjenicama. [[Abdel Wael Zwaiter]], prevodilac u [[Libija|libijskoj]] ambasadi u Rimu, upucan je 11 puta, po jedan metak za svaku od žrtava münchenskog masakra, u predvorju njegovog stana 41 dan nakon Münchena. 8. decembra te godine [[Mahmoud Hamshari]], stariji pripadnik PLO-a, ubijen je u [[Pariz]]u bombom skrivenom u stolu ispod telefona. Iako film prikazuje da se bomba skriva u samom telefonu, drugi detalji atentata (kao što je potvrda ciljane osobe putem telefonskog poziva) su tačni. Ostali ubijeni u tom periodu su [[Mohammed Boudia]], [[Basil al-Kubasi]], [[Hussein al-Bashir]], i [[Zaiad Muchasi]], od kojih su neki prikazani u filmu. [[Ali Hassan Salameh]] je također bio prava osoba i istaknuti član Crnog septembra. Godine 1979. ubijen je u [[Bejrut]] automobilskom bombom.<ref>[http://www.copi.com/articles/guyatt/harari.html Harari Evidence]{{webarchive|url=https://archive.today/20120724143913/http://www.copi.com/articles/guyatt/harari.html |date=24. 7. 2012 }} Copi</ref> kojom prilikom je također ubijeno četvoro nevinih prolaznika a ranjeno 18.<ref>{{cite web|url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,946209-1,00.html|title=MIDDLE EAST: Death of a Terrorist|date=5. 2. 1979|work=TIME.com|access-date=1. 4. 2019|archive-date=1. 5. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120501095043/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,946209-1,00.html|url-status=dead}}</ref> Napad komandosa u Bejrutu, poznat kao [[Operacija proljeća mladih]], uključio je budućeg izraelskog premijera [[Ehud Barak|Ehuda Baraka]] i [[Yonatan Netanyahu|Yonatana Netanyahua]] heroja iz [[Jomkipurski rat|Jomkipurskog rata]] i [[Operacija Entebbe|Operacije Entebbe]], koji su u filmu prikazani pravim imenima. Metode koje su korišćene za pronalaženje i ubistva pripadnika Crnog Septembra bile su mnogo komplikovanije od metoda prikazanih u filmu; na primjer, praćenje pripadnika ćelija Crnog Septembra je postignuto mrežom Mossadovih agenata, a ne doušnikom kako je prikazano u filmu.<ref>{{cite web|last=Klein|first=Aaron J.|url=https://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=5066445 |title='Striking Back' Look at Munich Killings, Aftermath|work=NPR|date=22. 12. 2005|access-date=8. 7. 2012}}</ref> [[Atlantic Productions]], producentska kuća koja je producirala [[Britanske akademije filmskih i televizijskih umjetnosti|BAFTA]]-om - nominirani dokumentarac ''[[München: Mossadova osveta]]'', naveli su nekoliko neslaganja između Spielbergovog filma i informacija koje su dobivene u intervjuima s agentima Mosada uključenim u operaciju. Istaknuto je da film ukazuje na to da je jedna grupa izvršila skoro sve atentate, dok je u stvarnosti to bio mnogo veći tim. Mosad nije radio sa misterioznom osobom iz francuskog podzemlja kako je prikazano u knjizi i na filmu. Kampanja atentata nije prekinuta jer su agenti izgubili živce, nego zbog [[Afera Lillehammer|Afere Lillehammer]] u kojoj je ubijen nevini [[Maroko|Marokanski]] konobar. To se ne spominje u filmu. Mete nisu bili svi koji su direktno uključeni u minhenski masakr, što Spielberg priznaje samo u posljednjih pet minuta.<ref>{{Cite news|url=https://www.theguardian.com/media/2006/jan/26/bbc.israel |date=26. 1. 2006|title=Munich: Mossad breaks cover |work=The Guardian|location=London|first=Ewen|last=MacAskill|access-date=13. 5. 2010}}</ref> Kao što je već spomenuto, film je zanemario Lillehammer aferu, gdje su izraelski ubice ubili marokanskog konobara [[Ahmeda Bouchikija]], jer su ga zamijenili za Ali Hassana Salameha. Profesor historije Stephen Howe kaže: "Jedna velika zagonetka je ostala gotovo neprimijećena. Ako je ... ključni (i sam po sebi hvale vrijedan) podsticaj za stvaranje filma bio moralno pitanje koje je potaknuto izraelskim "antiterorističkim" akcijama, zašto se fokusirati na ove određene epizode? Film ne uključuje čak ni najuočljiviji ni najozloglašeniji neuspjeh, koji je ujedno bio i najgnusniji čin ... a to je bilo ubistvo u [[Norveška|Norveškoj]]). Nesretni i bezopasni marokanski konobar, pogrešno identifikovan kao navodni šef Crnog septembra Ali Hassan Salameh."<ref>{{cite web|url=http://www.opendemocracy.net/arts-Film/munich_3216.jsp|title=Munich: Spielberg's Failure|work=[[openDemocracy]]|date=26. 1. 2006|access-date=4. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20080917191048/http://www.opendemocracy.net/arts-Film/munich_3216.jsp|archive-date=17. 9. 2008|url-status=dead}}</ref> Agenti koji su bili odgovorni za ubistvo suđeni su i osuđeni u Norveškoj zbog ubistva.<ref>{{cite news|url=http://www.cbsnews.com/stories/2001/11/20/60II/main318655.shtml|date=20. 11. 2001|title=An Eye For An Eye|work=[[CBS]]|access-date=4. 4. 2019|archive-date=13. 11. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131113190952/http://www.cbsnews.com/stories/2001/11/20/60ii/main318655.shtml|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|last=Calahan|first=Alexander B|url=https://fas.org/irp/eprint/calahan.htm|date=1. 3. 1995|title=Countering Terrorism: The Israeli Response to the 1972 Munich Olympic Massacre and the Development Of Independent Covert Action Teams|publisher=fas.org|access-date=19. 11. 2012|archive-date=17. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210317090810/https://fas.org/irp/eprint/calahan.htm|url-status=dead}}</ref> Izrael je platio odštetu porodici žrtve, ali nikada nije preuzeo odgovornost za atentat.<ref>[https://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9B02E6DA1639F93BA15752C0A960958260 World News Briefs;Israelis to Compensate Family of Slain Waiter - New York Times<!-- Bot generated title -->] (January 28, 1996)</ref><ref>{{cite news| url=https://www.theguardian.com/israel/Story/0,2763,193475,00.html|date=2. 3. 2000|title=Norway solves riddle of Mossad killing|work=[[The Guardian]]|location=London|first=Doug|last=Mellgren}}</ref> == Reakcije == Neki kritičari ocijenili su ''München'' kao film koji izjednačava izraelske ubice s "teroristima".<ref>{{cite web|url=http://www.thejewishweek.com/news/newscontent.php3?artid=11809|title='Munich' Refuels Debate Over Moral Equivalency|access-date=6. 1. 2007|last=Ain|first=Stewart|date=16. 12. 2005|work=The Jewish Week|archive-url=https://web.archive.org/web/20071009000948/http://www.thejewishweek.com/news/newscontent.php3?artid=11809|archive-date=9. 10. 2007|df=}}</ref>[[Leon Wieseltier]] je napisao u magazinu ''[[Nova Republika]]'', ... još gore, ''München'' više voli diskusiju o borbi protiv terorizma nego raspravu o terorizmu, ili misli da je to ista diskusija".<ref>{{Cite journal|last=Wieseltier|first=Leon|date=19. 12. 2005|title=Hits|journal=The New Republic |volume=233|issue=4,744|page=38}}</ref> Melman i drugi kritičari knjige i filma su rekli da premisa priče - da su se izraelski agenti predomišljali o svojim akcijama - nije podržana intervjuima niti javnim izjavama. U intervjuu za [[Rojters]], penzionisani šef izraelske obavještajne službe Shin Bet i bivši ministar unutrašnje bezbjednosti, [[Avi Dichter]], uporedili su ''Minhen'' sa dječjom avanturističkom pričom: "ne može se porediti ono što vidite u filmu sa onim što se dešava u stvarnosti".<ref>{{Cite news|title=Sharon's aide helps Spielberg promote controversial film|url=https://www.theguardian.com/israel/Story/0,2763,1670523,00.html|work=The Guardian|date=19. 12. 2005|location=London|first=Conal|last=Urquhart|access-date=13. 5. 2010}}</ref> U naslovnoj priči o filmu magazina [[Time (magazin)|Time-a]] 4. decembra 2005, Spielberg je rekao da se glavni lik filma predumišljao o svojim postupcima. "Postoji nešto u vezi sa ubijanjem ljudi izbliza, što je jako mučno", rekao je Spielberg. "To će sigurno ostaviti traga na čovjekovoj duši." Za pravog Avnera, Spielberg kaže: "Mislim da on nikada neće naći mir."<ref>{{Cite news|url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,1137620,00.html|title=Spielberg Takes on Terror|date=4. 12. 2005|work=TIME|author=Richard Schickel|access-date=14. 4. 2019|archive-date=7. 11. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121107011312/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,1137620,00.html|url-status=dead}}</ref> [[Američka cionistička organizacija]] (ZOA) - opisujući se kao "najstarija i jedna od najvećih, pro-izraelskih i cionističkih organizacija u Sjedinjenim Državama" - pozvala je na bojkotiranje filma 27. decembra 2005.<ref name="zoa05">{{cite press release|url=http://www.zoa.org/2005/12/zoa_dont_see_sp.htm|title=ZOA: Don't See Spielberg's 'Munich' Unless You Like Humanizing Terrorists & Dehumanizing Israelis|publisher=Zionist Organization of America|date=27. 12. 2005|archive-url=https://web.archive.org/web/20070928044216/http://www.zoa.org/2005/12/zoa_dont_see_sp.htm|archive-date=28. 9. 2007|df=}}</ref> ZOA je kritikovala činjeničnu osnovu filma i izrekla je kritike na račun jednog od scenarista, [[Tony Kushner|Tonya Kushnera]], kojeg je ZOA opisala kao "mrzitelja Izraela".<ref name="zoa06">{{cite press release|url=http://www.zoa.org/2006/05/playwright_tony.htm|title=Playwright Tony Kushner Supports Boycotting And Divesting From Israel – Yet Brandeis U. Is Honoring Him|date=5. 5. 2006|publisher=Zionist Organization of America|archive-url=https://web.archive.org/web/20070928043957/http://www.zoa.org/2006/05/playwright_tony.htm|archive-date=28. 9. 2007|df=}}</ref> Kritika je upućena i nacionalnom direktoru [[Anti-Defamation League]] (Liga protiv klevete), [[Abraham Foxman|Abrahamu Foxmanu]], zbog njegove podrške filmu.<ref name="zoa05"/>[[David Edelstein]] iz magazina ''[[Slate (magazin)|Slate]]'' je tvrdio "da su izraelska vlada i mnogi konzervativni i pro-izraelski komentatori osudili film zbog njegove naivnosti, jer impliciraju da vlade nikada ne bi trebale uzvratiti odmazdama. Ali izraz neizvjesnosti i gađenja nije isto što i otvorene osude. Ono što ''München'' poručuje je da ova kratkovidna "oko za oko" taktika može proizvesti neku vrstu ludila, kako individualnog tako i kolektivnog."<ref>{{Cite news|url=http://www.slate.com/id/2133050|title=Death of a Hit Man|work=Slate|author=David Edelstein|date=22. 12. 2005}}</ref> == Kritike == Na sajtu [[Rotten Tomatoes]] film je dobio 78% pozitivnih ocjena, zasnovano na 206 recenzija, sa prosječnom ocjenom 7.44/10. Konsenzus sajta glasi: "''Minhen'' nije u mogućnosti sasvim da postigne svoje visoke ciljeve, ali ovaj uzbudljiv, politički nepristrasan pogled na posljedice neukrotivog političkog sukoba još uvijek vrijedi gledati."<ref>{{citeweb|title=Munich (2005)|url=https://www.rottentomatoes.com/m/munich|website=[[Rotten Tomatoes]]|publisher=[[Fandango (company)|Fandango]]|access-date=17. 3. 2019}}</ref> Slijedi izabrana kritika: Nisam znao šta da očekujem od dramatizacije režisera Stevena Spielberga o zloglasnom masakru “Crnog septembra” 11 israelskih sportista tokom Olimpijade u Minhenu 1972. godine. Kako se ispostavilo, film se manje bavi stvarnom krizom talaca, nego se tu radi o događajima koji su uslijedili, s tim da je Mossadov tim dobio upute kako bi pronašao 11 planera minhenskog napada i zbrisao ih na način koji će se pokazati neprikladnim za bilo kakve daljnje napade. Ono što slijedi je Spielbergova rasprava o inherentnoj iracionalnosti eskalacije taktike oko-za-oko, koja je sva umotana u sjajnu odjeću političkog trilera. Spielbergove prilične vještine iza kamere ovdje su u punoj snazi, jer je u stanju da napravi priču koja je krajnje opčinjavajuća. Na drugi način, to su nastojanja režisera da film iz 2005. godine posluži kao dvostruka reakcija na događaje 11. septembra 2001. godine. Dok je ''[[Rat svjetova (2005)|Rat svjetova]]'' težio da obuhvati (u svom sopstvenom uljudnom stilu) naš kolektivni osjećaj neizvjesnosti i predstojećeg straha odmah nakon napada, München služi kao komentar o ratu protiv terora koji je bio na samom začetku. Eric Bana glumi Avnera, glavnog agenta specijalne grupe Mossada (koja uključuje i novog agenta 007 Daniela Craiga), i pratimo njegovu sve veću krizu savjesti dok obilaze razne kontinente prateći navodne počinitelje, jedan za drugim. Film je u jednakoj mjeri kritikovan s obje strane političke podjele Izreal-Palestina, ne samo zbog historijskih netačnosti, nego zbog njegovog navodnog pristrasnog stava, i oba argumenta su u najboljem slučaju lažna. Dok je većina prikazanih događaja očigledna pretpostavka, dužnost filmaša nije da prikazuje činjenice koje su se desile, već da prenese istinitost priče - a Spielberg postiže ovaj cilj na zadivljujući način. Osim toga, ostaje činjenica da to jednostavno nije pristrasan film. Iako očigledno slijedi izraelske aktere, pitanja koja postavlja daleko prevazilaze etničke, vjerske ili geografske crte. "Jevreji ne griješe jer naši neprijatelji griješe", kaže jedan član iz Avenrovog tima, "Trebalo bi da budemo pravedni." Izjave poput ove dovele su do toga da je Spielberg bio napadnut zbog impliciranja moralne jednakosti između agenata Mosada i minhenskih terorista, kada se zapravo ta pitanja mogu primijeniti i na kršćane, muslimane, budiste ili bilo koja druga ljudska bića koja imaju savjesti. Kako neko može spojiti pravednost sa strašnim djelima, čak i ako su za hipotetičko "veće dobro"? Kada ciklus eskalacije počne, može li se ikada završiti? Ovo posljednje pitanje je eksplicitno izrečeno u oprezno proročkom završnom snimku. Prošlo je trideset i pet godina od Minhena, i nema kraja na vidiku. Takvi komentari su često neugodni, ne samo zbog pitanja koja oni postavljaju, već i zbog onih na koje oni impliciraju. Upravo iz tog razloga München je film koji nije samo trebalo napraviti, već i onaj koji je mogao napraviti samo Steven Spielberg. [[Zaki Hasan]], ''zakiscorner.com''<ref>{{citeweb|title=Munich (2005)|url=http://www.zakiscorner.com/2005/12/cinema-year-that-was.html|website=[[Zaki's Corner]]|access-date=27. 3. 2019}}</ref> == Nagrade i nominacije (Američke filmske akademije) == * [[Oskar za najbolji film]] – nominacija * [[Oskar za najboljeg režisera]] – nominacija * [[Oskar za najbolje adaptirani scenarij]] – nominacija * [[Oskar za najbolju montažu]] – nominacija * [[Oskar za najbolju muziku]] – nominacija == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Wikicitat|München (film)}} * {{Imdb title|id=0408306|title=München}} * [http://www.munichmovie.com/ Službeni sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060130102657/http://www.munichmovie.com/ |date=30. 1. 2006 }} * {{Mojo title|munich}} * {{Metacritic film|munich}} * {{Rotten Tomatoes|munich}} {{Steven Spielberg}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Filmovi iz 2005.]] [[Kategorija:Američki filmovi]] [[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]] [[Kategorija:Filmovi Amblin Entertainmenta]] [[Kategorija:Filmovi DreamWorks Picturesa]] [[Kategorija:Filmovi o terorizmu]] [[Kategorija:Filmovi zasnovani na istinitim događajima]] [[Kategorija:Filmovi u režiji Stevena Spielberga]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u Njemačkoj]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u Münchenu]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u Grčkoj]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u Londonu]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u New York Cityju]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u Parizu]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u Rimu]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u Nizozemskoj]] [[Kategorija:Filmovi snimljeni u Budimpešti]] [[Kategorija:Filmovi Universal Picturesa]] [[Kategorija:Filmovi s muzikom Johna Williamsa]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u Brooklynu]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u Libanu]] mo1lmllr8jqfdy9dia07zcahucalc34 0 16408 3837876 3474272 2026-04-28T20:46:44Z ElPo94 168680 jezičke korekcije i korigovanje zastarjelih informacija 3837876 wikitext text/x-wiki {{Preusmjerenje|Mjesečina|film|Mjesečina (film)}} {{Infokutija nebesko tijelo | ime = Mjesec [[Datoteka:Moon decrescent symbol (bold).svg|20px|☾]] | slika = [[Datoteka:Full Moon Luc Viatour.jpg|240px]] | boja = #dddddd | Otkrio = | Datum otkrića = | mp_naziv = | drugi_nazivi = | mp_kategorija = | pridjevi = | Afel = | Perihel = | Periapsis = 363 104 km (0,0024 [[AU]]) | Apoapsis = 405 696 km (0,0027 AU) | Srednji poluprečnik putanje = 384 399 km (0,00257 AU) | Ekscentricitet putanje = 0,0549 | Orbitalni period = 27,321582 [[dan|d]]<br /> (27 d 7 h 43,1 min) | Sinodni period = 29,530589 d (29 d 12 h 44 min 2,9 s) | Prosječna orbitalna brzina = 1,022 km/s | Srednja anomalija = | Inklinacija = 5,145° | Ugaona udaljenost = | Dužina ulaznog čvora = | Dužina periapsisa = | Vrijeme periapsisa = | Argument perihela = | Poluamplituda = | Prirodni satelit = [[Zemlja (planeta)|Zemlje]] | Broj satelita = | Dimenzije = | Poluprečnik = 1 737,10 km | Ekvatorijalni poluprečnik = 1 738,14 km | Polarni poluprečnik = 1 735,97 km | Elipticitet = 0,00125 | Obim = 10 921 km | Površina = 3,793 × 107 km² | Zapremina = 2,1958 × 10¹⁰ km³ | Masa = 7,3477 × 10²² kg | Prosječna gustoća = 3,3464 g/cm³ | Gravitacija na površini = 1,622 m/s² | Brzina oslobađanja = 2,38 km/s | Period rotacije = | Siderički period rotacije = 27,321582 [[dan|d]] | Brzina rotacije = 4,627 m/s | Osni nagib = 1,5424° | Rektascenzija sjevernog pola= | Ekliptična geografska širina= | Ekliptična geografska dužina= | Deklinacija = | Albedo = 0,136 | Temp na površini = '''Kod [[ekvator]]a'''<br />'''min''' 100 K<br />'''prosj''': 220 K<br />'''maks''':390 K | Prividna magnituda = −2,5 do −12,9 | Apsolutna magnituda = | Ugaoni prečnik = 29,3 do 34,1 | Pritisak = 10^-7-10^-10 Pa | Skalarna visina = | Atmosferski sastav = [[Argon|Ar]], [[Helij|He]], [[Natrij|Na]], [[Kalij|K]], [[Vodik|H]], [[Radon|Rn]] }} [[datoteka:Moon nearside LRO.jpg|mini|300px|desno|Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje.]] [[datoteka:Moon Farside LRO.jpg|mini|300px|desno|Dalja strana Mjeseca od koje vidimo samo rubove (18%) sa Zemlje zbog pojave [[libracija|libracije]].]] '''Mjesec''' ({{lat|Luna}}) je [[Zemlja (planeta)|Zemljin]] [[prirodni satelit]]<ref>{{Cite web|title = Moon {{!}} Earth's satellite|url = http://www.britannica.com/place/Moon|website = Encyclopedia Britannica|access-date = 12. 1. 2016|language = en}}</ref> i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384.400&nbsp;km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi. Mjesec se kreće oko Zemlje po eliptičnoj stazi srednjom brzinom od 1,02&nbsp;km/s, i prelazi dnevni luk od 13 stepeni i 10 minuta. Mjesečeva staza podliježe jakim temperaturnim vibracijama koje uzrokuje [[Sunce]], pa se nagib staze prema ekliptici u toku 173 dana mijenja od 5 stepeni do 5 stepeni i 18 minuta. Mjesec je čvrsto nebesko tijelo poluprečnika 3473,3&nbsp;km, te je po površini 14 puta, po obimu 50 puta, a po masi 80 puta manje od Zemlje. Ubrzanje sile teže je na Mjesecu 6 puta manje nego na Zemlji. Oko svoje ose se okrene za 27 dana, 7 sati i 11,5 sekundi ([[sideralna staza]]). Zbog stalnog mijenjanja položaja prema Suncu i Zemlji različito je osvijetljen, pa se sa Zemlje mogu uočiti četiri faze: * [[Mladi Mjesec (maglina)|Mlađak]] * Prva četvrt (vidljiv noću) * [[Pak (mjesec)|Pun Mjesec]] (Uštap) * Zadnja četvrt (vidljiv ujutro) Vrijeme od 29 dana, 12 sati, 44 minute i 3 sekunde između uzastopnog ponavljanja Mjesečevih faza nazvano je [[sinodički period|sinodičkim mjesecom]]. Uzajamni položaji Sunca, Mjeseca i Zemlje dovode do pomrčine Sunca i Mjeseca. Potpune pomrčine se koriste u kosmičkoj geodeziji za vezivanje kontinentalnih trigonometrijskih mreža, koje pomažu u stvaranju jedinstvenog svjetskog naučnog sistema. U istu svrhu se koriste i pojave okultacija [[zvijezda]] (kad Mjesec tokom svog kretanja sakrije neke zvijezde). Privlačna sila Mjeseca, a u manjoj mjeri i Sunca (''lunisolarni utjecaj''), uzrokuje na Zemlji [[plima|plimu]] i [[oseka|oseku]] [[more|mora]] i [[jezero|jezera]], kao i "disanje" Zemljine kore što je 3 puta slabije od plime i oseke. Utjecaj mjeseca na ljude i druga bića je još uvijek nerazjašnjen, ali je sigurno da se [[insekti]] orijentišu pomoću Mjeseca. [[Gustoća]] Mjeseca je 3,34 [[Tona|t]] / [[Kubni metar|m³]], što ga čini drugim [[Prirodni satelit|prirodnim satelitom]] u [[Sunčev sistem|Sunčevom sustavu]]. Njegovo kretanje u složenom [[Gravitacija|gravitacionom]] polju Zemlje i Sunca podložno je brojnim poremećajima. Mjesečeva udaljenost od Zemlje se stalno mijenja jer Mjesec orbitira oko Zemlje u [[Elipsa|elipsi]], a osim toga, u dužim intervalima, njegov put nema stalni oblik i veličinu. Prosječna udaljenost iznosi 384.401 [[Metar|km]], koja je prvo precizno izmjerena dnevnom metodom paralakse, potom [[radar]]ima i [[lidar]]ima. Na Mjesecu nema tekuće [[Voda|vode]] niti značajne [[Atmosfera|atmosfere]]. [[Gustina]] atmosfere mnogo je manja od zemljine, tako da je broj [[molekula]] u kubnom centimetru (10.000 tokom dana, 200.000 noću) bliži gustoći molekula u međuplanetarnom prostoru. [[Reljef (geografija)|Značajke reljefa]] su Mjesečeva mora, visoravni i [[krater]]i, s vidljivim posljedicama [[Tektonika ploča|tektonskih procesa]] i [[vulkan]]izma. [[More mjeseca|More]] se nazivaju tamnijim delovima (ravnice okružene planinskim predjelima), iako na Mjesecu nema vode. Na oblikovanje površine značajno je utjecao utjecaj velikih tijela, planetoida i meteorita, s okolnostima određenim stanjem unutrašnjosti i njegovim razvojem (hlađenje unutrašnjosti, vulkanski procesi). Površina je prekrivena slojem [[regolit]]a, sitnozrnatim rastresitim i poroznim fragmentima na kamenoj podlozi. [[Temperatura]] površine varira od -160&nbsp;°C noću do +120&nbsp;°C tokom dana.<ref>'''mjesec''', "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref> == Nastanak == Smatra se da je Mjesec nastao prije nekih 4,5 milijardi godina, nakon udara [[kometa|komete]]. Njemački istraživači na univerzitetu [[Göttingen]] su analizom [[izotop]]a utvrdili da se Zemlja sudarila s planetom [[Theia]]. Theia je imala veličinu [[Mars]]a.<ref>[http://www.stern.de/wissen/kosmos/erde-trifft-theia-mond-entstand-bei-enormer-planetenkollision-2115725.html Erde trifft Theia: Mond entstand bei enormer Planetenkollision], ''stern.de'' objavljeno 6.6.2014, pristupljeno 15.7.2014. {{Simboli jezika|de|Njemački}}</ref> Prilikom toga izbačena je velika količina materijala u [[orbita|Zemljinu orbitu]] koja je oblikovala Mjesec. == Fizičke osobine == [[datoteka:MoonTopoLOLA.png|mini|300px|desno|[[Topografija]] Mjeseca.]] [[Datoteka:Moon ER magnetic field.jpg|mini|300px|desno|Magnetno polje na površini Mjeseca snimljeno sa svemirske letjelice [[Lunar Prospector]].]] Mjesec je i reljefno vrlo zanimljivo nebesko tijelo. Prvi je crtež Mjeseca napravio [[Galileo Galilej|Galilej]] [[1609]]. godine. Najniža područja Mjeseca su ogromne sive površine koje se ponekad mogu zapaziti i golim okom. Te ravnice je '''Giovanni Riccioli''' ([[1598]]-[[1671]].) nazvao morima [[1651]]. godine, iako u njima nema vode. Ova mora nisu jednolične ravnice, jer se u njima uočavaju nabori, koji ponekad sliče na zidove, dugačke po nekoliko stotina kilometara, i pukotine, koje liče na riječna korita. Po rubovima ravnica protežu se veliki planinski vijenci, koji nose imena planina na Zemlji ([[Alpe]], [[Apenini]], [[Pireneji]], itd.). Najviša tačka Mjeseca nalazi se na planinama Leibniz, koje su na Mjesečevom južnom polu, gdje neki vrhovi dosežu i 9000 metara. Osim planinskih lanaca, na Mjesecu se mogu vidjeti i krateri ili vrtače, koji opet nose imena po najpoznatijim svjetskim naučnicima. Najdublji je Newtonov ([[Isaac Newton]]), oko 7250 m. Ti krateri su vrlo velikog promjera (do 300&nbsp;km). Iako im rubovi izgledaju strmi, oni su vrlo malog nagiba. To otkriće pripada Nijemcu [[Josef Hopmann|Josefu Hopmannu]], koji je izumio specijalne metode istraživanja pomoću dužina sjena. Nekih 30 hiljada kratera je otkriveno na Mjesecu. Kod pojedinih kratera su vidljive i uzdužne široke svijetle pruge ([[Nikola Kopernik|Kopernikov]] krater), za koje se smatra da su naslage pepela ili [[vulkan]]ske materije nastale u vrijeme hlađenja Mjeseca. [[Gravitacija|Privlačna sila Zemlje]] je s vremenom toliko usporila Mjesec, da se njegova orbitna brzina prilagodila njegovoj vremenskoj stazi. To znači da se Mjesec okrene samo jedanput oko svoje osi u toku okretanja oko Zemlje. Zbog toga se sa Zemlje može vidjeti samo jedna strana Mjeseca. [[1959]]. godine je sovjetska letjelica/sonda Lunik (''Лунник'') obišla Mjesec i pomoću dvije fotokamere ga snimila s daljine od 60 hiljada kilometara. Na osnovu tih fotografija, Sovjetska akademija nauka je sastavila i izdala prvi atlas dijela Mjesečeve površine koji se ne vidi sa Zemlje. Mjesec također vremenski usporava brzinu kruženja Zemlje, tako da taj usporavajući utjecaj produžuje godišnje dan na Zemlji za 20 mikrosekunda. Pritom se energija kruženja Zemlje pretvara u [[toplinska energija|toplinsku energiju]] i [[impuls]] okreta se prenosi na Mjesec, čije se kretanje godišnje udaljuje za 4 centimetra od Zemlje. Ova pojava je utvrđena laserskim mjerenjima [[1995]]. godine. Unutrašnjost Mjeseca je mnogo ujednačenija od Zemlje. Ne postoje tako visoki [[Pritisak|pritisci]], niti [[Temperatura|temperature]] i [[Gustoća|gustoće]] poput onih koji prevladavaju u centru Zemlje. Stoga je prosječna gustoća mala, niža od ostalih nebeskih tijela sličnih Zemlji (zemaljskih planeta). Oblik Mjeseca ne pokazuje spljoštenost uslijed rotacije. Srednja površina je [[sfera]] koja se najbolje uklapa u stvarnu površinu i istovremeno ostavlja jednako vrhove brežuljaka i dna doline, a ima polumjer od 1737&nbsp;km. Razlika između vrhova i dolina nije veća od 12 do 14 [[Metar|km]]. Važno fizičko svojstvo svakog kosmičkog tijela je njegov [[magnetizam]]. Mjesečevo [[magnetno polje]] je vrlo slabo, deset hiljada puta slabije nego na Zemlji, a na površini ne pokazuje određeni sjeverni i južni pol, što znači da nije dipolno polje. U Mjesečevom kamenju pronađeni su tragovi magnetnog polja, jačeg nego danas. == Svojstva Mjesečeve atmosfere == Na Mjesecu je prisutna vrlo tanka atmosfera, poznata još kao [[egzosfera]], a ona sadrži [[helij]], [[argon]], [[neon]], [[amonijak]], [[metan]] i [[Ugljik-dioksid|ugljen dioksid]]. Također sadrži [[natrij]] i [[kalij]], koji se obično ne nalaze kao plinovi u atmosferama Zemlje, Venere ili [[Mars|Marsa]].<ref>{{Cite web|url=https://www.nhm.ac.uk/discover/factfile-the-moon.html|title=The Moon {{!}} Natural History Museum|website=www.nhm.ac.uk|language=en|access-date=2026-04-28}}</ref> Na Mjesecu nije bilo uvjeta za zadržavanje svjetlosnih plinova. Još uvijek postoji plin iznad njegove površine, iako je vrlo rijedak. Čak ni međuplanetarni prostor nije potpuno prazan, u njemu su plin i prašina. Snažan izvor plina je [[Sunce]] s kojeg struji [[Sunčev vjetar|solarni vjetar]]. To je tok razblaženog plina koji udara direktno na osvijetljenu stranu Mjeseca, što dovodi do [[Pritisak|pritiska]] od 10 ⁻⁷ [[Paskal (jedinica)|Pa]] tokom dana, do 10⁻¹⁰ Pa po noći (na Zemlji iznosi približno 10⁵ Pa). To je tako mali pritisak, međutim, s pravom možemo reći da Mjesec nema atmosferu. Bez atmosfere [[tečnost]] na Mjesecu ne može postojati; [[voda]] bi [[Isparavanje|isparila]] pod direktnom sunčevom svjetlošću, a zatim nestala u [[svemir]]u. Mjesečevo tlo je odmašćeno i suvo, bez vode. Dnevno prosječno prisustvo molekula gasa u mjesečevoj atmosferi ([[atom]]a po [[Kubni metar|kubnom centimetru]]) je kako slijedi: * [[pritisak]] 3 × 10⁻¹³ [[pascal (jedinica)|kPa]] * [[helij]] 25% * [[neon]] 25% * [[vodik]] 23% * [[argon]] 20% * tragovi [[metan]]a, [[amonijak]]a i [[ugljen dioksid|karbon dioksida]] == Sastav Mjesečeve kore == * [[kisik]] 43% * [[silicij]] 21% * [[aluminij]] 10% * [[kalcij]] 9% * [[željezo]] 9% * [[magnezij]] 5% * [[titanij]] 2% * [[nikl]] 0,6% * [[natrij]] 0,3% * [[hrom]] 0,2% * [[kalij]] 0,1% * [[mangan]] 0,1% * [[sumpor]] 0,1% * [[fosfor]] 500 ppm * [[karbon]] 100 ppm * [[dušik]] 100 ppm * [[vodik]] 50 ppm * [[helij]] 20 ppm * [[jod]] 5 ppm == Istraživanje Mjeseca i boravak ljudi na Mjesecu == [[datoteka:Apollo 11 first step.jpg|mini|300px|desno|Prvi čovjek na Mjesecu, koji je stupio na tlo 21. jula 1969. ([[Apollo 11]]), bio je [[Neil Armstrong]], a slika prikazuje njegov silazak niz ljestve na površinu Mjeseca.]] Na Mjesec je poslato više od 50 [[Svemirska letjelica|svemirskih letjelica]], a dvadesetak je meko sletilo. Letjelice su pripremljene u različite svrhe i više puta su slane iz [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]]. Prva je bila [[13. juli|13. jula]] [[1959.|1959. godine]], o tlo Mora kiša, pokraj kratera Arhimeda, tresnula ''Luna 2'' ([[Program Luna]]). ''Luna 3 je'' okružila Mjesec i snimila stranu Mjeseca nevidljivu Zemlji. Zatim se pomoću [[Program "Ranger"|programa Ranger]] bilo moguće utvrditi o kakvom je tlu riječ. Prije lansiranja debljina površinske prašine nije bila poznata i nije se znalo hoće li svemirski brod potonuti u nju. Svemirska letjelica ''Ranger'' pogodila je površinu, šaljući snimke do posljednjeg trenutka. Slike su otkrile detalje od 0,25 m. Kako su se približavali površini, vidio je sve veći broj manjih i manjih kratera. Trenutak sudara s Mjesecom kasnio je u odnosu na izračunati trenutak, na osnovu čega je zaključeno da je geometrijski centar Mjeseca udaljeniji od Zemlje u odnosu na centar mase ili [[težište]]. Prvo meko slijetanje bilo je uspješno tek nakon četvrtog pokušaja druge serije iz programa Luna, ''Luna 9''. Sletila je u Ocean oluja [[3. februar]]a 1966. godine. Mjesto spuštanja dobilo je memorijalno ime: ''Planitia Descensus''. Četiri slike su prvi put prikazale panoramu Meseca. Sloj prašine nekoliko centimetara nije ometao spuštanje letjelice. Istraživanje Mjeseca iz orbite počelo je 3. aprila 1966. godine, kada je ''Luna 10'' postala prvi umjetni lunarni satelit. Sovjeti su također koristili svemirsku letjelicu ''Zond'' za istraživanje mjesečeve okoline, od kojih su se neki vratili na Zemlju. Serija američkih svemirskih letjelica iz [[Program "Surveyor"|Surveyor programa]], blago spuštena na zemlju, i niz svemirskih letjelica u orbiti iz programa ''Lunar Orbiter'' pripremali su dolazak ljudi. Svemirski brod je mjerio jačinu gravitacionog polja, broj [[meteor]]a i mikrometeora, jačinu [[Kosmičke zrake|kosmičkih zraka]], [[magnetno polje]], sunčevo zračenje, [[radioaktivnost]] tla nad kojim su letjeli, a oni su također istraživali površinu za [[Selenografija|selenografske]] karte i geološka istraživanja. [[Mjerni instrument]]i na terenu bili su daljinski kontrolirani, opremljeni televizijskim kamerama, uzimali su uzorke tla i ispitivali njegovu [[Čvrstoća|snagu]] i kemijski sastav. Prvi ljudi na Mjesecu sleteli su [[21. juli|21. jula]] 1969. godine. ([[Apollo 11]]), prethodile su dvije istraživačke grupe (''[[Apollo 8]]'', 1968., ''[[Apollo 10]]'', 1969.), koje su nekoliko puta okruživale Mjesec. Od 1969. do 1973. na površinu Mjeseca stiglo je ukupno 6 ljudskih istraživačkih grupa, dok jedna grupa nije uspela da sleti, nego je okruživala Mjesec (''[[Apollo 13]]''). Dvije od šest grupa spustile su se u planinska područja. Astronauti su uzimali uzorke tla, snimali fotografije, postavljali geofizičke uređaje i ispitivali ponašanje materijala u mjesečevim uvjetima. Mjesto prvog spuštanja ljudi u [[More tišine]] dobilo je naziv ''Statio Tranquilitatis'', a manja tri kratera nazvana su Armstrong, Aldrin i Collins. == Vlasnička prava == [[Outer Space Treaty]] zabranjuje državama pravo na posjedovanje nebeskih tijela kao što je Mjesec. [https://web.archive.org/web/20051230012323/http://www.oosa.unvienna.org/SpaceLaw/moontxt.html Ugovor] [[Ujedinjene Nacije|UN-a]] koji je stupio na snagu 11. juna [[1984]] godine vrijedi kako za države tako i za privatne osobe. Usprkos tome, Dennis M. Hope je [[1980]] godine prijavio svoja vlasnička prava na Mjesec u katastru [[San Francisco|San Franciska]]. Kako se niko nije usprotivio tom njegovom potezu u vremenu od osam godina, koliko je vrijeme žalbe, Hope je osnovao '''Lunar Embassy legal''', pravni ured, koji ima pravo prodaje parcela na Mjesecu. UN i [[Međunarodna astronomska zajednica]] smatraju taj njegov potez prevarom. == Reference == {{Refspisak|}}{{Sunčev sistem}} {{Mjesečeve svemirske letjelice}} {{Commonscat|Moon}} [[Kategorija:Prirodni sateliti]] [[Kategorija:Mjesec (satelit)| ]] [[Kategorija:Astronomski objekti poznati od antike]] 2tzogtsg0054xsqhscheh3wrh5ebovv 0 17814 3837798 3682288 2026-04-28T13:57:03Z Panasko 146730 3837798 wikitext text/x-wiki {{Infokutija svjetska organizacija | zvanično_ime = Organizacija zemalja izvoznica nafte | izvorno_ime = | ime_genitiv = | zastava = Flag of OPEC.svg | zastava_širina = <!--Za druge mjere (nije potrebno)--> | grb = | grb_širina = <!--Za druge mjere (nije potrebno)--> | vrsta_simbola = <!--npr. amblem etc. (ako nije grb)--> | karta = OPEC and OPEC+.png | opis_karte = Članice OPEC-a i OPEC+ | širina_karte = 200 px | glavno_sjedište = [[Beč]], [[Austrija]] | glavno_sjedište_koordinate = | službeni_jezik = [[Engleski jezik]] | broj zemalja članica = [[OPEC#Članstvo|12 OPEC članica<br />10 OPEC+ članica <br />6 zemalja posmatrača]] | vrsta_prve_vlasti = Generalni sekretar | vladar_prva_vlast = [[Haitham el-Ghais]] | vrsta_druge_vlasti = | vladar_druga_vlast = | vrsta_treće_vlasti = | vladar_treća_vlast = | datum_osnivanja = {{Start date and age|September 1960|df=y|p=y}} | veb-sajt = {{URL|https://www.opec.org/opec_web/en|opec.org}} | komentar = }} '''Organizacija zemalja izvoznica nafte''' ([[Engleski jezik|engleski]] ''Organization of the Petroleum Exporting Countries'' ('''OPEC''')) je [[kartel]] koji omogućava saradnju vodećih zemalja koje proizvode [[Nafta|naftu]] i ovise o nafti kako bi zajednički uticale na globalno tržište nafte i maksimizirale profit. Osnovana je 14. septembra 1960. u [[Bagdad]]u od strane prvih pet članica koje su [[Iran]], [[Irak]], [[Kuvajt]], [[Saudijska Arabija]] i [[Venecuela]]. Organizacija, koja se trenutno sastoji od 12 zemalja članica, čini oko 30% svjetske proizvodnje nafte.<ref>{{Cite news |date=3. 5. 2022 |title=Opec: What is it and what is happening to oil prices? |language=en-GB |work=BBC News |url=https://www.bbc.com/news/business-61188579}}</ref> Izvještaj iz 2022. dalje navodi da su zemlje članice OPEC-a odgovorne za otprilike 38% toga.<ref name=":4">{{Cite web |title=Where our oil comes from - U.S. Energy Information Administration (EIA) |url=https://www.eia.gov/energyexplained/oil-and-petroleum-products/where-our-oil-comes-from.php |access-date=26. 3. 2024 |website=www.eia.gov}}</ref> Osim toga, procjenjuje se da se 79,5% svjetskih dokazanih rezervi nafte nalazi u zemljama OPEC-a, a samo na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] otpada 67,2% ukupnih rezervi OPEC-a.<ref name=":52">Organization of the Petroleum Exporting Countries. (2023). ''OPEC Annual Statistical Bulletin'' (58th ed.), 90 pages. Retrieved from https://asb.opec.org/. ISSN: 0475-0608. (See pages 7 and 22).</ref><ref name=":62">{{Cite web |title=OPEC Share of World Crude Oil Reserves |url=https://www.opec.org/opec_web/en/data_graphs/330.htm}}</ref> Glavni cilj Organizacije prema njenom Statutu jest koordinacija i ujednačenje [[Nafta|naftne]] politike zemalja članica i ustanovljavanje najboljih načina da se očuvaju njihovi interesi, pojedinačni i kolektivni; smišljanje načina i sredstava za stabilizaciju cijena na međunarodnim naftnim tržištima s ciljem uklanjanja štetnih i nepotrebnih fluktuacija cijena; stalnu brigu o interesima zemalja proizvođača i nužnost osiguranja stalnog prihoda zemalja proizvođača, te efikasno, ekonomično i stalno snabdijevanje naftom zemalja potrošača, te pravični povrat uloženog kapitala onima koji ulažu u naftnu industriju.<ref>{{cite web|url=http://www.opec.org/opec_web/en/about_us/23.htm|title=Our Mission|work=OPEC|access-date=16. 2. 2013}}</ref> U nizu koraka 1960-ih i 1970-ih, OPEC je restrukturirao globalni sistem proizvodnje nafte u korist država koje proizvode naftu i udaljio se od [[oligopol]]a dominantnih anglo-američkih naftnih kompanija ("Sedam sestara").{{sfn|Colgan|2021|loc=The Rise of OPEC, pp. 59–93}} Sedamdesetih godina prošlog stoljeća, ograničenja u proizvodnji nafte dovela su do dramatičnog rasta cijena nafte s dugotrajnim i dalekosežnim posljedicama po globalnu ekonomiju. Od 1980-ih, OPEC je imao ograničen uticaj na svjetsku opskrbu naftom i stabilnost cijena nafte, budući da članice često varaju u svojim obavezama jedna prema drugoj, a kako obaveze članica odražavaju ono što bi radile čak i u odsustvu OPEC-a.<ref name=":1">{{Cite book |last=Colgan |first=Jeff D. |title=Partial Hegemony: Oil Politics and International Order |date=2021 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-754637-6 |pages=94–118 |chapter=The Stagnation of OPEC |doi=10.1093/oso/9780197546376.001.0001 |chapter-url=https://oxford.universitypressscholarship.com/view/10.1093/oso/9780197546376.001.0001/oso-9780197546376-chapter-4}}</ref> Međutim, od 2020, zemlje OPEC-a, zajedno s učesnicima koji nisu iz OPEC-a, pomagale su u stabilizaciji tržišta nafte nakon što je [[pandemija COVID-a 19]] rezultirala kolapsom potražnje za naftom. Ovo je omogućilo naftnim tržištima da ostanu stabilna u odnosu na druga tržišta energije koja su doživjela neviđenu volatilnost.<ref>{{cite web |last1=Stevens|first1=Pippa|url=https://www.cnbc.com/2020/04/09/oil-jumps-ahead-of-make-or-break-opec-meeting.html | title=OPEC and allies agree to historic 10 million barrel per day production cut | website=[[CNBC]] | date=9. 4. 2020 }}</ref> Od godine 1965. sjedište joj se nalazi u [[Beč]]u. Formiranje OPEC-a označilo je prekretnicu ka nacionalnom suverenitetu nad prirodnim resursima. Odluke OPEC-a su igrale istaknutu ulogu na globalnom tržištu nafte iu međunarodnim odnosima. Ekonomisti su OPEC okarakterizirali kao školski primjer [[kartel]]a<ref> {{cite book |last1 = LeClair |first1 = Mark S. |date = 8. 7. 2016 |orig-date = 2000 |chapter = The History and Evlauation of Significant commodity Cartels |title = International Commodity Markets and the Role of Cartels |url = https://books.google.com/books?id=hW6lDAAAQBAJ |edition = reprint |publication-place = Abingdon |publisher = Routledge |page = 81 |isbn = 978-1-315-50088-1 |access-date = 11. 6. 2023 |quote = OPEC, najozloglašeniji od modernih kartela, efikasno je funkcionisao samo trinaest godina. }} </ref> (grupe čiji članovi sarađuju na smanjenju tržišne konkurencije), ali one čije konsultacije mogu biti zaštićene doktrinom državnog imuniteta prema međunarodnom pravu.<ref> {{cite book |last1 = Terhechte |first1 = Jörg Philipp |author-link1 = Jörg Philipp Terhechte |editor-last1 = Herrmann |editor-first1 = Christoph |editor-last2 = Terhechte |editor-first2 = Jörg Philipp |editor-link2 = Jörg Philipp Terhechte |date = 1. 12. 2009 |chapter = Applying European Competition Law to International Organizations: The Case of OPEC |title = European Yearbook of International Economic Law 2010 |url = https://books.google.com/books?id=ugnfC6oFH2YC |publication-place = Heidelberg |publisher = Springer Science & Business Media |page = 195 |isbn = 978-3-540-78883-6 |access-date = 11. 6. 2023 |quote = [...] na pitanje da li su aktivnosti OPEC-a, aktivnosti njegovih država članica i preduzeća u državnom vlasništvu zaštićene principom državnog imuniteta, treba odgovoriti u skladu s preduvjetima koje postavlja Konvencija UN-a kao izraz zajedničkih principa međunarodnog prava . [...] ključno pitanje [...] u smislu međunarodnog prava je: 'Da li se OPEC bavi komercijalnim aktivnostima ili ne?' }} </ref> Trenutne članice OPEC-a su [[Alžir]], [[Ekvatorska Gvineja]], [[Gabon]], [[Iran]], [[Irak]], [[Kuvajt]], [[Libija]], [[Nigerija]], [[Republika Kongo]], [[Saudijska Arabija]], [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] i [[Venecuela]]. U međuvremenu, [[Angola]], [[Ekvador]], [[Indonezija]] i [[Katar]] su bivše članice OPEC-a.<ref>{{cite web |title=OPEC: Member Countries |url= https://www.opec.org/opec_web/en/about_us/25.htm |website=opec.org |access-date= 22. 4. 2020}}</ref> Veća grupa pod nazivom '''OPEC+''', koja se sastoji od članica OPEC-a i drugih zemalja proizvođača nafte, formirana je krajem 2016. kako bi ostvarila veću kontrolu na globalnom tržištu sirove nafte.<ref name="ope2">{{Cite magazine|last= Cohen |first= Ariel|author-link=Ariel Cohen|title=OPEC Is Dead, Long Live OPEC+ |url= https://www.forbes.com/sites/arielcohen/2018/06/29/opec-is-dead-long-live-opec/ |url-status=live |archive-url= https://web.archive.org/web/20190802092849/https://www.forbes.com/sites/arielcohen/2018/06/29/opec-is-dead-long-live-opec/ |archive-date=2. 8. 2019 |access-date=2. 8. 2019 |magazine=[[Forbes]] | quote = Dogovor predstavlja najnoviji uspješan politički napor superkartela od 24 članice, neformalno nazvanog 'Bečka grupa' ili 'OPEC+', da stavi svoj palac na ljestvicu globalnih naftnih tržišta. I to je zaista ogroman palac. [...] 14 članica OPEC-a kontrolišu 35% globalnih zaliha nafte i 82% dokazanih rezervi. Uz dodatak 10 zemalja koje nisu članice OPEC-a, među kojima su Rusija, Meksiko i Kazahstan, ti udjeli se povećavaju na 55%, odnosno 90%. Ovo daje OPEC+ nivo uticaja na svjetsku ekonomiju kakav do sada nije viđen.}} </ref> [[Kanada]], [[Egipat]], [[Norveška]] i [[Oman]] su države posmatrači. Ujedinjeni Arapski Emirati su 28. aprila 2026, objavili svoju namjeru da napuste OPEC 1. maja 2026. <ref>{{Cite news |date=28 April 2026 |title=UAE to Leave OPEC and OPEC+ Next Month to Pursue New Strategy |url=https://www.bloomberg.com/news/articles/2026-04-28/uae-to-leave-opec-and-opec-next-month-to-pursue-new-strategy |work=[[Bloomberg]]}}</ref> == Historija == [[Datoteka:Wien - OPEC-Zentrale (b).JPG|desno|mini|250p|Sjedište OPECa u Beču]] Formiran 1960-ih prevashodno da bi proizvođači nafte stekli bolju poziciju u odnosu na velike naftne kompanije, koje su uglavnom bile [[Sjedinjene Američke Države|američke]], [[Velika Britanija|britanske]] ili [[Nizozemska|nizozemske]]. U početku su se članice zalagale za preraspodjelu profita od nafte između naftnih kompanija i zemalja proizvođača, međutim početkom 1970-ih OPEC je pokazao svoju snagu. Arapsko - Izraelski konflikt je doveo do toga da OPEC preraste iz jednog vida [[kartel]]a u oblik organizacije sa političkom snagom. Nakon Šestodnevnog rata 1967, arapske članice OPECa su se izdvojile formirajući Organizaciju arapskih zemalja izvoznica nafte, s ciljem da izvrše pritisak na zapadne zemlje koje su pružale podršku [[Izrael]]u. [[Egipat]] i [[Sirija]], koje nisu proizvođači nafte, pridružili su se također organizaciji da bi joj pomogle artikulirati političke ciljeve. Jom Kippurski rat 1973. još je više ujedinio arapske zemlje, i doveo do toga da arapske zemlje proizvođači nafte uvedu embargo [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]], zemljama zapadne [[Evropa|Evrope]] i [[Japan]]u. To je dovelo do velikog udara na ekonomski rast tih zemalja i čitavog svijeta uopće, pošto je energija odjednom postala skupa, što je poznato i kao naftna kriza 1970-ih == Poslovanje == Procjenjuje se da se na području zemalja članica OPEC-a nalazi oko dvije trećine svjetskih zaliha nafte, a one trenutno pokrivaju oko 40% svjetskog tržišta nafte. Zahvaljujući snazi same organizacije zemlje članice dobijaju svake godine sve više novca za naftu koju izvoze. Godine 2004. prihod zemalja OPEC-a od izvoza je iznosio 338 milijardi [[Američki dolar|$]], što je veliko povečanje ako se usporedi s 1972. i prihodom od 23 milijarde [[Američki dolar|$]], odnosno 140 milijardi [[Američki dolar|$]] za godinu 1977. [[Datoteka:OPEC.svg|mini|400p|Članice OPEC-a]] == Članstvo == === Trenutne zemlje članice === Od januara 2024. OPEC ima 12 zemalja članica: pet na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] ([[Jugozapadna Azija|Zapadna Azija]]), šest u [[Afrika|Africi]] i jednu u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]].<ref>{{Cite web |last=OPEC |first=Organization of the Petroleum Exporting Countries |title=Member Countries |url=https://www.opec.org/opec_web/en/about_us/25.htm}}</ref> Prema američkoj Upravi za energetske informacije (EIA), kombinovana stopa proizvodnje nafte OPEC-a (uključujući gasni kondenzat) predstavljala je 44% ukupne svjetske proizvodnje u 2016,<ref name="EIA Production">{{cite web |title=Production of Crude Oil including Lease Condensate 2016 |url=https://www.eia.gov/beta/international/data/browser/#/?pa=00000000000000000000000000000000002&c=ruvvvvvfvtvnvv1vrvvvvfvvvvvvfvvvou20evvvvvvvvvvvvuvo&ct=0&tl_id=5-A&vs=INTL.57-1-AFG-TBPD.A&vo=0&v=H&start=2014&end=2016 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170427031435/https://www.eia.gov/beta/international/data/browser/#/?pa=00000000000000000000000000000000002&c=ruvvvvvfvtvnvv1vrvvvvfvvvvvvfvvvou20evvvvvvvvvvvvuvo&ct=0&tl_id=5-A&vs=INTL.57-1-AFG-TBPD.A&vo=0&v=H&start=2014&end=2016 |archive-date=27. 4. 2017 |access-date=28. 5. 2017 |publisher=US Energy Information Administration |format=CVS download}}</ref> ​​a OPEC je činio 81,5% svjetskih "dokazanih" rezervi nafte. Kasniji izvještaji iz 2022. pokazuju da su zemlje članice OPEC-a tada bile odgovorne za oko 38% ukupne svjetske proizvodnje sirove nafte.<ref name=":4" /> Također se procjenjuje da ove zemlje drže 79,5% dokazanih svjetskih rezervi nafte, a samo na Bliskom istoku otpada 67,2% rezervi OPEC-a.<ref name=":52"/><ref name=":62"/> Odobrenje nove zemlje članice zahtijeva saglasnost tri četvrtine postojećih članica OPEC-a, uključujući svih pet osnivača.<ref name="statute">{{cite web |year=2012 |title=Statute |url=http://www.opec.org/opec_web/static_files_project/media/downloads/publications/OPEC_Statute.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20141021084736/http://www.opec.org/opec_web/static_files_project/media/downloads/publications/OPEC_Statute.pdf |archive-date=21. 10. 2014 |access-date=12. 12. 2014 |work=OPEC}}</ref> U oktobru 2015. Sudan je formalno podnio zahtjev za pridruživanje,<ref>{{cite news |url=http://www.sudantribune.com/spip.php?article56814 |title=Sudan awaiting decision on its OPEC membership application: minister |work=Sudan Tribune |date=22. 10. 2015 |access-date=19. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151120071426/http://www.sudantribune.com/spip.php?article56814 |archive-date=20. 11. 2015 |url-status=live }}</ref> ali još nije član. {| class="wikitable sortable plainrowheaders" |- ! scope="col" | Država ! scope="col" | Regija ! scope="col" | Član od<ref name="OPEC Member">{{cite web |url=http://www.opec.org/opec_web/en/about_us/25.htm |title=Member Countries |access-date=7. 1. 2020 |work=OPEC |archive-url=https://web.archive.org/web/20200107050155/https://www.opec.org/opec_web/en/about_us/25.htm |archive-date=7. 1. 2020 |url-status=live }}</ref><ref name=May2017Vienna>{{cite press release |url=http://www.opec.org/opec_web/en/press_room/4305.htm |title=OPEC 172nd Meeting concludes |publisher=OPEC |date=11. 3. 2019 |access-date=26. 5. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170527214657/http://www.opec.org/opec_web/en/press_room/4305.htm |archive-date=27. 5. 2017 |url-status=live}}</ref> ! scope="col" | Populacija<br />(2022)<ref name=":8">{{Cite web |title=World Bank Open Data |url=https://data.worldbank.org/ |access-date=17. 4. 2024 |website=World Bank Open Data}}</ref><ref name=":9">{{Cite web |title=Population 2022 |url=https://databankfiles.worldbank.org/public/ddpext_download/POP.pdf}}</ref> ! scope="col" | Površina<br />{{small|(km²)}}<ref name="CIA Area">{{cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2147.html |title=Field Listing: Area |access-date=4. 1. 2009 |work=The World Factbook |publisher=Central Intelligence Agency |archive-url=https://web.archive.org/web/20140131115000/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2147.html |archive-date=31. 1. 2014 }}</ref><ref name=":2">Organization of the Petroleum Exporting Countries. (2023). OPEC Annual Statistical Bulletin (58th ed.). Retrieved April 17, 2024, from <nowiki>https://www.opec.org</nowiki></ref> ! scope="col" data-sort-type="number"| Proizvodnja nafte <small>(barela/danu, 2022)</small><br />{{efn-ua|name=bbl|One petroleum barrel ([[barrel (unit)|bbl]]) is approximately 42 U.S. gallons, or 159&nbsp;liters, or 0.159&nbsp;m³, varying slightly with temperature. To put the production numbers in context, a [[Oil tanker#Size categories|supertanker]] typically holds 2,000,000&nbsp;barrels (320,000&nbsp;m³),<ref>{{cite book |last1=Hayler |first1=William B. |last2=Keever |first2=John M. |title=American Merchant Seaman's Manual |url=https://archive.org/details/americanmerchant0000unse |year=2003 |publisher= Cornell Maritime Press |isbn= 978-0-87033-549-5 |page=14.3}}</ref> and the world's current production rate would take approximately 56 years to exhaust the world's current proven reserves.}}<ref name=":10">{{Cite web |title=International - U.S. Energy Information Administration (EIA) |url=https://www.eia.gov/international/data/world/petroleum-and-other-liquids/annual-petroleum-and-other-liquids-production?pd=5&p=0000000000000000000000000000000000vg&u=0&f=A&v=mapbubble&a=-&i=none&vo=value&t=C&g=00000000000000000000000000000000000000000000000001&l=249-ruvvvvvfvtvnvv1vrvvvvfvvvvvvfvvvou20evvvvvvvvvvnvvvs0008&s=94694400000&e=1672531200000& |access-date=17. 4. 2024 |website=www.eia.gov}}</ref> ! scope="col" data-sort-type="number"| Dokazane rezerve<br /><small>(barela/danu, 2022)</small>{{efn-ua|name=bbl}}<ref name=":2" /><ref>{{Cite web |last=OPEC |first=Organization of the Petroleum Exporting Countries |title=OPEC Share of World Crude Oil Reserves |url=https://www.opec.org/opec_web/en/data_graphs/330.htm |access-date=16. 4. 2024 |website=www.opec.org}}</ref> |- ! scope="row" | {{ZID|Alžir}} | [[Sjeverna Afrika]] | data-sort-value="1969" | Od 1969. | align=right | 44,903,220 | align=right | 2,381,740 | align=right | 1,183,096 | align=right | 12,200,000,000 |- ! scope="row" | {{ZID|Kongo}} | [[Srednja Afrika]] | data-sort-value="2018" | Od 2018.<ref>{{Cite news|url=https://uk.reuters.com/article/congorepublic-opec/congo-republic-becomes-opec-oil-cartels-newest-member-idUKL8N1TO3R2|title=Congo Republic becomes OPEC oil cartel's newest member|type=editorial|agency=[[Reuters]]|work=U.K.|access-date=22. 6. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180622220328/https://uk.reuters.com/article/congorepublic-opec/congo-republic-becomes-opec-oil-cartels-newest-member-idUKL8N1TO3R2|archive-date=22. 6. 2018|url-status=dead}}</ref> | align=right | 5,970,000 | align=right | 342,000 | align=right | 261,986 | align=right | 1,810,000,000 |- ! scope="row" | {{ZID|Ekvatorijalna Gvineja}} | Srednja Afrika | data-sort-value="2017" | Od 2017. | align=right | 1,674,910 | align=right | 28,050 | align=right | 88,126 | align=right | 1,100,000,000 |- ! scope="row" | {{ZID|Gabon}} | Srednja Afrika | data-sort-value="1975" | {{ubl|1975–1995,|Od 2016.}} | align=right | 2,388,990 | align=right | 267,667 | align=right | 204,273 | align=right | 2,000,000,000 |- ! scope="row" | {{ZID|Iran}} | [[Bliski istok]] | data-sort-value="1960" | Since 1960{{efn-ua|name=Founder|The five founding members attended the first OPEC conference in September 1960.}} | align=right | 88,550,570 | align=right | 1,648,000 | align=right | 3,623,455 | align=right | 208,600,000,000 |- ! scope="row" | {{ZID|Irak}} | Bliski istok | data-sort-value="1960" | Od 1960.{{efn-ua|name=Founder}} | align=right | 44,496,120 | align=right | 437,072 | align=right | 4,341,410 | align=right | 145,020,000,000 |- ! scope="row" | {{ZID|Kuvajt}} | Bliski istok | data-sort-value="1960" | Since 1960{{efn-ua|name=Founder}} | align=right | 4,268,870 | align=right | 17,820 | align=right | 2,709,958 | align=right | 101,500,000,000 |- ! scope="row" | {{ZID|Libija}} | Sjeverna Afrika | data-sort-value="1962" | Since 1962 | align=right | 6,812,340 | align=right | 1,759,540 | align=right | 1,225,430 | align=right | 48,360,000,000 |- ! scope="row" | {{ZID|Nigerija}} | Zapadna Afrika | data-sort-value="1971" | Since 1971 | align=right | 218,541,210 | align=right | 923,768 | align=right | 1,441,674 | align=right | 36,970,000,000 |- ! scope="row" | {{ZID|Saudijska Arabija}} | Bliski istok | data-sort-value="1960" | Od 1960.{{efn-ua|name=Founder}} | align=right | 36,408,820 | align=right | 2,149,690 | align=right | 9,733,479 | align=right | 267,190,000,000 |- ! scope="row" | {{ZID|UAE}} | Bliski istok | data-sort-value="1967" | Od 1967.{{efn-ua|name=UAE|The UAE was founded in December 1971. Its OPEC membership originated with the [[Emirate of Abu Dhabi]].}} | align=right | 9,441,130 | align=right | 83,600 | align=right | 3,393,506 | align=right | 113,000,000,000 |- ! scope="row" | {{ZID|Venecuela}} | Južna Amerika | data-sort-value="1960" | Od 1960.{{efn-ua|name=Founder}} | align=right | 28,301,700 | align=right | 916,445 | align=right | 750,506 | align=right | 303,220,000,000 |- class="sortbottom" ! colspan="3" | OPEC ukupno ! 491,757,880 ! 10,955,392 ! 28,956,906 ! 1,240,970,000,000 |- ! colspan=3| Svijet ukupno ! 7,951,150,000 ! 510,072,000 ! 81,803,545 ! 1,564,441,000,000 |- ! colspan=3| Učešće OPEC-a ! 6.18% ! 2.14% ! 35.39% ! 79% |} === OPEC+ === Određeni broj zemalja koje nisu članice OPEC-a također učestvuju u inicijativama organizacije kao što su dobrovoljno smanjenje isporuke kako bi se dodatno povezivali ciljevi politike između OPEC-a i članica koje nisu članice OPEC-a.<ref name="ope2"/> Ova labava grupacija zemalja, poznata kao '''OPEC+''', uključuje [[Azerbejdžan]], [[Bahrein]], [[Brunej]], [[Brazil]], [[Kazahstan]], [[Malezija|Maleziju]], [[Meksiko]], [[Oman]], [[Rusija|Rusiju]], [[Južni Sudan]] i [[Sudan]].<ref>{{cite news |author=Prashanth Perumal J. |date=5. 6. 2022 |title=Opec Plus The cartel and its allies that keep oil on the boil |work=The Hindu |url=https://www.thehindu.com/news/international/opec-plus-the-cartel-and-its-allies-that-keep-oil-on-the-boil/article65493511.ece}}</ref><ref>{{Cite web |title=OPEC: OPEC makes history in Vienna |url=https://www.opec.org/opec_web/en/press_room/4052.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190802092851/https://www.opec.org/opec_web/en/press_room/4052.htm |archive-date=2. 8. 2019 |access-date=2. 8. 2019 |website=opec.org}}</ref> Saradnja između zemalja članica OPEC+ dovela je do uspostavljanja ''Deklaracije o saradnji'' (DoC) 2017, koja je kasnije višestruko proširena zbog svog izuzetnog uspjeha. DoC služi kao okvir za saradnju i koordinaciju između OPEC-a i zemalja koje nisu članice OPEC-a. Pored toga, članice OPEC+ učestvuju u daljim naporima saradnje kroz ''Povelju o saradnji'' (CoC), koja pruža platformu za dugoročnu saradnju. CoC olakšava dijalog i razmjenu mišljenja o uvjetima na globalnom tržištu nafte i energije, sa sveobuhvatnim ciljem osiguravanja sigurne opskrbe energijom i podsticanja trajne stabilnosti koja koristi proizvođačima, potrošačima, investitorima i globalnoj ekonomiji.<ref>{{Cite web |last=Organization of the Petroleum Exporting Countries |first=OPEC |title=Declaration of Cooperation |url=https://www.opec.org/opec_web/en/publications/4580.htm#:~:text=The%20Charter%20provides%20a%20platform,investors%20and%20the%20global%20economy. |access-date=1. 4. 2014 |website=www.opec.org}}</ref> === Posmatrači === Od 1980-ih, predstavnici [[Kanada|Kanade]], [[Egipat|Egipta]], [[Meksiko|Meksika]], [[Norveška|Norveške]], [[Oman]]a, [[Rusija|Rusije]] i drugih zemalja izvoznica nafte prisustvovali su mnogim sastancima OPEC-a kao posmatrači. Ovaj aranžman služi kao neformalni mehanizam za koordinaciju politika.<ref name="observers3">{{cite news |date=14. 9. 2010 |title=OPEC: Fifty Years Regulating Oil Market Roller Coaster |agency=Inter Press Service |url=http://www.ipsnews.net/2010/09/opec-fifty-years-regulating-oil-market-roller-coaster/ |url-status=live |access-date=23. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151224104031/http://www.ipsnews.net/2010/09/opec-fifty-years-regulating-oil-market-roller-coaster/ |archive-date=24. 12. 2015}}</ref> == Bilješke == {{notelist-ua}} == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == {{Refbegin|30em}} * Ansari, Dawud. (2017) "OPEC, Saudi Arabia, and the shale revolution: Insights from equilibrium modelling and oil politics." ''Energy Policy'' 111 (2017): 166–178. [https://mpra.ub.uni-muenchen.de/82613/1/MPRA_paper_82613.pdf online] * Claes, Dag Harald, and Giuliano Garavini eds. (2019) ''Handbook of OPEC and the Global Energy Order: Past, Present and Future Challenges'' (Routledge 2019) [https://www.amazon.com/Handbook-OPEC-Global-Energy-Order/dp/0367195658/ excerpt] * Colgan, Jeff D. (2014) "The emperor has no clothes: The limits of OPEC in the global oil market." ''International Organization'' 68.3 (2014): 599–632. [http://www.ourenergypolicy.org/wp-content/uploads/2013/08/OPEC-Colgan.2013Mar.Copyedit-IO.pdf online] *Dudley, Bob. (2019) "BP energy outlook." ''Report–BP Energy Economics–London: UK'' 9 (2019) [https://vcmstudy.ir/wp-content/uploads/2017/04/bp-energy-outlook-2017-presentation-slides.pdf online]. * Economou, Andreas, and Bassam Fattouh. (2021) "OPEC at 60: the world with and without OPEC." OPEC ''Energy Review'' 45.1 (2021): 3-28. [https://onlinelibrary.wiley.com/doi/pdf/10.1111/opec.12205 online], a historical perspective from 1990 to 2018. * Evans, John (1986). ''OPEC, Its Member States and the World Energy Market''. {{ISBN|978-0-8103-2148-9}}. * Fesharaki, Fereidun (1983). ''OPEC, the Gulf, and the World Petroleum Market: A Study in Government Policy and Downstream Operations''. {{ISBN|978-0-367-28193-9}}. * Garavini, Giuliano. (2019). ''[https://global.oup.com/academic/product/the-rise-and-fall-of-opec-in-the-twentieth-century-9780198832836?cc=us&lang=en& The Rise and Fall of OPEC in the Twentieth Century]''. Oxford University Press. * Gately, Dermot. (1984) "A ten-year retrospective: OPEC and the world oil market." ''Journal of Economic Literature'' 22.3 (1984): 1100–1114. summary of scholarly literature [http://www-personal.umich.edu/~twod/oil-ns/articles/research-oil/dermot_gatley_opec_10-yr_pricing_oil_sep84.pdf online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230417090353/http://www-personal.umich.edu/~twod/oil-ns/articles/research-oil/dermot_gatley_opec_10-yr_pricing_oil_sep84.pdf |date=17. 4. 2023 }} *{{Cite journal |title=The Power of Oil: The Arab Oil Weapon and the Netherlands, the United Kingdom, Canada, Japan, and the United States |first=Roy |last=Licklider |journal=[[International Studies Quarterly]] |volume=32 |issue=2 |year=1988 |pages=205–226 |doi=10.2307/2600627 |jstor=2600627 |s2cid=155591645 |url=https://pdfs.semanticscholar.org/92db/ddba23893560a127a5ec353346b5af1feeb6.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20200218111805/https://pdfs.semanticscholar.org/92db/ddba23893560a127a5ec353346b5af1feeb6.pdf |archive-date=18. 2. 2020 |ref=none }} * {{cite news|last=Monbiot|first=George|author-link=George Monbiot|url=https://www.theguardian.com/commentisfree/2019/jun/26/shell-not-green-saviour-death-machine-greenwash-oil-gas|title=Shell is not a green saviour. It's a planetary death machine|newspaper=[[The Guardian]]|date=26. 6. 2019|access-date=12. 3. 2023|ref=none}} * Painter, David S (2014). [https://www.ssoar.info/ssoar/bitstream/handle/document/40394/ssoar-hsr-2014-4-painter-Oil_and_geopolitics_the_oil.pdf?sequence=1 "Oil and geopolitics: The oil crises of the 1970s and the cold war"]. ''Historical Social Research/Historische Sozialforschung''. 186–208. * Pickl, Matthias J. (2019) "The renewable energy strategies of oil majors–From oil to energy?." ''Energy Strategy Reviews'' 26 (2019): 100370. [https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S2211467X19300574 online] * Ratti, Ronald A., and Joaquin L. Vespignani. (2015) "OPEC and non-OPEC oil production and the global economy." ''Energy Economics'' 50 (2015): 364–378. [https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0140988314003053 online] * Skeet, Ian (1988). ''OPEC: Twenty-five Years of Prices and Politics''. Cambridge UP. {{ISBN|978-0-521-40572-0}} [https://archive.org/details/opectwentyfiveye00skee online] * Van de Graaf, Thijs. (2020) "Is OPEC dead? Oil exporters, the Paris agreement and the transition to a post-carbon world." in ''Beyond market assumptions: Oil price as a global institution'' (Springer, Cham, 2020) pp.&nbsp;63–77. [https://biblio.ugent.be/publication/8137111/file/8137112.pdf online] * Wight, David M. ''Oil Money: Middle East Petrodollars and the Transformation of US Empire, 1967-1988'' (Cornell University Press, 20210 [https://issforum.org/to/jrt14-23 Website: rjissf.org online reviews] * Woolfson, Charles, and Matthias Beck. (2019) "Corporate social responsibility in the international oil industry." in ''Corporate social responsibility failures in the oil industry. '' (Routledge, 2019) pp.&nbsp;1–14. [https://www.researchgate.net/profile/Charles-Woolfson/publication/333570020_Corporate_Social_Responsibility_in_the_International_Oil_Industry/links/5d922415a6fdcc2554a95f81/Corporate-Social-Responsibility-in-the-International-Oil-Industry.pdf online] * Yergin, Daniel (1991). ''The Prize: The Epic Quest for Oil, Money, and Power''. {{ISBN|978-1-4391-1012-6}} [https://archive.org/details/prizeepicquestfo0000yerg_g3v1 online] * Yergin, Daniel (2011). ''The quest : energy, security and the remaking of the modern world'' (2011) [https://archive.org/details/questenergysecur0000yerg online] {{Refend}} == Vanjski linkovi == * [http://www.opec.org/ Web strana OPEC-a] {{Simboli jezika|en|Engleski}} * [https://archive.today/20120523225455/www.eia.doe.gov/emeu/cabs/opec.html Statistički pregled odluka OPEC-a] {{Simboli jezika|en|Engleski}} * [http://www.econlib.org/library/Enc/OPEC.html Enciklopedija ekonomije o OPEC-u] {{Simboli jezika|en|Engleski}} {{Commonscat}} {{OPEC}} [[Kategorija:Međunarodne organizacije]] d9b76s7607tyfshfh9ge4p01x1qgu4h 0 18499 3837859 3759916 2026-04-28T19:47:41Z Panasko 146730 3837859 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir |boja=lightgreen |raspon_fosila=[[Mezoproterozoik]] → [[holocen|Sadašnjost]] | naziv = Biljke | slika = Diversity of plants (Streptophyta) version 2.png | slika_širina = 250px | slika_opis = | domain = [[Eukaryota]] | regnum = '''Plantae''' | regnum_autorstvo = [[Ernst Haeckel|Haeckel]], 1866 | razdioba_stepen =Naddivizije | razdioba= * [[Chlorokybophyta]] * [[Mesostigmatophyta]] * [[Spirotaenia]] * '''Chlorobionta''' <small>Kenrick & Crane 1997</small> ** [[Chlorophyta]] * '''[[Streptobionta]]''' <small>Kenrick & Crane 1997</small> ** [[Klebsormidiophyceae]] ** [[Charophyta]] (kamenjače) ** ?[[Chaetosphaeridiales]] ** [[Coleochaetophyta]] ** [[Zygnematophyta]] ** [[Embryophyta]] <small>Engler, 1892</small> (kopnene biljke) *** [[Marchantiophyta]] (jetrenjače) *** [[Bryophyta]] (mahovine) *** [[Anthocerotophyta]] (antocerote) *** †[[Horneophyta]] *** †[[Aglaophyta]] *** [[Tracheophyta]] (vaskularne biljke) | sinonimi = * [[Viridiplantae]] <small>Cavalier-Smith 1981</small><ref name=CavalierSmith1981>{{cite journal |first=T. |last=Cavalier-Smith|date=1981|title=Eukaryote kingdoms: Seven or nine?|journal=BioSystems|volume=14|issue=3–4|pages=461–481|doi=10.1016/0303-2647(81)90050-2|pmid=7337818}}</ref> * Chlorobionta <small>Jeffrey 1982, emend. Bremer 1985, emend. Lewis and McCourt 2004</small><ref name=LewisMcCourt>{{cite journal|last1=Lewis|first1=L.A.|first2=R.M.|last2=McCourt|date=2004|title=Green algae and the origin of land plants|journal=American Journal of Botany|volume=91|issue=10|pages=1535–1556|doi=10.3732/ajb.91.10.1535|pmid=21652308}}</ref> * Chlorobiota <small>Kenrick and Crane 1997</small><ref name=KenrickCrane1997>{{cite book |last1=Kenrick|first1=Paul|last2=Crane|first2=Peter R.|date=1997|title=The origin and early diversification of land plants: A cladistic study|url=https://archive.org/details/originearlydiver0000kenr|location=Washington, D.C.|publisher=Smithsonian Institution Press|isbn=978-1-56098-730-7}}</ref> * Chloroplastida <small>Adl et al., 2005 </small><ref name=Adl>{{cite journal|authors=Adl, S.M.| date=2005|title=The new higher level classification of eukaryotes with emphasis on the taxonomy of protists|journal=Journal of Eukaryote Microbiology|volume= 52| issue=5|pages=399–451|doi=10.1111/j.1550-7408.2005.00053.x |display-authors=etal|pmid=16248873}}</ref> * Phyta <small>Barkley 1939</small> emend. <small>Holt & Uidica 2007</small> * Cormophyta <small>Endlicher, 1836</small> * Cormobionta <small>Rothmaler, 1948</small> * Euplanta <small>Barkley, 1949</small> * Telomobionta <small>Takhtajan, 1964</small> * Embryobionta <small>Cronquist et al., 1966</small> * Metaphyta <small>Whittaker, 1969</small> }} '''Biljke''' su uglavnom [[Metazoa|višećelijske]], pretežno [[fotosinteza|fotosintetske]] [[Eukarioti|eukariote]] [[carstvo (biologija)|carstva]] '''Plantae'''. Historijski gledano, biljke su tretirane kao jedno od dva carstva, uključujući sva živa bića koja nisu [[životinje]], a sve [[alge]] i [[gljive]] tretirane su kao biljke. Međutim, sve današnje definicije Plantae, isključuju gljive i neke alge, kao i [[Prokarioti|prokariote]] ([[archaea]] i [[Bakterija|bakterije]]). Po jednoj definiciji, biljke tvore [[kladus]] [[Viridiplantae]] (latinski naziv za "zelene biljke"), grupu koja uključuje [[Cvjetnica|cvjetnice]], [[četinari|četinare]] i ostale [[golosjemenjače]], [[Pteridophyta|paprati]] i nihove srodnike, [[jetrenjače]], [[mahovine]] i [[zelene alge]], ali isključuju [[Crvene alge|crvene]] i [[smeđe alge]]. Zelene biljke većinu energije dobijaju iz [[Sunčevo zračenje|sunčeve svjetlosti]] putem [[fotosinteza|fotosinteze]] u primarnim [[hloroplast]]ima koji su izvedeni iz [[endosimbioza|endosimbioze]] sa [[Cijanobakterije|cijanobakterijama]]. Njihovi hloroplasti sadrže [[hlorofil]]e a i b, što im daje karakterističnu zelenu boju. Neke biljke su [[paraziti]] ili [[mikotrofi]] i izgubile su sposobnost proizvodnje normalnih količina hlorofila ili fotosinteze. Za biljke su karakteristične [[Spolno razmnožavanje|seksualna reprodukcija]] i [[smjena generacija]], mada je [[Bespolno razmnožavanje|aseksualna reprodukcija]] također česta. Postoji oko 320.000 [[vrsta]] biljaka, od kojih velika većina, otprilike 260-290 hiljada, [[Cvjetnica|proizvode sjeme]].<ref name="IUCNdata">{{cite web |title= Numbers of threatened species by major groups of organisms (1996–2010) |publisher= International Union for Conservation of Nature |date= 11. 3. 2010 |url= http://www.iucnredlist.org/documents/summarystatistics/2010_1RL_Stats_Table_1.pdf |access-date= 27. 4. 2011 |archive-url= https://web.archive.org/web/20110721034312/http://www.iucnredlist.org/documents/summarystatistics/2010_1RL_Stats_Table_1.pdf |archive-date= 21. 7. 2011|}}</ref> Zelene biljke daju značajan doprinos ukupnoj količini svjetskog molekulskog kisika,<ref name=behrenfeld>{{cite journal | last=Field | first=C.B. | author2=Behrenfeld, M.J. | author3=Randerson, J.T. | author4=Falkowski, P. | year=1998 | title=Primary production of the biosphere: Integrating terrestrial and oceanic components | journal=Science]] | volume=281 | pages=237–240 | doi=10.1126/science.281.5374.237 | pmid=9657713 | issue=5374 | bibcode=1998Sci...281..237F | url=http://www.escholarship.org/uc/item/9gm7074q | access-date=10. 9. 2018 | archive-url=https://web.archive.org/web/20180925215921/https://escholarship.org/uc/item/9gm7074q | archive-date=25. 9. 2018 | url-status=live }}</ref> > i su osnova većine [[ekosistem]]a na Zemlji. Biljke koje proizvode [[Pšenica|zrna]], [[voće]] i [[povrće]] također čine osnovnu ljudsku hranu i bile su [[Pripitomljavanje|pripitomljavane]] hiljadama godina. Imaju i mnogo drugih namjena, kao ukrasi, [[građevinski materijali]], [[materijal za pisanje]] i, u velikoj raznolikosti, bile su [[Ljekovito bilje|izvor lijekova]] i [[droga|psihoakrivnih suopstanci]]. Nauka o biljakama poznata je pod nazivom [[botanika]], jedna od [[biologija|bioloških nauka]]. == Definicija == Sva živa bića uobičajeno su bila svrstana u jednu od dvije grupe, biljke i životinje. Ova klasifikacija može datirati od [[Aristotel]]a (384 – 322 p. n. e.), koji je napravio razliku između biljaka koje se uglavnom ne kreću i životinja koje su često kreću pri za hvatanju hrane. Mnogo kasnije, kada je [[Carl von Linné|Linnaeus]] (1707–1778) stvorio osnovu modernog sistema [[naučna klasifikacija|naučne klasifikacije]], ove dvije grupe postale su [[carstvo (biologija)|carstva]] Vegetabilia (kasnije Metaphyta ili Plantae) i [[Životinje|Animalia]] (naziva se i [[Metazoa]]). Od tada, postalo je jasno da je biljno carstvo, kao što je bilo prvobitno definirano, uključivalo nekoliko nepovezanih skupina, a [[gljive]] i nekoliko skupina [[alge|algi]] uklonjene su u nova carstva. Međutim, ti se organizmi još uvijek često smatraju biljkama, posebno u popularnim kontekstima. Termin "biljka" općenito podrazumijeva posjedovanje sljedećih osobina: *višećelijsku organizaciju, *ćelijske zidovi koji sadrže [[celuloza|celulozu]], te *sposobnost fotosinteze u primarnim hloroplastima.<ref name="urlplant[2] – Definition from the Merriam-Webster Online Dictionary">{{cite web |url=http://www.merriam-webster.com/dictionary/plant%5B2%5D |title=plant[2] – Definition from the Merriam-Webster Online Dictionary |website= |access-date=25. 3. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110919142502/http://www.merriam-webster.com/dictionary/plant%5B2%5D |archive-date=19. 9. 2011}}</ref><ref name="urlplant (life form) -- Britannica Online Encyclopedia">{{cite web |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/463192/plant |title=plant (life form) -- Britannica Online Encyclopedia |website= |access-date=25. 3. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090313091518/http://www.britannica.com/EBchecked/topic/463192/plant |archive-date=13. 3. 2009 |}}</ref> Kada se naziv Plantae ili biljke primjenjuje na određenu grupu organizama ili [[takson]], obično se odnosi na jedan od četiri pojma. Od najmanje do sveobuhvatnog, ove četiri grupe su: {| class="wikitable" |- ! Ime(na) ! Smisao ! Opis |- | Kopnene biljke, poznate kao [[Kopnena biljka|Embryophyta]] | Biljke u najužem smislu (''sensu strictissimo'') | '''Biljke''' u užem smislu uključiju [[jetrenjače]], [[rošćić]]e, [[mahovine]] i [[Vaskularna biljka|vaskularne biljke]], kao i fosilne one slične ovim grupama (npr.Metaphyta) <small>Whittaker, 1969</small>,<ref name="ib.usp.br">{{cite journal | last1 = Whittaker | first1 = R.H. | year = 1969 | title = New concepts of kingdoms or organisms | url = http://www.ib.usp.br/inter/0410113/downloads/Whittaker_1969.pdf | journal = Science | volume = 163 | issue = 3863 | pages = 150–160 | doi = 10.1126/science.163.3863.150 | pmid = 5762760 | bibcode = 1969Sci...163..150W | citeseerx = 10.1.1.403.5430 | access-date = 4. 11. 2014 | archive-url = https://web.archive.org/web/20171117160137/http://www.ib.usp.br/inter/0410113/downloads/Whittaker_1969.pdf | archive-date = 17. 11. 2017 | url-status = dead }}</ref> Plantae <small>[[Lynn Margulis|Margulis]], 1971</small><ref>{{cite journal | last1 = Margulis | first1 = L | year = 1971 | title = Whittaker's five kingdoms of organisms: minor revisions suggested by considerations of the origin of mitosis | url =https://archive.org/details/sim_evolution_1971-03_25_1/page/242| journal = Evolution | volume = 25 | issue = 1| pages = 242–245 | doi=10.2307/2406516| pmid = 28562945 | jstor = 2406516 }}</ref>). |- | '''Zelene biljke''', poznate i kao '''[[Viridiplantae]]''', '''Viridiphyta''', '''Chlorobionta''' ili '''Chloroplastida''' | '''Biljke u užem smislu''' |Biljke u užem smislu uključuju [[zelene alge]] i kopnene biljke, koje su od njih i nastale, uključujući i primitivne kamenjarke, pramahovine. Odnosi između biljnih grupa još se uvijek usaglašavaju, a imena koja im se daju znatno se razlikuju. [[Kladus]] Viridiplantae obuhvata grupu organizama koji [[ćelijski zid|ćelijskim zidovima]] imaju [[celuloza|celulozu]] s [[hlorofil]]ima ''a'' i ''b'' i imaju [ [plastid]]e sa samo dvije membrane, a koji su sposobni za fotosintezeu i skladištenja škroba. Ovaj kladus je glavni predmet ovog članka (npr., Plantae <small>[[Herbert Copeland|Copeland]], 1956</small><ref>Copeland, H.F. (1956). The Classification of Lower Organisms. Palo Alto: Pacific Books, p. 6, [https://archive.org/details/classificationof00cope] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141014023028/https://archive.org/details/classificationof00cope |date=14. 10. 2014 }}.</ref>). |- | [[Archaeplastida]], poznata i pod nazivom Plastida ili Primoplantae | Plantae ''[[sensu lato]]'' | '''Plantae''' u širem smislu obuhvataju gorepomenute zelene biljke, [[crvene alge]] (Rhodophyta) žute alge ([[Glaucophyta]]) koje skladište tzv.[[floridski skrob]] izvan plastida, u citoplazmi. Ovaj kladus uključuje sve organizme koji su prije mnogo godina pastide stekli kao [[endosimbioza|primarne hloroplaste]] direktnood cijanobakterija (npr. Plantae <small>Cavalier-Smith, 1981</small><ref>{{cite journal | last1 = Cavalier-Smith | first1 = T. | year = 1981 | title = Eukaryote Kingdoms: Seven or Nine? | url = | journal = BioSystems | volume = 14 | issue = 3–4| pages = 461–481 | doi=10.1016/0303-2647(81)90050-2 | pmid=7337818}}</ref>). |- |[[Sistemi taksonomije biljaka|Stare definicije biljaka]] (zastarjele) | Plantae ''[[sensu amplo]] '' | '''Biljke u najširem smislu''' odnosi se na starije, zastarjele klasifikacije u koje se stavljaju različite alge, gljive i bakterije (npr., Plantae ili Vegetabilia <small>Linnaeus</small>,<ref>Linnaeus, C. (1751). ''[https://books.google.com/books?id=D18OAAAAQAAJ&pg=PA37 Philosophia botanica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160623232618/https://books.google.com/books?id=D18OAAAAQAAJ&pg=PA37 |date=23. 6. 2016 }}'', 1st ed., p. 37.</ref> Plantae <small>Haeckel 1866</small>,<ref>{{cite book |author= Haeckel, E. |year= 1866 |title= Generale Morphologie der Organismen |publisher= Verlag von Georg Reimer |location= Berlin |pages= vol. 1: i–xxxii, 1–574, pls I–II; vol. 2: i–clx, 1–462, pls I–VIII}}</ref> Metaphyta <small>Haeckel, 1894</small>,<ref>Haeckel, E. (1894). ''[https://archive.org/details/systematischephy01haec Die systematische Phylogenie] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160427153840/https://archive.org/details/systematischephy01haec |date=27. 4. 2016 }}''.</ref> Plantae <small>Whittaker, 1969</small><ref name="ib.usp.br" />). |} (Prema raznim izvorima)<ref>{{Citation|last=Rogozin |first=I.B. |last2=Basu |first2=M.K.|last3=Csürös |first3=M.|last4=Koonin|first4=E.V. |year=2009 |title=Analysis of Rare Genomic Changes Does Not Support the Unikont–Bikont Phylogeny and Suggests Cyanobacterial Symbiosis as the Point of Primary Radiation of Eukaryotes |journal=Genome Biology and Evolution|pmid=20333181 |volume=1|pmc=2817406|pages=99–113 |doi=10.1093/gbe/evp011 |lastauthoramp=yes}} and {{Citation |last=Becker |first=B. |last2=Marin |first2=B. |year=2009 |title=Streptophyte algae and the origin of embryophytes |journal=Annals of Botany |volume=103 |issue=7 |pages=999–1004 |doi=10.1093/aob/mcp044 |lastauthoramp=yes |pmid=19273476 |pmc=2707909}}; see also the slightly different cladogram in {{Citation |last=Lewis |first=Louise A. |last2=McCourt |first2=R.M. |year=2004 |title=Green algae and the origin of land plants |journal=Am. J. Bot. |volume=91 |issue=10 |pages=1535–1556 |doi=10.3732/ajb.91.10.1535 |lastauthoramp=yes |pmid=21652308}}</ref><ref>{{Cite journal|title = Estimating the timing of early eukaryotic diversification with multigene molecular clocks|journal = Proceedings of the National Academy of Sciences|date = 16. 8. 2011 |pmc = 3158185 |pmid = 21810989|pages = 13624–13629|volume = 108|issue = 33|doi = 10.1073/pnas.1110633108|first = Laura Wegener |last = Parfrey|first2 = Daniel J.G.|last2 = Lahr|first3 = Andrew H.|last3 = Knoll|first4 = Laura A.|last4 = Katz|bibcode = 2011PNAS..10813624P}}</ref><ref>{{Cite journal|title = Bacterial proteins pinpoint a single eukaryotic root|journal = Proceedings of the National Academy of Sciences|date = 17. 2. 2015 |pmc = 4343179|pmid = 25646484|pages = E693–E699|volume = 112|issue = 7|doi = 10.1073/pnas.1420657112|first = Romain|last = Derelle|first2 = Guifré|last2 = Torruella |first3 = Vladimír|last3 = Klimeš|first4 = Henner|last4 = Brinkmann|first5 = Eunsoo|last5 = Kim|first6 = Čestmír|last6 = Vlček|first7 = B. Franz|last7 = Lang|first8 = Marek|last8 = Eliáš|bibcode = 2015PNAS..112E.693D}}</ref><ref>{{Cite journal|title = The Glaucophyta: the blue-green plants in a nutshell|journal = Acta Societatis Botanicorum Poloniae|date = 1. 1. 2015|volume = 84|issue = 2 |doi = 10.5586/asbp.2015.020|first = Christopher |last = Jackson|first2 = Susan|last2 = Clayden |first3 = Adrian |last3 = Reyes-Prieto |pages=149–165}}</ref><ref name="Sánchez-Baracaldo E7737–E7745">{{Cite journal |last=Sánchez-Baracaldo |first=Patricia |last2=Raven|first2=John A.|last3=Pisani|first3=Davide |last4=Knoll |first4=Andrew H. |date=12. 9. 2017 |title=Early photosynthetic eukaryotes inhabited low-salinity habitats |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=114 |issue=37 |pages=E7737–E7745 |doi=10.1073/pnas.1620089114|pmid=28808007 |pmc=5603991}}</ref><ref name=Gitzendanner>{{Cite journal |last=Gitzendanner|first=Matthew A. |last2=Soltis |first2=Pamela S. |last3=Wong |first3=Gane K.-S.|last4=Ruhfel |first4=Brad R.|last5=Soltis|first5=Douglas E. |date=2018 |title=Plastid phylogenomic analysis of green plants: A billion years of evolutionary history |journal=American Journal of Botany |volume=105 |issue=3 |pages=291–301 |doi=10.1002/ajb2.1048 |pmid=29603143}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Gawryluk|first=Ryan M. R.|last2=Tikhonenkov|first2=Denis V.|last3=Hehenberger|first3=Elisabeth|last4=Husnik|first4=Filip|last5=Mylnikov|first5=Alexander P.|last6=Keeling|first6=Patrick J.|date=8. 8. 2019|title=Non-photosynthetic predators are sister to red algae|journal=Nature|language=en|volume=572|issue=7768|pages=240–243|doi=10.1038/s41586-019-1398-6|pmid=31316212|issn=1476-4687}}</ref> Oni koji su nazvani "biljkama", u [[kladogram]]u su podebljani (neke manje grupe su izostavljene) {{clade |label1='''Archaeplastida + Cryptista'''&nbsp; |1={{clade |3=[[Cryptista]] |1={{clade |1=[[Rhodophyta]] (crvene alge) |2=Rhodelphidia (predatorske) |3=[[Picozoa]] }} |2={{clade |1=[[Glaucophyta]] (glaukofitne alge) |label2='''Zelene biljke''' |2={{clade |1={{clade |1=[[Mesostigmatophyceae]]|barbegin1=darkgreen |2={{clade |1=[[Chlorokybophyceae]]|bar1=darkgreen |2=[[Spirotaenia]]|bar2=darkgreen }} }} |2={{clade |1=[[Chlorophyta]]|bar1=darkgreen |label2=[[Streptophyta]] |2={{clade |1=[[Charales]] (stoneworts)|barend1=darkgreen |2='''Kopnene biljke''' ili [[Embryophyta]] }} }} }} }} }} }} Način na koji se kombiniraju i imenuju grupe zelenih algi znatno se razlikuje između autora. ==Pregled== [[Aristotel]] je podijelio sve žive stvari na biljke, koje se ne miču ili imaju osjetljive [[Organ (anatomija)|organ]]e, i [[životinje]]. U sistemu podjele po Linnaeusu oni postaju: biljke - [[carstvo (sistematika)|carstvo]] [[Vegetabilia]] (kasnije Plantae) i životinje - Animalia. Nakon toga postalo je jasno da carstvo Plantae sadrži nekoliko međusobno povezanih grupa zajedno s [[gljive|gljivama]] i nekoliko vrsta [[alge|algi]] koje su uvrštene u novo carstvo. Bez obzira na to, one se i dalje često smatraju biljkama u mnogim kontekstima. Doduše, svaki pokušaj da se smjesti biljke u samostalnu grupu doživio je neuspjeh, zbog toga što su biljke nejasno definisane prema pravilima koje postavlja moderna klasifikacija ([[Biološka klasifikacija|sistematika]]). == Embriofite == Najpoznatija višećelijska vrsta biljaka su [[Kopnena biljka|embriofiti]]. Ona uključuje [[Vaskularna biljka|vaskularne biljke]], cjelinu biljaka koje imaju [[List|lišće]], [[Internodij|stabljike]] i [[korijen (biljka)|korijen]]je. Isto tako uključuje i nekoliko biljaka koje su u njihovom bliskom srodstvu, često ih nazivamo [[briofiti]]. Sve ove biljke imaju komplekse [[Ćelija (biologija)|ćelija]] sa zidovima ćelija sastavljenim od [[Celuloza|celuloze]], i većina od njih crpi svoju [[Energija|energiju]] pomoću procesa [[Fotosinteza|fotosinteze]], pritom koristeći [[Sunce|sunčevu]] [[svjetlost]] i [[ugljik-dioksid]] za sintezu. Preko 300 vrsta biljaka ne vrše fotosintezu, ali te biljke su [[paraziti]] na drugim vrstama biljaka koje se služe fotosintezom. Biljke su nastale od [[Zelene alge|zelenih algi]], od kojih su evoluirale tako da su razvile specijalne reproduktivne organe zaštićene od nereprodukcije tkiva. Vrsta briofiti se prvi pojavila u doba ranog [[paleozoik]]a. Vrsta može preživjeti samo gdje je [[Voda|vlaga]] dostupna većinu vremena, iako mnoge vrste tolerišu i vrijeme [[Suša|suše]]. Mnoge vrste briofita ostaju male kroz svoj životni vijek. Vaskularne biljke imaju takav broj prilagodbi koji im je omogućio savladati ograničenja koje ima vrsta briofiti. To uključuje dobar otpor suši i vaskularno tkivo koje transportuje vodu kroz [[Organizam (biologija)|organizam]]. [[Sjemenka|Sjeme]] nekih biljaka može preživjeti ekstremne vremenske uvjete i razmnožavati se u njima. == Gljive i alge == Alge označavaju nekoliko različitih grupa organizama koji crpe energiju kroz proces fotosinteze. One nisu smještene u carstvo Plantae. Postoje i druge vrste algi koje uključuju i [[Jednoćelijski organizam|jednoćelijske organizme]] koji se sastoje od ćelija bez različitog tkiva. Embriofiti su potekli od zelenih algi. S nekoliko izuzetaka između zelenih algi, sve među njima imaju zidove ćelija koje sadrže celulozu i [[hloroplast]]e koji sadrže [[hlorofil]] "''a''" i "''b''" i tako crpe snagu. Hloroplasti zelenih algi su okruženi s dvije [[Ćelijska membrana|membrane]], što sugeriše da su potekle direktno od cijanobakterija. Isto tako je i s crvenim algama, i za dvije grupe se vjeruje da imaju zajedničko porijeklo. Suprotno tome, mnogo drugih algi ima hloroplaste s tri ili četiri membrane. One nisu u bliskom srodstvu sa [[Zelene alge|zelenim algama]]. Zasebno sticanje hloroplasta je simbol zelenih i [[Crvene alge|crvenih algi]]. Za razliku od embriofita i algi, gljive ne vrše fotosintezu, ali one nabavljaju svoju hranu sastavljanjem i [[Apsorpcija|apsorpcijom]] tvari iz svoje okoline. Nisu u rodu s nijednom vrstom koja vrši fotosintezu, ali su zato usko povezane sa životinjama. == Razvoj == Kroz proces fotosinteze, biljke koriste [[Sunce|Sunčevu]] energiju da iz [[zrak]]a pretvore ugljikov dioksid u jednostavni [[šećer]]. Taj šećer se tada koristi kao materijal za gradnju i formu komponenti biljke. Biljke se pouzdaju u [[tlo]] kao glavni izvor [[Voda|vode]], no isto tako pokušavaju se domoći [[dušik]]a, [[fosfor]]a i drugih važnih hranljivih tvari. Neke vrste biljaka koriste specijalnu odbranu kao trn ili bodlje, npr. kupine. Po životnom vijeku biljke se dijele u tri grupe: # '''[[Jednogodišnja biljka|jednogodišnje biljke]]''' - žive i razmnožavaju se kroz razdoblje od jedne godine # '''[[Dvogodišnja biljka|dvogodišnje biljke]]''' - žive kroz razdoblje od dvije godine, većinom se razmnožavaju u prvoj godini # '''[[Višegodišnja biljka|trajnice]]''' - žive više od dvije godine i nastavljaju se razmnožavati tokom godina Među vaskularnim biljkama u trajnice se ubraja [[Četinari|crnogorično drvo]] (zimzelen - naziv za biljke koje zadržavaju svoje lišće tokom cijele godine), i [[Listopadne biljke|bjelogorično drvo]] (listopadno - biljke koje gube listove u nekim dijelovima godine). U mjestima gdje vlada umjerena i sjeverna [[klima]] one većinom gube listove zimi, a mnoge [[tropske biljke]] gube svoje listove za vrijeme sušne sezone. == Raznolikost == Tabela u nastavku prikazuje procjene broja vrsta različitih taksona zelenih biljaka ([[Viridiplantae]]). To sugerira da postoji oko 300.000 vrsta živih viridiplanta, od kojih su 85–90% cvjetnice. (Napomena: budući da su iz različitih izvora i različitih datuma, oni nisu nužno uporedivi, kao i sve brojnosti vrsta, a u nekim su slučajevima podložni određenom nivou nesigurnosti.) {| class="wikitable" style="float:left; margin-left:1em;" |+'''Raznolikost kategorija današnjih zelenih biljki (Viridiplantae)''' |- ! style="background:lightgreen; text-align:center;"| Neformalna grupa ! style="background:lightgreen; text-align:center;"| Naziv kategorije ! style="background:lightgreen; text-align:center;"| Uobičajeni naziv ! style="background:lightgreen; text-align:center;"| Broj sadašnjih vrsta ! style="background:lightgreen; text-align:center;"| Približni broj u neformalnoj grupi |- | rowspan="2" style="background:lightgrey; vertical-align:top;"| [[Zelene alge]] | '''[[Chlorophyta]]''' | style="text-align:left;"| [[Zelene alge]] (Chlorophyta) | style="text-align:right;"| 3,800–4,300 <ref>Van den Hoek, C.; Mann, D.G.; & Jahns, H.M. 1995. ''Algae: An Introduction to Phycology''. pp. 343, 350, 392, 413, 425, 439, & 448 (Cambridge: Cambridge University Press). {{ISBN|0-521-30419-9}}</ref><ref name=AlgaeBase_Chlorophyta>{{Citation |last=Guiry |first=M.D. |last2=Guiry |first2=G.M. |year=2011 |title=AlgaeBase : Chlorophyta |publisher=World-wide electronic publication, National University of Ireland, Galway |url=http://www.algaebase.org/browse/taxonomy/?searching=true&gettaxon=Chlorophyta |access-date=26. 7. 2011 |lastauthoramp=yes |archive-url=https://web.archive.org/web/20190913110003/https://www.algaebase.org/browse/taxonomy/?id=97241&-session=abv4:AC1F1E78164b71ADB2VYE18555D5 |archive-date=13. 9. 2019 |url-status=live }}</ref> | rowspan="2" style="text-align:right; vertical-align:top;"| 8,500 (6,600–10,300) |- | '''[[Charophyta]]''' | style="text-align:left;"| [[Zelene alge]] ([[Dezmide]] i [[Pteridophyta|kamene paprati]]) | style="text-align:right;"| 2.800–6.000 <ref name=AlgaeBase_Charophyta>{{Citation |last=Guiry |first=M.D. |last2=Guiry |first2=G.M. |year=2011 |title=AlgaeBase : Charophyta |publisher=World-wide electronic publication, National University of Ireland, Galway |url=http://www.algaebase.org/browse/taxonomy/?searching=true&gettaxon=Charophyta |access-date=26. 7. 2011 |lastauthoramp=yes |archive-url=https://web.archive.org/web/20190913110015/https://www.algaebase.org/browse/taxonomy/?searching=true&gettaxon=Charophyta |archive-date=13. 9. 2019 |url-status=live }}</ref><ref>Van den Hoek, C.; Mann, D.G.; & Jahns, H.M. 1995. ''Algae: An Introduction to Phycology''. pp. 457, 463, & 476. (Cambridge: Cambridge University Press). {{ISBN|0-521-30419-9}}</ref> |- | rowspan="3" style="background:lightgrey; vertical-align:top;"| [[Bryophyta|Bryophyte]] | '''[[Marchantiophyta]]''' | style="text-align:left;"| Jetrenjače | style="text-align:right;"| 6.000–8.000 <ref>Crandall-Stotler, Barbara & Stotler, Raymond E., 2000. "Morphology and classification of the Marchantiophyta". p. 21 ''in'' A. Jonathan Shaw & Bernard Goffinet (Eds.), ''Bryophyte Biology''. (Cambridge: Cambridge University Press). {{ISBN|0-521-66097-1}}</ref> | rowspan="3" style="text-align:right; vertical-align:top;"| 19.000 (18.100–20.200) |- | '''[[Anthocerotophyta]]''' | style="text-align:left;"|Šiljate mahovine | style="text-align:right;"| 100–200 <ref>Schuster, Rudolf M., ''The Hepaticae and Anthocerotae of North America'', volume VI, pp. 712–713. (Chicago: Field Museum of Natural History, 1992). {{ISBN|0-914868-21-7}}.</ref> |- | '''[[Bryophyta]]''' | style="text-align:left;"|Mahovine | style="text-align:right;"| 12.000 <ref name="Goffinet & Buck 2004">{{cite journal |last=Goffinet |first= Bernard |author2=William R. Buck |year=2004 |title=Systematics of the Bryophyta (Mosses): From molecules to a revised classification |journal=Monographs in Systematic Botany |volume=98 |pages=205–239 }}</ref> |- | rowspan="2" style="background:lightgrey; vertical-align:top;"| [[Pteridophyta|Pteridophyte]] | '''[[vaskularne mahovine|Lycopodiophyta]]''' | style="text-align:left;"|Klupske mahovine | style="text-align:right;"| 1.200 <ref name="Raven 2005">{{cite book |last=Raven |first=Peter H. |first2=Ray F. |last2=Evert |first3=Susan E. |last3=Eichhorn |year=2005 |title=Biology of Plants |url=https://archive.org/details/biologyofplants00rave_0 |url-access=registration |edition=7th |location=New York |publisher=W.H. Freeman and Company |isbn=978-0-7167-1007-3 }}</ref> | rowspan="2" style="text-align:right; vertical-align:top;"| 12.000 (12.200) |- | '''[[Pteridophyta]]''' | style="text-align:left;"|Prave paprati, paprati sa sporama, preslice | style="text-align:right;"| 11.000 <ref name="Raven 2005" /> |- | rowspan="5" style="background:lightgrey; vertical-align:top;"| [[Sjemenjače]] | '''[[Cycadophyta]]''' | style="text-align:left;"| [[cikade|Cycade]] | style="text-align:right;"| 160 <ref>{{cite book |last=Gifford |first=Ernest M. |first2=Adriance S. |last2=Foster |year=1988 |title=Morphology and Evolution of Vascular Plants |url=https://archive.org/details/morphologyevolut00giff |edition=3rd |page=[https://archive.org/details/morphologyevolut00giff/page/n367 358] |location=New York |publisher=W.H. Freeman and Company |isbn=978-0-7167-1946-5 }}</ref> | rowspan="5" style="text-align:right; vertical-align:top;"| 260.000 (259.511) |- | '''[[Ginkgophyta]]''' | style="text-align:left;"|[[Ginkgo]] | style="text-align:right;"| 1 <ref>{{cite book |last=Taylor |first=Thomas N. |first2=Edith L. |last2=Taylor |year=1993 |title=The Biology and Evolution of Fossil Plants |page=636 |location=New Jersey |publisher=Prentice-Hall |isbn=978-0-13-651589-0 }}</ref> |- | '''[[Pinophyta]]''' | style="text-align:left;"| Konifere | style="text-align:right;"| 630 <ref name="Raven 2005" /> |- | '''[[Gnetophyta]]''' | style="text-align:left;"|[[Gnetophyta]] | style="text-align:right;"| 70 <ref name="Raven 2005" /> |- | '''[[Magnoliophyta]]''' | style="text-align:left;"| [[Cvjetnice]] | style="text-align:right;"| 258,650 <ref>International Union for Conservation of Nature and Natural Resources, 2006. ''[http://www.iucnredlist.org/ IUCN Red List of Threatened Species:Summary Statistics] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140627094911/http://www.iucnredlist.org/ |date=27. 6. 2014 }}''</ref> |} {{Clear}} Imenovanje biljaka reguliše [[Međunarodni kodeks nomenklature algi, gljiva i biljaka]] i [[Međunarodni kodeks nomenklature gajenih biljaka|Međunarodni kodeks nomenklature kultiviranih biljaka]] (vidi [[taksonomija kultiviranih biljaka]]). === Evolucija === Evolucija biljaka rezultirala je povećanjem nivoa složenosti, od najranijih praalgi uvidu prostirke preko [[Bryophyta]] , [[Lycopoda]], paprati do današnjih složenih [[Golosjemenjače|golosjemenjača]] i [[Cvjetnica|angiospermi]]. Biljke u svim tim skupinama nastavljaju napredovati, posebno u okruženjima u kojima su evoluirale. Nakupine algi formirale su se na Zemlji prije oko 1.200 miliona godina, ali najraniji fosili potiču tek iz [[ordovicij]]a, prije oko 450 miliona, kada suse pojavile kopnene biljke.<ref>"The oldest fossils reveal evolution of non-vascular plants by the middle to late Ordovician Period (≈450–440 m.y.a.) on the basis of fossil spores" [http://www.clas.ufl.edu/users/pciesiel/gly3150/plant.html Transition of plants to land] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080302040410/http://www.clas.ufl.edu/users/pciesiel/gly3150/plant.html |date=2. 3. 2008 }}</ref> Međutim, novi dokazi iz istraživanja omjera izotopa [[ugljik]]a u pretkambrijskim stijenama sugeriraju da su se složene fotosintetske biljke na Zemlji razvile prije preko 1000 miliona godina.<ref>{{Cite journal |last=Strother |first=Paul K. |last2=Battison |first2=Leila |last3=Brasier |first3=Martin D.|last4=Wellman |first4=Charles H. |date=26. 5. 2011|title=Earth's earliest non-marine eukaryotes |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2011-05-26_473_7348/page/505 |journal=[[Nature]]|volume=473|issue=7348 |pages=505–509 |doi=10.1038/nature09943 |pmid=21490597 |bibcode=2011Natur.473..505S}}</ref> Više od jednog stoljeća pretpostavljalo se da su preci kopnenih biljaka evoluirali u vodenom okruženju, a zatim se prilagodili životu na kopnu, što je ideja botaničara [[Frederick Orpen Bower|Fredericka Orpena Bowera]] u knjizi iz 1908. “Porijeklo kopnene flore” (''The Origin of a Land Flora''). Nedavno alternativno gledište, potkrijepljeno genetsičim dokazima, jest da su evoluirale iz kopnenih jednoćelijskih algi,<ref>{{Cite journal|last=Harholt |first=Jesper |last2=Moestrup |first2=Øjvind |last3=Ulvskov |first3=Peter |date=1. 2. 2016 |title=Why Plants Were Terrestrial from the Beginning |url=http://www.cell.com/trends/plant-science/abstract/S1360-1385(15)00300-3 |journal=Trends in Plant Science|volume=21 |issue=2 |pages=96–101 |doi=10.1016/j.tplants.2015.11.010 |pmid=26706443}}</ref> Primitivne biljke na kopnu počele su se diverzificirati u kasnom [[silur]]skom periodu, prije oko 420 miliona godina, a rezultati njihove diverzifikacije prikazani su u znakovitim detaljima u ranom [[devon (period)|devonskom]] fosilnom sastavu iz [[Rhynie chert]]. Ova černja sačuvala je rane biljke sa ćelijskim detaljima, okamenjenim u vulkanskim izvorima. Do sredine devоnskog perioda prisutna je većina karakteristika koje su danas prepoznate kod biljki, uključujući korijenje, lišće i sekundarno drvo, a do kasnih devоnskih vremena evoluiralo je i sjeme.<ref name="Rothwelletal989">{{cite journal |last1= Rothwell |first1= G.W. |last2= Scheckler |first2=S.E. |last3=Gillespie |first3=W.H. |year=1989 |title=''Elkinsia'' gen. nov., a Late Devonian gymnosperm with cupulate ovules |journal=Botanical Gazette |volume=150 |issue= 2 |pages=170–189 |doi=10.1086/337763 |jstor=2995234}}</ref> Kasnodevоnske biljke su tako postigle stupanj sofisticiranosti koji im je omogućavao formiranje šuma visokih stabala. Evolucijske inovacije nastavile su se u [[karbon]]u i kasnijim geološkim periodima i traju i danas. Većina biljnih grupa bila je relativno netaknuta događajem [[Permo-triasko izumiranje|Permo-trijaskim izumiranjem]], iako su se strukture zajednica promijenile. Ovo je možda bio pokretač evolucije cvjetnica u trijasu (prije ~ 200 miliona godina), koje su eksplodirale u kredi i tercijaru. Poslednja velika grupa biljaka koja se razvijala bile su [[trave]], koje su od oko prije 40 miliona godina postale važne u srednjem tercijaru. Trave, kao i mnoge druge grupe, razvile su nove mehanizme metabolizma kako bi preživjele niske koncentracije CO₂ i tople, suhe tropske uslove tokom posljednjih 10 miliona godina. U 1997., Kenrick i Crane, predložili su [[filogenetsko stablo]] biljaka,<ref>Kenrick, Paul & Peter R. Crane. 1997. ''The Origin and Early Diversification of Land Plants: A Cladistic Study.'' (Washington, D.C., Smithsonian Institution Press.) {{ISBN|1-56098-730-8}}.</ref> kako slijedi, s izmjenama za Pteridophyta, prema Smith ''et al.''<ref>{{cite journal|author1=Smith Alan R. |author2=Pryer, Kathleen M. |author3=Schuettpelz, E. |author4=Korall, P. |author5=Schneider, H. |author6=Wolf, Paul G. |title=A classification for extant ferns |year=2006 |journal=Taxon |volume=55 |issue=3 |pages=705–731 |url=http://www.pryerlab.net/publication/fichier749.pdf |doi=10.2307/25065646 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20080226232147/http://www.pryerlab.net/publication/fichier749.pdf |archive-date=26. 2. 2008 |df= |jstor=25065646 }}</ref> [[Prasinophyceae]] su skup [[parafilija|parafiletske]] skupine ranih divergentnih loza zelenih algi, ali se tretiraju kao grupa izvan Chlorophyta, alikasniji autori nisu slijedili ovu sugestiju. {{clade| style=font-size:75%;line-height:75%; |1={{clade |1=[[Prasinophyceae]] (Micromonade) |2={{clade |label1=Streptobionta |1={{clade |1={{clade |label1=[[Embryophyta]] |1={{clade |1={{clade |label1=Stomatophyta |1={{clade |1={{clade |label1=[[Polysporangiophyte]] |1={{clade |1={{clade |label1=[[Tracheophyta]] |1={{clade <!-- SECTION move to left; too much indenting --> |label1=Eutracheophyta |1={{clade |label1=Euphyllophytina |1={{clade |label1=Lignophyta |1={{clade |1='''[[Spermatophyta]]s''' ([[Sjemenjače]]) |2=[[Progymnospermophyta]]&nbsp;† }} |label2='''[[Pteridophyta]]''' |2={{clade |1={{clade |1=[[Pteridopsida]] (prave paprati) |2=[[Marattiopsida]] |3=[[Equisetopsida]] (preslice) |4=[[Psilotopsida]] (paprati sa sporama, gujini jezici) |5=[[Cladoxylopsida]]&nbsp;† }} }} }} |label2=Lycophytina |2={{clade |1='''[[Lycopodiophyta]]''' |2=[[Zosterophyllophyta]]&nbsp;† }} }} |2=[[Rhyniophyta]]&nbsp;† <!-- END SECTION return to full indenting --> }} }} |2=''[[Aglaophyton]]''&nbsp;† |3=[[Horneophytopsida]]&nbsp;† }} }} |2='''[[Moss|Bryophyta]]''' (Mahovine) |3='''[[Anthocerotophyta]]''' (Roškaste mahovine) }} }} |2='''[[Marchantiophyta]]''' (Jetrenjače) }} }} |2='''[[Charophyta]]''' }} }} |3={{clade |label1='''[[Chlorophyta]]''' |1={{clade |1={{clade |1=[[Trebouxiophyceae]] (Pleurastrophyceae) |2=[[Chlorophyceae]] }} |2=[[Ulvophyceae]] }} }} }} }} Slijedi novija predložena klasifikacija, prema Leliaert et al. 2011<ref name="LeliaertVerbruggen2011">{{cite journal |last1=Leliaert |first1=Frederik |last2=Verbruggen |first2=Heroen |last3=Zechman |first3=Frederick W. |title=Into the deep: New discoveries at the base of the green plant phylogeny |journal=BioEssays |volume=33 |issue=9 |year=2011 |pages=683–692 |doi=10.1002/bies.201100035 |pmid=21744372}}</ref> modifiirana prema Silar 2016<ref name="Sánchez-Baracaldo E7737–E7745"/><ref name=Gitzendanner /><ref>{{citation| date=2016| author=Silar, Philippe| title=Protistes Eucaryotes: Origine, Evolution et Biologie des Microbes Eucaryotes| url=https://hal.archives-ouvertes.fr/hal-01263138| pages=1–462| journal=HAL Archives-ouvertes| access-date=21. 7. 2016| archive-url=https://web.archive.org/web/20160513001929/https://hal.archives-ouvertes.fr/hal-01263138| archive-date=13. 5. 2016| url-status=live}}</ref><ref name=":3">{{Cite journal |last=Mikhailyuk |first=Tatiana |last2=Lukešová |first2=Alena |last3=Glaser |first3=Karin |last4=Holzinger |first4=Andreas |last5=Obwegeser |first5=Sabrina |last6=Nyporko |first6=Svetlana |last7=Friedl |first7=Thomas |last8=Karsten |first8=Ulf |date=2018 |title=New Taxa of Streptophyte Algae (Streptophyta) from Terrestrial Habitats Revealed Using an Integrative Approach |journal=Protist |volume=169 |issue=3 |pages=406–431 |doi=10.1016/j.protis.2018.03.002 |pmid=29860113 |pmc=6071840 |issn=1434-4610 }}</ref> for the green algae clades and Novíkov & Barabaš-Krasni 2015<ref>{{Cite book | author=Novíkov & Barabaš-Krasni | year=2015 | title=Modern plant systematics | page=685 | publisher=Liga-Pres| isbn=978-966-397-276-3 |doi=10.13140/RG.2.1.4745.6164}}</ref> for the land plants clade. Notice that the Prasinophyceae are here placed inside the Chlorophyta. Kasnije je predložena filogenija zasnovana na genima i [[transkriptom]]ima 1.153 biljne vrste.<ref name="1000plants">{{cite journal |last1=Leebens-Mack |first1=M. |last2=Barker |first2=M. |last3=Carpenter |first3=E. |last4=Deyholos |first4=M.K. |last5=Gitzendammer |first5=M.A. |last6=Graham |first6=S.W. |last7=Grosse |first7=I. |last8=Li |first8=Zheng |title=One thousand plant transcriptomes and the phylogenomics of green plants |journal=Nature |volume=574 |issue=7780 |year=2019 |pages=679–685 |doi=10.1038/s41586-019-1693-2 |pmid=31645766}}</ref> Smještanje skupina algi podržava filogenije koje se temelje na genima iz Mesostigmatophyceae i Chlorokybophyceae, koji su od tada sekvencionirani.<ref name="MvirideGenome1">{{cite journal |last1=Liang |first1=Zhe |display-authors=etal |title=Mesostigma viride Genome and Transcriptome Provide Insights into the Origin and Evolution of Streptophyta |journal=Advanced Science |volume=7 |issue=1 |year=2019 |pages=1901850 |doi=10.1002/advs.201901850}}</ref><ref name="Mv_and_Ca_Genomes">{{cite journal |last1=Wang |first1=Sibo |display-authors=etal |title=Genomes of early-diverging streptophyte algae shed light on plant terrestrialization |journal=Nature Plants |volume=6 |issue=2 |year=2020 |pages=95-106 |doi=10.1038/s41477-019-0560-3}}</ref> Klasifikaciju [[Bryophyta]] podržavaju i Puttick ''et al.'' 2018,<ref name="Puttick2018">{{cite journal |last1=Puttick |first1=Mark |display-authors=etal |title=The Interrelationships of Land Plants and the Nature of the Ancestral Embryophyte |journal=Current Biology |volume=28 |issue=5 |year=2018 |pages=733-745 |doi=10.1016/j.cub.2018.01.063 |pmid=29456145}}</ref> i filogenije koje uključuju genome šiljatih mahovina koje su od tada sekvencirane.<ref name="HornwortGenome1">{{cite journal |last1=Zhang |first1=Jian |display-authors=etal |title=The hornwort genome and early land plant evolution |journal=Nature Plants |volume=6 |issue=2 |year=2020 |pages=107–118 |doi=10.1038/s41477-019-0588-4}}</ref><ref name="HornwortGenome2">{{cite journal |last1=Li |first1=Fay Wei |display-authors=etal |title=Anthoceros genomes illuminate the origin of land plants and the unique biology of hornworts |journal=Nature Plants |volume=6 |issue=3 |year=2020 |pages=259-272 |doi=10.1038/s41477-020-0618-2}}</ref> {{clade| style=font-size:90%;line-height:80%; |grouplabel1={{clade labels |label1=chlorophyte algae grade |top1=15% |label2=streptophyte algae grade|top2=40%}} |1={{clade |1=[[crvene alge|Rhodophyta]] |2={{clade |1=[[Glaucophyte]] |label2=[[Viridiplantae]] |2={{clade |1=[[Chlorophyta]] |bar1=darkgreen |2={{clade |1=[[Prasinococcaceae|Prasinococcales]] |bar1=darkgreen |2=&nbsp; |state2=none |style2=font-size:50%;line-height:50%; <!-- spacer --> |3={{clade |1= {{clade |1=[[Mesostigmatophyceae]]|bar1=blue |2={{clade |1=[[Chlorokybophyceae]]|bar1=blue |2=''[[Spirotaenia]]''|bar2=blue }} }} |2={{clade |1=[[Klebsormidiophyceae|Klebsormidiales]]|bar1=blue |2={{clade |1=''[[Chara]]''|bar1=blue |2={{clade |1=[[Coleochaetophyceae]]|bar1=blue |2={{clade |1=[[Zygnematophyceae]]|bar1=blue |2={{clade |1={{clade |label1=[[Bryophyta]] |1={{clade |1=[[Preridophyta]] |2={{clade |1=[[Marchantiophyta]] |2=[[Mahovine]] }} }} }} |2={{clade |1=[[Lycophyte]] |2={{clade |1=[[Paprati]] |label2=[[Spermatophyte]] |2={{clade |1=[[Gymnosperme]] |2=[[Angiosperme]] }}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}} == Fosili == Okamine biljaka uključuju [[Korijen (biljka)|korijenje]], [[drvo]], [[list]]ove, [[Sjemenka|sjeme]], [[plod]]ove, [[polen]], [[Spora|spore]] i [[ćilibar]] ([[smola]] nastala fosilizacijom biljke). Okamine biljaka su zabilježene u zemlji, riječnim naslagama i u talogu mora. Pelud, spore i alge su korištene za određivanje vremena iz kojeg naslage taloga potiču. Ostaci [[Fosili|fosila]] biljaka nisu uobičajeni kao fosili životinja, iako su fosili biljaka nađeni u obilju širom svijeta. Stariji fosili nekadašnjih biljaka pokazuju pojedine ćelije unutar tkiva biljke. Devonski period pokazuje [[Evolucija|evoluciju]] za koju mnogi vjeruju da opisuje prvo savremeno stablo [[Archaeopteris]]. [[Ugalj]] je ostatak okamine biljke, u njemu se vidi detaljna struktura fosilizirane biljke. Ostaci fosila iz vremena [[mezozoik]]a, crnogorična drva, korijenje, stabljike i grane, mogu se u izobilju naći u jezerima i priobalnom području uz stijene. Najčešće su to palme i hrastovi. == Klasifikacija == Danas se pod biljkama podrazumijevaju primarno fotoautotrofni, višećelijski organizmi sa specifičnim tipom vegetativnih ćelija i prisustvom tkiva, ali i srodni organizmi koji posjeduju plastide, a ranije su grupisani u alge. Prema klasifikaciji koja je predložena{{Izvor}}, u okviru carstva Archaeplastida se nalazi podcarstvo biljaka u okviru koga razlikuju tri infracarstva: Embryophyta, Chloroplantae i Charoplantae. Prema tradicionalnom shvatanju samo prvo infracarstvo obuhvata više, odnosno kopnene biljke, a druge dvije grupe obuhvataju zelene i harofitne alge.{{Izvor}} == Također pogledajte == * [[Biosfera]] *[[Golosjemenjače]] *[[Embryophyta]] ==Reference== {{reflist}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Plantae}} * Luketa Stefan: [http://www.bionet-skola.com/w/Archaeplastida Carstvo Archaeplastida] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090818010057/http://www.bionet-skola.com/w/Archaeplastida |date=18. 8. 2009 }}, BioNet škola, 2009. * Luketa Stefan: [http://www.bionet-skola.com/w/Klasifikacija_biljaka Klasifikacija biljaka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100912220208/http://www.bionet-skola.com/w/Klasifikacija_biljaka |date=12. 9. 2010 }}, BioNet škola, 2009. * Luketa Stefan: [http://www.bionet-skola.com/w/Biljke Podcarstvo biljaka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090821215347/http://www.bionet-skola.com/w/Biljke |date=21. 8. 2009 }}, BioNet škola, 2009. * Holt Jack: [https://web.archive.org/web/20100107154939/http://comenius.susqu.edu/bi/202/ARCHAEPLASTIDA/VIRIDIPLANTAE/default.htm Carstvo Viridiplantae], Taxa of Life, 2009. {{Život na Zemlji}} {{Priroda}} [[Kategorija:Biljke| ]] [[Kategorija:Botanika]] fxmgrbwj7yjfr4vpf55t7dw1fdxj34j 3837864 3837859 2026-04-28T20:13:51Z Panasko 146730 Poništena izmjena [[Special:Diff/3837859|3837859]] korisnika [[Special:Contributions/Panasko|Panasko]] ([[User talk:Panasko|razgovor]]) 3837864 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir |boja=lightgreen |raspon_fosila=[[Mezoproterozoik]] → [[holocen|Sadašnjost]] | naziv = Biljke | slika = Diversity of plants (Streptophyta) version 2.png | slika_širina = 250px | slika_opis = | domain = [[Eukaryota]] | regnum = '''Plantae''' | regnum_autorstvo = [[Ernst Haeckel|Haeckel]], 1866 | razdioba_stepen =Naddivizije | razdioba= * [[Chlorokybophyta]] * [[Mesostigmatophyta]] * [[Spirotaenia]] * '''Chlorobionta''' <small>Kenrick & Crane 1997</small> ** [[Chlorophyta]] * '''[[Streptobionta]]''' <small>Kenrick & Crane 1997</small> ** [[Klebsormidiophyceae]] ** [[Charophyta]] (kamenjače) ** ?[[Chaetosphaeridiales]] ** [[Coleochaetophyta]] ** [[Zygnematophyta]] ** [[Embryophyta]] <small>Engler, 1892</small> (kopnene biljke) *** [[Marchantiophyta]] (jetrenjače) *** [[Bryophyta]] (mahovine) *** [[Anthocerotophyta]] (antocerote) *** †[[Horneophyta]] *** †[[Aglaophyta]] *** [[Tracheophyta]] (vaskularne biljke) | sinonimi = * [[Viridiplantae]] <small>Cavalier-Smith 1981</small><ref name=CavalierSmith1981>{{cite journal |first=T. |last=Cavalier-Smith|date=1981|title=Eukaryote kingdoms: Seven or nine?|journal=BioSystems|volume=14|issue=3–4|pages=461–481|doi=10.1016/0303-2647(81)90050-2|pmid=7337818}}</ref> * Chlorobionta <small>Jeffrey 1982, emend. Bremer 1985, emend. Lewis and McCourt 2004</small><ref name=LewisMcCourt>{{cite journal|last1=Lewis|first1=L.A.|first2=R.M.|last2=McCourt|date=2004|title=Green algae and the origin of land plants|journal=American Journal of Botany|volume=91|issue=10|pages=1535–1556|doi=10.3732/ajb.91.10.1535|pmid=21652308}}</ref> * Chlorobiota <small>Kenrick and Crane 1997</small><ref name=KenrickCrane1997>{{cite book |last1=Kenrick|first1=Paul|last2=Crane|first2=Peter R.|date=1997|title=The origin and early diversification of land plants: A cladistic study|url=https://archive.org/details/originearlydiver0000kenr|location=Washington, D.C.|publisher=Smithsonian Institution Press|isbn=978-1-56098-730-7}}</ref> * Chloroplastida <small>Adl et al., 2005 </small><ref name=Adl>{{cite journal|authors=Adl, S.M.| date=2005|title=The new higher level classification of eukaryotes with emphasis on the taxonomy of protists|journal=Journal of Eukaryote Microbiology|volume= 52| issue=5|pages=399–451|doi=10.1111/j.1550-7408.2005.00053.x |display-authors=etal|pmid=16248873}}</ref> * Phyta <small>Barkley 1939</small> emend. <small>Holt & Uidica 2007</small> * Cormophyta <small>Endlicher, 1836</small> * Cormobionta <small>Rothmaler, 1948</small> * Euplanta <small>Barkley, 1949</small> * Telomobionta <small>Takhtajan, 1964</small> * Embryobionta <small>Cronquist et al., 1966</small> * Metaphyta <small>Whittaker, 1969</small> }} '''Biljke''' su uglavnom [[višećelijski organizam|višećelijske]], pretežno [[fotosinteza|fotosintetske]] [[eukariote]] [[carstvo (biologija)|carstva]] '''Plantae'''. Historijski gledano, biljke su tretirane kao jedno od dva carstva, uključujući sva živa bića koja nisu [[životinje]], a sve [[alge]] i [[gljive]] tretirane su kao biljke. Međutim, sve današnje definicije Plantae, isključuju gljive i neke alge, kao i [[prokariot]]e ([[archaea]] i [[bakterije]]). Po jednoj definiciji, biljke tvore [[kladus]] [[Viridiplantae]] (latinski naziv za "zelene biljke"), grupu koja uključuje [[cvjetnice]], [[četinari|četinare]] i ostale [[golosjemenjače]], [[paprati]] i nihove srodnike, [[jetrenjače]], [[mahovine]] i [[zelene alge]], ali isključuju [[Rhodophyta|crvene]] i [[smeđe alge]]. Zelene biljke većinu energije dobijaju iz [[sunčeva svjetlost|sunčeve svjetlosti]] putem [[fotosinteza|fotosinteze]] u primarnim [[hloroplast]]ima koji su izvedeni iz [[endosimbioza|endosimbioze]] sa [[cijanobakterija]]ma. Njihovi hloroplasti sadrže [[hlorofil]]e a i b, što im daje karakterističnu zelenu boju. Neke biljke su [[paraziti]] ili [[mikotrofi]] i izgubile su sposobnost proizvodnje normalnih količina hlorofila ili fotosinteze. Za biljke su karakteristične [[seksualna reprodukcija]] i [[smjena generacija]], mada je [[aseksualna reprodukcija]] također česta. Postoji oko 320.000 [[vrsta]] biljaka, od kojih velika većina, otprilike 260-290 hiljada, [[Angiosperme|proizvode sjeme]].<ref name="IUCNdata">{{cite web |title= Numbers of threatened species by major groups of organisms (1996–2010) |publisher= International Union for Conservation of Nature |date= 11. 3. 2010 |url= http://www.iucnredlist.org/documents/summarystatistics/2010_1RL_Stats_Table_1.pdf |access-date= 27. 4. 2011 |archive-url= https://web.archive.org/web/20110721034312/http://www.iucnredlist.org/documents/summarystatistics/2010_1RL_Stats_Table_1.pdf |archive-date= 21. 7. 2011|}}</ref> Zelene biljke daju značajan doprinos ukupnoj količini svjetskog molekulskog kisika,<ref name=behrenfeld>{{cite journal | last=Field | first=C.B. | author2=Behrenfeld, M.J. | author3=Randerson, J.T. | author4=Falkowski, P. | year=1998 | title=Primary production of the biosphere: Integrating terrestrial and oceanic components | journal=Science]] | volume=281 | pages=237–240 | doi=10.1126/science.281.5374.237 | pmid=9657713 | issue=5374 | bibcode=1998Sci...281..237F | url=http://www.escholarship.org/uc/item/9gm7074q | access-date=10. 9. 2018 | archive-url=https://web.archive.org/web/20180925215921/https://escholarship.org/uc/item/9gm7074q | archive-date=25. 9. 2018 | url-status=live }}</ref> > i su osnova većine [[ekosistem]]a na Zemlji. Biljke koje proizvode [[žito|zrna]], [[voće]] i [[povrće]] također čine osnovnu ljudsku hranu i bile su [[domestikacija|pripitomljavane]] hiljadama godina. Imaju i mnogo drugih namjena, kao ukrasi, [[građevinski materijali]], [[materijal za pisanje]] i, u velikoj raznolikosti, bile su [[ljekovita biljka|izvor lijekova]] i [[droga|psihoakrivnih suopstanci]]. Nauka o biljakama poznata je pod nazivom [[botanika]], jedna od [[biologija|bioloških nauka]]. == Definicija == Sva živa bića uobičajeno su bila svrstana u jednu od dvije grupe, biljke i životinje. Ova klasifikacija može datirati od [[Aristotel]]a (384 – 322 p. n. e.), koji je napravio razliku između biljaka koje se uglavnom ne kreću i životinja koje su često kreću pri za hvatanju hrane. Mnogo kasnije, kada je [[Carl Linnaeus|Linnaeus]] (1707–1778) stvorio osnovu modernog sistema [[naučna klasifikacija|naučne klasifikacije]], ove dvije grupe postale su [[carstvo (biologija)|carstva]] Vegetabilia (kasnije Metaphyta ili Plantae) i [[Animalia]] (naziva se i [[Metazoa]]). Od tada, postalo je jasno da je biljno carstvo, kao što je bilo prvobitno definirano, uključivalo nekoliko nepovezanih skupina, a [[gljive]] i nekoliko skupina [[alge|algi]] uklonjene su u nova carstva. Međutim, ti se organizmi još uvijek često smatraju biljkama, posebno u popularnim kontekstima. Termin "biljka" općenito podrazumijeva posjedovanje sljedećih osobina: *višećelijsku organizaciju, *ćelijske zidovi koji sadrže [[celuloza|celulozu]], te *sposobnost fotosinteze u primarnim hloroplastima.<ref name="urlplant[2] – Definition from the Merriam-Webster Online Dictionary">{{cite web |url=http://www.merriam-webster.com/dictionary/plant%5B2%5D |title=plant[2] – Definition from the Merriam-Webster Online Dictionary |website= |access-date=25. 3. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110919142502/http://www.merriam-webster.com/dictionary/plant%5B2%5D |archive-date=19. 9. 2011}}</ref><ref name="urlplant (life form) -- Britannica Online Encyclopedia">{{cite web |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/463192/plant |title=plant (life form) -- Britannica Online Encyclopedia |website= |access-date=25. 3. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090313091518/http://www.britannica.com/EBchecked/topic/463192/plant |archive-date=13. 3. 2009 |}}</ref> Kada se naziv Plantae ili biljke primjenjuje na određenu grupu organizama ili [[takson]], obično se odnosi na jedan od četiri pojma. Od najmanje do sveobuhvatnog, ove četiri grupe su: {| class="wikitable" |- ! Ime(na) ! Smisao ! Opis |- | Kopnene biljke, poznate kao [[Embryophyta]] | Biljke u najužem smislu (''sensu strictissimo'') | '''Biljke''' u užem smislu uključiju [[jetrenjače]], [[rošćić]]e, [[mahovine]] i [[vaskularne biljke]], kao i fosilne one slične ovim grupama (npr.Metaphyta) <small>Whittaker, 1969</small>,<ref name="ib.usp.br">{{cite journal | last1 = Whittaker | first1 = R.H. | year = 1969 | title = New concepts of kingdoms or organisms | url = http://www.ib.usp.br/inter/0410113/downloads/Whittaker_1969.pdf | journal = Science | volume = 163 | issue = 3863 | pages = 150–160 | doi = 10.1126/science.163.3863.150 | pmid = 5762760 | bibcode = 1969Sci...163..150W | citeseerx = 10.1.1.403.5430 | access-date = 4. 11. 2014 | archive-url = https://web.archive.org/web/20171117160137/http://www.ib.usp.br/inter/0410113/downloads/Whittaker_1969.pdf | archive-date = 17. 11. 2017 | url-status = dead }}</ref> Plantae <small>[[Lynn Margulis|Margulis]], 1971</small><ref>{{cite journal | last1 = Margulis | first1 = L | year = 1971 | title = Whittaker's five kingdoms of organisms: minor revisions suggested by considerations of the origin of mitosis | url =https://archive.org/details/sim_evolution_1971-03_25_1/page/242| journal = Evolution | volume = 25 | issue = 1| pages = 242–245 | doi=10.2307/2406516| pmid = 28562945 | jstor = 2406516 }}</ref>). |- | '''Zelene biljke''', poznate i kao '''[[Viridiplantae]]''', '''Viridiphyta''', '''Chlorobionta''' ili '''Chloroplastida''' | '''Biljke u užem smislu''' |Biljke u užem smislu uključuju [[zelene alge]] i [[kopnene biljke]], koje su od njih i nastale, uključujući i primitivne kamenjarke, pramahovine. Odnosi između biljnih grupa još se uvijek usaglašavaju, a imena koja im se daju znatno se razlikuju. [[Kladus]] Viridiplantae obuhvata grupu organizama koji [[ćelijski zid|ćelijskim zidovima]] imaju [[celuloza|celulozu]] s [[hlorofil]]ima ''a'' i ''b'' i imaju [ [plastid]]e sa samo dvije membrane, a koji su sposobni za fotosintezeu i skladištenja škroba. Ovaj kladus je glavni predmet ovog članka (npr., Plantae <small>[[Herbert Copeland|Copeland]], 1956</small><ref>Copeland, H.F. (1956). The Classification of Lower Organisms. Palo Alto: Pacific Books, p. 6, [https://archive.org/details/classificationof00cope] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141014023028/https://archive.org/details/classificationof00cope |date=14. 10. 2014 }}.</ref>). |- | [[Archaeplastida]], poznata i pod nazivom Plastida ili Primoplantae | Plantae ''[[sensu lato]]'' | '''Plantae''' u širem smislu obuhvataju gorepomenute zelene biljke, [[crvene alge]] ([[Rhodophyta]]) žute alge ([[Glaucophyta]]) koje skladište tzv.[[floridski skrob]] izvan plastida, u citoplazmi. Ovaj kladus uključuje sve organizme koji su prije mnogo godina pastide stekli kao [[endosimbioza|primarne hloroplaste]] direktnood [[cijanobakterija]] (npr. Plantae <small>Cavalier-Smith, 1981</small><ref>{{cite journal | last1 = Cavalier-Smith | first1 = T. | year = 1981 | title = Eukaryote Kingdoms: Seven or Nine? | url = | journal = BioSystems | volume = 14 | issue = 3–4| pages = 461–481 | doi=10.1016/0303-2647(81)90050-2 | pmid=7337818}}</ref>). |- |[[Sistemi taksonomije biljaka|Stare definicije biljaka]] (zastarjele) | Plantae ''[[sensu amplo]] '' | '''Biljke u najširem smislu''' odnosi se na starije, zastarjele klasifikacije u koje se stavljaju različite alge, gljive i bakterije (npr., Plantae ili Vegetabilia <small>Linnaeus</small>,<ref>Linnaeus, C. (1751). ''[https://books.google.com/books?id=D18OAAAAQAAJ&pg=PA37 Philosophia botanica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160623232618/https://books.google.com/books?id=D18OAAAAQAAJ&pg=PA37 |date=23. 6. 2016 }}'', 1st ed., p. 37.</ref> Plantae <small>Haeckel 1866</small>,<ref>{{cite book |author= Haeckel, E. |year= 1866 |title= Generale Morphologie der Organismen |publisher= Verlag von Georg Reimer |location= Berlin |pages= vol. 1: i–xxxii, 1–574, pls I–II; vol. 2: i–clx, 1–462, pls I–VIII}}</ref> Metaphyta <small>Haeckel, 1894</small>,<ref>Haeckel, E. (1894). ''[https://archive.org/details/systematischephy01haec Die systematische Phylogenie] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160427153840/https://archive.org/details/systematischephy01haec |date=27. 4. 2016 }}''.</ref> Plantae <small>Whittaker, 1969</small><ref name="ib.usp.br" />). |} (Prema raznim izvorima)<ref>{{Citation|last=Rogozin |first=I.B. |last2=Basu |first2=M.K.|last3=Csürös |first3=M.|last4=Koonin|first4=E.V. |year=2009 |title=Analysis of Rare Genomic Changes Does Not Support the Unikont–Bikont Phylogeny and Suggests Cyanobacterial Symbiosis as the Point of Primary Radiation of Eukaryotes |journal=Genome Biology and Evolution|pmid=20333181 |volume=1|pmc=2817406|pages=99–113 |doi=10.1093/gbe/evp011 |lastauthoramp=yes}} and {{Citation |last=Becker |first=B. |last2=Marin |first2=B. |year=2009 |title=Streptophyte algae and the origin of embryophytes |journal=Annals of Botany |volume=103 |issue=7 |pages=999–1004 |doi=10.1093/aob/mcp044 |lastauthoramp=yes |pmid=19273476 |pmc=2707909}}; see also the slightly different cladogram in {{Citation |last=Lewis |first=Louise A. |last2=McCourt |first2=R.M. |year=2004 |title=Green algae and the origin of land plants |journal=Am. J. Bot. |volume=91 |issue=10 |pages=1535–1556 |doi=10.3732/ajb.91.10.1535 |lastauthoramp=yes |pmid=21652308}}</ref><ref>{{Cite journal|title = Estimating the timing of early eukaryotic diversification with multigene molecular clocks|journal = Proceedings of the National Academy of Sciences|date = 16. 8. 2011 |pmc = 3158185 |pmid = 21810989|pages = 13624–13629|volume = 108|issue = 33|doi = 10.1073/pnas.1110633108|first = Laura Wegener |last = Parfrey|first2 = Daniel J.G.|last2 = Lahr|first3 = Andrew H.|last3 = Knoll|first4 = Laura A.|last4 = Katz|bibcode = 2011PNAS..10813624P}}</ref><ref>{{Cite journal|title = Bacterial proteins pinpoint a single eukaryotic root|journal = Proceedings of the National Academy of Sciences|date = 17. 2. 2015 |pmc = 4343179|pmid = 25646484|pages = E693–E699|volume = 112|issue = 7|doi = 10.1073/pnas.1420657112|first = Romain|last = Derelle|first2 = Guifré|last2 = Torruella |first3 = Vladimír|last3 = Klimeš|first4 = Henner|last4 = Brinkmann|first5 = Eunsoo|last5 = Kim|first6 = Čestmír|last6 = Vlček|first7 = B. Franz|last7 = Lang|first8 = Marek|last8 = Eliáš|bibcode = 2015PNAS..112E.693D}}</ref><ref>{{Cite journal|title = The Glaucophyta: the blue-green plants in a nutshell|journal = Acta Societatis Botanicorum Poloniae|date = 1. 1. 2015|volume = 84|issue = 2 |doi = 10.5586/asbp.2015.020|first = Christopher |last = Jackson|first2 = Susan|last2 = Clayden |first3 = Adrian |last3 = Reyes-Prieto |pages=149–165}}</ref><ref name="Sánchez-Baracaldo E7737–E7745">{{Cite journal |last=Sánchez-Baracaldo |first=Patricia |last2=Raven|first2=John A.|last3=Pisani|first3=Davide |last4=Knoll |first4=Andrew H. |date=12. 9. 2017 |title=Early photosynthetic eukaryotes inhabited low-salinity habitats |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=114 |issue=37 |pages=E7737–E7745 |doi=10.1073/pnas.1620089114|pmid=28808007 |pmc=5603991}}</ref><ref name=Gitzendanner>{{Cite journal |last=Gitzendanner|first=Matthew A. |last2=Soltis |first2=Pamela S. |last3=Wong |first3=Gane K.-S.|last4=Ruhfel |first4=Brad R.|last5=Soltis|first5=Douglas E. |date=2018 |title=Plastid phylogenomic analysis of green plants: A billion years of evolutionary history |journal=American Journal of Botany |volume=105 |issue=3 |pages=291–301 |doi=10.1002/ajb2.1048 |pmid=29603143}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Gawryluk|first=Ryan M. R.|last2=Tikhonenkov|first2=Denis V.|last3=Hehenberger|first3=Elisabeth|last4=Husnik|first4=Filip|last5=Mylnikov|first5=Alexander P.|last6=Keeling|first6=Patrick J.|date=8. 8. 2019|title=Non-photosynthetic predators are sister to red algae|journal=Nature|language=en|volume=572|issue=7768|pages=240–243|doi=10.1038/s41586-019-1398-6|pmid=31316212|issn=1476-4687}}</ref> Oni koji su nazvani "biljkama", u [[kladogram]]u su podebljani (neke manje grupe su izostavljene) {{clade |label1='''Archaeplastida + Cryptista'''&nbsp; |1={{clade |3=[[Cryptista]] |1={{clade |1=[[Rhodophyta]] (crvene alge) |2=Rhodelphidia (predatorske) |3=[[Picozoa]] }} |2={{clade |1=[[Glaucophyta]] (glaukofitne alge) |label2='''Zelene biljke''' |2={{clade |1={{clade |1=[[Mesostigmatophyceae]]|barbegin1=darkgreen |2={{clade |1=[[Chlorokybophyceae]]|bar1=darkgreen |2=[[Spirotaenia]]|bar2=darkgreen }} }} |2={{clade |1=[[Chlorophyta]]|bar1=darkgreen |label2=[[Streptophyta]] |2={{clade |1=[[Charales]] (stoneworts)|barend1=darkgreen |2='''Kopnene biljke''' ili [[Embryophyta]] }} }} }} }} }} }} Način na koji se kombiniraju i imenuju grupe zelenih algi znatno se razlikuje između autora. ==Pregled== [[Aristotel]] je podijelio sve žive stvari na biljke, koje se ne miču ili imaju osjetljive [[Organ (anatomija)|organ]]e, i [[životinje]]. U sistemu podjele po [[Carolus Linnaeus|Linnaeusu]] oni postaju: biljke - [[carstvo (sistematika)|carstvo]] [[Vegetabilia]] (kasnije Plantae) i životinje - Animalia. Nakon toga postalo je jasno da carstvo Plantae sadrži nekoliko međusobno povezanih grupa zajedno s [[gljive|gljivama]] i nekoliko vrsta [[alge|algi]] koje su uvrštene u novo carstvo. Bez obzira na to, one se i dalje često smatraju biljkama u mnogim kontekstima. Doduše, svaki pokušaj da se smjesti biljke u samostalnu grupu doživio je neuspjeh, zbog toga što su biljke nejasno definisane prema pravilima koje postavlja moderna klasifikacija ([[sistematika]]). == [[Embriofite]] == Najpoznatija višećelijska vrsta biljaka su [[embriofiti]]. Ona uključuje [[vaskularne biljke]], cjelinu biljaka koje imaju [[List|lišće]], [[Stabljika|stabljike]] i [[korijen (biljka)|korijen]]je. Isto tako uključuje i nekoliko biljaka koje su u njihovom bliskom srodstvu, često ih nazivamo [[briofiti]]. Sve ove biljke imaju komplekse [[Ćelija (biologija)|ćelija]] sa zidovima ćelija sastavljenim od [[Celuloza|celuloze]], i većina od njih crpi svoju [[Energija|energiju]] pomoću procesa [[Fotosinteza|fotosinteze]], pritom koristeći [[Sunce|sunčevu]] [[svjetlost]] i [[ugljik dioksid]] za sintezu. Preko 300 vrsta biljaka ne vrše fotosintezu, ali te biljke su [[paraziti]] na drugim vrstama biljaka koje se služe fotosintezom. Biljke su nastale od [[Zelene alge|zelenih algi]], od kojih su evoluirale tako da su razvile specijalne reproduktivne organe zaštićene od nereprodukcije tkiva. Vrsta briofiti se prvi pojavila u doba ranog [[paleozoik]]a. Vrsta može preživjeti samo gdje je [[Voda|vlaga]] dostupna većinu vremena, iako mnoge vrste tolerišu i vrijeme [[Suša|suše]]. Mnoge vrste briofita ostaju male kroz svoj životni vijek. Vaskularne biljke imaju takav broj prilagodbi koji im je omogućio savladati ograničenja koje ima vrsta briofiti. To uključuje dobar otpor suši i vaskularno tkivo koje transportuje vodu kroz [[organizam]]. [[Sjeme]] nekih biljaka može preživjeti ekstremne vremenske uvjete i razmnožavati se u njima. == Gljive i alge == Alge označavaju nekoliko različitih grupa organizama koji crpe energiju kroz proces fotosinteze. One nisu smještene u carstvo Plantae. Postoje i druge vrste algi koje uključuju i [[Jednoćelijski organizmi|jednoćelijske organizme]] koji se sastoje od ćelija bez različitog tkiva. [[Embriofiti]] su potekli od zelenih algi. S nekoliko izuzetaka između zelenih algi, sve među njima imaju zidove ćelija koje sadrže celulozu i [[hloroplast]]e koji sadrže [[hlorofil]] "''a''" i "''b''" i tako crpe snagu. Hloroplasti zelenih algi su okruženi s dvije [[Ćelijska membrana|membrane]], što sugeriše da su potekle direktno od [[cijanobakterija]]. Isto tako je i s crvenim algama, i za dvije grupe se vjeruje da imaju zajedničko porijeklo. Suprotno tome, mnogo drugih algi ima hloroplaste s tri ili četiri membrane. One nisu u bliskom srodstvu sa [[Zelene alge|zelenim algama]]. Zasebno sticanje hloroplasta je simbol zelenih i [[Crvene alge|crvenih algi]]. Za razliku od embriofita i algi, gljive ne vrše fotosintezu, ali one nabavljaju svoju hranu sastavljanjem i [[Apsorpcija|apsorpcijom]] tvari iz svoje okoline. Nisu u rodu s nijednom vrstom koja vrši fotosintezu, ali su zato usko povezane sa životinjama. == Razvoj == Kroz proces fotosinteze, biljke koriste [[Sunce|Sunčevu]] energiju da iz [[zrak]]a pretvore ugljikov dioksid u jednostavni [[šećer]]. Taj šećer se tada koristi kao materijal za gradnju i formu komponenti biljke. Biljke se pouzdaju u [[tlo]] kao glavni izvor [[Voda|vode]], no isto tako pokušavaju se domoći [[dušik]]a, [[fosfor]]a i drugih važnih hranljivih tvari. Neke vrste biljaka koriste specijalnu odbranu kao trn ili bodlje, npr. kupine. Po životnom vijeku biljke se dijele u tri grupe: # '''[[jednogodišnje biljke]]''' - žive i razmnožavaju se kroz razdoblje od jedne godine # '''[[dvogodišnje biljke]]''' - žive kroz razdoblje od dvije godine, većinom se razmnožavaju u prvoj godini # '''[[trajnice]]''' - žive više od dvije godine i nastavljaju se razmnožavati tokom godina Među vaskularnim biljkama u trajnice se ubraja [[konifere|crnogorično drvo]] (zimzelen - naziv za biljke koje zadržavaju svoje lišće tokom cijele godine), i [[listopadna biljka|bjelogorično drvo]] (listopadno - biljke koje gube listove u nekim dijelovima godine). U mjestima gdje vlada umjerena i sjeverna [[klima]] one većinom gube listove zimi, a mnoge [[tropske biljke]] gube svoje listove za vrijeme sušne sezone. == Raznolikost == Tabela u nastavku prikazuje procjene broja vrsta različitih taksona zelenih biljaka ([[Viridiplantae]]). To sugerira da postoji oko 300.000 vrsta živih viridiplanta, od kojih su 85–90% [[cvjetnice]]. (Napomena: budući da su iz različitih izvora i različitih datuma, oni nisu nužno uporedivi, kao i sve brojnosti vrsta, a u nekim su slučajevima podložni određenom nivou nesigurnosti.) {| class="wikitable" style="float:left; margin-left:1em;" |+'''Raznolikost kategorija današnjih zelenih biljki (Viridiplantae)''' |- ! style="background:lightgreen; text-align:center;"| Neformalna grupa ! style="background:lightgreen; text-align:center;"| Naziv kategorije ! style="background:lightgreen; text-align:center;"| Uobičajeni naziv ! style="background:lightgreen; text-align:center;"| Broj sadašnjih vrsta ! style="background:lightgreen; text-align:center;"| Približni broj u neformalnoj grupi |- | rowspan="2" style="background:lightgrey; vertical-align:top;"| [[Zelene alge]] | '''[[Chlorophyta]]''' | style="text-align:left;"| [[Zelene alge]] (Chlorophyta) | style="text-align:right;"| 3,800–4,300 <ref>Van den Hoek, C.; Mann, D.G.; & Jahns, H.M. 1995. ''Algae: An Introduction to Phycology''. pp. 343, 350, 392, 413, 425, 439, & 448 (Cambridge: Cambridge University Press). {{ISBN|0-521-30419-9}}</ref><ref name=AlgaeBase_Chlorophyta>{{Citation |last=Guiry |first=M.D. |last2=Guiry |first2=G.M. |year=2011 |title=AlgaeBase : Chlorophyta |publisher=World-wide electronic publication, National University of Ireland, Galway |url=http://www.algaebase.org/browse/taxonomy/?searching=true&gettaxon=Chlorophyta |access-date=26. 7. 2011 |lastauthoramp=yes |archive-url=https://web.archive.org/web/20190913110003/https://www.algaebase.org/browse/taxonomy/?id=97241&-session=abv4:AC1F1E78164b71ADB2VYE18555D5 |archive-date=13. 9. 2019 |url-status=live }}</ref> | rowspan="2" style="text-align:right; vertical-align:top;"| 8,500 (6,600–10,300) |- | '''[[Charophyta]]''' | style="text-align:left;"| [[Zelene alge]] ([[Dezmide]] i [[paprati|kamene paprati]]) | style="text-align:right;"| 2.800–6.000 <ref name=AlgaeBase_Charophyta>{{Citation |last=Guiry |first=M.D. |last2=Guiry |first2=G.M. |year=2011 |title=AlgaeBase : Charophyta |publisher=World-wide electronic publication, National University of Ireland, Galway |url=http://www.algaebase.org/browse/taxonomy/?searching=true&gettaxon=Charophyta |access-date=26. 7. 2011 |lastauthoramp=yes |archive-url=https://web.archive.org/web/20190913110015/https://www.algaebase.org/browse/taxonomy/?searching=true&gettaxon=Charophyta |archive-date=13. 9. 2019 |url-status=live }}</ref><ref>Van den Hoek, C.; Mann, D.G.; & Jahns, H.M. 1995. ''Algae: An Introduction to Phycology''. pp. 457, 463, & 476. (Cambridge: Cambridge University Press). {{ISBN|0-521-30419-9}}</ref> |- | rowspan="3" style="background:lightgrey; vertical-align:top;"| [[Bryophyte]] | '''[[Marchantiophyta]]''' | style="text-align:left;"| Jetrenjače | style="text-align:right;"| 6.000–8.000 <ref>Crandall-Stotler, Barbara & Stotler, Raymond E., 2000. "Morphology and classification of the Marchantiophyta". p. 21 ''in'' A. Jonathan Shaw & Bernard Goffinet (Eds.), ''Bryophyte Biology''. (Cambridge: Cambridge University Press). {{ISBN|0-521-66097-1}}</ref> | rowspan="3" style="text-align:right; vertical-align:top;"| 19.000 (18.100–20.200) |- | '''[[Anthocerotophyta]]''' | style="text-align:left;"|Šiljate mahovine | style="text-align:right;"| 100–200 <ref>Schuster, Rudolf M., ''The Hepaticae and Anthocerotae of North America'', volume VI, pp. 712–713. (Chicago: Field Museum of Natural History, 1992). {{ISBN|0-914868-21-7}}.</ref> |- | '''[[Bryophyta]]''' | style="text-align:left;"|Mahovine | style="text-align:right;"| 12.000 <ref name="Goffinet & Buck 2004">{{cite journal |last=Goffinet |first= Bernard |author2=William R. Buck |year=2004 |title=Systematics of the Bryophyta (Mosses): From molecules to a revised classification |journal=Monographs in Systematic Botany |volume=98 |pages=205–239 }}</ref> |- | rowspan="2" style="background:lightgrey; vertical-align:top;"| [[Pteridophyte]] | '''[[vaskularne mahovine|Lycopodiophyta]]''' | style="text-align:left;"|Klupske mahovine | style="text-align:right;"| 1.200 <ref name="Raven 2005">{{cite book |last=Raven |first=Peter H. |first2=Ray F. |last2=Evert |first3=Susan E. |last3=Eichhorn |year=2005 |title=Biology of Plants |url=https://archive.org/details/biologyofplants00rave_0 |url-access=registration |edition=7th |location=New York |publisher=W.H. Freeman and Company |isbn=978-0-7167-1007-3 }}</ref> | rowspan="2" style="text-align:right; vertical-align:top;"| 12.000 (12.200) |- | '''[[Pteridophyta]]''' | style="text-align:left;"|Prave paprati, paprati sa sporama, preslice | style="text-align:right;"| 11.000 <ref name="Raven 2005" /> |- | rowspan="5" style="background:lightgrey; vertical-align:top;"| [[Sjemenjače]] | '''[[Cycadophyta]]''' | style="text-align:left;"| [[cikade|Cycade]] | style="text-align:right;"| 160 <ref>{{cite book |last=Gifford |first=Ernest M. |first2=Adriance S. |last2=Foster |year=1988 |title=Morphology and Evolution of Vascular Plants |url=https://archive.org/details/morphologyevolut00giff |edition=3rd |page=[https://archive.org/details/morphologyevolut00giff/page/n367 358] |location=New York |publisher=W.H. Freeman and Company |isbn=978-0-7167-1946-5 }}</ref> | rowspan="5" style="text-align:right; vertical-align:top;"| 260.000 (259.511) |- | '''[[Ginkgophyta]]''' | style="text-align:left;"|[[Ginkgo]] | style="text-align:right;"| 1 <ref>{{cite book |last=Taylor |first=Thomas N. |first2=Edith L. |last2=Taylor |year=1993 |title=The Biology and Evolution of Fossil Plants |page=636 |location=New Jersey |publisher=Prentice-Hall |isbn=978-0-13-651589-0 }}</ref> |- | '''[[Pinophyta]]''' | style="text-align:left;"| Konifere | style="text-align:right;"| 630 <ref name="Raven 2005" /> |- | '''[[Gnetophyta]]''' | style="text-align:left;"|[[Gnetophyta]] | style="text-align:right;"| 70 <ref name="Raven 2005" /> |- | '''[[Magnoliophyta]]''' | style="text-align:left;"| [[Cvjetnice]] | style="text-align:right;"| 258,650 <ref>International Union for Conservation of Nature and Natural Resources, 2006. ''[http://www.iucnredlist.org/ IUCN Red List of Threatened Species:Summary Statistics] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140627094911/http://www.iucnredlist.org/ |date=27. 6. 2014 }}''</ref> |} {{Clear}} Imenovanje biljaka reguliše [[Međunarodni kodeks nomenklature algi, gljiva i biljaka]] i [[Međunarodni kodeks nomenklature kultiviranih biljaka]] (vidi [[taksonomija kultiviranih biljaka]]). === Evolucija === Evolucija biljaka rezultirala je povećanjem nivoa složenosti, od najranijih praalgi uvidu prostirke preko [[Bryophyta]] , [[Lycopoda]], [[paprati]] do današnjih složenih [[golosjemenjača]] i [[angiosperma|angiospermi]]. Biljke u svim tim skupinama nastavljaju napredovati, posebno u okruženjima u kojima su evoluirale. Nakupine algi formirale su se na Zemlji prije oko 1.200 miliona godina, ali najraniji fosili potiču tek iz [[ordovicij]]a, prije oko 450 miliona, kada suse pojavile kopnene biljke. .<ref>"The oldest fossils reveal evolution of non-vascular plants by the middle to late Ordovician Period (≈450–440 m.y.a.) on the basis of fossil spores" [http://www.clas.ufl.edu/users/pciesiel/gly3150/plant.html Transition of plants to land] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080302040410/http://www.clas.ufl.edu/users/pciesiel/gly3150/plant.html |date=2. 3. 2008 }}</ref> Međutim, novi dokazi iz istraživanja omjera izotopa [[ugljik]]a u pretkambrijskim stijenama sugeriraju da su se složene fotosintetske biljke na Zemlji razvile prije preko 1000 miliona godina.<ref>{{Cite journal |last=Strother |first=Paul K. |last2=Battison |first2=Leila |last3=Brasier |first3=Martin D.|last4=Wellman |first4=Charles H. |date=26. 5. 2011|title=Earth's earliest non-marine eukaryotes |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2011-05-26_473_7348/page/505 |journal=[[Nature]]|volume=473|issue=7348 |pages=505–509 |doi=10.1038/nature09943 |pmid=21490597 |bibcode=2011Natur.473..505S}}</ref> Više od jednog stoljeća pretpostavljalo se da su preci kopnenih biljaka evoluirali u vodenom okruženju, a zatim se prilagodili životu na kopnu, što je ideja botaničara [[Frederick Orpen Bower|Fredericka Orpena Bowera]] u knjizi iz 1908. “Porijeklo kopnene flore” (''The Origin of a Land Flora''). Nedavno alternativno gledište, potkrijepljeno genetsičim dokazima, jest da su evoluirale iz kopnenih jednoćelijskih algi,<ref>{{Cite journal|last=Harholt |first=Jesper |last2=Moestrup |first2=Øjvind |last3=Ulvskov |first3=Peter |date=1. 2. 2016 |title=Why Plants Were Terrestrial from the Beginning |url=http://www.cell.com/trends/plant-science/abstract/S1360-1385(15)00300-3 |journal=Trends in Plant Science|volume=21 |issue=2 |pages=96–101 |doi=10.1016/j.tplants.2015.11.010 |pmid=26706443}}</ref> Primitivne biljke na kopnu počele su se diverzificirati u kasnom [[silur]]skom periodu, prije oko 420 miliona godina, a rezultati njihove diverzifikacije prikazani su u znakovitim detaljima u ranom [[devon (period)|devonskom]] fosilnom sastavu iz [[Rhynie chert]]. Ova černja sačuvala je rane biljke sa ćelijskim detaljima, okamenjenim u vulkanskim izvorima. Do sredine devоnskog perioda prisutna je većina karakteristika koje su danas prepoznate kod biljki, uključujući korijenje, lišće i sekundarno drvo, a do kasnih devоnskih vremena evoluiralo je i sjeme.<ref name="Rothwelletal989">{{cite journal |last1= Rothwell |first1= G.W. |last2= Scheckler |first2=S.E. |last3=Gillespie |first3=W.H. |year=1989 |title=''Elkinsia'' gen. nov., a Late Devonian gymnosperm with cupulate ovules |journal=Botanical Gazette |volume=150 |issue= 2 |pages=170–189 |doi=10.1086/337763 |jstor=2995234}}</ref> Kasnodevоnske biljke su tako postigle stupanj sofisticiranosti koji im je omogućavao formiranje šuma visokih stabala. Evolucijske inovacije nastavile su se u [[karbon]]u i kasnijim geološkim periodima i traju i danas. Većina biljnih grupa bila je relativno netaknuta događajem [[Permo-triasko izumiranje|Permo-trijaskim izumiranjem]], iako su se strukture zajednica promijenile. Ovo je možda bio pokretač evolucije cvjetnica u trijasu (prije ~ 200 miliona godina), koje su eksplodirale u kredi i tercijaru. Poslednja velika grupa biljaka koja se razvijala bile su [[trave]], koje su od oko prije 40 miliona godina postale važne u srednjem tercijaru. Trave, kao i mnoge druge grupe, razvile su nove mehanizme metabolizma kako bi preživjele niske koncentracije CO₂ i tople, suhe tropske uslove tokom posljednjih 10 miliona godina. U 1997., Kenrick i Crane, predložili su [[filogenetsko stablo]] biljaka,<ref>Kenrick, Paul & Peter R. Crane. 1997. ''The Origin and Early Diversification of Land Plants: A Cladistic Study.'' (Washington, D.C., Smithsonian Institution Press.) {{ISBN|1-56098-730-8}}.</ref> kako slijedi, s izmjenama za Pteridophyta, prema Smith ''et al.''<ref>{{cite journal|author1=Smith Alan R. |author2=Pryer, Kathleen M. |author3=Schuettpelz, E. |author4=Korall, P. |author5=Schneider, H. |author6=Wolf, Paul G. |title=A classification for extant ferns |year=2006 |journal=Taxon |volume=55 |issue=3 |pages=705–731 |url=http://www.pryerlab.net/publication/fichier749.pdf |doi=10.2307/25065646 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20080226232147/http://www.pryerlab.net/publication/fichier749.pdf |archive-date=26. 2. 2008 |df= |jstor=25065646 }}</ref> [[Prasinophyceae]] su skup [[parafilija|parafiletske]] skupine ranih divergentnih loza zelenih algi, ali se tretiraju kao grupa izvan Chlorophyta, alikasniji autori nisu slijedili ovu sugestiju. {{clade| style=font-size:75%;line-height:75%; |1={{clade |1=[[Prasinophyceae]] (Micromonade) |2={{clade |label1=Streptobionta |1={{clade |1={{clade |label1=[[Embryophyta]] |1={{clade |1={{clade |label1=Stomatophyta |1={{clade |1={{clade |label1=[[Polysporangiophyte]] |1={{clade |1={{clade |label1=[[Tracheophyta]] |1={{clade <!-- SECTION move to left; too much indenting --> |label1=Eutracheophyta |1={{clade |label1=Euphyllophytina |1={{clade |label1=Lignophyta |1={{clade |1='''[[Spermatophyta]]s''' ([[Sjemenjače]]) |2=[[Progymnospermophyta]]&nbsp;† }} |label2='''[[Pteridophyta]]''' |2={{clade |1={{clade |1=[[Pteridopsida]] (prave paprati) |2=[[Marattiopsida]] |3=[[Equisetopsida]] (preslice) |4=[[Psilotopsida]] (paprati sa sporama, gujini jezici) |5=[[Cladoxylopsida]]&nbsp;† }} }} }} |label2=Lycophytina |2={{clade |1='''[[Lycopodiophyta]]''' |2=[[Zosterophyllophyta]]&nbsp;† }} }} |2=[[Rhyniophyta]]&nbsp;† <!-- END SECTION return to full indenting --> }} }} |2=''[[Aglaophyton]]''&nbsp;† |3=[[Horneophytopsida]]&nbsp;† }} }} |2='''[[Moss|Bryophyta]]''' (Mahovine) |3='''[[Anthocerotophyta]]''' (Roškaste mahovine) }} }} |2='''[[Marchantiophyta]]''' (Jetrenjače) }} }} |2='''[[Charophyta]]''' }} }} |3={{clade |label1='''[[Chlorophyta]]''' |1={{clade |1={{clade |1=[[Trebouxiophyceae]] (Pleurastrophyceae) |2=[[Chlorophyceae]] }} |2=[[Ulvophyceae]] }} }} }} }} Slijedi novija predložena klasifikacija, prema Leliaert et al. 2011<ref name="LeliaertVerbruggen2011">{{cite journal |last1=Leliaert |first1=Frederik |last2=Verbruggen |first2=Heroen |last3=Zechman |first3=Frederick W. |title=Into the deep: New discoveries at the base of the green plant phylogeny |journal=BioEssays |volume=33 |issue=9 |year=2011 |pages=683–692 |doi=10.1002/bies.201100035 |pmid=21744372}}</ref> modifiirana prema Silar 2016<ref name="Sánchez-Baracaldo E7737–E7745"/><ref name=Gitzendanner /><ref>{{citation| date=2016| author=Silar, Philippe| title=Protistes Eucaryotes: Origine, Evolution et Biologie des Microbes Eucaryotes| url=https://hal.archives-ouvertes.fr/hal-01263138| pages=1–462| journal=HAL Archives-ouvertes| access-date=21. 7. 2016| archive-url=https://web.archive.org/web/20160513001929/https://hal.archives-ouvertes.fr/hal-01263138| archive-date=13. 5. 2016| url-status=live}}</ref><ref name=":3">{{Cite journal |last=Mikhailyuk |first=Tatiana |last2=Lukešová |first2=Alena |last3=Glaser |first3=Karin |last4=Holzinger |first4=Andreas |last5=Obwegeser |first5=Sabrina |last6=Nyporko |first6=Svetlana |last7=Friedl |first7=Thomas |last8=Karsten |first8=Ulf |date=2018 |title=New Taxa of Streptophyte Algae (Streptophyta) from Terrestrial Habitats Revealed Using an Integrative Approach |journal=Protist |volume=169 |issue=3 |pages=406–431 |doi=10.1016/j.protis.2018.03.002 |pmid=29860113 |pmc=6071840 |issn=1434-4610 }}</ref> for the green algae clades and Novíkov & Barabaš-Krasni 2015<ref>{{Cite book | author=Novíkov & Barabaš-Krasni | year=2015 | title=Modern plant systematics | page=685 | publisher=Liga-Pres| isbn=978-966-397-276-3 |doi=10.13140/RG.2.1.4745.6164}}</ref> for the land plants clade. Notice that the Prasinophyceae are here placed inside the Chlorophyta. {{barlabel |size=1 |at=0.1 |label=[[Zelene alge]]|cladogram= {{clade| style=font-size:90%;line-height:80%; |label1=[[Viridiplantae]] |1={{clade |1= {{cladex|barbegin1=darkgreen |1=[[Mesostigmatophyceae]] |2={{clade |1=[[Chlorokybophyceae]] |bar1=darkgreen |2=''[[Spirotaenia]]''|bar2=darkgreen }} }} |2={{clade |1=[[Chlorophyta]] inc. Prasinophyceae |bar1=darkgreen |label2=[[Streptophyta|Streptobionta]] |2={{clade |1=''[[Streptofilum]]'' |bar1=darkgreen |2={{clade |1=[[Klebsormidiophyceae|Klebsormidiophyta]] |bar1=darkgreen |label2=[[Phragmoplastophyta]] |2={{clade |1=[[Charophyta]] <small>Rabenhorst 1863 emend. Lewis & McCourt 2004</small> (Stoneworts)|bar1=darkgreen |2={{clade |1=[[Coleochaetophyceae|Coleochaetophyta]] |bar1=darkgreen |2={{clade |1=[[Zygnematophyceae|Zygnematophyta]]|barend1=darkgreen |label2=[[Embryophyta|Embryobiotes]] |2={{clade |1=[[Marchantiophyta]] (Liverworts) |label2=[[Stomatophyta]] |2={{clade |1=[[Moss|Bryophyta]] (Prave mahovin) |2={{clade |1=[[Anthocerotophyta]] (Papratne necvjetnice ) |label2=[[Polysporangiophyta]] |2={{clade |1=†[[Horneophytopsida|Horneophyta]] |2={{clade |1=†[[Aglaophyton|Aglaophyta]] |2=[[Tracheophyta]] (Vaskularne biljke) }} }} }} }} }} }} }} }} }} }} }} }} }} }} Kasnije je predložena filogenija zasnovana na genima i [[transkriptom]]ima 1.153 biljne vrste.<ref name="1000plants">{{cite journal |last1=Leebens-Mack |first1=M. |last2=Barker |first2=M. |last3=Carpenter |first3=E. |last4=Deyholos |first4=M.K. |last5=Gitzendammer |first5=M.A. |last6=Graham |first6=S.W. |last7=Grosse |first7=I. |last8=Li |first8=Zheng |title=One thousand plant transcriptomes and the phylogenomics of green plants |journal=Nature |volume=574 |issue=7780 |year=2019 |pages=679–685 |doi=10.1038/s41586-019-1693-2 |pmid=31645766}}</ref> Smještanje skupina algi podržava filogenije koje se temelje na genima iz Mesostigmatophyceae i Chlorokybophyceae, koji su od tada sekvencionirani.<ref name="MvirideGenome1">{{cite journal |last1=Liang |first1=Zhe |display-authors=etal |title=Mesostigma viride Genome and Transcriptome Provide Insights into the Origin and Evolution of Streptophyta |journal=Advanced Science |volume=7 |issue=1 |year=2019 |pages=1901850 |doi=10.1002/advs.201901850}}</ref><ref name="Mv_and_Ca_Genomes">{{cite journal |last1=Wang |first1=Sibo |display-authors=etal |title=Genomes of early-diverging streptophyte algae shed light on plant terrestrialization |journal=Nature Plants |volume=6 |issue=2 |year=2020 |pages=95-106 |doi=10.1038/s41477-019-0560-3}}</ref> Klasifikaciju [[Bryophyta]] podržavaju i Puttick ''et al.'' 2018,<ref name="Puttick2018">{{cite journal |last1=Puttick |first1=Mark |display-authors=etal |title=The Interrelationships of Land Plants and the Nature of the Ancestral Embryophyte |journal=Current Biology |volume=28 |issue=5 |year=2018 |pages=733-745 |doi=10.1016/j.cub.2018.01.063 |pmid=29456145}}</ref> i filogenije koje uključuju genome šiljatih mahovina koje su od tada sekvencirane.<ref name="HornwortGenome1">{{cite journal |last1=Zhang |first1=Jian |display-authors=etal |title=The hornwort genome and early land plant evolution |journal=Nature Plants |volume=6 |issue=2 |year=2020 |pages=107–118 |doi=10.1038/s41477-019-0588-4}}</ref><ref name="HornwortGenome2">{{cite journal |last1=Li |first1=Fay Wei |display-authors=etal |title=Anthoceros genomes illuminate the origin of land plants and the unique biology of hornworts |journal=Nature Plants |volume=6 |issue=3 |year=2020 |pages=259-272 |doi=10.1038/s41477-020-0618-2}}</ref> {{clade| style=font-size:90%;line-height:80%; |grouplabel1={{clade labels |label1=chlorophyte algae grade |top1=15% |label2=streptophyte algae grade|top2=40%}} |1={{clade |1=[[crvene alge|Rhodophyta]] |2={{clade |1=[[Glaucophyte]] |label2=[[Viridiplantae]] |2={{clade |1=[[Chlorophyta]] |bar1=darkgreen |2={{clade |1=[[Prasinococcaceae|Prasinococcales]] |bar1=darkgreen |2=&nbsp; |state2=none |style2=font-size:50%;line-height:50%; <!-- spacer --> |3={{clade |1= {{clade |1=[[Mesostigmatophyceae]]|bar1=blue |2={{clade |1=[[Chlorokybophyceae]]|bar1=blue |2=''[[Spirotaenia]]''|bar2=blue }} }} |2={{clade |1=[[Klebsormidiophyceae|Klebsormidiales]]|bar1=blue |2={{clade |1=''[[Chara]]''|bar1=blue |2={{clade |1=[[Coleochaetophyceae]]|bar1=blue |2={{clade |1=[[Zygnematophyceae]]|bar1=blue |2={{clade |1={{clade |label1=[[Bryophyta]] |1={{clade |1=[[Preridophyta]] |2={{clade |1=[[Marchantiophyta]] |2=[[Mahovine]] }} }} }} |2={{clade |1=[[Lycophyte]] |2={{clade |1=[[Paprati]] |label2=[[Spermatophyte]] |2={{clade |1=[[Gymnosperme]] |2=[[Angiosperme]] }}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}} == Fosili == Okamine biljaka uključuju [[korijen]]je, [[drvo]], [[list]]ove, [[sjeme]], [[plod]]ove, [[polen]], [[spore]] i [[ćilibar]] ([[smola]] nastala fosilizacijom biljke). Okamine biljaka su zabilježene u zemlji, riječnim naslagama i u talogu mora. Pelud, spore i alge su korištene za određivanje vremena iz kojeg naslage taloga potiču. Ostaci [[fosil]]a biljaka nisu uobičajeni kao fosili životinja, iako su fosili biljaka nađeni u obilju širom svijeta. Stariji fosili nekadašnjih biljaka pokazuju pojedine ćelije unutar tkiva biljke. Devonski period pokazuje [[Evolucija|evoluciju]] za koju mnogi vjeruju da opisuje prvo savremeno stablo [[Archaeopteris]]. [[Ugalj]] je ostatak okamine biljke, u njemu se vidi detaljna struktura fosilizirane biljke. Ostaci fosila iz vremena [[mezozoik]]a, crnogorična drva, korijenje, stabljike i grane, mogu se u izobilju naći u jezerima i priobalnom području uz stijene. Najčešće su to palme i hrastovi. == Klasifikacija == Danas se pod biljkama podrazumijevaju primarno fotoautotrofni, višećelijski organizmi sa specifičnim tipom vegetativnih ćelija i prisustvom tkiva, ali i srodni organizmi koji posjeduju plastide, a ranije su grupisani u alge. Prema klasifikaciji koja je predložena{{Izvor}}, u okviru carstva Archaeplastida se nalazi podcarstvo biljaka u okviru koga razlikuju tri infracarstva: Embryophyta, Chloroplantae i Charoplantae. Prema tradicionalnom shvatanju samo prvo infracarstvo obuhvata više, odnosno kopnene biljke, a druge dvije grupe obuhvataju zelene i harofitne alge.{{Izvor}} == Također pogledajte == * [[Biosfera]] *[[Golosjemenjače]] *[[Embryophyta]] ==Reference== {{reflist}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Plantae}} * Luketa Stefan: [http://www.bionet-skola.com/w/Archaeplastida Carstvo Archaeplastida] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090818010057/http://www.bionet-skola.com/w/Archaeplastida |date=18. 8. 2009 }}, BioNet škola, 2009. * Luketa Stefan: [http://www.bionet-skola.com/w/Klasifikacija_biljaka Klasifikacija biljaka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100912220208/http://www.bionet-skola.com/w/Klasifikacija_biljaka |date=12. 9. 2010 }}, BioNet škola, 2009. * Luketa Stefan: [http://www.bionet-skola.com/w/Biljke Podcarstvo biljaka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090821215347/http://www.bionet-skola.com/w/Biljke |date=21. 8. 2009 }}, BioNet škola, 2009. * Holt Jack: [https://web.archive.org/web/20100107154939/http://comenius.susqu.edu/bi/202/ARCHAEPLASTIDA/VIRIDIPLANTAE/default.htm Carstvo Viridiplantae], Taxa of Life, 2009. {{Život na Zemlji}} {{Priroda}} [[Kategorija:Biljke| ]] [[Kategorija:Botanika]] pawit5h4fxzcemj3wu1is5hg2lfv9hj 0 21069 3837826 3782007 2026-04-28T15:43:11Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3837826 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Cayman Islands in United Kingdom.svg|mini|desno|200px|Kajmanska Ostrva]] '''Kajmanska ostrva''' su grupa [[Ostrvo|ostrva]] u [[Karipsko more|Karipskom moru]] i [[Britanske prekomorske teritorije|prekomorska teritorija]] [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]]. Ostrvo je karipsko, sastoji se od 3 grupe ostrva (''Veliki Kajman, Kajmanski Brač'' ''i Mali Kajman''), 240&nbsp;km južno od [[Kuba|Kube]] i 268&nbsp;km sjeverozapadno od [[Jamajka|Jamajke]].<ref>{{Citation|title=Cayman Islands|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/cayman-islands/|publisher=Central Intelligence Agency|date=12. 2. 2025|access-date=18. 2. 2025|language=en|archive-date=13. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210113103808/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/cayman-islands/|url-status=dead}}</ref> == Historija == [[Kolumbo]]vi brodovi 10. maja 1503. skrenuli su sa željenog kursa i naišli na ova ostrva. Nazvana su "Las Tortugas" po jednoj vrsti [[kornjača]] koje su tu živjele. Međutim, naseljena su tek u 17. stoljeću s Jamajke. Kad je veliko susjedno ostrvo postalo nezavisno, stanovnici Kajmanskih ostrva odlučili su drugačije: postali su [[kolonija]] britanske krune i dobili [[guverner]]a. Od 1962. Kajmanska ostrva imaju status [[Krunska kolonija|krunske kolonije]] s unutrašnjom samoupravom. == Geografija == Ostrva su dobili ime po [[kajman]]ima, jednoj vrsti [[gušter]]a koje su Evropljani u početku zabunom smatrali posebnom vrstom [[krokodil]]a. Samo ostrvo leži oko 750&nbsp;km južno od [[Miami]]ja na [[Florida|Floridi]], odnosno oko 300&nbsp;km sjeverozapadno od Jamajke. Ostrva se prostiru na površini od oko 260&nbsp;km² pri čemu najveći dio od 198&nbsp;km² otpada na Veliki Kajman. Ostrva su zapravo vrhovi podvodnog grebena koji se proteže sve do [[Kuba|Kube]]. Karibi ovdje nude najbolje mogućnosti za ronjenje, rajske plaže i mogućnosti ribolova na otvorenom moru na najvišem nivou. Sva tri ostrva imaju [[aerodrom]]e. == Stanovništvo == Oko 90% ukupno 27.000 stanovnika žive na najvećem ostrvu, Velikom Kajmanu. Stoljeća zajedničkog života na ostrvima stvorila su šaroliko stanovništvo, vrlo ponosno na kvalitetan suživot bez obzira na različito porijeklo pojedinih grupa. Običaji i navike stanovništva još su pod snažnim utjecajem doseljenika iz 18. stoljeća, koji su došli s [[Britanska ostrva|Britanskih ostrva]]. == Također pogledajte == * [[Britanske prekomorske teritorije]] {{Commonscat|Cayman Islands}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Wikiatlas|the Cayman Islands}} {{Wikivoyage|Cayman Islands}} * {{službeni website|http://www.gov.ky}} Vlade Kajmanskih ostrva * [http://www.caymanislands.ky Služba za turizam Kajmanskih ostrva] * [http://www.thecaymanislands.ky Vodič za putovanje Kajmanskih ostrva] * {{CIA World Factbook link|cj|Kajmanska ostrva}} {{Države Sjeverne i Srednje Amerike}} {{Commonwealth}} {{Karibi}} {{Politička podjela UK}} {{Prekomorske teritorije evropskih država}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Kajmanska ostrva|*]] [[Kategorija:Britanske prekomorske teritorije]] [[Kategorija:Ostrva u Ujedinjenom Kraljevstvu]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1962.]] 2qbpkmtemnswzgzv0yctgxci8czjw7s 0 21521 3837988 3831628 2026-04-29T11:58:31Z Brainstack12 171289 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */ 3837988 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Human-man.png|100p|mini|Slika '''muškarca''' na Pioniru koja je poslana u [[svemir]].]] '''Muškarac''' je [[Odrasli|odraslo]] [[Čovjek|ljudsko biće]] [[Mužjak|muškog spola]].<ref>{{Cite web |title=Meaning of "man" in English |url=https://dictionary.cambridge.org/dictionary/english/man |access-date=18. 8. 2021 |website=dictionary.cambridge.org |publisher=[[Cambridge Dictionary]] |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |title=Definition of "man" |url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/man |access-date=18. 8. 2021 |website=www.merriam-webster.com |publisher=[[Merriam-Webster]] |language=en}}</ref> Prije odraslog doba, muškarac se naziva dječakom (muško dijete ili adolescent). Kao i većina drugih muških [[Sisari|sisara]], genom čovjeka obično nasljeđuje [[Hromosom X|X hromozom]] od majke i [[Hromosom Y|Y hromozom]] od oca. Spolnu diferencijaciju muškog [[fetus]]a upravlja SRY gen na Y hromozomu. Tokom puberteta, hormoni koji stimulišu proizvodnju [[androgen]]a dovode do razvoja sekundarnih polnih karakteristika, čime se pokazuju veće razlike među [[spol]]ovima. To uključuje veću mišićnu masu, rast dlaka na licu i niži sastav masnog tkiva. Muška anatomija razlikuje se od ženske anatomije po muškom reproduktivnom sistemu, koji uključuje [[penis]], [[Testisi|testise]], [[spermatozoid]]e, [[Prostata|žlijezdu prostate]] i [[Pasjemenik|epididimis]], te po sekundarnim spolnim karakteristikama, uključujući užu [[Karlica|karlicu]], uže bokove i manje grudi. Kroz ljudsku historiju, tradicionalne rodne uloge često su definisale i ograničavale aktivnosti i mogućnosti muškaraca. Muškarci se često suočavaju s regrutacijom u vojnu službu ili se upućuju u profesije sa visokom stopom smrtnosti. Mnoge religijske doktrine propisuju određena pravila za muškarce, kao što je vjersko obrezivanje. Muškarci su previše zastupljeni i kao počinioci i kao žrtve [[Nasilje|nasilja]]. [[Trans-muškarac|Trans-muškarci]] imaju [[rodni identitet]] koji nije u skladu s njihovim ženskim [[Dodjela spola|spolom pri rođenju]], dok [[Međuspolnost|međuspolni]] muškarci mogu imati spolne karakteristike koje se ne uklapaju u tipične predstave o muškoj biologiji. == Biologija == [[File:NHGRI human male karyotype.png|alt=Karyotype of a human male.|thumb|Kariogram muškarca pomoću Giemsa bojenja. Muškarci obično posjeduju kombinaciju XY.]] Kod ljudi, spermatozoidi nose ili X ili Y polni hromozom. Ako spermatozoid koji nosi Y hromozom oplodi žensku [[Jajna ćelija|jajnu stanicu]], potomci će imati muški kariotip (XY). [[SRY|SRY gen]] se obično nalazi na Y hromozomu i uzrokuje razvoj testisa, koji zauzvrat upravljaju drugim aspektima diferencijacije muškog spola. Polna diferencijacija kod muškaraca se odvija na način koji zavisi od testisa, dok diferencijacija kod žena ne zavisi od [[gonada]].<ref>{{cite journal|last1=Rey|first1=Rodolfo|last2=Josso|first2=Nathalie|last3=Racine|first3=Chrystèle|date=2000|title=Sexual Differentiation|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK279001/|journal=Endotext|publisher=MDText.com, Inc.|pmid=25905232|quote=Bez obzira na njihovu hromosomsku konstituciju, kada se gonadni primordiji diferenciraju u testise, svi unutrašnji i vanjski genitalije se razvijaju prateći muški put. Kada nema testisa, genitalije se razvijaju duž ženskog puta. Postojanje jajnika nema utjecaja na fetalnu diferencijaciju genitalija. Presudna važnost diferencijacije testisa za razvoj spola fetusa potaknula je upotrebu izraza "određivanje spola" koji se odnosi na diferencijaciju bipotentnih ili primitivnih gonada u testise.}}</ref> Primarne spolne karakteristike (ili polni organi) su karakteristike koje su prisutne pri rođenju i sastavni su dio reproduktivnog procesa. Kod muškaraca, primarne spolne karakteristike uključuju penis i testise. Odrasli ljudi pokazuju seksualni dimorfizam u mnogim drugim karakteristikama, od kojih mnoge nemaju direktnu vezu sa reproduktivnom sposobnošću. Ljudi su spolno dimorfni po veličini tijela, građi tijela i građi tijela. Muškarci imaju tendenciju da budu viši i teži od žena, a prilagođeni visini, muškarci imaju veću mišićnu masu i masu kostiju od žena, i manju masnu masu.<ref>{{Cite journal |last=Wells |first=Jonathan C. K. |date=1. 9. 2007 |title=Sexual dimorphism of body composition |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1521690X07000371 |journal=Best Practice & Research Clinical Endocrinology & Metabolism |series=Normal and Abnormal Sex Development |language=en |volume=21 |issue=3 |pages=415–430 |doi=10.1016/j.beem.2007.04.007 |pmid=17875489 |issn=1521-690X}}</ref> [[Image:Anterior view of human female and male, with labels 2.png|thumb|Fotografija odraslog muškarca (desno), sa odraslom ženom za poređenje. Imajte na umu da su stidne dlake oba modela uklonjene.]] Sekundarne polne karakteristike su osobine koje se javljaju tokom [[pubertet]]a kod ljudi.<ref name="Melmed">{{cite book |vauthors=Melmed S, Polonsky KS, Larsen PR, Kronenberg HM|title=Williams Textbook of Endocrinology E-Book|publisher=[[Elsevier Health Sciences]]|isbn=978-1437736007|year=2011|page=1054|url=https://books.google.com/books?id=nbg1QOAObicC&pg=PA1054}}</ref><ref name="Pack">{{cite book |vauthors=Pack PE|title=CliffsNotes AP Biology |edition=5th|publisher=[[Houghton Mifflin Harcourt]]|isbn=978-0544784178|year=2016|page=219|url=https://books.google.com/books?id=GsalDAAAQBAJ&pg=PA219}}</ref> Takve karakteristike su posebno očigledne u seksualno dimorfnim [[Fenotipske osobine|fenotipskim osobinama]] koje razlikuju spolove, ali – za razliku od primarnih polnih karakteristika – nisu direktno dio reproduktivnog sistema.<ref name="Bjorklund">{{cite book |vauthors=Bjorklund DF, Blasi CH|title=Child and Adolescent Development: An Integrated Approach|publisher=[[Cengage Learning]]|isbn=978-1133168379|year=2011|pages=152–153|url=https://books.google.com/books?id=ZTQIAAAAQBAJ&pg=PA152}}</ref><ref name="auto">{{cite web|url=https://sciencing.com/primary-secondary-sexual-characteristics-8557301.html|title=Primary & Secondary Sexual Characteristics|work=Sciencing.com|date=30. 4. 2018}}</ref><ref>{{cite book|title=Encyclopedia of Reproduction|url=https://books.google.com/books?id=m4RlDwAAQBAJ&pg=PA103|year=2018|publisher=Elsevier Science|isbn=978-0-12-815145-7|page=103}}</ref> Sekundarne seksualne karakteristike koje su specifične za muškarce uključuju: * Proširena ramena;<ref name="auto2">{{cite book|last=Berger|first=Kathleen Stassen|title=The Developing Person Through the Life Span|url=https://archive.org/details/developingperson00berg_0|url-access=registration|year=2005|publisher=Worth Publishers|isbn=978-0-7167-5706-1|page=[https://archive.org/details/developingperson00berg_0/page/349 349]}}</ref> * Povećana dlakavost na tijelu; * Uvećani [[grkljan]] (takođe poznat kao [[Adamova jabučica]]);<ref name="auto2" /> i * Glas koji je znatno dublji od glasa djeteta ili žene.<ref name="auto"/> Muškarci su teži od žena.<ref name="Robert- McComb">{{cite book|last1=Robert-McComb |first1=Jacalyn |last2=Norman |first2=Reid L.|last3= Zumwalt |first3=Mimi |title=The Active Female: Health Issues Throughout the Lifespan |date=2014 |publisher=[[Springer Science+Business Media]] |isbn=978-1461488842 |pages=223–238 |url=https://books.google.com/books?id=mUjABAAAQBAJ&pg=PA223}}</ref> U prosjeku, muškarci su visočiji od žena za oko 10%.<ref name="Robert- McComb"/> U prosjeku, muškarci imaju veći struk od žena. Kod žena, kažiprst i prstenjak imaju tendenciju da budu ili sličnije veličine ili im je kažiprst nešto duži od domalog prsta, dok je kod muškaraca domali prst obično duži.<ref name="Halpern">{{cite book|last=Halpern |first=Diane F. |title=Sex Differences in Cognitive Abilities|edition=4th |date=2013 |publisher=[[Psychology Press]] |isbn=978-1136722837 |page=188 |url=https://books.google.com/books?id=ocl5AgAAQBAJ&pg=PA188}}</ref> === Reproduktivni sistem === [[File:Male pelvic structures.svg|thumb|right|200px|Bočni presjekdonjeg abdomena muškarca, koji prikazuje anatomiju muškog reproduktivnog sistema.]] [[Muški reproduktivni sistem]] uključuje spoljašnje i unutrašnje [[Spolni organi|genitalije]]. Muške vanjske genitalije se sastoje od penisa, muške [[Mokraćna cijev|uretre]] i [[skrotum]]a, dok se unutrašnje genitalije muškaraca sastoje od testisa, prostate, epididimisa, sjemene vezikule, sjemenovoda, ejakulacionog kanala i bulbouretralne žlijezde.<ref>{{Cite web|url=https://www.medicinenet.com/script/main/art.asp?articlekey=33684|title=Definition of Male genitalia|website=MedicineNet|access-date=22. 6. 2023|archive-date=6. 11. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201106152900/https://www.medicinenet.com/script/main/art.asp?articlekey=33684|url-status=dead}}</ref> Funkcija muškog reproduktivnog sistema je da proizvodi sjeme, koja nosi spermu, a samim tim i genetske informacije koje se mogu ujediniti sa jajetom unutar žene. Budući da sperma koja ulazi u matericu žene, a zatim u jajovode, oplođava jaje koje se razvija u fetus ili dijete, muški reproduktivni sistem ne igra potrebnu ulogu tokom [[Trudnoća|trudnoće]]. Proučavanje muške reprodukcije i povezanih organa naziva se andrologija.<ref>{{Cite journal |last1=Clement |first1=Pierre |last2=Giuliano |first2=François |date=2015 |title=Anatomy and physiology of genital organs - men |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/26003237/ |journal=Handbook of Clinical Neurology |volume=130 |pages=19–37 |doi=10.1016/B978-0-444-63247-0.00003-1 |issn=0072-9752 |pmid=26003237|isbn=978-0444632470 }}</ref> === Spolni hormoni === Testosteron stimuliše razvoj Mezonefričkog kanala, penisa i zatvaranje labioskrotalnih nabora u skrotum. Drugi značajan hormon u spolnoj diferencijaciji je [[antimilerovski hormon]], koji inhibira razvoj Mezonefričkog kanala. Za muškarce tokom puberteta, testosteron, zajedno sa gonadotropinima koje oslobađa hipofiza, stimuliše spermatogenezu.<ref>{{Cite book |last=Goodman |first=H. Maurice |title=Basic Medical Endocrinology |url=https://archive.org/details/basicmedicalendo0004good |publisher=Elsevier |year=2009 |isbn=978-0123739759 |edition=4th |pages=[https://archive.org/details/basicmedicalendo0004good/page/239 239]–256}}</ref> === Zdravlje === Dok je većina globalnih rodnih dispariteta u zdravstvu ponderisana ženama, postoje situacije u kojima muškarci imaju tendenciju da lošije stoje. Jedan takav primjer su oružani sukobi, gdje su muškarci često neposredne žrtve. Studija sukoba u 13 zemalja od 1955. do 2002. pokazala je da su 81% svih nasilnih ratnih smrti bili muškarci.<ref name="World Development Report 2012: Gender Equality and Development">{{cite report|author=The World Bank|date=2012 |title=World Development Report 2012: Gender Equality and Development |publisher=The World Bank |location=Washington, DC }}</ref> Osim oružanih sukoba, u područjima sa visokom učestalošću nasilja, kao što su regije pod kontrolom narko kartela, također se vidi da muškarci imaju veću stopu smrtnosti.<ref>[https://www.bjs.gov/content/pub/pdf/htus8008.pdf "Homicide Trends in the United States, 1980–2008"] [[United States Department of Justice]] (2010) str. 10</ref> Ovo proizilazi iz društvenih vjerovanja koja povezuju ideale muškosti s agresivnim, konfrontirajućim ponašanjem.<ref name="The Street Is My Home: Youth and Violence in Caracas">{{cite book |last=Márquez |first=Patricia |title=The Street Is My Home: Youth and Violence in Caracas |url=https://archive.org/details/streetismyhomeyo0000marq |url-access=registration |year=1999 |publisher=Stanford University Press |location=Stanford, CA}}</ref> Konačno, iznenadne i drastične promjene u ekonomskom okruženju i gubitak mreža socijalne sigurnosti, posebno socijalnih subvencija i bonova za hranu, također su povezani s višim nivoima konzumacije alkohola i psihičkog stresa među muškarcima, što je dovelo do porasta stope smrtnosti muškaraca. To je zato što takve situacije često otežavaju muškarcima da izdržavaju svoju porodicu, što je zadatak koji se dugo smatra „suštinom muškosti“.<ref name="Autopsy on an Empire: Understanding Mortality in Russia and the Former Soviet Union">{{cite journal |last1=Brainerd |first1=Elizabeth |last2=Cutler |first2=David |title=Autopsy on an Empire: Understanding Mortality in Russia and the Former Soviet Union |year=2005 |publisher=William Davidson Institute |location=Ann Arbor, MI}}</ref> Retrospektivna analiza ljudi zaraženih prehladom pokazala je da doktori potcjenjuju ovu vrstu prehlade. simptome kod muškaraca, te su spremniji da simptome i bolest pripišu ženama nego muškarcima.<ref>{{cite journal | last1 = Sue | first1 = Kyle | year = 2017 | title = The science behind 'man flu.' | journal = BMJ | volume = 359 | page = j5560 | doi = 10.1136/bmj.j5560 | pmid = 29229663 | s2cid = 3381640 | url = http://press.psprings.co.uk/bmj/december/manflu.pdf | access-date = 11. 1. 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20171208203826/http://press.psprings.co.uk/bmj/december/manflu.pdf | archive-date = 8. 12. 2017 | url-status = dead }}</ref> Žene žive duže od muškaraca u svim zemljama, i u svim starosnim grupama, o čemu postoje pouzdani podaci.<ref>{{cite journal | last1 = Austad | first1 = S.N.A | last2 = Bartke | first2 = A.A. | year = 2016 | title = Sex Differences in Longevity and in Responses to Anti-Aging Interventions: A Mini-Review | journal = Gerontology | volume = 62 | issue = 1| pages = 40–46 | doi = 10.1159/000381472 | pmid = 25968226 | url = https://www.karger.com/Article/Pdf/381472 | doi-access = free }}</ref> U Sjedinjenim Državama muškarci su manje zdravi od žena u svim društvenim klasama. Posebno su nezdravi muškarci koji nisu bijelci. Muškarci su previše zastupljeni u opasnim zanimanjima i predstavljaju većinu smrtnih slučajeva na poslu. Nadalje, ljekari pružaju muškarcima manje usluga, manje savjeta i provode manje vremena sa muškarcima nego sa ženama u prosjeku.<ref>{{cite journal | last1 = Williams | first1 = David R. | date = maj 2003 | title = The Health of Men: Structured Inequalities and Opportunities | journal = Am J Public Health | volume = 93 | issue = 5| pages = 724–731 | pmc=1447828 | pmid=12721133 | doi=10.2105/ajph.93.5.724}}</ref> === Statistički podaci<ref name="Factbook">{{Cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/index.html |title=''CIA World Factbook'' |access-date=20. 8. 2012 |archive-date=12. 8. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080812233855/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/index.html |url-status=dead }}</ref><ref name="Census.gov">{{Cite web |url=http://www.census.gov/main/www/popclock.html |title=''Census.gov'' |access-date=20. 8. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131028000627/http://www.census.gov/main/www/popclock.html |archive-date=28. 10. 2013 |url-status=dead }}</ref> === {| class="wikitable" |-bgcolor=#e9e9e9 | Broj muškaraca | Godina | % stanovništva |- | 3.532.503.174 || 2012 || 50.98% |- | 3.455.272.058 || 2010 || 50.85% |- | 3.036.117.889 || 2000 || 50.45% |- | 3.028.178.996 || 1998 || 50.42% |- | 2.985.105.566 || 1997 || 50.418% |- | 2.519.890.171 || 1987 || 50.4% |- | 2.239.015.705 || 1980 || 50.3% |- | 1.512.334.778 || 1960 || 50.19% |} === Demografska statistika<ref name="Factbook" /><ref name="Census.gov" />=== {| class="wikitable" |-bgcolor=#e9e9e9 | Broj ljudi | Godina |- | 7.021.836.029 || 2012 |- | 6.857.997.746 || 2010 |- | 6.115.000.000 || 2000 |- | 6.000.000.000 || 1998 |- | 5.919.215.000 || 1997 |- | 5.001.235.875 || 1987 |- | 4.428.789.901 || 1980 |- | 3.061.975.017 || 1960 |} == Reference == {{reference}} == Također pogledajte == * [[Žena]] {{Wikicitat|Muškarac}} {{Commonscat|Men}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Muškarci]] cwx2lm92bc200ok5rairs5ytw118iv3 0 23512 3837885 3424667 2026-04-28T21:01:05Z Bosancica by MK 173186 Kategorije 3837885 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Timothy Leary | slika =Timothy-Leary-Los-Angeles-1989.jpg | veličina_slike = | opis = američki pisac i psiholog | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1920|10|22}} | mjesto_rođenja = Springfield (Massachusetts), SAD | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1996|5|31|1920|10|22}} | mjesto_smrti = Beverly Hills, SAD | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Timothy Leary''' (Timoti Liri) je bio poznati [[psiholog]], [[filozof]] i jedan od glavnih aktera ''[[hippie]]'' i ''[[New Age]]'' pokreta. Rođen je u Massachusettsu 22. oktobra 1920. godine. Potiče iz katoličke porodice, što predstavlja dijametralno suprotan religijski pogled od onog koji će zagovarati od svoje mladosti pa do kraja života. Magistrirao je iz oblasti utvrđivanja strukture intelekta, a doktorirao odbranivši tezu iz psihologije ličnosti/socijalne psihologije. Naime, njegov '''kružni (circumplex) [[model]]''' interpersonalnih relacija bio je polazište za neposredne, kasnije, pa i savremene, složenije koncepcije u ovoj oblasti. Leary je smatrao da su za opis ličnosti ključne dimenzije [[dominacija]]-[[submisija]] (pokoravanje) i [[ljubav]]-[[mržnja]], koje su međusobno ortogonalne (nezavisne). Ličnost svake osobe može biti predstavljena tačkom u krugu koji sijeku ove dvije prave (dimenzije). Tako su ekstraverti (otvorene, društvene osobe) pozicionirane između dominacije i ljubavi, a hostilne osobe (neprijateljski nastrojene i neugodne u društvu) smještene u kvadrantu oivičenom pozitivnim polom prve dimenzije (dominacija) i negativnom polom druge dimenzije (mržnja). Međutim, Timothy je široj javnosti a, pogotovo alternativnoj kulturi, poznat kao inspirator i podstrekivač na uzimanje halucinogenih droga (u prvom redu [[LSD]]-a). Kako je jedno vrijeme svoja istraživanja obavljao na poznatom američkom univerzitetu [[Harvard]], a ona su se izmakla kontroli, samouvjereno je zaključio kako je ''LSD puno važniji nego Harvard''. Jednom prilikom je rekao da u budućnosti ljude neće pitati koju knjigu čitaju, već koju supstancu koriste. Javnost (pogotovo mlade, koji su bili njegova ciljna grupa) je p(r)ozivao na razmišljanje 'svojom glavom' i preispitivanje autoriteta. 'Think for yourself, question authority', često je običavao govoriti. Njegova druga, možda još raširenija krilatica, glasi: 'Turn on, tune in, drop out.' Kao podrška za predizbornu kampanju, [[John Lennon]] mu je napravio pjesmu: 'All we are saying is give peace a chance.' Na samom snimku, pored Yoko Ono i ostalih aktera, pojavljuju se Timothy i njegova mnogo godina mlađa nova djevojka koji pasionirano pjevaju tek komponovanu melodiju, koja poziva na prekid Vijetnamskog rata, te na međusobnu ljubav, poštovanje i toleranciju. Autor je sljedećih pojmova (neologizama): '''egzopsihologija''' (eng. ''exopsychology''), '''sajberdelično''' (eng. ''cyberdelic''), '''neuropolitika''' (eng. ''neuropolitics''). Postavio je sedam suštinskih duhovnih pitanja: 1) Kakva je to [[energija]] koja stoji u osnovi svemira? 2) Šta je to [[život]]? Kako on ustvari počinje? Kako se razvija? 3) Ko je čovjek? Od kakvih struktura se sastoji i koje funkcije obuhvata? 4) Na koji način čovjek opaža, doživljava, saznaje? 5) Ko sam ja (tzv. ego-pitanje)? 6) Kako se trebam osjećati u vezi sa životom? 7) Kako da se oslobodim toga (tj. raščistim sa životom koji mi je nametnut, te počnem vlastiti kreativni proces)? Timmy Leary je pokušao osmisliti tok vlastitog umiranja. Smatrao je da je to vrhunac odupiranja društvenim normama i ultimativni test antikonformizma i kreativnosti. S obzirom da je saznao da boluje od kancera prostate, potrudio se da preostalo vrijeme života provede veseleći se i uživajući (tj. na hedonistički način). Umire 31. maja 1996. Njegov pepeo poslan je raketom u svemir. == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * [http://www.timothyleary.us TimothyLeary.us] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080119111623/http://www.timothyleary.us/ |date=19. 1. 2008 }} * https://psychology.fas.harvard.edu/people/timothy-leary {{Stub-biog}} {{DEFAULTSORT:Leary, Timothy Francis}} [[Kategorija:Psihologija]] [[Kategorija:Psiholozi]] [[Kategorija:Američki pisci]] [[Kategorija:Američki naučnici]] [[Kategorija:Američki psiholozi]] [[Kategorija:Biografije, Springfield (Massachusetts)]] [[Kategorija:Rođeni 1920.]] [[Kategorija:Umrli 1996.]] jgr549olg4zhe5vfbx98ira7nr2qjrm 3837897 3837885 2026-04-28T21:11:38Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[User talk:Bosancica by MK|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Milogor|Milogor]] 3424667 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Timothy Leary | slika =Timothy-Leary-Los-Angeles-1989.jpg | veličina_slike = | opis = američki pisac i psiholog | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1920|10|22}} | mjesto_rođenja = Springfield (Massachusetts), SAD | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1996|5|31|1920|10|22}} | mjesto_smrti = Beverly Hills, SAD | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Timothy Leary''' (Timoti Liri) je bio poznati [[psiholog]], [[filozof]] i jedan od glavnih aktera ''[[hippie]]'' i ''[[New Age]]'' pokreta. Rođen je u Massachusettsu 22. oktobra 1920. godine. Potiče iz katoličke porodice, što predstavlja dijametralno suprotan religijski pogled od onog koji će zagovarati od svoje mladosti pa do kraja života. Magistrirao je iz oblasti utvrđivanja strukture intelekta, a doktorirao odbranivši tezu iz psihologije ličnosti/socijalne psihologije. Naime, njegov '''kružni (circumplex) [[model]]''' interpersonalnih relacija bio je polazište za neposredne, kasnije, pa i savremene, složenije koncepcije u ovoj oblasti. Leary je smatrao da su za opis ličnosti ključne dimenzije [[dominacija]]-[[submisija]] (pokoravanje) i [[ljubav]]-[[mržnja]], koje su međusobno ortogonalne (nezavisne). Ličnost svake osobe može biti predstavljena tačkom u krugu koji sijeku ove dvije prave (dimenzije). Tako su ekstraverti (otvorene, društvene osobe) pozicionirane između dominacije i ljubavi, a hostilne osobe (neprijateljski nastrojene i neugodne u društvu) smještene u kvadrantu oivičenom pozitivnim polom prve dimenzije (dominacija) i negativnom polom druge dimenzije (mržnja). Međutim, Timothy je široj javnosti a, pogotovo alternativnoj kulturi, poznat kao inspirator i podstrekivač na uzimanje halucinogenih droga (u prvom redu [[LSD]]-a). Kako je jedno vrijeme svoja istraživanja obavljao na poznatom američkom univerzitetu [[Harvard]], a ona su se izmakla kontroli, samouvjereno je zaključio kako je ''LSD puno važniji nego Harvard''. Jednom prilikom je rekao da u budućnosti ljude neće pitati koju knjigu čitaju, već koju supstancu koriste. Javnost (pogotovo mlade, koji su bili njegova ciljna grupa) je p(r)ozivao na razmišljanje 'svojom glavom' i preispitivanje autoriteta. 'Think for yourself, question authority', često je običavao govoriti. Njegova druga, možda još raširenija krilatica, glasi: 'Turn on, tune in, drop out.' Kao podrška za predizbornu kampanju, [[John Lennon]] mu je napravio pjesmu: 'All we are saying is give peace a chance.' Na samom snimku, pored Yoko Ono i ostalih aktera, pojavljuju se Timothy i njegova mnogo godina mlađa nova djevojka koji pasionirano pjevaju tek komponovanu melodiju, koja poziva na prekid Vijetnamskog rata, te na međusobnu ljubav, poštovanje i toleranciju. Autor je sljedećih pojmova (neologizama): '''egzopsihologija''' (eng. ''exopsychology''), '''sajberdelično''' (eng. ''cyberdelic''), '''neuropolitika''' (eng. ''neuropolitics''). Postavio je sedam suštinskih duhovnih pitanja: 1) Kakva je to [[energija]] koja stoji u osnovi svemira? 2) Šta je to [[život]]? Kako on ustvari počinje? Kako se razvija? 3) Ko je čovjek? Od kakvih struktura se sastoji i koje funkcije obuhvata? 4) Na koji način čovjek opaža, doživljava, saznaje? 5) Ko sam ja (tzv. ego-pitanje)? 6) Kako se trebam osjećati u vezi sa životom? 7) Kako da se oslobodim toga (tj. raščistim sa životom koji mi je nametnut, te počnem vlastiti kreativni proces)? Timmy Leary je pokušao osmisliti tok vlastitog umiranja. Smatrao je da je to vrhunac odupiranja društvenim normama i ultimativni test antikonformizma i kreativnosti. S obzirom da je saznao da boluje od kancera prostate, potrudio se da preostalo vrijeme života provede veseleći se i uživajući (tj. na hedonistički način). Umire 31. maja 1996. Njegov pepeo poslan je raketom u svemir. == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * [http://www.timothyleary.us TimothyLeary.us] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080119111623/http://www.timothyleary.us/ |date=19. 1. 2008 }} * https://psychology.fas.harvard.edu/people/timothy-leary {{Stub-biog}} {{DEFAULTSORT:Leary, Timothy Francis}} [[Kategorija:Američki pisci]] [[Kategorija:Američki naučnici]] [[Kategorija:Američki psiholozi]] [[Kategorija:Biografije, Springfield (Massachusetts)]] [[Kategorija:Rođeni 1920.]] [[Kategorija:Umrli 1996.]] 8n0fdy9ilbztqufshw9mf48hq4pw4b3 0 24746 3837831 3835996 2026-04-28T17:00:16Z Panasko 146730 3837831 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Muslim Brotherhood Emblem.svg|mini|desno|Logo Muslimanskog bratstva]] '''Muslimansko bratstvo''' ({{ArJ|الإخوان المسلمون|f=al-ikhwān al-muslimūn|b=Društvo muslimanske braće}} ili često jednostavno {{ArJ|الإخوان|f=al-ikhwān|b=Bratstvo}}) naziv je za [[Islamizam|islamistički]] pokret rasprostranjen širom svijeta, koji je polučio mnoge političke i religijske organizacije na [[Bliski Istok|Bliskom Istoku]]. Iako često posmatrane kao ogranci globalnog Bratstva, one su strukturalno podijeljene, premda povezane zajedničkom ideologijom političnog Islama i dobrom međusobnom saradnjom. Muslimansko bratstvo propagira stvaranje islamske vlade, vjerujući da je Bog u [[Kur'an]]u odredio savršen način života i socijalne organizacije (kao što i slogan Bratstva kaže "Kur'an je naš ustav"). Bratstvo izražava svoju interpretaciju [[Islam]]a kroz striktno religijski pristup socijalnim pitanjima kao što je uloga žene u društvu, i također vjeruje da Islam podstiče ljude da teže socijalnoj pravdi, iskorjenjivanju siromaštva i korupcije, i političkim slobodama koje garantira islamska država. Bratstvo se uvijek protivilo i nastavlja žestoko da se protivi svim oblicima kolonijalizma, i bilo je važan faktor u borbi protiv [[zapad]]ne vojne i ekonomske dominacije u [[Egipat|Egiptu]] i ostalim muslimanskim državama tokom dvadesetog vijeka. Cilj Bratstva koji je zacrtao njegov osnivač [[Hassan al-Banna]] je "doktrina povratka islamske očigledne sudbine; carstvo, osnovano u sedmom stoljeću, koje se prostiralo od [[Španija|Španije]] do [[Indonezija|Indonezije]]". Bratstvo je jedan on najuticajnijih pokreta u islamskom svijetu, posebno u arapskom svijetu. Prvo Muslimansko Bratstvo osnovano je u Egiptu [[1928]], i Egipat se još uvijek smatra centrom pokreta; generalno je slabije u [[Magreb]]u ili [[Sjeverna Afrika|Sjevernoj Africi]] nego je to slučaj s arapskim svijetom. Ogranci Bratstva formiraju glavnu opoziciju vladama u nekoliko islamskih zemalja arapskog svijeta, kao što je Egipat, [[Sirija]] i [[Jordan]], i politički je aktivno u gotovo svakoj muslimanskoj državi. Pokret uživa ogromnu popularnost u mnogim muslimanskim zemljama, i gdje je to legalno moguće, često upravlja važnom mrežom islamske pomoći, što im garantira jaku podršku među muslimanima slabijeg imovinskog stanja. Međutim, većina zemalja u kojima je Bratstvo aktivno, upravljana je nedemokratskim režimima. Kao posljedica, pokret je zabranjen u nekoliko arapskih nacija, a nedostatak demokratskog sistema spriječava ga od sticanja vlasti putem demokratskih izbora. Naprotiv popularnom vjerovanju na Zapadu, Bratstvo normalno ne pokušava ostvariti svoje ciljeve aktima terora. Za situacije vojne okupacije, i [[Palestina|palestinski]] ogranak, [[Hamas]], Bratstvo teži otporu [[Izrael]]u, u kojem je često koristio bombaške napade i slične metode koje ciljaju izraelske vojne i civilne resurse; što je rezultiralo karakterisanjem Hamasa kao terorističkog pokreta od strane vlada [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] i pojedinih evropskih država. {{Islamizam}} {{Commonscat|Muslim Brotherhood}} [[Kategorija:Politika Egipta]] [[Kategorija:Islamističke organizacije]] [[Kategorija:Islamski terorizam]] [[Kategorija:Islamski fundamentalizam]] o17mnuwr1lw9kk07oleiq8wgrw1cdc0 0 27091 3837836 3433169 2026-04-28T18:10:24Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3837836 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje | ime = Karlovačka županija | naselje_vrsta = [[Županije u Hrvatskoj|Županija]] | slika_zastava = Flag of Karlovac county.svg | slika_grb = Coat of Arms of Karlovac county.svg | slika_karta = Karlovačka županija in Croatia.svg | karta_opis = Geografski položaj u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{ZID|Hrvatska}} | sjedište = [[Karlovac]] | vođa_titula = Župan | vođa_ime = [[Ivan Vučić]] | vođa_partija = | površina_ukupno_km2 = 3626 | stanovništvo_ukupno = 112195 | stanovništvo_datum = [[2021.]] | stanovništvo_gustoća_km2 = 30,94 | veb-sajt = }} '''Karlovačka županija''' se nalazi u centralnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Karlovačka županija graniči sa dvije susjedne države: [[Slovenija|Republikom Slovenijom]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]]. Administrativno, političko, privredno, kulturno i sportsko središte županije je grad [[Karlovac]]. == Historija == {{Proširiti sekciju}} == Županijska uprava == {{Proširiti sekciju}} == Administrativna podjela == Karlovačka županija administrativno je podijeljena na 5 [[grad]]ova i 17 općina. *Gradovi: {| class="wikitable sortable" |- ! [[Spisak gradova u Hrvatskoj|Grad]] || [[Grb]] || [[Površina]] || [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021.|Br. stanovnika]] || [[Spisak naselja u Hrvatskoj|Naselja]] |- | [[Duga Resa]] || [[Datoteka:Duga Resag.gif|70px]] || '''58,00 km²''' || '''10.212''' || [[Belajska Vinica]] {{•}}[[Belavići (Duga Resa)|Belavići]] {{•}}[[Bošt]] {{•}}[[Cerovački Galovići]] {{•}}[[Donje Mrzlo Polje Mrežničko]] {{•}}[[Donji Zvečaj]] {{•}}'''[[Duga Resa]]''' {{•}}[[Dvorjanci]] {{•}}[[Galović Selo]] {{•}}[[Gorica (Duga Resa)|Gorica]] {{•}}[[Gornje Mrzlo Polje Mrežničko]] {{•}}[[Grganjica]] {{•}}[[Gršćaki]] {{•}}[[Kozalj Vrh]] {{•}}[[Lišnica]] {{•}}[[Mihalić Selo]] {{•}}[[Mrežničke Poljice]] {{•}}[[Mrežnički Brig]] {{•}}[[Mrežnički Novaki]] {{•}}[[Mrežnički Varoš]] {{•}} [[Mrežničko Dvorište]] {{•}}[[Novo Brdo Mrežničko]] {{•}}[[Pećurkovo Brdo]] {{•}}[[Petrakovo Brdo]] {{•}}[[Sveti Petar Mrežnički]] {{•}}[[Šeketino Brdo]] {{•}}[[Venac Mrežnički]] {{•}}[[Zvečaj (Duga Resa)|Zvečaj]] |- | [[Karlovac]] || [[Datoteka:Karlovac (grb).gif|70px]] || '''402,00 km²''' || '''49.377''' || [[Banska Selnica]] {{•}}[[Banski Moravci]] {{•}}[[Blatnica Pokupska]] {{•}}[[Brezova Glava]] {{•}}[[Brežani (Karlovac)|Brežani]] {{•}}[[Brođani]] {{•}}[[Cerovac Vukmanićki]] {{•}}[[Donja Trebinja]] {{•}}[[Donje Mekušje]] {{•}}[[Donji Sjeničak]] {{•}}[[Gornja Trebinja]] {{•}}[[Gornje Stative]] {{•}}[[Gornji Sjeničak]] {{•}}[[Goršćaki]] {{•}}[[Husje]] {{•}}[[Ivančići Pokupski]] {{•}}[[Ivanković Selo]] {{•}}[[Ivošević Selo]] {{•}}[[Kablar (Karlovac)|Kablar]] {{•}}[[Karasi]] {{•}}'''[[Karlovac]]''' {{•}}[[Klipino Brdo]] {{•}}[[Kljaić Brdo]] {{•}}[[Knez Gorica]] {{•}}[[Kobilić Pokupski]] {{•}}[[Konjkovsko]] {{•}}[[Koritinja]] {{•}}[[Ladvenjak]] {{•}}[[Lipje (Karlovac)|Lipje]] {{•}}[[Luka Pokupska]] {{•}}[[Mahićno]] {{•}}[[Manjerovići]] {{•}}[[Okić]] {{•}}[[Popović Brdo]] {{•}}[[Priselci]] {{•}}[[Rečica (Karlovac)|Rečica]] {{•}}[[Ribari (Karlovac)|Ribari]] {{•}}[[Skakavac (Karlovac)|Skakavac]] {{•}}[[Slunjska Selnica]] {{•}}[[Slunjski Moravci]] {{•}}[[Šebreki]] {{•}}[[Šišljavić]] {{•}}[[Tušilović]] {{•}}[[Tuškani]] {{•}}[[Udbinja]] {{•}}[[Utinja]] {{•}}[[Vodostaj (Karlovac)|Vodostaj]] {{•}}[[Vukmanić]] {{•}}[[Vukoder]] {{•}}[[Zadobarje]] {{•}}[[Zagraj]] {{•}} [[Zamršje]] |- | [[Ogulin]] || [[Datoteka:Ogulin (grb).gif|70px]] || '''542,30 km²''' || '''12.246''' || [[Desmerice]] {{•}}[[Donje Dubrave (Ogulin)|Donje Dubrave]] {{•}}[[Donje Zagorje]] {{•}}[[Drežnica (Ogulin)|Drežnica]] {{•}}[[Dujmić Selo]] {{•}}[[Gornje Dubrave]] {{•}}[[Gornje Zagorje]] {{•}}[[Hreljin Ogulinski]] {{•}}[[Jasenak (Ogulin)|Jasenak]] {{•}}[[Marković Selo]] {{•}}'''[[Ogulin]]''' {{•}}[[Otok Oštarijski]] {{•}}[[Ponikve (Ogulin)|Ponikve]] {{•}}[[Popovo Selo]] {{•}}[[Potok Musulinski]] {{•}}[[Puškarići]] {{•}}[[Ribarići (Ogulin)|Ribarići]] {{•}}[[Sabljak Selo]] {{•}}[[Salopek Selo]] {{•}}[[Sveti Petar (Ogulin)|Sveti Petar]] {{•}} [[Trošmarija]] {{•}}[[Turkovići Ogulinski]] {{•}}[[Vitunj]] {{•}}[[Zagorje (Ogulin)|Zagorje]] |- | [[Ozalj]] || [[Datoteka:Ozalj (grb).gif|70px]] || '''179,40 km²''' || '''5.837''' || [[Badovinci (Ozalj)|Badovinci]] • [[Belinsko Selo]] • [[Belošići]] • [[Boševci]] • [[Brašljevica]] • [[Bratovanci]] • [[Brezje Vivodinsko]] • [[Breznik (Ozalj)|Breznik]] • [[Brezovica Žumberačka]] • [[Budim Vivodinski]] • [[Bulići (Ozalj)|Bulići]] • [[Cerje Vivodinsko]] • [[Cvetišće]] • [[Dančulovići]] • [[Dojutrovica]] • [[Doljani Žumberački]] • [[Donji Lović]] • [[Donji Oštri Vrh Ozaljski]] • [[Dragoševci]] • [[Dučići (Ozalj)|Dučići]] • [[Durlinci]] • [[Dvorišće Ozaljsko]] • [[Dvorište Vivodinsko]] • [[Ferenci (Ozalj)|Ferenci]] • [[Fratrovci Ozaljski]] • [[Furjanići]] • [[Galezova Draga]] • [[Galin]] • [[Goleši Žumberački]] • [[Goli Vrh Ozaljski]] • [[Gorniki Vivodinski]] • [[Gornje Pokupje]] • [[Gornji Lović]] • [[Gornji Oštri Vrh Ozaljski]] • [[Goršćaki Ozaljski]] • [[Grandić Breg]] • [[Grdun]] • [[Gudalji]] • [[Hodinci]] • [[Hrastovica Vivodinska]] • [[Ilovac]] • [[Jaškovo]] • [[Kamenci]] • [[Kašt]] • [[Keseri]] • [[Kuljaji]] • [[Kunčani]] • [[Levkušje]] • [[Liješće (Ozalj)|Liješće]] • [[Lović Prekriški]] • [[Lukšići Ozaljski]] • [[Lukunić Draga]] • [[Mali Erjavec]] • [[Malinci]] • [[Novaki Ozaljski]] • [[Obrež Vivodinski]] • '''[[Ozalj]]''' • [[Pećarići]] • [[Petruš Vrh]] • [[Pilatovci (Ozalj)|Pilatovci]] • [[Podbrežje]] • [[Podgraj]] • [[Police Pirišće]] • [[Polje Ozaljsko]] • [[Popovići Žumberački]] • [[Požun (Ozalj)|Požun]] • [[Radatovići]] • [[Radina Vas]] • [[Rajakovići]] • [[Rujevo]] • [[Sekulići (Ozalj)|Sekulići]] • [[Slapno]] • [[Soldatići]] • [[Sršići (Ozalj)|Sršići]] • [[Stojavnica]] • [[Svetice]] • [[Svetičko Hrašće]] • [[Šiljki]] • [[Škaljevica]] • [[Tomašnica]] • [[Trešćerovac]] • [[Trg (Ozalj)|Trg]] • [[Varaštovac]] • [[Veliki Erjavec]] • [[Vini Vrh]] • [[Vivodina]] • [[Vrbanska Draga]] • [[Vrhovac]] • [[Vrhovački Sopot]] • [[Vrškovac]] • [[Vuketić]] • [[Vuksani]] • [[Zajačko Selo]] • [[Zaluka]] • [[Zorkovac]] • [[Zorkovac na Kupi]] • [[Zorkovac Vivodinski]] |- | [[Slunj]] || [[Datoteka:Slunjg.gif|70px]] || '''392,50 km²''' || '''4.224''' || [[Arapovac (Slunj)|Arapovac]] {{•}}[[Bandino Selo]] {{•}}[[Blagaj (Slunj)|Blagaj]] {{•}}[[Bukovac Perjasički]] {{•}}[[Crno Vrelo]] {{•}}[[Cvijanović Brdo]] {{•}}[[Cvitović (Slunj)|Cvitović]] {{•}}[[Čamerovac]] {{•}}[[Donja Glina]] {{•}}[[Donja Visočka]] {{•}}[[Donje Primišlje]] {{•}}[[Donje Taborište (Slunj)|Donje Taborište]] {{•}}[[Donji Cerovac]] {{•}}[[Donji Furjan]] {{•}}[[Donji Kremen]] {{•}}[[Donji Lađevac]] {{•}}[[Donji Nikšić]] {{•}}[[Donji Poloj]] {{•}}[[Donji Popovac]] {{•}}[[Dubrave (Slunj)|Dubrave]] {{•}} [[Glinsko Vrelo]] {{•}}[[Gornja Glina]] {{•}}[[Gornja Visočka]] {{•}}[[Gornje Primišlje]] {{•}}[[Gornje Taborište (Slunj)|Gornje Taborište]] {{•}}[[Gornji Cerovac]] {{•}}[[Gornji Furjan]] {{•}}[[Gornji Kremen]] {{•}}[[Gornji Lađevac]] {{•}}[[Gornji Nikšić]] {{•}}[[Gornji Popovac]] {{•}}[[Grobnik (Slunj)|Grobnik]] {{•}}[[Jame]] {{•}}[[Klanac Perjasički]] {{•}}[[Kosa (Slunj)|Kosa]] {{•}}[[Kosijer Selo]] {{•}}[[Kutanja (Slunj)|Kutanja]] {{•}}[[Kuzma Perjasička]] {{•}}[[Lađevačko Selište]] {{•}}[[Lapovac]] {{•}}[[Lumbardenik]] {{•}}[[Mali Vuković]] {{•}}[[Marindolsko Brdo]] {{•}}[[Miljevac (Slunj)|Miljevac]] {{•}}[[Mjesto Primišlje]] {{•}}[[Novo Selo (Slunj)|Novo Selo]] {{•}}[[Pavlovac (Slunj)|Pavlovac]] {{•}}[[Podmelnica]] {{•}}[[Polje (Slunj)|Polje]] {{•}}[[Rabinja]] {{•}}[[Rastoke]] {{•}}[[Salopek Luke]] {{•}}[[Sastavak]] {{•}}'''[[Slunj]]''' {{•}}[[Slunjčica (Slunj)|Slunjčica]] {{•}}[[Snos]] {{•}}[[Sparednjak]] {{•}}[[Stojmerić]] {{•}}[[Šlivnjak]] {{•}}[[Točak (Slunj)|Točak]] {{•}}[[Tržić Primišljanski]] {{•}}[[Veljun]] {{•}}[[Veljunska Glina]] {{•}}[[Veljunski Ponorac]] {{•}}[[Videkić Selo]] {{•}}[[Zapoljak]] {{•}}[[Zečev Varoš]] |- |} *Općine: {| class="wikitable sortable" |- ! [[Spisak općina u Hrvatskoj|Općina]] || [[Grb]] || [[Površina]] || [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021.|Br. stanovnika]] || [[Spisak naselja u Hrvatskoj|Naselja]] |- | [[Barilović]] || [[Datoteka:Barilović_(grb).gif|70px]] || '''175,50 km²''' || '''2.673''' || [[Banjsko Selo]] {{•}}'''[[Barilović]]''' {{•}}[[Belaj (Barilović)|Belaj]] {{•}}[[Belajske Poljice]] {{•}}[[Belajski Malinci]] {{•}}[[Carevo Selo]] {{•}}[[Cerovac Barilovićki]] {{•}}[[Donja Perjasica]] {{•}}[[Donji Skrad]] {{•}}[[Donji Velemerić]] {{•}}[[Gaćeško Selo]] {{•}}[[Gornji Poloj]] {{•}}[[Gornji Velemerić]] {{•}}[[Kestenak]] {{•}}[[Koranska Strana]] {{•}}[[Koranski Brijeg]] {{•}}[[Koransko Selo]] {{•}}[[Kosijersko Selo]] {{•}}[[Križ Koranski]] {{•}}[[Leskovac Barilovićki]] {{•}} [[Lučica (Barilović)|Lučica]] {{•}}[[Mala Kosa]] {{•}}[[Mali Kozinac]] {{•}}[[Marlovac]] {{•}}[[Maurovići (Barilović)|Maurovići]] {{•}}[[Miloševac (Barilović)|Miloševac]] {{•}}[[Mrežnica (Barilović)|Mrežnica]] {{•}}[[Novi Dol]] {{•}}[[Novo Selo Perjasičko]] {{•}}[[Orijevac]] {{•}}[[Perjasica]] {{•}}[[Podvožić]] {{•}}[[Ponorac Perjasički]] {{•}}[[Potplaninsko]] {{•}}[[Siča]] {{•}}[[Srednji Poloj]] {{•}}[[Svojić]] {{•}}[[Šćulac]] {{•}}[[Štirkovac]] {{•}}[[Točak Perjasički]] {{•}}[[Veliki Kozinac]] {{•}}[[Vijenac Barilovićki]] {{•}}[[Zinajevac]] {{•}}[[Žabljak (Barilović)|Žabljak]] |- | [[Bosiljevo (Hrvatska)|Bosiljevo]] || [[Datoteka:Bosiljevo_(grb).gif|70px]] || '''111,00 km²''' || '''1.040''' || [[Beč (Bosiljevo)|Beč]] {{•}}[[Bitorajci]] {{•}}[[Bosanci (Bosiljevo)|Bosanci]] {{•}}'''[[Bosiljevo (Hrvatska)|Bosiljevo]]''' {{•}}[[Dani (Bosiljevo)|Dani]] {{•}}[[Dugače]] {{•}}[[Fratrovci]] {{•}}[[Fučkovac]] {{•}}[[Glavica (Bosiljevo)|Glavica]] {{•}}[[Grabrk]] {{•}}[[Hrsina]] {{•}}[[Jančani]] {{•}}[[Johi]] {{•}}[[Kasuni]] {{•}}[[Korenić Brdo]] {{•}}[[Kraljevo Selo]] {{•}}[[Krč Bosiljevski]] {{•}}[[Laslavići]] {{•}}[[Lipošćaki]] {{•}}[[Lisičina Gorica]] {{•}} [[Malik]] {{•}}[[Mateše]] {{•}}[[Milani]] {{•}}[[Novo Selo Bosiljevsko]] {{•}}[[Orišje]] {{•}}[[Otok na Dobri]] {{•}}[[Podrebar (Bosiljevo)|Podrebar]] {{•}}[[Podumol]] {{•}}[[Potok Bosiljevski]] {{•}}[[Pribanjci]] {{•}}[[Rendulići]] {{•}}[[Resnik Bosiljevski]] {{•}}[[Sela Bosiljevska]] {{•}}[[Skoblić Brdo]] {{•}}[[Soline (Bosiljevo)|Soline]] {{•}}[[Spahići (Bosiljevo)|Spahići]] {{•}}[[Strgari]] {{•}}[[Špehari]] {{•}}[[Umol]] {{•}}[[Varoš Bosiljevski]] {{•}}[[Vodena Draga]] {{•}}[[Vrhova Gorica]] {{•}}[[Žubrinci]] |- | [[Cetingrad]] || [[Datoteka:Cetingradg.gif|70px]] || '''140,00 km²''' || '''1.491''' || [[Batnoga]] {{•}}[[Begovo Brdo (Cetingrad)|Begovo Brdo]] {{•}}[[Bilo (Cetingrad)|Bilo]] {{•}}[[Bogovolja]] {{•}}[[Buhača]] {{•}}'''[[Cetingrad]]''' {{•}}[[Cetinski Varoš]] {{•}}[[Delić Poljana]] {{•}}[[Donja Žrvnica]] {{•}}[[Donje Gnojnice]] {{•}}[[Đurin Potok]] {{•}}[[Glinice]] {{•}}[[Gnojnice (Cetingrad)|Gnojnice]] {{•}}[[Gojkovac]] {{•}}[[Gornja Žrvnica]] {{•}}[[Gornje Gnojnice (Cetingrad)|Gornje Gnojnice]] {{•}}[[Grabarska]] {{•}}[[Kapljuv]] {{•}}[[Kestenje]] {{•}}[[Komesarac]] {{•}} [[Kruškovača (Cetingrad)|Kruškovača]] {{•}}[[Kuk (Cetingrad)|Kuk]] {{•}}[[Luke (Cetingrad)|Luke]] {{•}}[[Maljevac]] {{•}}[[Maljevačko Selište]] {{•}}[[Pašin Potok]] {{•}}[[Podcetin]] {{•}}[[Polojski Varoš]] {{•}}[[Ponor (Cetingrad)|Ponor]] {{•}}[[Ruševica]] {{•}}[[Sadikovac]] {{•}}[[Srednje Selo (Cetingrad)|Srednje Selo]] {{•}}[[Strmačka]] {{•}}[[Šiljkovača (Cetingrad)|Šiljkovača]] {{•}}[[Tatar Varoš]] {{•}}[[Trnovi (Cetingrad)|Trnovi]] |- | [[Draganić]] || [[Datoteka:Grb općine Draganić.gif|70px]] || '''72,90 km²''' || '''2.541''' || '''[[Draganić]]''' |- | [[Generalski Stol]] || [[Datoteka:Generalski_Stol_(grb).gif|70px]] || '''99,67 km²''' || '''2.171''' || [[Brcković Draga]] {{•}}[[Crno Kamanje]] {{•}}[[Dobrenići]] {{•}}[[Donje Bukovlje]] {{•}}[[Duga Gora]] {{•}}[[Erdelj (Generalski Stol)|Erdelj]] {{•}}'''[[Generalski Stol]]''' {{•}}[[Goričice Dobranske]] {{•}}[[Gorinci]] {{•}}[[Gornje Bukovlje]] {{•}}[[Gornji Zvečaj]] {{•}}[[Gradišće (Generalski Stol)|Gradišće]] {{•}}[[Jankovo Selište]] {{•}}[[Keići]] {{•}}[[Lipa (Generalski Stol)|Lipa]] {{•}}[[Lipov Pesak]] {{•}}[[Mateško Selo]] {{•}}[[Mrežnički Brest]] {{•}}[[Petrunići]] {{•}}[[Protulipa]] {{•}} [[Radočaji]] {{•}}[[Sarovo]] {{•}}[[Skukani]] {{•}}[[Tomašići]] {{•}}[[Trnovo (Generalski Stol)|Trnovo]] |- | [[Josipdol]] || [[Datoteka:Josipdol_(grb).gif|70px]] || '''165,41 km²''' || '''3.419''' || [[Carevo Polje (Josipdol)|Carevo Polje]] {{•}}[[Cerovnik]] {{•}}[[Istočni Trojvrh]] {{•}}'''[[Josipdol]]''' {{•}}[[Modruš]] {{•}}[[Munjava]] {{•}}[[Munjava Modruška]] {{•}}[[Oštarije]] {{•}}[[Sabljaki Modruški]] {{•}}[[Salopeki Modruški]] {{•}}[[Skradnik (Josipdol)|Skradnik]] {{•}}[[Trojvrh]] {{•}}[[Vajin Vrh]] {{•}}[[Vojnovac]] |- | [[Kamanje]] || [[Datoteka:Kamanje_(grb).gif|70px]] || '''14,81 km²''' || '''827''' || [[Brlog Ozaljski]] {{•}}'''[[Kamanje]]''' {{•}}[[Mali Vrh Kamanjski]] {{•}}[[Orljakovo]] {{•}}[[Preseka Ozaljska]] {{•}}[[Reštovo]] {{•}}[[Veliki Vrh Kamanjski]] |- | [[Krnjak]] || [[Datoteka:Krnjak_(grb).gif|70px]] || '''111,98 km²''' || '''1.332''' || [[Bijeli Klanac]] {{•}}[[Brebornica]] {{•}}[[Budačka Rijeka]] {{•}}[[Burić Selo]] {{•}}[[Čatrnja (Krnjak)|Čatrnja]] {{•}}[[Donji Budački]] {{•}}[[Dugi Dol]] {{•}}[[Dvorište (Krnjak)|Dvorište]] {{•}}[[Gornji Budački]] {{•}}[[Gornji Skrad]] {{•}}[[Grabovac Krnjački]] {{•}}[[Grabovac Vojnićki]] {{•}}[[Hrvatsko Žarište]] {{•}}[[Jasnić Brdo]] {{•}}[[Keserov Potok]] {{•}}'''[[Krnjak]]''' {{•}}[[Mala Crkvina]] {{•}}[[Mlakovac]] {{•}}[[Pavković Selo]] {{•}}[[Perići (Krnjak)|Perići]] {{•}} [[Podgorje Krnjačko]] {{•}}[[Poljana Vojnićka]] {{•}}[[Ponorac (Krnjak)|Ponorac]] {{•}}[[Rastovac Budački]] {{•}}[[Suhodol Budački]] {{•}}[[Trupinjak]] {{•}}[[Velika Crkvina]] {{•}}[[Vojnović Brdo]] {{•}}[[Zagorje (Krnjak)|Zagorje]] {{•}}[[Zimić]] |- | [[Lasinja]] || [[Datoteka:Lasinja_(grb).gif|70px]] || '''82,00 km²''' || '''1.322''' || [[Banski Kovačevac]] {{•}}[[Crna Draga]] {{•}}[[Desni Štefanki]] {{•}}[[Desno Sredičko]] {{•}}'''[[Lasinja]]''' {{•}}[[Novo Selo Lasinjsko]] {{•}}[[Prkos Lasinjski]] {{•}}[[Sjeničak Lasinjski]] |- | [[Netretić]] || [[Datoteka:Netretićg.gif|70px]] || '''116,00 km²''' || '''2.439''' || [[Baići]] {{•}}[[Bogovci]] {{•}}[[Brajakovo Brdo]] {{•}}[[Bukovje Netretićko]] {{•}}[[Culibrki]] {{•}}[[Donje Prilišće]] {{•}}[[Donje Stative]] {{•}}[[Dubravci (Netretić)|Dubravci]] {{•}}[[Dubravčani]] {{•}}[[Frketić Selo]] {{•}}[[Goli Vrh Netretićki]] {{•}}[[Gornje Prilišće]] {{•}}[[Jakovci Netretićki]] {{•}}[[Jarče Polje]] {{•}}[[Kolenovac]] {{•}}[[Kučevice]] {{•}}[[Kunići Ribnički]] {{•}}[[Ladešići]] {{•}}[[Lončar Brdo]] {{•}}[[Lonjgari]] {{•}} [[Maletići]] {{•}}[[Mali Modruš Potok]] {{•}}[[Mračin]] {{•}}[[Mrzljaki]] {{•}}'''[[Netretić]]''' {{•}}[[Novigrad na Dobri]] {{•}}[[Pavičići (Netretić)|Pavičići]] {{•}}[[Piščetke]] {{•}}[[Planina Kunićka]] {{•}}[[Račak (Netretić)|Račak]] {{•}}[[Rešetarevo]] {{•}}[[Rosopajnik]] {{•}}[[Skupica]] {{•}}[[Srednje Prilišće]] {{•}}[[Straža (Netretić)|Straža]] {{•}}[[Tončići]] {{•}}[[Veliki Modruš Potok]] {{•}}[[Vinski Vrh (Netretić)|Vinski Vrh]] {{•}}[[Vukova Gorica]] {{•}}[[Zaborsko Selo]] {{•}}[[Zagradci (Netretić)|Zagradci]] {{•}}[[Završje Netretićko]] |- | [[Plaški]] || || '''157,42 km²''' || '''1.650''' || [[Janja Gora]] {{•}}[[Jezero I dio]] {{•}}[[Kunić (Plaški)|Kunić]] {{•}}[[Lapat]] {{•}}[[Latin]] {{•}}[[Međeđak]] {{•}}'''[[Plaški]]''' {{•}}[[Pothum Plaščanski]] |- | [[Rakovica (Hrvatska)|Rakovica]] || [[Datoteka:Rakovica_(grb).gif|70px]] || '''261,00 km²''' || '''2.230''' || [[Basara (Rakovica)|Basara]] {{•}}[[Brajdić Selo]] {{•}}[[Brezovac (Rakovica)|Brezovac]] {{•}}[[Broćanac (Rakovica)|Broćanac]] {{•}}[[Čatrnja (Rakovica)|Čatrnja]] {{•}}[[Ćuić Brdo]] {{•}}[[Drage (Rakovica)|Drage]] {{•}}[[Drežnik Grad]] {{•}}[[Gornja Močila (Rakovica)|Gornja Močila]] {{•}}[[Grabovac (Rakovica)|Grabovac]] {{•}}[[Irinovac]] {{•}}[[Jamarje]] {{•}}[[Jelov Klanac]] {{•}}[[Koranski Lug]] {{•}}[[Kordunski Ljeskovac]] {{•}}[[Korita (Rakovica)|Korita]] {{•}}[[Lipovac (Rakovica)|Lipovac]] {{•}}[[Lipovača (Rakovica)|Lipovača]] {{•}}[[Mašvina]] {{•}} [[Nova Kršlja]] {{•}}[[Oštarski Stanovi]] {{•}}'''[[Rakovica (Hrvatska)|Rakovica]]''' {{•}}[[Rakovičko Selište]] {{•}}[[Sadilovac]] {{•}}[[Selište Drežničko]] {{•}}[[Stara Kršlja]] |- | [[Ribnik (Hrvatska)|Ribnik]] || [[Datoteka:Ribnik_(grb).gif|70px]] || '''48,00 km²''' || '''362''' || [[Donja Stranica]] {{•}}[[Drenovica Lipnička]] {{•}}[[Gorica Lipnička]] {{•}}[[Gornja Stranica]] {{•}}[[Gornji Goli Vrh Lipnički]] {{•}}[[Griče]] {{•}}[[Jarnevići]] {{•}}[[Jasenovica (Ribnik)|Jasenovica]] {{•}}[[Lipnik (Ribnik)|Lipnik]] {{•}}[[Martinski Vrh]] {{•}}[[Novaki Lipnički]] {{•}}[[Obrh (Ribnik)|Obrh]] {{•}}[[Ravnica (Ribnik)|Ravnica]] {{•}}'''[[Ribnik (Hrvatska)|Ribnik]]''' {{•}}[[Skradsko Selo]] {{•}}[[Sopčić Vrh]] {{•}}[[Veselići]] |- | [[Saborsko]] || [[Datoteka:Saborskog.gif|70px]] || '''132,50 km²''' || '''466''' || [[Begovac]] {{•}}[[Blata]] {{•}}[[Lička Jesenica]] {{•}}'''[[Saborsko]]''' |- | [[Tounj]] || [[Datoteka:Tounj_(grb).gif|70px]] || '''95,00 km²''' || '''1.002''' || [[Gerovo Tounjsko]] {{•}}[[Kamenica Skradnička]] {{•}}[[Potok Tounjski]] {{•}}[[Rebrovići]] {{•}}'''[[Tounj]]''' {{•}}[[Tržić Tounjski]] {{•}}[[Zdenac]] |- | [[Vojnić]] || [[Datoteka:Vojnić_(grb).gif|70px]] || '''239,00 km²''' || '''3.602''' || [[Brdo Utinjsko]] {{•}}[[Bukovica Utinjska]] {{•}}[[Donja Brusovača]] {{•}}[[Dunjak]] {{•}}[[Džaperovac]] {{•}}[[Gaćeša Selo]] {{•}}[[Gejkovac]] {{•}}[[Gornja Brusovača]] {{•}}[[Jagrovac]] {{•}}[[Johovo]] {{•}}[[Jurga (Vojnić)|Jurga]] {{•}}[[Kartalije]] {{•}}[[Kestenovac (Vojnić)|Kestenovac]] {{•}}[[Klokoč (Vojnić)|Klokoč]] {{•}}[[Klupica]] {{•}}[[Ključar]] {{•}}[[Knežević Kosa]] {{•}}[[Kokirevo]] {{•}}[[Kolarić]] {{•}}[[Krivaja Vojnićka]] {{•}} [[Krstinja]] {{•}}[[Kupljensko]] {{•}}[[Kusaja]] {{•}}[[Lipovac Krstinjski]] {{•}}[[Lisine]] {{•}}[[Loskunja]] {{•}}[[Malešević Selo]] {{•}}[[Mandić Selo]] {{•}}[[Međeđak Utinjski]] {{•}}[[Miholjsko]] {{•}}[[Mracelj]] {{•}}[[Mračaj Krstinjski]] {{•}}[[Petrova Poljana]] {{•}}[[Podsedlo]] {{•}}[[Prisjeka]] {{•}}[[Radmanovac]] {{•}}[[Radonja]] {{•}}[[Rajić Brdo]] {{•}}[[Selakova Poljana]] {{•}}[[Svinica Krstinjska]] {{•}}[[Široka Rijeka]] {{•}}[[Štakorovica]] {{•}}[[Utinja Vrelo]] {{•}}[[Vojišnica]] {{•}}'''[[Vojnić]]''' {{•}}[[Živković Kosa]] |- | [[Žakanje]] || [[Datoteka:Žakanjeg.gif|70px]] || '''44,75 km²''' || '''1.732''' || [[Breznik Žakanjski]] {{•}}[[Brihovo]] {{•}}[[Bubnjarački Brod]] {{•}}[[Bubnjarci]] {{•}}[[Donji Bukovac Žakanjski]] {{•}}[[Ertić]] {{•}}[[Gornji Bukovac Žakanjski]] {{•}}[[Jadrići]] {{•}}[[Jugovac (Žakanje)|Jugovac]] {{•}}[[Jurovo]] {{•}}[[Jurovski Brod]] {{•}}[[Kohanjac]] {{•}}[[Mala Paka]] {{•}}[[Mišinci (Žakanje)|Mišinci]] {{•}}[[Mošanci]] {{•}}[[Pravutina]] {{•}}[[Sela Žakanjska]] {{•}}[[Sračak]] {{•}}[[Stankovci (Žakanje)|Stankovci]] {{•}}[[Velika Paka]] {{•}} [[Zaluka Lipnička]] {{•}}'''[[Žakanje]]''' |- |} {| class="prettytable" width=700px |colspan=2| {{Lokacijska karta+|Karlovačka županija|width=700 |float=center |caption=Položaj gradskih ([[Datoteka:Red pog.svg|8px]]) i općinskih sjedišta ([[Datoteka:Blue pog.svg|8px]]) na karti Karlovačke županije |places= {{Lokacijska karta~|Karlovačka županija|lat=45.444|long=15.502|label='''[[Duga Resa]]'''}} {{Lokacijska karta~|Karlovačka županija|lat=45.492|long=15.555|label='''[[Karlovac|KARLOVAC]]'''}} {{Lokacijska karta~|Karlovačka županija|lat=45.265|long=15.223|label='''[[Ogulin]]'''}} {{Lokacijska karta~|Karlovačka županija|lat=45.612|long=15.477|label='''[[Ozalj]]'''}} {{Lokacijska karta~|Karlovačka županija|lat=45.115|long=15.585|label='''[[Slunj]]'''}} {{Lokacijska karta~|Karlovačka županija|lat=45.381|long=15.548| mark= Blue pog.svg|label=[[Barilović]]}} {{Lokacijska karta~|Karlovačka županija|lat=45.413|long=15.288| mark= Blue pog.svg|label=[[Bosiljevo (Hrvatska)|Bosiljevo]]}} {{Lokacijska karta~|Karlovačka županija|lat=45.159|long=15.740| mark= Blue pog.svg|label=[[Cetingrad]]}} {{Lokacijska karta~|Karlovačka županija|lat=45.601|long=15.598| mark= Blue pog.svg|label=[[Draganić]]}} {{Lokacijska karta~|Karlovačka županija|lat=45.341|long=15.375| mark= Blue pog.svg|label=[[Generalski Stol]]}} {{Lokacijska karta~|Karlovačka županija|lat=45.194|long=15.288| mark= Blue pog.svg|label=[[Josipdol]]}} {{Lokacijska karta~|Karlovačka županija|lat=45.633|long=15.394| mark= Blue pog.svg|label=[[Kamanje]]}} {{Lokacijska karta~|Karlovačka županija|lat=45.336|long=15.598| mark= Blue pog.svg|label=[[Krnjak]]}} {{Lokacijska karta~|Karlovačka županija|lat=45.528|long=15.859| mark= Blue pog.svg|label=[[Lasinja]]}} {{Lokacijska karta~|Karlovačka županija|lat=45.509|long=15.412| mark= Blue pog.svg|label=[[Netretić]]}} {{Lokacijska karta~|Karlovačka županija|lat=45.077|long=15.369| mark= Blue pog.svg|label=[[Plaški]]}} {{Lokacijska karta~|Karlovačka županija|lat=44.993|long=15.651| mark= Blue pog.svg|label=[[Rakovica (Hrvatska)|Rakovica]]}} {{Lokacijska karta~|Karlovačka županija|lat=45.577|long=15.351| mark= Blue pog.svg|label=[[Ribnik (Hrvatska)|Ribnik]]}} {{Lokacijska karta~|Karlovačka županija|lat=44.983|long=15.476| mark= Blue pog.svg|label=[[Saborsko]]}} {{Lokacijska karta~|Karlovačka županija|lat=45.252|long=15.326| mark= Blue pog.svg|label=[[Tounj]]}} {{Lokacijska karta~|Karlovačka županija|lat=45.325|long=15.696| mark= Blue pog.svg|position=right|label=[[Vojnić]]}} {{Lokacijska karta~|Karlovačka županija|lat=45.610|long=15.337| mark= Blue pog.svg|label=[[Žakanje]]}} }} |} == Geografija == Površina županije je 3.311 [[kvadratni kilometar|km²]] (5.9 % ukupne površine Hrvatske). == Stanovništvo == {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref> |- | [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]] |- | 165.697 || 175.170 || 172.220 || 188.904 || 194.294 || 197.959 || 188.824 || 213.633 || 194.643 || 201.748 || 202.431 || 195.096 || 186.169 || 184.577 || 141.787 || 128.899 || 112.195 |- |} [[Datoteka:Karlovac County Population Pyramid Census 2011 HRV.png|thumb|300px|Starosna piramida Karlovačke županije prema popisu stanovništva iz 2011. g.]] == Privreda == {{Proširiti sekciju}} == Kultura == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{reflist}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Karlovac County}} * [https://web.archive.org/web/20061213105603/http://www.karlovacka-zupanija.hr/ Službena stranica kantona] * [http://www.tzkz.hr/ Turistička zajednica Karlovačkog kanton] * [http://www.hr/hrvatska/zupanije/karlovacka Ukratko o kantonu] * [https://web.archive.org/web/20071011113800/http://seoski-turizam.net/public_html/index.php?option=com_content&task=blogcategory&id=113&Itemid=94&lang=HR Seoski turizam u Karlovačkom kantonu] * [http://zeljko-heimer-fame.from.hr/hrvat/hr-ka.html O zastavi i grbu kantona] * [http://wmd.hr/karlovacka-zupanija/ Poslovne zone u Karlovačkom kantonu]{{Mrtav link}} {{Županije u Hrvatskoj}} {{Karlovačka županija}} [[Kategorija:Županije u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Karlovačka županija]] 9o175aug545mp7j27g2yx1ct6c17brb 0 27097 3837830 3822866 2026-04-28T16:59:31Z Panasko 146730 /* Vanjski linkovi */ 3837830 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Islam}} '''Umma''' (أمة), [[Arapski jezik|arapska]] riječ koja označava zajednicu ili [[Nacija|naciju]]. U kontekstu [[Islam]]a, riječ ''umma'' (u nama poznatijoj formi ummet) koristi se za označavanje zajednice svih vjernika (''ummat al-mu'mimin''), i samim time čitavog islamskog svijeta. == Porijeklo == Fraza ''umma wahida'' u [[Kur'an]]u ("Jedna zajednica") odnosi se na čitav islamski svijet. U drugu ruku, u Arapskom jeziku riječ ''umma'' može se koristiti i u svom ''vesterniziranom'' obliku koji označava moderno poimanje nacije, primjer : ''al-Umam al-Muttahida'', [[Ujedinjene nacije]]. == Također pogledajte == * [[Organizacija islamske konferencije]] * [[Hilafet]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Islamizam}} {{Normativna kontrola}} {{stub-islam}} {{Commonscat|Umma}} [[Kategorija:Islam]] 52zdh76dtuhxsu3u4hhg7nbj3ivmfzu 0 29429 3837829 3784314 2026-04-28T16:58:57Z Panasko 146730 /* Vanjski linkovi */ 3837829 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Islam}} '''Šerijat''' ({{ArJ|شريعة |f=šarīʿa}}) vjerski je zakon [[islam]]a, koji je utemeljen na Božijoj objavi i izveden iz četiri glavna izvora. Prvi je [[Kur'an]], za kog se vjeruje da je oduvijek postojao na nebu, a onda ga je [[melek]] Džibril postupno objavljivao [[Muhammed]]u, kako su to prilike zahtijevale. Zatim je tu [[sunnet]], predaje o Muhammedu i njegovom životu, [[idžma]], suglasnost zajednice i [[kijas]], zaključivanje iz prva tri izvora. Ishodište mu je zapravo u predislamskom običajnom pravu, a podijeljen je u pet kategorija: * ono što je Allah naredio, * ono što je Allah preporučio, ali nije propisao kao obavezno, * ono što je Allah ostavio zakonom neodređeno, * ono što je Allah otklonio, ali ne i izričito zabranio i * ono što je Allah izričito zabranio. Šerijat uređuje sve aspekte ljudskog života uključujući politiku, ekonomiju, bankarstvo, trgovinu, ugovore, socijalna pitanja, itd. Ne postoji jedan kodificirani set zakona u šerijatu. Šerijat je više kao izvlačenje zakona baziranih na Kur'anu, hadisu i njihovom tumačenju. Do 19. vijeka politički sistem se bazirao na jednom od mezheba. Većina sunih muslimana slijedi jedan od četiri mezheba i to: Hanefi, Maliki, Šafi i Hanbeli. Većina Šija slijedi Džafari školu. == Podjela == Šerijatski zakon podijeljen je na dvije glavne cjeline: # Način molitve ili ibadet koji uključuje ## Ritualno čišćenje (abdest, {{ArJ|الوضوء}} - al-wuḍūʼ) ## Molitva (namaz ili salat) ## Post ## Zekat ## Hadž u Meku # Međuljudski odnosi, ili muamelati, uključuju: ## Novčane transakcije ## Zajmovi ## Zakoni o nasljeđivanju ## Brak, razvod, i briga za djecu ## Hrana i piće ## Kazne za kršenje zakona ## Rat i mir ## Sudstvo (uključujući svjedočenje i dokazni materijal) == Vanjski linkovi == * {{Commonscat-inline|Sharia}} {{Islamizam}} {{Stub-islam}} [[Kategorija:Šerijat|*]] [[Kategorija:Arabizmi]] [[Kategorija:Fikh]] [[Kategorija:Islamska terminologija]] n52cv2fkaiicukg95irug3mlmyf2tp9 0 32032 3837855 3833465 2026-04-28T19:25:35Z ~2026-26036-92 180805 "Rak" preusmjerava na rak (bolest), ne na rak (životinja) 3837855 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Tumori''' ili neoplazije označavaju masu izmijenjenih [[ćelija]] koje pokazuju nepravilan i progresivan rast. Tumori su bolesti s ozbiljnom prognozom po [[život]], te su tema o kojoj se mnogo govori. Riječ "tumor" znači oteklina. Tumori nastaju uvećanjem [[tkiva]] ili [[organ]]a bujanjem ćelija ili otokom tkiva zbog zadržavanja [[tečnost]]i ili [[krvarenje|krvarenja]] unutar tkiva. Ipak, danas se taj pojam udomaćio kao oznaka za [[naoplazije]]. == Pojam neoplazija == Pojam "neoplazma" označava novonastalu tvorbu u [[organizam|organizmu]] koja je nastala kao posljedica različitih unutrašnjih i vanjskih faktora koji djeluju na organizam. U osnovi, novotvorine nastaju kad se izgubi normalna regulacija kontrolnih mehanizama rasta ćelija. == Vrste neoplazija == Tumori mogu biti maligni (zloćudni) i benigni (dobroćudni). Razlika između njih je u agresivnosti rasta, te u tome što maligni daju [[metastaziranje|metastaze]] i šire se u okolinu, infiltrirajući se u okolno tkivo, dok benigni tumori ne daju metastaze na druge organe i ne infiltriraju se u okolno zdravo tkivo, već ga potiskuju. [[Rak (bolest)|Rak]] (kancer, cancer) predstavlja zloćudni oblik novotvorine. Zloćudnost ili malignost nekog tumora odnosi se na svojstvo tog tumora da invadira i razara okolno tkivo i da stvara udaljene metastaze u organizmu, te kao posljedica nastupa [[smrt]]. Naravno, dijagnoza zloćudnog tumora ne podrazumijeva smrt. Pravodobnom dijagnozom, i dobrim odabirom terapije izlječenje je kod nekih malignih tumora moguće. * [[Adenomi]] su dobroćudni tumori epitelnog porijekla građeni od dobro diferenciranih epitelnih ćelija koje grade žljezdana tkiva vrlo slična normalnim žljezdanim tkivima. * [[Karcinomi]] su novotvorine porijekla epitelnih ćelija. * ''[[Carcinoma in situ]]'' (CIS) - tumorska tvorba mikroskopske debljine, koja se nalazi samo u epitelnom sloju tkiva i ne probija bazalnu membranu epitela. Ima potencijal probijanja membrane i invazivnog rasta. * [[Sarkomi]] su tumori koji potiču iz [[mezenhim]]a ili njegovih derivata (mezenhim je prvobitno vezivno tkivo koje se javlja još u embrionalnom stadiju). * [[Papilomi]] su dobroćudni epitelni tumori koji stvaraju resičaste tvorbe. * [[Polipi]] su tumori koje izbočuje iznad površine sluznice, kao vidljiva, solitarna masa. Kancerogenost predstavlja potencijal neke tvari da izazove genetska oštećenja u ćeliji koja će dovesti do nekontrolisanog rasta ćelije tj. raka. == Nastanak tumora == Uzrok najvećeg broja tumora nije poznat: Ipak za određene faktore se danas pouzdano zna da su uzročnici stvaranja tumora, a to su, pušenje, [[UV]] zračenja, određeni [[virus]]i. Sam proces nastanka tumora događa se već na molekulskoj razini, tj. poremećaji kontrolnih [[bjelančevina]] imaju svoju podlogu u oštećenjima [[gen]]a koji te proteine i stvaraju. Oštećenje gena može nastati na dva načina: # kao posljedica vanjskih kancerogenih faktora (hemijski, fizikalni, mehanički, [[virus]]ni agensi) # kao posljedica spontanih mutacija u organizmu. Nastanak tumora se ne događa u jednom tačno određenom trenutku ili u kratkom vremenskom razdoblju. To je proces koji se sastoji od niza promjena na genotipskoj i na fenotipskoj razini. Taj niz promjena koji vodi od zdravog stanja ćelije do pojave tumora najčešće traje mjesecima i godinama. == Metastaze == [[Metastaze]] su sekundarno nastale promjene, presadnice koje nisu u dodiru s primarnim tumorom i nalaze se u udaljenim tkivima. Metastaziranje je jedan od najvažnijih karakteristika zloćudnosti, iako svi zloćudni tumori ne metastaziraju. == Paraneoplastični sindrom == To je skup simptom i znakova bolesti koji nisu dio [[kaheksija|kaheksije]] i ne mogu se objasniti bilo lokalnim bilo udaljenim rastom tumora, bilo njegovom hormonskom aktivnošću. Najčešće se javlja kao [[hiperkalcemija]] i [[Cushingov sindrom]]. == TNM klasifikacija == Jedan od načina određivanja težine stadija raka zasniva se na određivanju veličine primarnog tumora (T), opsegu širenja u regionalne [[limfni čvorovi|limfne čvorove]] (N) i prisutnosti ili odsutnosti metastaza (M). Osim ovog oblika procjene težine bolesti postoje još i [[histologija|histološke]] i [[citologija|citološke]] (npr. [[Papanicolaou-test]] ili [[Papa-test]]) metode procjene i dijagnostike, kao i [[biohemija|biohemijske]] pretrage na karakteristične tumorske markere. == Prognoza bolesti == Dobroćudni tumori su najčešće promjene s dobrom prognozom za život. Zloćudne promjene mogu biti izlječiva bolest ako se otkriju u ranom stadiju i ako odmah zatim uslijedi odgovarajuća terapija. Terapija malignih tumora često ne uspijeva u potpunosti izliječiti bolest, ali može produžiti životni vijek, najčešće se radi o nekoliko godina života. Ohrabrujući rezultati na polju liječenja malignih tumora u zadnjem desetljeću govore u prilog aktivnoj borbi čovjeka protiv zloćudnog tumora. == Tumorska kaheksija == [[Kaheksija]] je teško i iscrpljujuće stanje cjelokupnog organizma koje se javlja u krajnjim stadijima raka, a karakterizirano je padom tjelesne težine, općom slabošću, malaksalošću. {{Tumori}} {{Commonscat|Tumors}} [[Kategorija:Onkologija]] r849vfmst4rtq8bl8zf7bh67u06ammk 0 33885 3837942 3501576 2026-04-29T01:22:00Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3837942 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Naismith Memorial Basketball Hall of Fame.jpg|mini|250p|Košarkaška Kuća slavnih u [[Springfield (Massachusetts)|Springfieldu]] ([[Massachusetts]])]] '''Kuća slavnih košarke''' (originalni naziv: '''[[James Naismith|Naismith]] Memorial Basketball Hall of Fame''') odaje počast igračima koji su pokazali veliko umijeće u [[košarka|košarci]], trenerima, sudijama i drugim osobama za ogroman doprinos u razvoju i popularnosti košarke. Ova ustanova pokušava sačuvati i promovirati košarku na svim nivoima i postati vrhunska biblioteka [[Historija košarke|košarkaške historije]]. Nalazi se u [[SAD|američkom]] [[grad]]u [[Springfield (Massachusetts)|Springfieldu]] ([[Massachusetts]]). == Način izbora == Od 2011. godine u proces glasanja i odabira uključeno je sedam komisija, koje provjeravaju i biraju kandidate (četiri komisije provjeravaju, a tri biraju). Kandidati koji dobiju najmanje sedam glasova od Sjevernoameričke komisije za provjeru ili pet glasova od jedne od ostalih komisija za provjeru u datoj godini prosljeđuju se Komisiji za priznanja, sastavljenoj od 12 članova koji glasaju za svakog kandidata i rotirajućih grupa od 12 specijalista (jedna grupa za kandidate žene, jedna za međunarodne kandidate, jedna za američke i jedna za kandidate veterane). Međutim, svakoj komisiji za provjeru ograničen je broj kandidata koje može proslijediti Komisiji za priznanja – deset iz Sjevernoameričke komisije i po dva od svake od ostalih. Kandidat koji dobije najmanje 18 potvrdnih glasova (75% svih glasova) od Komisije za priznanja odobren je za uvođenje u Kuću slavnih. Dok god broj kandidata koji dobiju dovoljan broj glasova od neke komisije za provjeru nije veći od broja finalista koje komisija može proslijediti, napredovanje prema Komisiji za priznanja obično je ''pro forma'' iako Odbor povjerenika Kuće slavnih može ukloniti iz razmatranja bilo kojeg kandidata koji je "nanio štetu integritetu košarkaške igre".<ref name=Enshrinement>{{cite web |url= http://www.hoophall.com/enshrinement-process/ |title= Guidelines For Nomination and Election Into the Naismith Memorial Basketball Hall of Fame |publisher= Košarkaška Kuća slavnih |access-date=18. 2. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090904105906/http://www.hoophall.com/enshrinement-process/ |archive-date=4. 9. 2009}}</ref> Da bi komisija za provjeru uzela nekog kandidata u razmatranje, igrač, penzionisani trener ili sudija mora biti potpuno povučen iz svoje aktivnosti najmanje tri cijele sezone.<ref name="2018 changes">{{cite press release |url=http://www.hoophall.com/news/naismith-memorial-basketball-hall-of-fame-announces-modifications-to-its-enshrinement-process-beginning-with-the-class-of-2018/ |title=Naismith Memorial Basketball Hall of Fame Announces Modifications to its Enshrinement Process Beginning with the Class of 2018 |publisher=Košarkaška Kuća slavnih |date=19. 12. 2017 |access-date=17. 2. 2018 |archive-date=12. 2. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180212075506/http://www.hoophall.com/news/naismith-memorial-basketball-hall-of-fame-announces-modifications-to-its-enshrinement-process-beginning-with-the-class-of-2018/ |url-status=dead }}</ref> Taj period prvobitno je bio pet godina, ali je prvo smanjen na četiri godine u decembru 2015,<ref name="Nomination">{{cite web | url= http://www.hoophall.com/enshrinement-process/ | title= Guidelines For Nomination and Election | publisher= Košarkaška Kuća slavnih | access-date= 24. 12. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20090904105906/http://www.hoophall.com/enshrinement-process/ | archive-date= 4. 9. 2009}}</ref> a zatim na tri sezone u decembru 2017.<ref name="2018 changes"/> Prije uvođenja "klase 2018" sudije su stjecale pravo na uvođenje u Kuću slavnih nakon 25 godina službe, čak iako su još aktivne.<ref name="Nomination"/> Promjene kriterija za razmatranje aktivnih trenera najavljene su istovremeno kad i najnovije promjene u procesu uvođenja. Trenutno, treneri stječu pravo nakon 25 godina službe na srednjoškolskom ili višim nivoima, ili tri sezone nakon penzionisanja.<ref name=Nomination/> Efektivno s "klasom 2020", aktivni treneri morat će ispunjavati kriterij godina službe i imati najmanje 60 godina.<ref name="2018 changes"/> Za one koji su dali "znatan doprinos košarkaškoj igri" ne primjenjuje se kriterij godina službe. Sportski pisci i komentatori biraju se kao punopravni članovi (za razliku od Bejzbolske Kuće slavnih, koja ih smješta u odvojena krila, za koja se ne smatra da su u "pravoj" Kući slavnih).<ref name=Enshrinement/> == Također pogledajte == * [[Spisak članova Košarkaške Kuće slavnih]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Basketball Hall of Fame}} *[http://www.hoophall.com/ Zvanični sajt] {{Košarkaška Kuća slavnih}} {{NBA}} [[Kategorija:Kuća slavnih košarke]] g5gybaf1p7r55jt9oo32x0a3vi7l2kj 0 34574 3837968 3832342 2026-04-29T08:56:48Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3837968 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Lazar Drljača | slika =lazo_00.jpg | veličina_slike = | opis = bosanskohercegovački akademski slikar | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1882|10|10}} | mjesto_rođenja = [[Bosanski Novi]], [[Austro-Ugarska]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1970|7|13|1882|10|10}} | mjesto_smrti = [[Konjic]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = akademski slikar | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Lazar Drljača,''' ([[Blatna]] kod [[Bosanski Novi|Bosanskog Novog]], 10. oktobar 1882. – [[Konjic]], 13. juli 1970.), bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] akademski slikar. Živio je u osami, stvarajući za sebe i ne pokazujući svoja djela nikome. Ostavio je dubokog traga, ne samo svojim [[Umjetnost|umjetničkim]] djelom koje spada u sam vrh [[Evropa|evropskog]] i svjetskog [[Slikarstvo|slikarstva]], nego i načinom svog života, zbog kojeg ga još nazivaju i posljednjim bosanskim [[Bogumili|bogumilom]].<ref name="klix.ba">http://www.klix.ba/vijesti/kultura/lazar-drljaca-je-bio-posljednji-bosanski-bogumil/121009061</ref> == Biografija == Rođen je 10. oktobra 1882. godine u zaseoku Blatna kod Bosanskog Novog, u porodici seljaka Mihajla Drljače. Bez obzira na vlastito siromaštvo, roditelji su odlučili da ga školuju. U [[Sarajevo]] dolazi 1896. godine gdje završava bravarski zanat. Godine 1906. polaže završni ispit na Tehničkoj srednjoj školi na građevinskom odjeljenju. Prijemni ispit na [[Bečka akademija likovne umjetnosti|Bečkoj akademiji likovne umjetnosti]] Drljača polaže u oktobru 1906. Primljen je kod profesora Christiana Griepenkerla. 1911. godine dobija poziv i učestvuje na međunarodnoj izložbi u [[Rim]]u. [[Sarajevo]] je glavni grad Lazareve rane mladosti, potom [[Austrougarska|austrougarski]] [[Beč]], [[Mediteranske zemlje|mediteranski]] [[Rim]], a onda, [[Pariz]], na [[Rue Descartes]] 11. Od osam pariskih godina, tri prve su [[Fovizam|fovističke]], i životom i slikarski (Drljača ima atelje, istražuje [[Luvre]]), pet narednih su tajnovite, tako da u zavičaju ništa ne znaju o svom Lazaru. Tek 1919. pročulo se da je, južnije, u [[Italija|Italiji]], bio u logoru interniraca. Tokom 1920-ih vraća se u [[Bosanska krajina|Bosansku krajinu]], potom danima plovi rijekom [[Una|Unom]], u čamcu koji je sam napravio "po ugledu na [[Feničani|feničansku]] lađu". Drljača se već tada, sagradivši u zavičaju "slikarsku kolibu", pripremao za višedecenijski [[Bogumili|bogumilski]] život na Borcima. Prije nego je 1931. definitivno postao zatočenik planinske ljepote, Drljača intenzivno putuje. Najprije se odmetnuo od zavičaja, uputivši se drvenom dvokolicom u Sarajevo, potom - niz [[Hercegovina|Hercegovinu]], sa stvaralačkim izletima u dolinu rijeke [[Drina|Drine]], do [[Mostar]]a i pod [[Durmitor]]. Cijeli život ježivio izuzetno oskudno, ali je bio prava riznica duhovnog bogatstva. Njegov specifični odnos bio je s prirodom. On je živio u prirodi, slikao motive iz prirode, iako je imao izvanredne uspjehe sa svojim jako upečatljivim portretima. Na Drljačinim rijetko sačuvanim uljanim radovima najbolje se vidi snaga umjetnikovog [[Ekspresionizam|ekspresionizma]]. Nakon dugih lutanja po svijetu, progonstva na [[Sardinija|Sardiniji]] gdje je proveo 4 godine u toku [[Prvi svjetski rat|prvog svjetskog rata]], vratio se kući u selo Blatna. Četiri godine je živio slobodno, nesputano, u prirodi i od onoga što mu je ona davala. Otkrio je potpuno novi svijet, svijet izvan civilizacije i osjećao se puno bolje nakon svih godina potucanja i patnji koje su ostale iza njega. To vrijeme će postati presudno za njegov dalji život. U rano proljeće 1930. godine u dvokolici koju je sam napravio, Lazar Drljača prvi put stiže u Konjic, a 1931. godine definitivno odlučuje da se naseli na [[Boračko jezero|Boračkom jezeru]]. Do [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] živio je u Šantićevoj vili, ali u toku Drugog svjetskog rata silom prilika seli u planinsku kolibu u Kotaradžama. U poratnom razdoblju, radio je kao šumsk radnik, pa u kosac. Nakon požara koji je 1946. godine izbio u toj kolibi, izgorjele su sve njegove slike, osim jedne. Lazar se seli u kolibu u Jažvama na [[Borci (Konjic)|Borci]]ma, da bi mu kasnije opštinske vlasti iz Konjica dodijelili Šantićevu vilu u kojoj će živjeti do smrti 1970. godine. Gubitak najvećeg dijela svog slikarskog opusa u požaru, slikar nikada nije prežalio, jer najplodniji slikarski period nestao je u trenu. O svom životu na obroncima planine [[Prenj]], na obali Boračkog jezera, Lazar je govorio: {{Citat|:''"Upoznao sam mnogo feniga i ljekovitog bilja i cvjetova. Pošto sam ostao vjeran planini i slobodi, ljudi i žene - svi su me voljeli i pomagali. Bande su mi u ratu slike pokrale. Ostao sam go i bos. Srećom imao sam dva veća platna na štafelaju i slike sa uljem na njima. [[Boja|Boju]] sam ostrugao i od gola platna napravio sebi odijelo."''}} Sam je pravio boje za svoje slike od prirodnih materijala koje je nalazio po planini Prenj. Lazar Drljača umro je 13. jula 1970. godine u 9:30 sati. Njegova želja je bila da bude sahranjen kao Bogumil, a na grobove Bogumila stavljaju se [[stećci]]. == Djelo == Od "''Portreta Berte''", prve zapaženije Drljačine umjetničke kreacije, koja mu se dogodila 1909., pa do "''Kopernika''" i "''Capinera''" iz 1969. godine, stvaralački vijek ovog bosanskohercegovačkog slikara trajao je šest decenija. Mijenjajući mjesta življenja, mijenjao se i slikar, susretao sa različitim slikarskim poetikama, profilirajući sopstveni stil. Drljača je, kao bečki đak, bio "ozračen" tzv. bečkim plenerizmom, karakterističnim po "iskoraku" iz ateljea i ulasku u vrevu života. U slici "''Iz bosanske mahale''" Drljača je na sokaku, boje su razlivene, iz slike prema nama idu najprije starac, pa iza pokrivena žena. Arhitektonska čvrstoća slike postignuta je kroz kontrast sjenki vremešnih kuća, koje "nasrću" na ljude i bljeska svjetlosti, pojačavajući jos više skrajnutost života. "Tri konjanika" su iz slikarevog pariskog perioda. Meštar je sad u fovizmu, tom "derivatu" evropskog [[Ekspresionizam|ekspresionizma]]. Konjanici odlaze od nas, u sliku, u neizvjesnost - dva minareta "zabodena" u nebo su im izgleda orijentir. Disperzija boja kojima je naslikano nebo također pojačava dramu odlaska "junaka" slike. Tokom 1920-ih Drljača "ide" prema [[akvarel]]u, hvatajući u zamku slike impresije, ponajviše iz Italije, "''Na putu iz Firence za Viterbo''", "vjenčavajući nebo i zemlju", rečeno blejkovski. Kroz Drljačine akvarele "protiču" Una, Neretva, pokatkad i [[Radobolja]]. Mlinovi su također često u "fokusu" akvarela, očito u vizuelnom "srodstvu" sa kolibama koje su bile dom slikaru. Rustikalni su pejzaži u koje bismo da se naselimo. Tek pokatkad borovi, u paru kao uskličnici s akvarela nas opominju na okrutnosti egzistencijalnog kruga. Odmah tu negdje su i "Capineri", čiju je gotovo [[sizif]]ovsku dramu Drljača "ispričao" u četiri akvarela. Slikar je s planina bojama silazio i u gradove na mostove. Akvarelima se pripremao za tu novu "kolorističku ekstazu", prepoznatljivu na slikama koje su ekspresionistički odgovor na stvaralački susret sa [[mostar]]skim i konjičkim starim mostom. Na tim slikama Drljača se upravo nije priklonuo nego je u "zavadi" sa tzv. "kolorističkim [[Realizam (likovna umjetnost)|realizmom]]", napravivši otklon od "prepisivanja" stvarnosnog. Boje su ozvučene, stihijnost prirode ukroćena arhitektonikom mostova - to je svojevrsna slikarska sinestezija: slikama "šumi" [[Neretva]]. "Koloristički košmar" bit će uslikan i u portrete, one kasnije, "kopernikanske", sa izvariranim likom tog astronoma s kojim će se Drljača "družiti" decenijama, čak do pred smrt. Nije li slikar svoje "emotivne pejzaže" posuđivao ovom [[Renesansa|renesansnom]] [[Poljaci|Poljaku]]? I portret majke sa djecom, iz godine 1968., viđen nedavno kod slikarevog "pobratima", bivšeg lugara s Boraka Andrije Anđelića, sveden je na slikanje brižnosti, emocija. Otud i [[asketizam]], prigušenost boja, priklonuće ka odgonetanju "panike tijela", intimitetu, mentalnoj drami čovjekovoj. == Hronologija samostalnih izložbi == * 1930. Sarajevo * 1932. Sarajevo * 1933. [[Cetinje]], [[Kotor]], [[Herceg-Novi]] * 1934. Mostar * 1935. Sarajevo * 1936. Mostar * 1937. Mostar * 1938. Mostar, Sarajevo * 1939. Sarajevo * 1962. Mostar * 1971. Sarajevo, Mostar == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Lazar Drljaca}} * [http://perso.numericable.fr/petar.magazin/lazo.htm Lazar Drljaca - slikar mimo ostalih] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171021163709/http://perso.numericable.fr/petar.magazin/lazo.htm |date=21. 10. 2017 }} {{DEFAULTSORT:Drljača, Lazar}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački umjetnici]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari]] [[Kategorija:Jugoslavenski umjetnici]] [[Kategorija:Jugoslavenski slikari]] [[Kategorija:Biografije, Novi Grad]] [[Kategorija:Rođeni 1882.]] [[Kategorija:Umrli 1970.]] f594mfgwyiar3e5zy416bhrm3ufvhgs 3 38243 3837841 3837063 2026-04-28T18:30:12Z MediaWiki message delivery 64602 /* You may be an eligible candidate for the U4C election */ novi odlomak 3837841 wikitext text/x-wiki {{ambox|mala_kutija=desno|tekst={{nowrap|BS: '''Odgovaram na poruku tamo gdje se i postavi!''' }}|vrsta=sitnica}} {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 9 |min_tema_arhivirati = 2 |indeks = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhive |maks_veličina_arhive = 200K |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} |min_tema_ostaviti = 2 |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhiva %(brojač)d }} == Sitenotice == Bi li mogao [[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|ovaj projekt]] staviti na [[MediaWiki:Sitenotice]]? Hvala unaprijed, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:17, 8 juni 2025 (CEST) :Odlično je ovo! Dodaj samo [[:Datoteka:Scale icon green.svg|ovu sliku]] u parametar {{para|image}} i ukloni onaj atribut border (da ne bude narandžasto). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:26, 8 juni 2025 (CEST) == You're invited: Feminism and Folklore Advocacy Session – June 20! == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;> Hello {{PAGENAME}} [[File:Feminism and Folklore logo.svg | right | frameless]] We are pleased to invite you to an inspiring session in the Feminism and Folklore International Campaign Advocacy Series titled: 🎙️ Documenting Indigenous Women’s Wisdom: The Role of Grandmothers and Elders<br> 🗓 Friday, June 20, 2025<br> ⏰ 4:00 PM UTC<br> 🌍 Online – [https://us06web.zoom.us/j/86470824823?pwd=s7ruwuxrradtJNcZLVT9EyClb8g7ho.1 Zoom link]<br> 👤 Facilitator: Obiageli Ezeilo (Wiki for Senior Citizens Network)<br> Join us as we explore how the oral teachings of grandmothers and elders preserve cultural heritage and influence today’s feminist movements. Learn how to document these narratives using Wikimedia platforms! 🔗 Event Page & Details: https://meta.wikimedia.org/wiki/Event:Documenting_Indigenous_Women%E2%80%99s_Wisdom:_The_Role_of_Grandmothers_and_Elders This session includes:<br> ✔️ A keynote presentation<br> ✔️ Story-sharing interactive segment<br> ✔️ Q&A + tools for documenting women’s wisdom on Wikimedia<br> We hope to see you there! Warm regards,<br> Stella<br> On behalf of Feminism and Folklore Team<br> [[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[User talk:MediaWiki message delivery|<span class="signature-talk">{{int:Talkpagelinktext}}</span>]]) 23:49, 17 June 2025 (UTC) </div> <!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/FnF1&oldid=28399508 --> == Feminism and Folklore 2025 - Local prize winners == [[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''{{int:please-translate}}'' Dear Wikimedian, Congratulations on your outstanding achievement in winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2025''' writing competition! We truly appreciate your dedication and the valuable contribution you’ve made in documenting local folk culture and highlighting women’s representation on your local Wikipedia. To claim your prize, please complete the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdONlpmv1iTrvXnXbHPlfFzUcuF71obJKtPGkycgjGObQ4ShA/viewform?usp=dialog prize form] by July 5th, 2025. Kindly note that after this date, the form will be closed and submissions will no longer be accepted. Please also note that all prizes will be awarded in the form of [https://www.tremendous.com/ Tremendous Vouchers] only. If you have any questions or need assistance, feel free to contact us via your talk page or email. We're happy to help. Warm regards, [[:m:Feminism and Folklore 2025|FNF 2025 International Team]] ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:20, 21 juni 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&oldid=28891702 --> == IČ == Trebamo imati i nazive po starom sistemu zbog crvenih linkova [[Wikipedia:Istaknuti_članci/Arhiva_1#2025.|ovdje]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:33, 25 juni 2025 (CEST) :Da vidimo šta [[Korisnik:Srđan|Srđan]] kaže? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:36, 25 juni 2025 (CEST) == Biatlon == Ja sam biatlon kategorizirao u "streljačke sportove" jer mislim da je prikladnije nego u "streljaštvo". Postoje ostali sportovi kao streličarstvo, gađanje glinenih golubova...pa sam mislio da s biatlonom i streljaštvom spadaju u tu grupu. Biatlonski savezi su autonomni i nemaju veze s navedenima, tako da taj parametar nema uticaja. Ako KWiki smatra da je to lingvistički problem ili pogreška možemo promijeniti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:01, 2 juli 2025 (CEST) :Streljaštvo može imati i uže i šire značenje; ja sam ga upotrijebio u širem u pitanju. E sad, da li za uže ostaviti "Streljaštvo" ili, pak, "Sportsko streljaštvo"? Ili bi potonje odgovaralo širem značenju? Kako god, to ne odgovara na pitanje svrstavaju li svjetske organizacije zvanično biatlon i pod streljaštvo ili ne. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:14, 2 juli 2025 (CEST) ::Kako god ti misliš, jezik je tvoja strana. To je ostalo od ranih vremena u biatlonu, kad su većina biatlonaca bili višestruki sportisti, pa i u streljaštvu. Osnivanjem IBU-a i modernizacijom biatlona, biatlon više nije bio marginalni sport. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:54, 2 juli 2025 (CEST) :::Svjetske organizacije smatraju biatlon skijaškim takmičenjem, jer osim ljetnog i biatlona s lukom i strijelom, koji su marginalni, preostaje samo svrstavanje u skijanje. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:56, 2 juli 2025 (CEST) ::::Kategoriju sam preuzeo s en.wiki, jer su najbolji u kategorizaciji. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:00, 2 juli 2025 (CEST) == Mehmed Begić == Hey, stranica [https://bs.wikipedia.org/wiki/Mehmed_Begić] je zaključana. Da li je mogućih nastaviti update na njoj? Hvala! Tanja. [[Posebno:Doprinosi/83.253.0.122|83.253.0.122]] 20:47, 2 juli 2025 (CEST) :Stranica je izbrisana, vjerojatno zbog nerelevantnosti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:50, 2 juli 2025 (CEST) ::Kako ja da napravim novu stranicu sa istim imenom, Mehmed Begić (pjesnik)? [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 20:55, 2 juli 2025 (CEST) :::Upišete "Mehmed Begić" i slijedite dalje upute. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:56, 2 juli 2025 (CEST) ::::Pokušala sam ali nije moguće. Ako samo napišem Mehmed begić, u stanju sam pratiti upute. ::::Postoji link odavde, može li to biti problem: ::::[[Marko Tomaš]] [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 21:00, 2 juli 2025 (CEST) :::::Stranica je davno zaštićena od novih pravljenja stranice, treba se skinuti zaštita [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:02, 2 juli 2025 (CEST) ::::::Probajte sad! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 21:02, 2 juli 2025 (CEST) :::::::Yes! Thanks! [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 21:07, 2 juli 2025 (CEST) == Growth features - Mentorship and Community updates == ​Hi everyone, Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page). You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''. CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''. We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed. If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]]. --[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:28, 16 juli 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Vraćena izmena na stranici Isus == Izvinjavam se , videh da si mi odmah poništio izmenu na [[Isus]]. -Mislim da se izraz Vitalejem koristi u bosanskom jeziku .Ipak je vikipedija na bosanskom jeziku. To je i današnji grad u Palestini, pod tim nazivom. Stime je postignuta veća jasnost za čitaoce u BH. Betlehem je izraz koji se koristi u hrvatskom prevodu Biblije, verovatno se koristi stoga u savremenom hrvatskom jeziku... -Takođe, dopisao sam neke izraze koji su karakteristični sa pravoslavno hrišćanstvo Hrist- sam primenovao u '''Hristos.''' Metanoja- dopisao '''pokajanje''' ( što se koristi u pravoslavnoj terminologiji) . Ne znam u čemu je problem, pritom nisam nijedan termin iz katoličke terminologije izbacio. Možemo li na bs.wiki po hrišćanskim člancima, stajati terminološki jedno pored drugog, da ne ispadne da neko ima monopol ? :) srdačan pozdrav, [[Korisnik:Pisanija|Pisanija]] ([[Razgovor s korisnikom:Pisanija|razgovor]]) 12:39, 26 juli 2025 (CEST) :Nema potrebe za navođenjem imena ili pojmova u zagradama. Na osnovu internog linka se może otići na taj članak i tamo pročitati razne verzije naziva, ukoliko su udomaćeni u tom jeziku. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 13:00, 26 juli 2025 (CEST) ::Da, ali nemate na projektu stranicu o [[Betlehem|Betlehemu]]. Koliko vidim u bosanskoj štampi se koristi naziv grada Vitlejem ( u kontekstu današnjih događaja na Zapadnoj Obali). Srbi iz Bosne takođe koriste izraz Vitlejem. ::Autor navodi obraćenje kroz "metanoju" ?! Možda je izraz prisutan u katoličkom vjeronauku, ne znam , ali izađi po Sarajevu pa intervjuiši narod " Znate li šta znači izraz ''metanoja ?"'' Baš me zanima šta bi narod rekao , naspram jednostavnog pitanje " šta označava izraz '''''pokajanje''''' ? " ::Ja pišem na sr.wiki, između ostalog i verske teme. Koncept mi je da članak pre svega bude čitljiv i jasan čitalačkoj publici, ne da dodatno mistifikujemo neke pojmove. Kako hoćete , hteo sam samo da pomognem, ne zanima me da se petljam u bs.wiki. Kad te odmah dočekaju sa ovakvim gardom i to od strane admina ...vidim u kakvu sam sredinu došao. ::Ajd vozdra i uspešan dalji rad ! [[Korisnik:Pisanija|Pisanija]] ([[Razgovor s korisnikom:Pisanija|razgovor]]) 19:38, 26 juli 2025 (CEST) == AWB == <nowiki>[[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]]</nowiki> u <nowiki>[[Aleksandar Zverev]]</nowiki> (davno je nadrastao oca). Ili možda "Alexander"? (Mislim, jasno je da je Rus, ali je i Nijemac. Uvijek sam u dilemi s ovim "istočno-zapadnim" osobama.) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 07:10, 19 august 2025 (CEST) : Ako je Njemac onda je morao germanizirati i transkribirati ime. Dakle:Alexander. No postoje i izuzeci. Npr. "ć" se kod naših prezimena prenosi, ali ćirilićna i druga prezimena se transkribiraju.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:01, 19 august 2025 (CEST) ::Jesu u njemačkom, ali kako ćemo mi slavensko ime pisati po njemački? :) Jer mi imamo naša pravila za ta imena. Uzmi i primjer Alekseja Popirina (australski Rus); Alexei Popyrin jednostavno nije prirodno kod nas jer je to slavensko ime. Baš mi je teško odvagati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:01, 19 august 2025 (CEST) :::Ako Zvereva napišemo fonetski (po njemačkom) bio bi kod nas "Cverev". Kako njemački jezik ima transkripciju, tako imaju i drugi jezici. I kod nas du tema korejska imena. U Austriji npr. se prezime žena koje u odnosu na muževo prezime zavšava sa 'a", a muževo na "i' nije moglo prenijeti ukoliko bi osoba uzela drźavljanstvo. Sad može, ali meni zvuči neobično kad se bivša Makedonka Georgijevska, odjednom zove Georgijevski. Onima koji to ne znaju nije čudno ništa. Kod naroda koji nemaju prezime je u nekim evropskim državama još kompleksnije. Moj je prijedlog ime prenijetii iz njemačkog, ali odluku zbog kompetencije ostavljam tebi. Inače na de.wiki oca mu transkribišu na de.wiki kao "Swerew". Očito da se junior sam odlučio na transkripciju "Zverev" što je u Njemačkoj katkad moguće. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 06:16, 20 august 2025 (CEST) ::::Neka zasad bude "Aleksandar", na moju dušu i odgovornost (mislim, i otac mu se isto zove; ima li smisla pisati različito oca i sina?). A ako se budem posipao pepelom, znat će AWB. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:06, 30 august 2025 (CEST) Izbrisati iz [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0ta_vodi_ovamo/%C5%A0ablon:G-protein_spregnuti_receptori članaka] <nowiki>{{G-protein spregnuti receptori}}</nowiki>. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:25, 17 septembar 2025 (CEST) == Jeri == U ruskom je jeri (ы) tvrdi glas i ispred njega oni suglasnici koji u našoj transkripciji inače podliježu palatalizaciji (L i N) ostaju nepromijenjeni u izgovoru. Većina slavenskih jezika izgubila je jeri tokom razvoja, odnosno stopio se s I (Poljaci imaju Y, koji je malo bliži E nego I, kod Čeha i Slovaka postoji Y, i kratko i dugo, s istom funkcijom kao jeri u ruskom, jer i oni inače umekšavaju glasove ispred E i I, samo to ne prenose i u pismo). Zato kod ovih ruskih biatlonaca/-ki uvijek provjeri kako se pišu njihova imena na ruskom, pa neće biti potrebe za trošenje vremena na naknadne popravke, makar bile i mašinske. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:01, 30 august 2025 (CEST) == Ergänzung zum Peršmanhof == Hallo AnToni, ich habe gesehen, dass du bei eurem Artikel über den [[Peršmanhof]] eine kurze Ergänzung zu dem Polizeieinsatz gemacht hast. Nur zu deiner Information: Vielleicht ist der Artikel im ÖsterreichWiki [[oewiki:Polizeieinsatz am Peršmanhof 2025]] interessant. Auch einen Wikidata-Eintrag habe ich dazu unter [[:d:Q135726616]] --lg aus Österreich [[Korisnik:Karl Gruber|Karl Gruber]] ([[Razgovor s korisnikom:Karl Gruber|razgovor]]) 19:24, 26 oktobar 2025 (CET) == Šabloni projekata == Kako ne bi svake godine redali šablone Wiki projekata, napravio sam template gdje se unosi samo godina. Za sada sam uradio za [[Šablon:Azijski mjesec]], ali planiram još CEE, Feminizam i folklor, Wiki voli ramazan itd. Ako može da mi pomognete sa automatizacijom, ako se može automatizovati, zamjene šablona, npr. <nowiki>{{Azijski mjesec 2025.}}</nowiki> šablon sa <nowiki>{{Azijski mjesec|2025}}</nowiki>, te izbrisati stari. To bi trebalo uraditi za sve godine koje imaju i sve projekte za koje uradim šablon. U suštini, šablon je isti s tim da ovako imamo 1 šablon umjesto 1 za svaku godinu svakog projekta. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 19:32, 16 novembar 2025 (CET) :Evo ih upravo brisem! Dobra ideja! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:33, 16 novembar 2025 (CET) ::Svaka čast momci na ovom unificiranju. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:10, 16 novembar 2025 (CET) :::Mozda da jos razlicito "obojimo" pozadinu? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:21, 16 novembar 2025 (CET) ::::Možda usput srediti i oznake članaka koji su označeni kao dio CEE proljeće a da nisu dio projekta, te napraviti kategorije i vidjeti da ih spojimo sa WikiData [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:34, 16 novembar 2025 (CET) {{Azijski mjesec 2025.}}<br>Izgled prije i poslije<br>{{Azijski mjesec|2025}} == Invitation for a session "Tools and features for Users with Extended Rights" == Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you. The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session. The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''. If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:44, 19 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=29165186 --> == Invitation to Organise Feminism and Folklore 2026 == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|center|550px|frameless]] <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center;"><em>{{int:please-translate}}</em></div> Dear {{PAGENAME}}, Hope you’re doing well. I’m reaching out with some exciting updates about '''[[m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]'''. Thanks to the amazing support from organizers like you, the campaign has grown into one of the biggest and most collaborative initiatives in the entire Wikimedia movement. Your efforts have played a huge part in that, and we’re truly grateful. We’re hoping to make the 2026 edition even larger and even more community-driven. We’d be very happy to have you join again as an organizer. The sign-up process is simple this year: #Create your local event page (you can copy from the [[:m:Feminism_and_Folklore/Sample|sample]]) #Set up your Fountain or [https://tools.wikilovesfolklore.org/campwiz/ CampWiz] campaign. #Add your campaign link to the 2026 '''[[:m:Feminism_and_Folklore_2026/Project_Page|registration list]]''' The focus of the campaign remains the same - creating or expanding Wikipedia content on feminism, women’s issues, gender topics, and diverse folk traditions from around the world. International and local prizes will continue as before. '''Special Prize for 2026:''' Every participant will receive a Wikipedia 25 digital postcard as a token of appreciation for contributing to the global movement during Wikipedia’s 25th anniversary year. This will be sent to all contributors who take part in the campaign. We’re also adding an optional one-time internet and childcare support for organizers who may need extra assistance to carry out their local campaign. This is entirely optional and meant to help those who might otherwise face challenges in organizing. More details will be shared soon. If you’re unable to organize this year, no worries at all - please feel free to share the invitation with others in your community who might be interested. If you have any questions or would like to discuss plans, you can reach us on the [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026|talk page]] or by email. Looking forward to collaborating again, '''Wiki Loves Folklore International Team''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:18, 12 decembar 2025 (CET) </div></div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&oldid=29792058 --> == Feminism and Folklore 2026 starts soon == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> ;Invitation to Organize Feminism and Folklore 2026 Dear Wikimedian, We thank you for taking an initiative to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]''' writing competition on your local Wikipedia. The international campaign will run from '''1 February to 31 March 2026''' and aims to improve coverage of feminism, women’s histories, gender-related topics, and folk culture across Wikipedia projects. ;About the Campaign '''Feminism and Folklore''' is a global writing initiative that complements the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2026|Wiki Loves Folklore]]''' photography competition. While Wiki Loves Folklore focuses on visual documentation, this writing campaign addresses the '''gender gap on Wikipedia''' by improving encyclopedic content related to folk culture and marginalized voices. ;What Can Participants Write About? Communities can contribute by creating, expanding, or translating articles related to: * Folk festivals, rituals, and celebrations * Folk dances, music, and traditional performances * Women and queer figures in folklore * Women in mythology and oral traditions * Women warriors, witches, and witch-hunting narratives * Fairy tales, folk stories, and legends * Folk games, sports, and cultural practices Participants may work from curated article lists or generate new article suggestions using campaign tools. ;Checklist for Organizers Organizers are requested to complete the following steps to register their community: # Create a local project page on your wiki [[:m:Feminism and Folklore/Sample|(see sample)]] # Set up the campaign using the '''CampWiz''' tool # Prepare a local article list and clearly mention: #* Campaign timeline #* Local and international prizes # Request a site notice from local administrators [[:mr:Template:SN-FNF|(see sample)]] # Add your local project page and CampWiz link to the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta project page]]''' ;Campaign Tools The Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced tools to support organizers and participants: * '''Article List Generator by Topic''' – Helps identify articles available on English Wikipedia but missing in your local language Wikipedia. The tool allows customized filters and provides downloadable article lists in CSV and wikitable formats. * '''CampWiz''' – Enables communities to manage writing campaigns effectively, including jury-based evaluation. This will be the third year CampWiz is officially used for Feminism and Folklore. Both tools are now available for use in the campaign. '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/ Click here to access the tools]''' ;Learn More & Get Support For detailed information about rules, timelines, and prizes, please visit the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 project page]]'''. If you have any questions or need assistance, feel free to reach out via: * '''[[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta talk page]]''' * Email us using details on the contact page. ;Join Us in upcoming office hours We look forward to your presence in the upcoming office hours where the community and the international Team can interact with each other and know more about the contest. resister yourself for the [[:m:Event:Wiki Loves Folklore 2026 Office Hours|office hours event]]. Thank you and all the best, '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 International Team]]''' ---- ''Stay connected:'' [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:30, 18 januar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=29948401 --> == Feminism and Folklore 2026 – Community Organisers & Jury == Hello {{PAGENAME}}!, Thank you for taking the lead in organising '''Feminism and Folklore 2026''' in your community. We truly appreciate your efforts! To ensure a smooth and successful campaign, please make sure you have: * Fully completed all details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Feminism and Folklore 2026 Project Page]]: * Started promoting the campaign within your community. * Requested a local administrator to place a '''sitenotice''' about the campaign so users are notified. * Used the '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/fnf/ Article List Generator Tool]''' and shared the generated article lists with your community. === Internet & Childcare Support === Community organisers and jury members who require '''internet and childcare support''' (non-mandatory, opt-in, request-only support) should fill the support request form '''by 22 February 2026'''. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeutXEF1yTnJfExWUYPIf6SkhcnTgul07BeI-biqT4RE_vsrA/viewform Link to the form]''' Requests submitted after this date will not be entertained. === Important Participation Guidelines === * Minimum article size: '''3000 bytes and 300 words''' (final decision may be set by local organisers). * If your country is not listed on the Article list generator tool, please contact us. === Community Engagement === * Keep your community active and motivated throughout the campaign. * Share your achievements and notable articles with us so we can highlight them globally. * In the support form, please indicate if you would like a '''quick coordination call after the campaign'''. Let’s make '''Feminism and Folklore''', under the banner of '''#WeTogether''', help bridge the '''gender gap''' and '''folklore gap''' on Wikipedia worldwide. 🌍✊ Thank you for your collaboration! ''If someone from your community organisers or jury has missed this message feel free to share this message with them.'' Feminism and Folklore International Team. –[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:17, 16 februar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=30083330 --> == Šablon na SZR == Pozdrav Antoni, primetio sam da si u stranicu za razgovor članka koji sam napravio, [[Goca Božinovska]], dodao šablon za projekat Feminizam i folklor, a ne sećam se da sam se prijavljivao za isti već jednostavno dođem na bswiki da pomognem oko nekih tema koje mi deluju zanimljivo. Je l' to neka globalna kampanja? – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 18:20, 21 februar 2026 (CET) : Kampanja je [https://meta.wikimedia.org/wiki/Feminism_and_Folklore_2026 globalna], a "prijava" nije potrebna. Svaki članak koji se tematski odnosi na Feminizam i folklor, može se dodati. --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:27, 21 februar 2026 (CET) ::Aha, to znači da ga mogu i ja sam dodati ako se setim? – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 18:30, 21 februar 2026 (CET) :::U svakom slucaju! Hvala unaprijed [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:41, 21 februar 2026 (CET) == Upit u vezi s kreiranjem nove infokutije: Koncentracijski logor == Pozdrav AnToni, Primijetila sam da na našoj Wikipediji trenutno ne postoji infokutija namijenjena koncentracijskim logorima. S obzirom na to da prevodim i uređujem neke članke iz te oblasti, smatram da bi postojanje unificiranog šablona doprinijelo preglednosti i standardizaciji ovakvih članaka, slično onome što postoji na engleskoj ili hrvatskoj Wikipediji. Moje pitanje je: da li je dozvoljeno kreirati novi šablon <code><nowiki>{{Infokutija koncentracijski logor}}</nowiki></code> i da li postoji neki tehnički protokol koji trebam ispoštovati? Hvala unaprijed na savjetu i pomoći! Lijep pozdrav [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:07, 20 mart 2026 (CET) : Ukoliko poznajete kodove za infokutije, slobodno možete napraviti željenu infokutiju.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 22:02, 20 mart 2026 (CET) == Pitanje u vezi sa člankom Aleksa Đukanović == pozdrav @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] Možeš li kategorizirati članak sa poveznicama, nprm "pisci Srbije" ili "pisci Hrvatske" itd? Takođe, možeš li mi reći zašto ne vidim vezu sa ovim člankom na ostalim vikipedijama, srp, je, njem, itd? Hvala [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 22:30, 1 april 2026 (CEST) == Next Steps and Feedback meeting for Feminism and Folklore Organizers == <div style="border:8px maroon ridge; padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|center|550px|frameless]] <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="padding: 1em 2em;"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> Dear Organizer, I hope this message finds you well. First and foremost, on behalf of the International Team I want to extend my gratitude to you for your efforts in organizing the '''Feminism and Folklore 2026''' campaign on your local Wikipedia. Your contribution has been instrumental in bridging the gender and folk gap on Wikipedia, and we truly appreciate your dedication to this important cause. As the campaign has ended I wanted to inform you about the next steps. It's time to commence the jury process using the CampWiz or Fountain tool where your campaign was hosted. Please ensure that you update the details of the jury, campaign links and the names of organizers accurately on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|sign-up page]]. Once the jury process is completed, kindly update only the top 3 winners details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Results|results page]] accordingly. The deadline for jury submission of results is '''April 30, 2026'''. However, if you find that the number of articles is high and you require more time, please don't hesitate to inform us via email or on campaign Meta Wiki talk page. We are more than willing to approve an extension if needed. Should you encounter any issues with the tools, please feel free to reach out to us on Telegram for assistance. Your feedback and progress updates are crucial for us to improve the campaign and better understand your community's insights. Therefore, we kindly ask you to spare just an hour to collectively share your progress and achievements with us during our '''[[:m:Event:Feminism and Folklore 2026 Post-Campaign Office Hour|community feedback session]]'''. Your input will greatly assist us in making the campaign more meaningful and impactful. Thank you once again for your hard work and dedication to the Feminism and Folklore campaign. Your efforts are deeply appreciated, and we look forward to hearing from you soon. Warm regards, [[User:Tiven2240|Tiven2240]] on behalf of Feminism and Folklore International Team <nowiki>#WeTogether</nowiki> </div></div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 13:57, 11 april 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=30391231 --> == Arslanagića most == Pozdrav Antoni. Jel znaš možda dal je Arslanagića most bio na poštanskim markama kojih od dveju Jugoslavija, ili možda na nekoj iz vremena Austrougarske? Pišem članak o mostu,pa da unesem ako jeste. Iz BiH parioda sam video da je 3 puta bio na markama, i ti katalozi su prisutni na internetu, al ove ostale ne mogu da nađem. Poz --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 23:53, 14 april 2026 (CEST) : Nisam siguran za vrijeme Austro-Ugarske. Ali pogledam večeras u katalogu. Pozdrav.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 05:52, 15 april 2026 (CEST) ::U seriji iz 1906, Austrougarska pošta je izdala motive iz BIH, kada su prvi put u historiji na poštanskim markama prikazani motivi gradova i sl. su slijedeći motivi: Doboj. Mostar, Jajce, Neretva i Prenj, dolina Rame, Vrbas, Sarajevo, Jezero kod Jajca... Neki se gradovi pojavljuju više puta. Serija sa sličnim motivima izdata je 1910, a 1912. tri nova motiva: Jajce, Konjic i most na Neretvi, te most u Višegradu. MICHEL katalog ih numeriše serijskim brojevima...Kad bih imao vremena skenirao bi ih i postavio na Commons...Ako trebaš više informacija, javi. Pozdrav! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:44, 15 april 2026 (CEST) :::Dakle: Arslanagića most u Trebinju nije prikazan na markama AU za BIH [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:46, 15 april 2026 (CEST) Topp. Hvala na informaciji! Ako možeš skeniraj Višegradski most i postavi tamo, pošto mi je on u planu za pisanje. A jel bio na jugoslovenskim markicama (svim đuture od 1918-e), ne znaš / ne skupljaš, nemaš katalog? --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 20:27, 15 april 2026 (CEST) :Pogledam i to za YU... imam sve kataloge (za sve kontinente) i skoro 80% jugoslavenskih markica [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:44, 15 april 2026 (CEST) ::Nema ga ni na YU markama, od Kraljevine pa do 2000. Posta RS u 2000. ima seriju mostovi (MiNr.162-165), ali tu su most u Bratuncu, Sepku, Zvorniku i "Pavlovica most". Trebinje ima u RS (MiNr.115), ali nema mosta [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 21:05, 15 april 2026 (CEST) :::Svaka čast, ozbiljna kolekcija. Puno ti hvala na informaciji. Za period BiH [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%90%D1%80%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%BD%D0%B0%D0%B3%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BC%D0%BE%D1%81%D1%82#%D0%9D%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B0_%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0 sam iskopao na netu, ima kasnije izdate]. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 21:36, 15 april 2026 (CEST) Inače, pošto si filatelista, ne znam koliko te zanima ova savremena filatelija. Imam jedan kuriozitet na koji sam skrenuo pažnju na Komonsu, ali niko nije reagovao. Na jednoj skorašnjoj seriji markica Pošta Srbije, serija se zove Vladari Srbije, su u markicama naslikani tobožnji monogrami novovekovnih srpskih vladara. Samo što to nisu istorijski monogrami nego izmišljeni monogrami ovih naših grafičara koji crtaju grbove i ostalo na Komonsu. [https://commons.wikimedia.org/wiki/File_talk:Royal_Monogram_of_King_Peter_I_of_Yugoslavia.svg Napisao sam tamo detaljnije]. grafičari sa Komonsa su „prepravili” istorijski monogram i ukrasili ga grafički obrađenom krunom Karađorđevića da izgleda atraktvinije. I to tako stoji u svim živim člancima na svim živim jezičkim verzijama. A onda je umetnik koji je slikao markice pokupio to sa Komonsa, jer kontam stvarno izgleda likovno atraktivno, i stavio na markice. Zapalo mi za oko kad sam u pošti plaćao neki račun. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 22:03, 15 april 2026 (CEST) == Moja izmjena == Zdravo, dragi uredniče. Možete li mi, molim vas, reći koji su problemi s [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Mustafa_Kemal_Atat%C3%BCrk&diff=prev&oldid=3828970 mojim izmenama]? U tekst sam uključio informacije navedene u referencama. Možete ih provjeriti; dostupne su i na engleskom i na turskom jeziku. Također sam napravio neke izmjene u datotekama. Nijedna od tih izmjena nije predstavljala vandalizam. Ako je bilo kakvih gramatičkih grešaka u rečenicama koje sam napisao, mogle su biti ispravljene. [[Korisnik:Aybeg|Aybeg]] ([[Razgovor s korisnikom:Aybeg|razgovor]]) 05:27, 16 april 2026 (CEST) : Referenciranje na englesku Wikipediju, ili prenošenje informacija s drugih Wikipedija nije nužno pouzdani izvor.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:22, 16 april 2026 (CEST) == Esmir Bašić == Poštovani uredniče AnToni, obraćam Vam se u vezi sa brisanjem članka "Esmir Bašić" koji sam nedavno napisao. Riječ je o biografiji koja je, prema mom razumijevanju, sadržavala sve osnovne elemente i relevantne reference potrebne za objavu na Wikipediji. Molim Vas da mi pojasnite konkretne razloge zbog kojih je članak obrisan. Ukoliko su postojali određeni nedostaci ili tehničke greške, smatram da je bilo prostora za doradu i ispravke, umjesto trenutnog brisanja. Napominjem da se radi o uglednom bh. autoru i svestranoj ličnosti, te smatram da bi njegova biografija trebala imati enciklopedijsku relevantnost. Bio bih zahvalan na detaljnijem objašnjenju, kao i na eventualnim smjernicama kako da članak unaprijedim i uskladim sa pravilima, kako bi mogao biti ponovo razmotren za objavu. Unaprijed hvala na Vašem vremenu i odgovoru. Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Arhivista96|Arhivista96]] ([[Razgovor s korisnikom:Arhivista96|razgovor]]) 13:36, 16 april 2026 (CEST) : Tema članka nije relevantna, kao što je navedeno u razlogu --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:21, 16 april 2026 (CEST)za brisanje. ::Možete li mi pojasniti razloge, sta podrazumijevate pod tim nije relevantna? [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-23817-45|&#126;2026-23817-45]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2026-23817-45|talk]]) 17:24, 18 april 2026 (CEST) == Ciklus stijena == Zašto se nemože postaviti članak en.Wikipedia Rock cycle=Ciklus stijena (kao na ostalim Wiki) jer bs.wiki signalizira da ga smatra nekonsruktivnim, iako kod ostalih rahat uspijeva? [[Korisnik:Schalabeiser|Schalabeiser]] ([[Razgovor s korisnikom:Schalabeiser|razgovor]]) 14:15, 24 april 2026 (CEST) :To mi nije poznato. Napravite članak, pa ću pogledati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 14:47, 24 april 2026 (CEST) ::Davno je bio gotov! Kako da Vam ga dostavim? [[Korisnik:Schalabeiser|Schalabeiser]] ([[Razgovor s korisnikom:Schalabeiser|razgovor]]) 14:54, 24 april 2026 (CEST) == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:30, 28 april 2026 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30471712 --> ot1trk6sito31mt9mz0z5c423cua6cr 14 45722 3837917 3390799 2026-04-28T21:18:34Z AnToni 2325 3837917 wikitext text/x-wiki Ovdje se nalazi popis članaka o psiholozima. {{Commonscat|Psychologists}} {{Roditeljska kategorija}} [[Kategorija:Biografije po zanimanju]] [[Kategorija:Psihologija]] 4fxjqbgix0ppzaaaqcs399g1b96h9ca 0 55776 3837957 3558813 2026-04-29T04:44:01Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3837957 wikitext text/x-wiki {{Starost}} {{Infokutija rukometna liga | logo = | piksela = | država = {{ZID|BiH}} | konfederacija = | osnovana = 2001. | ekipe = | promocija = | ispadanje = | nivoi = | domaći_kup = | konfederalni_kup = | šampioni = [[RK Borac Banja Luka|RK Borac]]<ref>{{Cite web |url=https://sportdc.net/league/3394|title=Kup BiH 2018/19.|work=sportdc.net|access-date= 27. 4. 2019}}</ref> | sezona = [[Kup Bosne i Hercegovine u rukometu 2018/2019.|2018/19.]] | najuspješniji_klub = [[RK Borac Banja Luka|RK Borac]] (7x) | internet_stranica = | trenutno = [[Kup Bosne i Hercegovine u rukometu 2018/2019.|Kup BiH 2018/19.]] }} '''Rukometni Kup Bosne i Hercegovine''' je [[rukomet]]no kup takmičenje koje od 2001. svake sezone organizuje [[Rukometni savez Bosne i Hercegovine]]. Takmičenja se održavaju u muškoj i ženskoj konkurenciji. Pobjednik takmičenja stiče pravo na nastup u [[EHF Kup pobjednika kupova u rukometu|Kupu pobjednika kupova u rukometu]], a prvi nastup u muškoj konkurenciji je bio nastup [[RK Bosna Visoko|RK Bosne]] u [[EHF Kup pobjednika kupova u rukometu 1998/1999.|sezoni 1998/1999.]] == Historija == Do 2001. godine su postojala tri odvojena saveza, koja su organizovala posebna takmičenja. Ranija takmičenja od [[Kup Bosne i Hercegovine u rukometu 1998.|1998.]] odigravala su se razigravanjem pobjednika kupskih takmičenja saveza sa sjedištem u Sarajevu i Mostaru. U sezoni [[Kup Bosne i Hercegovine u rukometu 2000.|2000.]] u razigravanju igra i pobjednik kupskog takmičenja iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]], dok slijedeće godine zbog nesporazuma među savezima, timovi iz Republike Srpske ne učestvuju u takmičenju. Od 2001. godine dolazi do organizovanja zajedničkog takmičenja. == Modus == Nakon četvrtine finala, četiri najbolje ekipe nastavljaju takmičenje u nekom od izabranih gradova, igrajući polufinale i finale. Najuspješniji klub u muškoj konkurenciji je [[RK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]]. ==Pobjednici== === Regionalni modus === ==== Kup Bosne i Hercegovine ==== {|class=wikitable style="text-align:left; font-size:90%" !Sezone !Pobjednik (m) !Pobjednik (ž) |- |[[Kup Bosne i Hercegovine u rukometu 1994/1995.|1994/1995.]] |[[RK Bosna Visoko]] |[[RK Čelik Zenica]] |- |[[Kup Bosne i Hercegovine u rukometu 1995/1996.|1995/1996.]] |[[RK Sloboda|RK Sloboda Solana]] |[[ŽRK Željezničar Hadžići]] |- |[[Kup Bosne i Hercegovine u rukometu 1996/1997.|1996/1997.]] |[[RK Borac Travnik]] |[[ŽRK Jedinstvo Tuzla]] |- |[[Kup Bosne i Hercegovine u rukometu 1997/1998.|1997/1998.]] |[[RK Bosna Visoko]] |[[ŽRK Jedinstvo Tuzla]] |- |[[Kup Bosne i Hercegovine u rukometu 1998/1999.|1998/1999.]] |[[RK Izviđač Ljubuški]] |[[ŽRK Željezničar Hadžići]] |- |[[Kup Bosne i Hercegovine u rukometu 1999/2000.|1999/2000.]] |[[RK Legno Sarajevo]] |[[ŽRK Jedinstvo Tuzla]] |- |[[Kup Bosne i Hercegovine u rukometu 2000/2001.|2000/2001.]]{{efn|name=EHF|Evropska rukometna federacija ([[EHF]]) je priznala samo prvenstvo kupa, pod organizacijom saveza čije je sjedište u Sarajevu, time je RK Bosna Visoko proglašena za pobjednika Kupa Bosne i Hercegovine, koji su u finalu pobjedili [[RK Gračanica|RK Gračanicu]]}} |[[RK Bosna Visoko]] |[[ŽRK Jedinstvo Tuzla]] |} ==== Kup Herceg-Bosne ==== {{Glavni|Kup Herceg-Bosne u rukometu}} {|class=wikitable style="text-align:left; font-size:90%" !Sezone !Pobjednik (m) !Pobjednik (ž) |- |[[Kup Herceg-Bosne u rukometu 1993/1994.|1993/1994.]] |[[RK Izviđač Ljubuški|Izviđač]] |[[HŽRK Zrinjski Mostar]] |- |[[Kup Herceg-Bosne u rukometu 1994/1995.|1994/1995.]] |[[RK Izviđač Ljubuški|Izviđač]] |[[HŽRK Zrinjski Mostar]] |- |[[Kup Herceg-Bosne u rukometu 1995/1996.|1995/1996.]] |[[RK Izviđač Ljubuški|Izviđač]] |[[HŽRK Zrinjski Mostar]] |- |[[Kup Herceg-Bosne u rukometu 1996/1997.|1996/1997.]] |[[RK Izviđač Ljubuški|Izviđač]] |[[HŽRK Zrinjski Mostar]] |- |[[Kup Herceg-Bosne u rukometu 1997/1998.|1997/1998.]] |[[RK Izviđač Ljubuški|Izviđač]] |[[HŽRK Zrinjski Mostar|HŽRK Interinvest Mostar]] |- |[[Kup Herceg-Bosne u rukometu 1998/1999.|1998/1999.]] |[[RK Izviđač Ljubuški|Izviđač]] |[[HŽRK Zrinjski Mostar]] |- |[[Kup Herceg-Bosne u rukometu 1999/2000.|1999/2000.]] |[[RK Izviđač Ljubuški|Izviđač]] |[[HŽRK Zrinjski Mostar]] |- |[[Kup Herceg-Bosne u rukometu 2000/2001.|2000/2001.]] |[[RK Izviđač Ljubuški|Izviđač]] |[[HŽRK Zrinjski Mostar]] |} ==== Kup Republike Srpske ==== {{Glavni|Kup Republike Srpske u rukometu}} {|class=wikitable style="text-align:left; font-size:90%" !Sezone !Pobjednik (m) !Pobjednik (ž) |- |[[Kup Republike Srpske u rukometu 1992/1993.|1992/1993.]] |[[RK Borac Banja Luka]] |[[ŽRK Mladost Banja Luka]] |- |[[Kup Republike Srpske u rukometu 1993/1994.|1993/1994.]] |[[RK Borac Banja Luka]] |[[ŽRK Mladost Banja Luka]] |- |1994/1995. |colspan=2 align=center | Takmičenje nije održano |- |[[Kup Republike Srpske u rukometu 1995/1996.|1995/1996.]] |[[RK Borac Banja Luka]] |[[ŽRK Mladost Banja Luka]] |- |[[Kup Republike Srpske u rukometu 1996/1997.|1996/1997.]] |[[RK Borac Banja Luka]] |[[ŽRK Mladost Banja Luka]] |- |[[Kup Republike Srpske u rukometu 1997/1998.|1997/1998.]] |[[RK Borac Banja Luka]] |[[ŽRK Mladost Banja Luka]] |- |[[Kup Republike Srpske u rukometu 1998/1999.|1998/1999.]] |[[RK Borac Banja Luka]] |[[ŽRK Mladost Banja Luka]] |- |[[Kup Republike Srpske u rukometu 1999/2000.|1999/2000.]] |[[RK Borac Banja Luka]] |[[ŽRK Mladost Banja Luka]] |- |[[Kup Republike Srpske u rukometu 2000/2001.|2000/2001.]] |[[RK Borac Banja Luka]] |[[ŽRK Mladost Banja Luka]] |} === Zajednički modus === {|class=wikitable style="text-align:left; font-size:90%" !Sezone !Pobjednik (m) !Pobjednik (ž) |- |[[Kup Bosne i Hercegovine u rukometu 2001/2002.|2001/2002.]] |[[RK Izviđač Ljubuški|Izviđač]] |[[ŽRK Željezničar Hadžići]] |- |[[Kup Bosne i Hercegovine u rukometu 2002/2003.|2002/2003.]] |[[RK Bosna Sarajevo]] |[[ŽRK Ljubuški|ŽRK Ljubuški HO]] |- |[[Kup Bosne i Hercegovine u rukometu 2003/2004.|2003/2004.]] |[[RK Bosna Sarajevo]] |[[ŽRK Borac Srpske Pošte]] |- |[[Kup Bosne i Hercegovine u rukometu 2004/2005.|2004/2005.]] |[[RK Sloga Doboj]] |[[ŽRK Ljubuški|ŽRK Ljubuški HO]] |- |[[Kup Bosne i Hercegovine u rukometu 2005/2006.|2005/2006.]] |[[RK Sloga Doboj|RK Sloga Mobis]] |[[ŽRK Ljubuški|ŽRK Ljubuški-Trgocoop]] |- |[[Kup Bosne i Hercegovine u rukometu 2006/2007.|2006/2007.]] |[[RK Borac Banja Luka|RK Borac Telekom Srpske]] |[[RK Katarina Mostar]] |- |[[Kup Bosne i Hercegovine u rukometu 2007/2008.|2007/2008.]] |[[RK Bosna Sarajevo|RK Bosna Lido osiguranje]] |[[ŽRK Borac Banja Luka]] |- |[[Kup Bosne i Hercegovine u rukometu 2008/2009.|2008/2009.]] |[[RK Bosna Sarajevo|RK Bosna Sunce osiguranje]] |[[ŽRK Borac Banja Luka]] |- |[[Kup Bosne i Hercegovine u rukometu 2009/2010.|2009/2010.]] |[[RK Bosna Sarajevo|RK Bosna BH Gas]] |[[ŽRK Borac Banja Luka]] |- |[[Kup Bosne i Hercegovine u rukometu 2010/2011.|2010/2011.]] |[[RK Borac Banja Luka|RK Borac m:tel]] |[[RK Katarina Mostar]] |- |[[Kup Bosne i Hercegovine u rukometu 2011/2012.|2011/2012.]] |[[RK Goražde|RK Goražde Bekto]] |[[ŽRK Borac Banja Luka]] |- |[[Kup Bosne i Hercegovine u rukometu 2012/2013.|2012/2013.]] |[[RK Borac Banja Luka|RK Borac m:tel]] |[[ŽRK Borac Banja Luka]] |- |[[Kup Bosne i Hercegovine u rukometu 2013/2014.|2013/2014.]] |[[RK Borac Banja Luka|RK Borac m:tel]] |[[ŽRK Mira Prijedor]] |- |[[Kup Bosne i Hercegovine u rukometu 2014/2015.|2014/2015.]] |[[RK Borac Banja Luka|RK Borac m:tel]] |[[ŽRK Grude|ŽRK Grude Autoherc]] |- |[[Kup Bosne i Hercegovine u rukometu 2015/2016.|2015/2016.]] |[[RK Vogošća|RK Vogošća Poljine Hills]] |[[ŽRK Grude|ŽRK Grude Autoherc]] |- |[[Kup Bosne i Hercegovine u rukometu 2016/2017.|2016/2017.]] |[[RK "Zrinjski"|RK Zrinjski Mostar]] | |- |[[Kup Bosne i Hercegovine u rukometu 2017/2018.|2017/2018.]] |[[RK Borac Banja Luka|RK Borac m:tel]] |[[ŽRK Ljubuški]] |- |[[Kup Bosne i Hercegovine u rukometu 2018/2019.|2018/2019.]] |[[RK Borac Banja Luka|RK Borac m:tel]] |[[ŽRK Grude]] |- |[[Kup Bosne i Hercegovine u rukometu 2019/2020.|2019/2020.]] |[[RK Sloboda Tuzla|RK Sloboda]] |? |} ==Uspjesi po klubovima== {{col-begin|width=80%}} {{col-break}} ; Muškarci {|class=wikitable style="text-align:left; font-size:90%" ! Klub ! Titule ! Godine |- |[[RK Borac Banja Luka]] |align=center| 7 |[[Kup Bosne i Hercegovine u rukometu 2006/2007.|2007]], [[Kup Bosne i Hercegovine u rukometu 2010/2011.|2011]], [[Kup Bosne i Hercegovine u rukometu 2012/2013.|2013]], [[Kup Bosne i Hercegovine u rukometu 2013/2014.|2014]], [[Kup Bosne i Hercegovine u rukometu 2014/2015.|2015]], [[Kup Bosne i Hercegovine u rukometu 2017/2018.|2018]], [[Kup Bosne i Hercegovine u rukometu 2018/2019.|2019]] |- |[[RK Bosna Sarajevo]] |align=center| 5 |2003, 2004, 2008, 2009, 2010 |- |[[RK Sloga Doboj]] |align=center| 2 |2005, 2006 |- |[[RK Izviđač Ljubuški|Izviđač]] |align=center| 1 | 2002 |- |[[RK "Zrinjski"|RK Zrinjski Mostar]] |align=center| 1 |2017 |- |[[RK Vogošća]] |align=center| 1 |2016 |- |[[RK Goražde|RK Goražde Bekto]] |align=center| 1 |2012 |- |[[RK Sloboda Tuzla|RK Sloboda]] |align=center| 1 |2020 |} {{col-break}} ;Žene {|class=wikitable style="text-align:left; font-size:90%" ! Klub ! Titule ! Godine |- |[[ŽRK Borac Banja Luka]] |align=center| 6 |2004, 2008, 2009, 2010, 2012, 2013 |- |[[ŽRK Ljubuški]] |align=center| 4 |2003, 2005, 2006, 2018 |- |[[RK Grude]] |align=center| 3 |2015, 2016, 2019 |- |[[RK Katarina]] |align=center| 2 |2007, 2011 |- |[[ŽRK Mira Prijedor]] |align=center| 1 |2014 |- |[[ŽRK Željezničar Hadžići]] |align=center| 1 |2002 |} {{col-end}} == Napomene == {{napspisak}} == Također pogledajte == * [[Premijer liga Bosne i Hercegovine u rukometu]] * [[Prva rukometna liga FBiH - Sjever]] * [[Prva rukometna liga FBiH - Jug]] * [[Prva rukometna liga RS]] == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == *[https://web.archive.org/web/20180712223322/http://rsbih.com/ Službena stranica] *[https://scsport.ba/kategorija/rukomet/kup-bih-rukomet/ Kup BiH]{{Mrtav link}} – Sport Centar {{Sezone Kupa Bosne i Hercegovine u rukometu}} [[Kategorija:Kup Bosne i Hercegovine u rukometu|*]] [[Kategorija:Rukomet u Bosni i Hercegovini]] h89uu5w22tgqb905n1vz6qfhs8j8jfe 0 62769 3837949 3824027 2026-04-29T03:07:18Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3837949 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Czarny Grzbiet.jpg|mini|200px|desno|Krkonoše]] '''Krkonoše''' ([[češki jezik|češ.]] ''Krkonoše'', [[poljski jezik|pol]]. ''Karkonosze'') su planine na granici [[Češka|Češke]] i [[Poljska|Poljske]] u regiji [[Sudeti]].<ref>{{Cite web|url=https://www.ebsco.com/|title=Krkonoše (Giant Mountains) {{!}} Geology {{!}} Research Starters {{!}} EBSCO Research|website=EBSCO|language=en|access-date=2026-04-04}}</ref> Najviši vrh je [[Snežka]], koji je istovremeno najviši vrh [[Češka|Češke]]. Ime planine dolazi od [[Germani|germanskog]] plemena Corconti, koje je opisao grčki geograf [[Ptolomej]]. Na planini je izvor rijeke [[Laba|Labe]] (Elbe). Turistički su značajne mnoge [[toplice]] (najznačajnije su Janské Lázne) i [[mlin]]ovi. Postoji i [[Nacionalni park]] Krkonoše<ref>{{Cite web|url=http://www.staff.amu.edu.pl/~zbzw/ph/pnp/kark.htm|title=Karkonoski National Park|website=www.staff.amu.edu.pl|access-date=2026-04-04}}</ref> (granični park i u Češkoj i u Poljskoj), koji je upisan na listu biosfere [[UNESCO]]-a. {{Commonscat}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.giant-mountains.info/ Web stranica Krkonoša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070429170747/http://www.giant-mountains.info/|date=2007-04-29}} {{jez-en|}} * [http://www.krkonose.eu/ Službena turistička web stranica Krkonoša] {{jez-en|}} * [http://www.krnap.cz/ Službena web stranica Nacionalnog parka Krkonoše] {{jez-cs}} * [http://www.kpnmab.pl/ Službena web stranica Narodnog parka Krkonoše] {{jez-pl}} * [http://www.riesengebirgsverein.de/homepage/das-riesengebirge.html/ Klub Riesengebirge] {{jez-de}} * [http://www.mtbtreks.com/mountain-biking-pictures-sudety-karkonosze-national-park-poland/ Gigantske planine na biciklu – Fotografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230407131540/http://www.mtbtreks.com/mountain-biking-pictures-sudety-karkonosze-national-park-poland/ |date=7. 4. 2023 }} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Planine u Češkoj]] [[Kategorija:Planine u Poljskoj]] cxc3ipteznojb2951llvs131s5vbu5y 0 69734 3837801 3837783 2026-04-28T14:06:00Z AnToni 2325 [[Kategorija:Biografije, Lazarevac]] uklonjena; [[Kategorija:Biografije, Pariz]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3837801 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Aleksandar Josipović | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1981|1|15}} | mjesto_rođenja = [[Pariz]], [[Francuska]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | web-sajt = {{URL|bydraleksandar.com}} }} '''Aleksandar Josipović''' (rođen 15. januara 1981.) je [[Francuska|francuski]] bivši [[ples|profesionalni plesač]] [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenskog]] porijekla i prvak u sportskom plesu koji je osvojio više nacionalnih i međunarodnih titula. Kasnije je radio kao [[marketing]] konsultant, [[strategija|brand strateg]] i [[pisac]], specijaliziran za primjenu [[umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]] (AI) u brendiranju i marketingu. ==Rani život i obrazovanje== Josipović je rođen 15. januara 1981. u [[Pariz]]u, [[Francuska]]. Studirao je na matematički fakultetu [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]] od 2000. do 2002. godine. Plesno obrazovanje stekao je u Centre national de la Danse (CND) u [[Pariz]]u između 2005. i 2009. godine, a završio je i postdoktorski studij iz terapija pokretom na Codarts University for the Arts u [[Rotterdam]]u od 2006. do 2007. godine. Od 2008. do 2009. završio je magistarski studij iz neurolingvističkog programiranja na University of California, Santa Cruz (UCSC). Kasnije je stekao magistarsku diplomu iz [[psihoanaliza|psihoanalize i psihoterapije]] na Codartsu, kao i Master of Business Administration (MBA) na [[Univerzitet u Beogradu|Univerzitetu u Beogradu]]. Također je završio izvršne obrazovne programe na Harvard Business School, uključujući ''Power and Influence for Positive Impact and Organizational Leadership''. Doktorirao je poslovnu administraciju s fokusom na utjecaj naprednih zdravstvenih tehnologija. ==Karijera== ===Plesna karijera=== Josipović je započeo karijeru kao profesionalni plesač i takmičar u društvenim plesovima. Nastupao je kao solista u kabareu Moulin Rouge u Parizu približno 15 godina.<ref>{{cite web|url=https://wannabemagazine.com/wannabe-intervju-aleksandar-josipovic/|title=Wannabe intervju: Aleksandar Josipović|date=15 August 2011|website=Wannabe Magazine|language=sr|first=Marina|last=Gusev|access-date=15 March 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://wannabemagazine.com/poceo-sa-radom-belgrade-dance-centar/|title=Počeo sa radom Belgrade Dance Centar|date=15 January 2014|website=Wannabe Magazine|language=sr|access-date=15 March 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.blic.rs/kultura/vesti/srpski-plesac-drzi-masterklas-kan-kana/q71949h|title=Srpski plesač drži masterklas kan-kana|date=9 May 2012|website=Blic|language=sr|first=I.|last=S.|access-date=15 March 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.adanja-polak.com/emisije/ekskluzivno/u-mulen-ruzu-aleksandar-josipovic-14-avgust-2004|title=U "Mulen Ružu" – Aleksandar Josipović|date=8 August 2004|website=adanja-polak.com|first=Tanja|last=Drobne|language=sr|access-date=15 March 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.blic.rs/zabava/mulen-ruzom-se-orilo-bravo-srbine/bhxp8jf|title=Mulen ružom se orilo: Bravo, Srbine|date=5 January 2012|website=Blic|first=Ivana|last=Stojanov|language=sr|access-date=15 March 2026}}</ref> Godine 2008. bio je voditelj programa na [[Eurosong 2008.|Pjesma Eurovizije 2008]].<ref>{{cite web|url=https://www.blic.rs/zabava/aleksandar-na-karnevalu-u-rio-de-zaneiru/m0msy5c|title=Aleksandar na karnevalu u Rio de Žaneiru|date=25 January 2009|website=Blic|language=sr|first=M.|last=Mijatović|access-date=15 March 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.blic.rs/zabava/zelimo-da-vodimo-evrosong/2pt54cx|title=Želimo da vodimo "Evrosong"|date=31 January 2008|website=Blic|first=M.|last=Mijatović|language=sr|access-date=15 March 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.blic.rs/zabava/ukrajinka-digla-arenu-na-noge/knmsnne|title=Ukrajinka digla Arenu na noge|date=23 May 2008|website=Blic|first1=M.|last1=Mijatović|first2=S.|last2=Jovanović|language=sr|access-date=15 March 2026}}</ref> Također je bio član žirija u srpskoj verziji emisije ''Dancing with the Stars''.<ref>{{cite web|url=http://www.prva.rs/show-biz/35920/upoznajte-sudije-plesa-sa-zvezdama.html|title=Upoznajte sudije plesa sa zvezdama|website=Prva Srpska Televizija|language=sr|access-date=15 March 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304061542/http://www.prva.rs/show-biz/35920/upoznajte-sudije-plesa-sa-zvezdama.html|archive-date=4 March 2016}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.blic.rs/zabava/vesti/upoznajte-sudije-plesa-sa-zvezdama/sxvlm0k|title=Upoznajte sudije "Plesa sa zvezdama"|date=17 March 2014|website=Blic|language=sr|access-date=15 March 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.blic.rs/zabava/strog-i-britak-clan-zirija-u-plesu-sa-zvezdama-tvrdi-samo-sam-iskren/33l13j1|title=Strog i britak član žirija u "Plesu sa zvezdama" tvrdi: Samo sam iskren|date=8 April 2014|website=Blic|first=I.|last=Stojanov|language=sr|access-date=15 March 2026}}</ref> Osvojio je više nacionalnih titula u društvenim plesovima i bio finalist Golden World Cupa u [[Engleska|Engleskoj]] te polufinalist Svjetskog kupa u [[Mađarska|Mađarskoj]]. Nastupao je i na događajima kojima su prisustvovali članovi kraljevskih porodica i [[šef države|šefovi država]].<ref>{{cite web|url=https://www.blic.rs/zabava/volim-nastupe-pred-vladarima/3v2jzs6|title=Volim nastupe pred vladarima|date=25 December 2007|website=Blic|language=sr|first=M.|last=Mijatović|access-date=15 March 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.blic.rs/zabava/aleksandar-igrao-sam-za-sarkozija/4bvxmjd|title=Aleksandar: Igrao sam za Sarkozija|date=15 October 2011|website=Blic|language=sr|first=M.|last=Mijatović|access-date=15 March 2026}}</ref> ===Brend strategija i marketinško savjetovanje=== Od ranih 2000-ih, Josipović se bavi marketingom i strateškim savjetovanjem, s fokusom na luksuzni sektor. Kao nezavisni savjetnik radio je na pozicioniranju brenda, digitalnoj strategiji i širenju tržišta.<ref>{{cite web|url=https://graziamagazine.com/me/articles/ai-in-aesthetics-beauty-guide/|title=AI is changing luxury aesthetics – but not in the way you think|website=Grazia|first=Frankie|last=Jabarkhyl|language=en|access-date=15 March 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://evoke.ie/2025/11/04/style/beauty/cosmetic-procedures-2026-experts|title=These cosmetic procedures will be everywhere in 2026|date=4 November 2025|website=evoke.ie|first=Laura|last=Bermingham|language=en|access-date=15 March 2026}}</ref> Njegov rad uključuje primjenu [[umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]] u marketingu.<ref>{{cite web|url=https://graziamagazine.com/me/articles/ai-beauty-trends-2024/|title=AI is here to switch up our beauty routines – be amazed|website=Grazia|first=Ella|last=Cory-Wright|language=en|access-date=15 March 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.blic.rs/zabava/carobnjak-pokreta-predstavljao-je-bivsu-sfrj-a-danas-se-povlaci-u-mirnije-vode/c50jj8w|title=Čarobnjak pokreta predstavljao je bivšu SFRJ a danas se povlači u "mirnije vode"|date=13 January 2015|website=Blic|first=V.|last=J.|language=sr|access-date=15 March 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.thenationalnews.com/business/money-me-dubai-marketing-and-communications-executive-still-has-all-the-moves-1.62825|title=Money & Me: Dubai marketing and communications executive still has all the moves|date=13 January 2017|first=Shereen|last=El Gazzar|website=The National|access-date=15 March 2026}}</ref> Govorio je na industrijskim konferencijama kao što su IMCAS, AMWC i InMode Summit.<ref>{{cite web|url=https://www.imcas.com/fr/imcas-world-congress-2026/program/session/56632/practice-management-contributed-talks|title=Practice management - Contributed talks|date=31 January 2026|website=imcas.com|language=fr|access-date=15 March 2026}}</ref> ==Publikacije== Josipović je autor nekoliko knjiga. Njegova prva knjiga objavljena je pod pokroviteljstvom CID UNESCO.<ref>{{cite web|url=https://delfi.rs/knjige/61164_tajni_govor_tela_knjiga_delfi_knjizare.html|title=Tajni govor tela|website=Delphi Bookstore|language=sr|access-date=15 March 2026}}</ref> Prihodi od njegovih publikacija donirani su u humanitarne svrhe, uključujući pomoć za [[Poplave u jugoistočnoj Evropi 2014.|poplave na Balkanu 2014]]<ref>{{cite web|url=https://www.blic.rs/zabava/omrazen-i-voljen-aleksandar-josipovic-izdaje-cetvrtu-knjigu-u-humanitarne-svrhe-cena/lg6zn0e|title=Omražen i voljen Aleksandar Josipović izdaje četvrtu knjigu u humanitarne svrhe: Cena će biti daj koliko možeš|date=4 June 2014|website=Blic|first=M.|last=Č.|language=sr|access-date=15 March 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.rts.rs/tv/rts1/1625534/tv-lica-aleksandar-josipovic.html|title=TV lica: Aleksandar Josipović|website=Radio Television of Serbia|language=sr|access-date=15 March 2026}}</ref> ==Reference== {{reflist}} ==Vanjski linkovi== {{Commons}} * {{Official website|bydraleksandar.com}} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Josipovic, Aleksandar}} [[Kategorija:Rođeni 1981.]] [[Kategorija:Srbijanski umjetnici]] [[Kategorija:Biografije, Pariz]] 7gp14uhfobu9vzfpb8d710ga8awcr5w 3837802 3837801 2026-04-28T14:07:40Z AnToni 2325 [[Kategorija:Francuski umjetnici]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3837802 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Aleksandar Josipović | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1981|1|15}} | mjesto_rođenja = [[Pariz]], [[Francuska]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | web-sajt = {{URL|bydraleksandar.com}} }} '''Aleksandar Josipović''' (rođen 15. januara 1981.) je [[Francuska|francuski]] bivši [[ples|profesionalni plesač]] [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenskog]] porijekla i prvak u sportskom plesu koji je osvojio više nacionalnih i međunarodnih titula. Kasnije je radio kao [[marketing]] konsultant, [[strategija|brand strateg]] i [[pisac]], specijaliziran za primjenu [[umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]] (AI) u brendiranju i marketingu. ==Rani život i obrazovanje== Josipović je rođen 15. januara 1981. u [[Pariz]]u, [[Francuska]]. Studirao je na matematički fakultetu [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]] od 2000. do 2002. godine. Plesno obrazovanje stekao je u Centre national de la Danse (CND) u [[Pariz]]u između 2005. i 2009. godine, a završio je i postdoktorski studij iz terapija pokretom na Codarts University for the Arts u [[Rotterdam]]u od 2006. do 2007. godine. Od 2008. do 2009. završio je magistarski studij iz neurolingvističkog programiranja na University of California, Santa Cruz (UCSC). Kasnije je stekao magistarsku diplomu iz [[psihoanaliza|psihoanalize i psihoterapije]] na Codartsu, kao i Master of Business Administration (MBA) na [[Univerzitet u Beogradu|Univerzitetu u Beogradu]]. Također je završio izvršne obrazovne programe na Harvard Business School, uključujući ''Power and Influence for Positive Impact and Organizational Leadership''. Doktorirao je poslovnu administraciju s fokusom na utjecaj naprednih zdravstvenih tehnologija. ==Karijera== ===Plesna karijera=== Josipović je započeo karijeru kao profesionalni plesač i takmičar u društvenim plesovima. Nastupao je kao solista u kabareu Moulin Rouge u Parizu približno 15 godina.<ref>{{cite web|url=https://wannabemagazine.com/wannabe-intervju-aleksandar-josipovic/|title=Wannabe intervju: Aleksandar Josipović|date=15 August 2011|website=Wannabe Magazine|language=sr|first=Marina|last=Gusev|access-date=15 March 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://wannabemagazine.com/poceo-sa-radom-belgrade-dance-centar/|title=Počeo sa radom Belgrade Dance Centar|date=15 January 2014|website=Wannabe Magazine|language=sr|access-date=15 March 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.blic.rs/kultura/vesti/srpski-plesac-drzi-masterklas-kan-kana/q71949h|title=Srpski plesač drži masterklas kan-kana|date=9 May 2012|website=Blic|language=sr|first=I.|last=S.|access-date=15 March 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.adanja-polak.com/emisije/ekskluzivno/u-mulen-ruzu-aleksandar-josipovic-14-avgust-2004|title=U "Mulen Ružu" – Aleksandar Josipović|date=8 August 2004|website=adanja-polak.com|first=Tanja|last=Drobne|language=sr|access-date=15 March 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.blic.rs/zabava/mulen-ruzom-se-orilo-bravo-srbine/bhxp8jf|title=Mulen ružom se orilo: Bravo, Srbine|date=5 January 2012|website=Blic|first=Ivana|last=Stojanov|language=sr|access-date=15 March 2026}}</ref> Godine 2008. bio je voditelj programa na [[Eurosong 2008.|Pjesma Eurovizije 2008]].<ref>{{cite web|url=https://www.blic.rs/zabava/aleksandar-na-karnevalu-u-rio-de-zaneiru/m0msy5c|title=Aleksandar na karnevalu u Rio de Žaneiru|date=25 January 2009|website=Blic|language=sr|first=M.|last=Mijatović|access-date=15 March 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.blic.rs/zabava/zelimo-da-vodimo-evrosong/2pt54cx|title=Želimo da vodimo "Evrosong"|date=31 January 2008|website=Blic|first=M.|last=Mijatović|language=sr|access-date=15 March 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.blic.rs/zabava/ukrajinka-digla-arenu-na-noge/knmsnne|title=Ukrajinka digla Arenu na noge|date=23 May 2008|website=Blic|first1=M.|last1=Mijatović|first2=S.|last2=Jovanović|language=sr|access-date=15 March 2026}}</ref> Također je bio član žirija u srpskoj verziji emisije ''Dancing with the Stars''.<ref>{{cite web|url=http://www.prva.rs/show-biz/35920/upoznajte-sudije-plesa-sa-zvezdama.html|title=Upoznajte sudije plesa sa zvezdama|website=Prva Srpska Televizija|language=sr|access-date=15 March 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304061542/http://www.prva.rs/show-biz/35920/upoznajte-sudije-plesa-sa-zvezdama.html|archive-date=4 March 2016}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.blic.rs/zabava/vesti/upoznajte-sudije-plesa-sa-zvezdama/sxvlm0k|title=Upoznajte sudije "Plesa sa zvezdama"|date=17 March 2014|website=Blic|language=sr|access-date=15 March 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.blic.rs/zabava/strog-i-britak-clan-zirija-u-plesu-sa-zvezdama-tvrdi-samo-sam-iskren/33l13j1|title=Strog i britak član žirija u "Plesu sa zvezdama" tvrdi: Samo sam iskren|date=8 April 2014|website=Blic|first=I.|last=Stojanov|language=sr|access-date=15 March 2026}}</ref> Osvojio je više nacionalnih titula u društvenim plesovima i bio finalist Golden World Cupa u [[Engleska|Engleskoj]] te polufinalist Svjetskog kupa u [[Mađarska|Mađarskoj]]. Nastupao je i na događajima kojima su prisustvovali članovi kraljevskih porodica i [[šef države|šefovi država]].<ref>{{cite web|url=https://www.blic.rs/zabava/volim-nastupe-pred-vladarima/3v2jzs6|title=Volim nastupe pred vladarima|date=25 December 2007|website=Blic|language=sr|first=M.|last=Mijatović|access-date=15 March 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.blic.rs/zabava/aleksandar-igrao-sam-za-sarkozija/4bvxmjd|title=Aleksandar: Igrao sam za Sarkozija|date=15 October 2011|website=Blic|language=sr|first=M.|last=Mijatović|access-date=15 March 2026}}</ref> ===Brend strategija i marketinško savjetovanje=== Od ranih 2000-ih, Josipović se bavi marketingom i strateškim savjetovanjem, s fokusom na luksuzni sektor. Kao nezavisni savjetnik radio je na pozicioniranju brenda, digitalnoj strategiji i širenju tržišta.<ref>{{cite web|url=https://graziamagazine.com/me/articles/ai-in-aesthetics-beauty-guide/|title=AI is changing luxury aesthetics – but not in the way you think|website=Grazia|first=Frankie|last=Jabarkhyl|language=en|access-date=15 March 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://evoke.ie/2025/11/04/style/beauty/cosmetic-procedures-2026-experts|title=These cosmetic procedures will be everywhere in 2026|date=4 November 2025|website=evoke.ie|first=Laura|last=Bermingham|language=en|access-date=15 March 2026}}</ref> Njegov rad uključuje primjenu [[umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]] u marketingu.<ref>{{cite web|url=https://graziamagazine.com/me/articles/ai-beauty-trends-2024/|title=AI is here to switch up our beauty routines – be amazed|website=Grazia|first=Ella|last=Cory-Wright|language=en|access-date=15 March 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.blic.rs/zabava/carobnjak-pokreta-predstavljao-je-bivsu-sfrj-a-danas-se-povlaci-u-mirnije-vode/c50jj8w|title=Čarobnjak pokreta predstavljao je bivšu SFRJ a danas se povlači u "mirnije vode"|date=13 January 2015|website=Blic|first=V.|last=J.|language=sr|access-date=15 March 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.thenationalnews.com/business/money-me-dubai-marketing-and-communications-executive-still-has-all-the-moves-1.62825|title=Money & Me: Dubai marketing and communications executive still has all the moves|date=13 January 2017|first=Shereen|last=El Gazzar|website=The National|access-date=15 March 2026}}</ref> Govorio je na industrijskim konferencijama kao što su IMCAS, AMWC i InMode Summit.<ref>{{cite web|url=https://www.imcas.com/fr/imcas-world-congress-2026/program/session/56632/practice-management-contributed-talks|title=Practice management - Contributed talks|date=31 January 2026|website=imcas.com|language=fr|access-date=15 March 2026}}</ref> ==Publikacije== Josipović je autor nekoliko knjiga. Njegova prva knjiga objavljena je pod pokroviteljstvom CID UNESCO.<ref>{{cite web|url=https://delfi.rs/knjige/61164_tajni_govor_tela_knjiga_delfi_knjizare.html|title=Tajni govor tela|website=Delphi Bookstore|language=sr|access-date=15 March 2026}}</ref> Prihodi od njegovih publikacija donirani su u humanitarne svrhe, uključujući pomoć za [[Poplave u jugoistočnoj Evropi 2014.|poplave na Balkanu 2014]]<ref>{{cite web|url=https://www.blic.rs/zabava/omrazen-i-voljen-aleksandar-josipovic-izdaje-cetvrtu-knjigu-u-humanitarne-svrhe-cena/lg6zn0e|title=Omražen i voljen Aleksandar Josipović izdaje četvrtu knjigu u humanitarne svrhe: Cena će biti daj koliko možeš|date=4 June 2014|website=Blic|first=M.|last=Č.|language=sr|access-date=15 March 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.rts.rs/tv/rts1/1625534/tv-lica-aleksandar-josipovic.html|title=TV lica: Aleksandar Josipović|website=Radio Television of Serbia|language=sr|access-date=15 March 2026}}</ref> ==Reference== {{reflist}} ==Vanjski linkovi== {{Commons}} * {{Official website|bydraleksandar.com}} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Josipovic, Aleksandar}} [[Kategorija:Rođeni 1981.]] [[Kategorija:Srbijanski umjetnici]] [[Kategorija:Biografije, Pariz]] [[Kategorija:Francuski umjetnici]] c3xk5491dxwwfv6p704ui197byij9ra 3837804 3837802 2026-04-28T14:09:51Z AnToni 2325 /* Vanjski linkovi */ 3837804 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Aleksandar Josipović | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1981|1|15}} | mjesto_rođenja = [[Pariz]], [[Francuska]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | web-sajt = {{URL|bydraleksandar.com}} }} '''Aleksandar Josipović''' (rođen 15. januara 1981.) je [[Francuska|francuski]] bivši [[ples|profesionalni plesač]] [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenskog]] porijekla i prvak u sportskom plesu koji je osvojio više nacionalnih i međunarodnih titula. Kasnije je radio kao [[marketing]] konsultant, [[strategija|brand strateg]] i [[pisac]], specijaliziran za primjenu [[umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]] (AI) u brendiranju i marketingu. ==Rani život i obrazovanje== Josipović je rođen 15. januara 1981. u [[Pariz]]u, [[Francuska]]. Studirao je na matematički fakultetu [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]] od 2000. do 2002. godine. Plesno obrazovanje stekao je u Centre national de la Danse (CND) u [[Pariz]]u između 2005. i 2009. godine, a završio je i postdoktorski studij iz terapija pokretom na Codarts University for the Arts u [[Rotterdam]]u od 2006. do 2007. godine. Od 2008. do 2009. završio je magistarski studij iz neurolingvističkog programiranja na University of California, Santa Cruz (UCSC). Kasnije je stekao magistarsku diplomu iz [[psihoanaliza|psihoanalize i psihoterapije]] na Codartsu, kao i Master of Business Administration (MBA) na [[Univerzitet u Beogradu|Univerzitetu u Beogradu]]. Također je završio izvršne obrazovne programe na Harvard Business School, uključujući ''Power and Influence for Positive Impact and Organizational Leadership''. Doktorirao je poslovnu administraciju s fokusom na utjecaj naprednih zdravstvenih tehnologija. ==Karijera== ===Plesna karijera=== Josipović je započeo karijeru kao profesionalni plesač i takmičar u društvenim plesovima. Nastupao je kao solista u kabareu Moulin Rouge u Parizu približno 15 godina.<ref>{{cite web|url=https://wannabemagazine.com/wannabe-intervju-aleksandar-josipovic/|title=Wannabe intervju: Aleksandar Josipović|date=15 August 2011|website=Wannabe Magazine|language=sr|first=Marina|last=Gusev|access-date=15 March 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://wannabemagazine.com/poceo-sa-radom-belgrade-dance-centar/|title=Počeo sa radom Belgrade Dance Centar|date=15 January 2014|website=Wannabe Magazine|language=sr|access-date=15 March 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.blic.rs/kultura/vesti/srpski-plesac-drzi-masterklas-kan-kana/q71949h|title=Srpski plesač drži masterklas kan-kana|date=9 May 2012|website=Blic|language=sr|first=I.|last=S.|access-date=15 March 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.adanja-polak.com/emisije/ekskluzivno/u-mulen-ruzu-aleksandar-josipovic-14-avgust-2004|title=U "Mulen Ružu" – Aleksandar Josipović|date=8 August 2004|website=adanja-polak.com|first=Tanja|last=Drobne|language=sr|access-date=15 March 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.blic.rs/zabava/mulen-ruzom-se-orilo-bravo-srbine/bhxp8jf|title=Mulen ružom se orilo: Bravo, Srbine|date=5 January 2012|website=Blic|first=Ivana|last=Stojanov|language=sr|access-date=15 March 2026}}</ref> Godine 2008. bio je voditelj programa na [[Eurosong 2008.|Pjesma Eurovizije 2008]].<ref>{{cite web|url=https://www.blic.rs/zabava/aleksandar-na-karnevalu-u-rio-de-zaneiru/m0msy5c|title=Aleksandar na karnevalu u Rio de Žaneiru|date=25 January 2009|website=Blic|language=sr|first=M.|last=Mijatović|access-date=15 March 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.blic.rs/zabava/zelimo-da-vodimo-evrosong/2pt54cx|title=Želimo da vodimo "Evrosong"|date=31 January 2008|website=Blic|first=M.|last=Mijatović|language=sr|access-date=15 March 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.blic.rs/zabava/ukrajinka-digla-arenu-na-noge/knmsnne|title=Ukrajinka digla Arenu na noge|date=23 May 2008|website=Blic|first1=M.|last1=Mijatović|first2=S.|last2=Jovanović|language=sr|access-date=15 March 2026}}</ref> Također je bio član žirija u srpskoj verziji emisije ''Dancing with the Stars''.<ref>{{cite web|url=http://www.prva.rs/show-biz/35920/upoznajte-sudije-plesa-sa-zvezdama.html|title=Upoznajte sudije plesa sa zvezdama|website=Prva Srpska Televizija|language=sr|access-date=15 March 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304061542/http://www.prva.rs/show-biz/35920/upoznajte-sudije-plesa-sa-zvezdama.html|archive-date=4 March 2016}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.blic.rs/zabava/vesti/upoznajte-sudije-plesa-sa-zvezdama/sxvlm0k|title=Upoznajte sudije "Plesa sa zvezdama"|date=17 March 2014|website=Blic|language=sr|access-date=15 March 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.blic.rs/zabava/strog-i-britak-clan-zirija-u-plesu-sa-zvezdama-tvrdi-samo-sam-iskren/33l13j1|title=Strog i britak član žirija u "Plesu sa zvezdama" tvrdi: Samo sam iskren|date=8 April 2014|website=Blic|first=I.|last=Stojanov|language=sr|access-date=15 March 2026}}</ref> Osvojio je više nacionalnih titula u društvenim plesovima i bio finalist Golden World Cupa u [[Engleska|Engleskoj]] te polufinalist Svjetskog kupa u [[Mađarska|Mađarskoj]]. Nastupao je i na događajima kojima su prisustvovali članovi kraljevskih porodica i [[šef države|šefovi država]].<ref>{{cite web|url=https://www.blic.rs/zabava/volim-nastupe-pred-vladarima/3v2jzs6|title=Volim nastupe pred vladarima|date=25 December 2007|website=Blic|language=sr|first=M.|last=Mijatović|access-date=15 March 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.blic.rs/zabava/aleksandar-igrao-sam-za-sarkozija/4bvxmjd|title=Aleksandar: Igrao sam za Sarkozija|date=15 October 2011|website=Blic|language=sr|first=M.|last=Mijatović|access-date=15 March 2026}}</ref> ===Brend strategija i marketinško savjetovanje=== Od ranih 2000-ih, Josipović se bavi marketingom i strateškim savjetovanjem, s fokusom na luksuzni sektor. Kao nezavisni savjetnik radio je na pozicioniranju brenda, digitalnoj strategiji i širenju tržišta.<ref>{{cite web|url=https://graziamagazine.com/me/articles/ai-in-aesthetics-beauty-guide/|title=AI is changing luxury aesthetics – but not in the way you think|website=Grazia|first=Frankie|last=Jabarkhyl|language=en|access-date=15 March 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://evoke.ie/2025/11/04/style/beauty/cosmetic-procedures-2026-experts|title=These cosmetic procedures will be everywhere in 2026|date=4 November 2025|website=evoke.ie|first=Laura|last=Bermingham|language=en|access-date=15 March 2026}}</ref> Njegov rad uključuje primjenu [[umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]] u marketingu.<ref>{{cite web|url=https://graziamagazine.com/me/articles/ai-beauty-trends-2024/|title=AI is here to switch up our beauty routines – be amazed|website=Grazia|first=Ella|last=Cory-Wright|language=en|access-date=15 March 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.blic.rs/zabava/carobnjak-pokreta-predstavljao-je-bivsu-sfrj-a-danas-se-povlaci-u-mirnije-vode/c50jj8w|title=Čarobnjak pokreta predstavljao je bivšu SFRJ a danas se povlači u "mirnije vode"|date=13 January 2015|website=Blic|first=V.|last=J.|language=sr|access-date=15 March 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.thenationalnews.com/business/money-me-dubai-marketing-and-communications-executive-still-has-all-the-moves-1.62825|title=Money & Me: Dubai marketing and communications executive still has all the moves|date=13 January 2017|first=Shereen|last=El Gazzar|website=The National|access-date=15 March 2026}}</ref> Govorio je na industrijskim konferencijama kao što su IMCAS, AMWC i InMode Summit.<ref>{{cite web|url=https://www.imcas.com/fr/imcas-world-congress-2026/program/session/56632/practice-management-contributed-talks|title=Practice management - Contributed talks|date=31 January 2026|website=imcas.com|language=fr|access-date=15 March 2026}}</ref> ==Publikacije== Josipović je autor nekoliko knjiga. Njegova prva knjiga objavljena je pod pokroviteljstvom CID UNESCO.<ref>{{cite web|url=https://delfi.rs/knjige/61164_tajni_govor_tela_knjiga_delfi_knjizare.html|title=Tajni govor tela|website=Delphi Bookstore|language=sr|access-date=15 March 2026}}</ref> Prihodi od njegovih publikacija donirani su u humanitarne svrhe, uključujući pomoć za [[Poplave u jugoistočnoj Evropi 2014.|poplave na Balkanu 2014]]<ref>{{cite web|url=https://www.blic.rs/zabava/omrazen-i-voljen-aleksandar-josipovic-izdaje-cetvrtu-knjigu-u-humanitarne-svrhe-cena/lg6zn0e|title=Omražen i voljen Aleksandar Josipović izdaje četvrtu knjigu u humanitarne svrhe: Cena će biti daj koliko možeš|date=4 June 2014|website=Blic|first=M.|last=Č.|language=sr|access-date=15 March 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.rts.rs/tv/rts1/1625534/tv-lica-aleksandar-josipovic.html|title=TV lica: Aleksandar Josipović|website=Radio Television of Serbia|language=sr|access-date=15 March 2026}}</ref> ==Reference== {{reflist}} ==Vanjski linkovi== {{Commons}} * {{Official website|bydraleksandar.com}} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Josipovic, Aleksandar}} [[Kategorija:Rođeni 1981.]] [[Kategorija:Srbijanski plesači]] [[Kategorija:Biografije, Pariz]] [[Kategorija:Francuski plesači]] 11m0wlx8cfhqz06dludo6o0k3wf232n 0 75352 3837946 3781571 2026-04-29T02:26:14Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3837946 wikitext text/x-wiki '''Kratkofil''' je godišnji međunarodni festival kratkog [[film]]a koji se održava u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. U toku festivala se održavaju mnogobrojni koncerti, zabave, projekcije i drugi događaji. Veče prije početka programa održava se otvaranje dok je posljednje veče rezervisano za zatvaranje festivala gdje se i dodjeljuju nagrade pobjednicima. Najveća nagrada se zove ''Grand Prix''. Prve godine ovu nagradu osvojilo je filmsko ostvarenje "Sjeme" [[Wojciech Kaspersky|Wojciecha Kasperskog]]. Prvi Kratkofil održan je od 7. do 10. juna [[2007]]. godine.<ref>[http://www.slobodnaevropa.org/content/transcript/704045.html Prvi Kratkofil u Banjaluci]</ref> Od tada je prikazano na stotine kratkih igranih, animiranih, dokumentarnih i eksperimetalnih filmova sa svih kontinenata. Festival sarađuje sa mnogim značajnim, sličnim festivalima u gradovima kao što su [[Clermont-Ferrand]], [[Tampere]], [[Sidney]], [[Dublin]] i [[Uppsala]].<ref>{{Cite web |url=http://radiosarajevo.ba/novost/179764/festival-kratkofil-otvorio-poziv-za-prijavu-filmova |title=Festival Kratkofil otvorio poziv za prijavu filmova |access-date=6. 4. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305013943/http://radiosarajevo.ba/novost/179764/festival-kratkofil-otvorio-poziv-za-prijavu-filmova |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> Ambasada SAD-a u BiH podržava ovaj festival od njegovog osnivanja.<ref>{{Cite web |url=http://www.avaz.ba/clanak/127249/veceras-pocinje-kratkofil |title=Večeras počinje "Kratkofil" |access-date=6. 4. 2015 |archive-date=12. 2. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240212213657/http://www.avaz.ba/clanak/127249/veceras-pocinje-kratkofil |url-status=dead }}</ref> Ostali sponzori su Kancelarija specijalnog predstavnika EU i [[UNICEF]]-a.<ref>[http://www.oslobodjenje.ba/kun/kratkofil-plus-2014-belgijanski-film-mont-dor-osvojio-grand-prix Kratkofil Plus 2014: Belgijanski film "Mont d’Or" osvojio Grand Prix]</ref> == Nagrade == === 2008 === * Grand Prix: Rvanje, Island. Režija Grimur Hakonarson * Najbolji igrani film: Na ivici iz Švajcarske-Njemačke, u režiji Reta Kafija * Posebno priznanje za igrani film: AgapE, u režiji Slobodana Maksimovića iz Slovenije * Najbolji eksperimentalni film: Skoro pa član porodice, Švedska, u režiji Astrid Goranson * Posebno priznanje za najbolji eksperimentalni film: Poprilično srećna žena, u režiji Marie – Hélène Panisset * Najbolji animirani film: Ona koja mjeri, iz Hrvatske, u režiji Veljka Popovića * Posebno priznanje za animirani film: O ljubavi, mržnji i onom trećem, iz Njemačke u režiji Tobias Biligera * najbolji dokumentarni film: PRC, iz Srbije, u režiji Dušana Čavića i Dušana Šaponje *Najbolji domaći film: Krajski vrt, u režiji Bojana Stevanića == Vanjski linkovi == *[http://kratkofil.org/ Zvanična stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161221051911/http://kratkofil.org/ |date=21. 12. 2016 }} == Reference == {{reference}} {{stub-film}} [[Kategorija:Kultura u Banjoj Luci]] [[Kategorija:Filmski festivali]] 4013gf4xbviwk8z78fm14ui0cgzxpj6 14 81368 3837987 2602487 2026-04-29T11:58:09Z Panasko 146730 [[Kategorija:Međudjelovanje]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3837987 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Human-computer interaction}} [[Kategorija:Računarstvo]] [[Kategorija:Informatika]] [[Kategorija:Ljudska komunikacija]] [[Kategorija:Spoznajne nauke]] [[Kategorija:Međudjelovanje]] dqfyn7buu7t9hnn8n8mm2e54bkcjovc 3 83074 3837846 3837666 2026-04-28T18:30:12Z MediaWiki message delivery 64602 /* You may be an eligible candidate for the U4C election */ novi odlomak 3837846 wikitext text/x-wiki <div style="float: left;">{{ombox|small=yes|text={{nowrap|BS: '''Odgovaram na poruku tamo gdje se i postavi!''' <br><br>EN: '''I respond to messages at the same place where they have been written.'''}}|type=content}}</div>{{-}} <!-- <big>{{citat|BS: '''Korisnik će uglavnom biti odsutan sljedećih mjeseci zbog poslovnih obaveza i (privremenog) preseljenja.''' <br><br>EN: '''This user will be mostly absent in the next months due to work obligations and (temporary) relocation.'''}}</big> --> <big>'''<br> Napomena: Politička pitanja zabranjena (ex-Yu politika), tj. neću se obazirati na njih. <br> Za novu temu koristite opciju "Dodaj temu". Hvala na razumijevanju.'''</big> {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 4 |indeks = Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhive |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhiva %(brojač)d |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} }} == Nekropola stećaka == Šta misliš da uskladimo nazive članaka:<br> na primjer:<br> [[Nekropola stećaka Radimlja]] --> Nekropola stećaka "Radimlja"<br> [[Nekropola Dugo Polje]] --> Nekropola stećaka "Dugo Polje"... ili imaš neku drugu ideju!? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 09:51, 5 april 2017 (CEST) : Navodnici nisu potrebni. A nazivi bi mogli biti ujednačeni na, npr., "Radimlja (nekropola)", "Dugo polje (nekropola)" (malo P ako je baš polje, veliko P ako je naselje), u skladu s praksom (da prvo ide pojam, pa dodatna odrednica), a ovo ostaviti preusmjerenja (samo prijedlog, nije nikakvo naređenje :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:17, 5 april 2017 (CEST) ==Napravljen čvor== ...gotova stvar...--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:48, 10 april 2017 (CEST) Ako si u prilici tamo gdje pronađeš promijeni u samo Logarska dolina , sa malim slovom, bez Ljubno u zagradi. Pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:48, 10 april 2017 (CEST) U odnosu na površinu naselja i nadmorsku visinu pretpostavljam da se ski-staza nalazi u naselju Planina, ali nisam siguran.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:01, 10 april 2017 (CEST) == Pregled izmjena == [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=San_Marino&type=revision&diff=2759526&oldid=2588696 Ova izmjena] ne bi trebala biti odobrena tek tako. Razlog: [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=San_Marino&oldid=2759526]. Selam --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 08:50, 15 april 2017 (CEST) Uradio sam više izmjena na stranici https://bs.wikipedia.org/wiki/Kopnena_vojska_Bosne_i_Hercegovine . Najvećim dijelom se odnose na novoformiranu tabelu, i podatak o donaciji Tenkova iz Turske za sta se na nekim stranim portalima tvrdilo da je donacija Egipta pa je nastala zabuna. LP --[[Korisnik:Knockknock2|Knockknock2]] ([[Razgovor s korisnikom:Knockknock2|razgovor]]) 19:23, 25 mart 2018 (CEST) == Zvono kao spas == Stvarno se tako zvala serija? Ja se ne sjećam nikako, ničega (a pogledao sam na YT neke kadrove).--سلام - <font style="white-space:nowrap;text-shadow:#05df78 0.1em 0.1em 1.0em,#01796F -0.1em -0.1em 1.5em;">[[Korisnik:C3r4|C3r4]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^r2d2]]</font> 07:51, 25 april 2017 (CEST) : Bila davno na OBN-u, ako me pamćenje ne vara. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:00, 25 april 2017 (CEST) ==Smijem li da pitam== šta je korisnik-bot ?--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:28, 9 maj 2017 (CEST) : A zašto ne bi smio? :-) Ovo sam ti privremeno dodijelio jer si mašallah vrijedan, :-) pa da Nedavne ne bi bile zatrpane, tj. da je lakše pratiti šta rade ostali korisnici. Rok je 24 sata, ali slobodno možeš reći kad završiš sve što imaš, pa ću vratiti na staro. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:50, 9 maj 2017 (CEST) O.K., nego mi nešto to "bot" izgledalo nesimpatično :)--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 15:16, 9 maj 2017 (CEST) == Date Translation == I'm sorry... I'm updating this tables on 20+ languages, and tried to use automatic update for dates using online translation service. Date it's not a big deal for an advanced translation system, I thought, but it looks like it is... I would try to change this behavior later. Thanks for remark. https://translate.google.com/?source=osdd#auto/bs/12%20may%202017 - Oktobar :P [[Korisnik:5-hydroxytryptamine|5-hydroxytryptamine]] ([[Razgovor s korisnikom:5-hydroxytryptamine|razgovor]]) 19:03, 16 maj 2017 (CEST) : Hahaha :-) Google Translate for Bosnian is not a good choice, obviously. :-) You '''may''' (pun intended :-)) get better results with Croatian or Serbian (Note: the latter uses Cyrillic letters, but the words are pretty much the same). Specifically, regarding the translation of the names of months, only "May" can be a problem because, in English, it has same letters as the verb "may" (who cares about capitalization? :-)). Here are the Bosnian (and Serbian) names (they are not capitalized in any of our languages): januar, februar, mart, april, maj, juni (SR: jun), juli (SR: jul), august (SR: avgust), septembar, oktobar, novembar, decembar. Croats use Slavic-origin names: siječanj, veljača, ožujak, travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni, prosinac; also, in dates they use genitive case of the name of the month (Bosnians and Serbian use nominative case; btw, we all have seven cases). But you can always use number from 1 to 12. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:59, 16 maj 2017 (CEST) == Ostrva == Ćao, KWiki. Znam da si zauzet, ali evo da ipak napišem, pa odgovori kad stigneš. :-) Pogledaj spisak članaka [[:Kategorija:Ostrva|u ovoj kategoriji]]. Poprilično su šareni nazivi, tj. nisu ujednačeni. Recimo, imamo [[Kajmanska Ostrva]] i [[Kokosova ostrva]] (a obje su teritorije koliko mi se čini), [[Britanska Djevičanska Ostrva]] i [[Folklandska ostrva]] (obje su britanske prekomorske teritorije), [[Farska ostrva]] itd (da ne nabrajam pojedinačno). Zato mi nije baš najjasnije kad treba veliko, a kad malo ili bi trebalo sve velikim, odnosno malim, pa bih volio da pojasniš, pa ćemo srediti po uputstvima :-) (nisam našao da si ranije objašnjavao negdje). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:27, 28 juni 2017 (CEST) : I ja sam bio u dilemi i čak premjestio pojedine nazive, a da nisam bio siguran radim li kako treba (a nije bilo kako treba). Da riješimo ovo: 1) ako je riječ o nezavisnoj državi, sve riječi idu velikim (osim veznika) – npr., Zelenortska Ostrva (uz "Z. Republika"); 2) u svim ostalim slučajevima prva riječ velikim, druga (ili ostale) malim, osim ako je vlastita imenica (npr., [[Američka Samoa]]), naravno (dakle, ide Kajmanska ostrva, Folklandska ostrva, Britanska / Američka Djevičanska ostrva /ovdje je D veliko jer se ostrva svakako zovu Djevičanska/, Kokosova ostrva, Farska ostrva itd. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:38, 2 juli 2017 (CEST) == Padežni oblici == Pogledaj padežne oblike za Wikipediju i Wikipodatke [[Korisnik:Srdjan m/Test1|ovdje]]. Treba li iz instrumentala i/ili lokativa izbaciti prefikse "s" i "o"? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:09, 29 juli 2017 (CEST) :Da odgovorim umjesto {{FlowMention|KWiki}}-ja (a danas sam ga sreo face-to-face): izbaci to "s" i "o" iz "šablona" ako će to čudo stalno ubacivati prefikse kad god se upotrijebi, iz praktičnog razloga jer bi npr. neko napisao "razgovor o"... a šablon bi dodao opet jedno "o...wikipediji" (npr.) (ako sam dobro skontao KWikija) ;) --- <font style="white-space:nowrap">[[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]]</font> 22:22, 29 juli 2017 (CEST) :: Pokušat ću sâm promijeniti, mada se ne bih čudio da ovi s Phabricatora zatraže da se opet budemo morali izjašnjavati o svakoj sitnici... :/ – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 23:44, 29 juli 2017 (CEST) == Selam == Selam Iskrajne ;) - [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 09:00, 23 septembar 2017 (CEST) : Ve alejkumu selam. A vraćaj se više... :-)) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:02, 23 septembar 2017 (CEST) == Infokutija teniser == Već odavno imam u planu proširiti infokutiju za tenisere i riješiti nekoliko problemčića koji se javljaju u trenutnoj (naprimjer, oznaka za dolare je na početku reda pod "Novčane nagrade" i nazivi parametara nisu baš u skladu s ostalim infokutijama). Možeš li pregledati nazive parametara [[Šablon:Infokutija teniser/igralište/dok|ovdje]] (naprimjer, <code>WHCC</code>, nazive kupova /<code>davis_cup</code>, <code>fed_cup</code>, i tako dalje/ i ovo [[Šablon:Infokutija_teniser/igralište/dok#Dodaci|pod "Dodaci"]])? Samo otvori i izmijeni kako misliš da treba u toj dokumentaciji, a ja ću ostalo uskladiti. :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 14:05, 23 septembar 2017 (CEST) : Što se mene tiče, slobodno može bez svega navedenog. :-) Čak sad ovako i ne znam šta je uopće WHCC i WCCC. :-) Zna se šta je najvažnije u tenisu i to neka stoji (seniorska karijera), a o ostalome se može naknadno ako se ukaže potreba. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:49, 23 septembar 2017 (CEST) :: Koliko sam skontao, WHCC je [[:en:World Hard Court Championships|World Hard Court Championships]], a WCCC [[:en:World Covered Court Championships|World Covered Court Championships]]. Možeš u dokumentaciji prebaciti šta misliš da nije najvažnije pod ovo "Dodatno" na dnu, da znam koji kôd da stavljam u članke kad budem ažurirao. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:03, 23 septembar 2017 (CEST) ::: Dobro si skontao. Hm... Onda neka kod ipak ostane kakav jest, zbog ovih tenisera i turnira od prije 50 do 100 godina (ako ikad iko napiše članak o nekom). Ionako se ne prikazuje dok se ne popuni. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:57, 23 septembar 2017 (CEST) == Univerziteti == Ako možeš pogledaj [[Šablon:Univerziteti u Austriji|ovaj]] šablon i uredi imena barem nekoliko univerziteta da napravimo neki standard za nazive članaka o univerzitetima. Nisam siguran da li je Univerzitet Beč, Univerzitet u Beču ili Bečki univerzitet i pored toga da li je Tehnološki univerzitet (u) Graz(u) ili Tehnički univerzitet u Graz(u). --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 23:52, 26 septembar 2017 (CEST) == [[:en:FC Zorya Luhansk|FC Zorya Luhansk]] == '''FK Zorja Luhansk''' ili '''FK Zorja Lugansk'''? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 11:36, 29 septembar 2017 (CEST) : Sad-zasad drži(te) se ruskih verzija naziva, a za dalje ćemo vidjeti. Morat ćemo sačekati novu verziju ''Pravopisa'' jer je trenutna stara za ovo pitanje, tj. ni ne spominje ga jer su se tada još svuda koristile ruske verzije ukrajinskih i bjeloruskih imena, naziva, toponima itd. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:13, 29 septembar 2017 (CEST) == [[Transkripcija]] == Ako može usluga u člancima: * {{ok}} [[Autorizovani neutralni atletičari na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Bjelorusija na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Kazahstan na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Kirgistan na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Ukrajina na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]], a ja ću nakon toga prepraviti u člancima. Unaprijed danke sch(preglašeno o)n. :) – [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 07:51, 26 oktobar 2017 (CEST) : Bit će. A evo ti [http://pravopis.hr/uploads/5-o7.pdf nešto] korisno u vezi s ovim. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:47, 26 oktobar 2017 (CEST) :: Kad smo kod SP-a, treba li "autorizirani" umjesto "autorizovanih"? Negdje sam bio ispravio u "autorizirani", pa da znam šta u šta da ispravim. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 10:06, 26 oktobar 2017 (CEST) ::: ''Pravopis'' preferira ''-ir-'', a u svakodnevnoj govornoj praksi u bosanskom češće je ''-ov-'', pa sad šta je tu jače? :-) A valjda ''Pravopis''. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:33, 26 oktobar 2017 (CEST) Baci pogled u '''[[:Kategorija:Sport u Okeaniji|ovu kategoriju]]''' i obavjesti me ako bude kakva gramatička greška. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 19:22, 31 oktobar 2017 (CET) : {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Treba "''u'' F. Polineziji", na "Nauruu" / "Palauu" / "Tuvaluu" / "Vanuatuu", "u SDM" (ne može se staviti "na" kad su u nazivu "Države" iako je riječ o ostrvima). Dakle, bit će posla. Zato i ti i ostali prvo pitajte, pa onda radite, pa makar nekad ja i ne odgovorio "odmah", uvjetno rečeno (mislim, kad je neki veći broj izmjena u pitanju). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:09, 31 oktobar 2017 (CET) ::Kategorije su napravljene po uzoru na kategorije: [[:Kategorija:Sport na Malti|Kategorija:Sport na Malti]], [[:Kategorija:Sport na Islandu|Kategorija:Sport na Islandu]], [[:Kategorija:Sport na Kipru|Kategorija:Sport na Kipru]], [[:Kategorija:Sport na Farskim ostrvima|Kategorija:Sport na Farskim ostrvima]], [[:Kategorija:Sport na Kosovu|Kategorija:Sport na Kosovu]]... Prepravi glavne kategorije (Kategorija:Sport u/na) a ja ću sporedne ako želiš. Ovih dana sam u gužvi sa vremenom. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 05:56, 3 novembar 2017 (CET) :::{{urađeno}}: Popravio sam ove što je KWiki naveo (i glavne i potkategorije). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:42, 3 novembar 2017 (CET) ::::"Sport u Portoriku" ili "[https://bs.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Sport_na_Portoriku Sport na Portoriku]". [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Saobra%C4%87aj_u_Portoriku&action=history hmm]. :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 08:59, 9 novembar 2017 (CET) ::::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Prije bih rekao da je "na". Provjerit ću svakako u toku dana. A Haiti jest na ostrvu, ali ga dijeli s drugom državom i zato ide "u" (da ne ostanem dužan objašnjenje). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:14, 9 novembar 2017 (CET) ::::::Hvala, KWiki, skontao sam za Haiti kad sam pogledao kartu :) Uglavnom, u kategorijama '''[[:Kategorija:Sport po državama|Sport u (ili na) ...]]''' ako primijetiš grešku javi (ili popravi). :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 12:30, 9 novembar 2017 (CET) ::::::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: "...u Togu", ne "...u Togou" (završno "o" je nenaglašeno). I ipak "prevezi" ove iznad NA Portoriko :-) (kad stigneš, naravno; ustvari, ko prvi stigne već; trenutno imam vremena samo da javim). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:53, 20 novembar 2017 (CET) {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Za Mecklenburg-Zapadno Pomorje: po pravopisu bi trebalo kao što si i bio stavio, samo što, barem meni, to nema toliko logike – npr., kako bismo deklinirali pokrajinu pod nekim nazivom tipa "Bosanska krajina–Podgrmečje"? Bilo bi malo ''off'' pisati, a naročito govoriti "u Bosanska krajina-Podgrmečju". :-) Zato sam dodao ''-u'' na "Mecklenburg" na svoju ruku, po nekoj prirodnoj jezičkoj logici, pa makar i ne bilo po ''ćitabima'' (nisam provjeravao konkretno ovakve slučajeve, ali opće je pravilo da prvi dio polusloženica uvijek ostaje nepromijenjen /npr., džuma-namaz, džuma-namaza, džuma-namazu.../; e sad, ovo nije klasična polusloženica u punom smislu nego samo formalna, pa možda za njih postoji izuzetak; mislim, bilo bi logike). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:56, 14 novembar 2017 (CET) ::Vaše pitanje (''kako bismo deklinirali pokrajinu pod nekim nazivom tipa "Bosanska krajina–Podgrmečje"?'') A odgovor je: jednostavno! Isto kao i "Južna Bosna-Primorje" ;) --- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 11:59, 14 novembar 2017 (CET) ::: Ma htio sam smisliti nešto što je bliže GBL-u, da ne bude da protežiram širi zavičaj po Wiki. :-D – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:06, 14 novembar 2017 (CET) ::::{{like}} :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 17:24, 14 novembar 2017 (CET) {{izvuci}} Šta pravopis kaže: * [[:Kategorija:Jezici u Burundiju]] * [[:Kategorija:Burundiska kultura]] * [[:Kategorija:Burundisko društvo]] * [[:Kategorija:Geografija Burundija]]... Ili ima '''j''' ili nema!? Po meni bi trebalo biti zbog (lakšeg) izgovora. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 07:40, 15 novembar 2017 (CET) :Ne da treba nego je obavezno, ali nema veze s izgovorom nego s morfologijom: nastavci se dodaju na genitivnu osnovu, a ona je u ovom i sličnim slučajevima na '''j''' (''Burundij-'', ''Malij-'', ''Tokij-'',...). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:36, 15 novembar 2017 (CET) ::Postoji šablon: {{tl|Historija nogometnih trenera}} :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 12:24, 15 novembar 2017 (CET) ::: A vidjeh kad sam već sve uradio i sačuvao. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:26, 15 novembar 2017 (CET) :::: Hoćemo li "članak" [[São Tomé]] premjestiti (na Sveti Toma) po uzoru na [[Sveti Toma i Princip]]? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 19:08, 21 novembar 2017 (CET) ::::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Ne. Imena gradova ostaju u originalu osim onih koja su malo davnije ušla u naš jezik, pa imaju ustaljeni oblik. A taj članak bilo bi bolje prije proširiti (li obrisati) nego preimenovati. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:11, 21 novembar 2017 (CET) == Odg. na pit. == KWiki napisao: ''Zašto oznaka za referencu u kutiji uskače između broja i jedinice?''. Zato što je šablon tako napravljen...Broj je definiran parametrom, tj. kad napišeš u infokutiji dužina = 11, on umjesto parametra "dužina" piše 11, ono ''km'' nije definirano parametrom nego je bukvalno dodano u šablon nakon parametra npr. <nowiki>{{{dužina}}} '''km'''</nowiki>. Zato kad uneseš referencu iza ''11'', on će napisati ''11'' pa referencu (jer "misli" da je referenca vrijednost parametra) pa tek onda ''km'', tako da ti ispadne tako da ''uskače''. Rješenje jedino da se u infokutiju ubaci još jedan parametar npr. dužina_ref =, gdje ćeš staviti referencu za taj podatak. Primjer možeš vidjeti [https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Santa_Clara_River_(California)&action=edit ovdje]. (Amerikanci su stavili parametar ''nešto_footnote'' ili ''nešto_note'' i tu navode referencu.--- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 07:57, 2 novembar 2017 (CET) : Već imamo te parametre (tipa <kbd>dužina_ref</kbd>), i navedeni su [[Šablon:Infokutija vodena površina/dok|u dokumentaciji]]... <s>Preradit ću tu infokutiju kad budem imao vremena da ne dodaje automatski jedinice i da se mogu u istom redu dodavati reference (da se olakša unos).</s> – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 18:10, 2 novembar 2017 (CET) == Brisanje datoteke == [[:Datoteka:Raith Rovers FC (grb).png]], trebalo je samo sakriti staru verziju, ne brisati datoteku. Datoteka se koristi u [[Raith Rovers FC]]. -- [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 11:05, 9 novembar 2017 (CET) : Bila označena šablonom. :-) Zamolit ću [[Korisnik:C3r4|hemičara]] da to vrati, tačnije, sakrije kad već mogne (nemam nekog iskustva sa slikama osim postavljanja i brisanja :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:55, 9 novembar 2017 (CET) :: Označio šablonom koji mi je [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] rekao ([[Razgovor sa korisnikom:Semso98#Poštena upotreba slika|ovdje]]) da stavim kada treba sakriti staru verziju. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 12:16, 9 novembar 2017 (CET) ::: Šablon ima jasna uputstva vidljiva administratorima na dnu. Namjerno sam napisao šta se podrazumijeva pod "brisanjem" da bi se izbjeglo da neko od administratora obriše cijelu datoteku, ali eto.... Možda je KWikiju promaklo. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:54, 9 novembar 2017 (CET) :::: Nisam ni gledao ispod slike. :-) Do mene je. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:02, 9 novembar 2017 (CET) == Pozdrav velikom vođi == Mogao si usput i mene izbrisat. Niste mi javili da je izvršena privatizacija vikipedije. – [[Korisnik:Kensxy|Kensxy]] ([[Razgovor s korisnikom:Kensxy|razgovor]]) 14:41, 17 novembar 2017 (CET) : {{Spomeni|Kensxy}}: He-he... :) Pogrešan si utisak stekao. Zašto je zajednica (a ne pojedinac) pokrenula [[Wikipedia:Projekti/Projekt čišćenja članaka|ovaj projekt]] ako ćemo raditi kontra njega? O tome je riječ. Pokušavamo se riješiti kratkih članaka, pa ne znam koliko ima smisla dodavati nove takve. A, kao što rekoh, svaki obrisani može se začas vratiti ako neko ima volje raditi na njemu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:52, 17 novembar 2017 (CET) :: Da nisam imao volju i namjeru da proširim izbrisane stranice i da ih dovedem u stanje koje će izazvati tvoje zadovoljstvo ne bih ni počinjao. Međutim, zbog tvog nepromišljenog poteza volja nestade, a želja za daljim uređivanjem u potpunosti prestade. Jer stvarno nije uredu sa tvoje strane da brišeš friške stranice bez prethodne konsultacije sa njenim urednikom.--[[Korisnik:Kensxy|Kensxy]] ([[Razgovor s korisnikom:Kensxy|razgovor]]) 15:27, 17 novembar 2017 (CET) ::: {{Spomeni|Kensxy}}: Slažem se da sam tu pogriješio i nikakav mi nije problem priznati. A razlog je što smo imali ko zna koliko slučajeva da neko tako počne članak i nikad mu se više ne vrati (odatle se i bio nakupio onoliki broj kratkih članaka, zbog kojih je i pokrenut projekt), pa sam se pobojao da i ovo neće biti ti slučajevi (ne zato što ti ne bi imao volje nego što je previše liga i klubova, pa jednostavno ne bi stigao). Izvinjavam se i odmah vraćam obrisano. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:49, 17 novembar 2017 (CET) == Copley == Naletih na [[Copleyeva medalja|ovaj članak]] i na [[Special:Diff/1914245|ovu izmjenu]]. Budući da se izgovara ˈkɑpli / ˈkɒpli (zavisno od AmE/BE; poenta je da je "i" na kraju), je li ovo opet ustaljeni pogrešni izgovor kao u slučaju za Sydney ("sidnej" umjesto ispravnog "sidni")? Ako jest, ima li još ovakvih slučajeva na ipsilon? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 20:30, 17 novembar 2017 (CET) : Bit će da sam ja ovdje pogriješio vodeći se pisanjem, a ne izgovorom. Bilo mi je na umu da se baš ovih dana vratim na ovo, ali neka si i ti naletio. :-) Pa eto, lahko je uspostaviti pravilo: gdje se ''-(E)Y'' izgovara "i" pisati J iza njega u nastavku za prisvojni pridjev, u suprotnom ne. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:50, 17 novembar 2017 (CET) :: Ma znam za pravilo (logično je ;-)), samo me zanimalo ovo za odstupanje/ustaljenost. Znači, ostaje li "Sydney" "Sidnej" zbog ustaljenosti (tipa "[[Sidnejska "Opera"|Sidnejska opera]]" umjesto "Sidnijska opera")? Ako ostaje, šta s riječima koje imaju isti izgovor (npr., imena/prezimena), a malo se drukčije pišu (tipa [[:en:Sidney Paget|Sidney Paget]] [ˈsɪdni ˈpædʒit] ... trebalo bi po pravilu "Sidneyja Pageta" [[Majstorov palac|ovdje]], recimo.) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 22:12, 17 novembar 2017 (CET) ::: Kod pridjeva od "Sydney" zasad bih ostavio ustaljeni oblik ("sidnejsk-"), a u pravu si za Pageta. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:50, 18 novembar 2017 (CET) == Datum rođenja i smrti u uvodu == Ćao, KWiki. Da te pitam u vezi [[Special:Diff/2876551|s ovom izmjenom]] i sličnim... Ima li nekakav problem u vezi s trenutnim oblikom datuma rođenja i smrti (recimo, taj što je bio u toj izmjeni) pa zato uklanjaš ili je nešto drugo? Lično ih dodajem u nove članke jer mislim da je bitno za uvod (po meni bi dodavanje mjesta rođenja i smrti ''uz datum'' bilo pretrpavanje /kao što je, naprimjer, [[John Frederick William Herschel|ovdje]]/, odnosno da je sâm datum "sweet spot" između pretrpanosti i korisnosti/relevantnosti tog podatka). Znam da se može vidjeti u infokutiji (kad je ima), ali opet kontam da je dovoljno važno da se uvrsti, a i nekako mi "bolje" izgleda kad ima nešto u zagradama nakon kojih ide "bio je", nego kad odmah stoji "bio je" nakon imena (naprimjer, [[Alessandro Volta|ovdje]]). Zanima me šta ti misliš. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:43, 5 decembar 2017 (CET) : Ja ih uklonim ako u članku ima infokutija (ne diram ako je nema) baš zato što mi to djeluje kao ponavljanje suhih podataka (kutija je odmah tu, nije negdje "zavučena" i sve se lijepo vidi :)). Ne kažem da sam sad u pravu, samo opisujem kako to shvatam. Ako je pogrešno, neću to više dirati, nikakav problem. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:23, 5 decembar 2017 (CET) == Mala napomena... == ... za zastave:<br> šablone kao npr: <code><nowiki>{{ZD-B|BIH}} [[Bosna i Hercegovina]]</nowiki></code>, <code><nowiki>{{ZD|BIH}} [[Bosna i Hercegovina]]</nowiki></code>, <code><nowiki>{{ZID|Bosna i Hercegovina}}</nowiki></code>... pišemo u ovakvom obliku '''<nowiki>{{ZID|Bosna i Hercegovina}}</nowiki>'''. Postoje napomene kao na primjer [[Wikipedia:Čaršija/Tehnika#Posao za bota|ovdje]], [[Šablon:Sjedinjene Američke Države|ovdje]], [[Šablon:Indija|ovdje]]... :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 17:14, 14 decembar 2017 (CET) : Navika jedna muka, a odvika sto i jedna. :-) Upotrijebim ponekad i te novije, ali morat ću se i naviknuti na njih. :) P. S: Na EN (a vjerovatno ne samo kod njih) imaju i šabloni tipa <nowiki>{{AUS}}</nowiki> (samo s troslovnom oznakom za državu, a prikaže i zastavu i ime), pa sad trebamo li ih i mi napraviti ili ne – dalo bi se razmisliti. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:25, 14 decembar 2017 (CET) == Bez tačke -> s tačkom == Zar ne bi bilo bolje kategorije kao, npr., [[:Kategorija:1864 u Sjedinjenim Američkim Državama]] pisati gramatički dok ih je manje nego kasnije (kad ih bude hiljade) prepravljati? Nedavno smo imali primjer s kategorijama o nogometu ([[:Kategorija:1980 u nogometu|Kategorija:1980 u nogometu]]) itd. – [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 15:03, 15 decembar 2017 (CET) : Misliš da mi nije prošlo kroz glavu? :-) Samo nisam htio odstupiti od dosadašnje prakse, jer, iako jest greška, ona je svuda ista. Jedino ako se to ne može ispraviti botom (ono nekad što se nadamo)... E onda smo gotovi. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:09, 15 decembar 2017 (CET) ::Ako nemamo bota za ovu akciju, može se napraviti plan: svaki admin po jedan kontinent i to je to :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 15:12, 15 decembar 2017 (CET) :::Pik moja Antarktika! --- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 15:20, 15 decembar 2017 (CET) == Odmaknuto ili primaknuto == Šta ono [[Special:Diff/2864927|rekosmo]] za naslove [[Nogometne utakmice Brazil - Andora|ovakvih članaka]]? "Brazil–Andora" ili "Brazil – Andora"? Pretpostavljam da je primaknuto, ali [[:Kategorija:Utakmice nogometnih reprezentacija|budući da ih je mnogo]], rekoh bolje da pitam. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:08, 30 decembar 2017 (CET) : Provjerio. Odmaknuto. Da se i to skine s dnevnog reda. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:08, 30 decembar 2017 (CET) == Jasmin Mrkonja == Možeš li ovde da uradiš članak o rukometašu [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%88%D0%B0%D1%81%D0%BC%D0%B8%D0%BD_%D0%9C%D1%80%D0%BA%D0%BE%D1%9A%D0%B0 Mrkonji] koji je iz Zavidovića, igrao je za šabačku Metaloplastiku. Pozdrav. -- [[Korisnik:Soundwaweserb|Soundwaweserb]] ([[Razgovor s korisnikom:Soundwaweserb|razgovor]]) 11:28, 20 januar 2018 (CET) : Znam ko je. ;-) Hvala na prijedlogu. {{like}} Sad će morati čekati kao što čeka i većina drugih stvari jer sam u priličnoj gužvi s poslom, ali kad se oslobodim, moj je (ako me ko ne pretekne dotad :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:52, 20 januar 2018 (CET) == Šablon za arapski (i slične jezike) == Kad budeš imao vremena, pogledaj [[Šablon:Jez-ar/igralište|ovaj šablon u igralištu]]. Želim pružiti mogućnost da se napiše i latinizirana verzija takvih pisama, ali ne znam treba li ubaciti parametar za transkripciju ili za preslovljavanje (transliteraciju). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:11, 28 januar 2018 (CET) : ''Pravopis'' daje primjere samo za imena iz malo davnije prošlosti, koja se kod nas pišu fonetski. Uopće se ne spominje važi li to i za savremena imena ili se za njih primjenjuje međunarodna (što će reći: engleska) transkripcija (mada vidim da se mi na Wiki uglavnom koristimo engleskom), tako da ne znam sad ni ja šta je bolje odabrati. A "obične" riječi... Valjda bi njih trebalo fonetski, s tim da se zadržavaju apostrof i udvojeni suglasnici po potrebi). Ne znam je li ti ovo i od kakve pomoći. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:49, 28 januar 2018 (CET) :: Eh, samo me više zbuni. ;-) Mislim da ću staviti onako kako je na en.wiki. Parametar je ionako "trans", tako da će biti lako kasnije promijeniti tekst koji se ispisuje s "transliteracije" na "transkripciju" (ako bude potrebno) jer počinju isto, a vrijednosti prilagoditi. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:54, 28 januar 2018 (CET) == Pozdrav za staru raju :) == Zar si to preuzeo [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_s_korisnikom:Baskethoop&action=history botovske poslove]? ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<font style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></font>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<font color="green"><b>r</b></font>]])} 19:54, 8 mart 2018 (CET) : Pa kad pravi botovi spavaju. :-P Ooj, pa gdje si, bolan, Sunce te (o)grijalo? Šta ima, kakav si itd., itd.? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:58, 8 mart 2018 (CET) :: Neka, vidim na koga mogu računati kad mene i bota nema. :) Ma super sam, uglavnom sve pod kontrolom. Ali kako vidiš skroz sam zaboravio za wiki pa mi nešto naumpalo da malo navratim. Šta se ovdje dešava i šta sam propustio? Kako si ti? Jeli te slušaju? -- [[Korisnik:Edinwiki|<font style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></font>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<font color="green"><b>r</b></font>]])} 20:05, 8 mart 2018 (CET) ::: Imam i ja povremenih pauza u radu na Wiki zbog pravog posla, ali držim se tu uglavnom (ono, radim i dalje svoje oblasti, ažuriram koliko stignem /a nikad ne stignem sve/, pišem manje novih). Slušaju li me? Pa, većinom. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:21, 8 mart 2018 (CET) Evo nakon Cere i AnTonija i ti si došao na red. Poslao sam ti ranije moj odgovor na tvoju poruku sa pitanjem dobro/zdravo za burazere. To je lijepo. Ima jedna sitnica koju sam zaboravio da s tobom raspravim. Prošle godine si mi nešto popravljao po Ranoj bizantijskoj umjetnosti. Ma gramatičke stvari nisu sporne, jer kad se radi i griješi se. Naročito kad se uzima materijal iz više knjiga, od kojih je svaka imala više od 500 stranica. Nego, ona tvoja "zahvalnica" u stilu "hemičar jezikoslovac" nekako je bila onako tvoj pogolemi promašaj, a pomalo i uvreda. Ti i ja smo jako lijepo sarađivali ovih zadnjih 4-5 godina, a ne znam šta ti bi pa tako nešto provali. Iskreno se nadam da si pokušao da se našališ, ali eto ispade neslana šala. Ako nije bila šala, e onda meni ne preostaje ništa drugo nego da dođem do nekih zaključaka koji nisu nimalo prijatni za tebe, a i nije ih lijepo iznositi na ovako jednom javnom mjestu. Naravno da sam napravio grešku i to je sve u redu ako je i ispraviš. Nema nikakvih problema, ali ja lično vjerujem da se mogu koristiti obje varijante (zapadna i istočna) u slučaju riječi "hrišċanski/kršċanski." I jedna i druga su pravilne, a to je jedna od mnogih stvari po kojima je BiH posebna. Nisam htio ništa da pjenim ni da diram, jer meni je bitno znanje, a ne neko sad naduravanje i nabijanje mog ega nekom drugom. Najbolji primjer za ovo ti je i kad je naš Munja blaženi na stranici [[Cyril Genik]] obrisao infokutiju zajedno sa slikom koja je tu bila odranije. Po meni je to čisti vandalizam, ali pošto dotični lebdi tamo negdje u dalekim i hladnim prostranstvima asteroidnog pojasa između Marsa i Jupitera, najbolje ga je ostaviti da tovi svoj ego. Nego da se sad vratimo opet tebi. Sjeti se kad te je onaj Ukrajinac zamolio da gramatički popraviš stranicu [[Limena katedrala]]. Tvoj odgovor njemu je bio u stilu: nemam vremena, ali eto mene interesuje samo Islam. Da popravim utisak o nama kao wiki - zajednici ja sam je donekle gramatički popravio. Povrh toga sam te zamolio da vratiš ukrajinske oblasti koje si ti obrisao, a zatim sam uzeo da ih radim. Prekinuo sam svoj rad na Vizantijskoj umjetnosti i uzeo da radim ukrajinske oblasti. Ja nisam tebi ništa prebacio po ovom pitanju, jer to se ne radi jaranima. Onaj Ukrajinac se kasnije zahvaljivao, a svojim primjerom sam ti pokazao da smo mi ipak jači kad smo složni i da se bolje uklapamo sa vanjskim svijetom kojeg smo i dio. Ne treba da se zatvaramo, nego da sarađujemo sa svijetom. Nadam se da je ovo bilo ljekovito za tvoj hercegovački ego i da mala drugarska kritika i ukazivanje na neke stvari neċe uticati na naše dobre drugarske odnose. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 03:17, 14 mart 2018 (CET) : {{Spomeni|Nerko65}}: Nisi baš sve povezao kako treba. Idemo redom:<br/> :Zahvala "hemičaru pravopiscu" nije bila upućena tebi nego našem dežurnom "hemičaru" jer me prethodno nešto pitao u vezi s nečim u tom članku ili mi napomenuo da bi trebalo popraviti (malo je davno bilo, pa se ne mogu svakog detalja sjetiti), a ja i on znamo se i "licem u lice", pa u sažecima ponekad bude obosmjernih poruka i pošalica. :-)<br/> :"Kršćanski / hrišćanski" – u ''Pravopisu'' iz 1996. oba su naporedna; u priručniku istog autora iz 1999. ima samo "kršćanin". ''Pravopis'' inače daje blagu prednost zapadnim oblicima u odnosu na istočne u primjerima ovog tipa.<br/> :Zanimanje (samo) za islam = u smislu rada na Wikipediji kad su religije u pitanju (najčešće nemam vremena ni za islam, kamoli za ostale religije i općenito sam malo uradio u toj oblasti, kad sve saberem).<br/> :Brisanje – nekad je to brisanje s namjerom da se malo "pogura" rad na njima (članci podložni brisanju često znaju dugo stajati da ih niko ne dira, a kad se neki obrišu, to upadne u oko ponekome /ne mislim sad na tebe i ukrajinske oblasti nego općenito/, pa upita da budu vraćeni; dakle, mali psihološki trik ;-)).<br/> :No sikiriki, sve u redu. I bolje je što si me pitao, da ne bi štogod ostalo nejasno. P. S: Dobro došao nazad. :) Koliko god ti život dozvoli biti tu vrijedno je. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 04:25, 15 mart 2018 (CET) == Kečeri u Saudijskoj Arabiji == Možda bi vas ovo moglo zanimati: [https://en.m.wikipedia.org/wiki/WWE_Greatest_Royal_Rumble WWE Greatest Royal Rumble]. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] ([[Razgovor s korisnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]]) 12:34, 26 mart 2018 (CEST) I zahvaljujem na Dobrodošlici. [[Korisnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] ([[Razgovor s korisnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]]) 12:34, 26 mart 2018 (CEST) == 74:30 == [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Oganeson&diff=2922147&oldid=2922146 عَلَيۡهَا تِسۡعَةَ عَشَرَؕ] :) slučajnost.--- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 19:23, 30 mart 2018 (CEST) == Novi pravopis == Dolazi nam u aprilu sad. 😉 —[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 21:04, 4 april 2018 (CEST) : Gdje si čuo, gdje si čuo? :-) Za muštuluka si. :-) Čekam(o) ga k'o Penelopa Odiseja, ihahaj... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:19, 4 april 2018 (CEST) :: Posjeti ''pravopis.ba'' ⚜️👍 —[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 08:54, 5 april 2018 (CEST) ::: U međuvremenu sam vidio (dobio) neke riječi i mogu samo reći da mi Kulinova povelja djeluje prirodnije / bosanskije od njih. No, vidjet ću još. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:29, 5 april 2018 (CEST) == Portal 365 == Pogledaj ovaj [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Kamil_Stoch&type=revision&diff=2925957&oldid=2921293 portal]! Napravio sam šablon 365-1 za skokove, a koristim ga kao 365 za biatlon. Pregledni rezultati i za skijaške skokove! --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:30, 9 april 2018 (CEST) == Novi highlight == Sve sam vidio ali olx.ba kao referencu još nikad ([https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Avdo_Sofrad%C5%BEija&curid=87342&diff=2932076&oldid=2932075 do maloprije]).--- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 22:07, 5 maj 2018 (CEST) == Galerija Novi hram == Pozdrav, KWiki, trebala bih malu pomoć. Je li na Wikipediji bio članak [[Galerija Novi hram]] u Sarajevu? Tražila sam da nije izbrisan i ne mogu da nađem. --[[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 23:23, 24 maj 2018 (CEST) : Pa gdje si ti? :-) Vidim da opet navraćaš. I drago mi je to vidjeti. Kako si? A što se galerije tiče, zaista ne znam, da ne pričam napamet (a nije ni iz nekog od područja koja pokrivam). Pretražio sam i ja nabrzinu u zapisniku brisanja, ali nije ništa izbacilo, pa ili sam loše pretražio ili članka nikad nije ni bilo. Uglavnom, krajnji je ishod isti: nema ga. :-) Ako imaš (dovoljno) materijala (i vremena), samo piši. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:32, 25 maj 2018 (CEST) :: Hvala, nasla sam malo vremena da radim :) Napisat cu clanak uskoro. Jos nesto sam htjela da vidim: postoji li mogucnost da se clanak [[Grafika]] malo izmjeni u smislu kako su druge wiki radile, da je clanak direktno vezan za likovnu umjetnost (kao kod hr. wiki https://hr.wikipedia.org/wiki/Grafika) ili da se doda Graphic (disambiguation) (kao na en wiki https://en.wikipedia.org/wiki/Graphics) -- [[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 12:50, 25 maj 2018 (CEST) ::: Ne znam (na) šta tačno misliš. Grafika je opći (i širok) pojam pod koji se podvode pojedinačne vrste i tehnike, pa bi se i članak trebao ukratko dotaći svake od njih, a tamo gdje ima dovoljno materijala nije nikakav problem (tačnije: poželjno je) napraviti poseban članak o datoj vrsti ili tehnici (koliko vidim, tako je i na EN Wiki, a mi uglavnom prevodimo s nje). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:27, 25 maj 2018 (CEST) ::: Možeš li izbrisati [https://bs.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Georges_Braque.jpg ovu sliku]? Kad stignem, sredit ću i članak o grafici; sad sam bolje razumjela da je rađena po EN Wiki. -- [[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 00:53, 29 maj 2018 (CEST) :::: Izbrisano i sređeno ono što ima o Braquesu. Inače, nedavno sam uradio [[Tri muzičara|članak]] o jednoj Velázquezovoj slici s namjerom da nastavim tu i tamo raditi na [[Šablon:Diego Velázquez|tome]] jer ima dosta članaka koji su kratki, a opet zadovoljavaju neki minimum da mogu stajati na Wiki. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 03:27, 29 maj 2018 (CEST) Hvala za sliku. Planiram i ja srediti svoje kratke clanke, imam ih par :) --[[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 00:47, 31 maj 2018 (CEST) ==Majdanpekp== Prijema ovom tekstu to je u Austrijskom carstvu [http://scindeks.ceon.rs/article.aspx?artid=0367-598X1002157H] ali navodi na Austriju, Cesku i Bohemiju.--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 22:14, 9 juni 2018 (CEST) :To je [[Chemnitz]], samo što je na sr.wiki pravilno transkribiran u ''K'' a ne u ''Š'' (nije Sch nego Ch) :) --- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 22:22, 9 juni 2018 (CEST) :: I ja sam to prvo pomislio, ali bit će da su Šemnice i Jáchymov u Češkoj, prema ovom linku. Uostalom, lahko je ispraviti uvijek ako se ispostavi drugačije. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:26, 9 juni 2018 (CEST) Božić je prvi započeo sa probnim otkopima a prvi koji je otkrio Majdanpek u novije doba je bio baron Herder Saksonac 1835 [https://www.knjizara.com/Rudarsko-putovanje-po-Srbiji-1835-godine-Sigmund-August-Volfgang-fon-Herder-141755]--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 23:08, 9 juni 2018 (CEST) == Mobilni prikaz == Nikad se nije ni prikazivalo pojedine sablone na mobilnoj verziji. Vazi za svaku Wikipediju, osim za infokutije. Jedino da prebacis na desktop verziju (ima na dnu), pa da prikaze. Selam 🤠 —[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 23:46, 14 juli 2018 (CEST) == Wikimedia CEE Meeting 2018 == Hi KWiki, I have opened a discussion about selection of Bosnian representatives to [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2018|Wikimedia CEE Meeting 2018]], a meeting of Wikipedians from our region, Central and Eastern Europe, here: [[Wikipedia:Čaršija#Wikimedia CEE Meeting 2018]]. Fellow Wikipedians suggested you as a possible candidate. Can you please confirm if you are interested in participation? We would need to know who are the Bosnian representatives tomorrow (15 August) by the end of the day. Thank you, on behalf of Wikimedia CEE Meeting team – [[Korisnik:NickK|NickK]] ([[Razgovor s korisnikom:NickK|razgovor]]) 16:25, 14 august 2018 (CEST) == Pasiv == Hvala na sugestijama. Navikao sam se na ovaj jezik koji koristim ovdje preko bare, pa mi to postalo sasvim normalno. Napravi tabele i drugih slikara pa da radim "u pauzi" između golemih stranica. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 13:13, 28 oktobar 2018 (CET) == Caravaggio == Zamolio bih te da kad budeš radio novu tabelu, obavezno mi pripremi Caravaggia. To bih volio da zaplavim, naravno poslije ona 2 što si mi veċ savjetovao da uradim. Nevezano za ovu temu, juče sam gledao stranicu o Pachelbelu što si mi davno savjetovao da je uradim. Sad kad sam završio Josepha Haydna, sad je i to došlo na red. Ovih dana dolazi i moj burazer filmadžija kao pojačanje našem timu, pa idemo po starom. Pozdrav. – [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 17:32, 31 oktobar 2018 (CET) : To se traži. :-) {{like}} A za Caravaggia (ili bilo kojeg slikara) jednostavno ne smijem ništa obećati, ali držat ću ga na umu, pa... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:50, 31 oktobar 2018 (CET) == Nazivi pojedinih naselja u Ukrajini i Bjelorusiji == Prelistavao sam neki dan nedavne izmjene i naletio na [[Razgovor:Černobil|ovu poruku]]. To me navelo da vidim s tobom oko pojedinih imena ukrajinskih i bjeloruskih naselja. Budući da je dosta toga ušlo posredstvom ruskog, opet se pitam koji bi to bili ukorijenjeni nazivi, a koji ne. Uzmimo [[Kijev]] – to je sigurno ukorijenjeno, odnosno nema šanse da će biti Kijiv po ukrajinskom. Onda sam vidio da si premjestio Harkov na [[Harkiv]], pa sam se zapitao šta s gradovima kao što su [[Lavov]] (ukr. Львів, rus. Львов), Vitepsk (bje. Віцебск, rus. Витебск), Polock (bje. По́лацк, rus. По́лоцк) itd. A i Чернобыль (odnosno ukr. Чорнобиль) svakako bi trebalo premjestiti da ima lj na kraju. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:16, 8 decembar 2018 (CET) : Nažalost, i novi pravopis potpuno je zaobišao ukrajinski i bjeloruski, kao da ne postoje, tako da ne mogu ništa reći. A za Harkiv sam bio i zaboravio da sam ga premjestio. Kod nas u literaturi ustaljene su ruske verzije imena [lično smatram da je ruski "najnormalniji" od ova tri jezika, tj. najviše je očuvao vezu s korijenom; ukrajinski ima nekoliko fonetskih specifičnosti (npr., ikavizam, kao kod Dalmatinaca), ali je većinom sličan ruskom (iako ima i elemenata sličnih poljskom), a Bjelorusi su reformisali pravopis i uveli tzv. "akanje" (izgovaranje svakog nenaglašenog O kao A) i u pisanje (u ruskom je to samo u izgovoru, za ukrajinski ne znam) tako da su najviše "zastranili", uvjetno rečeno, i njihova je imena po novom pravopisu dosta teško skontati i povezati s ruskim oblikom]. Nisam institucija i ne mogu na svoju ruku odlučiti šta uraditi ovdje. Mogu samo preporučiti da se do daljnjeg držimo ruskih verzija, zbog ukorijenjenosti (što znači da se Harkiv može vratiti na Harkov /iako znam da bi još Ukrajinaca moglo prigovoriti ako ih "put" nanese ovdje, ali možemo im lijepo objasniti stvar/). P. S: Pogledaj [http://pravopis.hr/pravilo/pisanje-imena/47/ ovo] i [http://pravopis.hr/uploads/5-o7.pdf ovo], ako već nisi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:27, 9 decembar 2018 (CET) == dždž == Treba li da AWB-om popravim to u tekstovima?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:25, 27 decembar 2018 (CET) : Možeš, a i ne moraš. Ovo je sitnija stvar, tj. oboje je prihvatljivo, samo sam pojednostavio jer je odavno udomaćeno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:30, 27 decembar 2018 (CET) ::Samo reci, nemoj Gubiti vrijeme!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:33, 27 decembar 2018 (CET) == Arapski --> bosanski == Mislim da je '''hadž''' u odnosu na '''hadždž''' neispravno! U pitanju je '''tešdid''' na slovu dž. Takve primjere imamo i u riječima [[Allah]], [[Muhammed]]... ("donekle" i u riječima: [[Mekka]]...) Znamo da promjenom jednog fethe, kesre, damme, tešdida riječ apsolutno mijenja i prijevod. -- [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 20:10, 4 januar 2019 (CET) : Onda se žali Haliloviću. :-) A znam vrlo dobro to što kažeš. U ''Pravopisu'' je ''hadž'', ali je ''zul-hidždže'' (uz ''zul-hidže''). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:31, 4 januar 2019 (CET) == [[Vijek]] -> [[stoljeće]] == Zašto? Neko pravilo? [[Wikipedia:Pravopis bosanskog jezika|Pravopis]]? [[Konsenzus]]? Onako... "ofrlje"!? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 12:28, 10 januar 2019 (CET) :Zašto se mijenjaju sinonimi? --- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 12:33, 10 januar 2019 (CET) :: "Vijek" i "stoljeće" nisu sinonimi ''per se'' (vijek trajanja, životni vijek, srednji vijek, radni vijek - probajte tu staviti "stoljeće"). Stvar je u preciznosti. Stoljeće je uvijek upravo to – 100 ljeta / godina, a vijek je to samo uvjetno, u kontekstu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:00, 10 januar 2019 (CET) ::: Nisam dobio zadovoljavajući odgovor! Ili sam ga dobio, a da ga nisam shvatio! A budući da ga nisam shvatio, vjerovatno će se onda buduće prepravka s ''stoljeća'' na ''vijek'' smatrati vandalizmom (jer već imamo prijetnje pojedinih "administratorčića" da se "Švajcarska" ne smije prepraviti u "Švicarska" te da ću biti sankcionisan). Jednostavno, bojim se da kakav "admin ne iskoči iz grmlja" (citat mog prijatelja) i pojede Crvenkapicu. -- [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 13:25, 10 januar 2019 (CET) ::::U ovom [https://pravopis.ba/ novom pravopisu] (tačnije mobilna aplikacija) kaže sljedeće: '''vijek''', ''nom. mn.'' vijekovi / vjekovi. Dakle riječ nije neispravna niti je pogrešna, prema tome nema smisla mijenjati je s nekom drugom riječi. --- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 13:45, 10 januar 2019 (CET) ::::: @GBL: Moguće je da samo nisi shvatio. (Iako je precizno navedeno, tako da ne može ostati nejasnoća, ali dobro.) Ne znam kako se "vijek" i "tisuća" mogu dovesti u vezu; može samo "milenij". Po novom pravopisu može i "Švicarska" i "Švajcarska" i tu je sloboda izbora, u ličnoj upotrebi; za nazive članaka postoji konsenzus. P. S: "Pošto" je vremenski veznik (= "nakon što"). U značenju koje si namjeravao upotrijebiti može stajati samo "budući da" na početku rečenice, odnosno "s obzirom na to da" u sredini rečenice. Ne postoji riječ "ubuduća"; postoji prilog "ubuduće" ili pridjev "budući/-a/-e". Dalje, načelno treba "smatrati nečim", ne "smatrati kao nešto". Prije pisanja / raspravljanja o jeziku trebalo bi prvo vladati njime, tj. značenjima i konstrukcijama kako treba. Ako neko počne smatrati da radim na štetu bosanskog jezika, onda nemam šta više reći. <br/> @C3r4: Niko nije ni rekao da je '''riječ''' neispravna (naprotiv, savršeno je ispravna) nego da je '''značenjski''' manje precizna od riječi "stoljeće" za stogodišnji period. Naučite čitati šta piše(m). Nije ovo strani jezik da bude toliko nejasno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:59, 10 januar 2019 (CET) :::::: Mislim da je GBL mislio na ''stoljeće'' a ne ''tisuću''. Btw. vijek znači 100 godina isto kao i stoljeće. Kako neka riječ može biti značenjski preciznija od druge koja isto znači? Kako može npr. kruh biti značenjski precizniji od hljeba i obrnuto? Stoljeće je vjerovatno nastalo od ''sto'' + ''ljeto'' (ti to bolje znaš :) :) kao što je NaCl nastalo od Na + Cl (što ja bolje znam hehehe), poenta je ako i jedna i druga riječ savršeno dobro zamjenjuju jedna drugu a istovremeno po pravopisu su dopuštene i ispravne obje, uz to da smo nekad davno napravili konsenzus i kazali: ok, vijek i stoljeće, otok i ostrvo su sinonimi, međutim u naslovima članaka koristit ćemo ostrvo i vijek, dok u tekstu članka je dozvoljeno korištenje obje varijante, uz opasku ako je neko već započeo članak korištenjem jedne varijante nećemo mijenjati u drugu.--- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 14:06, 10 januar 2019 (CET) ::::::: Upravo sam gore u zagradi naveo primjere koji jasno potvrđuju da "vijek" i "stoljeće" nisu sinonimi, odnosno međusobno zamjenjivi, za razliku od "otoka" i "ostrva". A s ostalim se slažem. P. S: Može se promijeniti izbor između varijanti i u napisanom članku; bitno je samo da je u istom članku svuda ista, zbog dosljednosti, a do autora je koju će već odabrati. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:00, 10 januar 2019 (CET) {{izvuci}} Ostajem pri svojoj tezi da je vijek ispravnije od stoljeća, Švicarska od Švajcarske... a razloge ću zadržati za sebe. Naravno, da sam lično pisao rječnik umjesto Halilovića dodao bih u rječnik sve te riječi, ali bih naveo i prednost 2:1 u korist već prvonavedenih riječi. Razlozi su očiti ako prođemo Bosnom kroz gradoveeeee... --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 14:48, 10 januar 2019 (CET) : Svako ima pravo na mišljenje. (Usput, nisam nigdje spomenuo "hiljadu".) -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:00, 10 januar 2019 (CET) == [[Prva nogometna liga Litvanije]] == Hello. I looked at [[Prva nogometna liga Litvanije]] and was suprised, that BS_wiki Prva liga is profesional and called A lyga. In Lithuania profesionalna liga '''A lyga'''. And '''Pirma lyga''' is a second tier, semi-profesional league. I think bosnians a little bit confused about LT lyga`s and their levels. [[:en:A Lyga]] (lt. A lyga) and [[:en:I Lyga]] (lt. Pirma lyga) -- [[Korisnik:Makenzis|Makenzis]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:00, 10 januar 2019 (CET) == Aljazeera Balkans - Certifikat == [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Zuko_D%C5%BEumhur&curid=2811&diff=2981721&oldid=2978715 Vidim] da imaju problem sa certifikatom. Inače je uvijek poželjna zaštićena konekcija preko HTTPS-a, ali dobro, važnije je da link uopšte funkcioniše. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 15:02, 16 februar 2019 (CET) : To ti je za mene špansko selo. :-) No, samo neka radi. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:00, 16 februar 2019 (CET) == Hatnote == Koja bi bila najbolja riječ za [[:en:Wikipedia:Hatnote|Hatnote]] na našem? :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 20:59, 17 februar 2019 (CET) : Ukratko: nemam pojma. :-) Nemamo riječ, jedino da smislimo neku, tipa "Vršna napomena". :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:06, 17 februar 2019 (CET) :: Neradi se o napomenama, nego o tzv. "notama na vrhu" (i.e. {{tl|Drugo značenje}}, {{tl|Preusmjerenje}}). Izmislit ćeš ti nešto, siguran sam u tvoju kreativnost. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 22:27, 17 februar 2019 (CET) :::Opaska :D --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 22:30, 17 februar 2019 (CET) ==Vjetrenjača i druge priče== * YouTube nije pouzdan izvor?! Zavisi koje video klipove linkuješ! Usmeravam na dokumentarne i edukativne priloge. Čak i B92 je u svom tekstu koji sam postavio u članku stavio link za youtube kanal Nacionalne geografije.--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 15:51, 18 februar 2019 (CET) Ok :)--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 17:41, 18 februar 2019 (CET) == [[Posebno:Doprinos/BRPever]] == Hello can I ask why did you block one of our [[m:swmt]] members? He was reverting vandalism and blanking on this wiki as part of his job.[[Korisnik:Aldnonymous|Aldnonymous]] ([[Razgovor s korisnikom:Aldnonymous|razgovor]]) 13:47, 2 mart 2019 (CET) : {{Spomeni|Aldnonymous}}: Hah... I did not even realize it. A mistake in hurry – I wanted to block the other guy, whose action was reverted. I am very sorry. I unblocked BRPever right away. Thank you very much. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:53, 2 mart 2019 (CET) ::Oh it's fine for me, I see no harm done as long the block log didn't incriminate BRPever, thanks for unblocking BRPever.-[[Korisnik:Aldnonymous|Aldnonymous]] ([[Razgovor s korisnikom:Aldnonymous|razgovor]]) 13:55, 2 mart 2019 (CET) ::Thanks! everyone makes mistake once in a while so no problem.:) --[[Korisnik:BRPever|BRPever]] ([[Razgovor s korisnikom:BRPever|razgovor]]) 14:01, 2 mart 2019 (CET) == O linkovima == Preuzeli smo {{tl|Datum rođenja i godine}} i {{tl|Datum smrti i godine}} sa EN wiki koji koriste [[Modul:Age]]. Standard na EN wiki je da nema linka u datumu, jer je nepotrebno (ima neka smjernica tamo, zna Edinwiki). {{tl|Datum rođenja}} je ostao po starom jer ne poziva Modul:Age u sebe. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 20:15, 3 mart 2019 (CET) == Moj doprinos == zašto brišete moje uređivanje? šta nije uredu dapopravim? Mihajlo == Gradovi i države == Šta misliš da automatski generišemo stub članke i zatim ručno krenemo da dopunjajemo materijal? Mogao bih se napraviti fin projekat. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 15:26, 26 mart 2019 (CET) == Makedonija vs. Sjeverna Makedonija == [[Šablon:Podaci o zastavi Makedonija]] trebao bi ostati za sva dešavanja u Makedoniji prije promjene imena. Za novo linkovanje i prikazivanje zastave i imena Sj. Makedonije treba koristiti [[Šablon:Podaci o zastavi Sjeverna Makedonija]] (trenutno skraćenica SMK - a po potrebi možda uvesti i neku drugu. Pozdrav! -- [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 16:06, 12 april 2019 (CEST) : Hvala na ispravci, živ i zdrav bio! – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:17, 12 april 2019 (CEST) == Urednik == Hvala puno. :) --[[Korisnik:Mateo K 01|Mateo K 01]] ([[Razgovor s korisnikom:Mateo K 01|razgovor]]) 22:35, 12 april 2019 (CEST) : Nema na čemu. Sve po zasluzi. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:48, 12 april 2019 (CEST) == Predator == Hvala za izmjene, nisam bio sinoć gotov. Nemam pojma šta su italik i pasus, ali nazirem pomalo :-). Dok šablon za izmjene stoji dovršiti ću ja to.--[[Korisnik:Zagor Te Nej 2013|Zagor Te Nej 2013]] ([[Razgovor s korisnikom:Zagor Te Nej 2013|razgovor]]) 21:30, 18 april 2019 (CEST) : {{Spomeni|Zagor Te Nej 2013}}: Znam, znam, nego samo onako napomenuh. Italik (ili kurziv) jest ''ovo'' (ukošen tekst), a pasus je odlomak teksta. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:32, 18 april 2019 (CEST) == Čestitke == Čestitke na prvih 50k :) :)--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 11:26, 11 maj 2019 (CEST) :Šefe [[Beşiktaş|jel' dovoljno]]? --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 12:38, 15 maj 2019 (CEST) == Anatolij Borisovič Solovjanenko == Ako može da vratiš stranicu o Anatoliju Borisoviču Solovjanenku. Ja ċu malo da je sredim. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 15:00, 17 maj 2019 (CEST) == Infokutije == Hvala na informaciji; ima infokutija, hvala bogu, u zavidnom broju i neka su područja odlično pokrivena infokutijama, ali historijske ličnosti baš i ne. Npr., ako sam dobro vidio, nema infokutije tipa plemić, vlastelin, sudija, vojno lice ili slično koja bi najbliže odgovarala Nikoli Draškoviću. Postoji Infokutija: osoba, ali je ona preopćenita. Budući da nisam previše spretan u izradi infokutija, molim Te da, kad stigneš, izradiš odgovarajuću infokutiju. Pozdrav, --[[Korisnik:Silverije|Silverije]] ([[Razgovor s korisnikom:Silverije|razgovor]]) 22:08, 17 maj 2019 (CEST) == Pitanje i zamolba == Poštovani admin, dragi KWiki! Imam jednu zamolbicu. Jel' možeš ''baciti oko'' na moje [[Posebno:Doprinos/Koreanovsky|nedavne izmjene]]? Nadam se da se nećeš naljutiti ako te zamolim da mi odobriš status autopatrolera ili možda čak urednika. Kako vidiš, moji doprinosi su uredni i definitivno mi ne pada na pamet da ''izvodim gluposti'' na bs.wiki. Bio sam dugogodišnji suradnik Wikipedije na hrvatskome jeziku na kojoj imam status ophoditelja, sad većinom doprinosim na njemačkoj Wikipediji na kojoj sam urednik. U zadnje vrijeme sve češće navratim na bs.wiki. Mislim da ću i vama na taj način oduzeti dosta posla, jer ponekad uklanjam i zlonamjerne izmjene štetočina. Bio bih jako zahvalan! Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 19:21, 25 maj 2019 (CEST) : I da nisi zamolio, bilo bi pitanje vremena kad bi ti neko dodijelio status. :-) Nije teško vidjeti ko šta radi ;-) Hvala na svakoj pomoći, i unazad i unaprijed. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:24, 25 maj 2019 (CEST) :: Hvala tebi! Želim ti još ugodan vikend! :) --[[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 19:35, 25 maj 2019 (CEST) == Prigodni znak povodom 80.000 čl. == Zdravo, KWiki! Šta misliš [[Wikipedia:Čaršija#80.000|'''o tome''']]? :) Pozz. --[[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 16:59, 3 juni 2019 (CEST) : Nemam neko mišljenje, tj. i može i ne mora. :) To su samo brojevi ionako. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:02, 8 juni 2019 (CEST) ==Ma== nema problema...kad završim ovu Sloveniju, poslije ću da češljam sve te urađene članke. Pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 16:23, 9 juli 2019 (CEST) == Međuslavenski == Nešto što će tebi biti vjerovatno interesantno https://www.youtube.com/watch?v=NztgXMLwv4A --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 14:24, 18 august 2019 (CEST) : Zanimljivo, naravno. Mada su brojke i dalje male. Ali bilo bi ljepše pričati međuslavenski putujući slavenskim zemljama nego engleski. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:40, 18 august 2019 (CEST) == Prijedlog == Dobar je prijedložiċ, a to ċu svakako imati u vidu. Biċe i to urađeno. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 01:28, 6 septembar 2019 (CEST) == Hvala == Al ne mislim da je potrebno jahati po tipografskim greskama. Al ako se bolje osjecas, slobodno onda mijenjaj nekih 5000 poruka po wiki koje sam pisao. -- [[User:WizardOfOz|<font face="Monotype corsiva" size="4" style="color:#000000;color:blue"><i>WizardOfOz</i></font>]] <sup><span style="font-family:Italic;color:blue">[[user_talk:WizardOfOz|talk]]</span></sup> 12:52, 7 septembar 2019 (CEST) : Nisu sve bile tipografske ("has" je treće lice jednine, a subjekat je u množini + nisam siguran treba li Present Perfect ili pluskvamperfekt). :) Ali glupo mi je nešto ispraviti, a nešto ostaviti ako već ispravljam (o čemu se može razmisliti, doduše :-)). Svako dobro i hvala ti što nisi zaboravio na Wiki. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:07, 7 septembar 2019 (CEST) ::Ok. Do sad me niko nije ispravljao na stranicama za razgovor. A kako se i to izgleda za mog odsustva izmijenilo, onda cu se maniti pisanja po stranicama za razgovor. --[[User:WizardOfOz|<font face="Monotype corsiva" size="4" style="color:#000000;color:blue"><i>WizardOfOz</i></font>]] <sup><span style="font-family:Italic;color:blue">[[user_talk:WizardOfOz|talk]]</span></sup> 13:10, 7 septembar 2019 (CEST) ::: Ne, nego ću se ja okaniti ispravljanja. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:01, 7 septembar 2019 (CEST) == Zlatni ljiljani == {{Urađeno}}. – [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 17:42, 15 septembar 2019 (CEST) == Jedan mali pozdrav == Za raju. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 23:14, 23 septembar 2019 (CEST) == Hvala == Hvala! [[Korisnik:Niegodzisie|Niegodzisie]] ([[Razgovor s korisnikom:Niegodzisie|razgovor]]) 15:54, 13 oktobar 2019 (CEST) == Spisak i autorska prava == Kako [[AFI-jevi najveći mjuzikli|ovakav spisak]] može uopšte kršiti autorska prava? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 12:23, 8 novembar 2019 (CET) : To pitaj autora na EN. :-) Ni ja ne kontam. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:13, 8 novembar 2019 (CET) == Mars 3 == Dobro, znači, šabloni se ne brišu. Ali mislim da bi ih trebalo urediti. – [[Korisnik:Franjo Josip|Franjo Josip]] ([[Razgovor s korisnikom:Franjo Josip|razgovor]]) 12:17, 11 novembar 2019 (CEST) : {{Spomeni|Franjo Josip}}: Naravno da bi. Bila je greška u samom šablonu. Ode se i u njemu se popravi. ;-) Hvala na ukazivanju (ne pokrivam to područje inače, pa ko zna bih li ikad vidio). Inače je taj šablon nepreveden / nedorađen s imenima, pa ako budeš imao vremena i volje, tvoj je. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:24, 11 novembar 2019 (CET) == Gravitational microlensing == Gravitational microlensing na en kod nas bi bilo Gravitacijsko ..., microlens je mikroleća, a naš glagol od mikrolećasti – [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:07, 21 novembar 2019 (CET) : Ne može se tvoriti glagol, a ni radna imenica. Jednostavno: "Gravitacijska mikroleća" (tako je i na ostalim jezicima, osim na engleskom). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 22 novembar 2019 (CET) :: pogrešno sam napisao da je mikrolećasti glagol [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 21:03, 22 novembar 2019 (CET) ==Zamolio bih vas== ako ste u mogućnosti da vratite datoteku Grb općine Moravske Toplice. Osoba koja je mijenjala grbove izgled aje obrisala sliku grba unaprijed pa poslije shvatila da nema na commonsu. -- [[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:57, 14 decembar 2019 (CET) : Evo Srđan ju je vratio. Nisam bio uz računar kad je stigla poruka. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 14 decembar 2019 (CET) == Holandija == Ćao, KWiki. Vidio sam još prošlog mjeseca da holandska vlada radi na nekakvoj vrsti ''rebrandinga'' i da ne želi da se upotrebljava ''Holland'' nego ''Nederland''. Izgleda da se sprovodi ili da je već sprovedeno na snagu ako je vjerovati [https://www.aljazeera.com/news/2020/01/holland-renamed-the-netherlands-government-200102063649386.html ovome] i [https://thehill.com/policy/international/476036-netherlands-to-drop-holland-nickname-as-part-of-rebranding ovome], a prenijeli su i [http://rs.n1info.com/Svet/a557437/Holandija-vise-ne-postoji-od-danas-je-sluzbeni-naziv-Nizozemska.html neki domaći mediji]. Rekoh da pitam hoće li to išta uticati na imenovanje na bs.wikiju ili je to više za englesko govorno područje? Usput, sretna Nova, s malim zakašnjenjem. :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 01:03, 3 januar 2020 (CET) : Vidio sam i ja. Ne znam šta će biti s time s obzirom na to da nam je ''Pravopis'' frišak. U ovoj godini trebalo bi se početi s radom na još jednom pravopisu, pa vidjet ćemo. A za lijepe želje nikad nije kasno. :-) Hvala, također. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:50, 3 januar 2020 (CET) == Poslovi za bota == Ako ti padnu na pamet nekakave česte pravopisne greške koje bi se mogle ispraviti botom, [[Korisnik:WumpusBot|slobodno dodaj pod "Poslovi"]] pa ću pogledati. Već sam prošao kroz gotovo 20.000 članaka i popravio razne varijacije datuma na oblik "5. 1. 2020" u referencama, a sprema se i zamjena raznih engleskih i ISO-oblika ([[Special:Diff/3126385|evo primjera]]). :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:32, 23 januar 2020 (CET) : {{Spomeni|Srdjan m}} Što se tiče popravki datuma sigurno nisi zaboravio na [[Wikipedia:Čaršija/Botovi#Format_datuma|ovu]] temu. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 14:02, 26 januar 2020 (CET) :: {{Spomeni|Edinwiki}}: Ako znaš promijeniti [[Modul:Citation/CS1/Date validation|modul za reference]] da odbija ISO (2020-01-26) i engleske datume (January 26, 2020 i 26 January 2020), mogao bih odmah krenuti na posao. ;-) Ako ne, vidjeću da ja skontam kako, pa ću krenuti u zamjenu. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 14:10, 26 januar 2020 (CET) ::: Baš smo u istoj temi toj pisali o tome da se razmisli o različitim unosima. Bilo bi dobro podržati engleske varijante unosa, što olakšava kopiranje s en.wiki. Mislio sam da se razlikuje ovo sa dva različita šablona. Bot bi mogao da konvertira automatski jedan format na drugi na osnovu ovoga. To je što se tiče unosa, a prikaz bi naravno trebao da bude isti. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 22:54, 26 januar 2020 (CET) :::: To mi je obećao sam autor tog modula podesiti kad bude imao vremena (da se podržavaju i engleski, a da se ispisuju ovi domaći). Valjda hoće. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 23:02, 26 januar 2020 (CET) ::::: Mogu ja napraviti, samo se treba odrediti šta ćemo podržavati, a šta ne. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 10:48, 27 januar 2020 (CET) :::::: E pazi, mislio sam ovako. U inputu moramo dozvoliti ISO-oblik – GGGG-MM-DD – jer ga automatski dodaje alat za reference u vizualnom uređivaču i odbijaju to promijeniti za pojedine jezike (pitao sam već), s tim da tu ne treba dozvoliti početne nule. Trebalo bi dozvoliti i engleske DMY (27 January 2020) i MDY (January 27, 2020). Od domaćih trebalo bi dozvoliti D. M. GGGG (27. 1. 2020), tj. s bjelinama i bez tačke na kraju kao nekakav primarni i poželjni format, te D. MMMM GGGG (27. januar 2020) kao sekundarni, a ostale (bez razmaka, s početnom nulom i sl.), koje sam ionako već zamijenio, označiti nepravilnim. Samo treba paziti da se ne dozvole kombinacije tipa 27. January 2020 i sl. Još bi valjalo kad bi modul mogao stripovati, tj. ukloniti sâm tačku iza godine ako postoji. Što se outputa tiče, trebalo bi omogućiti da se svi ti dozvoljeni oblici (sem drugog domaćeg) pretvore u "27. 1. 2020". Eto ti plana, pa sad vidi ko će prvi – ti ili onaj drugi lik ;-). –[[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 11:43, 27 januar 2020 (CET) == Izbrisati / obrisati == Đes, KWiki. Nisam te odavno smarao, red bi bio vala. ;-) Nego, gledao sam na TranslateWikiju naše prevode, pa ima mješovitih oblika za "delete": negdje "izbrisati / izbrisano", a negdje "obrisati / obrisano". Šta smatraš da bi bio bolji oblik u softverskom kontekstu brisanja stranica, pa da na to uskladim da bude dosljedno? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 17:59, 7 februar 2020 (CET) : Ooo, a tu sam negdje. :-) Kakav si? A stavi "izbrisati". "Obrisati" je za nešto konkretno (npr., mokru površinu, lice i na taj fazon). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:16, 9 februar 2020 (CET) == Učenje iz primjera == Nadam se da ću se popraviti... [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 13:00, 5 mart 2020 (CET) : Ko ne (po)griješi znači da ništa i ne radi. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:11, 5 mart 2020 (CET) == Datumi == Nemoj popravljati datume, Srđan ima bota za to. Preleti sedmično, i sredi sve. :) [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 23:49, 23 mart 2020 (CET) : Nisam samo datume (barem sada), ali hvala ti na napomeni. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:52, 23 mart 2020 (CET) :: Žao mi da se patiš s tim, to je već praktično riješeno tim botom. Mislim da se Srđan raspitivao i za ispravljanje automatskog generiranja referenci, tj. datuma u njima, ali ne znam šta bi od toga. A ovo ostalo pratim, pravim mentalne zabilješke, i mislim da ću uskoro imati manje grešaka. I hvala na pomaganju :) [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 23:56, 23 mart 2020 (CET) == Nazivi singlova, pjesama i albuma == Pozdrav, imam par pitanja i odnose se na davanje imena pjesmama i albumima. Kako se vrši postavka imena za albume i singlove određenih pjevača? Da li ime ide samo bez imena pjevača ili ide i ime pjevača? Kad se zapravo ime pjevača stavlja u zagradu i kako napraviti razliku između istoimene pjesme i istoimenog albuma? Npr. Pjesma Dino Merlin - Ljubav i album Dine Merlina - Ljubav Hvala [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 21:37, 8 april 2020 (CEST) : Jednostavno: kad nema albuma (ili pjesama, ako je pjesma) drugih izvođača pod istim naslovom, onda ne treba dodatna odrednica u zagradi. A za ovo drugo dodaje se "(album)" i "(pjesma)". Mada će ovdje biti malo članaka o domaćim pjesmama jer jednostavno malo ko ima znanja o nastanku da bi napisao dovoljno teksta (a onih koji znaju nema na Wiki). Zato članke tog tipa uglavnom prevodimo s EN Wiki mada i kod njih ima prekratkih. A kad je riječ o albumima, imali smo članaka koji su imali samo infokutiju, jednu rečenicu i suhi spisak pjesama, a to nije članak, pa smo ih izbrisali. P. S: Vidi [[Djevojka s bisernom naušnicom|i ovo]], npr. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:09, 8 april 2020 (CEST) Ok, skontao sam. Uglavnom, što se tiče albuma i singlova, mislio sam se s tim malo detaljnije baviti pa ću praviti te stranice o kojima mogu naći bar 2 reference i gdje mogu napisati 2-3 reda teksta. Što se tiče nazivanja pjesama i albuma, postavljaću ih na način kako si i objasnio. Hvala [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 18:15, 9 april 2020 (CEST) Izvini za brisanje, mislio sam da se diskusije brišu nakon završetka. [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 14:18, 11 april 2020 (CEST) == Nyabarongo == Pozdrav, KWiki. Zanima me tvoje mišljenje o nazivu članka [[Nyabarongo]]. Razmišljao sam da prebacim stranicu na naziv "Njabarongo" jer slova "y" nema u abecedi bosanskog jezika, ali ne želim praviti greške bez potrebe. [[Korisnik:Arnel6-2|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel6-2|razgovor]]) 20:50, 21 april 2020 (CEST) : Nyabarongo. A detaljnije pogledaj [[Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhiva 1#Naše i strane riječi za imena|ovdje]]. Hvala što pitaš i samo nastavi s radom. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:51, 23 april 2020 (CEST) == [[Stefanija Turkevič]] and [[Irena Turkevič-Martinec]] == Hello KWiki, If you have the time, and these two articles are not yet reviewed when you get a chance to look at them, could you review them? [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 17:33, 10 maj 2020 (CEST) : ''Maybe baby'' :-) (don't take this wrong – it's a movie title :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:22, 11 maj 2020 (CEST) ::Hello KWiki, Could you go through the [[Stefanija Turkevič]] article the same great way you did with her sister's article [[Irena Turkevič-Martinec]] when you can find the time? [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 22:42, 19 juni 2020 (CEST) ::: I will, until the end of month. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:55, 20 juni 2020 (CEST) ::::Thanks [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 12:39, 20 juni 2020 (CEST) ::::: Done (albeit a little later than I said). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:32, 4 juli 2020 (CEST) ::::::When you get a chance, do you want to review my most recent change to [[Stefanija Turkevič]]? Thank you. [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 12:47, 24 januar 2021 (CET) == Pitanje == Pozdrav, kolega! Imam jedno pitanje koje nije toliko vezano uz Wikipediju, ali čini mi se kao da bi mogao znati odgovor. Naime, riječ je o vezničkoj skupini "s obzirom na to". Ide li i ona poput "budući da" samo na početak rečenice jer uvodi zavisnu rečenicu koju se od glavne odvaja zarezom ili postoji kakvo drugo pravilo? Pitam podjednako za bosanski i hrvatski jezik, dobro će mi doći u prilagodbi članaka. Hvala ti unaprijed na odgovoru! --[[Korisnik:PajoPajimir|<b style="color:Red; font-family:Old English Text MT;">Pajo</b>]] [[Razgovor s korisnikom:PajoPajimir|<b style="color:Green; font-family:Old English Text MT;">Pajimir</b>]] 16:28, 11 maj 2020 (CEST) : Odzdrav / otpozdrav. :-) I hvala na pitanju. Negdje sam pročitao da kaže da "budući da" ide samo na početku, a "s obzirom na to da" samo u sredini rečenice. Meni je dovoljno do daljnjeg. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:09, 13 maj 2020 (CEST) == 7 novih svjetskih čuda == Pozdrav. Tek sada vidim da imamo dva šablona, ovaj stariji [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:7_novih_svjetskih_%C4%8Duda] i [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Novih_sedam_svjetskih_%C4%8Duda] prema kojem sam imenovao i članak. Pa eto ako si u mogućnosti da provjeriš koji je prikladniji naziv a višak se može ukloniti. Hvala. --[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor s korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 12:51, 9 juni 2020 (CEST) == Web ili veb? == Je li [[web-stranica]] / [[web-sajt]] ili veb-stranica / veb-sajt? Znam da ste Srđan, Munja i ti već [[Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhiva 5#Šablon:Infokutija država na takmičenju|o tome diskutovali]], ali nije donesena konačna odluka. – [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 19:10, 13 juni 2020 (CEST) : A trebalo bi "veb-sajt" (za ''website'') i "veb-stranica" (za ''web page'') ako već nećemo prevoditi. Upravo vidjeh "veb-portal" u ovoj aplikaciji ''Pravopis.ba''. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:50, 13 juni 2020 (CEST) == Zahvala == Pozdrav, kolega KWiki! Srdačno Vam se zahvaljujem na toploj dobrodošlici. Veselim se našoj budućoj suradnji. Ako trebate bilo što slobodno ostavite poruku na mojoj stranici za razgovor. Još jednom, hvala i ugodan dan! [[Korisnik:Bonzg|Bonzg]] ([[Razgovor s korisnikom:Bonzg|razgovor]]) 13:09, 16 juni 2020 (CEST) ==Samo me interesuje== razlika između "Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji bila je u sastavu stare općine Radovljica" i "Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji nalazila se u sastavu stare općine Radovljica"? odn. šta je ispravno, a šta neispravno. Hvala.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:36, 16 juni 2020 (CEST) : Pravilno je "bila je" (izraz glasi "biti u sastavu"; a nalazi se nešto što je izgubljeno ili neotkriveno). Doduše, ima nekih situacija s enklitičkim oblicima "jesam" u kojima "nalaziti se" bolje paše zbog tečnosti rečenice. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 04:02, 19 juni 2020 (CEST) == Zahvala i pitanje == Pozdrav, hvala vam na poruci i dobrodošlici. Sredjujem članak o Šejli Kamerić i prihvatila sam da se promjene ne vide; vlasnik članka treba da prihvati promjene - da li mi možete pomoći oko toga - sad čekam tu osobu da potvrdi ili ne potvrdi promjene? Hvala vam na odgovoru i izvinite ako su pitanja previse basic, učim još. :) [[Korisnik:Zivazava|Zivazava]] ([[Razgovor s korisnikom:Zivazava|razgovor]]) 15:16, 25 juni 2020 (CEST)Zivazava[[Korisnik:Zivazava|Zivazava]] ([[Razgovor s korisnikom:Zivazava|razgovor]]) 15:16, 25 juni 2020 (CEST) : He-he :) Ma nema problema. Ne postoji nikakav "vlasnik članka", samo iskusniji korisnici s dodatnim opcijama (birokrati, administratori, urednici) koji pregledavaju i odobravaju izmjene (novih ili neregistriranih korisnika). Wikipedija je '''slobodna''' za sve (ali ima određena pravila i smjernice, kao i svaki projekt, naravno; linkovi na osnovne stvari upravo su u dobrodošlici – zato se i postavlja). Izmjene će već neko pregledati (možda i ja ako me neko ne preduhitri – trenutno radim drugu stvar). Pozdrav i svako dobro. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:22, 25 juni 2020 (CEST) Hvala za objašnjenje! Sve jasno :) Pozdrav i svako dobro i vam! Javim se ako bude još nešto, ako vam nije problem! --[[Korisnik:Zivazava|Zivazava]] ([[Razgovor s korisnikom:Zivazava|razgovor]]) 21:17, 29 juni 2020 (CEST)Zivazava == Pozivnica == {{DiscordD}} Obavezno dođi :) --[[Korisnik:Arnel6-2|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel6-2|razgovor]]) 18:21, 3 juli 2020 (CEST) ==Ne izmišljaj== života ti. Stavi ti sad tačke iznad 12.000 naselja...:)--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 16:28, 6 juli 2020 (CEST) : Ne izmišljam. :) Rekao bih daleko prije da sam vidio. A postoje botovi i AWB, valjda se mogu donekle "upregnuti" za to. Ti samo nastavi svoj posao (bez kojeg bi ovaj projekt bio prilično siromašniji). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:12, 6 juli 2020 (CEST) ::Hajde, hajde...valjda niko neće crći bez tačkica, kukica, crtica...Lijep pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 18:18, 6 juli 2020 (CEST) ::: Ubacit ću ja AWB-om tačke i interne linkove, samo treba buduće članke tako formatirati!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:00, 6 juli 2020 (CEST) == Gradovi == Pitanje vezano za deklinaciju gradova, npr. "Grad Bihać", "Grad Cazin" i "Grad Živinice". Da li je * "Spisak naseljenih mjesta u gradu Bihać" ili "...u gradu Bihaću" * "Spisak naseljenih mjesta u gradu Cazin" ili "...u gradu Cazinu" * "Spisak naseljenih mjesta u gradu Živinice" ili "...u gradu Živinicama"? --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 23:29, 26 juli 2020 (CEST) : Već sam kod tebe nešto odgovorio, ali ono je kad je odrednica "općina". Kod odrednice "grad" ide "...u gradu Bihaću / Srebrenici / Livnu", tj. mijenjaju se obje riječi kojeg god roda (i broja) grad bio. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:48, 27 juli 2020 (CEST) == Hinokitiol == Izgleda, Čiča, grdno sam te rasrdio sa "jedinjenjem", ha-ha! Ovo je, stari moj, bilo onako "leteċi" pošto na sh i sr-wiki piše da je hinokitilol organsko jedinjenje, a na en-wiki "compounds". Ma nije ni bitno, stavljaj šta hoćeš. Pozdrav! – [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 02:28, 10 august 2020 (CEST) : {{Spomeni|Nerko65}}: Ma kakvo rasrđivanje... :-) Nego ''jedinjenje'' je u srpskom; u bosanskom je ''spoj''. ;-) Inače, kakav si? Kakva je situacija? P. S: Ne daj se '''godinama''', druže! :-) ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:42, 10 august 2020 (CEST) : {{Spomeni|KWiki}}: Super sam, hvala na pitanju. Život ide u laganom ritmu, što je nekad pjevao Zvonko Bogdan. Situacija je dobra ovdje gdje sam ja, a ti mi se Čiča čuvaj tamo i pazi to malo posla što je još ostalo. Lijep pozdrav.:-) [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:12, 11 august 2020 (CEST) == Padež == Pozdrav, zar nije prirodnije reći Diskografije grupe Coldplay umesto Coldplaya kako si ti stavio? Vodim se logikom kako piše u kategoriji npr. [[Diskografija grupe Queen]]. – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 15:20, 24 septembar 2020 (CEST) : Odzdrav. :-) Nema potrebe za dodatnom odrednicom u slučajevima kad se naziv može normalno deklinirati, poput ovog, i kad je značenje nedvosmisleno. I kod Queena može bez nje (sama riječ "Diskografija" dovoljna je odrednica), samo što je to davno napravljeno, a muzika inače nije jedno od područja kojima se bavim ovdje, osim sporadičnih manjih izmjena, pa nisam zalazio "tamo". – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:34, 24 septembar 2020 (CEST) ==Preusmjerenje== Poništeno preusmjerenje u članku [[bubreg]] bespotrebno je i brzopleto. Isto imaju i ostale wiki. Ako poništavate, obrišite link, a što je jazuk! [[Korisnik:Crazy&#38;confused|Crazy&#38;confused]] ([[Razgovor s korisnikom:Crazy&#38;confused|razgovor]]) 16:36, 28 septembar 2020 (CEST) : Čemu kilometarska preusmjerenja ako se naziv članka sastoji od jedne riječi? Linkuje se samo ta riječ. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:49, 28 septembar 2020 (CEST) ;Malo smo pre[[nerv]]ozni ?! Našto to i čemu?! [[Korisnik:Crazy&#38;confused|Crazy&#38;confused]] ([[Razgovor s korisnikom:Crazy&#38;confused|razgovor]]) 23:30, 30 septembar 2020 (CEST) :: Malo smo pregluhi i nedokazni. Krhko je znanje. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:14, 1 oktobar 2020 (CEST) == Kreiranje kategorija == Dobar dan, KWiki, samo sam usput želio pitati, pošto sam još uvijek nov na wikipediji, možete li mi objasniti kako se prave nove kategorije. Ja želim trenutno da napravim kategoriju ''Twitch-streameri'' (jedna od kategorija u članku [[Tyler1]], nisam siguran da li mogu postavljati reference ovdje), ali ne znam kako da je ubacim kao aktivnu ili postojeću kategoriju. Volio bih da mi pojasnite. Lijep pozdrav! [[Korisnik:Zonaga|Zonaga]] ([[Razgovor s korisnikom:Zonaga|razgovor]]) 20:56, 30 septembar 2020 (CEST) : Isto kao i sve drugo. :-) Ukucaš <nowiki>[[Kategorija:(Naziv kategorije)]]</nowiki> na dnu članka (a ne moraš ni ukucavati – samo klikni na komandu u donjoj alatnoj traci) i sačuvaš. Ako je plava, znači da postoji. Ako je crvena, klikneš na nju i napraviš je i povežeš je na Wikipodacima s istom kategorijom na drugim Wikipedijama kao što se povezuju i članci. Bitno je samo pravilno imenovati i kategorizirati (i kategorije se kategoriziraju). Ako postoji kategorija na Commonsu povezana s datom kategorijom na Wikipediji, onda se ubaci i <nowiki>{{Commonscat|(Naziv kategorije na Commonsu)}}</nowiki>. Isto važi i za portal. Klikni na bilo koju postojeću, pa onda na "Uredi izvor" da vidiš kako to izgleda "iza zavjese". Evo, npr., [[:Kategorija:Granice Bosne i Hercegovine|ova]]. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:07, 30 septembar 2020 (CEST) : {{Spomeni|Zonke}}: Zaboravih ti reći da i u Postavkama, na kartici Dodaci, staviš kvačicu pokraj HotCata. Tada ćeš u člancima pored kategorija vidjeti plus-minus, minus i dvije strelice; klikom na plus dodaješ ili mijenjaš kategoriju/-e (otvori se polje da ukucaš), klikom na minus direktno uklanjaš. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:47, 1 oktobar 2020 (CEST) ::[[Korisnik:KWiki]] imam jedan "zadatak" za tebe, naime kategorije Nogometaši xy kluba su nam prilično "zapuštene", pa ja pokušavam malo srediti na način da dodajem one kategorije koje su napravljene pomoću ovih alata "Category suggester" i "Catcheck", međutim tu mi se javlja problem što jako puno klubova nema kategoriju Nogometaš xxx kluba. Obzirom da ja tu mogu napraviti jako puno grešeka u nazivu, možeš li ti malo poraditi na tome kada stigneš, nema veze što za sada ima samo jedan igrač u kategoriji, napuniti će se vremenom. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:47, 15 oktobar 2025 (CEST) :::Samo daj primjere, pa ću malo-pomalo. Mada tu ima i kategorija u kojima će teško ikad biti više od jednog članka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:56, 15 oktobar 2025 (CEST) ::::Primjera je more, otiđi na Posebne stranice/Kategorije i u pretraživač upiši Nogometaši pa će ti izlistati sve kategorije koje su kreirane i koje su tražene (crvene) koje počinju sa tom riječi pa opleti :), nema veze što će neke kategorije biti sam opo jedan članak, ko zna možda za 10, 20, 50 godina neko odluči da napravi članke za svakog igrača iz tog kluba. U dosta članaka nogometaša nisu dodane kategorije kluba, pa i nije skroz realna situacija da li imamo jednog ili više u toj kategoriji. Evo na primjer u [[Kategorija:Nogometaši Neretve|Nogometaši Neretve]] bio je jedan igrač, sada su tri. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:00, 15 oktobar 2025 (CEST) == Obrisana stranica (pomoć) == Poštovani, skoro sam počela kačiti tekstove na Vikipediji i jako bih vam bila zahvalna na pomoći. Stranica koju sam okačila o Meridian Sportu je obrisana, a kao razlog je naveden "reklama" (https://bs.wikipedia.org/wiki/Meridian_Sport). Možete li mi reći koji deo je tačno reklamni? Želela bih da okačim stranicu i da ona bude u skladu sa svim pravilima Vikipedije, te bi mi dobrodošla Vaša pomoć. Ako možete, uputite me, molim Vas, na reklamni deo kako bih ga ispravila i prilagodila. Hvala unapred! : Nemam vremena ovih dana, a nisam ga ni stigao pogledati prije nego što je izbrisan. Ne znam koliko su kladionice i relevantne za enciklopediju ovog tipa (možda jesu, nisam se nikad bavio njima). Stil pisanja treba biti objektivan, opisati kompaniju "udaljeno", "iz trećeg lica", uz navođenje provjerljivih referenci (nepovezanih s Meridian Sportom, tj. vanjskih izvora). Pozivam i [[Korisnik:AnToni|AnTonija]] da dadne još smjernica po potrebi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:12, 27 oktobar 2020 (CET) == Site notice == Ja sam rekao Harisu da onako napiše site notice, da ne ispadne da je on nepismen haha. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 22:40, 5 novembar 2020 (CET) : Hahaha :-) Imaš nagradu za poštenje (makar verbalnu). :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:56, 5 novembar 2020 (CET) == Vojna historija Mađarske == Poštovani KWiki, postoji kategorija na WCommonsu. U nastavku je link [https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Military_history_of_Hungary]. Pozdrav, [[Korisnik:Silverije|Silverije]] ([[Razgovor s korisnikom:Silverije|razgovor]]) 19:39, 12 novembar 2020 (CET) : Znam. :-) Nego treba u kategorije dodavati šablon <nowiki>{{Commonscat|Naziv kategorije (na engleskom)}}</nowiki> kad ta kategorija postoji i na Commonsu. Ma sitnica zapravo. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:22, 12 novembar 2020 (CET) == Vulkani na Kamčatki == Ja sam siguran da može ići za Azijski mjesec ;) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 10:54, 18 novembar 2020 (CET) == Muke s deklinacijom == Bok, KWiki! Imam jedno pitanje... Nedavno je jedan kolega na hr.wiki pitao kako treba deklinirati imena različitih sportskih klubova ako se sastoje od više riječi (npr. Šahtar Donjeck)... Budući da sam vidio da si ti napravio [[:Kategorija:Nogometaši Dinamo Kijeva|ovo čudo]], pretpostavljam da mi možeš objasniti zašto se deklinira samo posljednja riječ u imenu? Znam da sam na fakultetu učio da se u npr. višerječnim imenima djela na latinskom deklinira samo posljednja riječ (npr. Carmina Burana, Carmina Burane itd.), ali vrijedi li to i za ostale jezike? Unaprijed ti hvala na odgovoru! [[File:Face-smile.svg|20px]] -- [[Korisnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune,'''</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 19:59, 23 decembar 2020 (CET) : Zdravo, zdravo! Koliko se sjećam, u bosanskom to pravilo važi i za ovakve slučajeve. Što ne znači da nekad neću provjeriti. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:23, 24 decembar 2020 (CET) == Kad ste već tu == <s>Imamo li mi ovdje HotCat alat? Zašto se kategorije moraju "ručno" postavljati?</s>--[[Korisnik:Santasa99|Santasa99]] ([[Razgovor s korisnikom:Santasa99|razgovor]]) 15:19, 4 februar 2021 (CET) Problem rješen!--[[User:Santasa99|<span style="color:maroon; text-shadow:#666362 0.2em 0.2em 0.4em;">'''ⓢⓐⓝⓣⓐ'''</span>]] &nbsp;<sup>[[File:Saturn - The Noun Project.svg|24px]] &nbsp;<sup>[[Razgovor s korisnikom:Santasa99|pit]]</sup></sup> 21:46, 4 februar 2021 (CET) == Sob/irvas == Kaže li se kod vas sob ili irvas? Pitam jer se sob spominje 9 puta [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno%3AStaJeLinkovanoOvdje&target=sob&namespace=], a irvas 7 [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno%3AStaJeLinkovanoOvdje&target=Irvas&namespace=] [[Korisnik:Croxyz|Croxyz]] ([[Razgovor s korisnikom:Croxyz|razgovor]]) 21:02, 19 februar 2021 (CET) : U rječniku unutar novog ''Pravopisa'' stoji "sob" (barem na aplikaciji "Pravopis.ba"), ali ni "irvas" nije nepoznat u svakodnevnoj praksi. Dakle, dati prednost "sobu", a "irvas" ostaje stvar ličnog izbora (ne može se označiti kao nepravilan jer nema razloga za to). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:36, 19 februar 2021 (CET) == Magistralne ceste / putOvi == E, šta da radim s [[:Kategorija:Magistralne ceste u Bosni i Hercegovini|ovakvim kategorijama]] i riječima u člancima? Važe li kao dubleti ili mijenjam po uzoru na [[Special:Diff/2825320|ovo]]? – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 20:01, 26 februar 2021 (CET) : Trebalo bi "put(evi)" u naslovima članaka i kategorija radi ujednačenosti, a u tekstu je stvar izbora jer je i "cesta" u redu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:45, 26 februar 2021 (CET) == Muzička terminologija == Evo mene opet. :-) Radim na infokutiji za albume da automatski ispisuje boje i vrste albuma, pa se nadam da ćeš mi moći pomoći kako napraviti razliku između određenih termina. Pazi sad ovo: navode različito [[:en:soundtrack|soundtrack]], [[:en:television theme music|television theme]], [[:en:film score|film score]] i [[:en:cast recording|cast recording]]. Imaš li ikakve prijedloge kako bih ih mogao razlikovati? Zasad sam samo preveo ''film score'' kao [[filmska muzika]], što je logično, a iskreno ne znam kako ovo ostalo. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 18:39, 1 mart 2021 (CET) : Siguran sam samo da je "film score" filmska muzika. :-) "Soundtrack" bi mogao biti "zvučna podloga" (i širi je pojam od filmske muzike), a "Theme music" muzička tema (eventualno muzički motiv). "Cast album" možda je najbolje ne prevoditi do daljnjeg :-) ("album glumačke postave"). Naravno, sve je ovo podložno reviziji / promjeni. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:17, 1 mart 2021 (CET) == Nazivi filmova / specijala / serija == Imam pitanje, ako ne postoji ni bosanski ni hrvatski naziv nekog filma / specijala ili serije, smijemo li koristiti srpske nazive (prilagođene bosanskom pravopisu)? '''''[[User:ImJustThere|<span style="color: #d40606">Kori</span><span style="color: #ee9c00">snik</span><span style="color:#e3ff00">ca:I</span><span style="color:#001a98">mjust</span><span style="color:#86007D">there</span>]]''''' 12:45, 10 mart 2021 (CET) : Ako postoji naziv rasprostranjen na tržištu Srbije, onda ne vidim problem u tome. No, čim se pojavi bosanski naziv (ili hrvatski, jer većina filmova i serija u Bosnu i Hercegovinu stiže preko Hrvatske), trebalo bi ga promijeniti. A uvijek je korisno i napraviti preusmjerenje s izvornog naziva. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:32, 10 mart 2021 (CET) ::OK, thx. BTW, nezz jesi li primijetio, ali nedavno sam dovršila ''[[Snježno kraljevstvo]]'', da znaš :). '''''[[User:ImJustThere|<span style="color: #d40606">Kori</span><span style="color: #ee9c00">snik</span><span style="color:#e3ff00">ca:I</span><span style="color:#001a98">mjust</span><span style="color:#86007D">there</span>]]''''' 16:28, 10 mart 2021 (CET) ::: A dama je prekoputa... Pa što ne šutiš? :-) Primijetio sam, naravno (tj. Srđan mi je rekao :)), ali baš sam danas ostavio poruku na Čaršiji da se ipak neću moći posvetiti tome kao što sam bio planirao jer život trenutno ima "jače" planove". :) Neću biti ovdje sljedeće 3-4 sedmice. A ti samo radi i pitaj "starije" ako šta zapne. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:28, 10 mart 2021 (CET) == Pitanje == Pozdrav, KWiki! Zanima me piše li se "božiji" ili "božji" ili je moguće oboje? U pravopisu iz 2018. je "božiji", mada mu ja i nešto ne vjerujem jer ima već ''podosta'' grešaka :) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 16:45, 17 mart 2021 (CET) : {{Spomeni|Arnel}}: U bosanskom su pridjevi ovog tipa na ''-iji''. A ovaj može biti ili "'''B'''ožiji" (< '''B'''og) ili "'''b'''ožiji" (< '''b'''og u općem značenju). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:28, 27 mart 2021 (CET) ::Hvala na odgovoru! I brzo nam se vrati ;) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 12:08, 27 mart 2021 (CET) == Spužva Bob Skockani == Pozdrav, nedavno sam dovršio članak ''[[Spužva Bob Skockani]]''. Ako nije problem, bi li ga možda mogao pregledati? Hvala, lp. :) '''''[[User:ImJustThere|<span style="color: #d40606">Kori</span><span style="color: #ee9c00">snik</span><span style="color:#e3ff00">ca:I</span><span style="color:#001a98">mjust</span><span style="color:#86007D">there</span>]]''''' 20:21, 26 april 2021 (CEST) : Ako-ako. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:50, 26 april 2021 (CEST) == Grad / grad == Pitah te [[Special:Diff/3305385|ovdje]], ali možda se nismo dobro razumjeli pa rekoh da provjerim prije nego što masivno idem mijenjati botom. Ima podosta opština koje su zvanično postale gradovi relativno nedavno ([[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|imaš ovdje spisak zvaničnih gradova]]). E sad, nisam siguran treba li, ako uzmemo primjer Dervente, tretirati "grad" kad dio naziva ili odvojeno kao običnu imenicu? Npr. "X je naseljeno mjesto u ''gradu Derventi''" ili "X je naseljeno mjesto u ''Gradu Derventi''". – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:32, 30 april 2021 (CEST) : A rekao bih da je ovo kao i s riječju "općina": kad se misli na instituciju, veliko O, a kad se misli na teritorijalnu jedinicu, malo O. Vidi šta kažu i [https://pravopis.hr/pravilo/ostala-imena/100/ ovdje], pod F. Doduše, "Grad" može biti i dio zvaničnog imena teritorijalne jedinice (npr., Grad Zagreb), pa je u tom slučaju G veliko. Kod službenih gradova u Bosni i Hercegovini najprije bih rekao da se "grad" odnosi samo na status naselja, tj. da nije dio službenog naziva. (Drugo je kad je riječ o nazivu /pod/institucije, npr., "Porezna služba Grada X".) Valjda te nisam dodatno zbunio. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:23, 30 april 2021 (CEST) :: Ništa onda, stavio sam malim slovom. Ako bude kasnije trebalo mijenjati tu je sada bot pa neće biti (toliki) problem. :-) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 10:19, 1 maj 2021 (CEST ==Zar malko ne pregonite?!== Zar je teško ispraviti slovnu grešku u jednoj rečenici?! Lakše obrisati cio šablon et al. Zar i ja ne učestvujen u konsenzuisu i zašto me ne obvavijestite kadobrišete cio članak?!!! Bio je to doslovbno preveden en.wikipedijski članak. Sve mi se čini da vježbate strogoću na (u genetici) boljem od sebe. Ne cijenite sav prijepodnevni trud!!! [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 00:02, 3 maj 2021 (CEST) : Piše zašto je obrisan (jedna rečenica nije i ne može biti članak; greška nije utjecala na brisanje, inače bi bila gomila obrisanih; to je bila samo usputna primjedba). Ako ima još materijala za članak, pa ništa lakše nego vratiti ga. P. S: Ne vježbam strogoću. Cijenim trud. Zato Vas i opominjem, jer znam da možete raditi bolje / pažljivije, ali kao da ste non-stop u nekom sprintu. Wikipedija je dugoprugaška utrka. Nikad neće biti urađeno sve što bi trebalo biti urađeno, ni na EN, kamoli na ovima poput naše. Kvalitet bi trebao biti ispred kvantiteta (ne potcjenjujući ni kvantitet). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:48, 3 maj 2021 (CEST) :: Bilo bi fer da mi se javi kad se članak obriše i zašto. Bilo bi fer da se poštuje obim kao i u en.wiki. Imam i ja pametnijeg posla. [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 02:09, 5 maj 2021 (CEST) ::: Još jednom: '''ne postoji obaveza ni pravilo za obavještavanje o brisanju ni na jednoj Wikipediji''' (koliko mi je poznato). A zar ne bi bilo lijepo bolje vladati svojim jezikom i ne upotrebljavati konstrukcije koje on ne poznaje? Neke konstrukcije ili oblici koji su u engleskom sasvim normalni u našem jednostavno ne postoje niti mogu postojati zbog razlike u prirodi jezikâ i nemamo niti ikad možemo imati njihove ekvivalente. (Digresija: Nekad smo imali neke od njih, prije 800-900 i više godina, ali su s vremenom i razvojem jezika nestali. Ruski je sačuvao najviše iz tih starih vremena.) A Vi uporno po njima. I opet svako drugi kriv, samo Vi uvijek i u svemu u pravu, uvijek zavjera protiv Vas, neko ometanje, sprečavanje... A ne vidite da neke stvari radite pogrešno. U redu je i pogriješiti, niko od nas nije mašina, ali ustrajavanje u greškama (raznih vrsta) već je zabrinjavajuća stvar. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:51, 5 maj 2021 (CEST) == Osmansko Carstvo == Ako misliš [[Special:Diff/3316267|da bi ovo trebalo biti primarni naziv]] u naslovima, kategorijama i slično, javi, pa ću uskladiti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 21:02, 19 maj 2021 (CEST) : Bit će javljeno ako bude potrebe. A dotad ostaje dublet (jer šta ćemo s onda s riječju "Osmanlije" – ne možemo reći "Osmani" :-)). Usputni info: država se službeno zvala "Osman(lij)ska Država", ali je kod nas ustaljeno "Carstvo", po analogiji prema ostalim državama sličnog sistema vlasti. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:11, 20 maj 2021 (CEST) == Čaršija == Pozdrav. Ima jedna stvar što treba promijeniti, a to je kada uđeš na "Čaršija" stranicu, i ispod kada kliknes na link " Međunarodna statistika, broj članaka, korisnika, administratora...", taj link je mrtav tj. ne postoji više, našao sam statistku međunarodnu od wikipedije, pa ako možeš kako da promijeniš, ja bi to uradio, ali ne znam gdje se nalazi taj tekst što napisan na čaršiji. [https://wikistats.wmcloud.org/display.php?t=wp Evo] statistike, mi smo na 74. mjestu. [[Korisnik:SanelPandzic|SanelPandzic]] ([[Razgovor s korisnikom:SanelPandzic|razgovor]]) 18:02, 13 juni 2021 (CEST) : Evo Šemso je [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0ablon:%C4%8Car%C5%A1ija&curid=373625&diff=3324292&oldid=3208397 vidio] poruku prije mene. Hvala na napomeni. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:55, 13 juni 2021 (CEST) == Prevođenje serija na naš jezik kod glumaca == {{Spomeni|KWiki}} Pozdrav, zanima me kada radim članke o glumcim, i kada pišem filmove i serije u kojima su glumili, da li se moraju ti filmovi i serije prevest na nas jezik? Ja sam radio nekoliko članaka oko glumaca, i svi filmovi i seriji u kojima su glumili, sam stavio u tabelu i na naš jezik, a možda ne treba prevodit, pa da pitam :) [[Korisnik:SanelPandzic|SanelPandzic]] ([[Razgovor s korisnikom:SanelPandzic|razgovor]]) 11:32, 18 juni 2021 (CEST) : Treba prevesti sve za što postoji prihvaćen naziv na našem govornom području, pogotovo hrvatskom (jer dobar dio filmova i serija kod nas stiže preko hrvatskih distributera), a kad ga nema, ostavlja se originalni naziv. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:04, 18 juni 2021 (CEST) == Strana vs stranica == Zdravo, KWiki! Negdje sam pročitao, mislim da je bilo u hrvatskom Jezičnom savjetniku, da postoji vrlo sitna značenjska razlika između riječi "strana" i njenog deminutiva "stranica". Naime, "strana" primarno znači "jedna od površina koja omeđuje kakvo tijelo", a stranica "jedna od dviju površina lista papira". Šta ti misliš o tome? Bi li trebalo premjestiti Početna strana ⇒ Početna stranica? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:38, 19 juni 2021 (CEST) : Ne znam kako mi to nikad nije došlo na um sve ove godine, ali ovo je tačno; trebalo bi "stranica". – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:01, 19 juni 2021 (CEST) == Nemamo nikoga odavde. == znam da nema, nego nešto testirah [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:59, 20 august 2021 (CEST) == Ukrajinski naziv „Полісся” == Kako valja postupiti sa prenosom ovog područja u Ukrajini? Kod Ukrajinaca se naš nastavak -nje/-je piše kao -ння/-я, što se transkribira kao -ja, ali onda u prenosu više liči na ženski rod. Vidim da je neko u [[Ukrajina|članku o Ukrajini]] ovom problemu pristupio tako što je naziv u nominativu ostavio kao ''Polisja'', a sve ostale padeže tvorio kao da su uzeti od nominativa srednjeg roda (dakle, nom. ''Polisja'', gen. ''Polisja'', lok. ''Polisju''). Volio bih čuti mišljenje administratora. [[Korisnik:Kostović|Kostović]] ([[Razgovor s korisnikom:Kostović|razgovor]]) 11:19, 14 oktobar 2021 (CEST) : U nominativu treba "Polesje", u duhu našeg/-ih jezika. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:54, 14 oktobar 2021 (CEST) == Kamčatka == 90% sam siguran da može za Azijski mjesec, ipak je na azijskoj strani Rusije. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 20:43, 3 novembar 2021 (CET) : Sigurno! 102%. Willkommen in Asia Club!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:47, 3 novembar 2021 (CET) :: Viel danke. :-) Lani sam namjeravao štošta uraditi za Azijski mjesec i bio sam počeo, ali me splet okolnosti udaljio od kuće na mjesec dana. Ni ove godine neću moći previše doprinijeti jer imam i drugih obaveza, ali Bože moj, može koliko može već. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:53, 3 novembar 2021 (CET) == Revertiranje == Sve OK. Tu promenu sam napravio samo kao primer za studente balkanistike ovde u Pragu tokom objašnjavanja kako Wikipedija radi. ;-) Pozdrav. [[User:Aktron|Aktron]] ([[User talk:Aktron|r]]|[[Special:Contributions/Aktron|d]]) 22:28, 9 novembar 2021 (CET) : Ah... To je skroz druga stvar. :-) Svako dobro. Ide pozdrav pješke sve do Češke. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:34, 9 novembar 2021 (CET) == kompozicije == bio sam u dilemi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:00, 10 novembar 2021 (CET) ==Članak Admir Husić== Lijep pozdrav, postavio sam članak "Admir Husić" ali je predložen za brisanje. Priznajem da je članak neuredan jer nisam imao mnogo vremena da ga uredim, pa bi to popravio... Što se tiče relevantnosti, čovjek je Kurra Hafiz, pogledajte u članku "Hafiz" šta to znači. On je jedan od dvojice u BiH i regionu. Pa bi vas zamolio da ne brišemo članak a ja bi ga uredio i kategorisao, tad će imat smisla. Hvala : {{Spomeni|Bosniarasta}}: Znam ko je, a dvojicu kurra hafiza znam lično. :-) No, ovdje članci trebaju biti u skladu sa smjernicama Wikipedije. Nije me nikako bilo na Wiki gotovo četiri sedmice (sad će me biti dosta rjeđe nego prije), pa, ako je ovo što spominješ bilo u tom periodu. nemam pojma šta je bilo sa člankom niti znam kakav je bio. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:21, 31 decembar 2021 (CET) == Partije SP u šahu 2021 == Šta misliš šta je bolje: da su dijagrami s partijama koji prikazuju automatski sve poteze [[Partije Svjetskog prvenstva u šahu 2021.|ovdje]] kod svake partije, ili u [https://bs.wikipedia.org/wiki/Svjetsko_prvenstvo_u_%C5%A1ahu_2021.#Partije glavnom članku]? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:03, 4 januar 2022 (CET) : Kad već postoji poseban članak za partije, onda neka ih tu. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:46, 18 januar 2022 (CET) == How we will see unregistered users == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin=content/> Hi! You get this message because you are an admin on a Wikimedia wiki. When someone edits a Wikimedia wiki without being logged in today, we show their IP address. As you may already know, we will not be able to do this in the future. This is a decision by the Wikimedia Foundation Legal department, because norms and regulations for privacy online have changed. Instead of the IP we will show a masked identity. You as an admin '''will still be able to access the IP'''. There will also be a new user right for those who need to see the full IPs of unregistered users to fight vandalism, harassment and spam without being admins. Patrollers will also see part of the IP even without this user right. We are also working on [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation/Improving tools|better tools]] to help. If you have not seen it before, you can [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|read more on Meta]]. If you want to make sure you don’t miss technical changes on the Wikimedia wikis, you can [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|subscribe]] to [[m:Tech/News|the weekly technical newsletter]]. We have [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation#IP Masking Implementation Approaches (FAQ)|two suggested ways]] this identity could work. '''We would appreciate your feedback''' on which way you think would work best for you and your wiki, now and in the future. You can [[m:Talk:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|let us know on the talk page]]. You can write in your language. The suggestions were posted in October and we will decide after 17 January. Thank you. /[[m:User:Johan (WMF)|Johan (WMF)]]<section end=content/> </div> 19:10, 4 januar 2022 (CET) <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Target_lists/Admins2022(1)&oldid=22532492 --> == Jedno pitanje == Pozdrav, KWIki. Muči me uvijek da li da pišem "rok-muzika" ili "rock". Isti problem i sa "punk" ili "pank". Šta je pravilno? [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 08:13, 2 mart 2022 (CET) : Nisi jedini. :-) Trebalo bi fonetski: "rok-muzika", "rok" (jest da postoji i slavensko "rok", ali zato je tu kontekst), "pank", "pank-muzika". Mada znam da ima i pravaca koje je bolje ostaviti u originalu; mislim, kako drugačije pisati, npr., ''death metal''? :-) No, ove već odomaćene, koji su prvi nastali i ušli u jezik i već imaju izvedenice treba pisati prilagođeno našem jeziku. A ako autor iz nekog razloga želi koristiti izvorni oblik, onda to ide pod italik. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:25, 2 mart 2022 (CET) ::Hvala na odgovoru. Sad imam par stvari za izmijeniti :) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 19:00, 6 mart 2022 (CET) == MassDelete == Hello, thanks for the deletions! By the way, if you load <syntaxhighlight lang="js"> mw.loader.load('//en.wikipedia.org/w/index.php?title=User:Animum/massdelete.js&action=raw&ctype=text/javascript'); </syntaxhighlight> through your common.js, you can delete a given list of pages through an interface at [[Special:MassDelete]]. [[Korisnik:1234qwer1234qwer4|1234qwer1234qwer4]] ([[Razgovor s korisnikom:1234qwer1234qwer4|razgovor]]) 22:43, 23 mart 2022 (CET) :Thank you too. I am pretty unfamiliar with these kinds of things on Wiki. Greetings. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:19, 23 mart 2022 (CET) == Joni i ioni == Brzo pitanje. :) Jon ili ion? Senahid u onoj aplikaciji navodi samo „jon”. — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:02, 26 mart 2022 (CET) :Koliko znam, "ion" bi bilo preciznije, ali riječi se ipak prilagođavaju jeziku primaocu, tako da ću još provjeriti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:51, 26 mart 2022 (CET) :Dakle, "jon" (do daljnjeg). Da se mene pita, ostavio bih "ion(ski)" (zbog opozicije prema "jon(ski)" < Jonjani), ali nisam u pravopisnoj komisiji. :-) A možda im je etimologija ista, pa ne znam koliko bi u tom slučaju imalo smisla pravljenje opozicije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:53, 11 april 2022 (CEST) == Pitanje u vezi Nedžad Ibrišimović članka == Poštovanje, hvala Vam na ispravci! Obzirom da je bio dogovor da se stavlja etnička grupa umjesto nacionalnost, zbog toga stavila. Interesuje me kako je to moguće ubaciti u infobox? Hvala unaprijed. [[Korisnik:Selma373|Selma373]] ([[Razgovor s korisnikom:Selma373|razgovor]]) 13:29, 11 april 2022 (CEST) :Promijeni se naziv parametra u kodu [[Šablon:Infokutija pisac|samog šablona]]. No, to je bolje prepustiti "tehničarima". A ne znam za spomenuti dogovor (doduše, znao sam biti odsutan s Wiki, pa sam možda propustio nešto). Inače, kad je riječ o "osjetljivijim" detaljima, to ne ide bez konsenzusa Wiki-zajednice. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:49, 11 april 2022 (CEST) ::{{Ping|Selma373}}: O kakvom se dogovoru radi? Da se narodi preimenuju u etničke grupe? Takvi dogovori mi nisu poznati niti su mogući, jer bi se radilo o samovoljnom preimenovanju određenih pojmova.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:37, 11 april 2022 (CEST) :::Hvala vam na odgovoru. [[Korisnik:Selma373|Selma373]] ([[Razgovor s korisnikom:Selma373|razgovor]]) 21:36, 11 april 2022 (CEST) == Muke s Uneskom == Bok, KWiki! Samo sam u prolazu, ali imam jedno pitanje za tebe. Naime, trenutačno na hr.wiki botom popravljam posvojne oblike za akronim "UNESCO" u skladu s našim pravopisom iz 2013., koji preporučuje da pišemo "UNESCO-ov". Dakle, sufiks koji označava posvojnost ostaje nam u punom obliku. Međutim, želio bih se tim ispravljanjem pozabaviti i ovdje, pa me zanima kakva je situacija u bosanskom. Zavirio sam na brzinu u Senahidov pravopis, ali ondje nisam naišao na posvojni oblik. Jedino što mi je upalo u oko jest to da spominje leksikaliziran oblik "Unesko". Drugim riječima, kakav bi posvojni oblik preporučio? Uneskov, UNESCO-v ili UNESCO-ov? Ili možda nešto drugo? Hvala ti unaprijed na odgovoru! [[File:Face-smile.svg|20px]] --[[Korisnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 13:41, 18 april 2022 (CEST) :Ma UNESCO-ov, nema tu neke dileme. :-) Eventualno Uneskov, ali i to je nategnuto. Akronimi su akronimi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:43, 18 april 2022 (CEST) ==Idem sad redom== pa polako ispravljam...Pozz ...--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 12:50, 14 maj 2022 (CEST) :{{Spomeni|Rethymno}}: Naravno. Neće nikud pobjeći. :-) Svako naselje koje u zvaničnom nazivu ima "...na Moru" piše se tako (s velikim M). P. S: Usput, možeš li nekad baciti oko na [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Grginovi%C4%87_%C5%A0ime članke ovog novog korisnika] (barem one o naseljima) jer se svakako preklapa s tvojim područjem rada? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:04, 14 maj 2022 (CEST) ::Kad budem imao vremena pogledaću. Pozdrav. [[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:06, 14 maj 2022 (CEST) : I meni je bilo čudno ovo Sv. Martin Pod Okićem sa velikim P na "pod", očigledno štamparska greška. Hvala i pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:16, 15 maj 2022 (CEST) == KWiki briše == ::Kwiki je pobrisao tri prve verzije mojih najnovijih članka o genima na [[hromosom X|hromosomu X]], iako su bili korektan prevod sa engleskog! [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 22:54, 25 maj 2022 (CEST) :::Jesu li [[hronozona]] i [[geološki hron]] slične ili različite stvari? Pogledati kako je šta povezano na Wikipodacima [https://www.wikidata.org/wiki/Q1121366#sitelinks-wikipedia ovdje] i [https://www.wikidata.org/wiki/Q56355812#sitelinks-wikipedia ovdje]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:47, 31 maj 2022 (CEST) == Akuzativ množine == E, treba mi mala pomoć. Radim članke o svim iPhoneima, pa sam naletio na problem akuzativa množine za riječ "iPhone". Zasad imam: N iPhone / iPhonei<br /> G iPhonea / iPhonea<br /> D iPhoneu / iPhoneima<br /> A iPhone / ??<br /> I iPhoneom / iPhoneima<br /> L iPhoneu / iPhoneima<br /> i problem je u tome što ne znam mora li se duplati E ili ide samo jedno u akuzativu množine. Imaš li kakvih ideja šta bi trebalo tu ako nije moguće preformulirati rečenicu? – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 20:48, 1 juni 2022 (CEST) : Odlično pitanje. :-) Trebalo bi ''iPhone'', a ako kontekst nije dovoljan da se razazna da je množina, onda upotrijebiti još neku riječ koja otklanja dilemu (npr., ''Vidio sam one iPhone''). Znam, pada na um i ''iPhoneove'', ali onda bi ''-ov-'' trebalo i u ostalim padežima. Ne mislim da bi dva E zaživjela jer bismo ih onda morali oba čitati. A ovo je baš fino pitanje da nekad malo protabirim s kolegama. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:30, 1 juni 2022 (CEST) == Brisanje [[Korisnik:Dušan Kreheľ]] == I hoću nešto [https://de.wikipedia.org/wiki/Benutzer:Du%C5%A1an_Krehe%C4%BE?uselang=sh tako]. Zašto brisanje. [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 01:04, 26 juni 2022 (CEST) :I deleted it a minute ago, but it seems that it has no effect because I am not a bureaucrat. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:06, 26 juni 2022 (CEST) == O spiskovima dobitnika Zlatnog ljiljana == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]]: Da ne dužim previše, zamolio bih Vas da izbrišete sve spiskove o dobitnicima Zlatnog ljiljana. Konstantno sabotiranje mog rada na Wikipediji od strane određenog administratora po principu "kadija te tuži, kadija ti sudi" čini svaki pokušaj doprinošenja uzaludnim. Teško je očekivati da će se pronaći iko ko bi glavni spisak dovršio s obzirom da bi to bio prilično dugotrajan posao pa mislim da je bolje da ga nema nikako nego da čami godinama u sadašnjoj formi. – [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 20:17, 28 juni 2022 (CEST) :Tek vidim poruku (bio na poslu), ali vidim da je Mhare na SZR napisao vrlo slično kako bih i ja. Članak bi trebao ostati, samo ne koristiti izvore koji nisu poznati po neutralnosti. P. S: I dalje mislim da je za mjesta gdje ima dosta dobitnika bolje napraviti posebne članke, a ostali da stoje u glavnom (uz linkove na ove posebne, naravno). Može i ovako stajati, ali kažem čisto iz razloga ako bi spisak bio glomazan. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:37, 29 juni 2022 (CEST) ::Kao što sam rekao, ne planiram više raditi na ovom spisku pa je meni svejedno hoće li on stajati u sadašnjem obliku ili ne, mada mislim da je bolje da bude izbrisan nego sa imenima i podacima otprilike 500 boraca (oko 1/3 ukupnih dobitnika). Opširnije sam odgovorio na SZR, ali moram reći da su sporni portali korišteni kao izvor samo u slučaju opće poznatih događaja ili u slučaju da je neki od dobitnika preminuo. – [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 09:10, 29 juni 2022 (CEST) == Semiz Ali-paša == Mozes li mi molim te popraviti samo naslov članka o Semiz Ali-paši. Kad sam ga pisao prošle godine greškom sam napisao "Semiz ali-paša" umjesto Semiz Ali-paša. Hvala unaprijed :) [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 18:42, 29 juni 2022 (CEST) == ''[[Butch Cassidy i Sundance Kid]]'' == Zdravo. Ja sam korisnik na srpskoj Vikipediji i zanima me da li bih mogao da prevedem svoju stranicu ''Буч Касиди и Санденс Кид'' sa srpske Vikipedije na bosansku vikipediju. Hvala unapred na odgovoru, i u slučaju da sam pogrešio lokaciju pitanja, zamolio bih te da me uputiš osobi koja može da mi da konkretan odgovor. Hvala! ~ [[Korisnik:Uroš Veličković Zmaj]] 01:06, 1. 7. 2022. (CET) : {{Spomeni|Uroš Veličković Zmaj}}: Naravno da možeš (mislim, ovo je Wikipedia :-)), s tim da strana imena (iz jezika koji se služe latinicom) [[Wikipedia:Pravilno-nepravilno u bosanskom jeziku#Pisanje stranih imena|treba pisati izvorno]], ne po izgovoru. I da članak bude na [[Wikipedia:Stilski priručnik|bosanskom jezičkom standardu]]. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:22, 1 juli 2022 (CEST) :: Da, naravno, imao bih na umu korišćenje bosanskog jezika, ali se nadam da će u slučaju da nešto izostavim neko biti tu da ispravi moje jezičke greške. ~ [[Korisnik:Uroš Veličković Zmaj]] 14:29, 7.1.2022. (CET) ::: {{Spomeni|Uroš Veličković Zmaj}}: Ako si zainteresovan za [[Šablon:AFI-jevih 10 top 10|ovaj šablon]]... :-) A u vezi s (ij)ekavicom: gdje je u ekavici dugo E, u ijekavici je IJE, a kratko E = JE. Postoji manji broj izuzetaka, ali ovo pomaže u 95% slučajeva. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:10, 1 juli 2022 (CEST) == Basshunter == I thought so but I wasn't 100% sure. Thanks for instant fix. [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 16:29, 2 august 2022 (CEST) == Mehmed Spaho == Zdravo, KWiki! Možeš li mi, molim te, pregledati moje [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Mehmed_Spaho&oldid=3432821 nedavne izmjene] na članku o [[Mehmed Spaho|Mehmedi Spahi]]. Imamo spor o sadržaju koji bi se trebao riješiti. Da ne idem u detalje, sve sam objavio na [[Razgovor:Mehmed Spaho|stranici za razgovor]]. Hvala unaprijed. :-) [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 17:33, 21 septembar 2022 (CEST) : Zdravo, zdravo. Nažalost, nemam dovoljno znanja o temi (knjige da ni ne spominjem), zato se nisam uključivao, a vidim da traje spor. Drugo "nažalost": historičari s diplomama neće da se uključe u rad na Wikipediji i onda po člancima iz tog područja bude raznih nejasnoća, sporova, nedorečenosti, netačnosti, pristranosti... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:59, 21 septembar 2022 (CEST) Razumijem. Odlučili smo da nikako ne spominjemo uzroke njegove smrti jer su ti podaci samo po sebi kontradiktorni. Znaš li nekog administratora/urednika koji je zadužen za uređivanje historijskih članaka da mogu ubuduće upitati za pomoć u ovakvim situacijama. Svakako hvala na javljanju. Lp [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 23:34, 21 septembar 2022 (CEST) :Nemamo "specijalca" za historiju. Mhare se bavi(o) historijom Visokog (tu je štošta uradio) i donekle srednjovjekovne Bosne, ali historija je preširoko područje. Meni je najbliži Drugi svjetski rat (ali izvan granica Balkana) mada odavno ni tu nisam ništa uradio. U mojim prvim godinama imali smo korisnika koji je radio samo historiju i uradio gomilu toga (dinastije, kraljevi, kraljice, spiskovi vladara...), ali je "nestao" prije osam i po godina. I tako... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:25, 22 septembar 2022 (CEST) Šteta, treba nam jedan diplomirani historičar za poziciju administratora/urednika da se prošire i poprave članci o historiji BiH koji su nepotpuni i netačni. Doći će neko vremenom. Htio sam još pitati da li moguće da promijenim svoj username u MrJazz1894 [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 14:24, 22 septembar 2022 (CEST) :Zahtjev za promjenu imena podnosi se [https://meta.wikimedia.org/wiki/Steward_requests/Username_changes na Meti] (pročitaj upute). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:42, 22 septembar 2022 (CEST) ::ok, hvala [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 15:56, 22 septembar 2022 (CEST) == Modeling our languages with Lexeme == Pogledaj [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Meeting_2022/Programme/Submissions/Modeling_our_languages_with_Lexeme ovu prezentaciju], prezentiranu u Ohridu na [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Meeting_2022 CEE 2022]. o novom projektu "Lexeme"! Pri dnu je .pdf datoteka. Kao stvoreno za tebe! Šteta što nisi bio u Ohridu!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:58, 26 oktobar 2022 (CEST) : Hvala ti. Bit će pogledano čim bude zgodna prilika. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:10, 26 oktobar 2022 (CEST) :: https://www.wikidata.org/wiki/Lexeme:L721313 [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:21, 26 oktobar 2022 (CEST) :::Dobro bi bilo, popuniti sve informacije o nekoj riječi. Samo postavljanje bez tumačenja, nema efikasnu svrhu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:47, 26 oktobar 2022 (CEST) ::::Pogledao. I nije mi trenutno baš najjasnija svrha ovoga kad postoji Wikirječnik, tj. kako bi funkcionisalo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:17, 27 oktobar 2022 (CEST) :::::Između ostalog je svrha za poboljšanje mašinskog prevoda, time da se za svaku riječ opiše smisao, sinonimi, primjer, te deklinacije i druge promjene, da se razgraniče sinonimi, razriješe homonimi (kako prevesti: "...gore gore, gore gore...") [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:50, 27 oktobar 2022 (CEST) ::::::To djeluje kao pisanje još jednog Wikirječnika pored već postojećeg umjesto da se povuče iz te baze ono što ima od domaćih riječi (mada je na našem Wikirječniku taj fond skroman). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:12, 27 oktobar 2022 (CEST) :::::::Razlika je! Lexema je viši stupanj Wikidata, dok Wikirječnik nema taj opseg niti svrhu. U Lexemi se riječi mogu definirati, toliko da se raspoznaje da li je dijalekat, arhaizam i sl, a sve u cilju da se poboljša mašinski prevod, koji prevodi statističkim parametrima, a za male jezike znamo na šta takav prevod liči. Dakle imenice u množini i jednini, svim padežima, izvedenice ili pridjevi od imenica...a kod glagola, su potrebne sve glagolske forme i vremena, a kako je sve preko Wikidata povezano svaki novi pojam u Lexemi (označen s početnim L) smanjuje grešku u prevodu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:32, 27 oktobar 2022 (CEST) ::::::::Ne kažem da je isto nego me samo zanima može li se upotrijebiti ono što već ima (jer i na Wikirječniku su dati padežni i konjugacijski oblici). Ono, kopiraš s WR na WD. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:39, 27 oktobar 2022 (CEST) :::::::::Može [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:48, 27 oktobar 2022 (CEST) == Deklaracije == Zdravo, KWiki! Deklaracija nezavisnosti ili Deklaracija o nezavisnosti? Primijetio sam da si nazive pojedinih članaka menjao iz potonje varijante u pređašnju. To se, međutim, kosi s mojim jezičkim osjećajem. Meni je logično da se prijedlog „o” piše kad je riječ o službenom dokumentu (Deklaracija o pravima čovjeka i građanina), dok bi se navedeni prijedlog mogao izostaviti kad je riječ o činu (deklaracija rata, deklaracija vjeridbe; značenje: objava, proglašenje). Naravno, za tu argumentaciju nemam neposrednu potvrdu u obliku izvora. Šta ti misliš? Jesi li se vodio nekim izvorom pri premještanju? — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:26, 12 novembar 2022 (CET) :I proglašenje nezavisnosti je prvenstveno čin kao što je i proglašenje rata, tj. objava nezavisnosti; sam si naveo primjere koji potvrđuju da tu ne treba "o". Nezavisnost se objavljuje direktno: "Proglašavamo / Objavljujemo / Deklarišemo nezavisnost..." (sva tri glagola traže besprijedložni akuzativ, tj. direktni objekat). Fizički oblik toga na papiru ne mijenja ništa u značenju / činu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:45, 12 novembar 2022 (CET) == Deklaracija nezavisnosti Kosova == Pročitaj šta je Sud rekao. [[Korisnik:Savasampion|Savasampion]] ([[Razgovor s korisnikom:Savasampion|razgovor]]) 23:13, 8 januar 2023 (CET) :''No reference in original Albanian text to the declaration being the work of the Assembly of Kosovo. The language used in the declaration differs from that employed in acts of the Assembly of Kosovo in that the first paragraph commences with the phrase "We, the democratically-elected leaders of our people . . .", whereas acts of the Assembly of Kosovo employ the third person singular. Moreover, the procedure employed in relation to the declaration differed from that employed by the Assembly of Kosovo for the adoption of legislation. It was not transmitted to the Special Representative of the Secretary General and was not published in the Official Gazette of the Provisional Institutions of Self-Government of Kosovo. As the practice shows, he would have been under a duty to take action with regard to acts of the Assembly of Kosovo which he considered to be ultra vires. Taking all factors together, the authors of the declaration of independence of 17 February 2008 did not act as one of the Provisional Institutions of Self-Government within the Constitutional Framework, but rather as persons who acted together in their capacity as representatives of the people of Kosovo outside the framework of the interim administration.'' [[Korisnik:Savasampion|Savasampion]] ([[Razgovor s korisnikom:Savasampion|razgovor]]) 23:14, 8 januar 2023 (CET) :Nije u tome poenta nego u rečenici kakvu si je ostavio (zbog onog "NE /krši/" ispada protivrječna samoj sebi: ako je donesena vaninstitucionalno, onda bi valjda trebalo stajati bez negacije, iz perspektive Srbije). To je napomena čisto jezičko-logičke prirode. A u političko-pravni karakter dalje neću ulaziti jer ex-Yu politiku zaobilazim (ne pratim politiku više nego što moram, pa tu imam rupa u znanju), osim vraćanja ovog tipa. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:25, 8 januar 2023 (CET) == Pozdrav == Kada neće bot, onda će [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Korisnik:Edinwiki/Spisak/Najstarijih_1000_%C4%8Dlanaka&curid=175093&diff=3477672&oldid=3417727 KWiki]. ;) Šta ima kakvo je stanje? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 11:02, 13 januar 2023 (CET) :E nek' si se i ti izvuk'o iz skrovišta. :-) A standardno: radno, kao što možeš vidjeti. Kod tebe? I aktiviraj bota, molim te; osevabit ćeš se za vijeke vjekova. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:09, 13 januar 2023 (CET) :: Haha vjerujem ti. :) Gdje trenutno najviše gori? Možda jedan od vikenda da uhvatim malo vremena pa nešto opet napravim (jer stari kod je poprilično "zahrđao"). :: A kod mene ima svašta, i privatno i poslovno. Mada, život teče opet po nekom standardu svom. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 11:30, 13 januar 2023 (CET) :::Pitaj [[Korisnik:Srđan|Srđana]] ili [[Korisnik:AnToni|AnTonija]], bolje će znati objasniti. :) I navrati češće, nećemo ti ništa. :-)) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:36, 13 januar 2023 (CET) Sta mislite da izbrišete ove članke sa liste najstarijih 1000 koji su u međuvremenu izbrisani? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:13, 13 januar 2023 (CET) :{{Urađeno}}. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:21, 13 januar 2023 (CET) == Pitanjce i pitanjce == Zdravo, KWiki! Kako si? Kako stojiš sa slobodnim vremenom? Primijetio sam da si u pojedinim nazivima članaka dodavao navodnike, npr. [[Svemirski teleskop "James Webb"]]. Nisu li oni neobavezni? Šta misliš o upotrebi kurziva umjesto navodnika? Postoje li neke preporuke o tome kada moramo upotrijebiti navodnike? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:35, 23 januar 2023 (CET) : Nije mnogo loše, :-) hvala na pitanj(c)u. Ne bi trebali biti neobavezni u nazivima koji u sebi imaju ime osobe, ali pravopis je stvar konvencije, pa sad, kako koji već odredi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:15, 24 januar 2023 (CET) == Zahtjev za obrazloženje == Pozdrav, KWiki. U svojoj misiji da proširim broj članaka na Wikipediji, počevši od historije, primijetio sam da je jedan od mojih članaka izbrisan. Osim naše zajedničke ljubavi prema šahu, primijetio sam da imaš "nultu toleranciju prema kratkim člancima". Slagao se ja ili ne slagao, razumijem. Došao sam da zatražim kopiju izbrisanog članka kako bih ga produžio ili da ga vratiš u potpunosti da ga izmijenim. Hvala. – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 20:13, 26 februar 2023 (CET) :Nije bila riječ o kratkoći ovog puta nego je izgledalo kao da je potpuno mašinski preveden, što se također ne toleriše ovdje (konsenzus zajednice). A nije nikakav problem vratiti ako će rad na članku biti nastavljen, samo što smo bezbroj puta imali situaciju da neko ubaci na Google Translate 6-7 rečenica, zalijepi ovdje bez ikakve dorade i misli da je sve urađeno i nikad više to ni ne pogleda. P. S: Pozdrav svim šaholjupcima. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:44, 27 februar 2023 (CET) ::Razumijem. Također sam se trudio da to izbjegnem mada je to bilo malo teže u tim prvim rečenicama, gdje se i radi o definicijama. Definitivno planiram da ga proširujem, tako da ću te zamoliti da ga vratiš kad stigneš. Hvala. – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 15:59, 27 februar 2023 (CET) :::Vratio čim sam napisao prethodnu poruku. :-) P. S: Obrati pažnju na veliko početno slovo te strukturu sintagmi i rečenica; naš jezik nije engleski. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:19, 27 februar 2023 (CET) ::::Primijetio sam poslije nego što sam poslao poruku. Hvala. :) – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 16:24, 27 februar 2023 (CET) ::::Hahahah, trudim se. Hvala na opomeni. – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 16:25, 27 februar 2023 (CET) :::::Pozdrav, dobro nam došao. Imam jedan savjet, kada radiš na nekom članku dobro bi bilo da staviš oznaku Izmjena u toku između (po dvije zagrade) { i }, tako će urednici znati da radiš na njemu i da ne diraju članak. Dobra praksa, meni lično, je da uvijek da prilikom pravljenja nove stranice stavim uvodni dio, te pri dnu šablone za reference, možeš pogledati kod koji sam dodao na tvoj članak, te prilikom prevođenja odmah i dodavati reference na prevedeni dio. :::::Ako gdje zapneš piši, urednici a i ostali članovi su spremni uvijek da priskoče u pomoć. Ako ti ovo oko zagrada nije najjasnije,javi pa ću ti ubaciti u članak. :::::Pozdrav, :::::Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:49, 27 februar 2023 (CET) ::::::Hvala na toploj dobrodošlici. Hvala na savjetu, ne znam kako mi je promaklo to da postavim separator izmedju teksta i referenca.. Definitivno ću koristiti oznaku za nastavljanje članaka, mada ću sačekati sa ovim jer nisam siguran kad ću opet navratiti. ::::::Hvala [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 19:12, 27 februar 2023 (CET) :::::::Nema problema, samo lagano, kad budes imao vremena/volje navrati, uvijek ima sta za dopuniti. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:32, 27 februar 2023 (CET) == broken redirects == Please delete #[[Imperij]] #[[Suverenstvo]] #[[Urfa]] #[[Campus_Martius]] #[[Fransoa_Babef]] #[[Slupsk]] #[[Hawai'i]] #[[Fluminense_Football_Club]] #[[Stanislaw_Wielgus]] #[[Suncostaj]] #[[MTM]] #[[Izengard]] #[[Behind_Enemy_Lines_(film)]] #[[HINA]] #[[Wielun]] #[[Euskadi_Ta_Askatasuna]] #[[Motorna_vozila]] #[[205_GTI]] #[[E150d]] #[[Javna_cesta]] #[[Tanganjika]] #[[Cyberspace]] #[[Teolog]] #[[Stalaktiti]] #[[Karlo_I_Anžuvinski]] #[[Sekosteroidi]] #[[Plamište]] #[[Konskowola]] #[[Robert_Guerin]] #[[Champs-Élysées]] #[[Champs_Elysees]] #[[Svijeće]] #[[Orator]] #[[Karlo_I_Napuljski]] #[[Ferenc_Temlin]] #[[Luj_XVII_Francuski]] #[[Stadio_Olimpico_(Torino)]] #[[Karlo_I,_kralj_Sicilije]] #[[Hipokrizija]] #[[Fluminense]] #[[Sanliurfa]] #[[ZOI_1924.]] #[[ZOI_1928.]] #[[ZOI_1932.]] #[[ZOI_1936.]] #[[ZOI_1948.]] #[[ZOI_1952.]] #[[ZOI_1964.]] #[[ZOI_1968.]] #[[ZOI_1972.]] #[[ZOI_1976.]] #[[ZOI_2002.]] #[[OI_1900.]] #[[OI_1920.]] #[[OI_1940.]] #[[OI_1944.]] #[[OI_1948.]] #[[OI_1952.]] #[[OI_1960.]] #[[OI_1984.]] #[[OI_1988.]] #[[Ocala,_Florida]] #[[Omaha,_Nebraska]] #[[Pichelsteiner]] #[[Vilajet_Anadolija]] #[[Vilajet_Egipat]] #[[Vilajet_Kurdistan]] #[[Poznanj]] #[[Televizija_Beograd]] #[[TV_Beograd]] #[[RTV_Beograd]] #[[Salt_Lake_City_2002.]] #[[Nagano_1998.]] #[[Lillehammer_1994.]] #[[Albertville_1992.]] #[[Lake_Placid_1980.]] #[[Innsbruck_1976.]] #[[Sapporo_1972.]] #[[Grenoble_1968.]] #[[Innsbruck_1964.]] #[[Squaw_Valley_1960.]] #[[Oslo_1952.]] #[[St._Moritz_1948.]] #[[Garmisch-Partenkirchen_1936.]] #[[Lake_Placid_1932.]] #[[St._Moritz_1928.]] #[[Chamonix_1924.]] #[[Pariz_1900.]] #[[Antwerpen_1920.]] #[[Pariz_1924.]] #[[Berlin_1936.]] #[[London_1948.]] #[[Helsinki_1952.]] #[[Tokio_1940.]] #[[London_1944.]] #[[Rim_1960.]] #[[Los_Angeles_1984.]] #[[Seoul_1988.]] #[[Natal,_Rio_Grande_do_Norte]] #[[E218]] #[[Lijevanje]] #[[Tu-155]] #[[Avenue_des_Champs-Élysées]] #[[E383]] #[[São_Paulo_Futebol_Clube]] #[[Košarka_na_OI_2008.]] #[[Košarka_na_OI_2012.]] #[[Košarka_na_OI_2020.]] #[[Košarkaška_reprezentacija_SR_Jugoslavije]] #[[E150a]] #[[Induktivitet]] #[[Pteridium_aquilinum]] #[[Sarcoptes_scabiei]] #[[Knautia_sarajevensis]] #[[Leucanthemum_illyricum]] #[[Chamaedrys_ecytisus_tommasinii]] #[[Tomazinijeva_žučica]] #[[Sečuan]] #[[Velikotrnasti_čičak]] #[[Alpski_čičak]] #[[Cirsium_spinosissimum]] #[[Zec]] [[Korisnik:WikiBayer|WikiBayer]] ([[Razgovor s korisnikom:WikiBayer|razgovor]]) 11:19, 19 mart 2023 (CET) :We have that list [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Pokvarena_preusmjerenja&limit=250&offset=0 here] also. I am keeping an eye on it, don't worry. Some of these will serve as an incentive to write some of the articles (I asked for it on [[Wikipedia:Čaršija#Pokvarena_preusmjerenja|Village Pump]]). There were a lot more than these. I deliberately left these to stand for a period. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:44, 19 mart 2023 (CET) == Uputa za pisanje članka. == Pozdrav KWiki. Naime pokušao sam par puta kreirati članka za poznanika koji je profesionalni bokser, a nema o sebi wikipedia stranicu. Nisam baš stručan u vezi ovih stvari pa mi je vrlo teško razumjeti, gdje se šta nalazi, a da ne pričam o kršenju pravila i sl. Da li bi mi mogao dati upute i smjernice na koji način da kreiram članak, a da to ne podilazi pod samohvaljenje i druge prekršaje? Hvala unaprijed. [[Korisnik:Softa123|Softa123]] ([[Razgovor s korisnikom:Softa123|razgovor]]) 15:15, 20 mart 2023 (CET) :Bojim se da on (još) nije [[Wikipedia:Relevantnost|relevantan]] za Wikipediju, tj. da nije međunarodno poznat i priznat (vidjeti i [[Razgovor o Wikipediji:Relevantnost|ovo]]). A članak nije bio ni tehnički sređen, tj. formatiran po pravilima Wikipedije, mada to ima manju težinu od kriterija relevantnosti (iako nipošto nije nebitno). Inače, relevantnost je kriterij oko kojeg se možda i najviše lome koplja, ali valjda bi za članke o osobama trebao biti jasan neki minimalni prag relevantnosti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:22, 21 mart 2023 (CET) ::Takođe se ova tema može pogledati i u [[Wikipedia:Relevantnost/Igralište|prednacrtu smjernica]].--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:10, 21 mart 2023 (CET) 1[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:33, 3 april 2023 (CEST) == Linkovi u naslovu == Samo brzinska provjera, mogu ukidati linkove u naslovima iki podnaslovima članka? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:29, 10 april 2023 (CEST) :Možeš. A i ne moraš. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:48, 10 april 2023 (CEST) ::iskreno ružno mi izgleda, skidao sam kada vec nesto mijenjam u članku ali rekoh da budem siguran. Danas sam ih se nasmijao u datumima kada sam dodavao rođeni/umrli [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:12, 10 april 2023 (CEST) ::: Interne linkove iz godina (19-21. vijek) i dana sam [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=1899.&diff=3498961&oldid=3496090&diffmode=source uklonio]!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 16:15, 14 april 2023 (CEST) == Podjela na vijekove u člancima Datum == Zašto brišeš podjele po vijekovima o člancima "Datum"? Preglednije je i kada se članak poveća, lakše ga je čitati i dorađivati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:28, 15 april 2023 (CEST) : Kontam: ako neko ne zna koja godina pripada kojem stoljeću... :-) U redu, slažem se za one popunjenije članke, ali tamo gdje je samo nekoliko imena zaista nije potrebno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:33, 15 april 2023 (CEST) ::Radi se o tome, da kad ubacim nekoga, upišem i vijekove, odnosno mjesece u člancima o godinama. To bi se moglo botom, ali to mi nije jača strana, a ovom metodom će članci kad-tad se povećati i biti pripremljeni za povećanje broja stavki. A i preglednije je i manja je mogućnost da se neka stavka upiše na pogrešno mjesto. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:38, 15 april 2023 (CEST) == Pećina == [https://de.wiktionary.org/wiki/terrisch WikiRiječnik ] kaže ''terrisch'', a u Štajerskoj se često piše ''derrisch'' ili ''därrisch'' ili čak ''dårrisch''. Rijetko se koristi za nagluhu osobu. Stariji znaju, ali je nepravilno u njemačkom jeziku. (dt:umgangssprachlich:) --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 07:44, 21 april 2023 (CEST) : a i pećina se kaže '''Ofen''' (ali i stijene) - a Ofen je '''peć''', dolazi iz slavenskih jezika, pa je i kod nas peć i pećina (špilja).--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 07:47, 21 april 2023 (CEST) == Sporazumi u člancima o datumima == Poz @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] pošto ti ne mogu odgovoriti u sažetku u članku [[Baltalimanski sporazum]], pišem ti ovdje, ja to dopunjujem na način da objavim 3-4 sporazuma pa onda ih ubacim u članke o datumu i o godini. Što se tiće konkretno ovog članka, još nisam završio zadnji dio, trebam prevesti dio o efekima sporazuma. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:09, 17 maj 2023 (CEST) :Može kako god, samo da se ne smetne. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:16, 17 maj 2023 (CEST) ::Samo ti napominji, nije zgoreg :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:12, 17 maj 2023 (CEST) == Nisam zaboravio. == Hvala na podsjetniku o pjesmama ABBA-e. Nisam zaboravio, nego mi je prioritet da sredim sarajevsku pop rok scenu. Istovremeno, pokušavam makar malo da pomognem Panassku, AnToniju, Ziki i tebi oko ovih mirovnih sporazuma. Vidim da je potrebna pomoć. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 19:51, 26 maj 2023 (CEST) :🦾🦾🦾 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:54, 26 maj 2023 (CEST) == Request == Hello. Thank you very much for creating the article [[Laach (jezero)]] in Bosnian Wikipedia. Can you enlarge the article by translating and uploading the sections from the article [[:sh:Laacher See]] in Serbo-Croatian Wikipedia? Yours sincerely, [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 08:56, 20 juni 2023 (CEST) :please be patient and don't rush anyone. thank you [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:47, 20 juni 2023 (CEST) :Do you see the label "Work in progress"? And, again, what's the hurry for? I just don't get it. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:41, 20 juni 2023 (CEST) ::Sorry, I overlooked that. I am certainly not in a hurry. [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 13:48, 20 juni 2023 (CEST) :::Thank you very much again for the new article. [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 13:09, 1 juli 2023 (CEST) == Need your input on a policy impacting gadgets and UserJS == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Dear interface administrator, This is Samuel from the Security team and I hope my message finds you well. There is an [[m:Talk:Third-party resources policy|ongoing discussion]] on a proposed policy governing the use of external resources in gadgets and UserJS. The proposed [[m:Special:MyLanguage/Third-party resources policy|Third-party resources policy]] aims at making the UserJS and Gadgets landscape a bit safer by encouraging best practices around external resources. After an initial non-public conversation with a small number of interface admins and staff, we've launched a much larger, public consultation to get a wider pool of feedback for improving the policy proposal. Based on the ideas received so far, the proposed policy now includes some of the risks related to user scripts and gadgets loading third-party resources, best practices for gadgets and UserJS developers, and exemptions requirements such as code transparency and inspectability. As an interface administrator, your feedback and suggestions are warmly welcome until July 17, 2023 on the [[m:Talk:Third-party resources policy|policy talk page]]. Have a great day!</div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[m:User:Samuel (WMF)|Samuel (WMF)]], on behalf of the Foundation's Security team</bdi> 01:02, 8 juli 2023 (CEST) <!-- Message sent by User:Samuel (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Samuel_(WMF)/IAdmins_MassMessage_list_1&oldid=25272788 --> == Invitation to Rejoin the [https://mdwiki.org/wiki/WikiProjectMed:Translation_task_force Healthcare Translation Task Force] == [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|right|frameless|125px]] You have been a [https://mdwiki.toolforge.org/prior/index.php?lang=ar medical translators within Wikipedia]. We have recently relaunched our efforts and invite you to [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php join the new process]. Let me know if you have questions. Best [[User:Doc James|<span style="color:#0000f1">'''Doc James'''</span>]] ([[User talk:Doc James|talk]] · [[Special:Contributions/Doc James|contribs]] · [[Special:EmailUser/Doc James|email]]) 12:34, 2 August 2023 (UTC) <!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_translatiors/bs&oldid=25416228 --> == Bosanski jezik! == Zašto u opisu ispod na .bs wikipediji stoji "standardna varijanta srpsko-hrvatskog jezika" za bosanski jezik. Ne razumijem ovaj opis ispod. Da li se to može promijeniti i napisati kako treba. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 23:53, 29 august 2023 (CEST) :Gdje to tačno stoji? Link, po mogućnosti? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:51, 30 august 2023 (CEST) ::Bio je u opisu na Wikidata da je "standardized variety of serbocroatian languages", promijenio sam opis u "standardized variety of south slavic languages". [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 08:32, 30 august 2023 (CEST) ::[[Bosanski jezik|https://bs.m.wikipedia.org/wiki/Bosanski_jezik]] ::Evo ovdje je stajalo, ali izgleda da je kolega Panassko ovo brzo promijenio. Svaka cast. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 15:43, 30 august 2023 (CEST) :::@[[Korisnik:YitKl|YitKl]], [[Korisnik:Panassko|Panassko]]: Zdravo! Kratka napomena. Bosanski jezik nije „standardizirana varijanta južnoslovenskog jezika”, kako je preinačeno na Wikipodacima, s obizrom na to da taj jezik ne postoji. Južnoslovenski jezici podgrupa su slovenske grupe jezika, a bosanski jezik standardizirana je varijanta srpskohrvatskog jezika, policentričnog jezika koji uključuje četiri standardizirane varijante, s lingvističkog i naučnog aspekta. Članak na en.WP pruža detaljnije informacije o tome. Srdačan pozdrav! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:28, 30 august 2023 (CEST) ::::Ćao @[[Korisnik:Aca|Aca]] ja sam se vodio člankom i definicijom na bs.wiki gdje se to ne spominje. Nisam stručnjak ali mi je rezon da se vodim našim člankom jer smatram da je to tu iskristalizovano.na bosanskom jeziku opis je bio takav te sam to preveo na engleski. ::::Ako ne pogrešno trebalo bi onda izmjeniti i u članku u jeziku na bs pa i na wikipodacima, mada bih volio i da @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] da mišljenje, obzirom je srručniji po pitanju jezika od mene. ::::Pozdrav, ::::Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 18:37, 30 august 2023 (CEST) :::::@[[Korisnik:Panassko|Panassko]]: Pretpostavio sam tako nešto, opušteno. Ima argumenata da na bosanskom stoji i „južnoslavenski jezik”, ali i ovo što sam prethodno spomenuo. Zavisi samo od toga šta želimo prikazati ili čemu pridajemo značaj. Engleski opis bih ostavio onakav kakav jest, upravo iz razloga koji si spomenuo – dosljednost s člankom na tom jeziku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 02:12, 31 august 2023 (CEST) ::::Pozdrav @[[Korisnik:Aca|Aca]] Bosanski jezik ima riječnik koji je stariji od srpskohrvatskog jezik, pa samim tim ne može biti nikakva varijanta drugog jezika. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 15:43, 1 septembar 2023 (CEST) :::::SZR ne služe za iznošenje vlastitih teorija! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:23, 1 septembar 2023 (CEST) ::::::Kakvih teorija! ::::::To su jasne činjenice. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 16:20, 10 septembar 2023 (CEST) :::::@[[Korisnik:YitKl|YitKl]]: Razumijem Vaše stajalište, ali postojanje rječnika (ne „riječnika”, s obzirom na to da ta riječ ne postoji) ne može služiti kao valjan argument protiv teze da jezici pripadaju istom makrojeziku ili policentričnom jeziku. Tako je i ''Srpski rječnik'' izdat 1818, ali to nije validan lingvistički i naučni argument. U svakom slučaju, hvala Vam na doprinosu temi i podizanju svijesti. Ako Vam je potrebna bilo kakva pomoć pri uređivanju ove teme ili drugih, slobodno mi se obratite. Lijep pozdrav! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:10, 1 septembar 2023 (CEST) ::::::Upravu si za rjecnik, a i napravio sam gramatičku grešku. ::::::Uglavnom, nisam ekspert za ovu temu, ali dovoljno znanja imam da bosanski jezik nije nikakva izvedenica iz jezika hrvatskog i srpskog. ::::::Drago mi je da je napravljena izmjena, a svakako bih volio da se uključe ljudi koji su dobri u ovoj temi. ::::::Lp [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 16:19, 10 septembar 2023 (CEST) :: Korisnik je mislio na [[:wikidata:Special:Diff/1964385689|ovaj lokalni opis]], koji sam izmijenio tako da je u skladu s ostalim unosima o slavenskim jezicima na Wikipodacima. Nije naročito produktivno mijenjati opise na engleskom jeziku na Wikipodacima budući da je konsenzus takav da se navode podaci s en.wiki, odnosno da stoji "standardized variety of Serbo-Croatian" za srpski / hrvatski / bosanski / crnogorski itd, tako da bi mijenjanje samo moglo dovestido neproduktivnih ratova izmjena s tamošnjim urednicima. Ako se promijeni tamošnji konsenzus, uskladit ćemo i na Wikipodacima. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 11:54, 31 august 2023 (CEST) :::Srđane, :::hvala ti na pojašnjenju, vidim da si ti to promijenio na Wikipodacima tako da ja nemam šta korigovati. :::Pozdrav, :::Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:20, 31 august 2023 (CEST) == Bosanske poznate ličnosti == Ćao @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ima li gdje spisak bosanaca i hercegovaca kojima nedostaje članak? Mislim da bismo trebali napraviti, pa da imamo okvir i da vremenom obogatiko WikiPediju s tim člancima. Ja bih počeo ali ne znam odakle da krenem. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:39, 24 septembar 2023 (CEST) :@[[Korisnik:Panassko|Panassko]] odeš na web stranice fakulteta i u njihovoj historiji nađeš važne ličnosti [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:33, 25 septembar 2023 (CEST) ::Više sam mislio da li imamo neki spisak sa bosanskohercegovačkim bitnim ličnostima koji bi mogli napraviti kao projekat, koje ličnosti želimo da imamo predstavljena na bs.wiki bili oni političari, umjetnici, pisci i td... [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:54, 25 septembar 2023 (CEST) ::: Možda [[:en:List of Bosnia and Herzegovina people|ovo]] kao polazna tačka? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:02, 25 septembar 2023 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] odlično [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:28, 26 septembar 2023 (CEST) == Anaplastični oligodendrogliom == Why we can translate on Wikipedia? [[Korisnik:Wname1|Wname1]] ([[Razgovor s korisnikom:Wname1|razgovor]]) 14:15, 14 oktobar 2023 (CEST) :I wrote in the summary: Google Translate. Although it has significantly improved last few years, the texts still need a fair amount of human correction, especially in terms of Slavic languages. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:17, 14 oktobar 2023 (CEST) == Projekat Nacionalne biblioteke Evrope == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] zadao projekat i nigdje ga na projektu... <nowiki>:</nowiki>-) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:22, 19 oktobar 2023 (CEST) :A [[Nacionalna biblioteka Malte|Maltešku]] zaboravljaš. Dobro, dobro... :-) Nažalost, ne mogu. Danas se stvari promijene u kratkom roku. Imat ću dodatnih obaveza u sljedećih mjesec dana i rjeđe će me biti ovdje. A i da nije tako, vidiš i sam koliko je posla samo na održavanju i ažuriranju postojećeg. Projekat je za one koji su u mogućnosti i koliko su u mogućnosti. Kao i bilo šta na Wikipediji zapravo. Tebi svaka čast na trudu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:38, 19 oktobar 2023 (CEST) ::ah da Malteška, izvukao si se. Šalu na stranu ideja je odlična, zato sam i prionuo a radiš sjajan posao, ipak moram te malo cimnuti s vremena na vrijeme. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 18:08, 19 oktobar 2023 (CEST) == Arapska imena == Kako se na našem jeziku pišu arapska imena poput Ebu'l-Feth, Ebu'l-Hamza itd? Ebu'l-Feth, Ebul-Feth ili Ebu-l-Feth? [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 04:48, 25 oktobar 2023 (CEST) :Ako je "reisul-ulema" ili "Omer ibnul-Hattab", onda bi trebalo "Ebul-Feth". Ali sklon sam mišljenju da ovo pitanje još nije definitivno riješeno u pravopisima. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 06:10, 25 oktobar 2023 (CEST) ::Hvala na odgovoru. Nisam uspio pronaći odgovor u dosadašnjim pravopisima. Mediji IZ uglavnom koriste npr. reisu-l-ulema, a knjige teološkog karaktera, raznorazne "hagiografije" (u nedostatku boljeg izraza), pogotovo one koje dolaze iz selefijskih krugova, najčešće su pune pravopisnih grešaka i nisam ih htio koristiti kao uzor. [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 06:19, 25 oktobar 2023 (CEST) == Nepregledane stranice == Pozdrav, Evo već par mjeseci periodično se zaletim pa napravim nekoliko novih stranica. Međutim, to sve nekako pada u vodu kad neke stranice čekaju dva mjeseca i još nisu odobrene za čitaoce. Razumijem da to iziskuje mnogo vremena, pa me zanima postoji li nešto što ja mogu uraditi da bi ovaj proces malo ubrzao? [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 22:42, 25 oktobar 2023 (CEST) :Prije svega, hvala na trudu i doprinosima. Nemoj misliti da to ne bude primijećeno. Članci su tu i vidljivi su za sve (ukucaj na Google, npr., "Oproštajni hadž, Wikipedia na bosanskom"), samo ih još nije ''pregledao'' niko od administratora, pa stoji ona oznaka. A ja imam svoj krug područja koja pokrivam i gdje se osjećam kompetentnim (mada ni njih ne mogu ni blizu koliko bih htio), a ostala prepuštam drugima jer nismo svi za sve niti sam jedini administrator niti možemo svi stići sve pohvatati (nas je na prste ruke, a članaka više od 92.500; dobro, nepregledanih je znatno manje od toga :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:17, 26 oktobar 2023 (CEST) ::Hvala na pohvalama. Najviše što me ustvari 'brine' je to što članci nisu dostupni ne-urednicima. To jeste, kada bih na Google ukucao neki nepregledani članak njega čitaocu ne bi prikazalo osim ako ne potraži Bosansku verziju članka preko istog na drugom jeziku. ::Kako god, hvala na informaciji i primjećivanju :). [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 16:17, 26 oktobar 2023 (CEST) == Zapadna obala == Ja sam promijenio Zapadana Obala u Zapadna obala gdje sam uspio naći na mob, nadam se da sam ih sve pronašao, ako nisam... [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:57, 4 novembar 2023 (CET) == Hebrejski i arapski izrazi == E, KWiki. Mislio sam dopuniti / srediti par članaka o aktualnom sukobu na Bliskom istoku, pogotovo ove članke koji imaju dosta pregleda. E sad, kako pisati izraze na hebrejskom i arapskom? Ako ćemo fonetski, tj. transkripcijom, hebrejski mi neće biti problem (npr. "{{jezik|he|קִבּוּץ גָּלֻיּוֹת}}" kao "kibuc galujot"), ali bi mi arapski teže išao (mogao bih pomoću [[:en:DIN 31635|sistema DMG]], [[:sr:Википедија:Транскрипција са арапског и персијског језика|pa onda ovako]]). Pitam jer vidim da si Šarona prebacio neki dan, a ima dosta imena lidera i izraza kroz razne sukobe. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 18:47, 5 novembar 2023 (CET) :Hebrejski je u bosanskim pravopisima (uključujući i ovaj svježi Bulićev) potpuno zaobiđen, da ne spominjem gruzijski, armenski, jezike Indijskog potkontinenta i Indokine, a za arapski sam ranije pisao na onoj pomoćnoj stranici. Historijska imena sigurno idu fonetski, a pod utjecajem (zapadnih) medija postoji tendencija da se ova savremena pišu po engleskoj ili francuskoj transkripciji (kao da je, bubam, ime Enver iz 11. stoljeća različito od današnjeg Anvar). U novom Halilovićevom piše ovo: {{citat3|Opće načelo kojeg se valja držati u pisanju imena iz jezika koji se ne služe ni latinicom ni ćirilicom glasi: takva se imena pišu onako kako se pišu u službenoj latiničkoj transkripciji u narodu iz kojeg potječu. Ovo načelo vrijedi u međunarodnom dopisivanju, diplomatiji, na geografskim kartama te u naučnoj literaturi i slično.}} :Na SR Wiki je gotovo sve dobro urađeno (osim ovog da se inicijalno A piše A, jer ''Asad'' je zapravo ''Esed'' i da je ''aw'' = ''au''; ime je ''Tevfik'', tj. ''Teufik'', da ''f'' i ''v'' ne bi bili u dodiru jer su slični po mjestu tvorbe). Ne znam šta bih rekao kao konačni zaključak. Bosanski naginje fonetskom pisanju ovih imena, ali ne može niko poreći ovu savremenu praksu u medijima koju spomenuh. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:51, 6 novembar 2023 (CET) :Neka ide fonetski, a napraviti preusmjerenja s engleskih (i francuskih) imena. Mora se nešto odlučiti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:30, 6 novembar 2023 (CET) == Pojedine riječi za izmjenu == Možemo li povremeno napraviti kraći spisak riječi koje treba izmijeniti. Možda i da se lokaliziraju po šablonima, da smanjimo mogućnost greške [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:02, 7 novembar 2023 (CET) :Nemam ni ja to u glavi nego kako naiđem na nešto. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:26, 7 novembar 2023 (CET) ::da se botiraju [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:29, 7 novembar 2023 (CET) :::Kontam, ali teško je mozgu pohvatati sve te detalje. Zato, vidio si, nekad nabacim nešto Srđanovom botu, mada urijetko. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:10, 7 novembar 2023 (CET) ::::to je ok [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 20:44, 7 novembar 2023 (CET) == Jermuk == Može i ovo: [[:en:Yarmouk Camp#During the Syrian Civil War]]. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 20:06, 10 novembar 2023 (CET) :Pozdrav, ako možeš da provjeriš transkripciju arapskih naziva za nove stavke u [[Šablon:Masakri nad Palestincima|ovom šablonu]]. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 11:47, 3 mart 2024 (CET) ::Historijska arapska imena pišemo fonetski, a ova savremena po engleskoj transkripciji (ne znam tačan razlog). Hvala na dopuni (vidim da na EN nisu to uradili, barem zasad). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:52, 3 mart 2024 (CET) :::Fala ti! Prva nova stavka je neka ulica nazvana po jednom od imena Boga u islamu, a druga – Arapkinja iz Palestine. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 12:08, 3 mart 2024 (CET) == Meridijani crtica == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] i @[[Korisnik:Srđan|Srđan]] moramo se dogovoriti da li ćemo koristiti - ili — kada razdvajamo mjesta/ostrva i sl, u tabeli za meridijane. Jedan od vas mijenja u — a drugi u -pa ne znam šta od navedenog da koristim da ne morate mijenjati. Mislim nije velika stvar ali eto... Poz Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:49, 13 novembar 2023 (CET) :Ni jednu ni drugu nego – :-) (ima na kraju donje alatne trake). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:55, 13 novembar 2023 (CET) :{{Spomeni|Panassko}} Za crte se koristi – ili {{Plain link|https://www.compart.com/en/unicode/U+2013|"en-dash" po Unicodeu}}. E sad, s obzirom na to da često uređuješ s telefona, u zavisnosti od fonta koji je proizvođač postavio za predodređeni ili koji je naknadno postavljen, moguće je da ti ova duža (— ili {{Plain link|https://www.compart.com/en/unicode/U+2014|"em-dash" po Unicodeu}}) izgleda isto, ali drugi su znakovi ipak. Inače, i ovo mi je neki dugotrajni projekt (srediti te znakove u postojećim člancima), ali kao što i sam kažeš, nije velika stvar pa nije neki prioritet, tako da inače sredim kadgod na neki članak naletim. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 16:59, 13 novembar 2023 (CET) ::Meridijane ne radim s telefone zbog tabela i zato sto mi trebaju dodatni tabovi da vidim naziv nekog mjesta na našem jeziku, pa sam koristio crticu s tastature. Sad kad je KWiki odgovorio u zadnja 2 cini ki se sam kopirao en-dash u članke, pa cete imati manje posla :-). Moze li ti to sto namjeravas srediti uraditi bot ili ce trebati ručno ispravljati? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:46, 13 novembar 2023 (CET) :::Mislio sam botski, ali ima puno izuzetaka da bi se moglo (unutar citata, referenci i sl.). Bit će po mic ko i neki drugi projekti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 21:07, 13 novembar 2023 (CET) == Datumi u referencama == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] što se tiće datuma u referencama iste sam prestao mijenjati jer ima WumpusBot koji 2x mjesečno radi na izmjenama ovih datuma. Poz, [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 12:36, 6 decembar 2023 (CET) : Da se nadovežem: da, napravio sam da [[Korisnik:WumpusBot|Wumpus]] mijenja formate "January 1, 1996", "1 January 1996" i "1996-01-01" u naše dvaput mjesečno pa ih generalno nije potrebno ručno prepravljati. Moguće je da dođe do toga da se ne pokrene (najčešće bude problem s "daljinskim" pokretanjem virtualne mašine koju koristim za bota), ali ako se to desi, tj. ako primijetite da nije popravljeno u nekom razumnom roku, slobodno me [[Šablon:Ping|pingajte]] pa ću popraviti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:33, 6 decembar 2023 (CET) == Geografija, zarezi i nominativ == Hej, hej, KWiki! Kako si? Trenutno radim na standardizaciji geografskih članaka o naseljima u Meksiku na sh.wikiju. Uvodi tih članaka obično su ovakvi: * El Potrillo je naselje u Meksiku, u saveznoj državi Chiapas, u opštini San Fernando. Međutim, uobičajena je praksa da se navode niže jedinice pa više. Stoga bi to trebalo promijeniti ovako: * El Potrillo je naselje u opštini San Fernando, u saveznoj državi Chiapas, u Meksiku. Jesu li tu potrebni zarezi između odrednica? Je li možda bolje koristiti se nominativom, kao što to upotrebljavaju papirne enciklopedije: * El Potrillo je naselje u opštini San Fernando, savezna država Chiapas, Meksiko. Koliko je to rješenje gramatički pravilno? Unaprijed zahvalan, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:14, 28 decembar 2023 (CET) : Nije loše. Kod tebe? Zarezi u ovim slučajevima nisu obavezni, ali nekako je praktičnije s njima nego bez njih, čisto radi razdvajanja jedinica različitog nivoa. A može i "El Potrillo je naselje u opštini San Fernando u meksičkoj saveznoj državi Chiapas." Nisam simpatizer ove "papirne" verzije (nije pogrešno samo po sebi nego više stilsko-konstrukcijski odudara jer se rečenica "obezrečeničava"). == Ime albuma == Pozdrav KWiki, vidim da si ispravljao nešto na šablonu Ekatarine Velike (hvala za to, šablon je bio "na brzaka" napravljen :)). Nego, zanima me da li je pametno stavljati apostrof iza slova "S" kod albuma ''S vetrom uz lice''. Naime, i na vinilnim izdanjima tako stoji kao i na ostalim wiki. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 16:03, 17 januar 2024 (CET) : To je prije svega greška jer je tu A fakultativno (osim kad sljedeća riječ počinje na S, Š, Z, Ž, Dž, Đ). Apostrof se stavlja u slučajevima kad je ispušteno slovo koje inače tu '''mora''' biti, tako da ''S' vetrom'' ukazuje ili na nepoznavanje pravopisnih pravila među članovima EKV-a i ostalih uključenih u to izdanje ili na namjernu pogrešnu upotrebu (a ne mislim da je ovo drugo jer nema nikakve promjene u značenju ili neke skrivene poruke ili aluzije na nešto drugo, što obično bude razlog za odstupanje od pravila). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:05, 18 januar 2024 (CET) ::Hah, zanimljivo, vjerovatno je greška nekog u izdavačkoj kući. Hvala za odgovor :) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 19:09, 18 januar 2024 (CET) == Pitanje == Poštovanje, koliko glasova za mora imati predloženi članak da bi postao potvrđen kao dobar članak? Hvala na odgovoru. Prijatno [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 22:53, 20 januar 2024 (CET) :Glavno je da nema glasova "protiv". :-) Ili da je (znatno) više glasova "za". Ako postoji neka fiksna vrijednost, nije mi poznato. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:02, 20 januar 2024 (CET) ::Hvala. A tko onda odredi odnosno označi članak kao dobar? Ja ili administrator? I koliko vremena mora trajati glasanje? [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 23:04, 20 januar 2024 (CET) :::Dvije sedmice, ako me pamćenje ne vara. Ali zapustili smo dobre članke već duže vrijeme; može biti i promjena tu, nije ništa u kamenu zapisano. A kad glasanje završi, bilo ko od administratora stavi oznaku <nowiki>{{dobar članak}}</nowiki> ako prođe. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:10, 20 januar 2024 (CET) ::::Hvala puno. Laku noć [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 23:14, 20 januar 2024 (CET) == Recenzije albuma == Ima ovaj od prije par godina: [[Šablon:Recenzije albuma]] [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 10:49, 18 februar 2024 (CET) :Toliko o meni... :-) Hvala ti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:06, 18 februar 2024 (CET) == The Wikipedia Asian Month 2023 Barnstar == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="border: 3px solid #32AFAF; background-color: #EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;{{border-radius|1em}} {{box-shadow|0.1em|0.1em|0.5em|rgba(0,0,0,0.75)}}" class="plainlinks">[[File:2023_Wikipedia_Asian_Month_Barnstar.png|left|180px]] {{Center|{{resize|150%|'''''Wikipedia Asian Month 2023 Barnstar'''''}}}} <div style="color: #333333; margin-left:220px; font-size:110%; "> Dear {{ROOTPAGENAME}} : :Congratulations! Thank you so much for participating in the Wikipedia Asian Month 2023. We are very grateful for your dedication to the Wikimedia movement and effort in promoting Asian content. Hope to see you again this year and celebrate the 10th year of Wikipedia Asian Month together. :Sincerely, </div> <div style="color: #333333; text-align:right; font-size:120%; ">Wikipedia Asian Month International Team</div> </div> {{clear}} </div> <!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joycewikiwiki/WAM2023_Barnstar_MassMessage_Receiver_2&oldid=26272593 --> == Nazivi filmova == F Gdje si našao da se ovaj film prevodi Ljetnikovac na zlatnom jezeru? Ja sam se vodio nazivima na ovoj enciklopediji filma, pa ako ima još neka referentna stranica javi da mogu i nju koristiti? [[https://filmska.lzmk.hr/clanak/rydell-mark Filmska enciklopedija] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:53, 7 mart 2024 (CET) :[https://www.google.com/search?q=ljetnikovac+na+zlatnom+jezeru+1981.&sca_esv=65cf4aff65164a10&sca_upv=1&ei=ce_oZYytH7-C9u8PlPWlsAk&udm=&ved=0ahUKEwjMqff82OCEAxU_gf0HHZR6CZYQ4dUDCA8&uact=5&oq=ljetnikovac+na+zlatnom+jezeru+1981.&gs_lp=Egxnd3Mtd2l6LXNlcnAiI2xqZXRuaWtvdmFjIG5hIHpsYXRub20gamV6ZXJ1IDE5ODEuMgUQIRigATIFECEYoAEyBRAhGKABMgUQIRigAUipY1CQBFj8W3ABeACQAQCYAcgBoAGLIaoBBjEuMzMuMbgBA8gBAPgBAZgCJKACgCPCAggQABiABBiwA8ICCRAAGAcYHhiwA8ICCxAAGIAEGLEDGIMBwgIIEAAYgAQYsQPCAgUQABiABMICDhAAGIAEGIoFGLEDGIMBwgIEEAAYA8ICBhAAGBYYHsICCBAAGBYYHhgKwgIIEAAYFhgeGA_CAgcQABiABBgTwgIIEAAYFhgeGBPCAggQABiABBiiBJgDAIgGAZAGCpIHBjEuMzQuMaAHiHs&sclient=gws-wiz-serp Na Googleu]. :-) Izbacuje oba, ali znam da sam ranije viđao ovaj duži. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 7 mart 2024 (CET) ::Hočemo li se onda držati filmske enciklopedije, mislim da nam je relevantnija? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:03, 7 mart 2024 (CET) :::Kako gdje. I ove filmske i TV-sajtove treba uzimati u obzir jer su na njima često naslovi pod kojima su prikazivani u kinima i na TV-u. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 7 mart 2024 (CET) == Translation request == Hello, KWiki. Can you translate and upload the articles [[:sh:Potres u Tangšanu 1976.]] (the deadliest earthquake in the 20th century and the second deadliest earthquake in China) and [[:sh:Potres u Shaanxiju 1556.]] (the deadliest earthquake in history) in Bosnian Wikipedia? There are also Croatian and Serbian Wikipedia articles about both earthquakes, as basis for translation. Kindest regards, [[Korisnik:Lavassa|Lavassa]] ([[Razgovor s korisnikom:Lavassa|razgovor]]) 17:09, 28 mart 2024 (CET) == Znam da imamo == samo što je postojeći šablon malehan [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 14:11, 2 april 2024 (CEST) == Skraćenice == Vjerujem da ste upravu, što se tiče akronima koji završavaju na BiH i slično. Međutim, imam problem u vezi toga, jer ako uzmemo primjer za [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIK]], ispravno je CIKBiH, ali apsolutno svi (pa čak i sam CIK na [https://www.izbori.ba/?Lang=3 službenoj stranici]) piše CIK BiH. Isto tako i za ostale termine, kao SR BiH, [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom PS BiH]], itd. Šta je sada ispravno: onako kako službeno napiše institucija svoju skraćenicu ili onako kako "gramatika nalaže". Jer, ako je pravilno CIKBiH, zašto onda nije HDZBiH, nego [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] (i slične stranke i generalno stvari koje imaju akronim BiH). Nastaje nepotrebna zabuna, pa ako može objašnjenje za buduće članke, bio bih zahvalan. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 01:32, 15 april 2024 (CEST) :A ko kaže da se svi navedeni drže pravopisa ili da ga znaju? ;-) Mogu razumjeti umetanje razmaka radi vizualnog dojma i "prozračnosti", ali s "BiH" to je nepravilno; samo umjesto nje stavi bilo koju "jednorječnu" republiku i stvar je jasna sama po sebi ("'''SR H'''/rvatska/", "'''SR M'''/akedonija/",...). Ono što označava '''jedan pojam''' ne razbija se razmakom, koliko god riječi bilo u punom nazivu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:48, 15 april 2024 (CEST) ::Hvala na pojašnjenju. Ja bi na ovakve stvari samo rekao "Absurdistan", jer skoro sve što se dešava u i o BiH ispadne naopako. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 18:28, 15 april 2024 (CEST) == Poslanici i zastupnici == Pozdrav, tako je to tu već bilo preuzeto sa drugih Wikipedija. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 02:49, 17 maj 2024 (CEST) :Nije bilo upućeno nikome pojedinačno nego je napomena opće prirode. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:51, 17 maj 2024 (CEST) == AWB == Pozzz, mogu li dobiti dozvolu za AWB ovdje? [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 17:49, 20 maj 2024 (CEST) :Zdravo, zdravo! Pitaj [[Korisnik:AnToni|AnTonija]]; i on ga koristi po potrebi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:53, 20 maj 2024 (CEST) ::Fala ti za upute! [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 18:01, 20 maj 2024 (CEST) == Stranice koje nisu povezane sa stavkama == Baci malo pogled na [[Posebno:UnconnectedPages|ovo]] imamo preko 8.000 stranica koje nisu povezane sa Wikipodacima. Vecinom su šabloni, kategorije i moduli, vrlo malo je članaka (manje od 100) jer sam to rasčistio. Ovdje ima brdo posla [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:00, 21 maj 2024 (CEST) :Hvala ti što paziš. ;-) Tu je najviše članaka kojih nema na drugim Wikipedijama, ali ima i onih koje autor nije znao spojiti ili je to jednostavno zaboravio uraditi. Eh, šta je tu je - nikad kraja održavanju, kao što rekoh ranije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:12, 21 maj 2024 (CEST) :: {{Spomeni|Panasko|KWiki}} Ukoliko je stranica tu globalno "unikat" koja samo postoji na bs.wiki, onda se na Wikipodacim može napraviti nova stavka, ukoliko se zadovoljavaju [https://www.wikidata.org/wiki/Wikidata:Notability ova pravila] o značajnosti. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 13:15, 3 septembar 2024 (CEST) :::Pravim ja te stranice povremeno, posebno vodim računa o stanicama na "glavnom" tu nema puno stranica koje ja s vremena na vrijeme povežem sa WikiData, ovi drugi aspekti su malo veći zahvat. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:18, 3 septembar 2024 (CEST) == Vandalizam == Promjene koje sam napravio u tri članka vraća neko drugi, iako su tačne ([[Pravedni halifat]], [[Kordopski Emirat]], [[Vizigotsko Kraljevstvo]]). Napisao sam zašto sam napravio promjenu u razlozima promjene članka. Želim da se moje izmjene objave. Hvala ti. [[Korisnik:Aybeg|Aybeg]] ([[Razgovor s korisnikom:Aybeg|razgovor]]) 23:52, 5 juni 2024 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Ne razumijem zašto niste promijenili ove članke uprkos mojoj ispravnoj poruci. Je li ta zastava zaista bila zastava Omajada? Ili ste otkrili takvu zastavu? Ima li istorijskih dokaza da je ta zastava postojala? Pročitajte naziv tog fajla: [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Fictitious_Flag_of_Umayyad.svg '''Fictitious''' Flag of Umayyad.svg]. @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] [[Korisnik:Aybeg|Aybeg]] ([[Razgovor s korisnikom:Aybeg|razgovor]]) 16:20, 11 juni 2024 (CEST) ::Nije još došlo na red. Doći će ovih dana. Nisam baš stalno za računarom. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:25, 11 juni 2024 (CEST) == Kategorija == Pozdrav, mislim da si obrisao pogrešnu kategoriju: [[:Kategorija:Knjaževina Srbija]] umjesto [[:Kategorija:Kneževina Srbija]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 00:08, 11 juni 2024 (CEST) :Prije ovakvih promjena treba provjeriti historijske izvore na bosanskom jeziku. Ako se u njima pretežno koriste "knez" i "kneževina", onda ni ovo nije trebalo dirati. A jesam greškom obrisao. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:16, 11 juni 2024 (CEST) :: {{spomeni|نوفاك اتشمان}} Na osnovu čega si uradio [[Special:Diff/3624763|"standardizaciju"]]? Koliko vidim, naslovi članaka o tome na sva tri srodna projekta glase "Kneževina Srbija" ([[:sr:Кнежевина Србија|sr]], [[:hr:Kneževina Srbija|hr]], [[:sh:Kneževina Srbija|sh]]). – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 07:40, 11 juni 2024 (CEST) :::Dobro jutro (x2, u množini), to sam isto paralelno učinio sa Crnom Gorom. Obe države su imale svoje nazive. Ne koristimo kolokvijalne nazive. Nećemo valjda da preimenujemo članak o SFRJ u ''Druga Jugoslavija'', ''Titova Jugoslavija'' ili ''Komunistička Jugoslavija'' da bismo pomogli internetom zaglupljene generacije (iako iste imaju ''Google Search'' i slična pomagala) i vremenom isprane mozgove. :-) [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 08:16, 11 juni 2024 (CEST) ::::Ne mogu se ovakve izmjene raditi na svoju ruku. Nisam uvjeren argumentacijom da su "obe države imale svoje nazive" (sve ima svoj naziv?) i da "ne koristimo kolokvijalne nazive" (koristimo prepoznatljive nazive; tako je naslov naziva države "Sjeverna Koreja" a ne zvanični naziv "Demokratska Narodna Republika Koreja"). Arhaična imena također se izbjegavaju. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:37, 11 juni 2024 (CEST) :::::Da li u nekoj knjizi renomiranog istoričara postoji referenca za "Knjaževina"? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 08:49, 11 juni 2024 (CEST) ::::::Rekao bih da će sve ove promjene trebati vratiti na "Kneževinu". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:55, 11 juni 2024 (CEST) :::::::Knjaževina je arhaizam. I ne vjerujem da je moderna historiografija (ni u Srbiji) koristi! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:41, 11 juni 2024 (CEST) ::::::::Teško je danas pronaći (makar ovde kod mene u Srbiji, ali svaka čast svima onima u Crnoj Gori) nekog savremenog istoričara, koji koristi ''neiskvarene'' nazive tih bivših država, "zahvaljujući" sistematskom skrnavljenju nasleđa dinastija Obrenovića i Petrović-Njegoša od strane dinastije Karađorđevića (skrnavljenje koje su slepački "prepisali" jugoslovenski komunisti i zatim drugi od istih), a to po principu ''damnatio memoriae'' iliti primenama primera istorijskog negacionizma i revizionizma. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 04:26, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::: Nismo mi ovdje da [[:en:WP:RIGHTGREATWRONGS|ispravljamo krive Drine]]. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:06, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::<nowiki>*</nowiki>''krive Morave'', a toga eseja nema ovdje na bs.wiki, tako da ne zna svaki Bosanac ili Hercegovac engleski, persijski, hindi, portugalski, ukrajinski i/ili kineski han jezik. :-) [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 12:23, 13 juni 2024 (CEST) :::::::::::Ne znam zašto si fiksiran idejom da je ovo Wikipedia samo Bosanaca i Hercegovaca; mogu je svi uređivati. Ne znaju sve osobe za to, ali bi [[Posebno:SredisnjaAutent/نوفاك اتشمان|petnaestogodišnji korisnik koji je ujedno i administrator na šest projekata]] to morao (ne trebao, već ''morao'') znati. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:45, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::::Bosanac ili Hercegovac u kontekstu korisnika ili čitaoca bs.wiki. Ma hoću da tu kažem da bi valjalo da se ima taj deo eseja preveden za ovdašnje lokalne upotrebe (ko je voljan da to prevodi, to jest). [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:26, 13 juni 2024 (CEST) ::::::: Vraćeno. Ovakve se izmjene ''ne smiju'' raditi bez ikakve konsultacije, pogotovo u kasnim noćnim satima kad je slabo ko za računarom. [[Razgovor:Osmansko Carstvo#Osmanlijsko Carstvo 2|Ovako to treba raditi]]. Ispita se šta je tačno pa se kasnije postepno ide u zamjenu. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:20, 12 juni 2024 (CEST) ::::::::Valjda sam ja ekspert na ovom wikisajtu za istoriju Srbije; dakle, konsultacije se vrše sa ekspertima iz određenih, relevantnih oblasti. :-) Te moje noćne izmene su izvršene u noćnim wikisahatima zbog mog tadašnjeg/trenutnog bioritma; sve moje izmene su javne prirode, javnog karaktera, javna stvar, javno dobro, javna svojina; jedino osim onih mojih ''jednostruko i dvostruko obrisanih i s(a)krivenih'' izmena, što nezavisi od moje wikimalenkosti; tj. nema tu nikakve ''nečasne vampirske rabote''. Dobro si uklonio/poništio moje izmene na članku o ''[[Srpske novine|Srpskim novinama]]'', odnosno hirurški si tu precizno ostavio dodani stari naziv tog službenog lista. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 05:12, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::: Jesi li historičar? Ako nisi, onda nisi ekspert. A i da jesi, mišljenje se zasniva na naučnom konsenzusu, ne na mišljenju jedne osobe. Na Wikipediji si od 2009, dobro ti trebao znati kako se ovakve stvari mijenjaju. ''Glede i u svezi sa'' Srpskim novinarima, vratio sam sve izmjene od noćnih sati, a ta je, koliko sam sad vidio, urađena [[Special:Diff/3624597|nekad poslije podne]], ali drago mi je da misliš da je to neka hirurška teorija zavjere. :-) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:03, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::Naučni konsenzus u Crnoj Gori jeste da se tadašnja CG naziva ''Knjaževina''. Hoću da kažem da tu nisi upotrebio ''rollback''. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 12:29, 13 juni 2024 (CEST) :::::::::::Nisam? A šta je ovo? [[Special:Diff/3625019|1]], [[Special:Diff/3625020|2]], [[Special:Diff/3625023|3]]. Ako sam nešto propustio, to je slučajno, a ne namjerno. Za izmjenu naziva, počni raspravu na odgovarajućoj stranici za razgovor, kao što to drugi urednici rade. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:45, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::::Moj komentar predstavlja pohvalu da si na dobrom mestu izbegao upotrebu rollback-a, a ne zamerku to što nisi. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:33, 13 juni 2024 (CEST) ::[[Korisnik:KWiki|KWiki]] pogledaj ove šablone Nagrada "David di Donatello" pa ubaci kategorije Dobitnik nagrade xxx ako ti nije mrsko. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:28, 9 august 2025 (CEST) :::{{Spomeni|KWiki}} možeš li pogledati nazive ovih kategorija [[:Kategorija:Filmovi Silver Picturesa|Filmovi Silver Picturesa]] bez navodnika, dok su neke sa navodnicima npr. [[:Kategorija:Filmovi "20th Century Foxa"]]. Ja sam neke već prebacio sa navodnicima, pa rekoh da te pitam prije nego nastavim je li to ok? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:47, 27 novembar 2025 (CET) ::::To nisam bio siguran trebaju li ili ne trebaju. A većinu sam napravio s njima, znam. A može komotno i bez njih. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:31, 29 novembar 2025 (CET) :::::Ja ću ih staviti pod navodnike, čisto da imamo standardizovano, ljepše izgleda ako je to ispravno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:19, 29 novembar 2025 (CET) :::::: Baš rekoh neki dan Panasku da bi bilo bolje da stavimo bez navodnika jer ih ne stavljamo za proizvode drugih kompanija pa bi bilo dosljedno, tako da ću to sad jedan dan srediti sve. Ali, kad je riječ o dosljednosti, zapali su mi za oko sporedni članci o serijama i filmovima. Npr. znaš da koristimo ukošena slova za serije i filmove, ali u naslovima trenutno koristimo navodnike (primjer [[Spisak likova u "Bostonskom pravu"|1]], [[Spisak epizoda "South Parka"|2]]). E sad, šta misliš da to prebacimo na ukošeno – npr. da stavim šablon da ispisuje naslov članka: Spisak epizoda ''South Parka'' – ili ipak ne bi moglo? – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 13:06, 1 decembar 2025 (CET) :::::::Bilo bi bolje, samo nisam znao da je moguće, pa sam stavljao navodnike. :) I dalje sam prilično neupućen u tehničke stvari. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:11, 2 decembar 2025 (CET) == Ali[ja] na bs Wiki == Pozdrav, opet ja. Vezano za arapska imena i njihovu transliteraciju na bosanski jezik, zanima me šta ti smatraš da se treba uraditi za ime "Ali[ja]". Na našim prostorima, a i našoj wikipediji, koristi se transliteracija "Alija" samo za [[Alija ibn Ebu-Talib|ibn Ebu-Taliba]], dok se za sve ostale koristi samo "Ali". Identičan slučaj imamo na srpskoj wikipediji. Međutim, na hrvatskoj i srpskohrvatskoj je za sve samo "Ali". Održati standard da je "Alija" samo taj jedan? Sve prevesti na "Alija"? Preuzeti primjer [srpsko]hrvatske wikipedije? [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 23:33, 13 juni 2024 (CEST) :Ako se navodi puno ime, onda ide "Ali ibn Ebu-Talib", a "Alija" se češće koristi kad se spominje samo ime, kao i konstrukcija "hazreti Alija". Za enciklopediju bi bilo pravilnije "Ali ibn Ebu-Talib". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:52, 13 juni 2024 (CEST) ::Naziv njegovog članka već nosi ime "Alija ibn Ebu-Talib". Isto tako, svaki tekst gdje se navodi njegovo ime pisano je sa "Alija". Sve prevesti na "Ali"? [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 23:58, 13 juni 2024 (CEST) == Preusmjerenje == Mogu li svi korisnici kreirati preusmjerenje na članak ili je to samo mogućnost admina? Na susjednim projektima sam pronašao alate za to, ali i ne na bs.wiki [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 18:57, 13 juli 2024 (CEST) :Klikneš na "Više" i u padajućem meniju trebalo bi stajati "Premjesti". Samo, treba biti pažljiv s preusmjeravanjima da se ne pomiješa s nečim što postoji ili paziti na slova ako postoji nešto slično, ali sa slovom razlike. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:12, 13 juli 2024 (CEST) ::Nisam razumio ili sam se ja pogrešno izrazio. Želim da od nepostojećeg članka napravim preusmjerenje na postojeći članak. Nisam pronašao nikakav padajući meni sa opcijom za preusmjerenje ni premještanje. [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 01:27, 15 juli 2024 (CEST) ::: [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] šta hoćeš da preusmjeriš? [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 13:51, 15 juli 2024 (CEST) ::::Primjer termine "dvanaestorice" i "dvanaestinci" preusmjeriti na "dvanaestoimamci" ([[dvanaestoimamizam]]). Možda ne bih odmah sad to počeo standardizovati ali u svakom slučaj želim znati kako to uraditi. Vidim samo opciju za premještanje. [[Korisnik:6akisa|6akisa]] ([[Razgovor s korisnikom:6akisa|razgovor]]) 17:30, 15 juli 2024 (CEST) :::::to je vrlo jednostavno, napraviš stranicu pojma s kojeg hoćeš preusmjerenje i ubaciš kod. Vidi [[Dvanaestinci|ovdje]]. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:25, 15 juli 2024 (CEST) ::::::Hvala ti mnogo, cijenjeni kolega. [[Korisnik:6akisa|6akisa]] ([[Razgovor s korisnikom:6akisa|razgovor]]) 21:31, 15 juli 2024 (CEST) == Research about the tools on Wikimedia projects by the CEE Hub == Hi everyone, We would like to invite you to submit your responses to the survey dedicated to the tools that are used currently across the Wikimedia projects and the tools that you want to have. This survey was made by the working group of the [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]], and your responses will be reviewed afterwards, as we want to continue supporting the communities. That support can be documentation for certain most used tools by other communities across the region per specific topics, finding solutions for new tools to be created in the future, creating most needed tools in the region (so called "regional wishlist list"), and many other options. ''Deadline to fill in the survey is '''20th of August, 2024'''.'' Submit your answers [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeIwzCDKs6jXPG7EpZe-JH2Mm1odU0_MAv1bO-z-nLOq9dlug/viewform?usp=sf_link '''here'''] Thank you in advance for your time that you will dedicate in filling in this survey --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:07, 26 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tools&oldid=27177596 --> == Pravopis kategorije == @KWiki Ne moraš popravljati pravopisne greške u kategorijama koje sam napravio, to ću ja u ponedeljak kad budem pri računaru jer sam vidio gdje sam ih pravio. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:59, 3 august 2024 (CEST) :OK. Izvini zbog blokad(ic)e, ali nisam znao koliko je još članaka, pa da ne ode daleko. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:04, 3 august 2024 (CEST) ::Nema frke, nije da nije zasluženo hahaha. Nemam nekog iskustva u kategoriziranju pa sam jučer skontao da puno fali kategorija za razne nagrade pa sam se toga uhvatio. Vjerujem da imam nekih 50ak grešaka ali to ću ja popraviti u ponedeljak jer ki je na računaru lakša pretraga. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:08, 3 august 2024 (CEST) :::mislim da sam sve popravio. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:06, 3 august 2024 (CEST) ::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] kada naiđem na kategoriju Dobitnici Nagrade xy bez navodnika, hoću li to mijenjati? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:39, 7 august 2024 (CEST) :::Ako je nazvana po osobi, doslovnom datumu (za razliku od pridjeva izvedenog od datuma; npr. Nagrada "25. novembar", ali Šestoaprilska nagrada) i tome slično, onda idu navodnici. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:29, 7 august 2024 (CEST) ::::još jedno pitanje oko kategorija, da li muzičarima stavljati kategoriju grupe u kojoj su bili, vidim da imaju posebne kategorije tipa Indexi, Bijelo dugme i sl, ali nemaju recimo Plavi orkestar, Vatreni poljubac i td? Je li ima neki razlog ili i da dodamo ostale grupe kao kategorije? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 00:20, 11 august 2024 (CEST) :::::Ako su vezani za neku grupu i prepoznatljivi po njoj (ili ona po njima), onda ne vidim problem. A ima i onih što promijene više grupa, pa je kod njih možda bolje to izostaviti. Ima tu prostora za razmišljanje. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:26, 11 august 2024 (CEST) ::::::Možeš li izbrisati preusmjerenja obih nagrada što sam danas prebacio (zbog standardizacije naziva). Ja nemam prava za brisanje. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:22, 12 august 2024 (CEST) :::::::Je li to to? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:04, 13 august 2024 (CEST) ::::::::To je to, ako budem još nešto našao da treba izbrisati zbog standardizacije, javim ti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:03, 13 august 2024 (CEST) :::::::::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] naišao sam na dosta kategorija koje su preusmjeeene na druge kategorije, a ne sadrže ni jedan članak. Šta ću s njima, hocu li u njih ubacivati šablon za brisanje? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:43, 26 august 2024 (CEST) ::::::::::Slobodno. One su višak. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:45, 26 august 2024 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] provjeri molim te ove kategorije imaju li smisla Kategorija:1392. nestanci koje se generišu šablonom za Države koje su prestale postojati. Ako ima potrebe, možda nekako promijeniti naziv kategorije jer ovaj baš nema smisla. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:23, 30 august 2024 (CEST) ::isto tako i ove kategorije koji kreiraju ove kategorije npr. 1720 osnivanja, možda da bude 1720. osnivanje država ili nešto slično. Neko je očigledno bukvalno prevodio s engleskog [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:30, 30 august 2024 (CEST) :::To je rađeno u počecima BS Wiki. Svaka čast pionirima na trudu da se projekt postavi na noge, ali s jezikom su bili kriminalni (ne mislim da je najviše do neznanja nego do srljanja i automatizma). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:28, 30 august 2024 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] dodatno pitanje da li sve kategorije Naselja u prebacuje o u Naseljena mjesta u? Vidim da je dio odrađen, ali ima još jako puno toga što stoji u kategoriji Naselja u. Ako treba, uzet ću ja to na sebe pa polako [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:25, 2 septembar 2024 (CEST) ::Nisam bio uključen u to. Možda [[Korisnik:AnToni|AnToni]] zna više. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:01, 2 septembar 2024 (CEST) :::@[[Korisnik:Srđan|Srđan]] mi kaže da je Naseljeno mjesto za mjesta u BiH, a Naselje za ostalo. Ima li smisla ovo unificirati? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:23, 2 septembar 2024 (CEST) ::::Ne znam zaista. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:51, 2 septembar 2024 (CEST) :@KWiki kada uhvatiš vremena provjeri kategorije godina bez tačke, npr. [[:Kategorija:2008]], ovakvih primjera ima jako puno, pa ne znam da li je ostalo ili treba da postoje kao takvi. Ja nemam prava za brisanje stranica, a glupo mi označavati za brisanje jer ima jako puno takvih stranica. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:52, 17 septembar 2024 (CEST) ::Sve treba obrisati. Ja ću se time baviti malo-pomalo, trebat će vremena. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:59, 17 septembar 2024 (CEST) :@KWiki molim te da pogledaš imamo varijante Kategorija:Kultura Slovenije i Kategorija:Kultura u Sloveniji pa šta misliš da ovo unificiramo i koja bi varijanta bila prikladnija? Uzmi u obzir i kategorije kulture po gradovima Kategorija:Kultura u Sarajevu i američkim državama? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:33, 5 januar 2025 (CET) ::"Kultura + genitiv" možda čak ima šire značenje od "Kultura u + lokativ"; prvo bi se odnosilo na kulturne specifikume Slovenije i Slovenaca, a drugo na konkretne stvari u Sloveniji (institucije, festivali i drugi događaji itd.). (Neko moje razmišljanje, koje je podložno sugestijama i promjenama.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:16, 6 januar 2025 (CET) :[[Korisnik:KWiki|KWiki]] kada budeš u mogućnosti pogledaj da napraviš po jedan primjer sljedećih kategorija: :* xxxx. u streljaškim sportovima ([[:Kategorija:2025. u biatlonu]]) :* xxxx. u književnosti ([[:Kategorija:Romani iz 2018.]]) {{urađeno}} :* xxxx. u filmu ([[:Kategorija:Filmske nagrade u 2018.]]) {{urađeno}} :* xxxx. u okolišu ([[:Kategorija:Prirodne katastrofe u 2019.]]) {{urađeno}} :* xxxx. u obrazovanju ([[:Kategorija:Obrazovne institucije osnovane 2012.]]) {{urađeno}} :* xxxx. u džudu ([[:Kategorija:Džudo na Ljetnim olimpijskim igrama 2020.]]) {{urađeno}} :* Romani iz xxxx-ih ([[:Kategorija:Romani iz 2018.]]) {{urađeno}} :* Romani iz xx. vijeka ([[:Kategorija:Romani iz 2001.]]) {{urađeno}} :* Albumi iz xxxx-ih ([[:Kategorija:Albumi iz 1980.]]) {{urađeno}} :* Avijacija u xxxx-ima ([[:Kategorija:Avijacija u 1924.]]) {{urađeno}} :* Debitantski albumi iz 1960-ih ([[:Kategorija:Debitantski albumi iz 1963.]]) {{urađeno}} :* Djela iz xxxx. ([[:Kategorija:Građevine i strukture osnovane 2021.]]) {{urađeno}} :* Države i teritorije prestale sa postojanjem xxxx-ih ([[:Kategorija:Države i teritorije prestale sa postojanjem 1261.]]) {{urađeno}} :* Ekonomija u xxxx-ima ([[:Kategorija:1990. u ekonomiji]]) {{urađeno}} :* Filmovi iz xxxx-tih ([[:Kategorija:Filmovi iz 1900.]]) {{urađeno}} :* Filmske nagrade u xxxx-im ([[:Kategorija:Filmske nagrade u 2020.]]) {{urađeno}} :Imamo napraviti mnogo ovih kategorija, pa da ne krenem polovično ili pogrešno, a da onda ispravljamo. Ja ću ostale srediti, a ti samo po jedan primjer. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:46, 21 maj 2025 (CEST) ::Viđeno. ;-) Bit će sve, samo bez žurbe. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:53, 21 maj 2025 (CEST) :::Tvoj zadatak je jednostavan, ali ključan: ti primjere, a ja ostalo. :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:55, 21 maj 2025 (CEST) ::::Znaš li možda neke članke gdje se crvene ove kategorije? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:59, 22 maj 2025 (CEST) :::::Sutra ću prelistati kategorije pa dam primjere koji još trebaju. Ti slobodno dodaj još ako treba, samo me pingaj. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:21, 30 juni 2025 (CEST) == Pisanje datuma == Ćao, ćao, KWiki! Na sh.wikiju razmišljamo o standardizaciji formata datuma u potpisima i historiji izmjena. Stoga sam te htio pitati da li se u bosanskom standardu imena mjeseci pišu u genitivu. Na hrvatskom se dosljedno upotrebljava genitiv. Međutim, nisam siguran jesu li se bosanski i srpski normativisti bavili ovim pitanjem. Dakle, 10. august 2024. ili 10. augusta 2024? :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:24, 10 august 2024 (CEST) :U bosanskom je tu nominativ: 10. august. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:23, 11 august 2024 (CEST) == Nazivi na bosanskom jeziku vs službeni naziv == Kolega, tražim od vas da se odlučite više hoćete li koristiti nazive prema pravopisu bosanskog jezika ili službene nazive. Ako je "Predstavnički dom" službeni naziv institucije na bosanskom jeziku, a ispravno je "Zastupnički", red bi bio da se odluči šta će se koristiti. Ne možete ostavljati nazive članaka kako Vam se ćefne. Dakle, ako smo prihvatili naziv "Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine" službeno da je takav na bosanskom jeziku, a pravopisno treba biti "Zastupnički", zašto se uporno ostale stvari ispravljaju. Prihvatili smo da je to "politička nepismenost", međutim zašto je onda skraćenica Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine službeno CIK BiH, a ispravlja se u CIKBiH. CIK se nigdje ne potpisuje tako, te nema smisla da pravilo važi za jednu, a ne važi za drugo. Slično i za nedavno brisanje za [[SPU BiH]]. Stranka se tako izjasnila u statutu, upisana u CIK-ovu bazu podataka, a čak i u sudski registar. Odlučite se da li da se pišu službeni nazivi, skraćenice i sl. ili pravopisno ispravni, kako ne bi dolazilo do dodatnog posla, lijep pozdrav. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 15:19, 8 septembar 2024 (CEST) :Budući da je ovo projekt na bosanskom jeziku, onda bi jezik trebao imati prednost nad politikom jer ga se u politici ne drže koliko bi trebali (politika nema obrazovnu ulogu, za razliku od enciklopedije). A ja često nešto uradim kao primjer, s pretpostavkom da će zajednica dalje preuzeti jer se ne bavim svim područjima niti to mogu. Svi registrovani korisnici mogu preimenovati članke. Ali nije da ne stoje i tvoje riječi. Hvala ti na napomeni. :A ovo za akronime: kako bi, npr., izgledalo "DO RH"? Akronimi predstavljaju '''jedan pojam''' koliko god riječi bilo u njegovom punom nazivu i zato je razmak greška. Ali ko bi to objasnio zvaničnicima? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:16, 9 septembar 2024 (CEST) ::Nigdje ne piše da se mora biti pismen kada se piše pravilnik, zakon ili statut. 😂 [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 18:02, 9 septembar 2024 (CEST) == Results from the survey about the tools on Wikimedia projects by the CEE Hub == Hi everyone, During August 2024, we sent you a survey about the tools, so now we would like to bring to your attention the conclusions and results from the survey, which you can explore on this '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Tools|Meta page]]'''. I hope you will enjoy exploring the mentioned tools on the page, along with other conclusions from the survey. Thanks for your time, and we will continue working on this important topic. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:09, 7 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tools&oldid=27177596 --> == Aljikin i Co. == Popravim ja s AWB-om. Pozdrav [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:43, 23 oktobar 2024 (CEST) == Razlog brisanja članka Željka Prša? == Ako mogu dobiti detaljan opis razlog(a) zašto je postavljeni članak obrisan? Hvala [[Korisnik:Cocco Loco|Cocco Loco]] ([[Razgovor s korisnikom:Cocco Loco|razgovor]]) 09:18, 5 novembar 2024 (CET) :Bio je urađen kao korisnička stranica, ne kao članak. Prije rada na Wikipediji treba se upoznati s njegovim osnovama. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:11, 5 novembar 2024 (CET) == Šablon:Izraelsko-palestinski konflikt == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] dobro bi bilo kada bismo imali šablon kao što je [[en:Template:Israeli–Palestinian conflict|ovaj]]. Pomoglo bi u jezičkoj standardizaciji naziva, imena i sl, pa kada i ako stigneš. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:37, 28 novembar 2024 (CET) :Morat će malo sačekati, ali doći će na red. Dodatak: {{Spomeni|Srđan}} Vidim sad da ovaj ima "invoke" u kodu, pa ću te morati pozvati u pomoć za taj dio. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:42, 28 novembar 2024 (CET) ::{{Spomeni|KWiki|Panasko}} urađena je osnova ([[Šablon:Izraelsko-palestinski sukob]]), sad još treba prevesti nazive. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 13:20, 28 novembar 2024 (CET) == Zahvale == Hvala kolega na medalji. Priznanja uvijek znače :) [[Korisnik:AdnanSa|AdnanSa]] ([[Razgovor s korisnikom:AdnanSa|razgovor]]) 15:06, 18 decembar 2024 (CET) == Thank you for being a medical contributors! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {| style="background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;" |rowspan="2" style="vertical-align: middle; padding: 5px;" | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]] |style="font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;" |'''The 2024 Cure Award''' |- | style="vertical-align: middle; padding: 3px;" |In 2024 you '''[[mdwiki:WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2024_(all)|were one of the top medical editors in your language]]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider joining for 2025]]''', there are no associated costs. Additionally one of our primary efforts revolves around translating health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating]. |} Thanks again :-) -- [[mdwiki:User:Doc_James|<span style="color:#0000f1">'''Doc James'''</span>]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 07:24, 26 januar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2024&oldid=28172893 --> == Blokada - Vandalizam == Postovani KWiki Molio bih za pomoc i podrsku(eduaciju). Član sam Wikipedie na bosanskom jeziku skoro pola godine, sa namjerom da dam doprinos. Imao sam aktivnosti koje su prihvaćene i podržane. 1.feb.25 sam objavio članak Porodica Kulenović, sa namjerom doprinosa i povezivanja više članaka na temu pojedinih članova porodice Kulenović. Referirao sam se na slićne članke na wikipediji drugh jezika. Odmah po objavi je članak izbrisan i moja IP adresa blokirana bez objasnjenja. To je ucinio administrator AnToni. Pisao sam mu elektronsku poruku i uopce nije odgovorio. Proslijedjujem tekst kojim sam mu se obratio: "Predmet: Žalba na neopravdanu blokadu računa Poštovani, Obraćam vam se povodom blokade mog računa Samo22pedia na Wikipediji, koja je izvršena bez prethodnog upozorenja. Aktivno doprinosim Wikipediji već šest mjeseci, pri čemu sam se striktno pridržavao svih pravila zajednice i smjernica za uređivanje. Razlog naveden u obavijesti o blokadi je “vandalizam”, što kategorički odbacujem kao neutemeljenu optužbu. Moji nedavni doprinosi uključivali su objavu informacija o porijeklu jedne poznate bosanske porodice na dvije stranice, referirajuci se na slicne objave na Wikipediji, pri čemu sam koristio pouzdane izvore i slijedio enciklopedijski stil pisanja. Molim da preispitate odluku o blokadi mog računa, kao i konkretne razloge koji su doveli do nje. Također bih cijenio detaljno obrazloženje o eventualnim spornim izmjenama, kako bih mogao dodatno pojasniti svoj rad i, ako je potrebno, izvršiti korekcije u skladu s pravilima Wikipedije. Zahvaljujem na vašem vremenu i nadam se pravednom rješenju ovog nesporazuma. Srdačno, Samo22Pedia" Molio bih Vas za pomoc, podrsku i objasnjenje. Hvala unaprijed [[Korisnik:Samo22pedia|Samo22pedia]] ([[Razgovor s korisnikom:Samo22pedia|razgovor]]) 11:47, 8 februar 2025 (CET) :Možda je mislio, ali još nije stigao (svako ima obaveze i van Wikipedije). {{Spomeni|AnToni}}, možeš li odgovoriti? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:30, 8 februar 2025 (CET) == Feminism and Folklore 2025: Important Updates for Organizers & Jury == Hello Community Organizers and Jury, Thank you for organising Feminism and Folklore writing competition on your wiki. Feminism and Folklore is the largest Wikipedia contest organized by community members. We congratulate you in joining and celebrating our cultural heritage and promoting gender equality on Wikipedia. To encourage boost for the contributions of the participants, we're offering prizes for Feminism and Folklore local prizes. Each Wikipedia will have three local winners: # First Prize: $25 USD # Second Prize: $20 USD # Best Jury Article: $15 USD All this will be in '''gift voucher format only'''. Prizes will only be given to users who have more than 5 accepted articles. No prizes will be given for users winning below 5 accepted articles. Kindly inform your local community regarding these prizes and post them on the local project page The Best Jury Article will be chosen by the jury based on how unique the article is aligned with the theme. The jury will review all submissions and decide the winner together, making sure it's fair. These articles will also be featured on our social media handles. We're also providing internet and childcare support to the first 75 organizers and Jury members for those who request for it. Remember, only 75 organizers will get this support, and it's given on a first-come, first-served basis. The registration form will close after 75 registrations, and the deadline is <nowiki>'''</nowiki>March 5, 2025<nowiki>'''</nowiki>. This support is optional and not compulsory, so if you're interested, fill out the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeum8md6FqHY1ISWRLW5bqOAv_lcd1tpVtMMZfWKRDU_IffLQ/viewform?usp=dialog Form] Each organizer/jury who gets support will receive $40 USD in gift voucher format, even if they're involved in more than one wiki. No dual support will be provided if you have signed up in more than one language. This support is meant to appreciate your volunteer support for the contest. We also invite all organizers and jury members to join us for Advocacy session on '''Saturday, Feb 28, 2025'''. This session will help you understand the jury process for both contests and give you a chance to ask questions. More details are on [[Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia|Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia - Meta]] Let's celebrate our different cultures and work towards gender equality on Wikipedia! Best regards, Stella and Tiven Wiki loves folklore international team [[User:SAgbley|SAgbley]] ([[User talk:SAgbley|talk]]) 04:39, 25 February 2025 (UTC) <!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/Community_Prizes&oldid=28309519 --> == Infokutija == Zdravo, možeš li u infokutiji [[Šablon:Infokutija etnička grupa]] ispred parametara regija1, regija 2... unijeti opciju ''regioni sa značajnom populacijom'' jer to fali šablonu. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 15:48, 15 mart 2025 (CET) :Zamolit ću [[Korisnik:Semso98|Šemsu]] ili [[Korisnik:Srđan|Srđana]]; bit će urađeno kad uhvate. P. S.: "Znatnom", ne "značajnom". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:33, 15 mart 2025 (CET) :: {{odgovor|Marco Mitrovich}} Već postoji parametar za to: <code>popmjesta</code>, samo što nije dokumentirano jer se preporučuje upotreba pojedinačnih parametara (regija1, pop1, ref1, regija2, pop2, ref2, itd.). – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 18:11, 15 mart 2025 (CET) Korisnik Antoni je obrisao stranice o Turcima i Srbima na Kosovu koje sam napravio. Nije uopće objasnio šta ne valja? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 18:32, 15 mart 2025 (CET) == Čaršija == Zamolio bih te da reagiraš jer AnToni radi što želi bez validnog objašnjenja, uopće ne komunicira sa mnom samo briše i uklanja. Ne dozvoljava mi radit. [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:%C4%8Car%C5%A1ija Pogledaj čaršiju]. == [[Protij]] == Hej, hej, KWiki! Radimo na usklađivanju terminologije o hemijskim elementima na sh.WP. Slučajno sam naišao na članak [[Protij]] ovdje. Ako je ''tritium'' [[tricij]], onda bi i ''protuim'' trebao biti [[procij]]. Struna također navodi [http://struna.ihjj.hr/naziv/procij/34447/ procij]. Propuštam li nešto? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 02:15, 29 mart 2025 (CET) :Logika je jasna, ali radi sigurnosti treba provjeriti i sa hemičarima (jer možda se ''protij'' ustalio u praksi). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:23, 29 mart 2025 (CET) ::Sad sam provjerio u literaturi. U knjizi ''Hemija koja nas okružuje'' Omera Mahmutovića u izdanju Pedagoškog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (2017) stoji sljedeće: "Vodik ima tri izotopa: protijum (procij), deuterijum i tritijum (tricij)." Prvo su navedeni oblici nastali na temelju grčke, a potom oblici nastali na temelju latinske tradicije. U knjizi ''Hemija za prvi razred gimnazije'' Milana Sikirice u izdanju kuće Sarajevo Publishing (1998) stoji: "Običan vodik ima jezgru koja se sastoji od jednog protona. Atomski broj vodika jest jedan. Maseni broj takvog atoma vodika jest također jedan [...]." Tu dakle izbjedavaju imenovanje, ali se, s druge strane, kasnije imenuje "[t]eški vodik ili deuterij" i "tricij". Druge mrežne izvore nisam našao. Google Scholar ne daje rezultate za sajtove s domenom <code>ba</code>, dok se oblik "procij" velikom većinom javlja na sajtovima s domenom <code>hr</code>. Oblik "protij" na sajtovima s domenom <code>hr</code> javlja se gotovo marginalno. To je što sam iskopao. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:14, 29 mart 2025 (CET) == Deleting photos == Hi! I noticed you deleted one of the files uploaded by Haka-Taka. I wonder if more of the files on [[Posebno:Spisak_datoteka/Haka-Taka]] should be deleted too? If you have time to have a look it would be great! [[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 16:36, 8 april 2025 (CEST) :I am pinging our [[Korisnik:Semso98|pic-guy]]; :) he will know more. I delete pictures when they are already marked for the deletion. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:02, 8 april 2025 (CEST) :: I love it! You have a pic-guy! All wikis should have one... Or two... :-) --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 22:08, 8 april 2025 (CEST) :::It's unofficial, of course. :-) But for a period in the past he really did a lot regarding the pictures. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:31, 8 april 2025 (CEST) ::::As long as it works :-D I created [[Korisnik:MGA73/Status]] and will try to locate files without a license. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 07:13, 9 april 2025 (CEST) Hello again! Just as info I have now updated [[Korisnik:MGA73/NoLicense]] and I think many of the 103 files are missing a license. If you know any of the users on the list is still active you are very welcome to tell them to check and fix the files. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 19:34, 10 april 2025 (CEST) :I have put it on the [[Wikipedia:Čaršija#Slike_bez_licence|Village pump]], to include all administrators (and other users). The more – the merrier. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:32, 11 april 2025 (CEST) ::Very good! Yes it is much easier when more people help. For example the files in [[:Kategorija:Svi slobodni mediji]] should be moved to Commons if they really are free (I'm not sure about the stamps). --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 16:04, 11 april 2025 (CEST) Hi! Can you perhaps fix [[Šablon:Sporna autorska prava]] and [[Šablon:Izvor slike]] so they do not suggest GFDL? They should suggest Creative Commons instead. Wikipedia have used Creative Commons since 2009 :-) And if you spot any other pages on [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?search=GFDL&title=Posebno%3APretraga&profile=advanced&fulltext=1&ns4=1&ns8=1&ns10=1 this search] you are ofcourse welcome to fix. I fixed some but the two above are protected. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 15:02, 17 april 2025 (CEST) :{{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}}: Koji prvi vidi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:03, 17 april 2025 (CEST) {{Spomeni|MGA73}}: I’ve cleaned up [[Korisnik:MGA73/NoLicense]] significantly. There are still a few files left that I’m unsure how to handle (some pictures taken from flickr), plus those uploaded by Yahadzija ([[:meta:Requests for comment/Global ban for Yahadzija|global ban]]) and his sock puppet accounts (21775198.138-dopisnik, Confused&Creasy, Crazy&confused, Haka-Taka, Pustahyja, Neosamuray, Procuratorac, Кон-Диос). Tbh, I’m not sure what to do with the files from those accounts, especially since one of the main reasons for the global ban was the user’s repeated failure to understand copyright laws.--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 18:40, 17 april 2025 (CEST) :Take the safe route and delete them. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:08, 17 april 2025 (CEST) :: {{Spomeni|Semso98}} Thank you. I updated the list (down to 26 files). Maybe some of the files on [[Korisnik:MGA73/GFDL]] should be deleted too then if uploader did not understand about copyright. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 20:10, 17 april 2025 (CEST) == Premještanje stranica i WikiPodaci == Pozdrav KWiki, kada premjestiš stranicu tako da se ispravi ili prevede raniji naziv s engleskog, dobra praksa bi bila da se ispravi i naziv (label) na WikiPodacima da nam to priča jedno s drugim. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:34, 17 maj 2025 (CEST) :Znam, ali teško je mozgu da sve pohvata u svakom pojedinom slučaju. (Imam više od 20.000 izmjena samo tamo.) Hvala ti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:06, 17 maj 2025 (CEST) ::Sve znam, nije ovo kritika niti pravilo nego mali podsjetnik [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:14, 17 maj 2025 (CEST) == Share Your Feedback – Wiki Loves Ramadan 2025 == Dear KWiki Thank you for being a part of '''[[m:Special:MyLanguage/Wiki Loves Ramadan 2025|Wiki Loves Ramadan 2025]]''' — whether as a contributor, jury member, or local organizer. Your efforts helped make this campaign a meaningful celebration of culture, heritage, and community on Wikimedia platforms. To help us improve and grow this initiative in future years, we kindly ask you to complete a short '''feedback form'''. Your responses are valuable in shaping how we support contributors like you. * '''Feedback Form:''' [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdXEtaqszxcwmTJa8pGT60E7GDtpbssNadR9vZFVFbLicGFBg/viewform Submit your feedback here] * '''Deadline to submit:''' 31 May 2025 It will only take a few minutes to complete, and your input will directly impact how we plan, communicate, and collaborate in the future. Thank you again for your support. We look forward to having you with us in future campaigns! Warm regards,<br/> ''Wiki Loves Ramadan International Team'' 10:51, 19 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Participants&oldid=28751574 --> == Join us at the Next CEE Catch up! Learn about Temporary accounts! == Hi everyone, We want to announce the tenth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the '''Temporary accounts''', as this important change is going to affect every Wikipedia soon, so it is important for patrollers and functionaries like you to understand this change. On wikis where temporary accounts are enabled, IP addresses of unregistered editors are not visible publicly. Only those who fight spam, vandalism, harassment and disinformation have access to IP addresses there. The session will take place on '''10th of June 2025, 18:00-19:00 CEST''' (check your ''[https://zonestamp.toolforge.org/1749571200 local time]''). If you are interested in this topic, then '''[[:m:Event:CEE Catch up Nr. 10 (June 2025)|sign-up for the session here]]'''. [[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 13:17, 29 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Južna Srbija == Pozdrav, KWiki. Da li ja mogu ovdje na miru uređivat teme vezane za moj kraj, Južna Srbija, a da ih drugi admin ne uklanja i briše, pošto je tako preporučeno sa mete? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 06:10, 13 juni 2025 (CEST) : Vjerovatno ti treba kontekst za ovo. Mitrović je Odboru za Univerzalni kodeks ponašanja na Meti [[:m:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Cases/Sysop abuse on Bosnian Wikipedia|prvo prijavio Tonija]], pa onda [[:m:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Cases/2025/Sysop abuse on Croatian Wikipedia|novog admina Hijerovita sa hr.wiki]]. U oba slučaja, zahtjevi su mu jednoglasno odbijeni. Inače, Mitroviću, preporučeno ti je da se obratiš drugim administratorima da pogledaju šta se dešava, a ne da tražiš ''carte blanche'' da ti niko tvoje izmjene ne smije dirati, što je svakako nemoguće garantirati jer bilo koji drugi korisnik (koji nije admin) može izmjene vratiti ako smatra da nisu dobre. Ako zaista misliš produktivno doprinositi projektima, bit će ključno demonstrirati napredak u pristupu uređivanju. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 10:01, 13 juni 2025 (CEST) :Dok god radi u skladu s pravilima i smjernicama Wikipedije i drži se neutralne tačke gledišta, bilo ko može doprinositi. Svako ima pravo na lične stavove, ali njima nije mjesto u člancima. Koliko vidim, i sam to kažeš, pa, eto, nastavi pisati članke. Korisnije je od raspravljanja u svakom slučaju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:47, 14 juni 2025 (CEST) Prvo, zamoliću Srđana da ne ide za mnom, smešno je. Drugo, ''carte blanche'' je tvoj mišljenje, a šta da očekujem od osobe koja je izmislila da sam sve admine na bs.viki nazvao "korisnim budalama". Tako, lepo ću te zamoliti da mi se samo kad je neophodno obraćaš. Treće, pravo da izrazim svoje misljenje na svojoj stranici imam (naravno bez vulgarnossti i slično) to što smatram da Južna Srbija može biti nezavisna je moj lični stav, tebi ako se ne sviđa okreni glavu. Bitno je da to ne unosim u članke da Južna Srbija treba biti nezavisna, članci se samo gledaju. Uostalom, neću samo uvijek uređivat članke vezane za jug. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 15:31, 13 juni 2025 (CEST) :upravo i jeste problem iznošenje vlastitog mišljenja na enciklopediji. Imamo pravo i obavezu ići za svakim, koliko nam vrijeme dopušta. Sve se gleda, ne samo glavni prostor, i nema okretanja glave. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 08:09, 14 juni 2025 (CEST) Toliko ima šablona o stavovima za autonomije i nezavisbosti raznih teritorija u svijetu, tako da ni nije jasno zašto AnToni diže toliku frku oko Južne Srbije, kad je to samo na mojoj stranici. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 16:14, 13 juni 2025 (CEST) Antoni opet tera po starom, uklanja briše, radi šta hoće, sve je referencirano i neutralno. Ovo stvarno nema smila. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 14:50, 18 juni 2025 (CEST) :Nadam se da ćeš ti ili neko od drugih admina reagirati, uklanja i briše ono što su pisali naučnici, ovo žalosno. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 15:31, 18 juni 2025 (CEST) ::Naučnici i intelektualci (i to eminentni) sastavili su i [[Memorandum SANU]], (p)a do čega je to dovelo? Dakle, i naučnike treba provjeravati, pogotovo historičare i pogotovo na našim prostorima jer svako ima svoje viđenje nečega iz historije. Ako neko u radovima tvrdi jedno o nekoj temi, a neko drugi drugačije, onda treba navesti oba stava (s referencom). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:31, 18 juni 2025 (CEST) Kakav Memorandum SANU, samo skreces sa teme. Kakve to ima veze sa pojmom Juznjaci i torlackim dijalektom? Cime je on "proverio" bilo sta? Samo piše "neenciklopedijski" jer argumente nema. Očito je da ga branis sa nekakvim Memorandumom koji nema veze sa Južnom Srbijom. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 18:08, 18 juni 2025 (CEST) :Ne branim; precizno sam se izrazio. Pozvao si se na akademike, naučnike, historičare kao da je njihova riječ nedodirljiva, pa sam naveo primjer šta ideologija može uraditi od takvih umova. U prijevodu: ni oni nisu uvijek neutralni u svojim knjigama i radovima (iako bi trebali biti). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:23, 18 juni 2025 (CEST) == Sarajevo Film Festival stranica == Kako i kome da pošaljem odobrenje za korištenje teksta sa oficijalne stranice Sarajevo Film Festivala? Ja sam zaposlena u Press Officeu Festivala i trebam unaprijediti Wikipedija stranicu [[Korisnik:Adnasaida|Adnasaida]] ([[Razgovor s korisnikom:Adnasaida|razgovor]]) 15:36, 7 juli 2025 (CEST) :Nisam ni ja siguran kako to tačno ide jer je dosad bivalo vrlo rijetko, a i poodavno (i uglavnom se slalo s Wikipedije prema nekome). [[Korisnik:AnToni|Toni]], sjećaš li se ti? [[Wikipedia:Dozvole|Ovdje]] su primjeri, ali ne znam jesu li od neke pomoći. A tekst se ne smije doslovno kopirati bez dozvole, ali se zato smije prerađivati / prepričavati / preformulisati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:23, 7 juli 2025 (CEST) == Growth features - Mentorship and Community updates == ​Hi everyone, Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page). You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''. CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''. We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed. If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]]. --[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:28, 16 juli 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Slika == U čemu je problem sa slikom Munevere Zulfikarpašić? Zar niste previše KWiki? : Napisao sam razlog brisanja, ali ne pratite. Dakle, nije naveden izvor, a to je obavezna stavka. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:20, 21 juli 2025 (CEST) == Promjena prava == Da bi promjena prava djelovala kolega se mora odjaviti i ponovo prijaviti. Onda radi! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 16:16, 28 juli 2025 (CEST) == ''Sitenotice'' == Hej, hej, KWiki! Bi li mogao ukloniti ''sitenotice''? Projekt je gotov. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:27, 3 august 2025 (CEST) :A koji je sad link za Wikirječnik? Treba i njega korigovati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:32, 3 august 2025 (CEST) ::Hvala! Što se tiče Wikirječnika, pričekao bih još malo, da LangCom zatvori raspravu na Meti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:34, 3 august 2025 (CEST) == Australijski->Australski == [[Korisnik:KWiki|Kwiki]] treba li ispraviti australijski u australski? Pretraživanjem vidim da se australijski koristi u 500+ članaka pa možda je kandidat za bota? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:36, 6 august 2025 (CEST) :"Australski" ima prednost za naslove članaka, ali oboje je dozvoljeno, tako da nema potrebe za takvim izmjenama u cijelom tekstu. Gdje naletiš, promijeni ručno (a i ne moraš). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:31, 6 august 2025 (CEST) ::australski ima prednost i u nazivima kategorija? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:39, 6 august 2025 (CEST) :::Ako ima u člancima, onda ima i u kategorijama. (Izvini na kašnjenju - bio sam odsutan nekoliko sati.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 6 august 2025 (CEST) ::::ja volim da potvrdimda ne bih vraćao puno stranica. Mislim da sam sve prebacio [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:08, 6 august 2025 (CEST) == Prevod tehničkih termina == E, pišem prevode nekih, takoreći, "tehničkih" članaka (nešto za mobilne mreže i neke članke o bežičnim tehnologijama; valja se malo ponovo aktivirati), ali ne znam šta raditi s određenim izrazima. Npr. kako bi preveo "5G NR frequency band"? Riječ je naravno o frekvencijskom pojasu koji se koristi za mreže vrste 5G NR, ali kako bi se to moglo uklopiti u, tipa, "list of 5G NR frequency bands" ili generalno u neku sintagmu? Isti slučaj za "Wi-Fi network", "IPS LCD screen", "LTE network" itd. Nadam se da razumiješ šta pitam. :-) [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:24, 12 oktobar 2025 (CEST) :Uh... Tu baš dolazi do izražaja razlika u strukturi jezika. Zato ovakvi nazivi obično budu kilometarski kad se cijeli prevedu. Vidim da su na SR "band" preveli "opseg". Možda "Spisak frekvencijskih opsega mreže 5G NR" (ako je to mreža)? A ovo ostalo: prevesti dijelove koji se mogu normalno prevesti: "Wi-Fi mreža", IPS LCD-ekran/zaslon", "LTE-mreža". Ne znam šta bi čovjek drugo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:38, 12 oktobar 2025 (CEST) :Nije žurba, ali, kad mogneš, prevedi [[:commons:File:Schema communication generale jakobson.png|ovu sliku]]: :* ''Destinateur (expressive)'' = ''Pošiljalac (emotivna)'' :* ''Message (poétique)'' = ''Poruka (poetička)'' :* ''Destinataire (conative)'' = ''Primalac (konativna)'' :* ''Contexte (référentielle)'' = ''Kontekst (referencijalna)'' :* ''Contact (phatique)'' = ''Kanal (fatička)'' :* ''Code (méta-linguistique)'' = ''Kod (metajezička)'' :[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:15, 14 oktobar 2025 (CEST) == Petrosjanov citat == Pozdrav! Pišem ti u vezi Petrosjanova citata koji si naveo načinivši stranicu o [[Wilhelm Steinitz|Wilhelmu Steinitzu]]. Navodim citat: ''Značaj Steinitzovog učenja je u tome što je on pokazao da šah u principu ima jasno definiranu logičku strukturu.'' Zanima me sjećaš li se izvora, knjige iz koje je izdvojen? Petrosjan nije mnogo pisao, čini mi se da mu je jedina ukoričena knjiga ona koju je spremio pripremajući se za radijske lekcije pri kraju svojega života (zapravo, umro je prije samog izdavanja iste), a ne znam je li njegov diplomski rad, u kojem diskutira vezu između filozofije i šaha, dostupan online. Svakako bih ga volio pročitati. Možda je citat izdvojen upravo iz njega? Pohvaljujem tvoj članak o Steinitzu jer je, iako kratak, napisan srdačno i s očitim respektom prema velikom Austrijancu. Nisam provjeravao, ali vjerujem da si na ovoj inačici Wikipedije doprinio i mnogim drugim člancima o velikim šahistima iz bogate šahovske povijesti. I sâm sam uložio dosta truda i ljubavi u članke o Laskeru i Capablanci na hrvatskoj Wikipediji (članak o Laskeru neskromno smatram ponajboljom njegovom monografijom dostupnom online), ali neopravdano sam zapustio Steinitza i Aljehina. Morphyja i ostale velikane da i ne spominjem. Svaka pomoć ili sugestija u pisanju tih članaka bila bi mi dobrodošla. — [[Korisnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] ([[Razgovor s korisnikom:Šaholjubac|razgovor]]) 13:43, 24 oktobar 2025 (CEST) :Zapravo su već bili napisani prije mene (većinom kopirani od komšiluka). :) Koliko se sjećam, moje izmjene bile su manjeg obima. Samo sam Aljehina uradio (tj. bosnizirao sa SR Wiki jer su oni prevodili s EN, pa nije bilo smisla ponovo prevoditi). A već godinama ne "posjećujem" šahiste, više sam radio otvaranja, neke partije, trun se dotakao problemskog šaha... Inače, velika hvala na javljanju; i ja sam šaholjubac, ali i administrator, pa nemam vremena posvetiti se šahu koliko bi srce htjelo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:27, 24 oktobar 2025 (CEST) == Invitation for a session "Tools and features for Users with Extended Rights" == Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you. The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session. The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''. If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:44, 19 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=29165186 --> == Jubilarni clanci == {{Spomeni|KWiki}} znaš li ti koji je link na stranicu gdje nam se nalaze jubilarni clanci, nor 90.000-ti, 91.000-i sl? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:06, 22 novembar 2025 (CET) :[[Wikipedia:Novosti|Znam]]. :-) Eto ga u Nedavnim, u "Drugim alatima za pregled" (pod "Wikipedia"). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:20, 22 novembar 2025 (CET) == Automatski pregledani prijedlog == {{Spomeni|KWiki}} sta mislis da Astrameri dodijelimo Automatski pregledan, pregledao sam njene doprinose slučajnim uzorkom i nisam vidio ništa sporno. Riječ je o osobi koja je duže vremena tu, i pokriva značajne teme. Ima prostora za napredak u smislu korištenih šablona, ali sve u svemu mislim da mozemo dodijeliti ovu rolu. Pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:47, 7 januar 2026 (CET) :Uvaženo. Mogao si i sam, ali znam osjećaj kad si "svjež". :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:37, 7 januar 2026 (CET) == Članak Aleksa Đukanović == zdravo @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Možeš li pregledati ovaj članak i objaviti ga? [[Aleksa Đukanović#]] Eventualno reci ako treba još nešto da dopunim? članka je relevantan, ima ga i na srpskoj, Hrvatskoj, ruskoj, engleskoj, njemačkoj Vikipediji . Hvala unaprijed. [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 15:48, 1 april 2026 (CEST) :Pozdrav, :Članak je objavljen, samo je nepregledan. Kada dođe na red neko od administratora će isti pregledati i označiti ga kao takav. :Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:55, 1 april 2026 (CEST) ::Hvala @[[Korisnik:Panasko|Panasko]] ::Lijep pozdrav [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 15:58, 1 april 2026 (CEST) == Kategorija:Muzikolozi == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] mislim da Kategorija:Muzikolozi ima više smisla da ostane kao generalna dok se bar 3-4 biografije ne skupe...pa onda dijeliti na države i vrste muzikologa - zar ne? [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:13, 8 april 2026 (CEST) :Može i tako. Slobodno vrati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:16, 8 april 2026 (CEST) == Isključenje članaka: Artpop, Chromatica i Mayhem == zdravo @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Smatram da nije bilo potrebno odmah obrisati te članke, jer ste me mogli obavijestiti da proširim informacije i dodam odgovarajuće izvore. Brisanje isključivo zato što su sadržavali samo popis pjesama ne djeluje kao najbolje rješenje. Hvala na razumijevanju. [[Korisnik:Felipeofpo|Felipeofpo]] ([[Razgovor s korisnikom:Felipeofpo|razgovor]]) 20:49, 27 april 2026 (CEST) :Mogu se clanci vratiti ako cete ih dovesti do nekog prihvatljivog nivoa [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:04, 27 april 2026 (CEST) :In the past we had a number of similar articles about albums (just infobox and list of songs) that stood for years, without anyone expanding them. We have deleted most of them. It is no problem to bring these three articles back if you (or anyone) will add at least five sentences, with one reference and one external link (if possible). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:25, 27 april 2026 (CEST) == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:30, 28 april 2026 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30471712 --> 62d1ln1wc77ulsyfgfwd9fjf4r7yptg 3837853 3837846 2026-04-28T19:21:52Z Eurohunter 29751 /* Bosnian */ novi odlomak 3837853 wikitext text/x-wiki <div style="float: left;">{{ombox|small=yes|text={{nowrap|BS: '''Odgovaram na poruku tamo gdje se i postavi!''' <br><br>EN: '''I respond to messages at the same place where they have been written.'''}}|type=content}}</div>{{-}} <!-- <big>{{citat|BS: '''Korisnik će uglavnom biti odsutan sljedećih mjeseci zbog poslovnih obaveza i (privremenog) preseljenja.''' <br><br>EN: '''This user will be mostly absent in the next months due to work obligations and (temporary) relocation.'''}}</big> --> <big>'''<br> Napomena: Politička pitanja zabranjena (ex-Yu politika), tj. neću se obazirati na njih. <br> Za novu temu koristite opciju "Dodaj temu". Hvala na razumijevanju.'''</big> {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 4 |indeks = Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhive |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhiva %(brojač)d |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} }} == Nekropola stećaka == Šta misliš da uskladimo nazive članaka:<br> na primjer:<br> [[Nekropola stećaka Radimlja]] --> Nekropola stećaka "Radimlja"<br> [[Nekropola Dugo Polje]] --> Nekropola stećaka "Dugo Polje"... ili imaš neku drugu ideju!? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 09:51, 5 april 2017 (CEST) : Navodnici nisu potrebni. A nazivi bi mogli biti ujednačeni na, npr., "Radimlja (nekropola)", "Dugo polje (nekropola)" (malo P ako je baš polje, veliko P ako je naselje), u skladu s praksom (da prvo ide pojam, pa dodatna odrednica), a ovo ostaviti preusmjerenja (samo prijedlog, nije nikakvo naređenje :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:17, 5 april 2017 (CEST) ==Napravljen čvor== ...gotova stvar...--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:48, 10 april 2017 (CEST) Ako si u prilici tamo gdje pronađeš promijeni u samo Logarska dolina , sa malim slovom, bez Ljubno u zagradi. Pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:48, 10 april 2017 (CEST) U odnosu na površinu naselja i nadmorsku visinu pretpostavljam da se ski-staza nalazi u naselju Planina, ali nisam siguran.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:01, 10 april 2017 (CEST) == Pregled izmjena == [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=San_Marino&type=revision&diff=2759526&oldid=2588696 Ova izmjena] ne bi trebala biti odobrena tek tako. Razlog: [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=San_Marino&oldid=2759526]. Selam --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 08:50, 15 april 2017 (CEST) Uradio sam više izmjena na stranici https://bs.wikipedia.org/wiki/Kopnena_vojska_Bosne_i_Hercegovine . Najvećim dijelom se odnose na novoformiranu tabelu, i podatak o donaciji Tenkova iz Turske za sta se na nekim stranim portalima tvrdilo da je donacija Egipta pa je nastala zabuna. LP --[[Korisnik:Knockknock2|Knockknock2]] ([[Razgovor s korisnikom:Knockknock2|razgovor]]) 19:23, 25 mart 2018 (CEST) == Zvono kao spas == Stvarno se tako zvala serija? Ja se ne sjećam nikako, ničega (a pogledao sam na YT neke kadrove).--سلام - <font style="white-space:nowrap;text-shadow:#05df78 0.1em 0.1em 1.0em,#01796F -0.1em -0.1em 1.5em;">[[Korisnik:C3r4|C3r4]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>r2d2</sup>]]</font> 07:51, 25 april 2017 (CEST) : Bila davno na OBN-u, ako me pamćenje ne vara. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:00, 25 april 2017 (CEST) ==Smijem li da pitam== šta je korisnik-bot ?--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:28, 9 maj 2017 (CEST) : A zašto ne bi smio? :-) Ovo sam ti privremeno dodijelio jer si mašallah vrijedan, :-) pa da Nedavne ne bi bile zatrpane, tj. da je lakše pratiti šta rade ostali korisnici. Rok je 24 sata, ali slobodno možeš reći kad završiš sve što imaš, pa ću vratiti na staro. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:50, 9 maj 2017 (CEST) O.K., nego mi nešto to "bot" izgledalo nesimpatično :)--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 15:16, 9 maj 2017 (CEST) == Date Translation == I'm sorry... I'm updating this tables on 20+ languages, and tried to use automatic update for dates using online translation service. Date it's not a big deal for an advanced translation system, I thought, but it looks like it is... I would try to change this behavior later. Thanks for remark. https://translate.google.com/?source=osdd#auto/bs/12%20may%202017 - Oktobar :P [[Korisnik:5-hydroxytryptamine|5-hydroxytryptamine]] ([[Razgovor s korisnikom:5-hydroxytryptamine|razgovor]]) 19:03, 16 maj 2017 (CEST) : Hahaha :-) Google Translate for Bosnian is not a good choice, obviously. :-) You '''may''' (pun intended :-)) get better results with Croatian or Serbian (Note: the latter uses Cyrillic letters, but the words are pretty much the same). Specifically, regarding the translation of the names of months, only "May" can be a problem because, in English, it has same letters as the verb "may" (who cares about capitalization? :-)). Here are the Bosnian (and Serbian) names (they are not capitalized in any of our languages): januar, februar, mart, april, maj, juni (SR: jun), juli (SR: jul), august (SR: avgust), septembar, oktobar, novembar, decembar. Croats use Slavic-origin names: siječanj, veljača, ožujak, travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni, prosinac; also, in dates they use genitive case of the name of the month (Bosnians and Serbian use nominative case; btw, we all have seven cases). But you can always use number from 1 to 12. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:59, 16 maj 2017 (CEST) == Ostrva == Ćao, KWiki. Znam da si zauzet, ali evo da ipak napišem, pa odgovori kad stigneš. :-) Pogledaj spisak članaka [[:Kategorija:Ostrva|u ovoj kategoriji]]. Poprilično su šareni nazivi, tj. nisu ujednačeni. Recimo, imamo [[Kajmanska Ostrva]] i [[Kokosova ostrva]] (a obje su teritorije koliko mi se čini), [[Britanska Djevičanska Ostrva]] i [[Folklandska ostrva]] (obje su britanske prekomorske teritorije), [[Farska ostrva]] itd (da ne nabrajam pojedinačno). Zato mi nije baš najjasnije kad treba veliko, a kad malo ili bi trebalo sve velikim, odnosno malim, pa bih volio da pojasniš, pa ćemo srediti po uputstvima :-) (nisam našao da si ranije objašnjavao negdje). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:27, 28 juni 2017 (CEST) : I ja sam bio u dilemi i čak premjestio pojedine nazive, a da nisam bio siguran radim li kako treba (a nije bilo kako treba). Da riješimo ovo: 1) ako je riječ o nezavisnoj državi, sve riječi idu velikim (osim veznika) – npr., Zelenortska Ostrva (uz "Z. Republika"); 2) u svim ostalim slučajevima prva riječ velikim, druga (ili ostale) malim, osim ako je vlastita imenica (npr., [[Američka Samoa]]), naravno (dakle, ide Kajmanska ostrva, Folklandska ostrva, Britanska / Američka Djevičanska ostrva /ovdje je D veliko jer se ostrva svakako zovu Djevičanska/, Kokosova ostrva, Farska ostrva itd. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:38, 2 juli 2017 (CEST) == Padežni oblici == Pogledaj padežne oblike za Wikipediju i Wikipodatke [[Korisnik:Srdjan m/Test1|ovdje]]. Treba li iz instrumentala i/ili lokativa izbaciti prefikse "s" i "o"? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:09, 29 juli 2017 (CEST) :Da odgovorim umjesto {{FlowMention|KWiki}}-ja (a danas sam ga sreo face-to-face): izbaci to "s" i "o" iz "šablona" ako će to čudo stalno ubacivati prefikse kad god se upotrijebi, iz praktičnog razloga jer bi npr. neko napisao "razgovor o"... a šablon bi dodao opet jedno "o...wikipediji" (npr.) (ako sam dobro skontao KWikija) ;) --- <font style="white-space:nowrap">[[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]]</font> 22:22, 29 juli 2017 (CEST) :: Pokušat ću sâm promijeniti, mada se ne bih čudio da ovi s Phabricatora zatraže da se opet budemo morali izjašnjavati o svakoj sitnici... :/ – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 23:44, 29 juli 2017 (CEST) == Selam == Selam Iskrajne ;) - [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 09:00, 23 septembar 2017 (CEST) : Ve alejkumu selam. A vraćaj se više... :-)) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:02, 23 septembar 2017 (CEST) == Infokutija teniser == Već odavno imam u planu proširiti infokutiju za tenisere i riješiti nekoliko problemčića koji se javljaju u trenutnoj (naprimjer, oznaka za dolare je na početku reda pod "Novčane nagrade" i nazivi parametara nisu baš u skladu s ostalim infokutijama). Možeš li pregledati nazive parametara [[Šablon:Infokutija teniser/igralište/dok|ovdje]] (naprimjer, <code>WHCC</code>, nazive kupova /<code>davis_cup</code>, <code>fed_cup</code>, i tako dalje/ i ovo [[Šablon:Infokutija_teniser/igralište/dok#Dodaci|pod "Dodaci"]])? Samo otvori i izmijeni kako misliš da treba u toj dokumentaciji, a ja ću ostalo uskladiti. :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 14:05, 23 septembar 2017 (CEST) : Što se mene tiče, slobodno može bez svega navedenog. :-) Čak sad ovako i ne znam šta je uopće WHCC i WCCC. :-) Zna se šta je najvažnije u tenisu i to neka stoji (seniorska karijera), a o ostalome se može naknadno ako se ukaže potreba. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:49, 23 septembar 2017 (CEST) :: Koliko sam skontao, WHCC je [[:en:World Hard Court Championships|World Hard Court Championships]], a WCCC [[:en:World Covered Court Championships|World Covered Court Championships]]. Možeš u dokumentaciji prebaciti šta misliš da nije najvažnije pod ovo "Dodatno" na dnu, da znam koji kôd da stavljam u članke kad budem ažurirao. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:03, 23 septembar 2017 (CEST) ::: Dobro si skontao. Hm... Onda neka kod ipak ostane kakav jest, zbog ovih tenisera i turnira od prije 50 do 100 godina (ako ikad iko napiše članak o nekom). Ionako se ne prikazuje dok se ne popuni. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:57, 23 septembar 2017 (CEST) == Univerziteti == Ako možeš pogledaj [[Šablon:Univerziteti u Austriji|ovaj]] šablon i uredi imena barem nekoliko univerziteta da napravimo neki standard za nazive članaka o univerzitetima. Nisam siguran da li je Univerzitet Beč, Univerzitet u Beču ili Bečki univerzitet i pored toga da li je Tehnološki univerzitet (u) Graz(u) ili Tehnički univerzitet u Graz(u). --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 23:52, 26 septembar 2017 (CEST) == [[:en:FC Zorya Luhansk|FC Zorya Luhansk]] == '''FK Zorja Luhansk''' ili '''FK Zorja Lugansk'''? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 11:36, 29 septembar 2017 (CEST) : Sad-zasad drži(te) se ruskih verzija naziva, a za dalje ćemo vidjeti. Morat ćemo sačekati novu verziju ''Pravopisa'' jer je trenutna stara za ovo pitanje, tj. ni ne spominje ga jer su se tada još svuda koristile ruske verzije ukrajinskih i bjeloruskih imena, naziva, toponima itd. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:13, 29 septembar 2017 (CEST) == [[Transkripcija]] == Ako može usluga u člancima: * {{ok}} [[Autorizovani neutralni atletičari na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Bjelorusija na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Kazahstan na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Kirgistan na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Ukrajina na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]], a ja ću nakon toga prepraviti u člancima. Unaprijed danke sch(preglašeno o)n. :) – [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 07:51, 26 oktobar 2017 (CEST) : Bit će. A evo ti [http://pravopis.hr/uploads/5-o7.pdf nešto] korisno u vezi s ovim. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:47, 26 oktobar 2017 (CEST) :: Kad smo kod SP-a, treba li "autorizirani" umjesto "autorizovanih"? Negdje sam bio ispravio u "autorizirani", pa da znam šta u šta da ispravim. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 10:06, 26 oktobar 2017 (CEST) ::: ''Pravopis'' preferira ''-ir-'', a u svakodnevnoj govornoj praksi u bosanskom češće je ''-ov-'', pa sad šta je tu jače? :-) A valjda ''Pravopis''. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:33, 26 oktobar 2017 (CEST) Baci pogled u '''[[:Kategorija:Sport u Okeaniji|ovu kategoriju]]''' i obavjesti me ako bude kakva gramatička greška. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 19:22, 31 oktobar 2017 (CET) : {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Treba "''u'' F. Polineziji", na "Nauruu" / "Palauu" / "Tuvaluu" / "Vanuatuu", "u SDM" (ne može se staviti "na" kad su u nazivu "Države" iako je riječ o ostrvima). Dakle, bit će posla. Zato i ti i ostali prvo pitajte, pa onda radite, pa makar nekad ja i ne odgovorio "odmah", uvjetno rečeno (mislim, kad je neki veći broj izmjena u pitanju). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:09, 31 oktobar 2017 (CET) ::Kategorije su napravljene po uzoru na kategorije: [[:Kategorija:Sport na Malti|Kategorija:Sport na Malti]], [[:Kategorija:Sport na Islandu|Kategorija:Sport na Islandu]], [[:Kategorija:Sport na Kipru|Kategorija:Sport na Kipru]], [[:Kategorija:Sport na Farskim ostrvima|Kategorija:Sport na Farskim ostrvima]], [[:Kategorija:Sport na Kosovu|Kategorija:Sport na Kosovu]]... Prepravi glavne kategorije (Kategorija:Sport u/na) a ja ću sporedne ako želiš. Ovih dana sam u gužvi sa vremenom. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 05:56, 3 novembar 2017 (CET) :::{{urađeno}}: Popravio sam ove što je KWiki naveo (i glavne i potkategorije). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:42, 3 novembar 2017 (CET) ::::"Sport u Portoriku" ili "[https://bs.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Sport_na_Portoriku Sport na Portoriku]". [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Saobra%C4%87aj_u_Portoriku&action=history hmm]. :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 08:59, 9 novembar 2017 (CET) ::::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Prije bih rekao da je "na". Provjerit ću svakako u toku dana. A Haiti jest na ostrvu, ali ga dijeli s drugom državom i zato ide "u" (da ne ostanem dužan objašnjenje). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:14, 9 novembar 2017 (CET) ::::::Hvala, KWiki, skontao sam za Haiti kad sam pogledao kartu :) Uglavnom, u kategorijama '''[[:Kategorija:Sport po državama|Sport u (ili na) ...]]''' ako primijetiš grešku javi (ili popravi). :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 12:30, 9 novembar 2017 (CET) ::::::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: "...u Togu", ne "...u Togou" (završno "o" je nenaglašeno). I ipak "prevezi" ove iznad NA Portoriko :-) (kad stigneš, naravno; ustvari, ko prvi stigne već; trenutno imam vremena samo da javim). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:53, 20 novembar 2017 (CET) {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Za Mecklenburg-Zapadno Pomorje: po pravopisu bi trebalo kao što si i bio stavio, samo što, barem meni, to nema toliko logike – npr., kako bismo deklinirali pokrajinu pod nekim nazivom tipa "Bosanska krajina–Podgrmečje"? Bilo bi malo ''off'' pisati, a naročito govoriti "u Bosanska krajina-Podgrmečju". :-) Zato sam dodao ''-u'' na "Mecklenburg" na svoju ruku, po nekoj prirodnoj jezičkoj logici, pa makar i ne bilo po ''ćitabima'' (nisam provjeravao konkretno ovakve slučajeve, ali opće je pravilo da prvi dio polusloženica uvijek ostaje nepromijenjen /npr., džuma-namaz, džuma-namaza, džuma-namazu.../; e sad, ovo nije klasična polusloženica u punom smislu nego samo formalna, pa možda za njih postoji izuzetak; mislim, bilo bi logike). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:56, 14 novembar 2017 (CET) ::Vaše pitanje (''kako bismo deklinirali pokrajinu pod nekim nazivom tipa "Bosanska krajina–Podgrmečje"?'') A odgovor je: jednostavno! Isto kao i "Južna Bosna-Primorje" ;) --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 11:59, 14 novembar 2017 (CET) ::: Ma htio sam smisliti nešto što je bliže GBL-u, da ne bude da protežiram širi zavičaj po Wiki. :-D – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:06, 14 novembar 2017 (CET) ::::{{like}} :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 17:24, 14 novembar 2017 (CET) {{izvuci}} Šta pravopis kaže: * [[:Kategorija:Jezici u Burundiju]] * [[:Kategorija:Burundiska kultura]] * [[:Kategorija:Burundisko društvo]] * [[:Kategorija:Geografija Burundija]]... Ili ima '''j''' ili nema!? Po meni bi trebalo biti zbog (lakšeg) izgovora. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 07:40, 15 novembar 2017 (CET) :Ne da treba nego je obavezno, ali nema veze s izgovorom nego s morfologijom: nastavci se dodaju na genitivnu osnovu, a ona je u ovom i sličnim slučajevima na '''j''' (''Burundij-'', ''Malij-'', ''Tokij-'',...). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:36, 15 novembar 2017 (CET) ::Postoji šablon: {{tl|Historija nogometnih trenera}} :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 12:24, 15 novembar 2017 (CET) ::: A vidjeh kad sam već sve uradio i sačuvao. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:26, 15 novembar 2017 (CET) :::: Hoćemo li "članak" [[São Tomé]] premjestiti (na Sveti Toma) po uzoru na [[Sveti Toma i Princip]]? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 19:08, 21 novembar 2017 (CET) ::::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Ne. Imena gradova ostaju u originalu osim onih koja su malo davnije ušla u naš jezik, pa imaju ustaljeni oblik. A taj članak bilo bi bolje prije proširiti (li obrisati) nego preimenovati. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:11, 21 novembar 2017 (CET) == Odg. na pit. == KWiki napisao: ''Zašto oznaka za referencu u kutiji uskače između broja i jedinice?''. Zato što je šablon tako napravljen...Broj je definiran parametrom, tj. kad napišeš u infokutiji dužina = 11, on umjesto parametra "dužina" piše 11, ono ''km'' nije definirano parametrom nego je bukvalno dodano u šablon nakon parametra npr. <nowiki>{{{dužina}}} '''km'''</nowiki>. Zato kad uneseš referencu iza ''11'', on će napisati ''11'' pa referencu (jer "misli" da je referenca vrijednost parametra) pa tek onda ''km'', tako da ti ispadne tako da ''uskače''. Rješenje jedino da se u infokutiju ubaci još jedan parametar npr. dužina_ref =, gdje ćeš staviti referencu za taj podatak. Primjer možeš vidjeti [https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Santa_Clara_River_(California)&action=edit ovdje]. (Amerikanci su stavili parametar ''nešto_footnote'' ili ''nešto_note'' i tu navode referencu.--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 07:57, 2 novembar 2017 (CET) : Već imamo te parametre (tipa <kbd>dužina_ref</kbd>), i navedeni su [[Šablon:Infokutija vodena površina/dok|u dokumentaciji]]... <s>Preradit ću tu infokutiju kad budem imao vremena da ne dodaje automatski jedinice i da se mogu u istom redu dodavati reference (da se olakša unos).</s> – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 18:10, 2 novembar 2017 (CET) == Brisanje datoteke == [[:Datoteka:Raith Rovers FC (grb).png]], trebalo je samo sakriti staru verziju, ne brisati datoteku. Datoteka se koristi u [[Raith Rovers FC]]. -- [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 11:05, 9 novembar 2017 (CET) : Bila označena šablonom. :-) Zamolit ću [[Korisnik:C3r4|hemičara]] da to vrati, tačnije, sakrije kad već mogne (nemam nekog iskustva sa slikama osim postavljanja i brisanja :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:55, 9 novembar 2017 (CET) :: Označio šablonom koji mi je [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] rekao ([[Razgovor sa korisnikom:Semso98#Poštena upotreba slika|ovdje]]) da stavim kada treba sakriti staru verziju. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 12:16, 9 novembar 2017 (CET) ::: Šablon ima jasna uputstva vidljiva administratorima na dnu. Namjerno sam napisao šta se podrazumijeva pod "brisanjem" da bi se izbjeglo da neko od administratora obriše cijelu datoteku, ali eto.... Možda je KWikiju promaklo. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:54, 9 novembar 2017 (CET) :::: Nisam ni gledao ispod slike. :-) Do mene je. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:02, 9 novembar 2017 (CET) == Pozdrav velikom vođi == Mogao si usput i mene izbrisat. Niste mi javili da je izvršena privatizacija vikipedije. – [[Korisnik:Kensxy|Kensxy]] ([[Razgovor s korisnikom:Kensxy|razgovor]]) 14:41, 17 novembar 2017 (CET) : {{Spomeni|Kensxy}}: He-he... :) Pogrešan si utisak stekao. Zašto je zajednica (a ne pojedinac) pokrenula [[Wikipedia:Projekti/Projekt čišćenja članaka|ovaj projekt]] ako ćemo raditi kontra njega? O tome je riječ. Pokušavamo se riješiti kratkih članaka, pa ne znam koliko ima smisla dodavati nove takve. A, kao što rekoh, svaki obrisani može se začas vratiti ako neko ima volje raditi na njemu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:52, 17 novembar 2017 (CET) :: Da nisam imao volju i namjeru da proširim izbrisane stranice i da ih dovedem u stanje koje će izazvati tvoje zadovoljstvo ne bih ni počinjao. Međutim, zbog tvog nepromišljenog poteza volja nestade, a želja za daljim uređivanjem u potpunosti prestade. Jer stvarno nije uredu sa tvoje strane da brišeš friške stranice bez prethodne konsultacije sa njenim urednikom.--[[Korisnik:Kensxy|Kensxy]] ([[Razgovor s korisnikom:Kensxy|razgovor]]) 15:27, 17 novembar 2017 (CET) ::: {{Spomeni|Kensxy}}: Slažem se da sam tu pogriješio i nikakav mi nije problem priznati. A razlog je što smo imali ko zna koliko slučajeva da neko tako počne članak i nikad mu se više ne vrati (odatle se i bio nakupio onoliki broj kratkih članaka, zbog kojih je i pokrenut projekt), pa sam se pobojao da i ovo neće biti ti slučajevi (ne zato što ti ne bi imao volje nego što je previše liga i klubova, pa jednostavno ne bi stigao). Izvinjavam se i odmah vraćam obrisano. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:49, 17 novembar 2017 (CET) == Copley == Naletih na [[Copleyeva medalja|ovaj članak]] i na [[Special:Diff/1914245|ovu izmjenu]]. Budući da se izgovara ˈkɑpli / ˈkɒpli (zavisno od AmE/BE; poenta je da je "i" na kraju), je li ovo opet ustaljeni pogrešni izgovor kao u slučaju za Sydney ("sidnej" umjesto ispravnog "sidni")? Ako jest, ima li još ovakvih slučajeva na ipsilon? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 20:30, 17 novembar 2017 (CET) : Bit će da sam ja ovdje pogriješio vodeći se pisanjem, a ne izgovorom. Bilo mi je na umu da se baš ovih dana vratim na ovo, ali neka si i ti naletio. :-) Pa eto, lahko je uspostaviti pravilo: gdje se ''-(E)Y'' izgovara "i" pisati J iza njega u nastavku za prisvojni pridjev, u suprotnom ne. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:50, 17 novembar 2017 (CET) :: Ma znam za pravilo (logično je ;-)), samo me zanimalo ovo za odstupanje/ustaljenost. Znači, ostaje li "Sydney" "Sidnej" zbog ustaljenosti (tipa "[[Sidnejska "Opera"|Sidnejska opera]]" umjesto "Sidnijska opera")? Ako ostaje, šta s riječima koje imaju isti izgovor (npr., imena/prezimena), a malo se drukčije pišu (tipa [[:en:Sidney Paget|Sidney Paget]] [ˈsɪdni ˈpædʒit] ... trebalo bi po pravilu "Sidneyja Pageta" [[Majstorov palac|ovdje]], recimo.) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 22:12, 17 novembar 2017 (CET) ::: Kod pridjeva od "Sydney" zasad bih ostavio ustaljeni oblik ("sidnejsk-"), a u pravu si za Pageta. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:50, 18 novembar 2017 (CET) == Datum rođenja i smrti u uvodu == Ćao, KWiki. Da te pitam u vezi [[Special:Diff/2876551|s ovom izmjenom]] i sličnim... Ima li nekakav problem u vezi s trenutnim oblikom datuma rođenja i smrti (recimo, taj što je bio u toj izmjeni) pa zato uklanjaš ili je nešto drugo? Lično ih dodajem u nove članke jer mislim da je bitno za uvod (po meni bi dodavanje mjesta rođenja i smrti ''uz datum'' bilo pretrpavanje /kao što je, naprimjer, [[John Frederick William Herschel|ovdje]]/, odnosno da je sâm datum "sweet spot" između pretrpanosti i korisnosti/relevantnosti tog podatka). Znam da se može vidjeti u infokutiji (kad je ima), ali opet kontam da je dovoljno važno da se uvrsti, a i nekako mi "bolje" izgleda kad ima nešto u zagradama nakon kojih ide "bio je", nego kad odmah stoji "bio je" nakon imena (naprimjer, [[Alessandro Volta|ovdje]]). Zanima me šta ti misliš. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:43, 5 decembar 2017 (CET) : Ja ih uklonim ako u članku ima infokutija (ne diram ako je nema) baš zato što mi to djeluje kao ponavljanje suhih podataka (kutija je odmah tu, nije negdje "zavučena" i sve se lijepo vidi :)). Ne kažem da sam sad u pravu, samo opisujem kako to shvatam. Ako je pogrešno, neću to više dirati, nikakav problem. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:23, 5 decembar 2017 (CET) == Mala napomena... == ... za zastave:<br> šablone kao npr: <code><nowiki>{{ZD-B|BIH}} [[Bosna i Hercegovina]]</nowiki></code>, <code><nowiki>{{ZD|BIH}} [[Bosna i Hercegovina]]</nowiki></code>, <code><nowiki>{{ZID|Bosna i Hercegovina}}</nowiki></code>... pišemo u ovakvom obliku '''<nowiki>{{ZID|Bosna i Hercegovina}}</nowiki>'''. Postoje napomene kao na primjer [[Wikipedia:Čaršija/Tehnika#Posao za bota|ovdje]], [[Šablon:Sjedinjene Američke Države|ovdje]], [[Šablon:Indija|ovdje]]... :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 17:14, 14 decembar 2017 (CET) : Navika jedna muka, a odvika sto i jedna. :-) Upotrijebim ponekad i te novije, ali morat ću se i naviknuti na njih. :) P. S: Na EN (a vjerovatno ne samo kod njih) imaju i šabloni tipa <nowiki>{{AUS}}</nowiki> (samo s troslovnom oznakom za državu, a prikaže i zastavu i ime), pa sad trebamo li ih i mi napraviti ili ne – dalo bi se razmisliti. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:25, 14 decembar 2017 (CET) == Bez tačke -> s tačkom == Zar ne bi bilo bolje kategorije kao, npr., [[:Kategorija:1864 u Sjedinjenim Američkim Državama]] pisati gramatički dok ih je manje nego kasnije (kad ih bude hiljade) prepravljati? Nedavno smo imali primjer s kategorijama o nogometu ([[:Kategorija:1980 u nogometu|Kategorija:1980 u nogometu]]) itd. – [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 15:03, 15 decembar 2017 (CET) : Misliš da mi nije prošlo kroz glavu? :-) Samo nisam htio odstupiti od dosadašnje prakse, jer, iako jest greška, ona je svuda ista. Jedino ako se to ne može ispraviti botom (ono nekad što se nadamo)... E onda smo gotovi. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:09, 15 decembar 2017 (CET) ::Ako nemamo bota za ovu akciju, može se napraviti plan: svaki admin po jedan kontinent i to je to :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 15:12, 15 decembar 2017 (CET) :::Pik moja Antarktika! --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 15:20, 15 decembar 2017 (CET) == Odmaknuto ili primaknuto == Šta ono [[Special:Diff/2864927|rekosmo]] za naslove [[Nogometne utakmice Brazil - Andora|ovakvih članaka]]? "Brazil–Andora" ili "Brazil – Andora"? Pretpostavljam da je primaknuto, ali [[:Kategorija:Utakmice nogometnih reprezentacija|budući da ih je mnogo]], rekoh bolje da pitam. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:08, 30 decembar 2017 (CET) : Provjerio. Odmaknuto. Da se i to skine s dnevnog reda. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:08, 30 decembar 2017 (CET) == Jasmin Mrkonja == Možeš li ovde da uradiš članak o rukometašu [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%88%D0%B0%D1%81%D0%BC%D0%B8%D0%BD_%D0%9C%D1%80%D0%BA%D0%BE%D1%9A%D0%B0 Mrkonji] koji je iz Zavidovića, igrao je za šabačku Metaloplastiku. Pozdrav. -- [[Korisnik:Soundwaweserb|Soundwaweserb]] ([[Razgovor s korisnikom:Soundwaweserb|razgovor]]) 11:28, 20 januar 2018 (CET) : Znam ko je. ;-) Hvala na prijedlogu. {{like}} Sad će morati čekati kao što čeka i većina drugih stvari jer sam u priličnoj gužvi s poslom, ali kad se oslobodim, moj je (ako me ko ne pretekne dotad :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:52, 20 januar 2018 (CET) == Šablon za arapski (i slične jezike) == Kad budeš imao vremena, pogledaj [[Šablon:Jez-ar/igralište|ovaj šablon u igralištu]]. Želim pružiti mogućnost da se napiše i latinizirana verzija takvih pisama, ali ne znam treba li ubaciti parametar za transkripciju ili za preslovljavanje (transliteraciju). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:11, 28 januar 2018 (CET) : ''Pravopis'' daje primjere samo za imena iz malo davnije prošlosti, koja se kod nas pišu fonetski. Uopće se ne spominje važi li to i za savremena imena ili se za njih primjenjuje međunarodna (što će reći: engleska) transkripcija (mada vidim da se mi na Wiki uglavnom koristimo engleskom), tako da ne znam sad ni ja šta je bolje odabrati. A "obične" riječi... Valjda bi njih trebalo fonetski, s tim da se zadržavaju apostrof i udvojeni suglasnici po potrebi). Ne znam je li ti ovo i od kakve pomoći. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:49, 28 januar 2018 (CET) :: Eh, samo me više zbuni. ;-) Mislim da ću staviti onako kako je na en.wiki. Parametar je ionako "trans", tako da će biti lako kasnije promijeniti tekst koji se ispisuje s "transliteracije" na "transkripciju" (ako bude potrebno) jer počinju isto, a vrijednosti prilagoditi. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:54, 28 januar 2018 (CET) == Pozdrav za staru raju :) == Zar si to preuzeo [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_s_korisnikom:Baskethoop&action=history botovske poslove]? ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<font style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></font>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<font color="green"><b>r</b></font>]])</sup> 19:54, 8 mart 2018 (CET) : Pa kad pravi botovi spavaju. :-P Ooj, pa gdje si, bolan, Sunce te (o)grijalo? Šta ima, kakav si itd., itd.? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:58, 8 mart 2018 (CET) :: Neka, vidim na koga mogu računati kad mene i bota nema. :) Ma super sam, uglavnom sve pod kontrolom. Ali kako vidiš skroz sam zaboravio za wiki pa mi nešto naumpalo da malo navratim. Šta se ovdje dešava i šta sam propustio? Kako si ti? Jeli te slušaju? -- [[Korisnik:Edinwiki|<font style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></font>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<font color="green"><b>r</b></font>]])</sup> 20:05, 8 mart 2018 (CET) ::: Imam i ja povremenih pauza u radu na Wiki zbog pravog posla, ali držim se tu uglavnom (ono, radim i dalje svoje oblasti, ažuriram koliko stignem /a nikad ne stignem sve/, pišem manje novih). Slušaju li me? Pa, većinom. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:21, 8 mart 2018 (CET) Evo nakon Cere i AnTonija i ti si došao na red. Poslao sam ti ranije moj odgovor na tvoju poruku sa pitanjem dobro/zdravo za burazere. To je lijepo. Ima jedna sitnica koju sam zaboravio da s tobom raspravim. Prošle godine si mi nešto popravljao po Ranoj bizantijskoj umjetnosti. Ma gramatičke stvari nisu sporne, jer kad se radi i griješi se. Naročito kad se uzima materijal iz više knjiga, od kojih je svaka imala više od 500 stranica. Nego, ona tvoja "zahvalnica" u stilu "hemičar jezikoslovac" nekako je bila onako tvoj pogolemi promašaj, a pomalo i uvreda. Ti i ja smo jako lijepo sarađivali ovih zadnjih 4-5 godina, a ne znam šta ti bi pa tako nešto provali. Iskreno se nadam da si pokušao da se našališ, ali eto ispade neslana šala. Ako nije bila šala, e onda meni ne preostaje ništa drugo nego da dođem do nekih zaključaka koji nisu nimalo prijatni za tebe, a i nije ih lijepo iznositi na ovako jednom javnom mjestu. Naravno da sam napravio grešku i to je sve u redu ako je i ispraviš. Nema nikakvih problema, ali ja lično vjerujem da se mogu koristiti obje varijante (zapadna i istočna) u slučaju riječi "hrišċanski/kršċanski." I jedna i druga su pravilne, a to je jedna od mnogih stvari po kojima je BiH posebna. Nisam htio ništa da pjenim ni da diram, jer meni je bitno znanje, a ne neko sad naduravanje i nabijanje mog ega nekom drugom. Najbolji primjer za ovo ti je i kad je naš Munja blaženi na stranici [[Cyril Genik]] obrisao infokutiju zajedno sa slikom koja je tu bila odranije. Po meni je to čisti vandalizam, ali pošto dotični lebdi tamo negdje u dalekim i hladnim prostranstvima asteroidnog pojasa između Marsa i Jupitera, najbolje ga je ostaviti da tovi svoj ego. Nego da se sad vratimo opet tebi. Sjeti se kad te je onaj Ukrajinac zamolio da gramatički popraviš stranicu [[Limena katedrala]]. Tvoj odgovor njemu je bio u stilu: nemam vremena, ali eto mene interesuje samo Islam. Da popravim utisak o nama kao wiki - zajednici ja sam je donekle gramatički popravio. Povrh toga sam te zamolio da vratiš ukrajinske oblasti koje si ti obrisao, a zatim sam uzeo da ih radim. Prekinuo sam svoj rad na Vizantijskoj umjetnosti i uzeo da radim ukrajinske oblasti. Ja nisam tebi ništa prebacio po ovom pitanju, jer to se ne radi jaranima. Onaj Ukrajinac se kasnije zahvaljivao, a svojim primjerom sam ti pokazao da smo mi ipak jači kad smo složni i da se bolje uklapamo sa vanjskim svijetom kojeg smo i dio. Ne treba da se zatvaramo, nego da sarađujemo sa svijetom. Nadam se da je ovo bilo ljekovito za tvoj hercegovački ego i da mala drugarska kritika i ukazivanje na neke stvari neċe uticati na naše dobre drugarske odnose. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 03:17, 14 mart 2018 (CET) : {{Spomeni|Nerko65}}: Nisi baš sve povezao kako treba. Idemo redom:<br/> :Zahvala "hemičaru pravopiscu" nije bila upućena tebi nego našem dežurnom "hemičaru" jer me prethodno nešto pitao u vezi s nečim u tom članku ili mi napomenuo da bi trebalo popraviti (malo je davno bilo, pa se ne mogu svakog detalja sjetiti), a ja i on znamo se i "licem u lice", pa u sažecima ponekad bude obosmjernih poruka i pošalica. :-)<br/> :"Kršćanski / hrišćanski" – u ''Pravopisu'' iz 1996. oba su naporedna; u priručniku istog autora iz 1999. ima samo "kršćanin". ''Pravopis'' inače daje blagu prednost zapadnim oblicima u odnosu na istočne u primjerima ovog tipa.<br/> :Zanimanje (samo) za islam = u smislu rada na Wikipediji kad su religije u pitanju (najčešće nemam vremena ni za islam, kamoli za ostale religije i općenito sam malo uradio u toj oblasti, kad sve saberem).<br/> :Brisanje – nekad je to brisanje s namjerom da se malo "pogura" rad na njima (članci podložni brisanju često znaju dugo stajati da ih niko ne dira, a kad se neki obrišu, to upadne u oko ponekome /ne mislim sad na tebe i ukrajinske oblasti nego općenito/, pa upita da budu vraćeni; dakle, mali psihološki trik ;-)).<br/> :No sikiriki, sve u redu. I bolje je što si me pitao, da ne bi štogod ostalo nejasno. P. S: Dobro došao nazad. :) Koliko god ti život dozvoli biti tu vrijedno je. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 04:25, 15 mart 2018 (CET) == Kečeri u Saudijskoj Arabiji == Možda bi vas ovo moglo zanimati: [https://en.m.wikipedia.org/wiki/WWE_Greatest_Royal_Rumble WWE Greatest Royal Rumble]. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] ([[Razgovor s korisnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]]) 12:34, 26 mart 2018 (CEST) I zahvaljujem na Dobrodošlici. [[Korisnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] ([[Razgovor s korisnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]]) 12:34, 26 mart 2018 (CEST) == 74:30 == [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Oganeson&diff=2922147&oldid=2922146 عَلَيۡهَا تِسۡعَةَ عَشَرَؕ] :) slučajnost.--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 19:23, 30 mart 2018 (CEST) == Novi pravopis == Dolazi nam u aprilu sad. 😉 —[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 21:04, 4 april 2018 (CEST) : Gdje si čuo, gdje si čuo? :-) Za muštuluka si. :-) Čekam(o) ga k'o Penelopa Odiseja, ihahaj... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:19, 4 april 2018 (CEST) :: Posjeti ''pravopis.ba'' ⚜️👍 —[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 08:54, 5 april 2018 (CEST) ::: U međuvremenu sam vidio (dobio) neke riječi i mogu samo reći da mi Kulinova povelja djeluje prirodnije / bosanskije od njih. No, vidjet ću još. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:29, 5 april 2018 (CEST) == Portal 365 == Pogledaj ovaj [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Kamil_Stoch&type=revision&diff=2925957&oldid=2921293 portal]! Napravio sam šablon 365-1 za skokove, a koristim ga kao 365 za biatlon. Pregledni rezultati i za skijaške skokove! --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:30, 9 april 2018 (CEST) == Novi highlight == Sve sam vidio ali olx.ba kao referencu još nikad ([https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Avdo_Sofrad%C5%BEija&curid=87342&diff=2932076&oldid=2932075 do maloprije]).--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 22:07, 5 maj 2018 (CEST) == Galerija Novi hram == Pozdrav, KWiki, trebala bih malu pomoć. Je li na Wikipediji bio članak [[Galerija Novi hram]] u Sarajevu? Tražila sam da nije izbrisan i ne mogu da nađem. --[[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 23:23, 24 maj 2018 (CEST) : Pa gdje si ti? :-) Vidim da opet navraćaš. I drago mi je to vidjeti. Kako si? A što se galerije tiče, zaista ne znam, da ne pričam napamet (a nije ni iz nekog od područja koja pokrivam). Pretražio sam i ja nabrzinu u zapisniku brisanja, ali nije ništa izbacilo, pa ili sam loše pretražio ili članka nikad nije ni bilo. Uglavnom, krajnji je ishod isti: nema ga. :-) Ako imaš (dovoljno) materijala (i vremena), samo piši. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:32, 25 maj 2018 (CEST) :: Hvala, nasla sam malo vremena da radim :) Napisat cu clanak uskoro. Jos nesto sam htjela da vidim: postoji li mogucnost da se clanak [[Grafika]] malo izmjeni u smislu kako su druge wiki radile, da je clanak direktno vezan za likovnu umjetnost (kao kod hr. wiki https://hr.wikipedia.org/wiki/Grafika) ili da se doda Graphic (disambiguation) (kao na en wiki https://en.wikipedia.org/wiki/Graphics) -- [[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 12:50, 25 maj 2018 (CEST) ::: Ne znam (na) šta tačno misliš. Grafika je opći (i širok) pojam pod koji se podvode pojedinačne vrste i tehnike, pa bi se i članak trebao ukratko dotaći svake od njih, a tamo gdje ima dovoljno materijala nije nikakav problem (tačnije: poželjno je) napraviti poseban članak o datoj vrsti ili tehnici (koliko vidim, tako je i na EN Wiki, a mi uglavnom prevodimo s nje). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:27, 25 maj 2018 (CEST) ::: Možeš li izbrisati [https://bs.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Georges_Braque.jpg ovu sliku]? Kad stignem, sredit ću i članak o grafici; sad sam bolje razumjela da je rađena po EN Wiki. -- [[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 00:53, 29 maj 2018 (CEST) :::: Izbrisano i sređeno ono što ima o Braquesu. Inače, nedavno sam uradio [[Tri muzičara|članak]] o jednoj Velázquezovoj slici s namjerom da nastavim tu i tamo raditi na [[Šablon:Diego Velázquez|tome]] jer ima dosta članaka koji su kratki, a opet zadovoljavaju neki minimum da mogu stajati na Wiki. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 03:27, 29 maj 2018 (CEST) Hvala za sliku. Planiram i ja srediti svoje kratke clanke, imam ih par :) --[[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 00:47, 31 maj 2018 (CEST) ==Majdanpekp== Prijema ovom tekstu to je u Austrijskom carstvu [http://scindeks.ceon.rs/article.aspx?artid=0367-598X1002157H] ali navodi na Austriju, Cesku i Bohemiju.--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 22:14, 9 juni 2018 (CEST) :To je [[Chemnitz]], samo što je na sr.wiki pravilno transkribiran u ''K'' a ne u ''Š'' (nije Sch nego Ch) :) --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 22:22, 9 juni 2018 (CEST) :: I ja sam to prvo pomislio, ali bit će da su Šemnice i Jáchymov u Češkoj, prema ovom linku. Uostalom, lahko je ispraviti uvijek ako se ispostavi drugačije. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:26, 9 juni 2018 (CEST) Božić je prvi započeo sa probnim otkopima a prvi koji je otkrio Majdanpek u novije doba je bio baron Herder Saksonac 1835 [https://www.knjizara.com/Rudarsko-putovanje-po-Srbiji-1835-godine-Sigmund-August-Volfgang-fon-Herder-141755]--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 23:08, 9 juni 2018 (CEST) == Mobilni prikaz == Nikad se nije ni prikazivalo pojedine sablone na mobilnoj verziji. Vazi za svaku Wikipediju, osim za infokutije. Jedino da prebacis na desktop verziju (ima na dnu), pa da prikaze. Selam 🤠 —[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 23:46, 14 juli 2018 (CEST) == Wikimedia CEE Meeting 2018 == Hi KWiki, I have opened a discussion about selection of Bosnian representatives to [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2018|Wikimedia CEE Meeting 2018]], a meeting of Wikipedians from our region, Central and Eastern Europe, here: [[Wikipedia:Čaršija#Wikimedia CEE Meeting 2018]]. Fellow Wikipedians suggested you as a possible candidate. Can you please confirm if you are interested in participation? We would need to know who are the Bosnian representatives tomorrow (15 August) by the end of the day. Thank you, on behalf of Wikimedia CEE Meeting team – [[Korisnik:NickK|NickK]] ([[Razgovor s korisnikom:NickK|razgovor]]) 16:25, 14 august 2018 (CEST) == Pasiv == Hvala na sugestijama. Navikao sam se na ovaj jezik koji koristim ovdje preko bare, pa mi to postalo sasvim normalno. Napravi tabele i drugih slikara pa da radim "u pauzi" između golemih stranica. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 13:13, 28 oktobar 2018 (CET) == Caravaggio == Zamolio bih te da kad budeš radio novu tabelu, obavezno mi pripremi Caravaggia. To bih volio da zaplavim, naravno poslije ona 2 što si mi veċ savjetovao da uradim. Nevezano za ovu temu, juče sam gledao stranicu o Pachelbelu što si mi davno savjetovao da je uradim. Sad kad sam završio Josepha Haydna, sad je i to došlo na red. Ovih dana dolazi i moj burazer filmadžija kao pojačanje našem timu, pa idemo po starom. Pozdrav. – [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 17:32, 31 oktobar 2018 (CET) : To se traži. :-) {{like}} A za Caravaggia (ili bilo kojeg slikara) jednostavno ne smijem ništa obećati, ali držat ću ga na umu, pa... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:50, 31 oktobar 2018 (CET) == Nazivi pojedinih naselja u Ukrajini i Bjelorusiji == Prelistavao sam neki dan nedavne izmjene i naletio na [[Razgovor:Černobil|ovu poruku]]. To me navelo da vidim s tobom oko pojedinih imena ukrajinskih i bjeloruskih naselja. Budući da je dosta toga ušlo posredstvom ruskog, opet se pitam koji bi to bili ukorijenjeni nazivi, a koji ne. Uzmimo [[Kijev]] – to je sigurno ukorijenjeno, odnosno nema šanse da će biti Kijiv po ukrajinskom. Onda sam vidio da si premjestio Harkov na [[Harkiv]], pa sam se zapitao šta s gradovima kao što su [[Lavov]] (ukr. Львів, rus. Львов), Vitepsk (bje. Віцебск, rus. Витебск), Polock (bje. По́лацк, rus. По́лоцк) itd. A i Чернобыль (odnosno ukr. Чорнобиль) svakako bi trebalo premjestiti da ima lj na kraju. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:16, 8 decembar 2018 (CET) : Nažalost, i novi pravopis potpuno je zaobišao ukrajinski i bjeloruski, kao da ne postoje, tako da ne mogu ništa reći. A za Harkiv sam bio i zaboravio da sam ga premjestio. Kod nas u literaturi ustaljene su ruske verzije imena [lično smatram da je ruski "najnormalniji" od ova tri jezika, tj. najviše je očuvao vezu s korijenom; ukrajinski ima nekoliko fonetskih specifičnosti (npr., ikavizam, kao kod Dalmatinaca), ali je većinom sličan ruskom (iako ima i elemenata sličnih poljskom), a Bjelorusi su reformisali pravopis i uveli tzv. "akanje" (izgovaranje svakog nenaglašenog O kao A) i u pisanje (u ruskom je to samo u izgovoru, za ukrajinski ne znam) tako da su najviše "zastranili", uvjetno rečeno, i njihova je imena po novom pravopisu dosta teško skontati i povezati s ruskim oblikom]. Nisam institucija i ne mogu na svoju ruku odlučiti šta uraditi ovdje. Mogu samo preporučiti da se do daljnjeg držimo ruskih verzija, zbog ukorijenjenosti (što znači da se Harkiv može vratiti na Harkov /iako znam da bi još Ukrajinaca moglo prigovoriti ako ih "put" nanese ovdje, ali možemo im lijepo objasniti stvar/). P. S: Pogledaj [http://pravopis.hr/pravilo/pisanje-imena/47/ ovo] i [http://pravopis.hr/uploads/5-o7.pdf ovo], ako već nisi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:27, 9 decembar 2018 (CET) == dždž == Treba li da AWB-om popravim to u tekstovima?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:25, 27 decembar 2018 (CET) : Možeš, a i ne moraš. Ovo je sitnija stvar, tj. oboje je prihvatljivo, samo sam pojednostavio jer je odavno udomaćeno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:30, 27 decembar 2018 (CET) ::Samo reci, nemoj Gubiti vrijeme!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:33, 27 decembar 2018 (CET) == Arapski --> bosanski == Mislim da je '''hadž''' u odnosu na '''hadždž''' neispravno! U pitanju je '''tešdid''' na slovu dž. Takve primjere imamo i u riječima [[Allah]], [[Muhammed]]... ("donekle" i u riječima: [[Mekka]]...) Znamo da promjenom jednog fethe, kesre, damme, tešdida riječ apsolutno mijenja i prijevod. -- [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 20:10, 4 januar 2019 (CET) : Onda se žali Haliloviću. :-) A znam vrlo dobro to što kažeš. U ''Pravopisu'' je ''hadž'', ali je ''zul-hidždže'' (uz ''zul-hidže''). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:31, 4 januar 2019 (CET) == [[Vijek]] -> [[stoljeće]] == Zašto? Neko pravilo? [[Wikipedia:Pravopis bosanskog jezika|Pravopis]]? [[Konsenzus]]? Onako... "ofrlje"!? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 12:28, 10 januar 2019 (CET) :Zašto se mijenjaju sinonimi? --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 12:33, 10 januar 2019 (CET) :: "Vijek" i "stoljeće" nisu sinonimi ''per se'' (vijek trajanja, životni vijek, srednji vijek, radni vijek - probajte tu staviti "stoljeće"). Stvar je u preciznosti. Stoljeće je uvijek upravo to – 100 ljeta / godina, a vijek je to samo uvjetno, u kontekstu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:00, 10 januar 2019 (CET) ::: Nisam dobio zadovoljavajući odgovor! Ili sam ga dobio, a da ga nisam shvatio! A budući da ga nisam shvatio, vjerovatno će se onda buduće prepravka s ''stoljeća'' na ''vijek'' smatrati vandalizmom (jer već imamo prijetnje pojedinih "administratorčića" da se "Švajcarska" ne smije prepraviti u "Švicarska" te da ću biti sankcionisan). Jednostavno, bojim se da kakav "admin ne iskoči iz grmlja" (citat mog prijatelja) i pojede Crvenkapicu. -- [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 13:25, 10 januar 2019 (CET) ::::U ovom [https://pravopis.ba/ novom pravopisu] (tačnije mobilna aplikacija) kaže sljedeće: '''vijek''', ''nom. mn.'' vijekovi / vjekovi. Dakle riječ nije neispravna niti je pogrešna, prema tome nema smisla mijenjati je s nekom drugom riječi. --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 13:45, 10 januar 2019 (CET) ::::: @GBL: Moguće je da samo nisi shvatio. (Iako je precizno navedeno, tako da ne može ostati nejasnoća, ali dobro.) Ne znam kako se "vijek" i "tisuća" mogu dovesti u vezu; može samo "milenij". Po novom pravopisu može i "Švicarska" i "Švajcarska" i tu je sloboda izbora, u ličnoj upotrebi; za nazive članaka postoji konsenzus. P. S: "Pošto" je vremenski veznik (= "nakon što"). U značenju koje si namjeravao upotrijebiti može stajati samo "budući da" na početku rečenice, odnosno "s obzirom na to da" u sredini rečenice. Ne postoji riječ "ubuduća"; postoji prilog "ubuduće" ili pridjev "budući/-a/-e". Dalje, načelno treba "smatrati nečim", ne "smatrati kao nešto". Prije pisanja / raspravljanja o jeziku trebalo bi prvo vladati njime, tj. značenjima i konstrukcijama kako treba. Ako neko počne smatrati da radim na štetu bosanskog jezika, onda nemam šta više reći. <br/> @C3r4: Niko nije ni rekao da je '''riječ''' neispravna (naprotiv, savršeno je ispravna) nego da je '''značenjski''' manje precizna od riječi "stoljeće" za stogodišnji period. Naučite čitati šta piše(m). Nije ovo strani jezik da bude toliko nejasno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:59, 10 januar 2019 (CET) :::::: Mislim da je GBL mislio na ''stoljeće'' a ne ''tisuću''. Btw. vijek znači 100 godina isto kao i stoljeće. Kako neka riječ može biti značenjski preciznija od druge koja isto znači? Kako može npr. kruh biti značenjski precizniji od hljeba i obrnuto? Stoljeće je vjerovatno nastalo od ''sto'' + ''ljeto'' (ti to bolje znaš :) :) kao što je NaCl nastalo od Na + Cl (što ja bolje znam hehehe), poenta je ako i jedna i druga riječ savršeno dobro zamjenjuju jedna drugu a istovremeno po pravopisu su dopuštene i ispravne obje, uz to da smo nekad davno napravili konsenzus i kazali: ok, vijek i stoljeće, otok i ostrvo su sinonimi, međutim u naslovima članaka koristit ćemo ostrvo i vijek, dok u tekstu članka je dozvoljeno korištenje obje varijante, uz opasku ako je neko već započeo članak korištenjem jedne varijante nećemo mijenjati u drugu.--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 14:06, 10 januar 2019 (CET) ::::::: Upravo sam gore u zagradi naveo primjere koji jasno potvrđuju da "vijek" i "stoljeće" nisu sinonimi, odnosno međusobno zamjenjivi, za razliku od "otoka" i "ostrva". A s ostalim se slažem. P. S: Može se promijeniti izbor između varijanti i u napisanom članku; bitno je samo da je u istom članku svuda ista, zbog dosljednosti, a do autora je koju će već odabrati. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:00, 10 januar 2019 (CET) {{izvuci}} Ostajem pri svojoj tezi da je vijek ispravnije od stoljeća, Švicarska od Švajcarske... a razloge ću zadržati za sebe. Naravno, da sam lično pisao rječnik umjesto Halilovića dodao bih u rječnik sve te riječi, ali bih naveo i prednost 2:1 u korist već prvonavedenih riječi. Razlozi su očiti ako prođemo Bosnom kroz gradoveeeee... --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 14:48, 10 januar 2019 (CET) : Svako ima pravo na mišljenje. (Usput, nisam nigdje spomenuo "hiljadu".) -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:00, 10 januar 2019 (CET) == [[Prva nogometna liga Litvanije]] == Hello. I looked at [[Prva nogometna liga Litvanije]] and was suprised, that BS_wiki Prva liga is profesional and called A lyga. In Lithuania profesionalna liga '''A lyga'''. And '''Pirma lyga''' is a second tier, semi-profesional league. I think bosnians a little bit confused about LT lyga`s and their levels. [[:en:A Lyga]] (lt. A lyga) and [[:en:I Lyga]] (lt. Pirma lyga) -- [[Korisnik:Makenzis|Makenzis]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:00, 10 januar 2019 (CET) == Aljazeera Balkans - Certifikat == [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Zuko_D%C5%BEumhur&curid=2811&diff=2981721&oldid=2978715 Vidim] da imaju problem sa certifikatom. Inače je uvijek poželjna zaštićena konekcija preko HTTPS-a, ali dobro, važnije je da link uopšte funkcioniše. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 15:02, 16 februar 2019 (CET) : To ti je za mene špansko selo. :-) No, samo neka radi. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:00, 16 februar 2019 (CET) == Hatnote == Koja bi bila najbolja riječ za [[:en:Wikipedia:Hatnote|Hatnote]] na našem? :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 20:59, 17 februar 2019 (CET) : Ukratko: nemam pojma. :-) Nemamo riječ, jedino da smislimo neku, tipa "Vršna napomena". :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:06, 17 februar 2019 (CET) :: Neradi se o napomenama, nego o tzv. "notama na vrhu" (i.e. {{tl|Drugo značenje}}, {{tl|Preusmjerenje}}). Izmislit ćeš ti nešto, siguran sam u tvoju kreativnost. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 22:27, 17 februar 2019 (CET) :::Opaska :D --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 22:30, 17 februar 2019 (CET) ==Vjetrenjača i druge priče== * YouTube nije pouzdan izvor?! Zavisi koje video klipove linkuješ! Usmeravam na dokumentarne i edukativne priloge. Čak i B92 je u svom tekstu koji sam postavio u članku stavio link za youtube kanal Nacionalne geografije.--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 15:51, 18 februar 2019 (CET) Ok :)--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 17:41, 18 februar 2019 (CET) == [[Posebno:Doprinos/BRPever]] == Hello can I ask why did you block one of our [[m:swmt]] members? He was reverting vandalism and blanking on this wiki as part of his job.[[Korisnik:Aldnonymous|Aldnonymous]] ([[Razgovor s korisnikom:Aldnonymous|razgovor]]) 13:47, 2 mart 2019 (CET) : {{Spomeni|Aldnonymous}}: Hah... I did not even realize it. A mistake in hurry – I wanted to block the other guy, whose action was reverted. I am very sorry. I unblocked BRPever right away. Thank you very much. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:53, 2 mart 2019 (CET) ::Oh it's fine for me, I see no harm done as long the block log didn't incriminate BRPever, thanks for unblocking BRPever.-[[Korisnik:Aldnonymous|Aldnonymous]] ([[Razgovor s korisnikom:Aldnonymous|razgovor]]) 13:55, 2 mart 2019 (CET) ::Thanks! everyone makes mistake once in a while so no problem.:) --[[Korisnik:BRPever|BRPever]] ([[Razgovor s korisnikom:BRPever|razgovor]]) 14:01, 2 mart 2019 (CET) == O linkovima == Preuzeli smo {{tl|Datum rođenja i godine}} i {{tl|Datum smrti i godine}} sa EN wiki koji koriste [[Modul:Age]]. Standard na EN wiki je da nema linka u datumu, jer je nepotrebno (ima neka smjernica tamo, zna Edinwiki). {{tl|Datum rođenja}} je ostao po starom jer ne poziva Modul:Age u sebe. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 20:15, 3 mart 2019 (CET) == Moj doprinos == zašto brišete moje uređivanje? šta nije uredu dapopravim? Mihajlo == Gradovi i države == Šta misliš da automatski generišemo stub članke i zatim ručno krenemo da dopunjajemo materijal? Mogao bih se napraviti fin projekat. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 15:26, 26 mart 2019 (CET) == Makedonija vs. Sjeverna Makedonija == [[Šablon:Podaci o zastavi Makedonija]] trebao bi ostati za sva dešavanja u Makedoniji prije promjene imena. Za novo linkovanje i prikazivanje zastave i imena Sj. Makedonije treba koristiti [[Šablon:Podaci o zastavi Sjeverna Makedonija]] (trenutno skraćenica SMK - a po potrebi možda uvesti i neku drugu. Pozdrav! -- [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 16:06, 12 april 2019 (CEST) : Hvala na ispravci, živ i zdrav bio! – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:17, 12 april 2019 (CEST) == Urednik == Hvala puno. :) --[[Korisnik:Mateo K 01|Mateo K 01]] ([[Razgovor s korisnikom:Mateo K 01|razgovor]]) 22:35, 12 april 2019 (CEST) : Nema na čemu. Sve po zasluzi. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:48, 12 april 2019 (CEST) == Predator == Hvala za izmjene, nisam bio sinoć gotov. Nemam pojma šta su italik i pasus, ali nazirem pomalo :-). Dok šablon za izmjene stoji dovršiti ću ja to.--[[Korisnik:Zagor Te Nej 2013|Zagor Te Nej 2013]] ([[Razgovor s korisnikom:Zagor Te Nej 2013|razgovor]]) 21:30, 18 april 2019 (CEST) : {{Spomeni|Zagor Te Nej 2013}}: Znam, znam, nego samo onako napomenuh. Italik (ili kurziv) jest ''ovo'' (ukošen tekst), a pasus je odlomak teksta. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:32, 18 april 2019 (CEST) == Čestitke == Čestitke na prvih 50k :) :)--- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 11:26, 11 maj 2019 (CEST) :Šefe [[Beşiktaş|jel' dovoljno]]? --- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 12:38, 15 maj 2019 (CEST) == Anatolij Borisovič Solovjanenko == Ako može da vratiš stranicu o Anatoliju Borisoviču Solovjanenku. Ja ċu malo da je sredim. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 15:00, 17 maj 2019 (CEST) == Infokutije == Hvala na informaciji; ima infokutija, hvala bogu, u zavidnom broju i neka su područja odlično pokrivena infokutijama, ali historijske ličnosti baš i ne. Npr., ako sam dobro vidio, nema infokutije tipa plemić, vlastelin, sudija, vojno lice ili slično koja bi najbliže odgovarala Nikoli Draškoviću. Postoji Infokutija: osoba, ali je ona preopćenita. Budući da nisam previše spretan u izradi infokutija, molim Te da, kad stigneš, izradiš odgovarajuću infokutiju. Pozdrav, --[[Korisnik:Silverije|Silverije]] ([[Razgovor s korisnikom:Silverije|razgovor]]) 22:08, 17 maj 2019 (CEST) == Pitanje i zamolba == Poštovani admin, dragi KWiki! Imam jednu zamolbicu. Jel' možeš ''baciti oko'' na moje [[Posebno:Doprinos/Koreanovsky|nedavne izmjene]]? Nadam se da se nećeš naljutiti ako te zamolim da mi odobriš status autopatrolera ili možda čak urednika. Kako vidiš, moji doprinosi su uredni i definitivno mi ne pada na pamet da ''izvodim gluposti'' na bs.wiki. Bio sam dugogodišnji suradnik Wikipedije na hrvatskome jeziku na kojoj imam status ophoditelja, sad većinom doprinosim na njemačkoj Wikipediji na kojoj sam urednik. U zadnje vrijeme sve češće navratim na bs.wiki. Mislim da ću i vama na taj način oduzeti dosta posla, jer ponekad uklanjam i zlonamjerne izmjene štetočina. Bio bih jako zahvalan! Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 19:21, 25 maj 2019 (CEST) : I da nisi zamolio, bilo bi pitanje vremena kad bi ti neko dodijelio status. :-) Nije teško vidjeti ko šta radi ;-) Hvala na svakoj pomoći, i unazad i unaprijed. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:24, 25 maj 2019 (CEST) :: Hvala tebi! Želim ti još ugodan vikend! :) --[[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 19:35, 25 maj 2019 (CEST) == Prigodni znak povodom 80.000 čl. == Zdravo, KWiki! Šta misliš [[Wikipedia:Čaršija#80.000|'''o tome''']]? :) Pozz. --[[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 16:59, 3 juni 2019 (CEST) : Nemam neko mišljenje, tj. i može i ne mora. :) To su samo brojevi ionako. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:02, 8 juni 2019 (CEST) ==Ma== nema problema...kad završim ovu Sloveniju, poslije ću da češljam sve te urađene članke. Pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 16:23, 9 juli 2019 (CEST) == Međuslavenski == Nešto što će tebi biti vjerovatno interesantno https://www.youtube.com/watch?v=NztgXMLwv4A --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 14:24, 18 august 2019 (CEST) : Zanimljivo, naravno. Mada su brojke i dalje male. Ali bilo bi ljepše pričati međuslavenski putujući slavenskim zemljama nego engleski. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:40, 18 august 2019 (CEST) == Prijedlog == Dobar je prijedložiċ, a to ċu svakako imati u vidu. Biċe i to urađeno. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 01:28, 6 septembar 2019 (CEST) == Hvala == Al ne mislim da je potrebno jahati po tipografskim greskama. Al ako se bolje osjecas, slobodno onda mijenjaj nekih 5000 poruka po wiki koje sam pisao. -- [[User:WizardOfOz|<font face="Monotype corsiva" size="4" style="color:#000000;color:blue"><i>WizardOfOz</i></font>]] ^{<span style="font-family:Italic;color:blue">[[user_talk:WizardOfOz|talk]]</span>} 12:52, 7 septembar 2019 (CEST) : Nisu sve bile tipografske ("has" je treće lice jednine, a subjekat je u množini + nisam siguran treba li Present Perfect ili pluskvamperfekt). :) Ali glupo mi je nešto ispraviti, a nešto ostaviti ako već ispravljam (o čemu se može razmisliti, doduše :-)). Svako dobro i hvala ti što nisi zaboravio na Wiki. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:07, 7 septembar 2019 (CEST) ::Ok. Do sad me niko nije ispravljao na stranicama za razgovor. A kako se i to izgleda za mog odsustva izmijenilo, onda cu se maniti pisanja po stranicama za razgovor. --[[User:WizardOfOz|<font face="Monotype corsiva" size="4" style="color:#000000;color:blue"><i>WizardOfOz</i></font>]] ^{<span style="font-family:Italic;color:blue">[[user_talk:WizardOfOz|talk]]</span>} 13:10, 7 septembar 2019 (CEST) ::: Ne, nego ću se ja okaniti ispravljanja. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:01, 7 septembar 2019 (CEST) == Zlatni ljiljani == {{Urađeno}}. – [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 17:42, 15 septembar 2019 (CEST) == Jedan mali pozdrav == Za raju. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 23:14, 23 septembar 2019 (CEST) == Hvala == Hvala! [[Korisnik:Niegodzisie|Niegodzisie]] ([[Razgovor s korisnikom:Niegodzisie|razgovor]]) 15:54, 13 oktobar 2019 (CEST) == Spisak i autorska prava == Kako [[AFI-jevi najveći mjuzikli|ovakav spisak]] može uopšte kršiti autorska prava? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 12:23, 8 novembar 2019 (CET) : To pitaj autora na EN. :-) Ni ja ne kontam. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:13, 8 novembar 2019 (CET) == Mars 3 == Dobro, znači, šabloni se ne brišu. Ali mislim da bi ih trebalo urediti. – [[Korisnik:Franjo Josip|Franjo Josip]] ([[Razgovor s korisnikom:Franjo Josip|razgovor]]) 12:17, 11 novembar 2019 (CEST) : {{Spomeni|Franjo Josip}}: Naravno da bi. Bila je greška u samom šablonu. Ode se i u njemu se popravi. ;-) Hvala na ukazivanju (ne pokrivam to područje inače, pa ko zna bih li ikad vidio). Inače je taj šablon nepreveden / nedorađen s imenima, pa ako budeš imao vremena i volje, tvoj je. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:24, 11 novembar 2019 (CET) == Gravitational microlensing == Gravitational microlensing na en kod nas bi bilo Gravitacijsko ..., microlens je mikroleća, a naš glagol od mikrolećasti – [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:07, 21 novembar 2019 (CET) : Ne može se tvoriti glagol, a ni radna imenica. Jednostavno: "Gravitacijska mikroleća" (tako je i na ostalim jezicima, osim na engleskom). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 22 novembar 2019 (CET) :: pogrešno sam napisao da je mikrolećasti glagol [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 21:03, 22 novembar 2019 (CET) ==Zamolio bih vas== ako ste u mogućnosti da vratite datoteku Grb općine Moravske Toplice. Osoba koja je mijenjala grbove izgled aje obrisala sliku grba unaprijed pa poslije shvatila da nema na commonsu. -- [[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:57, 14 decembar 2019 (CET) : Evo Srđan ju je vratio. Nisam bio uz računar kad je stigla poruka. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 14 decembar 2019 (CET) == Holandija == Ćao, KWiki. Vidio sam još prošlog mjeseca da holandska vlada radi na nekakvoj vrsti ''rebrandinga'' i da ne želi da se upotrebljava ''Holland'' nego ''Nederland''. Izgleda da se sprovodi ili da je već sprovedeno na snagu ako je vjerovati [https://www.aljazeera.com/news/2020/01/holland-renamed-the-netherlands-government-200102063649386.html ovome] i [https://thehill.com/policy/international/476036-netherlands-to-drop-holland-nickname-as-part-of-rebranding ovome], a prenijeli su i [http://rs.n1info.com/Svet/a557437/Holandija-vise-ne-postoji-od-danas-je-sluzbeni-naziv-Nizozemska.html neki domaći mediji]. Rekoh da pitam hoće li to išta uticati na imenovanje na bs.wikiju ili je to više za englesko govorno područje? Usput, sretna Nova, s malim zakašnjenjem. :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 01:03, 3 januar 2020 (CET) : Vidio sam i ja. Ne znam šta će biti s time s obzirom na to da nam je ''Pravopis'' frišak. U ovoj godini trebalo bi se početi s radom na još jednom pravopisu, pa vidjet ćemo. A za lijepe želje nikad nije kasno. :-) Hvala, također. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:50, 3 januar 2020 (CET) == Poslovi za bota == Ako ti padnu na pamet nekakave česte pravopisne greške koje bi se mogle ispraviti botom, [[Korisnik:WumpusBot|slobodno dodaj pod "Poslovi"]] pa ću pogledati. Već sam prošao kroz gotovo 20.000 članaka i popravio razne varijacije datuma na oblik "5. 1. 2020" u referencama, a sprema se i zamjena raznih engleskih i ISO-oblika ([[Special:Diff/3126385|evo primjera]]). :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:32, 23 januar 2020 (CET) : {{Spomeni|Srdjan m}} Što se tiče popravki datuma sigurno nisi zaboravio na [[Wikipedia:Čaršija/Botovi#Format_datuma|ovu]] temu. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 14:02, 26 januar 2020 (CET) :: {{Spomeni|Edinwiki}}: Ako znaš promijeniti [[Modul:Citation/CS1/Date validation|modul za reference]] da odbija ISO (2020-01-26) i engleske datume (January 26, 2020 i 26 January 2020), mogao bih odmah krenuti na posao. ;-) Ako ne, vidjeću da ja skontam kako, pa ću krenuti u zamjenu. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 14:10, 26 januar 2020 (CET) ::: Baš smo u istoj temi toj pisali o tome da se razmisli o različitim unosima. Bilo bi dobro podržati engleske varijante unosa, što olakšava kopiranje s en.wiki. Mislio sam da se razlikuje ovo sa dva različita šablona. Bot bi mogao da konvertira automatski jedan format na drugi na osnovu ovoga. To je što se tiče unosa, a prikaz bi naravno trebao da bude isti. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 22:54, 26 januar 2020 (CET) :::: To mi je obećao sam autor tog modula podesiti kad bude imao vremena (da se podržavaju i engleski, a da se ispisuju ovi domaći). Valjda hoće. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 23:02, 26 januar 2020 (CET) ::::: Mogu ja napraviti, samo se treba odrediti šta ćemo podržavati, a šta ne. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 10:48, 27 januar 2020 (CET) :::::: E pazi, mislio sam ovako. U inputu moramo dozvoliti ISO-oblik – GGGG-MM-DD – jer ga automatski dodaje alat za reference u vizualnom uređivaču i odbijaju to promijeniti za pojedine jezike (pitao sam već), s tim da tu ne treba dozvoliti početne nule. Trebalo bi dozvoliti i engleske DMY (27 January 2020) i MDY (January 27, 2020). Od domaćih trebalo bi dozvoliti D. M. GGGG (27. 1. 2020), tj. s bjelinama i bez tačke na kraju kao nekakav primarni i poželjni format, te D. MMMM GGGG (27. januar 2020) kao sekundarni, a ostale (bez razmaka, s početnom nulom i sl.), koje sam ionako već zamijenio, označiti nepravilnim. Samo treba paziti da se ne dozvole kombinacije tipa 27. January 2020 i sl. Još bi valjalo kad bi modul mogao stripovati, tj. ukloniti sâm tačku iza godine ako postoji. Što se outputa tiče, trebalo bi omogućiti da se svi ti dozvoljeni oblici (sem drugog domaćeg) pretvore u "27. 1. 2020". Eto ti plana, pa sad vidi ko će prvi – ti ili onaj drugi lik ;-). –[[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 11:43, 27 januar 2020 (CET) == Izbrisati / obrisati == Đes, KWiki. Nisam te odavno smarao, red bi bio vala. ;-) Nego, gledao sam na TranslateWikiju naše prevode, pa ima mješovitih oblika za "delete": negdje "izbrisati / izbrisano", a negdje "obrisati / obrisano". Šta smatraš da bi bio bolji oblik u softverskom kontekstu brisanja stranica, pa da na to uskladim da bude dosljedno? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 17:59, 7 februar 2020 (CET) : Ooo, a tu sam negdje. :-) Kakav si? A stavi "izbrisati". "Obrisati" je za nešto konkretno (npr., mokru površinu, lice i na taj fazon). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:16, 9 februar 2020 (CET) == Učenje iz primjera == Nadam se da ću se popraviti... [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 13:00, 5 mart 2020 (CET) : Ko ne (po)griješi znači da ništa i ne radi. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:11, 5 mart 2020 (CET) == Datumi == Nemoj popravljati datume, Srđan ima bota za to. Preleti sedmično, i sredi sve. :) [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 23:49, 23 mart 2020 (CET) : Nisam samo datume (barem sada), ali hvala ti na napomeni. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:52, 23 mart 2020 (CET) :: Žao mi da se patiš s tim, to je već praktično riješeno tim botom. Mislim da se Srđan raspitivao i za ispravljanje automatskog generiranja referenci, tj. datuma u njima, ali ne znam šta bi od toga. A ovo ostalo pratim, pravim mentalne zabilješke, i mislim da ću uskoro imati manje grešaka. I hvala na pomaganju :) [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 23:56, 23 mart 2020 (CET) == Nazivi singlova, pjesama i albuma == Pozdrav, imam par pitanja i odnose se na davanje imena pjesmama i albumima. Kako se vrši postavka imena za albume i singlove određenih pjevača? Da li ime ide samo bez imena pjevača ili ide i ime pjevača? Kad se zapravo ime pjevača stavlja u zagradu i kako napraviti razliku između istoimene pjesme i istoimenog albuma? Npr. Pjesma Dino Merlin - Ljubav i album Dine Merlina - Ljubav Hvala [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 21:37, 8 april 2020 (CEST) : Jednostavno: kad nema albuma (ili pjesama, ako je pjesma) drugih izvođača pod istim naslovom, onda ne treba dodatna odrednica u zagradi. A za ovo drugo dodaje se "(album)" i "(pjesma)". Mada će ovdje biti malo članaka o domaćim pjesmama jer jednostavno malo ko ima znanja o nastanku da bi napisao dovoljno teksta (a onih koji znaju nema na Wiki). Zato članke tog tipa uglavnom prevodimo s EN Wiki mada i kod njih ima prekratkih. A kad je riječ o albumima, imali smo članaka koji su imali samo infokutiju, jednu rečenicu i suhi spisak pjesama, a to nije članak, pa smo ih izbrisali. P. S: Vidi [[Djevojka s bisernom naušnicom|i ovo]], npr. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:09, 8 april 2020 (CEST) Ok, skontao sam. Uglavnom, što se tiče albuma i singlova, mislio sam se s tim malo detaljnije baviti pa ću praviti te stranice o kojima mogu naći bar 2 reference i gdje mogu napisati 2-3 reda teksta. Što se tiče nazivanja pjesama i albuma, postavljaću ih na način kako si i objasnio. Hvala [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 18:15, 9 april 2020 (CEST) Izvini za brisanje, mislio sam da se diskusije brišu nakon završetka. [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 14:18, 11 april 2020 (CEST) == Nyabarongo == Pozdrav, KWiki. Zanima me tvoje mišljenje o nazivu članka [[Nyabarongo]]. Razmišljao sam da prebacim stranicu na naziv "Njabarongo" jer slova "y" nema u abecedi bosanskog jezika, ali ne želim praviti greške bez potrebe. [[Korisnik:Arnel6-2|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel6-2|razgovor]]) 20:50, 21 april 2020 (CEST) : Nyabarongo. A detaljnije pogledaj [[Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhiva 1#Naše i strane riječi za imena|ovdje]]. Hvala što pitaš i samo nastavi s radom. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:51, 23 april 2020 (CEST) == [[Stefanija Turkevič]] and [[Irena Turkevič-Martinec]] == Hello KWiki, If you have the time, and these two articles are not yet reviewed when you get a chance to look at them, could you review them? [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 17:33, 10 maj 2020 (CEST) : ''Maybe baby'' :-) (don't take this wrong – it's a movie title :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:22, 11 maj 2020 (CEST) ::Hello KWiki, Could you go through the [[Stefanija Turkevič]] article the same great way you did with her sister's article [[Irena Turkevič-Martinec]] when you can find the time? [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 22:42, 19 juni 2020 (CEST) ::: I will, until the end of month. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:55, 20 juni 2020 (CEST) ::::Thanks [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 12:39, 20 juni 2020 (CEST) ::::: Done (albeit a little later than I said). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:32, 4 juli 2020 (CEST) ::::::When you get a chance, do you want to review my most recent change to [[Stefanija Turkevič]]? Thank you. [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 12:47, 24 januar 2021 (CET) == Pitanje == Pozdrav, kolega! Imam jedno pitanje koje nije toliko vezano uz Wikipediju, ali čini mi se kao da bi mogao znati odgovor. Naime, riječ je o vezničkoj skupini "s obzirom na to". Ide li i ona poput "budući da" samo na početak rečenice jer uvodi zavisnu rečenicu koju se od glavne odvaja zarezom ili postoji kakvo drugo pravilo? Pitam podjednako za bosanski i hrvatski jezik, dobro će mi doći u prilagodbi članaka. Hvala ti unaprijed na odgovoru! --[[Korisnik:PajoPajimir|<b style="color:Red; font-family:Old English Text MT;">Pajo</b>]] [[Razgovor s korisnikom:PajoPajimir|<b style="color:Green; font-family:Old English Text MT;">Pajimir</b>]] 16:28, 11 maj 2020 (CEST) : Odzdrav / otpozdrav. :-) I hvala na pitanju. Negdje sam pročitao da kaže da "budući da" ide samo na početku, a "s obzirom na to da" samo u sredini rečenice. Meni je dovoljno do daljnjeg. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:09, 13 maj 2020 (CEST) == 7 novih svjetskih čuda == Pozdrav. Tek sada vidim da imamo dva šablona, ovaj stariji [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:7_novih_svjetskih_%C4%8Duda] i [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Novih_sedam_svjetskih_%C4%8Duda] prema kojem sam imenovao i članak. Pa eto ako si u mogućnosti da provjeriš koji je prikladniji naziv a višak se može ukloniti. Hvala. --[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor s korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 12:51, 9 juni 2020 (CEST) == Web ili veb? == Je li [[web-stranica]] / [[web-sajt]] ili veb-stranica / veb-sajt? Znam da ste Srđan, Munja i ti već [[Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhiva 5#Šablon:Infokutija država na takmičenju|o tome diskutovali]], ali nije donesena konačna odluka. – [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 19:10, 13 juni 2020 (CEST) : A trebalo bi "veb-sajt" (za ''website'') i "veb-stranica" (za ''web page'') ako već nećemo prevoditi. Upravo vidjeh "veb-portal" u ovoj aplikaciji ''Pravopis.ba''. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:50, 13 juni 2020 (CEST) == Zahvala == Pozdrav, kolega KWiki! Srdačno Vam se zahvaljujem na toploj dobrodošlici. Veselim se našoj budućoj suradnji. Ako trebate bilo što slobodno ostavite poruku na mojoj stranici za razgovor. Još jednom, hvala i ugodan dan! [[Korisnik:Bonzg|Bonzg]] ([[Razgovor s korisnikom:Bonzg|razgovor]]) 13:09, 16 juni 2020 (CEST) ==Samo me interesuje== razlika između "Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji bila je u sastavu stare općine Radovljica" i "Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji nalazila se u sastavu stare općine Radovljica"? odn. šta je ispravno, a šta neispravno. Hvala.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:36, 16 juni 2020 (CEST) : Pravilno je "bila je" (izraz glasi "biti u sastavu"; a nalazi se nešto što je izgubljeno ili neotkriveno). Doduše, ima nekih situacija s enklitičkim oblicima "jesam" u kojima "nalaziti se" bolje paše zbog tečnosti rečenice. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 04:02, 19 juni 2020 (CEST) == Zahvala i pitanje == Pozdrav, hvala vam na poruci i dobrodošlici. Sredjujem članak o Šejli Kamerić i prihvatila sam da se promjene ne vide; vlasnik članka treba da prihvati promjene - da li mi možete pomoći oko toga - sad čekam tu osobu da potvrdi ili ne potvrdi promjene? Hvala vam na odgovoru i izvinite ako su pitanja previse basic, učim još. :) [[Korisnik:Zivazava|Zivazava]] ([[Razgovor s korisnikom:Zivazava|razgovor]]) 15:16, 25 juni 2020 (CEST)Zivazava[[Korisnik:Zivazava|Zivazava]] ([[Razgovor s korisnikom:Zivazava|razgovor]]) 15:16, 25 juni 2020 (CEST) : He-he :) Ma nema problema. Ne postoji nikakav "vlasnik članka", samo iskusniji korisnici s dodatnim opcijama (birokrati, administratori, urednici) koji pregledavaju i odobravaju izmjene (novih ili neregistriranih korisnika). Wikipedija je '''slobodna''' za sve (ali ima određena pravila i smjernice, kao i svaki projekt, naravno; linkovi na osnovne stvari upravo su u dobrodošlici – zato se i postavlja). Izmjene će već neko pregledati (možda i ja ako me neko ne preduhitri – trenutno radim drugu stvar). Pozdrav i svako dobro. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:22, 25 juni 2020 (CEST) Hvala za objašnjenje! Sve jasno :) Pozdrav i svako dobro i vam! Javim se ako bude još nešto, ako vam nije problem! --[[Korisnik:Zivazava|Zivazava]] ([[Razgovor s korisnikom:Zivazava|razgovor]]) 21:17, 29 juni 2020 (CEST)Zivazava == Pozivnica == {{DiscordD}} Obavezno dođi :) --[[Korisnik:Arnel6-2|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel6-2|razgovor]]) 18:21, 3 juli 2020 (CEST) ==Ne izmišljaj== života ti. Stavi ti sad tačke iznad 12.000 naselja...:)--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 16:28, 6 juli 2020 (CEST) : Ne izmišljam. :) Rekao bih daleko prije da sam vidio. A postoje botovi i AWB, valjda se mogu donekle "upregnuti" za to. Ti samo nastavi svoj posao (bez kojeg bi ovaj projekt bio prilično siromašniji). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:12, 6 juli 2020 (CEST) ::Hajde, hajde...valjda niko neće crći bez tačkica, kukica, crtica...Lijep pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 18:18, 6 juli 2020 (CEST) ::: Ubacit ću ja AWB-om tačke i interne linkove, samo treba buduće članke tako formatirati!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:00, 6 juli 2020 (CEST) == Gradovi == Pitanje vezano za deklinaciju gradova, npr. "Grad Bihać", "Grad Cazin" i "Grad Živinice". Da li je * "Spisak naseljenih mjesta u gradu Bihać" ili "...u gradu Bihaću" * "Spisak naseljenih mjesta u gradu Cazin" ili "...u gradu Cazinu" * "Spisak naseljenih mjesta u gradu Živinice" ili "...u gradu Živinicama"? --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 23:29, 26 juli 2020 (CEST) : Već sam kod tebe nešto odgovorio, ali ono je kad je odrednica "općina". Kod odrednice "grad" ide "...u gradu Bihaću / Srebrenici / Livnu", tj. mijenjaju se obje riječi kojeg god roda (i broja) grad bio. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:48, 27 juli 2020 (CEST) == Hinokitiol == Izgleda, Čiča, grdno sam te rasrdio sa "jedinjenjem", ha-ha! Ovo je, stari moj, bilo onako "leteċi" pošto na sh i sr-wiki piše da je hinokitilol organsko jedinjenje, a na en-wiki "compounds". Ma nije ni bitno, stavljaj šta hoćeš. Pozdrav! – [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 02:28, 10 august 2020 (CEST) : {{Spomeni|Nerko65}}: Ma kakvo rasrđivanje... :-) Nego ''jedinjenje'' je u srpskom; u bosanskom je ''spoj''. ;-) Inače, kakav si? Kakva je situacija? P. S: Ne daj se '''godinama''', druže! :-) ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:42, 10 august 2020 (CEST) : {{Spomeni|KWiki}}: Super sam, hvala na pitanju. Život ide u laganom ritmu, što je nekad pjevao Zvonko Bogdan. Situacija je dobra ovdje gdje sam ja, a ti mi se Čiča čuvaj tamo i pazi to malo posla što je još ostalo. Lijep pozdrav.:-) [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:12, 11 august 2020 (CEST) == Padež == Pozdrav, zar nije prirodnije reći Diskografije grupe Coldplay umesto Coldplaya kako si ti stavio? Vodim se logikom kako piše u kategoriji npr. [[Diskografija grupe Queen]]. – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 15:20, 24 septembar 2020 (CEST) : Odzdrav. :-) Nema potrebe za dodatnom odrednicom u slučajevima kad se naziv može normalno deklinirati, poput ovog, i kad je značenje nedvosmisleno. I kod Queena može bez nje (sama riječ "Diskografija" dovoljna je odrednica), samo što je to davno napravljeno, a muzika inače nije jedno od područja kojima se bavim ovdje, osim sporadičnih manjih izmjena, pa nisam zalazio "tamo". – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:34, 24 septembar 2020 (CEST) ==Preusmjerenje== Poništeno preusmjerenje u članku [[bubreg]] bespotrebno je i brzopleto. Isto imaju i ostale wiki. Ako poništavate, obrišite link, a što je jazuk! [[Korisnik:Crazy&#38;confused|Crazy&#38;confused]] ([[Razgovor s korisnikom:Crazy&#38;confused|razgovor]]) 16:36, 28 septembar 2020 (CEST) : Čemu kilometarska preusmjerenja ako se naziv članka sastoji od jedne riječi? Linkuje se samo ta riječ. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:49, 28 septembar 2020 (CEST) ;Malo smo pre[[nerv]]ozni ?! Našto to i čemu?! [[Korisnik:Crazy&#38;confused|Crazy&#38;confused]] ([[Razgovor s korisnikom:Crazy&#38;confused|razgovor]]) 23:30, 30 septembar 2020 (CEST) :: Malo smo pregluhi i nedokazni. Krhko je znanje. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:14, 1 oktobar 2020 (CEST) == Kreiranje kategorija == Dobar dan, KWiki, samo sam usput želio pitati, pošto sam još uvijek nov na wikipediji, možete li mi objasniti kako se prave nove kategorije. Ja želim trenutno da napravim kategoriju ''Twitch-streameri'' (jedna od kategorija u članku [[Tyler1]], nisam siguran da li mogu postavljati reference ovdje), ali ne znam kako da je ubacim kao aktivnu ili postojeću kategoriju. Volio bih da mi pojasnite. Lijep pozdrav! [[Korisnik:Zonaga|Zonaga]] ([[Razgovor s korisnikom:Zonaga|razgovor]]) 20:56, 30 septembar 2020 (CEST) : Isto kao i sve drugo. :-) Ukucaš <nowiki>[[Kategorija:(Naziv kategorije)]]</nowiki> na dnu članka (a ne moraš ni ukucavati – samo klikni na komandu u donjoj alatnoj traci) i sačuvaš. Ako je plava, znači da postoji. Ako je crvena, klikneš na nju i napraviš je i povežeš je na Wikipodacima s istom kategorijom na drugim Wikipedijama kao što se povezuju i članci. Bitno je samo pravilno imenovati i kategorizirati (i kategorije se kategoriziraju). Ako postoji kategorija na Commonsu povezana s datom kategorijom na Wikipediji, onda se ubaci i <nowiki>{{Commonscat|(Naziv kategorije na Commonsu)}}</nowiki>. Isto važi i za portal. Klikni na bilo koju postojeću, pa onda na "Uredi izvor" da vidiš kako to izgleda "iza zavjese". Evo, npr., [[:Kategorija:Granice Bosne i Hercegovine|ova]]. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:07, 30 septembar 2020 (CEST) : {{Spomeni|Zonke}}: Zaboravih ti reći da i u Postavkama, na kartici Dodaci, staviš kvačicu pokraj HotCata. Tada ćeš u člancima pored kategorija vidjeti plus-minus, minus i dvije strelice; klikom na plus dodaješ ili mijenjaš kategoriju/-e (otvori se polje da ukucaš), klikom na minus direktno uklanjaš. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:47, 1 oktobar 2020 (CEST) ::[[Korisnik:KWiki]] imam jedan "zadatak" za tebe, naime kategorije Nogometaši xy kluba su nam prilično "zapuštene", pa ja pokušavam malo srediti na način da dodajem one kategorije koje su napravljene pomoću ovih alata "Category suggester" i "Catcheck", međutim tu mi se javlja problem što jako puno klubova nema kategoriju Nogometaš xxx kluba. Obzirom da ja tu mogu napraviti jako puno grešeka u nazivu, možeš li ti malo poraditi na tome kada stigneš, nema veze što za sada ima samo jedan igrač u kategoriji, napuniti će se vremenom. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:47, 15 oktobar 2025 (CEST) :::Samo daj primjere, pa ću malo-pomalo. Mada tu ima i kategorija u kojima će teško ikad biti više od jednog članka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:56, 15 oktobar 2025 (CEST) ::::Primjera je more, otiđi na Posebne stranice/Kategorije i u pretraživač upiši Nogometaši pa će ti izlistati sve kategorije koje su kreirane i koje su tražene (crvene) koje počinju sa tom riječi pa opleti :), nema veze što će neke kategorije biti sam opo jedan članak, ko zna možda za 10, 20, 50 godina neko odluči da napravi članke za svakog igrača iz tog kluba. U dosta članaka nogometaša nisu dodane kategorije kluba, pa i nije skroz realna situacija da li imamo jednog ili više u toj kategoriji. Evo na primjer u [[Kategorija:Nogometaši Neretve|Nogometaši Neretve]] bio je jedan igrač, sada su tri. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:00, 15 oktobar 2025 (CEST) == Obrisana stranica (pomoć) == Poštovani, skoro sam počela kačiti tekstove na Vikipediji i jako bih vam bila zahvalna na pomoći. Stranica koju sam okačila o Meridian Sportu je obrisana, a kao razlog je naveden "reklama" (https://bs.wikipedia.org/wiki/Meridian_Sport). Možete li mi reći koji deo je tačno reklamni? Želela bih da okačim stranicu i da ona bude u skladu sa svim pravilima Vikipedije, te bi mi dobrodošla Vaša pomoć. Ako možete, uputite me, molim Vas, na reklamni deo kako bih ga ispravila i prilagodila. Hvala unapred! : Nemam vremena ovih dana, a nisam ga ni stigao pogledati prije nego što je izbrisan. Ne znam koliko su kladionice i relevantne za enciklopediju ovog tipa (možda jesu, nisam se nikad bavio njima). Stil pisanja treba biti objektivan, opisati kompaniju "udaljeno", "iz trećeg lica", uz navođenje provjerljivih referenci (nepovezanih s Meridian Sportom, tj. vanjskih izvora). Pozivam i [[Korisnik:AnToni|AnTonija]] da dadne još smjernica po potrebi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:12, 27 oktobar 2020 (CET) == Site notice == Ja sam rekao Harisu da onako napiše site notice, da ne ispadne da je on nepismen haha. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 22:40, 5 novembar 2020 (CET) : Hahaha :-) Imaš nagradu za poštenje (makar verbalnu). :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:56, 5 novembar 2020 (CET) == Vojna historija Mađarske == Poštovani KWiki, postoji kategorija na WCommonsu. U nastavku je link [https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Military_history_of_Hungary]. Pozdrav, [[Korisnik:Silverije|Silverije]] ([[Razgovor s korisnikom:Silverije|razgovor]]) 19:39, 12 novembar 2020 (CET) : Znam. :-) Nego treba u kategorije dodavati šablon <nowiki>{{Commonscat|Naziv kategorije (na engleskom)}}</nowiki> kad ta kategorija postoji i na Commonsu. Ma sitnica zapravo. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:22, 12 novembar 2020 (CET) == Vulkani na Kamčatki == Ja sam siguran da može ići za Azijski mjesec ;) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 10:54, 18 novembar 2020 (CET) == Muke s deklinacijom == Bok, KWiki! Imam jedno pitanje... Nedavno je jedan kolega na hr.wiki pitao kako treba deklinirati imena različitih sportskih klubova ako se sastoje od više riječi (npr. Šahtar Donjeck)... Budući da sam vidio da si ti napravio [[:Kategorija:Nogometaši Dinamo Kijeva|ovo čudo]], pretpostavljam da mi možeš objasniti zašto se deklinira samo posljednja riječ u imenu? Znam da sam na fakultetu učio da se u npr. višerječnim imenima djela na latinskom deklinira samo posljednja riječ (npr. Carmina Burana, Carmina Burane itd.), ali vrijedi li to i za ostale jezike? Unaprijed ti hvala na odgovoru! [[File:Face-smile.svg|20px]] -- [[Korisnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune,'''</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 19:59, 23 decembar 2020 (CET) : Zdravo, zdravo! Koliko se sjećam, u bosanskom to pravilo važi i za ovakve slučajeve. Što ne znači da nekad neću provjeriti. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:23, 24 decembar 2020 (CET) == Kad ste već tu == <s>Imamo li mi ovdje HotCat alat? Zašto se kategorije moraju "ručno" postavljati?</s>--[[Korisnik:Santasa99|Santasa99]] ([[Razgovor s korisnikom:Santasa99|razgovor]]) 15:19, 4 februar 2021 (CET) Problem rješen!--[[User:Santasa99|<span style="color:maroon; text-shadow:#666362 0.2em 0.2em 0.4em;">'''ⓢⓐⓝⓣⓐ'''</span>]] &nbsp;^{[[File:Saturn - The Noun Project.svg|24px]] &nbsp;^{[[Razgovor s korisnikom:Santasa99|pit]]}} 21:46, 4 februar 2021 (CET) == Sob/irvas == Kaže li se kod vas sob ili irvas? Pitam jer se sob spominje 9 puta [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno%3AStaJeLinkovanoOvdje&target=sob&namespace=], a irvas 7 [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno%3AStaJeLinkovanoOvdje&target=Irvas&namespace=] [[Korisnik:Croxyz|Croxyz]] ([[Razgovor s korisnikom:Croxyz|razgovor]]) 21:02, 19 februar 2021 (CET) : U rječniku unutar novog ''Pravopisa'' stoji "sob" (barem na aplikaciji "Pravopis.ba"), ali ni "irvas" nije nepoznat u svakodnevnoj praksi. Dakle, dati prednost "sobu", a "irvas" ostaje stvar ličnog izbora (ne može se označiti kao nepravilan jer nema razloga za to). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:36, 19 februar 2021 (CET) == Magistralne ceste / putOvi == E, šta da radim s [[:Kategorija:Magistralne ceste u Bosni i Hercegovini|ovakvim kategorijama]] i riječima u člancima? Važe li kao dubleti ili mijenjam po uzoru na [[Special:Diff/2825320|ovo]]? – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 20:01, 26 februar 2021 (CET) : Trebalo bi "put(evi)" u naslovima članaka i kategorija radi ujednačenosti, a u tekstu je stvar izbora jer je i "cesta" u redu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:45, 26 februar 2021 (CET) == Muzička terminologija == Evo mene opet. :-) Radim na infokutiji za albume da automatski ispisuje boje i vrste albuma, pa se nadam da ćeš mi moći pomoći kako napraviti razliku između određenih termina. Pazi sad ovo: navode različito [[:en:soundtrack|soundtrack]], [[:en:television theme music|television theme]], [[:en:film score|film score]] i [[:en:cast recording|cast recording]]. Imaš li ikakve prijedloge kako bih ih mogao razlikovati? Zasad sam samo preveo ''film score'' kao [[filmska muzika]], što je logično, a iskreno ne znam kako ovo ostalo. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 18:39, 1 mart 2021 (CET) : Siguran sam samo da je "film score" filmska muzika. :-) "Soundtrack" bi mogao biti "zvučna podloga" (i širi je pojam od filmske muzike), a "Theme music" muzička tema (eventualno muzički motiv). "Cast album" možda je najbolje ne prevoditi do daljnjeg :-) ("album glumačke postave"). Naravno, sve je ovo podložno reviziji / promjeni. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:17, 1 mart 2021 (CET) == Nazivi filmova / specijala / serija == Imam pitanje, ako ne postoji ni bosanski ni hrvatski naziv nekog filma / specijala ili serije, smijemo li koristiti srpske nazive (prilagođene bosanskom pravopisu)? '''''[[User:ImJustThere|<span style="color: #d40606">Kori</span><span style="color: #ee9c00">snik</span><span style="color:#e3ff00">ca:I</span><span style="color:#001a98">mjust</span><span style="color:#86007D">there</span>]]''''' 12:45, 10 mart 2021 (CET) : Ako postoji naziv rasprostranjen na tržištu Srbije, onda ne vidim problem u tome. No, čim se pojavi bosanski naziv (ili hrvatski, jer većina filmova i serija u Bosnu i Hercegovinu stiže preko Hrvatske), trebalo bi ga promijeniti. A uvijek je korisno i napraviti preusmjerenje s izvornog naziva. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:32, 10 mart 2021 (CET) ::OK, thx. BTW, nezz jesi li primijetio, ali nedavno sam dovršila ''[[Snježno kraljevstvo]]'', da znaš :). '''''[[User:ImJustThere|<span style="color: #d40606">Kori</span><span style="color: #ee9c00">snik</span><span style="color:#e3ff00">ca:I</span><span style="color:#001a98">mjust</span><span style="color:#86007D">there</span>]]''''' 16:28, 10 mart 2021 (CET) ::: A dama je prekoputa... Pa što ne šutiš? :-) Primijetio sam, naravno (tj. Srđan mi je rekao :)), ali baš sam danas ostavio poruku na Čaršiji da se ipak neću moći posvetiti tome kao što sam bio planirao jer život trenutno ima "jače" planove". :) Neću biti ovdje sljedeće 3-4 sedmice. A ti samo radi i pitaj "starije" ako šta zapne. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:28, 10 mart 2021 (CET) == Pitanje == Pozdrav, KWiki! Zanima me piše li se "božiji" ili "božji" ili je moguće oboje? U pravopisu iz 2018. je "božiji", mada mu ja i nešto ne vjerujem jer ima već ''podosta'' grešaka :) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 16:45, 17 mart 2021 (CET) : {{Spomeni|Arnel}}: U bosanskom su pridjevi ovog tipa na ''-iji''. A ovaj može biti ili "'''B'''ožiji" (< '''B'''og) ili "'''b'''ožiji" (< '''b'''og u općem značenju). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:28, 27 mart 2021 (CET) ::Hvala na odgovoru! I brzo nam se vrati ;) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 12:08, 27 mart 2021 (CET) == Spužva Bob Skockani == Pozdrav, nedavno sam dovršio članak ''[[Spužva Bob Skockani]]''. Ako nije problem, bi li ga možda mogao pregledati? Hvala, lp. :) '''''[[User:ImJustThere|<span style="color: #d40606">Kori</span><span style="color: #ee9c00">snik</span><span style="color:#e3ff00">ca:I</span><span style="color:#001a98">mjust</span><span style="color:#86007D">there</span>]]''''' 20:21, 26 april 2021 (CEST) : Ako-ako. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:50, 26 april 2021 (CEST) == Grad / grad == Pitah te [[Special:Diff/3305385|ovdje]], ali možda se nismo dobro razumjeli pa rekoh da provjerim prije nego što masivno idem mijenjati botom. Ima podosta opština koje su zvanično postale gradovi relativno nedavno ([[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|imaš ovdje spisak zvaničnih gradova]]). E sad, nisam siguran treba li, ako uzmemo primjer Dervente, tretirati "grad" kad dio naziva ili odvojeno kao običnu imenicu? Npr. "X je naseljeno mjesto u ''gradu Derventi''" ili "X je naseljeno mjesto u ''Gradu Derventi''". – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:32, 30 april 2021 (CEST) : A rekao bih da je ovo kao i s riječju "općina": kad se misli na instituciju, veliko O, a kad se misli na teritorijalnu jedinicu, malo O. Vidi šta kažu i [https://pravopis.hr/pravilo/ostala-imena/100/ ovdje], pod F. Doduše, "Grad" može biti i dio zvaničnog imena teritorijalne jedinice (npr., Grad Zagreb), pa je u tom slučaju G veliko. Kod službenih gradova u Bosni i Hercegovini najprije bih rekao da se "grad" odnosi samo na status naselja, tj. da nije dio službenog naziva. (Drugo je kad je riječ o nazivu /pod/institucije, npr., "Porezna služba Grada X".) Valjda te nisam dodatno zbunio. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:23, 30 april 2021 (CEST) :: Ništa onda, stavio sam malim slovom. Ako bude kasnije trebalo mijenjati tu je sada bot pa neće biti (toliki) problem. :-) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 10:19, 1 maj 2021 (CEST ==Zar malko ne pregonite?!== Zar je teško ispraviti slovnu grešku u jednoj rečenici?! Lakše obrisati cio šablon et al. Zar i ja ne učestvujen u konsenzuisu i zašto me ne obvavijestite kadobrišete cio članak?!!! Bio je to doslovbno preveden en.wikipedijski članak. Sve mi se čini da vježbate strogoću na (u genetici) boljem od sebe. Ne cijenite sav prijepodnevni trud!!! [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 00:02, 3 maj 2021 (CEST) : Piše zašto je obrisan (jedna rečenica nije i ne može biti članak; greška nije utjecala na brisanje, inače bi bila gomila obrisanih; to je bila samo usputna primjedba). Ako ima još materijala za članak, pa ništa lakše nego vratiti ga. P. S: Ne vježbam strogoću. Cijenim trud. Zato Vas i opominjem, jer znam da možete raditi bolje / pažljivije, ali kao da ste non-stop u nekom sprintu. Wikipedija je dugoprugaška utrka. Nikad neće biti urađeno sve što bi trebalo biti urađeno, ni na EN, kamoli na ovima poput naše. Kvalitet bi trebao biti ispred kvantiteta (ne potcjenjujući ni kvantitet). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:48, 3 maj 2021 (CEST) :: Bilo bi fer da mi se javi kad se članak obriše i zašto. Bilo bi fer da se poštuje obim kao i u en.wiki. Imam i ja pametnijeg posla. [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 02:09, 5 maj 2021 (CEST) ::: Još jednom: '''ne postoji obaveza ni pravilo za obavještavanje o brisanju ni na jednoj Wikipediji''' (koliko mi je poznato). A zar ne bi bilo lijepo bolje vladati svojim jezikom i ne upotrebljavati konstrukcije koje on ne poznaje? Neke konstrukcije ili oblici koji su u engleskom sasvim normalni u našem jednostavno ne postoje niti mogu postojati zbog razlike u prirodi jezikâ i nemamo niti ikad možemo imati njihove ekvivalente. (Digresija: Nekad smo imali neke od njih, prije 800-900 i više godina, ali su s vremenom i razvojem jezika nestali. Ruski je sačuvao najviše iz tih starih vremena.) A Vi uporno po njima. I opet svako drugi kriv, samo Vi uvijek i u svemu u pravu, uvijek zavjera protiv Vas, neko ometanje, sprečavanje... A ne vidite da neke stvari radite pogrešno. U redu je i pogriješiti, niko od nas nije mašina, ali ustrajavanje u greškama (raznih vrsta) već je zabrinjavajuća stvar. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:51, 5 maj 2021 (CEST) == Osmansko Carstvo == Ako misliš [[Special:Diff/3316267|da bi ovo trebalo biti primarni naziv]] u naslovima, kategorijama i slično, javi, pa ću uskladiti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 21:02, 19 maj 2021 (CEST) : Bit će javljeno ako bude potrebe. A dotad ostaje dublet (jer šta ćemo s onda s riječju "Osmanlije" – ne možemo reći "Osmani" :-)). Usputni info: država se službeno zvala "Osman(lij)ska Država", ali je kod nas ustaljeno "Carstvo", po analogiji prema ostalim državama sličnog sistema vlasti. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:11, 20 maj 2021 (CEST) == Čaršija == Pozdrav. Ima jedna stvar što treba promijeniti, a to je kada uđeš na "Čaršija" stranicu, i ispod kada kliknes na link " Međunarodna statistika, broj članaka, korisnika, administratora...", taj link je mrtav tj. ne postoji više, našao sam statistku međunarodnu od wikipedije, pa ako možeš kako da promijeniš, ja bi to uradio, ali ne znam gdje se nalazi taj tekst što napisan na čaršiji. [https://wikistats.wmcloud.org/display.php?t=wp Evo] statistike, mi smo na 74. mjestu. [[Korisnik:SanelPandzic|SanelPandzic]] ([[Razgovor s korisnikom:SanelPandzic|razgovor]]) 18:02, 13 juni 2021 (CEST) : Evo Šemso je [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0ablon:%C4%8Car%C5%A1ija&curid=373625&diff=3324292&oldid=3208397 vidio] poruku prije mene. Hvala na napomeni. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:55, 13 juni 2021 (CEST) == Prevođenje serija na naš jezik kod glumaca == {{Spomeni|KWiki}} Pozdrav, zanima me kada radim članke o glumcim, i kada pišem filmove i serije u kojima su glumili, da li se moraju ti filmovi i serije prevest na nas jezik? Ja sam radio nekoliko članaka oko glumaca, i svi filmovi i seriji u kojima su glumili, sam stavio u tabelu i na naš jezik, a možda ne treba prevodit, pa da pitam :) [[Korisnik:SanelPandzic|SanelPandzic]] ([[Razgovor s korisnikom:SanelPandzic|razgovor]]) 11:32, 18 juni 2021 (CEST) : Treba prevesti sve za što postoji prihvaćen naziv na našem govornom području, pogotovo hrvatskom (jer dobar dio filmova i serija kod nas stiže preko hrvatskih distributera), a kad ga nema, ostavlja se originalni naziv. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:04, 18 juni 2021 (CEST) == Strana vs stranica == Zdravo, KWiki! Negdje sam pročitao, mislim da je bilo u hrvatskom Jezičnom savjetniku, da postoji vrlo sitna značenjska razlika između riječi "strana" i njenog deminutiva "stranica". Naime, "strana" primarno znači "jedna od površina koja omeđuje kakvo tijelo", a stranica "jedna od dviju površina lista papira". Šta ti misliš o tome? Bi li trebalo premjestiti Početna strana ⇒ Početna stranica? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:38, 19 juni 2021 (CEST) : Ne znam kako mi to nikad nije došlo na um sve ove godine, ali ovo je tačno; trebalo bi "stranica". – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:01, 19 juni 2021 (CEST) == Nemamo nikoga odavde. == znam da nema, nego nešto testirah [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:59, 20 august 2021 (CEST) == Ukrajinski naziv „Полісся” == Kako valja postupiti sa prenosom ovog područja u Ukrajini? Kod Ukrajinaca se naš nastavak -nje/-je piše kao -ння/-я, što se transkribira kao -ja, ali onda u prenosu više liči na ženski rod. Vidim da je neko u [[Ukrajina|članku o Ukrajini]] ovom problemu pristupio tako što je naziv u nominativu ostavio kao ''Polisja'', a sve ostale padeže tvorio kao da su uzeti od nominativa srednjeg roda (dakle, nom. ''Polisja'', gen. ''Polisja'', lok. ''Polisju''). Volio bih čuti mišljenje administratora. [[Korisnik:Kostović|Kostović]] ([[Razgovor s korisnikom:Kostović|razgovor]]) 11:19, 14 oktobar 2021 (CEST) : U nominativu treba "Polesje", u duhu našeg/-ih jezika. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:54, 14 oktobar 2021 (CEST) == Kamčatka == 90% sam siguran da može za Azijski mjesec, ipak je na azijskoj strani Rusije. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 20:43, 3 novembar 2021 (CET) : Sigurno! 102%. Willkommen in Asia Club!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:47, 3 novembar 2021 (CET) :: Viel danke. :-) Lani sam namjeravao štošta uraditi za Azijski mjesec i bio sam počeo, ali me splet okolnosti udaljio od kuće na mjesec dana. Ni ove godine neću moći previše doprinijeti jer imam i drugih obaveza, ali Bože moj, može koliko može već. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:53, 3 novembar 2021 (CET) == Revertiranje == Sve OK. Tu promenu sam napravio samo kao primer za studente balkanistike ovde u Pragu tokom objašnjavanja kako Wikipedija radi. ;-) Pozdrav. [[User:Aktron|Aktron]] ([[User talk:Aktron|r]]|[[Special:Contributions/Aktron|d]]) 22:28, 9 novembar 2021 (CET) : Ah... To je skroz druga stvar. :-) Svako dobro. Ide pozdrav pješke sve do Češke. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:34, 9 novembar 2021 (CET) == kompozicije == bio sam u dilemi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:00, 10 novembar 2021 (CET) ==Članak Admir Husić== Lijep pozdrav, postavio sam članak "Admir Husić" ali je predložen za brisanje. Priznajem da je članak neuredan jer nisam imao mnogo vremena da ga uredim, pa bi to popravio... Što se tiče relevantnosti, čovjek je Kurra Hafiz, pogledajte u članku "Hafiz" šta to znači. On je jedan od dvojice u BiH i regionu. Pa bi vas zamolio da ne brišemo članak a ja bi ga uredio i kategorisao, tad će imat smisla. Hvala : {{Spomeni|Bosniarasta}}: Znam ko je, a dvojicu kurra hafiza znam lično. :-) No, ovdje članci trebaju biti u skladu sa smjernicama Wikipedije. Nije me nikako bilo na Wiki gotovo četiri sedmice (sad će me biti dosta rjeđe nego prije), pa, ako je ovo što spominješ bilo u tom periodu. nemam pojma šta je bilo sa člankom niti znam kakav je bio. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:21, 31 decembar 2021 (CET) == Partije SP u šahu 2021 == Šta misliš šta je bolje: da su dijagrami s partijama koji prikazuju automatski sve poteze [[Partije Svjetskog prvenstva u šahu 2021.|ovdje]] kod svake partije, ili u [https://bs.wikipedia.org/wiki/Svjetsko_prvenstvo_u_%C5%A1ahu_2021.#Partije glavnom članku]? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:03, 4 januar 2022 (CET) : Kad već postoji poseban članak za partije, onda neka ih tu. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:46, 18 januar 2022 (CET) == How we will see unregistered users == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin=content/> Hi! You get this message because you are an admin on a Wikimedia wiki. When someone edits a Wikimedia wiki without being logged in today, we show their IP address. As you may already know, we will not be able to do this in the future. This is a decision by the Wikimedia Foundation Legal department, because norms and regulations for privacy online have changed. Instead of the IP we will show a masked identity. You as an admin '''will still be able to access the IP'''. There will also be a new user right for those who need to see the full IPs of unregistered users to fight vandalism, harassment and spam without being admins. Patrollers will also see part of the IP even without this user right. We are also working on [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation/Improving tools|better tools]] to help. If you have not seen it before, you can [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|read more on Meta]]. If you want to make sure you don’t miss technical changes on the Wikimedia wikis, you can [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|subscribe]] to [[m:Tech/News|the weekly technical newsletter]]. We have [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation#IP Masking Implementation Approaches (FAQ)|two suggested ways]] this identity could work. '''We would appreciate your feedback''' on which way you think would work best for you and your wiki, now and in the future. You can [[m:Talk:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|let us know on the talk page]]. You can write in your language. The suggestions were posted in October and we will decide after 17 January. Thank you. /[[m:User:Johan (WMF)|Johan (WMF)]]<section end=content/> </div> 19:10, 4 januar 2022 (CET) <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Target_lists/Admins2022(1)&oldid=22532492 --> == Jedno pitanje == Pozdrav, KWIki. Muči me uvijek da li da pišem "rok-muzika" ili "rock". Isti problem i sa "punk" ili "pank". Šta je pravilno? [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 08:13, 2 mart 2022 (CET) : Nisi jedini. :-) Trebalo bi fonetski: "rok-muzika", "rok" (jest da postoji i slavensko "rok", ali zato je tu kontekst), "pank", "pank-muzika". Mada znam da ima i pravaca koje je bolje ostaviti u originalu; mislim, kako drugačije pisati, npr., ''death metal''? :-) No, ove već odomaćene, koji su prvi nastali i ušli u jezik i već imaju izvedenice treba pisati prilagođeno našem jeziku. A ako autor iz nekog razloga želi koristiti izvorni oblik, onda to ide pod italik. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:25, 2 mart 2022 (CET) ::Hvala na odgovoru. Sad imam par stvari za izmijeniti :) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 19:00, 6 mart 2022 (CET) == MassDelete == Hello, thanks for the deletions! By the way, if you load <syntaxhighlight lang="js"> mw.loader.load('//en.wikipedia.org/w/index.php?title=User:Animum/massdelete.js&action=raw&ctype=text/javascript'); </syntaxhighlight> through your common.js, you can delete a given list of pages through an interface at [[Special:MassDelete]]. [[Korisnik:1234qwer1234qwer4|1234qwer1234qwer4]] ([[Razgovor s korisnikom:1234qwer1234qwer4|razgovor]]) 22:43, 23 mart 2022 (CET) :Thank you too. I am pretty unfamiliar with these kinds of things on Wiki. Greetings. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:19, 23 mart 2022 (CET) == Joni i ioni == Brzo pitanje. :) Jon ili ion? Senahid u onoj aplikaciji navodi samo „jon”. — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:02, 26 mart 2022 (CET) :Koliko znam, "ion" bi bilo preciznije, ali riječi se ipak prilagođavaju jeziku primaocu, tako da ću još provjeriti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:51, 26 mart 2022 (CET) :Dakle, "jon" (do daljnjeg). Da se mene pita, ostavio bih "ion(ski)" (zbog opozicije prema "jon(ski)" < Jonjani), ali nisam u pravopisnoj komisiji. :-) A možda im je etimologija ista, pa ne znam koliko bi u tom slučaju imalo smisla pravljenje opozicije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:53, 11 april 2022 (CEST) == Pitanje u vezi Nedžad Ibrišimović članka == Poštovanje, hvala Vam na ispravci! Obzirom da je bio dogovor da se stavlja etnička grupa umjesto nacionalnost, zbog toga stavila. Interesuje me kako je to moguće ubaciti u infobox? Hvala unaprijed. [[Korisnik:Selma373|Selma373]] ([[Razgovor s korisnikom:Selma373|razgovor]]) 13:29, 11 april 2022 (CEST) :Promijeni se naziv parametra u kodu [[Šablon:Infokutija pisac|samog šablona]]. No, to je bolje prepustiti "tehničarima". A ne znam za spomenuti dogovor (doduše, znao sam biti odsutan s Wiki, pa sam možda propustio nešto). Inače, kad je riječ o "osjetljivijim" detaljima, to ne ide bez konsenzusa Wiki-zajednice. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:49, 11 april 2022 (CEST) ::{{Ping|Selma373}}: O kakvom se dogovoru radi? Da se narodi preimenuju u etničke grupe? Takvi dogovori mi nisu poznati niti su mogući, jer bi se radilo o samovoljnom preimenovanju određenih pojmova.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:37, 11 april 2022 (CEST) :::Hvala vam na odgovoru. [[Korisnik:Selma373|Selma373]] ([[Razgovor s korisnikom:Selma373|razgovor]]) 21:36, 11 april 2022 (CEST) == Muke s Uneskom == Bok, KWiki! Samo sam u prolazu, ali imam jedno pitanje za tebe. Naime, trenutačno na hr.wiki botom popravljam posvojne oblike za akronim "UNESCO" u skladu s našim pravopisom iz 2013., koji preporučuje da pišemo "UNESCO-ov". Dakle, sufiks koji označava posvojnost ostaje nam u punom obliku. Međutim, želio bih se tim ispravljanjem pozabaviti i ovdje, pa me zanima kakva je situacija u bosanskom. Zavirio sam na brzinu u Senahidov pravopis, ali ondje nisam naišao na posvojni oblik. Jedino što mi je upalo u oko jest to da spominje leksikaliziran oblik "Unesko". Drugim riječima, kakav bi posvojni oblik preporučio? Uneskov, UNESCO-v ili UNESCO-ov? Ili možda nešto drugo? Hvala ti unaprijed na odgovoru! [[File:Face-smile.svg|20px]] --[[Korisnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 13:41, 18 april 2022 (CEST) :Ma UNESCO-ov, nema tu neke dileme. :-) Eventualno Uneskov, ali i to je nategnuto. Akronimi su akronimi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:43, 18 april 2022 (CEST) ==Idem sad redom== pa polako ispravljam...Pozz ...--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 12:50, 14 maj 2022 (CEST) :{{Spomeni|Rethymno}}: Naravno. Neće nikud pobjeći. :-) Svako naselje koje u zvaničnom nazivu ima "...na Moru" piše se tako (s velikim M). P. S: Usput, možeš li nekad baciti oko na [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Grginovi%C4%87_%C5%A0ime članke ovog novog korisnika] (barem one o naseljima) jer se svakako preklapa s tvojim područjem rada? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:04, 14 maj 2022 (CEST) ::Kad budem imao vremena pogledaću. Pozdrav. [[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:06, 14 maj 2022 (CEST) : I meni je bilo čudno ovo Sv. Martin Pod Okićem sa velikim P na "pod", očigledno štamparska greška. Hvala i pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:16, 15 maj 2022 (CEST) == KWiki briše == ::Kwiki je pobrisao tri prve verzije mojih najnovijih članka o genima na [[hromosom X|hromosomu X]], iako su bili korektan prevod sa engleskog! [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 22:54, 25 maj 2022 (CEST) :::Jesu li [[hronozona]] i [[geološki hron]] slične ili različite stvari? Pogledati kako je šta povezano na Wikipodacima [https://www.wikidata.org/wiki/Q1121366#sitelinks-wikipedia ovdje] i [https://www.wikidata.org/wiki/Q56355812#sitelinks-wikipedia ovdje]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:47, 31 maj 2022 (CEST) == Akuzativ množine == E, treba mi mala pomoć. Radim članke o svim iPhoneima, pa sam naletio na problem akuzativa množine za riječ "iPhone". Zasad imam: N iPhone / iPhonei<br /> G iPhonea / iPhonea<br /> D iPhoneu / iPhoneima<br /> A iPhone / ??<br /> I iPhoneom / iPhoneima<br /> L iPhoneu / iPhoneima<br /> i problem je u tome što ne znam mora li se duplati E ili ide samo jedno u akuzativu množine. Imaš li kakvih ideja šta bi trebalo tu ako nije moguće preformulirati rečenicu? – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 20:48, 1 juni 2022 (CEST) : Odlično pitanje. :-) Trebalo bi ''iPhone'', a ako kontekst nije dovoljan da se razazna da je množina, onda upotrijebiti još neku riječ koja otklanja dilemu (npr., ''Vidio sam one iPhone''). Znam, pada na um i ''iPhoneove'', ali onda bi ''-ov-'' trebalo i u ostalim padežima. Ne mislim da bi dva E zaživjela jer bismo ih onda morali oba čitati. A ovo je baš fino pitanje da nekad malo protabirim s kolegama. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:30, 1 juni 2022 (CEST) == Brisanje [[Korisnik:Dušan Kreheľ]] == I hoću nešto [https://de.wikipedia.org/wiki/Benutzer:Du%C5%A1an_Krehe%C4%BE?uselang=sh tako]. Zašto brisanje. [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 01:04, 26 juni 2022 (CEST) :I deleted it a minute ago, but it seems that it has no effect because I am not a bureaucrat. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:06, 26 juni 2022 (CEST) == O spiskovima dobitnika Zlatnog ljiljana == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]]: Da ne dužim previše, zamolio bih Vas da izbrišete sve spiskove o dobitnicima Zlatnog ljiljana. Konstantno sabotiranje mog rada na Wikipediji od strane određenog administratora po principu "kadija te tuži, kadija ti sudi" čini svaki pokušaj doprinošenja uzaludnim. Teško je očekivati da će se pronaći iko ko bi glavni spisak dovršio s obzirom da bi to bio prilično dugotrajan posao pa mislim da je bolje da ga nema nikako nego da čami godinama u sadašnjoj formi. – [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 20:17, 28 juni 2022 (CEST) :Tek vidim poruku (bio na poslu), ali vidim da je Mhare na SZR napisao vrlo slično kako bih i ja. Članak bi trebao ostati, samo ne koristiti izvore koji nisu poznati po neutralnosti. P. S: I dalje mislim da je za mjesta gdje ima dosta dobitnika bolje napraviti posebne članke, a ostali da stoje u glavnom (uz linkove na ove posebne, naravno). Može i ovako stajati, ali kažem čisto iz razloga ako bi spisak bio glomazan. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:37, 29 juni 2022 (CEST) ::Kao što sam rekao, ne planiram više raditi na ovom spisku pa je meni svejedno hoće li on stajati u sadašnjem obliku ili ne, mada mislim da je bolje da bude izbrisan nego sa imenima i podacima otprilike 500 boraca (oko 1/3 ukupnih dobitnika). Opširnije sam odgovorio na SZR, ali moram reći da su sporni portali korišteni kao izvor samo u slučaju opće poznatih događaja ili u slučaju da je neki od dobitnika preminuo. – [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 09:10, 29 juni 2022 (CEST) == Semiz Ali-paša == Mozes li mi molim te popraviti samo naslov članka o Semiz Ali-paši. Kad sam ga pisao prošle godine greškom sam napisao "Semiz ali-paša" umjesto Semiz Ali-paša. Hvala unaprijed :) [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 18:42, 29 juni 2022 (CEST) == ''[[Butch Cassidy i Sundance Kid]]'' == Zdravo. Ja sam korisnik na srpskoj Vikipediji i zanima me da li bih mogao da prevedem svoju stranicu ''Буч Касиди и Санденс Кид'' sa srpske Vikipedije na bosansku vikipediju. Hvala unapred na odgovoru, i u slučaju da sam pogrešio lokaciju pitanja, zamolio bih te da me uputiš osobi koja može da mi da konkretan odgovor. Hvala! ~ [[Korisnik:Uroš Veličković Zmaj]] 01:06, 1. 7. 2022. (CET) : {{Spomeni|Uroš Veličković Zmaj}}: Naravno da možeš (mislim, ovo je Wikipedia :-)), s tim da strana imena (iz jezika koji se služe latinicom) [[Wikipedia:Pravilno-nepravilno u bosanskom jeziku#Pisanje stranih imena|treba pisati izvorno]], ne po izgovoru. I da članak bude na [[Wikipedia:Stilski priručnik|bosanskom jezičkom standardu]]. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:22, 1 juli 2022 (CEST) :: Da, naravno, imao bih na umu korišćenje bosanskog jezika, ali se nadam da će u slučaju da nešto izostavim neko biti tu da ispravi moje jezičke greške. ~ [[Korisnik:Uroš Veličković Zmaj]] 14:29, 7.1.2022. (CET) ::: {{Spomeni|Uroš Veličković Zmaj}}: Ako si zainteresovan za [[Šablon:AFI-jevih 10 top 10|ovaj šablon]]... :-) A u vezi s (ij)ekavicom: gdje je u ekavici dugo E, u ijekavici je IJE, a kratko E = JE. Postoji manji broj izuzetaka, ali ovo pomaže u 95% slučajeva. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:10, 1 juli 2022 (CEST) == Basshunter == I thought so but I wasn't 100% sure. Thanks for instant fix. [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 16:29, 2 august 2022 (CEST) == Mehmed Spaho == Zdravo, KWiki! Možeš li mi, molim te, pregledati moje [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Mehmed_Spaho&oldid=3432821 nedavne izmjene] na članku o [[Mehmed Spaho|Mehmedi Spahi]]. Imamo spor o sadržaju koji bi se trebao riješiti. Da ne idem u detalje, sve sam objavio na [[Razgovor:Mehmed Spaho|stranici za razgovor]]. Hvala unaprijed. :-) [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 17:33, 21 septembar 2022 (CEST) : Zdravo, zdravo. Nažalost, nemam dovoljno znanja o temi (knjige da ni ne spominjem), zato se nisam uključivao, a vidim da traje spor. Drugo "nažalost": historičari s diplomama neće da se uključe u rad na Wikipediji i onda po člancima iz tog područja bude raznih nejasnoća, sporova, nedorečenosti, netačnosti, pristranosti... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:59, 21 septembar 2022 (CEST) Razumijem. Odlučili smo da nikako ne spominjemo uzroke njegove smrti jer su ti podaci samo po sebi kontradiktorni. Znaš li nekog administratora/urednika koji je zadužen za uređivanje historijskih članaka da mogu ubuduće upitati za pomoć u ovakvim situacijama. Svakako hvala na javljanju. Lp [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 23:34, 21 septembar 2022 (CEST) :Nemamo "specijalca" za historiju. Mhare se bavi(o) historijom Visokog (tu je štošta uradio) i donekle srednjovjekovne Bosne, ali historija je preširoko područje. Meni je najbliži Drugi svjetski rat (ali izvan granica Balkana) mada odavno ni tu nisam ništa uradio. U mojim prvim godinama imali smo korisnika koji je radio samo historiju i uradio gomilu toga (dinastije, kraljevi, kraljice, spiskovi vladara...), ali je "nestao" prije osam i po godina. I tako... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:25, 22 septembar 2022 (CEST) Šteta, treba nam jedan diplomirani historičar za poziciju administratora/urednika da se prošire i poprave članci o historiji BiH koji su nepotpuni i netačni. Doći će neko vremenom. Htio sam još pitati da li moguće da promijenim svoj username u MrJazz1894 [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 14:24, 22 septembar 2022 (CEST) :Zahtjev za promjenu imena podnosi se [https://meta.wikimedia.org/wiki/Steward_requests/Username_changes na Meti] (pročitaj upute). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:42, 22 septembar 2022 (CEST) ::ok, hvala [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 15:56, 22 septembar 2022 (CEST) == Modeling our languages with Lexeme == Pogledaj [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Meeting_2022/Programme/Submissions/Modeling_our_languages_with_Lexeme ovu prezentaciju], prezentiranu u Ohridu na [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Meeting_2022 CEE 2022]. o novom projektu "Lexeme"! Pri dnu je .pdf datoteka. Kao stvoreno za tebe! Šteta što nisi bio u Ohridu!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 13:58, 26 oktobar 2022 (CEST) : Hvala ti. Bit će pogledano čim bude zgodna prilika. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:10, 26 oktobar 2022 (CEST) :: https://www.wikidata.org/wiki/Lexeme:L721313 [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:21, 26 oktobar 2022 (CEST) :::Dobro bi bilo, popuniti sve informacije o nekoj riječi. Samo postavljanje bez tumačenja, nema efikasnu svrhu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 15:47, 26 oktobar 2022 (CEST) ::::Pogledao. I nije mi trenutno baš najjasnija svrha ovoga kad postoji Wikirječnik, tj. kako bi funkcionisalo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:17, 27 oktobar 2022 (CEST) :::::Između ostalog je svrha za poboljšanje mašinskog prevoda, time da se za svaku riječ opiše smisao, sinonimi, primjer, te deklinacije i druge promjene, da se razgraniče sinonimi, razriješe homonimi (kako prevesti: "...gore gore, gore gore...") [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 12:50, 27 oktobar 2022 (CEST) ::::::To djeluje kao pisanje još jednog Wikirječnika pored već postojećeg umjesto da se povuče iz te baze ono što ima od domaćih riječi (mada je na našem Wikirječniku taj fond skroman). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:12, 27 oktobar 2022 (CEST) :::::::Razlika je! Lexema je viši stupanj Wikidata, dok Wikirječnik nema taj opseg niti svrhu. U Lexemi se riječi mogu definirati, toliko da se raspoznaje da li je dijalekat, arhaizam i sl, a sve u cilju da se poboljša mašinski prevod, koji prevodi statističkim parametrima, a za male jezike znamo na šta takav prevod liči. Dakle imenice u množini i jednini, svim padežima, izvedenice ili pridjevi od imenica...a kod glagola, su potrebne sve glagolske forme i vremena, a kako je sve preko Wikidata povezano svaki novi pojam u Lexemi (označen s početnim L) smanjuje grešku u prevodu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 13:32, 27 oktobar 2022 (CEST) ::::::::Ne kažem da je isto nego me samo zanima može li se upotrijebiti ono što već ima (jer i na Wikirječniku su dati padežni i konjugacijski oblici). Ono, kopiraš s WR na WD. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:39, 27 oktobar 2022 (CEST) :::::::::Može [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 13:48, 27 oktobar 2022 (CEST) == Deklaracije == Zdravo, KWiki! Deklaracija nezavisnosti ili Deklaracija o nezavisnosti? Primijetio sam da si nazive pojedinih članaka menjao iz potonje varijante u pređašnju. To se, međutim, kosi s mojim jezičkim osjećajem. Meni je logično da se prijedlog „o” piše kad je riječ o službenom dokumentu (Deklaracija o pravima čovjeka i građanina), dok bi se navedeni prijedlog mogao izostaviti kad je riječ o činu (deklaracija rata, deklaracija vjeridbe; značenje: objava, proglašenje). Naravno, za tu argumentaciju nemam neposrednu potvrdu u obliku izvora. Šta ti misliš? Jesi li se vodio nekim izvorom pri premještanju? — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:26, 12 novembar 2022 (CET) :I proglašenje nezavisnosti je prvenstveno čin kao što je i proglašenje rata, tj. objava nezavisnosti; sam si naveo primjere koji potvrđuju da tu ne treba "o". Nezavisnost se objavljuje direktno: "Proglašavamo / Objavljujemo / Deklarišemo nezavisnost..." (sva tri glagola traže besprijedložni akuzativ, tj. direktni objekat). Fizički oblik toga na papiru ne mijenja ništa u značenju / činu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:45, 12 novembar 2022 (CET) == Deklaracija nezavisnosti Kosova == Pročitaj šta je Sud rekao. [[Korisnik:Savasampion|Savasampion]] ([[Razgovor s korisnikom:Savasampion|razgovor]]) 23:13, 8 januar 2023 (CET) :''No reference in original Albanian text to the declaration being the work of the Assembly of Kosovo. The language used in the declaration differs from that employed in acts of the Assembly of Kosovo in that the first paragraph commences with the phrase "We, the democratically-elected leaders of our people . . .", whereas acts of the Assembly of Kosovo employ the third person singular. Moreover, the procedure employed in relation to the declaration differed from that employed by the Assembly of Kosovo for the adoption of legislation. It was not transmitted to the Special Representative of the Secretary General and was not published in the Official Gazette of the Provisional Institutions of Self-Government of Kosovo. As the practice shows, he would have been under a duty to take action with regard to acts of the Assembly of Kosovo which he considered to be ultra vires. Taking all factors together, the authors of the declaration of independence of 17 February 2008 did not act as one of the Provisional Institutions of Self-Government within the Constitutional Framework, but rather as persons who acted together in their capacity as representatives of the people of Kosovo outside the framework of the interim administration.'' [[Korisnik:Savasampion|Savasampion]] ([[Razgovor s korisnikom:Savasampion|razgovor]]) 23:14, 8 januar 2023 (CET) :Nije u tome poenta nego u rečenici kakvu si je ostavio (zbog onog "NE /krši/" ispada protivrječna samoj sebi: ako je donesena vaninstitucionalno, onda bi valjda trebalo stajati bez negacije, iz perspektive Srbije). To je napomena čisto jezičko-logičke prirode. A u političko-pravni karakter dalje neću ulaziti jer ex-Yu politiku zaobilazim (ne pratim politiku više nego što moram, pa tu imam rupa u znanju), osim vraćanja ovog tipa. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:25, 8 januar 2023 (CET) == Pozdrav == Kada neće bot, onda će [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Korisnik:Edinwiki/Spisak/Najstarijih_1000_%C4%8Dlanaka&curid=175093&diff=3477672&oldid=3417727 KWiki]. ;) Šta ima kakvo je stanje? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 11:02, 13 januar 2023 (CET) :E nek' si se i ti izvuk'o iz skrovišta. :-) A standardno: radno, kao što možeš vidjeti. Kod tebe? I aktiviraj bota, molim te; osevabit ćeš se za vijeke vjekova. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:09, 13 januar 2023 (CET) :: Haha vjerujem ti. :) Gdje trenutno najviše gori? Možda jedan od vikenda da uhvatim malo vremena pa nešto opet napravim (jer stari kod je poprilično "zahrđao"). :: A kod mene ima svašta, i privatno i poslovno. Mada, život teče opet po nekom standardu svom. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 11:30, 13 januar 2023 (CET) :::Pitaj [[Korisnik:Srđan|Srđana]] ili [[Korisnik:AnToni|AnTonija]], bolje će znati objasniti. :) I navrati češće, nećemo ti ništa. :-)) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:36, 13 januar 2023 (CET) Sta mislite da izbrišete ove članke sa liste najstarijih 1000 koji su u međuvremenu izbrisani? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:13, 13 januar 2023 (CET) :{{Urađeno}}. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:21, 13 januar 2023 (CET) == Pitanjce i pitanjce == Zdravo, KWiki! Kako si? Kako stojiš sa slobodnim vremenom? Primijetio sam da si u pojedinim nazivima članaka dodavao navodnike, npr. [[Svemirski teleskop "James Webb"]]. Nisu li oni neobavezni? Šta misliš o upotrebi kurziva umjesto navodnika? Postoje li neke preporuke o tome kada moramo upotrijebiti navodnike? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:35, 23 januar 2023 (CET) : Nije mnogo loše, :-) hvala na pitanj(c)u. Ne bi trebali biti neobavezni u nazivima koji u sebi imaju ime osobe, ali pravopis je stvar konvencije, pa sad, kako koji već odredi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:15, 24 januar 2023 (CET) == Zahtjev za obrazloženje == Pozdrav, KWiki. U svojoj misiji da proširim broj članaka na Wikipediji, počevši od historije, primijetio sam da je jedan od mojih članaka izbrisan. Osim naše zajedničke ljubavi prema šahu, primijetio sam da imaš "nultu toleranciju prema kratkim člancima". Slagao se ja ili ne slagao, razumijem. Došao sam da zatražim kopiju izbrisanog članka kako bih ga produžio ili da ga vratiš u potpunosti da ga izmijenim. Hvala. – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 20:13, 26 februar 2023 (CET) :Nije bila riječ o kratkoći ovog puta nego je izgledalo kao da je potpuno mašinski preveden, što se također ne toleriše ovdje (konsenzus zajednice). A nije nikakav problem vratiti ako će rad na članku biti nastavljen, samo što smo bezbroj puta imali situaciju da neko ubaci na Google Translate 6-7 rečenica, zalijepi ovdje bez ikakve dorade i misli da je sve urađeno i nikad više to ni ne pogleda. P. S: Pozdrav svim šaholjupcima. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:44, 27 februar 2023 (CET) ::Razumijem. Također sam se trudio da to izbjegnem mada je to bilo malo teže u tim prvim rečenicama, gdje se i radi o definicijama. Definitivno planiram da ga proširujem, tako da ću te zamoliti da ga vratiš kad stigneš. Hvala. – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 15:59, 27 februar 2023 (CET) :::Vratio čim sam napisao prethodnu poruku. :-) P. S: Obrati pažnju na veliko početno slovo te strukturu sintagmi i rečenica; naš jezik nije engleski. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:19, 27 februar 2023 (CET) ::::Primijetio sam poslije nego što sam poslao poruku. Hvala. :) – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 16:24, 27 februar 2023 (CET) ::::Hahahah, trudim se. Hvala na opomeni. – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 16:25, 27 februar 2023 (CET) :::::Pozdrav, dobro nam došao. Imam jedan savjet, kada radiš na nekom članku dobro bi bilo da staviš oznaku Izmjena u toku između (po dvije zagrade) { i }, tako će urednici znati da radiš na njemu i da ne diraju članak. Dobra praksa, meni lično, je da uvijek da prilikom pravljenja nove stranice stavim uvodni dio, te pri dnu šablone za reference, možeš pogledati kod koji sam dodao na tvoj članak, te prilikom prevođenja odmah i dodavati reference na prevedeni dio. :::::Ako gdje zapneš piši, urednici a i ostali članovi su spremni uvijek da priskoče u pomoć. Ako ti ovo oko zagrada nije najjasnije,javi pa ću ti ubaciti u članak. :::::Pozdrav, :::::Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:49, 27 februar 2023 (CET) ::::::Hvala na toploj dobrodošlici. Hvala na savjetu, ne znam kako mi je promaklo to da postavim separator izmedju teksta i referenca.. Definitivno ću koristiti oznaku za nastavljanje članaka, mada ću sačekati sa ovim jer nisam siguran kad ću opet navratiti. ::::::Hvala [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 19:12, 27 februar 2023 (CET) :::::::Nema problema, samo lagano, kad budes imao vremena/volje navrati, uvijek ima sta za dopuniti. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:32, 27 februar 2023 (CET) == broken redirects == Please delete #[[Imperij]] #[[Suverenstvo]] #[[Urfa]] #[[Campus_Martius]] #[[Fransoa_Babef]] #[[Slupsk]] #[[Hawai'i]] #[[Fluminense_Football_Club]] #[[Stanislaw_Wielgus]] #[[Suncostaj]] #[[MTM]] #[[Izengard]] #[[Behind_Enemy_Lines_(film)]] #[[HINA]] #[[Wielun]] #[[Euskadi_Ta_Askatasuna]] #[[Motorna_vozila]] #[[205_GTI]] #[[E150d]] #[[Javna_cesta]] #[[Tanganjika]] #[[Cyberspace]] #[[Teolog]] #[[Stalaktiti]] #[[Karlo_I_Anžuvinski]] #[[Sekosteroidi]] #[[Plamište]] #[[Konskowola]] #[[Robert_Guerin]] #[[Champs-Élysées]] #[[Champs_Elysees]] #[[Svijeće]] #[[Orator]] #[[Karlo_I_Napuljski]] #[[Ferenc_Temlin]] #[[Luj_XVII_Francuski]] #[[Stadio_Olimpico_(Torino)]] #[[Karlo_I,_kralj_Sicilije]] #[[Hipokrizija]] #[[Fluminense]] #[[Sanliurfa]] #[[ZOI_1924.]] #[[ZOI_1928.]] #[[ZOI_1932.]] #[[ZOI_1936.]] #[[ZOI_1948.]] #[[ZOI_1952.]] #[[ZOI_1964.]] #[[ZOI_1968.]] #[[ZOI_1972.]] #[[ZOI_1976.]] #[[ZOI_2002.]] #[[OI_1900.]] #[[OI_1920.]] #[[OI_1940.]] #[[OI_1944.]] #[[OI_1948.]] #[[OI_1952.]] #[[OI_1960.]] #[[OI_1984.]] #[[OI_1988.]] #[[Ocala,_Florida]] #[[Omaha,_Nebraska]] #[[Pichelsteiner]] #[[Vilajet_Anadolija]] #[[Vilajet_Egipat]] #[[Vilajet_Kurdistan]] #[[Poznanj]] #[[Televizija_Beograd]] #[[TV_Beograd]] #[[RTV_Beograd]] #[[Salt_Lake_City_2002.]] #[[Nagano_1998.]] #[[Lillehammer_1994.]] #[[Albertville_1992.]] #[[Lake_Placid_1980.]] #[[Innsbruck_1976.]] #[[Sapporo_1972.]] #[[Grenoble_1968.]] #[[Innsbruck_1964.]] #[[Squaw_Valley_1960.]] #[[Oslo_1952.]] #[[St._Moritz_1948.]] #[[Garmisch-Partenkirchen_1936.]] #[[Lake_Placid_1932.]] #[[St._Moritz_1928.]] #[[Chamonix_1924.]] #[[Pariz_1900.]] #[[Antwerpen_1920.]] #[[Pariz_1924.]] #[[Berlin_1936.]] #[[London_1948.]] #[[Helsinki_1952.]] #[[Tokio_1940.]] #[[London_1944.]] #[[Rim_1960.]] #[[Los_Angeles_1984.]] #[[Seoul_1988.]] #[[Natal,_Rio_Grande_do_Norte]] #[[E218]] #[[Lijevanje]] #[[Tu-155]] #[[Avenue_des_Champs-Élysées]] #[[E383]] #[[São_Paulo_Futebol_Clube]] #[[Košarka_na_OI_2008.]] #[[Košarka_na_OI_2012.]] #[[Košarka_na_OI_2020.]] #[[Košarkaška_reprezentacija_SR_Jugoslavije]] #[[E150a]] #[[Induktivitet]] #[[Pteridium_aquilinum]] #[[Sarcoptes_scabiei]] #[[Knautia_sarajevensis]] #[[Leucanthemum_illyricum]] #[[Chamaedrys_ecytisus_tommasinii]] #[[Tomazinijeva_žučica]] #[[Sečuan]] #[[Velikotrnasti_čičak]] #[[Alpski_čičak]] #[[Cirsium_spinosissimum]] #[[Zec]] [[Korisnik:WikiBayer|WikiBayer]] ([[Razgovor s korisnikom:WikiBayer|razgovor]]) 11:19, 19 mart 2023 (CET) :We have that list [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Pokvarena_preusmjerenja&limit=250&offset=0 here] also. I am keeping an eye on it, don't worry. Some of these will serve as an incentive to write some of the articles (I asked for it on [[Wikipedia:Čaršija#Pokvarena_preusmjerenja|Village Pump]]). There were a lot more than these. I deliberately left these to stand for a period. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:44, 19 mart 2023 (CET) == Uputa za pisanje članka. == Pozdrav KWiki. Naime pokušao sam par puta kreirati članka za poznanika koji je profesionalni bokser, a nema o sebi wikipedia stranicu. Nisam baš stručan u vezi ovih stvari pa mi je vrlo teško razumjeti, gdje se šta nalazi, a da ne pričam o kršenju pravila i sl. Da li bi mi mogao dati upute i smjernice na koji način da kreiram članak, a da to ne podilazi pod samohvaljenje i druge prekršaje? Hvala unaprijed. [[Korisnik:Softa123|Softa123]] ([[Razgovor s korisnikom:Softa123|razgovor]]) 15:15, 20 mart 2023 (CET) :Bojim se da on (još) nije [[Wikipedia:Relevantnost|relevantan]] za Wikipediju, tj. da nije međunarodno poznat i priznat (vidjeti i [[Razgovor o Wikipediji:Relevantnost|ovo]]). A članak nije bio ni tehnički sređen, tj. formatiran po pravilima Wikipedije, mada to ima manju težinu od kriterija relevantnosti (iako nipošto nije nebitno). Inače, relevantnost je kriterij oko kojeg se možda i najviše lome koplja, ali valjda bi za članke o osobama trebao biti jasan neki minimalni prag relevantnosti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:22, 21 mart 2023 (CET) ::Takođe se ova tema može pogledati i u [[Wikipedia:Relevantnost/Igralište|prednacrtu smjernica]].--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 15:10, 21 mart 2023 (CET) 1[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:33, 3 april 2023 (CEST) == Linkovi u naslovu == Samo brzinska provjera, mogu ukidati linkove u naslovima iki podnaslovima članka? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:29, 10 april 2023 (CEST) :Možeš. A i ne moraš. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:48, 10 april 2023 (CEST) ::iskreno ružno mi izgleda, skidao sam kada vec nesto mijenjam u članku ali rekoh da budem siguran. Danas sam ih se nasmijao u datumima kada sam dodavao rođeni/umrli [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:12, 10 april 2023 (CEST) ::: Interne linkove iz godina (19-21. vijek) i dana sam [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=1899.&diff=3498961&oldid=3496090&diffmode=source uklonio]!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 16:15, 14 april 2023 (CEST) == Podjela na vijekove u člancima Datum == Zašto brišeš podjele po vijekovima o člancima "Datum"? Preglednije je i kada se članak poveća, lakše ga je čitati i dorađivati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 15:28, 15 april 2023 (CEST) : Kontam: ako neko ne zna koja godina pripada kojem stoljeću... :-) U redu, slažem se za one popunjenije članke, ali tamo gdje je samo nekoliko imena zaista nije potrebno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:33, 15 april 2023 (CEST) ::Radi se o tome, da kad ubacim nekoga, upišem i vijekove, odnosno mjesece u člancima o godinama. To bi se moglo botom, ali to mi nije jača strana, a ovom metodom će članci kad-tad se povećati i biti pripremljeni za povećanje broja stavki. A i preglednije je i manja je mogućnost da se neka stavka upiše na pogrešno mjesto. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 15:38, 15 april 2023 (CEST) == Pećina == [https://de.wiktionary.org/wiki/terrisch WikiRiječnik ] kaže ''terrisch'', a u Štajerskoj se često piše ''derrisch'' ili ''därrisch'' ili čak ''dårrisch''. Rijetko se koristi za nagluhu osobu. Stariji znaju, ali je nepravilno u njemačkom jeziku. (dt:umgangssprachlich:) --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 07:44, 21 april 2023 (CEST) : a i pećina se kaže '''Ofen''' (ali i stijene) - a Ofen je '''peć''', dolazi iz slavenskih jezika, pa je i kod nas peć i pećina (špilja).--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 07:47, 21 april 2023 (CEST) == Sporazumi u člancima o datumima == Poz @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] pošto ti ne mogu odgovoriti u sažetku u članku [[Baltalimanski sporazum]], pišem ti ovdje, ja to dopunjujem na način da objavim 3-4 sporazuma pa onda ih ubacim u članke o datumu i o godini. Što se tiće konkretno ovog članka, još nisam završio zadnji dio, trebam prevesti dio o efekima sporazuma. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:09, 17 maj 2023 (CEST) :Može kako god, samo da se ne smetne. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:16, 17 maj 2023 (CEST) ::Samo ti napominji, nije zgoreg :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:12, 17 maj 2023 (CEST) == Nisam zaboravio. == Hvala na podsjetniku o pjesmama ABBA-e. Nisam zaboravio, nego mi je prioritet da sredim sarajevsku pop rok scenu. Istovremeno, pokušavam makar malo da pomognem Panassku, AnToniju, Ziki i tebi oko ovih mirovnih sporazuma. Vidim da je potrebna pomoć. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 19:51, 26 maj 2023 (CEST) :🦾🦾🦾 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:54, 26 maj 2023 (CEST) == Request == Hello. Thank you very much for creating the article [[Laach (jezero)]] in Bosnian Wikipedia. Can you enlarge the article by translating and uploading the sections from the article [[:sh:Laacher See]] in Serbo-Croatian Wikipedia? Yours sincerely, [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 08:56, 20 juni 2023 (CEST) :please be patient and don't rush anyone. thank you [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:47, 20 juni 2023 (CEST) :Do you see the label "Work in progress"? And, again, what's the hurry for? I just don't get it. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:41, 20 juni 2023 (CEST) ::Sorry, I overlooked that. I am certainly not in a hurry. [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 13:48, 20 juni 2023 (CEST) :::Thank you very much again for the new article. [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 13:09, 1 juli 2023 (CEST) == Need your input on a policy impacting gadgets and UserJS == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Dear interface administrator, This is Samuel from the Security team and I hope my message finds you well. There is an [[m:Talk:Third-party resources policy|ongoing discussion]] on a proposed policy governing the use of external resources in gadgets and UserJS. The proposed [[m:Special:MyLanguage/Third-party resources policy|Third-party resources policy]] aims at making the UserJS and Gadgets landscape a bit safer by encouraging best practices around external resources. After an initial non-public conversation with a small number of interface admins and staff, we've launched a much larger, public consultation to get a wider pool of feedback for improving the policy proposal. Based on the ideas received so far, the proposed policy now includes some of the risks related to user scripts and gadgets loading third-party resources, best practices for gadgets and UserJS developers, and exemptions requirements such as code transparency and inspectability. As an interface administrator, your feedback and suggestions are warmly welcome until July 17, 2023 on the [[m:Talk:Third-party resources policy|policy talk page]]. Have a great day!</div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[m:User:Samuel (WMF)|Samuel (WMF)]], on behalf of the Foundation's Security team</bdi> 01:02, 8 juli 2023 (CEST) <!-- Message sent by User:Samuel (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Samuel_(WMF)/IAdmins_MassMessage_list_1&oldid=25272788 --> == Invitation to Rejoin the [https://mdwiki.org/wiki/WikiProjectMed:Translation_task_force Healthcare Translation Task Force] == [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|right|frameless|125px]] You have been a [https://mdwiki.toolforge.org/prior/index.php?lang=ar medical translators within Wikipedia]. We have recently relaunched our efforts and invite you to [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php join the new process]. Let me know if you have questions. Best [[User:Doc James|<span style="color:#0000f1">'''Doc James'''</span>]] ([[User talk:Doc James|talk]] · [[Special:Contributions/Doc James|contribs]] · [[Special:EmailUser/Doc James|email]]) 12:34, 2 August 2023 (UTC) <!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_translatiors/bs&oldid=25416228 --> == Bosanski jezik! == Zašto u opisu ispod na .bs wikipediji stoji "standardna varijanta srpsko-hrvatskog jezika" za bosanski jezik. Ne razumijem ovaj opis ispod. Da li se to može promijeniti i napisati kako treba. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 23:53, 29 august 2023 (CEST) :Gdje to tačno stoji? Link, po mogućnosti? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:51, 30 august 2023 (CEST) ::Bio je u opisu na Wikidata da je "standardized variety of serbocroatian languages", promijenio sam opis u "standardized variety of south slavic languages". [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 08:32, 30 august 2023 (CEST) ::[[Bosanski jezik|https://bs.m.wikipedia.org/wiki/Bosanski_jezik]] ::Evo ovdje je stajalo, ali izgleda da je kolega Panassko ovo brzo promijenio. Svaka cast. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 15:43, 30 august 2023 (CEST) :::@[[Korisnik:YitKl|YitKl]], [[Korisnik:Panassko|Panassko]]: Zdravo! Kratka napomena. Bosanski jezik nije „standardizirana varijanta južnoslovenskog jezika”, kako je preinačeno na Wikipodacima, s obizrom na to da taj jezik ne postoji. Južnoslovenski jezici podgrupa su slovenske grupe jezika, a bosanski jezik standardizirana je varijanta srpskohrvatskog jezika, policentričnog jezika koji uključuje četiri standardizirane varijante, s lingvističkog i naučnog aspekta. Članak na en.WP pruža detaljnije informacije o tome. Srdačan pozdrav! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:28, 30 august 2023 (CEST) ::::Ćao @[[Korisnik:Aca|Aca]] ja sam se vodio člankom i definicijom na bs.wiki gdje se to ne spominje. Nisam stručnjak ali mi je rezon da se vodim našim člankom jer smatram da je to tu iskristalizovano.na bosanskom jeziku opis je bio takav te sam to preveo na engleski. ::::Ako ne pogrešno trebalo bi onda izmjeniti i u članku u jeziku na bs pa i na wikipodacima, mada bih volio i da @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] da mišljenje, obzirom je srručniji po pitanju jezika od mene. ::::Pozdrav, ::::Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 18:37, 30 august 2023 (CEST) :::::@[[Korisnik:Panassko|Panassko]]: Pretpostavio sam tako nešto, opušteno. Ima argumenata da na bosanskom stoji i „južnoslavenski jezik”, ali i ovo što sam prethodno spomenuo. Zavisi samo od toga šta želimo prikazati ili čemu pridajemo značaj. Engleski opis bih ostavio onakav kakav jest, upravo iz razloga koji si spomenuo – dosljednost s člankom na tom jeziku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 02:12, 31 august 2023 (CEST) ::::Pozdrav @[[Korisnik:Aca|Aca]] Bosanski jezik ima riječnik koji je stariji od srpskohrvatskog jezik, pa samim tim ne može biti nikakva varijanta drugog jezika. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 15:43, 1 septembar 2023 (CEST) :::::SZR ne služe za iznošenje vlastitih teorija! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:23, 1 septembar 2023 (CEST) ::::::Kakvih teorija! ::::::To su jasne činjenice. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 16:20, 10 septembar 2023 (CEST) :::::@[[Korisnik:YitKl|YitKl]]: Razumijem Vaše stajalište, ali postojanje rječnika (ne „riječnika”, s obzirom na to da ta riječ ne postoji) ne može služiti kao valjan argument protiv teze da jezici pripadaju istom makrojeziku ili policentričnom jeziku. Tako je i ''Srpski rječnik'' izdat 1818, ali to nije validan lingvistički i naučni argument. U svakom slučaju, hvala Vam na doprinosu temi i podizanju svijesti. Ako Vam je potrebna bilo kakva pomoć pri uređivanju ove teme ili drugih, slobodno mi se obratite. Lijep pozdrav! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:10, 1 septembar 2023 (CEST) ::::::Upravu si za rjecnik, a i napravio sam gramatičku grešku. ::::::Uglavnom, nisam ekspert za ovu temu, ali dovoljno znanja imam da bosanski jezik nije nikakva izvedenica iz jezika hrvatskog i srpskog. ::::::Drago mi je da je napravljena izmjena, a svakako bih volio da se uključe ljudi koji su dobri u ovoj temi. ::::::Lp [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 16:19, 10 septembar 2023 (CEST) :: Korisnik je mislio na [[:wikidata:Special:Diff/1964385689|ovaj lokalni opis]], koji sam izmijenio tako da je u skladu s ostalim unosima o slavenskim jezicima na Wikipodacima. Nije naročito produktivno mijenjati opise na engleskom jeziku na Wikipodacima budući da je konsenzus takav da se navode podaci s en.wiki, odnosno da stoji "standardized variety of Serbo-Croatian" za srpski / hrvatski / bosanski / crnogorski itd, tako da bi mijenjanje samo moglo dovestido neproduktivnih ratova izmjena s tamošnjim urednicima. Ako se promijeni tamošnji konsenzus, uskladit ćemo i na Wikipodacima. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 11:54, 31 august 2023 (CEST) :::Srđane, :::hvala ti na pojašnjenju, vidim da si ti to promijenio na Wikipodacima tako da ja nemam šta korigovati. :::Pozdrav, :::Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:20, 31 august 2023 (CEST) == Bosanske poznate ličnosti == Ćao @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ima li gdje spisak bosanaca i hercegovaca kojima nedostaje članak? Mislim da bismo trebali napraviti, pa da imamo okvir i da vremenom obogatiko WikiPediju s tim člancima. Ja bih počeo ali ne znam odakle da krenem. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:39, 24 septembar 2023 (CEST) :@[[Korisnik:Panassko|Panassko]] odeš na web stranice fakulteta i u njihovoj historiji nađeš važne ličnosti [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:33, 25 septembar 2023 (CEST) ::Više sam mislio da li imamo neki spisak sa bosanskohercegovačkim bitnim ličnostima koji bi mogli napraviti kao projekat, koje ličnosti želimo da imamo predstavljena na bs.wiki bili oni političari, umjetnici, pisci i td... [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:54, 25 septembar 2023 (CEST) ::: Možda [[:en:List of Bosnia and Herzegovina people|ovo]] kao polazna tačka? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:02, 25 septembar 2023 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] odlično [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:28, 26 septembar 2023 (CEST) == Anaplastični oligodendrogliom == Why we can translate on Wikipedia? [[Korisnik:Wname1|Wname1]] ([[Razgovor s korisnikom:Wname1|razgovor]]) 14:15, 14 oktobar 2023 (CEST) :I wrote in the summary: Google Translate. Although it has significantly improved last few years, the texts still need a fair amount of human correction, especially in terms of Slavic languages. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:17, 14 oktobar 2023 (CEST) == Projekat Nacionalne biblioteke Evrope == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] zadao projekat i nigdje ga na projektu... <nowiki>:</nowiki>-) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:22, 19 oktobar 2023 (CEST) :A [[Nacionalna biblioteka Malte|Maltešku]] zaboravljaš. Dobro, dobro... :-) Nažalost, ne mogu. Danas se stvari promijene u kratkom roku. Imat ću dodatnih obaveza u sljedećih mjesec dana i rjeđe će me biti ovdje. A i da nije tako, vidiš i sam koliko je posla samo na održavanju i ažuriranju postojećeg. Projekat je za one koji su u mogućnosti i koliko su u mogućnosti. Kao i bilo šta na Wikipediji zapravo. Tebi svaka čast na trudu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:38, 19 oktobar 2023 (CEST) ::ah da Malteška, izvukao si se. Šalu na stranu ideja je odlična, zato sam i prionuo a radiš sjajan posao, ipak moram te malo cimnuti s vremena na vrijeme. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 18:08, 19 oktobar 2023 (CEST) == Arapska imena == Kako se na našem jeziku pišu arapska imena poput Ebu'l-Feth, Ebu'l-Hamza itd? Ebu'l-Feth, Ebul-Feth ili Ebu-l-Feth? [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 04:48, 25 oktobar 2023 (CEST) :Ako je "reisul-ulema" ili "Omer ibnul-Hattab", onda bi trebalo "Ebul-Feth". Ali sklon sam mišljenju da ovo pitanje još nije definitivno riješeno u pravopisima. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 06:10, 25 oktobar 2023 (CEST) ::Hvala na odgovoru. Nisam uspio pronaći odgovor u dosadašnjim pravopisima. Mediji IZ uglavnom koriste npr. reisu-l-ulema, a knjige teološkog karaktera, raznorazne "hagiografije" (u nedostatku boljeg izraza), pogotovo one koje dolaze iz selefijskih krugova, najčešće su pune pravopisnih grešaka i nisam ih htio koristiti kao uzor. [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 06:19, 25 oktobar 2023 (CEST) == Nepregledane stranice == Pozdrav, Evo već par mjeseci periodično se zaletim pa napravim nekoliko novih stranica. Međutim, to sve nekako pada u vodu kad neke stranice čekaju dva mjeseca i još nisu odobrene za čitaoce. Razumijem da to iziskuje mnogo vremena, pa me zanima postoji li nešto što ja mogu uraditi da bi ovaj proces malo ubrzao? [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 22:42, 25 oktobar 2023 (CEST) :Prije svega, hvala na trudu i doprinosima. Nemoj misliti da to ne bude primijećeno. Članci su tu i vidljivi su za sve (ukucaj na Google, npr., "Oproštajni hadž, Wikipedia na bosanskom"), samo ih još nije ''pregledao'' niko od administratora, pa stoji ona oznaka. A ja imam svoj krug područja koja pokrivam i gdje se osjećam kompetentnim (mada ni njih ne mogu ni blizu koliko bih htio), a ostala prepuštam drugima jer nismo svi za sve niti sam jedini administrator niti možemo svi stići sve pohvatati (nas je na prste ruke, a članaka više od 92.500; dobro, nepregledanih je znatno manje od toga :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:17, 26 oktobar 2023 (CEST) ::Hvala na pohvalama. Najviše što me ustvari 'brine' je to što članci nisu dostupni ne-urednicima. To jeste, kada bih na Google ukucao neki nepregledani članak njega čitaocu ne bi prikazalo osim ako ne potraži Bosansku verziju članka preko istog na drugom jeziku. ::Kako god, hvala na informaciji i primjećivanju :). [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 16:17, 26 oktobar 2023 (CEST) == Zapadna obala == Ja sam promijenio Zapadana Obala u Zapadna obala gdje sam uspio naći na mob, nadam se da sam ih sve pronašao, ako nisam... [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:57, 4 novembar 2023 (CET) == Hebrejski i arapski izrazi == E, KWiki. Mislio sam dopuniti / srediti par članaka o aktualnom sukobu na Bliskom istoku, pogotovo ove članke koji imaju dosta pregleda. E sad, kako pisati izraze na hebrejskom i arapskom? Ako ćemo fonetski, tj. transkripcijom, hebrejski mi neće biti problem (npr. "{{jezik|he|קִבּוּץ גָּלֻיּוֹת}}" kao "kibuc galujot"), ali bi mi arapski teže išao (mogao bih pomoću [[:en:DIN 31635|sistema DMG]], [[:sr:Википедија:Транскрипција са арапског и персијског језика|pa onda ovako]]). Pitam jer vidim da si Šarona prebacio neki dan, a ima dosta imena lidera i izraza kroz razne sukobe. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 18:47, 5 novembar 2023 (CET) :Hebrejski je u bosanskim pravopisima (uključujući i ovaj svježi Bulićev) potpuno zaobiđen, da ne spominjem gruzijski, armenski, jezike Indijskog potkontinenta i Indokine, a za arapski sam ranije pisao na onoj pomoćnoj stranici. Historijska imena sigurno idu fonetski, a pod utjecajem (zapadnih) medija postoji tendencija da se ova savremena pišu po engleskoj ili francuskoj transkripciji (kao da je, bubam, ime Enver iz 11. stoljeća različito od današnjeg Anvar). U novom Halilovićevom piše ovo: {{citat3|Opće načelo kojeg se valja držati u pisanju imena iz jezika koji se ne služe ni latinicom ni ćirilicom glasi: takva se imena pišu onako kako se pišu u službenoj latiničkoj transkripciji u narodu iz kojeg potječu. Ovo načelo vrijedi u međunarodnom dopisivanju, diplomatiji, na geografskim kartama te u naučnoj literaturi i slično.}} :Na SR Wiki je gotovo sve dobro urađeno (osim ovog da se inicijalno A piše A, jer ''Asad'' je zapravo ''Esed'' i da je ''aw'' = ''au''; ime je ''Tevfik'', tj. ''Teufik'', da ''f'' i ''v'' ne bi bili u dodiru jer su slični po mjestu tvorbe). Ne znam šta bih rekao kao konačni zaključak. Bosanski naginje fonetskom pisanju ovih imena, ali ne može niko poreći ovu savremenu praksu u medijima koju spomenuh. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:51, 6 novembar 2023 (CET) :Neka ide fonetski, a napraviti preusmjerenja s engleskih (i francuskih) imena. Mora se nešto odlučiti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:30, 6 novembar 2023 (CET) == Pojedine riječi za izmjenu == Možemo li povremeno napraviti kraći spisak riječi koje treba izmijeniti. Možda i da se lokaliziraju po šablonima, da smanjimo mogućnost greške [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:02, 7 novembar 2023 (CET) :Nemam ni ja to u glavi nego kako naiđem na nešto. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:26, 7 novembar 2023 (CET) ::da se botiraju [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:29, 7 novembar 2023 (CET) :::Kontam, ali teško je mozgu pohvatati sve te detalje. Zato, vidio si, nekad nabacim nešto Srđanovom botu, mada urijetko. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:10, 7 novembar 2023 (CET) ::::to je ok [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 20:44, 7 novembar 2023 (CET) == Jermuk == Može i ovo: [[:en:Yarmouk Camp#During the Syrian Civil War]]. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 20:06, 10 novembar 2023 (CET) :Pozdrav, ako možeš da provjeriš transkripciju arapskih naziva za nove stavke u [[Šablon:Masakri nad Palestincima|ovom šablonu]]. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 11:47, 3 mart 2024 (CET) ::Historijska arapska imena pišemo fonetski, a ova savremena po engleskoj transkripciji (ne znam tačan razlog). Hvala na dopuni (vidim da na EN nisu to uradili, barem zasad). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:52, 3 mart 2024 (CET) :::Fala ti! Prva nova stavka je neka ulica nazvana po jednom od imena Boga u islamu, a druga – Arapkinja iz Palestine. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 12:08, 3 mart 2024 (CET) == Meridijani crtica == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] i @[[Korisnik:Srđan|Srđan]] moramo se dogovoriti da li ćemo koristiti - ili — kada razdvajamo mjesta/ostrva i sl, u tabeli za meridijane. Jedan od vas mijenja u — a drugi u -pa ne znam šta od navedenog da koristim da ne morate mijenjati. Mislim nije velika stvar ali eto... Poz Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:49, 13 novembar 2023 (CET) :Ni jednu ni drugu nego – :-) (ima na kraju donje alatne trake). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:55, 13 novembar 2023 (CET) :{{Spomeni|Panassko}} Za crte se koristi – ili {{Plain link|https://www.compart.com/en/unicode/U+2013|"en-dash" po Unicodeu}}. E sad, s obzirom na to da često uređuješ s telefona, u zavisnosti od fonta koji je proizvođač postavio za predodređeni ili koji je naknadno postavljen, moguće je da ti ova duža (— ili {{Plain link|https://www.compart.com/en/unicode/U+2014|"em-dash" po Unicodeu}}) izgleda isto, ali drugi su znakovi ipak. Inače, i ovo mi je neki dugotrajni projekt (srediti te znakove u postojećim člancima), ali kao što i sam kažeš, nije velika stvar pa nije neki prioritet, tako da inače sredim kadgod na neki članak naletim. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 16:59, 13 novembar 2023 (CET) ::Meridijane ne radim s telefone zbog tabela i zato sto mi trebaju dodatni tabovi da vidim naziv nekog mjesta na našem jeziku, pa sam koristio crticu s tastature. Sad kad je KWiki odgovorio u zadnja 2 cini ki se sam kopirao en-dash u članke, pa cete imati manje posla :-). Moze li ti to sto namjeravas srediti uraditi bot ili ce trebati ručno ispravljati? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:46, 13 novembar 2023 (CET) :::Mislio sam botski, ali ima puno izuzetaka da bi se moglo (unutar citata, referenci i sl.). Bit će po mic ko i neki drugi projekti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 21:07, 13 novembar 2023 (CET) == Datumi u referencama == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] što se tiće datuma u referencama iste sam prestao mijenjati jer ima WumpusBot koji 2x mjesečno radi na izmjenama ovih datuma. Poz, [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 12:36, 6 decembar 2023 (CET) : Da se nadovežem: da, napravio sam da [[Korisnik:WumpusBot|Wumpus]] mijenja formate "January 1, 1996", "1 January 1996" i "1996-01-01" u naše dvaput mjesečno pa ih generalno nije potrebno ručno prepravljati. Moguće je da dođe do toga da se ne pokrene (najčešće bude problem s "daljinskim" pokretanjem virtualne mašine koju koristim za bota), ali ako se to desi, tj. ako primijetite da nije popravljeno u nekom razumnom roku, slobodno me [[Šablon:Ping|pingajte]] pa ću popraviti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:33, 6 decembar 2023 (CET) == Geografija, zarezi i nominativ == Hej, hej, KWiki! Kako si? Trenutno radim na standardizaciji geografskih članaka o naseljima u Meksiku na sh.wikiju. Uvodi tih članaka obično su ovakvi: * El Potrillo je naselje u Meksiku, u saveznoj državi Chiapas, u opštini San Fernando. Međutim, uobičajena je praksa da se navode niže jedinice pa više. Stoga bi to trebalo promijeniti ovako: * El Potrillo je naselje u opštini San Fernando, u saveznoj državi Chiapas, u Meksiku. Jesu li tu potrebni zarezi između odrednica? Je li možda bolje koristiti se nominativom, kao što to upotrebljavaju papirne enciklopedije: * El Potrillo je naselje u opštini San Fernando, savezna država Chiapas, Meksiko. Koliko je to rješenje gramatički pravilno? Unaprijed zahvalan, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:14, 28 decembar 2023 (CET) : Nije loše. Kod tebe? Zarezi u ovim slučajevima nisu obavezni, ali nekako je praktičnije s njima nego bez njih, čisto radi razdvajanja jedinica različitog nivoa. A može i "El Potrillo je naselje u opštini San Fernando u meksičkoj saveznoj državi Chiapas." Nisam simpatizer ove "papirne" verzije (nije pogrešno samo po sebi nego više stilsko-konstrukcijski odudara jer se rečenica "obezrečeničava"). == Ime albuma == Pozdrav KWiki, vidim da si ispravljao nešto na šablonu Ekatarine Velike (hvala za to, šablon je bio "na brzaka" napravljen :)). Nego, zanima me da li je pametno stavljati apostrof iza slova "S" kod albuma ''S vetrom uz lice''. Naime, i na vinilnim izdanjima tako stoji kao i na ostalim wiki. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 16:03, 17 januar 2024 (CET) : To je prije svega greška jer je tu A fakultativno (osim kad sljedeća riječ počinje na S, Š, Z, Ž, Dž, Đ). Apostrof se stavlja u slučajevima kad je ispušteno slovo koje inače tu '''mora''' biti, tako da ''S' vetrom'' ukazuje ili na nepoznavanje pravopisnih pravila među članovima EKV-a i ostalih uključenih u to izdanje ili na namjernu pogrešnu upotrebu (a ne mislim da je ovo drugo jer nema nikakve promjene u značenju ili neke skrivene poruke ili aluzije na nešto drugo, što obično bude razlog za odstupanje od pravila). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:05, 18 januar 2024 (CET) ::Hah, zanimljivo, vjerovatno je greška nekog u izdavačkoj kući. Hvala za odgovor :) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 19:09, 18 januar 2024 (CET) == Pitanje == Poštovanje, koliko glasova za mora imati predloženi članak da bi postao potvrđen kao dobar članak? Hvala na odgovoru. Prijatno [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 22:53, 20 januar 2024 (CET) :Glavno je da nema glasova "protiv". :-) Ili da je (znatno) više glasova "za". Ako postoji neka fiksna vrijednost, nije mi poznato. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:02, 20 januar 2024 (CET) ::Hvala. A tko onda odredi odnosno označi članak kao dobar? Ja ili administrator? I koliko vremena mora trajati glasanje? [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 23:04, 20 januar 2024 (CET) :::Dvije sedmice, ako me pamćenje ne vara. Ali zapustili smo dobre članke već duže vrijeme; može biti i promjena tu, nije ništa u kamenu zapisano. A kad glasanje završi, bilo ko od administratora stavi oznaku <nowiki>{{dobar članak}}</nowiki> ako prođe. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:10, 20 januar 2024 (CET) ::::Hvala puno. Laku noć [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 23:14, 20 januar 2024 (CET) == Recenzije albuma == Ima ovaj od prije par godina: [[Šablon:Recenzije albuma]] [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 10:49, 18 februar 2024 (CET) :Toliko o meni... :-) Hvala ti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:06, 18 februar 2024 (CET) == The Wikipedia Asian Month 2023 Barnstar == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="border: 3px solid #32AFAF; background-color: #EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;{{border-radius|1em}} {{box-shadow|0.1em|0.1em|0.5em|rgba(0,0,0,0.75)}}" class="plainlinks">[[File:2023_Wikipedia_Asian_Month_Barnstar.png|left|180px]] {{Center|{{resize|150%|'''''Wikipedia Asian Month 2023 Barnstar'''''}}}} <div style="color: #333333; margin-left:220px; font-size:110%; "> Dear {{ROOTPAGENAME}} : :Congratulations! Thank you so much for participating in the Wikipedia Asian Month 2023. We are very grateful for your dedication to the Wikimedia movement and effort in promoting Asian content. Hope to see you again this year and celebrate the 10th year of Wikipedia Asian Month together. :Sincerely, </div> <div style="color: #333333; text-align:right; font-size:120%; ">Wikipedia Asian Month International Team</div> </div> {{clear}} </div> <!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joycewikiwiki/WAM2023_Barnstar_MassMessage_Receiver_2&oldid=26272593 --> == Nazivi filmova == F Gdje si našao da se ovaj film prevodi Ljetnikovac na zlatnom jezeru? Ja sam se vodio nazivima na ovoj enciklopediji filma, pa ako ima još neka referentna stranica javi da mogu i nju koristiti? [[https://filmska.lzmk.hr/clanak/rydell-mark Filmska enciklopedija] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:53, 7 mart 2024 (CET) :[https://www.google.com/search?q=ljetnikovac+na+zlatnom+jezeru+1981.&sca_esv=65cf4aff65164a10&sca_upv=1&ei=ce_oZYytH7-C9u8PlPWlsAk&udm=&ved=0ahUKEwjMqff82OCEAxU_gf0HHZR6CZYQ4dUDCA8&uact=5&oq=ljetnikovac+na+zlatnom+jezeru+1981.&gs_lp=Egxnd3Mtd2l6LXNlcnAiI2xqZXRuaWtvdmFjIG5hIHpsYXRub20gamV6ZXJ1IDE5ODEuMgUQIRigATIFECEYoAEyBRAhGKABMgUQIRigAUipY1CQBFj8W3ABeACQAQCYAcgBoAGLIaoBBjEuMzMuMbgBA8gBAPgBAZgCJKACgCPCAggQABiABBiwA8ICCRAAGAcYHhiwA8ICCxAAGIAEGLEDGIMBwgIIEAAYgAQYsQPCAgUQABiABMICDhAAGIAEGIoFGLEDGIMBwgIEEAAYA8ICBhAAGBYYHsICCBAAGBYYHhgKwgIIEAAYFhgeGA_CAgcQABiABBgTwgIIEAAYFhgeGBPCAggQABiABBiiBJgDAIgGAZAGCpIHBjEuMzQuMaAHiHs&sclient=gws-wiz-serp Na Googleu]. :-) Izbacuje oba, ali znam da sam ranije viđao ovaj duži. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 7 mart 2024 (CET) ::Hočemo li se onda držati filmske enciklopedije, mislim da nam je relevantnija? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:03, 7 mart 2024 (CET) :::Kako gdje. I ove filmske i TV-sajtove treba uzimati u obzir jer su na njima često naslovi pod kojima su prikazivani u kinima i na TV-u. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 7 mart 2024 (CET) == Translation request == Hello, KWiki. Can you translate and upload the articles [[:sh:Potres u Tangšanu 1976.]] (the deadliest earthquake in the 20th century and the second deadliest earthquake in China) and [[:sh:Potres u Shaanxiju 1556.]] (the deadliest earthquake in history) in Bosnian Wikipedia? There are also Croatian and Serbian Wikipedia articles about both earthquakes, as basis for translation. Kindest regards, [[Korisnik:Lavassa|Lavassa]] ([[Razgovor s korisnikom:Lavassa|razgovor]]) 17:09, 28 mart 2024 (CET) == Znam da imamo == samo što je postojeći šablon malehan [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 14:11, 2 april 2024 (CEST) == Skraćenice == Vjerujem da ste upravu, što se tiče akronima koji završavaju na BiH i slično. Međutim, imam problem u vezi toga, jer ako uzmemo primjer za [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIK]], ispravno je CIKBiH, ali apsolutno svi (pa čak i sam CIK na [https://www.izbori.ba/?Lang=3 službenoj stranici]) piše CIK BiH. Isto tako i za ostale termine, kao SR BiH, [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom PS BiH]], itd. Šta je sada ispravno: onako kako službeno napiše institucija svoju skraćenicu ili onako kako "gramatika nalaže". Jer, ako je pravilno CIKBiH, zašto onda nije HDZBiH, nego [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] (i slične stranke i generalno stvari koje imaju akronim BiH). Nastaje nepotrebna zabuna, pa ako može objašnjenje za buduće članke, bio bih zahvalan. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 01:32, 15 april 2024 (CEST) :A ko kaže da se svi navedeni drže pravopisa ili da ga znaju? ;-) Mogu razumjeti umetanje razmaka radi vizualnog dojma i "prozračnosti", ali s "BiH" to je nepravilno; samo umjesto nje stavi bilo koju "jednorječnu" republiku i stvar je jasna sama po sebi ("'''SR H'''/rvatska/", "'''SR M'''/akedonija/",...). Ono što označava '''jedan pojam''' ne razbija se razmakom, koliko god riječi bilo u punom nazivu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:48, 15 april 2024 (CEST) ::Hvala na pojašnjenju. Ja bi na ovakve stvari samo rekao "Absurdistan", jer skoro sve što se dešava u i o BiH ispadne naopako. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 18:28, 15 april 2024 (CEST) == Poslanici i zastupnici == Pozdrav, tako je to tu već bilo preuzeto sa drugih Wikipedija. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 02:49, 17 maj 2024 (CEST) :Nije bilo upućeno nikome pojedinačno nego je napomena opće prirode. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:51, 17 maj 2024 (CEST) == AWB == Pozzz, mogu li dobiti dozvolu za AWB ovdje? [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 17:49, 20 maj 2024 (CEST) :Zdravo, zdravo! Pitaj [[Korisnik:AnToni|AnTonija]]; i on ga koristi po potrebi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:53, 20 maj 2024 (CEST) ::Fala ti za upute! [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 18:01, 20 maj 2024 (CEST) == Stranice koje nisu povezane sa stavkama == Baci malo pogled na [[Posebno:UnconnectedPages|ovo]] imamo preko 8.000 stranica koje nisu povezane sa Wikipodacima. Vecinom su šabloni, kategorije i moduli, vrlo malo je članaka (manje od 100) jer sam to rasčistio. Ovdje ima brdo posla [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:00, 21 maj 2024 (CEST) :Hvala ti što paziš. ;-) Tu je najviše članaka kojih nema na drugim Wikipedijama, ali ima i onih koje autor nije znao spojiti ili je to jednostavno zaboravio uraditi. Eh, šta je tu je - nikad kraja održavanju, kao što rekoh ranije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:12, 21 maj 2024 (CEST) :: {{Spomeni|Panasko|KWiki}} Ukoliko je stranica tu globalno "unikat" koja samo postoji na bs.wiki, onda se na Wikipodacim može napraviti nova stavka, ukoliko se zadovoljavaju [https://www.wikidata.org/wiki/Wikidata:Notability ova pravila] o značajnosti. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 13:15, 3 septembar 2024 (CEST) :::Pravim ja te stranice povremeno, posebno vodim računa o stanicama na "glavnom" tu nema puno stranica koje ja s vremena na vrijeme povežem sa WikiData, ovi drugi aspekti su malo veći zahvat. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:18, 3 septembar 2024 (CEST) == Vandalizam == Promjene koje sam napravio u tri članka vraća neko drugi, iako su tačne ([[Pravedni halifat]], [[Kordopski Emirat]], [[Vizigotsko Kraljevstvo]]). Napisao sam zašto sam napravio promjenu u razlozima promjene članka. Želim da se moje izmjene objave. Hvala ti. [[Korisnik:Aybeg|Aybeg]] ([[Razgovor s korisnikom:Aybeg|razgovor]]) 23:52, 5 juni 2024 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Ne razumijem zašto niste promijenili ove članke uprkos mojoj ispravnoj poruci. Je li ta zastava zaista bila zastava Omajada? Ili ste otkrili takvu zastavu? Ima li istorijskih dokaza da je ta zastava postojala? Pročitajte naziv tog fajla: [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Fictitious_Flag_of_Umayyad.svg '''Fictitious''' Flag of Umayyad.svg]. @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] [[Korisnik:Aybeg|Aybeg]] ([[Razgovor s korisnikom:Aybeg|razgovor]]) 16:20, 11 juni 2024 (CEST) ::Nije još došlo na red. Doći će ovih dana. Nisam baš stalno za računarom. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:25, 11 juni 2024 (CEST) == Kategorija == Pozdrav, mislim da si obrisao pogrešnu kategoriju: [[:Kategorija:Knjaževina Srbija]] umjesto [[:Kategorija:Kneževina Srbija]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 00:08, 11 juni 2024 (CEST) :Prije ovakvih promjena treba provjeriti historijske izvore na bosanskom jeziku. Ako se u njima pretežno koriste "knez" i "kneževina", onda ni ovo nije trebalo dirati. A jesam greškom obrisao. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:16, 11 juni 2024 (CEST) :: {{spomeni|نوفاك اتشمان}} Na osnovu čega si uradio [[Special:Diff/3624763|"standardizaciju"]]? Koliko vidim, naslovi članaka o tome na sva tri srodna projekta glase "Kneževina Srbija" ([[:sr:Кнежевина Србија|sr]], [[:hr:Kneževina Srbija|hr]], [[:sh:Kneževina Srbija|sh]]). – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 07:40, 11 juni 2024 (CEST) :::Dobro jutro (x2, u množini), to sam isto paralelno učinio sa Crnom Gorom. Obe države su imale svoje nazive. Ne koristimo kolokvijalne nazive. Nećemo valjda da preimenujemo članak o SFRJ u ''Druga Jugoslavija'', ''Titova Jugoslavija'' ili ''Komunistička Jugoslavija'' da bismo pomogli internetom zaglupljene generacije (iako iste imaju ''Google Search'' i slična pomagala) i vremenom isprane mozgove. :-) [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 08:16, 11 juni 2024 (CEST) ::::Ne mogu se ovakve izmjene raditi na svoju ruku. Nisam uvjeren argumentacijom da su "obe države imale svoje nazive" (sve ima svoj naziv?) i da "ne koristimo kolokvijalne nazive" (koristimo prepoznatljive nazive; tako je naslov naziva države "Sjeverna Koreja" a ne zvanični naziv "Demokratska Narodna Republika Koreja"). Arhaična imena također se izbjegavaju. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:37, 11 juni 2024 (CEST) :::::Da li u nekoj knjizi renomiranog istoričara postoji referenca za "Knjaževina"? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 08:49, 11 juni 2024 (CEST) ::::::Rekao bih da će sve ove promjene trebati vratiti na "Kneževinu". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:55, 11 juni 2024 (CEST) :::::::Knjaževina je arhaizam. I ne vjerujem da je moderna historiografija (ni u Srbiji) koristi! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 15:41, 11 juni 2024 (CEST) ::::::::Teško je danas pronaći (makar ovde kod mene u Srbiji, ali svaka čast svima onima u Crnoj Gori) nekog savremenog istoričara, koji koristi ''neiskvarene'' nazive tih bivših država, "zahvaljujući" sistematskom skrnavljenju nasleđa dinastija Obrenovića i Petrović-Njegoša od strane dinastije Karađorđevića (skrnavljenje koje su slepački "prepisali" jugoslovenski komunisti i zatim drugi od istih), a to po principu ''damnatio memoriae'' iliti primenama primera istorijskog negacionizma i revizionizma. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 04:26, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::: Nismo mi ovdje da [[:en:WP:RIGHTGREATWRONGS|ispravljamo krive Drine]]. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:06, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::<nowiki>*</nowiki>''krive Morave'', a toga eseja nema ovdje na bs.wiki, tako da ne zna svaki Bosanac ili Hercegovac engleski, persijski, hindi, portugalski, ukrajinski i/ili kineski han jezik. :-) [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 12:23, 13 juni 2024 (CEST) :::::::::::Ne znam zašto si fiksiran idejom da je ovo Wikipedia samo Bosanaca i Hercegovaca; mogu je svi uređivati. Ne znaju sve osobe za to, ali bi [[Posebno:SredisnjaAutent/نوفاك اتشمان|petnaestogodišnji korisnik koji je ujedno i administrator na šest projekata]] to morao (ne trebao, već ''morao'') znati. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:45, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::::Bosanac ili Hercegovac u kontekstu korisnika ili čitaoca bs.wiki. Ma hoću da tu kažem da bi valjalo da se ima taj deo eseja preveden za ovdašnje lokalne upotrebe (ko je voljan da to prevodi, to jest). [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:26, 13 juni 2024 (CEST) ::::::: Vraćeno. Ovakve se izmjene ''ne smiju'' raditi bez ikakve konsultacije, pogotovo u kasnim noćnim satima kad je slabo ko za računarom. [[Razgovor:Osmansko Carstvo#Osmanlijsko Carstvo 2|Ovako to treba raditi]]. Ispita se šta je tačno pa se kasnije postepno ide u zamjenu. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:20, 12 juni 2024 (CEST) ::::::::Valjda sam ja ekspert na ovom wikisajtu za istoriju Srbije; dakle, konsultacije se vrše sa ekspertima iz određenih, relevantnih oblasti. :-) Te moje noćne izmene su izvršene u noćnim wikisahatima zbog mog tadašnjeg/trenutnog bioritma; sve moje izmene su javne prirode, javnog karaktera, javna stvar, javno dobro, javna svojina; jedino osim onih mojih ''jednostruko i dvostruko obrisanih i s(a)krivenih'' izmena, što nezavisi od moje wikimalenkosti; tj. nema tu nikakve ''nečasne vampirske rabote''. Dobro si uklonio/poništio moje izmene na članku o ''[[Srpske novine|Srpskim novinama]]'', odnosno hirurški si tu precizno ostavio dodani stari naziv tog službenog lista. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 05:12, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::: Jesi li historičar? Ako nisi, onda nisi ekspert. A i da jesi, mišljenje se zasniva na naučnom konsenzusu, ne na mišljenju jedne osobe. Na Wikipediji si od 2009, dobro ti trebao znati kako se ovakve stvari mijenjaju. ''Glede i u svezi sa'' Srpskim novinarima, vratio sam sve izmjene od noćnih sati, a ta je, koliko sam sad vidio, urađena [[Special:Diff/3624597|nekad poslije podne]], ali drago mi je da misliš da je to neka hirurška teorija zavjere. :-) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:03, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::Naučni konsenzus u Crnoj Gori jeste da se tadašnja CG naziva ''Knjaževina''. Hoću da kažem da tu nisi upotrebio ''rollback''. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 12:29, 13 juni 2024 (CEST) :::::::::::Nisam? A šta je ovo? [[Special:Diff/3625019|1]], [[Special:Diff/3625020|2]], [[Special:Diff/3625023|3]]. Ako sam nešto propustio, to je slučajno, a ne namjerno. Za izmjenu naziva, počni raspravu na odgovarajućoj stranici za razgovor, kao što to drugi urednici rade. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:45, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::::Moj komentar predstavlja pohvalu da si na dobrom mestu izbegao upotrebu rollback-a, a ne zamerku to što nisi. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:33, 13 juni 2024 (CEST) ::[[Korisnik:KWiki|KWiki]] pogledaj ove šablone Nagrada "David di Donatello" pa ubaci kategorije Dobitnik nagrade xxx ako ti nije mrsko. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:28, 9 august 2025 (CEST) :::{{Spomeni|KWiki}} možeš li pogledati nazive ovih kategorija [[:Kategorija:Filmovi Silver Picturesa|Filmovi Silver Picturesa]] bez navodnika, dok su neke sa navodnicima npr. [[:Kategorija:Filmovi "20th Century Foxa"]]. Ja sam neke već prebacio sa navodnicima, pa rekoh da te pitam prije nego nastavim je li to ok? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:47, 27 novembar 2025 (CET) ::::To nisam bio siguran trebaju li ili ne trebaju. A većinu sam napravio s njima, znam. A može komotno i bez njih. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:31, 29 novembar 2025 (CET) :::::Ja ću ih staviti pod navodnike, čisto da imamo standardizovano, ljepše izgleda ako je to ispravno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:19, 29 novembar 2025 (CET) :::::: Baš rekoh neki dan Panasku da bi bilo bolje da stavimo bez navodnika jer ih ne stavljamo za proizvode drugih kompanija pa bi bilo dosljedno, tako da ću to sad jedan dan srediti sve. Ali, kad je riječ o dosljednosti, zapali su mi za oko sporedni članci o serijama i filmovima. Npr. znaš da koristimo ukošena slova za serije i filmove, ali u naslovima trenutno koristimo navodnike (primjer [[Spisak likova u "Bostonskom pravu"|1]], [[Spisak epizoda "South Parka"|2]]). E sad, šta misliš da to prebacimo na ukošeno – npr. da stavim šablon da ispisuje naslov članka: Spisak epizoda ''South Parka'' – ili ipak ne bi moglo? – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 13:06, 1 decembar 2025 (CET) :::::::Bilo bi bolje, samo nisam znao da je moguće, pa sam stavljao navodnike. :) I dalje sam prilično neupućen u tehničke stvari. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:11, 2 decembar 2025 (CET) == Ali[ja] na bs Wiki == Pozdrav, opet ja. Vezano za arapska imena i njihovu transliteraciju na bosanski jezik, zanima me šta ti smatraš da se treba uraditi za ime "Ali[ja]". Na našim prostorima, a i našoj wikipediji, koristi se transliteracija "Alija" samo za [[Alija ibn Ebu-Talib|ibn Ebu-Taliba]], dok se za sve ostale koristi samo "Ali". Identičan slučaj imamo na srpskoj wikipediji. Međutim, na hrvatskoj i srpskohrvatskoj je za sve samo "Ali". Održati standard da je "Alija" samo taj jedan? Sve prevesti na "Alija"? Preuzeti primjer [srpsko]hrvatske wikipedije? [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 23:33, 13 juni 2024 (CEST) :Ako se navodi puno ime, onda ide "Ali ibn Ebu-Talib", a "Alija" se češće koristi kad se spominje samo ime, kao i konstrukcija "hazreti Alija". Za enciklopediju bi bilo pravilnije "Ali ibn Ebu-Talib". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:52, 13 juni 2024 (CEST) ::Naziv njegovog članka već nosi ime "Alija ibn Ebu-Talib". Isto tako, svaki tekst gdje se navodi njegovo ime pisano je sa "Alija". Sve prevesti na "Ali"? [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 23:58, 13 juni 2024 (CEST) == Preusmjerenje == Mogu li svi korisnici kreirati preusmjerenje na članak ili je to samo mogućnost admina? Na susjednim projektima sam pronašao alate za to, ali i ne na bs.wiki [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 18:57, 13 juli 2024 (CEST) :Klikneš na "Više" i u padajućem meniju trebalo bi stajati "Premjesti". Samo, treba biti pažljiv s preusmjeravanjima da se ne pomiješa s nečim što postoji ili paziti na slova ako postoji nešto slično, ali sa slovom razlike. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:12, 13 juli 2024 (CEST) ::Nisam razumio ili sam se ja pogrešno izrazio. Želim da od nepostojećeg članka napravim preusmjerenje na postojeći članak. Nisam pronašao nikakav padajući meni sa opcijom za preusmjerenje ni premještanje. [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 01:27, 15 juli 2024 (CEST) ::: [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] šta hoćeš da preusmjeriš? [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 13:51, 15 juli 2024 (CEST) ::::Primjer termine "dvanaestorice" i "dvanaestinci" preusmjeriti na "dvanaestoimamci" ([[dvanaestoimamizam]]). Možda ne bih odmah sad to počeo standardizovati ali u svakom slučaj želim znati kako to uraditi. Vidim samo opciju za premještanje. [[Korisnik:6akisa|6akisa]] ([[Razgovor s korisnikom:6akisa|razgovor]]) 17:30, 15 juli 2024 (CEST) :::::to je vrlo jednostavno, napraviš stranicu pojma s kojeg hoćeš preusmjerenje i ubaciš kod. Vidi [[Dvanaestinci|ovdje]]. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:25, 15 juli 2024 (CEST) ::::::Hvala ti mnogo, cijenjeni kolega. [[Korisnik:6akisa|6akisa]] ([[Razgovor s korisnikom:6akisa|razgovor]]) 21:31, 15 juli 2024 (CEST) == Research about the tools on Wikimedia projects by the CEE Hub == Hi everyone, We would like to invite you to submit your responses to the survey dedicated to the tools that are used currently across the Wikimedia projects and the tools that you want to have. This survey was made by the working group of the [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]], and your responses will be reviewed afterwards, as we want to continue supporting the communities. That support can be documentation for certain most used tools by other communities across the region per specific topics, finding solutions for new tools to be created in the future, creating most needed tools in the region (so called "regional wishlist list"), and many other options. ''Deadline to fill in the survey is '''20th of August, 2024'''.'' Submit your answers [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeIwzCDKs6jXPG7EpZe-JH2Mm1odU0_MAv1bO-z-nLOq9dlug/viewform?usp=sf_link '''here'''] Thank you in advance for your time that you will dedicate in filling in this survey --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:07, 26 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tools&oldid=27177596 --> == Pravopis kategorije == @KWiki Ne moraš popravljati pravopisne greške u kategorijama koje sam napravio, to ću ja u ponedeljak kad budem pri računaru jer sam vidio gdje sam ih pravio. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:59, 3 august 2024 (CEST) :OK. Izvini zbog blokad(ic)e, ali nisam znao koliko je još članaka, pa da ne ode daleko. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:04, 3 august 2024 (CEST) ::Nema frke, nije da nije zasluženo hahaha. Nemam nekog iskustva u kategoriziranju pa sam jučer skontao da puno fali kategorija za razne nagrade pa sam se toga uhvatio. Vjerujem da imam nekih 50ak grešaka ali to ću ja popraviti u ponedeljak jer ki je na računaru lakša pretraga. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:08, 3 august 2024 (CEST) :::mislim da sam sve popravio. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:06, 3 august 2024 (CEST) ::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] kada naiđem na kategoriju Dobitnici Nagrade xy bez navodnika, hoću li to mijenjati? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:39, 7 august 2024 (CEST) :::Ako je nazvana po osobi, doslovnom datumu (za razliku od pridjeva izvedenog od datuma; npr. Nagrada "25. novembar", ali Šestoaprilska nagrada) i tome slično, onda idu navodnici. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:29, 7 august 2024 (CEST) ::::još jedno pitanje oko kategorija, da li muzičarima stavljati kategoriju grupe u kojoj su bili, vidim da imaju posebne kategorije tipa Indexi, Bijelo dugme i sl, ali nemaju recimo Plavi orkestar, Vatreni poljubac i td? Je li ima neki razlog ili i da dodamo ostale grupe kao kategorije? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 00:20, 11 august 2024 (CEST) :::::Ako su vezani za neku grupu i prepoznatljivi po njoj (ili ona po njima), onda ne vidim problem. A ima i onih što promijene više grupa, pa je kod njih možda bolje to izostaviti. Ima tu prostora za razmišljanje. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:26, 11 august 2024 (CEST) ::::::Možeš li izbrisati preusmjerenja obih nagrada što sam danas prebacio (zbog standardizacije naziva). Ja nemam prava za brisanje. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:22, 12 august 2024 (CEST) :::::::Je li to to? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:04, 13 august 2024 (CEST) ::::::::To je to, ako budem još nešto našao da treba izbrisati zbog standardizacije, javim ti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:03, 13 august 2024 (CEST) :::::::::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] naišao sam na dosta kategorija koje su preusmjeeene na druge kategorije, a ne sadrže ni jedan članak. Šta ću s njima, hocu li u njih ubacivati šablon za brisanje? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:43, 26 august 2024 (CEST) ::::::::::Slobodno. One su višak. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:45, 26 august 2024 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] provjeri molim te ove kategorije imaju li smisla Kategorija:1392. nestanci koje se generišu šablonom za Države koje su prestale postojati. Ako ima potrebe, možda nekako promijeniti naziv kategorije jer ovaj baš nema smisla. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:23, 30 august 2024 (CEST) ::isto tako i ove kategorije koji kreiraju ove kategorije npr. 1720 osnivanja, možda da bude 1720. osnivanje država ili nešto slično. Neko je očigledno bukvalno prevodio s engleskog [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:30, 30 august 2024 (CEST) :::To je rađeno u počecima BS Wiki. Svaka čast pionirima na trudu da se projekt postavi na noge, ali s jezikom su bili kriminalni (ne mislim da je najviše do neznanja nego do srljanja i automatizma). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:28, 30 august 2024 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] dodatno pitanje da li sve kategorije Naselja u prebacuje o u Naseljena mjesta u? Vidim da je dio odrađen, ali ima još jako puno toga što stoji u kategoriji Naselja u. Ako treba, uzet ću ja to na sebe pa polako [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:25, 2 septembar 2024 (CEST) ::Nisam bio uključen u to. Možda [[Korisnik:AnToni|AnToni]] zna više. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:01, 2 septembar 2024 (CEST) :::@[[Korisnik:Srđan|Srđan]] mi kaže da je Naseljeno mjesto za mjesta u BiH, a Naselje za ostalo. Ima li smisla ovo unificirati? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:23, 2 septembar 2024 (CEST) ::::Ne znam zaista. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:51, 2 septembar 2024 (CEST) :@KWiki kada uhvatiš vremena provjeri kategorije godina bez tačke, npr. [[:Kategorija:2008]], ovakvih primjera ima jako puno, pa ne znam da li je ostalo ili treba da postoje kao takvi. Ja nemam prava za brisanje stranica, a glupo mi označavati za brisanje jer ima jako puno takvih stranica. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:52, 17 septembar 2024 (CEST) ::Sve treba obrisati. Ja ću se time baviti malo-pomalo, trebat će vremena. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:59, 17 septembar 2024 (CEST) :@KWiki molim te da pogledaš imamo varijante Kategorija:Kultura Slovenije i Kategorija:Kultura u Sloveniji pa šta misliš da ovo unificiramo i koja bi varijanta bila prikladnija? Uzmi u obzir i kategorije kulture po gradovima Kategorija:Kultura u Sarajevu i američkim državama? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:33, 5 januar 2025 (CET) ::"Kultura + genitiv" možda čak ima šire značenje od "Kultura u + lokativ"; prvo bi se odnosilo na kulturne specifikume Slovenije i Slovenaca, a drugo na konkretne stvari u Sloveniji (institucije, festivali i drugi događaji itd.). (Neko moje razmišljanje, koje je podložno sugestijama i promjenama.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:16, 6 januar 2025 (CET) :[[Korisnik:KWiki|KWiki]] kada budeš u mogućnosti pogledaj da napraviš po jedan primjer sljedećih kategorija: :* xxxx. u streljaškim sportovima ([[:Kategorija:2025. u biatlonu]]) :* xxxx. u književnosti ([[:Kategorija:Romani iz 2018.]]) {{urađeno}} :* xxxx. u filmu ([[:Kategorija:Filmske nagrade u 2018.]]) {{urađeno}} :* xxxx. u okolišu ([[:Kategorija:Prirodne katastrofe u 2019.]]) {{urađeno}} :* xxxx. u obrazovanju ([[:Kategorija:Obrazovne institucije osnovane 2012.]]) {{urađeno}} :* xxxx. u džudu ([[:Kategorija:Džudo na Ljetnim olimpijskim igrama 2020.]]) {{urađeno}} :* Romani iz xxxx-ih ([[:Kategorija:Romani iz 2018.]]) {{urađeno}} :* Romani iz xx. vijeka ([[:Kategorija:Romani iz 2001.]]) {{urađeno}} :* Albumi iz xxxx-ih ([[:Kategorija:Albumi iz 1980.]]) {{urađeno}} :* Avijacija u xxxx-ima ([[:Kategorija:Avijacija u 1924.]]) {{urađeno}} :* Debitantski albumi iz 1960-ih ([[:Kategorija:Debitantski albumi iz 1963.]]) {{urađeno}} :* Djela iz xxxx. ([[:Kategorija:Građevine i strukture osnovane 2021.]]) {{urađeno}} :* Države i teritorije prestale sa postojanjem xxxx-ih ([[:Kategorija:Države i teritorije prestale sa postojanjem 1261.]]) {{urađeno}} :* Ekonomija u xxxx-ima ([[:Kategorija:1990. u ekonomiji]]) {{urađeno}} :* Filmovi iz xxxx-tih ([[:Kategorija:Filmovi iz 1900.]]) {{urađeno}} :* Filmske nagrade u xxxx-im ([[:Kategorija:Filmske nagrade u 2020.]]) {{urađeno}} :Imamo napraviti mnogo ovih kategorija, pa da ne krenem polovično ili pogrešno, a da onda ispravljamo. Ja ću ostale srediti, a ti samo po jedan primjer. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:46, 21 maj 2025 (CEST) ::Viđeno. ;-) Bit će sve, samo bez žurbe. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:53, 21 maj 2025 (CEST) :::Tvoj zadatak je jednostavan, ali ključan: ti primjere, a ja ostalo. :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:55, 21 maj 2025 (CEST) ::::Znaš li možda neke članke gdje se crvene ove kategorije? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:59, 22 maj 2025 (CEST) :::::Sutra ću prelistati kategorije pa dam primjere koji još trebaju. Ti slobodno dodaj još ako treba, samo me pingaj. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:21, 30 juni 2025 (CEST) == Pisanje datuma == Ćao, ćao, KWiki! Na sh.wikiju razmišljamo o standardizaciji formata datuma u potpisima i historiji izmjena. Stoga sam te htio pitati da li se u bosanskom standardu imena mjeseci pišu u genitivu. Na hrvatskom se dosljedno upotrebljava genitiv. Međutim, nisam siguran jesu li se bosanski i srpski normativisti bavili ovim pitanjem. Dakle, 10. august 2024. ili 10. augusta 2024? :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:24, 10 august 2024 (CEST) :U bosanskom je tu nominativ: 10. august. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:23, 11 august 2024 (CEST) == Nazivi na bosanskom jeziku vs službeni naziv == Kolega, tražim od vas da se odlučite više hoćete li koristiti nazive prema pravopisu bosanskog jezika ili službene nazive. Ako je "Predstavnički dom" službeni naziv institucije na bosanskom jeziku, a ispravno je "Zastupnički", red bi bio da se odluči šta će se koristiti. Ne možete ostavljati nazive članaka kako Vam se ćefne. Dakle, ako smo prihvatili naziv "Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine" službeno da je takav na bosanskom jeziku, a pravopisno treba biti "Zastupnički", zašto se uporno ostale stvari ispravljaju. Prihvatili smo da je to "politička nepismenost", međutim zašto je onda skraćenica Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine službeno CIK BiH, a ispravlja se u CIKBiH. CIK se nigdje ne potpisuje tako, te nema smisla da pravilo važi za jednu, a ne važi za drugo. Slično i za nedavno brisanje za [[SPU BiH]]. Stranka se tako izjasnila u statutu, upisana u CIK-ovu bazu podataka, a čak i u sudski registar. Odlučite se da li da se pišu službeni nazivi, skraćenice i sl. ili pravopisno ispravni, kako ne bi dolazilo do dodatnog posla, lijep pozdrav. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 15:19, 8 septembar 2024 (CEST) :Budući da je ovo projekt na bosanskom jeziku, onda bi jezik trebao imati prednost nad politikom jer ga se u politici ne drže koliko bi trebali (politika nema obrazovnu ulogu, za razliku od enciklopedije). A ja često nešto uradim kao primjer, s pretpostavkom da će zajednica dalje preuzeti jer se ne bavim svim područjima niti to mogu. Svi registrovani korisnici mogu preimenovati članke. Ali nije da ne stoje i tvoje riječi. Hvala ti na napomeni. :A ovo za akronime: kako bi, npr., izgledalo "DO RH"? Akronimi predstavljaju '''jedan pojam''' koliko god riječi bilo u njegovom punom nazivu i zato je razmak greška. Ali ko bi to objasnio zvaničnicima? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:16, 9 septembar 2024 (CEST) ::Nigdje ne piše da se mora biti pismen kada se piše pravilnik, zakon ili statut. 😂 [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 18:02, 9 septembar 2024 (CEST) == Results from the survey about the tools on Wikimedia projects by the CEE Hub == Hi everyone, During August 2024, we sent you a survey about the tools, so now we would like to bring to your attention the conclusions and results from the survey, which you can explore on this '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Tools|Meta page]]'''. I hope you will enjoy exploring the mentioned tools on the page, along with other conclusions from the survey. Thanks for your time, and we will continue working on this important topic. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:09, 7 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tools&oldid=27177596 --> == Aljikin i Co. == Popravim ja s AWB-om. Pozdrav [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 12:43, 23 oktobar 2024 (CEST) == Razlog brisanja članka Željka Prša? == Ako mogu dobiti detaljan opis razlog(a) zašto je postavljeni članak obrisan? Hvala [[Korisnik:Cocco Loco|Cocco Loco]] ([[Razgovor s korisnikom:Cocco Loco|razgovor]]) 09:18, 5 novembar 2024 (CET) :Bio je urađen kao korisnička stranica, ne kao članak. Prije rada na Wikipediji treba se upoznati s njegovim osnovama. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:11, 5 novembar 2024 (CET) == Šablon:Izraelsko-palestinski konflikt == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] dobro bi bilo kada bismo imali šablon kao što je [[en:Template:Israeli–Palestinian conflict|ovaj]]. Pomoglo bi u jezičkoj standardizaciji naziva, imena i sl, pa kada i ako stigneš. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:37, 28 novembar 2024 (CET) :Morat će malo sačekati, ali doći će na red. Dodatak: {{Spomeni|Srđan}} Vidim sad da ovaj ima "invoke" u kodu, pa ću te morati pozvati u pomoć za taj dio. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:42, 28 novembar 2024 (CET) ::{{Spomeni|KWiki|Panasko}} urađena je osnova ([[Šablon:Izraelsko-palestinski sukob]]), sad još treba prevesti nazive. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 13:20, 28 novembar 2024 (CET) == Zahvale == Hvala kolega na medalji. Priznanja uvijek znače :) [[Korisnik:AdnanSa|AdnanSa]] ([[Razgovor s korisnikom:AdnanSa|razgovor]]) 15:06, 18 decembar 2024 (CET) == Thank you for being a medical contributors! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {| style="background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;" |rowspan="2" style="vertical-align: middle; padding: 5px;" | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]] |style="font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;" |'''The 2024 Cure Award''' |- | style="vertical-align: middle; padding: 3px;" |In 2024 you '''[[mdwiki:WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2024_(all)|were one of the top medical editors in your language]]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider joining for 2025]]''', there are no associated costs. Additionally one of our primary efforts revolves around translating health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating]. |} Thanks again :-) -- [[mdwiki:User:Doc_James|<span style="color:#0000f1">'''Doc James'''</span>]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 07:24, 26 januar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2024&oldid=28172893 --> == Blokada - Vandalizam == Postovani KWiki Molio bih za pomoc i podrsku(eduaciju). Član sam Wikipedie na bosanskom jeziku skoro pola godine, sa namjerom da dam doprinos. Imao sam aktivnosti koje su prihvaćene i podržane. 1.feb.25 sam objavio članak Porodica Kulenović, sa namjerom doprinosa i povezivanja više članaka na temu pojedinih članova porodice Kulenović. Referirao sam se na slićne članke na wikipediji drugh jezika. Odmah po objavi je članak izbrisan i moja IP adresa blokirana bez objasnjenja. To je ucinio administrator AnToni. Pisao sam mu elektronsku poruku i uopce nije odgovorio. Proslijedjujem tekst kojim sam mu se obratio: "Predmet: Žalba na neopravdanu blokadu računa Poštovani, Obraćam vam se povodom blokade mog računa Samo22pedia na Wikipediji, koja je izvršena bez prethodnog upozorenja. Aktivno doprinosim Wikipediji već šest mjeseci, pri čemu sam se striktno pridržavao svih pravila zajednice i smjernica za uređivanje. Razlog naveden u obavijesti o blokadi je “vandalizam”, što kategorički odbacujem kao neutemeljenu optužbu. Moji nedavni doprinosi uključivali su objavu informacija o porijeklu jedne poznate bosanske porodice na dvije stranice, referirajuci se na slicne objave na Wikipediji, pri čemu sam koristio pouzdane izvore i slijedio enciklopedijski stil pisanja. Molim da preispitate odluku o blokadi mog računa, kao i konkretne razloge koji su doveli do nje. Također bih cijenio detaljno obrazloženje o eventualnim spornim izmjenama, kako bih mogao dodatno pojasniti svoj rad i, ako je potrebno, izvršiti korekcije u skladu s pravilima Wikipedije. Zahvaljujem na vašem vremenu i nadam se pravednom rješenju ovog nesporazuma. Srdačno, Samo22Pedia" Molio bih Vas za pomoc, podrsku i objasnjenje. Hvala unaprijed [[Korisnik:Samo22pedia|Samo22pedia]] ([[Razgovor s korisnikom:Samo22pedia|razgovor]]) 11:47, 8 februar 2025 (CET) :Možda je mislio, ali još nije stigao (svako ima obaveze i van Wikipedije). {{Spomeni|AnToni}}, možeš li odgovoriti? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:30, 8 februar 2025 (CET) == Feminism and Folklore 2025: Important Updates for Organizers & Jury == Hello Community Organizers and Jury, Thank you for organising Feminism and Folklore writing competition on your wiki. Feminism and Folklore is the largest Wikipedia contest organized by community members. We congratulate you in joining and celebrating our cultural heritage and promoting gender equality on Wikipedia. To encourage boost for the contributions of the participants, we're offering prizes for Feminism and Folklore local prizes. Each Wikipedia will have three local winners: # First Prize: $25 USD # Second Prize: $20 USD # Best Jury Article: $15 USD All this will be in '''gift voucher format only'''. Prizes will only be given to users who have more than 5 accepted articles. No prizes will be given for users winning below 5 accepted articles. Kindly inform your local community regarding these prizes and post them on the local project page The Best Jury Article will be chosen by the jury based on how unique the article is aligned with the theme. The jury will review all submissions and decide the winner together, making sure it's fair. These articles will also be featured on our social media handles. We're also providing internet and childcare support to the first 75 organizers and Jury members for those who request for it. Remember, only 75 organizers will get this support, and it's given on a first-come, first-served basis. The registration form will close after 75 registrations, and the deadline is <nowiki>'''</nowiki>March 5, 2025<nowiki>'''</nowiki>. This support is optional and not compulsory, so if you're interested, fill out the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeum8md6FqHY1ISWRLW5bqOAv_lcd1tpVtMMZfWKRDU_IffLQ/viewform?usp=dialog Form] Each organizer/jury who gets support will receive $40 USD in gift voucher format, even if they're involved in more than one wiki. No dual support will be provided if you have signed up in more than one language. This support is meant to appreciate your volunteer support for the contest. We also invite all organizers and jury members to join us for Advocacy session on '''Saturday, Feb 28, 2025'''. This session will help you understand the jury process for both contests and give you a chance to ask questions. More details are on [[Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia|Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia - Meta]] Let's celebrate our different cultures and work towards gender equality on Wikipedia! Best regards, Stella and Tiven Wiki loves folklore international team [[User:SAgbley|SAgbley]] ([[User talk:SAgbley|talk]]) 04:39, 25 February 2025 (UTC) <!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/Community_Prizes&oldid=28309519 --> == Infokutija == Zdravo, možeš li u infokutiji [[Šablon:Infokutija etnička grupa]] ispred parametara regija1, regija 2... unijeti opciju ''regioni sa značajnom populacijom'' jer to fali šablonu. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 15:48, 15 mart 2025 (CET) :Zamolit ću [[Korisnik:Semso98|Šemsu]] ili [[Korisnik:Srđan|Srđana]]; bit će urađeno kad uhvate. P. S.: "Znatnom", ne "značajnom". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:33, 15 mart 2025 (CET) :: {{odgovor|Marco Mitrovich}} Već postoji parametar za to: <code>popmjesta</code>, samo što nije dokumentirano jer se preporučuje upotreba pojedinačnih parametara (regija1, pop1, ref1, regija2, pop2, ref2, itd.). – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 18:11, 15 mart 2025 (CET) Korisnik Antoni je obrisao stranice o Turcima i Srbima na Kosovu koje sam napravio. Nije uopće objasnio šta ne valja? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 18:32, 15 mart 2025 (CET) == Čaršija == Zamolio bih te da reagiraš jer AnToni radi što želi bez validnog objašnjenja, uopće ne komunicira sa mnom samo briše i uklanja. Ne dozvoljava mi radit. [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:%C4%8Car%C5%A1ija Pogledaj čaršiju]. == [[Protij]] == Hej, hej, KWiki! Radimo na usklađivanju terminologije o hemijskim elementima na sh.WP. Slučajno sam naišao na članak [[Protij]] ovdje. Ako je ''tritium'' [[tricij]], onda bi i ''protuim'' trebao biti [[procij]]. Struna također navodi [http://struna.ihjj.hr/naziv/procij/34447/ procij]. Propuštam li nešto? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 02:15, 29 mart 2025 (CET) :Logika je jasna, ali radi sigurnosti treba provjeriti i sa hemičarima (jer možda se ''protij'' ustalio u praksi). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:23, 29 mart 2025 (CET) ::Sad sam provjerio u literaturi. U knjizi ''Hemija koja nas okružuje'' Omera Mahmutovića u izdanju Pedagoškog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (2017) stoji sljedeće: "Vodik ima tri izotopa: protijum (procij), deuterijum i tritijum (tricij)." Prvo su navedeni oblici nastali na temelju grčke, a potom oblici nastali na temelju latinske tradicije. U knjizi ''Hemija za prvi razred gimnazije'' Milana Sikirice u izdanju kuće Sarajevo Publishing (1998) stoji: "Običan vodik ima jezgru koja se sastoji od jednog protona. Atomski broj vodika jest jedan. Maseni broj takvog atoma vodika jest također jedan [...]." Tu dakle izbjedavaju imenovanje, ali se, s druge strane, kasnije imenuje "[t]eški vodik ili deuterij" i "tricij". Druge mrežne izvore nisam našao. Google Scholar ne daje rezultate za sajtove s domenom <code>ba</code>, dok se oblik "procij" velikom većinom javlja na sajtovima s domenom <code>hr</code>. Oblik "protij" na sajtovima s domenom <code>hr</code> javlja se gotovo marginalno. To je što sam iskopao. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:14, 29 mart 2025 (CET) == Deleting photos == Hi! I noticed you deleted one of the files uploaded by Haka-Taka. I wonder if more of the files on [[Posebno:Spisak_datoteka/Haka-Taka]] should be deleted too? If you have time to have a look it would be great! [[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 16:36, 8 april 2025 (CEST) :I am pinging our [[Korisnik:Semso98|pic-guy]]; :) he will know more. I delete pictures when they are already marked for the deletion. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:02, 8 april 2025 (CEST) :: I love it! You have a pic-guy! All wikis should have one... Or two... :-) --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 22:08, 8 april 2025 (CEST) :::It's unofficial, of course. :-) But for a period in the past he really did a lot regarding the pictures. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:31, 8 april 2025 (CEST) ::::As long as it works :-D I created [[Korisnik:MGA73/Status]] and will try to locate files without a license. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 07:13, 9 april 2025 (CEST) Hello again! Just as info I have now updated [[Korisnik:MGA73/NoLicense]] and I think many of the 103 files are missing a license. If you know any of the users on the list is still active you are very welcome to tell them to check and fix the files. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 19:34, 10 april 2025 (CEST) :I have put it on the [[Wikipedia:Čaršija#Slike_bez_licence|Village pump]], to include all administrators (and other users). The more – the merrier. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:32, 11 april 2025 (CEST) ::Very good! Yes it is much easier when more people help. For example the files in [[:Kategorija:Svi slobodni mediji]] should be moved to Commons if they really are free (I'm not sure about the stamps). --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 16:04, 11 april 2025 (CEST) Hi! Can you perhaps fix [[Šablon:Sporna autorska prava]] and [[Šablon:Izvor slike]] so they do not suggest GFDL? They should suggest Creative Commons instead. Wikipedia have used Creative Commons since 2009 :-) And if you spot any other pages on [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?search=GFDL&title=Posebno%3APretraga&profile=advanced&fulltext=1&ns4=1&ns8=1&ns10=1 this search] you are ofcourse welcome to fix. I fixed some but the two above are protected. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 15:02, 17 april 2025 (CEST) :{{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}}: Koji prvi vidi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:03, 17 april 2025 (CEST) {{Spomeni|MGA73}}: I’ve cleaned up [[Korisnik:MGA73/NoLicense]] significantly. There are still a few files left that I’m unsure how to handle (some pictures taken from flickr), plus those uploaded by Yahadzija ([[:meta:Requests for comment/Global ban for Yahadzija|global ban]]) and his sock puppet accounts (21775198.138-dopisnik, Confused&Creasy, Crazy&confused, Haka-Taka, Pustahyja, Neosamuray, Procuratorac, Кон-Диос). Tbh, I’m not sure what to do with the files from those accounts, especially since one of the main reasons for the global ban was the user’s repeated failure to understand copyright laws.--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 18:40, 17 april 2025 (CEST) :Take the safe route and delete them. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:08, 17 april 2025 (CEST) :: {{Spomeni|Semso98}} Thank you. I updated the list (down to 26 files). Maybe some of the files on [[Korisnik:MGA73/GFDL]] should be deleted too then if uploader did not understand about copyright. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 20:10, 17 april 2025 (CEST) == Premještanje stranica i WikiPodaci == Pozdrav KWiki, kada premjestiš stranicu tako da se ispravi ili prevede raniji naziv s engleskog, dobra praksa bi bila da se ispravi i naziv (label) na WikiPodacima da nam to priča jedno s drugim. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:34, 17 maj 2025 (CEST) :Znam, ali teško je mozgu da sve pohvata u svakom pojedinom slučaju. (Imam više od 20.000 izmjena samo tamo.) Hvala ti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:06, 17 maj 2025 (CEST) ::Sve znam, nije ovo kritika niti pravilo nego mali podsjetnik [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:14, 17 maj 2025 (CEST) == Share Your Feedback – Wiki Loves Ramadan 2025 == Dear KWiki Thank you for being a part of '''[[m:Special:MyLanguage/Wiki Loves Ramadan 2025|Wiki Loves Ramadan 2025]]''' — whether as a contributor, jury member, or local organizer. Your efforts helped make this campaign a meaningful celebration of culture, heritage, and community on Wikimedia platforms. To help us improve and grow this initiative in future years, we kindly ask you to complete a short '''feedback form'''. Your responses are valuable in shaping how we support contributors like you. * '''Feedback Form:''' [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdXEtaqszxcwmTJa8pGT60E7GDtpbssNadR9vZFVFbLicGFBg/viewform Submit your feedback here] * '''Deadline to submit:''' 31 May 2025 It will only take a few minutes to complete, and your input will directly impact how we plan, communicate, and collaborate in the future. Thank you again for your support. We look forward to having you with us in future campaigns! Warm regards,<br/> ''Wiki Loves Ramadan International Team'' 10:51, 19 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Participants&oldid=28751574 --> == Join us at the Next CEE Catch up! Learn about Temporary accounts! == Hi everyone, We want to announce the tenth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the '''Temporary accounts''', as this important change is going to affect every Wikipedia soon, so it is important for patrollers and functionaries like you to understand this change. On wikis where temporary accounts are enabled, IP addresses of unregistered editors are not visible publicly. Only those who fight spam, vandalism, harassment and disinformation have access to IP addresses there. The session will take place on '''10th of June 2025, 18:00-19:00 CEST''' (check your ''[https://zonestamp.toolforge.org/1749571200 local time]''). If you are interested in this topic, then '''[[:m:Event:CEE Catch up Nr. 10 (June 2025)|sign-up for the session here]]'''. [[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 13:17, 29 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Južna Srbija == Pozdrav, KWiki. Da li ja mogu ovdje na miru uređivat teme vezane za moj kraj, Južna Srbija, a da ih drugi admin ne uklanja i briše, pošto je tako preporučeno sa mete? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 06:10, 13 juni 2025 (CEST) : Vjerovatno ti treba kontekst za ovo. Mitrović je Odboru za Univerzalni kodeks ponašanja na Meti [[:m:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Cases/Sysop abuse on Bosnian Wikipedia|prvo prijavio Tonija]], pa onda [[:m:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Cases/2025/Sysop abuse on Croatian Wikipedia|novog admina Hijerovita sa hr.wiki]]. U oba slučaja, zahtjevi su mu jednoglasno odbijeni. Inače, Mitroviću, preporučeno ti je da se obratiš drugim administratorima da pogledaju šta se dešava, a ne da tražiš ''carte blanche'' da ti niko tvoje izmjene ne smije dirati, što je svakako nemoguće garantirati jer bilo koji drugi korisnik (koji nije admin) može izmjene vratiti ako smatra da nisu dobre. Ako zaista misliš produktivno doprinositi projektima, bit će ključno demonstrirati napredak u pristupu uređivanju. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 10:01, 13 juni 2025 (CEST) :Dok god radi u skladu s pravilima i smjernicama Wikipedije i drži se neutralne tačke gledišta, bilo ko može doprinositi. Svako ima pravo na lične stavove, ali njima nije mjesto u člancima. Koliko vidim, i sam to kažeš, pa, eto, nastavi pisati članke. Korisnije je od raspravljanja u svakom slučaju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:47, 14 juni 2025 (CEST) Prvo, zamoliću Srđana da ne ide za mnom, smešno je. Drugo, ''carte blanche'' je tvoj mišljenje, a šta da očekujem od osobe koja je izmislila da sam sve admine na bs.viki nazvao "korisnim budalama". Tako, lepo ću te zamoliti da mi se samo kad je neophodno obraćaš. Treće, pravo da izrazim svoje misljenje na svojoj stranici imam (naravno bez vulgarnossti i slično) to što smatram da Južna Srbija može biti nezavisna je moj lični stav, tebi ako se ne sviđa okreni glavu. Bitno je da to ne unosim u članke da Južna Srbija treba biti nezavisna, članci se samo gledaju. Uostalom, neću samo uvijek uređivat članke vezane za jug. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 15:31, 13 juni 2025 (CEST) :upravo i jeste problem iznošenje vlastitog mišljenja na enciklopediji. Imamo pravo i obavezu ići za svakim, koliko nam vrijeme dopušta. Sve se gleda, ne samo glavni prostor, i nema okretanja glave. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 08:09, 14 juni 2025 (CEST) Toliko ima šablona o stavovima za autonomije i nezavisbosti raznih teritorija u svijetu, tako da ni nije jasno zašto AnToni diže toliku frku oko Južne Srbije, kad je to samo na mojoj stranici. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 16:14, 13 juni 2025 (CEST) Antoni opet tera po starom, uklanja briše, radi šta hoće, sve je referencirano i neutralno. Ovo stvarno nema smila. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 14:50, 18 juni 2025 (CEST) :Nadam se da ćeš ti ili neko od drugih admina reagirati, uklanja i briše ono što su pisali naučnici, ovo žalosno. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 15:31, 18 juni 2025 (CEST) ::Naučnici i intelektualci (i to eminentni) sastavili su i [[Memorandum SANU]], (p)a do čega je to dovelo? Dakle, i naučnike treba provjeravati, pogotovo historičare i pogotovo na našim prostorima jer svako ima svoje viđenje nečega iz historije. Ako neko u radovima tvrdi jedno o nekoj temi, a neko drugi drugačije, onda treba navesti oba stava (s referencom). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:31, 18 juni 2025 (CEST) Kakav Memorandum SANU, samo skreces sa teme. Kakve to ima veze sa pojmom Juznjaci i torlackim dijalektom? Cime je on "proverio" bilo sta? Samo piše "neenciklopedijski" jer argumente nema. Očito je da ga branis sa nekakvim Memorandumom koji nema veze sa Južnom Srbijom. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 18:08, 18 juni 2025 (CEST) :Ne branim; precizno sam se izrazio. Pozvao si se na akademike, naučnike, historičare kao da je njihova riječ nedodirljiva, pa sam naveo primjer šta ideologija može uraditi od takvih umova. U prijevodu: ni oni nisu uvijek neutralni u svojim knjigama i radovima (iako bi trebali biti). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:23, 18 juni 2025 (CEST) == Sarajevo Film Festival stranica == Kako i kome da pošaljem odobrenje za korištenje teksta sa oficijalne stranice Sarajevo Film Festivala? Ja sam zaposlena u Press Officeu Festivala i trebam unaprijediti Wikipedija stranicu [[Korisnik:Adnasaida|Adnasaida]] ([[Razgovor s korisnikom:Adnasaida|razgovor]]) 15:36, 7 juli 2025 (CEST) :Nisam ni ja siguran kako to tačno ide jer je dosad bivalo vrlo rijetko, a i poodavno (i uglavnom se slalo s Wikipedije prema nekome). [[Korisnik:AnToni|Toni]], sjećaš li se ti? [[Wikipedia:Dozvole|Ovdje]] su primjeri, ali ne znam jesu li od neke pomoći. A tekst se ne smije doslovno kopirati bez dozvole, ali se zato smije prerađivati / prepričavati / preformulisati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:23, 7 juli 2025 (CEST) == Growth features - Mentorship and Community updates == ​Hi everyone, Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page). You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''. CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''. We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed. If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]]. --[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:28, 16 juli 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Slika == U čemu je problem sa slikom Munevere Zulfikarpašić? Zar niste previše KWiki? : Napisao sam razlog brisanja, ali ne pratite. Dakle, nije naveden izvor, a to je obavezna stavka. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:20, 21 juli 2025 (CEST) == Promjena prava == Da bi promjena prava djelovala kolega se mora odjaviti i ponovo prijaviti. Onda radi! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 16:16, 28 juli 2025 (CEST) == ''Sitenotice'' == Hej, hej, KWiki! Bi li mogao ukloniti ''sitenotice''? Projekt je gotov. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:27, 3 august 2025 (CEST) :A koji je sad link za Wikirječnik? Treba i njega korigovati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:32, 3 august 2025 (CEST) ::Hvala! Što se tiče Wikirječnika, pričekao bih još malo, da LangCom zatvori raspravu na Meti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:34, 3 august 2025 (CEST) == Australijski->Australski == [[Korisnik:KWiki|Kwiki]] treba li ispraviti australijski u australski? Pretraživanjem vidim da se australijski koristi u 500+ članaka pa možda je kandidat za bota? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:36, 6 august 2025 (CEST) :"Australski" ima prednost za naslove članaka, ali oboje je dozvoljeno, tako da nema potrebe za takvim izmjenama u cijelom tekstu. Gdje naletiš, promijeni ručno (a i ne moraš). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:31, 6 august 2025 (CEST) ::australski ima prednost i u nazivima kategorija? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:39, 6 august 2025 (CEST) :::Ako ima u člancima, onda ima i u kategorijama. (Izvini na kašnjenju - bio sam odsutan nekoliko sati.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 6 august 2025 (CEST) ::::ja volim da potvrdimda ne bih vraćao puno stranica. Mislim da sam sve prebacio [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:08, 6 august 2025 (CEST) == Prevod tehničkih termina == E, pišem prevode nekih, takoreći, "tehničkih" članaka (nešto za mobilne mreže i neke članke o bežičnim tehnologijama; valja se malo ponovo aktivirati), ali ne znam šta raditi s određenim izrazima. Npr. kako bi preveo "5G NR frequency band"? Riječ je naravno o frekvencijskom pojasu koji se koristi za mreže vrste 5G NR, ali kako bi se to moglo uklopiti u, tipa, "list of 5G NR frequency bands" ili generalno u neku sintagmu? Isti slučaj za "Wi-Fi network", "IPS LCD screen", "LTE network" itd. Nadam se da razumiješ šta pitam. :-) [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:24, 12 oktobar 2025 (CEST) :Uh... Tu baš dolazi do izražaja razlika u strukturi jezika. Zato ovakvi nazivi obično budu kilometarski kad se cijeli prevedu. Vidim da su na SR "band" preveli "opseg". Možda "Spisak frekvencijskih opsega mreže 5G NR" (ako je to mreža)? A ovo ostalo: prevesti dijelove koji se mogu normalno prevesti: "Wi-Fi mreža", IPS LCD-ekran/zaslon", "LTE-mreža". Ne znam šta bi čovjek drugo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:38, 12 oktobar 2025 (CEST) :Nije žurba, ali, kad mogneš, prevedi [[:commons:File:Schema communication generale jakobson.png|ovu sliku]]: :* ''Destinateur (expressive)'' = ''Pošiljalac (emotivna)'' :* ''Message (poétique)'' = ''Poruka (poetička)'' :* ''Destinataire (conative)'' = ''Primalac (konativna)'' :* ''Contexte (référentielle)'' = ''Kontekst (referencijalna)'' :* ''Contact (phatique)'' = ''Kanal (fatička)'' :* ''Code (méta-linguistique)'' = ''Kod (metajezička)'' :[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:15, 14 oktobar 2025 (CEST) == Petrosjanov citat == Pozdrav! Pišem ti u vezi Petrosjanova citata koji si naveo načinivši stranicu o [[Wilhelm Steinitz|Wilhelmu Steinitzu]]. Navodim citat: ''Značaj Steinitzovog učenja je u tome što je on pokazao da šah u principu ima jasno definiranu logičku strukturu.'' Zanima me sjećaš li se izvora, knjige iz koje je izdvojen? Petrosjan nije mnogo pisao, čini mi se da mu je jedina ukoričena knjiga ona koju je spremio pripremajući se za radijske lekcije pri kraju svojega života (zapravo, umro je prije samog izdavanja iste), a ne znam je li njegov diplomski rad, u kojem diskutira vezu između filozofije i šaha, dostupan online. Svakako bih ga volio pročitati. Možda je citat izdvojen upravo iz njega? Pohvaljujem tvoj članak o Steinitzu jer je, iako kratak, napisan srdačno i s očitim respektom prema velikom Austrijancu. Nisam provjeravao, ali vjerujem da si na ovoj inačici Wikipedije doprinio i mnogim drugim člancima o velikim šahistima iz bogate šahovske povijesti. I sâm sam uložio dosta truda i ljubavi u članke o Laskeru i Capablanci na hrvatskoj Wikipediji (članak o Laskeru neskromno smatram ponajboljom njegovom monografijom dostupnom online), ali neopravdano sam zapustio Steinitza i Aljehina. Morphyja i ostale velikane da i ne spominjem. Svaka pomoć ili sugestija u pisanju tih članaka bila bi mi dobrodošla. — [[Korisnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] ([[Razgovor s korisnikom:Šaholjubac|razgovor]]) 13:43, 24 oktobar 2025 (CEST) :Zapravo su već bili napisani prije mene (većinom kopirani od komšiluka). :) Koliko se sjećam, moje izmjene bile su manjeg obima. Samo sam Aljehina uradio (tj. bosnizirao sa SR Wiki jer su oni prevodili s EN, pa nije bilo smisla ponovo prevoditi). A već godinama ne "posjećujem" šahiste, više sam radio otvaranja, neke partije, trun se dotakao problemskog šaha... Inače, velika hvala na javljanju; i ja sam šaholjubac, ali i administrator, pa nemam vremena posvetiti se šahu koliko bi srce htjelo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:27, 24 oktobar 2025 (CEST) == Invitation for a session "Tools and features for Users with Extended Rights" == Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you. The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session. The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''. If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:44, 19 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=29165186 --> == Jubilarni clanci == {{Spomeni|KWiki}} znaš li ti koji je link na stranicu gdje nam se nalaze jubilarni clanci, nor 90.000-ti, 91.000-i sl? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:06, 22 novembar 2025 (CET) :[[Wikipedia:Novosti|Znam]]. :-) Eto ga u Nedavnim, u "Drugim alatima za pregled" (pod "Wikipedia"). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:20, 22 novembar 2025 (CET) == Automatski pregledani prijedlog == {{Spomeni|KWiki}} sta mislis da Astrameri dodijelimo Automatski pregledan, pregledao sam njene doprinose slučajnim uzorkom i nisam vidio ništa sporno. Riječ je o osobi koja je duže vremena tu, i pokriva značajne teme. Ima prostora za napredak u smislu korištenih šablona, ali sve u svemu mislim da mozemo dodijeliti ovu rolu. Pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:47, 7 januar 2026 (CET) :Uvaženo. Mogao si i sam, ali znam osjećaj kad si "svjež". :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:37, 7 januar 2026 (CET) == Članak Aleksa Đukanović == zdravo @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Možeš li pregledati ovaj članak i objaviti ga? [[Aleksa Đukanović#]] Eventualno reci ako treba još nešto da dopunim? članka je relevantan, ima ga i na srpskoj, Hrvatskoj, ruskoj, engleskoj, njemačkoj Vikipediji . Hvala unaprijed. [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 15:48, 1 april 2026 (CEST) :Pozdrav, :Članak je objavljen, samo je nepregledan. Kada dođe na red neko od administratora će isti pregledati i označiti ga kao takav. :Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:55, 1 april 2026 (CEST) ::Hvala @[[Korisnik:Panasko|Panasko]] ::Lijep pozdrav [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 15:58, 1 april 2026 (CEST) == Kategorija:Muzikolozi == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] mislim da Kategorija:Muzikolozi ima više smisla da ostane kao generalna dok se bar 3-4 biografije ne skupe...pa onda dijeliti na države i vrste muzikologa - zar ne? [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:13, 8 april 2026 (CEST) :Može i tako. Slobodno vrati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:16, 8 april 2026 (CEST) == Isključenje članaka: Artpop, Chromatica i Mayhem == zdravo @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Smatram da nije bilo potrebno odmah obrisati te članke, jer ste me mogli obavijestiti da proširim informacije i dodam odgovarajuće izvore. Brisanje isključivo zato što su sadržavali samo popis pjesama ne djeluje kao najbolje rješenje. Hvala na razumijevanju. [[Korisnik:Felipeofpo|Felipeofpo]] ([[Razgovor s korisnikom:Felipeofpo|razgovor]]) 20:49, 27 april 2026 (CEST) :Mogu se clanci vratiti ako cete ih dovesti do nekog prihvatljivog nivoa [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:04, 27 april 2026 (CEST) :In the past we had a number of similar articles about albums (just infobox and list of songs) that stood for years, without anyone expanding them. We have deleted most of them. It is no problem to bring these three articles back if you (or anyone) will add at least five sentences, with one reference and one external link (if possible). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:25, 27 april 2026 (CEST) == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:30, 28 april 2026 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30471712 --> == Bosnian == Hello. I noticed your thanks for edit at Basshunter page. I'm looking for translation of descriptions "song by Käärijä and Basshunter" and "single by Käärijä and Basshunter" ("singel Käärije in Basshunterja" in Slovenian) for Wikidata items. Would you help? [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 21:21, 28 april 2026 (CEST) 9dq8ktqxvoh56t4mzh37mzkn2a7rg4s 3837951 3837853 2026-04-29T03:38:49Z KWiki 9400 /* Bosnian */ odgovor 3837951 wikitext text/x-wiki <div style="float: left;">{{ombox|small=yes|text={{nowrap|BS: '''Odgovaram na poruku tamo gdje se i postavi!''' <br><br>EN: '''I respond to messages at the same place where they have been written.'''}}|type=content}}</div>{{-}} <!-- <big>{{citat|BS: '''Korisnik će uglavnom biti odsutan sljedećih mjeseci zbog poslovnih obaveza i (privremenog) preseljenja.''' <br><br>EN: '''This user will be mostly absent in the next months due to work obligations and (temporary) relocation.'''}}</big> --> <big>'''<br> Napomena: Politička pitanja zabranjena (ex-Yu politika), tj. neću se obazirati na njih. <br> Za novu temu koristite opciju "Dodaj temu". Hvala na razumijevanju.'''</big> {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 4 |indeks = Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhive |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhiva %(brojač)d |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} }} == Nekropola stećaka == Šta misliš da uskladimo nazive članaka:<br> na primjer:<br> [[Nekropola stećaka Radimlja]] --> Nekropola stećaka "Radimlja"<br> [[Nekropola Dugo Polje]] --> Nekropola stećaka "Dugo Polje"... ili imaš neku drugu ideju!? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 09:51, 5 april 2017 (CEST) : Navodnici nisu potrebni. A nazivi bi mogli biti ujednačeni na, npr., "Radimlja (nekropola)", "Dugo polje (nekropola)" (malo P ako je baš polje, veliko P ako je naselje), u skladu s praksom (da prvo ide pojam, pa dodatna odrednica), a ovo ostaviti preusmjerenja (samo prijedlog, nije nikakvo naređenje :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:17, 5 april 2017 (CEST) ==Napravljen čvor== ...gotova stvar...--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:48, 10 april 2017 (CEST) Ako si u prilici tamo gdje pronađeš promijeni u samo Logarska dolina , sa malim slovom, bez Ljubno u zagradi. Pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:48, 10 april 2017 (CEST) U odnosu na površinu naselja i nadmorsku visinu pretpostavljam da se ski-staza nalazi u naselju Planina, ali nisam siguran.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:01, 10 april 2017 (CEST) == Pregled izmjena == [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=San_Marino&type=revision&diff=2759526&oldid=2588696 Ova izmjena] ne bi trebala biti odobrena tek tako. Razlog: [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=San_Marino&oldid=2759526]. Selam --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 08:50, 15 april 2017 (CEST) Uradio sam više izmjena na stranici https://bs.wikipedia.org/wiki/Kopnena_vojska_Bosne_i_Hercegovine . Najvećim dijelom se odnose na novoformiranu tabelu, i podatak o donaciji Tenkova iz Turske za sta se na nekim stranim portalima tvrdilo da je donacija Egipta pa je nastala zabuna. LP --[[Korisnik:Knockknock2|Knockknock2]] ([[Razgovor s korisnikom:Knockknock2|razgovor]]) 19:23, 25 mart 2018 (CEST) == Zvono kao spas == Stvarno se tako zvala serija? Ja se ne sjećam nikako, ničega (a pogledao sam na YT neke kadrove).--سلام - <font style="white-space:nowrap;text-shadow:#05df78 0.1em 0.1em 1.0em,#01796F -0.1em -0.1em 1.5em;">[[Korisnik:C3r4|C3r4]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^r2d2]]</font> 07:51, 25 april 2017 (CEST) : Bila davno na OBN-u, ako me pamćenje ne vara. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:00, 25 april 2017 (CEST) ==Smijem li da pitam== šta je korisnik-bot ?--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:28, 9 maj 2017 (CEST) : A zašto ne bi smio? :-) Ovo sam ti privremeno dodijelio jer si mašallah vrijedan, :-) pa da Nedavne ne bi bile zatrpane, tj. da je lakše pratiti šta rade ostali korisnici. Rok je 24 sata, ali slobodno možeš reći kad završiš sve što imaš, pa ću vratiti na staro. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:50, 9 maj 2017 (CEST) O.K., nego mi nešto to "bot" izgledalo nesimpatično :)--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 15:16, 9 maj 2017 (CEST) == Date Translation == I'm sorry... I'm updating this tables on 20+ languages, and tried to use automatic update for dates using online translation service. Date it's not a big deal for an advanced translation system, I thought, but it looks like it is... I would try to change this behavior later. Thanks for remark. https://translate.google.com/?source=osdd#auto/bs/12%20may%202017 - Oktobar :P [[Korisnik:5-hydroxytryptamine|5-hydroxytryptamine]] ([[Razgovor s korisnikom:5-hydroxytryptamine|razgovor]]) 19:03, 16 maj 2017 (CEST) : Hahaha :-) Google Translate for Bosnian is not a good choice, obviously. :-) You '''may''' (pun intended :-)) get better results with Croatian or Serbian (Note: the latter uses Cyrillic letters, but the words are pretty much the same). Specifically, regarding the translation of the names of months, only "May" can be a problem because, in English, it has same letters as the verb "may" (who cares about capitalization? :-)). Here are the Bosnian (and Serbian) names (they are not capitalized in any of our languages): januar, februar, mart, april, maj, juni (SR: jun), juli (SR: jul), august (SR: avgust), septembar, oktobar, novembar, decembar. Croats use Slavic-origin names: siječanj, veljača, ožujak, travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni, prosinac; also, in dates they use genitive case of the name of the month (Bosnians and Serbian use nominative case; btw, we all have seven cases). But you can always use number from 1 to 12. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:59, 16 maj 2017 (CEST) == Ostrva == Ćao, KWiki. Znam da si zauzet, ali evo da ipak napišem, pa odgovori kad stigneš. :-) Pogledaj spisak članaka [[:Kategorija:Ostrva|u ovoj kategoriji]]. Poprilično su šareni nazivi, tj. nisu ujednačeni. Recimo, imamo [[Kajmanska Ostrva]] i [[Kokosova ostrva]] (a obje su teritorije koliko mi se čini), [[Britanska Djevičanska Ostrva]] i [[Folklandska ostrva]] (obje su britanske prekomorske teritorije), [[Farska ostrva]] itd (da ne nabrajam pojedinačno). Zato mi nije baš najjasnije kad treba veliko, a kad malo ili bi trebalo sve velikim, odnosno malim, pa bih volio da pojasniš, pa ćemo srediti po uputstvima :-) (nisam našao da si ranije objašnjavao negdje). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:27, 28 juni 2017 (CEST) : I ja sam bio u dilemi i čak premjestio pojedine nazive, a da nisam bio siguran radim li kako treba (a nije bilo kako treba). Da riješimo ovo: 1) ako je riječ o nezavisnoj državi, sve riječi idu velikim (osim veznika) – npr., Zelenortska Ostrva (uz "Z. Republika"); 2) u svim ostalim slučajevima prva riječ velikim, druga (ili ostale) malim, osim ako je vlastita imenica (npr., [[Američka Samoa]]), naravno (dakle, ide Kajmanska ostrva, Folklandska ostrva, Britanska / Američka Djevičanska ostrva /ovdje je D veliko jer se ostrva svakako zovu Djevičanska/, Kokosova ostrva, Farska ostrva itd. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:38, 2 juli 2017 (CEST) == Padežni oblici == Pogledaj padežne oblike za Wikipediju i Wikipodatke [[Korisnik:Srdjan m/Test1|ovdje]]. Treba li iz instrumentala i/ili lokativa izbaciti prefikse "s" i "o"? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:09, 29 juli 2017 (CEST) :Da odgovorim umjesto {{FlowMention|KWiki}}-ja (a danas sam ga sreo face-to-face): izbaci to "s" i "o" iz "šablona" ako će to čudo stalno ubacivati prefikse kad god se upotrijebi, iz praktičnog razloga jer bi npr. neko napisao "razgovor o"... a šablon bi dodao opet jedno "o...wikipediji" (npr.) (ako sam dobro skontao KWikija) ;) --- <font style="white-space:nowrap">[[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]]</font> 22:22, 29 juli 2017 (CEST) :: Pokušat ću sâm promijeniti, mada se ne bih čudio da ovi s Phabricatora zatraže da se opet budemo morali izjašnjavati o svakoj sitnici... :/ – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 23:44, 29 juli 2017 (CEST) == Selam == Selam Iskrajne ;) - [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 09:00, 23 septembar 2017 (CEST) : Ve alejkumu selam. A vraćaj se više... :-)) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:02, 23 septembar 2017 (CEST) == Infokutija teniser == Već odavno imam u planu proširiti infokutiju za tenisere i riješiti nekoliko problemčića koji se javljaju u trenutnoj (naprimjer, oznaka za dolare je na početku reda pod "Novčane nagrade" i nazivi parametara nisu baš u skladu s ostalim infokutijama). Možeš li pregledati nazive parametara [[Šablon:Infokutija teniser/igralište/dok|ovdje]] (naprimjer, <code>WHCC</code>, nazive kupova /<code>davis_cup</code>, <code>fed_cup</code>, i tako dalje/ i ovo [[Šablon:Infokutija_teniser/igralište/dok#Dodaci|pod "Dodaci"]])? Samo otvori i izmijeni kako misliš da treba u toj dokumentaciji, a ja ću ostalo uskladiti. :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 14:05, 23 septembar 2017 (CEST) : Što se mene tiče, slobodno može bez svega navedenog. :-) Čak sad ovako i ne znam šta je uopće WHCC i WCCC. :-) Zna se šta je najvažnije u tenisu i to neka stoji (seniorska karijera), a o ostalome se može naknadno ako se ukaže potreba. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:49, 23 septembar 2017 (CEST) :: Koliko sam skontao, WHCC je [[:en:World Hard Court Championships|World Hard Court Championships]], a WCCC [[:en:World Covered Court Championships|World Covered Court Championships]]. Možeš u dokumentaciji prebaciti šta misliš da nije najvažnije pod ovo "Dodatno" na dnu, da znam koji kôd da stavljam u članke kad budem ažurirao. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:03, 23 septembar 2017 (CEST) ::: Dobro si skontao. Hm... Onda neka kod ipak ostane kakav jest, zbog ovih tenisera i turnira od prije 50 do 100 godina (ako ikad iko napiše članak o nekom). Ionako se ne prikazuje dok se ne popuni. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:57, 23 septembar 2017 (CEST) == Univerziteti == Ako možeš pogledaj [[Šablon:Univerziteti u Austriji|ovaj]] šablon i uredi imena barem nekoliko univerziteta da napravimo neki standard za nazive članaka o univerzitetima. Nisam siguran da li je Univerzitet Beč, Univerzitet u Beču ili Bečki univerzitet i pored toga da li je Tehnološki univerzitet (u) Graz(u) ili Tehnički univerzitet u Graz(u). --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 23:52, 26 septembar 2017 (CEST) == [[:en:FC Zorya Luhansk|FC Zorya Luhansk]] == '''FK Zorja Luhansk''' ili '''FK Zorja Lugansk'''? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 11:36, 29 septembar 2017 (CEST) : Sad-zasad drži(te) se ruskih verzija naziva, a za dalje ćemo vidjeti. Morat ćemo sačekati novu verziju ''Pravopisa'' jer je trenutna stara za ovo pitanje, tj. ni ne spominje ga jer su se tada još svuda koristile ruske verzije ukrajinskih i bjeloruskih imena, naziva, toponima itd. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:13, 29 septembar 2017 (CEST) == [[Transkripcija]] == Ako može usluga u člancima: * {{ok}} [[Autorizovani neutralni atletičari na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Bjelorusija na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Kazahstan na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Kirgistan na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Ukrajina na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]], a ja ću nakon toga prepraviti u člancima. Unaprijed danke sch(preglašeno o)n. :) – [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 07:51, 26 oktobar 2017 (CEST) : Bit će. A evo ti [http://pravopis.hr/uploads/5-o7.pdf nešto] korisno u vezi s ovim. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:47, 26 oktobar 2017 (CEST) :: Kad smo kod SP-a, treba li "autorizirani" umjesto "autorizovanih"? Negdje sam bio ispravio u "autorizirani", pa da znam šta u šta da ispravim. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 10:06, 26 oktobar 2017 (CEST) ::: ''Pravopis'' preferira ''-ir-'', a u svakodnevnoj govornoj praksi u bosanskom češće je ''-ov-'', pa sad šta je tu jače? :-) A valjda ''Pravopis''. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:33, 26 oktobar 2017 (CEST) Baci pogled u '''[[:Kategorija:Sport u Okeaniji|ovu kategoriju]]''' i obavjesti me ako bude kakva gramatička greška. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 19:22, 31 oktobar 2017 (CET) : {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Treba "''u'' F. Polineziji", na "Nauruu" / "Palauu" / "Tuvaluu" / "Vanuatuu", "u SDM" (ne može se staviti "na" kad su u nazivu "Države" iako je riječ o ostrvima). Dakle, bit će posla. Zato i ti i ostali prvo pitajte, pa onda radite, pa makar nekad ja i ne odgovorio "odmah", uvjetno rečeno (mislim, kad je neki veći broj izmjena u pitanju). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:09, 31 oktobar 2017 (CET) ::Kategorije su napravljene po uzoru na kategorije: [[:Kategorija:Sport na Malti|Kategorija:Sport na Malti]], [[:Kategorija:Sport na Islandu|Kategorija:Sport na Islandu]], [[:Kategorija:Sport na Kipru|Kategorija:Sport na Kipru]], [[:Kategorija:Sport na Farskim ostrvima|Kategorija:Sport na Farskim ostrvima]], [[:Kategorija:Sport na Kosovu|Kategorija:Sport na Kosovu]]... Prepravi glavne kategorije (Kategorija:Sport u/na) a ja ću sporedne ako želiš. Ovih dana sam u gužvi sa vremenom. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 05:56, 3 novembar 2017 (CET) :::{{urađeno}}: Popravio sam ove što je KWiki naveo (i glavne i potkategorije). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:42, 3 novembar 2017 (CET) ::::"Sport u Portoriku" ili "[https://bs.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Sport_na_Portoriku Sport na Portoriku]". [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Saobra%C4%87aj_u_Portoriku&action=history hmm]. :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 08:59, 9 novembar 2017 (CET) ::::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Prije bih rekao da je "na". Provjerit ću svakako u toku dana. A Haiti jest na ostrvu, ali ga dijeli s drugom državom i zato ide "u" (da ne ostanem dužan objašnjenje). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:14, 9 novembar 2017 (CET) ::::::Hvala, KWiki, skontao sam za Haiti kad sam pogledao kartu :) Uglavnom, u kategorijama '''[[:Kategorija:Sport po državama|Sport u (ili na) ...]]''' ako primijetiš grešku javi (ili popravi). :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 12:30, 9 novembar 2017 (CET) ::::::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: "...u Togu", ne "...u Togou" (završno "o" je nenaglašeno). I ipak "prevezi" ove iznad NA Portoriko :-) (kad stigneš, naravno; ustvari, ko prvi stigne već; trenutno imam vremena samo da javim). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:53, 20 novembar 2017 (CET) {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Za Mecklenburg-Zapadno Pomorje: po pravopisu bi trebalo kao što si i bio stavio, samo što, barem meni, to nema toliko logike – npr., kako bismo deklinirali pokrajinu pod nekim nazivom tipa "Bosanska krajina–Podgrmečje"? Bilo bi malo ''off'' pisati, a naročito govoriti "u Bosanska krajina-Podgrmečju". :-) Zato sam dodao ''-u'' na "Mecklenburg" na svoju ruku, po nekoj prirodnoj jezičkoj logici, pa makar i ne bilo po ''ćitabima'' (nisam provjeravao konkretno ovakve slučajeve, ali opće je pravilo da prvi dio polusloženica uvijek ostaje nepromijenjen /npr., džuma-namaz, džuma-namaza, džuma-namazu.../; e sad, ovo nije klasična polusloženica u punom smislu nego samo formalna, pa možda za njih postoji izuzetak; mislim, bilo bi logike). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:56, 14 novembar 2017 (CET) ::Vaše pitanje (''kako bismo deklinirali pokrajinu pod nekim nazivom tipa "Bosanska krajina–Podgrmečje"?'') A odgovor je: jednostavno! Isto kao i "Južna Bosna-Primorje" ;) --- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 11:59, 14 novembar 2017 (CET) ::: Ma htio sam smisliti nešto što je bliže GBL-u, da ne bude da protežiram širi zavičaj po Wiki. :-D – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:06, 14 novembar 2017 (CET) ::::{{like}} :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 17:24, 14 novembar 2017 (CET) {{izvuci}} Šta pravopis kaže: * [[:Kategorija:Jezici u Burundiju]] * [[:Kategorija:Burundiska kultura]] * [[:Kategorija:Burundisko društvo]] * [[:Kategorija:Geografija Burundija]]... Ili ima '''j''' ili nema!? Po meni bi trebalo biti zbog (lakšeg) izgovora. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 07:40, 15 novembar 2017 (CET) :Ne da treba nego je obavezno, ali nema veze s izgovorom nego s morfologijom: nastavci se dodaju na genitivnu osnovu, a ona je u ovom i sličnim slučajevima na '''j''' (''Burundij-'', ''Malij-'', ''Tokij-'',...). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:36, 15 novembar 2017 (CET) ::Postoji šablon: {{tl|Historija nogometnih trenera}} :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 12:24, 15 novembar 2017 (CET) ::: A vidjeh kad sam već sve uradio i sačuvao. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:26, 15 novembar 2017 (CET) :::: Hoćemo li "članak" [[São Tomé]] premjestiti (na Sveti Toma) po uzoru na [[Sveti Toma i Princip]]? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 19:08, 21 novembar 2017 (CET) ::::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Ne. Imena gradova ostaju u originalu osim onih koja su malo davnije ušla u naš jezik, pa imaju ustaljeni oblik. A taj članak bilo bi bolje prije proširiti (li obrisati) nego preimenovati. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:11, 21 novembar 2017 (CET) == Odg. na pit. == KWiki napisao: ''Zašto oznaka za referencu u kutiji uskače između broja i jedinice?''. Zato što je šablon tako napravljen...Broj je definiran parametrom, tj. kad napišeš u infokutiji dužina = 11, on umjesto parametra "dužina" piše 11, ono ''km'' nije definirano parametrom nego je bukvalno dodano u šablon nakon parametra npr. <nowiki>{{{dužina}}} '''km'''</nowiki>. Zato kad uneseš referencu iza ''11'', on će napisati ''11'' pa referencu (jer "misli" da je referenca vrijednost parametra) pa tek onda ''km'', tako da ti ispadne tako da ''uskače''. Rješenje jedino da se u infokutiju ubaci još jedan parametar npr. dužina_ref =, gdje ćeš staviti referencu za taj podatak. Primjer možeš vidjeti [https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Santa_Clara_River_(California)&action=edit ovdje]. (Amerikanci su stavili parametar ''nešto_footnote'' ili ''nešto_note'' i tu navode referencu.--- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 07:57, 2 novembar 2017 (CET) : Već imamo te parametre (tipa <kbd>dužina_ref</kbd>), i navedeni su [[Šablon:Infokutija vodena površina/dok|u dokumentaciji]]... <s>Preradit ću tu infokutiju kad budem imao vremena da ne dodaje automatski jedinice i da se mogu u istom redu dodavati reference (da se olakša unos).</s> – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 18:10, 2 novembar 2017 (CET) == Brisanje datoteke == [[:Datoteka:Raith Rovers FC (grb).png]], trebalo je samo sakriti staru verziju, ne brisati datoteku. Datoteka se koristi u [[Raith Rovers FC]]. -- [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 11:05, 9 novembar 2017 (CET) : Bila označena šablonom. :-) Zamolit ću [[Korisnik:C3r4|hemičara]] da to vrati, tačnije, sakrije kad već mogne (nemam nekog iskustva sa slikama osim postavljanja i brisanja :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:55, 9 novembar 2017 (CET) :: Označio šablonom koji mi je [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] rekao ([[Razgovor sa korisnikom:Semso98#Poštena upotreba slika|ovdje]]) da stavim kada treba sakriti staru verziju. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 12:16, 9 novembar 2017 (CET) ::: Šablon ima jasna uputstva vidljiva administratorima na dnu. Namjerno sam napisao šta se podrazumijeva pod "brisanjem" da bi se izbjeglo da neko od administratora obriše cijelu datoteku, ali eto.... Možda je KWikiju promaklo. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:54, 9 novembar 2017 (CET) :::: Nisam ni gledao ispod slike. :-) Do mene je. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:02, 9 novembar 2017 (CET) == Pozdrav velikom vođi == Mogao si usput i mene izbrisat. Niste mi javili da je izvršena privatizacija vikipedije. – [[Korisnik:Kensxy|Kensxy]] ([[Razgovor s korisnikom:Kensxy|razgovor]]) 14:41, 17 novembar 2017 (CET) : {{Spomeni|Kensxy}}: He-he... :) Pogrešan si utisak stekao. Zašto je zajednica (a ne pojedinac) pokrenula [[Wikipedia:Projekti/Projekt čišćenja članaka|ovaj projekt]] ako ćemo raditi kontra njega? O tome je riječ. Pokušavamo se riješiti kratkih članaka, pa ne znam koliko ima smisla dodavati nove takve. A, kao što rekoh, svaki obrisani može se začas vratiti ako neko ima volje raditi na njemu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:52, 17 novembar 2017 (CET) :: Da nisam imao volju i namjeru da proširim izbrisane stranice i da ih dovedem u stanje koje će izazvati tvoje zadovoljstvo ne bih ni počinjao. Međutim, zbog tvog nepromišljenog poteza volja nestade, a želja za daljim uređivanjem u potpunosti prestade. Jer stvarno nije uredu sa tvoje strane da brišeš friške stranice bez prethodne konsultacije sa njenim urednikom.--[[Korisnik:Kensxy|Kensxy]] ([[Razgovor s korisnikom:Kensxy|razgovor]]) 15:27, 17 novembar 2017 (CET) ::: {{Spomeni|Kensxy}}: Slažem se da sam tu pogriješio i nikakav mi nije problem priznati. A razlog je što smo imali ko zna koliko slučajeva da neko tako počne članak i nikad mu se više ne vrati (odatle se i bio nakupio onoliki broj kratkih članaka, zbog kojih je i pokrenut projekt), pa sam se pobojao da i ovo neće biti ti slučajevi (ne zato što ti ne bi imao volje nego što je previše liga i klubova, pa jednostavno ne bi stigao). Izvinjavam se i odmah vraćam obrisano. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:49, 17 novembar 2017 (CET) == Copley == Naletih na [[Copleyeva medalja|ovaj članak]] i na [[Special:Diff/1914245|ovu izmjenu]]. Budući da se izgovara ˈkɑpli / ˈkɒpli (zavisno od AmE/BE; poenta je da je "i" na kraju), je li ovo opet ustaljeni pogrešni izgovor kao u slučaju za Sydney ("sidnej" umjesto ispravnog "sidni")? Ako jest, ima li još ovakvih slučajeva na ipsilon? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 20:30, 17 novembar 2017 (CET) : Bit će da sam ja ovdje pogriješio vodeći se pisanjem, a ne izgovorom. Bilo mi je na umu da se baš ovih dana vratim na ovo, ali neka si i ti naletio. :-) Pa eto, lahko je uspostaviti pravilo: gdje se ''-(E)Y'' izgovara "i" pisati J iza njega u nastavku za prisvojni pridjev, u suprotnom ne. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:50, 17 novembar 2017 (CET) :: Ma znam za pravilo (logično je ;-)), samo me zanimalo ovo za odstupanje/ustaljenost. Znači, ostaje li "Sydney" "Sidnej" zbog ustaljenosti (tipa "[[Sidnejska "Opera"|Sidnejska opera]]" umjesto "Sidnijska opera")? Ako ostaje, šta s riječima koje imaju isti izgovor (npr., imena/prezimena), a malo se drukčije pišu (tipa [[:en:Sidney Paget|Sidney Paget]] [ˈsɪdni ˈpædʒit] ... trebalo bi po pravilu "Sidneyja Pageta" [[Majstorov palac|ovdje]], recimo.) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 22:12, 17 novembar 2017 (CET) ::: Kod pridjeva od "Sydney" zasad bih ostavio ustaljeni oblik ("sidnejsk-"), a u pravu si za Pageta. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:50, 18 novembar 2017 (CET) == Datum rođenja i smrti u uvodu == Ćao, KWiki. Da te pitam u vezi [[Special:Diff/2876551|s ovom izmjenom]] i sličnim... Ima li nekakav problem u vezi s trenutnim oblikom datuma rođenja i smrti (recimo, taj što je bio u toj izmjeni) pa zato uklanjaš ili je nešto drugo? Lično ih dodajem u nove članke jer mislim da je bitno za uvod (po meni bi dodavanje mjesta rođenja i smrti ''uz datum'' bilo pretrpavanje /kao što je, naprimjer, [[John Frederick William Herschel|ovdje]]/, odnosno da je sâm datum "sweet spot" između pretrpanosti i korisnosti/relevantnosti tog podatka). Znam da se može vidjeti u infokutiji (kad je ima), ali opet kontam da je dovoljno važno da se uvrsti, a i nekako mi "bolje" izgleda kad ima nešto u zagradama nakon kojih ide "bio je", nego kad odmah stoji "bio je" nakon imena (naprimjer, [[Alessandro Volta|ovdje]]). Zanima me šta ti misliš. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:43, 5 decembar 2017 (CET) : Ja ih uklonim ako u članku ima infokutija (ne diram ako je nema) baš zato što mi to djeluje kao ponavljanje suhih podataka (kutija je odmah tu, nije negdje "zavučena" i sve se lijepo vidi :)). Ne kažem da sam sad u pravu, samo opisujem kako to shvatam. Ako je pogrešno, neću to više dirati, nikakav problem. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:23, 5 decembar 2017 (CET) == Mala napomena... == ... za zastave:<br> šablone kao npr: <code><nowiki>{{ZD-B|BIH}} [[Bosna i Hercegovina]]</nowiki></code>, <code><nowiki>{{ZD|BIH}} [[Bosna i Hercegovina]]</nowiki></code>, <code><nowiki>{{ZID|Bosna i Hercegovina}}</nowiki></code>... pišemo u ovakvom obliku '''<nowiki>{{ZID|Bosna i Hercegovina}}</nowiki>'''. Postoje napomene kao na primjer [[Wikipedia:Čaršija/Tehnika#Posao za bota|ovdje]], [[Šablon:Sjedinjene Američke Države|ovdje]], [[Šablon:Indija|ovdje]]... :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 17:14, 14 decembar 2017 (CET) : Navika jedna muka, a odvika sto i jedna. :-) Upotrijebim ponekad i te novije, ali morat ću se i naviknuti na njih. :) P. S: Na EN (a vjerovatno ne samo kod njih) imaju i šabloni tipa <nowiki>{{AUS}}</nowiki> (samo s troslovnom oznakom za državu, a prikaže i zastavu i ime), pa sad trebamo li ih i mi napraviti ili ne – dalo bi se razmisliti. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:25, 14 decembar 2017 (CET) == Bez tačke -> s tačkom == Zar ne bi bilo bolje kategorije kao, npr., [[:Kategorija:1864 u Sjedinjenim Američkim Državama]] pisati gramatički dok ih je manje nego kasnije (kad ih bude hiljade) prepravljati? Nedavno smo imali primjer s kategorijama o nogometu ([[:Kategorija:1980 u nogometu|Kategorija:1980 u nogometu]]) itd. – [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 15:03, 15 decembar 2017 (CET) : Misliš da mi nije prošlo kroz glavu? :-) Samo nisam htio odstupiti od dosadašnje prakse, jer, iako jest greška, ona je svuda ista. Jedino ako se to ne može ispraviti botom (ono nekad što se nadamo)... E onda smo gotovi. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:09, 15 decembar 2017 (CET) ::Ako nemamo bota za ovu akciju, može se napraviti plan: svaki admin po jedan kontinent i to je to :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 15:12, 15 decembar 2017 (CET) :::Pik moja Antarktika! --- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 15:20, 15 decembar 2017 (CET) == Odmaknuto ili primaknuto == Šta ono [[Special:Diff/2864927|rekosmo]] za naslove [[Nogometne utakmice Brazil - Andora|ovakvih članaka]]? "Brazil–Andora" ili "Brazil – Andora"? Pretpostavljam da je primaknuto, ali [[:Kategorija:Utakmice nogometnih reprezentacija|budući da ih je mnogo]], rekoh bolje da pitam. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:08, 30 decembar 2017 (CET) : Provjerio. Odmaknuto. Da se i to skine s dnevnog reda. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:08, 30 decembar 2017 (CET) == Jasmin Mrkonja == Možeš li ovde da uradiš članak o rukometašu [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%88%D0%B0%D1%81%D0%BC%D0%B8%D0%BD_%D0%9C%D1%80%D0%BA%D0%BE%D1%9A%D0%B0 Mrkonji] koji je iz Zavidovića, igrao je za šabačku Metaloplastiku. Pozdrav. -- [[Korisnik:Soundwaweserb|Soundwaweserb]] ([[Razgovor s korisnikom:Soundwaweserb|razgovor]]) 11:28, 20 januar 2018 (CET) : Znam ko je. ;-) Hvala na prijedlogu. {{like}} Sad će morati čekati kao što čeka i većina drugih stvari jer sam u priličnoj gužvi s poslom, ali kad se oslobodim, moj je (ako me ko ne pretekne dotad :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:52, 20 januar 2018 (CET) == Šablon za arapski (i slične jezike) == Kad budeš imao vremena, pogledaj [[Šablon:Jez-ar/igralište|ovaj šablon u igralištu]]. Želim pružiti mogućnost da se napiše i latinizirana verzija takvih pisama, ali ne znam treba li ubaciti parametar za transkripciju ili za preslovljavanje (transliteraciju). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:11, 28 januar 2018 (CET) : ''Pravopis'' daje primjere samo za imena iz malo davnije prošlosti, koja se kod nas pišu fonetski. Uopće se ne spominje važi li to i za savremena imena ili se za njih primjenjuje međunarodna (što će reći: engleska) transkripcija (mada vidim da se mi na Wiki uglavnom koristimo engleskom), tako da ne znam sad ni ja šta je bolje odabrati. A "obične" riječi... Valjda bi njih trebalo fonetski, s tim da se zadržavaju apostrof i udvojeni suglasnici po potrebi). Ne znam je li ti ovo i od kakve pomoći. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:49, 28 januar 2018 (CET) :: Eh, samo me više zbuni. ;-) Mislim da ću staviti onako kako je na en.wiki. Parametar je ionako "trans", tako da će biti lako kasnije promijeniti tekst koji se ispisuje s "transliteracije" na "transkripciju" (ako bude potrebno) jer počinju isto, a vrijednosti prilagoditi. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:54, 28 januar 2018 (CET) == Pozdrav za staru raju :) == Zar si to preuzeo [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_s_korisnikom:Baskethoop&action=history botovske poslove]? ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<font style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></font>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<font color="green"><b>r</b></font>]])} 19:54, 8 mart 2018 (CET) : Pa kad pravi botovi spavaju. :-P Ooj, pa gdje si, bolan, Sunce te (o)grijalo? Šta ima, kakav si itd., itd.? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:58, 8 mart 2018 (CET) :: Neka, vidim na koga mogu računati kad mene i bota nema. :) Ma super sam, uglavnom sve pod kontrolom. Ali kako vidiš skroz sam zaboravio za wiki pa mi nešto naumpalo da malo navratim. Šta se ovdje dešava i šta sam propustio? Kako si ti? Jeli te slušaju? -- [[Korisnik:Edinwiki|<font style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></font>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<font color="green"><b>r</b></font>]])} 20:05, 8 mart 2018 (CET) ::: Imam i ja povremenih pauza u radu na Wiki zbog pravog posla, ali držim se tu uglavnom (ono, radim i dalje svoje oblasti, ažuriram koliko stignem /a nikad ne stignem sve/, pišem manje novih). Slušaju li me? Pa, većinom. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:21, 8 mart 2018 (CET) Evo nakon Cere i AnTonija i ti si došao na red. Poslao sam ti ranije moj odgovor na tvoju poruku sa pitanjem dobro/zdravo za burazere. To je lijepo. Ima jedna sitnica koju sam zaboravio da s tobom raspravim. Prošle godine si mi nešto popravljao po Ranoj bizantijskoj umjetnosti. Ma gramatičke stvari nisu sporne, jer kad se radi i griješi se. Naročito kad se uzima materijal iz više knjiga, od kojih je svaka imala više od 500 stranica. Nego, ona tvoja "zahvalnica" u stilu "hemičar jezikoslovac" nekako je bila onako tvoj pogolemi promašaj, a pomalo i uvreda. Ti i ja smo jako lijepo sarađivali ovih zadnjih 4-5 godina, a ne znam šta ti bi pa tako nešto provali. Iskreno se nadam da si pokušao da se našališ, ali eto ispade neslana šala. Ako nije bila šala, e onda meni ne preostaje ništa drugo nego da dođem do nekih zaključaka koji nisu nimalo prijatni za tebe, a i nije ih lijepo iznositi na ovako jednom javnom mjestu. Naravno da sam napravio grešku i to je sve u redu ako je i ispraviš. Nema nikakvih problema, ali ja lično vjerujem da se mogu koristiti obje varijante (zapadna i istočna) u slučaju riječi "hrišċanski/kršċanski." I jedna i druga su pravilne, a to je jedna od mnogih stvari po kojima je BiH posebna. Nisam htio ništa da pjenim ni da diram, jer meni je bitno znanje, a ne neko sad naduravanje i nabijanje mog ega nekom drugom. Najbolji primjer za ovo ti je i kad je naš Munja blaženi na stranici [[Cyril Genik]] obrisao infokutiju zajedno sa slikom koja je tu bila odranije. Po meni je to čisti vandalizam, ali pošto dotični lebdi tamo negdje u dalekim i hladnim prostranstvima asteroidnog pojasa između Marsa i Jupitera, najbolje ga je ostaviti da tovi svoj ego. Nego da se sad vratimo opet tebi. Sjeti se kad te je onaj Ukrajinac zamolio da gramatički popraviš stranicu [[Limena katedrala]]. Tvoj odgovor njemu je bio u stilu: nemam vremena, ali eto mene interesuje samo Islam. Da popravim utisak o nama kao wiki - zajednici ja sam je donekle gramatički popravio. Povrh toga sam te zamolio da vratiš ukrajinske oblasti koje si ti obrisao, a zatim sam uzeo da ih radim. Prekinuo sam svoj rad na Vizantijskoj umjetnosti i uzeo da radim ukrajinske oblasti. Ja nisam tebi ništa prebacio po ovom pitanju, jer to se ne radi jaranima. Onaj Ukrajinac se kasnije zahvaljivao, a svojim primjerom sam ti pokazao da smo mi ipak jači kad smo složni i da se bolje uklapamo sa vanjskim svijetom kojeg smo i dio. Ne treba da se zatvaramo, nego da sarađujemo sa svijetom. Nadam se da je ovo bilo ljekovito za tvoj hercegovački ego i da mala drugarska kritika i ukazivanje na neke stvari neċe uticati na naše dobre drugarske odnose. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 03:17, 14 mart 2018 (CET) : {{Spomeni|Nerko65}}: Nisi baš sve povezao kako treba. Idemo redom:<br/> :Zahvala "hemičaru pravopiscu" nije bila upućena tebi nego našem dežurnom "hemičaru" jer me prethodno nešto pitao u vezi s nečim u tom članku ili mi napomenuo da bi trebalo popraviti (malo je davno bilo, pa se ne mogu svakog detalja sjetiti), a ja i on znamo se i "licem u lice", pa u sažecima ponekad bude obosmjernih poruka i pošalica. :-)<br/> :"Kršćanski / hrišćanski" – u ''Pravopisu'' iz 1996. oba su naporedna; u priručniku istog autora iz 1999. ima samo "kršćanin". ''Pravopis'' inače daje blagu prednost zapadnim oblicima u odnosu na istočne u primjerima ovog tipa.<br/> :Zanimanje (samo) za islam = u smislu rada na Wikipediji kad su religije u pitanju (najčešće nemam vremena ni za islam, kamoli za ostale religije i općenito sam malo uradio u toj oblasti, kad sve saberem).<br/> :Brisanje – nekad je to brisanje s namjerom da se malo "pogura" rad na njima (članci podložni brisanju često znaju dugo stajati da ih niko ne dira, a kad se neki obrišu, to upadne u oko ponekome /ne mislim sad na tebe i ukrajinske oblasti nego općenito/, pa upita da budu vraćeni; dakle, mali psihološki trik ;-)).<br/> :No sikiriki, sve u redu. I bolje je što si me pitao, da ne bi štogod ostalo nejasno. P. S: Dobro došao nazad. :) Koliko god ti život dozvoli biti tu vrijedno je. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 04:25, 15 mart 2018 (CET) == Kečeri u Saudijskoj Arabiji == Možda bi vas ovo moglo zanimati: [https://en.m.wikipedia.org/wiki/WWE_Greatest_Royal_Rumble WWE Greatest Royal Rumble]. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] ([[Razgovor s korisnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]]) 12:34, 26 mart 2018 (CEST) I zahvaljujem na Dobrodošlici. [[Korisnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] ([[Razgovor s korisnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]]) 12:34, 26 mart 2018 (CEST) == 74:30 == [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Oganeson&diff=2922147&oldid=2922146 عَلَيۡهَا تِسۡعَةَ عَشَرَؕ] :) slučajnost.--- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 19:23, 30 mart 2018 (CEST) == Novi pravopis == Dolazi nam u aprilu sad. 😉 —[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 21:04, 4 april 2018 (CEST) : Gdje si čuo, gdje si čuo? :-) Za muštuluka si. :-) Čekam(o) ga k'o Penelopa Odiseja, ihahaj... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:19, 4 april 2018 (CEST) :: Posjeti ''pravopis.ba'' ⚜️👍 —[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 08:54, 5 april 2018 (CEST) ::: U međuvremenu sam vidio (dobio) neke riječi i mogu samo reći da mi Kulinova povelja djeluje prirodnije / bosanskije od njih. No, vidjet ću još. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:29, 5 april 2018 (CEST) == Portal 365 == Pogledaj ovaj [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Kamil_Stoch&type=revision&diff=2925957&oldid=2921293 portal]! Napravio sam šablon 365-1 za skokove, a koristim ga kao 365 za biatlon. Pregledni rezultati i za skijaške skokove! --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:30, 9 april 2018 (CEST) == Novi highlight == Sve sam vidio ali olx.ba kao referencu još nikad ([https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Avdo_Sofrad%C5%BEija&curid=87342&diff=2932076&oldid=2932075 do maloprije]).--- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 22:07, 5 maj 2018 (CEST) == Galerija Novi hram == Pozdrav, KWiki, trebala bih malu pomoć. Je li na Wikipediji bio članak [[Galerija Novi hram]] u Sarajevu? Tražila sam da nije izbrisan i ne mogu da nađem. --[[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 23:23, 24 maj 2018 (CEST) : Pa gdje si ti? :-) Vidim da opet navraćaš. I drago mi je to vidjeti. Kako si? A što se galerije tiče, zaista ne znam, da ne pričam napamet (a nije ni iz nekog od područja koja pokrivam). Pretražio sam i ja nabrzinu u zapisniku brisanja, ali nije ništa izbacilo, pa ili sam loše pretražio ili članka nikad nije ni bilo. Uglavnom, krajnji je ishod isti: nema ga. :-) Ako imaš (dovoljno) materijala (i vremena), samo piši. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:32, 25 maj 2018 (CEST) :: Hvala, nasla sam malo vremena da radim :) Napisat cu clanak uskoro. Jos nesto sam htjela da vidim: postoji li mogucnost da se clanak [[Grafika]] malo izmjeni u smislu kako su druge wiki radile, da je clanak direktno vezan za likovnu umjetnost (kao kod hr. wiki https://hr.wikipedia.org/wiki/Grafika) ili da se doda Graphic (disambiguation) (kao na en wiki https://en.wikipedia.org/wiki/Graphics) -- [[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 12:50, 25 maj 2018 (CEST) ::: Ne znam (na) šta tačno misliš. Grafika je opći (i širok) pojam pod koji se podvode pojedinačne vrste i tehnike, pa bi se i članak trebao ukratko dotaći svake od njih, a tamo gdje ima dovoljno materijala nije nikakav problem (tačnije: poželjno je) napraviti poseban članak o datoj vrsti ili tehnici (koliko vidim, tako je i na EN Wiki, a mi uglavnom prevodimo s nje). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:27, 25 maj 2018 (CEST) ::: Možeš li izbrisati [https://bs.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Georges_Braque.jpg ovu sliku]? Kad stignem, sredit ću i članak o grafici; sad sam bolje razumjela da je rađena po EN Wiki. -- [[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 00:53, 29 maj 2018 (CEST) :::: Izbrisano i sređeno ono što ima o Braquesu. Inače, nedavno sam uradio [[Tri muzičara|članak]] o jednoj Velázquezovoj slici s namjerom da nastavim tu i tamo raditi na [[Šablon:Diego Velázquez|tome]] jer ima dosta članaka koji su kratki, a opet zadovoljavaju neki minimum da mogu stajati na Wiki. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 03:27, 29 maj 2018 (CEST) Hvala za sliku. Planiram i ja srediti svoje kratke clanke, imam ih par :) --[[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 00:47, 31 maj 2018 (CEST) ==Majdanpekp== Prijema ovom tekstu to je u Austrijskom carstvu [http://scindeks.ceon.rs/article.aspx?artid=0367-598X1002157H] ali navodi na Austriju, Cesku i Bohemiju.--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 22:14, 9 juni 2018 (CEST) :To je [[Chemnitz]], samo što je na sr.wiki pravilno transkribiran u ''K'' a ne u ''Š'' (nije Sch nego Ch) :) --- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 22:22, 9 juni 2018 (CEST) :: I ja sam to prvo pomislio, ali bit će da su Šemnice i Jáchymov u Češkoj, prema ovom linku. Uostalom, lahko je ispraviti uvijek ako se ispostavi drugačije. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:26, 9 juni 2018 (CEST) Božić je prvi započeo sa probnim otkopima a prvi koji je otkrio Majdanpek u novije doba je bio baron Herder Saksonac 1835 [https://www.knjizara.com/Rudarsko-putovanje-po-Srbiji-1835-godine-Sigmund-August-Volfgang-fon-Herder-141755]--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 23:08, 9 juni 2018 (CEST) == Mobilni prikaz == Nikad se nije ni prikazivalo pojedine sablone na mobilnoj verziji. Vazi za svaku Wikipediju, osim za infokutije. Jedino da prebacis na desktop verziju (ima na dnu), pa da prikaze. Selam 🤠 —[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 23:46, 14 juli 2018 (CEST) == Wikimedia CEE Meeting 2018 == Hi KWiki, I have opened a discussion about selection of Bosnian representatives to [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2018|Wikimedia CEE Meeting 2018]], a meeting of Wikipedians from our region, Central and Eastern Europe, here: [[Wikipedia:Čaršija#Wikimedia CEE Meeting 2018]]. Fellow Wikipedians suggested you as a possible candidate. Can you please confirm if you are interested in participation? We would need to know who are the Bosnian representatives tomorrow (15 August) by the end of the day. Thank you, on behalf of Wikimedia CEE Meeting team – [[Korisnik:NickK|NickK]] ([[Razgovor s korisnikom:NickK|razgovor]]) 16:25, 14 august 2018 (CEST) == Pasiv == Hvala na sugestijama. Navikao sam se na ovaj jezik koji koristim ovdje preko bare, pa mi to postalo sasvim normalno. Napravi tabele i drugih slikara pa da radim "u pauzi" između golemih stranica. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 13:13, 28 oktobar 2018 (CET) == Caravaggio == Zamolio bih te da kad budeš radio novu tabelu, obavezno mi pripremi Caravaggia. To bih volio da zaplavim, naravno poslije ona 2 što si mi veċ savjetovao da uradim. Nevezano za ovu temu, juče sam gledao stranicu o Pachelbelu što si mi davno savjetovao da je uradim. Sad kad sam završio Josepha Haydna, sad je i to došlo na red. Ovih dana dolazi i moj burazer filmadžija kao pojačanje našem timu, pa idemo po starom. Pozdrav. – [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 17:32, 31 oktobar 2018 (CET) : To se traži. :-) {{like}} A za Caravaggia (ili bilo kojeg slikara) jednostavno ne smijem ništa obećati, ali držat ću ga na umu, pa... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:50, 31 oktobar 2018 (CET) == Nazivi pojedinih naselja u Ukrajini i Bjelorusiji == Prelistavao sam neki dan nedavne izmjene i naletio na [[Razgovor:Černobil|ovu poruku]]. To me navelo da vidim s tobom oko pojedinih imena ukrajinskih i bjeloruskih naselja. Budući da je dosta toga ušlo posredstvom ruskog, opet se pitam koji bi to bili ukorijenjeni nazivi, a koji ne. Uzmimo [[Kijev]] – to je sigurno ukorijenjeno, odnosno nema šanse da će biti Kijiv po ukrajinskom. Onda sam vidio da si premjestio Harkov na [[Harkiv]], pa sam se zapitao šta s gradovima kao što su [[Lavov]] (ukr. Львів, rus. Львов), Vitepsk (bje. Віцебск, rus. Витебск), Polock (bje. По́лацк, rus. По́лоцк) itd. A i Чернобыль (odnosno ukr. Чорнобиль) svakako bi trebalo premjestiti da ima lj na kraju. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:16, 8 decembar 2018 (CET) : Nažalost, i novi pravopis potpuno je zaobišao ukrajinski i bjeloruski, kao da ne postoje, tako da ne mogu ništa reći. A za Harkiv sam bio i zaboravio da sam ga premjestio. Kod nas u literaturi ustaljene su ruske verzije imena [lično smatram da je ruski "najnormalniji" od ova tri jezika, tj. najviše je očuvao vezu s korijenom; ukrajinski ima nekoliko fonetskih specifičnosti (npr., ikavizam, kao kod Dalmatinaca), ali je većinom sličan ruskom (iako ima i elemenata sličnih poljskom), a Bjelorusi su reformisali pravopis i uveli tzv. "akanje" (izgovaranje svakog nenaglašenog O kao A) i u pisanje (u ruskom je to samo u izgovoru, za ukrajinski ne znam) tako da su najviše "zastranili", uvjetno rečeno, i njihova je imena po novom pravopisu dosta teško skontati i povezati s ruskim oblikom]. Nisam institucija i ne mogu na svoju ruku odlučiti šta uraditi ovdje. Mogu samo preporučiti da se do daljnjeg držimo ruskih verzija, zbog ukorijenjenosti (što znači da se Harkiv može vratiti na Harkov /iako znam da bi još Ukrajinaca moglo prigovoriti ako ih "put" nanese ovdje, ali možemo im lijepo objasniti stvar/). P. S: Pogledaj [http://pravopis.hr/pravilo/pisanje-imena/47/ ovo] i [http://pravopis.hr/uploads/5-o7.pdf ovo], ako već nisi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:27, 9 decembar 2018 (CET) == dždž == Treba li da AWB-om popravim to u tekstovima?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:25, 27 decembar 2018 (CET) : Možeš, a i ne moraš. Ovo je sitnija stvar, tj. oboje je prihvatljivo, samo sam pojednostavio jer je odavno udomaćeno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:30, 27 decembar 2018 (CET) ::Samo reci, nemoj Gubiti vrijeme!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:33, 27 decembar 2018 (CET) == Arapski --> bosanski == Mislim da je '''hadž''' u odnosu na '''hadždž''' neispravno! U pitanju je '''tešdid''' na slovu dž. Takve primjere imamo i u riječima [[Allah]], [[Muhammed]]... ("donekle" i u riječima: [[Mekka]]...) Znamo da promjenom jednog fethe, kesre, damme, tešdida riječ apsolutno mijenja i prijevod. -- [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 20:10, 4 januar 2019 (CET) : Onda se žali Haliloviću. :-) A znam vrlo dobro to što kažeš. U ''Pravopisu'' je ''hadž'', ali je ''zul-hidždže'' (uz ''zul-hidže''). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:31, 4 januar 2019 (CET) == [[Vijek]] -> [[stoljeće]] == Zašto? Neko pravilo? [[Wikipedia:Pravopis bosanskog jezika|Pravopis]]? [[Konsenzus]]? Onako... "ofrlje"!? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 12:28, 10 januar 2019 (CET) :Zašto se mijenjaju sinonimi? --- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 12:33, 10 januar 2019 (CET) :: "Vijek" i "stoljeće" nisu sinonimi ''per se'' (vijek trajanja, životni vijek, srednji vijek, radni vijek - probajte tu staviti "stoljeće"). Stvar je u preciznosti. Stoljeće je uvijek upravo to – 100 ljeta / godina, a vijek je to samo uvjetno, u kontekstu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:00, 10 januar 2019 (CET) ::: Nisam dobio zadovoljavajući odgovor! Ili sam ga dobio, a da ga nisam shvatio! A budući da ga nisam shvatio, vjerovatno će se onda buduće prepravka s ''stoljeća'' na ''vijek'' smatrati vandalizmom (jer već imamo prijetnje pojedinih "administratorčića" da se "Švajcarska" ne smije prepraviti u "Švicarska" te da ću biti sankcionisan). Jednostavno, bojim se da kakav "admin ne iskoči iz grmlja" (citat mog prijatelja) i pojede Crvenkapicu. -- [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 13:25, 10 januar 2019 (CET) ::::U ovom [https://pravopis.ba/ novom pravopisu] (tačnije mobilna aplikacija) kaže sljedeće: '''vijek''', ''nom. mn.'' vijekovi / vjekovi. Dakle riječ nije neispravna niti je pogrešna, prema tome nema smisla mijenjati je s nekom drugom riječi. --- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 13:45, 10 januar 2019 (CET) ::::: @GBL: Moguće je da samo nisi shvatio. (Iako je precizno navedeno, tako da ne može ostati nejasnoća, ali dobro.) Ne znam kako se "vijek" i "tisuća" mogu dovesti u vezu; može samo "milenij". Po novom pravopisu može i "Švicarska" i "Švajcarska" i tu je sloboda izbora, u ličnoj upotrebi; za nazive članaka postoji konsenzus. P. S: "Pošto" je vremenski veznik (= "nakon što"). U značenju koje si namjeravao upotrijebiti može stajati samo "budući da" na početku rečenice, odnosno "s obzirom na to da" u sredini rečenice. Ne postoji riječ "ubuduća"; postoji prilog "ubuduće" ili pridjev "budući/-a/-e". Dalje, načelno treba "smatrati nečim", ne "smatrati kao nešto". Prije pisanja / raspravljanja o jeziku trebalo bi prvo vladati njime, tj. značenjima i konstrukcijama kako treba. Ako neko počne smatrati da radim na štetu bosanskog jezika, onda nemam šta više reći. <br/> @C3r4: Niko nije ni rekao da je '''riječ''' neispravna (naprotiv, savršeno je ispravna) nego da je '''značenjski''' manje precizna od riječi "stoljeće" za stogodišnji period. Naučite čitati šta piše(m). Nije ovo strani jezik da bude toliko nejasno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:59, 10 januar 2019 (CET) :::::: Mislim da je GBL mislio na ''stoljeće'' a ne ''tisuću''. Btw. vijek znači 100 godina isto kao i stoljeće. Kako neka riječ može biti značenjski preciznija od druge koja isto znači? Kako može npr. kruh biti značenjski precizniji od hljeba i obrnuto? Stoljeće je vjerovatno nastalo od ''sto'' + ''ljeto'' (ti to bolje znaš :) :) kao što je NaCl nastalo od Na + Cl (što ja bolje znam hehehe), poenta je ako i jedna i druga riječ savršeno dobro zamjenjuju jedna drugu a istovremeno po pravopisu su dopuštene i ispravne obje, uz to da smo nekad davno napravili konsenzus i kazali: ok, vijek i stoljeće, otok i ostrvo su sinonimi, međutim u naslovima članaka koristit ćemo ostrvo i vijek, dok u tekstu članka je dozvoljeno korištenje obje varijante, uz opasku ako je neko već započeo članak korištenjem jedne varijante nećemo mijenjati u drugu.--- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 14:06, 10 januar 2019 (CET) ::::::: Upravo sam gore u zagradi naveo primjere koji jasno potvrđuju da "vijek" i "stoljeće" nisu sinonimi, odnosno međusobno zamjenjivi, za razliku od "otoka" i "ostrva". A s ostalim se slažem. P. S: Može se promijeniti izbor između varijanti i u napisanom članku; bitno je samo da je u istom članku svuda ista, zbog dosljednosti, a do autora je koju će već odabrati. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:00, 10 januar 2019 (CET) {{izvuci}} Ostajem pri svojoj tezi da je vijek ispravnije od stoljeća, Švicarska od Švajcarske... a razloge ću zadržati za sebe. Naravno, da sam lično pisao rječnik umjesto Halilovića dodao bih u rječnik sve te riječi, ali bih naveo i prednost 2:1 u korist već prvonavedenih riječi. Razlozi su očiti ako prođemo Bosnom kroz gradoveeeee... --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 14:48, 10 januar 2019 (CET) : Svako ima pravo na mišljenje. (Usput, nisam nigdje spomenuo "hiljadu".) -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:00, 10 januar 2019 (CET) == [[Prva nogometna liga Litvanije]] == Hello. I looked at [[Prva nogometna liga Litvanije]] and was suprised, that BS_wiki Prva liga is profesional and called A lyga. In Lithuania profesionalna liga '''A lyga'''. And '''Pirma lyga''' is a second tier, semi-profesional league. I think bosnians a little bit confused about LT lyga`s and their levels. [[:en:A Lyga]] (lt. A lyga) and [[:en:I Lyga]] (lt. Pirma lyga) -- [[Korisnik:Makenzis|Makenzis]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:00, 10 januar 2019 (CET) == Aljazeera Balkans - Certifikat == [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Zuko_D%C5%BEumhur&curid=2811&diff=2981721&oldid=2978715 Vidim] da imaju problem sa certifikatom. Inače je uvijek poželjna zaštićena konekcija preko HTTPS-a, ali dobro, važnije je da link uopšte funkcioniše. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 15:02, 16 februar 2019 (CET) : To ti je za mene špansko selo. :-) No, samo neka radi. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:00, 16 februar 2019 (CET) == Hatnote == Koja bi bila najbolja riječ za [[:en:Wikipedia:Hatnote|Hatnote]] na našem? :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 20:59, 17 februar 2019 (CET) : Ukratko: nemam pojma. :-) Nemamo riječ, jedino da smislimo neku, tipa "Vršna napomena". :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:06, 17 februar 2019 (CET) :: Neradi se o napomenama, nego o tzv. "notama na vrhu" (i.e. {{tl|Drugo značenje}}, {{tl|Preusmjerenje}}). Izmislit ćeš ti nešto, siguran sam u tvoju kreativnost. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 22:27, 17 februar 2019 (CET) :::Opaska :D --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 22:30, 17 februar 2019 (CET) ==Vjetrenjača i druge priče== * YouTube nije pouzdan izvor?! Zavisi koje video klipove linkuješ! Usmeravam na dokumentarne i edukativne priloge. Čak i B92 je u svom tekstu koji sam postavio u članku stavio link za youtube kanal Nacionalne geografije.--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 15:51, 18 februar 2019 (CET) Ok :)--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 17:41, 18 februar 2019 (CET) == [[Posebno:Doprinos/BRPever]] == Hello can I ask why did you block one of our [[m:swmt]] members? He was reverting vandalism and blanking on this wiki as part of his job.[[Korisnik:Aldnonymous|Aldnonymous]] ([[Razgovor s korisnikom:Aldnonymous|razgovor]]) 13:47, 2 mart 2019 (CET) : {{Spomeni|Aldnonymous}}: Hah... I did not even realize it. A mistake in hurry – I wanted to block the other guy, whose action was reverted. I am very sorry. I unblocked BRPever right away. Thank you very much. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:53, 2 mart 2019 (CET) ::Oh it's fine for me, I see no harm done as long the block log didn't incriminate BRPever, thanks for unblocking BRPever.-[[Korisnik:Aldnonymous|Aldnonymous]] ([[Razgovor s korisnikom:Aldnonymous|razgovor]]) 13:55, 2 mart 2019 (CET) ::Thanks! everyone makes mistake once in a while so no problem.:) --[[Korisnik:BRPever|BRPever]] ([[Razgovor s korisnikom:BRPever|razgovor]]) 14:01, 2 mart 2019 (CET) == O linkovima == Preuzeli smo {{tl|Datum rođenja i godine}} i {{tl|Datum smrti i godine}} sa EN wiki koji koriste [[Modul:Age]]. Standard na EN wiki je da nema linka u datumu, jer je nepotrebno (ima neka smjernica tamo, zna Edinwiki). {{tl|Datum rođenja}} je ostao po starom jer ne poziva Modul:Age u sebe. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 20:15, 3 mart 2019 (CET) == Moj doprinos == zašto brišete moje uređivanje? šta nije uredu dapopravim? Mihajlo == Gradovi i države == Šta misliš da automatski generišemo stub članke i zatim ručno krenemo da dopunjajemo materijal? Mogao bih se napraviti fin projekat. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 15:26, 26 mart 2019 (CET) == Makedonija vs. Sjeverna Makedonija == [[Šablon:Podaci o zastavi Makedonija]] trebao bi ostati za sva dešavanja u Makedoniji prije promjene imena. Za novo linkovanje i prikazivanje zastave i imena Sj. Makedonije treba koristiti [[Šablon:Podaci o zastavi Sjeverna Makedonija]] (trenutno skraćenica SMK - a po potrebi možda uvesti i neku drugu. Pozdrav! -- [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 16:06, 12 april 2019 (CEST) : Hvala na ispravci, živ i zdrav bio! – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:17, 12 april 2019 (CEST) == Urednik == Hvala puno. :) --[[Korisnik:Mateo K 01|Mateo K 01]] ([[Razgovor s korisnikom:Mateo K 01|razgovor]]) 22:35, 12 april 2019 (CEST) : Nema na čemu. Sve po zasluzi. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:48, 12 april 2019 (CEST) == Predator == Hvala za izmjene, nisam bio sinoć gotov. Nemam pojma šta su italik i pasus, ali nazirem pomalo :-). Dok šablon za izmjene stoji dovršiti ću ja to.--[[Korisnik:Zagor Te Nej 2013|Zagor Te Nej 2013]] ([[Razgovor s korisnikom:Zagor Te Nej 2013|razgovor]]) 21:30, 18 april 2019 (CEST) : {{Spomeni|Zagor Te Nej 2013}}: Znam, znam, nego samo onako napomenuh. Italik (ili kurziv) jest ''ovo'' (ukošen tekst), a pasus je odlomak teksta. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:32, 18 april 2019 (CEST) == Čestitke == Čestitke na prvih 50k :) :)--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 11:26, 11 maj 2019 (CEST) :Šefe [[Beşiktaş|jel' dovoljno]]? --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 12:38, 15 maj 2019 (CEST) == Anatolij Borisovič Solovjanenko == Ako može da vratiš stranicu o Anatoliju Borisoviču Solovjanenku. Ja ċu malo da je sredim. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 15:00, 17 maj 2019 (CEST) == Infokutije == Hvala na informaciji; ima infokutija, hvala bogu, u zavidnom broju i neka su područja odlično pokrivena infokutijama, ali historijske ličnosti baš i ne. Npr., ako sam dobro vidio, nema infokutije tipa plemić, vlastelin, sudija, vojno lice ili slično koja bi najbliže odgovarala Nikoli Draškoviću. Postoji Infokutija: osoba, ali je ona preopćenita. Budući da nisam previše spretan u izradi infokutija, molim Te da, kad stigneš, izradiš odgovarajuću infokutiju. Pozdrav, --[[Korisnik:Silverije|Silverije]] ([[Razgovor s korisnikom:Silverije|razgovor]]) 22:08, 17 maj 2019 (CEST) == Pitanje i zamolba == Poštovani admin, dragi KWiki! Imam jednu zamolbicu. Jel' možeš ''baciti oko'' na moje [[Posebno:Doprinos/Koreanovsky|nedavne izmjene]]? Nadam se da se nećeš naljutiti ako te zamolim da mi odobriš status autopatrolera ili možda čak urednika. Kako vidiš, moji doprinosi su uredni i definitivno mi ne pada na pamet da ''izvodim gluposti'' na bs.wiki. Bio sam dugogodišnji suradnik Wikipedije na hrvatskome jeziku na kojoj imam status ophoditelja, sad većinom doprinosim na njemačkoj Wikipediji na kojoj sam urednik. U zadnje vrijeme sve češće navratim na bs.wiki. Mislim da ću i vama na taj način oduzeti dosta posla, jer ponekad uklanjam i zlonamjerne izmjene štetočina. Bio bih jako zahvalan! Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 19:21, 25 maj 2019 (CEST) : I da nisi zamolio, bilo bi pitanje vremena kad bi ti neko dodijelio status. :-) Nije teško vidjeti ko šta radi ;-) Hvala na svakoj pomoći, i unazad i unaprijed. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:24, 25 maj 2019 (CEST) :: Hvala tebi! Želim ti još ugodan vikend! :) --[[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 19:35, 25 maj 2019 (CEST) == Prigodni znak povodom 80.000 čl. == Zdravo, KWiki! Šta misliš [[Wikipedia:Čaršija#80.000|'''o tome''']]? :) Pozz. --[[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 16:59, 3 juni 2019 (CEST) : Nemam neko mišljenje, tj. i može i ne mora. :) To su samo brojevi ionako. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:02, 8 juni 2019 (CEST) ==Ma== nema problema...kad završim ovu Sloveniju, poslije ću da češljam sve te urađene članke. Pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 16:23, 9 juli 2019 (CEST) == Međuslavenski == Nešto što će tebi biti vjerovatno interesantno https://www.youtube.com/watch?v=NztgXMLwv4A --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 14:24, 18 august 2019 (CEST) : Zanimljivo, naravno. Mada su brojke i dalje male. Ali bilo bi ljepše pričati međuslavenski putujući slavenskim zemljama nego engleski. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:40, 18 august 2019 (CEST) == Prijedlog == Dobar je prijedložiċ, a to ċu svakako imati u vidu. Biċe i to urađeno. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 01:28, 6 septembar 2019 (CEST) == Hvala == Al ne mislim da je potrebno jahati po tipografskim greskama. Al ako se bolje osjecas, slobodno onda mijenjaj nekih 5000 poruka po wiki koje sam pisao. -- [[User:WizardOfOz|<font face="Monotype corsiva" size="4" style="color:#000000;color:blue"><i>WizardOfOz</i></font>]] <sup><span style="font-family:Italic;color:blue">[[user_talk:WizardOfOz|talk]]</span></sup> 12:52, 7 septembar 2019 (CEST) : Nisu sve bile tipografske ("has" je treće lice jednine, a subjekat je u množini + nisam siguran treba li Present Perfect ili pluskvamperfekt). :) Ali glupo mi je nešto ispraviti, a nešto ostaviti ako već ispravljam (o čemu se može razmisliti, doduše :-)). Svako dobro i hvala ti što nisi zaboravio na Wiki. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:07, 7 septembar 2019 (CEST) ::Ok. Do sad me niko nije ispravljao na stranicama za razgovor. A kako se i to izgleda za mog odsustva izmijenilo, onda cu se maniti pisanja po stranicama za razgovor. --[[User:WizardOfOz|<font face="Monotype corsiva" size="4" style="color:#000000;color:blue"><i>WizardOfOz</i></font>]] <sup><span style="font-family:Italic;color:blue">[[user_talk:WizardOfOz|talk]]</span></sup> 13:10, 7 septembar 2019 (CEST) ::: Ne, nego ću se ja okaniti ispravljanja. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:01, 7 septembar 2019 (CEST) == Zlatni ljiljani == {{Urađeno}}. – [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 17:42, 15 septembar 2019 (CEST) == Jedan mali pozdrav == Za raju. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 23:14, 23 septembar 2019 (CEST) == Hvala == Hvala! [[Korisnik:Niegodzisie|Niegodzisie]] ([[Razgovor s korisnikom:Niegodzisie|razgovor]]) 15:54, 13 oktobar 2019 (CEST) == Spisak i autorska prava == Kako [[AFI-jevi najveći mjuzikli|ovakav spisak]] može uopšte kršiti autorska prava? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 12:23, 8 novembar 2019 (CET) : To pitaj autora na EN. :-) Ni ja ne kontam. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:13, 8 novembar 2019 (CET) == Mars 3 == Dobro, znači, šabloni se ne brišu. Ali mislim da bi ih trebalo urediti. – [[Korisnik:Franjo Josip|Franjo Josip]] ([[Razgovor s korisnikom:Franjo Josip|razgovor]]) 12:17, 11 novembar 2019 (CEST) : {{Spomeni|Franjo Josip}}: Naravno da bi. Bila je greška u samom šablonu. Ode se i u njemu se popravi. ;-) Hvala na ukazivanju (ne pokrivam to područje inače, pa ko zna bih li ikad vidio). Inače je taj šablon nepreveden / nedorađen s imenima, pa ako budeš imao vremena i volje, tvoj je. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:24, 11 novembar 2019 (CET) == Gravitational microlensing == Gravitational microlensing na en kod nas bi bilo Gravitacijsko ..., microlens je mikroleća, a naš glagol od mikrolećasti – [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:07, 21 novembar 2019 (CET) : Ne može se tvoriti glagol, a ni radna imenica. Jednostavno: "Gravitacijska mikroleća" (tako je i na ostalim jezicima, osim na engleskom). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 22 novembar 2019 (CET) :: pogrešno sam napisao da je mikrolećasti glagol [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 21:03, 22 novembar 2019 (CET) ==Zamolio bih vas== ako ste u mogućnosti da vratite datoteku Grb općine Moravske Toplice. Osoba koja je mijenjala grbove izgled aje obrisala sliku grba unaprijed pa poslije shvatila da nema na commonsu. -- [[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:57, 14 decembar 2019 (CET) : Evo Srđan ju je vratio. Nisam bio uz računar kad je stigla poruka. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 14 decembar 2019 (CET) == Holandija == Ćao, KWiki. Vidio sam još prošlog mjeseca da holandska vlada radi na nekakvoj vrsti ''rebrandinga'' i da ne želi da se upotrebljava ''Holland'' nego ''Nederland''. Izgleda da se sprovodi ili da je već sprovedeno na snagu ako je vjerovati [https://www.aljazeera.com/news/2020/01/holland-renamed-the-netherlands-government-200102063649386.html ovome] i [https://thehill.com/policy/international/476036-netherlands-to-drop-holland-nickname-as-part-of-rebranding ovome], a prenijeli su i [http://rs.n1info.com/Svet/a557437/Holandija-vise-ne-postoji-od-danas-je-sluzbeni-naziv-Nizozemska.html neki domaći mediji]. Rekoh da pitam hoće li to išta uticati na imenovanje na bs.wikiju ili je to više za englesko govorno područje? Usput, sretna Nova, s malim zakašnjenjem. :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 01:03, 3 januar 2020 (CET) : Vidio sam i ja. Ne znam šta će biti s time s obzirom na to da nam je ''Pravopis'' frišak. U ovoj godini trebalo bi se početi s radom na još jednom pravopisu, pa vidjet ćemo. A za lijepe želje nikad nije kasno. :-) Hvala, također. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:50, 3 januar 2020 (CET) == Poslovi za bota == Ako ti padnu na pamet nekakave česte pravopisne greške koje bi se mogle ispraviti botom, [[Korisnik:WumpusBot|slobodno dodaj pod "Poslovi"]] pa ću pogledati. Već sam prošao kroz gotovo 20.000 članaka i popravio razne varijacije datuma na oblik "5. 1. 2020" u referencama, a sprema se i zamjena raznih engleskih i ISO-oblika ([[Special:Diff/3126385|evo primjera]]). :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:32, 23 januar 2020 (CET) : {{Spomeni|Srdjan m}} Što se tiče popravki datuma sigurno nisi zaboravio na [[Wikipedia:Čaršija/Botovi#Format_datuma|ovu]] temu. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 14:02, 26 januar 2020 (CET) :: {{Spomeni|Edinwiki}}: Ako znaš promijeniti [[Modul:Citation/CS1/Date validation|modul za reference]] da odbija ISO (2020-01-26) i engleske datume (January 26, 2020 i 26 January 2020), mogao bih odmah krenuti na posao. ;-) Ako ne, vidjeću da ja skontam kako, pa ću krenuti u zamjenu. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 14:10, 26 januar 2020 (CET) ::: Baš smo u istoj temi toj pisali o tome da se razmisli o različitim unosima. Bilo bi dobro podržati engleske varijante unosa, što olakšava kopiranje s en.wiki. Mislio sam da se razlikuje ovo sa dva različita šablona. Bot bi mogao da konvertira automatski jedan format na drugi na osnovu ovoga. To je što se tiče unosa, a prikaz bi naravno trebao da bude isti. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 22:54, 26 januar 2020 (CET) :::: To mi je obećao sam autor tog modula podesiti kad bude imao vremena (da se podržavaju i engleski, a da se ispisuju ovi domaći). Valjda hoće. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 23:02, 26 januar 2020 (CET) ::::: Mogu ja napraviti, samo se treba odrediti šta ćemo podržavati, a šta ne. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 10:48, 27 januar 2020 (CET) :::::: E pazi, mislio sam ovako. U inputu moramo dozvoliti ISO-oblik – GGGG-MM-DD – jer ga automatski dodaje alat za reference u vizualnom uređivaču i odbijaju to promijeniti za pojedine jezike (pitao sam već), s tim da tu ne treba dozvoliti početne nule. Trebalo bi dozvoliti i engleske DMY (27 January 2020) i MDY (January 27, 2020). Od domaćih trebalo bi dozvoliti D. M. GGGG (27. 1. 2020), tj. s bjelinama i bez tačke na kraju kao nekakav primarni i poželjni format, te D. MMMM GGGG (27. januar 2020) kao sekundarni, a ostale (bez razmaka, s početnom nulom i sl.), koje sam ionako već zamijenio, označiti nepravilnim. Samo treba paziti da se ne dozvole kombinacije tipa 27. January 2020 i sl. Još bi valjalo kad bi modul mogao stripovati, tj. ukloniti sâm tačku iza godine ako postoji. Što se outputa tiče, trebalo bi omogućiti da se svi ti dozvoljeni oblici (sem drugog domaćeg) pretvore u "27. 1. 2020". Eto ti plana, pa sad vidi ko će prvi – ti ili onaj drugi lik ;-). –[[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 11:43, 27 januar 2020 (CET) == Izbrisati / obrisati == Đes, KWiki. Nisam te odavno smarao, red bi bio vala. ;-) Nego, gledao sam na TranslateWikiju naše prevode, pa ima mješovitih oblika za "delete": negdje "izbrisati / izbrisano", a negdje "obrisati / obrisano". Šta smatraš da bi bio bolji oblik u softverskom kontekstu brisanja stranica, pa da na to uskladim da bude dosljedno? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 17:59, 7 februar 2020 (CET) : Ooo, a tu sam negdje. :-) Kakav si? A stavi "izbrisati". "Obrisati" je za nešto konkretno (npr., mokru površinu, lice i na taj fazon). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:16, 9 februar 2020 (CET) == Učenje iz primjera == Nadam se da ću se popraviti... [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 13:00, 5 mart 2020 (CET) : Ko ne (po)griješi znači da ništa i ne radi. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:11, 5 mart 2020 (CET) == Datumi == Nemoj popravljati datume, Srđan ima bota za to. Preleti sedmično, i sredi sve. :) [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 23:49, 23 mart 2020 (CET) : Nisam samo datume (barem sada), ali hvala ti na napomeni. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:52, 23 mart 2020 (CET) :: Žao mi da se patiš s tim, to je već praktično riješeno tim botom. Mislim da se Srđan raspitivao i za ispravljanje automatskog generiranja referenci, tj. datuma u njima, ali ne znam šta bi od toga. A ovo ostalo pratim, pravim mentalne zabilješke, i mislim da ću uskoro imati manje grešaka. I hvala na pomaganju :) [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 23:56, 23 mart 2020 (CET) == Nazivi singlova, pjesama i albuma == Pozdrav, imam par pitanja i odnose se na davanje imena pjesmama i albumima. Kako se vrši postavka imena za albume i singlove određenih pjevača? Da li ime ide samo bez imena pjevača ili ide i ime pjevača? Kad se zapravo ime pjevača stavlja u zagradu i kako napraviti razliku između istoimene pjesme i istoimenog albuma? Npr. Pjesma Dino Merlin - Ljubav i album Dine Merlina - Ljubav Hvala [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 21:37, 8 april 2020 (CEST) : Jednostavno: kad nema albuma (ili pjesama, ako je pjesma) drugih izvođača pod istim naslovom, onda ne treba dodatna odrednica u zagradi. A za ovo drugo dodaje se "(album)" i "(pjesma)". Mada će ovdje biti malo članaka o domaćim pjesmama jer jednostavno malo ko ima znanja o nastanku da bi napisao dovoljno teksta (a onih koji znaju nema na Wiki). Zato članke tog tipa uglavnom prevodimo s EN Wiki mada i kod njih ima prekratkih. A kad je riječ o albumima, imali smo članaka koji su imali samo infokutiju, jednu rečenicu i suhi spisak pjesama, a to nije članak, pa smo ih izbrisali. P. S: Vidi [[Djevojka s bisernom naušnicom|i ovo]], npr. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:09, 8 april 2020 (CEST) Ok, skontao sam. Uglavnom, što se tiče albuma i singlova, mislio sam se s tim malo detaljnije baviti pa ću praviti te stranice o kojima mogu naći bar 2 reference i gdje mogu napisati 2-3 reda teksta. Što se tiče nazivanja pjesama i albuma, postavljaću ih na način kako si i objasnio. Hvala [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 18:15, 9 april 2020 (CEST) Izvini za brisanje, mislio sam da se diskusije brišu nakon završetka. [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 14:18, 11 april 2020 (CEST) == Nyabarongo == Pozdrav, KWiki. Zanima me tvoje mišljenje o nazivu članka [[Nyabarongo]]. Razmišljao sam da prebacim stranicu na naziv "Njabarongo" jer slova "y" nema u abecedi bosanskog jezika, ali ne želim praviti greške bez potrebe. [[Korisnik:Arnel6-2|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel6-2|razgovor]]) 20:50, 21 april 2020 (CEST) : Nyabarongo. A detaljnije pogledaj [[Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhiva 1#Naše i strane riječi za imena|ovdje]]. Hvala što pitaš i samo nastavi s radom. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:51, 23 april 2020 (CEST) == [[Stefanija Turkevič]] and [[Irena Turkevič-Martinec]] == Hello KWiki, If you have the time, and these two articles are not yet reviewed when you get a chance to look at them, could you review them? [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 17:33, 10 maj 2020 (CEST) : ''Maybe baby'' :-) (don't take this wrong – it's a movie title :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:22, 11 maj 2020 (CEST) ::Hello KWiki, Could you go through the [[Stefanija Turkevič]] article the same great way you did with her sister's article [[Irena Turkevič-Martinec]] when you can find the time? [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 22:42, 19 juni 2020 (CEST) ::: I will, until the end of month. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:55, 20 juni 2020 (CEST) ::::Thanks [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 12:39, 20 juni 2020 (CEST) ::::: Done (albeit a little later than I said). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:32, 4 juli 2020 (CEST) ::::::When you get a chance, do you want to review my most recent change to [[Stefanija Turkevič]]? Thank you. [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 12:47, 24 januar 2021 (CET) == Pitanje == Pozdrav, kolega! Imam jedno pitanje koje nije toliko vezano uz Wikipediju, ali čini mi se kao da bi mogao znati odgovor. Naime, riječ je o vezničkoj skupini "s obzirom na to". Ide li i ona poput "budući da" samo na početak rečenice jer uvodi zavisnu rečenicu koju se od glavne odvaja zarezom ili postoji kakvo drugo pravilo? Pitam podjednako za bosanski i hrvatski jezik, dobro će mi doći u prilagodbi članaka. Hvala ti unaprijed na odgovoru! --[[Korisnik:PajoPajimir|<b style="color:Red; font-family:Old English Text MT;">Pajo</b>]] [[Razgovor s korisnikom:PajoPajimir|<b style="color:Green; font-family:Old English Text MT;">Pajimir</b>]] 16:28, 11 maj 2020 (CEST) : Odzdrav / otpozdrav. :-) I hvala na pitanju. Negdje sam pročitao da kaže da "budući da" ide samo na početku, a "s obzirom na to da" samo u sredini rečenice. Meni je dovoljno do daljnjeg. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:09, 13 maj 2020 (CEST) == 7 novih svjetskih čuda == Pozdrav. Tek sada vidim da imamo dva šablona, ovaj stariji [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:7_novih_svjetskih_%C4%8Duda] i [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Novih_sedam_svjetskih_%C4%8Duda] prema kojem sam imenovao i članak. Pa eto ako si u mogućnosti da provjeriš koji je prikladniji naziv a višak se može ukloniti. Hvala. --[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor s korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 12:51, 9 juni 2020 (CEST) == Web ili veb? == Je li [[web-stranica]] / [[web-sajt]] ili veb-stranica / veb-sajt? Znam da ste Srđan, Munja i ti već [[Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhiva 5#Šablon:Infokutija država na takmičenju|o tome diskutovali]], ali nije donesena konačna odluka. – [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 19:10, 13 juni 2020 (CEST) : A trebalo bi "veb-sajt" (za ''website'') i "veb-stranica" (za ''web page'') ako već nećemo prevoditi. Upravo vidjeh "veb-portal" u ovoj aplikaciji ''Pravopis.ba''. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:50, 13 juni 2020 (CEST) == Zahvala == Pozdrav, kolega KWiki! Srdačno Vam se zahvaljujem na toploj dobrodošlici. Veselim se našoj budućoj suradnji. Ako trebate bilo što slobodno ostavite poruku na mojoj stranici za razgovor. Još jednom, hvala i ugodan dan! [[Korisnik:Bonzg|Bonzg]] ([[Razgovor s korisnikom:Bonzg|razgovor]]) 13:09, 16 juni 2020 (CEST) ==Samo me interesuje== razlika između "Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji bila je u sastavu stare općine Radovljica" i "Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji nalazila se u sastavu stare općine Radovljica"? odn. šta je ispravno, a šta neispravno. Hvala.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:36, 16 juni 2020 (CEST) : Pravilno je "bila je" (izraz glasi "biti u sastavu"; a nalazi se nešto što je izgubljeno ili neotkriveno). Doduše, ima nekih situacija s enklitičkim oblicima "jesam" u kojima "nalaziti se" bolje paše zbog tečnosti rečenice. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 04:02, 19 juni 2020 (CEST) == Zahvala i pitanje == Pozdrav, hvala vam na poruci i dobrodošlici. Sredjujem članak o Šejli Kamerić i prihvatila sam da se promjene ne vide; vlasnik članka treba da prihvati promjene - da li mi možete pomoći oko toga - sad čekam tu osobu da potvrdi ili ne potvrdi promjene? Hvala vam na odgovoru i izvinite ako su pitanja previse basic, učim još. :) [[Korisnik:Zivazava|Zivazava]] ([[Razgovor s korisnikom:Zivazava|razgovor]]) 15:16, 25 juni 2020 (CEST)Zivazava[[Korisnik:Zivazava|Zivazava]] ([[Razgovor s korisnikom:Zivazava|razgovor]]) 15:16, 25 juni 2020 (CEST) : He-he :) Ma nema problema. Ne postoji nikakav "vlasnik članka", samo iskusniji korisnici s dodatnim opcijama (birokrati, administratori, urednici) koji pregledavaju i odobravaju izmjene (novih ili neregistriranih korisnika). Wikipedija je '''slobodna''' za sve (ali ima određena pravila i smjernice, kao i svaki projekt, naravno; linkovi na osnovne stvari upravo su u dobrodošlici – zato se i postavlja). Izmjene će već neko pregledati (možda i ja ako me neko ne preduhitri – trenutno radim drugu stvar). Pozdrav i svako dobro. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:22, 25 juni 2020 (CEST) Hvala za objašnjenje! Sve jasno :) Pozdrav i svako dobro i vam! Javim se ako bude još nešto, ako vam nije problem! --[[Korisnik:Zivazava|Zivazava]] ([[Razgovor s korisnikom:Zivazava|razgovor]]) 21:17, 29 juni 2020 (CEST)Zivazava == Pozivnica == {{DiscordD}} Obavezno dođi :) --[[Korisnik:Arnel6-2|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel6-2|razgovor]]) 18:21, 3 juli 2020 (CEST) ==Ne izmišljaj== života ti. Stavi ti sad tačke iznad 12.000 naselja...:)--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 16:28, 6 juli 2020 (CEST) : Ne izmišljam. :) Rekao bih daleko prije da sam vidio. A postoje botovi i AWB, valjda se mogu donekle "upregnuti" za to. Ti samo nastavi svoj posao (bez kojeg bi ovaj projekt bio prilično siromašniji). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:12, 6 juli 2020 (CEST) ::Hajde, hajde...valjda niko neće crći bez tačkica, kukica, crtica...Lijep pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 18:18, 6 juli 2020 (CEST) ::: Ubacit ću ja AWB-om tačke i interne linkove, samo treba buduće članke tako formatirati!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:00, 6 juli 2020 (CEST) == Gradovi == Pitanje vezano za deklinaciju gradova, npr. "Grad Bihać", "Grad Cazin" i "Grad Živinice". Da li je * "Spisak naseljenih mjesta u gradu Bihać" ili "...u gradu Bihaću" * "Spisak naseljenih mjesta u gradu Cazin" ili "...u gradu Cazinu" * "Spisak naseljenih mjesta u gradu Živinice" ili "...u gradu Živinicama"? --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 23:29, 26 juli 2020 (CEST) : Već sam kod tebe nešto odgovorio, ali ono je kad je odrednica "općina". Kod odrednice "grad" ide "...u gradu Bihaću / Srebrenici / Livnu", tj. mijenjaju se obje riječi kojeg god roda (i broja) grad bio. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:48, 27 juli 2020 (CEST) == Hinokitiol == Izgleda, Čiča, grdno sam te rasrdio sa "jedinjenjem", ha-ha! Ovo je, stari moj, bilo onako "leteċi" pošto na sh i sr-wiki piše da je hinokitilol organsko jedinjenje, a na en-wiki "compounds". Ma nije ni bitno, stavljaj šta hoćeš. Pozdrav! – [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 02:28, 10 august 2020 (CEST) : {{Spomeni|Nerko65}}: Ma kakvo rasrđivanje... :-) Nego ''jedinjenje'' je u srpskom; u bosanskom je ''spoj''. ;-) Inače, kakav si? Kakva je situacija? P. S: Ne daj se '''godinama''', druže! :-) ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:42, 10 august 2020 (CEST) : {{Spomeni|KWiki}}: Super sam, hvala na pitanju. Život ide u laganom ritmu, što je nekad pjevao Zvonko Bogdan. Situacija je dobra ovdje gdje sam ja, a ti mi se Čiča čuvaj tamo i pazi to malo posla što je još ostalo. Lijep pozdrav.:-) [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:12, 11 august 2020 (CEST) == Padež == Pozdrav, zar nije prirodnije reći Diskografije grupe Coldplay umesto Coldplaya kako si ti stavio? Vodim se logikom kako piše u kategoriji npr. [[Diskografija grupe Queen]]. – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 15:20, 24 septembar 2020 (CEST) : Odzdrav. :-) Nema potrebe za dodatnom odrednicom u slučajevima kad se naziv može normalno deklinirati, poput ovog, i kad je značenje nedvosmisleno. I kod Queena može bez nje (sama riječ "Diskografija" dovoljna je odrednica), samo što je to davno napravljeno, a muzika inače nije jedno od područja kojima se bavim ovdje, osim sporadičnih manjih izmjena, pa nisam zalazio "tamo". – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:34, 24 septembar 2020 (CEST) ==Preusmjerenje== Poništeno preusmjerenje u članku [[bubreg]] bespotrebno je i brzopleto. Isto imaju i ostale wiki. Ako poništavate, obrišite link, a što je jazuk! [[Korisnik:Crazy&#38;confused|Crazy&#38;confused]] ([[Razgovor s korisnikom:Crazy&#38;confused|razgovor]]) 16:36, 28 septembar 2020 (CEST) : Čemu kilometarska preusmjerenja ako se naziv članka sastoji od jedne riječi? Linkuje se samo ta riječ. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:49, 28 septembar 2020 (CEST) ;Malo smo pre[[nerv]]ozni ?! Našto to i čemu?! [[Korisnik:Crazy&#38;confused|Crazy&#38;confused]] ([[Razgovor s korisnikom:Crazy&#38;confused|razgovor]]) 23:30, 30 septembar 2020 (CEST) :: Malo smo pregluhi i nedokazni. Krhko je znanje. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:14, 1 oktobar 2020 (CEST) == Kreiranje kategorija == Dobar dan, KWiki, samo sam usput želio pitati, pošto sam još uvijek nov na wikipediji, možete li mi objasniti kako se prave nove kategorije. Ja želim trenutno da napravim kategoriju ''Twitch-streameri'' (jedna od kategorija u članku [[Tyler1]], nisam siguran da li mogu postavljati reference ovdje), ali ne znam kako da je ubacim kao aktivnu ili postojeću kategoriju. Volio bih da mi pojasnite. Lijep pozdrav! [[Korisnik:Zonaga|Zonaga]] ([[Razgovor s korisnikom:Zonaga|razgovor]]) 20:56, 30 septembar 2020 (CEST) : Isto kao i sve drugo. :-) Ukucaš <nowiki>[[Kategorija:(Naziv kategorije)]]</nowiki> na dnu članka (a ne moraš ni ukucavati – samo klikni na komandu u donjoj alatnoj traci) i sačuvaš. Ako je plava, znači da postoji. Ako je crvena, klikneš na nju i napraviš je i povežeš je na Wikipodacima s istom kategorijom na drugim Wikipedijama kao što se povezuju i članci. Bitno je samo pravilno imenovati i kategorizirati (i kategorije se kategoriziraju). Ako postoji kategorija na Commonsu povezana s datom kategorijom na Wikipediji, onda se ubaci i <nowiki>{{Commonscat|(Naziv kategorije na Commonsu)}}</nowiki>. Isto važi i za portal. Klikni na bilo koju postojeću, pa onda na "Uredi izvor" da vidiš kako to izgleda "iza zavjese". Evo, npr., [[:Kategorija:Granice Bosne i Hercegovine|ova]]. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:07, 30 septembar 2020 (CEST) : {{Spomeni|Zonke}}: Zaboravih ti reći da i u Postavkama, na kartici Dodaci, staviš kvačicu pokraj HotCata. Tada ćeš u člancima pored kategorija vidjeti plus-minus, minus i dvije strelice; klikom na plus dodaješ ili mijenjaš kategoriju/-e (otvori se polje da ukucaš), klikom na minus direktno uklanjaš. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:47, 1 oktobar 2020 (CEST) ::[[Korisnik:KWiki]] imam jedan "zadatak" za tebe, naime kategorije Nogometaši xy kluba su nam prilično "zapuštene", pa ja pokušavam malo srediti na način da dodajem one kategorije koje su napravljene pomoću ovih alata "Category suggester" i "Catcheck", međutim tu mi se javlja problem što jako puno klubova nema kategoriju Nogometaš xxx kluba. Obzirom da ja tu mogu napraviti jako puno grešeka u nazivu, možeš li ti malo poraditi na tome kada stigneš, nema veze što za sada ima samo jedan igrač u kategoriji, napuniti će se vremenom. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:47, 15 oktobar 2025 (CEST) :::Samo daj primjere, pa ću malo-pomalo. Mada tu ima i kategorija u kojima će teško ikad biti više od jednog članka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:56, 15 oktobar 2025 (CEST) ::::Primjera je more, otiđi na Posebne stranice/Kategorije i u pretraživač upiši Nogometaši pa će ti izlistati sve kategorije koje su kreirane i koje su tražene (crvene) koje počinju sa tom riječi pa opleti :), nema veze što će neke kategorije biti sam opo jedan članak, ko zna možda za 10, 20, 50 godina neko odluči da napravi članke za svakog igrača iz tog kluba. U dosta članaka nogometaša nisu dodane kategorije kluba, pa i nije skroz realna situacija da li imamo jednog ili više u toj kategoriji. Evo na primjer u [[Kategorija:Nogometaši Neretve|Nogometaši Neretve]] bio je jedan igrač, sada su tri. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:00, 15 oktobar 2025 (CEST) == Obrisana stranica (pomoć) == Poštovani, skoro sam počela kačiti tekstove na Vikipediji i jako bih vam bila zahvalna na pomoći. Stranica koju sam okačila o Meridian Sportu je obrisana, a kao razlog je naveden "reklama" (https://bs.wikipedia.org/wiki/Meridian_Sport). Možete li mi reći koji deo je tačno reklamni? Želela bih da okačim stranicu i da ona bude u skladu sa svim pravilima Vikipedije, te bi mi dobrodošla Vaša pomoć. Ako možete, uputite me, molim Vas, na reklamni deo kako bih ga ispravila i prilagodila. Hvala unapred! : Nemam vremena ovih dana, a nisam ga ni stigao pogledati prije nego što je izbrisan. Ne znam koliko su kladionice i relevantne za enciklopediju ovog tipa (možda jesu, nisam se nikad bavio njima). Stil pisanja treba biti objektivan, opisati kompaniju "udaljeno", "iz trećeg lica", uz navođenje provjerljivih referenci (nepovezanih s Meridian Sportom, tj. vanjskih izvora). Pozivam i [[Korisnik:AnToni|AnTonija]] da dadne još smjernica po potrebi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:12, 27 oktobar 2020 (CET) == Site notice == Ja sam rekao Harisu da onako napiše site notice, da ne ispadne da je on nepismen haha. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 22:40, 5 novembar 2020 (CET) : Hahaha :-) Imaš nagradu za poštenje (makar verbalnu). :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:56, 5 novembar 2020 (CET) == Vojna historija Mađarske == Poštovani KWiki, postoji kategorija na WCommonsu. U nastavku je link [https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Military_history_of_Hungary]. Pozdrav, [[Korisnik:Silverije|Silverije]] ([[Razgovor s korisnikom:Silverije|razgovor]]) 19:39, 12 novembar 2020 (CET) : Znam. :-) Nego treba u kategorije dodavati šablon <nowiki>{{Commonscat|Naziv kategorije (na engleskom)}}</nowiki> kad ta kategorija postoji i na Commonsu. Ma sitnica zapravo. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:22, 12 novembar 2020 (CET) == Vulkani na Kamčatki == Ja sam siguran da može ići za Azijski mjesec ;) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 10:54, 18 novembar 2020 (CET) == Muke s deklinacijom == Bok, KWiki! Imam jedno pitanje... Nedavno je jedan kolega na hr.wiki pitao kako treba deklinirati imena različitih sportskih klubova ako se sastoje od više riječi (npr. Šahtar Donjeck)... Budući da sam vidio da si ti napravio [[:Kategorija:Nogometaši Dinamo Kijeva|ovo čudo]], pretpostavljam da mi možeš objasniti zašto se deklinira samo posljednja riječ u imenu? Znam da sam na fakultetu učio da se u npr. višerječnim imenima djela na latinskom deklinira samo posljednja riječ (npr. Carmina Burana, Carmina Burane itd.), ali vrijedi li to i za ostale jezike? Unaprijed ti hvala na odgovoru! [[File:Face-smile.svg|20px]] -- [[Korisnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune,'''</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 19:59, 23 decembar 2020 (CET) : Zdravo, zdravo! Koliko se sjećam, u bosanskom to pravilo važi i za ovakve slučajeve. Što ne znači da nekad neću provjeriti. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:23, 24 decembar 2020 (CET) == Kad ste već tu == <s>Imamo li mi ovdje HotCat alat? Zašto se kategorije moraju "ručno" postavljati?</s>--[[Korisnik:Santasa99|Santasa99]] ([[Razgovor s korisnikom:Santasa99|razgovor]]) 15:19, 4 februar 2021 (CET) Problem rješen!--[[User:Santasa99|<span style="color:maroon; text-shadow:#666362 0.2em 0.2em 0.4em;">'''ⓢⓐⓝⓣⓐ'''</span>]] &nbsp;<sup>[[File:Saturn - The Noun Project.svg|24px]] &nbsp;<sup>[[Razgovor s korisnikom:Santasa99|pit]]</sup></sup> 21:46, 4 februar 2021 (CET) == Sob/irvas == Kaže li se kod vas sob ili irvas? Pitam jer se sob spominje 9 puta [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno%3AStaJeLinkovanoOvdje&target=sob&namespace=], a irvas 7 [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno%3AStaJeLinkovanoOvdje&target=Irvas&namespace=] [[Korisnik:Croxyz|Croxyz]] ([[Razgovor s korisnikom:Croxyz|razgovor]]) 21:02, 19 februar 2021 (CET) : U rječniku unutar novog ''Pravopisa'' stoji "sob" (barem na aplikaciji "Pravopis.ba"), ali ni "irvas" nije nepoznat u svakodnevnoj praksi. Dakle, dati prednost "sobu", a "irvas" ostaje stvar ličnog izbora (ne može se označiti kao nepravilan jer nema razloga za to). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:36, 19 februar 2021 (CET) == Magistralne ceste / putOvi == E, šta da radim s [[:Kategorija:Magistralne ceste u Bosni i Hercegovini|ovakvim kategorijama]] i riječima u člancima? Važe li kao dubleti ili mijenjam po uzoru na [[Special:Diff/2825320|ovo]]? – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 20:01, 26 februar 2021 (CET) : Trebalo bi "put(evi)" u naslovima članaka i kategorija radi ujednačenosti, a u tekstu je stvar izbora jer je i "cesta" u redu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:45, 26 februar 2021 (CET) == Muzička terminologija == Evo mene opet. :-) Radim na infokutiji za albume da automatski ispisuje boje i vrste albuma, pa se nadam da ćeš mi moći pomoći kako napraviti razliku između određenih termina. Pazi sad ovo: navode različito [[:en:soundtrack|soundtrack]], [[:en:television theme music|television theme]], [[:en:film score|film score]] i [[:en:cast recording|cast recording]]. Imaš li ikakve prijedloge kako bih ih mogao razlikovati? Zasad sam samo preveo ''film score'' kao [[filmska muzika]], što je logično, a iskreno ne znam kako ovo ostalo. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 18:39, 1 mart 2021 (CET) : Siguran sam samo da je "film score" filmska muzika. :-) "Soundtrack" bi mogao biti "zvučna podloga" (i širi je pojam od filmske muzike), a "Theme music" muzička tema (eventualno muzički motiv). "Cast album" možda je najbolje ne prevoditi do daljnjeg :-) ("album glumačke postave"). Naravno, sve je ovo podložno reviziji / promjeni. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:17, 1 mart 2021 (CET) == Nazivi filmova / specijala / serija == Imam pitanje, ako ne postoji ni bosanski ni hrvatski naziv nekog filma / specijala ili serije, smijemo li koristiti srpske nazive (prilagođene bosanskom pravopisu)? '''''[[User:ImJustThere|<span style="color: #d40606">Kori</span><span style="color: #ee9c00">snik</span><span style="color:#e3ff00">ca:I</span><span style="color:#001a98">mjust</span><span style="color:#86007D">there</span>]]''''' 12:45, 10 mart 2021 (CET) : Ako postoji naziv rasprostranjen na tržištu Srbije, onda ne vidim problem u tome. No, čim se pojavi bosanski naziv (ili hrvatski, jer većina filmova i serija u Bosnu i Hercegovinu stiže preko Hrvatske), trebalo bi ga promijeniti. A uvijek je korisno i napraviti preusmjerenje s izvornog naziva. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:32, 10 mart 2021 (CET) ::OK, thx. BTW, nezz jesi li primijetio, ali nedavno sam dovršila ''[[Snježno kraljevstvo]]'', da znaš :). '''''[[User:ImJustThere|<span style="color: #d40606">Kori</span><span style="color: #ee9c00">snik</span><span style="color:#e3ff00">ca:I</span><span style="color:#001a98">mjust</span><span style="color:#86007D">there</span>]]''''' 16:28, 10 mart 2021 (CET) ::: A dama je prekoputa... Pa što ne šutiš? :-) Primijetio sam, naravno (tj. Srđan mi je rekao :)), ali baš sam danas ostavio poruku na Čaršiji da se ipak neću moći posvetiti tome kao što sam bio planirao jer život trenutno ima "jače" planove". :) Neću biti ovdje sljedeće 3-4 sedmice. A ti samo radi i pitaj "starije" ako šta zapne. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:28, 10 mart 2021 (CET) == Pitanje == Pozdrav, KWiki! Zanima me piše li se "božiji" ili "božji" ili je moguće oboje? U pravopisu iz 2018. je "božiji", mada mu ja i nešto ne vjerujem jer ima već ''podosta'' grešaka :) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 16:45, 17 mart 2021 (CET) : {{Spomeni|Arnel}}: U bosanskom su pridjevi ovog tipa na ''-iji''. A ovaj može biti ili "'''B'''ožiji" (< '''B'''og) ili "'''b'''ožiji" (< '''b'''og u općem značenju). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:28, 27 mart 2021 (CET) ::Hvala na odgovoru! I brzo nam se vrati ;) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 12:08, 27 mart 2021 (CET) == Spužva Bob Skockani == Pozdrav, nedavno sam dovršio članak ''[[Spužva Bob Skockani]]''. Ako nije problem, bi li ga možda mogao pregledati? Hvala, lp. :) '''''[[User:ImJustThere|<span style="color: #d40606">Kori</span><span style="color: #ee9c00">snik</span><span style="color:#e3ff00">ca:I</span><span style="color:#001a98">mjust</span><span style="color:#86007D">there</span>]]''''' 20:21, 26 april 2021 (CEST) : Ako-ako. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:50, 26 april 2021 (CEST) == Grad / grad == Pitah te [[Special:Diff/3305385|ovdje]], ali možda se nismo dobro razumjeli pa rekoh da provjerim prije nego što masivno idem mijenjati botom. Ima podosta opština koje su zvanično postale gradovi relativno nedavno ([[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|imaš ovdje spisak zvaničnih gradova]]). E sad, nisam siguran treba li, ako uzmemo primjer Dervente, tretirati "grad" kad dio naziva ili odvojeno kao običnu imenicu? Npr. "X je naseljeno mjesto u ''gradu Derventi''" ili "X je naseljeno mjesto u ''Gradu Derventi''". – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:32, 30 april 2021 (CEST) : A rekao bih da je ovo kao i s riječju "općina": kad se misli na instituciju, veliko O, a kad se misli na teritorijalnu jedinicu, malo O. Vidi šta kažu i [https://pravopis.hr/pravilo/ostala-imena/100/ ovdje], pod F. Doduše, "Grad" može biti i dio zvaničnog imena teritorijalne jedinice (npr., Grad Zagreb), pa je u tom slučaju G veliko. Kod službenih gradova u Bosni i Hercegovini najprije bih rekao da se "grad" odnosi samo na status naselja, tj. da nije dio službenog naziva. (Drugo je kad je riječ o nazivu /pod/institucije, npr., "Porezna služba Grada X".) Valjda te nisam dodatno zbunio. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:23, 30 april 2021 (CEST) :: Ništa onda, stavio sam malim slovom. Ako bude kasnije trebalo mijenjati tu je sada bot pa neće biti (toliki) problem. :-) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 10:19, 1 maj 2021 (CEST ==Zar malko ne pregonite?!== Zar je teško ispraviti slovnu grešku u jednoj rečenici?! Lakše obrisati cio šablon et al. Zar i ja ne učestvujen u konsenzuisu i zašto me ne obvavijestite kadobrišete cio članak?!!! Bio je to doslovbno preveden en.wikipedijski članak. Sve mi se čini da vježbate strogoću na (u genetici) boljem od sebe. Ne cijenite sav prijepodnevni trud!!! [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 00:02, 3 maj 2021 (CEST) : Piše zašto je obrisan (jedna rečenica nije i ne može biti članak; greška nije utjecala na brisanje, inače bi bila gomila obrisanih; to je bila samo usputna primjedba). Ako ima još materijala za članak, pa ništa lakše nego vratiti ga. P. S: Ne vježbam strogoću. Cijenim trud. Zato Vas i opominjem, jer znam da možete raditi bolje / pažljivije, ali kao da ste non-stop u nekom sprintu. Wikipedija je dugoprugaška utrka. Nikad neće biti urađeno sve što bi trebalo biti urađeno, ni na EN, kamoli na ovima poput naše. Kvalitet bi trebao biti ispred kvantiteta (ne potcjenjujući ni kvantitet). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:48, 3 maj 2021 (CEST) :: Bilo bi fer da mi se javi kad se članak obriše i zašto. Bilo bi fer da se poštuje obim kao i u en.wiki. Imam i ja pametnijeg posla. [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 02:09, 5 maj 2021 (CEST) ::: Još jednom: '''ne postoji obaveza ni pravilo za obavještavanje o brisanju ni na jednoj Wikipediji''' (koliko mi je poznato). A zar ne bi bilo lijepo bolje vladati svojim jezikom i ne upotrebljavati konstrukcije koje on ne poznaje? Neke konstrukcije ili oblici koji su u engleskom sasvim normalni u našem jednostavno ne postoje niti mogu postojati zbog razlike u prirodi jezikâ i nemamo niti ikad možemo imati njihove ekvivalente. (Digresija: Nekad smo imali neke od njih, prije 800-900 i više godina, ali su s vremenom i razvojem jezika nestali. Ruski je sačuvao najviše iz tih starih vremena.) A Vi uporno po njima. I opet svako drugi kriv, samo Vi uvijek i u svemu u pravu, uvijek zavjera protiv Vas, neko ometanje, sprečavanje... A ne vidite da neke stvari radite pogrešno. U redu je i pogriješiti, niko od nas nije mašina, ali ustrajavanje u greškama (raznih vrsta) već je zabrinjavajuća stvar. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:51, 5 maj 2021 (CEST) == Osmansko Carstvo == Ako misliš [[Special:Diff/3316267|da bi ovo trebalo biti primarni naziv]] u naslovima, kategorijama i slično, javi, pa ću uskladiti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 21:02, 19 maj 2021 (CEST) : Bit će javljeno ako bude potrebe. A dotad ostaje dublet (jer šta ćemo s onda s riječju "Osmanlije" – ne možemo reći "Osmani" :-)). Usputni info: država se službeno zvala "Osman(lij)ska Država", ali je kod nas ustaljeno "Carstvo", po analogiji prema ostalim državama sličnog sistema vlasti. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:11, 20 maj 2021 (CEST) == Čaršija == Pozdrav. Ima jedna stvar što treba promijeniti, a to je kada uđeš na "Čaršija" stranicu, i ispod kada kliknes na link " Međunarodna statistika, broj članaka, korisnika, administratora...", taj link je mrtav tj. ne postoji više, našao sam statistku međunarodnu od wikipedije, pa ako možeš kako da promijeniš, ja bi to uradio, ali ne znam gdje se nalazi taj tekst što napisan na čaršiji. [https://wikistats.wmcloud.org/display.php?t=wp Evo] statistike, mi smo na 74. mjestu. [[Korisnik:SanelPandzic|SanelPandzic]] ([[Razgovor s korisnikom:SanelPandzic|razgovor]]) 18:02, 13 juni 2021 (CEST) : Evo Šemso je [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0ablon:%C4%8Car%C5%A1ija&curid=373625&diff=3324292&oldid=3208397 vidio] poruku prije mene. Hvala na napomeni. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:55, 13 juni 2021 (CEST) == Prevođenje serija na naš jezik kod glumaca == {{Spomeni|KWiki}} Pozdrav, zanima me kada radim članke o glumcim, i kada pišem filmove i serije u kojima su glumili, da li se moraju ti filmovi i serije prevest na nas jezik? Ja sam radio nekoliko članaka oko glumaca, i svi filmovi i seriji u kojima su glumili, sam stavio u tabelu i na naš jezik, a možda ne treba prevodit, pa da pitam :) [[Korisnik:SanelPandzic|SanelPandzic]] ([[Razgovor s korisnikom:SanelPandzic|razgovor]]) 11:32, 18 juni 2021 (CEST) : Treba prevesti sve za što postoji prihvaćen naziv na našem govornom području, pogotovo hrvatskom (jer dobar dio filmova i serija kod nas stiže preko hrvatskih distributera), a kad ga nema, ostavlja se originalni naziv. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:04, 18 juni 2021 (CEST) == Strana vs stranica == Zdravo, KWiki! Negdje sam pročitao, mislim da je bilo u hrvatskom Jezičnom savjetniku, da postoji vrlo sitna značenjska razlika između riječi "strana" i njenog deminutiva "stranica". Naime, "strana" primarno znači "jedna od površina koja omeđuje kakvo tijelo", a stranica "jedna od dviju površina lista papira". Šta ti misliš o tome? Bi li trebalo premjestiti Početna strana ⇒ Početna stranica? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:38, 19 juni 2021 (CEST) : Ne znam kako mi to nikad nije došlo na um sve ove godine, ali ovo je tačno; trebalo bi "stranica". – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:01, 19 juni 2021 (CEST) == Nemamo nikoga odavde. == znam da nema, nego nešto testirah [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:59, 20 august 2021 (CEST) == Ukrajinski naziv „Полісся” == Kako valja postupiti sa prenosom ovog područja u Ukrajini? Kod Ukrajinaca se naš nastavak -nje/-je piše kao -ння/-я, što se transkribira kao -ja, ali onda u prenosu više liči na ženski rod. Vidim da je neko u [[Ukrajina|članku o Ukrajini]] ovom problemu pristupio tako što je naziv u nominativu ostavio kao ''Polisja'', a sve ostale padeže tvorio kao da su uzeti od nominativa srednjeg roda (dakle, nom. ''Polisja'', gen. ''Polisja'', lok. ''Polisju''). Volio bih čuti mišljenje administratora. [[Korisnik:Kostović|Kostović]] ([[Razgovor s korisnikom:Kostović|razgovor]]) 11:19, 14 oktobar 2021 (CEST) : U nominativu treba "Polesje", u duhu našeg/-ih jezika. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:54, 14 oktobar 2021 (CEST) == Kamčatka == 90% sam siguran da može za Azijski mjesec, ipak je na azijskoj strani Rusije. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 20:43, 3 novembar 2021 (CET) : Sigurno! 102%. Willkommen in Asia Club!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:47, 3 novembar 2021 (CET) :: Viel danke. :-) Lani sam namjeravao štošta uraditi za Azijski mjesec i bio sam počeo, ali me splet okolnosti udaljio od kuće na mjesec dana. Ni ove godine neću moći previše doprinijeti jer imam i drugih obaveza, ali Bože moj, može koliko može već. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:53, 3 novembar 2021 (CET) == Revertiranje == Sve OK. Tu promenu sam napravio samo kao primer za studente balkanistike ovde u Pragu tokom objašnjavanja kako Wikipedija radi. ;-) Pozdrav. [[User:Aktron|Aktron]] ([[User talk:Aktron|r]]|[[Special:Contributions/Aktron|d]]) 22:28, 9 novembar 2021 (CET) : Ah... To je skroz druga stvar. :-) Svako dobro. Ide pozdrav pješke sve do Češke. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:34, 9 novembar 2021 (CET) == kompozicije == bio sam u dilemi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:00, 10 novembar 2021 (CET) ==Članak Admir Husić== Lijep pozdrav, postavio sam članak "Admir Husić" ali je predložen za brisanje. Priznajem da je članak neuredan jer nisam imao mnogo vremena da ga uredim, pa bi to popravio... Što se tiče relevantnosti, čovjek je Kurra Hafiz, pogledajte u članku "Hafiz" šta to znači. On je jedan od dvojice u BiH i regionu. Pa bi vas zamolio da ne brišemo članak a ja bi ga uredio i kategorisao, tad će imat smisla. Hvala : {{Spomeni|Bosniarasta}}: Znam ko je, a dvojicu kurra hafiza znam lično. :-) No, ovdje članci trebaju biti u skladu sa smjernicama Wikipedije. Nije me nikako bilo na Wiki gotovo četiri sedmice (sad će me biti dosta rjeđe nego prije), pa, ako je ovo što spominješ bilo u tom periodu. nemam pojma šta je bilo sa člankom niti znam kakav je bio. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:21, 31 decembar 2021 (CET) == Partije SP u šahu 2021 == Šta misliš šta je bolje: da su dijagrami s partijama koji prikazuju automatski sve poteze [[Partije Svjetskog prvenstva u šahu 2021.|ovdje]] kod svake partije, ili u [https://bs.wikipedia.org/wiki/Svjetsko_prvenstvo_u_%C5%A1ahu_2021.#Partije glavnom članku]? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:03, 4 januar 2022 (CET) : Kad već postoji poseban članak za partije, onda neka ih tu. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:46, 18 januar 2022 (CET) == How we will see unregistered users == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin=content/> Hi! You get this message because you are an admin on a Wikimedia wiki. When someone edits a Wikimedia wiki without being logged in today, we show their IP address. As you may already know, we will not be able to do this in the future. This is a decision by the Wikimedia Foundation Legal department, because norms and regulations for privacy online have changed. Instead of the IP we will show a masked identity. You as an admin '''will still be able to access the IP'''. There will also be a new user right for those who need to see the full IPs of unregistered users to fight vandalism, harassment and spam without being admins. Patrollers will also see part of the IP even without this user right. We are also working on [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation/Improving tools|better tools]] to help. If you have not seen it before, you can [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|read more on Meta]]. If you want to make sure you don’t miss technical changes on the Wikimedia wikis, you can [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|subscribe]] to [[m:Tech/News|the weekly technical newsletter]]. We have [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation#IP Masking Implementation Approaches (FAQ)|two suggested ways]] this identity could work. '''We would appreciate your feedback''' on which way you think would work best for you and your wiki, now and in the future. You can [[m:Talk:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|let us know on the talk page]]. You can write in your language. The suggestions were posted in October and we will decide after 17 January. Thank you. /[[m:User:Johan (WMF)|Johan (WMF)]]<section end=content/> </div> 19:10, 4 januar 2022 (CET) <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Target_lists/Admins2022(1)&oldid=22532492 --> == Jedno pitanje == Pozdrav, KWIki. Muči me uvijek da li da pišem "rok-muzika" ili "rock". Isti problem i sa "punk" ili "pank". Šta je pravilno? [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 08:13, 2 mart 2022 (CET) : Nisi jedini. :-) Trebalo bi fonetski: "rok-muzika", "rok" (jest da postoji i slavensko "rok", ali zato je tu kontekst), "pank", "pank-muzika". Mada znam da ima i pravaca koje je bolje ostaviti u originalu; mislim, kako drugačije pisati, npr., ''death metal''? :-) No, ove već odomaćene, koji su prvi nastali i ušli u jezik i već imaju izvedenice treba pisati prilagođeno našem jeziku. A ako autor iz nekog razloga želi koristiti izvorni oblik, onda to ide pod italik. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:25, 2 mart 2022 (CET) ::Hvala na odgovoru. Sad imam par stvari za izmijeniti :) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 19:00, 6 mart 2022 (CET) == MassDelete == Hello, thanks for the deletions! By the way, if you load <syntaxhighlight lang="js"> mw.loader.load('//en.wikipedia.org/w/index.php?title=User:Animum/massdelete.js&action=raw&ctype=text/javascript'); </syntaxhighlight> through your common.js, you can delete a given list of pages through an interface at [[Special:MassDelete]]. [[Korisnik:1234qwer1234qwer4|1234qwer1234qwer4]] ([[Razgovor s korisnikom:1234qwer1234qwer4|razgovor]]) 22:43, 23 mart 2022 (CET) :Thank you too. I am pretty unfamiliar with these kinds of things on Wiki. Greetings. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:19, 23 mart 2022 (CET) == Joni i ioni == Brzo pitanje. :) Jon ili ion? Senahid u onoj aplikaciji navodi samo „jon”. — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:02, 26 mart 2022 (CET) :Koliko znam, "ion" bi bilo preciznije, ali riječi se ipak prilagođavaju jeziku primaocu, tako da ću još provjeriti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:51, 26 mart 2022 (CET) :Dakle, "jon" (do daljnjeg). Da se mene pita, ostavio bih "ion(ski)" (zbog opozicije prema "jon(ski)" < Jonjani), ali nisam u pravopisnoj komisiji. :-) A možda im je etimologija ista, pa ne znam koliko bi u tom slučaju imalo smisla pravljenje opozicije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:53, 11 april 2022 (CEST) == Pitanje u vezi Nedžad Ibrišimović članka == Poštovanje, hvala Vam na ispravci! Obzirom da je bio dogovor da se stavlja etnička grupa umjesto nacionalnost, zbog toga stavila. Interesuje me kako je to moguće ubaciti u infobox? Hvala unaprijed. [[Korisnik:Selma373|Selma373]] ([[Razgovor s korisnikom:Selma373|razgovor]]) 13:29, 11 april 2022 (CEST) :Promijeni se naziv parametra u kodu [[Šablon:Infokutija pisac|samog šablona]]. No, to je bolje prepustiti "tehničarima". A ne znam za spomenuti dogovor (doduše, znao sam biti odsutan s Wiki, pa sam možda propustio nešto). Inače, kad je riječ o "osjetljivijim" detaljima, to ne ide bez konsenzusa Wiki-zajednice. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:49, 11 april 2022 (CEST) ::{{Ping|Selma373}}: O kakvom se dogovoru radi? Da se narodi preimenuju u etničke grupe? Takvi dogovori mi nisu poznati niti su mogući, jer bi se radilo o samovoljnom preimenovanju određenih pojmova.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:37, 11 april 2022 (CEST) :::Hvala vam na odgovoru. [[Korisnik:Selma373|Selma373]] ([[Razgovor s korisnikom:Selma373|razgovor]]) 21:36, 11 april 2022 (CEST) == Muke s Uneskom == Bok, KWiki! Samo sam u prolazu, ali imam jedno pitanje za tebe. Naime, trenutačno na hr.wiki botom popravljam posvojne oblike za akronim "UNESCO" u skladu s našim pravopisom iz 2013., koji preporučuje da pišemo "UNESCO-ov". Dakle, sufiks koji označava posvojnost ostaje nam u punom obliku. Međutim, želio bih se tim ispravljanjem pozabaviti i ovdje, pa me zanima kakva je situacija u bosanskom. Zavirio sam na brzinu u Senahidov pravopis, ali ondje nisam naišao na posvojni oblik. Jedino što mi je upalo u oko jest to da spominje leksikaliziran oblik "Unesko". Drugim riječima, kakav bi posvojni oblik preporučio? Uneskov, UNESCO-v ili UNESCO-ov? Ili možda nešto drugo? Hvala ti unaprijed na odgovoru! [[File:Face-smile.svg|20px]] --[[Korisnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 13:41, 18 april 2022 (CEST) :Ma UNESCO-ov, nema tu neke dileme. :-) Eventualno Uneskov, ali i to je nategnuto. Akronimi su akronimi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:43, 18 april 2022 (CEST) ==Idem sad redom== pa polako ispravljam...Pozz ...--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 12:50, 14 maj 2022 (CEST) :{{Spomeni|Rethymno}}: Naravno. Neće nikud pobjeći. :-) Svako naselje koje u zvaničnom nazivu ima "...na Moru" piše se tako (s velikim M). P. S: Usput, možeš li nekad baciti oko na [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Grginovi%C4%87_%C5%A0ime članke ovog novog korisnika] (barem one o naseljima) jer se svakako preklapa s tvojim područjem rada? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:04, 14 maj 2022 (CEST) ::Kad budem imao vremena pogledaću. Pozdrav. [[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:06, 14 maj 2022 (CEST) : I meni je bilo čudno ovo Sv. Martin Pod Okićem sa velikim P na "pod", očigledno štamparska greška. Hvala i pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:16, 15 maj 2022 (CEST) == KWiki briše == ::Kwiki je pobrisao tri prve verzije mojih najnovijih članka o genima na [[hromosom X|hromosomu X]], iako su bili korektan prevod sa engleskog! [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 22:54, 25 maj 2022 (CEST) :::Jesu li [[hronozona]] i [[geološki hron]] slične ili različite stvari? Pogledati kako je šta povezano na Wikipodacima [https://www.wikidata.org/wiki/Q1121366#sitelinks-wikipedia ovdje] i [https://www.wikidata.org/wiki/Q56355812#sitelinks-wikipedia ovdje]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:47, 31 maj 2022 (CEST) == Akuzativ množine == E, treba mi mala pomoć. Radim članke o svim iPhoneima, pa sam naletio na problem akuzativa množine za riječ "iPhone". Zasad imam: N iPhone / iPhonei<br /> G iPhonea / iPhonea<br /> D iPhoneu / iPhoneima<br /> A iPhone / ??<br /> I iPhoneom / iPhoneima<br /> L iPhoneu / iPhoneima<br /> i problem je u tome što ne znam mora li se duplati E ili ide samo jedno u akuzativu množine. Imaš li kakvih ideja šta bi trebalo tu ako nije moguće preformulirati rečenicu? – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 20:48, 1 juni 2022 (CEST) : Odlično pitanje. :-) Trebalo bi ''iPhone'', a ako kontekst nije dovoljan da se razazna da je množina, onda upotrijebiti još neku riječ koja otklanja dilemu (npr., ''Vidio sam one iPhone''). Znam, pada na um i ''iPhoneove'', ali onda bi ''-ov-'' trebalo i u ostalim padežima. Ne mislim da bi dva E zaživjela jer bismo ih onda morali oba čitati. A ovo je baš fino pitanje da nekad malo protabirim s kolegama. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:30, 1 juni 2022 (CEST) == Brisanje [[Korisnik:Dušan Kreheľ]] == I hoću nešto [https://de.wikipedia.org/wiki/Benutzer:Du%C5%A1an_Krehe%C4%BE?uselang=sh tako]. Zašto brisanje. [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 01:04, 26 juni 2022 (CEST) :I deleted it a minute ago, but it seems that it has no effect because I am not a bureaucrat. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:06, 26 juni 2022 (CEST) == O spiskovima dobitnika Zlatnog ljiljana == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]]: Da ne dužim previše, zamolio bih Vas da izbrišete sve spiskove o dobitnicima Zlatnog ljiljana. Konstantno sabotiranje mog rada na Wikipediji od strane određenog administratora po principu "kadija te tuži, kadija ti sudi" čini svaki pokušaj doprinošenja uzaludnim. Teško je očekivati da će se pronaći iko ko bi glavni spisak dovršio s obzirom da bi to bio prilično dugotrajan posao pa mislim da je bolje da ga nema nikako nego da čami godinama u sadašnjoj formi. – [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 20:17, 28 juni 2022 (CEST) :Tek vidim poruku (bio na poslu), ali vidim da je Mhare na SZR napisao vrlo slično kako bih i ja. Članak bi trebao ostati, samo ne koristiti izvore koji nisu poznati po neutralnosti. P. S: I dalje mislim da je za mjesta gdje ima dosta dobitnika bolje napraviti posebne članke, a ostali da stoje u glavnom (uz linkove na ove posebne, naravno). Može i ovako stajati, ali kažem čisto iz razloga ako bi spisak bio glomazan. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:37, 29 juni 2022 (CEST) ::Kao što sam rekao, ne planiram više raditi na ovom spisku pa je meni svejedno hoće li on stajati u sadašnjem obliku ili ne, mada mislim da je bolje da bude izbrisan nego sa imenima i podacima otprilike 500 boraca (oko 1/3 ukupnih dobitnika). Opširnije sam odgovorio na SZR, ali moram reći da su sporni portali korišteni kao izvor samo u slučaju opće poznatih događaja ili u slučaju da je neki od dobitnika preminuo. – [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 09:10, 29 juni 2022 (CEST) == Semiz Ali-paša == Mozes li mi molim te popraviti samo naslov članka o Semiz Ali-paši. Kad sam ga pisao prošle godine greškom sam napisao "Semiz ali-paša" umjesto Semiz Ali-paša. Hvala unaprijed :) [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 18:42, 29 juni 2022 (CEST) == ''[[Butch Cassidy i Sundance Kid]]'' == Zdravo. Ja sam korisnik na srpskoj Vikipediji i zanima me da li bih mogao da prevedem svoju stranicu ''Буч Касиди и Санденс Кид'' sa srpske Vikipedije na bosansku vikipediju. Hvala unapred na odgovoru, i u slučaju da sam pogrešio lokaciju pitanja, zamolio bih te da me uputiš osobi koja može da mi da konkretan odgovor. Hvala! ~ [[Korisnik:Uroš Veličković Zmaj]] 01:06, 1. 7. 2022. (CET) : {{Spomeni|Uroš Veličković Zmaj}}: Naravno da možeš (mislim, ovo je Wikipedia :-)), s tim da strana imena (iz jezika koji se služe latinicom) [[Wikipedia:Pravilno-nepravilno u bosanskom jeziku#Pisanje stranih imena|treba pisati izvorno]], ne po izgovoru. I da članak bude na [[Wikipedia:Stilski priručnik|bosanskom jezičkom standardu]]. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:22, 1 juli 2022 (CEST) :: Da, naravno, imao bih na umu korišćenje bosanskog jezika, ali se nadam da će u slučaju da nešto izostavim neko biti tu da ispravi moje jezičke greške. ~ [[Korisnik:Uroš Veličković Zmaj]] 14:29, 7.1.2022. (CET) ::: {{Spomeni|Uroš Veličković Zmaj}}: Ako si zainteresovan za [[Šablon:AFI-jevih 10 top 10|ovaj šablon]]... :-) A u vezi s (ij)ekavicom: gdje je u ekavici dugo E, u ijekavici je IJE, a kratko E = JE. Postoji manji broj izuzetaka, ali ovo pomaže u 95% slučajeva. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:10, 1 juli 2022 (CEST) == Basshunter == I thought so but I wasn't 100% sure. Thanks for instant fix. [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 16:29, 2 august 2022 (CEST) == Mehmed Spaho == Zdravo, KWiki! Možeš li mi, molim te, pregledati moje [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Mehmed_Spaho&oldid=3432821 nedavne izmjene] na članku o [[Mehmed Spaho|Mehmedi Spahi]]. Imamo spor o sadržaju koji bi se trebao riješiti. Da ne idem u detalje, sve sam objavio na [[Razgovor:Mehmed Spaho|stranici za razgovor]]. Hvala unaprijed. :-) [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 17:33, 21 septembar 2022 (CEST) : Zdravo, zdravo. Nažalost, nemam dovoljno znanja o temi (knjige da ni ne spominjem), zato se nisam uključivao, a vidim da traje spor. Drugo "nažalost": historičari s diplomama neće da se uključe u rad na Wikipediji i onda po člancima iz tog područja bude raznih nejasnoća, sporova, nedorečenosti, netačnosti, pristranosti... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:59, 21 septembar 2022 (CEST) Razumijem. Odlučili smo da nikako ne spominjemo uzroke njegove smrti jer su ti podaci samo po sebi kontradiktorni. Znaš li nekog administratora/urednika koji je zadužen za uređivanje historijskih članaka da mogu ubuduće upitati za pomoć u ovakvim situacijama. Svakako hvala na javljanju. Lp [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 23:34, 21 septembar 2022 (CEST) :Nemamo "specijalca" za historiju. Mhare se bavi(o) historijom Visokog (tu je štošta uradio) i donekle srednjovjekovne Bosne, ali historija je preširoko područje. Meni je najbliži Drugi svjetski rat (ali izvan granica Balkana) mada odavno ni tu nisam ništa uradio. U mojim prvim godinama imali smo korisnika koji je radio samo historiju i uradio gomilu toga (dinastije, kraljevi, kraljice, spiskovi vladara...), ali je "nestao" prije osam i po godina. I tako... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:25, 22 septembar 2022 (CEST) Šteta, treba nam jedan diplomirani historičar za poziciju administratora/urednika da se prošire i poprave članci o historiji BiH koji su nepotpuni i netačni. Doći će neko vremenom. Htio sam još pitati da li moguće da promijenim svoj username u MrJazz1894 [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 14:24, 22 septembar 2022 (CEST) :Zahtjev za promjenu imena podnosi se [https://meta.wikimedia.org/wiki/Steward_requests/Username_changes na Meti] (pročitaj upute). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:42, 22 septembar 2022 (CEST) ::ok, hvala [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 15:56, 22 septembar 2022 (CEST) == Modeling our languages with Lexeme == Pogledaj [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Meeting_2022/Programme/Submissions/Modeling_our_languages_with_Lexeme ovu prezentaciju], prezentiranu u Ohridu na [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Meeting_2022 CEE 2022]. o novom projektu "Lexeme"! Pri dnu je .pdf datoteka. Kao stvoreno za tebe! Šteta što nisi bio u Ohridu!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:58, 26 oktobar 2022 (CEST) : Hvala ti. Bit će pogledano čim bude zgodna prilika. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:10, 26 oktobar 2022 (CEST) :: https://www.wikidata.org/wiki/Lexeme:L721313 [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:21, 26 oktobar 2022 (CEST) :::Dobro bi bilo, popuniti sve informacije o nekoj riječi. Samo postavljanje bez tumačenja, nema efikasnu svrhu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:47, 26 oktobar 2022 (CEST) ::::Pogledao. I nije mi trenutno baš najjasnija svrha ovoga kad postoji Wikirječnik, tj. kako bi funkcionisalo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:17, 27 oktobar 2022 (CEST) :::::Između ostalog je svrha za poboljšanje mašinskog prevoda, time da se za svaku riječ opiše smisao, sinonimi, primjer, te deklinacije i druge promjene, da se razgraniče sinonimi, razriješe homonimi (kako prevesti: "...gore gore, gore gore...") [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:50, 27 oktobar 2022 (CEST) ::::::To djeluje kao pisanje još jednog Wikirječnika pored već postojećeg umjesto da se povuče iz te baze ono što ima od domaćih riječi (mada je na našem Wikirječniku taj fond skroman). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:12, 27 oktobar 2022 (CEST) :::::::Razlika je! Lexema je viši stupanj Wikidata, dok Wikirječnik nema taj opseg niti svrhu. U Lexemi se riječi mogu definirati, toliko da se raspoznaje da li je dijalekat, arhaizam i sl, a sve u cilju da se poboljša mašinski prevod, koji prevodi statističkim parametrima, a za male jezike znamo na šta takav prevod liči. Dakle imenice u množini i jednini, svim padežima, izvedenice ili pridjevi od imenica...a kod glagola, su potrebne sve glagolske forme i vremena, a kako je sve preko Wikidata povezano svaki novi pojam u Lexemi (označen s početnim L) smanjuje grešku u prevodu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:32, 27 oktobar 2022 (CEST) ::::::::Ne kažem da je isto nego me samo zanima može li se upotrijebiti ono što već ima (jer i na Wikirječniku su dati padežni i konjugacijski oblici). Ono, kopiraš s WR na WD. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:39, 27 oktobar 2022 (CEST) :::::::::Može [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:48, 27 oktobar 2022 (CEST) == Deklaracije == Zdravo, KWiki! Deklaracija nezavisnosti ili Deklaracija o nezavisnosti? Primijetio sam da si nazive pojedinih članaka menjao iz potonje varijante u pređašnju. To se, međutim, kosi s mojim jezičkim osjećajem. Meni je logično da se prijedlog „o” piše kad je riječ o službenom dokumentu (Deklaracija o pravima čovjeka i građanina), dok bi se navedeni prijedlog mogao izostaviti kad je riječ o činu (deklaracija rata, deklaracija vjeridbe; značenje: objava, proglašenje). Naravno, za tu argumentaciju nemam neposrednu potvrdu u obliku izvora. Šta ti misliš? Jesi li se vodio nekim izvorom pri premještanju? — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:26, 12 novembar 2022 (CET) :I proglašenje nezavisnosti je prvenstveno čin kao što je i proglašenje rata, tj. objava nezavisnosti; sam si naveo primjere koji potvrđuju da tu ne treba "o". Nezavisnost se objavljuje direktno: "Proglašavamo / Objavljujemo / Deklarišemo nezavisnost..." (sva tri glagola traže besprijedložni akuzativ, tj. direktni objekat). Fizički oblik toga na papiru ne mijenja ništa u značenju / činu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:45, 12 novembar 2022 (CET) == Deklaracija nezavisnosti Kosova == Pročitaj šta je Sud rekao. [[Korisnik:Savasampion|Savasampion]] ([[Razgovor s korisnikom:Savasampion|razgovor]]) 23:13, 8 januar 2023 (CET) :''No reference in original Albanian text to the declaration being the work of the Assembly of Kosovo. The language used in the declaration differs from that employed in acts of the Assembly of Kosovo in that the first paragraph commences with the phrase "We, the democratically-elected leaders of our people . . .", whereas acts of the Assembly of Kosovo employ the third person singular. Moreover, the procedure employed in relation to the declaration differed from that employed by the Assembly of Kosovo for the adoption of legislation. It was not transmitted to the Special Representative of the Secretary General and was not published in the Official Gazette of the Provisional Institutions of Self-Government of Kosovo. As the practice shows, he would have been under a duty to take action with regard to acts of the Assembly of Kosovo which he considered to be ultra vires. Taking all factors together, the authors of the declaration of independence of 17 February 2008 did not act as one of the Provisional Institutions of Self-Government within the Constitutional Framework, but rather as persons who acted together in their capacity as representatives of the people of Kosovo outside the framework of the interim administration.'' [[Korisnik:Savasampion|Savasampion]] ([[Razgovor s korisnikom:Savasampion|razgovor]]) 23:14, 8 januar 2023 (CET) :Nije u tome poenta nego u rečenici kakvu si je ostavio (zbog onog "NE /krši/" ispada protivrječna samoj sebi: ako je donesena vaninstitucionalno, onda bi valjda trebalo stajati bez negacije, iz perspektive Srbije). To je napomena čisto jezičko-logičke prirode. A u političko-pravni karakter dalje neću ulaziti jer ex-Yu politiku zaobilazim (ne pratim politiku više nego što moram, pa tu imam rupa u znanju), osim vraćanja ovog tipa. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:25, 8 januar 2023 (CET) == Pozdrav == Kada neće bot, onda će [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Korisnik:Edinwiki/Spisak/Najstarijih_1000_%C4%8Dlanaka&curid=175093&diff=3477672&oldid=3417727 KWiki]. ;) Šta ima kakvo je stanje? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 11:02, 13 januar 2023 (CET) :E nek' si se i ti izvuk'o iz skrovišta. :-) A standardno: radno, kao što možeš vidjeti. Kod tebe? I aktiviraj bota, molim te; osevabit ćeš se za vijeke vjekova. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:09, 13 januar 2023 (CET) :: Haha vjerujem ti. :) Gdje trenutno najviše gori? Možda jedan od vikenda da uhvatim malo vremena pa nešto opet napravim (jer stari kod je poprilično "zahrđao"). :: A kod mene ima svašta, i privatno i poslovno. Mada, život teče opet po nekom standardu svom. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 11:30, 13 januar 2023 (CET) :::Pitaj [[Korisnik:Srđan|Srđana]] ili [[Korisnik:AnToni|AnTonija]], bolje će znati objasniti. :) I navrati češće, nećemo ti ništa. :-)) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:36, 13 januar 2023 (CET) Sta mislite da izbrišete ove članke sa liste najstarijih 1000 koji su u međuvremenu izbrisani? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:13, 13 januar 2023 (CET) :{{Urađeno}}. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:21, 13 januar 2023 (CET) == Pitanjce i pitanjce == Zdravo, KWiki! Kako si? Kako stojiš sa slobodnim vremenom? Primijetio sam da si u pojedinim nazivima članaka dodavao navodnike, npr. [[Svemirski teleskop "James Webb"]]. Nisu li oni neobavezni? Šta misliš o upotrebi kurziva umjesto navodnika? Postoje li neke preporuke o tome kada moramo upotrijebiti navodnike? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:35, 23 januar 2023 (CET) : Nije mnogo loše, :-) hvala na pitanj(c)u. Ne bi trebali biti neobavezni u nazivima koji u sebi imaju ime osobe, ali pravopis je stvar konvencije, pa sad, kako koji već odredi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:15, 24 januar 2023 (CET) == Zahtjev za obrazloženje == Pozdrav, KWiki. U svojoj misiji da proširim broj članaka na Wikipediji, počevši od historije, primijetio sam da je jedan od mojih članaka izbrisan. Osim naše zajedničke ljubavi prema šahu, primijetio sam da imaš "nultu toleranciju prema kratkim člancima". Slagao se ja ili ne slagao, razumijem. Došao sam da zatražim kopiju izbrisanog članka kako bih ga produžio ili da ga vratiš u potpunosti da ga izmijenim. Hvala. – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 20:13, 26 februar 2023 (CET) :Nije bila riječ o kratkoći ovog puta nego je izgledalo kao da je potpuno mašinski preveden, što se također ne toleriše ovdje (konsenzus zajednice). A nije nikakav problem vratiti ako će rad na članku biti nastavljen, samo što smo bezbroj puta imali situaciju da neko ubaci na Google Translate 6-7 rečenica, zalijepi ovdje bez ikakve dorade i misli da je sve urađeno i nikad više to ni ne pogleda. P. S: Pozdrav svim šaholjupcima. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:44, 27 februar 2023 (CET) ::Razumijem. Također sam se trudio da to izbjegnem mada je to bilo malo teže u tim prvim rečenicama, gdje se i radi o definicijama. Definitivno planiram da ga proširujem, tako da ću te zamoliti da ga vratiš kad stigneš. Hvala. – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 15:59, 27 februar 2023 (CET) :::Vratio čim sam napisao prethodnu poruku. :-) P. S: Obrati pažnju na veliko početno slovo te strukturu sintagmi i rečenica; naš jezik nije engleski. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:19, 27 februar 2023 (CET) ::::Primijetio sam poslije nego što sam poslao poruku. Hvala. :) – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 16:24, 27 februar 2023 (CET) ::::Hahahah, trudim se. Hvala na opomeni. – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 16:25, 27 februar 2023 (CET) :::::Pozdrav, dobro nam došao. Imam jedan savjet, kada radiš na nekom članku dobro bi bilo da staviš oznaku Izmjena u toku između (po dvije zagrade) { i }, tako će urednici znati da radiš na njemu i da ne diraju članak. Dobra praksa, meni lično, je da uvijek da prilikom pravljenja nove stranice stavim uvodni dio, te pri dnu šablone za reference, možeš pogledati kod koji sam dodao na tvoj članak, te prilikom prevođenja odmah i dodavati reference na prevedeni dio. :::::Ako gdje zapneš piši, urednici a i ostali članovi su spremni uvijek da priskoče u pomoć. Ako ti ovo oko zagrada nije najjasnije,javi pa ću ti ubaciti u članak. :::::Pozdrav, :::::Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:49, 27 februar 2023 (CET) ::::::Hvala na toploj dobrodošlici. Hvala na savjetu, ne znam kako mi je promaklo to da postavim separator izmedju teksta i referenca.. Definitivno ću koristiti oznaku za nastavljanje članaka, mada ću sačekati sa ovim jer nisam siguran kad ću opet navratiti. ::::::Hvala [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 19:12, 27 februar 2023 (CET) :::::::Nema problema, samo lagano, kad budes imao vremena/volje navrati, uvijek ima sta za dopuniti. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:32, 27 februar 2023 (CET) == broken redirects == Please delete #[[Imperij]] #[[Suverenstvo]] #[[Urfa]] #[[Campus_Martius]] #[[Fransoa_Babef]] #[[Slupsk]] #[[Hawai'i]] #[[Fluminense_Football_Club]] #[[Stanislaw_Wielgus]] #[[Suncostaj]] #[[MTM]] #[[Izengard]] #[[Behind_Enemy_Lines_(film)]] #[[HINA]] #[[Wielun]] #[[Euskadi_Ta_Askatasuna]] #[[Motorna_vozila]] #[[205_GTI]] #[[E150d]] #[[Javna_cesta]] #[[Tanganjika]] #[[Cyberspace]] #[[Teolog]] #[[Stalaktiti]] #[[Karlo_I_Anžuvinski]] #[[Sekosteroidi]] #[[Plamište]] #[[Konskowola]] #[[Robert_Guerin]] #[[Champs-Élysées]] #[[Champs_Elysees]] #[[Svijeće]] #[[Orator]] #[[Karlo_I_Napuljski]] #[[Ferenc_Temlin]] #[[Luj_XVII_Francuski]] #[[Stadio_Olimpico_(Torino)]] #[[Karlo_I,_kralj_Sicilije]] #[[Hipokrizija]] #[[Fluminense]] #[[Sanliurfa]] #[[ZOI_1924.]] #[[ZOI_1928.]] #[[ZOI_1932.]] #[[ZOI_1936.]] #[[ZOI_1948.]] #[[ZOI_1952.]] #[[ZOI_1964.]] #[[ZOI_1968.]] #[[ZOI_1972.]] #[[ZOI_1976.]] #[[ZOI_2002.]] #[[OI_1900.]] #[[OI_1920.]] #[[OI_1940.]] #[[OI_1944.]] #[[OI_1948.]] #[[OI_1952.]] #[[OI_1960.]] #[[OI_1984.]] #[[OI_1988.]] #[[Ocala,_Florida]] #[[Omaha,_Nebraska]] #[[Pichelsteiner]] #[[Vilajet_Anadolija]] #[[Vilajet_Egipat]] #[[Vilajet_Kurdistan]] #[[Poznanj]] #[[Televizija_Beograd]] #[[TV_Beograd]] #[[RTV_Beograd]] #[[Salt_Lake_City_2002.]] #[[Nagano_1998.]] #[[Lillehammer_1994.]] #[[Albertville_1992.]] #[[Lake_Placid_1980.]] #[[Innsbruck_1976.]] #[[Sapporo_1972.]] #[[Grenoble_1968.]] #[[Innsbruck_1964.]] #[[Squaw_Valley_1960.]] #[[Oslo_1952.]] #[[St._Moritz_1948.]] #[[Garmisch-Partenkirchen_1936.]] #[[Lake_Placid_1932.]] #[[St._Moritz_1928.]] #[[Chamonix_1924.]] #[[Pariz_1900.]] #[[Antwerpen_1920.]] #[[Pariz_1924.]] #[[Berlin_1936.]] #[[London_1948.]] #[[Helsinki_1952.]] #[[Tokio_1940.]] #[[London_1944.]] #[[Rim_1960.]] #[[Los_Angeles_1984.]] #[[Seoul_1988.]] #[[Natal,_Rio_Grande_do_Norte]] #[[E218]] #[[Lijevanje]] #[[Tu-155]] #[[Avenue_des_Champs-Élysées]] #[[E383]] #[[São_Paulo_Futebol_Clube]] #[[Košarka_na_OI_2008.]] #[[Košarka_na_OI_2012.]] #[[Košarka_na_OI_2020.]] #[[Košarkaška_reprezentacija_SR_Jugoslavije]] #[[E150a]] #[[Induktivitet]] #[[Pteridium_aquilinum]] #[[Sarcoptes_scabiei]] #[[Knautia_sarajevensis]] #[[Leucanthemum_illyricum]] #[[Chamaedrys_ecytisus_tommasinii]] #[[Tomazinijeva_žučica]] #[[Sečuan]] #[[Velikotrnasti_čičak]] #[[Alpski_čičak]] #[[Cirsium_spinosissimum]] #[[Zec]] [[Korisnik:WikiBayer|WikiBayer]] ([[Razgovor s korisnikom:WikiBayer|razgovor]]) 11:19, 19 mart 2023 (CET) :We have that list [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Pokvarena_preusmjerenja&limit=250&offset=0 here] also. I am keeping an eye on it, don't worry. Some of these will serve as an incentive to write some of the articles (I asked for it on [[Wikipedia:Čaršija#Pokvarena_preusmjerenja|Village Pump]]). There were a lot more than these. I deliberately left these to stand for a period. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:44, 19 mart 2023 (CET) == Uputa za pisanje članka. == Pozdrav KWiki. Naime pokušao sam par puta kreirati članka za poznanika koji je profesionalni bokser, a nema o sebi wikipedia stranicu. Nisam baš stručan u vezi ovih stvari pa mi je vrlo teško razumjeti, gdje se šta nalazi, a da ne pričam o kršenju pravila i sl. Da li bi mi mogao dati upute i smjernice na koji način da kreiram članak, a da to ne podilazi pod samohvaljenje i druge prekršaje? Hvala unaprijed. [[Korisnik:Softa123|Softa123]] ([[Razgovor s korisnikom:Softa123|razgovor]]) 15:15, 20 mart 2023 (CET) :Bojim se da on (još) nije [[Wikipedia:Relevantnost|relevantan]] za Wikipediju, tj. da nije međunarodno poznat i priznat (vidjeti i [[Razgovor o Wikipediji:Relevantnost|ovo]]). A članak nije bio ni tehnički sređen, tj. formatiran po pravilima Wikipedije, mada to ima manju težinu od kriterija relevantnosti (iako nipošto nije nebitno). Inače, relevantnost je kriterij oko kojeg se možda i najviše lome koplja, ali valjda bi za članke o osobama trebao biti jasan neki minimalni prag relevantnosti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:22, 21 mart 2023 (CET) ::Takođe se ova tema može pogledati i u [[Wikipedia:Relevantnost/Igralište|prednacrtu smjernica]].--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:10, 21 mart 2023 (CET) 1[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:33, 3 april 2023 (CEST) == Linkovi u naslovu == Samo brzinska provjera, mogu ukidati linkove u naslovima iki podnaslovima članka? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:29, 10 april 2023 (CEST) :Možeš. A i ne moraš. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:48, 10 april 2023 (CEST) ::iskreno ružno mi izgleda, skidao sam kada vec nesto mijenjam u članku ali rekoh da budem siguran. Danas sam ih se nasmijao u datumima kada sam dodavao rođeni/umrli [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:12, 10 april 2023 (CEST) ::: Interne linkove iz godina (19-21. vijek) i dana sam [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=1899.&diff=3498961&oldid=3496090&diffmode=source uklonio]!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 16:15, 14 april 2023 (CEST) == Podjela na vijekove u člancima Datum == Zašto brišeš podjele po vijekovima o člancima "Datum"? Preglednije je i kada se članak poveća, lakše ga je čitati i dorađivati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:28, 15 april 2023 (CEST) : Kontam: ako neko ne zna koja godina pripada kojem stoljeću... :-) U redu, slažem se za one popunjenije članke, ali tamo gdje je samo nekoliko imena zaista nije potrebno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:33, 15 april 2023 (CEST) ::Radi se o tome, da kad ubacim nekoga, upišem i vijekove, odnosno mjesece u člancima o godinama. To bi se moglo botom, ali to mi nije jača strana, a ovom metodom će članci kad-tad se povećati i biti pripremljeni za povećanje broja stavki. A i preglednije je i manja je mogućnost da se neka stavka upiše na pogrešno mjesto. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:38, 15 april 2023 (CEST) == Pećina == [https://de.wiktionary.org/wiki/terrisch WikiRiječnik ] kaže ''terrisch'', a u Štajerskoj se često piše ''derrisch'' ili ''därrisch'' ili čak ''dårrisch''. Rijetko se koristi za nagluhu osobu. Stariji znaju, ali je nepravilno u njemačkom jeziku. (dt:umgangssprachlich:) --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 07:44, 21 april 2023 (CEST) : a i pećina se kaže '''Ofen''' (ali i stijene) - a Ofen je '''peć''', dolazi iz slavenskih jezika, pa je i kod nas peć i pećina (špilja).--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 07:47, 21 april 2023 (CEST) == Sporazumi u člancima o datumima == Poz @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] pošto ti ne mogu odgovoriti u sažetku u članku [[Baltalimanski sporazum]], pišem ti ovdje, ja to dopunjujem na način da objavim 3-4 sporazuma pa onda ih ubacim u članke o datumu i o godini. Što se tiće konkretno ovog članka, još nisam završio zadnji dio, trebam prevesti dio o efekima sporazuma. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:09, 17 maj 2023 (CEST) :Može kako god, samo da se ne smetne. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:16, 17 maj 2023 (CEST) ::Samo ti napominji, nije zgoreg :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:12, 17 maj 2023 (CEST) == Nisam zaboravio. == Hvala na podsjetniku o pjesmama ABBA-e. Nisam zaboravio, nego mi je prioritet da sredim sarajevsku pop rok scenu. Istovremeno, pokušavam makar malo da pomognem Panassku, AnToniju, Ziki i tebi oko ovih mirovnih sporazuma. Vidim da je potrebna pomoć. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 19:51, 26 maj 2023 (CEST) :🦾🦾🦾 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:54, 26 maj 2023 (CEST) == Request == Hello. Thank you very much for creating the article [[Laach (jezero)]] in Bosnian Wikipedia. Can you enlarge the article by translating and uploading the sections from the article [[:sh:Laacher See]] in Serbo-Croatian Wikipedia? Yours sincerely, [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 08:56, 20 juni 2023 (CEST) :please be patient and don't rush anyone. thank you [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:47, 20 juni 2023 (CEST) :Do you see the label "Work in progress"? And, again, what's the hurry for? I just don't get it. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:41, 20 juni 2023 (CEST) ::Sorry, I overlooked that. I am certainly not in a hurry. [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 13:48, 20 juni 2023 (CEST) :::Thank you very much again for the new article. [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 13:09, 1 juli 2023 (CEST) == Need your input on a policy impacting gadgets and UserJS == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Dear interface administrator, This is Samuel from the Security team and I hope my message finds you well. There is an [[m:Talk:Third-party resources policy|ongoing discussion]] on a proposed policy governing the use of external resources in gadgets and UserJS. The proposed [[m:Special:MyLanguage/Third-party resources policy|Third-party resources policy]] aims at making the UserJS and Gadgets landscape a bit safer by encouraging best practices around external resources. After an initial non-public conversation with a small number of interface admins and staff, we've launched a much larger, public consultation to get a wider pool of feedback for improving the policy proposal. Based on the ideas received so far, the proposed policy now includes some of the risks related to user scripts and gadgets loading third-party resources, best practices for gadgets and UserJS developers, and exemptions requirements such as code transparency and inspectability. As an interface administrator, your feedback and suggestions are warmly welcome until July 17, 2023 on the [[m:Talk:Third-party resources policy|policy talk page]]. Have a great day!</div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[m:User:Samuel (WMF)|Samuel (WMF)]], on behalf of the Foundation's Security team</bdi> 01:02, 8 juli 2023 (CEST) <!-- Message sent by User:Samuel (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Samuel_(WMF)/IAdmins_MassMessage_list_1&oldid=25272788 --> == Invitation to Rejoin the [https://mdwiki.org/wiki/WikiProjectMed:Translation_task_force Healthcare Translation Task Force] == [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|right|frameless|125px]] You have been a [https://mdwiki.toolforge.org/prior/index.php?lang=ar medical translators within Wikipedia]. We have recently relaunched our efforts and invite you to [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php join the new process]. Let me know if you have questions. Best [[User:Doc James|<span style="color:#0000f1">'''Doc James'''</span>]] ([[User talk:Doc James|talk]] · [[Special:Contributions/Doc James|contribs]] · [[Special:EmailUser/Doc James|email]]) 12:34, 2 August 2023 (UTC) <!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_translatiors/bs&oldid=25416228 --> == Bosanski jezik! == Zašto u opisu ispod na .bs wikipediji stoji "standardna varijanta srpsko-hrvatskog jezika" za bosanski jezik. Ne razumijem ovaj opis ispod. Da li se to može promijeniti i napisati kako treba. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 23:53, 29 august 2023 (CEST) :Gdje to tačno stoji? Link, po mogućnosti? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:51, 30 august 2023 (CEST) ::Bio je u opisu na Wikidata da je "standardized variety of serbocroatian languages", promijenio sam opis u "standardized variety of south slavic languages". [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 08:32, 30 august 2023 (CEST) ::[[Bosanski jezik|https://bs.m.wikipedia.org/wiki/Bosanski_jezik]] ::Evo ovdje je stajalo, ali izgleda da je kolega Panassko ovo brzo promijenio. Svaka cast. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 15:43, 30 august 2023 (CEST) :::@[[Korisnik:YitKl|YitKl]], [[Korisnik:Panassko|Panassko]]: Zdravo! Kratka napomena. Bosanski jezik nije „standardizirana varijanta južnoslovenskog jezika”, kako je preinačeno na Wikipodacima, s obizrom na to da taj jezik ne postoji. Južnoslovenski jezici podgrupa su slovenske grupe jezika, a bosanski jezik standardizirana je varijanta srpskohrvatskog jezika, policentričnog jezika koji uključuje četiri standardizirane varijante, s lingvističkog i naučnog aspekta. Članak na en.WP pruža detaljnije informacije o tome. Srdačan pozdrav! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:28, 30 august 2023 (CEST) ::::Ćao @[[Korisnik:Aca|Aca]] ja sam se vodio člankom i definicijom na bs.wiki gdje se to ne spominje. Nisam stručnjak ali mi je rezon da se vodim našim člankom jer smatram da je to tu iskristalizovano.na bosanskom jeziku opis je bio takav te sam to preveo na engleski. ::::Ako ne pogrešno trebalo bi onda izmjeniti i u članku u jeziku na bs pa i na wikipodacima, mada bih volio i da @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] da mišljenje, obzirom je srručniji po pitanju jezika od mene. ::::Pozdrav, ::::Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 18:37, 30 august 2023 (CEST) :::::@[[Korisnik:Panassko|Panassko]]: Pretpostavio sam tako nešto, opušteno. Ima argumenata da na bosanskom stoji i „južnoslavenski jezik”, ali i ovo što sam prethodno spomenuo. Zavisi samo od toga šta želimo prikazati ili čemu pridajemo značaj. Engleski opis bih ostavio onakav kakav jest, upravo iz razloga koji si spomenuo – dosljednost s člankom na tom jeziku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 02:12, 31 august 2023 (CEST) ::::Pozdrav @[[Korisnik:Aca|Aca]] Bosanski jezik ima riječnik koji je stariji od srpskohrvatskog jezik, pa samim tim ne može biti nikakva varijanta drugog jezika. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 15:43, 1 septembar 2023 (CEST) :::::SZR ne služe za iznošenje vlastitih teorija! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:23, 1 septembar 2023 (CEST) ::::::Kakvih teorija! ::::::To su jasne činjenice. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 16:20, 10 septembar 2023 (CEST) :::::@[[Korisnik:YitKl|YitKl]]: Razumijem Vaše stajalište, ali postojanje rječnika (ne „riječnika”, s obzirom na to da ta riječ ne postoji) ne može služiti kao valjan argument protiv teze da jezici pripadaju istom makrojeziku ili policentričnom jeziku. Tako je i ''Srpski rječnik'' izdat 1818, ali to nije validan lingvistički i naučni argument. U svakom slučaju, hvala Vam na doprinosu temi i podizanju svijesti. Ako Vam je potrebna bilo kakva pomoć pri uređivanju ove teme ili drugih, slobodno mi se obratite. Lijep pozdrav! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:10, 1 septembar 2023 (CEST) ::::::Upravu si za rjecnik, a i napravio sam gramatičku grešku. ::::::Uglavnom, nisam ekspert za ovu temu, ali dovoljno znanja imam da bosanski jezik nije nikakva izvedenica iz jezika hrvatskog i srpskog. ::::::Drago mi je da je napravljena izmjena, a svakako bih volio da se uključe ljudi koji su dobri u ovoj temi. ::::::Lp [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 16:19, 10 septembar 2023 (CEST) :: Korisnik je mislio na [[:wikidata:Special:Diff/1964385689|ovaj lokalni opis]], koji sam izmijenio tako da je u skladu s ostalim unosima o slavenskim jezicima na Wikipodacima. Nije naročito produktivno mijenjati opise na engleskom jeziku na Wikipodacima budući da je konsenzus takav da se navode podaci s en.wiki, odnosno da stoji "standardized variety of Serbo-Croatian" za srpski / hrvatski / bosanski / crnogorski itd, tako da bi mijenjanje samo moglo dovestido neproduktivnih ratova izmjena s tamošnjim urednicima. Ako se promijeni tamošnji konsenzus, uskladit ćemo i na Wikipodacima. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 11:54, 31 august 2023 (CEST) :::Srđane, :::hvala ti na pojašnjenju, vidim da si ti to promijenio na Wikipodacima tako da ja nemam šta korigovati. :::Pozdrav, :::Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:20, 31 august 2023 (CEST) == Bosanske poznate ličnosti == Ćao @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ima li gdje spisak bosanaca i hercegovaca kojima nedostaje članak? Mislim da bismo trebali napraviti, pa da imamo okvir i da vremenom obogatiko WikiPediju s tim člancima. Ja bih počeo ali ne znam odakle da krenem. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:39, 24 septembar 2023 (CEST) :@[[Korisnik:Panassko|Panassko]] odeš na web stranice fakulteta i u njihovoj historiji nađeš važne ličnosti [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:33, 25 septembar 2023 (CEST) ::Više sam mislio da li imamo neki spisak sa bosanskohercegovačkim bitnim ličnostima koji bi mogli napraviti kao projekat, koje ličnosti želimo da imamo predstavljena na bs.wiki bili oni političari, umjetnici, pisci i td... [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:54, 25 septembar 2023 (CEST) ::: Možda [[:en:List of Bosnia and Herzegovina people|ovo]] kao polazna tačka? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:02, 25 septembar 2023 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] odlično [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:28, 26 septembar 2023 (CEST) == Anaplastični oligodendrogliom == Why we can translate on Wikipedia? [[Korisnik:Wname1|Wname1]] ([[Razgovor s korisnikom:Wname1|razgovor]]) 14:15, 14 oktobar 2023 (CEST) :I wrote in the summary: Google Translate. Although it has significantly improved last few years, the texts still need a fair amount of human correction, especially in terms of Slavic languages. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:17, 14 oktobar 2023 (CEST) == Projekat Nacionalne biblioteke Evrope == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] zadao projekat i nigdje ga na projektu... <nowiki>:</nowiki>-) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:22, 19 oktobar 2023 (CEST) :A [[Nacionalna biblioteka Malte|Maltešku]] zaboravljaš. Dobro, dobro... :-) Nažalost, ne mogu. Danas se stvari promijene u kratkom roku. Imat ću dodatnih obaveza u sljedećih mjesec dana i rjeđe će me biti ovdje. A i da nije tako, vidiš i sam koliko je posla samo na održavanju i ažuriranju postojećeg. Projekat je za one koji su u mogućnosti i koliko su u mogućnosti. Kao i bilo šta na Wikipediji zapravo. Tebi svaka čast na trudu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:38, 19 oktobar 2023 (CEST) ::ah da Malteška, izvukao si se. Šalu na stranu ideja je odlična, zato sam i prionuo a radiš sjajan posao, ipak moram te malo cimnuti s vremena na vrijeme. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 18:08, 19 oktobar 2023 (CEST) == Arapska imena == Kako se na našem jeziku pišu arapska imena poput Ebu'l-Feth, Ebu'l-Hamza itd? Ebu'l-Feth, Ebul-Feth ili Ebu-l-Feth? [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 04:48, 25 oktobar 2023 (CEST) :Ako je "reisul-ulema" ili "Omer ibnul-Hattab", onda bi trebalo "Ebul-Feth". Ali sklon sam mišljenju da ovo pitanje još nije definitivno riješeno u pravopisima. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 06:10, 25 oktobar 2023 (CEST) ::Hvala na odgovoru. Nisam uspio pronaći odgovor u dosadašnjim pravopisima. Mediji IZ uglavnom koriste npr. reisu-l-ulema, a knjige teološkog karaktera, raznorazne "hagiografije" (u nedostatku boljeg izraza), pogotovo one koje dolaze iz selefijskih krugova, najčešće su pune pravopisnih grešaka i nisam ih htio koristiti kao uzor. [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 06:19, 25 oktobar 2023 (CEST) == Nepregledane stranice == Pozdrav, Evo već par mjeseci periodično se zaletim pa napravim nekoliko novih stranica. Međutim, to sve nekako pada u vodu kad neke stranice čekaju dva mjeseca i još nisu odobrene za čitaoce. Razumijem da to iziskuje mnogo vremena, pa me zanima postoji li nešto što ja mogu uraditi da bi ovaj proces malo ubrzao? [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 22:42, 25 oktobar 2023 (CEST) :Prije svega, hvala na trudu i doprinosima. Nemoj misliti da to ne bude primijećeno. Članci su tu i vidljivi su za sve (ukucaj na Google, npr., "Oproštajni hadž, Wikipedia na bosanskom"), samo ih još nije ''pregledao'' niko od administratora, pa stoji ona oznaka. A ja imam svoj krug područja koja pokrivam i gdje se osjećam kompetentnim (mada ni njih ne mogu ni blizu koliko bih htio), a ostala prepuštam drugima jer nismo svi za sve niti sam jedini administrator niti možemo svi stići sve pohvatati (nas je na prste ruke, a članaka više od 92.500; dobro, nepregledanih je znatno manje od toga :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:17, 26 oktobar 2023 (CEST) ::Hvala na pohvalama. Najviše što me ustvari 'brine' je to što članci nisu dostupni ne-urednicima. To jeste, kada bih na Google ukucao neki nepregledani članak njega čitaocu ne bi prikazalo osim ako ne potraži Bosansku verziju članka preko istog na drugom jeziku. ::Kako god, hvala na informaciji i primjećivanju :). [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 16:17, 26 oktobar 2023 (CEST) == Zapadna obala == Ja sam promijenio Zapadana Obala u Zapadna obala gdje sam uspio naći na mob, nadam se da sam ih sve pronašao, ako nisam... [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:57, 4 novembar 2023 (CET) == Hebrejski i arapski izrazi == E, KWiki. Mislio sam dopuniti / srediti par članaka o aktualnom sukobu na Bliskom istoku, pogotovo ove članke koji imaju dosta pregleda. E sad, kako pisati izraze na hebrejskom i arapskom? Ako ćemo fonetski, tj. transkripcijom, hebrejski mi neće biti problem (npr. "{{jezik|he|קִבּוּץ גָּלֻיּוֹת}}" kao "kibuc galujot"), ali bi mi arapski teže išao (mogao bih pomoću [[:en:DIN 31635|sistema DMG]], [[:sr:Википедија:Транскрипција са арапског и персијског језика|pa onda ovako]]). Pitam jer vidim da si Šarona prebacio neki dan, a ima dosta imena lidera i izraza kroz razne sukobe. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 18:47, 5 novembar 2023 (CET) :Hebrejski je u bosanskim pravopisima (uključujući i ovaj svježi Bulićev) potpuno zaobiđen, da ne spominjem gruzijski, armenski, jezike Indijskog potkontinenta i Indokine, a za arapski sam ranije pisao na onoj pomoćnoj stranici. Historijska imena sigurno idu fonetski, a pod utjecajem (zapadnih) medija postoji tendencija da se ova savremena pišu po engleskoj ili francuskoj transkripciji (kao da je, bubam, ime Enver iz 11. stoljeća različito od današnjeg Anvar). U novom Halilovićevom piše ovo: {{citat3|Opće načelo kojeg se valja držati u pisanju imena iz jezika koji se ne služe ni latinicom ni ćirilicom glasi: takva se imena pišu onako kako se pišu u službenoj latiničkoj transkripciji u narodu iz kojeg potječu. Ovo načelo vrijedi u međunarodnom dopisivanju, diplomatiji, na geografskim kartama te u naučnoj literaturi i slično.}} :Na SR Wiki je gotovo sve dobro urađeno (osim ovog da se inicijalno A piše A, jer ''Asad'' je zapravo ''Esed'' i da je ''aw'' = ''au''; ime je ''Tevfik'', tj. ''Teufik'', da ''f'' i ''v'' ne bi bili u dodiru jer su slični po mjestu tvorbe). Ne znam šta bih rekao kao konačni zaključak. Bosanski naginje fonetskom pisanju ovih imena, ali ne može niko poreći ovu savremenu praksu u medijima koju spomenuh. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:51, 6 novembar 2023 (CET) :Neka ide fonetski, a napraviti preusmjerenja s engleskih (i francuskih) imena. Mora se nešto odlučiti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:30, 6 novembar 2023 (CET) == Pojedine riječi za izmjenu == Možemo li povremeno napraviti kraći spisak riječi koje treba izmijeniti. Možda i da se lokaliziraju po šablonima, da smanjimo mogućnost greške [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:02, 7 novembar 2023 (CET) :Nemam ni ja to u glavi nego kako naiđem na nešto. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:26, 7 novembar 2023 (CET) ::da se botiraju [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:29, 7 novembar 2023 (CET) :::Kontam, ali teško je mozgu pohvatati sve te detalje. Zato, vidio si, nekad nabacim nešto Srđanovom botu, mada urijetko. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:10, 7 novembar 2023 (CET) ::::to je ok [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 20:44, 7 novembar 2023 (CET) == Jermuk == Može i ovo: [[:en:Yarmouk Camp#During the Syrian Civil War]]. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 20:06, 10 novembar 2023 (CET) :Pozdrav, ako možeš da provjeriš transkripciju arapskih naziva za nove stavke u [[Šablon:Masakri nad Palestincima|ovom šablonu]]. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 11:47, 3 mart 2024 (CET) ::Historijska arapska imena pišemo fonetski, a ova savremena po engleskoj transkripciji (ne znam tačan razlog). Hvala na dopuni (vidim da na EN nisu to uradili, barem zasad). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:52, 3 mart 2024 (CET) :::Fala ti! Prva nova stavka je neka ulica nazvana po jednom od imena Boga u islamu, a druga – Arapkinja iz Palestine. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 12:08, 3 mart 2024 (CET) == Meridijani crtica == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] i @[[Korisnik:Srđan|Srđan]] moramo se dogovoriti da li ćemo koristiti - ili — kada razdvajamo mjesta/ostrva i sl, u tabeli za meridijane. Jedan od vas mijenja u — a drugi u -pa ne znam šta od navedenog da koristim da ne morate mijenjati. Mislim nije velika stvar ali eto... Poz Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:49, 13 novembar 2023 (CET) :Ni jednu ni drugu nego – :-) (ima na kraju donje alatne trake). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:55, 13 novembar 2023 (CET) :{{Spomeni|Panassko}} Za crte se koristi – ili {{Plain link|https://www.compart.com/en/unicode/U+2013|"en-dash" po Unicodeu}}. E sad, s obzirom na to da često uređuješ s telefona, u zavisnosti od fonta koji je proizvođač postavio za predodređeni ili koji je naknadno postavljen, moguće je da ti ova duža (— ili {{Plain link|https://www.compart.com/en/unicode/U+2014|"em-dash" po Unicodeu}}) izgleda isto, ali drugi su znakovi ipak. Inače, i ovo mi je neki dugotrajni projekt (srediti te znakove u postojećim člancima), ali kao što i sam kažeš, nije velika stvar pa nije neki prioritet, tako da inače sredim kadgod na neki članak naletim. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 16:59, 13 novembar 2023 (CET) ::Meridijane ne radim s telefone zbog tabela i zato sto mi trebaju dodatni tabovi da vidim naziv nekog mjesta na našem jeziku, pa sam koristio crticu s tastature. Sad kad je KWiki odgovorio u zadnja 2 cini ki se sam kopirao en-dash u članke, pa cete imati manje posla :-). Moze li ti to sto namjeravas srediti uraditi bot ili ce trebati ručno ispravljati? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:46, 13 novembar 2023 (CET) :::Mislio sam botski, ali ima puno izuzetaka da bi se moglo (unutar citata, referenci i sl.). Bit će po mic ko i neki drugi projekti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 21:07, 13 novembar 2023 (CET) == Datumi u referencama == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] što se tiće datuma u referencama iste sam prestao mijenjati jer ima WumpusBot koji 2x mjesečno radi na izmjenama ovih datuma. Poz, [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 12:36, 6 decembar 2023 (CET) : Da se nadovežem: da, napravio sam da [[Korisnik:WumpusBot|Wumpus]] mijenja formate "January 1, 1996", "1 January 1996" i "1996-01-01" u naše dvaput mjesečno pa ih generalno nije potrebno ručno prepravljati. Moguće je da dođe do toga da se ne pokrene (najčešće bude problem s "daljinskim" pokretanjem virtualne mašine koju koristim za bota), ali ako se to desi, tj. ako primijetite da nije popravljeno u nekom razumnom roku, slobodno me [[Šablon:Ping|pingajte]] pa ću popraviti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:33, 6 decembar 2023 (CET) == Geografija, zarezi i nominativ == Hej, hej, KWiki! Kako si? Trenutno radim na standardizaciji geografskih članaka o naseljima u Meksiku na sh.wikiju. Uvodi tih članaka obično su ovakvi: * El Potrillo je naselje u Meksiku, u saveznoj državi Chiapas, u opštini San Fernando. Međutim, uobičajena je praksa da se navode niže jedinice pa više. Stoga bi to trebalo promijeniti ovako: * El Potrillo je naselje u opštini San Fernando, u saveznoj državi Chiapas, u Meksiku. Jesu li tu potrebni zarezi između odrednica? Je li možda bolje koristiti se nominativom, kao što to upotrebljavaju papirne enciklopedije: * El Potrillo je naselje u opštini San Fernando, savezna država Chiapas, Meksiko. Koliko je to rješenje gramatički pravilno? Unaprijed zahvalan, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:14, 28 decembar 2023 (CET) : Nije loše. Kod tebe? Zarezi u ovim slučajevima nisu obavezni, ali nekako je praktičnije s njima nego bez njih, čisto radi razdvajanja jedinica različitog nivoa. A može i "El Potrillo je naselje u opštini San Fernando u meksičkoj saveznoj državi Chiapas." Nisam simpatizer ove "papirne" verzije (nije pogrešno samo po sebi nego više stilsko-konstrukcijski odudara jer se rečenica "obezrečeničava"). == Ime albuma == Pozdrav KWiki, vidim da si ispravljao nešto na šablonu Ekatarine Velike (hvala za to, šablon je bio "na brzaka" napravljen :)). Nego, zanima me da li je pametno stavljati apostrof iza slova "S" kod albuma ''S vetrom uz lice''. Naime, i na vinilnim izdanjima tako stoji kao i na ostalim wiki. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 16:03, 17 januar 2024 (CET) : To je prije svega greška jer je tu A fakultativno (osim kad sljedeća riječ počinje na S, Š, Z, Ž, Dž, Đ). Apostrof se stavlja u slučajevima kad je ispušteno slovo koje inače tu '''mora''' biti, tako da ''S' vetrom'' ukazuje ili na nepoznavanje pravopisnih pravila među članovima EKV-a i ostalih uključenih u to izdanje ili na namjernu pogrešnu upotrebu (a ne mislim da je ovo drugo jer nema nikakve promjene u značenju ili neke skrivene poruke ili aluzije na nešto drugo, što obično bude razlog za odstupanje od pravila). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:05, 18 januar 2024 (CET) ::Hah, zanimljivo, vjerovatno je greška nekog u izdavačkoj kući. Hvala za odgovor :) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 19:09, 18 januar 2024 (CET) == Pitanje == Poštovanje, koliko glasova za mora imati predloženi članak da bi postao potvrđen kao dobar članak? Hvala na odgovoru. Prijatno [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 22:53, 20 januar 2024 (CET) :Glavno je da nema glasova "protiv". :-) Ili da je (znatno) više glasova "za". Ako postoji neka fiksna vrijednost, nije mi poznato. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:02, 20 januar 2024 (CET) ::Hvala. A tko onda odredi odnosno označi članak kao dobar? Ja ili administrator? I koliko vremena mora trajati glasanje? [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 23:04, 20 januar 2024 (CET) :::Dvije sedmice, ako me pamćenje ne vara. Ali zapustili smo dobre članke već duže vrijeme; može biti i promjena tu, nije ništa u kamenu zapisano. A kad glasanje završi, bilo ko od administratora stavi oznaku <nowiki>{{dobar članak}}</nowiki> ako prođe. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:10, 20 januar 2024 (CET) ::::Hvala puno. Laku noć [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 23:14, 20 januar 2024 (CET) == Recenzije albuma == Ima ovaj od prije par godina: [[Šablon:Recenzije albuma]] [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 10:49, 18 februar 2024 (CET) :Toliko o meni... :-) Hvala ti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:06, 18 februar 2024 (CET) == The Wikipedia Asian Month 2023 Barnstar == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="border: 3px solid #32AFAF; background-color: #EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;{{border-radius|1em}} {{box-shadow|0.1em|0.1em|0.5em|rgba(0,0,0,0.75)}}" class="plainlinks">[[File:2023_Wikipedia_Asian_Month_Barnstar.png|left|180px]] {{Center|{{resize|150%|'''''Wikipedia Asian Month 2023 Barnstar'''''}}}} <div style="color: #333333; margin-left:220px; font-size:110%; "> Dear {{ROOTPAGENAME}} : :Congratulations! Thank you so much for participating in the Wikipedia Asian Month 2023. We are very grateful for your dedication to the Wikimedia movement and effort in promoting Asian content. Hope to see you again this year and celebrate the 10th year of Wikipedia Asian Month together. :Sincerely, </div> <div style="color: #333333; text-align:right; font-size:120%; ">Wikipedia Asian Month International Team</div> </div> {{clear}} </div> <!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joycewikiwiki/WAM2023_Barnstar_MassMessage_Receiver_2&oldid=26272593 --> == Nazivi filmova == F Gdje si našao da se ovaj film prevodi Ljetnikovac na zlatnom jezeru? Ja sam se vodio nazivima na ovoj enciklopediji filma, pa ako ima još neka referentna stranica javi da mogu i nju koristiti? [[https://filmska.lzmk.hr/clanak/rydell-mark Filmska enciklopedija] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:53, 7 mart 2024 (CET) :[https://www.google.com/search?q=ljetnikovac+na+zlatnom+jezeru+1981.&sca_esv=65cf4aff65164a10&sca_upv=1&ei=ce_oZYytH7-C9u8PlPWlsAk&udm=&ved=0ahUKEwjMqff82OCEAxU_gf0HHZR6CZYQ4dUDCA8&uact=5&oq=ljetnikovac+na+zlatnom+jezeru+1981.&gs_lp=Egxnd3Mtd2l6LXNlcnAiI2xqZXRuaWtvdmFjIG5hIHpsYXRub20gamV6ZXJ1IDE5ODEuMgUQIRigATIFECEYoAEyBRAhGKABMgUQIRigAUipY1CQBFj8W3ABeACQAQCYAcgBoAGLIaoBBjEuMzMuMbgBA8gBAPgBAZgCJKACgCPCAggQABiABBiwA8ICCRAAGAcYHhiwA8ICCxAAGIAEGLEDGIMBwgIIEAAYgAQYsQPCAgUQABiABMICDhAAGIAEGIoFGLEDGIMBwgIEEAAYA8ICBhAAGBYYHsICCBAAGBYYHhgKwgIIEAAYFhgeGA_CAgcQABiABBgTwgIIEAAYFhgeGBPCAggQABiABBiiBJgDAIgGAZAGCpIHBjEuMzQuMaAHiHs&sclient=gws-wiz-serp Na Googleu]. :-) Izbacuje oba, ali znam da sam ranije viđao ovaj duži. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 7 mart 2024 (CET) ::Hočemo li se onda držati filmske enciklopedije, mislim da nam je relevantnija? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:03, 7 mart 2024 (CET) :::Kako gdje. I ove filmske i TV-sajtove treba uzimati u obzir jer su na njima često naslovi pod kojima su prikazivani u kinima i na TV-u. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 7 mart 2024 (CET) == Translation request == Hello, KWiki. Can you translate and upload the articles [[:sh:Potres u Tangšanu 1976.]] (the deadliest earthquake in the 20th century and the second deadliest earthquake in China) and [[:sh:Potres u Shaanxiju 1556.]] (the deadliest earthquake in history) in Bosnian Wikipedia? There are also Croatian and Serbian Wikipedia articles about both earthquakes, as basis for translation. Kindest regards, [[Korisnik:Lavassa|Lavassa]] ([[Razgovor s korisnikom:Lavassa|razgovor]]) 17:09, 28 mart 2024 (CET) == Znam da imamo == samo što je postojeći šablon malehan [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 14:11, 2 april 2024 (CEST) == Skraćenice == Vjerujem da ste upravu, što se tiče akronima koji završavaju na BiH i slično. Međutim, imam problem u vezi toga, jer ako uzmemo primjer za [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIK]], ispravno je CIKBiH, ali apsolutno svi (pa čak i sam CIK na [https://www.izbori.ba/?Lang=3 službenoj stranici]) piše CIK BiH. Isto tako i za ostale termine, kao SR BiH, [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom PS BiH]], itd. Šta je sada ispravno: onako kako službeno napiše institucija svoju skraćenicu ili onako kako "gramatika nalaže". Jer, ako je pravilno CIKBiH, zašto onda nije HDZBiH, nego [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] (i slične stranke i generalno stvari koje imaju akronim BiH). Nastaje nepotrebna zabuna, pa ako može objašnjenje za buduće članke, bio bih zahvalan. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 01:32, 15 april 2024 (CEST) :A ko kaže da se svi navedeni drže pravopisa ili da ga znaju? ;-) Mogu razumjeti umetanje razmaka radi vizualnog dojma i "prozračnosti", ali s "BiH" to je nepravilno; samo umjesto nje stavi bilo koju "jednorječnu" republiku i stvar je jasna sama po sebi ("'''SR H'''/rvatska/", "'''SR M'''/akedonija/",...). Ono što označava '''jedan pojam''' ne razbija se razmakom, koliko god riječi bilo u punom nazivu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:48, 15 april 2024 (CEST) ::Hvala na pojašnjenju. Ja bi na ovakve stvari samo rekao "Absurdistan", jer skoro sve što se dešava u i o BiH ispadne naopako. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 18:28, 15 april 2024 (CEST) == Poslanici i zastupnici == Pozdrav, tako je to tu već bilo preuzeto sa drugih Wikipedija. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 02:49, 17 maj 2024 (CEST) :Nije bilo upućeno nikome pojedinačno nego je napomena opće prirode. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:51, 17 maj 2024 (CEST) == AWB == Pozzz, mogu li dobiti dozvolu za AWB ovdje? [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 17:49, 20 maj 2024 (CEST) :Zdravo, zdravo! Pitaj [[Korisnik:AnToni|AnTonija]]; i on ga koristi po potrebi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:53, 20 maj 2024 (CEST) ::Fala ti za upute! [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 18:01, 20 maj 2024 (CEST) == Stranice koje nisu povezane sa stavkama == Baci malo pogled na [[Posebno:UnconnectedPages|ovo]] imamo preko 8.000 stranica koje nisu povezane sa Wikipodacima. Vecinom su šabloni, kategorije i moduli, vrlo malo je članaka (manje od 100) jer sam to rasčistio. Ovdje ima brdo posla [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:00, 21 maj 2024 (CEST) :Hvala ti što paziš. ;-) Tu je najviše članaka kojih nema na drugim Wikipedijama, ali ima i onih koje autor nije znao spojiti ili je to jednostavno zaboravio uraditi. Eh, šta je tu je - nikad kraja održavanju, kao što rekoh ranije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:12, 21 maj 2024 (CEST) :: {{Spomeni|Panasko|KWiki}} Ukoliko je stranica tu globalno "unikat" koja samo postoji na bs.wiki, onda se na Wikipodacim može napraviti nova stavka, ukoliko se zadovoljavaju [https://www.wikidata.org/wiki/Wikidata:Notability ova pravila] o značajnosti. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 13:15, 3 septembar 2024 (CEST) :::Pravim ja te stranice povremeno, posebno vodim računa o stanicama na "glavnom" tu nema puno stranica koje ja s vremena na vrijeme povežem sa WikiData, ovi drugi aspekti su malo veći zahvat. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:18, 3 septembar 2024 (CEST) == Vandalizam == Promjene koje sam napravio u tri članka vraća neko drugi, iako su tačne ([[Pravedni halifat]], [[Kordopski Emirat]], [[Vizigotsko Kraljevstvo]]). Napisao sam zašto sam napravio promjenu u razlozima promjene članka. Želim da se moje izmjene objave. Hvala ti. [[Korisnik:Aybeg|Aybeg]] ([[Razgovor s korisnikom:Aybeg|razgovor]]) 23:52, 5 juni 2024 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Ne razumijem zašto niste promijenili ove članke uprkos mojoj ispravnoj poruci. Je li ta zastava zaista bila zastava Omajada? Ili ste otkrili takvu zastavu? Ima li istorijskih dokaza da je ta zastava postojala? Pročitajte naziv tog fajla: [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Fictitious_Flag_of_Umayyad.svg '''Fictitious''' Flag of Umayyad.svg]. @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] [[Korisnik:Aybeg|Aybeg]] ([[Razgovor s korisnikom:Aybeg|razgovor]]) 16:20, 11 juni 2024 (CEST) ::Nije još došlo na red. Doći će ovih dana. Nisam baš stalno za računarom. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:25, 11 juni 2024 (CEST) == Kategorija == Pozdrav, mislim da si obrisao pogrešnu kategoriju: [[:Kategorija:Knjaževina Srbija]] umjesto [[:Kategorija:Kneževina Srbija]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 00:08, 11 juni 2024 (CEST) :Prije ovakvih promjena treba provjeriti historijske izvore na bosanskom jeziku. Ako se u njima pretežno koriste "knez" i "kneževina", onda ni ovo nije trebalo dirati. A jesam greškom obrisao. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:16, 11 juni 2024 (CEST) :: {{spomeni|نوفاك اتشمان}} Na osnovu čega si uradio [[Special:Diff/3624763|"standardizaciju"]]? Koliko vidim, naslovi članaka o tome na sva tri srodna projekta glase "Kneževina Srbija" ([[:sr:Кнежевина Србија|sr]], [[:hr:Kneževina Srbija|hr]], [[:sh:Kneževina Srbija|sh]]). – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 07:40, 11 juni 2024 (CEST) :::Dobro jutro (x2, u množini), to sam isto paralelno učinio sa Crnom Gorom. Obe države su imale svoje nazive. Ne koristimo kolokvijalne nazive. Nećemo valjda da preimenujemo članak o SFRJ u ''Druga Jugoslavija'', ''Titova Jugoslavija'' ili ''Komunistička Jugoslavija'' da bismo pomogli internetom zaglupljene generacije (iako iste imaju ''Google Search'' i slična pomagala) i vremenom isprane mozgove. :-) [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 08:16, 11 juni 2024 (CEST) ::::Ne mogu se ovakve izmjene raditi na svoju ruku. Nisam uvjeren argumentacijom da su "obe države imale svoje nazive" (sve ima svoj naziv?) i da "ne koristimo kolokvijalne nazive" (koristimo prepoznatljive nazive; tako je naslov naziva države "Sjeverna Koreja" a ne zvanični naziv "Demokratska Narodna Republika Koreja"). Arhaična imena također se izbjegavaju. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:37, 11 juni 2024 (CEST) :::::Da li u nekoj knjizi renomiranog istoričara postoji referenca za "Knjaževina"? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 08:49, 11 juni 2024 (CEST) ::::::Rekao bih da će sve ove promjene trebati vratiti na "Kneževinu". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:55, 11 juni 2024 (CEST) :::::::Knjaževina je arhaizam. I ne vjerujem da je moderna historiografija (ni u Srbiji) koristi! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:41, 11 juni 2024 (CEST) ::::::::Teško je danas pronaći (makar ovde kod mene u Srbiji, ali svaka čast svima onima u Crnoj Gori) nekog savremenog istoričara, koji koristi ''neiskvarene'' nazive tih bivših država, "zahvaljujući" sistematskom skrnavljenju nasleđa dinastija Obrenovića i Petrović-Njegoša od strane dinastije Karađorđevića (skrnavljenje koje su slepački "prepisali" jugoslovenski komunisti i zatim drugi od istih), a to po principu ''damnatio memoriae'' iliti primenama primera istorijskog negacionizma i revizionizma. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 04:26, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::: Nismo mi ovdje da [[:en:WP:RIGHTGREATWRONGS|ispravljamo krive Drine]]. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:06, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::<nowiki>*</nowiki>''krive Morave'', a toga eseja nema ovdje na bs.wiki, tako da ne zna svaki Bosanac ili Hercegovac engleski, persijski, hindi, portugalski, ukrajinski i/ili kineski han jezik. :-) [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 12:23, 13 juni 2024 (CEST) :::::::::::Ne znam zašto si fiksiran idejom da je ovo Wikipedia samo Bosanaca i Hercegovaca; mogu je svi uređivati. Ne znaju sve osobe za to, ali bi [[Posebno:SredisnjaAutent/نوفاك اتشمان|petnaestogodišnji korisnik koji je ujedno i administrator na šest projekata]] to morao (ne trebao, već ''morao'') znati. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:45, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::::Bosanac ili Hercegovac u kontekstu korisnika ili čitaoca bs.wiki. Ma hoću da tu kažem da bi valjalo da se ima taj deo eseja preveden za ovdašnje lokalne upotrebe (ko je voljan da to prevodi, to jest). [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:26, 13 juni 2024 (CEST) ::::::: Vraćeno. Ovakve se izmjene ''ne smiju'' raditi bez ikakve konsultacije, pogotovo u kasnim noćnim satima kad je slabo ko za računarom. [[Razgovor:Osmansko Carstvo#Osmanlijsko Carstvo 2|Ovako to treba raditi]]. Ispita se šta je tačno pa se kasnije postepno ide u zamjenu. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:20, 12 juni 2024 (CEST) ::::::::Valjda sam ja ekspert na ovom wikisajtu za istoriju Srbije; dakle, konsultacije se vrše sa ekspertima iz određenih, relevantnih oblasti. :-) Te moje noćne izmene su izvršene u noćnim wikisahatima zbog mog tadašnjeg/trenutnog bioritma; sve moje izmene su javne prirode, javnog karaktera, javna stvar, javno dobro, javna svojina; jedino osim onih mojih ''jednostruko i dvostruko obrisanih i s(a)krivenih'' izmena, što nezavisi od moje wikimalenkosti; tj. nema tu nikakve ''nečasne vampirske rabote''. Dobro si uklonio/poništio moje izmene na članku o ''[[Srpske novine|Srpskim novinama]]'', odnosno hirurški si tu precizno ostavio dodani stari naziv tog službenog lista. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 05:12, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::: Jesi li historičar? Ako nisi, onda nisi ekspert. A i da jesi, mišljenje se zasniva na naučnom konsenzusu, ne na mišljenju jedne osobe. Na Wikipediji si od 2009, dobro ti trebao znati kako se ovakve stvari mijenjaju. ''Glede i u svezi sa'' Srpskim novinarima, vratio sam sve izmjene od noćnih sati, a ta je, koliko sam sad vidio, urađena [[Special:Diff/3624597|nekad poslije podne]], ali drago mi je da misliš da je to neka hirurška teorija zavjere. :-) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:03, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::Naučni konsenzus u Crnoj Gori jeste da se tadašnja CG naziva ''Knjaževina''. Hoću da kažem da tu nisi upotrebio ''rollback''. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 12:29, 13 juni 2024 (CEST) :::::::::::Nisam? A šta je ovo? [[Special:Diff/3625019|1]], [[Special:Diff/3625020|2]], [[Special:Diff/3625023|3]]. Ako sam nešto propustio, to je slučajno, a ne namjerno. Za izmjenu naziva, počni raspravu na odgovarajućoj stranici za razgovor, kao što to drugi urednici rade. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:45, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::::Moj komentar predstavlja pohvalu da si na dobrom mestu izbegao upotrebu rollback-a, a ne zamerku to što nisi. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:33, 13 juni 2024 (CEST) ::[[Korisnik:KWiki|KWiki]] pogledaj ove šablone Nagrada "David di Donatello" pa ubaci kategorije Dobitnik nagrade xxx ako ti nije mrsko. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:28, 9 august 2025 (CEST) :::{{Spomeni|KWiki}} možeš li pogledati nazive ovih kategorija [[:Kategorija:Filmovi Silver Picturesa|Filmovi Silver Picturesa]] bez navodnika, dok su neke sa navodnicima npr. [[:Kategorija:Filmovi "20th Century Foxa"]]. Ja sam neke već prebacio sa navodnicima, pa rekoh da te pitam prije nego nastavim je li to ok? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:47, 27 novembar 2025 (CET) ::::To nisam bio siguran trebaju li ili ne trebaju. A većinu sam napravio s njima, znam. A može komotno i bez njih. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:31, 29 novembar 2025 (CET) :::::Ja ću ih staviti pod navodnike, čisto da imamo standardizovano, ljepše izgleda ako je to ispravno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:19, 29 novembar 2025 (CET) :::::: Baš rekoh neki dan Panasku da bi bilo bolje da stavimo bez navodnika jer ih ne stavljamo za proizvode drugih kompanija pa bi bilo dosljedno, tako da ću to sad jedan dan srediti sve. Ali, kad je riječ o dosljednosti, zapali su mi za oko sporedni članci o serijama i filmovima. Npr. znaš da koristimo ukošena slova za serije i filmove, ali u naslovima trenutno koristimo navodnike (primjer [[Spisak likova u "Bostonskom pravu"|1]], [[Spisak epizoda "South Parka"|2]]). E sad, šta misliš da to prebacimo na ukošeno – npr. da stavim šablon da ispisuje naslov članka: Spisak epizoda ''South Parka'' – ili ipak ne bi moglo? – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 13:06, 1 decembar 2025 (CET) :::::::Bilo bi bolje, samo nisam znao da je moguće, pa sam stavljao navodnike. :) I dalje sam prilično neupućen u tehničke stvari. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:11, 2 decembar 2025 (CET) == Ali[ja] na bs Wiki == Pozdrav, opet ja. Vezano za arapska imena i njihovu transliteraciju na bosanski jezik, zanima me šta ti smatraš da se treba uraditi za ime "Ali[ja]". Na našim prostorima, a i našoj wikipediji, koristi se transliteracija "Alija" samo za [[Alija ibn Ebu-Talib|ibn Ebu-Taliba]], dok se za sve ostale koristi samo "Ali". Identičan slučaj imamo na srpskoj wikipediji. Međutim, na hrvatskoj i srpskohrvatskoj je za sve samo "Ali". Održati standard da je "Alija" samo taj jedan? Sve prevesti na "Alija"? Preuzeti primjer [srpsko]hrvatske wikipedije? [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 23:33, 13 juni 2024 (CEST) :Ako se navodi puno ime, onda ide "Ali ibn Ebu-Talib", a "Alija" se češće koristi kad se spominje samo ime, kao i konstrukcija "hazreti Alija". Za enciklopediju bi bilo pravilnije "Ali ibn Ebu-Talib". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:52, 13 juni 2024 (CEST) ::Naziv njegovog članka već nosi ime "Alija ibn Ebu-Talib". Isto tako, svaki tekst gdje se navodi njegovo ime pisano je sa "Alija". Sve prevesti na "Ali"? [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 23:58, 13 juni 2024 (CEST) == Preusmjerenje == Mogu li svi korisnici kreirati preusmjerenje na članak ili je to samo mogućnost admina? Na susjednim projektima sam pronašao alate za to, ali i ne na bs.wiki [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 18:57, 13 juli 2024 (CEST) :Klikneš na "Više" i u padajućem meniju trebalo bi stajati "Premjesti". Samo, treba biti pažljiv s preusmjeravanjima da se ne pomiješa s nečim što postoji ili paziti na slova ako postoji nešto slično, ali sa slovom razlike. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:12, 13 juli 2024 (CEST) ::Nisam razumio ili sam se ja pogrešno izrazio. Želim da od nepostojećeg članka napravim preusmjerenje na postojeći članak. Nisam pronašao nikakav padajući meni sa opcijom za preusmjerenje ni premještanje. [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 01:27, 15 juli 2024 (CEST) ::: [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] šta hoćeš da preusmjeriš? [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 13:51, 15 juli 2024 (CEST) ::::Primjer termine "dvanaestorice" i "dvanaestinci" preusmjeriti na "dvanaestoimamci" ([[dvanaestoimamizam]]). Možda ne bih odmah sad to počeo standardizovati ali u svakom slučaj želim znati kako to uraditi. Vidim samo opciju za premještanje. [[Korisnik:6akisa|6akisa]] ([[Razgovor s korisnikom:6akisa|razgovor]]) 17:30, 15 juli 2024 (CEST) :::::to je vrlo jednostavno, napraviš stranicu pojma s kojeg hoćeš preusmjerenje i ubaciš kod. Vidi [[Dvanaestinci|ovdje]]. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:25, 15 juli 2024 (CEST) ::::::Hvala ti mnogo, cijenjeni kolega. [[Korisnik:6akisa|6akisa]] ([[Razgovor s korisnikom:6akisa|razgovor]]) 21:31, 15 juli 2024 (CEST) == Research about the tools on Wikimedia projects by the CEE Hub == Hi everyone, We would like to invite you to submit your responses to the survey dedicated to the tools that are used currently across the Wikimedia projects and the tools that you want to have. This survey was made by the working group of the [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]], and your responses will be reviewed afterwards, as we want to continue supporting the communities. That support can be documentation for certain most used tools by other communities across the region per specific topics, finding solutions for new tools to be created in the future, creating most needed tools in the region (so called "regional wishlist list"), and many other options. ''Deadline to fill in the survey is '''20th of August, 2024'''.'' Submit your answers [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeIwzCDKs6jXPG7EpZe-JH2Mm1odU0_MAv1bO-z-nLOq9dlug/viewform?usp=sf_link '''here'''] Thank you in advance for your time that you will dedicate in filling in this survey --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:07, 26 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tools&oldid=27177596 --> == Pravopis kategorije == @KWiki Ne moraš popravljati pravopisne greške u kategorijama koje sam napravio, to ću ja u ponedeljak kad budem pri računaru jer sam vidio gdje sam ih pravio. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:59, 3 august 2024 (CEST) :OK. Izvini zbog blokad(ic)e, ali nisam znao koliko je još članaka, pa da ne ode daleko. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:04, 3 august 2024 (CEST) ::Nema frke, nije da nije zasluženo hahaha. Nemam nekog iskustva u kategoriziranju pa sam jučer skontao da puno fali kategorija za razne nagrade pa sam se toga uhvatio. Vjerujem da imam nekih 50ak grešaka ali to ću ja popraviti u ponedeljak jer ki je na računaru lakša pretraga. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:08, 3 august 2024 (CEST) :::mislim da sam sve popravio. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:06, 3 august 2024 (CEST) ::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] kada naiđem na kategoriju Dobitnici Nagrade xy bez navodnika, hoću li to mijenjati? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:39, 7 august 2024 (CEST) :::Ako je nazvana po osobi, doslovnom datumu (za razliku od pridjeva izvedenog od datuma; npr. Nagrada "25. novembar", ali Šestoaprilska nagrada) i tome slično, onda idu navodnici. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:29, 7 august 2024 (CEST) ::::još jedno pitanje oko kategorija, da li muzičarima stavljati kategoriju grupe u kojoj su bili, vidim da imaju posebne kategorije tipa Indexi, Bijelo dugme i sl, ali nemaju recimo Plavi orkestar, Vatreni poljubac i td? Je li ima neki razlog ili i da dodamo ostale grupe kao kategorije? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 00:20, 11 august 2024 (CEST) :::::Ako su vezani za neku grupu i prepoznatljivi po njoj (ili ona po njima), onda ne vidim problem. A ima i onih što promijene više grupa, pa je kod njih možda bolje to izostaviti. Ima tu prostora za razmišljanje. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:26, 11 august 2024 (CEST) ::::::Možeš li izbrisati preusmjerenja obih nagrada što sam danas prebacio (zbog standardizacije naziva). Ja nemam prava za brisanje. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:22, 12 august 2024 (CEST) :::::::Je li to to? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:04, 13 august 2024 (CEST) ::::::::To je to, ako budem još nešto našao da treba izbrisati zbog standardizacije, javim ti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:03, 13 august 2024 (CEST) :::::::::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] naišao sam na dosta kategorija koje su preusmjeeene na druge kategorije, a ne sadrže ni jedan članak. Šta ću s njima, hocu li u njih ubacivati šablon za brisanje? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:43, 26 august 2024 (CEST) ::::::::::Slobodno. One su višak. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:45, 26 august 2024 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] provjeri molim te ove kategorije imaju li smisla Kategorija:1392. nestanci koje se generišu šablonom za Države koje su prestale postojati. Ako ima potrebe, možda nekako promijeniti naziv kategorije jer ovaj baš nema smisla. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:23, 30 august 2024 (CEST) ::isto tako i ove kategorije koji kreiraju ove kategorije npr. 1720 osnivanja, možda da bude 1720. osnivanje država ili nešto slično. Neko je očigledno bukvalno prevodio s engleskog [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:30, 30 august 2024 (CEST) :::To je rađeno u počecima BS Wiki. Svaka čast pionirima na trudu da se projekt postavi na noge, ali s jezikom su bili kriminalni (ne mislim da je najviše do neznanja nego do srljanja i automatizma). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:28, 30 august 2024 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] dodatno pitanje da li sve kategorije Naselja u prebacuje o u Naseljena mjesta u? Vidim da je dio odrađen, ali ima još jako puno toga što stoji u kategoriji Naselja u. Ako treba, uzet ću ja to na sebe pa polako [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:25, 2 septembar 2024 (CEST) ::Nisam bio uključen u to. Možda [[Korisnik:AnToni|AnToni]] zna više. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:01, 2 septembar 2024 (CEST) :::@[[Korisnik:Srđan|Srđan]] mi kaže da je Naseljeno mjesto za mjesta u BiH, a Naselje za ostalo. Ima li smisla ovo unificirati? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:23, 2 septembar 2024 (CEST) ::::Ne znam zaista. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:51, 2 septembar 2024 (CEST) :@KWiki kada uhvatiš vremena provjeri kategorije godina bez tačke, npr. [[:Kategorija:2008]], ovakvih primjera ima jako puno, pa ne znam da li je ostalo ili treba da postoje kao takvi. Ja nemam prava za brisanje stranica, a glupo mi označavati za brisanje jer ima jako puno takvih stranica. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:52, 17 septembar 2024 (CEST) ::Sve treba obrisati. Ja ću se time baviti malo-pomalo, trebat će vremena. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:59, 17 septembar 2024 (CEST) :@KWiki molim te da pogledaš imamo varijante Kategorija:Kultura Slovenije i Kategorija:Kultura u Sloveniji pa šta misliš da ovo unificiramo i koja bi varijanta bila prikladnija? Uzmi u obzir i kategorije kulture po gradovima Kategorija:Kultura u Sarajevu i američkim državama? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:33, 5 januar 2025 (CET) ::"Kultura + genitiv" možda čak ima šire značenje od "Kultura u + lokativ"; prvo bi se odnosilo na kulturne specifikume Slovenije i Slovenaca, a drugo na konkretne stvari u Sloveniji (institucije, festivali i drugi događaji itd.). (Neko moje razmišljanje, koje je podložno sugestijama i promjenama.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:16, 6 januar 2025 (CET) :[[Korisnik:KWiki|KWiki]] kada budeš u mogućnosti pogledaj da napraviš po jedan primjer sljedećih kategorija: :* xxxx. u streljaškim sportovima ([[:Kategorija:2025. u biatlonu]]) :* xxxx. u književnosti ([[:Kategorija:Romani iz 2018.]]) {{urađeno}} :* xxxx. u filmu ([[:Kategorija:Filmske nagrade u 2018.]]) {{urađeno}} :* xxxx. u okolišu ([[:Kategorija:Prirodne katastrofe u 2019.]]) {{urađeno}} :* xxxx. u obrazovanju ([[:Kategorija:Obrazovne institucije osnovane 2012.]]) {{urađeno}} :* xxxx. u džudu ([[:Kategorija:Džudo na Ljetnim olimpijskim igrama 2020.]]) {{urađeno}} :* Romani iz xxxx-ih ([[:Kategorija:Romani iz 2018.]]) {{urađeno}} :* Romani iz xx. vijeka ([[:Kategorija:Romani iz 2001.]]) {{urađeno}} :* Albumi iz xxxx-ih ([[:Kategorija:Albumi iz 1980.]]) {{urađeno}} :* Avijacija u xxxx-ima ([[:Kategorija:Avijacija u 1924.]]) {{urađeno}} :* Debitantski albumi iz 1960-ih ([[:Kategorija:Debitantski albumi iz 1963.]]) {{urađeno}} :* Djela iz xxxx. ([[:Kategorija:Građevine i strukture osnovane 2021.]]) {{urađeno}} :* Države i teritorije prestale sa postojanjem xxxx-ih ([[:Kategorija:Države i teritorije prestale sa postojanjem 1261.]]) {{urađeno}} :* Ekonomija u xxxx-ima ([[:Kategorija:1990. u ekonomiji]]) {{urađeno}} :* Filmovi iz xxxx-tih ([[:Kategorija:Filmovi iz 1900.]]) {{urađeno}} :* Filmske nagrade u xxxx-im ([[:Kategorija:Filmske nagrade u 2020.]]) {{urađeno}} :Imamo napraviti mnogo ovih kategorija, pa da ne krenem polovično ili pogrešno, a da onda ispravljamo. Ja ću ostale srediti, a ti samo po jedan primjer. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:46, 21 maj 2025 (CEST) ::Viđeno. ;-) Bit će sve, samo bez žurbe. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:53, 21 maj 2025 (CEST) :::Tvoj zadatak je jednostavan, ali ključan: ti primjere, a ja ostalo. :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:55, 21 maj 2025 (CEST) ::::Znaš li možda neke članke gdje se crvene ove kategorije? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:59, 22 maj 2025 (CEST) :::::Sutra ću prelistati kategorije pa dam primjere koji još trebaju. Ti slobodno dodaj još ako treba, samo me pingaj. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:21, 30 juni 2025 (CEST) == Pisanje datuma == Ćao, ćao, KWiki! Na sh.wikiju razmišljamo o standardizaciji formata datuma u potpisima i historiji izmjena. Stoga sam te htio pitati da li se u bosanskom standardu imena mjeseci pišu u genitivu. Na hrvatskom se dosljedno upotrebljava genitiv. Međutim, nisam siguran jesu li se bosanski i srpski normativisti bavili ovim pitanjem. Dakle, 10. august 2024. ili 10. augusta 2024? :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:24, 10 august 2024 (CEST) :U bosanskom je tu nominativ: 10. august. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:23, 11 august 2024 (CEST) == Nazivi na bosanskom jeziku vs službeni naziv == Kolega, tražim od vas da se odlučite više hoćete li koristiti nazive prema pravopisu bosanskog jezika ili službene nazive. Ako je "Predstavnički dom" službeni naziv institucije na bosanskom jeziku, a ispravno je "Zastupnički", red bi bio da se odluči šta će se koristiti. Ne možete ostavljati nazive članaka kako Vam se ćefne. Dakle, ako smo prihvatili naziv "Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine" službeno da je takav na bosanskom jeziku, a pravopisno treba biti "Zastupnički", zašto se uporno ostale stvari ispravljaju. Prihvatili smo da je to "politička nepismenost", međutim zašto je onda skraćenica Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine službeno CIK BiH, a ispravlja se u CIKBiH. CIK se nigdje ne potpisuje tako, te nema smisla da pravilo važi za jednu, a ne važi za drugo. Slično i za nedavno brisanje za [[SPU BiH]]. Stranka se tako izjasnila u statutu, upisana u CIK-ovu bazu podataka, a čak i u sudski registar. Odlučite se da li da se pišu službeni nazivi, skraćenice i sl. ili pravopisno ispravni, kako ne bi dolazilo do dodatnog posla, lijep pozdrav. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 15:19, 8 septembar 2024 (CEST) :Budući da je ovo projekt na bosanskom jeziku, onda bi jezik trebao imati prednost nad politikom jer ga se u politici ne drže koliko bi trebali (politika nema obrazovnu ulogu, za razliku od enciklopedije). A ja često nešto uradim kao primjer, s pretpostavkom da će zajednica dalje preuzeti jer se ne bavim svim područjima niti to mogu. Svi registrovani korisnici mogu preimenovati članke. Ali nije da ne stoje i tvoje riječi. Hvala ti na napomeni. :A ovo za akronime: kako bi, npr., izgledalo "DO RH"? Akronimi predstavljaju '''jedan pojam''' koliko god riječi bilo u njegovom punom nazivu i zato je razmak greška. Ali ko bi to objasnio zvaničnicima? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:16, 9 septembar 2024 (CEST) ::Nigdje ne piše da se mora biti pismen kada se piše pravilnik, zakon ili statut. 😂 [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 18:02, 9 septembar 2024 (CEST) == Results from the survey about the tools on Wikimedia projects by the CEE Hub == Hi everyone, During August 2024, we sent you a survey about the tools, so now we would like to bring to your attention the conclusions and results from the survey, which you can explore on this '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Tools|Meta page]]'''. I hope you will enjoy exploring the mentioned tools on the page, along with other conclusions from the survey. Thanks for your time, and we will continue working on this important topic. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:09, 7 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tools&oldid=27177596 --> == Aljikin i Co. == Popravim ja s AWB-om. Pozdrav [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:43, 23 oktobar 2024 (CEST) == Razlog brisanja članka Željka Prša? == Ako mogu dobiti detaljan opis razlog(a) zašto je postavljeni članak obrisan? Hvala [[Korisnik:Cocco Loco|Cocco Loco]] ([[Razgovor s korisnikom:Cocco Loco|razgovor]]) 09:18, 5 novembar 2024 (CET) :Bio je urađen kao korisnička stranica, ne kao članak. Prije rada na Wikipediji treba se upoznati s njegovim osnovama. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:11, 5 novembar 2024 (CET) == Šablon:Izraelsko-palestinski konflikt == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] dobro bi bilo kada bismo imali šablon kao što je [[en:Template:Israeli–Palestinian conflict|ovaj]]. Pomoglo bi u jezičkoj standardizaciji naziva, imena i sl, pa kada i ako stigneš. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:37, 28 novembar 2024 (CET) :Morat će malo sačekati, ali doći će na red. Dodatak: {{Spomeni|Srđan}} Vidim sad da ovaj ima "invoke" u kodu, pa ću te morati pozvati u pomoć za taj dio. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:42, 28 novembar 2024 (CET) ::{{Spomeni|KWiki|Panasko}} urađena je osnova ([[Šablon:Izraelsko-palestinski sukob]]), sad još treba prevesti nazive. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 13:20, 28 novembar 2024 (CET) == Zahvale == Hvala kolega na medalji. Priznanja uvijek znače :) [[Korisnik:AdnanSa|AdnanSa]] ([[Razgovor s korisnikom:AdnanSa|razgovor]]) 15:06, 18 decembar 2024 (CET) == Thank you for being a medical contributors! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {| style="background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;" |rowspan="2" style="vertical-align: middle; padding: 5px;" | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]] |style="font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;" |'''The 2024 Cure Award''' |- | style="vertical-align: middle; padding: 3px;" |In 2024 you '''[[mdwiki:WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2024_(all)|were one of the top medical editors in your language]]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider joining for 2025]]''', there are no associated costs. Additionally one of our primary efforts revolves around translating health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating]. |} Thanks again :-) -- [[mdwiki:User:Doc_James|<span style="color:#0000f1">'''Doc James'''</span>]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 07:24, 26 januar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2024&oldid=28172893 --> == Blokada - Vandalizam == Postovani KWiki Molio bih za pomoc i podrsku(eduaciju). Član sam Wikipedie na bosanskom jeziku skoro pola godine, sa namjerom da dam doprinos. Imao sam aktivnosti koje su prihvaćene i podržane. 1.feb.25 sam objavio članak Porodica Kulenović, sa namjerom doprinosa i povezivanja više članaka na temu pojedinih članova porodice Kulenović. Referirao sam se na slićne članke na wikipediji drugh jezika. Odmah po objavi je članak izbrisan i moja IP adresa blokirana bez objasnjenja. To je ucinio administrator AnToni. Pisao sam mu elektronsku poruku i uopce nije odgovorio. Proslijedjujem tekst kojim sam mu se obratio: "Predmet: Žalba na neopravdanu blokadu računa Poštovani, Obraćam vam se povodom blokade mog računa Samo22pedia na Wikipediji, koja je izvršena bez prethodnog upozorenja. Aktivno doprinosim Wikipediji već šest mjeseci, pri čemu sam se striktno pridržavao svih pravila zajednice i smjernica za uređivanje. Razlog naveden u obavijesti o blokadi je “vandalizam”, što kategorički odbacujem kao neutemeljenu optužbu. Moji nedavni doprinosi uključivali su objavu informacija o porijeklu jedne poznate bosanske porodice na dvije stranice, referirajuci se na slicne objave na Wikipediji, pri čemu sam koristio pouzdane izvore i slijedio enciklopedijski stil pisanja. Molim da preispitate odluku o blokadi mog računa, kao i konkretne razloge koji su doveli do nje. Također bih cijenio detaljno obrazloženje o eventualnim spornim izmjenama, kako bih mogao dodatno pojasniti svoj rad i, ako je potrebno, izvršiti korekcije u skladu s pravilima Wikipedije. Zahvaljujem na vašem vremenu i nadam se pravednom rješenju ovog nesporazuma. Srdačno, Samo22Pedia" Molio bih Vas za pomoc, podrsku i objasnjenje. Hvala unaprijed [[Korisnik:Samo22pedia|Samo22pedia]] ([[Razgovor s korisnikom:Samo22pedia|razgovor]]) 11:47, 8 februar 2025 (CET) :Možda je mislio, ali još nije stigao (svako ima obaveze i van Wikipedije). {{Spomeni|AnToni}}, možeš li odgovoriti? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:30, 8 februar 2025 (CET) == Feminism and Folklore 2025: Important Updates for Organizers & Jury == Hello Community Organizers and Jury, Thank you for organising Feminism and Folklore writing competition on your wiki. Feminism and Folklore is the largest Wikipedia contest organized by community members. We congratulate you in joining and celebrating our cultural heritage and promoting gender equality on Wikipedia. To encourage boost for the contributions of the participants, we're offering prizes for Feminism and Folklore local prizes. Each Wikipedia will have three local winners: # First Prize: $25 USD # Second Prize: $20 USD # Best Jury Article: $15 USD All this will be in '''gift voucher format only'''. Prizes will only be given to users who have more than 5 accepted articles. No prizes will be given for users winning below 5 accepted articles. Kindly inform your local community regarding these prizes and post them on the local project page The Best Jury Article will be chosen by the jury based on how unique the article is aligned with the theme. The jury will review all submissions and decide the winner together, making sure it's fair. These articles will also be featured on our social media handles. We're also providing internet and childcare support to the first 75 organizers and Jury members for those who request for it. Remember, only 75 organizers will get this support, and it's given on a first-come, first-served basis. The registration form will close after 75 registrations, and the deadline is <nowiki>'''</nowiki>March 5, 2025<nowiki>'''</nowiki>. This support is optional and not compulsory, so if you're interested, fill out the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeum8md6FqHY1ISWRLW5bqOAv_lcd1tpVtMMZfWKRDU_IffLQ/viewform?usp=dialog Form] Each organizer/jury who gets support will receive $40 USD in gift voucher format, even if they're involved in more than one wiki. No dual support will be provided if you have signed up in more than one language. This support is meant to appreciate your volunteer support for the contest. We also invite all organizers and jury members to join us for Advocacy session on '''Saturday, Feb 28, 2025'''. This session will help you understand the jury process for both contests and give you a chance to ask questions. More details are on [[Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia|Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia - Meta]] Let's celebrate our different cultures and work towards gender equality on Wikipedia! Best regards, Stella and Tiven Wiki loves folklore international team [[User:SAgbley|SAgbley]] ([[User talk:SAgbley|talk]]) 04:39, 25 February 2025 (UTC) <!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/Community_Prizes&oldid=28309519 --> == Infokutija == Zdravo, možeš li u infokutiji [[Šablon:Infokutija etnička grupa]] ispred parametara regija1, regija 2... unijeti opciju ''regioni sa značajnom populacijom'' jer to fali šablonu. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 15:48, 15 mart 2025 (CET) :Zamolit ću [[Korisnik:Semso98|Šemsu]] ili [[Korisnik:Srđan|Srđana]]; bit će urađeno kad uhvate. P. S.: "Znatnom", ne "značajnom". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:33, 15 mart 2025 (CET) :: {{odgovor|Marco Mitrovich}} Već postoji parametar za to: <code>popmjesta</code>, samo što nije dokumentirano jer se preporučuje upotreba pojedinačnih parametara (regija1, pop1, ref1, regija2, pop2, ref2, itd.). – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 18:11, 15 mart 2025 (CET) Korisnik Antoni je obrisao stranice o Turcima i Srbima na Kosovu koje sam napravio. Nije uopće objasnio šta ne valja? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 18:32, 15 mart 2025 (CET) == Čaršija == Zamolio bih te da reagiraš jer AnToni radi što želi bez validnog objašnjenja, uopće ne komunicira sa mnom samo briše i uklanja. Ne dozvoljava mi radit. [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:%C4%8Car%C5%A1ija Pogledaj čaršiju]. == [[Protij]] == Hej, hej, KWiki! Radimo na usklađivanju terminologije o hemijskim elementima na sh.WP. Slučajno sam naišao na članak [[Protij]] ovdje. Ako je ''tritium'' [[tricij]], onda bi i ''protuim'' trebao biti [[procij]]. Struna također navodi [http://struna.ihjj.hr/naziv/procij/34447/ procij]. Propuštam li nešto? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 02:15, 29 mart 2025 (CET) :Logika je jasna, ali radi sigurnosti treba provjeriti i sa hemičarima (jer možda se ''protij'' ustalio u praksi). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:23, 29 mart 2025 (CET) ::Sad sam provjerio u literaturi. U knjizi ''Hemija koja nas okružuje'' Omera Mahmutovića u izdanju Pedagoškog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (2017) stoji sljedeće: "Vodik ima tri izotopa: protijum (procij), deuterijum i tritijum (tricij)." Prvo su navedeni oblici nastali na temelju grčke, a potom oblici nastali na temelju latinske tradicije. U knjizi ''Hemija za prvi razred gimnazije'' Milana Sikirice u izdanju kuće Sarajevo Publishing (1998) stoji: "Običan vodik ima jezgru koja se sastoji od jednog protona. Atomski broj vodika jest jedan. Maseni broj takvog atoma vodika jest također jedan [...]." Tu dakle izbjedavaju imenovanje, ali se, s druge strane, kasnije imenuje "[t]eški vodik ili deuterij" i "tricij". Druge mrežne izvore nisam našao. Google Scholar ne daje rezultate za sajtove s domenom <code>ba</code>, dok se oblik "procij" velikom većinom javlja na sajtovima s domenom <code>hr</code>. Oblik "protij" na sajtovima s domenom <code>hr</code> javlja se gotovo marginalno. To je što sam iskopao. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:14, 29 mart 2025 (CET) == Deleting photos == Hi! I noticed you deleted one of the files uploaded by Haka-Taka. I wonder if more of the files on [[Posebno:Spisak_datoteka/Haka-Taka]] should be deleted too? If you have time to have a look it would be great! [[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 16:36, 8 april 2025 (CEST) :I am pinging our [[Korisnik:Semso98|pic-guy]]; :) he will know more. I delete pictures when they are already marked for the deletion. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:02, 8 april 2025 (CEST) :: I love it! You have a pic-guy! All wikis should have one... Or two... :-) --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 22:08, 8 april 2025 (CEST) :::It's unofficial, of course. :-) But for a period in the past he really did a lot regarding the pictures. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:31, 8 april 2025 (CEST) ::::As long as it works :-D I created [[Korisnik:MGA73/Status]] and will try to locate files without a license. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 07:13, 9 april 2025 (CEST) Hello again! Just as info I have now updated [[Korisnik:MGA73/NoLicense]] and I think many of the 103 files are missing a license. If you know any of the users on the list is still active you are very welcome to tell them to check and fix the files. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 19:34, 10 april 2025 (CEST) :I have put it on the [[Wikipedia:Čaršija#Slike_bez_licence|Village pump]], to include all administrators (and other users). The more – the merrier. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:32, 11 april 2025 (CEST) ::Very good! Yes it is much easier when more people help. For example the files in [[:Kategorija:Svi slobodni mediji]] should be moved to Commons if they really are free (I'm not sure about the stamps). --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 16:04, 11 april 2025 (CEST) Hi! Can you perhaps fix [[Šablon:Sporna autorska prava]] and [[Šablon:Izvor slike]] so they do not suggest GFDL? They should suggest Creative Commons instead. Wikipedia have used Creative Commons since 2009 :-) And if you spot any other pages on [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?search=GFDL&title=Posebno%3APretraga&profile=advanced&fulltext=1&ns4=1&ns8=1&ns10=1 this search] you are ofcourse welcome to fix. I fixed some but the two above are protected. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 15:02, 17 april 2025 (CEST) :{{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}}: Koji prvi vidi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:03, 17 april 2025 (CEST) {{Spomeni|MGA73}}: I’ve cleaned up [[Korisnik:MGA73/NoLicense]] significantly. There are still a few files left that I’m unsure how to handle (some pictures taken from flickr), plus those uploaded by Yahadzija ([[:meta:Requests for comment/Global ban for Yahadzija|global ban]]) and his sock puppet accounts (21775198.138-dopisnik, Confused&Creasy, Crazy&confused, Haka-Taka, Pustahyja, Neosamuray, Procuratorac, Кон-Диос). Tbh, I’m not sure what to do with the files from those accounts, especially since one of the main reasons for the global ban was the user’s repeated failure to understand copyright laws.--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 18:40, 17 april 2025 (CEST) :Take the safe route and delete them. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:08, 17 april 2025 (CEST) :: {{Spomeni|Semso98}} Thank you. I updated the list (down to 26 files). Maybe some of the files on [[Korisnik:MGA73/GFDL]] should be deleted too then if uploader did not understand about copyright. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 20:10, 17 april 2025 (CEST) == Premještanje stranica i WikiPodaci == Pozdrav KWiki, kada premjestiš stranicu tako da se ispravi ili prevede raniji naziv s engleskog, dobra praksa bi bila da se ispravi i naziv (label) na WikiPodacima da nam to priča jedno s drugim. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:34, 17 maj 2025 (CEST) :Znam, ali teško je mozgu da sve pohvata u svakom pojedinom slučaju. (Imam više od 20.000 izmjena samo tamo.) Hvala ti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:06, 17 maj 2025 (CEST) ::Sve znam, nije ovo kritika niti pravilo nego mali podsjetnik [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:14, 17 maj 2025 (CEST) == Share Your Feedback – Wiki Loves Ramadan 2025 == Dear KWiki Thank you for being a part of '''[[m:Special:MyLanguage/Wiki Loves Ramadan 2025|Wiki Loves Ramadan 2025]]''' — whether as a contributor, jury member, or local organizer. Your efforts helped make this campaign a meaningful celebration of culture, heritage, and community on Wikimedia platforms. To help us improve and grow this initiative in future years, we kindly ask you to complete a short '''feedback form'''. Your responses are valuable in shaping how we support contributors like you. * '''Feedback Form:''' [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdXEtaqszxcwmTJa8pGT60E7GDtpbssNadR9vZFVFbLicGFBg/viewform Submit your feedback here] * '''Deadline to submit:''' 31 May 2025 It will only take a few minutes to complete, and your input will directly impact how we plan, communicate, and collaborate in the future. Thank you again for your support. We look forward to having you with us in future campaigns! Warm regards,<br/> ''Wiki Loves Ramadan International Team'' 10:51, 19 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Participants&oldid=28751574 --> == Join us at the Next CEE Catch up! Learn about Temporary accounts! == Hi everyone, We want to announce the tenth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the '''Temporary accounts''', as this important change is going to affect every Wikipedia soon, so it is important for patrollers and functionaries like you to understand this change. On wikis where temporary accounts are enabled, IP addresses of unregistered editors are not visible publicly. Only those who fight spam, vandalism, harassment and disinformation have access to IP addresses there. The session will take place on '''10th of June 2025, 18:00-19:00 CEST''' (check your ''[https://zonestamp.toolforge.org/1749571200 local time]''). If you are interested in this topic, then '''[[:m:Event:CEE Catch up Nr. 10 (June 2025)|sign-up for the session here]]'''. [[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 13:17, 29 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Južna Srbija == Pozdrav, KWiki. Da li ja mogu ovdje na miru uređivat teme vezane za moj kraj, Južna Srbija, a da ih drugi admin ne uklanja i briše, pošto je tako preporučeno sa mete? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 06:10, 13 juni 2025 (CEST) : Vjerovatno ti treba kontekst za ovo. Mitrović je Odboru za Univerzalni kodeks ponašanja na Meti [[:m:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Cases/Sysop abuse on Bosnian Wikipedia|prvo prijavio Tonija]], pa onda [[:m:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Cases/2025/Sysop abuse on Croatian Wikipedia|novog admina Hijerovita sa hr.wiki]]. U oba slučaja, zahtjevi su mu jednoglasno odbijeni. Inače, Mitroviću, preporučeno ti je da se obratiš drugim administratorima da pogledaju šta se dešava, a ne da tražiš ''carte blanche'' da ti niko tvoje izmjene ne smije dirati, što je svakako nemoguće garantirati jer bilo koji drugi korisnik (koji nije admin) može izmjene vratiti ako smatra da nisu dobre. Ako zaista misliš produktivno doprinositi projektima, bit će ključno demonstrirati napredak u pristupu uređivanju. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 10:01, 13 juni 2025 (CEST) :Dok god radi u skladu s pravilima i smjernicama Wikipedije i drži se neutralne tačke gledišta, bilo ko može doprinositi. Svako ima pravo na lične stavove, ali njima nije mjesto u člancima. Koliko vidim, i sam to kažeš, pa, eto, nastavi pisati članke. Korisnije je od raspravljanja u svakom slučaju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:47, 14 juni 2025 (CEST) Prvo, zamoliću Srđana da ne ide za mnom, smešno je. Drugo, ''carte blanche'' je tvoj mišljenje, a šta da očekujem od osobe koja je izmislila da sam sve admine na bs.viki nazvao "korisnim budalama". Tako, lepo ću te zamoliti da mi se samo kad je neophodno obraćaš. Treće, pravo da izrazim svoje misljenje na svojoj stranici imam (naravno bez vulgarnossti i slično) to što smatram da Južna Srbija može biti nezavisna je moj lični stav, tebi ako se ne sviđa okreni glavu. Bitno je da to ne unosim u članke da Južna Srbija treba biti nezavisna, članci se samo gledaju. Uostalom, neću samo uvijek uređivat članke vezane za jug. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 15:31, 13 juni 2025 (CEST) :upravo i jeste problem iznošenje vlastitog mišljenja na enciklopediji. Imamo pravo i obavezu ići za svakim, koliko nam vrijeme dopušta. Sve se gleda, ne samo glavni prostor, i nema okretanja glave. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 08:09, 14 juni 2025 (CEST) Toliko ima šablona o stavovima za autonomije i nezavisbosti raznih teritorija u svijetu, tako da ni nije jasno zašto AnToni diže toliku frku oko Južne Srbije, kad je to samo na mojoj stranici. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 16:14, 13 juni 2025 (CEST) Antoni opet tera po starom, uklanja briše, radi šta hoće, sve je referencirano i neutralno. Ovo stvarno nema smila. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 14:50, 18 juni 2025 (CEST) :Nadam se da ćeš ti ili neko od drugih admina reagirati, uklanja i briše ono što su pisali naučnici, ovo žalosno. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 15:31, 18 juni 2025 (CEST) ::Naučnici i intelektualci (i to eminentni) sastavili su i [[Memorandum SANU]], (p)a do čega je to dovelo? Dakle, i naučnike treba provjeravati, pogotovo historičare i pogotovo na našim prostorima jer svako ima svoje viđenje nečega iz historije. Ako neko u radovima tvrdi jedno o nekoj temi, a neko drugi drugačije, onda treba navesti oba stava (s referencom). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:31, 18 juni 2025 (CEST) Kakav Memorandum SANU, samo skreces sa teme. Kakve to ima veze sa pojmom Juznjaci i torlackim dijalektom? Cime je on "proverio" bilo sta? Samo piše "neenciklopedijski" jer argumente nema. Očito je da ga branis sa nekakvim Memorandumom koji nema veze sa Južnom Srbijom. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 18:08, 18 juni 2025 (CEST) :Ne branim; precizno sam se izrazio. Pozvao si se na akademike, naučnike, historičare kao da je njihova riječ nedodirljiva, pa sam naveo primjer šta ideologija može uraditi od takvih umova. U prijevodu: ni oni nisu uvijek neutralni u svojim knjigama i radovima (iako bi trebali biti). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:23, 18 juni 2025 (CEST) == Sarajevo Film Festival stranica == Kako i kome da pošaljem odobrenje za korištenje teksta sa oficijalne stranice Sarajevo Film Festivala? Ja sam zaposlena u Press Officeu Festivala i trebam unaprijediti Wikipedija stranicu [[Korisnik:Adnasaida|Adnasaida]] ([[Razgovor s korisnikom:Adnasaida|razgovor]]) 15:36, 7 juli 2025 (CEST) :Nisam ni ja siguran kako to tačno ide jer je dosad bivalo vrlo rijetko, a i poodavno (i uglavnom se slalo s Wikipedije prema nekome). [[Korisnik:AnToni|Toni]], sjećaš li se ti? [[Wikipedia:Dozvole|Ovdje]] su primjeri, ali ne znam jesu li od neke pomoći. A tekst se ne smije doslovno kopirati bez dozvole, ali se zato smije prerađivati / prepričavati / preformulisati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:23, 7 juli 2025 (CEST) == Growth features - Mentorship and Community updates == ​Hi everyone, Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page). You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''. CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''. We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed. If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]]. --[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:28, 16 juli 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Slika == U čemu je problem sa slikom Munevere Zulfikarpašić? Zar niste previše KWiki? : Napisao sam razlog brisanja, ali ne pratite. Dakle, nije naveden izvor, a to je obavezna stavka. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:20, 21 juli 2025 (CEST) == Promjena prava == Da bi promjena prava djelovala kolega se mora odjaviti i ponovo prijaviti. Onda radi! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 16:16, 28 juli 2025 (CEST) == ''Sitenotice'' == Hej, hej, KWiki! Bi li mogao ukloniti ''sitenotice''? Projekt je gotov. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:27, 3 august 2025 (CEST) :A koji je sad link za Wikirječnik? Treba i njega korigovati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:32, 3 august 2025 (CEST) ::Hvala! Što se tiče Wikirječnika, pričekao bih još malo, da LangCom zatvori raspravu na Meti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:34, 3 august 2025 (CEST) == Australijski->Australski == [[Korisnik:KWiki|Kwiki]] treba li ispraviti australijski u australski? Pretraživanjem vidim da se australijski koristi u 500+ članaka pa možda je kandidat za bota? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:36, 6 august 2025 (CEST) :"Australski" ima prednost za naslove članaka, ali oboje je dozvoljeno, tako da nema potrebe za takvim izmjenama u cijelom tekstu. Gdje naletiš, promijeni ručno (a i ne moraš). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:31, 6 august 2025 (CEST) ::australski ima prednost i u nazivima kategorija? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:39, 6 august 2025 (CEST) :::Ako ima u člancima, onda ima i u kategorijama. (Izvini na kašnjenju - bio sam odsutan nekoliko sati.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 6 august 2025 (CEST) ::::ja volim da potvrdimda ne bih vraćao puno stranica. Mislim da sam sve prebacio [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:08, 6 august 2025 (CEST) == Prevod tehničkih termina == E, pišem prevode nekih, takoreći, "tehničkih" članaka (nešto za mobilne mreže i neke članke o bežičnim tehnologijama; valja se malo ponovo aktivirati), ali ne znam šta raditi s određenim izrazima. Npr. kako bi preveo "5G NR frequency band"? Riječ je naravno o frekvencijskom pojasu koji se koristi za mreže vrste 5G NR, ali kako bi se to moglo uklopiti u, tipa, "list of 5G NR frequency bands" ili generalno u neku sintagmu? Isti slučaj za "Wi-Fi network", "IPS LCD screen", "LTE network" itd. Nadam se da razumiješ šta pitam. :-) [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:24, 12 oktobar 2025 (CEST) :Uh... Tu baš dolazi do izražaja razlika u strukturi jezika. Zato ovakvi nazivi obično budu kilometarski kad se cijeli prevedu. Vidim da su na SR "band" preveli "opseg". Možda "Spisak frekvencijskih opsega mreže 5G NR" (ako je to mreža)? A ovo ostalo: prevesti dijelove koji se mogu normalno prevesti: "Wi-Fi mreža", IPS LCD-ekran/zaslon", "LTE-mreža". Ne znam šta bi čovjek drugo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:38, 12 oktobar 2025 (CEST) :Nije žurba, ali, kad mogneš, prevedi [[:commons:File:Schema communication generale jakobson.png|ovu sliku]]: :* ''Destinateur (expressive)'' = ''Pošiljalac (emotivna)'' :* ''Message (poétique)'' = ''Poruka (poetička)'' :* ''Destinataire (conative)'' = ''Primalac (konativna)'' :* ''Contexte (référentielle)'' = ''Kontekst (referencijalna)'' :* ''Contact (phatique)'' = ''Kanal (fatička)'' :* ''Code (méta-linguistique)'' = ''Kod (metajezička)'' :[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:15, 14 oktobar 2025 (CEST) == Petrosjanov citat == Pozdrav! Pišem ti u vezi Petrosjanova citata koji si naveo načinivši stranicu o [[Wilhelm Steinitz|Wilhelmu Steinitzu]]. Navodim citat: ''Značaj Steinitzovog učenja je u tome što je on pokazao da šah u principu ima jasno definiranu logičku strukturu.'' Zanima me sjećaš li se izvora, knjige iz koje je izdvojen? Petrosjan nije mnogo pisao, čini mi se da mu je jedina ukoričena knjiga ona koju je spremio pripremajući se za radijske lekcije pri kraju svojega života (zapravo, umro je prije samog izdavanja iste), a ne znam je li njegov diplomski rad, u kojem diskutira vezu između filozofije i šaha, dostupan online. Svakako bih ga volio pročitati. Možda je citat izdvojen upravo iz njega? Pohvaljujem tvoj članak o Steinitzu jer je, iako kratak, napisan srdačno i s očitim respektom prema velikom Austrijancu. Nisam provjeravao, ali vjerujem da si na ovoj inačici Wikipedije doprinio i mnogim drugim člancima o velikim šahistima iz bogate šahovske povijesti. I sâm sam uložio dosta truda i ljubavi u članke o Laskeru i Capablanci na hrvatskoj Wikipediji (članak o Laskeru neskromno smatram ponajboljom njegovom monografijom dostupnom online), ali neopravdano sam zapustio Steinitza i Aljehina. Morphyja i ostale velikane da i ne spominjem. Svaka pomoć ili sugestija u pisanju tih članaka bila bi mi dobrodošla. — [[Korisnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] ([[Razgovor s korisnikom:Šaholjubac|razgovor]]) 13:43, 24 oktobar 2025 (CEST) :Zapravo su već bili napisani prije mene (većinom kopirani od komšiluka). :) Koliko se sjećam, moje izmjene bile su manjeg obima. Samo sam Aljehina uradio (tj. bosnizirao sa SR Wiki jer su oni prevodili s EN, pa nije bilo smisla ponovo prevoditi). A već godinama ne "posjećujem" šahiste, više sam radio otvaranja, neke partije, trun se dotakao problemskog šaha... Inače, velika hvala na javljanju; i ja sam šaholjubac, ali i administrator, pa nemam vremena posvetiti se šahu koliko bi srce htjelo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:27, 24 oktobar 2025 (CEST) == Invitation for a session "Tools and features for Users with Extended Rights" == Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you. The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session. The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''. If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:44, 19 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=29165186 --> == Jubilarni clanci == {{Spomeni|KWiki}} znaš li ti koji je link na stranicu gdje nam se nalaze jubilarni clanci, nor 90.000-ti, 91.000-i sl? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:06, 22 novembar 2025 (CET) :[[Wikipedia:Novosti|Znam]]. :-) Eto ga u Nedavnim, u "Drugim alatima za pregled" (pod "Wikipedia"). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:20, 22 novembar 2025 (CET) == Automatski pregledani prijedlog == {{Spomeni|KWiki}} sta mislis da Astrameri dodijelimo Automatski pregledan, pregledao sam njene doprinose slučajnim uzorkom i nisam vidio ništa sporno. Riječ je o osobi koja je duže vremena tu, i pokriva značajne teme. Ima prostora za napredak u smislu korištenih šablona, ali sve u svemu mislim da mozemo dodijeliti ovu rolu. Pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:47, 7 januar 2026 (CET) :Uvaženo. Mogao si i sam, ali znam osjećaj kad si "svjež". :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:37, 7 januar 2026 (CET) == Članak Aleksa Đukanović == zdravo @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Možeš li pregledati ovaj članak i objaviti ga? [[Aleksa Đukanović#]] Eventualno reci ako treba još nešto da dopunim? članka je relevantan, ima ga i na srpskoj, Hrvatskoj, ruskoj, engleskoj, njemačkoj Vikipediji . Hvala unaprijed. [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 15:48, 1 april 2026 (CEST) :Pozdrav, :Članak je objavljen, samo je nepregledan. Kada dođe na red neko od administratora će isti pregledati i označiti ga kao takav. :Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:55, 1 april 2026 (CEST) ::Hvala @[[Korisnik:Panasko|Panasko]] ::Lijep pozdrav [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 15:58, 1 april 2026 (CEST) == Kategorija:Muzikolozi == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] mislim da Kategorija:Muzikolozi ima više smisla da ostane kao generalna dok se bar 3-4 biografije ne skupe...pa onda dijeliti na države i vrste muzikologa - zar ne? [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:13, 8 april 2026 (CEST) :Može i tako. Slobodno vrati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:16, 8 april 2026 (CEST) == Isključenje članaka: Artpop, Chromatica i Mayhem == zdravo @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Smatram da nije bilo potrebno odmah obrisati te članke, jer ste me mogli obavijestiti da proširim informacije i dodam odgovarajuće izvore. Brisanje isključivo zato što su sadržavali samo popis pjesama ne djeluje kao najbolje rješenje. Hvala na razumijevanju. [[Korisnik:Felipeofpo|Felipeofpo]] ([[Razgovor s korisnikom:Felipeofpo|razgovor]]) 20:49, 27 april 2026 (CEST) :Mogu se clanci vratiti ako cete ih dovesti do nekog prihvatljivog nivoa [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:04, 27 april 2026 (CEST) :In the past we had a number of similar articles about albums (just infobox and list of songs) that stood for years, without anyone expanding them. We have deleted most of them. It is no problem to bring these three articles back if you (or anyone) will add at least five sentences, with one reference and one external link (if possible). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:25, 27 april 2026 (CEST) == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:30, 28 april 2026 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30471712 --> == Bosnian == Hello. I noticed your thanks for edit at Basshunter page. I'm looking for translation of descriptions "song by Käärijä and Basshunter" and "single by Käärijä and Basshunter" ("singel Käärije in Basshunterja" in Slovenian) for Wikidata items. Would you help? [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 21:21, 28 april 2026 (CEST) :It is "pjesma Käärije i Basshuntera" (or "singl..."). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 05:38, 29 april 2026 (CEST) b7lf25690s75o4ykblh95cwyphp0uih 3837969 3837951 2026-04-29T09:11:02Z Eurohunter 29751 /* Bosnian */ + 3837969 wikitext text/x-wiki <div style="float: left;">{{ombox|small=yes|text={{nowrap|BS: '''Odgovaram na poruku tamo gdje se i postavi!''' <br><br>EN: '''I respond to messages at the same place where they have been written.'''}}|type=content}}</div>{{-}} <!-- <big>{{citat|BS: '''Korisnik će uglavnom biti odsutan sljedećih mjeseci zbog poslovnih obaveza i (privremenog) preseljenja.''' <br><br>EN: '''This user will be mostly absent in the next months due to work obligations and (temporary) relocation.'''}}</big> --> <big>'''<br> Napomena: Politička pitanja zabranjena (ex-Yu politika), tj. neću se obazirati na njih. <br> Za novu temu koristite opciju "Dodaj temu". Hvala na razumijevanju.'''</big> {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 4 |indeks = Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhive |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhiva %(brojač)d |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} }} == Nekropola stećaka == Šta misliš da uskladimo nazive članaka:<br> na primjer:<br> [[Nekropola stećaka Radimlja]] --> Nekropola stećaka "Radimlja"<br> [[Nekropola Dugo Polje]] --> Nekropola stećaka "Dugo Polje"... ili imaš neku drugu ideju!? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 09:51, 5 april 2017 (CEST) : Navodnici nisu potrebni. A nazivi bi mogli biti ujednačeni na, npr., "Radimlja (nekropola)", "Dugo polje (nekropola)" (malo P ako je baš polje, veliko P ako je naselje), u skladu s praksom (da prvo ide pojam, pa dodatna odrednica), a ovo ostaviti preusmjerenja (samo prijedlog, nije nikakvo naređenje :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:17, 5 april 2017 (CEST) ==Napravljen čvor== ...gotova stvar...--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:48, 10 april 2017 (CEST) Ako si u prilici tamo gdje pronađeš promijeni u samo Logarska dolina , sa malim slovom, bez Ljubno u zagradi. Pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:48, 10 april 2017 (CEST) U odnosu na površinu naselja i nadmorsku visinu pretpostavljam da se ski-staza nalazi u naselju Planina, ali nisam siguran.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:01, 10 april 2017 (CEST) == Pregled izmjena == [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=San_Marino&type=revision&diff=2759526&oldid=2588696 Ova izmjena] ne bi trebala biti odobrena tek tako. Razlog: [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=San_Marino&oldid=2759526]. Selam --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 08:50, 15 april 2017 (CEST) Uradio sam više izmjena na stranici https://bs.wikipedia.org/wiki/Kopnena_vojska_Bosne_i_Hercegovine . Najvećim dijelom se odnose na novoformiranu tabelu, i podatak o donaciji Tenkova iz Turske za sta se na nekim stranim portalima tvrdilo da je donacija Egipta pa je nastala zabuna. LP --[[Korisnik:Knockknock2|Knockknock2]] ([[Razgovor s korisnikom:Knockknock2|razgovor]]) 19:23, 25 mart 2018 (CEST) == Zvono kao spas == Stvarno se tako zvala serija? Ja se ne sjećam nikako, ničega (a pogledao sam na YT neke kadrove).--سلام - <font style="white-space:nowrap;text-shadow:#05df78 0.1em 0.1em 1.0em,#01796F -0.1em -0.1em 1.5em;">[[Korisnik:C3r4|C3r4]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>r2d2</sup>]]</font> 07:51, 25 april 2017 (CEST) : Bila davno na OBN-u, ako me pamćenje ne vara. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:00, 25 april 2017 (CEST) ==Smijem li da pitam== šta je korisnik-bot ?--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:28, 9 maj 2017 (CEST) : A zašto ne bi smio? :-) Ovo sam ti privremeno dodijelio jer si mašallah vrijedan, :-) pa da Nedavne ne bi bile zatrpane, tj. da je lakše pratiti šta rade ostali korisnici. Rok je 24 sata, ali slobodno možeš reći kad završiš sve što imaš, pa ću vratiti na staro. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:50, 9 maj 2017 (CEST) O.K., nego mi nešto to "bot" izgledalo nesimpatično :)--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 15:16, 9 maj 2017 (CEST) == Date Translation == I'm sorry... I'm updating this tables on 20+ languages, and tried to use automatic update for dates using online translation service. Date it's not a big deal for an advanced translation system, I thought, but it looks like it is... I would try to change this behavior later. Thanks for remark. https://translate.google.com/?source=osdd#auto/bs/12%20may%202017 - Oktobar :P [[Korisnik:5-hydroxytryptamine|5-hydroxytryptamine]] ([[Razgovor s korisnikom:5-hydroxytryptamine|razgovor]]) 19:03, 16 maj 2017 (CEST) : Hahaha :-) Google Translate for Bosnian is not a good choice, obviously. :-) You '''may''' (pun intended :-)) get better results with Croatian or Serbian (Note: the latter uses Cyrillic letters, but the words are pretty much the same). Specifically, regarding the translation of the names of months, only "May" can be a problem because, in English, it has same letters as the verb "may" (who cares about capitalization? :-)). Here are the Bosnian (and Serbian) names (they are not capitalized in any of our languages): januar, februar, mart, april, maj, juni (SR: jun), juli (SR: jul), august (SR: avgust), septembar, oktobar, novembar, decembar. Croats use Slavic-origin names: siječanj, veljača, ožujak, travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni, prosinac; also, in dates they use genitive case of the name of the month (Bosnians and Serbian use nominative case; btw, we all have seven cases). But you can always use number from 1 to 12. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:59, 16 maj 2017 (CEST) == Ostrva == Ćao, KWiki. Znam da si zauzet, ali evo da ipak napišem, pa odgovori kad stigneš. :-) Pogledaj spisak članaka [[:Kategorija:Ostrva|u ovoj kategoriji]]. Poprilično su šareni nazivi, tj. nisu ujednačeni. Recimo, imamo [[Kajmanska Ostrva]] i [[Kokosova ostrva]] (a obje su teritorije koliko mi se čini), [[Britanska Djevičanska Ostrva]] i [[Folklandska ostrva]] (obje su britanske prekomorske teritorije), [[Farska ostrva]] itd (da ne nabrajam pojedinačno). Zato mi nije baš najjasnije kad treba veliko, a kad malo ili bi trebalo sve velikim, odnosno malim, pa bih volio da pojasniš, pa ćemo srediti po uputstvima :-) (nisam našao da si ranije objašnjavao negdje). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:27, 28 juni 2017 (CEST) : I ja sam bio u dilemi i čak premjestio pojedine nazive, a da nisam bio siguran radim li kako treba (a nije bilo kako treba). Da riješimo ovo: 1) ako je riječ o nezavisnoj državi, sve riječi idu velikim (osim veznika) – npr., Zelenortska Ostrva (uz "Z. Republika"); 2) u svim ostalim slučajevima prva riječ velikim, druga (ili ostale) malim, osim ako je vlastita imenica (npr., [[Američka Samoa]]), naravno (dakle, ide Kajmanska ostrva, Folklandska ostrva, Britanska / Američka Djevičanska ostrva /ovdje je D veliko jer se ostrva svakako zovu Djevičanska/, Kokosova ostrva, Farska ostrva itd. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:38, 2 juli 2017 (CEST) == Padežni oblici == Pogledaj padežne oblike za Wikipediju i Wikipodatke [[Korisnik:Srdjan m/Test1|ovdje]]. Treba li iz instrumentala i/ili lokativa izbaciti prefikse "s" i "o"? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:09, 29 juli 2017 (CEST) :Da odgovorim umjesto {{FlowMention|KWiki}}-ja (a danas sam ga sreo face-to-face): izbaci to "s" i "o" iz "šablona" ako će to čudo stalno ubacivati prefikse kad god se upotrijebi, iz praktičnog razloga jer bi npr. neko napisao "razgovor o"... a šablon bi dodao opet jedno "o...wikipediji" (npr.) (ako sam dobro skontao KWikija) ;) --- <font style="white-space:nowrap">[[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]]</font> 22:22, 29 juli 2017 (CEST) :: Pokušat ću sâm promijeniti, mada se ne bih čudio da ovi s Phabricatora zatraže da se opet budemo morali izjašnjavati o svakoj sitnici... :/ – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 23:44, 29 juli 2017 (CEST) == Selam == Selam Iskrajne ;) - [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 09:00, 23 septembar 2017 (CEST) : Ve alejkumu selam. A vraćaj se više... :-)) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:02, 23 septembar 2017 (CEST) == Infokutija teniser == Već odavno imam u planu proširiti infokutiju za tenisere i riješiti nekoliko problemčića koji se javljaju u trenutnoj (naprimjer, oznaka za dolare je na početku reda pod "Novčane nagrade" i nazivi parametara nisu baš u skladu s ostalim infokutijama). Možeš li pregledati nazive parametara [[Šablon:Infokutija teniser/igralište/dok|ovdje]] (naprimjer, <code>WHCC</code>, nazive kupova /<code>davis_cup</code>, <code>fed_cup</code>, i tako dalje/ i ovo [[Šablon:Infokutija_teniser/igralište/dok#Dodaci|pod "Dodaci"]])? Samo otvori i izmijeni kako misliš da treba u toj dokumentaciji, a ja ću ostalo uskladiti. :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 14:05, 23 septembar 2017 (CEST) : Što se mene tiče, slobodno može bez svega navedenog. :-) Čak sad ovako i ne znam šta je uopće WHCC i WCCC. :-) Zna se šta je najvažnije u tenisu i to neka stoji (seniorska karijera), a o ostalome se može naknadno ako se ukaže potreba. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:49, 23 septembar 2017 (CEST) :: Koliko sam skontao, WHCC je [[:en:World Hard Court Championships|World Hard Court Championships]], a WCCC [[:en:World Covered Court Championships|World Covered Court Championships]]. Možeš u dokumentaciji prebaciti šta misliš da nije najvažnije pod ovo "Dodatno" na dnu, da znam koji kôd da stavljam u članke kad budem ažurirao. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:03, 23 septembar 2017 (CEST) ::: Dobro si skontao. Hm... Onda neka kod ipak ostane kakav jest, zbog ovih tenisera i turnira od prije 50 do 100 godina (ako ikad iko napiše članak o nekom). Ionako se ne prikazuje dok se ne popuni. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:57, 23 septembar 2017 (CEST) == Univerziteti == Ako možeš pogledaj [[Šablon:Univerziteti u Austriji|ovaj]] šablon i uredi imena barem nekoliko univerziteta da napravimo neki standard za nazive članaka o univerzitetima. Nisam siguran da li je Univerzitet Beč, Univerzitet u Beču ili Bečki univerzitet i pored toga da li je Tehnološki univerzitet (u) Graz(u) ili Tehnički univerzitet u Graz(u). --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 23:52, 26 septembar 2017 (CEST) == [[:en:FC Zorya Luhansk|FC Zorya Luhansk]] == '''FK Zorja Luhansk''' ili '''FK Zorja Lugansk'''? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 11:36, 29 septembar 2017 (CEST) : Sad-zasad drži(te) se ruskih verzija naziva, a za dalje ćemo vidjeti. Morat ćemo sačekati novu verziju ''Pravopisa'' jer je trenutna stara za ovo pitanje, tj. ni ne spominje ga jer su se tada još svuda koristile ruske verzije ukrajinskih i bjeloruskih imena, naziva, toponima itd. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:13, 29 septembar 2017 (CEST) == [[Transkripcija]] == Ako može usluga u člancima: * {{ok}} [[Autorizovani neutralni atletičari na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Bjelorusija na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Kazahstan na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Kirgistan na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Ukrajina na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]], a ja ću nakon toga prepraviti u člancima. Unaprijed danke sch(preglašeno o)n. :) – [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 07:51, 26 oktobar 2017 (CEST) : Bit će. A evo ti [http://pravopis.hr/uploads/5-o7.pdf nešto] korisno u vezi s ovim. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:47, 26 oktobar 2017 (CEST) :: Kad smo kod SP-a, treba li "autorizirani" umjesto "autorizovanih"? Negdje sam bio ispravio u "autorizirani", pa da znam šta u šta da ispravim. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 10:06, 26 oktobar 2017 (CEST) ::: ''Pravopis'' preferira ''-ir-'', a u svakodnevnoj govornoj praksi u bosanskom češće je ''-ov-'', pa sad šta je tu jače? :-) A valjda ''Pravopis''. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:33, 26 oktobar 2017 (CEST) Baci pogled u '''[[:Kategorija:Sport u Okeaniji|ovu kategoriju]]''' i obavjesti me ako bude kakva gramatička greška. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 19:22, 31 oktobar 2017 (CET) : {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Treba "''u'' F. Polineziji", na "Nauruu" / "Palauu" / "Tuvaluu" / "Vanuatuu", "u SDM" (ne može se staviti "na" kad su u nazivu "Države" iako je riječ o ostrvima). Dakle, bit će posla. Zato i ti i ostali prvo pitajte, pa onda radite, pa makar nekad ja i ne odgovorio "odmah", uvjetno rečeno (mislim, kad je neki veći broj izmjena u pitanju). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:09, 31 oktobar 2017 (CET) ::Kategorije su napravljene po uzoru na kategorije: [[:Kategorija:Sport na Malti|Kategorija:Sport na Malti]], [[:Kategorija:Sport na Islandu|Kategorija:Sport na Islandu]], [[:Kategorija:Sport na Kipru|Kategorija:Sport na Kipru]], [[:Kategorija:Sport na Farskim ostrvima|Kategorija:Sport na Farskim ostrvima]], [[:Kategorija:Sport na Kosovu|Kategorija:Sport na Kosovu]]... Prepravi glavne kategorije (Kategorija:Sport u/na) a ja ću sporedne ako želiš. Ovih dana sam u gužvi sa vremenom. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 05:56, 3 novembar 2017 (CET) :::{{urađeno}}: Popravio sam ove što je KWiki naveo (i glavne i potkategorije). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:42, 3 novembar 2017 (CET) ::::"Sport u Portoriku" ili "[https://bs.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Sport_na_Portoriku Sport na Portoriku]". [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Saobra%C4%87aj_u_Portoriku&action=history hmm]. :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 08:59, 9 novembar 2017 (CET) ::::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Prije bih rekao da je "na". Provjerit ću svakako u toku dana. A Haiti jest na ostrvu, ali ga dijeli s drugom državom i zato ide "u" (da ne ostanem dužan objašnjenje). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:14, 9 novembar 2017 (CET) ::::::Hvala, KWiki, skontao sam za Haiti kad sam pogledao kartu :) Uglavnom, u kategorijama '''[[:Kategorija:Sport po državama|Sport u (ili na) ...]]''' ako primijetiš grešku javi (ili popravi). :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 12:30, 9 novembar 2017 (CET) ::::::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: "...u Togu", ne "...u Togou" (završno "o" je nenaglašeno). I ipak "prevezi" ove iznad NA Portoriko :-) (kad stigneš, naravno; ustvari, ko prvi stigne već; trenutno imam vremena samo da javim). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:53, 20 novembar 2017 (CET) {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Za Mecklenburg-Zapadno Pomorje: po pravopisu bi trebalo kao što si i bio stavio, samo što, barem meni, to nema toliko logike – npr., kako bismo deklinirali pokrajinu pod nekim nazivom tipa "Bosanska krajina–Podgrmečje"? Bilo bi malo ''off'' pisati, a naročito govoriti "u Bosanska krajina-Podgrmečju". :-) Zato sam dodao ''-u'' na "Mecklenburg" na svoju ruku, po nekoj prirodnoj jezičkoj logici, pa makar i ne bilo po ''ćitabima'' (nisam provjeravao konkretno ovakve slučajeve, ali opće je pravilo da prvi dio polusloženica uvijek ostaje nepromijenjen /npr., džuma-namaz, džuma-namaza, džuma-namazu.../; e sad, ovo nije klasična polusloženica u punom smislu nego samo formalna, pa možda za njih postoji izuzetak; mislim, bilo bi logike). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:56, 14 novembar 2017 (CET) ::Vaše pitanje (''kako bismo deklinirali pokrajinu pod nekim nazivom tipa "Bosanska krajina–Podgrmečje"?'') A odgovor je: jednostavno! Isto kao i "Južna Bosna-Primorje" ;) --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 11:59, 14 novembar 2017 (CET) ::: Ma htio sam smisliti nešto što je bliže GBL-u, da ne bude da protežiram širi zavičaj po Wiki. :-D – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:06, 14 novembar 2017 (CET) ::::{{like}} :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 17:24, 14 novembar 2017 (CET) {{izvuci}} Šta pravopis kaže: * [[:Kategorija:Jezici u Burundiju]] * [[:Kategorija:Burundiska kultura]] * [[:Kategorija:Burundisko društvo]] * [[:Kategorija:Geografija Burundija]]... Ili ima '''j''' ili nema!? Po meni bi trebalo biti zbog (lakšeg) izgovora. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 07:40, 15 novembar 2017 (CET) :Ne da treba nego je obavezno, ali nema veze s izgovorom nego s morfologijom: nastavci se dodaju na genitivnu osnovu, a ona je u ovom i sličnim slučajevima na '''j''' (''Burundij-'', ''Malij-'', ''Tokij-'',...). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:36, 15 novembar 2017 (CET) ::Postoji šablon: {{tl|Historija nogometnih trenera}} :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 12:24, 15 novembar 2017 (CET) ::: A vidjeh kad sam već sve uradio i sačuvao. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:26, 15 novembar 2017 (CET) :::: Hoćemo li "članak" [[São Tomé]] premjestiti (na Sveti Toma) po uzoru na [[Sveti Toma i Princip]]? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 19:08, 21 novembar 2017 (CET) ::::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Ne. Imena gradova ostaju u originalu osim onih koja su malo davnije ušla u naš jezik, pa imaju ustaljeni oblik. A taj članak bilo bi bolje prije proširiti (li obrisati) nego preimenovati. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:11, 21 novembar 2017 (CET) == Odg. na pit. == KWiki napisao: ''Zašto oznaka za referencu u kutiji uskače između broja i jedinice?''. Zato što je šablon tako napravljen...Broj je definiran parametrom, tj. kad napišeš u infokutiji dužina = 11, on umjesto parametra "dužina" piše 11, ono ''km'' nije definirano parametrom nego je bukvalno dodano u šablon nakon parametra npr. <nowiki>{{{dužina}}} '''km'''</nowiki>. Zato kad uneseš referencu iza ''11'', on će napisati ''11'' pa referencu (jer "misli" da je referenca vrijednost parametra) pa tek onda ''km'', tako da ti ispadne tako da ''uskače''. Rješenje jedino da se u infokutiju ubaci još jedan parametar npr. dužina_ref =, gdje ćeš staviti referencu za taj podatak. Primjer možeš vidjeti [https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Santa_Clara_River_(California)&action=edit ovdje]. (Amerikanci su stavili parametar ''nešto_footnote'' ili ''nešto_note'' i tu navode referencu.--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 07:57, 2 novembar 2017 (CET) : Već imamo te parametre (tipa <kbd>dužina_ref</kbd>), i navedeni su [[Šablon:Infokutija vodena površina/dok|u dokumentaciji]]... <s>Preradit ću tu infokutiju kad budem imao vremena da ne dodaje automatski jedinice i da se mogu u istom redu dodavati reference (da se olakša unos).</s> – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 18:10, 2 novembar 2017 (CET) == Brisanje datoteke == [[:Datoteka:Raith Rovers FC (grb).png]], trebalo je samo sakriti staru verziju, ne brisati datoteku. Datoteka se koristi u [[Raith Rovers FC]]. -- [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 11:05, 9 novembar 2017 (CET) : Bila označena šablonom. :-) Zamolit ću [[Korisnik:C3r4|hemičara]] da to vrati, tačnije, sakrije kad već mogne (nemam nekog iskustva sa slikama osim postavljanja i brisanja :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:55, 9 novembar 2017 (CET) :: Označio šablonom koji mi je [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] rekao ([[Razgovor sa korisnikom:Semso98#Poštena upotreba slika|ovdje]]) da stavim kada treba sakriti staru verziju. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 12:16, 9 novembar 2017 (CET) ::: Šablon ima jasna uputstva vidljiva administratorima na dnu. Namjerno sam napisao šta se podrazumijeva pod "brisanjem" da bi se izbjeglo da neko od administratora obriše cijelu datoteku, ali eto.... Možda je KWikiju promaklo. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:54, 9 novembar 2017 (CET) :::: Nisam ni gledao ispod slike. :-) Do mene je. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:02, 9 novembar 2017 (CET) == Pozdrav velikom vođi == Mogao si usput i mene izbrisat. Niste mi javili da je izvršena privatizacija vikipedije. – [[Korisnik:Kensxy|Kensxy]] ([[Razgovor s korisnikom:Kensxy|razgovor]]) 14:41, 17 novembar 2017 (CET) : {{Spomeni|Kensxy}}: He-he... :) Pogrešan si utisak stekao. Zašto je zajednica (a ne pojedinac) pokrenula [[Wikipedia:Projekti/Projekt čišćenja članaka|ovaj projekt]] ako ćemo raditi kontra njega? O tome je riječ. Pokušavamo se riješiti kratkih članaka, pa ne znam koliko ima smisla dodavati nove takve. A, kao što rekoh, svaki obrisani može se začas vratiti ako neko ima volje raditi na njemu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:52, 17 novembar 2017 (CET) :: Da nisam imao volju i namjeru da proširim izbrisane stranice i da ih dovedem u stanje koje će izazvati tvoje zadovoljstvo ne bih ni počinjao. Međutim, zbog tvog nepromišljenog poteza volja nestade, a želja za daljim uređivanjem u potpunosti prestade. Jer stvarno nije uredu sa tvoje strane da brišeš friške stranice bez prethodne konsultacije sa njenim urednikom.--[[Korisnik:Kensxy|Kensxy]] ([[Razgovor s korisnikom:Kensxy|razgovor]]) 15:27, 17 novembar 2017 (CET) ::: {{Spomeni|Kensxy}}: Slažem se da sam tu pogriješio i nikakav mi nije problem priznati. A razlog je što smo imali ko zna koliko slučajeva da neko tako počne članak i nikad mu se više ne vrati (odatle se i bio nakupio onoliki broj kratkih članaka, zbog kojih je i pokrenut projekt), pa sam se pobojao da i ovo neće biti ti slučajevi (ne zato što ti ne bi imao volje nego što je previše liga i klubova, pa jednostavno ne bi stigao). Izvinjavam se i odmah vraćam obrisano. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:49, 17 novembar 2017 (CET) == Copley == Naletih na [[Copleyeva medalja|ovaj članak]] i na [[Special:Diff/1914245|ovu izmjenu]]. Budući da se izgovara ˈkɑpli / ˈkɒpli (zavisno od AmE/BE; poenta je da je "i" na kraju), je li ovo opet ustaljeni pogrešni izgovor kao u slučaju za Sydney ("sidnej" umjesto ispravnog "sidni")? Ako jest, ima li još ovakvih slučajeva na ipsilon? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 20:30, 17 novembar 2017 (CET) : Bit će da sam ja ovdje pogriješio vodeći se pisanjem, a ne izgovorom. Bilo mi je na umu da se baš ovih dana vratim na ovo, ali neka si i ti naletio. :-) Pa eto, lahko je uspostaviti pravilo: gdje se ''-(E)Y'' izgovara "i" pisati J iza njega u nastavku za prisvojni pridjev, u suprotnom ne. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:50, 17 novembar 2017 (CET) :: Ma znam za pravilo (logično je ;-)), samo me zanimalo ovo za odstupanje/ustaljenost. Znači, ostaje li "Sydney" "Sidnej" zbog ustaljenosti (tipa "[[Sidnejska "Opera"|Sidnejska opera]]" umjesto "Sidnijska opera")? Ako ostaje, šta s riječima koje imaju isti izgovor (npr., imena/prezimena), a malo se drukčije pišu (tipa [[:en:Sidney Paget|Sidney Paget]] [ˈsɪdni ˈpædʒit] ... trebalo bi po pravilu "Sidneyja Pageta" [[Majstorov palac|ovdje]], recimo.) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 22:12, 17 novembar 2017 (CET) ::: Kod pridjeva od "Sydney" zasad bih ostavio ustaljeni oblik ("sidnejsk-"), a u pravu si za Pageta. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:50, 18 novembar 2017 (CET) == Datum rođenja i smrti u uvodu == Ćao, KWiki. Da te pitam u vezi [[Special:Diff/2876551|s ovom izmjenom]] i sličnim... Ima li nekakav problem u vezi s trenutnim oblikom datuma rođenja i smrti (recimo, taj što je bio u toj izmjeni) pa zato uklanjaš ili je nešto drugo? Lično ih dodajem u nove članke jer mislim da je bitno za uvod (po meni bi dodavanje mjesta rođenja i smrti ''uz datum'' bilo pretrpavanje /kao što je, naprimjer, [[John Frederick William Herschel|ovdje]]/, odnosno da je sâm datum "sweet spot" između pretrpanosti i korisnosti/relevantnosti tog podatka). Znam da se može vidjeti u infokutiji (kad je ima), ali opet kontam da je dovoljno važno da se uvrsti, a i nekako mi "bolje" izgleda kad ima nešto u zagradama nakon kojih ide "bio je", nego kad odmah stoji "bio je" nakon imena (naprimjer, [[Alessandro Volta|ovdje]]). Zanima me šta ti misliš. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:43, 5 decembar 2017 (CET) : Ja ih uklonim ako u članku ima infokutija (ne diram ako je nema) baš zato što mi to djeluje kao ponavljanje suhih podataka (kutija je odmah tu, nije negdje "zavučena" i sve se lijepo vidi :)). Ne kažem da sam sad u pravu, samo opisujem kako to shvatam. Ako je pogrešno, neću to više dirati, nikakav problem. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:23, 5 decembar 2017 (CET) == Mala napomena... == ... za zastave:<br> šablone kao npr: <code><nowiki>{{ZD-B|BIH}} [[Bosna i Hercegovina]]</nowiki></code>, <code><nowiki>{{ZD|BIH}} [[Bosna i Hercegovina]]</nowiki></code>, <code><nowiki>{{ZID|Bosna i Hercegovina}}</nowiki></code>... pišemo u ovakvom obliku '''<nowiki>{{ZID|Bosna i Hercegovina}}</nowiki>'''. Postoje napomene kao na primjer [[Wikipedia:Čaršija/Tehnika#Posao za bota|ovdje]], [[Šablon:Sjedinjene Američke Države|ovdje]], [[Šablon:Indija|ovdje]]... :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 17:14, 14 decembar 2017 (CET) : Navika jedna muka, a odvika sto i jedna. :-) Upotrijebim ponekad i te novije, ali morat ću se i naviknuti na njih. :) P. S: Na EN (a vjerovatno ne samo kod njih) imaju i šabloni tipa <nowiki>{{AUS}}</nowiki> (samo s troslovnom oznakom za državu, a prikaže i zastavu i ime), pa sad trebamo li ih i mi napraviti ili ne – dalo bi se razmisliti. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:25, 14 decembar 2017 (CET) == Bez tačke -> s tačkom == Zar ne bi bilo bolje kategorije kao, npr., [[:Kategorija:1864 u Sjedinjenim Američkim Državama]] pisati gramatički dok ih je manje nego kasnije (kad ih bude hiljade) prepravljati? Nedavno smo imali primjer s kategorijama o nogometu ([[:Kategorija:1980 u nogometu|Kategorija:1980 u nogometu]]) itd. – [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 15:03, 15 decembar 2017 (CET) : Misliš da mi nije prošlo kroz glavu? :-) Samo nisam htio odstupiti od dosadašnje prakse, jer, iako jest greška, ona je svuda ista. Jedino ako se to ne može ispraviti botom (ono nekad što se nadamo)... E onda smo gotovi. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:09, 15 decembar 2017 (CET) ::Ako nemamo bota za ovu akciju, može se napraviti plan: svaki admin po jedan kontinent i to je to :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 15:12, 15 decembar 2017 (CET) :::Pik moja Antarktika! --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 15:20, 15 decembar 2017 (CET) == Odmaknuto ili primaknuto == Šta ono [[Special:Diff/2864927|rekosmo]] za naslove [[Nogometne utakmice Brazil - Andora|ovakvih članaka]]? "Brazil–Andora" ili "Brazil – Andora"? Pretpostavljam da je primaknuto, ali [[:Kategorija:Utakmice nogometnih reprezentacija|budući da ih je mnogo]], rekoh bolje da pitam. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:08, 30 decembar 2017 (CET) : Provjerio. Odmaknuto. Da se i to skine s dnevnog reda. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:08, 30 decembar 2017 (CET) == Jasmin Mrkonja == Možeš li ovde da uradiš članak o rukometašu [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%88%D0%B0%D1%81%D0%BC%D0%B8%D0%BD_%D0%9C%D1%80%D0%BA%D0%BE%D1%9A%D0%B0 Mrkonji] koji je iz Zavidovića, igrao je za šabačku Metaloplastiku. Pozdrav. -- [[Korisnik:Soundwaweserb|Soundwaweserb]] ([[Razgovor s korisnikom:Soundwaweserb|razgovor]]) 11:28, 20 januar 2018 (CET) : Znam ko je. ;-) Hvala na prijedlogu. {{like}} Sad će morati čekati kao što čeka i većina drugih stvari jer sam u priličnoj gužvi s poslom, ali kad se oslobodim, moj je (ako me ko ne pretekne dotad :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:52, 20 januar 2018 (CET) == Šablon za arapski (i slične jezike) == Kad budeš imao vremena, pogledaj [[Šablon:Jez-ar/igralište|ovaj šablon u igralištu]]. Želim pružiti mogućnost da se napiše i latinizirana verzija takvih pisama, ali ne znam treba li ubaciti parametar za transkripciju ili za preslovljavanje (transliteraciju). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:11, 28 januar 2018 (CET) : ''Pravopis'' daje primjere samo za imena iz malo davnije prošlosti, koja se kod nas pišu fonetski. Uopće se ne spominje važi li to i za savremena imena ili se za njih primjenjuje međunarodna (što će reći: engleska) transkripcija (mada vidim da se mi na Wiki uglavnom koristimo engleskom), tako da ne znam sad ni ja šta je bolje odabrati. A "obične" riječi... Valjda bi njih trebalo fonetski, s tim da se zadržavaju apostrof i udvojeni suglasnici po potrebi). Ne znam je li ti ovo i od kakve pomoći. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:49, 28 januar 2018 (CET) :: Eh, samo me više zbuni. ;-) Mislim da ću staviti onako kako je na en.wiki. Parametar je ionako "trans", tako da će biti lako kasnije promijeniti tekst koji se ispisuje s "transliteracije" na "transkripciju" (ako bude potrebno) jer počinju isto, a vrijednosti prilagoditi. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:54, 28 januar 2018 (CET) == Pozdrav za staru raju :) == Zar si to preuzeo [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_s_korisnikom:Baskethoop&action=history botovske poslove]? ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<font style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></font>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<font color="green"><b>r</b></font>]])</sup> 19:54, 8 mart 2018 (CET) : Pa kad pravi botovi spavaju. :-P Ooj, pa gdje si, bolan, Sunce te (o)grijalo? Šta ima, kakav si itd., itd.? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:58, 8 mart 2018 (CET) :: Neka, vidim na koga mogu računati kad mene i bota nema. :) Ma super sam, uglavnom sve pod kontrolom. Ali kako vidiš skroz sam zaboravio za wiki pa mi nešto naumpalo da malo navratim. Šta se ovdje dešava i šta sam propustio? Kako si ti? Jeli te slušaju? -- [[Korisnik:Edinwiki|<font style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></font>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<font color="green"><b>r</b></font>]])</sup> 20:05, 8 mart 2018 (CET) ::: Imam i ja povremenih pauza u radu na Wiki zbog pravog posla, ali držim se tu uglavnom (ono, radim i dalje svoje oblasti, ažuriram koliko stignem /a nikad ne stignem sve/, pišem manje novih). Slušaju li me? Pa, većinom. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:21, 8 mart 2018 (CET) Evo nakon Cere i AnTonija i ti si došao na red. Poslao sam ti ranije moj odgovor na tvoju poruku sa pitanjem dobro/zdravo za burazere. To je lijepo. Ima jedna sitnica koju sam zaboravio da s tobom raspravim. Prošle godine si mi nešto popravljao po Ranoj bizantijskoj umjetnosti. Ma gramatičke stvari nisu sporne, jer kad se radi i griješi se. Naročito kad se uzima materijal iz više knjiga, od kojih je svaka imala više od 500 stranica. Nego, ona tvoja "zahvalnica" u stilu "hemičar jezikoslovac" nekako je bila onako tvoj pogolemi promašaj, a pomalo i uvreda. Ti i ja smo jako lijepo sarađivali ovih zadnjih 4-5 godina, a ne znam šta ti bi pa tako nešto provali. Iskreno se nadam da si pokušao da se našališ, ali eto ispade neslana šala. Ako nije bila šala, e onda meni ne preostaje ništa drugo nego da dođem do nekih zaključaka koji nisu nimalo prijatni za tebe, a i nije ih lijepo iznositi na ovako jednom javnom mjestu. Naravno da sam napravio grešku i to je sve u redu ako je i ispraviš. Nema nikakvih problema, ali ja lično vjerujem da se mogu koristiti obje varijante (zapadna i istočna) u slučaju riječi "hrišċanski/kršċanski." I jedna i druga su pravilne, a to je jedna od mnogih stvari po kojima je BiH posebna. Nisam htio ništa da pjenim ni da diram, jer meni je bitno znanje, a ne neko sad naduravanje i nabijanje mog ega nekom drugom. Najbolji primjer za ovo ti je i kad je naš Munja blaženi na stranici [[Cyril Genik]] obrisao infokutiju zajedno sa slikom koja je tu bila odranije. Po meni je to čisti vandalizam, ali pošto dotični lebdi tamo negdje u dalekim i hladnim prostranstvima asteroidnog pojasa između Marsa i Jupitera, najbolje ga je ostaviti da tovi svoj ego. Nego da se sad vratimo opet tebi. Sjeti se kad te je onaj Ukrajinac zamolio da gramatički popraviš stranicu [[Limena katedrala]]. Tvoj odgovor njemu je bio u stilu: nemam vremena, ali eto mene interesuje samo Islam. Da popravim utisak o nama kao wiki - zajednici ja sam je donekle gramatički popravio. Povrh toga sam te zamolio da vratiš ukrajinske oblasti koje si ti obrisao, a zatim sam uzeo da ih radim. Prekinuo sam svoj rad na Vizantijskoj umjetnosti i uzeo da radim ukrajinske oblasti. Ja nisam tebi ništa prebacio po ovom pitanju, jer to se ne radi jaranima. Onaj Ukrajinac se kasnije zahvaljivao, a svojim primjerom sam ti pokazao da smo mi ipak jači kad smo složni i da se bolje uklapamo sa vanjskim svijetom kojeg smo i dio. Ne treba da se zatvaramo, nego da sarađujemo sa svijetom. Nadam se da je ovo bilo ljekovito za tvoj hercegovački ego i da mala drugarska kritika i ukazivanje na neke stvari neċe uticati na naše dobre drugarske odnose. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 03:17, 14 mart 2018 (CET) : {{Spomeni|Nerko65}}: Nisi baš sve povezao kako treba. Idemo redom:<br/> :Zahvala "hemičaru pravopiscu" nije bila upućena tebi nego našem dežurnom "hemičaru" jer me prethodno nešto pitao u vezi s nečim u tom članku ili mi napomenuo da bi trebalo popraviti (malo je davno bilo, pa se ne mogu svakog detalja sjetiti), a ja i on znamo se i "licem u lice", pa u sažecima ponekad bude obosmjernih poruka i pošalica. :-)<br/> :"Kršćanski / hrišćanski" – u ''Pravopisu'' iz 1996. oba su naporedna; u priručniku istog autora iz 1999. ima samo "kršćanin". ''Pravopis'' inače daje blagu prednost zapadnim oblicima u odnosu na istočne u primjerima ovog tipa.<br/> :Zanimanje (samo) za islam = u smislu rada na Wikipediji kad su religije u pitanju (najčešće nemam vremena ni za islam, kamoli za ostale religije i općenito sam malo uradio u toj oblasti, kad sve saberem).<br/> :Brisanje – nekad je to brisanje s namjerom da se malo "pogura" rad na njima (članci podložni brisanju često znaju dugo stajati da ih niko ne dira, a kad se neki obrišu, to upadne u oko ponekome /ne mislim sad na tebe i ukrajinske oblasti nego općenito/, pa upita da budu vraćeni; dakle, mali psihološki trik ;-)).<br/> :No sikiriki, sve u redu. I bolje je što si me pitao, da ne bi štogod ostalo nejasno. P. S: Dobro došao nazad. :) Koliko god ti život dozvoli biti tu vrijedno je. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 04:25, 15 mart 2018 (CET) == Kečeri u Saudijskoj Arabiji == Možda bi vas ovo moglo zanimati: [https://en.m.wikipedia.org/wiki/WWE_Greatest_Royal_Rumble WWE Greatest Royal Rumble]. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] ([[Razgovor s korisnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]]) 12:34, 26 mart 2018 (CEST) I zahvaljujem na Dobrodošlici. [[Korisnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] ([[Razgovor s korisnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]]) 12:34, 26 mart 2018 (CEST) == 74:30 == [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Oganeson&diff=2922147&oldid=2922146 عَلَيۡهَا تِسۡعَةَ عَشَرَؕ] :) slučajnost.--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 19:23, 30 mart 2018 (CEST) == Novi pravopis == Dolazi nam u aprilu sad. 😉 —[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 21:04, 4 april 2018 (CEST) : Gdje si čuo, gdje si čuo? :-) Za muštuluka si. :-) Čekam(o) ga k'o Penelopa Odiseja, ihahaj... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:19, 4 april 2018 (CEST) :: Posjeti ''pravopis.ba'' ⚜️👍 —[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 08:54, 5 april 2018 (CEST) ::: U međuvremenu sam vidio (dobio) neke riječi i mogu samo reći da mi Kulinova povelja djeluje prirodnije / bosanskije od njih. No, vidjet ću još. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:29, 5 april 2018 (CEST) == Portal 365 == Pogledaj ovaj [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Kamil_Stoch&type=revision&diff=2925957&oldid=2921293 portal]! Napravio sam šablon 365-1 za skokove, a koristim ga kao 365 za biatlon. Pregledni rezultati i za skijaške skokove! --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:30, 9 april 2018 (CEST) == Novi highlight == Sve sam vidio ali olx.ba kao referencu još nikad ([https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Avdo_Sofrad%C5%BEija&curid=87342&diff=2932076&oldid=2932075 do maloprije]).--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 22:07, 5 maj 2018 (CEST) == Galerija Novi hram == Pozdrav, KWiki, trebala bih malu pomoć. Je li na Wikipediji bio članak [[Galerija Novi hram]] u Sarajevu? Tražila sam da nije izbrisan i ne mogu da nađem. --[[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 23:23, 24 maj 2018 (CEST) : Pa gdje si ti? :-) Vidim da opet navraćaš. I drago mi je to vidjeti. Kako si? A što se galerije tiče, zaista ne znam, da ne pričam napamet (a nije ni iz nekog od područja koja pokrivam). Pretražio sam i ja nabrzinu u zapisniku brisanja, ali nije ništa izbacilo, pa ili sam loše pretražio ili članka nikad nije ni bilo. Uglavnom, krajnji je ishod isti: nema ga. :-) Ako imaš (dovoljno) materijala (i vremena), samo piši. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:32, 25 maj 2018 (CEST) :: Hvala, nasla sam malo vremena da radim :) Napisat cu clanak uskoro. Jos nesto sam htjela da vidim: postoji li mogucnost da se clanak [[Grafika]] malo izmjeni u smislu kako su druge wiki radile, da je clanak direktno vezan za likovnu umjetnost (kao kod hr. wiki https://hr.wikipedia.org/wiki/Grafika) ili da se doda Graphic (disambiguation) (kao na en wiki https://en.wikipedia.org/wiki/Graphics) -- [[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 12:50, 25 maj 2018 (CEST) ::: Ne znam (na) šta tačno misliš. Grafika je opći (i širok) pojam pod koji se podvode pojedinačne vrste i tehnike, pa bi se i članak trebao ukratko dotaći svake od njih, a tamo gdje ima dovoljno materijala nije nikakav problem (tačnije: poželjno je) napraviti poseban članak o datoj vrsti ili tehnici (koliko vidim, tako je i na EN Wiki, a mi uglavnom prevodimo s nje). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:27, 25 maj 2018 (CEST) ::: Možeš li izbrisati [https://bs.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Georges_Braque.jpg ovu sliku]? Kad stignem, sredit ću i članak o grafici; sad sam bolje razumjela da je rađena po EN Wiki. -- [[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 00:53, 29 maj 2018 (CEST) :::: Izbrisano i sređeno ono što ima o Braquesu. Inače, nedavno sam uradio [[Tri muzičara|članak]] o jednoj Velázquezovoj slici s namjerom da nastavim tu i tamo raditi na [[Šablon:Diego Velázquez|tome]] jer ima dosta članaka koji su kratki, a opet zadovoljavaju neki minimum da mogu stajati na Wiki. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 03:27, 29 maj 2018 (CEST) Hvala za sliku. Planiram i ja srediti svoje kratke clanke, imam ih par :) --[[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 00:47, 31 maj 2018 (CEST) ==Majdanpekp== Prijema ovom tekstu to je u Austrijskom carstvu [http://scindeks.ceon.rs/article.aspx?artid=0367-598X1002157H] ali navodi na Austriju, Cesku i Bohemiju.--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 22:14, 9 juni 2018 (CEST) :To je [[Chemnitz]], samo što je na sr.wiki pravilno transkribiran u ''K'' a ne u ''Š'' (nije Sch nego Ch) :) --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 22:22, 9 juni 2018 (CEST) :: I ja sam to prvo pomislio, ali bit će da su Šemnice i Jáchymov u Češkoj, prema ovom linku. Uostalom, lahko je ispraviti uvijek ako se ispostavi drugačije. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:26, 9 juni 2018 (CEST) Božić je prvi započeo sa probnim otkopima a prvi koji je otkrio Majdanpek u novije doba je bio baron Herder Saksonac 1835 [https://www.knjizara.com/Rudarsko-putovanje-po-Srbiji-1835-godine-Sigmund-August-Volfgang-fon-Herder-141755]--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 23:08, 9 juni 2018 (CEST) == Mobilni prikaz == Nikad se nije ni prikazivalo pojedine sablone na mobilnoj verziji. Vazi za svaku Wikipediju, osim za infokutije. Jedino da prebacis na desktop verziju (ima na dnu), pa da prikaze. Selam 🤠 —[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 23:46, 14 juli 2018 (CEST) == Wikimedia CEE Meeting 2018 == Hi KWiki, I have opened a discussion about selection of Bosnian representatives to [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2018|Wikimedia CEE Meeting 2018]], a meeting of Wikipedians from our region, Central and Eastern Europe, here: [[Wikipedia:Čaršija#Wikimedia CEE Meeting 2018]]. Fellow Wikipedians suggested you as a possible candidate. Can you please confirm if you are interested in participation? We would need to know who are the Bosnian representatives tomorrow (15 August) by the end of the day. Thank you, on behalf of Wikimedia CEE Meeting team – [[Korisnik:NickK|NickK]] ([[Razgovor s korisnikom:NickK|razgovor]]) 16:25, 14 august 2018 (CEST) == Pasiv == Hvala na sugestijama. Navikao sam se na ovaj jezik koji koristim ovdje preko bare, pa mi to postalo sasvim normalno. Napravi tabele i drugih slikara pa da radim "u pauzi" između golemih stranica. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 13:13, 28 oktobar 2018 (CET) == Caravaggio == Zamolio bih te da kad budeš radio novu tabelu, obavezno mi pripremi Caravaggia. To bih volio da zaplavim, naravno poslije ona 2 što si mi veċ savjetovao da uradim. Nevezano za ovu temu, juče sam gledao stranicu o Pachelbelu što si mi davno savjetovao da je uradim. Sad kad sam završio Josepha Haydna, sad je i to došlo na red. Ovih dana dolazi i moj burazer filmadžija kao pojačanje našem timu, pa idemo po starom. Pozdrav. – [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 17:32, 31 oktobar 2018 (CET) : To se traži. :-) {{like}} A za Caravaggia (ili bilo kojeg slikara) jednostavno ne smijem ništa obećati, ali držat ću ga na umu, pa... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:50, 31 oktobar 2018 (CET) == Nazivi pojedinih naselja u Ukrajini i Bjelorusiji == Prelistavao sam neki dan nedavne izmjene i naletio na [[Razgovor:Černobil|ovu poruku]]. To me navelo da vidim s tobom oko pojedinih imena ukrajinskih i bjeloruskih naselja. Budući da je dosta toga ušlo posredstvom ruskog, opet se pitam koji bi to bili ukorijenjeni nazivi, a koji ne. Uzmimo [[Kijev]] – to je sigurno ukorijenjeno, odnosno nema šanse da će biti Kijiv po ukrajinskom. Onda sam vidio da si premjestio Harkov na [[Harkiv]], pa sam se zapitao šta s gradovima kao što su [[Lavov]] (ukr. Львів, rus. Львов), Vitepsk (bje. Віцебск, rus. Витебск), Polock (bje. По́лацк, rus. По́лоцк) itd. A i Чернобыль (odnosno ukr. Чорнобиль) svakako bi trebalo premjestiti da ima lj na kraju. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:16, 8 decembar 2018 (CET) : Nažalost, i novi pravopis potpuno je zaobišao ukrajinski i bjeloruski, kao da ne postoje, tako da ne mogu ništa reći. A za Harkiv sam bio i zaboravio da sam ga premjestio. Kod nas u literaturi ustaljene su ruske verzije imena [lično smatram da je ruski "najnormalniji" od ova tri jezika, tj. najviše je očuvao vezu s korijenom; ukrajinski ima nekoliko fonetskih specifičnosti (npr., ikavizam, kao kod Dalmatinaca), ali je većinom sličan ruskom (iako ima i elemenata sličnih poljskom), a Bjelorusi su reformisali pravopis i uveli tzv. "akanje" (izgovaranje svakog nenaglašenog O kao A) i u pisanje (u ruskom je to samo u izgovoru, za ukrajinski ne znam) tako da su najviše "zastranili", uvjetno rečeno, i njihova je imena po novom pravopisu dosta teško skontati i povezati s ruskim oblikom]. Nisam institucija i ne mogu na svoju ruku odlučiti šta uraditi ovdje. Mogu samo preporučiti da se do daljnjeg držimo ruskih verzija, zbog ukorijenjenosti (što znači da se Harkiv može vratiti na Harkov /iako znam da bi još Ukrajinaca moglo prigovoriti ako ih "put" nanese ovdje, ali možemo im lijepo objasniti stvar/). P. S: Pogledaj [http://pravopis.hr/pravilo/pisanje-imena/47/ ovo] i [http://pravopis.hr/uploads/5-o7.pdf ovo], ako već nisi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:27, 9 decembar 2018 (CET) == dždž == Treba li da AWB-om popravim to u tekstovima?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:25, 27 decembar 2018 (CET) : Možeš, a i ne moraš. Ovo je sitnija stvar, tj. oboje je prihvatljivo, samo sam pojednostavio jer je odavno udomaćeno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:30, 27 decembar 2018 (CET) ::Samo reci, nemoj Gubiti vrijeme!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:33, 27 decembar 2018 (CET) == Arapski --> bosanski == Mislim da je '''hadž''' u odnosu na '''hadždž''' neispravno! U pitanju je '''tešdid''' na slovu dž. Takve primjere imamo i u riječima [[Allah]], [[Muhammed]]... ("donekle" i u riječima: [[Mekka]]...) Znamo da promjenom jednog fethe, kesre, damme, tešdida riječ apsolutno mijenja i prijevod. -- [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 20:10, 4 januar 2019 (CET) : Onda se žali Haliloviću. :-) A znam vrlo dobro to što kažeš. U ''Pravopisu'' je ''hadž'', ali je ''zul-hidždže'' (uz ''zul-hidže''). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:31, 4 januar 2019 (CET) == [[Vijek]] -> [[stoljeće]] == Zašto? Neko pravilo? [[Wikipedia:Pravopis bosanskog jezika|Pravopis]]? [[Konsenzus]]? Onako... "ofrlje"!? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 12:28, 10 januar 2019 (CET) :Zašto se mijenjaju sinonimi? --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 12:33, 10 januar 2019 (CET) :: "Vijek" i "stoljeće" nisu sinonimi ''per se'' (vijek trajanja, životni vijek, srednji vijek, radni vijek - probajte tu staviti "stoljeće"). Stvar je u preciznosti. Stoljeće je uvijek upravo to – 100 ljeta / godina, a vijek je to samo uvjetno, u kontekstu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:00, 10 januar 2019 (CET) ::: Nisam dobio zadovoljavajući odgovor! Ili sam ga dobio, a da ga nisam shvatio! A budući da ga nisam shvatio, vjerovatno će se onda buduće prepravka s ''stoljeća'' na ''vijek'' smatrati vandalizmom (jer već imamo prijetnje pojedinih "administratorčića" da se "Švajcarska" ne smije prepraviti u "Švicarska" te da ću biti sankcionisan). Jednostavno, bojim se da kakav "admin ne iskoči iz grmlja" (citat mog prijatelja) i pojede Crvenkapicu. -- [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 13:25, 10 januar 2019 (CET) ::::U ovom [https://pravopis.ba/ novom pravopisu] (tačnije mobilna aplikacija) kaže sljedeće: '''vijek''', ''nom. mn.'' vijekovi / vjekovi. Dakle riječ nije neispravna niti je pogrešna, prema tome nema smisla mijenjati je s nekom drugom riječi. --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 13:45, 10 januar 2019 (CET) ::::: @GBL: Moguće je da samo nisi shvatio. (Iako je precizno navedeno, tako da ne može ostati nejasnoća, ali dobro.) Ne znam kako se "vijek" i "tisuća" mogu dovesti u vezu; može samo "milenij". Po novom pravopisu može i "Švicarska" i "Švajcarska" i tu je sloboda izbora, u ličnoj upotrebi; za nazive članaka postoji konsenzus. P. S: "Pošto" je vremenski veznik (= "nakon što"). U značenju koje si namjeravao upotrijebiti može stajati samo "budući da" na početku rečenice, odnosno "s obzirom na to da" u sredini rečenice. Ne postoji riječ "ubuduća"; postoji prilog "ubuduće" ili pridjev "budući/-a/-e". Dalje, načelno treba "smatrati nečim", ne "smatrati kao nešto". Prije pisanja / raspravljanja o jeziku trebalo bi prvo vladati njime, tj. značenjima i konstrukcijama kako treba. Ako neko počne smatrati da radim na štetu bosanskog jezika, onda nemam šta više reći. <br/> @C3r4: Niko nije ni rekao da je '''riječ''' neispravna (naprotiv, savršeno je ispravna) nego da je '''značenjski''' manje precizna od riječi "stoljeće" za stogodišnji period. Naučite čitati šta piše(m). Nije ovo strani jezik da bude toliko nejasno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:59, 10 januar 2019 (CET) :::::: Mislim da je GBL mislio na ''stoljeće'' a ne ''tisuću''. Btw. vijek znači 100 godina isto kao i stoljeće. Kako neka riječ može biti značenjski preciznija od druge koja isto znači? Kako može npr. kruh biti značenjski precizniji od hljeba i obrnuto? Stoljeće je vjerovatno nastalo od ''sto'' + ''ljeto'' (ti to bolje znaš :) :) kao što je NaCl nastalo od Na + Cl (što ja bolje znam hehehe), poenta je ako i jedna i druga riječ savršeno dobro zamjenjuju jedna drugu a istovremeno po pravopisu su dopuštene i ispravne obje, uz to da smo nekad davno napravili konsenzus i kazali: ok, vijek i stoljeće, otok i ostrvo su sinonimi, međutim u naslovima članaka koristit ćemo ostrvo i vijek, dok u tekstu članka je dozvoljeno korištenje obje varijante, uz opasku ako je neko već započeo članak korištenjem jedne varijante nećemo mijenjati u drugu.--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 14:06, 10 januar 2019 (CET) ::::::: Upravo sam gore u zagradi naveo primjere koji jasno potvrđuju da "vijek" i "stoljeće" nisu sinonimi, odnosno međusobno zamjenjivi, za razliku od "otoka" i "ostrva". A s ostalim se slažem. P. S: Može se promijeniti izbor između varijanti i u napisanom članku; bitno je samo da je u istom članku svuda ista, zbog dosljednosti, a do autora je koju će već odabrati. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:00, 10 januar 2019 (CET) {{izvuci}} Ostajem pri svojoj tezi da je vijek ispravnije od stoljeća, Švicarska od Švajcarske... a razloge ću zadržati za sebe. Naravno, da sam lično pisao rječnik umjesto Halilovića dodao bih u rječnik sve te riječi, ali bih naveo i prednost 2:1 u korist već prvonavedenih riječi. Razlozi su očiti ako prođemo Bosnom kroz gradoveeeee... --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 14:48, 10 januar 2019 (CET) : Svako ima pravo na mišljenje. (Usput, nisam nigdje spomenuo "hiljadu".) -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:00, 10 januar 2019 (CET) == [[Prva nogometna liga Litvanije]] == Hello. I looked at [[Prva nogometna liga Litvanije]] and was suprised, that BS_wiki Prva liga is profesional and called A lyga. In Lithuania profesionalna liga '''A lyga'''. And '''Pirma lyga''' is a second tier, semi-profesional league. I think bosnians a little bit confused about LT lyga`s and their levels. [[:en:A Lyga]] (lt. A lyga) and [[:en:I Lyga]] (lt. Pirma lyga) -- [[Korisnik:Makenzis|Makenzis]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:00, 10 januar 2019 (CET) == Aljazeera Balkans - Certifikat == [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Zuko_D%C5%BEumhur&curid=2811&diff=2981721&oldid=2978715 Vidim] da imaju problem sa certifikatom. Inače je uvijek poželjna zaštićena konekcija preko HTTPS-a, ali dobro, važnije je da link uopšte funkcioniše. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 15:02, 16 februar 2019 (CET) : To ti je za mene špansko selo. :-) No, samo neka radi. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:00, 16 februar 2019 (CET) == Hatnote == Koja bi bila najbolja riječ za [[:en:Wikipedia:Hatnote|Hatnote]] na našem? :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 20:59, 17 februar 2019 (CET) : Ukratko: nemam pojma. :-) Nemamo riječ, jedino da smislimo neku, tipa "Vršna napomena". :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:06, 17 februar 2019 (CET) :: Neradi se o napomenama, nego o tzv. "notama na vrhu" (i.e. {{tl|Drugo značenje}}, {{tl|Preusmjerenje}}). Izmislit ćeš ti nešto, siguran sam u tvoju kreativnost. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 22:27, 17 februar 2019 (CET) :::Opaska :D --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 22:30, 17 februar 2019 (CET) ==Vjetrenjača i druge priče== * YouTube nije pouzdan izvor?! Zavisi koje video klipove linkuješ! Usmeravam na dokumentarne i edukativne priloge. Čak i B92 je u svom tekstu koji sam postavio u članku stavio link za youtube kanal Nacionalne geografije.--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 15:51, 18 februar 2019 (CET) Ok :)--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 17:41, 18 februar 2019 (CET) == [[Posebno:Doprinos/BRPever]] == Hello can I ask why did you block one of our [[m:swmt]] members? He was reverting vandalism and blanking on this wiki as part of his job.[[Korisnik:Aldnonymous|Aldnonymous]] ([[Razgovor s korisnikom:Aldnonymous|razgovor]]) 13:47, 2 mart 2019 (CET) : {{Spomeni|Aldnonymous}}: Hah... I did not even realize it. A mistake in hurry – I wanted to block the other guy, whose action was reverted. I am very sorry. I unblocked BRPever right away. Thank you very much. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:53, 2 mart 2019 (CET) ::Oh it's fine for me, I see no harm done as long the block log didn't incriminate BRPever, thanks for unblocking BRPever.-[[Korisnik:Aldnonymous|Aldnonymous]] ([[Razgovor s korisnikom:Aldnonymous|razgovor]]) 13:55, 2 mart 2019 (CET) ::Thanks! everyone makes mistake once in a while so no problem.:) --[[Korisnik:BRPever|BRPever]] ([[Razgovor s korisnikom:BRPever|razgovor]]) 14:01, 2 mart 2019 (CET) == O linkovima == Preuzeli smo {{tl|Datum rođenja i godine}} i {{tl|Datum smrti i godine}} sa EN wiki koji koriste [[Modul:Age]]. Standard na EN wiki je da nema linka u datumu, jer je nepotrebno (ima neka smjernica tamo, zna Edinwiki). {{tl|Datum rođenja}} je ostao po starom jer ne poziva Modul:Age u sebe. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 20:15, 3 mart 2019 (CET) == Moj doprinos == zašto brišete moje uređivanje? šta nije uredu dapopravim? Mihajlo == Gradovi i države == Šta misliš da automatski generišemo stub članke i zatim ručno krenemo da dopunjajemo materijal? Mogao bih se napraviti fin projekat. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 15:26, 26 mart 2019 (CET) == Makedonija vs. Sjeverna Makedonija == [[Šablon:Podaci o zastavi Makedonija]] trebao bi ostati za sva dešavanja u Makedoniji prije promjene imena. Za novo linkovanje i prikazivanje zastave i imena Sj. Makedonije treba koristiti [[Šablon:Podaci o zastavi Sjeverna Makedonija]] (trenutno skraćenica SMK - a po potrebi možda uvesti i neku drugu. Pozdrav! -- [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 16:06, 12 april 2019 (CEST) : Hvala na ispravci, živ i zdrav bio! – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:17, 12 april 2019 (CEST) == Urednik == Hvala puno. :) --[[Korisnik:Mateo K 01|Mateo K 01]] ([[Razgovor s korisnikom:Mateo K 01|razgovor]]) 22:35, 12 april 2019 (CEST) : Nema na čemu. Sve po zasluzi. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:48, 12 april 2019 (CEST) == Predator == Hvala za izmjene, nisam bio sinoć gotov. Nemam pojma šta su italik i pasus, ali nazirem pomalo :-). Dok šablon za izmjene stoji dovršiti ću ja to.--[[Korisnik:Zagor Te Nej 2013|Zagor Te Nej 2013]] ([[Razgovor s korisnikom:Zagor Te Nej 2013|razgovor]]) 21:30, 18 april 2019 (CEST) : {{Spomeni|Zagor Te Nej 2013}}: Znam, znam, nego samo onako napomenuh. Italik (ili kurziv) jest ''ovo'' (ukošen tekst), a pasus je odlomak teksta. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:32, 18 april 2019 (CEST) == Čestitke == Čestitke na prvih 50k :) :)--- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 11:26, 11 maj 2019 (CEST) :Šefe [[Beşiktaş|jel' dovoljno]]? --- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 12:38, 15 maj 2019 (CEST) == Anatolij Borisovič Solovjanenko == Ako može da vratiš stranicu o Anatoliju Borisoviču Solovjanenku. Ja ċu malo da je sredim. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 15:00, 17 maj 2019 (CEST) == Infokutije == Hvala na informaciji; ima infokutija, hvala bogu, u zavidnom broju i neka su područja odlično pokrivena infokutijama, ali historijske ličnosti baš i ne. Npr., ako sam dobro vidio, nema infokutije tipa plemić, vlastelin, sudija, vojno lice ili slično koja bi najbliže odgovarala Nikoli Draškoviću. Postoji Infokutija: osoba, ali je ona preopćenita. Budući da nisam previše spretan u izradi infokutija, molim Te da, kad stigneš, izradiš odgovarajuću infokutiju. Pozdrav, --[[Korisnik:Silverije|Silverije]] ([[Razgovor s korisnikom:Silverije|razgovor]]) 22:08, 17 maj 2019 (CEST) == Pitanje i zamolba == Poštovani admin, dragi KWiki! Imam jednu zamolbicu. Jel' možeš ''baciti oko'' na moje [[Posebno:Doprinos/Koreanovsky|nedavne izmjene]]? Nadam se da se nećeš naljutiti ako te zamolim da mi odobriš status autopatrolera ili možda čak urednika. Kako vidiš, moji doprinosi su uredni i definitivno mi ne pada na pamet da ''izvodim gluposti'' na bs.wiki. Bio sam dugogodišnji suradnik Wikipedije na hrvatskome jeziku na kojoj imam status ophoditelja, sad većinom doprinosim na njemačkoj Wikipediji na kojoj sam urednik. U zadnje vrijeme sve češće navratim na bs.wiki. Mislim da ću i vama na taj način oduzeti dosta posla, jer ponekad uklanjam i zlonamjerne izmjene štetočina. Bio bih jako zahvalan! Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 19:21, 25 maj 2019 (CEST) : I da nisi zamolio, bilo bi pitanje vremena kad bi ti neko dodijelio status. :-) Nije teško vidjeti ko šta radi ;-) Hvala na svakoj pomoći, i unazad i unaprijed. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:24, 25 maj 2019 (CEST) :: Hvala tebi! Želim ti još ugodan vikend! :) --[[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 19:35, 25 maj 2019 (CEST) == Prigodni znak povodom 80.000 čl. == Zdravo, KWiki! Šta misliš [[Wikipedia:Čaršija#80.000|'''o tome''']]? :) Pozz. --[[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 16:59, 3 juni 2019 (CEST) : Nemam neko mišljenje, tj. i može i ne mora. :) To su samo brojevi ionako. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:02, 8 juni 2019 (CEST) ==Ma== nema problema...kad završim ovu Sloveniju, poslije ću da češljam sve te urađene članke. Pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 16:23, 9 juli 2019 (CEST) == Međuslavenski == Nešto što će tebi biti vjerovatno interesantno https://www.youtube.com/watch?v=NztgXMLwv4A --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 14:24, 18 august 2019 (CEST) : Zanimljivo, naravno. Mada su brojke i dalje male. Ali bilo bi ljepše pričati međuslavenski putujući slavenskim zemljama nego engleski. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:40, 18 august 2019 (CEST) == Prijedlog == Dobar je prijedložiċ, a to ċu svakako imati u vidu. Biċe i to urađeno. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 01:28, 6 septembar 2019 (CEST) == Hvala == Al ne mislim da je potrebno jahati po tipografskim greskama. Al ako se bolje osjecas, slobodno onda mijenjaj nekih 5000 poruka po wiki koje sam pisao. -- [[User:WizardOfOz|<font face="Monotype corsiva" size="4" style="color:#000000;color:blue"><i>WizardOfOz</i></font>]] ^{<span style="font-family:Italic;color:blue">[[user_talk:WizardOfOz|talk]]</span>} 12:52, 7 septembar 2019 (CEST) : Nisu sve bile tipografske ("has" je treće lice jednine, a subjekat je u množini + nisam siguran treba li Present Perfect ili pluskvamperfekt). :) Ali glupo mi je nešto ispraviti, a nešto ostaviti ako već ispravljam (o čemu se može razmisliti, doduše :-)). Svako dobro i hvala ti što nisi zaboravio na Wiki. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:07, 7 septembar 2019 (CEST) ::Ok. Do sad me niko nije ispravljao na stranicama za razgovor. A kako se i to izgleda za mog odsustva izmijenilo, onda cu se maniti pisanja po stranicama za razgovor. --[[User:WizardOfOz|<font face="Monotype corsiva" size="4" style="color:#000000;color:blue"><i>WizardOfOz</i></font>]] ^{<span style="font-family:Italic;color:blue">[[user_talk:WizardOfOz|talk]]</span>} 13:10, 7 septembar 2019 (CEST) ::: Ne, nego ću se ja okaniti ispravljanja. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:01, 7 septembar 2019 (CEST) == Zlatni ljiljani == {{Urađeno}}. – [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 17:42, 15 septembar 2019 (CEST) == Jedan mali pozdrav == Za raju. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 23:14, 23 septembar 2019 (CEST) == Hvala == Hvala! [[Korisnik:Niegodzisie|Niegodzisie]] ([[Razgovor s korisnikom:Niegodzisie|razgovor]]) 15:54, 13 oktobar 2019 (CEST) == Spisak i autorska prava == Kako [[AFI-jevi najveći mjuzikli|ovakav spisak]] može uopšte kršiti autorska prava? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 12:23, 8 novembar 2019 (CET) : To pitaj autora na EN. :-) Ni ja ne kontam. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:13, 8 novembar 2019 (CET) == Mars 3 == Dobro, znači, šabloni se ne brišu. Ali mislim da bi ih trebalo urediti. – [[Korisnik:Franjo Josip|Franjo Josip]] ([[Razgovor s korisnikom:Franjo Josip|razgovor]]) 12:17, 11 novembar 2019 (CEST) : {{Spomeni|Franjo Josip}}: Naravno da bi. Bila je greška u samom šablonu. Ode se i u njemu se popravi. ;-) Hvala na ukazivanju (ne pokrivam to područje inače, pa ko zna bih li ikad vidio). Inače je taj šablon nepreveden / nedorađen s imenima, pa ako budeš imao vremena i volje, tvoj je. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:24, 11 novembar 2019 (CET) == Gravitational microlensing == Gravitational microlensing na en kod nas bi bilo Gravitacijsko ..., microlens je mikroleća, a naš glagol od mikrolećasti – [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:07, 21 novembar 2019 (CET) : Ne može se tvoriti glagol, a ni radna imenica. Jednostavno: "Gravitacijska mikroleća" (tako je i na ostalim jezicima, osim na engleskom). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 22 novembar 2019 (CET) :: pogrešno sam napisao da je mikrolećasti glagol [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 21:03, 22 novembar 2019 (CET) ==Zamolio bih vas== ako ste u mogućnosti da vratite datoteku Grb općine Moravske Toplice. Osoba koja je mijenjala grbove izgled aje obrisala sliku grba unaprijed pa poslije shvatila da nema na commonsu. -- [[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:57, 14 decembar 2019 (CET) : Evo Srđan ju je vratio. Nisam bio uz računar kad je stigla poruka. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 14 decembar 2019 (CET) == Holandija == Ćao, KWiki. Vidio sam još prošlog mjeseca da holandska vlada radi na nekakvoj vrsti ''rebrandinga'' i da ne želi da se upotrebljava ''Holland'' nego ''Nederland''. Izgleda da se sprovodi ili da je već sprovedeno na snagu ako je vjerovati [https://www.aljazeera.com/news/2020/01/holland-renamed-the-netherlands-government-200102063649386.html ovome] i [https://thehill.com/policy/international/476036-netherlands-to-drop-holland-nickname-as-part-of-rebranding ovome], a prenijeli su i [http://rs.n1info.com/Svet/a557437/Holandija-vise-ne-postoji-od-danas-je-sluzbeni-naziv-Nizozemska.html neki domaći mediji]. Rekoh da pitam hoće li to išta uticati na imenovanje na bs.wikiju ili je to više za englesko govorno područje? Usput, sretna Nova, s malim zakašnjenjem. :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 01:03, 3 januar 2020 (CET) : Vidio sam i ja. Ne znam šta će biti s time s obzirom na to da nam je ''Pravopis'' frišak. U ovoj godini trebalo bi se početi s radom na još jednom pravopisu, pa vidjet ćemo. A za lijepe želje nikad nije kasno. :-) Hvala, također. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:50, 3 januar 2020 (CET) == Poslovi za bota == Ako ti padnu na pamet nekakave česte pravopisne greške koje bi se mogle ispraviti botom, [[Korisnik:WumpusBot|slobodno dodaj pod "Poslovi"]] pa ću pogledati. Već sam prošao kroz gotovo 20.000 članaka i popravio razne varijacije datuma na oblik "5. 1. 2020" u referencama, a sprema se i zamjena raznih engleskih i ISO-oblika ([[Special:Diff/3126385|evo primjera]]). :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:32, 23 januar 2020 (CET) : {{Spomeni|Srdjan m}} Što se tiče popravki datuma sigurno nisi zaboravio na [[Wikipedia:Čaršija/Botovi#Format_datuma|ovu]] temu. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 14:02, 26 januar 2020 (CET) :: {{Spomeni|Edinwiki}}: Ako znaš promijeniti [[Modul:Citation/CS1/Date validation|modul za reference]] da odbija ISO (2020-01-26) i engleske datume (January 26, 2020 i 26 January 2020), mogao bih odmah krenuti na posao. ;-) Ako ne, vidjeću da ja skontam kako, pa ću krenuti u zamjenu. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 14:10, 26 januar 2020 (CET) ::: Baš smo u istoj temi toj pisali o tome da se razmisli o različitim unosima. Bilo bi dobro podržati engleske varijante unosa, što olakšava kopiranje s en.wiki. Mislio sam da se razlikuje ovo sa dva različita šablona. Bot bi mogao da konvertira automatski jedan format na drugi na osnovu ovoga. To je što se tiče unosa, a prikaz bi naravno trebao da bude isti. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 22:54, 26 januar 2020 (CET) :::: To mi je obećao sam autor tog modula podesiti kad bude imao vremena (da se podržavaju i engleski, a da se ispisuju ovi domaći). Valjda hoće. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 23:02, 26 januar 2020 (CET) ::::: Mogu ja napraviti, samo se treba odrediti šta ćemo podržavati, a šta ne. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 10:48, 27 januar 2020 (CET) :::::: E pazi, mislio sam ovako. U inputu moramo dozvoliti ISO-oblik – GGGG-MM-DD – jer ga automatski dodaje alat za reference u vizualnom uređivaču i odbijaju to promijeniti za pojedine jezike (pitao sam već), s tim da tu ne treba dozvoliti početne nule. Trebalo bi dozvoliti i engleske DMY (27 January 2020) i MDY (January 27, 2020). Od domaćih trebalo bi dozvoliti D. M. GGGG (27. 1. 2020), tj. s bjelinama i bez tačke na kraju kao nekakav primarni i poželjni format, te D. MMMM GGGG (27. januar 2020) kao sekundarni, a ostale (bez razmaka, s početnom nulom i sl.), koje sam ionako već zamijenio, označiti nepravilnim. Samo treba paziti da se ne dozvole kombinacije tipa 27. January 2020 i sl. Još bi valjalo kad bi modul mogao stripovati, tj. ukloniti sâm tačku iza godine ako postoji. Što se outputa tiče, trebalo bi omogućiti da se svi ti dozvoljeni oblici (sem drugog domaćeg) pretvore u "27. 1. 2020". Eto ti plana, pa sad vidi ko će prvi – ti ili onaj drugi lik ;-). –[[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 11:43, 27 januar 2020 (CET) == Izbrisati / obrisati == Đes, KWiki. Nisam te odavno smarao, red bi bio vala. ;-) Nego, gledao sam na TranslateWikiju naše prevode, pa ima mješovitih oblika za "delete": negdje "izbrisati / izbrisano", a negdje "obrisati / obrisano". Šta smatraš da bi bio bolji oblik u softverskom kontekstu brisanja stranica, pa da na to uskladim da bude dosljedno? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 17:59, 7 februar 2020 (CET) : Ooo, a tu sam negdje. :-) Kakav si? A stavi "izbrisati". "Obrisati" je za nešto konkretno (npr., mokru površinu, lice i na taj fazon). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:16, 9 februar 2020 (CET) == Učenje iz primjera == Nadam se da ću se popraviti... [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 13:00, 5 mart 2020 (CET) : Ko ne (po)griješi znači da ništa i ne radi. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:11, 5 mart 2020 (CET) == Datumi == Nemoj popravljati datume, Srđan ima bota za to. Preleti sedmično, i sredi sve. :) [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 23:49, 23 mart 2020 (CET) : Nisam samo datume (barem sada), ali hvala ti na napomeni. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:52, 23 mart 2020 (CET) :: Žao mi da se patiš s tim, to je već praktično riješeno tim botom. Mislim da se Srđan raspitivao i za ispravljanje automatskog generiranja referenci, tj. datuma u njima, ali ne znam šta bi od toga. A ovo ostalo pratim, pravim mentalne zabilješke, i mislim da ću uskoro imati manje grešaka. I hvala na pomaganju :) [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 23:56, 23 mart 2020 (CET) == Nazivi singlova, pjesama i albuma == Pozdrav, imam par pitanja i odnose se na davanje imena pjesmama i albumima. Kako se vrši postavka imena za albume i singlove određenih pjevača? Da li ime ide samo bez imena pjevača ili ide i ime pjevača? Kad se zapravo ime pjevača stavlja u zagradu i kako napraviti razliku između istoimene pjesme i istoimenog albuma? Npr. Pjesma Dino Merlin - Ljubav i album Dine Merlina - Ljubav Hvala [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 21:37, 8 april 2020 (CEST) : Jednostavno: kad nema albuma (ili pjesama, ako je pjesma) drugih izvođača pod istim naslovom, onda ne treba dodatna odrednica u zagradi. A za ovo drugo dodaje se "(album)" i "(pjesma)". Mada će ovdje biti malo članaka o domaćim pjesmama jer jednostavno malo ko ima znanja o nastanku da bi napisao dovoljno teksta (a onih koji znaju nema na Wiki). Zato članke tog tipa uglavnom prevodimo s EN Wiki mada i kod njih ima prekratkih. A kad je riječ o albumima, imali smo članaka koji su imali samo infokutiju, jednu rečenicu i suhi spisak pjesama, a to nije članak, pa smo ih izbrisali. P. S: Vidi [[Djevojka s bisernom naušnicom|i ovo]], npr. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:09, 8 april 2020 (CEST) Ok, skontao sam. Uglavnom, što se tiče albuma i singlova, mislio sam se s tim malo detaljnije baviti pa ću praviti te stranice o kojima mogu naći bar 2 reference i gdje mogu napisati 2-3 reda teksta. Što se tiče nazivanja pjesama i albuma, postavljaću ih na način kako si i objasnio. Hvala [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 18:15, 9 april 2020 (CEST) Izvini za brisanje, mislio sam da se diskusije brišu nakon završetka. [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 14:18, 11 april 2020 (CEST) == Nyabarongo == Pozdrav, KWiki. Zanima me tvoje mišljenje o nazivu članka [[Nyabarongo]]. Razmišljao sam da prebacim stranicu na naziv "Njabarongo" jer slova "y" nema u abecedi bosanskog jezika, ali ne želim praviti greške bez potrebe. [[Korisnik:Arnel6-2|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel6-2|razgovor]]) 20:50, 21 april 2020 (CEST) : Nyabarongo. A detaljnije pogledaj [[Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhiva 1#Naše i strane riječi za imena|ovdje]]. Hvala što pitaš i samo nastavi s radom. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:51, 23 april 2020 (CEST) == [[Stefanija Turkevič]] and [[Irena Turkevič-Martinec]] == Hello KWiki, If you have the time, and these two articles are not yet reviewed when you get a chance to look at them, could you review them? [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 17:33, 10 maj 2020 (CEST) : ''Maybe baby'' :-) (don't take this wrong – it's a movie title :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:22, 11 maj 2020 (CEST) ::Hello KWiki, Could you go through the [[Stefanija Turkevič]] article the same great way you did with her sister's article [[Irena Turkevič-Martinec]] when you can find the time? [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 22:42, 19 juni 2020 (CEST) ::: I will, until the end of month. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:55, 20 juni 2020 (CEST) ::::Thanks [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 12:39, 20 juni 2020 (CEST) ::::: Done (albeit a little later than I said). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:32, 4 juli 2020 (CEST) ::::::When you get a chance, do you want to review my most recent change to [[Stefanija Turkevič]]? Thank you. [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 12:47, 24 januar 2021 (CET) == Pitanje == Pozdrav, kolega! Imam jedno pitanje koje nije toliko vezano uz Wikipediju, ali čini mi se kao da bi mogao znati odgovor. Naime, riječ je o vezničkoj skupini "s obzirom na to". Ide li i ona poput "budući da" samo na početak rečenice jer uvodi zavisnu rečenicu koju se od glavne odvaja zarezom ili postoji kakvo drugo pravilo? Pitam podjednako za bosanski i hrvatski jezik, dobro će mi doći u prilagodbi članaka. Hvala ti unaprijed na odgovoru! --[[Korisnik:PajoPajimir|<b style="color:Red; font-family:Old English Text MT;">Pajo</b>]] [[Razgovor s korisnikom:PajoPajimir|<b style="color:Green; font-family:Old English Text MT;">Pajimir</b>]] 16:28, 11 maj 2020 (CEST) : Odzdrav / otpozdrav. :-) I hvala na pitanju. Negdje sam pročitao da kaže da "budući da" ide samo na početku, a "s obzirom na to da" samo u sredini rečenice. Meni je dovoljno do daljnjeg. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:09, 13 maj 2020 (CEST) == 7 novih svjetskih čuda == Pozdrav. Tek sada vidim da imamo dva šablona, ovaj stariji [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:7_novih_svjetskih_%C4%8Duda] i [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Novih_sedam_svjetskih_%C4%8Duda] prema kojem sam imenovao i članak. Pa eto ako si u mogućnosti da provjeriš koji je prikladniji naziv a višak se može ukloniti. Hvala. --[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor s korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 12:51, 9 juni 2020 (CEST) == Web ili veb? == Je li [[web-stranica]] / [[web-sajt]] ili veb-stranica / veb-sajt? Znam da ste Srđan, Munja i ti već [[Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhiva 5#Šablon:Infokutija država na takmičenju|o tome diskutovali]], ali nije donesena konačna odluka. – [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 19:10, 13 juni 2020 (CEST) : A trebalo bi "veb-sajt" (za ''website'') i "veb-stranica" (za ''web page'') ako već nećemo prevoditi. Upravo vidjeh "veb-portal" u ovoj aplikaciji ''Pravopis.ba''. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:50, 13 juni 2020 (CEST) == Zahvala == Pozdrav, kolega KWiki! Srdačno Vam se zahvaljujem na toploj dobrodošlici. Veselim se našoj budućoj suradnji. Ako trebate bilo što slobodno ostavite poruku na mojoj stranici za razgovor. Još jednom, hvala i ugodan dan! [[Korisnik:Bonzg|Bonzg]] ([[Razgovor s korisnikom:Bonzg|razgovor]]) 13:09, 16 juni 2020 (CEST) ==Samo me interesuje== razlika između "Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji bila je u sastavu stare općine Radovljica" i "Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji nalazila se u sastavu stare općine Radovljica"? odn. šta je ispravno, a šta neispravno. Hvala.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:36, 16 juni 2020 (CEST) : Pravilno je "bila je" (izraz glasi "biti u sastavu"; a nalazi se nešto što je izgubljeno ili neotkriveno). Doduše, ima nekih situacija s enklitičkim oblicima "jesam" u kojima "nalaziti se" bolje paše zbog tečnosti rečenice. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 04:02, 19 juni 2020 (CEST) == Zahvala i pitanje == Pozdrav, hvala vam na poruci i dobrodošlici. Sredjujem članak o Šejli Kamerić i prihvatila sam da se promjene ne vide; vlasnik članka treba da prihvati promjene - da li mi možete pomoći oko toga - sad čekam tu osobu da potvrdi ili ne potvrdi promjene? Hvala vam na odgovoru i izvinite ako su pitanja previse basic, učim još. :) [[Korisnik:Zivazava|Zivazava]] ([[Razgovor s korisnikom:Zivazava|razgovor]]) 15:16, 25 juni 2020 (CEST)Zivazava[[Korisnik:Zivazava|Zivazava]] ([[Razgovor s korisnikom:Zivazava|razgovor]]) 15:16, 25 juni 2020 (CEST) : He-he :) Ma nema problema. Ne postoji nikakav "vlasnik članka", samo iskusniji korisnici s dodatnim opcijama (birokrati, administratori, urednici) koji pregledavaju i odobravaju izmjene (novih ili neregistriranih korisnika). Wikipedija je '''slobodna''' za sve (ali ima određena pravila i smjernice, kao i svaki projekt, naravno; linkovi na osnovne stvari upravo su u dobrodošlici – zato se i postavlja). Izmjene će već neko pregledati (možda i ja ako me neko ne preduhitri – trenutno radim drugu stvar). Pozdrav i svako dobro. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:22, 25 juni 2020 (CEST) Hvala za objašnjenje! Sve jasno :) Pozdrav i svako dobro i vam! Javim se ako bude još nešto, ako vam nije problem! --[[Korisnik:Zivazava|Zivazava]] ([[Razgovor s korisnikom:Zivazava|razgovor]]) 21:17, 29 juni 2020 (CEST)Zivazava == Pozivnica == {{DiscordD}} Obavezno dođi :) --[[Korisnik:Arnel6-2|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel6-2|razgovor]]) 18:21, 3 juli 2020 (CEST) ==Ne izmišljaj== života ti. Stavi ti sad tačke iznad 12.000 naselja...:)--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 16:28, 6 juli 2020 (CEST) : Ne izmišljam. :) Rekao bih daleko prije da sam vidio. A postoje botovi i AWB, valjda se mogu donekle "upregnuti" za to. Ti samo nastavi svoj posao (bez kojeg bi ovaj projekt bio prilično siromašniji). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:12, 6 juli 2020 (CEST) ::Hajde, hajde...valjda niko neće crći bez tačkica, kukica, crtica...Lijep pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 18:18, 6 juli 2020 (CEST) ::: Ubacit ću ja AWB-om tačke i interne linkove, samo treba buduće članke tako formatirati!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:00, 6 juli 2020 (CEST) == Gradovi == Pitanje vezano za deklinaciju gradova, npr. "Grad Bihać", "Grad Cazin" i "Grad Živinice". Da li je * "Spisak naseljenih mjesta u gradu Bihać" ili "...u gradu Bihaću" * "Spisak naseljenih mjesta u gradu Cazin" ili "...u gradu Cazinu" * "Spisak naseljenih mjesta u gradu Živinice" ili "...u gradu Živinicama"? --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 23:29, 26 juli 2020 (CEST) : Već sam kod tebe nešto odgovorio, ali ono je kad je odrednica "općina". Kod odrednice "grad" ide "...u gradu Bihaću / Srebrenici / Livnu", tj. mijenjaju se obje riječi kojeg god roda (i broja) grad bio. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:48, 27 juli 2020 (CEST) == Hinokitiol == Izgleda, Čiča, grdno sam te rasrdio sa "jedinjenjem", ha-ha! Ovo je, stari moj, bilo onako "leteċi" pošto na sh i sr-wiki piše da je hinokitilol organsko jedinjenje, a na en-wiki "compounds". Ma nije ni bitno, stavljaj šta hoćeš. Pozdrav! – [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 02:28, 10 august 2020 (CEST) : {{Spomeni|Nerko65}}: Ma kakvo rasrđivanje... :-) Nego ''jedinjenje'' je u srpskom; u bosanskom je ''spoj''. ;-) Inače, kakav si? Kakva je situacija? P. S: Ne daj se '''godinama''', druže! :-) ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:42, 10 august 2020 (CEST) : {{Spomeni|KWiki}}: Super sam, hvala na pitanju. Život ide u laganom ritmu, što je nekad pjevao Zvonko Bogdan. Situacija je dobra ovdje gdje sam ja, a ti mi se Čiča čuvaj tamo i pazi to malo posla što je još ostalo. Lijep pozdrav.:-) [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:12, 11 august 2020 (CEST) == Padež == Pozdrav, zar nije prirodnije reći Diskografije grupe Coldplay umesto Coldplaya kako si ti stavio? Vodim se logikom kako piše u kategoriji npr. [[Diskografija grupe Queen]]. – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 15:20, 24 septembar 2020 (CEST) : Odzdrav. :-) Nema potrebe za dodatnom odrednicom u slučajevima kad se naziv može normalno deklinirati, poput ovog, i kad je značenje nedvosmisleno. I kod Queena može bez nje (sama riječ "Diskografija" dovoljna je odrednica), samo što je to davno napravljeno, a muzika inače nije jedno od područja kojima se bavim ovdje, osim sporadičnih manjih izmjena, pa nisam zalazio "tamo". – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:34, 24 septembar 2020 (CEST) ==Preusmjerenje== Poništeno preusmjerenje u članku [[bubreg]] bespotrebno je i brzopleto. Isto imaju i ostale wiki. Ako poništavate, obrišite link, a što je jazuk! [[Korisnik:Crazy&#38;confused|Crazy&#38;confused]] ([[Razgovor s korisnikom:Crazy&#38;confused|razgovor]]) 16:36, 28 septembar 2020 (CEST) : Čemu kilometarska preusmjerenja ako se naziv članka sastoji od jedne riječi? Linkuje se samo ta riječ. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:49, 28 septembar 2020 (CEST) ;Malo smo pre[[nerv]]ozni ?! Našto to i čemu?! [[Korisnik:Crazy&#38;confused|Crazy&#38;confused]] ([[Razgovor s korisnikom:Crazy&#38;confused|razgovor]]) 23:30, 30 septembar 2020 (CEST) :: Malo smo pregluhi i nedokazni. Krhko je znanje. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:14, 1 oktobar 2020 (CEST) == Kreiranje kategorija == Dobar dan, KWiki, samo sam usput želio pitati, pošto sam još uvijek nov na wikipediji, možete li mi objasniti kako se prave nove kategorije. Ja želim trenutno da napravim kategoriju ''Twitch-streameri'' (jedna od kategorija u članku [[Tyler1]], nisam siguran da li mogu postavljati reference ovdje), ali ne znam kako da je ubacim kao aktivnu ili postojeću kategoriju. Volio bih da mi pojasnite. Lijep pozdrav! [[Korisnik:Zonaga|Zonaga]] ([[Razgovor s korisnikom:Zonaga|razgovor]]) 20:56, 30 septembar 2020 (CEST) : Isto kao i sve drugo. :-) Ukucaš <nowiki>[[Kategorija:(Naziv kategorije)]]</nowiki> na dnu članka (a ne moraš ni ukucavati – samo klikni na komandu u donjoj alatnoj traci) i sačuvaš. Ako je plava, znači da postoji. Ako je crvena, klikneš na nju i napraviš je i povežeš je na Wikipodacima s istom kategorijom na drugim Wikipedijama kao što se povezuju i članci. Bitno je samo pravilno imenovati i kategorizirati (i kategorije se kategoriziraju). Ako postoji kategorija na Commonsu povezana s datom kategorijom na Wikipediji, onda se ubaci i <nowiki>{{Commonscat|(Naziv kategorije na Commonsu)}}</nowiki>. Isto važi i za portal. Klikni na bilo koju postojeću, pa onda na "Uredi izvor" da vidiš kako to izgleda "iza zavjese". Evo, npr., [[:Kategorija:Granice Bosne i Hercegovine|ova]]. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:07, 30 septembar 2020 (CEST) : {{Spomeni|Zonke}}: Zaboravih ti reći da i u Postavkama, na kartici Dodaci, staviš kvačicu pokraj HotCata. Tada ćeš u člancima pored kategorija vidjeti plus-minus, minus i dvije strelice; klikom na plus dodaješ ili mijenjaš kategoriju/-e (otvori se polje da ukucaš), klikom na minus direktno uklanjaš. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:47, 1 oktobar 2020 (CEST) ::[[Korisnik:KWiki]] imam jedan "zadatak" za tebe, naime kategorije Nogometaši xy kluba su nam prilično "zapuštene", pa ja pokušavam malo srediti na način da dodajem one kategorije koje su napravljene pomoću ovih alata "Category suggester" i "Catcheck", međutim tu mi se javlja problem što jako puno klubova nema kategoriju Nogometaš xxx kluba. Obzirom da ja tu mogu napraviti jako puno grešeka u nazivu, možeš li ti malo poraditi na tome kada stigneš, nema veze što za sada ima samo jedan igrač u kategoriji, napuniti će se vremenom. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:47, 15 oktobar 2025 (CEST) :::Samo daj primjere, pa ću malo-pomalo. Mada tu ima i kategorija u kojima će teško ikad biti više od jednog članka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:56, 15 oktobar 2025 (CEST) ::::Primjera je more, otiđi na Posebne stranice/Kategorije i u pretraživač upiši Nogometaši pa će ti izlistati sve kategorije koje su kreirane i koje su tražene (crvene) koje počinju sa tom riječi pa opleti :), nema veze što će neke kategorije biti sam opo jedan članak, ko zna možda za 10, 20, 50 godina neko odluči da napravi članke za svakog igrača iz tog kluba. U dosta članaka nogometaša nisu dodane kategorije kluba, pa i nije skroz realna situacija da li imamo jednog ili više u toj kategoriji. Evo na primjer u [[Kategorija:Nogometaši Neretve|Nogometaši Neretve]] bio je jedan igrač, sada su tri. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:00, 15 oktobar 2025 (CEST) == Obrisana stranica (pomoć) == Poštovani, skoro sam počela kačiti tekstove na Vikipediji i jako bih vam bila zahvalna na pomoći. Stranica koju sam okačila o Meridian Sportu je obrisana, a kao razlog je naveden "reklama" (https://bs.wikipedia.org/wiki/Meridian_Sport). Možete li mi reći koji deo je tačno reklamni? Želela bih da okačim stranicu i da ona bude u skladu sa svim pravilima Vikipedije, te bi mi dobrodošla Vaša pomoć. Ako možete, uputite me, molim Vas, na reklamni deo kako bih ga ispravila i prilagodila. Hvala unapred! : Nemam vremena ovih dana, a nisam ga ni stigao pogledati prije nego što je izbrisan. Ne znam koliko su kladionice i relevantne za enciklopediju ovog tipa (možda jesu, nisam se nikad bavio njima). Stil pisanja treba biti objektivan, opisati kompaniju "udaljeno", "iz trećeg lica", uz navođenje provjerljivih referenci (nepovezanih s Meridian Sportom, tj. vanjskih izvora). Pozivam i [[Korisnik:AnToni|AnTonija]] da dadne još smjernica po potrebi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:12, 27 oktobar 2020 (CET) == Site notice == Ja sam rekao Harisu da onako napiše site notice, da ne ispadne da je on nepismen haha. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 22:40, 5 novembar 2020 (CET) : Hahaha :-) Imaš nagradu za poštenje (makar verbalnu). :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:56, 5 novembar 2020 (CET) == Vojna historija Mađarske == Poštovani KWiki, postoji kategorija na WCommonsu. U nastavku je link [https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Military_history_of_Hungary]. Pozdrav, [[Korisnik:Silverije|Silverije]] ([[Razgovor s korisnikom:Silverije|razgovor]]) 19:39, 12 novembar 2020 (CET) : Znam. :-) Nego treba u kategorije dodavati šablon <nowiki>{{Commonscat|Naziv kategorije (na engleskom)}}</nowiki> kad ta kategorija postoji i na Commonsu. Ma sitnica zapravo. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:22, 12 novembar 2020 (CET) == Vulkani na Kamčatki == Ja sam siguran da može ići za Azijski mjesec ;) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 10:54, 18 novembar 2020 (CET) == Muke s deklinacijom == Bok, KWiki! Imam jedno pitanje... Nedavno je jedan kolega na hr.wiki pitao kako treba deklinirati imena različitih sportskih klubova ako se sastoje od više riječi (npr. Šahtar Donjeck)... Budući da sam vidio da si ti napravio [[:Kategorija:Nogometaši Dinamo Kijeva|ovo čudo]], pretpostavljam da mi možeš objasniti zašto se deklinira samo posljednja riječ u imenu? Znam da sam na fakultetu učio da se u npr. višerječnim imenima djela na latinskom deklinira samo posljednja riječ (npr. Carmina Burana, Carmina Burane itd.), ali vrijedi li to i za ostale jezike? Unaprijed ti hvala na odgovoru! [[File:Face-smile.svg|20px]] -- [[Korisnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune,'''</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 19:59, 23 decembar 2020 (CET) : Zdravo, zdravo! Koliko se sjećam, u bosanskom to pravilo važi i za ovakve slučajeve. Što ne znači da nekad neću provjeriti. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:23, 24 decembar 2020 (CET) == Kad ste već tu == <s>Imamo li mi ovdje HotCat alat? Zašto se kategorije moraju "ručno" postavljati?</s>--[[Korisnik:Santasa99|Santasa99]] ([[Razgovor s korisnikom:Santasa99|razgovor]]) 15:19, 4 februar 2021 (CET) Problem rješen!--[[User:Santasa99|<span style="color:maroon; text-shadow:#666362 0.2em 0.2em 0.4em;">'''ⓢⓐⓝⓣⓐ'''</span>]] &nbsp;^{[[File:Saturn - The Noun Project.svg|24px]] &nbsp;^{[[Razgovor s korisnikom:Santasa99|pit]]}} 21:46, 4 februar 2021 (CET) == Sob/irvas == Kaže li se kod vas sob ili irvas? Pitam jer se sob spominje 9 puta [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno%3AStaJeLinkovanoOvdje&target=sob&namespace=], a irvas 7 [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno%3AStaJeLinkovanoOvdje&target=Irvas&namespace=] [[Korisnik:Croxyz|Croxyz]] ([[Razgovor s korisnikom:Croxyz|razgovor]]) 21:02, 19 februar 2021 (CET) : U rječniku unutar novog ''Pravopisa'' stoji "sob" (barem na aplikaciji "Pravopis.ba"), ali ni "irvas" nije nepoznat u svakodnevnoj praksi. Dakle, dati prednost "sobu", a "irvas" ostaje stvar ličnog izbora (ne može se označiti kao nepravilan jer nema razloga za to). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:36, 19 februar 2021 (CET) == Magistralne ceste / putOvi == E, šta da radim s [[:Kategorija:Magistralne ceste u Bosni i Hercegovini|ovakvim kategorijama]] i riječima u člancima? Važe li kao dubleti ili mijenjam po uzoru na [[Special:Diff/2825320|ovo]]? – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 20:01, 26 februar 2021 (CET) : Trebalo bi "put(evi)" u naslovima članaka i kategorija radi ujednačenosti, a u tekstu je stvar izbora jer je i "cesta" u redu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:45, 26 februar 2021 (CET) == Muzička terminologija == Evo mene opet. :-) Radim na infokutiji za albume da automatski ispisuje boje i vrste albuma, pa se nadam da ćeš mi moći pomoći kako napraviti razliku između određenih termina. Pazi sad ovo: navode različito [[:en:soundtrack|soundtrack]], [[:en:television theme music|television theme]], [[:en:film score|film score]] i [[:en:cast recording|cast recording]]. Imaš li ikakve prijedloge kako bih ih mogao razlikovati? Zasad sam samo preveo ''film score'' kao [[filmska muzika]], što je logično, a iskreno ne znam kako ovo ostalo. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 18:39, 1 mart 2021 (CET) : Siguran sam samo da je "film score" filmska muzika. :-) "Soundtrack" bi mogao biti "zvučna podloga" (i širi je pojam od filmske muzike), a "Theme music" muzička tema (eventualno muzički motiv). "Cast album" možda je najbolje ne prevoditi do daljnjeg :-) ("album glumačke postave"). Naravno, sve je ovo podložno reviziji / promjeni. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:17, 1 mart 2021 (CET) == Nazivi filmova / specijala / serija == Imam pitanje, ako ne postoji ni bosanski ni hrvatski naziv nekog filma / specijala ili serije, smijemo li koristiti srpske nazive (prilagođene bosanskom pravopisu)? '''''[[User:ImJustThere|<span style="color: #d40606">Kori</span><span style="color: #ee9c00">snik</span><span style="color:#e3ff00">ca:I</span><span style="color:#001a98">mjust</span><span style="color:#86007D">there</span>]]''''' 12:45, 10 mart 2021 (CET) : Ako postoji naziv rasprostranjen na tržištu Srbije, onda ne vidim problem u tome. No, čim se pojavi bosanski naziv (ili hrvatski, jer većina filmova i serija u Bosnu i Hercegovinu stiže preko Hrvatske), trebalo bi ga promijeniti. A uvijek je korisno i napraviti preusmjerenje s izvornog naziva. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:32, 10 mart 2021 (CET) ::OK, thx. BTW, nezz jesi li primijetio, ali nedavno sam dovršila ''[[Snježno kraljevstvo]]'', da znaš :). '''''[[User:ImJustThere|<span style="color: #d40606">Kori</span><span style="color: #ee9c00">snik</span><span style="color:#e3ff00">ca:I</span><span style="color:#001a98">mjust</span><span style="color:#86007D">there</span>]]''''' 16:28, 10 mart 2021 (CET) ::: A dama je prekoputa... Pa što ne šutiš? :-) Primijetio sam, naravno (tj. Srđan mi je rekao :)), ali baš sam danas ostavio poruku na Čaršiji da se ipak neću moći posvetiti tome kao što sam bio planirao jer život trenutno ima "jače" planove". :) Neću biti ovdje sljedeće 3-4 sedmice. A ti samo radi i pitaj "starije" ako šta zapne. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:28, 10 mart 2021 (CET) == Pitanje == Pozdrav, KWiki! Zanima me piše li se "božiji" ili "božji" ili je moguće oboje? U pravopisu iz 2018. je "božiji", mada mu ja i nešto ne vjerujem jer ima već ''podosta'' grešaka :) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 16:45, 17 mart 2021 (CET) : {{Spomeni|Arnel}}: U bosanskom su pridjevi ovog tipa na ''-iji''. A ovaj može biti ili "'''B'''ožiji" (< '''B'''og) ili "'''b'''ožiji" (< '''b'''og u općem značenju). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:28, 27 mart 2021 (CET) ::Hvala na odgovoru! I brzo nam se vrati ;) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 12:08, 27 mart 2021 (CET) == Spužva Bob Skockani == Pozdrav, nedavno sam dovršio članak ''[[Spužva Bob Skockani]]''. Ako nije problem, bi li ga možda mogao pregledati? Hvala, lp. :) '''''[[User:ImJustThere|<span style="color: #d40606">Kori</span><span style="color: #ee9c00">snik</span><span style="color:#e3ff00">ca:I</span><span style="color:#001a98">mjust</span><span style="color:#86007D">there</span>]]''''' 20:21, 26 april 2021 (CEST) : Ako-ako. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:50, 26 april 2021 (CEST) == Grad / grad == Pitah te [[Special:Diff/3305385|ovdje]], ali možda se nismo dobro razumjeli pa rekoh da provjerim prije nego što masivno idem mijenjati botom. Ima podosta opština koje su zvanično postale gradovi relativno nedavno ([[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|imaš ovdje spisak zvaničnih gradova]]). E sad, nisam siguran treba li, ako uzmemo primjer Dervente, tretirati "grad" kad dio naziva ili odvojeno kao običnu imenicu? Npr. "X je naseljeno mjesto u ''gradu Derventi''" ili "X je naseljeno mjesto u ''Gradu Derventi''". – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:32, 30 april 2021 (CEST) : A rekao bih da je ovo kao i s riječju "općina": kad se misli na instituciju, veliko O, a kad se misli na teritorijalnu jedinicu, malo O. Vidi šta kažu i [https://pravopis.hr/pravilo/ostala-imena/100/ ovdje], pod F. Doduše, "Grad" može biti i dio zvaničnog imena teritorijalne jedinice (npr., Grad Zagreb), pa je u tom slučaju G veliko. Kod službenih gradova u Bosni i Hercegovini najprije bih rekao da se "grad" odnosi samo na status naselja, tj. da nije dio službenog naziva. (Drugo je kad je riječ o nazivu /pod/institucije, npr., "Porezna služba Grada X".) Valjda te nisam dodatno zbunio. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:23, 30 april 2021 (CEST) :: Ništa onda, stavio sam malim slovom. Ako bude kasnije trebalo mijenjati tu je sada bot pa neće biti (toliki) problem. :-) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 10:19, 1 maj 2021 (CEST ==Zar malko ne pregonite?!== Zar je teško ispraviti slovnu grešku u jednoj rečenici?! Lakše obrisati cio šablon et al. Zar i ja ne učestvujen u konsenzuisu i zašto me ne obvavijestite kadobrišete cio članak?!!! Bio je to doslovbno preveden en.wikipedijski članak. Sve mi se čini da vježbate strogoću na (u genetici) boljem od sebe. Ne cijenite sav prijepodnevni trud!!! [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 00:02, 3 maj 2021 (CEST) : Piše zašto je obrisan (jedna rečenica nije i ne može biti članak; greška nije utjecala na brisanje, inače bi bila gomila obrisanih; to je bila samo usputna primjedba). Ako ima još materijala za članak, pa ništa lakše nego vratiti ga. P. S: Ne vježbam strogoću. Cijenim trud. Zato Vas i opominjem, jer znam da možete raditi bolje / pažljivije, ali kao da ste non-stop u nekom sprintu. Wikipedija je dugoprugaška utrka. Nikad neće biti urađeno sve što bi trebalo biti urađeno, ni na EN, kamoli na ovima poput naše. Kvalitet bi trebao biti ispred kvantiteta (ne potcjenjujući ni kvantitet). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:48, 3 maj 2021 (CEST) :: Bilo bi fer da mi se javi kad se članak obriše i zašto. Bilo bi fer da se poštuje obim kao i u en.wiki. Imam i ja pametnijeg posla. [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 02:09, 5 maj 2021 (CEST) ::: Još jednom: '''ne postoji obaveza ni pravilo za obavještavanje o brisanju ni na jednoj Wikipediji''' (koliko mi je poznato). A zar ne bi bilo lijepo bolje vladati svojim jezikom i ne upotrebljavati konstrukcije koje on ne poznaje? Neke konstrukcije ili oblici koji su u engleskom sasvim normalni u našem jednostavno ne postoje niti mogu postojati zbog razlike u prirodi jezikâ i nemamo niti ikad možemo imati njihove ekvivalente. (Digresija: Nekad smo imali neke od njih, prije 800-900 i više godina, ali su s vremenom i razvojem jezika nestali. Ruski je sačuvao najviše iz tih starih vremena.) A Vi uporno po njima. I opet svako drugi kriv, samo Vi uvijek i u svemu u pravu, uvijek zavjera protiv Vas, neko ometanje, sprečavanje... A ne vidite da neke stvari radite pogrešno. U redu je i pogriješiti, niko od nas nije mašina, ali ustrajavanje u greškama (raznih vrsta) već je zabrinjavajuća stvar. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:51, 5 maj 2021 (CEST) == Osmansko Carstvo == Ako misliš [[Special:Diff/3316267|da bi ovo trebalo biti primarni naziv]] u naslovima, kategorijama i slično, javi, pa ću uskladiti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 21:02, 19 maj 2021 (CEST) : Bit će javljeno ako bude potrebe. A dotad ostaje dublet (jer šta ćemo s onda s riječju "Osmanlije" – ne možemo reći "Osmani" :-)). Usputni info: država se službeno zvala "Osman(lij)ska Država", ali je kod nas ustaljeno "Carstvo", po analogiji prema ostalim državama sličnog sistema vlasti. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:11, 20 maj 2021 (CEST) == Čaršija == Pozdrav. Ima jedna stvar što treba promijeniti, a to je kada uđeš na "Čaršija" stranicu, i ispod kada kliknes na link " Međunarodna statistika, broj članaka, korisnika, administratora...", taj link je mrtav tj. ne postoji više, našao sam statistku međunarodnu od wikipedije, pa ako možeš kako da promijeniš, ja bi to uradio, ali ne znam gdje se nalazi taj tekst što napisan na čaršiji. [https://wikistats.wmcloud.org/display.php?t=wp Evo] statistike, mi smo na 74. mjestu. [[Korisnik:SanelPandzic|SanelPandzic]] ([[Razgovor s korisnikom:SanelPandzic|razgovor]]) 18:02, 13 juni 2021 (CEST) : Evo Šemso je [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0ablon:%C4%8Car%C5%A1ija&curid=373625&diff=3324292&oldid=3208397 vidio] poruku prije mene. Hvala na napomeni. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:55, 13 juni 2021 (CEST) == Prevođenje serija na naš jezik kod glumaca == {{Spomeni|KWiki}} Pozdrav, zanima me kada radim članke o glumcim, i kada pišem filmove i serije u kojima su glumili, da li se moraju ti filmovi i serije prevest na nas jezik? Ja sam radio nekoliko članaka oko glumaca, i svi filmovi i seriji u kojima su glumili, sam stavio u tabelu i na naš jezik, a možda ne treba prevodit, pa da pitam :) [[Korisnik:SanelPandzic|SanelPandzic]] ([[Razgovor s korisnikom:SanelPandzic|razgovor]]) 11:32, 18 juni 2021 (CEST) : Treba prevesti sve za što postoji prihvaćen naziv na našem govornom području, pogotovo hrvatskom (jer dobar dio filmova i serija kod nas stiže preko hrvatskih distributera), a kad ga nema, ostavlja se originalni naziv. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:04, 18 juni 2021 (CEST) == Strana vs stranica == Zdravo, KWiki! Negdje sam pročitao, mislim da je bilo u hrvatskom Jezičnom savjetniku, da postoji vrlo sitna značenjska razlika između riječi "strana" i njenog deminutiva "stranica". Naime, "strana" primarno znači "jedna od površina koja omeđuje kakvo tijelo", a stranica "jedna od dviju površina lista papira". Šta ti misliš o tome? Bi li trebalo premjestiti Početna strana ⇒ Početna stranica? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:38, 19 juni 2021 (CEST) : Ne znam kako mi to nikad nije došlo na um sve ove godine, ali ovo je tačno; trebalo bi "stranica". – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:01, 19 juni 2021 (CEST) == Nemamo nikoga odavde. == znam da nema, nego nešto testirah [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:59, 20 august 2021 (CEST) == Ukrajinski naziv „Полісся” == Kako valja postupiti sa prenosom ovog područja u Ukrajini? Kod Ukrajinaca se naš nastavak -nje/-je piše kao -ння/-я, što se transkribira kao -ja, ali onda u prenosu više liči na ženski rod. Vidim da je neko u [[Ukrajina|članku o Ukrajini]] ovom problemu pristupio tako što je naziv u nominativu ostavio kao ''Polisja'', a sve ostale padeže tvorio kao da su uzeti od nominativa srednjeg roda (dakle, nom. ''Polisja'', gen. ''Polisja'', lok. ''Polisju''). Volio bih čuti mišljenje administratora. [[Korisnik:Kostović|Kostović]] ([[Razgovor s korisnikom:Kostović|razgovor]]) 11:19, 14 oktobar 2021 (CEST) : U nominativu treba "Polesje", u duhu našeg/-ih jezika. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:54, 14 oktobar 2021 (CEST) == Kamčatka == 90% sam siguran da može za Azijski mjesec, ipak je na azijskoj strani Rusije. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 20:43, 3 novembar 2021 (CET) : Sigurno! 102%. Willkommen in Asia Club!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:47, 3 novembar 2021 (CET) :: Viel danke. :-) Lani sam namjeravao štošta uraditi za Azijski mjesec i bio sam počeo, ali me splet okolnosti udaljio od kuće na mjesec dana. Ni ove godine neću moći previše doprinijeti jer imam i drugih obaveza, ali Bože moj, može koliko može već. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:53, 3 novembar 2021 (CET) == Revertiranje == Sve OK. Tu promenu sam napravio samo kao primer za studente balkanistike ovde u Pragu tokom objašnjavanja kako Wikipedija radi. ;-) Pozdrav. [[User:Aktron|Aktron]] ([[User talk:Aktron|r]]|[[Special:Contributions/Aktron|d]]) 22:28, 9 novembar 2021 (CET) : Ah... To je skroz druga stvar. :-) Svako dobro. Ide pozdrav pješke sve do Češke. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:34, 9 novembar 2021 (CET) == kompozicije == bio sam u dilemi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:00, 10 novembar 2021 (CET) ==Članak Admir Husić== Lijep pozdrav, postavio sam članak "Admir Husić" ali je predložen za brisanje. Priznajem da je članak neuredan jer nisam imao mnogo vremena da ga uredim, pa bi to popravio... Što se tiče relevantnosti, čovjek je Kurra Hafiz, pogledajte u članku "Hafiz" šta to znači. On je jedan od dvojice u BiH i regionu. Pa bi vas zamolio da ne brišemo članak a ja bi ga uredio i kategorisao, tad će imat smisla. Hvala : {{Spomeni|Bosniarasta}}: Znam ko je, a dvojicu kurra hafiza znam lično. :-) No, ovdje članci trebaju biti u skladu sa smjernicama Wikipedije. Nije me nikako bilo na Wiki gotovo četiri sedmice (sad će me biti dosta rjeđe nego prije), pa, ako je ovo što spominješ bilo u tom periodu. nemam pojma šta je bilo sa člankom niti znam kakav je bio. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:21, 31 decembar 2021 (CET) == Partije SP u šahu 2021 == Šta misliš šta je bolje: da su dijagrami s partijama koji prikazuju automatski sve poteze [[Partije Svjetskog prvenstva u šahu 2021.|ovdje]] kod svake partije, ili u [https://bs.wikipedia.org/wiki/Svjetsko_prvenstvo_u_%C5%A1ahu_2021.#Partije glavnom članku]? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:03, 4 januar 2022 (CET) : Kad već postoji poseban članak za partije, onda neka ih tu. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:46, 18 januar 2022 (CET) == How we will see unregistered users == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin=content/> Hi! You get this message because you are an admin on a Wikimedia wiki. When someone edits a Wikimedia wiki without being logged in today, we show their IP address. As you may already know, we will not be able to do this in the future. This is a decision by the Wikimedia Foundation Legal department, because norms and regulations for privacy online have changed. Instead of the IP we will show a masked identity. You as an admin '''will still be able to access the IP'''. There will also be a new user right for those who need to see the full IPs of unregistered users to fight vandalism, harassment and spam without being admins. Patrollers will also see part of the IP even without this user right. We are also working on [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation/Improving tools|better tools]] to help. If you have not seen it before, you can [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|read more on Meta]]. If you want to make sure you don’t miss technical changes on the Wikimedia wikis, you can [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|subscribe]] to [[m:Tech/News|the weekly technical newsletter]]. We have [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation#IP Masking Implementation Approaches (FAQ)|two suggested ways]] this identity could work. '''We would appreciate your feedback''' on which way you think would work best for you and your wiki, now and in the future. You can [[m:Talk:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|let us know on the talk page]]. You can write in your language. The suggestions were posted in October and we will decide after 17 January. Thank you. /[[m:User:Johan (WMF)|Johan (WMF)]]<section end=content/> </div> 19:10, 4 januar 2022 (CET) <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Target_lists/Admins2022(1)&oldid=22532492 --> == Jedno pitanje == Pozdrav, KWIki. Muči me uvijek da li da pišem "rok-muzika" ili "rock". Isti problem i sa "punk" ili "pank". Šta je pravilno? [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 08:13, 2 mart 2022 (CET) : Nisi jedini. :-) Trebalo bi fonetski: "rok-muzika", "rok" (jest da postoji i slavensko "rok", ali zato je tu kontekst), "pank", "pank-muzika". Mada znam da ima i pravaca koje je bolje ostaviti u originalu; mislim, kako drugačije pisati, npr., ''death metal''? :-) No, ove već odomaćene, koji su prvi nastali i ušli u jezik i već imaju izvedenice treba pisati prilagođeno našem jeziku. A ako autor iz nekog razloga želi koristiti izvorni oblik, onda to ide pod italik. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:25, 2 mart 2022 (CET) ::Hvala na odgovoru. Sad imam par stvari za izmijeniti :) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 19:00, 6 mart 2022 (CET) == MassDelete == Hello, thanks for the deletions! By the way, if you load <syntaxhighlight lang="js"> mw.loader.load('//en.wikipedia.org/w/index.php?title=User:Animum/massdelete.js&action=raw&ctype=text/javascript'); </syntaxhighlight> through your common.js, you can delete a given list of pages through an interface at [[Special:MassDelete]]. [[Korisnik:1234qwer1234qwer4|1234qwer1234qwer4]] ([[Razgovor s korisnikom:1234qwer1234qwer4|razgovor]]) 22:43, 23 mart 2022 (CET) :Thank you too. I am pretty unfamiliar with these kinds of things on Wiki. Greetings. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:19, 23 mart 2022 (CET) == Joni i ioni == Brzo pitanje. :) Jon ili ion? Senahid u onoj aplikaciji navodi samo „jon”. — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:02, 26 mart 2022 (CET) :Koliko znam, "ion" bi bilo preciznije, ali riječi se ipak prilagođavaju jeziku primaocu, tako da ću još provjeriti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:51, 26 mart 2022 (CET) :Dakle, "jon" (do daljnjeg). Da se mene pita, ostavio bih "ion(ski)" (zbog opozicije prema "jon(ski)" < Jonjani), ali nisam u pravopisnoj komisiji. :-) A možda im je etimologija ista, pa ne znam koliko bi u tom slučaju imalo smisla pravljenje opozicije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:53, 11 april 2022 (CEST) == Pitanje u vezi Nedžad Ibrišimović članka == Poštovanje, hvala Vam na ispravci! Obzirom da je bio dogovor da se stavlja etnička grupa umjesto nacionalnost, zbog toga stavila. Interesuje me kako je to moguće ubaciti u infobox? Hvala unaprijed. [[Korisnik:Selma373|Selma373]] ([[Razgovor s korisnikom:Selma373|razgovor]]) 13:29, 11 april 2022 (CEST) :Promijeni se naziv parametra u kodu [[Šablon:Infokutija pisac|samog šablona]]. No, to je bolje prepustiti "tehničarima". A ne znam za spomenuti dogovor (doduše, znao sam biti odsutan s Wiki, pa sam možda propustio nešto). Inače, kad je riječ o "osjetljivijim" detaljima, to ne ide bez konsenzusa Wiki-zajednice. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:49, 11 april 2022 (CEST) ::{{Ping|Selma373}}: O kakvom se dogovoru radi? Da se narodi preimenuju u etničke grupe? Takvi dogovori mi nisu poznati niti su mogući, jer bi se radilo o samovoljnom preimenovanju određenih pojmova.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:37, 11 april 2022 (CEST) :::Hvala vam na odgovoru. [[Korisnik:Selma373|Selma373]] ([[Razgovor s korisnikom:Selma373|razgovor]]) 21:36, 11 april 2022 (CEST) == Muke s Uneskom == Bok, KWiki! Samo sam u prolazu, ali imam jedno pitanje za tebe. Naime, trenutačno na hr.wiki botom popravljam posvojne oblike za akronim "UNESCO" u skladu s našim pravopisom iz 2013., koji preporučuje da pišemo "UNESCO-ov". Dakle, sufiks koji označava posvojnost ostaje nam u punom obliku. Međutim, želio bih se tim ispravljanjem pozabaviti i ovdje, pa me zanima kakva je situacija u bosanskom. Zavirio sam na brzinu u Senahidov pravopis, ali ondje nisam naišao na posvojni oblik. Jedino što mi je upalo u oko jest to da spominje leksikaliziran oblik "Unesko". Drugim riječima, kakav bi posvojni oblik preporučio? Uneskov, UNESCO-v ili UNESCO-ov? Ili možda nešto drugo? Hvala ti unaprijed na odgovoru! [[File:Face-smile.svg|20px]] --[[Korisnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 13:41, 18 april 2022 (CEST) :Ma UNESCO-ov, nema tu neke dileme. :-) Eventualno Uneskov, ali i to je nategnuto. Akronimi su akronimi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:43, 18 april 2022 (CEST) ==Idem sad redom== pa polako ispravljam...Pozz ...--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 12:50, 14 maj 2022 (CEST) :{{Spomeni|Rethymno}}: Naravno. Neće nikud pobjeći. :-) Svako naselje koje u zvaničnom nazivu ima "...na Moru" piše se tako (s velikim M). P. S: Usput, možeš li nekad baciti oko na [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Grginovi%C4%87_%C5%A0ime članke ovog novog korisnika] (barem one o naseljima) jer se svakako preklapa s tvojim područjem rada? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:04, 14 maj 2022 (CEST) ::Kad budem imao vremena pogledaću. Pozdrav. [[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:06, 14 maj 2022 (CEST) : I meni je bilo čudno ovo Sv. Martin Pod Okićem sa velikim P na "pod", očigledno štamparska greška. Hvala i pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:16, 15 maj 2022 (CEST) == KWiki briše == ::Kwiki je pobrisao tri prve verzije mojih najnovijih članka o genima na [[hromosom X|hromosomu X]], iako su bili korektan prevod sa engleskog! [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 22:54, 25 maj 2022 (CEST) :::Jesu li [[hronozona]] i [[geološki hron]] slične ili različite stvari? Pogledati kako je šta povezano na Wikipodacima [https://www.wikidata.org/wiki/Q1121366#sitelinks-wikipedia ovdje] i [https://www.wikidata.org/wiki/Q56355812#sitelinks-wikipedia ovdje]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:47, 31 maj 2022 (CEST) == Akuzativ množine == E, treba mi mala pomoć. Radim članke o svim iPhoneima, pa sam naletio na problem akuzativa množine za riječ "iPhone". Zasad imam: N iPhone / iPhonei<br /> G iPhonea / iPhonea<br /> D iPhoneu / iPhoneima<br /> A iPhone / ??<br /> I iPhoneom / iPhoneima<br /> L iPhoneu / iPhoneima<br /> i problem je u tome što ne znam mora li se duplati E ili ide samo jedno u akuzativu množine. Imaš li kakvih ideja šta bi trebalo tu ako nije moguće preformulirati rečenicu? – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 20:48, 1 juni 2022 (CEST) : Odlično pitanje. :-) Trebalo bi ''iPhone'', a ako kontekst nije dovoljan da se razazna da je množina, onda upotrijebiti još neku riječ koja otklanja dilemu (npr., ''Vidio sam one iPhone''). Znam, pada na um i ''iPhoneove'', ali onda bi ''-ov-'' trebalo i u ostalim padežima. Ne mislim da bi dva E zaživjela jer bismo ih onda morali oba čitati. A ovo je baš fino pitanje da nekad malo protabirim s kolegama. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:30, 1 juni 2022 (CEST) == Brisanje [[Korisnik:Dušan Kreheľ]] == I hoću nešto [https://de.wikipedia.org/wiki/Benutzer:Du%C5%A1an_Krehe%C4%BE?uselang=sh tako]. Zašto brisanje. [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 01:04, 26 juni 2022 (CEST) :I deleted it a minute ago, but it seems that it has no effect because I am not a bureaucrat. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:06, 26 juni 2022 (CEST) == O spiskovima dobitnika Zlatnog ljiljana == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]]: Da ne dužim previše, zamolio bih Vas da izbrišete sve spiskove o dobitnicima Zlatnog ljiljana. Konstantno sabotiranje mog rada na Wikipediji od strane određenog administratora po principu "kadija te tuži, kadija ti sudi" čini svaki pokušaj doprinošenja uzaludnim. Teško je očekivati da će se pronaći iko ko bi glavni spisak dovršio s obzirom da bi to bio prilično dugotrajan posao pa mislim da je bolje da ga nema nikako nego da čami godinama u sadašnjoj formi. – [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 20:17, 28 juni 2022 (CEST) :Tek vidim poruku (bio na poslu), ali vidim da je Mhare na SZR napisao vrlo slično kako bih i ja. Članak bi trebao ostati, samo ne koristiti izvore koji nisu poznati po neutralnosti. P. S: I dalje mislim da je za mjesta gdje ima dosta dobitnika bolje napraviti posebne članke, a ostali da stoje u glavnom (uz linkove na ove posebne, naravno). Može i ovako stajati, ali kažem čisto iz razloga ako bi spisak bio glomazan. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:37, 29 juni 2022 (CEST) ::Kao što sam rekao, ne planiram više raditi na ovom spisku pa je meni svejedno hoće li on stajati u sadašnjem obliku ili ne, mada mislim da je bolje da bude izbrisan nego sa imenima i podacima otprilike 500 boraca (oko 1/3 ukupnih dobitnika). Opširnije sam odgovorio na SZR, ali moram reći da su sporni portali korišteni kao izvor samo u slučaju opće poznatih događaja ili u slučaju da je neki od dobitnika preminuo. – [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 09:10, 29 juni 2022 (CEST) == Semiz Ali-paša == Mozes li mi molim te popraviti samo naslov članka o Semiz Ali-paši. Kad sam ga pisao prošle godine greškom sam napisao "Semiz ali-paša" umjesto Semiz Ali-paša. Hvala unaprijed :) [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 18:42, 29 juni 2022 (CEST) == ''[[Butch Cassidy i Sundance Kid]]'' == Zdravo. Ja sam korisnik na srpskoj Vikipediji i zanima me da li bih mogao da prevedem svoju stranicu ''Буч Касиди и Санденс Кид'' sa srpske Vikipedije na bosansku vikipediju. Hvala unapred na odgovoru, i u slučaju da sam pogrešio lokaciju pitanja, zamolio bih te da me uputiš osobi koja može da mi da konkretan odgovor. Hvala! ~ [[Korisnik:Uroš Veličković Zmaj]] 01:06, 1. 7. 2022. (CET) : {{Spomeni|Uroš Veličković Zmaj}}: Naravno da možeš (mislim, ovo je Wikipedia :-)), s tim da strana imena (iz jezika koji se služe latinicom) [[Wikipedia:Pravilno-nepravilno u bosanskom jeziku#Pisanje stranih imena|treba pisati izvorno]], ne po izgovoru. I da članak bude na [[Wikipedia:Stilski priručnik|bosanskom jezičkom standardu]]. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:22, 1 juli 2022 (CEST) :: Da, naravno, imao bih na umu korišćenje bosanskog jezika, ali se nadam da će u slučaju da nešto izostavim neko biti tu da ispravi moje jezičke greške. ~ [[Korisnik:Uroš Veličković Zmaj]] 14:29, 7.1.2022. (CET) ::: {{Spomeni|Uroš Veličković Zmaj}}: Ako si zainteresovan za [[Šablon:AFI-jevih 10 top 10|ovaj šablon]]... :-) A u vezi s (ij)ekavicom: gdje je u ekavici dugo E, u ijekavici je IJE, a kratko E = JE. Postoji manji broj izuzetaka, ali ovo pomaže u 95% slučajeva. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:10, 1 juli 2022 (CEST) == Basshunter == I thought so but I wasn't 100% sure. Thanks for instant fix. [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 16:29, 2 august 2022 (CEST) == Mehmed Spaho == Zdravo, KWiki! Možeš li mi, molim te, pregledati moje [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Mehmed_Spaho&oldid=3432821 nedavne izmjene] na članku o [[Mehmed Spaho|Mehmedi Spahi]]. Imamo spor o sadržaju koji bi se trebao riješiti. Da ne idem u detalje, sve sam objavio na [[Razgovor:Mehmed Spaho|stranici za razgovor]]. Hvala unaprijed. :-) [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 17:33, 21 septembar 2022 (CEST) : Zdravo, zdravo. Nažalost, nemam dovoljno znanja o temi (knjige da ni ne spominjem), zato se nisam uključivao, a vidim da traje spor. Drugo "nažalost": historičari s diplomama neće da se uključe u rad na Wikipediji i onda po člancima iz tog područja bude raznih nejasnoća, sporova, nedorečenosti, netačnosti, pristranosti... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:59, 21 septembar 2022 (CEST) Razumijem. Odlučili smo da nikako ne spominjemo uzroke njegove smrti jer su ti podaci samo po sebi kontradiktorni. Znaš li nekog administratora/urednika koji je zadužen za uređivanje historijskih članaka da mogu ubuduće upitati za pomoć u ovakvim situacijama. Svakako hvala na javljanju. Lp [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 23:34, 21 septembar 2022 (CEST) :Nemamo "specijalca" za historiju. Mhare se bavi(o) historijom Visokog (tu je štošta uradio) i donekle srednjovjekovne Bosne, ali historija je preširoko područje. Meni je najbliži Drugi svjetski rat (ali izvan granica Balkana) mada odavno ni tu nisam ništa uradio. U mojim prvim godinama imali smo korisnika koji je radio samo historiju i uradio gomilu toga (dinastije, kraljevi, kraljice, spiskovi vladara...), ali je "nestao" prije osam i po godina. I tako... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:25, 22 septembar 2022 (CEST) Šteta, treba nam jedan diplomirani historičar za poziciju administratora/urednika da se prošire i poprave članci o historiji BiH koji su nepotpuni i netačni. Doći će neko vremenom. Htio sam još pitati da li moguće da promijenim svoj username u MrJazz1894 [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 14:24, 22 septembar 2022 (CEST) :Zahtjev za promjenu imena podnosi se [https://meta.wikimedia.org/wiki/Steward_requests/Username_changes na Meti] (pročitaj upute). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:42, 22 septembar 2022 (CEST) ::ok, hvala [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 15:56, 22 septembar 2022 (CEST) == Modeling our languages with Lexeme == Pogledaj [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Meeting_2022/Programme/Submissions/Modeling_our_languages_with_Lexeme ovu prezentaciju], prezentiranu u Ohridu na [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Meeting_2022 CEE 2022]. o novom projektu "Lexeme"! Pri dnu je .pdf datoteka. Kao stvoreno za tebe! Šteta što nisi bio u Ohridu!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 13:58, 26 oktobar 2022 (CEST) : Hvala ti. Bit će pogledano čim bude zgodna prilika. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:10, 26 oktobar 2022 (CEST) :: https://www.wikidata.org/wiki/Lexeme:L721313 [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:21, 26 oktobar 2022 (CEST) :::Dobro bi bilo, popuniti sve informacije o nekoj riječi. Samo postavljanje bez tumačenja, nema efikasnu svrhu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 15:47, 26 oktobar 2022 (CEST) ::::Pogledao. I nije mi trenutno baš najjasnija svrha ovoga kad postoji Wikirječnik, tj. kako bi funkcionisalo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:17, 27 oktobar 2022 (CEST) :::::Između ostalog je svrha za poboljšanje mašinskog prevoda, time da se za svaku riječ opiše smisao, sinonimi, primjer, te deklinacije i druge promjene, da se razgraniče sinonimi, razriješe homonimi (kako prevesti: "...gore gore, gore gore...") [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 12:50, 27 oktobar 2022 (CEST) ::::::To djeluje kao pisanje još jednog Wikirječnika pored već postojećeg umjesto da se povuče iz te baze ono što ima od domaćih riječi (mada je na našem Wikirječniku taj fond skroman). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:12, 27 oktobar 2022 (CEST) :::::::Razlika je! Lexema je viši stupanj Wikidata, dok Wikirječnik nema taj opseg niti svrhu. U Lexemi se riječi mogu definirati, toliko da se raspoznaje da li je dijalekat, arhaizam i sl, a sve u cilju da se poboljša mašinski prevod, koji prevodi statističkim parametrima, a za male jezike znamo na šta takav prevod liči. Dakle imenice u množini i jednini, svim padežima, izvedenice ili pridjevi od imenica...a kod glagola, su potrebne sve glagolske forme i vremena, a kako je sve preko Wikidata povezano svaki novi pojam u Lexemi (označen s početnim L) smanjuje grešku u prevodu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 13:32, 27 oktobar 2022 (CEST) ::::::::Ne kažem da je isto nego me samo zanima može li se upotrijebiti ono što već ima (jer i na Wikirječniku su dati padežni i konjugacijski oblici). Ono, kopiraš s WR na WD. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:39, 27 oktobar 2022 (CEST) :::::::::Može [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 13:48, 27 oktobar 2022 (CEST) == Deklaracije == Zdravo, KWiki! Deklaracija nezavisnosti ili Deklaracija o nezavisnosti? Primijetio sam da si nazive pojedinih članaka menjao iz potonje varijante u pređašnju. To se, međutim, kosi s mojim jezičkim osjećajem. Meni je logično da se prijedlog „o” piše kad je riječ o službenom dokumentu (Deklaracija o pravima čovjeka i građanina), dok bi se navedeni prijedlog mogao izostaviti kad je riječ o činu (deklaracija rata, deklaracija vjeridbe; značenje: objava, proglašenje). Naravno, za tu argumentaciju nemam neposrednu potvrdu u obliku izvora. Šta ti misliš? Jesi li se vodio nekim izvorom pri premještanju? — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:26, 12 novembar 2022 (CET) :I proglašenje nezavisnosti je prvenstveno čin kao što je i proglašenje rata, tj. objava nezavisnosti; sam si naveo primjere koji potvrđuju da tu ne treba "o". Nezavisnost se objavljuje direktno: "Proglašavamo / Objavljujemo / Deklarišemo nezavisnost..." (sva tri glagola traže besprijedložni akuzativ, tj. direktni objekat). Fizički oblik toga na papiru ne mijenja ništa u značenju / činu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:45, 12 novembar 2022 (CET) == Deklaracija nezavisnosti Kosova == Pročitaj šta je Sud rekao. [[Korisnik:Savasampion|Savasampion]] ([[Razgovor s korisnikom:Savasampion|razgovor]]) 23:13, 8 januar 2023 (CET) :''No reference in original Albanian text to the declaration being the work of the Assembly of Kosovo. The language used in the declaration differs from that employed in acts of the Assembly of Kosovo in that the first paragraph commences with the phrase "We, the democratically-elected leaders of our people . . .", whereas acts of the Assembly of Kosovo employ the third person singular. Moreover, the procedure employed in relation to the declaration differed from that employed by the Assembly of Kosovo for the adoption of legislation. It was not transmitted to the Special Representative of the Secretary General and was not published in the Official Gazette of the Provisional Institutions of Self-Government of Kosovo. As the practice shows, he would have been under a duty to take action with regard to acts of the Assembly of Kosovo which he considered to be ultra vires. Taking all factors together, the authors of the declaration of independence of 17 February 2008 did not act as one of the Provisional Institutions of Self-Government within the Constitutional Framework, but rather as persons who acted together in their capacity as representatives of the people of Kosovo outside the framework of the interim administration.'' [[Korisnik:Savasampion|Savasampion]] ([[Razgovor s korisnikom:Savasampion|razgovor]]) 23:14, 8 januar 2023 (CET) :Nije u tome poenta nego u rečenici kakvu si je ostavio (zbog onog "NE /krši/" ispada protivrječna samoj sebi: ako je donesena vaninstitucionalno, onda bi valjda trebalo stajati bez negacije, iz perspektive Srbije). To je napomena čisto jezičko-logičke prirode. A u političko-pravni karakter dalje neću ulaziti jer ex-Yu politiku zaobilazim (ne pratim politiku više nego što moram, pa tu imam rupa u znanju), osim vraćanja ovog tipa. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:25, 8 januar 2023 (CET) == Pozdrav == Kada neće bot, onda će [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Korisnik:Edinwiki/Spisak/Najstarijih_1000_%C4%8Dlanaka&curid=175093&diff=3477672&oldid=3417727 KWiki]. ;) Šta ima kakvo je stanje? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 11:02, 13 januar 2023 (CET) :E nek' si se i ti izvuk'o iz skrovišta. :-) A standardno: radno, kao što možeš vidjeti. Kod tebe? I aktiviraj bota, molim te; osevabit ćeš se za vijeke vjekova. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:09, 13 januar 2023 (CET) :: Haha vjerujem ti. :) Gdje trenutno najviše gori? Možda jedan od vikenda da uhvatim malo vremena pa nešto opet napravim (jer stari kod je poprilično "zahrđao"). :: A kod mene ima svašta, i privatno i poslovno. Mada, život teče opet po nekom standardu svom. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 11:30, 13 januar 2023 (CET) :::Pitaj [[Korisnik:Srđan|Srđana]] ili [[Korisnik:AnToni|AnTonija]], bolje će znati objasniti. :) I navrati češće, nećemo ti ništa. :-)) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:36, 13 januar 2023 (CET) Sta mislite da izbrišete ove članke sa liste najstarijih 1000 koji su u međuvremenu izbrisani? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:13, 13 januar 2023 (CET) :{{Urađeno}}. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:21, 13 januar 2023 (CET) == Pitanjce i pitanjce == Zdravo, KWiki! Kako si? Kako stojiš sa slobodnim vremenom? Primijetio sam da si u pojedinim nazivima članaka dodavao navodnike, npr. [[Svemirski teleskop "James Webb"]]. Nisu li oni neobavezni? Šta misliš o upotrebi kurziva umjesto navodnika? Postoje li neke preporuke o tome kada moramo upotrijebiti navodnike? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:35, 23 januar 2023 (CET) : Nije mnogo loše, :-) hvala na pitanj(c)u. Ne bi trebali biti neobavezni u nazivima koji u sebi imaju ime osobe, ali pravopis je stvar konvencije, pa sad, kako koji već odredi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:15, 24 januar 2023 (CET) == Zahtjev za obrazloženje == Pozdrav, KWiki. U svojoj misiji da proširim broj članaka na Wikipediji, počevši od historije, primijetio sam da je jedan od mojih članaka izbrisan. Osim naše zajedničke ljubavi prema šahu, primijetio sam da imaš "nultu toleranciju prema kratkim člancima". Slagao se ja ili ne slagao, razumijem. Došao sam da zatražim kopiju izbrisanog članka kako bih ga produžio ili da ga vratiš u potpunosti da ga izmijenim. Hvala. – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 20:13, 26 februar 2023 (CET) :Nije bila riječ o kratkoći ovog puta nego je izgledalo kao da je potpuno mašinski preveden, što se također ne toleriše ovdje (konsenzus zajednice). A nije nikakav problem vratiti ako će rad na članku biti nastavljen, samo što smo bezbroj puta imali situaciju da neko ubaci na Google Translate 6-7 rečenica, zalijepi ovdje bez ikakve dorade i misli da je sve urađeno i nikad više to ni ne pogleda. P. S: Pozdrav svim šaholjupcima. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:44, 27 februar 2023 (CET) ::Razumijem. Također sam se trudio da to izbjegnem mada je to bilo malo teže u tim prvim rečenicama, gdje se i radi o definicijama. Definitivno planiram da ga proširujem, tako da ću te zamoliti da ga vratiš kad stigneš. Hvala. – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 15:59, 27 februar 2023 (CET) :::Vratio čim sam napisao prethodnu poruku. :-) P. S: Obrati pažnju na veliko početno slovo te strukturu sintagmi i rečenica; naš jezik nije engleski. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:19, 27 februar 2023 (CET) ::::Primijetio sam poslije nego što sam poslao poruku. Hvala. :) – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 16:24, 27 februar 2023 (CET) ::::Hahahah, trudim se. Hvala na opomeni. – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 16:25, 27 februar 2023 (CET) :::::Pozdrav, dobro nam došao. Imam jedan savjet, kada radiš na nekom članku dobro bi bilo da staviš oznaku Izmjena u toku između (po dvije zagrade) { i }, tako će urednici znati da radiš na njemu i da ne diraju članak. Dobra praksa, meni lično, je da uvijek da prilikom pravljenja nove stranice stavim uvodni dio, te pri dnu šablone za reference, možeš pogledati kod koji sam dodao na tvoj članak, te prilikom prevođenja odmah i dodavati reference na prevedeni dio. :::::Ako gdje zapneš piši, urednici a i ostali članovi su spremni uvijek da priskoče u pomoć. Ako ti ovo oko zagrada nije najjasnije,javi pa ću ti ubaciti u članak. :::::Pozdrav, :::::Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:49, 27 februar 2023 (CET) ::::::Hvala na toploj dobrodošlici. Hvala na savjetu, ne znam kako mi je promaklo to da postavim separator izmedju teksta i referenca.. Definitivno ću koristiti oznaku za nastavljanje članaka, mada ću sačekati sa ovim jer nisam siguran kad ću opet navratiti. ::::::Hvala [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 19:12, 27 februar 2023 (CET) :::::::Nema problema, samo lagano, kad budes imao vremena/volje navrati, uvijek ima sta za dopuniti. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:32, 27 februar 2023 (CET) == broken redirects == Please delete #[[Imperij]] #[[Suverenstvo]] #[[Urfa]] #[[Campus_Martius]] #[[Fransoa_Babef]] #[[Slupsk]] #[[Hawai'i]] #[[Fluminense_Football_Club]] #[[Stanislaw_Wielgus]] #[[Suncostaj]] #[[MTM]] #[[Izengard]] #[[Behind_Enemy_Lines_(film)]] #[[HINA]] #[[Wielun]] #[[Euskadi_Ta_Askatasuna]] #[[Motorna_vozila]] #[[205_GTI]] #[[E150d]] #[[Javna_cesta]] #[[Tanganjika]] #[[Cyberspace]] #[[Teolog]] #[[Stalaktiti]] #[[Karlo_I_Anžuvinski]] #[[Sekosteroidi]] #[[Plamište]] #[[Konskowola]] #[[Robert_Guerin]] #[[Champs-Élysées]] #[[Champs_Elysees]] #[[Svijeće]] #[[Orator]] #[[Karlo_I_Napuljski]] #[[Ferenc_Temlin]] #[[Luj_XVII_Francuski]] #[[Stadio_Olimpico_(Torino)]] #[[Karlo_I,_kralj_Sicilije]] #[[Hipokrizija]] #[[Fluminense]] #[[Sanliurfa]] #[[ZOI_1924.]] #[[ZOI_1928.]] #[[ZOI_1932.]] #[[ZOI_1936.]] #[[ZOI_1948.]] #[[ZOI_1952.]] #[[ZOI_1964.]] #[[ZOI_1968.]] #[[ZOI_1972.]] #[[ZOI_1976.]] #[[ZOI_2002.]] #[[OI_1900.]] #[[OI_1920.]] #[[OI_1940.]] #[[OI_1944.]] #[[OI_1948.]] #[[OI_1952.]] #[[OI_1960.]] #[[OI_1984.]] #[[OI_1988.]] #[[Ocala,_Florida]] #[[Omaha,_Nebraska]] #[[Pichelsteiner]] #[[Vilajet_Anadolija]] #[[Vilajet_Egipat]] #[[Vilajet_Kurdistan]] #[[Poznanj]] #[[Televizija_Beograd]] #[[TV_Beograd]] #[[RTV_Beograd]] #[[Salt_Lake_City_2002.]] #[[Nagano_1998.]] #[[Lillehammer_1994.]] #[[Albertville_1992.]] #[[Lake_Placid_1980.]] #[[Innsbruck_1976.]] #[[Sapporo_1972.]] #[[Grenoble_1968.]] #[[Innsbruck_1964.]] #[[Squaw_Valley_1960.]] #[[Oslo_1952.]] #[[St._Moritz_1948.]] #[[Garmisch-Partenkirchen_1936.]] #[[Lake_Placid_1932.]] #[[St._Moritz_1928.]] #[[Chamonix_1924.]] #[[Pariz_1900.]] #[[Antwerpen_1920.]] #[[Pariz_1924.]] #[[Berlin_1936.]] #[[London_1948.]] #[[Helsinki_1952.]] #[[Tokio_1940.]] #[[London_1944.]] #[[Rim_1960.]] #[[Los_Angeles_1984.]] #[[Seoul_1988.]] #[[Natal,_Rio_Grande_do_Norte]] #[[E218]] #[[Lijevanje]] #[[Tu-155]] #[[Avenue_des_Champs-Élysées]] #[[E383]] #[[São_Paulo_Futebol_Clube]] #[[Košarka_na_OI_2008.]] #[[Košarka_na_OI_2012.]] #[[Košarka_na_OI_2020.]] #[[Košarkaška_reprezentacija_SR_Jugoslavije]] #[[E150a]] #[[Induktivitet]] #[[Pteridium_aquilinum]] #[[Sarcoptes_scabiei]] #[[Knautia_sarajevensis]] #[[Leucanthemum_illyricum]] #[[Chamaedrys_ecytisus_tommasinii]] #[[Tomazinijeva_žučica]] #[[Sečuan]] #[[Velikotrnasti_čičak]] #[[Alpski_čičak]] #[[Cirsium_spinosissimum]] #[[Zec]] [[Korisnik:WikiBayer|WikiBayer]] ([[Razgovor s korisnikom:WikiBayer|razgovor]]) 11:19, 19 mart 2023 (CET) :We have that list [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Pokvarena_preusmjerenja&limit=250&offset=0 here] also. I am keeping an eye on it, don't worry. Some of these will serve as an incentive to write some of the articles (I asked for it on [[Wikipedia:Čaršija#Pokvarena_preusmjerenja|Village Pump]]). There were a lot more than these. I deliberately left these to stand for a period. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:44, 19 mart 2023 (CET) == Uputa za pisanje članka. == Pozdrav KWiki. Naime pokušao sam par puta kreirati članka za poznanika koji je profesionalni bokser, a nema o sebi wikipedia stranicu. Nisam baš stručan u vezi ovih stvari pa mi je vrlo teško razumjeti, gdje se šta nalazi, a da ne pričam o kršenju pravila i sl. Da li bi mi mogao dati upute i smjernice na koji način da kreiram članak, a da to ne podilazi pod samohvaljenje i druge prekršaje? Hvala unaprijed. [[Korisnik:Softa123|Softa123]] ([[Razgovor s korisnikom:Softa123|razgovor]]) 15:15, 20 mart 2023 (CET) :Bojim se da on (još) nije [[Wikipedia:Relevantnost|relevantan]] za Wikipediju, tj. da nije međunarodno poznat i priznat (vidjeti i [[Razgovor o Wikipediji:Relevantnost|ovo]]). A članak nije bio ni tehnički sređen, tj. formatiran po pravilima Wikipedije, mada to ima manju težinu od kriterija relevantnosti (iako nipošto nije nebitno). Inače, relevantnost je kriterij oko kojeg se možda i najviše lome koplja, ali valjda bi za članke o osobama trebao biti jasan neki minimalni prag relevantnosti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:22, 21 mart 2023 (CET) ::Takođe se ova tema može pogledati i u [[Wikipedia:Relevantnost/Igralište|prednacrtu smjernica]].--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 15:10, 21 mart 2023 (CET) 1[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:33, 3 april 2023 (CEST) == Linkovi u naslovu == Samo brzinska provjera, mogu ukidati linkove u naslovima iki podnaslovima članka? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:29, 10 april 2023 (CEST) :Možeš. A i ne moraš. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:48, 10 april 2023 (CEST) ::iskreno ružno mi izgleda, skidao sam kada vec nesto mijenjam u članku ali rekoh da budem siguran. Danas sam ih se nasmijao u datumima kada sam dodavao rođeni/umrli [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:12, 10 april 2023 (CEST) ::: Interne linkove iz godina (19-21. vijek) i dana sam [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=1899.&diff=3498961&oldid=3496090&diffmode=source uklonio]!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 16:15, 14 april 2023 (CEST) == Podjela na vijekove u člancima Datum == Zašto brišeš podjele po vijekovima o člancima "Datum"? Preglednije je i kada se članak poveća, lakše ga je čitati i dorađivati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 15:28, 15 april 2023 (CEST) : Kontam: ako neko ne zna koja godina pripada kojem stoljeću... :-) U redu, slažem se za one popunjenije članke, ali tamo gdje je samo nekoliko imena zaista nije potrebno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:33, 15 april 2023 (CEST) ::Radi se o tome, da kad ubacim nekoga, upišem i vijekove, odnosno mjesece u člancima o godinama. To bi se moglo botom, ali to mi nije jača strana, a ovom metodom će članci kad-tad se povećati i biti pripremljeni za povećanje broja stavki. A i preglednije je i manja je mogućnost da se neka stavka upiše na pogrešno mjesto. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 15:38, 15 april 2023 (CEST) == Pećina == [https://de.wiktionary.org/wiki/terrisch WikiRiječnik ] kaže ''terrisch'', a u Štajerskoj se često piše ''derrisch'' ili ''därrisch'' ili čak ''dårrisch''. Rijetko se koristi za nagluhu osobu. Stariji znaju, ali je nepravilno u njemačkom jeziku. (dt:umgangssprachlich:) --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 07:44, 21 april 2023 (CEST) : a i pećina se kaže '''Ofen''' (ali i stijene) - a Ofen je '''peć''', dolazi iz slavenskih jezika, pa je i kod nas peć i pećina (špilja).--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 07:47, 21 april 2023 (CEST) == Sporazumi u člancima o datumima == Poz @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] pošto ti ne mogu odgovoriti u sažetku u članku [[Baltalimanski sporazum]], pišem ti ovdje, ja to dopunjujem na način da objavim 3-4 sporazuma pa onda ih ubacim u članke o datumu i o godini. Što se tiće konkretno ovog članka, još nisam završio zadnji dio, trebam prevesti dio o efekima sporazuma. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:09, 17 maj 2023 (CEST) :Može kako god, samo da se ne smetne. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:16, 17 maj 2023 (CEST) ::Samo ti napominji, nije zgoreg :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:12, 17 maj 2023 (CEST) == Nisam zaboravio. == Hvala na podsjetniku o pjesmama ABBA-e. Nisam zaboravio, nego mi je prioritet da sredim sarajevsku pop rok scenu. Istovremeno, pokušavam makar malo da pomognem Panassku, AnToniju, Ziki i tebi oko ovih mirovnih sporazuma. Vidim da je potrebna pomoć. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 19:51, 26 maj 2023 (CEST) :🦾🦾🦾 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:54, 26 maj 2023 (CEST) == Request == Hello. Thank you very much for creating the article [[Laach (jezero)]] in Bosnian Wikipedia. Can you enlarge the article by translating and uploading the sections from the article [[:sh:Laacher See]] in Serbo-Croatian Wikipedia? Yours sincerely, [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 08:56, 20 juni 2023 (CEST) :please be patient and don't rush anyone. thank you [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:47, 20 juni 2023 (CEST) :Do you see the label "Work in progress"? And, again, what's the hurry for? I just don't get it. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:41, 20 juni 2023 (CEST) ::Sorry, I overlooked that. I am certainly not in a hurry. [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 13:48, 20 juni 2023 (CEST) :::Thank you very much again for the new article. [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 13:09, 1 juli 2023 (CEST) == Need your input on a policy impacting gadgets and UserJS == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Dear interface administrator, This is Samuel from the Security team and I hope my message finds you well. There is an [[m:Talk:Third-party resources policy|ongoing discussion]] on a proposed policy governing the use of external resources in gadgets and UserJS. The proposed [[m:Special:MyLanguage/Third-party resources policy|Third-party resources policy]] aims at making the UserJS and Gadgets landscape a bit safer by encouraging best practices around external resources. After an initial non-public conversation with a small number of interface admins and staff, we've launched a much larger, public consultation to get a wider pool of feedback for improving the policy proposal. Based on the ideas received so far, the proposed policy now includes some of the risks related to user scripts and gadgets loading third-party resources, best practices for gadgets and UserJS developers, and exemptions requirements such as code transparency and inspectability. As an interface administrator, your feedback and suggestions are warmly welcome until July 17, 2023 on the [[m:Talk:Third-party resources policy|policy talk page]]. Have a great day!</div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[m:User:Samuel (WMF)|Samuel (WMF)]], on behalf of the Foundation's Security team</bdi> 01:02, 8 juli 2023 (CEST) <!-- Message sent by User:Samuel (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Samuel_(WMF)/IAdmins_MassMessage_list_1&oldid=25272788 --> == Invitation to Rejoin the [https://mdwiki.org/wiki/WikiProjectMed:Translation_task_force Healthcare Translation Task Force] == [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|right|frameless|125px]] You have been a [https://mdwiki.toolforge.org/prior/index.php?lang=ar medical translators within Wikipedia]. We have recently relaunched our efforts and invite you to [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php join the new process]. Let me know if you have questions. Best [[User:Doc James|<span style="color:#0000f1">'''Doc James'''</span>]] ([[User talk:Doc James|talk]] · [[Special:Contributions/Doc James|contribs]] · [[Special:EmailUser/Doc James|email]]) 12:34, 2 August 2023 (UTC) <!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_translatiors/bs&oldid=25416228 --> == Bosanski jezik! == Zašto u opisu ispod na .bs wikipediji stoji "standardna varijanta srpsko-hrvatskog jezika" za bosanski jezik. Ne razumijem ovaj opis ispod. Da li se to može promijeniti i napisati kako treba. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 23:53, 29 august 2023 (CEST) :Gdje to tačno stoji? Link, po mogućnosti? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:51, 30 august 2023 (CEST) ::Bio je u opisu na Wikidata da je "standardized variety of serbocroatian languages", promijenio sam opis u "standardized variety of south slavic languages". [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 08:32, 30 august 2023 (CEST) ::[[Bosanski jezik|https://bs.m.wikipedia.org/wiki/Bosanski_jezik]] ::Evo ovdje je stajalo, ali izgleda da je kolega Panassko ovo brzo promijenio. Svaka cast. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 15:43, 30 august 2023 (CEST) :::@[[Korisnik:YitKl|YitKl]], [[Korisnik:Panassko|Panassko]]: Zdravo! Kratka napomena. Bosanski jezik nije „standardizirana varijanta južnoslovenskog jezika”, kako je preinačeno na Wikipodacima, s obizrom na to da taj jezik ne postoji. Južnoslovenski jezici podgrupa su slovenske grupe jezika, a bosanski jezik standardizirana je varijanta srpskohrvatskog jezika, policentričnog jezika koji uključuje četiri standardizirane varijante, s lingvističkog i naučnog aspekta. Članak na en.WP pruža detaljnije informacije o tome. Srdačan pozdrav! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:28, 30 august 2023 (CEST) ::::Ćao @[[Korisnik:Aca|Aca]] ja sam se vodio člankom i definicijom na bs.wiki gdje se to ne spominje. Nisam stručnjak ali mi je rezon da se vodim našim člankom jer smatram da je to tu iskristalizovano.na bosanskom jeziku opis je bio takav te sam to preveo na engleski. ::::Ako ne pogrešno trebalo bi onda izmjeniti i u članku u jeziku na bs pa i na wikipodacima, mada bih volio i da @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] da mišljenje, obzirom je srručniji po pitanju jezika od mene. ::::Pozdrav, ::::Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 18:37, 30 august 2023 (CEST) :::::@[[Korisnik:Panassko|Panassko]]: Pretpostavio sam tako nešto, opušteno. Ima argumenata da na bosanskom stoji i „južnoslavenski jezik”, ali i ovo što sam prethodno spomenuo. Zavisi samo od toga šta želimo prikazati ili čemu pridajemo značaj. Engleski opis bih ostavio onakav kakav jest, upravo iz razloga koji si spomenuo – dosljednost s člankom na tom jeziku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 02:12, 31 august 2023 (CEST) ::::Pozdrav @[[Korisnik:Aca|Aca]] Bosanski jezik ima riječnik koji je stariji od srpskohrvatskog jezik, pa samim tim ne može biti nikakva varijanta drugog jezika. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 15:43, 1 septembar 2023 (CEST) :::::SZR ne služe za iznošenje vlastitih teorija! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:23, 1 septembar 2023 (CEST) ::::::Kakvih teorija! ::::::To su jasne činjenice. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 16:20, 10 septembar 2023 (CEST) :::::@[[Korisnik:YitKl|YitKl]]: Razumijem Vaše stajalište, ali postojanje rječnika (ne „riječnika”, s obzirom na to da ta riječ ne postoji) ne može služiti kao valjan argument protiv teze da jezici pripadaju istom makrojeziku ili policentričnom jeziku. Tako je i ''Srpski rječnik'' izdat 1818, ali to nije validan lingvistički i naučni argument. U svakom slučaju, hvala Vam na doprinosu temi i podizanju svijesti. Ako Vam je potrebna bilo kakva pomoć pri uređivanju ove teme ili drugih, slobodno mi se obratite. Lijep pozdrav! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:10, 1 septembar 2023 (CEST) ::::::Upravu si za rjecnik, a i napravio sam gramatičku grešku. ::::::Uglavnom, nisam ekspert za ovu temu, ali dovoljno znanja imam da bosanski jezik nije nikakva izvedenica iz jezika hrvatskog i srpskog. ::::::Drago mi je da je napravljena izmjena, a svakako bih volio da se uključe ljudi koji su dobri u ovoj temi. ::::::Lp [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 16:19, 10 septembar 2023 (CEST) :: Korisnik je mislio na [[:wikidata:Special:Diff/1964385689|ovaj lokalni opis]], koji sam izmijenio tako da je u skladu s ostalim unosima o slavenskim jezicima na Wikipodacima. Nije naročito produktivno mijenjati opise na engleskom jeziku na Wikipodacima budući da je konsenzus takav da se navode podaci s en.wiki, odnosno da stoji "standardized variety of Serbo-Croatian" za srpski / hrvatski / bosanski / crnogorski itd, tako da bi mijenjanje samo moglo dovestido neproduktivnih ratova izmjena s tamošnjim urednicima. Ako se promijeni tamošnji konsenzus, uskladit ćemo i na Wikipodacima. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 11:54, 31 august 2023 (CEST) :::Srđane, :::hvala ti na pojašnjenju, vidim da si ti to promijenio na Wikipodacima tako da ja nemam šta korigovati. :::Pozdrav, :::Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:20, 31 august 2023 (CEST) == Bosanske poznate ličnosti == Ćao @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ima li gdje spisak bosanaca i hercegovaca kojima nedostaje članak? Mislim da bismo trebali napraviti, pa da imamo okvir i da vremenom obogatiko WikiPediju s tim člancima. Ja bih počeo ali ne znam odakle da krenem. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:39, 24 septembar 2023 (CEST) :@[[Korisnik:Panassko|Panassko]] odeš na web stranice fakulteta i u njihovoj historiji nađeš važne ličnosti [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:33, 25 septembar 2023 (CEST) ::Više sam mislio da li imamo neki spisak sa bosanskohercegovačkim bitnim ličnostima koji bi mogli napraviti kao projekat, koje ličnosti želimo da imamo predstavljena na bs.wiki bili oni političari, umjetnici, pisci i td... [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:54, 25 septembar 2023 (CEST) ::: Možda [[:en:List of Bosnia and Herzegovina people|ovo]] kao polazna tačka? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:02, 25 septembar 2023 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] odlično [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:28, 26 septembar 2023 (CEST) == Anaplastični oligodendrogliom == Why we can translate on Wikipedia? [[Korisnik:Wname1|Wname1]] ([[Razgovor s korisnikom:Wname1|razgovor]]) 14:15, 14 oktobar 2023 (CEST) :I wrote in the summary: Google Translate. Although it has significantly improved last few years, the texts still need a fair amount of human correction, especially in terms of Slavic languages. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:17, 14 oktobar 2023 (CEST) == Projekat Nacionalne biblioteke Evrope == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] zadao projekat i nigdje ga na projektu... <nowiki>:</nowiki>-) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:22, 19 oktobar 2023 (CEST) :A [[Nacionalna biblioteka Malte|Maltešku]] zaboravljaš. Dobro, dobro... :-) Nažalost, ne mogu. Danas se stvari promijene u kratkom roku. Imat ću dodatnih obaveza u sljedećih mjesec dana i rjeđe će me biti ovdje. A i da nije tako, vidiš i sam koliko je posla samo na održavanju i ažuriranju postojećeg. Projekat je za one koji su u mogućnosti i koliko su u mogućnosti. Kao i bilo šta na Wikipediji zapravo. Tebi svaka čast na trudu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:38, 19 oktobar 2023 (CEST) ::ah da Malteška, izvukao si se. Šalu na stranu ideja je odlična, zato sam i prionuo a radiš sjajan posao, ipak moram te malo cimnuti s vremena na vrijeme. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 18:08, 19 oktobar 2023 (CEST) == Arapska imena == Kako se na našem jeziku pišu arapska imena poput Ebu'l-Feth, Ebu'l-Hamza itd? Ebu'l-Feth, Ebul-Feth ili Ebu-l-Feth? [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 04:48, 25 oktobar 2023 (CEST) :Ako je "reisul-ulema" ili "Omer ibnul-Hattab", onda bi trebalo "Ebul-Feth". Ali sklon sam mišljenju da ovo pitanje još nije definitivno riješeno u pravopisima. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 06:10, 25 oktobar 2023 (CEST) ::Hvala na odgovoru. Nisam uspio pronaći odgovor u dosadašnjim pravopisima. Mediji IZ uglavnom koriste npr. reisu-l-ulema, a knjige teološkog karaktera, raznorazne "hagiografije" (u nedostatku boljeg izraza), pogotovo one koje dolaze iz selefijskih krugova, najčešće su pune pravopisnih grešaka i nisam ih htio koristiti kao uzor. [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 06:19, 25 oktobar 2023 (CEST) == Nepregledane stranice == Pozdrav, Evo već par mjeseci periodično se zaletim pa napravim nekoliko novih stranica. Međutim, to sve nekako pada u vodu kad neke stranice čekaju dva mjeseca i još nisu odobrene za čitaoce. Razumijem da to iziskuje mnogo vremena, pa me zanima postoji li nešto što ja mogu uraditi da bi ovaj proces malo ubrzao? [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 22:42, 25 oktobar 2023 (CEST) :Prije svega, hvala na trudu i doprinosima. Nemoj misliti da to ne bude primijećeno. Članci su tu i vidljivi su za sve (ukucaj na Google, npr., "Oproštajni hadž, Wikipedia na bosanskom"), samo ih još nije ''pregledao'' niko od administratora, pa stoji ona oznaka. A ja imam svoj krug područja koja pokrivam i gdje se osjećam kompetentnim (mada ni njih ne mogu ni blizu koliko bih htio), a ostala prepuštam drugima jer nismo svi za sve niti sam jedini administrator niti možemo svi stići sve pohvatati (nas je na prste ruke, a članaka više od 92.500; dobro, nepregledanih je znatno manje od toga :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:17, 26 oktobar 2023 (CEST) ::Hvala na pohvalama. Najviše što me ustvari 'brine' je to što članci nisu dostupni ne-urednicima. To jeste, kada bih na Google ukucao neki nepregledani članak njega čitaocu ne bi prikazalo osim ako ne potraži Bosansku verziju članka preko istog na drugom jeziku. ::Kako god, hvala na informaciji i primjećivanju :). [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 16:17, 26 oktobar 2023 (CEST) == Zapadna obala == Ja sam promijenio Zapadana Obala u Zapadna obala gdje sam uspio naći na mob, nadam se da sam ih sve pronašao, ako nisam... [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:57, 4 novembar 2023 (CET) == Hebrejski i arapski izrazi == E, KWiki. Mislio sam dopuniti / srediti par članaka o aktualnom sukobu na Bliskom istoku, pogotovo ove članke koji imaju dosta pregleda. E sad, kako pisati izraze na hebrejskom i arapskom? Ako ćemo fonetski, tj. transkripcijom, hebrejski mi neće biti problem (npr. "{{jezik|he|קִבּוּץ גָּלֻיּוֹת}}" kao "kibuc galujot"), ali bi mi arapski teže išao (mogao bih pomoću [[:en:DIN 31635|sistema DMG]], [[:sr:Википедија:Транскрипција са арапског и персијског језика|pa onda ovako]]). Pitam jer vidim da si Šarona prebacio neki dan, a ima dosta imena lidera i izraza kroz razne sukobe. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 18:47, 5 novembar 2023 (CET) :Hebrejski je u bosanskim pravopisima (uključujući i ovaj svježi Bulićev) potpuno zaobiđen, da ne spominjem gruzijski, armenski, jezike Indijskog potkontinenta i Indokine, a za arapski sam ranije pisao na onoj pomoćnoj stranici. Historijska imena sigurno idu fonetski, a pod utjecajem (zapadnih) medija postoji tendencija da se ova savremena pišu po engleskoj ili francuskoj transkripciji (kao da je, bubam, ime Enver iz 11. stoljeća različito od današnjeg Anvar). U novom Halilovićevom piše ovo: {{citat3|Opće načelo kojeg se valja držati u pisanju imena iz jezika koji se ne služe ni latinicom ni ćirilicom glasi: takva se imena pišu onako kako se pišu u službenoj latiničkoj transkripciji u narodu iz kojeg potječu. Ovo načelo vrijedi u međunarodnom dopisivanju, diplomatiji, na geografskim kartama te u naučnoj literaturi i slično.}} :Na SR Wiki je gotovo sve dobro urađeno (osim ovog da se inicijalno A piše A, jer ''Asad'' je zapravo ''Esed'' i da je ''aw'' = ''au''; ime je ''Tevfik'', tj. ''Teufik'', da ''f'' i ''v'' ne bi bili u dodiru jer su slični po mjestu tvorbe). Ne znam šta bih rekao kao konačni zaključak. Bosanski naginje fonetskom pisanju ovih imena, ali ne može niko poreći ovu savremenu praksu u medijima koju spomenuh. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:51, 6 novembar 2023 (CET) :Neka ide fonetski, a napraviti preusmjerenja s engleskih (i francuskih) imena. Mora se nešto odlučiti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:30, 6 novembar 2023 (CET) == Pojedine riječi za izmjenu == Možemo li povremeno napraviti kraći spisak riječi koje treba izmijeniti. Možda i da se lokaliziraju po šablonima, da smanjimo mogućnost greške [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:02, 7 novembar 2023 (CET) :Nemam ni ja to u glavi nego kako naiđem na nešto. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:26, 7 novembar 2023 (CET) ::da se botiraju [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:29, 7 novembar 2023 (CET) :::Kontam, ali teško je mozgu pohvatati sve te detalje. Zato, vidio si, nekad nabacim nešto Srđanovom botu, mada urijetko. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:10, 7 novembar 2023 (CET) ::::to je ok [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 20:44, 7 novembar 2023 (CET) == Jermuk == Može i ovo: [[:en:Yarmouk Camp#During the Syrian Civil War]]. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 20:06, 10 novembar 2023 (CET) :Pozdrav, ako možeš da provjeriš transkripciju arapskih naziva za nove stavke u [[Šablon:Masakri nad Palestincima|ovom šablonu]]. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 11:47, 3 mart 2024 (CET) ::Historijska arapska imena pišemo fonetski, a ova savremena po engleskoj transkripciji (ne znam tačan razlog). Hvala na dopuni (vidim da na EN nisu to uradili, barem zasad). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:52, 3 mart 2024 (CET) :::Fala ti! Prva nova stavka je neka ulica nazvana po jednom od imena Boga u islamu, a druga – Arapkinja iz Palestine. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 12:08, 3 mart 2024 (CET) == Meridijani crtica == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] i @[[Korisnik:Srđan|Srđan]] moramo se dogovoriti da li ćemo koristiti - ili — kada razdvajamo mjesta/ostrva i sl, u tabeli za meridijane. Jedan od vas mijenja u — a drugi u -pa ne znam šta od navedenog da koristim da ne morate mijenjati. Mislim nije velika stvar ali eto... Poz Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:49, 13 novembar 2023 (CET) :Ni jednu ni drugu nego – :-) (ima na kraju donje alatne trake). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:55, 13 novembar 2023 (CET) :{{Spomeni|Panassko}} Za crte se koristi – ili {{Plain link|https://www.compart.com/en/unicode/U+2013|"en-dash" po Unicodeu}}. E sad, s obzirom na to da često uređuješ s telefona, u zavisnosti od fonta koji je proizvođač postavio za predodređeni ili koji je naknadno postavljen, moguće je da ti ova duža (— ili {{Plain link|https://www.compart.com/en/unicode/U+2014|"em-dash" po Unicodeu}}) izgleda isto, ali drugi su znakovi ipak. Inače, i ovo mi je neki dugotrajni projekt (srediti te znakove u postojećim člancima), ali kao što i sam kažeš, nije velika stvar pa nije neki prioritet, tako da inače sredim kadgod na neki članak naletim. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 16:59, 13 novembar 2023 (CET) ::Meridijane ne radim s telefone zbog tabela i zato sto mi trebaju dodatni tabovi da vidim naziv nekog mjesta na našem jeziku, pa sam koristio crticu s tastature. Sad kad je KWiki odgovorio u zadnja 2 cini ki se sam kopirao en-dash u članke, pa cete imati manje posla :-). Moze li ti to sto namjeravas srediti uraditi bot ili ce trebati ručno ispravljati? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:46, 13 novembar 2023 (CET) :::Mislio sam botski, ali ima puno izuzetaka da bi se moglo (unutar citata, referenci i sl.). Bit će po mic ko i neki drugi projekti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 21:07, 13 novembar 2023 (CET) == Datumi u referencama == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] što se tiće datuma u referencama iste sam prestao mijenjati jer ima WumpusBot koji 2x mjesečno radi na izmjenama ovih datuma. Poz, [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 12:36, 6 decembar 2023 (CET) : Da se nadovežem: da, napravio sam da [[Korisnik:WumpusBot|Wumpus]] mijenja formate "January 1, 1996", "1 January 1996" i "1996-01-01" u naše dvaput mjesečno pa ih generalno nije potrebno ručno prepravljati. Moguće je da dođe do toga da se ne pokrene (najčešće bude problem s "daljinskim" pokretanjem virtualne mašine koju koristim za bota), ali ako se to desi, tj. ako primijetite da nije popravljeno u nekom razumnom roku, slobodno me [[Šablon:Ping|pingajte]] pa ću popraviti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:33, 6 decembar 2023 (CET) == Geografija, zarezi i nominativ == Hej, hej, KWiki! Kako si? Trenutno radim na standardizaciji geografskih članaka o naseljima u Meksiku na sh.wikiju. Uvodi tih članaka obično su ovakvi: * El Potrillo je naselje u Meksiku, u saveznoj državi Chiapas, u opštini San Fernando. Međutim, uobičajena je praksa da se navode niže jedinice pa više. Stoga bi to trebalo promijeniti ovako: * El Potrillo je naselje u opštini San Fernando, u saveznoj državi Chiapas, u Meksiku. Jesu li tu potrebni zarezi između odrednica? Je li možda bolje koristiti se nominativom, kao što to upotrebljavaju papirne enciklopedije: * El Potrillo je naselje u opštini San Fernando, savezna država Chiapas, Meksiko. Koliko je to rješenje gramatički pravilno? Unaprijed zahvalan, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:14, 28 decembar 2023 (CET) : Nije loše. Kod tebe? Zarezi u ovim slučajevima nisu obavezni, ali nekako je praktičnije s njima nego bez njih, čisto radi razdvajanja jedinica različitog nivoa. A može i "El Potrillo je naselje u opštini San Fernando u meksičkoj saveznoj državi Chiapas." Nisam simpatizer ove "papirne" verzije (nije pogrešno samo po sebi nego više stilsko-konstrukcijski odudara jer se rečenica "obezrečeničava"). == Ime albuma == Pozdrav KWiki, vidim da si ispravljao nešto na šablonu Ekatarine Velike (hvala za to, šablon je bio "na brzaka" napravljen :)). Nego, zanima me da li je pametno stavljati apostrof iza slova "S" kod albuma ''S vetrom uz lice''. Naime, i na vinilnim izdanjima tako stoji kao i na ostalim wiki. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 16:03, 17 januar 2024 (CET) : To je prije svega greška jer je tu A fakultativno (osim kad sljedeća riječ počinje na S, Š, Z, Ž, Dž, Đ). Apostrof se stavlja u slučajevima kad je ispušteno slovo koje inače tu '''mora''' biti, tako da ''S' vetrom'' ukazuje ili na nepoznavanje pravopisnih pravila među članovima EKV-a i ostalih uključenih u to izdanje ili na namjernu pogrešnu upotrebu (a ne mislim da je ovo drugo jer nema nikakve promjene u značenju ili neke skrivene poruke ili aluzije na nešto drugo, što obično bude razlog za odstupanje od pravila). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:05, 18 januar 2024 (CET) ::Hah, zanimljivo, vjerovatno je greška nekog u izdavačkoj kući. Hvala za odgovor :) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 19:09, 18 januar 2024 (CET) == Pitanje == Poštovanje, koliko glasova za mora imati predloženi članak da bi postao potvrđen kao dobar članak? Hvala na odgovoru. Prijatno [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 22:53, 20 januar 2024 (CET) :Glavno je da nema glasova "protiv". :-) Ili da je (znatno) više glasova "za". Ako postoji neka fiksna vrijednost, nije mi poznato. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:02, 20 januar 2024 (CET) ::Hvala. A tko onda odredi odnosno označi članak kao dobar? Ja ili administrator? I koliko vremena mora trajati glasanje? [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 23:04, 20 januar 2024 (CET) :::Dvije sedmice, ako me pamćenje ne vara. Ali zapustili smo dobre članke već duže vrijeme; može biti i promjena tu, nije ništa u kamenu zapisano. A kad glasanje završi, bilo ko od administratora stavi oznaku <nowiki>{{dobar članak}}</nowiki> ako prođe. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:10, 20 januar 2024 (CET) ::::Hvala puno. Laku noć [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 23:14, 20 januar 2024 (CET) == Recenzije albuma == Ima ovaj od prije par godina: [[Šablon:Recenzije albuma]] [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 10:49, 18 februar 2024 (CET) :Toliko o meni... :-) Hvala ti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:06, 18 februar 2024 (CET) == The Wikipedia Asian Month 2023 Barnstar == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="border: 3px solid #32AFAF; background-color: #EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;{{border-radius|1em}} {{box-shadow|0.1em|0.1em|0.5em|rgba(0,0,0,0.75)}}" class="plainlinks">[[File:2023_Wikipedia_Asian_Month_Barnstar.png|left|180px]] {{Center|{{resize|150%|'''''Wikipedia Asian Month 2023 Barnstar'''''}}}} <div style="color: #333333; margin-left:220px; font-size:110%; "> Dear {{ROOTPAGENAME}} : :Congratulations! Thank you so much for participating in the Wikipedia Asian Month 2023. We are very grateful for your dedication to the Wikimedia movement and effort in promoting Asian content. Hope to see you again this year and celebrate the 10th year of Wikipedia Asian Month together. :Sincerely, </div> <div style="color: #333333; text-align:right; font-size:120%; ">Wikipedia Asian Month International Team</div> </div> {{clear}} </div> <!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joycewikiwiki/WAM2023_Barnstar_MassMessage_Receiver_2&oldid=26272593 --> == Nazivi filmova == F Gdje si našao da se ovaj film prevodi Ljetnikovac na zlatnom jezeru? Ja sam se vodio nazivima na ovoj enciklopediji filma, pa ako ima još neka referentna stranica javi da mogu i nju koristiti? [[https://filmska.lzmk.hr/clanak/rydell-mark Filmska enciklopedija] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:53, 7 mart 2024 (CET) :[https://www.google.com/search?q=ljetnikovac+na+zlatnom+jezeru+1981.&sca_esv=65cf4aff65164a10&sca_upv=1&ei=ce_oZYytH7-C9u8PlPWlsAk&udm=&ved=0ahUKEwjMqff82OCEAxU_gf0HHZR6CZYQ4dUDCA8&uact=5&oq=ljetnikovac+na+zlatnom+jezeru+1981.&gs_lp=Egxnd3Mtd2l6LXNlcnAiI2xqZXRuaWtvdmFjIG5hIHpsYXRub20gamV6ZXJ1IDE5ODEuMgUQIRigATIFECEYoAEyBRAhGKABMgUQIRigAUipY1CQBFj8W3ABeACQAQCYAcgBoAGLIaoBBjEuMzMuMbgBA8gBAPgBAZgCJKACgCPCAggQABiABBiwA8ICCRAAGAcYHhiwA8ICCxAAGIAEGLEDGIMBwgIIEAAYgAQYsQPCAgUQABiABMICDhAAGIAEGIoFGLEDGIMBwgIEEAAYA8ICBhAAGBYYHsICCBAAGBYYHhgKwgIIEAAYFhgeGA_CAgcQABiABBgTwgIIEAAYFhgeGBPCAggQABiABBiiBJgDAIgGAZAGCpIHBjEuMzQuMaAHiHs&sclient=gws-wiz-serp Na Googleu]. :-) Izbacuje oba, ali znam da sam ranije viđao ovaj duži. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 7 mart 2024 (CET) ::Hočemo li se onda držati filmske enciklopedije, mislim da nam je relevantnija? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:03, 7 mart 2024 (CET) :::Kako gdje. I ove filmske i TV-sajtove treba uzimati u obzir jer su na njima često naslovi pod kojima su prikazivani u kinima i na TV-u. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 7 mart 2024 (CET) == Translation request == Hello, KWiki. Can you translate and upload the articles [[:sh:Potres u Tangšanu 1976.]] (the deadliest earthquake in the 20th century and the second deadliest earthquake in China) and [[:sh:Potres u Shaanxiju 1556.]] (the deadliest earthquake in history) in Bosnian Wikipedia? There are also Croatian and Serbian Wikipedia articles about both earthquakes, as basis for translation. Kindest regards, [[Korisnik:Lavassa|Lavassa]] ([[Razgovor s korisnikom:Lavassa|razgovor]]) 17:09, 28 mart 2024 (CET) == Znam da imamo == samo što je postojeći šablon malehan [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 14:11, 2 april 2024 (CEST) == Skraćenice == Vjerujem da ste upravu, što se tiče akronima koji završavaju na BiH i slično. Međutim, imam problem u vezi toga, jer ako uzmemo primjer za [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIK]], ispravno je CIKBiH, ali apsolutno svi (pa čak i sam CIK na [https://www.izbori.ba/?Lang=3 službenoj stranici]) piše CIK BiH. Isto tako i za ostale termine, kao SR BiH, [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom PS BiH]], itd. Šta je sada ispravno: onako kako službeno napiše institucija svoju skraćenicu ili onako kako "gramatika nalaže". Jer, ako je pravilno CIKBiH, zašto onda nije HDZBiH, nego [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] (i slične stranke i generalno stvari koje imaju akronim BiH). Nastaje nepotrebna zabuna, pa ako može objašnjenje za buduće članke, bio bih zahvalan. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 01:32, 15 april 2024 (CEST) :A ko kaže da se svi navedeni drže pravopisa ili da ga znaju? ;-) Mogu razumjeti umetanje razmaka radi vizualnog dojma i "prozračnosti", ali s "BiH" to je nepravilno; samo umjesto nje stavi bilo koju "jednorječnu" republiku i stvar je jasna sama po sebi ("'''SR H'''/rvatska/", "'''SR M'''/akedonija/",...). Ono što označava '''jedan pojam''' ne razbija se razmakom, koliko god riječi bilo u punom nazivu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:48, 15 april 2024 (CEST) ::Hvala na pojašnjenju. Ja bi na ovakve stvari samo rekao "Absurdistan", jer skoro sve što se dešava u i o BiH ispadne naopako. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 18:28, 15 april 2024 (CEST) == Poslanici i zastupnici == Pozdrav, tako je to tu već bilo preuzeto sa drugih Wikipedija. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 02:49, 17 maj 2024 (CEST) :Nije bilo upućeno nikome pojedinačno nego je napomena opće prirode. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:51, 17 maj 2024 (CEST) == AWB == Pozzz, mogu li dobiti dozvolu za AWB ovdje? [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 17:49, 20 maj 2024 (CEST) :Zdravo, zdravo! Pitaj [[Korisnik:AnToni|AnTonija]]; i on ga koristi po potrebi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:53, 20 maj 2024 (CEST) ::Fala ti za upute! [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 18:01, 20 maj 2024 (CEST) == Stranice koje nisu povezane sa stavkama == Baci malo pogled na [[Posebno:UnconnectedPages|ovo]] imamo preko 8.000 stranica koje nisu povezane sa Wikipodacima. Vecinom su šabloni, kategorije i moduli, vrlo malo je članaka (manje od 100) jer sam to rasčistio. Ovdje ima brdo posla [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:00, 21 maj 2024 (CEST) :Hvala ti što paziš. ;-) Tu je najviše članaka kojih nema na drugim Wikipedijama, ali ima i onih koje autor nije znao spojiti ili je to jednostavno zaboravio uraditi. Eh, šta je tu je - nikad kraja održavanju, kao što rekoh ranije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:12, 21 maj 2024 (CEST) :: {{Spomeni|Panasko|KWiki}} Ukoliko je stranica tu globalno "unikat" koja samo postoji na bs.wiki, onda se na Wikipodacim može napraviti nova stavka, ukoliko se zadovoljavaju [https://www.wikidata.org/wiki/Wikidata:Notability ova pravila] o značajnosti. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 13:15, 3 septembar 2024 (CEST) :::Pravim ja te stranice povremeno, posebno vodim računa o stanicama na "glavnom" tu nema puno stranica koje ja s vremena na vrijeme povežem sa WikiData, ovi drugi aspekti su malo veći zahvat. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:18, 3 septembar 2024 (CEST) == Vandalizam == Promjene koje sam napravio u tri članka vraća neko drugi, iako su tačne ([[Pravedni halifat]], [[Kordopski Emirat]], [[Vizigotsko Kraljevstvo]]). Napisao sam zašto sam napravio promjenu u razlozima promjene članka. Želim da se moje izmjene objave. Hvala ti. [[Korisnik:Aybeg|Aybeg]] ([[Razgovor s korisnikom:Aybeg|razgovor]]) 23:52, 5 juni 2024 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Ne razumijem zašto niste promijenili ove članke uprkos mojoj ispravnoj poruci. Je li ta zastava zaista bila zastava Omajada? Ili ste otkrili takvu zastavu? Ima li istorijskih dokaza da je ta zastava postojala? Pročitajte naziv tog fajla: [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Fictitious_Flag_of_Umayyad.svg '''Fictitious''' Flag of Umayyad.svg]. @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] [[Korisnik:Aybeg|Aybeg]] ([[Razgovor s korisnikom:Aybeg|razgovor]]) 16:20, 11 juni 2024 (CEST) ::Nije još došlo na red. Doći će ovih dana. Nisam baš stalno za računarom. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:25, 11 juni 2024 (CEST) == Kategorija == Pozdrav, mislim da si obrisao pogrešnu kategoriju: [[:Kategorija:Knjaževina Srbija]] umjesto [[:Kategorija:Kneževina Srbija]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 00:08, 11 juni 2024 (CEST) :Prije ovakvih promjena treba provjeriti historijske izvore na bosanskom jeziku. Ako se u njima pretežno koriste "knez" i "kneževina", onda ni ovo nije trebalo dirati. A jesam greškom obrisao. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:16, 11 juni 2024 (CEST) :: {{spomeni|نوفاك اتشمان}} Na osnovu čega si uradio [[Special:Diff/3624763|"standardizaciju"]]? Koliko vidim, naslovi članaka o tome na sva tri srodna projekta glase "Kneževina Srbija" ([[:sr:Кнежевина Србија|sr]], [[:hr:Kneževina Srbija|hr]], [[:sh:Kneževina Srbija|sh]]). – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 07:40, 11 juni 2024 (CEST) :::Dobro jutro (x2, u množini), to sam isto paralelno učinio sa Crnom Gorom. Obe države su imale svoje nazive. Ne koristimo kolokvijalne nazive. Nećemo valjda da preimenujemo članak o SFRJ u ''Druga Jugoslavija'', ''Titova Jugoslavija'' ili ''Komunistička Jugoslavija'' da bismo pomogli internetom zaglupljene generacije (iako iste imaju ''Google Search'' i slična pomagala) i vremenom isprane mozgove. :-) [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 08:16, 11 juni 2024 (CEST) ::::Ne mogu se ovakve izmjene raditi na svoju ruku. Nisam uvjeren argumentacijom da su "obe države imale svoje nazive" (sve ima svoj naziv?) i da "ne koristimo kolokvijalne nazive" (koristimo prepoznatljive nazive; tako je naslov naziva države "Sjeverna Koreja" a ne zvanični naziv "Demokratska Narodna Republika Koreja"). Arhaična imena također se izbjegavaju. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:37, 11 juni 2024 (CEST) :::::Da li u nekoj knjizi renomiranog istoričara postoji referenca za "Knjaževina"? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 08:49, 11 juni 2024 (CEST) ::::::Rekao bih da će sve ove promjene trebati vratiti na "Kneževinu". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:55, 11 juni 2024 (CEST) :::::::Knjaževina je arhaizam. I ne vjerujem da je moderna historiografija (ni u Srbiji) koristi! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 15:41, 11 juni 2024 (CEST) ::::::::Teško je danas pronaći (makar ovde kod mene u Srbiji, ali svaka čast svima onima u Crnoj Gori) nekog savremenog istoričara, koji koristi ''neiskvarene'' nazive tih bivših država, "zahvaljujući" sistematskom skrnavljenju nasleđa dinastija Obrenovića i Petrović-Njegoša od strane dinastije Karađorđevića (skrnavljenje koje su slepački "prepisali" jugoslovenski komunisti i zatim drugi od istih), a to po principu ''damnatio memoriae'' iliti primenama primera istorijskog negacionizma i revizionizma. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 04:26, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::: Nismo mi ovdje da [[:en:WP:RIGHTGREATWRONGS|ispravljamo krive Drine]]. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:06, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::<nowiki>*</nowiki>''krive Morave'', a toga eseja nema ovdje na bs.wiki, tako da ne zna svaki Bosanac ili Hercegovac engleski, persijski, hindi, portugalski, ukrajinski i/ili kineski han jezik. :-) [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 12:23, 13 juni 2024 (CEST) :::::::::::Ne znam zašto si fiksiran idejom da je ovo Wikipedia samo Bosanaca i Hercegovaca; mogu je svi uređivati. Ne znaju sve osobe za to, ali bi [[Posebno:SredisnjaAutent/نوفاك اتشمان|petnaestogodišnji korisnik koji je ujedno i administrator na šest projekata]] to morao (ne trebao, već ''morao'') znati. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:45, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::::Bosanac ili Hercegovac u kontekstu korisnika ili čitaoca bs.wiki. Ma hoću da tu kažem da bi valjalo da se ima taj deo eseja preveden za ovdašnje lokalne upotrebe (ko je voljan da to prevodi, to jest). [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:26, 13 juni 2024 (CEST) ::::::: Vraćeno. Ovakve se izmjene ''ne smiju'' raditi bez ikakve konsultacije, pogotovo u kasnim noćnim satima kad je slabo ko za računarom. [[Razgovor:Osmansko Carstvo#Osmanlijsko Carstvo 2|Ovako to treba raditi]]. Ispita se šta je tačno pa se kasnije postepno ide u zamjenu. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:20, 12 juni 2024 (CEST) ::::::::Valjda sam ja ekspert na ovom wikisajtu za istoriju Srbije; dakle, konsultacije se vrše sa ekspertima iz određenih, relevantnih oblasti. :-) Te moje noćne izmene su izvršene u noćnim wikisahatima zbog mog tadašnjeg/trenutnog bioritma; sve moje izmene su javne prirode, javnog karaktera, javna stvar, javno dobro, javna svojina; jedino osim onih mojih ''jednostruko i dvostruko obrisanih i s(a)krivenih'' izmena, što nezavisi od moje wikimalenkosti; tj. nema tu nikakve ''nečasne vampirske rabote''. Dobro si uklonio/poništio moje izmene na članku o ''[[Srpske novine|Srpskim novinama]]'', odnosno hirurški si tu precizno ostavio dodani stari naziv tog službenog lista. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 05:12, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::: Jesi li historičar? Ako nisi, onda nisi ekspert. A i da jesi, mišljenje se zasniva na naučnom konsenzusu, ne na mišljenju jedne osobe. Na Wikipediji si od 2009, dobro ti trebao znati kako se ovakve stvari mijenjaju. ''Glede i u svezi sa'' Srpskim novinarima, vratio sam sve izmjene od noćnih sati, a ta je, koliko sam sad vidio, urađena [[Special:Diff/3624597|nekad poslije podne]], ali drago mi je da misliš da je to neka hirurška teorija zavjere. :-) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:03, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::Naučni konsenzus u Crnoj Gori jeste da se tadašnja CG naziva ''Knjaževina''. Hoću da kažem da tu nisi upotrebio ''rollback''. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 12:29, 13 juni 2024 (CEST) :::::::::::Nisam? A šta je ovo? [[Special:Diff/3625019|1]], [[Special:Diff/3625020|2]], [[Special:Diff/3625023|3]]. Ako sam nešto propustio, to je slučajno, a ne namjerno. Za izmjenu naziva, počni raspravu na odgovarajućoj stranici za razgovor, kao što to drugi urednici rade. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:45, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::::Moj komentar predstavlja pohvalu da si na dobrom mestu izbegao upotrebu rollback-a, a ne zamerku to što nisi. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:33, 13 juni 2024 (CEST) ::[[Korisnik:KWiki|KWiki]] pogledaj ove šablone Nagrada "David di Donatello" pa ubaci kategorije Dobitnik nagrade xxx ako ti nije mrsko. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:28, 9 august 2025 (CEST) :::{{Spomeni|KWiki}} možeš li pogledati nazive ovih kategorija [[:Kategorija:Filmovi Silver Picturesa|Filmovi Silver Picturesa]] bez navodnika, dok su neke sa navodnicima npr. [[:Kategorija:Filmovi "20th Century Foxa"]]. Ja sam neke već prebacio sa navodnicima, pa rekoh da te pitam prije nego nastavim je li to ok? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:47, 27 novembar 2025 (CET) ::::To nisam bio siguran trebaju li ili ne trebaju. A većinu sam napravio s njima, znam. A može komotno i bez njih. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:31, 29 novembar 2025 (CET) :::::Ja ću ih staviti pod navodnike, čisto da imamo standardizovano, ljepše izgleda ako je to ispravno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:19, 29 novembar 2025 (CET) :::::: Baš rekoh neki dan Panasku da bi bilo bolje da stavimo bez navodnika jer ih ne stavljamo za proizvode drugih kompanija pa bi bilo dosljedno, tako da ću to sad jedan dan srediti sve. Ali, kad je riječ o dosljednosti, zapali su mi za oko sporedni članci o serijama i filmovima. Npr. znaš da koristimo ukošena slova za serije i filmove, ali u naslovima trenutno koristimo navodnike (primjer [[Spisak likova u "Bostonskom pravu"|1]], [[Spisak epizoda "South Parka"|2]]). E sad, šta misliš da to prebacimo na ukošeno – npr. da stavim šablon da ispisuje naslov članka: Spisak epizoda ''South Parka'' – ili ipak ne bi moglo? – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 13:06, 1 decembar 2025 (CET) :::::::Bilo bi bolje, samo nisam znao da je moguće, pa sam stavljao navodnike. :) I dalje sam prilično neupućen u tehničke stvari. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:11, 2 decembar 2025 (CET) == Ali[ja] na bs Wiki == Pozdrav, opet ja. Vezano za arapska imena i njihovu transliteraciju na bosanski jezik, zanima me šta ti smatraš da se treba uraditi za ime "Ali[ja]". Na našim prostorima, a i našoj wikipediji, koristi se transliteracija "Alija" samo za [[Alija ibn Ebu-Talib|ibn Ebu-Taliba]], dok se za sve ostale koristi samo "Ali". Identičan slučaj imamo na srpskoj wikipediji. Međutim, na hrvatskoj i srpskohrvatskoj je za sve samo "Ali". Održati standard da je "Alija" samo taj jedan? Sve prevesti na "Alija"? Preuzeti primjer [srpsko]hrvatske wikipedije? [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 23:33, 13 juni 2024 (CEST) :Ako se navodi puno ime, onda ide "Ali ibn Ebu-Talib", a "Alija" se češće koristi kad se spominje samo ime, kao i konstrukcija "hazreti Alija". Za enciklopediju bi bilo pravilnije "Ali ibn Ebu-Talib". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:52, 13 juni 2024 (CEST) ::Naziv njegovog članka već nosi ime "Alija ibn Ebu-Talib". Isto tako, svaki tekst gdje se navodi njegovo ime pisano je sa "Alija". Sve prevesti na "Ali"? [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 23:58, 13 juni 2024 (CEST) == Preusmjerenje == Mogu li svi korisnici kreirati preusmjerenje na članak ili je to samo mogućnost admina? Na susjednim projektima sam pronašao alate za to, ali i ne na bs.wiki [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 18:57, 13 juli 2024 (CEST) :Klikneš na "Više" i u padajućem meniju trebalo bi stajati "Premjesti". Samo, treba biti pažljiv s preusmjeravanjima da se ne pomiješa s nečim što postoji ili paziti na slova ako postoji nešto slično, ali sa slovom razlike. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:12, 13 juli 2024 (CEST) ::Nisam razumio ili sam se ja pogrešno izrazio. Želim da od nepostojećeg članka napravim preusmjerenje na postojeći članak. Nisam pronašao nikakav padajući meni sa opcijom za preusmjerenje ni premještanje. [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 01:27, 15 juli 2024 (CEST) ::: [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] šta hoćeš da preusmjeriš? [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 13:51, 15 juli 2024 (CEST) ::::Primjer termine "dvanaestorice" i "dvanaestinci" preusmjeriti na "dvanaestoimamci" ([[dvanaestoimamizam]]). Možda ne bih odmah sad to počeo standardizovati ali u svakom slučaj želim znati kako to uraditi. Vidim samo opciju za premještanje. [[Korisnik:6akisa|6akisa]] ([[Razgovor s korisnikom:6akisa|razgovor]]) 17:30, 15 juli 2024 (CEST) :::::to je vrlo jednostavno, napraviš stranicu pojma s kojeg hoćeš preusmjerenje i ubaciš kod. Vidi [[Dvanaestinci|ovdje]]. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:25, 15 juli 2024 (CEST) ::::::Hvala ti mnogo, cijenjeni kolega. [[Korisnik:6akisa|6akisa]] ([[Razgovor s korisnikom:6akisa|razgovor]]) 21:31, 15 juli 2024 (CEST) == Research about the tools on Wikimedia projects by the CEE Hub == Hi everyone, We would like to invite you to submit your responses to the survey dedicated to the tools that are used currently across the Wikimedia projects and the tools that you want to have. This survey was made by the working group of the [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]], and your responses will be reviewed afterwards, as we want to continue supporting the communities. That support can be documentation for certain most used tools by other communities across the region per specific topics, finding solutions for new tools to be created in the future, creating most needed tools in the region (so called "regional wishlist list"), and many other options. ''Deadline to fill in the survey is '''20th of August, 2024'''.'' Submit your answers [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeIwzCDKs6jXPG7EpZe-JH2Mm1odU0_MAv1bO-z-nLOq9dlug/viewform?usp=sf_link '''here'''] Thank you in advance for your time that you will dedicate in filling in this survey --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:07, 26 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tools&oldid=27177596 --> == Pravopis kategorije == @KWiki Ne moraš popravljati pravopisne greške u kategorijama koje sam napravio, to ću ja u ponedeljak kad budem pri računaru jer sam vidio gdje sam ih pravio. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:59, 3 august 2024 (CEST) :OK. Izvini zbog blokad(ic)e, ali nisam znao koliko je još članaka, pa da ne ode daleko. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:04, 3 august 2024 (CEST) ::Nema frke, nije da nije zasluženo hahaha. Nemam nekog iskustva u kategoriziranju pa sam jučer skontao da puno fali kategorija za razne nagrade pa sam se toga uhvatio. Vjerujem da imam nekih 50ak grešaka ali to ću ja popraviti u ponedeljak jer ki je na računaru lakša pretraga. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:08, 3 august 2024 (CEST) :::mislim da sam sve popravio. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:06, 3 august 2024 (CEST) ::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] kada naiđem na kategoriju Dobitnici Nagrade xy bez navodnika, hoću li to mijenjati? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:39, 7 august 2024 (CEST) :::Ako je nazvana po osobi, doslovnom datumu (za razliku od pridjeva izvedenog od datuma; npr. Nagrada "25. novembar", ali Šestoaprilska nagrada) i tome slično, onda idu navodnici. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:29, 7 august 2024 (CEST) ::::još jedno pitanje oko kategorija, da li muzičarima stavljati kategoriju grupe u kojoj su bili, vidim da imaju posebne kategorije tipa Indexi, Bijelo dugme i sl, ali nemaju recimo Plavi orkestar, Vatreni poljubac i td? Je li ima neki razlog ili i da dodamo ostale grupe kao kategorije? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 00:20, 11 august 2024 (CEST) :::::Ako su vezani za neku grupu i prepoznatljivi po njoj (ili ona po njima), onda ne vidim problem. A ima i onih što promijene više grupa, pa je kod njih možda bolje to izostaviti. Ima tu prostora za razmišljanje. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:26, 11 august 2024 (CEST) ::::::Možeš li izbrisati preusmjerenja obih nagrada što sam danas prebacio (zbog standardizacije naziva). Ja nemam prava za brisanje. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:22, 12 august 2024 (CEST) :::::::Je li to to? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:04, 13 august 2024 (CEST) ::::::::To je to, ako budem još nešto našao da treba izbrisati zbog standardizacije, javim ti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:03, 13 august 2024 (CEST) :::::::::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] naišao sam na dosta kategorija koje su preusmjeeene na druge kategorije, a ne sadrže ni jedan članak. Šta ću s njima, hocu li u njih ubacivati šablon za brisanje? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:43, 26 august 2024 (CEST) ::::::::::Slobodno. One su višak. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:45, 26 august 2024 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] provjeri molim te ove kategorije imaju li smisla Kategorija:1392. nestanci koje se generišu šablonom za Države koje su prestale postojati. Ako ima potrebe, možda nekako promijeniti naziv kategorije jer ovaj baš nema smisla. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:23, 30 august 2024 (CEST) ::isto tako i ove kategorije koji kreiraju ove kategorije npr. 1720 osnivanja, možda da bude 1720. osnivanje država ili nešto slično. Neko je očigledno bukvalno prevodio s engleskog [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:30, 30 august 2024 (CEST) :::To je rađeno u počecima BS Wiki. Svaka čast pionirima na trudu da se projekt postavi na noge, ali s jezikom su bili kriminalni (ne mislim da je najviše do neznanja nego do srljanja i automatizma). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:28, 30 august 2024 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] dodatno pitanje da li sve kategorije Naselja u prebacuje o u Naseljena mjesta u? Vidim da je dio odrađen, ali ima još jako puno toga što stoji u kategoriji Naselja u. Ako treba, uzet ću ja to na sebe pa polako [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:25, 2 septembar 2024 (CEST) ::Nisam bio uključen u to. Možda [[Korisnik:AnToni|AnToni]] zna više. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:01, 2 septembar 2024 (CEST) :::@[[Korisnik:Srđan|Srđan]] mi kaže da je Naseljeno mjesto za mjesta u BiH, a Naselje za ostalo. Ima li smisla ovo unificirati? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:23, 2 septembar 2024 (CEST) ::::Ne znam zaista. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:51, 2 septembar 2024 (CEST) :@KWiki kada uhvatiš vremena provjeri kategorije godina bez tačke, npr. [[:Kategorija:2008]], ovakvih primjera ima jako puno, pa ne znam da li je ostalo ili treba da postoje kao takvi. Ja nemam prava za brisanje stranica, a glupo mi označavati za brisanje jer ima jako puno takvih stranica. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:52, 17 septembar 2024 (CEST) ::Sve treba obrisati. Ja ću se time baviti malo-pomalo, trebat će vremena. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:59, 17 septembar 2024 (CEST) :@KWiki molim te da pogledaš imamo varijante Kategorija:Kultura Slovenije i Kategorija:Kultura u Sloveniji pa šta misliš da ovo unificiramo i koja bi varijanta bila prikladnija? Uzmi u obzir i kategorije kulture po gradovima Kategorija:Kultura u Sarajevu i američkim državama? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:33, 5 januar 2025 (CET) ::"Kultura + genitiv" možda čak ima šire značenje od "Kultura u + lokativ"; prvo bi se odnosilo na kulturne specifikume Slovenije i Slovenaca, a drugo na konkretne stvari u Sloveniji (institucije, festivali i drugi događaji itd.). (Neko moje razmišljanje, koje je podložno sugestijama i promjenama.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:16, 6 januar 2025 (CET) :[[Korisnik:KWiki|KWiki]] kada budeš u mogućnosti pogledaj da napraviš po jedan primjer sljedećih kategorija: :* xxxx. u streljaškim sportovima ([[:Kategorija:2025. u biatlonu]]) :* xxxx. u književnosti ([[:Kategorija:Romani iz 2018.]]) {{urađeno}} :* xxxx. u filmu ([[:Kategorija:Filmske nagrade u 2018.]]) {{urađeno}} :* xxxx. u okolišu ([[:Kategorija:Prirodne katastrofe u 2019.]]) {{urađeno}} :* xxxx. u obrazovanju ([[:Kategorija:Obrazovne institucije osnovane 2012.]]) {{urađeno}} :* xxxx. u džudu ([[:Kategorija:Džudo na Ljetnim olimpijskim igrama 2020.]]) {{urađeno}} :* Romani iz xxxx-ih ([[:Kategorija:Romani iz 2018.]]) {{urađeno}} :* Romani iz xx. vijeka ([[:Kategorija:Romani iz 2001.]]) {{urađeno}} :* Albumi iz xxxx-ih ([[:Kategorija:Albumi iz 1980.]]) {{urađeno}} :* Avijacija u xxxx-ima ([[:Kategorija:Avijacija u 1924.]]) {{urađeno}} :* Debitantski albumi iz 1960-ih ([[:Kategorija:Debitantski albumi iz 1963.]]) {{urađeno}} :* Djela iz xxxx. ([[:Kategorija:Građevine i strukture osnovane 2021.]]) {{urađeno}} :* Države i teritorije prestale sa postojanjem xxxx-ih ([[:Kategorija:Države i teritorije prestale sa postojanjem 1261.]]) {{urađeno}} :* Ekonomija u xxxx-ima ([[:Kategorija:1990. u ekonomiji]]) {{urađeno}} :* Filmovi iz xxxx-tih ([[:Kategorija:Filmovi iz 1900.]]) {{urađeno}} :* Filmske nagrade u xxxx-im ([[:Kategorija:Filmske nagrade u 2020.]]) {{urađeno}} :Imamo napraviti mnogo ovih kategorija, pa da ne krenem polovično ili pogrešno, a da onda ispravljamo. Ja ću ostale srediti, a ti samo po jedan primjer. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:46, 21 maj 2025 (CEST) ::Viđeno. ;-) Bit će sve, samo bez žurbe. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:53, 21 maj 2025 (CEST) :::Tvoj zadatak je jednostavan, ali ključan: ti primjere, a ja ostalo. :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:55, 21 maj 2025 (CEST) ::::Znaš li možda neke članke gdje se crvene ove kategorije? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:59, 22 maj 2025 (CEST) :::::Sutra ću prelistati kategorije pa dam primjere koji još trebaju. Ti slobodno dodaj još ako treba, samo me pingaj. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:21, 30 juni 2025 (CEST) == Pisanje datuma == Ćao, ćao, KWiki! Na sh.wikiju razmišljamo o standardizaciji formata datuma u potpisima i historiji izmjena. Stoga sam te htio pitati da li se u bosanskom standardu imena mjeseci pišu u genitivu. Na hrvatskom se dosljedno upotrebljava genitiv. Međutim, nisam siguran jesu li se bosanski i srpski normativisti bavili ovim pitanjem. Dakle, 10. august 2024. ili 10. augusta 2024? :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:24, 10 august 2024 (CEST) :U bosanskom je tu nominativ: 10. august. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:23, 11 august 2024 (CEST) == Nazivi na bosanskom jeziku vs službeni naziv == Kolega, tražim od vas da se odlučite više hoćete li koristiti nazive prema pravopisu bosanskog jezika ili službene nazive. Ako je "Predstavnički dom" službeni naziv institucije na bosanskom jeziku, a ispravno je "Zastupnički", red bi bio da se odluči šta će se koristiti. Ne možete ostavljati nazive članaka kako Vam se ćefne. Dakle, ako smo prihvatili naziv "Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine" službeno da je takav na bosanskom jeziku, a pravopisno treba biti "Zastupnički", zašto se uporno ostale stvari ispravljaju. Prihvatili smo da je to "politička nepismenost", međutim zašto je onda skraćenica Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine službeno CIK BiH, a ispravlja se u CIKBiH. CIK se nigdje ne potpisuje tako, te nema smisla da pravilo važi za jednu, a ne važi za drugo. Slično i za nedavno brisanje za [[SPU BiH]]. Stranka se tako izjasnila u statutu, upisana u CIK-ovu bazu podataka, a čak i u sudski registar. Odlučite se da li da se pišu službeni nazivi, skraćenice i sl. ili pravopisno ispravni, kako ne bi dolazilo do dodatnog posla, lijep pozdrav. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 15:19, 8 septembar 2024 (CEST) :Budući da je ovo projekt na bosanskom jeziku, onda bi jezik trebao imati prednost nad politikom jer ga se u politici ne drže koliko bi trebali (politika nema obrazovnu ulogu, za razliku od enciklopedije). A ja često nešto uradim kao primjer, s pretpostavkom da će zajednica dalje preuzeti jer se ne bavim svim područjima niti to mogu. Svi registrovani korisnici mogu preimenovati članke. Ali nije da ne stoje i tvoje riječi. Hvala ti na napomeni. :A ovo za akronime: kako bi, npr., izgledalo "DO RH"? Akronimi predstavljaju '''jedan pojam''' koliko god riječi bilo u njegovom punom nazivu i zato je razmak greška. Ali ko bi to objasnio zvaničnicima? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:16, 9 septembar 2024 (CEST) ::Nigdje ne piše da se mora biti pismen kada se piše pravilnik, zakon ili statut. 😂 [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 18:02, 9 septembar 2024 (CEST) == Results from the survey about the tools on Wikimedia projects by the CEE Hub == Hi everyone, During August 2024, we sent you a survey about the tools, so now we would like to bring to your attention the conclusions and results from the survey, which you can explore on this '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Tools|Meta page]]'''. I hope you will enjoy exploring the mentioned tools on the page, along with other conclusions from the survey. Thanks for your time, and we will continue working on this important topic. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:09, 7 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tools&oldid=27177596 --> == Aljikin i Co. == Popravim ja s AWB-om. Pozdrav [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 12:43, 23 oktobar 2024 (CEST) == Razlog brisanja članka Željka Prša? == Ako mogu dobiti detaljan opis razlog(a) zašto je postavljeni članak obrisan? Hvala [[Korisnik:Cocco Loco|Cocco Loco]] ([[Razgovor s korisnikom:Cocco Loco|razgovor]]) 09:18, 5 novembar 2024 (CET) :Bio je urađen kao korisnička stranica, ne kao članak. Prije rada na Wikipediji treba se upoznati s njegovim osnovama. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:11, 5 novembar 2024 (CET) == Šablon:Izraelsko-palestinski konflikt == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] dobro bi bilo kada bismo imali šablon kao što je [[en:Template:Israeli–Palestinian conflict|ovaj]]. Pomoglo bi u jezičkoj standardizaciji naziva, imena i sl, pa kada i ako stigneš. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:37, 28 novembar 2024 (CET) :Morat će malo sačekati, ali doći će na red. Dodatak: {{Spomeni|Srđan}} Vidim sad da ovaj ima "invoke" u kodu, pa ću te morati pozvati u pomoć za taj dio. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:42, 28 novembar 2024 (CET) ::{{Spomeni|KWiki|Panasko}} urađena je osnova ([[Šablon:Izraelsko-palestinski sukob]]), sad još treba prevesti nazive. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 13:20, 28 novembar 2024 (CET) == Zahvale == Hvala kolega na medalji. Priznanja uvijek znače :) [[Korisnik:AdnanSa|AdnanSa]] ([[Razgovor s korisnikom:AdnanSa|razgovor]]) 15:06, 18 decembar 2024 (CET) == Thank you for being a medical contributors! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {| style="background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;" |rowspan="2" style="vertical-align: middle; padding: 5px;" | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]] |style="font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;" |'''The 2024 Cure Award''' |- | style="vertical-align: middle; padding: 3px;" |In 2024 you '''[[mdwiki:WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2024_(all)|were one of the top medical editors in your language]]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider joining for 2025]]''', there are no associated costs. Additionally one of our primary efforts revolves around translating health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating]. |} Thanks again :-) -- [[mdwiki:User:Doc_James|<span style="color:#0000f1">'''Doc James'''</span>]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 07:24, 26 januar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2024&oldid=28172893 --> == Blokada - Vandalizam == Postovani KWiki Molio bih za pomoc i podrsku(eduaciju). Član sam Wikipedie na bosanskom jeziku skoro pola godine, sa namjerom da dam doprinos. Imao sam aktivnosti koje su prihvaćene i podržane. 1.feb.25 sam objavio članak Porodica Kulenović, sa namjerom doprinosa i povezivanja više članaka na temu pojedinih članova porodice Kulenović. Referirao sam se na slićne članke na wikipediji drugh jezika. Odmah po objavi je članak izbrisan i moja IP adresa blokirana bez objasnjenja. To je ucinio administrator AnToni. Pisao sam mu elektronsku poruku i uopce nije odgovorio. Proslijedjujem tekst kojim sam mu se obratio: "Predmet: Žalba na neopravdanu blokadu računa Poštovani, Obraćam vam se povodom blokade mog računa Samo22pedia na Wikipediji, koja je izvršena bez prethodnog upozorenja. Aktivno doprinosim Wikipediji već šest mjeseci, pri čemu sam se striktno pridržavao svih pravila zajednice i smjernica za uređivanje. Razlog naveden u obavijesti o blokadi je “vandalizam”, što kategorički odbacujem kao neutemeljenu optužbu. Moji nedavni doprinosi uključivali su objavu informacija o porijeklu jedne poznate bosanske porodice na dvije stranice, referirajuci se na slicne objave na Wikipediji, pri čemu sam koristio pouzdane izvore i slijedio enciklopedijski stil pisanja. Molim da preispitate odluku o blokadi mog računa, kao i konkretne razloge koji su doveli do nje. Također bih cijenio detaljno obrazloženje o eventualnim spornim izmjenama, kako bih mogao dodatno pojasniti svoj rad i, ako je potrebno, izvršiti korekcije u skladu s pravilima Wikipedije. Zahvaljujem na vašem vremenu i nadam se pravednom rješenju ovog nesporazuma. Srdačno, Samo22Pedia" Molio bih Vas za pomoc, podrsku i objasnjenje. Hvala unaprijed [[Korisnik:Samo22pedia|Samo22pedia]] ([[Razgovor s korisnikom:Samo22pedia|razgovor]]) 11:47, 8 februar 2025 (CET) :Možda je mislio, ali još nije stigao (svako ima obaveze i van Wikipedije). {{Spomeni|AnToni}}, možeš li odgovoriti? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:30, 8 februar 2025 (CET) == Feminism and Folklore 2025: Important Updates for Organizers & Jury == Hello Community Organizers and Jury, Thank you for organising Feminism and Folklore writing competition on your wiki. Feminism and Folklore is the largest Wikipedia contest organized by community members. We congratulate you in joining and celebrating our cultural heritage and promoting gender equality on Wikipedia. To encourage boost for the contributions of the participants, we're offering prizes for Feminism and Folklore local prizes. Each Wikipedia will have three local winners: # First Prize: $25 USD # Second Prize: $20 USD # Best Jury Article: $15 USD All this will be in '''gift voucher format only'''. Prizes will only be given to users who have more than 5 accepted articles. No prizes will be given for users winning below 5 accepted articles. Kindly inform your local community regarding these prizes and post them on the local project page The Best Jury Article will be chosen by the jury based on how unique the article is aligned with the theme. The jury will review all submissions and decide the winner together, making sure it's fair. These articles will also be featured on our social media handles. We're also providing internet and childcare support to the first 75 organizers and Jury members for those who request for it. Remember, only 75 organizers will get this support, and it's given on a first-come, first-served basis. The registration form will close after 75 registrations, and the deadline is <nowiki>'''</nowiki>March 5, 2025<nowiki>'''</nowiki>. This support is optional and not compulsory, so if you're interested, fill out the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeum8md6FqHY1ISWRLW5bqOAv_lcd1tpVtMMZfWKRDU_IffLQ/viewform?usp=dialog Form] Each organizer/jury who gets support will receive $40 USD in gift voucher format, even if they're involved in more than one wiki. No dual support will be provided if you have signed up in more than one language. This support is meant to appreciate your volunteer support for the contest. We also invite all organizers and jury members to join us for Advocacy session on '''Saturday, Feb 28, 2025'''. This session will help you understand the jury process for both contests and give you a chance to ask questions. More details are on [[Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia|Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia - Meta]] Let's celebrate our different cultures and work towards gender equality on Wikipedia! Best regards, Stella and Tiven Wiki loves folklore international team [[User:SAgbley|SAgbley]] ([[User talk:SAgbley|talk]]) 04:39, 25 February 2025 (UTC) <!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/Community_Prizes&oldid=28309519 --> == Infokutija == Zdravo, možeš li u infokutiji [[Šablon:Infokutija etnička grupa]] ispred parametara regija1, regija 2... unijeti opciju ''regioni sa značajnom populacijom'' jer to fali šablonu. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 15:48, 15 mart 2025 (CET) :Zamolit ću [[Korisnik:Semso98|Šemsu]] ili [[Korisnik:Srđan|Srđana]]; bit će urađeno kad uhvate. P. S.: "Znatnom", ne "značajnom". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:33, 15 mart 2025 (CET) :: {{odgovor|Marco Mitrovich}} Već postoji parametar za to: <code>popmjesta</code>, samo što nije dokumentirano jer se preporučuje upotreba pojedinačnih parametara (regija1, pop1, ref1, regija2, pop2, ref2, itd.). – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 18:11, 15 mart 2025 (CET) Korisnik Antoni je obrisao stranice o Turcima i Srbima na Kosovu koje sam napravio. Nije uopće objasnio šta ne valja? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 18:32, 15 mart 2025 (CET) == Čaršija == Zamolio bih te da reagiraš jer AnToni radi što želi bez validnog objašnjenja, uopće ne komunicira sa mnom samo briše i uklanja. Ne dozvoljava mi radit. [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:%C4%8Car%C5%A1ija Pogledaj čaršiju]. == [[Protij]] == Hej, hej, KWiki! Radimo na usklađivanju terminologije o hemijskim elementima na sh.WP. Slučajno sam naišao na članak [[Protij]] ovdje. Ako je ''tritium'' [[tricij]], onda bi i ''protuim'' trebao biti [[procij]]. Struna također navodi [http://struna.ihjj.hr/naziv/procij/34447/ procij]. Propuštam li nešto? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 02:15, 29 mart 2025 (CET) :Logika je jasna, ali radi sigurnosti treba provjeriti i sa hemičarima (jer možda se ''protij'' ustalio u praksi). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:23, 29 mart 2025 (CET) ::Sad sam provjerio u literaturi. U knjizi ''Hemija koja nas okružuje'' Omera Mahmutovića u izdanju Pedagoškog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (2017) stoji sljedeće: "Vodik ima tri izotopa: protijum (procij), deuterijum i tritijum (tricij)." Prvo su navedeni oblici nastali na temelju grčke, a potom oblici nastali na temelju latinske tradicije. U knjizi ''Hemija za prvi razred gimnazije'' Milana Sikirice u izdanju kuće Sarajevo Publishing (1998) stoji: "Običan vodik ima jezgru koja se sastoji od jednog protona. Atomski broj vodika jest jedan. Maseni broj takvog atoma vodika jest također jedan [...]." Tu dakle izbjedavaju imenovanje, ali se, s druge strane, kasnije imenuje "[t]eški vodik ili deuterij" i "tricij". Druge mrežne izvore nisam našao. Google Scholar ne daje rezultate za sajtove s domenom <code>ba</code>, dok se oblik "procij" velikom većinom javlja na sajtovima s domenom <code>hr</code>. Oblik "protij" na sajtovima s domenom <code>hr</code> javlja se gotovo marginalno. To je što sam iskopao. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:14, 29 mart 2025 (CET) == Deleting photos == Hi! I noticed you deleted one of the files uploaded by Haka-Taka. I wonder if more of the files on [[Posebno:Spisak_datoteka/Haka-Taka]] should be deleted too? If you have time to have a look it would be great! [[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 16:36, 8 april 2025 (CEST) :I am pinging our [[Korisnik:Semso98|pic-guy]]; :) he will know more. I delete pictures when they are already marked for the deletion. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:02, 8 april 2025 (CEST) :: I love it! You have a pic-guy! All wikis should have one... Or two... :-) --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 22:08, 8 april 2025 (CEST) :::It's unofficial, of course. :-) But for a period in the past he really did a lot regarding the pictures. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:31, 8 april 2025 (CEST) ::::As long as it works :-D I created [[Korisnik:MGA73/Status]] and will try to locate files without a license. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 07:13, 9 april 2025 (CEST) Hello again! Just as info I have now updated [[Korisnik:MGA73/NoLicense]] and I think many of the 103 files are missing a license. If you know any of the users on the list is still active you are very welcome to tell them to check and fix the files. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 19:34, 10 april 2025 (CEST) :I have put it on the [[Wikipedia:Čaršija#Slike_bez_licence|Village pump]], to include all administrators (and other users). The more – the merrier. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:32, 11 april 2025 (CEST) ::Very good! Yes it is much easier when more people help. For example the files in [[:Kategorija:Svi slobodni mediji]] should be moved to Commons if they really are free (I'm not sure about the stamps). --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 16:04, 11 april 2025 (CEST) Hi! Can you perhaps fix [[Šablon:Sporna autorska prava]] and [[Šablon:Izvor slike]] so they do not suggest GFDL? They should suggest Creative Commons instead. Wikipedia have used Creative Commons since 2009 :-) And if you spot any other pages on [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?search=GFDL&title=Posebno%3APretraga&profile=advanced&fulltext=1&ns4=1&ns8=1&ns10=1 this search] you are ofcourse welcome to fix. I fixed some but the two above are protected. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 15:02, 17 april 2025 (CEST) :{{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}}: Koji prvi vidi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:03, 17 april 2025 (CEST) {{Spomeni|MGA73}}: I’ve cleaned up [[Korisnik:MGA73/NoLicense]] significantly. There are still a few files left that I’m unsure how to handle (some pictures taken from flickr), plus those uploaded by Yahadzija ([[:meta:Requests for comment/Global ban for Yahadzija|global ban]]) and his sock puppet accounts (21775198.138-dopisnik, Confused&Creasy, Crazy&confused, Haka-Taka, Pustahyja, Neosamuray, Procuratorac, Кон-Диос). Tbh, I’m not sure what to do with the files from those accounts, especially since one of the main reasons for the global ban was the user’s repeated failure to understand copyright laws.--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 18:40, 17 april 2025 (CEST) :Take the safe route and delete them. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:08, 17 april 2025 (CEST) :: {{Spomeni|Semso98}} Thank you. I updated the list (down to 26 files). Maybe some of the files on [[Korisnik:MGA73/GFDL]] should be deleted too then if uploader did not understand about copyright. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 20:10, 17 april 2025 (CEST) == Premještanje stranica i WikiPodaci == Pozdrav KWiki, kada premjestiš stranicu tako da se ispravi ili prevede raniji naziv s engleskog, dobra praksa bi bila da se ispravi i naziv (label) na WikiPodacima da nam to priča jedno s drugim. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:34, 17 maj 2025 (CEST) :Znam, ali teško je mozgu da sve pohvata u svakom pojedinom slučaju. (Imam više od 20.000 izmjena samo tamo.) Hvala ti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:06, 17 maj 2025 (CEST) ::Sve znam, nije ovo kritika niti pravilo nego mali podsjetnik [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:14, 17 maj 2025 (CEST) == Share Your Feedback – Wiki Loves Ramadan 2025 == Dear KWiki Thank you for being a part of '''[[m:Special:MyLanguage/Wiki Loves Ramadan 2025|Wiki Loves Ramadan 2025]]''' — whether as a contributor, jury member, or local organizer. Your efforts helped make this campaign a meaningful celebration of culture, heritage, and community on Wikimedia platforms. To help us improve and grow this initiative in future years, we kindly ask you to complete a short '''feedback form'''. Your responses are valuable in shaping how we support contributors like you. * '''Feedback Form:''' [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdXEtaqszxcwmTJa8pGT60E7GDtpbssNadR9vZFVFbLicGFBg/viewform Submit your feedback here] * '''Deadline to submit:''' 31 May 2025 It will only take a few minutes to complete, and your input will directly impact how we plan, communicate, and collaborate in the future. Thank you again for your support. We look forward to having you with us in future campaigns! Warm regards,<br/> ''Wiki Loves Ramadan International Team'' 10:51, 19 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Participants&oldid=28751574 --> == Join us at the Next CEE Catch up! Learn about Temporary accounts! == Hi everyone, We want to announce the tenth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the '''Temporary accounts''', as this important change is going to affect every Wikipedia soon, so it is important for patrollers and functionaries like you to understand this change. On wikis where temporary accounts are enabled, IP addresses of unregistered editors are not visible publicly. Only those who fight spam, vandalism, harassment and disinformation have access to IP addresses there. The session will take place on '''10th of June 2025, 18:00-19:00 CEST''' (check your ''[https://zonestamp.toolforge.org/1749571200 local time]''). If you are interested in this topic, then '''[[:m:Event:CEE Catch up Nr. 10 (June 2025)|sign-up for the session here]]'''. [[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 13:17, 29 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Južna Srbija == Pozdrav, KWiki. Da li ja mogu ovdje na miru uređivat teme vezane za moj kraj, Južna Srbija, a da ih drugi admin ne uklanja i briše, pošto je tako preporučeno sa mete? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 06:10, 13 juni 2025 (CEST) : Vjerovatno ti treba kontekst za ovo. Mitrović je Odboru za Univerzalni kodeks ponašanja na Meti [[:m:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Cases/Sysop abuse on Bosnian Wikipedia|prvo prijavio Tonija]], pa onda [[:m:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Cases/2025/Sysop abuse on Croatian Wikipedia|novog admina Hijerovita sa hr.wiki]]. U oba slučaja, zahtjevi su mu jednoglasno odbijeni. Inače, Mitroviću, preporučeno ti je da se obratiš drugim administratorima da pogledaju šta se dešava, a ne da tražiš ''carte blanche'' da ti niko tvoje izmjene ne smije dirati, što je svakako nemoguće garantirati jer bilo koji drugi korisnik (koji nije admin) može izmjene vratiti ako smatra da nisu dobre. Ako zaista misliš produktivno doprinositi projektima, bit će ključno demonstrirati napredak u pristupu uređivanju. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 10:01, 13 juni 2025 (CEST) :Dok god radi u skladu s pravilima i smjernicama Wikipedije i drži se neutralne tačke gledišta, bilo ko može doprinositi. Svako ima pravo na lične stavove, ali njima nije mjesto u člancima. Koliko vidim, i sam to kažeš, pa, eto, nastavi pisati članke. Korisnije je od raspravljanja u svakom slučaju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:47, 14 juni 2025 (CEST) Prvo, zamoliću Srđana da ne ide za mnom, smešno je. Drugo, ''carte blanche'' je tvoj mišljenje, a šta da očekujem od osobe koja je izmislila da sam sve admine na bs.viki nazvao "korisnim budalama". Tako, lepo ću te zamoliti da mi se samo kad je neophodno obraćaš. Treće, pravo da izrazim svoje misljenje na svojoj stranici imam (naravno bez vulgarnossti i slično) to što smatram da Južna Srbija može biti nezavisna je moj lični stav, tebi ako se ne sviđa okreni glavu. Bitno je da to ne unosim u članke da Južna Srbija treba biti nezavisna, članci se samo gledaju. Uostalom, neću samo uvijek uređivat članke vezane za jug. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 15:31, 13 juni 2025 (CEST) :upravo i jeste problem iznošenje vlastitog mišljenja na enciklopediji. Imamo pravo i obavezu ići za svakim, koliko nam vrijeme dopušta. Sve se gleda, ne samo glavni prostor, i nema okretanja glave. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 08:09, 14 juni 2025 (CEST) Toliko ima šablona o stavovima za autonomije i nezavisbosti raznih teritorija u svijetu, tako da ni nije jasno zašto AnToni diže toliku frku oko Južne Srbije, kad je to samo na mojoj stranici. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 16:14, 13 juni 2025 (CEST) Antoni opet tera po starom, uklanja briše, radi šta hoće, sve je referencirano i neutralno. Ovo stvarno nema smila. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 14:50, 18 juni 2025 (CEST) :Nadam se da ćeš ti ili neko od drugih admina reagirati, uklanja i briše ono što su pisali naučnici, ovo žalosno. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 15:31, 18 juni 2025 (CEST) ::Naučnici i intelektualci (i to eminentni) sastavili su i [[Memorandum SANU]], (p)a do čega je to dovelo? Dakle, i naučnike treba provjeravati, pogotovo historičare i pogotovo na našim prostorima jer svako ima svoje viđenje nečega iz historije. Ako neko u radovima tvrdi jedno o nekoj temi, a neko drugi drugačije, onda treba navesti oba stava (s referencom). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:31, 18 juni 2025 (CEST) Kakav Memorandum SANU, samo skreces sa teme. Kakve to ima veze sa pojmom Juznjaci i torlackim dijalektom? Cime je on "proverio" bilo sta? Samo piše "neenciklopedijski" jer argumente nema. Očito je da ga branis sa nekakvim Memorandumom koji nema veze sa Južnom Srbijom. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 18:08, 18 juni 2025 (CEST) :Ne branim; precizno sam se izrazio. Pozvao si se na akademike, naučnike, historičare kao da je njihova riječ nedodirljiva, pa sam naveo primjer šta ideologija može uraditi od takvih umova. U prijevodu: ni oni nisu uvijek neutralni u svojim knjigama i radovima (iako bi trebali biti). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:23, 18 juni 2025 (CEST) == Sarajevo Film Festival stranica == Kako i kome da pošaljem odobrenje za korištenje teksta sa oficijalne stranice Sarajevo Film Festivala? Ja sam zaposlena u Press Officeu Festivala i trebam unaprijediti Wikipedija stranicu [[Korisnik:Adnasaida|Adnasaida]] ([[Razgovor s korisnikom:Adnasaida|razgovor]]) 15:36, 7 juli 2025 (CEST) :Nisam ni ja siguran kako to tačno ide jer je dosad bivalo vrlo rijetko, a i poodavno (i uglavnom se slalo s Wikipedije prema nekome). [[Korisnik:AnToni|Toni]], sjećaš li se ti? [[Wikipedia:Dozvole|Ovdje]] su primjeri, ali ne znam jesu li od neke pomoći. A tekst se ne smije doslovno kopirati bez dozvole, ali se zato smije prerađivati / prepričavati / preformulisati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:23, 7 juli 2025 (CEST) == Growth features - Mentorship and Community updates == ​Hi everyone, Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page). You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''. CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''. We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed. If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]]. --[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:28, 16 juli 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Slika == U čemu je problem sa slikom Munevere Zulfikarpašić? Zar niste previše KWiki? : Napisao sam razlog brisanja, ali ne pratite. Dakle, nije naveden izvor, a to je obavezna stavka. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:20, 21 juli 2025 (CEST) == Promjena prava == Da bi promjena prava djelovala kolega se mora odjaviti i ponovo prijaviti. Onda radi! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 16:16, 28 juli 2025 (CEST) == ''Sitenotice'' == Hej, hej, KWiki! Bi li mogao ukloniti ''sitenotice''? Projekt je gotov. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:27, 3 august 2025 (CEST) :A koji je sad link za Wikirječnik? Treba i njega korigovati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:32, 3 august 2025 (CEST) ::Hvala! Što se tiče Wikirječnika, pričekao bih još malo, da LangCom zatvori raspravu na Meti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:34, 3 august 2025 (CEST) == Australijski->Australski == [[Korisnik:KWiki|Kwiki]] treba li ispraviti australijski u australski? Pretraživanjem vidim da se australijski koristi u 500+ članaka pa možda je kandidat za bota? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:36, 6 august 2025 (CEST) :"Australski" ima prednost za naslove članaka, ali oboje je dozvoljeno, tako da nema potrebe za takvim izmjenama u cijelom tekstu. Gdje naletiš, promijeni ručno (a i ne moraš). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:31, 6 august 2025 (CEST) ::australski ima prednost i u nazivima kategorija? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:39, 6 august 2025 (CEST) :::Ako ima u člancima, onda ima i u kategorijama. (Izvini na kašnjenju - bio sam odsutan nekoliko sati.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 6 august 2025 (CEST) ::::ja volim da potvrdimda ne bih vraćao puno stranica. Mislim da sam sve prebacio [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:08, 6 august 2025 (CEST) == Prevod tehničkih termina == E, pišem prevode nekih, takoreći, "tehničkih" članaka (nešto za mobilne mreže i neke članke o bežičnim tehnologijama; valja se malo ponovo aktivirati), ali ne znam šta raditi s određenim izrazima. Npr. kako bi preveo "5G NR frequency band"? Riječ je naravno o frekvencijskom pojasu koji se koristi za mreže vrste 5G NR, ali kako bi se to moglo uklopiti u, tipa, "list of 5G NR frequency bands" ili generalno u neku sintagmu? Isti slučaj za "Wi-Fi network", "IPS LCD screen", "LTE network" itd. Nadam se da razumiješ šta pitam. :-) [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:24, 12 oktobar 2025 (CEST) :Uh... Tu baš dolazi do izražaja razlika u strukturi jezika. Zato ovakvi nazivi obično budu kilometarski kad se cijeli prevedu. Vidim da su na SR "band" preveli "opseg". Možda "Spisak frekvencijskih opsega mreže 5G NR" (ako je to mreža)? A ovo ostalo: prevesti dijelove koji se mogu normalno prevesti: "Wi-Fi mreža", IPS LCD-ekran/zaslon", "LTE-mreža". Ne znam šta bi čovjek drugo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:38, 12 oktobar 2025 (CEST) :Nije žurba, ali, kad mogneš, prevedi [[:commons:File:Schema communication generale jakobson.png|ovu sliku]]: :* ''Destinateur (expressive)'' = ''Pošiljalac (emotivna)'' :* ''Message (poétique)'' = ''Poruka (poetička)'' :* ''Destinataire (conative)'' = ''Primalac (konativna)'' :* ''Contexte (référentielle)'' = ''Kontekst (referencijalna)'' :* ''Contact (phatique)'' = ''Kanal (fatička)'' :* ''Code (méta-linguistique)'' = ''Kod (metajezička)'' :[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:15, 14 oktobar 2025 (CEST) == Petrosjanov citat == Pozdrav! Pišem ti u vezi Petrosjanova citata koji si naveo načinivši stranicu o [[Wilhelm Steinitz|Wilhelmu Steinitzu]]. Navodim citat: ''Značaj Steinitzovog učenja je u tome što je on pokazao da šah u principu ima jasno definiranu logičku strukturu.'' Zanima me sjećaš li se izvora, knjige iz koje je izdvojen? Petrosjan nije mnogo pisao, čini mi se da mu je jedina ukoričena knjiga ona koju je spremio pripremajući se za radijske lekcije pri kraju svojega života (zapravo, umro je prije samog izdavanja iste), a ne znam je li njegov diplomski rad, u kojem diskutira vezu između filozofije i šaha, dostupan online. Svakako bih ga volio pročitati. Možda je citat izdvojen upravo iz njega? Pohvaljujem tvoj članak o Steinitzu jer je, iako kratak, napisan srdačno i s očitim respektom prema velikom Austrijancu. Nisam provjeravao, ali vjerujem da si na ovoj inačici Wikipedije doprinio i mnogim drugim člancima o velikim šahistima iz bogate šahovske povijesti. I sâm sam uložio dosta truda i ljubavi u članke o Laskeru i Capablanci na hrvatskoj Wikipediji (članak o Laskeru neskromno smatram ponajboljom njegovom monografijom dostupnom online), ali neopravdano sam zapustio Steinitza i Aljehina. Morphyja i ostale velikane da i ne spominjem. Svaka pomoć ili sugestija u pisanju tih članaka bila bi mi dobrodošla. — [[Korisnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] ([[Razgovor s korisnikom:Šaholjubac|razgovor]]) 13:43, 24 oktobar 2025 (CEST) :Zapravo su već bili napisani prije mene (većinom kopirani od komšiluka). :) Koliko se sjećam, moje izmjene bile su manjeg obima. Samo sam Aljehina uradio (tj. bosnizirao sa SR Wiki jer su oni prevodili s EN, pa nije bilo smisla ponovo prevoditi). A već godinama ne "posjećujem" šahiste, više sam radio otvaranja, neke partije, trun se dotakao problemskog šaha... Inače, velika hvala na javljanju; i ja sam šaholjubac, ali i administrator, pa nemam vremena posvetiti se šahu koliko bi srce htjelo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:27, 24 oktobar 2025 (CEST) == Invitation for a session "Tools and features for Users with Extended Rights" == Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you. The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session. The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''. If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:44, 19 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=29165186 --> == Jubilarni clanci == {{Spomeni|KWiki}} znaš li ti koji je link na stranicu gdje nam se nalaze jubilarni clanci, nor 90.000-ti, 91.000-i sl? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:06, 22 novembar 2025 (CET) :[[Wikipedia:Novosti|Znam]]. :-) Eto ga u Nedavnim, u "Drugim alatima za pregled" (pod "Wikipedia"). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:20, 22 novembar 2025 (CET) == Automatski pregledani prijedlog == {{Spomeni|KWiki}} sta mislis da Astrameri dodijelimo Automatski pregledan, pregledao sam njene doprinose slučajnim uzorkom i nisam vidio ništa sporno. Riječ je o osobi koja je duže vremena tu, i pokriva značajne teme. Ima prostora za napredak u smislu korištenih šablona, ali sve u svemu mislim da mozemo dodijeliti ovu rolu. Pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:47, 7 januar 2026 (CET) :Uvaženo. Mogao si i sam, ali znam osjećaj kad si "svjež". :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:37, 7 januar 2026 (CET) == Članak Aleksa Đukanović == zdravo @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Možeš li pregledati ovaj članak i objaviti ga? [[Aleksa Đukanović#]] Eventualno reci ako treba još nešto da dopunim? članka je relevantan, ima ga i na srpskoj, Hrvatskoj, ruskoj, engleskoj, njemačkoj Vikipediji . Hvala unaprijed. [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 15:48, 1 april 2026 (CEST) :Pozdrav, :Članak je objavljen, samo je nepregledan. Kada dođe na red neko od administratora će isti pregledati i označiti ga kao takav. :Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:55, 1 april 2026 (CEST) ::Hvala @[[Korisnik:Panasko|Panasko]] ::Lijep pozdrav [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 15:58, 1 april 2026 (CEST) == Kategorija:Muzikolozi == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] mislim da Kategorija:Muzikolozi ima više smisla da ostane kao generalna dok se bar 3-4 biografije ne skupe...pa onda dijeliti na države i vrste muzikologa - zar ne? [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:13, 8 april 2026 (CEST) :Može i tako. Slobodno vrati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:16, 8 april 2026 (CEST) == Isključenje članaka: Artpop, Chromatica i Mayhem == zdravo @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Smatram da nije bilo potrebno odmah obrisati te članke, jer ste me mogli obavijestiti da proširim informacije i dodam odgovarajuće izvore. Brisanje isključivo zato što su sadržavali samo popis pjesama ne djeluje kao najbolje rješenje. Hvala na razumijevanju. [[Korisnik:Felipeofpo|Felipeofpo]] ([[Razgovor s korisnikom:Felipeofpo|razgovor]]) 20:49, 27 april 2026 (CEST) :Mogu se clanci vratiti ako cete ih dovesti do nekog prihvatljivog nivoa [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:04, 27 april 2026 (CEST) :In the past we had a number of similar articles about albums (just infobox and list of songs) that stood for years, without anyone expanding them. We have deleted most of them. It is no problem to bring these three articles back if you (or anyone) will add at least five sentences, with one reference and one external link (if possible). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:25, 27 april 2026 (CEST) == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:30, 28 april 2026 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30471712 --> == Bosnian == Hello. I noticed your thanks for edit at Basshunter page. I'm looking for translation of descriptions "song by Käärijä and Basshunter" and "single by Käärijä and Basshunter" ("singel Käärije in Basshunterja" in Slovenian) for Wikidata items. Would you help? [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 21:21, 28 april 2026 (CEST) :It is "pjesma Käärije i Basshuntera" (or "singl..."). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 05:38, 29 april 2026 (CEST) :: Thank you. Both added. [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 11:10, 29 april 2026 (CEST) l5648x1l92tk2yfjbrw3ppf83og5mhv 0 88486 3837886 3782324 2026-04-28T21:02:27Z Bosancica by MK 173186 Kategorije 3837886 wikitext text/x-wiki '''Robert Jeffrey Sternberg'''<ref>{{Cite web|url=https://psychology.cornell.edu/robert-sternberg|title=Robert Sternberg {{!}} Department of Psychology|website=psychology.cornell.edu|language=en|access-date=31. 10. 2025}}</ref> (rođen [[8. decembar|8. decembra]] [[1949]]), jedan od najvećih američkih i svjetskih [[Psihologija|psihologa]] danas, profesor je psihologije i pedagogije na Odsjeku za psihologiju američkog [[Yale]] univerziteta i direktor PACE centra za istraživanje ljudskih sposobnosti, kompetencija i ekspertnosti pri istom odsjeku. U blizu 900 publikacija izložio je, pored ostalog, svoja razmišljanja o ljudskoj [[Inteligencija|inteligenciji]], stilovima mišljenja, kognitivnoj fleksibilnosti, nadarenosti, [[ljubav]]i, mržnji, vođstvu... Član je, pored ostalog, Američke akademije nauka i umjetnosti, Američke asocijacije za unaprijeđenje nauke i Američke psihološke asocijacije te dobitnik brojnih nagrada u [[SAD]] i svijetu. [[Datoteka:RobertJSternberg2011.jpg|mini|Robert J. Sternberg na #okcf2011]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * http://www.robertjsternberg.com/ == Literatura == * Sternberg, R. J. (1977): Intelligence, information processing,and analogical reasoning: The componential analysis of human abilities.Hillsdale, NJ: Erlbaum. * Sternberg, R. J. (1985): Beyond IQ: A triarchic theory of human intelligence. New York: Cambridge University Press. * Sternberg, R. J. (1990): Metaphors of mind: Conceptions of the nature of intelligence. New York: Cambridge University Press. * Sternberg, R. J. (1997): Successful intelligence. New York: Plume. * Sternberg, R. J. (1999): "The theory of successful intelligence." Review of General Psychology, 3, 292-316. * Sternberg, R. J., Forsythe, G. B., Hedlund, J., Horvath, J., Snook, S., Williams, W. M., Wagner, R. K., & Grigorenko, E. L. (2000): Practical intelligence in everyday life. New York: Cambridge University Press. * Sternberg, R. J., & Grigorenko, E. L. (2000): Teaching for successful intelligence. Arlington Heights, IL: Skylight. * (2007) Sternberg, R.J.: Wisdom, Intelligence, and Creativity Synthesized. New York: Cambridge University Press :"Kreativnost": * Sternberg, R. J., James C Kaufman, & Pretz, J. E. (2002): The creativity conundrum: A propulsion model of creative contributions. Philadelphia, PA. * Sternberg, R. J., & Lubart, T. I. (1995): Defying the crowd: Cultivating creativity in a culture of conformity. New York: Free Press. * Sternberg, R. J., & Williams, W. M. (1996): How to develop student creativity. Alexandria, VA: Association for Supervision and Curriculum Development. :"Liderstvo": *Sternberg, R. J., & Vroom, V. H. (2002): "The person versus the situation in leadership." Leadership Quarterly, 13, 301-323 :"Kognitivni stilovi": *Sternberg, R. & Grigorenko, E. (1997). Are cognitive styles still in style? American Psychologist, 52, 700-712.{{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Sternberg, Robert}} [[Kategorija:Psihologija]] [[Kategorija:Psiholozi]] [[Kategorija:Američki psiholozi]] mimf9reoy386y4p7u8hgbmw30cx8wpv 3837896 3837886 2026-04-28T21:11:29Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[User talk:Bosancica by MK|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:WumpusBot|WumpusBot]] 3782324 wikitext text/x-wiki '''Robert Jeffrey Sternberg'''<ref>{{Cite web|url=https://psychology.cornell.edu/robert-sternberg|title=Robert Sternberg {{!}} Department of Psychology|website=psychology.cornell.edu|language=en|access-date=31. 10. 2025}}</ref> (rođen [[8. decembar|8. decembra]] [[1949]]), jedan od najvećih američkih i svjetskih [[Psihologija|psihologa]] danas, profesor je psihologije i pedagogije na Odsjeku za psihologiju američkog [[Yale]] univerziteta i direktor PACE centra za istraživanje ljudskih sposobnosti, kompetencija i ekspertnosti pri istom odsjeku. U blizu 900 publikacija izložio je, pored ostalog, svoja razmišljanja o ljudskoj [[Inteligencija|inteligenciji]], stilovima mišljenja, kognitivnoj fleksibilnosti, nadarenosti, [[ljubav]]i, mržnji, vođstvu... Član je, pored ostalog, Američke akademije nauka i umjetnosti, Američke asocijacije za unaprijeđenje nauke i Američke psihološke asocijacije te dobitnik brojnih nagrada u [[SAD]] i svijetu. [[Datoteka:RobertJSternberg2011.jpg|mini|Robert J. Sternberg na #okcf2011]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * http://www.robertjsternberg.com/ == Literatura == * Sternberg, R. J. (1977): Intelligence, information processing,and analogical reasoning: The componential analysis of human abilities.Hillsdale, NJ: Erlbaum. * Sternberg, R. J. (1985): Beyond IQ: A triarchic theory of human intelligence. New York: Cambridge University Press. * Sternberg, R. J. (1990): Metaphors of mind: Conceptions of the nature of intelligence. New York: Cambridge University Press. * Sternberg, R. J. (1997): Successful intelligence. New York: Plume. * Sternberg, R. J. (1999): "The theory of successful intelligence." Review of General Psychology, 3, 292-316. * Sternberg, R. J., Forsythe, G. B., Hedlund, J., Horvath, J., Snook, S., Williams, W. M., Wagner, R. K., & Grigorenko, E. L. (2000): Practical intelligence in everyday life. New York: Cambridge University Press. * Sternberg, R. J., & Grigorenko, E. L. (2000): Teaching for successful intelligence. Arlington Heights, IL: Skylight. * (2007) Sternberg, R.J.: Wisdom, Intelligence, and Creativity Synthesized. New York: Cambridge University Press :"Kreativnost": * Sternberg, R. J., James C Kaufman, & Pretz, J. E. (2002): The creativity conundrum: A propulsion model of creative contributions. Philadelphia, PA. * Sternberg, R. J., & Lubart, T. I. (1995): Defying the crowd: Cultivating creativity in a culture of conformity. New York: Free Press. * Sternberg, R. J., & Williams, W. M. (1996): How to develop student creativity. Alexandria, VA: Association for Supervision and Curriculum Development. :"Liderstvo": *Sternberg, R. J., & Vroom, V. H. (2002): "The person versus the situation in leadership." Leadership Quarterly, 13, 301-323 :"Kognitivni stilovi": *Sternberg, R. & Grigorenko, E. (1997). Are cognitive styles still in style? American Psychologist, 52, 700-712.{{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Sternberg, Robert}} [[Kategorija:Američki psiholozi]] mylxtvplpaenby5lvri4no3bevi7qba 3 95523 3837843 3786687 2026-04-28T18:30:12Z MediaWiki message delivery 64602 /* You may be an eligible candidate for the U4C election */ novi odlomak 3837843 wikitext text/x-wiki {{ambox|mala_kutija=desno|tekst={{nowrap|'''Odgovaram na poruku tamo gdje se i postavi!'''}}|vrsta=sitnica}} <div style="margin: 10px; display:inline-block;">{{Dugme|Ostavi poruku / Leave a message|url=http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom:Edinwiki&action=edit&section=new}}</div> {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 2 |min_tema_arhivirati = 2 |indeks = Razgovor sa korisnikom:Edinwiki/Arhive |maks_veličina_arhive = 300K |min_tema_ostaviti = 2 |maks_starost_teme = staro(15d) |arhiva = Razgovor sa korisnikom:Edinwiki/Arhiva %(brojač)d }} == Tek napisana tema predložena za brisanje ?! == Poz. Juče sam napisao svoj prvi članak na wikipediji i danas kada sam ušao na link stoji mi da je predložena za brisanje. Ne znam koji je razlog, i molio bih ako je moguce da se to riješi. URL link-a je : https://bs.wikipedia.org/wiki/Jasminko_%C5%A0arac Poz Begla. [[Korisnik:Begla|Begla]] ([[Razgovor s korisnikom:Begla|razgovor]]) 09:40, 9 mart 2017 (CET) == {{tl|Infokutija ostrvo}} == Ja sam prenio čitavu kutiju sa en.wiki. Samo treba podesit da prikazuje tačkicu sa koordinata. To prepuštam tebi :) --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 15:37, 26 april 2017 (CEST) == Pravopis == Pozdrav. Po ulasku na stranicu [[Wikipedia:Pravilno-nepravilno u bosanskom jeziku]] primijetio sam jednu grešku u članku. Riječ je o pravilnom pisanju naziva općina Doboj Istok, odn. Doboj Jug. Ja sam stanovnik općine Doboj Istok i moram reći da je jedini ispravan naziv ovaj koji koristim, dakle, Doboj Istok, a neispravni su Doboj-Istok, Doboj istok, te Doboj-istok. Riječ je o tome da je općina registrovana pod tim nazivom te je to jedini ispravan naziv. Mislim da se to odnosi i na općinu Doboj Jug. Ukoliko je potrebno da priložim i neke dokumente koji potkrepljuju moju tvrdnju, nije problem, samo javite. – E. Skopljak : Poštovanje. Edinwiki već je mjesecima zauzet i rijetko kad navrati na Wiki, pa ću ja umjesto njega odgovoriti, a i "dežurni" sam za jezička i pravopisna pitanja ovdje. Baš sam jučer tražio kako je ispravno za ove općine. Na sajtu općine Istok nema crtice, a u ''Pravopisu bosanskoga jezika'' (školski priručnik iz 1999) piše s crticom, pa je iz tog razloga i ovdje tako stavljeno jer se vodimo pravopisom (ovo je jezički projekt). Nije problem promijeniti ovo; lično vjerujem da je tako registrovano. Hvala na ukazivanju. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:57, 26 oktobar 2017 (CEST) == Sarajevo calling == Jutro, ma evo standardno, pos'o kuća vikendica, žena djeca ljubavnica... (rimuje se) ;) radi se...--- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 07:38, 9 mart 2018 (CET) == Lua skripte == Kad si već tu, pogledaj [[:meta:Special:Permalink/17568421#Lua scripts timing out|ovo]]. Gledao sam skripte, ali mi nije jasno do čega je. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 18:16, 9 mart 2018 (CET) : Kao što greška govori desio je se timeout, jer predugo traje dok se skripta završi i onda ga wiki samo stopira poslije odredjenog vremena. Brzi pogled mi govori da je konkretno problem u modulu [[Modul:Stanovništvo|Stanovništvo]]. -- [[Korisnik:Edinwiki|<font style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></font>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<font color="green"><b>r</b></font>]])} 18:41, 9 mart 2018 (CET) ::... pa normalno da je problem u modulu. To već znam. Mislio sam da pogledaš gdje je problem ''u'' modulu kad nađeš vremena. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 18:45, 9 mart 2018 (CET) ::: Kratko rješenje je da provjeriš [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Grabovik_(Gora%C5%BEde)&diff=2916657&oldid=2913721 ukupne brojeve]. Dugo rješenje je da se taj modul djelimično ili potpuno na novo napiše i kako treba istestira, jer trenutno uopšte nije pregledno. Najbolje rješenje je da nađemo zamjenu sa nekim modulom sa en.wiki. -- [[Korisnik:Edinwiki|<font style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></font>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<font color="green"><b>r</b></font>]])} 19:07, 9 mart 2018 (CET) :::: A joj, pa da... u brojevima je bio problem. :-) Popravio sam. P. S: Pokušao sam davno popraviti [[Grabovik (Goražde)#Stanovništvo|ovu]] fusnotu ¹ da se pokazuje nakon naziva naroda, a ne ispred broja u tim tabelama, ali mi nije pošlo za rukom, pa ako ima nekakav lagan fix za to dok ne nađemo drugi modul, valjalo bi popraviti. Ako ne, nema veze. :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 21:56, 9 mart 2018 (CET) ::::: Nema ''kvik fiks'' nažalost, jer se note dupliciraju i povezano je na nekoliko dijelova što zahtijeva dalje restrukturiranje koda. A ako počnem, kakav sam, odma ću sve na novo. :) Neka stoji za sad; bitno je da se one greške sada mogu ukloniti. -- [[Korisnik:Edinwiki|<font style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></font>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<font color="green"><b>r</b></font>]])} 22:35, 9 mart 2018 (CET) ==Edine Wikipediću== Da li je i kako moguće podnijeti molbu/zahtjev za pomilovanje nakon globalne zabrane?[[Korisnik:Homo erectus habilis|Homo erectus habilis]] ([[Razgovor s korisnikom:Homo erectus habilis|razgovor]]) 23:42, 23 maj 2018 (CEST) : Zavisi do slučaja. O kome se radi? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 12:27, 24 maj 2018 (CEST) :: Pa Yahadzija, zar nisi skont'o? --- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 12:29, 24 maj 2018 (CEST) ; Nisam toliko promućuran, jer sam [[imbecil]] sa potvrom.[[Korisnik:Homo ludens erectus|Homo ludens erectus]] ([[Razgovor s korisnikom:Homo ludens erectus|razgovor]]) 20:01, 24 maj 2018 (CEST) ;Tražio sam pomilovanje za Yahadziju, nije ratni zločinac![[Korisnik:Homo ludens erectus|Homo ludens erectus]] ([[Razgovor s korisnikom:Homo ludens erectus|razgovor]]) 00:22, 25 maj 2018 (CEST) ::: Koliko vidim bilo je nekih problema oko izmjena i autorskih prava. Blokada je bila na 3 mjeseca i to još prošle godine, tako da je ona istekla što se bs-wikija tiče. Međutim, Yahadzija je također dobio blokade na drugim wikipedijama i na kraju globalnu blokadu, kao što se [[Posebno:SredisnjaAutent/Yahadzija|ovdje]] može vidjeti. To mu onemogućava pristup na svim projektima. Za raspravu/pomilovanje se može tamo obratiti gdje je blokada i postavljena. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 11:07, 25 maj 2018 (CEST) ==Ko je blokirao Yahadziju== Kome može podnijeti zahtjev za reviziju. Svi oni koji su tražili blokadu prihvatili su kasnije njegove članke. Sporne slike su njegove, a one su glavni povod (da li i razlog?) kažnjavanja. Prihvećene su samo one koje je posudio iz drugih Wikipedija ili uzeo iz knjiga. Može li to tako? Pretpostavlja se da je cijelu kampanju pokrenuo izvjesni C3r4 (što je provjerlivo u zapisniku). [[Korisnik:Shundohunter|Shundohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Shundohunter|razgovor]]) 00:43, 26 maj 2018 (CEST) : {{Spomeni|Shundohunter}}, Yahadzija, prestani praviti nove račune i pročitaj šta sam napisao ovdje: [[Razgovor s korisnikom:Homo ludens erectus]]! --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 01:11, 26 maj 2018 (CEST) == Pitanje == Šta je sa prijedlogom za pomilovanje korisnika Yahadzija? [[Posebno:Doprinos/104.218.63.55|104.218.63.55]] 13:41, 27 maj 2018 (CEST) == Edine == Koristit ći Wiki-1765 [[Korisnik:Wiki-1765|Wiki-1765]] ([[Razgovor s korisnikom:Wiki-1765|razgovor]]) 19:55, 4 juni 2018 (CEST) == Brisanje moje stranice == Poštovani, Molim vas odakle vam pravo da brisete moju stranicu sa Wikipedia, zašto ja ne bih imala pravo imati svoju stranicu?? Unaprijed zahvalna, Bojana Djurdjevic == CLDR == Ko može na CLDR promijeniti lokalni naziv jezika sa kodom ''it'' iz <s>talijanski</s> u ''italijanski''?--- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 08:35, 9 august 2018 (CEST) : Ne znam, nisam to nikad istražio. Možda {{Spomeni|Srdjan_m}} zna? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 19:44, 10 august 2018 (CEST) :: {{Spomeni|C3r4}}: Mogu ja i {{plainlinks|url=http://u.cubeupload.com/srdjan/jwj513.png to sam već promijenio uz podršku kolega iz Googlea i Microsofta}} (budući da to i oni koriste) dok je trajao period za te promjene ove godine. Kad programi/kompanije ažuriraju verziju CDLR-a na 34 trebalo bi se promijeniti. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 07:56, 13 august 2018 (CEST) == Bosanski jezik == Pozdrav. Tek sam se prijavio na wikipediju iz cistog razloga da svojim radom doprinesem razvoju wikipedije na bosnaskom jeziku i krenuo sam od stranice UEFA Liga Prvaka gdje sam napravio odredjene promjene, al' sam dobio poruku u kojoj stoji da ne koristim bosanski jezik iako pisem na tom jeziku. Kako je to moguce i sta nisam napisao na bosanskom? : Pozdrav i dobrodošao na Wikipediju. Vidim da ti je {{Spomeni|C3r4}} vratio izmjene, tako da je najbolje kod njega da provjeriš zašto. —- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 14:39, 11 august 2018 (CEST) == Upit == Poštovani Edine, Nedavno sam se logovala na wikipediu na molbu moje prijateljice, Amire Medunjanin, da joj izmjenim fotografiju na https://en.wikipedia.org/wiki/Amira_Medunjanin to smo nakratko i uspjele, nakon čega mi je došlo da kršim autorska prava, pokusala sam još par puta sa drugim slikama,ali opet isto, nakon sto sam joj javila, ona je napravila racun, sto se isto dogodilo i njoj, bez obzira sto je slika njena i sto ima prava na istu. Nakon toga, pokusala sam jos par puta sa nekim drugim slikama, ali svaki puta me neki drugi administrator, editor ili volonter "ubije". Možete li nam pomoći da izvršimo izmjenu slike na wikipediji, ako treba mogu vam dati kontakt mail same Amira i ostale podatke, također sam i administrator na njenoj officijelnoj FB stranici. Dala mi je sva prava da za nju to odradim ali nam to nije uspjelo. Molim Vas da nam pomognete oko ovog malog ažuriranja fotografije i eventualno dijela teksta. Svako dobro Azra H aka [[Korisnik:Enigma666rock|Enigma666rock]] ([[Razgovor s korisnikom:Enigma666rock|razgovor]]) 13:45, 29 august 2018 (CEST)enigma666rock : Pozdrav Azra. Vidim da si već na commonsu postavila zahtjev, a tamo je neko već i reagovao ([[:commons:Commons:Undeletion_requests/Current_requests#File:Amira-Medunjaninimg.jpg]]). Trebaš prvo zatražiti da ti se blokada ukine, i tu je najbolje pratiti formalni proces i kako su ti već objasnili na stranici za razgovor. Pretpostavljam da si dalje upućenja uvezi autorskih prava itd. A u slučaju da nisi, možeš pogledati [[:en:Wikipedia:Uploading images]]. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 18:27, 29 august 2018 (CEST) ćao == Nominacija == U trenutku nominacije, tj. početka glasanja korisnik nije ispunjavao uvjete, nego je naknadno stekao broj izmjena, kako su dani išli. Tamo na komentarima piše mora imati ove izmjene do početka glasanja. A nije ih imao. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 10:41, 4 oktobar 2018 (CEST) : Sasvim si upravu! Tek sada vidim da su izmjene urađene poslije kandidature. 👍 -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 11:06, 4 oktobar 2018 (CEST) :: Prva izmjena bila je [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Doprinos/IndexAccount&offset=&limit=500&target=IndexAccount 20. septembra 2018.] Dan prije glasanja! Broji li se početak glasanja ili dan kada je glasano? Nije baš jasno...ali sami smo krivi, da to nismo regulisali!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 11:22, 4 oktobar 2018 (CEST) ::: U [[Wikipedia:Prijedlozi za upravnika#Administrator (sysop)|pravilima na koja je sâm GBL povezao]] nigdje ne piše da su morala nastati prije početka glasanja – samo piše da mora biti 150 ukupno, a 50 u posljednja 3 mjeseca (ne piše "3 mjeseca prije početka glasanja"). ZzK na [[Wikipedia:Zahtjev za komentare/Nova pravila za kandidiranje administratora|koji je Munja povezao]] još uvijek nije usvojen (samo se troje izjasnilo "za", a zamjerke u komentarima nisu uvršene u sâm zahtjev niti kao mogućnosti pri odabiru novih pravila, što je suprotno od riješenih ZzK-ova u kojima su zamjerke ispoštovane i izjasnilo se barem šestero, osmero ljudi ili generalno aktivni korisnici). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 11:35, 4 oktobar 2018 (CEST) ::::Nominacija je pokrenuta 21 septembra 2018. u 11:00, nominacija traje 14 dana 0 sati 0 minuta 0 sekundi, pravo glasa imaju svi korisnici do početka nominacije sa brojem izmjena pred početak nominacije, te i u ovom slučaju zahtjevam sankcionisanje korisnika {{spomeni|AnToni}} '''zbog [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia%3APrijedlozi_za_upravnika&type=revision&diff=2955016&oldid=2955015 uplitanja u regularnost glasanja]'''! --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 11:51, 4 oktobar 2018 (CEST) :::::Gdje u pravilima koje si povezao piše da pravo glasa imaju korisnici "od početka nominacije sa brojem izmjena pred početak nominacije"? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:00, 4 oktobar 2018 (CEST) ::::::Kada sam u slučaju oduzimanja statusa GBL-u upozoravao na nedefinisanost postupka nije se reagovalo, bitno je bilo ukinuti administratorsko pravo i završiti s time! Da ne spominjem samovoljno naturanje pravila u toku glasanja što je umalo i prošlo. Tačno je da nije definisano, ni do početka ali ni do kraja procesa glasanja. Naravno da podrazumjevani uslovi moraju biti ispunjeni na samom početku procesa. Ali zar bi trebalo i misliš da tu granicu za broj izmjena treba pomjeriti do završetka glasanja? Pa da u tih 14 dana saradnik koji ima ukupno 101 izmjene bez ijedne izmjene u posljednja tri mjeseca forsirano skupi još 50 izmjena i ispuni pravo na glasanje. To je pokušaj uticanja na rezultate glasanja bez obzira kako bi ti eventualni saradnici glasali ako bi im se omogućilo takvo pravo!--[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor s korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 12:48, 4 oktobar 2018 (CEST) {{izvuci}} De ti meni reci Srdjane treba li u '''[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia%3APrijedlozi_za_upravnika&type=revision&diff=2955016&oldid=2955015 ovom]''' slučaju izvršiti kakve sankcije prema korisniku {{spomeni|AnToni}}!? Je li ovo samovolja, kršenje pravila... kako bi ti definisao takav potez!? I kako definišeš svoju izjavu da korisnika koje opsuje treba blokirati na 1 dan, a korisnika koji navodi primjer o nečemu treba blokirati na primjer na 3 dana!? I kako bi definisao admnistratora koji izmjene drugog korisnika naziva [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Protokol&page=User%3AGolden+Bosnian+Lily idiotizmom]!? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 12:15, 4 oktobar 2018 (CEST) : Kako bih to ''ja'' definirao? Mislim da sam to već rekao, ali evo opet: smatram da bi svi trebali biti aktivni u sprečavanju kršenja Wikipedijinih osnovnih principa – bilo da se to radi direktno ili proxyjem – kako administratori, tako i birokrati, što ja mislim da je u tom slučaju učinjeno. Nisam rekao da nekoga treba blokirati na jedan dan zbog psovanja¹ niti sam rekao da nekoga ko navodi primjer treba blokirati na tri dana. Koliko sam mogao primijetiti, Toni te je posljednji put blokirao zato što si [[Special:Diff/2955664|ovdje]] pod 4. tačkom napisao "ovo i ovo možemo karakterizirati kao vandalizam, idiotizam ili čak kao bezobrazluk" (ključna riječ "idiotizam") što je Toni u polju za razlog citirao (doduše bez navodnika, pa je možda zato tu nastala zabuna). To je stvarno bilo nepotrebno s tvoje strane, da nečije vrlo vjerovatne greške pogrešno okarakteriziraš i nazoveš idiotizmom. Kako bi se osjećao da ti nehotice par puta pritisneš mišem na nešto (i meni se barem dvaput desilo da nenamjerno pritisnem na [vrati] s mobitela), a neko ti krene naveliko predbacivati da je to idiotizam? Sigurno ne lijepo. : ¹ Mala digresija: Koliko znam, mislim da blokiramo samo kad se vrijeđa psovanjem, a ne kad se psovke koriste ekspresivno u porukama (primjerice: "E jbg, nisam znao / izvini" i tome slično). Barem je takva praska na drugim wikijima, tipa en.wiki, de.wiki i slično. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:49, 4 oktobar 2018 (CEST) ::Po tvojoj logici dobio bih blok od jedan dan da sam opsovao nego postavio pitanje kako da nešto nazovemo? Ovo na kraju rečenice je upitnik. To znači da postavljam pitanje. A ako je upitnik na kraju rečenice to znači da korisnik nešto nekog pita. Dakle, kako da ja nazovem tu vrstu AnTonijevih izmjena? Ja AnTonijev postupak tumačim kao u vandalizam; jednom rečenicom: zloupotrebljavanje adminskih prava! Ono što {{spomeni|Edinwiki}} priča o "mom grehu" kao admina koji je blokirao drugog admina bez navodnih ovlasti uopće nesmatram ozbiljnim! Zašto! Pa jednostavno: pretpostavimo da imamo jednog birokratu i on radi šta hoće. Navodno, po nekim izmišljenim pravilima, koja nigdje ne pišu, taj birokrata može raditi šta hoće jer nema niko prava da ga zaustavi! Znači, on može raditi i vandalizam, nazivati druge korisnike kako god on želi, konačna odluka je u svim segmentima isključivo njegova te može jednostavno i da ignorira i tri posljednja konsenzusa!? Da bi taj birokrata bio smaknut čak nema niko pravo niti da ga nominira za oduzimanje tih istih prava koja mu je zajednica i dala!? I onda dođe "neko sa strane" '''ko je tu 5 dana od ostalih 365''' i počne neku vrstu svoje filozofije kako se adminska prava isključivo mogu izgubiti samo ako se zloupotrijebe ta "adminska" prava!?!?!? I onda, i kad i to nađemo, javi se opet "neko iz mase" tvrdeći da je greška u pravopisu ili nekakvom krivom tumačenju jezika. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 15:27, 4 oktobar 2018 (CEST) :::Uvijek smatram, odnosno smatrao sam, da je bolje korisnika blokirati na jedan dan nego pokretati postupak oduzimanja prava zbog možda i slučajne jedne greške. AnToni je tada uradio vandalizam, radi ga i sad namećući svoja pravila ignorišući na primjer konsenzus! Ako je donešen konsenzus ne vidim da je {{spomeni|AnToni}} još uvijek poništio svoje izmjene! Ili jeste!? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 15:35, 4 oktobar 2018 (CEST) :::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Mislim da onda nisi dovoljno upućen kako ovo sve funkcioniše, jer to što navodiš da niko nije smjenjljiv jednostavno nije tačno. Za AnTonija i Srđana si pokrenuo već raspravu, i procedura ta će se do kraja ispoštovati. Tu imaš priliku da tačno navedeš gdje je počinjen vandalizam po tvom mišljenju itd. Tom procedurom ćemo ispitati dali je to smjenjivanje opravdano sa navedenim argumentima na osnovu pravila, ili zdravog razuma ako nebudemo imali ništa drugo. Oni koji odlučuju o ovome su stavljeni na tu poziciju sa povjerenjem zajednice, i stim po definiciji imaju pravo to da urade. Ukoliko se neko sa tim odlukama neslaže, što je isto moguće, može se žaliti onima iznad ove zajednice, a to mjesto bi bilo na Meti. :::: Isto da dodam da mi ovi tvoji pozivi i priča sve više i više prelaze na trolovanje. Tj. uvlačiš i maltretiraš dosta korisnika sa ove i drugih zajednica u svoju ovu priču i postavljaš izazivajuće komentare. Već si dobio nekoliko blokada u prošlosti i dosta ti je oprošteno dosad, pa razmisli sam dokle ćeš stići ovim putem. Vrijedan si korisnik i pokazao si u prošlosti da možeš mnogo toga dobrog učiniti, pisanjem članaka i saradnjom sa drugima (znam da smo zajedno dosta oko šablona sarađivali). Bilo bi šteta tu pozitivnu energiju izgubiti, i moj savjet bi ti bio da malo razmisliš o tome jer ovo što činiš u zadnje vrijeme to uglavnom nije. Ovo zadnje također važi i za druge. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 16:37, 4 oktobar 2018 (CEST) :::::Ja mislim da ti Edinwiki uopće nisi u toku a kako bi i bio kad si tu "5/365" dana, a inače se svi pozivate po "nekim funkcijama" te si onda dužan u tom smjeru i da radiš! Kao birokrata dužan si da odgovoriš na pitanja koja ti se postavljaju! I to redom, pitanje po pitanje a ne u globalu! I vjeruj, razmišljam da se obratim na Meti gdje ću zahtjevati za detaljnom istragom "revisionism of Ustashe supporters" pa ćemo vidjeti koliko ćemo dogurati! Neće mene niko - ama baš niko na takav način oslovljavati. Kao prvo reći takvo što nekom na primjer u Bosni i Hercegovini jeste krivično djelo te se može i pred zakonom odgovarati! Komentar koji si napisao: {{citat2|Već si dobio nekoliko blokada u prošlosti i dosta ti je oprošteno dosad, pa razmisli sam dokle ćeš stići ovim putem.|}} ne priliči jednom birokrati što znači da direktno podržavaš postupke AnTonija (iako je to AnTonijeva zloupotreba ad. prava). Živimo u sistemu demokratije te za razliku od pojedinaca ne koristim riječnik "šuplja priča"/"prazna slama" ako dotična osoba misli drugačije. Ovo "pa razmisli sam dokle ćeš stići ovim putem" tumačim čak i kao prijetnju. "Tj. uvlačiš i maltretiraš dosta korisnika sa ove i drugih zajednica" - taj odgovor imaš '''[https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%92%D0%B8%D0%BA%D0%B8%D0%BF%D0%B5%D0%B4%D0%B8%D1%98%D0%B0%3A%D0%A2%D1%80%D0%B3%2F%D0%A0%D0%B0%D0%B7%D0%BD%D0%BE&type=revision&diff=20892562&oldid=20873255 ovdje]''' i '''[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija%3AKafi%C4%87&type=revision&diff=5138728&oldid=5137779 ovdje]'''.--[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 18:42, 4 oktobar 2018 (CEST) Za glasanje smo oduvijek praktikovali da se uzme u obzir početak glasanja kod brojanja izmjena, te bih se zato ovoga i držao (ali bilo bi dobro pojasniti ovo). Imajte na umu da kod oduzimanja statusa glasove nemožemo mjeriti jednako kao što to radimo za davanje statusa jer jednostavno nemamo pravila koja propisuju kako da tu postupamo. Koliko sam ja svjestan svaki ogranak wikipedije to rješava na svoj način, a i mi bi trebali uspostaviti ova pravila koja podržajemo i što mislimo da ima smisla. Dok neriješimo taj problem, smatram da je jedino što preostaje da se izvagaju svi argumenti za i protiv i onda napravi odluka. PS. Slučaj kod Tonija još nisam detaljno pogledao jer nažalost nemam puno vremena. Ali uhvatit ću priliku za koji dan pa ću i tamo reagovati. Tu uglavnom ima još vremena do slijedeće sedmice. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 12:21, 4 oktobar 2018 (CEST) : U pravu si vezano sa pravila, imamo slučaj glasanja od prije pola godine i taj princip koristiti dok ne promijene se ili detaljnije utvrde pravila. Drugi slučaj za oduzimanje prava je specifičniji.--[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor s korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 12:53, 4 oktobar 2018 (CEST) : U stvari, to je najbolja ideja. Trebalo bi izvagnuti argumente jer ne možemo sada ustanoviti konkretna pravila. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:23, 4 oktobar 2018 (CEST) == Brisanje komentara!? == '''[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia%3A%C4%8Car%C5%A1ija&type=revision&diff=2957088&oldid=2957086 Dozvoljeno]''' ili '''[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_s_korisnikom%3AGolden_Bosnian_Lily&type=revision&diff=2957048&oldid=2955672 nije]'''?!? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 06:58, 5 oktobar 2018 (CEST) == Radna akcija == Idemo u radnu akciju Edinwiki, a od mene više nema priče (osim vezano za konkretan rad na wikipediji kao i do sada). Pozdrav. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 07:28, 5 oktobar 2018 (CEST) : Da ja onda pobrišem onu moju stranicu što sam sinoć napravio? Ili da prije prebacimo započeti spiak sa moje stranice na tvoju projektnu stranicu?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 11:32, 5 oktobar 2018 (CEST) :: Mislim da bi najbolje bilo da ovo smjestimo na [[Wikipedia:Spisak smjernica]]. Dodao sam na spisak tamo na projektu. Znači, ili da premjestiš to tamo, ili da od nova počneš. Po meni je najbolje da držimo strukturu s en.wikija, jer nam je onda lakše uporediti šta imamo i šta nam nedostaje. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 11:40, 5 oktobar 2018 (CEST) :::Idemo onda sa strukturom en.wiki! Ono moje je bilo samo inicijalziranje.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 15:07, 5 oktobar 2018 (CEST) == Gerrit == Pozdrav kolega, dobrodošao na svet gerrit.wikimedia.org ;) Želim ti sreću tamo. Kada budeš postavljao ''patcheve'', dodaj me kao ''reviewera''. Korisničko ime mi je isto kao i ovde. Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Zoranzoki21|Zoranzoki21]] ([[Razgovor s korisnikom:Zoranzoki21|razgovor]]) 00:15, 6 oktobar 2018 (CEST) : Pozdrav Zorane, i hvala na dobrodošlici. A to je mala izmjena koja mi već odavno stoji na spisku. Do sada sam te neke stvari lokalno rješavao, pa reko hajde da i to već tamo jednom riješim. Dodam te kod sljedećeg patcha. ;) PS. Odavno sam ja tamo registrovan, tako da neznam dali sam baš tako "nov". ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 10:08, 6 oktobar 2018 (CEST) == Objektivnost administratora == {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|C3r4}}: Da vas uključim ovdje u diskusiju, jer vidim da niste u stanju da smirite situaciju. Pozivam vas na osnovu vaše dužnosti administratora da djelujete objektivno, i korektno ukoliko je pitanje bilo kakvog sukoba. Vidio sam nekoliko stvari iza kojih ne stojim, i nekoliko postupaka koje smatram da krše pravila. '''Blokiranje korisnika [[Korisnik:Mixastarcevic|Mixastarcevic]]''' # @Cera: Ako je korisnik [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:Protokol?type=block&user=&page=Mixastarcevic&wpdate=&tagfilter= blokiran] samo na osnovu [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&diff=2964899&oldid=2964898 ove izmjene] onda smatram da je ovo pogrešan postupak. Blokade trebaju da budu preventivne, a ne kažnjavajuće ([[:en:Wikipedia:Blocking_policy#Purpose_and_goals]]). # @AnToni: [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:Protokol?type=block&user=&page=Mixastarcevic&wpdate=&tagfilter= Poništavanje] ove blokade istog korisnika bez prethodne diskusije sa Cerom mislim isto da nije na mjestu. Pored toga najviše zato što si sam upetljan u toj diskusiji i izmjenama. Uvijek se može zatražiti mišljenje ostalih administratora. '''Nacionalnost / etnicitet''' # @Cera, @AnToni: Stranica [[Nikola Tesla]] je zaštićena da bi se izbjegao rat izmjenama. Ok. Ali zašto se onda nakon toga ipak prave izmjene? @Toni [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&diff=2965033&oldid=2965032], @Cera [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Tesla&diff=2964978&oldid=2964910]. Mislim da ste tu obojica pogriješili. Postoji dosta toga opisano ovdje: [[:en:Wikipedia:Edit warring]], pa bih vas pozvao da pročitate. Praksa je poslije ovakvog rata izmjena i zaštite stranice da se prvo postigne consensus, i tek poslije toga naprave izmjene. # @AnToni: Citiram sa stranice za razgovor: ''"..a diskusija o tome da li je Tesla bio Srbin je suvišna''": Svako ima pravo da reaguje na SZR i da svoje mišljenje, ukoliko je ono konstruktivno. Ukoliko je ista diskusija već prije vršena, onda se može referirati linkom. '''Nepotrebni komentari''' Ovakvi komentari nemaju smisla! Kako postići konstruktivan razgovor kada se ovakve izjave bacaju jedna prema drugom? # @Cera: "''Očigledno da ovaj vlasnik Wikipedije i kvaziadministrator AnToni gura prosrpsku i prohrvatsku tezu u svim mogućim člancima. Pošto je ovdje zabranjeno kritiziranje ovih nedodirljivih administratora''" Ovdje vas oboje kritikujem sa pozitivnom namjerom. Nadam se da ćete se sabrati i uvidjeti da vaš postupak nevodi ničemu, jer nije prvi put da se ovako nešto dešava. Važnije od toga: kršite pravila Wikipedije i nedržite se svoje dužnosti kao administrator da postupate po istim. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 17:55, 24 oktobar 2018 (CEST) : Blokada kolege, koji je dodao je neosnovana i uzrokovana rječju srpski,što Ceru odmah navodi na blokadu. Svako ko napiše nešto, a to njemu zvuči na srpski, vrijeđa ga sa neprimjernim komentarima ili ga blokira. Tomu treba stati u kraj. Postao je poznat i u "svijetu", pa su me u Lembergu pitali zašto se on tako ponaša...šta reći? Drugi nam se smiju ili stvaraju enciklopediju, a naš Cera patrolira i traži veljače i lepotu da blokira suradnike i korisnike. Blokirati nekoga zbog jedne riječi u članku je puno i previše, a razjurivanje novih korisnika neumjesnim komentarima je još gora stvar. Mora li se to tolerisati? Blokiranog sam deblokirao, da čovjek vidi da ovo nije grupa divljaka, koji čekaju da neko napiše srpski, pa da ga se blokira. Ovo šta se radi je presedan i postavljam svima pitanje, da li mu i dalje treba d::opustiti uvrede prema novim korisnicima?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 21:29, 24 oktobar 2018 (CEST) :: Kratki odgovor na dugi esej kolege: vrlo dobro znam šta radim, nisam od jučer ovdje, i vrlo dobro "pročitam" ko ovdje radi vandalizam "slučajno" a ko namjerno dođe samo da bi napisao da je Kosovo dio Srbije ili da je prosinac umjesto decembra. Takve stvari uklanjam bez ikakve diskusije ili "konsenzusa". Nastojim praviti bosansku Wikipediju (aka Wikipediju na bosanskom jeziku) a ne da se uvlačim Srbima ili Hrvatima u pakš...!--- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 08:27, 25 oktobar 2018 (CEST) ::: No problem je što naš jezik razumiju i ti "ozloglašeni" koji su inače i tvoje komšije i ravnopravi državljani tvoje domovine i oni imaju pravo surađivati na našem projektu I kultura govora ti je katastrofalna. Većina nas su akademici i tako se ne bi trebalo pisati. Nismo mi šaneri!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 08:35, 25 oktobar 2018 (CEST) :::: Ti drugi ravnopravni građani i državljani moje i tvoje domovine imaju pravo pisati na 3 ravnopravna jezika u Bosni i Hercegovini. Prema tome, bujrum, imamo bs.wiki, sr.wiki i hr.wiki! Ovdje se pisalo, piše se i pisat će se isključivo bosanskim jezikom, za druge jezike nema niti će ikad biti mjesta! --- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 08:39, 25 oktobar 2018 (CEST) :::Razumijem ja to. Ti si se učahurio u neku svoju viziju o nekom lokalizmu, koji je wiki projeku nepoznat. Nije moje da te mijenjam. Mir ist eigentlich wurscht! Kako mi ovdje kažemo!-[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 09:35, 25 oktobar 2018 (CEST) :::: To nema veze sa lokalizmom. Jezik najbolje znaju lokalci. Čak i kada je u prenesenom značenju, ili bolje rečeno "između redova". Oni koji su na svojoj koži osjetili 90te "pušu i na hladno mlijeko" ako me razumiješ, a znam da znaš šta mislim.--- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 10:20, 25 oktobar 2018 (CEST) :: Osjetio sam više nego ti, stariji sam pa me je to zakacilo kao učesnika a ti su vjerovatno bio posmatrač ili eventualna žrtvA. No rat se završio prije 20 godina i nama je cilj prenijeti znanje na sve one koji to trebajz. A ne da nas bije loš glas koji trenutno na projektu imamo. Samo mi to možemo promijeniti,jer ćemo inače izgubiti i korisnike i čitaoce. A o jeziku se ne bi puno petljao jer nisam kao ni ti filolog, pa neka oni odlučuju o tim stvarima.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 10:45, 25 oktobar 2018 (CEST) :::Ne razumijem dio rečenice: '''A ne da nas bije loš glas koji trenutno na projektu imamo.''' Pa i da smo najbolji opet bi imali loš glas a zna se i gdje i od koga! A ako pogledamo lične profile pojedinih administratora na facebooku, pa pobogu, pola ih veliča "Dražu Mihajlovića"! Treba li da spomenem i o kojim administratorima je riječ?!? Naravno, oni nisu revizionisti (zahvaljujući nekim drugim kriterijima). --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 11:07, 25 oktobar 2018 (CEST) :: Ne znam ko veliča Dražu! A ja nemam facebook stranicu, osim jednog bloga, ali on nema veze sa politikom, nego sa literaturom. Ima i kod nas onih koji veličaju ustaški pokret. I na tome treba poraditi. I to da je gorespomenuti rehabilitiran, nema veze ni sa nama ni sa wiki. Barem ne sa mnom.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 11:23, 25 oktobar 2018 (CEST) == Upozorenje == Cijenim Edinwiki to što pokušavaš da se pridržavaš pravila, jer upravo to radi AnToni i donedavno naš Srdjan. Kad smo veċ kod Srdjana, izgleda da nas je i on napustio. Bio je prošlog oktobra predmet verbalnog šikaniranja od strane dotičnog kojem je izgleda najprirodniji najniži način komuniciranja sa ostalim saradnicima. I sam si rekao da od njegovih optužbi o zloupotrebi administratorskih ovlaštenja nema ništa. Izgleda da se Srdjanu dobro zgadila "kulturna i na činjenicama zasnovana diskusija". Čovjek je samo lagano "okrenuo list" i nastavio da radi korisnije stvari u svom životu, nego da se bavi glupostima dotičnog, kojeg se izgleda ne smije nazvati pravim imenom po pitanju njegovog svjetonazora. Prošlog oktobra je mržnja prema momcima poput Srdjan i AnToni frcala na sve strane. Ja sam do tada samo radio moje kompozitore, Maje, Vizantijsku umjetnost i tako te stvari, ali kad sam vidio kako ih frajer provocira, jednostavno sam principijelno stao u njihovu odbranu. Ne volim nepravdu. Pročitaj u moje ime nekoliko poruka koje sam ovih dana dobio od njega. Ja ih nisam ni otvarao, a indirektno sam po reakciji AnTonija shvatio da mi je pisao i o konzumiranju svinjetine. Meni šalješ upozorenje, a nisi ni pogledao šta je meni naša "princeza" napisala. Da se odmah razumijemo, meni je wikipedija jedan lagani hobi i način da dam neki svoj doprinos, jer sam se ovdje u SAD-a lijepo snašao, a baš zato što imam lijep život hoċu makar na ovaj način da pomognem. Pogledaj samo GBL i njegov "dosije". Svađe i rasprave sa drugim saradnicima, nervni slom koji je doživio kad nas je demostrativno "napustio". Pogledaj mu korisničku stranicu i naċi ċeš "koncertne ostatke" od te ujdurme. Dobio je tim povodom čak i pjesmicu "Oj jaro jarane" Halida Muslimoviċa od jednog kolege sa sr-wikipedije. Čovjek mu poželio sve najbolje i da se "ne stresa puno". Pročitao si sigurno i njegov najnoviji biser kad je u završetku njegovog prijedloga onako u afektu "ispalio" kao "možeš okačiti kobili o rep". Mislim stvaaaarno!!!!! To ti je nivo razgovora koji njemu odgovara, a ovo nešto civilizacija i te stvari. Slobodno baci kroz prozor. Pozdrav tebi u snježnoj Holandiji od mene iz danas sunčanog i proljetnog Tennessee. Odoh na biciklo pa u park kraj jezera da uživam u novoj biciklističkoj stazi na ovoj ljepoti od vremena. P.S. Svrati češċe, jer garant ċe biti još mnogo bisera sa ovim tipom, kojem je život dosadan i koji je preozbiljno shvatio ovaj wiki projekat. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:52, 3 februar 2019 (CET) : GBL je dobio trajnu blokadu. Znači tog trolovanja neće ovdje više biti. Ali bez obzira ko šta govori, ne smije se dozvoliti da spadnemo na isti nivo i zato za svakoga važe ista pravila. Pozdrav nazad za Tennessee. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 22:28, 3 februar 2019 (CET) == Šabloni za datume == Vozdra Edine, Treba nam izmijeniti ove šablone: {{tl|Datum rođenja}}, {{tl|Datum rođenja i godine}} i {{tl|Datum smrti i godine}}, u slučaju ako neki od parametara ne postoji (uglavnom desi se kombinacija da ne postoji dan i/ili mjesec, a godine su uvijek prisutne), da ne prikazuje greške nego da računa sa parametrima koje ima. Možeš li ovo vidjeti? Ja sam haman završio sa prebacivanjem IK biografija u IK osoba. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 20:44, 21 februar 2019 (CET) : Vidim da je konceptualno jednako sa en.wiki, tj. parametri ti su obavezni. Jesi li provjerio kako to rade na en.wikiju ukoliko samo imamo na primjer godinu? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 19:21, 22 februar 2019 (CET) :: Sad sam probao sa člankom [[Ibn-Sina]], na enwiki uzeo samo godine i uradio preview. Fercera bez pokazivanja grešaka. Oni rade preko modula Age. Treba i kod nas to dotjerat. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 19:35, 22 februar 2019 (CET) ::: Eto prenio sam. Izgleda da fercera. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 19:56, 22 februar 2019 (CET) :Fercera. Možeš li vidjeti i za ova druga dva šablona koja sam gore naveo :D. P.S. I u trenutnom šablonu prikazuje u engleskom formatu, npr. February 2, 2012. Treba 2. februar 2012. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 20:26, 22 februar 2019 (CET) :: Sada bi trebalo da je ok. Provjerio sam i ove šablone, trebalo bi da je uredu ovako sve. Možda koji još prijevod, ali to slobodno izmijeni ako šta vidiš. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 20:40, 22 februar 2019 (CET) ::: Super, radi sve. Samo još format/redoslijed: [dan]. [mjesec (slovima)] [godina]. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 20:47, 22 februar 2019 (CET) :::: Dok ja to, deder ti [[Džabir ibn Hajjan|ove]] slučajeve. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 20:49, 22 februar 2019 (CET) :::: Eto ga.-- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 21:00, 22 februar 2019 (CET) :::::Aferim... kontao sam ima li kakva mogućnost da se ukine obavještenje da nedostaje mjesec, jer lakše bi bilo izmijeniti šablon nego puno članaka... ili barem da se doda kategorija ako nedostaje mjesec. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 21:06, 22 februar 2019 (CET) :::::: Pa radi se baš o standardizaciji. Kako rade na en.wikiji? Ako kod nas nije po istom standardu, onda bi trebalo izmjeniti tamo gdje treba. A nije ni to teško, za to imamo botove. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 22:49, 22 februar 2019 (CET) == Treba mi pomoć == Pozdrav, novi sam na Wikipediji, napravio sam članak Husein Rakim Islamović, ali nije objavljen. Ne znam gdje griješim. Lijep pozdrav : {{Spomeni|Grivic Laskov}}: Članak [[Husein Rakim Islamović]] je objavljen. Koja vam pomoć tačno treba? Kao početnik korisno je također pregledati dobrodošlicu gdje vam je naprimjer objašnjeno da se potpisujete sa četiri tilde (<code><nowiki>~~~~</nowiki></code>) kada ostavite poruku na stranicama za razgovor. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 18:00, 26 februar 2019 (CET) == OTRS request == Hello Edinwiki, we have an [[ticket:2020012610002632|OTRS request]] regarding the article [[AIESEC]]. The request is asking if someone would review the outstanding pending changes on this article and either accept or decline them. We don't have a bswiki specific OTRS queue, and most of us don't read bs-. Would you mind taking a look? Best regards, [[Korisnik:Xaosflux|Xaosflux]] ([[Razgovor s korisnikom:Xaosflux|razgovor]]) 04:02, 27 januar 2020 (CET) : {{Spomeni|Xaosflux}} It seems I don't have an account at OTRS to be able to see the content of the ticket. Asked DCB to create one for me. What's the complaint exactly? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 10:46, 27 januar 2020 (CET) :{{Spomeni|Edinwiki}} it is more of a 'request' then a 'complaint' - but it is about the pending changes backlog on that page, edits have been pending review for over four months. If the edits were accepted, or declined, I can close out the ticket. Thank you, [[Korisnik:Xaosflux|Xaosflux]] ([[Razgovor s korisnikom:Xaosflux|razgovor]]) 13:54, 27 januar 2020 (CET) :: {{Spomeni|Xaosflux}} I'll check it out and let you know here. I think it needs a bit of tweaking and then it can be accepted. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 14:12, 27 januar 2020 (CET) :::{{Spomeni|Edinwiki}} thank you. I can also close that OTRS ticket by letting them know there is a [[Posebno:StarePregledaneStranice|1104 day back log]] and they just will have to wait. [[Korisnik:Xaosflux|Xaosflux]] ([[Razgovor s korisnikom:Xaosflux|razgovor]]) 15:18, 27 januar 2020 (CET) :::: {{Spomeni|Xaosflux}} Done. The article is now accepted. ;) (also thanks to {{Spomeni|Srdjan m}} and {{Spomeni|BosnianWikiS}}). -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 16:34, 27 januar 2020 (CET) ::::: Thank you all, I will close the OTRS ticket and let the requester know. [[Korisnik:Xaosflux|Xaosflux]] ([[Razgovor s korisnikom:Xaosflux|razgovor]]) 17:27, 27 januar 2020 (CET) == Pitanje == Možeš li srediti [[Šablon:Mapa Marsa]]? Ogroman je. Lijep pozdrav.--[[Korisnik:Franjo Josip|Franjo Josip]] ([[Razgovor s korisnikom:Franjo Josip|razgovor]]) 22:59, 3 maj 2020 (CEST) == Spiskovi == Edine, obnovi ove silne spiskove već jednom, bolan, bolan. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} : Ok. {{Spomeni|EdinBot}} Hajde u akciju, čuo si mene, šta čekaš? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 15:36, 18 juni 2020 (CEST) :: Tu sam šefe, tebe čekam. Idemo. -- [[Korisnik:EdinBot|EdinBot]] ([[Razgovor s korisnikom:EdinBot|razgovor]]) 15:39, 18 juni 2020 (CEST) ::: [[Korisnik:EdinBot|EdinBot]] i [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} dobro bi bilo da svaki mjesec obiđeš društvo [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 16:26, 30 novembar 2025 (CET) :::: {{spomeni|Palapa}} Što se tiče spiskova, može se automatizirati da se redovno obnavalja, ako postoji želja. A za sebe nemogu da garantujem da sam redovno tu. Ponekad provirim da nema poruka. Šta ima? :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 10:37, 2 decembar 2025 (CET) :::::pa, molim da automatiziraš. hvala unaprijed [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:29, 2 decembar 2025 (CET) == Pozivnica == {{DiscordD}} == Promjena korisničkog imena == Vidi molim te [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Zahtjev_za_preuzimanje_korisni%C4%8Dkog_imena ovo]! Znaš li zašto ne funkcioniše? Pozdrav!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 13:34, 24 oktobar 2020 (CEST) : Izgleda da je samo globalno moguće preko [https://meta.wikimedia.org/wiki/Steward_requests/Username_changes Mete]!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 13:36, 24 oktobar 2020 (CEST) == Logo političke stranke == Pozdrav, Potrebno je promijeniti logo jedne političke stranke jer nije taj više u funkciji i napravljen je novi. Pa kako sad to, pokusao sam ali ne znam? ==Veličina članka== Da li čanak na bs.wiki mora biti duži od najdužeg (u pravilu en.wiki)? Da li se KWiki-ju moraju prevoditi podaci iz šablonskih baza podataka koje su svima dostupne? Možda to nije otkrio, pa mu sve prekratko? [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 01:24, 4 maj 2021 (CEST) : Ne treba se '''meni''' ništa prevoditi. Članak treba imati pet rečenica, uz osnovnu wiki-"opremu". Takav je dogovor na ovom projektu. Šta tu nije jasno? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:26, 4 maj 2021 (CEST) == How we will see unregistered users == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin=content/> Hi! You get this message because you are an admin on a Wikimedia wiki. When someone edits a Wikimedia wiki without being logged in today, we show their IP address. As you may already know, we will not be able to do this in the future. This is a decision by the Wikimedia Foundation Legal department, because norms and regulations for privacy online have changed. Instead of the IP we will show a masked identity. You as an admin '''will still be able to access the IP'''. There will also be a new user right for those who need to see the full IPs of unregistered users to fight vandalism, harassment and spam without being admins. Patrollers will also see part of the IP even without this user right. We are also working on [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation/Improving tools|better tools]] to help. If you have not seen it before, you can [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|read more on Meta]]. If you want to make sure you don’t miss technical changes on the Wikimedia wikis, you can [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|subscribe]] to [[m:Tech/News|the weekly technical newsletter]]. We have [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation#IP Masking Implementation Approaches (FAQ)|two suggested ways]] this identity could work. '''We would appreciate your feedback''' on which way you think would work best for you and your wiki, now and in the future. You can [[m:Talk:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|let us know on the talk page]]. You can write in your language. The suggestions were posted in October and we will decide after 17 January. Thank you. /[[m:User:Johan (WMF)|Johan (WMF)]]<section end=content/> </div> 19:10, 4 januar 2022 (CET) <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Target_lists/Admins2022(1)&oldid=22532492 --> == How we will see unregistered users == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin=content/> Hi! You get this message because you are an admin on a Wikimedia wiki. When someone edits a Wikimedia wiki without being logged in today, we show their IP address. As you may already know, we will not be able to do this in the future. This is a decision by the Wikimedia Foundation Legal department, because norms and regulations for privacy online have changed. Instead of the IP we will show a masked identity. You as an admin '''will still be able to access the IP'''. There will also be a new user right for those who need to see the full IPs of unregistered users to fight vandalism, harassment and spam without being admins. Patrollers will also see part of the IP even without this user right. We are also working on [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation/Improving tools|better tools]] to help. If you have not seen it before, you can [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|read more on Meta]]. If you want to make sure you don’t miss technical changes on the Wikimedia wikis, you can [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|subscribe]] to [[m:Tech/News|the weekly technical newsletter]]. We have [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation#IP Masking Implementation Approaches (FAQ)|two suggested ways]] this identity could work. '''We would appreciate your feedback''' on which way you think would work best for you and your wiki, now and in the future. You can [[m:Talk:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|let us know on the talk page]]. You can write in your language. The suggestions were posted in October and we will decide after 17 January. Thank you. /[[m:User:Johan (WMF)|Johan (WMF)]]<section end=content/> </div> 19:11, 4 januar 2022 (CET) <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Target_lists/Admins2022(1)&oldid=22532492 --> == Prijava == Poštovani gosp. Edine, prijavio bih administratora AnToni zbog njegovih neopravdanih akcija kao administratora bosanske Wikipedije. U zadnje vrijeme mi često uklanja izmjene na mojim člancima u kojima sam pisao o Bošnjacima. Prvobitno sam objavio članak o [[Jakov Baltić|Jakovu Baltiću]] u kojem sam, između ostalog, napisao da je ''Fra Jakov Baltić, kao i mnogi drugi bosanski franjevci (Ivan Franjo Jukić, Antun Knežević i dr.) isticao svoj bošnjački nacionalni identitet što je ostalo zabilježeno u njegovom ljetopisu: “Nas je Bošnjake Bog Slavljanim hotijo biti, ne Osmanlijam”; “U jesen, kad se školski razred svrši, digoše nas Bošnjake”; “…svima nama Bošnjacim služiti može''. Pri tome sam, naravno, naveo izvor za ove citate u njegovoj knjizi "Godišnjak od Događaja crkvenih, svietskih, i promine vrimena u Bosni", str. 312, 127, 439. Međutim, AnToni mi je uklonio ove izmjene sa opravdanjem da, citat:''Nacionalni identitet u njegovo vrijeme nije bio određen niti ga je bilo moguće dokumentirati. Formiranje nacionalnih identiteta u ovom dijelu Evrope se desilo mnogo jasnije. Ukoliko je pisao u svojim djelima o Bošnjacima, ne znači da je pripadao bošnjačkom narodu'' i ''Nigdje u njegovoj knjizi se ne spominje njegova nacionalna pripadnost, koja tada nije ni postojala u smisli današnjih okolnosti''. Pored toga on tvrdi da ''bošnjački franjevci nisu nikada postojali''. Ovo nije tačno budući da se Baltić jasno izjašnjavao kao Bošnjak, što očigledno dokazuje da u tome periodu jeste bilo moguće određivati nacionalne identitete. AnToni je zbog ovoga zaključao moj članak i spriječio izmjene zbog navodnog "vandalizma", "rata izmjena" i "spora oko sadržaja". Pored toga na tom članku je dodao podatak da je Jakov Baltić svoj ''Godišnjak'' napisao na hrvatskom jeziku Jučer sam objavio članak o [[Martin Nedić|Martinu Nediću]] i u njemu sam, između ostalog napisao: ''Fra Martin Nedić je bio jedan od ideologa bošnjaštva tj. bošnjačke tradicije zajedništva iz redova bosanskih franjevaca polovinom 19. stoljeća''. Naravno, za ovaj podatak sam citirao šest različitih knjiga. Ipak, AnToni mi je opet uklonio ove izmjene, a da nije naveo razlog. Primijetio sam da je AnToni i na drugim člancima o bosanskim franjevcima uklanjao veoma sličan sadržaj kada se govori o njihovoj bošnjačkoj nacionalnog ideologiji. Na članku o [[Antun Knežević|Antunu Kneževiću]] AnToni je uklonio izmjene u kojem se govori upravo o Kneževićevoj bošnjačkoj ideologiji da su Bošnjaci jedan narod od tri vjere i da nikakvih Hrvata ni Srba nema u Bosni i Hercegovini do 19. vijeka. Razlog njegovog uklanjanja jeste da ovaj podatak nije referenciran, iako je ova činjenica dokumentovana u mnogim knjigama. Na članku o [[Ivan Franjo Jukić|Ivanu Franji Jukiću]] uklonio je izmjene, opet, o dijelu u kojem govori upravo o Jukićevoj bošnjačkoj ideologiji. Izbrisao je njegov poznati citati: ''...Mi Bošnjaci njekad slavni narod sad jedva da smo živi nas samo kao očenutu glavu od stabla slavjanskog gledaju priatelji naukah i žale nas.... Vrime je da se i probudimo od dugovične nemarnosti; dajte pehar, te carpite iz studenca pomnje mudrost, i nauk; nastojte da najpred naša serca očistimo od predsudah, fatajmo za knjige i časopise, vidimo što su drugi uradili, te i mi ista sredstva poprimimo, da naš narod prosti iz tminah neznanstva na svitlost isitne izvedmo...''. U infokutiji navedene osobe je uklonio podatak da je Jukićeva nacionalnost Bošnjačka i jezik bosanski. Bošnjaštvo tj. bošnjačku tradiciju zajedništva moguće je uočiti kod mnogih bosanskih franjevac i to ne samo iz njihovih spisa nego i njihovog ličnog angažmana u promovisanju i zaživljavanju ove ideologije u Bosni. Neki od franjevaca koji su zaneseni ovom ideologijom: Matija Divković, Stjepan Matijević, Mijo Radnić, Filip Laštrić, Martin Nedić, Ivan Franjo Jukić, Antun Knežević i drugi. Iako je njihova aktivnost dokumentirana u raznim knjigama, AnToni ignoriše historijske činjenice i uporno briše ove podatke. Molim Vas da razmotrite očiglednu zloupotrebu pozicije administratora od strane AnToni-ja i da se poštuju historijske činjenice na bosanskoj Wikipediji. Želim da se vrate moje izmjene, koje se dokumentovane historijske činjenice i otključa moja stranica o Jakovu Baltiću. U buduće planiram pisat još članaka o bosanskim franjevcima i njihovom bošnjaštvu i sličnim temama. Primjedbe grupe profesora i studenata iz oblasti historije i političkih nauka iz Sarajeva na rad administratora AnToni članak: https://www.klix.ba/vijesti/bih/kome-smeta-bosanska-historija-na-wikipediji/210607123 S poštovanjem. [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 11:14, 1 april 2022 (CEST) : {{Spomeni|Mrjazz123}}: Nekoliko stvari da razjasnimo. Prvo, ovo nije "bosanska Wikipedija", već je Wikipedia na bosanskom jeziku; dakle, nema nikakve veze s Bosnom (i Hercegovinom), Bosancima i tome slično, već je isključivo jezički projekt. Drugo, niko od nas nije gazda i šef projekta da bi mogao samostalno "razmotriti eventualnu zloupotrebu", pa tako ni Edin. Ako vam se ne sviđa nečiji rad, to se ne rješava ovakvim "prijavama" već prvo pokušate argumentirano objasniti na stranici za razgovor, onda ako nema ništa od dogovora s osobom s kojom ste u sukobu, pozovete druge urednike da se očituju ili da pogledaju (i pregledaju) spor i sačekate mišljenje; na kraju ćete imati konsenzusno stanje o nekom sporu; tek ako se poslije toga uspostavi da neko od administratora ne poštuje načela projekta onda možete ići na Čaršiju s problemom. Treće, navodi iz te "primjedbe" koje ste naveli od tzv. "grupe profesora i studenata" na portalu Klix – {{Plain link|https://raskrinkavanje.ba/medij/klix|koji je ocijenjen kao visokorizičan po širenju lažnih vijesti i dezinformacija}} – već su [[Wikipedia:Čaršija#Demanti|detaljno demantirani]] kao dezinformacija, lažne vijesti i doslovno laganje u određenim mjestima. S obzirom na to da ste to spomenuli, a nije nešto naročito popularan tekst, nadam se da niste dio grupe i da nema sukoba interesa. Na kraju, gledajući stranice za razgovor ovih članaka koje ste povezali, ne mogu vidjeti da je bilo nekakvog intenzivnog pokušaja da razgovarate sem nečeg relativno kratkog kod [[Razgovor:Jakov Baltić|Jakova Baltića]]. Stoga <u>pokrenite na odgovarajućim stranicama za razgovor teme</u> koje se tiču konkretnog teksta koji je izbrisan ili koji želite dodati, a ne uspijevate, i argumentirano pokušajte doći do rješenja te pozovite nekoga od aktivnih urednika da to pogleda. Ja lično nemam vremena za ovu tematiku jer sam tanak s vremenom ovih dana, ali vjerujem da će neko od kolega imati vremena da se time pozabavi, vjerovatno Haris jer je upoznat s ovime. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:54, 1 april 2022 (CEST) ::U svom članku sam naveo dovoljan broj argumenata: citati iz objavljenih knjiga navedenih autora. Molim Vas da mi navedete ko su urednici kojima se mogu obratiti. [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 15:57, 1 april 2022 (CEST) :::Od trenutno aktivnih, mislim da se [[User:Mhare|Mhare]] bavi ovim. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 16:58, 1 april 2022 (CEST) Ok, hvala! [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 18:53, 1 april 2022 (CEST) :Nisam stručnjak, ali koliko znam [[Bošnjaci|bošnjaštvo]] danas nije isto što i bošnjaštvo u vrijeme koje su smješteni subjekti o kojima je riječ. Bošnjak, Bosanac, Bošnjanin (i njihovi ekvivalenti u drugim jezicima Bosniaque, Bosniak, Bosniacus) termin je kojim su označavani svi ''Bosanci'', a to je moderni termin koji se koristi od 20 stoljeća do danas. :Vjerujem da možemo više izvora naći da su '''bosanski franjevci''', što se i poklapa s vremenom u kojem su živjeli i lingvističkom značenju tadašnjeg termina Bošnjaci. Sve to bi trebalo biti pokriveno ozbiljnijim referencama. Kako ih svrstava današnja bošnjačka historiografija, može se navesti, ali treba i naglasiti to, što je po načelu [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnosti]]. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 21:51, 1 april 2022 (CEST) :: Odgovoreno [https://bs.wikipedia.org/wiki/Razgovor_s_korisnikom:AnToni#Martin_Nedi%C4%87 ovdje]!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 12:55, 2 april 2022 (CEST) Vidim da je ovdje bilo neke rasprave, i nadam se da je se stvar do sada riješila. Lijep pozdrav svima. {{Spomeni|Mrjazz123}}, {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Srđan}}. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 18:21, 7 maj 2022 (CEST) Nije se ništa puno riješilo. Bez obzira koliko ja referenci i historijskih činjenica iznio, Antoni uporno uklanja. Na primjer, na članku o bosanskom franjevcu i historičaru fra Antunu Kneževiću spominjao sam njegovo bošnjaštvo i pri tome citirao 13 referenci. On je pojam "bošnjaštvo" zamijenio sa pojmom "zajedništvo", i u tom dijelu je izbrisao podatak da je Knežević sve stanovnike Bosne nazivao Bošnjacima. Sličnu stvar je radio i sa nekim drugim člancima koja sam već gore spomenuo. Moja profesorica historije je na Filozofskom fakultetu, odsjek historija, odbranila diplomski rad na temu "Antun Knežević i njegovo bošnjaštvo". Od nje sam koristio neke podatke za članak. Dakle, ovo je utvrđena historijska činjenjica. Ne razumijem što nekome toliko smeta historija, stvarno nije uredu. [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 18:58, 7 maj 2022 (CEST) == Pomoc pocetinku == Pozdrav, prvi put pravim wikipedia account sa namjerom postavljanje jedne biografije. Proces mi se čini jako komplikovan stoga trazim pomoć. Naime, koliko sam do sada shvatio, trebam napraviti account i napraviti 7 validnih edita nakon čega cu moći objaviti biografiju bez da je neko skine. Zanima me koliko je to tačno i da li postoji brži način, otovoren sam za sve opcije. Proces objašnjen u koracima bi mi mnogo pomogao. Unaprijed hvala na razumijevanju [[Korisnik:Cepovi|Cepovi]] ([[Razgovor s korisnikom:Cepovi|razgovor]]) 19:59, 25 juni 2023 (CEST) == Need your input on a policy impacting gadgets and UserJS == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Dear interface administrator, This is Samuel from the Security team and I hope my message finds you well. There is an [[m:Talk:Third-party resources policy|ongoing discussion]] on a proposed policy governing the use of external resources in gadgets and UserJS. The proposed [[m:Special:MyLanguage/Third-party resources policy|Third-party resources policy]] aims at making the UserJS and Gadgets landscape a bit safer by encouraging best practices around external resources. After an initial non-public conversation with a small number of interface admins and staff, we've launched a much larger, public consultation to get a wider pool of feedback for improving the policy proposal. Based on the ideas received so far, the proposed policy now includes some of the risks related to user scripts and gadgets loading third-party resources, best practices for gadgets and UserJS developers, and exemptions requirements such as code transparency and inspectability. As an interface administrator, your feedback and suggestions are warmly welcome until July 17, 2023 on the [[m:Talk:Third-party resources policy|policy talk page]]. Have a great day!</div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[m:User:Samuel (WMF)|Samuel (WMF)]], on behalf of the Foundation's Security team</bdi> 01:02, 8 juli 2023 (CEST) <!-- Message sent by User:Samuel (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Samuel_(WMF)/IAdmins_MassMessage_list_1&oldid=25272788 --> == Čaršija == Zamolio bih te da reagiraš jer AnToni radi što želi bez validnog objašnjenja, uopće ne komunicira sa mnom samo briše i uklanja. Ne dozvoljava mi radit. [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:%C4%8Car%C5%A1ija Pogledaj čaršiju]. == Join us at the Next CEE Catch up! Learn about Temporary accounts! == Hi everyone, We want to announce the tenth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the '''Temporary accounts''', as this important change is going to affect every Wikipedia soon, so it is important for patrollers and functionaries like you to understand this change. On wikis where temporary accounts are enabled, IP addresses of unregistered editors are not visible publicly. Only those who fight spam, vandalism, harassment and disinformation have access to IP addresses there. The session will take place on '''10th of June 2025, 18:00-19:00 CEST''' (check your ''[https://zonestamp.toolforge.org/1749571200 local time]''). If you are interested in this topic, then '''[[:m:Event:CEE Catch up Nr. 10 (June 2025)|sign-up for the session here]]'''. [[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 13:17, 29 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Južna Srbija == Pozdrav, EdinWiki. Da li ja mogu ovdje na miru uređivat teme vezane za moj kraj, Južna Srbija, a da ih drugi admin ne uklanja i briše, pošto je tako preporučeno sa mete? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 06:13, 13 juni 2025 (CEST) : Vjerovatno ti treba kontekst za ovo (kopiram [[Posebno:Diff/3714015|poruku s KWikijeve stranice za razgovor]] jer je pitanje isto postavljeno na dva mjesta). Mitrović je Odboru za Univerzalni kodeks ponašanja na Meti [[:m:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Cases/Sysop abuse on Bosnian Wikipedia|prvo prijavio Tonija]], pa onda [[:m:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Cases/2025/Sysop abuse on Croatian Wikipedia|novog admina Hijerovita sa hr.wiki]]. U oba slučaja, zahtjevi su mu odbijeni. Inače, Mitroviću, preporučeno ti je da se obratiš drugim administratorima da pogledaju šta se dešava, a ne da tražiš ''carte blanche'' da ti niko tvoje izmjene ne smije dirati, što je svakako nemoguće garantirati jer bilo koji drugi korisnik (koji nije admin) može izmjene vratiti ako smatra da nisu dobre. Ako zaista misliš produktivno doprinositi projektima, bit će ključno demonstrirati napredak u pristupu uređivanju. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 10:02, 13 juni 2025 (CEST) Prvo, zamoliću Srđana da ne ide za mnom, smešno je. Drugo, ''carte blanche'' je tvoj mišljenje, a šta da očekujem od osobe koja je izmislila da sam sve admine na bs.viki nazvao "korisnim budalama". Tako, lepo ću te zamoliti da mi se samo kad je neophodno obraćaš. Treće, pravo da izrazim svoje misljenje na svojoj stranici imam (naravno bez vulgarnossti i slično) to što smatram da Južna Srbija može biti nezavisna je moj lični stav, tebi ako se ne sviđa okreni glavu. Bitno je da to ne unosim u članke da Južna Srbija treba biti nezavisna, članci se samo gledaju. Uostalom, neću samo uvijek uređivat članke vezane za jug. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 15:29, 13 juni 2025 (CEST) Toliko ima šablona o stavovima za autonomije i nezavisbosti raznih teritorija u svijetu, tako da ni nije jasno zašto AnToni diže toliku frku oko Južne Srbije, kad je to samo na mojoj stranici. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 16:14, 13 juni 2025 (CEST) == Growth features - Mentorship and Community updates == ​Hi everyone, Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page). You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''. CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''. We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed. If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]]. --[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:28, 16 juli 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Invitation for a session "Tools and features for Users with Extended Rights" == Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you. The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session. The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''. If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:44, 19 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub) (This message was sent to [[:Razgovor s korisnikom:EdinBot]] and is being posted here due to a redirect.) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=29165186 --> == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:30, 28 april 2026 (CEST) </div> (This message was sent to [[:Razgovor s korisnikom:EdinBot]] and is being posted here due to a redirect.) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30471712 --> dodl1u3nt3fdmosbfb0matt9m6wckfk 0 99172 3837918 3593937 2026-04-28T21:18:41Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3837918 wikitext text/x-wiki {{Infokutija dinastija | ime = Knezovi Zrinski | grb = [[Datoteka:Grb Petra Zrinskog zg katedrala 210209.jpg]] | država = [[Hrvatska]] | roditeljska_dinastija = [[Bribirski (Šubići)|Šubići]] | osnivač = | posljednji_vladar = | posljednji_muški_član = | trenutni_poglavar = | godina_osnivanja = 1347. | godina_izumiranja = 1703. | svrgavanje = | nacionalnost = Hrvati | ogranci = }} '''Zrinski''' su hrvatska plemićka porodica koja je tokom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]], sve do kraja 17. vijeka značajno uticala na politički, kulturni i društveni život u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Porodica vuče porijeklo od starog hrvatskog plemena Šubića, čiji su starješine postali [[Bribirski (Šubići)|knezovi Bribirski]], i zajedno s predstavnicima ostalih hrvatskih povlaštenih plemena sklopili [[1102]]. godine državni ugovor (''[[Pacta Conventa]]'') s ugarskim kraljem [[Koloman]]om iz dinastije [[Arpadovići|Arpadovića]]. Sredinom 14. vijeka pripadnici porodice bili su prisiljeni napustiti svoju historijsku postojbinu, [[Bribir (Skradin)|Bribir]] kod [[Skradin]]a, odnosno [[Ostrovica (Lišane Ostrovičke)|Ostrovicu]], te novo sjedište uspostavljaju u utvrđenom gradu [[Zrin (utvrda)|Zrinu]], smještenom iznad [[Zrin]]a na [[Zrinska gora|Zrinskoj gori]], zapadno od [[Hrvatska Kostajnica|Hrvatske Kostajnice]], po kojem se i počinju nazivati Zrinski. [[Datoteka:Castle Zrin, Croatia-4.JPG|mini|lijevo|250px|Ruševine utvrde [[Zrin (utvrda)|Zrin]]]] U 16. vijeku porodica doživljava uspon zahvaljujući ponajprije umješnosti [[Nikola Šubić Zrinski|Nikole Šubića Zrinskog]], poznatog po svojoj borbi protiv [[Osmanlije|Osmanlija]] i pogibiji u [[Bitka kod Sigeta|bitki kod Sigeta]] u južnoj [[Mađarska|Mađarskoj]] [[1566]]. godine. Tada sjedištem kneževske porodice postaje utvrđeni grad [[Čakovec]] u [[Međimurje|Međimurju]], na krajnjem sjeveru Hrvatske. Iz porodice su proizašla četiri [[Spisak hrvatskih banova|hrvatska bana]]. Nasilni kraj Zrinskih u drugoj polovini 17. vijeka uzrokovan je sukobom s bečkim dvorom, poznatim kao [[Zrinsko-frankopanska urota]]. Posljednji ban iz porodice, [[Petar Zrinski|Petar]], ubijen je u austrijskom [[Wiener Neustadt]]u [[30. april]]a [[1671]]. godine zajedno sa svojim šurjakom [[Fran Krsto Frankopan|Franom Krstom Frankopanom]]. Njegova žena [[Katarina Zrinski|Katarina]], te sin [[Ivan Antun Zrinski|Ivan Antun]], ostatak svojih života proveli su zatvoreni u tamnici. == Također pogledajte == [[Datoteka:Nikola III. Zrinski (1489-1534.).JPG|mini|desno|170px|Lik [[Nikola III Zrinski|Nikole III Zrinskog]] na taliru kovanom u utvrdi [[Gvozdansko]] kod [[Zrin (utvrda)|Zrina]]]] * [[Katarina Zrinski]] * [[Jelena Zrinski]] * [[Petar Zrinski]] * [[Nikola Zrinski]] * [[Nikola Šubić Zrinski]] * [[Frankopani]] == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Zrinski family}} * [http://www.daz.hr/vodic/k-vlastelinski-obiteljski-i-osobni-arhivski-fondovi/k2-obiteljski-arhivski-fondovi/392-hr-dazg-834-obitelj-zrinski Kratka historija porodice Zrinski]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} * [http://www.matica.hr/www/vijesti2www.nsf/aa1ef1d74acd6289002568ae003eeeca/d140d62cdee052dcc12572ea004d1650?OpenDocument Zbornik „Povijest obitelji Zrinski“]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} * [http://arhinet.arhiv.hr/_Generated/Pages/Stvaratelji.PublicDetails.aspx?ItemId=11053 Porodica Zrinski na Arhinetu - arhivskom informacijskom sistemu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110721100346/http://arhinet.arhiv.hr/_Generated/Pages/Stvaratelji.PublicDetails.aspx?ItemId=11053 |date=21. 7. 2011 }} * [http://www.matica.hr/knjige/862/ Porodica Zrinski u hrvatskoj i mađarskoj historiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131210191919/http://www.matica.hr/knjige/862/ |date=10. 12. 2013 }} * [http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=43995 Tekst o Zrinskima u enciklopediji Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža"] [[Kategorija:Zrinski| ]] [[Kategorija:Historija Hrvatske]] 02s8otrc77xrl0q7m4z9rw3nqsbpv06 0 110074 3837863 3835504 2026-04-28T20:13:07Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3837863 wikitext text/x-wiki {{Istaknuti članak}} {{Infokutija Vladar | Ime =Kir II | Nasljeđivanje =[[Kralj Perzije]] | Nasljeđivanje1 =[[Kralj Medije]] | Slika = | Vladavina =559. - 530. p. n. e. | Vladavina1 =549. - 530. p.n.e. | Prethodnik =[[Kambiz I]] | Prethodnik1 =[[Astijag]] | Nasljednik =[[Kambiz II]] | Nasljednik1 =[[Kambiz II]] | Supružnik =[[Kasandana]]<br />[[Amitis Šahbanu]] | Djeca =[[Kambiz II]]<br>[[Smerdis]]<br>[[Artistona]]<br>[[Atosa]] | Dinastija =[[Ahemenidi]] | Otac =[[Kambiz I]] | Majka =[[Mandana]] | Datum rođenja =599. p. n. e. | Mjesto rođenja =[[Anšan]], [[Perzija]] | Datum smrti =4. decembar 530. p. n. e. | Mjesto sahrane =[[Parsagad]] ||Nasljeđivanje2=[[Kralj Lidije]]|Vladavina2=547. - 530. p.n.e.|Prethodnik2=[[Krez]]|Nasljednik2=[[Kambiz II]]|Nasljeđivanje3=[[Kralj Babilona]]|Vladavina3=539. - 530. p.n.e.|Prethodnik3=[[Belšazar]]|Nasljednik3=[[Kambiz II]]}} '''Kir II''' ([[Perzijski jezik|perzijski]]: Kuruš; 599. p. n. e – 530. p. n. e), poznatiji kao '''Kir Veliki''', bio je kralj Perzije i osnivač [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenidskog Carstva]]. Tokom svoje vladavine proširio je carstvo na veći dio jugozapadne i centralne [[Azija|Azije]], od [[Egipat|Egipta]] i [[Bosfor]]a na [[zapad]]u sve do rijeke [[Ind]] na istoku, i stvorio prvo i najveće carstvo [[Antika|antičkog doba]]. Tokom tri decenije vladavine, ovaj vladar je pobijedio i pokorio neka veća kraljevstva tog doba, uključujući [[Medija|Mediju]], [[Lidija|Lidiju]] i [[Babilon]], a vodio je vojne ekspedicije i u centralnu Aziju gdje je pokorio sve narode. Ipak, nije išao u pohode na [[Afrika|afrički]] Egipat ili [[Evropa|evropsku]] Grčku kao kasnije [[Kambiz II]] i [[Darije I]] Veliki. Prema [[Herodot]]u, poginuo je u bici protiv [[Skiti|Skita]] u ljeto 530. ili 529. p. n. e. Naslijedio ga je sin Kambiz II koji je osvojio [[Egipat]] tokom kratke vladavine. Kir (Cyrus) je bio sljedbenik [[Zoroastrizam|zoroastrijske religije]].<ref>{{Cite web |url=http://www.iranica.com/newsite/articles/unicode/v1f4/v1f4a110.html |title=Ahemenidska religija (enciklopedija Iranica) |access-date=25. 4. 2010 |archive-date=31. 7. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090731112025/http://www.iranica.com/newsite/articles/unicode/v1f4/v1f4a110.html |url-status=dead }}</ref> Osim jakog uticaja na [[Historija Irana|iransku historiju]], Kir je snažno uticao i na [[judaizam]], [[ljudska prava]], [[politika|politiku]], [[Strategija|vojnu strategiju]] te uopšte na istočnu i [[Zapadni svijet|zapadnu civilizaciju]]. == Uvod == === Etimologija === Riječ Cyrus je [[latinski|latinska]] odnosno [[grčki|grčka]] izvedenica [[perzijski|staroperzijskog]] imena ''Kuruš''. Antički historičari [[Ktezije]] i [[Plutarh]] navode kako je Cyrus dobio ime od riječi ''Kuros'' što znači [[sunce]] odnosno „poput sunca“, spominjući vezu sa perzijskom imenicom za sunce (''Khor'') uz koju stoji sufiks ''-vash'' što znači „sličnost“<ref>{{Cite web |url=http://www.livius.org/ct-cz/ctesias/photius_persica3.html |title=Photius' excerpt of Ctesias' Persica (3), Livius.org |access-date=25. 4. 2010 |archive-date=16. 10. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101016000029/http://www.livius.org/ct-cz/ctesias/photius_persica3.html |url-status=dead }}</ref>. Ipak, neki moderni historičari poput Karla Hoffmanna i Rüdigera Schmitta iz Encyclopedia Iranice navode kako ime znači „''verbalni pobjednik''“. U modernoj Perziji, Cyrus se uvijek podrazumijevao kao '''Kurošé Kabir''' ili '''Kurošé Bozorg''', što je perzijska izvedenica od imena Kir Veliki. U [[Biblija|Bibliji]], poznat je pod jednostavnim imenom '''Koresh''', dok je moguće da se i u [[Kuran]]u spominje kao „'''Dhul-Qarnayn'''“ koji je pokorio istočne i zapadne zemlje. === Historija dinastije === [[Datoteka:Sebastiano Ricci 018.jpg|mini|250px|desno|''Djetinstvo Kira Velikog'', Sebastiano Ricci ([[1706]].-[[1708]].)]] U skladu sa [[heroj]]ima drugih kultura i osnivačima velikih carstava, tradicionalna predaja o Kirovoj porodici je vrlo bogata. Prema [[Herodot]]u, Kir je bio unuk medijskog kralja [[Astijag]]a odgojen u skromnoj [[Stočarstvo|pastirskoj]] porodici. Po drugoj priči, bio je sin siromašnih roditelja i radio je na medijskom dvoru. Te priče su kontradiktorne Kirovim ličnim svjedočenjima prema kojima je naslijedio tron od svoga oca, djeda i pradjeda. Od 10-15 perzijskih plemena, Kir potiče iz okoline grada [[Pasargad]]a, iz porodice [[Ahemenidi|Ahemenida]]. Prije nego što je ujedinio [[Perzijci|Perzijce]] i [[Medijci|Medijce]] unutar jednog carstva, bio je kralj Perzije te je po [[kralj]]evskoj lozi polagao pravo na tron [[Anšan]]a, koje je bilo [[vazal]]no kraljevstvo unutar [[Medijsko Carstvo|Medijskog Carstva]], a prostiralo se u današnjoj provinciji [[Fars]] u jugozapadnom [[Iran]]u. Na tom području Kir će kasnije osnovati [[Pasargad]], budući glavni grad [[Ahemenidsko carstvo|ahemenidskog carstva]]. [[Dinastija|Dinastiju]] je najvjerovatnije osnovao [[Ahemen]] oko [[700. p. n. e.]], kojeg je naslijedio sin [[Teisp (ahemenidski)|Teisp]]<ref>[http://www.achemenet.com/ Achemenet.com]</ref>. Prema zapisima, poslije Ahemenove [[smrt]]i na tron su došla dva njegova sina, [[Kir I]] od Anšana i [[Arijaramn]]a od Perzije. Njih su naslijedili njihovi sinovi [[Kambiz I]] od Anšana odnosno [[Aršam]] od Perzije. Ipak, autentičnost tih antičkih zapisa se dovodi u pitanje s obzirom na složenost i nepouzdanost izvora o Kirovim precima. [[Kambiz I]] se prema Herodotu smatra plemićem a ne kraljem<ref>{{Cite web |url=http://www.iranica.com/newsite/articles/v4f7/v4f7a012.html |title=Kambiz I. (enciklopedija Iranica) |access-date=25. 4. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071012152454/http://www.iranica.com/newsite/articles/v4f7/v4f7a012.html |archive-date=12. 10. 2007 |url-status=dead }}</ref>, a izvori govore kako se oženio princezom [[Mandana|Mandanom]], kćerkom [[Lidija|lidijske]] princeze [[Arijena|Arijene]] i Astijaga, vladara [[Medijsko carstvo|Medijskog carstva]]. Iz navedenog braka rođen je samo jedan sin, Kir II, poznat kao Kir Veliki, koji je dobio ime prema djedu. Prema [[Ktezije|Kteziju]], Kir Veliki oženio je [[Astijag]]ovu kćerku po imenu [[Amitis od Medije|Amitis]], što izgleda nelogično, jer bi tada ona bila i njegova žena i ujna. Vjerovatno objašnjenje je da se Astijag prethodno oženio još jednom ženom koja mu je rodila [[Mandana|Mandanu]]<ref>{{Cite web |url=http://www.livius.org/as-at/astyages/astyages.htm |title=Astijag, Livius.org |access-date=25. 4. 2010 |archive-date=14. 5. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110514015539/http://www.livius.org/as-at/astyages/astyages.htm |url-status=dead }}</ref>, dok je Amitis bila kćerka [[Kijaksar]]a, odnosno Astijagova sestra. Kirova prva žena [[Kasandana]], je jednako zagonetna. Prema [[Herodot]]u i [[Behistunski natpisi|Behistunskim natpisima]], rodila je Kiru najmanje dva sina, [[Kambiz II|Kambiza II]] i [[Smerdis]]a<ref>{{Cite web |url=http://www.livius.org/ct-cz/cyrus_I/cyrus.html |title=Kir, Livius.org |access-date=25. 4. 2010 |archive-date=7. 10. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141007160002/http://www.livius.org/ct-cz/cyrus_I/cyrus.html |url-status=dead }}</ref>. Oba sina kasnije su posebno vladala Perzijom na kratko vrijeme. Kir je imao i kćerke [[Artistona|Artistonu]]<ref>[http://www.livius.org/arl-arz/artystone/artystone.html Atosa, Livius.org]</ref> i [[Atosa|Atosu]] koja će se kasnije udati za [[Darije I|Darija I]]. Ovo će poslije biti značajno, jer će [[Atosa]] roditi [[Kserks I|Kserksa I]], Darijevog nasljednika<ref>{{Cite web |url=http://www.livius.org/as-at/atossa/atossa.html |title=Parmys, Livius.org |access-date=25. 4. 2010 |archive-date=24. 5. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090524011542/http://www.livius.org/as-at/atossa/atossa.html |url-status=dead }}</ref>. === Rani život === Najpoznatiji datumi Kirova rođenja su [[600. p. n. e.|600.]]-[[599. p. n. e.]] prema [[Tora|Tori]] ili [[575. p. n. e.|575.]]-[[576. p. n. e.]] prema modernim procjenama. Malo je toga poznato o njegovom djetinjstvu i ranom životu s obzirom na nedostatak izvora odnosno na njihovo oštećenje ili gubitak. [[Herodot]]ova priča o Kirovom ranom životu liči na [[Legenda|legendi]] o napuštenoj djeci poput [[Edip]]a, [[Mojsije|Mojsija]] ili [[Romul i Rem|Romula i Rema]] koja se kasnije bore za kraljevski tron. Kirov nadređeni bio je njegov djed [[Astijag]], vladar moćnog Medijskog carstva. Poslije Kirovog rođenja, [[Astijag]] je imao san koji je njegov sveštenik protumačio kao znak da će ga njegov unuk zbaciti sa prijestolja. Svom naredniku [[Harpag]]u je naredio da ubije dijete. [[Harpag]], kome [[moral]] nije dopustio da ubije novorođenče, pozvao je kraljevskog pastira Mitradata iz planinske regije pokraj granice sa Saspirom i naredio mu da ostavi dijete da umre u planinama. Srećom, pastir i njegova žena Cina su se sažalili nad njim te su ga prisvojili i odgojili kao svoje dijete, dok su svoje mrtvorođenče pokazali Harpagu kao Kira<ref name="Harpag, Livius.org">{{Cite web |url=http://www.livius.org/ha-hd/harpagus/harpagus.html |title=Harpag, Livius.org |access-date=25. 4. 2010 |archive-date=3. 11. 2005 |archive-url=https://web.archive.org/web/20051103080139/http://www.livius.org/ha-hd/harpagus/harpagus.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.mainlesson.com/display.php?author=church&book=storieseast&story=birth |title=''The birth and bringing up of Cyrus'' |access-date=25. 4. 2010 |archive-date=13. 7. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070713004107/http://www.mainlesson.com/display.php?author=church&book=storieseast&story=birth |url-status=dead }}</ref>. Kad je Kiru bilo deset godina, [[Herodot]] tvrdi da je bilo očito da Kir nije bio pastirov sin jer se ponašao previše gospodski. Nakon što je Kir u dječjoj igri bičevao sina [[Medijci|medijskog]] plemića [[Artembar]]a<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+1.114.1 Herodot, I. 114.]</ref>, kralj Astijag je ispitao dječaka<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+1.115.1 Herodot, I. 115.]</ref> i otkrio da su vrlo slični jedan drugom<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+1.116.1 Herodot, I. 116.]</ref>. [[Astijag]] je tada zatražio od [[Harpag]]a da objasni što je učinio s djetetom, i nakon što mu je ovaj priznao da nije ubio novorođenče, kralj ga je prevario pozivom na [[banket]] gdje mu je poslužio vlastitog sina. Astijag je bio popustljiv prema Kiru, pa je dozvolio da se vrati svojim biološkim roditeljima, [[Kambiz I|Kambizu]] i [[Mandana|Mandani]]<ref>{{Cite web |url=http://www.mainlesson.com/display.php?author=church&book=storieseast&story=overthroweth |title=''Cyrus overthroweth Astyages and taketh the kingdom to himself'' |access-date=25. 4. 2010 |archive-date=12. 10. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071012152911/http://mainlesson.com/display.php?author=church&book=storieseast&story=overthroweth |url-status=dead }}</ref>. Iako se smatra kako je Herodotova priča samo legenda, ona ipak daje uvid u likove iz Kirovog ranog života. == Uspon i vojni pohodi == === Medijsko kraljevstvo === [[Datoteka:Median Empire.jpg|mini|350px|desno|[[Medijsko carstvo|Medijsko]], [[Lidija|lidijsko]] i [[babilon]]sko kraljevstvo uoči Kirovih osvajanja.]] Nakon što mu je umro otac 552. p. n. e, Kir je naslijedio oca na mjestu kralja [[Anšan]]a. Ipak, on time nije još postao nezavisni vladar. Kao i njegovi prethodnici, morao je priznati vrhovnu vlast Medije. U doba Astijagove vladavine, Medijsko carstvo se prostiralo na veći dio antičkog [[Bliski istok|Bliskog istoka]], od [[Mala Azija|maloazijske]] Lidije na zapadu do plemena [[Parti|Parta]] i Perzijanaca na istoku. U Herodotovoj verziji, motivisan osvetom, Harpag je uvjerio Kira da pobuni Perzijance protiv njihovih nadređenih, Medijaca. Doduše, vrlo je vjerovatno da su [[Harpag]] i Kir zajedno vodili pobunu zbog neslaganja s Astijagovom [[Politika|politikom]]<ref name="Harpag, Livius.org"/>. Od početka [[Perzijski ustanak|perzijskog ustanka]] u ljeto 553. ili 552. p. n. e. i prvih bitaka u 552. p. n. e., Kir je uz Harpagovu pomoć vodio svoju vojsku protiv Medijaca sve dok nije pao glavni grad [[Ekbatana]] [[549. p. n. e.]], čime je i samo [[Medijsko carstvo]] konačno bilo osvojeno. Iako se čini da je Kir prihvatio medijsku krunu, godine 546. p. n. e. službeno je zamijenio titulu proglasivši se kraljem Perzije. [[Aršam]], koji je bio vladar Perzije pod Medijcima, zbog Kirovog čina je morao odstupiti. Njegov sin [[Histasp]], inače Kirov drugi rođak, proglašen je [[satrap]]om [[Partsko Carstvo|Partie]] i [[Frigija|Frigije]]. Aršam će poživjeti još dovoljno dugo da na prijestolju vidi svog unuka [[Darije I|Darija I Velikog]], koji je postao [[Šah (titula)|šah]] ([[car]]) nakon smrti oba Kirova sina. Kirovo pokoravanje Medije pokrenulo je niz njegovih ratova. Astijag je bio saveznik sa šurjakom [[Krez]]om od [[Lidija|Lidije]], [[Nabonid]]om od [[Babilon]]a i [[Amazis II|Amazisom II]] od [[Egipat|Egipta]], koji su namjeravali udružiti snage protiv Kira. === Lidijsko kraljevstvo i Mala Azija === [[Datoteka:Map of Lydia ancient times.jpg|mini|300px|desno|[[Lidija|Lidijsko kraljevstvo]] na zapadu [[Mala Azija|Male Azije]]]] Precizni datumi osvajanja [[Lidija|Lidije]] su nepoznati, ali se pretpostavlja da su se dogodili između Cyrusovog pokoravanja Medijskog kraljevstva (550. p. n. e) i osvajanja [[Babilon]]a (539. p. n. e). U prošlosti je bilo uobičajeno uzimanje 547. p. n. e. kao godine pada Lidije prema citatima iz [[Nabonid]]ovih hronika, iako ovi podaci nisu pouzdani<ref>[http://www.achemenet.com/ressources/souspresse/annonces/Rollinger-Iran.pdf The Median "Empire", the End of Urartu and Cyrus' Campaign in 547 B.C. (Nabonidus Chronicle II 16) by Robert Rollinger (Innsbruck)]</ref>. Lidijci su prvi napali perzijski grad [[Pterija|Pteriju]] u [[Kapadokija|Kapadokiji]]. Krez je postavio opsadu grada, i potom odveo stanovnike u [[ropstvo]]. U međuvremenu, Perzijanci su pozvali stanovništvo [[Jonija|Jonije]], koji su pripadali Lidijskom kraljevstvu, da se pobune protiv svog vladara. Ponuda je odbačena, zbog čega je Kir okupio vojsku i krenuo u vojni pohod u Lidiju prilikom kog su mu se putem pridruživali mnogi narodi. [[Bitka kod Pterije]] završila je neriješenim rezultatom, pri čemu su obje strane prije zalaska sunca doživjele velike gubitke. Lidijski kralj Krez povukao se u [[Sard]] sljedećeg jutra<ref>{{Cite web |url=http://classics.mit.edu/Herodotus/history.mb.txt |title=''The History of Herodotus'', prevod Georgea Rawlinsona |access-date=25. 4. 2010 |archive-date=29. 6. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110629060743/http://classics.mit.edu/Herodotus/history.mb.txt |url-status=dead }}</ref>. [[Datoteka:Claude Vignon - Parable of the Unforgiving Servant (detail).jpg|mini|lijevo|[[Lidija|Lidijski]] kralj [[Krez]] na slici ''Krezov dar'' od [[Claude Vignon]]a iz [[1629.]]]] Za vrijeme boravka u Sardu, Krez je poslao apel svojim saveznicima da pošalju pomoć Lidiji. Ipak, pred kraj zime prije nego što su se Krezovi saveznici mogli okupiti, Kir je ušao duboko u Lidiju i opkolio Kreza u glavnom gradu [[Sard]]u. Nešto prije konačne [[Bitka kod Timbre|bitke kod Timbre]] između Kira i Kreza, Harpag je savjetovao Kira da postavi svoje [[deve]] ispred vojnika, što je trebalo uplaštiti lidijske konje koji nisu navikli na miris [[deva]]. Strategija je uspjela i lidijska [[konjica]] se razbježala, a Kir je porazio i zarobio Kreza nakon [[Opsada Sarda|opsade Sarda]]. Glavni lidijski grad bio je u Kirovim rukama, što je značilo konačan pad Lidijskog kraljevstva. Prema Herodotu, Kir je poštedio Krezov život i uzeo ga kao savjetnika, što je protivno nekim prevodima [[Nabonid]]ovih hronika u kojima se navodi kako je lidijski kralj bio pogubljen<ref>{{Cite web |url=http://www.livius.org/men-mh/mermnads/croesus.htm |title=Krez, Livius.org |access-date=25. 4. 2010 |archive-date=29. 6. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110629171925/http://www.livius.org/men-mh/mermnads/croesus.htm |url-status=dead }}</ref>. Prije nego što se vratio u glavni grad, Kir je [[Lidija|Lidijcu]] po imenu Paktije povjerio da prenese Krezovo blago u Perziju. Ali, ubrzo nakon Kirovog odlaska, Paktije je zakupio plaćenike i izazvao pobunu u [[Sard]]u protiv perzijskog satrapa (lidijskog upravnika) [[Tabal]]a. Kir je tada poslao [[Mazar]]a, jednog od svojih vojskovođa da uguši pobunu, ali da dovode Paktija živog. Prilikom dolaska Mazara u Lidiju, Paktije je pobjegao u [[Jonija|Joniju]] gdje je zakupio plaćenike s kojima je napao [[Grčka|grčke]] gradove [[Magnezija|Magneziju]] i [[Prijena|Prijenu]], gdje je uhvaćen i poslat nazad u Perziju da ga kazne. [[Mazar]] je nastavio sa osvajanjem [[Mala Azija|Male Azije]], ali je umro iz nepoznatih razloga prilikom ekspedicije u [[Jonija|Joniji]]. Kir je tada poslao Harpaga da dovrši Mazarevo osvajanje Male Azije, a on je osvojio [[Licija|Liciju]], [[Cilicija (satrapija)|Ciliciju]] i [[Fenicija|Feniciju]], koristeći posebne opsadne tehnike za probijanje gradskih zidina koje su bile nepoznate [[Grci]]ma. Sa osvajanjima je završio oko [[542. p.ne.]] i vratio se u Perziju. === Novobabilonsko kraljevstvo === [[Datoteka:Neo-Babylonian Empire.png|mini|desno|300px|Novobabilonsko carstvo oko [[540. p. n. e.]], uoči Kirovog osvajanja]] Godine [[539. p. n. e.]] Kir je osvojio [[Elam]] i glavni grad kraljevstva [[Susa|Susu]]<ref>[http://www.achemenet.com/ressources/enligne/arta/pdf/2004.003-Tavernier.pdf ''Some Thoughts on Neo-Elamite Chronology'', Jan Tavernier]</ref>. Pred kraj juna iste godine, njegova vojska pod komandom [[Gobrias I|Gubarua]], guvernera Guteje, [[Bitka kod Opisa|napala je Opis]] na rijeci [[Tigris]] i porazila [[babilon]]ske snage<ref name="ABC 7: ''The Nabonidus Chronicle'', Livius.org">{{Cite web |url=http://www.livius.org/cg-cm/chronicles/abc7/abc7_nabonidus3.html |title=ABC 7: ''The Nabonidus Chronicle'', Livius.org |access-date=16. 11. 2011 |archive-date=11. 2. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120211040755/http://www.livius.org/cg-cm/chronicles/abc7/abc7_nabonidus3.html |url-status=dead }}</ref>. Do 10. novembra, grad [[Sipar]] je pokoren bez borbe jer njegovi stanovnici gotovo da nisu ni pružali otpor<ref name="ABC 7: ''The Nabonidus Chronicle'', Livius.org"/>. Vjerovatno je da se Kir upustio u pregovore s babilonskim generalima i tako dogovorom izbjegao oružani sukob. Babilonski kralj [[Nabonid]] je boravio u gradu u to vrijeme, ali je ubrzo pobjegao u glavni grad Babilon koji nije godinama posjećivao. Dva dana poslije, 12. novembra prema [[Julijanski kalendar|julijanskom]], odnosno 7. novembra prema [[Gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]], Gubarove trupe ušle su u Babilon u kojem nije zabilježen otpor<ref>[http://www.achemenet.com/ressources/enligne/arta/pdf/2005.003-Tolini.pdf ''Quelques éléments concernant la prise de Babylone par Cyrus'', Gauthier Tolini]</ref>. Herodot objašnjava da su Perzijanci nasamarili Babilonce time što su preusmjerili tok [[Eufrat]]a u sporedni kanal zbog čega je dubina vode pala dovoljno nisko da su se perzijski vojnici koritom rijeke provukli ispod odbrambenih prepreka u centar grada<ref>{{Cite web |url=http://www.pre-trib.org/pdf/Missler-TheFallofBabylonVers.pdf |title=Pad Babilona |access-date=25. 4. 2010 |archive-date=26. 9. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070926175902/http://www.pre-trib.org/pdf/Missler-TheFallofBabylonVers.pdf |url-status=dead }}</ref>. Ubrzo nakon, 29. novembra, Kir je lično ušao u grad Babilon i zarobio Nabonida<ref name="ABC 7: ''The Nabonidus Chronicle'', Livius.org"/>. Prije Kirove invazije na Babilon, Novobabilonsko carstvo je osvojilo mnoga susjedna kraljevstva. Sva podređena kraljevstva sada su pripala njemu, uključujući [[Sirija|Siriju]] i [[Judeja|Judeju]]. Poslije pada Babilona, Kir se proglasio „kraljem Babilona, [[Sumer]]a, [[Akad]]a, i kraljem četiri kraja svijeta“; zabilježenom na poznatom Kirovom cilindru, valjkastom zapisu položenom u temelje [[Esagila|esagilskog]] hrama posvećenom glavnom babilonskom bogu [[Marduk]]u. Tekst cilindra opisuje Nabonida kao bezbožnog, dok pobjednika Kira spominje kao miljenika Marduka. U nastavku se spominje kako je Kir unaprijedio životni standard stanovnika Babilona, te da je pomagao izbjeglicama i obnavljao [[hram]]ove, zbog čega se njegov cilindar smatra kao prvi pisani spomenik o [[Ljudska prava|ljudskim pravima]] u historiji. Prema Behistunskim natpisima [[Darije I|Darija Velikog]], Kirova vlast obuhvatala je najveće carstvo do tada u historiji. Na kraju njegove vladavine, Ahemenidsko perzijsko carstvo protezalo se od [[Mala Azija|Male Azije]] i [[Judeja|Judeje]] na zapadu do rijeke [[Ind]] na istoku. == Smrt == [[Datoteka:Persia-Cyrus2-World3.png|350px|mini|desno|Preslikano preko modernih državnih granica, [[Ahemenidsko carstvo]] pod Kirom Velikim protezalo se od [[Turska|Turske]], [[Palestina|Palestine]] i [[Armenija|Armenije]] na zapadu, do [[Kazahstan]]a, [[Kirgistan]]a i rijeke [[Ind]] na istoku. Perzija je postala najveće carstvo antičkog doba.]] Detalji o Kirovoj smrti se razlikuju prema zapisima. [[Herodot]] navodi da je Kir Veliki poginuo u žestokoj bici protiv ''Massagatae'', plemena iz južnih pustinja Kgaresma i [[Kizilkum]]a na najjužnijem dijelu [[stepa]] u današnjem [[Kazahstan]]u i [[Uzbekistan]]u, gdje je išao na nagovor [[Krez]]a da se obračuna sa njima na njihovoj zemlji<ref name="Tomyris (Herodot)">{{Cite web |url=http://www.fordham.edu/halsall/ancient/tomyris.html |title=''Queen Tomyris of the Massagetai and the Defeat of the Persians under Cyrus'' (Herodot) |access-date=25. 4. 2010 |archive-date=28. 6. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110628220048/http://www.fordham.edu/halsall/ancient/tomyris.html |url-status=dead }}</ref>. Pleme [[Masageti]] bilo je u srodstvu sa [[Skiti]]ma sudeći prema odijevanju i načinu života; bili su vrsni [[Konjica|konjanici]]. U cilju da osigura kraljevstvo, Kir je prvo poslao bračnu ponudu kraljici [[Tomiris]], što je ona odbila. Zatim je odlučio teritoriju plemena Masageta zauzeti silom, pa je krenuo sa gradnjom [[most]]ova i [[Brodogradnja|brodova]] uzduž rijeke Jaksart ([[Sir Darja]]) koja ih je razdvajala. Kraljica Tomiris pozvala je Kira da zaustavi napad i da se njihove snage obračunaju na dostojanstven način, na unaprijed dogovorenom mjestu, oko dan hoda od [[Rijeka|rijeke]]. On je prihvatio ponudu, ali je odlučio pripremiti im lukavu zamku. Naime, pleme Masageti nije poznavalo [[vino]] i njegove učinke. Postavio je logor na dogovorenom mjestu i u njemu ostavio mnogo [[Hrana|hrane]] i [[Vino|vina]], te ga je ostavio na čuvanje najslabijim vojnicima, dok je one najsposobnije vojnike poveo sa sobom van logora. General Tomirisine vojske (ujedno i njen sin) ''Spargapis'' i njegova vojska napali su Kirov logor i porazili onaj slabiji dio perzijske vojske što ga je ostao čuvati, nakon čega su počeli trošiti perzijske zalihe hrane i vina, i tako se nesvjesno napili što je znatno smanjilo njihove odbrambene sposobnosti. Tada ih je napao Kir sa glavninom svoje vojske i porazio, a Spargapis iako pošteđen i zarobljen, kad je došao svijesti počinio je [[samoubistvo]]. Kada je čula za Kirovu pobjedu ostvarenu lukavstvom, Tomiris se zaklela na osvetu i povela u borbu drugu grupu vojnika koje je lično predvodila. Kir je ubijen a njegove snage pretrpjele su velike gubitke u bitci koju je Herodot opisao kao najžešćom i najkrvavijom u karijeri Kira Velikog i u [[Antika|antici]] uopšte. Kad se bitka završila, Tomiris je naredila da se Kirovo tijelo dovede pred nju, da mu se odsiječe glava i baci u posudu sa [[krv]]i, kao simbolični čin osvete za ubistvo njenog sina<ref name="Tomyris (Herodot)"/><ref>{{Cite web |url=http://www.physics.uc.edu/~sitko/women.html#Tomyris |title=''Tomyris, Queen of the Massagetae, Defeats Cyrus the Great in Battle'' |access-date=25. 4. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141229200608/http://www.physics.uc.edu/~sitko/women.html#Tomyris |archive-date=29. 12. 2014 |url-status=dead }}</ref>. Ipak, mnogi historičari smatraju tu verziju priče upitnom, jer i sam Herodot je priznao kako je to ipak samo jedna od verzija o smrti Kira Velikog koja mu je ispričana. Međutim, drugi tvrde da su perzijski vojnici uspjeli vratiti njegovo tijelo ili da je Tomiris pronašla i razapela nekog drugog, a ne samog Kira ili njegovog dvojnika. [[Ktezije]] u svojoj '''Persici''' navodi kako je Kir Veliki poginuo prilikom borbe s Derbicovom [[Pješadija|pješadijom]] potpomognutom [[Skiti|skitskim]] [[Strijelac (vojnik)|strijelcima]] i [[Konjica|konjicom]], te [[Indija|Indijcima]] sa [[slon]]ovima. Prema njegovom izvoru, ovaj događaj dogodio se sjeveroistočno od Sir Darje. Alternativna verzija iz [[Ksenofont]]ove '''Kiropedije''' je protivrječna ostalima jer tvrdi kako je Kir Veliki mirno umro u glavnom gradu Perzije<ref>{{Cite web |url=http://www.iranica.com/newsite/articles/v6f5/v6f5a023.html |title=Kiropedija, enciklopedija Iranica |access-date=25. 4. 2010 |archive-date=15. 5. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090515225032/http://www.iranica.com/newsite/articles/v6f5/v6f5a023.html |url-status=dead }}</ref>. Konačna verzija o njegovoj smrti dolazi od [[Beros]]a , koji tvrdi da je Kir Veliki poginuo prilikom borbe sa [[dahae]]jskim strijelcima sjeveroistočno od Sir Darje. === Grobnica === [[Datoteka:Pasargadae 2.jpg|mini|desno|350px|Grobnica Kira Velikog leži u [[Pasargad]]u u [[Iran]]u, i [[UNESCO]]-ov je spomenik [[Svjetska baština|Svjetske baštine]] od [[2006]].]] Posmrtni ostaci Kira Velikog navodno su u gradu Pasargadu, gdje grobnica postoji i dan danas za koju su mnogi sigurni da se radi o njegovoj grobnici. [[Strabon]] i [[Arijan]] jednako su opisali njegov grob, prema viđenjima [[Aristobul]]a od Kasandrije, koji je u doba [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] dvaput posjetio grobnicu. Iako je [[Antika|antički]] grad u ruševinama, grobnica Kira Velikog je gotovo neoštećena; iako je zadnjih godina djelimično obnovljena. Prema [[Plutarh]]u, [[epitaf]] na grobnici kaže: {{Citat|Oj čovječe, ko god da si i otkud god dolazio, ja sam "Kuruš" (Cyrus) koji je stvorio Perzijsko Carstvo. Ne zavidi mi na ovom komadiću zemlje koji skriva moje tijelo.}} Historijski nalazi iz Babilona upućuju na to da je umro u augustu 530. p. n. e., i da ga je naslijedio njegov sin [[Kambiz II]]. Njegov mlađi sin [[Smerdis]] je umro prije nego što je Kambiz krenuo u osvajanje istočnog fronta. Prema Herodotu, Kambiz je ubio brata da izbjegne svađe oko nasljeđivanja carskog trona tokom njegovog odsustva. [[Kambiz II]] je nastavio očevu politiku teritorijalnog širenja i uspio je pokoriti [[Egipat]] koji je dodao Perzijskom carstvu, ali je umro nakon samo sedam godina vladavine. Nakon njegove smrti carstvom je sedam mjeseci vladao uzurupator [[Gaumata]] koji se prozvao Smerdisom, ali ga je sa prijestolja uklonio [[Darije I|Darije Veliki]]. Kir Veliki se slavi u [[Tanakh]]u (Izaija 45:1-6), ali je također kritikovan zbog vjerovanja u navodno lažne izvještaje Kuthita, koji su željeli spriječiti izgradnju [[Jerusalemski hram|Drugog hrama]] u [[Jerusalem]]u. Naime, oni su optužili [[Jevreji|Jevreje]] da spremaju pobunu pa je Kir odlučio prekinuti izgradnju hrama koji neće biti završen sve do 516. p. n. e. u vrijeme vladavine Darija Velikog. == Ostavština == [[Datoteka:Cyrus II le Grand et les Hébreux.jpg|mini|desno|250px|Kir Veliki je oslobodio [[Židovi|Židove]] iz [[babilon]]skog ropstva, vratio ih u [[Palestina|Palestinu]] i sagradio im [[Jerusalemski hram|Drugi hram]] u Jerusalemu, čime je osigurao počasno mjesto u [[Judaizam|judaizmu]].]] Citat knjige Charles Freemana, „The Greek Achievement“: {{Citat|U domenu razmjera dostignuća nalazi se daleko iznad makedonskog kralja Aleksandra („Velikog“) koji je devastirao carstvo 320. p. n. e. ali nije osigurao nikakvu stabilnu alternativu.}} Kir Veliki je jednako prepoznatljiv i kao državnik i kao vojnik. Provodeći politiku velikodušnosti i poštivanja drugih lokalnih religija ujesto ugnjetavanja, bio je u stanju pretvoriti pokorene narode u svoje gorljive pristalice<ref>[http://www.ccel.org/s/schaff/encyc/encyc03/htm/ii.11.xix.htm Kir Veliki, Walter Goetz]</ref>. Zbog političke infrastrukture koju je postavio, [[Ahemenidsko carstvo]] se zadržalo još dugo poslije njegove smrti. Uspon Perzije tokom njegove vladavine ostavilo je snažan pečat na tok svjetske historije. Perzijska [[filozofija]], [[književnost]] i religija imali su dominantnu ulogu u svjetskim razmjerama u narednih hiljadu godina. Unatoč [[islam]]skom osvajanju Perzije u [[7. vijek]]u i stvaranja islamskih hilafeta (kalifata), Perzija je zadržala svoj dominantni uticaj i na islamsku kulturu tokom "Zlatnog doba islama", što je jedan od glavnih razloga uspješne islamske ekspanzije. Mnoge post-ahemenidske dinastije ([[Seleukidi]], [[Sasanidi]], [[Pahlavi (dinastija)|Pahlavi]]) tvrdili su da su nasljednici Kira Velikog. [[Mohammed Reza Pahlavi]] je slavio 2500. godišnjicu [[iran]]ske monarhije [[1971]]. godine, koja je završila revolucijom 1979. godine. Mnogi naučnici danas smatraju Kira Velikog jednakim ili većim od [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] s obzirom na dostignuća. Prema profesoru Richardu Fryeu:<ref>{{Cite web |url=http://original.britannica.com/eb/article-1685 |title=Britannica enciklopedija, Richard Frye |access-date=25. 4. 2010 |archive-date=13. 8. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130813133030/http://original.britannica.com/eb/article-1685 |url-status=dead }}</ref> {{Citat|Dokaz sposobnosti osnivača Ahemedindskog perzijskog carstva jeste i to, da se carstvo nastavilo širiti i poslije Kirove smrti i da se održalo u cjelosti iduća dva vijeka. On nije bio samo veliki osvajač i administrator; u mislima perzijskog stanovništva on ima sličnu ulogu kao Romul i Rem za Rimljane ili [[Mojsije]] za Židove. Predaja o njemu u mnogim detaljima podsjeća na priče o drugim herojima i osvajačima antičkog doba. Fabula u kojoj se novorođenče Kir daje pastiru na odgoj podsjeća na priču o Mojsiju u Egiptu, a njegovo uklanjanje tiranskog djeda ima odjeka u drugim [[Mitologija|mitovima]] i [[legenda]]ma. Nema sumnje da je predaja o Kiru rasla među Perzijancima i da je bila poznata i Grcima. Osjećaji poštovanja ili čak strahopoštovanja u kojima je predaja prepričana Grcima pokazuju kako nije slučajnost da je Ksenofont odabrao njega kao model vladara kojeg bi preporučio svojim Grcima.}} Ukratko, lik Kira je preživio kroz historiju kao nešto mnogo veće od čovjeka koji je osnovao carstvo. On je postao epitetom za visoke kvalitete koji su se očekivali od antičkih vladara, što je uključivalo herojske osobine poput osvajača koji je bio tolerantan i velikodušan jednako koliko hrabar i odvažan. Njegova ličnost uticala je na Grke i na samog Aleksandra Velikog, te naknadnim prenošenjem tradicije i na [[Rimsko Carstvo|Rimljane]], pa i danas na sve nas. Godine [[1971]]. [[Iran]] je slavio 2500. godišnjicu Kirovog osnivanja [[Ahemenidsko carstvo|Perzijskog carstva]]. === Religija === [[Datoteka:Yazd fire temple.jpg|mini|300px|desno|[[Zoroastrizam|Zoroastrijski]] hram vatre u [[Jazd]]u ([[Iran]], [[2004]].)]] Jedini poznati primjer njegove religijske politike je njegov odnos prema Židovima u [[Babilon]]u. Biblija tvrdi kako je ostatak židovskog stanovništva vraćen iz Babilona u ''Obećanu zemlju'', te kako je Kir naredio obnovu [[Jerusalemski hram|hrama]] u [[Jerusalem]]u. Sve ovo je u potpunosti objavljeno u [[Knjiga Ezre|Knjizi Ezre]]. Kao rezultat Kirove politike, [[Židovi]] su ga slavili kao dostojanstvenog i legitimnog kralja. Kir je jedini ne-židov opisan kao [[mesih (mesija)]] ili božanski kralj u [[Tanakh]]u (Izaija 45:1-6). Međutim, istovremeno su postojale i židovske kritike na njegov račun nakon što su se pročule laži od strane Kuthita, koji su željeli spriječiti izgradnju "Drugog hrama." Optužili su Židove da spremaju pobunu, pa je Kir obustavio izgradnju hrama koji neće biti završen sve do 516. p. n. e., u doba vladavine Darija Velikog. Pojedini moderni [[musliman]]ski naučnici, smatraju da je lik iz [[Kuran]]a ''Dhul-Qarnayn'' zapravo Kir Veliki. Ova teorija je postavljena od strane [[Suniti|sunitskog]] učenjaka Abula Kalama Azada i potvrđena od strane [[Šiiti|šiitskog]] učenjaka Allameha Tabatabaeija u njegovom djelu ''Tafsir al-Mizan''. === Politika i filozofija === Za vrijeme svoje vladavine, Kir je ostvario kontrolu nad velikom teritorijom osvojenih kraljevstava, postignutim zadržavanjem i širenjem medijskih [[satrapija]] (pokrajina). Daljnja organizacija osvojenih teritorija u provincije kojima vladaju lokalni kraljevi zvani satrapi, nastavljena je i u doba Darija I Velikog. Kirovo carstvo zahtjevalo je samo [[porez]] i regrute iz svih krajeva države. Njegovo osvajanje započelo je novo doba u stvaranju carstava, gdje se velika superdržava sastoji od desetaka manjih država, [[rasa]], religija i [[jezik]]a, koje objedinjuje centralna vlast čija se moć projicira preko lokalne [[Administracija|administracije]]. Ovaj [[Politički sistemi|politički sistem]] se održao vijekovima, a trajao je i u vrijeme [[invazija]] dinastije [[Seleukidi|Seleukida]], njihove vladavine Perzijom kao i u vrijeme kasnijih [[iran]]skih dinastija [[Partsko Carstvo|Parta]] i [[Sasanidi|Sasanida]]. Godine [[1992]]. ovaj vladar je uvršten u listu 100 najuticanjijih ljudi u historiji, prema Michaelu H. Hartu. U decembru 2003. tokom prihvatanja [[Nobelova nagrada za mir|Nobelove nagrade za mir]], [[Shirin Ebadi]] se pozvala na Kira: {{Citat|Ja sam Iranka, potomak "Kuruša" (Cyrusa) Velikog. Taj car je na vrhuncu moći prije 2500 godina proglasio da ne želi vladati onima koji to ne žele. Obećao je da neće prisiljavati nikoga da promijeni svoju religiju ili vjeru i da će poštivati sve manjine. Dokument Kira Velikog bi se trebao proučavati u historiji [[Ljudska prava|ljudskih prava]].<ref>{{Cite web |url=http://www.nobel.no/eng_lect_2003b.html |title=Dobitnici Nobela - Shirin Ebadi |access-date=25. 4. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060907061116/http://www.nobel.no/eng_lect_2003b.html |archive-date=7. 9. 2006 |url-status=dead }}</ref>}} Njegova ostavština se osjeća čak do dalekog [[Island]]a i kolonijalne [[Amerika|Amerike]]. Mnogi tvorci [[SAD|Sjedinjenih Država]] tražili su inspiraciju od Kira Velikog kroz radove poput ''Kiropedije''. Na primjer, [[Thomas Jefferson]] je imao dva primjerka te knjige, koje je obavezno štivo za državnika jednako kao i [[Niccolò Machiavelli|Machiavellijev]] „''[[Vladar (Machiavelli)|Vladar]]''“<ref>[http://www.spentaproductions.com/Cyrus-the-Great-English/cyruspreview_english.htm Preview Cyrus The Great (Spenta Productions)]</ref>. ==== Kirov (Cyrusov) cilindar ==== [[Datoteka:Cyrus Cylinder.jpg|desno|mini|300px|[[Cyrusov cilindar]], tadašnji dokument koji proglašava Kira Velikog legitimnim kraljem [[Babilon]]a.]] Jedan od rijetkih preživjelih izvora informacija iz njegova doba je [[Kirov (Cyrusov) cilindar]], dokument koji je on sam izdao na [[Glina (tlo)|glinenom]] valjku. Cilindar je napravljen povodom perzijskog osvajanja [[Babilon]]a 539. p. n. e. Tekst cilindra opisuje babilonskog kralja [[Nabonid]]a kao bezbožnog, dok pobjednika Kira spominje kao heroja miljenika boga [[Marduk]]a. U nastavku se spominje kako je on poboljšao život stanovnika Babilona, te da je izbjeglicama obnavljao domove i gradio [[hram]]ove. Cilindar je bio postavljen unutar babilonskih zidina kao kamen temeljac. Godine 1879. pronašao ga je asirsko-britanski arheolog Hormuzd Rassam u temeljima [[Esagila (babilonski hram)|Esagile]] (babilonskog hrama bogu Marduku) a danas se čuva u [[Britanski muzej u Londonu|Britanskom muzeju u Londonu]]. Pretpostavlja se da su direktori Britanskog muzeja i [[Iranski nacionalni muzej u Teheranu|Iranskog nacionalnog muzeja u Teheranu]] dogovaraju privremeno premještanje Kirovog cilindra u iranski [[Teheran]] za posebnu izložbu<ref>{{Cite web |url=http://www.chnpress.com/news/?section=2&id=7423 |title=Cyrus Cylinder to Be Returned to Iran |access-date=25. 4. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120213150854/http://www.chnpress.com/news/?section=2&id=7423 |archive-date=13. 2. 2012 |url-status=dead }}</ref>. Prema zvaničnicima iz Britanskog muzeja, cilindar predstavlja dugu tradiciju [[Mesopotamija|mesopotamskih]] vladara u kojima su svoje vladavine obilježavali izjavama o političkim promjenama<ref name="''Cyrus Cylinder'' (British Museum)">[http://www.britishmuseum.org/explore/highlights/highlight_objects/me/c/cyrus_cylinder.aspx ''Cyrus Cylinder'' (British Museum)]</ref>. Cilindar je sastavljen u formi dugotrajnih babilonskih stilova, a sa političke strane predstavlja Kirovu poruku babilonskom narodu u kojoj se proglašava legitimnim kraljem, i u kojoj obećava poštivanje vjerskih i političkih babilonskih tradicija. Dokument se gotovo punih stotinu godina smatrao instrumentom karakteristične mesopotamske političke [[Propaganda|propagande]]. Početkom 70-ih godina 20. vijeka, iranski šah prihvatio je Kirov cilindar kao [[simbol]] 2500. godišnjice iranske monarhije, navodeći da je to „prvi pisani spomenik o ljudskim pravima u historiji“. Cilindar je također privukao pažnju podacima o povratku [[Židovi|Židova]] u [[Palestina|Palestinu]] nakon babilonskog ropstva<ref name="''Cyrus Cylinder'' (British Museum)"/>, a također se smatra i potvrdom [[Biblija|biblijskih tekstova]] iz [[Ezra (knjiga)|Knjige o Ezri]] ([[Ezra]] 1.1-6, 6.1-5; [[Izaija]] 44.23-45.8; 2 Kronike 36.22-23). === Vojna strategija === Kira Veliki se smatra jednim od najvećih vojskovođa [[Antika|antičkog doba]], kojeg je kasnije oponašao i [[Aleksandar Makedonski]]. Njegova [[Vojna strategija|strategija]], hrabrost i lukavost doprinijeli su pokoravanju tadašnjih najvećih vojnih sila poput [[Medija|Medije]], [[Babilon]]ije i [[Lidija|Lidije]], te stvaranju najvećeg carstva. ==== Opsada pasargadskog brda ==== U proljeće [[551. p. n. e.]] medijski kralj [[Astijag]] sakupio je veliku vojsku od 150.000 ljudi i krenuo ugušiti perzijsku pobunu predvođenu Kirom. Perzijski vladar je komandovao mnogo manjom vojskom od 10.000 ljudi, uglavnom [[Perzijski besmrtnici|Perzijskih besmrtnika]] (elitna teška [[elitne teške pješadije]]). Uz brojnu inferiornost, perzijski problem je bio što su sa sobom vodili cijele porodice, uključujući žene, djecu i starce. Kako bi neutralisao prednost Medijaca u njihovoj brojnosti, Kir Veliki je postavio svoju vojsku zajedno sa narodom na vrh '''strmog brda''' u blizini [[Pasargad]]a. Medijci su pokušali iznenaditi Perzijance napadajuću istovremeno planinske prolaze i penjući se uz planinu ali Perzijanci su ih odbacili. Idućeg jutra Astijag je odlučio napasti sa glavninom vojske, dok je dio Perzijanaca vidjevši veliku vojsku pobjegao na vrh brda gdje su bili njihovi civili. Nakon što su ih navodno izvrijeđale perzijske žene nazvavši ih kukavicama, Perzijanci se vraćaju na bojište i koristeći povoljan teren uništavaju medijsku vojsku koja je imala gubitke od oko 60.000 vojnika<ref>Max Duncker, „Historija antike“ (''The History of Antiquity book''), 7. svezak, str. 352.</ref>. ==== Bitka kod Timbre ==== Kir je iznenadio [[Lidija|lidijskog]] kralja [[Krez]]a samim početkom invazije na [[Lidija|Lidiju]] za vrijeme zime i velikih hladnoća u [[Mala Azija|Maloj Aziji]], na šta lidijska vojska nije bila pripremljena, a njihovi saveznici poput [[Babilon]]aca, [[Arapi|Arapa]] i [[Grci|Grka]] nisu stigli prikupiti trupe za vojnu pomoć Lidiji. Ipak, lidijska vojska je brojala tri do četiri puta veći broj vojnika od perzijske, a glavninu lidijske vojske je činila velika [[konjica]]. Na samom putu prema Lidiji, Kir Veliki je primijetio da se konji iz njegove vojske plaše '''[[deva]]''' koje su im služile za teret, jer konji nisu navikli na njihov [[miris]]. Neposredno prije bitke, on je osnovao prvu vojnu jedinicu sastavljenu od deva koje je stavio na čelo svoje vojske. Strategija je uspjela i na samom početku [[Bitka kod Timbre|bitke kod Timbre]] moćna lidijska konjica se razbježala, a Kir je porazio [[Krez]]ovu vojsku. Sam Krez je zarobljen nakon [[Opsada Sarda (547. p. n. e.)|opsade Sarda]] iste godine, gdje su se prema [[Ktezije|Kteziju]] Perzijanci opet poslužili lukavstom; general [[Oebar]] je savjetovao Kira da perzijski vojnici hodaju na motkama tako da izgledaju kao gigantski ratnici, što je navodno prestrašilo građane [[Sard]]a i dovelo do samog pada grada<ref>{{Cite web |url=http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/2347.html |title=Oebar (''Oebares''), AncientLibrary.com |access-date=25. 4. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121019040425/http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/2347.html |archive-date=19. 10. 2012 |url-status=dead }}</ref>, i zarobljavanja samog Kreza. ==== Pobjeda nad Skitima ==== Prilikom vojnih ekspedicija protiv polunomadskih plemena [[Skiti|Skita]] u [[Srednja Azija|Srednjoj Aziji]], Kir je dogovorio bitku protiv vojske moćnog plemena Masageti. Uoči bitke, na dogovorenom mjestu odlučio im je pripremiti lukavu zamku. Vojsku je podijelio na dva dijela; slabiji dio trupa postavio je u slabo zaštićeni logor prepun hrane i '''vina''', dok je snažniji dio vojske sakrio u neposrednoj blizini. Pleme Masageti nisu poznavali vino, niti učinke '''[[alkohol]]a'''. General skitske vojske (ujedno i plemenski princ) napao je Kirov logor i porazio slabiji dio perzijske vojske, nakon čega je njegova vojska počela jesti pronađenu hranu i piti vino, nesvjesno se napivši što je znatno smanjilo njihove odbrambene sposobnosti. U mahmurluku ih napada Kir s glavninom svoje vojske i sa lakoćom ih poražava. ==== Opsada Babilona ==== Perzijska opsada Babilona, u to vrijeme najvećeg i najbogatijeg grada na svijetu, primjer je jedne od najlukavijih opsada svih vremena, usporediva s legendarnom pričom [[Trojanski rat|opsade Troje]]. Za opsadu grada Babilona, Perzijancima je poslužila rijeka '''[[Eufrat]]''' koja je prolazila kroz samo središte grada. [[Perzija]]nci su nasamarili [[Babilon]]ce time što su preusmjerili gornji tok rijeke u susjedni kanal, zbog čega je vodostaj rijeke opao ispod visine odbrambenih prepreka, odnosno na dovoljnu visinu da se perzijski vojnici sakriveni provuku koritom u sam grad. Nakon ulaska perzijske vojske u grad babilonska vojska se ubrzo predala gotovo bez otpora, Kir je lično ušao u grad i zarobio babilonskog kralja [[Nabonid]]a<ref name="ABC 7: ''The Nabonidus Chronicle'', Livius.org"/>, čime je [[Babilon]] konačno bio pokoren. === Graditeljski projekti === [[Datoteka:Pasargad audience hall.jpg|mini|350px|desno|Dvorana za prijem ([[Apadana]]) u '''[[Pasargad]]u''']] [[Datoteka:Cyrus made me, I stand to testify!.jpg|mini|200px|desno|[[Stup]] apadane u [[Pasargad]]u]] Najznačajniji Kirov graditeljski projekt svakako je izgradnja [[Pasargad]]a, novog [[Glavni grad|glavnog grada]] Perzije. Historičar [[Strabon]] tvrdi da je Kir odabrao tu lokaciju zbog političkih razloga jer je tu pobijedio [[Medijci|Medijce]], dok se kao izbor lokacije navode i estetski razlozi jer radi se o uzvišenju u dolini okruženoj planinama sa svih strana<ref>{{Cite web |url=http://www.livius.org/pan-paz/pasargadae/pasargadae.html |title=Pasargad, Livius.org |access-date=25. 4. 2010 |archive-date=3. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303180708/http://www.livius.org/pan-paz/pasargadae/pasargadae.html |url-status=dead }}</ref>. Izgradnja je počela 546. p. n. e. ili kasnije, i ubrzo je postao središtem političke moći velikog carstva. Osim kao administrativno središte, Pasargad je služio i kao odmaralište perzijskom vladaru pa su u njemu izgrađeni brojni vrtovi, te sofisticiran sistem navodnjavanja pomoću [[kanat]]a. Zahvaljujući tom [[vodovod]]nom sistemu i umijeću kontrolisanja pritiska, u pasargadskom vrtu izgrađen je linearni kanal dužine gotovo 1000 m uzduž kog su se nalazile malene [[Fontana|fontane]]. Srce kompleksa u Pasargadu čini tvrđava ''Tall-i-Takht'' („Prijestolni brežuljak“) koja se nalazi na uzvišenju u odnosu na okolinu<ref>[http://maps.google.com/?ie=UTF8&om=1&z=18&ll=30.207992,53.185136&spn=0.002638,0.004334&t=k Pasargad, Google Maps]</ref>, te koja gleda na okolne „rajske“ vrtove sa južne strane. Tvrđava se sastoji od dva manja dijela; rezidencijalne palate i dvorane za prijem („Apadana“), karakteristične za [[Iranska arhitektura|perzijsku arhitekturu]]. [[Apadana]] ili dvorana za prijem sastoji se od brojnih stupova i ima pristup sa jugoistoka, gdje gost prvo mora proći kroz vrata a onda preći [[most]] preko rijeke [[Pulvar (rijeka)|Pulvar]]<ref>[http://www.iranchamber.com/history/pasargadae/pasargadae.php Pasargad (Iran Chamber)]</ref>. Smještaj i oblik kompleksa indiciraju da je prema kompleksu u Pasargadu oblikovana i kasnije sagrađena [[Akropola (Atina)|atinska Akropola]]. Uopšte, umjetnost i arhitektura u Pasargadu prestavljaju perzijsko miješanje različitih [[tradicija]] koje objedinjava umjetničke elemente [[Elam]]a, [[Babilon]]ije, [[Asirija|Asirije]], [[Drevni Egipat|Egipta]], te [[Anadolija|Anadolije]]. Pasargad se smatra kolijevkom popularnih „perzijskih vrtova“, koji su uzori modernim [[park]]ovima u zadnjih 2500 godina. Karakteristika perzijskih vrtova je [[Pravougaonik|pravougaoni]] oblik [[Simetrija|simetrično]] podijeljen [[Ortogonalna projekcija|ortogonalnim]] glavnim komunikacijama na četiri dijela formirajući [[Raskrsnica|raskrsnicu]] u unutrašnjosti parka. Tu se u bazenima i kanalima nalazila [[voda]], dok su šetališta imala hlad od visokog rastinja. Pasargadski vrt ima kolosalne dimenzije od 2 x 3&nbsp;km<ref>{{Cite web |url=http://www.payvand.com/news/07/apr/1340.html |title=''Restoration of Cyrus' Tomb to be Resumed'' (Payvand) |access-date=25. 4. 2010 |archive-date=1. 5. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190501211055/http://www.payvand.com/news/07/apr/1340.html |url-status=dead }}</ref>, a kanali sa vodom su se protezali gotovo kilometar u dužinu, dok su se male [[Fontana|fontane]] nalazile svakih 16 metara. Novija istraživanja strukturalne tehnologije u Pasargadu pokazala su kako su [[Perzija|perzijski]] [[inžinjer]]i sagradili grad koji je mogao izdržati jake [[potres]]e, čak do 7. stepeni prema [[Richterova skala|Richterovoj skali]]<ref>{{Cite web |url=http://www.payvand.com/news/05/feb/1133.html |title=''Pasargadae Can Withstand Earthquakes'' (Payvand) |access-date=25. 4. 2010 |archive-date=24. 6. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110624113347/http://www.payvand.com/news/05/feb/1133.html |url-status=dead }}</ref>. Temelji graditeljskih tvorevina u Pasargadu građeni su tehnologijom izolovane baze temelja, koja se danas koristi pri izgradnji modernih osjetljivih objekata poput [[Nuklearna centrala|nuklearnih elektrana]], zbog zaštite od [[Seizmički talas|seizmičkih]] aktivnosti. Značajan doprinos graditeljstvu prestavlja i upotreba konstruktivnih veza (kopči) između kamenih blokova, koje su izgrađene od [[Metal (hemija)|metal]]a. Takav konstruktivni sistem zajedno sa izolovanom bazom temelja stvorili su uslove za izgradnju mnogo većih, viših i tanjih konstruktivnih elemenata, koji su svoj vrhunac doživjeli u [[Persepolis]]u. Legenda kaže da je u doba [[islam]]skog osvajanja [[Iran]]a [[Arapi|arapska]] vojska htjela uništiti grobnicu, ali da je stanovništvo uvjerilo arapske [[komandant]]e da se ne radi o grobnici Kira Velikog, već o grobnici majke kralja [[Salomon]]a, što je poštedjelo njeno rušenje. Kao rezultat, natpis na grobnici zamijenjen je citatom iz [[Kuran]]a i grobnica je postala poznata kao ''Qabr-e Madar-e Sulaiman'', odnosno „grobnica Salomonove majke“. U današnje vrijeme postoje samo ruševine nekad veličanstvenog kompleksa u Pasargadu i njegovih vrtova, koje su uništili vrijeme, brojni potresi i osvajačka razaranja [[Makedonija|Makedonaca]], [[Arapi|Arapa]] te posebno [[Mongoli|Mongola]]. Osim arheološkog značaja, Pasargad je danas i popularno [[Turizam|turistička]] atrakcija u [[Iran]]u. == Hronologija == * 600. p. n. e. - rođenje Kira Velikog prema [[Stari zavjet|Starom zavjetu]]. * 576. p. n. e. - rođenje Kira Velikog prema modernim procjenama. * 552. p. n. e. - nakon što mu umire otac [[Kambiz I]], Kir Veliki postaje kralj [[Anšan]]a. * 552. p. n. e. - Kirova pobuna protiv njegovih nadređenih, [[Medijci|Medijaca]]. * 549. p. n. e. - uz [[Harpag]]ovu pomoć Kir vodi svoju vojsku protiv Medijaca te osvaja medijski glavni grad [[Ekbatana]], čime je i samo [[Medijsko Carstvo]] konačno bilo osvojeno. * 546. p. n. e. - Kir prihvata medijsku krunu, ali je službeno zamijenio titulu proglasivši se „kraljem Perzije“. * 540-ih p. n. e. - poraz [[Krez]]a u pratu protiv Perzijanaca, pad [[Lidija|Lidijskog carstva]]. * 540-ih p. n. e. - perzijske vojskovođe [[Mazar]] i [[Harpag]] osvajaju cijelu [[Mala Azija|Malu Aziju]]; [[Licija|Liciju]], [[Cilicija (satrapija)|Ciliciju]] i [[Fenicija|Feniciju]], uključujući [[Stara Grčka|grčke]] gradove pomoću opsadnih tehnika koje su bile nepoznate [[Grci]]ma. * 542. p. n. e. - povratak glavnine perzijskih trupa u Perziju. * 539. p. n. e. - Kir Veliki pobjeđuje [[Nabonid]]a i osvaja [[Babilon]]; što je zabilježeno u djelima [[Sekst Julije Afrikan|Afrikana]], [[Ptolomej]]a, [[Euzebije Cezarejski|Euzebija]] i [[Diodor]]a. * 537. p. n. e. - Nakon osvajanja [[Babilon]]a, Kir Veliki pušta [[Židovi|židove]] da se vrate u [[Jerusalem]], čime završava 70 godina babilonskog ropstva. Manji broj, njih jedva oko 50.000 iskoristilo je tu [[Sloboda|slobodu]]; dok je većina ostala u Babilonu gdje je živjela u relativno povoljnim prilikama. * 530. p. n. e. - smrt Kira Velikog (prema [[Herodot]]u i [[Ktezije|Kteziju]] u borbi protiv [[Skiti|Skita]]; [[Ksenofont]] u „Kiropediji“ tvrdi kako je umro mirno u glavnom gradu Perzije [[Pasargad]]u), a naslijeđuje ga njegov sin [[Kambiz II]] == Također pogledajte == * '''[[Ahemenidsko carstvo]]''' * [[Perzijsko carstvo]] * [[Perzija]] * [[Astijag]] * [[Lidija|Lidijsko kraljevstvo]] * [[Krez]] * [[Nabonid]] * [[Kambiz II]] == Vanjski linkovi == * [http://www.farsmovie.com/eng/index.htm Iran, Zaboravljena slava - Dokumentarni film o antičkoj Perziji (Ahemenidi i Sasanidi)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100428091251/http://farsmovie.com/eng/index.htm |date=28. 4. 2010 }} * Kratki dokumentarni film „''U potrazi za Kirom Velikim''“ redatelja Cyrusa Kara, na stranicama [http://www.savepasargad.com/audio-visual2/Kurosh-Englisg.htm International Committee to Save the Archaeological Sites of Pasargadae] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100304095326/http://www.savepasargad.com/audio-visual2/Kurosh-Englisg.htm |date=4. 3. 2010 }} (9 min. i 58 sek.) * Ksenofont, ''Kiropedija: nauka o Kiru'', preveo Henry Graham Dakyns, pregledao F.M. Stawell, [http://www.gutenberg.org/etext/2085 Project Gutenberg] '''Iran Chamber Society:''' * [http://www.iranchamber.com/history/cyrus/cyrus.php Povijesne osobe - Kir Veliki] * [http://www.iranchamber.com/history/xenophon/cyropaedia_xenophon_book1.php Kenofontova Kiropedija] '''Ostalo:''' * [http://www.persiandna.com/his_cyrus.htm Perzijski DNA] Kir Veliki - ''Perzijsko carstvo i najveći kralj u povijesti'' * [https://web.archive.org/web/20100317124618/http://www.irantooth.com/iranpics/cyrus_the_great.htm Fotografije grobnice Kira Velikog] * [http://www.livius.org/ct-cz/cyrus_I/cyrus_cylinder.html Kirov cilindar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070224215254/http://www.livius.org/ct-cz/cyrus_I/cyrus_cylinder.html |date=24. 2. 2007 }} Puni babilonski tekst na Kirovom cilindru poznat u 2001. godini; prijevod i kratki uvod * [http://www.ghiasabadi.com/manshur.html Kir Veliki, [[perzijski]] tekst منشور کوروش هخامنشی] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100706163150/http://www.ghiasabadi.com/manshur.html |date=6. 7. 2010 }} * [https://web.archive.org/web/20070927212947/http://www.understanding-islam.com/rq/q-028.htm Tko je bio Zulqarnain?] * [https://web.archive.org/web/20190829082803/http://www.cyrusgreat.com/ Kir Veliki] * [http://www.persiandna.com/images/tomb.jpg Fotografije Kirove grobnice] * ''Kirov cilindar se vraća u Iran'', Cultural Heritage News Agency, [[Teheran]], 25. lipnja 2008., [https://web.archive.org/web/20120213150854/http://www.chnpress.com/news/?section=2&id=7423 Link na članak]. == Reference == {{refspisak|2}} {{Commonscat|Cyrus the Great}} [[Kategorija:Perzijski vladari|Kir Veliki]] nkqushmcmbfnihyhxouju2c51vi51h8 0 142440 3837884 3813500 2026-04-28T20:59:06Z Bosancica by MK 173186 Kategorije 3837884 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Lillian Moller Gilbreth.jpg|mini|Lillian Moller Gilbreth]] '''Lillian Moller Gilbreth'''<ref>{{Cite web|url=https://www.womenshistory.org/lillian-moller-gilbreth|title=Lillian Moller Gilbreth|website=National Women's History Museum|language=en|access-date=2026-02-28}}</ref> (24. maj 1878. – 1. februar 1972), jedna je od prvih žena sa doktorskom disertacijom i to iz oblasti psihologije [[menadžment]]a; među prvima je ukazala na značaj ljudskog faktora u menadžmentu. Lillian, koja se smatra prvim pravim industrijskim/organizacionim psihologom je sa svojim suprugom, sa kojim je u braku bila od 1904, a kasnije ga nadživela čitavih 48 godina, radila na proučavanju napora radnika i studiji pokreta. Nakon Studije pokreta (Motion Study, 1911. godine), zajedno su objavili još 2 knjige, Studiju zamora (Fatigue Study, 1916. godine) i Primenjenu studiju pokreta (Applied Motion Study, 1917. godine). == Naučni menadžment == Isticala je da naučni menadžment mora da se fokusira na dvije stvari istovremeno – analizu i sintezu. Pomoću analize se radni zadaci rastavljaju na osnovne dijelove – elemente. Pomoću sinteze oni se ponovo rekonstruišu tako da uključuju samo one elemente koji su neophodni za efikasan rad. Kasnije se okrenula pitanjima unaprijeđenja individualnog blagostanja radnika, sa ciljem da naučni menadžment pomogne radnicima da ostvare svoj maksimalni potencijal kao ljudska bića. Poslije Frenkove iznenadne smrti, Lillian je nastavila njegov, ali i svoj rad. Godine 1924. išla je u Prag na Prvu međunarodnu konferenciju o menadžmentu. U periodu od 1935. do 1948. godine predavala je na Univerzitetu Purdue (Purdue University), od 1941. do 1943. na Koledžu za inženjerstvo u Newark (The Newark College of Engineering) i 1955. na Univerzitetu u Wisconsinu (University of Wisconsin-Madison). Dugi niz godina je nosila reputaciju „prva američka dama menadžmenta“. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * https://www.britannica.com/biography/Lillian-Evelyn-Gilbreth {{Normativna kontrola}}{{DEFAULTSORT:Gilbreth, Lillian }} [[Kategorija:Psihologija]] [[Kategorija:Psiholozi]] [[Kategorija:Industrijska psihologija]] [[Kategorija:Menadžment]] [[Kategorija:Američki psiholozi]] [[Kategorija:Rođeni 1878.]] [[Kategorija:Rođeni 1972.]] fx8yqzxorg38z0ybui6ubdhkg8r9myw 3837899 3837884 2026-04-28T21:11:58Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[User talk:Bosancica by MK|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Palapa|Palapa]] 3813500 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Lillian Moller Gilbreth.jpg|mini|Lillian Moller Gilbreth]] '''Lillian Moller Gilbreth'''<ref>{{Cite web|url=https://www.womenshistory.org/lillian-moller-gilbreth|title=Lillian Moller Gilbreth|website=National Women's History Museum|language=en|access-date=2026-02-28}}</ref> (24. maj 1878. – 1. februar 1972), jedna je od prvih žena sa doktorskom disertacijom i to iz oblasti psihologije [[menadžment]]a; među prvima je ukazala na značaj ljudskog faktora u menadžmentu. Lillian, koja se smatra prvim pravim industrijskim/organizacionim psihologom je sa svojim suprugom, sa kojim je u braku bila od 1904, a kasnije ga nadživela čitavih 48 godina, radila na proučavanju napora radnika i studiji pokreta. Nakon Studije pokreta (Motion Study, 1911. godine), zajedno su objavili još 2 knjige, Studiju zamora (Fatigue Study, 1916. godine) i Primenjenu studiju pokreta (Applied Motion Study, 1917. godine). == Naučni menadžment == Isticala je da naučni menadžment mora da se fokusira na dvije stvari istovremeno – analizu i sintezu. Pomoću analize se radni zadaci rastavljaju na osnovne dijelove – elemente. Pomoću sinteze oni se ponovo rekonstruišu tako da uključuju samo one elemente koji su neophodni za efikasan rad. Kasnije se okrenula pitanjima unaprijeđenja individualnog blagostanja radnika, sa ciljem da naučni menadžment pomogne radnicima da ostvare svoj maksimalni potencijal kao ljudska bića. Poslije Frenkove iznenadne smrti, Lillian je nastavila njegov, ali i svoj rad. Godine 1924. išla je u Prag na Prvu međunarodnu konferenciju o menadžmentu. U periodu od 1935. do 1948. godine predavala je na Univerzitetu Purdue (Purdue University), od 1941. do 1943. na Koledžu za inženjerstvo u Newark (The Newark College of Engineering) i 1955. na Univerzitetu u Wisconsinu (University of Wisconsin-Madison). Dugi niz godina je nosila reputaciju „prva američka dama menadžmenta“. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * https://www.britannica.com/biography/Lillian-Evelyn-Gilbreth {{Normativna kontrola}}{{DEFAULTSORT:Gilbreth, Lillian }} [[Kategorija:Industrijska psihologija]] [[Kategorija:Menadžment]] [[Kategorija:Američki psiholozi]] hf7rkvculx3xc31317z2jz9xg1lqvj8 0 145676 3837824 3809057 2026-04-28T15:26:10Z KWiki 9400 3837824 wikitext text/x-wiki {{Infokutija teniser | ime = Goran Ivanišević | slika = Goran Ivanišević 2014.JPG | veličina_slike = | tekst = | puno_ime = | izvorno_ime = | jezik_izvornog_imena = | itf_ime = | nadimak = ''Zec'' | država = {{ZID|SFRJ}} (1988–1991)<br/>{{ZID|Hrvatska}} (1991–2004) | prebivalište = | datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1971|09|13}} | mjesto_rođenja = [[Split]], [[SFRJ]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | visina = 193 cm | težina = 81 kg | profesionalni_početak = 1988. | kraj_karijere = 2004. | ruka = Lijeva (dvoručni [[bekhend]]) | koledž = | trener = | novčane_nagrade = 19.878.007 [[Američki dolar|$]] | kuća_slavnih_god = 2020. | kuća_slavnih_id = | služeni_sajt = | pobjede-porazi_pojedinačno = {{pob-por-tenis|pobjede=599|porazi=333}} | turniri_pojedinačno = 22 | najbolji_plasman_pojedinačno = 2 (4. 7. 1994) | trenutni_plasman_pojedinačno = | australian_open_pojedinačno = ČF ([[Australian Open 1989 – muški singl|1989]], [[Australian Open 1994 – muški singl|1994]], [[Australian Open 1997 – muški singl|1997]]) | roland_garros_pojedinačno = ČF ([[Roland Garros 1990 – muški singl|1990]], [[Roland Garros 1992 – muški singl|1992]], [[Roland Garros 1994 – muški singl|1994]]) | wimbledon_pojedinačno = '''P''' ([[Wimbledon 2001 – muški singl|2001]]) | us_open_pojedinačno = PF ([[US Open 1996 – muški singl|1996]]) | drugi_turniri = | masters_cup_pojedinačno = PF ([[ATP Svjetsko prvenstvo 1992 – singl|1992]], [[ATP Svjetsko prvenstvo 1993 – singl|1993]], [[ATP Svjetsko prvenstvo 1996 – singl|1996]]) | grand_slam_cup = '''P''' ([[Grand Slam Cup 1995 – muškarci|1995]]) | WTA_pojedinačno = | olimpijske_igre_pojedinačno = PF ([[Tenis na Olimpijskim igrama 1992 – muški singl|1992]]) | pobjede-porazi_parovi = {{pob-por-tenis|pobjede=263|porazi=226}} | turniri_parovi = 9 | najbolji_plasman_parovi = 20 (6. 1. 1992) | trenutni_plasman_parovi = | australian_open_parovi = 2K ([[Australian Open 1990 - muški parovi|1990]], [[Australian Open 1994 - muški parovi|1994]]) | roland_garros_parovi = F ([[Roland Garros 1990 - muški parovi|1990]], [[Roland Garros 1990 - muški parovi|1999]]) | wimbledon_parovi = 3K ([[Wimbledon 1989 - muški parovi|1989]], [[Wimbledon 1993 - muški parovi|1993]]) | us_open_parovi = ČF ([[US Open 1997 - muški parovi|1997]]) | drugi_turniri_parovi = | olimpijske_igre_parovi = PF ([[Tenis na Olimpijskim igrama 1992 – muški parovi|1992]]) | mješoviti_parovi = | pobjede-porazi_mješoviti_parovi = | turniri_mješoviti_parovi = | australian_open_mješoviti_parovi = | roland_garros_mješoviti_parovi = | wimbledon_mješoviti_parovi = | us_open_mješoviti_parovi = | drugi_turniri_mješoviti_parovi = | timska_takmičenja = | davis_cup = '''P''' ([[Davis Cup 2005.|2005]]) | hopman_cup = '''P''' ([[Hopman Cup 1996.|1996]]) | trener_od_do = | trener_igrača = {{plainlist| * [[Marin Čilić]] (2013–2016) * [[Tomáš Berdych]] (2016-2017) * [[Miloš Raonić]] (2018–2019) * [[Novak Đoković]] (2019–2024) * [[Jelena Ribakina]] (2025) * [[Stefanos Tsitsipas]] (2025) * [[Arthur Fils]] (2026–) }} | porazi_pojedinačno_trener = | porazi_parovi_trener = | značajni_turniri = 3× [[Australian Open]] ([[Novak Đoković|Đoković]]) <br/> 3× [[Wimbledon (tenis)|Wimbledon]] ([[Novak Đoković|Đoković]]) <br/> 2× [[Roland Garros]] ([[Novak Đoković|Đoković]]) <br/> 2× [[US Open]] ([[Marin Čilić|Čilić]], [[Novak Đoković|Đoković]])<br/> 2× [[Tennis Masters Cup|ATP finale]] ([[Novak Đoković|Đoković]]) <br/> 7× [[ATP Masters 1000|Masters 1000]] ([[Novak Đoković|Đoković]]) | nagrade_za_treniranje = | rekordi_za_treniranje = | modul = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|Olimpijske igre – [[Tenis na Olimpijskim igrama|Tenis]]}} {{MedaljaBronza|[[Olimpijske igre 1992.|Barcelona 1992.]]|[[Tenis na Olimpijskim igrama 1992 – muški singl|Singl]]}} {{MedaljaBronza|Barcelona 1992.|[[Tenis na Olimpijskim igrama 1992 – muški parovi|Parovi]]}} | ažurirano = 28. 4. 2026. }} '''Goran Ivanišević''' [[Hrvatska|hrvatski]] je [[tenis]]er i trener, pobjednik [[Wimbledon (tenis)|Wimbledona]] [[Wimbledon 2001 – muški singl|2001]]. i [[Davis Cup]]a [[Davis Cup 2005.|2005.]] s [[Davis Cup reprezentacija Hrvatske|reprezentacijom Hrvatske]]. Najbolji plasman na [[Asocijacija teniskih profesionalaca|ATP-listi]] u karijeri mu je drugo mjesto, ostvareno 1994. Dobitnik je hrvatske Državne nagrade za sport "Franjo Bučar" (1992). == Presjek karijere == Rođen je u Splitu od oca Srđana i majke Gordane (rođ. Škaričić).<ref>{{cite web |url= http://www.slobodnadalmacija.hr/Zadar/tabid/73/articleType/ArticleView/articleId/80619/Default.aspx |title= Svoje vino predstavio i Srđan Ivanišević |publisher= [[Slobodna Dalmacija]] |date= 25. 11. 2009 |access-date= 11. 7. 2011 |archive-date= 18. 10. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20121018160601/http://www.slobodnadalmacija.hr/Zadar/tabid/73/articleType/ArticleView/articleId/80619/Default.aspx |url-status= dead }}</ref> Profesionalno se počeo baviti tenisom 1988. Iste godine osvaja svoj prvi turnir u paru s [[Nijemci|Nijemcem]] [[Rüdiger Haas|Rüdigerom Haasom]], ali se kasnije fokusirao više na pojedinačnu karijeru nego na onu u parovima iako je i u njoj imao uspjeha, osvojivši devet turnira. Značajnije uspjehe u tenisu bilježi od 1990. Na [[Roland Garros]]u izbacio je [[Boris Becker|Borisa Beckera]] u prvom kolu i probio se do četvrtfinala. Na istom je turniru u paru sa [[Česi|Čehom]] [[Petr Korda|Petrom Kordom]] stigao do [[Roland Garros 1990 - muški parovi|finala]], gdje su ih porazili [[Španci]] [[Sergio Casal]] i [[Emilio Sánchez]]. Nekoliko sedmica kasnije igra polufinale Wimbledona, gdje gubi od Beckera, koji je tada predvidio da će Ivanišević u budućnosti postati vimbldonski pobjednik. Iste godine Ivanišević osvaja turnir u [[Stuttgart]]u i pomaže [[SFRJ|Jugoslaviji]] da osvoji [[Svjetsko ekipno prvenstvo u tenisu]]. Igrao je za Jugoslaviju u osam Davis Cup mečeva prije nego što je napustio tim nakon proglašenja nezavisnosti Hrvatske.<ref>{{cite web |url= http://www.nytimes.com/1991/08/29/sports/tennis-with-minds-on-homeland-at-war.html |title= TENNIS; With Minds on Homeland at War |publisher=[[The New York Times|New York Times]]|date= 29. 8. 1991}}</ref> Ubrzo je postao poznat po napadačkoj igri i izrazito jakom [[servis (tenis)|servisu]]. Za nekoliko godina postao je vodeći na listi tenisera s najviše [[as (tenis)|asova]] na ATP-turnirima. Sposoban pobijediti bilo koga na svijetu kad je u najboljoj formi, također je bio poznat po povremenim nastupima bijesa na terenu (obično usmjerenim na samog sebe) i nestalnosti kvaliteta njegove igre. Primio je prijetnje smrću na turniru u [[Adelaide]]u 1992,<ref>{{cite web |url= http://www.nytimes.com/1993/02/20/sports/20iht-thom.html?pagewanted=2 |title= A Fighter on Home Ground Ivanisevic, His Fans, His Family, and the War |publisher=[[The New York Times]]|date= 20. 2. 1993}}</ref>, ali ga to nije omelo da osvoji taj turnir. Iste godine igra finale Wimbledona do kojeg je protutnjao pobijedivši zaredom [[Ivan Lendl|Lendla]], [[Stefan Edberg|Edberga]] i [[Pete Sampras|Samprasa]]. U finalu ga je čekao [[Andre Agassi]]. Iako je bio favorit, izgubio je 2–3 u setovima, ne iskoristivši brejk-loptu kod 3–3 u petom. U posljednjem gemu tog meča napravio je dvije dvostruke servis-greške u prva dva poena iako ih je dotad u meču napravio samo pet. Broj asova na tom turniru (206) bio je tada najveći u historiji ATP-turnira (taj rekord srušio je tek 2001, odserviravši 213 asova upravo na Wimbledonu i on važi i danas). U finalu je servirao 39 asova, dok ih je Agassi imao 37 na cijelom turniru. To je bio težak poraz, ali s obzirom na to da je imao samo 20 godina, predviđena mu je svijetla budućnost. Kasnije te godine, nastupajući prvi put za nezavisnu Hrvatsku na [[Olimpijske igre 1992.|Olimpijskim igrama]] u [[Barcelona|Barceloni]], osvaja dvije bronzane medalje – pojedinačno i u paru sa [[Goran Prpić|Goranom Prpićem]], a osim toga je osvojio još četiri turnira. Već 1994. igra svoje drugo finale Wimbledona. Bolji od njega bio je Sampras (6–7, 6–7, 0–6). Uprkos porazu, došao je do 2. mjesta na ATP-listi, što je njegov najbolji plasman u karijeri. Godine 1995. osvaja [[Grand Slam Cup]], pobijedivši u finalu [[Todd Martin|Todda Martina]] (3–0). Nastavlja sa sjajnim igrama na [[Wimbledon 1995 – muški singl|Wimbledonu]]. Probija se u polufinale, ali ga je tu pobijedio Sampras (2–3). Tokom 1996. osvaja pet turnira (najviše u karijeri u jednoj godini) i ponovo igra finale Grand Slam Cupa, ali ovog puta gubi od Beckera. Sezonu je završio [[Hopman Cup 1996.|osvajanjem]] [[Hopman Cup]]a u paru s [[Iva Majoli|Ivom Majoli]]. Te godine pobijedio je Edberga za ulazak u polufinale [[US Open 1996 – muški singl|US Opena]], što mu je bilo prvo (i jedino) polufinale na nekom Grand Slam turniru mimo Wimbledona; taj meč ujedno je bio i posljednji Edbergov meč u karijeri na nekom GS turniru. Ivaniševića je u polufinalu pobijedio opet Sampras (1–3). (Sampras je otišao do kraja pobijedivši u finalu [[Michael Chang|Michaela Changa]], osvojivši tako svoj četvrti US Open.) Godine 1998. ponovo igra finale [[Wimbledon 1998 – muški singl|Wimbledona]], treće u karijeri. Iako je Sampras ovog puta bio veliki favorit, Ivanišević je uspio odvesti meč u peti set, ali je i ovog puta Sampras na kraju bio uspješniji. Nakon tog izgubljenog finala mnogi su bili sumnjičavi u vezi s njegovom izjavom da će jednom postati vimbldonski pobjednik. Ivanišević je 1999. u paru sa [[Jeff Tarango|Jeffom Tarangom]] ponovo ušao u finale parova na [[Roland Garros 1999 - muški parovi|Roland Garrosu]], ali su ih porazili [[Indija|Indijci]] [[Mahesh Bhupathi]] i [[Leander Paes]]. Međutim, tokom 1999, 2000. i 2001. zbog povrede ramena propušta brojne turnire, pa mu opada rejting, te je u ljeto 2001. bio 125. igrač svijeta. Taj plasman nije bio dovoljan da se direktno plasira na [[Wimbledon 2001 – muški singl|Wimbledon]], pa mu organizatori dodjeljuju pozivnicu, kao trostrukom finalistu. Protivno svim očekivanjima, Ivanišević se probija do finala, pobijedivši, između ostalih, [[Carlos Moyá|Moyu]], [[Andy Roddick|Roddicka]] i [[Marat Safin|Safina]]. U antologijskom polufinalu, koje se zbog kiše igralo čak tri dana, u pet setova pobijedio je domaćeg favorita, [[Tim Henman|Tima Henmana]] (četverostrukog polufinalista Wimbledona), preokrenuvši meč nakon što je izgubio treći set 0–6 za samo 18 minuta i stigavši Henmanovo vodstvo u četvrtom. U finalu ga je čekao [[Patrick Rafter]], koji je i godinu prije igrao finale i izgubio od Samprasa (1–3). To je bilo prvo Ivaniševićevo finale nakon 1998. U vrlo izjednačenom finalu, koje je trajalo nešto malo više od tri sata, slavio je Ivanišević (6–3, 3–6, 6–3, 2–6, 9–7) i tako postao igrač s najnižim plasmanom na ATP-listi u historiji i prvi igrač s pozivnicom koji je osvojio ovaj prestižni turnir, i to dva mjeseca prije svog 30. rođendana.<ref>{{cite web |url= http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/tennis/wimbledon_history/3742065.stm |title= Klasični mečevi: Ivanišević – Rafter (prijevod naslova) |publisher= BBC Sport |date= 31. 5. 2004}}</ref> Do danas je ostao jedini teniser koji je osvojio Grand Slam turnir s pozivnicom. Taj uspjeh svrstan je na 16. mjesto liste 100 najvećih sportskih trenutaka koju je sastavila britanska televizija [[Channel 4]]. Dan nakon osvajanja Wimbledona priređen mu je veličanstven doček u Splitu na kojem se okupilo preko 150.000 ljudi, predvođenih lokalnim i državnim zvaničnicima koji su ga dočekali u splitskoj luci, uz paradu [[brod]]ova i vatromet, a za vrhunac slavlja pobrinuo se sam Ivanišević, koji se svukao i skočio u [[more]].<ref>{{cite web |url= http://www.thedailyshow.com/watch/wed-july-11-2001/moment-of-zen---stripping-man |title= Moment of Zen - Stripping Man |publisher=[[The Daily Show]]|date= 11. 7. 2001}}</ref> Kasnije te godine dobio je [[BBC]]-jevu nagradu za [[sport]]sku ličnost godine izvan Velike Britanije. Vimbldonska titula bila mu je posljednja u karijeri. Nakon Wimbledona se povlači iz tenisa radi operacije ramena i vraća se 2004. kako bi još jednom nastupio na [[Wimbledon 2004 – muški singl|Wimbledonu]]. Izgubio je od [[Lleyton Hewitt|Lleytona Hewitta]] u trećem kolu na centralnom terenu, što je bio njegov posljednji profesionalni meč u karijeri. Godine 2005. bio je član hrvatskog Davis Cup tima u [[Davis Cup 2005.|finalu]] protiv [[Slovačka|Slovačke]] u [[Bratislava|Bratislavi]], u kojem je Hrvatska pobijedila i tako prvi put osvojila najprestižnije ekipno tenisko takmičenje. Iako nije igrao, dobio je pobjedničku medalju, a ime mu je ugravirano na trofej pored imena ostalih članova tima ([[Mario Ančić]], [[Ivo Karlović]], [[Ivan Ljubičić]] i selektor [[Nikola Pilić]]). Dugo je bio svjetski rekorder po broju asova u karijeri. U čak pet sezona odservirao ih je više od 1.000, a najviše [[ATP Tour 1996.|1996]] – 1477. Samo su trojica tenisera osim njega uspjela servirati više od 1.000 asova u sezoni. Ukupan broj asova koji se navodi (10.183 iz 895 mečeva)<ref>{{cite web |url = http://www.atpworldtour.com/en/news/karlovic-chases-aces-record-newport-2015 |title = Zorro From Zagreb: Karlovic Chases Aces Record |publisher = ATP.com |date = 13. 7. 2015 |access-date = 20. 7. 2015}}</ref> nepotpun je podatak jer se ATP-ova statistika asova vodi od 1991. Ivanišević je, prema ATP-ovim podacima, zabilježio 599 pobjeda i 333 poraza, što je 932 meča ili 37 mečeva više od broja mečeva iz kojih se računa broj asova. Osim toga, iz ATP-ovih statistika može se vidjeti da je 1988. odigrao pet mečeva (1–4), 1989. 46 mečeva (26–20), a 1990. 69 mečeva (46–23), pa je vrlo vjerovatno da je njegov ukupan broj asova znatno veći od 10.183. Statistike mečeva za navedene godine nisu dostupne tako da nije poznato koliko je asova postigao navedenih godina. Završio je profesionalnu karijeru s 22 pojedinačne titule i devet titula u parovima. === Nakon povlačenja === U junu 2006. nastupio je na egzibicijskom turniru u Calderstone Parku u [[Liverpool]]u. U novembru iste godine osvojio je turnir za seniore, pobijedivši u finalu još jednu legendu svjetskog tenisa, [[John McEnroe|Johna McEnroea]] (7–6 /12/, 7–6 /1/). Godine 2007. [[Roger Federer]], koji je išao na [[Wimbledon 2007 – muški singl|petu uzastopnu vimbldonsku titulu]] u finalu protiv [[Rafael Nadal|Nadala]], trenirao je s Ivaniševićem i rekao da mu je to pomoglo protiv Nadala: {{Citat3|Pa, mislim da je dobro prije finala vježbati protiv ljevaka barem pola sata jer sam do finala igrao protiv 6 dešnjaka. Stoga je, naravno, teško ući u meč i igrati protiv ljevaka. To naročito uvijek osjetim na vraćanju servisa. Čitavi poeni igraju se na drukčiji način. Gdje obično igram bekhend-kros, protiv Rafe moram igrati bekhend-paralelu. Pitao sam jučer Gorana želi li trenirati sa mnom. Rekao je: 'Sigurno, tu sam'. Bio sam vrlo sretan što je to učinio.}} Od septembra 2013. do jula 2016. bio je trener [[Marin Čilić|Marina Čilića]],<ref>{{cite web |url= http://au.sports.yahoo.com/tennis/news/article/-/21372719/cilic-defeats-haas-to-win-zagreb-indoors/ |title= Cilic defeats Haas to win Zagreb Indoors" |publisher=Yahoo! Sport|date= 10. 2. 2014 |access-date=7. 7. 2014 |archive-url= https://web.archive.org/web/20140302013212/http://au.sports.yahoo.com/tennis/news/article/-/21372719/cilic-defeats-haas-to-win-zagreb-indoors/ |archive-date=2. 3. 2014 |url-status= dead }}</ref> koga je na [[US Open 2014 – muški singl|US Openu 2014.]] vodio do prve titule na Grand Slam turnirima u karijeri. 8. augusta 2016. [[Tomáš Berdych]] na društvenim je mrežama objavio da će mu Ivanišević biti novi trener, počevši od [[Cincinnati Masters 2016 – muški singl|Cincinnati Mastersa 2016.]] Saradnja s Berdychom okončana je sljedeće godine. == Nogomet == Nakon osvajanja Wimbledona potpisao je kratkoročni ugovor s [[HNK Hajduk Split|Hajdukom]]. Još kao dječak trenirao je i [[nogomet]] (u Hajduku) uporedo s tenisom, za koji se kasnije i opredijelio, pa mu je igranje za Hajduk ostalo neispunjena želja.<ref>{{cite web |url= http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/europe/1438564.stm |title= Goranova odanost Splitu (prijevod naslova) |publisher= BBC Sport |date= 14. 7. 2001}}</ref> Od ostalih klubova navija za [[West Bromwich Albion FC|West Bromwich Albion]]. Počeo je navijati za njih nakon što su se [[Premier League 2004/2005.|2005.]] izvukli od ispadanja u [[Druga liga Engleske (nogomet)|Drugu ligu]].<ref>{{cite web |url= http://www.independent.co.uk/sport/tennis/an-email-conversation-with-goran-ivanisevic-talking-of-split-there-are-still-three-gorans-517243.html |title= E-mail razgovor s Goranom Ivaniševićem: 'Kad već govorimo o Splitu, još postoje tri Gorana?' (prijevod naslova) |publisher= [[The Independent]] |date= 28. 11. 2005 |access-date= 12. 7. 2011 |archive-date= 25. 10. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20121025085840/http://www.independent.co.uk/sport/tennis/an-email-conversation-with-goran-ivanisevic-talking-of-split-there-are-still-three-gorans-517243.html |url-status= dead }}</ref> Nosio je njihov dres na zagrijavanju prije finala ''BlackRock Mastersa'' 2006.<ref>{{cite web |url= http://www.wba.co.uk/page/News/0,,10366~941101,00.html |title= Goran pokazao svoje boje (prijevod naslova) |publisher= Službeni sajt WBA |date= 11. 12. 2006 |access-date= 12. 7. 2011 |archive-date= 7. 8. 2011 |archive-url= https://web.archive.org/web/20110807142956/http://www.wba.co.uk/page/News/0,,10366~941101,00.html |url-status= dead }}</ref> Također je učestvovao u egzibicijskoj utakmici [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|hrvatske reprezentacije]] i međunarodnih nogometnih zvijezda 7. oktobra 2002. u [[Zagreb]]u. To je bila posljednja utakmica u karijeri [[Zvonimir Boban|Zvonimira Bobana]], [[veznjak]]a i kapitena reprezentacije. Ivanišević je postigao gol za 1–1 (utakmicu su dobile međunarodne zvijezde rezultatom 1–2). == Nacionalni naboj == Ivanišević je skrenuo pažnju međunarodne teniske javnosti na [[rat u Hrvatskoj]] tokom turnira u [[Wimbledon 1991 – muški singl|Wimbledonu 1991.]] kad je oštro osudio agresiju i tražio pomoć međunarodne zajednice. Na OI 1992. u Barceloni Hrvatska je prvi put samostalno nastupila, a Ivanišević je tom prilikom osvojio dvije medalje. == Grand Slam finala == === Pobjede (1) === {| class="wikitable" |- |align="center" width="50"|'''Godina |align="center" width="175"|'''Grand Slam |align="center" width="175"|'''Protivnik u finalu |align="center" width="150"|'''Rezultat |-bgcolor="#CCFFCC" |[[Wimbledon 2001 – muški singl|2001]]. || {{ZD|Velika Britanija}} [[Wimbledon (tenis)|Wimbledon]] || {{ZD|AUS}} [[Patrick Rafter]] || 6–3, 3–6, 6–3, 2–6, 9–7 |} === Porazi (3) === {| class="wikitable" |- |align="center" width="50"|'''Godina |align="center" width="175"|'''Grand Slam turnir |align="center" width="175"|'''Protivnik |align="center" width="150"|'''Rezultat |-bgcolor="#CCFFCC" |[[Wimbledon 1992 – muški singl|1992]]. || {{ZD|Velika Britanija}} Wimbledon || {{ZD|SAD}} [[Andre Agassi]] || 7–6, 4–6, 4–6, 6–1, 4–6 |-bgcolor="#CCFFCC" |[[Wimbledon 1994 – muški singl|1994]]. || {{ZD|Velika Britanija}} Wimbledon || {{ZD|SAD}} [[Pete Sampras]] || 6–7, 6–7, 0–6 |-bgcolor="#CCFFCC" |[[Wimbledon 1998 – muški singl|1998]]. || {{ZD|Velika Britanija}} Wimbledon || {{ZD|SAD}} Pete Sampras || 7–6, 6–7, 4–6, 6–3, 2–6 |} == ATP finala == === Pojedinačno === ==== Pobjede (22) ==== {| width=53% | valign=top width=33% align=left | {| class="wikitable" |- bgcolor=#eeeeee |'''Legenda''' |- bgcolor=#e5d1cb | Grand Slam (1) |- bgcolor=#ffffcc | [[Tennis Masters Cup|Masters Cup]] (0) |- bgcolor="moccasin" | [[Grand Slam Cup]] (1) |- bgcolor=#dfe2e9 | [[ATP Masters 1000|ATP Masters]] (2) |- bgcolor= | ATP Tour (18) |} | valign=top width=33% align=left | {| class="wikitable" |- bgcolor=#eeeeee |} |} {| class="wikitable" |- bgcolor=#eeeeee |align="center"|'''Br. |align="center"|'''Godina |align="center"|'''Turnir |align="center"|'''Protivnik |align="center"|'''Rezultat |- | 1. | 1990. | {{ZD|NJE}} [[ATP Stuttgart|Stuttgart (o)]] | {{ZD|ARG}} [[Guillermo Pérez Roldán]] | 6–7, 6–1, 6–4, 7–6 |- | 2. | 1991. | {{ZD|Velika Britanija}} [[ATP Manchester|Manchester]] | {{ZD|SAD}} Pete Sampras | 6–4, 6–4 |- | 3. | 1992. | {{ZD|AUS}} [[Brisbane International|Adelaide]] | {{ZD|ŠVE}} [[Christian Bergström]] | 1–6, 7–6, 6–4 |- | 4. | 1992. | {{ZD|NJE}} [[Stuttgart Masters|Stuttgart (d)]] | {{ZD|ŠVE}} [[Stefan Edberg]] | 6–7, 6–3, 6–4, 6–4 |- | 5. | 1992. | {{ZD|AUS}} [[Sydney Indoor|Sydney (d)]] | {{ZD|ŠVE}} Stefan Edberg | 6–4, 6–2, 6–4 |- bgcolor=#dfe2e9 | 6. | 1992. | {{ZD|ŠVE}} [[ATP Stockholm|Stockholm]] | {{ZD|FRA}} [[Guy Forget]] | 7–6, 4–6, 7–6, 6–2 |- | 7. | 1993. | {{ZD|RUM}} [[ATP Bukurešt|Bukurešt]] | {{ZD|RUS|1991}} [[Andrej Čerkasov]] | 6–2, 7–6 |- | 8. | 1993. | {{ZD|AUT}} [[ATP Beč|Beč]] | {{ZD|AUT}} [[Thomas Muster]] | 4–6, 6–4, 6–4, 7–6 |- bgcolor=#dfe2e9 | 9. | 1993. | {{ZD|FRA}} [[Pariz Masters|Pariz]] | {{ZD|UKR}} [[Andrej Medvedev]] | 6–4, 6–2, 7–6 |- | 10. | 1994. | {{ZD|AUT}} [[ATP Kitzbühel|Kitzbühel]] | {{ZD|FRA}} [[Fabrice Santoro]] | 6–2, 4–6, 4–6, 6–3, 6–2 |- | 11. | 1994. | {{ZD|JAP}} [[Tokyo Indoor|Tokio (d)]] | {{ZD|SAD}} [[Michael Chang]] | 6–4, 6–4 |-bgcolor=moccasin | 12. | 1995. | {{ZD|NJE}} [[Grand Slam Cup]], [[München]] | {{ZD|SAD}} [[Todd Martin]] | 7–6, 6–3, 6–4 |- | 13. | 1996. | {{ZD|HRV}} [[ATP Zagreb|Zagreb]] | {{ZD|FRA}} [[Cédric Pioline]] | 3–6, 6–3, 6–2 |- | 14. | 1996. | {{ZD|UAE}} [[ATP Dubai|Dubai]] | {{ZD|ŠPA}} [[Albert Costa]] | 6–4, 6–3 |- | 15. | 1996. | {{ZD|ITA}} [[ATP Milano|Milano]] | {{ZD|ŠVI}} [[Marc Rosset]] | 6–3, 7–6 |- | 16. | 1996. | {{ZD|HOL}} [[ATP Rotterdam|Rotterdam]] | {{ZD|RUS}} [[Jevgenij Kafeljnikov]] | 6–4, 3–6, 6–3 |- | 17. | 1996. | {{ZD|RUS}} [[Kup Kremlja|Moskva]] | {{ZD|RUS}} Jevgenij Kafeljnikov | 3–6, 6–1, 6–3 |- | 18. | 1997. | {{ZD|HRV}} [[ATP Zagreb|Zagreb]] | {{ZD|Velika Britanija}} [[Greg Rusedski]] | 7–6, 4–6, 7–6 |- | 19. | 1997. | {{ZD|ITA}} [[ATP Milano|Milano]] | {{ZD|ŠPA}} [[Sergi Bruguera]] | 6–2, 6–2 |- | 20. | 1997. | {{ZD|AUT}} [[ATP Beč|Beč]] | {{ZD|Velika Britanija}} Greg Rusedski | 3–6, 6–7, 7–6, 6–2, 6–3 |- | 21. | 1998. | {{ZD|HRV}} [[Split]] | {{ZD|Velika Britanija}} Greg Rusedski | 7–6, 7–6 |- bgcolor="#e5d1cb" | 22. | [[Wimbledon 2001 – muški singl|2001.]] | {{ZD|Velika Britanija}} [[Wimbledon (tenis)|Wimbledon]] | {{ZD|AUS}} [[Patrick Rafter]] | 6–3, 3–6, 6–3, 2–6, 9–7 |} ==== Porazi (27) ==== {| width=53% | valign=top width=33% align=left | {| class="wikitable" |- bgcolor=#eeeeee |'''Legenda''' |- bgcolor="#e5d1cb" | Grand Slam (3) |- bgcolor=#ffffcc | Masters Cup (0) |- bgcolor="moccasin" | Grand Slam kup (1) |- bgcolor=#dfe2e9 | ATP Masters (5) |- bgcolor= | ATP Tour (18) |} | valign=top width=33% align=left | {| class="wikitable" |- bgcolor=#eeeeee |} |} {| class="wikitable" |- bgcolor=#eeeeee |align="center"|'''Br. |align="center"|'''Godina |align="center"|'''Turnir |align="center"|'''Protivnik u finalu |align="center"|'''Rezultat |- | 1. | 1989. | {{ZD|ITA}} [[ATP Firenca|Firenca]] | {{ZD|ARG}} [[Horacio de la Peña]] | 4–6, 3–6 |- | 2. | 1990. | {{ZD|HRV}} [[ATP Umag|Umag]] | {{ZD|HRV}} Goran Prpić | 3–6, 6–4, 4–6 |- | 3. | 1990. | {{ZD|SAD}} [[ATP Long Island|Long Island]] | {{ZD|ŠVE}} Stefan Edberg | 6–7, 3–6 |- | 4. | 1990. | {{ZD|FRA}} [[ATP Bordeaux|Bordeaux]] | {{ZD|FRA}} Guy Forget | 4–6, 3–6 |- | 5. | 1990. | {{ZD|ŠVI}} [[ATP Basel|Basel]] | {{ZD|SAD}} [[John McEnroe]] | 7–6, 6–4, 6–7, 3–6, 4–6 |- | 6. | 1991. | {{ZD|SAD}} [[Pilot Pen International|New Haven]] | {{ZD|ČEŠ}} [[Petr Korda]] | 4–6, 2–6 |- | 7. | 1992. | {{ZD|ITA}} [[ATP Milano|Milano]] | {{ZD|ITA}} [[Omar Camporese]] | 6–3, 3–6, 4–6 |- bgcolor=#e5d1cb | 8. | 1992. | {{ZD|Velika Britanija}} Wimbledon | {{ZD|SAD}} Andre Agassi | 7–6, 4–6, 4–6, 6–1, 4–6 |- | 9. | 1993. | {{ZD|KAT}} [[ATP Doha|Doha]] | {{ZD|NJE}} Boris Becker | 6–7, 6–4, 5–7 |- bgcolor=#dfe2e9 | 10. | 1993. | {{ZD|ITA}} [[Rim Masters|Rim]] | {{ZD|SAD}} [[Jim Courier]] | 1–6, 3–6, 2–6 |- bgcolor=#dfe2e9 | 11. | 1993. | {{ZD|ŠVE}} [[ATP Stockholm|Stockholm]] | {{ZD|NJE}} [[Michael Stich]] | 6–4, 6–7, 6–7, 2–6 |- | 12. | 1994. | {{ZD|NJE}} [[Stuttgart Indoor|Stuttgart (d)]] | {{ZD|ŠVE}} Stefan Edberg | 6–4, 4–6, 2–6, 2–6 |- bgcolor=#e5d1cb | 13. | 1994. | {{ZD|Velika Britanija}} Wimbledon | {{ZD|SAD}} Pete Sampras | 6–7, 6–7, 0–6 |- | 14. | 1994. | {{ZD|RUM}} Bukurešt | {{ZD|ARG}} [[Franco Davín]] | 2–6, 4–6 |- bgcolor="#dfe2e9" | 15. | 1994. | {{ZD|ŠVE}} Stockholm | {{ZD|NJE}} Boris Becker | 6–4, 4–6, 3–6, 6–7 |- bgcolor=#dfe2e9 | 16. | 1995. | {{ZD|NJE}} [[ATP Hamburg|Hamburg]] | {{ZD|UKR}} [[Andrej Medvedev]] | 3–6, 2–6, 1–6 |- | 17. | 1996. | {{ZD|AUS}} [[ATP Sydney|Sydney (o)]] | {{ZD|SAD}} Todd Martin | 7–5, 3–6, 4–6 |- | 18. | 1996. | {{ZD|BEL}} [[ATP Antwerpen|Antwerpen]] | {{ZD|NJE}} Michael Stich | 3–6, 2–6, 6–7 |- bgcolor=#dfe2e9 | 19. | 1996. | {{ZD|SAD}} [[Miami Masters|Key Biscayne]] | {{ZD|SAD}} Andre Agassi | 0–3 predaja (bol u [[vrat]]u) |- | 20. | 1996. | {{ZD|SAD}} [[ATP Atlanta|Indianapolis]] | {{ZD|SAD}} Pete Sampras | 6–7, 5–7 |-bgcolor="moccasin" | 21. | 1996. | {{ZD|NJE}} Grand Slam Cup, München | {{ZD|NJE}} Boris Becker | 3–6, 4–6, 4–6 |- | 22. | 1997. | {{ZD|UAE}} Dubai | {{ZD|AUT}} [[Thomas Muster]] | 5–7, 6–7 |- | 23. | 1997. | {{ZD|Velika Britanija}} [[ATP Queen's Club|Queen's Club]] | {{ZD|AUS}} [[Mark Philippoussis]] | 5–7, 3–6 |- bgcolor=#e5d1cb | 24. | 1998. | {{ZD|Velika Britanija}} Wimbledon | {{ZD|SAD}} Pete Sampras | 7–6, 6–7, 4–6, 6–3, 2–6 |- | 25. | 1998. | {{ZD|SAD}} New Haven | {{ZD|SLK}} [[Karol Kučera]] | 4–6, 7–5, 2–6 |- | 26. | 1998. | {{ZD|KIN}} [[Kingfisher Airlines Tennis Open|Šangaj]] | {{ZD|SAD}} Michael Chang | 6–4, 1–6, 2–6 |- | 27. | 1998. | {{ZD|RUS}} [[Kup Kremlja|Moskva]] | {{ZD|RUS}} Jevgenij Kafeljnikov | 6–7, 6–7 |} === Parovi === ==== Pobjede (9) ==== {| class="wikitable" |- bgcolor=#efefef |align="center"|'''Br. |align="center"|'''Godina |align="center"|'''Turnir |align="center"|'''Partner |align="center"|'''Protivnici |align="center"|'''Rezultat |- | 1. | 1988. | {{ZD|NJE}} [[Frankfurt Cup|Frankfurt]] | {{ZD|NJE}} Rüdiger Haas | {{ZD|Velika Britanija}} [[Jeremy Bates]]<br/> {{ZD|HOL}} [[Tom Nijssen]] | 1–6, 7–5, 6–3 |- | 2. | 1991. | {{ZD|ITA}} Milano | {{ZD|ITA}} Omar Camporese | {{ZD|ČEŠ}} [[Cyril Suk]]<br/>{{ZD|HOL}} [[Tom Nijssen]] | 6–4, 7–6 |- bgcolor=#dfe2e9 | 3. | 1991. | {{ZD|ITA}} Rim | {{ZD|ITA}} Omar Camporese | {{ZD|AUS}} [[Laurie Warder]]<br/>{{ZD|SAD}} [[Luke Jensen]] | 6–2, 6–3 |- | 4. | 1991. | {{ZD|Velika Britanija}} Manchester | {{ZD|ITA}} Omar Camporese | {{ZD|Velika Britanija}} [[Andrew Castle]]<br/>{{ZD|Velika Britanija}} [[Nick Brown]] | 6–4, 6–3 |- | 5. | 1992. | {{ZD|AUS}} Adelaide | {{ZD|ŠVI}} Marc Rosset | {{ZD|AUS}} [[Mark Kratzmann]]<br/>{{ZD|AUS}} [[Jason Stoltenberg]] | 7–6, 7–6 |- | 6. | 1995. | {{ZD|FRA}} Bordeaux | {{ZD|HRV}} [[Saša Hiršzon]] | {{ZD|ŠVE}} [[Henrik Holm]]<br/>{{ZD|Velika Britanija}} [[Danny Sapsford]] | 6–3, 6–4 |- | 7. | 1996. | {{ZD|ITA}} Milano | {{ZD|ITA}} [[Andrea Gaudenzi]] | {{ZD|ŠVI}} [[Jakob Hlasek]]<br/>{{ZD|FRA}} Guy Forget | 6–4, 7–5 |- | 8. | 1997. | {{ZD|HRV}} Zagreb | {{ZD|HRV}} Saša Hiršzon | {{ZD|JAR}} [[Brent Haygarth]]<br/>{{ZD|SAD}} [[Mark Keil]] | 6–4, 6–3 |- | 9. | 1997. | {{ZD|UAE}} Dubai | {{ZD|HOL}} [[Sander Groen]] | {{ZD|AUS}} [[Sandon Stolle]]<br/>{{ZD|ČEŠ}} Cyril Suk | 7–6, 6–3 |- |} ==== Porazi (10) ==== {| class="wikitable" |- bgcolor=#efefef |align="center"|'''Br. |align="center"|'''Godina |align="center"|'''Turnir |align="center"|'''Partner |align="center"|'''Protivnici |align="center"|'''Rezultat |- | 1. | 1989. | {{ZD|ITA}} [[ATP Palermo|Palermo]] | {{ZD|ITA}} [[Diego Nargiso]] | {{ZD|NJE}} [[Peter Ballauff]]<br/>{{ZD|NJE}} Rüdiger Haas | 2–6, 7–6, 4–6 |- | 2. | 1990. | {{ZD|BEL}} [[ATP Bruxelles (dvorana)|Bruxelles]] | {{ZD|MAĐ}} [[Balázs Taróczy]] | {{ZD|ŠPA}} [[Emilio Sánchez]]<br/>{{ZD|JUG}} [[Slobodan Živojinović]] | 5–7, 3–6 |- bgcolor=#e5d1cb | 3. | 1990. | {{ZD|FRA}} [[Roland Garros]] | {{ZD|ČEŠ}} Petr Korda | {{ZD|ŠPA}} [[Sergio Casal]]<br/>{{ZD|ŠPA}} [[Emilio Sánchez]] | 5–7, 3–6 |- | 4. | 1990. | {{ZD|SAD}} New Haven | {{ZD|ČEŠ}} Petr Korda | {{ZD|SAD}} [[Jeff Brown]]<br/>{{ZD|SAD}} [[Scott Melville]] | 5–7, 6–7 |- | 5. | 1991. | {{ZD|NJE}} Stuttgart | {{ZD|ITA}} Omar Camporese | {{ZD|AUS}} [[Wally Masur]]<br/>{{ZD|ŠPA}} Emilio Sánchez | 6–2, 3–6, 4–6 |- | 6. | 1992. | {{ZD|Velika Britanija}} Queen's Club | {{ZD|ITA}} [[Diego Nargiso]] | {{ZD|AUS}} [[John Fitzgerald (teniser)|John Fitzgerald]]<br/>{{ZD|ŠVE}} [[Anders Järryd]] | 6–7, 6–2, 14–16 |- | 7. | 1995. | {{ZD|ŠPA}} [[ATP Barcelona|Barcelona]] | {{ZD|ITA}} Andrea Gaudenzi | {{ZD|SAD}} [[Trevor Kronemann]]<br/>{{ZD|AUS}} [[David Macpherson]] | 2–6, 4–6 |- | 8. | 1995. | {{ZD|SAD}} [[ATP Los Angeles|Los Angeles]] | {{ZD|HRV}} Saša Hiršzon | {{ZD|JAR}} [[Brent Haygarth]]<br/>{{ZD|SAD}} [[Kent Kinnear]] | 4–6, 5–7 |- bgcolor=#e5d1cb | 9. | 1999. | {{ZD|FRA}} Roland Garros | {{ZD|SAD}} [[Jeff Tarango]] | {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]]<br/>{{ZD|IND}} [[Leander Paes]] | 2–6, 5–7 |- | 10. | 1999. | {{ZD|SAD}} Los Angeles | {{ZD|SAD}} [[Brian MacPhie]] | {{ZD|ZIM}}[[Byron Black]]<br/>{{ZD|ZIM}} [[Wayne Black]] | 2–6, 6–7 |- |} == Nastupi na Grand Slam turnirima == === Pojedinačno === {| class="wikitable" |- bgcolor="#efefef" | '''Turnir''' || '''1988.''' || '''1989.''' || '''1990.''' || '''1991.''' || '''1992.''' || '''1993.''' || '''1994.''' || '''1995.''' || '''1996.''' || '''1997.''' || '''1998.''' || '''1999.''' || '''2000.''' || '''2001.''' || '''2002.''' || '''2003.''' || '''2004.''' || '''Titule''' |- |{{ZD|AUS}} [[Australian Open]] |align=center style="background:white"|&ndash; |align=center style="background:#ffebcd"|[[Australian Open 1989 – muški singl|ČF]] |align=center style="background:#afeeee"|[[Australian Open 1990 – muški singl|1K]] |align=center style="background:#afeeee"|[[Australian Open 1991 – muški singl|3K]] |align=center style="background:#afeeee"|[[Australian Open 1992 – muški singl|2K]] |align=center style="background:white"|&ndash; |align=center style="background:#ffebcd"|[[Australian Open 1994 – muški singl|ČF]] |align=center style="background:#afeeee"|[[Australian Open 1995 – muški singl|1K]] |align=center style="background:#afeeee"|[[Australian Open 1996 – muški singl|3K]] |align=center style="background:#ffebcd"|[[Australian Open 1997 – muški singl|ČF]] |align=center style="background:#afeeee"|[[Australian Open 1998 – muški singl|1K]] |align=center style="background:white"|&ndash; |align=center style="background:#afeeee"|[[Australian Open 2000 – muški singl|2K]] |align=center style="background:white"|&ndash; |align=center style="background:#afeeee"|[[Australian Open 2002 – muški singl|2K]] |align=center style="background:white"|&ndash; |align=center style="background:white"|&ndash; |align=center style="background:white"|'''0''' |- |{{ZD|FRA}} [[Roland Garros]] |align=center style="background:white"|&ndash; |align=center style="background:#afeeee"|[[Roland Garros 1989 – muški singl|4K]] |align=center style="background:#ffebcd"|[[Roland Garros 1990 – muški singl|ČF]] |align=center style="background:#afeeee"|[[Roland Garros 1991 – muški singl|2K]] |align=center style="background:#ffebcd"|[[Roland Garros 1992 – muški singl|ČF]] |align=center style="background:#afeeee"|[[Roland Garros 1993 – muški singl|3K]] |align=center style="background:#ffebcd"|[[Roland Garros 1994 – muški singl|ČF]] |align=center style="background:#afeeee"|[[Roland Garros 1995 – muški singl|1K]] |align=center style="background:#afeeee"|[[Roland Garros 1996 – muški singl|4K]] |align=center style="background:#afeeee"|[[Roland Garros 1997 – muški singl|1K]] |align=center style="background:#afeeee"|[[Roland Garros 1998 – muški singl|1K]] |align=center style="background:#afeeee"|[[Roland Garros 1999 – muški singl|1K]] |align=center style="background:#afeeee"|[[Roland Garros 2000 – muški singl|1K]] |align=center style="background:white"|&ndash; |align=center style="background:white"|&ndash; |align=center style="background:white"|&ndash; |align=center style="background:white"|&ndash; |align=center style="background:white"|'''0''' |- |{{ZD|Velika Britanija}} [[Wimbledon (tenis)|Wimbledon]] |align=center style="background:#afeeee"|[[Wimbledon 1988 – muški singl|1K]] |align=center style="background:#afeeee"|[[Wimbledon 1989 – muški singl|2K]] |align=center style="background:yellow"|[[Wimbledon 1990 – muški singl|PF]] |align=center style="background:#afeeee"|[[Wimbledon 1991 – muški singl|2K]] |align=center style="background:#D8BFD8"|[[Wimbledon 1992 – muški singl|F]] |align=center style="background:#afeeee"|[[Wimbledon 1993 – muški singl|3K]] |align=center style="background:#D8BFD8"|[[Wimbledon 1994 – muški singl|F]] |align=center style="background:yellow"|[[Wimbledon 1995 – muški singl|PF]] |align=center style="background:#ffebcd"|[[Wimbledon 1996 – muški singl|ČF]] |align=center style="background:#afeeee"|[[Wimbledon 1997 – muški singl|2K]] |align=center style="background:#D8BFD8"|[[Wimbledon 1998 – muški singl|F]] |align=center style="background:#afeeee"|[[Wimbledon 1999 – muški singl|4K]] |align=center style="background:#afeeee"|[[Wimbledon 2000 – muški singl|1K]] |align=center style="background:#00ff00"|[[Wimbledon 2001 – muški singl|'''P''']] |align=center style="background:white"|&ndash; |align=center style="background:white"|&ndash; |align=center style="background:#afeeee"|[[Wimbledon 2004 – muški singl|3K]] |align=center style="background:white"|'''1''' |- |{{ZD|SAD}} [[US Open]] |align=center style="background:white"|&ndash; |align=center style="background:#afeeee"|[[US Open 1989 – muški singl|2K]] |align=center style="background:#afeeee"|[[US Open 1990 – muški singl|3K]] |align=center style="background:#afeeee"|[[US Open 1991 – muški singl|4K]] |align=center style="background:#afeeee"|[[US Open 1992 – muški singl|3K]] |align=center style="background:#afeeee"|[[US Open 1993 – muški singl|2K]] |align=center style="background:#afeeee"|[[US Open 1994 – muški singl|1K]] |align=center style="background:#afeeee"|[[US Open 1995 – muški singl|1K]] |align=center style="background:yellow"|[[US Open 1996 – muški singl|PF]] |align=center style="background:#afeeee"|[[US Open 1997 – muški singl|1K]] |align=center style="background:#afeeee"|[[US Open 1998 – muški singl|4K]] |align=center style="background:#afeeee"|[[US Open 1999 – muški singl|3K]] |align=center style="background:#afeeee"|[[US Open 2000 – muški singl|1K]] |align=center style="background:#afeeee"|[[US Open 2001 – muški singl|3K]] |align=center style="background:white"|&ndash; |align=center style="background:white"|&ndash; |align=center style="background:white"|&ndash; |align=center style="background:white"|'''0''' |- |} === Parovi === {| class="wikitable" |- bgcolor="#efefef" | '''Turnir''' || '''1989.''' || '''1990.''' || '''1991.''' || '''1992.''' || '''1993.''' || '''1994.''' || '''1995.''' || '''1996.''' || '''1997.''' || '''1998.''' || '''1999.''' || '''2000.''' || '''Titule''' |- |{{ZD|AUS}} [[Australian Open]] |align=center style="background:#afeeee"|[[Australian Open 1989 – muški parovi|1K]] |align=center style="background:#afeeee"|[[Australian Open 1990 – muški parovi|2K]] |align=center style="background:#afeeee"|[[Australian Open 1991 – muški parovi|1K]] |align=center style="background:#afeeee"|[[Australian Open 1992 – muški parovi|1K]] |align=center style="background:white"|&ndash; |align=center style="background:#afeeee"|[[Australian Open 1994 – muški parovi|2K]] |align=center style="background:white"|&ndash; |align=center style="background:white"|&ndash; |align=center style="background:#afeeee"|[[Australian Open 1997 – muški parovi|1K]] |align=center style="background:#afeeee"|[[Australian Open 1998 – muški parovi|1K]] |align=center style="background:white"|&ndash; |align=center style="background:#afeeee"|[[Australian Open 2000 – muški parovi|1K]] |align=center style="background:white"|'''0''' |- |{{ZD|FRA}} [[Roland Garros]] |align=center style="background:#afeeee"|[[Roland Garros 1989 – muški parovi|3K]] |align=center style="background:#D8BFD8"|[[Roland Garros 1990 – muški parovi|F]] |align=center style="background:#afeeee"|[[Roland Garros 1991 – muški parovi|2K]] |align=center style="background:#afeeee"|[[Roland Garros 1992 – muški parovi|1K]] |align=center style="background:#ffebcd"|[[Roland Garros 1993 – muški parovi|ČF]] |align=center style="background:white"|&ndash; |align=center style="background:white"|&ndash; |align=center style="background:white"|&ndash; |align=center style="background:#afeeee"|[[Roland Garros 1997 – muški parovi|1K]] |align=center style="background:#afeeee"|[[Roland Garros 1998 – muški parovi|1K]] |align=center style="background:#D8BFD8"|[[Roland Garros 1999 – muški parovi|F]] |align=center style="background:#afeeee"|[[Roland Garros 2000 – muški parovi|2K]] |align=center style="background:white"|'''0''' |- |{{ZD|Velika Britanija}} [[Wimbledon (tenis)|Wimbledon]] |align=center style="background:#afeeee"|[[Wimbledon 1989 – muški parovi|3K]] |align=center style="background:#afeeee"|[[Wimbledon 1990 – muški parovi|1K]] |align=center style="background:#afeeee"|[[Wimbledon 1991 – muški parovi|2K]] |align=center style="background:#afeeee"|[[Wimbledon 1992 – muški parovi|1K]] |align=center style="background:#afeeee"|[[Wimbledon 1993 – muški parovi|3K]] |align=center style="background:white"|&ndash; |align=center style="background:white"|&ndash; |align=center style="background:white"|&ndash; |align=center style="background:white"|&ndash; |align=center style="background:white"|&ndash; |align=center style="background:white"|&ndash; |align=center style="background:white"|&ndash; |align=center style="background:white"|'''0''' |- |{{ZD|SAD}} [[US Open]] |align=center style="background:#afeeee"|[[US Open 1989 – muški parovi|3K]] |align=center style="background:#afeeee"|[[US Open 1990 – muški parovi|2K]] |align=center style="background:#afeeee"|[[US Open 1991 – muški parovi|2K]] |align=center style="background:#afeeee"|[[US Open 1992 – muški parovi|2K]] |align=center style="background:#afeeee"|[[US Open 1993 – muški parovi|2K]] |align=center style="background:white"|&ndash; |align=center style="background:white"|&ndash; |align=center style="background:#afeeee"|[[US Open 1996 – muški parovi|2K]] |align=center style="background:#ffebcd"|[[US Open 1997 – muški parovi|ČF]] |align=center style="background:#afeeee"|[[US Open 1998 – muški parovi|1K]] |align=center style="background:#afeeee"|[[US Open 1999 – muški parovi|1K]] |align=center style="background:white"|&ndash; |align=center style="background:white"|'''0''' |} == Zarada == {| class="wikitable" |- bgcolor="#efefef" ! align="center"|Godina !! align="center"|Osv. turniri !! align="center"|Zarada ([[Američki dolar|USD]]) !! align="center"|Poredak po zaradi |- |align="center"|1988. |align="center"|0 |align="right"| |align="center" rowspan=9|nema podataka |- |align="center"|1989. |align="center"|0 |align="right"| |- |align="center"|1990. |align="center"|1 |align="right"| |- |align="center"|1991. |align="center"|1 |align="right"| |- |align="center"|1992. |align="center"|4 |align="right"| |- |align="center"|1993. |align="center"|3 |align="right"| |- |align="center"|1994. |align="center"|2 |align="right"| |- |align="center"|1995. |align="center"|1 |align="right"| |- |align="center"|1996. |align="center"|5 |align="right"| |- |align="center"|1997. |align="center"|3 |align="right"|1.458.257 |align="center"|[https://web.archive.org/web/20121218064042/http://www.stevegtennis.com/rankings/1997/$$112497.txt 10.] |- |align="center"|1998. |align="center"|1 |align="right"|1.541.177 |align="center"|[https://web.archive.org/web/20120205182227/http://www.stevegtennis.com/rankings/1998/$$122198.txt 10.] |- |align="center"|1999. |align="center"|0 |align="right"|455.130 |align="center"|[https://web.archive.org/web/20090124232403/http://www.stevegtennis.com/rankings/1999/%24%24121399.txt 48.] |- |align="center"|2000. |align="center"|0 |align="right"|234.736 |align="center"|[https://web.archive.org/web/20121108094901/http://www.stevegtennis.com/rankings/2000/$$121800.txt 92.] |- |align="center"|2001. |align="center"|1 |align="right"|1.215.040 |align="center"|[https://web.archive.org/web/20090701041607/http://www.stevegtennis.com/rankings/2001/%24%24111901.txt 9.] |- |align="center"|2002. |align="center"|0 |align="right"|66.018 |align="center"|[https://web.archive.org/web/20081204072143/http://stevegtennis.com/rankings/2002/%24%24120902.txt 206.] |- |align="center"|2003. |align="center"|0 |align="right"|20.725 |align="center"|[https://web.archive.org/web/20120205014902/http://stevegtennis.com/rankings/2003/$$121503.txt 370.] |- |align="center"|2004. |align="center"|0 |align="right"|107.216 |align="center"|[https://web.archive.org/web/20120203142952/http://stevegtennis.com/rankings/2004/$$121304.txt 171.] |- !align="center"|Karijera !align="center"|22 !align="right"|19.878.007 !align="center"|28. na listi svih vremena |} == Međusobni omjer s igračima iz top 10 == Igrači koji su bili svjetski broj 1 napisani su '''podebljano'''. {{Div col|cols=4}} *{{flagicon|SUI}} [[Marc Rosset]] 10–4 *{{flagicon|RUS}} '''[[Jevgenij Kafeljnikov]]''' 10–5 *{{flagicon|SWE}} '''[[Stefan Edberg]]''' 10–9 *{{flagicon|GBR}} [[Greg Rusedski]] 9–1 *{{flagicon|NED}} [[Richard Krajicek]] 9–3 *{{flagicon|GER}} '''[[Boris Becker]]''' 9–10 *{{flagicon|SWE}} [[Magnus Larsson]] 7–2 *{{flagicon|FRA}} [[Guy Forget]] 7–3 *{{flagicon|CZE}} [[Petr Korda]] 7–4 *{{flagicon|USA}} [[Todd Martin]] 7–5 *{{flagicon|FRA}} [[Cédric Pioline]] 6–2 *{{flagicon|USA}} '''[[Pete Sampras]]''' 6–12 *{{flagicon|ESP}} [[Alberto Berasategui]] 5–1 *{{flagicon|UKR}} [[Andrij Medvedev]] 5–3 *{{flagicon|ESP}} [[Sergi Bruguera]] 5–4 *{{flagicon|SUI}} [[Jakob Hlasek]] 5–4 *{{flagicon|USA}} [[Michael Chang]] 5–6 *{{flagicon|USA}} '''[[John McEnroe]]''' 4–2 *{{flagicon|RSA}} [[Wayne Ferreira]] 4–3 *{{flagicon|SWE}} [[Jonas Björkman]] 3–0 *{{flagicon|GER}} [[Nicolas Kiefer]] 3–1 *{{flagicon|SWE}} [[Jonas Svensson (teniser)|Jonas Svensson]] 3–1 *{{flagicon|ESP}} [[Carlos Costa (teniser)|Carlos Costa]] 3–2 *{{flagicon|CZE}} [[Jiří Novák]] 3–2 *{{flagicon|AUS}} [[Mark Philippoussis]] 3–2 *{{flagicon|AUT}} '''[[Thomas Muster]]''' 3–3 *{{flagicon|USA}} '''[[Andre Agassi]]''' 3–4 *{{flagicon|SWE}} [[Thomas Enqvist]] 3–5 *{{flagicon|SWE}} [[Magnus Gustafsson]] 3–5 *{{flagicon|USA}} '''[[Jim Courier]]''' 3–8 *{{flagicon|USA}} [[Kevin Curren]] 2–0 *{{flagicon|SWE}} [[Thomas Johansson]] 2–0 *{{ZD|EKV}} [[Nicolás Lapentti]] 2–0 *{{flagicon|CZE}} [[Karel Nováček]] 2–0 *{{flagicon|RUS}} [[Mihail Južni]] 2–0 *{{flagicon|RUS}} [[Andrej Česnokov]] 2–1 *{{flagicon|FRA}} [[Henri Leconte]] 2–1 *{{flagicon|ARG}} [[Alberto Mancini]] 2–1 *{{flagicon|SWE}} [[Magnus Norman]] 2–1 *{{flagicon|ESP}} [[Àlex Corretja]] 2–2 *{{flagicon|AUS}} '''[[Patrick Rafter]]''' 2–2 *{{flagicon|FRA}} [[Arnaud Clément]] 2–4 *{{flagicon|GER}} [[Michael Stich]] 2–5 *{{flagicon|BRA}} '''[[Gustavo Kuerten]]''' 2–6 *{{flagicon|SWE}} [[Kent Carlsson]] 1–0 *{{flagicon|USA}} [[Brad Gilbert]] 1–0 *{{flagicon|FRA}} [[Sébastien Grosjean]] 1–0 *{{flagicon|ARG}} [[Martín Jaite]] 1–0 *{{ZD|ČIL}} [[Nicolás Massú]] 1–0 *{{flagicon|SWE}} [[Joakim Nyström]] 1–0 *{{flagicon|SWE}} [[Mikael Pernfors]] 1–0 *{{flagicon|USA}} '''[[Andy Roddick]]''' 1–0 *{{flagicon|ESP}} [[Emilio Sánchez]] 1–0 *{{flagicon|USA}} [[Jimmy Arias]] 1–1 *{{flagicon|RUS}} '''[[Marat Safin]]''' 1–1 *{{flagicon|SWE}} [[Anders Järryd]] 1–2 *{{flagicon|USA}} [[Aaron Krickstein]] 1–2 *{{flagicon|ESP}} [[Félix Mantilla]] 1–2 *{{flagicon|GER}} [[Rainer Schüttler]] 1–2 *{{flagicon|ESP}} '''[[Carlos Moyá]]''' 1–3 *{{flagicon|ESP}} [[Albert Costa]] 1–4 *{{flagicon|GBR}} [[Tim Henman]] 1–4 *{{flagicon|SVK}} [[Karol Kučera]] 1–4 *{{flagicon|USA}} '''[[Ivan Lendl]]''' 1–5 *{{flagicon|ARG}} [[Guillermo Cañas]] 0–1 *{{flagicon|ESP}} '''[[Juan Carlos Ferrero]]''' 0–1 *{{flagicon|CRO}} [[Ivan Ljubičić]] 0–1 *{{flagicon|TCH}} [[Miloslav Mečíř]] 0–1 *{{ZD|ČIL}} '''[[Marcelo Ríos]]''' 0–1 *{{flagicon|ESP}} [[Tommy Robredo]] 0–1 *{{flagicon|SWE}} '''[[Mats Wilander]]''' 0–1 *{{flagicon|ESP}} [[Juan Aguilera]] 0–2 *{{flagicon|USA}} [[Jay Berger]] 0–2 *{{flagicon|SUI}} '''[[Roger Federer]]''' 0–2 *{{ZD|EKV}} [[Andrés Gómez]] 0–2 *{{flagicon|ESP}} '''[[Rafael Nadal]]''' 0–2 *{{flagicon|CZE}} [[Radek Štěpánek]] 0–2 *{{flagicon|AUS}} '''[[Lleyton Hewitt]]''' 0–3 {{div col end}} == Pobjede protiv igrača iz top 10 == {|class="wikitable sortable" |- |Sezona||1988.||1989.||1990.||1991.||1992.||1993.||1994.||1995.||1996.||1997.||1998.||1999.||2000.||2001.||2002.||2003.||2004.||'''Ukupno |-align=center |Pobjede||0||3||3||5||11||8||5||5||9||3||2||2||0||4||0||0||0||'''60''' |} {|class="wikitable sortable" |- !# !width=200|Igrač !ATP# !width=250|Turnir !Podloga !Kolo !width=200|Rezultaz !{{Tooltip|IP|Ivaniševićev plasman na ATP-listi}} |- ! colspan=8|[[Grand Prix 1989 (tenis)|1989.]] |- |1. |{{flagicon|SWE}} [[Kent Carlsson]] |bgcolor=EEE8AA|9. |[[ATP Hamburg|Hamburg]] |bgcolor=#ebc2af|Zemlja |bgcolor=afeeee|2K |7–5, 4–6, 6–1 |71. |- |2. |{{flagicon|ARG}} [[Alberto Mancini]] |bgcolor=EEE8AA|10. |[[ATP Palermo|Palermo]] |bgcolor=#ebc2af|Zemlja |bgcolor=ffebcd|ČF |3–6, 7–5, 6–4 |56. |- |3. |{{flagicon|SUI}} [[Jakob Hlasek]] |bgcolor=EEE8AA|9. |[[ATP Basel|Basel]] |bgcolor=CCCCFF|Tvrda (d) |bgcolor=afeeee|2K |4–6, 6–3, 7–5 |46. |- ! colspan=8|[[ATP Tour 1990.|1990.]] |- |4. |{{flagicon|GER}} [[Boris Becker]] |bgcolor=99ccff|3. |bgcolor=f3e6d7|[[Roland Garros]] |bgcolor=#ebc2af|Zemlja |bgcolor=afeeee|1K |5–7, 6–4, 7–5, 6–2 |51. |- |5. |{{flagicon|ESP}} [[Emilio Sánchez]] |bgcolor=EEE8AA|9. |bgcolor=d4f1c5|[[ATP Stuttgart|Stuttgart]] |bgcolor=#ebc2af|Zemlja |bgcolor=yellow|PF |6–4, 6–4 |24. |- |6. |{{flagicon|USA}} [[John McEnroe]] |bgcolor=EEE8AA|9. |bgcolor=e9e9e9|[[ATP Stockholm|Stockholm]] |bgcolor=thistle|Tepih (d) |bgcolor=afeeee|3K |6–4, 6–4 |11. |- ! colspan=8|[[ATP Tour 1991.|1991.]] |- |7. |{{flagicon|SWE}} [[Stefan Edberg]] |bgcolor=thistle|2. |bgcolor=ECF2FF|[[Davis Cup]], Zagreb |bgcolor=#ebc2af|Zemlja (d) |bgcolor=afeeee|{{tooltip|GF|Grupna faza}} |6–4, 6–2 |bgcolor=EEE8AA|7. |- |8. |{{flagicon|USA}} [[Pete Sampras]] |bgcolor=EEE8AA|9. |[[ATP Manchester|Manchester]] |bgcolor=#cfc|Trava |bgcolor=lime|F |6–4, 6–4 |11. |- |9. |{{flagicon|USA}} [[Andre Agassi]] |bgcolor=EEE8AA|8. |bgcolor=d4f1c5|[[ATP Sydney (dvorana)|Sydney]] |bgcolor=CCCCFF|Tvrda (d) |bgcolor=ffebcd|ČF |7–5, 7–6³ |19. |- |10. |{{flagicon|USA}} [[Andre Agassi]] |bgcolor=EEE8AA|8. |bgcolor=d4f1c5|[[Tokyo Indoor|Tokio]] |bgcolor=thistle|Tepih (d) |bgcolor=ffebcd|ČF |6–3, 6–4 |16. |- |11. |{{flagicon|FRA}} [[Guy Forget]] |bgcolor=EEE8AA|6 |bgcolor=e9e9e9|[[ATP Stockholm|Stockholm]] |bgcolor=thistle|Tepih (d) |bgcolor=afeeee|3K |7–6¹³, 7–6⁵ |15 |- ! colspan=8|[[ATP Tour 1992.|1992.]] |- |12. |{{flagicon|USA}} [[Jim Courier]] |bgcolor=lime|'''1.''' |bgcolor=d4f1c5|[[Eurocard Open|Stuttgart]] |bgcolor=thistle|Tepih (d) |bgcolor=ffebcd|ČF |3–6, 7–6², 7–6⁸ |bgcolor=EEE8AA|9. |- |13. |{{flagicon|SWE}} [[Stefan Edberg]] |bgcolor=thistle|2. |bgcolor=d4f1c5|[[Eurocard Open|Stuttgart]] |bgcolor=thistle|Tepih (d) |bgcolor=lime|F |6–7⁵, 6–3, 6–4, 6–4 |bgcolor=EEE8AA|9. |- |14. |{{flagicon|ESP}} [[Carlos Costa (teniser)|Carlos Costa]] |bgcolor=EEE8AA|10. |bgcolor=f3e6d7|[[Roland Garros]] |bgcolor=#ebc2af|Zemlja |bgcolor=afeeee|4K |6–3, 4–6, 6–1, 6–1 |bgcolor=EEE8AA|9. |- |15. |{{flagicon|SWE}} [[Stefan Edberg]] |bgcolor=thistle|2. |bgcolor=f3e6d7|[[Wimbledon (tenis)|Wimbledon]] |bgcolor=#cfc|[[Travnati teren|Trava]] |bgcolor=ffebcd|ČF |6–7¹⁰, 7–5, 6–1, 3–6, 6–3 |bgcolor=EEE8AA|8. |- |16. |{{flagicon|USA}} [[Pete Sampras]] |bgcolor=99ccff|3. |bgcolor=f3e6d7|[[Wimbledon (tenis)|Wimbledon]] |bgcolor=#cfc|Trava |bgcolor=yellow|PF |6–7⁴, 7–6⁵, 6–4, 6–2 |bgcolor=EEE8AA|8. |- |17. |{{flagicon|SWE}} [[Stefan Edberg]] |bgcolor=99ccff|3. |bgcolor=d4f1c5|[[ATP Sydney (dvorana)|Sydney]] |bgcolor=CCCCFF|Tvrda (d) |bgcolor=lime|F |6–4, 6–2, 6–4 |bgcolor=EEE8AA|8. |- |18. |{{flagicon|GER}} [[Boris Becker]] |bgcolor=EEE8AA|10. |bgcolor=e9e9e9|[[ATP Stockholm|Stockholm]] |bgcolor=thistle|Tepih (d) |bgcolor=ffebcd|ČF |7–5, 6–4 |bgcolor=EEE8AA|7. |- |19. |{{flagicon|SWE}} [[Stefan Edberg]] |bgcolor=99ccff|3. |bgcolor=e9e9e9|[[ATP Stockholm|Stockholm]] |bgcolor=thistle|Tepih (d) |bgcolor=yellow|PF |6–4, 7–6⁸ |bgcolor=EEE8AA|7. |- |20. |{{flagicon|USA}} [[Michael Chang]] |bgcolor=EEE8AA|5. |bgcolor=ffffcc|[[Tennis Masters Cup|ATP Svjetsko prvenstvo]] ([[Frankfurt na Majni|Frankfurt]]) |bgcolor=thistle|Tepih (d) |bgcolor=afeeee|GF |7–6⁴, 6–2 |bgcolor=EEE8AA|4. |- |21. |{{flagicon|USA}} [[Jim Courier]] |bgcolor=lime|'''1.''' |bgcolor=ffffcc|[[Tennis Masters Cup|ATP Svjetsko prvenstvo]] (Frankfurt) |bgcolor=thistle|Tepih (d) |bgcolor=afeeee|GF |6–3, 6–3 |bgcolor=EEE8AA|4. |- |22. |{{flagicon|NED}} [[Richard Krajicek]] |bgcolor=EEE8AA|10. |bgcolor=ffffcc|[[Tennis Masters Cup|ATP Svjetsko prvenstvo]] (Frankfurt) |bgcolor=thistle|Tepih (d) |bgcolor=afeeee|GF |6–4, 6–3 |bgcolor=EEE8AA|4. |- ! colspan=8|[[ATP Tour 1993.|1993.]] |- |23. |{{flagicon|USA}} [[Pete Sampras]] |bgcolor=lime|'''1.''' |bgcolor=e9e9e9|[[Rim Masters|Rim]] |bgcolor=#ebc2af|Zemlja |bgcolor=yellow|PF |7–6⁴, 6–2 |bgcolor=EEE8AA|6. |- |24. |{{flagicon|AUT}} [[Thomas Muster]] |bgcolor=EEE8AA|9. |[[ATP Beč|Beč]] |bgcolor=thistle|Tepih (d) |bgcolor=lime|F |4–6, 6–4, 6–4, 7–6³ |12. |- |25. |{{flagicon|USA}} [[Michael Chang]] |bgcolor=EEE8AA|7. |bgcolor=e9e9e9|[[Pariz Masters|Pariz]] |bgcolor=thistle|Tepih (d) |bgcolor=afeeee|3K |7–6⁵, 7–5 |11. |- |26. |{{flagicon|USA}} [[Pete Sampras]] |bgcolor=lime|'''1.''' |bgcolor=e9e9e9|[[Pariz Masters|Pariz]] |bgcolor=thistle|Tepih (d) |bgcolor=ffebcd|ČF |7–6³, 7–5 |11. |- |27. |{{flagicon|SWE}} [[Stefan Edberg]] |bgcolor=EEE8AA|6. |bgcolor=e9e9e9|[[Pariz Masters|Pariz]] |bgcolor=thistle|Tepih (d) |bgcolor=yellow|PF |4–6, 7–6⁴, 7–6³ |11. |- |28. |{{flagicon|UKR}} [[Andrij Medvedev]] |bgcolor=EEE8AA|8. |bgcolor=e9e9e9|[[Pariz Masters|Pariz]] |bgcolor=thistle|Tepih (i) |bgcolor=lime|F |6–4, 6–2, 7–6² |11. |- |29. |{{flagicon|ESP}} [[Sergi Bruguera]] |bgcolor=EEE8AA|4. |bgcolor=ffffcc|[[Tennis Masters Cup|ATP Svjetsko prvenstvo]] (Frankfurt) |bgcolor=thistle|Tepih (d) |bgcolor=afeeee|GF |6–4, 7–6⁴ |bgcolor=EEE8AA|8. |- |30. |{{flagicon|SWE}} [[Stefan Edberg]] |bgcolor=EEE8AA|5. |bgcolor=ffffcc|[[Tennis Masters Cup|ATP Svjetsko prvenstvo]] (Frankfurt) |bgcolor=thistle|Tepih (d) |bgcolor=afeeee|GF |7–6³, 6–7⁵, 6–3 |bgcolor=EEE8AA|8. |- ! colspan=8|[[ATP Tour 1994.|1994.]] |- |31. |{{flagicon|GER}} [[Boris Becker]] |bgcolor=EEE8AA|10. |bgcolor=f3e6d7|[[Wimbledon (tenis)|Wimbledon]] |bgcolor=#cfc|Trava |bgcolor=yellow|PF |6–2, 7–6⁶, 6–4 |bgcolor=EEE8AA|5. |- |32. |{{flagicon|SWE}} [[Stefan Edberg]] |bgcolor=EEE8AA|5. |bgcolor=d4f1c5|[[Tokyo Indoor|Tokio]] |bgcolor=thistle|Tepih (d) |bgcolor=yellow|PF |6–4, 6–4 |bgcolor=thistle|2. |- |33. |{{flagicon|USA}} [[Michael Chang]] |bgcolor=EEE8AA|9. |bgcolor=d4f1c5|[[Tokyo Indoor|Tokio]] |bgcolor=thistle|Tepih (d) |bgcolor=lime|F |6–4, 6–4 |bgcolor=thistle|2. |- |34. |{{flagicon|USA}} [[Andre Agassi]] |bgcolor=EEE8AA|8. |bgcolor=e9e9e9|[[ATP Stockholm|Stockholm]] |bgcolor=thistle|Tepih (d) |bgcolor=ffebcd|ČF |6–1, 3–6, 7–6⁸ |bgcolor=thistle|2. |- |35. |{{flagicon|GER}} [[Boris Becker]] |bgcolor=99ccff|3. |bgcolor=ffffcc|[[Grand Slam Cup]] ([[München]]) |bgcolor=thistle|Tepih (d) |bgcolor=ffebcd|ČF |6–4, 6–1 |bgcolor=EEE8AA|5. |- ! colspan=8|[[ATP Tour 1995.|1995.]] |- |36. |{{flagicon|ESP}} [[Alberto Berasategui]] |bgcolor=EEE8AA|7. |bgcolor=d4f1c5|[[ATP Barcelona|Barcelona]] |bgcolor=#ebc2af|Zemlja |bgcolor=ffebcd|ČF |1–6, 6–4, 6–4 |bgcolor=EEE8AA|9. |- |37. |{{flagicon|RUS}} [[Jevgenij Kafeljnikov]] |bgcolor=EEE8AA|9. |bgcolor=ECF2FF|[[Svjetsko ekipno prvenstvo u tenisu|Svjetsko ekipno prvenstvo]] ([[Düsseldorf]]) |bgcolor=#ebc2af|Zemlja |bgcolor=afeeee|GF |6–4, 7–6⁴ |bgcolor=EEE8AA|4. |- |38. |{{flagicon|SWE}} [[Magnus Larsson]] |bgcolor=EEE8AA|10. |bgcolor=ECF2FF|[[Svjetsko ekipno prvenstvo u tenisu|Svjetsko ekipno prvenstvo]] (Düsseldorf) |bgcolor=#ebc2af|Zemlja |bgcolor=lime|F |6–4, 6–4 |bgcolor=EEE8AA|4. |- |39. |{{flagicon|RUS}} [[Jevgenij Kafeljnikov]] |bgcolor=EEE8AA|7. |bgcolor=f3e6d7|[[Wimbledon (tenis)|Wimbledon]] |bgcolor=#cfc|Trava |bgcolor=ffebcd|ČF |7–5, 7–6¹¹, 6–3 |bgcolor=EEE8AA|6. |- |40. |{{flagicon|RUS}} [[Jevgenij Kafeljnikov]] |bgcolor=EEE8AA|6. |bgcolor=ffffcc|[[Grand Slam Cup]] (München) |bgcolor=thistle|Tepih (d) |bgcolor=yellow|PF |7–6⁷, 4–6, 6–3, 6–4 |bgcolor=EEE8AA|10. |- ! colspan=8|[[ATP Tour 1996.|1996.]] |- |41. |{{ZD|JAR}} [[Wayne Ferreira]] |bgcolor=EEE8AA|10. |[[Dubai Tennis Championships|Dubai]] |bgcolor=CCCCFF|Tvrda |bgcolor=ffebcd|ČF |6–2, 6–1 |bgcolor=EEE8AA|9. |- |42. |{{flagicon|GER}} [[Boris Becker]] |bgcolor=EEE8AA|4. |bgcolor=d4f1c5|[[ECC Antwerpen|Antwerpen]] |bgcolor=thistle|Tepih (d) |bgcolor=yellow|PF |6–4, 7–6⁵ |bgcolor=EEE8AA|9. |- |43. |{{flagicon|RUS}} [[Jevgenij Kafeljnikov]] |bgcolor=EEE8AA|8. |[[ATP Rotterdam|Rotterdam]] |bgcolor=thistle|Tepih (d) |bgcolor=lime|F |6–4, 3–6, 6–3 |bgcolor=EEE8AA|6. |- |44. |{{flagicon|USA}} [[Michael Chang]] |bgcolor=EEE8AA|4. |bgcolor=e9e9e9|[[Miami Masters|Miami]] |bgcolor=CCCCFF|Tvrda |bgcolor=ffebcd|ČF |6–4, 6–4 |bgcolor=EEE8AA|6. |- |45. |{{flagicon|USA}} [[Pete Sampras]] |bgcolor=thistle|2. |bgcolor=e9e9e9|[[Miami Masters|Miami]] |bgcolor=CCCCFF|Tvrda |bgcolor=yellow|PF |2–6, 6–4, 6–4 |bgcolor=EEE8AA|6. |- |46. |{{flagicon|RUS}} [[Jevgenij Kafeljnikov]] |bgcolor=99ccff|3. |[[Kup Kremlja|Moskva]] |bgcolor=thistle|Tepih (d) |bgcolor=lime|F |3–6, 6–1, 6–3 |bgcolor=EEE8AA|4. |- |47. |{{flagicon|AUT}} [[Thomas Muster]] |bgcolor=EEE8AA|5. |bgcolor=ffffcc|[[Tennis Masters Cup|ATP Svjetsko prvenstvo]] ([[Hannover]]) |bgcolor=thistle|Tepih (d) |bgcolor=afeeee|GF |6–4, 6–4 |bgcolor=EEE8AA|4. |- |48. |{{flagicon|NED}} [[Richard Krajicek]] |bgcolor=EEE8AA|8. |bgcolor=ffffcc|[[Tennis Masters Cup|ATP Svjetsko prvenstvo]] (Hannover) |bgcolor=thistle|Tepih (d) |bgcolor=afeeee|GF |6–4, 6–7⁴, 7–6¹ |bgcolor=EEE8AA|4. |- |49. |{{flagicon|RUS}} [[Jevgenij Kafeljnikov]] |bgcolor=99ccff|3. |bgcolor=ffffcc|[[Grand Slam Cup]] (München) |bgcolor=thistle|Tepih (d) |bgcolor=yellow|PF |6–7⁶, 2–6, 6–3, 6–2, 6–4 |bgcolor=EEE8AA|4. |- ! colspan=8|[[ATP Tour 1997.|1997.]] |- |50. |{{flagicon|AUT}} [[Thomas Muster]] |bgcolor=thistle|2. |bgcolor=ECF2FF|[[Davis Cup]], [[Graz]] |bgcolor=#ebc2af|Zemlja (d) |bgcolor=afeeee|GF |6–7⁵, 7–5, 6–7⁵, 6–2, 7–5 |bgcolor=EEE8AA|5. |- |51. |{{flagicon|USA}} [[Michael Chang]] |bgcolor=thistle|2 |bgcolor=ECF2FF|[[Svjetsko ekipno prvenstvo u tenisu|Svjetsko ekipno prvenstvo]] (Düsseldorf) |bgcolor=#ebc2af|Zemlja |bgcolor=afeeee|GF |6–2, 2–6, 6–3 |bgcolor=EEE8AA|4 |- |52. |{{flagicon|GBR}} [[Greg Rusedski]] |bgcolor=EEE8AA|4. |bgcolor=d4f1c5|[[ATP Beč|Beč]] |bgcolor=thistle|Tepih (d) |bgcolor=lime|F |3–6, 6–7⁴, 7–6⁴, 6–2, 6–3 |bgcolor=EEE8AA|9. |- ! colspan=8|[[ATP Tour 1998.|1998.]] |- |53. |{{flagicon|GBR}} [[Greg Rusedski]] |bgcolor=EEE8AA|8. |[[Split]] |bgcolor=thistle|Tepih (d) |bgcolor=lime|F |7–6³, 7–6⁵ |16. |- |54. |{{flagicon|GBR}} [[Greg Rusedski]] |bgcolor=EEE8AA|5. |bgcolor=e9e9e9|[[ATP Hamburg|Hamburg]] |bgcolor=#ebc2af|Zemlja |bgcolor=afeeee|3K |6–4, 6–2 |23. |- ! colspan=8|[[ATP Tour 1999.|1999.]] |- |55. |{{flagicon|RUS}} [[Jevgenij Kafeljnikov]] |bgcolor=thistle|2. |[[ATP Basel|Basel]] |bgcolor=thistle|Tepih (d) |bgcolor=ffebcd|ČF |4–6, 6–3, 6–4 |44. |- |56. |{{flagicon|BRA}} [[Gustavo Kuerten]] |bgcolor=EEE8AA|5. |bgcolor=d4f1c5|[[ATP Beč|Beč]] |bgcolor=CCCCFF|Tvrda (d) |bgcolor=afeeee|1K |6–1, 6–7², 6–4 |43. |- ! colspan=8|[[ATP Tour 2001.|2001.]] |- |57. |{{flagicon|SWE}} [[Thomas Enqvist]] |bgcolor=EEE8AA|9. |bgcolor=e9e9e9|[[Indian Wells Masters|Indian Wells]] |bgcolor=CCCCFF|Tvrda |bgcolor=afeeee|2K |7–6¹, 6–3 |126. |- |58. |{{flagicon|RUS}} [[Marat Safin]] |bgcolor=99ccff|3. |bgcolor=f3e6d7|[[Wimbledon (tenis)|Wimbledon]] |bgcolor=#cfc|Trava |bgcolor=ffebcd|ČF |7–6², 7–5, 3–6, 7–6³ |125. |- |59. |{{flagicon|AUS}} [[Patrick Rafter]] |bgcolor=EEE8AA|10. |bgcolor=f3e6d7|[[Wimbledon (tenis)|Wimbledon]] |bgcolor=#cfc|Trava |bgcolor=lime|F |6–3, 3–6, 6–3, 2–6, 9–7 |125. |- |60. |{{flagicon|BRA}} [[Gustavo Kuerten]] |bgcolor=lime|'''1.''' |bgcolor=ffffcc|[[Tennis Masters Cup]] ([[Sydney]]) |bgcolor=CCCCFF|Tvrda (d) |bgcolor=afeeee|GF |6–2, 6–7², 6–4 |13. |} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Goran Ivanišević}} * {{ATP|I034}} * {{ITF profil|10000646}} * [http://www.daviscup.com/en/players/player/profile.aspx?playerid=10000646 Davis Cup profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101224023659/http://www.daviscup.com/en/players/player/profile.aspx?playerid=10000646 |date=24. 12. 2010 }} * [http://www.goranonline.com Goran Ivanišević] {{Pobjednici Wimbledona}} {{Pobjednici ATP Masters turnira - pojedinačno}} {{Pobjednici ATP Masters turnira - parovi}} {{Hrvatski sportist godine}} {{Laureusov povratnik godine}} {{BBC međunarodni sportist godine}} {{Novak Đoković}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Ivanišević, Goran}} [[Kategorija:Rođeni 1971.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Split]] [[Kategorija:Hrvatski teniseri]] [[Kategorija:Hrvatski olimpijci u tenisu]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade "Franjo Bučar"]] [[Kategorija:Teniseri na Olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Teniseri na Olimpijskim igrama 1996.]] [[Kategorija:Teniseri na Olimpijskim igrama 2000.]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Hrvatska)]] 4gk1sse4w4nux2ad1dvnugm2pj40swg 0 148400 3837971 3713646 2026-04-29T09:32:43Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3837971 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Lejla Jusić | slika = Lejla+Jusic+0.jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]] [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = operski pjevač, pedagog | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Lejla Jusić''' je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[Opera|operska]] pjevačica, [[sopran]]istica, i profesorica na predmetu glas na sarajevskoj [[Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu|Akademiji scenskih umjetnosti]]<ref>http://www.azramag.ba/teme/3231-lejla-jusic-odbila-snimati-album-samo-u-turskoj.html{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref>. Također je i dopisni član bosanskohercegovačko-američke Akademije nauka i umjetnosti, savjetnik za kulturu Turskog kulturnog centra ''Yunus Emre'' u [[Sarajevo|Sarajevu]] i član upravnog odbora [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodnog pozorišta Sarajevo]].<ref>{{Cite web|url= https://n1info.ba/vijesti/a23160-lejla-jusic-na-n1/|title= ''Jusić: Studente treba motivisati da uče i nakon fakulteta''|work= n1info.ba|access-date= 26. 4. 2024}}{{Mrtav link}}</ref> == Biografija == Rođena u [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje je završila studije solo-pjevanja na [[Muzička akademija u Sarajevu|Muzičkoj akademiji]], u klasi prof. Paše Gackić.<ref>{{Cite web |url=http://www.asu.unsa.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=72&Itemid=80&lang=hr |title=Arhivirana kopija |access-date=10. 9. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100802073825/http://www.asu.unsa.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=72&Itemid=80&lang=hr |archive-date=2. 8. 2010 |url-status=dead }}</ref> Između ostalog, radila je na produkciji predstave "Pobuna u Narodnom pozorištu", kao i produkciji predstave “[[Hamlet]]”, Narodnog pozorišta u Sarajevu. Godine 2007. snimila je album tradicionalnih bosanskih pjesama, [[Sevdalinka|sevdalinki]], pod naslovom “[[O ljubavi (album)|O ljubavi]]”. [[Brano Likić]] i njegov [[World Music Orchestra]] nastupaju u svim pjesmama na albumu. Album također sadrži i par [[Turska|turskih]] tradicionalnih [[Pjesma|pjesama]], koje ona [[Pjevanje|pjeva]] na [[Turski jezik|turskom jeziku]]. == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == *http://www.last.fm/music/Lejla+Jusi%C4%87 *http://www.kaportal.hr/otvoren-4-etno-jazz-festival {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100703222346/http://www.kaportal.hr/otvoren-4-etno-jazz-festival |date=3. 7. 2010 }} *http://www.24sata.info/zabava/muzika/49104-Sevdah-Novi-Lejle-Jusic-priznanje-Turske.html{{Mrtav link|datum=oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} *http://www.turskikulturnicentar.ba/en/vijesti/detaljno.asp?id=16{{Mrtav link|datum=oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} {{DEFAULTSORT:Jusić, Lejla}} [[Kategorija:Rođeni 1970.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački operski pjevači]] fna45if26yhw1rgrmp3ygqoz995vmht 0 153827 3837916 3762197 2026-04-28T21:18:26Z Bosancica by MK 173186 Kategorije 3837916 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa |ime = Žarko Korać |slika = Žarko Korać Cropped.jpg |redoslijed = [[Premijer Srbije|Premijer Republike Srbije]] <br> <small>Privremeni</small> |vrijeme_na_vlasti = [[17. mart]] [[2003]] – [[18. mart]] [[2003.]] |prethodnik = Nebojša Čović <small>(privremeno)</small> |nasljednik = [[Zoran Živković]] |datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1947|03|09}} |mjesto_rođenja = [[Beograd]], FNRJ |politička_stranka = [[Građanski savez Srbije]]<br />{{small|(1992–1996)}}<br />[[Socijaldemokratska unija (Srbija)|Socijaldemokratska unija]]<br />{{small|(1996–2014)}} |supruga = |djeca = |potpis = }} '''Žarko Korać''' (rođen [[9. mart]]a [[1947.]] u [[Beograd]]u)<ref>{{Cite web|url=https://www.istinomer.rs/akter/zarko-korac/|title=Žarko Korać|website=Istinomer|language=sr-RS|access-date=18. 11. 2023}}</ref> [[srbija]]nski je psiholog i političar. Na odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]] diplomirao je 1970. godine, a potom magistrirao i doktorirao. Predaje na Filozofskom fakultetu u zvanju docenta. Jedan je od osnivača i bivši predsjednik Socijaldemokratske unije. Bio je zamjenik [[Premijer Srbije|premijera]] u Vladi Republika Srbije između 2001. i 2003, i nakratko premijer (17–18. mart 2003.), nakon što je [[Zoran Đinđić]] ubijen. Bio je zastupnik u Narodnoj Skupštini Srbije kao dio koalicije oformljene oko Liberalno-demokratske partije. Zastupnik u Skupštini Srbije bio je i u periodu od 1993. do 1997, kao i od 2003. do 2014. == Reference == {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat}} * https://pescanik.net/author/zarko-korac/ *[http://www.f.bg.ac.rs/zaposleni?IDZ=214 f.bg.ac.rs] *[https://web.archive.org/web/20101114010021/http://www.parlament.gov.rs/content/cir/sastav/poslanici_detalji.asp?id=868 parlament.gov.rs] *[http://www.sdu.org.rs/ sdu.org.rs] {{Premijeri Republike Srbije}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Korać, Žarko }} [[Kategorija:Psihologija]] [[Kategorija:Psiholozi]] [[Kategorija:Srbijanski psiholozi]] [[Kategorija:Srbijanski političari]] [[Kategorija:Biografije, Beograd]] [[Kategorija:Rođeni 1947.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] mp8z8bh34cx89utdze02lv16led3okj 3837920 3837916 2026-04-28T21:19:04Z AnToni 2325 [[Kategorija:Psihologija]] uklonjena (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3837920 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa |ime = Žarko Korać |slika = Žarko Korać Cropped.jpg |redoslijed = [[Premijer Srbije|Premijer Republike Srbije]] <br> <small>Privremeni</small> |vrijeme_na_vlasti = [[17. mart]] [[2003]] – [[18. mart]] [[2003.]] |prethodnik = Nebojša Čović <small>(privremeno)</small> |nasljednik = [[Zoran Živković]] |datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1947|03|09}} |mjesto_rođenja = [[Beograd]], FNRJ |politička_stranka = [[Građanski savez Srbije]]<br />{{small|(1992–1996)}}<br />[[Socijaldemokratska unija (Srbija)|Socijaldemokratska unija]]<br />{{small|(1996–2014)}} |supruga = |djeca = |potpis = }} '''Žarko Korać''' (rođen [[9. mart]]a [[1947.]] u [[Beograd]]u)<ref>{{Cite web|url=https://www.istinomer.rs/akter/zarko-korac/|title=Žarko Korać|website=Istinomer|language=sr-RS|access-date=18. 11. 2023}}</ref> [[srbija]]nski je psiholog i političar. Na odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]] diplomirao je 1970. godine, a potom magistrirao i doktorirao. Predaje na Filozofskom fakultetu u zvanju docenta. Jedan je od osnivača i bivši predsjednik Socijaldemokratske unije. Bio je zamjenik [[Premijer Srbije|premijera]] u Vladi Republika Srbije između 2001. i 2003, i nakratko premijer (17–18. mart 2003.), nakon što je [[Zoran Đinđić]] ubijen. Bio je zastupnik u Narodnoj Skupštini Srbije kao dio koalicije oformljene oko Liberalno-demokratske partije. Zastupnik u Skupštini Srbije bio je i u periodu od 1993. do 1997, kao i od 2003. do 2014. == Reference == {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat}} * https://pescanik.net/author/zarko-korac/ *[http://www.f.bg.ac.rs/zaposleni?IDZ=214 f.bg.ac.rs] *[https://web.archive.org/web/20101114010021/http://www.parlament.gov.rs/content/cir/sastav/poslanici_detalji.asp?id=868 parlament.gov.rs] *[http://www.sdu.org.rs/ sdu.org.rs] {{Premijeri Republike Srbije}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Korać, Žarko }} [[Kategorija:Psiholozi]] [[Kategorija:Srbijanski psiholozi]] [[Kategorija:Srbijanski političari]] [[Kategorija:Biografije, Beograd]] [[Kategorija:Rođeni 1947.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] dswnrmeby8vxuip4jesw18672x02vun 3837921 3837920 2026-04-28T21:19:17Z AnToni 2325 [[Kategorija:Psiholozi]] uklonjena (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3837921 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa |ime = Žarko Korać |slika = Žarko Korać Cropped.jpg |redoslijed = [[Premijer Srbije|Premijer Republike Srbije]] <br> <small>Privremeni</small> |vrijeme_na_vlasti = [[17. mart]] [[2003]] – [[18. mart]] [[2003.]] |prethodnik = Nebojša Čović <small>(privremeno)</small> |nasljednik = [[Zoran Živković]] |datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1947|03|09}} |mjesto_rođenja = [[Beograd]], FNRJ |politička_stranka = [[Građanski savez Srbije]]<br />{{small|(1992–1996)}}<br />[[Socijaldemokratska unija (Srbija)|Socijaldemokratska unija]]<br />{{small|(1996–2014)}} |supruga = |djeca = |potpis = }} '''Žarko Korać''' (rođen [[9. mart]]a [[1947.]] u [[Beograd]]u)<ref>{{Cite web|url=https://www.istinomer.rs/akter/zarko-korac/|title=Žarko Korać|website=Istinomer|language=sr-RS|access-date=18. 11. 2023}}</ref> [[srbija]]nski je psiholog i političar. Na odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]] diplomirao je 1970. godine, a potom magistrirao i doktorirao. Predaje na Filozofskom fakultetu u zvanju docenta. Jedan je od osnivača i bivši predsjednik Socijaldemokratske unije. Bio je zamjenik [[Premijer Srbije|premijera]] u Vladi Republika Srbije između 2001. i 2003, i nakratko premijer (17–18. mart 2003.), nakon što je [[Zoran Đinđić]] ubijen. Bio je zastupnik u Narodnoj Skupštini Srbije kao dio koalicije oformljene oko Liberalno-demokratske partije. Zastupnik u Skupštini Srbije bio je i u periodu od 1993. do 1997, kao i od 2003. do 2014. == Reference == {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat}} * https://pescanik.net/author/zarko-korac/ *[http://www.f.bg.ac.rs/zaposleni?IDZ=214 f.bg.ac.rs] *[https://web.archive.org/web/20101114010021/http://www.parlament.gov.rs/content/cir/sastav/poslanici_detalji.asp?id=868 parlament.gov.rs] *[http://www.sdu.org.rs/ sdu.org.rs] {{Premijeri Republike Srbije}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Korać, Žarko }} [[Kategorija:Srbijanski psiholozi]] [[Kategorija:Srbijanski političari]] [[Kategorija:Biografije, Beograd]] [[Kategorija:Rođeni 1947.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 6k0dh08nc5x45aydkfbe3i2actjrvvr 0 153918 3837898 3530607 2026-04-28T21:11:50Z Bosancica by MK 173186 Kategorije 3837898 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Wilhelm Wundt | slika = Wilhelm Wundt.jpg | veličina_slike = | opis = Wilhelm Wundt, njemački psiholog | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1832|8|16}} | mjesto_rođenja = Grossboten, Njemačka | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1920|8|31|1832|8|16}} | mjesto_smrti =Njemačka | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = psiholog | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Wilhelm Maximilian Wundt''' (16. august 1832. - 31. august 1920.) bio je doktor, fiziolog, filozof i profesor, danas poznat kao jedan od osnivača moderne [[Psihologija|psihologije]]. Wundt, koji je istisao psihologiju kao [[Nauka|nauku]], je bio prva osoba koja se ikada nazvala [[psiholog]]om. Zbog toga se smatra "ocem [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalne psihologije]]". Na [[Univerzitet u Leipzigu|univerzitetu u Leipzigu]] osnovao je prvu formalnu laboratoriju za psihološka istraživanja 1879. godine. To je psihologiju označilo kao nezavisno polje proučavanja. Stvaranjem ove laboratorije uspio je uspostaviti psihologiju kao zasebnu nauku od ostalih disciplina. Osnovao je i prvi akademski časopis za psihološka istraživanja ''Philosophische Studien'' u kojima je objavljivao istraživanja Instituta. == Profesionalna karijera == [[Datoteka:Wundt illusion.svg|mini|lijevo|Wundtova iluzija (''crvene linije su paralelne'')]] Bio je profesor [[Psihologija|psihologije]] u [[Heidelberg]]u te [[Filozofija|filozofije]] u [[Zürich]]u i Leipzigu. Godine [[1879]]. osnovao je u Leipzigu prvi institut za eksperimentalnu psihologiju. Bio je [[Enciklopedija|enciklopedijski]] duh koji je izvanredno vladao mnogim područjima nauke. Važna su njegova istraživanja na području fiziologije i psiholoških [[osjet]]a. Kao protivnik tzv. čiste psihološke [[svijest]]i, pokušao je psihologiju zasnovati na principima [[Empirija|empirijskih]] nauka, a posebno je isticao značenje [[Volja|volje]] i [[osjećaj]]a. U djelu "Psihologija naroda" je nastojao odrediti psihičke specifičnosti pojedinih naroda. Izgradio je pretežno [[Eklekticizam|eklektički]] zasnovanu filozofiju koja nastoji sintetizirati bogate i dragocjene empirijske, eksperimentalne rezultate sa tradicijom njemačke idealističke filozofije. {{Commonscat|Wilhelm Wundt}} {{Filozofija nauke}} {{DEFAULTSORT:Wundt, Wilhelm}} [[Kategorija:Psihologija]] [[Kategorija:Psiholozi]] [[Kategorija:Njemački filozofi]] [[Kategorija:Njemački fiziolozi]] [[Kategorija:Njemački psiholozi]] [[Kategorija:Biografije, Grossboten]] [[Kategorija:Rođeni 1832.]] [[Kategorija:Umrli 1920.]] 0avg12qbt0k7slpvukvq5uttn2ihqjr 3837915 3837898 2026-04-28T21:17:30Z AnToni 2325 −[[Kategorija:Psihologija]]; −[[Kategorija:Psiholozi]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3837915 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Wilhelm Wundt | slika = Wilhelm Wundt.jpg | veličina_slike = | opis = Wilhelm Wundt, njemački psiholog | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1832|8|16}} | mjesto_rođenja = Grossboten, Njemačka | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1920|8|31|1832|8|16}} | mjesto_smrti =Njemačka | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = psiholog | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Wilhelm Maximilian Wundt''' (16. august 1832. - 31. august 1920.) bio je doktor, fiziolog, filozof i profesor, danas poznat kao jedan od osnivača moderne [[Psihologija|psihologije]]. Wundt, koji je istisao psihologiju kao [[Nauka|nauku]], je bio prva osoba koja se ikada nazvala [[psiholog]]om. Zbog toga se smatra "ocem [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalne psihologije]]". Na [[Univerzitet u Leipzigu|univerzitetu u Leipzigu]] osnovao je prvu formalnu laboratoriju za psihološka istraživanja 1879. godine. To je psihologiju označilo kao nezavisno polje proučavanja. Stvaranjem ove laboratorije uspio je uspostaviti psihologiju kao zasebnu nauku od ostalih disciplina. Osnovao je i prvi akademski časopis za psihološka istraživanja ''Philosophische Studien'' u kojima je objavljivao istraživanja Instituta. == Profesionalna karijera == [[Datoteka:Wundt illusion.svg|mini|lijevo|Wundtova iluzija (''crvene linije su paralelne'')]] Bio je profesor [[Psihologija|psihologije]] u [[Heidelberg]]u te [[Filozofija|filozofije]] u [[Zürich]]u i Leipzigu. Godine [[1879]]. osnovao je u Leipzigu prvi institut za eksperimentalnu psihologiju. Bio je [[Enciklopedija|enciklopedijski]] duh koji je izvanredno vladao mnogim područjima nauke. Važna su njegova istraživanja na području fiziologije i psiholoških [[osjet]]a. Kao protivnik tzv. čiste psihološke [[svijest]]i, pokušao je psihologiju zasnovati na principima [[Empirija|empirijskih]] nauka, a posebno je isticao značenje [[Volja|volje]] i [[osjećaj]]a. U djelu "Psihologija naroda" je nastojao odrediti psihičke specifičnosti pojedinih naroda. Izgradio je pretežno [[Eklekticizam|eklektički]] zasnovanu filozofiju koja nastoji sintetizirati bogate i dragocjene empirijske, eksperimentalne rezultate sa tradicijom njemačke idealističke filozofije. {{Commonscat|Wilhelm Wundt}} {{Filozofija nauke}} {{DEFAULTSORT:Wundt, Wilhelm}} [[Kategorija:Njemački filozofi]] [[Kategorija:Njemački fiziolozi]] [[Kategorija:Njemački psiholozi]] [[Kategorija:Biografije, Grossboten]] [[Kategorija:Rođeni 1832.]] [[Kategorija:Umrli 1920.]] ser0viv5sufd9d6r2wei9xaaxn1rzwj 0 154216 3837887 3594873 2026-04-28T21:04:33Z Bosancica by MK 173186 Kategorije 3837887 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Alfred Adler | druga_imena = | slika = Alfred Adler1.png | opis = Alfred Adler, austrijski psiholog | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1870|02|07}} | mjesto_rođenja = [[Beč|Rudolfsheim-Fünfhaus]], [[Austro-ugarska]] | država rođenja = | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1937|05|28|1870|02|07}} | mjesto_smrti = [[Aberdeen]], [[Škotska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | zanimanje = ljekar, psihijatar }} '''Alfred Adler''' ([[Rudolfsheim-Fünfhaus]], danas gradski okrug u [[Beč]]u, [[7. februar]] [[1870]]. - [[Aberdeen]], [[Škotska]], [[28. maj]]a [[1937]].), bio je [[Austrija|austrijski]] [[Psihologija|psiholog]], psihijatar i osnivač [[Individualna psihologija|individualne psihologije]].<ref name="psihoverzum">{{Cite web|url=http://www.psihoverzum.com/indeks-istaknutih-autora/|title=Indeks istaknutih autora {{!}} Psihoverzum|website=www.psihoverzum.com|access-date=2. 2. 2019}}</ref> == Biografija == Po zvanju je bio ljekar. Isprva je pristalica Freudove [[Psihoanaliza|psihoanalize]], ali se [[1912]]. odvaja od [[Sigmund Freud|Freuda]] i stvara vlastitu školu individualne psihologije, [[Psihoterapija|psihoterapijskog]] smjera i teorije prema kojoj je osnovni motiv čovjekova djelovanje težnja za dominacijom nad okolinom, odnosno volja za moći. Ta je težnja, prema Adleru, urođena, a ako je čovjek ne može zadovoljiti postaje nezadovoljan samim sobom, te se javlja kompleks [[inferiornost]]i. Drugi središnji pojam te teorije je: da bi se neugoda i bespomoćnost uklonile, pojedinac razvija [[Kompenzacijski postupci|kompenzacijske postupke]]. == Djela == * ''Studija o manjoj vrednosti organa'' (1907) * ''O nervoznom karakteru'' (1912) * ''Liječenje i vaspitanje'' (1913) * ''Teorija i praksa individualne psihologije'' (1920) * ''Poznavanje ljudi'' (1927) * ''Tehnika individualne psihologije'' (1928) * ''Poznavanje života'' (1929) * ''Problem homoseksualnosti'' (1930) * ''Religija i individualna psihologija'' (1933) == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Alfred Adler}} * [http://www.enotes.com//topics/alfred-adler Alfred Adler Biography] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304121613/http://www.enotes.com//topics/alfred-adler |date=4. 3. 2016 }}, enotes.com {{en simbol}} * [http://books.google.ba/books?id=ML3AAD_teyAC&pg=PA91&lpg=PA91&dq=Alfred+Adler+je+psiholog&source=bl&ots=vjQpm3eLX6&sig=iNIfcxA4UwgVSNRY2utU7u9_InQ&hl=en&sa=X&ei=OdZwVIvkOMTCOezygQg&ved=0CFgQ6AEwBw#v=onepage&q=Alfred%20Adler%20je%20psiholog&f=false Strateška primena informacionih i komunikacionih tehnologija], books.google.ba {{sr simbol}} {{DEFAULTSORT:Adler, Alfred}} [[Kategorija:Psihologija]] [[Kategorija:Psiholozi]] [[Kategorija:Austrijski psihijatri]] [[Kategorija:Austrijski psiholozi]] [[Kategorija:Biografije, Beč]] [[Kategorija:Rođeni 1870.]] [[Kategorija:Umrli 1937.]] 698ntdflz04v3n1tfbyk9majvty11uu 3837895 3837887 2026-04-28T21:11:20Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[User talk:Bosancica by MK|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]] 3594873 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Alfred Adler | druga_imena = | slika = Alfred Adler1.png | opis = Alfred Adler, austrijski psiholog | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1870|02|07}} | mjesto_rođenja = [[Beč|Rudolfsheim-Fünfhaus]], [[Austro-ugarska]] | država rođenja = | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1937|05|28|1870|02|07}} | mjesto_smrti = [[Aberdeen]], [[Škotska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | zanimanje = ljekar, psihijatar }} '''Alfred Adler''' ([[Rudolfsheim-Fünfhaus]], danas gradski okrug u [[Beč]]u, [[7. februar]] [[1870]]. - [[Aberdeen]], [[Škotska]], [[28. maj]]a [[1937]].), bio je [[Austrija|austrijski]] [[Psihologija|psiholog]], psihijatar i osnivač [[Individualna psihologija|individualne psihologije]].<ref name="psihoverzum">{{Cite web|url=http://www.psihoverzum.com/indeks-istaknutih-autora/|title=Indeks istaknutih autora {{!}} Psihoverzum|website=www.psihoverzum.com|access-date=2. 2. 2019}}</ref> == Biografija == Po zvanju je bio ljekar. Isprva je pristalica Freudove [[Psihoanaliza|psihoanalize]], ali se [[1912]]. odvaja od [[Sigmund Freud|Freuda]] i stvara vlastitu školu individualne psihologije, [[Psihoterapija|psihoterapijskog]] smjera i teorije prema kojoj je osnovni motiv čovjekova djelovanje težnja za dominacijom nad okolinom, odnosno volja za moći. Ta je težnja, prema Adleru, urođena, a ako je čovjek ne može zadovoljiti postaje nezadovoljan samim sobom, te se javlja kompleks [[inferiornost]]i. Drugi središnji pojam te teorije je: da bi se neugoda i bespomoćnost uklonile, pojedinac razvija [[Kompenzacijski postupci|kompenzacijske postupke]]. == Djela == * ''Studija o manjoj vrednosti organa'' (1907) * ''O nervoznom karakteru'' (1912) * ''Liječenje i vaspitanje'' (1913) * ''Teorija i praksa individualne psihologije'' (1920) * ''Poznavanje ljudi'' (1927) * ''Tehnika individualne psihologije'' (1928) * ''Poznavanje života'' (1929) * ''Problem homoseksualnosti'' (1930) * ''Religija i individualna psihologija'' (1933) == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Alfred Adler}} * [http://www.enotes.com//topics/alfred-adler Alfred Adler Biography] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304121613/http://www.enotes.com//topics/alfred-adler |date=4. 3. 2016 }}, enotes.com {{en simbol}} * [http://books.google.ba/books?id=ML3AAD_teyAC&pg=PA91&lpg=PA91&dq=Alfred+Adler+je+psiholog&source=bl&ots=vjQpm3eLX6&sig=iNIfcxA4UwgVSNRY2utU7u9_InQ&hl=en&sa=X&ei=OdZwVIvkOMTCOezygQg&ved=0CFgQ6AEwBw#v=onepage&q=Alfred%20Adler%20je%20psiholog&f=false Strateška primena informacionih i komunikacionih tehnologija], books.google.ba {{sr simbol}} {{DEFAULTSORT:Adler, Alfred}} [[Kategorija:Rođeni 1870.]] [[Kategorija:Umrli 1937.]] [[Kategorija:Biografije, Beč]] [[Kategorija:Austrijski psihijatri]] [[Kategorija:Austrijski psiholozi]] 0mq1ogkpu86lysypxpl4qxzt8vi1mde 14 170609 3837953 2496162 2026-04-29T04:12:19Z AnToni 2325 [[Kategorija:Psiholozi]] uklonjena (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3837953 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Ljudi po zanimanju i nacionalnosti]] [[Kategorija:Kategorije po državama]] axi80c4v2dlf3jt6oe229xs0xi94s3l 3837954 3837953 2026-04-29T04:12:33Z AnToni 2325 Poništena izmjena [[Special:Diff/3837953|3837953]] korisnika [[Special:Contributions/AnToni|AnToni]] ([[User talk:AnToni|razgovor]]) 3837954 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Psiholozi]] [[Kategorija:Ljudi po zanimanju i nacionalnosti]] [[Kategorija:Kategorije po državama]] 498o0uv6vf4vwprs7d2kd2mfwmfsso5 3 174185 3837844 3783339 2026-04-28T18:30:12Z MediaWiki message delivery 64602 /* You may be an eligible candidate for the U4C election */ novi odlomak 3837844 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica|1=[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor sa korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:24, 17 novembar 2012 (CET)}} {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 1 |min_tema_arhivirati = 3 |indeks = Razgovor sa korisnikom:Semso98/Arhive |maks_veličina_arhive = 300K |min_tema_ostaviti = 2 |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Razgovor sa korisnikom:Semso98/Arhiva %(brojač)d }} == Kad se vratiš... == ..pogledaj malo tabele, ne prikazuje napomene..<br> <onlyinclude>{{#invoke:Sports table|main|style=WL |update=complete |source=[http://www.eurobasket2015.org/en/cid_FaTi64YyIbQDnvc3JDbil1.pageID_Qdi4HHsfIpQlcK9B0E3s60.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.html#9323A eurobasket2015.org] |for_against_style=points |team1=FRA |team2=ISR |team3=POL |team4=FIN |team5=RUS |team6=BIH |result1=A |result2=A |result3=A |result4=A |win_RUS=1 |loss_RUS=4 |gf_RUS=379|ga_RUS=374 |win_BIH=1 |loss_BIH=4 |gf_BIH=324|ga_BIH=402 |win_FRA=5 |loss_FRA=0 |gf_FRA=407|ga_FRA=335 |win_FIN=2 |loss_FIN=3 |gf_FIN=387|ga_FIN=392 |win_POL=3 |loss_POL=2 |gf_POL=367|ga_POL=352 |win_ISR=3 |loss_ISR=2 |gf_ISR=375|ga_ISR=384 |hth_POL=Poland–Israel 73–75 |hth_ISR=POL |hth_BIH=Bosnia and Herzegovina–Russia 61–81 |hth_RUS=BIH |name_RUS={{KOŠ|RUS}} |name_BIH={{KOŠ|BIH}} |name_FRA={{KOŠ|FRA}} |name_FIN={{KOŠ|FIN}} |name_POL={{KOŠ|POL}} |name_ISR={{KOŠ|IZR}} |class_rules=1) Bodovi; 2) Međusobni rezultati; 3) Koš-razlika; 4) Postignuti koševi. |res_col_header=Q |col_A=green1 |text_A=Plasirali se u [[Evropsko prvenstvo u košarci 2015 - nokaut faza|nokaut fazu]] }}</onlyinclude> --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:gold;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 20:26, 11 septembar 2015 (CEST) :{{Urađeno}} --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor sa korisnikom:Semso98|razgovor]]) 23:13, 11 septembar 2015 (CEST) ::...i ovo '''notes:''' bi trebalo prepraviti u ''napomene'' ili neku drugu riječ na našem jeziku. Hvala za tabele. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:gold;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 00:09, 12 septembar 2015 (CEST) == Kad uhvatiš... == ...slobodnog vremena i dobre volje da završiš stranice [[Evropsko prvenstvo u košarci 2015.]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu za žene 2015.]]? Barem do kraja godine :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:gold;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 18:27, 2 novembar 2015 (CET) == Kutija za teniske turnire == Bolan, imamo [[Korisnik:KWiki#Neke infokutije|3 kutije]] za teniske turnire. :-) Jedino ako je ova za nešto drugo (mada ne znam šta bi moglo biti). -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor sa korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:34, 14 januar 2016 (CET) :Uh, ja se malo zaletio. Pokušao sam napraviti sistem kao na en.wiki gdje imaju ovaj jedan glavni šablon, a ostali su preusmjereni na njega, ali sam sad vidio da oni taj projekt još nisu doveli do kraja, pa možeš izbrisati ovo što sam ja napravio ([[Šablon:Infokutija ATP čelendžer turnir|1]], [[Šablon:Infokutija teniski turnir|2]], [[Šablon:Infokutija teniski turnir/stil|3]], [[Šablon:Infokutija teniski turnir/zaglavlje|4]]). --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor sa korisnikom:Semso98|razgovor]]) 11:14, 15 januar 2016 (CET) == Kalendar OI 2016. == Vrati na moju verziju. I gdje si, pobogu? :-) Sve u redu? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:23, 5 juni 2016 (CEST) :Eto ispravio sam, pošto nisam htio vraćati jer nije bilo tehnički završeno. Ma obaveze moj KWiki, ovo se malo vratio da vidim šta se dešava. :D == Roland Garros 2016. == Pozdrav, Semso98. Vidim da si ti ovde uradio stranicu [https://bs.wikipedia.org/wiki/Roland_Garros_2015_-_mu%C5%A1ki_singl] za singl Rolan Garosa 2015. Da li bi mogao da uradiš i za ovu godinu? Važno je zbog Djoker slema — 4 vezane titule Đokovića. https://en.wikipedia.org/wiki/2016_French_Open_%E2%80%93_Men%27s_Singles --[[Korisnik:Soundwaweserb|Soundwaweserb]] ([[Razgovor s korisnikom:Soundwaweserb|razgovor]]) 13:12, 11 juni 2016 (CEST) : Uradit će, nemam nimalo sumnje u to. :) Samo kad uhvati priliku. Sad je malo zauzet, pa tek povremeno naleti i uradi nešto vezano za OI 2016. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:16, 11 juni 2016 (CEST) :: Bit će prevedeno i sređeno, samo napiši u sažetku kad završiš sve svoje. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:01, 11 juni 2016 (CEST) ::: {{Urađeno}} --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 15:07, 11 juni 2016 (CEST) == grbovi == dobro radiš, ali ti preporučujem da spojiš grbove sa člancima o državama--[[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:47, 28 juli 2016 (CEST) == Tačka na tačku :-) == Kad dovedeš kursor na crveni link na zemlju u infokutiji [[Plivanje na Olimpijskim igrama 2008 - 400 m mješovito (muškarci)|ovdje]] i [[Plivanje na Olimpijskim igrama 2012 - 400 m mješovito (muškarci)|ovdje]], prikazuju se 2 tačke iza godine, a za 2016. jedna, a ista infokutija. A u tabelama je sve u redu u sva 3 članka. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:26, 9 august 2016 (CEST) :Ne traba stavljati tačku u infokutiji ;) --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 23:29, 9 august 2016 (CEST) == User:EGalvez (WMF)/Sandbox/MassMessageTest == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> Hello! The Wikimedia Foundation is asking for your feedback in a survey. We want to know how well we are supporting your work on and off wiki, and how we can change or improve things in the future.<ref>This survey is primarily meant to get feedback on the Wikimedia Foundation's current work, not long-term strategy.</ref> The opinions you share will directly affect the current and future work of the Wikimedia Foundation. You have been randomly selected to take this survey as we would like to hear from your Wikimedia community. To say thank you for your time, we are giving away 20 Wikimedia T-shirts to randomly selected people who take the survey.<ref>Legal stuff: No purchase necessary. Must be the age of majority to participate. Sponsored by the Wikimedia Foundation located at 149 New Montgomery, San Francisco, CA, USA, 94105. Ends January 31, 2017. Void where prohibited. [[m:Community Engagement Insights/2016 contest rules|Click here for contest rules]].</ref> The survey is available in various languages and will take between 20 and 40 minutes. <big>'''[https://wikimedia.qualtrics.com/SE/?SID=SV_6mTVlPf6O06r3mt&Aud=VAE&Src=52VAECE Take the survey now!]'''</big> You can find more information about [[m:Community_Engagement_Insights/About_CE_Insights|this project]]. This survey is hosted by a third-party service and governed by this [[:foundation:Community_Engagement_Insights_2016_Survey_Privacy_Statement|privacy statement]]. Please visit our [[m:Community_Engagement_Insights/Frequently_asked_questions|frequently asked questions page]] to find more information about this survey. If you need additional help, or if you wish to opt-out of future communications about this survey, send an email to surveys@wikimedia.org. Thank you! --[[:m:User:EGalvez (WMF)|EGalvez (WMF)]] ([[:m:User talk:EGalvez (WMF)|talk]]) 22:44, 13 januar 2017 (CET) </div> <!-- Message sent by User:EGalvez (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Community_Engagement_Insights/MassMessages/Lists/2016/52-VAECE&oldid=16205393 --> == Share your experience and feedback as a Wikimedian in this global survey (revised heading) == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> Hello! The Wikimedia Foundation is asking for your feedback in a survey. We want to know how well we are supporting your work on and off wiki, and how we can change or improve things in the future.<ref>This survey is primarily meant to get feedback on the Wikimedia Foundation's current work, not long-term strategy.</ref> The opinions you share will directly affect the current and future work of the Wikimedia Foundation. You have been randomly selected to take this survey as we would like to hear from your Wikimedia community. To say thank you for your time, we are giving away 20 Wikimedia T-shirts to randomly selected people who take the survey.<ref>Legal stuff: No purchase necessary. Must be the age of majority to participate. Sponsored by the Wikimedia Foundation located at 149 New Montgomery, San Francisco, CA, USA, 94105. Ends January 31, 2017. Void where prohibited. [[m:Community Engagement Insights/2016 contest rules|Click here for contest rules]].</ref> The survey is available in various languages and will take between 20 and 40 minutes. <big>'''[https://wikimedia.qualtrics.com/SE/?SID=SV_6mTVlPf6O06r3mt&Aud=VAE&Src=52VAECE Take the survey now!]'''</big> You can find more information about [[m:Community_Engagement_Insights/About_CE_Insights|this project]]. This survey is hosted by a third-party service and governed by this [[:foundation:Community_Engagement_Insights_2016_Survey_Privacy_Statement|privacy statement]]. Please visit our [[m:Community_Engagement_Insights/Frequently_asked_questions|frequently asked questions page]] to find more information about this survey. If you need additional help, or if you wish to opt-out of future communications about this survey, send an email to surveys@wikimedia.org. Thank you! --[[:m:User:EGalvez (WMF)|EGalvez (WMF)]] ([[:m:User talk:EGalvez (WMF)|talk]]) 22:50, 13 januar 2017 (CET) </div> <!-- Message sent by User:EGalvez (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Community_Engagement_Insights/MassMessages/Lists/2016/52-VAECE&oldid=16205393 --> == Your feedback matters: Final reminder to take the global Wikimedia survey == (''Sorry to write in English'') <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> Hello! This is a final reminder that the Wikimedia Foundation survey will close on '''28 February, 2017 (23:59 UTC)'''. The survey is available in various languages and will take between 20 and 40 minutes. '''[https://wikimedia.qualtrics.com/SE/?SID=SV_6mTVlPf6O06r3mt&Aud=VAE&Src=52VAECE Take the survey now.]''' If you already took the survey - thank you! We won't bother you again. '''About this survey:''' You can find more information about [[m:Community_Engagement_Insights/About_CE_Insights|this project here]] or you can read the [[m:Community_Engagement_Insights/Frequently_asked_questions|frequently asked questions]]. This survey is hosted by a third-party service and governed by this [[:foundation:Community_Engagement_Insights_2016_Survey_Privacy_Statement|privacy statement]]. If you need additional help, or if you wish to opt-out of future communications about this survey, send an email through EmailUser function to [[:m:Special:EmailUser/EGalvez_(WMF)| User:EGalvez (WMF)]]. '''About the Wikimedia Foundation:''' The [[:wmf:Home|Wikimedia Foundation]] supports you by working on the software and technology to keep the sites fast, secure, and accessible, as well as supports Wikimedia programs and initiatives to expand access and support free knowledge globally. Thank you! --[[:m:User:EGalvez (WMF)|EGalvez (WMF)]] ([[:m:User talk:EGalvez (WMF)|talk]]) 09:04, 23 februar 2017 (CET) </div> <!-- Message sent by User:EGalvez (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Community_Engagement_Insights/MassMessages/Lists/2016/52-VAECE&oldid=16297909 --> <div style="margin: auto 2em; border: 1px dashed #AAAAAA; padding: 4px; background-color: white; padding-left: 1em;"> <references/> </div> == Brisanje == Ne kontam ovaj [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0ablon:Navkutija_anatomije/dok&diff=2832715&oldid=2824079 prijedlog za brisanje]? Kako misliš ne postoji šablon? Koliko vidim ti si ga pravio.--- <font style="white-space:nowrap"> [[Korisnik:C3r4|CH₃CH₂OCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]]</font> 07:48, 21 juli 2017 (CEST) :[[Korisnik:C3r4|CH₃CH₂OCl₃Ra]] Pa ne postoji šablon pod nazivom '''"Šablon:Navkutija anatomije"''' i pored toga za navigacijske kutije nije potrebna dokumentacija.--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 14:50, 21 juli 2017 (CEST) ::{{urađeno}}. Ma nisam bolan ni vidio "od sparine".--- <font style="white-space:nowrap">[[Korisnik:C3r4|CH₃CH₂OCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]]</font> 15:06, 21 juli 2017 (CEST) == Šabloni okruga == Zašto brišeš šablone okruga iz članaka o austrijskim okruzima? Time se može birati drugi okrug iz članka. --[[User:AnToni|'''<span style="font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<span style="font-size:small; font-family:Bradley Hand ITC; color:red;">'''''R'''''</span>]])} 11:52, 23 august 2017 (CEST) : sad sam vidio zašto! Sorry na smetnji! U principu nije ništa promijenjeno. --[[User:AnToni|'''<span style="font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<span style="font-size:small; font-family:Bradley Hand ITC; color:red;">'''''R'''''</span>]])} 11:54, 23 august 2017 (CEST) == Poštena upotreba slika == Ćao, Šemso. Ako budeš postavljao još smanjenih verzija slikâ pod poštenom upotrebom ili ako naletiš na datoteku s nekoliko verzija pod "Historija datoteke" (recimo [[:Datoteka:Greatest Hits III Queen.jpg|ova]], [[:Datoteka:Omot Love Kills Freddie Mercury.png|ova]], [[:Datoteka:FK Sarajevo.png|ova]] i slične), molim te stavi šablon {{tl|Nekorištene neslobodne verzije}} da mogu kasnije sakriti starije verzije. :-) Znači, samo odeš na stranicu datoteke i staviš <code><nowiki>{{subst:Nekorištene neslobodne verzije}}</nowiki></code>. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:13, 9 septembar 2017 (CEST) == Share your experience and feedback as a Wikimedian in this global survey == <div class="mw-parser-output"> <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> Hello! The Wikimedia Foundation is asking for your feedback in a survey. We want to know how well we are supporting your work on and off wiki, and how we can change or improve things in the future. The opinions you share will directly affect the current and future work of the Wikimedia Foundation. You have been randomly selected to take this survey as we would like to hear from your Wikimedia community. The survey is available in various languages and will take between 20 and 40 minutes. <big>'''[https://wikimedia.qualtrics.com/jfe/form/SV_5ABs6WwrDHzAeLr?aud=VAE&prj=ce&edc=6&prjedc=ce6 Take the survey now!]'''</big> You can find more information about this survey [[m:Special:MyLanguage/Community_Engagement_Insights/About_CE_Insights|on the project page]] and see how your feedback helps the Wikimedia Foundation support editors like you. This survey is hosted by a third-party service and governed by this [[:foundation:Community_Engagement_Insights_2018_Survey_Privacy_Statement|privacy statement]] (in English). Please visit our [[m:Special:MyLanguage/Community_Engagement_Insights/Frequently_asked_questions|frequently asked questions page]] to find more information about this survey. If you need additional help, or if you wish to opt-out of future communications about this survey, send an email through the EmailUser feature to [[:m:Special:EmailUser/WMF Surveys|WMF Surveys]] to remove you from the list. Thank you! </div> <span class="mw-content-ltr" dir="ltr">[[m:User:WMF Surveys|WMF Surveys]]</span>, 20:21, 29 mart 2018 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:WMF Surveys@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Community_Engagement_Insights/MassMessages/Lists/2018/ce6&oldid=17881337 --> == Reminder: Share your feedback in this Wikimedia survey == <div class="mw-parser-output"> <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> Every response for this survey can help the Wikimedia Foundation improve your experience on the Wikimedia projects. So far, we have heard from just 29% of Wikimedia contributors. The survey is available in various languages and will take between 20 and 40 minutes to be completed. '''[https://wikimedia.qualtrics.com/jfe/form/SV_5ABs6WwrDHzAeLr?aud=VAE&prj=ce&edc=6&prjedc=ce6 Take the survey now.]''' If you have already taken the survey, we are sorry you've received this reminder. We have design the survey to make it impossible to identify which users have taken the survey, so we have to send reminders to everyone. If you wish to opt-out of the next reminder or any other survey, send an email through EmailUser feature to [[:m:Special:EmailUser/WMF Surveys|WMF Surveys]]. You can also send any questions you have to this user email. [[m:Community_Engagement_Insights/About_CE_Insights|Learn more about this survey on the project page.]] This survey is hosted by a third-party service and governed by this Wikimedia Foundation [[:foundation:Community_Engagement_Insights_2018_Survey_Privacy_Statement|privacy statement]]. Thanks! </div> <span class="mw-content-ltr" dir="ltr">[[m:User:WMF Surveys|WMF Surveys]]</span>, 03:19, 13 april 2018 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:WMF Surveys@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Community_Engagement_Insights/MassMessages/Lists/2018/ce6&oldid=17881337 --> == Your feedback matters: Final reminder to take the global Wikimedia survey == <div class="mw-parser-output"> <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> Hello! This is a final reminder that the Wikimedia Foundation survey will close on '''23 April, 2018 (07:00 UTC)'''. The survey is available in various languages and will take between 20 and 40 minutes. '''[https://wikimedia.qualtrics.com/jfe/form/SV_5ABs6WwrDHzAeLr?aud=VAE&prj=ce&edc=6&prjedc=ce6 Take the survey now.]''' '''If you already took the survey - thank you! We will not bother you again.''' We have designed the survey to make it impossible to identify which users have taken the survey, so we have to send reminders to everyone. To opt-out of future surveys, send an email through EmailUser feature to [[:m:Special:EmailUser/WMF Surveys|WMF Surveys]]. You can also send any questions you have to this user email. [[m:Community_Engagement_Insights/About_CE_Insights|Learn more about this survey on the project page.]] This survey is hosted by a third-party service and governed by this Wikimedia Foundation [[:foundation:Community_Engagement_Insights_2018_Survey_Privacy_Statement|privacy statement]]. </div> <span class="mw-content-ltr" dir="ltr">[[m:User:WMF Surveys|WMF Surveys]]</span>, 02:29, 20 april 2018 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:WMF Surveys@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Community_Engagement_Insights/MassMessages/Lists/2018/ce6&oldid=17952238 --> == KK == E, svaka ti čast na košarkaškim živcima. :-) Hvala na sređivanju, zdrav bio! – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:07, 30 novembar 2019 (CET) :Nema na čemu :D --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 00:57, 30 novembar 2019 (CET) ::Sjajan posao! :) --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 11:49, 30 novembar 2019 (CET) Eh... Imamo i [[Evropsko prvenstvo u košarci U-20|U-20]]. Fakat si bio vrijedan, ali nismo održavali poslije. I ja sam bio smetnuo, ali naiđoh neki dan opet. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 1 mart 2025 (CET) :ima jako puno članaka koji se trebaju redovno dopunjavati, razna takmičenja, statistike, nagrade i sl, ja sam sebi na korisničkoj stranici stavio linkove za neke nagrade ali bi nam trebao neki bolji način praćenja, ne uzima puno vremena da se ažurira ali kad nije na oku smetne se lako. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:03, 1 mart 2025 (CET) ::{{Spomeni|KWiki}} vidio sam i ja jučer al' ne dade mi se odmah da i to završim, pa sam svakako to za danas planirao. {{Spomeni|Panasko}} i ja sam razmišljao o nekom načinu da označimo te članke, ali pored tako nekih spiskova nisam još našao neko praktično i pouzdano rješenje. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 19:19, 1 mart 2025 (CET) :::Možda spisak i nije loša opcija, ne mora biti vidljiv neregistrovanim korisnicima a mi ga možemo polako dopunjavati i podijeliti po temama. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:43, 1 mart 2025 (CET) ::::Hoćemo li onda raditi na spisku članaka/šablona koji se trebaju redovno (barem godišnje) ažurirati? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:09, 9 mart 2025 (CET) :::::{{Spomeni|Panasko}} započni ti ako želiš, a ja kad budem imao vremena pokušat ću se priključiti. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 23:08, 9 mart 2025 (CET) == Infokutije == Ako je neko samo glumac, treba koristiti infokutiju za glumce a ne osobe. Samo ako je npr. i glumac i još nešto (npr. muzičar), ili nema neko standardno zanimanje za koje postoji infokutija, onda ide infokutija osoba. To treba ispraviti na više članaka gdje si zamijenio infokutija glumac sa infokutija osoba a u polju zanimanje stoji samo glumac. Negdje je bilo i glumica za muškarce. --[[Posebno:Doprinos/5.43.80.176|5.43.80.176]] 04:19, 4 decembar 2019 (CET) == IC objekti == E, gledao sam ti planove juče i primijetio ono za zamjenu slika u IC-ovima. Jesu uvijek u onom istom formatu? Ako jesu, mogu proći kroz članke botom sad jedan dan i zamijeniti. P. S. Imamo i [[Wikipedia:Discord|Discord server]] odnedavno, pa svrati kad stigneš. :-) [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 10:35, 22 januar 2020 (CET) :{{spomeni|Srdjan m}} Da, uvijek je onaj format. Nekoliko primjera: * '''IC12-SDSS.gif''' (bs.wiki) --> '''IC12 - SDSS DR14.jpg''' (Commons) * '''IC112-SDSS.gif''' (bs.wiki) --> '''IC112 - SDSS DR14.jpg''' (Commons) * '''NGC676-SDSS.gif''' (bs.wiki) --> '''NGC676 - SDSS DR14.jpg''' (Commons) * '''NGC1740-SDSS.gif''' (bs.wiki) --> '''NGC1740 - SDSS DR14.jpg''' (Commons) :U [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Category:SDSS_DR14 ovoj kategoriji] na Commonsu postoji 6682 slika koje su u gore navedenom formatu. Kod nas postoji po mojoj procjeni oko 16000 slika, ali od njih veliki dio koji su u obliku: '''NGC<broj>-DSS2.gif''' i '''IC<broj>-DSS2.gif''' i ne koriste se, tako da bi možda njih trebalo prvo izbrisati, pa vidjeti onda stvarnu situaciju sa brojem slika kod nas i na Commonsu. Ne moguće je trenutno garantovati da postoji zamjena za svaku sliku na Commonsu. Ja sam naletio na nekoliko članaka kod nas gdje ne postoji zamjena na Commonsu u gore navedenom formatu, ali sam pomoću de.wiki ili fr.wiki pronašao druge slike sa Commonsa za članak, ali većinom takve slike nisu u nekoj standardiziranoj formi. A što se tiče Discorda, pokušao sam se priključiti, ali ne radi invite link na stranici [[Wikipedia:Discord]] --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 14:13, 22 januar 2020 (CET) ::Probaj sada Discord. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:26, 22 januar 2020 (CET) == Gradovi u Austriji == Za infokutiju o gradovima u Austriji trebalo bi koristiti [[Šablon:Geokutija naselje u Austriji]], jer sa unošenjem osnovnih podatala kao npr. u [[Eggersdorf bei Graz]] i matičnog broja 60661, meta podaci o broju stanovnika, površina i gustoća se automatski unose u infokutiju. Takođe za sve teritorijalne jedinice postoje metapodaci koji su raspoređeni u [[Šablon:Metapodaci broj stanovnika AT]] i slične. Tretuno je stanje 2018. godine, a kopiranjem sa de.wiki imali bi podatke iz 2019. godine Pozdrav--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 22:07, 27 februar 2020 (CET) : Vidi i [[Braunau am Inn]]! Mnogo se manje upisuje, jer je većina standardnih podataka već u infokutiji.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 22:17, 27 februar 2020 (CET) Odlično, puno ti hvala :) --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 13:05, 12 mart 2020 (CET) == Infokutije - Vodena površina == Da li ima potrebe za stavljanjem infokutija u članke o vodenim površinama? Mislim, zašto da ne. Ipak je stranica veća i „ljepša”.[[Korisnik:Arnel6-2|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel6-2|razgovor]]) 09:14, 21 april 2020 (CEST) :{{ping|Arnel6-2}} Naravno da treba dodavati infokutije, moj komentar se odnosio na nepotrebno dodavanje svih parametara šablona i ostavljanje ih praznim, time se vještački povećava veličina članka što svakako ne želimo. Npr. kod članka [[Karsko more]], od oko 60-70 parametara infokutije dosta ih nikad neće biti popunjeno ili nisu toliko potrebni za ovaj članak (inžinjer, vrijeme_zadržavanja, ...). Treba gledati da se popuni što više relevantnih parametara i ostaviti što manje praznih (najbolje bez praznih), jer uvijek se može dodati parametar koji nedostaje. Bolje kasnije dodati ako nešto fali, nego vještački pumpati veličinu članka. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 11:54, 21 april 2020 (CEST) Sad razumijem, zbunila me je riječ "parametar". Hvala na pomoći [[Korisnik:Arnel6-2|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel6-2|razgovor]]) 12:40, 21 april 2020 (CEST) == Dok si tu... :-) == Potreban šablon "[[:en:Template:Rating|Rating]]". P. S: Hvala još jednom odavde do Pitcairna na velikom trudu generalno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:58, 9 maj 2020 (CEST) :{{ping|KWiki}} {{urađeno}} P. S: Nema na čemu :D --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 02:09, 9 maj 2020 (CEST) ::{{ping|KWiki}} [[Posebno:NedovršenaPreusmjerenja]], evo spiska za brisanje pokvarenih preusmjerenja. Treba naravno prije brisanja provjeriti da li postoji stranica za preusmjerenje, ali mislim da većina ovih preusmjerenja nema krajnju stranicu. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 03:40, 9 maj 2020 (CEST) ::: Hvala i za ovo. :-) Nekā ne treba brisati jer je solidna šansa da članak bude napisan (nekad), ali većinu će trebati poslati na vječna vikišta. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 04:07, 9 maj 2020 (CEST) == Cat-a-lot == Znaš li baratati Cat-a-lotom? [[Korisnik:Srdjan m|Srđan]] time mijenja kategorije po člancima kad budu obrisane i preimenovane (pogotovo kad je u obrisanoj kategoriji bilo dosta članaka). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 03:23, 14 maj 2020 (CEST) :{{ping|Kwiki}} Nisam do sad koristio, ali pitat ću Srđana kako to funkcioniše. Imam pitanje vezano za ove općine u BiH. Ažurirao sam imena općina [[Općine Bosne i Hercegovine]] prateći Izborni zakon BiH, rezultate izbora i popisa 2013, te odluke Ustavnog suda BiH, ali ostala mi je jedna pravopisna nedoumica vezana za crticu kod Kotor-Varoš/Kotor Varoš, Han-Pijesak/Han Pijesak, Doboj-Jug/Doboj Jug i Doboj-Istok/Doboj Istok. U svim gore navedenim službenim dokumentima stoje sljedeći oblici (u zagradi napisani izuzeci): #Kotor Varoš (u pravopisu piše sa crticom i na službenoj stranici općine negdje se pojavljuje oblik sa, a negdje bez) #Han Pijesak (u pravopisu piše sa crticom) #Doboj-Istok (na službenoj stranici općine može se pronaći samo oblik bez crtice) #Doboj-Jug (na službenoj stranici općine može se pronaći samo oblik bez crtice) :Šta je tu sad tačno, tj. koji oblik da mi koristimo? --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 03:36, 14 maj 2020 (CEST) :: Komplicirano pitanje. Znam za sve to otprije i zaista je teško biti pametan. Pravopis(c)i bi trebali imati posljednju riječ tu, ali to je lakše reći nego provesti u djelo jer nekad je u ''Pravopisu'' jedno, a u državnim registrima drugo (pogodi šta je jače u praksi :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 03:46, 14 maj 2020 (CEST) ::: Do daljnjeg neka ide po pravopisu, čisto radi uniformnosti, a uvijek je lahko nešto promijeniti u slučaju novih saznanja. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:47, 20 maj 2020 (CEST) Dolazim u iskušenje da ti ovo 98 zamijenim s "bot". :-D – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:45, 23 maj 2020 (CEST) :{{ping|KWiki}} hahahah, prebaci me u bota narednih nekoliko sati, dok ovo završim. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 00:50, 23 maj 2020 (CEST) :: Srđan je već bio brži od treptaja – postao si bot dok si još kucao "narednih". :-D – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:55, 23 maj 2020 (CEST) ==Ne znam kako nema licence== Slika grba općine Moravske Toplice skinuta je sa iste stranice sa koje su prenesene i slike svih druggih grbova i zastava Slovenije i Hrvatske ? Jedino ako sam u trenutku skidanja zaboravio da upišem podatke, ali je čudno da u sadržaju i licenci nem piše ništa jer bez toga ne bih mogao ni da upload-ujem sliku.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:47, 31 maj 2020 (CEST) :{{ping|Rethymno}} Ma nikakav problem, sad je uredu. Dodao sam one šablone samo da Vam privučem pažnju da dodate podatke kao što to radite za druge datoteke, vjerovatno je bila neka greška tokom uploada. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 15:47, 31 maj 2020 (CEST) :: Ok. Hvala Vam lijepo, pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 16:15, 31 maj 2020 (CEST) ==Zamolio bih vas== ako ste u mogućnosti da provjerite podatke sa popisa 2013. godine za općinu Zvornik pošto sam vidio da ste unosili najnovije podatke za naselja u BiH. Piše da općina ima 83000 stanovnika što je u suštini nemoguće kao i to da u općini živi 17000 Hrvata! Izgleda je neko nešto trolovao :)). Pozdrav, hvala.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 20:40, 1 juni 2020 (CEST) :{{ping|Rethymno}} Urađeno, bio je problem jer sam radio izmjene botom pa je slučajno za općinu Zvornik povukao podatke iz sljedećeg reda tabele, tj. Distrikta Brčko. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 20:51, 1 juni 2020 (CEST) ==I ja molim== ...da uredite slovarnik po kategorijama članka [[Vaskularne biljke Bosne i Hercegovine]]. Svako slovo [[Cvjetnica]], vraća me na [[Paprati]]. Hvala unaprijed. [[Korisnik:Crazy&#38;confused|Crazy&#38;confused]] ([[Razgovor s korisnikom:Crazy&#38;confused|razgovor]]) 21:55, 25 juni 2020 (CEST) :{{ping|Crazy&#38;confused}}, nemoguće je koristiti [[Šablon:Compact ToC]] više od jednom u članku, zato nije radilo. Također već ste napravili članke za vrste (papratnjače, cvjetnice i četinari) tako da nije bilo potrebe kopirati sadržaj istih u jedan zajednički članak.--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 13:30, 26 juni 2020 (CEST) :Hvala na savjetu, ali smatram da je potreban integralni članak. jer, nažalost, još uvijek nemamo službenu "Floru BiH", a ne očekujem je za svog zemana. Pored toga, pogledajte integralni članak [[krvna grupa]] i pojedinačne članke o svakom sistem u kvnih grupa ponaosob. [[Korisnik:Crazy&#38;confused|Crazy&#38;confused]] ([[Razgovor s korisnikom:Crazy&#38;confused|razgovor]]) 13:44, 26 juni 2020 (CEST) ::{{ping|Crazy&#38;confused}}, nisam rekao da je integralni članak nepotreban, nego da je nepotrebno kopirati cijeli sadržaj podčlanaka u jedan članak. Ja sam izbrisao kopirani sadržaj u članku [[Vaskularne biljke Bosne i Hercegovine]] i dodao linkove na podčlanke o pojedinačnim vrstama. Vi možete dodati po jedan paragraf za svaku vrstu u članku [[Vaskularne biljke Bosne i Hercegovine]] gdje možete npr. navesti koliko ima porodica u toj vrsti, možda neke specifične porodice i zanimljive činjenice, a koga zanima više može posjetiti glavni članak o toj vrsti gdje može vidjeti cijelu tabelu sa slikama.--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 13:53, 26 juni 2020 (CEST) ::Pa popravite onda abecedarnik u glavnom...[[Korisnik:Crazy&#38;confused|Crazy&#38;confused]] ([[Razgovor s korisnikom:Crazy&#38;confused|razgovor]]) 14:14, 26 juni 2020 (CEST) == Književnici == Ne mogu srpski pjesnici van Srbije nikako biti srbijanski, samo srpski (književnici se primarno razvrstavaju po književnosti kojoj pripadaju, a književnost prema narodima ili jezicima, ne prema državama, iako ima posebnih primjera poput bh. književnosti). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:36, 11 juli 2020 (CEST) == Cleaning up in files == Hi! I see that you are cleaning up in files. That's great! You could perhaps add [[:en:Template:Free media]] and [[:en:Template:Non-free media]] to all the license templates. That would place all the files in [[:en:Category:All free media]] or [[:en:Category:All non-free media]]. I think that it will make it easier to clean up files. For example if you want to make a list of non-free files that is not in use in articles. I also made a comment at [[Razgovor o MediaWikiju:Licenses]]. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 10:36, 12 juli 2020 (CEST) == Gradovi == Dekliniraju se obje riječi: ''gradu Prijedoru'', ''općini Srebrenici'' itd..--[[Posebno:Doprinos/37.203.121.10|37.203.121.10]] 11:09, 27 juli 2020 (CEST) : To važi samo u muškom rodu u primjerima s odrednicom "grad". Provjeriti prije pisanja. Druga je stvar kad je odredbena riječ "općina"; tu se mijenja samo ona. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:40, 27 juli 2020 (CEST) ::Koliko sam ja shvatio Kwikija, ženska imena se ne deklinuju! Znači..u gradu Bijeljina! Ode dalje lupat pločice u kupatilu! Pozdrav!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:34, 27 juli 2020 (CEST) :::{{ping|AnToni}} ovo gore što je KWiki napisao se odnosi na općine, dok je za gradove objasnio [[Razgovor s korisnikom:KWiki#Gradovi|ovdje]]. Ugl. kod gradova se dekliniraju i odrednica i ime grada, dok se kod općine deklinira samo odrednica. :::: Šemso bolje objasnio od mene. Vakat ga u kakvoj školi zaposliti. :-D – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:12, 28 juli 2020 (CEST) :::Šemsu za direktora! Sorry...nek samo lokomotiva ide  dalje!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:28, 28 juli 2020 (CEST) == Milanova sezona == Kad (god) završiš sa Sarajevom, bio bih ti zahvalan kad bi doradio i Milanovu sezonu, ovu [[AC Milan – sezona 2019/2020.|jednu]] što imamo (naravno, malo-pomalo, kad i koliko mogneš). Tu sam slab sa šablonima jer nikad nisam radio nogometne sezone. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:57, 26 august 2020 (CEST) == Zlatni ljiljni == Procitala sam spisak Zlatnih ljiljana sa podrucja Mostara..nedostaje Sabahudin Balavac Švabo 1960.g [[Korisnik:Jasminka Balavac|Jasminka Balavac]] ([[Razgovor s korisnikom:Jasminka Balavac|razgovor]]) 22:23, 5 oktobar 2020 (CEST) ==Gdje su moje slike== Po kojem kriteriju brišeš moje originalne slike, snimljene Sonyjem? Bilo bi fer da ih vratiš. [[Korisnik:Crazy&#38;confused|Crazy&#38;confused]] ([[Razgovor s korisnikom:Crazy&#38;confused|razgovor]]) 00:17, 30 decembar 2020 (CET) ==vidi== Šablon nmi zastave == Podaci sa wikidata za površine == Pozdrav Šemso! Pregledao sam malo nedavne, i vidim da si dodavao [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ripa%C4%8D&diff=3306650&oldid=3183568 ove] površine. Htio sam samo da ti skrenem pažnju da je ovo moguće povezati/prebaciti sa wikipodacima. Onda u jednom udarcu možeš sve članke popuniti ovim podacima, ukoliko su ove informacije tamo prisutne. Ovo se u principu može ugraditi u šablonu za svaki parametar što koristiš. Pitam se koliko su podesili šablona da direktno učitavaju wikipodatke na en.wikiju. {{Spomeni|Srđan}}e, jesi li ti u toku kakvo je trenutno stanje? Ja nisam pratio već duže vrijeme. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 16:42, 29 april 2021 (CEST) :Mislim da se može preuzeti pomoću modula za WD pod uslovom da tamo postoji. Pogledat ćemo Šemso i ja večeras. [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 16:44, 29 april 2021 (CEST) ::Pozdrav {{Spomeni|Edinwiki}}, kao što reče Srđan pogledat ćemo večera, ali u svakom slučaju sviđa mi se ta ideja. Pogledao sam kod ovog linka što si poslao ([[Ripač]]) na wikipodacima imaju podaci o površini i stanovništvu, ali su netačni, tako da će trebati tamo to ispraviti, ali u svakom slučaju ovo bi bilo dobro dugoročno rješenje. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 17:39, 29 april 2021 (CEST) ::: {{Spomeni|Srđan}} Znam da je tehnički moguće. To je ustvari već odavno moguće. Nego me više interesuje standardizacija. Da li znaš je li se počelo sprovoditi ovo u opštem smislu u šablonima (na en.wiki)? Jer prije par godina su se još vodile diskusije kako i šta tačno. Mi možemo naravno na bs.wiki bez obzira na en.wiki ipak to uvesti ako se složimo da nam je korisno. Ja lično mislim da jeste, jer dosta ovakvih izmjena možemo izbjeći ukoliko podaci već tamo stoje. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 17:48, 29 april 2021 (CEST) ::: {{Spomeni|Šemso}} Da, onda bi u tom slučaju samo izmjenjivali podatke na wikipodacima. I sve wikipedije koje vade te podatke sa wikipodataka bi automatski bile ažurirane. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 17:48, 29 april 2021 (CEST) :::: {{Spomeni|Edinwiki}}, ja do sad nisam vidio na en.wiki da koriste to, a kod nas je Srđan integrisao wikipodatke u [[Šablon:Infokutija film]]. A što se tiče metapodataka za naselja, AnToni je za Austriju (mislim po uzoru na de.wiki) napravio [[Šablon:Metapodaci broj stanovnika AT]] i to je integrisano u [[Šablon:Infokutija naselje u Austriji]].--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 18:02, 29 april 2021 (CEST) ::::: Evo sad sam pogledao, i vidim da se [https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Special%3AWhatLinksHere&target=Module%3AWikidataIB&namespace=10 dosta koristi]. Primjer: [[en:Template:Infobox observatory]]. Dodatna prednost ovoga je da možemo napraviti ovu kategoriju: [[en:Category:Articles with missing Wikidata information]]. Samo treba još pogledati da li su napravili kakve smjernice kako i šta ovo organizovati (žašto mi da razmišljamo o ovome, ako su to već drugi uradili za nas ;)), i onda bih se pomgao napraviti lijepi projekat. Šablon po šablon, bota zaposliti, i to je to. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 18:14, 29 april 2021 (CEST) :Velika je prednost povezivanja sa wikidata. Dobar je primjer Infokutija o filmu, gdje nema potrebe za popunjavanjem kutije, jer je većina podataka već pripremljena, a ono šo nedostaje se može dodati na Wikidata. Trebalo bi napraviti još koju kutiju, i povezati je sa wikidata. Ja sam probao, ali mi uzima vremena jer mi to nije fah. Za podatke o broju stanovnika u Austriji je bilo jednostavno, a svake godine se može napraviti update, ali sa Wikidata je optimalni pristup.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:52, 29 april 2021 (CEST) :: Slažem se. Ovo treba definitivno i kod nas standardizirati. Ja sam već od prvog dana kada je se ovo prije par godina pojavilo htio integrisati u nekim šablonima. Međutim, tada je to još sve bilo u razvoju i još prerano. Ali koliko vidim došlo je vrijeme da se to i na bs.wikiju započne, i vi ste već sa ovom infokutijom napravili lijep prvi korak. Predložio bih da se projekat napravi, i onda krene sa, na primjer, najkorištenijim šablonima i onda jedan po jedan prebacivati sve. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 22:41, 29 april 2021 (CEST) == Kutije na Tehnici == Kad uhvatiš, prošetaj malo Tehnikom na Čaršiji (uključujući i Arhive) – ima naručenih kutija (ja – a ko bi drugi? :-)) koje čekaju ihahaj. :) I Bog ti dao lijepo zdravlje (ne znam šta bih ti drugo rekao za rad). :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 04:00, 8 maj 2021 (CEST) :{{spomeni|KWiki}}, hvala puno, da nam svima Bog podari zdravlja :) Već sam nedavno malo gledao i riješio sam problem koji je bio sa Flaglinkom, sad radi kao i na en.wiki, ne poziva više genitiv (prebacio sam stari sadržaj tog šablona na [[Šablon:Flaglink-genitiv]] jer se on koristi u sportskim šablonima, tipa NOG, KOŠ, itd). A što se tiče šablona:Događaj na sportskom takmičenju, tu je malo kompleksniji problem, jer je taj šablon urađen na neki "naš" način (tj. urađen je da prikazuje samo za prvenstva u atletici), pa to treba ispraviti da bude za sva prvenstva, ali pogledat ću i pokušati riješiti i to ovih dana. Poslije toga ću prošetati malo dalje i vidjeti ima li šta ne urađeno :) --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 04:13, 8 maj 2021 (CEST) ::Ako se ovom popravkom i "moje" kutije za SP i ZOI u biatlonu poprave, da ne prikazuju razmak kod medalja, bit će za nagradu godine. Ja sam ih "smlatio" ali ružno izgleda. Odlično Šemso!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 12:10, 8 maj 2021 (CEST) == Taylor Swift == Ako možeš poveži članak [[Taylor Swift]] na [[:d:Q26876]]. Možeš i korigovati greške ako ima... (Ne mogu ostaviti poruku na stranici [[Wikipedia:Čaršija]] jer je zaključana za IP-ovce...) --[[Posebno:Doprinos/5.43.73.49|5.43.73.49]] 10:23, 12 juni 2021 (CEST) == Semizovac == Mogu li dobiti objašnjenje zašto mi stalno brišeš izmjene sa članka Semizovac? [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 11:12, 28 decembar 2021 (CET) :{{ping|Mrjazz123}} Kao što sam Vam već u sažetku izmjene napisao zabranjeno je doslovno prepisivanje iz knjige/izvora (na što Vas je već jednom upozoravao kolega KWiki na Vašoj stranici za razgovor), a pored toga prepisani tekst nije napisan u enciklopedijskom stilu. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 11:16, 28 decembar 2021 (CET) Kontam, hvala. Nisam vidjeo to sto si ranije napisao u sazetku [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 11:17, 28 decembar 2021 (CET) == How we will see unregistered users == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin=content/> Hi! You get this message because you are an admin on a Wikimedia wiki. When someone edits a Wikimedia wiki without being logged in today, we show their IP address. As you may already know, we will not be able to do this in the future. This is a decision by the Wikimedia Foundation Legal department, because norms and regulations for privacy online have changed. Instead of the IP we will show a masked identity. You as an admin '''will still be able to access the IP'''. There will also be a new user right for those who need to see the full IPs of unregistered users to fight vandalism, harassment and spam without being admins. Patrollers will also see part of the IP even without this user right. We are also working on [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation/Improving tools|better tools]] to help. If you have not seen it before, you can [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|read more on Meta]]. If you want to make sure you don’t miss technical changes on the Wikimedia wikis, you can [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|subscribe]] to [[m:Tech/News|the weekly technical newsletter]]. We have [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation#IP Masking Implementation Approaches (FAQ)|two suggested ways]] this identity could work. '''We would appreciate your feedback''' on which way you think would work best for you and your wiki, now and in the future. You can [[m:Talk:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|let us know on the talk page]]. You can write in your language. The suggestions were posted in October and we will decide after 17 January. Thank you. /[[m:User:Johan (WMF)|Johan (WMF)]]<section end=content/> </div> 19:10, 4 januar 2022 (CET) <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Target_lists/Admins2022(1)&oldid=22532492 --> == Slika == Dobar dan! Biste li htjeli izbrisati [[:Datoteka:Maritza Olivares.png|sliku]] koju sam postavio kad nisam shvaćao pravila koja se tiču poštene uporabe? [[Korisnik:Lord Valensus|V. K.]] ([[Razgovor s korisnikom:Lord Valensus|razgovor]]) 13:20, 8 januar 2022 (CET) == moo == žašto mi j odbijena posljedna izmjena moo molil vas vrati te je ako je to ikako moguče lp pozdrav [[Korisnik:Leonardo novak|Leonardo novak]] ([[Razgovor s korisnikom:Leonardo novak|razgovor]]) 15:44, 22 januar 2022 (CET) == [[Alma Subašić]] == Šta se desilo sa slikom u infokutiji? Bilo je sve u redu kad sam jutros malo dotjerivao ovu stranicu. Molim te pogledaj to kad stigneš. Pozdrav. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 18:57, 4 februar 2022 (CET) :{{ping|Nerko65}} Slika je izbrisana sa Commonsa zbog kršenja autorskih prava (više na [[:c:File:Alma Subašić.jpg]]).--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 19:15, 4 februar 2022 (CET) Dobro, sad barem znam o čemu se radi. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 19:31, 4 februar 2022 (CET) == Definicija logike == https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Logika&diff=3385127&oldid=3380017&variant=bs Semso98, dobar dan. 🙂 Odbačena je moja napomena (u definiciji logike) bez obrazloženja 🤔 U članku, nije navedena razlika između logike i lingvistike, logike i psihologije i logike i ontologije, logike i matematike, logike i etike. Volio bih dobiti pošteno obrazloženje. Logika nasuprot psihologiji, bavi se valjanim oblicima misli (pojam, sud i zaključak), a ne oblicima, odnosno dijalektikom "mišljenja". Psihologa se bavi dijalektikom mišljenja u kojima mogu biti brojne kontradikcije uvjetovane predrasudama ili interesima onoga koji misli. Mišljenje je uvjetovano sposobnostima onoga koji misli, a time se ne bavi logika, nego psihologija. Logika nasuprot lingvistike, bavi se pojmovima i sudovima (oblicima misli), a ne riječima i rečenicama kao "nositeljima misli" na različitim jezicima. Logika nasuprot ontologije, bavi se oblicima misli, a ne bićima kao bićima. Biće može biti istinito ili lažno, postojeće ili nepostojeće (odnosno nepostojeće biće može postojati samo na filmu ili ljudskoj mašti), logika se bavi "valjanošću" oblika misli. Zaključak je valjan, ako konkluzija slijedi iz premisa, ali unatoč valjanosti, može biti neistinita. Napomena autoru: definicija logike ušla je u područje psihologije i ontologije.Vidljivo je kasnije u članku u odnosu logike prema: psihologiji, gnoseologiji, lingvistici, ontologiji, antropologiji. Logika je bavi misaonim konstrukcijama, a ne "mišljenjem" kao psihičkim procesom. Mišljenje je ograničeno mogućnostima onoga koji misli, međutim, logika kao samostalna disciplina, nije uvjetovana zakonitostima psihologije ili antropologije.Logika se bavi "oblikovanjem misli" kao umnih konstrukcija. Takvo oblikovanje misli (generiranje umnih konstrukcija) se ne može nazvati "mišljenjem", jer time podređuje logiku psihologiji i antropologiji. Nije u pitanju "cjepidlačenje", nego obrana logike kao autonomne filozofske discipline. [[Korisnik:Michael Golub|Michael Golub]] ([[Razgovor s korisnikom:Michael Golub|razgovor]]) 12:36, 16 april 2022 (CEST) :{{ping|Michael Golub}}, pozdrav. Evo nekoliko razloga: :# Napomene i komentare autoru ostavljajte na njegovoj stranici za razgovor, a ne u tekstu članka :# Dio koji ste dodali ne sadrži reference na relevantne izvore, niti interne wiki linkove na druge članke :# Također izostavite subjektivne komentare iz teksta članka :Ukoliko želite da Vaše izmjene budu prihvaćene pratite pravila i smjernice Wikipedije koje možete promaći [[Pomoć:Uvod u Wikipediju|ovdje]] ili [[Wikipedia:Pravila i smjernice|ovdje]] ili jednostavno pogledajte kako je ostatak članka [[Logika]] napisan (stil, reference, wikilinkovi,...) --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 00:42, 18 april 2022 (CEST) ::Semso98 Hvala na javljanju! Nemam iskustva u pisanju komentara ili replika na članak, niti sam mogao pronaći stranicu "za razgovor". Sve što sam napisao zapamtio sam iz srednje. 🙂 Stvar je u tome da velevažni profesori ne rade na Wikipediji, njima je to, očito "ispod časti". Moja namjera je bila ukazati na odnose između logike i drugih znanstvenih disciplina, a ne faktično uređenje članka: to prepuštam Vama. Što se tiče "referenci" na druge izvore, postoji na engleskom (vjerojatno). Problematika nadilazi informativni karakter članka, nego zalazi u stručnu analizu odnosa između logike i ontologije. Mir i dobro.🙂 [[Korisnik:Michael Golub|Michael Golub]] ([[Razgovor s korisnikom:Michael Golub|razgovor]]) 20:45, 18 april 2022 (CEST) == Molba == Ima li na wikipediji neka uputstva kako praviti infokutije za vjerski objekt (ili općenito infokutije), jer ne znam kako se to radi. Ubuduće planiram pisat još članaka pa da znam. Hvala unaprijed [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 18:59, 25 april 2022 (CEST) :Potražiš ima li [[:Kategorija:Infokutije|ovdje]] koja ti treba. :-) Ako nema, "naručiš" na [[Wikipedia:Čaršija/Tehnika|Čaršiji]], pa kad dođe na red. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:03, 25 april 2022 (CEST) Ok, hvala [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 21:30, 25 april 2022 (CEST) == Gonna deleted [[Posebno:Pokvarena_preusmjerenja|Broken Redirects]] == Gonna we deleted [[:Posebno:Pokvarena_preusmjerenja|EmptyRedirects]] --[[Posebno:Doprinosi/85.249.21.133|85.249.21.133]] 13:06, 6 maj 2022 (CEST) :I deleted most of them last year (there were many more). And I deliberately let these 200 to remain because we should write related articles sometimes (they could be used as a "bait"). Bottom line: I have been keeping an eye on this. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:15, 6 maj 2022 (CEST) == IČ za juni, dugme Više == [[Razgovor o šablonu:Istaknuti članci – spisak#Juni]] Napravio sam [[Šablon:Istaknuti članak/juni2022]] da ima prikaz nečega umjesto crvenog vikilinka; stavio sam [[Pariz]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.203|5.43.81.203]] 02:54, 1 juni 2022 (CEST) == Bošnjački član Predsjedništva - ne postoji == pripazi na ove konstrukcije [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:30, 14 juli 2022 (CEST) :Tačno. Članovi su iz (reda) bošnjačkog / srpskog / hrvatskog naroda. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:34, 14 juli 2022 (CEST) ::{{ping|Palapa}}, {{ping|KWiki}} Uredu, pripazit ću. Ne bi bilo loše onda i CIK obavijestiti o ovim konstrukcijama ([http://www.izbori.ba/rezultati_izbora?resId=25&langId=1#/1/1/0/0/701 rezultati izbora 2018]). --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 16:58, 14 juli 2022 (CEST) == Article request in Bosnian Wikipedia == Hello. Can you translate and upload the article [[:sh:Ženska muslimanska škola u Bakuu]] in Bosnian Wikipedia? Yours sincerely, [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 14:12, 18 august 2022 (CEST) == Bosansk Otoka == Zašto poništavate izmjene koje napravim? [[Korisnik:SanelBO|SanelBO]] ([[Razgovor s korisnikom:SanelBO|razgovor]]) 17:12, 28 septembar 2022 (CEST) == Šablon Manchester City == Zdravo Šemso, možeš li molim te staviti novi grb Citya za "Šablon:Korisnik Manchester City navijač", jer ovo nije grb Citya i izgleda loše. [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 11:05, 4 novembar 2022 (CET) :{{spomeni|Mrjazz123}}, pozdrav. Grb Manchester Cityja je zaštićen autorskim pravima i smije se koristiti samo u slučajevima koji spadaju pod poštenu upotrebu (najčešće je to samo glavni članak o klubu). Upotreba grba u korisničkim šablonima ne spada pod poštenu upotrebu zbog čega sam ga i zamijenio "zastavicom" sa Commmonsa. Ovaj tip "zastavica" se koristi i kod drugih korisničkih šablona klubova čiji je grb zaštićen autorskim pravima ([[:Kategorija:Korisnički šabloni po nogometnim klubovima]]). --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 15:04, 4 novembar 2022 (CET) ::Ok. Imali neki drukčiji grb koji je dostupan ili je ovo jedini? [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 15:15, 4 novembar 2022 (CET) :::{{spomeni|Mrjazz123}} ja sam ovaj grb našao u kategoriji [[:c:Category:Fantasy football flags of England]]. Malo istraži po [[:c:Početna_strana|Wikimedia Commonsu]] i ako nešto nađeš slobodno zamijeni u šablonu. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 16:49, 4 novembar 2022 (CET) == Gramatički/pravopisni ispravak == Šemso, nesrećo. navijaš za Sarajevo. Je li pravopisno ispravno na bosanskom jeziku napisati Osmansko ili Osmanlijsko? [[Korisnik:Lavitc|Lavitc]] ([[Razgovor s korisnikom:Lavitc|razgovor]]) 00:57, 8 novembar 2022 (CET) :Osmansko. A jednaka je nesreća navijati za Želju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:08, 8 novembar 2022 (CET) == Tehničko pitanje == Koliko bi bilo komplikovano "prepisati" [[:en:Template:Volcanoes of Colombia|ovaj šablon]]? Imamo [[Šablon:Vulkani u Ekvadoru|ovaj]] za ekvadorske, ali ovaj mi djeluje složeniji. P. S: Ne trebaš ništa raditi jer samo Bog dragi zna kada bi mogla ispasti prilika da se posvetim člancima o njima (imam još tri "crvena" ekvadorska, a ni za njih pojma nemam kad ću ih. :-)). Samo pitam čisto informativno. Ali možeš nekad baciti oko na, npr., naručene infokutije. :-D (Treba jedan život samo za /BS/ Wikipediju. :-)) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:13, 14 novembar 2022 (CET) :Pa ti ga uradio... Nemam riječi, zaista. Ali nisi trebao... još koju godinu. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:27, 14 novembar 2022 (CET) ::{{spomeni|KWiki}} hahah ma vidio nije komplikovano pa haj rekoh kad sam tu odmah da se to završi, treba samo još prevesti neke linkove (to prepuštam tebi :) ). A što se tiče infokutija pogledat ću nekad kad budem imao više vremena :D --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 00:32, 14 novembar 2022 (CET) Treba li nam [[:en:Template:Fbicon|ovaj]]? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:29, 28 novembar 2022 (CET) Kad uhvatiš vremena (ne trebaš žuriti :-)), možeš li napraviti ove dvije navkutije u [[Lidija Ivanova (gimnastičarka)|ovom članku]] (evo ga na [[:en:Lidiya Ivanova (gymnast)|EN]])? Ne znam baratati ovim "štafetnim" dijelom pod parametrom "|below". Ja ću sva imena srediti, ne zamaraj se (barem) time. I trebat će ih još dosta za [[Larisa Latinjina|Latinjinu]] jer se ona naosvajala zlatnih medalja. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 06:36, 14 decembar 2022 (CET) == 1000 članaka po veličini == Šemso, ima li šanse za update spiska, priličan broj stranica sam proširio na veličinu članka, a neke i na dugi članak. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:02, 21 decembar 2022 (CET) :{{spomeni|Panassko}}, eto ga ažuriran spisak. Svaka čast na trudu i doprinosima, samo nastavi tako :D --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 16:08, 21 decembar 2022 (CET) Hvala ti. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:25, 21 decembar 2022 (CET) == Need your input on a policy impacting gadgets and UserJS == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Dear interface administrator, This is Samuel from the Security team and I hope my message finds you well. There is an [[m:Talk:Third-party resources policy|ongoing discussion]] on a proposed policy governing the use of external resources in gadgets and UserJS. The proposed [[m:Special:MyLanguage/Third-party resources policy|Third-party resources policy]] aims at making the UserJS and Gadgets landscape a bit safer by encouraging best practices around external resources. After an initial non-public conversation with a small number of interface admins and staff, we've launched a much larger, public consultation to get a wider pool of feedback for improving the policy proposal. Based on the ideas received so far, the proposed policy now includes some of the risks related to user scripts and gadgets loading third-party resources, best practices for gadgets and UserJS developers, and exemptions requirements such as code transparency and inspectability. As an interface administrator, your feedback and suggestions are warmly welcome until July 17, 2023 on the [[m:Talk:Third-party resources policy|policy talk page]]. Have a great day!</div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[m:User:Samuel (WMF)|Samuel (WMF)]], on behalf of the Foundation's Security team</bdi> 01:02, 8 juli 2023 (CEST) <!-- Message sent by User:Samuel (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Samuel_(WMF)/IAdmins_MassMessage_list_1&oldid=25272788 --> == Hotel Holiday u Sarajevu, prijašnji Holiday Inn.png == šta je problem sa fotkom? [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 16:38, 16 novembar 2023 (CET) :{{spomeni|Palapa}} slika nije imala izvor i licencu. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 19:57, 16 novembar 2023 (CET) ::moja slika, može biti fair use [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 20:18, 16 novembar 2023 (CET) :::{{spomeni|Palapa}} Postavite je onda na Commons. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 20:19, 16 novembar 2023 (CET) ::::ok [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:32, 17 novembar 2023 (CET) == Eksplikacija == Koji je razlog [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Rogatica&oldid=prev&diff=3574067 poništavanja izmjene]? Које napisano pravilo ili smjernicu konkretno krši? — '''[[User:Sadko|<span style="color:#CC6600;">Sadko</span>]]''' [[User talk:Sadko|<span style="color:#0c0609"> (riječi su vjetar)</span>]] 11:47, 15 februar 2024 (CET) :Prvobitno sam izbrisao jer u svim naseljenim mjestima stoji samo BiH, pa sam se vodio tim. Sad sam vidio da u općinama stoji rečenica koju sam dodao i za Rogaticu.--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 11:52, 15 februar 2024 (CET) == Molba == U osnovni šablon "[[Šablon:Infokutija država na OI i POI|IK zemlje na OI i POI]]" ugraditi: 1) parametar za Olimpijske međuigre 1906; 2) za "ostala učešća" (vidi, npr., kako izgleda infokutija [[:en:Egypt at the Olympics|ovdje]]). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:08, 26 mart 2024 (CET) == Translation request == Hello, Semso98. Can you translate and upload the articles [[:sh:Potres u Tangšanu 1976.]] (the deadliest earthquake in the 20th century and the second deadliest earthquake in China) and [[:sh:Potres u Shaanxiju 1556.]] (the deadliest earthquake in history) in Bosnian Wikipedia? There are also Croatian and Serbian Wikipedia articles about both earthquakes, as basis for translation. Kindest regards, [[Korisnik:Lavassa|Lavassa]] ([[Razgovor s korisnikom:Lavassa|razgovor]]) 14:03, 2 april 2024 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Reminder to vote now to select members of the first U4C</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024/Announcement – vote reminder|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024/Announcement – vote reminder}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Dear Wikimedian, You are receiving this message because you previously participated in the UCoC process. This is a reminder that the voting period for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) ends on May 9, 2024. Read the information on the [[m:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024|voting page on Meta-wiki]] to learn more about voting and voter eligibility. The Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. Community members were invited to submit their applications for the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, please [[m:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community so they can participate as well. On behalf of the UCoC project team,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 01:16, 3 maj 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2024/Previous_voters_list&oldid=26721206 --> == Greška == izvini Šemso, vidim da sam ti poništio preusmjerenje jer sam mijenjao nešto u članku. Vratio sam izmjenu pa ću nešto drugo uzeti da radim da ti opet šta ne zeznem. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:41, 18 maj 2024 (CEST) :{{spomeni|Panassko}} no sikiriki. Evo KWiki je vratio preusmjerenje, pa možeš sad urediti ako si još nešto htio. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 14:05, 18 maj 2024 (CEST) == Reference == Pozdrav Šemso kako si ? Jedno pitanje samo pa kad stignes odgovori , uradio sam članak o klimi u Tuzli prije neki dan, i ti si pregledao i sve je bilo uredu, medjutm izbaciva mi u wiki terminalu https://wikiterminal.com/bs/Tuzla , jel ovo znaci nesto da ja nisam dobro, ili da je clanak k'o clanak generalno takav ? Hvala [[Korisnik:Anoano1|Anoano1]] ([[Razgovor s korisnikom:Anoano1|razgovor]]) 22:06, 27 maj 2024 (CEST) == Molba == Pregledati linkove detaljno, svaki je ispravan i unesen s ciljem popravka članka, hvala. [[Posebno:Doprinosi/93.143.139.254|93.143.139.254]] 22:34, 22 juni 2024 (CEST) == Research about the tools on Wikimedia projects by the CEE Hub == Hi everyone, We would like to invite you to submit your responses to the survey dedicated to the tools that are used currently across the Wikimedia projects and the tools that you want to have. This survey was made by the working group of the [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]], and your responses will be reviewed afterwards, as we want to continue supporting the communities. That support can be documentation for certain most used tools by other communities across the region per specific topics, finding solutions for new tools to be created in the future, creating most needed tools in the region (so called "regional wishlist list"), and many other options. ''Deadline to fill in the survey is '''20th of August, 2024'''.'' Submit your answers [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeIwzCDKs6jXPG7EpZe-JH2Mm1odU0_MAv1bO-z-nLOq9dlug/viewform?usp=sf_link '''here'''] Thank you in advance for your time that you will dedicate in filling in this survey --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:07, 26 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tools&oldid=27177596 --> == Results from the survey about the tools on Wikimedia projects by the CEE Hub == Hi everyone, During August 2024, we sent you a survey about the tools, so now we would like to bring to your attention the conclusions and results from the survey, which you can explore on this '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Tools|Meta page]]'''. I hope you will enjoy exploring the mentioned tools on the page, along with other conclusions from the survey. Thanks for your time, and we will continue working on this important topic. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:09, 7 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tools&oldid=27177596 --> == Utakmice nigometnih reprezentacija == @[[Korisnik:Semso98|Semso98]] pošto si se zadao sređujući članke o utakmicama nogometnih reprezentacija ovih dana, danas sam sredio podatke na WikiData za sve članke o utakmicama BiH, Srbije, Hrvatske i Crne Gore...ako stigneš baci pogled i vidi treba li kakav statement dodati ili je nešto viška, pa ću pomalo nastaviti i za druge reprezentacije. Dobro bi bilo održavati nivo podataka za nove članke. Pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:36, 20 novembar 2024 (CET) :{{Spomeni|Panasko}} Pozdrav, hvala ti. Većina ovih utakmica reprezentacija (a vjerovatno i sve) imaju na nl.wiki pa nisam siguran moraš li praviti nove stavke ili ih samo povezati sa ovim postojećim člankom. A što se tiče nivoa podataka, slažem se. Reprezentacije igraju po nekoliko utakmica godišnje pa ne bi trebao biti problem ovo dalje održavati kad se sredi osnova, bar za ex-yu reprezentacije.--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 23:42, 20 novembar 2024 (CET) ::pogrešno sam se izrazio, ne nove stavke nego iskaze, dobar dio nije imao iskaze koji opisuju stavku, pa to malo češljam. Inače sve što nema članak na en.wiki je slabo sa iskazima. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:44, 21 novembar 2024 (CET) == Čaršija == Zamolio bih te da reagiraš jer AnToni radi što želi bez validnog objašnjenja, uopće ne komunicira sa mnom samo briše i uklanja. Ne dozvoljava mi radit. [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:%C4%8Car%C5%A1ija Pogledaj čaršiju]. == Join us at the Next CEE Catch up! Learn about Temporary accounts! == Hi everyone, We want to announce the tenth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the '''Temporary accounts''', as this important change is going to affect every Wikipedia soon, so it is important for patrollers and functionaries like you to understand this change. On wikis where temporary accounts are enabled, IP addresses of unregistered editors are not visible publicly. Only those who fight spam, vandalism, harassment and disinformation have access to IP addresses there. The session will take place on '''10th of June 2025, 18:00-19:00 CEST''' (check your ''[https://zonestamp.toolforge.org/1749571200 local time]''). If you are interested in this topic, then '''[[:m:Event:CEE Catch up Nr. 10 (June 2025)|sign-up for the session here]]'''. [[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 13:17, 29 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Južna Srbija == Pozdrav, Semso98. Da li ja mogu ovdje na miru uređivat teme vezane za moj kraj, Južna Srbija, a da ih drugi admin ne uklanja i briše, da mogu slobodno izraziti svoj stav na mojoj stranici da sam za nezavisnost Južne Srbije, što nikako neće uticati na članke jer je tako svugdje na drugim wikijima, prema preporuci sa mete. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 20:12, 13 juni 2025 (CEST) == Growth features - Mentorship and Community updates == ​Hi everyone, Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page). You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''. CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''. We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed. If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]]. --[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:28, 16 juli 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Ajvatovica == Molim te mozes li approvati izmjenu na BiH Wiki dodao sam link zvanicne stranice Ajvatovice. Ajvatovica.ba [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-66610-3|&#126;2025-66610-3]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2025-66610-3|talk]]) 14:31, 20 septembar 2025 (CEST) == TOC-ovi == Koja je razlika između [[Šablon:TOC|TOC-a]] i [[:en:Template:AlphanumericTOC|Alphanumeric TOC-a]] (i treba li nam i ovaj drugi)? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:53, 27 septembar 2025 (CEST) == Slika "Siprage-panorama" == :Sliku sam postavio prije 10-ak godina, pa je prepisale desetke Wikija, a meni izbrisana. U lokalnim medijima proglađena za najkvalitetniju tog vremena, a ja je nemam na svom članku! – [[Korisnik:Hrastik-10|Hrastik-10]] ([[Razgovor s korisnikom:Hrastik-10|razgovor]]) 17:46, 13 oktobar 2025 (CEST) == Slika: Siprage-panorama == Ovu sliku je neko olbrisao sa Commonsa, a ja sam je uradioi i u nju pčotrošio puno para za rsazvijanje u Njemačkoj. Na lokalnim medijima je svojevremeno proglašena najuspješnijom! Bs.Wiki izgleda ne računa na svoju datoteku pa da je nama postavim. Možete li pomoći? [[Hrast]]ik-10 [[Korisnik:Hrastik-10|Hrastik-10]] ([[Razgovor s korisnikom:Hrastik-10|razgovor]]) 15:23, 27 oktobar 2025 (CET) :Ima li bs.Wiki svoju Datoteku? [[Korisnik:Hrastik-10|Hrastik-10]] ([[Razgovor s korisnikom:Hrastik-10|razgovor]]) 00:33, 28 oktobar 2025 (CET) == Zahvalnica == Hvaka za sliku [[Šiprage|Siprage-panorama]]! [[Korisnik:Hrastik-10|Hrastik-10]] ([[Razgovor s korisnikom:Hrastik-10|razgovor]]) 17:20, 28 oktobar 2025 (CET) == Invitation for a session "Tools and features for Users with Extended Rights" == Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you. The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session. The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''. If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:44, 19 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=29165186 --> == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:30, 28 april 2026 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30471712 --> 3oson1znecr4btfq69fgp2sw9ic760r 0 178364 3837811 3833752 2026-04-28T14:21:35Z KWiki 9400 /* Vanjski linkovi */ 3837811 wikitext text/x-wiki {{infokutija film | naziv = Schindlerova lista | poster = Schindler's List movie.jpg | tekst = Originalni poster za film | režija = [[Steven Spielberg]] | producent = {{Plainlist| * Steven Spielberg * [[Branko Lustig]] * [[Gerald R. Molen]] }} | scenarist = [[Steven Zaillian]] (prema [[roman]]u ''[[Schindlerova arka]]'' [[Thomas Keneally|Thomasa Keneallyja]]) | uloge = {{Plainlist| * [[Liam Neeson]] * [[Ben Kingsley]] * [[Ralph Fiennes]] * [[Caroline Goodall]] * [[Jonathan Sagall]] * [[Embeth Davidtz]] * [[Malgorzata Gebel]] }} | muzika = [[John Williams]] | kinematografija = [[Janusz Kaminski]] | žanr = [[dramski film|drama]], [[biografija]] | montaža = Mark Warner | produkcija = {{Plainlist| * [[Amblin Entertainment]] * [[Universal Pictures]] }} | distributer = Universal Pictures | datum = 15. decembar 1993. | trajanje = 195 minuta | država = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | jezik = [[engleski jezik|engleski]] | budžet = 25 miliona [[američki dolar|$]] | zarada = 321.306.305 $<ref name="imdb">http://www.imdb.com/title/tt00108052/</ref> }} '''''Schindlerova lista''''' [[biografija|biografski]] je [[film]] snimljen 1993. o [[Oskar Schindler|Oskaru Schindleru]], njemačkom poduzetniku koji je spasio živote više od hiljadu uglavnom poljsko-židovskih izbjeglica tokom [[holokaust]]a zapošljavajući ih u svojim tvornicama. Film je režirao [[Steven Spielberg]], a temelji se na romanu ''[[Schindlerova arka]]'' [[Australija|australskog]] [[roman]]o[[pisac|pisca]] [[Thomas Keneally|Thomasa Keneallyja]]. U glavnim su ulogama [[Liam Neeson]] kao Schindler, [[Ralph Fiennes]] kao [[oficir]] ''[[Schutzstaffel]]a'' Amon Göth te [[Ben Kingsley]] kao Schindlerov računovođa Itzhak Stern. Film je doživio veliki uspjeh i dobitnik je sedam ''[[Oscar]]a'', uključujući onaj za [[Oskar za najbolji film|najbolji film]], [[Oskar za najbolju režiju|najboljeg režisera]] i [[Oskar za najbolju originalnu muziku|najbolju izvornu muziku]], kao i brojne druge nagrade: sedam [[BAFTA]], tri ''[[Zlatni globus|Zlatna globusa]]'' itd. Godine 2007. [[Američki filmski institut]] rangirao je ovaj film kao osmi na svojoj listi 100 najboljih američkih filmova svih vremena. Film počinje 1939. preseljavanjem poljskih [[Židovi|Židova]] iz okolnih područja od strane [[Nacizam|nacista]] u [[Kraków|krakovski]] [[geto]] nedugo nakon početka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. U međuvremenu, Oskar Schindler (Liam Neeson), etnički njemački biznismen iz [[Moravska|Moravske]], stiže u [[grad]] u nadi da će se obogatiti kao ratni profiter.<ref>{{Cite web |url=http://movies.amctv.com/movie/1993/Schindler%27s+List |title=Arhivirana kopija |access-date=23. 2. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130305075132/http://movies.amctv.com/movie/1993/Schindler%27s+List |archive-date=5. 3. 2013 |url-status=dead }}</ref> == Radnja == [[Datoteka:Schindlers factory Brnenec CZ 2004a.JPG|mini|250 px|Slika fabrike [[Oskar Schindler|Oskara Schindlera]]]] Preseljenje poljskih [[Židov]]a iz okolnih područja [[Krakow]]a počinje krajem 1939, ubrzo nakon izbijanja Drugog svjetskog rata, kada je njemačka vojska porazila poljsku vojsku za samo tri sedmice. Oskar Schindler ([[Liam Neeson]]), uspješan biznismen, stiže iz [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] u nadi da će pomoću jeftine radne snage Židova da proizvede robu za njemačku vojsku. Schindler, oportunistički član nacističke stranke, obasipa mitom vojsku i SS oficire zadužene za nabavku. Pod pokroviteljstvom vojske, Schindler stječe tvornicu za proizvodnju vojnih pribora za jelo i kuhinjske potrepštine. Ne znajući mnogo o tome kako pravilno rukovoditi takvim preduzećem, on uspostavlja kontakt sa Itzhakom Sternom ([[Ben Kingsley]]), službenikom u lokalnom Judenratu (židovskom vijeću), koji ima kontakte sa sada ilegalnom židovskom poslovnom zajednicom u getu. Oni mu posuđuju novac za tvornicu u zamjenu za mali udio proizvoda prodatih na crnom tržištu. Zbog otvaranja tvornice, Schindler se dopada nacistima i uživa u svom novopronađenom bogatstvu i statusu kao "Herr Direktor", dok je Stern bio na čelu uprave. Stern sugerira Schindleru da zapošljava Židove, umjesto Poljaka, jer oni koštaju manje (Židovi sami ne dobijaju ništa, plaće idu direktno za [[Treći rajh|Reich]]). Radnicima u Schindlerovoj tvornici je dopušteno da budu izvan geta, a Stern krivotvori dokumente kako bi se osiguralo da se što je više moguće ljudi smatra "važnim" od strane nacističke birokracije, koja ih spašava od toga da budu prebačeni u koncentracijske logore ili čak budu ubijeni. Amon Göth ([[Ralph Fiennes]]) stiže u Krakov kako bi pokrenuo izgradnju radnih logora u blizini, Paszówa. SS uskoro počinje sa uništenjem krakovskog getoa, šaljući stotine vojnika koji pucaju u svakoga ko se suprotstavlja, ili je nekooperativan; starije osobe, ili nemoćne osobe, ili koga bilo bez ikakvog razloga. Schindler promatra pokolj s brda iznad geta, te je duboko dirnut. On je ipak oprezan u svom prijateljstvu sa Gothom i, kroz Sternovo primanje mita, on i dalje uživa ​​u pomoći i zaštiti SSa. Kamp je izgrađen izvan grada u Paszówu. Tokom tog vremena Schindler podmićuje Götha da mu dopusti da sagradi manji kamp za svoje radnike, s motivom da ih zaštiti od pljačke stražara. Uskoro stiže iz [[Berlin]]a naredba da Göth ekshumira i uništiti sva tijela poginulih u krakovskom getu, demontira Paszów i preseli preostale Židove u Auschwitz. Schindler uvjerava Götha da zadrži "svoje" radnike, tako da ih on može premjestiti u tvornicu u svoj rodni Zwittau-Brinnlitz, u [[Moravska banovina|Moravskoj]] - daleko od "konačnog rješenja", koje je sada u potpunosti u procesu u okupiranoj Poljskoj. Göth se prešutno slaže, naplaćujući određeni iznos za svakog radnika. Schindler i Stern sastavljaju popis radnika koji bi ih trebao spasiti od vozova za Auschwitz. "Schindlerova lista" obuhvata sve "kvalificirane" zatvorenike, a za mnoge u Paszówu to je značilo život i smrt. Gotovo svi ljudi sa Schindlerove liste sigurno stižu u novo mjesto, s iznimkom na vlak koji slučajno preusmjerava žene i djecu u Auschwitz. Tu se žene odvode na ono što oni vjeruju da je plinska komora, ali oni vide samo vodu iz tuševa. Dan nakon toga žene su prikazane kako čekaju u redu za rad. U međuvremenu, Schindler je požurio odmah u Auschwitz kako bi riješio problem i da izbavi žene iz Auschwitza, zatim podmićuje zapovjednika logora [[Rudolf Höss|Rudolfa Hössa]] (Hans-Michael Rehberg) s nešto dijamanata, tako da poštedi žene i djecu. Međutim, problem nastaje kada su sve žene ukrcali na vlak ali je nekoliko SS oficira pokušalo vratiti djecu nazad i spriječiti ih da odu. Schindler, koji je lično nadgledao ukrcavanje, uspješno pregovara s njima i oslobađa djecu. Nakon što Schindlerove žene dolaze u Zwittau-Brinnlitz, Schindler uspostavlja potpunu kontrolu nad nacističkim čuvarima dodijeljenim tvornici; smaknuća po kratkom postupku su zabranjena, zlostavljanje radnika nije dozvoljeno u krugu tvornice. Schindler također dopušta Židovima da slave subotu, a troši mnogo svog bogatstva koje je stekao u Poljskoj podmićivanjem nacističkih funkcionera. U svom rodnom gradu iznenađuje svoju suprugu, dok je ona bila u crkvi za vrijeme mise, i kaže joj da je ona jedina žena u njegovom životu (unatoč tome što je prethodno bio prikazan kao ženskar). Ona odlazi s njim u tvornicu da mu pomogne. Njemu ponestaje novca upravo u trenutku kad se njemačka vojska predaje i okončava rat u Evropi. Kao član nacističke njemačke i samoopisani "profiter robovima," Schindler mora pobjeći od nadolazeće sovjetske [[Crvena armija|Crvene armije]]. Nakon što je otpustio nacističke čuvare da se vrate svojim porodicama, on se pakuje u automobil tokom noći, i oprašta se od svojih radnika. Oni mu daju pismo s objašnjenjem da on za njih nije kriminalac, zajedno s prstenom s ugraviranim talmudskih citatom: "Onaj koji spašava život jednom čovjeku, spašava cijeli svijet." Schindler je dirnut, ali duboko potresen, s osjećajem da je mogao sam učiniti mnogo više da spasi više života. On odlazi sa suprugom tokom noći, odjeven u poljsku zatvoreničku odjeću, predstavljajući se kao izbjeglica. Schindlerovi Židovi, nakon što su proveli noć spavajući van tvornice, probudili su se ujutro. Sovjetska divizija stiže i najavljuje Židovima da su oni oslobođeni zahvaljujući Crvenoj armiji. Židovi šetaju do obližnjeg grada u potrazi za hranom. Dok oni hodaju, scena se mijenja u današnje vrijeme (u boji) i prikazuje grob Oskara Schindlera u [[Izrael]]u. Film završava s povorkom Židova koji su radili u Schindlerovoj tvornici, od kojih svaki s poštovanjem postavlja kamen na njegov grob. Glumci glavnih likova hodaju ruku pod ruku s ljudima koje su portretirali i također stavljaju kamenje na Schindlerov grob. Publika saznaje da je broj preživjelih bio 1.100, a broj njihovih potomaka sada iznosi više od 6.000. Židovska populacija u Poljskoj, koja se prije brojala u milionima, u vrijeme snimanja filma iznosila je približno 4.000. U posljednjoj sceni, čovjek (Neeson sam, iako mu lice nije vidljivo) stavlja par ruža na grob i tu stoji u kontemplaciji. <ref name = "imdb"/> == Uloge == * [[Liam Neeson]] - Oskar Schindler * [[Ben Kingsley]] - Itzhak Stern * [[Ralph Fiennes]] - Amon Göth * [[Caroline Goodall]] - Emilie Schindler * [[Jonathan Sagall]] - Poldek Pfefferberg * [[Embeth Davidtz]] - Helen Hirsch * [[Malgorzata Gebel]] - Wiktoria Klonowska * [[Shmuel Levy]] - Wilek Chilowicz * [[Mark Ivanir]] - Marcel Goldberg <ref name = "imdb"/> == Nagrade == === Oscari === * [[Oskar za najbolji film]] * [[Steven Spielberg]] - [[Oscar za najbolju režiju|najbolja režija]] * [[John Williams]] - [[Oscar za najbolju originalnu muziku|najbolja originalna muzika]] * [[Steven Zaillian]] - [[Oscar za najbolji adaptirani scenarij|najbolji adaptirani scenarij]] * [[Michael Kahn]] - [[Oscar za najbolju montažu|najbolja montaža]] * [[Janusz Kaminski]] - [[Oscar za najbolju fotografiju|najbolja fotografija]] * [[Allan Starski]], [[Ewa Braun]] - [[Oscar za najbolju scenografiju|najbolja scenografija]] === [[BAFTA]] === * Najbolji film * [[Ralph Fiennes]] - najbolji sporedni glumac * Janusz Kaminski - najbolji fotograf * Michael Kahn - najbolji montažer * John Williams - najbolja muzika * Steven Zaillian - najbolji scenarista === ''[[Zlatni globus]]'' === * [[BAFTA za najbolji film|Najbolji film]] * Steven Spielberg - najbolja režija * Steven Zaillian - najbolji scenarist === Ostale nagrade === * Steven Spielberg - najbolji strani režiser - nagrada "Amanda" (Norveška) * Michael Kahn - najbolji montažer - Udruženje filmskih montažera Amerike * Najbolji strani film - nagrada Japanske filmske akademije * Najbolji film - nagrada Udruženja filmskih kritičara Bostona * Steven Spielberg - najbolji režiser - nagrada Udruženja filmskih kritičara Bostona * Ralph Fiennes - najbolji sporedni glumac - nagrada Udruženja filmskih kritičara Bostona * Janusz Kaminski - najbolji fotograf - nagrada Udruženja filmskih kritičara Bostona * Janusz Kaminski - najbolji fotograf - nagrada Društva britanskih fotografa * Najbolji film - nagrada Udruženja filmskih kritičara Chicaga * Liam Neeson - najbolji glumac - nagrada Udruženja filmskih kritičara Chicaga * Janusz Kaminski - najbolja fotografija - nagrada Udruženja filmskih kritičara Chicaga * Steven Spielberg - najbolji režiser - nagrada Udruženja filmskih kritičara Chicaga * Steven Zaillian - najbolji scenarista - nagrada Udruženja filmskih kritičara Chicaga * Ralph Fiennes - najbolji sporedni glumac - nagrada Udruženja filmskih kritičara Chicaga * Steven Spielberg - najbolji režiser - nagrada Udruženja filmskih režisera (SAD) * John Williams - najbolja muzika - nagrada ''[[Grammy]]'' * Steven Spielberg - najbolji strani režiser - nagrada "Hochi" * Najbolji film - nagrada Udruženja filmskih kritičara [[Kansas City]]ja * Steven Spielberg - najbolji režiser - nagrada Udruženja filmskih kritičara Kansas Cityja * Najbolji film - nagrada Udruženja filmskih kritičara [[Los Angeles]]a * Janusz Kaminski - najbolji fotograf - nagrada Udruženja filmskih kritičara Los Angelesa * Najbolji film - nagrada Udruženja filmskih kritičara [[New York]]a * Ralph Fiennes - najbolji sporedni glumac - nagrada Udruženja filmskih kritičara New Yorka * Janusz Kaminski - najbolji fotograf - nagrada Udruženja filmskih kritičara New Yorka <ref name = "imdb"/> == Zanimljivosti == * [[Billy Wilder]] doprinio je prvom nacrtu scenarija. Wilder je imao mnogo rodbine koji su poginuli u holokaustu, i pokušao je uvjeriti Spielberga da mu povjeri režiju filma. Spielberg je već bio spreman snimati film u Poljskoj i to je odbio. * [[Tim Roth]] je bio uzet u obzir za ulogu Amona Götha. * Ovo je bio prvi Spielbergov film koji je rangiran sa "R" * Kao producent, Spielberg je tražio da preda dužnosti režije na ovom filmu brojnim kolegama, jer se bojao da ne može napraviti dobru priču o pravdi. On je odbio [[Martin Scorsese|Martina Scorsesea]] (koji je bio zainteresiran, ali u konačnici je osjetio da je ovo predmet koji treba obaviti režiser židovskog porijekla), [[Roman Polanski]] (koji je osjećao da još nije bio spreman za snimanje holokausta nakon preživljavanja u djetinjstvu), i Billy Wilder (koji je želio da ovo bude njegov posljednji film). Očigledno, to je bio Wilder, koji je uvjerio Spielberga da sam režira ovaj film. * Režiser Spielberg bio je u mogućnosti dobiti dozvolu da snima film unutar [[Auschwitz]]a, ali je odlučio da ne snima iz poštovanja prema žrtvama, tako da su prizori iz logora smrti zapravo snimljeni van kapije na setu izgrađenom potpuno sličnom samo s druge strane. * Film, kao što je prikazano u većini zemalja, imao je pjesmu "Yerushalayim Shel Zahav" - [[Jeruzalem]] od zlata - na kraju filma. Kad je film prikazan u [[Izrael]]u, publika se smijala tome, jer ova pjesma je napisana nakon rata 1967. kao pop-pjesma. Oni su tada ubacili novu pjesmu "Eli Eli", koju je napisao [[Hannah Sennesh]] tokom Drugog svjetskog rata. Međutim, neki su kritizirali ovu odluku kao pogrešnu interpretaciju scene, jer pjesma služi kao uvod u scenu koja se odvija u današnjem Izraelu (nedugo nakon objavljivanja "Yerushalayim Shel Zahav"), a ne tokom holokausta. * U oktobru 1980. autor [[Thomas Keneally]] na putu nazad u [[Australija|Australiju]] nakon potpisivanja knjige zastao je na putu do aerodroma i kupio novu aktovku u dućanu na [[Beverly Hills]]u u vlasništvu Leopolda Pfefferberga - koji je bio jedan od 1.200 spašenih od strane Oskara Schindlera. Tokom 50 minuta koje je Keneally proveo čekajući na svoju [[kreditna kartica|kreditnu karticu]] da se procesuira, Pfefferberg ga nagovara da ode u stražnju sobu gdje je trgovac držao dva ormarića ispunjenih dokumentima koje je prikupio. Na kraju je Keneally nakon oklijevanja odlučio napisati priču u svojoj sljedećoj knjizi. * Za prikupljanje [[kostim]]a za 20.000 statista, kostimografkinja je postavila oglase tražeći odjeću. Kako su ekonomski uslovi bili u Poljskoj bili jako teški, mnogi ljudi su bili željni prodati odjeću koju su još uvijek posjedovali još od 1930-ih i 1940-ih. * Najskuplji crno-bijeli film ikad napravljen do danas. Prethodni rekord držan je više od 30 godina (također film o Drugom svjetskom ratu, ''[[Najduži dan]]''). * [[Stellan Skarsgård]] uzet je u obzir za ulogu Oskara Schindlera. Uloga je pripala Liamu Neesonu. Neeson je isprva bio postavljen da igra [[svećenik]]a Franka Merrina u filmu ''[[Egzorcist: Početak]]'', ali je odustao, a zamijenio ga je Skarsgård. * [[Harrison Ford]] dobio je ponudu za glavnu ulogu, ali ju je odbio, rekavši da neki ljudi neće moći vidjeti u njemu zvijezdu koja bi dočarala važnost filma. * Izvorni popis Schindlerovih Židova koji nedostaje je pronađen u kovčegu zajedno sa njegovom pisanom ostavštinom skrivenom u potkrovlju Schindlerovog stana u Hildesheimu 1999. Schindler je ostao tamo tokom posljednjih nekoliko mjeseci prije smrti 1974. * Švicarski glumac [[Bruno Ganz]] je bio tražen da igra ulogu Oskara Schindlera, ali ga je odbio. Ganz se kasnije pojavio u važnom filmu iz Drugog svjetskog rata u kojem je glumio [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] u [[Propasti]]. * Židovska tradicija je da kada jednom posjetite grob, neko ostavlja mali kamen kao znak poštovanja. To je razlog zašto je grob Oskara Schindlera prekriven s kamenjem na kraju filma. * U stvarnosti to nije bio Itzhak Stern, koji je pomogao Oskaru Schindleru staviti popis zajedno, nego Marcel Goldberg. Mnogi preživjeli koji govore o Goldbergu s prezirom, pošto je bio beskrupulozan u odlučivanju koji će završiti na popisu, i navodno je primao mito od nekih preživjelih, a neka imena je skidao s popisa. * U stvarnom životu Schindler nije bio uhapšen zbog ljubljenja židovske djevojke na njegovom rođendanu. On je uhapšen tri puta zbog poslovanja na crnom tržištu. * Filmska izreka: "Ko poštedi jedan život spašava cijeli svijet" citat je iz [[Talmud]]a. * Pjesma koja se svirala kada Schindler ulazi u noćni klub i susreće se s nacističkim dužnosnicima naziva se "[[Por Una Cabeza]]". Ista pjesma je svirana kao [[tango]] u filmovima ''[[Istinite laži]]'' i ''[[Miris žene]]''. * Tokom snimanja, [[Ben Kingsley]], koji je igrao Itzhaka Sterna, držao je sliku [[Anne Frank]], mlade djevojke koja je umrla u koncentracijskom logoru, a čiji je lični dnevnik objavljen nakon holokausta, u džepu kaputa. Nekoliko godina kasnije Kingsley je igrao Otta Franka, Anneinog oca, u filmu ''[[Anne Frank: Cijela priča]]''. * Fiennes se udebljao 13&nbsp;kg pijući [[pivo]] [[Guinness]], što mu je bilo potrebno za njegovu ulogu. Spielberg ga je želio da glumi zbog svoje "zle seksualnosti". * Spielberg je počeo raditi na ovom filmu u Poljskoj, dok je ''[[Jurski park]]'' još bio u završnoj fazi. On je radio na tom filmu preko [[satelit]]a, uz pomoć [[George Lucas|Georgea Lucasa]]. * Spielberg nije bio plaćen za ovaj film. On je odbio prihvatiti plaću navodeći da bi to bio "krvavi novac". * Spielberg je ponudio posao snimanja režiseru [[Roman Polanski|Romanu Polanskom]]. Polanski je to odbio jer je predmet bio previše ličan. On je živio u Krakovskom getu do osme godine, kad je pobjegao na dan likvidacije. Njegova majka kasnije je umrla u koncentracijskom logoru [[Auschwitz]]. Polanski je kasnije režirao svoj ​​film o holokaustu, ''[[Pijanist (film)|Pijanist]]''. * Tokom snimanja atmosfera je bila tako strašna i depresivna da je Spielberg zatražio od svog prijatelja [[Robin Williams|Robina Williamsa]] ako bi mogao snimiti neke komedijaške skečeve. * Na njegov nagovor, sva autorska prava i zarade iz ovog filma, koji su inače trebale pripasti Spielbergu, dana su u [[Shoah Foundation]], koji bilježi i čuva dokumente i snimke svjedočanstava preživjelih od [[genocid]]a širom svijeta, uključujući i holokaust. * Spielberg je na početku namjeravao napraviti film na poljskom i njemačkom jeziku s engleskim prijevodima, ali se prilagodio ideji jer je shvatio da neće biti u stanju tačno procijeniti nastupe u jezicima koje nije poznavao. * Kad se Spielberg vratio nazad na Cal State Long Beachu da zaradi diplomu 34 godine nakon odustajanja, njegov filmski profesor je prihvatio ovaj film umjesto kratkog studentskog filma obično potrebnog da se položi predmet. Ovaj film je već osvojio Spielbergu Zlatnih globusa i Oscara za najbolju režiju i najbolji film. * Kada je preživjela Mila Pfefferberg prvi put vidjela Fiennesa u filmu, počela se nekontrolirano tresti zato što ju je previše podsjetio na pravog Amona Götha. * Dizajner [[Allan Starski]] je napravio repliku prisilnog rada u logoru [[Plaszow]] koji je bio jedan od najvećih logora ikad sagrađenih u Poljskoj. Filmski kamp je bio izgrađen po originalnim planovima logora. Izgrađene su 34 [[kasarna|kasarne]] i sedam promatračnica i cesta u logoru koja je bila popločana židovskim nadgrobnim spomenicima. * I [[Kevin Costner]] i [[Mel Gibson]] ponudili su svoje usluge, ali Spielberg je odlučio raditi s manje poznatim imenima pošto bi prisutnost velikih zvijezda odvukla previše pažnje. * Violinist [[Itzhak Perlman]] svira nezaboravnu melodiju Johna Williamsa. Perlman je rekao da je njegov doprinos filmu jedan od njegovih najponosnijih trenutaka u karijeri. * Snimanje je završeno za 72 dana, četiri dana prije roka. Isto vrijeme bilo je korišteno za snimanje Spielbergovih drugih filmovima, kao što su: [[Otimači izgubljenog kovčega]] i [[Rat svjetova]]. * Tokom pretresa noću Krakowskog getoa od strane SS-a, dvojica oficira vide čovjeka koji svira [[klavir]] i pitaju se je li to što svira [[Johann Sebastian Bach]] ili [[Wolfgang Amadeus Mozart]]. Djelo je zapravo Bachova "Engleska svita br. 2 u a-molu" unatoč tome što jedan od oficira zaključuje da je to bio Mozart. * Ironično, dekorater na filmu s poljskom ekipom zove se [[Ewa Braun]], koje je gotovo isto ime kao i [[Eva Braun]], Hitlerova supruga. * Spielberg je morao napraviti Jurski park prije ''Schindlerove liste''. Bilo je čak i napisano u njegovom ugovoru da ako je snimio "Schindlerovu listu" prvu, bio bi previše iscrpljen da bi mogao snimati ''Jurski park''. * Epilog ovog filma glasi: "Postoji manje od 4.000 Židova koji još uvijek žive u Poljskoj i danas postoji više od 6.000 potomaka Schindlerovih Židova. U spomen na više od šest miliona ubijenih Židova." * Steven Spielberg, kao režiser, napravio je niz filmova iz Drugog svjetskog rata. Oni su (kronološkim redom): Fighter Squad; Bijeg nikamo; 1941; Otimači izgubljenog kovčega; [[Imperija sunca]], Indiana Jones i posljednji krstaški rat, [[Momak pod imenom Joe]], Uvijek; Schindlerova lista, i [[Spašavanje vojnika Ryana]]. * Nakon snimanja ovog filma, Liam Neeson i Ralph Fiennes postali su vrlo dobri prijatelji. * Kad je film bio prikazan na [[Filipini]]ma, cenzori su odlučili izbaciti određene scene golotinje i nasilja. Kad je Spielberg to doznao, htio je povući film ako nije prikazan kao što je bio. Filipinski predsjednik [[Fidel Ramos]] intervenirao je i nadglasao cenzore i film je prikazan bez rezova. * Kad je Spielberg prvi put pokazao film Johnu Williamsu, Williams je bio toliko ganut da je morao prošetati vani nekoliko minuta da se sabere. Po povratku je rekao Spielbergu da je zaslužio boljeg kompozitora. Spielberg je odgovorio: "Znam, ali svi su mrtvi." <ref name = "imdb"/> * Spielberg je savjetovao tada trogodišnju Oliwiu Dąbrowsku da ne gleda film sve dok ne navrši 18 godina. Oliwia se pojavila u filmu u ulozi djevojčice čiji je crveni kaput bio prikazan u boji, dok je većina filma bila snimljena u crno-bijeloj tehnici. Schindler je kasnije pronašao njen crveni kaput i shvatio je da je djevojčica bila ubijena. Međutim, Oliwia nije poslušala Spielbergov savjet i pogledala je film prvi put kad je imala 11 godina i priznala je da je bila užasnuta njime. Ali priznaje da je ponosna što je bila dio nečega na šta je jako ponosna.<ref>http://movies.yahoo.com/blogs/movie-talk/red-coat-girl-schindler-list-horrified-183008656.html</ref> * Hrvatski filmski producent jevrejskog porijekla [[Branko Lustig]] poklonio je jerusalemskom muzeju holokausta Yad Vashem kip Oscara koji je dobio 1993. za produkciju filma. Na ceremoniji održanoj 23. jula 2015. u Jerusalemu on je kazao da to čini kako bi priče poput one ovjekovječene u ''Schindlerovoj listi'' zaintrigirale sve više ljudi, posebno mladih, jer "žrtve progona, svih progona na svijetu, zaslužuju da ih se ne zaboravi. Svi žele znati šta se dogodilo, ali ne žele se sjećati, ne žele to pamtiti." Lustig (rođen 1932. u [[Osijek]]u) i sam je bio logoraš u nacističkim logorima smrti [[Auschwitz]] i [[Bergen-Belsen]].<ref>[http://www.slobodnaevropa.org/archive/news/latest/500/500.html?id=27148145 Lustig poklonio Oskara Yad Vashemu] pristupljeno 23. jula 2015.</ref> == Kritike == {{Citat| ... Schindlerova lista je film čija značenja se mogu naći manje u svojim uzdižućim obrisima ali više u svom mučnom protoku slika - slike straha, nade, strave, saosjećanja, degradacije, haosa i smrti ... <small> Owen Gleiberman, Entertainment Weekly </small> <ref name = "rt">[http://www.rottentomatoes.com/m/schindlers_list/reviews/#page=3 ''Kritike''] na Rotten tomatoes.com</ref>}} {{Citat| ... Spielberg je uradio neobično dobar posao održavanja naše pažnje preko 185 minuta i pokazuje nam najvažnije detalje o holokaustu puno više nego što se to obično može vidjeti u ostalim filmovima ... <small> Jonathan Rosenbaum, Chicago Reader </small> <ref name = "rt"/>}} {{Citat| ... Postoji nekoliko trenutaka - samo par trenutaka od ukupno tri sata filma - u kojem Spielberg gura priču u melodramu. Što se tiče ostatka, međutim, Schindlerova lista posjeduje pravu i neočekivanu cjelokupnost ... <small> Stuart Klawans, The Nation </small> <ref name = "rt"/>}} {{Citat| ... U filmu, koji je uglavnom crno-bijeli, postoje samo mali dodaci boje - plamen svijeće, kaput djeteta, svijetlo crvena boja - to donosi strahotu tragedije u bolni fokus ... <small> Steven D. Greydanus, Decent Films Guide </small> <ref name = "rt"/>}} {{Citat| ... Spielbergovo sjećanje na holokaust predstavlja Hollywoodsko kino u svom najboljem svjetlu. Gledamo ovaj film koji je napisan sa oštrinom i ovjekovječen je sa tri velika glumca: Liamom Neesonom, Benom Kingsleyjem i Ralphom Fiennesom ... <small> Emanuel Levy </small> <ref name = "rt"/>}} {{Citat| ... Oskara Schindlera bi bilo lakše razumjeti ako bi on bio konvencionalni junak, boreći se za svoja uvjerenja. Činjenica je da je manjkav - da je pio, bio kockar, ženskar, potaknut pohlepom i požudom za visokim stilom života - sve to čini njegov život zagonetnim. Tu je čovjek koji je vidio svoju šansu na početku Drugog svjetskog rata i preselio se u nacistički okupiranu Poljsku da bi otvorio tvornicu i zaposlio Židove za mizernu plaću. Njegov je cilj bio postati milioner. Do kraja rata, on je riskirao svoj život i potrošio skoro svo svoje bogatstvo da bi spasio Židove i da je varao naciste mjesecima sa tvornicom municije koja nikada nije proizvela niti jednu upotrebljivu granatu... Francuski pisac [[Gustave Flaubert]] jednom je napisao da nije volio roman ''[[Čiča Tomina koliba]]'' jer je autorica stalno propovijedala protiv [[Robovlasništvo|robovlasništva]]. "Mora li pisac iznositi mišljenje o robovlasništvu?", upitao je. "Samo opisuj i to je dovoljno." A onda je dodao: "Autor u svojoj knjizi mora biti poput Boga u svemiru: prisutan svugdje, a nigdje vidljiv." Tako bismo opisali i Spielberga, autora ovog filma. On opisuje zlo holokausta, ali pripovijeda nevjerovatnu priču o žrtvama. On to čini bez trikova njegovog zanata, režiserske i dramatične majstorije koja inspirira uobičajene melodramatične završetke. Spielberg nije vidljiv u ovom filmu. No, njegova suzdržanost i strast prisutni su u svakom kadru.. <small> [[Roger Ebert]] </small> <ref>http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/19931215/REVIEWS/312150301</ref>}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Oskar Schindler}} * {{imdb_title|id=00108052|title=Schindlerova lista}} {{Steven Spielberg}} {{Oscar za najbolji film}} {{Zlatni globus drama}} {{BAFTA za najbolji film}} {{AFI-jevih 10 top 10}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Filmovi iz 1993.]] [[Kategorija:Američki filmovi]] [[Kategorija:Američki biografski filmovi]] [[Kategorija:Američki ratni dramski filmovi]] [[Kategorija:Američki crno-bijeli filmovi]] [[Kategorija:Američki epski filmovi]] [[Kategorija:Ratni epski filmovi]] [[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]] [[Kategorija:Filmovi na njemačkom jeziku]] [[Kategorija:Filmovi na poljskom jeziku]] [[Kategorija:Filmovi zasnovani na biografijama]] [[Kategorija:Filmovi zasnovani na istinitim događajima]] [[Kategorija:Filmovi u režiji Stevena Spielberga]] [[Kategorija:Filmovi koji su dobili Oscar za najbolju režiju]] [[Kategorija:Filmovi koji su dobili Oscar za najbolji adaptirani scenarij]] [[Kategorija:Filmovi koji su dobili Oscar za najbolju montažu]] [[Kategorija:Filmovi koji su dobili Oscar za najbolju fotografiju]] [[Kategorija:Filmovi koji su dobili Oscar za najbolju scenografiju]] [[Kategorija:Filmovi koji su dobili Oscar za najbolju originalnu muziku]] [[Kategorija:Zlatni globus za najbolji film – drama]] [[Kategorija:Filmovi koji su dobili Zlatni globus za najboljeg redatelja]] [[Kategorija:Filmovi o holokaustu]] [[Kategorija:Filmovi o Jevrejima i judaizmu]] [[Kategorija:Filmovi Amblin Entertainmenta]] [[Kategorija:Filmovi Universal Picturesa]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u Njemačkoj]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u Krakówu]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u Poljskoj]] [[Kategorija:Filmovi snimljeni u Izraelu]] [[Kategorija:Filmovi snimljeni u Poljskoj]] [[Kategorija:Filmovi snimljeni u Krakówu]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u 1930-ima]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u 1940-ima]] [[Kategorija:Filmovi u Nacionalnom filmskom registru Sjedinjenih Američkih Država]] [[Kategorija:Filmovi s muzikom Johna Williamsa]] 04htzo0zgvzk9rpd7v1or1j2l24x5el 0 178470 3837825 3823305 2026-04-28T15:26:25Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 6 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3837825 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}} {{UNESCO-nematerijalna svjetska baština |ime baštine = Kabuki pozorište |slika = Odori_Keiy%C5%8D_Edo-e_no_sakae_by_Toyokuni_III.jpg |godina = 2008. |regija = Azija i Pacifik |id = 00163 |ugroženost = - |link = http://www.unesco.org/culture/ich/en/RL/00163 |država = {{ZD|JAP}} }} '''Kabuki''' ([[japanski|jap.]] 歌舞伎, u značenju: „pjesma-ples-vještina” ili „neobično pozorište”<ref>Louis Frederic, „Kabuki” u djelu ''[https://books.google.com/books?id=p2QnPijAEmEC&hl=en Japan Encyclopedia]'', 2002., Harvard University Press, [[Cambridge]], Massachusetts</ref>) jest vrsta tradicionalnog [[japan]]skog [[pozorište|pozorišta]] u obliku igrane drame; nastalo krajem 16. i početkom 17. vijeka (period [[Edo]]); oslikava tadašnje političke i društvene promjene u zemlji, historijske događaje, moralne konflikte u ljubavnim odnosima i slično. Nasuprot starijim umjetničkim oblicima kao što je [[noh]] pozorište, koji su bili rezervirani za aristokratiju, kabuki je bio popularan među siromašnijim stanovništvom u gradovima. Od 2008. godine kabuki pozorište je upisano na [[UNESCO]]-ov [[spisak nematerijalne svjetske baštine u Aziji i Okeaniji]]<ref name=UNESCO>[http://www.unesco.org/culture/ich/index.php?lg=en&pg=00011&RL=00163 Kabuki theatre] na službenim stranicama UNESCO-a {{simboli jezika|en|engleski}} Preuzeto 24. novembar 2012.</ref>. Najpoznatije kabuki pozorište je [[Kabukiza]] u [[Tokijo|Tokiju]]. [[Datoteka:Shibaraku, Kabukiza November 1895 production.jpg|mini|lijevo|Predstava ''[[Shibaraku]]'' u tokijskom pozorištu Kabukiza iz 1895. godine|162x162px]] [[Datoteka:Kabuki.png|mini|Kabuki aragoto (grubi) glumac|140x140px]] ==Historija== {{raščistiti}} [[Datoteka:Za Kabuki 2010 Topknot Bunshichi Act 1 Scene 2.jpg|mini|Predstava Topknot Bunshichi, autora Enokida Kenja, u izvedbi australijskog "Za Kabuki" pozorišta 2010. godine.|0x0px]] Kabuki je nastao početkom 17. vijeka kada je [[Izumo no Okuni]], vjerovatno [[miko]] ([[šaman]]ska [[šinto]] sveštenica) u hramu [[Izumo-taisha]], počela izvoditi nove plesove i pjesme u presuhlim koritima rijeke Kyoto.<ref>Francils Haar, ''Japanese Theatre In Highlight: A Pictorial Commentary'', 1971. Greenwood P., Westport, str. 83.</ref> Kada je [[Šogunat Tokugawa|Tokugawa Ieyasu]] 1603. godine dobio titulu [[šogun]]a, u Japanu je otpočeo period jake vojno-centralizovane države i potpune izolacije. Ipak, japanski umjetnici su uspjeli iskoristiti takvo stanje za razvijanje umjetnosti, u pozorištu se razvija kabuki i [[bunraku]] drame, a u slikarstvu [[ukiyo-e]] ([[drvorez]] u boji). Kada se Japan 1868. god. otvorio svijetu, kabuki glumci nastojali pojačati ugled ovog pozorišta među gornjom klasom građana i prilagoditi tradicionalne stilove modernom ukusu. Danas je kabuki najpopularniji oblik tradicionalnog japanske drame.<ref name=UNESCO/> ==Odlike== Izvorno su u kabuki pozorištu glumile samo žene, ali su s vremenom muške uloge preuzeli muškarci, a kasnije i sve ženske, što je ostalo do danas. Glumci koji su se specijalizirali za ženske uloge se nazivaju ''onnagata''. Ostale dvije značajne vrste glumaca su ''aragoto'' (grubi stil glume) i ''wagoto'' (nježni stil). Glumci koriste staromodni jezik koji sve teže razumiju čak i današnji [[Japanci]]. Pri tome govore monotonim glasom, praćeni tradicionalnim japanskim instrumentima. Pozornica je opremljena s nekoliko sprava kao što je pješački most (''hanamichi'') koji se može pružiti u gledalište. Kabuki drame se bave historijskim događajima i moralnim ljubavnim sukobima. Njegove karakteristike su jedinstvena muzika, kostimi, pozorišne sprave i pomagala, kao i specifične drame, jezik i načini glume kao što je ''mie'' u kojem glumac mora držati određenu pozu koja utvrđuje njegov karakter. ''Keshÿ'', posebna vrsta snažne šminke, pruža element lako prepoznatljivog stila, čak i onima koji nisu upoznati s ovim umjetničkim oblikom.<ref name=UNESCO/> Tako je nastao izraz ''kabukimono'' (歌舞伎者) za osobe koje bi se odjevale bizarno i šepurile po ulici. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20101008222424/http://www.liber.org.rs/arhiva/liber05/kabuki.html Kabuki - tradicionalno japansko pozorište] * [http://www.kabuki-bito.jp/eng/ Kabuki Web]—Shochiku službena web stranica o Kabukiju na engleskom jeziku * [http://www.eg-gm.jp/e_guide/eng_service.html Vodič za slušalice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211121102311/https://www.eg-gm.jp/e_guide/eng_service.html|datum=21. novembar 2021.}}—Vodič za slušalice na engleskom jeziku * [http://www.kabuki21.com/ Kabuki 21]—Sve o tradicionalnoj japanskoj pozorišnoj umjetnosti Kabukija: Umjetnost, predstave, velike zvijezde današnjice, legende prošlosti, pozorišta, historija, glosar, tradicije, heroji i izvedeni dijelovi. * [[Nacionalna biblioteka ishrane]]: [http://www.ndl.go.jp/scenery/e/data/141/index.html?type=category&p=culture_entertainment fotografija Kabuki-za u Kyobashi-ku, Kobiki-cho, Tokio (1900)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250317091403/https://www.ndl.go.jp/scenery/e/data/141/index.html?type=category&p=culture_entertainment |date=17. 3. 2025 }}; [http://www.ndl.go.jp/scenery/e/data/144/index.html?type=category&p=culture_entertainment Kakuki-za (1901)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220829211032/https://www.ndl.go.jp/scenery/e/data/144/index.html?type=category&p=culture_entertainment |date=29. 8. 2022 }}; [http://www.ndl.go.jp/scenery/e/data/145/index.html?type=category&p=culture_entertainment Kakuki-za (1909)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250317080102/https://www.ndl.go.jp/scenery/e/data/145/index.html?type=category&p=culture_entertainment |date=17. 3. 2025 }}; [http://www.ndl.go.jp/scenery/e/data/142/index.html?type=category&p=culture_entertainment Kabuki-za (1911)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250317075643/https://www.ndl.go.jp/scenery/e/data/142/index.html?type=category&p=culture_entertainment |date=17. 3. 2025 }}; [http://www.ndl.go.jp/scenery/e/data/147/index.html?type=category&p=culture_entertainment Kabuki-za (1912)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250317071933/https://www.ndl.go.jp/scenery/e/data/147/index.html?type=category&p=culture_entertainment |date=17. 3. 2025 }}; [http://www.ndl.go.jp/scenery/e/data/149/index.html?type=category&p=culture_entertainment Kakuki-za (1915)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250317085310/https://www.ndl.go.jp/scenery/e/data/149/index.html?type=category&p=culture_entertainment |date=17. 3. 2025 }} * [http://www.kuniyoshiproject.com/Main%20-%20Actor%20triptychs.htm Kabuki grafike Utagawe Kuniyoshi (1798–1861)] * [[Kovnica Japana]]: [https://web.archive.org/web/20071207090906/http://www.mint.go.jp/eng/coin/international/coinset/page17.html Kabuki set novčića] * [http://www.lostplays.com/play/narukami Audio snimak kabuki predstave Narukami] autora [[Ichikawa Danjūrō ​​I]] na LostPlays.com * [https://www.youtube.com/watch?v=EgzLYlKSBrE 'Kamera Tri' program o Kabukiju iz 1969.], (samo audio; sa Faubionom Bowersom i dr.) * [https://exchange.umma.umich.edu/resources/23768 Kolekcija: "Kabuki slike"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220827181542/https://exchange.umma.umich.edu/resources/23768|datum=27. august 2022.}} iz [[Muzeja umjetnosti Univerziteta u Michiganu]] * [https://maa.missouri.edu/exhibit/kabuki-performance-and-expression-japanese-prints Izložba "Kabuki performans i ekspresija u japanskim grafikama"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210415045140/https://maa.missouri.edu/exhibit/kabuki-performance-and-expression-japanese-prints|date=15. april 2021.}} u [[Muzeju umjetnosti i arheologije|Muzeju umjetnosti i arheologije na Univerzitetu Missouri]] {{Svjetska baština u Japanu}}{{commonscat|Kabuki}} [[Kategorija:Japanska umjetnost]] [[Kategorija:Pozorište]] [[Kategorija:Svjetska baština u Japanu]] [[Kategorija:Nematerijalna svjetska baština]] i6bucoilc1ndtytf7u1nw82wc88w7p6 0 263515 3837874 3671192 2026-04-28T20:42:50Z Bosancica by MK 173186 3837874 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Petar Mandić | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1927|7|12}} | mjesto_rođenja = Kalinovik, Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1999|6|29|1927|7|12}} | mjesto_smrti = | nacionalnost = Srbin | druga_imena = | zanimanje = pedagog i psiholog | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Petar Mandić''', ([[1927]]–[[1999]]), [[pedagog]] i [[psiholog]], član [[ANU BiH]], član [[ANURS]]. Petar Mandić rođen je u naselju [[Vlaholj]]u kod [[Kalinovik]]a. Osnovnu školu završio je u Kalinoviku, nižu [[Gimnazija|gimnaziju]] u [[Foča|Foči]], a [[Učiteljska škola u Sarajevu|Učiteljsku školu u Sarajevu]]. Studij pedagogije i filozofije sa psihologijom, završio je na Filozofskom fakultetu u Beogradu [[1958]]. Na istom fakultetu odbranio je doktorsku disertaciju pod nazivom: Moralni samonadzor kao problem moralnog vaspitanja školske mladeži ([[1961]]). Na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]] radio je od [[1958]]. Bio je redovni profesor Odsjeka za pedagogiju i psihologiju i [[Dekani Filozofskog fakulteta u Sarajevu|dekan Filozofskog fakulteta]]. Specijalizirao je u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] [[1962]]–[[1963]]. Filozofski fakultet napustio je [[1992]]. Naučne oblasti kojima se bavio bile su problem saradnje porodice i škole, seksualni odgoj mladih i inovacije u nastavi. Iz tih područja objavio je niz knjiga i više od sto pedeset naučnih i stručnih radova. Bio predsjednik [[Savez pedagoških društava Jugoslavije|Saveza pedagoških društava Jugoslavije]] i [[Pedagoški savjet Bosne i Hercegovine|Pedagoškog savjeta BiH]]. Nosilac više nagrada i odlikovanja: [[Nagrada za nauku “Veselin Masleša”]], [[Dvadesetsedmojulska nagrada Bosne i Hercegovine]], [[Orden rada sa zlatnim vijencem]], [[Orden Republike sa srebrenim zracima]]. Za dopisnog člana [[ANU BiH]] izabran je [[1981]], a za redovnog član [[1990]]. Obavljao je funkciju generalnog sekretara ANU BiH. Predsjednik je [[ANURS]] u periodu [[1996]]-[[1999]]. == Posebna izdanja == * Programiranje rada škole, Svjetlost, Sarajevo 1965. * Seksualno vaspitanje omladine, Svjetlost, Sarajevo 1965 * Seksualno vaspitanje – integralni dio cjelokupnog vaspitanja (sa M. Vilotijevićem), Svjetlost, Sarajevo 1965. * Saradnja porodice i škole (koautor [[Vladimir Erceg]]), Svjetlost, Sarajevo 1968. * Aktuelni problemi medicinske nastave, Sarajevo 1969. * Problemi polnog razvoja i ponašanja mladih, Zavod za izdavanje udžbenika, Sarajevo 1969. * Biološki, medicinski i pedagoško-psihološki aspekti ljudske seksualnosti (koautiri [[Ismet Dizdarević]] i [[Muhamed Muradbegović]]), Sarajevo 1972. * Inovacije u nastavi (koautori T. Švob i A. Milojković), Zavod za izdavanje udžbenika, Sarajevo 1972. == Literatura == * Spomenica 60. godišnjice Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1950–2010), Filozofski fakultet, Sarajevo 2010, 235. * Petar Mandić, ANU BiH, [http://www.bh-leksikon.ba/%5C%22%5C%5C%22http:/index.php?sid=713]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} * Petar Mandić, Spomenica ANU BiH [https://web.archive.org/web/20160304193656/http://www.anubih.ba/vanserijska/Spomenica%20ANUBiH.pdf] {{Članovi ANU BiH}} {{DEFAULTSORT:Mandić, Petar}} [[Kategorija:Odsjek za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Članovi ANUBiH]] [[Kategorija:Članovi ANURS]] [[Kategorija:Dekani Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Psiholozi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački psiholozi]] [[Kategorija:Biografije, Kalinovik]] [[Kategorija:Rođeni 1927.]] [[Kategorija:Umrli 1999.]] 81015a66mel1jubjfrmrh6ep9c9ghw2 3837905 3837874 2026-04-28T21:13:52Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[User talk:Bosancica by MK|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Panasko|Panasko]] 3671192 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Petar Mandić | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1927|7|12}} | mjesto_rođenja = Kalinovik, Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1999|6|29|1927|7|12}} | mjesto_smrti = | nacionalnost = Srbin | druga_imena = | zanimanje = pedagog i psiholog | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Petar Mandić''', ([[1927]]–[[1999]]), [[pedagog]] i [[psiholog]], član [[ANU BiH]], član [[ANURS]]. Petar Mandić rođen je u naselju [[Vlaholj]]u kod [[Kalinovik]]a. Osnovnu školu završio je u Kalinoviku, nižu [[Gimnazija|gimnaziju]] u [[Foča|Foči]], a [[Učiteljska škola u Sarajevu|Učiteljsku školu u Sarajevu]]. Studij pedagogije i filozofije sa psihologijom, završio je na Filozofskom fakultetu u Beogradu [[1958]]. Na istom fakultetu odbranio je doktorsku disertaciju pod nazivom: Moralni samonadzor kao problem moralnog vaspitanja školske mladeži ([[1961]]). Na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]] radio je od [[1958]]. Bio je redovni profesor Odsjeka za pedagogiju i psihologiju i [[Dekani Filozofskog fakulteta u Sarajevu|dekan Filozofskog fakulteta]]. Specijalizirao je u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] [[1962]]–[[1963]]. Filozofski fakultet napustio je [[1992]]. Naučne oblasti kojima se bavio bile su problem saradnje porodice i škole, seksualni odgoj mladih i inovacije u nastavi. Iz tih područja objavio je niz knjiga i više od sto pedeset naučnih i stručnih radova. Bio predsjednik [[Savez pedagoških društava Jugoslavije|Saveza pedagoških društava Jugoslavije]] i [[Pedagoški savjet Bosne i Hercegovine|Pedagoškog savjeta BiH]]. Nosilac više nagrada i odlikovanja: [[Nagrada za nauku “Veselin Masleša”]], [[Dvadesetsedmojulska nagrada Bosne i Hercegovine]], [[Orden rada sa zlatnim vijencem]], [[Orden Republike sa srebrenim zracima]]. Za dopisnog člana [[ANU BiH]] izabran je [[1981]], a za redovnog član [[1990]]. Obavljao je funkciju generalnog sekretara ANU BiH. Predsjednik je [[ANURS]] u periodu [[1996]]-[[1999]]. == Posebna izdanja == * Programiranje rada škole, Svjetlost, Sarajevo 1965. * Seksualno vaspitanje omladine, Svjetlost, Sarajevo 1965 * Seksualno vaspitanje – integralni dio cjelokupnog vaspitanja (sa M. Vilotijevićem), Svjetlost, Sarajevo 1965. * Saradnja porodice i škole (koautor [[Vladimir Erceg]]), Svjetlost, Sarajevo 1968. * Aktuelni problemi medicinske nastave, Sarajevo 1969. * Problemi polnog razvoja i ponašanja mladih, Zavod za izdavanje udžbenika, Sarajevo 1969. * Biološki, medicinski i pedagoško-psihološki aspekti ljudske seksualnosti (koautiri [[Ismet Dizdarević]] i [[Muhamed Muradbegović]]), Sarajevo 1972. * Inovacije u nastavi (koautori T. Švob i A. Milojković), Zavod za izdavanje udžbenika, Sarajevo 1972. == Literatura == * Spomenica 60. godišnjice Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1950–2010), Filozofski fakultet, Sarajevo 2010, 235. * Petar Mandić, ANU BiH, [http://www.bh-leksikon.ba/%5C%22%5C%5C%22http:/index.php?sid=713]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} * Petar Mandić, Spomenica ANU BiH [https://web.archive.org/web/20160304193656/http://www.anubih.ba/vanserijska/Spomenica%20ANUBiH.pdf] {{Članovi ANU BiH}} {{DEFAULTSORT:Mandić, Petar}} [[Kategorija:Odsjek za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Članovi ANUBiH]] [[Kategorija:Članovi ANURS]] [[Kategorija:Dekani Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački psiholozi]] [[Kategorija:Biografije, Kalinovik]] [[Kategorija:Rođeni 1927.]] [[Kategorija:Umrli 1999.]] c8qm4kt5bd2n2z5yuifreuf336dby7t 0 263660 3837872 3560805 2026-04-28T20:41:22Z Bosancica by MK 173186 3837872 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Ismet Dizdarević | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1934|3|15}} | mjesto_rođenja = [[Mostar]], [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2023|12|08|1934|3|15}} | mjesto_smrti = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | nacionalnost = Bošnjak | druga_imena = | zanimanje = Psiholog | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Ismet Dizdarević''' ([[Mostar]], 15. mart 1934 – [[Sarajevo]], 8. decembar 2023) bio je [[psiholog]], prvi doktor [[Psihologija|psiholoških nauka]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].<ref>{{Cite web|url=https://fpn.unsa.ba/b/in-memoriam/|title=IN MEMORIAM Prof. dr. Ismet Dizdarević – Fakultet Političkih Nauka|website=fpn.unsa.ba|access-date=9. 12. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.faktor.ba/vijest/umro-profesor-ismet-dizdarevic-prvi-doktor-psiholoskih-nauka-u-bih-/218472|title=Umro profesor Ismet Dizdarević, prvi doktor psiholoških nauka u BiH|last=faktor.ba|website=www.faktor.ba|language=bs-BA|access-date=9. 12. 2023}}</ref> Završio je studij [[Psihologija|psihologije]] na Odelenju za psihologiju Filozofskog fakulteta u [[Beograd]]u 1958. Doktorsku disertaciju pod nazivom "Uticaj stvaralačkih sposobnosti na socijalno ponašanje učenika", odbranio je na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]] 1978. Radio je od 1961. na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Izabran je 1961. za asistenta, 1978. za docenta, 1980. za vanrednog profesora i 1987. za redovnog profesora. Predavao je predmete [[Opća psihologija]] i [[Psihologija ličnosti]]. Ismet Dizdarević je osnivač i prvi predsjednik [[Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu|Odsjeka za psihologiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu]]. Predavao je i na Odsjeku za pedagogiju i Odsjeku za filozofiju i sociologiju, Držao je nastavu na [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultetu političkih nauka u Sarajevu]], [[Fakultet kriminalističkih nauka u Sarajevu|Fakultetu kriminalističkih nauka u Sarajevu]], [[Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu|Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu]], [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu]], te na [[Nastavnički fakultet Univerziteta „Džemal Bijedić“ Mostar|Nastavničkom fakultetu Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru]]. Penzionisan je 2004, a u zvanje [[Profesor emeritus|professor emeritus]] izabran je 2005. Ismet Dizdarević objavio je preko 200 naučnih i stručnih radova. Bio je urednik časopisa [[Porodica i dijete]], [[Odjek]], [[Prosvjetni list]], [[Revija za psihologiju]]. Bio je potpredsjednik i predsjednik [[Društvo psihologa Bosne i Hercegovine|Društva psihologa Bosne i Hercegovine]], predsjednik [[Savez udruženja za profesionalnu orijentaciju Jugoslavije|Saveza udruženja za profesionalnu orijentaciju Jugoslavije]]. Dobio je [[Nagrada „Veselin Masleša“|nagradu “Veselin Masleša”]] i [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva|Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva]] (1991). == Posebna izdanja == * Stvaralaštvo i društveno ponašanje mladih, Svjetlost, Sarajevo 1980, 185 str. * Psihološkite pogledi na menadžmentot, Feniks, Skopje 1995, 176 str. * Profesionalna orientacija na mladite, Pedagoški zavod na Makedonija, Skopje 1995, 205 str. * Psihologija masovnih komunikacija, Humanitarno udruženje građana ŽENA 21, Sarajevo 1997, 239 str. * Barbari su bili bolji, Compact, Sarajevo 1998, 231 str. * Agensi socijalizacije ličnosti, Prosvjetni list, Sarajevo 2002, 298 str. * Nezaborav usjeklina genocida, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, Sarajevo 2003, 226 str. * Koraci u afirmaciji psihologije, Društvo psihologa u Federaciji Bosne i Hercegovine i štamparija “Fojnica”, Sarajevo 2004, 210 str. * Knjige – svjedoci, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, Sarajevo 2010. == Literatura == * Spomenica 60. godišnjice Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1950–2010), Filozofski fakultet, Sarajevo 2010, 252-253. == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Dizdarević, Ismet}} [[Kategorija:Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Profesori emeritusi Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]] [[Kategorija:Psiholozi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački psiholozi]] [[Kategorija:Biografije, Mostar]] [[Kategorija:Rođeni 1934.]] [[Kategorija:Umrli 2023.]] spm7okw3ncaf4lx0v5e6qhy1hz70mwm 3837907 3837872 2026-04-28T21:14:22Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[User talk:Bosancica by MK|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:WumpusBot|WumpusBot]] 3560805 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Ismet Dizdarević | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1934|3|15}} | mjesto_rođenja = [[Mostar]], [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2023|12|08|1934|3|15}} | mjesto_smrti = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | nacionalnost = Bošnjak | druga_imena = | zanimanje = Psiholog | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Ismet Dizdarević''' ([[Mostar]], 15. mart 1934 – [[Sarajevo]], 8. decembar 2023) bio je [[psiholog]], prvi doktor [[Psihologija|psiholoških nauka]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].<ref>{{Cite web|url=https://fpn.unsa.ba/b/in-memoriam/|title=IN MEMORIAM Prof. dr. Ismet Dizdarević – Fakultet Političkih Nauka|website=fpn.unsa.ba|access-date=9. 12. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.faktor.ba/vijest/umro-profesor-ismet-dizdarevic-prvi-doktor-psiholoskih-nauka-u-bih-/218472|title=Umro profesor Ismet Dizdarević, prvi doktor psiholoških nauka u BiH|last=faktor.ba|website=www.faktor.ba|language=bs-BA|access-date=9. 12. 2023}}</ref> Završio je studij [[Psihologija|psihologije]] na Odelenju za psihologiju Filozofskog fakulteta u [[Beograd]]u 1958. Doktorsku disertaciju pod nazivom "Uticaj stvaralačkih sposobnosti na socijalno ponašanje učenika", odbranio je na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]] 1978. Radio je od 1961. na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Izabran je 1961. za asistenta, 1978. za docenta, 1980. za vanrednog profesora i 1987. za redovnog profesora. Predavao je predmete [[Opća psihologija]] i [[Psihologija ličnosti]]. Ismet Dizdarević je osnivač i prvi predsjednik [[Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu|Odsjeka za psihologiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu]]. Predavao je i na Odsjeku za pedagogiju i Odsjeku za filozofiju i sociologiju, Držao je nastavu na [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultetu političkih nauka u Sarajevu]], [[Fakultet kriminalističkih nauka u Sarajevu|Fakultetu kriminalističkih nauka u Sarajevu]], [[Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu|Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu]], [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu]], te na [[Nastavnički fakultet Univerziteta „Džemal Bijedić“ Mostar|Nastavničkom fakultetu Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru]]. Penzionisan je 2004, a u zvanje [[Profesor emeritus|professor emeritus]] izabran je 2005. Ismet Dizdarević objavio je preko 200 naučnih i stručnih radova. Bio je urednik časopisa [[Porodica i dijete]], [[Odjek]], [[Prosvjetni list]], [[Revija za psihologiju]]. Bio je potpredsjednik i predsjednik [[Društvo psihologa Bosne i Hercegovine|Društva psihologa Bosne i Hercegovine]], predsjednik [[Savez udruženja za profesionalnu orijentaciju Jugoslavije|Saveza udruženja za profesionalnu orijentaciju Jugoslavije]]. Dobio je [[Nagrada „Veselin Masleša“|nagradu “Veselin Masleša”]] i [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva|Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva]] (1991). == Posebna izdanja == * Stvaralaštvo i društveno ponašanje mladih, Svjetlost, Sarajevo 1980, 185 str. * Psihološkite pogledi na menadžmentot, Feniks, Skopje 1995, 176 str. * Profesionalna orientacija na mladite, Pedagoški zavod na Makedonija, Skopje 1995, 205 str. * Psihologija masovnih komunikacija, Humanitarno udruženje građana ŽENA 21, Sarajevo 1997, 239 str. * Barbari su bili bolji, Compact, Sarajevo 1998, 231 str. * Agensi socijalizacije ličnosti, Prosvjetni list, Sarajevo 2002, 298 str. * Nezaborav usjeklina genocida, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, Sarajevo 2003, 226 str. * Koraci u afirmaciji psihologije, Društvo psihologa u Federaciji Bosne i Hercegovine i štamparija “Fojnica”, Sarajevo 2004, 210 str. * Knjige – svjedoci, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, Sarajevo 2010. == Literatura == * Spomenica 60. godišnjice Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1950–2010), Filozofski fakultet, Sarajevo 2010, 252-253. == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Dizdarević, Ismet}} [[Kategorija:Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Profesori emeritusi Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački psiholozi]] [[Kategorija:Biografije, Mostar]] [[Kategorija:Rođeni 1934.]] [[Kategorija:Umrli 2023.]] hgpkzexrjv9z3kxgslldgmo4jt68kuy 0 263663 3837873 2985387 2026-04-28T20:42:03Z Bosancica by MK 173186 3837873 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Nedjeljka Gajanović | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = 1938. | mjesto_rođenja = Karlovac, Kraljevina Jugoslavija | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = Hrvatica | vjera = | obrazovanje = | zanimanje = psiholog | supružnik = | djeca = | roditelji = | potpis = | web-stranica = }} '''Nedjeljka Gajanović''' ([[1938]]), [[psiholog]]. Nedeljka Gajanović (djevojačko prezime Adžibaba) rođena je u naselju [[Primišlje]] kod [[Karlovac|Karlovca]]. Završila je studij [[Psihologija|psihologije]] na [[Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu|Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu]]. Na istom fakultetu odbranila je magistarski rad pod nazivom: Profesionalne i školske preferencije omladine na završetku osnovnog obrazovanja. Doktorsku disertaciju pod nazivom: Organizirani predškolski odgoj kao determinanta razvoja kognitivno-konativnih osobina kod djece, odbranila je na Odsjeku za psihologiju u [[Ljubljana|Ljubljani]]. Na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]] radi od [[1974]]. Birana je u sva univerzitetska zvanja. Radila je na predmetima: [[Razvojna psihologija]], [[Metodologija istraživanja u psihologiji]], [[Statistika u psihologiji]], [[Profesionalna orijentacija]] i [[Psihometrija]]. Bila je šef Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Predavalaje na [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu]], na [[Filozofski fakultet u Tuzli|Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli]] i [[Nastavnički fakultet „Džemal Bijedić“ Mostar|Nastavničkom fakultetu Univerziteta u Mostaru]]. Penzionisana je i izabrana u zvanje [[profesor emeritus|professora emeritusa]]. Objavila je više radova iz oblasti teorijskih i praktičnih pristupa [[Dijete|o razvoju djeteta]], profesionalnog razvoja pojedinca, praktičnih osnova učenja, teorijske i praktične primjene testova u odgojno-obrazovnom procesu, značaju dječijeg crteža, o djeci bez djetinjstva i dr. == Posebna izdanja == * Profesionalna orijentacija u školi (u koautorstvu), Svjetlost, Sarajevo 1981. * Psihički razvoj djeteta i vaspitanje, Svjetlost, Sarajevo 1982. * Teorijske osnove upisa djece u školu, Svjetlost, Sarajevo 1984. * Psihologija u službi učenja i nastave, Grafokomerc Tunjić, Lukavac 1991. == Literatura == * Spomenica 60. godišnjice Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1950–2010), Filozofski fakultet, Sarajevo 2010, 253-254. {{DEFAULTSORT:Gajanović, Nedjeljka}} [[Kategorija:Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Profesori emeritusi Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Psiholozi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački psiholozi]] [[Kategorija:Biografije, Karlovac]] [[Kategorija:Rođeni 1938.]] 7hl9szqcqgtqrylmtc7eo9wzjvja8ip 3837906 3837873 2026-04-28T21:14:03Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[User talk:Bosancica by MK|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Vanished user h34sAw1T6j4Fswp0j5r3|Vanished user h34sAw1T6j4Fswp0j5r3]] 2985387 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Nedjeljka Gajanović | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = 1938. | mjesto_rođenja = Karlovac, Kraljevina Jugoslavija | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = Hrvatica | vjera = | obrazovanje = | zanimanje = psiholog | supružnik = | djeca = | roditelji = | potpis = | web-stranica = }} '''Nedjeljka Gajanović''' ([[1938]]), [[psiholog]]. Nedeljka Gajanović (djevojačko prezime Adžibaba) rođena je u naselju [[Primišlje]] kod [[Karlovac|Karlovca]]. Završila je studij [[Psihologija|psihologije]] na [[Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu|Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu]]. Na istom fakultetu odbranila je magistarski rad pod nazivom: Profesionalne i školske preferencije omladine na završetku osnovnog obrazovanja. Doktorsku disertaciju pod nazivom: Organizirani predškolski odgoj kao determinanta razvoja kognitivno-konativnih osobina kod djece, odbranila je na Odsjeku za psihologiju u [[Ljubljana|Ljubljani]]. Na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]] radi od [[1974]]. Birana je u sva univerzitetska zvanja. Radila je na predmetima: [[Razvojna psihologija]], [[Metodologija istraživanja u psihologiji]], [[Statistika u psihologiji]], [[Profesionalna orijentacija]] i [[Psihometrija]]. Bila je šef Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Predavalaje na [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu]], na [[Filozofski fakultet u Tuzli|Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli]] i [[Nastavnički fakultet „Džemal Bijedić“ Mostar|Nastavničkom fakultetu Univerziteta u Mostaru]]. Penzionisana je i izabrana u zvanje [[profesor emeritus|professora emeritusa]]. Objavila je više radova iz oblasti teorijskih i praktičnih pristupa [[Dijete|o razvoju djeteta]], profesionalnog razvoja pojedinca, praktičnih osnova učenja, teorijske i praktične primjene testova u odgojno-obrazovnom procesu, značaju dječijeg crteža, o djeci bez djetinjstva i dr. == Posebna izdanja == * Profesionalna orijentacija u školi (u koautorstvu), Svjetlost, Sarajevo 1981. * Psihički razvoj djeteta i vaspitanje, Svjetlost, Sarajevo 1982. * Teorijske osnove upisa djece u školu, Svjetlost, Sarajevo 1984. * Psihologija u službi učenja i nastave, Grafokomerc Tunjić, Lukavac 1991. == Literatura == * Spomenica 60. godišnjice Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1950–2010), Filozofski fakultet, Sarajevo 2010, 253-254. {{DEFAULTSORT:Gajanović, Nedjeljka}} [[Kategorija:Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Profesori emeritusi Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački psiholozi]] [[Kategorija:Biografije, Karlovac]] [[Kategorija:Rođeni 1938.]] cpi2qu1ushowa0e1axdp5mcsn34iafn 4 270098 3837979 3829431 2026-04-29T11:12:51Z ~2026-26019-42 180815 3837979 wikitext text/x-wiki __NEWSECTIONLINK__ {{Čaršija|1= <div style="border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; border:0;"> <div style="padding:10px;">Čaršija se automatski [[Pomoć:Arhiviranje stranica za razgovor|arhivira]]. Starija pitanja možete naći [[/Arhive|ovdje]].</div> <inputbox> bgcolor=transparent type=fulltext prefix=Wikipedia:Čaršija/Tehnika break=yes width=30 searchbuttonlabel=Traži break=no </inputbox> </div> Ovdje možete postaviti sva Vaša tehnička pitanja. Ovo mogu, naprimjer, biti problemi oko šablona, modula, ili uopćeno oko wiki sintakse. Ispod dodajte novi odlomak. Kad se problem riješi, onda ga označite šablonom {{tl|Urađeno}} ili {{tl|ok}}. <div class="hlist left" style="margin-top:30px;"> * {{Dugme|Postavi novo pitanje|url=//bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija/Tehnika&action=edit&section=new|class=mw-ui-constructive|style=background: #6C71C4; border: #6C71C4; color:white;}} </div> }} __TOC__ == Template:End date == Da i neko zna da li je kod nas preveden [[:en:Template:End date|ovaj šablon]]? Šablon [[:en:Template:Start date|Start date]] je preveden kao [[Šablon:Početni datum|Početni datum]]! Generalno je problem kad se šablon prebaci i prevede, da se ne kategorizira ili ne napravi dokumentacija, pa je kasnije gotovo nemoguće pravilno koristiti, ali i naći potrebne šablone.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:33, 26 novembar 2020 (CET) : htio sam ga ja prevesti https://bs.wikipedia.org/wiki/Korisnik:Palapa/%C5%A0ablon:End_date [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 13:33, 3 maj 2021 (CEST) == Omogućivanje proširenja Kartographer == {{Phabricator-kutija|T279635|riješeno}} [[:mw:Extension:Kartographer|Ovo proširenje]] omogućuje ugrađivanje interaktivnih karti koje bismo mogli upotrijebiti npr. u infokutijama o parkovima, muzejima, školama, zgradama i slično. Trenutno ga nemamo aktiviranog [[:phab:T229726#5419327|zbog jednog buga povezanog s FlaggedRevsima]], no budući da rijetko ko mijenja koordinate stavki, ne bi trebalo uticati na rad proširenja. Ispod se možete izjasniti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 23:33, 8 april 2021 (CEST) * {{za}} – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 23:33, 8 april 2021 (CEST) * {{za}} --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 23:36, 8 april 2021 (CEST) * {{za}} --[[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 00:00, 9 april 2021 (CEST) * {{za}} – [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 07:31, 9 april 2021 (CEST) * {{za}} – [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 09:33, 9 april 2021 (CEST) * {{za}} --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 09:48, 9 april 2021 (CEST) * {{za}} - [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 13:24, 3 maj 2021 (CEST) == Tamna tema == Odsad je dostupan dodatak koji omogućuje prikazivanje elemenata na sajtu u crnoj boji ili nekoj tamnoj nijansi. Može se aktivirati u [[Posebno:Postavke#mw-prefsection-gadgets|Dodacima]] pod "Interfejs" (treća stavka). – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:58, 26 april 2021 (CEST) : Dark mode! To smo čekali. 😎 -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 22:48, 29 april 2021 (CEST) == IK "Sportska nagrada" == [[:en:Template:Infobox sports award|Evo je]]. Imamo za "nagradu", ali ne znam može li obuhvatiti i sportske. A imamo članaka o sportskim nagradama. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:07, 23 maj 2021 (CEST) :{{Urađeno}} --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 23:32, 28 juni 2021 (CEST) == IK "Stonoteniser" == Izgleda da će nam i [[:en:Template:Infobox table tennis player|ova]] trebati. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:42, 26 juni 2021 (CEST) :{{Urađeno}} --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 23:32, 28 juni 2021 (CEST) ==Okvir infoslika== Gdje je nestala kutija za Infosliku? [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 11:35, 18 august 2021 (CEST) == Prebacivanje modula == Trebalo bi paziti prilikom prebacivanja modula kao: [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Modul%3AFootnotes&type=revision&diff=3376486&oldid=3150039 ovdje - Modul:Footnotes], jer to dovodi do grešaka u postojećim člancima (vidi: [https://bs.wikipedia.org/wiki/Josip_Broz_Tito#Napomene ovdje]) Generalno bi trebalo izbjegavati kompletno kopiranje bez koordinacije i provjere od nekog ko može provjeriti kod! Može li neko ({{ping|Edinwiki}}, {{ping|Srđan}}...) provjeriti greške i popraviti?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 10:30, 30 novembar 2021 (CET) : ja ću probati ispraviti, sorry [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:41, 30 novembar 2021 (CET) : Nemojte ove module koji su u širokoj upotrebi tek tako kopirati s enwiki bez ikakvog testiranja. Ako treba nešto ažurirati javite ovdje pa ćemo istestirati da izbjegnemo slučajeve da se u šablonima i člancima pojavljuju greške. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:57, 15 decembar 2021 (CET) ::Izvinjavam se [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:18, 15 decembar 2021 (CET) == Šablon:Pgnviewer == Ovaj šablon prikazuje šahovsku partiju kao: [[:ru:Матч_за_звание_чемпиона_мира_по_шахматам_2021#Партия_1:_Непомнящий_—_Карлсен,_½–½|ovdje]]! Ja sam ga prekopirao i probao na [[Korisnik:AnToni/test|probnoj stranici]] ali nema prikaza kao na ruskoj Wiki. Zna li neko u čemu je problem? Možda je problem u [[Šablon:Pgnviewer/Onegame|ovom šablonu]]?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:07, 3 decembar 2021 (CET) :{{ping|AnToni}} Bok! Kako bi predložak ispravno radio potrebno je učitati skriptu koja pruža interaktivnu komponentu. Dodaj sljedeći kod u [[Korisnik:AnToni/common.js]]: <code>mw.loader.load('//en.wikipedia.org/w/index.php?title=User:קיפודנחש/pgnwrapper.js&action=raw&ctype=text/javascript');</code>. Ako želiš da predložak radi za sve korisnike, administratori sučelja ovog projekta trebali bi gornju skriptu uvesti u [[MediaWiki:Common.js]] ili napraviti [[MediaWiki:Gadgets-definition|dodatak]] koji pokreće ovaj kod i postaviti da je zadano uključen (parametrom <code>|default=true</code>). [[Korisnik:Ivi104|Ivi104]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivi104|razgovor]]) 12:52, 4 januar 2022 (CET) :: Postavio sam to kao predodređeni dodatak. Trebalo bi sad raditi. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 17:23, 4 januar 2022 (CET) :::Radi! Prva liga! Hvala {{ping|Ivi104}} i {{ping|Srđan}}! Posebna dobrošlica za perfektan start {{ping|Ivi104}}: Dugujem paketić Mozartkuglica!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:29, 4 januar 2022 (CET) :@ [[Posebno:Doprinosi/200.68.141.3|200.68.141.3]] 12:10, 30 januar 2024 (CET) == IK ulica == Čini mi se da [[:en:Template:Infobox street|je]] nemamo. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:24, 12 maj 2022 (CEST) :{{Urađeno}} [[Šablon:Infokutija ulica]] --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 14:26, 12 maj 2022 (CEST) == Šablon "Riječni protok" == Pogledati na [[:en:Template:River discharge|EN]] (mada su i oni uzeli s [[:fr:Modèle:Relevé hydrologique|FR]]). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:58, 15 juli 2022 (CEST) :{{Urađeno}} [[:Šablon:Riječni protok]] --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 11:06, 14 novembar 2022 (CET) ::Budući da se šablon daleko više koristi [https://fr.wikipedia.org/wiki/Sp%C3%A9cial:Pages_li%C3%A9es/Mod%C3%A8le:Relev%C3%A9_hydrologique na FR] nego [https://en.wikipedia.org/wiki/Special:WhatLinksHere/Template:River_discharge na EN], bilo bi dobro napraviti preusmjerenje (ili šta već treba) s francuskim kodom radi lakšeg kopiranja. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:17, 14 novembar 2022 (CET) == Šablon:IK kršćanski čelnik == Vidjeti na [[:hr:Predložak:Infookvir kršćanski čelnik|HR Wiki]], po potrebi na [[:en:Template:Infobox Christian leader|EN]]. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:36, 23 septembar 2022 (CEST) :{{Urađeno}} [[:Šablon:Infokutija kršćanski čelnik]] --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 15:11, 7 februar 2023 (CET) == Šablon:IK proizvod == Nemamo ni [[:en:Template:Infobox product|ovu]]. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:34, 20 oktobar 2022 (CEST) :{{Urađeno}} [[:Šablon:Infokutija proizvod]] --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 16:20, 17 novembar 2022 (CET) == Wiki-linkovi == Zašto su mi se izgubili svi strani jezici sa lijeve strane?[[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 14:21, 25 oktobar 2022 (CEST) :možete vratiti na stari izgled [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:25, 25 oktobar 2022 (CEST) :Članci na drugim jezicima su sada desno gore, tako da se lako mogu pozvati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 23:29, 25 oktobar 2022 (CEST) == Šablon:"IK sir" == [[:en:Template:Infobox cheese|EN]], [[:hr:Predložak:Infookvir sir|HR]], [[:sr:Шаблон:Инфокутија сир|SR]], [[:sh:Šablon:Sir|SH]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:03, 8 decembar 2022 (CET) :{{Urađeno}} [[:Šablon:Infokutija sir]] --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 00:38, 4 februar 2023 (CET) == Šablon:IK lednik == [[:en:Template:Infobox glacier|EN]], [[:sr:Шаблон:Инфокутија Ледник|SR]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:04, 27 decembar 2022 (CET) :{{Urađeno}} [[:Šablon:Infokutija lednik]] --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 00:38, 4 februar 2023 (CET) == Šablon: IK oblik reljefa == [[:en:Template:Infobox landform|EN]] - [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:15, 2 februar 2023 (CET) : {{Urađeno}} – [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 19:41, 8 februar 2023 (CET) ::{{Spomeni|Semso98}} Tražio sam je prvenstveno radi [[Strokkur]]a, ali onda zavirih na FR Wiki i vidim da su tamo upotrijebili [[:en:Template:Infobox spring|ovu kutiju]], specifično za izvore raznih vrsta. Valja nekad i na druge baciti oko, nije sve na EN :-) (mada je i oni imaju, ali je iz nekog razloga nisu stavili u ovaj članak). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:06, 9 februar 2023 (CET) :::{{Spomeni|Srđan}} Nešto nam je Šemso zauzet, pa možeš li ti ovo preuzeti nekad? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:03, 11 oktobar 2023 (CEST) :::: {{Spomeni|Semso98}}, {{Spomeni|Srđan}}: Malo listam unazad, pa vidim da ovo čeka da dođe na red od svega ostalog. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:44, 23 april 2024 (CEST) == Šablon:IK serijal videoigara == [[:en:Template:Infobox video game series|EN]], [[:sr:Шаблон:Инфокутија серијал видео-игре|SR]]. -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 03:11, 14 februar 2023 (CET) :{{Urađeno}}. [[Šablon:Infokutija serijal videoigara]]. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 09:44, 23 maj 2023 (CEST) == Šablon:IK staza == Evo na [[:en:Template:Infobox trail|EN]]. Može se naziv još precizirati ako nije dovoljno uzak. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:47, 19 april 2023 (CEST) :{{Urađeno}}. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:42, 23 april 2024 (CEST) == Šablon:IK sezona košarkaške lige == Na [[:en:Template:Infobox basketball league season|EN]]. Ne znam može li se nešto prekopirati iz [[Šablon:Infokutija sezona nogometne lige|one za nogometnu]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:35, 23 maj 2023 (CEST) :{{Urađeno}} --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 15:27, 17 novembar 2023 (CET) == Slika dana == Šta nam je s ovim šablonom? Ista slika stoji ko zna otkad. Može li se podesiti da automatski vuče novu svakog dana? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:05, 16 august 2023 (CEST) : Nažalost, zasad nemaju nikakvu čarobnu riječ niti način da se automatski povuče slika s [[:c:|Commonsa]], što je poprilično glupo jer mobilna aplikacija to radi automatski (provjerio sam kad sam dorađivao šablon prije par godina). Možda bi se moglo botom, ali opet bi trebalo ručno pisati opise za svaki datum. Ako pogledaš [[Šablon:Početna strana/Slika dana|kod šablona]], definirano je dosta datuma. Većinu sam preuzeo [[:c:Template:Potd/2005-01|odavde]] (pomoću table / spiska na vrhu pa onda slika ispod), u zavisnosti od toga šta je meni nekako najljepše izgledalo za određeni dan. Nedostaju slike za još nekoliko mjeseci pa ako ima voljnih da ih dodaju, mislim da bi se time riješio problem dok ne uvedu neki način da ih automatski preuzimamo. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:10, 16 august 2023 (CEST) ::OK. Taman možemo napraviti projekt od ovoga; stavi u Site Notice. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:11, 17 august 2023 (CEST) == IK biblioteka == [[:en:Template:Infobox library|EN]], [[:hr:Predložak:Infookvir knjižnica|HR]], [[:sr:Шаблон:Инфокутија Библиотека|SR]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:51, 10 oktobar 2023 (CEST) : {{Urađeno}}. == nacrt == Kako da prebacim članak iz kategorije nacrt u drugo kategoriju? [[Korisnik:Todoroviccc|Todoroviccc]] ([[Razgovor s korisnikom:Todoroviccc|razgovor]]) 10:58, 1 novembar 2023 (CET) == Infokutija kanal i poluostrvo == Trebale bi nam infokutije [[:en:Template:Infobox canal|canal]] i Poluostrvo [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 12:38, 21 novembar 2023 (CET) :Na EN Wiki IK "poluostrvo" preusmjerava na "ostrvo". Upotrijebljena je, npr., [[:en:Armutlu Peninsula|ovdje]], ali vjerovatno je većina parametara jednaka, pa su kasnije samo preusmjerili na "ostrvo". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:56, 21 novembar 2023 (CET) ::onda za poluostrvo da i mi koristimo kutiju za ostrvo? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:00, 21 novembar 2023 (CET) == Ubacivanje parametra == @[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]], @[[Korisnik:Panassko|Panassko]], @[[Korisnik:Srđan|Srđan]]: Trebali bismo združenim snagama ubaciti parametar "|kompozitor" u članke s [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:%C5%A0ta_vodi_ovamo/%C5%A0ablon:Infokutija_singl&limit=250 ovog spiska] (u one za koje je taj podatak poznat / dostupan, naravno). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:49, 31 januar 2024 (CET) == Šablon Godina u drugim kalendarima == Ne radi za godine pne. Ujedno, i modul je kraći od engleskog 911-1050 [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 21:01, 3 februar 2024 (CET); {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}} {{Spomeni|Panasko}} == IK mačevalac == {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}}: Kad ko bude mogao prije kraja mjeseca, tj. projekta "Feminizam i folklor". [Imam u nekom planu [[:en:Valentina Vezzali|Valentinu Vezzali]]. Discipline su mač (''épée''), floret (''foil'') i sablja (''sabre'').] [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:55, 7 mart 2024 (CET) :{{Urađeno}} [[Šablon:Infokutija mačevalac]] --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 16:29, 8 mart 2024 (CET) == Zabrana IP-korisnicima stvaranja stranica u imenskim prostorima Modul i Šablon == {{Phabricator-kutija|T363898|utoku}} Svojim nedavnim izmjenama, [[:m:Special:CentralAuth/Obsuser|globalno zaključani i višestruko trajno lokalno blokirani kolega Obsuser]], dao mi je ovu ideju jer principijalno stvarno nema nikakvog smisla da IP-korisnici smiju stvarati ovakve stranice. Ovo neće imati utjecaja na uređivanje određenih modula i šablona jer to već možemo ručno određivati zaštitama. S obzirom na to da će za ovo trebati konsenzus zajednice na Phabricatoru, ostavljam otvoreno 7 dana, a izjasniti se možete (uz obrazloženje ako ste protiv iz nekog razloga). – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 15:48, 23 april 2024 (CEST) * {{za}} Slažem se. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] – ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:51, 23 april 2024 (CEST) * {{za}} – [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 16:21, 23 april 2024 (CEST) * {{za}} najviše jer obično IP korisnici ne znaju dovoljno o generisanju šablona (o modulima da ne pričamo). – [[Korisnik:Njamu|Njamu]] ([[Razgovor s korisnikom:Njamu|razgovor]]) 16:29, 23 april 2024 (CEST) * {{za}} – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:44, 23 april 2024 (CEST) * {{za}} - [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 17:36, 23 april 2024 (CEST) * {{za}} LGTM. --[[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 10:25, 7 maj 2024 (CEST) == Dark mode for logged-out users coming soon! == [[File:Accessibility_for_reading_mockup_with_dark_mode_on.png|thumb]] Hi everyone, [[diffblog:2023/11/24/dark-mode-is-coming/|for the past year]], the [[mediawikiwiki:Reading/Web|Web team at the Wikimedia Foundation]] has been working on dark mode. This work is part of the [[mediawikiwiki:Reading/Web/Accessibility_for_reading|Accessibility for Reading]] initiative that introduces changes to the Vector 2022 and Minerva skins. It improves readability, and allows everyone, both logged-out and logged-in users, to customize reading-focused settings. Since early this year, dark mode has been available as a [[Special:Preferences#mw-prefsection-betafeatures|beta feature]] on both the mobile and the desktop website. We have been collaborating with template editors and other technical contributors to prepare wikis for this feature. This work included fixing templates and ensuring that many pages can appear with dark mode without any accessibility issues. We would like to express immense gratitude to everyone involved in this. Because so much has been done, '''over the next three weeks''', we will be releasing the feature to all Wikipedias! '''Deployment configuration and timeline''' * Tier 1 and 2 Wikipedias: wikis where the '''[https://night-mode-checker.wmcloud.org/ number of issues] in dark mode when compared to light mode is not significant.''' These wikis will receive dark mode for both logged-in and logged-out users. Some small issues might still exist within templates, though. We will be adding ways to report these issues so that we can continue fixing templates together with editors. * Tier 3 Wikipedias: wikis where the number of issues in dark mode when compared to light mode is significant. These wikis will only receive dark mode for logged-in users. We would like to make dark mode available to all users. However, some wikis still require work from communities to adapt templates. Similar to the group above, these wikis will also receive a link for reporting issues that will help identify remaining issues. * '''Week of July 1:''' mobile website (Minerva skin) on the Tier 1 Wikipedias ('''including Bosnian Wikipedia''') * '''Week of July 15:''' desktop website (Vector 2022 skin) on all Wikipedias; mobile website: logged-in and logged-out on the Tier 2 Wikipedias, logged-in only on the Tier 3 Wikipedias '''How to turn on dark mode''' The feature will appear in the Appearance menu alongside the options for text and width. Depending on compatibility and technical architecture, some pages might not be available in dark mode. For these pages, a notice will appear in the menu providing more information. '''How to make dark mode even better!''' If you would like to help to make more pages dark-mode friendly, go to our [[mediawikiwiki:Reading/Web/Accessibility_for_reading/Updates/2024-04|previous message]] and see the section "What we would like you to do (template editors, interface admins, technical editors)". Thank you everyone. We're looking forward to your questions, opinions, and comments! [[Korisnik:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:SGrabarczuk (WMF)|razgovor]]) 19:39, 27 juni 2024 (CEST) == Lua error in package.lua at line 80: module 'Module:Ancient Olympiads' not found. == može li neko pogledati ovo [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:23, 25 juli 2024 (CEST) :vratio sam srđanovu verziju, ali je problem ostao za godine pne [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 13:56, 25 juli 2024 (CEST) == IK "Umjetnički pokret / pravac" == {{Spomeni|Semso98}} Rekao bih da bi nam i [[:en:Template:Infobox art movement|ova]] mogla zatrebati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:04, 18 oktobar 2024 (CEST) :{{Urađeno}} [[Šablon:Infokutija umjetnički pokret]]--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 16:59, 17 novembar 2024 (CET) ::@[[Korisnik:Semso98|Semso98]] možeš li pogledati IK anatomija? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:50, 17 novembar 2024 (CET) :::{{Urađeno}}, imaju još 2-3 parametra koja nisam znao prevesti i vjerovatno sam neke pogrešno preveo. Ako negdje naiđeš na grešku, označi me pa ću ispraviti.--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 16:59, 17 novembar 2024 (CET) ::::odlično, hvala ti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:06, 17 novembar 2024 (CET) == Question from the CEE Hub regarding your technical Village Pump == Hello and sorry for writing in English. There is an automatically translated version below, feel free to modify it if it contains errors. I'm user Strainu, member of the [[metawiki:CEE Hub|CEE Hub]] Steering Committee. One of the directions of the Hub for 2025 is to support its member communities technically, including for technical village pumps. We would like to understand how you use this page, so I would appreciate your answers to a few questions: # If you have a technical problem, does it usually get an answer here? # Does your project have enough technical members to respond such questions? # Are there any profiles missing locally? (for instance: gadget creators, bot creators, people with graphical skills etc.) # On a scale from 1 to 10, how important is it for you to receive an answer in the project's language? # Would you be willing to support smaller communities to resolve technical issues if you get notified about such questions? Thank you! Based on the community's responses, we will try to provide some ideas that would support you in the next few months. Best, [[Korisnik:Strainu|Strainu]] ([[Razgovor s korisnikom:Strainu|razgovor]]) 13:08, 10 februar 2025 (CET) ---- Ja sam korisnik Strainu, član Upravnog odbora [[metawiki:CEE Hub|CEE Hub]]. Jedan od pravaca djelovanja Huba za 2025. godinu je tehnička podrška zajednicama članicama, uključujući tehničke forume. Željeli bismo razumjeti kako koristite ovu stranicu, pa bih vam bio zahvalan na odgovorima na nekoliko pitanja: #Ako imate tehnički problem, da li ovdje obično dobijete odgovor? #Da li vaš projekat ima dovoljno tehničkih članova koji mogu odgovarati na takva pitanja? #Da li u vašoj zajednici nedostaju određeni profili? (na primjer: kreatori gedžeta, kreatori botova, ljudi s grafičkim vještinama itd.) #Na skali od 1 do 10, koliko vam je važno da dobijete odgovor na jeziku vašeg projekta? #Da li biste bili voljni pomagati manjim zajednicama u rješavanju tehničkih problema ako biste dobijali obavještenja o takvim pitanjima? Hvala! Na osnovu odgovora zajednice, pokušat ćemo ponuditi neke ideje koje bi vam mogle pomoći u narednim mjesecima. Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Strainu|Strainu]] ([[Razgovor s korisnikom:Strainu|razgovor]]) 13:08, 10 februar 2025 (CET) :{{Spomeni|Edinwiki}}, {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}} Vi možete bolje odgovoriti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:12, 10 februar 2025 (CET) == IK dolina == Vidjeti na [[:hr:Predložak:Infookvir dolina|HR]], [[:sr:Шаблон:Инфокутија Долина|SR]], [[:en:emplate:Infobox valley|EN]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:15, 10 mart 2025 (CET) == Modul:Lang == Da li radi ovaj [[Modul:Lang|modul]]? U članku [[Sura (rijeka)|Sura ]] ne pokazuje čuvaški jezik.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 13:13, 13 april 2025 (CEST) == IK bilijarist == @[[Korisnik:Semso98|Semso98]], @[[Korisnik:Srđan|Srđan]]: Ne znam koliko se može iskoristiti iz [[Šablon:Infokutija snukeraš|IK snukeraš]] (i na [[:en:Template:Infobox pool player|EN]] su odvojene). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:33, 6 maj 2025 (CEST) == IK muzička kompozicija == [[:en:Template:Infobox musical composition|EN]]. (Ima i na SR i MK, ali uglavnom nisu prevodili.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:09, 9 maj 2025 (CEST) == IK nauka == [[:hr:Predložak:Infookvir znanost|HR]], [[:fr:Modèle:Infobox Discipline|FR]], [[:ru:Шаблон:Комплексная наука|RU]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:05, 18 maj 2025 (CEST) == IK predstava == Trrebala bi nam i Infokutija Predstava, ima na [[:en:Template:Infobox play|EN]]. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:54, 21 maj 2025 (CEST) :{{Urađeno}} [[Šablon:Indokutija predstava]]--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 13:01, 30 decembar 2025 (CET) == Širina glavne stranice == Citat probija desnu marginu i aktivira vodoravni skrol, pri mobilnom prikazu. [[Posebno:Doprinosi/5.43.101.148|5.43.101.148]] 09:15, 20 august 2025 (CEST) :[[:Korisnik:Srđan|Batmane]], reflektor je uključen. :-) [[:Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[:Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:27, 20 august 2025 (CEST) ::Popravljeno nije. Možda privremeno kopirati sadržaj iz [[Šablon:Citat3]] u [[Šablon:Citat2]] i staviti da je drugi po redu parametar ime autora a ne širina navodnika. [[Posebno:Doprinosi/5.43.101.148|5.43.101.148]] 00:50, 27 august 2025 (CEST) == Šablon:Geokutija == u ovom šablonu imamo: vođa. mislim da to treba mijenjati [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:32, 31 august 2025 (CEST) == Funding tech projects == Hi everyone, The [[metawiki:CEE_Hub/Working_Groups/Technical_Advancement_Group|CEE Hub Technical Advancement working group]] is organising an open call to support software development projects related to Wikimedia. We invite individuals, groups, and affiliates to apply with their tech project ideas. Selected projects will receive funding support. To apply, please send your proposal by '''January 25, 2026''' to: toni.ristovski@wmceehub.org For full details, including eligibility and criteria, please read the [[metawiki:CEE_Hub/Working_Groups/Technical_Advancement_Group#Open_call|'''announcement''' on our Meta page]]. Feel free to reach out if you have any questions. [[Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] ([[Razgovor s korisnikom:MHeidarzadeh-CEEhub|razgovor]]) 15:52, 20 januar 2026 (CET) == * [[Blastocel]] * [[Heuserova membrana]] * [[Vitelinski kanal]] * [[Gestacijska vrećica]] }}<noinclude> {{opcija za savijanje}} {{obavijest|Ovaj predložak je dio [[Wikipedia:Navigacijski predložak#Medicina|Medicinska serija]] od [[Wikipedia:Navigacijski predložak|navigacijski okviri]]. Pogledajte [[Predložak:Medicina]] i njegovu [[Razgovor o predlošku:Medicina|stranicu za razgovor]] za prijedloge o stilu i uređivanju.}} [[Kategorija:Predlošci za embriologiju u medicini]] </noinclude> == Prijavljen sam"[[Korisnik:Exsiler|Exsiler]] ([[Razgovor s korisnikom:Exsiler|razgovor]]) 21:45, 17 februar 2026 (CET) == Modul:InfoboxImage == Nedostaje mu autoWithCaption, a ne bih za sada sam da kopiram modul [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 11:38, 28 februar 2026 (CET) == [[Ilma Karahmet]] == Pozdrav, zamolio bih da se razmotri vraćanje ove stranice koju sam napisao pre više godina koja tada nije bila odobrena (pretpostavljam da nije prelazila prag značaja, sad već može jer ima studijski album). [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 20:26, 11 april 2026 (CEST) Dokle ovako braćo To-KWiki?! Ako nastavte nikada nećemo u [[Evropa|Europu]]! Kao Europljanin i [[inteligencija|intelektualac]] to ne shvatam. Eto vama krš u infokutijama pa početnički nagađajte![[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-26019-42|&#126;2026-26019-42]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2026-26019-42|talk]]) 13:12, 29 april 2026 (CEST) 25zabc3s25bvumsc8i68z5gw6iex80q 0 356216 3837788 3142325 2026-04-28T12:16:59Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3837788 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Jezerka | slika = Jezerka-Vrbanjci.jpg | opis_slike = Jezerka u Dabovcima, 2017. | dužina = ≈10 | nadmorska visina izvora = 880 | prosječni protok = | površina sliva = | izvor = Padine [[Uzlomac|Uzlomca]] | ušće = [[Vrbanja (rijeka)|Vrbanja]] više [[Vrbanjci|Vrbanjaca]] | pritoke = | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | gradovi kroz koje protiče = | sliv = [[Crnomorski sliv]] | plovnost = Nije plovna }} '''Jezerka''' je desna pritoka [[Vrbanja (rijeka)|Vrbanje]]; izvire na jugozapadnim padinama [[Uzlomac|Uzlomca]], na 880 m n/v, a između Gradine (982 m) i Ostruga (1002 m). Nastaje od mnoštva potočića, od kojih je najizdašniji Presedlijski. Duga je desetak kilometara, a 1960-ih na njoj i pritokama bilo je 30-ak vodenica (mlinova). Teče u pravcu sjeveroistok-jugozapad, padinama iznad [[Obodnik]]a. Na podugoj visoravni protječe ispod sela Žilići, između Grabika i Jankovine. Ušće joj je nekoliko kilometara uzvodno od [[Vrbanjci|Vrbanjaca]], uz [[magistralni put M4]] ([[Banja Luka]] – [[Doboj]]). Veće su joj pritoke Presedlijski potok, Žilića potok i Dubočaj (sve desne).<ref>[http://www.maplandia.com/bosnia-and-herzegovina/republika-srpska/banja-luka/]</ref>. Na visoravni u njenom gornjem toku ukršta se više lokalnih puteva, koji izlaze u Gornji Obodnik ili direktno na magistralni put M4. Ova magistrala ide u pravcu: Banja Luka – [[Kotor-Varoš]] – [[Teslić]] – [[Matuzići]] – Doboj (budući koridor Vc). S te magistrale u [[Obodnik]]u je izlaz na put [[Šiprage]] – [[Kruševo Brdo]].<ref>[http://www.gosur.com/map/?satellite=1&gclid=CO]</ref><ref>''Prnjavor'' (list karte 1:100.000, izohipse na 20 m), Vojnogeografski institut, Beograd, 1955.</ref><ref>Spahić M. et al., ''Bosna i Hercegovina'' (1:250.000), "Sejtarija", Sarajevo, 2000.</ref><ref>Mučibabić B. (ur.), ''Geografski atlas Bosne i Hercegovine'', Geodetski zavod Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1998; {{ISBN|9958-766-00-0}}.</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.gosur.com/map/?gclid=COWkrtjjpL4CFSEcwwod9BcArQ |title=Arhivirana kopija |access-date=26. 5. 2014 |archive-date=2. 1. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230102195531/https://www.gosur.com/map/?gclid=COWkrtjjpL4CFSEcwwod9BcArQ |url-status=dead }}</ref>. Sa sjeveroistočne strane [[Uzlomac|Uzlomca]] (vrh 1002 m n/v) je prijevoj koji razdvaja slivove Vrbanje i [[Ukrina|Ukrine]] i [[Usora (rijeka)|Usore]] (Božića potok i sliv Bistrice).<ref>[http://www.kartabih.com/]</ref> == Reference == {{refspisak}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] 9n10te5i4j183uy5jw6hkseyrsvxhvq 0 360688 3837932 3665055 2026-04-28T23:25:53Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3837932 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar |ime_muzičara = Zlatan Haljovac |žanr = hip-hop, rep |bgcolour = solo_izvođač |slika = |država = Bosna i Hercegovina |karijera = 2003–danas |datum_rođenja = {{godina rođenja i godine|1990}} |mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[SR BiH]], [[SFR Jugoslavija]] |datum_smrti = |mjesto_smrti = |instrument = |izdavač = |zanimanje = pjevač |asocijacija = [[Frenkie]], [[Shtuka]], [[FM JAM]], [[Dj Soul]] |URL = https://www.fmjam.com/crew/kontra/ |najnoviji_album = Nikad Zauvijek Isti |godina3 = 2020 |album2 = [[Pogled u prazno]] |godina2 = 2012 |album1 = [[Igra riječi]] |godina1 = 2014 }} '''Zlatan Hajlovac''' ([[Sarajevo]], 1990), poznatiji kao '''Kontra,''' je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] hip-hop muzičar. Rep muzikom bavi se od 2004. Član je Dlanbeatza i [[FMJAM|FM JAM]] kolektiva, a dosad je izdao nekoliko nezavisnih izdanja u vidu albuma i ''mixtapeova''.<ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/showbiz/a48559-sarajevski-reper-kontra-u-impulsu/|title=Sarajevski reper Kontra u Impulsu|last=Kundurović|first=Naida|date=23. 6. 2015|website=N1|language=bs-BA|access-date=10. 11. 2024}}{{Mrtav link}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/zlatan-hajlovac-kontra/261497|title=Sarajevski reper Kontra: Naporna mi je današnja muzika bez stava i poruke|date=7. 5. 2017|website=radiosarajevo.ba|language=hr|access-date=10. 11. 2024}}</ref> == Rad i djelo == U 2012. godini izdaje album ''[[Pogled u prazno]]'' koji je napravljen u saradnji sa kolegom iz Dlanbeatza, [[Shtuka|Shtukom]], kao i mixtapeovi ''[[Kontra Mixtape]]'' (2009), ''[[Sto Posto Mixtape]]'' (2013) i serijal nazvan ''[[24 Sata Mixtape]]'' koji je rađen sa Shtukom gdje se kompletne pjesme pišu, snimaju, produciraju i objavljuju za 24 sata. Godine 2014. je izdao svoj prvi solo album pod nazivom ''Igra Riječi'', koji je ujedno, prema muzičkom portalu Muzička Zona, proglašen najboljim albumom te godine na Balkanu.<ref>{{Cite web |url=http://www.muzickazona.ba/preporuceno/10-najboljih-albuma-domace-muzicke-scene-za-2014-godinu/26852/ |title=10 najboljih albuma domaće muzičke scene za 2014. godinu |date=31. 12. 2014 |access-date=23. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304110233/http://www.muzickazona.ba/preporuceno/10-najboljih-albuma-domace-muzicke-scene-za-2014-godinu/26852/ |archive-date=4. 4. 2016 }}</ref> Godine 2020. izdao je novi album sa nazivom "Nikad zauvijek isti".<ref>{{Cite web|url=https://muzickazona.ba/kontra-objavio-novi-album-nikad-zauvijek-isti/21313/|title=Kontra objavio novi album 'Nikad zauvijek isti'|last=MuzickaZona|date=31. 10. 2020|website=Muzickazona.ba|language=bs-BA|access-date=10. 11. 2024}}</ref> == Saradnje == Nerijetko je u saradnji sa [[Frenkie|Frenkijem]], [[Indigo (reper)|Indigom]] i [[DJ Soul]]om iz [[FMJAM|FM JAM-a]] na bini, a svoje solo nastupe radi sa Shtukom. Uz to, nastupao je sa značajnim izvođačima kao što su [[Bushido (reper)|Bushido]], [[Azad]], [[RAF Camora]] i [[M.O.P]]. == Diskografija == === Studijski albumi === *[[Pogled u prazno]] (2012) *[[Igra riječi]] (2014) [sa hitom "King Kontra"] *Putanja (2017) *Egzil (2018) *20/20 (2019) *Nikad Zauvijek Isti (2020) === Kompilacije, regionalni, EP i drugi albumi === *''[[Kontra Mixtape]]'' (2009) *''[[Sto Posto Mixtape]]'' (2013) *''[[24 Sata Mixtape]]'' == Reference == {{reflist}} [[Kategorija:Rođeni 1990.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački muzičari]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] eq1zlamj83i2ci4vulgr9uskyui96o2 0 366085 3837891 3827121 2026-04-28T21:10:29Z Bosancica by MK 173186 Kategorije 3837891 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Anto Popović | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = 1941. | mjesto_rođenja = [[Livno]], [[Kraljevina Jugoslavija]] (danas [[BiH]]) | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2013|06|17|1941||}} | mjesto_smrti = [[Livno]], [[BiH]] | druga_imena = | zanimanje = psiholog, političar | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | stranka = [[Demokratska fronta]] | religija = [[Katoličanstvo]] | supružnik = Finka (do smrti [[2023]].) | djeca = Ivan i Berislav | politička_stranka = [[Demokratska fronta]] | nacionalnost = [[Hrvat]] | vjera = [[katoličanstvo]] | obrazovanje = [[Fakultet psihologije u Beogradu]] }} {{Drugo_značenje|Anto Popović (višeznačnica)}} '''Anto Popović''' je [[BiH|bosanskohercegovački]] [[psiholog]] i političar. Rođen je 1941. u [[Livno|Livnu]], [[Kraljevina Jugoslavija]], (danas [[Bosna i Hercegovina]]).<ref name="RS">{{Cite web |url=http://radiosarajevo.ba/novost/162581/anto-popovic-za-radiosarajevoba-zelim-poboljsati-zivot-malih-ljudi |title=Članak ''Želim poboljšati život malih ljudi'' na radiosarajevo.ba |access-date=28. 9. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140823002941/http://radiosarajevo.ba/novost/162581/anto-popovic-za-radiosarajevoba-zelim-poboljsati-zivot-malih-ljudi |archive-date=23. 8. 2014 |url-status=dead }}</ref> == Biografija == Radio je u Zenici, u Zavodu za zapošljavanje, a potom u Savjetovalištu za brak. Bio je dopredsjednik izvršnog odbora [[HDZ BiH]]-a u Zenici do kraja 1992. godine, a potom se vratio u Livno gdje je radio kao vojni psiholog. Dvije godine kasnije došao je na mjesto direktora Centra za socijalni rad u Livnu i tu se zadržao do penzionisanja.<ref name="RS"/> Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|Općim izborima u Bosni i Hercegovini 2014.]] godine kandidat je [[Demokratska fronta|Demokratske fronte]] za člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] iz reda [[Hrvati|hrvatskog naroda]].<ref name="RS"/> Anto Popović je zamijenio prvu kandidatkinju [[Zora Terzić-Šeremet|Zoru Terzić-Šeremet]], koja je odustala od kandidature zbog prijetnji upućenih njoj i njenoj porodici.<ref>[http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/df-zora-terzicseremet-odustala-od-kandidature-zbog-prijetnji-anto-popovic-novi-kandidat-za-hrvatskog-clana-predsjednistva-bih DF: Zora Terzić-Šeremet odustala od kandidature zbog prijetnji, Anto Popović novi kandidat]</ref> Preminuo je 17. juna 2013. u Livnu, posljednji ispraćaj je obavljen dan poslije u selu [[Rapovine]].<ref>{{Cite web|url=https://osmrtnice.rip/2023/06/anto-popovic/|title=Anto Popović|date=2023-06-17|website=Osmrtnice Livno|language=hr|access-date=2025-12-22}}</ref> == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{DEFAULTSORT:Popović, Anto}} [[Kategorija:Psihologija]] [[Kategorija:Psiholozi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački psiholozi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Političari Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Političari Demokratske fronte]] [[Kategorija:Političari Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Biografije, Livno]] [[Kategorija:Rođeni 1941.]] [[Kategorija:Umrli 2013.]] jt9zdy9linzsx4xlne81owxxht5k62y 3837911 3837891 2026-04-28T21:16:27Z AnToni 2325 −[[Kategorija:Psihologija]]; −[[Kategorija:Psiholozi]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3837911 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Anto Popović | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = 1941. | mjesto_rođenja = [[Livno]], [[Kraljevina Jugoslavija]] (danas [[BiH]]) | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2013|06|17|1941||}} | mjesto_smrti = [[Livno]], [[BiH]] | druga_imena = | zanimanje = psiholog, političar | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | stranka = [[Demokratska fronta]] | religija = [[Katoličanstvo]] | supružnik = Finka (do smrti [[2023]].) | djeca = Ivan i Berislav | politička_stranka = [[Demokratska fronta]] | nacionalnost = [[Hrvat]] | vjera = [[katoličanstvo]] | obrazovanje = [[Fakultet psihologije u Beogradu]] }} {{Drugo_značenje|Anto Popović (višeznačnica)}} '''Anto Popović''' je [[BiH|bosanskohercegovački]] [[psiholog]] i političar. Rođen je 1941. u [[Livno|Livnu]], [[Kraljevina Jugoslavija]], (danas [[Bosna i Hercegovina]]).<ref name="RS">{{Cite web |url=http://radiosarajevo.ba/novost/162581/anto-popovic-za-radiosarajevoba-zelim-poboljsati-zivot-malih-ljudi |title=Članak ''Želim poboljšati život malih ljudi'' na radiosarajevo.ba |access-date=28. 9. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140823002941/http://radiosarajevo.ba/novost/162581/anto-popovic-za-radiosarajevoba-zelim-poboljsati-zivot-malih-ljudi |archive-date=23. 8. 2014 |url-status=dead }}</ref> == Biografija == Radio je u Zenici, u Zavodu za zapošljavanje, a potom u Savjetovalištu za brak. Bio je dopredsjednik izvršnog odbora [[HDZ BiH]]-a u Zenici do kraja 1992. godine, a potom se vratio u Livno gdje je radio kao vojni psiholog. Dvije godine kasnije došao je na mjesto direktora Centra za socijalni rad u Livnu i tu se zadržao do penzionisanja.<ref name="RS"/> Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|Općim izborima u Bosni i Hercegovini 2014.]] godine kandidat je [[Demokratska fronta|Demokratske fronte]] za člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] iz reda [[Hrvati|hrvatskog naroda]].<ref name="RS"/> Anto Popović je zamijenio prvu kandidatkinju [[Zora Terzić-Šeremet|Zoru Terzić-Šeremet]], koja je odustala od kandidature zbog prijetnji upućenih njoj i njenoj porodici.<ref>[http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/df-zora-terzicseremet-odustala-od-kandidature-zbog-prijetnji-anto-popovic-novi-kandidat-za-hrvatskog-clana-predsjednistva-bih DF: Zora Terzić-Šeremet odustala od kandidature zbog prijetnji, Anto Popović novi kandidat]</ref> Preminuo je 17. juna 2013. u Livnu, posljednji ispraćaj je obavljen dan poslije u selu [[Rapovine]].<ref>{{Cite web|url=https://osmrtnice.rip/2023/06/anto-popovic/|title=Anto Popović|date=2023-06-17|website=Osmrtnice Livno|language=hr|access-date=2025-12-22}}</ref> == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{DEFAULTSORT:Popović, Anto}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački psiholozi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Političari Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Političari Demokratske fronte]] [[Kategorija:Političari Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Biografije, Livno]] [[Kategorija:Rođeni 1941.]] [[Kategorija:Umrli 2013.]] aa00j1pz2125k0dxkyyf0ip2g16jf8p 0 368715 3837819 3837574 2026-04-28T14:30:53Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3837819 wikitext text/x-wiki {{Infokutija košarkaš | ime_košarkaša = Jusuf Nurkić | slika = Jusuf Nurkić Portland (cropped).jpg | veličina_slike = 200 px | opis_slike = Nurkić 2019. | puno_ime = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1994|8|23}} | mjesto_rođenja = [[Živinice]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|godinaSmrt|mjesecSmrt|datumSmrt|godinaRođenja|mjesecRođenja|datumRođenja}} --> | mjesto_smrti = | nacionalnost = | državljanstvo = [[Bosna i Hercegovina]] | visina = 211 cm | težina = 127 kg | nadimak = ''Juka'' <br/> ''The Bosnian Beast'' | pozicija = [[Centar (košarka)|Centar]] | NBA_draft = [[NBA draft 2014.|2014]] (16. pik – [[Chicago Bulls]]) | početak_karijere = 2012– | kraj_karijere = | trenutni_klub = [[Utah Jazz]] | broj_na_dresu = 23, 27, 11, 30 | godine1 = 2012–2014. | klub1 = [[KK Cedevita|Cedevita]] | godine2 = 2013. | klub2 = → [[KK Zadar|Zadar]] (posudba) | godine3 = [[NBA 2014/2015.|2014]]–[[NBA 2016/2017.|2017.]] | klub3 = [[Denver Nuggets]] | godine4 = [[NBA 2016/2017.|2017]]–[[NBA 2022/2023.|2023.]] | klub4 = [[Portland Trail Blazers]] | godine5 = [[NBA 2023/2024.|2023]]–[[NBA 2024/2024.|2025]]. | klub5 = [[Phoenix Suns]] | godine6 = [[NBA 2024/2024.|2025.]] | klub6 = [[Charlotte Hornets]] | godine7 = [[NBA 2025/2026.|2025–]] | klub7 = [[Utah Jazz]] <!-- Nagrade --> | nagrade = * Član [[NBA All-Rookie ekipa|najbolje druge petorke novajlija]] ([[NBA 2014/2015.|2015]]) * [[Prva košarkaška liga Hrvatske|Prvak Hrvatske]] ([[Prva košarkaška liga Hrvatske 2013/2014.|2014]]) * [[Kup Krešimira Ćosića]] (2014) * Najkorisniji igrač finala A-1 lige (2014) }} '''Jusuf Nurkić''' [[Bosna i Hercegovina|je bosanskohercegovački]] [[košarka]]š. Trenutno je član [[NBA]] ekipe [[Utah Jazz]] i [[Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentacije Bosne i Hercegovine]]. Igra na poziciji [[centar (košarka)|centra]]. Na [[NBA draft 2014.|NBA draftu 2014.]] [[Chicago Bulls]]i izabrali su ga kao 16. pik i iste večeri mijenjali s [[Denver Nuggets]]ima. == Rana karijera == Kao junior više od dvije sezone igrao je za [[Slovenija|slovenski]] [[KK Zlatorog Laško|Zlatorog Laško]].<ref name=reviewEB/> U februaru 2012. nakratko je posuđen [[KK Union Olimpija|Union Olimpiji]] kako bi igrao na [[Juniorski turnir Eurolige|juniorskom turniru]] (NIJT) u sklopu [[Euroliga|Eurolige]] koji je održan u [[Beograd]]u. Tu je privukao međunarodnu pažnju odličnim igrama: u pet utakmica imao je prosjek 18,8 koševa i 11 [[skok (košarka)|skokova]].<ref name=reviewEB>{{cite web |author= Igor Petrinović |title= Jusuf Nurkić, Cedevita Zagreb |url= http://www.eurocupbasketball.com/eurocup/features/player-spotlight/i/130110/3737/jusuf-nurkic-cedevita-zagreb |work= eurocupbasketball.com |access-date= 25. 3. 2014 |archive-date= 22. 1. 2014 |archive-url= https://web.archive.org/web/20140122195542/http://www.eurocupbasketball.com/eurocup/features/player-spotlight/i/130110/3737/jusuf-nurkic-cedevita-zagreb |url-status= dead }}</ref><ref>{{cite web |title= Statistike Jusuf Nurkića na NIJT-u |url= http://www.euroleague.net/competition/players/showplayer?pcode=004053&seasoncode=JT11 |work= euroleague.net |access-date= 25. 3. 2014}}</ref> Nedugo nakon ovog turnira razišao se sa Zlatorogom.<ref>{{cite web |author= Darko Perko |title= Nadarjeni Jusuf Nurkić zapušča vrste Zlatoroga; kam odhaja, še ni znano |url= http://kosarka.si/jusuf-nurkic-zapusca-vrste-zlatoroga-kam-odhaja-se-ni-znano/ |work= kosarka.si |access-date= 25. 3. 2014 |archive-url= https://web.archive.org/web/20140325204211/http://kosarka.si/jusuf-nurkic-zapusca-vrste-zlatoroga-kam-odhaja-se-ni-znano/ |archive-date= 25. 3. 2014 |url-status= dead}} {{sl simbol}}</ref> Samo nekoliko dana poslije otkriveno je da trenira sa [[zagreb]]ačkom [[KK Cedevita|Cedevitom]].<ref>{{cite web |title= V Laškem suspendirani Jusuf Nurkić se seli v Cedevito |url= http://kosarka.si/v-laskem-suspendirani-jusuf-nurkic-prestopil-v-cedevito/|work=kosarka.si |access-date= 25. 3. 2014 |archive-url= https://web.archive.org/web/20140325221008/http://kosarka.si/v-laskem-suspendirani-jusuf-nurkic-prestopil-v-cedevito/ |archive-date= 25. 3. 2014 |url-status= dead}} {{sl simbol}}</ref> == Profesionalna karijera == === Cedevita === U oktobru 2012, nakon nekoliko mjeseci treniranja s Cedevitom, Nurkić je potpisao ugovor na 4 + 1 godinu s tim klubom.<ref>{{cite web |author= Tomislav Vrbanić |title= Jusuf Nurkić i službeno u Cedeviti |url= http://crosarka.com/hrvatska-muska-kosarka/cedevita/jusuf-nurkic-i-sluzbeno-u-cedeviti-2487 |work= crosarka.com |access-date= 25. 3. 2014 |archive-date= 25. 3. 2014 |archive-url= https://web.archive.org/web/20140325210949/http://crosarka.com/hrvatska-muska-kosarka/cedevita/jusuf-nurkic-i-sluzbeno-u-cedeviti-2487 |url-status= dead }}</ref><ref>{{cite web |title= Nurkiću se ostvaruju snovi |url= http://balkans.aljazeera.net/vijesti/nurkicu-se-ostvaruju-snovi |publisher= [[Al Jazeera Balkans]] |access-date= 25. 3. 2014}}</ref> Nakon potpisivanja ugovora, na konferenciji za novinare objasnio je razloge odlaska iz Zlatoroga, optuživši svog bivšeg trenera, Miloša Šporara, da mu nije dao priliku igrati.<ref>{{cite web |author= A. Kontić |title= Nurkić: Napokon! Jedva čekam prvi nastup za Cedevitu |url= http://sportsport.ba/bh_kosarka/nurkic-napokon-jedva-cekam-prvi-nastup-za-cedevitu/89576 |work= sportsport.ba |access-date= 25. 3. 2014}}</ref> U prvoj sezoni u Cedeviti imao je malu ulogu u timu koji je vodio [[Aleksandar Petrović]], uglavnom igrajući u trenucima kad bi pitanje pobjednika već davno bilo riješeno. U Euroligi je odigrao samo šest utakmica, s prosjekom 1,8 poena. U januaru 2013. na vlastitu inicijativu posuđen je [[KK Zadar|Zadru]] do kraja sezone, nadajući se da će dobiti veću minutažu.<ref>{{cite web |author= Bernard Jurišić |title= hrsport.net |url= http://www.hrsport.net/vijesti/453466/kosarka-aba-liga/jusuf-nurkic-na-posudbi-u-zadru-trazi-se-travis/ |work= Jusuf Nurkić na posudbi u Zadru, traži se Travis |access-date= 25. 3. 2014 |archive-date= 4. 1. 2015 |archive-url= https://web.archive.org/web/20150104191608/http://www.hrsport.net/vijesti/453466/kosarka-aba-liga/jusuf-nurkic-na-posudbi-u-zadru-trazi-se-travis/ |url-status= dead }}</ref> U sljedećoj sezoni, s novim trenerom [[Jasmin Repeša|Jasminom Repešom]], probio se u prvi plan nastupima u regionalnoj [[ABA liga|ABA ligi]], ostvarivši prosjek 11,6 poena i 5,6 skokova po utakmici iako je na parketu provodio samo 16,3 minute. To je pripisano uglavnom problemima zbog prekršaja, ali i s kondicijom.<ref>{{cite web |author= Mike Schmitz |title= Nurkic Making Noise in the Adriatic League |url= http://www.draftexpress.com/article/Nurkic-Making-Noise-in-the-Adriatic-League-4373/ |work= draftexpress.com |access-date= 25. 3. 2014 |archive-date= 4. 1. 2015 |archive-url= https://web.archive.org/web/20150104195829/http://www.draftexpress.com/article/Nurkic-Making-Noise-in-the-Adriatic-League-4373/ |url-status= dead }}</ref> === Denver Nuggets === Nurkića su 26. juna 2014. odabrali Chicago Bullsi kao 16. pik na NBA draftu. Kasnije je razmijenjen u Denver Nuggetse na večer samog drafta.<ref>{{cite web |url= http://www.nba.com/nuggets/news/nuggets-get-gary-harris-jusuf-nurkic-first-round-2014-nba-draft |title= Nuggets get Gary Harris, Jusuf Nurkic in first round of 2014 NBA Draft |publisher= NBA}}</ref> Mjesec kasnije potpisao je ugovor s Nuggetsima.<ref>{{cite web |url= http://www.nba.com/nuggets/denver-nuggets-sign-first-round-picks-jusuf-nurkic-and-gary-harris | title= Denver Nuggets Sign First-Round Picks Jusuf Nurkic and Gary Harris |publisher= NBA |date= 31. 7. 2014 |access-date= 31. 7. 2014}}</ref> Prvu utakmicu u NBA ligi odigrao je 29. oktobra 2014, postigavši pet poena, uz sedam skokova, u pobjedi 89:79 protiv [[Detroit Pistons]]a. === Portland Trail Blazers === Dana 12. februara 2017. razmijenjen je u [[Portland Trail Blazers]]e s pikom iz drugog kruga [[NBA draft 2018.|drafta 2018.]] za centra [[Mason Plumlee|Masona Plumleeja]] i pik iz prvog kruga [[NBA draft 2017.|drafta 2017.]]<ref>{{cite web |url=http://www.nba.com/article/2017/02/12/report-denver-nuggets-jusuf-nurkic-trade-trail-blazers-mason-plumlee |title= Nuggets, Blazers agree to Nurkic-Plumlee Swap |publisher= NBA |date= 12. 2. 2017 |access-date= 12. 2. 2017}}</ref> === Phoenix Suns === Dana 27. septembra 2023. Nurkić je, zajedno s [[Grayson Allen|Graysonom Allenom]], [[Nassir Little|Nassirom Littleom]] i [[Keon Johnson (košarkaš, 2002)|Keonom Johnsonom]] prešao u [[Phoenix Suns]]e kao dio razmjene između tri ekipe u kojoj je [[Damian Lillard]] otišao u [[Milwaukee Bucks]]e, a Blazersi dobili [[Jrue Holiday|Jruea Holidaya]], [[Deandre Ayton|Deandrea Aytona]], [[Toumani Camara|Toumanija Camaru]] i pik u prvom krugu drafta 2029.<ref>{{cite web|title=SUNS ACQUIRE NURKIĆ, ALLEN, LITTLE, JOHNSON|url=https://www.nba.com/suns/news/suns-acquire-nurkic-allen-little-johnson|website=NBA.com|date=27. 9. 2023|access-date=27. 9. 2023}}</ref> === Charlotte Hornets === U prvoj sedmici februara 2025. razmijenjen je u [[Charlotte Hornets]]e za [[Cody Martin (košarkaš)|Codyja Martina]], [[Vasilije Micić|Vasilija Micića]] i pika u drugom krugu [[NBA draft 2026.|drafta 2026.]]<ref>{{cite web |title= Charlotte Hornets Acquire Jusuf Nurkic & First-Round Draft Pick From Phoenix Suns |url= https://www.nba.com/hornets/news/charlotte-hornets-acquire-jusuf-nurkic-first-round-draft-pick-from-phoenix-suns |website=NBA.com |access-date= 6. 2. 2024}}</ref> === Utah Jazz === Krajem juna 2025. razmijenjen je u [[Utah Jazz]] za [[Collin Sexton|Collina Sextona]] i pika u drugom krugu drafta 2030.<ref>{{cite web |title= Utah Jazz Acquire Center Jusuf Nurkić |url= https://www.nba.com/jazz/news/utah-jazz-acquire-center-jusuf-nurkic |website= NBA.com |date= 29. 6. 2025 |access-date= 29. 6. 2025 |language=en}}</ref> == Reprezentacija == Izabran je za [[najkorisniji igrač|najkorisnijeg igrača]] B-divizije [[Evropsko prvenstvo u košarci U-18|Evropskog prvenstva U-18]], održanog 2012, na kojem je imao prosjek 19,4 poena i 13,3 skoka po utakmici.<ref>{{cite web |url= http://www.fibaeurope.com/cid_KNce8jInH7Qj1EsyH5rjn2.roundID_8806.compID_8aYeHlfuGF-mF5IqO8aFH1.season_2012.coid_v6JTIrI3HvYj3jw6EbyzC3.articleMode_on.html |title= MVP NURKIC LEADS ALL TOURNAMENT TEAM}}</ref> Taj uspjeh ponovio je i na [[Evropsko prvenstvo u košarci U-20|Evropskom prvenstvu U-20]] 2014 (B-divizija), kad mu je prosjek bio 21,4 poena i 12 skokova.<ref>{{cite web |url= http://www.nba.com/nuggets/jusuf-nurkic-named-mvp-after-leading-bosnia-u20-title |title= Jusuf Nurkic named MVP after leading Bosnia to U20 title}}</ref> Imao je manju ulogu u seniorskoj reprezentaciji Bosne i Hercegovine u [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u košarci 2013.|kvalifikacijama za EP 2013]]<ref>{{cite web |url=http://www.eurobasket2013.org/en/cid_8Xfg3jZMG1QuJnp6pnUWd3.teamID_2602.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2013.roundID_8721.playerID_101627.html |title= JUSUF NURKIC (BOSNIA AND HERZEGOVINA)] |access-date= 2. 11. 2014 |archive-url= https://web.archive.org/web/20140903111128/http://www.eurobasket2013.org/en/cid_8Xfg3jZMG1QuJnp6pnUWd3.teamID_2602.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2013.roundID_8721.playerID_101627.html |archive-date= 3. 9. 2014 |url-status= dead}}</ref>, ali na kraju nije izabran u tim koji je otišao na [[Evropsko prvenstvo u košarci 2013.|samo prvenstvo]]. Također je nastupao u [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u košarci 2017.|kvalifikacijama]] za [[Evropsko prvenstvo u košarci 2017.|Evropsko prvenstvo 2017]], u kojima je u prosjeku ostvario 19,2 poena, 13,5 skokova i jednu blokadu po utakmici. Nastupao je i na [[Evropsko prvenstvo u košarci 2022.|Evropskom prvenstvu 2022]], na kojem je Bosna i Hercegovina eliminisana u grupnoj fazi.<ref>{{Cite web |author= Jeremy_Brener |date=7. 9. 2022 |title=Jusuf Nurkic, Bosnia and Herzegovina Eliminated From EuroBasket After Loss vs. Lithuania |url= https://www.blazersedge.com/2022/9/7/23340972/portland-trail-blazers-jusuf-nurkic-bosnia-and-herzegovina-eurobasket |access-date=7. 10. 2022 |website= Blazer's Edge |language=en}}</ref> Pomogao je svom timu da ostvari "šokantnu pobjedu" (97:93) protiv branioca titule, [[Košarkaška reprezentacija Slovenije|Slovenije]].<ref>{{Cite web |title=Bosnia and Herzegovina shock reigning champs Slovenia |url=https://www.fiba.basketball/eurobasket/2022/news/bosnia-and-herzegovina-shock-reigning-champs-slovenia |access-date=7. 10. 2022 |publisher=FIBA |language=en}}</ref> Na prvenstvu je imao prosjek 16,2 poena i sedam skokova po utakmici.<ref>{{Cite web |title=Jusuf NURKIC at the FIBA EuroBasket 2022 |url=https://www.fiba.basketball/eurobasket/2022/player/Jusuf-Nurkic |access-date= 7. 10. 2022 |publisher=FIBA|language=en}}</ref> == Statistika == === Domaće lige === {| class="wikitable sortable" style="font-size:95%; text-align:center;" ! Sezona ! Ekipa ! Liga ! {{Tooltip|OU|Odigrane utakmice}} ! {{Tooltip|MPG|Minute po utakmici}} ! {{Tooltip|ŠU%|Postotak šuta iz igre}} ! {{Tooltip|3P%|Postotak trice}} ! {{Tooltip|SB%|Postotak slobodnih bacanja}} ! {{Tooltip|SPU|Skokova po utakmici}} ! {{Tooltip|APU|Asistencija po utakmici}} ! {{Tooltip|ULU|Ukradenih lopti po utakmici}} ! {{Tooltip|BPU|Blokada po utakmici}} ! {{Tooltip|PPU|Poena po utakmici}} |- | rowspan="3" | 2012/13. || [[KK Cedevita|Cedevita Zagreb]] || rowspan="2" | [[ABA liga]] || 5 || 6.8 || .750 || .000 || .500 || 1.0 || .2 || .0 || .0 || 2.6 |- | rowspan="2" | [[KK Zadar]] || 9 || 6.6 || .579 || .000 || .600 || 2.0 || .6 || .3 || .4 || 4.1 |- | [[A-1 liga]] || 19 || 13.3 || .495 || .000 || .691 || 4.4 || .5 || .8 || .9 || 8.1 |- | rowspan="2" | 2013/14. || rowspan="2" | [[KK Cedevita|Cedevita Zagreb]] || [[ABA liga]] || 28 || 16.6 || .560 || .143 || .701 || 5.7 || .7 || 1.1 || .8 || 11.7 |- | [[A-1 liga]] || 15 || 16.5 || .551 || .000 || .614 || 5.3 || 1.0 || .7 || 1.2 || 11.5 |} === Euroliga === {{Euroleague player statistics legend}} {{Euroleague player statistics start}} |- | style="text-align:center;"| [[Euroliga 2012/13.|2012/13.]] | style="text-align:center;"| [[KK Cedevita|Cedevita]] | 6 || 0 || 3.7 || .625 || 1.000 || .000 || .7 || .0 || .2 || .5 || 1.8 || 2.0 |- class="sortbottom" | style="text-align:center;"| Karijera | style="text-align:center;"| | 6 || 0 || 3.7 || .625 || 1.000 || .000 || .7 || .0 || .2 || .5 || 1.8 || 2.0 {{S-end}} === NBA === ==== Regularna sezona ==== {{Statistika košarkaša NBA - start}} |- | style="text-align:center;"| [[NBA 2014/2015.|2014/15.]] | style="text-align:center;" rowspan=3| [[Denver Nuggets|Denver]] | 62 || 27 || 17.8 || .446 || .000 || .636 || 6.2 || .8 || .8 || 1.1 || 6.9 |- class="sortbottom" | style="text-align:center;"| [[NBA 2015/2016.|2015/16.]] | 32 || 3 || 17.1 || .417 || .000 || .616 || 5.5 || 1.3 || .8 || 1.4 || 8.2 |- class="sortbottom" | style="text-align:center;"| [[NBA 2016/2017.|2016/17.]] | 45 || 29 || 17.9 || .507 || .000 || .496 || 5.8 || 1.3 || .6 || .8 || 8.0 |- | style="text-align:center;"| [[NBA 2016/2017.|2016/17.]] | style="text-align:center;" rowspan=7| [[Portland Trail Blazers|Portland]] | 20 || 19 || 29.2 || .508 || .000 || .660 || 10.4 || 3.2 || 1.3 || 1.9 || 15.2 |- | style="text-align:center;"| [[NBA 2017/2018.|2017/18.]] | '''79''' || '''79''' || 26.4 || .505 || .000 || .630 || 9.0 || 1.8 || .8 || 1.4 || 14.3 |- | style="text-align:center;"| [[NBA 2018/2019.|2018/19.]] | 72 || 72 || 27.3 || .508 || .103 || .773 || 10.4 || 3.2 || 1.0 || 1.4 || 15.6 |- | style="text-align:center;"| [[NBA 2019/2020.|2019/20.]] | 8 || 8 || '''31.6''' || .495 || .200 || '''.886''' || 10.3 || 4.0 || '''1.4''' || '''2.0''' || '''17.6''' |- | style="text-align:center;"| [[NBA 2020/2021.|2020/21.]] | 37 || 37 || 23.8 || .514 || '''.400''' || .619 || 9.0 || 3.4 || 1.0 || 1.1 || 11.5 |- | style="text-align:center;"| [[NBA 2021/2022.|2021/22.]] | 56 || 56 || 28.2 || '''.535''' || .268 || .690 || '''11.1''' || 2.8 || 1.1 || .6 || 15.0 |- | style="text-align:center;"| [[NBA 2022/2023.|2022/23.]] | 52 || 52 || 26.8 || .519 || .361 || .661 || 9.1 || 2.9 || .8 || .8 || 13.3 |- | style="text-align:center;"| [[NBA 2023/2024.|2023/24.]] | style="text-align:center;" rowspan=2|[[Phoenix Suns|Phoenix]] | 76 || 76 || 27.3 || .510 || .244 || .640 || 11.0 || 4.0 || 1.1 || 1.1 || 10.9 |- | style="text-align:center;" rowspan=2| [[NBA 2024/2025.|2024/25.]] | 25 || 23 || 23.7 || .454 || .322 || .696 || 9.2 || 1.9 || .9 || .6 || 8.6 |- | style="text-align:left;"| [[Charlotte Hornets|Charlotte]] | 26 || 9 || 18.1 || .497 || .283 || .627 || 6.5 || 2.6 || .7 || .7 || 9.2 |- | style="text-align:center;"| [[NBA 2025/2026.|2025/26.]] | style="text-align:left;"| [[Utah Jazz|Utah]] | 41 || 36 || 26.4 || .503 || .352 || .549 || 10.4 || '''4.8''' || 1.3 || .5 || 10.9 |- class="sortbottom" | style="text-align:center;" colspan="2"| Karijera | 631 || 526 || 24.5 || .502 || .294 || .661 || 8.9 || 2.6 || .9 || 1.1 || 11.8 {{s-end}} ==== Doigravanje ==== {{Statistika košarkaša NBA - start}} |- | style="text-align:center;"| [[NBA doigravanje 2017.|2017.]] | style="text-align:center;" rowspan=4| [[Portland Trail Blazers|Portland]] | 1 || 1 || 17.0 || .333 || .000 || .000 || '''11.0''' || '''4.0''' || .0 || 1.0 || 2.0 |- | style="text-align:center;"| [[NBA doigravanje 2018.|2018.]] | '''4''' || '''4''' || '''23.5''' || '''.487''' || .000 || '''.818''' || 8.0 || 1.0 || '''1.5''' || '''1.3''' || '''11.8''' |- | style="text-align:center;"| [[NBA doigravanje 2020.|2020.]] | '''5''' || '''5''' || '''32.2''' || .439 || '''.273''' || .783 || 10.4 || 3.6 || 1.4 || .2 || '''14.2''' |- | style="text-align:center;"| [[NBA doigravanje 2021.|2021.]] | '''6''' || '''6''' || 28.8 || '''.545''' || .200 || .720 || 10.3 || 2.7 || .5 || 1.2 || 13.2 |- | style="text-align:center;"| [[NBA doigravanje 2024.|2024.]] | style="text-align:center;"| [[Phoenix Suns|Phoenix]] | 4 || 4 || 25.9 || .500 || .000 || .455 || 8.3 || 2.8 || '''1.5''' || '''1.5''' || 7.8 |- class="sortbottom" | style="text-align:center;" colspan="2"| Karijera | 20 || 20 || 27.4 || .489 || .211 || .714 || 9.5 || 2.7 || 1.1 || 1.0 || 11.5 {{S-end}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://basketball.usbasket.com/player/Jusuf_Nurkic/201699 Jusuf Nurkić] na ''eurobasket.com'' * [http://www.euroleague.net/competition/players/showplayer?pcode=004053 Jusuf Nurkić] na ''euroleague.net'' * [https://archive.today/20140325172616/http://www.abaliga.com/player/2235/Jusuf_Nurkic Jusuf Nurkić] na ''abaliga.com'' * [https://www.nba.com/stats/player/203994?PerMode=Totals Nurkićeve statistike] na ''NBA.com'' * [https://twitter.com/nurkic23 Nurkićev profil] na [[Twitter]]u * [https://www.youtube.com/watch?v=CQJy2KoN4uc ''Interview 20'' – Jusuf Nurkić], [[BHT]], 25. 5. 2016. {{NBA draft 2014.}} {{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 2022.}} {{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 2025.}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Nurkić, Jusuf}} [[Kategorija:Rođeni 1994.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Živinice]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački košarkaši]] [[Kategorija:Košarkaši Cedevite]] [[Kategorija:Košarkaši Zadra]] [[Kategorija:Košarkaši Denver Nuggetsa]] [[Kategorija:Košarkaši Portland Trail Blazersa]] [[Kategorija:Košarkaši Phoenix Sunsa]] [[Kategorija:Košarkaši Charlotte Hornetsa]] [[Kategorija:Košarkaši Utah Jazza]] r64kmbwhpgmd2xc5zn9gj1wfs3xrg8m 0 370522 3837797 3154544 2026-04-28T13:52:29Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3837797 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = | slika = | redoslijed = | vrijeme_na_vlasti = | prethodnik = | nasljednik = | redoslijed2 = | vrijeme_na_vlasti2 = | prethodnik2 = | nasljednik2 = | redoslijed3 = | vrijeme_na_vlasti3 = | prethodnik3 = | nasljednik3 = | datum_rođenja = [[13. februar]] [[1939]] | mjesto_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = [[Zvečan]], [[Kosovo]] | puno_ime = | nacionalnost = [[Srbi]]n | etnicitet = | politička_stranka = | supruga = | supružnik = | djeca = | obrazovanje = | vjera = | potpis = | web_stranica = }} '''Jugoslav Kostić'''([[13. februar]] [[1939]] Zvečan, [[Kosovo]] ) je [[Srbija|srpski]] [[političar]] i bivši član [[predsjedništvo SFRJ|predsjedništva SFRJ]]. Osnovnu školu završio je u Banjskoj, gimnaziju u [[Kosovska Mitrovica|Kosovskoj Mitrovici]]. Diplomirao je na [[beograd]]skom poljoprivrednom fakultetu. Radio je u [[PIK Sirmijum AD|PIK Sirmijumu AD]] u [[Sremska Mitrovica|Sremskoj Mitrovici]].<ref name="zvecan">[http://www.opstinazvecan.rs/index.php/opstina-zvecan/pocasni-gradjani/jugoslav-kostic Jugoslav Kostić proglašen počasnim građaninom Zvečana]''opstinazvecan.rs'',pristupljeno:17.11.2014 {{sr simbol}}</ref> == Rad kao političar == Radio je 1978-1986 kao član Izvršnog vijeća opštine Stara Pazova. 1986. postaje predsjednik opštine Stara Pazova. 1989. radi kao predsjednik predsjedništva [[AP Vojvodina]]. Kao član [[predsjedništvo SFRJ|predsjedništva SFRJ]] obavljao je dužnost 1991-1992. Na [[Sjednica Vrhovne komande OS SFRJ mart 1991.|sjednici predsjedništva OS SFRJ 1991.]] glasao je za uvođenje vanrednog stanja u SFRJ. Kasnije 1992. radi kao predsjednik vijeća građana Savezne skupštine SRJ. 1999. postaje ambasador [[Savezna republika Jugoslavija|SRJ]] u [[Rumunija|Rumuniji]]. 2001. odlazi u [[penzija|penziju]].<ref name="zvecan"/><ref>[[Ilija T. Radaković]] [http://www.znaci.net/00001/23_7_8.htm BESMISLENA YU-RATOVANJA 1991-1995 O ODNOSU PREMA SIV-u ANTE MARKOVIĆA (1989-1991)]{{Mrtav link}}''znaci.net'',pristupljeno:17.11.2014 {{sh simbol}}</ref> == Afera "Gajba" == Dok je radio 1997-1999 kao predsjednik savezne vlade za stambena pitanja bio je umiješan u tzv. aferu "Gajba". Nekoliko političara su prilikom toga sami sebi dodjeljivali stanove.<ref>[http://www.kurir.rs/afera-gajba-sami-sebi-delili-stanove-clanak-123507 Afera "Gajba": Sami sebi delili stanove!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160404134850/http://www.kurir.rs/afera-gajba-sami-sebi-delili-stanove-clanak-123507 |date=4. 4. 2016 }}''kurir.rs'',objavljeno 20.11.2011;pristupljeno:17.11.2014 {{sr simbol}}</ref> == Reference == {{reference}} [[Kategorija:Rođeni 1939.]] 0chtl9n93chtgczcze9zim32zvjt72h 14 372360 3837986 3420231 2026-04-29T11:57:54Z Panasko 146730 [[Kategorija:Međudjelovanje]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3837986 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Ecological interactions}} {{Kategorija|Biološka interakcija}} [[Kategorija:Biologija|Odnosi]] [[Kategorija:Ponašanje|Biološki odnosi]] [[Kategorija:Sinekologija|Biološki odnosi]] [[Kategorija:Etologija|Biološki odnosi]] [[Kategorija:Međudjelovanje]] 0q8io4ppsipi0nujdwdf8pheap3flqf 3 375503 3837845 3821935 2026-04-28T18:30:12Z MediaWiki message delivery 64602 /* You may be an eligible candidate for the U4C election */ novi odlomak 3837845 wikitext text/x-wiki {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 3 |min_tema_arhivirati = 2 |indeks = Razgovor s korisnikom:Srđan/Arhive |maks_veličina_arhive = 50K |min_tema_ostaviti = 1 |maks_starost_teme = staro(3d) |arhiva = Razgovor s korisnikom:Srđan/Arhiva %(brojač)d }} == Thank you == Thank you for your work on [[Among Us]]. You may wish to consult my research on the developer, [[InnerSloth]], you can see that research on English Wikipedia at [[:en:InnerSloth]]. Hope you find my research helpful, [[Korisnik:Right cite|Right cite]] ([[Razgovor s korisnikom:Right cite|razgovor]]) 17:37, 7 oktobar 2020 (CEST) == [[Special:Diff/3215635]] == Ako možeš vrati izmjenu [[Special:Diff/3215581]] jer si poništio što valja. Trenutno se ispisuje s pogrešnim padežom. --[[Posebno:Doprinos/5.43.72.55|5.43.72.55]] 19:26, 11 novembar 2020 (CET) == Nova godina == Zdravo, Srđane! Nadam se da će ti 2021. biti što bolja! :−) – [[Korisnik:Lord Valensus|V. K.]] ([[Razgovor s korisnikom:Lord Valensus|razgovor]]) 15:37, 18 januar 2021 (CET) == Module:Age == Please see my changes at [[Modul:Age/igralište]]. I think it incorporates all the changes you requested at [[:en:Module talk:Age#PLURAL support]] but testing is needed. [[Korisnik:Johnuniq|Johnuniq]] ([[Razgovor s korisnikom:Johnuniq|razgovor]]) 09:52, 17 april 2021 (CEST) :I didn't expect my above comment to be saved because this page is allegedly "protected so that only autoconfirmed users can edit it". How come my edit seemed to work? [[Korisnik:Johnuniq|Johnuniq]] ([[Razgovor s korisnikom:Johnuniq|razgovor]]) 09:55, 17 april 2021 (CEST) :: "Autoconfirmed" just means any account older than four days regardless of edit count. En.wp and some other wikis ''do'' have a required number of edits though (usually 10). – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 10:19, 17 april 2021 (CEST) ::Yeah, most of the things I requested seem to work, and I'll double check a bit later. However, while I've got you here, is it possible for the text "($3&nbsp;god.)" to also support plural instead of the "god." abbreviation? [It stands for "godina" meaning "year", and it should also follow the year plural forms; the reason why we're currently using the abbreviation is just as a workaround.] For example, have the module check $3, or if it's a range, the last number of that range, and then apply [[Modul:Age/igralište#L-461|these plural forms for "year"]]? – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 10:19, 17 april 2021 (CEST) ::Also, the date format seems to be off. See [[Šablon:Datum rođenja i godine/testiranje|the testcases here]]. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 10:55, 17 april 2021 (CEST) :::I fixed the day-first format issue and did an incomplete fix for the age-in-years issue. That will require more work because the age can be a range or in months or days rather than years. I'll think about that later. I'd like the standard welcome at my talk. [[Korisnik:Johnuniq|Johnuniq]] ([[Razgovor s korisnikom:Johnuniq|razgovor]]) 12:44, 17 april 2021 (CEST) I have done a more thorough fix. Due to off-wiki stuff it's been rushed so it will be a few days before I check it, but it's good enough for your testing now. Examples: *<code><nowiki>{{Datum rođenja i godine/igralište|2000-1-2}}</nowiki></code> → {{Datum rođenja i godine/igralište|2000-1-2}} *<code><nowiki>{{Datum rođenja i godine/igralište|2019-12-2}}</nowiki></code> → {{Datum rođenja i godine/igralište|2019-12-2}} *<code><nowiki>{{Datum rođenja i godine/igralište|2021-3-31}}</nowiki></code> → {{Datum rođenja i godine/igralište|2021-3-31}} [[Korisnik:Johnuniq|Johnuniq]] ([[Razgovor s korisnikom:Johnuniq|razgovor]]) 12:57, 18 april 2021 (CEST) :I have finished work on localizing Module:Age/sandbox and everything requested should now work. Please use [[Modul:Age/igralište]] to update the main module and let me know if any problems arise. [[Korisnik:Johnuniq|Johnuniq]] ([[Razgovor s korisnikom:Johnuniq|razgovor]]) 05:33, 20 april 2021 (CEST) ::{{ping|Johnuniq}}: I've updated the main module; seems to be good so far (''knocks on wood''). Thank you so much for your help. By the way, I ran into [[:en:Template:Years or months ago|Template:Years or months ago]] and [[:en:Template:Time ago|Template:Time ago]] in the meantime. Could support for PLURAL also be added for those? The string would be "prije X [godina, mjeseci, etc.]" with the string in the brackets requiring PLURAL. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:13, 20 april 2021 (CEST) == Blokada korisnika AmarildoB == Pozdrav Srđane. Evo poslije nekog vremena navratio da vidim da li ima šta novo i vidim da sam tagovan u onoj diskusiji uvezi blokade korisnika [[Korisnik:AmarildoB]]. Nisam dalje istraživao i samo sam vidio da je ustanovljen dupli račun, ali je li pogledao neki checkuser da li se zaista radi o duplom računu ili je to na neki drugi način urađeno? Pretpostavljam da je se ovo prvo prijavilo na Meti prije blokiranja? Mislim isto da bi bilo dobro imati referencu diskusije na stranici za razgovor ili u sažetku log-a kod blokiranja da se lahko može naći o čemu je tačno riječ, koji je dupli račun itd. Da se lahko evidencija može naći. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 15:29, 29 april 2021 (CEST) : {{ping|Edinwiki}}: Očigledno je riječ ili o čarapi ili o [[:en:WP:MEAT|meatpuppetu]]. Pogledaj [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:ZapisZloupotrebe&wpSearchFilter=5 ovaj zapisnik] i biće ti jasno ko dan; oba računa dodaju 100% identični tekst koji nije javno vidljiv. To stoji li jedna osoba iza toga ili dvije koje djeluju apsolutno identično nije bitno kad je ishod isti. Plus iz [[Special:Diff/3306385|poruka ovakve vrste]], jasno je da ni jedan ni drugi račun nisu tu da grade enciklopediju. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 16:10, 29 april 2021 (CEST) :: Interesantno. Nisam znao da je moguće dodavati tekst koji nije javno vidljiv. Nova verzija MediaWikija? :: Uglavnom, dobar ovaj filter što si dodao. :) Što se tiče izmjena i blokade: jasno. :: Inače, zdravlje i ostalo sve na mjestu? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 17:06, 29 april 2021 (CEST) ::: E, dobro je, da kucnem u drvo. Navrati malo češće vala, nema te odavno. :) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 17:14, 29 april 2021 (CEST) :::: Eh, da samo znaš koje su obaveze. :) Inače bi rado. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 17:27, 29 april 2021 (CEST) == Nemoj... == ... stavljati u članku o pjevačici [[Stoja|Stoji]] da se zove trenutno Stojanka jer je promijenila ime u Stoja (eventualno, stavi referencu da se zove Stojanka odnosno ostavi oba imena jer ne znamo kako se ona zove). --[[Posebno:Doprinos/77.221.2.16|77.221.2.16]] 19:10, 22 juli 2021 (CEST) == Ljeto == Budi dobro!😊 Rijetko uređujem. Pazi na se! [[Korisnik:Lord Valensus|V. K.]] ([[Razgovor s korisnikom:Lord Valensus|razgovor]]) 18:15, 20 august 2021 (CEST) == How we will see unregistered users == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin=content/> Hi! You get this message because you are an admin on a Wikimedia wiki. When someone edits a Wikimedia wiki without being logged in today, we show their IP address. As you may already know, we will not be able to do this in the future. This is a decision by the Wikimedia Foundation Legal department, because norms and regulations for privacy online have changed. Instead of the IP we will show a masked identity. You as an admin '''will still be able to access the IP'''. There will also be a new user right for those who need to see the full IPs of unregistered users to fight vandalism, harassment and spam without being admins. Patrollers will also see part of the IP even without this user right. We are also working on [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation/Improving tools|better tools]] to help. If you have not seen it before, you can [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|read more on Meta]]. If you want to make sure you don’t miss technical changes on the Wikimedia wikis, you can [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|subscribe]] to [[m:Tech/News|the weekly technical newsletter]]. We have [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation#IP Masking Implementation Approaches (FAQ)|two suggested ways]] this identity could work. '''We would appreciate your feedback''' on which way you think would work best for you and your wiki, now and in the future. You can [[m:Talk:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|let us know on the talk page]]. You can write in your language. The suggestions were posted in October and we will decide after 17 January. Thank you. /[[m:User:Johan (WMF)|Johan (WMF)]]<section end=content/> </div> 19:10, 4 januar 2022 (CET) <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Target_lists/Admins2022(1)&oldid=22532492 --> == Još jedna godina == Budi dobro! ☺️ [[Korisnik:Lord Valensus|V. K.]] ([[Razgovor s korisnikom:Lord Valensus|razgovor]]) 13:24, 8 januar 2022 (CET) : Hvala, također sve najbolje želim! – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:31, 9 januar 2022 (CET) == hvala == Hvala. Neka ostane tako. [[Korisnik:A81t|A81t]] ([[Razgovor s korisnikom:A81t|razgovor]]) 12:57, 27 april 2022 (CEST) == izmjene korisnika Sarajlijač == Zasto? [[Korisnik:Сарајлијац|Сарајлијац]] ([[Razgovor s korisnikom:Сарајлијац|razgovor]]) 06:40, 12 august 2022 (CEST) == Smrt Elizabete == Trebat će i Camillu preimenovati, ali nemam pojma kako se tačno prevodi "queen consort" (možda da sačekamo medije s tim). Dalje, s obzirom na Charlesove godine, uvijek je u igri opcija da i on prepusti tron Williamu (osim ako se ne povede za majčinim primjerom). I trebat će ubaciti Charlesa na ona porodična stabla gdje ih imamo; npr., [[Spisak britanskih kraljeva#Porodično_stablo|ovdje]] (nisam radio s tim šablonima, a ne vjerujem da si i ti). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:38, 8 septembar 2022 (CEST) :Možda "kraljica-supruga"? (Ako ne iskoči ništa bolje.) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:52, 8 septembar 2022 (CEST) ::{{Ping|KWiki}}: Hm, da, nije loša ideja, najbolje proći kroz lokalne medije kroz ovih par dana pa vidjeti kako pišu. BTW, Charles ostaje Charles, tj. nije Karlo kao ovi njegovi prethodnici? Ne znam kakva je situacija kad je riječ o "modernim" monarsima. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 20:59, 8 septembar 2022 (CEST) :::Do daljnjeg je Charles (jer Karlo sigurno ne bi nigdje zaživjelo). A Karlo možda nekad, kad dovoljno zastari. Vjerovatno kad ni nas ne bude više. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:18, 8 septembar 2022 (CEST) ==Umjetnost i vještačenje== Ranije je standard bio vještački/ka/ko; otkud nova moda? [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 16:09, 13 januar 2023 (CET) : {{Spomeni|21775198.138-dopisnik}} O kojim izmjenama pričaš? Ne razumijem. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 18:01, 13 januar 2023 (CET) == Onako usput... :) == Hvala ti. Znam da sad imaš manje vremena za WP, pa zato češće pitam Šemsu. :-) I kad si već tu: možda da se tokom godine urade posebni šabloni za karte za Sardiniju i Siciliju (+ Korziku) i tome slično? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:08, 2 februar 2023 (CET) : Nemamo to? Nešto sam mislio da imamo... Hajd pogledaću kad stignem ako me Šemso ne pretekne. :-) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 13:11, 2 februar 2023 (CET) ::Ne znam. Nisam ni pogledao, zapravo. Navikao da nam nešto nedostaje. Predugo sam na WP... :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:17, 2 februar 2023 (CET) Zašto na BS Wiki članak automatski ide na spisak praćenih nakon upotrebe HotCata? To sam samo kod nas primijetio da ima. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:43, 21 oktobar 2023 (CEST) : {{Spomeni|KWiki}} Da ti nije uključeno nešto [[Posebno:Postavke#mw-prefsection-watchlist|ovdje u postavkama]] (Spisak praćenja → Praćene stranice)? HotCat bi [[:commons:Help:Gadget-HotCat#User_configuration|trebao pratiti postavku]] "Dodaj stranice i datoteke koje uređujem na moj spisak praćenih članaka" ili jednu od tih drugih. Promijeni pa javi je li drukčije. Ako nije, ima i mogućnost da se izmijeni na drugi način. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 13:06, 21 oktobar 2023 (CEST) ::Bilo je nešto uključeno, dobro si. :-) ''F''ala. ;) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:49, 21 oktobar 2023 (CEST) Smije li se [http://kons.gov.ba/Content/Read/organigram ovo preuzeti] i ubaciti u članak o KONS-u? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:45, 1 maj 2024 (CEST) : {{Spomeni|KWiki}} Mislim da može i na Commons pod licencom [[:c:Template:PD-shape|PD-shape]]. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:50, 1 maj 2024 (CEST) ::Onda bi se i [http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=40&lang=1 ovi kriteriji] smjeli doslovno kopirati? Jer nema ovdje baš nekog prostora za preoblikovanje; dokument je zvanični. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:20, 1 maj 2024 (CEST) :::{{Spomeni|KWiki}} Dobro pitanje. Pogledaj [https://cir.unsa.ba/wp-content/uploads/2021/02/Zakon-o-autorskim-i-srodnim-pravima-BiH.pdf Zakon o autorskim i srodnim pravima], konkretno član 8, stavka 1, tačka b. Rekao bih da taj tekst spada pod to. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 11:10, 2 maj 2024 (CEST) == Zamolio bih == ...bez ovih komentara. Hvala [[Korisnik:Amomiman|Amomiman]] ([[Razgovor s korisnikom:Amomiman|razgovor]]) 14:54, 6 februar 2023 (CET) : Zamolio bih bez besmislenih izmjena (konkretno, bez ikakvoga objašnjenja), naročito na zaglavljima vrlo vidljivih stranica. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan#top|razgovor]]) 15.30, 6. veljače 2023. (SEV) :: Dodao sam mali zazor između inputa i buttona, mislim da je izmjena bila ok. A opet, možemo se dovijeka prepirati i "šukati" jedni drugima, a bolje je da se ta energija utroši u nešto dobro. P.S. Nasmijao sam se na ovo "veljače", samo šta znači SEV nisam pohvatao. --[[Korisnik:Amomiman|Amomiman]] ([[Razgovor s korisnikom:Amomiman|razgovor]]) 16:09, 6 februar 2023 (CET) ::: »Dobro« je poprilično relativna riječ. Da osobno smatram da su izmjene od neke koristi, vjerojatno bih se drukčije ophodio. Ne planiram se dalje raspravljati. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan#top|razgovor]]) 16.30, 6. veljače 2023. (SEV) == Budimpeštanska konvencija 1877. == @[[Korisnik:Srđan|Srđan]]javi kad završiš pošto trebam dodati još jedan odlomak u članak. Što se tiće naziva ostavio bih godinu jer ima i budimpeštanska konvencija iz 2001 u vezi cyber kriminala [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:47, 30 mart 2023 (CEST) == Greška == U člancima o košarkaškim reprezentacijama izbacuje ovu poruku na vrhu: ''Page Šablon:Infobox/mobileviewfix.css has no content''. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 03:53, 4 maj 2023 (CEST) : {{Ping|KWiki}} Mislim da je sad u redu. Kad si već tu, da te pitam: vrijede li sva pravila za ukrajinski [[:sr:Википедија:Транскрипција са словенских језика|odavde]]? Pitam jer sam na nekoliko mjesta naletio na to da je ukrajinsko "г" preneseno kao "h" umjesto kao "g" (npr. Денис Шмигаль, Лілія Вайгіна-Єфремова i slično). Vidim i da [http://pravopis.hr/uploads/5-o7.pdf hrvatski pravopis] preporučuje "g" kad se radi transfonemizacija. Inače, sređivao sam ovih dana na Wikipodacima oznake, opise i svašta nešto, pa da pitam prije nego što počnem ovdje i tamo mijenjati. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:42, 5 maj 2023 (CEST) ::Pa, ovo je uglavnom kako bi i trebalo biti. Mi, naravno, kasnimo; pravopis na kojem rade Institut za jezik i "Preporod" (a koji bi, valjda, trebao biti "glavni" za neko duže vrijeme) još nije završen, pa nam dotad ostaju rješenja iz susjednih standarda. Konkretno za ovo ukrajinsko G, nisam pametan jer je to glas između G i H (i u nizozemskom postoji nešto slično); tu je stvar čemu će se dati prednost: pisanju (radi etimologije) ili izgovoru (radi praktične realizacije), a to određuju institucije kroz pravopise. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:46, 5 maj 2023 (CEST) :::Hm... Znači, služiti se tim sistemom transkripcije dok se ne objavi taj novi. Inače, najveći problem je prenošenje transkripcije s en.wiki na šta sam baš puno puta naletio, a često nama originalnog oblika... – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 07:15, 6 maj 2023 (CEST) ::::Iskustveno: Ukrajinci i Holanđani kad izgovaraju ta slova više zvuči kao '''h'''. Tako da ako se ne zna da se piše sa g rijetko bi neko došao u razmišljanje da se riječ piše sa g. Primjeri: hrivnja i Gogh, koji Holanđani izgovaraju kao Hoh. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 10:13, 6 maj 2023 (CEST) :::::Ma da, kad je o izgovoru riječ, više vuče na H, tu se slažem, ali koliko sam vidio tradicionalna transfonemizacija na svim našim susjedskim standardima je G trenutno. Vidjećemo šta bude kad izađe novi pa ako se izmijeni, ja prvi mijenjam. :-) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:05, 6 maj 2023 (CEST) == Valerijan Žujo == Zdravo, ako je riječ "jest" na stranici o Valerijanu Žuji gramatički neispravna, zašto onda nije izbačena iz teksta odnosno zašto nije prihvačena moja popravka? [[Korisnik:KobranUgalj|KobranUgalj]] ([[Razgovor s korisnikom:KobranUgalj|razgovor]]) 09:21, 24 juni 2023 (CEST) :Nakon interpunkcije (u koju spadaju i zagrade) ne može stajati enklitika, tj. mora stajati "jest" u ovom slučaju. A "jeste" je drugo lice množine, koje se često miješa s trećim licem jednine. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:29, 24 juni 2023 (CEST) == Need your input on a policy impacting gadgets and UserJS == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Dear interface administrator, This is Samuel from the Security team and I hope my message finds you well. There is an [[m:Talk:Third-party resources policy|ongoing discussion]] on a proposed policy governing the use of external resources in gadgets and UserJS. The proposed [[m:Special:MyLanguage/Third-party resources policy|Third-party resources policy]] aims at making the UserJS and Gadgets landscape a bit safer by encouraging best practices around external resources. After an initial non-public conversation with a small number of interface admins and staff, we've launched a much larger, public consultation to get a wider pool of feedback for improving the policy proposal. Based on the ideas received so far, the proposed policy now includes some of the risks related to user scripts and gadgets loading third-party resources, best practices for gadgets and UserJS developers, and exemptions requirements such as code transparency and inspectability. As an interface administrator, your feedback and suggestions are warmly welcome until July 17, 2023 on the [[m:Talk:Third-party resources policy|policy talk page]]. Have a great day!</div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[m:User:Samuel (WMF)|Samuel (WMF)]], on behalf of the Foundation's Security team</bdi> 01:02, 8 juli 2023 (CEST) <!-- Message sent by User:Samuel (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Samuel_(WMF)/IAdmins_MassMessage_list_1&oldid=25272788 --> == Prijedlog == Šta misliš da nekad udružimo snage na [[:en:San Francisco cable car system|ovome]]? :-) (Ono, ja jednu sekciju, ti drugu... kada i koliko ko već bude mogao, bez vremenskog pritiska.) (Evo i jedan [https://www.tportal.hr/jet-set/clanak/prije-153-godine-nastao-je-cable-car-kombinacija-tramvaja-i-uspinjace-foto-20220622 vanjski].) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:46, 2 august 2023 (CEST) : Zanimljiva ideja. Mogao bi od toga biti izabrani članak kad se završi. Što se mene tiče, možeš početi negdje u svom korisničkom prostoru, a ja ću se pridružiti kad se pogorša vrijeme :-) (slabo se radi ljeti). – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:47, 3 august 2023 (CEST) ::Nisam zaboravio na ovo, samo dok dođe na red. A u međuvremenu možeš li prebaciti kostur [[:en:Template:White's twenty opening moves in chess|ovoga]]? (Meni ostavi prijevod.) A stoji i [[Wikipedia:Čaršija/Tehnika#Šablon:_IK_oblik_reljefa|ovo]]. (Ili poguraj [[Korisnik:Semso98|Šemsu]]. :-) ) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:53, 17 novembar 2023 (CET) == Invitation to Rejoin the [https://mdwiki.org/wiki/WikiProjectMed:Translation_task_force Healthcare Translation Task Force] == [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|right|frameless|125px]] You have been a [https://mdwiki.toolforge.org/prior/index.php?lang=ar medical translators within Wikipedia]. We have recently relaunched our efforts and invite you to [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php join the new process]. Let me know if you have questions. Best [[User:Doc James|<span style="color:#0000f1">'''Doc James'''</span>]] ([[User talk:Doc James|talk]] · [[Special:Contributions/Doc James|contribs]] · [[Special:EmailUser/Doc James|email]]) 12:34, 2 August 2023 (UTC) <!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_translatiors/bs&oldid=25416228 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Reminder to vote now to select members of the first U4C</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024/Announcement – vote reminder|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024/Announcement – vote reminder}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Dear Wikimedian, You are receiving this message because you previously participated in the UCoC process. This is a reminder that the voting period for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) ends on May 9, 2024. Read the information on the [[m:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024|voting page on Meta-wiki]] to learn more about voting and voter eligibility. The Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. Community members were invited to submit their applications for the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, please [[m:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community so they can participate as well. On behalf of the UCoC project team,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 01:16, 3 maj 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2024/Previous_voters_list&oldid=26721206 --> == Povezani račun == Uspio sam vratiti stari profil, pa ako biste samo mogli da blokirate ovaj a onaj da odblokirate (Edd8381). Hvala unapred. [[Korisnik:Eldoradoo1|Eldoradoo1]] ([[Razgovor s korisnikom:Eldoradoo1|razgovor]]) 16:45, 18 juni 2024 (CEST) : {{Urađeno}}. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 17:08, 18 juni 2024 (CEST) == Can your bot help? == Hi! I made a comment here: [[Razgovor_o_Wikipediji:Ambasada#Suggested_changes_of_licenses]] Could your bot perhaps help change the license on the files in [[:Kategorija:GFDL slike]]? It is 225 files. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 20:39, 19 juni 2024 (CEST) : Hi, {{Ping|MGA73}} When you say "disclamers", are you referring to the text "Ova poruka podliježe odricanju odgovornosti"? I just want to make sure I understand before making any new templates or changing existing ones. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 21:03, 19 juni 2024 (CEST) :: Wow that was fast! Yes it is that text. You can read more at [[:en:Wikipedia:GFDL standardization]]. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 21:12, 19 juni 2024 (CEST) ::: If you can do the changes perhaps you could write in the edit summary that disclaimers should be avoided and that uploader is very welcome to remove the disclaimers by reverting the edit the bot make. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 21:16, 19 juni 2024 (CEST) :::: I see. In that case, the content of the existing templates will be moved to "X-oo" (for odricanje odgovornosti) and the "main" templates will match the text on en.wiki. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 21:24, 19 juni 2024 (CEST) ::::: Yes! Once all the files are changed to X-oo the disclaimers can be removed from X. And hopefully some users agree to remove the disclaimers and change back to X. In case you wonder how I found out you can check out [[:m:User:MGA73/GFDL files]]. I'm trying to check and fix all wikis. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 21:29, 19 juni 2024 (CEST) :::::: {{Ping|MGA73}} I believe it's all fixed now. Feel free to let me know if anything else needs to be done, or if I've missed something. I noticed a few incorrectly tagged files while the bot was running, so we'll probably have to comb through the GDFL category soon, and that's when the uploaders will be notified. Thanks for letting me know. :-) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 21:38, 19 juni 2024 (CEST) ::::::: Thank you for fixing! If you think you could change the category to [[:Kategorija:GFDL slike-oo]] and perhaps add a notice on X-oo asking copyright holder to remove the disclaimers. Perhaps someone saw your bot change the license and wonder why. ::::::: I did a few checks and it looks like bswiki do not have problems with unused non-free files or unlicensed files. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 21:45, 19 juni 2024 (CEST) Hello again! I noticed that the [[:en:Wikipedia:Image license migration]] was not completed here. Some of the code is allready here but we need [[:en:Template:Cc-by-sa-3.0-migrated]] and [[:en:Template:License migration]] (we can chose a more simple version to avoid some of the templates and just add the categories directly or do not add the categories at all). And then we need to change {{tl|GFDL}} etc. and add either "|migration=relicense" or "|migration=not-eligible". I can help add the code/templates but the visible text should be translated. I think the best is to leave the code in English because it makes it much easer to copy between wikis. Once the code and templates are here the files should end up in a category with candidates for license migration. The templates should skip files allready licensed cc-by-sa-3.0. Once we have the list we can add the code based on the time of upload. Do you think you can help out again? --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 11:22, 8 septembar 2024 (CEST) : Hi [[Korisnik:Srđan|Srđan]]! I do not know if you missed my message or if you are just busy. If you are busy thats okay :-) --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 20:46, 21 septembar 2024 (CEST) :: Update: The templates are now created and the files are being added to [[:Kategorija:Wikipedia license migration candidates]]. We can see who uploaded the files at [https://usualsuspects.toolforge.org/?language=bs&project=wikipedia&category=Wikipedia_license_migration_candidates&min_days=14&badboys=Bad+Boys this link] and it seems most of the files are uploaded by users no longer editing. So asking them to relicense will not help much. And based on upload date it seems that ~50 files can be relicensed: https://quarry.wmcloud.org/query/86428 --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 21:25, 21 septembar 2024 (CEST) == 1. p. n. e. == godine u drugim kalendarima stoje na 2024 za godine pne [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 13:55, 25 juli 2024 (CEST) == Research about the tools on Wikimedia projects by the CEE Hub == Hi everyone, We would like to invite you to submit your responses to the survey dedicated to the tools that are used currently across the Wikimedia projects and the tools that you want to have. This survey was made by the working group of the [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]], and your responses will be reviewed afterwards, as we want to continue supporting the communities. That support can be documentation for certain most used tools by other communities across the region per specific topics, finding solutions for new tools to be created in the future, creating most needed tools in the region (so called "regional wishlist list"), and many other options. ''Deadline to fill in the survey is '''20th of August, 2024'''.'' Submit your answers [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeIwzCDKs6jXPG7EpZe-JH2Mm1odU0_MAv1bO-z-nLOq9dlug/viewform?usp=sf_link '''here'''] Thank you in advance for your time that you will dedicate in filling in this survey --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:07, 26 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tools&oldid=27177596 --> == Results from the survey about the tools on Wikimedia projects by the CEE Hub == Hi everyone, During August 2024, we sent you a survey about the tools, so now we would like to bring to your attention the conclusions and results from the survey, which you can explore on this '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Tools|Meta page]]'''. I hope you will enjoy exploring the mentioned tools on the page, along with other conclusions from the survey. Thanks for your time, and we will continue working on this important topic. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:09, 7 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tools&oldid=27177596 --> == Belatriks / Bellatrix == Moram priznati da nisam siguran čemu dati prednost, ali ako je na HR Wiki Betelgez, a ne Betelguese, onda neka stoji Belatriks do daljnjeg (ako bi neko pisao ovo etimološki, to bi sigurno bili Hrvati). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:34, 21 novembar 2024 (CET) == Thank you for being a medical contributors! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {| style="background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;" |rowspan="2" style="vertical-align: middle; padding: 5px;" | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]] |style="font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;" |'''The 2024 Cure Award''' |- | style="vertical-align: middle; padding: 3px;" |In 2024 you '''[[mdwiki:WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2024_(all)|were one of the top medical editors in your language]]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider joining for 2025]]''', there are no associated costs. Additionally one of our primary efforts revolves around translating health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating]. |} Thanks again :-) -- [[mdwiki:User:Doc_James|<span style="color:#0000f1">'''Doc James'''</span>]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 07:24, 26 januar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2024&oldid=28172893 --> == Čaršija == Zamolio bih te da reagiraš jer AnToni radi što želi bez validnog objašnjenja, uopće ne komunicira sa mnom samo briše i uklanja. Ne dozvoljava mi radit. [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:%C4%8Car%C5%A1ija Pogledaj čaršiju]. == RVSUN == Možeš li srediti da [[Šablon:RVSUN|ovaj šablon]] ispisuje na ekranu kako treba (vidi [[:hr:Predložak:R VS UN|ovdje]])? Kod nas broj rezolucije nije na kraju. A potreban je za [[:hr:Predložak:Rezolucije UN-a/exYU|drugi šablon]] (dobro su ovo grupisali ovako tematski, pa hoću da ga kod nas prebacim). Možda izostaviti linkove na EN? Nisam siguran je li ih bolje ostaviti ili izostaviti. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:41, 28 april 2025 (CEST) == Join us at the Next CEE Catch up! Learn about Temporary accounts! == Hi everyone, We want to announce the tenth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the '''Temporary accounts''', as this important change is going to affect every Wikipedia soon, so it is important for patrollers and functionaries like you to understand this change. On wikis where temporary accounts are enabled, IP addresses of unregistered editors are not visible publicly. Only those who fight spam, vandalism, harassment and disinformation have access to IP addresses there. The session will take place on '''10th of June 2025, 18:00-19:00 CEST''' (check your ''[https://zonestamp.toolforge.org/1749571200 local time]''). If you are interested in this topic, then '''[[:m:Event:CEE Catch up Nr. 10 (June 2025)|sign-up for the session here]]'''. [[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 13:17, 29 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Growth features - Mentorship and Community updates == ​Hi everyone, Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page). You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''. CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''. We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed. If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]]. --[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:28, 16 juli 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == upit == pozdrav Srđane, da li biste, na moj zahtjev, mogli ukloniti podatke sa moje korisničke stranice? [[Korisnik:001n1|001n1]] ([[Razgovor s korisnikom:001n1|razgovor]]) 10:31, 26 juli 2025 (CEST) == "Filtar zloporabe" == Šta je tačno [[:hr:Suradnik:Filtar zloporabe|ovo]]: bot ili neki korisnik koji samo ovo radi? I trebamo li to i mi imati (i možemo li uopće)? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:29, 28 august 2025 (CEST) :Pretpostavljam da se prikazuje pored predodređene poruke za neki automatski filter, mada nisam siguran zašto je u obliku korisnika/korisničke stranice. Možda je napravljeno prije nego što su prilagođene poruke filtera dodane. Pitat ću Ivija (koji je napravio to na hr.wiki), pa javim šta kaže. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:33, 28 august 2025 (CEST) == Invitation for a session "Tools and features for Users with Extended Rights" == Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you. The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session. The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''. If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:44, 19 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=29165186 --> == Izbori u RS 2025. == Zdravo drug. Mislim da bi ipak bilo dobro da staviš legendu za Karana i Blanušu. Jeste jasno i onako, ali ja bih ipak stavio jer svaka izborna karta u pravilu ima i legendu (tj. kandidate). I da li te mogu pitati kako se inače prave ove izborne mape? Je li preko neke aplikacije ili? [[Korisnik:Bakir123|Bakir123]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakir123|razgovor]]) 23:03, 27 novembar 2025 (CET) :Dodat ću, najvjerovatnije sutra. U ovom slučaju, već je bilo u [[C:Category:Election maps of Republika Srpska|ovoj kategoriji]] nekih u vektorskom formatu, pa sam samo izmijenio u programu za vektorsko uređivanje (to je po tvom izboru, možeš Inkscape, Affinity, Illustrator...). Da nije bilo, onda bih vjerovatno probao naći na Commonsu kartu opština ili šta već treba u zavisnosti od izbora. Rijetko kad da nema baš ništa. :-) [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 23:39, 27 novembar 2025 (CET) ::Hvala ti na odgovoru. Izvini ako cjepidlačim, ali samo jedna napomenica. Mislim da bi Karanovo prezime ipak trebalo biti iznad Blanušinog jer je ovaj prvi osvojio više glasova. Na drugim kartama prethodnih izbora je pobjednik iznad drugoplasiranog, npr. za izbore 2014, 2018, 2022. itd. [[Korisnik:Bakir123|Bakir123]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakir123|razgovor]]) 11:06, 28 novembar 2025 (CET) == ič ibuprofen == napravio si Šablon:IČ-Ibuprofen, a imamo članak Ibuprofen [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 14:11, 5 februar 2026 (CET) == Članak Aleksa Đukanović == pozdtav @[[Korisnik:Srđan|Srđan]] možeš li pregledati ovaj članak i objaviti ga?[[Aleksa Đukanović]] Relavantan je i trebalo bi ga biti i na BS vikipediji. Ima ga na srpskoj, hrvatskoj, engleskoj, njemačkoj.. Hvala unaprijed. [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 00:37, 1 april 2026 (CEST) == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:30, 28 april 2026 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30471712 --> a833dzvf4r48to1tx35kdyt5krwffby 0 384951 3837983 3819886 2026-04-29T11:41:02Z Brainstack12 171289 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */ 3837983 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Broken Hill Skull (Replica01).jpg|thumb|200px|''[[Homo rhodesiensis]]'': [[Lobanja]] iz Broken Hilla, [[fosil]]izirana prije oko 130.000 (determinacijom [[aminokiselina|aminokiselinskog]] grananja ) ili prije oko 800.000 do 600.000 (na osnovu istovremenosti s vrstom ''Homo erectus'')]] '''Pradavni ljudi''' ili '''arhajski ljudi''' – zajednička je oznaka za jedan broj varijanti roda [[Homo (rod)|Homo]], koje su grupirane u ovu široku kategoriju, u kontrastu s modernim ljudskim oblicima (''Homo sapiens''). Egzistirali su u periodu koji počinje prije oko 500.000 godina. Ova kategorija nema [[biosistematika|biosistematsko]]-[[taksonomija|taksonomsko]] značenje, a obično uključuje oblike ''[[Homo heilderbergensis]]'', ''[[Homo rhodesiensis]]'', ''[[Homo neanderthalensis]]'', a može i ''[[Homo antecessor]]''. Prema nekim ranijim teorijama, moderni ljudi su evoluirali iz arhajskih, a prema drugima, potiču od ''[[Homo erectus]]''. Varijante arhajskih ljudi se ponekad uključuju i pod dvoimeni naziv "''[[Homo sapiens]]''", jer njihova veličina mozga je vrlo slična onoj modernih ljudi. Prosječna zapremina [[mozak|mozga]] im je bila oko 1200–1400&nbsp;cm³, što se preklapa sa ovom kod modernih ljudi. Arhajski se razlikuju od [[anatomski moderni čovjek|anatomski moderni ljudi]] po debljim kostima lobanje, istaknutpm [[oko|nadočnim i tjemenim]] grebenima, te nedostatku istaknute [[brada (anatomija)|brade]].<ref>http://books.google.com/books?id=rR9XPnaqvCMC&printsec=frontcover#PPA62,M1.</ref><ref>Dawkins R. (2005): The ancestor's tale. Mariner, Boston, {{ISBN|0-618-61916}} X.</ref><ref>http://books.google.com/books?id=c4BZ7vu0WRsC&pg=RA1-PA783&lpg=RA1-PA783&dq=punctuated+equilibrium+archaic+homo+sapiens&source=bl&ots=bTy2NIi8Bm&sig=QeRgYZ1HskygoiRcKv62-HRUo0A&hl=en&ei=2KULSofuFZy6tAOf_ZD4Ag&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=3#PRA1-PA783,M1 Companion encyclopedia of archaeology</ref> Anatomski moderni ljudi su se pojavili prije oko 200.000 godina, a prema teoriji [[Katastrofa vulkana Toba|katastrofe vulkana Toba]], prije 70.000 godina. Nakon te procjene, kategorija arhajskih ljudi je postepeno marginalizirana. Za nerecentne varijante roda ''Homo'' se procjenjuje da nisu preživjele granicu od prije 30.000 godina, a možda i do nedavnih oko 10.000 godina. Koje su od njih, ako ih ima, uključene pod pojmom "arhajski ljudi", stvar je definicije koja varira među autorima. Ipak, prema nedavnim [[genetika|genetičkim studijama]], moderni ljudi su možda evoluirali iz ''"najmanje dvije grupe"'' drevnih ljudi: [[neandertalac|neandertalci]] i [[Denisova]].<ref>Mitchell A. (2012): DNA turning human story into a tell-all. New York Times, January 30, 2012, http://www.nytimes.com/2012/01/31/science/gains-in-dna-are-speeding-research-into-human-origins.html.</ref> Druge studije su stvorile sumnju podatkom o izvoru zajedničkih [[genetički marker|genetičkih markera]] arhajskih i modernih ljudi, ukazujući na porijeklo predačkih [[osobina]] od prije 500.000 do 800.000 godina.<ref>{{Cite web |url=http://www.telegraph.co.uk/science/science-news/9474109/Neanderthals-did-not-interbreed-with-humans-scientists-find.html |title=Arhivirana kopija |access-date=1. 5. 2015 |archive-date=19. 4. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140419013144/http://www.telegraph.co.uk/science/science-news/9474109/Neanderthals-did-not-interbreed-with-humans-scientists-find.html |url-status=dead }}</ref><ref>http://www.theguardian.com/science/2013/feb/04/neanderthals-modern-humans-research</ref><ref>http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0378111913007567</ref> Novi dokazi ukazuju na još jednu grupu mogućih izumrlih predaka današnjih ljudi, od prije 11.500 godina, u skupini oblika čovkeka iz pećine ''Crveni jelen'' [[Kina]]. Međutim, ''Chris Stringer'', iz ''Natural History Museum, London'', predložio je da ovi ljudi mogu biti rezultat parenja između [[Denisovski čovjek|Denisovskih hominina]] i moderni ljudi, dok drugi naučnici ostaju još skeptični, što ukazuje da su jedinstvene odlike ovog nalaza u okviru očekivane varijacije ljudskih [[populacija]].<ref>http://www.bbc.co.uk/news/science-environment-17370170, Human fossils hint at new species March 14, 20 [[BBC]].</ref><ref>http://www.newscientist.com/article/dn21586-chinese-human-fossils-unlike-any-known-species.html, 2012-03-14, New Scientist.</ref> ==Terminologija i definicija== [[Datoteka:Sapiens neanderthal comparison.jpg|thumb|right|460px|[[Anatomija|Poređenje anatomije]] lobanjâ: [[anatomski moderni čovjek]] (lijevo) i ''[[Homo neanderthalensis]]'' (desno).]] Kategoriji arhaičnih ljudi nedostaje jedinstveno dogovorena definicija. Prema jednoj definiciji, '' Homo sapiens '' je jedinstvena vrsta koja se sastoji od nekoliko [[podvrsta]] koje uključuju arhajske i moderne ljude. U okviru ove definicije, moderni ljudi se nazivaju '' Homo sapiens sapiens '', a arhajski su također određeni sa ozbnakom ''Homo sapiens". Na primjer, neandertalci su ''[[neandertalac|Homo sapiens neanderthalensis]]'', a ''Homo heilderbergensis'' je '' ''Homo sapiens heilderbergensis''. Ostali taksonomi radije ne uzimaju u obzir arhajske i moderne ljudi kao jednu vrstu, ali kao nekoliko različitih vrsta. U ovom slučaju koristi se standardna taksonomija, odnosno '' [[Homo rhodesiensis]]'' ili ''[[Homo neanderthalensis ]]''. Granice podjele koje izdvajaju moderni ljudi od arhajskih, a njih od ''[[Homo erectus]]'' su nejasne. Najraniji poznati fosili anatomski modernih ljudi poput onih iz nalazišta ''Omo'', starih oko 195.000 godina, ''[[Homo sapiens idaltu]]'', od pre 160.000 godina i lokaliteta [[Qafzeh]] od prije 90.000 godina su prepoznatljivo savremeni ljudi. Međutim, ovi rani moderni ljudi ispoljavaju mješavinu i nekih pradavnih osobina, kao što su umjereni, ali ne istaknuti, [[oko|nadočni]] grebeni (''torii supraorbitales''). ==Povećavanje zapremine mozga== Pojava arhajskog čovjeka se ponekad uzima kao primjer [[isprekidana ravnoteža|isprekidane evolucijske ravnoteže]].<ref>[http://books.google.com/books?id=67NUz_HVJfQC&printsec=frontcover#PPA62,M1 Alone in the Universe]</ref> To se događa kada vrsta prolazi kroz značajnu biološku evoluciju u relativno kratkom periodu. Nakon toga, vrsta dugo doživljava vrlo malo promjena do narednog prekida (etape). Veličina mozga arhajskih ljudi znatno je porasla, sa 900³ ''H. erectus'' do 1300&nbsp;cm³. Vrhunac veličine ljudskog mozga je dostignut u toku arhajse epohe, a zatim je počela da opada.<ref>http://phys.org/news187877156.html</ref> ==Porijeklo jezika== Robin Dunbar tvrdi da arhajski ljudi bili prvi koji koriste jezik. Na osnovu analiza odnosa između veličine mozga i veličine hominidne grupe, zaključio je da su arhajski ljudi, sudeći po veličini mozga mozga, živjeli u grupama od preko 120 indivcidua. Također tvrdi da nije bilo moguće za [[hominidi|hominide]] da žive u tako velikim grupama bez upotrebe jezika, u suprotnom nebi bilo grupne kohezije i grupa bi se raspala. Poređenja radi, [[čimpanze]] žive u manjim grupama do 50 [[Jedinka|jedinki]].<ref>http://www.bbsonline.org/Preprints/OldArchive/bbs.dunbar.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090626092650/http://www.bbsonline.org/Preprints/OldArchive/bbs.dunbar.html |date=26 Juni 2009 }} Co-evolution of neocortex size and language in humans.</ref><ref>Dunbar R. (1993): Grooming, gossip, and the evolution of language, Harvard University Press, {{ISBN|978-0-674-36336-6}} http://books.google.com/?id=nN5DFNT-6ToC&printsec=frontcover#PPA112,M1.</ref> ==Fosili== * [[Atapuerca Mountains]], ''Sima de los Huesos'' * [[Saldanha]] čovjek * [[Altamira]] čovjek * [[Kabwe]] lobanja * [[Steinheim]] lobanja ==Reference== {{reference}} ==Također pogledajte== *[[Evolucija čovjeka]] *[[Hominizacija]] * ''[[Homo erectus]]'' * ''[[Homo sapiens idaltu]]'' ==Vanjski linkovi== * [https://web.archive.org/web/20090816123716/http://www.anthropology.hawaii.edu/People/Faculty/Pietrusewsky/anth310/labs/Lab05.pdf EARLY AND LATE “ARCHAIC“HOMO SAPIENS AND “ANATOMICALLY MODERN” HOMO SAPIENS] * [http://www.actionbioscience.org/evolution/johanson.html Origins of Modern Humans: Multiregional or Out of Africa?]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101114081543/http://www.actionbioscience.org/evolution/johanson.html |date=14. 11. 2010 }} * [https://web.archive.org/web/20090709125530/http://www.mnsu.edu/emuseum/biology/humanevolution/sapiens.html Homo sapiens, Museum of Natural History] [[Kategorija:Bioantropologija]] [[Kategorija:Paleoantropologija]] [[Kategorija:Ljudi]] [[Kategorija:Čovjek]] [[Kategorija:Ljudska evolucija]] gxeqquljur3guqra1d22jafo3ry2j59 0 391639 3837950 3511867 2026-04-29T03:24:32Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3837950 wikitext text/x-wiki {{Dodaj_infokutiju|}} '''Krunoslav Kern''' ([[Slavonski Brod]], 2. decembar 1935. – Slavonski Brod 12. mart 1992.), bio je [[Jugoslavija|jugoslavenski]] i [[Hrvatska|hrvatski]] slikar<ref>{{Cite web|url=http://www.mgz.hr/hr/izlozbe/krunoslav-kern-moj-brod-sava-i-slavonija,295.html|title=Muzej grada Zagreba - Izložbe|website=www.mgz.hr|access-date=31. 3. 2017}}</ref> kao i likovni pedagog. == Kritike == {{Citat|"Živeći s brodskim pejsažem, s vidicima na grad iz raznih udaljenosti i u raznim rasvjetnim dispozicijama, zalazeći u parkove i skrovita dvorišta, hodajući po okolnim predjelima i tihim, napuštenim stazama, Kern je gledalac koji pojave oko sebe ne prenosi na papir s namjerom da reproducira njihov izgled realistički i s interesom na detalju, već su njegovi [[akvarel]]i pretežno i manje više tek koloristička rezonancija tih pojava.}} – ''Oto Švajcer, 1972.''{{izvor}} {{Citat|"Nosio je u svom duhu Krunoslav Kern jedan poticaj koji u sebi imaju istraživači i otkrivači. Usidren u Brodu (kao što je i sam Brod usidreno naselje) on je putovao – najprije samotno, ulicama (poznatim ulicama koje otkriva kao nešto posve previđeno), a zatim organizira, doslovno, cijele istraživačke ekspedicije slikara, kao što bi zaneseni istraživač pripremao ekspedicije u nepoznate svjetove. Zavičaj kao nepoznati svijet! Potaknuti ljude da ga otkriju! Da ga nauče vidjeti!"}} – ''Bogdan Mesinger, 1995.''{{izvor}} === Biografija === * 1935 - Sin Radoslava Kerna i Jozefine rođ. Rop, rođen je u Slavonskom Brodu 2. decembra. * 1954 – Maturira na Gimnaziji u Slavonskom Brodu i upisuje Višu pedagošku školu u Zagrebu – Likovnu grupu. * 1956 – Kao student postavlja svoju prvu samostalnu izložbu u Muzeju Brodskog Posavlja u Slavonskom Brodu. * 1959 – 28. februara diplomira Višu pedagošku školu u klasi prof. Mladena Veže.1960 – Zapošljava se kao nastavnik u Osnovnoj školi "Ivan Goran Kovačić" u Slavonskom Brodu. * 1970 – Postaje članom [[Hrvatsko društvo likovnih umjetnika|Hrvatskog društva likovnih umjetnika]]. * 1971 – Počinje s redovnim izlaganjima na Likovnoj koloniji i izložbi "Grisia" u [[Rovinj]]u, te na izložbi "Castrum Vallis" u Balama. * 1979 – Upošljava se u Centru za kulturu Slavonski Brod pri Radničkom univerzitetu Đuro Salaj – na mjestu voditelja likovne djelatnosti. * 1980 – Jedan je od osnivača i voditelj Akvarelističke kolonije Sava, koja djeluje i danas. * 1981 – Nakon više godina njegovog zalaganja, u kući [[Ivana Brlić-Mažuranić|Ivane Brlić Mažuranić]] u Slavonskom Brodu njegovom izložbom otvara se Likovni salon Becić. * 1982 – Osniva Crtačku i slikarsku školu „Albert Gruber“, koja je radila pod njegovim vodstvom sve do početka rata u Hrvatskoj. * 1984 – Diplomira na Pedagoškom fakultetu u [[Rijeka (grad)|Rijeci]] i stječe zvanje profesora likovnog odgoja i likovnih umjetnosti. * 1986 – Pokreće slikarsku akciju „Slikari – Bolnici“. Akcija je okupljala slikare koji su svake godine svoje radove poklanjali Brodskoj bolnici. * 1991 – Zajedno s kolegama-slikarima iz Slavonskog Broda slika "Platno mira", koje je izlagano u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i u inostranstvu. * 1992 – 12. marta umire u Slavonskom Brodu.<ref>{{Cite news|url=http://www.brodportal.hr/clanak/umro-znameniti-brodski-slikar-krunoslav-kern-8338|title=Umro znameniti brodski slikar Krunoslav Kern|access-date=31. 3. 2017}}</ref> === Izložbe === Samostalne izložbe * 1956,1962, 1964 – Slavonski Brod * 1970 – Slavonska Požega * 1972 – Düsseldorf (Njemačka), Slavonski Brod * 1973 - Sisak * 1974 – Slavonski Brod, Vinkovci, Vojnić, Vrginmost, Vukovar * 1975 – Đakovo, Jajce (BiH), Nova Gradiška, Osijek, Slavonska Požega * 1976 – Samobor, Slavonski Brod * 1977 – Kumrovec * 1978 – Jajce (BiH), Osijek, Zagreb * 1979 – Maribor (Slovenija), Slavonski Brod * 1980, 1981 – Zagreb * 1984 – Našice, Zagreb * 1985 – Slavonski Brod * 1986 – Lubin (Poljska), Oriovac, Rijeka, Slavonski Brod, Vrpolje, Zagreb * 1987 – Karlovac, Novo Mesto (Slovenija), Oberhausen (Njemačka), Opatija * 1988 – Đakovo, Zagreb * 1989 – Čačak (Srbija), Karlovac, Niš (Srbija), Osijek, Zrenjanin (Srbija) * 1990, 1991 – Osijek, Zagreb * 1995 – Slavonski Brod (retrospektivna posthumna izložba) Sudjelovao je na brojnim skupnim izložbama u Hrvatskoj i u inostranstvu. === Priznanja i nagrade === * 1973 – Spomen-diploma za rad na likovom odgoju. * 1978 – Mjesto Kumrovec poklonilo je sliku Krunoslava Kerna (s motivom starog sela) predsjedniku SFRJ [[Josip Broz Tito|Josipu Brozu Titu]] prigodom njegovog posjeta rodnom kraju. * 1980 – Otkupna nagrada "Grisia '80" – Rovinj. * 1985 – Plaketa grada Slavonskog Broda. * 1988 – Nagrada oslobođenja Slavonskog Broda. * 2012 – Nagrada za životno djelo (posthumno) "Zlatna Čaplja" – Slavonski Brod. Grad Slavonski Brod postavlja spomen-ploču na kuću u kojoj je živio i radio.<ref>{{Cite news|url=http://www.glas-slavonije.hr/184721/5/Trajno-sjecanje-na-velikog-slikara-Kerna|title=Trajno sjećanje na velikog slikara Kerna|newspaper=Glas Slavonije|access-date=31. 3. 2017|archive-date=25. 8. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190825070344/http://www.glas-slavonije.hr/184721/5/Trajno-sjecanje-na-velikog-slikara-Kerna|url-status=dead}}</ref> === Galerija radova === === Literatura (ekstrakt) === *LIKOVNA ENCIKLOPEDIJA JUGOSLAVIJE, izdanje Jugoslavenskog leksikografskog zavoda „Miroslav Krleža“, Zagreb, 1987. Svezak 2, str. 42. Autor natuknice: Oto Švajcer. Reprodukcija (Motiv sa Save) str. 43. *ENCIKLOPEDIJA HRVATSKE UMJETNOSTI, izdanje Leksikografskog zavoda „Miroslav Krleža“, Zagreb, 1993. Svezak 1, str. 425. Autor natuknice: Oto Švajcer. Reprodukcija (Motiv sa Save) str. 425. *HRVATSKA LIKOVNA ENCIKLOPEDIJA, izdanje Leksikografskog zavoda „Miroslav Krleža“ i „Vjesnik d.d.“, Zagreb, 2005. Svezak 3, str. 135. *Juraj Baldani: Krunoslav Kern (predgovor katalogu MOJ BROD, SAVA I SLAVONIJA), Muzej grada Zagreba, 1980. *Bogdan Mesinger: Krunoslav Kern (katalog izložbe), Muzej Brodskog Posavlja, 1995. *Branimir Pešut: Savski spomenar- Krunoslav Kern, https://web.archive.org/web/20150715204504/http://gugsb.hr/savski-spomenar-krunoslav-kern-2-xii-1935-12iii1992/ == Vanjski linkovi == {{Refspisak}} [[Kategorija:Hrvatski slikari]] [[Kategorija:Umrli 1992.]] [[Kategorija:Rođeni 1935.]] [[Kategorija:Biografije, Slavonski Brod]] [[Kategorija:Jugoslavenski slikari]] c8jcdxjjgitq53ow4paydakjq8n0ur7 0 402797 3837847 2671545 2026-04-28T18:42:26Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3837847 wikitext text/x-wiki [[Francuska]] plemkinja '''Katarina od Clermont-en-Beauvaisisa''' ([[Francuski jezik|francuski]] ''Catherine de Clermont-en-Beauvaisis'') (? – 19/20. septembra 1212/1213<ref>''Obituaires de Sens'' Tome II, ''Eglise cathédrale de [[Chartres]]'', Obituaire du xii siècle</ref>) bila je grofica [[Clermont-en-Beauvaisis|Clermont-en-Beauvaisisa]] i [[Blois|Bloisa]]. Grofica Katarina je bila kćerka grofa [[Rudolf I od Clermont-en-Beauvaisisa|Rudolfa I od Clermont-en-Beauvaisisa]] (''Raoul'') i njegove žene Alise od Breteuila (''Alix'').<ref>Peigné-Delacourt, M. (1865). ''Cartulaire de l'abbaye de Notre-Dame d'Ourscamp'' (Amiens) ("Ourscamp Notre-Dame") CCLX and CCLXIII, str. 157, 158.</ref> Imala je brata Filipa, koji je umro kao dječak ili mladić; u svakom slučaju, prije oca. Katarina je nakon očeve smrti postala grofica svog mjesta, a nakon udaje za grofa [[Luj I od Bloisa|Luja I]], postala je i grofica Bloisa.<ref>{{Cite web |url=http://fmg.ac/Projects/MedLands/CENTRAL%20FRANCE.htm#MargueriteCtssBloisdied1230 |title=''Family of Margaret of Blois'' |access-date=14. 12. 2015 |archive-date=26. 2. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120226152906/http://www.fmg.ac/Projects/MedLands/CENTRAL%20FRANCE.htm#MargueriteCtssBloisdied1230 |url-status=dead }}</ref> Luj i Katarina su nakon konzumacije braka dobili sina kojeg je Katarina nazvala po svom ocu. Kasnije, dobili su kćerku Ivanu i sina [[Teobald VI od Bloisa|Teobalda]], koji je nazvan po svom drugom dedi. Teobald je naslijedio oca i majku, a njega su naslijedile njegove tetke [[Margareta Blojiška|Margareta]] i [[Izabela Blojiška|Izabela]]. [[Datoteka:Thibaut6.jpg|150px|mini|center|Katarinin sin [[Teobald VI od Bloisa|Teobald]] na konju]] == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Grofovi Bloisa]] [[Kategorija:Grofovi Clermont-en-Beauvaisisa]] qqh8ke54zjj5qnyf83u6j61aqmltmlr 0 403409 3837935 3817242 2026-04-28T23:45:58Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3837935 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Kopači | vrsta = Naseljeno mjesto | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]] | grad = [[Visoko]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.0019 | dužina_stepeni = 18.2074 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 23 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 32 | matični broj = 157813<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=20. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 11126 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Kopači u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }}'''Kopači''' su [[naseljeno mjesto]] u sastavu [[Visoko|Grada Visoko]], u [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom kantonu]], [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. U historiografskoj i arheološkoj literaturi naziv Kopači vezuje se i za starije slojeve naseljenosti visočkog kraja, od [[Željezno doba|željeznog doba]] do [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]].<ref name="KunicUNSA">{{cite web|url=https://ebiblioteka.efsa.unsa.ba/xmlui/bitstream/handle/EFSA/789/Sejla%20Kunic%20-%20zavrsni%20rad.pdf?sequence=1|title=Uloga kreativnih i kulturnih industrija u razvoju kulturnog turizma grada Visoko|last=Kunić|first=Šejla|website=eBiblioteka EFSA|publisher=[[Univerzitet u Sarajevu]]|access-date=17. 3. 2026}}</ref><ref name="TarikUNSA">{{cite web|url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2025/12/Clanak-Tarik.pdf|title=Neki problemi terenske obrade i konzervacije stećaka na primjeru nekropola s područja Visokog|last=Silajdžić|first=Tarik|website=Prilozi|publisher=Institut za historiju, [[Univerzitet u Sarajevu]]|access-date=17. 3. 2026}}</ref> == Historija == U pregledima najstarije prošlosti visočkog kraja Kopači se navode među značajnijim nalazištima [[Željezno doba|željeznog doba]] na području Visokog, što ukazuje da je prostor današnjeg sela bio uključen u širi prethistorijski pejzaž visočke kotline.<ref name="KunicUNSA" /> Srednjovjekovno naslijeđe Kopača potvrđuje i historiografija stećaka. Tarik Silajdžić navodi Kopače među nekropolama koje je Pavao Anđelić 1984. uvrstio u pregled srednjovjekovnih nekropola visočkog područja, a novija terenska istraživanja provedena u organizaciji Zavičajnog muzeja u Visokom dodatno su proširila saznanja o rasprostranjenosti stećaka na području grada.<ref name="TarikUNSA" /> U [[Osmansko Carstvo|osmanskom]] periodu Kopači se spominju u okviru sela i džemata visočkog kraja. U prikazu knjige ''Osmanski popisni defteri stanovništva Visokog i okoline iz 1850. godine'' navedeno je da su Kopači bili među selima vezanim za Visoko sredinom 19. stoljeća.<ref name="Defteri1850">{{cite web|url=https://www.fondacijaspektrum.ba/specto/edition/1/specto-br-1/osmanski%2Bpopisni%2Bdefteri%2Bstanovni%C5%A1tva%2Bvisokog%2Bi%2Bokoline%2B1850.%2Bgodine%2C%2Bprevela%2Bi%2Bpriredila%2Bramiza%2Bsmaji%C4%87%2C%2Binstitut%2Bza%2Bislamsku%2Btradiciju%2Bbo%C5%A1njaka%2B-ju%2Bgradska%2Bbiblioteka%2Bvisoko%2C%2Bsarajevo%2Fvisoko%2C%2B2022%3D/16|title=Osmanski popisni defteri stanovništva Visokog i okoline 1850. godine|website=Specto|access-date=17. 3. 2026}}</ref> Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Kopači su u administrativnoj organizaciji [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine SHS]] bili u sastavu općine [[Vratnica (Visoko)|Vratnica]] u okviru kotara Visoko.<ref name="OmerovicAcademia">{{cite web|url=https://www.academia.edu/126846561/Enes_S_Omerovi%C4%87_Visoko_u_KHS_Jugoslaviji|title=Visoko u KHS-Jugoslaviji|last=Omerović|first=Enes S.|website=Academia.edu|access-date=17. 3. 2026}}</ref> Prema službenim rezultatima popisa iz 2013. godine, naselje je imalo 23 stanovnika.<ref name="Popis2013">{{cite web|url=https://www.statistika.ba/?id=11126&show=12|title=Popis 2013 u BiH|website=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine|access-date=17. 3. 2026}}{{Mrtav link}}</ref> == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Kopači | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 157813 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 116/7/8) |work=fzs.ba |access-date= 20. 12. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 12. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 12. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 23 | g2013_bosnjaci = 21 | g2013_bosanciihercegovci = 2 | g1991_ukupno = 84 | g1991_muslimani = 9 | g1991_srbi = 74 | g1991_jugosloveni = 1 | g1981_ukupno = 109 | g1981_muslimani = 14 | g1981_srbi = 95 | g1971_ukupno = 145 | g1971_muslimani = 14 | g1971_srbi = 120 | g1971_hrvati = 8 | g1971_jugosloveni = 1 | g1971_makedonci = 2 }} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.visoko.gov.ba/ Zvanični sajt grada Visokog] {{Grad Visoko}} a2efryjmao1iilk83bxlga7ld0yhu17 0 407070 3837828 3832567 2026-04-28T16:57:52Z Panasko 146730 3837828 wikitext text/x-wiki {{seksualna orijentacija}} '''Biseksualnost''' je [[Romansa (ljubav)|romantična]] ili [[Seks|seksualna sklonost]] prema muškarcima i ženama<ref name="AmPsycholAssn-whatis">{{cite web|title=Sexual orientation, homosexuality and bisexuality|publisher=American Psychological Association|access-date=21. 4. 2014|url=http://www.apa.org/helpcenter/sexual-orientation.aspx|archive-date=8. 8. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130808032050/http://www.apa.org/helpcenter/sexual-orientation.aspx}}</ref><ref name="healthyminds.org">{{cite web|title=Sexual Orientation|publisher=American Psychiatric Association|archive-date=26. 7. 2011|access-date=3. 12. 2012|url=http://healthyminds.org/More-Info-For/GayLesbianBisexuals.aspx|archive-url=https://web.archive.org/web/20110726144306/http://healthyminds.org/More-Info-For/GayLesbianBisexuals.aspx}}</ref><ref name="glaad">{{cite web|title=GLAAD Media Reference Guide|access-date=14. 3. 2012 |publisher=GLAAD|url=http://www.glaad.org/document.doc?id=99|archive-date=1. 1. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110101043203/http://www.glaad.org/document.doc?id=99}}</ref> ili prema osobama bilo kojeg [[spol]]a ili [[Rodni identitet|rodnog identiteta]]; ova posljednja definicija ponekad se naziva ''[[panseksualnost]]''.<ref name="Soble">{{cite book|last=Soble|first=Alan|title=Sex from Plato to Paglia: a philosophical encyclopedia|publisher=Greenwood Publishing Group|volume=1|page=115 |isbn=978-0-313-32686-8|year=2006|chapter=Bisexuality|url=}}</ref><ref name="Firestein">{{cite book| first = Beth A. | last = Firestein | title = Becoming Visible: Counseling Bisexuals Across the Lifespan|publisher = Columbia University Press | pages = 9–12 | year = 2007| access-date = 3. 10. 2012 |isbn =0231137249|id={{ISBN|9780231137249}}|url = https://books.google.com/books?id=1pCKkZmBU1EC&pg=PA9&lpg=PA9&dq=Bisexuality&source=bl&ots=jLQsjdshH0&sig=VIz3j1_SOn-s66jHTmAERYSYlWE&hl=en&sa=X&ei=9N1rUKzQOuTc2AX1ooGYCQ&ved=0CCwQ6AEwADgK#v=onepage&q=Bisexuality&f=false}}</ref><ref name="Sex and society">{{cite book|title=Sex and Society|volume=2|page=593|last=Rice|first=Kim|isbn=978-0-7614-7905-5|publisher=Marshall Cavendish|year=2009|editor=Marshall Cavendish Corporation|contribution=Pansexuality|access-date=3. 10. 2012|url=https://books.google.com/books?id=YtsxeWE7VD0C&pg=PA593&lpg=PA593&dq=Pansexuality&source=bl&ots=YYqrMAWKKC&sig=ND_-SUQUyuN7Bw6e7w-v9pBYmRk&hl=en&sa=X&ei=ct9rUPCoKOTO2AWN7oHIAw&ved=0CC0Q6AEwAA#v=onepage&q=Pansexuality&f=false|quote= In some contexts, the term pansexuality is used interchangeably with bisexuality, which refers to attraction to individuals of both sexes... Those who identify as bisexual feel that gender, biological sex, and sexual orientation should not be a focal point in potential relationships. [U pojedinim kontekstima, termin panseksualnosti koristi se naizmjenično s terminom biseksualnosti koji označava privlačnosti prema oba spola.. Biseksualne osobe smatraju da spol, biološki spol i seksualna orijentacija ne bi trebali biti središnja tačka u mogućim vezama.]}}</ref> Termin ''biseksualnosti'' uglavnom se upotrebljava za označavanje romantičnih ili seksualnih osjećanja prema muškarcima i ženama.<ref name="AmPsycholAssn-whatis"/><ref name="healthyminds.org"/><ref name="glaad"/> Ovaj pojam jedan je od tri glavne klasifikacije seksualne orijentacije pored [[heteroseksualnost]]i i [[homoseksualnost]]i; posljednje dvije seksualne orijentacije sačinjavaju [[heteroseksualno-homoseksualni kontinuum]]. Biseksualnost ne mora isključivo označavati podjednaki nivo privlačnosti oba spola; česta je pojava da se osobe koje imaju izrazite, ali ne isključive seksualne sklonosti prema jednom spolu također izjašnjavaju kao biseksualci.<ref name="Rosario">{{cite journal | last1 = Rosario | first1 = M. | last2 = Schrimshaw | first2 = E. | last3 = Hunter | first3 = J. | last4 = Braun | first4 = L. | year = 2006 | title = Sexual identity development among lesbian, gay, and bisexual youths: Consistency and change over time | url =https://archive.org/details/sim_journal-of-sex-research_2006-02_43_1/page/46| journal = Journal of Sex Research | volume = 43 | issue = 1| pages = 46–58 | doi=10.1080/00224490609552298}}</ref> Biseksualnost se kroz historiju može pronaći u raznim ljudskim zajednicama<ref name="Civil">{{Cite book |last=Crompton |first=Louis |title=Homosexuality and Civilization |publisher=Belknap Press |year=2003 |location=Cambridge, Massachusetts |isbn=0-674-01197-X |url=https://archive.org/details/homosexualityciv00crom }}</ref> i u životinjskom carstvu.<ref name="Bio">{{Cite book|last=Bagemihl |first=Bruce |title=Biological Exuberance: Animal Homosexuality and Natural Diversity |publisher=Profile Books, Ltd. |year=1999 |location=London |isbn=1-86197-182-6}}</ref><ref name="Evol">{{Cite book |last=Roughgarden |first=Joan |title=Evolution's Rainbow: Diversity, Gender, and Sexuality in Nature and People |publisher=University of California Press |date=maj 2004 |location=Berkeley, CA |isbn=0-520-24073-1 |url=https://archive.org/details/evolutionsrainbo00roug }}</ref><ref name="Bi Species">{{cite news |last=Driscoll |first=Emily V. |title=Bisexual Species: Unorthodox Sex in the Animal Kingdom |work=Scientific American |date = juli 2008|url=http://www.scientificamerican.com/article/bisexual-species/|access-date=3. 2. 2016}}</ref> Međutim, termini ''bi-'', ''hetero-'' i ''homoseksualnost'' tek su se počeli koristiti u 19. stoljeću.<ref name="etymon">{{cite web|url=http://www.etymonline.com/index.php?term=bisexuality |title=Bisexuality |access-date=16. 2. 2007 |author=Harper, Douglas |date=novembar 2001 |work=Online Etymology Dictionary}}</ref> == Definicije == === Seksualna orijentacija, identitet i sklonost === Biseksualnost je romantična ili seksualna sklonost prema muškarcima i ženama. [[Američko udruženje psihologa]] navodi da je "seksualna orijentacija negdje duž kontinuuma. Drugim riječima, neko ne mora isključivo biti homoseksualac ili heteroseksualac, već može osjetiti razne stepene obje orijentacije. Seksualna orijentacija razvija se kroz životni vijek svake osobe – različite osobe u raznim fazama svog života mogu shvatiti da su hetero, bi ili homoseksualci."<ref name="Rosario"/><ref name=apa2009>{{cite journal|title=Appropriate Therapeutic Responses to Sexual Orientation|publisher=American Psychological Association |pages=63, 71, 86|url=http://www.apa.org/pi/lgbt/resources/therapeutic-response.pdf|access-date=3. 2. 2016|quote=Sexual orientation identity—not sexual orientation—appears to change via psychotherapy, support groups, and life events. [Identitet seksualne orijentacije – ne sama seksualna orijentacija – može se promijeniti uz pomoć psihoterapije, grupa za podršku i životnih događaja.]}}</ref> Moguće je da seksualna privlačnost, ponašanje i identitet budu nekongruentni jer seksualna privlačnost i ponašanje mogu biti različiti od identiteta. Neke se osobe izjašnjavaju kao hetero, homo ili biseksualci bez da su imali seksualna iskustva. Druge osobe su imale homoseksualna iskustva, ali ne smatraju da su gej, lezbijke ili biseksualci.<ref name=apa2009/> Također je moguće da osobe koje se izjašnjavaju da su gej ili lezbijke imaju spolni odnos s osobama različitog spola, a da ne smatraju da su biseksualci.<ref name=apa2009/> Za opis seksualnog identiteta ili prikazivanja seksualnost ponašanja također se mogu upotrebljavati termini ''[[queer]]'',<ref name="Firestein"/> ''[[poliseksualnost]]'',<ref name="Firestein"/> ''[[heterofleksibilnost]]'', ''[[muškarci koji imaju spolne odnose s muškarcima]]'' i ''[[žene koje imaju spolne odnose sa ženama]]''. Neki izvori definiraju biseksualnost kao romantičnu ili seksualnu privlačnost prema svim [[rodni identitet|rodnim identitetima]] ili kao romantičnu ili seksualnu privlačnost osobama bez obzira na biološki spol ili deklarirani spol te osobe time izjednačavajući biseksualnost s [[panseksualnost|panseksualnošću]].<ref name="Soble"/><ref name="Sex and society"/> Pojam panseksualnosti namjerno odbacuje [[binarnost rodnog sistema]], odnosno "pojam dva spola i specifičnih seksualnih orijentacija", jer su panseksualne osobe zainteresirane za odnos s osobama koje ne smatraju da su isključivo muškarci ili žene.<ref name="Soble"/><ref name="Sex and society"/> Biseksualna aktivistkinja, [[Robyn Ochs]], biseksualnost je definirala kao "mogućnost da Vas privlače – romantično i/ili seksualno – osobe više od jednog spola i/ili rodnog identiteta; ne mora obavezno biti istovremeno, na isti način ili u istoj mjeri."<ref>{{cite book|last=Eisner|first=Shiri|title=Bi: Notes for a Bi Revolution|year=2013|publisher=Seal Press|isbn=978-1-58005-474-4}}</ref> Prema Rosariu, Schrimshawu, Hunteru i Braunu iz 2006: <blockquote>...razvoj seksualnog identiteta lezbijki, gejeva i biseksualaca (LGB) zna biti složen i težak proces. Za razliku od drugih manjina (npr. etničkih ili rasnih manjina), većina LGB pojedinaca nisu okruženi zajednicom sličnih osoba od kojih mogu više saznati o svojem identitetu i koji mogu ojačati i podržati taj identitet. Umjesto toga, LGB pojedinci često su odgojeni u zajednicama koje su neupućene ili otvoreno neprijateljski nastrojene prema homoseksualnosti.<ref name="Rosario"/></blockquote> Biseksualnost je ispitana i kao prijelazni identitet. Prema istraživanju o razvoju seksualnog identiteta mladih lezbijki, gej i biseksualnih osoba sprovedenom [[Longitudinalni metod|longitudinalnom metodom]], Rosario i dr. "pronašli su pokazatelje značajne dosljednosti, kao i promjene seksualnog identiteta LGB osoba tokom vremena". Postojala je oko tri puta veća vjerovatnoća da se mlade osobe koje su se izjasnile kao homoseksualne i biseksualne osobe prije kraja istraživanja, izjasne samo kao homoseksualne osobe na kraju istraživanja. Od svih mladih osoba koje su se izjasnile kao biseksualne osobe, 60–70% njih nastavilo se tako izjašnjavati na kraju istraživanja, dok se oko 30–40% osoba počelo izjašnjavati kao homoseksualne osobe. Rosario i dr. navode da "iako je bilo mladih osoba koje su se dosljedno izjašnjavali kao biseksualne osobe tokom cijelog istraživanja, biseksualni identitet je drugim mladim osobama služio kao prijelazni identitet naknadnog homoseksualnog identiteta."<ref name="Rosario"/> Nasuprot ovome, istraživanje [[Lisa M. Diamond|Lise M. Diamon]], također sprovedeno longitudinalnom metodom u razdoblju od 10 godina, koje se fokusiralo na žene koje su se izjašnjavale kao lezbijke, biseksualke ili nisu koristile bilo kakva obilježja, ustanovilo je da je "više žena usvojilo identitete biseksualki ili jednostavno nije koristilo bilo kakva obilježja nego da su se odrekle tih identiteta." Istraživanje je također ustanovilo da je "više biseksualnih/neobilježenih žena imalo ukupno stabilne raspodjele privlačnosti prema istom ili drugom spolu."<ref>{{cite journal|last=Diamond|first=Lisa M.|journal=Developmental Psychology|year=2008|volume=44|issue=1|pages=5–14|doi=10.1037/0012-1649.44.1.5|pmid=18194000|title=Female bisexuality from adolescence to adulthood: results from a 10-year longitudinal study|url=https://archive.org/details/sim_developmental-psychology_2008-01_44_1/page/n10}}</ref> Lisa je također istraživala mušku biseksualnost i naglasila je da je "skoro isti broj muškaraca prešlo na homoseksualni identitet kao i s homoseksualnog identiteta na biseksualni, queer ili jednostavno na odbacivanje bilo kakvih obilježja."<ref>{{cite news|title=The Scientific Quest to Prove Bisexuality Exists|url=http://www.nytimes.com/2014/03/23/magazine/the-scientific-quest-to-prove-bisexuality-exists.html?hpw&rref=magazine&_r=0|publisher=New York Times|access-date=21. 3. 2014|work=The New York Times Magazine, 20 March 2014|first=Benoit|last=Denizet-Lewis|date=20. 3. 2014}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.sexatspsp.com/schedule/|archive-url=https://web.archive.org/web/20140321072854/http://www.sexatspsp.com/schedule/|title=2014 Sexuality Preconference|work=Fifteenth Annual Meeting of the Society for Personality and Social Psychology - Preconferences|publisher=Society for Personality and Social Psychology|archive-date=21. 3. 2014|access-date=3. 2. 2016|url-status=dead}}</ref> === Kinseyjeva skala === {{Glavni|Kinseyjeva skala}} [[Datoteka:Kinsey Scale.svg|250px|mini|desno|Prikaz Kinseyjeve skale]] Krajem 1940-ih, zoolog [[Alfred Kinsey]] napravio je skalu za označavanje kontinuuma seksualne orijentacije kod ljudi. Proučavao je ljudsku seksualnost i smatrao je da ljudi mogu biti hetero- ili homoseksualne orijentacije čak i ako se to ne ispoljava u trenutnim okolnostima.<ref name=Young-Bruehl>{{cite journal |last=Young-Bruehl |first=Elisabeth |title=Are Human Beings "By Nature" Bisexual? |journal=Studies in Gender and Sexuality |volume=3 |issue=2 |pages=179–213 |year=2001 |doi=10.1080/15240650209349175 }}</ref> Skala se upotrebljava za opis seksualnih iskustava osobe ili seksualnih reakcija u datom vremenu. Raspon skale počinje od nule kojom se označava da je osoba isključivo heteroseksualna, a završava sa šesticom kojom se označava da je osoba isključivo homoseksualna.<ref>{{cite web|url=http://www.iub.edu/~kinsey/research/ak-hhscale.html|title=The Kinsey Institute - Kinsey Sexuality Rating Scale|work=iub.edu|access-date=30. 1. 2016|archive-date=17. 8. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110817050313/http://www.iub.edu/~kinsey/research/ak-hhscale.html|url-status=dead}}</ref> Osobe koje se plasiraju 2–4, često se smatraju biseksualnim; nije tolika česta pojava da osobe budu na bilo kojoj krajnosti skale.<ref>Szymanski, Mike. "Moving Closer to the Middle: Kinsey the Movie, and Its Rocky Road to Bisexual Acceptance." Journal of Bisexuality 8.3 (2008): 287-308. Print.</ref> Sociolozi [[Martin S. Weinberg]] i [[Colin J. Williams]] pišu da u principu, osobe koje se plasiraju 1–5 mogli bi se smatrati biseksualcima.<ref>{{Cite book|author1=Weinberg, Martin S. |author2=Williams, Colin J. |author3=Pryor, Douglas W. |title=Dual Attraction: Understanding Bisexuality |url=https://archive.org/details/dualattractionun00wein_268 |publisher=Oxford University Press |location=New York |year=1995 |isbn=0-19-509841-2 |page=[https://archive.org/details/dualattractionun00wein_268/page/n51 41]}}</ref> Psiholog Jim McKnight piše da je zamisao da je biseksualnost posredna orijentacija između homoseksualnosti i heteroseksualnosti, kako je to implicitno navedeno u Kinseyjevoj skali, "značajno upitna" od objave Winbergove i [[Alan P. Bell|Bellove]] knjige ''Homosexualities: A Study of Diversity Among Men and Women'' 1978.<ref>McKnight, Jim. ''Straight Science: Homosexuality, Evolution and Adaptation''. Routledge, 1997, str. 33.</ref> == Demografija i zastupljenost== Kinsey, u svojoj knjizi iz 1948. ''Sexual Behavior in the Human Male'' ({{jez-bs|Seksualno ponašanje muškaraca}}), navodi da je "46% muškaraca imalo heteroseksualne i homoseksualne spolne odnose ili je 'reagiralo' na osobe oba spola."<ref name=institute>[http://www.kinseyinstitute.org/research/ak-data.html Sažetak istraživanja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180627155605/http://www.kinseyinstitute.org/research/ak-data.html |date=27. 6. 2018 }} iz [http://www.kinseyinstitute.org/ Kinsey Institutea] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130928231429/http://www.kinseyinstitute.org/about/chronology.html |date=28. 9. 2013 }}.</ref> Kinsey nije volio da se termin ''biseksualac'' koristi za opis osoba koje imaju spolne odnose s muškarcima i ženama, već je radije htio da se termin ''biseksualac'' koristi u svom prvobitnom biološkom smislu (pogledati [[hermafrodit]]) rekavši "Sve dok se ne dokaže da sklonost u spolnim odnosima zavisi od tog da anatomija pojedinca sadrži muške i ženske spolne organe ili fiziološke kapacitete, šteta je takve pojedince nazivati biseksualcima."<ref name="StangeOyster2011">{{cite book|author1=Mary Zeiss Stange|author2=Carol K. Oyster|author3=Jane E. Sloan|title=Encyclopedia of Women in Today's World|url=http://books.google.com/books?id=bOkPjFQoBj8C&pg=PA158|date=23. 2. 2011|publisher=SAGE Publications|isbn=978-1-4129-7685-5|pages=158–}}</ref><ref>Kinsey, A. C., Pomeroy, W. B., & Martin, C. E. (1948). ''Sexual behavior in the human male.'' Philadelphia: W. B. Saunders. str. 657.</ref> ''The Janus Report on Sexual Behavior'', objavljen 1993, pokazao je da se 5% muškaraca i 3% žena izjašnjavaju kao biseksualci, dok se 4% muškaraca i 2% žena izjašnjava kao homoseksualci.<ref name="Kinsey FAQ"/> Modernija istraživanja procjene prisutnosti biseksualnosti znaju biti raznolika. Američko istraživanje iz 2002. koje je sproveo ''National Center for Health Statistics'' ustanovilo je da se 1,8% muškaraca u starosnoj dobi od 18. do 44. godine izjašnjavaju da su biseksualne orijentacije, 2,3% da su homoseksualne orijentacije, a da se 3,9% izjašnjava kao "nešto drugo." Isto istraživanje ustanovilo je da se 2,8% žena izjašnjava da su biseksualne orijentacije, 1,3% da su homoseksualne orijentacije, a da se 3,8% izjašnjava kao "nešto drugo."<ref name="Kinsey FAQ">{{cite web|url=http://www.kinseyinstitute.org/resources/FAQ.html|title=Frequently Asked Sexuality Questions to the Kinsey Institute|access-date=16. 2. 2007|publisher=The Kinsey Institute|archive-date=25. 12. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181225060857/https://kinseyinstitute.org/research/index.php|url-status=dead}}</ref> ''The New York Times'' je 2007. u članku u odjeljku o zdravlju napisali da se "1,5% američkih žena i 1,7% američkih muškaraca izjašnjavaju da su biseksualci."<ref name="Carey">{{cite news |last=Carey |first=Benedict |title=Straight, Gay or Lying? Bisexuality Revisited |work=The New York Times |date=5. 7. 2005 |url=http://query.nytimes.com/gst/abstract.html?res=9D0DE5DA1031F936A35754C0A9639C8B63 |access-date=3. 2. 2016 |archive-date=3. 2. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160203135446/http://query.nytimes.com/gst/abstract.html?res=9D0DE5DA1031F936A35754C0A9639C8B63 |url-status=dead }}</ref> Iste godine je objavljeno da se 14,4% američkih djevojaka izjašnjavalo da "nisu isključivo heteroseksualne orijentacije", dok se 5,6% muškaraca izjašnjavalo da su homoseksualci ili biseksualci.<ref name="Lesbian and bisexual women">{{cite web|url=http://www.psychologytoday.com/blog/sax-sex/201004/why-are-so-many-girls-lesbian-or-bisexual?page=2 |title=Why Are So Many Girls Lesbian or Bisexual? |access-date=28. 4. 2011 |author=Leonard Sax|publisher= Sussex Directories/Psychology Today}}</ref> Istraživanje žurnala ''Biological Psychology'' ({{jez-bs|Biološka psihologija}}) iz 2011. ustanovilo je da ima muškaraca koji se izjašnjavaju da su biseksualne orijentacije i da se seksualno mogu uzbuditi na oba spola.<ref name=twsO28>{{cite news| author = Elizabeth Landau| title = Bisexual men: Science says they're real| work = CNN| quote = ...confirms that men with bisexual arousal patterns and bisexual identity definitely exist...| date = 23. 8. 2011| url = http://thechart.blogs.cnn.com/2011/08/23/bisexual-men-science-says-theyre-real/?hpt=hp_t2| access-date = 15. 8. 2011| archive-date = 17. 1. 2012| archive-url = https://web.archive.org/web/20120117120756/http://thechart.blogs.cnn.com/2011/08/23/bisexual-men-science-says-theyre-real/?hpt=hp_t2| url-status = dead}}</ref> Prema prvom većem istraživanju NHIS-a, objavljenom u julu 2014, koje je mjerilo seksualnu orijentaciju Amerikanaca, ustavljeno je da je svega 0,7% Amerikanaca biseksualno.<ref>{{cite web|url=http://www.washingtonpost.com/national/health-science/health-survey-gives-government-its-first-large-scale-data-on-gay-bisexual-population/2014/07/14/2db9f4b0-092f-11e4-bbf1-cc51275e7f8f_story.html|title=Health survey gives government its first large-scale data on gay, bisexual population|work=Washington Post|access-date=20. 3. 2015}}</ref> Gledajući s antropološke perspektive, postoji veliko odstupanje u prisutnosti biseksualnosti u različitim narodima. U nekim plemenima se uopće ne pojavljuje dok je u drugima općeprisutno poput u narodima Sambije, [[Nova Gvineja|Nove Gvineje]] i u [[Melanezijski narodi|Melanezijskim narodima]].<ref name=VanWyk>{{cite journal |author=Van Wyk PH,Geist CS|title=Biology of Bisexuality: Critique and Observations |journal=Journal of Homosexuality |volume=28 |issue=3–4 |pages=357–373 |year=1995 |doi=10.1300/J082v28n03_11 |pmid=7560936}}</ref> == Historija == [[Datoteka:Sexual scene on pompeian mural 2.jpg|lijevo|mini|200px|Dva muškarca i žena u spolnom odnosu; zidna slika u [[Pompeji]] – [[79 p. n. e.|79 prije n. e.]]]] Grci i Rimljani u doba Antike nisu povezivali spolne odnose s binarnim oznakama za razliku od tog običaja danas. Muškarci koji su imali muške ljubavnike nisu označavani homoseksualcima, te su mogli imati žene i druge ženske ljubavnike. [[Stara Grčka|Starogrčki]] religijski tekstovi koji su održavali tadašnje kulturalne prakse, sadržavali su biseksualnu tematiku. Podtekstovi su bili raznoliki, počev od mistične do poučne tematike.<ref name="livius">{{cite web|url=http://www.livius.org/articles/concept/greek-homosexuality/|title=Greek Homosexuality |access-date=17. 2. 2007 |last=van Dolen |first=Hein}}</ref> [[Sparta]]nci su vjerovali da će ljubav i erotika između iskusnih, a i novih vojnika učvrstiti odanost u borbi, poboljšati koherziju jedinica i podstaći upotrebu herojskih taktika kako bi muškarci impresionirali svoje ljubavnike. Nakon što su mlađi vojnici dostigli zrelost, veza je trebala prestati biti seksualna, mada nije jasno koliko strogo se pratio ovaj princip. Mladići su donekle bili stigmatizirani ako su nastavili vezu sa svojim mentorima.<ref name="livius"/> Naprimjer, [[Aristofan]] ih je nazivao ''euryprôktoi'', tj. "široke zadnjice", te ih je opisivao kao žene. Slično je bilo i u [[Antički Rim|Antičkom Rimu]] gdje spol nije određivao je li seksualni partner prihvatljiv, osim ako užitak jednog muškarca nije podrivao integritet drugog. Bilo je očekivano i čak prihvaćeno u društvu da se slobodni Rimljan seksa sa ženama i muškarcima, uz uslov da je on bio zadužen za penetraciju.<ref>Amy Richlin, ''The Garden of Priapus: Sexuality and Aggression in Roman Humor'' (Oxford University Press, 1983, 1992), str. 225.</ref> Moralnost ponašanja zavisila je od društvenog položaja partnera, a ne neophodno spola. Predmeti seksualne želje bili su žene i mladići, ali je bilo očekivano da muškarac van braka upražnjava svoje porive s robovima i prostitutkama (koje su često bili i robovi). Nije bilo moralno seksati se sa ženom nekog drugog slobodnog čovjeka, njegovom kćerkom koja je bila sposobna za brak, njegovim maloljetnim sinom ili sa samim tim čovjekom; korištenje tuđeg roba za seksualne užitke zahtijevalo je dopuštenje vlasnika. Nedostatak samokontrole kao i upravljanje vlastitim seksualnim životom, ukazivalo je da čovjek nije sposoban upravljati drugima; upražnjavanje "zadovoljstva niske senzualnosti" bilo je štetno identitetu i smatranju eltinog čovjeka kulturnom osobom.<ref>Catharine Edwards, "Unspeakable Professions: Public Performance and Prostitution in Ancient Rome," in ''Roman Sexualities'', str. 67–68.</ref> == Mediji == Biseksualnost se uglavnom negativno prikazuje u medijima; ponekad se oslanja na stereotipe i prikaz biseksualnosti kao [[Duševna bolest|duševne bolesti]]. U svom članku iz 2005. o filmu ''[[Planina Brokeback]]'', Amy Andre govori kako je čest slučaj da se biseksualne osobe negativno prikazuju u filmovima: <blockquote>"Volim filmove u kojima se biseksualci jedni drugima [[Coming out|autuju]] i zaljube jedno u drugo, jer se tako nešto rijetko viđa; najnoviji primjer ovoga je romantična komedija ''[[Ljubav Jessice Stein]]'' iz 2002. Većina filmova biseksualne likove prikazuje stereotipno... Likovi su najčešće obmanjujući (''[[Mulholland Drive (film)|Mulholland Drive]]''), previše seksualni (''[[The Sex Monster|The]]'' [[The Sex Monster|''Sex Monster'']]), nevjerni (''High Art'') i prevrtljivi (''[[Tri srca (1993)|Tri srca]]''), a ponekad znaju biti i serijske ubice poput Sharon Stone u filmu ''[[Sirove strasti]]''. Drugi riječima, biseksualci su samo uzrok sukoba u filmu." – Amy Andre, ''American Sexuality Magazine''.</blockquote> Analizom preko 170 članaka napisanih u razdoblju od 2001. do 2006, sociolog Richard N. Pitt. Jr. zaključio je da mediji ponašanje biseksualnih crnaca smatraju psihološki nenormalnim, dok ignoriraju ili simpatiziraju slične postupke biseksualnih bijelaca. Smatra da je biseksualni crnac često opisan kao ''dvolični heteroseksualni'' muškarac koji prenosi [[HIV]]. Ovo upoređuje s biseksualnim bijelcem (ako ga se tako uopće kategorizira) u filmu ''Planina Brokeback'', koga se opisuje sa žaljenjem kao ''viktimiziranog homoseksualca'' koji se morao vratiti u ormar zbog heteroseksualnog društva koje ga okružuje. === Filmovi === [[Datoteka:Jolie.png|mini|[[Angelina Jolie]] je biseksualna glumica.<ref>{{cite news|last1=Silverman|first1=Stephen M.|title=Angelina Jolie Airs Colorful Past on TV|url=http://www.people.com/people/article/0,,626414,00.html|access-date=7. 4. 2015|work=People|date=9. 7. 2003}}</ref>]] Biseksualni likovi mogu se pronaći u raznim popularnim filmovima poput filmova [[Crni labud (film)|''Crni labud'']], ''[[Frida]]'', ''[[Plesačice]]'', ''[[Tijelo kao knjiga]]'', ''[[Aleksandar (film)|Aleksandar]]'', ''[[The Rocky Horror Picture Show]]'', ''[[Henry i June (film)|Henry i June]]'', ''[[Natjeravajući Amy]]'', ''[[Velvet Goldmine]]'', ''[[Ljubav Jessice Stein]]'', ''[[Četvrti čovjek]]'', ''[[Sirove strasti]]'', ''[[Mulholland Drive (film)|Mulholland Drive]]'', ''[[Nedjelja, krvava nedjelja]]'', ''[[Something for Everyone]]'', ''[[Pravila privlačnosti]]'' i ''[[Planina Brokeback]]''. === Književnost === Roman ''Orlando: A Biography'' engleske književnice [[Virginia Woolf|Virginije Woolf]] iz 1928. rani je primjer biseksualnih elemenata u književnosti. Priča, o čovjeku koji se preobražava u ženu bez sekunde predomišljanja, zasniva se na životu Woolfinog ljubavnika [[Vita Sackville-West|Vitae Sackvillea-Westa]]. Woolf je ovo preobražavanje upotrijebila da se knjiga ne zabrani zbog homoseksualnog sadržaja. Zamjenice se mijenjaju s muških na ženske baš kao i Westov spol. Ovaj nedostatak određenih zamjenica omogućava dvosmislenost i skreće pažnju s binarne podjele spolova.<ref>{{cite book|last1=Livia|first1=Anna|title=Pronoun envy : literary uses of linguistic gender|url=https://archive.org/details/pronounenvyliter0000livi|date=2001|publisher=Oxford University Press|location=New York|isbn=9780195138535}}</ref> Njena se knjiga, ''[[Gospođa Dalloway]]'' (objavljena 1925), fokusira na dva biseksualca: muškarca i ženu koji su u heteroseksualnim brakovima u kasnijim razdobljima svojih života i nisu seksualno ispunjeni. Nakon Westine smrti, njen sin Nigel Nicolson objavljuje biografiju ''Portrait of a Marriage'' ({{jez-bs|Portret braka}}) u kojoj se opisuje Westina afera sa ženom dok je još bila u braku s [[Harold Nicolson|Haroldom Nicolsonom]]. Drugi rani primjeri biseksualnih elemenata u književnosti su djela [[D. H. Lawrence]]a poput ''Women in Love'' ({{jez-bs|Žene u ljubavi}}, objavljena 1920) i serijal francuske književnice [[Sidonie Gabrielle Colette]] ''Claudine à l'école'' ({{jez-bs|Claudine u školi}}, trajao od 1900 do 1903). Glavni lik knjige ''The Twyborn Affair'' (objavljene 1979), australijskog književnika [[Patrick White|Patricka Whitea]] jest biseksualac. Savremeni romani američkog književnika [[Bret Easton Ellis|Breta Eastona Ellisa]] poput ''Less Than Zero'' (objavljenog 1985) i ''The Rules of Attraction'' (objavljenog 1987) često prikazuju biseksualne muškarce; ovakav "ležerni prikaz" biseksualaca čest je u Ellisovim djelima.<ref name="badboy">{{cite journal|url = http://www.details.com/story/author-bret-easton-ellis-less-than-zero-sequel-imperial-bedrooms|title = Bret Easton Ellis: Eternal Bad Boy|work = Details|last = Gordinier|first = Jeff|date = juni 2010|access-date = 3. 2. 2016|archive-date = 16. 1. 2016|archive-url = https://web.archive.org/web/20160116203057/http://www.details.com/story/author-bret-easton-ellis-less-than-zero-sequel-imperial-bedrooms|url-status = dead}}</ref> == Također pogledajte == * [[Heteroseksualnost]] * [[Homoseksualnost]] * [[Lezbijka]] == Reference == {{refspisak|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} === Uopćeno === * Freud, Sigmund. ''Three Contributions to the Theory of Sex''. {{ISBN|0-486-41603-8}} * Larivière, Michel. ''Homosexuels et bisexuels célèbres'', Delétraz Editions, 1997. {{ISBN|2-911110-19-6}} === Antička Grčka i Rim === * Cantarella, Eva. ''Bisexuality in the Ancient World'', Yale University Press, New Haven, 1992, 2002. {{ISBN|978-0-300-09302-5}} * J. Dover, Kenneth. ''Greek Homosexuality'', New York; Vintage Books, 1978. {{ISBN|0-394-74224-9}} * K. Hubbard, Thomas. ''Homosexuality in Greece and Rome'', U. of California Press, 2003. {{ISBN|0-520-23430-8}} * Patzer, Herald. ''Die Griechische Knabenliebe [Greek Pederasty],'' Wiesbaden: Franz Steiner Verlag, 1982. In: Sitzungsberichte der Wissenschaftlichen Gesellschaft an der Johann Wolfgang Goethe-Universität Frankfurt am Main, vol. 19 br. 1. * W. A. Percy III. ''Pederasty and Pedagogy in Archaic Greece,'' University of Illinois Press, 1996. {{ISBN|0-252-02209-2}} === Po državi === * O. Murray, Stephen; Roscoe, Will i dr. ''Islamic Homosexualities: Culture, History, and Literature,'' New York: New York University Press, 1997. {{ISBN|0-8147-7468-7}} * Wright, J; Rowson, Everett. ''Homoeroticism in Classical Arabic Literature''. 1998. {{ISBN|0-231-10507-X}} (pbbk)/ {{ISBN|0-231-10506-1}} (hdbk) * Leupp, Gary. ''Male Colors: The Construction of Homosexuality in Tokugawa Japan,'' Berkeley, University of California Press, 1995. {{ISBN|0-520-20900-1}} * Watanabe, Tsuneo; Iwata, Jun'ichi. ''The Love of the Samurai. A Thousand Years of Japanese Homosexuality,'' London: GMP Publishers, 1987. {{ISBN|0-85449-115-5}} === Moderna === * S. Weinberg, Martin; J. Williams, Colin i W. Pryor, Douglas. ''Dual Attraction: Understanding Bisexuality,'' {{ISBN|0195098412}} * Hutchins, Loraine; Ka'ahumanu, Lani. ''Bi Any Other Name : Bisexual People Speak Out,'' {{ISBN|1-55583-174-5}} * Robyn Ochs; Rowley, Sarah. ''Getting Bi : Voices of Bisexuals Around the World,'' {{ISBN|0-9653881-4-X}} * Klein, Fritz MD. ''The Bisexual Option,'' {{ISBN|1-56023-033-9}} * Suresha, Ron; Chvany, Pete. ''Bi Men : Coming Out Every Which Way,'' {{ISBN|978-1-56023-615-3}} * E. Burleson, William. ''Bi America : Myths, Truths, And Struggles of an Invisible Community,'' {{ISBN|978-1-56023-478-4}} * C. Rodriguez Rust, Paula. ''Bisexuality in the United States : A Social Science Reader,'' {{ISBN|0-231-10226-7}} * A. Firestein, Beth. ''Bisexuality : The Psychology and Politics of an Invisible Minority,'' {{ISBN|0-8039-7274-1}} * C. Fox, Ronald PhD. ''Current Research on Bisexuality,'' {{ISBN|978-1-56023-289-6}} === Ostalo === * Bryant, Wayne M. ''Bisexual Characters in Film: From Anais to Zee''. Haworth Gay & Lesbian Studies, 1997. {{ISBN|1-56023-894-1}} {{refend}} == Vanjski linkovi == {{Wikicitat}} * [http://www.bisexual.org/ Američki institut biseksualnosti] {{en simbol}} * [https://web.archive.org/web/20080521085828/http://www.kinseyinstitute.org/ccies/ "Cijeli kontinuum" na Međunarodnoj enciklopediji seksualnosti] {{en simbol}} {{Teme o biseksualnosti}} [[Kategorija:Seksualna orijentacija]] [[Kategorija:LGBTQ]] m1neqqhofe6xwiqnlv396fodr9r4n5e 0 407841 3837943 3684771 2026-04-29T02:00:12Z CommonsDelinker 1478 Uklanjam datoteku [[c:File:Horch.gif|Horch.gif]]; na Commonsu ju je izbrisao/-la [[c:User:Pi.1415926535|Pi.1415926535]]; razlog: per [[:c:Commons:Deletion requests/File:Horch.gif|]]. 3837943 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = August Horch | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1868|10|12}} | mjesto_rođenja = [[Winningen]], Rajnska Pruska | datum_smrti ={{Datum smrti i godine|1951|2|3|1868|10|12}} | mjesto_smrti = [[Münchberg]], Bavarska | nacionalnost = [[Nijemci|Nijemac]] | druga_imena = | zanimanje = inženjer | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} [[Datoteka:Bundesarchiv_Bild_183-T1129-501,_August_Horch_in_Horch-PKW.jpg|thumb|240x240px|August Horch u Horch automobilu, 1908. godina]] [[Datoteka:Gedenktafel_horch_ehrenfeld.jpg|thumb|200x200px|Memorijalni natpis u [[Köln|Kölnu, Njemačka]].]] '''August Horch''' (12. oktobar 1868 — 3. februar 1951) bio je [[Nijemci|njemački]] [[inženjer]] i pionir [[automobil]]izma, osnivač proizvodnog giganta koji je eventualno postao [[Audi]]. == Počeci == Horch je rođen u Winningenu, Rajnska Pruska. Njegov početni posao bio je kovač, a kasnije se obrazovao u Hochschule Mittweida (Mittweida tehnički koledž). Poslije dobivanja diplome u inženjerstvu, radio je u brodogradnji. Horch je radio za [[Karl Benz]]a od 1896, prije osnivanja ''A. Horch & Co.'' u novembru 1899, u Ehrenfeldu, Köln, [[Njemačka]].<ref name="autoweek">{{Cite journal|title = Names Behind The Company: August Horch|url = https://archive.org/details/sim_autoweek_2009-11-30_59_24/page/19|journal = [[AutoWeek]]|date = 30. 11. 2009|page = 19}}</ref> == Proizvodnja == Prvi Horchov automobil je izgrađen 1901. godine. Kompanija se iselila u Reichenbach 1902. godine i Zwickau 1904. godine. Horch je napustio kompaniju 1909. godine nakon nesporazuma, te uspostavio konkurenciju u Zwickau. Njegova nova firma je sprva zvana ''Horch Automobil-Werke GmbH'', ali zbog kršenja zakona oko naziva ''Horch'', on je odlučio napraviti sljedeću automobilsku kompaniju. (Sud je presudio da je ''Horch'' bio registrirana marka na Horchove bivše partnere i August Horch nije više imao pravo da to koristi). Naknadno, Horch je nazvao svoju novu kompaniju ''[[Audi|Audi Automobilwerke GmbH]]'' 1910. godine, što ''Audi''  na [[Latinski jezik|latinskom]] znači isto što i Horch na njemačkom. == Poslije Audija == Horch je napustio Audi 1920. godine i otišao u [[Berlin]] i radio razne poslove. Objavio je svoju autobiografiju, ''Ja sam pravio aute (Ich Baute Autos)'' 1937. godine. Također je služio na odboru Auto Uniona, nasljednika kompanije Audi Automobilwerke GmbH. Bio je počasni građanin grada Zwickau i imao je naziv ulice imenovan po njegovim Audi automobilima i u Zwickau i njegovom rodnom gradu Winningen. Bio je počasni [[profesor]] na Braunschweigovom univerzitetu za tehnologiju.<ref name="autoweek"/> == Reference == {{Reflist}} {{DEFAULTSORT:Horch, August}} [[Kategorija:Rođeni 1868.]] [[Kategorija:Umrli 1951.]] [[Kategorija:Biografije, Winningen]] [[Kategorija:Njemački inženjeri]] 6tcyhacuwwyfbrt80nrppms8pkxxwt9 0 415716 3837962 3832558 2026-04-29T07:26:54Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3837962 wikitext text/x-wiki {{Infokutija anatomija | Ime = Lakatna kost <br>(Ulna) | Latinsko ime = Ulna | GraySubject = 52 | GrayPage = 214 | Image = Ulna - anterior view.png | Caption = Položaj lakatne kosti (crvena) | Image2 = Carpus.png | Caption2 = Desna šaka s dlanom prema dolje (lijevo) i prema gore (desno)<br>Lakatna kost: '''2''' | Articulations = | MeshName = Ulna | MeshNumber = A02.835.232.087.090.850 | DorlandsPre = u_01 | DorlandsSuf = 12835497 | FMA = 23466 }} '''Lakatna kost''' ([[latinski jezik|lat.]] ''ulna'') je jedna od dvije [[duga kost|duge kosti]] u [[podlaktica|podlaktici]]; druga je [[žbica]]. Nalazi se na suprotnoj strani [[palac|palca]], a proteže se od [[lakat|lakta]] do [[zglob|zgloba šake]], i teče paralelno sa žbicom, koja je duža i veća. U [[anatomski položaj|anatomskom položaju]], kad se ruke dolje aa strana tijela i [[šaka|dlanovima]] licem prema naprijed, lakatna kost se nalazi na bočnoj strani podlaktice najbliže tijelu sa medijane strane. Ova [[kost]] se može slomiti zbog prekomjerne težine ili utjecaja opterećenja.<ref name=<"VB">{{cite book |author=Romer A. S., Parsons T. S.|year=1977 |title=The Vertebrate Body |publisher=Holt-Saunders International |location= Philadelphia, PA|isbn= 0-03-910284-X}}</ref><ref name="Međedović">{{cite book|author=Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R.|year=2002|title=Biologija 2. |publisher=Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-222-6}}</ref><ref name="Hadži-Masl">{{cite book|author=Hadžiselimović R., Maslić E. |year= 1996|title=Biologija 1|publisher=Federecija Bosne i Hercegovine – Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta|place= Sarajevo}}</ref> == Struktura == Laktna kost je šira blizu lakta, a sužava se kako se približava [[zglobu]] šake. U neposrednoj blizini lakta, lakatna kost ima koščati nastavak (''[[proces olecranon]]''), odnosno kuku, kao strukturu koja se uklapa u [[olekranonska jama|olekranonsku jamu]] u [[humerus]]u. Time se sprečava [[hiperekstenzija]] i tvori zglobni spoj s [[kotur nadlaktične kosti|koturom nadlaktične kosti]]. Tu je i [[radijalni usjek]] za [[glava žbice|glavu žbice]] – [[lakatna kvrga]] za koju se vežu mišići. U blizini zgloba, lakatna kost ima [[lakatni trnasti nastavak]].<ref name=<Gray14>{{cite book|authors=Drake R., Vogl A. W., Mitchell A.W. M. |year=2014|title= Gray's anatomy for students, 3rd Edition |publisher=Elsevier|location=Philadelphia, Pa|isbn=9780702051319}}</ref><ref name= <"Campbell">{{cite book|author=Campbell N. A. et al.|year=2008|title=Biology. 8th Ed. |publisher=Person International Edition, San Francisco|isbn=978-0-321-53616-7}}</ref><ref name=<"Korene">{{cite book|authors=Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. |year=2001|title=Biologija 8|publisher=Svjetlost|place=Sarajevo|isbn=9958-10-396-6}}</ref><ref name="Sofradzija">{{cite book|author=Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. |year= 2004|title= Biologija 1.|publisher= Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-686-8}}</ref> ===Histologija=== Laktnna kost (''ulna'') je [[duga kost]]. Njena duga i uska [[medularna šupljina]] je zatvorena jakim zidom [[kortikalna kost|kortikalnog tkiva]] koje je najdeblje uz [[međukostna membrana podlaktice|međukostnu granicu]] i leđnu površinu. Na ekstremitetima, kompaktni sloj se stanjuje. Kompaktni sloj se nastavlja na stražnjoj strani olekranonskog nastavka kao tanjir bliske spužvaste kosti s paralelnim lamelama. Ispod koronoidnog nastavka postoji mali prostor kompaktne kosti od kojeg nastavak krivuda gore i na kraju koso prema površini polumjesečastog ureza koji je obložen tankim slojem kompaktne kosti. Nastavci na donjem kraju imaju više uzdužni smjer.<ref>{{cite web|url=http://www.innerbody.com/image_skelfov/skel21_new.html|title=Ulna|work=InnerBody}}</ref> ==Razvoj== {{multiple image | image1 = Gray215.png | width1 = 150 | caption1 = Plan of ossification of the ulna. From three centers. | image2 = Gray216.png | width2 = 112 | alt2 = | caption2 = Epiphyseal lines of ulna in a young adult. Lateral aspect. The lines of attachment of the articular capsules are in blue. }} Lakatna kost [[Okoštavanje|okoštava]] iz tri centra: po jedan za tijelo kosti, donje ekstremitete i vrhu [[olekranon]]a. Okoštavanje počinje na sredini tijela kosti, oko osme sedmice [[fetus]]nog života, a uskoro se proteže kroz veći dio kosti. Pri rođenju, krajevi su hrskavičavi. O četvrtoj godini, centar okoštavanja se pojavljuje u sredini glave, a uskoro izlazi i u [[lakatni trnasti nastavak]]. O desetoj godini, centar se pojavljuje u olekranonu blizu njegovog kraja, kao glavni dio ovog nastavka koji se formira prema gore, u produžetku tijela. Gornja [[epifiza]] pridružuje tijelo oko šesnaeste, a donji oko dvadesete godine.<ref name="Međedović"/><ref name=<Gray14/><ref name= <"Campbell"/> ==Funkcija== ===Zglobovi=== Lakatna kost formira dio [[zglob šake|zgloba šake]] i [[lakat]]ni zglob. Naime, lakatna kost se zglobljava sa strukturama kao što su: * Kotur [[humerus]]a, na desnoj strani [[lakatni zglob|lakatnog zgloba]] kao [[šarka zglob]] sa polumjesečastim [[koturski usjek|koturskim usjekom]] lakatne kosti; *[[Žbica]], u blizini lakta k ao [[zakretni zgloba]], što omogućava radijusu da pređe preko lakatne kosti u [[pronacija|pronaciji]]. * [[Distalna žbica]], gdje se uklapa u [[usjek lakatne kosti]]. * Žbica cijelom dužinom preko [[međukostna membrana podlaktice|međukostne membrane]] koja formira [[sindesmoza|sindezmozni]] zglob ===Mišićne veze=== {{multiple image |align = center | image1 = Gray213.png | width1 = 220 | caption1 = Kosti lijeve podlaktice –.prednja strana | image2 = Gray214.png | width2 = 224 | caption2 = Žbica i ulna lijeve podlaktice – zadnja površina }} {| class="wikitable" class="sortable wikitable" | bgcolor="lightblue" style="text-align:center;"| '''Mišić''' | bgcolor="yellow" style="text-align:center;"|'''Polazište/Hvatište''' | bgcolor="lightblue" style="text-align:center;"| '''Veza''' |- | ''[[Musculus triceps brachii]]'' || Hvatište || Zadnji dio gornje površine [[olekranonski nastavak|olekranonskog nastavka]] (preko zajedničke tetive) |- | ''[[Musculus anconeus]]'' || Hvatištze || Olekranonski nastavak (bočna opovršina) |- | ''[[Musculus brachialis]] || Hvatište || Predsnja površina [[koronoidni nastavak lakatne kosti|koronoidnog nastavka lakatne kosti]] |- | ''[[Musculus pronator teres]]'' || Polazište || Medijalna površina na srednjem dijelu koronoidnog nastavka (skupa sa [[medijalni epikkondil humerusa|medijalnim epikondilom humerusa]]) |- | ''[[Musculus flexor carpi ulnaris]]'' || Polazište || Olekranonski nastavak i zadnja površina lakatne kosti (skupa sa polazištem medijalnog epikondila humerusa) |- | ''[[Musculus flexor digitorum superficialis]]'' || Polazište || Koronoidni nastavak (skupa sa polazištem medijalnog epikondila humerusa i osovine [[žbica|žbice]]) |- | ''[[Musculus flexor digitorum profundus]]'' || Polazištze || Koronoidni nastavak, prednjemedijalna površina lakatne kosti (sa polazištem [[međukostna membrana|međukostne membrane]]) |- | ''[[Musculus pronator quadratus]]'' || Polazište || Proksimalni i distalni dio prednjeg osovine lakatne kosti |- | ''[[Musculus extensor carpi ulnaris]]'' || Polazište || Zadnji rub lakatne kosti (skupa sa polazištem bočnog epikondila [[humerus]]a) |- | ''[[Musculus supinator]]'' || Polazište || Proksimalni dio ulne (skupa sa polazištem bočnog epikondila humerusa) |- | ''[[Musculus abductor pollicis longus]]'' || Polazište || Zadnja površina ulne (skupa sa polazištem zadnje površina [[žbica|žbice]]) |- | ''[[Musculus extensor pollicis longus]] '' || Polazište || Leđni dio tijela ulne (skupa sa polazištem leđnog dijela osovine radijusa i međukostne membrane) |- |- | ''[[Musculus extensor indicis]]'' || Polazište || Zadnja površina distalnog dijela ulne (skupa sa polazištem međukostne membrane) |} ==Klinički značaj== ===Frakture=== Specifični tipovi [[prelom kosti|lomova]] lakatne kosti su: *[[Monteggia fraktura]] – prijeloma proksimalne trećine lakatne kosti sa dislokacijom [[glava žbice|glave žbice]]; *[[Hume fraktura]] – prijelom [[olekranon]]a sa udruženom prednjom dislokacikom zgloba glave [[žbica|palčane kosti]]; Konzervativni saniranje mogućih lomova palčane kosti kada se nalaze na njenom distalnom dvotrećinskom dijelu, uključuju samo tijelo (osovinu), bez skraćivanja manje 10° zglobljavanja i manje od 50% premještanja.<ref name=Bowling>{{cite book|title=Orthopaedic Trauma: The Stanmore and Royal London Guide|author1=Sebastian Dawson-Bowling |author2=Pramod Achan |author3=Timothy Briggs |author4=Manoj Ramachandran |publisher=CRC Press|year=2014|isbn=9781444148831}} [https://books.google.se/books?id=ldEgCAAAQBAJ&pg=RA1-PA158 Page 158]</ref> U takvim slučajevima, [[Ortopedija|ortopedski]] zahvat treba primijeniti iznad lakta.<ref name=Bowling/> Tokom [[Opsada Sarajeva|Opsade Sarajeva]] ([[1992]].-[[1995]]), za saniranje višestrukih lomova dugih kostiju usavršena je "sarajevska longeta" – fiksator i za najkompliciranije prelome podlaktičnih kostiju.<ref name=<"GK1">{{cite book|authors=Gavrankapetanović F., Gavrankapetanović I., Hadžimehmedagić A., Vranić H.|year=2008|title=Vodič za politraumu: opći dio.|publisher=Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo: Institut za naučnoistraživački rad i razvoj Kliničkog centra Univerziteta Sarajevo}}</ref><ref name=<"GK2">{{cite book|authors=Gavrankapetanović F., Gavrankapetanović I., Hadžimehmedagić A., Vranić H.|year=2008|title=Vodič za politraumu: specijalni dio.|publisher =Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo: Institut za naučnoistraživački rad i razvoj Kliničkog centra Univerziteta Sarajevo}}</ref> == Ostale životinje == Kod četveronožnih životinja, radijus je glavna nosiva kost podlaktice, pa je lakatna kost prvenstveno važna za vezanje mišića. Kod mnogih sisara, ona je djelomično ili potpuno spojena s radijusom, pa stoga i ne postoji kao zasebna kost. Međutim, čak i u ekstremnim slučajevima fuzije, kao što je u [[konj]]a, olekranonski nastavak je još uvijek prisutan, iako kao projekcija iz gornjeg dijela žbice.<ref name=VB>{{cite book |author=Romer, Alfred Sherwood|author2=Parsons, Thomas S.|year=1977 |title=The Vertebrate Body |url=https://archive.org/details/vertebratebody0000rome_a5a9|publisher=Holt-Saunders International |location= Philadelphia, PA|page= [https://archive.org/details/vertebratebody0000rome_a5a9/page/200 200]|isbn= 0-03-910284-X}}</ref> ==Dodatne slike== <Gallery> Ulna - animation.gif|Položaj lakatne kosti (crvena) RightHumanPosteriorRadiusUlna.jpg|Desni zadnji dio žbice i ulne čovjeka Human arm bones diagram.svg|Dijagram kostiju ljudske ruke Gray417_color.PNG|Poprečni presjek kroz sredinu [[podlaktice]] </gallery> == Također pogledajte== *[[Žbica]] *[[Podlaktica]] *[[Ruka]] ==Reference== {{refspisak}} == Vanjski linkovi== {{Commons category|Ulna}} *[http://boneandspine.com/musculoskeletal-anatomy/ Bone and Spine : Musculoskeletal-Anatomy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110708082345/http://boneandspine.com/musculoskeletal-anatomy/ |date=8. 7. 2011 }} {{Kosti čovjeka}} [[Kategorija:Duge kosti]] [[Kategorija:Kosti gornjih udova]] [[Kategorija:Anatomija čovjeka]] jh7co9lnbm5j0zr8glmt4fdyika10wt 0 416238 3837982 3412641 2026-04-29T11:32:04Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3837982 wikitext text/x-wiki '''Lisina''' (1494 m) je planina u [[Bosna|Centralnoj Bosni]], u jugozapadnom dijelu [[vlašić]]kog masiva. Uz Simišće (1528 m) , Srneća brda (1502 m) i Javorak (1942 m), jedan je od najviših vrhova prema dolini [[Vrbanja (rijeka)|Vrbanje]].<ref>Karta Bosne i Hercegovine, izdavač Karta BiH, Sarajevo [http://www.kartabih.com/]</ref><ref>Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.</ref><ref>Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo, {{ISBN|9958-766-00-0}}.</ref> Lisina razdvaja slivove dviju pritoka [[Ugar|Ugra]]: [[Ilomska|Ilomske]] i [[Pljačkovac|Pljačkovca]]. Prema Ilomskoj su šumovite crnogorične padine, prošarane planinskim pašnjacima, dok je od Pljačnovca i Ugra dijele najprije vlažnje siromašne livade, a zatim šumoviti obronci, uključujući i uzvisinu zvanu Omanjača (1355 m) i usjek Duboki do (sa povremenim istoimenim potokom). Pojas postepenog smanjivanja nadmorske visine (od 1300 do 1100 m) u jednoj od najvećih krivina Ilomske (od njene obale ispod Šepirica do ušća [[Mala Ilomska|Male Ilomske]]), poznat je kao Tovarnica, na kojoj se nalaze ljetna obitavališta ovčara iz Zuhrića, Palića, Lozića i drugih [[Prisočka|prisočkih]] sela. Sa jugoistočne strane Lisine su Ponir (1371 m) i Američka strana (1420 m), a zatim izvorišni dio Ilomske i potoci koji se u nju ulijevaju. Prema sjeverozapadu je padina znakovitog imena Paljevina (1311 m), koja razdvaja Ilomsku i njenu najveću lijevu pritoku, Crnu rijeku, u koju se ulijeva nekoliko potoka. Preko Ilomske, podvlašićki plato prelazi u [[Petrovo polje (Bosna)|Petrovo polje]].<ref>Vojnogeografski institut, Izd. (1962): Mudrike (List karte 1:25.000, Izohipse na 10 m). Vojnogeografski institut, Beograd.</ref><ref>Vojnogeografski institut, Izd. (1962): Šiprage (List karte 1:25.000, Izohipse na 10 m). Vojnogeografski institut, Beograd.</ref>. ==Također pogledajte== *[[Ilomska]] *[[Ugar]] *[[Vlašić]] *[[Petrovo polje (Bosna)|Petrovo polje]] *[[Borbe oko Kotor-Varoši i Šipraga 1944.|Borbe oko Kotor-Varoša i Šipraga 1944.]] ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Lisina}} *[http://www.kartabih.com/ *[http://www.gosur.com/map/?satellite=1&gclid=CO2C9fCS670CFdShtAod72UA9g{{Mrtav link}} *[http://www.geographic.org/geographic_names/name.php?uni=356318&fid=578&c=bosnia_and_herzegovina *[http://www.udaljenosti.com/bosna/ *[http://www.burger.si/BiH/Bih_index_eng.htm *[https://maps.google.com/maps?q=petrovo+polje+map&ie=UTF-8&hq=&hnear=0x475ea3e62adedebf:0x5822aba76491e922,Polje&gl=ba&ei=GzlRU-DGMcbSPOqOgcgB&ved=0CCIQ8gEwAA *[http://www.gosur.com/map/?satellite=1&gclid=CNWDpOfQ6r0CFUP3wgod3mYA_g {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305131233/http://www.gosur.com/map/?satellite=1&gclid=CNWDpOfQ6r0CFUP3wgod3mYA_g |date=5. 3. 2016 }} *[http://distancebetween.info/petrovo_polje/vlasic {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140607005906/http://distancebetween.info/petrovo_polje/vlasic |date=7. 6. 2014 }} *[http://www.geographic.org/geographic_names/name.php?uni=356318&fid=578&c=bosniaand_herzegovina [[Kategorija:Planine u Bosni i Hercegovini]] fudj8lxij1x56u7mqocijfmij2xhfb2 0 427016 3837789 3384297 2026-04-28T12:31:58Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3837789 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Jimmy Mullen | slika = | punoime = Jimmy Mullen | nadimak = | datumrođenja = [[6. januar]] [[1923.]] | rodnigrad = [[Newcastle na Tyneu|Newcastle]] | rodnadržava = [[Engleska]] | datumsmrti = [[23. oktobar]] [[1987.]] | gradsmrti = [[Wolverhampton]] | državasmrti = [[Engleska]] | visina = | pozicija = Napadač | trenutniklub = | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 1937-1960 | klubovi1 = [[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton]] | nastupi(golovi)1 = 445 (98) | godine2 = | klubovi2 = | nastupi(golovi)2 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = da | nacionalnegodine1 = 1947-1954 | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 12 (6) | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjeuređivanje = 13. februar 2017. }} '''James "Jimmy" Mullen''' ([[6. januar]] [[1923.]] - [[23. oktobar]] [[1987.]]) je bio [[Engleska|engleski]] profesionalni nogometaš. Nastupao je za [[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]] i [[Nogometna reprezentacija Engleske|nogometnu reprezentaciju Engleske]]. ==Karijera== Rođen je u [[Newcastle na Tyneu]]. Nogometnu karijeru je počeo 1937. godine kada potpisuje profesionalni ugovor za [[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]]. Debitovao je u februar 1939. godine protiv [[Leeds United FC|Leeds Uniteda]]. U klubu sa [[Stadion Molineux|Molineuxa]] je proveo čitavu karijeru. Za [[Nogometna reprezentacija Engleske|nogometnu reprezentaciju Engleske]] je igrao od 1937. do 1960. godine. Zabilježio je 12 nastupa. Bio je član reprezentacije na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950.|svjetskom prvenstvu 1950. godine]].<ref>{{Cite news|url=https://stics.mpi-inf.mpg.de/e/YAGO%3AJimmy_Mullen_%5Cu0028footballer_born_1923%5Cu0029|title=Jimmy Mullen - Profil|access-date=13. 2. 2017|archive-date=14. 9. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160914085552/https://stics.mpi-inf.mpg.de/e/YAGO%3AJimmy_Mullen_%5Cu0028footballer_born_1923%5Cu0029|url-status=dead}}</ref> == Uspjesi == ;Wolverhampton Wanderers *'''[[Football League First Division|First Division]]''': 1953–54, 1957–58, 1958–59 *'''[[FA kup]]''': 1949 == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == *{{FIFA igrač|54702}} *[http://www.transfermarkt.com/jimmy-mullen/profil/spieler/215282 Jimmy Mullen] na transfermarkt.com *[http://englandstats.com/players.php?pid=697 Jimmy Mullen]{{Mrtav link}} na englandstats.com {{Navkutije |ime = Sastavi Engleske |naslov = Sastavi Engleske |naslovstil = background-color:white; color:#CF081F; border: solid 1px #0B0B3F; |podaci1 = {{Sastav Engleske na SP 1950. u nogometu}} {{Sastav Engleske na SP 1954. u nogometu}} }} {{DEFAULTSORT:Mullen, Jimmy}} [[Kategorija:Rođeni 1923.]] [[Kategorija:Umrli 1987.]] [[Kategorija:Engleski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Wolverhampton Wanderersa]] [[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 1950.]] [[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 1954.]] jlnfpc72u3t7uxqnuyfy7dd6n3by42b 0 430861 3837973 3712879 2026-04-29T09:36:19Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3837973 wikitext text/x-wiki {{Infokutija praznik | naziv praznika = Lejletul-Kadr | vrsta = islamski | slika = | veličina_slike = | opis_slike = [[Čitanje Kur'ana]] jedna je od praksi u noći Kadra. | službeni_naziv = ليلة القدر | nadimak = | praznik_u = | značenje = Noć početka objave Kur'ana | početak = | kraj = | datum = | trajanje = | proslave = | običaji = Noćni namaz, čitanje Kur'ana, dova, zikr | povezan_sa = [[El-Kadr]] }} '''Lejletul-Kadr''' ({{jez-ar|لیلة القدر}}) (poznata i kao {{jez-fa|Šab el-Kadr}}, posuđenica iz [[perzijski jezik|perzijskog]]), različito prevedena na bosanski kao '''noć odredbe''', '''noć snage/moći''',<ref name="Saleh">{{cite book|last1=Daneshgar|first1=Majid|last2=Saleh|first2=Walid|title=Islamic Studies Today: Essays in Honor of Andrew Rippin|publisher=BRILL|isbn=9789004337121|url=https://books.google.com/books?id=LtzzDQAAQBAJ&pg=PA93&dq=laylat+al-qad|language=en}}</ref> '''noć vrijednosti''', '''noć sudbine''',<ref name="Religious Celebrations">{{cite book|last1=A. Beverley|first1=James|editor1-last=Melton|editor1-first=J. Gordon|title=Religious Celebrations: An Encyclopedia of Holidays, Festivals, Solemn Observances, and Spiritual Commemorations [2 volumes]: An Encyclopedia of Holidays, Festivals, Solemn Observances, and Spiritual Commemorations|date=2011|publisher=ABC-CLIO|isbn=9781598842067|url=https://books.google.com/books?id=lD_2J7W_2hQC&pg=PA517&dq=laylat+al-qadr|access-date=23. 6. 2017|language=en}}</ref> ili '''noć mjera''', je prema [[islam]]skom vjerovanju noć kada su prvi ajeti [[Kur'an]]a objavljeni [[Poslanici u islamu|islamskom poslaniku]] [[Muhammed]]u.<ref name="Halim">{{cite book|last1=Halim|first1=Fachrizal A.|title=Legal Authority in Premodern Islam: Yahya B Sharaf Al-Nawawi in the Shafi'i School of Law|publisher=Routledge|isbn=9781317749189|url=https://books.google.com/books?id=RUqLBQAAQBAJ&pg=PA15&dq=laylat+al-qadr|access-date=31. 5. 2017|language=en}}</ref> To je jedna od neparnih noći u zadnjih deset dana [[ramazan]]a. [[Musliman]]i vjeruju da su na ovu noć blagoslov i milost [[Allah]]a u izobilju, grijesi se praštaju, [[dova]] se prima, te da je godišnja odredba objavljena [[melek]]ima koji se spuštaju na Zemlju. Kolika je vrijednost ove noći između ostalog govori i činjenica da se noć ''Kadr'' spominje na dva mjesta u [[Kur'an]]u, od kojih je jedno kompletna [[sura]] koja je upravo [[El-Kadr|nazvana]] po ovoj noći. == Objava Muhammedu == Neki komentatori vjeruju da je Kur'an objavljen Muhammedu dva puta od čega je ''neposredna objava'' koja se desila na Lejletul-Kadr i ''postepena objava'' tokom 23 godine. Kur'an koristi riječ ''Inzal'' ({{jez-ar|انزال}}) koja opravdava 'neposrednu objavu', prema [[Muhammed Husejn Tabataba'i|Allamah Tabatabai]]ju.<ref name="Allamah">{{cite web|last1=Staff|title=Qadr night from the view point of Allamah Tabtabaei|url=http://atu.ac.ir/fa/news/All/bodyView/5574/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20160703182159/http://atu.ac.ir/fa/news/All/bodyView/5574/index.html|archive-date=3. 7. 2016|website=Allamah Tabtabaei University|access-date=12. 6. 2016}}</ref> Ipak, neki drugi vjeruju da se objava Kur'ana desila u dvije faze, od čega je prva faza objava u potpunosti na Lejetul-Kadr [[melek]]u [[Džibril]]u u najnižem nebu, a onda postepeno ajet-po-ajet objava Muhammedu od strane Džibrila.<ref name="Religious Celebrations"/> Objava je počela 610. u pećini [[Hira]], na Brdu svjetlosti u [[Mekka|Mekki]]. Prva sura koja je objavljena bila je [[El-'Alek]] ({{jez-ar|العلق}}). Tokom prve objave, objavljeno je prvih pet ajeta ove sure, ili jedno poglavlje. == Datum == Poseban datum Lejletul-Kadra nije spomenut u Kur'anu.<ref>''Islam and state in Sumatra: a study of seventeenth-century Aceh''. str. 128.</ref><ref>Marjo Buitelaar. ''Fasting and feasting in Morocco: women's participation in ramzan''. str.64</ref> === Sunitski islam === U [[Ummet|islamskim državama]] i [[Sunitski islam|sunitskim]] zajednicama širom svijeta, Lejletul-Kadr se spominje kao jedna od deset noći ramazana, najvjerovatnije jedna od neparnih noći (21, 23, 25, 27. ili 29.) gdje noć prethodi danu. Neke tradicije insistiraju najviše na noći prije 27. dana ramazana.<ref>[http://www.islamicacademy.org/html/Articles/English/Night_Of_Power.htm Night of 27 Ramadan]</ref><ref name="Arefi">{{cite journal|last1=Mohammad Younes|first1=Arefi|title=The importance of Qadr night and the secret behind it's being hidden|journal=The message of Woman|url=http://www.daftarmags.ir/Journal/Text/PayamZan/Article/index.aspx?JournalNumber=245&ArticleNumber=31365|access-date=12. 6. 2016|language=farsi|date=|archive-url=https://web.archive.org/web/20160813225931/http://www.daftarmags.ir/Journal/Text/PayamZan/Article/index.aspx?JournalNumber=245&ArticleNumber=31365|archive-date=13. 8. 2016|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|last1=Parsa|first1=Farvardin|title=Laylat al-Qadr from the viewpoint of Sunni Muslims|url=http://www.bashgah.net/fa/content/show/7168|website=Andisheh Club|access-date=12. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160821120152/http://www.bashgah.net/fa/content/show/7168|archive-date=21. 8. 2016|url-status=dead}}</ref> {| class="wikitable" |- ! 27. ramazan !! Gregorijanski datum<ref>http://www.calendarlabs.com/holidays/islam/laylat-al-kadr.php</ref> |- | 1439. || 11. juni 2018. |- | 1440. || 31. maj 2019. |- | 1441. || 19. maj 2020. |- | 1442. || 8. maj 2021. |- | 1443. || 28. april 2022. |} == Religijska važnost == Noć nije uporediva drugim noćima prema pogledu muslimana<ref name="Oxford"/> i prema tradiciji, blagoslovi tokom molitve ove noći ne mogu se mjeriti čak ni sa molitvama čitavog života. Nagrada za molitve obavljene ove jedne noći je veća od nagrade molitve 83 godine (1000 mjeseci).<ref name="Halim"/> === Kur'an === Lejletul-Kadr je spomenuta u Kur'anu:<ref name="Religious Celebrations"/><ref name="Oxford">{{cite encyclopedia|last=Ysuf|first=Imtiyaz|title=Laylat al-Qadr|url=http://www.oxfordislamicstudies.com/article/opr/t236/e1058?_hi=0&_pos=4713|encyclopedia=The Oxford Encyclopedia of the Islamic World|date=|access-date=21. 6. 2017|archive-date=18. 4. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180418033033/http://www.oxfordislamicstudies.com/article/opr/t236/e1058?_hi=0&_pos=4713|url-status=dead}}</ref> {{citat|Mi smo ga objavili u Noći kadr:<br>a šta ti znaš šta je Noć kadr?<br>Noć kadr bolja je od hiljadu mjeseci,<br> meleki i Džibril, s dozvolom Gospodara svoga, spuštaju se u njoj zbog odluke svake,<br>ona je spas sve dok zora ne svane.|[[Sura]] [[El-Kadr]], od 1. do 5. [[ajet]]a<ref>{{cite quran|97|1|e=5|s=ns}}</ref>}} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Laylat al-Qadr}} *[http://blog.beliefnet.com/cityofbrass/2011/08/laylatul-qadr-the-night-of-power.html Lejletul-Kadr], Beliefnet.com *[https://web.archive.org/web/20120804005322/http://www.ramadantimetable.co.uk/ramadan-blog/226-laylat-al-qadr-the-night-of-power-last-10-days Laylat Al-Qadr, The Night of Power - Last 10 Days], ramadantimetable.co.uk *[https://web.archive.org/web/20190810073923/https://lailatulqadar.org/ Lejletul-Kadr], lailatulqadar.org *[http://muslim-academy.com/the-night-of-power-laylat-al-qadr-and-the-significance-of-this-most-precious-night-in-islam/ Lejletul-Kadr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121113075301/http://muslim-academy.com/the-night-of-power-laylat-al-qadr-and-the-significance-of-this-most-precious-night-in-islam/ |date=13. 11. 2012 }}, muslim-academy.com *[https://web.archive.org/web/20110919192125/http://www.bjsallahwalay.com/hazrat-baba-jani-sarkar/events/shab-e-qadr-2011-laylat-al-qadr/ Shab e Qadr 2011 (Laylat al-Qadr)] *[http://al-qiyamah.org/al_qadr_night_of_power.htm Al Qadr (The Night of Power And Fate)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110724231418/http://al-qiyamah.org/al_qadr_night_of_power.htm |date=24. 7. 2011 }} *[http://www.mounthira.com/learning/surah/097-al-qadr Al Qadr] Learn Surah Al Qadr with Audio at MountHira.com *[http://www.bbc.co.uk/religion/religions/islam/holydays/lailatalqadr.shtml Lailat al Qadr] (BBC Religion) with dates *[http://www.islamicity.com/articles/Articles.asp?ref=IC0112-380 The Powerful Night of ramzan] *[http://www.zikr.co.uk/content/view/97/159/ Laylatul Qadr: Introduction and guidance on special prayers for the night. (Includes Salaatul Tasbeeh)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200305135006/http://www.zikr.co.uk/content/view/97/159/ |date=5. 3. 2020 }} *[http://www.wdl.org/en/item/2855 "Deliverance from Error on Knowledge of Times of Day and the Direction of Prayer"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190810073935/http://www.wdl.org/en/item/2855 |date=10. 8. 2019 }} is an Arabic manuscript from 1683 which talks about the Night of Destiny *[http://www.cheapumrahpackage.us/blog/27th-night-of-ramadan-laylatulqadr/ 27th night of Ramadan (Laylatul Qadr)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170626000332/http://www.cheapumrahpackage.us/blog/27th-night-of-ramadan-laylatulqadr/ |date=26. 6. 2017 }} [[Kategorija:Ramazan]] hhz4l5rg4ab5g57j2mxv1jinxq99abz 0 435421 3837856 3497333 2026-04-28T19:31:56Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3837856 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država na takmičenju | IAAF = KEN | atletski_savez = [[Atletski savez Kenije]] | godina = 2017. | datum_početka = 4. august | datum_završetka = 13. august | takmičenje_dativ = Svjetskom prvenstvu u atletici | link_ka_takmičenju = | lokacija_dativ = [[London]]u, [[UK]] | sportovi = | discipline = 20 | takmičenja = | takmičari = 50 | takmičari_muškarci = 29 | takmičari_žene = 21 | službenici = | zlato = 5 | srebro = 2 | bronza = 4 | plasman = 2 | početna_godina = 1983 | učešća = auto | također_pogledajte = | veb-sajt = {{URL|athleticskenya.or.ke}} }} '''[[Kenija|Keniju]]''' je na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017.|Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] u [[London]]u od 4. do 13. augusta 2017. predstavljalo 50 sportista u 20 disciplina.<ref>{{cite web |url=https://www.iaaf.org/competitions/iaaf-world-championships/iaaf-world-championships-london-2017-5151/country/all |title=Spisak atletičara i atletičarki učesnika SPA 2017. |work=IAAF.org |access-date=19. 10. 2017 }}{{Mrtav link}}</ref> Ukupno su osvojili 11 medalja: 5 zlatnih, 2 srebrne i 4 bronzane. == Medalje == {|class=wikitable style=font-size:90% width=60% !Medalja !Takmičar/ka !Disciplina !Datum |- |{{Gold medal}} |[[Paul Tanui]] |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 - maraton (muškarci)|Maraton (M)]] | 6. august |- |{{Gold medal}} |[[Faith Kipyegon]] |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 - 1500 m (žene)|1500 m (Ž)]] | 7. august |- |{{Gold medal}} |[[Conseslus Kipruto]] |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 - 3000 m s preprekama (muškarci)|3000 m s preprekama (M)]] | 8. august |- |{{Gold medal}} |[[Hellen Obiri]] |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 - 5000 m (žene)|5000 m (Ž)]] | 13. august |- |{{Gold medal}} |[[Elijah Manangoi]] |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 - 1500 m (muškarci)|1500 m (M)]] | 13. august |- |{{silver medal}} |[[Edna Kiplagat]] |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 - maraton (žene)|Maraton (Ž)]] | 6. august |- |{{silver medal}} |[[Timothy Cheruiyot]] |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 - 1500 m (muškarci)|1500 m (M)]] | 13. august |- |{{bronze medal}} |[[Geoffrey Kirui]] |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 - 10.000 m (muškarci)|10.000 m (M)]] | 4. august |- |{{bronze medal}} |[[Agnes Tirop]] |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 - 10.000 m (žene)|10.000 m (Ž)]] | 5. august |- |{{bronze medal}} |[[Kipyegon Bett]] |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 - 800 m (muškarci)|800 m (M)]] | 8. august |- |{{bronze medal}} |[[Hyvin Jepkemoi]] |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 - 3000 m s preprekama (žene)|3000 m s preprekama (Ž)]] | 11. august |} == Rezultati == === Muškarci === ;Trkačke discipline {| class="wikitable" style="font-size:90%" |- !rowspan=2|Atletičar !rowspan=2|Disciplina !colspan=2|Predtakmičenje !colspan=2|Kvalifikacije !colspan=2|Polufinale !colspan=2|Finale !rowspan=2|{{Tooltip|<nowiki>Ref.</nowiki>|Reference}} |- |-style="font-size:95%" !Rezultat !{{Tooltip|<nowiki>Poz.</nowiki>|Pozicija}} !Rezultat !{{Tooltip|<nowiki>Poz.</nowiki>|Pozicija}} !Rezultat !{{Tooltip|<nowiki>Poz.</nowiki>|Pozicija}} !Rezultat !{{Tooltip|<nowiki>Poz.</nowiki>|Pozicija}} |- |-align=center |style=text-align:left rowspan=2|[[Mark Odhiambo]] |style=text-align:left|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 - 100 m (muškarci)|100 metara]] |10.40 |10. '''{{AthAbbr|Q}}''' |10.37 |36. |colspan=4 {{n/a|Nije se kvalificirao}} |<ref>{{cite web |title=100 Metres Men − Preliminary Rounds − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-100-M-pr----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=20. 10. 2017}}</ref><ref>{{cite web |title=100 Metres Men − Heats − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-100-M-h----.RS6.pdf |website= IAAF.org |access-date= 20. 10. 2017}}</ref> |- |-style=text-align:center |style=text-align:left|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 - 200 m (muškarci)|200 metara]] |colspan=2 {{n/a}} |20.74 |32. |colspan=4 {{n/a|Nije se kvalificirao}} |<ref>{{cite web |title=200 Metres Men − Heats − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-200-M-h----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=20. 10. 2017}}</ref> |- |-align=center |style=text-align:left|[[Collins Omae Gichana]] |style=text-align:left rowspan=3|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 - 400 m (muškarci)|400 metara]] |colspan=2 rowspan=3 {{n/a}} |46.10 |37. |colspan=4 rowspan=2 {{n/a|Nije se kvalificirao}} |rowspan=3|<ref>{{cite web |title=400 Metres Men − Heats − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-400-M-h----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=20. 10. 2017}}</ref><ref>{{cite web |title=400 Metres Men − Semi-Final − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-400-M-sf----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=20. 10. 2017}}</ref> |- |-style=text-align:center |style=text-align:left|[[Raymond Kibet]] |45.35 |25. |-style=text-align:center |style=text-align:left|[[Boniface Mweresa]] |45.58 |20. '''{{AthAbbr|q}}''' |45.93 |22. |colspan=2 {{n/a|Nije se kvalificirao}} |- |-style=text-align:center |style=text-align:left|'''[[Kipyegon Bett]]''' |style=text-align:left rowspan=4|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 - 800 m (muškarci)|800 metara]] |colspan=2 rowspan=4 {{n/a}} |1:45.76 |4. '''{{AthAbbr|Q}}''' |1:45.02 |1. '''{{AthAbbr|Q}}''' |1.45.21 |{{bronze3}} | rowspan=4|<ref>{{cite web |title=800 Metres Men − Heats − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-800-M-h----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=20. 10. 2017}}</ref><ref>{{cite web |title=800 Metres Men − Semi-Final − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-800-M-sf----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=20. 10. 2017}}</ref><ref>{{cite web |title=800 Metres Men − Final − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-800-M-f----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=20. 10. 2017}}</ref> |-style=text-align:center |style=text-align:left|[[Emmanuel Korir]] |1:47.08 |24. '''{{AthAbbr|Q}}''' |1:46.08 |8. |colspan=2 rowspan=2 {{n/a|Nije se kvalificirao}} |-style=text-align:center |style=text-align:left|[[Ferguson Rotich]] |1:45.77 |6. '''{{AthAbbr|Q}}''' |1:46.49 |15. |-style=text-align:center |style=text-align:left|[[Michael Loturomom Saruni]] |{{AthAbbr|DNS}} |– |colspan=4 {{n/a|Nije se kvalificirao}} |- |-style=text-align:center |style=text-align:left|'''[[Timothy Cheruiyot]]''' |style=text-align:left rowspan=4|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 - 1500 m (muškarci)|1500 metara]] |colspan=2 rowspan=4 {{n/a}} |3:38.41 |2. '''{{AthAbbr|Q}}''' |3:38.14 |2. '''{{AthAbbr|Q}}''' |3:33.99 |{{silver2}} | rowspan=4|<ref>{{cite web |title=1500 Metres Men − Heats − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-1500-M-h----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=20. 10. 2017}}</ref><ref>{{cite web |title=1500 Metres Men − Semi-Final − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-1500-M-sf----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=20. 10. 2017}}</ref><ref>{{cite web |title=1500 Metres Men − Final − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-1500-M-f----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=20. 10. 2017 |archive-date=14. 8. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170814100511/https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-1500-M-f----.RS6.pdf |url-status=dead }}</ref> |- |-style=text-align:center |style=text-align:left|[[Asbel Kiprop]] |3:45.96 |25. '''{{AthAbbr|Q}}''' |3:40.14 |13. '''{{AthAbbr|Q}}''' |3:37.24 |9. |-style=text-align:center |style=text-align:left|[[Ronald Kwemoi]] |3:43.10 |18. '''{{AthAbbr|q}}''' |3:39.47 |9. |colspan=2 {{n/a|Nije se kvalificirao}} |- |-style=text-align:center |style=text-align:left|'''[[Elijah Manangoi]]''' |3:45.93 |24. '''{{AthAbbr|Q}}''' |3:40.10 |12. '''{{AthAbbr|Q}}''' |3:33.61 |{{gold1}} |- |-style=text-align:center |style=text-align:left|[[Davis Kiplangat]] |style=text-align:left rowspan=3|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 - 5000 m (muškarci)|5000 metara]] |colspan=2 rowspan=3 {{n/a}} |14:52.98 |37. |colspan=2 rowspan=3 {{n/a}} |colspan=2 rowspan=2 {{n/a|Nije se kvalificirao}} |rowspan=3|<ref>{{cite web |title=5000 Metres Men − Heats − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-5000-M-h----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=20. 10. 2017 |archive-date=3. 9. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170903140535/https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-5000-M-h----.RS6.pdf |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |title=5000 Metres Men − Final − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-5000-M-f----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=20. 10. 2017}}</ref> |- |-style=text-align:center |style=text-align:left|[[Josphat Kiprono Menjo]] |13:35.68 |30. |-style=text-align:center |style=text-align:left|[[Cyrus Rutto]] |13:22.45 |3. '''{{AthAbbr|Q}}''' |13:48.64 |13. |- |-style=text-align:center |style=text-align:left|[[Geoffrey Kipsang Kamworor]] |style=text-align:left rowspan=3|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 - 10.000 m (muškarci)|10.000 metara]] |colspan=6 rowspan=3 {{n/a}} |26:57.77 {{AthAbbr|SB}} | 6. |rowspan=3|<ref>{{cite web |title=Konačni rezultati utrke na 10.000 m. za muškarce |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-10K-M-f----.RS6.pdf |website=[[IAAF]].org |access-date=20. 10. 2017 |archive-date=9. 8. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170809092115/https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-10K-M-f----.RS6.pdf |url-status=dead }}</ref> |-style=text-align:center |style=text-align:left|[[Bedan Karoki Muchiri]] |26:52.12 {{AthAbbr|PB}} | 4. |-style=text-align:center |style=text-align:left|'''[[Paul Tanui]]''' |26:50.60 {{AthAbbr|SB}} | {{bronze3}} |- |-style=text-align:center |style=text-align:left|[[Gideon Kipketer]] |style=text-align:left rowspan=3|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 - maraton (muškarci)|Maraton]] |colspan=6 rowspan=3 {{n/a}} |2:10:56 |6. |rowspan=3|<ref>{{cite web |title=Marathon Men − Final − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-MAR-M-f----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=20. 10. 2017}}</ref> |- |-style=text-align:center |style=text-align:left|'''[[Geoffrey Kirui]]''' |2:08:27 |{{gold1}} |-style=text-align:center |style=text-align:left|[[Daniel Wanjiru]] |2:12:16 |8. |- |-style=text-align:center |style=text-align:left|[[Aron Koech]] |style=text-align:left|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 - 400 m s preponama (muškarci)|400 m s preponama]] |colspan=2 {{n/a}} |49.55 |11. '''{{AthAbbr|Q}}''' |50.40 |18. |colspan=2 {{n/a|Nije se kvalificirao}} |<ref>{{cite web |title=400 Metres Hurdles Men − Heats − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-400H-M-h----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=20. 10. 2017}}</ref><ref>{{cite web |title=400 Metres Hurdles Men − Semi-Final − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-400H-M-sf----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=20. 10. 2017}}</ref> |- |-style=text-align:center |style=text-align:left|[[Jairus Birech]] |style=text-align:left rowspan=4 |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 - 3000 m s preprekama (muškarci)|3000 m s preprekama]] |colspan=2 rowspan=4 {{n/a}} |8:23.84 |11. '''{{AthAbbr|q}}''' |colspan=2 rowspan=4{{n/a}} |8:32.90 |12. |rowspan=4|<ref>{{cite web |title=3000 Metres Steeplechase Men − Heats − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-3KSC-M-h----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=20. 10. 2017}}</ref><ref>{{cite web |title=3000 Metres Steeplechase Men − Final − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-3KSC-M-f----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=20. 10. 2017}}</ref> |- |-style=text-align:center |style=text-align:left|[[Ezekiel Kemboi]] |8:20.61 |4. '''{{AthAbbr|q}}''' |8:29.38 |11. |-style=text-align:center |style=text-align:left|[[Brimin Kipruto]] |8:33.33 |23. |colspan=2 {{n/a|Nije se kvalificirao}} |-style=text-align:center |style=text-align:left|'''[[Conseslus Kipruto]]''' |8:23.80 |10. '''{{AthAbbr|Q}}''' |8:14.12 |{{gold1}} |- |-style=text-align:center |style=text-align:left|[[Samuel Gathimba]] |style=text-align:left rowspan=2|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 - brzo hodanje na 20 km (muškarci)|Brzo hodanje na 20 km]] |colspan=6 rowspan=2 {{n/a}} |1:22:52 '''{{AthAbbr|SB}}''' |30. |rowspan=2|<ref>{{cite web |title=20 Kilometres Race Walk Men − Final − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-20KR-M-f----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=20. 10. 2017}}</ref> |- |-style=text-align:center |style=text-align:left|[[Simon Wachira]] |{{AthAbbr|DNF}} |– |} ;Tehničke discipline {|class=wikitable style="font-size:90%" |- !rowspan=2|Atletičar !rowspan=2|Disciplina !colspan=2|Kvalifikacije !colspan=2|Finale !rowspan=2|{{Tooltip|<nowiki>Ref.</nowiki>|Reference}} |- |-style="font-size:95%" !Rezultat ({{tooltip|m|Metar}}) !{{Tooltip|<nowiki>Poz.</nowiki>|Pozicija}} !Rezultat ({{tooltip|m|Metar}}) !{{Tooltip|<nowiki>Poz.</nowiki>|Pozicija}} |- |-style=text-align:center |style=text-align:left| [[Julius Yego]] |style=text-align:left| [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 - bacanje koplja (muškarci)|Bacanje koplja]] |83.57 |12. '''{{AthAbbr|Q}}''' |76.29 |13. |<ref>{{cite web |title=Javelin Throw Men − Qualification − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-JT-M-q----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=20. 10. 2017}}</ref><ref>{{cite web|title=Javelin Throw Men − Final − Results|url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-JT-M-f----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=20. 10. 2017}}</ref> |} === Žene === ;Trkačke discipline {| class="wikitable" style="font-size:90%" |- !rowspan=2|Atletičarka !rowspan=2|Disciplina !colspan=2|Kvalifikacije !colspan=2|Polufinale !colspan=2|Finale !rowspan=2|{{Tooltip|<nowiki>Ref.</nowiki>|Reference}} |- |-style="font-size:95%" !Rezultat !{{Tooltip|<nowiki>Poz.</nowiki>|Pozicija}} !Rezultat !{{Tooltip|<nowiki>Poz.</nowiki>|Pozicija}} !Rezultat !{{Tooltip|<nowiki>Poz.</nowiki>|Pozicija}} |- |-style=text-align:center |style=text-align:left|[[Maximila Imali]] |style=text-align:left|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 - 400 m (žene)|400 metara]] |53.97 |46. |colspan=4 {{n/a|Nije se kvalificirala}} |<ref>{{cite web |title=400 Metres Women − Heats − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-400-W-h----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=20. 10. 2017 |archive-date=9. 8. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170809092205/https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-400-W-h----.RS6.pdf |url-status=dead }}</ref> |- |-style=text-align:center |style=text-align:left|[[Eunice Jepkoech Sum]] |style=text-align:left rowspan=3|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 - 800 m (žene)|800 metara]] |{{AthAbbr|DNS}} |– |colspan=4 rowspan=2 {{n/a|Nije se kvalificirala}} |rowspan=3|<ref>{{cite web |title=800 Metres Women − Heats − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-800-W-h----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=20. 10. 2017}}</ref><ref>{{cite web |title=800 Metres Women − Semi-Final − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-800-W-sf----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=20. 10. 2017}}</ref><ref>{{cite web |title=800 Metres Women − Final − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-800-W-f----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=20. 10. 2017}}</ref> |- |-style=text-align:center |style=text-align:left|[[Emily Cherotich Tuei]] |2:02.70 |30. |-style=text-align:center |style=text-align:left|[[Margaret Nyairera Wambui]] |2:00.75 |6. '''{{AthAbbr|Q}}''' |2:01.19 |17. '''{{AthAbbr|Q}}''' |1:57.54 |4. |- |-style=text-align:center |style=text-align:left|[[Winny Chebet]] |style=text-align:left rowspan=3|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 - 1500 m (žene)|1500 metara]] |4:03.19 |4. '''{{AthAbbr|Q}}''' |4:06.29 |15. |colspan=2 {{n/a|Nije se kvalificirala}} |rowspan=3|<ref>{{cite web |title=1500 Metres Women − Heats − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-1500-W-h----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=20. 10. 2017}}</ref><ref>{{cite web |title=1500 Metres Women − Semi-Final − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-1500-W-sf----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=20. 10. 2017}}</ref><ref>{{cite web |title=1500 Metres Women − Final − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-1500-W-f----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=20. 10. 2017 |archive-date=9. 8. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170809091713/https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-1500-W-f----.RS6.pdf |url-status=dead }}</ref> |- |-style=text-align:center |style=text-align:left|'''[[Faith Chepngetich Kipyegon]]''' |4:03.09 |3. '''{{AthAbbr|Q}}''' |4:03.54 |1. '''{{AthAbbr|Q}}''' |4:02.59 |{{gold1}} |-style=text-align:center |style=text-align:left|[[Judy Kiyeng]] |4:13.65 |39. |colspan=4 {{n/a|Nije se kvalificirala}} |- |-style=text-align:center |style=text-align:left|[[Margaret Chelimo Kipkemboi]] |style=text-align:left rowspan=3|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 - 5000 m (žene)|5000 metara]] |15:00.39 |12. '''{{AthAbbr|Q}}''' |colspan=2 rowspan=3 {{n/a}} |14:48.74 |5. |rowspan=3|<ref>{{cite web |title=5000 Metres Women − Heats − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-5000-W-h----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=20. 10. 2017}}</ref><ref>{{cite web |title=5000 Metres Women − Final − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-5000-W-f----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=20. 10. 2017}}</ref> |- |-style=text-align:center |style=text-align:left|[[Sheila Chepkirui Kiprotich]] |14:57.58 '''{{AthAbbr|PB}}''' |6. '''{{AthAbbr|q}}''' |14:54.05 '''{{AthAbbr|PB}}''' |7. |-style=text-align:center |style=text-align:left|'''[[Hellen Obiri]]''' |14:56.70 |1. '''{{AthAbbr|Q}}''' |14:34.86 |{{gold1}} |- |-style=text-align:center |style=text-align:left|[[Irene Chepet Cheptai]] |style=text-align:left rowspan=3|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 - 10.000 m (žene)|10.000 metara]] |colspan=4 rowspan=3 {{n/a}} |31:21.11 '''{{AthAbbr|SB}}''' |7. |rowspan=3|<ref>{{cite web | title=10,000 Metres Women − Final − Results | url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-10K-W-f----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=20. 10. 2017}}</ref> |- |-style=text-align:center |style=text-align:left|[[Alice Aprot Nawowuna]] |31:11.86 '''{{AthAbbr|SB}}''' |4. |-style=text-align:center |style=text-align:left|'''[[Agnes Jebet Tirop]]''' |31:03.50 '''{{AthAbbr|PB}}''' |{{bronze3}} |- |-style=text-align:center |style=text-align:left|[[Flomena Cheyech Daniel]] |style=text-align:left rowspan=3|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 - maraton (žene)|Maraton]] |colspan=4 rowspan=3 {{n/a}} |2:27:21 '''{{AthAbbr|SB}}''' |4. |rowspan=3|<ref>{{cite web |title=Marathon Women − Final − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-MAR-W-f----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=20. 10. 2017}}</ref> |- |-style=text-align:center |style=text-align:left|'''[[Edna Ngeringwony Kiplagat]]''' |2:27:18 '''SB''' |{{silver2}} |-style=text-align:center |style=text-align:left|[[Helah Jelagat Kiprop]] |2:28:19 |7. |- |-style=text-align:center |style=text-align:left|[[Beatrice Chepkoech]] |style=text-align:left rowspan=4 |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 - 3000 m s preprekama (žene)|3000 m s preprekama]] |9:19.03 |1. '''{{AthAbbr|Q}}''' |colspan=2 rowspan=4{{n/a}} |9:10.45 |4. |rowspan=4|<ref>{{cite web |title=3,000 Metres Steeplechase Women − Heats − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-3KSC-W-h----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=20. 10. 2017}}</ref><ref>{{cite web|title=3,000 Metres Steeplechase Women − Final − Results|url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-3KSC-W-f----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=20. 10. 2017}}</ref> |- |-style=text-align:center |style=text-align:left|[[Celliphine Chepteek Chespol]] |9:27.35 |5. '''{{AthAbbr|Q}}''' |9:15.04 |6. |-style=text-align:center |style=text-align:left|'''[[Hyvin Jepkemoi]]''' |9:39.89 |16. '''{{AthAbbr|Q}}''' |9:04.03 |{{bronze3}} |-style=text-align:center |style=text-align:left|[[Purity Cherotich Kirui]] |9:40.53 |17. '''{{AthAbbr|Q}}''' |9:25.62 |10. |- |-style=text-align:center |style=text-align:left|[[Grace Wanjiru Njue]] |style=text-align:left|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 - brzo hodanje na 20 km (žene)|Brzo hodanje na 20 km]] |colspan=4 {{n/a}} |1:35:22 |37. |<ref>{{cite web |title=20 Kilometres Race Walk Women − Final − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-20KR-W-f----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=20. 10. 2017}}</ref> |- |} == Također pogledajte == * [[Kenija na svjetskim prvenstvima u atletici]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == * [https://www.iaaf.org/home Zvanična stranica Međunarodnog atletskog saveza] * [http://www.athleticskenya.or.ke/ Zvanična stranica atletskog saveza Kenije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090429030659/http://www.athleticskenya.or.ke/ |date=29. 4. 2009 }} {{Države na SP u atletici 2017.}} [[Kategorija:Države na SP u atletici 2017.]] [[Kategorija:Kenija na SP u atletici|2017]] 2fanomyhgv7t74nyvifgv6zq11ap9i1 0 447770 3837849 3759408 2026-04-28T18:48:42Z Eurohunter 29751 /* Singlovi */ + "Ja eller nej" with [[Käärijä]] 3837849 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar |ime_muzičara = Basshunter |žanr = [[Eurodance]] |bgcolour = instrumentalist |slika = Basshunter, 20 april 2008 in Halmstad.jpg |opis = Basshunter tokom koncerta u [[Halmstad]] (2008) |država = [[SAD]] |karijera = 1998- |datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1984|12|22}} |smrt = |instrument = |izdavač = [[Extensive Music]], [[Warner Music Sweden]], [[Ultra Records]], [[Broma 16]], [[Warner Music Japan]], [[3 Beat Records]], [[Dance Nation]], Warner Music Germany, Alex Music |zanimanje = [[pjevač]], [[muzički producent]], [[Disc jockey|DJ]] |angažman = Patrik och Lillen, [[Mental Theo|DJ Mental Theo]], [[Stunt]], [[Lauren Dyson]], [[Big Brother]], [[Sandra Gee|Sandra]], [[Dulce María]] |URL = [https://basshunter.se Oficijelna stranica] }} '''Basshunter''', pravim imenom '''Jonas Erik Altberg''' (rođen 22. decembra 1984. u [[Halmstad]]u) [[Šveđani|švedski]] je [[pjevač]], [[muzički producent]] i [[Disc jockey|DJ]]. == Diskografija == {{Glavni|Diskografija Basshuntera}} === Studijski albumi === * ''[[The Bassmachine]]'' (2004) * ''[[LOL (^^,)|LOL <(^^,)>]]'' (2006) * ''[[Now You're Gone – The Album]]'' (2008) * ''[[Bass Generation]]'' (2009) * ''[[Calling Time]]'' (2013) === Kompilacijski albumi === * ''[[The Old Shit]]'' (2006) * ''[[The Early Bedroom Sessions]]'' (2012) === Singlovi === * "The Big Show" (2004) * "[[Welcome to Rainbow]]" (2006) * "[[Boten Anna]]" (2006) * "[[Vi sitter i Ventrilo och spelar DotA]]" (2006) * "[[Jingle Bells]]" (2006) * "[[Vifta med händerna]]" (2006) * "[[Now You're Gone]]" (2007) * "[[Please Don't Go]]" (2008) * "[[All I Ever Wanted]]" (2008) * "Russia Privjet (Hardlanger Remix)" (2008) * "[[Angel in the Night]]" (2008) * "[[I Miss You]]" (2008) * "[[Walk on Water]]" (2009) * "Al final" (2009) * "[[Every Morning]]" (2009) * "[[I Promised Myself]]" (2009) * "[[Saturday]]" (2010) * "[[Fest i hela huset]]" (2011) * "[[Northern Light]]" (2012) * "[[Dream on the Dancefloor]]" (2012) * "[[Crash & Burn]]" (2013) * "Calling Time" (2013) * "Elinor" (2013) * "Masterpiece" (2018) * "Home" (2019) * "Angels Ain't Listening" (2020) * "Life Speaks to Me" (2021) * "End the Lies" {{Small|(& Alien Cut)}} (2022) * "[[Boten Anna|Ingen kan slå (Boten Anna)]]" {{Small|([[Victor Leksell]])}} (2023) * "Ja eller nej" {{Small|(x [[Käärijä]])}} (2023) == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * [https://basshunter.se Zvanični sajt] {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Basshunter}} [[Kategorija:Rođeni 1984.]] [[Kategorija:Biografije, Halmstad]] [[Kategorija:Švedski muzičari]] [[Kategorija:Švedski pjevači]] [[Kategorija:Živi ljudi]] no9gz7m769m1v4jf5fjczmhpoddxyl8 0 448870 3837965 3755124 2026-04-29T07:51:16Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3837965 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | počasni_prefiks = | ime = Lana Škrgatić | počasni_sufiks = | slika = Lana Skrgatic.jpg | slika_veličina = | široka_slika = <!-- 'da' ako je široka slika, inače ostaviti prazno --> | alt = | opis = | pozadina = instrumentalist | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | ime_po_rođenju = | alias = | datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1980|11|9}} | mjesto_rođenja = [[Zagreb]], [[SFRJ]] | porijeklo = | datum_smrti = <!-- {{datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = | žanr = [[Rock and roll]], [[klasična muzika]] | zanimanje = [[Muzičar]], [[profesor]] | instrument = [[Saksofon]], [[flauta]], [[klavijature]] | karijera = [[1985]]–danas | izdavač = | povezani_umjetnici = C.U.R.E.<br>[[Zabranjeno pušenje]] | veb-sajt = <!-- {{URL|primjer.com}} --> | značajni_instrumenti = | modul = | modul2 = | modul3 = }} '''Lana Škrgatić''' hrvatska je muzičarka i muzička pedagoginja. [[Profesor]]ica je muzičke kulture na Američkoj međunarodnoj školi u Zagrebu. Školovala se u [[London]]u na Purcell School of Music i u [[Glasgow]]u na Royal Scottish Academy of Music and Drama.<ref>{{cite web |title=Lana Škrgatić |url=http://www.divan.hr/event/lana-skrgatic/ |website=divan.hr |access-date=25. 9. 2018 |archive-date=29. 9. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180929194525/http://www.divan.hr/event/lana-skrgatic/ |url-status=dead }}</ref> Član je ženskog muzičkog sastava C.U.R.E. te nekadašnja članica [[Zabranjeno pušenje|Zabranjenog pušenja]]. == Biografija == Škrgatić je rođena i odrasla u [[Zagreb]]u, a školovala se u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]]. S pet navršenih godina krenula je u dječji zbor [[Zagrebački mališani|Trešnjevački mališani]], a njen talent ubrzo je prepoznao voditelj grupe te joj povjerio solo izvođenje pjesme "Bubamaro", koja je objavljena na njihovom albumu ''Mi smo djeca vesela'' 1987. godine.<ref>{{cite web |title=Trešnjevački Mališani: Mi Smo Djeca Vesela |url=https://www.discogs.com/Tre%C5%A1njeva%C4%8Dki-Mali%C5%A1ani-Mi-Smo-Djeca-Vesela/release/9401628 |website=discogs.com |access-date=25. 9. 2018}}</ref> Počela je svirati [[klavir]] sa šest godina, a s 11 godina odlazi u [[London]] gdje dobija stipendiju za muzičku školu/internat The Purcell School of Music, te tamo ostaje do kraja mature.<ref name="zp">{{cite web |title=Lana Škrgatić - ZP Biografija |url=http://www.zabranjeno-pusenje.com/home/biografije/lana-skrgatic/#more-1731 |website=zabranjeno-pusenje.com |access-date=25. 9. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181005134525/http://www.zabranjeno-pusenje.com/home/biografije/lana-skrgatic#more-1731 |archive-date=5. 10. 2018 |url-status=dead }}</ref> U to vrijeme bila je [[Orkestar|orkestru]] London Youth Orchestra (1997–1999). Godine 1998. je osvojila prvo mjesto na [[klavir]]u na muzičkom takmičenju ''North London Music Competition''. Sljedeće godine u Londonu igra ulogu Nensi u mjuziklu ''Oliver Twist''. S 18 godina (1999.) dobija stipendiju za muzičku akademiju The Royal Scottish Academy of Music and Drama u [[Glasgow]]u.<ref>{{cite web |title=Zabranjeno pušenje ostvarenje je mog sna, zaista smo obitelj |url=http://www.glas-slavonije.hr/373321/9/Zabranjeno-pusenje-ostvarenje-je-mog-sna-zaista-smo-obitelj |website=glas-slavonije.hr |access-date=25. 9. 2018 |archive-date=28. 8. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180828082952/http://www.glas-slavonije.hr/373321/9/Zabranjeno-pusenje-ostvarenje-je-mog-sna-zaista-smo-obitelj |url-status=dead }}</ref> Za vrijeme studija svirala je [[Flauta|flautu]] u Glasgow Royal Academy Orchestra.<ref name="zp"/> Diplomirala je 2003. godine. Nakon studija, Škrgatić se vraća u Zagreb i agažuje se u zboru Pozorišta Komedija.<ref name="zp"/> U augustu 2005. godine počinje raditi kao [[profesor]]ica muzičke kulture u Američkoj međunarodnoj školi u Zagrebu.<ref>{{cite web |title=AISZ profiles |url=https://www.aisz.hr/discover-aisz/faculty-profiles/ |website=aisz.hr |access-date=25. 9. 2018 |archive-date=13. 12. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191213105349/https://www.aisz.hr/discover-aisz/faculty-profiles/ |url-status=dead }}</ref><ref name="linkedin">{{cite web |title=LinkedIn Profile |url=https://hr.linkedin.com/in/lana-skrgatic-27b0223b |website=hr.linkedin.com |access-date=25. 9. 2018 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> U januaru 2016. godine Škrgatić postaje članica [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačke]] [[Rock muzika|rock]] grupe [[Zabranjeno pušenje]]<ref name="linkedin"/> u kojoj svira [[saksofon]], flautu, [[klavijature]] i pjeva prateći vokal.<ref name="zp"/> Kao članica grupe prvi put se pojavila u video spotu za pjesmu "Klasa optimist", s albuma ''"[[Radovi na cesti]]"'' (2013.), koji je prikazan u ljeto 2016. godine.<ref>{{cite web |title=PREMIJERA SPOTA ZABRANJENOG PUŠENJA: Evo kako izgleda kada stari rokeri ‘bare’ mlade sponzoruše |url=https://net.hr/hot/glazba/premijera-spota-zabranjenog-pusenja-evo-kako-izgleda-kada-stari-rokeri-bare-mlade-sponzoruse/ |website=net.hr |access-date=25. 9. 2018 |archive-date=26. 7. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180726103944/https://net.hr/hot/glazba/premijera-spota-zabranjenog-pusenja-evo-kako-izgleda-kada-stari-rokeri-bare-mlade-sponzoruse/ |url-status=dead }}</ref> Škrgatić je radila na jedanaestom studijskom albumu ''[[Šok i nevjerica]]'' (2018.). U novemberu 2019. godine Škrgatić napušta Zabranjeno pušenje i priključuje se ženskom muzičkom sastavu C.U.R.E.<ref>[https://zadovoljna.dnevnik.hr/clanak/c-u-r-e-upoznajte-cetiri-djevojke-koje-sviraju-na-otvorenju-adventa-kod-matosa---584909.html C.U.R.E.: Upoznajte četiri djevojke koje sviraju na otvorenju Adventa kod Matoša], ''zadovoljna.dnevnik.hr'' preuzeto 2. decembar 2019.</ref> == Diskografija == '''Zabranjeno pušenje''' * ''[[Šok i nevjerica]]'' (2018) * ''[[Live in Skenderija Sarajevo 2018]]'' (2022) == Reference == {{reference}} {{Zabranjeno pušenje}} {{DEFAULTSORT:Škrgatić, Lana}} [[Kategorija:Rođeni 1980.]] [[Kategorija:Biografije, Zagreb]] [[Kategorija:Članovi Zabranjenog pušenja]] [[Kategorija:Hrvatski klavijaturisti]] [[Kategorija:Hrvatski flautisti]] [[Kategorija:Hrvatski saksofonisti]] [[Kategorija:Hrvatski rok-muzičari]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 2qyi3uwn09a5yw8p6ypmwwfhceucwff 0 451431 3837974 3680215 2026-04-29T09:53:42Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3837974 wikitext text/x-wiki '''Lepa Mlađenović''' je feministkinja i antiratna aktivistkinja koja je poznata kao jedna od pionirki drugog talasa feminističkog pokreta u Srbiji.<ref>{{Cite book|title=From Gender to Nation|last=Iveković|first=Rada|last2=Mostov|first2=Julie|publisher=Longo|year=2002|isbn=8880633414|location=|pages=122}}</ref><ref>{{Cite book|title=Feminists Under Fire: Exchanges Across War Zones|url=https://archive.org/details/feministsunderfi0000unse|last=Giles|first=Wenona Mary|last2=Women in Conflict Zones Network|first2=|publisher=Between The Lines|year=2003|isbn=9781896357782|editor-last=|editor-first=|location=Toronto|pages=[https://archive.org/details/feministsunderfi0000unse/page/n243 226]}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.joannestle.com/livingrm/lepa/index.html|title=JoanNestle.com: At-Home with Lepa Mladjenovic: Introduction|last=Nestle|first=Joan|website=www.joannestle.com|access-date=27. 2. 2018}}</ref><ref name=":0">{{Cite news|url=https://www.boell.de/de/node/276893|title=Short Portrait: Lepa Mlađenović {{!}} Heinrich-Böll-Stiftung|last=Zaharijević|first=Adriana|date=27. 10. 2016|work=Heinrich-Böll-Stiftung|language=de|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=6. 3. 2018}}</ref><ref name=":1">{{Cite news|url=https://www.boell.de/de/node/276886|title=Anne Klein Women’s Award 2013: Lepa Mlađenović, Serbian Women’s and Human Rights Activist {{!}} Heinrich-Böll-Stiftung|last=Press Release|first=|date=|work=Heinrich-Böll-Stiftung|language=de|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=6. 3. 2018}}{{Mrtav link}}</ref><ref name=":6">{{Cite web|url=http://www.dw.com/sr/%C5%BEiveti-sa-svojim-izborima/a-16434746|title=Živeti sa svojim izborima {{!}} Politika {{!}} DW {{!}} 07.12.2012|last=Petrović|first=Ivica|date=30. 10. 2017|website=Deutsche Welle|language=Serbian|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=6. 3. 2018}}</ref> Ona je feministička savjetnica za žene preživjele muško nasilje ili lezbofobiju, facilitatorka radionica, spisateljica, predavačica i aktivna članica nekoliko internacionalnih odbora i mreža vezanih za lezbejska prava i nasilje nad ženama.<ref name=":7">{{Cite web|url=http://www.zenskestudie.edu.rs/en/about-us/lecturers|title=Lecturers - Women's Studies Center|website=www.zenskestudie.edu.rs|language=en-gb|access-date=27. 2. 2018|archive-date=16. 12. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131216203106/http://www.zenskestudie.edu.rs/en/about-us/lecturers|url-status=dead}}</ref> Lepa Mlađenović predstavlja simbol ženskog aktivizma u bivšoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslaviji]].<ref name=":0" /> Rođena je u [[Beograd|Beogradu,]] u Jugoslaviji. Svoje djetinjstvo i ljetne praznike je provodila u Sarajevu i na [[Jadransko more|Jadranskome moru]]. Živi u Beogradu.<ref>{{Cite web|url=http://www.joannestle.com/livingrm/lepa/lepa02bosnia.html|title=JoanNestle.com: At-Home with Lepa Mladjenovic: Sarajevo 1995-1996|last=Mladjenovic|first=Lepa|date=2000|website=www.joannestle.com|access-date=27. 2. 2018}}</ref> == Rad u polju ljudskih prava == === Alternativa psihijatriji === Lepa Mlađenović je diplomirala na Filozoskom fakultetu na Odsjeku za Psihologiju na [[Univerzitet u Beogradu|Univerzitetu u Beogradu]] 1980. godine. Tokom studija usprotivila se rigidnom obrazovnom sistemu pišući protestna pisma profesorima, kritizirajući konzervativna pravila koja nisu služila u svhu osnaživanja studenata i studentkinja.<ref name=":0" /> Prvi društveni pokret u kojemu aktivno učestvuje je Mreža Alternativa psihijatriji, čiji je cilj bio da se psihijatrija deinstitucionalizuje kao institucija nasilja i isključivanja. Odlazila je na njihove sastanke u Trst, Rim, Bremen i Sevilju stopirajući.<ref name=":8">{{Cite web|url=http://www.yugopapir.com/2014/10/lepa-mlaenovic-anti-psihologistkinja.html|title=Lepa Mlađenović, (anti) psihologistkinja: Menjati odnos prema ljudima koji pate (1987)|last=Obradović|first=Milka|date=1987|website=www.yugopapir.com|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=6. 3. 2018}}</ref> 1983. godine Lepa Mlađenović je bila inicijatorka i jedna od organizatorki trodnevne Međunarodne konferencije "Psihijatrija i društvo" održane u Studentskom Kulturnom Centru u Beogradu.<ref name=":0" /> Poslije je volontirala u centrima za Mentalno zdravlje u Trstu i pisala o demokratskoj psihijatriji u Italiji<ref name=":8" />, kao i u terapijskim centrima organizacije [http://www.arboursassociation.org/ Arbours] u Londonu koja je proizašla iz antipsihijatrijskog pokreta.<ref>{{Cite news|url=http://www.radiokotor.info/radio/index.php/78-lokalne-vijesti/12391-mladenovic-zatvorimo-bolnice-koje-ne-lijece-vec-ponizavaju|title=MLAĐENOVIĆ: ZATVORIMO BOLNICE KOJE NE LIJEČE VEĆ PONIŽAVAJU|last=Kotor|first=Radio|work=Lokalni javni emiter Radio Kotor - www.radiokotor.com|language=en-gb|access-date=27. 2. 2018|archive-date=9. 8. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190809111045/http://www.radiokotor.info/radio/index.php/78-lokalne-vijesti/12391-mladenovic-zatvorimo-bolnice-koje-ne-lijece-vec-ponizavaju|url-status=dead}}</ref> === Feministički i antiratni aktivizam === Feministički aktivizam Lepe Mlađenović počeo je 1978. kada je učestvovala na prvoj međunarodnoj ženskoj konferenciji "DRUG-ca Žena"<ref name=":0" /><ref>{{Cite book|title=Gender Politics and Security Discourse: Personal-Political Imaginations and Feminism in 'Post-conflict' Serbia|last=McLeod|first=Laura|publisher=Routledge|year=2015|isbn=9780822315483|location=|pages=49}}</ref><ref>{{Cite book|title=Women, Activism and Social Change: Stretching Boundaries|last=Mikula|first=Maja|publisher=Routledge|year=2006|isbn=9781136782718|location=|pages=87}}</ref>, organizovanoj od strane feministkinja Jugoslavije i održanoj u Studentskom Kulturnom Centru u Beogradu. Skup je bio prekretnica za feministkinje i historiju civilnog društva u tadašnjoj Jugoslaviji.<ref>{{Cite book|url=https://dspace.library.uu.nl/handle/1874/31158|title=Remembering the conference «Drugarica Zena. Zensko Pitanje – Novi Pristup?»/ «Comrade Woman.The Women’s Question: A New Approach?» thirty years after|last=Chiara|first=Bonfiglioli|publisher=Universiteit Utrecht|year=2008|isbn=|location=Utrecht|pages=54-55, 86|oclc=428113304|access-date=27. 1. 2019|archive-date=4. 6. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200604122525/https://dspace.library.uu.nl/handle/1874/31158|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://www.academia.edu/2042022/Žarana_Papić._Tekstovi_1977-2002?auto=download|title=Žarana Papić. Tekstovi 1977-2002|last=|first=|publisher=Centar za studije roda i politike, Rekonstrukcija Ženski fond, Žene u crnom|year=2012|isbn=978-86-84031-54-1|editor-last=Zaharijevic|editor-first=Adriana|location=Beograd|pages=11-12, 31|editor-last2=Ivanovic|editor-first2=Zorica|editor-last3=Duhacek|editor-first3=Dasa}}</ref> 1982. godine Lepa Mlađenović je zajedno sa Sonjom Drljević, Sofijom Trivunac, Linom Vuškovič, Verom Smiljanić, Nadeždom Ćetković, Ljiljanom Gaković, Žaranom Papić, Radom Iveković, Borkom Pavićević i [[Jasmina Tešanović|Jasminom Tešanović]] u Beogradu osnovala feminističku grupu "Žena i društvo".<ref>{{Cite journal|last=Hughson (Blagojevic)|first=Marina|date=novembar 2016|title=Unpacking Silence and Distortion: Mapping Misogyny in Serbia|url=https://www.academia.edu/29844123/Marina_Hughson_Blagojevic_Unpacking_Silence_and_Distortion_Mapping_Misogyny_in_Serbia|journal=Academia edu|volume=|pages=5|via=Academia edu|access-date=27. 1. 2019|archive-date=7. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200107220637/https://www.academia.edu/29844123/Marina_Hughson_Blagojevic_Unpacking_Silence_and_Distortion_Mapping_Misogyny_in_Serbia_published_in_Knjizenstvo_http_www.knjizenstvo.rs_magazine.php_text_216|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.womenngo.org.rs/zenski-pokret/istorija-zenskog-pokreta/216-feministicka-grupa-zena-i-drustvo|title=Feministička grupa "Žena i društvo" - Autonomni ženski centar|last=Vušković|first=Lina|last2=Trivunac|first2=Sofia|date=|website=Autonomni Ženski Centar Beograd|language=sr-yu|access-date=27. 2. 2018|archive-date=10. 12. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231210051643/https://womenngo.org.rs/zenski-pokret/istorija-zenskog-pokreta/216-feministicka-grupa-zena-i-drustvo|url-status=dead}}</ref> 1986. godine je Lepa Mlađenović organizovala feminističku grupu samo za žene u sklopu feminističke grupe "Žena i društvo" koja se bazirala na modelu samosvjesnosti.<ref name=":0" /><ref>{{Cite book|title=Social Currents in Eastern Europe: The Sources and Consequences of the Great Transformation|url=https://archive.org/details/socialcurrentsin01rame|last=Ramet|first=Sabrina P.|publisher=Duke University Press|year=1995|isbn=9780822315483|location=|pages=[https://archive.org/details/socialcurrentsin01rame/page/225 225]}}</ref> Lepa Mlađenović je bila jedna od učesnica prvog jugoslovenskog feminističkog susreta u Ljubljani 1987. koji su organizovale feministička organizacija LILIT i lezbejska organizacija LILIT LL iz Slovenije.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.ba/books/about/The_Last_Yugoslav_Generation.html?id=vDjADgAAQBAJ&redir_esc=y|title=The Last Yugoslav Generation: The Rethinking of Youth Politics and Cultures in Late Socialism|last=Spasovska|first=Ljubica|publisher=Oxford University Press|year=April 18, 2017|isbn=9781526106315|location=|pages=136}}</ref><ref>{{Cite book|url=http://cobiss.izum.si/scripts/cobiss?command=DISPLAY&base=COBIB&RID=249390848|title=Jaz, ti, one...Za nas: dokumenti jugoslavenskih feminističkih susreta 1987-1991|last=|first=|publisher=Društvo Vita Activa, Ljubljana; Centar za žene žrtve rata / ROSA - Zagreb|year=2009|isbn=978-961-92800-0-3|editor-last=Dobnikar|editor-first=Mojca|location=|pages=14|language=Slovenian|format=Print book|editor-last2=Pamuković|editor-first2=Nela|access-date=27. 1. 2019|archive-date=10. 2. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180210120943/http://cobiss.izum.si/scripts/cobiss?command=DISPLAY&base=COBIB&RID=249390848|url-status=dead}}</ref> Skup je podstakao sestrinstvo, razmjenu, podršku za ženski aktivizam, diskusiju o nasilju nad ženama, žensko reproduktivno zdravlje, žensku umjetnost i kulturu te su se javile i prve inicijative o lezbejskom organizovanju.<ref name=":2">{{Cite book|url=https://rs.boell.org/sites/default/files/feminizam_2_gesamt_v3.pdf|title=Neko je rekao feminizam? Kako je feminizam uticao na Žene XXI veka|last=Mima|first=Rašić|publisher=Heinrich Böll Stiftung|year=January 1, 2008|isbn=|editor-last=Zaharijević|editor-first=Adriana|location=Belgrade|pages=208, 233|chapter=Lezbejska egzistencija, lezbejska vidljivost}}</ref> 1990. godine Lepa Mlađenović je u Beogradu zajedno s drugim feministkinjama iz feminističke grupe "Žena i društvo" osnovala SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja gdje je radila kao koordinatorica i savjetnica ženama koje su preživjele muško nasilje, a poslije je također radila i sa ženama žrtvama rata.<ref>{{Cite book|url=https://archive.org/details/demandingaccount0000bunc/page/37|title=Demanding accountability: the global campaign and Vienna Tribunal for women's human rights|last=Bunch|first=Charlotte|last2=Reilly|first2=Niamh|last3=Douglass College. Center for Women's Global Leadership|last4=United Nations Development Fund for Women|publisher=Rutgers University, Center for Women's Global Leadership|year=1994|isbn=9780912917290|location=|pages=[https://archive.org/details/demandingaccount0000bunc/page/37 37]}}</ref> Staša Zajović i još nekoliko žena koje su bile feministkinje i antiratne aktivistkinje 1991. su osnovale Žene u crnom. Lepa Mlađenović im se također pridružila prvoga dana.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.ba/books?hl=en&lr=&id=zU6HCwAAQBAJ&oi=fnd&pg=PR7&dq=Globalization+and+militarism:+Feminists+make+the+link.&ots=F28Kx0p4yR&sig=vXooQN5g9B7oSr8vocI1BtA27Y4&redir_esc=y#v=onepage&q=Globalization%20and%20militarism%3A%20Feminists%20make%20the%20link.&f=false|title=Globalization and Militarism: Feminists Make the Link|last=Enloe|first=Cynthia|publisher=Rowman & Littlefield|year=2016|isbn=9781442265455|location=|pages=134}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.juditharmatta.com/works/vaw.aspx|title=Living in War Zones: Thoughts on War and Domestic Violence|last=|first=|date=9. 3. 2001|website=Judith Armatta|type=Presented at the Conference on “INTEGRATING DOMESTIC VIOLENCE EDUCATION INTO LAW SCHOOLS,” sponsored by the American Bar Association Committee on Domestic violence|format=PDF|access-date=28. 10. 2017}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.abc.net.au/radionational/programs/europeans/women-in-black/3618882|title=Women in Black|last=Presented by : Keri Phllips|first=|date=3. 12. 2001|website=Radio National|language=en-AU|access-date=28. 2. 2018}}</ref><ref name=":3">{{Cite book|title=Mothers of Adult Children|url=https://archive.org/details/mothersofadultch0000unse|last=Tesanović|first=Jasmina|publisher=Lexington Books|year=2013|isbn=9780739183014|editor-last=Guzman Bouvard|editor-first=Marguerite|location=|pages=[https://archive.org/details/mothersofadultch0000unse/page/n133 110]|chapter=Mothering in War}}</ref> Žene u crnom kao antiratna i feministička organizacija iz Beograda su se svake sedmice stajanjima na ulicama Beograda suprotstavljale srpskom režimu i poslije su postale dio internacionalne mreže Žena u crnom. Prvo stajanje Žena u crnom se desilo 9. oktobra 1991.<ref name=":3" /> U periodu od 1992. do 2012. Lepa Mlađenović je radila kao edukatorica za žensko savjetovanje u radu sa ženama koje su preživjele muško nasilje u Bosni i Hercegovini , Hrvatskoj i Mađarskoj. Lepa Mlađenović je skupa sa drugim feministkinjama volonterkama SOS telefona 1993. godine osnovala Autonomni ženski centar<ref>{{Cite book|url=https://books.google.ba/books?hl=en&lr=&id=-wUtCgAAQBAJ&oi=fnd&pg=PP1&dq=Gender+Politics+and+Security+Discourse:+Personal-Political+Imaginations+and+Feminism+in+%27Post-conflict%27+Serbia&ots=a1hoWG2B3Y&sig=8vLmBUCz14UlZVqE8NpU7VeT8AU&redir_esc=y#v=onepage&q=Gender%20Politics%20and%20Security%20Discourse%3A%20Personal-Political%20Imaginations%20and%20Feminism%20in%20'Post-conflict'%20Serbia&f=false|title=Gender Politics and Security Discourse: Personal-Political Imaginations and Feminism in 'Post-conflict' Serbia|last=McLeod|first=Laura|publisher=Routledge|year=July 16, 2015|isbn=9781317635628|location=|pages=52}}</ref> u kome je do 2011. godine djelovala kao psihološka savjetnica i koordinatorica savjetodavnog tima te članica koordinacijskog odbora. Lepa Mlađenović je od 2000. do danas bila učesnica i facilitatorka nekoliko desetina radionica za žene i grupa podrške za žene preživjele muško nasilje.<ref name=":4">{{Cite web|url=https://www.boell.de/en/navigation/awards-short-biography-lepa-mladjenovic-16215.html|title=Short biography: Lepa Mladjenovic|last=|first=|date=6. 12. 2012|website=Heinrich Boell Foundation|access-date=28. 10. 2017}}</ref> Također je facilitatorka radionica o iskustvima za emocionalnu pismenost aktivista i aktivistkinja a naročito lezbejki na Balkanu. === Lezbejski aktivizam === Lepa Mlađenović je bila jedna od dvije učesnice iz Jugoslavije na ILIS (Internacionalni lezbejski informacijski servis) konferenciji koja se održala 1986. godine u Ženevi. Druga učesnica iz Jugoslavije bila je Suzana Tratnik. Lepa Mlađenović, [[:sh:Dejan Nebrigić|Dejan Nebrigić]] i još nekoliko aktivista i aktivistkinja su 1990- godine osnovali/e prvu gej i lezbejsku organizaciju Arkadija - gej i lezbejski lobi koja je bila aktivna do 1997. godine.<ref name=":4" /><ref name=":5">{{Cite book|url=http://soc.ba/site/wp-content/uploads/2011/12/Citanka-lezbejskih-i-gej-ljudskih-prava_FINAL.pdf|title=Čitanka lezbejskih i gej ljudskih prava|last=Savić|first=Marija|publisher=Sarajevski otvoreni centar, Fondacija Heinrich Böll|year=2011|isbn=978-9958-9959-3-4|editor-last=Gavrić|editor-first=Saša|location=Sarajevo|pages=102-103|chapter=Istorija LGBT aktivizma u Srbiji|type=PDF|editor-last2=Huremović|editor-first2=Lejla|editor-last3=Savić|editor-first3=Marija}}</ref> Lepa Mlađenović je prva osoba koja se javno deklarisala kao lezbejka na nacionalnom TV servisu 1994. godine kada je predstavljala lezbejsku i gej organizaciju Arkadija.<ref>{{Cite web|url=https://www.wri-irg.org/en/story/1995/one-step-forward|title=One Step Forward|last=Mertus|first=Julie|date=1. 3. 1995|website=War Resisters International|access-date=28. 10. 2017}}</ref> 1995. Lepa Mlađenović je zajedno sa nekoliko lezbejskih aktivistkinja iz gej i lezbejske organizacije Arkadija osnovala lezbejsku organizaciju Labris.<ref name=":2" /><ref name=":5" /> Lepa Mlađenović je 2001. godine o iskustvu i svome radu rekla:<ref>Lepa Mladjenovic, 2001 "Notes of a Feminist Lesbian during Wartime", ''European Journal of Women's Studies'' Vol 8, Issue 3, pp. 381 - 391.</ref> ''Napisala bih pismo solidarnosti i poslala ga u paketu nepoznatoj ženi u Sarajevu znajući da je pod opsadom i mecima svakodnevno i brinula bih o tome da li bi je bilo sramota da jednog dana vidi lezbejku koja joj je pisala pismo pred svojim vratima? Zašto je uvijek bilo teško reći da je pojedina humanitarna pomoć stizala od lezbejki?'' Lepa Mlađenović je ispred Labrisa bila jedna od organizatorki i učesnica Prve lezbejske nedjelje održane u Sloveniji 1997. u organizaciji feminističke lezbejske grupe Kasandra iz Slovenije.<ref>{{Cite web|url=http://www.lori.hr/hr/aktivizam/regionalna-lezbijska-mreza/30-prva-lezbijska-nedjelja|title=Prva lezbijska nedjelja|last=|first=|date=|website=Udruga LORI|language=Croatian|access-date=28. 2. 2018|archive-date=9. 8. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190809111046/http://www.lori.hr/hr/aktivizam/regionalna-lezbijska-mreza/30-prva-lezbijska-nedjelja|url-status=dead}}</ref> Učestvovalo je ukupno 45 osoba iz Novog Sada, Beograda, Maribora, Skopja, Zagreba, Prištine, Splita i Ljubljane. Ovaj događaj je bio prekretnica i početak kontinuirane regionalne feminističke saradnje. Lezbejska nedjelja je okupila lezbejske aktivistkinje i lezbejke oko zajedničkih tema značajnih za lezbejsko postojanje. Druga lezbejska nedjelja održala se u Somboru, u Vojvodini 2000. u organizaciji Labrisa. Treća lezbejska nedjelja je bila u Novom Sadu 2004. godine također u organizaciji Labrisa<ref>{{Cite web|url=http://www.lori.hr/hr/aktivizam/regionalna-lezbijska-mreza/34-trea-lezbijska-nedjelja|title=Treća lezbijska nedjelja|last=|first=|date=|website=Udruga LORI|language=en-US|access-date=28. 2. 2018|archive-date=2. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191002145532/http://www.lori.hr/hr/aktivizam/regionalna-lezbijska-mreza/34-trea-lezbijska-nedjelja|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://labris.org.rs/en/our-network-our-strength-third-lesbian-week-2004|title=Our network, our strength: The Third Lesbian Week 2004 {{!}} Labris|last=|first=|date=8. 2. 2017|website=Labris|language=English|access-date=28. 2. 2018}}</ref>, i četvrta lezbejska nedjelja je bila organizovana 2011. Lepa Mlađenović je bila jedna od organizatorki prve Povorke ponosa u Beogradu 2001. godine. 2012. godine Lepa Mlađenović je zajedno sa nekoliko savjetnica za lezbejke pokrenula SOS telefon za lezbejke gdje radi kao facilitatorka radionica i psihološka savjetnica. == Nagrade i priznanja == Lepa Mlađenović je dobitnica međunarodne nagrade Felipa de Souza koju joj je 1994. dodijelila organizacija OutRight Action International za njen doprinos i aktivistički rad u polju LGBT ljudskih prava.<ref>{{Cite web|url=https://www.outrightinternational.org/events/awards-2016|title=Human rights Awards, The Felipa de Souza Award|last=|first=|date=|website=OutRight Action International|access-date=28. 10. 2017|archive-date=17. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171017141157/https://www.outrightinternational.org/events/awards-2016|url-status=dead}}</ref> Nagrada joj je uručena 1994. godine na obilježavanju prajda (Pride Celebration) u New Yorku.<ref name=":5" /> Na ceremoniji dodjele Lepa je rekla: Mjesto iz kojeg sam došla, nije nacija u kojoj sam rođena, već izgubljena lezbejska zemlja koju nikada nisam imala - ali uspjet ću da je stvorim, nekako.<ref name=":0" /> 2011. godine novosadska lezbejska organizacija (NLO) otvorila je lezbejsku, feminističku i radikalnu antifašističku čitaonicu koja je dobila naziv "Lepa Mlađenović". Lezbejsku čitaonicu pokrenule/i su feministkinja, aktivistkinja i profesorica Isabel Markus iz Sjedinjenih Američkih Država i aktivisti i aktivistkinje novosadske lezbejske organizacije (NLO) želeći time odati priznanje Lepoj Mlađenović za njen doprinos i rad u lezbejskoj i feminističkoj zajednici u Novom sadu i šire.<ref name=":4" /><ref>{{Cite web|url=https://www.libela.org/vijesti/2119-u-novom-sadu-otvorena-citaonica-lepa-mladjenovic/|title=U Novom Sadu otvorena Čitaonica Lepa Mlađenović — Vijesti — Libela|website=Libela|language=hr-HR|access-date=6. 3. 2018}}</ref> Lepa Mlađenović je 2013. dobila Nagradu za žene - Anne Klein<ref name=":1" /><ref name=":6" /><ref>{{Cite news|url=https://www.boell.de/de/node/276889|title=Lepa Mladjenovic, Serbia, Wins 2013 Anne Klein Women’s Award - Statement by the jury|last=|first=|date=6. 12. 2012|work=Heinrich-Böll-Stiftung|language=de|archive-url=https://web.archive.org/web/20190809111038/https://www.boell.de/de/node/276889|archive-date=9. 8. 2019|dead-url=|access-date=6. 3. 2018|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://www.thenewcivilrightsmovement.com/lesbian-activist-lepa-mladjenovic-selected-for-ann-klein-award/news/2012/12/09/55624|title=Lesbian Activist Lepa Mladjenovic Selected For Ann Klein Award|last=Domi|first=Tanya|date=9. 12. 2012|work=The New Civil Rights Movement|language=en-US|archive-url=https://web.archive.org/web/20160921142825/http://www.thenewcivilrightsmovement.com/lesbian-activist-lepa-mladjenovic-selected-for-ann-klein-award/news/2012/12/09/55624|archive-date=21. 9. 2016|dead-url=|access-date=6. 3. 2018|url-status=dead}}</ref>, koju joj je uručila Fondacija Heinrich Böll. Dodjela nagrada održana je iste godine u Berlinu,<ref>{{Citation|url=https://www.youtube.com/watch?v=mTBqJ8VM_Es&t=1166s|title=Lepa Mladjenovic - Speech on the Anne Klein Award|last=Roy|first=Jodie|date=26. 11. 2013|access-date=6. 3. 2018}}</ref> što je Lepa iskoristila i kao priliku da organizuje lezbejsku studijsku posjetu došavši u Berlin sa 22 lezbejke i aktivistkinje iz cijelog regiona.<ref>{{Cite web|url=http://vipa.kvinnatillkvinna.se/regioner/balkan/anne-klein-frauenpreis-award-ceremony-for-lepa-mladjenovic|title=Anne Klein Frauenpreis Award Ceremony for Lepa Mladjenovic {{!}} Vi på Kvinna till Kvinna|website=vipa.kvinnatillkvinna.se|language=en-GB|access-date=6. 3. 2018|archive-date=28. 3. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170328010943/http://vipa.kvinnatillkvinna.se/regioner/balkan/anne-klein-frauenpreis-award-ceremony-for-lepa-mladjenovic|url-status=dead}}</ref> == Rad i publikacije == Od 1992. do 2012. godine Lepa Mlađenović aktivna članica i predavačica u Centru za ženske studije u Beogradu.<ref name=":7" /><ref name=":4" /> Autorka je nekoliko eseja o ratnim silovanjima, nasilju nad ženama, lezbejskim pravima, lezbejkama u ratu, femicidu, feminističkom pristupu tranzicijskoj pravdi, ženskoj solidarnosti i emocionalnoj pismenosti.<ref>{{Cite web|url=http://www.joannestle.com/livingrm/lepa/lepapubs.html|title=At-Home with Lepa Mladjenovic: Publications|last=Nestle|first=Joan|date=|website=www.joannestle.com|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=6. 3. 2018}}</ref> U svome kratkom manifestu "Politika ženske solidarnosti"<ref>{{Cite news|url=https://www.onebillionrising.org/37605/politics-of-womens-solidarity-by-lepa-mladjenovic/|title="POLITICS OF WOMEN'S SOLIDARITY" by Lepa Mladjenovic (Belgrade) - One Billion Rising Revolution|date=18. 9. 2016|work=One Billion Rising Revolution|language=en-US|access-date=6. 3. 2018}}</ref>, ona kaže: ''Ženska solidarnost je početak defašizacije svake od nas. Zbog toga što biramo razumijevanje a ne osuđivanje, mi biramo empatiju a ne mržnju. Biramo da budemo odgovorne za svoja djela, emocije i misli, umjesto da uzimamo uloge žrtvi. Ženska solidarnost je politika antifašizma zbog toga što biramo da nas zanima ona Druga, drukčija od mene. Kada posmatramo djecu očima solidarnosti onda naša djeca nisu nužno bolja niti ljepša od djece drugih.'' == Vanjski linkovi == * http://www.joannestle.com/livingrm/lepa/lepapubs.html == Reference == {{refspisak|3}} [[Kategorija:Rođeni 1954.]] [[Kategorija:Biografije, Beograd]] [[Kategorija:Srbijanske feministice]] [[Kategorija:Queer]] khhhgiu3nrlqycdoiwoj5cl3233xaxz 0 451434 3837972 3764524 2026-04-29T09:35:03Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3837972 wikitext text/x-wiki '''Lejla Kalamujić''' je nagrađivana kvir spisateljica iz Bosne i Hercegovine.<ref name=":0">{{Cite web|url=http://sveske.ba/en/autori/l/lejla-kalamujic|title=LEJLA KALAMUJIĆ {{!}} Sarajevske Sveske|website=sveske.ba|language=en|access-date=6. 3. 2018}}</ref><ref name=":1">{{Cite news|url=http://europa.ba/?p=49062|title=World Book and Copyright Day: EU celebrates female literature in BiH|date=19. 4. 2017|work=Europa.ba|language=en-GB|access-date=6. 3. 2018|archive-date=27. 2. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180227094107/http://europa.ba/?p=49062|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Šunjić|first=Ivan|date=2015|title=Zovite me Esteban ili o umijeću preživljavanja smrti|url=https://www.academia.edu/29261685/Zovite_me_Esteban_ili_o_umije%C4%87u_pre%C5%BEivljavanja_smrti?auto=download|format=PDF|journal=Nova knjiga|language=Bosanski|volume=|pages=1|via=Academia.edu}}</ref><ref name=":2">{{Cite web|url=https://www.knjiga.ba/anatomija-osmijeha-k5055.html|title=Anatomija osmijeha, Lejla Kalamujić, Naklada Zoro, POINT knjižara, on-line trgovina|website=www.knjiga.ba|language=bs|access-date=6. 3. 2018}}</ref><ref name=":3">{{Cite web|url=http://novilist.hr/index.php/Kultura/Knjizevnost/Nagrada-Edo-Budisa-Sarajevki-Lejli-Kalamujic-Zovite-me-Esteban-potresno-knjizevno-djelo|title=Nagrada "Edo Budiša" Sarajevki Lejli Kalamujić: "Zovite me Esteban" - potresno književno djelo / Novi list|last=Komunikacije|first=Neomedia|website=novilist.hr|language=hr-HR|access-date=6. 3. 2018}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.danas.rs/nedelja/knjiga-danas-nedeljna-preporuka-za-citanje-12/|title=Knjiga Danas – Nedeljna preporuka za čitanje|date=15. 1. 2017|work=Dnevni list Danas|language=sr-RS|access-date=6. 3. 2018}}</ref> Rođena je u Sarajevu 1980. Diplomirala je na Odsjeku za psihologiju i sociologiju na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu]] u [[Sarajevo|Sarajevu]].<ref name=":0" /><ref>{{Cite web|url=https://hourglassonline.org/about/|title=About {{!}} Hourglass Literary Magazine|website=hourglassonline.org|language=en-GB|access-date=6. 3. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180616154143/https://hourglassonline.org/about/|archive-date=16. 6. 2018|url-status=dead}}</ref> Lejla piše prozu, eseje i kritike. Centralne teme kojima se bavi u svojim radovima jesu: seksualnost, ludilo i smrt.<ref>{{Cite web|url=http://strane.ba/lejla-kalamujic-moje-teme-su-seksualnost-ludilo-i-smrt/|title=Lejla Kalamujić: Moje teme su seksualnost, ludilo i smrt {{!}} Strane|website=strane.ba|language=hr|access-date=6. 3. 2018}}</ref> == Izdanja == Lejla Kalamujić je 2008. godine izdala prvu zbirku priča ''Anatomija osmijeha,'' u izdanju Naklade Zoro iz Sarajeva. Njezina druga zbirka kratkih priča ''Zovite me Esteban'' je izašla 2015 godine,<ref name=":2"/> u izdanju Dobre knjige iz Sarajeva.<ref name=":4">{{Cite web|url=http://www.plastelin.com/content/view/1109/94/|title=Plastelin - Online magazin - Knjiga: Zovite me Esteban|last=Administrator|website=www.plastelin.com|access-date=6. 3. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180307151317/http://www.plastelin.com/content/view/1109/94/|archive-date=7. 3. 2018|url-status=dead}}</ref> Zbirka ''Zovite me Esteban'' je poslije objavljena u još tri zemlje od strane sljedećih izdavačkih kuća: izdavačka kuća Red Box iz Beograda (Srbija) 2016.,<ref name=":5">{{Cite web|url=https://www.delfi.rs/knjige/91468_zovite_me_esteban_knjiga_delfi_knjizare.html|title=ZOVITE ME ESTEBAN - Lejla Kalamujić|website=www.delfi.rs|access-date=6. 3. 2018|archive-date=7. 3. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180307151241/https://www.delfi.rs/knjige/91468_zovite_me_esteban_knjiga_delfi_knjizare.html|url-status=dead}}</ref> izdavačka kuća Sandorf iz Zagreba (Hrvatska) 2017.<ref name=":6">{{Cite web|url=http://www.sandorf.hr/blogitem.php?item_id=173&tag=Zovite%20me%20Esteban&type=4|title=Sandorf: Izdanja Zovite me Esteban|last=Sandorf|website=www.sandorf.hr|language=en|access-date=6. 3. 2018}}</ref> i izdavačka kuća Blesok iz Skopja (Makedonija) također 2017. godine prevedena na makedonski jezik - ''Викајте mе Естебан''. Prevod je radio Goko Zdraveski.<ref name=":7">{{Cite web|url=http://www.blesok.com.mk/main.asp?lang=eng&izdanie=108-109#.V_EKVih97IU|title=Blesok no.108-109|website=www.blesok.com.mk|access-date=6. 3. 2018|archive-date=8. 3. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180308041458/http://www.blesok.com.mk/main.asp?lang=eng&izdanie=108-109#.V_EKVih97IU|url-status=dead}}</ref> Lejla Kalamujić inspiraciju za pisanje pronalazi u ličnom iskustvu, društvenom okruženju i ženama autorkama koje su dio cijele historije književnosti:<ref>{{Cite news|url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/svijet/lejla-kalamujic-ateisticka-parcela-na-barama-mi-se-nametnula-kao-nulta-tacka-novog-vremena|title=Oslobođenje - Lejla Kalamujić: Ateistička parcela na Barama mi se nametnula kao nulta tačka novog vremena|last=PORTAL|first=Oslobođenje|work=Oslobođenje d.o.o.|language=bs-ba|access-date=6. 3. 2018}}</ref> ''Gla­so­vi že­na su u tra­di­ci­ji na­ših knji­že­vnos­ti (a sto­lje­ći­ma i na mno­go ši­rem pla­nu), naj­bla­že re­če­no, pri­gu­še­ni. Na­ma su da­nas po­sve ja­sni ti ra­zlo­zi. Svje­sni smo što je pa­tri­jar­hat i kao sis­tem vri­je­dnos­ti i kao na­čin ži­vo­ta, do­nio. Ja ne že­lim da ka­žem da to zna­či da sve vri­je­dnos­ti pro­is­te­kle iz ta­kvih knji­že­vnih tra­di­ci­ja tre­ba anu­li­ra­ti. To bi bi­lo smi­je­šno. Ali mi­slim da mo­ra­mo bi­ti svje­sni ko­li­ko je mi­zo­gi­ni­je u njih upi­sa­no. I sad kad ne­ko že­li pres­ko­či­ti taj ar­gu­ment čes­to se spo­ti­če o te „uni­ver­zal­ne vri­je­dnos­ti", ili poj­mo­ve ka­kvi su „čo­vjek" ili „čo­vje­čan­stvo". To je­dnos­ta­vno u pra­ksi ni­ka­da ni­je fun­kci­oni­ra­lo na taj na­čin. „Uni­ver­zal­nost" i „čo­vje­čnost" uvi­jek su bi­va­le mas­ke iza ko­jih su se skri­va­le (sve)mo­ći odra­slog mu­škar­ca (naj­češ­će bi­je­log mu­škar­ca). Ta­ko da, u tom kon­tek­stu, za me­ne je pri­ča žen­skog ro­da. I čak po­red to­ga, što se te­mat­ski tek­st ve­že za odnos kćer­ka-maj­ka, ja se i u knji­že­vnos­ti za­is­ta osje­ćam kćer­kom (što auto­mat­ski ne zna­či da ja tu ulo­gu do­bro no­sim) onih maj­ki, ko­ji­ma druš­tve­ni i eko­nom­ski po­re­ci ni­su do­zvo­lja­va­li afir­ma­ci­ju vlas­ti­tih po­eti­ka.'' === Anatomija osmijeha === ''Anatomija osmijeha'' je zbirka kratkih priča u kojima Lejla piše o ljudskoj patnji i sreći. Ova zbirka kratkih priča je dobila nagradu književnog književnog konkursa Naklade Zoro za najbolju knjigu neobjavljenih priča u 2008. godini.<ref name=":2" /> Vladimir Arsenić je ''Anatomiju osmijeha'' opisao ovako:<ref>{{Cite web|url=http://www.e-novine.com/kultura/kultura-knjige/37632-Ludnica-drugaije.html|title=e-novine.com - Ludnica za drugačije|website=www.e-novine.com|language=sr|access-date=6. 3. 2018|archive-date=7. 3. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180307214332/http://www.e-novine.com/kultura/kultura-knjige/37632-Ludnica-drugaije.html|url-status=dead}}</ref> ''Jedanaest priča iz zbirke pripoveda sudbine iz duševne bolnice u Sarajevu i sa seizmografskom preciznošću opisuje postratno bosansko društvo, njegove anomalije i zastranjivanja, oslikana kroz individualnu sudbinu osetljivih i nestabilnih. Kroz knjigu Lejle Kalamujić do glasa dolazi i druga potisnuta skupina kojoj balkanska društva ne daju pravo postojanja, a to su LBGT osobe. Slobodno iskazivanje seksualnih sklonosti i ljubavi jedne osobe trebalo bi da se podrazumeva, međutim, kako nam se pripoveda u Anatomiji osmijeha, osobe drugačije seksualne orijentacije nužno završavaju u ludnici ili izopštene iz društva.'' === Zovite me Esteban === ''Zovite me Esteban'' je zbirka kratkih priča nagrađena godišnjom književnom nagradom Istarske županije "Edo Budiša" u 2016.<ref name=":3" /><ref name=":8">{{Cite web|url=http://film-mag.net/wp/?p=27610|title=Lejla Kalamujić dobitnica književne nagrade Istarske županije ‘Edo Budiša’ za zbirku priča ‘Zovite me Esteban’|website=FILM-mag.net|language=en-US|access-date=6. 3. 2018}}</ref> i bila je bosanskohercegovački kandidat za Evropsku nagradu za književnost također 2016. godine.<ref>{{Cite news|url=https://www.mqw.at/programm/c/programmdetail/lejla-kalamujic-bih-mein-name-sei-esteban/|title=Lejla Kalamujić (BIH): Mein Name sei Esteban|last=Wien|first=MQW - MuseumsQuartier|work=Museumsquartier Wien|access-date=6. 3. 2018}}</ref> Ovom zbirkom kratkih priča Lejla je osvojila književnu scenu u Bosni i Hercegovini i regiji.<ref name=":1" /> Zbirka je najprije objavljena u izdanju Dobre knjige iz Sarajeva 2015<ref name=":4" />, a poslije je objavljena u još tri zemlje: Srbija (2016)<ref name=":5" />, Hrvatska (2017)<ref name=":6" /> i Makedonija (2017).<ref name=":7" /> Za knjigu je rečeno da je "u svakom smislu najbrutalnije, ako ne i najhrabrije izdanje proizašlo od nove generacije književnika/ica u regiji do sada."<ref>{{Cite news|url=http://komunalinks.com/home/2017/6/9/kafkina-alisa|title=Kafkina Alisa|last=Marić|first=Nebojša|date=|work=LINKS|language=Serbian|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=7. 3. 2018}}{{Mrtav link}}</ref> Izdavačka kuća Sandorf je knjigu opisala ovako:<ref>{{Cite book|url=http://www.najboljeknjige.com/content/knjiga.aspx?BookID=6181|title=Zovite me Esteban|last=|first=|publisher=Sandorf|year=2017|isbn=9789533510125|location=|pages=|language=Croatian}}</ref> ''U devetnaest priča koliko zbirka sadrži pratimo emocionalni put junakinje od nepouzdanih sjećanja na rano preminulu majku, preko djetinjstva s ocem alkoholičarem kojeg nikad nema, baka i djedova koji se lagano rasipaju i umiru pred njenim očima, zemlje koja se raspada, svijeta koji se mijenja, pa sve do otkrivanja seksualnosti i briga koje donosi egzistencija. Motiv majke kao da se provlači kroz sve njih poput sveprisutnog spiritus movensa i nenametljivo nas provodi kroz emocionalni život junakinje, upoznajući nas pritom s predratnim, ratnim i poratnim Sarajevom, "rajom", miješanim brakovima, Šidom kao mjestom izbjeglištva, hospitalizacijom u psihijatrijskoj bolnici – s Erosom i Tanatosom. Zbirka Lejle Kalamujić autentično je svjedočanstvo o sudbini obitelji čije je ispisivanje svojevrsni čin hrabrosti i suočavanja s onim najmračnijim, najtežim u čovjeku.'' Kratku priču ''Zovite me Esteban'' na engleski jezik je prevela Jennifer H. Zoble:<ref>{{Cite web|url=http://harriman.columbia.edu/event/translating-post-yugoslav-literature|title=Translating Post-Yugoslav Literature {{!}} Columbia {{!}} Harriman Institute|website=harriman.columbia.edu|language=en|access-date=7. 3. 2018|archive-date=23. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171223225354/http://harriman.columbia.edu/event/translating-post-yugoslav-literature|url-status=dead}}</ref> ''Bilo je u filmu Sve o mojoj majci. Majka Emanuela imala je svoga Estebana, koji je poginuo u saobraćajnoj nesreći na svoj rođendan. Esteban je želio pisati priču o svojoj majci, ali je Almodovar napravio film o majčinom tugovanju za sinom. Pogledala sam film u Kinu Meeting Point. Kući sam otišala odmah nakon prikazivanja. Hodala sam ulicom u starom dijelu grada koja vodi majćinoj kući. Figura Estebana mi je vibrirala pred očima. Vidjela sam ga tu, u pokislim hlaćama i duksu kako u rukama drži tanki rokovnik. Ulica uz koju sam se penjala zove se Širokača i bila je nevjerovatno strma. Kada sam se popela na vrh, stala sam da uhvatim dah i okrenula se gledajući u dolinu. Grad ispod mene je tonuo u mrak i onda sam se zapitala: Šta da je moja majka živa i dan danas a da sam ja ta koja je umrla te daleke noći prije sedamnaest godina?'' == Nagrade i stipendije == === Stipedije === * Landis & Gyr Stiftung , Zug (Švicarska), maj/oktobar 2017.<ref>{{Cite web|url=http://www.lg-stiftung.ch/page/de/stipendien/alle-stipendiatinnen/|title=Landis & Gyr Stiftung {{!}} Alle StipendiatInnen|website=www.lg-stiftung.ch|language=de|access-date=7. 3. 2018}}</ref> * Kuća za pisce, Pazin (Hrvatska), februar 2017.<ref>{{Cite web|url=http://kucazapisce.hr/fotografije/lejla-kalamujic/|title=Kuća za pisce » Lejla Kalamujić|website=kucazapisce.hr|access-date=7. 3. 2018}}</ref> * Krokodilova Kuća za pisce, (Srbija), januar 2017.<ref name=":9">{{Cite web|url=http://kucazapisce.krokodil.rs/lejla-kalamujic/|title=LEJLA KALAMUJIĆ - kuca za pisce|website=kuca za pisce|language=en-US|access-date=7. 3. 2018}}</ref> * Museums Quartier Artist in Residance (Umjetnici u rezidenciji) - Beč (Austrija), februar/mart 2016.<ref>{{Cite web|url=https://www.mqw.at/uploads/tx_mqbooklet/RZ_Mq_monatsprogramm_MAERZ_E_160223_WEB_01.pdf|title=Musem Quartier Wien|last=|first=|date=2017|website=Musem Quartier|type=PDF|archive-url=https://web.archive.org/web/20160312163738/https://www.mqw.at/uploads/tx_mqbooklet/RZ_Mq_monatsprogramm_MAERZ_E_160223_WEB_01.pdf|archive-date=12. 3. 2016|dead-url=|access-date=4. 1. 2017|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://esel.at/termin/83471|title=eSeL.at {{!}} 30.03.2016 Lejla Kalamujic: Mein Name sei Esteban {{!}} RaumD / Q21|website=esel.at|language=de-DE|access-date=7. 3. 2018}}</ref> * Priština nema rijeku, Priština (Kosovo), oktobar 2015.<ref>{{Cite news|url=https://pristinahasnoriver.wordpress.com/writers-artists-translators/|title=Artists 2018|date=9. 10. 2013|work=Prishtina Has No River|language=en-US|access-date=7. 3. 2018}}</ref> === Nagrade === * Prva nagrada za najbolju kratku priču "Nesretni život Sofije R" na regionalnom konkursu Queer Montenegro, crnogorsko - LGBTIQ asocijacije, (2016)<ref>{{Cite news|url=http://queermontenegro.org/novosti/saopstenja/224-odabrane-pobjednicke-price-na-regionalnom-konkursu-za-najbolju-kratku-queer-pricu-write-queer|title=Odabrane pobjedničke priče na regionalnom konkursu za najbolju kratku queer priču „Write queer“|last=|first=|date=|work=Queer Montenegro|archive-url=https://web.archive.org/web/20170929140117/http://queermontenegro.org/novosti/saopstenja/224-odabrane-pobjednicke-price-na-regionalnom-konkursu-za-najbolju-kratku-queer-pricu-write-queer|archive-date=29. 9. 2017|dead-url=|access-date=7. 3. 2018|url-status=dead}}</ref> * Kandidatkinja za Evropsku nagradu za književnost za zbirku kratkih priča Zovite me Esteban, (2016)<ref name=":9" /><ref>{{Cite web|url=http://english.traduki.eu/index.php?option=com_content&view=article&id=2609:kalamujic-lejla|title=Traduki English|last=|first=|date=|website=english.traduki.eu|language=en-gb|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=7. 3. 2018}}{{Mrtav link}}</ref> * Dobitnica književne nagrade Istarske županije 'Edo Budiša' za zbirku priča Zovite me Esteban, (2016)<ref name=":8" /><ref>{{Cite web|url=http://www.mvinfo.hr/clanak/lejla-kalamujic-nova-je-dobitnica-nagrade-edo-budisa|title=Lejla Kalamujić nova je dobitnica Nagrade 'Edo Budiša'|website=mvinfo.hr|language=hr-HR|access-date=7. 3. 2018}}</ref> * Prva nagrada na književnoj manifestaciji - Susreti Zija Dizdarević za priču Dolce Vita, (2015)<ref>{{Cite web|url=http://www.tacno.net/kultura/susreti-zija-dizdarevic-najboljom-proglasena-prica-lejle-kalamujic/|title=Susreti Zija Dizdarević: Najboljom proglašena priča Lejle Kalamujić {{!}} Tacno.net|website=www.tacno.net|language=hr-HR|access-date=7. 3. 2018}}</ref> * Prva nagrada na konkursu Vox feminae za kratku priču Žena zvana čežnja, (2011) * Druga nagrada na književnoj manifestaciji - Susreti Zija Dizdarević za kratku priču Povratak među zvijezde, (2009)<ref>{{Cite web|url=http://www.fojnica.ba/foto/displayimage.php?pid=21254|title=XXV Susreti Zija Dizdarević, 2009. - Prva nagrada "Tampa trampa" autorice Lamije Begagić iz Sarajeva, druga nagrada "Povratak među zvijezde" Lejle Kalamujić iz Sarajeva i treća nagrada "Svijeća za Alfonsa Berbera" autora Elvedin Nezirović iz Mostara - FOJNICA - Bosna i Hercegovina|website=www.fojnica.ba|language=en|access-date=7. 3. 2018}}</ref> * Prva nagrada Naklade Zoro za zbirku kratkih priča Anatomija osmijeha, (2008)<ref>{{Cite web|url=https://www.knjiga.ba/anatomija-osmijeha-k5055.html|title=Anatomija osmijeha, Lejla Kalamujić, Naklada Zoro, POINT knjižara, on-line trgovina|website=www.knjiga.ba|language=bs|access-date=7. 3. 2018}}</ref> * Druga nagrada na književnoj manifestaciji - Susreti Zija Dizdarević za kratku priču Oči smrti, (2005)<ref>{{Cite web|url=http://www.fojnica.ba/2005/10/24/xxi-susreti-zija-dizdarevic-2.html?sortiraj=date&smjer=ASC|title=XXI Susreti Zija Dizdarević « FOJNICA - Bosna i Hercegovina|last=Topalovic|first=Mirsad|website=www.fojnica.ba|access-date=7. 3. 2018}}</ref> * Druga nagrada na konkursu "Super Cyber Story (Pincom)" za priču pod nazivom Sanduq el dunya, (2005)<ref>{{Cite web|url=http://sveske.ba/en/autori/l/lejla-kalamujic|title=LEJLA KALAMUJIĆ {{!}} Sarajevske Sveske|website=sveske.ba|language=en|access-date=7. 3. 2018}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Kalamujić, Lejla}} [[Kategorija:LGBTQ]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] 7o6ikjs1gag75gc7iy6xow1m1d5ie25 0 457939 3837966 3729758 2026-04-29T08:35:46Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3837966 wikitext text/x-wiki {{Infokutija bolest | ime =Latirizam | slika =Goya-Guerra_%2851%29.jpg | Opis slike = ''Zahvaljujući travastom grašku'', akvarel, [[Francisco Goya]], koji prikazuje upotrebu travastog graška kao hrane za gladne, ali i naglašava njegove učinke (osakaćena žena leži na podu) | DiseasesDB = |ICD10 = | ICD9 = | OMIM = | MedlinePlus = | eMedicineSubj = med | eMedicineTopic = [[Neurologija]] | eMedicine_mult = | MeshName =Lathyrism | MeshNumber = | GeneReviewsID = sickle | GeneReviewsName= Lathyrism| }} '''Latirizam''' je [[neurološka bolest]] ljudi, koja je uzrokovana unošenjem određenih [[mahunarka|mahunarki]] [[rod (biologija)|roda]] ''[[Lathyrus]]''. Ovaj problem je uglavnom povezan s ''[[Lathyrus sativus]]'' (poznatim i kao "travolisni grašak", grašak, ''kesari dal'' ili ''almorta'') i u manjoj mjeri s ''[[Lathyrus cicera]]'', ''[[Lathyrus ochrus]]'' i ''[[Lathyrus clymenum]]'',<ref>[http://www.itg.be/itg/DistanceLearning/LectureNotesVandenEndenE/47_Medical_problems_caused_by_plantsp11.htm "Medical problems caused by plants: Lathyrism"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120204132556/http://www.itg.be/itg/DistanceLearning/LectureNotesVandenEndenE/47_Medical_problems_caused_by_plantsp11.htm |date=4. 2. 2012 }} at ''Prince Leopold Institute of Tropical Medicine'' online database</ref> koji sadrže [[otrov]]nu ([[aminokiselina|aminokiselinu]]) [[ODAP|oksalildiaminopropionsku kiselinu]] (ODAP). Latirizam koji je posljedica gutanja sjemenki slatkog graška [[Lathyrus odoratus]]" često se naziva odoratizmom ili [[osteolatirizam|osteolatirizmom]], koji je uzrokovan različitim toksinom ([[beta-aminopropionitril]]om) koji utiče na povezivanje [[kolagen]]a, [[protein]]a [[vezivno tkivo|vezivnih tkiva]]. [[slika:L-Glutaminsäure - L-Glutamic acid.svg|thumb|[[glutamat|Glutamna kiselina]]]] == Simptomi == Potrošnja velikih količina zrna "Lathyrus" koja sadrže visoke koncentracije [[glutamat]]a analognog neurotoksinu [[Oksalildiaminopropionska kiselina|β-oksalil-L-α, β-diaminopropionskoj kiselini]] (ODAP, poznat i kao β - '' N ''- oksalil-amino-L-alanin ili BOAA) uzrokuje paralizu, čiji simptomi su nedostatak snage ili nemogućnost pomicanja donjih udova, što može uključivati I [[piramidni trakt]] proizvodeči znakove oštećenja gornjeg motornog [[neuron]]a. Toksin također može uzrokovati [[aneurizma aorte|aneurizmu aorte]].<ref>{{cite book|title=Neurology in Africa|authors=William Howlett|url=http://www.uib.no/cih/en/resources/neurology-in-africa|pages=248–249|year=2012|access-date=10. 12. 2019|archive-date=29. 3. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140329131246/http://www.uib.no/cih/en/resources/neurology-in-africa|url-status=dead}}</ref><ref name=pt>{{cite web| title=Lathyrism| url=http://www.patient.co.uk/doctor/Lathyrism.htm#ref-1| publisher=Egton Medical Information Systems Limited| access-date=10. 12. 2019| archive-date=22. 1. 2014| archive-url=https://web.archive.org/web/20140122221743/http://www.patient.co.uk/doctor/Lathyrism.htm#ref-1| url-status=dead}}</ref> Jedinstveni simptom latirizma je [[atrofija]] [[gluteus| gluteusnog mišića]] (stražnjica). ODAP je otrov za [[mitohondrije]] koji dovodi do viška [[ćelijska smrt|ćelijskih smrti]], posebno u [[neuron|motornim neuronima]]. Kod djece mogu se dodatno razviti deformacije [[kosti]]ju i smanjiti [[mozak|razvoj mozga]]. == Također pogledajte == *[[ODAP]] *[[Lathyrus]] == Reference == {{Reflist}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Lathyrism}} * [https://adulterationkills.blogspot.se/p/daily-we-are-uses-so-many-types-of.html Detection of Toxic Lathyrus sativus flour in Gram Flour] [[Kategorija:Bolesti]] [[Kategorija:Toksikologija]] ez9go5etpyxfkpt1lm9yzrq9urp1mi3 0 458701 3837784 3812864 2026-04-28T11:59:28Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3837784 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | počasni_prefiks = | ime = Jerry Cantrell | počasni_sufiks = | slika = Jerry Cantrell 10.jpg | slika_veličina = | široka_slika = <!-- 'da' ako je široka slika, inače ostaviti prazno --> | alt = | opis = Cantrell 2010. | pozadina = solo_izvođač | izvorno_ime = Jerry Fulton Cantrell Jr.<ref name="studio book">{{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=YmocmZU2eJcC&q=jerry+fulton+cantrell#v=snippet&q=jerry%20fulton%20cantrell&f=false |title=Alice in Chains: In the Studio |last=Brown |first=Jake |date=1. 7. 2010 |access-date=2. 7. 2018|isbn=9780983471646 }}</ref> | izvorno_ime_jezik = | ime_po_rođenju = | alias = | datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1966|03|18}}<ref name="birthday">{{Cite web |url=https://www.billboard.com/articles/news/269245/march-18-2009 |title=March 18, 2009 |date=18. 3. 2009 |website=Billboard |access-date=2. 7. 2018}}</ref> | mjesto_rođenja = [[Tacoma]], [[Washington (savezna država)|Washington]], [[SAD]] | porijeklo = | datum_smrti = <!-- {{datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = | žanr = {{flatlist| * [[Alternativni metal]]<ref>{{cite web | url=https://www.rollingstone.com/music/news/alice-in-chains-plot-headlining-north-american-tour-20160509 | title=Alice in Chains Plot Headlining North American Tour | work=Rolling Stone | date=9. 5. 2016 | access-date=8. 8. 2016 | author=Reed, Ryan | archive-date=20. 8. 2016 | archive-url=https://web.archive.org/web/20160820115204/http://www.rollingstone.com/music/news/alice-in-chains-plot-headlining-north-american-tour-20160509 | url-status=dead }}</ref> * [[grunge]]<ref>{{cite magazine | url=https://www.spin.com/2013/05/alice-in-chains-reddit-ask-me-anything-advice/ | title=Alice in Chains' Advice to Young Bands: 'Quit Now' | magazine=Spin | date=28. 5. 2013 | access-date=23. 3. 2015 | author=McGovern, Kyle | archive-date=3. 4. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20150403064454/http://www.spin.com/2013/05/alice-in-chains-reddit-ask-me-anything-advice/ | url-status=dead }}</ref> * [[Heavy metal muzika|heavy metal]]<ref name="allmusic">{{cite web|url=https://www.allmusic.com/artist/jerry-cantrell-mn0000323194/biography|title=Jerry Cantrell - Music Biography, Credits and Discography|first=Greg|last=Prato|work=Allmusic|access-date=24. 11. 2012}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.metalsucks.net/2011/05/13/16-jerry-cantrell-alice-in-chains/|title=The Top 25 Modern Metal Guitarists #16: Jerry Cantrell|publisher=MetalSucks|access-date=23. 5. 2017|date=13. 5. 2011}}</ref> * [[doom metal]] * [[sludge metal]] * [[hard rock]]<ref>{{cite news|first=Annie |last=Zaleski |url=http://www.avclub.com/articles/alice-in-chains-the-devil-put-dinosaurs-here,98185/ |title=Alice in Chains. ''The Devil Put Dinosaurs Here'' |newspaper=The A.V. Club |access-date=28. 5. 2013 |date=28. 5. 2013 |archive-date=7. 7. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130607090756/http://www.avclub.com/articles/alice-in-chains-the-devil-put-dinosaurs-here%2C98185/}}</ref><ref name="Pop matters review">{{cite web |title=Godsmack – The Other Side |author=Begrand, Adrien |publisher=Popmatters.com |date=16. 3. 2006 |url=http://www.popmatters.com/music/reviews/g/godsmack-otherside.shtml |access-date=17. 11. 2007 |archive-date=17. 9. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080917052011/http://www.popmatters.com/music/reviews/g/godsmack-otherside.shtml |url-status=dead }}</ref> }} | zanimanje = {{hlist|Muzičar|pjevač|kompozitor}} | instrument = {{hlist|Gitara|vokal}} | karijera = 1985–danas | izdavač = {{hlist|[[Columbia Records|Columbia]]|[[Roadrunner Records|Roadrunner]]|[[BMG Rights Management|BMG]]}} | povezani_umjetnici = {{hlist|[[Alice in Chains]]|Diamond Lie|Gypsy Rose|[[Heart]]|[[Ozzy Osbourne]]|[[Metallica]]|[[Pantera (grupa)|Pantera]]|[[Circus of Power]]|Cardboard Vampyres|[[Danzig (grupa)|Danzig]]|[[Metal Church]]|[[Damageplan]]|[[Gov't Mule]]|[[Deftones]]|[[Pearl Jam]]|[[Glenn Hughes]]|[[Duff McKagan]]|[[Stevie Salas]]|[[Richie Kotzen]]}} | veb-sajt = <!-- {{URL|primjer.com}} --> | značajni_instrumenti = | modul = | modul2 = | modul3 = }} '''Jerry Fulton Cantrell Jr.''' (rođen 18. marta 1966)<ref name="studio book"/> [[SAD|američki]] je muzičar, pjevač, kantautor i gitarist najpoznatiji kao osnivač [[rock]] grupe [[Alice in Chains]], u kojem je jedan od pjevača, glavni gitarist i glavni autor pjesama.<ref name="allmusic"/><ref name="Jerry and Sean"/> Grupa je postala poznata širom svijeta početkom 1990-ih, u vrijeme [[grunge]] pokreta u [[Seattle]]u, te je poznata po svom istaknutom vokalnom stilu<ref name="two-vocal"/><ref>{{cite web|url=https://www.theatlantic.com/entertainment/archive/2012/04/how-alice-in-chains-found-the-most-memorable-voice-in-grunge/255469/|title=How Alice in Chains Found the Most Memorable Voice in Grunge|publisher=The Atlantic|date=5. 4. 2012|access-date=24. 11. 2017}}</ref> i [[vokalna harmonija|harmoniziranim]] vokalima koje su izvodili Cantrell i [[Layne Staley]]<ref name="two-vocal"/> (a kasnije Cantrell i [[William DuVall]]).<ref name="CoS"/> Cantrell je postao jedan od glavnih pjevača 1992. godine na EP-u ''[[Sap]]'' Alice in Chainsa. Nakon Staleyjeve smrti 2002. Cantrell je preuzeo ulogu glavnog pjevača Alice in Chainsa na većini pjesama koje su se našle na kasnijim albumima: ''[[Black Gives Way to Blue]]'' (2009), ''[[The Devil Put Dinosaurs Here]]'' (2013) i ''[[Rainier Fog]]'' (2018).<ref name="musicfeeds"/><ref name="alternative"/> DuVall pjeva u harmoniji s njim na novim pjesmama te na koncertima pjeva Staleyjeve dionice na starijim pjesmama.<ref>{{cite web|url=http://www.blabbermouth.net/news/new-alice-in-chains-singer-i-don-t-think-i-could-sound-like-layne-staley-if-i-tried/|title=New ALICE IN CHAINS Singer: 'I Don't Think I Could Sound Like LAYNE STALEY If I Tried'|work=Blabbermouth|date=22. 11. 2009|access-date=18. 3. 2018}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.waaf.com/blogs/alice-chains-william-duvall-i-am-not-layne-staley|title=Alice In Chains' William DuVall: 'I Am Not Layne Staley'|work=WAAF|date=15. 8. 2015|access-date=18. 3. 2018|archive-date=19. 3. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180319004136/http://www.waaf.com/blogs/alice-chains-william-duvall-i-am-not-layne-staley|url-status=dead}}</ref> Također ima i samostalnu karijeru te je objavio albume ''[[Boggy Depot]]'' 1998. i ''[[Degradation Trip Volumes 1 & 2]]'' 2002. godine. Cantrell je sarađivao i nastupao s [[Heart]]om, [[Ozzy Osbourne|Ozzyjem Osbourneom]], [[Metallica|Metallikom]], [[Pantera (grupa)|Panterom]], [[Circus of Power]]om, [[Metal Church]]om, [[Gov't Mule]]om, [[Damageplan]]om, [[Pearl Jam]]om, [[The Cult]]om, [[Stone Temple Pilots]]om, [[Danzig (grupa)|Danzigom]], [[Glenn Hughes|Glennom Hughesom]], [[Duff McKagan|Duffom McKaganom]] i [[Deftones]]om, među ostalima. Cantrellu je britanski hard rock/metal časopis ''[[Metal Hammer]]'' 2006. dodijelio titulu "Riff Lord" ("gospodar rifova").<ref name="riff lord"/> ''[[Guitar World Magazine]]'' postavio ga je 2004. na 38. mjesto ljestvice "100 najboljih [[heavy metal]] gitarista svih vremena",<ref name="heavy metal guitarists"/> dok ga je 2012. postavio na 37. mjesto spiska "Najboljih gitarista svih vremena".<ref name="all time guitarists"/> ''Guitar World'' također je 2008. uvrstio Cantrellovu solističku dionicu na pjesmi "[[Man In The Box]]" na 77. mjesto svog spiska "100 najboljih gitarističkih solodionica".<ref name="guitar solo"/> Pridonio je muzici za filmove ''[[Nepodnošljivi gnjavator]]'' (iz 1996) i ''[[John Wick 2]]'' (iz 2017) te za strip ''[[Dark Nights: Metal]]'' (2018). Pojavio se u filmovima ''[[Jerry Maguire]]'' (1996) i ''[[Rock Slyde]]'' (2009). Cantrell je također glumio u pseudodokumentarnim filmovima ''[[The Nona Tapes]]'' (1995) i ''[[Alice in Chains: AIC 23|AIC 23]]'' (2013) Alice in Chainsa. == Biografija == === Rani život === Cantrell je rođen 18. marta 1966. u [[Tacoma|Tacomi]] ([[Washington (savezna država)|Washington]]);<ref name="birthday"/> njegovi su majka i otac Gloria Jean Krumpos i Jerry Fulton Cantrell.<ref>{{cite book|last1=de Sola|first1=David|title=Alice in Chains: The Untold Story|url=https://archive.org/details/aliceinchainsunt0000deso|date=4. 8. 2015|publisher=Thomas Dunne Books|isbn=1250048079|page=[https://archive.org/details/aliceinchainsunt0000deso/page/55 55]}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.digitalarchives.wa.gov/Record/View/298E6157F1A90B1B9A0C0E62B0A1B6F1|title=Kitsap County Auditor, Marriage Records, 1860-2014 - Jerry Fulton Cantrell - Gloria Jean Krumpos|publisher=Washington State Archives|access-date=8. 7. 2017}}</ref> Odrastao je u [[Spanaway (Washington)|Spanawayu]]<ref name="seattlepi.com 2002">{{Cite web |url=https://www.seattlepi.com/ae/music/article/Making-music-sees-Cantrell-through-death-and-dark-1087394.php |title=Making music sees Cantrell through death and dark times |last=Stout |first=Gene |date=16. 5. 2002 |website=SeattlePi.com |access-date=2. 7. 2018}}</ref> i najstarije je od troje djece.<ref name="brother">{{cite web|url=http://www.uofmusic.com/alice-in-chains-brother-jerry-cantrell-builds-a-bridge/|title=Alice In Chains - Brother - Jerry Cantrell Builds A Bridge|publisher=U of Music|date=10. 6. 2016|access-date=8. 7. 2017|archive-date=30. 6. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170630034906/http://www.uofmusic.com/alice-in-chains-brother-jerry-cantrell-builds-a-bridge/|url-status=dead}}</ref> Otac mu je ratni veteran, a majka je bila amaterska orguljašica i sviračica melodike koja je radila kao administrativna asistentica u [[Clover Park School District]]u u [[Okrug Pierce (Washington)|okrugu Pierce]].<ref>{{Cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=XaIPd6GbR5k&t=2m20s |title=Alice in Chains - Live & Interview Paris 2009 |date=8. 2. 2010 |website=YouTube |access-date=2. 7. 2018}}</ref><ref>{{cite book|last1=de Sola|first1=David|title=Alice in Chains: The Untold Story|url=https://archive.org/details/aliceinchainsunt0000deso|date=4. 8. 2015|publisher=Thomas Dunne Books|isbn=1250048079|page=[https://archive.org/details/aliceinchainsunt0000deso/page/61 61]}}</ref> Njegova baka s majčine strane bila je [[Norvežani|Norvežanka]], dok mu je djed s majčine strane bio [[Češka|Čeh]].<ref>{{Cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=grzLolXU2B0&t=4m58s |title=Jerry Cantrell In-Studio on Jonesy's Jukebox |date=4. 10. 2016 |website=YouTube |access-date=2. 7. 2018}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.geni.com/people/Jerry-Cantrell/6000000037349680798 |title=Jerry Cantrell |website=Geni.com |access-date=2. 7. 2018}}</ref> Nakon što je Cantrell naučio pisati, svoj je životni cilj napisao u knjizi ''[[My Book About ME]]'' [[Dr. Seuss]]a tako što je rečenicu "Kad odrastem želim biti..." dovršio riječima "rock zvijezda".<ref name="To Hell and Back"/> Cantrellov otac, Jerry Sr., ratni je veteran koji se borio u [[Vijetnamski rat|Vijetnamskom ratu]].<ref name="To Hell and Back">{{cite news|last=Wiederhorn |first=Jon |date=8. 2. 1996 |access-date=30. 1. 2008 |url=https://www.rollingstone.com/music/news/alice-in-chains-to-hell-and-back-19960208 |title=Alice in Chains: To Hell and Back |publisher=Rolling Stone |archive-url=https://web.archive.org/web/20130405210558/http://www.rollingstone.com/music/news/alice-in-chains-to-hell-and-back-19960208 |url-status=live |archive-date=5. 4. 2013}}</ref> Najranije sjećanje iz djetinjstva Jerryja Juniora bilo je upoznavanje oca nakon njegovog povratka iz rata, kad je imao tri godine.<ref name="To Hell and Back"/> Njegovi su se roditelji rastali kad je imao sedam godina zbog ratnih opterećenja te su Cantrella u Tacomi odgojile njegova majka, Gloria, i njegova baka s majčine strane.<ref name="To Hell and Back"/> Porodica je živjela od socijalne pomoći i bonova za hranu.<ref name="To Hell and Back"/> Njegov je otac glavni lik u pjesmi "[[Rooster]]", koju mu je Cantrell napisao u počast,<ref name="rooster story">{{cite web|last1=Yates|first1=Henry|title=Alice In Chains: the story behind Rooster|url=http://teamrock.com/feature/2006-11-15/the-story-behind-the-song-rooster-by-alice-in-chains|website=Team Rock|access-date=15. 4. 2018|date=15. 11. 2006}}</ref> te se njegova majka Gloria također imenom pojavljuje u pjesmi.<ref>{{cite web|title=Alice in Chains - Rooster|url=http://www.metrolyrics.com/rooster-lyrics-alice-in-chains.html|website=MetroLyrics|access-date=17. 8. 2017|archive-date=22. 3. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190322200505/http://www.metrolyrics.com/rooster-lyrics-alice-in-chains.html|url-status=dead}}</ref> Otac i sin također su se zajedno pojavili u muzičkom spotu za "Rooster", u kojem se Jerry Sr. prisjeća rata.<ref name="To Hell and Back"/> Cantrell se preselio sa svojom majkom u Spanaway gdje je pohađao niže razrede srednje škole.<ref name="page 56">{{cite book|last1=de Sola|first1=David|title=Alice in Chains: The Untold Story|url=https://archive.org/details/aliceinchainsunt0000deso|date=4. 8. 2015|publisher=Thomas Dunne Books|isbn=1250048079|page=[https://archive.org/details/aliceinchainsunt0000deso/page/56 56]}}</ref> Njegov prvi posao bilo je raznošenje novina.<ref name="theskinny">{{Cite web |url=http://www.theskinny.co.uk/music/interviews/jerry-cantrell-all-secrets-known-feature |title=Jerry Cantrell: All Secrets Known |last=Kerr |first=Dave |date=26. 10. 2009 |website=The Skinny |access-date=2. 7. 2018}}</ref> Cantrell je kasnije pohađao srednju školu [[Spanaway Lake High School]],<ref name="page 57">{{cite book|last1=de Sola|first1=David|title=Alice in Chains: The Untold Story|url=https://archive.org/details/aliceinchainsunt0000deso|date=4. 8. 2015|publisher=Thomas Dunne Books|isbn=1250048079|page=[https://archive.org/details/aliceinchainsunt0000deso/page/57 57]}}</ref> te je, prije nego što je dobio svoju prvu gitaru, bio član srednjoškolskog zbora koji je išao na mnoga državna takmičenja.<ref name="page 56"/> Cantrell je tokom posljednje godine srednje škole postao predsjednik zbora,<ref name="page 56"/> kvartet je pjevao [[The Star-Spangled Banner|himnu SAD-a]] na košarkaškim utakmicama i pobjeđivao na takmičenjima s najvišim ocjenama.<ref name="page 56"/> Cantrell je naveo da je njegovo zanimanje za mračnije muzičke tonove počelo već u to vrijeme: "U zboru smo pjevali gregorijanske korale iz 14. i 15. stoljeća [[a cappella]]. Bila je to jeziva [[crkvena muzika]]."<ref name=dailynews>{{cite news|last=Farber |first=Jim |access-date=11. 9. 2011 |url=http://www.nydailynews.com/archives/entertainment/2002/06/16/2002-06-16__unchained_melodies__with_a_.html |date=16. 6. 2002 |title=Unchained melodies |newspaper=Daily News |archive-date=4. 4. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090404073900/http://www.nydailynews.com/archives/entertainment/2002/06/16/2002-06-16__unchained_melodies__with_a_.html }}</ref> Njegovi zborski i dramski učitelj bili su njegova dva najveća motivatora za muzičku karijeru. Kad je [[Facelift|prvi album]] Alice in Chainsa postigao zlatnu nakladu, Cantrell je poslao zlatnu ploču obojici učitelja.<ref name="seattle pi 98">{{cite web|url=http://web.telia.com/~u88102099/Depot/articles/seattlepi_10-30.html |title=Jerry Depot - Cantrell seeks out a solo identity on first tour away from Alice |work=The Seattle Post-Intelligencer |last1=Stout |first1=Gene |date=30. 10. 1998 |access-date=23. 6. 2009 |archive-date=1. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090801193944/http://web.telia.com/~u88102099/Depot/articles/seattlepi_10-30.html }}</ref> Završio je srednju školu 1984. godine.<ref name="page 57"/><ref>{{Cite web |url=https://www.bethelsd.org/site/default.aspx?PageType=3&ModuleInstanceID=5546&ViewID=DEDCCD34-7C24-4AF2-812A-33C0075398BC&RenderLoc=0&FlexDataID=6484&PageID=3777&Tag=&Comments=true |title=Alumni: Jerry Cantrell - Bethel School District |date=21. 7. 2017 |website=Bethel School District |access-date=2. 7. 2018 |archive-date=3. 7. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180703051316/https://www.bethelsd.org/site/default.aspx?PageType=3&ModuleInstanceID=5546&ViewID=DEDCCD34-7C24-4AF2-812A-33C0075398BC&RenderLoc=0&FlexDataID=6484&PageID=3777&Tag=&Comments=true |url-status=dead }}</ref> Cantrell je prvi put počeo svirati gitaru kad je išao u šesti razred.<ref name="theskinny"/> U to je vrijeme svirao klarinet, a njegova je majka bila u vezi s gitaristom koji je Cantrellu posudio svoju gitaru i naučio ga nekoliko akorda.<ref name="theskinny"/> Cantrell je brzo učio i impresionirao majčinog dečka, koji joj je predložio da bi trebala kupiti gitaru svom sinu, te mu je tako kupila akustičnu gitaru.<ref name="theskinny"/> Međutim, Cantrell će tek u 17. godini početi ozbiljno svirati električnu gitaru.<ref name="Q & A"/> Cantrell je naučio svirati gitaru koristeći se sluhom dok je imitirao svoje heroje.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=lpG4yDBnjfo&t=3m08s|title=E3 VIP - Alice in Chains Jerry Cantrell Answers IGN Questions |publisher=YouTube|date=12. 6. 2013|access-date=11. 12. 2017}}</ref> Sredinom svojih tinejdžerskih godina na buvljaku je kupio svoju prvu gitaru, korejski model [[Fender Stratocaster]]a.<ref name="gospel">{{Cite web |url=https://www.loudersound.com/features/alice-in-chains-the-gospel-according-to-jerry-cantrell |title=Alice In Chains: The Gospel According To Jerry Cantrell |date=7. 11. 2016 |website=Louder Sound |access-date=2. 7. 2018}}</ref> Njegova baka s majčine strane, Dorothy Krumpos, umrla je u oktobru 1986. od raka,<ref name="pages 60-61">{{cite book|last1=de Sola|first1=David|title=Alice in Chains: The Untold Story|url=https://archive.org/details/aliceinchainsunt0000deso|date=4. 8. 2015|publisher=Thomas Dunne Books|isbn=1250048079|pages=[https://archive.org/details/aliceinchainsunt0000deso/page/60 60]–61}}</ref> a njegova majka Gloria umrla je u augustu 1987. od [[rak gušterače|raka gušterače]] u dobi od 43 godine, kad je Cantrell imao 21 godinu.<ref name="pages 60-61"/><ref name="Guitar World 98">{{cite web|last=Weingarten |first=Marc |publisher=Guitar World|url=http://w1.881.telia.com/~u88102099/Depot/articles/guitarworld_6.html |title=Unchained |date=juni 1998 |access-date=7. 7. 2009 |archive-date=31. 7. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090731074835/http://w1.881.telia.com/~u88102099/Depot/articles/guitarworld_6.html }}</ref> Njegovi su se prijatelji prisjetili da je Cantrell pao u depresiju i postao potpuno drugačija osoba nakon što su mu majka i baka umrle u tako kratkom vremenu.<ref name="pages 60-61"/> Prvi album koji je Cantrell posjedovao bio je ''[[Elton John Greatest Hits]]'' (1974),<ref name="EW 2009">{{cite web|url=http://ew.com/article/2009/10/01/alice-in-chains-elton-john-jerry-cantrell/|title=Alice in Chains' Jerry Cantrell and Elton John on their 'Black Gives Way to Blue' collaboration|date=1. 10. 2009|work=Entertainment Weekly|access-date=20. 5. 2018|archive-date=26. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180726005707/http://ew.com/article/2009/10/01/alice-in-chains-elton-john-jerry-cantrell/|url-status=dead}}</ref> što je bio očev poklon kad je imao deset godina.<ref>{{Cite web |url=https://mariskalrock.com/general/entrevista-jerry-cantrell-alice-in-chains-no-vivimos-pasado/ |title="No vivimos en el pasado" |last=Goumas |first=Yorgos |date=30. 7. 2018 |website=Mariskal Rock |language=es |access-date=24. 8. 2018}}</ref> U intervjuu je napomenuo da je "odrastao na [[country]]ju" i da se divi emociji koju taj žanr prikazuje.<ref name="Guitar World 98"/> Također se smatra "napola [[jenki]]jem i napola [[redneck]]om".<ref name="Guitar World 98"/> Međutim, hard rock muzika najviše ga je počela zanimati. Kasnije će kao glavne uticaje navesti gitariste poput [[Jimi Hendrix|Jimija Hendrixa]],<ref>{{cite web|url=http://thequietus.com/articles/12700-jerry-cantrell-alice-in-chains-favourite-albums?page=5|title=Trace The Bloodline: Jerry Cantrell Of Alice In Chains' Favourite Albums |publisher=The Quietus|date=28. 6. 2013|access-date=25. 7. 2017}}</ref> [[Ace Frehley|Acea Frehleyja]], [[Tony Iommi|Tonyja Iommija]], [[Angus Young|Angusa Younga]], [[Jimmy Page|Jimmyja Pagea]], [[Glenn Tipton|Glenna Tiptona]], [[K.K. Downing]]a, [[David Gilmour|Davida Gilmoura]], [[Nancy Wilson]],<ref name="Heart">{{cite web|url=http://www.theaquarian.com/2006/03/08/alice-in-chains-the-return/|title=Interview with Alice In Chains: The Return|publisher=The Aquarian|date=8. 3. 2006|access-date=25. 7. 2017}}</ref> i [[Eddie Van Halen|Eddieja Van Halena]],<ref>{{cite web|url=http://www.guitarplayer.com/article/jerry-cantrell-talks-devils--dinosaurs/151354 |title=Jerry Cantrell talks 'Devils & Dinosaurs' |publisher=guitarplayer.com |date=17. 4. 2013 |access-date=25. 11. 2013 |archive-date=3. 12. 2013 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20131203003442/http://www.guitarplayer.com/article/jerry-cantrell-talks-devils--dinosaurs/151354}}</ref> kao i [[Elton John|Eltona Johna]]<ref name="songwriting style">{{cite web|url=http://blog.siriusxm.com/2016/11/02/jerry-cantrell-discusses-his-songwriting-style-on-never-meet-your-heroes-with-scott-ian/|title=Jerry Cantrell discusses his songwriting style on ‘Never Meet Your Heroes’ with Scott Ian|publisher=SiriusXM|date=2. 11. 2016|access-date=15. 7. 2017|archive-date=6. 7. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170706063105/http://blog.siriusxm.com/2016/11/02/jerry-cantrell-discusses-his-songwriting-style-on-never-meet-your-heroes-with-scott-ian/|url-status=dead}}</ref> i grupe [[Fleetwood Mac]],<ref name="songwriting style"/> [[Heart]]<ref name="Heart"/><ref name="Hall of Fame">{{cite web|url=http://radio.com/2013/05/16/alice-in-chains-jerry-cantrell-heart-rock-hall/|title=Alice In Chains’ Jerry Cantrell On His ‘Sisters’ In Heart & What Their Rock Hall Induction Means|publisher=radio.com|date=16. 5. 2013|access-date=8. 7. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20150702141828/http://radio.com/2013/05/16/alice-in-chains-jerry-cantrell-heart-rock-hall/|archive-date=2. 7. 2015}}</ref> i [[Rush]] kao svoje rane kompozitorske idole.<ref name="Hall of Fame"/> Cantrell je također komentirao kako je i [[Soundgarden]] uvelike uticao na njega.<ref>{{Cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=r7NNXB8WYjw |title=Alice In Chains' Jerry Cantrell remembers Chris Cornell |date=14. 4. 2018 |website=YouTube |access-date=15. 4. 2018}}</ref> === Rana karijera === [[Datoteka:Cantrell06.jpg|mini|Jerry Cantrell s Alice in Chainsom 1992. u The Channelu u Bostonu (Massachusetts)]] Cantrell je 1985. otišao na fakultet tokom zimskog semestra,<ref name="billboard2014">{{Cite web |url=https://www.billboard.com/articles/dimebag-darrell/6363741/alice-in-chains-guitarist-jerry-cantrell-remembers-dimebag-darrell |title=Alice in Chains Guitarist Jerry Cantrell Remembers 'Dimebag' Darrell: 'He Was an Amazing Guitarist -- and an Even Better Person' |date=8. 12. 2014 |website=Billboard |access-date=2. 7. 2018}}</ref> ali ga je odlučio napustiti te se preselio u [[Dallas]] ([[Teksas]]) kako bi se pridružio grupi s nekoliko prijatelja.<ref name="billboard2014"/> Cantrell je u području Dallasa i Houstona radio na uklanjaju [[azbest]]a.<ref name="RS 2018">{{Cite web |url=https://www.rollingstone.com/music/music-features/jerry-cantrell-remembers-panteras-vinnie-paul-he-lived-his-life-unapologetically-667051/ |title=Jerry Cantrell Remembers Pantera’s Vinnie Paul: ‘He Lived His Life Unapologetically’ |date=27. 6. 2018 |website=Rolling Stone |access-date=2. 7. 2018}}</ref> Također je radio u muzičkoj prodavnici Arnold and Morgan Music Company.<ref>{{cite web|url=http://www.guitarworld.com/jerry-cantrell-facelift|title=Jerry Cantrell: Facelift|publisher=Guitar World|date=5. 1. 2010|access-date=7. 7. 2017}}</ref> Dok je radio u prodavnici, Cantrell je kupio ono što je opisao kao svoju prvu "pravu gitaru", G&L Rampage iz 1984. godine.<ref name="gospel"/> U to je vrijeme bio u grupi Sinister s [[Vinnie Chas|Vinniejem Chasom]] (iz [[Pretty Boy Floyd]]a). Kasnije su osnovali novi bend pod imenom Raze.<ref>{{cite web|url=https://www.rockeyez.com/interviews/int-prettyboyfloyd-chas.html|title=Interview: Vinnie Chas (Pretty Boy Floyd)|publisher=RockEyez|access-date=7. 7. 2017}}</ref> Dok je živio u Dallasu, Cantrell je upoznao članove ranije verzije [[Pantera (grupa)|Pantere]] i započeo dugogodišnje prijateljstvo s braćom [[Dimebag Darrell|Dimebagom Darrellom]] i [[Vinnie Paul|Vinniejem Paulom]].<ref name="RS 2018"/> Cantrell se 1985. ili 1986. preselio nazad u Tacomu i osnovao je grupu Diamond Lie, koju su uz njega činili pjevač Scott Damon, bubnjar Bobby Nesbitt i basist Matt Muasau.<ref name="Untold">{{cite web|url=https://books.google.com/books?id=kUonBgAAQBAJ&pg=PA57 |title=Alice in Chains: The Untold Story|access-date=8. 7. 2017}}</ref> Grupa je počela održavati koncerte u Tacomi i Seattleu, pokušavajući tako dobiti ugovor za snimanje albuma, te su snimili demo-snimak od četiri pjesme u studiju [[London Bridge Studio]].<ref>{{cite book|last1=de Sola|first1=David|title=Alice in Chains: The Untold Story|url=https://archive.org/details/aliceinchainsunt0000deso|date=4. 8. 2015|publisher=Thomas Dunne Books|isbn=1250048079|page=[https://archive.org/details/aliceinchainsunt0000deso/page/59 59]}}</ref> Kad je Cantrellu bilo 20 godina, radio je nekoliko poslova s nepunim radnim vremenom kako bi platio stanarinu, a jedan od njih uključivao je bacanje kutija smrznute ribe u skladište.<ref name="Guitar World 2013"/> Svoje slobodno vrijeme provodio je svirajući gitaru i odlazeći na probe sa svakom grupom koju je mogao naći.<ref name="Guitar World 2013"/> Tri sedmice nakon smrti njegove majke 11. aprila 1987. Cantrell je otišao na nastup grupe [[Alice N' Chains]] u Tacoma Little Theatreu te ga je impresionirao glas glavnog pjevača, [[Layne Staley|Laynea Staleyja]].<ref name="pages 60-61"/><ref name="Intimate">{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=U0WLlAx6PpE&t=10m02s|title=Intimate interview with Alice in Chains|date=20. 4. 2017|access-date=17. 7. 2017}}</ref> Diamond Lie održao je svoj posljednji koncert u julu 1987.<ref>{{cite book|last1=de Sola|first1=David|title=Alice in Chains: The Untold Story|url=https://archive.org/details/aliceinchainsunt0000deso|date=4. 8. 2015|publisher=Thomas Dunne Books|isbn=1250048079|page=[https://archive.org/details/aliceinchainsunt0000deso/page/62 62]}}</ref> Cantrell je upoznao Laynea Staleyja, tada pjevača Alice N' Chainsa, na tulumu u Seattleu u augustu 1987. godine.<ref name="page 67">{{cite book|last1=de Sola|first1=David|title=Alice in Chains: The Untold Story|url=https://archive.org/details/aliceinchainsunt0000deso|date=4. 8. 2015|publisher=Thomas Dunne Books|isbn=1250048079|page=[https://archive.org/details/aliceinchainsunt0000deso/page/67 67]}}</ref> Bio je beskućnik nakon što je bio protjeran iz porodične kuće,<ref name="To Hell and Back"/> pa je Staley pozvao Cantrella da živi s njim u studiju za probe "The Music Bank".<ref name="page 67"/><ref name="Layne Staley 1996 Interview">{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=ALAJkqgGgVM|title=Layne Staley Interview Alice in Chains 1996 part 1 of 2|access-date=24. 11. 2017}}</ref> Alice 'N Chains razišao se ubrzo nakon što se Cantrell preselio ka Staleyju u Music Bank.<ref name="AIC origin">{{cite web|url=http://uproxx.com/life/history-of-grunge-music-scene-while-traveling-in-seattle-washington/|title=A Tour Of Seattle During The Glory Days Of Grunge|publisher=Uproxx|date=9. 7. 2016|access-date=8. 7. 2017}}</ref> Cantrell je želio osnovati novu grupu i Staley mu je dao telefonski broj Melinde Starr, djevojke bubnjara [[Sean Kinney|Seana Kinneyja]], kako bi Cantrell mogao popričati s njim.<ref name="page 68">{{cite book|last1=de Sola|first1=David|title=Alice in Chains: The Untold Story|url=https://archive.org/details/aliceinchainsunt0000deso|date=4. 8. 2015|publisher=Thomas Dunne Books|isbn=1250048079|page=[https://archive.org/details/aliceinchainsunt0000deso/page/68 68]}}</ref> Cantrell je nazvao broj i dogovorio sastanak s Kinneyjem.<ref name="page 68"/> Kinney i njegova djevojka otišli su u Music Bank i poslušali Cantrellove demo snimke. Cantrell je napomenuo da im je potreban basist za probe i da je imao nekoga na umu: [[Mike Starr|Mikea Starra]], s kojim je Cantrell svirao u bendu Gypsy Rose u [[Burien]]u.<ref name="page 68"/> Kinney je pokazao na svoju djevojku i izjavio: "To je baš čudno jer je to njegova sestra".<ref name="page 68"/> Kinney je nazvao Starra te je par dana kasnije svirao s njim i Cantrellom u Music Banku.<ref name="page 68"/> Međutim, još uvijek nisu imali pjevača.<ref name="AIC origin"/><ref name="page 68"/> Staley je već počeo okupljati novu grupu, ali su Cantrell, Starr i Kinney željeli da on bude njihov pjevač.<ref name="AIC origin"/> Kako bi mu to dali do znanja, započeli su audiciju na koju su pred Staleyjem dolazili vrlo loši pjevači. Posljednja slamka za Staleyja bila je kad su na audiciju pozvali mušku striptizetu – nakon toga se odlučio pridružiti grupi.<ref name="Jerry and Sean">{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=tJW77uMEHdI|title=Interview Alice In Chains - Jerry Cantrell and Sean Kinney about Layne Staley|work=YouTube|date=12. 1. 2010|access-date=8. 7. 2017}}</ref> Staley, koji je u to vrijeme bio Cantrellov cimer, pristao se pridružiti pod uslovom da se Cantrell pridruži njegovom [[funk]] projektu (koji je ubrzo prestao postojati)<ref name="RS 1992">{{cite web|url=https://www.rollingstone.com/music/news/alice-in-chains-through-the-looking-glass-19921126|title=Alice in Chains: Through the Looking Glass|publisher=Rolling Stone|date=26. 11. 1992|access-date=24. 11. 2017|archive-date=28. 7. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170728124745/http://www.rollingstone.com/music/news/alice-in-chains-through-the-looking-glass-19921126|url-status=dead}}</ref> te se tako Staley trajno pridružio Cantrellovoj grupi.<ref name="page 68"/> Bend je nosio imena kao što su "Mothra", "Fuck" i "Diamond Lie",<ref name="Jerry and Sean"/><ref>{{cite web|url=http://www.bacus.net/alice/images/diamond.htm|title=Diamond Lie Press Kit|access-date=8. 7. 2017}}</ref> od čega je potonje bilo ime Cantrellove prethodne grupe.<ref name="Jerry and Sean"/> Diamond Lie bio je zapažen u području Seattlea te je na kraju preuzeo ime Staleyjeve prethodne grupe, ''Alice N' Chains'', a onda se preimenovao u [[Alice in Chains]].<ref name="Jerry and Sean"/><ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=xvNvExYKj4A|title=Jerry Cantrell explains who is Alice and why is she in Chains |work=YouTube|access-date=24. 11. 2017}}</ref><ref>{{cite journal|title=Link With Brutality|author=Kleidermacher, Mordechai|date=juli 1990|publisher=Circus}}</ref> Cantrell je 1988. otišao na koncert [[Guns N' Roses]]a u Seattle Centeru<ref>{{Cite web |url=https://www.setlist.fm/setlist/guns-n-roses/1988/seattle-center-coliseum-seattle-wa-2bd6c4ca.html |title=Guns N’ Roses Concert Setlist at Seattle Center Coliseum, Seattle on June 1, 1988 |website=Setlist.fm |access-date=27. 7. 2018}}</ref> i sa sobom je uzeo demo snimak Alice in Chainsa koji je namjeravao dati grupi. Upoznao je [[Axl Rose|Axla Rosea]] nakon koncerta i dao mu snimak. Dok je odlazio, Cantrell je vidio kako Rose baca demo u smeće.<ref>{{Cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=c6SAh6-DahA |title=Jerry Cantrell gave Axl Rose an Alice in Chains demo tape and Axl threw it away |date=8. 11. 2017 |website=YouTube}}</ref> Nekoliko godina kasnije Guns N' Roses izabrao je Alice in Chains kao predgrupu na svojoj [[Not in This Lifetime... Tour|povratničkoj turneji 2016. godine]].<ref>{{cite web|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/alice-in-chains-plot-second-leg-of-headlining-north-american-tour-61225/|title=Alice in Chains Plot Second Leg of Headlining North American Tour|work=Rolling Stone|date=6. 6. 2016|access-date=27. 7. 2018}}</ref> Konačni demo Alice in Chainsa, ''The Treehouse Tapes'', dovršen je 1988. te je došao u ruke muzičkih menadžerica Kelly Curtis i [[Susan Silver]], koje su poimence bile menadžerice grupama [[Mother Love Bone]] i [[Soundgarden]], također iz Seattlea. Curtis i Silver dale su demo [[Columbia Records|Columbiji Records]].<ref name="page 110">{{cite book|last1=de Sola|first1=David|title=Alice in Chains: The Untold Story|url=https://archive.org/details/aliceinchainsunt0000deso|date=4. 8. 2015|publisher=Thomas Dunne Books|isbn=1250048079|page=[https://archive.org/details/aliceinchainsunt0000deso/page/110 110]}}</ref> Nakon tri mjeseca pregovora Alice in Chains potpisao je ugovor s Columbia Recordsom 11. septembra 1989. godine.<ref name="page 110"/> === Alice in Chains === {{Glavni|Alice in Chains}} [[Datoteka:Jerry Cantrell 2010.jpg|mini|Jerry Cantrell tokom koncerta Alice in Chainsa u San Joseu u oktobru 2010.]] ==== Period s Layneom Staleyjem (1987–2002) ==== Jerry Cantrell bio je glavni gitarist, koautor tekstova, sporedni pjevač i glavni kompozitor pjesama u [[Alice in Chains]]u do gotovo trajne pauze u radu benda koja je započela krajem 1990-ih i nastavila se do smrti pjevača [[Layne Staley|Laynea Staleyja]] u aprilu 2002. godine.<ref name="PopMatters2002"/> Cantrellove gitarističke dionice dale su [[heavy metal]] prizvuk jedinstvenom [[grunge]] stilu grupe.<ref name=Marsicano2008>{{cite web|url=http://411mania.com/music/what-the-hell-happened-to-03-31-08-jerry-cantrell-degradation-trip/|publisher=411mania.com|title=What The Hell Happened To… 03.31.08: Jerry Cantrell – Degradation Trip|last=Marsicano|first=Dan|access-date=23. 3. 2015|archive-date=2. 4. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150402144422/http://411mania.com/music/what-the-hell-happened-to-03-31-08-jerry-cantrell-degradation-trip/|url-status=dead}}</ref> Cantrell je također svirao bas-gitaru na pjesmi "Love Song", koja se našla na EP-u ''[[Sap]]'' iz 1992. godine.<ref name="sap">{{cite web|url=https://www.discogs.com/Alice-In-Chains-SAP/release/9810458|title=Alice In Chains – SAP|work=Discogs|access-date=22. 7. 2017}}</ref> Cantrell je počeo pjevati glavne vokale na akustičnom EP-u ''[[Sap]]'' iz 1992. te je njegova uloga počela rasti na naknadnim albumima, čime je Alice in Chains postala grupa od dva pjevača.<ref name="two-vocal">{{cite web|url=http://diffuser.fm/alice-in-chains-jerry-cantrell-vocals/|title=Jerry Cantrell Recalls How Alice in Chains Developed Their Twin-Vocal Sound|publisher=Diffuser.fm|date=25. 4. 2017|access-date=24. 11. 2017}}</ref><ref name="CoS">{{cite web|url=https://consequenceofsound.net/2009/09/album-review-alice-in-chains-black-gives-way-to-blue/|title=Alice in Chains – Black Gives Way to Blue|publisher=Consequence of Sound|date=29. 9. 2009|access-date=24. 11. 2017}}</ref><ref name="mcall">{{cite web|url=http://www.mcall.com/entertainment/music/mc-musikfest-alice-in-chains-steel-stage-20150815-story.html|title=Rock solid: Alice in Chains continues to pack a punch|publisher=The Morning Call|date=15. 8. 2015|access-date=24. 11. 2017|archive-date=1. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171201031402/http://www.mcall.com/entertainment/music/mc-musikfest-alice-in-chains-steel-stage-20150815-story.html|url-status=dead}}</ref> Cantrell je izjavio da ga je Staley nagovorio na pjevanje.<ref name="two-vocal"/><ref name="Intimate"/><ref>{{cite web|title=ALICE IN CHAINS Guitarist: We're Not Intending To Replace LAYNE STALEY|url=http://www.blabbermouth.net/news/alice-in-chains-guitarist-we-re-not-intending-to-replace-layne-staley/|website=Blabbermouth|access-date=24. 11. 2017|date=1. 1. 2009}}</ref> Iako su mediji glavne struje opisali Alice in Chains kao [[grunge]] grupu,<ref>Tim Karan, [http://www.avclub.com/article/jar-flies-alice-chains-unleashed-accidental-master-203922 ''With Jar Of Flies, Alice In Chains unleashed an accidental masterpiece''], A.V. Club, 6. 5. 2014.</ref> Cantrell smatra da je njen žanr uglavnom [[heavy metal]]. Godine 1996. rekao je ''[[Guitar World]]u'': "Mi smo mnogo različitih stvari&nbsp;... Ne znam baš kakva smo mješavina, ali tu sigurno ima metala, [[blues]]a, [[rock and roll]]a, možda prstohvat [[punk rock|punka]]. Metalni dio nikad neće otići, a to ne bih ni želio".<ref>{{cite web|url=http://www.adbdesign.com/aic/articles/art004.html |first1=Jeff |last1=Gilbert |first2=Andy |last2=Aledort |title=Go Ask Alice |work=Guitar World |date=januar 1996 |access-date=4. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130729233916/http://www.adbdesign.com/aic/articles/art004.html |archive-date=29. 7. 2013 }} Također pogledajte: [https://books.google.com/books?id=4R0xtoz_gQ8C&hl=en&pg=142&dq=%22Guitar+World,+January+1996+Go+Ask+Alice+Jerry+Cantrell+offers+some+entertaining+and+frank+observations+on+the+state+of+Alice+in+Chains,+the+glories+of+the+band%27s+new,+self-titled+album,+and+life+in+the+Seattle+wonderland.+By+Jeff+Gilbert%22 1a], [https://books.google.com/books?id=4R0xtoz_gQ8C&hl=en&pg=147&dq=%22We%27re+a+lot+of+different+things,+too.+I+don%27t+quite+know+what+the+mixture+is,+but+there%27s+definitely+metal,+blues,+rock+and+roll,+maybe+a+touch+of+punk.+The+metal+part+will+never+leave,+and+I+never+want+it+to%22 1b], [http://www.guitarworld.com/1996-guitar-world-interview-jerry-cantrell-alice-chains-discusses-songwriting-and-bands-new-self-titled-album?page=0,1 2].</ref> Alice in Chains bio je jedan od najuspješnijih bendova 1990-ih, prodavši više od 20 miliona primjeraka albuma širom svijeta<ref name="newalbumtitle">{{cite web|url=http://www.roadrunnerrecords.com/blabbermouth.net/news.aspx?mode=Article&newsitemID=140829 |title=ALICE IN CHAINS Interviewed By VOICE OF AMERICA |publisher=Blabbermouth.net |date=28. 5. 2010 |access-date=24. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100530075734/http://www.roadrunnerrecords.com/blabbermouth.net/news.aspx?mode=Article&newsitemID=140829 |archive-date=30. 5. 2010 |df= }}</ref> te više od 14 miliona samo u SAD-u.<ref>{{cite web|url=https://www.riaa.com/goldandplatinumdata.php?resultpage=3&table=tblTopArt&action= |title=Recording Industry Association of America |publisher=RIAA |date= |access-date=14. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130827163822/http://riaa.com/goldandplatinumdata.php?resultpage=3&table=tblTopArt&action= |archive-date=27. 8. 2013 }}</ref> Njegov je debitantski album, ''[[Facelift]]'', objavljen je 1990. te mu je [[RIAA]] dodijelila dvostruku platinastu nakladu jer je prodan u više od dva miliona primjeraka.<ref>{{cite web| url=https://www.riaa.com/gold-platinum/?tab_active=default-award&ar=Alice+in+Chains&ti=Facelift#search_section |title=American album certifications – Alice in Chains – Facelift| work=Recording Industry Association of America |access-date=24. 11. 2017}}</ref> Cantrell je posvetio album svojoj preminuloj majci Gloriji i svojem bliskom prijatelju [[Andrew Wood|Andrewu Woodu]], pjevaču grupe [[Mother Love Bone]] koji je umro iste godine.<ref name="Facelift liner notes">Liner notes, ''Facelift''. 1990.</ref> U intervjuu s časopisom ''[[Spin (časopis)|Spin]]'' u januaru 1991. Cantrell je potvrdio da pjesma "[[Sunshine (Alice in Chains)|Sunshine]]" s ''Facelifta'' govori o smrti njegove majke. "Kad sam bio dječak, uvijek bih joj rekao: 'Biću poznat i kupiti ti kuću tako da nikad nećeš više morati raditi. Brinuću se o tebi kao što si se ti brinula o meni.' Kad je preminula, bilo mi je to vrlo usrano vrijeme. Nisam znao kako se tada nositi s time, a ne znam ni sad. Ali me to potaknulo na ovo što činim."<ref name="Spin">{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=z9fMwxwJ7tkC&lpg=PA36&dq=sunshine&pg=PA37 |title=New Music Preview: Alice in Chains|last=Darzin|first=Daina|date=januar 1991|page=37|publisher=Spin|access-date=27. 7. 2018}}</ref> Grupa je u februaru 1992. objavila akustični EP ''[[Sap]]''.<ref>Morris, Chris, 24. 10. 1992, Alice In Chains Album Races Into Top 10 Despite Bum Leg, [https://books.google.com/books?id=2REEAAAAMBAJ&pg=PA22] Billboard, str. 17 i 22.</ref> EP je postigao zlatnu nakladu<ref>{{cite web| url=https://www.riaa.com/gold-platinum/?tab_active=default-award&ar=ALICE+IN+CHAINS&ti=SAP |title=American album certifications – Alice in Chains – Sap| work=Recording Industry Association of America |access-date=24. 11. 2017}}</ref> i sadrži gostujuće vokale [[Ann Wilson]] iz grupe [[Heart]], koja se pridružila Staleyju i Cantrellu na refrenima za pjesme "[[Brother (Alice in Chains)|Brother]]", "Am I Inside" i "Love Song". Na EP-u su se također pojavili [[Mark Arm]] iz [[Mudhoney]]ja i [[Chris Cornell]] iz [[Soundgarden]]a, koji su se zajedno pojavili na pjesmi "Right Turn" te su u knjižici albuma spomenuti kao "[[Alice Mudgarden]]". Na prvoj pjesmi, "Brother", Cantrell je bio glavni pjevač. Pjesma govori o njegovom odnosu s mlađim bratom, Davidom.<ref name="brother"/> Cantrell je također svirao bas-gitaru na posljednjoj pjesmi, "Love Song".<ref name="sap"/> Drugi studijski album grupe, ''[[Dirt]]'', objavljen je u septembru 1992; postigao je kritički uspjeh i četverostruku platinastu nakladu.<ref>{{Cite web|url=https://www.riaa.com/gold-platinum/?tab_active=default-award&ar=ALICE+IN+CHAINS&ti=DIRT|title=Gold & Platinum - RIAA|website=RIAA|language=en|access-date=24. 11. 2017}}</ref> Cantrell je bio autor glavnog singla s albuma, "[[Would?]]", i posvetio ga svojem pokojnom prijatelju [[Andrew Wood|Andrewu Woodu]].<ref name="would">{{cite web|title=Jerry Cantrell wrote Alice in Chains' "Would?" in tribute to Andrew Wood|url=https://www.youtube.com/watch?v=myDVN8P-sdU|access-date=31. 7. 2017|date=8. 7. 2017}}</ref> Pjesma se također pojavila u muzici za film ''[[Samci (1992)|Samci]]'' [[Cameron Crowe|Camerona Crowea]] iz 1992. godine.<ref>There's Sizzle in Summer Soundtracks, 11. 7. 1992. [https://books.google.com/books?id=LRIEAAAAMBAJ&pg=PA72] Billboard, str. 72.</ref> Četvrti singl s albuma, "Rooster", posvećen je Cantrellovom ocu.<ref name="rooster story"/> Drugi akustični EP Alice in Chainsa, ''[[Jar of Flies]]'', debitirao je 1994. na prvom mjestu ljestvice [[Billboard 200|''Billboard'' 200]],<ref name="AIC chart">{{cite web|title=Alice in Chains - Chart History - Billboard 200|url=https://www.billboard.com/music/alice-in-chains/chart-history/billboard-200|website=Billboard|access-date=24. 11. 2017}}</ref> postavši tako prvim EP-om uopšte i prvim djelom Alice in Chainsa koji se našao na vrhu ljestvica.<ref name="AIC chart"/> RIAA mu je dodijelila trostruku platinastu nakladu.<ref name="Jar">{{cite web| url=https://www.riaa.com/gold-platinum/?tab_active=default-award&ar=Alice+in+Chains&ti=Jar+of+Flies#search_section |title=American album certifications – Alice in Chains – Jar of Flies| work=Recording Industry Association of America |access-date=24. 11. 2017}}</ref> Peta pjesma s albuma bila je instrumental "Whale & Wasp", koju je Cantrell opisao kao "razgovor između kitova i osa".<ref>{{Cite web |url=http://www.adbdesign.com/aic/articles/art002.html |title=Primecuts: Jerry Cantrell |last=Kitts |first=Jeff |date=maj 1994 |website=Guitar School |archive-url=https://web.archive.org/web/20140714220104/http://www.adbdesign.com/aic/articles/art002.html |archive-date=14. 7. 2014 }}</ref> Alice in Chains raspao se na šest mjeseci nakon što je otkazao svoje mjesto predgrupe na [[Metallica|Metallikinoj]] turneji u julu 1994.<ref name="To Hell and Back"/> te je izjavio da je došlo do "zdravstvenih problema unutar grupe".<ref>{{cite book|last1=de Sola|first1=David|title=Alice in Chains: The Untold Story|url=https://archive.org/details/aliceinchainsunt0000deso|date=4. 8. 2015|publisher=Thomas Dunne Books|isbn=1250048079|page=[https://archive.org/details/aliceinchainsunt0000deso/page/n225 212]}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.spokesman.com/stories/1995/nov/22/hearing-from-alice-after-quiet-year-alice-in/|title=Hearing From Alice After Quiet Year, Alice In Chains Hammers Out New Album With The Hard And Heavy Sound Fans Will Appreciate |work=The Spokesman-Review|date=22. 11. 1995|access-date=11. 12. 2017}}</ref> Treći studijski album grupe, ''[[Alice in Chains (album)|Alice in Chains]]'', objavljen je u novembru 1995, debitirao je na prvom mjestu ljestvice ''Billboard'' 200<ref name="AIC chart"/> i postigao je dvostruku platinastu nakladu.<ref>{{cite web|url=https://www.riaa.com/gold-platinum/?tab_active=default-award&ar=ALICE+IN+CHAINS&ti=ALICE+IN+CHAINS|title=Gold & Platinum RIAA – Alice in Chains (1995) |work=Recording Industry Association of America|access-date=24. 11. 2017}}</ref> Na singlovima "[[Grind (pjesma)|Grind]]", "[[Over Now]]" i "[[Heaven Beside You]]" Cantrell je bio glavni pjevač. Grupa nije otišla na turneju kako bi podržala svoj istoimeni album.<ref name="RS 1996">{{cite web|url=https://www.rollingstone.com/music/news/flashback-alice-in-chains-play-final-show-with-layne-staley-20160405|title=Flashback: Alice in Chains Play Final Show With Layne Staley|work=Rolling Stone|date=5. 4. 2016|access-date=11. 12. 2017|archive-date=12. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171212084652/http://www.rollingstone.com/music/news/flashback-alice-in-chains-play-final-show-with-layne-staley-20160405|url-status=dead}}</ref> Alice in Chains 10. aprila 1996. održao je svoj prvi koncert u dvije i po godine za ''[[MTV Unplugged]]'', emisiju na kojoj se pjesme sviraju na potpuno akustičan način.<ref name="Unplugged show">{{cite video|people=Perota, Joe (Director)|date=15. 4. 1996|url=http://www.aliceinchains.com/discography/unplugged.aspx |archive-url=https://web.archive.org/web/20070217083456/http://www.aliceinchains.com/discography/unplugged.aspx |archive-date=17. 2. 2007 | title=Unplugged – Alice in Chains | medium=Television production | location=New York City | publisher=MTV}}</ref><ref name="Alice In Chains Concert Chronology">{{cite web |url=http://www.bacus.net/alice/aicshows/960410.htm |title=Alice in Chains Concert Chronology: MTV Unplugged Session |publisher=John Bacus |access-date=12. 12. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071211090109/http://www.bacus.net/alice/aicshows/960410.htm |archive-date=11. 12. 2007 |url-status=dead }}</ref> Na koncertu su se pojavili neki od najuspješnijih singlova, kao što su "[[Rooster]]", "[[Down in a Hole]]", "[[Heaven Beside You]]", "[[No Excuses]]" i "[[Would?]]", ali se pojavila i nova pjesma, "Killer Is Me", čiji je glavni pjevač bio Cantrell.<ref name="Unplugged show"/> Cantrell je izjavio da mu je bilo slabo tokom nastupa jer se otrovao hot dogom koji je pojeo prije nastupa.<ref name="Q & A">{{cite interview |last=Cantrell |first=Jerry |interviewer=Aidin Vaziri |title=Q & A With Jerry Cantrell |url=http://www.sfgate.com/music/popquiz/article/Q-A-With-Jerry-Cantrell-3010071.php |website=SFGate.com |date=12. 4. 1998 |access-date=24. 8. 2018}}</ref> Alice in Chains održao je četiri nastupa kao predgrupa [[Kiss]]u na njegovoj turneji [[Alive/Worldwide Tour]] 1996, a među navedenim nastupima ističe se onaj u [[Kansas City (Missouri)|Kansas Cityju]] ([[Missouri]]) jer je to bio posljednji koncertni nastup s Layneom Staleyjem. Ubrzo nakon koncerta Staley je pao u nesvijest jer se predozirao [[heroin]]om te je bio otpremljen u bolnicu.<ref name="RS 1996"/> Staley je rijetko napuštao svoj apartman u Seattleu,<ref name="RS 1996"/> ali se 1998. grupa ponovno okupila kako bi snimila dvije nove pjesme, "[[Get Born Again]]" i "[[Died]]", koje su se isprva trebale pojaviti na drugom Cantrellovom samostalnom albumu;<ref name="PopMatters2002">{{cite web|url=http://www.popmatters.com/feature/cantrell-jerry-021226/|title=Degradation Trip: An interview with Jerry Cantrell|author=Michael Christopher|work=PopMatters|date=26. 12. 2002|access-date=11. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20141024122126/http://www.popmatters.com/feature/cantrell-jerry-021226/|archive-date=24. 10. 2014}}</ref> pjesme su objavljene na box setu ''[[Music Bank]]'' iz 1999. godine.<ref name="RS 1996"/><ref name="discography">{{cite web| url=http://www.aliceinchains.com/music.aspx| archive-url=https://web.archive.org/web/20060628204951/http://www.aliceinchains.com/music.aspx| archive-date=28. 6. 2006 |title=Alice in Chains.com – Discography |publisher=Aliceinchains.com |access-date=11. 12. 2017}}</ref> Iste godine grupa je objavila kompilaciju od 15 pjesama pod imenom ''[[Nothing Safe: Best of the Box]]''.<ref name="discography"/> Njegova sljedeća kompilacija, ''[[Live (Alice in Chainsa)|Live]]'', objavljena je 5. decembra 2000. godine.<ref name="discography"/> Godine 2001. objavljena je iduća kompilacija, ''[[Greatest Hits (album Alice in Chainsa)|Greatest Hits]]''.<ref name="discography"/> ==== Ponovno okupljanje i novi albumi (2005–danas) ==== Iako se nikad nije zvanično raspao, Alice in Chains bio je neaktivan od 1996. nadalje zbog Staleyjevih problema s drogom, koji su doveli do njegove smrti 2002. godine. Grupa se ponovo okupila 2005. kad je bubnjaru Seanu Kinneyju sinula ideja da okupi preživjele članove<ref>{{cite web|url=http://www.mtv.com/news/1496882/ex-alice-in-chains-members-enlist-damageplan-singer-others-for-benefit/|title=Ex-Alice In Chains Members Enlist Damageplan Singer, Others For Benefit|work=MTV News|date=11. 2. 2005|access-date=24. 11. 2017|archive-date=13. 8. 2016|archive-url=https://archive.today/20160813112507/http://www.mtv.com/news/1496882/ex-alice-in-chains-members-enlist-damageplan-singer-others-for-benefit/|url-status=dead}}</ref> kako bi zajedno održali dobrotvorni koncert za žrtve [[Cunami u Indijskom okeanu 2004.|cunamija]] koji je pogodio južnu Aziju krajem 2004. godine.<ref>{{cite web|url=http://www.seattlepi.com/entertainment/music/article/Kinney-drums-up-enthusiastic-response-for-tsunami-1166652.php|title=Kinney drums up enthusiastic response for tsunami benefit |work=Seattle Post-Intelligencer|date=17. 2. 2005|access-date=24. 11. 2017}}</ref> Cantrell, Mike Inez i Sean Kinney ponovo su se okupili 18. februara 2005. kako bi prvi put u deset godina nastupili pod imenom Alice in Chains te su se pojavili na koncertu ''K-Rock Tsunami Continued Care Relief Concert'' u Seattleu.<ref name="Benefit concert">{{cite news| author=Hay, Travis |date=21. 2. 2005 |url=http://www.seattlepi.com/pop/212872_alice21q.html |title=Alice in Chains owns stage in tsunami-relief show full of surprises |publisher=Seattlepi.com|access-date=8. 7. 2017}}</ref> Uz grupu je pjevao [[Damageplan]]ov pjevač [[Pat Lachman]], kao i drugi posebni gosti poput [[Maynard James Keenan|Maynarda Jamesa Keenana]] iz [[Tool]]a, [[Wes Scantlin|Wesa Scantlina]] iz [[Puddle of Mudd]]a i [[Ann Wilson]] iz [[Heart]]a.<ref name="Benefit concert"/><ref name="AIC guests">{{cite web |url=https://www.rollingstone.com/news/story/10518215/latest_news_jayz_the_strokes_r_kelly_and_more |title=Metallica man joins Alice in Chains |publisher=Rolling Stone|date=9. 6. 2006 |access-date=24. 11. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20060613024237/https://www.rollingstone.com/news/story/10518215/latest_news_jayz_the_strokes_r_kelly_and_more |archive-date=13. 6. 2006 }}</ref> Nekoliko mjeseci nakon tog koncerta grupa je nazvala svoje bivše menadžere, Susan Silver i Cantrellovog menadžera [[Bill Siddons|Billa Siddonsa]] i rekla im da žele opet otići na turneju kao Alice in Chains.<ref>{{cite web|url=https://www.pollstarpro.com/live2010/panelband.htm|title=Putting The Band Back Together|work=PollstarPro|date=17. 2. 2010|access-date=24. 11. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20110204214139/http://www.pollstarpro.com/live2010/panelband.htm|archive-date=4. 2. 2011}}</ref> Cantrell, Inez i Kinney 10. marta 2006. nastupili su na koncertu [[Decades Rock Live]] programa [[VH1]] u počast koleginicama iz Seattlea, muzičarima Ann i [[Nancy Wilson]] iz Hearta. Pjesmu "[[Would?]]" održali su s pjevačem [[Phil Anselmo|Philom Anselmom]] iz [[Pantera (grupa)|Pantere]] i [[Down]]a te basistom [[Duff McKagan|Duffom McKaganom]] iz [[Guns N' Roses]]a i [[Velvet Revolver]]a, a nakon toga su odsvirali pjesmu "[[Rooster]]" s Ann Wilson i pjevačem [[William DuVall|Williamom DuVallom]] iz grupe [[Comes with the Fall]].<ref name="AIC guests"/> Nakon koncerta grupa je otišla na kratku turneju po američkim klubovima, održala je nekoliko koncerata na evropskim festivalima i kraću turneju u Japanu. U vrijeme ponovnog okupljanja grupe [[Sony Music Entertainment|Sony Music]] objavio je dugo odgađanu treću kompilaciju Alice in Chainsa, ''[[The Essential Alice in Chains]]'', dvostruki album koji sadrži 28 pjesama.<ref>{{cite web| url=http://www.aliceinchains.com/discography/essentials.aspx| archive-url=https://web.archive.org/web/20071011024536/http://www.aliceinchains.com/discography/essentials.aspx| archive-date=11. 10. 2007 |title=The Essential Alice in Chains |publisher=Aliceinchains.com |access-date=24. 11. 2017}}</ref> Između 2006. i 2007. Cantrell je održao nekoliko koncerata s Alice in Chainsom na kojima su se pojavili gostujući pjevači poput [[Ann Wilson]],<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=ddaRjzzBqjw|title=Alice in Chains - "Brother" (Ft. Ann Wilson) Seattle, WA, Nov 24. 2006 |work=YouTube|access-date=24. 11. 2017}}</ref> [[Mark Lanegan|Marka Lanegana]],<ref name="Lanegan+Corgan">{{cite web|url=http://www.blabbermouth.net/news/alice-in-chains-joined-by-smashing-pumpkins-screaming-trees-singers-at-l-a-tour-opener/|title=ALICE IN CHAINS Joined By SMASHING PUMPKINS, SCREAMING TREES Singers At L.A. Tour Opener |work=Blabbermouth|date=19. 5. 2006|access-date=24. 11. 2017}}</ref> [[James Hetfield|Jamesa Hetfielda]],<ref name="Hetfield+Anselmo">{{cite web|url=https://www.revolvermag.com/music/watch-phil-anselmo-james-hetfield-sing-would-alice-chains-2006|title=Watch Phil Anselmo, James Hetfield Sing "Would?" With Alice In Chains In 2006 |work=Revolver Magazine|date=27. 9. 2017|access-date=24. 11. 2017}}</ref> Phila Anselma,<ref name="Hetfield+Anselmo"/> [[Billy Corgan|Billyja Corgana]],<ref name="Lanegan+Corgan"/> [[Scott Weiland|Scotta Weilanda]]<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=LfOZNYBlALA|title=Alice in Chains & Scott Weiland - Angry Chair - REMASTERED |work=YouTube|access-date=24. 11. 2017}}</ref> [[Sebastian Bach|Sebastiana Bacha]],<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=auFu8hqwF0A|title=Alice In Chains with Sebastian Bach - Man In The Box |work=YouTube|access-date=11. 12. 2017}}</ref> i Williama DuValla.<ref name="DuVall">{{cite web|url=https://www.rollingstone.com/music/news/alice-in-chains-reunite-to-tour-20060425|title=Alice in Chains Reunite to Tour|work=Rolling Stone|date=25. 4. 2006|access-date=24. 11. 2017|archive-date=1. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171201044434/http://www.rollingstone.com/music/news/alice-in-chains-reunite-to-tour-20060425|url-status=dead}}</ref> Iako je Cantrell priznao da samostalni muzički rad ima svojih prednosti, izjavio je da je vrlo zadovoljan povratkom u grupu. Cantrell je o ponovnom okupljanju grupe izjavio: "Želimo slaviti ono što smo postigli, kao i sjećanje na našeg prijatelja. Nastupali smo s nekim [pjevačima] koji zapravo vrlo dobro rade taj posao i mogu dodati svoju vlastitu kvalitetu u to a da ne ispadnu kao Layneov klon. Ne želimo grubo postupati sa [Staleyjevim] bogatim nasljeđem. Teško se snaći u toj situaciji. Hoćete li krenuti u smjeru [[Led Zeppelin]]a i nikad više ne nastupati zato što je čovjek bio toliko važan? To je smjer kojim smo išli mnogo godina. Ili ćete pokušati nešto? Voljni smo iskoristiti priliku. To je u potpunosti ponovno okupljanje jer smo nas preostala trojica opet zajedno. Ali nema to veze s odjeljivanjem i zaboravljanjem – ima veze sa sjećanjem i nastavljanjem dalje."<ref name="MTV reunion article">{{cite web |url=http://www.mtv.com/news/articles/1524813/02232006/alice_in_chains.jhtml |title=Remaining Alice in Chains Members Reuniting for Summer Gigs |publisher=[[MTV|MTV.com]] |date=23. 2. 2006 |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=18. 12. 2007 |archive-url=https://archive.today/20071218124026/http://www.mtv.com/news/articles/1524813/02232006/alice_in_chains.jhtml |url-status=dead }}</ref> Cantrell je upoznao pjevača Williama DuValla 2000. u Los Angelesu preko zajedničkog poznanika koji mu je pokazao [[Comes with the Fall (album)|prvi album]] DuVallove grupe, [[Comes with the Fall]].<ref name="Cantrell and DuVall">{{Cite web |url=http://maytherockbewithyou.com/mtrbwy/2009/10/william-duvall-of-alice-in-chains/ |title=William DuVall of Alice In Chains |last=Culpan |first=Troy |date=9. 10. 2009 |website=maytherockbewithyou.com |access-date=15. 6. 2018}}</ref> Cantrell se počeo družiti s grupom i povremeno im se pridružio na koncertima.<ref name="Creative Loafing">{{Cite web |url=https://creativeloafing.com/content-161482-With-Alice-in-Chains,-Atlanta-punk-icon-William-DuVall-finds-his-audience---2/23/2010 |title=With Alice in Chains, Atlanta punk icon William DuVall finds his audience |last=Radford |first=Chad |date=23. 2. 2010 |website=Atlanta Creative Loafing |access-date=15. 6. 2018}}</ref> Comes with the Fall bila je predgrupa na Cantrellovoj turneji za njegov drugi samostalni album, ''Degradation Trip'', kao i pjevačev prateći bend,<ref name="PopMatters 2003">{{cite web|url=https://www.popmatters.com/comes-with-the-fall-030925-2496107908.html|title=Banged Up But Still Unbreakable: Comes With the Fall |work=PopMatters|date=25. 9. 2003|access-date=24. 11. 2017}}</ref> u kojem je DuVall pjevao Staleyjeve dionice na koncertima 2001. i 2002. godine.<ref name="Cantrell and DuVall"/><ref name="The Aquarian 2009">{{cite web|url=http://www.theaquarian.com/2009/09/28/interview-with-jerry-cantrell-alice-in-chains-too-long-on-the-outside/|title=Interview with Jerry Cantrell: Alice In Chains, Too Long On The Outside |work=The Aquarian|date=28. 9. 2009|access-date=24. 11. 2017}}</ref> DuVall se pridružio Alice in Chainsu kao punopravni član tokom ponovnog okupljanja grupe 2006, nakon što se prvi put javno pojavio s njom na koncertu programa VH1.<ref name="DuVall"/><ref name="The Aquarian 2006">{{cite web|url=http://www.theaquarian.com/2006/03/08/alice-in-chains-the-return/2/|title=Interview with Alice In Chains: The Return|publisher=The Aquarian|date=8. 3. 2006|access-date=15. 11. 2017}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=U07a4-Ja6EM|title=William Duvall on How He Came to Be In Alice in Chains|publisher=YouTube|date=8. 7. 2016|access-date=24. 11. 2017}}</ref> [[Datoteka:Jerry Cantrell & William Duvall.jpg|mini|lijevo|William DuVall i Jerry Cantrell na koncertu Alice in Chains 2006.]] Do aprila 2007. Alice in Chains već je počeo pisati pjesme i snimati ih na demo snimke za novi album s DuVallom,<ref name="writing and demoing">{{cite web| url=http://www.roadrunnerrecords.com/blabbermouth.net/news.aspx?mode=Article&newsitemID=71296 |title=Alice In Chains Begins Writing New Material |publisher=Blabbermouth.net |date=26. 4. 2007 |access-date=24. 11. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20070930201617/http://www.roadrunnerrecords.com/blabbermouth.net/news.aspx?mode=Article&newsitemID=71296|archive-date=30. 9. 2007}}</ref> ali bend nije pokazao daljnje znakove napretka sve do oktobra 2008, kad je najavio da je počeo sa snimanjem u studiju s producentom [[Nick Raskulinecz|Nickom Raskulineczom]].<ref name="recording date">{{cite web|url=http://www.roadrunnerrecords.com/blabbermouth.net/news.aspx?mode=Article&newsitemID=107501 |title=Alice in Chains Working with Rush/Foo Fighters Producer |publisher=Blabbermouth.net |date=23. 10. 2008 |access-date=11. 6. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090525035102/http://www.roadrunnerrecords.com/blabbermouth.net/news.aspx?mode=Article&newsitemID=107501 |archive-date=25. 5. 2009 }}</ref> U to vrijeme bend nije imao ugovor za objavljivanje albuma te su album finansirali Cantrell i bubnjar Sean Kinney.<ref name="Guitar World 2013">{{cite web |url=http://www.guitarworld.com/interview-jerry-cantrell-discusses-alice-chains-2009-comeback-black-gives-way-blue |title=Interview: Jerry Cantrell Discusses Alice in Chain's 2009 Comeback, 'Black Gives Way to Blue' |work=Guitar World|date=10. 1. 2013|access-date=24. 11. 2017}}</ref><ref name="fund">{{cite web|last1=Zina Walschots|first1=Natalie|title=Alice in Chains|url=http://exclaim.ca/music/article/alice_in_chains|website=Exclaim!|access-date=30. 7. 2017|date=30. 5. 2013}}</ref> Komponiranje i snimanje dovršeno je 18. marta 2009 – na Cantrellov 43. rođendan te na isti dan kad je rođen DuVallov sin.<ref name="finishing date">{{Cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=BuZXbZC4ooU&t=50s |title=Alice In Chains Set To Release First Album In 14 Years |date=10. 4. 2009 |website=YouTube |access-date=15. 6. 2018}}</ref> O pritisku s kojim se DuVall morao nositi zbog zamjenjivanja Staleya na položaju glavnog pjevača Cantrell je izjavio: "Nije fer staviti sve to breme na Willova leđa. Samo pokušavamo shvatiti kako funkcioniramo kao tim. Iako se grupa promijenila, izgubili smo Laynea, dodali smo Willa, nije bilo nikakvog glavnog plana. Činilo se ispravno opet svirati 2005, pa smo tako otišli i na turneju. Sve smo činili korak po korak. To je više od pukog stvaranja muzike i uvijek je tako bilo. Dugo smo vremena bili prijatelji. Bili smo više poput porodice nego što je to slučaj kod ostalih ljudi te je jednostavno tu trebalo biti dobro", rekao je Cantrell pokazujući na svoje srce.<ref name="Classic Rock 2009">{{cite web |url=http://teamrock.com/feature/2009-09-16/alice-in-chains-through-the-looking-glass |title=Alice In Chains: "It hurts and you miss them, but you still have to live" |work=Classic Rock|date=16. 9. 2009|access-date=24. 11. 2017}}</ref> Alice in Chains 29. septembra 2009. objavio je svoj prvi album od smrti Laynea Staleyja, ''[[Black Gives Way to Blue]]'', te je otišao na turneju kako bi podržao djelo.<ref name=worcester>{{cite news|first=Scott|last=McLennan|title=Alice in Chains regroups after its leader's death|work=Worcester Telegram & Gazette|date=6. 8. 2006}}</ref> Na albumu se nalaze pjesme koje je Cantrell opisao kao "najžešće koje je ikad napisao"<ref>{{cite web|url=https://www.guitarworld.com/artists/jerry-cantrell-interview-get-born-again|title=Jerry Cantrell interview: Get Born Again |website=Guitar World |author=Charles R. Cross |date=8. 12. 2009}}</ref> te Cantrell pjeva glavne vokale na većini pjesama, dok ga William DuVall prati kao drugi glavni pjevač.<ref name="musicfeeds">{{cite web|title=Alice In Chains - Black Gives Way To Blue|url=http://musicfeeds.com.au/album/alice-in-chains-black-gives-way-to-blue/|website=MusicFeeds|access-date=18. 3. 2018}}</ref><ref name="alternative">{{cite web|title=Album Review of Black Gives Way to Blue by Alice in Chains|url=http://www.alternativeaddiction.com/Review/1167|website=Alternative Addiction|access-date=18. 3. 2018|archive-date=25. 11. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171125230233/http://www.alternativeaddiction.com/Review/1167|url-status=dead}}</ref> [[Black Gives Way to Blue (pjesma)|Naslovna pjesma]] posvećena je Layneu Staleyju i pjeva je Cantrell, dok klavir svira [[Elton John]].<ref name="EW 2009"/> Nekoliko mjeseci prije komponiranja pjesme Cantrella je mučila neobjašnjena bolest.<ref name="Noisecreep"/> Cantrell vjeruje da je tajanstvena bolest zapravo bila bol od opraštanja od Staleyja.<ref name="Noisecreep">{{cite web|title=Alice in Chains Say Goodbye to Layne Staley With Elton John|url=http://noisecreep.com/alice-in-chains-say-goodbye-to-layne-staley-with-elton-john/|website=Noisecreep|access-date=24. 11. 2017|date=11. 8. 2009}}</ref> Rekao je ''Guitar Worldu'': "Bio sam smrtno bolestan. Imao sam te misteriozne migrene, intenzivnu fizičku bol, čak sam otišao i na [[Lumbalna punkcija|lumbalnu punkciju]] kako bih se testirao na određene stvari. Nikad nisu uspjeli pronaći šta bi me mučilo. Osjećao sam se kao da bljujem svu tu neprobavljenu tugu od gubljenja Laynea." Kad je Cantrell počeo pisati pjesmu i ostatak albuma, njegova misteriozna bolest je nestala.<ref name="Guitar World 2013"/> Cantrell, [[Mike Inez]] i [[Sean Kinney]] također su zahvalili Staleyju u knjižici albuma.<ref>{{cite web |url=http://www.encartespop.com.br/2011/10/encarte-alice-in-chains-black-gives-way.html |title=Encarte: Alice in Chains - Black Gives Way To Blue |access-date=9. 7. 2017}}</ref> Album je u maju 2010. postigao zlatnu nakladu<ref>{{cite web| url=https://www.riaa.com/gold-platinum/?tab_active=default-award&ar=ALICE+IN+CHAINS&ti=BLACK+GIVES+WAY+TO+BLUE# | title=Gold and Platinum Database Search| access-date=8. 7. 2017}}</ref> jer je bio prodan u više od 500.000 primjeraka u SAD-u.<ref>{{cite web|url=http://www.blabbermouth.net/news/alice-in-chains-strikes-gold-with-black-gives-way-to-blue/ |title=Alice In Chains Strikes Gold With 'Black Gives Way To Blue' |date=25. 5. 2010 |access-date=9. 7. 2017}}</ref> Grupa je 28. maja 2013. objavila svoj peti studijski album, ''[[The Devil Put Dinosaurs Here]]'',<ref>{{cite web|url=http://www.blabbermouth.net/news.aspx?mode=Article&newsitemID=186281 |title=Alice in Chains: New Album Title Revealed |publisher=Blabbermouth.net |date=14. 2. 2013 |access-date=14. 2. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130220012046/http://www.blabbermouth.net/news.aspx?mode=Article&newsitemID=186281 |archive-date=20. 2. 2013}}</ref> te je Cantrell nastavio svoju ulogu glavnog pjevača na albumu.<ref>{{cite web|url=https://www.popmatters.com/171875-alice-in-chains-the-devil-put-dinosaurs-here-2495753771.html|title=Alice in Chains: The Devil Put Dinosaurs Here|work=PopMatters|date=27. 5. 2013|access-date=18. 3. 2018}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.guitarworld.com/gw-archive/jerry-cantrell-tells-how-alice-chains-buried|title=Jerry Cantrell Tells How Alice In Chains Buried Their Past with 'The Devil Put Dinosaurs Here |work=Guitar World|date=18. 6. 2013|access-date=18. 3. 2018}}</ref> Album je debitirao na drugom mjestu ljestvice [[Billboard 200|''Billboard'' 200]] (što je najviše mjesto grupe na toj ljestvici od albuma ''[[Alice in Chains (album)|Alice in Chains]]'' iz 1995, koji je debitirao na prvom mjestu) te je bio prodan u više od 61.000 primjeraka u prvoj sedmici objave.<ref>{{cite web|access-date=6. 6. 2013|url=http://www.billboard.com/articles/news/1565721/daft-punk-scores-second-week-at-no-1-on-billboard-200-chart|title=Daft Punk Scores Second Week at No. 1 on Billboard 200 Chart|author=Keith Caulfield|publisher=Billboard|archive-date=8. 6. 2013|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20130608213115/http://www.billboard.com/articles/news/1565721/daft-punk-scores-second-week-at-no-1-on-billboard-200-chart}}</ref> Alice in Chains vratio se u [[Bad Animals Studio|Studio X]] u Seattleu u junu 2017. kako bi snimio svoj šesti studijski album. Studio X isti je studio u kojem je grupa snimila svoj istoimeni album, ''[[Alice in Chains (album)|Alice in Chains]]'' (1995).<ref>{{cite web|url=http://www.blabbermouth.net/news/alice-in-chains-to-re-team-with-producer-nick-raskulinecz-for-new-album/|title=Alice in Chains To Re-Team With Producer Nick Raskulinecz For New Album|work=Blabbermouth |date=6. 6. 2017 |access-date=25. 7. 2017}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=AAMyob2PyJg&t=15m40s|title=Jerry Cantrell Interview on Trunk Nation (08/21/2017) - Alice in Chains' new album + solo album |work=YouTube|date=21. 8. 2017|access-date=24. 11. 2017}}</ref> Snimanje je dovršeno u januaru 2018. godine.<ref>{{Cite web |url=https://www.ultimate-guitar.com/news/upcoming_releases/big_news_from_alice_in_chains_new_album_almost_wrapped_up.html |title=Big News From Alice in Chains: New Album Almost Wrapped Up! |date=8. 2. 2018 |website=Ultimate Guitar |access-date=2. 7. 2018}}</ref> Grupa je 27. juna 2018. najavila ime i naslovnicu novog albuma ''[[Rainier Fog]]'', koji je 24. augusta 2018. objavio [[BMG Rights Management|BMG]], prvo djelo Alice in Chainsa koje je objavila ta diskografska kuća.<ref>{{Cite web |url=http://www.kerrang.com/the-news/alice-in-chains-announce-new-album-debut-new-track/ |title=Alice In Chains Announce New Album, Debut New Track |date=27. 7. 2018 |website=Kerrang!}}</ref> Cantrell je albumu dao ime po [[Mount Rainier]]u u [[Seattle]]u, a naslovna pjesma posvećena je muzičkoj sceni u Seattleu.<ref>{{Cite web |url=https://www.rollingstone.com/music/features/alice-in-chains-talk-new-album-rainier-fog-w522077 |title=Alice in Chains Talk Honoring Seattle Comrades With New Album 'Rainier Fog' |date=27. 7. 2018 |website=Rolling Stone |access-date=6. 1. 2020 |archive-date=28. 6. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180628070424/https://www.rollingstone.com/music/features/alice-in-chains-talk-new-album-rainier-fog-w522077 |url-status=dead }}</ref> Kao dio promocije za ''Rainier Fog'' bejzbolski tim [[Seattle Mariners]] 20. augusta 2018. održao je događaj "Alice in Chains Night" u [[Safeco Field]]u u Seattleu te je Cantrell ceremonijalno bacio prvu loptu prije početka utakmice između Marinersa i [[Houston Astros]]a.<ref>{{Cite web |url=https://www.revolvermag.com/culture/see-alice-chains-jerry-cantrell-throw-first-pitch-seattle-mariners-game |title=See Alice in Chains' Jerry Cantrell Throw First Pitch at Seattle Mariners Game |date=21. 8. 2018 |website=Revolver |access-date=24. 8. 2018}}</ref> Osamnaest pjesama Alice in Chainsa ušlo je u Top 10 na ljestvici [[Hot Mainstream Rock Tracks|Mainstream Rock Tracks]],<ref name="Mainstream Rock">{{cite web|url=https://www.billboard.com/music/alice-in-chains/chart-history/hot-mainstream-rock-tracks|title=Alice In Chains Chart History - Mainstream Rock|work=Billboard|access-date=14. 12. 2018}}</ref> grupa je imala pet hitova koji su se pojavili na prvom mjestu<ref name="Mainstream Rock"/> te je jedanaest puta bila nominirana za nagradu [[Grammy]].<ref>{{cite web|url=https://www.grammy.com/grammys/artists/alice-chains|title=Alice In Chains |work=Grammy.com|access-date=14. 12. 2018}}</ref> === Samostalna karijera === Cantrell je u svojoj karijeri izvan Alice in Chainsa objavio dva samostalna albuma te se nekoliko puta pojavio s ostalim muzičarima i na muzici za filmove. Njegova prva samostalna pjesma je "[[Leave Me Alone (Jerry Cantrell)|Leave Me Alone]]", koja je objavljena isključivo na CD-u muzike za film ''[[Nepodnošljivi gnjavator]]'' 1996; na njoj je bubnjar Alice in Chainsa [[Sean Kinney]] svirao bubnjeve, dok je Cantrell pjevao te svirao gitaru i bas-gitaru.<ref>{{Cite web |url=https://www.discogs.com/Various-The-Cable-Guy-Original-Motion-Picture-Soundtrack/release/8912581 |title=Various – The Cable Guy (Original Motion Picture Soundtrack) |website=Discogs |access-date=16. 6. 2018}}</ref> Popratio ju je muzički spot, koji se pojavio kao bonus materijal na Blu-ray verziji ''Nepodnošljivog gnjavatora'' objavljenoj 2011. u počast 15. godišnjici filma,<ref>{{Cite web |url=https://www.dvdtalk.com/reviews/48111/cable-guy-15th-anniversary-edition-the/ |title=The Cable Guy - 15th Anniversary Edition (Blu-ray) |date=18. 2. 2011 |website=DVD Talk |access-date=16. 6. 2018}}</ref> te se pjesma pojavila na 14. mjestu ''[[Billboard]]ove'' ljestvice [[Mainstream Rock Tracks]].<ref>{{Cite web |url=https://www.billboard.com/music/jerry-cantrell/chart-history/hot-mainstream-rock-tracks/song/44327 |title=Jerry Cantrell "Leave Me Alone" Chart History |website=Billboard |access-date=16. 6. 2018}}</ref> Iste godine Cantrell je obradio pjesmu "I've Seen All This World I Care to See" [[Willie Nelson|Willieja Nelsona]] za album ''Twisted Willie: A Tribute to Willie Nelson''.<ref>{{cite web|url=http://articles.latimes.com/1996-01-27/entertainment/ca-29172_1_willie-nelson|title=ALBUM REVIEWS / POP: 'Twisted Willie' Gives Nelson Grunge Honors Treatment|publisher=Los Angeles Times|date=27. 1. 1996|access-date=4. 11. 2017}}</ref> Dok se aktivnost Alice in Chainsa počela smanjivati i budućnost benda počela je biti upitna, Cantrell je nerado počeo raditi na svom prvom samostalnom studijskom albumu. Iako su videozapisi s Cantrellovog zvaničnog sajta tvrdili da je neko vrijeme želio raditi samostalno,<ref>{{cite news|website=MTV.com |date=30. 3. 1998 |url=http://www.mtv.com/news/articles/1424858/jerry-cantrell-takes-boggy-depot-online.jhtml |title=Jerry Cantrell Takes "Boggy Depot" Online |access-date=11. 4. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140414022438/http://www.mtv.com/news/articles/1424858/jerry-cantrell-takes-boggy-depot-online.jhtml |url-status=live |archive-date=14. 4. 2014}}</ref> njegovi komentari u ''[[Guitar World]]u'' tvrdili su drugačije: {{citat|To je nešto što nikad nisam baš želio uraditi, ali, s obzirom na to kako su se stvari odigrale, upitao sam se 'Zašto ne?' Da budem iskren, bio bih sretan sa svojim položajem glavnog gitarista i pjevača u Alice in Chainsu. Uvijek je to bila moja prva ljubav i uvijek će biti, ali zbog situacije koja je takva kakva jest... Zajedno smo već dugo vremena i trenutno to više nije zanimljivo. Vrijeme je da to pustimo na miru. Sad trebam prihvatiti izazov.<ref name="Guitar World 98"/>}} ''[[Boggy Depot]]'' objavljen je u aprilu 1998.<ref>{{cite web|url=http://w1.881.telia.com/~u88102099/Depot/articles/dailydish_1-30.html|title=Next Stop, 'Boggy Depot' |work=Daily Dish|date=30. 1. 1998|access-date=27. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20040912234001/http://w1.881.telia.com/~u88102099/Depot/articles/dailydish_1-30.html|archive-date=12. 9. 2004}}</ref> Dobio je ime po [[Boggy Depot (Oklahoma)|istoimenom]] [[grad duhova|gradu duhova]] u Oklahomi, a u tom je području Cantrellov otac odrastao.<ref name="seattle pi 98"/> Naslovnica albuma prikazuje Cantrella prekrivenog blatom kako do pasa stoji u ogranku rijeke Boggy River.<ref name="seattle pi 98"/> Osim što je pjevao na albumu, Cantrell je na njemu svirao i gitaru, klavir, clavinet, orgulje i čelične bubnjeve.<ref>{{cite web|title=Jerry Cantrell – Boggy Depot|url=https://www.discogs.com/Jerry-Cantrell-Boggy-Depot/release/798735|website=Discogs}}</ref> Pjesme "[[Cut You In]]", "[[My Song (Jerry Cantrell)|My Song]]" i "[[Dickeye]]" objavljene su kao singlovi radi promocije albuma.<ref name="Guitar World 98"/> Cantrellov otac glumio je šerifa u muzičkom spotu za "Cut You In".<ref>{{cite web|title=Alice in Chains - Jerry Cantrell Phone Interview|url=https://www.youtube.com/watch?v=g5Z4hpni5zc|access-date=31. 7. 2017|date=22. 7. 2007}}</ref><ref>{{cite web|title=Jerry Cantrell - Cut You In|url=https://www.youtube.com/watch?v=wsAki_cekfg&t=2m20s|access-date=31. 7. 2017|date=4. 3. 2016}}</ref> U njegovoj pratećoj grupi za album nalazili su se kolege iz Alice in Chainsa, Inez i Kinney, te je Cantrell komentirao da se nada da će sljedeće godine objaviti idući album. Cantrellov bend bio je predgrupa Metallici i [[Van Halen]]u na njihovoj ljetnoj turneji 1998. godine.<ref>{{Cite web |url=http://www.mtv.com/news/1424859/metallica-battles-bootleggers-taps-jerry-cantrell-and-days-of-the-new-for-summer-tour/ |title=Metallica Battles Bootleggers, Taps Jerry Cantrell And Days Of The New For Summer Tour |date=18. 3. 1998 |website=MTV News |access-date=15. 6. 2018 |archive-date=16. 6. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180616103416/http://www.mtv.com/news/1424859/metallica-battles-bootleggers-taps-jerry-cantrell-and-days-of-the-new-for-summer-tour/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.clevescene.com/cleveland/jerry-cantrell/Content?oid=1476740 |title=Jerry Cantrell |date=26. 4. 2001 |website=Cleveland Scene |access-date=15. 6. 2018}}</ref> Iste godine kad je objavljen ''Boggy Depot'', Cantrell je počeo pisati pjesme za idući album. Također je u to vrijeme napustio Columbiju Records i imao je poteškoće u nalaženju novog izdavača.<ref name=bio>{{cite web|url=http://www.roadrunnerrecords.com/artists/JerryCantrell/bio.aspx |title=Jerry Cantrell biography |access-date=13. 11. 2006 |publisher=Roadrunner Records |archive-url=https://web.archive.org/web/20070308233540/http://www.roadrunnerrecords.com/artists/JerryCantrell/bio.aspx |archive-date=8. 3. 2007 }}</ref> Cantrell je o iskustvu komponiranja izjavio: {{citat|Godine 1998. zaključao sam se u svoju kuću, poludio i napisao 25 pjesama. Rijetko sam se kupao tokom tog perioda pisanja pjesama; slao sam ljude po hranu, nisam baš izlazio iz kuće tri ili četiri mjeseca. Bilo je to pakleno iskustvo. Album prikazuje vrijeme od rođenja do sad.<ref name=bio/>}} [[Datoteka:Jerry Cantrell.jpg|mini|lijevo|Cantrell na koncertu 2006.]] Godine 1998. Layne Staley zamalo je prvi put nastupio nakon posljednjeg koncerta Alice in Chainsa koji se održao u julu 1996,<ref>{{cite web |url=https://www.rollingstone.com/music/news/flashback-alice-in-chains-play-final-show-with-layne-staley-20160405 |title=Flashback: Alice in Chains Play Final Show With Layne Staley |publisher=Rolling Stone |date=5. 4. 2016 |access-date=19. 6. 2017 |archive-date=12. 12. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171212084652/http://www.rollingstone.com/music/news/flashback-alice-in-chains-play-final-show-with-layne-staley-20160405 |url-status=dead }}</ref> u vrijeme kad je Cantrell otišao u Seattle radi svoje samostalne promotivne turneje za album ''Boggy Depot''.<ref name="Alice in Chains: The Untold Story">{{cite book|last1=de Sola|first1=David|title=Alice in Chains: The Untold Story|url=https://archive.org/details/aliceinchainsunt0000deso|date=4. 8. 2015|publisher=Thomas Dunne Books|isbn=1250048079|page=[https://archive.org/details/aliceinchainsunt0000deso/page/n301 280]}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.setlist.fm/setlist/jerry-cantrell/1998/showbox-comedy-and-supper-club-seattle-wa-53d06321.html |title=Jerry Cantrell at Showbox Comedy and Supper Club, Seattle, WA, USA |publisher=Setlist.fm |access-date=17. 3. 2018}}</ref> Bio je [[Hallowe'en]] i Staley se nalazio iza pozornice kao gost.<ref name="Alice in Chains: The Untold Story"/> Cantrell ga je navodno zamolio da mu se pridruži na bini, ali je Staley to odbio.<ref>{{cite web |url=http://www.feelnumb.com/2010/12/05/last-published-photos-of-layne-staley/ |title=The Last Published Photos of Layne Staley Alive |publisher=Feel Numb |date=5. 12. 2010 |access-date=19. 6. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170717115605/http://www.feelnumb.com/2010/12/05/last-published-photos-of-layne-staley/ |archive-date=17. 7. 2017 |url-status=dead }}</ref> Cantrell je počeo snimati svoj drugi album 2000. U to je vrijeme živio u San Francisku.<ref name="MBM">{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=igfYH8LlhlY|title=Alice Chains' Jerry Cantrell at The Million Band March (2000)|work=YouTube|access-date=27. 7. 2018}}</ref> Bio je primoran prodati svoju kuću u Seattleu kako bi finansirao album te ga je samostalno producirao.<ref name="seattlepi.com 2002"/><ref name=bio/> Cantrell je naposljetku u junu 2002. objavio drugi samostalni album, ''[[Degradation Trip]]'', na kojem su se pojavili muzičari koji su u to vrijeme sarađivali s [[Ozzy Osbourne|Ozzyjem Osbourneom]] na njegovim koncertima: [[Mike Bordin]] (koji je svirao bubnjeve) i [[Robert Trujillo]] (koji je svirao bas-gitaru). ''Degradation Trip'', koji je objavio [[Roadrunner Records]], pojavio se u prodavnicama dva mjeseca nakon smrti Laynea Staleyja te mu je bio i posvećen.<ref name="Roadrunner Cantrell"/> Pjesme na albumu pripadale su raznim žanrovima, od [[doom metal]]a do [[hard rocka]] utemeljenom na pop-muzici.<ref name=Marsicano2008/> Na albumu, koji je dobio bolje kritike od svog prethodnika, pojavila su se dva singla, "[[Anger Rising]]" i "[[Angel Eyes]]", dok se pjesma "She Was My Girl" pojavila na muzici za film ''[[Spider-Man (2002)|Spider-Man]]''.<ref name="spider-man"/> ''Degradation Trip'' prodan je u 100.000 primjeraka do decembra 2002. u SAD-u.<ref name="100k">{{cite web|last1=Hart|first1=Gerry|title=Retail|url=https://books.google.com/books?id=tPzr8f3lVW8C&pg=PT33&lpg=PT33&dq=jerry+cantrell+scanned+100k&source=bl&ots=M8Eo8d8FB9&sig=9GXiKnQVP3KNCHbLpG1yIp4dy1E&hl=en&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q=jerry%20cantrell%20scanned%20100k&f=false|website=Google Books|publisher=CMJ New Music Report|access-date=4. 11. 2017|date=16. 12. 2002}}</ref> Publika koja se pojavila na koncertima dobro je prihvatila nacionalnu turneju koja je pomogla povećati uspješnost albuma. ''Degradation Trip'' [[Degradation Trip Volumes 1 & 2|ponovo je objavljen]] u novembru 2002. kao dvostruki album; na njemu se pojavilo dodatnih 11 pjesama koje su također bile snimljene za album prema izvornim Cantrellovim planovima.<ref name="Roadrunner Cantrell"/> U proljeće 2004. Cantrellov bend bio je predgrupa [[Kid Rock|Kidu Rocku]] na nekoliko koncerata tokom njegove američke turneje.<ref>{{cite web|url=http://www.blabbermouth.net/news/jerry-cantrell-to-open-for-kid-rock/|title=JERRY CANTRELL To Open For KID ROCK|work=Blabbermouth|date=8. 4. 2004|access-date=26. 12. 2017}}</ref> Nekoliko godina govorkalo se kako Cantrell radi na svom trećem samostalnom albumu te da je trebao biti objavljen 2006. godine. Međutim, taj album ni dalje nije objavljen. Naknadni rad s ponovo pokrenutim Alice in Chainsom možda je odgodio to djelo.<ref>{{Cite web |url=http://www.blabbermouth.net/news/former-alice-in-chains-guitarist-you-can-t-replace-a-guy-like-layne-staley/ |title=Former ALICE IN CHAINS Guitarist: 'You Can't Replace A Guy Like LAYNE STALEY' |date=15. 6. 2005 |website=Blabbermouth |access-date=27. 7. 2018}}</ref> Kad su ga upitali o tome misli li objaviti još jedan samostalan album, Cantrell je 2010. izjavio: {{citat|Zasad ne. Moja prva i glavna ljubav jest ovaj bend i uvijek je tako bilo. Jedini razlog zbog kojeg sam napravio ta dva albuma jest to što nismo radili kao grupa. Ali biti dio ove grupe posao je s punim radnim vremenom. Neki momci mogu činiti više stvari odjednom i možda sam to mogao činiti kad sam bio mlađi, ali ne sada.<ref>{{cite web|date=20. 1. 2010 |url=http://www.espn.com/sportsnation/chat/_/id/34953/musician-jerry-cantrell |title=Chat with Jerry Cantrell - SportsNation - ESPN |website=ESPN.com |access-date=24. 11. 2017 |archive-date=25. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171125003809/http://www.espn.com/sportsnation/chat/_/id/34953/musician-jerry-cantrell}}</ref>}} U novembru 2014, tokom intervjua na radijskoj stanici [[95.5 KLOS]], Cantrella su upitali razmišlja li o radu na novom samostalnom materijalu te je odgovorio: "Ne znam. Možda jednom prilikom u budućnosti. Jedini razlog zbog kojeg sam ikad išta činio samostalno jest taj što moja grupa nije ništa radila. Sad ona radi u posljednje vrijeme, pa nemam vremena ni za šta drugo. Svu svoju energiju usmjeravam [u nju]. Ali znate, mogućnosti..."<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=o8hIpSH9kMY&t=1m49s |title=Jerry Cantrell takes over the KLOS airwaves with Melissa Maxx PT 2 |work=YouTube |date=14. 11. 2014 |access-date=18. 7. 2017}}</ref> Cantrell je jednako odgovorio kad je u intervjuu s Trunk Nationom u augustu 2017. upitan o novom samostalnom uratku, izjavivši da se uvijek najviše usredotočivao na Alice in Chains, ali da to ne znači da bi mogao snimiti novi samostalni album u budućnosti.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=AAMyob2PyJg&t=1011s |title=Jerry Cantrell Interview on Trunk Nation (08/21/2017) - Alice in Chains' new album + solo album |work=YouTube |access-date=26. 12. 2017}}</ref> U februaru 2017. Cantrell je objavio svoju prvu samostalnu pjesmu u 15 godina, "[[A Job To Do]]", koja se pojavila tokom zasluga na filmu ''[[John Wick 2]]''.<ref name="A Job To Do"/> U oktobru 2021. objavio je treći studijski album ''[[Brighten]]''.<ref name="Brighten">{{Cite web |date=29. srpnja 2021. |title=Alice in Chains’ Jerry Cantrell Previews New Solo Album With ‘Atone’ |url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/jerry-cantrell-new-solo-song-atone-1204030/ |website=Rolling Stone |last=Blistein |first=Jon}}</ref> == Saradnje == === Snimci === [[Datoteka:Jerry Cantrell06.jpg|mini|Cantrell 2006.]] Cantrell se pojavio kao gostujući gitarist na nekoliko albuma i projekata, među kojima su [[Danzig (grupa)|Danzigov]] album ''[[Blackacidevil]]'' (1996), na kojem je svirao na tri pjesme ("See All You Were", "Come to Silver" i "Hand of Doom"),<ref>{{Cite web |url=https://www.discogs.com/Danzig-Danzig-5-Blackacidevil/release/371476 |title=Danzig – Danzig 5: Blackacidevil |website=Discogs |access-date=18. 6. 2018}}</ref> i [[Metallica|Metallikin]] album ''[[Garage Inc.]]'' (1998), na kojem se pojavio na obradi pjesme "[[Tuesday's Gone]]" [[Lynyrd Skynyrd]]a.<ref>{{Cite web |url=https://www.metallica.com/releases/albums/4216/garage-inc |title=Garage Inc. |website=Metallica.com |access-date=16. 6. 2018}}</ref> Pojavio se kao gost i na albumu ''Magic & Madness'' [[Circus of Power]]a, i to na pjesmi "Heaven & Hell", svirao je glavnu gitaru na pjesmi "Gods of a Second Chance" benda [[Metal Church]] na njihovom albumu ''[[Hanging in the Balance]]'' iz 1993.<ref>{{Cite web |url=http://www.sputnikmusic.com/review/39488/Metal-Church-Hanging-in-the-Balance |title=Metal Church - Hanging in the Balance (album review) |date=6. 10. 2010 |website=Sputnikmusic |access-date=15. 6. 2018}}</ref> te je nastupio na pjesmi "Marry Me" na [[Pigeonhed]]ovom albumu iz 1997, ''The Full Sentenceu''.<ref>{{Cite web |url=http://www.greatmusic.top/artist/Pigeonhed |title=Pigeonhed |website=Great Music Top |access-date=15. 6. 2018 |archive-date=16. 6. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180616103944/http://www.greatmusic.top/artist/Pigeonhed |url-status=dead }}</ref> Cantrell je bio prateći pjevač na pjesmi "Effigy" na [[Gov't Mule]]ovom albumu iz 2001, ''[[The Deep End, Volume 1]]''.<ref>{{Cite web |url=http://www.mtv.com/news/1444889/jerry-cantrell-bootsy-collins-on-star-studded-govt-mule-lp/ |title=Jerry Cantrell, Bootsy Collins On Star-Studded Gov't Mule LP |date=29. 1. 2001 |website=MTV News |access-date=16. 6. 2018 |archive-date=17. 6. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180617043027/http://www.mtv.com/news/1444889/jerry-cantrell-bootsy-collins-on-star-studded-govt-mule-lp/ |url-status=dead }}</ref> Nakratko se pojavio s Warrenom Haynesom u dokumentarnom filmu ''Rising Low'', koji prati rad benda Gov't Mule nakon smrti basista Allena Woodyja. U intervjuu za sajt Metal-is.com koji se održao u maju 2001, Cantrell je otkrio da je napisao četiri pjesme za [[Ozzy Osbourne|Ozzyja Osbournea]].<ref name="Ozzy2001">{{Cite web |url=http://www.adbdesign.com/aic/articles/art088.html |title=Taking a Solo Trip |last=Hurta |first= Steve |date=14. 5. 2001 |website=Metal-is.com |archive-url=https://web.archive.org/web/20120306231057/http://www.adbdesign.com/aic/articles/art088.html |archive-date=6. 3. 2012 |access-date=16. 6. 2018}}</ref> Cantrell, Osbourne, gitarist [[Zakk Wylde]], basist [[Robert Trujillo]] i bubnjar [[Mike Bordin]] otišli su u studio kako bi snimili grube demo verzije tih pjesama.<ref name="Ozzy2001"/> Cantrell je svirao gitaru na pjesmi "Fallen Ones",<ref>{{cite web|url=http://www.artistdirect.com/nad/store/artist/album/0,,2915044,00.html|title=Jupiters Darling|website=Artist Direct|access-date=25. 11. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20101228040953/http://www.artistdirect.com/nad/store/artist/album/0,,2915044,00.html|archive-date=28. 12. 2010}}</ref> koja se pojavila na [[Heart]]ovom albumu ''[[Jupiters Darling]]'' iz 2004. godine.<ref name="Fallen Ones">{{cite web|url=https://www.discogs.com/Heart-Jupiters-Darling/release/402238|title=Heart – Jupiters Darling|website=Discogs|access-date=25. 11. 2017}}</ref> Cantrell je bio glavni gitarist na svim pjesmama<ref>{{cite web|url=http://www.blabbermouth.net/news/former-alice-in-chains-guitarist-laying-down-tracks-for-new-ozzy-osbourne-album/|title=Former ALICE IN CHAINS Guitarist Laying Down Tracks For New OZZY OSBOURNE Album|website=Blabbermouth|date=16. 8. 2004|access-date=13. 11. 2017}}</ref> koje su se pojavile na Osbourneovom albumu obrada iz 2005, ''[[Under Cover]]''.<ref name="under cover">{{cite web|url=http://www.blabbermouth.net/news/ozzy-osbourne-recording-lineup-for-under-covers-disc-revealed/|title=OZZY OSBOURNE: Recording Lineup For 'Under Covers' Disc Revealed|website=Blabbermouth|date=16. 2. 2005|access-date=13. 11. 2017}}</ref> Pjesme na kojima je svirao Cantrell također su se pojavile na četvrtom disku Osbourneovog box seta ''[[Prince of Darkness (Ozzy Osbourne)|Prince of Darkness]]'' (2005).<ref name="under cover"/> Godine 2007. Cantrell je svirao gitaru na obradi pjesme "[[Misty Mountain Hop]]" [[Led Zeppelina]] koja se pojavila na albumu [[Glenn Hughes|Glenna Hughesa]] ''[[Music for the Divine]]''<ref>{{Cite web |url=http://www.blabbermouth.net/news/glenn-hughes-cover-of-led-zeppelin-s-misty-mountain-hop-featured-on-australian-divine-cd/ |title=GLENN HUGHES' Cover Of LED ZEPPELIN's 'Misty Mountain Hop' Featured On Australian 'Divine' CD |date=2. 3. 2007 |website=Blabbermouth |access-date=15. 6. 2018}}</ref> te je svirao na pjesmi "Soul Ecstacy" na albumu ''The Sun and the Earth: The Essential Stevie Salas, Vol. 1'' [[Stevie Salas|Stevieja Salasa]].<ref>{{cite web|title=Stevie Salas – The Sun And The Earth "The Essential Stevie Salas" Vol. 1|url=https://www.discogs.com/Stevie-Salas-The-Sun-And-The-Earth-The-Essential-Stevie-Salas-Vol-1/release/7721434|website=Discogs|access-date=31. 7. 2017}}</ref> Svirao je gitaru i na debitantskom albumu [[Smith & Pyle]]a, ''It's OK To Be Happy'', koji je objavljen 2008. godine.<ref>{{cite web|title=Exclusive Interview: Shawnee Smith - SMITH AND PYLE|url=http://www.houseofhorrors.com/crypt/pages2/publish/Interviews_20/Exclusive_Interview_Shawnee_Smith_-_SMITH_AND_PYLE_printer.shtml|website=House of Horrors|access-date=11. 8. 2017|date=11. 8. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20170811222903/http://www.houseofhorrors.com/crypt/pages2/publish/Interviews_20/Exclusive_Interview_Shawnee_Smith_-_SMITH_AND_PYLE_printer.shtml|archive-date=11. 8. 2017}}</ref> Cantrell je 2010. svirao gitaru na pjesmi "Anything" s debitantskog albuma [[Pearl Aday]], ''[[Little Immaculate White Fox]]''.<ref name="anything">{{Cite web |url=http://iheartguitarblog.com/2010/07/interview-pearl-aday.html |title=INTERVIEW: Pearl Aday |date=30. 7. 2010 |website=I Heart Guitar |access-date=15. 6. 2018 |archive-date=16. 6. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180616103611/http://iheartguitarblog.com/2010/07/interview-pearl-aday.html |url-status=dead }}</ref> Aday je izjavila da je smatrala da će Cantrell biti dobar izbor osobe koja bi pjesmi pridonijela "žalosnom, jezivom gitarom koja plače".<ref name="anything"/> Cantrell pjeva prateće vokale, ali i improvizaciju na glavnim vokalima tokom posljednjeg refrena pjesme "Love Is Blind" s albuma ''24 Hours'' [[Richie Kotzen|Ritchieja Kotzena]] iz 2011. godine.<ref>{{Cite web |url=http://www.blabbermouth.net/news/richie-kotzen-to-release-24-hours-in-november/ |title=RICHIE KOTZEN To Release '24 Hours' in November |date=30. 8. 2011 |website=Blabbermouth |access-date=15. 6. 2018}}</ref> Svirao je gitaru i na EP-u ''How to Be a Man'' [[Duff McKagan|Duffa McKagana]] iz 2015.<ref>{{cite web|url=http://www.blabbermouth.net/news/duff-mckagan-to-release-how-to-be-a-man-ep-featuring-izzy-stradlin-jerry-cantrell/|title=DUFF MCKAGAN To Release 'How To Be A Man' EP Featuring IZZY STRADLIN, JERRY CANTRELL|website=Blabbermouth|date=29. 4. 2015|access-date=24. 11. 2017}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.discogs.com/Duff-McKagan-How-To-Be-A-Man/release/9636595|title=Duff McKagan – How To Be A Man|website=Discogs|access-date=4. 11. 2017}}</ref> te je također sarađivao s [[alternativni metal|alternativnom metal]] grupom [[Deftones]], kojoj je pridonio gitarističkim dionicama na pjesmi "Phantom Bride" na njenom albumu ''[[Gore (album)|Gore]]'' iz 2016. godine.<ref>{{Cite web|url=http://www.theprp.com/2015/06/26/news/alice-in-chains-jerry-cantrell-speaks-about-his-deftones-cameo-chino-moreno-calls-new-album-a-challenge/|title=Alice In Chains’ Jerry Cantrell Speaks About His Deftones Cameo, Chino Moreno Calls New Album "A Challenge"|website=Theprp.com|date=26. 6. 2015|access-date=11. 12. 2017}}</ref><ref name="Phantom Bride">{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=xSycaeY7qi4|title=Deftones - Phantom Bride Featuring Jerry Cantrell (Official Audio)|date=8. 4. 2016|publisher=YouTube|access-date=15. 10. 2017}}</ref> === Koncertni nastupi === Cantrell je odsvirao dio pjesme "Man in the Box", a odmah potom obradu pjesme "[[Ace of Spades (pjesma)|Ace of Spades]]" benda [[Motörhead]] s [[Pantera (grupa)|Panterom]] tokom njenog koncerta u Seattle Center Coliseumu 1. marta 1992. godine.<ref>{{Cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=MHvLlQISbOw |title=Pantera feat. Jerry Cantrell - Man In The Box/Ace of Spades (March 1, 1992, Seattle) |website=YouTube |access-date=15. 6. 2018}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.setlist.fm/setlist/pantera/1992/seattle-center-coliseum-seattle-wa-2bd22c76.html |title=Pantera Concert Setlist at Seattle Center Coliseum, Seattle on March 1, 1992 |website=Setlist.fm |access-date=15. 6. 2018}}</ref> Cantrell se ponovo pridružio grupi na koncertu u San Joseu (Kalifornija), koji se održao 6. marta 2001, kako bi s njom odsvirao pjesmu "[[Walk]]".<ref>{{Cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=0TJIx_uFHE4 |title=Pantera feat. Jerry Cantrell - Walk [LIVE] (February 6, 2001 - San Jose, California) |website=YouTube |access-date=2. 7. 2018}}</ref> Cantrell se 9. oktobra 1994. pridružio [[Metallica|Metalliki]] na njenom koncertu u Oklahoma Cityju kako bi s njom izveo pjesmu "[[For Whom the Bell Tolls (Metallica)|For Whom the Bell Tolls]]".<ref>{{Cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=Wn89HYWc_Yc |title=Metallica - [HD] For Whom The Bell Tolls (with Jerry Cantrell) (1994.08.09) Oklahoma City, USA |date=30. 1. 2012 |website=YouTube |access-date=15. 6. 2018}}</ref> Godine 2002. Cantrell je održao nekoliko ljetnih nastupa s glavnim izvođačem, [[hard rock]]/[[post-grunge]] grupom [[Nickelback]].<ref name="PopMatters2002"/> Cantrell svira Alice in Chainsovu pjesmu "It Ain't Like That" s grupom na njenom prvom DVD-u, ''[[Live at Home (Nickelbackov DVD)|Live at Home]]'' (2002).<ref>{{Cite web |url=https://www.setlist.fm/setlist/nickelback/2002/skyreach-centre-edmonton-ab-canada-1bdd05cc.html |title=Nickelback Concert Setlist at Skyreach Centre, Edmonton on January 25, 2002 |website=Setlist.fm |access-date=15. 6. 2018}}</ref> Nickelbackov gfrontmen, [[Chad Kroeger]], zamolio ga je da pridonese pjesmi "[[Hero (Chad Kroeger)|Hero]]" za film ''[[Spider-Man (2002)|Spider-Man]]'' iz 2002. godine. Cantrell nije mogao doći snimati pjesmu, pa ga je zamijenio [[Josey Scott]] iz [[Saliva (grupa)|Salive]].<ref>{{Cite web |url=http://www.blabbermouth.net/news/jerry-cantrell-skips-nickelback-saliva-collaboration-matt-cameron-steps-in/ |title=JERRY CANTRELL Skips NICKELBACK/SALIVA Collaboration, MATT CAMERON Steps In |date=27. 3. 2002 |website=Blabbermouth}}</ref> Cantrell se nekoliko pota pojavio kao gost u supergrupi [[Camp Freddy]]<ref>{{Cite web |url=http://www.blabbermouth.net/news/scott-weiland-jerry-cantrell-jam-with-camp-freddy-photos-available/ |title=SCOTT WEILAND, JERRY CANTRELL Jam With CAMP FREDDY: Photos Available |date=21. 10. 2005 |website=Blabbermouth |access-date=15. 6. 2018}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.blabbermouth.net/news/camp-freddy-to-be-joined-by-jerry-cantrell-chester-bennington-for-new-year-s-eve-gig/ |title=CAMP FREDDY To Be Joined By JERRY CANTRELL, CHESTER BENNINGTON For New Year's Eve Gig |date=18. 12. 2006 |website=Blabbermouth |access-date=15. 6. 2018}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.blabbermouth.net/news/camp-freddy-joined-by-deftones-alice-in-chains-rage-against-machine-members/ |title=CAMP FREDDY Joined By DEFTONES, ALICE IN CHAINS, RAGE AGAINST MACHINE Members |date=23. 5. 2008 |website=Blabbermouth.net |access-date=15. 6. 2018}}</ref> (''tribute'' grupi koju su činili [[Dave Navarro]], gitarist [[Jane's Addiction]]a, [[Matt Sorum]], bivši bubnjar [[Guns N' Roses]]a, [[Chad Smith]], bubnjar [[Red Hot Chili Peppers]]a i [[Billy Morrison]], gitarist poznat po saradnji s [[Billy Idol|Billyjem Idolom]]),<ref name="MTV News 2004">{{cite web|url=http://www.mtv.com/news/1484923/jerry-cantrell-to-jam-with-alice-in-chains-bandmates/|title=Jerry Cantrell To Jam With Alice In Chains Bandmates|work=MTV|date=8. 2. 2004|access-date=15. 6. 2018|archive-date=16. 6. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180616103415/http://www.mtv.com/news/1484923/jerry-cantrell-to-jam-with-alice-in-chains-bandmates/|url-status=dead}}</ref> prvi put nastupivši s njom 19. januara 2004. na festivalu [[The Sundance Film Festival]].<ref>{{Cite web |url=http://www.blabbermouth.net/news/filter-singer-jams-with-jerry-cantrell-camp-freddy-at-sundance-festival/ |title=FILTER Singer Jams With JERRY CANTRELL, CAMP FREDDY At SUNDANCE Festival |date=23. 1. 2004 |website=Blabbermouth |access-date=15. 6. 2018}}</ref> Iskustvo s Camp Freddyjem ohrabrio je Cantrella i [[Billy Duffy|Billyja Duffyja]], gitarista [[The Cult]]a, da osnuju vlastiti ''tribute'' bend,<ref name="MTV News 2004"/> rock supergrupu Cardboard Vampyres (nazvanu po Cantrellovim mačkama).<ref name="Cardboard Vampyres">{{cite web|url=http://www.blabbermouth.net/news/jerry-cantrell-billy-duffy-talk-about-their-involvement-in-sweet-relief/|title=JERRY CANTRELL, BILLY DUFFY Talk About Their Involvement In SWEET RELIEF|publisher=Blabbermouth|date=8. 4. 2004|access-date=26. 12. 2017}}</ref> Pod imenom Jerry Cantrell-Billy Duffy Band prvi su put nastupili tokom serijala od tri koncerta za fondaciju [[Sweet Relief Fund|Sweet Relief Musicians Fund]] u noćnom klubu [[The Troubadour (Los Angeles)|The Troubadour]] u aprilu 2004.<ref name="Cardboard Vampyres"/> "S ovom se grupom samo zabavljamo i sviramo pjesme koje smo voljeli kad smo odrastali", Cantrell je izjavio. Svirajući uglavnom obrade pjesama bendova kao što su [[Led Zeppelin]], [[AC/DC]], [[The Stooges]], [[Black Sabbath]] i [[Aerosmith]], grupi su se pridružili pjevač [[John Corabi]], basist [[Chris Wyse]] i bubnjar Josh Howser.<ref>{{cite web|last=Jeckell |first=Barry A. |url=http://www.glidemagazine.com/6063/jerry-cantrell-forms-new-band-cardboard-vampyres/ |title=Cantrell, Duffy Form Cardboard Vampyres |publisher=Glide Magazine |date=18. 6. 2004 |access-date=30. 10. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140416180149/http://www.glidemagazine.com/6063/jerry-cantrell-forms-new-band-cardboard-vampyres/ |archive-date=16. 4. 2014 |url-status=live}}</ref> Grupa je nastupila na raznim mjestima u SAD-u, ali je najčešće svirala na [[Zapadna obala SAD-a|Zapadnoj obali]].<ref>{{Cite web |url=https://www.setlist.fm/setlists/cardboard-vampyres-7bd6aedc.html |title=Cardboard Vampyres Concert Setlists & Tour Dates |website=Setlist.fm |access-date=16. 6. 2018}}</ref> Grupa nije objavila niti jedan album. Cantrell se pridružio Metallici kao prateći pjevač tokom njene izvedbe pjesme "[[Nothing Else Matters]]" na festivalu Download u Dublinu, 11. juna 2006. godine.<ref>{{Cite web |url=https://www.metallica.com/tour/10591/2006-06-11-dublin-ireland |title=2006-06-11 Dublin, Ireland - Metallica |website=Metallica.com |access-date=2. 7. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180703050803/https://www.metallica.com/tour/10591/2006-06-11-dublin-ireland |archive-date=3. 7. 2018 }}</ref> Cantrell se 6. oktobra 2009. pridružio [[Pearl Jam]]u tokom njegovog koncerta u Gibson Amphitheateru u Los Angelesu. Cantrell je došao na pozornicu kako bi zaključio nastup izvedbom gitarističke solo dionice na pjesmi "[[Alive (Pearl Jam)|Alive]]".<ref>{{cite web |url=http://ew.com/article/2009/10/07/chris-cornell-jerry-cantrell-pearl-jam/ |title=Chris Cornell, Jerry Cantrell join Pearl Jam for impromptu grunge summit in L.A. |publisher=Entertainment Weekly |date=7. 10. 2009 |access-date=19. 6. 2017 |archive-date=5. 9. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170905232830/http://ew.com/article/2009/10/07/chris-cornell-jerry-cantrell-pearl-jam/ |url-status=dead }}</ref> Iduće veče Cantrell se opet pridružio grupi, ovaj put kako bi s njom odsvirao pjesmu "[[Kick Out the Jams (pjesma)|Kick Out the Jams]]".<ref>{{cite web|url=http://www.blabbermouth.net/news/jerry-cantrell-joins-pearl-jam-for-kick-out-the-jams-at-l-a-concert/ |title=JERRY CANTRELL Joins PEARL JAM For 'Kick Out The Jams' At L.A. Concert|publisher=Blabbermouth |date=8. 10. 2009 |access-date=19. 6. 2017}}</ref> Cantrell se pojavio kao gost na koncertu [[Stone Temple Pilots]]a u [[Camden (New Jersey)|Camdenu]] ([[New Jersey]]) 23. maja 2010. godine. Cantrell je svirao gitaru tokom izvedbe pjesme "[[Sex Type Thing]]".<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=NsVrA0h5PN8|title=Stone Temple Pilots - Sex Type Thing|date=23. 5. 2010 |access-date=18. 3. 2018}}</ref> Cantrell se 9. decembra 2011. pridružio Metalliki tokom njenog koncerta u The Filmoreu u San Francisku, kojim je slavila svoju tridesetu godišnjicu postojanja. Cantrell je svirao pjesme "For Whom the Bell Tolls", "Nothing Else Matters", "Seek and Destroy" i obradu pjesme "Tuesday's Gone" [[Lynyrd Skynyrd]]a.<ref>{{cite web|url=http://www.blabbermouth.net/news/rob-halford-glenn-danzig-jerry-cantrell-perform-with-metallica-at-third-30th-anniversary-show/ |title=ROB HALFORD, GLENN DANZIG, JERRY CANTRELL Perform With METALLICA At Third 30th-Anniversary Show|website=Blabbermouth |date=10. 12. 2011 |access-date=18. 3. 2018}}</ref> Dana 12. maja 2012. Cantrell je u duetu sa Somar Macek, popraćen orkestrom Synergia Northwest Orchestra, otpjevao pjesmu "Levon" Eltona Johna u Paramount Theateru u Seattleu tokom dobrotvornog koncerta za muzičko obrazovanje u javnim školama na sjeverozapadu SAD-a.<ref>{{Cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=k23CKlKYMSs |title=Jerry Cantrell & Somar Macek singing "Levon" (Elton John cover) [Seattle, May 12, 2012] |website=YouTube}}</ref> Cantrell je 15. decembra 2012. nastupio s grupom [[Walking Papers]] Duffa McKagana tokom njenog koncerta u [[The Crocodile]]u u Seattleu.<ref>{{cite web|url=http://loudwire.com/jerry-cantrell-duff-mckagan-walking-papers-discusses-new-album/|title=Jerry Cantrell Performs With Duff McKagan's Walking Papers, Discusses Alice in Chains Album|work=Loudwire|date=20. 12. 2012|access-date=18. 3. 2018}}</ref> Dana 18. aprila 2013. grupa [[Heart]] ušla je u [[Rock and Roll Hall of Fame]] te joj se Cantrell pridružio kako bi s njom odsvirao pjesmu "[[Crazy on You]]".<ref>{{Cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=RBq_THTWNM4 |title=Crazy On You - Heart - live 2013 |date=24. 10. 2013 |website=YouTube |access-date=2. 7. 2018}}</ref> Cantrell je na ceremoniji, uz [[Mike McCready|Mikea McCreadyja]] iz [[Pearl Jam]]a i [[Chris Cornell|Chrisa Cornella]] iz [[Soundgarden]]a, svirao gitaru na pjesmi "[[Barracuda (pjesma)|Barracuda]]" s [[Ann Wilson|Ann]] i [[Nancy Wilson]].<ref>{{cite web|url=http://www.seattletimes.com/entertainment/movies/quincy-jones-heart-honor-seattle-roots-at-rock-hall-induction/|title=Quincy Jones, Heart honor Seattle roots at Rock Hall induction|publisher=The Seattle Times|date=19. 4. 2013|access-date=8. 7. 2017}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=EbQbmrWKx4k|title=Heart – "Barracuda" Live 2013 Rock Hall of Fame Induction Concert |work=YouTube|date=16. 4. 2015|access-date=8. 7. 2017}}</ref> Cantrell se 20. maja 2015. pridružio [[The Cult]]u na koncertu u [[Hollywood Palladium]]u u Los Angelesu kako bi s njim izveo pjesmu "The Phoenix".<ref>{{cite web|url=http://www.blabbermouth.net/news/video-alice-in-chains-jerry-cantrell-joins-the-cult-on-stage-in-los-angeles/|title=Video: Alice In Chains' Jerry Cantrell Joins The Cult On Stage In Los Angeles|website=Blabbermouth|date=24. 11. 2015|access-date=13. 11. 2017}}</ref> Cantrell se 16. decembra 2015. pridružio supergrupi Royal Machines u [[The Roxy Theatre]]u u West Hollywoodu i s njom odsvirao pjesmu "[[Jailbreak (Thin Lizzy)|Jailbreak]]" [[Thin Lizzy]]ja te "Would?" i "Man in the Box" Alice in Chainsa.<ref>{{Cite web |url=http://www.blabbermouth.net/news/jerry-cantrell-sebastian-bach-perform-with-royal-machines-in-hollywood-video/ |title=JERRY CANTRELL, SEBASTIAN BACH Perform With ROYAL MACHINES In Hollywood (Video) |date=18. 12. 2016 |website=Blabbermouth |access-date=15. 6. 2018}}</ref> Cantrell se 13. marta 2017. pojavio kao gost na koncertu [[Steel Panther]]a u The Roxy Theatreu u West Hollywood te s njom odsvirao pjesmu "Man in the Box", a na njoj je pjevao [[Godsmack]]ov pjevač [[Sully Erna]].<ref>{{Cite web |url=https://www.setlist.fm/setlist/steel-panther/2017/the-roxy-west-hollywood-ca-53f92fa5.html |title=Steel Panther Concert Setlist at The Roxy, West Hollywood on March 13, 2017|website=Setlist.fm |access-date=15. 6. 2018}}</ref> Cantrell je 25. marta 2017. održao koncert s Nancy Wilson i Mikeom Inezom na petom dobrotvornom koncertu Rock Against MS.<ref name="Rock Against MS">{{Cite web |url=http://loudwire.com/alice-in-chains-guns-n-roses-heart-rock-against-ms-event/ |title=Members of Alice in Chains, Heart, Guns N' Roses + More Lead 'Rock Against MS' Event in L.A. |website=Loudwire |date=28. 3. 2017 |access-date=18. 3. 2018}}</ref> Cantrell je bio jedan od muzičara koji je 7. decembra 2017. učestvovao u dodjeli nagrada Founders Award Celebration koja se održavala u počast [[The Doors]]u u Seattleovom Muzeju savremene umjetnosti.<ref>{{cite web|url=http://www.mopop.org/archive/founders-award-the-doors/|title=Founders Award 2017: The Doors - Museum of Pop Culture|work=MoPOP|date=21. 12. 2017|access-date=26. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171224073753/http://www.mopop.org/archive/founders-award-the-doors/|archive-date=24. 12. 2017}}</ref> Cantrell je pjevao pjesmu "[[Love Her Madly]]", a pratili su ga izvorni gitarist The Doorsa, [[Robby Krieger]], klavijaturist George Laks, basist [[Zander Schloss]] i bubnjar [[Brian Young (bubnjar)|Brian Young]].<ref name="Founders Award 2017">{{cite web|url=https://www.youtube.com/playlist?list=PL9PnF5M5bSl0-hQefU9Lxx-3D6tNn8eNk|title=Jerry Cantrell singing The Doors (MoPOP’s Founders Award - December 7, 2017)|work=YouTube|access-date=26. 12. 2017}}</ref> Vratio se na završetku koncerta kako bi sa svim muzičarima koji su nastupili na počasnom koncertu otpjevao pjesmu "[[Roadhouse Blues]]".<ref name="Founders Award 2017"/> Cantrell se 8. decembra 2017. pridružio The Hellcat Saintsu (supergrupi koju čine članovi [[The Cult]]a, [[Velvet Revolver]]a, [[Weezer]]a i [[Apocalyptica|Apocalyptice]]) te s njom nastupio kao predgrupa [[Jane's Addiction]]u na trećem godišnjem dobrotvornom koncertu Rhonda's Kiss koji se održao u Hollywood Palladiumu u Los Angelesu. Zarađeni novac na koncertu doniran je institutu Cedars-Sinai Samuel Oschin Comprehensive Cancer Instituteu te Rhonda's Kissu, organizaciji koja pomaže pacijentima koji boluju od raka.<ref>{{Cite web|url=http://www.blabbermouth.net/news/the-hellcat-saints-supergroup-feat-alice-in-chains-the-cult-members-added-to-rhondas-kiss-benefit-concert/|title=THE HELLCAT SAINTS Supergroup Feat. ALICE IN CHAINS, THE CULT Members Added To 'Rhonda's Kiss' Benefit Concert|website=Blabbermouth|date=28. 11. 2017|access-date=11. 12. 2017}}</ref> Cantrell je odsvirao hitove Alice in Chainsa "Would?" i "Man in the Box" te je pjevao na obradi Thin Lizzyjeve pjesme "Jailbreak".<ref>[https://www.tapatalk.com/groups/aic/jerry-will-play-a-benefit-concert-w-the-hellcat-sa-t5175.html?sid=47c2f07634f13a84c00e876e3aa7e98b#p251138 Jerry Cantrell will play a benefit concert with The Hellcat Saints at the Palladium on December 8th]</ref> Cantrell je 16. januara 2019. s Williamom DuVallom, [[Stone Gossard|Stoneom Gossardom]] (gitaristom Pearl Jama), [[Jeff Ament|Jeffom Amentom]] (basistom Pearl Jama) i bubnjarem [[Josh Freese|Joshom Freeseom]] izveo obradu Soundgardenove pjesme "[[Hunted Down]]" na koncertu u počast Chrisu Cornellu pod imenom "I Am the Highway".<ref>{{cite web |url=https://www.rollingstone.com/music/music-live-reviews/chris-cornell-soundgarden-tribute-show-780340/ |title=Chris Cornell’s Passion Dominates Star-Studded Tribute Show |last=Grow |first=Kory |date=17. 1. 2019 |website=Rolling Stone |access-date=12. 2. 2019}}</ref> == Doprinosi filmskoj muzici == Cantrell je napisao pjesmu "Leave Me Alone" za crnu komediju iz 1996, ''[[Nepodnošljivi gnjavator]]'', te se ona može naći na CD-u muzike za taj film. "She Was My Girl" s albuma ''Degradation Trip'' pojavila se u muzici za film ''[[Spider-Man (2002)|Spider-Man]]''.<ref name="spider-man">{{cite web|url=http://www.mtv.com/news/1453316/spider-man-theme-to-come-courtesy-of-aerosmith/|title='Spider-Man' Theme To Come Courtesy Of Aerosmith|work=MTV News|date=8. 4. 2002|access-date=16. 6. 2018|archive-date=17. 6. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180617044936/http://www.mtv.com/news/1453316/spider-man-theme-to-come-courtesy-of-aerosmith/|url-status=dead}}</ref> Cantrell se vratio filmskoj sceni 2004. kako bi za film ''[[The Punisher]]'' iz 2004. s tada novoosnovanim metal bendom [[Damageplan]] napisao pjesmu "Ashes to Ashes". Pjesmu su pjevali Cantrell i Damageplanov vokalist [[Patrick Lachman]]<ref name="MTV News 2004"/> te ju se može pronaći na CD-u muzike za taj film, ali i na japanskoj verziji [[Damageplan]]ovog albuma ''[[New Found Power]]'', gdje se pojavila kao bonus-numera.<ref>{{cite web|url=http://www.blabbermouth.net/news/damageplan-s-collaboration-with-jerry-cantrell-confirmed-for-punisher-soundtrack/|title=DAMAGEPLAN's Collaboration With JERRY CANTRELL Confirmed For 'Punisher' Soundtrack |work=Blabbermouth|date=25. 2. 2004|access-date=26. 12. 2017}}</ref> Cantrell je u februaru 2017. objavio "A Job to Do", pjesmu koja se pojavila u sceni sa zaslugama u filmu ''[[John Wick 2]]''. Cantrell je napisao tekst iz perspektive istoimenog lika koji utjelovljuje [[Keanu Reeves]].<ref name="A Job To Do">{{cite web|url=http://www.billboard.com/articles/news/7685304/jerry-cantrell-a-job-to-do-john-wick-chapter-2-exclusive |title=Jerry Cantrell Shares 'A Job To Do' From 'John Wick' Sequel |publisher=Billboard |date=9. 2. 2017 |access-date=19. 6. 2017}}</ref> Cantrell je u saopštenju izjavio: "Vrlo mi se svidio ''[[John Wick (film)|John Wick]]'' i uvijek sam se divio Keanuovom radu. Kad se pojavila prilika za stvaranje pjesme za drugi film, [[Tyler Bates]] i ja napisali smo i snimili 'A Job to Do', tematsku pjesmu za lik.".<ref>{{cite web|title=Listen To ALICE IN CHAINS Guitarist JERRY CANTRELL's New Solo Song 'A Job To Do'|url=http://www.blabbermouth.net/news/listen-to-alice-in-chains-guitarist-jerry-cantrells-new-solo-song-a-job-to-do/|website=Blabbermouth|access-date=31. 7. 2017|date=9. 2. 2017}}</ref> Cantrell je 19. jula 2018. objavio pjesmu "[[Setting Sun (Jerry Cantrell)|Setting Sun]]", komponiranu za muzički CD objavljen uz strip [[DC Comics]]a, ''[[Dark Nights: Metal]]''. Pjesma je objavljena kao singl na digitalnim platformama.<ref>{{Cite web |url=https://www.theprp.com/2018/07/19/news/hear-alice-in-chains-jerry-cantrell-on-new-song-setting-sun-from-new-dark-nights-metal-soundtrack/ |title=Hear Alice In Chains’ Jerry Cantrell On New Song "Setting Sun" From New ‘Dark Nights: Metal’ Soundtrack |date=19. 7. 2018 |website=Theprp.com}}</ref> == Stil == Zbog Cantrellovih ranih uticaja nijanse heavy metala u muzici Alice in Chainsa grupu su učinile istaknutom među sličnijim grunge/alternativnim rock bendovima [[Grunge|koji su pripadali muzičkoj sceni u Seattleu]]. Međutim, njegov muzički spektar ističe se i elementima [[blues]]a i [[country]]ja, što se može čuti i na njegovom prvom samostalnom albumu. Cantrellovo sviranje gitare poznato je po jedinstvenom korištenju [[wah pedal]]e, kao i složenih taktova. U intervjuu s ''[[Guitar Worldom]]'' 1998. o potonjem je obilježju komentirao: {{citat|Ne znam odakle to dolazi; jednostavno mi je to prirodno. Mogao bih sjesti i razmisliti o tome, ali koje koristi od toga? Složene stvari jednostavno su privlačnije – ljude iznenađuje kad promijenite brzinu prije nego što shvate šta ih je uopšte snašlo. Također su učinkovite kad nešto usporite i onda ih brzo udarite. Mnoštvo materijala za [[Alice in Chains|Alice]] napisan je na taj način – "[[Them Bones]]" odlična je pjesma složenog takta.<ref>{{cite web|url=http://www.guitarworld.com/archive-jerry-cantrell-his-first-solo-album-and-state-alice-chains|publisher=Guitar World|title=Jerry Cantrell on His First Solo Album and the State of Alice In Chains|access-date=23. 3. 2015}}</ref>}} == Oprema == [[Datoteka:Jerry06.jpg|mini|Jerry Cantrell s originalnom gitarom "Blue Dress" G&L tokom koncerta Alice in Chainsa 2006.]] Cantrell je na koncertima najčešće svirao na modelu gitare G&L Rampage. Dva modela koja se najčešće povezuju s Cantrellom napravljena su tokom 1980-ih.<ref>{{cite web|title=Jerry Cantrell’s Guitars and Gear|url=https://www.groundguitar.com/jerry-cantrell-gear/|website=GroundGuitar|access-date=31. 7. 2017}}</ref> Tijelo i jedan dio vrata su im od javora, dok je drugi dio vrata (onaj sa žicama) od ebanovine. Kobilicu čini [[Kahler Tremolo System|Kahler Tremolo]] umjesto tremolo sistema [[Floyd Rose]], koji se često viđao na instrumentima izrađenim tokom 1980-ih i 1990-ih.<ref>{{cite web|title=G&L Guitars Exclusive Interview with Jerry Cantrell|url=https://www.youtube.com/watch?v=w6T9tY1ioKQ|work=YouTube|date=22. 4. 2013}}</ref> Gitare sadrže i kobilicu s dvostrukim magnetom koja je povezana sa sklopkom za glasnoću. Proizvođač gitara marke G&L napravio je dvije gitare pod pokroviteljstvom Jerryja Cantrella koje se mogu kupiti. Prva je model Rampage koja je vrlo slična instrumentu koji se najviše povezuje s Cantrellom, poznatom kao "Blue Dress Rampage" jer sadrži staru sliku djevojke u plavoj haljini, koju je Cantrell zalijepio na vrh svoje prve gitare.<ref>{{cite web|url=http://www.glguitars.com/instruments/usa/customcreations/blue-dress-signature-rampage.asp|title=Jerry Cantrell "Blue Dress" Rampage|archive-url=https://web.archive.org/web/20110705134639/http://glguitars.com/instruments/usa/customcreations/blue-dress-signature-rampage.asp|archive-date=5. 7. 2011|work=G&L Musical Instruments}}</ref> Drugi je model gitara pod imenom "Superhawk".<ref>{{cite web|title=Rampage™ Jerry Cantrell|url=http://www.glguitars.com/instruments/TributeSeries/guitars/Rampage/index.asp|access-date=22. 3. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20170513233709/http://www.glguitars.com/instruments/tributeseries/guitars/Rampage/index.asp|archive-date=13. 5. 2017}}</ref> Ta gitara sadrži pričvršćenu kobilicu, ali i vratni magnet.<ref>{{cite web|title=Review: G&L Tribute Series Jerry Cantrell Signature Superhawk Guitar|url=http://www.guitarworld.com/magazine-electrics-gear-news/review-gl-tribute-series-jerry-cantrell-signature-superhawk-guitar}}</ref> Cantrell se koristio izvornom gitarom "Blue Dress" u muzičkim spotovima za pjesme "[[Man in the Box]]",<ref>{{cite web|title=Alice In Chains - Man in the Box (Official Video)|url=https://www.youtube.com/watch?v=TAqZb52sgpU|website=YouTube|access-date=31. 7. 2017}}</ref> "[[We Die Young]]",<ref>{{cite web|title=Alice In Chains - We Die Young|url=https://www.youtube.com/watch?v=6JA25BIxgtk|website=YouTube|access-date=2. 8. 2017}}</ref> "[[Sea of Sorrow]]",<ref>{{cite web|title=Alice In Chains - Sea Of Sorrow|url=https://www.youtube.com/watch?v=kbrANo-1QMQ|website=YouTube|access-date=31. 7. 2017}}</ref> "[[Grind (pjesma)|Grind]]"<ref>{{cite web|title=Alice In Chains - Grind|url=https://www.youtube.com/watch?v=83gddxVpitc|website=YouTube|access-date=31. 7. 2017}}</ref> i "[[Again (Alice in Chains)|Again]]".<ref>{{cite web|title=Alice In Chains - Again|url=https://www.youtube.com/watch?v=__biilMpnmw|website=YouTube|access-date=31. 7. 2017}}</ref> Gitara se također pojavljuje u filmu ''[[Samci (1992)|Samci]]''.<ref>{{cite web|title=Alice in Chains - Would? [Singles Blu Ray Rip]|url=https://www.youtube.com/watch?v=KMJmsl084II|access-date=7. 8. 2017}}</ref> Godine 2011. Cantrell je komentirao da se više neće služiti tom gitarom zbog sitne pukotine koja se protezala do stražnjeg dijela njenog tijela. Prije toga nikad nije išao na turneju bez nje.<ref>{{cite web|title=Dear Guitar Hero: Jerry Cantrell|url=http://www.guitarworld.com/dear-guitar-hero-jerry-cantrell|website=Guitar World|date=13. 6. 2011|access-date=31. 7. 2017}}</ref> Osim gitara marke G&L kojima je sponzor Cantrell je također svirao i na modelima [[Fender Telecaster|Telecaster]],<ref>{{Cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=BZtDPmxFhTg |title=2018 Rock & Roll Hall of Fame Chris Cornell Tribute BLACK HOLE SUN by Ann Wilson/Jerry Cantrell |date=14. 4. 2018 |website=YouTube |access-date=3. 5. 2018}}</ref> [[Fender Stratocaster|Fender Standard Stratocaster Brown Sunburst]]<ref>{{Cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=RQExlqz6slk |title=Jerry Cantrell - Leave Me Alone |website=YouTube |access-date=3. 5. 2018}}</ref> i [[Gibson Les Paul]],<ref>{{Cite web |url=http://equipboard.com/pros/jerry-cantrell/gibson-les-paul-studio-duplicate--3 |title=Jerry Cantrell's Gibson Les Paul Studio (Duplicate) |website=Equipboard |access-date=3. 5. 2018}}</ref><ref name="equipment">{{cite web|title=Interview: Jerry Cantrell - Playing Dumb|url=https://www.premierguitar.com/articles/Interview_Jerry_Cantrell_%E2%80%93_Playing_Dumb?page=2}}</ref> i to najčešće Ivory White Les Paul s tragovima paljenja koje je Cantrell načinio po cijeloj gitari, a u pitanju je gitara kojom se Cantrell služio na svim albumima Alice in Chainsa uz Blue Dress G&L.<ref name="equipment"/><ref>{{Cite web |url=https://www.guitarworld.com/features/jerry-cantrell-facelift |title=Jerry Cantrell: Facelift |date=5. 1. 2010 |website=Guitar World}}</ref> Koristio se i modelima Gibson Custom Shop Jerry Cantrell SG,<ref name="equipment"/><ref>{{Cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=PIhfoUpJXus |title=Man in the Box with Jerry Cantrell playing a Gibson SG. at the Gibson Summer Jam 2008. Nashville TN |website=YouTube |access-date=3. 5. 2018}}</ref> Goldtop Les Paul iz 1952,<ref>{{Cite web |url=http://mixonline.com/recording/tracking/alice-in-chains-0909/index2.html |title=The Making of Alice in Chains' Black Gives Way to Blue |date=1. 9. 2009 |website=Mix Online |access-date=3. 5. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090908061937/http://mixonline.com/recording/tracking/alice-in-chains-0909/index2.html |archive-date=8. 9. 2009}}</ref> Ernie Ball Music Man EVH,<ref>{{Cite web |url=https://www.flickr.com/photos/nemi72/8697148066/sizes/o/ |title=Jerry Cantrell Shares The Tales Behind Some of The Most Treasured Pieces In His Arsenal |date=juni 2013 |work=Guitar World |access-date=3. 5. 2018}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=AOXmZRup_nM |title=Alice In Chains Would Live Jools Holland 5 1993 |access-date=4. 5. 2018}}</ref> koji mu je tokom 1990-ih poklonio [[Eddie Van Halen]], ali koja je Cantrellu na kraju ukradena,<ref>{{Cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=LK3WAJ9L4hc&t=4m56s |title=Interview: Jerry Cantrell talks lost guitars, weirdest gigs and more |date=7. 11. 2013 |website=YouTube |access-date=3. 5. 2018}}</ref> [[Mosrite|Mosrite Venture]] tamnoplave boje,<ref>{{Cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=qKXIk45pL0o&t=1m6s |title=Alice In Chains - What the Hell Have I |website=YouTube |access-date=3. 5. 2018}}</ref> [[Dean Guitars|Dean Micheal Schenker USA V]]<ref>{{Cite web |url=http://www.deanguitars.com/jerrycantrell/pages/ |title=Jerry Cantrell and Dean Guitars |website=Dean Guitars |access-date=22. 3. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180503190306/http://www.deanguitars.com/jerrycantrell/pages/ |archive-date=3. 5. 2018 }}</ref> i gitarama [[Dean Soltero|Deana Soltera]].<ref>{{Cite web |url=http://www.deanguitars.com/summer06/soltero.htm |title=Jerry Cantrell and the New Dean USA Soltero! |website=Dean Guitars |date=ljeto 2006|access-date=3. 5. 2018}}</ref> Cantrell se tokom karijere koristio mnogim pojačalima, među kojima su oni proizvođača [[Bogner Amplification|Bogner]], [[Mesa Boogie]] i [[Marshall Amplification|Marshall]].<ref>{{cite web|title=Rig Rundown - Alice in Chains' Jerry Cantrell|url=https://www.premierguitar.com/articles/Rig_Rundown_Alice_in_Chains_Jerry_Cantrell}}</ref> U posljednje vrijeme koristio se pojačalom pod imenom "JJ100", koje mu je izradila kompanija Friedman Amplification.<ref>{{cite web|title=JERRY CANTRELL SIGNATURE|url=http://friedmanamplification.com/heads/jj-100-jerry-cantrell-signature-head|access-date=6. 1. 2020|archive-date=21. 7. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190721085632/https://friedmanamplification.com/heads/jj-100-jerry-cantrell-signature-head|url-status=dead}}</ref> Godine 2010. [[Dunlop Manufacturing|Jim Dunlop]] napravio je "[[Dunlop Cry Baby|JC95 Cantrell Signature Cry Baby]]", Cantrellovu Cry Baby [[wah pedal]]u,<ref name="cry baby">{{cite web|title=Jerry Cantrell Signature Crybaby Wah Pedal: First look|url=http://www.musicradar.com/totalguitar/jerry-cantrell-signature-crybaby-wah-pedal-first-look-248450|website=MusicRadar|access-date=27. 7. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170727224305/http://www.musicradar.com/totalguitar/jerry-cantrell-signature-crybaby-wah-pedal-first-look-248450|archive-date=27. 7. 2017|date=10. 2. 2010}}</ref><ref>{{cite web|title=JC95 Cantrell Signature Cry Baby|url=https://www.youtube.com/watch?v=kPrDdtsKzIY|website=YouTube|access-date=27. 7. 2017|date=6. 6. 2011}}</ref> koja je zasnovana na izvornoj wah pedali Jimija Hendrixa kojom se Cantrell služio od početka karijere.<ref>{{Cite web |url=https://www.guitarplayer.com/players/jerry-cantrell-alice-in-chains |title=Jerry Cantrell Alice In Chains |last=Jones |first=Deirdre |date=1. 2. 2010 |website=Guitar Player}}</ref> Tekst za pjesmu "[[Black Gives Way to Blue (pjesma)|Black Gives Way to Blue]]" odštampan je na pedali.<ref name="cry baby"/> U januaru 2019. Dunlop je objavio novu verziju pedale, čiji je dizajn zasnovan na Cantrellovoj tribalnoj tetovaži orke i tekstom za pjesmu "Rainier Fog" Alice in Chainsa.<ref>{{Cite web |url=https://www.jimdunlop.com/product/jc95b-7-10137-06934-3.do?ecList=&ecCategory= |title=Jerry Cantrell Cry Baby Wah JC95B |website=jimdunlop.com |access-date=12. 2. 2019 |archive-date=12. 3. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190312065215/https://www.jimdunlop.com/product/jc95b-7-10137-06934-3.do?ecList=&ecCategory= |url-status=dead }}</ref> === Efekti === * MXR EVH117 Flanger<ref name="equipment"/> * MXR Bass Octave Deluxe<ref name="equipment"/> * MXR Smart Gate<ref name="equipment"/> * Xotic Effects AC Plus<ref name="equipment"/> * Eventide TimeFactor<ref name="equipment"/> * Boss CH-1 Super Chorus<ref name="equipment"/> * Boss CE-3 Chorus<ref name="equipment"/> * Ibanez TS808HW Tube Screamer<ref name="equipment"/> == Nasljeđe == Za Cantrella se naširoko smatra da je jedan od najboljih rock gitarista svoje generacije. [[Pantera (grupa)|Panterin]] i [[Damageplan]]ov gitarist [[Dimebag Darrell]] iskazao je svoje divljenje Cantrellovom sviranju gitare u intervjuu za ''Guitar International'' 1995, izjavivši da "slojevitost i iskren osjećaj koji Jerry Cantrell stvara na albumu [''Dirt'' Alice in Chainsa] vrijedi puno više od osobe koja svira pet miliona nota".<ref>{{cite web|url=http://guitarinternational.com/wpmu/2010/08/20/diamond-dimebag-darrell-the-pantera-interview/ |title=Diamond "Dimebag" Darrell: The Pantera Interview |publisher=Guitar International |date=septembar 1995 |access-date=16. 6. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110111121852/http://guitarinternational.com/wpmu/2010/08/20/diamond-dimebag-darrell-the-pantera-interview/ |archive-date=11. 1. 2011 }}</ref> U julu 2006. britanski hard rock/metal časopis ''[[Metal Hammer]]'' Cantrellu je dodijelio naslov "gospodar rifova" ("Riff Lord") u svom godišnjem šou [[Metal Hammer Golden Gods Awards]], koji je održan u [[London Astoria|London Astoriji]].<ref name="riff lord">{{cite web|url=http://www.metalhammer.co.uk/news/article/?id=44410 |title=Golden Gods Awards Winners |work=Metal Hammer Magazine |access-date=13. 11. 2006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20061209200931/http://www.metalhammer.co.uk/news/article/?id=44410 |archive-date=9. 12. 2006 }}</ref> Navodno ga je uzbudilo to što je dobio taj naslov kad su mu rivali za njega bili poznati muzičari kao što su [[Slash]], [[James Hetfield]] i [[Jimmy Page]].<ref>{{cite web|url=http://www.blabbermouth.net/news/trivium-in-flames-opeth-among-metal-hammer-golden-gods-nominees/ |title=TRIVIUM, IN FLAMES, OPETH Among METAL HAMMER GOLDEN GODS Nominees |work=Blabbermouth |date=12. 4. 2006 |access-date=13. 11. 2017}}</ref> Našao se na 38. mjestu spiska "100 najboljih heavy metal gitarista svih vremena" ''Guitar Worlda'' 2004,<ref name="heavy metal guitarists">{{cite news |url=http://www.blabbermouth.net/news/guitar-world-s-100-greatest-heavy-metal-guitarists-of-all-time/ |title=Guitar World's 100 Greatest Heavy Metal Guitarists of All Time |publisher=Blabbermouth |access-date=17. 10. 2012 |date=23. 1. 2004 |archive-date=5. 9. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130905122448/http://www.blabbermouth.net/news/guitar-world-s-100-greatest-heavy-metal-guitarists-of-all-time/ }}</ref> dok se 2012. na njegovom spisku "100 najboljih gitarista svih vremena" našao na 37. mjestu.<ref name="all time guitarists">{{cite web|date=10. 10. 2012 |url=http://www.guitarworld.com/readers-poll-results-100-greatest-guitarists-all-time#slide-63 |title=The 100 Greatest Guitarists of All Time |publisher=Guitar World |access-date=17. 10. 2012 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20121025131228/http://www.guitarworld.com/readers-poll-results-100-greatest-guitarists-all-time#slide-63 |archive-date=25. 10. 2012}}</ref> Cantrell se 2008. našao na 98. mjestu spiska "100 najostvarenijih gitarista svih vremena" gitarističkog šoua ''Chop Shop'' Envision Radio Networksa.<ref>{{cite web|url=http://www.blabbermouth.net/news/jimmy-page-jimi-hendrix-eddie-van-halen-steve-vai-among-chop-shop-s-top-guitarists/ |title=JIMMY PAGE, JIMI HENDRIX, EDDIE VAN HALEN, STEVE VAI Among 'Chop Shop''s Top Guitarists |work=Blabbermouth |date=17. 12. 2008 |access-date=13. 11. 2017}}</ref> U oktobru 2008. ''Guitar World'' postavio je Cantrellovu solističku dionicu na pjesmi "Man in the Box" na 77. mjesto svog spiska "100 najboljih gitarističkih solaža".<ref name="guitar solo">{{Cite web |url=https://www.guitarworld.com/features/100-greatest-guitar-solos-51-100 |title=100 Greatest Guitar Solos |date=30. 10. 2008 |website=Guitar World |access-date=16. 6. 2018}}</ref> [[Elton John]] je 2009. u intervjuu s ''Rolling Stoneom'' izjavio da se već neko vrijeme divi Cantrellu i da nije mogao odoljeti njegovoj ponudi da svira na pjesmi "[[Black Gives Way to Blue (pjesma)|Black Gives Way to Blue]]" Alice in Chainsa.<ref>{{cite web|url=https://www.rollingstone.com/music/news/elton-john-joins-alice-in-chains-new-album-to-honor-layne-staley-20090811|title=Elton John Joins Alice in Chains' New Album to Honor Layne Staley|date=11. 8. 2009|work=Rolling Stone|access-date=16. 6. 2018|archive-date=19. 9. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110919144322/https://www.rollingstone.com/music/news/elton-john-joins-alice-in-chains-new-album-to-honor-layne-staley-20090811|url-status=dead}}</ref> U intevjuu s ''[[Loudwire]]om'' 2015, pričajući o pet najvažnijih gitarističkih albuma po njegovom mišljenju, [[Slayer]]ov gitarist [[Kerry King]] o Cantrellu je izjavio: {{citat|Cantrell je pjevao u harmoniji s Layneom i to je bilo vrlo upečatljivo, pogotovo na ''[[Dirt]]u''. Ta su dva tipa zaista shvatila šta žele činiti. S gitarističkog pogleda Jerryjevo sviranje uvijek je bilo uzbudljivo i zanimljivo. "[[Them Bones]]" je jebeno žestoka pjesma. Jerryjev ton na toj pjesmi je bolestan. Naslovna pjesma počinje vrlo zlokobno i tako stvara atmosferu za ostatak pjesme. Toliko je odličnih rifova i solaža na tom albumu. Jerry je zaista odličan blues-rock gitarist, ima ukusa i osjećajnosti.<ref>{{Cite web |url=http://loudwire.com/slayer-kerry-king-five-essential-guitar-albums/ |title=Slayer's Kerry King Reveals Five of His Essential Guitar Albums |date=19. 8. 2015 |website=Loudwire |access-date=16. 6. 2018}}</ref>}} Godine 2016. Blend Guitar postavio je Cantrella na sedmo mjesto spiska "top 10 podcijenjenih gitarista".<ref>{{Cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=Ps4G1HVqOaU&t=54s |title=Top 10 Underrated Guitarists |date=1. 4. 2016 |website=YouTube |access-date=24. 8. 2018}}</ref> Cantrell je 2018. prozvan "gitaristom godine" u anketi sajta [[Ultimate Guitar]].<ref>{{Cite web |url=https://www.ultimate-guitar.com/articles/features/ug_awards_top_15_guitarists_of_the_year-83733 |title=UG Awards: Top 15 Guitarists of the Year |date=24. 12. 2018 |website=Ultimate Guitar |access-date=12. 2. 2019}}</ref> Cantrell i William DuVall zajedno su se našli na desetom mjestu ankete "15 trenutno najboljih rock gitarista" [[Total Guitar]]a i [[MusicRadar]]a.<ref>{{Cite web |url=https://www.musicradar.com/news/the-15-best-rock-guitarists-in-the-world-right-now |title=The 15 best rock guitarists in the world right now |date=24. 12. 2018 |website=MusicRadar |access-date=12. 2. 2019}}</ref> == Ostali projekti == Od 2009. do 2010. Cantrell je bio jedan od vlasnika hard rock bara Dead Man's Hand u [[Las Vegas Valley|Las Vegas]]u, dok je drugi vlasnik bio [[Anthrax (grupa)|Anthraxov]] gitarist [[Scott Ian]].<ref>{{cite news |url=http://www.metalhammer.co.uk/news/jerry-cantrell-and-scott-ian-open-las-vegas-bar/ |title=Jerry Cantrell And Scott Ian Open Las Vegas Bar! |publisher=Metal Hammer |date=15. 10. 2009 |archive-date=9. 1. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100109032033/http://www.metalhammer.co.uk/news/jerry-cantrell-and-scott-ian-open-las-vegas-bar/ |access-date=12. 12. 2012}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=TgumCXdGmxs&t=1h7m2s |title=Rock Royalty Night! - S1 E3 Poker Night Live! |website=YouTube}}</ref> Godine 2011. pojavio se u spotu udruge [[National Association of Drug Court Professionals]].<ref>{{Cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=kY8Jw7c53C0 |title=Rockstars All Rise to say No More... |date=6. 4. 2011 |website=YouTube}}</ref> Godine 2012. Cantrellov se glas pojavio u reklami za pravila o pušenju na aerodromu [[Seattle–Tacoma International Airport|Sea-Tac Airport]] u Seattleu.<ref>{{Cite web |url=http://loudwire.com/jerry-cantrell-appears-in-smoking-policy-ad-at-sea-tac-airport/ |title=Jerry Cantrell Appears in Smoking Policy Ad at Sea-Tac Airport |date=25. 1. 2012 |website=Loudwire}}</ref> === Gluma === Kad je bio tinejdžer, Cantrell je bio glavni glumac u raznim srednjoškolskim priredbama.<ref name="To Hell and Back"/> U intervjuu iz 1998. Cantrell je otkrio da ga je gluma oduvijek zanimala.<ref name="Q & A"/> Cantrell se pojavio u filmu ''[[Samci (1992)|Samci]]'' iz 1992. s ostatkom Alice in Chainsa, s kojim je odsvirao pjesme "It Ain't Like That" i "[[Would?]]".<ref>{{cite web |url=https://www.rollingstone.com/music/news/watch-alice-in-chains-soundgardens-extended-singles-performances-20150623 |title=Watch Alice in Chains', Soundgarden's Extended 'Singles' Performances |website=Rolling Stone |date=23. 6. 2015 |access-date=20. 7. 2017 |archive-date=11. 6. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170611085026/http://www.rollingstone.com/music/news/watch-alice-in-chains-soundgardens-extended-singles-performances-20150623 |url-status=dead }}</ref> Početkom 1990-ih Cantrell i njegove kolege iz Alice in Chainsa, Layne Staley i Mike Starr, pojavili su se u muzičkom spotu za pjesmu "Never a Know, but the No" thrash metal grupe [[Forced Entry]] iz Seattlea.<ref>{{Cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=4auXfp90eTE&t=2m48s |title=Forced Entry - Never A Know, But The No |website=YouTube |access-date=24. 8. 2018}}</ref> Cantrell je 1995. glumio novinara Nonu Weisbauma na Alice in Chainsovom pseudodokumentarcu ''[[The Nona Tapes]]''.<ref>{{cite news|url=https://www.youtube.com/watch?v=v0Ohyj8FmLo|title=Alice In Chains - The Nona Tapes|publisher=YouTube|date=19. 6. 2017|access-date=18. 7. 2017}}</ref> Godine 1996. nakratko se pojavio u filmu ''[[Jerry Maguire]]'' [[Cameron Crowe|Camerona Crowea]], u kojem je glumio "Isusa iz CopyMata", radnika u CopyMatu koji je pomogao liku [[Tom Cruise|Toma Cruisea]] da načini primjerke svojeg manifesta.<ref>{{cite web|url=https://www.axs.com/alice-in-chains-guitarist-jerry-cantrell-has-lived-a-diverse-career-41471 |title=Alice in Chains guitarist Jerry Cantrell has lived a diverse career |website=AXS |date=20. 2. 2015 |access-date=4. 7. 2017}}</ref> Cantrell je o filmu izjavio: "Sve mi više ljudi prilazi i spominju mi moj citat. Bio je to tako velik film i bilo je zabavno glumiti u njemu."<ref name="Q & A"/> Crowe je prvobitno želio da Cantrell glumi Stillwaterovog basista Larryja Fellowsa u ''[[Korak do slave|Koraku do slave]]'' (2000). Cantrell je u to vrijeme pisao pjesme za svoj album ''Degradation Trip'' i morao je odbiti ponudu. [[Mark Kozelek]] našao se u toj ulozi umjesto njega.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=sLTdrygi97Q|title=Alice in Chains' Jerry Cantrell almost starred in the movie 'Almost Famous' |work=YouTube|date=12. 11. 2017|access-date=24. 11. 2017}}</ref> Također se pojavio kao muzičar u komediji ''[[Rock Slyde]]'' iz 2009.<ref>{{cite news|url=https://www.youtube.com/watch?v=-xPWjxs-X3M|title=Jerry Cantrell Cameo in ROCK SLYDE PRIVATE EYE 2009 |publisher=YouTube|date=28. 6. 2017|access-date=18. 7. 2017}}</ref><ref>{{cite web|title=Rock Slyde IMDb page |url=https://www.imdb.com/title/tt1258154/ |access-date=8. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100819044145/http://www.imdb.com/title/tt1258154/ |archive-date=19. 8. 2010 |url-status=live}}</ref> kao i u pozadini jedne scene tokom prve sezone TV-serije ''[[Deadwood]]'' 2004. godine.<ref>{{cite web|url=https://tv.avclub.com/w-earl-brown-1798223471|title=INTERVIEW – W. Earl Brown|work=The AV Club|date=6. 1. 2011|access-date=24. 11. 2017|archive-date=22. 8. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170822030657/http://www.avclub.com/article/w-earl-brown-49370|url-status=dead}}</ref> Godine 2013. Cantrell je glumio country pjevača Donnieja "Skeetera" Dollarhidea Jr. u pseudodokumentarcu Alice in Chainsa, ''[[Alice in Chains: AIC 23|AIC 23]]''.<ref>{{cite web|url=https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/art/features/alice-in-chains-in-devilishly-funny-spoof-8568326.html |title=Alice in Chains in devilishly funny spoof |website=The Independent |date=12. 4. 2013 |access-date=4. 7. 2017}}</ref> Cantrell je 2018. glumio Terryja, vodoinstalatera koji svira bas-gitaru u amaterskom bendu u kratkom filmu ''Dad Band'', uz kojeg je u glavnoj ulozi bio [[W. Earl Brown]]. Cantrell je usto s [[Cal Restivo|Carlom Restivom]] komponirao muziku za film.<ref>{{Cite web |url=https://www.theprp.com/2018/06/15/news/alice-in-chains-jerry-cantrell-joins-a-dad-band-in-new-short-film/ |title=Alice In Chains' Jerry Cantrell Joins A Dad Band In New Short Film |date=15. 6. 2018 |website=Theprp.com |access-date=15. 6. 2018}}</ref> == Privatni život == Cantrell je početkom 1990-ih bio beskućnik i neko je vrijeme živio u kući Kellyja Curtisa, menadžera [[Pearl Jam]]a. Dok je živio u njegovom podrumu, Cantrell je bio cimer [[Eddie Vedder|Eddieju Vedderu]], pjevaču Pearl Jama.<ref>{{Cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=bmA48eau1lo |title=Jerry Cantrell and Eddie Vedder were roommates in Seattle |date=26. 3. 2018 |website=YouTube |access-date=15. 4. 2018}}</ref> Početkom 1991. Cantrell se preselio u kuću Soundgardenovog pjevača [[Chris Cornell|Chrisa Cornella]] i njegove supruge [[Susan Silver]] u Seattleu. Silver je također bila menadžerica Alice in Chainsa.<ref name="rooster story"/> Cantrell je napisao pjesmu "Rooster" u kući Cornellovih i ondje je ostao par sedmica.<ref name="rooster story"/> Cantrell je kasnije odao počast Conrellu tokom ceremonije u [[Rock and Roll Hall of Fame]]u 14. aprila 2018, te mu se pridružila pjevačica [[Ann Wilson]] kako bi zajedno otpjevali Soundgardenovu "[[Black Hole Sun]]".<ref>{{Cite web |url=https://www.rollingstone.com/music/news/heart-alice-in-chains-chris-cornell-soundgarden-rock-and-roll-hall-of-fame-induction-w519122 |title=See Ann Wilson, Alice in Chains' Jerry Cantrell Salute Chris Cornell at Rock Hall of Fame |date=14. 4. 2018 |website=Rolling Stone |access-date=15. 4. 2018 |archive-date=15. 4. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180415061655/https://www.rollingstone.com/music/news/heart-alice-in-chains-chris-cornell-soundgarden-rock-and-roll-hall-of-fame-induction-w519122 |url-status=dead }}</ref> Alice in Chains također je odao počast Cornellu na prvu godišnjicu njegove smrti, 18. maja 2018. godine. Bend je odsvirao dvije Soundgardenove pjesme, "[[Hunted Down]]" i "[[Down on the Upside|Boot Camp]]", kojima su završili svoj nastup kao glavni izvođač na festivalu Rock on the Range u Columbusu (Ohio). Pred kraj "Boot Campa" svjetla na pozornici oblikovala su slova "CC" (u značenju Chris Cornell) i "SG" (u značenju Soundgarden) dok je odzvanjao ''feedback''.<ref>{{Cite web |url=http://loudwire.com/watch-alice-in-chains-cover-soundgarden-at-rock-on-the-range-2/ |title=Watch Alice in Chains Cover Soundgarden at Rock on the Range |date=19. 5. 2018 |website=Loudwire |access-date=27. 7. 2018}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://aliceinchainsofficial.tumblr.com/post/174043211170/columbus-oh-may-18th |title=Columbus, OH - May 18th |date=19. 5. 2018 |website=Backstage with The Baldy |access-date=27. 7. 2018 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180522141322/http://aliceinchainsofficial.tumblr.com/post/174043211170/columbus-oh-may-18th |archive-date=22. 5. 2018 }}</ref> [[Datoteka:AiCBoston02.jpg|mini|Layne Staley i Jerry Cantrell na koncertu u The Channelu u Bostonu (Massachusetts) 1992.]] Cantrell je bio blizak s glavnim pjevačem Alice in Chainsa, [[Layne Staley|Layneom Staleyjem]], kojeg je Cantrell opisao kao najboljeg prijatelja.<ref>{{cite web|title=Jerry Cantrell: "Layne Staley Is My Best Friend"|url=https://www.youtube.com/watch?v=DOlfR-tHADk|access-date=26. 12. 2017}}</ref> Staley je preminuo 5. aprila 2002, u isto vrijeme kad je trajala Cantrellova turneja za album ''[[Degradation Trip]]'', ali Cantrell nije odlučio otkazati nijedan koncert, rekavši: "Teški su mi intervjui – teško je govoriti o tome [Staleyjevoj smrti]. Jednostavno sam zahvalan na tome što sam na turneji i što radim – nešto na šta se mogu usredotočiti."<ref>{{cite web|last1=Farber|first1=Jim|title=Cantrell breaks his chains with new CD|url=http://www.timesonline.com/cantrell-breaks-his-chains-with-new-cd/article_0c7f5d2e-88ea-5e89-9b86-d926c1c46104.html|website=The Times|access-date=11. 8. 2017|date=30. 6. 2002|archive-url=https://web.archive.org/web/20170803051719/http://www.timesonline.com/cantrell-breaks-his-chains-with-new-cd/article_0c7f5d2e-88ea-5e89-9b86-d926c1c46104.html|archive-date=3. 8. 2017}}</ref> "Nastupi koje sam održao između Layneove smrti i Layneovog sprovoda bili su mi vrlo važni u pogledu nastavljanja [bavljenja karijerom]. To je jedna od onih situacija u kojima bi, ako odete na odmor i dopustite stvarima da se slegnu, moglo postati teško opet ustati."<ref name="seattlepi.com 2002"/> Cantrellov tadašnji menadžer Bill Siddons izjavio je da je Jerry zaista volio Laynea i da su bili povezani na način koji nikada prije nije vidio.<ref>{{cite web|title=Fans mourn death of Alice in Chains singer|url=http://www.seattlepi.com/news/article/Fans-mourn-death-of-Alice-in-Chains-singer-1085691.php|website=Seattle P-I|access-date=11. 8. 2017|date=19. 4. 2002}}</ref> Upitan o Staleyjevoj smrti u intervjuu s [[MTV]]-jem u julu 2002. Cantrell je izjavio: "To je nešto s čime se i dalje suočavam te i dalje razmišljam kao da je on ovdje. Užasno mi nedostaje. Volim ga i moram nastaviti dalje. Sjećaću ga se i poštovati uspomene na ono što smo zajedno činili i jednostavno uživati u životu... i to je sve što ću reći o tome."<ref>{{cite web|title=Jerry Cantrell Missing Lost Friend, Moving On With Trip|url=http://www.mtv.com/news/1455888/jerry-cantrell-missing-lost-friend-moving-on-with-trip/|website=MTV|access-date=17. 8. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20161120084934/http://www.mtv.com/news/1455888/jerry-cantrell-missing-lost-friend-moving-on-with-trip/|archive-date=20. 11. 2016|date=1. 7. 2002}}</ref> [[William DuVall]], koji je pjevao Staleyjeve dionice tokom Cantrellovih samostalnih koncerata, komentirao je o ovom emocionalnom periodu: "Iste mi je sedmice preminuo djed, pa smo i Cantrell i ja otišli na nastupe dok su nas opsjedali ogromni lični gubici. Nekad se na koncertima – bio je jedan koncert u [[Charlotte (Sjeverna Karolina)|Charlotteu]] kad je to jednostavno bilo preteško. Na nastupu suzdržavam suze, a Jerry je tada često plakao na nastupima, često bismo se pogledali kad bismo pjevali jer je to bio jedini način... bilo je teško. Ne mogu to izraziti riječima."<ref name="PopMatters 2003"/> Cantrell je 28. aprila 2002. otkazao dogovoreni nastup na [[Zephyrhills (Florida)|zefirhilskom]] festivalu Livestock Festival kako bi istog dana otišao na Staleyjevu sahranu u Seattleu.<ref>{{cite web|title=Pure Rock Newswire 04/26/02|url=http://www.knac.com/article.asp?ArticleID=704|website=KNAC|access-date=11. 8. 2017|date=26. 4. 2002|archive-date=3. 8. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170803053701/http://www.knac.com/article.asp?ArticleID=704|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|title=NEUROTICA To Replace JERRY CANTRELL At Florida's LIVESTOCK 12|url=http://www.blabbermouth.net/news/neurotica-to-replace-jerry-cantrell-at-florida-s-livestock/|website=Blabbermouth|access-date=11. 8. 2017|date=26. 4. 2002}}</ref> Cantrell je posvetio svoj samostalni album, ''Degradation Trip'', objavljen dva mjeseca nakon Staleyjeve smrti, sjećanju na njega.<ref name="Roadrunner Cantrell">{{cite web| url=http://www.roadrunnerrecords.co.uk/artists/JerryCantrell/| archive-url=https://web.archive.org/web/20080119070122/http://www.roadrunnerrecords.co.uk/artists/JerryCantrell/| archive-date=19. 1. 2008 |title=Well Worth The Trip |date=24. 12. 2002 |publisher=Roadrunner Records UK |access-date=7. 12. 2007}}</ref> Također je nakon Staleyjeve smrti posvojio njegovu [[Sijamska mačka|sijamsku mačku]] Sadie. Mačka se pojavila na Cantrellovoj epizodi emisije [[MTV Cribs]], koja je snimljena na njegovom ranču u [[Oklahoma|Oklahomi]] u septembru 2002.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=N3zfwrHTXlI |title=Jerry Cantrell adopted Layne Staley's cat Sadie after Layne passed away |access-date=16. 4. 2018}}</ref> Sadie je uginula 8. oktobra 2010. u dobi od 18 godina u vrijeme koncerta Alice in Chainsa u Seattleu.<ref>{{cite web|url=http://www.smnnews.com/2010/10/15/alice-in-chains-layne-staleys-cat-sadie-passes-away/|title=ALICE IN CHAINS: Layne Staley’s Cat Sadie Passes Away|publisher=SMN News|date=15. 10. 2010|access-date=11. 8. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20101018041253/http://www.smnnews.com/2010/10/15/alice-in-chains-layne-staleys-cat-sadie-passes-away/|archive-date=18. 10. 2010}}</ref> Cantrell kritizira [[religija|religiju]]<ref name="religion">{{cite news |access-date=13. 11. 2016 |url=https://www.ultimate-guitar.com/news/upcoming_releases/alice_in_chains_jerry_cantrell_talks_religious_themes_of_new_album.html |title=Alice in Chains' Jerry Cantrell Talks Religious Themes of New Album |publisher=Ultimate Guitar |archive-date=19. 11. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161119120345/https://www.ultimate-guitar.com/news/upcoming_releases/alice_in_chains_jerry_cantrell_talks_religious_themes_of_new_album.html |url-status=bot: unknown }}</ref> i [[kreacionizam]] mlade Zemlje, satirizirajući oba pojma na albumu ''[[The Devil Put Dinosaurs Here]]'' Alice in Chainsa iz 2013. godine.<ref name="religion"/> Cantrell je izjavio: "Postoje dvije stvari o kojima nikad ne želiš razgovarati s nekim: politika i vjera. Ali jebote, pretpostavljam da ćemo neko vrijeme pričati o tome".<ref name="religion"/> "Niko u grupi ne smatra da je religijski ekspert, ali naslovna pjesma [''The Devil Put Dinosaurs Here''] proizlazi iz nečega u što mnogo ljudi doista vjeruje".<ref name="noisecreep"/> Cantrell je također dodao da ga živcira licemjerje koje se na mnogo načina pojavilo u organiziranoj religiji. "Mislim da postoji ogromna količina dokaza da stvari trenutno jednostavno ne funkcioniraju. Trebamo naučiti rasti kao ljudi. Kad počneš učiti ljude da je homoseksualnost smrtni grijeh, a velik broj ljudi [koji to propovijedaju] jebu djecu, postoji veliki problem".<ref name="noisecreep">{{cite news |url=http://noisecreep.com/alice-in-chains-religion-album-title/ |title=Alice in Chains on How a ‘Ridiculous’ Religious Claim Inspired Their New Album Title (EXCLUSIVE) |publisher=Noise Creep |date=9. 4. 2013|access-date=19. 7. 2017}}</ref> === Operacije === Tokom njegove nezavisne turneje za ''[[Degradation Trip]]'' prije nego što je sam album objavljen, Cantrell je slomio lijevu ruku dok je nakon koncerta u [[Kentucky Derby]]ju 3. maja 2001. igrao [[američki nogomet]].<ref name="broken hand">{{Cite video |url=https://www.youtube.com/watch?v=jyng2mDZ8yg |title=Jerry Cantrell Recalls How He Broke His Hand While Playing Football In 2001}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.blabbermouth.net/news/archive-news-may-06-2001/ |title=Archive News May 06, 2001 |date=6. 5. 2001 |website=Blabbermouth |archive-url=https://web.archive.org/web/20131001082857/http://www.blabbermouth.net/news/archive-news-may-06-2001/ |archive-date=1. 10. 2013 |url-status=live |access-date=17. 3. 2018}}</ref> Dok je Cantrell trčao punom brzinom, njegov tadašnji gitarist Bryan Kehoe također je trčao punom brzinom i to prema njemu; Cantrellu je mali prst zapeo u Kehoeovom rukavu. Cantrella su odveli u kliniku za hitne intervencije, ali mu ondje nisu nikako mogli pomoći jer se kost vratila u ruku i bio mu je potreban rekonstrukcijski zahvat, za koji je morao pričekati par sedmica. Cantrell je želio nastaviti turneju te je, iako su ga mučili bolovi, njegov bend održao svoj prvi koncert kao predgrupa bendu [[Cheap Trick]] u Atlanti, na kojem je Cantrell samo pjevao.<ref name="broken hand"/> Bila su mu potrebna jedna titanijska pločica i četiri šarafa kako bi mu se kosti vratile na mjesto.<ref name="broken hand"/> Cantrell je izjavio da je lomljenje dlana bila najgora fizička bol koju je ikad doživio.<ref name="broken hand"/> Zbog ozljede ostatak Cantrellove samostalne turneje morao je biti odgođen. Njegov prvi nastup nakon operacije održan je 1. jula 2001. u Key Clubu u West Hollywoodu.<ref>{{Cite web |url=http://www.blabbermouth.net/news/archive-news-may-25-2001/ |date=25. 5. 2001 |website=Blabbermouth |title=Archive News May 25, 2001 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131019174627/http://www.blabbermouth.net/news/archive-news-may-25-2001/ |archive-date=19. 10. 2013 |url-status=live |access-date=17. 3. 2018}}</ref> Cantrell je dvaput operirao rame. U decembru 2005. na operaciji lijevog ramena odstranjeni su mu ostaci kosti, a hrskavica mu je obnovljena.<ref>{{cite web|url=http://bravewords.com/news/guitarist-jerry-cantrell-recovers-from-shoulder-surgery |title=GUITARIST JERRY CANTRELL RECOVERS FROM SHOULDER SURGERY |publisher=Bravewords |date=12. 12. 2005|access-date=16. 7. 2017}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.blabbermouth.net/news/alice-in-chains-guitarist-jerry-cantrell-on-the-mend-after-surgery/ |title=ALICE IN CHAINS Guitarist JERRY CANTRELL On The Mend After Surgery |publisher=Blabbermouth |date=12. 12. 2005|access-date=16. 7. 2017}}</ref> Tokom razgovora za sajt [[ESPN.com]] 29. novembra 2011. Cantrell je otkrio da je ranije te godine otišao na još jednu operaciju, ovog puta desnog ramena,<ref>{{cite web|url=https://www.ultimate-guitar.com/news/interviews/jerry_cantrell_if_you_cant__play_you_shouldnt_be_onstage.html |title=Jerry Cantrell: 'If You Can't Play You Shouldn't Be Onstage' |publisher=Ultimate Guitar |date=1. 4. 2013|access-date=16. 7. 2017}}</ref> i da se njegova rehabilitacija bližila kraju.<ref name="2011 ESPN chat"/> Operacija je odgodila snimanje ''The Devil Put Dinosaurs Herea'' jer Cantrell, dok se oporavljao, osam mjeseci nije mogao svirati gitaru.<ref>{{Cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=xsQp6_PWqOk&t=1m09s |title=Jerry Cantrell takes over the KLOS airwaves with Melissa Maxx PT1 (November 12, 2014) |date=12. 11. 2014 |website=YouTube |access-date=27. 3. 2018}}</ref> Cantrell je o operaciji rekao: "Ono što me zadržavalo bilo je to što sam imao koštane izraštaje [i] probleme s hrskavicom u ramenima. Isti problem imao sam u drugom ramenu prije otprilike šest godina i sad su mi oba ramena sređena. Ozljeda je nastala zbog stalnih kretnji tokom sviranja."<ref name=surgery>{{cite web|title=Lessons Learned With Jerry Cantrell|url=http://www.grammy.com/news/lessons-learned-with-jerry-cantrell|date=30. 5. 2012|author=Steve Baltin|work=Grammy.com|access-date=24. 11. 2017|archive-date=2. 6. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120602000645/http://www.grammy.com/news/lessons-learned-with-jerry-cantrell}}</ref> Dok se oporavljao kod kuće noseći povez preko ramena, Cantrell je u glavi čuo rif pa ga je otpjevao i snimio na mobitel.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=FROXRkhLcM8&t=5m23s |title=Jerry Cantrell humming Stone's melody |work=YouTube |date=6. 6. 2015|access-date=11. 8. 2017}}</ref> Rif se kasnije pretvorio u pjesmu "[[Stone]]", prvi singl s albuma ''The Devil Put Dinosaurs Here''.<ref>{{cite web|url=http://articles.latimes.com/2013/may/29/entertainment/la-et-ms-alice-in-chains-20130529 |title=Through the good and the bad, Alice in Chains unbroken |publisher=Los Angeles Times |date=29. 5. 2013|access-date=5. 4. 2018}}</ref> === Zloupotreba opijata === Cantrell je bivši ovisnik i alkoholičar te je trijezan od 2003. godine.<ref name=surgery/><ref name="speech Musicares">{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=X2yLU8JXvvM&t=1m30s |title=Jerrys Speech 5-31-12 |publisher=YouTube |date=31. 5. 2012 |access-date=24. 11. 2017}}</ref> [[MusiCares]] mu je 2012. dodijelio nagradu [[Stevie Ray Vaughan|Stevieja Raya Vaughana]] za njegovu pomoć ostalim ovisnicima u procesu odvikavanja. Cantrell je u svom govoru rekao: "Tu sam se u Los Angeles srušio prije gotovo devet godina. Sean [Kinney] bio je pred vratima s mojim bratom, stoga sam mogao birati: ili otvoriti vrata i otrijezniti se ili skočiti kroz prozor niz liticu i sletjeti u neki grm s borovnicama. To je bio moj izbor. Srećom, ulovili su me jer nisam nikuda mogao otići, zapeo sam u grmu na dnu litice i krvario te sam završio ovdje. Nisam mislio doći ovdje, ali sam vrlo zahvalan na tome što sam tu, bilo je potrebno mnogo ljudi da mi pomogne doći ovdje. Ovo je bio odličan dan. Sve je tako ogromno. Nesavršen sam kao i svako drugi. Jednostavno ovih dana više ne pušim marihuanu i ne budim se ujutro kako bih učinio isto. Mnogo ljudi ustane i dignu se kad padnu. Neki ljudi ne dobiju takvu priliku. Moj bend je grubi primjer toga – onoga što se dogodi kad se ne suočiš s time." Cantrell i njegove kolege iz Alice in Chainsa odsvirali su pet pjesama na dodjeli nagrada i Cantrell je izjavio: "Zaista nam nedostaju Layne [Staley] i Mike [Starr] i nosimo ih u svojim srcima".<ref name="speech Musicares"/><ref>{{cite web |url=https://www.rollingstone.com/music/news/alice-in-chains-jerry-cantrell-honored-with-stevie-ray-vaughan-award-20120601 |title=Alice in Chains' Jerry Cantrell Honored with Stevie Ray Vaughan Award |publisher=Rolling Stone |date=1. 6. 2012 |access-date=19. 6. 2017 |archive-date=27. 6. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180627115729/https://www.rollingstone.com/music/news/alice-in-chains-jerry-cantrell-honored-with-stevie-ray-vaughan-award-20120601 |url-status=dead }}</ref> === Filantropija === [[Datoteka:Jerry & Slash - Acoustic.jpg|mini|Jerry Cantrell i Slash 17. aprila 2008. na akustičnom koncertu za Road Recovery na [[The Nightwatchman]]ovoj turneji Justice u Nokia Theateru (New York)]] Cantrell već mnogo godina podržava fondaciju [[MusiCares]],<ref name=surgery/> koja pomaže muzičarima koji se bore s ovisnošću, kao i finansijskim i zdravstvenim problemima.<ref>{{Cite web |url=https://www.grammy.com/musicares/about |title=MusiCares |website=Grammy.com |access-date=17. 3. 2018}}</ref> Također podržava Road Recovery, organizaciju posvećenu pomaganju mladim ljudima koji se bore s ovisnostima.<ref>{{Cite web |url=https://www.billboard.com/articles/news/1045825/farrell-morello-slash-and-more-rock-for-recovery |title=Farrell, Morello, Slash And More Rock For Recovery |website=Billboard |date=18. 4. 2008 |access-date=17. 3. 2018}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.blabbermouth.net/news/jerry-cantrell-tom-morello-perry-farrell-to-take-part-in-road-recovery-concert/ |title=JERRY CANTRELL, TOM MORELLO, PERRY FARRELL To Take Part In 'Road Recovery' Concert |website=Blabbermouth |date=25. 3. 2009 |access-date=17. 3. 2018}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=r6s_qiNCnlE |title=Road Recovery Rock 'N Ride NY 2013 // Alice in Chains |website=YouTube |date=14. 11. 2013 |access-date=17. 3. 2018}}</ref> Cantrell i njegov tadašnji bend Cardboard Vampyres održali su dobrotvorni koncert 12. aprila 2004. za Sweet Relief, neprofitnu organizaciju koja pomaže pokriti medicinske troškove siromašnim muzičarima.<ref name="Cardboard Vampyres"/> Cantrell je 10. novembra 2004. bio jedan od muzičara koji su održali kratki akustični koncert kako bi pripomogli fondaciji Help the Homeless u Hollywoodu (Kalifornija).<ref>{{Cite web |url=http://staging.blabbermouth.net/news/jerry-cantrell-billy-duffy-to-perform-at-help-the-homeless-benefit/ |title=JERRY CANTRELL, BILLY DUFFY To Perform At HELP THE HOMELESS Benefit |website=Blabbermouth |date=9. 11. 2004 |access-date=17. 3. 2018 |archive-date=18. 3. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180318120522/http://staging.blabbermouth.net/news/jerry-cantrell-billy-duffy-to-perform-at-help-the-homeless-benefit/ |url-status=dead }}</ref> Godine 2007. Cantrell je stavio na aukciju nekoliko svojih omiljenih odjevnih predmeta iz ključnih trenutaka njegove karijere kako bi pripomogao MusiCaresu i fondaciji Layne Staley Fund,<ref>{{Cite web |url=http://staging.blabbermouth.net/news/alice-in-chains-guitarist-launches-benefit-auction-for-musicares-and-layne-staley-fund/ |title=ALICE IN CHAINS Guitarist Launches Benefit Auction For MUSICARES and LAYNE STALEY FUND |website=Blabbermouth |date=29. 10. 2007 |access-date=17. 3. 2018 |archive-date=18. 3. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180318182521/http://staging.blabbermouth.net/news/alice-in-chains-guitarist-launches-benefit-auction-for-musicares-and-layne-staley-fund/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://staging.blabbermouth.net/news/alice-in-chains-guitarist-s-closet-auction-for-charity-a-massive-success/ |title=ALICE IN CHAINS Guitarist's Closet Auction for Charity A 'Massive Success' |website=Blabbermouth |date=28. 11. 2007 |access-date=17. 3. 2018 |archive-date=18. 3. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180318120600/http://staging.blabbermouth.net/news/alice-in-chains-guitarist-s-closet-auction-for-charity-a-massive-success/ |url-status=dead }}</ref> od kojih potonja pruža pomoć i tretman ovisnicima o heroinu na Seattleovoj muzičkoj sceni.<ref>{{Cite web |url=https://ths-wa.org/about-ths/layne-staley-memorial-fund/ |title=Layne Staley Memorial Fund |website=Therapeutic Health Services |access-date=17. 3. 2018}}</ref> Od 2009. Cantrell vodi ''Alice in Chains & Friends Charity Fantasy Football League''. Svaki učesnik stavlja neki svoj predmet na internetsku aukciju te sav prihod odlazi fondaciji koju izabire prvak lige.<ref>{{Cite web |url=http://www.espn.in/espn/thelife/news/story?id=4441329 |title=Rock 'n' roll fantasy football |website=ESPN.com |date=4. 9. 2009 |access-date=17. 3. 2018}}</ref> Cantrell je osnovao ligu kako bi spojio svoju ljubav prema virtualnom nogometu s pomaganjem korisnom cilju.<ref>{{Cite web |url=http://www.espn.in/espn/thelife/music/news/story?id=6013803 |title=Alice in Chains charity auction launches |website=ESPN.com |date=12. 1. 2011 |access-date=17. 3. 2018}}</ref> Cantrell je prvi put postao prvak lige 2016, a 2017. je odlučio donirati prihod MusiCaresu u počast [[Chris Cornell|Chrisu Cornellu]] te [[Music for Relief]]u u počast [[Chester Bennington|Chesteru Benningtonu]]. Oba muzičara umrla su 2017. godine.<ref>{{Cite web |url=https://www.rollingstone.com/sports/features/jerry-cantrell-on-alice-in-chains-fantasy-football-league-and-auction-w505702 |title=Jerry Cantrell on Alice in Chains Fantasy Football League and Auction |date=27. 9. 2017 |website=Rolling Stone |access-date=15. 4. 2018 |archive-date=18. 3. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180318120642/https://www.rollingstone.com/sports/features/jerry-cantrell-on-alice-in-chains-fantasy-football-league-and-auction-w505702 |url-status=dead }}</ref> Godine 2018. Cantrell je trofej lige nazvao po svom prijatelju [[Vinnie Paul|Vinnieju Paulu]], koji je nedavno bio umro.<ref>{{Cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=tQ8ve4RR55s&feature=youtu.be&t=733 |title=Jerry Cantrell Talks New Alice In Chains Album & More w/Rich Eisen &#124; Full Interview 8/14/18 |date=14. 8. 2018}}</ref> Cantrell je 15. maja 2015. održao nastup na drugom godišnjem koncertu Acoustic-4-A-Cure kako bi pripomogao programu Pediatric Cancer Program na Kalifornijskom univerzitetu u San Francisku.<ref>{{Cite web |url=http://www.blabbermouth.net/news/metallicas-james-hetfield-performs-with-daughter-cali-alice-in-chains-jerry-cantrell-at-acoustic-4-a-cure-video/ |title=METALLICA's JAMES HETFIELD Performs With Daughter CALI, ALICE IN CHAINS' JERRY CANTRELL At 'Acoustic-4-A-Cure' (Video) |website=Blabbermouth |date=16. 5. 2015 |access-date=17. 3. 2018}}</ref> Cantrell podržava [[St. Jude Children's Research Hospital]] te je nastupao na dobrotvornim koncertima i golfskim turnejama kako bi prikupio sredstva za bolnicu koja liječi djecu s rakom.<ref>{{Cite web |url=http://www.espn.com/espn/page2/index/_/id/4902891 |title=Alice in Chains charity auction to benefit St. Jude Children's Research Hospital wrapping up |date=7. 9. 2010 |website=ESPN |access-date=17. 3. 2018}}</ref><ref name="Bull Magazine">{{Cite web |url=http://thebullmag.com/charity-in-chains/ |title=Charity in Chains |last=Williams |first=Samantha |date=9. 5. 2012 |website=The Bull Magazine |access-date=17. 3. 2018 |archive-date=18. 3. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180318120945/http://thebullmag.com/charity-in-chains/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.newswire.com/news/the-doors-robby-krieger-and-artist-scott-medlock-break-fundraising-19966992 |title=The Doors Robby Krieger and Artist Scott Medlock Break Fundraising Targets in 10th Annual Event for St. Jude's |date=25. 9. 2017 |website=Newswire |access-date=17. 3. 2018}}</ref> Cantrell i njegove kolege iz Alice in Chains na svojim koncertima nude posebna mjesta za veterane iz Operation Ward 57, fondacije za ranjene vojnike.<ref name="Bull Magazine"/> Alice in Chains 2015. je donirao dva dolara od svake unaprijed prodane karte na svojoj ljetnoj turneji kako bi pomogao porodici obožavaoca Stefana Dayne-Anklea, koji je umro nakon bitke s leukemijom.<ref>{{Cite web |url=http://www.myrecordjournal.com/News/Meriden/MeridenNews/7018697-154/alice-in-chains-to-donate-portion-of-concert-proceeds-to.html |title=Alice in Chains to donate portion of concert proceeds to former Wilcox valedictorian’s family |date=16. 3. 2015 |website=MyRecordJournal.com |archive-url=https://web.archive.org/web/20170820112447/http://www.myrecordjournal.com/News/Meriden/MeridenNews/7018697-154/alice-in-chains-to-donate-portion-of-concert-proceeds-to.html |archive-date=20. 8. 2017 |access-date=17. 3. 2018}}</ref> Cantrell također podržava [[Music for Relief]],<ref>{{Cite web |url=https://www.rollingstone.com/sports/features/jerry-cantrell-on-alice-in-chains-fantasy-football-league-and-auction-w505702 |title=Jerry Cantrell on Alice in Chains Fantasy Football League and Auction |website=Rolling Stone |date=27. 9. 2017 |access-date=17. 3. 2018 |archive-date=18. 3. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180318120642/https://www.rollingstone.com/sports/features/jerry-cantrell-on-alice-in-chains-fantasy-football-league-and-auction-w505702 |url-status=dead }}</ref> [[Autism Speaks]],<ref name="2011 ESPN chat">{{Cite web |url=http://www.espn.com/sportsnation/chat/_/id/41451/rocker-jerry-cantrell |title=Chat with Jerry Cantrell |website=ESPN.com |date=29. 11. 2011 |access-date=18. 3. 2018}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.espn.com.au/espn/thelife/music/news/story?id=5948236 |title=Alice in Chains & Friends Charity League Final: Jerry Cantrell vs. Meat Loaf |website=ESPN.com |date=26. 12. 2010 |access-date=18. 3. 2018 |archive-date=18. 3. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180318162013/http://www.espn.com.au/espn/thelife/music/news/story?id=5948236 |url-status=dead }}</ref> Rock Against MS Foundation<ref name="Rock Against MS"/><ref>{{Cite web |url=http://loudwire.com/jerry-cantrell-john-5-scott-ian-more-auction-items-to-fight-ms/ |title=Jerry Cantrell, John 5, Scott Ian + More Auction Items to Fight MS |website=Loudwire |date=28. 12. 2017 |access-date=18. 3. 2018}}</ref> i fondaciju Los Angeles Police Memorial Foundation.<ref>{{Cite web |url=https://www.prnewswire.com/news-releases/los-angeles-police-memorial-foundation-celebrity-poker-tournament-and-casino-night-hosted-by-don-cheadle-300362700.html |title=Los Angeles Police Memorial Foundation Celebrity Poker Tournament And Casino Night Hosted by Don Cheadle |website=PRNewswire |date=15. 11. 2016 |access-date=17. 3. 2018}}</ref> == Filmografija == {| class="wikitable sortable" ! Godina ! Naslov ! Uloga ! class="unsortable" | Napomene |- | 1992. | ''[[Samci (1992)|Samci]] | On sam | |- | 1995. | ''[[The Nona Tapes]]'' | Nona Weisbaum | Kratki film |- | 1996. | ''[[Jerry Maguire]]'' | Isus iz CopyMata | |- | 2009. | ''[[Rock Slyde]]'' | Jerry | |- | 2013. | ''[[Alice in Chains: AIC 23|AIC 23]]'' | Donnie "Skeeter" Dollarhide Jr. | Kratki film |- | 2018. | ''Dad Band'' | Terry | Kratki film |} == Diskografija == === Studijski albumi s Alice in Chainsom === * ''[[Facelift]]'' (1990) * ''[[Dirt]]'' (1992) * ''[[Alice in Chains (album)|Alice in Chains]]'' (1995) * ''[[Black Gives Way to Blue]]'' (2009) * ''[[The Devil Put Dinosaurs Here]]'' (2013) * ''[[Rainier Fog]]'' (2018) === Samostalni studijski albumi === * ''[[Boggy Depot]]'' (1998) * ''[[Degradation Trip]]'' (2002) * ''[[Degradation Trip Volumes 1 & 2]]'' (2002) * ''[[Brighten]]'' (2021) == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{IMDb name|id=0134717|name=Jerry Cantrell}} * [https://www.discogs.com/artist/Jerry+Cantrell Diskografija] na [[Discogs]]u * [https://www.allmusic.com/artist/jerry-cantrell-mn0000323194 Jerry Cantrell] na [[AllMusic]]u {{Istaknuti članak}} {{DEFAULTSORT:Cantrell, Jerry}} [[Kategorija:Rođeni 1966.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Članovi Alice in Chainsa]] [[Kategorija:Američki gitaristi]] [[Kategorija:Solo gitaristi]] [[Kategorija:Biografije, Tacoma]] kt33rdsqf6g6amv5mxdsk8knsa4xxh3 0 459115 3837984 3830642 2026-04-29T11:41:56Z Brainstack12 171289 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */ 3837984 wikitext text/x-wiki [[File:Diatoms through the microscope.jpg|thumb|300px|right|[[Diatomeje]] su među najčešćim predstavnicima fitoplanktona.]] '''Fitoplankton''' ([[starogrčki]] φυτόν - ''phyton'' = biljka + πλαγκτός - ''planktos'' = lutalica, skitnica) su [[autotrof]]ne (samohrane) omponente [[plankton]]ske zajednice i ključni organizmi okeanskih, morskih i slatkovodnih bazena u vodenim [[ekosistem]]ima.<ref>{{cite book | last = Thurman | first = H. V. | year = 2007 | title = Introductory Oceanography | publisher = Academic Internet Publishers | location = | isbn = 978-1-4288-3314-2 }}</ref> Većina fitoplanktona je premala da bi se mogla pojedinačno vidjeti golim okom. Međutim, ako su prisutni u dovoljno velikom broju, neki tipovi mogu se primijetiti kao obojene mrlje na vodenoj površini zbog prisustva [[hlorofil]]a u ćelijama i pratećih pigmenata (poput [[fikobiliprotein]]a ili [[ksantofil]]a) kod nekih vrsta. Otprilike 1% globalne [[biomasa|biomase]] nastaje djelovanjem fitoplanktona.<ref>{{cite journal |authors = Bidle KD, Falkowski PG | title = death in planktonic, photosynthetic microorganisms | journal = Nature Reviews. Microbiology | volume = 2 | issue = 8 | pages = 643–655 | date = august 2004 | pmid = 15263899 | doi = 10.1038/nrmicro956 }}</ref> == Tipovi== Fitoplankton je izuzetno raznolik, varira od bakterija sa [[fotosinteza|fotosintezom]] ([[cijanobakterije]]), do [[diatomeja]] sličnih biljkama, oklopljenih kokolitofora.<ref>Lindsey, R., Scott, M. and Simmon, R. (2010) [https://earthobservatory.nasa.gov/features/Phytoplankton "What are phytoplankton"]. ''NASA Earth Observatory''.</ref> [[slika:Phytoplankton types.jpg|left|thumb|720px|{{spaces|10}} [[Cijanobakterije]]{{spaces|20}} [[Diatomeje]]{{spaces|20}} [[Dinoflagelate]]{{spaces|26}} [[Zelene alge]]{{spaces|20}} [[Kokolitofore]] <br />{{center|(Crteži nisu u jednakoj skali)}}]] == Ekologija == [[slika:Phytopla.jpg|200px|thumb|Fitoplankton se javlja u mnogo oblika i veličina]] [[slika:Phytoplankton - the foundation of the oceanic food chain.jpg|200px|thumb|Fitoplankton je osnova okeanskih lanace ishrane.]] [[slika:Spring Bloom Colors the Pacific Near Hokkaido.jpg|200px|thumb|Kada se dvije struje sudaraju (ovdje struje Oyashio i Kuroshio) stvaraju vrtloge. Fitoplankton se koncentrira duž granica vrtloga, prateći kretanje vode.]] [[slika:Cwall99 lg.jpg|200px|thumb|Cvjetanje algi na jugozapadu Engleske.]] === Ugljik === Fitoplankton uključuje [[fotosinteza|fotosintske]] mikroskopske biotske organizme koji nastanjuju gornji osunčani sloj gotovo svih okeana i masa slatke vode na Zemlji. Oni su agensi za "[[primarna proizvodnja|primarnu proizvodnju]]", stvaranje [[organski spoj|organskih spojeva]] iz [[ugljik-dioksid]]a, rastvorenog u vodi, procesa koji održava vodenu [[mreža ishrane|prehrambenu mrežu]].<ref>{{cite web|last=Ghosal; Rogers; Wray|first=S.; M.; A.|title=The Effects of Turbulence on Phytoplankton|url=https://ntrs.nasa.gov/search.jsp?R=20040171754&qs=Ntx%3Dmode%2520matchany%26Ntk%3DTitle%26Ns%3DLoaded-Date|work=Aerospace Technology Enterprise|publisher=NTRS|access-date=16. 6. 2011}}</ref> Fitoplankton dobija [[energija|energiju] kroz [[biološki proces|proces]] [[fotosinteza|potosinteze]] i stoga mora živjeti u dobro osvijetljenom površinskom sloju (nazvanom [[fotička zona|eufotična zona]]) [[okean]]a, [[more|mora]], [[jezera]] ili drugih vodnih masa. Fitoplankton obavlja otprilike polovinu svih [[fotosinteza|fotosintetskh aktivnost]] na Zemlji.<ref>{{cite journal |author1=Michael J. Behrenfeld |display-authors=etal|title=Biospheric primary production during an ENSO transition |journal=Science |date=30. 3. 2001 |volume=291 |issue=5513 |pages=2594–7 |doi=10.1126/science.1055071 |pmid=11283369 |url=https://escholarship.org/content/qt51z7z4n6/qt51z7z4n6.pdf?t=nuq67b |bibcode=2001Sci...291.2594B}}</ref><ref>[http://www.nasa.gov/topics/earth/features/modis_fluorescence.html "NASA Satellite Detects Red Glow to Map Global Ocean Plant Health"] NASA, 28 May 2009.</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.nasa.gov/centers/goddard/news/topstory/chlorophyll.html |title=Satellite Sees Ocean Plants Increase, Coasts Greening |access-date=9. 6. 2014 |publisher=NASA|date=2. 3. 2005}}</ref> Njegova kumulativna fiksacija energije u [[ugljik]]ovim spojevima ([[primarna proizvodnja]]) osnova je za veliku većinu okeana, a također i za [[mreža ishrane|mreže ishrane]] mnogih [[slatke vode|slatkih voda]] ([[hemosinteza]] je značajan izuzetak). Dok su skoro sve fitoplanktonske [[vrste]] [[obligatnost|obligatni]] [[fotoautotrof]]i, postoje neke koje su [[miksotrof]]ne i druge, ne[[pigment]]irane [[vrste]] koje su zapravo [[heterotrof]]ne (potonji se često posmatraju kao [[zooplankton]]). Od njih su najpoznatiji [[dinoflagellate|dinoflagelatni]], [[rod (biologija)|rodovi]] poput ''[[Noctiluca]]'' i ''[[Dinophyceae|Dinophysis]]'', koji dobijaju [[organska materija|organski]] [[ugljik]] [[gutanje]]m drugih organizama ili [[detritus]]nog materijala. ===Minerali=== Fitoplankton presudno ovisi o [[minerali]]ma. To su prvenstveno [[makronutrijent]]i kao što su [[nitrat]]i, [[fosfat]]i ili [[silicijeva kiselina]], čija raspoloživost upravlja ravnotežom između tzv. [[Biološka pumpa|biološke pumpe]] i [[uzlazne struje]] dubokih voda bogatih hranjivim tvarima. Sastav hranjivih sastojaka fitoplanktona pokreće i [[Redfieldfieldov odnos]] makronutrijenata općenito dostupan u površinskim okeanima. U [[Svjetski okean|Svjetskoim okeanima]], kao što je [[Južni okean]], fitoplankton je također ograničen nedostatkom [[mikronutrijenat]]a [[gvožđe|gvožđa]]. To je dovelo do toga da su neki naučnici zagovarali [[gnojenje gvožđem]] kao sredstvo za suzbijanje antropogenih nakupljanja [[ugljik-dioksid]]a (CO₂) u [[atmosfera|atmosferi]].<ref name=richtel07>{{Cite news | first = M. | last = Richtel | title = Recruiting Plankton to Fight Global Warming | newspaper = New York Times | date=1. 5. 2007 | url = https://www.nytimes.com/2007/05/01/business/01plankton.html }}</ref> Eksperimenti velikih razmjera dodali su gvožđe (obično poput soli kao što je [[gvožđe-sulfat]]) u okeane da bi se potaknuo rast fitoplanktona i izvukao [[Ugljik-dioksid u Zemljinoj atmosferi|atmosferski CO₂]] u okean. Međutim, kontroverze oko manipulacije ekosistemom i djelotvornost gnojidbe [[gvožđe]]m usporile su takve eksperimente.<ref>{{cite journal |last1=Monastersky |first1=Richard |title=Iron versus the Greenhouse: Oceanographers Cautiously Explore a Global Warming Therapy |journal=Science News |volume=148 |issue=14 |year=1995 |pages=220–1 |doi=10.2307/4018225|jstor=4018225 }}</ref> === B vitamini === Za preživljavanje, fitoplankton ovisi o vitaminima B skupine. Utvrđeno je da područja u okeanu koja imaju glavni nedostatak nekih vitamina B skupine, imaju manje i fitoplanktona.<ref>{{cite web |url=https://www.sciencedaily.com/releases/2012/07/120723162613.htm |title=Existence of vitamin 'deserts' in the ocean confirmed|work=ScienceDaily|first=Sergio|last=Sañudo-Wilhelmy|date=23. 6. 2012}}</ref> === Temperatura === Učinci antropogenog zagrijavanja na globalnu populaciju fitoplanktona područje je aktivnih istraživanja. Očekuje se da će promjena u vertikalnom raslojavanju vodenog stupca, brzina temperaturno ovisnih bioloških reakcija i atmosferska opskrba hranjivim tvarima imati važan utjecaj na buduću produktivnost fitoplanktona.<ref name="ReferenceA">{{cite journal|last1=Henson|first1=S. A.|last2=Sarmiento|first2=J. L.|last3=Dunne|first3=J. P.|last4=Bopp|first4=L.|last5=Lima|first5=I.|last6=Doney|first6=S. C.|last7=John|first7=J.|last8=Beaulieu|first8=C.|year=2010|title=Detection of anthropogenic climate change in satellite records of ocean chlorophyll and productivity|journal=Biogeosciences|volume=7|issue=2|pages=621–40|doi=10.5194/bg-7-621-2010|bibcode=2010BGeo....7..621H}}</ref><ref name="ReferenceB">{{cite journal|last1=Steinacher|first1=M.|last2=Joos|first2=F.|last3=Frölicher|first3=T. L.|last4=Bopp|first4=L.|last5=Cadule|first5=P.|last6=Cocco|first6=V.|last7=Doney|first7=S. C.|last8=Gehlen|first8=M.|last9=Lindsay|first9=K.|year=2010|title=Projected 21st century decrease in marine productivity: a multi-model analysis|journal=Biogeosciences|volume=7|issue=3|pages=979–1005|doi=10.5194/bg-7-979-2010|last10=Moore|first10=J. K.|last11=Schneider|first11=B.|last12=Segschneider|first12=J.}}</ref> === pH === Uticaji antropogenog zakiseljavanja okeana na rast fitoplanktona i strukturu zajednice također su dobili značajnu pozornost. Fitoplankton, kao što je kokolitoforni, ima ćelijske zidove od [[kalcij-karbonat]]a koji su osjetljivi na zakiseljavanje. Dokazi sugeriraju da se, zbog njihovog kratkog [[generacijsko vrijeme|generacijskog vremena]], neki fitoplankton može prilagoditi promjenama pH uzrokovanim povećanim [[ugljik-dioksid]]om u kratkim vremenskim razmjerima (mjesecima do godinama).<ref>{{Cite journal|last=Collins|first=Sinéad|last2=Rost|first2=Björn|last3=Rynearson|first3=Tatiana A.|date=25. 11. 2013|title=Evolutionary potential of marine phytoplankton under ocean acidification|journal=Evolutionary Applications|language=en|volume=7|issue=1|pages=140–155|doi=10.1111/eva.12120|issn=1752-4571|pmc=3894903|pmid=24454553}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Lohbeck|first=Kai T.|last2=Riebesell|first2=Ulf|last3=Reusch|first3=Thorsten B. H.|date=8. 4. 2012|title=Adaptive evolution of a key phytoplankton species to ocean acidification|journal=Nature Geoscience|language=En|volume=5|issue=5|pages=346–351|doi=10.1038/ngeo1441|issn=1752-0894|bibcode=2012NatGe...5..346L}}</ref> === Mreža ishrane=== Fitoplankton je osnova vodene mreže ishrane, pružajući bitnu ekološku funkciju za cijeli žicvot u vodi. U budućim uvjetima antropogenog zagrijavanja i zakiseljavanja okeana, promjene u smrtnosti fitoplanktona mogu biti značajne. Jedan od mnogih [[lanac ishrane|lanaca hrane]] u okeanu –značajan zbog malog broja veza – je onaj u slijedu fitoplanktona koji održavaju [[kril]]i ([[rakovi|rak]] sličan sićušnim kozicama), a kojima se hrane [[kitovi]]. === Strukturna i funkcionalna raznolikost === Pojam fitoplankton obuhvata sve fotoautotrofne mikroorganizme u vodenim [[mreža ishrane|prehrambenim mrežama]]. Međutim, za razliku od zemaljskih [[biocenoza]], gdje je većina autotrofnih biljaka, fitoplankton je raznolika skupina, koja uključuje [[protist]]e [[eukarioti|eukariote]], te I [[bakterije|eubakterije]] i [[arhebakterija|arheobakterije]] i [[prokarioti|prokariote]]. Postoji oko 5.000 poznatih vrsta morskog fitoplanktona.<ref name="Hallegraeff 03">{{cite book|title=Manual on Harmful Marine Microalgae|last=Hallegraeff|first=G.M.|publisher=Unesco|year=2003|isbn=978-92-3-103871-6|editor-last1=Hallegraeff|editor-first1=Gustaaf M.|pages=25–49|chapter=Harmful algal blooms: a global overview|editor-last2=Anderson|editor-first2=Donald Mark|editor-last3=Cembella|editor-first3=Allan D.|editor-last4=Enevoldsen|editor-first4=Henrik O.|chapter-url=http://unesdoc.unesco.org/images/0013/001317/131711e.pdf}}</ref> Kako je takva raznolikost [[evolucija|evoluirala]] unatoč oskudnim resursima (ograničavajući diferencijaciju[[ekološka niša|ekoloških niša]]) nejasno je.<ref>{{cite journal|last1=Hutchinson|first1=G. E.|year=1961|title=The Paradox of the Plankton|journal=The American Naturalist|volume=95|issue=882|pages=137–45|doi=10.1086/282171|url=https://semanticscholar.org/paper/9d96fe6144d3436fff25e617a25d774e8c39f5b5}}</ref> U pogledu brojnosti, najvažnije skupine fitoplanktona uključuju [[diatomeje]], [[cijanobakterije]] i [[dinoflagelate]], iako su zastupljene i mnoge druge skupine [[alge|algi]]. Jedna skupina, [[kokolitoforide|kokolitoforida]], odgovorna je (dijelom) za oslobađanje značajnih količina [[dimetil-sulfid]]a (DMS) u [[Zemljina atmosfera|atmosferu]]. DMS se [[Redoks|oksidira]] stvarajući sulfat koji, u područjima niske koncentracije čestica [[aerosol]]a mogu doprinijeti količini jezgara kondenzacije oblaka, uglavnom dovodeći do povećanog oblačnog pokrivača i oblaka [[albedo]] prema takozvanoj [[hipoteza CLAW|hipotezi CLAW]].<ref name="Oceanicphytoplankton">{{cite journal|last1=Charlson|first1=Robert J.|last2=Lovelock|first2=James E.|last3=Andreae|first3=Meinrat O.|last4=Warren|first4=Stephen G.|year=1987|title=Oceanic phytoplankton, atmospheric sulphur, cloud albedo and climate|journal=Nature|volume=326|issue=6114|pages=655–61|bibcode=1987Natur.326..655C|doi=10.1038/326655a0}}</ref><ref>{{cite journal|last1=Quinn|first1=P. K.|last2=Bates|first2=T. S.|year=2011|title=The case against climate regulation via oceanic phytoplankton sulphur emissions|journal=Nature|volume=480|issue=7375|pages=51–6|bibcode=2011Natur.480...51Q|doi=10.1038/nature10580|pmid=22129724|url=https://zenodo.org/record/1233319}}</ref> Različite vrste fitoplanktona osnova su različitih trofičkih razine unutar različitih ekosistema. U [[oligotrof]]nim ledenim okeanskim regijama, kao što su [[Sargasko more]] ili [[Južni pacifički gir]], fitoplanktonom dominiraju ćelije male veličine, nazvane [[fotosintetski pikoplankton|pikoplankton]] i nanoplankton (koji se također nazivaju i pikoflagelate i nanoflagelate) koji se uglavnom sastoje od [[cijanobakterija]] (''[[Prochlorococcus]]'' , ''[[Synechococcus]]'') i pikoeukariota poput roda ''[[Micromonas]]' '. Unutar produktivnijih ekosistema, kojima dominiraju [[uzlazne struje]] ili visoki kopneni inputi, veće [[dinoflagellate]] su dominantniji fitoplankton i odražavaju veći dio [[biomasa|biomase]].<ref>{{cite journal|last1=Calbet|first1=A.|year=2008|title=The trophic roles of microzooplankton in marine systems|journal=ICES Journal of Marine Science|volume=65|issue=3|pages=325–31|doi=10.1093/icesjms/fsn013}}</ref> == Strategija rasta == Početkom dvadesetog stoljeća [[Alfred C. Redfield]] pronašao je sličnost elementarnog sastava fitoplanktona s glavnim otopljenim hranjivim tvarima u dubokom oceanu.<ref>{{cite book |last1=Redfield |first1=Alfred C. |year=1934 |chapter=On the Proportions of Organic Derivatives in Sea Water and their Relation to the Composition of Plankton |pages=176–92 |editor1-last=Johnstone |editor1-first=James |editor2-last=Daniel |editor2-first=Richard Jellicoe |title=James Johnstone Memorial Volume |location=Liverpool |publisher=University Press of Liverpool |oclc=13993674 }}</ref> Redfield je predložio da omjer ugljika prema dušiku i fosforu (106: 16: 1) u okeanu kontroliraju fitoplanktonske potrebe, jer fitoplankton naknadno oslobađa dušik i fosfor dok se remineraliziraju. Ovaj takozvani „[[Redfieldov omjer]]“ u opisivanju [[stehiometrija|stehiometrije]] fitoplanktona i morske vode postao je osnovno načelo za razumijevanje ekologije mora, biogeohemije i evolucije fitoplanktona.<ref name="Arrigo K.R 2005">{{cite journal |last1=Arrigo |first1=Kevin R. |title=Marine microorganisms and global nutrient cycles |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2005-09-15_437_7057/page/348 |journal=Nature |volume=437 |issue=7057 |pages=349–55 |year=2005 |pmid=16163345 |doi=10.1038/nature04159 |bibcode=2005Natur.437..349A }}</ref> Međutim, Redfieldov omjer nije univerzalna vrijednost i može se razlikovati zbog promjena u dostupnosti egzogenih hranjivih tvari.<ref>{{cite journal |last1=Fanning |first1=Kent A. |title=Influence of atmospheric pollution on nutrient limitation in the ocean |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1989-06-08_339_6224/page/460 |journal=Nature |volume=339 |issue=6224 |year=1989 |pages=460–63 |bibcode=1989Natur.339..460F |doi=10.1038/339460a0 }}</ref> i mikrobnih metabolizama u okeanu, kao što su [[fiksacija dušika]], [[denitrifikacija]] i [[anamoks]]. Dinamička stehiometrija u jednoćelijskim algama odražava njihovu sposobnost skladištenja hranjivih sastojaka u unutrašnjem bazenu, prebacivanje između enzima s različitim potrebama hranjivih tvari i izmjene sastava osmolita.<ref>{{cite book |first1=Robert Warner |last1=Sterner |first2=James J. |last2=Elser |year=2002 |title=Ecological Stoichiometry: The Biology of Elements from Molecules to the Biosphere |publisher=Princeton University Press |isbn=978-0-691-07491-7 }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Klausmeier |first1=Christopher A. |last2=Litchman |first2=Elena |last3=Levin |first3=Simon A. |title=Phytoplankton growth and stoichiometry under multiple nutrient limitation |journal=Limnology and Oceanography |volume=49 |issue=4 Part 2 |year=2004 |pages=1463–70 |doi=10.4319/lo.2004.49.4_part_2.1463 |bibcode=2004LimOc..49.1463K |url=https://semanticscholar.org/paper/2bae015161ae88edde1dbbe919da66da092ec6e6 }}</ref> Različite ćelijske komponente imaju svoje jedinstvene stehiometrijske karakteristike, npr. strukture za skupljanje resursa ([[svjetlost]] ili hranjive tvari) kao što su bjelančevine i klorofil sadrže visoku koncentraciju dušika, ali malo fosfora. U međuvremenu, one za rast, kao što je ribosomna [[RNK]], sadrže visoku koncentraciju dušika i fosfora. Na temelju raspodjele resursa, fitoplankton je razvrstan u tri različite strategije rasta: *'''preživljivajući''', *'''cvjetajući'''<ref>{{cite journal |last1=Klausmeier |first1=Christopher A. |last2=Litchman |first2=Elena |last3=Daufresne |first3=Tanguy |last4=Levin |first4=Simon A. |title=Optimal nitrogen-to-phosphorus stoichiometry of phytoplankton |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2004-05-13_429_6988/page/170 |journal=Nature |volume=429 |issue=6988 |pages=171–4 |year=2004 |pmid=15141209 |bibcode=2004Natur.429..171K |doi=10.1038/nature02454 }}</ref> i *'''generalisti'''.<br> Preživljavajući ima visoki omjer N:P (> 30) i sadrži obilje sredstava za prikupljanje resursa za održavanje rasta uz ograničene resurse. Cvjetajući fitoplankton ima nizak omjer N:P (<10), sadrži visoki udio mehanitzama za rast i prilagođen je eksponencijalnom rastu. Generalisti imaju sličan omjer N: P u odnosu na Redfieldov odnos i sadrže relativno jednake struktura za prikupljanje resursa i rast. == Okolišne kontroverze == [[slika:Plankton satellite image.jpg|thumb|upright=1.4|Svjetske koncentracije hlorofila u površinskom okeanu koje je satelit promatrao tokom sjevernog proljeća, u prosjeku od 1998. do 2004. Hlorofil je marker distribucije i bogatstva fitoplanktona.]] [[slika:Upwelling image1.jpg|thumb|upright=1.4|Obalna područja u kojima dolazi do prekomjernih bočnih struja. Hranjive tvari koje prate struje mogu poboljšati bogatstvo fitoplanktona]] Studija iz 2010. objavljena u prestižnom časopisu „Nature“ izvijestila je da se morski fitoplankton u prošlom stoljeću znatno smanjio u svjetskim okeanima. Procjenjuje se da su koncentracije fitoplanktona u površinskim vodama smanjene za oko 40% od 1950., brzinom od oko 1% godišnje, vjerovatno kao odgovor na [[globalno zagrijavanje|zagrijavanje okeana]].<ref>{{cite journal |last1=Boyce |first1=Daniel G. |last2=Lewis |first2=Marlon R. |last3=Worm |first3=Boris |title=Global phytoplankton decline over the past century |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2010-07-29_466_7306/page/590 |journal=Nature |volume=466 |issue=7306 |pages=591–6 |year=2010 |pmid=20671703 |doi=10.1038/nature09268 |bibcode=2010Natur.466..591B }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Schiermeier |first1=Quirin |title=Ocean greenery under warming stress |journal=Nature |year=2010 |doi=10.1038/news.2010.379 }}</ref> Studija je pokrenula raspravu među naučnicima i dovela do nekoliko komunikacija i kritika, također objavljenih u časopisu [[Nature]].<ref>{{cite journal |last1=Mackas |first1=David L. |title=Does blending of chlorophyll data bias temporal trend? |journal=Nature |volume=472 |issue=7342 |pages=E4–5; discussion E8–9 |year=2011 |pmid=21490623 |doi=10.1038/nature09951 |bibcode=2011Natur.472E...4M }}</ref><ref name=pmid21490624>{{cite journal |last1=Rykaczewski |first1=Ryan R. |last2=Dunne |first2=John P. |title=A measured look at ocean chlorophyll trends |journal=Nature |volume=472 |issue=7342 |pages=E5–6; discussion E8–9 |year=2011 |pmid=21490624 |doi=10.1038/nature09952 |bibcode=2011Natur.472E...5R |url=https://zenodo.org/record/1233315 }}</ref><ref name=pmid21490624/><ref>{{cite journal |last1=McQuatters-Gollop |first1=Abigail |last2=Reid |first2=Philip C. |last3=Edwards |first3=Martin |last4=Burkill |first4=Peter H. |last5=Castellani |first5=Claudia |last6=Batten |first6=Sonia |last7=Gieskes |first7=Winfried |last8=Beare |first8=Doug |last9=Bidigare |first9=Robert R. |last10=Head |first10=Erica |last11=Johnson |first11=Rod |last12=Kahru |first12=Mati |last13=Koslow |first13=J. Anthony |last14=Pena |first14=Angelica |title=Is there a decline in marine phytoplankton? |journal=Nature |volume=472 |issue=7342 |pages=E6–7; discussion E8–9 |year=2011 |pmid=21490625 |doi=10.1038/nature09950 |bibcode=2011Natur.472E...6M }}</ref> U praćenju iz 2014. godine, autori su koristili veću bazu podataka o mjerenjima i revidirali svoje metode analize kako bi objasnili nekoliko objavljenih kritika, ali na kraju su došli do sličnih zaključaka kau u izvornoj studiji časopisa.<ref>{{cite journal |last1=Boyce |first1=Daniel G. |last2=Dowd |first2=Michael |last3=Lewis |first3=Marlon R. |last4=Worm |first4=Boris |title=Estimating global chlorophyll changes over the past century |journal=Progress in Oceanography |volume=122 |year=2014 |pages=163–73 |doi=10.1016/j.pocean.2014.01.004 |bibcode=2014PrOce.122..163B }}</ref> Te su studije i potreba za razumijevanjem fitoplanktona u okeanu dovele do izrade studije Secchi Disk Citizen Science u 2013.<ref>{{cite web|url=http://www.secchidisk.org|title=Secchi Disk Study|publisher=}}</ref> Ta studija obuhvata analizu fitoplanktona koju su proveli pomorci (mornari, ribolovci, ronioci) koja uključuje [[Secchi disk|Secchi Disk]] i aplikaciju za pametne telefone. Procjene promjena u okeanskom fitoplanktonu vrlo su različite. Jedno globalno istraživanje primarne produktivnosti u okeanu ustanovilo je neto porast fitoplanktona, kako je procijenjeno iz izmjerenog [[hlorofil]]a, uspoređujući opažanja u 1998.-2002. s onima koja su provedena tokom prethodne misije 1979.-1986.<ref>{{cite journal |last1=Antoine |first1=David |title=Bridging ocean color observations of the 1980s and 2000s in search of long-term trends |journal=Journal of Geophysical Research |volume=110 |issue=C6 |pages=C06009 |year=2005 |doi=10.1029/2004JC002620}}</ref> Hlorofili su fotosintetski pigmenti koji se često koriste kao pokazatelj biomase fitoplanktona. Međutim, koristeći istu bazu podataka, druga su istraživanja zaključila da su i hlorofil i primarna proizvodnja, u istom vremenskom interval, opali.<ref>{{cite journal |last1=Gregg |first1=Watson W. |last2=Conkright |first2=Margarita E. |last3=Ginoux |first3=Paul |last4=O'Reilly |first4=John E. |last5=Casey |first5=Nancy W. |title=Ocean primary production and climate: Global decadal changes |journal=Geophysical Research Letters |volume=30 |issue=15 |year=2003 |pages= 1809|url=https://semanticscholar.org/paper/8577d71ddfb6f6885995050f84073a7eee37a530 }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Gregg |first1=Watson W. |last2=Conkright |first2=Margarita E. |title=Decadal changes in global ocean chlorophyll |journal=Geophysical Research Letters |volume=29 |issue=15 |year=2002 |pages= 20–1–20–4|doi=10.1029/2002GL014689}}</ref> Udio CO₂ iz zraka, koji nije bio potrošen fotosintezom na kopnu i moru niti apsorbiran u okeanima, gotovo je konstantan u proteklom stoljeću, a to sugerira umjereni gornji dio ograničenje za koliko je komponenta [[ciklus ugljika|ciklusa ugljika]] velika kao I opadanje količine fitoplankona.<ref>{{cite journal |last1=Knorr |first1=Wolfgang |title=Is the airborne fraction of anthropogenic CO2emissions increasing? |journal=Geophysical Research Letters |volume=36 |issue=21 |pages=L21710 |year=2009 |doi=10.1029/2009GL040613 |bibcode=2009GeoRL..3621710K }}</ref> U sjeveroistočnom [[Atlantik]]u, gdje je na raspolaganju relativno duga serija podataka o hlorofilu, i na mjestu istraživanja, neto povećanje zabilježeno je od 1948. do 2002.<ref>{{cite journal |last1=Raitsos |first1=Dionysios E. |title=Extending the SeaWiFS chlorophyll data set back 50 years in the northeast Atlantic |journal=Geophysical Research Letters |volume=32 |issue=6 |pages=L06603 |year=2005 |doi=10.1029/2005GL022484}}</ref> Tokom perioda 1998.-2005., globalna neto primarna produktivnost u okeanima porasla je 1998. godine, nakon čega je uslijedio pad u ostatku tog perioda, dovodeći do malog neto porasta.<ref>{{cite journal |last1=Behrenfeld |first1=Michael J. |last2=O’Malley |first2=Robert T. |last3=Siegel |first3=David A. |last4=McClain |first4=Charles R. |last5=Sarmiento |first5=Jorge L. |last6=Feldman |first6=Gene C. |last7=Milligan |first7=Allen J. |last8=Falkowski |first8=Paul G. |last9=Letelier |first9=Ricardo M. |last10=Boss |first10=Emmanuel S. |title=Climate-driven trends in contemporary ocean productivity |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2006-12-07_444_7120/page/752 |journal=Nature |volume=444 |issue=7120 |pages=752–5 |year=2006 |pmid=17151666 |doi=10.1038/nature05317}}</ref> Koristeći šest simulacija klimatskog modela, veliko multiuniverzitetsko istraživanje okeanskih ekosistema predviđalo je "globalno povećanje primarne proizvodnje od 0,7% na donjem kraju do 8,1% na visokom kraju" do 2050. godine, iako uz "vrlo velike regionalne razlike" uključujući "kontrakcije visoko produktivnog marginalnog bioma morskog leda za 42% u Severnoj hemisferi i 17% u Južnoj hemisferi".<ref>{{cite journal |last1=Sarmiento |first1=J. L. |last2=Slater |first2=R. |last3=Barber |first3=R. |last4=Bopp |first4=L. |last5=Doney |first5=S. C. |last6=Hirst |first6=A. C. |last7=Kleypas |first7=J. |last8=Matear |first8=R. |last9=Mikolajewicz |first9=U. |last10=Monfray |first10=P. |last11=Soldatov |first11=V. |last12=Spall |first12=S. A. |last13=Stouffer |first13=R. |title=Response of ocean ecosystems to climate warming |journal=Global Biogeochemical Cycles |volume=18 |issue=3 |pages=n/a |year=2004 |doi=10.1029/2003GB002134}}</ref> Novija multimodelna studija procijenila je da će se primarna proizvodnja smanjiti za 2-20% do 2100.<ref name="ReferenceB"/> Uprkos znatnim odstupanjima u veličini i prostornom obrascu promjena, većina objavljenih studija predviđa da biomasa fitoplanktona i / ili primarna proizvodnja opadaju tokom sljedećeg stoljeća.<ref name="ReferenceA"/><ref>{{cite journal |last1=Hofmann |first1=M |last2=Worm |first2=B |last3=Rahmstorf |first3=S |last4=Schellnhuber |first4=H J |title=Declining ocean chlorophyll under unabated anthropogenic CO2emissions |journal=Environmental Research Letters |volume=6 |issue=3 |year=2011 |doi=10.1088/1748-9326/6/3/034035 |pages=034035|bibcode=2011ERL.....6c4035H }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Boyd |first1=Philip W. |last2=Doney |first2=Scott C. |title=Modelling regional responses by marine pelagic ecosystems to global climate change |journal=Geophysical Research Letters |volume=29 |issue=16 |year=2002 |doi=10.1029/2001GL014130 | bibcode=2002GeoRL..29.1806B |pages=53–1–53–4|url=https://semanticscholar.org/paper/a793b94df63c7fa84f958ff90c70c98add1f3ae1 }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Beaulieu |first1=C. |last2=Henson |first2=S. A. |last3=Sarmiento |first3=Jorge L. |last4=Dunne |first4=J. P. |last5=Doney |first5=S. C. |last6=Rykaczewski |first6=R. R. |last7=Bopp |first7=L. |title=Factors challenging our ability to detect long-term trends in ocean chlorophyll |journal=Biogeosciences |volume=10 |issue=4 |year=2013 |pages=2711–24 |doi=10.5194/bg-10-2711-2013 |bibcode=2013BGeo...10.2711B |url=http://darchive.mblwhoilibrary.org/bitstream/1912/6027/1/bg-10-2711-2013.pdf }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Mace |first1=Georgina M. |last2=Mora |first2=Camilo |last3=Wei |first3=Chih-Lin |last4=Rollo |first4=Audrey |last5=Amaro |first5=Teresa |last6=Baco |first6=Amy R. |last7=Billett |first7=David |last8=Bopp |first8=Laurent |last9=Chen |first9=Qi |last10=Collier |first10=Mark |last11=Danovaro |first11=Roberto |last12=Gooday |first12=Andrew J. |last13=Grupe |first13=Benjamin M. |last14=Halloran |first14=Paul R. |last15=Ingels |first15=Jeroen |last16=Jones |first16=Daniel O. B. |last17=Levin |first17=Lisa A. |last18=Nakano |first18=Hideyuki |last19=Norling |first19=Karl |last20=Ramirez-Llodra |first20=Eva |last21=Rex |first21=Michael |last22=Ruhl |first22=Henry A. |last23=Smith |first23=Craig R. |last24=Sweetman |first24=Andrew K. |last25=Thurber |first25=Andrew R. |last26=Tjiputra |first26=Jerry F. |last27=Usseglio |first27=Paolo |last28=Watling |first28=Les |last29=Wu |first29=Tongwen |last30=Yasuhara |first30=Moriaki |title=Biotic and Human Vulnerability to Projected Changes in Ocean Biogeochemistry over the 21st Century |journal=PLoS Biology |volume=11 |issue=10 |year=2013 |pages=e1001682 |pmid=24143135 |pmc=3797030 |doi=10.1371/journal.pbio.1001682 }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Taucher |first1=J. |last2=Oschlies |first2=A. |title=Can we predict the direction of marine primary production change under global warming? |journal=Geophysical Research Letters |volume=38 |issue=2 |pages=n/a |year=2011 |doi=10.1029/2010GL045934 |bibcode=2011GeoRL..38.2603T |url=http://oceanrep.geomar.de/11545/1/2010GL045934.pdf }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Bopp |first1=Laurent |last2=Monfray |first2=Patrick |last3=Aumont |first3=Olivier |last4=Dufresne |first4=Jean-Louis |last5=Le Treut |first5=Hervé |last6=Madec |first6=Gurvan |last7=Terray |first7=Laurent |last8=Orr |first8=James C. |title=Potential impact of climate change on marine export production |journal=Global Biogeochemical Cycles |volume=15 |issue=1 |year=2001 |pages=81–99 |doi=10.1029/1999GB001256 |bibcode=2001GBioC..15...81B |url=https://semanticscholar.org/paper/25569a9b12bdc21407f3e73f4cc6499d87b6d440 }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Cermeno |first1=P. |last2=Dutkiewicz |first2=S. |last3=Harris |first3=R. P. |last4=Follows |first4=M. |last5=Schofield |first5=O. |last6=Falkowski |first6=P. G. |title=The role of nutricline depth in regulating the ocean carbon cycle |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=105 |issue=51 |pages=20344–9 |year=2008 |pmid=19075222 |jstor=25465827 |doi=10.1073/pnas.0811302106 |bibcode=2008PNAS..10520344C |pmc=2603260}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Cox |first1=Peter M. |last2=Betts |first2=Richard A. |last3=Jones |first3=Chris D. |last4=Spall |first4=Steven A. |last5=Totterdell |first5=Ian J. |title=Acceleration of global warming due to carbon-cycle feedbacks in a coupled climate model |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2000-11-09_408_6809/page/184 |journal=Nature |volume=408 |issue=6809 |pages=184–7 |year=2000 |pmid=11089968 |doi=10.1038/35041539 |bibcode=2000Natur.408..184C }}</ref> == Akvakultura == {{Glavni|Algakultura}} Fitoplankton je ključna prehrambena komponenta i u [[akvakultura|akvakulturi]] i u [[marikultura|marikulturi]]. Oboje koriste fitoplankton kao hranu za uzgoj životinja. U marikulturi, fitoplankton se prirodno pojavljuje i ulazi u zatvorene prostore s normalnom cirkulacijom morske vode. U akvakulturi se mora dobiti i uvesti direktno. Plankton se može prikupiti iz vode ili uzgajati, iako se raniji metod rijetko koristi. Fitoplankton se koristi kao hrana za proizvodnju [[rotifera]] koji se koriste za hranu drugih organizama. Fitoplankton se takođe koristi za ishranu mnogih vidova akvakulture: [[mehkušci]], uključujući [[bisernice]] [ostrige]] i [[divovska školjka|divovske školjke]] . Studija iz 2018. godine procijenila je hranjivu vrijednost prirodnog fitoplanktona u smislu [[Ugljikohidrati|ugljikohidrata]], proteina i lipida širom svjetskog okeana koristeći podatke o okeanskoj boji sa satelita,<ref name=sroy>{{cite journal|last1=Roy|first1=Shovonlal|title=Distributions of phytoplankton carbohydrate, protein and lipid in the world oceans from satellite ocean colour|journal=The ISME Journal|volume=12|issue=6|pages=1457–1472|date=12. 2. 2018|doi=10.1038/s41396-018-0054-8|language=En|issn=1751-7370}}</ref> i utvrdila da kalorijska vrijednost fitoplanktona znatno varira u različitim okeanskim regijama i između različitih doba godine.<ref name=sroy/><ref>{{cite news|title=Nutrition study reveals instability in world's most important fishing regions|url=https://phys.org/news/2018-02-nutrition-reveals-instability-world-important.html}}</ref> Proizvodnja fitoplanktona u vještačkim uvjetima I sama je oblik akvakulture. Fitoplankton se uzgaja u različite svrhe, uključujući hranu za ostale organizme akvakulture,<ref name=mcvey>McVey, James P., Nai-Hsien Chao, and Cheng-Sheng Lee. CRC Handbook of Mariculture Vol. 1 : Crustacean Aquaculture. New York: CRC Press LLC, 1993.{{page needed|date=februar 2016}}</ref> dodatak prehrani za zatočene [[beskičmenjak]]e u [[akvarij]]ima. Veličine kultura kreću se od malih laboratorijskih, manjih od 1L do nekoliko desetaka hiljada litara za komercijalnu akvakulturu.<ref name=mcvey/> Bez obzira na veličinu kulture, moraju se osigurati određeni uvjeti za efikasan rast planktona. Većina kultiviranog planktona je morski, a kao medij za kulturu može se koristiti [[morska voda]] [[specifična težina|specifične težine]] od 1.010 do 1.026. Ova voda mora biti [[sterilizacija (mikrobiologija)|sterilizirana]], obično ili visokim temperaturama u [[autoklav]]u ili izloženošću [[UV zračenje|ultraljubičastom zračenju]], kako bi se spriječila [[Biologija|biološka]] [[kontaminacija]] kulture. U medije za kulturu dodaju se raazna [[gnojiva]], kako bi se olakšao rast planktona. Kultura se mora prozračiti ili na neki način miješati kako bi se plankton zadržao suspendiran, kao i da bi se omogućilo rastvaranje [[ugljik-dioksid]]a za [[fotosinteza|fotosintezu]]. Pored stalnog prozračivanja, većina kultura se ručno miješa ili protresa. Za rast fitoplanktona,neophodno je obezbijediti I svjetlost. [[Temperatura boje]] osvjetljenja treba biti približno 6.500 K, ali su uspješno korištene i vrijednosti od 4.000 K do više od 20.000 K. Trajanje izlaganja svjetlu trebalo bi biti oko 16 sati dnevno; ovo je najefikasnija vještačka dužina dana.<ref name=mcvey/> {{clear}} == Također pogledajte == *[[Plankton]] *[[Zooplankton]] ==Reference== {{reflist}} ==Vanjski linkovi== {{commons category|Phytoplankton}} {{commons category|Algal blooms}} [http://www.secchidisk.org Secchi Disk and Secchi app], a citizen science project to study the phytoplankton * [http://vimeo.com/84872751/ Ocean Drifters], a short film narrated by David Attenborough about the varied roles of plankton * [http://www.planktonchronicles.org/en Plankton Chronicles] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120113062328/http://www.planktonchronicles.org/en |date=13. 1. 2012 }}, a short documentary films & photos * [https://web.archive.org/web/20150214081038/http://saga.pmel.noaa.gov/review/dms_climate.html DMS and Climate], NOAA * [http://planktonnet.awi.de/ Plankton*Net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060821183345/http://planktonnet.awi.de/ |date=21. 8. 2006 }}, images of planktonic species == Bibliografija== *{{cite book |last1=Greeson |first1=Phillip E. |year=1982 |title=An annotated key to the identification of commonly occurring and dominant genera of Algae observed in the Phytoplankton of the United States |location=Washington, D.C. |publisher=United States Government Printing Office |url=https://pubs.er.usgs.gov/publication/wsp2079 |isbn=978-0-607-68844-3 }} *{{cite book |last1=Kirby |first1=Richard R. |year=2010 |title=Ocean Drifters: A Secret World Beneath the Waves |publisher=Studio Cactus |isbn=978-1-904239-10-9 }} *{{cite journal |last1=Martin |first1=Ronald |last2=Quigg |first2=Antonietta |title=Tiny Plants That Once Ruled the Seas |url=https://archive.org/details/sim_scientific-american_2013-06_308_6/page/40 |journal=Scientific American |volume=308 |issue=6 |year=2013 |pages=40–5 |pmid=23729069 |doi=10.1038/scientificamerican0613-40 |bibcode=2013SciAm.308f..40M }} [[Kategorija:Ekologija]] [[Kategorija:Okeanografija]] [[Kategorija:Limnologija]] [[Kategorija:Klimatske promjene]] 3zua7cjkg89ucze3lzj6jerqc01h606 0 459129 3837929 3745562 2026-04-28T22:11:42Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3837929 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir |boja=pink | naziv =Kolouste <br/>(Cyclostomata)<br/>[[Silur]] → Sadašnjost<br> (419,2 miliona → 0 godina) | slika = Petromyzon marinus.002 - Aquarium Finisterrae.JPG | slika_opis = [[Morska paklara]] (''[[Petromyzon marinus]]''), [[usta]] na zidu [[akvarij]]a |širina=250 | regnum = [[Animal]]ia | phylum = [[Chordata]] | subphylum = [[Vertebrata]] | superclassis = '''Cyclostomata'''<br>autor: [[André Marie Constant Duméril|Duméril]], 1806 <br>Razredi: *[[Myxini]] *[[Hyperoartia]] }} '''Cyclostomata''' ili '''kolouste''' su grupa bezviličnih životinja ([[Agnatha]]), koja se poredi sa živućim ribama bez vilica: [[paklare]] (Petromyzontidae) i [[sljepulje]] (Myxinoida) . Obje skupine imaju usta bez vilica s rožnatim epidermnim strukturama koje djeluju kao zubi i [[škržni luk|škržne lukove]] koji su postavljeni unutra umjesto vani kao u vilicama riba.<ref>[https://www.sbs.com.au/news/the-oldest-fish-in-the-world-lived-500-million-years-ago]</ref> Najstarije ribe na svijetu živjele su prije oko 500 miliona godina. Ime Cyclostomata znači "okrugla usta“.<ref name="Kuraku 2009b"> {{Cite book | first = S. Blair | year = 2009b | contribution = Jawless fishes (Cyclostomata) | title = Timetree of Life | url = https://archive.org/details/timetreelife00hedg | editor = S.B. Hedges | editor2 = S. Kumar | pages = [https://archive.org/details/timetreelife00hedg/page/n339 317]–319 | publisher = Oxford University Press | isbn = 978-0-19-953503-3 | last = Kuraku, Shigehiro | author2 = Ota, Kinya G. | author3 = Kuratani, Shigeru | last-author-amp = yes }} </ref><ref name="Duméril 1806"> {{cite book | last = Duméril | first = A.M. Constant | year = 1806 | title = Zoologie analytique, ou me´thode naturelle de classification des animaux, Rendue plus facile a l'Aide de Tableaux Synoptiques | publisher = Allais | location = Paris | pages = | url = | doi = | id = | isbn = }} </ref> Imenovao ih je [[Crockford Beattie]].<ref>{{Cite journal|last=Turner|first=Susan |last2=Beattie |first2=Joan|date=2008|title=((Joan Crockford-Beattie D.Sc.))|url=http://www.bryozoa.net/annals/annals2/annals_of_bryozoology_2_17_2008_turner.pdf|journal=Annals of Bryozoology 2: Aspects of the History of Research on Bryozoans|volume=2|pages=viii, 442}}</ref> == Mogući međuodnosi == Ovaj [[takson]] često je uključen u [[parafilija|parafiletski]] nadrazred [[Agnatha]], koji također uključuje nekoliko skupina izumrlih oklopnih riba koje se nazivaju [[ostrakoderme]]. Većina fosilnih agnatana, poput galeaspida, telodonata i osteostrakana, više je povezana s kičmenjacima sa vilicama (zvanim [[Gnathostoma]]) nego s koloustama.<ref name="Zhao & Zhu 2007"> {{cite journal | year = 2007 | title = Diversification and faunal shift of Siluro-Devonian vertebrates of China | journal = Geological Journal | volume = 42 | issue = 3–4 | pages = 351–369 | url = http://www3.interscience.wiley.com/journal/114129423/abstract | archive-url = https://archive.today/20130105143924/http://www3.interscience.wiley.com/journal/114129423/abstract | archive-date=5. 1. 2013 | doi = 10.1002/gj.1072 |author1=Zhao Wen-Jin |author2=Zhu Min }} </ref><ref name="Sansom 2009"> {{cite journal | author = Sansom, Robert S. | year = 2009 | title = Phylogeny, classification, & character polarity of the Osteostraci (Vertebrata) | journal = Journal of Systematic Palaeontology | volume = 7 | pages = 95–115 | url = http://journals.cambridge.org/action/displayAbstract?fromPage=online&aid=3978288 | doi = 10.1017/S1477201908002551 }} </ref> Čini se da su se kolouste izdvojile prije evolucije dentina i kostiju, koji su prisutni u mnogim fosilnim agnatanima, uključujući [[koodontote]].<ref name="Baker 2008"> {{cite journal | date = decembar 2008 | title = The evolution and elaboration of vertebrate neural crest cells | journal = Current Opinion in Genetics & Development | volume = 18 | pages = 536–543 | url = | doi = 10.1016/j.gde.2008.11.006 | author = Baker, Clare V.H. | pmid = 19121930 | issue = 6 }} </ref> Biolozi se ne slažu oko toga jesu li ciklostome [[kladus]]. "Hipoteza kičmenjaka" drži da su lampetre uže povezane sa [[Gnathostomata]] nego sa paklarama. "Hipoteza o ciklostomima", s druge strane, smatra da su paklare i sljepulje mnogo bliže povezane, čineći kolouste [[monofilija|monofiletskim]].<ref name="Delarbre 2002"> {{cite journal | year = 2002 | title = Complete Mitochondrial DNA of the Hagfish, Eptatretus burgeri: The Comparative Analysis of Mitochondrial DNA Sequences Strongly Supports the Cyclostome Monophyly | journal = Molecular Phylogenetics and Evolution | volume = 22 | issue = 2 | pages = 184–192 | url = | doi = 10.1006/mpev.2001.1045 | author = Delabre, Christiane | pmid = 11820840 |display-authors=etal}} </ref><ref>{{cite journal|last=Stock|first=David|author2=Whitt GS|title=Evidence from 18S ribosomal RNA sequences that lampreys and hagfishes form a natural group|url=https://archive.org/details/sim_science_1992-08-07_257_5071/page/787|journal=Science|date=7. 8. 1992|volume=257|issue=5071|doi=10.1126/science.1496398|pages=787–9}}</ref> Većina studija zasnovanih na [[anatomija|anatomiji]] podržala je hipotezu o kičmenjacima,<ref name="Janvier 2003"> {{cite book | last = Janvier | first = Philippe | year = 2003 | title = Early Vertebrates | publisher = Oxford University Press | pages = 1–408 | isbn = 978-0-19-852646-9 }} </ref> dok većina molekulskih [[filogenija]] podržava hipotezu o koloustama.<ref name="Kuraku 2009b"/><ref name="Delarbre 2002"/><ref name="Kuraku 2009a"> {{cite journal | year = 2009a | title = Timing of Genome Duplications Relative to the Origin of the Vertebrates: Did Cyclostomes Diverge before, or after? | journal = Molecular Biology and Evolution | volume = 26 | issue = 1 | pages = 47–59 | url = http://mbe.oxfordjournals.org/cgi/content/abstract/msn222 | doi = 10.1093/molbev/msn222 |author1=Kuraku, Shigehiro |author2=Meyer, Axel |author3= Kuratani, Shigeru |last-author-amp=yes | pmid = 18842688 }} </ref><ref name="Heimberg 2010"> {{cite journal | date=9. 11. 2010 | title = microRNAs reveal the interrelationships of hagfish, lampreys, and gnathostomes and the nature of the ancestral vertebrate | journal = PNAS | volume = 107 | issue = 45 | pages = 19379–19383 | doi = 10.1073/pnas.1010350107 |author1=Heimberg, Alysha M. |author2=Cowper-Sallari, Richard |author3=Sémon, Marie |author4=Donoghue, Philip C. J. |author5=Peterson, Kevin J. | pmid = 20959416 }} </ref> Postoje izuzeci u oba slučaja. Sličnosti u hrskavici i mišićima jezičnog aparata takođe dokazuju sestrinsku povezanost i skupine paklara i sljepulja.<ref name="Yalden 1985"> {{cite journal | year = 1985 | title = Feeding mechanisms as evidence for cyclostome monophyly | journal = Zoological Journal of the Linnean Society | volume = 84 | pages = 291–300 | url = http://www3.interscience.wiley.com/journal/119851730/abstract | archive-url = https://archive.today/20130105065508/http://www3.interscience.wiley.com/journal/119851730/abstract | archive-date=5. 1. 2013 | doi = 10.1111/j.1096-3642.1985.tb01802.x | author = Yalden, D.M. | issue = 3 }} </ref> Barem jedna od molekulskih filogenija podržala je hipotezu o kičmenjacima.<ref name="Gürsoy 2000"> {{cite journal | date = maj 2000 | title = The Vertebrate 7S K RNA Separates Hagfish (''Myxine glutinosa'') and Lamprey (''Lampetra fluviatilis'') | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-molecular-evolution_2000-05_50_5/page/456 | journal = Journal of Molecular Evolution | volume = 50 | issue = 5 | pages = 456–464 | doi = 10.1007/s002390010048 |author1=Gürsoy, Halil-Cem |author2=Koper, Dorota |author3=Benecke, Bernd-Joachim | pmid = 10824089 }} </ref> [[Embrion]]ski razvoj sljepulja nekada se smatrao drastično različitim od onog kod paklara i gnastostoma, ali noviji dokazi govore da su sličniji nego što se ranije mislilo, što može ukloniti prepreku ciklostomnoj hipotezi.<ref name="Kuratani & Ota 2008"> {{cite journal | year = 2008 | title = Hagfish (Cyclostomata, Vertebrata): searching for the ancestral developmental plan of vertebrates | journal = BioEssays | volume = 30 | pages = 167–172 | url = | doi = 10.1002/bies.20701 |author1=Kuratani, Shigeru |author2= Ota, Kinya G. |last-author-amp=yes | pmid = 18197595 | issue = 2 }} </ref> Još uvijek ne postoji konsenzus o ispravnoj topologiji kolousta. == Unutrašnje razlike i sličnosti == I sljepulje i paklare imaju po jednu gonadu, ali iz različitih razloga. U sisara lijeva gonada se degenerira tokom [[oogeneza|ontogeneze]] i razvija se samo desna [[gonada]], dok se u paklara lijeva i desna gonada stapaju u jednu. Nemaju gonodukte.<ref>[https://books.google.no/books?id=l7HfBAAAQBAJ&pg=PA454&dq=%22lamprey's+right+and+left+gonads%22+%22hagfish,+the+left+gonad+degenerates%22&hl=no&sa=X&ved=0ahUKEwiBybX8_vfaAhXKfFAKHcpGBVcQ6AEIKTAA#v=onepage&q=%22lamprey's%20right%20and%20left%20gonads%22%20%22hagfish%2C%20the%20left%20gonad%20degenerates%22&f=false Comparative Vertebrate Morphology]</ref><ref>[https://books.google.no/books?id=V-KDA_3O-dQC&pg=PA84&dq=There+are+no+gonoducts+in+either+lampreys+or+hagfishes&hl=no&sa=X&ved=0ahUKEwig9be0_PfaAhVPY1AKHS4SAb4Q6AEIKTAA#v=onepage&q=There%20are%20no%20gonoducts%20in%20either%20lampreys%20or%20hagfishes&f=false Morphogenesis]</ref> Sljepulje imaju izravan razvoj, ali paklare prolaze kroz stadij larve, nakon čega slijedi [[metamorfoza]] u juvenilni oblik (ili u odrasle jedinke kod neparazitskih vrsta). Larve paklara žive u slatkoj vodi i nazivaju se amoceti i jedini su hordati sa [[endostil]]om, organom koji se koristi za ishranu filtriranjem, a koji se inače nalazi samo u [[Tunicata]] ([[plaštaši]]) i [[kopljače]]. Tokom metamorfoze, endostil razvija se u [[štitasta žlijezda|štitnjaču]].<ref>[https://books.google.no/books?id=leZy47eWst8C&pg=PA90&dq=endostyle+is+found+only+marine+invertebrates+notochord+lampreys&hl=no&sa=X&ved=0ahUKEwiOgLPNgf7aAhUiEpoKHW7LAysQ6AEIKDAA#v=onepage&q=endostyle%20is%20found%20only%20marine%20invertebrates%20notochord%20lampreys&f=false Evolutionary Biology: Cell-Cell Communication, and Complex Disease]</ref> Kolouste su razvijale [[hemoglobin]] za transport [[kisik]]a nezavisno od viličastih kičmenjaka.<ref>[https://phys.org/news/2010-07-biologists-red-blooded-vertebrates-evolved-independently.html Biologists find that red-blooded vertebrates evolved twice, independently - Phys.org]</ref> Sljepulje i paklare nemaju [[timus]], [[slezena|slezenu]], [[mijelin]] i niz SNS simpatičkih [[ganglija]].<ref>{{Cite web |url=http://www.pnas.org/content/110/15/5746 |title=Lamprey immunity is far from primitive {{!}} PNAS |access-date=18. 1. 2020 |archive-date=18. 1. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210118221505/https://www.pnas.org/content/110/15/5746 |url-status=dead }}</ref><ref>[https://www.journals.uchicago.edu/doi/abs/10.1086/BBLv207n2p168?journalCode=bbl Evolution of Myelin Proteins | The Biological Bulletin: Vol 207, No 2]</ref><ref>[https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-94-011-5834-3_30 The Autonomic Nervous System and Chromaffin Tissue in Hagfishes]</ref> Nijedna vrsta nema unutarnje očne mišiće, a i ribama također nedostaju vanjski očni mišići.<ref>[https://books.google.no/books?id=b6IACAAAQBAJ&pg=PA43&lpg=PA43&dq=lampreys+and+hagfish+have+no+internal+eye+muscles&source=bl&ots=Uc2Bp5VboL&sig=jrW_MATi-EATIPlMd-SGWznRq-k&hl=no&sa=X&ved=2ahUKEwirkrDXzvnaAhWGbFAKHaTYD9kQ6AEwCnoECAAQbg#v=onepage&q=lampreys%20and%20hagfish%20have%20no%20internal%20eye%20muscles&f=false The Changing Visual System: Maturation and Aging in the Central Nervous System]</ref> Obje grupe imaju samo jedan olfaktorni organ s jednom nosnicom. Kod paklara, nosna kanalica slijepo se završava u vrećici, ali kod sljepulja otvara se u ždrijelu. Granasta korpa (smanjena kod sljepulja) pričvršćena je za lobanju.<ref>[https://books.google.no/books?id=VKlWjdOkiMwC&pg=PA11&dq=cyclostomes+%22branchial+basket%22+%22attached+to+cranium%22&hl=no&sa=X&ved=0ahUKEwjR2Mu_0vnaAhUMJlAKHe87CA8Q6AEIKDAA#v=onepage&q=cyclostomes%20%22branchial%20basket%22%20%22attached%20to%20cranium%22&f=false Hyman's Comparative Vertebrate Anatomy]</ref> Usni aparati kod sljepulja i odraslih paklara imaju neke sličnosti, ali se međusobno razlikuju. Paklare imaju zubne ploče na vrhu klipolike hrskavice slične jeziku, a sljepulje na dnu usta imaju fiksnu hrskavičnu ploču s urezima koji omogućuju zubnim pločama da se kreću prema naprijed i prema nazad poput pokretne trake, i uvijek su jedna preko druge dok se kreću preko ivice ploče. Sljepulje imaju i keratinsko zubno nepce koje visi sa krova usta.<ref>[https://books.google.no/books?id=pEoGCAAAQBAJ&pg=PA76&dq=Feeding+and+digestion+both+group+of+cyclostomes&hl=no&sa=X&ved=0ahUKEwjSuL_Ey_TaAhUOY1AKHdbEABwQ6AEIJzAA#v=onepage&q=Feeding%20and%20digestion%20both%20group%20of%20cyclostomes&f=false Biology of the Cyclostomes]</ref><ref>{{Cite web |url=http://cronodon.com/BioTech/hagfish.html |title=Hagfish - Cronodon |access-date=18. 1. 2020 |archive-date=4. 5. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180504091106/http://cronodon.com/BioTech/hagfish.html |url-status=dead }}</ref> Za razliku od viličastih kičmenjaka, koji u svakom unutarnjem uhu imaju tri [[polukružni kanal|polukružna kanala]], paklare imaju samo dva, a sljepulje samo jedan. Polukružni kanal sljepulja sadrži i [[stereocilije]] i drugu klasu dlakinih ćelija, naizgled izvedenu osobinu, dok paklare i drugi kičmenjaci imaju samo stereocilije. Budući da [[unutrašnje uho]] sljepulja ima dva oblika senzornih ampula, pretpostavlja se da je njihov jedan polukružni kanal rezultat spajanje dva polukružna kanala. Krv sljepulja je izotonična s morskom vodom, dok se čini da paklare koriste iste mehanizme osmoregulacije na bazi škrga kao i morske [[Teleostea]]. Pa ipak, isti mehanizmi su vidljivi u ćelijama bogatim [[mitohondrija]]ma u škržnom epitelu sljepulja, ali nikad ne razvijaju sposobnost regulacije saliniteta krvi, čak i ako su sposobne regulirati ionsku koncentraciju Ca i Mg iona. Pretpostavlja se da su preci sljepulja evoluirali iz anadromne ili slatkovodne vrste koja se od tada prilagodila slanoj vodi, što je rezultiralo višom razinom [[elektrolit]]a u njihovoj [[krv]]i.<ref>[https://books.google.no/books?id=w14FCAAAQBAJ&pg=PA76&dq=omission+freshwater+phase+prolonged+selection+marine+hagfish&hl=no&sa=X&ved=0ahUKEwjT2JqZgNnYAhVHL1AKHX7yDN8Q6AEIKzAA#v=onepage&q=omission%20freshwater%20phase%20prolonged%20selection%20marine%20hagfish&f=false Evolutionary Biology of Primitive Fishes]</ref> Crijevo paklara ima [[tiflosol]] koji povećava unutrašnju površinu sličnu kao [[spiralni ventil]] kod nekih viličastih kičmenjaka. Spiralni ventil u ovih kičmenjaka razvija se uvijanjem čitavog crijeva, dok je tiflosol paklara ograničen na [[sluznica|sluznicu]] crijeva. Sluznica sljepulja ima primitivni tiflosol u obliku trajnih cik-cak grebenova. Ova osobina mogla bi biti primitivna, jer se nalazi i u nekim [[ascidija]]ma poput roda ''[[Ciona]]''. .<ref>{{Cite web |url=http://palaeo.gly.bris.ac.uk/donoghue/PDFs/2010/Heimberg_et_al_2010.pdf |title=microRNAs reveal the interrelationships of hagfish, lampreys, and gnathostomes and the nature of the ancestral vertebrate |access-date=18. 1. 2020 |archive-date=4. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304195429/http://palaeo.gly.bris.ac.uk/donoghue/PDFs/2010/Heimberg_et_al_2010.pdf |url-status=dead }}</ref> Crijevne epifelije paklara također imaju trepljaste ćelije, koje nisu otkrivene kod sljepulja. Budući da se trepljasta creijva nalaze i kod [[hrskavičave ribe|hrskavičavih riba]], dvodihalca i ranim fazama nekih [[Teleostea]], to se smatra primitivnim stanjem koje je izgubljeno kod sljepulja.<ref>[https://books.google.com/books?id=eddWw_nyRlYC&pg=PA22&dq=%22Ciliated+cells+are+found+in+the+intestinal+epithelia+of+lampreys%22&hl=en&sa=X&ei=Q1xFU5TAC8LnywPm1ICQCw&ved=0CCwQ6AEwAA#v=onepage&q=%22Ciliated%20cells%20are%20found%20in%20the%20intestinal%20epithelia%20of%20lampreys%22&f=false Fish Physiology: The Multifunctional Gut of Fish]</ref> == Sistematika == Prema klasičnim kriterijima, kolouste su dijeljene na dva podrazreda, od kojih se ovaj drugi pojavljuje i u srednjoeuropskim tekućicama: *[[Petromyzontidae]] – [[paklare]] i *[[Myxinoida]] – [[sljepulje]] U suvremenoj sistematici uobičajeni naziv Cyclostomata (kolouste) više se ne upotrebljava, jer se smatra da je to neprirodna skupina koja ne potiče neposredno od zadnjih zajedničkih predaka. ==Također pogledajte== *[[Hrskavičave ribe]] *[[Chordata]] == Reference == {{Reflist|2}} ==Vanjski linkovi== *[https://web.archive.org/web/20050215020120/http://www.infochembio.ethz.ch/links/en/zool_rundmaeuler.html Related text and image resources] * Nelson, Joseph S. (2006). ''Fishes of the World''. John Wiley & Sons, Inc. {{ISBN|0-471-25031-7}} {{Evolucija|state=collapsed}} [[Kategorija:Agnatha]] [[Kategorija:Fauna Bosne i Hercegovine]] fbauaxz7yiel87jk1xwipyzimw5sd4z 0 459802 3837947 3765286 2026-04-29T02:44:42Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3837947 wikitext text/x-wiki '''Kriogenij''' ili '''kriogen''' ([[starogrčki|grč.]] κρύος -''cryos'' = led + γένεσις – ''genesis'' = geneza, porijeklo) je dio [[geološka vremenska skala|geološke vremenske skale]], drugi geološki period [[neoproterozoik|neoproterozojske ere]]. Započeo je prije oko 720 miliona godina, a završio prije oko 635 miliona godina.<ref>{{Cite web| author= Comisión Internacional de Estratigrafía |publisher= Comisión Internacional de Estratigrafía |url=http://www.stratigraphy.org/index.php/ics-chart-timescale|title=Tabla estratigráfica internacionalaccesdate=4. 1. 2017}}</ref> Naziv se odnosi na ledene naslage koje se nalaze u tropskim širinama, a slijede ih [[karbonat]]ni sedimenti („karbonatna kapa“). Glečeri su se produžili i povukli u niz ritmičkih impulsa, stižući možda i do ekvatora. Općenito, treba desile su se barem dvije glavna [[glacijacije]]. [[Sturcij]] (koji je pokrivao područje od prije 760 do 700 miliona godina) i [[Marinoan / Varanger]] (prije oko 635 miliona godina). To su najveće poznate oledbe u Zemljinoj historiji i mogli su pokriti cijelu Planetu. Zadnja gčacijacije dogodile se prije 582 miliona godina tokom peridoda [[adiakaran]]a. Ledene naslage su se takođe pojavile na mjestima koja su bila na niskim širinama za vrijeme Kriogenija, fenomen koji je doveo do hipoteze o zamrzavanju okeanske planete u tzv. [[Zemlja gruda snijega]] . Ovu teoriju predložio je dr. Kirshivink, a sada je podržava Paul F. Hoffman sa [[Berkeley University]],<ref>Hoffman, P.F., Kaufman, A.J., Halverson, G.P. & Schrag, D.P., 1998. [http://www.snowballearth.org/pdf/Hoffman_Science1998.pdf A Neoproterozoic snowball Earth]. Science, 281: 1342-46.</ref> što je pokrenulo veliku raspravu, jer stoji da je planeta Zemlja bila prekrivena glečerima, debljinama do 1&nbsp;km, sve do ekvatora. Glavna kontroverza tiče se jesu li glacijacije zaista bili svjetski događaji ili su bile lokalizirane.<ref>Dave Lawrence, "Microfossil lineages support sloshy snowball Earth" in ''Geotimes'', April 2003. http://www.agiweb.org/geotimes/apr03/WebExtra041803.html, accessed Sept 18, 2007.</ref> Za vrijeme kriogena, superkontinent [[Rodinija]] se fragmentirao i počeo je formirati [[Pannotia|Panotiju]]. == Živi svijet i fosili == Tokom kriogenijskog perioda prvi se put pojavljuju fosili testatnih [[ameba]] (ili [[Arcellinida]]).<ref>{{cite journal |title = Testate amoeba in the Neoproterozoic Era: evidence from vase-shaped microfossils in the Chuar Group, Grand Canyon |author1=Porter, S.A. |author2=Knoll, A.H. |lastauthoramp=yes |year = 2000 |journal = Paleobiology |volume = 26 |issue = 3 |pages = 360–385 |doi = 10.1666/0094-8373(2000)026<0360:TAITNE>2.0.CO;2 |issn = 0094-8373|url=http://nrs.harvard.edu/urn-3:HUL.InstRepos:3708936 }}</ref> Tokom ovog perioda tragove su ostavili najstariji poznati fosili, [[spužve]] (i stoga [[životinje]]).<ref>{{cite journal |title = Fossil steroids record the appearance of Demospongiae during the Cryogenian period |url = http://eaps.mit.edu/geobiology/recent%20pubs/Love%20et%20al%202009.pdf |author = Love |year = 2009 |journal = Nature |doi = 10.1038/nature07673 |last2 = Grosjean |first2 = Emmanuelle |last3 = Stalvies |first3 = Charlotte |last4 = Fike |first4 = David A. |last5 = Grotzinger |first5 = John P. |last6 = Bradley |first6 = Alexander S. |last7 = Kelly |first7 = Amy E. |last8 = Bhatia |first8 = Maya |last9 = Meredith |first9 = William |volume = 457 |issue = 7230 |pages = 718–721 |pmid = 19194449 |bibcode = 2009Natur.457..718L |display-authors = etal |access-date = 3. 2. 2020 |archive-date = 8. 5. 2018 |archive-url = https://web.archive.org/web/20180508132248/http://eaps.mit.edu/geobiology/recent%20pubs/Love%20et%20al%202009.pdf |url-status = dead }}</ref><ref>{{cite journal|last=Maloof|first=Adam C.|first2=Catherine V.|last2=Rose|first3=Robert|last3=Beach|first4=Bradley M.| last4=Samuels|first5=Claire C.|last5=Calmet|first6=Douglas H.|last6=Erwin|first7=Gerald R.|last7=Poirier|first8=Nan|last8=Yao|first9=Frederik J.|last9=Simons|title=Possible animal-body fossils in pre-Marinoan limestones from South Australia|journal=Nature Geoscience|date=17. 8. 2010|volume=3|pages=653–659|doi=10.1038/ngeo934|issue=9|bibcode = 2010NatGe...3..653M}}</ref><ref>{{cite web |title = Discovery of possible earliest animal life pushes back fossil record |date = 17. 8. 2010 |url = http://www.physorg.com/news201273825.html}}</ref> Pitanje da li je ovaj događaj utjecao na živi svijet nije riješen; naprimjer, Porter (2000) sugerira da su tokom tog perioda evoluirale nove životne grupe, uključujući [[crvene alge|crvene]] i [[zelene alge]], [[stramenopile]], [[cilijate]] s, [[dinoflagelate]] i testatne ([[Testacea]]) [[amebe]].<ref>http://palaeos.com/proterozoic/neoproterozoic/cryogenian/cryogenian2.html</ref> Od kraja perioda vodi porijeklo i [[heterotrof]]ni [[plankton]], koji bi se hranio jednoćelijskim [[alga]]ma i [[prokarioti]]ma, okončavajući dominaciju [[bakterija]] u okeanima.<ref>[https://newatlas.com/fossil-fats-snowball-earth/58292/ Fossil fats reveal how complex life kicked off after Snowball Earth phase]</ref> ==Također pogledajte== *[[Neoproterozoik]] == Reference== {{reflist}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat| Cryogenian}} * [http://www.snowballearth.org Snowball Earth Website] * [http://www.palaeos.org/Snowball_Earth Palaeos Snowball Earth] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200203221947/http://www.palaeos.org/Snowball_Earth |date=3. 2. 2020 }} [[Kategorija:Geološki periodi]] [[Kategorija:Kriogenij]] [[Kategorija:Neoproterozoik]] [[Kategorija:Glaciologija]] 42m4p6eozuzrbdhuj840nlyqrry1sev 0 460757 3837976 3822991 2026-04-29T10:00:29Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3837976 wikitext text/x-wiki {{taksokvir |boja=rgb(200,250,80) | naziv = Leptothecata | slika = Aequorea1.jpeg | slika_opis = ''[[Aequorea victoria]]'' | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Cnidaria]] | classis = [[Hydrozoa]] | subclassis = [[Hydroidolina]] | ordo = '''Leptothecata''' | ordo_authority = <small>Cornelius, 1992</small><ref>Cornelius, P.F.S., (1992) ''Medusa loss in leptolid Hydrozoan (Cnidaria) hydroid rafting, and abbreviated life-cycles among their remote-island faunae: an interim review.'' In: J. Bouillon, F. Boero, F. Cicogna, J.M. Gili & R.G. Hughes, eds., Aspects of hydrozoan biology. Scientia Marina 56 2-3: 245-261. (en inglés)</ref> | sinonimi = * Conica Broch, 1910 ([[polifilija|polifiletska grupa]]) * Leptomedusae • prihvaćeno, alternativa * Leptothecatae (nekorektna ortografija Leptothecata Cornelius, 1992) * Proboscoida ([[polifilija|polifiletska grupa]]) * Thecaphora * Thecata • prihvaćeno, alternativa | razdioba_stupanj = [[Porodica (biologija)|Porodice]] | subdivision = Véase el [[Leptothecata#Taxonomía|texto]] }} '''Leptothecata''' je [[red (biologija)|red]] [[Cnidaria]] [[razred (biologija)|razreda]] [[Hydrozoa]]. == Opis== Dijagnostički znakovi grupe su:<ref name=Daly>Daly et al. (2007). ''The phylum Cnidaria: a review of phylogenetic patterns and diversity 300 years after Linnaeus''. Magnolia Press.</ref> * Prisustvo [[teka(biologija)|teka]] ili skeletne obloge koja prekriva polipe (hidroteka) i gonopor (gonoteka); * Polipi su uvijek kolonijalni; * Pipci polipa su raspoređeni u jednostavnom krugu; * Meduze obično imaju plitka zvona, pri čemu je[[gamet]]ogeno [[tkivo]] ograničeno na radijalne kanale. [[slika:Obelia Colony.jpg|thumb|250px|Kolonija ''[[Obelia]] sp.'']] [[slika:Medusa (265 13).jpg|thumb|250px|Meduza ''[[Obelia geniculata]]'' ]] [[slika:Cnidariangastrula.jpg|thumb|250px|[[Gsstrula]] ''[[Clytia hemisphaerica]]''<br> Granice ćelija u crvenoj boji, jedra u plavoj, a cilije u zelenoj.]] [[slika:Aglaophenia struthionides.jpg|miniaturadeimagen|250px|''[[Aglaophenia struthionides]]'']] ==Stanište i distribucija== Preferirana [[staništa]] Leptothecata su [[more|morska]]; iako postoji tipski [[rod (biologija)|rod]] t za bočatnu vodu. Geografska distribucija predstavnika grupe uključuje sve okeane i geografske širine, od polarnih do tropskih voda.<ref>http://iobis.org/mapper/?taxon=Leptothecata{{Mrtav link}} IOBIS: Sistema de Información Biogeográfica Oceánica. Consultado el 10 de septiembre de 2016.</ref> == Porodice == Leptothecata sadrži slijedeće [[porodica (biologija)|porodice]] sa živim vrstama:<ref>WoRMS (2018). Leptothecata. Accessed at: http://www.marinespecies.org/aphia.php?p=taxdetails&id=13552 on 2018-10-1</ref> {{div col|2}} * Leptothecata, bazne i taksoni ''[[incertae sedis]]'' ** Porodica ''[[Aequoreidae]]'' ** Porodica'' [[Barcinidae]]'' ** Porodica ''[[Blackfordiidae]]'' ** Porodica ''[[Bonneviellidae]]'' ** Porodica ''[[Campanulariidae]]'' ** Porodica ''[[Campanulinidae]]'' ** Porodica ''[[Cirrholoveniidae]]'' ** Porodica ''[[Clathrozoidae]]'' ** Porodica ''[[Dipleurosomatidae]]'' ** Porodica [[Eirenidae]]'' ** Porodica ''[[Haleciidae]]'' ** Porodica ''[[Hebellidae]]'' ** Porodica ''[[Lafoeidae]]'' ** Porodica ''[[Laodiceidae]]'' ** Porodica ''[[Lineolariidae]]'' ** Porodica ''[[Lovenellidae]]'' ** Porodica ''[[Malagazziidae]]'' ** Porodica ''[[Melicertidae]]'' ** Porodica ''[[Mitrocomidae]]'' ** Porodica ''[[Octocannoididae]]'' ** Porodica ''[[Orchistomatidae]]'' ** Porodica †''[[Palaequoreidae]]'' ** Porodica ''[[Phialellidae]]'' ** Porodica ''[[Phialuciidae]]'' ** Porodica ''[[Staurothecidae]]'' ** Porodica ''[[Sugiuridae]]'' ** Porodica ''[[Symplectoscyphidae]]'' ** Porodica ''[[Syntheciidae]]'' ** Porodica ''[[Teclaiidae]]'' ** Porodica ''[[Tiarannidae]]'' ** Porodica ''[[Tiaropsidae]]'' ** Porodica ''[[Zygophylacidae]]'' * Natporodica ''[[Plumularioidea]]'' ** Porodica ''[[Aglaopheniidae]]'' ** Porodica ''[[Halopterididae]]'' ** Porodica ''[[Kirchenpaueriidae]]'' ** Porodica ''[[Phylactothecidae]]'' ** Porodica ''[[Plumaleciidae]]'' ** Porodica ''[[Plumulariidae]]'' ** Porodica ''[[Schizotrichidae]]'' * Natporodica ''[[Sertularioidea]]'' ** Porodica ''[[Sertularellidae]]'' ** Porodica ''[[Sertulariidae]]'' ** Porodica ''[[Thyroscyphidae]]'' {{div col end}} <br /> [[Kladus]]i sa prihvaćenim sinonimima: * Berenicidae Eschscholtz, 1829 prihvaćeno kao Dipleurosomatidae Boeck, 1868 * Clathrozoinae Stechow, 1921 prihvaćeno kao Clathrozoidae Stechow, 1921 * Clathrozonidae Hirohito, 1967 prihvaćeno kao Clathrozoidae Stechow, 1921 * Conica Broch, 1910 prihvaćeno kao Leptothecata * Dipleurosomidae Boeck, 1866 prihvaćeno kao Dipleurosomatidae Boeck, 1868 * Eucheilotidae Bouillon, 1984 prihvaćeno kao Lovenellidae Russell, 1953 * Eucopidae Gegenbaur, 1857 prihvaćeno kao Campanulariidae Johnston, 1836 * Eutimidae Haeckel, 1879 prihvaćeno kao Eirenidae Haeckel, 1879 * Hydrocerathinidae Spencer, 1891 prihvaćeno kao Clathrozoidae Stechow, 1921 * Irenidae Haeckel, 1879 prihvaćeno kao Eirenidae Haeckel, 1879 * Obelidae Haeckel, 1879 prihvaćeno kao Campanulariidae Johnston, 1836 * Orchistomidae Bouillon, 1984 prihvaćeno kao Orchistomatidae Bouillon, 1984 * Orthopyxinae Russell, 1953 prihvaćeno kao Campanulariidae Johnston, 1836 * Phialidae Haeckel, 1879 prihvaćeno kao Campanulariidae Johnston, 1836 * Proboscoida aceptado como Leptothecata * Thecaphora prihvaćeno kao Leptothecata {{clear}} <gallery style="text-align:center;" mode="packed"> slika:Aequorea victoria.jpg|''[[Aequorea victoria]]'' ([[Aequoreidae]]) slika:Aglaophenia cupressina.jpg|''[[Aglaophenia cupressina]]'' ([[Aglaopheniidae]]) slika:Cgregaria3.jpg|''[[Clytia gregaria]]'' ([[Campanulariidae]]) slika:Cuvieria carisochroma.jpg|<small>''[[Cuvieria carisochroma]]'' ([[Dipleurosomatidae]])</small> slika:Japan fish, Tima formosa (15136139623).jpg|''[[Tima formosa]]'' ([[Eirenidae]]) slika:Halecium-muricatum.jpg|''[[Halecium muricatum]]'' ([[Haleciidae]]) slika:Snowdrop hydroid8.jpg|''[[Gattya humilis]]'' ([[Halopterididae]]) slika:Bryozoans and hydroids at Lorry Bay PB011943.JPG|''[[Pycnotheca mirabilis]]'' ([[Kirchenpaueriidae]]) slika:Phialella zappai.jpg|''[[Phialella zappai]]'' ([[Phialellidae]]) slika:Plumed hydroid5.jpg|''[[Plumularia setacea]]'' ([[Plumulariidae]]) slika:Jointed hydroid at Lorry Bay PB012000.JPG|''[[Thuiaria articulata]]'' ([[Sertulariidae]]) </gallery> ==Također pogledajte== *[[Protista]] == Reference == {{reflist}} == Bibliografía == * Cornelius, P.F.S., (1992) ''Medusa loss in leptolid Hydrozoan (Cnidaria) hydroid rafting, and abbreviated life-cycles among their remote-island faunae: an interim review.'' In: J. Bouillon, F. Boero, F. Cicogna, J.M. Gili & R.G. Hughes, eds., Aspects of hydrozoan biology. Scientia Marina 56 2-3: 245-261. * Maronna, M. M., Miranda, T. P., Cantero, Á. L. P., Barbeitos, M. S., & Marques, A. C. (2016). ''Towards a phylogenetic classification of Leptothecata (Cnidaria, Hydrozoa)''. Scientific reports, 6. * Leclere, L., Schuchert, P., & Manuel, M. (2008). ''Molecular phylogeny of the Leptothecata (Hydrozoa, Cnidaria): implications for the evolution of life cycle and colony architecture.'' In Cladistics (Vol. 24, No. 1, pp.&nbsp;95–95). 9600 Garsington RD, Oxford OX4 2DQ, Oxon, England: Blackwell Publishing. == Vanjski linkovi == {{wikivrste}} {{commons|Leptothecata}} {{eukarioti}} [[Kategorija:Leptothecata]] [[Kategorija:Protisti]] [[Kategorija:Taksonomija]] l8kytu5h7s9fq4qco4r3h7dxozboypy 0 461227 3837958 3829653 2026-04-29T05:04:46Z ~2026-25805-47 180797 Kada je Azerbejdžan 2023. godine osvojio cijeli Karabah, separatistička država Artsakh se raspala, a cijelo njeno armensko stanovništvo je pobjeglo. 3837958 wikitext text/x-wiki {{Infokutija etnička grupa | grupa = Armeni<br />Հայեր ''Hayer'' | slika = | caption = | ukupno = {{circa}} '''6'''<ref>{{cite book|author1=Dennis J.D. Sandole|title=Peace and Security in the Postmodern World: The OSCE and Conflict Resolution|url=https://archive.org/details/peacesecurityinp0000denn|date=24. 1. 2007|publisher=Routledge|isbn=9781134145713|page=[https://archive.org/details/peacesecurityinp0000denn/page/n209 182]|quote=The nearly 3 million Armenians in Armenia (and 3–4&nbsp;million in the Armenian Diaspora worldwide) "perceive" the nearly 8&nbsp;million Azerbaijanis in Azerbaijan as "Turks."}}</ref>–'''8&nbsp;miliona'''<ref>{{cite book|last=Von Voss|first=Huberta|title=Portraits of Hope: Armenians in the Contemporary World|url=https://archive.org/details/portraitsofhopea0000unse|year=2007|publisher=Berghahn Books|location=New York|isbn=9781845452575|page=xxv|quote=...there are some 8 million Armenians in the world... }}</ref> | popmjesta = {{ZID|Armenija}}{{nbsp|5}}2.961,514<ref>[http://armstat.am/file/article/sv_03_13a_520.pdf] հոկտեմբերի 12-21-ը Հայաստանի Հանրապետությունում անցկացված մարդահամարի արդյունքները (Rezultati popisa sprovedenog u oktobru 2011. u Republici Armeniji). pp 6-7.</ref><ref>Ministarstvo kulture Armenije [http://mincult.am/datas/media/azg.poqr.%20ev%20xorhurd%20mshak.nax.%20(1).doc "The ethnic minorities in Armenia. Brief information"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171010143439/http://mincult.am/datas/media/azg.poqr.%20ev%20xorhurd%20mshak.nax.%20(1).doc |date=10. 10. 2017 }}. Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine.[http://mincult.am/national_minority.html "National minority"].</ref> | regija1 = {{ZID|Rusija}} | pop1 = 1.182,388<ref>{{cite web|url=http://www.gks.ru/free_doc/new_site/population/demo/per-itog/tab5.xls|title=National makeup of the population of the Russian Federation ''(Национальный состав населения Российской Федерации)''|publisher=[[Russian Federal State Statistics Service]]|access-date=5. 1. 2013|language=ru|archive-date=23. 12. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211223052305/http://www.gks.ru/free_doc/new_site/population/demo/per-itog/tab5.xls|url-status=dead}}</ref>–2.900,000<ref>{{cite book|title=Historical dictionary of the Russian Federation|url=https://archive.org/details/historicaldictio00saun|year=2010|publisher=Scarecrow Press|location=Lanham, Maryland|isbn=978-0-8108-5475-8|author=Robert A. Saunders, Vlad Struko|page=[https://archive.org/details/historicaldictio00saun/page/n98 50]}}</ref> | regija2 = {{ZID|SAD}} | pop2 = 1.000,366<ref>{{cite book|title=Total ancestry categories tallied for people with one or more ancestry categories reported 2011 American Community Survey 1-Year Estimates|url=https://archive.org/details/2011AmericanCommunitySurveyAncestry|publisher=United States Census Bureau|access-date=22. 12. 2012}}</ref>–1.500,000<ref>{{cite web|url=http://www.anca.org/press_releases/press_releases.php?prid=1365|title=Barack Obama on the Importance of US-Armenia Relations|date=19. 1. 2008|publisher=[[Armenian National Committee of America]]|access-date=24. 7. 2012|archive-date=6. 1. 2013|archive-url=https://www.webcitation.org/6DSOLhXIG?url=http://www.anca.org/press_releases/press_releases.php?prid=1365|url-status=dead}} {{cite news|url=http://www.armenianweekly.com/2012/05/20/kim-kardashian-urges-support-for-telethon/|title=Kim Kardashian Urges Support for Telethon|date=20. 5. 2012|agency=[[The Armenian Weekly]]|access-date=24. 7. 2012}} {{cite news|last=Milliken|first=Mary|title=Armenian-American clout buys genocide breakthrough|url=https://www.reuters.com/article/2007/10/12/us-usa-armenians-idUSN1144509820071012|access-date=5. 12. 2012|date=12. 10. 2007|agency=[[Reuters]]|archive-date=5. 11. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131105223335/http://www.reuters.com/article/2007/10/12/us-usa-armenians-idUSN1144509820071012|url-status=dead}}</ref> | regija4 = {{ZID|Francuska}} | pop4 = 250.000<ref name="Thon">{{cite book|last=Thon|first=Caroline|title=Armenians in Hamburg: an ethnographic exploration into the relationship between diaspora and success|url=https://archive.org/details/armeniansinhambu0000thon|url-access=registration|year=2012|publisher=LIT Verlag Münster|location=Berlin|isbn=978-3-643-90226-9|page=[https://archive.org/details/armeniansinhambu0000thon/page/25 25]}}</ref>–750.000<ref name="Taylor">{{cite book|last=Taylor|first=Tony|title=Denial: history betrayed|url=https://archive.org/details/denialhistorybet0000tayl|year=2008|publisher=Melbourne University Pub.|location=Carlton, Victoria|isbn=978-0-522-85482-4|page=[https://archive.org/details/denialhistorybet0000tayl/page/4 4]}}</ref> | regija5 = {{ZID|Gruzija}}<br/>{{*}}{{ZID|Abhazija}} | pop5 = 168.191<ref>{{cite web |url=http://geostat.ge/cms/site_images/_files/english/population/Census_release_ENG_2016.pdf |title=National Statistics Office of Georgia |access-date=24. 5. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170205175903/http://geostat.ge/cms/site_images/_files/english/population/Census_release_ENG_2016.pdf |archive-date=5. 2. 2017 |url-status=dead }}</ref><br/>41.864<ref>{{cite news|script-title=ru:В Абхазии объявили данные переписи населения |url=http://rus.delfi.lv/news/daily/abroad/v-abhazii-obyavili-dannye-perepisi-naseleniya.d?id=42015926|newspaper=[[Delfi (web portal)|Delfi]]|date=29. 12. 2011|access-date=20. 8. 2013|language=ru}} (According to the 2011 census).</ref> | regija6 = {{ZID|Libanon}} | pop6 = 150.000<ref name="Gibney">{{cite book|last=Gibney|first=Matthew J.|title=Immigration and asylum: from 1900 to the present|year=2005|publisher=ABC-CLIO|location=Santa Barbara, California|isbn=978-1-57607-796-2|page=[https://archive.org/details/immigrationasylu00matt/page/13 13]|url=https://archive.org/details/immigrationasylu00matt/page/13}}</ref> | regija7 = {{ZID|Iran}} | pop7 = 120.000<ref>{{cite web|url=http://www.noravank.am/arm/issues/detail.php?ELEMENT_ID=2376|script-title=hy:Իրանահայ համայնք. ճամպրուկային տրամադրություններ|trans-title=The Iranian-Armenian community|last=Vardanyan|first=Tamara|date=21. 6. 2007|publisher=[[Noravank Foundation]]|access-date=5. 1. 2013|language=hy}}</ref> | regija8 = {{ZID|Njemačka}} | pop8 = 90.000–110.000<ref>{{cite news|title=Գերմանիաիի հայ համայնքը [Armenian community of Germany]|first=Babken|last=Sargsyan|url=http://www.armenialiberty.org/content/article/2279357.html |date=8. 12. 2012|access-date=10. 1. 2015|language=hy}}</ref> | regija9 = {{ZID|Sirija}}{{efn|Procjenjuje se da je broj sirijskih Armena daleko manji zbog [[Sirijskog građanskog rata]], jer su to predratne brojke. Mnogi su izbjegli u [[Libanon]], [[Armenija|Armeniju]] i [[zapadni svijet|Zapad]].|grupa="napomena"}} | pop9 = 100.000<ref name="Arm. Min. Diaspora">{{cite web|url=http://www.armdiasporamuseum.com/227-1-page.html |title=THE VIRTUAL MUSEUM OF ARMENIAN DIASPORA |publisher=Ministry of [[Armenian diaspora|Diaspora]] of the Republic of Armenia |access-date=19. 2. 2014 |url-status=dead |archive-url=https://archive.today/20140219123645/http://www.armdiasporamuseum.com/227-1-page.html |archive-date=19. 2. 2014 }}</ref> | regija10 = {{ZID|Ukrajina}} | pop10 = 100.000<ref name="Ukraine 2001 Census">{{citation |url=http://www.ukrcensus.gov.ua/eng/results/nationality_population/nationality_1/s5/?botton=cens_db&box=5.1W&k_t=00&p=20&rz=1_1&rz_b=2_1%20&n_page=2 |title=The distribution of the population by nationality and mother tongue |year=2001 |publisher=State Statistics Committee of Ukraine |location=Kiev |access-date=5. 1. 2013 |archive-date=15. 3. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070315192333/http://www.ukrcensus.gov.ua/eng/results/nationality_population/nationality_1/s5/?botton=cens_db&box=5.1W&k_t=00&p=20&rz=1_1&rz_b=2_1+&n_page=2 |url-status=dead }}</ref> | regija11 = {{ZID|Brazil}} | pop11 = 100.000<ref>[http://oglobo.globo.com/mundo/comunidade-armenia-prospera-no-brasil-mas-nao-abandona-luta-pela-memoria-do-massacre-15908325 Comunidade armênia prospera no Brasil, mas não abandona luta pela memória do massacre]. By Breno Salvador. ''[[O Globo]]'', 24 April 2015</ref><ref>{{cite news|title=Federal Senate of Brazil Recognizes Armenian Genocide|url=http://armenianweekly.com/2015/06/03/federal-senate-of-brazil-recognizes-armenian-genocide/|agency=Armenian Weekly|date=3. 6. 2015}}</ref> | regija12 = {{ZID|Grčka}} | pop12 = 80.000<ref>{{cite news|title=Հունաստանի հայ համայնքը պատրաստվում է Հայաստանի նախագահի հետ հանդիպմանը [Armenian community of Greece preparing for the meeting with the Armenian president]|first=Astghik|last=Bedevyan|url=http://www.armenialiberty.org/content/article/2279357.html |agency=[[Radio Free Europe/Radio Liberty]] Armenian Service|date=18. 1. 2011|access-date=10. 1. 2015|language=hy}}</ref> | regija13 = {{ZID|Argentina}} | pop13 = 70.000{{sfn|Ayvazyan|2003|p=100}} | regija14 = {{ZID|Turska}} | pop14 = 60.000<ref>{{cite news|title=Foreign Ministry: 89,000 minorities live in Turkey|url=http://www.todayszaman.com/newsDetail_getNewsById.action?load=detay&link=161291|newspaper=[[Today's Zaman]]|date=15. 12. 2008|access-date=5. 1. 2013|archive-date=20. 5. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110520084230/http://www.todayszaman.com/newsDetail_getNewsById.action?load=detay&link=161291|url-status=dead}}</ref> | regija15 = {{ZID|Kanada}} | pop15 = 55.740<ref>{{citation|url=http://www12.statcan.gc.ca/nhs-enm/2011/dp-pd/dt-td/Rp-eng.cfm?LANG=E&APATH=3&DETAIL=0&DIM=0&FL=A&FREE=0&GC=0&GID=0&GK=0&GRP=0&PID=105396&PRID=0&PTYPE=105277&S=0&SHOWALL=0&SUB=0&Temporal=2013&THEME=95&VID=0&VNAMEE=&VNAMEF=|title=Canada National Household Survey|year=2011|publisher=Statistics Canada|access-date=20. 8. 2013}}. Od toga je 31.075 prijavilo jedinstveno i 24.675 mješovitog porijekla Armena.</ref> | regija16 = {{ZID|Poljska}} | pop16 = 50.000<ref>{{cite news|url=http://mniejszosci.narodowe.mac.gov.pl/mne/mniejszosci/charakterystyka-mniejs/6480,Charakterystyka-mniejszosci-narodowych-i-etnicznych-w-Polsce.html |title=Narodowy Spis Powszechny 2011 (Polish Census of 2011) |year=2011 |publisher=Główny Urząd Statystyczny (Polish Central Statistical Office) |access-date=31. 10. 2015 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20151017060215/http://mniejszosci.narodowe.mac.gov.pl/mne/mniejszosci/charakterystyka-mniejs/6480%2CCharakterystyka-mniejszosci-narodowych-i-etnicznych-w-Polsce.html |archive-date=17. 10. 2015 }}</ref> | languages = [[Armenski jezik|armenski]] | vjera = Kršćanstvo<small><br />[[Armenska apostolska crkva]] {{·}} [[Armenska katolička crkva|katolicizam]] {{·}} [[Armenska evangelička crkva|protestantizam]] </small> | vezano = [[Hemšini]], [[Cherkesogai]] | footnotes = }} '''Armeni''' ({{Jez-hy|հայեր}}, ''hayer'') [[etnička grupa]] su porijeklom s [[Armenska visoravan|Armenske visoravni]] u [[Jugozapadna Azija|jugozapadnoj Aziji]].<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Armenia/Administration-and-social-conditions#ref481320|title=Armenia: Ancient and premodern Armenia|last=|first=|date=|website=[[Encyclopædia Britannica Online]]|publisher=[[Encyclopædia Britannica, Inc.]]|access-date=17. 7. 2018|quote=The Armenians, an Indo-European people, first appear in history shortly after the end of the 7th century BCE[, d]riving some of the ancient population to the east of Mount Ararat [...]}}</ref> Armeni su većina u [[Armenija|Armeniji]] i [[Nagorni Karabah|Nagornom Karabahu]]. Dijaspora od oko 5 miliona ljudi živi izvan Armenije. Većina njih živi u [[Rusija|Rusiji]], [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], [[Francuska|Francuskoj]], [[Gruzija|Gruziji]], [[Iran]]u, [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Ukrajina|Ukrajini]], [[Liban]]u, [[Brazil]]u i [[Sirija|Siriji]]. S izuzetkom Irana i bivših sovjetskih država, današnja armenska dijaspora nastala je nakon [[Genocid nad Armenima|genocida nad Armenima]].<ref name="Hovannisian">[[Richard G. Hovannisian]], ''The Armenian people from ancient to modern times: the fifteenth century to the twentieth century'', Volume 2, p. 427, Palgrave Macmillan, 1997.</ref> Većina Armenaca su pripadnici [[Armenska apostolska crkva|Armenske apostolske crkve]]. Kršćanstvo se počelo širiti u Armeniji ubrzo nakon [[Isus]]ove smrti, i tako je početkom 4. vijeka [[Kraljevina Armenija|Armenska kraljevina]] postala prva država koja je prihvatila kršćanstvo kao državnu religiju.<ref name="ncccusa">{{Cite web|url=http://www.ncccusa.org/news/01news36a.html|title=Armenia first nation to adopt Christianity as a state religion.|archive-url=https://web.archive.org/web/20110106104636/http://www.ncccusa.org/news/01news36a.html|archive-date=6. 1. 2011|url-status=dead|access-date=27. 2. 2007}}</ref> == Historija == Pretpostavlja se da je indoevropska kultura iz [[Bronzano doba|bronzanog doba]] [[Trialeti kultura|Trialeti-Vanadzor]] već u 3. mileniju p. n. e. imala uporište u Armeniji, s dokazima kao što su grobnice iz [[Ashtarak]]a.<ref>Peter I. Bogucki and Pam J. Crabtree [http://lukashevichus.info/knigi/ancient_europe_encycl_bogucki_crabtree_1.pdf ''Ancient Europe, 8000 B.C. to A.D. 1000: An Encyclopedia of the Barbarian World''.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160109082658/http://lukashevichus.info/knigi/ancient_europe_encycl_bogucki_crabtree_1.pdf |date=9. 1. 2016 }} Charles Scribner's Sons, 2004 {{ISBN|978-0684806686}}</ref><ref>Daniel T. Potts [https://books.google.ca/books?id=7lK6l7oF_ccC&pg=PA681 ''A Companion to the Archaeology of the Ancient Near East''.] Volume 94 of Blackwell Companions to the Ancient World. John Wiley & Sons, 2012 {{ISBN|1405189886}} p.681</ref><ref>{{Cite journal|last=Simonyan|first=Hakob Y.|date=2012|title=New Discoveries at Verin Naver, Armenia|url=https://www.academia.edu/25380162|journal=Backdirt|publisher=The Cotsen Institute of Archaeology at UCLA|issue=The Puzzle of the Mayan Calendar|pages=110–113|access-date=5. 8. 2019}}</ref> Kontroverzna hipoteza nekih stručnjaka smješta indoevropsku pradomovinu na Armensku visoravan.<ref>Thomas Gamkrelidze and Vyacheslav Ivanov (philologist)|Vyacheslav V. Ivanov, ''The Early History of Indo-European Languages'', March 1990, p. 110.</ref> U [[Bronzano doba|bronzanom dobu]] nekoliko država je postojalo na području Armenije, uključujući [[Hetiti|Hetitsko carstvo]].<ref>Vahan Kurkjian, "History of Armenia", Michigan, 1968, [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Gazetteer/Places/Asia/Armenia/_Texts/KURARM/home.html History of Armenia by Vahan Kurkjian]; Armenian Soviet Encyclopedia, v. 12, Yerevan 1987; Artak Movsisyan, "Sacred Highland: Armenia in the spiritual conception of the Near East", Yerevan, 2000; Martiros Kavoukjian, "The Genesis of Armenian People", Montreal, 1982</ref> Pod [[Asurbanipal|Ašurbanipalom]] (669–627. p. n. e.), [[Asirija|Asirsko carstvo]] se prostiralo do [[Kavkaz (planina)|planine Kavkaz]] (moderna [[Armenija]], Gruzija i [[Azerbejdžan]]).<ref>Curtis, John (November 2003). "The Achaemenid Period in Northern Iraq". L'archéologie de l'empire achéménide (Paris, France): 12.</ref> Prvi geografski entitet koji su susjedni narodi nazivali Armenijom uspostavljena je u obliku [[satrap]]a (provincije) krajem 6. vijeka p. n. e. pod dinastijom Orontid (Yervanduni) unutar [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenidskog Carstva]]. Orontidi su kasnije vladali nezavisnom [[Kraljevina Armenija (antika)|Kraljevinom Armenijom]]. Kasnije je ta kraljevina s dinastijom Arsacida postala prva prva država koja je prihvatila kršćanstvo kao svoju religiju,<ref name="Mary Boyce p 84">Mary Boyce. [https://books.google.com/books?id=a6gbxVfjtUEC&pg=PA84&dq=armenians+zoroastrianism+christianity&hl=nl&sa=X&ved=0CCgQ6AEwAWoVChMIi5zf656SxgIVgbMsCh1xBQB1#v=onepage&q=armenians%20zoroastrianism%20christianity&f=false ''Zoroastrians: Their Religious Beliefs and Practices''] Psychology Press, 2001 {{ISBN|978-0415239028}} p 84</ref> u ranim godinama 4. vijeka, vjerovatno 301. p. n. e.<ref>traditionally dated to 301 following [[Mikayel Chamchian]] (1784). 314 is the date favored by mainstream scholarship, so Nicholas Adontz (1970), p.82, following the research of Ananian, and Seibt ''The Christianization of Caucasus (Armenia, Georgia, Albania) '' (2002).</ref> U kasnom [[Partsko carstvo|partskom]] razdoblju Armenija bila je priklonjena pretežno [[Zoroastrizam|zoroastrijanizmu]].<ref name="Mary Boyce p 84" /> Armenija je 428. ponovo izgubila suverenitet pod osvajačkim [[Bizantijsko Carstvo|bizantijskim]] i [[Sasanidsko Carstvo|sasanidskim perzijskim]] carstvima, a kasnije i [[Muslimansko osvajanje Perzije|muslimanskim osvajanjem Perzije]] koja su obuhvatala područja gdje Armeni žive. Godine 885. Armeni su ponovo uspostavili suvereno kraljevstvo pod vodstvom Ashota I iz dinastije Bagratid. Značajan dio Armena pobjegao je od bizantske okupacije 1045. i naknadne invazije [[Seldžuci|turskih Seldžuka]] 1064. godine. Naselili su se u velikom broju u [[Kilikija|Kilikiji]], [[Anadolija|anadolskoj]] regiji gdje su Armenci od rimskih vremena bili manjina. Godine 1080. osnovali su Kneževinu Armeniju, zatim i Kraljevinu Kilikiju, koja je postala žarište armenskog nacionalizma. Armenci su razvili bliske društvene, kulturne, vojne i vjerske veze s obližnjim [[Križarske države|križarskim državama]], ali su na kraju podlegli [[Memluci|napadima Memluka]]. U narednih nekoliko vijekova, nad Armenima su vladali [[Džingis-kan|Džinkis-kan]], [[Timuridi]] i plemenske turske federacije [[Ak Koyunlu]] i [[Kara Koyunlu]], te [[Osmansko Carstvo]]. === Moderna historija === [[Etničko čišćenje]] Armena tokom posljednjih godina Osmanskog Carstva smatra se [[genocid]]om, gdje se procjenjuje da je bilo 1,5 miliona žrtava. Prvi val progona bio je od 1894. do 1896, a drugi je kulminirao [[Genocid nad Armenima|genocidom nad Armenima]] 1915. i 1916. S početkom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], Osmansko Carstvo vidjelo je Armene kao saveznike [[Rusko Carstvo|carske Rusije]], što je bio izgovor za progone koji će uslijediti. Nakon raspada Ruskog carstva i [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]], Armenija je nakratko bila nezavisna od 1918. do 1920. Krajem 1920. [[Komunizam|komunisti]] su došli na vlast nakon invazije [[Crvena armija|Crvene armije]] na Armeniju. Prvobitno je 1922. Armenija postala dio Kavkaskog SFSR u sklopu [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], a kasnije je formirana [[Armenski SSR|Armenska sovjetska socijalistička republika]] koja je trajala od 1936. do 21. septembra 1991. kada je Armenija proglasila nezavisnost od [[Sovjetski Savez|SSSR-a]] i uspostavila drugu [[Armenija|Armensku Republiku]]. == Jezik == Armenski je [[Indoevropski jezici|indoevropski]] jezik.<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/Armenian-people|title=Armenian (people) &#124; Description, Culture, History, & Facts}}</ref> Ima dva međusobno razumljiva i pisana oblika: istočni armenski, koji se danas govori uglavnom u [[Armenija|Armeniji]], Gorskom Karabahu, [[Iran]]u i bivšim sovjetskim republikama; i zapadni armenski, koja se koristi u historijskoj Zapadnoj Armeniji. Iako se armenski svrstava u [[Indoevropski jezici|indoevropske jezike]], njegovo precizno klasificiranje je predmet rasprava. Donedavno su naučnici vjerovali da je armenski najuže povezan s [[Grčki jezik|grčkim]] i drevnim makedonskim. Eric P. Hamp smjestio je armenski jezik u grčko-armensku podgrupu indoevropskih jezika u svom [[Indoevropski jezici|indoevropskom]] porodičnom stablu iz 2012. godine.<ref name="hamp">{{Cite journal|last=Hamp|first=Eric P.|date=august 2013|title=The Expansion of the Indo-European Languages: An Indo-Europeanist's Evolving View|url=http://sino-platonic.org/complete/spp239_indo_european_languages.pdf|journal=Sino-Platonic Papers|volume=239|pages=8, 10, 13|access-date=8. 2. 2014}}</ref> Ipak, danas većina stručnjaka vjeruje da je armenski jezik blizak [[Indoiranski jezici|indo-iranskim]] jezicima, isto koliko i grčkom.<ref>{{cite book|author=Vavroušek P.|chapter=Frýžština|chapter-format=|chapter-url=|title=Jazyky starého Orientu|orig-year=|agency=|edition=|location=Praha|date=2010|publisher=Univerzita Karlova v Praze|volume=|pages=129|series=|isbn=978-80-7308-312-0|ref=}}</ref><ref name="Adams419">{{cite book|author=J. P. Mallory, Douglas Q. Adams.|location=London|isbn=9781884964985|series=|pages=[https://archive.org/details/encyclopediaindo00mall/page/n448 419]|volume=|publisher=Fitzroy Dearborn Publishers|date=1997|edition=|chapter=|agency=|orig-year=|title=Encyclopedia of Indo-European culture|url=https://archive.org/details/encyclopediaindo00mall|url-access=registration|format=|chapter-url=|ref=}}</ref><ref name="Clackson124">{{cite book|author=Clackson James P.T.|chapter=Classical Armenian|chapter-format=|chapter-url=|title=The Ancient Languages of Asia Minor|orig-year=|agency=|edition=|location=New York|date=2008|publisher=Cambridge University Press|volume=|pages=124|series=|isbn=|ref=}}</ref> To je dovelo neke učenjake da predlože hipotetsku grčko-armensko-arijsku grupu unutar indoevropske jezičke porodice.<ref>''Handbook of Formal Languages'' (1997), [https://books.google.com/books?id=yQ59ojndUt4C&pg=PA6&dq=armeno-aryan&client=firefox-a#v=onepage&q=armeno-aryan&f=true p. 6].</ref> [[Datoteka:Khorovats.jpg|mini|Khorovats je omiljeno armensko jelo |alt=|200x200piksel]] == Kultura == [[Datoteka:Sargis_Pitsak.jpg|mini|Armenski{{Mrtav link}} rukopis iz 14. vijeka. |alt=|210x210piksel]] Armenska literatura prvi put je zabilježena u 400. godini kada je Mesrop Mashtots izumio [[Armenska abeceda|armensku abecedu]]. Ovaj vremenski period često se smatra kao zlatno doba armenske književnosti. Ranu armensku literaturu napisao je "otac armenske historije", Movses Khorenatsi, autor ''[[Historija Armenije (knjiga)|Historija Armenije]]''. U 19. stoljeću ustanovljen je veliki književni pokret koji je trebao da stvori modernu armensku književnost. Ovaj period, tokom kojeg je cvjetala armenska kultura, poznat je kao razdoblje preporoda (Zartonki sherchan). Većina njih usvojila je novostvorenu istočnu ili zapadnu varijantu armenskog jezika. Muzički instrumenti kao što je duduk, [[dhol]], [[zurna]] i [[Qanun (instrument)|kanun]] obično se nalaze u repertoaru armenske narodne muzike. [[Horovac]], jelo s roštilja, jedno je od omiljenih armenskih jela. [[Lavaš]] je vrlo popularan armenski hljeb, a armenska paklava popularni je desert napravljen od filo tijesta. == Napomene == <references group="lower-alpha" /> == Reference == {{Refspisak|}} == Vanjski linkovi == * [https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=3903 Armenci] – Mrežno izdanje ''Hrvatske enciklopedije'' [[Kategorija:Kavkaski narodi]] [[Kategorija:Armeni]] [[Kategorija:Narodi s Bliskog istoka]] qx0y5j6feb95vv2i2kjtsecrmri1jqb 0 463102 3837936 3835644 2026-04-28T23:55:22Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3837936 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojna jedinica | ime = Kopnena vojska SAD-a ''United States Army'' | slika = Mark of the United States Army.svg | veličina_slike = 200 px | opis_slike = | aktivan = formirana 14. juna 1775. | država = [[SAD]] | grana = | vrsta = kopnena vojska | dio = [[Oružane snage Sjedinjenih Američkih Država]] | glavno_sjedište = [[Pentagon]] | nadimak = | moto = | boje = crna, zlatna i bijela | oprema = | bitke = | web_stranica = | komandir1_oznaka =Načelnik štaba kopnene vojske SAD-a | komandir1 = general Mark A. Milley | komandir2_oznaka = | komandir2 = | komandir3_oznaka = | komandir3 = | komandir4_oznaka = | komandir4 = }} '''Kopnena vojska SAD-a''' ([[engleski|engl.]] '''''United States Army''''') je najveći i najstariji vid [[Oružane snage Sjedinjenih Američkih Država|Oružanih Snaga SAD-a]]. Svoje korijene historijski vuče od Kontinentalne vojske koja je formirana 14. juna [[1775.]] godine u [[Američki rat za nezavisnost|američkom ratu za nezavisnost]]. Uloga i zadaća ovog vida vojske je kako zaštita američkih nacionalnih interesa u inostranstvu tako i odbrana SAD-a od drugih država. U fiskalnoj [[2010.]] godini kopnena vojska je raspolagala sa preko 561.979 aktivnih vojnika,<ref>''Department of Defense'': [http://siadapp.dmdc.osd.mil/personnel/MILITARY/rg0711.pdf ''Active Duty Military Personnel by Rank/Grade''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121019001214/http://siadapp.dmdc.osd.mil/personnel/MILITARY/rg0711.pdf |date=19. 10. 2012 }} (engl., PDF; 11&nbsp;kB) vom 30. November 2007 – abgerufen am 24. Januar 2008.</ref> kada se toj cifri dodaju rezervni sastavi ona je 2010. godine iznosila preko 1.129.275 vojnika.<ref>''Army Demographics'': {{Webarchive|url=http://www.armyg1.army.mil/hr/docs/demographics/FY10_Army_Profile.pdf |wayback=20121224100557 |text=''Army FY2008 Demographics brochure'' |archive-bot=2019-05-20 10:04:01 InternetArchiveBot }} (PDF; 2,1&nbsp;MB) ''FY10 Army Profile''.</ref> Dodatno tome ona je 2010. godine raspolagala sa 250.000 civilnih uposlenika.<ref>''CPOL (Army Civilian Personnel Online)'':[http://cpol.army.mil/ ''Army Civilian Personnel Online''.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180821205728/http://www.cpol.army.mil/ |date=21. 8. 2018 }} Zugriff vom 13. Dezember 2010.</ref> Brojnost vojnika kopnene vojske SAD-a prelaze kopnene vojske [[Kina|Kine]], [[Indija|Indije]] i [[Sjeverna Koreja|Sjeverne Koreje]]. Kopnena vojska SAD-a je bila sudionik oba svjetska rata kao i veliki broj vojnih intervencija SAD-a. Od [[Drugi svjetski rat|drugiog svjetskog rata]] smatrana je za najopremljeniju i najmobilniju kopnenu vojsku na planeti, a od kraja hladnog rata često je imala sukobe sa protivnicima u tipu asimetričnog ratovanja. == Historija == === 18. vijek === [[Datoteka:Washington Crossing the Delaware by Emanuel Leutze, MMA-NYC, 1851.jpg|mini|lijevo|Washington prelazi Delaware - jedna od slika rata za nezavisnost, ujedno jedan od najznačajnijih simbola rata.]] Kontinentalna vojska je formirana 14. juna 1775. godine na drugom kontinentalnom kongresu<ref>[http://memory.loc.gov/cgi-bin/query/r?ammem/hlaw:@field(DOCID+@lit(jc00235)): Cont'l Cong., Formation of the Continental Army, in 2 ''Journals of the Continental Congress, 1774–1789'' 89–90 (Library of Cong. eds., 1905)].</ref> kao ujedninjena vojska kolonija u borbi protiv [[Kraljevina Velika Britanija|Velike Britanije]], a za njenog komadanta izabran je [[George Washington]].<ref>[http://memory.loc.gov/cgi-bin/query/r?ammem/hlaw:@field(DOCID+@lit(jc00238)): Cont'l Cong., Commission for General Washington, in 2 ''Journals of the Continental Congress, 1774–1789'' 96-7 (Library of Cong. eds., 1905)].</ref><ref>[http://memory.loc.gov/cgi-bin/query/r?ammem/hlaw:@field(DOCID+@lit(jc00240)): Cont'l Cong., Instructions for General Washington, in 2 ''Journals of the Continental Congress, 1774–1789'' 100-1 (Library of Cong. eds., 1905)].</ref><ref>[http://memory.loc.gov/cgi-bin/query/r?ammem/hlaw:@field(DOCID+@lit(jc00580)): Cont'l Cong., Resolution Changing "United Colonies" to "United States", in 5 ''Journals of the Continental Congress, 1774–1789'' 747 (Library of Cong. eds., 1905)].</ref> Vojsku su u početku sačinjavali muškarci koji su prethodno služili u britanskoj vojsci ili u kolonijalnim milicijama koji su sa sobom donijeli veliki dio britanske vojne baštine. Kako je rat za nezavisnost napredovao franucska pomoć, resursi i vojno razmišljane doveli su do oblikovanja vojske. Brojni vojnici iz tadašnjih europskih zemalja su priskočili u pomoć kao što je bio [[Friedrich Wilhelm von Steuben]] koji je sa sobom donio taktike i organizacijske vještine iz [[Pruska|pruske vojske]]. Vojska je vodila brojne bitke na jugu 1780. i 1781. godine služeći se fabianovom taktikom i taktikom ''udari i bježi'' pod vodstvom general-majora [[Nathanael Greene]]a nanoseći udarce britanskoj vojsci tamo gdje je ona bila vojno najslabija. Washington je izvojevao pobjede nad Britancima u bitkama kod Trentona i Princetona, ali je izgubio niz bitaka u kampanji za New York i New Jersey 1776. i u Philadelphijskoj kampanji 1777. godine. Odlučnom pobjedom iz francusku pomoć kod [[Opsada Yorktowna|Yorktowna]] 1781. godine kontinentalna vojska je dobila prevlast nad britanskom vojskom. Nakon rata Kontinetalna vojska je rasformirana kao odraz republikanskog nepovjerenja. Milicije kolonija su bile jedina vojna sila nove države sa izuzetkom regimente koja je čuvala zapadnu teritoriju i jedne atiljerijske baterije koja je čuvala arsenal West Pointa. Međutim, zbog kontinuiranih sukoba sa [[Indijanci]]ma ubrzo je shvaćeno da je potrebno formirati obučenu vojsku. Regularna vojska u početku veoma mala s velikim gubicima je reorganizovana u Legiju Sjedinjenih Država koja je osnovana 1791. godine, a preimenovana u Armiju Sjedinjenih Država 1796. godine. 1798. godine tokom [[Kvazi-rat]]a sa Francuskom, Kongres je osnovao ''Privremenu vojsku'' od 10.000 vojnika koja se sastojala od 12 pješadijskih regimenti i 6 trupa lahkih zmajeva. Do marta 1799. godine Kongres je formirao i ''Eventualnu vojsku'' od 30.000 vojnika uključujući i 3 konjičke regimente. === 19. vijek === [[Datoteka:Battle of New Orleans.jpg|mini|Slika generala Andrewa Jacksona tokom bitke kod New Orleansa.]] [[Rat iz 1812.|Rat 1812.]] godine je bio drugi i zadnji anglo-američki rat i imao je mješovite rezultate. Američka vojska nije osvojila Kanadu, ali je slomila otpor Indijanaca i spriječila njihovo širenje na sjeverozapadne teritorije i potvrdila svoju nezavisnost zaustavljajući dvije velike britanske invazije [[1814.]] i [[1815.]] godine. Nakon pobjede u bitci kod jezera Erie [[1813.]] godine američka vojska je zauzela zapadne dijelove Gornje Kanade, izvojevala pobjede kod Yorka i Temze što je dovelo do kolapsa Zapadne Konfederacije. Nakon američkih pobjeda u kanadskoj provinciji Gornja Kanada, britanske trupe su uspjele ući i spaliti [[Washington, D.C.|Washington]] koji je bio branjen od milicije 1814. godine. Međutim regularna vojska je uspjela dokazati da je profesionalna i sposobna pobijediti britansku vojsku tokom invazije na [[Plattsburgh]] i [[Baltimore]] što je potaknulo na britanski sporazum o prethodno odbijenim uvjetima [[status quo]] ante bellum. Dvije sedmice nakon što je potpisan sporazum (nije ratificiran), [[Andrew Jackson]] je pobijedio Britance u [[Bitka za New Orleans|bitci za New Orleans]] i opsadi tvrđave St. Philip te dobio status nacionalnog heroja. Američki vojnici i mornari su zadnjim fazama rata zarobili britanske bojne brodove HMS ''Cyane'', HMS ''Levant'' i ''Penguin''. Prema sporaumu obje zaraćene strane su se vratile na teritorijalni status quo. Obje ratne mornarice su zadržale zarobljene ratne brodove. Velika vojna kampanja protiv [[Indijanci|Indijanaca]] se vodila na [[Florida|Floridi]] protiv plemena [[Seminole]]. Bili su potrebni dugi ratovi (1818-1858) da se napokon pobijede Seminole i prebace u Oklahomu. Uobičajena strategija u indijanskim ratovima bila je preuzimanje kontrole nad hranom Indijanaca tokom zime, problem na Floridi je bio što nije bilo zimskih uslova. Druga strategija bila je sklapanje saveza s drugim indijanskim plemenima, ali i to je bilo beskorisno jer su Seminole porazile sva druga inidjanska plemena koja su došla na Floridu krajem XVIII stoljeća.<ref>Ron Field and Richard Hook, ''The Seminole Wars 1818–58'' (2009)</ref> Američka vojska se borila i pobijedila u [[Američko-meksički rat|američko-meksičkom ratu]] (1846-1848).<ref>{{cite web|url=https://www.pbs.org/kera/usmexicanwar/|title=The U.S.-Mexican War – PBS|work=pbs.org|access-date=1. 4. 2015|archive-date=23. 4. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110423031914/http://www.pbs.org/kera/usmexicanwar/|url-status=dead}}</ref> Američka pobjeda rezultirala je stjecanjem teritorija koji su s vremenom postali cijele ili dijelovi država [[California]], [[Nevada]], [[Utah]], [[Colorado]], [[Arizona]], [[Wyoming]] i [[New Mexico]]. === Američki građanski rat === [[Datoteka:Thure de Thulstrup - L. Prang and Co. - Battle of Gettysburg - Restoration by Adam Cuerden.jpg|mini|Bitka kod Gettysburga , prekretnica američkog građanskog rata.]] [[Američki građanski rat]] je bio po pitanju žrtava bio najrazorniji rat u američkoj historiji. Nakon što je većina američkih saveznih država u kojima je [[robovlasništvo]] bilo legalno formiralo [[Konfederacija američkih država|Konfederaciju američkih država]] i Vojsku Konfederacije na čelu s bivšim oficirima američke vojske mobiliziran je velik dio južnjačke bjelačke radne snage. Snage Sjedinjenih Država (Unije ili Sjevera) formirale su Vojsku Unije koja se sastojala od manjeg dijela regularnih vojnih jedinica i velikog broja dobrovoljačkih jedinica iz svih država sa sjevera i juga izuzev [[Južna Karolina|Južne Karoline.]] U prve dvije godine rata snage Konfederacije imale su uspjeha u borbama ali izgubile su kontrolu nad pograničnim državama. Konfederacija je morala braniti jako velik teritorij gdje je dvosruko veća smrtnost bila od bolesti u odnosu na gubitke u borbama. Unija je koristila strategiju osvajanja obalnih područja i luka, te rijeka. DO 1863. godine Konfederacija je bila praktički zagušena. Dok se vojska na istoku borila dobro, na zapadnom dijelu je nizala poraze dok snage Unije nisu zauzele [[New Orleans]] 1862. godine zajedno sa rijekom Tennessee. U kampanji za Vicksburg od 1862. do 1863. godine general [[Ulysses S. Grant]] je zauzeo rijeku [[Mississippi (rijeka)|Mississippi]] i time presjekao jugozapad. Grant je preuzeo zapovjedništvo nad snagama unije [[1864.]] godine i nakon niza bitaka s vrlo teškim žrtvama, general [[Robert E. Lee]] bio je pod opsadom Richmonda dok je general [[William T. Sherman]] zauzeo [[Atlanta|Atlantu]] i prošao kroz [[Georgia|Georgiju]] i Karoline. Glavni grad Konfederacije je pao u aprilu 1865. godine, a Lee je nakon toga predao svoju vojsku na dvoru Appomattox Court. Ostaci kofederacijske vojske su se predali u narednih nekoliko mjeseci. U američkoj historiji ovo je do sada bio najsmtronosniji rat što je rezultiralo sa 620,000 mrtvih muškaraca na obe srane. Na temelju podataka iz popisa 1860. godine, 8% svih bijelih muškaraca u dobi od 13 do 43 godine izgubilo je život je u ratu, uključujući 6,4% na sjeveru i 18% na jugu.<ref>Maris Vinovskis (1990). ''[https://books.google.com/books?id=gySktxKYPGoC&pg=PA7&dq&hl=en#v=onepage&q=&f=false Toward a social history of the American Civil War: exploratory essays]{{Mrtav link}}''. Cambridge University Press. p. 7. {{ISBN|0-521-39559-3}}</ref> === Kraj 19. vijeka === [[File:Soldiers of 1890.jpg|thumb|right|Američki vojnici 1890. godine]] Nakon građanskog rata, američka je vojska imala zadatak da obdrži zapadna plemena [[Indijanci|Indijanaca]] u indijanskim rezervatima. Osnovali su mnoge utvrde i angažirali se u zadnjem od američkih indijanskih ratova. Američka vojska je zauzela neke od južnih država tokom perioda rekonstrukcije. Ključne bitke u [[Špansko-američki rat|špansko-američkom ratu]] 1898. godine vodila je [[Ratna mornarica Sjedinjenih Američkih Država|Ratna mornarica SAD-a]]. Koristeći uglavnom nove dobrovoljce, američka vojska porazila je [[Španija|Španiju]] u kopnenim kampanjama na [[Kuba|Kubi]] i odigrala važnu ulogu u [[Filipinsko-američki rat|filipinsko-američkom ratu]]. === 20. vijek === Počevši od [[1910.]] godine američka vojska je počela nabavljati prve avione.<ref>Cragg, Dan, ed., ''The Guide to Military Installations'', Stackpole Books, Harrisburg, 1983, p. 272.</ref> 1910. godine za vrijeme [[Meksička revolucija|Meksičke revolucije]] vojska je raspoređena u američke gradove u blizini granice kako bi se osigurala sigurnost života i imovine. 1916. [[Pancho Villa]] , glavni vođa pobunjenika, napao je [[Columbus]] u Novom Meksiku , potaknuvši američku intervenciju u [[Meksiko|Meksiku]] do 7. februara 1917. Borili su se protiv pobunjenika i meksičkih saveznih trupa do [[1918.]] godine. ==== Svjetski ratovi ==== [[File:At close grips2.jpg|thumb|right|Trupe američke vojske napadaju njemački bunker u [[Francuska|Francuskoj]], {{circa|1918}}]] [[Sjedinjene Američke Države]] ulaze [[1917.]] godine u prvi svjetski rat na stranu sila[[Antanta|Antante]] čije su članice bile [[Velika Britanija]], [[Francuska]], [[Rusko Carstvo]], [[Italija]] i drugi saveznici. Američke trupe su poslane na zapadni front i bile su uključene u zadnje dvije ofenzive s kojima je okončan [[prvi svjetski rat]]. Nakon novembra 1918. godine vojska je ponovno smanjila svoje snage. 1939. godine prema procjeni američka kopnena vojska je imala između 174 000 i 200 000 vojnika, što je bilo manje od Portugala koji je tada po vojnoj sili bio na 17. ili 19. mjestu. General [[George Marshall]] je imenovan za načelnika štaba kopnene vojske SAD-a u septembru 1939. godine, te je započeo povećanje i modernizaciju vojske u pripremama za rat.<ref>{{Cite news|url=http://www.politifact.com/texas/statements/2014/jun/13/ken-paxton/us-army-was-smaller-army-portugal-world-war-ii/|title=U.S. army was smaller than the army for Portugal before World War II|work=Politifact|access-date=23. 1. 2018}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://ssi.armywarcollege.edu/pubs/summary.cfm?q=358|title=Excerpt – General George C. Marshall: Strategic Leadership and the Challenges of Reconstituting the Army, 1939–41|website=Ssi.armywarcollege.edu|access-date=23. 1. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180124005751/http://ssi.armywarcollege.edu/pubs/summary.cfm?q=358|archive-date=24. 1. 2018|url-status=dead}}</ref> [[File:U.S. Soldiers at Bougainville (Solomon Islands) March 1944.jpg|thumb|left|Američki vojnici u traženju japanskih infiltratora tokom Bougainville kampanje]] [[Sjedinjene Američke Države]] su ušle u [[drugi svjetski rat]] u decembru [[1941.]] godine nakon japanskog [[Napad na Pearl Harbor|napada na Pearl Harbor]]. Na europskom frontu trupe američke kopnene vojske su formirale značajan dio snaga koje su zauzele sjevernu Afriku i [[Sicilija|Siciliju]], kasnije ratovale u [[Italija|Italiji]]. Na [[Iskrcavanje u Normandiji|dan D]] 6. juna 1944. godine i nakon oslobađanja Europe i poraza [[Treći rajh|Trećeg rajha]] milioni američkih vojnika su odigrali važnu ulogu. U [[Rat na Pacifiku|Tihom oceanu]] vojnici američke kopnene vojske su zajedno sudjelovali sa vojnicima [[Marinski korpus Sjedinjenih Američkih Država|marinskim korpusom]] u zauzimanju pacifičkih otoka od [[Japan]]aca. Nakon predaje [[Sile Osovine|sila osovine]] u maju 1945. (Njemačka) i u agustu iste godine (Japan), američke vojne snage su bile raspoređene u Njemačkoj i Japanu kako bi okupirali ove dvije zemlje. Dvije godine nakon rata Zračne snage Kopnene vojske SAD-a se odvajaju od Kopnene vojske SAD-a i formiraju se [[Zračne snage Sjedinjenih Američkih Država]] u septembru 1947. godine. 1948. godine po naređenju predsjednika [[Harry S. Truman]]a je došlo do desegregacije u vojsci. ==== Hladni rat ==== =====1945–1960===== Nakon drugog svjetskog rata nastupa period hladnog rata, odnosno sukob istoka i zapada. Izbijanjem [[Korejski rat|korejskog rata]] dolazi do zabrinutosti odbrane Zapadne Europe. Dva korpusa, V i VII reaktivirani su u sklopu 7. armije kopnene vojske SAD-a 1950. godine, a američka vojska u Europi porasla je sa jedne na četiri divizije. Stotine hiljada američkih vojnika ostalo je stacionirano u [[Zapadna Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]], ali i u [[Belgija|Belgiji]], [[Nizozemska|Nizozemskoj]] i [[UK|Velikoj Britaniji]] do [[1990-e|1990-ih]] u očekivanju potencijalnog sovjetskog napada. Za vrijeme hladnog rata američke trupe i njihovi saveznici borili su se protiv [[komunist]]ičkih snaga u Koreji i [[Vijetnam]]u. Korejski rat počeo je u junu 1950. godine kada su Sovjeti napustili sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a odustajući od svojeg veta. U sklopu snaga UN-a stotine hiljada američkih vojnika borilo se kako bi spriječilo okupaciju [[Južna Koreja|Južne Koreje]] od [[Sjeverna Koreja|Sjeverne Koreje]] i u invaziji sjevera. Nakon operativnih napredovanja i povlačenja obiju strana i ulaska [[Kina|kineske]] armije u rat, sporazumom otok je vračen na ''status quo'' u julu 1953. godine. =====1960–1970===== [[File:DakToVietnam1966.jpg|thumb|left|Američki vojnici u Vijetnamu]] [[Vijetnamski rat]] se smatra jednom od nižih tački američke vojske što zbog slanja [[Regrutacija|regruta]], tako i zbog reakcija američke javnosti na sam rat. Američke snage su bile raspoređene u [[Južni Vijetnam|Južnom Vijetnamu]] još od [[1959.]] godine ali u svrhu obavještajnih, advizorskih i zadataka obuke, nisu bile rasporežene u velikom broju do [[1965.]] godine nakon incidenta u Tonkiškom zaljevu. Američke su snage učinkovito uspostavile i održavale vojnu kontrolu nad bojnim poljem, ali borile su se protiv borbe protiv gerilske taktike komunističkog [[Viet Cong]]a i vojske Sjeverng Vijetnama. Na taktičkoj razini, američki vojnici (i američka vojska u cjelini) nisu izgubili značajnu bitku.<ref>Woodruff, Mark. ''Unheralded Victory: The Defeat of the Viet Cong and the [[North Vietnamese Army]] 1961–1973'' (Arlington, VA: Vandamere Press, 1999).<!--page#?--></ref> Tokom 1960-ih, Ministarstvo obrane SAD-a i dalje je nadgledalo rezervne snage i ispitivalo broj divizija i brigada, kao i višak održavanja dviju pričuvnih komponenti, Kopnenu vojsku Nacionalne garde i Rezervu Kopnene vojske. [[1967.]] godine ministar odbrane [[Robert McNamara]] je donio odluku da je 15 borbenih divizija Kopnene vojske Nacionalne garde nepotrebno i smanjio ih na osam (jedna motorizovane pješadije, dvije oklopne i pet pješadijskih), ali je povećao broj brigada sa sedam na 18 (jedna zračno-desantna, jedna oklopna, dvije motorizovane pješadije i 14 pješadijskih). Smanjenje divzija nije bilo pozitivno prihvačeno među saveznim državama. Njihovi prigovori uključivali su neadekvatnu kombinaciju manevarskih elemenata za one koji su ostali i kraj prakse rotacije divizijskih komandi među državama koje su ih podržavale. Prema prijedlogu, preostali komandanti divizija trebali su boraviti u državi divizijske baze. Međutim, nije se trebalo smanjiti ukupna snaga Kopnene vojske Nacionalne garde, što je uvjerilo guvernere da prihvate plan. =====1970–1990===== [[File:Operation Just Cause Rangers 3rd sqd la comadancia small.jpg|thumb|right|Američki vojnici u Panami 1989. godine.]] Politiku totalnih snaga usvojio je načelnik štaba Kopnene vojske SAD-a [[general]] [[Creighton Abrams]] nakon rata u Vijetnamu koja uključuje tretiranje triju komponenata regularne vojske, nacionalne garde i rezervnih snaga kao jedinstvene snage.<ref name="Army National Guard Constitution">{{cite web|url=http://www.arng.army.mil/aboutus/history/Pages/ConstitutionalCharteroftheGuard.aspx |title=Army National Guard Constitution |publisher= |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130521130934/http://www.arng.army.mil/aboutus/history/Pages/ConstitutionalCharteroftheGuard.aspx |archive-date=21. 5. 2013 |df= }}</ref> Mišljenja da ni jedan američki predsjednik ne bi uputio [[SAD]] u rat bez podrške naroda Sjedinjenih Država, general Abrams je shodno tome isprepleteo strukturu Kopnene vojske SAD-a, na osnovu čega se proširene operacije ne bi provodile bez uključivanja Nacionalne garde i Rezervne vojske.<ref>Carafano, James, [http://www.fpri.org/enotes/20050203.military.carofano.totalforcepolicyabramsdoctrine.html ''Total Force Policy and the Abrams Doctrine: Unfulfilled Promise, Uncertain Future''] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100410064613/http://www.fpri.org///enotes/20050203.military.carofano.totalforcepolicyabramsdoctrine.html |date=10. 4. 2010 }}, Foreign Policy Research Institute, 3 February 2005.</ref> [[1980-e]] su bile decenija reorganizacije. Vojska je bazirana na dobrovoljnoj službi s akcentom na obuku i tehnologiju. Kopnena vojska je uzela učešće u vojnim operacijama [[Invazija na Grenadu|invazije na Grenadu]] 1983. i [[Invazija SAD na Panamu|invazije na Panamu]] 1989. godine. 1989. godine [[Njemačka]] se bližila ka [[Reunifikacija Njemačke|uejdninjenju]], a [[hladni rat]] se privodio kraju, na što je komanda vojske ragirala planiranjem smanjenja snaga. Novembra 1989. godine u Pentagonu su se izrađivali planovi o smanjenju broja vojnika za 23 %, sa 750.000 na 580.000 vojnika.<ref>An Army at War: Change in the Midst of Conflict, p. 515, via [[Google Books]]</ref> Korišteni su brojni poticaji kao što su penzionisanje. =====1990===== [[File:Abrams in formation.jpg|thumb|left|[[M1 Abrams]] tenkovi u pokretu tokom Zalivskog rata.]] [[1990.]] godine [[Irak]] je izvršio [[Invazija na Kuvajt|inavziju Kuvajta]], a američke kopnene snage su se brzo rasporedile kako bi zaštitile [[Saudijska Arabija|Saudijsku Arabiju]]. U januaru 1991. godine započeta je operacija [[Zalivski rat|Pustinjska oluja]], koalicija sa oko 500.000 vojnika predvođena SAD-om se suprostavila iračkoj vojsci. Operacija je završila pobjedom snaga koalicije, a iračka vojska je bila razbijena. Neke od najvećih tenkovskih bitaka zbile su se tokom zalivskog rata. Nakon operacije Pustinjska oluja kopnena vojska nije imala velike borbene operacije tokom [[1990-e|1990-ih]], ali je učestvovala u mirovnim misijama. ===21. vijek=== [[File:BarawalaKalay.jpg|thumb|right|Američki vojnici prilikom borbenih djelovanja u Afganistanu.]] 11. septembra 2001. godine, 53 osoba civilnog osoblja i 22 vojnika su poginuli od ukupnih 125 poginulih u [[Napadi 11. septembra 2001.|terorističkom napadu]] na Pentagon kada se putnički avion American Airlinesa leta 77 kojeg su oteli 5 otmičara [[Al-Kaida|Al-Kaide]] zabio u zapadni dio zgrade Pentagona u sklopu napada 11. septembra. Kao odgovor na napade 11. septembra i kao dio [[Rat protiv terorizma|globalnog rata protiv terorizma]] američke i [[NATO]] snage su napale [[Afganistan]] u oktobru 2001. godine rušeći talibanski režim. 2003. godine američka vojska sa saveznicima kreće u napad na [[Rat u Iraku 2003.|Irak]]. Tokom narednih godina iz rata protiv iračke vojske ovaj sukob u Iraku se nastavlja u protivgerilsku borbu. Do 2009. godine, glavni plan modernizacije vojske, najambiciozniji od drugog svjetskog rata <ref>{{cite news|title=Defense Secretary Gates observes Army Future Combat Systems progress|url=https://www.highbeam.com/doc/1P3-1478644341.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20170525180514/https://www.highbeam.com/doc/1P3-1478644341.html|url-status=dead|archive-date=25. 5. 2017|access-date=12. 5. 2017|work=US Fed News Service|date=9. 5. 2008}}</ref> bio je '''''Future Combat Systems''''' (bos. ''boreni sistemi budućnosti'').<ref>{{cite news|title=FCS Program Transitions to Army BCT Modernization|url=http://www.defencetalk.com/fcs-program-transitions-to-army-bct-modernization-20092/|access-date=21. 11. 2016|agency=Defencetalk.com|publisher=defencetalk.com|date=26. 6. 2009}}</ref> 2009. godine mnogi sistemi su otkazani, a ostali su uključeni u program modernitacije BCT-a. Do 2017. godine završen je projekat modernizacije brigada i njegovo sjedište, Komanda modernizacije brigade je preimneovan u Joint Modernization Command (bos. Zajednička komanda modernizacije) ili JMC.<ref>{{cite web |url=http://fortblissbugle.com/bmc-redesignated-jmc-new-name-better-reflects-evolving-organizational-mission |title=Archived copy |access-date=22. 3. 2017 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170216213925/http://fortblissbugle.com/bmc-redesignated-jmc-new-name-better-reflects-evolving-organizational-mission/ |archive-date=16. 2. 2017 |df=dmy-all }}</ref> U periodu 2016-2017. godine vojska je povukla stotine izviđačkih helikopetra [[Bell OH-58 Kiowa|OH-58 Kiowa]],<ref name="retired">{{cite news|title=Kiowa Warriors pass torch to Apache attack helicopters in South Korea|url=https://www.stripes.com/news/pacific/kiowa-warriors-pass-torch-to-apache-attack-helicopters-in-south-korea-1.450886#.WRZUIuXyvic|access-date=13. 5. 2017|work=Stars and Stripes|date=26. 1. 2017}}</ref> zadržavajući borbene helikoptere Apache. == Organizacija == ===Komponente === Zadatak organizaciej Kopnene vojske SAD-a potiče još od 1775. godine. U prvih sto godina postojanja Kopnena vojska SAD-a je bila mala mirnodopska snaga koja je bivala u utvrdama i obavljala druge mirnodopske dužnosti kao što su inžinjerstvo i građevinski radovi. Tokom ratnih vremena kopnena vojska je proširivana dobrovoljcima. Savezne države su raspolagale sa milicijskim snagama koje su se mogle dai na raspolaganje vojsci. Do dvadeseog vijeka američka vojska je mobilizirala dobrovoljce u četiri odvojena navrata tokom svakog velikog rata u devetnaestom vijeku. Tokom prvog svjetskog rata organizovana je "Nacionalna vojska", koja je organizovana da bi se borila u sukobima što je zamijenilo koncept američkih dobrovoljaca. Demobilisana je krajem prvog svjetskog rata, a zamijenjena je Regularnom vojskom, Organizovanim korpusom rezerve i državnim milicijama. u 1920-im i 1930-im vojnci "karijeristi" su bili poznati kao "regularna vojska"a "oformljeni rezervni korpus" i "oficirski rezervni korpus" uvećani su da popune slobodna mjesta po potrebi.<ref name="autogenerated1">{{cite journal |last=Pullen |first=Randy |date=23. 4. 2008|title=Army Reserve Marks First 100 Years|format=online article|publisher=DefenceTalk|archive-date=24. 4. 2008|access-date=8. 8. 2008<!--based on page oldid=230430444-->|url=http://www.defencetalk.com/news/publish/army/Army_Reserve_Marks_First_100_Years110015618.php|archive-url=https://web.archive.org/web/20080424165606/http://www.defencetalk.com/news/publish/army/Army_Reserve_Marks_First_100_Years110015618.php}}</ref> 1941. godine osovana je "Kopnena vojska SAD-a" da se bori u drugom svjetskom ratu. Regularna vojska, Kopnena vojska SAD-a, Nacionalna garda, oformljeni rezervni korpus (ERC) i oficirski rezervni korpus (ORC) postojali su istovremeno. Nakon drugog svjetskog rata ORC i ERC su spojeni u Rezervu kopnene vojske SAD-a. Vojska Sjedinjenih Država ponovno je uspostavljena za Korejski rat i rat u Vijetnamu i demobilizirana je nakon obustave regrutacije. Trenutno je Kopnena vojska SAD-a podijeljena na Regularnu vojsku, Rezervu kopnene vojske i Kopnenu vojsku nacionalne garde. Neke od saveznih država i dalje održavaju svoje odbrambene snage kao tip rezerve Nacionalne garde. === Komande kopnene vojske i komande komopnenti službe kopnene vojske === [[File:Headquarters US Army SSI.png|25px]] Glavi štab, Ministarstvo kopnene vojske Sjedinjenih Američkih Država (HQDA): {|class="wikitable" |- !Komanda !Trenutni komadant !Sjedište štaba |- |[[File:United States Army Forces Command SSI.svg|20px]] Komanda snaga kopnene vojske SAD-a (FORSCOM) || GEN [[Michael X. Garrett]] || [[Fort Bragg]], [[Sjeverna Karolina]] |- |[[File:Army Futures Command SSI.png|20px]] Komanda kopnene vojske SAD-a za budućnost (AFC) || GEN [[John M. Murray]] || [[Austin]], [[Texas]] |- |[[File:AMC shoulder insignia.svg|20px]] Komanda kopnene vojske SAD-a za opremu (AMC) || GEN [[Gustave F. Perna]] || [[Redstone Arsenal]], [[Alabama]] |- |[[File:TRADOC patch.svg|20px]] Komanda kopnene vojske SAD-a za obuku i doktrinu (TRADOC) || GEN [[Paul E. Funk II]] || [[Fort Eustis]], [[Virginia]] |- !Komande komopnenti službe kopnene vojske !Trenutni komadant !Sjedište štaba |- |[[File:U.S. Army Africa Shoulder Sleeve Insignia.jpg|22px]] Kopnena vojska SAD-a Afrika (USARAF)/9. armija/Operativna grupa Kopnen vojske SAD-a Južna Europa || MG [[Roger L. Cloutier, Jr.]]<ref>{{Cite web|url= https://www.africom.mil/media-room/article/31105/usaraf-welcomes-new-commanding-general|website =United States Africa Command|title = USARAF welcomes new commanding general|first = Meredith|last = March|date = 7. 8. 2018}}</ref> || [[Caserma Ederle]], [[Vicenza]], [[Italija]] |- |[[File:US3ASSI.svg|20px]] Kopnena vojska SAD-a Centar (ARCENT)/3. amrija ||LTG Terry Ferrell || [[Shaw Air Force Base]], [[Južna Karolina]] |- |[[File:USAREUR Insignia.svg|20px]] Kopnena vojska SAD-a Europa (USAREUR)/7. armija || LTG [[Christopher Cavoli]]<ref>{{cite web|url=http://www.eur.army.mil/leaders/|title=Leaders {{!}} U.S. Army Europe Leaders|website=Army.mil|access-date=2. 2. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180118130035/http://www.eur.army.mil/leaders/|archive-date=18. 1. 2018|url-status=dead|df=dmy-all}}</ref> || [[Lucius D. Clay Kaserne|Clay Kaserne]], [[Wiesbaden]], [[Njemačka]] |- |[[File:United States Army North CSIB.svg|20px]] Kopnena vojska SAD-a Sjever(ARNORTH)/5. armija || LTG [[Laura J. Richardson]] || [[Joint Base San Antonio]], [[Texas]] |- |[[File:USARPAC insignia.svg|20px]] Kopnena vojska SAD-a Pacifik (USARPAC) || GEN [[Paul J. LaCamera|Paul LaCamera]] || [[Fort Shafter]], [[Havaji]] |- |[[File:UNITED STATES ARMY SOUTH SSI.svg|20px]] Kopnena vojska SAD-a Jug (ARSOUTH)/6. armija|| MG [[Daniel R. Walrath]]|| Joint Base San Antonio, Texas |- |--|[[File:Surface Deployment and Distribution Command SSI.svg|20px]] [[Surface Deployment and Distribution Command]] (SDDC) || MG [[Kurt J. Ryan]]<ref>{{cite web|date=7. 9. 2010|title=Commanding General|publisher=United States Army, Surface Deployment and Distribution Command|url=http://www.sddc.army.mil/Who/Biographies/commandinggeneralbiography07sept10.pdf|access-date=26. 2. 2012|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120321103324/http://www.sddc.army.mil/Who/Biographies/commandinggeneralbiography07sept10.pdf|archive-date=21. 3. 2012|df=dmy-all}}</ref> || [[Scott AFB]], [[Illinois]] |- |[[File:US Army Cyber Command SSI.png|20px]] Kopnena vojska SAD-a, Kibernetička komanda (ARCYBER)<ref name="army.mil">{{cite web|url=http://www.apd.army.mil/pdffiles/go1402.pdf |title=General Orders No. 2014–02|access-date= |publisher = Department of the Army |url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150203010434/http://www.apd.army.mil/pdffiles/go1402.pdf |archive-date=3. 2. 2015|df=}}</ref><ref>{{cite web|publisher = Department of the Army|url= http://www.apd.army.mil/pdffiles/go1026.pdf |title=General Orders No. 2010-26: Establishment of the United States Army Cyber Command|access-date=|url-status= dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110514102412/http://www.apd.army.mil/pdffiles/go1026.pdf |archive-date=14. 5. 2011 }}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.army.mil/article/46012/|title=Army establishes Army Cyber Command |author= U.S. Army|date=1. 10. 2010|work=army.mil|access-date=28. 6. 2016}}</ref> || LTG [[Stephen G. Fogarty]] || [[Fort Belvoir]], [[Virginia]]<ref>{{cite web |url=http://www.apd.army.mil/Search/ePubsSearch/ePubsSearchForm.aspx?x=DAGO |title=list of the most recent Army General Orders (AGO) |website = Army Electronic Publication System |access-date= |url-status=dead |archive-url= https://web.archive.org/web/20160718075504/http://www.apd.army.mil/Search/ePubsSearch/ePubsSearchForm.aspx?x=DAGO |archive-date=18. 7. 2016 |df=dmy-all }}</ref> |- |[[File:United States Army Space and Missile Defense Command Logo.svg|20px]] Kopnena vojska SAD-a, Komanda za raketnu odbranu i svemir/Strateška komanda (USASMDC/ARSTRAT) || LTG [[Daniel L. Karbler]] || [[Redstone Arsenal]], [[Alabama]] |- |[[File:US Army Special Operations Command SSI.svg|20px]] Kopnena vojska SAD-a, Komanda za specijalne operacije (USASOC) || LTG [[Francis M. Beaudette]] || Fort Bragg, Sjeverna Karolina |- !Štab operativnih snaga !Trenutni komadant !Sjedište štaba |- |[[File:Eighth United States Army CSIB.svg|20px]] 8. armija (EUSA)<ref>{{cite web|url=http://www.apd.army.mil/pdffiles/go1202.pdf|title=General Orders No. 2012-02: Redesignation and Assignment of Eighth Army as a Subordinate Command of The United States Army Pacific|access-date=|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304193652/http://www.apd.army.mil/pdffiles/go1202.pdf|archive-date=4. 3. 2016 |publisher = Department of the Army|df=}}</ref> || LTG [[Michael A. Bills]]||[[Camp Humphreys]], [[Južna Koreja]] |- !Direktne jedinice za izvještavanje !Trenutni komadant !Sjedište štaba |- |[[File:Arlington National Cemetery Seal.png|20px]] [[Nacionalno groblje Arlington]] i [[Nacionalno groblje američkih vojnika i zrakoplovaca]]<ref>{{cite web|url=http://www.apd.army.mil/pdffiles/go1475.pdf|title=Archived copy|access-date=7. 2. 2015|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150203015921/http://www.apd.army.mil/pdffiles/go1475.pdf|archive-date=3. 2. 2015|df=}}</ref> || Katharine Kelley<ref>{{cite web|url=http://www.allgov.com/news/top-stories/superintendent-of-arlington-national-cemetery-who-is-kate-kelley-170507?news=860171|title=Who is Kate Kelley?|publisher=allgov.com|access-date=13. 12. 2018}}</ref> {{small|''(civilian)''}} || [[Arlington, Virginia]] |- |[[File:US Army ASAALT Insignia.svg|20px]] Centar za podrški akviziciju Kopnene vojske SAD-a (USAASC)<ref>{{cite web|url=http://www.apd.army.mil/pdffiles/go0633.pdf|title=Archived copy|access-date=2. 2. 2015|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304115651/http://www.apd.army.mil/pdffiles/go0633.pdf|archive-date=4. 3. 2016|df=}}</ref> || Craig A. Spisak<ref>{{cite web|url=https://asc.army.mil/web/leaders/|title=Craig Spisak|publisher=asc.army.mil|access-date=13. 12. 2018}}</ref> {{small|''(civilian)''}} ||[[Fort Belvoir|Fort Belvoir, Virginia]] |- |[[File:US Army Civilian Human Resources Agency seal.png|20px]] Civilna agencija za ljudske resurse Kopnene vojske SAD-a (CHRA)<ref>[http://www.apd.army.mil/Search/ePubsSearch/ePubsSearchDetailsForm.aspx?docID=0902c851800697fc DAGO 2017-03, DESIGNATION OF THE UNITED STATES ARMY CIVILIAN HUMAN RESOURCES AGENCY AND ITS SUBORDINATE ELEMENTS AS DIRECT REPORTING UNIT] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171201130237/http://www.apd.army.mil/Search/ePubsSearch/ePubsSearchDetailsForm.aspx?docID=0902c851800697fc |date=1. 12. 2017 }}, apd.army.mil, dated 4 January 2017, last accessed 13 January 2017</ref> || BG [[Larry D. Gottardi]]<ref>{{cite web|url=http://cpol.army.mil/CHRA/index.html|title=About our Leadership Team|publisher=cpol.army.mil|access-date=13. 12. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181216031901/http://cpol.army.mil/CHRA/index.html|archive-date=16. 12. 2018|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite book|url=https://catalog.archives.gov/id/6518790|title=BG Larry D. Gottardi|publisher=catalog.archives.gov|access-date=13. 12. 2018|date=14. 9. 2000|series=Series: Combined Military Service Digital Photographic Files, 1921 - 2008|archive-date=16. 12. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181216031709/https://catalog.archives.gov/id/6518790|url-status=dead}}</ref> || [[Washington, D.C.]] |- |[[File:USACE.gif|20px]] Inžinjeraki korpus Kopnene vojske SAD-a (USACE) || LTG [[Todd T. Semonite]]<ref>[http://www.usace.army.mil/About/Leadership/Bio-Article-View/Article/776561/lieutenant-general-todd-t-semonite/ Lieutenant General Todd T. Semonite], Biography article, undated. Retrieved 28 June 2016.</ref> || [[Washington, D.C.]] |- |[[File:Cid patch color.jpg|20px]] Komanda Kopnene vojske SAD-a za kriminalističke istrage (USACIDC) || MG [[Kevin Vereen]] || [[Quantico, Virginia]] |- |[[File:HRCPatch.png|20px]] Komanda Kopnene vojske SAD-a za ljudske resurse (HRC)<ref>[http://www.apd.army.mil/Search/ePubsSearch/ePubsSearchDetailsForm.aspx?docID=0902c851800697fd DAGO 2017-04, DESIGNATION OF UNITED STATES ARMY HUMAN RESOURCES COMMAND AND ITS SUBORDINATE ELEMENTS AS DIRECT REPORTING UNIT] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170116181259/http://www.apd.army.mil/Search/ePubsSearch/ePubsSearchDetailsForm.aspx?docID=0902c851800697fd |date=16. 1. 2017 }}, apd.army.mil, dated 4 January 2017, last accessed 13 January 2017</ref> || MG [[Jason T. Evans]] || [[Alexandria, Virginia]] |- <!--|[[File:United States Army Installation Management Command Shoulder Patch.png|20px]] [[United States Army Installation Management Command]] (IMCOM)<ref name=imcom2019 >[https://www.army.mil/article/217292/installation_management_command_to_realign_under_army_materiel_command Army News Service (11 Feb 2019) Installation Management Command to realign under Army Materiel Command] * "We are deeply troubled by the recent reports highlighting the deficient conditions in some of our family housing. It is unacceptable for our families who sacrifice so much to have to endure these hardships in their own homes."—Secretary of the Army, Dr. Mark T. Esper and Chief of Staff of the Army, Gen. Mark A. Milley {{cite web |url=https://www.army.mil/article/217378/us_army_statement_on_military_housing |website=U.S. Army |date=13. 2. 2019 |title=US Army statement on military housing |access-date=16. 2. 2019 }}</ref> <ref>[https://www.army.mil/article/218198/us_military_plans_release_of_tenant_bill_of_rights US Army (6 March 2019) Draft: Tenant Bill of Rights]</ref> || LTG [[Kenneth R. Dahl]] || [[Joint Base San Antonio]], [[Texas]] |- --> |[[File:INSCOM.svg|20px]] Obavještajno-sigurnosna komanda Kopnene vojske SAD-a (INSCOM) || MG [[Christopher S. Ballard]] || Fort Belvoir, Virginia |- |[[File:MEDCOM.png|20px]] Medicinska komanda Kopnene vojske SAD-a (MEDCOM) || LTG [[R. Scott Dingle]] || Zjednička baza San Antonio, Texas |- |[[File:United States Army Military District of Washington CSIB.svg|20px]] Vojni distrikt Kopnene vojske SAD-a Washington (MDW) || MG [[Michael L. Howard]] || [[Fort Lesley J. McNair]], [[Washington, D.C.]] |- |[[File:U.S. Army Recruiting Division SSI.png|20px]] Komanda Kopnene vojske SAD-a za regrutaciju (USAREC)<ref>[http://www.apd.army.mil/Search/ePubsSearch/ePubsSearchDetailsForm.aspx?docID=0902c851800109ac AR 10–87, ARMY COMMANDS, ARMY SERVICE COMPONENT COMMANDS, AND DIRECT REPORTING UNITS]{{Mrtav link}}, apd.army.mil, dated 4 September 2007, last accessed 13 January 2017</ref> || MG [[Frank M. Muth]]<ref name=e-gamerRecruiting >{{Cite web|url=https://www.cbsnews.com/video/army-recruiting-esports-gamers-for-next-generation-of-us-soldiers/|title=Army recruiting esports gamers for next generation of U.S. soldiers|via=www.cbsnews.com}}</ref> ||[[Fort Knox|Fort Knox, Kentucky]] |- |[[File:United States Army Test and Evaluation Command SSI.png|20px]] Komanda Kopnene vojske SAD-a za testiranja i evaluaciju (ATEC) || MG [[Joel K. Tyler]]<ref>https://www.atec.army.mil/index.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180815024301/https://www.atec.army.mil/index.html |date=15. 8. 2018 }}</ref> || [[Aberdeen Proving Ground, MD]] |- |[[File:US Army War College SSI.png|20px]] Rtani koledž Kopene vojske SAD-a (AWC)<ref>{{cite web|url=http://www.apd.army.mil/pdffiles/go1390.pdf |title=Archived copy|access-date=2. 2. 2015|url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150203021638/http://www.apd.army.mil/pdffiles/go1390.pdf|archive-date=3. 2. 2015|df=}}</ref> || MG [[John S. Kem]] || [[Carlisle, Pennsylvania]] |- |[[File:USMA SSI.png|20px]] [[Vojna akademija West Point|Vojna akademija Sjedinjenih Država]] (USMA) || LTG [[Darryl A. Williams]] || [[West Point, New York]] |} Izvor: U.S. Army organization<ref>[http://www.army.mil/info/organization/ Organization], United States Army</ref> === Struktura === [[File:1-175 INF Trains at Fort Dix.jpg|thumb|right|Američki vojnici 1. bataljona, 175. pješadijske regimente, Kopnee vojske Nacionalne Garde Maryland provode urbani kordon i vježbu pretraživanja kao dio programa za vojsku i procjenu obuke vojske u gradu Balad u Fort Dixu, New Jersey]] Kopnena vojska SAD-a se sastoji od tri komponente: akivna komponenta, Regularna vojska i dvije rezervne komponente, Kopnena vojska Nacionalne Garde i Rezervni sastav Kopnene vojske SAD-a. Obje rezervne komponente se sastoje od vojnika sa skraćenim radnim vremenom koji vježbaju jednom mjesečno. Regularna vojska i Rezervni sastav Kopnene vojske SAD-a organizovane su prema članku 10 američkog kodeksa, dok je nacionalna garda organizovana prema članku 32. Dok je Kopnena vojska Nacionalne Garde organizirana, obučena i opremljena kao sastavni dio američke vojske, kada nije u saveznoj službi, ona je pod komandom pojedinih državnih i teritorijalnih guvernera. Međutim, Nacionalna garda Distrikta Columbia je podređena američkom predsjedniku, a ne načelniku distrikta, čak i kad nije federalizirana. Bilo koja ili sva Nacionalna garda može se federalizirati po predsjedničkom nalogu i protiv želje guvernera.<ref>''Perpich v. Department of Defense'', 496 U.S. 334 (1990)</ref> [[File:Ramadi august 2006 patrol.jpg|thumb|left|Američki vojnici 6. pješadijske regimente zauzimaju položaje na uglu ulice prilikom pješačke patrole u gradu Ramadi, Irak]] Kopnenu vojsku SAD-a vodi civilni sekretar Kopnene vojske SAD-a koji ima ovlaštenja za vođenje svih poslova vojske pod autoritetom, direktivom i kontrolom ministra obrane. Načelnik štaba Kopnene vojske SAD-a je najviše rangirano vojno lice u kopnenoj vojsci, služi kao glavni vojni savjetnik i izvršni agent za tajnika vojske, odnosno njegov glavni servis; i član je Zajedničkog štaba. [[File:1 CAV DIV charge.jpg|thumb|right|1. konjička divizija Kopene vojske SAD-a]] Do 2013., vojska se prebacila na šest geografskih komandi koje su usklađene sa šest geografskih objedinjenih borbenih komandi (CCMD): *Kopnena vojska SAD-a, Centar, Zrakoplovna baza Shaw, Južna Karolina *Kopnena vojska SAD-a, Sjever, sjedište Fort Sam Houston, [[Teksas]] *Kopnena vojska SAD-a, Jug, sjedište Fort Sam Houston, [[Teksas]] *Kopnena vojska SAD-a, Europa, sjedište Clay kasarna, Wiesbaden, Njemačka *Kopnena vojska SAD-a, Afrika, sjedište u Vinzenzi, Italija. [[File:Army mil-54118-2009-10-27-091030big.jpg|thumb|left|Vojnici Specijalnih snaga Kopnene vojske SAD-a iz 3. grupe specijanih snaga prilikom patroliranja u polju u distriktu Farah, Afganistan]] Kopnena vojska je svoje jedninice iz divizijskog ustroja transformirala u brigadni ustroj. Divizijski ustroj se zadržava, ali će divizijsko sjedište moći zapovijedati bilo kojom brigadom, a ne samo brigadama koje nose divizijsku lozu. Centralni dio ovog plana je da će svaka brigada biti modularna, tj. da će sve brigade iste vrste biti potpuno iste, te je stoga bilo kojom brigadom moguće zapovijedati bilo koja divizija. Kao što je navedeno prije ponovnih definicija krajnjih snaga 2013., tri glavne vrste kopnenih borbenih brigada su: *oklopne brigade, snage 4,743 vojnika od 2014. godine *brigade motorizovane pješadije, snage 4,500 vojnika od 2014. godine *pješadijske brigade snage 4,413 vojnika od 2014. godine. Pored toga postoje i brigade za borbenu podršku i pomoćne modularne brigade. Brigade za podršku uključuju brigade avijacije, koje će dolaziti u teškim ili lahkim varijantama i artiljerijske brigade i ekspedicijske izviđačke brigade. === Borbeno-manevarska organizacija === Kopnena vojska SAD-a trenutno se sastoji od 10 aktivnih divizija i jednog štaba divizije koji se može razmjestiti kao i nekoliko nezavisnih jedinica. U junu 2013. godine Kopnena vojska je iznijela planove za smanjenje na 32 aktivne borbene brigade do 2015. godine kada bi broj aktivnih vojnika iznosio 490.000. Načelnik štaba kopnene vojske Raymond Odierno projekovao je da će se kopnena vojska smanjiti na" 450.000 aktivnih vojnika 335 000 u Nacionalnoj gardi i 195 000 u Rezervi kopnene vojske" do 2018. godine.<ref>{{cite web|url=http://www.army.mil/article/140768/CSA__SMA_hold_virtual_town_hall/|title=CSA Odierno and SMA Chandler virtual town hall, Jan 6, 2015|publisher=Army.mil|date=|access-date=2. 5. 2016}}</ref> Međutim, taj je plan nova administracija ukinula i sada je planiran porast za 16 000 vojnika na ukupno 476 000 do oktobra 2017. Nacionalna garda i Vojska pričuva će imati manje širenje.<ref>{{cite web|url=http://www.foxbusiness.com/features/2017/06/06/army-offers-up-to-90k-bonuses-to-lure-troops-back.html|title=Army offers up to $90K bonuses to lure troops back|date=6. 6. 2017|website=Foxbusiness.com}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.daily-chronicle.com/2017/06/07/needing-troops-u-s-army-offers-up-to-90k-bonuses-to-re-enlist/ae1ebzz/|title=Needing troops, U.S. Army offers up to $90K bonuses to re-enlist|website=Daily-chronicle.com|access-date=2. 11. 2017|archive-date=11. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171011170803/http://www.daily-chronicle.com/2017/06/07/needing-troops-u-s-army-offers-up-to-90k-bonuses-to-re-enlist/ae1ebzz/|url-status=dead}}</ref> Unutar Nacionalne garde i Rezerve kopnene vojske postoji još 8 divizija, preko 15 manevarskih brigada, dodatne brigade za podršku i neovisni konjički, pješačke, artiljerijski, zrakoplovni, inženjerski i bataljoni za podršku. [[File:United States Army Forces Command SSI.svg|25px]] Komanda snaga Kopnene vojske SAD-a (FORSCOM) {|class="wikitable" |- !Jedinice pod direktnom komandom !Trenutni koamdant !Sjedište |- |[[File:U.S. I Corps CSIB.svg|20px]] I korpus || general-poručnik Randy A. George || [[Joint Base Lewis-McChord]], [[Washington (savezna država)|Washington]] |- |[[File:3 Corps Shoulder Sleeve Insignia.svg|20px]] III korpus || general-poručnik Robert "Pat" White || [[Fort Hood]], [[Texas]] |- |[[File:V Corps.svg|20px]] V korpus || general-poručnik John S. Kolasheski|| [[Fort Knox]], [[Kentucky]] |- |[[File:XVIII Airborne Corps CSIB.svg|20px]] XVIII zračno-desantni korpus || general-poručnik Michael E. Kurilla || [[Fort Bragg]], [[Sjeverna Karolina]] |- |[[File:1st Army.svg|20px]] Prva armija (FUSA)<ref>{{cite web|url=http://www.first.army.mil/content.aspx?ContentID=199|title=First Army – Mission|work=army.mil|access-date=1. 4. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150307234001/http://www.first.army.mil/content.aspx?ContentID=199|archive-date=7. 3. 2015|url-status=dead}}</ref>|| general-poručnik Thomas S. James Jr. || [[Rock Island Arsenal]], [[Illinois]] |- |[[File:US Army Reserve Command SSI.svg|20px]] Komanda rezerve Kopnene vojske SAD-a (USARC)<ref>{{cite web|url=http://www.apd.army.mil/pdffiles/go1102.pdf|title=Archived copy|access-date=2. 2. 2015|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150923172654/http://www.apd.army.mil/pdffiles/go1102.pdf|archive-date=23. 9. 2015|df=}}</ref> || general-poručnik Charles D. Luckey || Fort Bragg, Sjeverna Karolina |} {|class="wikitable" |- !colspan="3"|Borbeno-manevarske jedinice pod komadom FORSCOM-a |- !scope="col" style="width:150px"|Naziv !! Sjedište !! Nadređena jedinica |- |width=200|[[File:United States Army 1st Armored Division CSIB.svg|25px|left]] 1. oklopna divizija |[[Fort Bliss]], Texas i Novi Meksiko |III korpus |- |[[File:1 Cav Shoulder Insignia.svg|20px|left]] 1. konjička divizija |Fort Hood, Texas |III korpus |- |[[File:1st US Infantry Division.svg|20px]] 1. pješadijska divizija |[[Fort Riley]], [[Kansas]] |III korpus |- |[[File:3dACRSSI.PNG|20px|left]] 3. konjička regimenta |Fort Hood, Texas |III korpus |- |[[File:United States Army 3rd Infantry Division SSI (1918-2015).svg|20px|left]] 3. pješadijska divizija |[[Fort Stewart]], [[Georgia]] |XVIII zračno-desantni korpus |- |[[File:4th Infantry Division SSI.svg|20px|left]] 4. pješadijska divizija |[[Fort Carson]], [[Colorado]] |III korpus |- |[[File:7th Infantry Division SSI (1973-2015).svg|20px|left]] 7. pješadijska divizija |Joint Base Lewis-McChord, Washington |I korpus |- |[[File:10th Mountain Division SSI.svg|20px|left]] 10. planinska divizija |[[Fort Drum]], [[New York (savezna država)|New York]] |XVIII zračno-desantni korpus |- |[[File:25th Infantry Division CSIB.svg|20px|left]] 25. pješadijska divizija |[[Schofield Barracks]], [[Hawaii]] |I korpus |- |[[File:82 ABD SSI.svg|20px|left]] 82. zračno-desantna divizija |Fort Bragg, Sjeverna Karolina |XVIII zračno-desantni korpus |- |[[File:US 101st Airborne Division patch.svg|20px|left]] 101. zračno-desantna divizija |[[Fort Campbell]], [[Kentucky]] |XVIII zračno-desantni korpus |} {|class="wikitable" |- !colspan="3"|Borbeno-manevarske jedinice pod komadom drugih struktura |- !scope="col" style="width:150px"|Naziv !! Sjedište !! Nadređena jedinica |- |width=280|[[File:US 2nd Cavalry Regiment SSI.jpg|20px|left]] 2. konjička regimenta |Rose Barracks, [[Vilseck]], Njemačka |Kopnena vojska SAD-a Europa |- |[[File:2nd Infantry Division SSI (full color).svg|20px|left]] 2. pješadijska divizija |Camp Humphreys, [[Južna Koreja]] |Osma armija |- |[[File:173Airborne Brigade Shoulder Patch.png|22px|left]] Borbena grupa 173. zračno-desantne Brigade |Camp Ederle, [[Vicenza]], [[Italija]] |Kopnena vojska SAD-a Europa |} {|class="wikitable" |- !colspan="3"|[[File:Seal of the United States Army National Guard.svg|25px]] Borbeno-manevarske jedinice pod komadom Kopnene vojske Nacionalne garde, pod federalizacijom |- !scope="col" style="width:150px"|Naziv !! Sjedište |- |width=200|[[File:28th Infantry Division SSI.svg|20px|left]] 28. pješadijska divizija |[[Pennsylvania]], [[Ohio]] i [[Maryland]] |- |[[File:29th Infantry Division SSI.svg|20px|left]] 29. pješadijska divizija |[[Virginia]], Maryland, [[Sjeverna Karolina]] i [[Florida]] |- |[[File:34th 'Red Bull' Infantry Division SSI.svg|22px|left]] 34. pješadijska divizija |[[Minnesota]], [[Wisconsin]], [[Iowa]] i [[Idaho]] |- |[[File:35th Infantry Division SSI.svg|20px|left]] 35. pješadijska divizija |[[Kansas]], [[Missouri]], [[Illinois]], [[Oklahoma]], [[Georgia]], [[Arkansas]], i [[Nebraska]] |- |[[File:36th Infantry Division CSIB.svg|20px|left]] 36. pješadijska divizija |[[Texas]], [[Louisiana]] i [[Mississippi]] |- |[[File:38th Infantry Division SSI.svg|20px|left]] 38. pješadijska divizija |[[Indiana]], [[Michigan]], [[Ohio]] i [[Tennessee]] |- |[[File:40th Infantry Division CSIB.svg|20px|left]] 40. pješadijska divizija |[[Arizona]], [[California]], [[Hawaii]], [[Oregon]], i [[Washington (savezna država)|Washington]] |- |[[File:42nd Infantry Division SSI.svg|20px|left]] 42. pješadijska divizija |[[New York (savezna država)|New York]], [[New Jersey]] i [[Vermont]] |} === Snage za specijalne operacije === [[File:US Army Special Operations Command SSI.svg|25px]] Komanda za specijalne operacije Kopnene vojske SAD-a (USASOC):<ref name="RSOF Fact Book 2018">[http://www.soc.mil/USASOCHQ/USASOCHQFactSheet.html Army Special Operations Forces Fact Book 2018] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161019193907/http://www.soc.mil/USASOCHQ/USASOCHQFactSheet.html |date=19. 10. 2016 }}, USASOC official website, dated 2018, last accessed 28 July 2019</ref> *[[Datoteka:United States Army Special Forces SSI (1958-2015).png|30px]] 1st Special Forces Command *[[Datoteka:U.S. Army Special Operations Aviation Command SSI (2013-2015).png|30px]] Army Special Operations Aviation Command *[[Datoteka:75th Ranger Regiment SSI (1984-2015).svg|30px]] 75th Ranger Regiment *[[Datoteka:JFKSWCS SSI.gif|30px]] John F. Kennedy Special Warfare Center and School *[[Datoteka:U.S. Army Special Operations Command SSI (1989-2015).svg|30px]] 1st Special Forces Operational Detachment-Delta == Personal == === Činovi === ====Generalski i oficirski činovi==== {| style="border:1px solid #8888aa; background-color:#f7f8ff; padding:5px; font-size:95%; margin: 0px 12px 12px 0px;" |- align=center |- bgcolor="#CCCCCC" align=center !'''Dohodovni razred'''||Posebni ¹ <br/>''neaktivan rang'' ||O-10||O-9||O-8||O-7||O-6||O-5||O-4||O-3||O-2||O-1 |- align=center ||Oznaka || [[Datoteka:US-O11 insignia.svg|55px]] || [[Datoteka:US-O10 insignia.svg|128px]] || [[Datoteka:US-O9 insignia.svg|96px]] || [[Datoteka:US-O8 insignia.svg|64px]] || [[Datoteka:US-O7 insignia.svg|32px]] || [[Datoteka:US-O6 insignia.svg|50px]] || [[Datoteka:US-O5 insignia.svg|30px]] || [[Datoteka:US-O4 insignia.svg|30px]] || [[Datoteka:US-O3 insignia.svg|28px]] || [[Datoteka:US-OF1A.svg|10px]] || [[Datoteka:US-OF1B.svg|10px]] |- align=center ||Čin || [[General armije]] <br> ''General of the Army'' || [[General]] <br> ''General'' || [[General pukovnik]] <br> ''Lieutenant General'' || [[General major]] <br> ''Major General'' || [[Brigadni general]]<br> ''Brigadier General'' || [[Brigadir]]<br> ''Colonel'' || [[Pukovnik]] <br> ''Lieutenant Colonel'' || [[Major]] <br> ''Major'' || [[Kapetan]]<br> ''Captain'' || [[Natporučnik]]<br> ''First Lieutenant'' || [[Poručnik]] <br> ''Second Lieutenant'' |- align=center ||Skraćenica||GA||Gen||Lt Gen||Maj Gen||Brig Gen||Col||Lt Col||Maj||Capt||1st Lt||2nd Lt |- align=center ||NATO kôd||OF-10||OF-9||OF-8||OF-7||OF-6||OF-5||OF-4||OF-3||OF-2||colspan="2"|OF-1 |- |colspan=5| * ¹ Ratni čin. |} ====Warrant officers==== {| style="border:1px solid #8888aa; background-color:#f7f8ff; padding:5px; font-size:95%; margin: 0px 12px 12px 0px;" |- align=center |- bgcolor="#CCCCCC" align=center !'''Dohodovni razred''' ||W-1||W-2||W-3||W-4||W-5 |- align=center ||Oznaka || [[Datoteka:US-Army-WO1.svg|30px]] || [[Datoteka:US-Army-CW2.svg|30px]] || [[Datoteka:US-Army-CW3.svg|30px]] || [[Datoteka:US-Army-CW4.svg|30px]] || [[Datoteka:US-Army-CW5.svg|30px]] |- align=center ||Čin || ''Warrant Officer 1'' || ''Chief Warrant Officer 2'' || ''Chief Warrant Officer 3'' || ''Chief Warrant Officer 4'' || ''Chief Warrant Officer 5'' |- align=center ||Skraćenica||WO1||CW2||CW3||CW4||CW5 |- align=center ||NATO kôd||WO-1||WO-2||WO-3||WO-4||WO-5 |- |} ===Podoficirski činovi=== {| style="border:1px solid #8888aa; background-color:#f7f8ff; padding:5px; font-size:95%; margin: 0px 12px 12px 0px;" |- bgcolor="#CCCCCC" align=center !'''Dohodovni razred'''||colspan=4|E-9||colspan=2|E-8||E-7||E-6||E-5||colspan=2|E-4||E-3||E-2||E-1 |- align=center ||Oznaka || [[Datoteka:Army-USA-OR-09-SEAC (Army greens).svg|50px]] || [[Datoteka:Army-USA-OR-09a (Army greens).svg|50px]] || [[Datoteka:Army-USA-OR-09b (Army greens).svg|50px]] || [[Datoteka:Army-USA-OR-09c (Army greens).svg|50px]] || [[Datoteka:Army-USA-OR-08a (Army greens).svg|50px]] || [[Datoteka:Army-USA-OR-08b (Army greens).svg|50px]] || [[Datoteka:Army-USA-OR-07 (Army greens).svg|50px]] || [[Datoteka:Army-USA-OR-06 (Army greens).svg|50px]] || [[Datoteka:Army-USA-OR-05 (Army greens).svg|50px]] || [[Datoteka:Army-USA-OR-04a (Army greens).svg|50px]] || [[Datoteka:Army-USA-OR-04b (Army greens).svg|50px]] || [[Datoteka:Army-USA-OR-03 (Army greens).svg|50px]] || [[Datoteka:Army-USA-OR-02 (Army greens).svg|50px]] || ''bez oznake'' |- align=center ||Čin || ''Senior Enlisted Advisor to the Chairman'' || ''Sergeant Major of the Army'' || ''Command Sergeant Major'' || ''Sergeant major'' || ''First sergeant'' || ''Master sergeant'' || ''Sergeant first class'' || ''Staff sergeant'' || ''Sergeant'' || ''Corporal'' || ''Specialist'' || ''Private first class'' || ''Private'' || ''Private'' |- align=center ||Skraćenica||SEAC||SMA||CSM||SGM||1SG||MSG||SFC||SSG||SGT||CPL||SPC||PFC||PV2||PV1 |- align=center |NATO kôd||OR-9||OR-9||OR-9||OR-9||OR-8||OR-8||OR-7||OR-6||OR-5||OR-4||OR-3||OR-2||OR-1 |- |colspan=15| * |} === Obuka === [[File:Rangers from the 75th Ranger Regiment fast-rope from an MH-47 Chinook during a capabilities exercise.jpg|thumb|right|Američki rendžeri uvježbavaju tehnike sa užetom na helikopteru [[Boeing CH-47 Chinook|MH-47]] tokom vježbe u Fort Braggu]] Obuka u Kopnenoj vojsci SAD-a je generalno podijeljena u dvije kategorije; individualnu i kolektivnu. Zbog mjera predostrožnosti u vezi s pandemijom virusa [[COVID-19]], prve dvije sedmice osnovne obuke uključuje socijalno distanciranje i obuku baziranu za radnim stolom u zatvorenom. Nakon što novaci nakon dvije sedmice imaju negativan test na COVID-19, sljedećih 8 sedmica slijede standardne aktivnosti za većinu novaka,<ref>[https://www.army.mil/article/235841/brigades_move_to_new_model_for_basic_training Mitch Meador (21 May 2020) Brigades move to new model for basic training]</ref> nakon čega slijedi "napredni individualizirani trening ([[Engleski jezik|eng.]] ''Advanced Individualized Training'') (AIT) gdje prolaze svoju obuku za vojne profesionalne specijalnosti. Ovakva obuka traje od 14 do 20 sedmica sa OSUT-om koji kombinira osnovnu obuku i AIT. Dužina trajanja AIT-a varira ovisno o specijalnosti. Određena visokotehnička obuka u profesioalizaciji zahtjeva mnogo mjeseci (npr. prevodioc stranih jezika). Ovisno o potrebama vojske, osnovna obuka za borbene sisteme provodi se na više lokacija, od kojih su dvije poznate po svojem dugom radu Oklopna i Pješadijska škola, obje sa sjedištem u Fort Benningu, savezna država [[Georgia]]. Uveden je i novi zadatak za obuku mlađih oficira koji će biti komadiri vodova u osnovnoj borbenoj obuci (BCT). Ovi poručnici preuzet će mnoge administrativne, logističke i svakodnevne zadatke koje su prije izvršavali [[vodnik|vodnici]] tokom obuke i od njih se očekuje da "vode, obučavaju i pomažu u održavanju i jačanju morala, zaštita i spremnost "narednika za vježbu i njihovih voda BCT-a." <ref name= LTsAsBCT >{{Cite web|url=https://www.army.mil/article/220289/lieutenants_to_become_bct_leaders|title=Lieutenants to become BCT leaders|website=Army.mil}}</ref> Očekuje se da će ovi poručnici zaustaviti svako neprimjereno ponašanje kojem svjedoče u svojim vodovima, kako bi oslobodili narednike vježbi za obuku. == Oružje i oprema == {{Glavni|Popis oružja i opreme Kopnene vojske SAD-a}} === Pješadijsko naoružanje === Kopnena vojska koristi različite tipove pješadijskog naoružanja za potrebe pružanja manje vatre na kraćim udaljenostima. Najčešći tip naoružanja predstavlja jurišna puška [[M4 (karabin)|M4 carbine]] koja je zapravo kompaktna verzija jurišne puške [[M16]]<ref>[http://www.army.mil/factfiles/equipment/individual/m4.html M4]. U.S. Army Fact Files</ref>, ali i [[FN SCAR]] puška koju koriste američki rendžeri. Osnovni pištolj je [[Beretta M9]], ali u upotrebi se nalazi veliki broj [[SIG Sauer P226|M11]] pištolja. Oba pištolja bi trebala biti zamijenjena novijim [[SIG Sauer P320|M17]]<ref>{{cite web |url=http://www.military.com/daily-news/2017/01/19/army-picks-sig-sauer-replace-m9-service-pistol.html|title=Army Picks Sig Sauer's P320 Handgun to Replace M9 Service Pistol|first=Sean|last=O'Melveny|website=Military.com}}</ref> pištoljem kroz program Modular Handgun System. Vojnici su opremljeni sa različitim tipovima ručnih bombi kao što je M67 i M18 dimna bomba. Mnoge jedinice su opremljene različitim specijaliziranim oružjem uključujući puškomitraljeze [[M249]] koji služi za pružanje vatre na nivou desetine.<ref>[http://www.army.mil/factfiles/equipment/individual/m249.html M249], U.S. Army Fact Files</ref> Indirektna vatrena podrška pruža se pomoću automatskih bacača granata [[M320]]. Sačmarice [[Benelli M4|M1014]] i [[Mossberg 500|Mossberg 590]] koriste se za probijanje vrata i blisku gradsku borbu. Od snajperskih pušaka najčešće su [[Mk 14]], [[Barrett M82|M107]], [[M2010]] i [[M110 (snajper)|M110]]. === Sistemi naoružanja s posadom === Kopnena vojska SAD-a koristi različite sisteme naoružanja koje opslužuju posade vojnika u svrhu pružanja jake vatrene podrške na udaljenostima većim od pješadijskog naoružanja. Mitraljez [[M240]] je standardni mitraljez opće namjene u kopnenoj vojsci.<ref>[http://www.army.mil/factfiles/equipment/individual/m240b.html M240], U.S. Army Fact Files</ref> Teški mitraljez [[M2 Browning]] se koristi uopšteno ili kao oružje montirano na različita vozila. Također bacač granata [[Mk 19]] se koristi od strane motorizovanih jedinica.<ref>[http://www.army.mil/factfiles/equipment/individual/mk193.html MK 19], U.S. Army Fact Files</ref> Američka kopnena vojska koristi tri tipa [[minobacač]]a za indirektno djelovanje kada teže topništvo nije prikladno ili nije dostupno. Minobacač najmanjeg kalibra u upotrebi je [[M224]] 60&nbsp;mm koji se koristi na nivou pješadijskih [[četa]].<ref>[http://www.army.mil/factfiles/equipment/indirect/m224.html M224], U.S. Army Fact Files</ref> Sljedeći minobacač po kalibru je [[M252]] kalibra 81&nbsp;mm.<ref>[http://www.army.mil/factfiles/equipment/indirect/m252.html M252], U.S. Army Fact Files</ref> Minobacač najvećeg kalibra u upotrebi kopnene vojske SAD-a je [[Soltam K6|M120/M121]] kaliba 120&nbsp;mm koji je pretežno koristi u motorizovanim jedinicama.<ref>[http://www.army.mil/factfiles/equipment/indirect/m120.html M120], U.S. Army Fact Files</ref> Vatrenu podršku lahkim pješadijskim jedinicama pružaju haubice 105&nbsp;mm [[M119 (haubica)|M119A1]]<ref>[http://www.army.mil/factfiles/equipment/indirect/m119.html M119], U.S. Army Fact Files</ref> i haubice kalibra 155&nbsp;mm [[M777]].<ref>{{cite web|url=http://www.globalsecurity.org/military/systems/ground/lw155.htm|title=M777 Lightweight 155mm howitzer (LW155)|author=John Pike|work=globalsecurity.org|access-date=1. 4. 2015}}</ref> U upotrebi se nalaze razni raketni bacači i raketni sistemi kako bi pješadija imala protivoklopne sposobnosti. [[AT4]] je nevođeni raketni bacač koji se korisi protiv oklopnih vozila i fortifikacijskih objekata na udaljenostima do 500 metara. [[FIM-92 Stinger]] je lahki prijenosni protivavionski sistem. Također se koriste i protivoklopni rakteni sistemi kao što su [[BGM-71 TOW]] i [[FGM-148]]. === Vozila i letjelice === [[File:Patrol in Iraq, March 2008.jpg|thumb|Američki vojnik tokom patrole u Iraku uz podršku vozial Humvee.]] Doktrina američke kopnene vojske daje prednost mehaniziranom načinu ratovanja. Načešće vozilo koje se nalazi u upotrebi je visokomobilno višenamjensko vozilo (HMMWV) poznato pod nazivom [[Humvee]] koji se koristi u svrhe transporta, kao oružana platforma, sanitetsko vozilo i u druge namjene.<ref>[http://www.army.mil/factfiles/equipment/wheeled/hmmwv.html HMMWV], U.S. Army Fact Files</ref> Iako se koristi širok spektar vozila za borbenu podršku, jedan od najčešćih tipova je iz grupe [[HEMTT]]. Kao glavni borbeni tenk koristi se [[M1 Abrams|M1A2 Abrams]],<ref>[http://www.army.mil/factfiles/equipment/tracked/abrams.html Abrams] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131115181622/http://www.army.mil/factfiles/equipment/tracked/abrams.html |date=15. 11. 2013 }}, U.S. Army Fact Files</ref> dok je [[M2 Bradley|M2A3 Bradley]] standardno borbeno vozilo pješadije.<ref>[http://www.army.mil/factfiles/equipment/tracked/bradley.html Bradley], United States Army Fact Files</ref> Ostala vozila uključuju [[Stryker]],<ref>[http://www.army.mil/factfiles/equipment/wheeled/stryker.html Stryker], U.S. Army Fact Files</ref> oklopne transportere [[M113]] i različite tipove MRAP vozila. Glavna artiljerijska oruđa su samohodna haubica kalibra 155&nbsp;mm [[M109 (haubica)|M109A6]] i višecijevni bacač raketa [[M270 MLRS]]. Oba artiljerijska sistema se nalaze na gusjeničarskoj platformi i raspoređeni su u teškim mehanizovani jedinicama. Iako avijacija kopnene vojske SAD-a koriti nekoliko zrakoplova sa fiksnim krilima, uglavnom koriste helikoptere različitih tipova i namjena. Neki od helikoptera su borbeni helikopteri [[AH-64 Apache]], [[Sikorsky UH-60 Black Hawk|UH-60 Black Hawk]] višenamjenski helikopteri za taktički transport i [[CH-47 Chinook]] helikopteri za teški transport. == Reference == {{reference}} {{Sjedinjene Američke Države po temama}} [[Kategorija:Vojska Sjedinjenih Američkih Država]] [[Kategorija:Kopnena vojska]] ir4ccna2dqf3jy0lfivl4kzto60qwu8 0 463291 3837871 3754176 2026-04-28T20:39:40Z Bosancica by MK 173186 3837871 wikitext text/x-wiki '''Leon Festinger''' (8. maj 1919 – 11. februar 1989)<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/biography/Leon-Festinger|title=Leon Festinger {{!}} Biography & Facts|website=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=17. 4. 2021}}</ref> bio je [[SAD|američki]] socijalni psiholog, najpoznatiji po [[Kognitivna disonanca|kognitivnoj disonanci]] i [[Teorija društvenog poređenja|teoriji društvenog poređenja]]. Njegove teorije i istraživanja zaslužni su za odricanje od prethodno dominantnog [[Biheviorizam|biheviorističkog]] pogleda na [[Socijalna psihologija|socijalnu psihologiju]], pokazujući neprimjerenost uvjeta ljudskog ponašanja koje uvjetuju poticaj. Također je zaslužan za napredovanje korištenja laboratorijskog eksperimentiranja u socijalnoj psihologiji iako je istovremeno naglasio važnost proučavanja situacija iz stvarnog života, princip koji je najistaknutije primjenjivao kad se lično infiltrirao u [[kult Sudnjeg dana]]. Poznat je i u [[Društvena mreža|teoriji društvenih mreža]] po efektu blizine. Studirao je [[Psihologija|psihologiju]] kod [[Kurt Lewin|Kurta Lewina]], važne osobe u modernoj socijalnoj psihologiji, na [[Univerzitet Iowe|Univerzitetu Iowe]], diplomiravši 1941. Međutim, nije razvio zanimanje za socijalnu psihologiju sve dok se nije upisao na fakultet u Lewinovom istraživačkom centru za grupnu dinamiku na [[Masačusetski institut za tehnologiju|Masačusetskom institutu za tehnologiju]] 1945. Unatoč istaknutosti u socijalnoj psihologiji, okrenuo se istraživanju vizualne percepcije 1964, a zatim [[Arheologija|arheologiji]] i [[Historija|historiji]] 1979. do smrti 1989. Nakon [[B. F. Skinner]]a, [[Jean Piaget|Jeana Piageta]], [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]] i [[Albert Bandura|Alberta Bandure]] bio je peti najcitiraniji psiholog 20. stoljeća.<ref>{{Cite web|url=https://www.apa.org/monitor/julaug02/eminent|website=www.apa.org|access-date=17. 4. 2021}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Festinger, Leon}} [[Kategorija:Rođeni 1919.]] [[Kategorija:Umrli 1989.]] [[Kategorija:Biografije, New York]] [[Kategorija:Američki psiholozi]] [[Kategorija:Socijalni psiholozi]] [[Kategorija:Psiholozi]] a9bzge8rscdkg2d1m0bnekjstdrettk 3837880 3837871 2026-04-28T20:50:37Z Bosancica by MK 173186 Kategorije 3837880 wikitext text/x-wiki '''Leon Festinger''' (8. maj 1919 – 11. februar 1989)<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/biography/Leon-Festinger|title=Leon Festinger {{!}} Biography & Facts|website=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=17. 4. 2021}}</ref> bio je [[SAD|američki]] socijalni psiholog, najpoznatiji po [[Kognitivna disonanca|kognitivnoj disonanci]] i [[Teorija društvenog poređenja|teoriji društvenog poređenja]]. Njegove teorije i istraživanja zaslužni su za odricanje od prethodno dominantnog [[Biheviorizam|biheviorističkog]] pogleda na [[Socijalna psihologija|socijalnu psihologiju]], pokazujući neprimjerenost uvjeta ljudskog ponašanja koje uvjetuju poticaj. Također je zaslužan za napredovanje korištenja laboratorijskog eksperimentiranja u socijalnoj psihologiji iako je istovremeno naglasio važnost proučavanja situacija iz stvarnog života, princip koji je najistaknutije primjenjivao kad se lično infiltrirao u [[kult Sudnjeg dana]]. Poznat je i u [[Društvena mreža|teoriji društvenih mreža]] po efektu blizine. Studirao je [[Psihologija|psihologiju]] kod [[Kurt Lewin|Kurta Lewina]], važne osobe u modernoj socijalnoj psihologiji, na [[Univerzitet Iowe|Univerzitetu Iowe]], diplomiravši 1941. Međutim, nije razvio zanimanje za socijalnu psihologiju sve dok se nije upisao na fakultet u Lewinovom istraživačkom centru za grupnu dinamiku na [[Masačusetski institut za tehnologiju|Masačusetskom institutu za tehnologiju]] 1945. Unatoč istaknutosti u socijalnoj psihologiji, okrenuo se istraživanju vizualne percepcije 1964, a zatim [[Arheologija|arheologiji]] i [[Historija|historiji]] 1979. do smrti 1989. Nakon [[B. F. Skinner]]a, [[Jean Piaget|Jeana Piageta]], [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]] i [[Albert Bandura|Alberta Bandure]] bio je peti najcitiraniji psiholog 20. stoljeća.<ref>{{Cite web|url=https://www.apa.org/monitor/julaug02/eminent|website=www.apa.org|access-date=17. 4. 2021}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Festinger, Leon}} [[Kategorija:Psihologija]] [[Kategorija:Psiholozi]] [[Kategorija:Američki psiholozi]] [[Kategorija:Socijalni psiholozi]] [[Kategorija:Biografije, New York]] [[Kategorija:Rođeni 1919.]] [[Kategorija:Umrli 1989.]] j38mh1xmn5u4fao6i4cl2u7sgn7nbs6 3837901 3837880 2026-04-28T21:12:45Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[User talk:Bosancica by MK|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Srđan|Srđan]] 3754176 wikitext text/x-wiki '''Leon Festinger''' (8. maj 1919 – 11. februar 1989)<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/biography/Leon-Festinger|title=Leon Festinger {{!}} Biography & Facts|website=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=17. 4. 2021}}</ref> bio je [[SAD|američki]] socijalni psiholog, najpoznatiji po [[Kognitivna disonanca|kognitivnoj disonanci]] i [[Teorija društvenog poređenja|teoriji društvenog poređenja]]. Njegove teorije i istraživanja zaslužni su za odricanje od prethodno dominantnog [[Biheviorizam|biheviorističkog]] pogleda na [[Socijalna psihologija|socijalnu psihologiju]], pokazujući neprimjerenost uvjeta ljudskog ponašanja koje uvjetuju poticaj. Također je zaslužan za napredovanje korištenja laboratorijskog eksperimentiranja u socijalnoj psihologiji iako je istovremeno naglasio važnost proučavanja situacija iz stvarnog života, princip koji je najistaknutije primjenjivao kad se lično infiltrirao u [[kult Sudnjeg dana]]. Poznat je i u [[Društvena mreža|teoriji društvenih mreža]] po efektu blizine. Studirao je [[Psihologija|psihologiju]] kod [[Kurt Lewin|Kurta Lewina]], važne osobe u modernoj socijalnoj psihologiji, na [[Univerzitet Iowe|Univerzitetu Iowe]], diplomiravši 1941. Međutim, nije razvio zanimanje za socijalnu psihologiju sve dok se nije upisao na fakultet u Lewinovom istraživačkom centru za grupnu dinamiku na [[Masačusetski institut za tehnologiju|Masačusetskom institutu za tehnologiju]] 1945. Unatoč istaknutosti u socijalnoj psihologiji, okrenuo se istraživanju vizualne percepcije 1964, a zatim [[Arheologija|arheologiji]] i [[Historija|historiji]] 1979. do smrti 1989. Nakon [[B. F. Skinner]]a, [[Jean Piaget|Jeana Piageta]], [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]] i [[Albert Bandura|Alberta Bandure]] bio je peti najcitiraniji psiholog 20. stoljeća.<ref>{{Cite web|url=https://www.apa.org/monitor/julaug02/eminent|website=www.apa.org|access-date=17. 4. 2021}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Festinger, Leon}} [[Kategorija:Rođeni 1919.]] [[Kategorija:Umrli 1989.]] [[Kategorija:Biografije, New York]] [[Kategorija:Američki psiholozi]] [[Kategorija:Socijalni psiholozi]] 09jkijg2rz3agxp4b1pz5ry355nbgxc 0 470605 3837937 3831920 2026-04-29T00:11:49Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3837937 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | ime = Korni grupa | pozadina = skupina | slika = | žanr = [[Rok-muzika|Rok]], [[Pop-muzika|pop]] | karijera = 1968 - 1974 | bivši_članovi = | izdavač = [[Jugoton]]<br>[[Produkcija gramofonskih ploča Radio-televizije Beograd|PGP RTB]]<br>[[Casa Ricordi]]<br>[[Philips Records]]<br>[[Komuna (izdavačka kuća)|Komuna]] | porijeklo = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | album1 = | godina1 = | album2 = | godina2 = | najnoviji_album = | godina3 = }} '''Korni grupa''' je bila [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenska]] [[Rok-muzika|rok]] grupa iz [[Beograd]]a, poznata i kao Kornelijani, ime koje su koristili tokom kratkotrajnog uspjeha na međunarodnom tržištu. Osnovana je 1968. godine, a bila je jedna od prvih jugoslavenskih rok grupa koja je postigla veliku popularnost i prva jugoslavenska supergrupa. Korni Grupa se smatra jednim od najistaknutijih i najutjecajnijih muzičkih sastava u historiji rok muzike u Jugoslaviji. Od početka svoje karijere, ovaj sastav je razvio dvosmjeran muzički razvoj: jedan koji se sastojao od komercijalne [[Pop-muzika|pop]] rok muzike usmjerene na popularnost, a drugi, umjetnički pod utjecajem [[Progresivni rock|progresivnog rok]] zvuka pomiješanog sa utjecajima psihodelije, folka, [[Džez|jazza]] i simfo rok muzike. Ovaj muzički sastav je vodio klavijaturist [[Kornelije Kovač]], koji je s basistom Bojanom Hreljcem i bubnjarom Vladimirom Furdujem i gitaristom Veliborom Kaclom osnovao muzički sastav. Nakon što je promijenio nekoliko pjevača, [[Miroslava Kohadinović|Miroslavu Kojadinović]], Dušana Prelevića i [[Dalibor Brun|Dalibora Bruna]], te objavio nekoliko [[Muzički singl|singlova]], pjevač ove grupe postao je [[Dado Topić]] koji je sa sobom poveo svog bivšeg kolegu iz sastava [[Josip Boček|Josipa Bočeka]] kao zamjenu za Kacla. Postava je snimila vrijedan muzički materijal za album, objavljen posthumno 1971. godine, prije Topićevog odlaska. Njegova zamjena bio je [[Zdravko Čolić]] koji je nakon šest mjeseci ustupio mjesto [[Zlatko Pejaković|Zlatku Pejakoviću]]. Sa Pejakovićem Korni grupa je snimila svoj istoimeni debitantski album, prvi cjelovečernji rok album u [[Socijalistička Republika Srbija|SR Srbiji]] i četvrti u Jugoslaviji i drugi album ''Not an Ordinary Life'' na engleskom jeziku, pod imenom Kornelyans. Korni grupa je također nastupila na [[Eurosong 1974.|Pjesmi Evrovizije 1974.]] godine dostigavši ​​12. mjesto, zahvaljujući kojem je, uz mali uspjeh drugog albuma, grupa odlučila da prestane sa muzičkim djelovanjem. Održali su dva oproštajna koncerta u [[Novi Sad|novosadskom]] [[Studio M (Novi Sad)|Studiju M]] i raspali se 1. decembra 1974. godine. Dio snimaka sa koncerata objavljen je na posthumnom kompilacijskom albumu Mrtvo more, prvom dvostrukom albumu u historiji jugoslavenske rok muzike. Nakon razlaza, članovi grupe nastavili su karijeru kao studijski muzičari, producenti i sa solističkim nastupima. Ponovo su se okupili 1987. godine sa Dadom Topićem kao pjevačem za dva nastupa, u [[Zagreb]]u i Beogradu. == Historija == === Rane godine (1968–69) === Napustivši sarajevsku grupu [[Indexi]] 1968. godine, klavijaturista Kornelije "Bata" Kovač vratio se u Beograd i nakon susreta s basistom Bojanom Hreljcem, bivšim članom u to vrijeme rasformirane grupe Elipse, njih dvojica odlučili su osnovati novu muzičku grupu. Pozvali su bubnjara Vladimira "Furdu" Furduja, Hreljčevog bivšeg kolegu iz grupe Elipse i gitaristu Velibora "Borku" Kacla iz nedavno rasformiranih Zlatnih dečaka. Korni Grupa upotpunila je svoj sastav dolaskom pjevačice Miroslave "Seke" Kojadinović u septembru 1968. godine. Ovaj događaj dobio je značajnu medijsku pokrivenost jer su članovi bili poznate javne ličnosti zbog svog prethodnog rada, a samim tim i grupa je postala prva jugoslavenska supergrupa. Svoj prvi koncertni nastup u beogradskom [[Dom sindikata (Beograd)|Domu sindikata]] imali su tokom ceremonije dodjele nagrada za sportiste godine. Nastupili su na sceni sa dva go-go plesača koji su izveli nekoliko vlastitih pjesama koje su napisali tokom proba u Hreljčevoj garaži i obradu pjesme "If You Go Away" u kojoj je grupa koristila zvukove mora sviranim na magnetofonu smještenom u [[klavir]]u. Ovaj nastup im je pružio pažnju javnosti i mogućnosti da uživo nastupaju na brojnim mjestima u Beogradu. Jedna od takvih predstava bila je u beogradskom [[Dom omladine (Beograd)|Domu omladine]], gdje su tokom predstave održali konceptualni multimedijalni performans sa slikarom Rašom Trkuljom, dok su balerine bile zatvorene u raznobojne plastične cilindre koji bi im zamutili siluete tokom plesa. Glumci su izvodili skečeve poput prašenja klavira ili skica Dame sa psom u kojoj bi dama u prvom dijelu predstave šetala muškarca na povodcu, a u drugom dijelu muškarac koji šeta damu.<ref name="Žikić">Žikić, 1999, str.121-134</ref> Korni grupa je također bila pozvana da nastupi u emisiji [[Radio Beograd]]a ''Studio VI vam pruža šansu'', međutim, Kojadinović je odbila da pjeva, pa je za nastup grupe u emisiji Kornelije Kovač bio glavni pjevač.<ref name="PJ">Petar Janjatović: EX YU ROCK enciklopedija 1960-2006, {{ISBN|978-86-905317-1-4}}, str. 51-227</ref> Razlog njenog odbijanja bio je odabir pjesama za nastup, među kojima je bila i [[pop]] pjesma "Marijan", prvu pjesmu koju je Kovač napisao zajedno s grupom, a koja joj se nije svidjela zbog velikog utjecaja underground muzike iz 1960-ih, posebno [[Julie Driscoll]], čiju je verziju "Season of the Witch" Korni grupa izvodila u to vrijeme.<ref name="Žikić"/> Budući da je ostatak grupe stao na Kovačevu stranu, Kojadinović je isključena iz grupe, nakon čega je započela kratku solo karijeru, pustivši nekoliko pjevača prije nego što je postala advokatica.<ref name="PJ"/> [[Dušan Prelević|Dušan "Prele" Prelević]], poznat u to vrijeme po Beogradu po istaknutom [[Blues|ritam i bluesu]] i [[Soul muzika|soul]] pjevačkom stilu i razuzdanom načinu života, postao je novi pjevač Korni grupe.<ref name="Žikić"/> U to vrijeme na Kornelija Kovača je utjecao novi muzički stil [[Progresivni rock|progresivnog rocka]], ali je zbog neodobravanja publike i kritičara prema toj vrsti muzike napisao pop orijentiranu pjesmu "Cigu-ligu" koju je Korni grupa izvela na festivalu [[Jugovizija]] 1968. godine u Zagrebu, takmičenju za jugoslavenskog predstavnika za takmičenje za Pjesmu Evrovizije. Prelević je pijan stigao na nastup što je dovelo do prepirke s Kovačem koja se završila odlukom da napusti grupu.<ref name="PJ"/> Ipak, Korni grupa je 1969. godine objavila svoj debitantski [[singl]] "Cigu-ligu", sa pjesmama "Čovek i pas" na B-strani, sa Prelevićem kao pjevačem. Kasnije je Prelević snimio ovu pjesmu na njegovom solo albumu ''Ja, Prele'', objavljenom 1996. godine. Napuštajući Korni grupu, Prelević se pojavio u kultnoj jugoslavenskoj adaptaciji mjuzikla [[Hair (mjuzikl)|Hair]] iz 1969. godine, a snimio je i studijski album sa progresivnom rock grupom [[Opus (grupa)|Opus]], te singl s [[Oliver Mandić|Oliverom Mandićem]]. Snimio je i nekoliko samostalnih albuma, a bio je posvećen svojoj književnoj i novinarskoj karijeri.<ref name="Žikić"/> U 58. godini života Prelević je umro u Beogradu nakon duge bolesti, 28. jula 2007. godine.<ref>{{cite web |url=http://www.blic.rs/Kultura/9403/Preminuo-Dusan-Prelevic--Prele |title=Preminuo Dušan Prelević – Prele |work=Blic.rs |access-date=22. 12. 2020 |archive-date=24. 4. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120424010046/http://www.blic.rs/Kultura/9403/Preminuo-Dusan-Prelevic--Prele |url-status=dead }}</ref> Novi pjevač Korni Grupe postao je [[Dalibor Brun]] iz [[Rijeka (grad)|Rijeke]], bivši član grupa Uragani i Boemi, s kojima je Korni grupa snimila svoje prve hitove "Magična ruka", "Sonata" i "Džum-ram".<ref name="PJ"/> S Brunom, koji je njegovao tipično imidž festivalskog pjevača i rock pjevački stil, uspjeli su održati dvostruku karijeru - izmjenjujući se kao festivalski sastav koji izvodi komercijalne pop rock pjesme s jedne strane i progresivni rock sastav prateći trenutna rock muzička kretanja u svijetu s druge strane.<ref name="Žikić"/> S narodnom pjesmom "Pastir i cvet" pojavili su se na festivalu Singing Europe u [[Holandija|Holandiji]] osvojivši nagradu za najoriginalniji sastav, uprkos tome što su bili u konkurenciji s drugim izvođačima kao što su Wallace Collection i [[Olivia Newton-John]]. Pjesma je objavljena na singl ploči tokom 1969. godine od strane PGP RTB, sa "Ako budeš sama" na B strani, a sadrži [[balkan]]ske narodne instrumente [[Šargija|šargiju]], [[Tarabuka|tarabuku]] i [[Frula|frulu]]. Ovo je međutim bilo posljednje snimanje s Daliborom Brunom jer je, postajući manje oduševljen radom u ovom sastavu, odlučio ih je napustiti. Napustivši Korni grupu, Brun je započeo uspješnu karijeru kao pop pjevač.<ref name="PJ"/> === Korni grupa sa Dadom Topićem (1969 - 71) === Nakon Brunovog odlaska, zahvaljujući međusobnom prijateljstvu s Lokicom Stefanovićem, novi pjevač Korni grupe postao je Dado Topić, bivši član osječkog sastava [[Dinamiti (grupa)|Dinamiti]], s kojim su se pojavili na [[Opatijski festival|opatijskom festivalu]] izvodeći pjesmu "Djevojčice mala", koja je objavljena na singlu zajedno s pjesmom "Priča se" kvarteta 4M. S Topićem, Korni grupa je održala prvi samostalni koncert u Beogradu 6. novembra 1969. godine u Domu omladine, a koncert je nosio naziv "Uz malu pomoć naših frendova". Ubrzo nakon toga, Kacl je napustio sastav i povukao se iz muzike, poginuvši u saobraćajnoj nesreći u maju 1984. godine. Zamijenio ga je Josip Boček, Topićev bivši kolega iz grupe Dinamiti, koji je u to vrijeme svirao u svojoj grupi Boček i Tri. Nova postava počela je da radi na sopstvenoj viziji progresivne muzike, snimajući pjesme "Jedna žena", "Prvo svetlo u kući broj 4", koje su zajedno napisali Topić i Kovač, [26] klasičnom muzikom nadahnuta "Etida" i "Žena je luka a čovek brod.<ref name="PJ"/> Nastupom sa pjesmom "Jedna žena" na zagrebačkom muzičkom festivalu 1970. godine, Korni grupa je osvojila i nagradu publike i žirija za najbolju pjesmu.<ref name="Žikić"/> Sastav je nastavio snimanje komercijalnog muzičkog materijala snimanjem pjesme "Bube", izuzetno uspješne tematske pjesme za film [[Miša Radivojević|Miše Radivojevića]] [[Bube u glavi]], [29] objavljenim na singlu sa "Neko spava pored mene" na B-strani, kao i "Trla baba lan", te "Slika", napisane u saradnji sa tada anonimnim autorom Ljubom Ninkovićem, nastavljajući dvostruku muzičku karijeru. [30] Korni grupa je 1971. godine snimila pjesmu "1941." na stihove [[Branko Ćopić|Branka Ćopića]] s [[Josipa Lisac|Josipom Lisac]] kao gostujućom vokalisticom.<ref name="PJ"/> Materijal je snimljen kao zvučni zapis za televizijsku emisiju 1941. godine, za koju je [[Momo Kapor]] uradio mizanscenu u režiji [[Jovan Ristić|Jovana Ristića]].<ref name="Žikić"/> Nakon toga, sastav je proveo mjesec dana u [[Pariz]]u, svirajući na modnoj reviji koja je predstavila liniju odjeće "Prokleta Jerina" [[Moda|modnog]] dizajnera Aleksandra Joksimovića. Na reviji članovi ovog muzičkog sastava upoznali producenta Alana Mila iz izdavačke kuće [[Barclay (izdavačka kuća)|Barclay]]. Međutim, vođen vlastitim ambicijama, Dado Topić je napustio sastav da bi osnovao [[Time (grupa)|Time]], progresivnu rock i [[jazz]] fusion grupu koja će također steći popularnost u cijeloj bivšoj Jugoslaviji. Topića je u septembru 1971. zamijenio bivši pjevač [[Ambasadori|Ambasadora]] Zdravko Čolić.<ref name="PJ"/> Mladi pjevač sa više festivalskog [[šlager]] senzibiliteta, dvadesetogodišnji Čolić odmah je pokazao nelagodu sa dobro utvrđenom sklonošću Korni grupe ka muzičkom eksperimentisanju. Čak ni njegovi scenski pokreti i pjevački stil nisu se uklapali u progresivni aspekt sastava i njihov muzički izraz.<ref name="Žikić"/> Čolić je tako ostao u Korni grupi samo šest mjeseci, snimajući tri pjesme - [[Pogledaj u nebo / Kukavica kuka / Gospa Mica-gazdarica|"Gospa Mica-gazdarica", "Kukavica" i "Pogledaj u nebo"]], prije povratka u Sarajevo s ciljem da započne solo karijeru sa kojom će krajem 1970-ih postati jednim od najpopularnijih i komercijalno najuspješnijih pjevača u bivšoj Jugoslaviji.<ref name="PJ"/> Tokom Čolićevog kratkog boravka, Korni grupa snimila je televizijski specijal u režiji [[Jovan Ristić|Jovana Ristića]], koji sadrži pjesme s komercijalnog repertoara ovog sastava.<ref name="Žikić"/> === Korni grupa sa Zlatkom Pejakovićem (1972 - 74) === Početkom 1972. godine bivši član grupa Lavine, [[Zlatni akordi]] i Had Zlatko Pejaković postao je novi pjevač ovog muzičkog sastava, a s Pejakovićem Korni grupa je snimila svoj prvi LP album pod nazivom Korni Grupa. U vrijeme izdavanja albuma, Korni grupa je bila jedna od četiri bivša jugoslavenska rock sastava s LP albumom (Grupa 220, Žeteoci i Time su ostala tri), jer su se na muzičkoj sceni u to vrijeme uglavnom snimale singl ploče. Na albumu su se našle složene pjesme poput: "Put na Istok", "Bezglave Ja Ha horde", "Moj bol", "Glas sa obale boja "." Glas sa obale boja ". Nakon izdavanja albuma sastav se pojavio na Zagrebačkom muzičkom festivalu i osvojio drugo mjesto izvođenjem pjesme" Kosovka devojka", kao i nastup na [[Montreux Jazz Festival]]u 1972. godine, na kojem su se kao svirači uživo pojavili [[Mića Marković]] na [[saksofon]]u i član sastava Mladi Levi [[Petar Ugrin]] na [[Violina|violini]] i [[Truba|trubi]].<ref name="PJ"/> U međuvremenu, Korni grupa je snimila prvu jugoslavensku televizijsku emisiju u boji pod nazivom Put za istok, a urednik je bio Jovan Ristić i režiser Dejan Karaklajić.<ref name="Žikić"/> Krajem 1973. godine Korni grupa je snimila progresivni rock album na engleskom jeziku Not a Ordinary Life, koji su izdali pod nazivom The Kornelyans preko [[italija]]nske izdavačke kuće Ricordi. Album je prodan bez velike komercijalne promocije u deset hiljada primjeraka,<ref name="PJ"/> s licencom za izdanje albuma koja se prodaje Jugoslaviji, [[Japan]]u, [[Izrael]]u i nekoliko [[Južna Amerika|južnoameričkih]] zemalja. Album je producirao Carlo Alberto Rossi, poznati italijanski producent i [[kompozitor]], koji je sarađivao s italijanskim progresivnim sastavima tog vremena kao [[Premiata Forneria Marconi]], [[Banco del Mutuo Soccorso]] i [[Area (grupa)|Area]].<ref name="Žikić"/> Na jugoslavenskoj muzičkoj sceni Korni grupa je postigla izuzetan uspjeh s pjesmama poput: "Oj, dodole", "Ivo Lola", s tekstom zasnovanim na posljednjem pismu [[Ivo Lola Ribar|Ive Lole Ribara]], "Znam za kim zvono zvoni", sa gostujućom pjevačicom [[Ditka Haberl|Ditkom Haberl]], "Divlje jagode","Miris", s tekstovima iz [[sonet]]a Parfum exotique (Egzotični parfem) [[Charles Baudelaire|Charlesa Baudelairea]], i "Praštanje", s tekstom pjesnika [[Branislav Crnčević|Brane Crnčevića]] koji je u to vrijeme smatran [[disident]]om.<ref name="PJ"/> U proljeće 1974. godine osvojili su prvo mjesto na Opatijskom festivalu s pjesmom "Moja generacija" i predstavljali su Jugoslaviju na [[Eurosong 1974.|Eurosongu 1974.]] u britanskom [[Brighton]]u, na kojem je prvo mjesto osvojila [[ABBA]], s kojom je Korni grupa dijelila isti ormar za garderobu.<ref name="Žikić"/> Singl sa pjesmom "[[Moja generacija]]" na engleskom jeziku i skraćenom verzijom "Jednoj ženi" objavljen je u Italiji. Iste godine muzički časopis Music Week proglasio je Korni grupu jugoslavenskim muzičkim sastavom godine. Međutim, razočaran malim uspjehom Korni grupe s albumom Not an Ordinary Life i 12. mjestom osvojenim na Eurosongu, Kornelije Kovač je odlučio raspustiti grupu. Održali su dva oproštajna koncerta u Studiju M u [[Novi Sad|Novom Sadu]] 24. novembra, a dio snimaka sa koncerata objavljen je na prvom bivšem jugoslavenskom dvostrukom albumu [[Mrtvo more (album)|Mrtvo more]]. Na jednoj ploči nalazili su se njihovi singlovi, koji su predstavljali komercijalnu i više pop orijentisanu stranu Korni grupe, dok su na drugoj bile koncertne snimke pjesama "Put za Istok", "Čovek sa belom zastavom" i "Blues" ", predstavljajući progresivnu stranu njihove muzičke karijere. Ovaj muzički sastav se službeno raspao 1. decembra 1974.<ref name="PJ"/> === Razlaz, ponovno okupljanje 1987. godine === Nakon razlaza Korni grupe, Kornelije Kovač je započeo uspješnu kompozitorsku karijeru, Zlatko Pejaković se okrenuo pop muzici, Josip Boček i Hreljac postali su studijski muzičari, a Vladimir Furduj je nastavio jazz muzičku karijeru. Na albumu Randevu s muzikom 1977. godine, na živim albumima različitih umjetnika, nalaze se pjesme Korni grupe "I ne tako običan život" i "Jedna žena" snimljena u Novom Sadu sa oproštajnih koncerata, koji ranije nisu objavljeni. Iste godine Kovač je pokrenuo osnivanje supergrupe K2 (koju ne treba zamijeniti s dvojcem iz 1990-ih koji su činile Kovačeve kćeri) u kojem su trebali biti Josip Boček, Dado Topić, [[Sloba Marković]], [[Čarli Novak]] i [[Ratko Divjak]], ali nikada nije nastao uglavnom zbog Topićevog oklijevanja. Godine 1979. snimaju pjesmu pod nazivom 1941. koja je objavljena na posthumnom studijskom albumu. U maju 1987. godine, Korni grupu, koju su činili Kovač, Furduj, Hreljac, Boček i Dado Topić kao glavni pjevač nastupili su zajedno s Indexima, Time, [[YU grupa|YU grupom]], [[Drago Mlinarec|Dragom Mlinarecom]] i [[R.M. Točak Band]], na koncertu [[Legende YU Rocka]] u organizaciji [[Radio 101|Radija 101]] u zagrebačkom [[Dom sportova u Zagrebu|Domu sportova]]. U junu iste godine, isti muzički sastavi nastupali su u beogradskom [[Sava Centar|Sava Centru]]. Pjesma "Jedna žena", snimljena na koncertu u Zagrebu, pojavila se na dvostrukom koncertnom albumu različitih umjetnika [[Legende YU Rocka (album)|Legende YU Rocka]], koji je iste godine objavila izdavačka kuća [[Jugoton]].<ref name="PJ"/> === Nakon 1987. godine === Izdavačka kuća [[PGP RTS]] je 1994. godine objavila kompilacijski album sa različitim muzičkim izvođačima pod nazivom [[YU Retrospektiva (album)|YU Retrospektiva]] na kojoj se pojavila ranije neobjavljena pjesma „Prvo svetlo u kući broj 4“. Godine 1996. pjesma je objavljena na kompilacijskom albumu Korni grupe pod nazivom "Prvo svetlo neobičnog života", s odabirom pjesama s njihovog progresivnog repertoara. Iste godine Kornelije Kovač je objavio kompilacijski album "Moja generacija" koji se sastoji od snimaka njegovih pjesama korištenih u televizijskoj emisiji Zučna viljuška, među kojima su i obrade pjesama Korni grupe "Moja generacija" Filipa Žmahera, "Sonata" Zorana Šandorova, "Oj, dodole" [[Del Arno Band]]a i "Jagode i maline" [[Van Gogh (grupa)|Van Gogh]]a. Godine 2005., na trostrukom kompilacijskom albumu "Ne tako običan život", koji je izdao PGP RTS, nalaze se prikupljeni singlovi, snimci iz njihove progresivne muzičke faze, snimak "Jedna žena" s koncerta nakon ponovnog okupljanja 1987. godine i prethodno neobjavljena verzija pjesme "Kosovka devojka" sa Kovačem kao glavnim pjevačem.<ref name="PJ"/> Vladimir Furduj je 2015. godine umro u Beogradu u 70-oj godini života.<ref>{{Cite web|url=https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=1087&yyyy=2015&mm=06&dd=01&nav_id=999257|title=Preminuo bubnjar Korni grupe Vladimir Furduj Furda|work=b92.net|access-date=26. 12. 2020}}</ref> == Muzička baština == Među muzičare na koje je, prema njihovim vlastitim riječima, utjecala Korni grupa su: gitarista iz grupe [[Smak]] [[Radomir Mihajlović Točak]],<ref>{{Cite web|url=http://www.balkanmedia.com/radomir-mihajlovic-tocak-rok-je-saobracajni-znak-ovog-doba-cl1346.html|title="Radomir Mihajlović Točak: Rok je saobracajni znak ovog doba"|work=balkanmedia.com|access-date=28. 12. 2020}}{{Mrtav link}}</ref> gitarista i bivši član [[Leb i sol]]a [[Vlatko Stefanovski]], gitarista i pjevač i bivši član [[Grupa 220]], [[Parni valjak]], Član [[Aerodrom (grupa)|Aerodrom]]a i [[Azra (grupa)|Azre]] [[Jurica Pađen]],<ref>{{cite book|last=Marković|first=Đorđe|title= SFRJ za početnike|year=2012|publisher=Delta Video}}</ref> kantautor [[Đorđe Balašević]], kantautor i bivši član [[Idoli (grupa)|Idola]] [[Vlada Divljan]], i pjevač i bivši član [[Bulevar (grupa)|Bulevar]]a i [[Bajaga i Instruktori|Bajage i Instruktora]] [[Dejan Cukić]].<ref name="PJ"/> Godine 1982. [[Momčilo Bajagić Bajaga]], u to vrijeme gitarista grupe Riblja Čorba, kasnije vođa Bajage i Instruktora, imenovao je Korni grupu jednim od svojih deset najdražih albuma.<ref name="rock82">{{cite journal|title=Deset Najdražih – Momčilo Bajagić (Riblja Čorba)|journal=Rock 82|publisher=Politikin Zabavnik|location=Belgrade|issue=19|page=24|language=sr}}</ref> Niz izvođača obrađivalo je pjesme Korni grupe: Jugoslovenska jazz/funk grupa [[Ansambl Saše Subote]] obradila je pjesmu "Ivo Lola" u produženoj predstavi Mikado iz 1976. godine, objavljenoj za [[Sovjetski Savez|sovjetsko]] tržište.<ref>{{cite web|url=http://www.discogs.com/Ansambl-Sa%C5%A1e-Subote-Mikado/release/3065695 |title=Ansambl Saše Subote* – Mikado|work=discogs.com|access-date=29. 12. 2020}}</ref> Pjesmu je 2010. godine remiksirao srbijanski projekat [[Laura 2000.]] godine na njihovom debitantskom studijskom albumu ... pobiću se zadnji put da vidim da l' sam star.<ref>{{cite web|url=http://www.exitmusic.rs/en/news/laura-2000-pobicu-se-zadnji-put-da-vidim-da-l-sam-star|title=Laura 2000 – ...pobiću se zadnji put da vidim da l` sam star|work=exitmusic.rs|access-date=29. 12. 2020|archive-date=18. 3. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220318090905/http://www.exitmusic.rs/en/news/laura-2000-pobicu-se-zadnji-put-da-vidim-da-l-sam-star|url-status=dead}}</ref> Glumac Milorad Mandić "Manda" obradio je pjesmu "Trla baba lan" na svom istoimenom muzičkom albumu za djecu iz 1991. godine.<ref>{{cite web|url=http://www.discogs.com/Manda-Trla-Baba-Lan/release/630127 |title=Manda* – Trla Baba Lan|work=discogs.com|access-date=29. 12. 2020}}</ref> Rok sastav [[Električni orgazam]] snimio je obradu pjesme "Magična ruka" objavljenu na njihovom akustičnom albumu [[Živo i akustično]] iz 1996. godine.<ref>{{Cite web|url=http://www.discogs.com/Električni-Orgazam-Živo-I-Akustično/release/1837884|title=''Živo i akustično''|work=discogs.com|access-date=29. 12. 2020}}</ref> U muzici za emisiju Zlatna viljuška [[Radio televizija Srbije|Radio televizije Srbije]] predstavljene su obrade pjesama Korni grupe "Moja generacija" Filipa Žmahera, "Sonata" Zorana Šandorova, "Oj, dodole" Del Arno Banda i "Jagode i maline" od [[Van Gogh (grupa)|Van Gogh]]a, sve na kompilacijskom albumu Kornelija Kovača pod nazivom Moja generacija.<ref>{{cite web|url=http://www.discogs.com/Kornelije-Kova%C4%8D-Moja-Generacija/release/3265024|title=Kornelije Kovač – Moja Generacija (CD, Album)|work=discogs.com|access-date=29. 12. 2020}}</ref> Klavijaturista iz grupe Bajaga i Instruktori Saša Lokner snimio je instrumentalnu verziju pjesme "Put za istok", koja sama po sebi sadrži uzorak pjesme Korni grupe "Zemlja", objavljene na njegovom solo albumu Evropa Elektro Express 2003. godine.<ref>{{cite web|url=http://www.discogs.com/Sa%C5%A1a-Lokner-Evropa-Elektro-Express/release/2356690|title=Saša Lokner – Evropa Elektro Express (CD, Album) |publisher=discogs.com|access-date=29. 12. 2020}}</ref> U knjizi [[YU 100: najbolji albumi jugoslovenske rok i pop muzike]], objavljenoj 1988. godine, nalaze se dva albuma Korni grupe: Korni Grupa (anketiran na 4. mjestu) i 1941. (anketiran na 94. mjestu).<ref>{{cite book|last1=Antonić|first1=Duško|last2=Štrbac|first2=Danilo|title= YU 100: najbolji albumi jugoslovenske rok i pop muzike|year=1998|publisher=YU Rock Press|location=Belgrade}}</ref> Na listi Rock Express Top 100 jugosaovenskih rok pjesama svih vremena, objavljenoj 2000. godine, našle su se dvije pjesme Korni Grupe: "Put za istok" (anketirana na 44. mjestu) i "Jedna žena" (anketirana na 67. mjestu).<ref name="rockexpress27">{{cite journal|title=100 najboljih pesama svih vremena YU rocka|journal=Rock Express|publisher=Rock Express|location=Belgrade|issue=25|language=sr}}</ref> Godine 2011., slušaoci Radija 202 anketirali su pjesmu "Etida", jednu od 60 najvećih pjesama koje je PGP-RTB/PGP-RTS objavio tokom šezdeset godina postojanja ove izdavačke kuće. Tekstovi pjesama "Put za istok", "Moj bol" i "Jedna žena" predstavljeni su u knjizi [[Petar Janjatović|Petra Janjatovića]] Pesme bratstva, detinjstva i potomstva: Antologija ex YU rok poezije 1967 - 2007.<ref name="antologija">{{cite book|last=Janjatović|first=Petar|title= Pesme bratstva, detinjstva & potomstva: Antologija ex YU rok poezije 1967 – 2007|year=2008|publisher=Vega media|location=Belgrade}}</ref> == Članovi grupe == === Klavijaturisti === * Kornelije Kovač "Bata" – klavijature, orgulje, klavir, pjevanje (1968–1974, 1987) === Bas gitaristi === * Bojan Hreljac – (1968–1974, 1987) === Bubnjari === * Vladimir Furduj "Furda" - (1968–1974, 1987) === Gitaristi === * Josip Boček – (1969–1974, 1987) * Velibor Kacl "Borko" – (1968–1969) === Pjevači === * Miroslava Kojadinović "Seka" – (1968) * Dušan Prelević "Prele" – (1968) * Dalibor Brun – (1969) * Dado Topić – (1969–1971, 1987) * Zdravko Čolić – (1971–1972) * Zlatko Pejaković – (1972–1974) == Diskografija == === Studijski albumi === * [[Korni grupa (album)|Korni Grupa]] (1972) * [[Not an Ordinary Life (album)|Not an Ordinary Life]] (1974) * [[1941. (album)|1941.]] (1979) === Kompilacijski albumi === * Korni Grupa (1971) * [[Mrtvo more (album)|Mrtvo more]] (1975) * [[Prvo svetlo neobičnog života]] (1996) * Kolekcija singlova (2001) * [[Ne tako običan život (I posle trideset godina)]] (2005) * The Ultimate Collection (2009) * Extended plays * Dzum-ram (1969) * Zabranjeno za mlade (1971) * TV špice (1973) === Singl ploče === * "[[Cigu-ligu / Čovek i pas]]" (1969) * "[[Pastir i cvet / Čovek i pas]]" (1969) * "[[Trla baba lan / Slika]]" (1970) * "[[Bube / Neko spava pored mene]]" (1970) * "[[Pusti da te diram / Jedan groš]]" (1971) * "[[Pokloni svoj mi foto / Bez veze]]" (1972) * "[[Tri palme / Tri čoveka u kafani]]" (1973) * "[[Oj, dodole / Život]]" (1973) * "[[Ivo Lola / Znam za kim zvono zvoni3]]" (1973) * "[[Etida / Jednoj ženi]]" (1973) * "[[Moja generacija / Zbogom ostaj, o, detinjstvo]]" (1974) * "[[Generation 42 / One Woman]]" (1974) * "[[Moja genereacija / Etida]]" (1974) * "[[Kuda ideš, svete moj / Divlje jagode]]" (1974) * "[[Miris / Praštanje]]" (1974) === Ostali nastupi === * "Moja generacija" (Pjesma Evrovizije '74; 1974) * "I ne tako obićan život", "Jedna žena" (Randevu s muzikom; 1977) * "Jedna žena", (Legende YU Rocka; 1987) === Video albumi === * Korni grupa (2008) == Reference == {{refspisak}} {{Zdravko Čolić}} [[Kategorija:Jugoslavenske rok-grupe]] [[Kategorija:Predstavnici Jugoslavije na Eurosongu]] [[Kategorija:Srbijanske rok-grupe]] [[Kategorija:Muzičke grupe iz Beograda]] [[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 1968.]] 8visqdwrrhcxnj3e6bnqu7flmqbpkdg 0 471344 3837934 3836022 2026-04-28T23:40:45Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3837934 wikitext text/x-wiki [[Slika:Cisplatin-3D-balls.png|thumb|upright=1.2|[[Cisplatin]], PtCl₂(NH₃)₂ je koordinacijski kompleks platine(II), sa dva [[hlorid]]na i dva [[amonijak|amonijeva]] [[ligand]]a. To je jedan od najuspješnijih lijekova protiv raka.]] '''Koordinacijski kompleks''' sastoji se od centralnog [[atom]]a ili [[ion]]a, koji je obično [[metal]]ni i naziva se ''koordinacijskim centrom'', i okolnog niza [[hemijska veza|vezanih]] [[molekula]] ili iona, koji su pak poznati kao ''[[ligandi]]'' ili agensi za kompleksiranje.<ref>{{cite book |title= Introduction to Coordination Chemistry |url= https://archive.org/details/introductiontoco0000lawr |first= Geoffrey A. |last= Lawrance |year= 2010 |publisher= Wiley |isbn= 9780470687123 |doi= 10.1002/9780470687123}}</ref><ref>{{GoldBookRef | title = complex | file = C01203}}</ref><ref>{{GoldBookRef | file = C01330 | title = coordination entity}}</ref> Mnogi [[hemijski spoj]]evi koji sadrže metal, posebno oni od [[prelazni metali|prelaznih metala]], su koordinacijski kompleksi. Koordinacioni kompleks čiji je centralni atom metal nazvan je metalni kompleks blok elementa. == Nomenklatura i terminologija == Koordinacijski kompleksi toliko su rašireni da su njihove strukture i reakcije opisane na mnogo načina, ponekad zbunjujuće. Atom u ligandu koji je vezan za centralni atom ili ion metala naziva se '''donorski atom'''. U tipskom kompleksu, metalni ion vezan je za nekoliko donorskih atoma, koji mogu biti isti ili različiti. [[dentatnost|Polidentatni]] (višestruko vezani) ligand je molekula ili ion koji se veže za centralni atom preko nekoliko atoma liganda. Uobičajeni su ligandi sa 2, 3, 4 ili čak 6 veza na centralni atom. Ti se kompleksi nazivaju [[helatni kompleks]]i; formiranje takvih kompleksa naziva se [[helacija]], kompleksacija i koordinacija. Središnji atom ili ion, zajedno sa svim ligandima, čine [[koordinacijska sfera|koordinacijsku sferu]].<ref>{{cite web |url= http://www.chemistry-dictionary.com/definition/coordination+sphere.php |title= Definition of coordination sphere |publisher= chemistry-dictionary.com }}</ref><ref>{{cite web |url= http://www.chem.purdue.edu/gchelp/cchem/whatis.html |title= What Is A Coordination Compound? |publisher= Purdue University Department of Chemistry }}</ref> Centralni atomi ili atomi iona i donora čine prvu koordinacijsku sferu. '''Koordinacija''' odnosi se na "koordinatne kovalentne veze" ([[dipolarne veze]] između liganda i centralnog atoma. Prvobitno je kompleks podrazumijevao reverzibilnu asocijaciju [[molekula]], [[atoma]] ili [[ion]]a preko tako slabe [[hemijska veza|hemijske veze]]. Primijenjeno na koordinacijsku hemiju, ovo značenje je evoluiralo. Neki metalni kompleksi nastaju gotovo nepovratno, a mnogi su povezani prilično čvrstim vezama.<ref>{{Cite book|isbn=978-0-471-19957-1 |page=[https://archive.org/details/advancedinorgani0000unse/page/1355 1355]|last=Cotton|first=Frank Albert|author2=Geoffrey Wilkinson |author3=Carlos A. Murillo |title=Advanced Inorganic Chemistry|url=https://archive.org/details/advancedinorgani0000unse |year=1999}}</ref><ref>{{Cite book|isbn=978-0-13-841891-5 |page=[https://archive.org/details/inorganicchemist0002mies/page/642 642]|last=Miessler|first=Gary L.|author2=Donald Arthur Tarr|title=Inorganic Chemistry|url=https://archive.org/details/inorganicchemist0002mies |year=1999}}</ref> Broj donorskih atoma koji su vezani za središnji atom ili ion naziva se [[koordinacijski broj]]. Najčešći koordinacijski brojevi su 2, 4, a posebno 6. Hidratizirani ion je jedna vrsta složenog iona (ili jednostavno kompleks), vrsta nastala između središnjeg metalnog iona i jednog ili više okolnih liganada, molekula ili iona koji sadrže najmanje jedan usamljeni par elektrona. Ako su svi ligandi [[Dentatnost|monodentatni]], tada je broj donorskih atoma jednak broju liganada. Naprimjer, ion kobalta (II) heksahidrata ili ion heksaakvakobalta(II)&nbsp;[Co(H₂O)₆]²⁺ je hidratizirani kompleksni ion koji se sastoji od šest molekula vode, pričvršćenih na metalni ion&nbsp;Co. Stanje oksidacije i koordinacijski broj odražavaju broj veza nastalih između metalnog iona i liganada u kompleksnom ionu. Međutim, koordinacijski broj&nbsp;Pt ([[Etilendiamin|en]]) {{su|b=2|p=2+}} je 4 (umjesto 2), jer ima dva bidentatna liganda, koji sadrže ukupno četiri donorska atoma. Bilo koji atom donora daje par elektrona. Postoje neki donorski atomi ili grupe koji mogu ponuditi više od jednog para elektrona. Takvi se nazivaju bidentatni (daje dva para elektrona) ili polidentatni (nudi više od dva para elektrona). U nekim slučajevima, atom ili grupa nudi par elektrona dvama sličnim ili različitim centralnim metalnim atomima ili akceptorima – podjelom elektronskog para – u [[trocentralna dvoelektronska veza|trocentralnoj dvoelektronskoj vezi]]. Oni se nazivaju premošćujući ligandi. == Strukture == Ako su svi ligandi [[Dentatnost|monodentatni]], tada je broj donorskih atoma jednak broju [[Datoteka:Hexol-2D-wedged.png| thumb|Struktura heksola]] Ioni ili molekule koji okružuju središnji atom nazivaju se [[ligand]]i. Ligandi su klasificirani kao [[ligand|L ili X]] (ili njihova kombinacija), ovisno o tome koliko elektrona daju za vezu između liganda i centralnog atoma. L ligandi daju dva elektrona iz [[usamljeni par|usamljenog elektronskog para]], što rezultira [[koordinatna kovalentna veza|koordinatnom kovalentnom vezom]]. X ligandi pružaju jedan elektron, a središnji atom drugi elektron, čineći tako pravilnu [[kovalentna veza|kovalentnu vezu]]. Za ligande se kaže da su ''koordinirani'' s atomom. Za [[alken]]e, [[pi-veze]] mogu se koordinirati s atomima metala. Primjer je [[etilen]] u kompleksu [[Zeiseovaso|[PtCl₃(C₂H₄)]^–]]. === Geometrija === U koordinacijskoj hemiji, struktura se prvo opisuje svojim [[koordinacijski broj|koordinacijskim brojem]], brojem liganada koji su vezani za metal (tačnije, brojem donorskih atoma). Obično se mogu brojati vezani ligandi, ali ponekad čak i brojanje može postati dvosmisleno. Koordinacijski brojevi su obično između dva i devet, ali veliki broj liganda nije rijetkost za lantanide i aktinide. Broj veza ovisi o veličini, naboju i [[konfiguracija elktrona|konfiguraciji elektrona]] metalnog iona i liganda. Ioni metala mogu imati više od jednog koordinacijskog broja. U hemiji kompleksa prijelaznih metala obično dominiraju interakcije između s i p [[molekularna orbitala|molekulaskih orbitala]] s atoma donora u ligandima i d orbitala metalnih iona. S, p i d orbitale metala mogu primiti 18 elektrona (vidi [[pravilo 18-elektrona]]). Stoga je maksimalni koordinacijski broj za određeni metal povezan s elektroničkom konfiguracijom metalnog iona (tačnije, brojem praznih orbitala) i s omjerom veličine liganada i metalnog iona. Veliki metali i mali ligandi dovode do visokih koordinacijskih brojeva, npr. [Mo(CN)₈]⁴⁻. Mali metali s velikim ligandima dovode do niskih koordinacijskih brojeva, npr. Pt[P(CMe₃)]₂. Zbog svoje velike veličine, [[lantanidi]], [[aktinidi]] i rani prijelazni metali imaju tendenciju da imaju visoke koordinacijske brojeve. Većina struktura slijedi uzorak tačaka na sferi (ili, kao da je središnji atom u sredini [[poliedar|poliedra]], gdje su uglovi tog oblika lokacije liganda), gdje će orbitno preklapanje (između orbitale liganda i metala) i odbijanja ligand-ligand teže dovesti do određenih pravilnih geometrija. Najuočljivije geometrije su navedene u nastavku, ali postoji mnogo slučajeva koji odstupaju od pravilne geometrije, npr. zbog upotrebe liganda različitih tipova (što rezultira nepravilnom dužinom veze, a atomi koordinacije ne slijede uzorak tačaka na sferi. [[Slika:Hexol-2D-wedged.png|thumb|Struktura heksola]] Ioni ili molekule koji okružuju središnji atom nazivaju se [[ligand]]. Ligandi su klasifikovani kao [[ligand|L ili X]] (ili njihova kombinacija), ovisno o tome koliko elektrona daju za vezu između liganda i centralnog atoma. L ligandi daju dva elektrona iz [[usamljeni par|usamljeni elektronski par]], što rezultira u [[koordinatna kovalentna veza]]. X ligandi pružaju jedan elektron, a središnji atom drugi elektron, čineći tako pravilnu [[kovalentnu vezu]]. Za ligande se kaže da su '' koordinisani '' 'sa atomom. Za [[alken]]e, [[pi veza]] se mogu koordinirati s atomima metala. Primjer je [[etilen]] u kompleksu [[Zeiseova so|[PtCl₃(C₂H₄)]^–]]. Najuočljivije geometrije su navedene u nastavku, ali postoji mnogo slučajeva koji odstupaju od pravilne geometrije, npr. zbog upotrebe liganada različitih tipova (što rezultira nepravilnom dužinom veze; koordinacijski atomi ne slijede uzorak tačaka na kugli), zbog veličine liganda ili zbog [[elektronski efekt|elektronskih efekata]] (vidi, npr. [[Jahn-Tellerova deformacija]]): * [[Linearna molekularna geometrija|Linearna]] za dvokoordinaciju; *[[Trigonalna planarna molekularna geometrija|Trigonalna planarna]] za trokoordinaciju; *[[Tetraedarska molekularna geometrija|Tetraedarska]] ili [[kvadratna planarna molekularna geometrija|kvadratna ravan]] za četverokoordinaciju; *[[Trigonalna bipiramidna molekularna geometrija|Trigonalna bipiramidna]] za petokoordinaciju; *[[Oktaedarska molekularna geometrija|Oktaedarska]] za šestokoordinaciju; *[[Petougaona bipiramidna molekularna geometrija|Peterougaona bipiramidna]] za sedmokoordinaciju; *[[Kvadratna antiprizmatska molekularna geometrija|Kvadratna antiprizmatska]] za osmokoordinaciju * [[Troograničena trigonalna prizmatična molekularna geometrija|Trostruko ograsničenana trigonalna prizmatična]] za devet koordinacija. Idealizirani opisi koordinacija 5-, 7-, 8- i 9- često se geometrijski ne razlikuju od alternativnih struktura s malo različitim uglovima L-M-L (ligand-metal-ligand), npr. razlika između kvadratnih piramidnih i trigonalnih bipiramidnih struktura.<ref>Wells A.F. (1984) ''Structural Inorganic Chemistry'' 5th edition Oxford Science Publications {{ISBN|0-19-855370-6}}</ref> *[[Kvadratna piramidalna molekularna geometrija|Kvadratna piramidalna]] za petokoordinaciju<ref>{{cite journal | title = Transition metal pentacoordination |author1=Angelo R. Rossi |author2=Roald. Hoffmann | journal = Inorganic Chemistry | year = 1975 | volume = 14 | issue = 2 | pages = 365–374 | doi = 10.1021/ic50144a032 }}</ref> * [[Ograničena oktaedarska molekularna geometrija|Ograničena oktaedra]] ili [[ograničena trigonalna prizmatična molekularna geometrija|kapsulirana trigonalna prizmatična]] za sedmokoordinacijisku <ref>{{cite journal | title = Seven-coordination. A molecular orbital exploration of structure, stereochemistry, and reaction dynamics |author1=Roald. Hoffmann |author2=Barbara F. Beier |author3=Earl L. Muetterties |author4=Angelo R. Rossi | journal = Inorganic Chemistry | year = 1977 | volume = 16 | issue = 3 | pages = 511–522 | doi = 10.1021/ic50169a002 }}</ref> *[[Dodekaedrska molekularna geometrija|Dodekaedarska]] ili [[dvoograničena trigonalna prizmatična molekularna geometrija|dvoograničena trigonalna prizmatska]] za osmokoordinaciju<ref>{{cite journal | title = Eight-Coordination | author1 = Jeremy K. Burdett | author2 = Roald Hoffmann | author3 = Robert C. Fay | journal = Inorganic Chemistry | year = 1978 | volume = 17 | issue = 9 | pages = 2553–2568 | doi = 10.1021/ic50187a041 }}</ref> *[[Ograničena kvadratna antiprizmatska molekularna geometrija|Ograničena kvadratna antiprismatska]] za devetokoordinaciju. U sistemima sa malim [[elektronski broj d|d brojem elektrona]], zbog specijalnih elektronskih efekata kao što je (drugi red) [[Jahn-Tellerov efekt|Jahn–Tellerove]] stabilizacije,<ref>{{cite journal | title = "Non-VSEPR" Structures and Bonding in d⁰ Systems | first = Martin | last = Kaupp | journal = Angewandte Chemie | year = 2001 | volume = 40 | issue = 1 | pages = 3534–3565 | doi = 10.1002/1521-3773(20011001)40:19<3534::AID-ANIE3534>3.0.CO;2-#}}</ref> određene geometrije (u kojima atomi koordinacije ne slijede uzorak tačke na kugli) stabilizirane su u odnosu na ostale mogućnosti, npr. za neke spojeve trigonalna prizmatska geometrija je stabilizirana u odnosu na oktaedarske strukture za šestokoordinaciju. * [[Savijena molekularna geometrija|Savijena]] za dvokoordinaciju; * [[Trigonalna piramidalna molekularna geometrija|Trigonalna piramidalna]] za trokoordinaciju; * [[Trigonalna prizmatična molekularna geometrija|Trigonalna prizmatična]] za šestokoordinaciju. === Izomerija === Raspored liganada je fiksiran za dati kompleks, ali u nekim slučajevima je promenljiv reakcijom koja stvara drugi stabilni [[izomer]]. Postoji mnogo vrsta [[izomerija|izomerije]] u koordinacijskim kompleksima, baš kao i u mnogim drugim spojevima. ==== Stereoizomerija ==== [[Stereoizomerija]] se javlja s istim vezama u različitim orijentacijama. Stereoizomerija se dalje može klasificirati, kako slijedu.<ref>von Zelewsky, A. "Stereochemistry of Coordination Compounds" John Wiley: Chichester, 1995. {{ISBN|0-471-95599-X}}.</ref> ===== Cis – trans izomerija i facijalno-meridionalna izomerija ===== [[Cis-trans izomerija]] javlja se u oktaedarskim i [[kvadratna ravan|kvadratnim ravninskim]] kompleksima (ali ne i u tetraedru). Kada su dva liganda susjedna, kaže se da su u '''cis''', a nasuprot jedni drugima su u '''trans''' položaju. Kada tri identična liganda zauzmu jedno lice oktaedra, za izomer se kaže da je lični ili '''fac'''. U ''fac'' izomeru, bilo koja dva identična liganda su međusobno susjedna ili ''cis''. Ako su ova tri liganda i ion metala u jednoj ravni, za izomer se kaže da je meridionalan ili '''mer'''. Izomer ''mer'' može se smatrati kombinacijom ''trans'' i ''cis'', jer sadrži i trans i cis parove identičnih liganada. <div align="center"> <gallery> slika:Cis-dichlorotetraamminecobalt(III).png|''cis''-[CoCl₂(NH₃)₄]⁺ slika:Trans-dichlorotetraamminecobalt(III).png|''trans''-[CoCl₂(NH₃)₄]⁺ slika:Fac-trichlorotriamminecobalt(III).png|''fac''-[CoCl₃(NH₃)₃] slika:Mer-trichlorotriamminecobalt(III).png|''mer''-[CoCl₃(NH₃)₃] </gallery> </div> ===== Optička izomerija ===== [[Optička izomerija]] se dešava kada kompleks sa svojom ogledalskom slikom nije superponiran. Naziva se tako jer su dva izomera svaki [[optička aktivnost|optički aktivni]], odnosno rotiraju ravninu [[polarizovana svjetlost|polarizovane svjetlosti]] u suprotnim smjerovima. U prvoj prikazanoj molekuli simbol Λ (''[[lambda]]'') koristi se kao prefiks za opisivanje okreta propelera lijevostrano formiranog od tri bidentatna liganda. Druga molekula je slika u ogledalu prve, sa simbolom Δ ('' [[delta (slovo)|delta]]'') kao prefiks za okretanje desnog vijka. Treća i četvrta molekula su sličan par Λ i Δ izomera, u ovom slučaju sa dva bidentatna i dva identična monodentatna liganda. .<ref>{{Cite book|isbn=978-0-13-841891-5 |last=Miessler|first=Gary L.|author2=Donald Arthur Tarr|title=Inorganic Chemistry|url=https://archive.org/details/inorganicchemist0002mies |year=1999|pages=[https://archive.org/details/inorganicchemist0002mies/page/315 315], 316|chapter=9}}</ref> <div align="center"> <gallery> slika:Delta-tris(oxalato)ferrate(III)-3D-balls.png|[[Potassium ferrioxalate|Λ-[Fe(ox)₃]³⁻]] slika:Lambda-tris(oxalato)ferrate(III)-3D-balls.png|Δ-[Fe(ox)₃]³⁻ Image:Delta-cis-dichlorobis(ethylenediamine)cobalt(III).png|[[cis-Dichlorobis(ethylenediamine)cobalt(III) chloride|Λ-''cis''-[CoCl₂(en)₂]⁺]] slika:Lambda-cis-dichlorobis(ethylenediamine)cobalt(III).png|Δ-''cis''-[CoCl₂(en)₂]⁺ </gallery> </div> ==== Strukturna izomerija ==== [[Strukturna izomerija]] nastaje kada su veze same po sebi različite. Prepoznata su četiri tipa strukturne izomerije: izomerija ionizacije, izomerija solvata ili hidrata, izomerija povezivanja i izomerija koordinacije. #'''Ionizacijska izomerija'''&nbsp; – izomeri daju različite ione u rastvoru, iako imaju isti sastav. Ovaj tip izomerije javlja se kada je protiv-ion kompleksa također potencijalni ligand. Naprimjer, pentaaminbromokobalt (III) sulfat [Co(NH₃)₅Br]SO₄ je crveno ljubičast i u otopini daje talog barij-hlorida, što potvrđuje prisustvo sulfatnog ona, dok je pentaaminsulfatekobalt (III) bromid [Co(NH₃)₅SO₄]Br crven i testovi negativni na sulfatni ion u rastvoru, ali umjesto toga daju talog AgBr sa srebrenim nitratom.<ref name=Huheey>Huheey, James E., ''Inorganic Chemistry'' (3rd ed., Harper & Row 1983), p.&nbsp;524–5 {{ISBN|0-06-042987-9}}</ref> # '''Solvatna ili hidratna izomerija'''&nbsp; – izomeri imaju isti sastav, ali se razlikuju po broju molekula rastvarača koji služe kao ligand u odnosu na prosto zauzimajuća mjesta u kristalu. Primjeri: [Cr(H₂O)₆]Cl₃ is violet colored, [CrCl(H₂O)₅]Cl₂·H₂O je plavo-zelen, a [CrCl₂(H₂O)₄]Cl·2H₂O tamno zelen. Pogledajte [[voda za kristalizaciju]]. # '''[[Izomerija veze]]''' javlja se s ambidentatnim ligandima koji se mogu vezati na više mjesta. Na primjer, NO₂ je ambidentatni ligand: može se vezati za metal bilo na N&nbsp; ili na O &nbsp;atomu == Elektronska svojstva == Mnoga svojstva kompleksa prijelaznih metala diktiraju njihove elektronske strukture. Elektronska struktura može se opisati relativno ionskim modelom koji pripisuje formalne naboje metalima i ligandima. Ovaj pristup je suština [[teorija kristalnog polja]] (CFT). Teorija kristalnog polja, koju je uveo [[Hans Bethe]] 1929. godine, daje [[kvantna mehanika|kvantno mehanički]] pokušaj razumijevanja kompleksa. Ali teorija kristalnog polja tretira sve interakcije u kompleksu kao ionske i pretpostavlja da se ligandi mogu aproksimirati negativnim tačkastim nabojima. Sofisticiraniji modeli prihvataju kovalenciju, a ovaj pristup opisuju [[teorija polja liganda]] (LFT) i [[teorija molekularne orbite]] (MO). Teorija polja liganda, uvedena 1935. Godine, a na osnovu teorije molekularnih orbitala, može se nositi sa širim spektrom kompleksa i može objasniti komplekse u kojima su interakcije [[kovalentna veza|kovalentne]]. Hemijske primjene [[teorija grupa]] mogu pomoći u razumijevanju teorije kristalnog ili ligandnog polja, omogućavajući jednostavna rješenja formalnih jednadžbi, zasnovana na simetriji. Hemičari imaju tendenciju da koriste najjednostavniji model potreban za predviđanje osobina od interesa; iz tog razloga, CFT je bio omiljen u raspravama kada je to bilo moguće. MO i LF teorije su složenije, ali pružaju realniju perspektivu. Elektronska konfiguracija kompleksa daje im neka važna obilježja: [[Slika:Copper_Complex.jpg|thumb|250px|Sinteza bakarnog (II) -tetrafenilporfirina, metalnog kompleksa, iz tetrafenilporfirina i bakar (II) acetat-monohidrata.]] === Boja kompleksa prijelaznih metala === Kompleksi prijelaznih metala često imaju spektakularne boje uzrokovane elektroničkim prijelazima apsorpcije svjetlosti. Iz tog razloga se često primjenjuju kao [[pigment]]i. Većina prijelaza koji su povezani sa obojenim metalnim kompleksima su ili d – d prijelazi ili [[opseg prijenosa naboja|opsezi prijenosa naboja]] . U ad-d tranziciji, elektron u d &nbsp;orbitali na metalu pobuđuje se fotonom u drugu d orbitalu veće energije, pa se d-d prijelazi javljaju samo za djelomično napunjene d-orbitalne komplekse (d^1–9). Za komplekse koji imaju konfiguraciju d⁰ ili d ¹⁰, prijenos naboja je i dalje moguć iako d-d prijelazi nisu. Opseg za prijenos naelektrisanja podrazumeva promociju elektrona iz orbitale zasnovane na metalu u praznu orbitalu zasnovanu na ligandu ([[Kompleks za prenos naelektrisanja|prenosa naelektrisanja metala]] ili MLCT). Događa se i obratno: pobuđivanje elektrona u orbitali zasnovanoj na ligandu u praznu orbitalu na bazi metala ([[Kompleks prenosa naboja|prenos naboja liganda u metal]] ili LMCT). Ovi se fenomeni mogu uočiti uz pomoć elektronske spektroskopije; poznat i kao [[UV-Vis]].<ref>{{cite book |last1= Harris |first1= D. |last2= Bertolucci |first2= M. |title= Symmetry and Spectroscopy |url= https://archive.org/details/symmetryspectros0000harr |year= 1989 |publisher= Dover Publications | isbn= 9780486661445 }}</ref> Za jednostavne spojeve s visokom simetrijom, d – d prijelazi se mogu dodijeliti pomoću [[Tanabe-Suganov dijagram]]a. Ovi zadaci dobivaju povećanu podršku sa pojavom [[računarska hemija|računarske hemije]]. {| class="wikitable" |+ Boje raznih primjera koordinacijskih kompleksa <br> |- ! &nbsp; ! Fe²⁺ ! Fe³⁺ ! Co²⁺ ! Cu²⁺ ! Al³⁺ ! Cr³⁺ |- ! [[Metalni ioni u vodenom rastvoru|Hidrirani ioni]] | style="background: #CBE9AD;" | {{H:title|Heksaaakvagvožđev(2+) kation|[Fe(H₂O)₆]²⁺|dotted=no}} <br/>Blijedo zeleno<br/>{{H:title|[[Suspenzija (hemija)|Suspenzija]] u [[rastvor]]u|dotted=no}} | style="background: #EAD558;" | {{H:title|Heksaakvagvožđev(3+) kation|[Fe(H₂O)₆]³⁺|dotted=no}} <br/>Žuto/smeđe<br/>{{H:title||[[Suspenzija (hemija)|Suspenzija]] u [[rastvor]]u |dotted=no}} | style="background: #FF99CB;" | {{H:title|Heksaakvakobaltni (2+) kation|[Co(H₂O)₆]²⁺|dotted=no}}<br/>Ružičasto<br/>{{H:title||[[Suspenzija (hemija)|Suspenzija]] u [[rastvor]]u|dotted=no}} | style="background: #C7D9F1;" | {{H:title|Heksaakva(2+) bakarni kation|[Cu(H₂O)₆]²⁺|dotted=no}}<br/>Plavo<br/>{{H:title||[[Suspenzija (hemija)|Suspenzija]] u [[rastvor]]u |dotted=no}} | style="background: #F2F2F2;" | {{H:title|Heksaakvaaluminijski(3+) kation|[Al(H₂O)₆]³⁺|dotted=no}}<br/>Bezbojno<br/>{{H:title||[[Suspenzija (hemija)|Suspenzija]] u [[rastvor]]u |dotted=no}} | style="background: #D7E3BD;" | {{H:title|Heksaakvahromski(3+) kation|[Cr(H₂O)₆]³⁺|dotted=no}}<br/>Zeleno<br/>{{H:title||[[Suspenzija (hemija)|Suspenzija]] u [[rastvor]]u |dotted=no}} |- ! Rastvoreni (OH)⁻ | style="background: #92D14F;" | {{H:title|Tetraaquadihydroxidoiron|[Fe(H₂O)₄(OH)₂]|dotted=no}} <br/>Tamnozeleno<br/>{{H:title||[[Suspenzija (hemija)|Suspenzija]] u [[rastvor]]u |dotted=no}} | style="background: #9B752A;" | {{H:title|Triakvatrihidroksiidogvožđe|[Fe(H₂O)₃(OH)₃]|dotted=no}}<br/>Smeđe<br/>{{H:title|| [[Precipitacija]] u [[rastvor]]u |dotted=no}} | style="background: #8AE5D6;" | {{H:title|Tetraakvaadihidroksidokobalt|[Co(H₂O)₄(OH)₂]|dotted=no}}<br/>Plavo/zeleno<br/>{{H:title||| [[Precipitacija]] u [[rastvor]]u|dotted=no}} | style="background: #8EB2E2;" | {{H:title|Tetraakvadihidroksidobakar|[Cu(H₂O)₄(OH)₂]|dotted=no}}<br/>Plavo<br/>{{H:title||| [[Precipitacija]] u [[rastvor]]u |dotted=no}} | style="background: #FFFFFF;" | {{H:title|Triakvatrihidroksidoaluminij|[Al(H₂O)₃(OH)₃]|dotted=no}}<br/>Bijelo<br/>{{H:title||| [[Precipitacija]] u [[rastvor]]u |dotted=no}} | style="background: #76923D;" | {{H:title|Triaquatrihydroxidochromium|[Cr(H₂O)₃(OH)₃]|dotted=no}}<br/>Zeleno<br/>{{H:title||| [[Precipitacija]] u [[rastvor]]u |dotted=no}} |- ! Koncentrirani (OH)⁻ | style="background: #92D14F;" | {{H:title|Tetraakvadihidroksidogvožđe|[Fe(H₂O)₄(OH)₂]|dotted=no}} <br/>Tamnozeleno<br/>{{H:title||| [[Precipitacija]] u [[rastvor]]u |dotted=no}} | style="background: #9B752A;" | {{H:title|Triakvatrihidroksidogvožđe|[Fe(H₂O)₃(OH)₃]|dotted=no}}<br/>Smeđe<br/>{{H:title||| [[Precipitacija]] u [[rastvor]]u |dotted=no}} | style="background: #8AE5D6;" | {{H:title|Tetraakvadihidroksidokobalt|[Co(H₂O)₄(OH)₂]|dotted=no}}<br/>Plavo/zeleno<br/>{{H:title||| [[Precipitacija]] u [[rastvor]]u |dotted=no}} | style="background: #8EB2E2;" | {{H:title|Tetraakvadihidroksidobakar|[Cu(H₂O)₄(OH)₂]|dotted=no}}<br/>Plavo<br/>{{H:title||| [[Precipitacija]] u [[rastvor]]u |dotted=no}} | style="background: #FFFFFF;" | {{H:title|Tetrahidroksidoaluminij|[Al(OH)₄]⁻|dotted=no}}<br/>Bezbojni rastvor | style="background: #C3D59B;" | {{H:title|Heksahidroksidohromatni(3−) anion|[Cr(OH)₆]³⁻|dotted=no}}<br/>Zeleno<br/>{{H:title|[[Suspenzija (hemija)|Suspenzija]] u [[rastvor]]u|dotted=no}} |- ! Rastvoreni NH₃ | style="background: #92D14F;" | {{H:title|Heksaaminogvožđe|[Fe(NH₃)₆]²⁺|dotted=no}}<br/>Tamnozeleno<br/>{{H:title||| [[Precipitacija]] u [[rastvor]]u |dotted=no}} | style="background: #9B752A;" | {{H:title|Heksaaminogvožđei|[Fe(NH₃)₆]³⁺|dotted=no}}<br/>Smeđe<br/> {{H:title||| [[Precipitacija]] u [[rastvor]]u |dotted=no}} | style="background: #D3D359;" | {{H:title|Heksaaminokobaltni(2+) kation|[Co(NH₃)₆]²⁺|dotted=no}}<br/>Slamaste boje<br/>{{H:title| [[Suspenzija (hemija)|Suspenzija]] u [[rastvor]]u |dotted=no}} | style="background: #548DD4;" | {{H:title|Tetraaminodiakvabakarni(2+) kation|[Cu(NH₃)₄(H₂O)₂]²⁺|dotted=no}}<br/>Tamnoplavo<br/>{{H:title| [[Suspenzija(hemija)|Suspenzija]] u [[rastvor]]u |dotted=no}} | style="background: #FFFFFF;" | {{H:title|Triaminoaluminij|[Al(NH₃)₃]³⁺|dotted=no}}<br/>Bijelo<br/>{{H:title|[[Precipitacija]] u [[rastvor]]u |dotted=no}} | style="background: #CC0099;" | {{H:title|Heksaaminohromni(3+) kation|[Cr(NH₃)₆]³⁺|dotted=no}}<br/>Purpurno<br/>{{H:title|[[Suspenzija (hemija)|Suspenzija]] u [[rastvor]]u |dotted=no}} |- ! Koncentrirani NH₃ | style="background: #92D14F;" | {{H:title|Heksaaminogvožđe|[Fe(NH₃)₆]²⁺|dotted=no}}<br/>Tamnozeleno<br/>{{H:title||[[Precipitacija]] u [[rastvor]]u |dotted=no}} | style="background: #9B752A;" | {{H:title|Heksaaminogvožđe|[Fe(NH₃)₆]³⁺|dotted=no}}<br/>Smeđe<br/> {{H:title||[[Suspenzija (hemija)|Suspenzija]] u [[rastvor]]u |dotted=no}} | style="background: #D3D359;" | {{H:title|Heksaaminokobaltni(2+) kation|[Co(NH₃)₆]²⁺|dotted=no}}<br/>Slamasta boja <br/>{{H:title||[[Suspenzija (hemija)|Suspenzija]] u [[rastvor]]u |dotted=no}} | style="background: #548DD4;" | {{H:title|Tetraaminodiakvabakarni(2+) kation|[Cu(NH₃)₄(H₂O)₂]²⁺|dotted=no}}<br/>Tamnoplavo<br/>{{H:title||[[Suspenzija (hemija)|Suspenzija]] u [[rastvor]]u |dotted=no}} | style="background: #FFFFFF;" | {{H:title|Triaminoaluminij|[Al(NH₃)₃]³⁺|dotted=no}}<br/>Bijelo<br/>{{H:title||[[Precipitacija]] u [[rastvor]]u |dotted=no}} | style="background: #CC0099;" | {{H:title|Heksaaminohromni(3+) kation|[Cr(NH₃)₆]³⁺|dotted=no}}<br/>Purpurno<br/>{{H:title||[[Suspenzija (hemija)|Suspenzija]] u [[rastvor]]u |dotted=no}} |- ! (CO₃)^2– | style="background: #92D14F;" | {{H:title|Gvožđe(II) karbonat|FeCO₃|dotted=no}}<br/>Tamnozeleno<br />{{H:title||[[Precipitacija]] u [[rastvor]]u |dotted=no}} | style="background: #9B752A;" | {{H:title|Gvožđe(III) karbonat|Fe₂(CO₃)₃|dotted=no}}<br/>Smeđe<br />{{H:title||[[Precipitacija]] u [[rastvor]]u + mjehurići|dotted=no}} | style="background: #FF99CB;"| {{H:title|Kobalt(II) karbonat|CoCO₃|dotted=no}}<br/>Ružičasto<br/>{{H:title||[[Precipitacija]] u [[rastvor]]u sa pjenušavim ugljik-dioksidom|dotted=no}} | style="background: #8AE5D6;" | {{H:title|Bakar(II) karbonat|CuCO₃|dotted=no}}<br/>Plavo/zeleno<br/>{{H:title|[[Precipitacija]] u [[rastvor]]u|dotted=no}} |} === Boje lantanidnih kompleksa === Površinski [[lantanidi|lantanidni]] kompleksi slični su onima u prelaznim metalima jer su neki obojeni. Međutim, za uobičajene ione Ln³⁺ (Ln = lantanid) boje su sve blijede i na njih teško utiče priroda liganda. Boje su posljedica 4f prijelaza elektrona. Kako su 4f orbitale u lantanidima "zakopane" u ksenonskom jezgru i zaštićene od liganda 5s i 5p orbitalama, na njih ligandi u velikoj mjeri ne utiču, što dovodi do znatno manjeg cijepanja [[Teorija kristalnog polja|kristalnog polja]] nego u prijelaznim metalima. Apsorpcijski spektar iona Ln³⁺ približava se spektru slobodnog iona, gdje su elektronska stanja opisana spregnutim spin-orbitama. To je u suprotnosti s prijelaznim metalima gdje je osnovno stanje podijeljeno kristalnim poljem. Apsorpcije za Ln³⁺ su slabe jer su električni dipolni prijelazi spriječeni paritetom ([[Laporteovo pravilo|Laporteove zapreke]]), ali mogu pojačati intenzitet zbog učinka polja niske simetrije ili miješanja sa višim elektronskim stanjima ('npr. d-orbitale). Upijajuće ff trake su izuzetno oštre, što je u suprotnosti s onima uočenim kod prijelaznih metala koji uglavnom imaju široke trake.<ref name = "C&W6th">{{Cotton&Wilkinson6th}}</ref><ref name=CottonSA2006>{{cite book |last=Cotton |first=Simon |year=2006 |title=Lanthanide and Actinide Chemistry|publisher= John Wiley & Sons Ltd}}</ref> To može dovesti do krajnje neobičnih efekata, poput značajnih promjena boje pod različitim oblicima osvjetljenja. === Magnetizam === {{glavni|Magnetohemija}} Metalni kompleksi koji imaju nesparene elektrone su [[magnet]]ni. Uzimajući u obzir samo monometalne komplekse, nespareni elektroni nastaju zato što kompleks ima neparan broj elektrona ili zato što je uparivanje elektrona destabilizirano. Dakle, monomerni tipovi Ti (III) imaju jedan "d-elektron" i moraju biti [[paramagnetizam|(para)magnetni]], bez obzira na geometriju ili prirodu liganda. Ti (II), sa dva d-elektrona, formira neke komplekse koji imaju dva nesparena elektrona, a drugi bez njih. Ovaj efekt ilustriraju spojevi TiX₂[(CH₃)₂PCH₂CH₂P(CH₃)₂]₂: when X&nbsp;=&nbsp;[[Chlorine|Cl]], kompleks je paramagnetičan ([[visoki spin|visokospinska]] konfiguracija), dok kada X&nbsp;=&nbsp;[[metilna grupa|CH₃]], on dijamagnetni ([[niski spim|niskospinska konfiguracija]]). Važno je shvatiti da ligandi pružaju važno sredstvo za prilagođavanje svojstava [[osnovno stanje|osnovnog stanja]]. U bi- i polimetalnim kompleksima, u kojima pojedinačni centri imaju neparan broj elektrona ili koji imaju visok spin, situacija je složenija. Ako postoji interakcija (bilo izravna ili preko liganda) između dva (ili više) metalnih centara, elektroni se mogu spojiti ([[Antiferomagnetizam|antiferomagnetska sprega]], što rezultira dijamagnetskim spojem), ili mogu međusobno pojačati ([[Feromagnetizam|feromagnetska sprega]]). Kad nema interakcije, dva (ili više) pojedinačna metalna centra ponašaju se kao u dvije odvojene molekule ===Reaktivnost=== Kompleksi pokazuju razne moguće reaktivnosti:<ref>R. G. Wilkins Kinetics and Mechanism of Reactions of Transition Metal Complexes, 2nd Edition, VCH, Weinheim, 1991. {{ISBN|1-56081-125-0}}</ref> * Elektronski prijenosi *:[[Prijenos elektrona]] (ET) između metalnih iona može se dogoditi putem dva različita mehanizma, [[Prijenos elektrona unutrašnje sfere|unutrašnji]] i [[prijenos elektrona vanjske sfere]] . U reakciji unutrašnje sfere, [[premošćujući ligand]] služi kao kanal za ET. * (Degenerirana) [[razmjena liganda]] *:Jedan važan pokazatelj reaktivnosti je stopa degenerirane razmjene liganada. Naprimjer, brzina izmjene koordinatne vode u kompleksima [M (H₂O)₆]^''n''+ varira 20 redova veličine. Kompleksi u kojima se ligandi brzo oslobađaju i klasificiraju se klasificiraju kao labilni. Takvi labilni kompleksi mogu biti termodinamički prilično stabilni. Tipski labilni metalni kompleksi imaju ili naelektrisane (Na⁺), elektrone u d-orbitalama koji su antivezujući u odnosu na ligande (Zn²⁺) ili im nedostaje kovalentnosti (Ln³⁺, gdje je Ln bilo koji lantanid). Labilnost metalnog kompleksa također ovisi o konfiguracijama s visokim i niskim ospinom kada je to moguće. Dakle, Fe(II) i Co(III) s visokim spinom tvore labilne komplekse, dok su analozi s malim spinom inertni. Cr(III) može postojati samo u stanju niskog spina (kvartet), koje je inertno, zbog visokog formalnog stanja oksidacije, odsustva elektrona u orbitalama koje su M – L antivezive, plus neke „stabilizacije ligandnog polja“ povezane sa konfiguracijom d³. * Asocijativni procesi *:Kompleksi koji imaju neispunjene ili napola ispunjene orbitale često pokazuju sposobnost reagovanja sa podlogama. Većina podloga ima pojedinačno osnovno stanje; odnosno imaju usamljene elektronske parove (npr. voda, amini, eteri), pa je ovim supstratima potrebna prazna orbitala, da bi mogli reagirati s metalnim centrom. Neke podloge (npr. molekulski kisik) [[tripletni kisik|imaju tripletno osnovno stanje]], što rezultira da metali s napola ispunjenim orbitalama imaju tendenciju da reaguju s takvim podlogama (mora se reći da molekula [[ozon|dioksigen]]a također ima usamljene parove, pa je tako sposoban reagirati kao „normalna“ Lewisova baza). Ako su ligandi oko metala pažljivo odabrani, metal može pomoći u ([[stehiometrija|stehiometrijskoj]] ili [[kataliza|katalitskoj]] transformaciji molekula ili se može koristiti kao senzor. == Klasifikacija == Kompleksi metala, poznati i kao koordinacijski spojevi, uključuju gotovo sve metalne spojeve. Izuzetak: metalne pare, [[plazma (fizika)|plazma]] i [[legura|legure]]. "Koordinacijska hemija" je proučavanje "anorganske hemije" svih [[alkalni metal|alkalija]] i [[zemnoalkalnoi metal|zemnoalkalnih metala]], [[prelazni metali|prelaznih metala]], [[lantanidi|lantanida]], [[aktinid]]a i [[metalloid]]a. Dakle, koordinacijska hemija je hemija većine periodnog sistema. Metali i ioni metala postoje, barem u kondenzovanim fazama, samo okruženi ligandima. Područja koordinacijske hemije mogu se klasifikovati prema prirodi liganada, u širem smislu: * Klasična (ili "[[Alfred Werner|Wernerovi]] kompleksi"): Ligandi u klasičnoj koordinacijskoj hemiji vežu se za metale, gotovo isključivo, preko njihovih [[usamljen par|usamljenih parova]] elektrona koji borave na atomima glavne grupe liganda . Tipskii ligandi su H₂O, NH₃, [[hlor|Cl^–]], [[cijanid|CN^–]], [[etilendiamin|en]]. Neki od najjednostavnijih članova takvih kompleksa opisani su u [[metalni vodeni kompleks]]i, [[metalni aminski kompleks]]i :Primjeri: [Co([[EDTA]])]⁻, [[kobalt(III) heksamin-hlorid|[Co(NH₃)₆]³⁺]], [[natrij ferioksalat|[Fe(C₂O₄)₃] ]] *Organometalna hemija: Ligandi su organski ([[alkeni]], [[alkini]], [[alkili]]) kao i "organskim slični" ligandi poput fosfina, hidrida i CO : Primjer: [[Ciklopentadieniliron-dikarbonil dimer|(C₅H₅)Fe(CO)₂CH₃]] * Bioorganska hemija: Ligandi su oni koje daje priroda, posebno uključujući bočne lance [[aminokiselina]] i mnoge [[kofaktor (biohemija)|kofaktore]] kao što su [[porfirin]]i. : Primjer: [[hemoglobin]] sadrži [[hem]], porfirinski kompleks gvožđa; : Primjer: [[hlorofil]] sadrži porfirinski kompleks magnezija; : Mnogi prirodni ligandi su "klasični", posebno uključujući vodu. * Klasterska hemija: Ligandi uključuju sve gore navedeno, kao i druge metalne ione ili atome. : Primjer Ru₃(CO)₁₂ * U nekim slučajevima postoje kombinacije različitih polja: : Primjer: [[protein gvožđa i sumpora|[Fe₄S₄(S-cisteinil)₄]²⁻]], u kjdem je nakupina ugrađena u biološki aktivnu vrstu. [[Mineralogija]], [[nauka o materijalima]] i [[hemija čvrstog stanja]]&nbsp; – kako se primjenjuju na metalne ione&nbsp; – podskupovi su koordinacijske hemije, pošto su metali okruženi ligandima. U mnogim slučajevima ti ligandi su oksidi ili sulfidi, ali su metali ipak koordinirani i primjenjuju se principi i smjernice dolje razmotreni. U [[kristalizaciona voda|hidratima]], barem neki od liganada su molekule vode. Tačno je da se fokus mineralogije, nauke o materijalima i hemije čvrstog stanja razlikuje od uobičajenog fokusa koordinacije ili neorganske hemije. Prvi se prije svega bave polimernim strukturama, svojstvima koja proizlaze iz skupnih efekata mnogih međusobno povezanih metala. Suprotno tome, koordinaciona hemija se fokusira na reaktivnost i svojstva kompleksa koji sadrže pojedinačne atome metala ili male cjeline atoma metala. == Nomenklatura koordinacijskih kompleksa == Osnovni postupak imenovanja kompleksa je: # Pri imenovanju složenog iona, ligandi se imenuju ispred metalnog iona. # Imena liganda data su po abecedi. Numerički prefiksi ne utiču na redoslijed. # * Višestruko prisutni monodentatni ligandi dobijaju prefiks prema broju pojavljivanja: ''di–'', ''tri–'', ''tetra–'', ''penta–'' ili ''heksa–''. # * Višestruko prisutni polidentatni ligandi (npr. [[etilendiamin]][], oksalat) dobijaju ''bis–'', ''tris–'', ''tetrakis–'', itd. # * Anioni završavaju na ''o''. Ovo zamjenjuje konačno 'e' kada anion završava na '–id', '–at' ili '–it', npr. ''hlorid'' postaje ''hlorido'', a ''sulfat'' postaje ''sulfato''. Ranije je '–id' promijenjen u '–o' (npr. ''hloro'' i ''cijano''), ali ovo je pravilo modificirano u [[IUPAC]] preporukama iz 2005. godine i sada su ispravni oblici za ove ligande ''hlorido'' i ''cijanido'.<ref>{{cite web |url= http://www.iupac.org/fileadmin/user_upload/databases/Red_Book_2005.pdf |title= Nomenclature of Inorganic Chemistry IUPAC Recommendations 2005 |at= section 1.6.4 (p. 10-11) |publisher= [[IUPAC]] |access-date= 6. 3. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20141222172055/http://www.iupac.org/fileadmin/user_upload/databases/Red_Book_2005.pdf |archive-date= 22. 12. 2014 |url-status= dead }}</ref> # * Neutralni ligandi dobivaju svoje uobičajeno ime, uz neke izuzetke: NH₃ postaje ''[[amin]]''; H₂O postaje ''akva '' ili ''akvo''; CO postaje ''karbonil'', NO je „nitrozil“. # Kada se piše ime centralnog atoma/iona, ako je kompleks anion, ime središnjeg atoma završit će na ''–at'', a koristiće se i njegovo latinsko ime ako je dostupno (osim za živu). # Treba navesti stanje oksidacije središnjeg atoma (kada je jedno od nekoliko mogućih ili nula) i treba ga napisati kao rimski broj (ili 0) u zagradama. # Nazivu kationa treba prethoditi ime aniona. (ako je primjenjivo, kao u prošlom primjeru) Primjeri: {|class="wikitable" !Metal !Promjena |- |Kobalt |Kobaltat |- |Aluminij |Aluminat |- |Hrom |Hromat |- |Vanadij |Vanadat |- |Bakar |Kuprat |- |Gvožđe |Ferat |} : [Cd(CN)₂(en)₂] → dicyanidobis(ethylenediamine)cadmium(II) : [CoCl(NH₃)₅]SO₄ → pentaamminechloridocobalt(III) sulfate : [Cu(H₂O)₆] ²⁺ → hexaaquacopper(II) ion : [CuCl₅NH₃]³⁻ → amminepentachloridocuprate(II) ion : K₄[Fe(CN)₆] → potassium hexacyanidoferrate(II) : [NiCl₄]²⁻ → tetrachloridonickelate(II) ion (The use of chloro- was removed from IUPAC naming convention)<ref>{{cite web |url= http://www.iupac.org/fileadmin/user_upload/databases/Red_Book_2005.pdf |title= Nomenclature of Inorganic Chemistry IUPAC Recommendations 2005 |at= section 1.6.4 (p. 10-11) |publisher= [[IUPAC]] |access-date= 6. 3. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20141222172055/http://www.iupac.org/fileadmin/user_upload/databases/Red_Book_2005.pdf |archive-date= 22. 12. 2014 |url-status= dead }}</ref> Koordinacijski broj liganada vezanih za više metala (premošćujući ligandi) naznačen je indeksom grčkog simbola [[mu (slovo)|μ]] postavljenog ispred imena liganda. Stoga je [[Dimer (hemija)|dimer]] [[aluminij-trihlorid]]a opisan s Al₂Cl₄(μ₂–Cl)₂. Bilo koja anionska grupa može se elektronski stabilizirati bilo kojim kationom. Anionski kompleks može se stabilizirati kationom vodika, postajući kiseli kompleks koji se može disocirati da bi oslobodio kationski vodik. Ova vrsta složenog spoja ima ime sa "ska"/ski, dodano nakon centralnog metala. Na primjer, H ₂[Pt(CN)₄] ima naziv tetracianoplatinska (II) kiselina. == Konstanta stabilnosti == {{glavni|Konstanta stabilnosti kompleksa}} Afinitet metalnih iona za ligande opisuje se konstantom stabilnosti, koja se naziva i konstanta tvorbe, a predstavljena je simbolom K_f. To je [[konstanta ravnoteže]] za njegovo sastavljanje od sastavnih metala i liganada i može se izračunati u skladu s tim, kao u slijedećem primjeru za jednostavan slučaj: :(X)Metal_(aq) + (Y)Lewisova baza_(aq) ⇌ (Z)kompleksni ion_(aq) :<math>K_f = \frac{[\text{Ion kompleksa}]^Z}{[\text{Metalni ion}]^X[\text{Lewisova baza}]^Y}</math> gdje X, Y i Z = [[stehiometrija|stehiometrijski]] koeficijenti svake vrste. Konstante formacije jako se razlikuju. Velike vrijednosti ukazuju na to da metal ima visok afinitet za ligand, pod uvjetom da je sistem u ravnoteži.<ref>{{Cite web|url = http://www2.ucdsb.on.ca/tiss/stretton/CHEM2/solubil8.htm|title = Complex Ion Equilibria|access-date = 26. 1. 2021|archive-date = 8. 3. 2015|archive-url = https://web.archive.org/web/20150308110908/http://www2.ucdsb.on.ca/tiss/stretton/CHEM2/solubil8.htm|url-status = dead}}</ref> Ponekad će konstanta stabilnosti biti u drugom obliku poznatom kao konstanta destabilnosti. Ova konstanta izražava se kao inverzna konstanti formiranja i označava se kao K_d = 1/K_f .<ref>{{Cite web|url = http://www2.bakersfieldcollege.edu/wcooper/Chem%20B1B%20Notes%20Fall_09/Chap_17_Solubility_Equilibrium_Notes.pdf|title = Solubility and Complex-ion Equilibria|last = Stretton|first = Tom|access-date = 26. 1. 2021|archive-date = 20. 9. 2018|archive-url = https://web.archive.org/web/20180920175811/http://www2.bakersfieldcollege.edu/wcooper/Chem%20B1B%20Notes%20Fall_09/Chap_17_Solubility_Equilibrium_Notes.pdf|url-status = dead}}</ref> Ova konstanta predstavlja obrnutu reakciju razgradnje složenog iona na njegove pojedinačne metalne i ligandne komponente. Kada se uspoređuju vrijednosti za K_d, što je vrijednost veća, to je kompleksni ion nestabilniji. Kao rezultat stvaranja ovih složenih iona u rastvorima, oni također mogu imati ključnu ulogu u rastvorljivosti drugih spojeva. Kada se formira složeni ion, on može promijeniti koncentraciju njegovih komponenata u rastvoru. Na primjer: :Ag{{su|p=+|b=(aq)}} + 2NH₄OH_(aq) ⇌ Ag(NH₃){{su|b=2|p=+}} + H₂O :AgCl_(s) + H₂O_(l) ⇌ Ag{{su|b=(aq)|p=+}} + Cl{{su|b=(aq)|p=−}} Ako bi se obje reakcije dogodile u istoj reakcijskoj posudi, topivost srebo-hlorida povećala bi se prisustvom NH₄OH jer formiranje kompleksa diamin-srebro (I) troši značajan dio oslobođenih iona srebra iz rastvora. Prema [[Le Chatelierov princip|Le Chatelierovom principu]], ovo dovodi do pomicanja udesno reakcije ravnoteže otapanja srebro-hlorida, koji kao produkt ima ion srebra. Ova nova topivost može se izračunati prema vrijednosti K_f i K_sp za izvorne reakcije. Topivost se u osnovi pronalazi kombiniranjem dvije odvojene ravnoteže u jedne kombinirane reakcije ravnoteže, a ta kombinirana reakcija određuje novu topivost. Dakle, K_c, nova konstanta toplvosti, označava se sa :<math>K_c = K_{sp} * K_f</math> ==Specifični metalni kompleksi== ===Živa=== Na specifičnost, rastvorljivost, pokretljivost i toksičnost [[Živa (element)|žive]] u vodenom okruženju snažno utiče njeno [[Hemijska reakcija|kompleksiranje]] s neorganskim i organskim [[ligand]]ima; najznačajnija je interakcija žive sa otopljenom organskom materijom (DOM). Kao rezultat, specifikacija žive ovisi o koncentraciji svakog liganda i konstantama stabilnosti živinih kompleksa koje formiraju. Za živu važni anorganski ligandi uključuju hidroksid, hlorid i sulfid. Međutim, kompleksiranje prirodnim organskim jedinjenjima često kontrolira [[geohemija|biogeohemijsko]] kruženje žive. Naprimjer, kompleksacija s DOM-om može ograničiti dostupnost Hg²⁺ za pretvorbu u metil-živu ili pojačati stvaranje elementarne žive (Hg⁰) iz Hg²⁺, daljnjim smanjenjem dostupnosti Hg²⁺ za pretvaranje u metil-živu.<ref name="Lamborg et al">Lamborg, C. H., C. Tseng, W. F. Fitzgerald, P. H. Balcom, and C. R. Hammerschmidt, 2003, Determination of the Mercury Complexation Characteristics of Dissolved Organic Matter in Natural Waters with “Reducible Hg” Titrations: Environmental Science and Technology, 37, 3316-3322.</ref><ref name ="Ravichandran et al">Ravichandran, M., 2004, Interactions between mercury and dissolved organic matter—a review: Chemosphere, 55, 319-331.</ref> Vezanje žive na otopljenu organsku tvar procjenjuje se u smislu [[konstanta stabilnosti kompleksa|konstante stabilnosti]] kompleksa Hg-DOM.<ref name = "Ravichandran et al"/> Pretpostavlja se da u reakciji kompleksiranja između Hg²⁺, organski ligand ima sljedeći oblik: Hg²⁺ + Lⁿ⁻ → 2 HgL^(2-n)+ gdje K = konstanta stabilnosti, koja je: :K= [HgL^(2-n)]/[Hg²⁺][Lⁿ⁻].<ref name="Lamborg et al"/> Kationi metala vežu se za kisela mjesta u organskoj tvari, među kojima su najčešće karboksilne kiseline, fenoli, amini, alkoholi i tioli. Živa je klasificirana kao metal tipa B i pokazuje prednost ligandima sumpora, manje elektronegativnih halogenida i dsušiku u odnosu na ligande koji sadrže kisik. Stoga se očekuje da se živa preferencijalno veže s tiolom i drugim funkcionalnim grupama koje sadrže sumpor, koje, uprkos relativno maloj zastupljenosti u DOM-u, daleko premašuju količinu žive dostupne u vodenom okruženju. Istraživanje je pokazalo da se vezanje Hg²⁺ organskim ligandima ne događa odmah kada su prisutna oba; umjesto toga, složenost teži da slijedi konstantu brzine pseudo-prvog reda s eksponencijalnim propadanjem.<ref name = "Lamborg et al"/> Predviđanje specijacije žive zbog Hg-DOM kompleksa je teško, zbog heterogenosti organske materije, elektrostatskih efekata i varijacija u konstantama stabilnosti; međutim, nedavna ispitivanja pokazala su da su konstante uslovne stabilnosti za vezanje žive u rasponu od 10²²–10²⁸.<ref name = "Ravichandran et al"/> Eksperimenti kompetitivne razmjene liganda (CLE), u kojima se mjeri vezanje Hg za prirodne organske ligande u prisustvu dodanog liganda, čija je kompleksnost sa Hg²⁺ dobro okarakterisana, koristi se za određivanje koncentracija i očigledno konstante stabilnosti prirodnih kompleksa žive. Jedan takav eksperiment koristio je i hlorid i tiosalicikličnu kiselinu (TSA) kao konkurentske ligande; procijenjene konstante uslovne stabilnosti kretale su se od 10^26,1 do 10^26,9 za konkurenciju hloridima i 10^27,3 do 10^29,2 za kompeticiju TSA.<ref name="Han et al">Han, S. and G. A. Gill, 2005, Determination of Mercury Complexation in Coastal and Estuarine Waters Using Competitive Ligand Exchange Method: Environmental Science and Technology, 39, 6607-6615.</ref> Ova studija pokazala je da su niže koncentracije mjesta vezanja s višim konstantama stabilnosti važnije za specifikaciju Hg od većih koncentracija slabijih mjesta vezanja. Konstante uvjetne stabilnosti variraju s pH, zbog kompeticije s protonima za mjesta vezanja.<ref name = "Han et al"/> Oni također variraju sa salinitetom i, suprotno onome što se može očekivati, uglavnom su niže u slatkoj od morske vode. U morskoj vodi, organski kompleksi moraju imati vrlo visoke vrijednosti K da bi se nadmetali sa hloridom za kompleksiranje žive. U slatkovodnim sistemima hidroksid je najčešći neorganski ligand, ali njegova koncentracija je dovoljno niska da organski ligandi ne moraju imati visoku K vrijednost da bi se nadmetali za kompleksiranje žive. U oba okruženja, u kompleksima žive dominiraju organski spojevi.<ref name="Lamborg et al" /><ref name="Han et al" /> Ispitujući ulogu DOM-a u specijaciji žive u sulfidnim okruženjima, vidimo da anorganski sulfid također ima važnu ulogu u anoksičnim sredinama, zbog vrlo jakog vezanja sulfida sa živom. HgS {{su|p=0|b =(aq)}}, Hg(S₂H)^–, Hg(SH) {{su|b=2|p=0}} i [[živa-sulfid|HgS_(s)]] su vjerovatno najvažnije vrste. Međutim, nedavne studije pokazale su da su konstante stabilnosti kompleksa Hg-DOM veće od onih za kompleksiranje živinog sulfida. Ovi rezultati tada impliciraju da organska materija može da veže kompletan sulfid za kompleksiranje žive u anoksičnom okruženju.<ref name="Ravichandran et al" /> Pokazalo se da DOM utiče na bioakumulaciju žive fotohemijskom redukcijom i metilacijom. Redukcija Hg²⁺ na Hg⁰ uticajem sunčeve svjetlosti je proces koji se često javlja, ali je pojačan u prisustvu DOM-a. Suprotno tome, fotoliza rastvorenog organskog ugljika (DOC) može proizvesti radikalne vrste kisika, uključujući hidroksilne radikale (^–OH), za koje je dokazano da oksidiraju Hg⁰ u Hg²⁺.<ref name = "Ravichandran et al"/> Konverzija ionske žive (posebno Hg²⁺) u metil-živu je važan proces, jer je metilživa neurotoksin i pokazalo se da se bioakumulira u prehrambenom lancu. [[Metilacija]] žive je [[mikrob]]no posredovan proces, u kojem [[bakterije]] pasivnom difuzijom asimiliraju neutralno nabijene vrste žive. Kompleksacija sa DOC ograničava ovaj mehanizam usvajanja, jer su molekule DOC prevelike da bi prošle kroz [[ćelijska membrana|ćelijske membrane]]; međutim, pri niskom pH, DOC je manje negativno nabijen i zbog toga je manja vjerovatnoća da kompleksira živu, čineći tako živu dostupnijom za metilaciju. Pored toga, redukcija Hg²⁺ posredstvom DOM-a na Hg⁰ dodatno bi ograničilo dostupnost žive za metilaciju, dovodeći do njenog isparavanja. Izravno metiliranje žive može se dogoditi i reakcijom s huminskom i fulvinskom kiselinom u DOM-u.<ref name = "Ravichandran et al"/> == Primjena koordinacijskih spojeva == Metali postoje samo u rastvoru kao koordinacijski kompleksi, pa iz toga proizlazi da je ova klasa spojeva korisna na najrazličitije načine. === Bioorganska hemija === U [[organska hemija|bioorganskoj]] i [[bioorganometalna hemija|bioorganometalnoj hemiji]], koordinacijski kompleksi imaju strukturne ili katalitske funkcije. Procjenjuje se da 30% proteina sadrži ione metala. Primjeri uključuju intenzivno obojene [[Vitamin B12|vitamina B₁₂]], [[Hem|grupe hem]] u [[hemoglobin]]u, [[citohrom]]a, [[vitamin C|hlorne grupe]] u [[hlorofil]]u i [[karboksipeptidaza]]ma, hidrolitičkim enzimima važnim u probavi. Drugi složeni ionski enzim je [[katalaza]], koji razgrađuje ćelijski otpad [[vodik-peroksid]]. Sintetski koordinacijski spojevi koriste se i za vezanje na proteine, a posebno na [[nukleinske kiseline]] (npr. lijek protiv raka [[cisplatin]]. === Analiza === Koordinacijski spojevi jedno vrijeme korišteni su za identifikaciju prisustva metala u uzorku. [[Kvalitativna anorganska analiza]] uglavnom je zamijenjena instrumentalnim metodama analize kao što su [[atomska apsorpciona spektroskopija]] (AAS), [[atomska emisijska spektroskopija s induktivno povezanom plazmom]] (ICP-AES) i [[masena spektometrija|induktivno povezane sprege masene spektrometrije]] (ICP-MS). == Također pogledajte== * [[Aktivirani kompleks]] * [[IUPAC nomenklatura neorganske hemije]] * [[Kavez za koordinaciju]] * [[Koordinaciona geometrija]] * [[Izomerija koordinacije]] * [[Koordinacioni polimeri]] ==Reference== {{reflist|33em}} ==Dopunska literatura== * De Vito, D.; Weber, J. ; Merbach, A. E. “Calculated Volume and Energy Profiles for Water Exchange on t_2g ⁶ Rhodium(III) and Iridium(III) Hexaaquaions: Conclusive Evidence for an I_a Mechanism” Inorganic Chemistry, 2004, Volume 43, pages 858–863. {{doi|10.1021/ic035096n}} * Zumdahl, Steven S. Chemical Principles, Fifth Edition. New York: Houghton Mifflin, 2005. 943–946, 957. {{OCLC|77760970}} * Harris, D., Bertolucci, M., ''Symmetry and Spectroscopy''. 1989 New York, Dover Publications ==Vanjski linkovi== *[http://www.chemistry.wustl.edu/~edudev/LabTutorials/naming_coord_comp.html Naming Coordination Compounds] *[http://www.wou.edu/las/physci/ch462/tmcolors.htm Transition Metal Complex Colors] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050209160045/http://www.wou.edu/las/physci/ch462/tmcolors.htm |date=9. 2. 2005 }} {{Koordinacijski kompleksi}} {{grane hemije}} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Coordination Complex}} [[Kategorija:Koordinacijski spojevi| ]] [[Kategorija:Neorganska hemija]] [[Kategorija:Prijelazni metali]] [[Kategorija:Koordinaciona hemija]] [[Kategorija:Biofizika]] 0kjfeliho4bskhagimu6dm5n8a1w6t1 0 471584 3837930 3541199 2026-04-28T22:21:03Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3837930 wikitext text/x-wiki {{Infokutija bolest |ime = Komedon |slika = [[slika:Blackheads.JPG|thumb|250px|center|<center>Komedoni na nosu</center>]] [[slika:Blausen 0811 SkinPores.png|thumb|center|250px|Ilustracija normalnih kožnih pora s bjeloglavim komedonima i miteserima]] |DiseasesDB = |ICD10 = |ICD9 = {{ICD9|706.1}} |ICDO = |OMIM = |MedlinePlus = |eMedicineSubj = |eMedicineTopic = |MeshID = }} [[Datoteka:Nose with Blackhead 2009.jpg|thumb|Vidljivi upaljeni komedoni - prištići]] '''Komedon''' ili '''komedo''' jest čep [[dlakin folikul|dlakinog folikiula]] (pore) u koži.<ref name=IQWiGFact>{{cite web|last=Informed Health Online|title=Acne|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmedhealth/PMH0053059/|work=Fact sheet|publisher=Institute for Quality and Efficiency in Health Care (IQWiG).|access-date=9. 6. 2013}}</ref> [[Keratin]] (ostaci kože) kombinira se s uljem i blokira folikul.<ref name = LancetW /> Komedo može biti otvoren ('''miteser''') ili zatvoren kožom ('''bijelac''') i javljaju se sa ili bez [[akna|akni]]. Riječ ''komedo'' dolazi od [[latinski|latinskog]] ''comedere ''= pojesti, i bila je povijesno korištena za opisivanje parazitskih crva; u modernoj medicinskoj terminologiji koristi se za sugeriranje crvastog izgleda ispoljenog materijala.<ref name=OxfordDict>{{cite web|title=Comedo|url=http://oxforddictionaries.com/us/definition/american_english/comedo|work=Oxford Dictionary|publisher=Oxford University Press|access-date=16. 6. 2013|archive-date=21. 12. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131221131750/http://www.oxforddictionaries.com/us/definition/american_english/comedo|url-status=dead}}</ref> Hronično upalno stanje koje obično uključuje i komedone, upaljene papule i pustule ([[bubuljica|bubuljice]]), naziva se [[akna]]ma.<ref name=LancetW/><ref name=CEAcne/> Infection causes inflammation and the development of [[pus]].<ref name=IQWiGFact/> Hoće li se stanje kože klasificirati kao akne, ovisi o količini komedona i infekcije.<ref name=CEAcne/> . Komedone ne treba miješati sa [[lojnim filament]]ima. Komedo-tip [[kanalni karcinom in situ|kanalnog karcinoma ''in situ'']] (DCIS) nije povezan sa kožnim stanjima o kojima se ovdje raspravlja. DCIS je neinvazivni oblik karcinoma dojke, ali DCIS komedo-tipa može biti agresivniji i vjerovatnije će postati invazivan.<ref>{{cite web|last=National Cancer Institute|title=Breast cancer treatment|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmedhealth/PMH0032676/|work=Physician Desk Query|publisher=National Cancer Institute|access-date=13. 6. 2013}}</ref> == Uzroci == Proizvodnja ulja u [[lojna žlijezda|lojnim žlezdama]] povećava se tokom [[pubertet]]a, što dovodi do čestih komedona i [[akna|akni]] kod adolescenata.<ref name=LancetW /><ref name=CEAcne>{{cite journal |pmid=21477388 |pmc=3275168 |year=2011 |last1=Purdy |first1=Sarah |title=Acne vulgaris |journal=BMJ Clinical Evidence |volume=2011 |last2=De Berker |first2=David |pages=1714 }}</ref> Akne se takođe javljaju predmenstrualno i kod žena sa [[sindrom policističnih jajnika|sidromom policističnih jajnika]]. Pušenje može pogoršati akne. [[Oksidacija]], a ne loša higijena ili prljavština, utiče da miteseri postaju crni.<ref name = IQWiGFact /> Prekomjerno pranje ili ribanje kože može je pogoršati iritacijom kože.<ref name = IQWiGFact/> Dodir i istiskanje komedona može izazvati iritaciju i proširiti infekciju. Nije jasan učinak brijanje na razvoj komedona ili akni. Neki, ali ne svi proizvodi za kožu mogu povećati komedone, blokirajući pore,<ref name = IQWiGFact /> i masni proizvodi za kosu (poput [[pomada]]) mogu pogoršati akne.<ref name = LancetW/> Proizvodi za kožu za koje se tvrdi da utiču da se pore ne začepe mogu biti označeni kao [[nekomedogen]]i ili neaknogeni,<ref name=IQWiGFact/> a masni proizvodi za kosu (poput [[pomada]]) mogu pogoršati akne.<ref name=LancetW /><ref name=BADpil>{{cite web|last=British Association of Dermatologists|title=Acne|url=http://www.bad.org.uk/site/793/default.aspx|work=Patient information leaflet|publisher=British Association of Dermatologists|access-date=12. 6. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131004225637/http://www.bad.org.uk/site/793/default.aspx|archive-date=4. 10. 2013|url-status=dead}}</ref> Šminka i proizvodi za kožu koji ne sadrže ulje, na vodenoj bazi imaju manju vjerovatnoću da izazovu akne.<ref name=BADpil /> Nije poznato da li prehrambeni faktori ili izlaganje suncu čine komedone boljim, gorim ili nemaju efekta.<ref name=LancetW /> Dlaka koja ne izlazi normalno, [[urasla dlaka]], također može blokirati pore i izazvati ispupčenje ili dovesti do infekcije (uzrokujući upalu i [[gnoj]]).<ref name="CEAcne"/> Genetička predispozicija može imati ulogu u šansi za razvoj akni.<ref name = LancetW/> Komedoni su možda češći u nekim etničkim skupinama .<ref name=LancetW /><ref name=Davis>{{cite journal|last=Davis|first=EC|author2=Callender, VD|title=A review of acne in ethnic skin: pathogenesis, clinical manifestations, and management strategies.|journal=The Journal of Clinical and Aesthetic Dermatology|date=april 2010|volume=3|issue=4|pages=24–38|pmid=20725545|pmc=2921746}}</ref> Ljudi [[Latinska Amerika|latinoameričkog]] i nedavnog afričkog porijekla mogu doživjeti više upala u komedonima, više komedonskih akni i raniji početak upale.<ref name=LancetW /><ref name=Davis /> ==Patopfiziologija== [[slika:Comedos Nose 01.jpg|thumb|Višestruko zatvoreni komedoni na nosnousnom naboru i krilima nosa]] Komedoni su povezani sa [[pilolojna jedinica|pilolojnim jedinicama]], što uključuje [[folikul dlake]] i [[lojna žlijezda|lojnu žlijezdu]]. Te jedinice su uglavnom na licu, vratu, gornjem dijelu grudi, ramenima i leđima.<ref name=LancetW /> Višak [[keratin]]a u kombinaciji sa [[sebum]]om može začepiti otvor folikula.<ref name=LancetW /><ref name=Burkhart>{{cite journal|last=Burkhart|first=CG|author2=Burkhart, CN|title=Expanding the microcomedone theory and acne therapeutics: Propionibacterium acnes biofilm produces biological glue that holds corneocytes together to form plug.|journal=Journal of the American Academy of Dermatology|date=oktobar 2007|volume=57|issue=4|pages=722–4|pmid=17870436|doi=10.1016/j.jaad.2007.05.013}}</ref> Ovaj mali čep naziva se mikrokomedo.<ref name = "Burkhart"/> [[Androgen]]i povećavaju proizvodnju sebuma (ulja).<ref name=LancetW>{{cite journal|last=Williams|first=HC|author2=Dellavalle, RP |author3=Garner, S |title=Acne vulgaris.|journal=Lancet|date=Jan 28, 2012|volume=379|issue=9813|pages=361–72|pmid=21880356|doi=10.1016/S0140-6736(11)60321-8}}</ref> Ako se sebum nastavi nakupljati iza čepa, može se povećati i stvoriti vidljivi komedo.<ref name = "Burkhart"/> Komedon može biti otvoren za zrak ("miteser") ili zatvoren kožom ("bijelac").<ref name = IQWiGFact /> Otvorenost za zrak uzrokuje oksidaciju, koja izaziva crnu boju komeda.<ref name=IQWiGFact/> Bakterija ''[[Cutibacterium acnes]]'' sumnjivi je infektivni agens u aknama.<ref name = LancetW /> Može se razmnožavati u sebumu i uzrokovati upaljene [[pustula|pustule]] (prištiće) karakteristične za akne.<ref name = LancetW /> [[čvorić (medicina)|Čvorići]] su upaljene, bolne duboke kvrge ispod kože.<ref name = LancetW /> Komedoni koji su veći od 1 &nbsp;mm nazivaju se makrokomedonima .<ref name=Pearl>{{cite journal|last=Wise|first=EM|author2=Graber, EM|title=Clinical pearl: comedone extraction for persistent macrocomedones while on isotretinoin therapy.|journal=The Journal of Clinical and Aesthetic Dermatology|date=novembar 2011|volume=4|issue=11|pages=20–1|pmid=22132254|pmc=3225139}}</ref> Zatvoreni komedoni i češći su na licu nego na vratu.<ref name=PCDS>{{cite web|last=Primary Care Dermatology Society|title=Acne: macrocomedones|url=http://www.pcds.org.uk/clinical-guidance/macrocomedones|work=Clinical Guidance|publisher=Primary Care Dermatology Society|access-date=12. 6. 2013|archive-date=10. 3. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140310145800/http://www.pcds.org.uk/clinical-guidance/macrocomedones|url-status=dead}}</ref> Solarni komedoni (koji se ponekad nazivaju i senilni komedoni) povezani su s dugogodišnjim izlaganjem suncu, obično na obrazima, a ne sa patofiziološki povezanom s aknama.<ref>{{cite web|last=DermNetNZ|title=Solar comedones|url=http://www.dermnetnz.org/reactions/solar-comedones.html|publisher=New Zealand Dermatological Society|access-date=16. 6. 2013}}</ref> == Upravljanje == Korištenje nemasnih sredstava za čišćenje i blagog sapuna možda neće izazvati toliku iritaciju kože kao obični sapun.<ref>{{cite journal|last=Poli|first=F|title=[Cosmetic treatments and acne].|journal=La Revue du Praticien|date=Apr 15, 2002|volume=52|issue=8|pages=859–62|pmid=12053795}}</ref><ref>{{cite journal|last=Korting|first=HC|author2=Ponce-Pöschl, E |author3=Klövekorn, W |author4=Schmötzer, G |author5=Arens-Corell, M |author6= Braun-Falco, O |title=The influence of the regular use of a soap or an acidic syndet bar on pre-acne.|journal=Infection|date=Mar–Apr 1995|volume=23|issue=2|pages=89–93|pmid=7622270|doi=10.1007/bf01833872}}</ref> Miteseri mogu se ukloniti stavljanjem preko područja komercijalno dostupnih traka za čišćenje pora (koje i dalje mogu oštetiti kožu ostavljajući pore širom otvorenima i rastrgavši višak kože) ili agresivnijim [[cijanoahrilat]]nim metodom koji koriste dermatolozi.<ref name=Pagnoni>{{cite journal|last=Pagnoni|first=A|author2=Kligman, AM |author3=Stoudemayer, T |title=Extraction of follicular horny impactions the face by polymers. Efficacy and safety of a cosmetic pore-cleansing strip (Bioré)|journal=Journal of Dermatological Treatment|year=1999|volume=10|issue=1|pages=47–52|doi=10.3109/09546639909055910}}</ref> Istiskanjem mitesera i bijelih tačkica mogu se ukloniti, ali i oštetiti kožu.<ref name = IQWiGFact/> Na taj način povećava se rizik od izazivanja ili prenošenja infekcije i stvaranje ožiljaka, kao i potencijalnog unošenja bilo koje infekcije dublje u kožu.<ref name = IQWiGFact/> Ekstraktori komedona koriste se uz pažljivu higijenu u kozmetičkim salonima i kod dermatologa, obično nakon upotrebe pare ili tople vode.<ref name =IQWiGFact /> Opcije [[komplementarna medicina|komplementarne medicine]] za akne, u poduzetim ispitivanjima, općenito se nisu pokazale učinkovitima.<ref name = LancetW/> Tu spadaju ''Aloe vera'', [[piridoksin]] (vitamin B6), kiseline iz voća, [[kampo]] (japanski biljni lijek), [[ajurveda]] biljni tretmani i [[akupunktura]].<ref name = LancetW/> Neki načini liječenje akni ciljaju posebno na infekciju, ali postoje tretmani koji su usmjereni i na stvaranje komedona.<ref name=Gollnick>{{cite journal|last=Gollnick|first=HP|author2=Krautheim, A|title=Topical treatment in acne: current status and future aspects.|url=https://archive.org/details/sim_dermatology_2003_206_1/page/29|journal=Dermatology|year=2003|volume=206|issue=1|pages=29–36|pmid=12566803|doi=10.1159/000067820}}</ref> Drugi uklanjaju mrtve slojeve kože i mogu pomoći u čišćenju začepljenih pora.<ref name=IQWiGFact/><ref name=LancetW/><ref name="CEAcne"/> [[dermatologija|Dermatolozi]] često mogu izvući otvorene komedone uz minimalnu traumu kože, ali zatvoreni komedoni su teži.<ref name =LancetW/> [[Laser]]ski tretman akni može smanjiti komedone,<ref>{{cite journal|last=Orringer|first=JS|author2=Kang, S |author3=Hamilton, T |author4=Schumacher, W |author5=Cho, S |author6=Hammerberg, C |author7=Fisher, GJ |author8=Karimipour, DJ |author9=Johnson, TM |author10= Voorhees, JJ |title=Treatment of acne vulgaris with a pulsed dye laser: a randomized controlled trial|journal=JAMA: The Journal of the American Medical Association|date=Jun 16, 2004|volume=291|issue=23|pages=2834–9|pmid=15199033|doi=10.1001/jama.291.23.2834|doi-access=free}}</ref> ali poznato je i da dermoabrazija i laserska terapija uzrokuju ožiljke.<ref name = "Pearl"/> Makrokomedone (1&nbsp;mm ili veće) dermatolog može ukloniti hirurškim instrumentima ili kauterizirati uređajem koji koristi svjetlost.<ref name="Pearl"/><ref name="PCDS"/> Lijek protiv akni [[izotretinoin]] može izazvati ozbiljne pojave makrokomedona, pa dermatolozi preporučuju uklanjanje prije početka lijeka i tokom liječenja.<ref name="Pearl"/><ref name="PCDS"/> Neka istraživanja sugeriraju da su uobičajeni lijekovi protiv akni [[retinoid]] i [[azelaična kiselina]] korisni i ne uzrokuju povećanu pigmentaciju kože.<ref name=Woolery-Lloyd>{{cite journal|last=Woolery-Lloyd|first=HC|author2=Keri, J |author3=Doig, S |title=Retinoids and azelaic Acid to treat acne and hyperpigmentation in skin of color.|URL= https://jddonline.com/articles/dermatology/S1545961613P0434X |journal=Journal of Drugs in Dermatology|date=Apr 1, 2013|volume=12|issue=4|pages=434–7|pmid=23652891}}</ref> Ako se koristi retinoid, preporučuje se krema za sunčanje. == Rijetka stanja == [[Favre-Racouchotov sindrom]] javlja se na koži oštećenoj suncem i uključuje otvorene i zatvorene komedone.<ref name="Bolognia">{{cite book |author1=Rapini, Ronald P. |author2=Bolognia, Jean L. |author3=Jorizzo, Joseph L. |title=Dermatology: 2-Volume Set |publisher=Mosby |location=St. Louis |year=2007 |pages=1847 |isbn=978-1-4160-2999-1 }}</ref> ''[[Nevus comedonicus]]'' ili nevusni komedo je benigni [[hamartom]] (urođeni znak) [[pilolojna jedinica|pilolojne jedinice]] oko žlijezde koja proizvodi ulje u koži.<ref name=Zarkik>{{cite journal|last=Zarkik|first=S|author2=Bouhllab, J |author3=Methqal, A |author4=Afifi, Y |author5=Senouci, K |author6= Hassam, B |title=Keratoacanthoma arising in nevus comedonicus.|journal=Dermatology Online Journal|date=Jul 15, 2012|volume=18|issue=7|pages=4|pmid=22863626}}</ref> Proširiuje otvorene folikule dlake s tamnim keratinskim čepovima koji nalikuju komedonima, ali zapravo nisu komedoni.<ref name="Zarkik"/><ref>{{cite web|last=DermNetNZ|title=Comedo Naevus|url=http://www.dermnetnz.org/lesions/comedone-naevus.html|publisher=New Zealand Dermatological Society|access-date=16. 6. 2013}}</ref> [[Dowling-Degosova bolest]] je genetički poremećaj pigmenta koji uključuje komedo-slične [[lezije]] i ožiljke.<ref>{{cite journal|last=Bhagwat|first=PV|author2=Tophakhane, RS |author3=Shashikumar, BM |author4=Noronha, TM |author5= Naidu, V |title=Three cases of Dowling Degos disease in two families.|journal=Indian Journal of Dermatology, Venereology and Leprology|date=Jul–Aug 2009|volume=75|issue=4|pages=398–400|pmid=19584468|doi=10.4103/0378-6323.53139|url=https://tspace.library.utoronto.ca/bitstream/1807/48445/1/dv09126.pdf}}</ref><ref>{{cite journal|last=Khaddar|first=RK|author2=Mahjoub, WK |author3=Zaraa, I |author4=Sassi, MB |author5=Osman, AB |author6=Debbiche, AC |author7= Mokni, M |title=[Extensive Dowling-Degos disease following long term PUVA therapy].|journal=Annales de Dermatologie et de Vénéréologie|date=januar 2012|volume=139|issue=1|pages=54–7|pmid=22225744|doi=10.1016/j.annder.2011.10.403}}</ref> Porodični diskeratotskii komedoni su rijetko [[autosomno dominantno nasljeđivanje|autosomno dominantno]] nasljedno stanje, s keratotskim (žilavim) papulama i komedo-sličnim [[lezija]]ma.<ref name=Hallermann>{{cite journal|last=Hallermann|first=C|author2=Bertsch, HP|title=Two sisters with familial dyskeratotic comedones.|journal=European Journal of Dermatology|date=Jul–Aug 2004|volume=14|issue=4|pages=214–5|pmid=15319152}}</ref><ref>{{cite web|last=OMIM|title=Comedones, familial dyskeratotic|url=http://cadd.whu.edu.cn/ditad/diseaseOMIMList/?page=879|work=OMIM database|publisher=OMIM|access-date=13. 6. 2013|url-status=dead|archive-url=https://archive.today/20130615093140/http://cadd.whu.edu.cn/ditad/diseaseOMIMList/?page=879|archive-date=15. 6. 2013}}</ref> ==Reference== {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.health-exp.com/2020/01/what-Causes-Blackheads.html What causes blackheads, Treatment and Prevention] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200127081714/https://www.health-exp.com/2020/01/what-Causes-Blackheads.html |date=27. 1. 2020 }} [[Kategorija:Dermatološka terminologija]] [[Kategorija:Akneiformne erupcije]] [[Kategorija:Pubertet]] [[Kategorija:Dermatologija]] 8pyfdh4lqd9skl8v2okneree1obj7yp 10 473190 3837786 3263124 2026-04-28T12:06:04Z KWiki 9400 @[[Korisnik:AnToni|Toni]]: Treba barem pokušati naći što više domaćih naslova. A znam da je problematično. 3837786 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Filmovi u režiji Charlesa Vidora | naslov = Filmovi u režiji [[Charles Vidor|Charlesa Vidora]] | tijeloklasa = hlist |podaci1 = * ''[[The Mask of Fu Manchu]]'' (1932) * ''[[Sensation Hunters (1933)|Sensation Hunters]]'' (1933) * ''[[Double Door (film)|Double Door]]'' (1934) * ''[[Strangers All]]'' (1935) * ''[[The Arizonian]]'' (1935) * ''[[His Family Tree]]'' (1935) * ''[[A Doctor's Diary]]'' (1937) * ''[[The Great Gambini]]'' (1937) * ''[[Romance of the Redwoods (1939)|Romance of the Redwoods]]'' (1939) * ''[[Blind Alley (film)|Blind Alley]]'' (1939) * ''[[Those High Grey Walls]]'' (1939) * ''[[My Son, My Son!]]'' (1940) * ''[[The Lady in Question]]'' (1940) * ''[[Ladies in Retirement]]'' (1941) * ''[[New York Town]]'' (1941) * ''[[The Tuttles of Tahiti]]'' (1942) * ''[[The Desperadoes]]'' (1943) * ''[[Djevojka s naslovnice]]'' (1944) * ''[[Together Again (film)|Together Again]]'' (1944) * ''[[A Song to Remember]]'' (1945) * ''[[Over 21]]'' (1945) * ''[[Gilda]]'' (1946) * ''[[The Loves of Carmen (1948)|The Loves of Carmen]]'' (1948) * ''[[Thunder in the East (1951)|Thunder in the East]]'' (1951) * ''[[Hans Christian Andersen (film)|Hans Christian Andersen]]'' (1952) * ''[[Rhapsody (film)|Rhapsody]]'' (1954) * ''[[Love Me or Leave Me (film)|Love Me or Leave Me]]'' (1955) * ''[[The Swan (1956)|The Swan]]'' (1956) * ''[[The Joker Is Wild]]'' (1957) * ''[[Zbogom, oružje (1957)|Zbogom, oružje]]'' (1957) * ''[[Song Without End]]'' (1960) }}<includeonly>[[Kategorija:Filmovi u režiji Charlesa Vidora]]</includeonly> <noinclude> [[Kategorija:Šabloni mađarskih filmskih režisera|Vidor, Charles]] </noinclude> 4i89nnm25xah757jqz42rv2lhjo18ro 0 475482 3837967 3789967 2026-04-29T08:51:49Z Sashko1999 80913 /* Ilindenski ustanak */ 3837967 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Ilinden-Preobrazhenie-Krastovden-Rhodope Uprising.PNG|mini|Mapa ustanka u oblastima Makedonije i Trakije. Današnje granice su vidljive, zajedno s otomanskim granicama u to vrijeme.]] '''Ilindensko-Preobražanski ustanak''' ili jednostavno '''Ilindenski ustanak''' u augustu - oktobru 1903. ({{Jez-bg|Илинденско-Преображенско въстание}}, ''Ilindensko-Preobražensko vǎstanie''; {{Jez-mk|Илинденско востание}}, ''Ilindensko vostanie''; {{Jez-el|Εξέγερση του Ίλιντεν}}, ''Eksegersi tou Ilinden''), bila je organizirana pobuna protiv [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], koju je pripremila i izvela Interna makedonsko-jadranska revolucionarna organizacija,<ref name="J.D.B.">{{Cite book|last=J. D. B.|title=The Encyclopaedia Britannica; A Dictionary of Arts, Sciences, Literature and General Information|publisher=At the University Press|year=1911|edition=11th|volume=XVII (LORD CHAMBERLAIN to MECKLENBURG)|location=Cambridge, England|page=221|chapter=Macedonia (Bulgarian Insurrection of 1903)|author-link=James Bourchier|access-date=18. 7. 2018|chapter-url=https://archive.org/stream/encyclopaediabri17chisrich#page/220/mode/2up|via=Internet Archive}}</ref><ref>Uspostavljanje balkanskih nacionalnih država, 1804–1920, C. i B. Jelavich, 1977, str. 211–212</ref> uz podršku Vrhovnog makedonsko-adrijanopoljskog odbora.<ref>Victor. Roudometof, makedonsko pitanje od sukoba do saradnje? u: Constantine Panos Danopoulos, Dhirendra K. Vajpeyi, Amir Bar-Or kao ur, Civilno-vojni odnosi, izgradnja nacije i nacionalni identitet: uporedne perspektive, Greenwood Publishing Group, 2004, <nowiki>ISBN 0275979237</nowiki>, str. 216.</ref> Ime ustanka odnosi se na ''Ilinden'', ime za [[Sveti Ilija|Ilijine dane]], i na ''Preobraženje,'' što znači Preobraženje. Pobuna je trajala od početka augusta do kraja oktobra i zahvatila je ogromnu teritoriju od istočne [[Crno more|obale Crnog mora]] do obala [[Ohridsko jezero|Ohridskog jezera]]. Pobuna u regionu [[Makedonija (regija)|Makedonije]] zahvatila je većinu centralnih i jugozapadnih dijelova Molastirskog vilajeta, primajući podršku uglavnom lokalnih [[Bugari|bugarskih]] seljaka,<ref>„Međutim, suprotno dojmu istraživača koji vjeruju da je Interna organizacija zagovarala„ makedonsku nacionalnu svijest “, lokalni revolucionari izjavili su uvjerenje da je„ većina “kršćanskog stanovništva Makedonije„ bugarska “. Jasno su odbacili moguće navode onoga što oni nazivaju "nacionalnim separatizmom" u odnosu na Bugare, pa čak ga i smatraju "nemoralnim". Iako su proglasili jednak odnos prema svom "makedonskom stanovništvu". Čavdar Marinov, Mi Makedonci, Staze makedonske Supre -Nacionalizam (1878–1912), u „Mi, ljudi: politika nacionalne posebnosti u jugoistočnoj Evropi“ s Miškovom Dajanom kao ur, Central European University Press, 2009, <nowiki>ISBN 9639776289</nowiki>, str. 107-137.</ref><ref>Čini se da politički i vojni lideri Slovena Makedonije na prijelazu stoljeća nisu čuli poziv za odvojenim makedonskim nacionalnim identitetom; nastavili su se u nacionalnom smislu identificirati kao Bugari, a ne kao Makedonci. [...] (Čini se da nikada nisu sumnjali u „pretežno bugarski karakter stanovništva Makedonije“). "Makedonski sukob: etnički nacionalizam u transnacionalnom svijetu", Princeton University Press, Danforth, Loring M. 1997, <nowiki>ISBN 0691043566</nowiki>, str. 64.</ref><ref>''"Posljednji od značajnih vođa ustanka - Dame Gruev, umro je 23. decembra 1906. godine u borbi s turskim vojnicima. Turski tisak opisao ga je kao najvećeg vođu bugarskog revolucionarnog odbora. Francuski, austrijski, ruski, američki i britanski konzuli i ambasadori izvijestili su svoje vlade o pripremi i slamanju Ilindenskog ustanka i opisali ga kao bugarski događaj. Sami Turci ustanak su opisali kao bugarsku zavjeru. " Chris Kostov, Osporeni etnički identitet: slučaj makedonskih imigranata u Torontu, 1900-1996, svezak 7 nacionalizama širom svijeta, Peter Lang, 2010, <nowiki>ISBN 3034301960</nowiki>, str. 87-88.''</ref><ref>''Moderna makedonska istoriografska jednadžba IMRO-a za autonomijom odvojenog i različitog nacionalnog identiteta ne mora nužno da se podudara sa istorijskim zapisima. Prilično očit problem je sam naslov organizacije, koja je pored Makedonije uključivala i Trakiju. Trakija na čije stanovništvo nikada nije polagao pravo moderni makedonski nacionalizam ... Štaviše, postoji ne manje složeno pitanje šta je autonomija značila ljudima koji su je prihvatili u svojim spisima. Prema Hristou Tatarčevu, njihov zahtjev za autonomijom nije motiviran privrženošću makedonskom nacionalnom identitetu, već iz zabrinutosti da će eksplicitna agenda ujedinjenja s Bugarskom isprovocirati druge male balkanske države i Velike sile na akciju. Drugim riječima, makedonska autonomija može se shvatiti kao taktička diverzija ili kao "plan B" bugarskog ujedinjenja. İpek Yosmaoğlu, Krvne veze: religija, nasilje i politika nacionalnosti u osmanskoj Makedoniji, 1878–1908, Cornell University Press, 2013, <nowiki>ISBN 0801469791</nowiki>, str. 15-16.''</ref><ref>''"Adrianopolitanski" dio imena organizacije ukazuje da se njen dnevni red odnosio ne samo na Makedoniju već i na Trakiju - regiju na čije bugarsko stanovništvo makedonski nacionalisti nikako ne polažu pravo danas. U stvari, kako pokazuje početni naziv organizacije („Bugarski makedonsko-adrijanopoljski revolucionarni komiteti“), ona je imala bugarski nacionalni karakter: revolucionarni vođe su često bili učitelji iz bugarskih škola u Makedoniji. To je bio slučaj sa osnivačima organizacije ... Njihova organizacija je u lokalnom kontekstu popularno viđena kao „bugarski odbor (i). Čavdar Marinov, Poznata Makedonija, zemlja Aleksandra: makedonski identitet na razmeđi grčkog i bugarskog i srpski nacionalizam u isprepletenim istorijama Balkana - Prvi svezak: Nacionalne ideologije i jezičke politike sa Roumenom Daskalovom i Čavdarom Marinovim kao izdanje, BRILL, 2013, <nowiki>ISBN 900425076X</nowiki>, str. 273-330.''</ref> i donekle [[Arumuni|Arumunsko]] stanovništvo regije.<ref>''Autonomija Makedonije i vilajet Adrianople (južna Trakija) postali su ključni zahtjev generacije slovenskih aktivista. U oktobru 1893. godine, grupa od njih osnovala je bugarski makedonsko-Adrianopolitski revolucionarni odbor u Solunu ... Angažovala se u stvaranju mreže tajnih odbora i naoružane gerile u dvije regije, kao i u Bugarskoj, gdje je sve više i više politički boravila je utjecajna makedonska i tračka dijaspora. Snažno pod utjecajem ideja ranog socijalizma i anarhizma, aktivisti IMARO-a vidjeli su buduću autonomnu Makedoniju kao multinacionalnu državu i nisu slijedili samoodređenje makedonskih Slovena kao zasebne etničke pripadnosti. Stoga je makedonski (a također i Adrianopolitanski) bio krovni pojam koji je obuhvaćao Bugare, Turke, Grke, Vlahe (Aromune), Albance, Srbe, Jevreje itd. Iako su ovu poruku prihvatili mnogi Vlasi, kao i neki Sloveni Patrijarši, nije impresionirala druge grupe kojima je IMARO ostao bugarski komitet. ' Istorijski rečnik Republike Makedonije, Istorijski rečnici u Evropi, Dimitar Bechev, Strašilo, 2009, <nowiki>ISBN 0810862956</nowiki>, Uvod.''</ref> Privremena vlada uspostavljena je u gradu [[Kruševo|Kruševu]], gde su ustanici ''12. augusta proglasili Republiku Kruševo'', koja je pregažena nakon samo deset dana.<ref name="Khadziev1992">Khadziev, Georgi (1992), Dolje od sultana, Živela balkanska federacija !, preuzeto 3. septembra 2007. Izvod iz knjige "Nacionalno oslobođenje i Libertarijanski federalizam" (Natsionalnoto osvobozhdeniye i bezvlastniyat federalizum), preveo Will Firth.</ref> 19. augusta usko povezani ustanak koji su [[Bugari|bugarski]] seljaci organizovali u Adrijanopolskom vilajetu<ref>''Adrijanopoljska regija postala je jedna od najpoželjnijih bugarskih iredenta, druga nakon Makedonije. Do kraja 19. veka, ukupan broj stanovnika u Adrijanopolskoj regiji iznosio je gotovo milion ljudi, od kojih su gotovo jedna trećina bili Bugari ... Bugarski nacionalnooslobodilački pokret počeo se razvijati odmah nakon 1878. godine, u uskoj saradnji sa narodnooslobodilački pokret u Makedoniji, a organizovani karakter stekao je nakon stvaranja Unutrašnje makedonsko-adrijanopolitske revolucionarne organizacije (IMARO) 1893. Oslanjao se uglavnom na izbeglice iz regije Adrianople koje su živjele u Bugarskoj, ali postojala je i " unutrašnja "organizacija. Njegove akcije su kulminirale ustankom Preobraženja (Preobraženja), koji je izbio dve nedelje nakon ustanka u Ilindenu, 6./19. Augusta 1903. Raymond Detrez, Istorijski rečnik Bugarske, Istorijski rečnici Evrope, br. 46, Strašilo, 2006, <nowiki>ISBN 0810849011</nowiki>, str. 3''</ref> doveo je do oslobađanja velikog područja u planinama Strandža i stvaranja privremene vlade u Vasiliku, ''Republika Strandzha''. To je trajalo dvadesetak dana prije nego što su ga Turci srušili.<ref name="Khadziev1992" /> Pobuna je zahvatila i vilajete Kosovo i Solun.<ref>Nadine Lange-Akhund, Makedonsko pitanje, 1893-1908, iz zapadnih izvora, istočnoevropske monografije, 1998; <nowiki>ISBN 0880333839</nowiki>, str. 125.</ref> U trenutku kad je pobuna započela, Osmanlije su već uhitili ili ubili mnoge od najperspektivnijih potencijalnih vođa, uključujući Ivana Garvanova i [[Goce Delčev]], a napor je ukinut u roku od nekoliko mjeseci. Preživjeli su uspjeli održati gerilsku kampanju protiv Turaka sljedećih nekoliko godina, ali njegov je veći učinak bio taj što je nagovorio evropske sile da pokušaju uvjeriti osmanskog sultana da mora zauzeti pomirljiviji stav prema svojim [[Kršćanstvo|kršćanskim]] podanicima u Europi. == Preludij == Na prijelazu u 20. stoljeće, [[Osmansko Carstvo]] se raspadalo, a zemlje koje su držali u istočnoj Europi više od 500 godina prelazili su u ruke novih vladara. Makedonija i Trakija bile su regije neodređenih granica, susjedne nedavno nezavisnim grčkim, bugarskim i srpskim državama, ali same su i dalje pod kontrolom Osmanskih Turaka. Svaka od susjednih država temeljila je pretenzije na Makedoniju i Trakiju na različitim istorijskim i etničkim sastavima. Ali stanovništvo je bilo vrlo miješano, a konkurentske povijesne tvrdnje temeljile su se na raznim carstvima u dalekoj prošlosti.<ref name=":0">Gewehr, W.M. (1967), Uspon nacionalizma na Balkanu, 1800–1930, Archon books, <nowiki>ISBN 0-208-00507-2</nowiki>, prvi put objavljeno 1931, od H. Holt & Co.</ref> Natjecanje za kontrolu odvijalo se uglavnom propagandnim kampanjama, usmjerenim na pridobijanje lokalnog stanovništva, a odvijalo se uglavnom kroz crkve i škole. Lokalno stanovništvo i tri konkurentske vlade podržale su i različite grupe plaćenika.<ref name=":0" /><ref name=":1">Jelavich, B. (1983), Istorija Balkana, 2, Cambridge University Press, ISBN 0-521-25448-5</ref> [[Datoteka:Ivan Tsonchev cheta.jpg|mini|278x278piksel|Bend vrhovnog komiteta generala Tsonchev]] Najefikasnija grupa bila je Interna makedonsko-Adrianopolitska revolucionarna organizacija (IMARO), osnovana u [[Solun]]u 1893. Grupa je imala brojne promjene imena prije i nakon ustanka. Bila je pretežno bugarska i podržavala je ideju o autonomiji Makedonije i Adrijanopolskih regija u okviru osmanske države s motom "Makedonija za Makedonce".<ref name=":1" /> Ubrzo su se počeli uvlačiti članovi makedonskog Vrhovnog komiteta, grupe osnovane 1894. u [[Sofija|Sofiji]] u [[Bugarska|Bugarskoj]]. Ova grupa se zvala ''supremisti'' i zalagala se za aneksiju regije od strane Bugarske.<ref>Jelavich, C .; Jelavich, B. (1977), Uspostavljanje balkanskih nacionalnih država, 1804–1920, University of Washington Press, <nowiki>ISBN 0-295-95444-2</nowiki> Svezak 8 iz 11 svezaka A History of East Central Europe.</ref> Budući da se izraz autonomija redovno koristio u odnosu na makedonsko pitanje, neophodno je napomenuti njegov smisao i razlog. Njena inspiracija svakako je pripadala [[balkan]]skoj praksi devetnaestog veka, kojom su sile održavale fikciju osmanske kontrole nad efektivno neovisnim državama pod maskom autonomnog statusa u okviru osmanske države; (Srbija, 1829–1878; Rumunija, 1829–1878; Bugarska, 1878–1908). ''Drugim riječima, autonomija je bila jednako dobra kao i neovisnost.'' Štaviše, iz makedonske perspektive cilj nezavisnosti putem autonomije imao je još jednu prednost. Još važnije, IMARO je bio svjestan da ni [[Srbija]] ni [[Grčka]] ne mogu očekivati da će dobiti cijelu Makedoniju i, za razliku od Bugarske, oboje su se radovali i tražili podjelu. Autonomija je tada bila najbolja preventiva protiv podjele, koja će sačuvati bugarski karakter [[Makedonci|kršćansko-makedonskog slovenskog]] stanovništva, uprkos odvajanju od same Bugarske. Ideja makedonske autonomije bila je strogo politička i nije podrazumijevala secesiju od bugarske nacionalnosti.<ref>Makedonac: nacionalno pitanje u Jugoslaviji. Poreklo, istorija, politika, Ivo Banac, Cornell University Press, 1984, str. 314.</ref> [[Datoteka:Adrianople voevodi of IMARO.jpg|mini|Vojvodine u vilajetu Odrin pre ustanka.]] Dvije skupine imale su različite strategije. IMARO je, kako je prvobitno zamišljen, nastojao pripremiti pažljivo planirani ustanak u budućnosti, ali supremacisti su preferirali neposredne racije i gerilske operacije nego jačanje nereda i intervencije oborina.<ref name=":0" /><ref>Schevill, F. (1971), Istorija Balkanskog poluostrva, Harcourt, Brace & Co, <nowiki>ISBN 0-405-02774-5</nowiki>, prvi put štampano 1922. godine.</ref><ref>Crampton, R.J. (1997), Kratka istorija Bugarske (2. izdanje), Cambridge University Press, ISBN 0-521-61637-9</ref> S druge strane, manja grupa konzervativaca u [[Solun]]u organizovala je bugarsko tajno revolucionarno bratstvo ( ''Balgarsko Tayno Revolyutsionno Bratstvo'' ). Potonji je inkorporiran u IMARO do 1902, ali njegovi članovi kao Ivan Garvanov trebali su izvršiti značajan utjecaj na organizaciju. Oni su trebali forsirati ustanak Ilinden-Preobrazhenie, a kasnije su postali jezgro IMRO-ove desničarske frakcije.<ref>Revolucionarno bratstvo stvoreno je nasuprot unutrašnjoj organizaciji evolucionista. Njegov statut datira iz marta 1897. godine i potpisan je pseudonimima 12 članova osnivača. Bratstvo je osnovalo svoje organizacije na nekim mjestima u Makedoniji i Jedrenu i došlo je u oštar sukob s unutrašnjom organizacijom, ali je 1899-1900 postignuto pomirenje i pridružilo se - Hristo Karamandjukov, "Rodopi za vrijeme Ilindensko-preobraženskog ustanka" (Ed. Patriotski front, Sofija, 1986).</ref> Jedan od osnivača IMARO-a, [[Goce Delčev]], snažno je zagovarao polagan postupak, ali su supremacisti tražili da se veliki ustanak održi u ljeto 1903. Turca su ubili samog Delcheva u maju 1903. U međuvremenu, krajem aprila 1903, grupa mladih anarhista iz ''kruga Gemidzhii'' - diplomci bugarske srednje škole za muškarce u Solunu pokrenuli su kampanju terorističkog bombardovanja, takozvanog ''solunskog bombardovanja 1903''. Cilj im je bio privući pažnju velikih sila na osmansko ugnjetavanje u Makedoniji i [[Istočna Trakija|Istočnoj Trakiji]]. Kao odgovor na napade, turska vojska i ''bašibozuci'' (neregularni) masakrirali su mnoge nedužne [[Bugari|Bugare]] u Solunu, a kasnije u [[Bitolj]]u. U tim okolnostima plan Supremacista se nastavio. Pod vodstvom Ivan Garvanov IMARO je donio odluku o vojnoj pobuni. Sam Garvanov nije učestvovao u ustanku zbog hapšenja i progonstva na [[Rodos]]u . Za ustanak je izabran 2. august (20. jula po starom [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]), blagdan svetog Ilije (Ilije). Ovaj sveti dan bio je poznat kao ''Ilinden'' . 11. jula, kongres u ''Petrovoj Nivi'' kod Malko Tarnova odredio je datum pobune 23. jula, a zatim je malo više odložio za 2. august. [[Trakija (regija)|Tračka]] regija, oko Adrijanopolskog vilajeta, nije bila spremna i pregovarala je o kasnijem ustanku u toj regiji. Stav bugarske vlade o ustanku. Tijekom rasprava, vlada Racha Petrova podržala je stav IMARO-a o potpuno unutarnjem karakteru pobune. Osim ličnog upozorenja Racha Petrova Goceu Delčevu u januaru 1903. o odgađanju ili čak otkazivanju pobune, vlada je poslala kružnu notu svojim diplomatskim predstavništvima u [[Solun]]u, [[Bitolj]]u i [[Edirne|Jedrenu]], savjetujući stanovništvo da ne podlegne propagandi probune, jer ''Bugarska nije bila spremna da ga podrži''.<ref>{{Cite web|url=http://www.mni.bg/|title=Македонски научен институт|access-date=14. 4. 2021}}</ref> Staroruske puške Berdan i Krnka, kao i Mannlicheri, isporučeni su iz Bugarske u Skoplje, insistirajući na bržoj brzoj vatri [[oficir]] bugarske vojske Boris Sarafov.<ref>Brown, Keith S. (2013). Odani smrti: Poverenje i teror u revolucionarnoj Makedoniji. Indiana University Press. str. 148. <nowiki>ISBN 9780253008350</nowiki>.</ref> U svojim memoarima Sarafov navodi da je glavni izvor sredstava za kupovinu oružja od bugarske vojske proizašao iz otmice gospođice Stone, kao i iz kontakata u Evropi.<ref>Basevski, Nikolov (1927). Spomeni na Dame Gruev, Boris Sarafov i Ivan Garvanov. Sofija: Press P. Glushkoz. str. 146, str. 153.</ref> [[Datoteka:Ohrid Banner1.jpg|mini|Natpis ustanika iz Ohrida s bugarskom zastavom i natpisom Svoboda ili smʺrtʹ. Pobunjenici su svuda vijorili bugarske zastave.<ref>Nacionalni vojno-istorijski muzej Bugarske, fond 260</ref><ref>Ko su Makedonci Hugh Poulton - str. 57. Pristupljeno 29. novembra 2014.</ref>]] == Ilindenski ustanak == Izvještaj o datumima i detaljima ustanka zabilježio je anarhistički autor Georgi Khadziev, a preveo ga je Will Firth. 28. jula poruka je poslana revolucionarnim pokretima, mada se tajna čuvala do posljednjeg trenutka. Ustanak je započeo u noći 2. augusta, a zahvatio je velike regije u i oko Bitolja, oko jugozapada današnje [[Sjeverna Makedonija|Sjeverne Makedonije]] i dijela sjevera Grčke. Te noći i rano sledećeg jutra, grad [[Kruševo]] napalo je i zauzelo 800 pobunjenika. Istovremeno, nakon trodnevnih borbi praćenih opsadom koja je započela 5. augusta, grad Smilevo zauzeli su pobunjenici. Grad [[Klisura (Kostur)|Kleisoura]], blizu Kastorije, zauzeli su pobunjenici oko 5. augusta. 14. augusta, pod vođstvom Nikole Puškarov, neki bendovi u blizini [[Skoplje|Skoplja]] napali su i iskočili iz šina vojni voz. U Razlogu se stanovništvo uključilo u ustanak. Ovo je bilo dalje na istoku, u Pirinskoj Makedoniji u današnjoj Bugarskoj.<ref name="Khadziev1992" /> Dana 4. augusta, pod vođstvom Nikola Karev, osnovana je lokalna uprava pod nazivom ''republika Kruševo.'' Istog i narednog dana turske trupe su bezuspešno pokušavale da povrate Kruševo.<ref name="Khadziev1992" /> 12. augusta, nakon bitke na Slivi, snaga od 3.500 osmanskih vojnika<ref>{{Cite web|url=http://www.mia.com.mk/default.aspx?mId=1&vId=66543986&lId=1&title=%D0%9C%D0%90%D0%9A%D0%95%D0%94%D0%9E%D0%9D%D0%98%D0%88%D0%90+-+%D0%92%D0%9D%D0%90%D0%A2%D0%A0%D0%95%D0%A8%D0%9D%D0%90+%D0%9F%D0%9E%D0%9B%D0%98%D0%A2%D0%98%D0%9A%D0%90|title=МИА - Македонска Информативна Агенцијa - Сто и шест години од Илинденското востание и 65 од Првото заседание на АСНОМ -|date=5. 4. 2012|website=web.archive.org|access-date=14. 4. 2021|archive-date=5. 4. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120405114735/http://www.mia.com.mk/default.aspx?mId=1&vId=66543986&lId=1&title=%D0%9C%D0%90%D0%9A%D0%95%D0%94%D0%9E%D0%9D%D0%98%D0%88%D0%90+-+%D0%92%D0%9D%D0%90%D0%A2%D0%A0%D0%95%D0%A8%D0%9D%D0%90+%D0%9F%D0%9E%D0%9B%D0%98%D0%A2%D0%98%D0%9A%D0%90|url-status=bot: unknown}}</ref> zauzela je i spalila Kruševo. Držali su ga pobunjenici samo deset dana. Osmanlije su 27. augusta konačno zauzeli Kleisoura.<ref name="Khadziev1992" /> Ostali uključeni regioni su [[Ohrid]], Florina i [[Kičevo]]. U regiji [[Solun]]a operacije su bile mnogo ograničenije i bez puno lokalnog učešća, dijelom i zbog neslaganja između frakcija Interne makedonske revolucionarne organizacije (IMRO). Takođe nije bilo pobune u području [[Prilep]]a, odmah istočno od Bitolja.<ref name="Khadziev1992" /> Razlog zašto je ustanak strateški odabran u bitoljskom vilajetu i širem jugozapadnom regionu [[Makedonija (regija)|Makedonije]], bio je taj što se nalazio najudaljenije od [[Bugarska|Bugarske]], pokušavajući Velikim silama pokazati da je ustanak bio isključivo makedonske karakter i pojava.<ref>Perry, Duncan M. (1980). "Smrt ruskog konzula: Makedonija 1903". Ruska istorija. 7 (1): 204. doi: 10.1163 / 187633180x00139. ISSN 0094-288X. "Dugo očekivana pobuna započela je u sumrak u nedjelju, 2. augusta 1903, na Dan Svetog Ilije - ili Ilinden. Pobuna je bila ograničena na Bitoljski vilajet, jer je, prema jednom izvoru, bila najudaljenija od Bugarske, čimbenika koji je trebao pokazati Velikog Moći da je pobuna bila čisto makedonski fenomen. "</ref> Prema jednom od osnivača IMARO-a - Petar Poparsov, ideja da se drži podalje od Bugarske bila je zato što bi svaka sumnja u njegovo mešanje mogla naštetiti objema stranama: Bugarskoj i organizaciji.<ref>Todor Petrov, Tsocho Bilyarski, Interna makedonsko-jedrenska revolucionarna organizacija očima svojih osnivača; Vojna izdavačka kuća; Sofija, 2002, <nowiki>ISBN 954-509-233-5</nowiki> str. 205.</ref> U stvari, ustanak se ubrzo proširio na susedne vilajete Kosovo, Solun i Adrijanopolj (u Trakiji).<ref>Raymond Detrez, A do Ž Bugarske; Izdanje 2, SCARECROW Press, 2010, <nowiki>ISBN 0810872021</nowiki>, str. 217.</ref> === Krastovdenski ustanak === [[Datoteka:IMARO Activists - Bulgarian Comitadjii - Captured by the Allies Police.jpg|mini|Konvoj zarobljenih bugarskih aktivista IMRO-a.]] * Milicije aktivne u regionu Serres, predvođene Yaneom Sandanskim i pobunjenim odredom Vrhovnog komiteta, zadržale su velike turske snage. Ove akcije je počela na dan Praznik križa (Krastovden na bugarskom, 27. septembar) i da ne uključuje lokalno stanovništvo više nego u drugim regijama, i dobro su istočno od Monastir i zapadno od Trakije. U područjima koja su obuhvaćala ustanak 1903, albanski seljani bili su u situaciji da su ili pod pretnjom četa IMRO ili su ih regrutovale osmanske vlasti da okončaju ustanak.<ref>Brown, Keith (2003). Prošlost u pitanju: Moderna Makedonija i neizvjesnosti nacije. Princeton University Press. str. 267. <nowiki>ISBN 9780691099958</nowiki>. "U ustanku su 1903. bili uključeni uglavnom hrišćani koji su govorili slovenski jezik uz pomoć vlaškog stanovništva. Albanski seljani uglavnom su se našli ili pod prijetnjom četa VMRO ili regrutovani u osmanske napore da sruše ustanak."</ref> == Preobraženski ustanak == Prema Khadzievu, glavni cilj pobune u Trakiji bio je pružiti potporu ustancima zapadnije, angažirajući turske trupe i sprečavajući ih da se presele u Makedoniju. Mnoge operacije su bile diverzijske, mada je zauzeto nekoliko sela, a regija u Strandzhi držana je dvadesetak dana. Ovo se ponekad naziva republikom Strandzha ili komunom Strandzha, ali prema Khadzievu nikada nije bilo pitanja državne moći u regiji Trakije. * Ujutro 19. augusta izvršeni su napadi na sela širom regiona, uključujući Vasiliko (danas Carevo), Stoilovo (blizu Malko Tarnova) i sela u blizini Edirna. * 21. augusta dignut je u [[zrak]] lučki svjetionik u Igneadi. * Otprilike 3. septembra jake osmanske snage počele su ponovo uspostavljati svoju kontrolu. * Do 8. septembra Turci su obnovili kontrolu i brisali se. === Ustanak na planinama Rodopi === U [[Rodopi|planinama]] Rodopa, Zapadna Trakija, ustanak se izrazio samo u nekim diverzantima Cheta u regionima Smolyan i Dedeagach.<ref>Petko T. Karapetkov, Slavejno. Plovdiv, 1948, str. 216-219.</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Historija Makedonije]] [[Kategorija:Historija Bugarske]] [[Kategorija:Sukobi u 1903.]] [[Kategorija:1903. u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:1903. u Bugarskoj]] d46lriutrqg6rm6ni0he3lo8xnyvhtf 0 475560 3837870 3753131 2026-04-28T20:38:19Z Bosancica by MK 173186 3837870 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik|alma_mater=[[Univerzitet Britanske Kolumbije]]<br/>[[Univerzitet Iowe]]|slika=Albert Bandura Psychologist.jpg}}'''Albert Bandura''', OC ({{IPAc-en|b|æ|n|ˈ|d|ʊər|ə}}; 4. decembar 1925 – 26. juli 2021) bio je [[Kanada|kanadsko]]-[[Sjedinjene Američke Države|američki]] psiholog i profesor emeritus društvenih nauka u psihologiji na [[Univerzitet Stanford|Univerzitetu Stanford]]. Bandura je odgovoran za doprinos na polju obrazovanja i na nekoliko područja psihologije, uključujući socijalnu kognitivnu teoriju, terapiju i psihologiju ličnosti, a također je imao utjecaja na tranziciju između biheviorizma i [[Kognitivna psihologija|kognitivne psihologije]]. Poznat je kao začetnik teorije socijalnog učenja (preimenovane u socijalnu kognitivnu teoriju) i teorijske konstrukcije samoefikasnosti, a također je odgovoran za utjecajni eksperiment s lutkama Bobo iz 1961. godine. Ovaj eksperiment s lutkama Bobo demonstrirao je koncept posmatračkog učenja. Istraživanje iz 2002. svrstalo je Banduru na četvrto mjesto na spisku najčešće citiranih psihologa svih vremena, nakon [[B. F. Skinner]]a, [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]] i [[Jean Piaget|Jeana Piageta]], i kao najcitiranijeg živog.<ref>Haggbloom S.J. (2002). [https://www.apa.org/monitor/julaug02/eminent The 100 most eminent psychologists of the 20th century], Review of General Psychology, 6 (2). 139–152.</ref> Bandura je široko opisan kao najveći živući psiholog,<ref>{{Cite web|url=http://www.all-about-psychology.com/psychology-videos.html|title=Showcasing The Very Best Online Psychology Videos|publisher=All-about-psychology.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20101227030658/http://www.all-about-psychology.com/psychology-videos.html|archive-date=27. 12. 2010|url-status=live|access-date=30. 12. 2010}}</ref><ref>{{Cite web |url= http://www.stanfordalumni.org/news/magazine/2006/sepoct/features/bandura.html|title=STANFORD Magazine: September/October 2006 > Features > Albert Bandura|last=Foster|first=Christine|date=2. 7. 2003|publisher=Stanfordalumni.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20110927025914/http://www.stanfordalumni.org/news/magazine/2006/sepoct/features/bandura.html|archive-date=27. 9. 2011|url-status=dead|access-date=30. 12. 2010}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.canada.com/vancouversun/news/story.html?id=48cdc46f-fa8a-4f03-8be2-5463567e17cf|title=Canadian-born psychology legend wins $200,000 prize|last=Vancouver|first=The|date=6. 12. 2007|publisher=Canada.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20110903031605/http://www.canada.com/vancouversun/news/story.html?id=48cdc46f-fa8a-4f03-8be2-5463567e17cf|archive-date=3. 9. 2011|url-status=dead|access-date=30. 12. 2010}}</ref><ref name="clay16">{{Cite journal|last=Clay|first=Rebecca A.|date=mart 2016|title=Albert Bandura receives National Medal of Science|url=https://www.apa.org/monitor/2016/03/upfront-bandura|journal=Monitor on Psychology|language=en|volume=47|issue=3|page=8|access-date=12. 2. 2020}}</ref> i kao jedan od najutjecajnijih psihologa svih vremena.<ref>{{Cite web|url=http://psychology.about.com/od/historyofpsychology/tp/ten-influential-psychologists.htm|title=10 Most Influential Psychologists|date=24. 9. 2010|publisher=Psychology.about.com|access-date=30. 12. 2010|archive-date=21. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160121093736/http://psychology.about.com/od/historyofpsychology/tp/ten-influential-psychologists.htm|url-status=dead}}</ref><ref name="webspace.ship.edu">{{Cite web|url=http://webspace.ship.edu/cgboer/bandura.html|title=Albert Bandura|last=C. George Boeree|date=4. 12. 1925|publisher=Webspace.ship.edu|access-date=30. 12. 2010}}</ref> [[Datoteka:Sonny_Fox,_Bill_Ryerson_and_Albert_Bandura_speaking_at_a_Stanford_Conference_in_2018.jpg|alt=Albert Bandura speaking on Social Learning Theory and Entertainment-Education at Stanford University in March 2015.|mini| Albert Bandura govoreći o teoriji socijalnog učenja i zabavi i obrazovanju na [[Univerzitet Stanford|Univerzitetu Stanford]] u martu 2015.]] == Glavna djela == Sljedeće knjige imaju više od 5.000 citata u Google Scholar-u: * Bandura, A. (1997). ''Self-efficacy: the exercise of control''. New York: W.H. Freeman. * Bandura, A. (1986). ''Social Foundations of Thought and Action: A Social Cognitive Theory''. Englewood Cliffs, N.J.: Prentice-Hall. == Reference == {{Refspisak}} == Literatura == * Bandura, A. (1977). ''Teorija socijalnog učenja.'' Englewood Cliffs, NJ: Prentice Hall. * Bandura, A. (1986). ''Društvene osnove misli i akcije: društvena kognitivna teorija'' . Englewood Cliffs, NJ: Prentice-Hall.{{ISBN|0-13-815614-X}}[[ISBN (identifier)|ISBN]]&nbsp;[[Special:BookSources/0-13-815614-X|0-13-815614-X]] * {{Cite journal|last=Bandura|first=A.|year=2006|title=Toward a Psychology of Human Agency|journal=Perspectives on Psychological Science|volume=1|issue=2|pages=164–80|doi=10.1111/j.1745-6916.2006.00011.x|pmid=26151469}} * {{Cite journal|last=Benight|first=C.C.|last2=Bandura|first2=A.|year=2004|title=Social cognitive theory of posttraumatic recovery:The role of perceived self-efficacy|url=https://archive.org/details/sim_behaviour-research-and-therapy_2004-10_42_10/page/1129|journal=Behaviour Research and Therapy|volume=42|issue=10|pages=1129–1148|doi=10.1016/j.brat.2003.08.008|pmid=15350854}} * {{Cite journal|last=Caprara|first=G.|last2=Fida|first2=R.|last3=Vecchione|first3=M.|last4=Del Bove|first4=G.|last5=Vecchio|first5=G.|last6=Barabaranelli|first6=C.|last7=Bandura|first7=A.|year=2008|title=Longitudinal analysis of the role of perceived self-efficacy for self-regulatory learning in academic continuance an achievement|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-educational-psychology_2008-08_100_3/page/525|journal=Journal of Educational Psychology|volume=100|issue=3|pages=525–534|doi=10.1037/0022-0663.100.3.525}} * {{Cite journal|last=Bandura|first=A.|year=2002|title=Selective moral disengagement in the exercise of moral agency|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-moral-education_2002-06_31_2/page/101|journal=Journal of Moral Education|volume=31|issue=2|pages=101–119|doi=10.1080/0305724022014322}} * Bandura, A. (1989). Socijalna kognitivna teorija. U R. Vasta (ur.), ''Anali razvoja djeteta, 6'' . Šest teorija dječjeg razvoja (str.&nbsp;1–60). Greenwich, CT: JAI Press. * {{Cite book|last=Bandura|first=Albert|url=https://archive.org/details/selfefficacyexer0000band|title=Self-efficacy: The exercise of control|publisher=New York: Freeman|year=1997|isbn=978-0-7167-2626-5|page=[https://archive.org/details/selfefficacyexer0000band/page/604 604]|url-access=registration}}<bdi><cite class="citation book cs1" data-ve-ignore="true" id="CITEREFBandura1997">[[Posebno: BookSources / 978-0-7167-2626-5|978-0-7167-2626-5]]</cite></bdi> * {{Cite journal|last=Bandura|first=Albert|year=1999|title=Moral disengagement in the perpetration of inhumanities|url=http://www.des.emory.edu/mfp/Bandura1999PSPR.pdf|journal=Personality and Social Psychology Review|volume=3|issue=3|pages=193–209|doi=10.1207/s15327957pspr0303_3|pmid=15661671|access-date=17. 4. 2021|archive-date=23. 3. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120323225944/http://www.des.emory.edu/mfp/Bandura1999PSPR.pdf|url-status=dead}} * Bandura, A. i Walters. Richard H. (1959). ''Adolescentna agresija; studija uticaja prakse obuke za djecu i porodičnih međusobnih odnosa'' . New York: Ronald Press. * Bandura, A. i Walters, RH (1963). ''Socijalno učenje i razvoj ličnosti'' . New York: Holt, Rinehart i Winston. * Evans, RI (1989). ''Albert Bandura: Čovjek i njegove ideje: Dijalog.'' New York: Praeger. * {{Cite journal|last=Haggbloom|first=S. J.|last2=Warnick|first2=R.|display-authors=etal|year=2002|title=The 100 most eminent psychologists of the 20th century|journal=Review of General Psychology|volume=6|issue=2|pages=139–152|doi=10.1037/1089-2680.6.2.139}} * Zimmerman, Barry J. i Schunk, Dale H. (ur.) (2003). ''Pedagoška psihologija: vijek doprinosa'' . Mahwah, NJ, SAD: Erlbaum.{{ISBN|0-8058-3681-0}}[[ISBN (identifier)|ISBN]]&nbsp;[[Special:BookSources/0-8058-3681-0|0-8058-3681-0]] * [http://www.psych.ualberta.ca/~gcpws/Bandura/Biography/Bandura_bio1.html Velika kanadska psihološka web stranica - Biografija Alberta Bandure] * [https://zenodo.org/record/10808#.XkxcdCgzbIV Albert Bandura razgovarao o moralnom razdvajanju] (na ruskom) DOI: 10.5281 / zenodo.10808 * [http://www.loopa.co.uk/social-learning-theory-aggression-psya3/ Teorija socijalnog učenja i agresija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210228001639/https://www.loopa.co.uk/social-learning-theory-aggression-psya3/ |date=28. 2. 2021 }} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Bandura, Albert}} [[Kategorija:Rođeni 1925.]] [[Kategorija:Umrli 2021.]] [[Kategorija:Psiholozi]] [[Kategorija:Kanadski psiholozi]] [[Kategorija:Socijalni psiholozi]] [[Kategorija:Biografije, Mundare]] pixyyzec7haj9bdhxy0owghf7xl5j13 3837878 3837870 2026-04-28T20:48:17Z Bosancica by MK 173186 3837878 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik|alma_mater=[[Univerzitet Britanske Kolumbije]]<br/>[[Univerzitet Iowe]]|slika=Albert Bandura Psychologist.jpg}}'''Albert Bandura''', OC ({{IPAc-en|b|æ|n|ˈ|d|ʊər|ə}}; 4. decembar 1925 – 26. juli 2021) bio je [[Kanada|kanadsko]]-[[Sjedinjene Američke Države|američki]] psiholog i profesor emeritus društvenih nauka u psihologiji na [[Univerzitet Stanford|Univerzitetu Stanford]]. Bandura je odgovoran za doprinos na polju obrazovanja i na nekoliko područja psihologije, uključujući socijalnu kognitivnu teoriju, terapiju i psihologiju ličnosti, a također je imao utjecaja na tranziciju između biheviorizma i [[Kognitivna psihologija|kognitivne psihologije]]. Poznat je kao začetnik teorije socijalnog učenja (preimenovane u socijalnu kognitivnu teoriju) i teorijske konstrukcije samoefikasnosti, a također je odgovoran za utjecajni eksperiment s lutkama Bobo iz 1961. godine. Ovaj eksperiment s lutkama Bobo demonstrirao je koncept posmatračkog učenja. Istraživanje iz 2002. svrstalo je Banduru na četvrto mjesto na spisku najčešće citiranih psihologa svih vremena, nakon [[B. F. Skinner]]a, [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]] i [[Jean Piaget|Jeana Piageta]], i kao najcitiranijeg živog.<ref>Haggbloom S.J. (2002). [https://www.apa.org/monitor/julaug02/eminent The 100 most eminent psychologists of the 20th century], Review of General Psychology, 6 (2). 139–152.</ref> Bandura je široko opisan kao najveći živući psiholog,<ref>{{Cite web|url=http://www.all-about-psychology.com/psychology-videos.html|title=Showcasing The Very Best Online Psychology Videos|publisher=All-about-psychology.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20101227030658/http://www.all-about-psychology.com/psychology-videos.html|archive-date=27. 12. 2010|url-status=live|access-date=30. 12. 2010}}</ref><ref>{{Cite web |url= http://www.stanfordalumni.org/news/magazine/2006/sepoct/features/bandura.html|title=STANFORD Magazine: September/October 2006 > Features > Albert Bandura|last=Foster|first=Christine|date=2. 7. 2003|publisher=Stanfordalumni.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20110927025914/http://www.stanfordalumni.org/news/magazine/2006/sepoct/features/bandura.html|archive-date=27. 9. 2011|url-status=dead|access-date=30. 12. 2010}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.canada.com/vancouversun/news/story.html?id=48cdc46f-fa8a-4f03-8be2-5463567e17cf|title=Canadian-born psychology legend wins $200,000 prize|last=Vancouver|first=The|date=6. 12. 2007|publisher=Canada.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20110903031605/http://www.canada.com/vancouversun/news/story.html?id=48cdc46f-fa8a-4f03-8be2-5463567e17cf|archive-date=3. 9. 2011|url-status=dead|access-date=30. 12. 2010}}</ref><ref name="clay16">{{Cite journal|last=Clay|first=Rebecca A.|date=mart 2016|title=Albert Bandura receives National Medal of Science|url=https://www.apa.org/monitor/2016/03/upfront-bandura|journal=Monitor on Psychology|language=en|volume=47|issue=3|page=8|access-date=12. 2. 2020}}</ref> i kao jedan od najutjecajnijih psihologa svih vremena.<ref>{{Cite web|url=http://psychology.about.com/od/historyofpsychology/tp/ten-influential-psychologists.htm|title=10 Most Influential Psychologists|date=24. 9. 2010|publisher=Psychology.about.com|access-date=30. 12. 2010|archive-date=21. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160121093736/http://psychology.about.com/od/historyofpsychology/tp/ten-influential-psychologists.htm|url-status=dead}}</ref><ref name="webspace.ship.edu">{{Cite web|url=http://webspace.ship.edu/cgboer/bandura.html|title=Albert Bandura|last=C. George Boeree|date=4. 12. 1925|publisher=Webspace.ship.edu|access-date=30. 12. 2010}}</ref> [[Datoteka:Sonny_Fox,_Bill_Ryerson_and_Albert_Bandura_speaking_at_a_Stanford_Conference_in_2018.jpg|alt=Albert Bandura speaking on Social Learning Theory and Entertainment-Education at Stanford University in March 2015.|mini| Albert Bandura govoreći o teoriji socijalnog učenja i zabavi i obrazovanju na [[Univerzitet Stanford|Univerzitetu Stanford]] u martu 2015.]] == Glavna djela == Sljedeće knjige imaju više od 5.000 citata u Google Scholar-u: * Bandura, A. (1997). ''Self-efficacy: the exercise of control''. New York: W.H. Freeman. * Bandura, A. (1986). ''Social Foundations of Thought and Action: A Social Cognitive Theory''. Englewood Cliffs, N.J.: Prentice-Hall. == Reference == {{Refspisak}} == Literatura == * Bandura, A. (1977). ''Teorija socijalnog učenja.'' Englewood Cliffs, NJ: Prentice Hall. * Bandura, A. (1986). ''Društvene osnove misli i akcije: društvena kognitivna teorija'' . Englewood Cliffs, NJ: Prentice-Hall.{{ISBN|0-13-815614-X}}[[ISBN (identifier)|ISBN]]&nbsp;[[Special:BookSources/0-13-815614-X|0-13-815614-X]] * {{Cite journal|last=Bandura|first=A.|year=2006|title=Toward a Psychology of Human Agency|journal=Perspectives on Psychological Science|volume=1|issue=2|pages=164–80|doi=10.1111/j.1745-6916.2006.00011.x|pmid=26151469}} * {{Cite journal|last=Benight|first=C.C.|last2=Bandura|first2=A.|year=2004|title=Social cognitive theory of posttraumatic recovery:The role of perceived self-efficacy|url=https://archive.org/details/sim_behaviour-research-and-therapy_2004-10_42_10/page/1129|journal=Behaviour Research and Therapy|volume=42|issue=10|pages=1129–1148|doi=10.1016/j.brat.2003.08.008|pmid=15350854}} * {{Cite journal|last=Caprara|first=G.|last2=Fida|first2=R.|last3=Vecchione|first3=M.|last4=Del Bove|first4=G.|last5=Vecchio|first5=G.|last6=Barabaranelli|first6=C.|last7=Bandura|first7=A.|year=2008|title=Longitudinal analysis of the role of perceived self-efficacy for self-regulatory learning in academic continuance an achievement|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-educational-psychology_2008-08_100_3/page/525|journal=Journal of Educational Psychology|volume=100|issue=3|pages=525–534|doi=10.1037/0022-0663.100.3.525}} * {{Cite journal|last=Bandura|first=A.|year=2002|title=Selective moral disengagement in the exercise of moral agency|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-moral-education_2002-06_31_2/page/101|journal=Journal of Moral Education|volume=31|issue=2|pages=101–119|doi=10.1080/0305724022014322}} * Bandura, A. (1989). Socijalna kognitivna teorija. U R. Vasta (ur.), ''Anali razvoja djeteta, 6'' . Šest teorija dječjeg razvoja (str.&nbsp;1–60). Greenwich, CT: JAI Press. * {{Cite book|last=Bandura|first=Albert|url=https://archive.org/details/selfefficacyexer0000band|title=Self-efficacy: The exercise of control|publisher=New York: Freeman|year=1997|isbn=978-0-7167-2626-5|page=[https://archive.org/details/selfefficacyexer0000band/page/604 604]|url-access=registration}}<bdi><cite class="citation book cs1" data-ve-ignore="true" id="CITEREFBandura1997">[[Posebno: BookSources / 978-0-7167-2626-5|978-0-7167-2626-5]]</cite></bdi> * {{Cite journal|last=Bandura|first=Albert|year=1999|title=Moral disengagement in the perpetration of inhumanities|url=http://www.des.emory.edu/mfp/Bandura1999PSPR.pdf|journal=Personality and Social Psychology Review|volume=3|issue=3|pages=193–209|doi=10.1207/s15327957pspr0303_3|pmid=15661671|access-date=17. 4. 2021|archive-date=23. 3. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120323225944/http://www.des.emory.edu/mfp/Bandura1999PSPR.pdf|url-status=dead}} * Bandura, A. i Walters. Richard H. (1959). ''Adolescentna agresija; studija uticaja prakse obuke za djecu i porodičnih međusobnih odnosa'' . New York: Ronald Press. * Bandura, A. i Walters, RH (1963). ''Socijalno učenje i razvoj ličnosti'' . New York: Holt, Rinehart i Winston. * Evans, RI (1989). ''Albert Bandura: Čovjek i njegove ideje: Dijalog.'' New York: Praeger. * {{Cite journal|last=Haggbloom|first=S. J.|last2=Warnick|first2=R.|display-authors=etal|year=2002|title=The 100 most eminent psychologists of the 20th century|journal=Review of General Psychology|volume=6|issue=2|pages=139–152|doi=10.1037/1089-2680.6.2.139}} * Zimmerman, Barry J. i Schunk, Dale H. (ur.) (2003). ''Pedagoška psihologija: vijek doprinosa'' . Mahwah, NJ, SAD: Erlbaum.{{ISBN|0-8058-3681-0}}[[ISBN (identifier)|ISBN]]&nbsp;[[Special:BookSources/0-8058-3681-0|0-8058-3681-0]] * [http://www.psych.ualberta.ca/~gcpws/Bandura/Biography/Bandura_bio1.html Velika kanadska psihološka web stranica - Biografija Alberta Bandure] * [https://zenodo.org/record/10808#.XkxcdCgzbIV Albert Bandura razgovarao o moralnom razdvajanju] (na ruskom) DOI: 10.5281 / zenodo.10808 * [http://www.loopa.co.uk/social-learning-theory-aggression-psya3/ Teorija socijalnog učenja i agresija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210228001639/https://www.loopa.co.uk/social-learning-theory-aggression-psya3/ |date=28. 2. 2021 }} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Bandura, Albert}} [[Kategorija:Psiholgija]] [[Kategorija:Psiholozi]] [[Kategorija:Kanadski psiholozi]] [[Kategorija:Socijalni psiholozi]] [[Kategorija:Biografije, Mundare]] [[Kategorija:Rođeni 1925.]] [[Kategorija:Umrli 2021.]] bszexaz3ce08ax06rl5jlothjf82wik 3837879 3837878 2026-04-28T20:49:00Z Bosancica by MK 173186 3837879 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik|alma_mater=[[Univerzitet Britanske Kolumbije]]<br/>[[Univerzitet Iowe]]|slika=Albert Bandura Psychologist.jpg}}'''Albert Bandura''', OC ({{IPAc-en|b|æ|n|ˈ|d|ʊər|ə}}; 4. decembar 1925 – 26. juli 2021) bio je [[Kanada|kanadsko]]-[[Sjedinjene Američke Države|američki]] psiholog i profesor emeritus društvenih nauka u psihologiji na [[Univerzitet Stanford|Univerzitetu Stanford]]. Bandura je odgovoran za doprinos na polju obrazovanja i na nekoliko područja psihologije, uključujući socijalnu kognitivnu teoriju, terapiju i psihologiju ličnosti, a također je imao utjecaja na tranziciju između biheviorizma i [[Kognitivna psihologija|kognitivne psihologije]]. Poznat je kao začetnik teorije socijalnog učenja (preimenovane u socijalnu kognitivnu teoriju) i teorijske konstrukcije samoefikasnosti, a također je odgovoran za utjecajni eksperiment s lutkama Bobo iz 1961. godine. Ovaj eksperiment s lutkama Bobo demonstrirao je koncept posmatračkog učenja. Istraživanje iz 2002. svrstalo je Banduru na četvrto mjesto na spisku najčešće citiranih psihologa svih vremena, nakon [[B. F. Skinner]]a, [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]] i [[Jean Piaget|Jeana Piageta]], i kao najcitiranijeg živog.<ref>Haggbloom S.J. (2002). [https://www.apa.org/monitor/julaug02/eminent The 100 most eminent psychologists of the 20th century], Review of General Psychology, 6 (2). 139–152.</ref> Bandura je široko opisan kao najveći živući psiholog,<ref>{{Cite web|url=http://www.all-about-psychology.com/psychology-videos.html|title=Showcasing The Very Best Online Psychology Videos|publisher=All-about-psychology.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20101227030658/http://www.all-about-psychology.com/psychology-videos.html|archive-date=27. 12. 2010|url-status=live|access-date=30. 12. 2010}}</ref><ref>{{Cite web |url= http://www.stanfordalumni.org/news/magazine/2006/sepoct/features/bandura.html|title=STANFORD Magazine: September/October 2006 > Features > Albert Bandura|last=Foster|first=Christine|date=2. 7. 2003|publisher=Stanfordalumni.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20110927025914/http://www.stanfordalumni.org/news/magazine/2006/sepoct/features/bandura.html|archive-date=27. 9. 2011|url-status=dead|access-date=30. 12. 2010}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.canada.com/vancouversun/news/story.html?id=48cdc46f-fa8a-4f03-8be2-5463567e17cf|title=Canadian-born psychology legend wins $200,000 prize|last=Vancouver|first=The|date=6. 12. 2007|publisher=Canada.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20110903031605/http://www.canada.com/vancouversun/news/story.html?id=48cdc46f-fa8a-4f03-8be2-5463567e17cf|archive-date=3. 9. 2011|url-status=dead|access-date=30. 12. 2010}}</ref><ref name="clay16">{{Cite journal|last=Clay|first=Rebecca A.|date=mart 2016|title=Albert Bandura receives National Medal of Science|url=https://www.apa.org/monitor/2016/03/upfront-bandura|journal=Monitor on Psychology|language=en|volume=47|issue=3|page=8|access-date=12. 2. 2020}}</ref> i kao jedan od najutjecajnijih psihologa svih vremena.<ref>{{Cite web|url=http://psychology.about.com/od/historyofpsychology/tp/ten-influential-psychologists.htm|title=10 Most Influential Psychologists|date=24. 9. 2010|publisher=Psychology.about.com|access-date=30. 12. 2010|archive-date=21. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160121093736/http://psychology.about.com/od/historyofpsychology/tp/ten-influential-psychologists.htm|url-status=dead}}</ref><ref name="webspace.ship.edu">{{Cite web|url=http://webspace.ship.edu/cgboer/bandura.html|title=Albert Bandura|last=C. George Boeree|date=4. 12. 1925|publisher=Webspace.ship.edu|access-date=30. 12. 2010}}</ref> [[Datoteka:Sonny_Fox,_Bill_Ryerson_and_Albert_Bandura_speaking_at_a_Stanford_Conference_in_2018.jpg|alt=Albert Bandura speaking on Social Learning Theory and Entertainment-Education at Stanford University in March 2015.|mini| Albert Bandura govoreći o teoriji socijalnog učenja i zabavi i obrazovanju na [[Univerzitet Stanford|Univerzitetu Stanford]] u martu 2015.]] == Glavna djela == Sljedeće knjige imaju više od 5.000 citata u Google Scholar-u: * Bandura, A. (1997). ''Self-efficacy: the exercise of control''. New York: W.H. Freeman. * Bandura, A. (1986). ''Social Foundations of Thought and Action: A Social Cognitive Theory''. Englewood Cliffs, N.J.: Prentice-Hall. == Reference == {{Refspisak}} == Literatura == * Bandura, A. (1977). ''Teorija socijalnog učenja.'' Englewood Cliffs, NJ: Prentice Hall. * Bandura, A. (1986). ''Društvene osnove misli i akcije: društvena kognitivna teorija'' . Englewood Cliffs, NJ: Prentice-Hall.{{ISBN|0-13-815614-X}}[[ISBN (identifier)|ISBN]]&nbsp;[[Special:BookSources/0-13-815614-X|0-13-815614-X]] * {{Cite journal|last=Bandura|first=A.|year=2006|title=Toward a Psychology of Human Agency|journal=Perspectives on Psychological Science|volume=1|issue=2|pages=164–80|doi=10.1111/j.1745-6916.2006.00011.x|pmid=26151469}} * {{Cite journal|last=Benight|first=C.C.|last2=Bandura|first2=A.|year=2004|title=Social cognitive theory of posttraumatic recovery:The role of perceived self-efficacy|url=https://archive.org/details/sim_behaviour-research-and-therapy_2004-10_42_10/page/1129|journal=Behaviour Research and Therapy|volume=42|issue=10|pages=1129–1148|doi=10.1016/j.brat.2003.08.008|pmid=15350854}} * {{Cite journal|last=Caprara|first=G.|last2=Fida|first2=R.|last3=Vecchione|first3=M.|last4=Del Bove|first4=G.|last5=Vecchio|first5=G.|last6=Barabaranelli|first6=C.|last7=Bandura|first7=A.|year=2008|title=Longitudinal analysis of the role of perceived self-efficacy for self-regulatory learning in academic continuance an achievement|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-educational-psychology_2008-08_100_3/page/525|journal=Journal of Educational Psychology|volume=100|issue=3|pages=525–534|doi=10.1037/0022-0663.100.3.525}} * {{Cite journal|last=Bandura|first=A.|year=2002|title=Selective moral disengagement in the exercise of moral agency|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-moral-education_2002-06_31_2/page/101|journal=Journal of Moral Education|volume=31|issue=2|pages=101–119|doi=10.1080/0305724022014322}} * Bandura, A. (1989). Socijalna kognitivna teorija. U R. Vasta (ur.), ''Anali razvoja djeteta, 6'' . Šest teorija dječjeg razvoja (str.&nbsp;1–60). Greenwich, CT: JAI Press. * {{Cite book|last=Bandura|first=Albert|url=https://archive.org/details/selfefficacyexer0000band|title=Self-efficacy: The exercise of control|publisher=New York: Freeman|year=1997|isbn=978-0-7167-2626-5|page=[https://archive.org/details/selfefficacyexer0000band/page/604 604]|url-access=registration}}<bdi><cite class="citation book cs1" data-ve-ignore="true" id="CITEREFBandura1997">[[Posebno: BookSources / 978-0-7167-2626-5|978-0-7167-2626-5]]</cite></bdi> * {{Cite journal|last=Bandura|first=Albert|year=1999|title=Moral disengagement in the perpetration of inhumanities|url=http://www.des.emory.edu/mfp/Bandura1999PSPR.pdf|journal=Personality and Social Psychology Review|volume=3|issue=3|pages=193–209|doi=10.1207/s15327957pspr0303_3|pmid=15661671|access-date=17. 4. 2021|archive-date=23. 3. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120323225944/http://www.des.emory.edu/mfp/Bandura1999PSPR.pdf|url-status=dead}} * Bandura, A. i Walters. Richard H. (1959). ''Adolescentna agresija; studija uticaja prakse obuke za djecu i porodičnih međusobnih odnosa'' . New York: Ronald Press. * Bandura, A. i Walters, RH (1963). ''Socijalno učenje i razvoj ličnosti'' . New York: Holt, Rinehart i Winston. * Evans, RI (1989). ''Albert Bandura: Čovjek i njegove ideje: Dijalog.'' New York: Praeger. * {{Cite journal|last=Haggbloom|first=S. J.|last2=Warnick|first2=R.|display-authors=etal|year=2002|title=The 100 most eminent psychologists of the 20th century|journal=Review of General Psychology|volume=6|issue=2|pages=139–152|doi=10.1037/1089-2680.6.2.139}} * Zimmerman, Barry J. i Schunk, Dale H. (ur.) (2003). ''Pedagoška psihologija: vijek doprinosa'' . Mahwah, NJ, SAD: Erlbaum.{{ISBN|0-8058-3681-0}}[[ISBN (identifier)|ISBN]]&nbsp;[[Special:BookSources/0-8058-3681-0|0-8058-3681-0]] * [http://www.psych.ualberta.ca/~gcpws/Bandura/Biography/Bandura_bio1.html Velika kanadska psihološka web stranica - Biografija Alberta Bandure] * [https://zenodo.org/record/10808#.XkxcdCgzbIV Albert Bandura razgovarao o moralnom razdvajanju] (na ruskom) DOI: 10.5281 / zenodo.10808 * [http://www.loopa.co.uk/social-learning-theory-aggression-psya3/ Teorija socijalnog učenja i agresija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210228001639/https://www.loopa.co.uk/social-learning-theory-aggression-psya3/ |date=28. 2. 2021 }} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Bandura, Albert}} [[Kategorija:Psihologija]] [[Kategorija:Psiholozi]] [[Kategorija:Kanadski psiholozi]] [[Kategorija:Socijalni psiholozi]] [[Kategorija:Biografije, Mundare]] [[Kategorija:Rođeni 1925.]] [[Kategorija:Umrli 2021.]] 2rcisd2f9jehwlvezbugjwb4x5r51fg 3837902 3837879 2026-04-28T21:12:56Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[User talk:Bosancica by MK|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:WumpusBot|WumpusBot]] 3753131 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik|alma_mater=[[Univerzitet Britanske Kolumbije]]<br/>[[Univerzitet Iowe]]|slika=Albert Bandura Psychologist.jpg}}'''Albert Bandura''', OC ({{IPAc-en|b|æ|n|ˈ|d|ʊər|ə}}; 4. decembar 1925 – 26. juli 2021) bio je [[Kanada|kanadsko]]-[[Sjedinjene Američke Države|američki]] psiholog i profesor emeritus društvenih nauka u psihologiji na [[Univerzitet Stanford|Univerzitetu Stanford]]. Bandura je odgovoran za doprinos na polju obrazovanja i na nekoliko područja psihologije, uključujući socijalnu kognitivnu teoriju, terapiju i psihologiju ličnosti, a također je imao utjecaja na tranziciju između biheviorizma i [[Kognitivna psihologija|kognitivne psihologije]]. Poznat je kao začetnik teorije socijalnog učenja (preimenovane u socijalnu kognitivnu teoriju) i teorijske konstrukcije samoefikasnosti, a također je odgovoran za utjecajni eksperiment s lutkama Bobo iz 1961. godine. Ovaj eksperiment s lutkama Bobo demonstrirao je koncept posmatračkog učenja. Istraživanje iz 2002. svrstalo je Banduru na četvrto mjesto na spisku najčešće citiranih psihologa svih vremena, nakon [[B. F. Skinner]]a, [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]] i [[Jean Piaget|Jeana Piageta]], i kao najcitiranijeg živog.<ref>Haggbloom S.J. (2002). [https://www.apa.org/monitor/julaug02/eminent The 100 most eminent psychologists of the 20th century], Review of General Psychology, 6 (2). 139–152.</ref> Bandura je široko opisan kao najveći živući psiholog,<ref>{{Cite web|url=http://www.all-about-psychology.com/psychology-videos.html|title=Showcasing The Very Best Online Psychology Videos|publisher=All-about-psychology.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20101227030658/http://www.all-about-psychology.com/psychology-videos.html|archive-date=27. 12. 2010|url-status=live|access-date=30. 12. 2010}}</ref><ref>{{Cite web |url= http://www.stanfordalumni.org/news/magazine/2006/sepoct/features/bandura.html|title=STANFORD Magazine: September/October 2006 > Features > Albert Bandura|last=Foster|first=Christine|date=2. 7. 2003|publisher=Stanfordalumni.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20110927025914/http://www.stanfordalumni.org/news/magazine/2006/sepoct/features/bandura.html|archive-date=27. 9. 2011|url-status=dead|access-date=30. 12. 2010}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.canada.com/vancouversun/news/story.html?id=48cdc46f-fa8a-4f03-8be2-5463567e17cf|title=Canadian-born psychology legend wins $200,000 prize|last=Vancouver|first=The|date=6. 12. 2007|publisher=Canada.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20110903031605/http://www.canada.com/vancouversun/news/story.html?id=48cdc46f-fa8a-4f03-8be2-5463567e17cf|archive-date=3. 9. 2011|url-status=dead|access-date=30. 12. 2010}}</ref><ref name="clay16">{{Cite journal|last=Clay|first=Rebecca A.|date=mart 2016|title=Albert Bandura receives National Medal of Science|url=https://www.apa.org/monitor/2016/03/upfront-bandura|journal=Monitor on Psychology|language=en|volume=47|issue=3|page=8|access-date=12. 2. 2020}}</ref> i kao jedan od najutjecajnijih psihologa svih vremena.<ref>{{Cite web|url=http://psychology.about.com/od/historyofpsychology/tp/ten-influential-psychologists.htm|title=10 Most Influential Psychologists|date=24. 9. 2010|publisher=Psychology.about.com|access-date=30. 12. 2010|archive-date=21. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160121093736/http://psychology.about.com/od/historyofpsychology/tp/ten-influential-psychologists.htm|url-status=dead}}</ref><ref name="webspace.ship.edu">{{Cite web|url=http://webspace.ship.edu/cgboer/bandura.html|title=Albert Bandura|last=C. George Boeree|date=4. 12. 1925|publisher=Webspace.ship.edu|access-date=30. 12. 2010}}</ref> [[Datoteka:Sonny_Fox,_Bill_Ryerson_and_Albert_Bandura_speaking_at_a_Stanford_Conference_in_2018.jpg|alt=Albert Bandura speaking on Social Learning Theory and Entertainment-Education at Stanford University in March 2015.|mini| Albert Bandura govoreći o teoriji socijalnog učenja i zabavi i obrazovanju na [[Univerzitet Stanford|Univerzitetu Stanford]] u martu 2015.]] == Glavna djela == Sljedeće knjige imaju više od 5.000 citata u Google Scholar-u: * Bandura, A. (1997). ''Self-efficacy: the exercise of control''. New York: W.H. Freeman. * Bandura, A. (1986). ''Social Foundations of Thought and Action: A Social Cognitive Theory''. Englewood Cliffs, N.J.: Prentice-Hall. == Reference == {{Refspisak}} == Literatura == * Bandura, A. (1977). ''Teorija socijalnog učenja.'' Englewood Cliffs, NJ: Prentice Hall. * Bandura, A. (1986). ''Društvene osnove misli i akcije: društvena kognitivna teorija'' . Englewood Cliffs, NJ: Prentice-Hall.{{ISBN|0-13-815614-X}}[[ISBN (identifier)|ISBN]]&nbsp;[[Special:BookSources/0-13-815614-X|0-13-815614-X]] * {{Cite journal|last=Bandura|first=A.|year=2006|title=Toward a Psychology of Human Agency|journal=Perspectives on Psychological Science|volume=1|issue=2|pages=164–80|doi=10.1111/j.1745-6916.2006.00011.x|pmid=26151469}} * {{Cite journal|last=Benight|first=C.C.|last2=Bandura|first2=A.|year=2004|title=Social cognitive theory of posttraumatic recovery:The role of perceived self-efficacy|url=https://archive.org/details/sim_behaviour-research-and-therapy_2004-10_42_10/page/1129|journal=Behaviour Research and Therapy|volume=42|issue=10|pages=1129–1148|doi=10.1016/j.brat.2003.08.008|pmid=15350854}} * {{Cite journal|last=Caprara|first=G.|last2=Fida|first2=R.|last3=Vecchione|first3=M.|last4=Del Bove|first4=G.|last5=Vecchio|first5=G.|last6=Barabaranelli|first6=C.|last7=Bandura|first7=A.|year=2008|title=Longitudinal analysis of the role of perceived self-efficacy for self-regulatory learning in academic continuance an achievement|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-educational-psychology_2008-08_100_3/page/525|journal=Journal of Educational Psychology|volume=100|issue=3|pages=525–534|doi=10.1037/0022-0663.100.3.525}} * {{Cite journal|last=Bandura|first=A.|year=2002|title=Selective moral disengagement in the exercise of moral agency|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-moral-education_2002-06_31_2/page/101|journal=Journal of Moral Education|volume=31|issue=2|pages=101–119|doi=10.1080/0305724022014322}} * Bandura, A. (1989). Socijalna kognitivna teorija. U R. Vasta (ur.), ''Anali razvoja djeteta, 6'' . Šest teorija dječjeg razvoja (str.&nbsp;1–60). Greenwich, CT: JAI Press. * {{Cite book|last=Bandura|first=Albert|url=https://archive.org/details/selfefficacyexer0000band|title=Self-efficacy: The exercise of control|publisher=New York: Freeman|year=1997|isbn=978-0-7167-2626-5|page=[https://archive.org/details/selfefficacyexer0000band/page/604 604]|url-access=registration}}<bdi><cite class="citation book cs1" data-ve-ignore="true" id="CITEREFBandura1997">[[Posebno: BookSources / 978-0-7167-2626-5|978-0-7167-2626-5]]</cite></bdi> * {{Cite journal|last=Bandura|first=Albert|year=1999|title=Moral disengagement in the perpetration of inhumanities|url=http://www.des.emory.edu/mfp/Bandura1999PSPR.pdf|journal=Personality and Social Psychology Review|volume=3|issue=3|pages=193–209|doi=10.1207/s15327957pspr0303_3|pmid=15661671|access-date=17. 4. 2021|archive-date=23. 3. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120323225944/http://www.des.emory.edu/mfp/Bandura1999PSPR.pdf|url-status=dead}} * Bandura, A. i Walters. Richard H. (1959). ''Adolescentna agresija; studija uticaja prakse obuke za djecu i porodičnih međusobnih odnosa'' . New York: Ronald Press. * Bandura, A. i Walters, RH (1963). ''Socijalno učenje i razvoj ličnosti'' . New York: Holt, Rinehart i Winston. * Evans, RI (1989). ''Albert Bandura: Čovjek i njegove ideje: Dijalog.'' New York: Praeger. * {{Cite journal|last=Haggbloom|first=S. J.|last2=Warnick|first2=R.|display-authors=etal|year=2002|title=The 100 most eminent psychologists of the 20th century|journal=Review of General Psychology|volume=6|issue=2|pages=139–152|doi=10.1037/1089-2680.6.2.139}} * Zimmerman, Barry J. i Schunk, Dale H. (ur.) (2003). ''Pedagoška psihologija: vijek doprinosa'' . Mahwah, NJ, SAD: Erlbaum.{{ISBN|0-8058-3681-0}}[[ISBN (identifier)|ISBN]]&nbsp;[[Special:BookSources/0-8058-3681-0|0-8058-3681-0]] * [http://www.psych.ualberta.ca/~gcpws/Bandura/Biography/Bandura_bio1.html Velika kanadska psihološka web stranica - Biografija Alberta Bandure] * [https://zenodo.org/record/10808#.XkxcdCgzbIV Albert Bandura razgovarao o moralnom razdvajanju] (na ruskom) DOI: 10.5281 / zenodo.10808 * [http://www.loopa.co.uk/social-learning-theory-aggression-psya3/ Teorija socijalnog učenja i agresija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210228001639/https://www.loopa.co.uk/social-learning-theory-aggression-psya3/ |date=28. 2. 2021 }} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Bandura, Albert}} [[Kategorija:Rođeni 1925.]] [[Kategorija:Umrli 2021.]] [[Kategorija:Kanadski psiholozi]] [[Kategorija:Socijalni psiholozi]] [[Kategorija:Biografije, Mundare]] pi1qdw5fi4gwzvn94xidi99scza3pt0 0 475565 3837877 3753130 2026-04-28T20:46:59Z Bosancica by MK 173186 3837877 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Mogilno tablica pamiątkowa Kurta Lewina.jpg|mini|Kurt Lewin (plaketa u Mogilnu)]] '''Kurt Lewin''' ( {{IPAc-en|l|ə|ˈ|v|iː|n}} lə-VEEN ; 9 Sep, 1890 - 12 Februar 1947) je bio njemačko-američki [[Psihologija|psiholog]], poznat kao jedan od modernih pionira [[Socijalna psihologija|društvene]], organizacijske i primijenjene psihologije u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].<ref>In an empirical study by Haggbloom et al. using six criteria such as citations and recognition, Lewin was found to be the 18th-most eminent [[psychologist]] of the 20th century. Haggbloom, S.J. et al. (2002). The 100 Most Eminent Psychologists of the 20th Century. ''Review of General Psychology''. Vol. 6, No. 2, 139–152. Haggbloom et al. combined three quantitative variables: citations in professional journals, citations in textbooks, and nominations in a survey given to members of the [[Association for Psychological Science]], with three qualitative variables (converted to quantitative scores): [[National Academy of Science]] (NAS) membership, American Psychological Association (APA) President and/or recipient of the APA Distinguished Scientific Contributions Award, and surname used as an eponym. Then the list was rank ordered.</ref> Izgnan iz zemlje svog rođenja, Lewin je stvorio novi život za sebe, u kojem je definirao sebe i svoje doprinose u tri fokusa analize: primijenjena istraživanja, akciona istraživanja i grupna komunikacija bile su njegove glavne ponude na polju komunikacije. Lewin je često prepoznat kao "osnivač socijalne psihologije" i bio je jedan od prvih koji je proučavao grupnu dinamiku i organizacijski razvoj. ''Pregled istraživanja opće psihologije'', objavljen 2002. godine, svrstava Lewina u 18. najcitiranijeg psihologa 20. vijeka.<ref>{{Cite journal|last=Haggbloom|first=Steven J.|last2=Warnick|first2=Renee|last3=Warnick|first3=Jason E.|last4=Jones|first4=Vinessa K.|last5=Yarbrough|first5=Gary L.|last6=Russell|first6=Tenea M.|last7=Borecky|first7=Chris M.|last8=McGahhey|first8=Reagan|last9=Powell|first9=John L., III|year=2002|title=The 100 most eminent psychologists of the 20th century|url=http://www.apa.org/monitor/julaug02/eminent.aspx|journal=Review of General Psychology|volume=6|issue=2|pages=139–52|doi=10.1037/1089-2680.6.2.139}}</ref> 1890. godine Lewin je rođen u [[Jevreji|jevrejskoj]] porodici u Mogilnu, okrug Mogilno, provincija Posen, [[Pruska]] (moderna [[Poljska]] ). Bilo je to malo selo sa oko 5.000 ljudi, od kojih je oko 150 bilo Jevreja.<ref name=":0">{{Cite journal|last=Lewin|first=Miriam|date=1992|title=The Impact of Kurt Lewin's Life on the Place of Social Issues in His Work|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-social-issues_summer-1992_48_2/page/15|journal=Journal of Social Issues|volume=48|issue=2|pages=15–29|doi=10.1111/j.1540-4560.1992.tb00880.x}}</ref> Lewin je kod kuće stekao pravovjerno jevrejsko obrazovanje.<ref name=":1">{{Cite journal|last=Bargal|first=David|date=1998|title=Kurt Lewin and the First Attempts to Establish a Department of Psychology at the Hebrew University|journal=Minerva: A Review of Science, Learning and Policy|volume=36|issue=1|pages=49–68|doi=10.1023/a:1004334520382|pmid=11620064}}</ref> Bio je jedno od četvero djece rođene u porodici srednje klase. Njegov otac je posjedovao malu trgovinu općih dobara, a porodica je živjela u stanu iznad trgovine. Njegov otac Leopold posjedovao je farmu zajedno s bratom Maxom; međutim, farma je bila u zakonskom vlasništvu kršćanina jer Jevreji u to vrijeme nisu mogli posjedovati farme. Lewin je umro u Newtonvilleu u [[Massachusetts|državi Massachusetts]] od [[Infarkt miokarda|srčanog udara]] 1947. godine. Pokopan je na groblju Mount Auburn u [[Cambridge (Massachusetts)|Cambridgeu u Massachusettsu]] . Njegova supruga umrla je 1987. godine. Lewin je skovao pojam genidentnosti <ref>Lewin, K. (1922). ''Der Begriff der Genese in Physik, Biologie und Entwicklungsgeschichte.'' (Lewin's Habilitationsschrift).</ref> koji je stekao određeni značaj u raznim teorijama [[Prostorvrijeme|prostor-vremena]] i srodnim poljima.  Na primjer, predstavio je koncept hodološkog prostora ili najjednostavniji put postignut razrješenjem različitih polja snaga, opozicija i napetosti u skladu s njihovim ciljevima.<ref>{{Cite book|last=Batcho|first=James|title=Terrence Malick's Unseeing Cinema: Memory, Time and Audibility|date=2018|publisher=Springer|isbn=9783319764207|location=Cham|pages=69}}</ref> Lewinova jednadžba, ''B'' = ''ƒ'' ( ''P'', ''E'' ), psihološka je jednačina ponašanja koju je razvio Kurt Lewin. U njemu se navodi da je ponašanje [[Funkcija (matematika)|funkcija]] osobe u njenom okruženju .<ref>{{Cite book|last=Sansone|first=C.|url=https://books.google.com/books?id=_cfK_miMqVQC&q=lewin's+equation&pg=PA119|title=The Sage Handbook of Methods in Social Psychology|last2=C. C. Morf|last3=A. T. Panter|publisher=Sage|year=2003|isbn=978-0-7619-2535-4}}</ref> Jednačina je psihologova najpoznatija formula u socijalnoj psihologiji,  čiji je Lewin bio moderni pionir. Kada je prvi put predstavljen u Lewinovoj knjizi ''Principi topološke psihologije'', objavljenoj 1936. godine, proturječio je najpopularnijim teorijama time što je dao važnost trenutnoj situaciji osobe u razumijevanju njenog ponašanja, umjesto da se u potpunosti oslanja na prošlost.<ref>{{Cite book|last=Balkenius|first=C.|url=http://www.lucs.lu.se/Christian.Balkenius/Thesis/Chapter04.html|title=Natural Intelligence in Artificial Creatures|publisher=Lund University Cognitive Studies, 37|year=1995|isbn=978-91-628-1599-8|archive-url=https://web.archive.org/web/20081005195752/http://www.lucs.lu.se/Christian.Balkenius/Thesis/Chapter04.html|archive-date=5. 10. 2008|url-status=dead}}</ref> == Reference == <references /> == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Psihologija]] [[Kategorija:Psiholozi]] [[Kategorija:Socijalni psiholozi]] [[Kategorija:Njemački psiholozi]] [[Kategorija:Američki psiholozi]] [[Kategorija:Umrli 1947.]] [[Kategorija:Rođeni 1890.]] [[Kategorija:Biografije, Mogilno]] dbl4h7oorh8e65ylnazhpfvgb1fbe7m 3837903 3837877 2026-04-28T21:13:11Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[User talk:Bosancica by MK|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:WumpusBot|WumpusBot]] 3753130 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Mogilno tablica pamiątkowa Kurta Lewina.jpg|mini|Kurt Lewin (plaketa u Mogilnu)]] '''Kurt Lewin''' ( {{IPAc-en|l|ə|ˈ|v|iː|n}} lə-VEEN ; 9 Sep, 1890 - 12 Februar 1947) je bio njemačko-američki [[Psihologija|psiholog]], poznat kao jedan od modernih pionira [[Socijalna psihologija|društvene]], organizacijske i primijenjene psihologije u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].<ref>In an empirical study by Haggbloom et al. using six criteria such as citations and recognition, Lewin was found to be the 18th-most eminent [[psychologist]] of the 20th century. Haggbloom, S.J. et al. (2002). The 100 Most Eminent Psychologists of the 20th Century. ''Review of General Psychology''. Vol. 6, No. 2, 139–152. Haggbloom et al. combined three quantitative variables: citations in professional journals, citations in textbooks, and nominations in a survey given to members of the [[Association for Psychological Science]], with three qualitative variables (converted to quantitative scores): [[National Academy of Science]] (NAS) membership, American Psychological Association (APA) President and/or recipient of the APA Distinguished Scientific Contributions Award, and surname used as an eponym. Then the list was rank ordered.</ref> Izgnan iz zemlje svog rođenja, Lewin je stvorio novi život za sebe, u kojem je definirao sebe i svoje doprinose u tri fokusa analize: primijenjena istraživanja, akciona istraživanja i grupna komunikacija bile su njegove glavne ponude na polju komunikacije. Lewin je često prepoznat kao "osnivač socijalne psihologije" i bio je jedan od prvih koji je proučavao grupnu dinamiku i organizacijski razvoj. ''Pregled istraživanja opće psihologije'', objavljen 2002. godine, svrstava Lewina u 18. najcitiranijeg psihologa 20. vijeka.<ref>{{Cite journal|last=Haggbloom|first=Steven J.|last2=Warnick|first2=Renee|last3=Warnick|first3=Jason E.|last4=Jones|first4=Vinessa K.|last5=Yarbrough|first5=Gary L.|last6=Russell|first6=Tenea M.|last7=Borecky|first7=Chris M.|last8=McGahhey|first8=Reagan|last9=Powell|first9=John L., III|year=2002|title=The 100 most eminent psychologists of the 20th century|url=http://www.apa.org/monitor/julaug02/eminent.aspx|journal=Review of General Psychology|volume=6|issue=2|pages=139–52|doi=10.1037/1089-2680.6.2.139}}</ref> 1890. godine Lewin je rođen u [[Jevreji|jevrejskoj]] porodici u Mogilnu, okrug Mogilno, provincija Posen, [[Pruska]] (moderna [[Poljska]] ). Bilo je to malo selo sa oko 5.000 ljudi, od kojih je oko 150 bilo Jevreja.<ref name=":0">{{Cite journal|last=Lewin|first=Miriam|date=1992|title=The Impact of Kurt Lewin's Life on the Place of Social Issues in His Work|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-social-issues_summer-1992_48_2/page/15|journal=Journal of Social Issues|volume=48|issue=2|pages=15–29|doi=10.1111/j.1540-4560.1992.tb00880.x}}</ref> Lewin je kod kuće stekao pravovjerno jevrejsko obrazovanje.<ref name=":1">{{Cite journal|last=Bargal|first=David|date=1998|title=Kurt Lewin and the First Attempts to Establish a Department of Psychology at the Hebrew University|journal=Minerva: A Review of Science, Learning and Policy|volume=36|issue=1|pages=49–68|doi=10.1023/a:1004334520382|pmid=11620064}}</ref> Bio je jedno od četvero djece rođene u porodici srednje klase. Njegov otac je posjedovao malu trgovinu općih dobara, a porodica je živjela u stanu iznad trgovine. Njegov otac Leopold posjedovao je farmu zajedno s bratom Maxom; međutim, farma je bila u zakonskom vlasništvu kršćanina jer Jevreji u to vrijeme nisu mogli posjedovati farme. Lewin je umro u Newtonvilleu u [[Massachusetts|državi Massachusetts]] od [[Infarkt miokarda|srčanog udara]] 1947. godine. Pokopan je na groblju Mount Auburn u [[Cambridge (Massachusetts)|Cambridgeu u Massachusettsu]] . Njegova supruga umrla je 1987. godine. Lewin je skovao pojam genidentnosti <ref>Lewin, K. (1922). ''Der Begriff der Genese in Physik, Biologie und Entwicklungsgeschichte.'' (Lewin's Habilitationsschrift).</ref> koji je stekao određeni značaj u raznim teorijama [[Prostorvrijeme|prostor-vremena]] i srodnim poljima.  Na primjer, predstavio je koncept hodološkog prostora ili najjednostavniji put postignut razrješenjem različitih polja snaga, opozicija i napetosti u skladu s njihovim ciljevima.<ref>{{Cite book|last=Batcho|first=James|title=Terrence Malick's Unseeing Cinema: Memory, Time and Audibility|date=2018|publisher=Springer|isbn=9783319764207|location=Cham|pages=69}}</ref> Lewinova jednadžba, ''B'' = ''ƒ'' ( ''P'', ''E'' ), psihološka je jednačina ponašanja koju je razvio Kurt Lewin. U njemu se navodi da je ponašanje [[Funkcija (matematika)|funkcija]] osobe u njenom okruženju .<ref>{{Cite book|last=Sansone|first=C.|url=https://books.google.com/books?id=_cfK_miMqVQC&q=lewin's+equation&pg=PA119|title=The Sage Handbook of Methods in Social Psychology|last2=C. C. Morf|last3=A. T. Panter|publisher=Sage|year=2003|isbn=978-0-7619-2535-4}}</ref> Jednačina je psihologova najpoznatija formula u socijalnoj psihologiji,  čiji je Lewin bio moderni pionir. Kada je prvi put predstavljen u Lewinovoj knjizi ''Principi topološke psihologije'', objavljenoj 1936. godine, proturječio je najpopularnijim teorijama time što je dao važnost trenutnoj situaciji osobe u razumijevanju njenog ponašanja, umjesto da se u potpunosti oslanja na prošlost.<ref>{{Cite book|last=Balkenius|first=C.|url=http://www.lucs.lu.se/Christian.Balkenius/Thesis/Chapter04.html|title=Natural Intelligence in Artificial Creatures|publisher=Lund University Cognitive Studies, 37|year=1995|isbn=978-91-628-1599-8|archive-url=https://web.archive.org/web/20081005195752/http://www.lucs.lu.se/Christian.Balkenius/Thesis/Chapter04.html|archive-date=5. 10. 2008|url-status=dead}}</ref> == Reference == <references /> == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Socijalni psiholozi]] [[Kategorija:Njemački psiholozi]] [[Kategorija:Američki psiholozi]] [[Kategorija:Umrli 1947.]] [[Kategorija:Rođeni 1890.]] [[Kategorija:Biografije, Mogilno]] erd2hnibbz61hkopljn94ezdnxo5trq 0 478735 3837960 3771784 2026-04-29T05:21:55Z Aman2327 180819 3837960 wikitext text/x-wiki '''RNK-inducirani kompleks utišavanja''' ili '''RISC''' je [[multiproteinski kompleks]], konkretno [[ribonukleoprotein]], koji funkcionira u utišavanju gena putem različitih putevsa na transkripcijskom i translacijskom nivou.<ref name="Pratt2009">{{Cite journal|name-list-style=amp|vauthors=Pratt AJ, MacRae IJ|year=2009|title=The RNA-induced silencing complex: A versatile gene-silencing machine|journal=Journal of Biological Chemistry|volume=284|issue=27|pages=17897–17901|doi=10.1074/jbc.R900012200|pmc=2709356|pmid=19342379}}</ref> Koristeći jednolančane fragmente [[RNK]] (ssRNK), kao što je [[mikroRNK]] (miRNK), ili dvolančane [[mala interferirajuća RNK|male interferirajuće RNK]] (siRNA), kompleks funkcionira kao ključni alat u regulaciji [[ekspresija gena|djelovanja gena]].<ref name="Filipowicz2008">{{Cite journal|vauthors=Filipowicz W, Bhattacharyya SN, Sonenber N | title= Mechanisms of post-transcriptional regulation by microRNAs: are the answers in sight? | journal=[[Nature Reviews Genetics]] | volume=9 | issue=2 | year=2008 | pages=102–114 | doi=10.1038/nrg2290 | pmid=18197166}}</ref> Jednolančana sekvenca RNK djeluje kao predložak za RISC da prepozna [[komplementarna DNK|komplementarnu]] [[transkripcija (genetika)|transkript]] [[informacijska RNK|iRNK]] (iRNK). Kada je pronađen, jedan od proteina u RISC-u, [[argonaut]], aktivira i cijepa iRNK. Ovaj proces naziva se [[interferencijska RNK]] (RNKi) i nalazi se u mnogih [[eukariot]]a; to je ključni proces u odbrani od [[virusne bolesti|virusne infekcije]], jer ga pokreće prisustvo dvolančane RNK (dsRNK).<ref name="Pratt2009" /><ref name="Fire1998"> {{Cite journal |vauthors=Fire A, Xu S, Montgomery MK, Kostas SA, Driver SE, Mello CC | title=Potent and specific genetic interference by double-stranded RNA in ''Caenorhabditis elegans'' |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1998-02-19_391_6669/page/806 | journal=[[Nature]] | volume=391 | issue=6669 | year=1998 | pages=806–811 | doi=10.1038/35888 | pmid=9486653}} </ref><ref name="Watson2008"> {{cite book| last=Watson | first=James D. | title=Molecular Biology of the Gene | year=2008 | publisher=Cold Spring Harbor Laboratory Press | location=San Francisco, CA |isbn=978-0-8053-9592-1| pages=641–648 }}</ref> == Otkriće == [[Biohemija|Biohemijska]] identifikacija RISC-a obavili su [[Gregory Hannon]] i njegove kolege iz Laboratorije ''Cold Spring Harbor''.<ref name="Hammond2000"> {{Cite journal |vauthors=Hammond SM, Bernstein E, Beach D, Hannon GJ | title=An RNA-directed nuclease mediates post-transcriptional gene silencing in ''Drosophila'' cells |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2000-03-16_404_6775/page/292 | journal=[[Nature]] | volume=404 | issue=6775 | year=2000 | pages=293–296 | doi=10.1038/35005107 | pmid=10749213}}</ref> Bilo je to samo nekoliko godina nakon što su [[Andrew Fire]] i [[Craig Mello]], 2006. godine podijelili [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagrada za fiziologiju ili medicinu]], za otkriće interferencije RNK.<ref name="Fire1998"/> [[slika:Drosophila melanogaster - side (aka).jpg|200px|thumb|''[[Drosophila melanogaster]]'']] Hannon i njegove kolege pokušali su identificirati mehanizme RNKi koji su uključeni u [[utišavanje gena]], pomoću dsRNK, u ćelijama '' [[Drosophila]] ''. Drozofilske [[Schneiderove ćelije 2|S2 ćelije]] su [[transfekcija|transficirane]] ''[[lac operon|lacZ]] ''[[ekspresija vektora|ekspresije vektora]] za kvantifikaciju [[ekspresija gena|ekspresije gena]] sa [[beta-galaktozidaza|β-galaktozidaznom]] aktivnošću. Njihovi rezultati pokazali su ko-transfekciju s ''lacZ'' dsRNK, sa značajno smanjenom aktivnošću β-galaktozidaze, u odnosu na kontrolnu dsRNK. Stoga dsRNK kontroliraju ekspresiju gena putem sekvence [[komplementarnost]]i. S2 ćelije su zatim transficirane sa ''Drosophila'' [[ciklin E]] dsRNK. Ciklin E je bitan gen za napredovanje [[ćelijski ciklus|ćelijskog ciklusa]] u S-fazu. Ciklin E dsRNK zaustavio je ćelijski ciklus u [[ćelijski ciklus|G₁ fazi]] (prije S faze). Prema tome, RNKi može ciljati [[endogen]]a gene. Pored toga, ciklin E dsRNK samo je smanjio ciklinu E RNK-sličan rezultat, koji je je također prikazan upotrebom dsRNK, koja odgovara [[ciklin|ciklinu A]] koji deluje u S, [[ćelijski ciklus|G₂]] i [[mitoza|M]] fazi ćelijskog ciklusa. To pokazuje karakteristično obilježje RNKi: smanjeni nivi [[iRNK]] odgovaraju nivoima dodane dsRNK Da bi se isprobalo da li je njihovo opažanje smanjenih nivoa mRNK posljeedica direktnog ciljanja mRNK (kao što sugeriraju podaci iz drugih sistema), S2 ćelije ''[[Drosophila]]'' transficirane su ili dsRNK ''Drosophila'' ciklinom E ili ''lacZ'' dsRNK, a zatim se inkubiraju sa sintetskom [[iRNK]] za ciklin E ili ''lacZ''. Ćelije transficirane ciklinom E dsRNA pokazale su razgradnju samo u ciklin E transkriptima – ''lacZ'' transkripti bili su stabilni. Suprotno tome, ćelije transficirane sa ''lacZ'' dsRNK pokazale su razgradnju samo u ''lacZ '' transkriptima, a ne u ciklinskim E-transkriptima. Njihovi rezultati naveli su Hannona i saradnike da sugeriraju da RNKi razgrađuje ciljanu iRNK putem ''aktivnosti specifične za sekvencu''. [[Nukleaza|Nukleazi]] dali su naziv [[enzim]] RISC<ref name = "Hammond2000"/> ==Funkcija interferencije RNK== [[slika:1ytu argonaute dsrna.png|thumb|280PX|PIWI domen protrina zvanog argonaut u kompleksu sa dvolančanom RNK]] === Inkorporacija siRNK/miRNK === [[Ribonukleaza III|RNaza III]] [[Dicer]] je kritični član RISC-a koji pokreće proces interferencije RNK, proizvodnjom dvolančane siRNK ili jednolančane [[miRNK]]. Enzimsko cijepanje dsRNK unutar ćelije stvara kratke fragmente siRNK dužine 21-23 [[nukleotid]]a s dvonukleotidnim [[Usmjerenost (mbiologija)|3 ']].<ref name="Zamore20002">{{Cite journal|vauthors=Zamore PD, Tuschl T, Sharp PA, Bartel DP|year=2000|title=RNAi: double-stranded RNA directs the ATP-dependent cleavage of mRNA at 21 to 23 nucleotide intervals|journal=Cell|volume=101|issue=1|pages=25–33|doi=10.1016/S0092-8674(00)80620-0|pmid=10778853}}</ref><ref name="Vermeulen20052">{{Cite journal|vauthors=Vermeulen A, Behlen L, Reynolds A, Wolfson A, Marshall W, Karpilow J, Khvorova A|year=2005|title=The contributions of dsRNA structure to Dicer specificity and efficiency|journal=RNA |volume=11|issue=5|pages=674–682|doi=10.1261/rna.7272305|pmc=1370754|pmid=15811921}}</ref> Dicer na sličan način obrađuje i pre-miRNK, koja formira strukturu ukosnice, oponašajući dsRNK. Fragmenti DsRNK učitavaju se u RISC, pri čemu svaki lanac ima drugačiju sudbinu, na osnovu fenomena pravila asimetrije, izborom jednog lanca kao vodećeg u odnosu na drugi, na osnovu termodinamičke stabilnosti.<ref>{{Cite journal|last=Hutvagner|first=Gyorgy|date=2005|title=Small RNA asymmetry in RNAi: Function in RISC assembly and gene regulation|url=https://febs.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1016/j.febslet.2005.08.071|journal=FEBS Letters|language=en|volume=579|issue=26|pages=5850–5857|doi=10.1016/j.febslet.2005.08.071|pmid=16199039|issn=1873-3468|doi-access=free|access-date=9. 6. 2021|archive-date=20. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210420085731/https://febs.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1016/j.febslet.2005.08.071|url-status=dead}}</ref><ref name="Schwarz20032">{{Cite journal|vauthors=Schwarz DS, Hutvágner G, Du T, Xu Z, Aronin N, Zamore PD|year=2003|title=Asymmetry in the assembly of the RNAi enzyme complex|journal=Cell|volume=115|issue=2|pages=199–208|doi=10.1016/S0092-8674(03)00759-1|pmid=14567917}}</ref><ref name="Khvorova20032">{{Cite journal|vauthors=Khvorova A, Reynolds A, Jayasena SD|year=2003|title=Functional siRNAs and miRNAs exhibit strand bias|journal=[[Cell (journal)|Cell]]|volume=115|issue=2|pages=209–216|doi=10.1016/S0092-8674(03)00801-8|pmid=14567918}}</ref><ref name="Siomi20092">{{Cite journal|name-list-style=amp|vauthors=Siomi H, Siomi MC|year=2009|title=On the road to reading the RNA-interference code|url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2009-01-22_457_7228/page/396|journal=[[Nature]]|volume=457|issue=7228|pages=396–404|doi=10.1038/nature07754|pmid=19158785}}</ref> Novo generirana miRNK ili siRNA djeluju kao jednolančane sekvence vodiča za RISC da ciljaju [[iRNK]] za razgradnju.<ref>{{Cite journal|date=18. 11. 2005|title=RNAi: RISC Gets Loaded|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0092867405011645|journal=Cell|language=en|volume=123|issue=4|pages=543–545|doi=10.1016/j.cell.2005.11.006|issn=0092-8674|last1=Preall|first1=Jonathan B.|last2=Sontheimer|first2=Erik J.|pmid=16286001}}</ref><ref>{{Cite web|title=RNA interference overview {{!}} Abcam|url=https://www.abcam.com/en-us/technical-resources/pathways|access-date=7. 3. 2021|website=www.abcam.com/en-us}}</ref> [[slika:Part of the RNA interference pathway focusing on RISC.png|thumb|Dio interferencijskog puta RNK s različitim načinima na koje RISC može utišati gene putem njihove iRNK]] == RISC-vezani proteini == Kompletna struktura RISC-a još uvijek nije riješena. Mnoga istraživanja su izvijestila o velikom broju veličina i komponenata RISC-a, ali nije potpuno sigurno je li to zbog mnogobrojnostu kompleksa ili zbog različitih izvora koje koriste različite studije.<ref name="Sontheimer2005">{{Cite journal | author=Sontheimer EJ | title=Assembly and function of RNA silencing complexes | journal=Nature Reviews Molecular Cell Biology | volume=6 | issue=2 | year=2005 | pages=127–138 | doi=10.1038/nrm1568 }}</ref> {| class="wikitable" |+Tabela 1: '''Kompleksi uključeni u sklop i funkciju RISC''' |+Prema tabeli iz Sontheimer (2005)<ref name="Sontheimer2005" /> |- ! Kompleks !! Izvor !! Poznate/očigledne komponente!! Procjena veličine !! Vidljivaa funkcija u RNKi putu |- | Dcr2-R2D2<ref name="Liu2003">{{Cite journal |vauthors=Liu Q, Rand TA, Kalidas S, Du F, Kim HE, Smith DP, Wang X |title=R2D2, a bridge between the initiation and effector steps of the ''Drosophila'' RNAi pathway |url=https://archive.org/details/sim_science_2003-09-26_301_5641/page/1920 | journal=Science | volume=301 | issue=5641 | year=2003 | pages=1921–1925 | doi=10.1126/science.1088710 | pmid=14512631}}</ref> || S2 ćelije ''D. melanogaster'' || [[Dicer|Dcr2]], [[R2D2 (protein)|R2D2]] || ~250 kDa||Prerada dsRNK, veznje siRNK |- | RLC (A)<ref name="Pham2004">{{Cite journal |vauthors=Pham JW, Pellio JL, Lee YS, Carthew RW, Sontheimer EJ | title=A Dicer-2-dependent 80S complex cleaves targeted mRNAs during RNAi in ''Drosophila'' | journal=Cell | volume=117 | issue=1 | year=2004 | pages=83–94 | doi=10.1016/S0092-8674(04)00258-2 | pmid=15066284 }}</ref><ref name="Tomari2004">{{Cite journal |vauthors=Tomari Y, Du T, Haley B, Schwarz DS, Bennett R, Cook HA, Koppetsch BS, Theurkauf WE, Zamore PD | title=RISC assembly defects in the ''Drosophila'' RNAi mutant ''armitage'' | journal=Cell | volume=116 | issue=6 | year=2004 | pages=831–841 | doi=10.1016/S0092-8674(04)00218-1 | pmid=15035985 }}</ref> ||Embrioni ''[[D. melanogaster]]'' || Dcr2, R2D2 || NR || [[prerada RNK|Prerada dsRNK]], vezanje siRNK, prekursor RISC-a |- | Holo-RISC<ref name="Pham2004"/><ref name="Tomari2004"/> ||Embrioni ''D. melanogaster''|| [[EIF2C2|Ago 2]], Dcr1, Dcr2, [[FMR1|Fmr1]]/[[FXR1|Fxr]], R2D2, [[Tudor domen|Tsn]], Intronski gen Vasa|Vig]] || ~ 80S || Vezivanje i cijepanje ciljane RNK |- | RISC<ref name="Hammond2000"/><ref name="Hammond2001">{{Cite journal |vauthors=Hammond SM, Boettcher S, Caudy AA, Kobayashi R, Hannon GJ | title=Argonaute2, a link between genetic and biochemical analyses of RNAi | journal=Science | volume=293 | issue=5532 | pages=1146–1150 | doi=10.1126/science.1064023 | pmid=11498593 | year=2001}}</ref><ref name="Caudy2002">{{Cite journal |vauthors=Caudy AA, Myers M, Hannon GJ, Hammond SM | title=Fragile X-related protein and VIG associate with the RNA interference machinery | journal=Genes & Development| volume=16 | issue=19 | pages=2491–2496 | doi=10.1101/gad.1025202 | pmc=187452 | pmid=12368260 | year=2002}}</ref><ref name="Caudy2003">{{Cite journal |vauthors=Caudy AA, Ketting RF, Hammond SM, Denli AM, Bathoorn AM, Tops BB, Silva JM, Myers MM, Hannon GJ, Plasterk RH | title=A micrococcal nuclease homologue in RNAi effector complexes |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2003-09-25_425_6956/page/410 | journal=[[Nature]] | volume=425 | issue=6956 | year=2003 | pages=411–414 | doi=10.1038/nature01956 | pmid=14508492}}</ref> || S2 ćelije ''D. melanogaster'' || Ago2, Fmr1/Fxr, Tsn, Vig || ~500 kDa || Vezivanje i cijepanje ciljane RNK |- | RISC<ref name="Rand2004">{{Cite journal |vauthors=Rand TA, Ginalski K, Grishin NV, Wang X | title=Biochemical identification of Argonaute 2 as the sole protein required for RNA-induced silencing complex activity | journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume=101 | issue=40 | year=2004 | pages=14385–14389 | doi=10.1073/pnas.0405913101 | pmid=15452342 | pmc=521941}}</ref> || S2 ćelije ''D. melanogaster'' || Ago2 || ~140 kDa || Vezivanje i cijepanje ciljane RNK |- | Fmr1-asocirani kompleks<ref name="Ishizuka2002">{{Cite journal |vauthors=Ishizuka A, Siomi MC, Siomi H | title=A ''Drosophila'' fragile X protein interacts with components of RNAi and ribosomal proteins |url=https://archive.org/details/sim_genes-development_2002-10-01_16_19/page/2496 | journal=Genes & Development| volume=16 | issue=19 | year=2002 | pages=2497–2508 | doi=10.1101/gad.1022002 | pmc=187455 | pmid=12368261}}</ref> ||S2 ćelije ''D. melanogaster'' || [[Ribosomni protein L5|L5]], [[RPL11|L11]], [[5S ribosomna RNK|5S rRNA]], Fmr1/Fxr, Ago2, [[DDX5|Dmp68]] || NR || Moguće vezivanje i cijepanje ciljane RNK |- | Minimalni RISC<ref name="Martinez2002">{{Cite journal |vauthors=Martinez J, Patkaniowska A, Urlaub H, Luhrmann R, Tuschl T | title=Single-stranded antisense siRNAs guide target RNA cleavage in RNAi | journal=Cell| volume=110 | issue=5 | year=2002 | pages=563–574 | doi=10.1016/S0092-8674(02)00908-X | pmid=12230974| hdl=11858/00-001M-0000-0012-F2FD-2 | hdl-access=free }}</ref><ref name="Liu2004">{{Cite journal |vauthors=Liu J, Carmell MA, Rivas FV, Marsden CG, Thomson JM, Song JJ, Hammond SM, Joshua-Tor L, Hannon GJ | title=Argonaute2 is the catalytic engine of mammalian RNAi |url=https://archive.org/details/sim_science_2004-09-03_305_5689/page/1436 | journal=Science| volume=305 | issue=5689 | year=2004 | pages=1437–1441 | doi=10.1126/science.1102513 | pmid=15284456}}</ref><ref name="Martinez2004">{{Cite journal |vauthors=Martinez J, Tuschl T|name-list-style=amp | title=RISC is a 5′ phosphomonoester-producing RNA endonuclease | journal=Genes & Development | volume=18 | issue=9 | year=2004 | pages=975–980 | doi=10.1101/gad.1187904 | pmc=406288 | pmid=15105377}}</ref>< || Ćelije [[HeLa]] || [[EIF2C1|eIF2C1 (Ago1)]] or eIF2C2 (Ago2) || ~160 kDa || Vezivanje i cepanje ciljane [[RNK]] |- | miRNP<ref name="Mourelatos2002">{{Cite journal |vauthors=Mourelatos Z, Dostie J, Paushkin S, Sharma A, Charroux B, Abel L, Rappsilber J, Mann M, Dreyfuss G | title=miRNPs: a novel class of ribonucleoproteins containing numerous microRNAs | journal=Genes & Development | volume=16 | issue=6 | year=2002 | pages=720–728 | doi=10.1101/gad.974702 | pmid=11914277 | pmc=155365}}</ref><ref name="Hutvagner2002">{{Cite journal |vauthors=Hutvágner G, Zamore PD|name-list-style=amp | title=A microRNA in a multiple-turnover RNAi enzyme complex |url=https://archive.org/details/sim_science_2002-09-20_297_5589/page/2056| journal=Science | volume=297 | issue=5589 | year=2002 | pages=2056–2060 | doi=10.1126/science.1073827 | pmid=12154197}}</ref> ||Ćelije [[HeLa]] || eIF2C2 (ago2), [[DDX20|Gemin3]], [[GEMIN4|Gemin4]] || ~550 kDa ||Pridruživanje miRNK, vezivanje i cijepanje ciljane RNK |} <small>Ago, Argonaut; Dcr, Dicer; Dmp68, ''D. melanogaster'' ortolog p68 R68 unvindaza RNK; eIF2C1, faktor inicijacije eukariotske translacije 2C1; eIF2C2, faktor inicijacije eukariotske translacije 2C2; Fmr1 / Fxr, '' D. melanogaster '' ortolog fragilnog-X proteina mentalne invalidnosti; miRNP, miRNK-proteinski kompleks; NR, nije prijavljeno; Tsn, Tudor-stafilokokna nukleaza; Vig, vas intronski gen.</small> [[Slika:1u04-argonaute.png|thumb| Argonautni protein pune dužine iz [[archaea|arhejske]] vrste '' Pyrococcus furiosus'']] Bez obzira na to, očito je da su argonautni proteini prisutni i bitni su za funkciju. Nadalje, postoje uvidi u neke od ključnih proteina (uz argonaute) unutar kompleksa, koji omogućavaju RISC-u da obavlja svoju funkciju. ===Argonautni proteini=== {{glavni|Argonaut}} Argonaut proteini su porodica proteina koja se nalazi i i kod [[prokariot]]a i [[eukariot]]a. Njihova funkcija u prokariotima je nepoznata, ali u eukarionima su odgovorni za RNKi.<ref name="Hall2005">{{Cite journal | author=Hall TM | title=Structure and function of Argonaute proteins | journal=Cell| volume=13 | issue=10 | year=2005 | pages=1403–1408 | doi=10.1016/j.str.2005.08.005 | pmid=16216572 }}</ref> Osam je članova porodice u ljudskim argonautima, od kojih je samo argonaut 2 isključivo uključen u ciljano cijepanje RNK u RISC.<ref name="Meister2004">{{Cite journal |vauthors=Meister G, Landthaler M, Patkaniowska A, Dorsett Y, Teng G, Tuschl T | title=Human Argonaute2 mediates RNA cleavage targeted by miRNAs and siRNAs | journal=Molecular Cell | volume=15 | issue=2 | year=2004 | pages=1403–1408 | doi=10.1016/j.molcel.2004.07.007 | pmid=15260970}}</ref> [[slika:RISC-loading complex.png|thumb|Kompleks za učitavanje RISC omogućava učitavanje fragmenata dsRNA (generiranih putem Dicer-a) na Argonautu 2 (uz pomoć TRBP-a) kao dio interferencijskog puta RNK.]] === RISC-učitavajući kompleks === RISC-učitavajući kompleks (RLC) je bitna struktura, potrebna za učitavanje fragmenata dsRNK u RISC, kako bi se ciljala [[iRNK]]. RLC se sastoji od ledila, proteina koji veže RNK-vezujuću transaktivaciju ([[TARBP2|TRBP]]) i Argonauta 2. * '''Dicer''' je RNaza III, [[endonukleaza]] koja generira fragmente dsRNK za učitavanje koji usmjeravaju RNKi. * '''TRBP''' je protein sa tri dvolančana RNK-vezujuća [[proteinski domen|domena]]. * '''Argonaut 2''' je RNaza i katalitski je centar RISC-a.Dicer se pridružuje s TRBP i argonautom 2, kako bi olakšao prijenos fragmenata dsRNK, koje je generirao Dicer u Argonautu 2.<ref name="Chendrimada2005">{{Cite journal |vauthors=Chendrimada TP, Gregory RI, Kumaraswamy E, Norman J, Cooch N, Nishikura K, Shiekhatter R | title=TRBP recruits the Dicer complex to Ago2 for microRNA processing and gene silencing | journal=[[Nature]] | volume=436 | issue=7051 | year=2005 | pages=740–744| doi=10.1038/nature03868 | pmid=15973356 | pmc=2944926}}</ref><ref name="Wang2009">{{Cite journal |vauthors=Wang HW, Noland C, Siridechadilok B, Taylor DW, Ma E, Felderer K, Doudna JA, Nogales E | title=Structural insights into RNA processing by the human RISC-loading complex | journal=Nature Structural & Molecular Biology | volume=16 | issue=11 | year=2009 | pages=1148–1153 | doi=10.1038/nsmb.1673| pmc=2845538 | pmid=19820710 }}</ref> Novija istraživanja pokazala su da bi ljudska [[RNK-helikaza A]] mogla pomoći u olakšavanju RLC.<ref name="Fu2013">{{Cite journal |vauthors=Fu Q, Yuan YA|name-list-style=amp | title=Structural insights into RISC assembly facilitated by dsRNA-binding domains of human RNA helices A (DHX9) | journal=Nucleic Acids Research| volume=41 | issue=5 | year=2013 | pages=3457–3470 | doi=10.1093/nar/gkt042 | pmid=23361462 | pmc=3597700}}</ref> ===Ostali proteini=== Nedavno identificirani članovi RISC-a su [[SND1]] i [[MTDH]].<ref name="Yoo2011">{{Cite journal|vauthors=Yoo BK, Santhekadur PK, Gredler R, Chen D, Emdad L, Bhutia S, Pannell L, Fisher PB, Sarkar D | title=Increased RNA-induced silencing complex (RISC) activity contributes to hepatocellular carcinoma | journal=Hepatology | volume=53 | issue=5 | year=2011 | pages=1538–1548 | doi=10.1002/hep.24216 | pmid=21520169 | pmc=3081619}}</ref> SND1 i MTDH su onkogeni i regulišu različite [[ekspresija gena|ekspresije gena]].<ref name="YooBK2011">{{Cite journal |vauthors=Yoo BK, Emdad L, Lee SG, Su Z, Santhekadur P, Chen D, Gredler R, Fisher PB, Sarkar D | title=Astrocyte elevated gene (AEG-1): a multifunctional regulator of normal and abnormal physiology | journal=Pharmacology & Therapeutics | volume=130 | issue=1 | year=2011 | pages=1–8 | doi=10.1016/j.pharmthera.2011.01.008 | pmid=21256156 | pmc=3043119}}</ref> {| class="wikitable" |+Tabela 2: Biohemijski dokumentovani proteini povezani sa RISC |+Na bazi tabele po Sontheimeru (2005)<ref name="Sontheimer2005"/> |- ! Protein !! Vrsta i nađeni protein |- | Dcr1<ref name="Pham2004"/> || ''[[D. melanogaster]]'' |- | Dcr2<ref name="Liu2003"/><ref name="Pham2004"/><ref name="Tomari2004"/> || ''D. melanogaster'' |- | R2D2<ref name="Pham2004"/><ref name="Tomari2004"/> || ''D. melanogaster'' |- | Ago2<ref name="Pham2004"/><ref name="Hammond2001"/><ref name="Rand2004"/><ref name="Ishizuka2002"/> || ''D. melanogaster'' |- | Dmp68<ref name="Ishizuka2002"/> || ''D. melanogaster'' |- | Fmr1/Fxr<ref name="Pham2004"/><ref name="Caudy2002"/><ref name="Ishizuka2002"/> || ''D. melanogaster'' |- | Tsn<ref name="Pham2004"/><ref name="Caudy2003"/> || ''D. melanogaster'' |- | Vig<ref name="Pham2004"/><ref name="Caudy2002"/> || ''[[D. melanogaster]]'' |- | [[Polisom|Poliribosomi]], ribosomske komponente<ref name="Hammond2000"/><ref name="Pham2004"/><ref name="Hammond2001"/><ref name="Ishizuka2002"/><ref name="Djikeng2003">{{Cite journal |vauthors=Djikeng A, Shi H, Tschudi C, Shen S, Ullu E | title=An siRNA ribonucleoprotein is found associated with polyribosomes in ''Trypanosoma brucei'' | journal=RNA | volume=9 | issue=7 | year=2003 | pages=802–808 | doi=10.1261/rna.5270203 | pmc=1370447 | pmid=12810914}}</ref> || ''D. melanogaster'', ''[[Trypanosoma brucei|T. brucei]]'' |- | eIF2C1 (Ago1)<ref name="Martinez2002"/> || ''[[Homo sapiens|H. sapiens]]'' |- | eIF2C2 (Ago2)<ref name="Martinez2002"/><ref name="Liu2004"/><ref name="Hutvagner2002"/><ref name="Meister2004"/> || ''H. sapiens'' |- | Gemin3<ref name="Mourelatos2002"/><ref name="Hutvagner2002"/> || ''H. sapiens'' |- | Gemin4<ref name="Mourelatos2002"/><ref name="Hutvagner2002"/> || ''H. sapiens'' |} <small>Ago, Argonaute; Dcr, Dicer; Dmp68, '' D. melanogaster '' ortolog p68 R68 unwindase RNK; eIF2C1, faktor inicijacije eukariotske translacije 2C1; eIF2C2, faktor inicijacije eukariotske translacije 2C2; Fmr1/Fxr, '' D. melanogaster '' ortolog krhkog-X proteina mentalne retardacije; Tsn, Tudor-stafilokokna nukleaza; Vig, vas intronski gen.</small> ==Vezanje iRNK== [[slika:MiRNA.svg|thumb|350px|Dijagram aktivnosti RISC-a sa miRNK]] Još uvijek nije jasno kako aktivirani RISC kompleks locira ciljne [[iRNK]] u ćeliji, iako je pokazano da se proces može dogoditi u situacijama izvan trajne translacije proteina iz iRNK.<ref name="SenGL2005">{{Cite journal |vauthors=Sen GL, Wehrman TS, Blau HM | title=mRNA translation is not a prerequisite for small interfering RNA-mediated mRNA cleavage | journal=Differentiation | volume=73 | issue=6 | year=2005 | pages=287–293 | doi= 10.1111/j.1432-0436.2005.00029.x | pmid=16138829}}</ref> [[Endogen]]o eksprimirana miRNK u [[metazoa]] obično nije savršeno komplementarna velikom broju gena i na taj način moduliraju ekspresiju, translacijskom represijom.<ref name="Saumet2006">{{Cite journal |vauthors=Saumet A, Lecellier CH|name-list-style=amp | title=Anti-viral RNA silencing: do we look like plants? | journal=Retrovirology]] | volume=3 | year=2006 | pages=3 | doi=10.1186/1742-4690-3-3 | pmid=16409629 | pmc=1363733}}</ref><ref name="Bartel2009">{{Cite journal | author=Bartel DP | title=MicroRNAs: target recognition and regulatory functions | journal=[[Cell (journal)|Cell]] | volume=136 | issue=2 | year=2009 | pages=215–233 | doi=10.1016/j.cell.2009.01.002 | pmid=19167326 | pmc=3794896}}</ref> Međutim, u [[biljke|biljkama]] proces ima mnogo veću specifičnost da cilja iRNK i obično se svaka miRNK veže samo za jednu iRNK. Veća specifičnost znači da je vjerovatnije da će doći do razgradnje iRNK.<ref name="Jones2006">{{Cite journal |vauthors=Jones-Rhoades MW, Bartel DP, Bartel B | title=MicroRNAs and their regulator roles in plants |url=https://archive.org/details/sim_annual-review-of-plant-biology_2006_57/page/19 | journal=Annual Review of Plant Biology | volume=57 | year=2006 | pages=19–53 | doi=10.1146/annurev.arplant.57.032905.105218 | pmid=16669754}}</ref> ==Također pogledajte== * [[RITS|RNK-inducirano transkripcijsko utišavanje]] (RITS) * [[RNK interferencija]] ==Reference== {{Reflist|30em}} ==Dopunska literatura== {{refbegin}} *{{Cite journal | doi = 10.1038/nrm1568| title = Assembly and function of RNA silencing complexes| journal = Nature Reviews Molecular Cell Biology| volume = 6| issue = 2| pages = 127–138| year = 2005| last1 = Sontheimer | first1 = EJ}} * {{cite journal | vauthors = Fu Q, Yuan YA | title = Structural insights into RISC assembly facilitated by dsRNA-binding domains of human RNA helicase A (DHX9) | journal = Nucleic Acids Research | volume = 41 | issue = 5 | pages = 3457–70 | date = mart 2013 | pmid = 23361462 | pmc = 3597700 | doi = 10.1093/nar/gkt042 }} * {{cite journal |vauthors=Schwarz DS, Tomari Y, Zamore PD | title=The RNA-induced silencing complex is a Mg²⁺-dependent endonuclease | journal=Current Biology | volume=14 | issue=9 | pages=787–91 | year=2004 | pmid=15120070 |doi=10.1016/j.cub.2004.03.008}} {{refend}} ==Vanjski linkovi== * {{MeshName|RNA-Induced+Silencing+Complex}} {{Nukleaze}} [[Kategorija:RNK]] [[Kategorija:Biološki procesi]] j40nov3qe294essewvvuad4r63ed3zg 0 479208 3837964 3791830 2026-04-29T07:50:46Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3837964 wikitext text/x-wiki {{Infokutija plivač | ime = Lana Pudar | slika = Lana Pudar.png | opis_slike = | puno_ime = | nadimak = | državljanstvo = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | stilovi = [[Delfin (plivanje)|Delfin]] | klub = KVS "Orka" | trener = Alena Ćemalović | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|2006|1|19}} | mjesto_rođenja = [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|godinaSmrt|mjesecSmrt|datumSmrt|godinaRođenja|mjesecRođenja|datumRođenja}} --> | mjesto_smrti = | visina = | težina = | šabloni_medalja = {{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju|Svjetsko prvenstvo]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2024.|Doha 2024.]]|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2024 – 200 m delfin (žene)|200 m delfin]]}} {{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima|Svjetsko prvenstvo u kratkim bazenima]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2021.|Abu Dhabi 2021.]]|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2021 – 200 m delfin (žene)|200 m delfin]]}} {{MedaljaTakmičenje|[[Evropsko prvenstvo u plivanju|Evropsko prvenstvo]]}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022.|Rim 2022.]]|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 200 m delfin (žene)|200 m delfin]]}} {{MedaljaSrebro|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2024.|Beograd 2024.]]|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2024 – 200 m delfin (žene)|200 m delfin]]}} {{MedaljaBronza|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022.|Rim 2022.]]|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 100 m delfin (žene)|100 m delfin]]}} {{MedaljaTakmičenje|[[Evropsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima|Evropsko prvenstvo u kratkim bazenima]]}} {{MedaljaBronza|[[Evropsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2023.|Otopeni 2023.]]|200 m delfin}} {{MedaljaTakmičenje|[[Mediteranske igre]]}} {{MedaljaZlato|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022.|Oran 2022.]]|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022 – 100 m delfin (žene)|100 m delfin]]}} {{MedaljaZlato|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022.|Oran 2022.]]|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022 – 200 m delfin (žene)|200 m delfin]]}} {{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u plivanju|Svjetsko juniorsko prvenstvo]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2023.|Netanya 2023.]]|200 m delfin}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2023.|Netanya 2023.]]|100 m delfin}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2023.|Netanya 2023.]]|50 m delfin}} {{MedaljaTakmičenje|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju|Evropsko juniorsko prvenstvo]]}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2021.|Rim 2021.]]|100 m delfin}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2022.|Otopeni 2022.]]|50 m delfin}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2022.|Otopeni 2022.]]|200 m delfin}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2023.|Beograd 2023.]]|100 m delfin}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2023.|Beograd 2023.]]|200 m delfin}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2023.|Beograd 2023.]]|50 m delfin}} {{MedaljaSrebro|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2021.|Rim 2021.]]|50 m delfin}} {{MedaljaSrebro|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2021.|Rim 2021.]]|200 m delfin}} {{MedaljaSrebro|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2022.|Otopeni 2022.]]|100 m delfin}} | aktualizirano = 24. 6. 2024. }} '''Lana Pudar''' (rođena 19. januara 2006) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] je [[plivanje|plivačica]]. Specijalistica je za [[delfin (plivanje)|delfinov stil]]. Državna je [[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|rekorderka]] u svih šest disciplina tim stilom (veliki + kratki bazen)<ref>{{Cite web|url=https://swimswam.com/15-year-old-lana-pudar-breaks-all-3-bosnia-and-herzegovina-nrs-in-kazan/|title=15-Year-Old Lana Pudar Breaks 3 Butterfly Bosnia And Herzegovina NRs In Kazan|author=Ben Dornan |date=30. 10. 2021|website=SwimSwam|language=en-US|access-date=18. 8. 2022}}</ref> i rekorderka [[Mediteranske igre|Mediteranskih igara]] na 100 m delfin.<ref>{{cite web|url=https://gdm2022-pdf.microplustimingservices.com/SWM/2022-07-04/SWMW100MBF------------FNL---------__C73A2_1.0.pdf|title=Swimming – 100m Butterfly Women – Final – Results|date=4. 7. 2022|work=Oran 2022|access-date=4. 7. 2022}}</ref> Trenutno je vlasnica i državnih rekorda na 100, 200 i 400 m slobodno.<ref>{{cite web |url= https://n1info.ba/sport-klub/nogomet/lana-pudar-postavila-tri-nova-drzavna-rekorda-u-banjaluci/ |title= Lana Pudar postavila tri nova državna rekorda u Banjaluci |publisher= [[N1 (televizija)|N1]] |date= 5. 6. 2023 |access-date= 6. 6. 2023 }}{{Mrtav link}}</ref> Kćerka je [[Velibor Pudar|Velibora Pudara]], nekadašnjeg [[nogomet]]nog [[golman]]a. == Karijera == Na Otvorenom prvenstvu Srbije, održanom 12. marta 2021, kvalifikovala se za [[Olimpijske igre 2020.]] u disciplini 100&nbsp;m delfin.<ref name="Olimpijske igre">{{cite web |title= Sjajna Lana Pudar isplivala A olimpijsku normu i oborila rekord BiH |url= https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/sjajna-lana-pudar-isplivala-a-olimpijsku-normu-i-oborila-rekord-bih/ |website= [[N1 (televizija)|N1]] |access-date=22. 6. 2021 |date=12. 3. 2021}}</ref> Sa samo 15 godina oborila je dva [[Spisak bosanskohercegovačkih rekorda u plivanju|državna rekorda]] u plivanju delfinovim stilom.<ref name="Olimpijske igre"/> Na [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2021.|Evropskom juniorskom prvenstvu 2021.]] u [[Rim]]u osvojila je zlatnu medalju na 100 m delfin te srebrne na 50 m i 200 m istim stilom. Na [[Olimpijske igre 2020.|Olimpijskim igrama]] u [[Tokio|Tokiju]] zauzela je [[Plivanje na Olimpijskim igrama 2020 – 100 m delfin (žene)|19. mjesto]] na 100 m delfin u konkurenciji 33 plivačice. Na takmičenju [[Svjetski kup u plivanju 2021.|Svjetskog kupa]]<ref>{{Cite journal|date=|title=InfoBulletin_Kazan.pdf|url=https://resources.fina.org/fina/document/2021/09/15/b1c53fdc-f742-4c27-8425-b7a6ae4c33e8/SWC_2021_InfoBulletin_Kazan.pdf|journal=fina.org}}</ref> u [[Kazanj]]u osvojila je bronzanu medalju na 100 m delfin (57.39).<ref>{{Cite web|url=https://www.omegatiming.com/File/0001150012FFFFFFFFFFFFFFFFFFFF22.pdf |title= FINA Swimming World Cup 2021 in Kazan – Official Results |publisher= [[FINA]] |language=en|access-date=22. 6. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/lana-pudar-osvojila-trece-mjesto-na-svjetskom-kupu-u-kazanu/|title=Pudar za historiju: Prva medalja za BiH na Svjetskom kupu |date= 30. 10. 2021 |website= [[N1 (televizija)|N1]] |language=bs-BA|access-date= 30. 10. 2021}}</ref> Na [[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2021.|Svjetskom prvenstvu u kratkim bazenima 2021.]] u [[Abu Dhabi]]ju osvojila je bronzu na [[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2021 – 200 m delfin (žene)|200 m delfin]], što je prva medalja na velikim takmičenjima za Bosnu i Hercegovinu u seniorskoj konkurenciji.<ref name="SwimSwam First Int'l Medal">{{cite web |author= Retta Race |title= 15-Year-Old Lana Pudar Gives Bosnia & Herzegovina First Senior Int'l Medal|url=https://swimswam.com/15-year-old-lana-pudar-gives-bosnia-herzegovina-first-senior-intlmedal|date=17. 12. 2021|website=[[SwimSwam]]}}</ref> Na [[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2022.|Svjetskom prvenstvu 2022.]] u [[Budimpešta|Budimpešti]] nastupila je u sve tri utrke delfinovim stilom. Na 50 m bila je 29, a na 100 i 200 m plasirala se u finale, osvojivši osmo, odnosno šesto mjesto, uz oboren državni rekord u polufinalu na 200 m. Odmah nakon prvenstva otišla je u [[Oran]] na [[Mediteranske igre 2022.|Mediteranske igre]], gdje je osvojila zlatne medalje na 200<ref>{{cite web |date= 1. 7. 2022 |url= https://balkans.aljazeera.net/news/sports/2022/7/1/zlato-za-lanu-pudar-na-mediteranskim-igrama |title= Zlato za Lanu Pudar na Mediteranskim igrama |publisher= [[Al Jazeera Balkans]] |access-date= 1. 7. 2022}}</ref> i 100 delfin (postavivši i rekord Mediteranskih igara),<ref>{{cite web |url= https://www.klix.ba/sport/plivanje/maestralna-lana-pudar-osvojila-novo-zlato-u-oranu-i-postavila-mediteranski-rekord/220704120 |title= Maestralna Lana Pudar osvojila novo zlato u Oranu i postavila mediteranski rekord |website= klix.ba |date= 4. 7. 2022 |access-date= 4. 7. 2022}}</ref> dok je na 50 m bila peta.<ref>{{cite web |url= https://www.klix.ba/sport/plivanje/lana-pudar-osvojila-peto-mjesto-na-mediteranskim-igrama-u-disciplini-50-metara-delfin/220701150 |title= Lana Pudar osvojila peto mjesto na Mediteranskim igrama u disciplini 50 metara delfin |website= [[klix.ba]] |date= 2. 7. 2022 |access-date= 3. 7. 2022}}</ref> Iz Orana je odmah otputovala u [[Rumunija|rumunski]] [[Otopeni]], gdje je na [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2022.|Evropskom juniorskom prvenstvu]] osvojila zlatne medalje na 50<ref>{{cite web|url= https://www.klix.ba/sport/plivanje/lana-pudar-osvojila-jos-jedno-zlato-na-evropskom-juniorskom-prvenstvu/220710035 |title= Lana Pudar osvojila još jedno zlato na Evropskom juniorskom prvenstvu |website= klix.ba |date= 10. 7. 2022 |access-date= 10. 7. 2022}}</ref> i 200<ref>{{cite web|url= https://www.klix.ba/sport/plivanje/lana-pudar-postala-juniorska-prvakinja-evrope-u-disciplini-200-metara-delfin/220709058 |title= Lana Pudar postala juniorska prvakinja Evrope u disciplini 200 metara delfin |website= klix.ba |date= 9. 7. 2022 |access-date= 10. 7. 2022}}</ref> te srebrnu na 100 m delfin.<ref>{{cite web|url= https://www.klix.ba/sport/plivanje/lana-pudar-je-viceprvakinja-evrope-u-juniorskoj-konkurenciji/220707097 |title= Lana Pudar je viceprvakinja Evrope u juniorskoj konkurenciji |website= klix.ba |date= 7. 7. 2022 |access-date= 10. 7. 2022}}</ref> Mjesec kasnije takmičila se na [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022.|Evropskom prvenstvu]] u Rimu, također u sve tri discipline svojim najjačim stilom. Na 50 m nije uspjela ući u finale, zauzevši ukupno deseto mjesto,<ref>{{cite web |url= https://www.klix.ba/sport/plivanje/lana-pudar-ostala-bez-plasmana-u-finale-evropskog-prvenstva-u-disciplini-50-metara-delfin/220812068 |title= Lana Pudar ostala bez plasmana u finale Evropskog prvenstva u disciplini 50 metara delfin |website= klix.ba |date= 12. 8. 2022 |access-date= 18. 8. 2022}}</ref> ali je na 100 m osvojila bronzu,<ref>{{cite web |url= https://balkans.aljazeera.net/news/sports/2022/8/15/ep-pudar-osvojila-bronzu-na-ep-za-plivacice |title= Lana Pudar osvojila bronzu na Evropskom prvenstvu |publisher= Al Jazeera Balkans |date= 15. 8. 2022 |access-date= 18. 8. 2022}}</ref> popravivši državni rekord. Dva dana nakon toga na 200 m postigla je jedan od najvećih rezultata u historiji bosanskohercegovačkog sporta osvojivši zlatnu medalju, s još jednim državnim rekordom.<ref>{{cite web |url= https://balkans.aljazeera.net/news/sports/2022/8/17/bosanskohercegovacka-plivacica-lana-pudar-prvakinja-evrope |title= Bosanskohercegovačka plivačica Lana Pudar prvakinja Evrope |publisher= Al Jazeera Balkans |date= 17. 8. 2022 |access-date= 18. 8. 2022}}</ref> Na [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2023.|Evropskom juniorskom prvenstvu 2023.]] u [[Beograd]]u bila je dominantna, osvojivši zlatnu medalju u sve tri discipline delfinovim stilom i postavivši u svakoj novi rekord evropskih juniorskih prvenstava.<ref>{{cite web |url= https://www.klix.ba/sport/plivanje/lana-pudar-osvojila-trece-zlato-za-kraj-savrsenog-evropskog-prvenstva-za-juniore/230709057 |title= Lana Pudar osvojila treće zlato za kraj savršenog Evropskog prvenstva za juniore |website= klix.ba |date= 9. 7. 2023 |access-date= 9. 7. 2023}}</ref> Na [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2023.|Svjetskom juniorskom prvenstvu 2023.]] u [[Netanya|Netanyi]] osvojila je zlatne medalje na 100<ref>{{cite web |url= https://balkans.aljazeera.net/news/2023/9/9/lana-pudar-prvakinja-svijeta-i-na-100-metara-delfin |title= Lana Pudar prvakinja svijeta i na 100 metara delfin |publisher= Al Jazeera Balkans |date= 9. 9. 2023 |access-date= 9. 9. 2023}}</ref> i 200 m<ref>{{cite web |url= https://balkans.aljazeera.net/news/sports/2023/9/5/lana-pudar-prvakinja-svijeta-u-juniorskoj-konkurenciji |title= Lana Pudar prvakinja svijeta u juniorskoj konkurenciji |publisher= Al Jazeera Balkans |date= 5. 9. 2023 |access-date= 5. 9. 2023}}</ref> te srebrnu na 50 m.<ref>{{cite web |url= https://balkans.aljazeera.net/news/sports/2023/9/7/lani-pudar-svjetsko-srebro-na-50-metara-delfin-za-juniorke |title= Lani Pudar svjetsko srebro na 50 metara delfin za juniorke |publisher= Al Jazeera Balkans |date= 7. 9. 2023 |access-date= 9. 9. 2023}}</ref> Sljedeću godinu počela je nastupom na [[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2024.|Svjetskom prvenstvu]] u [[Doha|Dohi]]. Zbog problema s ramenom<ref>{{cite web |url= https://www.klix.ba/sport/plivanje/lana-pudar-odustala-od-danasnjeg-nastupa-na-100-metara-na-svjetskom-prvenstvu/240211005 |title= Lana Pudar odustala od današnjeg nastupa na 100 metara na Svjetskom prvenstvu |website= klix.ba |date= 11. 2. 2024 |access-date= 16. 2. 2024}}</ref> odlučila se takmičiti samo na 200 m, gdje je osvojila bronzanu medalju.<ref>{{cite web |url= https://sport1.oslobodjenje.ba/s1/ostali-sportovi/video-pogledajte-kako-je-lana-pudar-stigla-do-svjetske-bronze-u-dohi-931353 |title= (VIDEO) Pogledajte kako je Lana Pudar stigla do svjetske bronze u Dohi |website= [[Oslobođenje|sport1.ba]] |date= 15. 2. 2024 |access-date= 16. 2. 2024}}</ref> Na [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2024.|Evropskom prvenstvu]] u Beogradu na 100 m bila je osma,<ref>{{cite web |url= https://sport1.oslobodjenje.ba/s1/fudbal/ino-fudbal/evropska-takmicanja/lana-pudar-osma-u-finalu-100-metara-delfin-evropskog-prvenstva-u-beogradu-963613 |title= Lana Pudar osma u finalu 100 metara delfin Evropskog prvenstva u Beogradu |work= [[Oslobođenje|sport1.ba]] |date= 21. 6. 2024 |access-date= 24. 6. 2024}}</ref> dok je na 200 doplivala do srebrne medalje.<ref>{{cite web |url= https://www.klix.ba/sport/plivanje/sjajna-lana-pudar-osvojila-srebrenu-medalju-na-evropskom-prvenstvu-u-beogradu/240623064 |title= Sjajna Lana Pudar osvojila srebrenu medalju na Evropskom prvenstvu u Beogradu |website= klix.ba |date= 23. 6. 2024 |access-date= 24. 6. 2024}}</ref> == Rezultati == === Pojedinačno === ==== Olimpijski bazen ==== {| {{DostignućaTabela|Događaj=yes|class=wikitable style="text-align:center; font-size: 100%;}} |- !bgcolor="#eeeeee" colspan="6"|Predstavlja {{ZD|BIH}} [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] |- |2021. |[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2020.|Olimpijske igre]] |align=left |{{ZD|JPN}} [[Tokio]]<ref>{{cite web|url=https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C74A_SWMW100MBF------------HEAT--------.pdf |title=Tokyo 2020 Summer Olympics - Women's 100m Butterfly Heats Results Summary|publisher=[[MOK]]|date=24. 7. 2021|access-date=24. 7. 2021|archive-date=24. 7. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210724124909/https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C74A_SWMW100MBF------------HEAT--------.pdf|url-status=dead}}</ref> |19. |100 m delfin |[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2020 – 100 m delfin (žene)|58.32]] |- |rowspan=9|2022. |rowspan=3|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2022.|Svjetsko prvenstvo]] |align=left rowspan=3 |{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]] |29. |50 m delfin |[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2022 – 50 m delfin (žene)|27.14]] |- |8. |100 m delfin |[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2022 – 100 m delfin (žene)|58.44]] |- |6. |200 m delfin |[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2022 – 200 m delfin (žene)|2:07.85]] |- |rowspan=3|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022.|Mediteranske igre]] |align=left rowspan=3|{{ZD|ALŽ}} [[Oran]] |5. |50 m delfin |[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022 – 50 m delfin (žene)|26.77]] |- |bgcolor=gold|1. |100 m delfin |[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022 – 100 m delfin (žene)|57.55]] ([[Rekordi Mediteranskih igara u plivanju|RMI]]) |- |bgcolor=gold|1. |200 m delfin |[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022 – 200 m delfin (žene)|2:09.18]] |- |rowspan=3|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022.|Evropsko prvenstvo]] |align=left rowspan=3 |{{ZD|ITA}} [[Rim]] |10. |50 m delfin |[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 50 m delfin (žene)|26.56]] |- |bgcolor=cc966|3. |100 m delfin |[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 100 m delfin (žene)|57.27]] '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' |- |bgcolor=gold|1. |200 m delfin |[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 200 m delfin (žene)|2:06.81]] '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' |- |rowspan=2|2023. |rowspan=2|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2023.|Svjetsko prvenstvo]] |align=left rowspan=2 |{{ZD|JAP}} [[Fukuoka]] |10. |100 m delfin |[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2023 – 100 m delfin (žene)|57.34]] |- |4. |200 m delfin |[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2023 – 200 m delfin (žene)|2:07.05]] |- |rowspan=5|2024. |[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2024.|Svjetsko prvenstvo]] |align=left|{{ZD|KAT}} [[Doha]] |bgcolor=cc966|3. |200 m delfin |[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2024 – 200 m delfin (žene)|2:07.92]] |- |rowspan=2|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2024.|Evropsko prvenstvo]] |rowspan=2 align=left|{{ZD|SRB}} [[Beograd]] |8. |100 m delfin |[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2024 – 100 m delfin (žene)|59.01]] |- |bgcolor=silver|2. |200 m delfin |[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2024 – 200 m delfin (žene)|2:08.15]] |- |rowspan=2|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2024.|Olimpijske igre]] |align=left rowspan=2|{{ZD|FRA}} [[Pariz]] |17. |100 m delfin |[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2024 – 100 m delfin (žene)|57.97]] |- |12. |200 m delfin |[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2024 – 200 m delfin (žene)|2:08.74]] |} ==== Kratki bazen ==== {| {{DostignućaTabela|Događaj=yes|class=wikitable style="text-align:center; font-size: 100%;}} |- !bgcolor="#eeeeee" colspan="6"|Predstavlja {{ZD|BIH}} [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] |- |rowspan=6|2021. |rowspan=3|[[Evropsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2021.|Evropsko prvenstvo]] |align=left rowspan=3 |{{ZD|RUS}} [[Kazanj]]<ref>{{cite web|url=http://kazan2021.microplustiming.com/export/NU_Kazan2021/NU/pdf/SWMW50MBF-------------SFNL--------_74A%201.0.pdf?x=11:03:37|title=LEN EUROPEAN SHORT COURSE SWIMMING CHAMPIONSHIPS - Women's 50m Butterfly Semi-Final Summary |website= kazan2021.microplustiming.com|date=6. 11. 2021|access-date=7. 11. 2021}}</ref><ref name="Kazan 100 m butterfly">{{cite web |url= http://kazan2021.microplustiming.com/export/NU_Kazan2021/NU/pdf/SWMW100MBF------------FNL-000100--_73A1%201.0.pdf?x=11:00:39|title=LEN EUROPEAN SHORT COURSE SWIMMING CHAMPIONSHIPS - Women's 100m Butterfly Final Results|website=kazan2021.microplustiming.com|date=6. 11. 2021|access-date=7. 11. 2021}}</ref><ref name="Kazan 200 m butterfly">{{cite web|url=http://kazan2021.microplustiming.com/export/NU_Kazan2021/NU/pdf/SWMW200MBF------------FNL-000100--_73A1%201.0.pdf?x=23:14:15|title=LEN EUROPEAN SHORT COURSE SWIMMING CHAMPIONSHIPS - Women's 200m Butterfly Final Results |website= kazan2021.microplustiming.com|date=4. 11. 2021|access-date=4. 11. 2021}}</ref> |15. |50 m delfin |26.40 |- |6. |100 m delfin |56.78 |- |5. |200 m delfin |2:05.89 |- |rowspan=3|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2021.|Svjetsko prvenstvo]] |rowspan=3 align=left |{{ZD|UAE}} [[Abu Dhabi]]<ref name="SwimSwam First Int'l Medal"/> |23. |50 m delfin |[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2021 – 50 m delfin (žene)|26.37]] |- |7. |100 m delfin |[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2021 – 100 m delfin (žene)|56.51]] |- |bgcolor=cc966|3. |200 m delfin |[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2021 – 200 m delfin (žene)|2:04.88]] |- |rowspan=2|2023. |rowspan=2|[[Evropsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2023.|Evropsko prvenstvo]] |align=left rowspan=2 |{{ZD|RUM}} [[Otopeni]] |6. |100 m delfin |56.91 |- |bgcolor=cc966|3. |200 m delfin |2:04.55 '''[[Evropski juniorski rekordi u plivanju|EJR]]''' |} == Lični rekordi == {| class="wikitable" style="border-collapse: collapse; font-size: 95%;" |- !Disciplina !! Rezultat !! {{abbr|PB|Plivački bodovi}} !! Takmičenje !! Lokacija !! Datum |- !colspan=6|''Olimpijski bazen'' |- | 50 m delfin||align=right| '''26.10''' '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' || 820 || [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2023.|Evropsko juniorsko prvenstvo]]<ref>{{cite web |title= Women's 50m Butterfly Final Results |url= https://live.swimrankings.net/38481/ResultList_35F.pdf |website= swimrankings.net |date= 9. 7. 2023 |access-date= 9. 7. 2023 |archive-date= 9. 7. 2023 |archive-url= https://web.archive.org/web/20230709164050/https://live.swimrankings.net/38481/ResultList_35F.pdf |url-status= dead }}</ref> || {{ZD|SRB}} [[Beograd]] || 9. 7. 2023. |- | 100 m delfin||align=right| '''56.95''' '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' || 924 || [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2023.|Evropsko juniorsko prvenstvo]]<ref>{{cite web|title=Women's 100m Butterfly Final Results|url=https://live.swimrankings.net/38481/ResultList_12F.pdf|website=swimrankings.net|date=6. 7. 2023|access-date=7. 7. 2023|archive-date=7. 7. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230707162010/https://live.swimrankings.net/38481/ResultList_12F.pdf|url-status=dead}}</ref> || {{ZD|SRB}} [[Beograd]] || 7. 7. 2023. |- | 200 m delfin||align=right| '''2:06.26''' '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' || 897 || [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2023.|Evropsko juniorsko prvenstvo]]<ref>{{cite web|title=Women's 200m Butterfly Final Results|url=https://live.swimrankings.net/38481/ResultList_26F.pdf|website=swimrankings.net|date=8. 7. 2023|access-date=8. 7. 2023|archive-date=8. 7. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230708151218/https://live.swimrankings.net/38481/ResultList_26F.pdf|url-status=dead}}</ref> || {{ZD|SRB}} [[Beograd]] || 8. 7. 2023. |- !colspan=6|''Kratki bazen'' |- | 400 m slobodno ||align=right| '''4:10.83''' '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' || 811 || "Mladost Grand Prix"<ref name="PB's">{{cite web |url= https://www.swimrankings.net/index.php?page=athleteDetail&athleteId=4879144|title=Lana Pudar Personal bests on Swimranks|work=www.swimrankings.net|access-date=15. 11. 2022}}</ref> || {{ZD|HRV}} [[Zagreb]] || 13. 11. 2022. |- | 50 m delfin||align=right| '''26.09''' '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' || 815 || [[Svjetski kup u plivanju 2021.|FINA Svjetski kup]]<ref name="PB's" /> || {{ZD|RUS}} [[Kazanj]] || 29. 10. 2021. |- | 100 m delfin||align=right| '''56.28''' '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' || 913 || [[Svjetsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima 2021.|Svjetsko prvenstvo]]<ref>{{cite web |url=https://www.omegatiming.com/File/00011500190204EC0102FFFFFFFFFF01.pdf|title=15th FINA World Swimming Championships (25m) - Women's 100m Butterfly Semi-finals Summary|website=omegatiming.com|date=20. 12. 2021|access-date=20. 12. 2021}}</ref> || {{ZD|UAE}} [[Abu Dhabi]] || 20. 12. 2021. |- | 200 m delfin||align=right| '''2:04.55''' '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' || 886 || [[Evropsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima 2023.|Evropsko prvenstvo]]<ref>{{cite web |url= https://esch23.microplustimingservices.com/#/athletic-result/SWM/S/W/200MBF------------/FNL-/000100--|title= 22nd LEN European Swimming Championships (25m) - Women's 200m Butterfly Final Results |publisher= Zvanični sajt prvenstva |date= 7. 12. 2023|access-date= 9. 12. 2023}}</ref> || {{ZD|RUM}} [[Otopeni]] || 7. 12. 2023. |} *<small>''Ovaj spisak uključuje samo vremena iznad 750 plivačkih bodova.''</small> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.fina.org/athletes/1198499/wd Profil] na [[FINA]]-i * [https://www.swimrankings.net/index.php?page=athleteDetail&athleteId=4879144 Profil] na ''SwimRankings.net'' * [https://olympics.com/en/athletes/lana-pudar Olimpijski profil] ([[MOK]]) * [https://www.olympedia.org/athletes/141029 Profil] na ''Olympediji'' * [https://www.youtube.com/watch?v=DwAeYUzrjeo ''Tribina specijal: Lana Pudar''], [[Al Jazeera Balkans]], 2. april 2021. ([[YouTube]]) {{Sportista godine Bosne i Hercegovine}} {{Evropske prvakinje na 200 delfin}} {{Pobjednice Mediteranskih igara na 100 delfin}} {{Pobjednice Mediteranskih igara na 200 delfin}} {{DEFAULTSORT:Pudar, Lana}} [[Kategorija:Rođeni 2006.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Mostar]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački plivači]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački olimpijci u plivanju]] [[Kategorija:Plivači na Ljetnim olimpijskim igrama 2020.]] [[Kategorija:Plivači na Ljetnim olimpijskim igrama 2024.]] [[Kategorija:Sportistica godine Bosne i Hercegovine]] lmoaskq49r3uwledhxan4ttnkdode7y 0 480510 3837793 3665311 2026-04-28T12:55:05Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3837793 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | slika = Goodricke John.jpg }} '''John Goodricke''' FRS (17. septembar 1764. - 20. april 1786) bio je engleski [[astronom]] amater. Najpoznatiji je po zapažanjima [[Promjenjiva zvijezda|promjenjive zvijezde]] [[Algol (zvijezda)|Algol]] (Beta Persei) 1782. John Goodricke, dobio je ime po svom pradjedu Sir John Goodricke-u 1617-1670 (vidi Goodricke baroni od Ribston Halla ), rođen je u Groningenu u Nizozemskoj, ali je živio većinu svog života u Engleskoj. Gluh je postao u ranom djetinjstvu zbog teške bolesti. Roditelji su ga poslali na Akademiju Thomasa Braidwooda, školu za gluhe učenike u Edinburgu, a 1778. na Akademiju Warrington. Goodrickeu se pripisuje otkriće periodične varijacije β Lyrae <ref>{{Cite journal|date=januar 1783|title=XXVI. A series of observations on, and a discovery of, the period of the variation of the light of the bright star in the head of medusa, called algol. In a letter from John Goodricke, Esq. to the Rev. Anthony Shepherd, D. D. F. R. S. and Plumian Professor at Cambridge|url=http://www.royalsocietypublishing.org/doi/10.1098/rstl.1783.0027|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society of London|language=en|volume=73|pages=474–482|doi=10.1098/rstl.1783.0027|issn=0261-0523|access-date=6. 8. 2021|archive-date=28. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210628105006/https://royalsocietypublishing.org/doi/10.1098/rstl.1783.0027|url-status=dead}}</ref> i [[Delta Cephei|δ Cephei]], prototipskog primjera [[Cefeida|promjenjivih]] zvijezda Cefeide. == Reference == {{Refspisak}} {{Dobitnici Copleyjeve medalje (1751-1800)}} [[Kategorija:Članovi Kraljevskog društva]] [[Kategorija:Umrli 1786.]] [[Kategorija:Rođeni 1764.]] lvl2x18lu39f1yx62iqyqyzdu5sscyi 0 481855 3837837 3349997 2026-04-28T18:14:53Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3837837 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vjerski objekt | ime = Samostan Bezgrešne Kraljice Karmela na Stupu | slika = SamostanKarmelStup20211.jpg | veličina_slike = 250px | alt_slike = | opis_slike = | vrsta_karte = | veličina_karte = | reljef_karte = | opis_karte = | lokacija = | geografska_širina = | geografska_dužina = | religijska_pripadnost = [[katoličanstvo]] | država = [[Bosna i Hercegovina]] | provincija = | teritorija = | distrikt = | sektor = | okrug = | općina = | administracija = | godina_posvećenja = | organizacijski_status = Vrhbosanska nadbiskupija | funkcijski_status = samostan | oznaka_baštine = | vodstvo = | zaštitnik = | web_stranica = | organisational_status = | arhitekt = | arhitektonski_tip = [[samostan]] | arhitektonski_stil = | osnivač = | osnovano_od_strane = | glavni_ugovarač = | smjer_fasade = | kamen_temeljac = | godina_dovršetka = | troškovi_gradnje = | kapacitet = | dužina = | širina = | širina_srednje_lađe_crkve = | visina_maks = | broj_kupola = | vanjska_visina_kupole = | unutrašnja_visina_kupole = | vanjski_prečnik_kupole = | unutrašnji_prečnik_kupole = | broj_munara = | visina_munare = | broj_tornjeva = 1 | visina_tornja = | materijali = opeka | nrhp = | dodano = | refbroj = | označen = | oznaka1_službenoime = | oznaka1_tip = | oznaka1_kriterij = | oznaka1_datum = | uklonjeno1_datum = }} [[Datoteka:SamostanKarmelStup20212.jpg|mini|Crkva i samostan Bezgrešne Kraljice Karmela na Stupu]] [[Datoteka:SamostanKarmelStup20213.jpg|mini|Detalj sa zvonika]] '''Karmelićanski samostan Bezgrešne Kraljice Karmela na Stupu''' jest jedini ženski [[karmelićani|karmelićanski]] samostan u Bosni i Hercegovini i jedan od dva karmelićanska samostana u zemlji. Nalazi se u sarajevskom naselju [[Stup]], u Ulici Mehe Porobića 83. Ideja o gradnji karmelićanskog samostana na Stupu potiče iz 1988. godine, kada je tadašnji [[Vrhbosanska nadbiskupija|vrhbosanski]] [[nadbiskup]] [[Marko Jozinović]] pozvao sestre karmelićanke iz [[Hrvatska|Hrvatske]] da osnuju samostan u župi Stup. Do 1992. izgrađene su privremena kapela, biblioteka, kuhinja i jedanaest soba za sestre. Tokom rata je cijeli objekt miniran i uništen.<ref name="Povijest samostana">{{Cite web |url= http://zupastup.com/karmel/ |title= Sestre karmelićanke na Stupu |work= Župa Stup |access-date= 11. 9. 2021}}</ref> Nakon rata se užurbano radilo na čišćenju područja od mina i obnove samostana i crkve. U septembru 2000. na Stup je došlo osam sestara karmelićanki radi obnove karmelićanske zajednice. Dana 23. oktobra 2000. [[kardinal]] [[Vinko Puljić]] slavio je misu na ostacima uništene crkve, čime je i kanonski utemeljen Karmel na Stupu posvećen Begrešnoj Kraljici Karmela. Na blagdan Gospe karmelske, 16. maja 2006. godine, zatvorena je [[klauzura]] samostana. Sljedeće godine na isti blagdan bila je svečana posveta crkve i oltara. Sestre izgrađuju [[škapular]]e i [[Agnus Dei]] za svoje uzdržavanje. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://zupastup.com/karmel/ Župa Stup] * [http://sarajevo.karmel.hr/ Samostan Bezgrešne Kraljice Karmela na Stupu]{{Mrtav link}} [[Kategorija:Samostani u Sarajevu]] [[Kategorija:Karmelićani]] [[Kategorija:Građevine u Sarajevu]] [[Kategorija:2006. u arhitekturi]] [[Kategorija:Vrhbosanska nadbiskupija]] 0svkn8gci8e0vmcp4so3ze7gfl29hnf 0 490458 3837795 3411592 2026-04-28T13:24:15Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3837795 wikitext text/x-wiki '''Josip Peričić''' ([[Sukošan]], 15. februar 1833. – [[Zadar]], 26. januar 1901.) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[profesor]], [[književnik]] i preporoditelj. == Životopis == Završio je [[Gimnazija|gimnaziju]] i studij klasične filologije u [[Padova|Padovi]] (1857.) i Slavenske studije u [[Beč|Beču]] (1861). Kao profesor i direktor gimnazija službovao je u [[Split]]u kao suplent, kao upravitelj u [[Kotor]]u, [[Dubrovnik]]u i kao upravitelj u Zadru. Godine 1887. postavljen je za nadzornika pučkih škola i preparandija u [[Dalmacija|Dalmaciji]]. Kao vladin predstavnik u Dalmatinskom saboru dao je obol Hrvatskom narodnom preporodu u toj pokrajini. Bavio se književnim radom i pisao prigodne pjesme. Spjevao je [[ep]] ''Tegetthof i dalmatinsko junaštvo'' 1866. godine. Prevodi s [[Grčko pismo|grčkog]] i s [[Latinsko pismo|latinskog]]. Ponašio je i objavio [[Platon]]ov ''""Razgovor"'' i ''"Zakonu se valja pokoravati"'', te [[Horacije]]vu ''"Poslanicu Pizonima o pjesništvu"''. Neki su mu radovi ostali u rukopisu. Uspostavio je zakladu u svrhu školovanja siromašnih nadarenih mladića iz svog rodnog mjesta, a [[Zaklada]] je bila uvrštena i u [[Rapalski ugovor]] 1920. godine. == Reference == {{Refspisak}} * Građa i prilozi za povijest Dalmacije 23, Split 2010./2011., transkribirala, prevela i komentirala Ljerka Šimunković, str. 273. * [https://hrcak.srce.hr/file/139218 Kronika splitske gimnazije od ljeta Gospodnjega 1817./18. do godine 1866./67]. == Vanjske reference == * [http://katalog.nsk.hr/F/B89VKRHQSBY7B7P686DIMLHQXFEASEN19RA4C5624BVMETLQR2-61831?func=find-acc&acc_sequence=000684698 Djela Josipa Peričića u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici]{{Mrtav link}}. {{DEFAULTSORT:Peričić, Josip}} [[Kategorija:Rođeni 1833.]] [[Kategorija:Umrli 1901.]] [[Kategorija:Biografije, Sukošan]] [[Kategorija:Hrvatski pisci]] [[Kategorija:Hrvatski prevodioci]] 85k581fsyhbydcuzjxorn0bc7nnnce0 0 491800 3837839 3651925 2026-04-28T18:24:46Z Danny 1994 70955 + 8. 3837839 wikitext text/x-wiki == Statistika == {{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija |ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Gibraltara|Gibraltar]] |ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Lihtenštajna|Lihtenštajn]] |Zastava ekipe 1 = {{ZD|GIB|veličina=250px}} |Zastava ekipe 2 = {{ZD|LIH|veličina=250px}} |Broj utakmica = 8 |Broj pobjeda ekipe 1 = 3 |Broj neriješenih rezultata = 4 |Broj pobjeda ekipe 2 = 1 |Broj datih golova ekipe 1 = 8 |Broj datih golova ekipe 2 = 6 }} == Utakmice == {{Header prikaza utakmica nogometnih reprezentacija}} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 1. | Datum = 23. mart 2016. | Lokacija = [[Gibraltar]] | Domaćin = {{NOG-D|GIB}} | Rezultat = 0–0 | Gost = {{NOG|LIH}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = <ref>{{cite web|url=https://eu-football.info/_match.php?id=1922|language=En|title=Gibraltar vs Liechtenstein international football match report|trans-title=Izvještaj o međunarodnoj fudbalskoj utakmici Gibraltar - Lihtenštajn|publisher=eu-football.info|date=23. mart 2016|access-date=13. juni 2022}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 2. | Datum = 9. septembar 2018. | Lokacija = [[Vaduz]] | Domaćin = {{NOG-D|LIH}} | Rezultat = 2–0 | Gost = {{NOG|GIB}} | Takmičenje = [[UEFA Liga nacija 2018/19 – liga D]] | Reference = <ref>{{cite web|url=https://www.uefa.com/uefanationsleague/season=2019/matches/round=2000959/match=2024124/index.html|title=Liechtenstein 2-0 Gibraltar|publisher=[[UEFA]]|access-date=13. juni 2022|language=En}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 3. | Datum = 16. oktobar 2018. | Lokacija = [[Gibraltar]] | Domaćin = {{NOG-D|GIB}} | Rezultat = 2–1 | Gost = {{NOG|LIH}} | Takmičenje = [[UEFA Liga nacija 2018/19 – liga D]] | Reference = <ref>{{cite web|url=https://www.uefa.com/uefanationsleague/season=2019/matches/round=2000959/match=2024128/index.html|title=Gibraltar 2-1 Liechtenstein|publisher=[[UEFA]]|access-date=13. juni 2022|language=En}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 4. | Datum = 10. oktobar 2020. | Lokacija = [[Vaduz]] | Domaćin = {{NOG-D|LIH}} | Rezultat = 0–1 | Gost = {{NOG|GIB}} | Takmičenje = UEFA Liga nacija 2020/21 – liga D | Reference = <ref>{{cite web|url=https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2030031--liechtenstein-vs-gibraltar/|title=Liechtenstein 0-1 Gibraltar|publisher=[[UEFA]]|access-date=13. juni 2022|language=En}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 5. | Datum = 17. novembar 2020. | Lokacija = [[Gibraltar]] | Domaćin = {{NOG-D|GIB}} | Rezultat = 1–1 | Gost = {{NOG|LIH}} | Takmičenje = UEFA Liga nacija 2020/21 – liga D | Reference = <ref>{{cite web|url=https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2030120--gibraltar-vs-liechtenstein/|title=Gibraltar 1-1 Liechtenstein|publisher=[[UEFA]]|access-date=13. juni 2022|language=En}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 6. | Datum = 17. novembar 2022. | Lokacija = [[Gibraltar]] | Domaćin = {{NOG-D|GIB}} | Rezultat = 2–0 | Gost = {{NOG|LIH}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = <ref>{{cite web|url=https://eu-football.info/_match.php?id=18244|language=En|title=Gibraltar vs Liechtenstein international football match report|trans-title=Izvještaj o međunarodnoj fudbalskoj utakmici Gibraltar - Lihtenštajn|publisher=eu-football.info|date=17. novembar 2022|access-date=6. oktobar 2023}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 7. | Datum = 8. septembar 2024. | Lokacija = [[Gibraltar]] | Domaćin = {{NOG-D|GIB}} | Rezultat = 2–2 | Gost = {{NOG|LIH}} | Takmičenje = UEFA Liga nacija 2024/25 – liga D | Reference = <ref>{{cite web|url=https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2040071--gibraltar-vs-liechtenstein/|language=En|title=Gibraltar 2–2 Liechtenstein|publisher=[[UEFA]]|date=8. septembar 2024|access-date=16. septembar 2024}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 8. | Datum = 13. oktobar 2024. | Lokacija = [[Vaduz]] | Domaćin = {{NOG-D|LIH}} | Rezultat = 0–0 | Gost = {{NOG|GIB}} | Takmičenje = UEFA Liga nacija 2024/25 – liga D | Reference = <ref>{{cite web|url=https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2040122--liechtenstein-vs-gibraltar/|language=En|title=Liechtenstein 0–0 Gibraltar|publisher=[[UEFA]]|date=13. oktobar 2024|access-date=28. april 2026}}</ref> }} |} == Reference== ; Opća * {{Cite web|url=https://eu-football.info/_matches.php?id=90|title=Gibraltar football results|publisher=eu-football.info |access-date=13. juni 2022|language=En}} * {{Cite web|url=https://eu-football.info/_matches.php?id=126|title=Liechtenstein football results|publisher=eu-football.info|access-date=13. juni 2022|language=En}} * {{Cite web |url=http://www.rsssf.com/tablesg/gib-intres.html |title=Gibraltar - List of International Matches |publisher=[[Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation]] |first1=Mark |last1=Cruickshank |first2=Roberto |last2=Di Maggio |access-date=13. juni 2022|language=En}} * {{Cite web |url=http://www.rsssf.com/tablesl/lie-intres.html |title=Liechtenstein - International Results |publisher=[[Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation]]|first=Roberto |last=Di Maggio |access-date=13. juni 2022|language=En}} ;Specifično {{refspisak}} {{Utakmice nogometne reprezentacije Gibraltara}} [[Kategorija:Utakmice gibraltarske nogometne reprezentacije|Lihtenštajn]] [[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Lihtenštajna|Gibraltar]] 13cre1ha9qizwc5c9uvsiu9tf77hyuj 0 492160 3837944 3554869 2026-04-29T02:11:41Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3837944 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Koninklijke Bibliotheek (7985207450).jpg|mini|desno|250px|Kraljevska biblioteka Nizozemske]] '''Kraljevska biblioteka Nizozemske''' ({{nl|Koninklijke Bibliotheek}} ili '''KB'''; ''Kraljevska biblioteka'') jest [[Narodna biblioteka|nacionalna biblioteka]] [[Nizozemska|Nizozemske]], sa sjedištem u [[Den Haag|Hagu]], osnovana 1798.<ref>{{Cite web|url=https://www.cenl.org/library/koninklijke-bibliotheek/|title=Koninklijke Bibliotheek / Royal Library of the Netherlands|website=The Conference of European National Librarians (CENL)|language=en-GB|access-date=23. 5. 2020|archive-date=7. 6. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200607184825/https://www.cenl.org/library/koninklijke-bibliotheek/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Dutch-Royal-Library|title=Dutch Royal Library {{!}} library, The Hague, Netherlands|website=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=23. 5. 2020}}</ref> KB prikuplja sve što je objavljeno u Nizozemskoj i u vezi s Nizozemskom, od [[Srednjovjekovna književnost|srednjovjekovne književnosti]] do današnjih publikacija. Otprilike sedam miliona publikacija pohranjeno je u skladištima, uključujući knjige, novine, časopise i mape. KB nudi i mnoge digitalne usluge, kao što su Nacionalna internetska biblioteka (s e-knjigama i audioknjigama), [[Delpher]] (milioni digitalizovanih stranica) i [https://geheugen.delpher.nl/en Memorija]{{Mrtav link}} (približno 800.000 slika). Od 2015. KB ima ulogu koordinatora za mrežu javnih biblioteka.<ref>{{Cite web|url=http://www.digitalpreservation.gov/series/edge/koninklijke.html|title=The National Library of the Netherlands - Digital Preservation (Library of Congress)|website=www.digitalpreservation.gov|access-date=23. 5. 2020}}</ref> Inicijativu za osnivanje nacionalne biblioteke predložio je Albert Jan Verbeek 17. augusta 1798. Zbirka bi se zasnivala na konfiskovanoj zbirci knjiga [[Vilim V, princ od Oranja|Vilima V.]] <ref>{{Cite web|url=https://pwrb.wp.st-andrews.ac.uk/2018/02/13/national-library-of-the-netherlands/|title=National Library of The Netherlands|date=13. 2. 2018|website=Preserving the World's Rarest Books|language=en-GB|access-date=13. 8. 2019|archive-date=26. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190426015734/https://pwrb.wp.st-andrews.ac.uk/2018/02/13/national-library-of-the-netherlands/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite journal |last=Hanson|first=J. C. M.|date=april 1940|title=Review: The Royal Library of the Netherlands|journal=The Library Quarterly: Information, Community, Policy|publisher=The University of Chicago Press|volume=10|issue=2|pages=266–269|doi=10.1086/614725|jstor=4302710}}</ref> Biblioteka je zvanično osnovana kao ''Nationale Bibliotheek'' (Nacionalna biblioteka) 8. novembra iste godine, nakon što je odbor zastupnika dao savjet za osnivanje nacionalne biblioteke istog dana. Biblioteka je u početku bila otvorena samo za članove Zastupničkog doma. == Reference == {{Refspisak}} {{Nacionalne biblioteke u Evropi}} [[Kategorija:Nacionalne biblioteke|Nizozemska]] [[Kategorija:Nizozemska kultura]] [[Kategorija:Koordinate na Wikipodacima]] blmdv9ovtwzpt2ma3nymgsurg36osk6 0 498598 3837927 3516887 2026-04-28T21:45:31Z Animalsandpets1 168970 Ispravka nepravilno napisanih riječi. 3837927 wikitext text/x-wiki {{distinguish|Langerhansovi otočići|Langhansova gigantska ćelija}} {{Infokutija anatomija | Ime = Langerhansova ćelija | Slika = Dendritic cells.jpg | caption = Dio kože sa velikim brojem Langerhansovih ćelija u [[Epiderma|epidermi]]. ("[[M. ulcerans]]" infekcija, S100 [[imunoperoksidaza|imunoperoksidazna boja]].) | Image2 = | Caption2 = | System = [[Imunski sistem]] | Precursor = | Function = [[Dendritska ćelija]] | Pronunciation = | Location = [[Koža]] i [[sluznica]] | Acronym = }} [[slika:The representation of Langerhans cells in the Cell Ontology.jpg|thumb|300px|Reprezentacija Langerhansovih ćelija u ćelijskoj ontologiji. Dio ćelijske ontologije prikazan je ovalima koji odgovaraju tipovima ćelija definiranim u ontologiji i strelicama koje odgovaraju odnosima između tih tipova ćelija. Langerhansova ćelija je predstavljena žutim ovalom; plave strelice odgovaraju is_a odnosima, a narandžaste strelice odgovaraju odnosima razvijase_iz. Na slici je uključen samo podskup Langerhansovih roditeljskih tipova ćelija.<ref name="pmid19243617">{{cite journal |doi=10.1186/1471-2105-10-70 |title=An improved ontological representation of dendritic cells as a paradigm for all cell types |year=2009 |last1=Masci |first1=Anna |last2=Arighi |first2=Cecilia N |last3=Diehl |first3=Alexander D |last4=Lieberman |first4=Anne E |last5=Mungall |first5=Chris |last6=Scheuermann |first6=Richard H |last7=Smith |first7=Barry |last8=Cowell |first8=Lindsay G |journal=BMC Bioinformatics |volume=10 |pages=70 |pmid=19243617 |pmc=2662812}}</ref>]] '''Langerhansova ćelija''' ('''LC''') je tkivno rezidentna [[dendritska ćelija]] [[koža|kože]].<ref>{{cite web | url=https://meshb.nlm.nih.gov/record/ui?ui=D007801 | title=MeSH Browser }}</ref> Ove ćelije sadrže [[organele]] zvane [[Birbeckove granule]]. Prisutne su u svim slojevima [[epiderma|epiderme]] i najistaknutije su u ''[[stratum spinosum]]''.<ref name="Wheaters">{{cite book |title=Wheater's Functional Histology |url=https://archive.org/details/wheatersfunction0000ed4youn |edition=4th |last1=Young |first1=Barbara |last2=Heath |first2=John W. |year=2000 |publisher=Churchill Livingstone |isbn=0-443-05612-9 |page=[https://archive.org/details/wheatersfunction0000ed4youn/page/n171 162]}}</ref> Javljaju se i u [[derma|papilskoj dermi]] posebno oko krvnih sudova,<ref name=Wheaters /> kao i u [[usna šupljina|usnoj sluzokoži]], [[prepucij]]u i [[vagina|vaginskom epitelu]]. Mogu se naći u drugim tkivima, kao što su [[limfni čvor]]ovi, posebno u vezi sa stanjem [[histiocitoza Langerhansovih ćelija]] (LCH). ==Funkcija== U [[koža|kožnim]] [[infekcija]]ma, lokalne Langerhansove ćelije preuzimaju i obrađuju [[mikrob]]ne [[antigen]]e da bi postale potpuno funkcionalne [[antigen-prezentirajuća ćelija|ćelije koje prezentiraju antigen]].<ref name="Monnot">{{cite journal | vauthors = Monnot GC, Wegrecki M, Cheng TY, Chen YL, Sallee BN, Chakravarthy R, Karantza IM, Tin SY, Khaleel AE, Monga I, Uwakwe LN, Tillman A, Cheng B, Youssef S, Ng SW, Shahine A, Garcia-Vilas JA, Uhlemann AC, Bordone LA, Han A, Rohde CH, Ogg G, Moody DB, Rossjohn J, de Jong A| title = Staphylococcal phosphatidylglycerol antigens activate human T cells via CD1a | journal = Nature Immunology | volume = 24 | issue = 1 | pages = 110–122 | date = januar 2023 | pmid = 35265979 | doi = 10.1038/s41590-022-01375-z}}</ref> Općenito, [[makrofag]]i koji žive u tkivu uključeni su u imunološku [[homeostaza|homeostazu]] i unos [[Apoptoza|apoptotskih tijela]]. Međutim, Langerhansove ćelije također mogu poprimiti [[fenotip]] [[dendritske ćelije]] i migrirati u [[limfni čvor]] da bi stupile u interakciju s [[Naivne T-ćelije|naivnim T-ćelijama]]. Langerhansove ćelije potiču od primitivnih eritro-mijeloidnih progenitora koji nastaju u žumančanoj vrećici izvan [[embrion]]a u prvom tromjesečju trudnoće, a pod normalnim okolnostima opstaju cijeli život, obnavljajući se lokalnom [[ćelijska proliferacija|proliferacijom]] kao neophodno. Ako koža postane ozbiljno upaljena, možda zbog infekcije, krvni [[monocit]]i se regrutuju u zahvaćenu regiju i [[Ćelijska diferencijacija|diferenciraju]] u zamjenske LC.<ref>{{cite journal |doi=10.1097/MOH.0000000000000202 |title=Langerhans cell origin and regulation |year=2016 |last1=Collin|first1=Matthew|last2=Milne|first2=Paul |journal=Current Opinion in Hematology |volume=23 |issue=1 |pages=28–35 |pmc=4685746 |pmid=26554892}}</ref> [[Langerin]] je protein u Langerhansovim ćelijama,<ref name="pmid14610287">{{cite journal |doi=10.1385/IR:28:2:93 |title=Langerin/CD207 Sheds Light on Formation of Birbeck Granules and Their Possible Function in Langerhans Cells |year=2003 |last1=Valladeau |first1=Jenny |last2=Dezutter-Dambuyant |first2=Colette |last3=Saeland |first3=Sem |journal=Immunologic Research |volume=28 |issue=2 |pages=93–107 |pmid=14610287|s2cid=37296843 }}</ref> [[dendritska ćelija|dendritskim ćelijama]].<ref name="pmid18086861">{{cite journal |doi=10.1084/jem.20071724 |title=The dermis contains langerin+ dendritic cells that develop and function independently of epidermal Langerhans cells |year=2007 |last1=Poulin |first1=Lionel Franz |last2=Henri |first2=Sandrine |last3=de Bovis |first3=Béatrice |last4=Devilard |first4=Elisabeth |last5=Kissenpfennig |first5=Adrien |last6=Malissen |first6=Bernard |journal=Journal of Experimental Medicine |volume=204 |issue=13 |pages=3119–31 |pmid=18086861 |pmc=2150992 |url=http://pure.qub.ac.uk/portal/files/18113605/JEM1_2008.pdf |access-date=4. 11. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180719214424/https://pure.qub.ac.uk/portal/files/18113605/JEM1_2008.pdf |archive-date=19. 7. 2018 |url-status=dead }}</ref> '''LC-ovi''' sadrže veliku količinu [[CB2|kanabinoidnih receptora tip 2]] (CB2), koji aktivacijom putem [[SR-144,528|agonista]], smanjuju i regrutaciju [[eozinofil]]a i [[Alergija|otoka]] uha kod hroničnog [[kontaktni dermatitis|kontaktnog dermatitisa]] izazvanog ponovljenim izazivanjem.<ref>{{Cite web |last=Oka |first=Saori |date=2006 |title=Involvement of the Cannabinoid CB2 Receptor and Its Endogenous Ligand 2-Arachidonoylglycerol in Oxazolone-Induced Contact Dermatitis in Mice |url=https://journals.aai.org/jimmunol/article/177/12/8796/74027/Involvement-of-the-Cannabinoid-CB2-Receptor-and |access-date=26. 3. 2023 |website=journals.aai.org}}</ref> == Opadanje funkcije tokom starenja == Tokom starenja kapacitet Langerhansovih ćelija za migraciju opada.<ref>{{Cite journal|title = Lower levels of interleukin-1β gene expression are associated with impaired Langerhans' cell migration in aged human skin |journal = Immunology|volume = 153|issue = 1|pages = 60–70|pmc = 5721243|pmid = 28777886|doi = 10.1111/imm.12810|display-authors=etal|first = S|last = Pilkington|year=2018}}</ref> To ugrožava [[imunost]] i izlaže kožu zaraznim bolestima i raku. ==Historija== Langerhansove ćelije su nazvane po [[Paul Langerhans|Paulu Langerhansu]], [[Njemačka|njemačkom]] [[ljekar]]u i [[anatomija|anatomu]], koji je otkrio ćelije u dobi od 21 godine dok je bio [[student|student medicine]].<ref>{{cite journal |doi=10.1007/BF01959006 |title=Ueber die Nerven der menschlichen Haut |trans-title=On the nerves of the human skin |language=de |year=1868 |last1=Langerhans |first1=Paul |journal=Archiv für pathologische Anatomie und Physiologie und für klinische Medicin |volume=44 |issue=2–3 |pages=325–37|s2cid=6282875 |url=https://zenodo.org/record/2319860 }}</ref> Zbog njihovog izgleda poput [[dendrit]]a, on je greškom identificirao ćelije kao dio [[nervni sistem|nervnog sistema]].<ref name="omim">{{OMIM|604856|Histiocitoza Langerhansovih ćelija}}</ref> ==Također pogledajte== * [[Langhansova džinovska ćelija]] ==Reference== {{reflist|30em}} ==Vanjski linkovi== * {{eMedicine|derm|216|Langerhans Cell Histiocytosis}} * {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20040127135809/http://www.trinity.edu/rblyston/MicroA/Lectures/L34-html/img018.jpg |date=27. 1. 2004 |title=Illustration at trinity.edu }} *{{cite journal |first1=Scott C. |last1=Brun |first2=Peter A. D. |last2=Rubin |year=1997 |title=25 year old kickboxer with progressive proptosis |journal=Digital Journal of Ophthalmology |volume=3 |issue=26 |url=http://www.djo.harvard.edu/site.php?url=/physicians/gr/356 |access-date=25. 4. 2023 |archive-date=29. 10. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211029194347/https://www.djo.harvard.edu/site.php?url=/physicians/gr/356 |url-status=dead }} * {{MeshName|Langerhans+Cells}} {{krv}} [[Kategorija:Mononuklearni fagociti]] [[Kategorija:Anatomija kože]] [[Kategorija:Epitelne ćelije]] e8l9kn56zq9ihnbo9bre9dai44h4kwn 2 500884 3837835 3837689 2026-04-28T17:58:07Z Tulum387 155909 Interni linkovi. 3837835 wikitext text/x-wiki '''Herpes zoster ophthalmicus (HZO)''', također poznat pod nazivom oftalmološki zoster, je [[herpes zoster]] koji zahvata [[oko]] ili okolno područje. Česti znakovi uključuju osip na čelu s oticanjem kapka. Može se pojaviti i [[bol]] i crvenilo oka, rožnice ili uvee, te osjetljivost na svjetlost. Povišena temperatura, [[parestezija]] i alodinija (pojačana osjetljivost na [[dodir]]) u blizini oka mogu prethoditi pojavi osipa. Komplikacije mogu uključivati [[Sljepoća|oštećenje vida]], povišen [[očni pritisak]], hroničnu bol i [[moždani udar]]. Osnovni mehanizam nastanka oboljenja je reaktivacija latentnog virusa [[Varicella zoster virus|varicella-zoster]] (VZV) u trigeminalnom gangliju koji je povezan sa [[Oftalmički živac|oftalmičkim živcem]], tj. prvu granu [[Trigeminalni živac|trigeminalnog živca]]. Dijagnoza se uglavnom postavlja na osnovu [[Znakovi i simptomi|znakova i simptoma]]. Alternativno se može uzeti tečnost iz osipa i analizirati na prisustvo VZV DNK pomoću real-time PCR metode. Ovaj test je brz, jednostavan za izvođenje i veoma osjetljiv i specifičan metod za dijagnosticiranje ovog stanja. Liječi se uglavnom antivirusnim tabletama, poput [[Aciklovir|aciklovira]]. Steroidne kapi za oči također se mogu koristiti, kao i kapi koje šire zjenicu. Vakcina protiv herpes zostera preporučuje se za prevenciju kod osoba starijih od 50 godina. == Znakovi i simptomi == === Koža === * Viralni prodrom * Preherpetična neuralgija * Osip koji prelazi iz papula u vezikule, zatim u pustule i kraste * Hutchinsonov znak: zahvaćenost kože vrha nosa, što indicira uključenost nazocilijarnog živca. Iako prisutnost ovog znaka povećava vjerovatnoću očnih komplikacija povezanih s HZO, njegovo odsustvo ne isključuje zahvaćenost oka * Raširena pojava kod osoba sa imunodeficijencijom === Rožnica === * Epitel: tačkaste erozije epitela i pseudodendriti: često uz prednje stromalne infiltrate. Javljaju se 2 do 3 dana nakon pojave osipa i prolaze unutar 2 do 3 sedmice. Česta pojava. * Stroma: ** Numularni keratitis: granulasti depoziti u prednjoj stromi. Javlja se unutar 10 dana od pojave osipa. ** Nekrotizirajući intersticijalni keraktitis: karakterišu ga stromalni infiltrati, stanjenje rožnice i moguća perforacija. Javlja se od 3 mjeseca do nekoliko godina nakon osipa. Rijetka pojava. * Disciformni keratitis (''disciformni endoteliitis''): disk edema rožnice, nabori u Descemetovoj membrani, blaga upala u prednjoj očnoj komori i sitni keratični precipitati. Hronično stanje. Javlja se od 3 mjeseca do nekoliko godina nakon osipa. Rijetka pojava. * Neurotrofni keratitis: oštećenje živaca rožnice uzrokuje trajni defekt epitela, stanjivanje, pa čak i perforaciju. Rožnica postaje podložna bakterijskim i gljivičnim infekcijama. Hronično stanje, počinje kasno. Rijetka pojava. * Mukozni plakovi: linearne sive izbočine slabo vezane za oštećeni epitel/stromu. Hronično stanje. Nastaje nakon 3 mjeseca ili nekoliko dana nakon pojave osipa. === Uvea === Prednji uveitis se razvija kod 40–50% osoba s HZO u okviru od 2 sedmice nakon pojave kožnog osipa. Tipični HZO keratitis gotovo uvijek prati barem blagi iritis, posebno ako je Hutchinsonov znak pozitivan (prisustvo mjehurića na vrhu nosa). '''Karakteristike:''' Ovaj negranulomatozni iridociklitis povezan je sa: * sitnim keratičnim precipitatima * blagim zamućenjem očne vodice * povremeno hemoragičnim hipopionom (nakupljanje krvi i upalnih ćelija u prednjoj očnoj komori) Uveitis povezan s HZO često dovodi do komplikacija kao što su atrofija šarenice (irisa) i sekundarni glaukom. U kasnijim fazama bolesti može se razviti i komplikovana katarakta. == Uzroci == Herpes zoster izaziva reaktivacija latentnog humanog herpesvirusa tip 3 (VZV), tipično mnogo godina/decenija kasnije. Osoba može imati ovaj virus skriven unutar svojih neurosenzornih ganglija nakon što je preboljela ospice tokom djetinjstva. Ukratko, ospice nastaju kao posljedica infekcije VZV virusom. Međutim, HZO predstavlja specifičnu reaktivaciju tog virusa u prvoj grani trigeminalnog živca, koja se naziva oftalmička grada petog moždanog živca. === Rizikofaktori === Najvažniji faktori rizika za ponovnu aktivaciju VZV-a i razvoj herpes zostera je oslabljen imunitet (imunosupresija). To se može desiti, npr. kod infekcije HIV-om ili kod malignih oboljenja. Ostali rizikofaktori koji povećavaju rizik od herpes zostera uključuju porodičnu historiju, fizičku traumu i stariju životnu dob. Drugi manje značajni faktori uključuju ženski spol, psihološki stres i prisustvo drugih bolesti (komorbiditet), poput dijabetesa, reumatoidnog artritisa, kardiovaskularne bolesti, bolesti bubrega, lupus i upalne bolesti crijeva. == Mehanizam == Tokom primarne infekcije, koja se normalno prenosi kapljičnim putem i zahvata gornje disajne puteve domaćina, virusne čestice šire se kroz organizam. Smatra se da virus putuje unazad (retrogradno) od mjesta infekcije na koži duž senzornih neurona, sve do zadnjih korijenskih ganglija. Nakon što imunološki sistem stavi infekciju pod kontrolu, virus može ostati u dugotrajnom "uspavanom" stanju, najćešće u spinalnim ili kranijalnim ganglijama. Reaktivacija HZ-a dovodi do simptoma koji su ograničeni na određeni dermatom, odnosno specifično područje ljudskog tijela koje inerviše zahvaćeni živac. HZO nastaje zbog reaktivacije VZV u trigeminalnom gangliju, a kožne promjene se obično javljaju samo na jednoj strani lica. Češće zahvata oftalmičku granu trigeminalnog živca u odnosu na druge dvije grane. Promjene prate raspored jedne ili više grana ove regije, najčešće supraorbitalnog, supratrohlearnog i nazocilijarnog živca. Zahvaćenost nazocilijarne grane, koja opskrbljava očnu jabučicu, povezana je s većim rizikom od komplikacija na oku. Viralna replikacija dovodi do perifernog širenja duž senzornih živaca i lokalizovanog upalnog odgovora, koji se manifestuje kao bol sa peckanjem ili mravinjanjem. Kada virus stigne do kože, pustularne lezije se razvijaju. Uključenost dugih cilijarnih živaca u HZO dovodi do potencijalne upale okularnih struktura poput rožnjače, beonjače, šarenice, mrežnjače i konjuktive, kao i optičkog živca. Dijagnoza HZO-a radi se pomoću kliničke slike, jer se klasična erupcija bolnih vezikula u oftalmičkoj grani živaca može serološki potvrditi u oko 91% slučajeva. Zbog toga su anamneza i klinički pregled veoma važni u postavljanju dijagnoze, a laboratološko testiranje često nije neophodno. Evaluacija pacijenta kod kojeg se sumnja na HZO treba uključivati detaljan oftalmološki pregled koji se sastoji od vanjske inspekcije, tj. pregleda oka, provjere oštrine vida, pregled na lampi uz bojenje fluoresceinom i rose bengalom?, te evaluaciju zadnjeg segmenta (procjena zadnjeg dijela oka). Ako su laboratorijske analize ipak potrebne, uzorak sa kožnih promjena može se mikroskopski ispitati pomoću Tzanckovog razmaza ili Wrightove boje kako bi se uočili znaci infekcije herpes zosterom. Dijagnoza se može potvrditi i virusnom kulturom, imunofluorescentnim testiranjem ili PCR metodom, koja otkriva genetski materijal virusa. Posebno je važan Hutchinsonov znak: ako osip zahvata vrh nosa, to vjerovatno ukazuje na infekciju nazocilijarne grane, što znači da postoji velika vjerovatnoća zahvaćenosti oka i pojave simptoma. Iako je bolni mjehurićasti osip u oftalmičkoj grani tipičan za HZO, postoje i druge dijagnoze koje treba razmotriti, posebno ako nisu prisutna sva tri osnovna simptoma (osip, bol i zahvaćenost oka). {| class="wikitable" |+Diferencijalna dijagnoza !''Orbitalna bol bez vezikularnog osipa'' !Tenziona glavobolja !Migrena !Klaster glavobolja !Arteritis džinovskih ćelija |- !''Asimptomatski vezikularni osip'' !Kontaktni dermatitis !Impetigo !HSV infekcija ! |- !''Zahvaćenost oka bez osipa'' !Preseptalni celulitis !Abrazija rožnjače !Infektivni keratitis !Uveitis |} Razlikovanje infekcije HSV od HZO može biti teško, jer obje izazivaju bolne vezikularne osipe. Međutim, HSV se češće javlja u više dermatoma, dok se HZO obično pojavljuje u samo jednoj specifičnoj regiji tijela. Također, kod pacijenata sa obostranim osipom manja je vjerovatnoća da se radi o HZO. == Prevencija == Primarna prevencija HZO je sticanje zaštite protiv primarne infekcije VZV. Kao rezultat, više od 90% nevakcinisanih biće inficirano u adolescentnom periodu i postaće podložni razvoju HZO u kasnijem periodu života. Dvije vakcine su razvijene za prevenciju herpes zostera kod odraslih. Prva je živa atenuisana vakcina (ZVL, Zostavax, Merck & Co.), koja je odobrena 2006. Nova rekombinantna vakcina (RZV, Shingrix, GSK) odobrena je 2017. Ova vakcina preferira se u odnosu na prvu vakcinu jer dokazano pruža jaču i dugotrajniju zaštitu od HZ. Prema retrospektivnoj kohortnoj studiji pokazano je da RZV smanjuje učestalost i herpes zostera i HZO. == Liječenje == Glavni ciljevi liječenja herpes zostera i HZO jesu smanjenje težine i trajanja simptoma, jer se bolest prirodno vremenom povlači. Terapija pomaže u bržem zarastanju kožnih promjena i poboljšanju kvaliteta života. Liječenje s uglavnom provodi antiviralnim medikamentima poput aciklovira, valaciklovira ili famciklovira per os. Nije jasno da li postoji značajna razlika u djelovanju ovim lijekova. Ovi medikamenti djeluju najbolje ako se sa njima počne u roku od 3 dana od nastanka osipa. Započinjanje najbrže moguće terapije pomaže da se oboljenje razvija sporije i smanjuje rizik komplikacija. Kod ljudi sa široko raširenom infekcijom ili oslabljenim imunim sistemom, intravenska primjena aciklovira je preporučena, a u slučaju da je virus rezistentan na aciklovir može se koristitii Foscarnet. Zajedno sa antiviralnim medikamentima i analgeticima mogu biti propisani i kortikosteroidi kako bi se upala smanjila. Kakogod, korištenje kapljičnih ili oralnih kortikosteroida ostaje kontroverzno zbog mogućih rizik i ograničenih dokaza o efikasnosti. Ciklopegici, kapi za oči koje uzrokuju dilataciju zjenica, sprječavaju nastanak sinehija, priraslica između struktura oka. '''Bosanska knjiga mrtvih''' finalno je istraživanje Istraživačko-dokumentacionog centra u Sarajevu, koje se odnosi na civilne i vojne žrtve rata u Bosni i Hercegovini. Rad je objavljen u januaru 2013. == Pregled == Istraživanje je sažeto u bazu podataka koja sadrži 97.207 potvrđenih imena građana Bosne i Hercegovine, koji su poginuli tokom rata 1992–1995. godine, uz dodatnih 5.100 nepotvrđenih imena. Međunarodni tim stručnjaka procijenio je nalaze prije nego što su bili objavljeni. Ewa Tabeu, šefica Demografske jedinice MKSJ, nazvala je ovo "najvećom postojećom bazom podataka o žrtvama rata u Bosni". '''Potvrđene žrtve''' Od 97.207 žrtava dokumentiranih do 2013. godine: * 60% su bili vojnici, 40% civili * 90% su bili muškarci * 62% su bili Bošnjaci, 25% bosanski Srbi, a nešto više od 8% Hrvati * Od civilnih žrtava, 82% su bili Bošnjaci, 10% bosanski Srbi, a 6,5% bosanski Hrvati, uz mali broj Jevreja, Roma i drugih. Procjena je da bi postotak civilnih žrtava vjerovatno bio veći da preživjeli nisu prijavili svoje voljene kao "vojnike" kako bi ostvarili socijalne usluge i druge posthumne beneficije. Paretov princip, FIFA Fudbalske sudije (2000-2026) '''Victoria Aleksanyan''' (rođena 1987. u Erevanu, Armenija) armenska je filmska režiserka i suosnivačica IFCA – Zajednice nezavisnih filmskih stvaralaca Armenije. Aleksanyan je napisala, režirala i producirala niz kratkih filmova. == Obrazovanje == Aleksanyan ima zvanje magistre likovnih umjetnosti iz filma sa Univerziteta Columbia, te diplomu iz ekonomske novinarske struke sa Rusko-armenskog univerziteta. Dobila je postprodukcijsku stipendiju na Baden-Württemberg Filmskoj akademiji. == Karijera == Aleksanyan je započela svoju karijeru kao novinarka, radeći u nekoliko kulturnih časopisa u Armeniji. Nakon što je diplomirala na Rusko-armenskom univerzitetu i stekla magistarsku diplomu iz novinarstva, njen profesionalni put dobio je umjetnički smjer. Pridružila se jednom projektu pozorišta na otvorenom u Norveškoj kao blogerka i izvođačica, a ubrzo zatim se preselila u New York kako bi studirala film na Univerzitetu Columbia. U novembru 2018. Aleksanyan je realizovala Filmmaking Learning Lab za Tumo Centar za kreativne tehnologije u Gyumriju i održala jednomjesečnu intenzivnu edukativnu filmsku radionicu, koja je rezultovala produkcijom zajedničkog kratkog filma pod nazivom "Gyumri, my love", koji su kreirali Tumo studenti. Također je bila članica Nezavisnog filmskog odbora pri Nacionalnom centru za kinematografiju, gdje je pregledala i ocjenjivala filmske projekte i scenarije za Državni konkurs za finansiranje 2018. godine. Sada je Aleksanyan suosnivačica, prikupljačica sredstava i članica Upravnog odbora IFCA-e, Zajednice nezavisnih filmskih stvaralaca Armenije. '''Tina Trstenjak''' (rođena 24. avgusta 1990. u Celju) je bivša slovenska džudistkinja koja se takmičila u kategoriji do 63 kg. Trenirala je u klubu Judo Klub Z'Dezele Celje. Nakon Olimpijskih igara 2020. završila je takmičarsku karijeru i kasnije postala sudija. == Uspjesi == === Svjetsko prvenstvo === * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Svjetskom prvenstvu u Bakuu 2017. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Svjetskom prvenstvu u Budimpešti 2017. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Svjetskom prvenstvu u Astani 2015. * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Svjetskom prvenstvu u Chelyabusku 2014. * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Juniorskom svjetskom prvenstvu u Parizu 2009. * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Juniorskom svjetskom prvenstvu u Bangkoku 2008. === Evropsko prvenstvo === * {{Gold1}} Zlatna medalja na Evropskom prvenstvu u Lisabonu 2021. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Evropskom prvenstvu u Tel Avivu 2018. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Evropskom prvenstvu u Varšavi 2017. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Evropskom prvenstvu u Kazanju 2016. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Evropskom prvenstvu u Bakuu 2015. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Evropskom prvenstvu u Montpellieru 2014. * {{Bronze3}} Timska bronzana medalja na Evropskom prvenstvu u Montpellieru 2014. * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Evropskom prvenstvu u Budimpešti 2013. === Državno prvenstvo Slovenije === * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2020. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2019. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2018. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2017 . * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2015. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2014. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2013. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2012. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2011. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2010. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2009. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2007. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2006. === Ostala takmičenja === * {{Gold1}} Zlatna medalja na Budapest Grand Slamu 2020. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Düsseldorf Grand Slam 2020. * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Paris Grand Slamu 2020. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Abu Dhabi Grand Slamu 2019. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Paris Grand Slamu 2019. * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Abu Dhabi Grand Slamu 2018. * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Paris Grand Slam 2018. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Paris Grand Slamu 2017. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Paris Grand Slamu 2015 . * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Tokyo Grand Slamu 2017 . * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Tokyo Grand Slamu 2016. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Tokyo Grand Slamu 2015. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Tokyo Grand Slamu 2014 . {{Infokutija lijek | Naziv lijeka = Remifentanil | Druga_imena = metil 1-(2-metoksikarboniletil)-4-(fenil-propanoil-amino)-piperidin-4-karboksilat | Grupa = Opioid | Trgovačka imena = Ultiva | ATC kodovi = N01AH06 ([[Svjetska zdravstvena organizacija|SZO]]) | CAS_registarski_broj = 132875-61-7 | Dostupnost bez recepta = ne | Strukturna formula = [[Datoteka:Remifentanil-2D-skeletal.svg|170px]] | IUPAC ime = | Sumarna formula = C₂₀H₂₈N₂O₅ | Tačka topljenja = 5&nbsp;°C | Tačka ključanja = | Molarna masa = 376,447 g/mol | Biološka raspoloživost = 100% (IV/IM) | Metabolizam = razgrađen od strane nespecifičnih esteraza u plazmi i tkivima | Poluvrijeme eliminacije = 1-20 min | Izlučivanje = }} '''Remifentanil''', koji se prodaje pod trgovačkim imenom '''Ultiva''', je snažni, kratkodjelujući sintetički [[Opioid|opioidni]] [[analgetik]]. Daje se pacijentima tokom operacije kako bi se ublažila bol, te kao dodatak [[Anestezija|anestetiku]]. Remifentanil se koristi za [[Sedacija|sedaciju]], kao i u kombinaciji s drugim lijekovima za primjenu u [[Opća anestezija|općoj anesteziji]]. Upotreba remifentanila omogućila je primjenu anestezije s visokim dozama opioida i niskim dozama [[Hipnotik|hipnotika]], zbog sinergijskog djelovanja između remifentanila i različitih hipnotičkih lijekova, te isparljivih anestetika. == Medicinska primjena == Remifentanil se koristi kao opioidni analgetik koji ima i brzo djelovanje i brzo povlačenje (vrijeme oporavka). Efikasno se primjenjuje tokom [[kraniotomija]], spinalne hirurgije, [[Kardiohirurgija|kardiohirurgije]] i zahvata gastričnog bypassa. Iako opioidi općenito djeluju slično u smislu ublažavanja [[Bol|bola]], farmakokinetika remifentanila omogućuje brži postoperativni oporavak. Remifentanil se može primjenjivati kao dio anestetičke tehnike TIVA ([[totalna intravenska anestezija]]) pomoću [[Kompjuter|kompjuterski]] kontrolisanih infuzijskih pumpi u postupku nazvanom TCI ([[ciljano kontrolirana infuzija]]). Ciljana koncentracija u plazmi unosi se u pumpu u jedinicama ng/mL, koja zatim izračunava stopu infuzije prema faktorima pacijenta, poput dobi i težine. Za indukciju se obično koriste nivoi od 40 ng/mL, ali općenito variraju između 3–8 ng/mL. Za određene hirurške procedure koje stvaraju posebno jake podražaje može biti potrebna razina do 15 ng/mL. Relativno kratko kontekstno-osjetljivo poluvrijeme eliminacije remifentanila omogućuje brzo postizanje željenog nivoa u [[Krv|krvi]], a iz istog razloga oporavak također nastupa brzo. To omogućava upotrebu remifentanila u posebnim okolnostima, poput [[Carski rez|carskog reza]]. Kratko kontekstno-osjetljivo poluvrijeme remifentanila čini ga idealnim za intenzivnu bol kratkog trajanja. Kao takav, uspješno se koristi za ublažavanje bola tokom poroda; međutim, nije toliko učinkovit kao epiduralna analgezija. U kombinaciji s [[Propofol|propofolom]], remifentanil se koristi za anesteziju pacijenata koji prolaze [[Elektrokonvulzivna terapija|elektrokonvulzivnu terapiju]]. === Dostupni oblici === Primjenjuje se u obliku remifentanil hidrohlorida, a kod odraslih se daje kao [[intravenska infuzija]] u dozama koje se kreću od 0,1 mikrogram po kilogramu tjelesne mase u minuti (μg/kg/min) do 0,5 μg/kg/min. Djeca mogu zahtijevati veće infuzijske stope (do 1,0 μg/kg/min). Klinički korisne infuzijske stope za sedaciju su 0,025–0,1 μg/kg/min (stope se prilagođavaju prema starosti pacijenta, težini bolesti i invazivnosti hirurškog zahvata). Male količine drugih sedativnih lijekova obično se istovremeno primjenjuju sa remifentanilom kako bi se postigla sedacija. Klinički korisne infuzijske stope u općoj anesteziji variraju, ali obično su 0,1–1 μg/kg/min. == Farmakologija == === Farmakokinetika === Remifentanil se smatra metabolički "mekim" lijekom, što znači da se vrlo brzo razlaže u neaktivni oblik. Za razliku od drugih sintetičkih opioida koji se razgrađuju u jetri, remifentanil ima estersku vezu koja se brzo hidrolizira pomoću nespecifičnih enzima u tkivima i plazmi. Zbog toga se ne nakuplja u organizmu, a njegovo poluvrijeme eliminacije ostaje oko 4 minute, čak i nakon infuzije koja traje 4 sata. Remifentanil se razlaže u remifentanil kiselinu, koja je praktično neaktivna – samo 1/4600 jačine originalnog lijeka. Zbog brzog metabolizma i kratkog trajanja djelovanja, remifentanil je omogućio fleksibilnije i preciznije primjene u anesteziji. Kada se koristi zajedno sa hipnotikom, može se davati u relativno visokim dozama, jer se lijek brzo eliminiše iz krvi nakon prekida infuzije. Efekti nestaju brzo, čak i nakon dugih infuzija. Zbog sinergijskog djelovanja remifentanila i hipnotika (npr. propofola), doza hipnotika se može značajno smanjiti. To često vodi ka stabilnijem krvnom pritisku i srčanoj funkciji tokom operacije, kao i bržem postoperativnom oporavku. === Farmakodinamika === Kod pacijenata na mehaničkoj ventilaciji, remifentanil može biti efikasniji od morfina u kontroli bola i sedaciji, ali ne i od fentanila. == Neželjeni efekti == Remifentanil je specifični agonist μ-receptora, što znači da smanjuje tonus simpatičkog nervnog sistema, izaziva respiratornu depresiju i analgeziju. Efekti lijeka uključuju smanjenje frekvencije srca, arterijskog pritiska, frekvencije disanja i plućnog volumena u zavisnosti od doze. Ponekad se javlja i rigidnost mišića. Najčešći neželjeni efekti koje pacijenti prijavljuju su vrtoglavica – često kratkotrajna, uobičajena kod drugih brzodelujućih sintetičkih fenilpiperdinskih opioida poput fentanila i alfentanila, jak svrab (pruritus) – uglavnom po licu. Ovi efekti se obično kontrolišu promjenom doze (smanjivanjem ili, u nekim slučajevima, povećanjem) ili davanjem drugih sedativa koji pomažu pacijentu da lakše podnese ili ne osjeti neželjena dejstva. Budući da je svrab djelimično uzrokovan povišenim nivoom histamina u krvi, nerijetko se daju antihistaminici poput difenhidramina (Benadryl). Međutim, ovo se radi pažljivo, jer može izazvati prekomjernu sedaciju. Mučnina se takođe može pojaviti, ali je obično kratkotrajna, jer remifentanil brzo napušta krvotok nakon prekida infuzije. === Potencijal za zloupotrebu === Kao i drugi μ-receptor agonisti (npr. morfin i kodein), remifentanil može izazvati euforiju i ima potencijal za zloupotrebu. Međutim, zbog brzog metabolizma i kratkog poluvremena djelovanja, rizik od zloupotrebe je prilično nizak. Ipak, postoje zabilježeni slučajevi zloupotrebe remifentanila. == Društvo i kultura == === Razvoj i plasman na tržište === Prije nego što je razvijen remifentanil, većina kratkodjelujućih hipnotika i amnestika imala je problem s dugotrajnom upotrebom – lijekovi bi se nakupljali u organizmu i izazivali nepoželjne dugotrajne efekte nakon operacije. Remifentanil je dizajniran da bude snažan anestetik s ultra-kratkim i predvidljivim trajanjem djelovanja, bez problema nakupljanja. Remifentanil je patentirala kompanija Glaxo Wellcome Inc, a FDA je odobrila njegovu upotrebu 12. jula 1996. Patent je istekao 10. septembra 2017. === Pravni status === U [[Hong Kong|Hong Kongu]], remifentanil je regulisan prema Rasporedu 1 Zakona o opasnim drogama (Poglavlje 134). Mogu ga koristiti samo zdravstveni radnici, a smije se koristiti i u univerzitetske istraživačke svrhe. Supstancu mogu izdavati farmaceuti, ali samo na odgovarajući propisani recept. Svako ko distribuira supstancu bez recepta može biti kažnjen sa 10.000 hongkonških dolara. Kazna za trgovinu ili proizvodnju supstance iznosi 5,000,000 HK$ i doživotnu kaznu zatvora. Posjedovanje supstance za ličnu upotrebu bez dozvole Departmana zdravlja ilegalno je i kažnjava se sa 1,000,000 HK$ i/ili 7 godina zatvora. U Sjedinjenim Američkim Državama, remifentanil je narkotik iz Rasporeda II (''Schedule II'') pod kontrolom DEA, sa brojem ACSCN 9739, a godišnja proizvodna kvota za 2013. iznosila je 3,750 grama, što je ostalo nepromijenjeno u odnosu na prethodnu godinu. == Tert-butil remifentanil == Zamjena metil-[[Ester|estera]] na dugom lancu sa tert-butil-esterom čini ovaj remifentanilni analog 150.000 puta jačim od morfina i 210 puta jačim od samog remifentanila, što ga svrstava među najjače poznate fentanil analoge. Tert-butil grupa takođe čini lijek otpornijim na hidrolizu i produžava njegovo poluvrijeme u tijelu. == Primjena u veterini == Poluvrijeme remifentanila kod pasa je 6 minuta. Ovo poluvrijeme se ne povećava ni sa većom dozom ni sa dugotrajnom upotrebom, pa je oporavak nakon primjene vrlo brz. Remifentanil je efikasniji kod pasa nego kod mačaka, mada se povećanjem doze kod mačaka može postići analgezija i smanjenje čula bola (anti-nocicepcija). [[Hiperalgezija]] i tolerancija su primijećene kod glodara i kunića, ali ne kod pasa i mačaka. Kod konja, remifentanil može pružiti dugotrajnu sedaciju kada se kombinuje sa [[Ksilazin|ksilazinom]] i koristi kao kontinuirana infuzija. == Reference == == Ubistva u šumi u Klanovicáma == Dana 15. decembra 2023. godine, u šumi Klánovice na istočnom obodu Praga, oko 25 kilometara od Karlovog Univerziteta, ubijeni su 32-godišnji muškarac i njegova dvomjesečna kćerka dok se nalazila u dječijim kolicima. Naknadnom istragom utvrđeno je da je počinilac, David Kozák, prije izvršenja ubistava samo jednom posjetio šumu Klánovice. Na dan pucnjave na Karlovom Univerzitetu, na svom računaru je napisao oproštajnu poruku u kojoj je detaljno opisao ubistva u Klánovicama, a oružje kojim su počinjena ubistva prethodno je sakrio u porodičnom dvorištu. Prema istrazi, Kozák je na dan zločina koristio javni prevoz, pri čemu je tokom presjedanja na drugom dijelu Praga isključio mobilni telefon. Sa sobom je nosio bež ruksak i bio naoružan s dva pištolja, Glock 45 i Berettu 71. Nakon ulaska u šumu, prvobitno je namjeravao napasti ženu s dvoje djece koju je vidio na igralištu uz glavnu šumsku stazu, ali je potom uočio muškarca s kolicima i procijenio da je on lakša meta. Pratio ga je kraće vrijeme, nakon čega je ispalio više hitaca iz pištolja Glock 45, opremljenog prigušivačem, usmrtivši muškarca, a potom je ispalio dva hica u kolica, pri čemu je ubijena njegova dvomjesečna kćerka. Nakon toga je pobjegao s mjesta događaja. Tokom bijega, Kozák se kretao pješke prema gradu Úvaly, zatim je autobusom otišao do željezničke stanice Klánovice, odakle je vozom napustio područje između 16:00 i 16:45 po srednjoevropskom vremenu. U jednom trenutku tokom bijega prošao je pored para s kolicima i razmatrao mogućnost napada, ali je odustao nakon što je u daljini čuo sirene. Policija je nakon zločina sprovela opsežnu potragu u šumi angažujući stotine službenika, dok je formirana i posebna operativna grupa za pronalazak počinioca. Kako nije bilo direktnih tragova, istraga je prvo usmjerena na vlasnike registrovanog vatrenog oružja koje je odgovaralo balističkim nalazima, čime je obuhvaćeno oko 30.000 osoba, a potom je krug sužen na približno 4.000 potencijalnih osumnjičenih, od kojih je oko 40 živjelo u blizini šume Klánovice. Dana 20. decembra policija je saopćila da i dalje nema konkretnih tragova, ali da se istraga nastavlja. U kasnijoj fazi, kada je isključen lični ili profesionalni motiv, istraga je razmatrala mogućnost nasumičnog napada. Prema navodima stručnih izvora, slučaj je upoređivan s ranijim ubistvima poznatim kao "šumska ubica“ iz 2005. godine, kada je bivši policajac ubio tri nasumične žrtve u šumskim područjima u okviru priprema za planirani napad u praškom metrou, koji je kasnije spriječen njegovim hapšenjem. Glavni istražitelj Jedinice za teške zločine u Pragu izjavio je da je, zbog činjenice da je Kozák živio u Srednjočeškoj regiji, koja ima odvojenu policijsku upravu od Praga, istraga bila za nekoliko dana prekasna da bi se potencijalno spriječio napad na Karlovom univerzitetu. '''Mircea Lucescu''' (29. juli 1945. – 7. april 2026) bio je bivši profesionalni rumunski fudbaler i trener. Lucescu je bio jedan od najuspješnijih igrača rumunskog ligaškog prvenstva, osvojivši sedam titula sa Dinamom iz Bukurešta. Također je nastupao za Științu iz Bukurešta i Corvinul Henedoaru, a upisao je i 64 nastupa za rumunsku fudbalsku reprezentaciju. Bio je kapiten te selekcije na FIFA SP 1970. Trenirao je razne timove u Rumuniji, Italiji, Turskoj, Ukrajini i Rusiji. Dobro je poznat po dvanestogodišnjem mandatu u Šahtjoru iz Donjecka, gdje je postao najuspješnii trener osvojivši sa klubom 8 titula u ukrajinskom prvenstvu, 6 kupova, 7 superkupova i UEFA kup 2008/09. Također je osvajao trofeje sa Šahtjorovim rivalom, Dinamom iz Kijeva, te titule A divizije sa klubovima iz Bukurešta, Dinamom i Rapidom. Sa Galatasarayem i Beşiktaşom osvojio je i tursko nacionalno prvenstvo. Proglašavan je za rumunskog trenera godine 2004, 2010, 2012, 2014 i 2021, a za trenera godine u Ukrajini 2006, kao i u periodu između 2008. i 2014. Primio je i nagradu u Rumuniji za trenera decenije 2013, a 2015. godine postao je peti čovjek koji je vodio klubove u 100 utakmica Lige prvaka, pridruživši se tako Alexu Fergusonu, Carlu Ancelottiju, Arsènu Wengeru i Josèu Mourinhu. Također je treći trener po osvojenom broju službenih trofeja (38). == Klupska karijera == Lucescu je rođen 29. jula 1945. u rumunskom glavnom gradu, Bukureštu. Počeo je igrati juniorski fudbal 1961. godine u Școala Sportivă 2 u Bukureštu. U Dinamo Bukurešt doveo ga je trener Traian Ionescu, gdje je debitovao u Diviziji A 21. juna 1964. u pobjedi 5–2 protiv Rapida iz Bukurešta. U svoje prve dvije sezone u Dinamu, Lucescu je osvojio prvenstvo u obje, odigravši ukupno tri utakmice u Diviziji A. Sljedeće dvije sezone bio je posuđen klubu Štiința Bukurešt u Diviziju B. Nakon završetka posudbe, vratio se među Crvene pse, s kojima je osvojio Kup Rumunije 1967/68, postigavši dva pogotka u pobjedi 3:1 u finalu protiv Rapida iz Bukurešta, nakon što ga je trener Bazil Marin uveo u igru u 77. minuti umjesto Nicolaea Nagyja. U naredna tri izdanja Kupa Rumunije klub je svaki put stigao do finala, a Lucescu je u finalu 1971. postigao dva gola. Ipak, u sva tri navrata njegova ekipa poražena je od rivala Steaue iz Bukurešta. Tokom boravka u klubu, Lucescu je osvojio i četiri ligaške titule. U sezoni prvog naslova, pod vodstvom trenera Nicolaea Dumitrua i Ionescua, upisao je 23 nastupa i postigao tri gola. U narednoj šampionskoj sezoni trener Ion Nunweiller koristio ga je u 28 utakmica, u kojima je postigao lični rekord od 12 golova. U trećoj sezoni osvajanja titule zabilježio je četiri pogotka u 31 nastupu, ponovo radeći s Dumitruom, dok je u posljednjoj šampionskoj sezoni odigrao 19 utakmica i postigao sedam golova pod vodstvom Nunweilera. Lucescu je ukupno proveo 12 sezona u Dinamu, u kojima je odigrao 250 utakmica u Diviziji A i postigao 57 golova, uključujući devet u derbijima protiv Steaue. Tokom tih godina odigrao je i 15 utakmica u evropskim takmičenjima, u kojima je postigao tri gola (uključujući tri nastupa u Kupu velesajamskih gradova). Postigao je gol protiv oba madridska velikana, Reala i Atlética, u Evropskom kupu, ali u oba slučaja Dinamo nije uspio proći dalje protiv Španaca. Zbog svojih nastupa u 1971, Lucescu je zauzeo četvrto mjesto u izboru za rumunskog fudbalera godine, a 1974. bio je drugi. U julu 1977. godine Lucescu je prešao u Corvinul Hunedoara, gdje je u januaru 1979. preuzeo i ulogu trenera, istovremeno ostajući aktivan igrač. Na kraju te sezone klub je ispao u Diviziju B, ali je Lucescu ostao vjeran ekipi i već nakon jedne godine izborio povratak u najviši rang. Imao je ključnu ulogu i u sezoni 1981/82, kada je Corvinul završio na trećem mjestu Divizije A, nakon čega je okončao igračku karijeru kako bi se u potpunosti posvetio trenerskom poslu. Tokom trenerskog mandata u Dinamu nakratko se vratio na teren, jer je veliki broj igrača bio pozvan u kamp reprezentacije Rumunije uoči Svjetskog prvenstva 1990. godine. Zbog toga se ponovo registrovao kao igrač i 16. maja 1990. ušao u igru u 76. minuti, zamijenivši Ionela Fulgu u remiju 1:1 protiv Sportula Studențesca iz Bukurešta. Te sezone osvojio je titulu i kao igrač i kao trener. Sa 44 godine, 9 mjeseci i 17 dana postao je najstariji igrač koji je nastupio u Diviziji A, takmičenju u kojem je ukupno upisao 362 nastupa i postigao 78 golova. Lucescu je tokom karijere imao i ponude iz inostranstva. Tokom 1970-ih često se povezivao s prelascima u strane klubove, ali ga je u tome sprječavao rumunski komunistički režim. U februaru 1970, tokom turneje reprezentacije po Brazilu na turniru u Rio de Janeiru, predsjednik Fluminensea poslao je zvaničan zahtjev rumunskim vlastima da ga dovede na posudbu. Ponuda je odbijena, jer je režim sportiste smatrao nacionalnim resursima i političkim simbolima, rijetko im dopuštajući odlazak u inostranstvo. Fudbaleri su tada viđeni kao ambasadori socijalističkog uspjeha, s očekivanjem da predstavljaju Rumuniju u svijetu, ali pod strogom kontrolom države i bez mogućnosti nastupa za strane klubove. Kasnije se njegovo ime dovodilo u vezu i s turskim Fenerbahçeom u dva navrata. U julu 1971. nastupio je na revijalnoj utakmici povodom oproštaja klupske legende Ogüna Altıparmaka, što je bio prvi znak interesa istanbulskog kluba. U augustu 1976. nosio je dres Fenerbahçea u prijateljskoj utakmici protiv Dnipropetrovska; navodno je transfer bio dogovoren, ali su vlasti ponovo spriječile njegov odlazak. == Reprezentativna karijera == Lucescu je za reprezentaciju Rumunije odigrao ukupno 64 utakmice, od čega je u 23 navrata bio kapiten, te je postigao devet golova. Debi je upisao pod vodstvom selektora Iliea Oană 2. novembra 1966. godine, u pobjedi 4:2 protiv Švicarske u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 1968. U tim kvalifikacijama zabilježio je šest nastupa i postigao dva gola, oba u pobjedama protiv Kipra. Prvih deset nastupa za reprezentaciju ostvario je dok je još igrao u drugom rangu, za Științu iz Bukurešta. U uspješnim kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 1970. nastupio je u šest utakmica. Na završnom turniru selektor Angelo Niculescu koristio ga je kao kapitena u sve tri utakmice grupne faze – pobjedi protiv Čehoslovačke te porazima od branitelja naslova Engleske i kasnijeg prvaka Brazila, nakon čega Rumunija nije uspjela proći dalje. Uoči posljednje utakmice protiv Brazila, Lucescu je vlastitim novcem kupio plavu opremu za ekipu, jer je Fudbalski savez Rumunije obezbijedio samo jedan komplet dresova, žute boje, iste kao i brazilski. Tokom kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 1972. odigrao je sedam utakmica i postigao dva gola, a Rumunija je stigla do četvrtfinala, gdje je eliminisana od Mađarske, koja je kasnije izborila plasman na završni turnir. U narednim godinama upisao je dva nastupa u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 1974, tri utakmice uz jedan gol u pobjedi 3:1 protiv Grčke u Balkanskom kupu 1973–76, te šest nastupa i jedan pogodak u uvjerljivoj pobjedi 6:1 protiv Danske u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 1976. Posljednji nastup za reprezentaciju zabilježio je 4. aprila 1979. godine u remiju 2:2 protiv Španije u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 1980. Za doprinos reprezentaciji, posebno učešće na Svjetskom prvenstvu 1970, odlikovan je 25. marta 2008. godine, kada mu je tadašnji predsjednik Traian Băsescu dodijelio Orden „Meritul Sportiv“ III klase. == Trenerska karijera == === Corvinul Hunedoara === Lucescu je mnogo toga o trenerskom poslu naučio od Viorela Mateianua, čijim je metodama rada bio posebno impresioniran. Redovno je odlazio na treninge njegovog kluba Baia Mare, često ga moleći da ih produži kako bi mogao što više naučiti. Posjećivao ga je i kod kuće, gdje su znali provoditi noći razgovarajući o fudbalu i zajedno crtajući taktičke zamisli. Trenersku karijeru započeo je u januaru 1979. u Corvinulu, gdje je zamijenio Iliea Savua, istovremeno ostajući aktivan igrač. Debitovao je 28. februara iste godine u Kupu Rumunije, porazom 3:1 nakon produžetaka. Samo tri dana kasnije upisao je i prvi meč u prvenstvu, uz pobjedu 2:0 i postignut gol. Ipak, ekipa je na kraju sezone ispala u niži rang, ali je već naredne godine izborila povratak. Vrhunac tog perioda bio je treće mjesto u sezoni 1981/82, nakon čega se Lucescu posvetio radu s reprezentacijom, koju je vodio paralelno. U tom razdoblju pokazao je izuzetan dar za rad s mladima, afirmišući igrače poput Ioana Andonea, Mircee Rednica, Michaela Kleina i Dorina Mateuța. === Rumunija === Na klupi reprezentacije debitovao je 11. novembra 1981. remijem bez golova protiv Švicarske. Uspio je odvesti selekciju na Evropsko prvenstvo 1984, osvojivši tešku kvalifikacionu grupu ispred Italije, Čehoslovačke i Švedske. Na završnom turniru Rumunija je osvojila samo bod i nije prošla grupu. Bio je nadomak plasmana na Svjetsko prvenstvo 1986, ali je njegova ekipa ostala kratka za jedan bod. Reprezentaciju je napustio 1986. godine. Posebno se pamti da je upravo on dao debi Gheorgheu Hagiju sa 18 godina, a kasnije mu povjerio i kapitensku traku. === Dinamo București === Godine 1985. preuzeo je Dinamo, paralelno vodeći reprezentaciju. Već u prvoj sezoni osvojio je Kup Rumunije pobjedom nad velikim rivalom Steauom. Tokom gotovo pet godina stvorio je snažan tim kombinujući mlade igrače iz omladinskog pogona s već formiranim fudbalerima. Dinamo je pod njegovim vodstvom stigao do četvrtfinala Kupa pobjednika kupova, a potom osvojio i duplu krunu 1990. godine. === Pisa === Nakon revolucije 1989. odlazi u Italiju, gdje preuzima Pisu. Iako je dobro započeo sezonu, problemi s upravom i loši rezultati doveli su do otkaza 1991. godine. U tom periodu radio je s mladim Diegom Simeoneom i započeo saradnju na analitičkom pristupu fudbalu, uključujući razvoj jednog od prvih softvera za statistiku u sportu. === Brescia === U Bresci je brzo ostvario uspjeh, izborivši plasman u Seriju A. Klub je kasnije nekoliko puta ispadao i vraćao se u ligu, a osvojio je i Anglo-italijanski kup 1994. Posebno je zanimljivo da je tim bio poznat kao “rumunska Brescia”, jer je doveo više igrača iz svoje domovine. U tom periodu dao je priliku mladom Andrei Pirlu da trenira s prvim timom. === Reggiana === Kratko je vodio Reggianu 1996. godine, ali je zbog loših rezultata brzo smijenjen. === Rapid București === Povratkom u Rumuniju 1997. preuzeo je Rapid, s kojim je osvojio Kup, a zatim i prvenstvo 1999. – prvo nakon 32 godine čekanja. Dodao je i Superkup, potvrdivši dominaciju nad Steauom. === Inter Milan === Krajem 1998. preuzeo je Inter, radeći s velikim zvijezdama poput Ronalda i Roberta Baggia. Ekipa je stigla do četvrtfinala Lige prvaka, ali je eliminisana od Manchester Uniteda. Klub je napustio već 1999, između ostalog i zbog nesuglasica s Ronaldom. === Galatasaray === Godine 2000. dolazi u Galatasaray i odmah osvaja UEFA Superkup pobjedom nad Real Madridom. U narednim sezonama bilježi dobre evropske rezultate i osvaja tursko prvenstvo, ali uprkos tome biva smijenjen. === Beşiktaş === U Beşiktaşu ostvaruje veliki uspjeh, osvojivši titulu 2003. uz rekordni broj bodova. Ipak, nakon kontroverzi i pada forme naredne sezone, napušta klub. === Shakhtar Donetsk === Najveći trag ostavio je u Shakhtaru, koji je vodio čak 12 godina. Osvojio je brojne domaće trofeje i 2009. godine UEFA Kup, prvi evropski trofej u historiji kluba. Posebno uspješna bila je sezona 2010/11, kada je osvojio trostruku krunu i stigao do četvrtfinala Lige prvaka. Bio je poznat po radu s mladim Brazilcima, koje je razvijao u vrhunske igrače. Više puta proglašavan je trenerom godine u Ukrajini. === Zenit, Turska i Dynamo Kyiv === Godine 2016. preuzima Zenit i osvaja Superkup Rusije, ali ubrzo dobija otkaz. Kao selektor Turske nije uspio izboriti plasman na Svjetsko prvenstvo. Godine 2020. preuzima Dynamo Kyiv, što izaziva negodovanje navijača zbog njegove prošlosti u Shakhtaru. Ipak, već u prvoj sezoni osvaja prvenstvo i Kup. Tokom rata u Ukrajini 2022. napušta zemlju radi sigurnosti. Klub napušta 2023. godine. === Povratak u Rumuniju === Na klupu reprezentacije Rumunije vraća se 2024. godine. U Ligi nacija ostvaruje odlične rezultate i plasman u viši rang, ali ne uspijeva izboriti odlazak na Svjetsko prvenstvo 2026. Nakon eliminacije u baražu protiv Turske, te zdravstvenih problema, podnosi ostavku u aprilu 2026. == Privatni život i smrt == Lucescu je fudbal smatrao centrom svog života, često naglašavajući da želi ostati u sportu do kraja. Govorio je više jezika i poticao igrače na obrazovanje i kulturno uzdizanje. Njegov sin Răzvan također je postao trener. Tokom života imao je i ozbiljne zdravstvene probleme, uključujući srčane tegobe i tešku saobraćajnu nesreću. Početkom aprila 2026. hospitalizovan je zbog teških srčanih komplikacija. Preminuo je 7. aprila 2026. u Bukureštu, u 80. godini života. == Djela == Autor je i knjiga o fudbalu: * ''Miraj travnjaka'' (1981) * ''Rudarski život'' (2011) Arina Sabaljenka (rođena 5. maja 1998.) bjeloruska je profesionalna teniserka. Trenutno je broj 1 u pojedinačnoj konkurenciji na WTA rang listi, te prijašnja najbolje rangirana igračica u dublu. Sabaljenka je osvojila24 TWA singl ttule, među kojima su 4 Grand Slam turnira – po dvije na Australian Openu i US Openu – kao i 11 WTA 1000 turnira. Također je ovojila 6 titula u dublu, uključujući US Open 2019. i Australian Open 2021, oba puta s Elise Mertens. Sabaljenka je veću prepoznatljivost stekla 2017. kada je, zajedno s Aleksandrom Sasnovič, dovela reprezentaciju Bjelorusije do finala Fed Cupa, iako obje tada nisu bile među top 75 na rang listi. Sezone 2018. i 2019. završila je kao svjetski broj 11 u singlu. Nakon dva polufinala na Grand Slam turnirima 2021. godine, popela se na drugo mjesto, ali je 2022. imala problema s održavanjem tog nivoa igre. Godine 2023. osvojila je svoj prvi Grand Slam naslov na Australian Openu, bila finalistkinja US Opena i prvi put postala svjetski broj 1. Godine 2024. Sabaljenka je odbranila svoju Australian Open titulu i osvojila treći Grand Slam naslov na US Openu, završivši prvi put godinu kao prvorangirana igračica. Godine 2025. odbranila je titulu na US Openu i bila finalistkinja Astralian Opena i Roland Garrosa, zadržavši prvo mjesto tokom čitave sezone. U 2026. stigla je do osmog Grand Slam finala na Australian Openu i osvojila tzv. Sunshine Double (Indian Wells i Miami). Sabaljenka je redovno počela igrati dublove 2019. Sa Mertens kao partnerkom odmah je ostvarila uspjeh osvojvši Sunshine double iste godine. Kasnije su zajedno osvojile US Open, a Sabaljenka se prvi put plasirana na WTA Finals. Nakon što su Mertens i ona osvojile drugi Grand Slam na Australian Openu 2021, Sabaljenka je postala broj 1 u dublu, nakon čega se isključivo fokusirala na singl. Počeci Sabaljenka je rođena u Minsku, glavnom gradu Bjelorusije. Njen otac, Sergej (preminuo 2019.), bio je hokejaš na ledu. Sabaljenka je počela igrati tenis sasvim slučajno. Izjavila je: "Jednog dana moj tata me je vozio negdje autom i usput je vidio teniske terene. Tako me je odveo tamo. Svidjelo mi se i uživala sam u tome — i tako je sve počelo." Počela je trenirati na Nacionalnoj teniskoj akademiji u Minsku kada je otvorena 2014. godine. Godine 2015. Bjeloruski teniski savez uvjerio je Sabaljenku i njen tim da se fokusiraju na igranje profesionalnih turnira nižeg nivoa umjesto juniorskih takmičenja, iako je još uvijek imala pravo nastupa u juniorskoj konkurenciji. Karijera Juniorska karijera Sabaljenka je kasno počela igrati na ITF juniorskim turnirima jer je u mlađim kategorijama nastupala na U14 i U16 Tennis Europe takmičenjima. Nije igrala u glavnom žrijebu nijednog ITF turnira sve do 2013, kada je sa 15 godina igrala n nižerangiranom Grade-4 Tallink kupu u Estoniji. Nikada nije igrala na juniorskim Grand Slam turnirima niti na drugim visokim Grade-A i Grade-1 takmičenja. Zbog nedostatka većeg broja bodova s tih većih turnira, najbolji plasman u karijeri bio joj je tek 225. mjesto. Sabaljenka je svoju prvu ITF titulu osvojila u dublu na najnižem nivou, Grade-5 Alatan Tour Cupu u Bjelorusiji krajem 2013, zajedno sa sunarodnjakinjom Verom Lapko. Tokom 2014. istakla se na Grade-4 turnirima, gdje je u junu stigla do svog prvog finala u singlu na Estonian Junior Openu, a u oktobru je osvojila svoju prvu singl titulu na MTV Total Junior Cupu u Finskoj. Na kraju sezone odbranila je titulu u dublu na Alatan Tour Cupu, ovog puta sa sunarodnjakinjom Nikom Šitkouskajom, a osvojila je i titulu u singlu. Godine 2015. igrala je samo na jednom turniru, Evropskom juniorskom prvenstvu. Kao turnir kategorije B1, to je bio najviši nivo juniorskog takmičenja na kojem je učestvovala. Izgubilaje u drugom kolu od prve nositeljice Markete Vondrušove. Period 2012–2016: Profesionalni i Fed Cup debi Sabaljenka je počela igrati na ITF Women's Circuitu 2014, čak i prije nego što je nastupala na ITF juniorskim turnirima. U dvije godine odigrala je svojih prvih 5 turnira u rodnom Minsku, ali ni na jednom nije osvojila pobjedu u glavnom žrijebu. Svoju prvu profesionalnu pobjedu zabilježila je krajem 2014. u Istanbulu. U narednoj sezoni, u oktobru, osvojila je prve dvije titule u uzastopnim sedmicama u Antaliji, obje na turnirima ranga 10.000 dolara. Također je osvojila i turnir sa glavnom nagradom od 25.000 dolara posljednje sedmice te godin. Ta titula ju je početkom 2016. prvi put uvela među najboljih 300 na WTA listi. Iste godine u aprilu debitovala je u Fed Cupu, gdje je poražena u svom jedinom meču. Također je osvojila i tada najveće titule, obje sa nagradom od 50.000 dolara (prva u Tianjinu uvela ju je među 200 najboljih u maju, dok joj je druga u Toyoti u novembru pomogla da sezonu završi kao 137. igračica svijeta). Godina 2017: Titula na WTA 125 i probijanje među 100 najboljih Uprkos određenom uspjehu početkom sezone u Fed Cupu, Sabaljenka je imala miran start godine. U februaru je prvi put igrala u glavnom žrijebu WTA Toura kao kvalifikantkinja na Dubai Openu; međutim, svoju prvu pobjedu na WTA Touru ostvarila je tek u julu na Wimbledonu. Na svom Grand Slam debiju ponovo je kroz kvalifikacije izborila glavni žrijeb i u prvom kolu pobijedila Irinu Hromačevu. Sabaljenka je ovaj uspjeh nastavila još jednom pobjedom na Washington Openu protiv 34. igračice svijeta, Lauren Davis, finalistkinje iz 2016. i tada najviše rangirane protivnice koju je pobijedila. Nakon poraza u kvalifikacijama US Opena, Sabaljenka je stigla do svog prvog WTA polufinala na Taškent Openu, gdje je između ostalih pobijedila treću nositeljicu i 53. igračicu svijeta, Tatjanu Mariju. Nekoliko sedmica kasnije nastupila je na Tianjin Openu kao 119. igračica svijeta, ali je uspjela doći do svog prvog WTA finala. Tamo se susrela sa svojim idolom iz djetinjstva, Marijom Šarapovom, ali je na kraju izgubila u dva tijesna seta. Zahvaljujući tom rezultatu, napredovala je na 76. mjesto i prvi put ušla među 100 najboljih na svijetu. Nakon tijesnog poraza u finalu Fed Cupa protiv Sjedinjenih Američkih Država, Sabaljenka je sezonu završila osvajanjem tada najveće titule u karijeri na Mumbai Openu, turniru iz serije WTA 125. Ova titula joj je osigurala 78. mjesto na kraju godine. '''Steam''' je [[Digitalna distribucija|digitalna platforma za distribuciju]] i prodaju [[Videoigra|videoigara]] koju je razvija [[Valve (korporacija)|korporacija Valve]]. Pokrenut je kao softverski klijent u septembru 2003. kako bi automatski obezbijedio ažuriranja za Valveove video-igre, a krajem 2005. proširen je na distribuciju igara drugih proizvođača. Nudi različite funkcije, kao što su [[Matchmaking|povezivanje igrača na serveru]] uz [[Valve Anti-Cheat]] (VAC) zaštitu, [[Servis društvenog umrežavanja|društvene mreže]] i usluge [[Streamovanje igara|streamovanja igara]]. Funkcije Steam klijenta uključuju održavanje ažuriranja, cloud skladištenje i opcije popu direktnih poruka, prikaza unutar igre (ovelay), foruma za diskusiju i virtuelnog tržišta [[Kolekcionarski predmet|kolekcionarskih predmeta]]. Prodavnica također nudi [[softver za produktivnost]], [[Muzika u videoigrama|muzički sadržaj iz igara]], videozapise, kao i prodaju hardvera kojeg Valve proizvodi ([[Valve Index]], [[Steam Deck]]). [[Aplikativni programski interfejs|Programski interfejs (API)]], Steamworks, objavljen je 2008, a programeri ga koriste kako bi u svoje proizvode integrisali Steam funkcije, poput [[Upravljanje digitalnim pravima|zaštite digitalnih prava (DRM)]]. Nekoliko izdavača igara počelo je distribuisati svoje proizvode na Steamu iste godine. Steam je prvobitno razvijen za [[Microsoft Windows|Windows]], ali je 2010. i 2013. prilagođen za [[macOS]] i [[Linux]]. Mobilna verzija Steama, koja omogućava korištenje njegovih online funkcije, objavljena je za [[iOS]] i [[Android (operativni sistem)|Android]] 2012. Steam je najveća digitalna platforma za distribuciju [[Računarska igra|računarskih igara]], sa udjelom na tržištu koji se 2013. prema ''[[IHS Screen Digest|IHS Screen Digestu]]'' procjenjivao na 75%. Do 2017, kupovine igara preko Steama dostigle su oko 4,3 milijarde američkih dolara, odnosno najmanje 18% globalne prodaje računarskih igara prema [[Steam Spy|''Steam Spyju'']]. Do 2021, usluga je imala više od 34.000 igara i preko 132 miliona [[Aktivni korisnik|aktivnih mjesečnih korisnika]]. Uspjeh Steama doveo je do razvoja [[Steam Machine]] gaming računara 2015, uključujući [[SteamOS]] (za Linux OS) i [[Steam Controller|Steam Controllera]]; zatim [[Steam Link]] uređaja za lokalni streaming igara; i 2022. prenosivog [[Steam Deck|Steam Decka]], prilagođenog za pokretanje Steam igara. '''Mioklonus''' je brzi kratki nevoljni nepravilni trzaj [[Mišić|mišića]], grupe mišića ili [[Zglob|zgloba]] (bez ritma) za razliku od [[Klonus|klonusa]] koji je ritmičan i pravilan. Javlja se kao prateći simptom kod velikog broja [[Neurološki poremećaj|neuroloških oboljenja]]. Sam termin mioklonus (myo - "mišić", clonus "grč") opisuje [[medicinski znak]] i, uopšteno, ne predstavlja [[Dijagnoza|dijagnozu]] [[Bolest|bolesti]]. Nastaju u [[Moždana kora|moždanoj kori]] (kortikalno), u drugim dijelovima mozga (subkortikalno) ili u [[Kičmena moždina|kičmenoj moždini]] (spinalno). Ubrajaju se u ekstrapiramidalne [[Hiperkinezija|hiperkinezije]], odnosno spadaju u hiperkinetičke poremećaje pokreta, zajedno sa [[Tremor|tremorom]] i [[Horeja|horejom]]. Ovi miokloni trzaji ili grčevi obično su uzrokovani naglim [[Mišićna kontrakcija|kontrakcijama mišića]] (pozitivni mioklonus) ili kratkotrajnim prekidima kontrakcije (negativni mioklonus). Najčešće se javljaju prilikom uspavljivanja ([[hipnički trzaj]]). Miokloni trzaji mogu se javiti i kod zdravih osoba i povremeno ih doživljava gotovo svako. Međutim, ako postanu učestaliji i rašireniji, mogu biti znak različitih neuroloških poremećaja. [[Štucanje]] je vrsta mioklonog trzaja koji posebno zahvata [[Dijafragma|dijafragmu]]. Kada je grč izazvan od strane druge osobe naziva se ''isprovocirani grč''. Napadi [[Drhtanje|drhtanja]] kod [[beba]] spadaju u ovu kategoriju. Miokloni trzaji mogu se javiti pojedinačno ili u nizu, u određenom obrascu ili bez obrasca. Pojavljivati se mogu rijetko ili više puta u jednoj minuti. Najčešće je mioklonus jedan od više znakova u širokom spektru poremećaja [[Nervni sistem|nervnog sistema]], kao što su [[multipla skleroza]], [[Parkinsonova bolest]], [[distonija]], [[cerebralna paraliza]], [[Alzheimerova bolest]], [[Gaucherova bolest]], [[subakutni sklerozirajući panencefalitis]], [[Creutzfeldt-Jakobova bolest,|Creutzfeldt-Jakobova bolest]], [[serotoninska toksičnost]], neki slučajevi [[Huntingtonova bolest|Huntingtonove bolesti]], kao i pojedini oblici [[Epilepsija|epilepsije]], te povremeno kod [[Intrakranijalna hipotenzija|intrakranijalne hipotenzije]]. U gotovo svim slučajevima u kojim je mioklonus uzrokovan oboljenjem [[Centralni nervni sistem|CNS-a,]] prethode mu drugi simptomi, kao npr. kod Creutzfeldt-Jakobove bolesti on je obično kasna klinička manifestacija koja se javlja nakon što pacijent već počne pokazivati izražene neurološke deficite. Anatomski, mioklonus može poticati iz lezija korteksa, subkorteksa ili kičmene moždine. Prisustvo mioklonusa iznad foramen magnuma praktično isključuje spinalni mioklonus; dalja lokalizacija zahtijeva dodatne pretrage, poput [[Elektromiografija|elektromiografije (EMG)]] i [[Elektroencefalografija|elektroencefalografije (EEG)]]. == Tipovi == Među najčešćim tipovima mioklonusa su akcijski, kortikalni refleksni, esencijalni, palatalni mioklonus, kao i oni koji se javljaju u progresivnim miokonim epilepsijama, retikuralni refleksni, spavački, te stimulusno-osjetljivi mioklonus. === Oblici epilepsije === '''Kortikalno refleksni mioklonus''' smatra se oblikom epilepsije koja potiče iz moždane kore – vanjskog sloja, ili "[[Siva masa|sive mase]]" mozga, odgovorne za veliki dio obrade informacija u mozgu. U ovom tipu mioklonusa trzaji obično zahvataju samo nekoliko mišića u jednom dijelu tijela, ali se mogu javiti i trzaji koji uključuju mnoge mišiće. Kortikalni refleksni mioklonus može se pojačati kada pacijenti pokušavaju izvesti određeni pokret ili kada dožive određeni podražaj. '''Esencijalni mioklonus''' javlja se bez prisustva epilepsije ili drugih očitih abnormalnosti u mozgu ili [[Živac|živcima]]. Može se pojaviti nasumično kod osoba bez porodične historije ili kod članova u jednoj [[Porodica|porodici]], što ukazuje da ponekad može biti nasljedni poremećaj. Esencijalni mioklonus obično je stabilan i ne pogoršava se s vremenom. Neki naučnici spekulišu da neki oblici esencijalnog mioklonusa mogu biti oblik epilepsije bez poznatog uzroka. '''Mioklonu epilepsiju kod adolescenata''' obično čine trzanje, prije svega mišića gornjih ekstremiteta. Ovo uključuje trzanje [[Ruka|ruku]], [[Rame|ramena]], [[Lakat|laktova]] i veoma rijetko [[Noga|nogu]]. '''[[Juvenilna mioklona epilepsija]]''' je među najčešćim tipovima epilepsije i može zahvatiti jednu od 14 osoba sa ovom bolešću. Napadi se obično javljaju nakon buđenja, a pojava ovog tipa epilepsije kod većine pacijenata da se uočiti oko [[Pubertet|puberteta]]. Primjena lijekova koji liječe više tipova napada obično je najefikasniji oblik tretmana. [[Lennox–Gastautov sindrom|'''Lennox–Gastautov sindrom (LGS)''']], ili dječja epileptička encefalopatija, rijedak je epileptički poremećaj koji čini 1–4% dječjih epilepsija. Sindrom se očituje mnogo težim simptomima, uključujući višestruke napade dnevno, [[poteškoće u učenju]] i abnormalne nalaze na elektroencefalogramu (EEG). Rani početak napada povezan je sa većim rizikom od kognitivnog oštećenja. '''[[Progresivna mioklonična epilepsija (PME)]]''' je grupa bolesti koje se karakterišu mioklonusom, epileptičkim napadima, [[Toničko-klonički napadi|toničko-kloničkim napadima]] i drugim ozbiljnim simptomima kao što su poteškoće s hodanjem ili govorom. Ovi rijetki poremećaji često se pogoršavaju s vremenom i mogu biti fatalni. Studije su identificirale barem tri oblika PME. Bolest Lafora nasljeđuje se kao [[Dominacija (genetika)|autosomno-recesivni poremećaj]], što znači da se bolest javlja samo kada dijete naslijedi dvije kopije defektnog gena, po jednu od svakog roditelja. [[Lafora bolest]] karakterišu mioklonus, epileptički napadi i [[demencija]] (progresivni gubitak pamćenja i drugih intelektualnih funkcija). Druga grupa PME bolesti, koja pripada klasi cerebralnih skladišnih bolesti, obično uključuje mioklonus, probleme sa vidom, demenciju i [[Distonija|distoniju]] (stalne kontrakcije mišića koje uzrokuju uvijanje ili abnormalne položaje tijela). Još jedna grupa PME poremećaja u klasi sistemskih degeneracija često je praćena akcijskim mioklonusom, napadima, te problemima s ravnotežom i hodanjem. Mnoge od ovih PME bolesti počinju u djetinjstvu ili adolescenciji, a liječenje obično nije dugoročno uspješno. '''Retikularni refleksni mioklonus''' smatra se oblikom generalizovane epilepsije koja potiče iz [[Moždano stablo|moždanog stabla]], dijela mozga koji se povezuje s kičmenom moždinom i kontroliše vitalne funkcije poput [[Disanje|disanja]] i rada srca. Miokloni trzaji obično zahvataju cijelo tijelo, pri čemu su mišići s obje strane tijela istovremeno pogođeni. Kod nekih osoba trzaji se javljaju samo u dijelu tijela, npr. nogama, pri čemu su svi mišići u tom dijelu uključeni u svaki trzaj. Retikularni refleksni mioklonus može biti izazvan ili voljnim pokretom ili vanjskim podražajem. === Dijafragmalni trzaj === Vrlo rijedan oblik uključuje [[Dijafragma|dijafragmalni]] trzaj, poznat i kao Sindrom plesača trbuha ili Van Leeuwenhoekova bolest. Prvi ga je opisao [[Antoni van Leeuwenhoek]] 1723. godine, koji je i sam imao ovo stanje. Ovu bolest karakteriše govori koji zvuči kao [[štucanje]] sa kratkim dahom. Spazmi mišića mogu se ponavljati na desetine puta dnevno. Brzina kontrakcija dijafragme kreće se između 35 i 480 kontrakcija u minuti, sa prosječnom brzinom od oko 150. Studije pokazuju da mogući uzroci mogu biti poremećaji u CNS-u i PNS-u, [[anksioznost]], nutritivni poremećaji i upotreba određenih medikamenata. Nijedan tretman nije se pokazao univerzalno učinkovitim, iako blokada ili presjecanje [[Frenični živac|freničnog živca]] može pružiti instantnu olakšicu kada farmakološko liječenje nije efektivno. Samo oko 50 ljudi širom svijeta ima dijagnozu dijafragmalnog trzaja. === Ostali oblici === * '''Akcioni mioklonus''' karakterišu trzaji mišića koji se javljaju ili pojačavaju pri voljnim pokretima ili čak namjeri za pokretom. Pokušaju preciznih i koordiniranih pokreta mogu pogoršati stanje. Akcioni mioklonus je najonesposobljavajući oblik mioklonusa i može zahvatiti ruke, noge, lice, pa čak i glas. Često se povezuje sa toničko-kloničkim napadima i difuznim neuronskim oboljenjima poput posthipoksične [[Encefalopatija|encefalopatije]], [[Uremija|uremije]] i različitih oblika PME, iako se u slučaju fokalnog moždanog deficita, ovo oboljenje može biti ograničeno na jedan ekstremitet. Ovaj tip mioklonusa često je uzrokovan oštećenjem mozga nastalim zbog nedostatka kisika i protoka krvi u mozak kada je disanje ili rad srca privremeno zaustavljeno. Prekomjerna eksitacija [[Senzomotorni korteks|senzomotornog korteksa]] (kortikalni refleksni mioklonus) ili [[Mrežasta formacija srednjeg mozga|mrežaste formacije]] (retikularni refleksni mioklonus) također može uzrokovati akcioni mioklonus. Smatra se da neurotransmiteri [[Serotonin|serotonina]] i [[Gama-aminobuterna kiselina|GABA]] uzrokuju ovaj nedostatak inhibicije, što može objasniti poboljšanja kod primjene prekursora serotonina. U proces su uključeni sistemi: cerebelodentatorubralni, piramidalni, ekstrapiramidalni, optički, auditivni, zadnje kolone i nuclei gracilis i cuneatus, [[kičmeno-moždani putevi]], motorički neuroni moždanih nerava i prednjih rogova kičmene moždine, kao i mišićna vlakna. * Palatalni mioklonus je regularna, ritmička kontrakcija jedne ili obje strane [[Mehko nepce|mekog nepca]]. Ove kontrakcije mogu biti praćene mioklonusom u drugim mišićima, uključujući [[Lice (anatomija)|lice]], [[Jezik (anatomija)|jezik]], [[grlo]] i dijafragmu. Kontrakcije su vrlo brze, javljaju se i do 150 puta u minuti i mogu trajati tokom sna. Obično se pojavljuje kod odraslih i može trajati neograničeno. Osobe sa palatalnim mioklonusom obično ga smatraju manjim problemom, iako se neki žale na povremeni zvuk kliktanja koji nastaje kontrakcijom mišića mekog nepca. * [[Mioklonus srednjeg uha]] javlja se u mišićima [[Srednje uho|srednjeg uha]], uključujući [[Mišić zatezač bubne opne|mišić zatezače bubne opne]] i [[mišić uzengije]]. Može zahvatiti i mišiće oko [[Eustachijeva cijev|Eustahijeve tube]], uključujući [[mišić zatezača mekog nepca]] i [[mišić podizača mekog nepca]], kao i [[trubno-ždrijelni mišić]]. Oboljeli ga opisuju kao kucajući zvuk/osjećaj u [[Uho|uhu]]. * Spinalni mioklonus je mioklonus koji potiče iz kičmene moždine, uključujući segmentalni i propriospinalni mioklonus. Propriospinalni mioklonus obično je uzrokovan torakalnim generatorom koji izaziva trzaj fleksije trupa. Često je izazvan [[Stimulus (fiziologija)|stimulusom]], s kašnjenjem zbog sporog provođenja kroz propriospinalna [[Nervno vlakno|nervna vlakna]]. * Mioklonus osjetljiv na podražaje izazvan je raznim vanjskim stimulusima poput [[Buka|buke]], [[Pokret|pokreta]] i [[Svjetlost|svjetla]]. Iznenađenje može povećati osjetljivost pacijenta. * Mioklonus u snu javlja se u početnim fazama [[San|sna]], naročito prilikom uspavljivanja, uključujući poznate primjere poput hipničkog trzaja. Neki oblici su osjetljivi na podražaje. Većina osoba rijetko osjeća smetnje, pa liječenje često nije potrebno. Ako je simptom kompleksnijeg i ometajućeg poremećaja, poput [[Sindrom nemirnih nogu|sindroma nemirnih nogu]], može biti potrebno medicinsko liječenje. Mioklonus se također može povezati sa osobama sa [[Touretteov sindrom|Tourettovim sindromom]]. == Znakovi i simptomi == Mioklonički napad opisuje se kao trzaji koji se javljaju u jednom ekstremitetu ili čak u cijelom tijelu. Osoba koja doživljava napad opisuje osjećaj kao nekontrolisane pokrete, slične blagom [[Električni udar|električnom udaru]]. Iznenadni trzaji ponekad mogu biti toliko snažni da malo [[dijete]] zbog njih može pasti. Mioklonički napad je nagla nevoljna kontrakcija grupe mišića. Trzaji mišića obično su simetrični, najčešće generalizovani, a mogu biti lokalizovani u rukama i ramenima, često istovremeno sa klimanjem glave; obje ruke mogu se odjednom ispružiti dok se istovremeno javlja klimanje glave. Simptomi mogu varirati među pacijentima. Ponekad se cijelo tijelo može trzati, slično [[Refleks iznenađenja|refleksu iznenađenja]]. Kao što je slučaj sa svim generalizovanim napadima, pacijent [[Svijest i poremećaji svijesti|nije svjestan]] tokom događaja, ali napad je toliko kratak osoba izgleda potpuno [[Svijest|svjesno]]. Kod refleksnih epilepsija, miokloničke napade mogu izazvati trepereća svjetla ili drugi spoljašnji podražaji (vidi [[fotosenzitivna epilepsija]]). Slični primjeri normalnog mioklonusa su podrigivanje i hipnički trzaji koje neki ljudi osjećaju prilikom uspavljivanja. Teški slučajevi patološkog mioklonusa mogu poremetiti kretanje i znatno ograničiti sposobnost osobe da spava, jede, govori ili hoda. Mioklonički trzaji se često javljaju kod osoba s [[Epilepsija|epilepsijom]]. == Uzroci == Mioklonus kod zdravih osoba ne ukazuje na ništa drugo osim na nasumičnu kontrakciju mišića (nije opasan). Mioklonus se također može razviti kao odgovor na infekciju, hiperosmolarnu hiperglikemijsku krizu, povredu glave ili kičmene moždine, moždani udar, stres, tumore mozga, zatajenje bubrega ili jetre, bolesti nakupljanja lipida, trovanje hemikalijama ili lijekovima, kao nuspojava određenih lijekova (poput tramadola, kinolona, benzodiazepina, gabapentina, sertralina, lamotrigina i opioida), ili uslijed drugih poremećaja. Mioklonus može biti simptom velikog broja neuroloških oboljenja i stanja, poput: * [[Multipla skleroza|multiple skleroze]] * [[Epilepsija|epilepsije]] * [[Parkinsonova bolest|Parkinsonovog oboljenja]] * [[Huntingtonova bolest|Huntingtonove bolesti]] * [[Demencija Lewyjevih tijela|demencije Lewyjevih tijela]] * [[Alzheimerova bolest|Alzheimerove bolesti]] * [[Frontotemporalna demencija|frontotemporalne demencije]] * [[Kortikobazna degeneracija|kortikobazne degeneracije]] * [[Creutzfeldt-Jakobova bolest,|Creutzfeldt-Jakobove bolesti]] * [[Lajmska bolest|Lajmske bolesti]] * [[Opsoclonus mioklonus sindrom|opsoclonus mioklonus sindroma]] * [[lupus]] i * [[MERRF sindrom|MERRF-a]] (miokloničke epilepsije s neurednim crvenim vlaknima) – rijetka [[mitohondrijska encefalomiopatija]] Noćni mioklonus može biti prisutan kod osoba s [[Fibromialgija|fibromialgijom]]. Benigne miokloničke pokrete često je moguće uočiti tokom indukcije opće anestezije intravenskim lijekovima, poput [[Etomidat|etomidata]] i [[Propofol|propofola]]. Pretpostavlja se da nastaju zbog smanjenog inhibicijskog signalizovanja od strane kranijalnih neurona. Dugotrajni nedostatak kisika u mozgu, odnosno [[hipoksija]], može rezultirati posthipoksičnim mioklonusom. Osobe s [[Benigni fascikularni sindrom|benignim fascikularnim sindromom]] često mogu doživjeti miokloničke trzaje udova, prstiju i palčeva. Trzaji mišićnih grupa, većine tijela ili niz trzaja u brzom nizu, zbog kojih osoba naglo uspravlja tijelo iz opuštenog sjedećeg položaja, ponekad se javljaju kod ambulantnih pacijenata liječenih visokim dozama [[Morfin|morfina]], [[Hidromorfin|hidromorfina]] i sličnih lijekova, a mogu biti znak visokih i/ili brzo rastućih nivoa ovih lijekova u serumu. Mioklonički trzaji izazvani drugim opioidima, poput [[Tramal|tramadola]] i [[Petidin|petidina]], mogu biti manje benigni. Lijekovi nevezani za opioide, poput [[Antiholinergici|antiholinergika]], također su poznati po tome da izazivaju miokloničke trzaje. == Liječenje == Primjenjuje se simptomatsko liječenje. Za kontrolu mioklonusa mogu se koristiti kombinacije lijekova. Kod ozbiljnijih stanja, s obzirom na kompleksne uzroke mioklonusa, liječenje može uključivati više lijekova koji pojedinačno imaju ograničen učinak, ali u kombinaciji djeluju snažnije jer utiču na različite moždane puteve ili mehanizme. Liječenje je najefikasnije kada je poznat osnovni uzrok i kada se može ciljano tretirati. Neki od lijekova koji se proučavaju u različitim kombinacijama uključuju klonazepam, natrijum-valproat, piracetam i primidon. Hormonska terapija može poboljšati odgovor na antimiokloničke lijekove kod nekih osoba. Neke studije su pokazale da doze 5-hidroksitriptofana (5-HTP) mogu dovesti do poboljšanja kod pacijenata s određenim tipovima akcionog mioklonusa i progresivne miokloničke epilepsije (PME). Razlike u učinku 5-HTP-a kod pacijenata s mioklonom još uvijek nisu objašnjene. Mnogi lijekovi koji se koriste za mioklonus, poput barbiturata, fenitoina i primidona, također se koriste za liječenje epilepsije. Barbiturati usporavaju centralni nervni sistem i imaju sedativni ili antikonvulzivni učinak. Fenitoin i primidon su učinkoviti antiepileptici, iako fenitoin može izazvati zatajenje jetre ili druge dugotrajne štetne efekte kod pacijenata s PME. Natrijum-valproat je alternativna terapija za mioklonus i može se koristiti samostalno ili u kombinaciji s klonazepamom. Neki pacijenti mogu imati neželjene reakcije na klonazepam i/ili natrijum-valproat. Kada pacijenti uzimaju više lijekova, prestanak primjene onih koji se sumnja da izazivaju mioklonus i tretman metaboličkih poremećaja može riješiti neke slučajeve mioklonusa. Kada je indicirano farmakološko liječenje, antikonvulzivi su primarna linija liječenja. Paradoksalne reakcije na terapiju su zabilježene – lijekovi na koje većina pacijenata reagira pozitivno kod drugih mogu pogoršati simptome. Ponekad to dovodi do greške povećavanja doza, umjesto smanjenja ili prekida lijeka. Liječenje mioklonusa fokusira se na lijekove koji mogu pomoći u smanjenju simptoma. Koriste se natrijum-valproat, klonazepam, antikonvulziv levetiracetam i piracetam. Doze klonazepama obično se postepeno povećavaju dok pacijent ne pokaže poboljšanje ili dok nuspojave ne postanu štetne. Pospanost i gubitak koordinacije su česte nuspojave. Korisni efekti klonazepama mogu vremenom slabiti ako pacijent razvije toleranciju na lijek. U oblicima mioklonusa gdje je zahvaćeno samo jedno područje, pa čak i kod nekoliko drugih oblika, botox injekcije (OnabotulinumtoxinA) mogu biti od pomoći. Hemijski transmiter odgovoran za izazivanje nevoljnih kontrakcija mišića blokiran je toksinima Botulinuma iz Botoxa. Hirurški zahvat također je opcija liječenja ako simptome izaziva tumor ili lezija u mozgu ili kičmenoj moždini. Operacija može korigovati simptome kod pacijenata kod kojih mioklonus zahvata dijelove lica ili uha. Dok se duboka moždana stimulacija (DBS) još proučava u vezi s mioklonusom, ona je već isprobana kod osoba s ovim i drugim poremećajima pokreta. == Epidemiologija == Mioklonus se može javiti kod osoba bez porodične historije, ali i među članovima iste porodice. Neki ljudi sa mioklonusom imaju članove porodice koji pate od esencijalnog tremora ili distonije (mioklonus-distonija). == Prognoza == Efekti mioklonusa kod pojedinca mogu varirati u zavisnosti od oblika bolesti i opšteg zdravstvenog stanja. U težim slučajevima, posebno onima koji ukazuju na osnovni poremećaj u mozgu ili nervima, pokreti mogu biti izrazito izobličeni i ograničiti sposobnost normalnog funkcionisanja, kao što su jedenje, govor i hodanje. U takvim slučajevima, terapija koja je inače efikasna, poput klonazepama i natrijum valproata, može izazvati neželjene reakcije na lijek, uključujući povećanu toleranciju i potrebu za većim dozama. Međutim, prognoza za jednostavnije oblike mioklonusa kod inače zdravih osoba može biti neutralna, jer bolest može uzrokovati malo ili nimalo poteškoća. U nekim slučajevima bolest počinje jednostavno, u jednom dijelu tijela, a zatim se širi. == Istraživanje == Istraživanja o mioklonusu podržava Nacionalni institut neuroloških oboljenja i moždanog udara. Glavni fokus istraživanja je na ulozi neurotransmitera i receptora uključenih u ovu bolest. Utvrđivanje da li abnormalnosti u tim putovima uzrokuju mioklonus može pomoći u razvoju terapije lijekovima i dijagnostičkih testova. Određivanje u kojoj mjeri genetika igra ulogu u tim abnormalnostima može dovesti do potencijalnih terapija za njihovo preokretanje, što bi moglo ispraviti gubitak inhibicije i istovremeno unaprijediti mehanizme u tijelu koji bi kompenzovali njihove efekte. == Etimologija == Riječ mioklonus nastala je kombinovanjem riječi myo- i clonus, što ukazuje na poremećaj kontrakcije mišića. Izgovara se /ˌmaɪˈɒklənəs/ ili /ˌmaɪəˈkloʊnəs, ˌmaɪoʊ-/. Zastupljenost ovih varijanti pokazuje razliku između američkog i britanskog engleskog. Varijanta sa naglaskom na slog -oc- jedini je izgovor koji se navodi u nekoliko glavnih američkih rječnika (medicinskih i opštih). Varijanta sa naglaskom na slog -clo- navodi se u britanskoj verziji Oxford Dictionaries online, ali ne i u američkoj verziji. == Također pogledajte == * Sindrom prekida uzimanja antidepresiva – simptomi koji se javljaju nakon prestanka uzimanja antidepresivnih lijekova * Sindrom benignih fascikulacija – nevoljno trzanje mišića u voljnim mišićima * Klonus – niz nevoljnih i ritmičnih kontrakcija i opuštanja mišića * Sindrom eksplodirajuće glave – abnormalna senzorna percepcija tokom sna * Fahr-ov sindrom – genetski poremećaj koji uključuje kalcifikaciju bazalnih ganglija * Fascikulacija – spontano, nevoljno trzanje mišića * Hipnagogija – stanje svijesti pri uspavljivanju * Hipnički trzaj – nevoljno trzanje prilikom uspavljivanja * Poremećaj periodičnih pokreta udova – poremećaj spavanja * Sindrom nemirnih nogu == Reference == '''Nacionalni konvent''' (francuski: ''Convention nationale'', [kɔ̃vɑ̃sjɔ̃ nɑsjɔnal]) bila je [[Konstituanta|ustavotvorna skupština]] [[Kraljevina Francuska|Kraljevine Francuske]] tokom jednog dana i [[Prva Francuska Republika|francuske Prve Republike]] tokom njene prve tri godine za vrijeme [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]], nakon dvogodišnje [[Nacionalna ustavotvorna skupština|Nacionalne ustavotvorne skupštine]] i jednogodišnje [[Zakonodavna skupština Francuske|Zakonodavne skupštine]]. Stvoren je nakon ustanka 10. avgusta 1792. Bila je to prva francuska vlada ustrojena kao [[Republika|republička]], čime je u potpunosti napušten prethodni [[Monarhija|monarhijski sistem]]. Konvent je zasjedao kao jednodomna skupština od 20. septembra 1792. do 26. oktobra 1795. (4. [[Brimer|brimera]] IV prema kalendaru kojeg je Konvent usvojio). Konvent je nastao kada je Zakonodavna skupština odredila privremenu suspenziju kralja [[Luj XVI, kralj Francuske|Luja XVI]] i sazivanje Nacionalnog konventa radi izrade novog ustava bez monarhije. Druga velika novina bila je odluka da poslanici tog konventa treba da budu birani od svih Francuza koji su stariji od 21 godine, koji imaju prebivalište godinu dana i žive od svog rada. Nacionalni konvent je, dakle, bila prva francuska skupština izabrana [[Opšto pravo glasa za muškarce|opštim pravom glasa bez klasnih razlika]].<ref>Anchel, Robert (1911). "Convention, The National". In Chisholm, Hugh (ed.). ''Encyclopædia Britannica''. Vol. 7 (11. edicija). Cambridge University Press. str. 46.</ref> Iako je Konvent trajao do 1795, vlast je efektivno bila birana od strane Konventa i koncentrisana u malom Komitetu javnog spasa od aprila 1793. Osam mjeseci od jeseni 1793. do proljeća 1794, kada su [[Maximilien Robespierre]] i njegovi saveznici dominirali [[Komitet javnog spasa|Komitetom javnog spasa]], predstavljaju najradikalniju i najkrvaviju fazu Francuske revolucije, poznatu kao [[Jakobinska diktatura|Vladavina terora]]. Nakon pada Robespierrea, Konvent je trajao još godinu dana dok nije napisan novi ustav, uvodeći [[Francuski direktorijum]]. == Izbori == Indirektni izbori održani su od 2. do 10. septembra 1792. nakon izbora izbornih kolegijuma od strane primarnih skupština 26. avgusta.<ref>"[https://web.archive.org/web/20181222095403/http://www.archivespasdecalais.fr/Anniversaires/Du-2-au-10-septembre-1792-election-des-deputes-a-la-Convention-nationale Du 2 au 10 septembre 1792: élection des députés à la Convention nationale]". [http://www.archivespasdecalais.fr/Anniversaires/Du-2-au-10-septembre-1792-election-des-deputes-a-la-Convention-nationale Original] arhiviran 22. decembra 2018. Pristupljeno 2. 4. 2026. (jezik: ''francuski'')</ref> Uprkos uvođenju opšteg muškog prava glasa, izlaznost je bila niska,<ref>Thompson, J. M. (1959). ''The French Revolution''. Oxford: Basil Blackwell.</ref>^[<ref>Konvent je, dakle, bio izabran od strane male manjine stanovništva, ali one koja je bila najodlučnija. To objašnjava dvosmislenost riječi "narodni" kada se primjenjuje na ovaj period: Francuska revolucija u "narodnom" smislu zasigurno nije bila narodna u smislu učešća naroda u javnim poslovima. Ali ako se riječ "narodni" shvati tako da je revolucionarna politika bila formirana pod pritiskom sans-kilotskog pokreta i organizovanih manjina, i da je od njih dobila egalitarni impuls, onda da, Revolucija je zaista ušla u svoju "narodnu" fazu.</ref>^] iako je došlo do povećanja u poređenju sa izborima 1791/92. glasalo je 11,9% znatno većeg biračkog tijela, u poređenju sa 10,2% znatno manjeg biračkog tijela 1791. Niska izlaznost bila je djelimično uzrokovana strahom od odmazde; u Parizu je Maximilien Robespierre predsjedavao izborima i, u saradnji sa radikalnom štampom, uspio da isključi svakog kandidata sa rojalističkim simpatijama.<ref>Jordan, David P. (1989). ''The Revolutionary Career of Maximilien Robespierre''. University of Chicago Press. str. 119. ISBN <bdi>978-0-226-41037-1</bdi>.</ref> U cijeloj Francuskoj, samo jedanaest primarnih skupština željelo je zadržati monarhiju. Sve izborne skupštine su prešutno glasale za "republiku", iako je samo Pariz koristio tu riječ.<ref>Thompson, J. M. (1959). ''The French Revolution''. Oxford: Basil Blackwell.</ref> Dana 20. septembra Konvent je održao svoju prvu sjednicu u "Sali sto Švicaraca"; sljedećeg dana prešla je u Salu Manjež, koja je imala malo prostora za javnost i lošu akustiku.<ref>{{Cite web|url=https://www.antoine-saint-just.fr/lieux/tuileries.html|title=Saint-Just: lieux de mémoire|website=www.antoine-saint-just.fr|access-date=2. 4. 2026}}</ref> Od 10. maja 1793. sastajali su se u Sali mašina, ogromnoj dvorani u kojoj su poslanici bili "razbacani". Sala mašina je imala galerije za publiku koja je često uticala na rasprave prekidima ili aplauzom.<ref>{{Cite web|url=https://history.hanover.edu/texts/natcon.html|title=National Convention|website=history.hanover.edu|access-date=2. 4. 2026}}</ref> Članovi Konventa dolazili su iz svih slojeva društva, ali najbrojniji su bili advokati. U Nacionalnoj ustavotvornoj skupštini sjedilo je 75 članova, a 183 u Zakonodavnoj skupštini. Ukupan broj poslanika bio je 749, ne računajući 33 iz francuskih kolonija, od kojih je samo dio stigao na vrijeme u Pariz. Thomas Paine i Anacharsis Cloots imenovani su u Konvent od strane Žirondinaca. Pored toga, novoformirani departmani pripojeni Francuskoj od 1782. do 1789. imali su pravo slati delegacije. Prema sopstvenim pravilima, Konvent je birao svog predsjednika svake dvije sedmice, a odlazeći predsjednik bio je podoban za ponovni izbor nakon isteka tog perioda. Obično su se sjednice održavale ujutro, ali su se često održavale i večernje sjednice, koje su se produžavale do kasno u noć. Ponekad, u izuzetnim okolnostima, Konvent se proglašavao u stalnom zasjedanju, zasjedavši više dana bez prekida. Za zakonodavne i administrativne svrhe Konvent je koristio komitete, sa ovlaštenjima manje ili šire proširenim i regulisanim uzastopnim zakonima. Najpoznatiji od tih komiteta uključuju Komitet javnog spasa i Komitet opšte bezbjednosti. == Politička podjela == Nacionalni konvent bio je sastavljen od tri glavne frakcije: Montanjari (Planina), Marais (Ravnica) i Žirondinci (Brisotini). Historičari se ne slažu u potpunosti oko sastava Konventa, ali trenutni konsenzu je da je Planina bila najveća frakciaj sa oko 302-309 poslanika. Žirondinci su imali između 178 i 227 poslanika, dok je Ravnica brojala između 153 i 250 poslanika. Ove tri frakcije, Planina je bila najjedinstvenja, dok je Ravnica bila najmanje usaglašena. Više od 94% članova Planine glasalo je isto o ključnim pitanjima; nasuprot njima, Žirondinci i Ravnica bili su znatno podijeljeniji. Samo oko 70% Žirondinaca i 58% članova Ravnice glasalo je isto o tim pitanjima. == Žirondinski konvent == === Žirondinci i Montanjari === Žirondinci su bili konzervativniji od Montanjara, iako su i dalje bili demokrate. Žirondinci su dobili ime po Žirondi, oblasti u Francuskoj iz koje su mnogi poslanici ove frakcije bili izabrani (iako su mnogi Žirondinci zapravo poticali iz Pariza). Također su bili poznati kao Brisotini, po svom najistaknutijem govorniku, Jacquesu Pierreu Brissotu. Montanjari su svoju podršku dobijali od Pariške komune i narodnih društava kao što su Jakobinski klub i Kordelijeri; ime su dobili po visokim klupama (tribinama) na kojima su sjedili dok je Konvent zasjedao. === Ravnica === Ravnica je bila treća frakcija u Konventu. Ime je dobila po svom mjestu u sali Konventa. Na početku su podržavali Žirondince, međutim kako je vrijeme prolazilo i Montanjari počeli da zagovaraju pogubljenje Luja XVI, Ravnica je počela da staje na njihovu stranu. === Suđenje kralju i pogubljenje === Jednoglasna odluka Konventa o proglašenju Francuske republike 21. septembra 1792. ostavila je otvorenim pitanje sudbine bivšeg kralja. Zbog toga je formirana komisija koja je trebala da ispita dokaze protiv njega, dok je Zakonodavni odbor Konventa razmatrao pravne aspekte mogućeg budućeg suđenja. Većina Montanjara bila je za presudu i pogubljenje, dok su Žirondinci bili podijeljeni po pitanju Lujeve sudbine: neki su smatrali da kralj ima nepovredivost, drugi su podržavali pomilovanje, a treći su zagovarali blažu kaznu ili progonstvo. Dana 13. novembra, Robespierre je izjavio da ustav koji je Luj prekršio, uprkos tome što mu garantuje nepovredivost, ne može biti korišten u njegovu odbranu. Robespierre je u tom periodu bio bolestan i malo je učestvovao osim što je podržavao vođu Montanjara, Louisa Antoinea de Saint-Justa, koji je održao svoj prvi veliki govor, iznoseći argumente protiv kraljeve nepovredivosti. Dana 20. novembra mišljenje se naglo okrenulo protiv Luja nakon otkrića tajnog skladišta sa 726 dokumenata, koji su sadržali njegovu ličnu prepisku sa bankarima i ministrima. Na suđenju, kralj je tvrdio da ne priznaje dokumente koji su očigledno bili potpisani njegovim rukom. === Kriza i pad Žirondinaca === Vojni neuspjesi u ratu protiv Prve koalicije, prelazak Charlesa Françoisa Dumourieza na stranu neprijatelja, kao i pobuna u Vendéeu (koja je počela u martu 1793), iskorišteni su od strane Montanjara i sanskilota da prikažu Žirondince kao slabe. Montanjari su predlagali oštre mjere, ali su Žirondinci oklijevali da ih prihvate. Na kraju su bili primorani da pristanu na formiranje Revolucionarnog tribunala i Komiteta javnog spasa, koje su predložili Montanjari. Društvene i ekonomske teškoće dodatno su pojačavale napetosti između ovih grupa. Konačni obračun, revolucija od 31. maja do 2. juna 1793. godine, bio je izazvan suđenjem Jean-Paul Maratu i hapšenjem sekcijskih aktivista. Dana 25. maja, Pariška komuna marširala je ka Konventu zahtevajući oslobađanje uhapšenih aktivista. == Montanjarski Konvent == === Revoluciona(rna) vlada === Parižani su 5. septembra pokušali ponoviti pobunu od 2. juna. Naoružane sekcije ponovo su opkolile Konvent kako bi zahtijevale formiranje unutrašnje revolucionarne vojske, hapšenje osumnjičenih i čistku u odborima. To je vjerovatno ključni dan o formiranju revolucionarne vlade: Konvent je popustio, ali je zadržao kontrolu nad događajima. Istog dana je na agendu stavljen "teror", a već sutradan u Komitet javne bezbjednosti izabrani su Collot d'Herbois i Billaud-Varenne. Dana 9. septembra formirana je revoluciona vojska, a 11. je donešen maksimum za žito i stočnu hranu, što je značilo opštu kontrolu cijena, ali i plata. Dana 14. septembra reorganizovan je Revolucioni tribunal, a 17. je usvojen zakon o osumnjičenima, a 20. septembra lokalnim revolucionarnim komitetima povjeren je zadatak sastavljanja njihovih spiskova. === Raspad frakcija === Još u septembru 1793. među revolucionarima postojala su dva jasno različita krila. Prvo krilo predstavljali su tzv. hebertisti, iako sam Jacques Hébert nikada nije bio zvanični vođa stranke koja je zagovarala rat do istrebljenja i usvojila program enragésa, navodno zato što su ga sans-culotti podržavali. Hebertisti su ranije stajali uz Montanjare dok god su mogli da se nadaju da će preko njih kontrolisati Konvent. Dominirali su u Klubu kordeljera, popunjavali Bouchotteove kancelarije i uglavnom su mogli voditi Komunu sa sobom. Drugo krilo činili su dantonisti, koji su nastali kao odgovor na sve veću centralizaciju revolucionarne vlade i diktaturu odbora. Dantoniste su uglavnom predvodili poslanici Konventa (a ne sans-culotti), uključujući Georgesa Dantona, Charlesa Delacroixa i Camillea Desmoulinsa. Na kraju, Komitet je potkopao sopstvenu podršku uklanjanjem i dantonista i hebertista, iako su obje grupe ranije podržavale Komitet. Primoravajući Konvent da dozvoli hapšenje žirondinaca i dantonista, Komitet je vjerovao da je uništio svoju glavnu opoziciju. Međutim, suđenja su pokazala nepoštovanje Komiteta prema članovima Konventa, od kojih su neki bili pogubljeni. Mnogi članovi Konventa koji su do sredine 1794. podržavali Komitet više ga nisu podržavali. Komitet je djelovao kao posrednik između Konventa i sans-culottesa iz kojih su obje strane crpile moć. Pogubljenjem hebertista i otuđivanjem sans-culottea, Komitet je postao nepotreban Skupštini. - - - Stanko Luka Karaman (8. decembar 1889 – 17. maj 1959) bio je jugoslovenski prirodnjak srpskog porijekla, istraživač amfipodnih i izopodnih rakova. Bio je biolog, zoolog, ihtiolog i muzeolog, koji je odigrao ključnu ulogu u razvoju prirodnih nauka i muzejske djelatnosti u Makedoniji. Osnivač je Prirodnjačkog muzeja i Zoološkog vrta u Skoplju i jedan od inicijatora uređenja gradskog parka uz rijeku Vardar. Biografija Stanko Karaman rođen je 8. decembra 1889. godine u Sarajevu, kao sin biologa i direktora srednje škole, Luke Karamana i njegove supruge Anke Miladinov, porijeklom iz Splita. Srednju školu završio je u Sarajevu 1912, nakon čega je započeo studij prirodnih nauka u Zagrebu i Napulju. Nakon prekida tokom Prvog svjetskog rata, studije je nastavio u Zagrebu, gdje je diplomirao 1920. godine, a doktorirao u januaru 1921. disertacijom o filogeniji šarana (Cyprinidae). Naučna aktivnost i dolazak u Makedoniju Nakon doktorata radio je kao asistent u Nacionalnom zoološkom muzeju i Zoološkom institutu u Zagrebu (1919–1924). Dva istraživačka putovanja u Makedoniju usmjerila su njegov daljnji naučni rad na to područje. Godine 1924. dolazi u Makedoniju i objavljuje monumentalnu studiju Pisces Macedoniae, prvi sistematski naučni rad o slatkovodnim ribama u zemlji. Tokom istraživanja identifikovao je i opisao 16 novih vrsta i podvrsta. Tokom karijere objavio je više od 100 naučnih radova (prema nekim izvorima 108), baveći se taksonomijom i ekologijom riba, vodozemaca, gmizavaca, šišmiša, te posebno slatkovodnih rakova iz redova Amphipoda i Isopoda. Opisao je oko 60 novih vrsta riba i oko 150 novih taksona slatkovodnih rakova, uglavnom endemskih. Bio je među prvim istraživačima slatkovodne podzemne faune i pećinskih ekosistema na Balkanu, te se smatra jednim od osnivača ove oblasti. Istraživanja vezana za malariju Godine 1924. imenovan je za parazitologa u Institutu za tropske bolesti u Skoplju. Istraživao je komarce i helmintijaze, te proveo šest mjeseci proučavajući područja pogođena malarijom. U radu Anopheles u Makedoniji i njihovo suzbijanje identifikovao je pet vrsta malarijskih komaraca i predložio mjere suzbijanja, uključujući biološke metode poput korištenja malih riba za uništavanje larvi. Također je proučavao žarišta malarije u Dalmaciji i metode njenog suzbijanja. Institucionalne i muzejske aktivnosti Godine 1926. osnovao je Muzej Južne Srbije (kasnije Makedonski muzej prirodne historije) u Skoplju, a 1928. i Zoološki vrt u Skoplju. Bio je dugogodišnji direktor muzeja, gdje je kao jedini naučni radnik organizirao prikupljanje i obradu materijala, te sarađivao s evropskim naučnicima. U isto vrijeme uređivao je i gradski park uz rijeku Vardar, pretvorivši zapušteno područje u park engleskog stila površine oko 120 hektara (današnji Gradski park). Kasniji život Početkom Drugog svjetskog rata 1941. godine napustio je Skoplje i boravio u Kragujevcu i Smederevu, gdje je do 1945. vodio Biološki institut. Nakon rata radio je u Splitu, a od 1950. do 1952. bio je šef Biološkog instituta Jugoslavenske akademije nauka i umjetnosti u Dubrovniku. Godine 1952. vratio se u Skoplje i nastavio rad u Prirodnjačkom muzeju. Penzionisao se 1957, ali je ostao aktivan u nauci do smrti 17. maja 1959. godine. Časopisi i urednički rad Bio je urednik Biltena Skopskog naučnog društva“ (1937–1941) te inicijator ili saradnik u pokretanju više naučnih publikacija, uključujući: Acta Musei Macedonici scientiarum naturalium Fragmenta Balcanica Izdanija Folia Balcanica Ove publikacije bile su ključne za razvoj nauke u Makedoniji i na Balkanu. Porodica Bio je oženjen biologinjom Zorom Karaman, s kojom je imao dva sina i kćerku. Njegov sin Gordan S. Karaman bio je također poznati biolog i karcinolog, univerzitetski profesor i autor brojnih naučnih radova. Počasti i priznanja Makedonska pošta je 2009. godine izdala je poštansku marku s njegovim likom, u znak priznanja za njegov doprinos nauci i muzejskoj djelatnosti. Nasljeđe u nauci Nekoliko vrsta nazvano je po njemu, kao što su Delamarella karamani (Harpacticoida), Stygophalangium karamani (Arachnida) i Macedonethes stankoi (Isopoda). Naziv karamani u nekim taksonima odnosi se i na njegovog sina Gordana S. Karamana. Stanko Luka Karaman (8. decembar 1889 – 17. maj 1959) bio je jugoslovenski prirodnjak srpskog porijekla, istraživač amfipodnih i izopodnih rakova. Bio je biolog, zoolog, ihtiolog i muzeolog, koji je odigrao važnu ulogu u razvoju prirodnih nauka i muzejske djelatnosti u Makedoniji. Osnivač je Prirodnjačkog muzeja i Zoološkog vrta u Skoplju i jedan od inicijatora uređenja gradskog parka uz rijeku Vardar. Biografija i obrazovanje Stanko Karaman rođen je 8. decembra 1889. godine u Sarajevu, kao sin biologa i direktora srednje škole, Luke Karamana i njegove supruge Anke Miladinov, porijeklom iz Splita. Srednju školu završio je u Sarajevu 1912, nakon čega je započeo studij prirodnih nauka u Zagrebu i Napulju. Nakon prekida tokom Prvog svjetskog rata, studije je nastavio u Zagrebu, gdje je diplomirao 1920. godine, a doktorirao u januaru 1921. disertacijom o filogeniji šarana (Cyprinidae). Naučni rad i istraživanja Nakon doktorata radio je kao asistent u Nacionalnom zoološkom muzeju i Zoološkom institutu u Zagrebu (1919–1924). Dva istraživačka putovanja u Makedoniju usmjerila su njegov daljnji naučni rad na to područje. Godine 1924. dolazi u Makedoniju i objavljuje monumentalnu studiju Pisces Macedoniae, prvi sistematski naučni rad o slatkovodnim ribama u zemlji. Tokom istraživanja identifikovao je i opisao 16 novih vrsta i podvrsta. Tokom karijere objavio je više od 100 naučnih radova (prema nekim izvorima 108), baveći se taksonomijom i ekologijom riba, vodozemaca, gmizavaca, šišmiša, te posebno slatkovodnih rakova iz redova Amphipoda i Isopoda. Opisao je oko 60 novih vrsta riba i oko 150 novih taksona slatkovodnih rakova, uglavnom endemskih. Bio je među prvim istraživačima slatkovodne podzemne faune i pećinskih ekosistema na Balkanu, te se smatra jednim od osnivača ove oblasti. Istraživanja vezana za malariju Godine 1924. imenovan je za parazitologa u Institutu za tropske bolesti u Skoplju. Istraživao je komarce i helmintijaze, te proveo šest mjeseci proučavajući područja pogođena malarijom. U radu Anopheles u Makedoniji i njihovo suzbijanje identifikovao je pet vrsta malarijskih komaraca i predložio mjere suzbijanja, uključujući biološke metode poput korištenja malih riba za uništavanje larvi. Također je proučavao žarišta malarije u Dalmaciji i metode njenog suzbijanja. Institucionalni rad i kasniji život Godine 1926. osnovao je Muzej Južne Srbije (kasnije Makedonski muzej prirodne historije) u Skoplju, a 1928. i Zoološki vrt u Skoplju. Bio je dugogodišnji direktor muzeja, gdje je kao jedini naučni radnik organizirao prikupljanje i obradu materijala, te sarađivao s evropskim naučnicima. U isto vrijeme uređivao je i gradski park uz rijeku Vardar, pretvorivši zapušteno područje u park engleskog stila površine oko 120 hektara (današnji Gradski park). Početkom Drugog svjetskog rata 1941. godine napustio je Skoplje i boravio u Kragujevcu i Smederevu, gdje je do 1945. vodio Biološki institut. Nakon rata radio je u Splitu, a od 1950. do 1952. bio je šef Biološkog instituta Jugoslavenske akademije nauka i umjetnosti u Dubrovniku. Godine 1952. vratio se u Skoplje i nastavio rad u Prirodnjačkom muzeju. Penzionisao se 1957, ali je ostao aktivan u nauci do smrti 17. maja 1959. godine. Publikacije, porodica i nasljeđe Bio je urednik Biltena Skopskog naučnog društva (1937–1941) te inicijator ili saradnik u pokretanju više naučnih publikacija, uključujući: Acta Musei Macedonici scientiarum naturalium Fragmenta Balcanica Izdanija Folia Balcanica Ove publikacije bile su ključne za razvoj nauke u Makedoniji i na Balkanu. Bio je oženjen biologinjom Zorom Karaman, s kojom je imao dva sina i kćerku. Njegov sin Gordan S. Karaman bio je također poznati biolog i karcinolog, univerzitetski profesor i autor brojnih naučnih radova. Makedonska pošta je 2009. godine izdala poštansku marku s njegovim likom, u znak priznanja za njegov doprinos nauci i muzejskoj djelatnosti. Nekoliko vrsta nazvano je po njemu, kao što su Delamarella karamani (Harpacticoida), Stygophalangium karamani (Arachnida) i Macedonethes stankoi (Isopoda). Naziv karamani u nekim taksonima odnosi se i na njegovog sina Gordana S. Karamana. Bosna i Hercegovina se po prvi put na FIFA Svjetskim prvenstvima pojavila 2014. godine u Brazilu, što j ujedno i prvi put da se ista selekcija našla na nekom velikom međunarodnom takmičenju. Budući da FIFA priznaje Srbiju kao zvaničnog nasljednika Jugoslavije, bosanskohercegovački igrači imali su važne uloge u historiji Svjetskog prvenstva i prije nezavisnosti 1992. godine. == Bosanskohercegovački igrači u jugoslovenskoj fudbalskoj reprezentaciji == Jugoslavija je u periodu između 1930. i 1990. na Svjetskim prvenstvima učestvovala ukupno 8 puta. Dok su u ranim izdanjima prvenstva uglavnom bili zastupljeni srbijanski igrači, sastavi su vremenom postajali sve raznovrsniji. Nekoliko bosanskohercegovačkih igrača bili su dio početnog sastava, ekipe koja je 1974. prošla grupnu fazu neporažena ispred Brazila. Napadač Dušan Bajević postigao je tri pogotka u jednoj od najvećih pobjeda u historiji Svjetskog prvenstva: Jugoslavija je pobijedila Zair sa 9:0. Odbrambeni igrač Josip Katalinski je također bio strijelac. Za reprezentaciju Jugoslavije te godine nastupili su i defanzivac Enver Hadžiabdić i golman Enver Marić. Kreativni vezni igrač Safet Sušić, kojeg mnogi smatraju najboljim bosanskohercegovačkim igračem svih vremena, bio je dio jugoslovenske fudbalske reprezentacije na SP u dva navrata: 1982. i 1990. godine. Tim koji je stigao do četvrtfinala 1990. predvodio je kapiten Zlatko Vujović, igrač bosansko-hrvatskog porijekla. == Nastupi na SP == Nakon što je Bosna i Hercegovina stekla nezavisnost od Jugoslavije 1. marta 1992. godine, ubrzo je formirana nacionalna fudbalska reprezentacija koja nije mogla učestvovati u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 1994. jer svez još uvijek nije bio član FIFA-e. Tokom kvalifikacija za SP 1998, prvu domaću utakmicu BiH je odigrala protiv Hrvatske u Bolonji. Meč se igrao na neutralnom terenu zbog renoviranja stadiona Asim Ferhatović Hase u Sarajevu. BiH je zauzela treće mjesto u kvalifikacijama za SP 2006, pri čemu je ostvarila dva remija protiv Španije. Tokom kvalifikacija za SP 2010, BiH je prvi put stigla do baraža za neko veliko takmičenje, gdje je na kraju izgubila ukupnim rezultatom 2:0 od Portugala. Bosna i Hercegovina se po prvi put kao nezavisna država plasirala na Svjetsko prvenstvo u fudbalu 2014. godine, nakon što je osvojila prvo mjesto u Grupi G. {| class="wikitable" style="text-align:center;" !Godina !Faza !Mjesto !OU !P !N !I !POG !PRG !Sastav |- |{{ZD|URU}} 1930 – {{ZD|ITA}} 1990 | colspan="9" |Dio Jugoslavije |- |{{ZD|SAD}} 1994 | colspan="9" |Nisu učestvovali |- |{{ZD|FRA}} 1998 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|JKO}} {{ZD|JAP}} 2002 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|NJE}} 2006 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|JAR}} 2010 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|BRA}} 2014 |Grupna faza |20 |3 |1 |0 |2 |4 |4 |Sastav |- |{{ZD|RUS}} 2018 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|KAT}} 2022 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|KAN}} {{ZD|MEX}} {{ZD|SAD}} 2026 |Grupna faza |TBD |– |– |– |– |– |– | |} {| class="wikitable" style="text-align:center;" ! Godina !! OU !! P !! N !! I !! POG !! PRG !! Mjesto |- | 1998 || 8 || 3 || 0 || 5 || 9 || 14 || 4 |- | 2002 || 8 || 2 || 2 || 4 || 12 || 12 || 4 |- | 2006 || 10 || 4 || 4 || 2 || 12 || 9 || 3 |- | 2010 || 12 || 6 || 1 || 5 || 25 || 15 || 2 (baraž) |- | 2014 || 10 || 8 || 1 || 1 || 30 || 6 || 1 |- | 2018 || 10 || 5 || 2 || 3 || 24 || 13 || 3 |- | 2022 || 8 || 1 || 4 || 3 || 9 || 12 || 4 |- | 2026 || 8 || 5 || 2 || 1 || 17 || 7 || 2 |} {{Nogometaš | imenogometaša = Aleksandar Stanković | slika = | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{datum rođenja i godine|2005|8|3|}} | rodnigrad = [[Milan]] | rodnadržava = [[Italija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 1,85 m | pozicija = [[Vezni igrač (nogomet)#Defanzivni vezni|Defanzivni vezni]] | trenutniklub = [[Club Brugge]] | brojnadresu = 25 }} '''Aleksandar Stanković''' (rođen 3. avgusta 2005) srbijanski je profesionalni fudbaler koji igra na pozicijama defanzivnog veznog ili centralnog beka. Trenutno nastupa za Club Brugge, koji se takmiči u prvog belgijskoj ligi i srbijansku fudbalsku reprezentaciju. Sin je nekadašnjeg reprezentativca Srbije i bivšeg fudbalera milanskog Intera, Dejana Stankovića. == Klupska karijera == === Inter Milan === Stanković je prvi put uvršten na spisak prve ekipe Intera 1. oktobra 2022, kada je bio na klupi za rezervne igrače u utakmici Serije A protiv AS Rome na stadionu San Siro. Iako nije ulazio u igru, bio je dio ekipe koja je osvojila Kup Italije 2022-23, pri čemu je njegova ekipa u finalu savladala Fiorentinu rezultatom 2:1. === Posudba u Luzern === U FC Luzern Stanković je prešao 3. jula 2024, na jednogodišnju posudbu uz opciju trajnog otkupa, kao i klauzulu o povratnom otkupu u korist matičnog Intera. Prvi pogodak za klub postigao je 26. oktobra iste godine, na utakmici u kojoj je Yverdon-Sport slavio rezultatom 3:2. === Club Brugge === Krajem jula 2025, Stanković je zvanično prešao u Club Brugge, potpisavši sa tim belgijskim prvoligašem ugovor do 2029. godine. Inter Milan je zadržao klauzulu o povratnom otkupu koja im omogućava da Stankovića vrate za 22 miliona eura 2026, odnosno za 25 miliona eura 2027. godine. Mjesec dana kasnije, 27. avgusta, postigao je svoj prvi pogodak za klub u pobjedi od 6:0 protiv Rangers FC u drugoj utakmici kvalifikacija za Ligu prvaka. == Reprezentativna karijera == Poziv srbijanske U15 reprezentacije dobio je u februaru 2020. Nastupao je za U16 i U17 selekcije, a prvi put kapitensku traku za omladinsku selekciju nosio je u maju 2021. Stanković je bio kapiten generacije koja je došla do polufinala Evropskog U17 prvenstva 2022. godine. Prvi poziv za U18 srbijansku reprezentaciju dobio je u septembru 2022, kada je kao kapiten nastupio u minimalnom porazu protiv italijanske selekcije. Četiri dana kasnije, protiv iste ekipe, postigao je prvi pogodak u pobjedi Srbije od 2:1. == Stil igre == Dok je predvodio U17 selekciju Srbije do polufinala Evropskog prvenstva za igrače do 17 godina, UEFA je na svojoj stranici opisala Stankovića kao igrača čiji su prekidi "prijetnja svakom protivniku", te kao kombinaciju "finoće i borbenosti u veznom redu, što jasno pokazuje zašto nosi kapitensku traku". == Privatni život == Njegov brat Filip je golman koji nastupa za ekipu Venecije. Braća su sinovi bivšeg veznog igrača milanskog Intera i reprezentacije Srbije, Dejana Stankovića. Njegova majka Ana je Slovenka, a porodica provodi vrijeme u Ljubljani. Njegov amidža po majci bivši je slovenački profesionalni fudbaler Milenko Ačimovič. Dana 11. oktobra 2025, Stanković je debitovao za seniorsku reprezentaciju Srbije u porazu kod kuće (0:1) od reprezentacije Albanije u utakmici kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2026. == Nagrade i postignuća == * Kup Italije: 2022-2023. * Superkup Italije 2023. == Reference == Okruzi u Rusiji, Sedmi kongres SKJ, Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a i ostale Rezolucije, hemijski spojevi, aviokompanije, Spisak muzeja u gradovima sa više od 100.000 stanovnika, [en:List of freeware], List of free PC games, Platonski ugljikovodik, Prank call, Meralgia paraesthetica, Myokymia, Hemifacial spasm, Miloš Krasić, Nogometne pozicije, Nogometne formacije '''Doživotni predsjednik''' je titula koja se dodjeljuje ili koju sami predsjednici preuzimaju kako bi sebi obezbijedili neograničen mandat i produžili mandat do smrti ili penzionisanja. Ovaj položaj im omogućava formalnu zaštitu od mogućeg poraza na izborima, uključujući i od progona zbog službenih ili drugih zločina (zbog kojih bi mogli odgovarati gubitkom vlasti), putem formalnog predsjedničkog imuniteta. Ponekad titula nosiocu daje pravo da imenuje ili predloži nasljednika. Termin se često koristi za političke lidere koji nastoje legitimizovati svoju apsolutnu vlast, a koji u praksi vladaju kao monarsi. Doživotni predsjednik de facto se može smatrati autokratom i često je sinonim za diktatora. Korištenje titule „doživotni predsjednik“ umjesto tradicionalno autokratskog naslova, poput monarha, podrazumijeva subverziju liberalne demokratije od strane nosioca vlasti. U nekim slučajevima, doživotni predsjednik može uspostaviti samoproklamovanu monarhiju, kao što je učinio Henri Christophe na Haitiju. Među značajnim historijskim ličnostima koje su koristile strategiju doživotnog ili neograničenog mandata izdvajaju se Julije Cezar, rimski vojni vođa i državnik koji je 45. godine p. n. e. proglasio sebe "dictator perpetuusom" (doživotnim diktatorom) u Rimskoj Republici i Napoleon Bonaparte, francuski vojni lider i državnik, koji je 1802. godine proglašen prvim doživotnim konzulom , prije nego što je 1804. godine postao car Francuske. Mnogi lideri koji su se proglasili doživotnim predsjednicima zapravo nisu uspjeli da služe do kraja života. Većina je smijenjena prije smrti, dok su neki ubijeni dok su vršili dužnost. Međutim, neki su uspjeli da vladaju do svoje prirodne smrti, poput José Gaspara Rodrígueza de Francia (Paragvaj), Alexandra Pétiona i Françoisa Duvaliera (Haiti), Rafaela Carrere (Gvatemala), Saparmurrata Niyazova (Turkmenistan) i Josipa Broza Tita (Jugoslavija). Neki lideri nisu uspjeli da dobiju status doživotnog predsjednika; primjer za to je Mobutu Sese Seko iz Zaira, koji je 1972. godine pokušao da osigura takav mandat. Neki dugogodišnji autokratski predsjednici pogrešno se smatraju doživotnim predsjednicima. Oni nikada zvanično nisu dobili doživotni mandat i povremeno su učestvovali na izborima na kojima su ponovno birani. U većini slučajeva, to su bili fiktivni izbori koji su im garantovali nastavak vlasti. Doživotni predsjednici se mogu smatrati monarskim vladarima de facto. U prošlosti su neka državna uređenja imala karakter monarhija (npr. Vatikan), gdje je vladar biran od strane skupštine. Politolozi često imaju teškoće da razlikuju državu koju vodi doživotni predsjednik od monarhije, posebno kada se radi o nasljednoj ili porodičnoj diktaturi. {| class="wikitable" |+Doživotni predsjednici po državama !Država !Predsjednik !Zvanična titula !Titula na bosanskom jeziku !Bilješke |- |{{ZID|Njemačka|Nazi}} |Adolf Hitler |''Führer und Reichskanzler'' |Vođa i kancelar |Referendum o šefu države Trećeg Rajha održan je 19. avgusta 1934, nakon smrti predsjednika Paula von Hindenburga, kako bi se formalno spojile funkcije predsjednika i kancelara, a koje je nakon referenduma preuzeo Adolf Hitler. Glasanje koje je proteklo pod represivnim uslovima bez slobodne opozicije, rezultovalo je time da je 89,93% glasova podržalo Hitlerovu vlast. Referendumi u nacističkoj Njemačkoj služili su više kao propagandni instrument za demonstraciju jedinstva između režima i narodne zajednice nego kao stvarno demokratsko odlučivanje. |- |{{ZID|Argentina}} |Juan Carlos Onganía |''Presidente de facto de la Nación Argentina'' |de facto predsjednik Argentine |Doživotni predsjednik tokom prve faze civilno-vojne diktature poznate kao "Argentinska revolucija", od 29. juna 1966. do 8. juna 1970. |- |{{ZID|Bolivija}} |Simón Bolívar |''El Libertador'' |Oslobodilac |Prvi predsjednik Kolumbije. Zvanično titulu "El Libertador de Venezuela" dobio od vlasti u Caracasu 14. oktobra 1813. kao priznanje za njegovo vođstvo u oslobađanju teritorije od španske vlasti. Ova titula mu nije dodijeljena samoinicijativno, već kao formalno priznanje od lokalnih vlasti. Kasnije je titula potvrđena i od strane Kongresa Velike Kolumbije 1819, čime je postala zvanično priznati epitet za njegove zasluge u oslobađanju više južnoameričkih zemalja. Danas se "El Libertador" smatra historijski i državno priznatim nazivom koji simbolizuje njegovu ulogu u borbi za nezavisnost. |- | |José María Linares Lizarazu |''Presidente de la República de Bolivia'' |13. predsjednik Bolivije |Zvanično nosio titulu predsjednika Bolivije, obavljajući je od 9. septembra 1857. do 14. januara 1861. Tokom vlasti prvo je bio privremeni predsjednik (pro tempore), a od 31. marta 1858. sebe je proglasio diktatorom, ostavši na vlasti sve do svog svrgavanja 1861. godine. |- | |Manuel Isidoro Belzu Humérez |''Presidente de la República de Bolivia'' |11. predsjednik Bolivije |Bolivijski vojni oficir i 11. predsednik Bolivije od 1848. do 1855. Tokom njegove vlasti usvojeni su aktuelna nacionalna himna i zastava, a vlada je imala populistički karakter, podržavajući siromašno i domorodačko stanovništvo. Došao je na vlast vojnom silom, porazivši José Miguela de Velasca, a kasnije je legitimizirao položaj na izborima. Nakon penzionisanja njegov zet Jorge Córdova preuzeo je funkciju predsjednika, dok je Belzu kasnije ubijen 1865. u pokušaju da se vrati na vlast. |- | | | | | |- | | | | | |- | | | | | |} '''Primjeri doživotnih predsjednika po državama:''' * * '''Argentina:''' Juan Carlos Onganía * '''Bolivija:''' Simón Bolívar, Antonio José de Sucre, Andrés de Santa Cruz, Manuel Isidoro Belzu, José María Linares, Mariano Melgarejo, Germán Busch * '''Brazil:''' Getúlio Vargas * '''Centralnoafrička Republika:''' Jean-Bedel Bokassa, André Kolingba * '''Ciskei:''' Lennox Sebe * '''Sjeverna Koreja:''' Kim Il-sung („Večni predsjednik“), Kim Jong-il, Kim Jong-un * '''Španija:''' Francisco Franco („Caudillo“) * '''Ekvador:''' Diego Noboa * '''Francuska:''' Napoleon Bonaparte („Prvi konzul doživotno“), Philippe Pétain * '''Gana:''' Kwame Nkrumah * '''Gvatemala:''' Rafael Carrera * '''Ekvatorijalna Gvineja:''' Francisco Macías Nguema * '''Haiti:''' Toussaint Louverture, Jean-Jacques Dessalines, Henri Christophe, André Rigaud, Alexandre Pétion, Jean-Pierre Boyer, Jean-Baptiste Riché, Faustin Soulouque, Fabre Geffrard, Sylvain Salnave, François Duvalier, Jean-Claude Duvalier * '''Indonezija:''' Soekarno, Soeharto * '''Italija:''' Benito Mussolini * '''Iran:''' Rouhollah Khomeini, Ali Khamenei, Mojtaba Khamenei * '''Irak:''' Saddam Hussein * '''Libija:''' Mouammar Kadhafi * '''Malawi:''' Hastings Banda * '''Meksiko:''' Antonio López de Santa Anna * '''Uganda:''' Idi Amin Dada * '''Paragvaj:''' José Gaspar Rodríguez de Francia, Carlos Antonio López, Francisco Solano López * '''Peru:''' Simón Bolívar, Andrés de Santa Cruz, Felipe Santiago Salaverry, Manuel Ignacio de Vivanco * '''Samoa:''' Tupua Tamasese Mea’ole, Malietoa Tanumafili II * '''Tunis:''' Habib Bourguiba * '''Turkmenistan:''' Saparmurrat Niyazov * '''Jugoslavija:''' Josip Broz Tito * '''Zair:''' Mobutu Sese Seko '''Najduže vladavine doživotnih predsjednika:''' * Kim Il-sung – 45 godina, 9 mjeseci, 29 dana * Malietoa Tanumafili II – 45 godina, 4 mjeseca, 10 dana * Mouammar Kadhafi – 41 godina, 11 mjeseci, 22 dana * Francisco Franco – 39 godina, 1 mjesec, 19 dana * Ali Khamenei – 36 godina, 8 mjeseci, 24 dana * Soeharto – 30 godina, 1 mjesec, 15 dana * Mobutu Sese Seko – 25 godina, 6 mjeseci, 19 dana * Jean-Pierre Boyer – 24 godine, 11 mjeseci, 12 dana * Saddam Hussein – 23 godine, 8 mjeseci, 24 dana * Hastings Banda – 23 godine, 1 mjesec, 2 dana Ol Doinyo Lengai '''Transliteracija''' (grč. ''trans'' – "preko"; ''lit(t)era'' – "slovo") je proces prevođenja teksta iz jednog pisma u drugo, pri čemu se zadržava fonetska ili grafička ekvivalencija slova, a ne njihov značenjski sadržaj. Transliteracija se razlikuje od prevoda, jer se radi samo o prilagođavanju pisma, a ne jezika, zbog čega se u terminologiji često koristi i izraz ''preslovljavanje''. Ovaj postupak pretvaranja slova iz jednog sistema pisma u odgovarajuća slova drugog sistema pisma ne predstavlja direktno izvorne glasove, već zamjenjuje znakove njihovim ekvivalentom u drugom pismu. Zbog čestih dijakritičkih znakova koji su nerijetko potrebni, transliteracija se uglavnom primjenjuje u naučnim i stručno-tehničkim kontekstima. U bosanskom jeziku koriste se i latinica i ćirilica, pri čemu je latinica dominantna u javnoj upotrebi i svakodnevnom životu. Transliteracija se u domaćoj upotrebi koristi za prevođenje tekstova sa ćirilice na latinicu (i vice versa), prilagođavanje imena, geografskih pojmova i stručnih termina iz stranih jezika, kao i računarske i tipografske potrebe, gdje se različita pisma moraju prikazati konzistentno.<ref>Primjer: Ako baza podataka sadrži imena u oba pisma, pretraživanje po latinici bez transliteracije možda neće pronaći rezultate napisane ćirilicom. Transliteracija standardizuje prikaz i omogućava preciznije pretraživanje.</ref> '''Transliteracija''' (grč. ''trans'' – "preko"; ''lit(t)era'' – "slovo") je proces prevođenja teksta iz jednog pisma u drugo tako da se svako slovo ili znak zamjenjuje odgovarajućim znakom drugog pisma, bez mijenjanja značenja riječi. Cilj transliteracije je grafička ekvivalencija znakova, a ne reprodukcija izgovora. Zbog toga se transliteracija razlikuje od prevoda, jer se radi isključivo o prilagođavanju pisma, a ne jezika. U terminologiji se često koristi i izraz ''preslovljavanje''. Zbog čestih dijakritičkih znakova koji su nerijetko potrebni, transliteracija se uglavnom primjenjuje u naučnim, lingvističkim i stručno-tehničkim kontekstima. == Upotreba u bosanskom jeziku i primjeri == === Upotreba === U bosanskom jeziku koriste se i latinica i ćirilica, pri čemu je latinica dominantna u javnoj upotrebi i svakodnevnom životu. Transliteracija se primjenjuje u nekoliko svrha: # Prevođenje tekstova između pisama – npr. sa ćirilice na latinicu i obratno. # Prilagođavanje imena, geografskih pojmova i stručnih termina iz stranih jezika. # Računarske i tipografske potrebe, gdje se različita pisma moraju prikazati dosljedno radi čitljivosti, pretraživanja i obrade podataka. === Primjeri === {| class="wikitable" !Latinica !Ćirilica |- |Bosna i Hercegovina |Босна и Херцеговина |- |Sarajevo |Сарајево |- |Banja Luka |Бања Лука |- |Mostar |Мостар |- |Ćilim |Ћилим |} Islamic marital practices, Marriage in Islam, Islamsko bračno pravo Štuko dekoracija u islamskoj arhitekturi odnosi se na rezbareni ili oblikovani štuk i gipsani malter. Pojmovi štuko i malter u ovom kontekstu koriste se gotovo naizmjenično kako bi označili većinu vrsta ovakvih dekoracija s nešto različitim sastavima. Ova dekoracija se uglavnom koristila za prekrivanje zidova i površina, a glavni motivi bili su oni koji prevladavaju u islamskoj umjetnosti: geometrijski, arabeska, biljni, kaligrafski, kao i trodimenzionalni muqarnas. Gipsani malter bio je iznimno važan u islamskoj arhitektonskoj dekoraciji jer je relativno suha klima u velikom dijelu islamskog svijeta olakšavala korištenje ovog jeftinog i svestranog materijala u raznim prostorima. Štuko dekoracija već se koristila u drevna vremena u regiji Irana i u grčko-rimskom mediteranskom području. U islamskoj arhitekturi, štuko dekoracija pojavila se tokom omejadske dinastije (kasni 7-8. vijek) i doživjela daljnje inovacije i širenje tokom 9. vijeka pod Abasidima u Iraku, nakon čega se dalje širila islamskim svijetom i uključivala u regionalne arhitektonske stilove. Primjeri historijske rezbarene štuko dekracije nalaze se u Egiptu, Iranu, Afganistanu i Indiji, među ostalim područjima. Često se koristila u "maurskoj" ili zapadnoj islamskoj arhitekturi na Pirinejskom poluotoku (Al-Andalus) i dijelovima Sjeverne Afrike (Magrib), barem od razdoblja Taifa i lmoravida (11-12. vijek). Na Pirinejskom poluotoku dosegnula je kreativni vrhuna u maurskoj arhitekturi tokom dinastije Nasrid, koja je izgradila Alhambru. Mudejar arhitetura također je u širokoj mjeri koristila takav dekorativni stil. Španjolski izraz yesería ponekad se koristi u kontekstu islamske i mudejar arhitekture u Španiji. Italijanska saveznička vojska, odnosno Vojska Juga, nazivi su koji se primjenjuju na različite jedinice bivše Kraljevske italijanske vojske u razdoblju kada su se borile uz Saveznike tokom Drugog svjetskog rata od oktobra 1943. pa nadalje. U ovom razdoblju, prosaveznička Kraljevska italijanska mornarica i Kraljevsko italijansko ratno zrakoplovstvo bili su poznati pod nazivom Italijanska saveznička mornarica i Italijansko savezničko zrakoplovstvo. Od septembra 1943. italijanske snage naklonjene Silama Osovine postale su Nacionalna republikanska vojska novoosnovane Italijanske Socijalne Republike. Italijanska saveznička vojska nastala je kao rezultat savezničkog primirja s Italijom 8. septembra 1943; kralj Victor Emmanuel III smijenio je Benita Mussolinija s mjesta predsjednika vlade u julu 1943, nakon savezničke italije na južnu Italiju, te je umjesto njega imenovao maršala Italije, Pietra Badoglia, koji je potom stao na stranu Saveznika u borbi protiv snaga Socijalne Republike i njihovih njemačkih saveznika u sjevernoj Italiji. Italijanska saveznička vojska brojala je zmeđu 266.000 i 326.000 vojnika u Italijanskoj kampanji, od čega je 20.000 (kasnije broj povećan na 50.000, iako neki izvori navode broj i do 99.000) bilo u svojstvu borbenih jedinica, a između 150.000 i 190.000 činilo je pomoćne i logističke jedinice, uz 66.000 pripadnika zaduženih za kontrolu prometa i odbranu infrastrukture. Općenito gledano, Italijanska saveznička vojska činila je osminu borbenih snaga i četvrtinu ukupne sile 15. armijske skupine savezničkih snaga. == I motorizovana grupa == Prva formacija Savezničke vojske bila je I motorizovana grupa, formirana 27. novembra 1943. u San Pietro Vernoticu kod Brindisija. Jedinice I motorizovane grupe činili su bivši članovi 58. pješačke divizije Legnano i 18. pješačke divizije Messina. Dio vojnika koji su se pridružili jedinici uspio je izbjeći zarobljavanje i borbu na strani njemačkih snaga. Jedinica se sastojala od 295 oficira i 5387 vojnika, te je osnovana kako bi sa Saveznicima učestvovala u borbama protiv Njemačke i Italijanske Socijalne Republike. Komandant jedinice bio je oficir Vincenzno Dapino, koji je grupu vodio u njenom prvom vojnom zadatku u bici kod San Pietro Infine u decembru 1943. Ova akcija uveliko je doprinijela da Saveznici vrate povjerenje prema italijanskim vojnicima koji su se borili na njihovoj strani. Jedinica je pretrpila velike gubitke, te je ocijenjeno da je zadovoljila u izvršavanju njoj povjerenih zadataka. Nakon službe u sastavu američke Pete armije i reorganizacije, komandu nad I motorizovanom grupom preuzeo je general Umberto Utili, a jedinica je premještena u sastav Poljskog II korpusa na krajnjem lijevom krilu britanske Osme armije. Početkom 1944. jedinica je reorganizovana i proširena u Italijanski oslobodilački korpus. == Italijanski oslobodilački korpus == Dana 18. aprila 1944, I motorizovana grupa (koja je tada brojala 16.000 ljudi) preuzela je naziv Italijanski oslobodilački korpus, te biva podijeljena u dvije brigade. Oslobodilački korpus ojačan je 184. pješačkom divizijom Nembo, koja je brojala 6000 vojnika, a njom je komandovao general Umberto Utili. Početkom 1944, jedinica od 5000 italijanskih vojnika borila se na Gustavovoj liniji kod Monte Casina i pokazala se uspješnom u borbi. Italijani su ponovo pretrpili velike gubitke. == Italijanska saveznička vojska od kraja 1944. do 1945. == Nakon bitke kod Filottrana u julu 1944, italijanska vlada predložila je proširenje svojih vojnih kontingenata u okviru savezničkih snaga. Prijedlog je prihvaćen, te je u septembru 1944. oslobodilački korpus povučen sa fronta i prve linije radi opremanja britanskom opremom, uključujući britanske uniforme ''Battledress'' i kacige tipa ''Brodie''. Dana 24. septembra 1944, Korpus je raspušten, a njegovo osoblje i jedinice iskorištene su za formiranje prvih borbenih grupa. "Legnano" i "Folgore". Ubrzo su osnovane još četiri borbene grupe: "Cremona", "Friuli", "Mantova" i "Piceno". Te su grupe bile veličinom jednake slabijim divizijama. Predviđeni sastav svake iznosio je 432 oficira, 8578 podoficira i vojnika, 116 poljskih topova, 170 minobacača, 502 laka mitaljeza i 1277 motornih vozila. Borbene grupe dobile su nazive prema starim divizijama Kraljevske vojske, te su djelimično slijedile sistem numeriranja starih pukovnija. Ove su grupe funkcionisale u okviru američkih i britanskih jedinica na Gotskoj liniji. Borbeni raspored Italijanske savezničke vojske u aprilu 1945. bio je sljedeći: Načelnik stožera Vrhovne komande oružanih snaga bio je maršal Giovanni Messe, dok je načelnik stožera Kopnene vojske bio general-pukovnik Paolo Berardi. Svaki pješački puk imao je tri pješačka bataljona, četu minobacača naoružanu britanskim ML 3-inčnim minobacačima i protivtenkovsku četu naoružanu britanskim topovima QF 6pdr. Artiljerijski pukovi sastojali su se od četiri artiljerijska odreda s britanskim topovima QF 25pdr, jednog protivtenkovskog odreda s britanskim topovima QF 17pdr, te jednog protivzračnog odreda naoružanog britanskim verzijama topova Bofors 40 mm. Borbena grupa "Cremona", s vojnicima iz 44. pješadijske divizije "Cremona", pridodana Britanskom V korpusu – general-major Clemente Primieri. * 21. pješadijski puk "Cremona" * 22. pješadijski puk "Cremona" * 7. artiljerijski puk * CXLIV inženjerijski bataljon == Inhibitori enzima == Inhibicija enzimske reakcije, ili jednostavno inhibicija enzima, predstavlja sprečavanje aktivnosti enzima djelovanjem molekula nazvanih inhibitori enzima. Inhibitor enzima je molekula koja se veže za enzim i smanjuje njegovu aktivnost. Spoznaja da blokiranje aktivnosti određenih enzima može uništiti patogene organizme ili ispraviti metaboličke poremećaje dovela je do razvoja brojnih lijekova koji djeluju upravo kao inhibitori enzima. Osim u medicini, koriste se i kao pesticidi. Važno je naglasiti da nisu sve molekule koje se vežu za enzim inhibitori: aktivatori enzima povećavaju enzimsku aktivnost, dok se supstrati vežu za enzim i u okviru normalnog katalitičkog ciklusa pretvaraju u proizvode. === Način djelovanja === Inhibitor može spriječiti vezivanje supstrata za aktivno mjesto enzima ili ometati katalitički proces. Prema načinu vezivanja, inhibitori se dijele na: * '''Reverzibilne''' * '''Ireverzibilne''' Ireverzibilni inhibitori obično reagiraju s enzimom i hemijski ga mijenjaju, često stvaranjem kovalentne veze. Na taj način trajno mijenjaju ključne aminokiselinske ostatke potrebne za enzimsku aktivnost. Reverzibilni inhibitori se, nasuprot tome, vežu nekovalentnim interakcijama i njihovo djelovanje zavisi od toga da li se vežu za slobodan enzim, kompleks enzim–supstrat ili za oba oblika. Mnogi lijekovi su upravo inhibitori enzima, zbog čega je njihovo otkrivanje i optimizacija jedno od najvažnijih područja istraživanja u biohemiji i farmakologiji. Medicinski inhibitori procjenjuju se prema svojoj specifičnosti (minimalno vezivanje za druge proteine) i potentnosti, koja se izražava konstantom disocijacije. Visoka specifičnost i potentnost obično znače manje neželjenih efekata i nižu toksičnost. === Prirodni inhibitori === Inhibitori enzima postoje i u prirodi te imaju važnu ulogu u regulaciji metabolizma. U metaboličkim putevima često dolazi do negativne povratne sprege, gdje krajnji proizvod inhibira enzim ranije u lancu reakcija, čime se održava ćelijska homeostaza. Neki ćelijski proteini specifično se vežu za enzime (npr. proteaze ili nukleaze) i blokiraju njihovu aktivnost kako bi zaštitili ćeliju. Prirodni inhibitori mogu biti i otrovi koji služe za odbranu od predatora ili za savladavanje plijena. ---- == Vrste reverzibilne inhibicije == === 1. Konkurentna inhibicija === Kod konkurentne inhibicije inhibitor se veže za aktivno mjesto enzima i takmiči se sa supstratom. Budući da je često slične građe kao supstrat, zauzima njegovo mjesto i sprječava normalno vezivanje. * Povećava vrijednost '''Km''' * Ne utiče na '''Vmax''' === 2. Nekonkurentna inhibicija === Inhibitor se veže za drugo mjesto na enzimu (ne na aktivno mjesto), pa se može vezati istovremeno sa supstratom. * Smanjuje '''Vmax''' * Ne mijenja '''Km''' === 3. Parcijalna (djelimična) inhibicija === Slična je nekonkurentnoj, ali kompleks enzim–inhibitor–supstrat zadržava određeni stepen katalitičke aktivnosti. * Smanjuje '''Vmax''' * '''Km''' ostaje nepromijenjen === 4. Mješovita inhibicija === Ima osobine konkurentne i nekonkurentne inhibicije. Inhibitor se može vezati i za slobodan enzim i za kompleks enzim–supstrat. * Smanjuje '''Vmax''' * Mijenja '''Km''' ---- == Inhibitori samoubice == Inhibitori samoubice (suicidalni inhibitori) su molekule koje se tokom reakcije ugrađuju u enzim i trajno ga deaktiviraju. Primjer je acetilsalicilna kiselina (aspirin), koja inhibira enzim ciklooksigenazu i time smanjuje sintezu prostaglandina odgovornih za bol i upalu. Također, cijanid inhibira enzim citohrom c oksidazu, blokirajući ćelijsko disanje. Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u košarci 2027. godine odredit će 31 reprezentaciju koja će učestvovati na FIBA Svjetskom košarkaškom prvenstvu 2027, dok domaćin, Katar, automatski ostvaruje plasman na prvenstvo. == Raspored kvalifikacijskih prozora == Slično kao i tokom kvalifikacija za FIBA Svjetsko prvenstvo 2019. i SP 2023, utakmice će se igrati u šest kvalifikacijskih prozora tokom perioda od 15 mjeseci u svim regijama FIBA-e. U kvalifikacijskom procesu učestvovat će 80 nacionalnih reprezentacija. Raspored šest kvalifikacijskih prozora je sljedeći: {| class="wikitable" !Prozor !Datum |- align="center" |1 |24. novembar – 2. decembar 2025. |- align="center" |2 |23. februar – 3. mart 2026. |- align="center" |3 |29. juni – 7. juli 2026. |- align="center" |4 |24. avgust – 1 septembar 2026. |- align="center" |5 |23. novembar – 1 decembar 2026. |- align="center" |6 |22. februar – 2. mart 2027. |} == Kvalifikovane reprezentacije == {| class="wikitable sortable" ! rowspan="2" |Reprezentacija ! rowspan="2" |Način kvalifikacije ! rowspan="2" |Datum kvalifikacije ! colspan="4" data-sort-type="number" |Nastup(i) ! rowspan="2" |Prethodni najbolji rezultat{{efn|'''Bold''' text indicates they hosted that edition.}} ! rowspan="2" |FIBA rank{{efn|World ranking at start of tournament.}} |- !{{Tooltip|Ukupno|Uključujući ovo izdanje}} !{{abbr|Prvi|Prvi nastup}} !{{abbr|Zadnji|Zadnji nastup}} !{{abbr|Niz|Aktuelni niz uzastopnih nastupa}} |- |{{ZD|Katar}} [[Košarkaška reprezentacija Katara|Katar]] | align="center" |Domaćin | align="center" |28. april 2023. | align="center" |{{abbr|2|Katar zadnji put nastupao 2006.}} | colspan="2" align="center" |[[Svjetsko prvenstvo u košarci 2006.|2006]] | align="center" |1 |{{sort|21|21. mjesto}} ([[Svjetsko prvenstvo u košarci 2006.|2006]]) | align="center" |– |} == Format == Format kvalifikacija za FIBA SP 2027 ostao je nepromijenjen, sa šest kvalifikacionih prozora tokom period od 15 mjeseci u 4 regije: Afrika, Amerika, Azija (uključujući Okeaniju) i Evropa. Kvalifikacije će se održavati od novembra 2025. do marta 2027, a 80 reprezentacija takmičiće se za mjesto na SP. Put ka SP 2027. počeo je u februaru 2024. početkom evropskih pretkvalifikacija koje su trajale do avgusta 2024. Žrijeb za kvalifikacije održan je 13. maja 2025. u Dohi. {| class="wikitable" style="text-align:center;" ! rowspan="2" |FIBA zona ! colspan="2" |Turnir kvalifikacija ! colspan="3" |SP automatski plasman |- !Divizija A <small>najbolje rangirani timovi</small> !Divizija B <small>maksimalan mogući broj učesnika</small> ! !Plasman domaćinima ! |- | align="left" |[[:en:FIBA_Africa|FIBA Afrika]] |16 |2 |5 |0 |'''5''' |- | align="left" |[[:en:FIBA_Americas|FIBA Amerika]] |16 |2 |7 |0 |'''7''' |- | align="left" |[[:en:FIBA_Asia|FIBA Azija]] [[:en:FIBA_Oceania|FIBA Okeanija]] |16 |17 |7 |1 |'''8''' |- | align="left" |[[:en:FIBA_Europe|FIBA Evropa]] |32 |13 |12 |0 |'''12''' |- !Ukupno !80 !114 !31 !1 !32 |} Dana 28. februara 2026. godine, vrhovni vođa Islamske Republike Iran, Ali Khamenei, ubijen je tokom izraelsko-američkih zračnih napada na Iran u području Teherana. Iranska vlada smrt je službeno potvrdila 1. marta 2026. Operacija je izvedena tokom intenzivnih vojnih sukoba između Izraela i Irana. Napad je proveden uz saradnju sa CIA-om, koja je prikupljala obavještajne podatke o lokacijama gdje se nalaze iranski visokorangirani dužnosnici. Prema dostupim satelitskim snimcima, Khameneijeva rezidencija u Teheranu teško je oštećena tokom napada. Nakon inicijalnih izraelskih izvješća da je Khamenei ubijen u operaciji, američki predsjednik Donald Trump i izraelski premijer Benjain Netanyahu ponovili su da je Khamenei mrtav. Poslije potvrde iranskih državnih medija o njegovoj smrti, vlada je proglasila 40 dana žalosti i 7 dana državnih praznika. Novinska agencija Fars New Agency objavila je da su u napadima također poginuli Khameneijeva kćerka, zet, unuka i snaha. Smrt vođe Irana bila je razlog slavlja za mnoge iranske civile. U brojnim državama organizovani su protestni skupovi, a na pojedinim mjestima došlo je i do izbijanja nereda povodom njegove smrti. Prema neimenovanim izvorima iz američke administracije, sličan plan za atentat tokom Dvanaestodnevnog rata bio je odbijen od strane predsjednika Trumpa 15. juna 2025. godine. == Pripreme == Prema izvještajima ''The Telegrapha'' i ''The Washington Posta'', saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman obavio je više telefonskih poziva s američkim predsjednikom Trumpom, pozivajući ga da napadne Iran, navodeći da bi "Iran postao jači i opasniji ako Washington ne izvrši udar odmah". Princ Khalid bin Salman, brat prijestolonasljednika Mohammeda i saudijski ministar odbrane, navodno je na sastanku s američkim zvaničnicima upozorio na rizike od neizvršavanja napada na Iran. Nakon Dvanaestodnevnog rata u junu 2025. godine, Khamenei se sve više povlačio u osamu, a bunker u njegovom kompleksu bio je toliko dubok da je liftu trebalo više od pet minuta da stigne do njega, zbog čega su prilike za udar bile veoma rijetke. Mjesecima prije napada, CIA je pratila lokacije i obrasce kretanja Khameneija, te je saznala da će se održati sastanak visokih zvaničnika kojem će on prisustvovati. Prema pisanju ''Reutersa'', Sjedinjene Države i Izrael pripremili su pokretanje napada u trenutku kada se Khamenei sastao sa svojim višim savjetnicima, od kojih je najmanje pet poginulo zajedno s njim. Izraelski zvaničnici izjavili su da je Khamenei viđen iznad zemlje u svojoj upadljivoj službenoj rezidenciji neposredno prije atentata. Istovremeno, napadi su izvedeni na još najmanje dvije lokacije u gradu kako bi se osigurao uspjeh operacije. == Zračni napadi == Dana 28. februara 2026, više mjesta u Iranu pogođeno je raketama SAD-a i Izraela u sklopu vone operacije s ciljem sprječavanja nuklearnih i raketnih programa u toj zemlji, kao i pokretanju smjene režima. Napad je izvršen u 8:10 po lokalnom vremenu i opisan je kao "masivni, izuzetni smion dnevni napad" koji je "odmah pogodio visoke dužnosnike". Udar na Khameneijevu rezidenciju bio je jedinstven jer je izvršen tokom dana, s time da su izraelski avioni bacili 30 bombi na to mjesto. Udari su bili usmjereni na strateške objekte i važne iranske dužnosnike, uključujući Khameneijevu rezidenciju, koja je bila među onim najteže pogođenim izraelskim udarima u Teheranu; satelitski snimci sugerišu da je zgrada teško oštećena. Dana 28. februara 2026. godine, Izrael i Sjedinjene Američke Države pokrenuli su zajednički napad na nekoliko lokacija u Iranu. Operacija, kojoj je Izrael dao kodno ime Lavlja rika, a Ministarstvo odbrane SAD-a Operacija Epski bijes, ciljala je ključne zvaničnike, vojne zapovjednike i objekte. Napad je uključivao i atentat na vrhovnog vođu Alija Khameneija. Tokom 2024, vojna eskalacija između Izraela i Irana kulminirala je u dva navrata razmjenom vatre, a 2025. godine vodili su dvanaestodnevni rat koji je također uključivao američke napade s ciljem uništavanja iranskih nuklearnih postrojenja. U sedmicama prije napada 2026. godine, Iran i SAD bili su uključeni u indirektne nuklearne pregovore uz posredovanje Omana, a druga runda pregovora bila je zakazana u Ženevi. Napadu je prethodilo najveće gomilanje američke vojske na Bliskom istoku još od invazije na Irak 2003. godine. Napad je započeo udarima u gradovima Teheranu, Isfahanu, Komu, Karadži i Kermanšahu. Ubijeno je nekoliko zvaničnika iranske vlade, uključujući sekretara Vrhovnog savjeta nacionalne bezbjednosti Alija Shamkhanija, kao i Khameneija; preneseno je da su neki iranski civili slavili smrt dotičnog, čije je sjedište uništeno. Dok su primijećene eksplozije, izraelski ministar odbrane Israel Katz potvrdio je napad IDF-a. Trump je u videu postavljenom na Truth Socialu objavio da su Sjedinjene Države pokrenule udare na Iran zajedno s Izraelom. U znak odmazde, Iran je lansirao desetine svojih dronova i balističkih projektila širom Perzijskog zaliva, pored ciljanja Izraela kao i američkih vojnih baza u Jordanu, Kuvajtu, Bahreinu, Kataru, Iraku, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Iran je navodno pokrenuo i napade na objekte civilne avijacije, uključujući međunarodne aerodrome u Kuvajtu i UAE. Uzvratni udari usmrtili su jednog civila u Izraelu i četvoro u Siriji. Nadalje, Huti sa sjedištem u Jemenu objavili su da će nastaviti svoje napade u Crvenom moru. Eskalacija u Perzijskom zalivu rezultovala je zastojem u globalnoj isporuci nafte. Trump je izjavio da je cilj operacije uništiti iranske raketne i vojnu infrastrukturu, spriječiti Iran u nabavci nuklearnog oružja i, u konačnici, srušiti režim. Ujedinjene nacije i nekoliko neuključenih zemalja osudili su početne udare zbog narušavanja stabilnosti Bliskog istoka, dok su drugi osudili iranske uzvratne udare na druge nacije u regionu. Kritičari operacije su je također nazvali nezakonitom prema domaćem i međunarodnom pravu. == Pozadina == Povlačenje Sjedinjenih Država iz Zajedničkog sveobuhvatnog akcionog plana 2018. godine dovelo je do ponovnog uvođenja sankcija Iranu i zaokreta ka upotrebi sile umjesto diplomatije u odnosima između SAD-a i njihovih saveznika sa Iranom. Trumpova administracija usvojila je strategiju "maksimalnog pritiska". Ponovno uvođenje američkih sankcija ozbiljno je uticalo na iransku ekonomiju. Iranski rijal pao je za 20%. Međunarodne banke koje su trgovale sa Iranom platile su visoke kazne. Sve velike evropske kompanije odustale su od poslovanja sa Iranom iz straha od američke kazne. Sankcije su gurnule milione Iranaca u siromaštvo i smanjile njihovu kupovnu moć u pogledu uvoznih osnovnih dobara, kao što su hrana i lijekovi, istovremeno podstičući inflaciju, nezaposlenost i propadanje infrastrukture. Tenzije između Irana, Sjedinjenih Država i Izraela porasle su od napada na Izrael 7. oktobra i početka rata u Gazi 2023. godine, u kojem je Izrael oslabio milicije koje podržava Iran širom Bliskog istoka, uključujući Hamas u Gazi, Hezbolah u Libanu i druge. Izrael i Iran razmijenili su udare u aprilu i oktobru 2024. godine, te su bili uključeni u kratki rat 2025. godine koji je također obuhvatio američki zračni napad s ciljem uništavanja iranskih nuklearnih postrojenja. === Antivladini protesti u Iranu i prvobitno raspoređivanje američkih snaga === Počevši od kraja decembra 2025. godine, u Iranu su izbili masovni antivladini protesti širom zemlje, prvenstveno podstaknuti ekonomskom krizom, kolapsom rijala i rastom cijena. Protesti, koji su uključivali pozive na promjenu režima, postali su najveći po razmjerama od revolucije 1979. godine, proširivši se na više od 100 gradova širom zemlje. Iranska vlada je odgovorila nasilnom represijom, uključujući masakre nad demonstrantima, pri čemu su se najsmrtonosniji incidenti dogodili 8. i 10. januara 2026. Novinska agencija aktivista za ljudska prava sa sjedištem u SAD-u procijenila je broj poginulih na 7.000, iranska vlada je saopštila da je broj mrtvih 3.117, dok su Donald Trump i drugi naveli da broj poginulih odgovara brojci od 32.000 ljudi. AP News je izvijestio da je vladina prekomjerna upotreba nasilja izazvala očaj u iranskoj javnosti i pobudila nadu kod nekih građana u američki napad. Nekoliko naučnika je tvrdilo da se iranska vlada sada suočava sa krhkim stanjem koje bi moglo dovesti do njenog pada. Dana 13. januara 2026. godine, američki predsjednik Donald Trump izrazio je podršku demonstrantima, a kasnije, 23. januara, Trump je najavio da američka "armada" kreće ka Bliskom istoku, uključujući nosače aviona USS Abraham Lincoln i USS Gerald R. Ford, te nekoliko razarača sa vođenim projektilima. Američki i evropski zvaničnici izjavili su da je Washington postavio Iranu tri ključna zahtjeva: trajni prekid svakog obogaćivanja uranijumom, stroga ograničenja iranskog programa balističkih raketa i potpunu obustavu podrške regionalnim proxy grupama kao što su Hamas, Hezbolah i Huti. Planiranje predložene serije napada također je započelo u koordinaciji sa izraelskim obavještajnim agencijama. === Nuklearni pregovori i jačanje američkog vojnog prisustva === Dana 6. februara 2026. godine, Iran i SAD su održali indirektne nuklearne pregovore u glavnom gradu Omana, Muskatu. Iran je naglasio da napredak zavisi od konsultacija u matičnim prijestonicama. Druga runda razgovora zakazana je u Ženevi. Između 15. i 20. februara, Iran je povećao izvoz nafte na trostruko veći nivo od uobičajenog i smanjio zalihe nafte. Neposredno prije početka udara, 27. februara 2026. godine, ministar vanjskih poslova Omana Badr Al-Busaidi izjavio je da je postignut "iskorak" i da je Iran pristao na to da uslov koji se tiče obogaćivanja uranijumom, kao i na potpunu verifikaciju od strane Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA); nadalje, Iran je pristao da nepovratno spusti nivo trenutno obogaćenog uranijuma na "najniži mogući nivo". Al-Busaidi je rekao da je mir "nadohvat ruke". Početkom februara 2026. godine, SAD su također rasporedile drugi nosač aviona, USS Gerald R. Ford, na Bliski istok kako bi pojačale pritisak na Iran. Dana 11. februara 2026. godine, 47. godišnjica revolucije iz 1979. obilježena je provladinim skupovima i snažnom antiameričkom retorikom. Trump je 13. februara 2026. izjavio da bi promjena režima u Iranu bila "najbolja stvar koja bi se mogla desiti". Dan kasnije, 14. februara, američki zvaničnici su rekli Reutersu da se američka vojska priprema za opsežnu kampanju koja uključuje višesedmične, kontinuirane operacije protiv Irana koje bi mogle ciljati državnu i sigurnosnu infrastrukturu. Do 19. februara, američko vojno gomilanje opisano je kao najveće na Bliskom istoku još od invazije na Irak 2003. godine. Tokom govora o stanju nacije 24. februara 2026. godine, Trump je optužio Iran za obnavljanje napora u izradi nuklearnog oružja, osuđujući te navodne ambicije kao "zlokobne" i tvrdeći da je Iran također razvio sve naprednije raketne sposobnosti koje bi mogle ugroziti SAD, Evropu i američke baze u inostranstvu. Upozorio je da su SAD spremne djelovati ako bude potrebno. Grupa osam (Gang of Eight), koju čini osam lidera u Kongresu SAD-a koji se obično obavještavaju o povjerljivim obavještajnim pitanjima, bila je upoznata s napadom prije njegovog početka. Također, u to vrijeme, Bloomberg News je tvrdio da NATO letjelice za rano upozoravanje i kontrolu (AWACS) nadziru Iran s aerodroma Konya. Do kraja februara, zvaničnici Trumpove administracije iznijeli su brojne nedokazane tvrdnje da je Iran ponovo pokrenuo svoj nuklearni program, da ima dovoljno materijala za izradu bombe u roku od nekoliko dana i da razvija rakete dugog dometa koje bi uskoro mogle pogoditi Sjedinjene Države. Ove izjave osporili su američki i evropski vladini zvaničnici, međunarodne grupe za praćenje naoružanja i američke obavještajne agencije. Odbrambena obavještajna agencija (DIA) ranije je zaključila da će proći najmanje decenija prije nego što Iran stekne tehničke vještine za proizvodnju raketa koje mogu dosegnuti Sjedinjene Države; Ministarstvo odbrane Sjedinjenih Država procijenilo je da je iranski nuklearni program unazađen za dvije godine nakon ranijih udara na iranska nuklearna postrojenja u junu 2025. godine. Međutim, 27. februara je objavljeno da je IAEA otkrila da je Iran sakrio visoko obogaćeni uranijum u podzemnom objektu koji nije oštećen u prethodnoj rundi napada, a IAEA je saopštila da ne može biti sigurna da je iranski nuklearni program "isključivo mirnodopski". Prije napada, JD Vance, potpredsjednik Sjedinjenih Država, branio je udar na Iran. Na pitanje da li bi podržao promjenu režima u Iranu, uprkos ranijim kritikama rata u Iraku, rekao je da život "ima svakakve lude obrte". ''The Washington Post'' je izvijestio da je odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da napadne Iran uslijedila nakon što su saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman i izraelska vlada više puta lobirali kod njega da povuče taj potez. ''The Guardian'' je nekoliko dana prije napada izvijestio da će odluka zavisiti od rezultata sastanka u Ženevi, na kojem će SAD predvoditi Steve Witkoff i Jared Kushner. Charles Wald, penzionisani general vazduhoplovstva i zamjenik komandanta Evropske komande SAD-a koji sada radi u Jevrejskom institutu za nacionalnu sigurnost Amerike (JINSA), izjavio je da bi dovođenje nosača aviona klase ''Gerald R. Ford'' na Bliski istok pomoglo u odbrani Izraela od Irana. Također je naveo da, ako pregovori SAD-a i Irana ne završe dobro, "biće duplo gore nego kada Obama nije uradio ništa u Siriji povodom hemijskog oružja". Prema jednom američkom izvoru, Trump je odobrio udar nakon što su SAD primile obavještajne podatke da Iran planira preventivno lansiranje raketa. Prije napada, Khamenei je u svom govoru upućenom sljedbenicima početkom februara, koji je objavila web stranica vrhovnog vođe Irana, upozorio Sjedinjene Države da će, "ako ovaj put započnu rat, to biti regionalni rat". == Sukob == Evo tačnog prijevoda navedenog teksta na ijekavicu: '''Početni izraelski i američki udari''' '''Udari lansirani sa američkih brodova''' U udarima je korištena kombinacija američkih projektila, dronova i izraelskih borbenih aviona. Po prvi put su u borbi upotrijebljeni jeftini jurišni dronovi za jednokratnu upotrebu jedinice ''Task Force Scorpion Strike''. Američki ratni brodovi lansirali su projektile ''Tomahawk'', dok je vojska SAD-a koristila lansere ''HIMARS''. Takođe je korišteno neobjavljeno dalekometno oružje koje se ispaljuje izvan dometa neprijateljske odbrane (''standoff weapons''). Izviješteno je o eksplozijama dok je ministar odbrane Israel Katz potvrdio izraelski napad. ''The Times of Israel'' je prenio da je Katz udare nazvao "preventivnim napadom" s namjerom da se "uklone prijetnje državi Izrael". Među ciljevima je bio i okrug u Teheranu u kojem inače boravi iranski vrhovni vođa Ali Khamenei; tu se nalaze i predsjednička palata i Vijeće nacionalne bezbjednosti. Potvrđeno je da je sedam projektila pogodilo ovo područje. Američki zvaničnici potvrdili su da su udari koordinisani sa SAD-om. Izraelsko vazduhoplovstvo (IAF) saopštilo je da je pogodilo 500 vojnih ciljeva u zapadnom i centralnom Iranu, uključujući protivzračnu odbranu i raketne lansere, koristeći približno 200 borbenih aviona, što je najveći borbeni nalet u njegovoj istoriji. Izrael je početne udare nazvao kodnim imenom "Operacija Postanak" (hebrejski: ''מטס בראשית''). Izrael je potom proglasio vanredno stanje, navodeći da očekuje iranski napad. Sirene su se oglasile u Izraelu dok je vlada upozoravala građane da ostanu u zaštićenim zonama. Američki ambasador u Izraelu Mike Huckabee podstakao je američke državljane u Izraelu da odmah preduzmu mjere nakon što čuju sirenu, a američki predsjednik Donald Trump upozorio je da bi moglo biti gubitaka američkih života. Izraelsko ministarstvo zdravlja premjestilo je svoje bolnice pod zemlju. Prema izvještaju ''Iran Internationala'', portparol izraelske vojske na perzijskom jeziku, potpukovnik Kamal Penhasi, uputio je hitno upozorenje iranskim civilima koji žive u blizini vojne industrije i infrastrukture da se odmah evakuišu, navodeći: "Vaše prisustvo u ovim područjima dovodi vaš život u opasnost." Prema riječima jednog američkog zvaničnika, desetine američkih udara izveli su avioni stacionirani širom Bliskog istoka sa jednog ili više nosača aviona. ''Reuters'' je izvijestio da su udari izvedeni iz vazduha i sa mora. Izraelski vojni zvaničnici izjavili su da je njihovim udarima prethodilo višemjesečno planiranje, što im je omogućilo da precizno odrede ciljeve, postignu "taktičko iznenađenje" i dobiju podršku SAD-a. Izrael je kasnije saopštio da je u početnim udarima korišteno preko 1.200 bombi u roku od 24 sata. Prema izvještajima, ciljana su i iranska mornarička plovila. Agencija ''Fars'' i ''CNN'' izvijestili su o novim eksplozijama u drugim gradovima u Iranu, uključujući Kom, Kermanšah, Isfahan i Karadž. U Teheranu je javljeno da su se raketni udari dogodili u Univerzitetskoj ulici, u oblasti Džomhuri i u sjevernoj oblasti Sejed Handan. Komunikacijske usluge širom Teherana ometene su nakon napada, a ''Netblocks'' je izvijestio o gotovo potpunom mraku na internetu. Prema ''BBC''-ju, tokom udara pogođeni su ured vrhovnog vođe Alija Khameneija i predsjednički ured Masouda Pezeshkiana u Teheranu. ''Channel 12'', pozivajući se na neimenovane izraelske izvore, naveo je da Izrael procjenjuje kako postoje "sve veće indicije" da je Khamenei vjerovatno ubijen u izraelskom udaru ili da je "u najmanju ruku povrijeđen". ''Reuters'' je citirao neimenovanog izraelskog zvaničnika koji je izjavio da je Khameneijevo tijelo pronađeno, čime je potvrđena smrt. Portparol iračkih Snaga narodne mobilizacije rekao je da su dvojica njihovih boraca ubijena, dok su još trojica ranjena tokom udara u Džurf al-Sakharu, južno od Bagdada. Prema ''Iran Internationalu'', koji citira Iransku studentsku novinsku agenciju, hiljade pripadnika IRGC-a, uključujući nekoliko visokih zvaničnika, ubijeno je ili ranjeno prilikom napada na nekoliko vojnih baza. Izviješteno je da je pogođen i lučki grad Bušehr; međutim, nije jasno da li je nuklearni reaktor pretrpio bilo kakvu štetu. ''CNN'' je izvijestio da je vrijeme napada simbolički značajno u judaizmu jer je izveden uoči predstojećeg praznika Purima 2. marta. ==== Initial Israeli and American strikes ==== [[/wiki/File:U.S._Forces_Launch_Operation_Epic_Fury.webm|lijevo|mini|250x250piksel|Napadi s američkih brodova]] Zračni napadi na Iran počeli su oko 9:45 ujutro po iranskom vremenu (1:15 ujutro po istočnoameričkom vremenu) u subotu, 28. februara; subota je prvi dan sedmice u Iranu i redovan radni dan. U udarima je korištena kombinacija američkih projektila, dronova i izraelskih borbenih aviona. Po prvi put su u borbi upotrijebljeni jeftini jurišni dronovi za jednokratnu upotrebu jedinice ''Task Force Scorpion Strike''. Američki ratni brodovi lansirali su projektile ''Tomahawk'', dok je vojska SAD-a koristila lansere ''HIMARS''. Također je korišteno neobjavljeno dalekometno oružje koje se ispaljuje izvan dometa neprijateljske odbrane (engl: ''standoff'' ''oružje''). Eksplozije su prijavljene kada je ministar odbrane Israel Katz potvrdio izraelski napad. ''The Times of Israel'' je prenio da je Katz udare nazvao "preventivnim napadom" s namjerom da se "uklone prijetnje državi Izrael". Među ciljevima je bio i okrug u Teheranu u kojem inače boravi iranski vrhovni vođa Ali Khamenei; tu se nalaze i predsjednička palata i Vijeće nacionalne bezbjednosti. Potvrđeno je da je sedam projektila pogodilo ovo područje. Američki zvaničnici potvrdili su da su udari koordinisani sa SAD-om. Izraelsko vazduhoplovstvo (IAF) saopštilo je da je pogodilo 500 vojnih ciljeva u zapadnom i centralnom Iranu, uključujući protivzračnu odbranu i raketne lansere, koristeći približno 200 borbenih aviona, što je najveći borbeni nalet u njegovoj historiji. Izrael je početne udare nazvao kodnim imenom "Operacija Postanak" . Izrael je potom proglasio vanredno stanje, navodeći da očekuje iranski napad. Sirene su se oglasile u Izraelu dok je vlada upozoravala građane da ostanu u zaštićenim zonama. Američki ambasador u Izraelu Mike Huckabee podstakao je američke državljane u Izraelu da odmah preduzmu mjere nakon što čuju sirene, a američki predsjednik Donald Trump upozorio je da bi moglo biti "gubitaka američkih života". Izraelsko ministarstvo zdravlja premjestilo je svoje bolnice pod zemlju. Prema izvještaju ''Iran Internationala'', portparol izraelske vojske na perzijskom jeziku, potpukovnik Kamal Penhasi, uputio je hitno upozorenje iranskim civilima koji žive u blizini vojne industrije i infrastrukture da se odmah evakuišu, navodeći: "Vaše prisustvo u ovim područjima dovodi vaš život u opasnost." Prema riječima jednog američkog zvaničnika, desetine američkih udara izveli su avioni stacionirani širom Bliskog istoka sa jednog ili više nosača aviona. ''Reuters'' je izvijestio da su udari izvedeni iz vazduha i sa mora. Izraelski vojni zvaničnici izjavili su da je njihovim udarima prethodilo višemjesečno planiranje, što im je omogućilo da precizno odrede ciljeve, postignu "taktičko iznenađenje" i dobiju podršku SAD-a. Izrael je kasnije saopštio da je u početnim udarima korišteno preko 1.200 bombi u razmaku od 24 sata. Prema izvještajima, ciljana su i iranska mornarička plovila. Agencija ''Fars'' i ''CNN'' izvijestili su o novim eksplozijama u drugim gradovima u Iranu, uključujući Kom, Kermanšah, Isfahan i Karadž. U Teheranu je javljeno da su se raketni udari dogodili u Univerzitetskoj ulici, u oblasti Džomhuri i u sjevernoj oblasti Sejed Handan. Komunikacijske usluge širom Teherana ometene su nakon napada, a ''Netblocks'' je izvijestio o gotovo potpunom mraku na internetu. Prema ''BBC''-ju, tokom udara pogođeni su ured vrhovnog vođe Alija Khameneija i predsjednički ured Masouda Pezeshkiana u Teheranu. ''Channel 12'', pozivajući se na neimenovane izraelske izvore, naveo je da Izrael procjenjuje kako postoje "sve veće indicije" da je Khamenei vjerovatno ubijen u izraelskom udaru ili da je "u najmanju ruku povrijeđen". ''Reuters'' je citirao neimenovanog izraelskog zvaničnika koji je izjavio da je Khameneijevo tijelo pronađeno, čime je potvrđena smrt. Portparol iračkih Snaga narodne mobilizacije rekao je da su dvojica njihovih boraca ubijena, dok su još trojica ranjena tokom udara u Džurf al-Sakharu, južno od Bagdada. Prema ''Iran Internationalu'', koji citira Iransku studentsku novinsku agenciju, hiljade pripadnika IRGC-a, uključujući nekoliko visokih zvaničnika, ubijeno je ili ranjeno prilikom napada na nekoliko vojnih baza. Izviješteno je da je pogođen i lučki grad Bušehr; međutim, nije jasno da li je nuklearni reaktor pretrpio bilo kakvu štetu. ''CNN'' je izvijestio da je vrijeme napada simbolički značajno u judaizmu jer je izveden uoči predstojećeg praznika Purima 2. marta. === Izjave američkih i izraelskih lidera o njihovim ciljevima === Dana 28. februara u 2:30 ujutro po istočnoameričkom vremenu, američki predsjednik Donald Trump objavio je osmominutnu video izjavu, rekavši da je svrha američkih udara u Iranu efektivna promjena režima. Trump je izjavio da iranske "prijeteće aktivnosti" ugrožavaju SAD i njihove saveznike. Naveo je iransku talačku krizu, podršku proxy grupama kao što su Hamas i Hezbolah, ubijanje demonstranata i navodnu težnju za nuklearnim oružjem. Naveo je da u sukobu "životi hrabrih američkih heroja mogu biti izgubljeni i da možemo imati žrtve. To se često dešava u ratu". Pozvao je pripadnike IRGC-a da "polože oružje i dobiju potpuni imunitet ili se, u suprotnom, suoče sa sigurnom smrću". Obraćajući se iranskoj javnosti, rekao je: "Kada završimo, preuzmite svoju vladu. Biće vaša da je uzmete. Ovo će vjerovatno biti vaša jedina prilika generacijama." Dodao je: "Dugi niz godina tražili ste pomoć Amerike, ali je nikada niste dobili... Pa da vidimo kako ćete odgovoriti. Amerika vas podržava nadmoćnom snagom i razornom silom", zaključivši: "Sada je vrijeme da preuzmete kontrolu nad svojom sudbinom... Ovo je trenutak za akciju. Ne dozvolite da prođe." Ubrzo nakon toga, Benjamin Netanyahu objavio je video izjavu u kojoj je rekao da su Izrael i Sjedinjene Države pokrenuli udare protiv Irana "kako bi uklonili egzistencijalnu prijetnju" koju predstavlja ono što je nazvao "terorističkim režimom u Iranu". Netanyahu je optužio iransko rukovodstvo za decenije neprijateljstva, rekavši da "već 47 godina ajatolahov režim uzvikuje 'Smrt Izraelu' i 'Smrt Americi'", te ga je opisao kao "ubilački teroristički režim" kojem se "ne smije dozvoliti da se naoruža nuklearnim oružjem". Rekao je da će zajednička američko-izraelska akcija "stvoriti uslove da hrabri iranski narod uzme sudbinu u svoje ruke" i pozvao je narod Irana da "zbaci jaram tiranije". Evo tačnog prijevoda na ijekavicu: === Iranski odgovor i raketni napadi na ratištu u Perzijskom zalivu === Iran je ciljao više američkih vojnih baza širom regije Perzijskog zaliva. Bahrein je aktivirao sirene za zračnu opasnost kako bi upozorio na iranski napad na američke vojne baze unutar države, dok su arapski mediji javili da su u glavnom gradu Manami uočeni dim i eksplozije. Bahrein je kasnije potvrdio udare i naveo da je meta bilo sjedište Pete flote SAD-a. Eksplozije su također prijavljene na Međunarodnom aerodromu u Kuvajtu i u Abu Dhabiju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Nakon napada projektilima i dronovima na Kuvajt, tamošnje Ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je na raport Mohammada Toutounchija, ambasadora Irana u Kuvajtu. Prema izvještaju CNN-a, IRGC je saopštio da je Iran ciljao četiri američke baze na Bliskom istoku: zračnu bazu Al Udeid u Kataru, zračnu bazu Ali Al Salem u Kuvajtu (u kojoj su bili italijanski vojnici), zračnu bazu Al Dhafra u UAE i sjedište Pete flote američke mornarice u Bahreinu, a objavljen je i video snimak na kojem se vidi kako se uzdiže dim iz pravca baze u Bahreinu. Saudijska Arabija je potvrdila da je bilo iranskih napada na Rijad i njenu Istočnu provinciju. Tvrdila je da je uspješno presrela iranske napade usmjerene na ta područja i navela da će Kraljevina "preduzeti sve neophodne mjere" da se odbrani, "uključujući opciju odgovora na agresiju". Dodatni izvještaji navode da su UAE, nakon uspješnog presretanja određenog broja iranskih projektila, izjavili da je jedan civil azijske nacionalnosti poginuo od krhotina presretača koje su pale na stambeno područje. Katar je saopštio da je presreo najmanje dva talasa raketnih napada, navodeći da nije bilo prijavljenih žrtava niti materijalne štete. Devetospratnica je pogođena projektilima u sjevernom Izraelu, pri čemu je povrijeđena jedna osoba. Udari su također prijavljeni u Haifi i Tel Avivu. Izvještaji tvrde da su projektili iz Irana pogodili jordanske teritorije i glavni grad Aman. Jordan je saopštio da su njegove oružane snage oborile dva iranska balistička projektila koji su ciljali njegovu teritoriju i da je obradio 54 prijave o padu krhotina koje su izazvale materijalnu štetu, ali bez žrtava. U Siriji su krhotine iranskog balističkog projektila pale na stambenu zgradu u gradu Suwayda, usmrtivši najmanje četiri civila. Stambene četvrti Dubaija u blizini Dubai Marine i Dubai Palme pogođene su udarima, što je uzrokovalo požar u hotelu ''Fairmont The Palm'' i četiri povrede, kao i u stambenoj zgradi na periferiji Dohe. Lokalni izvori kažu da je Iran koristio dronove ''Shahed'', koji su jedno od najsmrtonosnijih oružja koje koristi režim, kao i njegove proxy grupe poput Hamasa i Hezbolaha. UAE su saopštili da su presreli "novi talas" iranskih projektila i da su "fragmenti od presretanja" pali u Abu Dhabiju i Dubaiju, uzrokujući štetu na hotelu ''Burj Al Arab''. Udari na Međunarodni aerodrom Kuvajt izazvali su nekoliko nedefinisanih povreda. U Bahreinu je tokom večeri prijavljeno da je toranj u stambenoj četvrti pogođen iranskim dronom. U regiji Kurdistan u Iraku, iranski zračni napadi ciljali su infrastrukturu koja ugošćuje američko vojno i civilno osoblje, uključujući Međunarodni aerodrom Erbil i Generalni konzulat SAD-a u Erbilu. Međutim, prema izvještajima lokalnih medija, većina projektila i dronova je presretnuta. Kasnije tokom dana, Izrael je saopštio da je započeo novi talas napada na iransku zračnu odbranu i raketne lansere u centralnom Iranu. === 1. mart === ==== Američki napadi ==== Dana 1. marta, Izrael je izvršio još jedan talas udara na iranske ciljeve u sklopu svoje tekuće kampanje, ciljajući sami centar prijestonice. Iranski mediji izvijestili su o snažnim eksplozijama. Trump je u objavi na mreži ''Truth Social'' naveo: "Iran je upravo izjavio da će danas udariti veoma jako, jače nego što su ikada ranije. Bolje im je da to ne čine, jer ako to urade, udarićemo ih snagom kakva nikada ranije nije viđena!" Najviši iranski zvaničnik za bezbjednost, Ali Larijani, najavio je formiranje privremenog rukovodećeg vijeća i optužio SAD i Izrael za pokušaj rasparčavanja Irana. Upozorio je "secesionističke grupe" na teške posljedice ako preduzmu bilo kakve akcije. Predsjednik iranskog parlamenta, Mohammad Baqer Qalibaf, zaprijetio je Trumpu i Netanyahuu, rekavši da su prešli crvenu liniju i da će "platiti za to". Revolucionarni sud u Teheranu je bombardovan, a njegova zgrada je uništena. ==== Iranska odmazda ==== Ujutro 1. marta, izvještaji su potvrdili da je Iran lansirao projektile i dronove na Izrael, UAE, Katar, Kuvajt, Bahrein, Jordan i Saudijsku Arabiju. Kasniji izvještaji zabilježili su da su iz Irana ispaljeni projektili na sjedište Pete flote u Bahreinu. Svjedoci su vidjeli dim od presretanja projektila iznad Dubaija i tamne oblake koji se uzdižu iz luke Jebel Ali. == Žrtve == === Ubistvo Alija Khameneija === Neposredno prije ponoći u Iranu 28. februara, neimenovani izraelski zvaničnik izjavio je da je Khamenei ubijen u zračnim udarima, te da su obavještajni izvori pronašli i identifikovali njegovo tijelo. Netanyahu je takođe naveo da postoje naznake o njegovoj pogibiji, iako je iransko ministarstvo vanjskih poslova to osporilo. Izraelski zvaničnici tvrde da je tijelo pronađeno u ruševinama. Nekoliko sati ranije, iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi tvrdio je da su Khamenei i predsjednik Pezeshkian "koliko ona zna" živi. Donald Trump je na mreži ''Truth Social'' napisao: "Khamenei, jedan od najzlijih ljudi u istoriji, je mrtav [...] Nije uspio izbjeći našu obavještajnu službu i visoko sofisticirane sisteme praćenja." Agencija ''Fars'' javila je da su u udarima poginuli i Khameneijeva kćerka, zet, unuka i snaha. Rano ujutro 1. marta, iranski državni mediji potvrdili su smrt i proglasili 40 dana žalosti. === Vojska i zvaničnici === Izraelski i regionalni izvori navode da su vjerovatno ubijeni ministar odbrane Aziz Nasirzadeh i komandant IRGC-a Mohammad Pakpour. IDF je kasnije potvrdio smrt sedam bezbjednosnih lidera, uključujući Alija Shamkhanija. Potvrđeno je i da je 1. marta ubijen načelnik generalštaba Abdolrahim Mousavi. CENTCOM je saopštio da SAD nemaju gubitaka i da su neutralisale stotine iranskih napada. U Iraku su dva člana Snaga narodne mobilizacije poginula, dok su tri povrijeđena u izraelskom napadu. Kasniji izvještaj ''The New York Timesa'' naveo je brojku od troje mrtvih. Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država (CENTCOM) saopštila je da nije pretrpjela gubitke, uz napomenu da lakša oštećenja na njihovim objektima nisu omela operacije, te da su neutralisali nekoliko stotina iranskih napada dronovima i projektilima. ''CBS News'' je izvijestio da su "obavještajni i vojni izvori rekli za ''CBS News'' u subotu naveče [28. februara 2026.]“ da je 40 iranskih zvaničnika ubijeno u udarima, ali da "nije jasno da li su se ti zvaničnici nalazili na jednoj ili na više lokacija". === Civili === Oko 17:30 po srednjoevropskom vremenu prvog dana udara, Crveni polumjesec je izvijestio da je u Iranu poginuo 201 civil, dok je 747 povrijeđeno. Dodatne žrtve su zabilježene nakon iranskih uzvratnih napada. Prvi povezani iranski vazdušni udar ciljao je zgradu u Izraelu, pri čemu je povrijeđen jedan izraelski civil. Magen David Adom (izraelska hitna pomoć) izvijestila je da je u početnim iranskim napadima povrijeđeno 89 osoba, od kojih troje direktno, a ostali indirektno. Kasniji direktan pogodak u Tel Avivu usmrtio je jednu ženu i povrijedio još 20 osoba, od kojih jednu teško. Četiri osobe su poginule u Siriji od iranskog projektila. Jedan muškarac u UAE poginuo je u iranskom uzvratnom napadu, a prijavljene su i četiri povrede tokom udara na stambena područja u Dubaiju. Dva studenta su poginula u napadu u Teheranu. === Vazdušni udar na školu u Minabu === Prema izvorima u iranskoj vladi, osnovna škola za djevojčice pogođena je u izraelskim i američkim napadima na Minab. Izvještaji navode da je u udaru poginulo 108 učenica, dok ih je 92 ranjeno. ''The Washington Post'' je izvijestio da nema nezavisne potvrde o broju poginulih, dok su profili iranske opozicije na internetu naveli da je udar bio posljedica neuspješnog lansiranja rakete IRGC-a (Iranske revolucionarne garde). Portparol iranskog ministarstva vanjskih poslova nazvao je ovaj napad zločinom. == Uticaj == '''Vanredno stanje u Izraelu''' Izrael je proglasio vanredno stanje na teritoriji cijele države, navodeći da su napadi na Iran bili najveći koje je do sada izveo. Israel Katz je u saopćenju naveo: "Na osnovu ovlaštenja iz člana 9C(b)(1) Zakona o civilnoj odbrani iz 5711–1951. godine, i nakon što sam se uvjerio da postoji velika vjerovatnoća napada na civilno stanovništvo, proglašavam posebno stanje na unutrašnjem frontu na cijeloj teritoriji države.“ ''The New York Times'' je izvijestio da su škole i radna mjesta u Izraelu zatvoreni, a javna okupljanja otkazana. '''Ponovni prekid interneta u Iranu''' Usred obnovljenog "gotovo potpunog" prekida interneta u Iranu, NetBlocks je saopćio da je internet povezanost pala na 4% uobičajenog nivoa. '''Zatvaranje zračnog prostora''' Zračni prostor Irana bio je uglavnom bez civilnih letjelica nakon napada, dok su države regije zatvorile svoje zračne prostore. Bahrein, Irak, Izrael, Kuvajt, Katar, Sirija i Ujedinjeni Arapski Emirati zatvorili su svoje zračne prostore nakon napada, a više putničkih aviona preusmjereno je na druge destinacije. Međunarodne aviokompanije, među kojima su Air India, Biman Bangladesh Airlines, British Airways, Cathay Pacific Airways, IndiGo, Lufthansa, Virgin Atlantic i Wizz Air obustavile su letove prema Bliskom istoku na različite vremenske periode zbog sukoba, kao i regionalne kompanije, uključujući Kuwait Airways i Qatar Airways. '''Zatvaranje Hormuškog moreuza''' Prema izvještaju agencije ''Reuters'', pozivajući se na zvaničnika ''Operacije'' ''Aspides'', Islamska revolucionarna garda zatvorila je Hormuški moreuz za pomorski saobraćaj, prema obavještenjima emitovanim putem pomorskog VHF radija. Zvaničnik Evropske unije naveo je da brodovi primaju poruke u kojima se ističe da "nijednom brodu nije dozvoljen prolaz kroz Hormuški moreuz". == Reakcije == === Iran === Ministarstvo vanjskih poslova Irana obećalo je odgovor nakon što su iranske snage izvele napade na američke baze širom Perzijski zaljev. Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost Irana saopćilo je da je zemlja bila meta "brutalne zračne operacije" koju su izvele Sjedinjene Američke Države i Izrael, navodeći da se "ovo ponovo dogodilo tokom pregovora, a neprijatelj zamišlja da će se otporni iranski narod predati njihovim sitnim zahtjevima kroz ove kukavičke poteze." Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi napade je nazvao "potpuno ničim izazvanim, nezakonitim i nelegitimnim" === Civili === Reakcije na napade unutar Irana bile su uglavnom pozitivne, iako mjestimično podijeljene. The Daily Telegraph i Iran International objavili su snimke na kojima se vidi dio građana kako slavi napade, izražavajući nadu da će oni dovesti do kraja vladajućeg režima. Na snimcima su se mogli vidjeti građani kako se smiju i slave, dok su pojedini uzvikivali "Smrt Khameneiju" i "Smrt vilajetu". Prema izvještajima, u više iranskih gradova zabilježeni su vatrometi u znak slavlja, dok su studenti uzvikivali "Volim Trumpa". Istovremeno su The New York Times, Reuters, Al Jazeera i Radio Free Europe/Radio Liberty objavili fotografije provladinih skupova na kojima su demonstranti nosili zastave Islamske Republike i portrete Alija Khameneija, protestvujući protiv američkog i izraelskog napada. Dio građana krivio je režim za izbijanje rata, dok su drugi izražavali zabrinutost da bi mogao opstati. U područjima pogođenim napadima zabilježena je i određena panika. Nakon što su se pojavile vijesti o smrti Alija Khameneija, brojni građani izašli su na ulice slaveći u atmosferi "radosti, šoka i nevjerice", iako su sigurnosne snage raspoređene kako bi spriječile moguće nemire, uz obnovljeni prekid interneta. Uprkos tome, društvenim mrežama kružili su snimci slavlja iz gradova Karadž, Kazvin, Širaz, Kermanšah, Isfahan i Sanandadž. Pojavili su se i snimci na kojima se vidi kako sigurnosne snage pucaju na okupljene građane. === Dijaspora i opozicija === Poslije američko-izraelskih zračnih udara na Iran, Iranci u dijaspori širom svijeta izrazili su podršku promjeni režima. Održani su skupovi podrške na kojima su učesnici mahali antirežimskim simbolima. Iranski opozicioni lider u egzilu Reza Pahlavi, koji živi u Sjedinjenim Američkim Državama, usklađen je s Izraelom i SAD-om, te je pripremio prijelaznu vladu spremnu da preuzme vlast u slučaju pada Islamske Republike. Pozvao je građane unutar Irana da se pripreme za nastavak protesta dok se Islamska Republika "urušava", te apelirao na vojsku i sigurnosne snage da stanu uz narod. Američku akciju opisao je kao "humanitarnu intervenciju", pozivajući predsjednika Donald Trump da izbjegne civilne žrtve. Pahlavi je predstavio inicijativu "Iran Prosperity Project", povezanu s organizacijom National Union for Democracy in Iran, koja predviđa plan upravljanja tokom prvih 180 dana nakon mogućeg kolapsa Islamske Republike, uključujući mjere ekonomske stabilizacije i institucionalne obnove. Maryam Rajavi, liderica Nacionalnog vijeća otpora Irana sa sjedištem u Francuskoj i Albaniji, političkog krila organizacije People's Mojahedin Organization of Iran, najavila je formiranje paralelne prijelazne vlade, te odbacila i Islamsku Republiku i projekat Iran Prosperity Project. === Sjedinjene Američke Države === Predsjednik Donald Trump potvrdio je da je američka vojska započela "velike borbene operacije" u Iranu, opisujući ih kao "opsežnu i kontinuiranu operaciju s ciljem sprječavanja da ova radikalna diktatura prijeti Americi". U videu objavljenom na platformi Truth Social naveo je da je cilj "zaštititi američki narod eliminacijom neposrednih prijetnji iranskog režima". Dodao je da će pregovori s Iranom biti lakši nakon atentata na Alija Khameneija. Reakcije američkih zakonodavaca bile su podijeljene. Republikanski senator Lindsey Graham podržao je akciju, kao i senator John Thune, te demokratski senator John Fetterman. Protiv su se izjasnili, između ostalih, republikanka Marjorie Taylor Greene i demokratski zastupnik Jim Himes. Senator Tim Kaine pozvao je na ograničavanje predsjedničkih ovlasti za pokretanje rata bez saglasnosti Kongresa, uz podršku senatora Randa Paula, Chucka Schumera, te vođe manjine u Predstavničkom domu Hakeema Jeffriesa i senatora Andyja Kima. === Izrael === Premijer Benjamin Netanyahu izjavio je da je cilj napada "uklanjanje egzistencijalne prijetnje koju predstavlja teroristički režim u Iranu", dodajući da će "zajednička akcija stvoriti uslove da hrabri iranski narod preuzme svoju sudbinu u svoje ruke". Ministar vanjskih poslova Gideon Sa'ar izjavio je da je vojna akcija protiv Irana bila hitno potrebna "uprkos značajnim rizicima", navodeći da bi odgađanje "omogućilo iranskom režimu da dostigne nivo imuniteta za svoj nuklearni program i započne masovnu proizvodnju balističkih projektila dugog dometa". === Međunarodne reakcije === ==== Međunarodne organizacije ==== * Ujedinjene nacije: Generalni sekretar António Guterres osudio je napade, navodeći da "upotreba sile od strane Sjedinjenih Država i Izraela protiv Irana, te naknadna iranska odmazda širom regije, podrivaju međunarodni mir i sigurnost." * Evropska unija: Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Vijeća Antonio Costa nazvali su sukob "veoma zabrinjavajućim" i pozvali na suzdržanost. * NATO: Portparol alijanse izjavio je da pomno prate situaciju, dok je visoki zvaničnik za ''Stars and Stripes'' rekao da je budnost protivraketne odbrane povećana kako bi se zaštitile države članice u slučaju širenja iranskih napada. '''Locardov princip''' u forenzici kaže da će počinilac krivičnog djela nešto donijeti na mjesto zločina i nešto odnijeti sa njega, te da se oba elementa mogu koristiti kao forenzički dokaz. Dr. Edmond Locard (1877–1966) bio je pionir forenzičke nauke, poznat i kao "Sherlock Holmes iz Lyona". Osnovni princip forenzike formulisao je riječima: "Svaki kontakt ostavlja trag". To se općenito tumači na način da pri kontaktu između dva predmeta dolazi do razmjene materijala. Paul L. Kirk princip je izrazio ovako:<blockquote>Gdje god da kroči, šta god da dotakne, šta god da ostavi, čak i nesvjesno, služit će kao nijemi svjedok protiv njega. Ne samo njegovi otisci prstiju ili stopala, već i njegova kosa, vlakna s njegove odjeće, staklo koje razbije, trag alata koji ostavi, boja koju ogrebe, krv ili sperma koju ostavi ili pokupi. Sve to i još mnogo toga nijemo svjedoči protiv njega. To je dokaz koji ne zaboravlja. Ne zbunjuje ga uzbuđenje trenutka. Ne izostaje kao što izostaju ljudski svjedoci. To je činjenični dokaz. Materijalni dokaz ne može pogriješiti, ne može lagati, ne može izostati u potpunosti. Samo ljudski propust da ga pronađe, prouči i razumije može umanjiti njegovu vrijednost.</blockquote> Ustavni sud Bosne i Hercegovine je najviša institucija za tumačenje i zaštitu Ustava Bosne i Hercegovine. Kao nezavisan i samostalan organ, Sud ima ključnu ulogu u očuvanju ustavnog poretka, rješavanju ustavnih sporova između različitih nivoa vlasti, kao i u zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda zagarantovanih Ustavom i međunarodnim pravnim instrumentima. Odluke Ustavnog suda su konačne, obavezujuće i neposredno izvršive na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Pored osnovne funkcije zaštite ustavnosti, Ustavni sud u određenim vrstama postupaka ostvaruje neposrednu vezu sa sudskom i zakonodavnom vlašću. U okviru svoje apelacione nadležnosti odlučuje o žalbama protiv odluka vrhovnih sudova entiteta, čime u tim predmetima djeluje kao posljednja sudska instanca u državi. Istovremeno, Sud ima isključivu nadležnost za odlučivanje o svim sporovima koji proizlaze iz Ustava Bosne i Hercegovine, uključujući sporove između entiteta, između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, kao i sporove između institucija Bosne i Hercegovine. Ustavno sudstvo u Bosni i Hercegovini ima dugu tradiciju koja potiče iz perioda bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Ustavom iz 1963. godine uspostavljen je sistem ustavnih sudova, što je tada predstavljalo izuzetak među socijalističkim državama. Pored saveznog ustavnog suda, ustavni sudovi postojali su i na nivou republika, kao i u autonomnim pokrajinama Kosovu i Vojvodini. Ustavni sud Bosne i Hercegovine prvi put je konstituiran 15. februara 1964. godine, a njegov kontinuitet je potvrđen i Ustavom iz 1974. godine. U tom periodu Sud je prvenstveno bio nadležan za apstraktnu kontrolu ustavnosti i zakonitosti, rješavanje sporova između društveno-političkih zajednica, te sukoba nadležnosti između sudova i drugih organa vlasti. Savremeni Ustavni sud Bosne i Hercegovine uspostavljen je Ustavom Bosne i Hercegovine, koji je stupio na snagu 14. decembra 1995. godine kao Aneks IV Općeg okvirnog sporazuma za mir. Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda proglašena je direktno primjenjivom i ima pravnu snagu iznad svih domaćih zakona. Sud je započeo s radom nakon izbora i imenovanja sudija, održavanjem prve sjednice u maju 1997. godine. == Nadležnosti == Nadležnosti Ustavnog suda Bosne i Hercegovine propisane su Ustavom Bosne i Hercegovine i obuhvataju više oblasti ustavnosudske zaštite. Sud odlučuje o ustavnim sporovima između entiteta, između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, kao i između institucija Bosne i Hercegovine. Također, Ustavni sud vrši apstraktnu kontrolu ustavnosti, ocjenjujući da li su zakoni i drugi propisi entiteta u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine. U okviru apelacione nadležnosti, Sud razmatra ustavne žalbe protiv odluka redovnih sudova, uključujući i presude vrhovnih sudova entiteta, čime osigurava zaštitu prava i sloboda zagarantovanih Ustavom i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Ustavni sud je nadležan i za odlučivanje po prethodnim pitanjima koja mu upute drugi sudovi, kada je potrebno ocijeniti ustavnost ili zakonitost propisa od čije primjene zavisi ishod konkretnog sudskog postupka. Također, Sud odlučuje u postupcima zaštite vitalnog nacionalnog interesa, kada su u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine iscrpljeni svi ustavni mehanizmi odlučivanja. == Sastav i izbor sudija == Ustavni sud Bosne i Hercegovine čini devet sudija. Četvero sudija bira Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, a dvoje Narodna skupština Republike Srpske, dok troje sudija imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, uz konsultacije s Predsjedništvom Bosne i Hercegovine. Sudije koje imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne mogu biti državljani Bosne i Hercegovine niti državljani susjednih država. Za sudije Ustavnog suda mogu biti imenovani istaknuti pravnici visokog profesionalnog i moralnog ugleda. Sudije prvog saziva imenovane su na mandat od pet godina, dok sudije kasnijih saziva obavljaju dužnost do navršene 70. godine života, osim u slučaju ostavke ili razrješenja. == Organizacija i rad Suda == Sudije Ustavnog suda između sebe tajnim glasanjem biraju predsjednika i tri potpredsjednika. Rukovodstvo Suda bira se po principu rotacije, a mandat predsjednika traje tri godine. Rad Suda uređen je posebnim pravilima koja regulišu unutrašnju organizaciju, postupke odlučivanja i druga pitanja od značaja za funkcionisanje Suda. Ustavni sud odlučuje u plenarnoj sjednici i vijećima, u skladu sa pravilima Suda. Većina svih sudija čini kvorum za rad i odlučivanje. Odluke se donose većinom glasova svih sudija, osim u slučajevima kada je pravilima propisan drugačiji način odlučivanja. == Imunitet i razrješenje sudija == Sudije Ustavnog suda uživaju imunitet u obavljanju svoje funkcije, u skladu s aktima koje donosi Sud. Funkcija sudije nespojiva je s članstvom u političkim strankama, obavljanjem zakonodavne, izvršne ili druge sudske funkcije, kao i s drugim djelatnostima koje mogu ugroziti nezavisnost i nepristranost sudije. Sudija može biti razriješen dužnosti prije isteka mandata u slučaju ostavke, krivične osude na zatvorsku kaznu, trajnog gubitka sposobnosti za obavljanje funkcije ili obavljanja nespojivih javnih ili profesionalnih dužnosti. Odluku o razrješenju donose ostale sudije konsenzusom. == Odlučivanje i objavljivanje odluka == Odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine su konačne i obavezujuće. Objavljuju se u ''Službenom glasniku Bosne i Hercegovine'', kao i u službenim glasilima entiteta i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine. == Sjedište == Sjedište Ustavnog suda Bosne i Hercegovine nalazi se u Sarajevu. Sjednice se u pravilu održavaju u sjedištu Suda, ali Sud može odlučiti da se sjednica održi i na drugom mjestu. '''Intratekalno''' (lat. ''intra'' – "unutar nečega", grč. ''theka'' ''–'' "kapsula" ili "ovojnica"; skraćeno ''i.'' ''th'') medicinski je termin koji označava lokalizaciju unutar prostora ispunjenog [[Likvor|likvorom]] između arahnoidee i pie mater, tzv. subarahnoidalnog prostora. Intratekalna injekcija predstavlja poseban oblik parenteralne primjene lijekova. Na taj način se, putem lumbalne punkcije, naprimjer u sklopu hemoterapije, mogu primjenjivati lijekovu poput antibiotika (kod moždanog apscesa), anestezioloških postupaka (spinalna anestezija) ili analgetske terapije. Također je moguće kontinuirano davanje lijekova u likvorski prostor pomoću pumpe za doziranje lijekova. == Dijagnostički značaj == Intratekalna proizvodnja antitijela označava stvaranje antitijela u likvoru i ima dijagnostički značaj kod nekih bolesti centralnog nervnog sistema, poput multiple skleroze i nekih infekcija ili upalnih stanja mozga i kičmene moždine. == Intratekalna primjena lijekova == Intratekalna primjena lijekova predstavlja poseban oblik parenteralne terapije kod kojeg se lijek direktno ubrizgava u likvorski prostor, najčešće putem lumbalne punkcije ili pomoću intratekalnog katetera povezanog s vanjskom ili implantabilnom pumpom. Ova metoda omogućava direktno djelovanje lijeka na CNS i zaobilazi krvno-moždanu barijeru, koja često onemogućava prolazak lijekova primijenjenih oralno ili intravenski. Lijekovi koji se daju intratekalno moraju biti posebno pripremljeni, bez konzervansa i potencijalno štetnih pomoćnih supstanci, zbog osjetljivosti nervnog tkiva. == Primjena intratekalne terapije == === Anestezija i terapija bola === Intratekalna primjena anestetika i analgetika koristi se u obliku: * jednokratne doze (npr. spinalna anestezija) * kontinuirane infuzije pomoću katetera i pumpe Najčešće se koristi kombinacija lokalnog anestetika i dodatnih lijekova radi produženja i pojačavanja analgezije. ==== Alfa-adrenergički agonisti ==== Lijekovi poput '''klonidina''' i '''deksmedetomidina''' mogu produžiti trajanje anestezije i analgezije, ali nose povećan rizik od hipotenzije. ==== Opioidi ==== * '''Lipofilni opioidi''' (fentanil, sufentanil) – kratkotrajna analgezija * '''Hidrofilni opioidi''' (morfij, diamorfin, hidromorfon) – dugotrajna analgezija (do 24 sata) Potrebna je pažnja zbog rizika od hipoventilacije, naročito kod viših doza. Ostale moguće nuspojave uključuju mučninu, povraćanje, svrab i zadržavanje mokraće. ==== Atipični analgetici ==== * '''Zikonotid''', neopioidni analgetik za teške hronične bolove. ---- === Liječenje infekcija === Intratekalna primjena se koristi kod teških infekcija centralnog nervnog sistema, posebno nakon neurohirurških zahvata. * '''Antibiotici''' – npr. kod moždanog apscesa * '''Antifungalni lijekovi''' – '''amfotericin B''' za gljivične infekcije CNS-a ---- === Hemoterapija === Intratekalna hemoterapija koristi se za liječenje malignih oboljenja CNS-a. Trenutno su odobrena četiri lijeka: * metotreksat * citarabin * hidrokortizon * tiotepa '''Primjena vinka-alkaloida (npr. vinkristina) intratekalno gotovo je uvijek smrtonosna i strogo je zabranjena.''' ---- === Baklofen === '''Intratekalni baklofen''' koristi se kod teške spastičnosti, naročito kod cerebralne paralize. Lijek se primjenjuje pomoću implantabilne pumpe. Iako efikasan, ovaj način terapije nosi rizik od infekcija i potencijalno opasnih kvarova pumpe. ---- === Antisens terapija === Intratekalna primjena '''antisens oligonukleotida''' koristi se u liječenju neurodegenerativnih bolesti uzrokovanih mutacijom jednog proteina. Primjer je liječenje '''spinalne mišićne atrofije''' lijekom ''nusinersen''. ---- === Terapija mezenhimalnim matičnim ćelijama === Eksperimentalna terapija hroničnih povreda kičmene moždine uključuje intratekalnu primjenu mezenhimalnih matičnih ćelija, najčešće iz masnog tkiva ili koštane srži. Cilj je smanjenje upale, sprječavanje glijalnog ožiljka i poticanje regeneracije aksona. Istraživanja na životinjama i kliničke studije pokazale su poboljšanje motoričke kontrole i osjeta ispod mjesta povrede. ---- == Intratekalna pseudodostava == Intratekalna pseudodostava je tehnika u kojoj je lijek zatvoren u poroznoj kapsuli koja je u kontaktu s likvorom. Lijek se ne oslobađa direktno u likvor, već djeluje unutar kapsule, čime se postiže lokalni efekat uz smanjenje sistemskih nuspojava. ---- == Vidi također == * Intratekalna pumpa * Lumbalna punkcija * Spinalna anestezija * Theca * Thekalna vreća * Historija neuraksijalne anestezije Peterhof (gradsko naselje), Moždane ovojnice == Ivan Raos == '''Ivan Raos''' (Medov Dolac kraj Imotskoga, 1. siječnja 1921. – Split, 7. srpnja 1987.) bio je hrvatski književnik – pjesnik, prozaik i dramatičar – jedan od najplodnijih modernih hrvatskih pisaca. Njegovo stvaralaštvo obilježavaju zavičajnost, autobiografizam, oslonjenost na usmenu književnost te izražena društvena i nacionalna angažiranost. ---- == Djetinjstvo == Ivan Raos rođen je 1921. godine u Medovu Dolcu kraj Imotskoga. Djetinjstvo provedeno u ruralnoj sredini Imotske krajine snažno je obilježilo njegovo književno stvaralaštvo. Svijet zavičaja, seoski običaji, usmena književnost, pučka mudrost i svakodnevni život ruralne zajednice trajno su prisutni u njegovim djelima, osobito u autobiografskom romanu ''Vječno nasmijano nebo'' (1957), prvom dijelu trilogije ''Vječno žalosni smijeh''. ---- == Školovanje i mladost == Nakon osnovnog obrazovanja Raos odlazi u Split, gdje završava klasičnu gimnaziju. Školovanje u splitskom sjemeništu i proces intelektualnog, umjetničkog i osobnog sazrijevanja tematizira u romanu ''Žalosni Gospin vrt'' (1962). Mladenačko razdoblje, provedeno u socijalno obilježenom ambijentu splitskog geta, prikazano je u romanu ''Smijeh izgubljenih djevojaka'' (1965), trećem dijelu autobiografske trilogije, s naglašenom socijalnom dimenzijom. ---- == Početci književnog rada == Književno djelovanje započeo je početkom 1940-ih godina. Prvu pjesničku zbirku ''Utjeha noći'' objavio je 1942. godine zajedno s Petrom Meštrovićem. Slijedile su zbirke pjesama u prozi ''Grold Taquart'' i ''Pjesan Nikodemova'' (1943). U tom se razdoblju okušava u različitim pjesničkim i proznim formama, uključujući pjesme u prozi i prozne pjesme. ---- == Radni vijek i profesionalni put == Do 1948. obavljao je različite poslove, među ostalim kao pipničar, perač posuđa, učitelj i novinar. Te se godine zaposlio u Nakladnom zavodu Hrvatske, gdje je radio kao akviziter, lektor, korektor i tehnički urednik. U toj je ustanovi ostao do 1967., kada postaje slobodni književnik. ---- == Zrelo književno stvaralaštvo == Najveći dio Raosova opusa čini proza, u kojoj realističke postupke nadopunjuje modernističkim elementima, monološkom ispovijesti, pripovijedanjem u prvom licu i iskoracima prema fantastici. Zbirka novela ''Guadamada i druge neobične priče'' (1956) smatra se pretečom hrvatske fantastične proze. U kasnijim novelama i pripovijetkama, poput zbirki ''Izabrat ćeš gore'' (1964) i ''60 pripovijedaka'' (1980), prevladava usmeno kazivanje i monološki oblik pripovijedanja. Roman ''Volio sam kiše i konjanike'' (1956) oblikovan je kao ispovijest svećenika na samrti, dok je ''Korak u stranu'' povjeravanje pripovjedača nepoznatom sugovorniku. Ta su djela, zajedno s romanom ''Tamo negdje neke oči'', objedinjena u knjizi ''Na početku kraj'' (1969). ---- == Autobiografska trilogija ''Vječno žalosni smijeh'' == Autobiografska trilogija ''Vječno žalosni smijeh'' jedno je od središnjih mjesta Raosova opusa. Prvi dio, ''Vječno nasmijano nebo'' (1957), donosi kronološki poredane epizode djetinjstva u Medovu Dolcu, ispripovijedane iz perspektive infantilnog pripovjedača te predstavlja bogatu riznicu usmenih oblika, običaja i svakodnevice ruralne zajednice. Drugi dio, ''Žalosni Gospin vrt'' (1962), tematizira školovanje u splitskom sjemeništu i proces sazrijevanja, dok treći dio, ''Smijeh izgubljenih djevojaka'' (1965), prikazuje mladenaštvo provedeno u Splitu s naglašenim socijalnim aspektima. ---- == Prosjaci i sinovi == Roman ''Prosjaci i sinovi'' (1971) Raosovo je najpoznatije djelo. Riječ je o pikarskom romanu koji kroz nizanje doživljaja prosjaka, skitnica i narodnih lukavaca donosi socijalno-povijesni prikaz Imotske krajine, Dalmatinske zagore i južne Hrvatske. U romanu su prisutni usmeni žanrovi, pučka mudrost, poganska mitološka tradicija i kršćanski duhovni motivi. Djelo je izazvalo burne reakcije tadašnje javnosti, a poslužilo je i kao predložak za istoimenu televizijsku seriju u režiji Antuna Vrdoljaka. ---- == Kasniji rad i posljednja djela == U kasnijem razdoblju Raos piše roman ''Zloduh vlasti'', u kojem se bavi temom moći i njezina utjecaja na pojedinca i društvo. Roman je dovršio 1986., a objavljen je posmrtno 1997. Također se okušao u popularnim književnim žanrovima, uključujući kriminalističke romane ''Crna limuzina 58526'' (1960) i ''Mrtvaci ne poziraju'' (1961), objavljene pod pseudonimima, kao i pučki roman ''Župnik na kamenu'' (1975) te povijesnu fikciju ''Kraljičin vitez'' (1976). ---- == Dramski rad == Raos je autor niza dramskih tekstova. Među najznačajnijima su drama s tezom ''Dvije kristalne čaše'' (1953) i herojska tragedija u tri dijela ''Autodafe moga oca'' (1957), kao i drame ''I plovi bijeli oblak'' (1954) i ''Navik on živi ki zgine pošteno'' (1971). ---- == Svjetonazor i značaj == Ivan Raos bio je izrazito neovisan pisac, kritičan prema društvenim i političkim poredcima. U svojim je djelima otvoreno i bez uljepšavanja pisao o socijalnoj bijedi, povijesnim traumama i sudbini hrvatskoga naroda. Njegovo stvaralaštvo snažno je obilježeno kršćanskom etikom i duhovnošću, zbog čega su njegova djela često bila osporavana, a ponekad i zabranjivana. '''Mark Andreas Sheppard''' (rođen 30. maja 1964) je engleski glumac i muzičar. Poznat je po ulozi demona (kralja pakla) Crowleya u seriji Supernatural, kao i po ulogama; advokata Roma Lampkin u rebootu Battlestar Galactice, Interpolovom detektivu Jamesu Sterlingu u seriji Leverag, te sitnog kriminalca lorda Bagera u seriji Firely. Takođe glumi Whilloughbyja Kiplinga u Doom Patrolu. {{Infokutija osoba | ime = Mark Sheppard | slika = Mark Sheppard (54103647172).jpg | opis = Sheppard 2024. godine | ime_pri_rođenju = Mark Andreas Sheppard | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1964|05|30}} | mjesto_rođenja = London, [[Engleska]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | zanimanje = {{Flatlist| * Glumac * muzičar }} | godine_aktivnosti = 1976–sada | supružnik = {{Plainlist| * {{Brak|Sarah Louise Fudge|2015}} * {{Brak|Jessica Sheppard|2004|2014|razlog=razvod}} }} | partner = | djeca = 3 | potpis = }} == Djetinjstvo == Rođen je u Londonu, Engleska. Otac mu je glumac W. Morgan Sheppard, a majka Regina Lisa (djevojačko Scherer) Sheppard. Irskog je i njemačkog porijekla. Fredrik Bajer (21. april 1837, Vester Egede kod Næstveda – 22. januar 1922, Kopenhagen) bio je danski oficir, političar, parlamentarac, pisac, nastavnik i jedan od najznačajnijih skandinavskih pacifista. Za svoj izuzetan doprinos međunarodnom mirovnom pokretu i zalaganje za mirno rješavanje međunarodnih sukoba, naročito kroz rad u Bureau International Permanent de la Paix (Stalni međunarodni mirovni biro), čiji je bio prvi predsjednik, dobio je Nobelovu nagradu za mir 1908. godine, zajedno sa švedskim mirovnim aktivistom Klasom Pontusom Arnoldsonom. == Rani život i obrazovanje == Fredrik Bajer rođen je u porodici evangelističkog sveštenika Alfreda Bajera (1807–1880) i Cecilije Luiz Krone (1815–1900). Bio je najstariji od četvoro djece. U crkvenim knjigama njegovo ime je prvobitno bilo zabilježeno kao ''Fredrik Beÿer''. Od 1848. do 1854. pohađao je Akademiju u Sorøu, ali je neposredno prije mature napustio školovanje kako bi započeo vojnu karijeru. Upisao je Vojnu akademiju u Kopenhagenu, koju je završio 1856. godine. Nakon toga je raspoređen u konjicu sa činom potporučnika. == Vojna služba i preokret ka pacifizmu == Bajer je učestvovao u Prusko-austrijskom, odnosno Njemačko-danskom ratu 1864. godine kao poručnik, u kojem je stekao čin natporučnika. Iskustvo rata snažno je uticalo na njegovo političko i moralno opredjeljenje, te je 1865. godine napustio vojnu službu i odlučio da se posveti mirovnom radu. Nastanio se u Kopenhagenu, gdje je radio kao učitelj, prevodilac, pisac i publicista, izdržavajući sebe i porodicu. == Politička karijera i društveni angažman == Godine 1867. Bajer se pridružio Međunarodnoj ligi za mir Frédérica Passyja i aktivno radio na širenju mirovnih ideja u Skandinaviji. Od 1872. do 1895. bio je poslanik u danskom parlamentu (Folketingu) kao predstavnik ljevičarskih liberala (''Det forenede Venstre''). U parlamentarnom radu posebno se zalagao za: * ravnopravnost žena i politička prava žena * socijalne reforme * uvođenje proporcionalnog izbornog sistema * slobodnu trgovinu i smanjenje carinskih barijera * zamjenu stalne vojske narodnim milicijama * neutralnost Danske i jaču saradnju skandinavskih zemalja Zajedno sa suprugom Matildom Bajer, istaknutom feministkinjom i pacifistkinjom, 1871. godine suosnovao je Dansko žensko udruženje, dok je Matilda bila njegova prva predsjednica. == Mirovni pokret i međunarodni rad == Godine 1882. Bajer je osnovao Savez za neutralnost Danske, koji je 1885. prerastao u Dansko mirovno udruženje, čiji je predsjednik bio od 1884. do 1892. Bio je učesnik prvog skandinavskog mirovnog kongresa 1885. godine, kao i gotovo svih svjetskih mirovnih kongresa od 1889. godine nadalje. Na Mirovnom kongresu u Rimu, 13. novembra 1891, bio je jedan od osnivača Bureau International Permanent de la Paix, sa sjedištem u Bernu. Izabran je za prvog predsjednika ove organizacije i tu funkciju obavljao je do 1907. godine, nakon čega je postao njen počasni predsjednik. Autor je obimnog publicističkog i književnog opusa posvećenog arbitraži, međunarodnom pravu i liberalnom pacifizmu. Bio je i osnivač Nordijskog društva slobodnih država i urednik njegovog lista ''Folkevennen''. == Nobelova nagrada i posljednje godine == Za napore u mirovnom rješavanju pitanja norveško-švedske unije i dugogodišnji međunarodni mirovni angažman, Bajer je 1908. godine dobio Nobelovu nagradu za mir, koju je podijelio sa Klasom Pontusom Arnoldsonom. U govoru prilikom dodjele nagrade kritički se osvrnuo na slabu organizovanost mirovnih pokreta. Izbijanje Prvog svjetskog rata 1914. godine duboko ga je razočaralo i navelo da se povuče iz aktivnog mirovnog rada. Preminuo je 1922. godine u Kopenhagenu. == Naslijeđe == Fredrik Bajer sahranjen je na groblju Bispebjerg u Kopenhagenu. Njegova lična arhiva i rukopisi čuvaju se u Kraljevskoj biblioteci u Kopenhagenu, dok se dio njegove prepiske nalazi u Kraljevskoj biblioteci u Stokholmu. Danske mirovne i ženske organizacije podigle su mu 1923. godine spomenik (rad vajara Einara Utzon-Franka), koji se danas nalazi u Amorparku, u blizini Trga Fredrika Bajera, nazvanog po njemu 1935. godine. Njegovi portreti i skulpture nalaze se u više muzeja i zbirki. Bajerove Životne uspomene objavljene su 1909. godine. '''Kontroverza''' je stanje dugotrajne javne rasprave ili polemike, obično u vezi s pitanjem oko kojem postoje suprotstavljena mišljenja ili gledišta. Riječ potiče iz latinskog jezika (''controversia''), nastale od ''controversus'', što znači okrenut u suprotnom smjeru, a označavala je i retoričku vježbu koja se praktikovala u starom Rimu. == Pravni aspekt == U teoriji prava, kontroverza se razlikuje od sudskog predmeta. Dok sudski predmeti obuhvataju sve vrste postupaka, uključujući krivične i građanske, kontroverza predstavlja isključivo građanskopravni postupak. Naprimjer, Klauzula o slučaju ili kontroverzi iz 3. člana Ustava Sjedinjenih Američkih Država (Odjeljak 2, Stav 1) propisuje da se "sudska vlast proteže... na kontroverze u kojima su SAD stranka". Ova klauzula tumači se kao zahtjev da savezni sudovi SAD-a ne mogu razmatrati predmete koji ne predstavljaju stvarnu kontroverzu, odnosno stvarni spor između suprotstavljenih strana koje su podobne za sudsko rješavanje. Osim što se definiše obim nadležnosti saveznog sudstva, ova odredba također zabranjuje sudovima izdavanje savjetodavnh mišljenja, kao i razmatranje predmeta koji su preuranjeni (kada kontroverza još nije nastala) ili bespredmetni (kada je kontroverza već riješena). == Benfordov zakon == <blockquote>''Glavni članak: Benfordov zakon o kontroverzi''</blockquote>Benfordov zakon o kontroverzi, kako ga je 1980. godine formulisao astrofizičar i autor naučne fantastike Gregory Bentford, glasi: strast je obrnuto proporcionalna količini dostupnih stvarnih informacija. Drugim riječima, ovaj zakon tvrdi da što je manje činjeničnih informacija dostupno o nekoj temi, to se oko te teme može razviti veći stepen kontroverze, dok s povećanjem količine dostupnih činjenica nivo kontroverze opada. Tako su, naprimjer, kontroverze u fizici uglavnom ograničene na oblasti u kojima eksperimenti još uvijek nisu mogući, dok su kontroverze u politici gotovo neizbježne, jer zajednice često moraju donositi odluke o smjerovima djelovanja na osnovu nedovoljnih informacija. == Psihološke osnove == Kontroverze se često smatraju posljedicom nedostatka povjerenja među stranama u sporu, što implicira i Benfordov zakon kontroverze, koji govori isključivo o nedostatku informacija (strast je obrnuto proporcionalna količini dostupnih stvarnih informacija). Naprimjer, u analizama političke kontroverze oko antropogenih klimatskih promjena, koja je naročito izražena u Sjedinjenim Američkim Državama, predloženo je da se protivljenje naučnom konsenzusu javlja zbog nedovoljne informisanosti o toj temi. Međutim, istraživanje provedeno na uzorku od 1.540 odraslih osoba u SAD-u pokazalo je da nivo naučne pismenosti korelira sa jačinom stava o klimatskim promjenama, ali ne i s tim na kojoj se strani debate ispitanici nalaze. Zagonetna pojava da dvije osobe, izložene istim činjenicama, mogu doći do potpuno različitih zaključaka često se objašnjava pojmom ograničene racionalnosti, naročito u radovima Daniela Kahnemana. Prema ovom pristupu, većina prosudbi donosi se pomoću brzodjelujućih heuristika koje su učinkovite u svakodnevnim situacijama, ali nisu pogodne za donošenje odluka o složenim pitanjima poput klimatskih promjena. Posebno je istaknuto da je usidravanje (''anchoring'') relevantno u kontroverzama o klimatskim promjenama, jer je utvrđeno da su pojedinci skloniji vjerovanju u klimatske promjene ako je vanjska temperatura viša, ako su prethodno podstaknuti da razmišljaju o toplini ili ako im se prilikom razmatranja budućih porasta temperature predoče više temperaturne vrijednosti. U drugim kontroverzama, poput one vezane za HPV vakcinu, ista evidencija dovodila je do donošenja radikalno različitih zaključaka. Kahan i saradnici objasnili su ovaj fenomen pomoću kognitivnih pristrasnosti, naročito pristrasne asimilacije i heuristike vjerodostojnosti. Slični efekti u rezonovanju uočeni su i u nenaučnim kontroverzama, kao što je rasprava o kontroli oružja u Sjedinjenim Američkim Državama. Kao i kod drugih kontroverzi, često se pretpostavlja da bi izlaganje empirijskim činjenicama bilo dovoljno da se rasprava konačno razriješi. Međutim, računarske simulacije kulturnih zajednica pokazale su da se uvjerenja unutar izolovanih podgrupa polariziraju, zasnovano na pogrešnom uvjerenju zajednice da ima nesmetan pristup "temeljnoj istini". Takvo povjerenje u sposobnost grupe da dođe do istine može se objasniti uspjehom zaključivanja zasnovanog na mudrosti mase, ali u odsustvu stvarnog pristupa temeljnoj istini, kao što je bio slučaj u ovom modelu, ovaj metod ne uspijeva. Bayesova teorija odlučivanja omogućava da se ovi neuspjesi racionalnosti opišu kao dio statistički optimizovanog sistema donošenja odluka. Eksperimenti i računarski modeli u oblasti multisenzorne integracije pokazali su da se senzorne informacije iz različitih čula integrišu na statistički optimalan način. Pored toga, čini se da vrste zaključivanja kojima se različiti senzorski ulazi pripisuju jednom izvoru podrazumijevaju Bayesovo zaključivanje o uzročnom porijeklu senzornih podražaja. Stoga se čini neurobiološki vjerovatnim da mozak implementira postupke donošenja odluka koji su bliski optimalnim u smislu Bayesovog zaključivanja. Brocas i Carrillo predložili su model donošenja odluka zasnovan na bučnim (nesigurnim) senzornim ulazima, u kojem se uvjerenja o stanju svijeta ažuriraju pomoću Bayesovog ažuriranja, a odluke se donose kada uvjerenja pređu određeni prag. Oni pokazuju da ovaj model, kada je opimizovan za jednokoračno donošenje odluka, dovodi do usidravanja uvjerenja i polarizacije stavova, upravo onako kako je opisano u kontekstu kontroverzi o globalnom zagrijavanju. Uprkos identičnim dokazima koji se predočavaju, prethodna uvjerenja (ili informacije koje su prve predstavljene) imaju presudan utjecaj na formirana uvjerenja. Dodatno, preferencije aktera (odnosno nagrade koje smatraju vrijednim) također utiču na promjenu uvjerenja, što objašnjava pristrasnu asimilaciju (poznatu i kao potvrdnu pristrasnost – ''confirmation bias''). Ovaj model omogućava da se nastanak kontroverzi posmatra kao posljedica sistema donošenja odluka optimizovanog za jednokoračne odluke, a ne kao rezultat ograničenog rasuđivanja u okviru Kahnemanove ograničene racionalnosti. '''Suverenitet''' se generalno definiše kao vrhovni i nezavisni kontrolni i zakonodavni autoritet nad određenom teritorijom, uključujući i pravo na donošenje zakona. On se izražava kroz sposobnost vršenja vlasti i regulisanja pravnog poretka. Suverenitet obuhvata unutrašnju hijerarhiju unutar države, kao i vanjsku autonomiju, koja označava sposobnost države da djeluje samostalno u međunarodnim odnosima. U okviru svake države, suverenitet pripada osobi, tijelu ili instituciji koja posjeduje konačnu vlast nad građanima i ovlaštenje da mijenja postojeće zakone. U političkoj teoriji, pojam suvereniteta označava vrhovnu legitimnu vlast nad određenom političkom cjelinom. Prema međunarodnom pravu, sve suverene države smatraju se jednakima, a nijedna država nema pravo da se miješa u unutrašnje poslove druge suverene države. Dok Član 2(7) Povelje Ujedinjenih nacija eksplicitno priznaje suverenitet država i uspostavlja princip nemiješanja u unutrašnje poslove suverenih država, ovlasti Vijeća sigurnosti UN-a prema Poglavlju VII predviđaju upotrebu sile protiv države kada je to neophodno za očuvanje ili uspostavu međunarodnog mira. Osim toga, nedavno usvojena Deklaracija o odgovornosti za zaštitu (R2P) ovlašćuje Ujedinjene nacije da intervenišu kako bi "spriječile humanitarnu katastrofu" u državi čija vlada ne može ili ne želi djelovati. Općenito se smatra da država ima suverenitet nad teritorijom kada je dosljedno vršila državnu vlast na toj teritoriji bez prigovora drugih država. De jure suverenitet odnosi se na zakonsko pravo države da to čini, dok de facto suverenitet označava stvarnu sposobnost države da provodi vlast. Pitanje de jure i de facto suvereniteta postaje posebno značajno kada se očekivanje da oba oblika suvereniteta koegzistiraju na istom mjestu i u isto vrijeme ne ispuni, ili kada se nadležnosti nalaze u različitim organizacijama. == Etimologija == Naziv potiče od nepotvrđene latinske riječi superanus (izvedenica od latinskog super - nad), što znači vladar ili poglavar. == Koncepti == Pojam suvereniteta imao je kroz historiju višestruke kontradiktorne komponente, različite definicije i raznovrsne, nekonzistentne primjene. Trenutni koncept državnog suvereniteta obuhvata četiri osnovna aspekta: teritoriju, stanovništvo, vlast i priznanje. Prema Stephenu D. Krasneru, pojam suvereniteta može se razumjeti i na četiri različita načina: * '''Domaći suverenitet''' – stvarna kontrola nad državom koju vrši vlast organizovana unutar ove države. * '''Suverenitet''' '''međuzavisnosti''' – stvarna kontrola kretanja preko granica države. * '''Međunarodni pravni suverenitet''' – formalno priznanje od strane drugih suverenih država. * '''Vestfalski suverenitet''' – u državi ne postoji druga vlast osim domaće suverene (takve druge vlasti mogu biti, npr. političke organizacije ili bilo koji drugi vanjski agent). Često se ova četiri aspekta pojavljuju zajedno, ali to nije nužno – oni ne utiču jedan na drugog, a postoje i historijski primjeri država koje nisu bile suverene u jednom aspektu, dok su istovremeno imale suverenitet u nekom drugom aspektu. Prema Immanuelu Wallersteinu, još jedna fundamentalna osobina suvereniteta je da predstavlja zahtjev koji mora biti priznat da bi imao smisla:<blockquote>Suverenitet je hipotetska razmjena u kojoj dvije potencijalne (ili stvarne) sukobljene strane, poštujući de facto stvarnost moći, razmjenjuju takva priznanja kao svoju najmanje skupu strategiju.</blockquote>Postoje još dva dodatna aspekta suvereniteta koja zaslužuju razmatranje: empirijski i pravni suverenitet. Empirijski suverenitet odnosi se na legitimnost onoga ko upravlja državom i legitimnost načina na koji vrši svoju vlast. Primjeri uključuju situacije u Evropi gdje su plemići imali pravo na privatna ovlaštenja, dok je ustav Katalonije priznao takva prava, što predstavlja empirijski suverenitet. Prema Davidu Samuelu, ovo je važan aspekt države jer mora postojati određena osoba ili grupa pojedinaca koja djeluje u ime naroda države. Pravni suverenitet naglašava važnost priznavanja prava države od strane drugih država da slobodno vrši svoju vlast uz minimalno miješanje. Naprimjer, Jackson, Rosberg i Jones objašnjavaju kako su suverenitet i opstanak afričkih država više zavisili od pravnog priznanja nego od materijalne pomoći. Douglass North ističe da institucije traže strukturu, a ova dva oblika suvereniteta mogu biti metoda za uspostavljanje takve strukture. U određenom periodu, Ujedinjene nacije su pridavale veliki značaj pravnom suverenitetu i često su nastojale da ojačaju njegov princip. U novije vrijeme, UN se okreće uspostavljanju empirijskog suvereniteta. Michael Barnett navodi da je to uglavnom posljedica perioda posle Hladnog ata, jer su UN smatrale da države treba da uspostave mir unutar svojih teritorija kako bi osigurale mirne međudržavne odnose. Teoretičari su primijetili da je u tom periodu pažnja često bila usmjerena na to kako jače unutrašnje strukture doprinose miru među državama. Naprimjer, Zaum tvrdi da je mnogim slabim i siromašnim državama koje su pogođene Hladnim ratom pružena pomoć kako bi razvile nedostatne kapacitete suvereniteta kroz ovaj pod-aspekt tzv. "empirijske državnosti". == Historija == === Klasični period === Rimski pravnik Ulpijan je primijetio sljedeće: * "Narod je prenio sav svoj imperium i moć na cara." (''Cum lege regia, quae de imperio eius lata est, populus ei et in eum omne suum imperium et potestatem conferat'' – Digest I.4.1) * "Zakoni ne obavezuju cara." (''Princeps legibus solutus est'' – Digest I.3.31) * "Odluka cara ima pravnu snagu." (''Quod principi placuit legis habet vigorem'' – Digest I.4.1) Ulpijan je ovom izjavom izrazio ideju da car vrši relativno apsolutnu formu suvereniteta koja proizilazi iz volje naroda, iako sam pojam suverenitet nije izričito koristio. === Srednji vijek === Ulpijanove izjave bile su poznate u srednjovjekovnoj Evropi; suverenitet je u to vrijeme bio važan koncept. Srednjovjekovni monarsi nisu bili suvereni, ili barem ne u punom smislu te riječi, jer su bili ograničeni i dijelili su vlast sa feudalnom aristokratijom. Osim toga, obje strane bile su snažno ograničene običajima. Suverenitet je u srednjem vijeku postojao kao de jure pravo plemstva i kraljevskih porodica. === Reformacija === Suverenitet se ponovo pojavio kao pojam pred kraj 16. stoljeća, u vrijeme kada su graanski ratovi stvorili potrebu za snažnijom centralnom vlasti, dok su monarsi počeli koncentrisati moć u svoje ruke na štetu plemstva, a moderna nacionalna država počela je da se oblikuje. Jean Bodin, djelimično kao reakciju na haos francuskih vjerskih ratova, razvio je teorije suvereniteta koje su zagovarale snažnu centralnu vlast u oblku apsolutne monarhije. U svom djelu iz 1576. godine, ''Les Six Livres de la République'' (''Šest knjiga o Republici''), Bodin tvrdi da je suverenitet svojstven prirodi države i mora biti: * Apsolutan: po ovom pitanju, naveo je da suverena vlast mora biti ograničena obavezama i uslovima, ali da mora moći donositi zakone bez pristanka svojih podanika, ne smije biti vezana zakonima svojih prethodnika i, što je o njemu logično, ne može biti obavezana vlastitim zakonima. * Vječan: suverenitet se ne može privremeno delegirati, npr. snažnom vođi u vanrednim okolnostima ili državnom službeniku. Bodin je smatrao da suverenitet mora biti vječan, jer svako ko ima moć da postavi vremensko ograničenje vlasti mora biti iznad same vlasti, što bi bilo nemoguće ako je vlast apsolurna. Ovo djelo često se smatra prvim evropskim tekstom koji teorijski razrađuje pojam državnog suvereniteta. ---- --------- ---- ------ '''Cezarov građanski rat''' (49–45. p.n.e.) vodio se u kasnoj fazi Rimske Republike između dviju suprotstavljenih strana predvođenih Julijem Cezarom i Pompejem. Glavni povod sukoba bile su političke napetosti oko Cezarove uloge u Republici nakon što je trebao završiti svoje guvernersko razdoblje u Galiji i vratiti se u Rim. Prije izbijanja građanskog rata, Julije Cezar proveo je gotovo deset godina vodeći vojne pohode i osvajanja u Galiji, čime je stekao ogromnu moć i slavu, ali i izazvao zabrinutost među rimskim političarima. Krajem 50. godine prije nove ere, političke napetosti između njega i njegovog bivšeg saveznika Pompeja počele su se nagomilavati, jer ni Cezar ni Pompej nisu bili spremni na kompromis. Ova sve veća napetost kulminirala je kada je Pompej, uz podršku svojih političkih saveznika, uspio uvjeriti Senat da izda naredbu prema kojoj se Cezar mora odreći svojih vojnih zapovjedništava i povući iz svojih provincija. Umjesto da posluša ovu odluku, Cezar je odlučio da se ne povuče i prešao je granicu prema Italiji, čime je praktično otvorio put prema Rimu i označio početak građanskog rata. Građanski rat proširio se na različite dijelove Rimskog svijeta, uključujući Italiju, Iliriju, Grčku, Egipat, sjevernu Afriku i Hispaniju. Ključni događaji odigrali su se u Grčkoj 48. godine prije nove ere. Tamo je Pompej inicijalno pobijedio Cezara u bici kod Dyrrhachiuma, no kasnije je Cezar nadjačao Pompejeve snage u odlučujućoj bici kod Farsala, nakon koje se Pompejeva vojska raspala. Nakon poraza, mnogi istaknuti Pompejevi sljedbenici, poznati kao Pompejci, predali su se, među njima i Marka Junija Bruta te Cicerona. Međutim, neki od njih nastavili su borbu, među kojima su bili Katon Mlađi i Metel Scipion. Sam Pompej pobjegao je u Egipat, gdje je ubrzo nakon dolaska ubijen. Nakon što je konsolidirao vlast u Grčkoj i Egiptu, Julije Cezar vodio je vojnu ekspediciju u Malu Aziju prije nego što se okrenuo prema Sjevernoj Africi. Tamo je 46. godine prije nove ere u bici kod Tapsa porazio Metela Scipiona, jednog od preostalih vođa Pompejevih snaga. Nakon Cezarove pobjede, Katon Mlađi i Metel Scipion odlučili su okončati vlastite živote, odbivši predati se. Sljedeće godine, 45. prije nove ere, Cezar je prešao u Španiju, gdje se u bici kod Munde suočio s posljednjim preostalim Pompejcevima pod vodstvom njegovog bivšeg poručnika Tita Labijena. Njegova pobjeda u ovoj bici praktično je eliminirala svaku organiziranu vojnu opoziciju. Nakon tih uspjeha, Senat je 44. godine prije nove ere proglasio Cezara diktatorom perpetuo, što je značilo da ima neograničenu vlast „za uvijek“. Njegova koncentracija moći izazvala je snažno nezadovoljstvo u senatskim redovima, te je ubrzo ubijen u atentatu koji su izveli grupa senatora, među kojima je bio i Markus Junije Brutus. Građanski rat koji je prethodio ovim događajima smatra se jednom od ključnih prekretnica u povijesti Rima. Mnogi povjesničari ga vide kao neposredni uzrok kraja Rimske Republike, jer je doveo do polarizacije političkih snaga i prekida u normalnom funkcioniranju republikanske vlade. Cezarova sveobuhvatna vojna i politička pobjeda stvorila je vakuum moći koji je trajao nakon njegove smrti. Tijekom sljedećih godina njegov nasljednik Oktavijan postupno je preuzeo potpunu kontrolu nad Rimom, što je na kraju rezultiralo uspostavom Rimskog Carstva, a Oktavijan je postao prvi rimski car pod imenom August. == Pozadina == Dodatne informacije: Prvi trijumvirat i Galski ratovi Glavno pitanje koje se postavljalo u periodu prije rata bilo je kako Cezar, koji je bio u Galiji gotovo deset godina prije 49. godine prije nove ere, ponovo biti integriran u političko tkivo Rima nakon što je akumulirao ogromnu moć i bogatstvo u Galiji. Počevši od 58. godine prije nove ere, godinu dana nakon svog konzulstva 59. godine, Cezar je obavljao prokonzulstvo Cisalpinske Galije zajedno s Ilirikom prema odredbama ''lex Vatinia'' i Transalpske Galije, po nalogu Senata.  Cezar se udružio s Krasom i Pompejem u takozvanom Prvom trijumviratu tokom svog konzulstva.  Savez trojice muškaraca "izazvao je oštro restrukturiranje saveza i poravnanja" s privremenom koristi za njih, ali dugoročnom štetom, jer su se aristokratske grupe ujedinile u opoziciji.  Kratkoročne koristi za njih trojicu proizašle su iz njihovih vlastitih ciljeva: ratifikacije Pompejevog istočnog naselja i agrarnih mjera koje su uključivale Pompeja i Krasa. Politički savez između njih trojice počeo se raspadati sredinom 50-ih godina prije nove ere, ali je stavljen na čekanje ponovnim pregovorima i zajedničkim konzulstvom Pompeja i Krasa 55. godine prije nove ere.  Njihovo zajedničko konzulstvo dodijelilo je konzulima nove provincijske komande, pri čemu je Pompej dobio Hispaniju dok je Kras otišao u Siriju da se bori protiv Parta; Cezar je, sa svoje strane, obnovio svoj prokonzulski mandat u Galiji. Nakon Krasovog odlaska iz Rima krajem 55. godine prije nove ere i nakon njegove smrti u bitci 53. godine prije nove ere, savez se počeo jasnije raspadati. Smrću Krasa i Julije (Cezarove kćeri i Pompejeve supruge) 54. godine prije nove ere, ravnoteža moći između Pompeja i Cezara se urušila i "sukob između [njih dvojice] se stoga mogao činiti neizbježnim".  Od 61. godine prije nove ere, glavna politička linija razdora u Rimu uravnotežila je utjecaj Pompeja, što je dovelo do njegovog traženja saveznika izvan jezgre senatorske aristokracije, tj. Krasa i Cezara; ali porast anarhičnog političkog nasilja od 55. do 52. godine prije nove ere konačno je prisilio Senat da se udruži s Pompejem kako bi uspostavio red.  Slom reda 53. i 52. godine prije nove ere bio je izuzetno uznemirujući: ljudi poput Publija Klodija Pulhera i Tita Anija Mila bili su "u suštini nezavisni agenti" koji su vodili velike nasilne ulične bande u vrlo nestabilnom političkom okruženju.  To je dovelo do Pompejevog isključivog konzulstva 52. godine prije nove ere, kada je preuzeo isključivu kontrolu nad gradom bez sazivanja izborne skupštine. Politička agitacija za oduzimanje Cezarove komande i oduzimanje legija već je započela u proljeće 51. pne.: M. Klaudije Marcel je te godine tvrdio da osvajanje Alezije i pobjeda nad Vercingetoriksom znače da je Cezarova ''provincija'' (tj. zadatak) u Galiji završena i da je stoga njegova komanda istekla.  Također je tvrdio da Cezarova očekivana želja da se kandiduje za drugi konzulat ''u odsustvu'' više nije opravdana nakon njegove pobjede.  Bez obzira na to, Senat je odbacio Marcelov prijedlog, kao i njegov kasniji prijedlog da se Cezarov mandat u Galiji proglasi završenim 1. marta 50. pne.  U to vrijeme, Pompej je također odigrao ključnu ulogu u odbacivanju predloženih prijedloga. Nakon ljeta 50. godine, "pozicije su se učvrstile i događaji su nepovratno napredovali prema kataklizmi", a Pompej je sada odbijao Cezarovu kandidaturu za drugo konzulstvo sve dok se nije odrekao svoje vojske i provincija.  Senat je u cjelini bio relativno miran, snažno podržavajući prijedlog Cezarovog saveznika C. Scribonija Curia , koji je tada bio tribun plebsa , da i Pompej i Cezar predaju svoje vojske i komande.  Prijedlog je usvojen u Senatu sa 370 glasova za i 22 protiv 1. decembra 50. godine prije nove ere,  Pompej i konzul su ga odbacili. Konzul, C. Claudije Marcello, tada je iskoristio glasine da se Cezar sprema napasti Italiju i zadužio Pompeja da brani grad i Republiku. Jedan od razloga zašto je Cezar odlučio krenuti u rat bio je taj što bi bio procesuiran zbog pravnih nepravilnosti tokom svog konzulstva 59. godine prije nove ere i kršenja raznih zakona koje je Pompej donio krajem 50-ih, što bi imalo za posljedicu sramotno progonstvo.  Međutim, teorija o krivičnom gonjenju koja proizlazi iz djela Svetonija i Polija nalazi se na "vrlo sumnjivoj teritoriji"  i "krajnje sumnjiva".  Ne postoje dokazi iz perioda 50-49. godine prije nove ere da je iko ozbiljno planirao suditi Cezaru.  Cezarov izbor da se bori u građanskom ratu bio je motiviran uglavnom njegovim spoticanjem u nastojanjima da postigne drugo konzulstvo i trijumf, u kojem bi neuspjeh u tome ugrozio njegovu političku budućnost.  Štaviše, rat 49. godine prije nove ere bio je povoljan za Cezara, koji je nastavio vojne pripreme dok su Pompej i republikanci jedva počeli s pripremama. Čak i u davna vremena, uzroci rata bili su zagonetni i zbunjujući, a specifični motivi "nigdje se nisu mogli pronaći".  Postojali su razni izgovori, poput Cezarove tvrdnje da brani prava tribuna nakon što su pobjegli iz grada, što je bila "previše očigledna prevara".  Cezarovo vlastito objašnjenje bilo je da će zaštititi svoja lična ''dostojanstva'' ; i Cezara i Pompeja je pokretao ponos, pri čemu je Cezar odbijao da se "pokorno pokori hvalisanju konzervativaca, a kamoli maltretiranju Pompeja", kako Gruen kaže, a Pompej je slično odbijao da prihvati Cezarove prijedloge, iznesene kao da su direktive.  Postojala je mala svjesna želja za ratom do posljednjih sedmica 50. godine prije nove ere, ali " ''boni'' su se zarobili... u politički škripac iz kojeg nisu mogli izaći dostojanstveno osim agresivnim samopotvrđivanjem", dok Cezar nije mogao "dopustiti da se [njegov status i ugled] sruše kroz pokornost". == Građanski rat == U mjesecima koji su prethodili januaru 49. godine prije nove ere, i Cezar i anticezarijevci, sastavljeni od Pompeja, Katona i drugih, izgledali su kao da vjeruju da će druga strana popustiti ili, ako to ne uspije, ponuditi prihvatljive uslove.  Povjerenje između njih dvojice je narušeno u posljednjih nekoliko godina, a ponovljeni ciklusi prepirki na ivici sukoba umanjili su šanse za kompromis. Dana 1. januara 49. godine prije nove ere, Cezar je izjavio da bi bio spreman dati ostavku ako bi to učinili i drugi komandanti, ali, Gruenovim riječima, "ne bi tolerisao nikakvu nejednakost u svojim [Cezarovim i Pompejevim] snagama",  izgledajući kao da prijeti ratom ako se njegovi uslovi ne ispune.  Cezarovi predstavnici u gradu sastali su se sa senatskim vođama sa pomirljivijom porukom, pri čemu je Cezar bio spreman odreći se Transalpske Galije ako bi mu se dozvolilo da zadrži dvije legije i pravo da se kandiduje za konzula bez odricanja od svog ''imperijuma'' (i, time, prava na trijumf), ali Katon je odbacio ove uslove, izjavivši da neće pristati ni na šta osim ako se to javno ne predstavi Senatu. Senat je bio uvjeren uoči rata (7. januara 49. p.n.e.) - dok su Pompej i Cezar nastavili okupljati trupe - da zahtijeva od Cezara da se odrekne svog položaja ili da bude proglašen neprijateljem države.  Nekoliko dana kasnije, Senat je također oduzeo Cezaru dozvolu da se kandiduje na izborima u odsustvu i imenovao nasljednika Cezarovog prokonzula u Galiji; dok su procezarijanski tribuni stavili veto na ove prijedloge, Senat ih je ignorisao i pokrenuo senatus ''consultum ultimum'' , ovlastivši magistrate da poduzmu sve mjere potrebne za osiguranje sigurnosti države.  Kao odgovor, nekoliko tih procezarijanskih tribuna, dramatizirajući svoju tešku situaciju, pobjeglo je iz grada u Cezarov logor. === Početak rata === ==== Prelazak Rubikona ==== Vidi također: Prelazak Rubikona Desetog ili 11. januara, Cezar je prešao Rubikon ,  malu rijeku koja označava granicu između provincije Cisalpinske Galije na sjeveru i same Italije na jugu. Svetonije tvrdi da je , prelazeći Rubikon , Cezar uzviknuo ''alea iacta est'' ("kocka je bačena"), iako Plutarh tvrdi da je Cezar govorio na grčkom citirajući pjesnika Menandra sa ''anerriphtho kubos'' ("ἀνερρίφθω κύβος", "neka se kocka baci");  Cezarovi komentari uopće ne spominju Rubikon.  Ovo je označilo formalni početak neprijateljstava, a Cezar je "nesumnjivo bio pobunjenik". S obje strane, obični vojnici slijedili su svoje vođe: "galske legije su slušale svog zaštitnika i dobročinitelja [koji] je zaslužio res ''publica'' ... drugi su slijedili Pompeja i konzule [koji] su predstavljali ''res publica'' ".  Cezar se pobrinuo da se obrati svojim ljudima: prema vlastitom iskazu, govorio je o nepravdama koje su mu nanijeli njegovi politički neprijatelji, kako ga je Pompej izdao, i uglavnom se fokusirao na to kako su prava tribuna zgažena ignoriranjem tribunskih veta Senata, paradirajući tribune koji su pobjegli iz grada pred trupama prerušeni u svoje prerušavanja. U ''senatus consultum ultimum'' , Cezar je tvrdio da je to nepotrebno i da bi trebalo biti ograničeno samo na okolnosti u kojima je Rim bio pod direktnom prijetnjom. Za većinu Rimljana, izbor strane bio je težak. Samo mali broj ljudi bio je posvećen jednoj ili drugoj strani na početku neprijateljstava. Na primjer, Gaj Klaudije Marcel, koji je kao konzul 50. godine prije nove ere zadužio Pompeja za odbranu grada, izabrao je neutralnost.  Tada mladi Marko Junije Brut , čijeg je oca Pompej podmuklo ubio tokom Brutovog djetinjstva, čija je majka bila Cezarova ljubavnica i koji je odrastao u kući Katona Mlađeg , odlučio je napustiti grad,  postavivši položaj u Kilikiji, a odatle u Pompejev logor.  Cezarov najpouzdaniji poručnik u Galiji, Tit Labijen, također je prebjegao od Cezara Pompeju, moguće zbog Cezarovog gomilanja vojnih slava ili ranije odanosti Pompeju. ==== Marš na Rim ==== Cezarov tajming je bio dalekovid: Italija je bila potpuno nespremna za invaziju.  Cezar je osvojio Ariminum (današnji Rimini ) bez otpora, budući da su se njegovi ljudi već infiltrirali u grad; u brzom slijedu je osvojio još tri grada.  Vijest o Cezarovom upadu u Italiju stigla je do Rima oko 17. januara.  Kao odgovor, Pompej je "izdao edikt u kojem je proglasio stanje građanskog rata, naredio svim senatorima da ga slijede, [i] izjavio da će svakoga ko ostane smatrati Cezarovim pristalicom".  Pompej i njegovi saveznici napustili su grad zajedno s mnogim neopredijeljenim senatorima, bojeći se krvavih odmazdi prethodnih građanskih ratova; drugi senatori su jednostavno napustili Rim i otišli u svoje seoske vile, nadajući se da će ostati neprimjetni. Krajem januara, Cezar i Pompej su pregovarali, a Cezar je predložio da se njih dvojica vrate u svoje provincije (što bi od Pompeja zahtijevalo da otputuje u Španiju) i zatim raspuste svoje snage. Pompej je prihvatio te uslove pod uslovom da se odmah povuku iz Italije i podnesu spor na arbitražu Senata, što je Cezar odbio jer bi ga to stavilo na milost i nemilost neprijateljski raspoloženih senatora, a istovremeno bi se odreklo svih prednosti svoje iznenadne invazije.  Cezar je nastavio napredovati. Nakon susreta s pet kohorti pod komandom Kvinta Minucija Terma kod Iguvija, Termove snage su dezertirale. Cezar je brzo zauzeo Picenum, područje iz kojeg je Pompejeva porodica porijeklom. Iako su se Cezarove trupe jednom sukobile s lokalnim snagama, srećom po njega, stanovništvo nije bilo neprijateljski raspoloženo: njegove trupe su se suzdržavale od pljačke, a njegovi protivnici su imali "malo popularnosti u narodu".  U februaru 49. godine prije nove ere, Cezar je primio pojačanje i zauzeo Askulum kada je lokalni garnizon dezertirao. Tek kada je stigao u Korfinijum, naišao je na ozbiljan otpor predvođen Lucijem Domicijem Ahenobarbom , kojeg je Senat nedavno imenovao za guvernera Galije.  Pompej je pozvao Ahenobarba da se povuče na jug i pridruži mu se, ali Ahenobarb je odgovorio zahtjevima za podršku; bez obzira na to, Cezar se pripremio za opsadu.  Nakon što je Ahenobarb primio pismo od Pompeja u kojem mu je odbijena podrška, tvrdio je da pomoć stiže, ali je uhvaćen u planiranju ličnog bijega; kao odgovor, njegovi ljudi su ga uhapsili i poslali izaslanike da se predaju Cezaru nakon kratke sedmodnevne opsade.  Među predatima bilo je pedesetak senatora i konjanika, a svima im je Cezar dozvolio da odu. Kada su korfinijumski lokalni magistrati predali oko šest miliona sestercija koje je Ahenobarb donio da plati svojim ljudima, Cezar ih je vratio ljudima i zatražio od njih da polože zakletvu vjernosti, što su oni i učinili. Cezarovo napredovanje niz jadransku obalu bilo je iznenađujuće blago i disciplinovano: njegovi vojnici nisu pljačkali sela kao što su to činili tokom Društvenog rata nekoliko decenija ranije. Niti se Cezar osvetio svojim političkim neprijateljima kao što su to učinili Sula i Marius. Politika milosti bila je također vrlo praktična: Cezarova mirnoća spriječila je stanovništvo Italije da se okrene protiv njega.  U isto vrijeme, Pompej je planirao pobjeći na istok u Grčku gdje bi mogao okupiti ogromnu vojsku iz istočnih provincija. Stoga je pobjegao u Brundisium (današnji Brindisi ), rekvirirajući trgovačke brodove za putovanje Jadranom. Cezar je progonio Pompeja do Brundizija, stigavši ​​9. marta sa šest legija. Do tada je većina Pompejevih snaga otišla, a zaštitnica od dvije legije čekala je transport. Dok je Cezar pokušavao blokirati luku zemljanim radovima i ponovo otvoriti pregovore, zemljani radovi nisu bili uspješni i Pompej je odbio pregovarati, pobjegavši ​​na istok sa gotovo svim svojim ljudima i svim brodovima u regiji. === Španija i Afrika === Dodatne informacije: Opsada Masilije , bitka kod Ilerde , bitka kod Utike (49. pne) i bitka kod rijeke Bagradas (49. pne) Nakon ovog neuspjeha i iskoristivši Pompejev bijeg na istok, Cezar je marširao na zapad prema Hispaniji . Dok je bio u Italiji, sazvao je sastanak preostalog Senata 1. aprila; odaziv je bio slab. Tamo je Cezar ponovio svoje pritužbe i zatražio da se pošalju senatorski izaslanici da pregovaraju s Pompejem; iako je prijedlog usvojen, niko se nije dobrovoljno javio. Sazvan je i sastanak concilium ''plebis'' ; iako je Cezar svakom građaninu obećao poklon od 300 sestercija i garanciju opskrbe žitom, prijem je bio prigušen.  Kada je jedan od tribuna, Lucije Cecilije Metel, uložio veto protiv Cezarovog pokušaja opljačkanja državne blagajne , Cezar je prijetio Metelovom životu sve dok nije popustio.  Neki naučnici smatraju da ovaj događaj pokazuje neiskrenost Cezarovog zagovaranja prava tribuna na početku građanskog rata.  U napadu je zaplijenjeno oko 15 hiljada zlatnih poluga, 30 hiljada srebrnih poluga i 30 miliona sestercija.  Taj događaj je bio dovoljno neugodan da je izostavljen iz Cezarovih ''Komentara'' o građanskom ratu. Ostavivši Marka Antonija na čelu Italije, a pretora Lepida u Rimu, Cezar se uputio na zapad prema Španiji, ogorčen zbog neugodnih epizoda pred Senatom i Metelom.  Usput je započeo opsadu Masilije kada mu je grad zabranio ulazak i došao je pod komandu spomenutog Domicija Ahenobarba. Ostavivši opsadu, Cezar je nastavio prema Španiji s malom tjelohraniteljicom i 900 njemačkih pomoćnih konjanika.  Stigao je u junu 49. i kod Ilerde porazio je pompejevu vojsku pod komandom legata Lucija Afranija i Marka Petreja . Pompejev preostali legat u Španiji, Marko Terencije Varon, predao se ubrzo nakon toga, stavljajući cijelu Španiju pod Cezarovu kontrolu. Istovremeno s Cezarovom invazijom na Španiju, poslao je svog poručnika Curia da napadne Siciliju i Afriku uz pomoć Gaja Kaninija Rebilusa , gdje su njegove snage odlučno poražene u bici na rijeci Bagradas u augustu 49. godine prije nove ere. Curion je poginuo u bici. Vrativši se u Rim u decembru 49. godine prije nove ere, Cezar je ostavio Kvinta Kasija Longina da komanduje Španijom  i dao ga je pretoru Marku Emiliju Lepidu da ga imenuje diktatorom .  Kao diktator, proveo je izbore za konzulstvo 48. godine prije nove ere prije nego što je iskoristio diktatorske ovlasti za donošenje zakona kojima se iz progonstva povlače oni koje su Pompejevi sudovi osudili 52. godine prije nove ere, izuzev Tita Anija Mila , i vraćaju politička prava djeci žrtava Sulanovih proskripcija.  Održavanje diktature bio bi jedini način da izbjegne odustajanje od svog ''imperijuma'' , legija, ''provincija'' i prava na trijumf dok je unutar ''pomerijuma'' .  Kandidujući se na istim izborima koje je proveo, osvojio je drugi mandat kao konzul, a Publije Servilije Vatija Isaurikus mu je bio kolega. Dao je ostavku na diktaturu nakon jedanaest dana.  Cezar je zatim nastavio progon Pompeja preko Jadrana === Makedonska kampanja === Glavni članak: Cezarova invazija na Makedoniju Dodatne informacije: Bitka kod Dyrrhachiuma (48. p.n.e.) , Opsada Gomphija i Bitka kod Farsala Po dolasku u Brundizij, Cezar nije imao dovoljno transportnih brodova da preveze cijelu svoju snagu, što je značilo da bi bila potrebna višestruka putovanja preko Jadrana; to je zakomplicirala pompejska flota stacionirana na istočnoj strani Jadrana pod komandom Marka Kalpurnija Bibula .  Isplovljavajući 4. januara 48. godine prije nove ere - u stvarnosti, zbog odstupanja od rimskog kalendara , kasna jesen  - Cezar je iznenadio Pompejce, Pompejeve trupe raspršene po zimovnicima, a Bibulova flota nije bila spremna.  Bibulova flota, međutim, brzo je stupila u akciju i zarobila neke od Cezarovih transportnih brodova dok su se vraćali u Brundizij, ostavljajući Cezara nasukanog sa oko sedam legija i malo hrane.  Cezar je zatim krenuo prema Apoloniji uz malo lokalnog otpora, što mu je omogućilo da osigura bazu i neke zalihe hrane; vidjevši da je glavna pompejska baza za snabdijevanje bila u Draču, Cezar je napredovao prema njoj, ali se povukao kada je Pompej stigao prvi sa nadmoćnijim snagama. Nakon što je 10. aprila primio ostatak svoje vojske iz Italije pod komandom Marka Antonija, Cezar je ponovo krenuo prema Draču, što je dovelo do bitke kod Drača . Nakon pokušaja zaobilaženja pompejskih branilaca, Cezar je pokušao zauzeti vitalno pompejsko logističko središte Drač, ali nije uspio nakon što ga je Pompej okupirao i okolna uzvišenja.  Kao odgovor, Cezar je opsjedao Pompejev logor i izgradio ophodnju oko njega, sve dok, nakon višemjesečnih okršaja, Pompej nije uspio probiti Cezarove utvrđene linije i prisiliti Cezara na strateško povlačenje prema Tesaliji. Nakon pobjede, nastojeći poštedjeti Italiju od invazije, spriječiti Cezara da porazi snage Scipiona Nasike koje su stigle iz Sirije, i pod pritiskom svojih previše samouvjerenih saveznika koji su ga optuživali za produženje rata kako bi proširio svoju komandu,  Pompej je nastojao uvesti Cezara u odlučujuću bitku.  Nakon susreta sa sirijskim pojačanjima Scipiona Nasike, Pompej je početkom augusta poveo svoje snage za Cezarom, tražeći povoljno tlo za bitku.  Nakon nekoliko dana konjičkih okršaja, Cezar je uspio namamiti Pompeja s brda i prisiliti ga na bitku na ravnici Farsala .  Tokom bitke, bočni manevar koji je predvodio Labijen nije uspio protiv rezervne linije Cezarovih trupa, što je dovelo do sloma pompejske pješadije protiv Cezarovih veterana.  Ubrzo nakon bitke i negdje u oktobru, Cezar je po drugi put imenovan diktatorom , na cijelu godinu. Pompej, očajavajući zbog poraza, pobjegao je sa svojim savjetnicima u Mitilinu, a odatle u Kilikiju gdje je održao ratno vijeće; u isto vrijeme, Katonove pristalice su se pregrupirale na Korkiri i odatle otišle u Libiju.  Drugi, uključujući Marka Junija Bruta, tražili su Cezarovo pomilovanje, putujući preko močvara do Larise gdje ga je Cezar potom ljubazno dočekao u svom logoru.  Pompejevo ratno vijeće odlučilo je pobjeći u Egipat,  koji mu je prethodne godine pružio vojnu pomoć. === Egipatska dinastička borba === Dodatne informacije: Aleksandrijski rat i Kleopatra Kada je Pompej stigao u Egipat , dočekala ga je gostoljubiva delegacija sastavljena od nekoliko Egipćana i dva rimska oficira koji su služili s njim godinama ranije. Ubrzo nakon ulaska u njihov brod, ubijen je pred svojom ženom i prijateljima na palubi.  Cezar je energično progonio Pompeja jer su ga njegova vještina i mreža klijenata činili najvećom prijetnjom; putujući prvo u Aziju, a zatim na Kipar i Egipat,  stigao je tri dana nakon Pompejevog ubistva.  Tamo mu je predstavljena Pompejeva glava, zajedno s njegovim pečatnim prstenom; Cezar je zaplakao kada je vidio prsten i odmaknuo se od glave: "njegovo gađenje i tuga su možda bili iskreni, jer se od početka ponosio svojom milosti". Egipat je do tada bio upleten u ponovljene građanske ratove, u kojima je često arbitrirao Rim – dijelom i zahvaljujući ogromnom mitu koje su egipatski monarsi davali rimskim vođama – što je narušilo nezavisnost kraljevstva.  Dok je bio u Egiptu, Cezar se počeo uplitati u dinastički spor između Ptolomeja XIII i Kleopatre , koji su u testamentu (registrovanom u Rimu) posljednjeg egipatskog kralja ( Ptolomeja XII Auleta ) proglašeni suvladarima.  Do 48. godine prije nove ere, odnosi između dva suvladara su se narušili, a njih dvojica su se međusobno pratili vojskama na suprotnim stranama Nila. Cezar je zahtijevao isplatu od deset miliona denara velikog duga koji mu je obećao prethodni kralj; zahtjev gotovo sigurno motiviran "ogromnim finansijskim obavezama" potrebnim za isplatu njegovih trupa; također je izjavio da će arbitrirati u sporu oko nasljeđivanja između Ptolomeja XIII i Kleopatre.  Kao odgovor, Potin (eunuh regent Ptolomeja XIII) je očigledno pozvao vojsku u grad i opsjedao Cezarovu okupaciju kraljevske četvrti; Cezar je pozvao pojačanje iz rimske Azije. Dok je bio pod opsadom Aleksandrije , Cezar je upoznao Kleopatru i postao njen ljubavnik kada se ona krišom sakrila u kraljevsku četvrt. Otprilike u to vrijeme, Cezar je također donio svoju odluku o dinastičkom sporu: uslovi testamenta bili su jasni i oboje bi morali biti suvladari. Ptolomej XIII je bio impresioniran, vjerovatno već svjestan Cezarove i Kleopatrine veze.  Nakon nekoliko mjeseci opsade, Cezarove snage su zamijetile snage pod Mitridatom iz Pergama iz Sirije, dovodeći Egipćane u bitku s Cezarovim snagama gdje su Egipćani bili potpuno poraženi. Ptolomej XIII je pobjegao, ali se utopio kada se njegov brod prevrnuo. Nakon pobjede, Cezar je dao rimsku provinciju Kipar Egiptu, vjerovatno osigurao isplatu svog finansijskog zahtjeva i povjerio Kleopatri (zajedno s novim suvladarom Ptolemejem XIV Filopatorom , Kleopatrinim mlađim bratom) vlast nad Egiptom.  Iako Cezarov ''Aleksandrijski rat'' implicira da je odmah napustio Egipat, on je zapravo ostao oko tri mjeseca krstareći s Kleopatrom duž Nila, uglavnom da se odmori, a možda i djelimično da jasno pokaže podršku Rima Kleopatrinom novom režimu. Vijesti o krizi u Aziji nagovorile su Cezara da napusti Egipat sredinom 47. godine prije nove ere, u koje vrijeme izvori sugeriraju da je Kleopatra već bila trudna. Ostavio je za sobom tri legije pod komandom sina jednog od svojih oslobođenika kako bi osigurao Kleopatrinu vlast.  Kleopatra je vjerovatno rodila dijete, koje je nazvala "Ptolomej Cezar", a koje su Aleksandrijci zvali "Cezarion", krajem juna.  Cezar je vjerovao da je dijete njegovo, jer je dozvolio korištenje imena. === Rat protiv Farnaka === Dodatne informacije: Bitka kod Nikopolja (48. pne) , bitka kod Zele i Farnak II od Ponta Svjestan građanskog rata, Farnak II je želio povratiti očeve zemlje izgubljene tokom Trećeg mitridatovog rata i odmah je napao velike dijelove Kapadokije, Armenije, istočnog Ponta i Male Kolhide.  Rimski izvori ga prikazuju okrutno, naređujući kastraciju svih zarobljenih Rimljana; ovi napadi su bili neosporni nakon što je Pompej ispraznio istok za trupe sve dok se Cezarov legat Gnej Domicije Kalvin nije bezuspješno borio s njim u blizini Nikopolja u decembru 48. godine prije nove ere s neiskusnom vojskom. Cezar se iz Egipta kretao na sjever duž istočne mediteranske obale, krećući se direktno prema Farnakovoj invaziji, nastojeći zaštititi svoj ugled, koji bi znatno pretrpio ako strana invazija ostane nekažnjena.  Farnak je pokušao pregovarati s Cezarom, koji je odbio sve pregovore, podsjećajući ga na njegov tretman rimskih zarobljenika. Cezar je od njega zahtijevao da se odmah povuče sa svih okupiranih teritorija, vrati im plijen i oslobodi sve zarobljenike. Kada su Rimljani stigli blizu grada Zele na vrhu brda, Farnak je pokrenuo sveopći napad dok su se Rimljani ukopavali. Napad je izazvao zbunjenost među Cezarovim snagama, ali su se one brzo oporavile i potisnule Farnakove snage nizbrdo. Nakon proboja na Cezarovoj desnoj strani, Farnakova vojska je poražena. Pobjegao je natrag u svoje kraljevstvo, ali je odmah ubijen.  Cijela kampanja je trajala samo nekoliko sedmica. Cezarova pobjeda bila je toliko brza da je u pismu prijatelju u Rimu, našalio se " ''Veni, vidi, vici'' " ("Dođoh, vidjeh, pobijedih"), oznaka koja se ponavljala na transparentima koji su nošeni tokom njegovog pontskog trijumfa; također je ismijavao Pompeja što je stekao ime boreći se protiv tako slabih neprijatelja. === Kratak povratak u Rim i pobuna === Međutim, u Rimu, tokom ovih egipatskih i pontskih kampanja, politika se nastavila. Publije Kornelije Dolabela služio je kao jedan od tribuna 47. godine prije nove ere.  Tokom svog mandata, predložio je ukidanje svih dugova i odustajanje od plaćanja stanarine. To je navelo Antonija, koji je služio kao Cezarov ''magister equitum'' u diktaturi, da interveniše protiv prijedloga.  Kada je Antonije otišao u Kampaniju da se pozabavi pobunom u Cezarovoj Devetoj i Desetoj legiji, u Rimu se ponovo rasplamsalo nasilje u porodici, što je navelo Senat da pozove na ''senatus consultum ultimum,'' ali nedostatak prisutnih magistrata sa ''imperijumom'' značio je da niko nije mogao da ga sprovede; tek nakon nekog vremena Antonije se vratio, uspostavljajući red uz ozbiljne gubitke života, nanoseći ozbiljan udarac svojoj popularnosti. Istovremeno, Katon je predvodio svoje snage iz Cirenaike preko pustinje do Afrike (današnji Tunis), povezujući se s Metelom Scipionom; oni su, zajedno s Labijenom, naveli jednog od Cezarovih guvernera u Hispaniji Ulterior na prebjeg . Cezar se vratio u Italiju i Rim krajem 47. godine prije nove ere, sastajući se u Brundisijumu s Ciceronom i pomilujući ga, koji je izgubio nadu u Pompejevu pobjedu nakon Pompejeve smrti.  Po povratku, jasno je stavio do znanja da je izgubio povjerenje u Antonija, ali iznenađujuće ne i u Dolabelu. Cezar je izabrao sufektne magistrate za 47. godinu i magistrate za novu godinu (46. godine prije nove ere); svoje ljude je rasporedio u svećeničke kolegije i sufektne magistrate, proširivši broj pretora s osam na deset, kako bi ih nagradio za njihovu odanost.  Što se njega tiče, odbio je nastaviti diktaturu, umjesto toga preuzevši konzulat s Lepidom kao kolegom. Pobunjenici u Kampaniji nisu se smirili Cezarovim povratkom. Cezar je poslao jednog od svojih poručnika, budućeg historičara Gaja Salustija Krispa (također imenovanog za pretora 46. godine prije nove ere), da pregovara s ljudima, ali Salustija je zamalo ubila rulja.  Cezar je zatim lično otišao pred trupe, koje su se tada približavale Rimu pod oružjem; odmah ih je otpustio, obećao da će dobiti svoju zemlju i penzijske bonuse te ih nazvao ''kviritima'' (građanima).  Njegovi ljudi, šokirani njihovim ležernim otpuštanjem, molili su Cezara da ih vrati u službu; glumeći nevoljkost, dozvolio je da ga nagovore i napravio je bilješke kako bi vođe pobune doveo u izložene i opasne položaje u predstojećoj kampanji. Dok je bio u Italiji, konfiskovao je i prodao po tržišnoj cijeni imovinu Pompeja i protivnika koji su sada mrtvi ili još uvijek nepomilovani, prije nego što je posudio još sredstava.  Dolabelline prijedloge za otpis duga rješavao je odbijajući ih prihvatiti, tvrdeći da bi ga njegovi veliki dugovi učinili glavnim korisnikom takvog plana.  Odluka o prodaji konfiskovane imovine po tržišnoj cijeni razočarala je neke od Cezarovih saveznika, ali je također ukazivala na njegove teške finansijske probleme. === Afrička kampanja === Dodatne informacije: Bitka kod Ruspine i Bitka kod Tapsusa Cezar je naredio svojim ljudima da se okupe u Lilibeju na Siciliji krajem decembra. U ovaj štab je postavio maloljetnog člana porodice Scipio - izvjesnog Scipio Salvita ili Salucija - zbog mita da se nijedan Scipio ne može pobijediti u Africi.  Tamo je okupio šest legija i krenuo prema Africi 25. decembra 47. godine prije nove ere.  Tranzit je poremećen olujom i jakim vjetrovima; samo oko 3.500 legionara i 150 konjanika iskrcalo se s njim u blizini neprijateljske luke Hadrumentum .  Apokrifno se zna da je prilikom iskrcavanja Cezar pao na plažu, ali je uspio uspješno nasmijati loš znak kada je zgrabio dvije šake pijeska, uzvikujući "Uhvatio sam te, Afriko!". ==== Ruspina ==== Na početku kampanje, Cezarove snage su bile znatno nadbrojane: Metel Scipion je predvodio deset legija (vjerovatno slabih poput Cezarovih legija) i velike kontingente savezničke konjice pod kraljem Jubom I od Numidije , koji je također predvodio oko 120 ratnih slonova.  Zahvaljujući iznenađenju, Cezar je imao potrebno vrijeme da pronađe i reorganizuje svoje raštrkane snage, a također je poslao naredbe Siciliji da se vrati s pojačanjima.  Pošto su Pompejci već stekli većinu dostupnih zaliha hrane, Cezar je bio prisiljen da se brzo kreće. Zaobišao je Hadrumentum nakon što je odbio da se preda i uspostavio baze u Ruspini, gdje je predvodio veliku grupu za sakupljanje hrane koja se potom upustila u sukob sa snagama pod Labijenom.  Cezarove neiskusne trupe su se veći dio dana kolebale pod napadom numidske konjice prije nego što su se povukle nakon kontranapada, što je rezultiralo strateškim porazom, jer je Cezar bio spriječen da sakuplja hranu. S oskudnim zalihama, Cezar je utvrdio svoj logor u Ruspini dok se Metel Scipion pridružio Labijenovim snagama samo tri milje od Cezarove pozicije. Njihov saveznik, kralj Juba, također se pomaknuo da se poveže s njima, ali je bio prisiljen da se premjesti na zapad kada je njegovo kraljevstvo napao njegov rival, Boko II iz Mauretanije, sa snagama koje je predvodio rimski plaćenik Publije Sittije , koji je pobjegao iz Rima nakon sloma druge Katilinarove zavjere .  Ovo je bila sreća za Cezara, koji to nije organizovao.  Scipionove snage su patile od endemskog dezerterstva; međutim, Cezar je zauzeo defanzivni pristup sve dok mu nisu stigle dvije legije, 800 galskih konjanika i značajne zalihe hrane, nakon čega je ponovo preuzeo ofanzivu. Nakon nekoliko okršaja između Cezara i Metela Scipiona oko nekih brda na periferiji grada i pompejskog izvora vode u Uziti, Metel Scipion je dobio pojačanje od Jubine savezničke konjice i teške pješadije. Nakon još borbi za terenske prednosti oko Uzite, Cezarove snage su pojačale veteranske legije koje su se pobunile u Kampaniji.  S obzirom na to da mu je ponestalo zaliha i da su šanse za zauzimanje Uzite bile male, Cezar je odlučio da se povuče, zauzevši neke zalihe hrane prije nego što je nastavio i opsjedao Taps. ==== Tapsus i povratak ==== Time je Cezar prisilio Pompejce da se formiraju za bitku. S obzirom na to da je dobar teren sužavao front, ograničavajući Metulovu brojčanu prednost, Cezar je krenuo da se obrati svojim ljudima, koji su spontano napali protivničke linije, iznenadili ih i brzo ih porazili.  Plutarh, međutim, izvještava da je Cezar osjetio nadolazeći epileptični napad i da je odveden na odmor, što je dovelo do konfuznog napada.  U svakom slučaju, Metulove Scipionove snage su bile poražene, s izuzetno nejednakim žrtvama: oko 10.000 mrtvih Pompejaca za oko 50 žrtava.  Metel Scipion i ostatak pompejskog vođstva uspjeli su, međutim, pobjeći, iako je većina završila mrtva u roku od nekoliko sedmica, bilo od samoubistva ili pogubljenja nakon zarobljavanja: Metel Scipion pokušao je pobjeći morem, ali je izvršio samoubistvo kada su ga presreli cezarovi brodovi; Juba i pompejski oficir po imenu Marko Petreje dogovorili su pakt o samoubistvu u borbi jedan na jedan.  Labijen je uspio pobjeći i otići u Hispaniju, gdje se pridružio Gneju i Sekstu Pompeju. Tokom kampanje pred Tapsom, Katon Mlađi je držao grad Utiku i nije prisustvovao bitci; kada je obaviješten o porazu, konsultovao se sa svojim vojnicima, kojih je bilo samo tri stotine i bili su beznadežno brojčano nadjačani.  Nakon večere, Katon je uzeo mač i zario se u stomak; na buku je pozvan doktor, ali Katon je rastrgao konce i "počeo čupati vlastitu utrobu", umirući prije nego što ga je iko mogao zaustaviti. Cezar je bio razočaran što neće moći pomilovati Katona, koji je počinio samoubistvo prvenstveno "iz želje da izbjegne milost svog neprijatelja".  Zatim je ostao u Africi kako bi riješio poslove u regiji, podvrgavajući zajednice koje su podržavale Pompeja kaznenim kaznama. Također je imao kratku aferu s Eunojom , suprugom kralja Boguda od Mauretanije.  U junu 46. napustio je Afriku i otišao u Rim, prvo se zaustavivši na Sardiniji,  a zatim se vratio u grad krajem jula. === Druga španska kampanja i njen kraj === Nakon Cezarovog povratka u Rim, proslavio je četiri trijumfa: nad Galijom, Egiptom, Azijom i Afrikom. Pobjeda nad drugim Rimljanima u Africi "taktično je smatrana" pobjedom nad Jubinom Numidijom.  Proslave su počele 21. septembra i trajale su do 2. oktobra, uz raskošne parade zarobljenika i opljačkanog blaga.  Cezar je, kao trijumfator, također proslavio ovu priliku dajući sebi pravo da mu prethode sedamdeset dva liktora - daleko više od uobičajenih dvanaest konzula i uobičajenih dvadeset četiri diktatora - simbolizirajući da je tri puta držao diktaturu.  Održavane su i masovne igre i javni banketi; Cezar je također dao ogromne donacije svojim ljudima, ekvivalentne više od šesnaest godina plate, a još više za centurione i oficire. Glavni izvor za kampanju u Španiji poznat je kao ''Španski rat'' (ili ''Bellum Hispaniense'' ) i vjerovatno ga je napisao jedan od Cezarovih oficira, "ali je daleko najmanje zadovoljavajuća od knjiga dodanih njegovim ''Komentarima'' ".  Elizabeth Rawson, u knjizi ''Cambridge Antique History'' , opisuje "nespretnog pripovjedača".  Druge kritike usmjerene su na pisanje: njegov "poluobrazovani latinski", njegov status "najnepismenije i najrazdražujuće knjige u klasičnoj književnosti", sa "vrlo jadnim stilom" i "lošim imitacijama Cezarove lucidnosti". ==== Rana kampanja ==== Cezar je, međutim, otišao u Španiju u novembru 46. godine prije nove ere, kako bi tamo svladao opoziciju.  Njegovo imenovanje Kvinta Kasija Longina nakon prve kampanje u Španiji dovelo je do pobune: Kasijeva pohlepa i... "neugodan" temperament doveli su do toga da su mnogi provincijalci i trupe otvoreno prešli na stranu Pompeja, dijelom okupljeni od strane Pompejevih sinova Gneja i Seksta .  Pompejcima su se pridružile i druge izbjeglice iz Tapsa, uključujući Labijena. Nakon što je primio loše vijesti s poluotoka, otišao je s jednom iskusnom legijom, jer su mnogi njegovi veterani bili otpušteni, i stavio Italiju u ruke svog novog ''magistra viteštva'' Lepida .  Predvodio je ukupno osam legija, što je izazvalo strahove da bi ga mogla poraziti zastrašujuća snaga Gneja Pompeja od više od trinaest legija i dodatnih pomoćnih trupa.  Španska kampanja bila je prepuna zločina, Cezar je svoje neprijatelje tretirao kao pobunjenike; Cezarovi ljudi su ukrašavali svoja utvrđenja odrubljenim glavama i masakrirali neprijateljske vojnike. Cezar je prvo stigao u Španiju i oslobodio Uliju od opsade. Zatim je marširao protiv Kordube, u kojoj je bio garnizon Seksta Pompeja, koji je zatražio pojačanje od svog brata Gneja.  Gnej je isprva odbio bitku na Labijenov savjet, prisiljavajući Cezara na zimsku opsadu grada, koja je na kraju otkazana nakon malog napretka; Cezar je zatim krenuo u opsadu Ategue, praćen Gnejevom vojskom.  Međutim, značajna dezerterstva su počela uzimati danak pompejskim snagama: Ategua se predala 19. februara 45. godine prije nove ere, čak i nakon što je njen pompejski komandant masakrirao osumnjičene prebjege i njihove porodice na zidinama.  Gnejeve Pompejeve snage su se nakon toga povukle iz Ategue, a Cezar ih je slijedio. ==== Munda ==== Dodatne informacije: Bitka kod Munde i Bitka kod Laura Dezerterstva su prisilila Gneja Pompeja da pruži bitku na grebenu blizu Munde.  Cezar, tražeći odlučujući ishod, dao je bitku, poslavši svoje ljude da marširaju uz greben kako bi se sukobili s Pompejcima u ogorčenoj borbi; Cezarove snage su se pokolebale, a Cezar je požurio u prve linije kako bi lično okupio svoje ljude. Kada je Cezarova Deseta legija (s njegove desne strane) probila pompejansku liniju, Labijen je poveo legiju da popuni prazninu. Međutim, bok je već bio razbijen od strane cezarove konjice, koja je cijelu pompejansku vojsku natjerala u bijeg.  Borbe su bile dovoljno žestoke da Plutarh prenosi da je Cezar rekao svojim prijateljima "često se borio za pobjedu, ali sada prvo za svoj život".  Svetonije tvrdi da je Cezar u očaju razmišljao o samoubistvu.  Cezar je pretrpio oko hiljadu mrtvih, "visok postotak od vojske koja je vjerovatno brojala mnogo više od 25.000-30.000 ljudi". Labijen je ubijen na bojnom polju; Gnej Pompej je pobjegao, ali je ubrzo nakon toga zarobljen i pogubljen.  Dok je Sekst Pompej uspio pobjeći u skrivanje, a s druge strane Mediterana u Siriji došlo je do male pobune pod Kvintom Cecilijem Basom koja je potrajala,  građanski rat je bio završen. ==== Povratak ==== Pobjeda je potaknula Senat u Rimu da proglasi pedeset dana zahvalnosti, da Cezaru titulu "Oslobodilac" i posveti hram Slobodi.  U narednim mjesecima ulizički Senat dodijelio je daljnje počasti, uključujući pravo sjedenja na posebnoj stolici između konzula u Senatu, postavljanje Cezarove statue od slonovače na Kapitolu blizu kraljeva i u hramu Kvirinu.  Mjesec njegovog rođenja, ''Quinctilis'' , preimenovan je u njegovu čast (na kraju je postao moderni juli); osnovan je hram njegovoj milosti, dobio je trajno ime ''Imperator'' i titulu ''parens patriae'' (otac svoje zemlje). Cezar se vratio u Rim preko južne Galije i Narbona Marcija .  Tokom povratka, osnovao je niz kolonija za svoje veterane, nagradio svoje vojnike i pristalice te dodijelio latinska prava raznim galskim gradovima.  Također se sastao i pomirio s Markom Antonijem.  Dok je bio u Cisalpinskoj Galiji, obećao je i Marku Juniju Brutu pretorsko mjesto za 44. godinu prije nove ere i moguće konzulstvo 41. godine. Ušao je u Rim otprilike godinu dana nakon što ga je napustio u oktobru 45. godine prije nove ere, kako bi proslavio trijumf nad sugrađanima, ostavljajući pomalo loš utisak.  Također je dozvolio dvojici svojih legata, Kvintu Pediju i Kvintu Fabiju Maksimu , da također održe trijumfe.  Nijedna od ovih proslava nije bila popularna kod kritičara u Senatu.  Ni Cezarovo obezvređivanje konzulstva i drugih funkcija u ime političkih usluga nije bilo popularno: na primjer, posljednjeg dana u godini, konzul je umro, što je navelo Cezara da sazove izbore kako bi jednog od svojih saveznika, Gaja Kaninija Rebilusa , postavio za konzula na nekoliko sati poslijepodne, što je navelo Ciceron da piše prijatelju "kad bi to mogao vidjeti, plakao bi". Cezar je, sa svoje strane, po povratku počeo planirati ambicioznu kampanju u Dakiju i Partiju . == Posljedice == Vidi također: Atentat na Julija Cezara Cezarovo imenovanje za diktaturu tokom građanskog rata , prvo privremeno - a zatim trajno početkom 44. godine prije nove ere  - zajedno s njegovom de facto i vjerovatno neodređenom polubožanskom monarhijskom vlašću,  dovelo je do zavjere koja je uspješno završila njegovim atentatom na Martovske ide 44. godine prije nove ere, tri dana prije nego što je Cezar otišao na istok u Partiju.  Među zavjerenicima bilo je mnogo cezarskih oficira koji su pružili izvrsnu službu tokom građanskih ratova, kao i ljudi koje je Cezar pomilovao. Neki naučnici, poput Ericha Gruena , smatraju Cezarov građanski rat kao podsticajni događaj za slom republike. Iz ove perspektive, građanski rat – izazvan pogrešnom procjenom, a ne namjerom – uzrokovao je slom republike pokretanjem dugoročnog poremećaja funkcionisanja republikanske političke kulture.  Drugi građanski rat smatraju simptomom sloma republike, bilo u smislu otuđenja republike od različitih interesnih grupa (prema Peteru Bruntu ) ili u smislu produžene političke "krize bez alternative" gdje republikanske institucije nisu bile u stanju da sprovedu potrebne reforme iznutra, a istovremeno su bile takvog statusa da se nijedna alternativa nije ozbiljno razmatrala (prema Christianu Meieru ). '''Antarktička ledena ploča''' kontinentalni je glečer koji pokriva 98% antarktičkog kontinenta, sa površinom od 14 miliona kvadratnih kilometara (5,4 miliona kvadratnih milja) i prosječnom debljinom od preko 2 kilometra (1, 2 milje). To je najveći od dva postojeća ledena pokrivača na Zemlji, sa 26,5 miliona kubnih kilometara (6,4 miliona kubnih milja) leda, što je ekvivalentno 61% ukupne slatke vode na Zemlji. Njegova površina je gotovo neprekidna, a jedine oblasti bez leda na kontinentu su suhe doline, nunataci (vrhovi planina iznad leda) u antarktičkim planinskim lancima i rijetki priobalni stjenski izdanci. Često se, zbog velikih razlika u masi glečera, protoku leda i topografiji između njih, dijeli na Antarktičko poluostrvo, Istočnu antarktičku ledenu ploču i Zapadnu antarktičku ledenu ploču. Pošto je Istočna antarktička ledena ploča više od 10 puta veća od Zapadne i nalazi se na većoj nadmorskoj visini, manje je podložna klimatskim promjenama od Zapadne. U 20. vijeku, Istočna ploča bila je jedna od rijetki mjesta na Zemlji gdje je primjećeno blago hlađenje umjesto zagrijavanja, dok je Zapadna od 1950-ih do 2000. bilježila zagrijevanje od preko 0,1 °C po deceniji, sa prosječnim trendom zagijavanja od >0,05 °C po deceniji od 1957. preko cijelog kontinenta. Početkom 2020-ih i dalje postoji neto dobitak mase u Istočnoj ploči, zbog povećanih padavina koje su se zaledile na ledenoj ploči), dok je gubitak leda iz Zapadne ploče, posebno sa glečera Thwaites i Pine Island, mnogo veći. Do 2100. godine, samo gubitak leda iz Antarktika mogao bi podići globalni nivo mora za oko 11 cm (5 inča). Zapadna antarktička ledena ploča (WAIS) nalazi se duboko ispod nivoa mora, što je čini podložnom nestabilnostima morskih ledenih ploča – ovaj proces je teško precizno predvidjeti u modelima. Ako do nestabilnosti dođe prije 2100. godine, porast nivoa mora izazvan Antarktikom mogao bi se povećati za dodatne desetine centimetara, posebno pri velikom globalnom zatopljenju. Topljenje leda takođe stvara velike količine svježe otopljene vode – oko 1100–1500 milijardi tona godišnje. Ova voda razblažuje slanu antarktičku dubinsku vodu, slabi donju cirkulacionu ćeliju Južnog okeana i može doprinijeti njenom eventualnom kolapsu, iako će se to vjerovatno odvijati postepeno, tokom stoljeća. Paleoklimatska istraživanja i poboljšano modeliranje pokazuju da je vrlo vjerovatno da će Zapadna antarktička ledena ploča nestati čak i ako globalno zagrijavanje više ne bude napredovalo, te da bi nju moglo spasiti jedino smanjenje zagrijavanja za 2 °C ispod nivoa do 2020. godine. Smatra se da bi potpuno nestajanje ploče trajalo između 2 i 13 hiljada godina, iako nekoliko vijekova visokih emisija može skratiti ovaj period na oko 500 godina. Ako se ploča sruši, ali planinski ledeni vrhovi ostanu, nivo mora bi poratao za 3,3 m, a ako se i oni otope – za 4,3 m. Izostatičko podizanje tla moglo bi dodatno povećati niv mora za oko 1 m tokom narednih hiljadu godina. S druge strane, Istočna antarktička ledena ploča je veoma stabilna. Trenutno zagrijavanje može povećati nivo mora samo za oko 0,5–0,9 m, što je mali dio od ukupno 53,3 m leda u cijeloj ploči. Pri zagrijavanju od oko 3 °C, osjetljive oblasti poput Wilkes i Aurora bazena mogle bi se srušiti tokom narednih 2000 godina, što bi podiglo nivo mora za ukupno 6,4 m. Potpuno topljenje i nestanak cjelokupne ploče zahtijevalo bi globalno zagrijavanje između 5 °C i 10 °C. == Geografija == ''Više informacija: [[Geografija Antarktika]]'' Antarktička ledena ploča pokriva površinu od gotovo 14 miliona km² i sadrži 26,5 miliona km³ leda. Kubni kilometar leda teži približno 0,92 gigatona, što znači da pokrivač teži oko 24.380.000 gigatona. To je ekvivalentno oko 61% sve slatke vode na Zemlji. Jedini drugi postojeći ledeni pokrivač je Grenlandski ledeni pokrivač u Arktiku. Antarktička ledena ploča podijeljena je Transantarktičkim planinama na dvije nejednake sekcije: Istočnu antarktičku ledenu ploču (EAIS) i manju Zapadnu antarktičku ledenu ploču (WAIS). Neki glaciolozi smatraju da ploča nad relativno malim Antarktičkim poluostrvom (takođe u Zapadnom Antarktiku) predstavlja treću ledenu ploču zbog vrlo različitih drenažnih bazena od WAIS-a. Prosječna debljina ovih ledenih ploča je oko 2 km. Čak su i Transantarktičke planine uglavnom prekrivene ledom, s izuzetkom nekih vrhova i suhih pustinja McMurdo. Neke priobalne oblasti takođe imaju tijene koje nisu prekrivene ledom. '''Drugo izdanje''' takmičenja u [[Skijaški skokovi|skijaškim skokovima]], [[Turneja 4 skakaonice|Turneje 4 skakaonice]], održano je 31. decembra u [[Oberstdorf|Oberstdorfu]], 1. januara u [[Garmisch-Partenkirchen|Garmisch-Partenkirchenu]], a 3. januara skokovi u [[Innsbruck|Innsbrucku]]. Skokovi u [[Bischofshofen|Bischofshofenu]] održani su 6. januara. Ukupni pobjednik bio je [[Norvežani|Norvežanin]] [[Olaf B. Bjørnstad]], koji je pobijedio u tri od četiri takmičenja. Titulu je branio [[Austrijanci|Austrijanac]] [[Josef Bradl]], koji je važio za glavnog favorita, pobjedivši tek na zadnjim skokovima u Bischofshofenu, zauzevši treće mjesto u ukupnom poretku. Bila je to prva turneja koja je koristila tradicionalni redoslijed takmičenja: Oberstdorf u decembru, novogdišnje takmičenje u Garmisch-Partenkirchenu, zatim Innsbruck, te finale u Bischofshofenu na Bogojavljanje. == Oberstdorf == * '''Datum''': 31. decembar 1953. * '''Država''': {{ZID|Njemačka}} * '''Skakaonica''': [[Schattenberg (skakaonica)|Schattenberg]]<ref>[http://www.fis-ski.com/de/606/612.html?sector=JP&raceid=848 Zvanični FIS rezultati {{Simboli jezika|de|njemački}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|fr|francuski}}]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> {| width="100%" | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- bgcolor="#F7F6A8" | {{0}}1. | align="left" | {{ZD|FIN}} [[Olaf B. Bjørnstad]] | 222,0 || || |- bgcolor="#DCE5E5" | {{0}}2. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Josef Bradll]] | 220,5 || || |- bgcolor="#FFDAB9" | {{0}}3. | align="left" | {{ZD|FIN}} [[Aulis Kallakorpi]] | 216,0 || || |- | {{0}}4. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Arne Ellingsen]] | 215,5 || || |- | {{0}}5. | align="left" | {{ZD|JUG}} [[Albin Rogelj]] | 207,0 || || |- | {{0}}6. | align="left" | {{ZD|FIN}} [[Eino Kirjonen]] | 206,0 || || |- | {{0}}7. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Franz Dengg]] | 204,0 || || |- | {{0}}8. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Franz Eder]] | 202,0 || || |- | 9. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Arne Nilsson]] | 201,0 || || |- | 9. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Toni Brutscher]] | 201,0 || || |} | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- | 11. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} Toivo Lauren | | 200,0 || || |- | 12. | align="left" | {{ZD|NJE}} Josef "Sepp" Kleisl | | 197,0 || || |- | 13. | align="left" | {{ZD|AUT}} Albin Plank | | 196,0 || || |- | 14. | align="left" | {{ZD|AUT}} Ferdl Kerber | | 194,0 || || |- | 16. | align="left" | {{ZD|NJE}} Max Bolkart | | 190,0 || || |- | 17. | align="left" | {{ZD|NJE}} Josef "Sepp" Weiler | | 189,5 || || |- | 18. | align="left" | {{ZD|AUT}} Lois Leodolter | | 188,5 || || |- | 19. | align="left" | {{ZD|KAN}} Jeremy Baig | | 188,5 || || |- | 20. | align="left" | {{ZD|AUT}} Walter Steinegger | | 188,0 || || |- | 21. | align="left" | {{ZD|NOR}} Arnfin Bergman | | 187,5 || || |- | 24. | align="left" | {{ZD|NJE}} Helmut Böck | | 178,0 || || |} |} == Garmisch-Partenkirchen== * '''Datum''': 1. januar 1953. * '''Država''': {{ZID|Njemačka}} * '''Skakaonica''': [[Velika olimpijska skakaonica (Garmisch-Partenkirchen)|Velika olimpijska]]<ref>[http://www.fis-ski.com/de/606/612.html?sector=JP&raceid=848 Zvanični FIS rezultati {{Simboli jezika|de|njemački}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|fr|francuski}}]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> {| width="100%" | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- bgcolor="#F7F6A8" | {{0}}1. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Olaf B. Bjørnstad]] | 226 || || |- bgcolor="#DCE5E5" | {{0}}2. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Josef Bradl]] | 220,5 || 77,0&nbsp;m || 81,5&nbsp;m |- bgcolor="#FFDAB9" | {{0}}3. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Toni Brutscher]] | 219,5 || 78,0&nbsp;m || 79,5&nbsp;m |- | {{0}}4. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Halvor Næs]] | 218,5 || 78,5&nbsp;m || 77,0&nbsp;m |- | {{0}}5. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Toivo Lauren]] | 215,0 || 77,0&nbsp;m || 79,5&nbsp;m |- | {{0}}6. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Sepp Weiler]] | 212,5 || 74,0&nbsp;m || 78,0&nbsp;m |- | {{0}}7. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Sepp Hohenleitner]] | 209,5 || 73,0&nbsp;m || 78,5&nbsp;m |- | {{0}}8. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Erling Kroken]] | 209,0 || 73,0&nbsp;m || 78,0&nbsp;m |- | {{0}}9. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Walter Steinegger]] | 204,5 || 72,0&nbsp;m || 77,0&nbsp;m |- | 10. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Franz Dengg]] | 198,0 || 71,0&nbsp;m || 75,0&nbsp;m |- | 11. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Arne Nilsson]] | 197,0 || || |- | 12. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Ferdl Kerber]] | 188,0 || 71,5&nbsp;m || 71,0&nbsp;m |- | 13. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Heini Klopfer]] | 182,0 || || |} | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- | rowspan="2" | 14. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Harry Bergqvist]] | 180,5 || 74,5&nbsp;m || 78,0&nbsp;m |- | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Albin Plank]] | 180,5 || 62,0&nbsp;m || 69,0&nbsp;m |- | 16. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Rudolf Dietrich|Rudi Dietrich]] | 180,0 || 67,0&nbsp;m || 73,0&nbsp;m |- | 17. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Karl Holmström]] | 178,5 || || |- | 18. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Robert Engel]] | 176,0 || || |- | 19. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Toni Eisgruber]] | 175,5 || || |- | 20. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Willi Fischer (ski-skakač)|Willi Fischer]] | 174,0 || || |- | 21. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Hans Karg]] | 170,0 || || |- | 22. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Friedl Brandner]] | 166,0 || || |- | 23. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Hermann Anwander]] | 161,0 || || |- | 24. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Fritz Ruepp]] | 156,0 || || |- | 25. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Willy Gotthold]] | 148,5 || || |} |} Papinska konklava 2025. Papinska konklava održana je 7. i 8. maja 2025, kako bi se izabrao novi papa, nasljednik Pape Franje, koji je umro 21. aprila 2025. Od 135 podobnih kardinala sa pravom glasa, prisustvovali su svi osim dvojice. Na četvrtom glasanju, konklava je izabrala kardinala Roberta Francisa Prevosta, prefekta Dikasterija za biskupe i predsjednika Papinske komisije za Latinsku Ameriku. Nakon prihvatanja izbora, uzeo je ime Lav XIV. == Izborni proces == Proces izbora pape započeo je 21. aprila 2025, kratko nakon smrti Pape Franje. Kao i na papinskoj konklavi 2013, dekan i prodekan Kardinalskog zbora bili su stariji od 80 godina i nisu mogli sudjelovati. Najstariji kardinal mlađi od 80 godina, Pietro Parolin, predsjedavao je konklavom. === Vrijeme i procedura === Prema Universi Dominici gregis, apostolskoj konstituciji Ivana Pavla II. iz 1996, odnosno modifikovanom motopropriju Normas nonnullas Benedikta XVI. iz 2013, kardinali su imali najmanje 15 dana za sazivanje konklave nakon što je Stolica postala upražnjena. Oni su imali diskreciono pravo da započnu konklavu ranije ili najkasnije 20 dana nakon što mjesto pape postane upražnjeno. Dana 28. aprila 2025, dva dana nakon Franjine sahrane, peta generalna kongregacija kardinala odredila je 7. maj 2025. za početak konklave. === Kardinali elektori === Kardinali stariji od 80 godina nisu mogli sudjelovati u izboru novog pape. Dana 21. aprila 2025. bilo je ukupno 252 kardinala, a 135 njih je bilo mlađe od 80 godina, samim time s pravom glasa. Od tih 135 kardinala s pravom glasa, 80% je imenovao papa Franjo. Od proglašavanja Romano Pontifici eligendo i Universi Dominici gregis 1975. godine, maksimalni broj kardinala elektora je određen na 120. Konklava 2025. bila je prva konklava u kojoj je ovaj broj premašen na dan kada je Stolica postala upražnjena. Prema kanonskom pravu, svaki kardinal mlađi od 80 godina koji se nije odrekao ili izgubio pravo glasa imao je pravo biranja na konklavi. Papa koji je izabrao više od 120 kardinala elektora, kao što je to učinio Papa Franjo, u praksi poništava ograničenje iz 1975. Dana 30. aprila 2025, generalna kongregacija kardinala potvrdila je da svi prisutni kardinali elektori mogu glasati na konklavi koja započinje 7. maja. Nepodobni kardinali su ipak mogli prisustvovati generalnim kongregacijama i učestvovati u raspravama koje su prethodile konklavi. Iako kardinali imaju ovlasi da biraju bilo kog katolika koji je kršten, posljednji put kada je jedan "nekardinal" bio izabran bilo je na papinskoj konklavi 1378. godine. === Neučestvovanje === Nakon što je rekao da će pokušati učestvovati u konklavi, kardinal Giovanni Angelo Becciu iz Italije, koji se odrekao svojih kardinalskih prava zbog finansijskog skandala, izjavio je da će poštovati želju Pape Franje i suzdržati se od učešća. Zdravstveni problemi spriječili su kardinale Antonija Cañizaresa Lloveru iz Španije i Johna Njuea iz Kenije da učestvuju u konklavi, čime je broj učesnika smanjen na 133. Za izbor pape bila su potrebna 89 glasa, odnosno dvotrećinska većina. Ovo je bio najveći broj kardinala koji su ikada učestvovali u jednoj konklavi. == Nagađanja == Franjina hospitalizacija u februaru i martu 2025. potaknula je spekulacije o predstojećoj konklavi. Zbog velikog međunarodnog širenja članstva u Kardinalskom zboru pod Papom Franjom, broj kardinala porastao je na 252, sa preko 140 neevropskih kardinala koji su izabrani za vrijeme njegovog pontifikata, neki posmatrači sugerisali su da je moguć izbor neevropskog pape. Prvobitno je planirano da konklava 2025. ima 135 elektora iz 71 zemlje, dok je konklava 2013. i 2005. imala 115 elektora iz 48, odnosno 52 zemlje. Neki od kardinala učesnika nisu govorili talijanski, radni jezik Rimske kurije. Vodeći se talijanskom izrekom "debeo papa, mršav papa", neki komentatori predviđali su da će Franjin nasljednik biti konzervativniji, zbog zabrinutosti oko uplitanja u proces izbora, koje je zabranio Ivan Pavao II, te neprijateljskog preuzimanja od strane ultrakonzervativnih političara i katolika. Što se tiče 3. i 4. generalne kongregacije, među kardinalima je navodno postojala želja za desetogodišnjim papom, nekim u kasnim sedamdesetim, s iskustvom u Rimskoj kuriji, ko bi bio više fokusiran na unutrašnje poslove. Neki su smatrali da je mlađi papa vjerovatniji izbor, dok su drugi smatrali da su kardinali poput Pierbattista Pizzaballa i Roberta Prevosta premladi. Mnogi kardinali su izrazili nadu za kratkom konklavom kao 2005. i 2013. godine. S obzirom na složenost i heterogenost ove konklave, u poređenju s onom koja je Papu Franju izabrala za dva dana 2013, kardinal Rainer Woelki očekivao je da će konklava 2025 potrajati duže; kardinali Louis Raphaël I Sako i Gregorio Rosa Chávez očekivali su kraću dvodnevnu ili trodnevnu konklavu, za koju je potonji napomenuo da će trajati "maksimalno tri dana". ---- ---- ---- ---- ----'''Starlingov princip''' navodi da kretanje tečnosti kroz polupropusni krvni sud, poput kapilara ili malh venula, zavisi od [[Pritisak|hidrostatskog pritiska]] i koloidnog osmotskog pritiska (onkotskog), s obje strane polupropusne barijere koja propušta filtrat, usporavajući izlazak većih molekula, poput proteina, iz krvotoka. Pošto svi krvni sudovi dopuštaju određeni stepen curenja proteina, pravi balans preko membrane ne može se postići, te dolazi do kontinuiranog protoka vode sa malim rastvorima. Svojstva molekulske filtracije zida kapilara leže u nedavno otkrivenom endokapilarnom sloju, a ne u dimenzijama pora kroz ili između endotelskih ćelija. Ovaj vlaknasti matriksni endokapilarni sloj naziva se endotelni glikokaliks. Starlingova jednačina opisuje ovaj odnos u matematičkom obliku i može se primijeniti na mnoge biološke i nebiološke polupropusne membrane. == Jednačina == Starlingova jednačina primijenjena na zid krvnog suda glasi: : <math>\ J_v = L_\mathrm{p} S ( [P_\mathrm{c} - P_\mathrm{i}] - \sigma[\pi_\mathrm{p} - \pi_\mathrm{g}] )</math> gdje je: * <math> J_v </math> volumen filtracije rastvarača kroz endotel po sekundi. * <math> [P_\mathrm{c} - P_\mathrm{i}] - \sigma[\pi_\mathrm{p} - \pi_\mathrm{g}] </math> ukupna pokretačka sila. ** <math> P_c </math> kapilarni [[hidrostatski pritisak]] ** <math> P_i </math> intersticijski hidrostatski pritisak ** <math> \pi_p </math> onkotski pritisak plazmatskih proteina. ** <math> \pi_g </math> subglikokaliksni onkotski pritisak, koji se mijenja obrnuto proporcionalno sa <math> J_v </math> i tako stabilizuje <math> J_v </math>. ** <math> L_p </math> hidraulička propusnost membrane ** <math> S </math> površina za filtraciju, određena pukotinama u "tight junction" ljepilu koje povezuje endotelske ćelije na njihovim ivicama. ** <math> \sigma </math> Stavermanov refleksni koeficijent, koji zavisi od stanja endotelnog glikokaliksa iznad pukotina između spojeva. Pritisci se uobičajeno mjere u '''milimetrima živinog stuba (mmHg)''', a koeficijent filtracije u '''mililitrima po minuti po milimetru živinog stuba (ml·min⁻¹·mmHg⁻¹)'''. Brzina kojom se tečnost filtrira kroz vaskularni endotel (transendotelna filtracija) određena je zbirom dvije sile koje guraju van, '''kapilarnog pritiska (P_c)''' i '''koloidnog osmotskog pritiska ispod endotelnog glikokaliksa (π_g)''', te dvije sile koje apsorbuju, '''onkotskog pritiska plazmatskih proteina (π_p)''' i '''intersticijskog pritiska (P_i)'''. '''Starlingova jednačina''' je prva od dvije '''Kedem–Katchalski jednačine''', koje primjenjuju termodinamiku van ravnoteže na teoriju osmotskog pritiska kroz membrane koje su barem djelomično propusne za rastvor odgovoran za razliku osmotskog pritiska. Druga Kedem–Katchalski jednačina objašnjava '''transendotelni transport rastvora (J_s)'''. Danas se zna da '''prosječni kolodni osmotski pritisak intersticijske tečnosti nema značajan uticaj na J_v'''. Razlika kolodnog osmotskog pritiska koja se suprotstavlja filtraciji sada se definiše kao '''π' minus subglikokaliksni π_g'''. '''Subglikokaliksni prostor''' je vrlo mala, ali životno važna mikrodomena ukupnog intersticijskog prostora. Koncentracija rastvorljivih proteina u toj mikrodomeni, koja određuje π_g, približno je nula dok postoji adekvatna filtracija koja ih ispira iz interendotelnih pukotina. Iz tog razloga je '''J_v mnogo manji nego što je ranije izračunato i strogo je regulisan'''. Svaki privremeni porast plazmatskog kolodnog osmotskog pritiska ili pad kapilarnog hidrostatskog pritiska dovoljan da izazove obrnuti (negativni) J_v dovodi do neometane difuzije intersticijskih proteina u subglikokaliksni prostor, smanjujući razliku kolodnog osmotskog pritiska koja je pokretala apsorpciju tečnosti u kapilaru. Ovisnost π_g o lokalnom J_v nazvana je '''Model Glikokaliksa''' ili '''Michel-Weinbaum model''', u čast dvojice naučnika koji su nezavisno opisali filtracijsku funkciju glikokaliksa. '''Michel-Weinbaum model''' objašnjava kako većina kontinuiranih kapilara održava stanje stabilne filtracije duž cijele dužine većinu vremena. Privremeni poremećaji Starlingovih sila brzo se vraćaju u stanje stabilne filtracije. '''Koeficijent filtracije''' Glavni članak: Koeficijent filtracije U nekim tekstovima, proizvod '''hidrauličke propusnosti''' i '''površine membrane''' naziva se '''filtracijski koeficijent K_fc'''.[potrebna citacija] '''Refleksni koeficijent''' '''Stavermanov refleksni koeficijent, σ''', je bezdimenzionalna konstanta koja je specifična za propusnost membrane za određeni rastvor.[4] '''Starlingova jednačina''', napisana bez σ, opisuje protok rastvarača kroz membranu koja je nepropusna za rastvore sadržane u otopini.[5] '''σ_n''' koriguje djelomičnu propusnost polupropusne membrane za rastvor n.[5] Gdje je '''σ blizu 1''', plazmatska membrana je manje propusna za označene čestice (npr. veće molekule poput albumina i drugih plazmatskih proteina), koje mogu prolaziti kroz endotelni sloj, iz područja više koncentracije u područje niže koncentracije, sporije, dok voda i manji rastvori prolaze kroz glikokaliksni filter u ekstravaskularni prostor.[5] '''Glomerulski kapilari''' imaju refleksni koeficijent blizu 1, jer normalno nijedan protein ne prelazi u glomerulski filtrat. Suprotno tome, '''hepatijski sinusoidni kapilari''' nemaju refleksni koeficijent jer su potpuno propusni za proteine. Intersticijska tečnost jetre unutar '''Space of Disse''' ima isti kolodni osmotski pritisak kao plazma, pa se sinteza albumina u hepatocitima može regulisati. '''Približne vrijednosti''' Ispod su tipične vrijednosti za varijable u '''Starlingovoj jednačini''', koje regulišu neto '''J_v''' na oko 0,1 ml po sekundi, 5–6 ml po minuti ili oko 8 litara dnevno. {| class="wikitable" !Lokacija !P_c (mmHg)[6] !P_i (mmHg)[6] !σπ_c (mmHg)[6] !σπ_g (mmHg)[6] |- |Arteriolarni kraj kapilara | +35 |−2 | +28 |zavisi od lokalnog J_v |- |Venula | +15 |−2 | +28 |zavisi od lokalnog J_v |} '''Specifični organi''' '''Bubrezi''' Glomerulski kapilari imaju kontinuirani sloj glikokaliksa u zdravlju, a ukupna transendotelna stopa filtracije rastvarača ('''J_v''') prema bubrežnim tubulima je obično oko 125 ml/min (oko 180 litara/dan). Glomerulski kapilarni '''J_v''' je poznatiji kao '''glomerulska filtracija (GFR)'''. '''Pluća''' Starlingova jednačina može opisati kretanje tečnosti iz plućnih kapilara u alveolarni prostor zraka.[7][8] '''Klinički značaj''' Woodcock i Woodcock su 2012. pokazali da revidirana Starlingova jednačina ('''steady-state Starling principle''') pruža naučno objašnjenje kliničkih opažanja u vezi sa intravenskom terapijom tečnošću.[9] Tradicionalno učenje o filtraciji i apsorpciji tečnosti unutar jedne kapilare je zamijenjeno konceptom vitalne cirkulacije '''ekstracelularne intersticijske tečnosti''' koja teče paralelno sa cirkulacijom krvi. Infuzija intravenskih tečnosti koja povećava '''plazmatski kolodni osmotski pritisak''' (kolodna terapija) ima mnogo manji uticaj na plazmatski volumen nego što se prvobitno očekivalo, djelimično zato što početno smanjena stopa filtracije omogućava porast koncentracije proteina u subglikokaliks prostoru, vraćajući razliku kolodnog osmotskog pritiska i transendotelnog protoka rastvarača na nivo stabilne ravnoteže unutar jednog sata. Prevencija i liječenje edema (prekomjerne intersticijske tečnosti) zavisi od '''normalizacije P_c''' i optimizacije protoka limfe. '''Istorija''' Starlingova jednačina je dobila ime po britanskom fiziologu '''Ernestu Starlingu''', koji je također poznat po '''Frank–Starlingovom zakonu srca'''.[10] Starling se može pripisati i zaslugom za identifikaciju da je “apsorpcija izotoničnih rastvora soli (iz ekstravaskularnog prostora) od strane krvnih žila određena osmotskim pritiskom serumskih proteina” još 1896. godine.[10] '''Vidi također''' '''Shéyaa Bin Abraham-Joseph''' (rođen 22. oktobra 1992.), poznatiji kao '''21 Savage''', britanski je reper sa adresom u Atlanti, Georgia. Rođen u Londonu, odrastao je u Sjedinjenim Američkim Državama. Muzičku karijeru započeo je 2013. godine, izbacivši tri mixtapea koji su naišli na regionalno priznanje. Probio se zajednički EP-jm sa producentom Metro Boominom, pod nazivom Savage Mode (2016), koji je zauzeo 23. mjesto na Billboard 200 listi. Glavni singlovi ''"X"'' (sa Futureom) i ''"No Heart"'' našli su se u top 40 na Billboard Hot 100 listi. Kasnije iste godine dodatno je zapažen kao gost na Drakeovom singlu ''"Sneakin'"''. U januaru 2017. godine potpisao je ugovor sa Epic Records. Njegov prvi studijski album, Issa Album (2017), dostigao je drugo mjesto na Billboard 200 listi, dok je glavni singl ''"Bank Account"'' dosegao 12. mjesto na Billboard Hot 100. Iste godine objavio je i zajednički album Without Warning (2017.) sa Metro Boominom i reperom Offsetom, te je i gostovao na Post Maloneovom singlu ''"Rockstar"'', koji je zauzeo prvo mjesto na Billboard Hot 100 i dobio dvije nominacije na 61. dodjeli Grammy nagrada za pjesmu godine i najbolju rep pjesmu. Njegov drugi album, I Am > I Was (2018), bio je prvi koji je debitovao na prvom mjestu Billboard 200, a singl ''"A Lot"'' (sa J. Coleom) osvojio je Grammy za najbolju rep pjesmu. Godine 2020. on i Metro Boomin objavili su nastavak EP-a, Savage Mode II, koji je također debitovao na prvom mjestu Billboard 200 i donio top 10 singlove ''"Runnin"'' i ''"Mr. Right Now"'' (sa Drakeom). Godine 2022. gostovao je na Drakeovom singlu "Jimmy Cooks", što je bila njegova prva pjesma koja je debitovala na prvom mjestu Hot 100. Kasnije te godine, sa Drakeom je izdao zajednički album "Her Loss", koji je također zauzeo prvo mjesto Billboard 200, čime je postao njegov treći projekat na vrhu liste. Njegov treći solo album, American Dream iz 2024, bio je njegov četvrti uzaspni album na prvom mjestu i donio top 10 pjesme na Billboard Hot 100: Redrum i Nee-Nah. 21 Savage uhapšen je od strane američke imigracione službe (ICE), 3. februara 2019. Zvaničnici su otkrili da je britanski državljanin koji je u SAD ušao u julu 2005. nezakonio ostao nakon isteka H-4 vize 2006. godine. Dobio je kauciju 12. februara i pušten je narednog dana, dok je čekao ishod ubrzanog deportacionog ročišta, koje je prvobitno bilo zakazano za 9. april, ali je kasnije odgođeno na neodređeno vrijeme. Advokati 21 Savagea tvrdil su da je on legalno boravio u SAD godinama prije isteka H-4 vize 2005. godine. Godine 2023, 21 Savage posteao je legalni stalni stanovnik SAD-a i dobio je zelenu kartu. Godine 2022. 21 Savage je gostovao na Drakeovom singlu ''"Jimmy Cooks"'', što je bila njegova prva pjesma koja je debitovala na prvom mjestu Hot 100. Kasnije iste godine zajedno sa Drakeom izdao je zajednički album '''Her Loss''', koji je također zauzeo prvo mjesto Billboard 200, čime je postao njegov treći projekat na vrhu liste. Njegov treći solo album, '''American Dream''' (2024), bio je njegov četvrti uzastopni album na prvom mjestu i donio top 10 singlove na Billboard Hot 100: ''"Redrum"'' i ''"Née-Nah"''. Što se tiče imigracionog statusa, 21 Savage je uhapšen od strane američke imigracione službe (ICE) 3. februara 2019. Zvaničnici su otkrili da je britanski državljanin koji je u SAD ušao u julu 2005. i nezakonito ostao nakon isteka H-4 vize 2006. Dobio je kauciju 12. februara i pušten je narednog dana, dok je čekao ishod ubrzanog deportacionog ročišta, prvobitno zakazanog za 9. april, ali kasnije odgođenog na neodređeno vrijeme. Njegovi advokati tvrdili su da je legalno boravio u SAD godinama prije isteka H-4 vize. Godine 2023. 21 Savage je postao legalni stalni stanovnik SAD-a i dobio zelenu kartu. <references /> '''Operacija Južno koplje''' predstavlja vojnu i nadzornu kampanju Sjedinjenih Američkih Država, čiji je deklarirani cilj "otkrivanje, ometanje i razgradnja transnacionalnih kriminalnih i nezakonitih pomorskih mreža", prema navodima administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa. Pojedini analitičari smatraju da operacija predstavlja hibrid borbe protiv terorizma i rata protiv droge, dok drugi tvrde da je među implicitnim ciljevima bilo i uklanjanje Nicolása Madura s vlasti u Venecueli. == Početak kampanje == Usred zabrinutosti Trumpove administracije zbog krijumčarenja droge u SAD, kao i pojačanih napetosti između SAD-a i Venecuele tokom venecuelanske krize, Sjedinjene Američke Države su sredinom augusta 2025. započele raspoređivanje vojnih snaga u Karipskom moru. U septembru su počeli zračni napadi na plovila za koja američka administracija tvrdi da su pod kontrolom narkoterorističkih mreža koje krijumčare drogu u SAD. Do kraja novembra, nakon što je Kartel Sunca proglašen stranom terorističkom organizacijom i posebno označenom globalnom terorističkom organizacijom, operacija je ušla u novu fazu. U decembru je administracija SAD-a proglasila vladu Nicolása Madura stranom terorističkom organizacijom i započela ukrcavanje na sankcionirane tankera se sirovom naftom, te njhovu pljenidbu. Krajem decembra izveden je prvi američki napad na kopneni cilj unutar Venecuele. Dana 3. januara 2026. američke snage bombardovale su ciljeve u Caracasu i drugim lokacijama, te su zarobile Nicolása Madura i prebacile ga izvan zemlje. == Formalno imenovanje i flota == Operacija je službeno imenovana 13. novembra 2025. od strane Petea Hegsetha, američkog ministra obrane, kao proširenje operacije istog naziva koju je najavila Ratna mornarica SAD 28. januara 2025. godine. Operacija koristi '''hibridnu flotu plovila''' opremljenih robotskim i autonomnim sistemima radi otkrivanja i borbe protiv navodnih mreža krijumčarenja droge u zapadnoj hemisferi. == Porijeklo i historija == Ratna mornarica SAD-a najavila je operaciju u januaru 2025. koristeći Četvrtu flotu, fokusirajući se na integraciju „robotskih i autonomnih sistema s tradicionalnim pomorskim snagama“.[33][34] Prema ''Miami Heraldu'', Foster Edwards, direktor Hibridne flote, opisao je Southern Spear kao značajan korak u razvoju hibridne flote, s ciljem operacionalizacije kombinacije robotskih i autonomnih sistema radi nadzora ilegalnog krijumčarenja, te razvoja novih tehnika i procedura za integraciju ovih sistema u pomorsko okruženje.[33] Operacija je koristila '''besposadna plovila kompanije Saildrone''' za praćenje ilegalnih aktivnosti u Karipskom i Tihom okeanu,[35][36] dok su besposadni čamci za rizične misije već do juna 2025. korišteni za prikupljanje obavještajnih podataka.[37] U oktobru 2025., '''Zapovjedništvo Južnih snaga SAD-a (USSOUTHCOM)''' formiralo je zajedničku operativnu grupu sa sjedištem u štabu II marinske ekspedicione snage (II MEF), s ciljem suzbijanja djelovanja narkokartela u regiji.[39][40] Jedinica je kasnije poznata kao Zajednička operativna grupa '''Southern Spear''', a njene aktivnosti koordinirane su s Četvrtom flotom.[33][41] U novembru 2025., nakon planiranja raspoređivanja robotskih površinskih plovila, manjih presretačkih čamaca i bespilotnih zračnih letjelica, Pete Hegseth je službeno predstavio Zajedničku operativnu grupu. Operacija je obuhvatala kopnene, zračne i logističke snage radi koordinacije i jačanja protunarkotičkih aktivnosti širom zapadne hemisfere.[38] Sjedište grupe je u '''Pomorskoj bazi Mayport na Floridi''', a operacije su započele kasnije u novembru.[33] ''The New York Times'' opisao je predsjedavajućeg Združenog generalštaba SAD-a, Dana Cainea, kao „glavnog arhitekta“ operacije.[16] == Terorističke i druge oznake == Tri dana nakon predstavljanja operacije, Marco Rubio, američki državni sekretar, najavio je da će SAD proglasiti '''Kartel Sunca''', za koji tvrde da ga vodi Nicolás Maduro, Stranom terorističkom organizacijom.[43][44] Rubio je naveo da su karteli „odgovorni za terorističko nasilje širom hemisfere i za krijumčarenje droge u SAD i Evropu“. Maduro je negirao optužbe.[43] ''Miami Herald'' je naveo da bi ova odluka efektivno označila Madura i visoke zvaničnike, uključujući ministra unutrašnjih poslova Diosdado Cabella i ministra odbrane Vladimira Padrina Lópeza, kao teroriste.[45] SAD su 16. decembra 2025. proglasile '''Gulf Clan (Clan del Golfo)''' stranom terorističkom organizacijom.[46][47] Dana 15. decembra 2025., Trump je potpisao izvršnu naredbu kojom se '''fentanil proglašava oružjem masovnog uništenja'''.[48] Dva dana kasnije, najavio je da će Madurovu administraciju proglasiti Stranom terorističkom organizacijom.[49] == Kampanja i operacije == Sredinom augusta 2025. SAD su počele raspoređivati trupe u Karipskom moru.[50] Do kraja novembra, SAD su imale najveće vojne prisustvo u regiji od Kubanske raketne krize 1962.[51] Američke snage su napadale i potapale plovila navodno korištena za krijumčarenje droge u Karipskom moru i Istočnom Pacifiku.[52] U roku nekoliko dana od predstavljanja operacije, zajedničke operacije SAD-a i Dominikanske Republike rezultirale su zapljenom čamaca za krijumčarenje kokaina.[1][54] # novembra, nekoliko '''B-52 Stratofortress''' bombardera letjelo je u blizini obale Venezuele radi demonstracije bombarderskog napada.[51] # decembra SAD počinju zaplijenu i presretanje tankera sa venezuelanskom naftom, a 17. decembra Trump naredio “blokadu” sankcioniranih tankera.[29][57][58][59] Prvi napad na kopneni cilj u Venecueli izveden je 26. decembra 2025. – pomorski objekt navodno korišten za ukrcaj droga pogođen je dron napadom CIA-e, bez žrtava.[60][61] # januara 2026., eksplozije i nisko leteći avioni prijavljeni su u Caracasu i drugim dijelovima zemlje, a Maduro je zarobljen u '''Operaciji Absolute Resolve'''.[62] == Učešće saveznih država i logistička podrška == === Saveznici SAD-a === Osim Trinidad i Tobaga, CNN je 19. novembra naveo da su '''Dominikanska Republika, El Salvador, Gvajana, Panama i Portoriko''' pružili podršku, dok su '''Argentina, Ekvador i Paragvaj''' iskazali političku podršku.[1] '''Dominikanska Republika''': Zajedničke akcije s američkim agencijama rezultirale su zapljenom velike količine kokaina.[63][64] 26. novembra, predsjednik Luis Abinader odobrio je privremenu upotrebu zračne baze San Isidro i međunarodnog aerodroma Las Americas za američke protunarkotičke operacije.[65][66] Do sredine decembra, SAD su premjestile specijalizovane vojne resurse u Portoriko i Dominikansku Republiku za podršku ciljanim kopnenim napadima, zapljeni tankera i provedbi embarga.[67][68][69][70] '''El Salvador''': Prema izvještaju ''The New York Timesa'', SAD su sredinom oktobra počele operirati iz El Salvadora s tri aviona – AC-130J Ghostrider, P-8A Poseidon i C-40 Clipper – što je vjerovatno prvi put da je strana država omogućila SAD-u korištenje aviona za moguće vojne napade u regiji.[2][71] '''Trinidad i Tobago''': Razarač Gravely stigao je 26. oktobra 2025. za četverodnevnu obuku s američkim marinama.[72][73] Dodatne vježbe najavljene su u novembru.[74][75] U novembru instaliran je radar za zračni nadzor, a u decembru su odobreni američki vojni avioni za logističke operacije i rotacije osoblja.[76][77][78] === Saveznici Venezuele === '''Maduro''' je tražio vojnu podršku od Rusije, Kine i Irana radi obrane protiv SAD-a.[79][80] '''Kuba''' je obezbijedila sigurnosne i kontraobavještajne snage, dok '''Kina''' i '''Iran''' pružaju ograničenu pomoć zbog vlastitih problema.[13][80][82] # oktobra, '''ruski transportni avion Il-76''' s Pantsir-S1 i Buk-M2E sistemima sletio je u Venezuelu za vojnu podršku.[79][80][83] U decembru 2025., Maduro je pozvao kolumbijsko društvo, uključujući vojsku, da brani zemlju od američke agresije. Predsjednik Kolumbije, Gustavo Petro, odbacio je zahtjev i naglasio da Maduro nije narkokartelski lider.[84][85] == Analiza == Neki analitičari smatraju da operacija predstavlja hibrid borbe protiv terorizma i rata protiv droge.[86][87][88] Pino Arlacchi, bivši direktor UN-ove Agencije za droge i kriminal, tvrdi da prikazivanje Venezuele kao “države droge” predstavlja geopolitički motivisanu kampanju SAD-a i ističe da je saradnja venecuelanske vlade u borbi protiv droge među najboljima u Južnoj Americi.[89][90] Članak Savjeta za međunarodne odnose (CFR) iz decembra 2025. tvrdi da opseg i intenzitet operacije ukazuju da su ciljevi Trumpove administracije širi od borbe protiv droge, uključujući i plan za uklanjanje Madura.[91] == Reakcije == Prema ''Foreign Policy'', anketa među Latinoamerikancima širom Amerike (uključujući SAD i Kanadu) iz oktobra 2025. pokazala je „prilično visok nivo podrške“ američkoj vojnoj intervenciji u Venezueli s ciljem uklanjanja Madura i njegove vlade, pri čemu su Latinoamerikanci bili skloniji podržati takav scenario od samih američkih ispitanika.[92][93] Sezona šumskih požara u 2025. obuhvata šumske požare na više kontinenata. U nastavku slijedi spisak šumskih požara iz cijelog svijeta u 2025. godini. == Afrika == * Požar na Stolnoj planini 2025. godine == Azija == * Šumski požar u Ofunatu * Šumski požari u Južnoj Koreji 2025. godine * Požari na Zapadnoj obali u Izraelu 2025. godine * Šumski požari u Siriji 2025. godine * Šumski požari u Turskoj 2025. godine * Šumski požari u Rusiji 2025. godine dmflzmg6dvrmg3u4lrsle71awvvkpc3 3837956 3837835 2026-04-29T04:31:15Z Tulum387 155909 Započet članak o programu Head Start. 3837956 wikitext text/x-wiki '''Head Start''' je jedan od najstarijih, najvećih i najskupljih programa [[Kompenzacijsko obrazovanje|kompenzacijskog obrazovanja]] u svijetu. Njegov cilj je pomoći [[Dijete|djeci]] koja odrastaju u težim uvjetima, posebno djeci iz [[Siromaštvo|siromašnijih]] i socijalno ugroženih porodica, iz slabije obrazovanih sredina i nepovoljnih četvrti; kako bi im se povećale obrazovne šanse i smanjile nejednakosti. Program također nastoji ublažiti društvene probleme poput [[Kriminal|kriminala]], [[Zloupotreba psihoaktivnih supstanci|konzumacije droga]], [[Alkoholizam|alkoholizma]] i ovisnosti o [[Socijalna pomoć|socijalnoj pomoći]], pri čemu se ponekad uključuju i [[Roditelj|roditelji]]. Postoje i posebni programi za ranjive skupine, kao što su djeca migrantskog porijekla. Do 2007. u programu je sudjelovalo oko 24 milijuna predškolske djece u SAD-u. Godine 2006. uključeno je više od 909.000 djece i porodica, uz budžet veći od 6,7 milijardi američkih dolara. Program zapošljava više od 200.000 plaćenih djelatnika i preko 130.000 volontera, a u SAD-u se provodi oko 1.600 Head Start projekata. == Podjela == Postoje tri glavna tipa programa: * Early Head Start – ovaj program podržava [[Trudnoća|trudnice]] iz siromašnijih slojeva, malu djecu i njihove porodice. Može se provoditi kroz [[Vrtić|vrtiće]], kućne posjete ili grupne sastanke. Uključuje edukaciju roditelja o odgoju djece, savjetovanje za probleme poput [[Ovisnost|ovisnosti]], pomoć u finansijskim, zdravstvenim i porodičnim problemima, te jačanje roditeljskih vještina i razumijevanja potreba djeteta. * Head Start – namijenjen djeci iz socijalno ugroženih porodica s fokusom se na obrazovnu i socijalnu podršku, uključujući pomoć u učenju i [[Domaća zadaća|domaćim zadacima]], posjete [[Muzej|muzejima]] i kulturnim događajima, aktivnosti poput [[Čitanje|čitanja]] i kuhanja, razvoj socijalnih i obrazovnih vještina. * Migrant and Seasonal Head Start – program za djecu migranata i sezonskih radnika, prilagođen njihovom načinu života i čestim mijenjanjima boravišta. == Rezultati == Učinci programa Head Start nisu jednoznačni i različiti autori dolaze do drugačijih zaključaka. Levitt i Dubner (2005) smatraju da program nema dugoročne obrazovne efekte, jer se početne prednosti djece vremenom gube. Magnuson, Ruhm i Waldfogel (2004) nalaze mješovite rezultate; djeca u početku imaju bolje matematičke i čitalačke vještine, ali se te razlike smanjuju do kraja prve školske godine, dok problemi u ponašanju mogu ostati prisutni. Currie i Thomas (1995) pokazuju da su pozitivni efekti jači i dugotrajniji kod bijele djece nego kod crne i hispanske populacije. Datta (1976), te Lee i saradnici (1990) navode da djeca u programu u početku imaju viši IQ u odnosu na kontrolne grupe, iako se ta razlika kasnije smanjuje, ali ne nestaje u potpunosti. Werner (1997) smatra da program ima pozitivne dugoročne učinke, uključujući smanjenje problema u školi, kriminala i zloupotrebe droga. Analiza američkog Kongresa iz 2005. pokazuje da djeca iz Head Starta imaju nešto bolje rezultate u odnosu na djecu iz drugih predškolskih programa, te da su efekti veći ako dijete ranije uđe u program. == Reference == == Literatura == * Wassilios E. Fthenakis: ''Pädagogische Ansätze im Kindergarten.'' Beltz, Weinheim/Basel 2000, <nowiki>ISBN 3-407-62408-5</nowiki>. (njemački) * Valora Washington, Ura Jean Oyemade Bailey: ''Project Head Start: models and strategies for the twenty-first century.'' (= ''Garland reference library of social science.'' 827). Garland, New York et. al. 1995, <nowiki>ISBN 0-8153-0800-0</nowiki>. (engleski) * Jeanne Ellsworth, Lynda J. Ames (urednici): ''Critical perspectives on Project Head Start: revisioning the hope and challenge.'' (= ''Suny series, youth social services, schooling, and public policy''). State University of New York Press, Albany (New York) 1998, <nowiki>ISBN 0-7914-3928-3</nowiki>. (engleski) * Valora Washington, Ura Jean Oyemade Bailey: ''Project Head Start: past, present, and future trends in the context of family needs.'' (= ''Garland reference library of social science.'' 377). Garland, New York et. al. 1987, <nowiki>ISBN 0-8240-8521-3</nowiki>. (engleski) '''Herpes zoster ophthalmicus (HZO)''', također poznat pod nazivom oftalmološki zoster, je [[herpes zoster]] koji zahvata [[oko]] ili okolno područje. Česti znakovi uključuju osip na čelu s oticanjem kapka. Može se pojaviti i [[bol]] i crvenilo oka, rožnice ili uvee, te osjetljivost na svjetlost. Povišena temperatura, [[parestezija]] i alodinija (pojačana osjetljivost na [[dodir]]) u blizini oka mogu prethoditi pojavi osipa. Komplikacije mogu uključivati [[Sljepoća|oštećenje vida]], povišen [[očni pritisak]], hroničnu bol i [[moždani udar]]. Osnovni mehanizam nastanka oboljenja je reaktivacija latentnog virusa [[Varicella zoster virus|varicella-zoster]] (VZV) u trigeminalnom gangliju koji je povezan sa [[Oftalmički živac|oftalmičkim živcem]], tj. prvu granu [[Trigeminalni živac|trigeminalnog živca]]. Dijagnoza se uglavnom postavlja na osnovu [[Znakovi i simptomi|znakova i simptoma]]. Alternativno se može uzeti tečnost iz osipa i analizirati na prisustvo VZV DNK pomoću real-time PCR metode. Ovaj test je brz, jednostavan za izvođenje i veoma osjetljiv i specifičan metod za dijagnosticiranje ovog stanja. Liječi se uglavnom antivirusnim tabletama, poput [[Aciklovir|aciklovira]]. Steroidne kapi za oči također se mogu koristiti, kao i kapi koje šire zjenicu. Vakcina protiv herpes zostera preporučuje se za prevenciju kod osoba starijih od 50 godina. == Znakovi i simptomi == === Koža === * Viralni prodrom * Preherpetična neuralgija * Osip koji prelazi iz papula u vezikule, zatim u pustule i kraste * Hutchinsonov znak: zahvaćenost kože vrha nosa, što indicira uključenost nazocilijarnog živca. Iako prisutnost ovog znaka povećava vjerovatnoću očnih komplikacija povezanih s HZO, njegovo odsustvo ne isključuje zahvaćenost oka * Raširena pojava kod osoba sa imunodeficijencijom === Rožnica === * Epitel: tačkaste erozije epitela i pseudodendriti: često uz prednje stromalne infiltrate. Javljaju se 2 do 3 dana nakon pojave osipa i prolaze unutar 2 do 3 sedmice. Česta pojava. * Stroma: ** Numularni keratitis: granulasti depoziti u prednjoj stromi. Javlja se unutar 10 dana od pojave osipa. ** Nekrotizirajući intersticijalni keraktitis: karakterišu ga stromalni infiltrati, stanjenje rožnice i moguća perforacija. Javlja se od 3 mjeseca do nekoliko godina nakon osipa. Rijetka pojava. * Disciformni keratitis (''disciformni endoteliitis''): disk edema rožnice, nabori u Descemetovoj membrani, blaga upala u prednjoj očnoj komori i sitni keratični precipitati. Hronično stanje. Javlja se od 3 mjeseca do nekoliko godina nakon osipa. Rijetka pojava. * Neurotrofni keratitis: oštećenje živaca rožnice uzrokuje trajni defekt epitela, stanjivanje, pa čak i perforaciju. Rožnica postaje podložna bakterijskim i gljivičnim infekcijama. Hronično stanje, počinje kasno. Rijetka pojava. * Mukozni plakovi: linearne sive izbočine slabo vezane za oštećeni epitel/stromu. Hronično stanje. Nastaje nakon 3 mjeseca ili nekoliko dana nakon pojave osipa. === Uvea === Prednji uveitis se razvija kod 40–50% osoba s HZO u okviru od 2 sedmice nakon pojave kožnog osipa. Tipični HZO keratitis gotovo uvijek prati barem blagi iritis, posebno ako je Hutchinsonov znak pozitivan (prisustvo mjehurića na vrhu nosa). '''Karakteristike:''' Ovaj negranulomatozni iridociklitis povezan je sa: * sitnim keratičnim precipitatima * blagim zamućenjem očne vodice * povremeno hemoragičnim hipopionom (nakupljanje krvi i upalnih ćelija u prednjoj očnoj komori) Uveitis povezan s HZO često dovodi do komplikacija kao što su atrofija šarenice (irisa) i sekundarni glaukom. U kasnijim fazama bolesti može se razviti i komplikovana katarakta. == Uzroci == Herpes zoster izaziva reaktivacija latentnog humanog herpesvirusa tip 3 (VZV), tipično mnogo godina/decenija kasnije. Osoba može imati ovaj virus skriven unutar svojih neurosenzornih ganglija nakon što je preboljela ospice tokom djetinjstva. Ukratko, ospice nastaju kao posljedica infekcije VZV virusom. Međutim, HZO predstavlja specifičnu reaktivaciju tog virusa u prvoj grani trigeminalnog živca, koja se naziva oftalmička grada petog moždanog živca. === Rizikofaktori === Najvažniji faktori rizika za ponovnu aktivaciju VZV-a i razvoj herpes zostera je oslabljen imunitet (imunosupresija). To se može desiti, npr. kod infekcije HIV-om ili kod malignih oboljenja. Ostali rizikofaktori koji povećavaju rizik od herpes zostera uključuju porodičnu historiju, fizičku traumu i stariju životnu dob. Drugi manje značajni faktori uključuju ženski spol, psihološki stres i prisustvo drugih bolesti (komorbiditet), poput dijabetesa, reumatoidnog artritisa, kardiovaskularne bolesti, bolesti bubrega, lupus i upalne bolesti crijeva. == Mehanizam == Tokom primarne infekcije, koja se normalno prenosi kapljičnim putem i zahvata gornje disajne puteve domaćina, virusne čestice šire se kroz organizam. Smatra se da virus putuje unazad (retrogradno) od mjesta infekcije na koži duž senzornih neurona, sve do zadnjih korijenskih ganglija. Nakon što imunološki sistem stavi infekciju pod kontrolu, virus može ostati u dugotrajnom "uspavanom" stanju, najćešće u spinalnim ili kranijalnim ganglijama. Reaktivacija HZ-a dovodi do simptoma koji su ograničeni na određeni dermatom, odnosno specifično područje ljudskog tijela koje inerviše zahvaćeni živac. HZO nastaje zbog reaktivacije VZV u trigeminalnom gangliju, a kožne promjene se obično javljaju samo na jednoj strani lica. Češće zahvata oftalmičku granu trigeminalnog živca u odnosu na druge dvije grane. Promjene prate raspored jedne ili više grana ove regije, najčešće supraorbitalnog, supratrohlearnog i nazocilijarnog živca. Zahvaćenost nazocilijarne grane, koja opskrbljava očnu jabučicu, povezana je s većim rizikom od komplikacija na oku. Viralna replikacija dovodi do perifernog širenja duž senzornih živaca i lokalizovanog upalnog odgovora, koji se manifestuje kao bol sa peckanjem ili mravinjanjem. Kada virus stigne do kože, pustularne lezije se razvijaju. Uključenost dugih cilijarnih živaca u HZO dovodi do potencijalne upale okularnih struktura poput rožnjače, beonjače, šarenice, mrežnjače i konjuktive, kao i optičkog živca. Dijagnoza HZO-a radi se pomoću kliničke slike, jer se klasična erupcija bolnih vezikula u oftalmičkoj grani živaca može serološki potvrditi u oko 91% slučajeva. Zbog toga su anamneza i klinički pregled veoma važni u postavljanju dijagnoze, a laboratološko testiranje često nije neophodno. Evaluacija pacijenta kod kojeg se sumnja na HZO treba uključivati detaljan oftalmološki pregled koji se sastoji od vanjske inspekcije, tj. pregleda oka, provjere oštrine vida, pregled na lampi uz bojenje fluoresceinom i rose bengalom?, te evaluaciju zadnjeg segmenta (procjena zadnjeg dijela oka). Ako su laboratorijske analize ipak potrebne, uzorak sa kožnih promjena može se mikroskopski ispitati pomoću Tzanckovog razmaza ili Wrightove boje kako bi se uočili znaci infekcije herpes zosterom. Dijagnoza se može potvrditi i virusnom kulturom, imunofluorescentnim testiranjem ili PCR metodom, koja otkriva genetski materijal virusa. Posebno je važan Hutchinsonov znak: ako osip zahvata vrh nosa, to vjerovatno ukazuje na infekciju nazocilijarne grane, što znači da postoji velika vjerovatnoća zahvaćenosti oka i pojave simptoma. Iako je bolni mjehurićasti osip u oftalmičkoj grani tipičan za HZO, postoje i druge dijagnoze koje treba razmotriti, posebno ako nisu prisutna sva tri osnovna simptoma (osip, bol i zahvaćenost oka). {| class="wikitable" |+Diferencijalna dijagnoza !''Orbitalna bol bez vezikularnog osipa'' !Tenziona glavobolja !Migrena !Klaster glavobolja !Arteritis džinovskih ćelija |- !''Asimptomatski vezikularni osip'' !Kontaktni dermatitis !Impetigo !HSV infekcija ! |- !''Zahvaćenost oka bez osipa'' !Preseptalni celulitis !Abrazija rožnjače !Infektivni keratitis !Uveitis |} Razlikovanje infekcije HSV od HZO može biti teško, jer obje izazivaju bolne vezikularne osipe. Međutim, HSV se češće javlja u više dermatoma, dok se HZO obično pojavljuje u samo jednoj specifičnoj regiji tijela. Također, kod pacijenata sa obostranim osipom manja je vjerovatnoća da se radi o HZO. == Prevencija == Primarna prevencija HZO je sticanje zaštite protiv primarne infekcije VZV. Kao rezultat, više od 90% nevakcinisanih biće inficirano u adolescentnom periodu i postaće podložni razvoju HZO u kasnijem periodu života. Dvije vakcine su razvijene za prevenciju herpes zostera kod odraslih. Prva je živa atenuisana vakcina (ZVL, Zostavax, Merck & Co.), koja je odobrena 2006. Nova rekombinantna vakcina (RZV, Shingrix, GSK) odobrena je 2017. Ova vakcina preferira se u odnosu na prvu vakcinu jer dokazano pruža jaču i dugotrajniju zaštitu od HZ. Prema retrospektivnoj kohortnoj studiji pokazano je da RZV smanjuje učestalost i herpes zostera i HZO. == Liječenje == Glavni ciljevi liječenja herpes zostera i HZO jesu smanjenje težine i trajanja simptoma, jer se bolest prirodno vremenom povlači. Terapija pomaže u bržem zarastanju kožnih promjena i poboljšanju kvaliteta života. Liječenje s uglavnom provodi antiviralnim medikamentima poput aciklovira, valaciklovira ili famciklovira per os. Nije jasno da li postoji značajna razlika u djelovanju ovim lijekova. Ovi medikamenti djeluju najbolje ako se sa njima počne u roku od 3 dana od nastanka osipa. Započinjanje najbrže moguće terapije pomaže da se oboljenje razvija sporije i smanjuje rizik komplikacija. Kod ljudi sa široko raširenom infekcijom ili oslabljenim imunim sistemom, intravenska primjena aciklovira je preporučena, a u slučaju da je virus rezistentan na aciklovir može se koristitii Foscarnet. Zajedno sa antiviralnim medikamentima i analgeticima mogu biti propisani i kortikosteroidi kako bi se upala smanjila. Kakogod, korištenje kapljičnih ili oralnih kortikosteroida ostaje kontroverzno zbog mogućih rizik i ograničenih dokaza o efikasnosti. Ciklopegici, kapi za oči koje uzrokuju dilataciju zjenica, sprječavaju nastanak sinehija, priraslica između struktura oka. '''Bosanska knjiga mrtvih''' finalno je istraživanje Istraživačko-dokumentacionog centra u Sarajevu, koje se odnosi na civilne i vojne žrtve rata u Bosni i Hercegovini. Rad je objavljen u januaru 2013. == Pregled == Istraživanje je sažeto u bazu podataka koja sadrži 97.207 potvrđenih imena građana Bosne i Hercegovine, koji su poginuli tokom rata 1992–1995. godine, uz dodatnih 5.100 nepotvrđenih imena. Međunarodni tim stručnjaka procijenio je nalaze prije nego što su bili objavljeni. Ewa Tabeu, šefica Demografske jedinice MKSJ, nazvala je ovo "najvećom postojećom bazom podataka o žrtvama rata u Bosni". '''Potvrđene žrtve''' Od 97.207 žrtava dokumentiranih do 2013. godine: * 60% su bili vojnici, 40% civili * 90% su bili muškarci * 62% su bili Bošnjaci, 25% bosanski Srbi, a nešto više od 8% Hrvati * Od civilnih žrtava, 82% su bili Bošnjaci, 10% bosanski Srbi, a 6,5% bosanski Hrvati, uz mali broj Jevreja, Roma i drugih. Procjena je da bi postotak civilnih žrtava vjerovatno bio veći da preživjeli nisu prijavili svoje voljene kao "vojnike" kako bi ostvarili socijalne usluge i druge posthumne beneficije. Paretov princip, FIFA Fudbalske sudije (2000-2026) '''Victoria Aleksanyan''' (rođena 1987. u Erevanu, Armenija) armenska je filmska režiserka i suosnivačica IFCA – Zajednice nezavisnih filmskih stvaralaca Armenije. Aleksanyan je napisala, režirala i producirala niz kratkih filmova. == Obrazovanje == Aleksanyan ima zvanje magistre likovnih umjetnosti iz filma sa Univerziteta Columbia, te diplomu iz ekonomske novinarske struke sa Rusko-armenskog univerziteta. Dobila je postprodukcijsku stipendiju na Baden-Württemberg Filmskoj akademiji. == Karijera == Aleksanyan je započela svoju karijeru kao novinarka, radeći u nekoliko kulturnih časopisa u Armeniji. Nakon što je diplomirala na Rusko-armenskom univerzitetu i stekla magistarsku diplomu iz novinarstva, njen profesionalni put dobio je umjetnički smjer. Pridružila se jednom projektu pozorišta na otvorenom u Norveškoj kao blogerka i izvođačica, a ubrzo zatim se preselila u New York kako bi studirala film na Univerzitetu Columbia. U novembru 2018. Aleksanyan je realizovala Filmmaking Learning Lab za Tumo Centar za kreativne tehnologije u Gyumriju i održala jednomjesečnu intenzivnu edukativnu filmsku radionicu, koja je rezultovala produkcijom zajedničkog kratkog filma pod nazivom "Gyumri, my love", koji su kreirali Tumo studenti. Također je bila članica Nezavisnog filmskog odbora pri Nacionalnom centru za kinematografiju, gdje je pregledala i ocjenjivala filmske projekte i scenarije za Državni konkurs za finansiranje 2018. godine. Sada je Aleksanyan suosnivačica, prikupljačica sredstava i članica Upravnog odbora IFCA-e, Zajednice nezavisnih filmskih stvaralaca Armenije. '''Tina Trstenjak''' (rođena 24. avgusta 1990. u Celju) je bivša slovenska džudistkinja koja se takmičila u kategoriji do 63 kg. Trenirala je u klubu Judo Klub Z'Dezele Celje. Nakon Olimpijskih igara 2020. završila je takmičarsku karijeru i kasnije postala sudija. == Uspjesi == === Svjetsko prvenstvo === * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Svjetskom prvenstvu u Bakuu 2017. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Svjetskom prvenstvu u Budimpešti 2017. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Svjetskom prvenstvu u Astani 2015. * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Svjetskom prvenstvu u Chelyabusku 2014. * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Juniorskom svjetskom prvenstvu u Parizu 2009. * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Juniorskom svjetskom prvenstvu u Bangkoku 2008. === Evropsko prvenstvo === * {{Gold1}} Zlatna medalja na Evropskom prvenstvu u Lisabonu 2021. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Evropskom prvenstvu u Tel Avivu 2018. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Evropskom prvenstvu u Varšavi 2017. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Evropskom prvenstvu u Kazanju 2016. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Evropskom prvenstvu u Bakuu 2015. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Evropskom prvenstvu u Montpellieru 2014. * {{Bronze3}} Timska bronzana medalja na Evropskom prvenstvu u Montpellieru 2014. * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Evropskom prvenstvu u Budimpešti 2013. === Državno prvenstvo Slovenije === * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2020. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2019. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2018. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2017 . * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2015. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2014. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2013. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2012. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2011. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2010. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2009. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2007. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2006. === Ostala takmičenja === * {{Gold1}} Zlatna medalja na Budapest Grand Slamu 2020. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Düsseldorf Grand Slam 2020. * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Paris Grand Slamu 2020. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Abu Dhabi Grand Slamu 2019. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Paris Grand Slamu 2019. * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Abu Dhabi Grand Slamu 2018. * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Paris Grand Slam 2018. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Paris Grand Slamu 2017. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Paris Grand Slamu 2015 . * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Tokyo Grand Slamu 2017 . * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Tokyo Grand Slamu 2016. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Tokyo Grand Slamu 2015. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Tokyo Grand Slamu 2014 . {{Infokutija lijek | Naziv lijeka = Remifentanil | Druga_imena = metil 1-(2-metoksikarboniletil)-4-(fenil-propanoil-amino)-piperidin-4-karboksilat | Grupa = Opioid | Trgovačka imena = Ultiva | ATC kodovi = N01AH06 ([[Svjetska zdravstvena organizacija|SZO]]) | CAS_registarski_broj = 132875-61-7 | Dostupnost bez recepta = ne | Strukturna formula = [[Datoteka:Remifentanil-2D-skeletal.svg|170px]] | IUPAC ime = | Sumarna formula = C₂₀H₂₈N₂O₅ | Tačka topljenja = 5&nbsp;°C | Tačka ključanja = | Molarna masa = 376,447 g/mol | Biološka raspoloživost = 100% (IV/IM) | Metabolizam = razgrađen od strane nespecifičnih esteraza u plazmi i tkivima | Poluvrijeme eliminacije = 1-20 min | Izlučivanje = }} '''Remifentanil''', koji se prodaje pod trgovačkim imenom '''Ultiva''', je snažni, kratkodjelujući sintetički [[Opioid|opioidni]] [[analgetik]]. Daje se pacijentima tokom operacije kako bi se ublažila bol, te kao dodatak [[Anestezija|anestetiku]]. Remifentanil se koristi za [[Sedacija|sedaciju]], kao i u kombinaciji s drugim lijekovima za primjenu u [[Opća anestezija|općoj anesteziji]]. Upotreba remifentanila omogućila je primjenu anestezije s visokim dozama opioida i niskim dozama [[Hipnotik|hipnotika]], zbog sinergijskog djelovanja između remifentanila i različitih hipnotičkih lijekova, te isparljivih anestetika. == Medicinska primjena == Remifentanil se koristi kao opioidni analgetik koji ima i brzo djelovanje i brzo povlačenje (vrijeme oporavka). Efikasno se primjenjuje tokom [[kraniotomija]], spinalne hirurgije, [[Kardiohirurgija|kardiohirurgije]] i zahvata gastričnog bypassa. Iako opioidi općenito djeluju slično u smislu ublažavanja [[Bol|bola]], farmakokinetika remifentanila omogućuje brži postoperativni oporavak. Remifentanil se može primjenjivati kao dio anestetičke tehnike TIVA ([[totalna intravenska anestezija]]) pomoću [[Kompjuter|kompjuterski]] kontrolisanih infuzijskih pumpi u postupku nazvanom TCI ([[ciljano kontrolirana infuzija]]). Ciljana koncentracija u plazmi unosi se u pumpu u jedinicama ng/mL, koja zatim izračunava stopu infuzije prema faktorima pacijenta, poput dobi i težine. Za indukciju se obično koriste nivoi od 40 ng/mL, ali općenito variraju između 3–8 ng/mL. Za određene hirurške procedure koje stvaraju posebno jake podražaje može biti potrebna razina do 15 ng/mL. Relativno kratko kontekstno-osjetljivo poluvrijeme eliminacije remifentanila omogućuje brzo postizanje željenog nivoa u [[Krv|krvi]], a iz istog razloga oporavak također nastupa brzo. To omogućava upotrebu remifentanila u posebnim okolnostima, poput [[Carski rez|carskog reza]]. Kratko kontekstno-osjetljivo poluvrijeme remifentanila čini ga idealnim za intenzivnu bol kratkog trajanja. Kao takav, uspješno se koristi za ublažavanje bola tokom poroda; međutim, nije toliko učinkovit kao epiduralna analgezija. U kombinaciji s [[Propofol|propofolom]], remifentanil se koristi za anesteziju pacijenata koji prolaze [[Elektrokonvulzivna terapija|elektrokonvulzivnu terapiju]]. === Dostupni oblici === Primjenjuje se u obliku remifentanil hidrohlorida, a kod odraslih se daje kao [[intravenska infuzija]] u dozama koje se kreću od 0,1 mikrogram po kilogramu tjelesne mase u minuti (μg/kg/min) do 0,5 μg/kg/min. Djeca mogu zahtijevati veće infuzijske stope (do 1,0 μg/kg/min). Klinički korisne infuzijske stope za sedaciju su 0,025–0,1 μg/kg/min (stope se prilagođavaju prema starosti pacijenta, težini bolesti i invazivnosti hirurškog zahvata). Male količine drugih sedativnih lijekova obično se istovremeno primjenjuju sa remifentanilom kako bi se postigla sedacija. Klinički korisne infuzijske stope u općoj anesteziji variraju, ali obično su 0,1–1 μg/kg/min. == Farmakologija == === Farmakokinetika === Remifentanil se smatra metabolički "mekim" lijekom, što znači da se vrlo brzo razlaže u neaktivni oblik. Za razliku od drugih sintetičkih opioida koji se razgrađuju u jetri, remifentanil ima estersku vezu koja se brzo hidrolizira pomoću nespecifičnih enzima u tkivima i plazmi. Zbog toga se ne nakuplja u organizmu, a njegovo poluvrijeme eliminacije ostaje oko 4 minute, čak i nakon infuzije koja traje 4 sata. Remifentanil se razlaže u remifentanil kiselinu, koja je praktično neaktivna – samo 1/4600 jačine originalnog lijeka. Zbog brzog metabolizma i kratkog trajanja djelovanja, remifentanil je omogućio fleksibilnije i preciznije primjene u anesteziji. Kada se koristi zajedno sa hipnotikom, može se davati u relativno visokim dozama, jer se lijek brzo eliminiše iz krvi nakon prekida infuzije. Efekti nestaju brzo, čak i nakon dugih infuzija. Zbog sinergijskog djelovanja remifentanila i hipnotika (npr. propofola), doza hipnotika se može značajno smanjiti. To često vodi ka stabilnijem krvnom pritisku i srčanoj funkciji tokom operacije, kao i bržem postoperativnom oporavku. === Farmakodinamika === Kod pacijenata na mehaničkoj ventilaciji, remifentanil može biti efikasniji od morfina u kontroli bola i sedaciji, ali ne i od fentanila. == Neželjeni efekti == Remifentanil je specifični agonist μ-receptora, što znači da smanjuje tonus simpatičkog nervnog sistema, izaziva respiratornu depresiju i analgeziju. Efekti lijeka uključuju smanjenje frekvencije srca, arterijskog pritiska, frekvencije disanja i plućnog volumena u zavisnosti od doze. Ponekad se javlja i rigidnost mišića. Najčešći neželjeni efekti koje pacijenti prijavljuju su vrtoglavica – često kratkotrajna, uobičajena kod drugih brzodelujućih sintetičkih fenilpiperdinskih opioida poput fentanila i alfentanila, jak svrab (pruritus) – uglavnom po licu. Ovi efekti se obično kontrolišu promjenom doze (smanjivanjem ili, u nekim slučajevima, povećanjem) ili davanjem drugih sedativa koji pomažu pacijentu da lakše podnese ili ne osjeti neželjena dejstva. Budući da je svrab djelimično uzrokovan povišenim nivoom histamina u krvi, nerijetko se daju antihistaminici poput difenhidramina (Benadryl). Međutim, ovo se radi pažljivo, jer može izazvati prekomjernu sedaciju. Mučnina se takođe može pojaviti, ali je obično kratkotrajna, jer remifentanil brzo napušta krvotok nakon prekida infuzije. === Potencijal za zloupotrebu === Kao i drugi μ-receptor agonisti (npr. morfin i kodein), remifentanil može izazvati euforiju i ima potencijal za zloupotrebu. Međutim, zbog brzog metabolizma i kratkog poluvremena djelovanja, rizik od zloupotrebe je prilično nizak. Ipak, postoje zabilježeni slučajevi zloupotrebe remifentanila. == Društvo i kultura == === Razvoj i plasman na tržište === Prije nego što je razvijen remifentanil, većina kratkodjelujućih hipnotika i amnestika imala je problem s dugotrajnom upotrebom – lijekovi bi se nakupljali u organizmu i izazivali nepoželjne dugotrajne efekte nakon operacije. Remifentanil je dizajniran da bude snažan anestetik s ultra-kratkim i predvidljivim trajanjem djelovanja, bez problema nakupljanja. Remifentanil je patentirala kompanija Glaxo Wellcome Inc, a FDA je odobrila njegovu upotrebu 12. jula 1996. Patent je istekao 10. septembra 2017. === Pravni status === U [[Hong Kong|Hong Kongu]], remifentanil je regulisan prema Rasporedu 1 Zakona o opasnim drogama (Poglavlje 134). Mogu ga koristiti samo zdravstveni radnici, a smije se koristiti i u univerzitetske istraživačke svrhe. Supstancu mogu izdavati farmaceuti, ali samo na odgovarajući propisani recept. Svako ko distribuira supstancu bez recepta može biti kažnjen sa 10.000 hongkonških dolara. Kazna za trgovinu ili proizvodnju supstance iznosi 5,000,000 HK$ i doživotnu kaznu zatvora. Posjedovanje supstance za ličnu upotrebu bez dozvole Departmana zdravlja ilegalno je i kažnjava se sa 1,000,000 HK$ i/ili 7 godina zatvora. U Sjedinjenim Američkim Državama, remifentanil je narkotik iz Rasporeda II (''Schedule II'') pod kontrolom DEA, sa brojem ACSCN 9739, a godišnja proizvodna kvota za 2013. iznosila je 3,750 grama, što je ostalo nepromijenjeno u odnosu na prethodnu godinu. == Tert-butil remifentanil == Zamjena metil-[[Ester|estera]] na dugom lancu sa tert-butil-esterom čini ovaj remifentanilni analog 150.000 puta jačim od morfina i 210 puta jačim od samog remifentanila, što ga svrstava među najjače poznate fentanil analoge. Tert-butil grupa takođe čini lijek otpornijim na hidrolizu i produžava njegovo poluvrijeme u tijelu. == Primjena u veterini == Poluvrijeme remifentanila kod pasa je 6 minuta. Ovo poluvrijeme se ne povećava ni sa većom dozom ni sa dugotrajnom upotrebom, pa je oporavak nakon primjene vrlo brz. Remifentanil je efikasniji kod pasa nego kod mačaka, mada se povećanjem doze kod mačaka može postići analgezija i smanjenje čula bola (anti-nocicepcija). [[Hiperalgezija]] i tolerancija su primijećene kod glodara i kunića, ali ne kod pasa i mačaka. Kod konja, remifentanil može pružiti dugotrajnu sedaciju kada se kombinuje sa [[Ksilazin|ksilazinom]] i koristi kao kontinuirana infuzija. == Reference == == Ubistva u šumi u Klanovicáma == Dana 15. decembra 2023. godine, u šumi Klánovice na istočnom obodu Praga, oko 25 kilometara od Karlovog Univerziteta, ubijeni su 32-godišnji muškarac i njegova dvomjesečna kćerka dok se nalazila u dječijim kolicima. Naknadnom istragom utvrđeno je da je počinilac, David Kozák, prije izvršenja ubistava samo jednom posjetio šumu Klánovice. Na dan pucnjave na Karlovom Univerzitetu, na svom računaru je napisao oproštajnu poruku u kojoj je detaljno opisao ubistva u Klánovicama, a oružje kojim su počinjena ubistva prethodno je sakrio u porodičnom dvorištu. Prema istrazi, Kozák je na dan zločina koristio javni prevoz, pri čemu je tokom presjedanja na drugom dijelu Praga isključio mobilni telefon. Sa sobom je nosio bež ruksak i bio naoružan s dva pištolja, Glock 45 i Berettu 71. Nakon ulaska u šumu, prvobitno je namjeravao napasti ženu s dvoje djece koju je vidio na igralištu uz glavnu šumsku stazu, ali je potom uočio muškarca s kolicima i procijenio da je on lakša meta. Pratio ga je kraće vrijeme, nakon čega je ispalio više hitaca iz pištolja Glock 45, opremljenog prigušivačem, usmrtivši muškarca, a potom je ispalio dva hica u kolica, pri čemu je ubijena njegova dvomjesečna kćerka. Nakon toga je pobjegao s mjesta događaja. Tokom bijega, Kozák se kretao pješke prema gradu Úvaly, zatim je autobusom otišao do željezničke stanice Klánovice, odakle je vozom napustio područje između 16:00 i 16:45 po srednjoevropskom vremenu. U jednom trenutku tokom bijega prošao je pored para s kolicima i razmatrao mogućnost napada, ali je odustao nakon što je u daljini čuo sirene. Policija je nakon zločina sprovela opsežnu potragu u šumi angažujući stotine službenika, dok je formirana i posebna operativna grupa za pronalazak počinioca. Kako nije bilo direktnih tragova, istraga je prvo usmjerena na vlasnike registrovanog vatrenog oružja koje je odgovaralo balističkim nalazima, čime je obuhvaćeno oko 30.000 osoba, a potom je krug sužen na približno 4.000 potencijalnih osumnjičenih, od kojih je oko 40 živjelo u blizini šume Klánovice. Dana 20. decembra policija je saopćila da i dalje nema konkretnih tragova, ali da se istraga nastavlja. U kasnijoj fazi, kada je isključen lični ili profesionalni motiv, istraga je razmatrala mogućnost nasumičnog napada. Prema navodima stručnih izvora, slučaj je upoređivan s ranijim ubistvima poznatim kao "šumska ubica“ iz 2005. godine, kada je bivši policajac ubio tri nasumične žrtve u šumskim područjima u okviru priprema za planirani napad u praškom metrou, koji je kasnije spriječen njegovim hapšenjem. Glavni istražitelj Jedinice za teške zločine u Pragu izjavio je da je, zbog činjenice da je Kozák živio u Srednjočeškoj regiji, koja ima odvojenu policijsku upravu od Praga, istraga bila za nekoliko dana prekasna da bi se potencijalno spriječio napad na Karlovom univerzitetu. '''Mircea Lucescu''' (29. juli 1945. – 7. april 2026) bio je bivši profesionalni rumunski fudbaler i trener. Lucescu je bio jedan od najuspješnijih igrača rumunskog ligaškog prvenstva, osvojivši sedam titula sa Dinamom iz Bukurešta. Također je nastupao za Științu iz Bukurešta i Corvinul Henedoaru, a upisao je i 64 nastupa za rumunsku fudbalsku reprezentaciju. Bio je kapiten te selekcije na FIFA SP 1970. Trenirao je razne timove u Rumuniji, Italiji, Turskoj, Ukrajini i Rusiji. Dobro je poznat po dvanestogodišnjem mandatu u Šahtjoru iz Donjecka, gdje je postao najuspješnii trener osvojivši sa klubom 8 titula u ukrajinskom prvenstvu, 6 kupova, 7 superkupova i UEFA kup 2008/09. Također je osvajao trofeje sa Šahtjorovim rivalom, Dinamom iz Kijeva, te titule A divizije sa klubovima iz Bukurešta, Dinamom i Rapidom. Sa Galatasarayem i Beşiktaşom osvojio je i tursko nacionalno prvenstvo. Proglašavan je za rumunskog trenera godine 2004, 2010, 2012, 2014 i 2021, a za trenera godine u Ukrajini 2006, kao i u periodu između 2008. i 2014. Primio je i nagradu u Rumuniji za trenera decenije 2013, a 2015. godine postao je peti čovjek koji je vodio klubove u 100 utakmica Lige prvaka, pridruživši se tako Alexu Fergusonu, Carlu Ancelottiju, Arsènu Wengeru i Josèu Mourinhu. Također je treći trener po osvojenom broju službenih trofeja (38). == Klupska karijera == Lucescu je rođen 29. jula 1945. u rumunskom glavnom gradu, Bukureštu. Počeo je igrati juniorski fudbal 1961. godine u Școala Sportivă 2 u Bukureštu. U Dinamo Bukurešt doveo ga je trener Traian Ionescu, gdje je debitovao u Diviziji A 21. juna 1964. u pobjedi 5–2 protiv Rapida iz Bukurešta. U svoje prve dvije sezone u Dinamu, Lucescu je osvojio prvenstvo u obje, odigravši ukupno tri utakmice u Diviziji A. Sljedeće dvije sezone bio je posuđen klubu Štiința Bukurešt u Diviziju B. Nakon završetka posudbe, vratio se među Crvene pse, s kojima je osvojio Kup Rumunije 1967/68, postigavši dva pogotka u pobjedi 3:1 u finalu protiv Rapida iz Bukurešta, nakon što ga je trener Bazil Marin uveo u igru u 77. minuti umjesto Nicolaea Nagyja. U naredna tri izdanja Kupa Rumunije klub je svaki put stigao do finala, a Lucescu je u finalu 1971. postigao dva gola. Ipak, u sva tri navrata njegova ekipa poražena je od rivala Steaue iz Bukurešta. Tokom boravka u klubu, Lucescu je osvojio i četiri ligaške titule. U sezoni prvog naslova, pod vodstvom trenera Nicolaea Dumitrua i Ionescua, upisao je 23 nastupa i postigao tri gola. U narednoj šampionskoj sezoni trener Ion Nunweiller koristio ga je u 28 utakmica, u kojima je postigao lični rekord od 12 golova. U trećoj sezoni osvajanja titule zabilježio je četiri pogotka u 31 nastupu, ponovo radeći s Dumitruom, dok je u posljednjoj šampionskoj sezoni odigrao 19 utakmica i postigao sedam golova pod vodstvom Nunweilera. Lucescu je ukupno proveo 12 sezona u Dinamu, u kojima je odigrao 250 utakmica u Diviziji A i postigao 57 golova, uključujući devet u derbijima protiv Steaue. Tokom tih godina odigrao je i 15 utakmica u evropskim takmičenjima, u kojima je postigao tri gola (uključujući tri nastupa u Kupu velesajamskih gradova). Postigao je gol protiv oba madridska velikana, Reala i Atlética, u Evropskom kupu, ali u oba slučaja Dinamo nije uspio proći dalje protiv Španaca. Zbog svojih nastupa u 1971, Lucescu je zauzeo četvrto mjesto u izboru za rumunskog fudbalera godine, a 1974. bio je drugi. U julu 1977. godine Lucescu je prešao u Corvinul Hunedoara, gdje je u januaru 1979. preuzeo i ulogu trenera, istovremeno ostajući aktivan igrač. Na kraju te sezone klub je ispao u Diviziju B, ali je Lucescu ostao vjeran ekipi i već nakon jedne godine izborio povratak u najviši rang. Imao je ključnu ulogu i u sezoni 1981/82, kada je Corvinul završio na trećem mjestu Divizije A, nakon čega je okončao igračku karijeru kako bi se u potpunosti posvetio trenerskom poslu. Tokom trenerskog mandata u Dinamu nakratko se vratio na teren, jer je veliki broj igrača bio pozvan u kamp reprezentacije Rumunije uoči Svjetskog prvenstva 1990. godine. Zbog toga se ponovo registrovao kao igrač i 16. maja 1990. ušao u igru u 76. minuti, zamijenivši Ionela Fulgu u remiju 1:1 protiv Sportula Studențesca iz Bukurešta. Te sezone osvojio je titulu i kao igrač i kao trener. Sa 44 godine, 9 mjeseci i 17 dana postao je najstariji igrač koji je nastupio u Diviziji A, takmičenju u kojem je ukupno upisao 362 nastupa i postigao 78 golova. Lucescu je tokom karijere imao i ponude iz inostranstva. Tokom 1970-ih često se povezivao s prelascima u strane klubove, ali ga je u tome sprječavao rumunski komunistički režim. U februaru 1970, tokom turneje reprezentacije po Brazilu na turniru u Rio de Janeiru, predsjednik Fluminensea poslao je zvaničan zahtjev rumunskim vlastima da ga dovede na posudbu. Ponuda je odbijena, jer je režim sportiste smatrao nacionalnim resursima i političkim simbolima, rijetko im dopuštajući odlazak u inostranstvo. Fudbaleri su tada viđeni kao ambasadori socijalističkog uspjeha, s očekivanjem da predstavljaju Rumuniju u svijetu, ali pod strogom kontrolom države i bez mogućnosti nastupa za strane klubove. Kasnije se njegovo ime dovodilo u vezu i s turskim Fenerbahçeom u dva navrata. U julu 1971. nastupio je na revijalnoj utakmici povodom oproštaja klupske legende Ogüna Altıparmaka, što je bio prvi znak interesa istanbulskog kluba. U augustu 1976. nosio je dres Fenerbahçea u prijateljskoj utakmici protiv Dnipropetrovska; navodno je transfer bio dogovoren, ali su vlasti ponovo spriječile njegov odlazak. == Reprezentativna karijera == Lucescu je za reprezentaciju Rumunije odigrao ukupno 64 utakmice, od čega je u 23 navrata bio kapiten, te je postigao devet golova. Debi je upisao pod vodstvom selektora Iliea Oană 2. novembra 1966. godine, u pobjedi 4:2 protiv Švicarske u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 1968. U tim kvalifikacijama zabilježio je šest nastupa i postigao dva gola, oba u pobjedama protiv Kipra. Prvih deset nastupa za reprezentaciju ostvario je dok je još igrao u drugom rangu, za Științu iz Bukurešta. U uspješnim kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 1970. nastupio je u šest utakmica. Na završnom turniru selektor Angelo Niculescu koristio ga je kao kapitena u sve tri utakmice grupne faze – pobjedi protiv Čehoslovačke te porazima od branitelja naslova Engleske i kasnijeg prvaka Brazila, nakon čega Rumunija nije uspjela proći dalje. Uoči posljednje utakmice protiv Brazila, Lucescu je vlastitim novcem kupio plavu opremu za ekipu, jer je Fudbalski savez Rumunije obezbijedio samo jedan komplet dresova, žute boje, iste kao i brazilski. Tokom kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 1972. odigrao je sedam utakmica i postigao dva gola, a Rumunija je stigla do četvrtfinala, gdje je eliminisana od Mađarske, koja je kasnije izborila plasman na završni turnir. U narednim godinama upisao je dva nastupa u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 1974, tri utakmice uz jedan gol u pobjedi 3:1 protiv Grčke u Balkanskom kupu 1973–76, te šest nastupa i jedan pogodak u uvjerljivoj pobjedi 6:1 protiv Danske u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 1976. Posljednji nastup za reprezentaciju zabilježio je 4. aprila 1979. godine u remiju 2:2 protiv Španije u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 1980. Za doprinos reprezentaciji, posebno učešće na Svjetskom prvenstvu 1970, odlikovan je 25. marta 2008. godine, kada mu je tadašnji predsjednik Traian Băsescu dodijelio Orden „Meritul Sportiv“ III klase. == Trenerska karijera == === Corvinul Hunedoara === Lucescu je mnogo toga o trenerskom poslu naučio od Viorela Mateianua, čijim je metodama rada bio posebno impresioniran. Redovno je odlazio na treninge njegovog kluba Baia Mare, često ga moleći da ih produži kako bi mogao što više naučiti. Posjećivao ga je i kod kuće, gdje su znali provoditi noći razgovarajući o fudbalu i zajedno crtajući taktičke zamisli. Trenersku karijeru započeo je u januaru 1979. u Corvinulu, gdje je zamijenio Iliea Savua, istovremeno ostajući aktivan igrač. Debitovao je 28. februara iste godine u Kupu Rumunije, porazom 3:1 nakon produžetaka. Samo tri dana kasnije upisao je i prvi meč u prvenstvu, uz pobjedu 2:0 i postignut gol. Ipak, ekipa je na kraju sezone ispala u niži rang, ali je već naredne godine izborila povratak. Vrhunac tog perioda bio je treće mjesto u sezoni 1981/82, nakon čega se Lucescu posvetio radu s reprezentacijom, koju je vodio paralelno. U tom razdoblju pokazao je izuzetan dar za rad s mladima, afirmišući igrače poput Ioana Andonea, Mircee Rednica, Michaela Kleina i Dorina Mateuța. === Rumunija === Na klupi reprezentacije debitovao je 11. novembra 1981. remijem bez golova protiv Švicarske. Uspio je odvesti selekciju na Evropsko prvenstvo 1984, osvojivši tešku kvalifikacionu grupu ispred Italije, Čehoslovačke i Švedske. Na završnom turniru Rumunija je osvojila samo bod i nije prošla grupu. Bio je nadomak plasmana na Svjetsko prvenstvo 1986, ali je njegova ekipa ostala kratka za jedan bod. Reprezentaciju je napustio 1986. godine. Posebno se pamti da je upravo on dao debi Gheorgheu Hagiju sa 18 godina, a kasnije mu povjerio i kapitensku traku. === Dinamo București === Godine 1985. preuzeo je Dinamo, paralelno vodeći reprezentaciju. Već u prvoj sezoni osvojio je Kup Rumunije pobjedom nad velikim rivalom Steauom. Tokom gotovo pet godina stvorio je snažan tim kombinujući mlade igrače iz omladinskog pogona s već formiranim fudbalerima. Dinamo je pod njegovim vodstvom stigao do četvrtfinala Kupa pobjednika kupova, a potom osvojio i duplu krunu 1990. godine. === Pisa === Nakon revolucije 1989. odlazi u Italiju, gdje preuzima Pisu. Iako je dobro započeo sezonu, problemi s upravom i loši rezultati doveli su do otkaza 1991. godine. U tom periodu radio je s mladim Diegom Simeoneom i započeo saradnju na analitičkom pristupu fudbalu, uključujući razvoj jednog od prvih softvera za statistiku u sportu. === Brescia === U Bresci je brzo ostvario uspjeh, izborivši plasman u Seriju A. Klub je kasnije nekoliko puta ispadao i vraćao se u ligu, a osvojio je i Anglo-italijanski kup 1994. Posebno je zanimljivo da je tim bio poznat kao “rumunska Brescia”, jer je doveo više igrača iz svoje domovine. U tom periodu dao je priliku mladom Andrei Pirlu da trenira s prvim timom. === Reggiana === Kratko je vodio Reggianu 1996. godine, ali je zbog loših rezultata brzo smijenjen. === Rapid București === Povratkom u Rumuniju 1997. preuzeo je Rapid, s kojim je osvojio Kup, a zatim i prvenstvo 1999. – prvo nakon 32 godine čekanja. Dodao je i Superkup, potvrdivši dominaciju nad Steauom. === Inter Milan === Krajem 1998. preuzeo je Inter, radeći s velikim zvijezdama poput Ronalda i Roberta Baggia. Ekipa je stigla do četvrtfinala Lige prvaka, ali je eliminisana od Manchester Uniteda. Klub je napustio već 1999, između ostalog i zbog nesuglasica s Ronaldom. === Galatasaray === Godine 2000. dolazi u Galatasaray i odmah osvaja UEFA Superkup pobjedom nad Real Madridom. U narednim sezonama bilježi dobre evropske rezultate i osvaja tursko prvenstvo, ali uprkos tome biva smijenjen. === Beşiktaş === U Beşiktaşu ostvaruje veliki uspjeh, osvojivši titulu 2003. uz rekordni broj bodova. Ipak, nakon kontroverzi i pada forme naredne sezone, napušta klub. === Shakhtar Donetsk === Najveći trag ostavio je u Shakhtaru, koji je vodio čak 12 godina. Osvojio je brojne domaće trofeje i 2009. godine UEFA Kup, prvi evropski trofej u historiji kluba. Posebno uspješna bila je sezona 2010/11, kada je osvojio trostruku krunu i stigao do četvrtfinala Lige prvaka. Bio je poznat po radu s mladim Brazilcima, koje je razvijao u vrhunske igrače. Više puta proglašavan je trenerom godine u Ukrajini. === Zenit, Turska i Dynamo Kyiv === Godine 2016. preuzima Zenit i osvaja Superkup Rusije, ali ubrzo dobija otkaz. Kao selektor Turske nije uspio izboriti plasman na Svjetsko prvenstvo. Godine 2020. preuzima Dynamo Kyiv, što izaziva negodovanje navijača zbog njegove prošlosti u Shakhtaru. Ipak, već u prvoj sezoni osvaja prvenstvo i Kup. Tokom rata u Ukrajini 2022. napušta zemlju radi sigurnosti. Klub napušta 2023. godine. === Povratak u Rumuniju === Na klupu reprezentacije Rumunije vraća se 2024. godine. U Ligi nacija ostvaruje odlične rezultate i plasman u viši rang, ali ne uspijeva izboriti odlazak na Svjetsko prvenstvo 2026. Nakon eliminacije u baražu protiv Turske, te zdravstvenih problema, podnosi ostavku u aprilu 2026. == Privatni život i smrt == Lucescu je fudbal smatrao centrom svog života, često naglašavajući da želi ostati u sportu do kraja. Govorio je više jezika i poticao igrače na obrazovanje i kulturno uzdizanje. Njegov sin Răzvan također je postao trener. Tokom života imao je i ozbiljne zdravstvene probleme, uključujući srčane tegobe i tešku saobraćajnu nesreću. Početkom aprila 2026. hospitalizovan je zbog teških srčanih komplikacija. Preminuo je 7. aprila 2026. u Bukureštu, u 80. godini života. == Djela == Autor je i knjiga o fudbalu: * ''Miraj travnjaka'' (1981) * ''Rudarski život'' (2011) Arina Sabaljenka (rođena 5. maja 1998.) bjeloruska je profesionalna teniserka. Trenutno je broj 1 u pojedinačnoj konkurenciji na WTA rang listi, te prijašnja najbolje rangirana igračica u dublu. Sabaljenka je osvojila24 TWA singl ttule, među kojima su 4 Grand Slam turnira – po dvije na Australian Openu i US Openu – kao i 11 WTA 1000 turnira. Također je ovojila 6 titula u dublu, uključujući US Open 2019. i Australian Open 2021, oba puta s Elise Mertens. Sabaljenka je veću prepoznatljivost stekla 2017. kada je, zajedno s Aleksandrom Sasnovič, dovela reprezentaciju Bjelorusije do finala Fed Cupa, iako obje tada nisu bile među top 75 na rang listi. Sezone 2018. i 2019. završila je kao svjetski broj 11 u singlu. Nakon dva polufinala na Grand Slam turnirima 2021. godine, popela se na drugo mjesto, ali je 2022. imala problema s održavanjem tog nivoa igre. Godine 2023. osvojila je svoj prvi Grand Slam naslov na Australian Openu, bila finalistkinja US Opena i prvi put postala svjetski broj 1. Godine 2024. Sabaljenka je odbranila svoju Australian Open titulu i osvojila treći Grand Slam naslov na US Openu, završivši prvi put godinu kao prvorangirana igračica. Godine 2025. odbranila je titulu na US Openu i bila finalistkinja Astralian Opena i Roland Garrosa, zadržavši prvo mjesto tokom čitave sezone. U 2026. stigla je do osmog Grand Slam finala na Australian Openu i osvojila tzv. Sunshine Double (Indian Wells i Miami). Sabaljenka je redovno počela igrati dublove 2019. Sa Mertens kao partnerkom odmah je ostvarila uspjeh osvojvši Sunshine double iste godine. Kasnije su zajedno osvojile US Open, a Sabaljenka se prvi put plasirana na WTA Finals. Nakon što su Mertens i ona osvojile drugi Grand Slam na Australian Openu 2021, Sabaljenka je postala broj 1 u dublu, nakon čega se isključivo fokusirala na singl. Počeci Sabaljenka je rođena u Minsku, glavnom gradu Bjelorusije. Njen otac, Sergej (preminuo 2019.), bio je hokejaš na ledu. Sabaljenka je počela igrati tenis sasvim slučajno. Izjavila je: "Jednog dana moj tata me je vozio negdje autom i usput je vidio teniske terene. Tako me je odveo tamo. Svidjelo mi se i uživala sam u tome — i tako je sve počelo." Počela je trenirati na Nacionalnoj teniskoj akademiji u Minsku kada je otvorena 2014. godine. Godine 2015. Bjeloruski teniski savez uvjerio je Sabaljenku i njen tim da se fokusiraju na igranje profesionalnih turnira nižeg nivoa umjesto juniorskih takmičenja, iako je još uvijek imala pravo nastupa u juniorskoj konkurenciji. Karijera Juniorska karijera Sabaljenka je kasno počela igrati na ITF juniorskim turnirima jer je u mlađim kategorijama nastupala na U14 i U16 Tennis Europe takmičenjima. Nije igrala u glavnom žrijebu nijednog ITF turnira sve do 2013, kada je sa 15 godina igrala n nižerangiranom Grade-4 Tallink kupu u Estoniji. Nikada nije igrala na juniorskim Grand Slam turnirima niti na drugim visokim Grade-A i Grade-1 takmičenja. Zbog nedostatka većeg broja bodova s tih većih turnira, najbolji plasman u karijeri bio joj je tek 225. mjesto. Sabaljenka je svoju prvu ITF titulu osvojila u dublu na najnižem nivou, Grade-5 Alatan Tour Cupu u Bjelorusiji krajem 2013, zajedno sa sunarodnjakinjom Verom Lapko. Tokom 2014. istakla se na Grade-4 turnirima, gdje je u junu stigla do svog prvog finala u singlu na Estonian Junior Openu, a u oktobru je osvojila svoju prvu singl titulu na MTV Total Junior Cupu u Finskoj. Na kraju sezone odbranila je titulu u dublu na Alatan Tour Cupu, ovog puta sa sunarodnjakinjom Nikom Šitkouskajom, a osvojila je i titulu u singlu. Godine 2015. igrala je samo na jednom turniru, Evropskom juniorskom prvenstvu. Kao turnir kategorije B1, to je bio najviši nivo juniorskog takmičenja na kojem je učestvovala. Izgubilaje u drugom kolu od prve nositeljice Markete Vondrušove. Period 2012–2016: Profesionalni i Fed Cup debi Sabaljenka je počela igrati na ITF Women's Circuitu 2014, čak i prije nego što je nastupala na ITF juniorskim turnirima. U dvije godine odigrala je svojih prvih 5 turnira u rodnom Minsku, ali ni na jednom nije osvojila pobjedu u glavnom žrijebu. Svoju prvu profesionalnu pobjedu zabilježila je krajem 2014. u Istanbulu. U narednoj sezoni, u oktobru, osvojila je prve dvije titule u uzastopnim sedmicama u Antaliji, obje na turnirima ranga 10.000 dolara. Također je osvojila i turnir sa glavnom nagradom od 25.000 dolara posljednje sedmice te godin. Ta titula ju je početkom 2016. prvi put uvela među najboljih 300 na WTA listi. Iste godine u aprilu debitovala je u Fed Cupu, gdje je poražena u svom jedinom meču. Također je osvojila i tada najveće titule, obje sa nagradom od 50.000 dolara (prva u Tianjinu uvela ju je među 200 najboljih u maju, dok joj je druga u Toyoti u novembru pomogla da sezonu završi kao 137. igračica svijeta). Godina 2017: Titula na WTA 125 i probijanje među 100 najboljih Uprkos određenom uspjehu početkom sezone u Fed Cupu, Sabaljenka je imala miran start godine. U februaru je prvi put igrala u glavnom žrijebu WTA Toura kao kvalifikantkinja na Dubai Openu; međutim, svoju prvu pobjedu na WTA Touru ostvarila je tek u julu na Wimbledonu. Na svom Grand Slam debiju ponovo je kroz kvalifikacije izborila glavni žrijeb i u prvom kolu pobijedila Irinu Hromačevu. Sabaljenka je ovaj uspjeh nastavila još jednom pobjedom na Washington Openu protiv 34. igračice svijeta, Lauren Davis, finalistkinje iz 2016. i tada najviše rangirane protivnice koju je pobijedila. Nakon poraza u kvalifikacijama US Opena, Sabaljenka je stigla do svog prvog WTA polufinala na Taškent Openu, gdje je između ostalih pobijedila treću nositeljicu i 53. igračicu svijeta, Tatjanu Mariju. Nekoliko sedmica kasnije nastupila je na Tianjin Openu kao 119. igračica svijeta, ali je uspjela doći do svog prvog WTA finala. Tamo se susrela sa svojim idolom iz djetinjstva, Marijom Šarapovom, ali je na kraju izgubila u dva tijesna seta. Zahvaljujući tom rezultatu, napredovala je na 76. mjesto i prvi put ušla među 100 najboljih na svijetu. Nakon tijesnog poraza u finalu Fed Cupa protiv Sjedinjenih Američkih Država, Sabaljenka je sezonu završila osvajanjem tada najveće titule u karijeri na Mumbai Openu, turniru iz serije WTA 125. Ova titula joj je osigurala 78. mjesto na kraju godine. '''Steam''' je [[Digitalna distribucija|digitalna platforma za distribuciju]] i prodaju [[Videoigra|videoigara]] koju je razvija [[Valve (korporacija)|korporacija Valve]]. Pokrenut je kao softverski klijent u septembru 2003. kako bi automatski obezbijedio ažuriranja za Valveove video-igre, a krajem 2005. proširen je na distribuciju igara drugih proizvođača. Nudi različite funkcije, kao što su [[Matchmaking|povezivanje igrača na serveru]] uz [[Valve Anti-Cheat]] (VAC) zaštitu, [[Servis društvenog umrežavanja|društvene mreže]] i usluge [[Streamovanje igara|streamovanja igara]]. Funkcije Steam klijenta uključuju održavanje ažuriranja, cloud skladištenje i opcije popu direktnih poruka, prikaza unutar igre (ovelay), foruma za diskusiju i virtuelnog tržišta [[Kolekcionarski predmet|kolekcionarskih predmeta]]. Prodavnica također nudi [[softver za produktivnost]], [[Muzika u videoigrama|muzički sadržaj iz igara]], videozapise, kao i prodaju hardvera kojeg Valve proizvodi ([[Valve Index]], [[Steam Deck]]). [[Aplikativni programski interfejs|Programski interfejs (API)]], Steamworks, objavljen je 2008, a programeri ga koriste kako bi u svoje proizvode integrisali Steam funkcije, poput [[Upravljanje digitalnim pravima|zaštite digitalnih prava (DRM)]]. Nekoliko izdavača igara počelo je distribuisati svoje proizvode na Steamu iste godine. Steam je prvobitno razvijen za [[Microsoft Windows|Windows]], ali je 2010. i 2013. prilagođen za [[macOS]] i [[Linux]]. Mobilna verzija Steama, koja omogućava korištenje njegovih online funkcije, objavljena je za [[iOS]] i [[Android (operativni sistem)|Android]] 2012. Steam je najveća digitalna platforma za distribuciju [[Računarska igra|računarskih igara]], sa udjelom na tržištu koji se 2013. prema ''[[IHS Screen Digest|IHS Screen Digestu]]'' procjenjivao na 75%. Do 2017, kupovine igara preko Steama dostigle su oko 4,3 milijarde američkih dolara, odnosno najmanje 18% globalne prodaje računarskih igara prema [[Steam Spy|''Steam Spyju'']]. Do 2021, usluga je imala više od 34.000 igara i preko 132 miliona [[Aktivni korisnik|aktivnih mjesečnih korisnika]]. Uspjeh Steama doveo je do razvoja [[Steam Machine]] gaming računara 2015, uključujući [[SteamOS]] (za Linux OS) i [[Steam Controller|Steam Controllera]]; zatim [[Steam Link]] uređaja za lokalni streaming igara; i 2022. prenosivog [[Steam Deck|Steam Decka]], prilagođenog za pokretanje Steam igara. '''Mioklonus''' je brzi kratki nevoljni nepravilni trzaj [[Mišić|mišića]], grupe mišića ili [[Zglob|zgloba]] (bez ritma) za razliku od [[Klonus|klonusa]] koji je ritmičan i pravilan. Javlja se kao prateći simptom kod velikog broja [[Neurološki poremećaj|neuroloških oboljenja]]. Sam termin mioklonus (myo - "mišić", clonus "grč") opisuje [[medicinski znak]] i, uopšteno, ne predstavlja [[Dijagnoza|dijagnozu]] [[Bolest|bolesti]]. Nastaju u [[Moždana kora|moždanoj kori]] (kortikalno), u drugim dijelovima mozga (subkortikalno) ili u [[Kičmena moždina|kičmenoj moždini]] (spinalno). Ubrajaju se u ekstrapiramidalne [[Hiperkinezija|hiperkinezije]], odnosno spadaju u hiperkinetičke poremećaje pokreta, zajedno sa [[Tremor|tremorom]] i [[Horeja|horejom]]. Ovi miokloni trzaji ili grčevi obično su uzrokovani naglim [[Mišićna kontrakcija|kontrakcijama mišića]] (pozitivni mioklonus) ili kratkotrajnim prekidima kontrakcije (negativni mioklonus). Najčešće se javljaju prilikom uspavljivanja ([[hipnički trzaj]]). Miokloni trzaji mogu se javiti i kod zdravih osoba i povremeno ih doživljava gotovo svako. Međutim, ako postanu učestaliji i rašireniji, mogu biti znak različitih neuroloških poremećaja. [[Štucanje]] je vrsta mioklonog trzaja koji posebno zahvata [[Dijafragma|dijafragmu]]. Kada je grč izazvan od strane druge osobe naziva se ''isprovocirani grč''. Napadi [[Drhtanje|drhtanja]] kod [[beba]] spadaju u ovu kategoriju. Miokloni trzaji mogu se javiti pojedinačno ili u nizu, u određenom obrascu ili bez obrasca. Pojavljivati se mogu rijetko ili više puta u jednoj minuti. Najčešće je mioklonus jedan od više znakova u širokom spektru poremećaja [[Nervni sistem|nervnog sistema]], kao što su [[multipla skleroza]], [[Parkinsonova bolest]], [[distonija]], [[cerebralna paraliza]], [[Alzheimerova bolest]], [[Gaucherova bolest]], [[subakutni sklerozirajući panencefalitis]], [[Creutzfeldt-Jakobova bolest,|Creutzfeldt-Jakobova bolest]], [[serotoninska toksičnost]], neki slučajevi [[Huntingtonova bolest|Huntingtonove bolesti]], kao i pojedini oblici [[Epilepsija|epilepsije]], te povremeno kod [[Intrakranijalna hipotenzija|intrakranijalne hipotenzije]]. U gotovo svim slučajevima u kojim je mioklonus uzrokovan oboljenjem [[Centralni nervni sistem|CNS-a,]] prethode mu drugi simptomi, kao npr. kod Creutzfeldt-Jakobove bolesti on je obično kasna klinička manifestacija koja se javlja nakon što pacijent već počne pokazivati izražene neurološke deficite. Anatomski, mioklonus može poticati iz lezija korteksa, subkorteksa ili kičmene moždine. Prisustvo mioklonusa iznad foramen magnuma praktično isključuje spinalni mioklonus; dalja lokalizacija zahtijeva dodatne pretrage, poput [[Elektromiografija|elektromiografije (EMG)]] i [[Elektroencefalografija|elektroencefalografije (EEG)]]. == Tipovi == Među najčešćim tipovima mioklonusa su akcijski, kortikalni refleksni, esencijalni, palatalni mioklonus, kao i oni koji se javljaju u progresivnim miokonim epilepsijama, retikuralni refleksni, spavački, te stimulusno-osjetljivi mioklonus. === Oblici epilepsije === '''Kortikalno refleksni mioklonus''' smatra se oblikom epilepsije koja potiče iz moždane kore – vanjskog sloja, ili "[[Siva masa|sive mase]]" mozga, odgovorne za veliki dio obrade informacija u mozgu. U ovom tipu mioklonusa trzaji obično zahvataju samo nekoliko mišića u jednom dijelu tijela, ali se mogu javiti i trzaji koji uključuju mnoge mišiće. Kortikalni refleksni mioklonus može se pojačati kada pacijenti pokušavaju izvesti određeni pokret ili kada dožive određeni podražaj. '''Esencijalni mioklonus''' javlja se bez prisustva epilepsije ili drugih očitih abnormalnosti u mozgu ili [[Živac|živcima]]. Može se pojaviti nasumično kod osoba bez porodične historije ili kod članova u jednoj [[Porodica|porodici]], što ukazuje da ponekad može biti nasljedni poremećaj. Esencijalni mioklonus obično je stabilan i ne pogoršava se s vremenom. Neki naučnici spekulišu da neki oblici esencijalnog mioklonusa mogu biti oblik epilepsije bez poznatog uzroka. '''Mioklonu epilepsiju kod adolescenata''' obično čine trzanje, prije svega mišića gornjih ekstremiteta. Ovo uključuje trzanje [[Ruka|ruku]], [[Rame|ramena]], [[Lakat|laktova]] i veoma rijetko [[Noga|nogu]]. '''[[Juvenilna mioklona epilepsija]]''' je među najčešćim tipovima epilepsije i može zahvatiti jednu od 14 osoba sa ovom bolešću. Napadi se obično javljaju nakon buđenja, a pojava ovog tipa epilepsije kod većine pacijenata da se uočiti oko [[Pubertet|puberteta]]. Primjena lijekova koji liječe više tipova napada obično je najefikasniji oblik tretmana. [[Lennox–Gastautov sindrom|'''Lennox–Gastautov sindrom (LGS)''']], ili dječja epileptička encefalopatija, rijedak je epileptički poremećaj koji čini 1–4% dječjih epilepsija. Sindrom se očituje mnogo težim simptomima, uključujući višestruke napade dnevno, [[poteškoće u učenju]] i abnormalne nalaze na elektroencefalogramu (EEG). Rani početak napada povezan je sa većim rizikom od kognitivnog oštećenja. '''[[Progresivna mioklonična epilepsija (PME)]]''' je grupa bolesti koje se karakterišu mioklonusom, epileptičkim napadima, [[Toničko-klonički napadi|toničko-kloničkim napadima]] i drugim ozbiljnim simptomima kao što su poteškoće s hodanjem ili govorom. Ovi rijetki poremećaji često se pogoršavaju s vremenom i mogu biti fatalni. Studije su identificirale barem tri oblika PME. Bolest Lafora nasljeđuje se kao [[Dominacija (genetika)|autosomno-recesivni poremećaj]], što znači da se bolest javlja samo kada dijete naslijedi dvije kopije defektnog gena, po jednu od svakog roditelja. [[Lafora bolest]] karakterišu mioklonus, epileptički napadi i [[demencija]] (progresivni gubitak pamćenja i drugih intelektualnih funkcija). Druga grupa PME bolesti, koja pripada klasi cerebralnih skladišnih bolesti, obično uključuje mioklonus, probleme sa vidom, demenciju i [[Distonija|distoniju]] (stalne kontrakcije mišića koje uzrokuju uvijanje ili abnormalne položaje tijela). Još jedna grupa PME poremećaja u klasi sistemskih degeneracija često je praćena akcijskim mioklonusom, napadima, te problemima s ravnotežom i hodanjem. Mnoge od ovih PME bolesti počinju u djetinjstvu ili adolescenciji, a liječenje obično nije dugoročno uspješno. '''Retikularni refleksni mioklonus''' smatra se oblikom generalizovane epilepsije koja potiče iz [[Moždano stablo|moždanog stabla]], dijela mozga koji se povezuje s kičmenom moždinom i kontroliše vitalne funkcije poput [[Disanje|disanja]] i rada srca. Miokloni trzaji obično zahvataju cijelo tijelo, pri čemu su mišići s obje strane tijela istovremeno pogođeni. Kod nekih osoba trzaji se javljaju samo u dijelu tijela, npr. nogama, pri čemu su svi mišići u tom dijelu uključeni u svaki trzaj. Retikularni refleksni mioklonus može biti izazvan ili voljnim pokretom ili vanjskim podražajem. === Dijafragmalni trzaj === Vrlo rijedan oblik uključuje [[Dijafragma|dijafragmalni]] trzaj, poznat i kao Sindrom plesača trbuha ili Van Leeuwenhoekova bolest. Prvi ga je opisao [[Antoni van Leeuwenhoek]] 1723. godine, koji je i sam imao ovo stanje. Ovu bolest karakteriše govori koji zvuči kao [[štucanje]] sa kratkim dahom. Spazmi mišića mogu se ponavljati na desetine puta dnevno. Brzina kontrakcija dijafragme kreće se između 35 i 480 kontrakcija u minuti, sa prosječnom brzinom od oko 150. Studije pokazuju da mogući uzroci mogu biti poremećaji u CNS-u i PNS-u, [[anksioznost]], nutritivni poremećaji i upotreba određenih medikamenata. Nijedan tretman nije se pokazao univerzalno učinkovitim, iako blokada ili presjecanje [[Frenični živac|freničnog živca]] može pružiti instantnu olakšicu kada farmakološko liječenje nije efektivno. Samo oko 50 ljudi širom svijeta ima dijagnozu dijafragmalnog trzaja. === Ostali oblici === * '''Akcioni mioklonus''' karakterišu trzaji mišića koji se javljaju ili pojačavaju pri voljnim pokretima ili čak namjeri za pokretom. Pokušaju preciznih i koordiniranih pokreta mogu pogoršati stanje. Akcioni mioklonus je najonesposobljavajući oblik mioklonusa i može zahvatiti ruke, noge, lice, pa čak i glas. Često se povezuje sa toničko-kloničkim napadima i difuznim neuronskim oboljenjima poput posthipoksične [[Encefalopatija|encefalopatije]], [[Uremija|uremije]] i različitih oblika PME, iako se u slučaju fokalnog moždanog deficita, ovo oboljenje može biti ograničeno na jedan ekstremitet. Ovaj tip mioklonusa često je uzrokovan oštećenjem mozga nastalim zbog nedostatka kisika i protoka krvi u mozak kada je disanje ili rad srca privremeno zaustavljeno. Prekomjerna eksitacija [[Senzomotorni korteks|senzomotornog korteksa]] (kortikalni refleksni mioklonus) ili [[Mrežasta formacija srednjeg mozga|mrežaste formacije]] (retikularni refleksni mioklonus) također može uzrokovati akcioni mioklonus. Smatra se da neurotransmiteri [[Serotonin|serotonina]] i [[Gama-aminobuterna kiselina|GABA]] uzrokuju ovaj nedostatak inhibicije, što može objasniti poboljšanja kod primjene prekursora serotonina. U proces su uključeni sistemi: cerebelodentatorubralni, piramidalni, ekstrapiramidalni, optički, auditivni, zadnje kolone i nuclei gracilis i cuneatus, [[kičmeno-moždani putevi]], motorički neuroni moždanih nerava i prednjih rogova kičmene moždine, kao i mišićna vlakna. * Palatalni mioklonus je regularna, ritmička kontrakcija jedne ili obje strane [[Mehko nepce|mekog nepca]]. Ove kontrakcije mogu biti praćene mioklonusom u drugim mišićima, uključujući [[Lice (anatomija)|lice]], [[Jezik (anatomija)|jezik]], [[grlo]] i dijafragmu. Kontrakcije su vrlo brze, javljaju se i do 150 puta u minuti i mogu trajati tokom sna. Obično se pojavljuje kod odraslih i može trajati neograničeno. Osobe sa palatalnim mioklonusom obično ga smatraju manjim problemom, iako se neki žale na povremeni zvuk kliktanja koji nastaje kontrakcijom mišića mekog nepca. * [[Mioklonus srednjeg uha]] javlja se u mišićima [[Srednje uho|srednjeg uha]], uključujući [[Mišić zatezač bubne opne|mišić zatezače bubne opne]] i [[mišić uzengije]]. Može zahvatiti i mišiće oko [[Eustachijeva cijev|Eustahijeve tube]], uključujući [[mišić zatezača mekog nepca]] i [[mišić podizača mekog nepca]], kao i [[trubno-ždrijelni mišić]]. Oboljeli ga opisuju kao kucajući zvuk/osjećaj u [[Uho|uhu]]. * Spinalni mioklonus je mioklonus koji potiče iz kičmene moždine, uključujući segmentalni i propriospinalni mioklonus. Propriospinalni mioklonus obično je uzrokovan torakalnim generatorom koji izaziva trzaj fleksije trupa. Često je izazvan [[Stimulus (fiziologija)|stimulusom]], s kašnjenjem zbog sporog provođenja kroz propriospinalna [[Nervno vlakno|nervna vlakna]]. * Mioklonus osjetljiv na podražaje izazvan je raznim vanjskim stimulusima poput [[Buka|buke]], [[Pokret|pokreta]] i [[Svjetlost|svjetla]]. Iznenađenje može povećati osjetljivost pacijenta. * Mioklonus u snu javlja se u početnim fazama [[San|sna]], naročito prilikom uspavljivanja, uključujući poznate primjere poput hipničkog trzaja. Neki oblici su osjetljivi na podražaje. Većina osoba rijetko osjeća smetnje, pa liječenje često nije potrebno. Ako je simptom kompleksnijeg i ometajućeg poremećaja, poput [[Sindrom nemirnih nogu|sindroma nemirnih nogu]], može biti potrebno medicinsko liječenje. Mioklonus se također može povezati sa osobama sa [[Touretteov sindrom|Tourettovim sindromom]]. == Znakovi i simptomi == Mioklonički napad opisuje se kao trzaji koji se javljaju u jednom ekstremitetu ili čak u cijelom tijelu. Osoba koja doživljava napad opisuje osjećaj kao nekontrolisane pokrete, slične blagom [[Električni udar|električnom udaru]]. Iznenadni trzaji ponekad mogu biti toliko snažni da malo [[dijete]] zbog njih može pasti. Mioklonički napad je nagla nevoljna kontrakcija grupe mišića. Trzaji mišića obično su simetrični, najčešće generalizovani, a mogu biti lokalizovani u rukama i ramenima, često istovremeno sa klimanjem glave; obje ruke mogu se odjednom ispružiti dok se istovremeno javlja klimanje glave. Simptomi mogu varirati među pacijentima. Ponekad se cijelo tijelo može trzati, slično [[Refleks iznenađenja|refleksu iznenađenja]]. Kao što je slučaj sa svim generalizovanim napadima, pacijent [[Svijest i poremećaji svijesti|nije svjestan]] tokom događaja, ali napad je toliko kratak osoba izgleda potpuno [[Svijest|svjesno]]. Kod refleksnih epilepsija, miokloničke napade mogu izazvati trepereća svjetla ili drugi spoljašnji podražaji (vidi [[fotosenzitivna epilepsija]]). Slični primjeri normalnog mioklonusa su podrigivanje i hipnički trzaji koje neki ljudi osjećaju prilikom uspavljivanja. Teški slučajevi patološkog mioklonusa mogu poremetiti kretanje i znatno ograničiti sposobnost osobe da spava, jede, govori ili hoda. Mioklonički trzaji se često javljaju kod osoba s [[Epilepsija|epilepsijom]]. == Uzroci == Mioklonus kod zdravih osoba ne ukazuje na ništa drugo osim na nasumičnu kontrakciju mišića (nije opasan). Mioklonus se također može razviti kao odgovor na infekciju, hiperosmolarnu hiperglikemijsku krizu, povredu glave ili kičmene moždine, moždani udar, stres, tumore mozga, zatajenje bubrega ili jetre, bolesti nakupljanja lipida, trovanje hemikalijama ili lijekovima, kao nuspojava određenih lijekova (poput tramadola, kinolona, benzodiazepina, gabapentina, sertralina, lamotrigina i opioida), ili uslijed drugih poremećaja. Mioklonus može biti simptom velikog broja neuroloških oboljenja i stanja, poput: * [[Multipla skleroza|multiple skleroze]] * [[Epilepsija|epilepsije]] * [[Parkinsonova bolest|Parkinsonovog oboljenja]] * [[Huntingtonova bolest|Huntingtonove bolesti]] * [[Demencija Lewyjevih tijela|demencije Lewyjevih tijela]] * [[Alzheimerova bolest|Alzheimerove bolesti]] * [[Frontotemporalna demencija|frontotemporalne demencije]] * [[Kortikobazna degeneracija|kortikobazne degeneracije]] * [[Creutzfeldt-Jakobova bolest,|Creutzfeldt-Jakobove bolesti]] * [[Lajmska bolest|Lajmske bolesti]] * [[Opsoclonus mioklonus sindrom|opsoclonus mioklonus sindroma]] * [[lupus]] i * [[MERRF sindrom|MERRF-a]] (miokloničke epilepsije s neurednim crvenim vlaknima) – rijetka [[mitohondrijska encefalomiopatija]] Noćni mioklonus može biti prisutan kod osoba s [[Fibromialgija|fibromialgijom]]. Benigne miokloničke pokrete često je moguće uočiti tokom indukcije opće anestezije intravenskim lijekovima, poput [[Etomidat|etomidata]] i [[Propofol|propofola]]. Pretpostavlja se da nastaju zbog smanjenog inhibicijskog signalizovanja od strane kranijalnih neurona. Dugotrajni nedostatak kisika u mozgu, odnosno [[hipoksija]], može rezultirati posthipoksičnim mioklonusom. Osobe s [[Benigni fascikularni sindrom|benignim fascikularnim sindromom]] često mogu doživjeti miokloničke trzaje udova, prstiju i palčeva. Trzaji mišićnih grupa, većine tijela ili niz trzaja u brzom nizu, zbog kojih osoba naglo uspravlja tijelo iz opuštenog sjedećeg položaja, ponekad se javljaju kod ambulantnih pacijenata liječenih visokim dozama [[Morfin|morfina]], [[Hidromorfin|hidromorfina]] i sličnih lijekova, a mogu biti znak visokih i/ili brzo rastućih nivoa ovih lijekova u serumu. Mioklonički trzaji izazvani drugim opioidima, poput [[Tramal|tramadola]] i [[Petidin|petidina]], mogu biti manje benigni. Lijekovi nevezani za opioide, poput [[Antiholinergici|antiholinergika]], također su poznati po tome da izazivaju miokloničke trzaje. == Liječenje == Primjenjuje se simptomatsko liječenje. Za kontrolu mioklonusa mogu se koristiti kombinacije lijekova. Kod ozbiljnijih stanja, s obzirom na kompleksne uzroke mioklonusa, liječenje može uključivati više lijekova koji pojedinačno imaju ograničen učinak, ali u kombinaciji djeluju snažnije jer utiču na različite moždane puteve ili mehanizme. Liječenje je najefikasnije kada je poznat osnovni uzrok i kada se može ciljano tretirati. Neki od lijekova koji se proučavaju u različitim kombinacijama uključuju klonazepam, natrijum-valproat, piracetam i primidon. Hormonska terapija može poboljšati odgovor na antimiokloničke lijekove kod nekih osoba. Neke studije su pokazale da doze 5-hidroksitriptofana (5-HTP) mogu dovesti do poboljšanja kod pacijenata s određenim tipovima akcionog mioklonusa i progresivne miokloničke epilepsije (PME). Razlike u učinku 5-HTP-a kod pacijenata s mioklonom još uvijek nisu objašnjene. Mnogi lijekovi koji se koriste za mioklonus, poput barbiturata, fenitoina i primidona, također se koriste za liječenje epilepsije. Barbiturati usporavaju centralni nervni sistem i imaju sedativni ili antikonvulzivni učinak. Fenitoin i primidon su učinkoviti antiepileptici, iako fenitoin može izazvati zatajenje jetre ili druge dugotrajne štetne efekte kod pacijenata s PME. Natrijum-valproat je alternativna terapija za mioklonus i može se koristiti samostalno ili u kombinaciji s klonazepamom. Neki pacijenti mogu imati neželjene reakcije na klonazepam i/ili natrijum-valproat. Kada pacijenti uzimaju više lijekova, prestanak primjene onih koji se sumnja da izazivaju mioklonus i tretman metaboličkih poremećaja može riješiti neke slučajeve mioklonusa. Kada je indicirano farmakološko liječenje, antikonvulzivi su primarna linija liječenja. Paradoksalne reakcije na terapiju su zabilježene – lijekovi na koje većina pacijenata reagira pozitivno kod drugih mogu pogoršati simptome. Ponekad to dovodi do greške povećavanja doza, umjesto smanjenja ili prekida lijeka. Liječenje mioklonusa fokusira se na lijekove koji mogu pomoći u smanjenju simptoma. Koriste se natrijum-valproat, klonazepam, antikonvulziv levetiracetam i piracetam. Doze klonazepama obično se postepeno povećavaju dok pacijent ne pokaže poboljšanje ili dok nuspojave ne postanu štetne. Pospanost i gubitak koordinacije su česte nuspojave. Korisni efekti klonazepama mogu vremenom slabiti ako pacijent razvije toleranciju na lijek. U oblicima mioklonusa gdje je zahvaćeno samo jedno područje, pa čak i kod nekoliko drugih oblika, botox injekcije (OnabotulinumtoxinA) mogu biti od pomoći. Hemijski transmiter odgovoran za izazivanje nevoljnih kontrakcija mišića blokiran je toksinima Botulinuma iz Botoxa. Hirurški zahvat također je opcija liječenja ako simptome izaziva tumor ili lezija u mozgu ili kičmenoj moždini. Operacija može korigovati simptome kod pacijenata kod kojih mioklonus zahvata dijelove lica ili uha. Dok se duboka moždana stimulacija (DBS) još proučava u vezi s mioklonusom, ona je već isprobana kod osoba s ovim i drugim poremećajima pokreta. == Epidemiologija == Mioklonus se može javiti kod osoba bez porodične historije, ali i među članovima iste porodice. Neki ljudi sa mioklonusom imaju članove porodice koji pate od esencijalnog tremora ili distonije (mioklonus-distonija). == Prognoza == Efekti mioklonusa kod pojedinca mogu varirati u zavisnosti od oblika bolesti i opšteg zdravstvenog stanja. U težim slučajevima, posebno onima koji ukazuju na osnovni poremećaj u mozgu ili nervima, pokreti mogu biti izrazito izobličeni i ograničiti sposobnost normalnog funkcionisanja, kao što su jedenje, govor i hodanje. U takvim slučajevima, terapija koja je inače efikasna, poput klonazepama i natrijum valproata, može izazvati neželjene reakcije na lijek, uključujući povećanu toleranciju i potrebu za većim dozama. Međutim, prognoza za jednostavnije oblike mioklonusa kod inače zdravih osoba može biti neutralna, jer bolest može uzrokovati malo ili nimalo poteškoća. U nekim slučajevima bolest počinje jednostavno, u jednom dijelu tijela, a zatim se širi. == Istraživanje == Istraživanja o mioklonusu podržava Nacionalni institut neuroloških oboljenja i moždanog udara. Glavni fokus istraživanja je na ulozi neurotransmitera i receptora uključenih u ovu bolest. Utvrđivanje da li abnormalnosti u tim putovima uzrokuju mioklonus može pomoći u razvoju terapije lijekovima i dijagnostičkih testova. Određivanje u kojoj mjeri genetika igra ulogu u tim abnormalnostima može dovesti do potencijalnih terapija za njihovo preokretanje, što bi moglo ispraviti gubitak inhibicije i istovremeno unaprijediti mehanizme u tijelu koji bi kompenzovali njihove efekte. == Etimologija == Riječ mioklonus nastala je kombinovanjem riječi myo- i clonus, što ukazuje na poremećaj kontrakcije mišića. Izgovara se /ˌmaɪˈɒklənəs/ ili /ˌmaɪəˈkloʊnəs, ˌmaɪoʊ-/. Zastupljenost ovih varijanti pokazuje razliku između američkog i britanskog engleskog. Varijanta sa naglaskom na slog -oc- jedini je izgovor koji se navodi u nekoliko glavnih američkih rječnika (medicinskih i opštih). Varijanta sa naglaskom na slog -clo- navodi se u britanskoj verziji Oxford Dictionaries online, ali ne i u američkoj verziji. == Također pogledajte == * Sindrom prekida uzimanja antidepresiva – simptomi koji se javljaju nakon prestanka uzimanja antidepresivnih lijekova * Sindrom benignih fascikulacija – nevoljno trzanje mišića u voljnim mišićima * Klonus – niz nevoljnih i ritmičnih kontrakcija i opuštanja mišića * Sindrom eksplodirajuće glave – abnormalna senzorna percepcija tokom sna * Fahr-ov sindrom – genetski poremećaj koji uključuje kalcifikaciju bazalnih ganglija * Fascikulacija – spontano, nevoljno trzanje mišića * Hipnagogija – stanje svijesti pri uspavljivanju * Hipnički trzaj – nevoljno trzanje prilikom uspavljivanja * Poremećaj periodičnih pokreta udova – poremećaj spavanja * Sindrom nemirnih nogu == Reference == '''Nacionalni konvent''' (francuski: ''Convention nationale'', [kɔ̃vɑ̃sjɔ̃ nɑsjɔnal]) bila je [[Konstituanta|ustavotvorna skupština]] [[Kraljevina Francuska|Kraljevine Francuske]] tokom jednog dana i [[Prva Francuska Republika|francuske Prve Republike]] tokom njene prve tri godine za vrijeme [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]], nakon dvogodišnje [[Nacionalna ustavotvorna skupština|Nacionalne ustavotvorne skupštine]] i jednogodišnje [[Zakonodavna skupština Francuske|Zakonodavne skupštine]]. Stvoren je nakon ustanka 10. avgusta 1792. Bila je to prva francuska vlada ustrojena kao [[Republika|republička]], čime je u potpunosti napušten prethodni [[Monarhija|monarhijski sistem]]. Konvent je zasjedao kao jednodomna skupština od 20. septembra 1792. do 26. oktobra 1795. (4. [[Brimer|brimera]] IV prema kalendaru kojeg je Konvent usvojio). Konvent je nastao kada je Zakonodavna skupština odredila privremenu suspenziju kralja [[Luj XVI, kralj Francuske|Luja XVI]] i sazivanje Nacionalnog konventa radi izrade novog ustava bez monarhije. Druga velika novina bila je odluka da poslanici tog konventa treba da budu birani od svih Francuza koji su stariji od 21 godine, koji imaju prebivalište godinu dana i žive od svog rada. Nacionalni konvent je, dakle, bila prva francuska skupština izabrana [[Opšto pravo glasa za muškarce|opštim pravom glasa bez klasnih razlika]].<ref>Anchel, Robert (1911). "Convention, The National". In Chisholm, Hugh (ed.). ''Encyclopædia Britannica''. Vol. 7 (11. edicija). Cambridge University Press. str. 46.</ref> Iako je Konvent trajao do 1795, vlast je efektivno bila birana od strane Konventa i koncentrisana u malom Komitetu javnog spasa od aprila 1793. Osam mjeseci od jeseni 1793. do proljeća 1794, kada su [[Maximilien Robespierre]] i njegovi saveznici dominirali [[Komitet javnog spasa|Komitetom javnog spasa]], predstavljaju najradikalniju i najkrvaviju fazu Francuske revolucije, poznatu kao [[Jakobinska diktatura|Vladavina terora]]. Nakon pada Robespierrea, Konvent je trajao još godinu dana dok nije napisan novi ustav, uvodeći [[Francuski direktorijum]]. == Izbori == Indirektni izbori održani su od 2. do 10. septembra 1792. nakon izbora izbornih kolegijuma od strane primarnih skupština 26. avgusta.<ref>"[https://web.archive.org/web/20181222095403/http://www.archivespasdecalais.fr/Anniversaires/Du-2-au-10-septembre-1792-election-des-deputes-a-la-Convention-nationale Du 2 au 10 septembre 1792: élection des députés à la Convention nationale]". [http://www.archivespasdecalais.fr/Anniversaires/Du-2-au-10-septembre-1792-election-des-deputes-a-la-Convention-nationale Original] arhiviran 22. decembra 2018. Pristupljeno 2. 4. 2026. (jezik: ''francuski'')</ref> Uprkos uvođenju opšteg muškog prava glasa, izlaznost je bila niska,<ref>Thompson, J. M. (1959). ''The French Revolution''. Oxford: Basil Blackwell.</ref>^[<ref>Konvent je, dakle, bio izabran od strane male manjine stanovništva, ali one koja je bila najodlučnija. To objašnjava dvosmislenost riječi "narodni" kada se primjenjuje na ovaj period: Francuska revolucija u "narodnom" smislu zasigurno nije bila narodna u smislu učešća naroda u javnim poslovima. Ali ako se riječ "narodni" shvati tako da je revolucionarna politika bila formirana pod pritiskom sans-kilotskog pokreta i organizovanih manjina, i da je od njih dobila egalitarni impuls, onda da, Revolucija je zaista ušla u svoju "narodnu" fazu.</ref>^] iako je došlo do povećanja u poređenju sa izborima 1791/92. glasalo je 11,9% znatno većeg biračkog tijela, u poređenju sa 10,2% znatno manjeg biračkog tijela 1791. Niska izlaznost bila je djelimično uzrokovana strahom od odmazde; u Parizu je Maximilien Robespierre predsjedavao izborima i, u saradnji sa radikalnom štampom, uspio da isključi svakog kandidata sa rojalističkim simpatijama.<ref>Jordan, David P. (1989). ''The Revolutionary Career of Maximilien Robespierre''. University of Chicago Press. str. 119. ISBN <bdi>978-0-226-41037-1</bdi>.</ref> U cijeloj Francuskoj, samo jedanaest primarnih skupština željelo je zadržati monarhiju. Sve izborne skupštine su prešutno glasale za "republiku", iako je samo Pariz koristio tu riječ.<ref>Thompson, J. M. (1959). ''The French Revolution''. Oxford: Basil Blackwell.</ref> Dana 20. septembra Konvent je održao svoju prvu sjednicu u "Sali sto Švicaraca"; sljedećeg dana prešla je u Salu Manjež, koja je imala malo prostora za javnost i lošu akustiku.<ref>{{Cite web|url=https://www.antoine-saint-just.fr/lieux/tuileries.html|title=Saint-Just: lieux de mémoire|website=www.antoine-saint-just.fr|access-date=2. 4. 2026}}</ref> Od 10. maja 1793. sastajali su se u Sali mašina, ogromnoj dvorani u kojoj su poslanici bili "razbacani". Sala mašina je imala galerije za publiku koja je često uticala na rasprave prekidima ili aplauzom.<ref>{{Cite web|url=https://history.hanover.edu/texts/natcon.html|title=National Convention|website=history.hanover.edu|access-date=2. 4. 2026}}</ref> Članovi Konventa dolazili su iz svih slojeva društva, ali najbrojniji su bili advokati. U Nacionalnoj ustavotvornoj skupštini sjedilo je 75 članova, a 183 u Zakonodavnoj skupštini. Ukupan broj poslanika bio je 749, ne računajući 33 iz francuskih kolonija, od kojih je samo dio stigao na vrijeme u Pariz. Thomas Paine i Anacharsis Cloots imenovani su u Konvent od strane Žirondinaca. Pored toga, novoformirani departmani pripojeni Francuskoj od 1782. do 1789. imali su pravo slati delegacije. Prema sopstvenim pravilima, Konvent je birao svog predsjednika svake dvije sedmice, a odlazeći predsjednik bio je podoban za ponovni izbor nakon isteka tog perioda. Obično su se sjednice održavale ujutro, ali su se često održavale i večernje sjednice, koje su se produžavale do kasno u noć. Ponekad, u izuzetnim okolnostima, Konvent se proglašavao u stalnom zasjedanju, zasjedavši više dana bez prekida. Za zakonodavne i administrativne svrhe Konvent je koristio komitete, sa ovlaštenjima manje ili šire proširenim i regulisanim uzastopnim zakonima. Najpoznatiji od tih komiteta uključuju Komitet javnog spasa i Komitet opšte bezbjednosti. == Politička podjela == Nacionalni konvent bio je sastavljen od tri glavne frakcije: Montanjari (Planina), Marais (Ravnica) i Žirondinci (Brisotini). Historičari se ne slažu u potpunosti oko sastava Konventa, ali trenutni konsenzu je da je Planina bila najveća frakciaj sa oko 302-309 poslanika. Žirondinci su imali između 178 i 227 poslanika, dok je Ravnica brojala između 153 i 250 poslanika. Ove tri frakcije, Planina je bila najjedinstvenja, dok je Ravnica bila najmanje usaglašena. Više od 94% članova Planine glasalo je isto o ključnim pitanjima; nasuprot njima, Žirondinci i Ravnica bili su znatno podijeljeniji. Samo oko 70% Žirondinaca i 58% članova Ravnice glasalo je isto o tim pitanjima. == Žirondinski konvent == === Žirondinci i Montanjari === Žirondinci su bili konzervativniji od Montanjara, iako su i dalje bili demokrate. Žirondinci su dobili ime po Žirondi, oblasti u Francuskoj iz koje su mnogi poslanici ove frakcije bili izabrani (iako su mnogi Žirondinci zapravo poticali iz Pariza). Također su bili poznati kao Brisotini, po svom najistaknutijem govorniku, Jacquesu Pierreu Brissotu. Montanjari su svoju podršku dobijali od Pariške komune i narodnih društava kao što su Jakobinski klub i Kordelijeri; ime su dobili po visokim klupama (tribinama) na kojima su sjedili dok je Konvent zasjedao. === Ravnica === Ravnica je bila treća frakcija u Konventu. Ime je dobila po svom mjestu u sali Konventa. Na početku su podržavali Žirondince, međutim kako je vrijeme prolazilo i Montanjari počeli da zagovaraju pogubljenje Luja XVI, Ravnica je počela da staje na njihovu stranu. === Suđenje kralju i pogubljenje === Jednoglasna odluka Konventa o proglašenju Francuske republike 21. septembra 1792. ostavila je otvorenim pitanje sudbine bivšeg kralja. Zbog toga je formirana komisija koja je trebala da ispita dokaze protiv njega, dok je Zakonodavni odbor Konventa razmatrao pravne aspekte mogućeg budućeg suđenja. Većina Montanjara bila je za presudu i pogubljenje, dok su Žirondinci bili podijeljeni po pitanju Lujeve sudbine: neki su smatrali da kralj ima nepovredivost, drugi su podržavali pomilovanje, a treći su zagovarali blažu kaznu ili progonstvo. Dana 13. novembra, Robespierre je izjavio da ustav koji je Luj prekršio, uprkos tome što mu garantuje nepovredivost, ne može biti korišten u njegovu odbranu. Robespierre je u tom periodu bio bolestan i malo je učestvovao osim što je podržavao vođu Montanjara, Louisa Antoinea de Saint-Justa, koji je održao svoj prvi veliki govor, iznoseći argumente protiv kraljeve nepovredivosti. Dana 20. novembra mišljenje se naglo okrenulo protiv Luja nakon otkrića tajnog skladišta sa 726 dokumenata, koji su sadržali njegovu ličnu prepisku sa bankarima i ministrima. Na suđenju, kralj je tvrdio da ne priznaje dokumente koji su očigledno bili potpisani njegovim rukom. === Kriza i pad Žirondinaca === Vojni neuspjesi u ratu protiv Prve koalicije, prelazak Charlesa Françoisa Dumourieza na stranu neprijatelja, kao i pobuna u Vendéeu (koja je počela u martu 1793), iskorišteni su od strane Montanjara i sanskilota da prikažu Žirondince kao slabe. Montanjari su predlagali oštre mjere, ali su Žirondinci oklijevali da ih prihvate. Na kraju su bili primorani da pristanu na formiranje Revolucionarnog tribunala i Komiteta javnog spasa, koje su predložili Montanjari. Društvene i ekonomske teškoće dodatno su pojačavale napetosti između ovih grupa. Konačni obračun, revolucija od 31. maja do 2. juna 1793. godine, bio je izazvan suđenjem Jean-Paul Maratu i hapšenjem sekcijskih aktivista. Dana 25. maja, Pariška komuna marširala je ka Konventu zahtevajući oslobađanje uhapšenih aktivista. == Montanjarski Konvent == === Revoluciona(rna) vlada === Parižani su 5. septembra pokušali ponoviti pobunu od 2. juna. Naoružane sekcije ponovo su opkolile Konvent kako bi zahtijevale formiranje unutrašnje revolucionarne vojske, hapšenje osumnjičenih i čistku u odborima. To je vjerovatno ključni dan o formiranju revolucionarne vlade: Konvent je popustio, ali je zadržao kontrolu nad događajima. Istog dana je na agendu stavljen "teror", a već sutradan u Komitet javne bezbjednosti izabrani su Collot d'Herbois i Billaud-Varenne. Dana 9. septembra formirana je revoluciona vojska, a 11. je donešen maksimum za žito i stočnu hranu, što je značilo opštu kontrolu cijena, ali i plata. Dana 14. septembra reorganizovan je Revolucioni tribunal, a 17. je usvojen zakon o osumnjičenima, a 20. septembra lokalnim revolucionarnim komitetima povjeren je zadatak sastavljanja njihovih spiskova. === Raspad frakcija === Još u septembru 1793. među revolucionarima postojala su dva jasno različita krila. Prvo krilo predstavljali su tzv. hebertisti, iako sam Jacques Hébert nikada nije bio zvanični vođa stranke koja je zagovarala rat do istrebljenja i usvojila program enragésa, navodno zato što su ga sans-culotti podržavali. Hebertisti su ranije stajali uz Montanjare dok god su mogli da se nadaju da će preko njih kontrolisati Konvent. Dominirali su u Klubu kordeljera, popunjavali Bouchotteove kancelarije i uglavnom su mogli voditi Komunu sa sobom. Drugo krilo činili su dantonisti, koji su nastali kao odgovor na sve veću centralizaciju revolucionarne vlade i diktaturu odbora. Dantoniste su uglavnom predvodili poslanici Konventa (a ne sans-culotti), uključujući Georgesa Dantona, Charlesa Delacroixa i Camillea Desmoulinsa. Na kraju, Komitet je potkopao sopstvenu podršku uklanjanjem i dantonista i hebertista, iako su obje grupe ranije podržavale Komitet. Primoravajući Konvent da dozvoli hapšenje žirondinaca i dantonista, Komitet je vjerovao da je uništio svoju glavnu opoziciju. Međutim, suđenja su pokazala nepoštovanje Komiteta prema članovima Konventa, od kojih su neki bili pogubljeni. Mnogi članovi Konventa koji su do sredine 1794. podržavali Komitet više ga nisu podržavali. Komitet je djelovao kao posrednik između Konventa i sans-culottesa iz kojih su obje strane crpile moć. Pogubljenjem hebertista i otuđivanjem sans-culottea, Komitet je postao nepotreban Skupštini. - - - Stanko Luka Karaman (8. decembar 1889 – 17. maj 1959) bio je jugoslovenski prirodnjak srpskog porijekla, istraživač amfipodnih i izopodnih rakova. Bio je biolog, zoolog, ihtiolog i muzeolog, koji je odigrao ključnu ulogu u razvoju prirodnih nauka i muzejske djelatnosti u Makedoniji. Osnivač je Prirodnjačkog muzeja i Zoološkog vrta u Skoplju i jedan od inicijatora uređenja gradskog parka uz rijeku Vardar. Biografija Stanko Karaman rođen je 8. decembra 1889. godine u Sarajevu, kao sin biologa i direktora srednje škole, Luke Karamana i njegove supruge Anke Miladinov, porijeklom iz Splita. Srednju školu završio je u Sarajevu 1912, nakon čega je započeo studij prirodnih nauka u Zagrebu i Napulju. Nakon prekida tokom Prvog svjetskog rata, studije je nastavio u Zagrebu, gdje je diplomirao 1920. godine, a doktorirao u januaru 1921. disertacijom o filogeniji šarana (Cyprinidae). Naučna aktivnost i dolazak u Makedoniju Nakon doktorata radio je kao asistent u Nacionalnom zoološkom muzeju i Zoološkom institutu u Zagrebu (1919–1924). Dva istraživačka putovanja u Makedoniju usmjerila su njegov daljnji naučni rad na to područje. Godine 1924. dolazi u Makedoniju i objavljuje monumentalnu studiju Pisces Macedoniae, prvi sistematski naučni rad o slatkovodnim ribama u zemlji. Tokom istraživanja identifikovao je i opisao 16 novih vrsta i podvrsta. Tokom karijere objavio je više od 100 naučnih radova (prema nekim izvorima 108), baveći se taksonomijom i ekologijom riba, vodozemaca, gmizavaca, šišmiša, te posebno slatkovodnih rakova iz redova Amphipoda i Isopoda. Opisao je oko 60 novih vrsta riba i oko 150 novih taksona slatkovodnih rakova, uglavnom endemskih. Bio je među prvim istraživačima slatkovodne podzemne faune i pećinskih ekosistema na Balkanu, te se smatra jednim od osnivača ove oblasti. Istraživanja vezana za malariju Godine 1924. imenovan je za parazitologa u Institutu za tropske bolesti u Skoplju. Istraživao je komarce i helmintijaze, te proveo šest mjeseci proučavajući područja pogođena malarijom. U radu Anopheles u Makedoniji i njihovo suzbijanje identifikovao je pet vrsta malarijskih komaraca i predložio mjere suzbijanja, uključujući biološke metode poput korištenja malih riba za uništavanje larvi. Također je proučavao žarišta malarije u Dalmaciji i metode njenog suzbijanja. Institucionalne i muzejske aktivnosti Godine 1926. osnovao je Muzej Južne Srbije (kasnije Makedonski muzej prirodne historije) u Skoplju, a 1928. i Zoološki vrt u Skoplju. Bio je dugogodišnji direktor muzeja, gdje je kao jedini naučni radnik organizirao prikupljanje i obradu materijala, te sarađivao s evropskim naučnicima. U isto vrijeme uređivao je i gradski park uz rijeku Vardar, pretvorivši zapušteno područje u park engleskog stila površine oko 120 hektara (današnji Gradski park). Kasniji život Početkom Drugog svjetskog rata 1941. godine napustio je Skoplje i boravio u Kragujevcu i Smederevu, gdje je do 1945. vodio Biološki institut. Nakon rata radio je u Splitu, a od 1950. do 1952. bio je šef Biološkog instituta Jugoslavenske akademije nauka i umjetnosti u Dubrovniku. Godine 1952. vratio se u Skoplje i nastavio rad u Prirodnjačkom muzeju. Penzionisao se 1957, ali je ostao aktivan u nauci do smrti 17. maja 1959. godine. Časopisi i urednički rad Bio je urednik Biltena Skopskog naučnog društva“ (1937–1941) te inicijator ili saradnik u pokretanju više naučnih publikacija, uključujući: Acta Musei Macedonici scientiarum naturalium Fragmenta Balcanica Izdanija Folia Balcanica Ove publikacije bile su ključne za razvoj nauke u Makedoniji i na Balkanu. Porodica Bio je oženjen biologinjom Zorom Karaman, s kojom je imao dva sina i kćerku. Njegov sin Gordan S. Karaman bio je također poznati biolog i karcinolog, univerzitetski profesor i autor brojnih naučnih radova. Počasti i priznanja Makedonska pošta je 2009. godine izdala je poštansku marku s njegovim likom, u znak priznanja za njegov doprinos nauci i muzejskoj djelatnosti. Nasljeđe u nauci Nekoliko vrsta nazvano je po njemu, kao što su Delamarella karamani (Harpacticoida), Stygophalangium karamani (Arachnida) i Macedonethes stankoi (Isopoda). Naziv karamani u nekim taksonima odnosi se i na njegovog sina Gordana S. Karamana. Stanko Luka Karaman (8. decembar 1889 – 17. maj 1959) bio je jugoslovenski prirodnjak srpskog porijekla, istraživač amfipodnih i izopodnih rakova. Bio je biolog, zoolog, ihtiolog i muzeolog, koji je odigrao važnu ulogu u razvoju prirodnih nauka i muzejske djelatnosti u Makedoniji. Osnivač je Prirodnjačkog muzeja i Zoološkog vrta u Skoplju i jedan od inicijatora uređenja gradskog parka uz rijeku Vardar. Biografija i obrazovanje Stanko Karaman rođen je 8. decembra 1889. godine u Sarajevu, kao sin biologa i direktora srednje škole, Luke Karamana i njegove supruge Anke Miladinov, porijeklom iz Splita. Srednju školu završio je u Sarajevu 1912, nakon čega je započeo studij prirodnih nauka u Zagrebu i Napulju. Nakon prekida tokom Prvog svjetskog rata, studije je nastavio u Zagrebu, gdje je diplomirao 1920. godine, a doktorirao u januaru 1921. disertacijom o filogeniji šarana (Cyprinidae). Naučni rad i istraživanja Nakon doktorata radio je kao asistent u Nacionalnom zoološkom muzeju i Zoološkom institutu u Zagrebu (1919–1924). Dva istraživačka putovanja u Makedoniju usmjerila su njegov daljnji naučni rad na to područje. Godine 1924. dolazi u Makedoniju i objavljuje monumentalnu studiju Pisces Macedoniae, prvi sistematski naučni rad o slatkovodnim ribama u zemlji. Tokom istraživanja identifikovao je i opisao 16 novih vrsta i podvrsta. Tokom karijere objavio je više od 100 naučnih radova (prema nekim izvorima 108), baveći se taksonomijom i ekologijom riba, vodozemaca, gmizavaca, šišmiša, te posebno slatkovodnih rakova iz redova Amphipoda i Isopoda. Opisao je oko 60 novih vrsta riba i oko 150 novih taksona slatkovodnih rakova, uglavnom endemskih. Bio je među prvim istraživačima slatkovodne podzemne faune i pećinskih ekosistema na Balkanu, te se smatra jednim od osnivača ove oblasti. Istraživanja vezana za malariju Godine 1924. imenovan je za parazitologa u Institutu za tropske bolesti u Skoplju. Istraživao je komarce i helmintijaze, te proveo šest mjeseci proučavajući područja pogođena malarijom. U radu Anopheles u Makedoniji i njihovo suzbijanje identifikovao je pet vrsta malarijskih komaraca i predložio mjere suzbijanja, uključujući biološke metode poput korištenja malih riba za uništavanje larvi. Također je proučavao žarišta malarije u Dalmaciji i metode njenog suzbijanja. Institucionalni rad i kasniji život Godine 1926. osnovao je Muzej Južne Srbije (kasnije Makedonski muzej prirodne historije) u Skoplju, a 1928. i Zoološki vrt u Skoplju. Bio je dugogodišnji direktor muzeja, gdje je kao jedini naučni radnik organizirao prikupljanje i obradu materijala, te sarađivao s evropskim naučnicima. U isto vrijeme uređivao je i gradski park uz rijeku Vardar, pretvorivši zapušteno područje u park engleskog stila površine oko 120 hektara (današnji Gradski park). Početkom Drugog svjetskog rata 1941. godine napustio je Skoplje i boravio u Kragujevcu i Smederevu, gdje je do 1945. vodio Biološki institut. Nakon rata radio je u Splitu, a od 1950. do 1952. bio je šef Biološkog instituta Jugoslavenske akademije nauka i umjetnosti u Dubrovniku. Godine 1952. vratio se u Skoplje i nastavio rad u Prirodnjačkom muzeju. Penzionisao se 1957, ali je ostao aktivan u nauci do smrti 17. maja 1959. godine. Publikacije, porodica i nasljeđe Bio je urednik Biltena Skopskog naučnog društva (1937–1941) te inicijator ili saradnik u pokretanju više naučnih publikacija, uključujući: Acta Musei Macedonici scientiarum naturalium Fragmenta Balcanica Izdanija Folia Balcanica Ove publikacije bile su ključne za razvoj nauke u Makedoniji i na Balkanu. Bio je oženjen biologinjom Zorom Karaman, s kojom je imao dva sina i kćerku. Njegov sin Gordan S. Karaman bio je također poznati biolog i karcinolog, univerzitetski profesor i autor brojnih naučnih radova. Makedonska pošta je 2009. godine izdala poštansku marku s njegovim likom, u znak priznanja za njegov doprinos nauci i muzejskoj djelatnosti. Nekoliko vrsta nazvano je po njemu, kao što su Delamarella karamani (Harpacticoida), Stygophalangium karamani (Arachnida) i Macedonethes stankoi (Isopoda). Naziv karamani u nekim taksonima odnosi se i na njegovog sina Gordana S. Karamana. Bosna i Hercegovina se po prvi put na FIFA Svjetskim prvenstvima pojavila 2014. godine u Brazilu, što j ujedno i prvi put da se ista selekcija našla na nekom velikom međunarodnom takmičenju. Budući da FIFA priznaje Srbiju kao zvaničnog nasljednika Jugoslavije, bosanskohercegovački igrači imali su važne uloge u historiji Svjetskog prvenstva i prije nezavisnosti 1992. godine. == Bosanskohercegovački igrači u jugoslovenskoj fudbalskoj reprezentaciji == Jugoslavija je u periodu između 1930. i 1990. na Svjetskim prvenstvima učestvovala ukupno 8 puta. Dok su u ranim izdanjima prvenstva uglavnom bili zastupljeni srbijanski igrači, sastavi su vremenom postajali sve raznovrsniji. Nekoliko bosanskohercegovačkih igrača bili su dio početnog sastava, ekipe koja je 1974. prošla grupnu fazu neporažena ispred Brazila. Napadač Dušan Bajević postigao je tri pogotka u jednoj od najvećih pobjeda u historiji Svjetskog prvenstva: Jugoslavija je pobijedila Zair sa 9:0. Odbrambeni igrač Josip Katalinski je također bio strijelac. Za reprezentaciju Jugoslavije te godine nastupili su i defanzivac Enver Hadžiabdić i golman Enver Marić. Kreativni vezni igrač Safet Sušić, kojeg mnogi smatraju najboljim bosanskohercegovačkim igračem svih vremena, bio je dio jugoslovenske fudbalske reprezentacije na SP u dva navrata: 1982. i 1990. godine. Tim koji je stigao do četvrtfinala 1990. predvodio je kapiten Zlatko Vujović, igrač bosansko-hrvatskog porijekla. == Nastupi na SP == Nakon što je Bosna i Hercegovina stekla nezavisnost od Jugoslavije 1. marta 1992. godine, ubrzo je formirana nacionalna fudbalska reprezentacija koja nije mogla učestvovati u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 1994. jer svez još uvijek nije bio član FIFA-e. Tokom kvalifikacija za SP 1998, prvu domaću utakmicu BiH je odigrala protiv Hrvatske u Bolonji. Meč se igrao na neutralnom terenu zbog renoviranja stadiona Asim Ferhatović Hase u Sarajevu. BiH je zauzela treće mjesto u kvalifikacijama za SP 2006, pri čemu je ostvarila dva remija protiv Španije. Tokom kvalifikacija za SP 2010, BiH je prvi put stigla do baraža za neko veliko takmičenje, gdje je na kraju izgubila ukupnim rezultatom 2:0 od Portugala. Bosna i Hercegovina se po prvi put kao nezavisna država plasirala na Svjetsko prvenstvo u fudbalu 2014. godine, nakon što je osvojila prvo mjesto u Grupi G. {| class="wikitable" style="text-align:center;" !Godina !Faza !Mjesto !OU !P !N !I !POG !PRG !Sastav |- |{{ZD|URU}} 1930 – {{ZD|ITA}} 1990 | colspan="9" |Dio Jugoslavije |- |{{ZD|SAD}} 1994 | colspan="9" |Nisu učestvovali |- |{{ZD|FRA}} 1998 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|JKO}} {{ZD|JAP}} 2002 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|NJE}} 2006 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|JAR}} 2010 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|BRA}} 2014 |Grupna faza |20 |3 |1 |0 |2 |4 |4 |Sastav |- |{{ZD|RUS}} 2018 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|KAT}} 2022 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|KAN}} {{ZD|MEX}} {{ZD|SAD}} 2026 |Grupna faza |TBD |– |– |– |– |– |– | |} {| class="wikitable" style="text-align:center;" ! Godina !! OU !! P !! N !! I !! POG !! PRG !! Mjesto |- | 1998 || 8 || 3 || 0 || 5 || 9 || 14 || 4 |- | 2002 || 8 || 2 || 2 || 4 || 12 || 12 || 4 |- | 2006 || 10 || 4 || 4 || 2 || 12 || 9 || 3 |- | 2010 || 12 || 6 || 1 || 5 || 25 || 15 || 2 (baraž) |- | 2014 || 10 || 8 || 1 || 1 || 30 || 6 || 1 |- | 2018 || 10 || 5 || 2 || 3 || 24 || 13 || 3 |- | 2022 || 8 || 1 || 4 || 3 || 9 || 12 || 4 |- | 2026 || 8 || 5 || 2 || 1 || 17 || 7 || 2 |} {{Nogometaš | imenogometaša = Aleksandar Stanković | slika = | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{datum rođenja i godine|2005|8|3|}} | rodnigrad = [[Milan]] | rodnadržava = [[Italija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 1,85 m | pozicija = [[Vezni igrač (nogomet)#Defanzivni vezni|Defanzivni vezni]] | trenutniklub = [[Club Brugge]] | brojnadresu = 25 }} '''Aleksandar Stanković''' (rođen 3. avgusta 2005) srbijanski je profesionalni fudbaler koji igra na pozicijama defanzivnog veznog ili centralnog beka. Trenutno nastupa za Club Brugge, koji se takmiči u prvog belgijskoj ligi i srbijansku fudbalsku reprezentaciju. Sin je nekadašnjeg reprezentativca Srbije i bivšeg fudbalera milanskog Intera, Dejana Stankovića. == Klupska karijera == === Inter Milan === Stanković je prvi put uvršten na spisak prve ekipe Intera 1. oktobra 2022, kada je bio na klupi za rezervne igrače u utakmici Serije A protiv AS Rome na stadionu San Siro. Iako nije ulazio u igru, bio je dio ekipe koja je osvojila Kup Italije 2022-23, pri čemu je njegova ekipa u finalu savladala Fiorentinu rezultatom 2:1. === Posudba u Luzern === U FC Luzern Stanković je prešao 3. jula 2024, na jednogodišnju posudbu uz opciju trajnog otkupa, kao i klauzulu o povratnom otkupu u korist matičnog Intera. Prvi pogodak za klub postigao je 26. oktobra iste godine, na utakmici u kojoj je Yverdon-Sport slavio rezultatom 3:2. === Club Brugge === Krajem jula 2025, Stanković je zvanično prešao u Club Brugge, potpisavši sa tim belgijskim prvoligašem ugovor do 2029. godine. Inter Milan je zadržao klauzulu o povratnom otkupu koja im omogućava da Stankovića vrate za 22 miliona eura 2026, odnosno za 25 miliona eura 2027. godine. Mjesec dana kasnije, 27. avgusta, postigao je svoj prvi pogodak za klub u pobjedi od 6:0 protiv Rangers FC u drugoj utakmici kvalifikacija za Ligu prvaka. == Reprezentativna karijera == Poziv srbijanske U15 reprezentacije dobio je u februaru 2020. Nastupao je za U16 i U17 selekcije, a prvi put kapitensku traku za omladinsku selekciju nosio je u maju 2021. Stanković je bio kapiten generacije koja je došla do polufinala Evropskog U17 prvenstva 2022. godine. Prvi poziv za U18 srbijansku reprezentaciju dobio je u septembru 2022, kada je kao kapiten nastupio u minimalnom porazu protiv italijanske selekcije. Četiri dana kasnije, protiv iste ekipe, postigao je prvi pogodak u pobjedi Srbije od 2:1. == Stil igre == Dok je predvodio U17 selekciju Srbije do polufinala Evropskog prvenstva za igrače do 17 godina, UEFA je na svojoj stranici opisala Stankovića kao igrača čiji su prekidi "prijetnja svakom protivniku", te kao kombinaciju "finoće i borbenosti u veznom redu, što jasno pokazuje zašto nosi kapitensku traku". == Privatni život == Njegov brat Filip je golman koji nastupa za ekipu Venecije. Braća su sinovi bivšeg veznog igrača milanskog Intera i reprezentacije Srbije, Dejana Stankovića. Njegova majka Ana je Slovenka, a porodica provodi vrijeme u Ljubljani. Njegov amidža po majci bivši je slovenački profesionalni fudbaler Milenko Ačimovič. Dana 11. oktobra 2025, Stanković je debitovao za seniorsku reprezentaciju Srbije u porazu kod kuće (0:1) od reprezentacije Albanije u utakmici kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2026. == Nagrade i postignuća == * Kup Italije: 2022-2023. * Superkup Italije 2023. == Reference == Okruzi u Rusiji, Sedmi kongres SKJ, Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a i ostale Rezolucije, hemijski spojevi, aviokompanije, Spisak muzeja u gradovima sa više od 100.000 stanovnika, [en:List of freeware], List of free PC games, Platonski ugljikovodik, Prank call, Meralgia paraesthetica, Myokymia, Hemifacial spasm, Miloš Krasić, Nogometne pozicije, Nogometne formacije '''Doživotni predsjednik''' je titula koja se dodjeljuje ili koju sami predsjednici preuzimaju kako bi sebi obezbijedili neograničen mandat i produžili mandat do smrti ili penzionisanja. Ovaj položaj im omogućava formalnu zaštitu od mogućeg poraza na izborima, uključujući i od progona zbog službenih ili drugih zločina (zbog kojih bi mogli odgovarati gubitkom vlasti), putem formalnog predsjedničkog imuniteta. Ponekad titula nosiocu daje pravo da imenuje ili predloži nasljednika. Termin se često koristi za političke lidere koji nastoje legitimizovati svoju apsolutnu vlast, a koji u praksi vladaju kao monarsi. Doživotni predsjednik de facto se može smatrati autokratom i često je sinonim za diktatora. Korištenje titule „doživotni predsjednik“ umjesto tradicionalno autokratskog naslova, poput monarha, podrazumijeva subverziju liberalne demokratije od strane nosioca vlasti. U nekim slučajevima, doživotni predsjednik može uspostaviti samoproklamovanu monarhiju, kao što je učinio Henri Christophe na Haitiju. Među značajnim historijskim ličnostima koje su koristile strategiju doživotnog ili neograničenog mandata izdvajaju se Julije Cezar, rimski vojni vođa i državnik koji je 45. godine p. n. e. proglasio sebe "dictator perpetuusom" (doživotnim diktatorom) u Rimskoj Republici i Napoleon Bonaparte, francuski vojni lider i državnik, koji je 1802. godine proglašen prvim doživotnim konzulom , prije nego što je 1804. godine postao car Francuske. Mnogi lideri koji su se proglasili doživotnim predsjednicima zapravo nisu uspjeli da služe do kraja života. Većina je smijenjena prije smrti, dok su neki ubijeni dok su vršili dužnost. Međutim, neki su uspjeli da vladaju do svoje prirodne smrti, poput José Gaspara Rodrígueza de Francia (Paragvaj), Alexandra Pétiona i Françoisa Duvaliera (Haiti), Rafaela Carrere (Gvatemala), Saparmurrata Niyazova (Turkmenistan) i Josipa Broza Tita (Jugoslavija). Neki lideri nisu uspjeli da dobiju status doživotnog predsjednika; primjer za to je Mobutu Sese Seko iz Zaira, koji je 1972. godine pokušao da osigura takav mandat. Neki dugogodišnji autokratski predsjednici pogrešno se smatraju doživotnim predsjednicima. Oni nikada zvanično nisu dobili doživotni mandat i povremeno su učestvovali na izborima na kojima su ponovno birani. U većini slučajeva, to su bili fiktivni izbori koji su im garantovali nastavak vlasti. Doživotni predsjednici se mogu smatrati monarskim vladarima de facto. U prošlosti su neka državna uređenja imala karakter monarhija (npr. Vatikan), gdje je vladar biran od strane skupštine. Politolozi često imaju teškoće da razlikuju državu koju vodi doživotni predsjednik od monarhije, posebno kada se radi o nasljednoj ili porodičnoj diktaturi. {| class="wikitable" |+Doživotni predsjednici po državama !Država !Predsjednik !Zvanična titula !Titula na bosanskom jeziku !Bilješke |- |{{ZID|Njemačka|Nazi}} |Adolf Hitler |''Führer und Reichskanzler'' |Vođa i kancelar |Referendum o šefu države Trećeg Rajha održan je 19. avgusta 1934, nakon smrti predsjednika Paula von Hindenburga, kako bi se formalno spojile funkcije predsjednika i kancelara, a koje je nakon referenduma preuzeo Adolf Hitler. Glasanje koje je proteklo pod represivnim uslovima bez slobodne opozicije, rezultovalo je time da je 89,93% glasova podržalo Hitlerovu vlast. Referendumi u nacističkoj Njemačkoj služili su više kao propagandni instrument za demonstraciju jedinstva između režima i narodne zajednice nego kao stvarno demokratsko odlučivanje. |- |{{ZID|Argentina}} |Juan Carlos Onganía |''Presidente de facto de la Nación Argentina'' |de facto predsjednik Argentine |Doživotni predsjednik tokom prve faze civilno-vojne diktature poznate kao "Argentinska revolucija", od 29. juna 1966. do 8. juna 1970. |- |{{ZID|Bolivija}} |Simón Bolívar |''El Libertador'' |Oslobodilac |Prvi predsjednik Kolumbije. Zvanično titulu "El Libertador de Venezuela" dobio od vlasti u Caracasu 14. oktobra 1813. kao priznanje za njegovo vođstvo u oslobađanju teritorije od španske vlasti. Ova titula mu nije dodijeljena samoinicijativno, već kao formalno priznanje od lokalnih vlasti. Kasnije je titula potvrđena i od strane Kongresa Velike Kolumbije 1819, čime je postala zvanično priznati epitet za njegove zasluge u oslobađanju više južnoameričkih zemalja. Danas se "El Libertador" smatra historijski i državno priznatim nazivom koji simbolizuje njegovu ulogu u borbi za nezavisnost. |- | |José María Linares Lizarazu |''Presidente de la República de Bolivia'' |13. predsjednik Bolivije |Zvanično nosio titulu predsjednika Bolivije, obavljajući je od 9. septembra 1857. do 14. januara 1861. Tokom vlasti prvo je bio privremeni predsjednik (pro tempore), a od 31. marta 1858. sebe je proglasio diktatorom, ostavši na vlasti sve do svog svrgavanja 1861. godine. |- | |Manuel Isidoro Belzu Humérez |''Presidente de la República de Bolivia'' |11. predsjednik Bolivije |Bolivijski vojni oficir i 11. predsednik Bolivije od 1848. do 1855. Tokom njegove vlasti usvojeni su aktuelna nacionalna himna i zastava, a vlada je imala populistički karakter, podržavajući siromašno i domorodačko stanovništvo. Došao je na vlast vojnom silom, porazivši José Miguela de Velasca, a kasnije je legitimizirao položaj na izborima. Nakon penzionisanja njegov zet Jorge Córdova preuzeo je funkciju predsjednika, dok je Belzu kasnije ubijen 1865. u pokušaju da se vrati na vlast. |- | | | | | |- | | | | | |- | | | | | |} '''Primjeri doživotnih predsjednika po državama:''' * * '''Argentina:''' Juan Carlos Onganía * '''Bolivija:''' Simón Bolívar, Antonio José de Sucre, Andrés de Santa Cruz, Manuel Isidoro Belzu, José María Linares, Mariano Melgarejo, Germán Busch * '''Brazil:''' Getúlio Vargas * '''Centralnoafrička Republika:''' Jean-Bedel Bokassa, André Kolingba * '''Ciskei:''' Lennox Sebe * '''Sjeverna Koreja:''' Kim Il-sung („Večni predsjednik“), Kim Jong-il, Kim Jong-un * '''Španija:''' Francisco Franco („Caudillo“) * '''Ekvador:''' Diego Noboa * '''Francuska:''' Napoleon Bonaparte („Prvi konzul doživotno“), Philippe Pétain * '''Gana:''' Kwame Nkrumah * '''Gvatemala:''' Rafael Carrera * '''Ekvatorijalna Gvineja:''' Francisco Macías Nguema * '''Haiti:''' Toussaint Louverture, Jean-Jacques Dessalines, Henri Christophe, André Rigaud, Alexandre Pétion, Jean-Pierre Boyer, Jean-Baptiste Riché, Faustin Soulouque, Fabre Geffrard, Sylvain Salnave, François Duvalier, Jean-Claude Duvalier * '''Indonezija:''' Soekarno, Soeharto * '''Italija:''' Benito Mussolini * '''Iran:''' Rouhollah Khomeini, Ali Khamenei, Mojtaba Khamenei * '''Irak:''' Saddam Hussein * '''Libija:''' Mouammar Kadhafi * '''Malawi:''' Hastings Banda * '''Meksiko:''' Antonio López de Santa Anna * '''Uganda:''' Idi Amin Dada * '''Paragvaj:''' José Gaspar Rodríguez de Francia, Carlos Antonio López, Francisco Solano López * '''Peru:''' Simón Bolívar, Andrés de Santa Cruz, Felipe Santiago Salaverry, Manuel Ignacio de Vivanco * '''Samoa:''' Tupua Tamasese Mea’ole, Malietoa Tanumafili II * '''Tunis:''' Habib Bourguiba * '''Turkmenistan:''' Saparmurrat Niyazov * '''Jugoslavija:''' Josip Broz Tito * '''Zair:''' Mobutu Sese Seko '''Najduže vladavine doživotnih predsjednika:''' * Kim Il-sung – 45 godina, 9 mjeseci, 29 dana * Malietoa Tanumafili II – 45 godina, 4 mjeseca, 10 dana * Mouammar Kadhafi – 41 godina, 11 mjeseci, 22 dana * Francisco Franco – 39 godina, 1 mjesec, 19 dana * Ali Khamenei – 36 godina, 8 mjeseci, 24 dana * Soeharto – 30 godina, 1 mjesec, 15 dana * Mobutu Sese Seko – 25 godina, 6 mjeseci, 19 dana * Jean-Pierre Boyer – 24 godine, 11 mjeseci, 12 dana * Saddam Hussein – 23 godine, 8 mjeseci, 24 dana * Hastings Banda – 23 godine, 1 mjesec, 2 dana Ol Doinyo Lengai '''Transliteracija''' (grč. ''trans'' – "preko"; ''lit(t)era'' – "slovo") je proces prevođenja teksta iz jednog pisma u drugo, pri čemu se zadržava fonetska ili grafička ekvivalencija slova, a ne njihov značenjski sadržaj. Transliteracija se razlikuje od prevoda, jer se radi samo o prilagođavanju pisma, a ne jezika, zbog čega se u terminologiji često koristi i izraz ''preslovljavanje''. Ovaj postupak pretvaranja slova iz jednog sistema pisma u odgovarajuća slova drugog sistema pisma ne predstavlja direktno izvorne glasove, već zamjenjuje znakove njihovim ekvivalentom u drugom pismu. Zbog čestih dijakritičkih znakova koji su nerijetko potrebni, transliteracija se uglavnom primjenjuje u naučnim i stručno-tehničkim kontekstima. U bosanskom jeziku koriste se i latinica i ćirilica, pri čemu je latinica dominantna u javnoj upotrebi i svakodnevnom životu. Transliteracija se u domaćoj upotrebi koristi za prevođenje tekstova sa ćirilice na latinicu (i vice versa), prilagođavanje imena, geografskih pojmova i stručnih termina iz stranih jezika, kao i računarske i tipografske potrebe, gdje se različita pisma moraju prikazati konzistentno.<ref>Primjer: Ako baza podataka sadrži imena u oba pisma, pretraživanje po latinici bez transliteracije možda neće pronaći rezultate napisane ćirilicom. Transliteracija standardizuje prikaz i omogućava preciznije pretraživanje.</ref> '''Transliteracija''' (grč. ''trans'' – "preko"; ''lit(t)era'' – "slovo") je proces prevođenja teksta iz jednog pisma u drugo tako da se svako slovo ili znak zamjenjuje odgovarajućim znakom drugog pisma, bez mijenjanja značenja riječi. Cilj transliteracije je grafička ekvivalencija znakova, a ne reprodukcija izgovora. Zbog toga se transliteracija razlikuje od prevoda, jer se radi isključivo o prilagođavanju pisma, a ne jezika. U terminologiji se često koristi i izraz ''preslovljavanje''. Zbog čestih dijakritičkih znakova koji su nerijetko potrebni, transliteracija se uglavnom primjenjuje u naučnim, lingvističkim i stručno-tehničkim kontekstima. == Upotreba u bosanskom jeziku i primjeri == === Upotreba === U bosanskom jeziku koriste se i latinica i ćirilica, pri čemu je latinica dominantna u javnoj upotrebi i svakodnevnom životu. Transliteracija se primjenjuje u nekoliko svrha: # Prevođenje tekstova između pisama – npr. sa ćirilice na latinicu i obratno. # Prilagođavanje imena, geografskih pojmova i stručnih termina iz stranih jezika. # Računarske i tipografske potrebe, gdje se različita pisma moraju prikazati dosljedno radi čitljivosti, pretraživanja i obrade podataka. === Primjeri === {| class="wikitable" !Latinica !Ćirilica |- |Bosna i Hercegovina |Босна и Херцеговина |- |Sarajevo |Сарајево |- |Banja Luka |Бања Лука |- |Mostar |Мостар |- |Ćilim |Ћилим |} Islamic marital practices, Marriage in Islam, Islamsko bračno pravo Štuko dekoracija u islamskoj arhitekturi odnosi se na rezbareni ili oblikovani štuk i gipsani malter. Pojmovi štuko i malter u ovom kontekstu koriste se gotovo naizmjenično kako bi označili većinu vrsta ovakvih dekoracija s nešto različitim sastavima. Ova dekoracija se uglavnom koristila za prekrivanje zidova i površina, a glavni motivi bili su oni koji prevladavaju u islamskoj umjetnosti: geometrijski, arabeska, biljni, kaligrafski, kao i trodimenzionalni muqarnas. Gipsani malter bio je iznimno važan u islamskoj arhitektonskoj dekoraciji jer je relativno suha klima u velikom dijelu islamskog svijeta olakšavala korištenje ovog jeftinog i svestranog materijala u raznim prostorima. Štuko dekoracija već se koristila u drevna vremena u regiji Irana i u grčko-rimskom mediteranskom području. U islamskoj arhitekturi, štuko dekoracija pojavila se tokom omejadske dinastije (kasni 7-8. vijek) i doživjela daljnje inovacije i širenje tokom 9. vijeka pod Abasidima u Iraku, nakon čega se dalje širila islamskim svijetom i uključivala u regionalne arhitektonske stilove. Primjeri historijske rezbarene štuko dekracije nalaze se u Egiptu, Iranu, Afganistanu i Indiji, među ostalim područjima. Često se koristila u "maurskoj" ili zapadnoj islamskoj arhitekturi na Pirinejskom poluotoku (Al-Andalus) i dijelovima Sjeverne Afrike (Magrib), barem od razdoblja Taifa i lmoravida (11-12. vijek). Na Pirinejskom poluotoku dosegnula je kreativni vrhuna u maurskoj arhitekturi tokom dinastije Nasrid, koja je izgradila Alhambru. Mudejar arhitetura također je u širokoj mjeri koristila takav dekorativni stil. Španjolski izraz yesería ponekad se koristi u kontekstu islamske i mudejar arhitekture u Španiji. Italijanska saveznička vojska, odnosno Vojska Juga, nazivi su koji se primjenjuju na različite jedinice bivše Kraljevske italijanske vojske u razdoblju kada su se borile uz Saveznike tokom Drugog svjetskog rata od oktobra 1943. pa nadalje. U ovom razdoblju, prosaveznička Kraljevska italijanska mornarica i Kraljevsko italijansko ratno zrakoplovstvo bili su poznati pod nazivom Italijanska saveznička mornarica i Italijansko savezničko zrakoplovstvo. Od septembra 1943. italijanske snage naklonjene Silama Osovine postale su Nacionalna republikanska vojska novoosnovane Italijanske Socijalne Republike. Italijanska saveznička vojska nastala je kao rezultat savezničkog primirja s Italijom 8. septembra 1943; kralj Victor Emmanuel III smijenio je Benita Mussolinija s mjesta predsjednika vlade u julu 1943, nakon savezničke italije na južnu Italiju, te je umjesto njega imenovao maršala Italije, Pietra Badoglia, koji je potom stao na stranu Saveznika u borbi protiv snaga Socijalne Republike i njihovih njemačkih saveznika u sjevernoj Italiji. Italijanska saveznička vojska brojala je zmeđu 266.000 i 326.000 vojnika u Italijanskoj kampanji, od čega je 20.000 (kasnije broj povećan na 50.000, iako neki izvori navode broj i do 99.000) bilo u svojstvu borbenih jedinica, a između 150.000 i 190.000 činilo je pomoćne i logističke jedinice, uz 66.000 pripadnika zaduženih za kontrolu prometa i odbranu infrastrukture. Općenito gledano, Italijanska saveznička vojska činila je osminu borbenih snaga i četvrtinu ukupne sile 15. armijske skupine savezničkih snaga. == I motorizovana grupa == Prva formacija Savezničke vojske bila je I motorizovana grupa, formirana 27. novembra 1943. u San Pietro Vernoticu kod Brindisija. Jedinice I motorizovane grupe činili su bivši članovi 58. pješačke divizije Legnano i 18. pješačke divizije Messina. Dio vojnika koji su se pridružili jedinici uspio je izbjeći zarobljavanje i borbu na strani njemačkih snaga. Jedinica se sastojala od 295 oficira i 5387 vojnika, te je osnovana kako bi sa Saveznicima učestvovala u borbama protiv Njemačke i Italijanske Socijalne Republike. Komandant jedinice bio je oficir Vincenzno Dapino, koji je grupu vodio u njenom prvom vojnom zadatku u bici kod San Pietro Infine u decembru 1943. Ova akcija uveliko je doprinijela da Saveznici vrate povjerenje prema italijanskim vojnicima koji su se borili na njihovoj strani. Jedinica je pretrpila velike gubitke, te je ocijenjeno da je zadovoljila u izvršavanju njoj povjerenih zadataka. Nakon službe u sastavu američke Pete armije i reorganizacije, komandu nad I motorizovanom grupom preuzeo je general Umberto Utili, a jedinica je premještena u sastav Poljskog II korpusa na krajnjem lijevom krilu britanske Osme armije. Početkom 1944. jedinica je reorganizovana i proširena u Italijanski oslobodilački korpus. == Italijanski oslobodilački korpus == Dana 18. aprila 1944, I motorizovana grupa (koja je tada brojala 16.000 ljudi) preuzela je naziv Italijanski oslobodilački korpus, te biva podijeljena u dvije brigade. Oslobodilački korpus ojačan je 184. pješačkom divizijom Nembo, koja je brojala 6000 vojnika, a njom je komandovao general Umberto Utili. Početkom 1944, jedinica od 5000 italijanskih vojnika borila se na Gustavovoj liniji kod Monte Casina i pokazala se uspješnom u borbi. Italijani su ponovo pretrpili velike gubitke. == Italijanska saveznička vojska od kraja 1944. do 1945. == Nakon bitke kod Filottrana u julu 1944, italijanska vlada predložila je proširenje svojih vojnih kontingenata u okviru savezničkih snaga. Prijedlog je prihvaćen, te je u septembru 1944. oslobodilački korpus povučen sa fronta i prve linije radi opremanja britanskom opremom, uključujući britanske uniforme ''Battledress'' i kacige tipa ''Brodie''. Dana 24. septembra 1944, Korpus je raspušten, a njegovo osoblje i jedinice iskorištene su za formiranje prvih borbenih grupa. "Legnano" i "Folgore". Ubrzo su osnovane još četiri borbene grupe: "Cremona", "Friuli", "Mantova" i "Piceno". Te su grupe bile veličinom jednake slabijim divizijama. Predviđeni sastav svake iznosio je 432 oficira, 8578 podoficira i vojnika, 116 poljskih topova, 170 minobacača, 502 laka mitaljeza i 1277 motornih vozila. Borbene grupe dobile su nazive prema starim divizijama Kraljevske vojske, te su djelimično slijedile sistem numeriranja starih pukovnija. Ove su grupe funkcionisale u okviru američkih i britanskih jedinica na Gotskoj liniji. Borbeni raspored Italijanske savezničke vojske u aprilu 1945. bio je sljedeći: Načelnik stožera Vrhovne komande oružanih snaga bio je maršal Giovanni Messe, dok je načelnik stožera Kopnene vojske bio general-pukovnik Paolo Berardi. Svaki pješački puk imao je tri pješačka bataljona, četu minobacača naoružanu britanskim ML 3-inčnim minobacačima i protivtenkovsku četu naoružanu britanskim topovima QF 6pdr. Artiljerijski pukovi sastojali su se od četiri artiljerijska odreda s britanskim topovima QF 25pdr, jednog protivtenkovskog odreda s britanskim topovima QF 17pdr, te jednog protivzračnog odreda naoružanog britanskim verzijama topova Bofors 40 mm. Borbena grupa "Cremona", s vojnicima iz 44. pješadijske divizije "Cremona", pridodana Britanskom V korpusu – general-major Clemente Primieri. * 21. pješadijski puk "Cremona" * 22. pješadijski puk "Cremona" * 7. artiljerijski puk * CXLIV inženjerijski bataljon == Inhibitori enzima == Inhibicija enzimske reakcije, ili jednostavno inhibicija enzima, predstavlja sprečavanje aktivnosti enzima djelovanjem molekula nazvanih inhibitori enzima. Inhibitor enzima je molekula koja se veže za enzim i smanjuje njegovu aktivnost. Spoznaja da blokiranje aktivnosti određenih enzima može uništiti patogene organizme ili ispraviti metaboličke poremećaje dovela je do razvoja brojnih lijekova koji djeluju upravo kao inhibitori enzima. Osim u medicini, koriste se i kao pesticidi. Važno je naglasiti da nisu sve molekule koje se vežu za enzim inhibitori: aktivatori enzima povećavaju enzimsku aktivnost, dok se supstrati vežu za enzim i u okviru normalnog katalitičkog ciklusa pretvaraju u proizvode. === Način djelovanja === Inhibitor može spriječiti vezivanje supstrata za aktivno mjesto enzima ili ometati katalitički proces. Prema načinu vezivanja, inhibitori se dijele na: * '''Reverzibilne''' * '''Ireverzibilne''' Ireverzibilni inhibitori obično reagiraju s enzimom i hemijski ga mijenjaju, često stvaranjem kovalentne veze. Na taj način trajno mijenjaju ključne aminokiselinske ostatke potrebne za enzimsku aktivnost. Reverzibilni inhibitori se, nasuprot tome, vežu nekovalentnim interakcijama i njihovo djelovanje zavisi od toga da li se vežu za slobodan enzim, kompleks enzim–supstrat ili za oba oblika. Mnogi lijekovi su upravo inhibitori enzima, zbog čega je njihovo otkrivanje i optimizacija jedno od najvažnijih područja istraživanja u biohemiji i farmakologiji. Medicinski inhibitori procjenjuju se prema svojoj specifičnosti (minimalno vezivanje za druge proteine) i potentnosti, koja se izražava konstantom disocijacije. Visoka specifičnost i potentnost obično znače manje neželjenih efekata i nižu toksičnost. === Prirodni inhibitori === Inhibitori enzima postoje i u prirodi te imaju važnu ulogu u regulaciji metabolizma. U metaboličkim putevima često dolazi do negativne povratne sprege, gdje krajnji proizvod inhibira enzim ranije u lancu reakcija, čime se održava ćelijska homeostaza. Neki ćelijski proteini specifično se vežu za enzime (npr. proteaze ili nukleaze) i blokiraju njihovu aktivnost kako bi zaštitili ćeliju. Prirodni inhibitori mogu biti i otrovi koji služe za odbranu od predatora ili za savladavanje plijena. ---- == Vrste reverzibilne inhibicije == === 1. Konkurentna inhibicija === Kod konkurentne inhibicije inhibitor se veže za aktivno mjesto enzima i takmiči se sa supstratom. Budući da je često slične građe kao supstrat, zauzima njegovo mjesto i sprječava normalno vezivanje. * Povećava vrijednost '''Km''' * Ne utiče na '''Vmax''' === 2. Nekonkurentna inhibicija === Inhibitor se veže za drugo mjesto na enzimu (ne na aktivno mjesto), pa se može vezati istovremeno sa supstratom. * Smanjuje '''Vmax''' * Ne mijenja '''Km''' === 3. Parcijalna (djelimična) inhibicija === Slična je nekonkurentnoj, ali kompleks enzim–inhibitor–supstrat zadržava određeni stepen katalitičke aktivnosti. * Smanjuje '''Vmax''' * '''Km''' ostaje nepromijenjen === 4. Mješovita inhibicija === Ima osobine konkurentne i nekonkurentne inhibicije. Inhibitor se može vezati i za slobodan enzim i za kompleks enzim–supstrat. * Smanjuje '''Vmax''' * Mijenja '''Km''' ---- == Inhibitori samoubice == Inhibitori samoubice (suicidalni inhibitori) su molekule koje se tokom reakcije ugrađuju u enzim i trajno ga deaktiviraju. Primjer je acetilsalicilna kiselina (aspirin), koja inhibira enzim ciklooksigenazu i time smanjuje sintezu prostaglandina odgovornih za bol i upalu. Također, cijanid inhibira enzim citohrom c oksidazu, blokirajući ćelijsko disanje. Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u košarci 2027. godine odredit će 31 reprezentaciju koja će učestvovati na FIBA Svjetskom košarkaškom prvenstvu 2027, dok domaćin, Katar, automatski ostvaruje plasman na prvenstvo. == Raspored kvalifikacijskih prozora == Slično kao i tokom kvalifikacija za FIBA Svjetsko prvenstvo 2019. i SP 2023, utakmice će se igrati u šest kvalifikacijskih prozora tokom perioda od 15 mjeseci u svim regijama FIBA-e. U kvalifikacijskom procesu učestvovat će 80 nacionalnih reprezentacija. Raspored šest kvalifikacijskih prozora je sljedeći: {| class="wikitable" !Prozor !Datum |- align="center" |1 |24. novembar – 2. decembar 2025. |- align="center" |2 |23. februar – 3. mart 2026. |- align="center" |3 |29. juni – 7. juli 2026. |- align="center" |4 |24. avgust – 1 septembar 2026. |- align="center" |5 |23. novembar – 1 decembar 2026. |- align="center" |6 |22. februar – 2. mart 2027. |} == Kvalifikovane reprezentacije == {| class="wikitable sortable" ! rowspan="2" |Reprezentacija ! rowspan="2" |Način kvalifikacije ! rowspan="2" |Datum kvalifikacije ! colspan="4" data-sort-type="number" |Nastup(i) ! rowspan="2" |Prethodni najbolji rezultat{{efn|'''Bold''' text indicates they hosted that edition.}} ! rowspan="2" |FIBA rank{{efn|World ranking at start of tournament.}} |- !{{Tooltip|Ukupno|Uključujući ovo izdanje}} !{{abbr|Prvi|Prvi nastup}} !{{abbr|Zadnji|Zadnji nastup}} !{{abbr|Niz|Aktuelni niz uzastopnih nastupa}} |- |{{ZD|Katar}} [[Košarkaška reprezentacija Katara|Katar]] | align="center" |Domaćin | align="center" |28. april 2023. | align="center" |{{abbr|2|Katar zadnji put nastupao 2006.}} | colspan="2" align="center" |[[Svjetsko prvenstvo u košarci 2006.|2006]] | align="center" |1 |{{sort|21|21. mjesto}} ([[Svjetsko prvenstvo u košarci 2006.|2006]]) | align="center" |– |} == Format == Format kvalifikacija za FIBA SP 2027 ostao je nepromijenjen, sa šest kvalifikacionih prozora tokom period od 15 mjeseci u 4 regije: Afrika, Amerika, Azija (uključujući Okeaniju) i Evropa. Kvalifikacije će se održavati od novembra 2025. do marta 2027, a 80 reprezentacija takmičiće se za mjesto na SP. Put ka SP 2027. počeo je u februaru 2024. početkom evropskih pretkvalifikacija koje su trajale do avgusta 2024. Žrijeb za kvalifikacije održan je 13. maja 2025. u Dohi. {| class="wikitable" style="text-align:center;" ! rowspan="2" |FIBA zona ! colspan="2" |Turnir kvalifikacija ! colspan="3" |SP automatski plasman |- !Divizija A <small>najbolje rangirani timovi</small> !Divizija B <small>maksimalan mogući broj učesnika</small> ! !Plasman domaćinima ! |- | align="left" |[[:en:FIBA_Africa|FIBA Afrika]] |16 |2 |5 |0 |'''5''' |- | align="left" |[[:en:FIBA_Americas|FIBA Amerika]] |16 |2 |7 |0 |'''7''' |- | align="left" |[[:en:FIBA_Asia|FIBA Azija]] [[:en:FIBA_Oceania|FIBA Okeanija]] |16 |17 |7 |1 |'''8''' |- | align="left" |[[:en:FIBA_Europe|FIBA Evropa]] |32 |13 |12 |0 |'''12''' |- !Ukupno !80 !114 !31 !1 !32 |} Dana 28. februara 2026. godine, vrhovni vođa Islamske Republike Iran, Ali Khamenei, ubijen je tokom izraelsko-američkih zračnih napada na Iran u području Teherana. Iranska vlada smrt je službeno potvrdila 1. marta 2026. Operacija je izvedena tokom intenzivnih vojnih sukoba između Izraela i Irana. Napad je proveden uz saradnju sa CIA-om, koja je prikupljala obavještajne podatke o lokacijama gdje se nalaze iranski visokorangirani dužnosnici. Prema dostupim satelitskim snimcima, Khameneijeva rezidencija u Teheranu teško je oštećena tokom napada. Nakon inicijalnih izraelskih izvješća da je Khamenei ubijen u operaciji, američki predsjednik Donald Trump i izraelski premijer Benjain Netanyahu ponovili su da je Khamenei mrtav. Poslije potvrde iranskih državnih medija o njegovoj smrti, vlada je proglasila 40 dana žalosti i 7 dana državnih praznika. Novinska agencija Fars New Agency objavila je da su u napadima također poginuli Khameneijeva kćerka, zet, unuka i snaha. Smrt vođe Irana bila je razlog slavlja za mnoge iranske civile. U brojnim državama organizovani su protestni skupovi, a na pojedinim mjestima došlo je i do izbijanja nereda povodom njegove smrti. Prema neimenovanim izvorima iz američke administracije, sličan plan za atentat tokom Dvanaestodnevnog rata bio je odbijen od strane predsjednika Trumpa 15. juna 2025. godine. == Pripreme == Prema izvještajima ''The Telegrapha'' i ''The Washington Posta'', saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman obavio je više telefonskih poziva s američkim predsjednikom Trumpom, pozivajući ga da napadne Iran, navodeći da bi "Iran postao jači i opasniji ako Washington ne izvrši udar odmah". Princ Khalid bin Salman, brat prijestolonasljednika Mohammeda i saudijski ministar odbrane, navodno je na sastanku s američkim zvaničnicima upozorio na rizike od neizvršavanja napada na Iran. Nakon Dvanaestodnevnog rata u junu 2025. godine, Khamenei se sve više povlačio u osamu, a bunker u njegovom kompleksu bio je toliko dubok da je liftu trebalo više od pet minuta da stigne do njega, zbog čega su prilike za udar bile veoma rijetke. Mjesecima prije napada, CIA je pratila lokacije i obrasce kretanja Khameneija, te je saznala da će se održati sastanak visokih zvaničnika kojem će on prisustvovati. Prema pisanju ''Reutersa'', Sjedinjene Države i Izrael pripremili su pokretanje napada u trenutku kada se Khamenei sastao sa svojim višim savjetnicima, od kojih je najmanje pet poginulo zajedno s njim. Izraelski zvaničnici izjavili su da je Khamenei viđen iznad zemlje u svojoj upadljivoj službenoj rezidenciji neposredno prije atentata. Istovremeno, napadi su izvedeni na još najmanje dvije lokacije u gradu kako bi se osigurao uspjeh operacije. == Zračni napadi == Dana 28. februara 2026, više mjesta u Iranu pogođeno je raketama SAD-a i Izraela u sklopu vone operacije s ciljem sprječavanja nuklearnih i raketnih programa u toj zemlji, kao i pokretanju smjene režima. Napad je izvršen u 8:10 po lokalnom vremenu i opisan je kao "masivni, izuzetni smion dnevni napad" koji je "odmah pogodio visoke dužnosnike". Udar na Khameneijevu rezidenciju bio je jedinstven jer je izvršen tokom dana, s time da su izraelski avioni bacili 30 bombi na to mjesto. Udari su bili usmjereni na strateške objekte i važne iranske dužnosnike, uključujući Khameneijevu rezidenciju, koja je bila među onim najteže pogođenim izraelskim udarima u Teheranu; satelitski snimci sugerišu da je zgrada teško oštećena. Dana 28. februara 2026. godine, Izrael i Sjedinjene Američke Države pokrenuli su zajednički napad na nekoliko lokacija u Iranu. Operacija, kojoj je Izrael dao kodno ime Lavlja rika, a Ministarstvo odbrane SAD-a Operacija Epski bijes, ciljala je ključne zvaničnike, vojne zapovjednike i objekte. Napad je uključivao i atentat na vrhovnog vođu Alija Khameneija. Tokom 2024, vojna eskalacija između Izraela i Irana kulminirala je u dva navrata razmjenom vatre, a 2025. godine vodili su dvanaestodnevni rat koji je također uključivao američke napade s ciljem uništavanja iranskih nuklearnih postrojenja. U sedmicama prije napada 2026. godine, Iran i SAD bili su uključeni u indirektne nuklearne pregovore uz posredovanje Omana, a druga runda pregovora bila je zakazana u Ženevi. Napadu je prethodilo najveće gomilanje američke vojske na Bliskom istoku još od invazije na Irak 2003. godine. Napad je započeo udarima u gradovima Teheranu, Isfahanu, Komu, Karadži i Kermanšahu. Ubijeno je nekoliko zvaničnika iranske vlade, uključujući sekretara Vrhovnog savjeta nacionalne bezbjednosti Alija Shamkhanija, kao i Khameneija; preneseno je da su neki iranski civili slavili smrt dotičnog, čije je sjedište uništeno. Dok su primijećene eksplozije, izraelski ministar odbrane Israel Katz potvrdio je napad IDF-a. Trump je u videu postavljenom na Truth Socialu objavio da su Sjedinjene Države pokrenule udare na Iran zajedno s Izraelom. U znak odmazde, Iran je lansirao desetine svojih dronova i balističkih projektila širom Perzijskog zaliva, pored ciljanja Izraela kao i američkih vojnih baza u Jordanu, Kuvajtu, Bahreinu, Kataru, Iraku, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Iran je navodno pokrenuo i napade na objekte civilne avijacije, uključujući međunarodne aerodrome u Kuvajtu i UAE. Uzvratni udari usmrtili su jednog civila u Izraelu i četvoro u Siriji. Nadalje, Huti sa sjedištem u Jemenu objavili su da će nastaviti svoje napade u Crvenom moru. Eskalacija u Perzijskom zalivu rezultovala je zastojem u globalnoj isporuci nafte. Trump je izjavio da je cilj operacije uništiti iranske raketne i vojnu infrastrukturu, spriječiti Iran u nabavci nuklearnog oružja i, u konačnici, srušiti režim. Ujedinjene nacije i nekoliko neuključenih zemalja osudili su početne udare zbog narušavanja stabilnosti Bliskog istoka, dok su drugi osudili iranske uzvratne udare na druge nacije u regionu. Kritičari operacije su je također nazvali nezakonitom prema domaćem i međunarodnom pravu. == Pozadina == Povlačenje Sjedinjenih Država iz Zajedničkog sveobuhvatnog akcionog plana 2018. godine dovelo je do ponovnog uvođenja sankcija Iranu i zaokreta ka upotrebi sile umjesto diplomatije u odnosima između SAD-a i njihovih saveznika sa Iranom. Trumpova administracija usvojila je strategiju "maksimalnog pritiska". Ponovno uvođenje američkih sankcija ozbiljno je uticalo na iransku ekonomiju. Iranski rijal pao je za 20%. Međunarodne banke koje su trgovale sa Iranom platile su visoke kazne. Sve velike evropske kompanije odustale su od poslovanja sa Iranom iz straha od američke kazne. Sankcije su gurnule milione Iranaca u siromaštvo i smanjile njihovu kupovnu moć u pogledu uvoznih osnovnih dobara, kao što su hrana i lijekovi, istovremeno podstičući inflaciju, nezaposlenost i propadanje infrastrukture. Tenzije između Irana, Sjedinjenih Država i Izraela porasle su od napada na Izrael 7. oktobra i početka rata u Gazi 2023. godine, u kojem je Izrael oslabio milicije koje podržava Iran širom Bliskog istoka, uključujući Hamas u Gazi, Hezbolah u Libanu i druge. Izrael i Iran razmijenili su udare u aprilu i oktobru 2024. godine, te su bili uključeni u kratki rat 2025. godine koji je također obuhvatio američki zračni napad s ciljem uništavanja iranskih nuklearnih postrojenja. === Antivladini protesti u Iranu i prvobitno raspoređivanje američkih snaga === Počevši od kraja decembra 2025. godine, u Iranu su izbili masovni antivladini protesti širom zemlje, prvenstveno podstaknuti ekonomskom krizom, kolapsom rijala i rastom cijena. Protesti, koji su uključivali pozive na promjenu režima, postali su najveći po razmjerama od revolucije 1979. godine, proširivši se na više od 100 gradova širom zemlje. Iranska vlada je odgovorila nasilnom represijom, uključujući masakre nad demonstrantima, pri čemu su se najsmrtonosniji incidenti dogodili 8. i 10. januara 2026. Novinska agencija aktivista za ljudska prava sa sjedištem u SAD-u procijenila je broj poginulih na 7.000, iranska vlada je saopštila da je broj mrtvih 3.117, dok su Donald Trump i drugi naveli da broj poginulih odgovara brojci od 32.000 ljudi. AP News je izvijestio da je vladina prekomjerna upotreba nasilja izazvala očaj u iranskoj javnosti i pobudila nadu kod nekih građana u američki napad. Nekoliko naučnika je tvrdilo da se iranska vlada sada suočava sa krhkim stanjem koje bi moglo dovesti do njenog pada. Dana 13. januara 2026. godine, američki predsjednik Donald Trump izrazio je podršku demonstrantima, a kasnije, 23. januara, Trump je najavio da američka "armada" kreće ka Bliskom istoku, uključujući nosače aviona USS Abraham Lincoln i USS Gerald R. Ford, te nekoliko razarača sa vođenim projektilima. Američki i evropski zvaničnici izjavili su da je Washington postavio Iranu tri ključna zahtjeva: trajni prekid svakog obogaćivanja uranijumom, stroga ograničenja iranskog programa balističkih raketa i potpunu obustavu podrške regionalnim proxy grupama kao što su Hamas, Hezbolah i Huti. Planiranje predložene serije napada također je započelo u koordinaciji sa izraelskim obavještajnim agencijama. === Nuklearni pregovori i jačanje američkog vojnog prisustva === Dana 6. februara 2026. godine, Iran i SAD su održali indirektne nuklearne pregovore u glavnom gradu Omana, Muskatu. Iran je naglasio da napredak zavisi od konsultacija u matičnim prijestonicama. Druga runda razgovora zakazana je u Ženevi. Između 15. i 20. februara, Iran je povećao izvoz nafte na trostruko veći nivo od uobičajenog i smanjio zalihe nafte. Neposredno prije početka udara, 27. februara 2026. godine, ministar vanjskih poslova Omana Badr Al-Busaidi izjavio je da je postignut "iskorak" i da je Iran pristao na to da uslov koji se tiče obogaćivanja uranijumom, kao i na potpunu verifikaciju od strane Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA); nadalje, Iran je pristao da nepovratno spusti nivo trenutno obogaćenog uranijuma na "najniži mogući nivo". Al-Busaidi je rekao da je mir "nadohvat ruke". Početkom februara 2026. godine, SAD su također rasporedile drugi nosač aviona, USS Gerald R. Ford, na Bliski istok kako bi pojačale pritisak na Iran. Dana 11. februara 2026. godine, 47. godišnjica revolucije iz 1979. obilježena je provladinim skupovima i snažnom antiameričkom retorikom. Trump je 13. februara 2026. izjavio da bi promjena režima u Iranu bila "najbolja stvar koja bi se mogla desiti". Dan kasnije, 14. februara, američki zvaničnici su rekli Reutersu da se američka vojska priprema za opsežnu kampanju koja uključuje višesedmične, kontinuirane operacije protiv Irana koje bi mogle ciljati državnu i sigurnosnu infrastrukturu. Do 19. februara, američko vojno gomilanje opisano je kao najveće na Bliskom istoku još od invazije na Irak 2003. godine. Tokom govora o stanju nacije 24. februara 2026. godine, Trump je optužio Iran za obnavljanje napora u izradi nuklearnog oružja, osuđujući te navodne ambicije kao "zlokobne" i tvrdeći da je Iran također razvio sve naprednije raketne sposobnosti koje bi mogle ugroziti SAD, Evropu i američke baze u inostranstvu. Upozorio je da su SAD spremne djelovati ako bude potrebno. Grupa osam (Gang of Eight), koju čini osam lidera u Kongresu SAD-a koji se obično obavještavaju o povjerljivim obavještajnim pitanjima, bila je upoznata s napadom prije njegovog početka. Također, u to vrijeme, Bloomberg News je tvrdio da NATO letjelice za rano upozoravanje i kontrolu (AWACS) nadziru Iran s aerodroma Konya. Do kraja februara, zvaničnici Trumpove administracije iznijeli su brojne nedokazane tvrdnje da je Iran ponovo pokrenuo svoj nuklearni program, da ima dovoljno materijala za izradu bombe u roku od nekoliko dana i da razvija rakete dugog dometa koje bi uskoro mogle pogoditi Sjedinjene Države. Ove izjave osporili su američki i evropski vladini zvaničnici, međunarodne grupe za praćenje naoružanja i američke obavještajne agencije. Odbrambena obavještajna agencija (DIA) ranije je zaključila da će proći najmanje decenija prije nego što Iran stekne tehničke vještine za proizvodnju raketa koje mogu dosegnuti Sjedinjene Države; Ministarstvo odbrane Sjedinjenih Država procijenilo je da je iranski nuklearni program unazađen za dvije godine nakon ranijih udara na iranska nuklearna postrojenja u junu 2025. godine. Međutim, 27. februara je objavljeno da je IAEA otkrila da je Iran sakrio visoko obogaćeni uranijum u podzemnom objektu koji nije oštećen u prethodnoj rundi napada, a IAEA je saopštila da ne može biti sigurna da je iranski nuklearni program "isključivo mirnodopski". Prije napada, JD Vance, potpredsjednik Sjedinjenih Država, branio je udar na Iran. Na pitanje da li bi podržao promjenu režima u Iranu, uprkos ranijim kritikama rata u Iraku, rekao je da život "ima svakakve lude obrte". ''The Washington Post'' je izvijestio da je odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da napadne Iran uslijedila nakon što su saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman i izraelska vlada više puta lobirali kod njega da povuče taj potez. ''The Guardian'' je nekoliko dana prije napada izvijestio da će odluka zavisiti od rezultata sastanka u Ženevi, na kojem će SAD predvoditi Steve Witkoff i Jared Kushner. Charles Wald, penzionisani general vazduhoplovstva i zamjenik komandanta Evropske komande SAD-a koji sada radi u Jevrejskom institutu za nacionalnu sigurnost Amerike (JINSA), izjavio je da bi dovođenje nosača aviona klase ''Gerald R. Ford'' na Bliski istok pomoglo u odbrani Izraela od Irana. Također je naveo da, ako pregovori SAD-a i Irana ne završe dobro, "biće duplo gore nego kada Obama nije uradio ništa u Siriji povodom hemijskog oružja". Prema jednom američkom izvoru, Trump je odobrio udar nakon što su SAD primile obavještajne podatke da Iran planira preventivno lansiranje raketa. Prije napada, Khamenei je u svom govoru upućenom sljedbenicima početkom februara, koji je objavila web stranica vrhovnog vođe Irana, upozorio Sjedinjene Države da će, "ako ovaj put započnu rat, to biti regionalni rat". == Sukob == Evo tačnog prijevoda navedenog teksta na ijekavicu: '''Početni izraelski i američki udari''' '''Udari lansirani sa američkih brodova''' U udarima je korištena kombinacija američkih projektila, dronova i izraelskih borbenih aviona. Po prvi put su u borbi upotrijebljeni jeftini jurišni dronovi za jednokratnu upotrebu jedinice ''Task Force Scorpion Strike''. Američki ratni brodovi lansirali su projektile ''Tomahawk'', dok je vojska SAD-a koristila lansere ''HIMARS''. Takođe je korišteno neobjavljeno dalekometno oružje koje se ispaljuje izvan dometa neprijateljske odbrane (''standoff weapons''). Izviješteno je o eksplozijama dok je ministar odbrane Israel Katz potvrdio izraelski napad. ''The Times of Israel'' je prenio da je Katz udare nazvao "preventivnim napadom" s namjerom da se "uklone prijetnje državi Izrael". Među ciljevima je bio i okrug u Teheranu u kojem inače boravi iranski vrhovni vođa Ali Khamenei; tu se nalaze i predsjednička palata i Vijeće nacionalne bezbjednosti. Potvrđeno je da je sedam projektila pogodilo ovo područje. Američki zvaničnici potvrdili su da su udari koordinisani sa SAD-om. Izraelsko vazduhoplovstvo (IAF) saopštilo je da je pogodilo 500 vojnih ciljeva u zapadnom i centralnom Iranu, uključujući protivzračnu odbranu i raketne lansere, koristeći približno 200 borbenih aviona, što je najveći borbeni nalet u njegovoj istoriji. Izrael je početne udare nazvao kodnim imenom "Operacija Postanak" (hebrejski: ''מטס בראשית''). Izrael je potom proglasio vanredno stanje, navodeći da očekuje iranski napad. Sirene su se oglasile u Izraelu dok je vlada upozoravala građane da ostanu u zaštićenim zonama. Američki ambasador u Izraelu Mike Huckabee podstakao je američke državljane u Izraelu da odmah preduzmu mjere nakon što čuju sirenu, a američki predsjednik Donald Trump upozorio je da bi moglo biti gubitaka američkih života. Izraelsko ministarstvo zdravlja premjestilo je svoje bolnice pod zemlju. Prema izvještaju ''Iran Internationala'', portparol izraelske vojske na perzijskom jeziku, potpukovnik Kamal Penhasi, uputio je hitno upozorenje iranskim civilima koji žive u blizini vojne industrije i infrastrukture da se odmah evakuišu, navodeći: "Vaše prisustvo u ovim područjima dovodi vaš život u opasnost." Prema riječima jednog američkog zvaničnika, desetine američkih udara izveli su avioni stacionirani širom Bliskog istoka sa jednog ili više nosača aviona. ''Reuters'' je izvijestio da su udari izvedeni iz vazduha i sa mora. Izraelski vojni zvaničnici izjavili su da je njihovim udarima prethodilo višemjesečno planiranje, što im je omogućilo da precizno odrede ciljeve, postignu "taktičko iznenađenje" i dobiju podršku SAD-a. Izrael je kasnije saopštio da je u početnim udarima korišteno preko 1.200 bombi u roku od 24 sata. Prema izvještajima, ciljana su i iranska mornarička plovila. Agencija ''Fars'' i ''CNN'' izvijestili su o novim eksplozijama u drugim gradovima u Iranu, uključujući Kom, Kermanšah, Isfahan i Karadž. U Teheranu je javljeno da su se raketni udari dogodili u Univerzitetskoj ulici, u oblasti Džomhuri i u sjevernoj oblasti Sejed Handan. Komunikacijske usluge širom Teherana ometene su nakon napada, a ''Netblocks'' je izvijestio o gotovo potpunom mraku na internetu. Prema ''BBC''-ju, tokom udara pogođeni su ured vrhovnog vođe Alija Khameneija i predsjednički ured Masouda Pezeshkiana u Teheranu. ''Channel 12'', pozivajući se na neimenovane izraelske izvore, naveo je da Izrael procjenjuje kako postoje "sve veće indicije" da je Khamenei vjerovatno ubijen u izraelskom udaru ili da je "u najmanju ruku povrijeđen". ''Reuters'' je citirao neimenovanog izraelskog zvaničnika koji je izjavio da je Khameneijevo tijelo pronađeno, čime je potvrđena smrt. Portparol iračkih Snaga narodne mobilizacije rekao je da su dvojica njihovih boraca ubijena, dok su još trojica ranjena tokom udara u Džurf al-Sakharu, južno od Bagdada. Prema ''Iran Internationalu'', koji citira Iransku studentsku novinsku agenciju, hiljade pripadnika IRGC-a, uključujući nekoliko visokih zvaničnika, ubijeno je ili ranjeno prilikom napada na nekoliko vojnih baza. Izviješteno je da je pogođen i lučki grad Bušehr; međutim, nije jasno da li je nuklearni reaktor pretrpio bilo kakvu štetu. ''CNN'' je izvijestio da je vrijeme napada simbolički značajno u judaizmu jer je izveden uoči predstojećeg praznika Purima 2. marta. ==== Initial Israeli and American strikes ==== [[/wiki/File:U.S._Forces_Launch_Operation_Epic_Fury.webm|lijevo|mini|250x250piksel|Napadi s američkih brodova]] Zračni napadi na Iran počeli su oko 9:45 ujutro po iranskom vremenu (1:15 ujutro po istočnoameričkom vremenu) u subotu, 28. februara; subota je prvi dan sedmice u Iranu i redovan radni dan. U udarima je korištena kombinacija američkih projektila, dronova i izraelskih borbenih aviona. Po prvi put su u borbi upotrijebljeni jeftini jurišni dronovi za jednokratnu upotrebu jedinice ''Task Force Scorpion Strike''. Američki ratni brodovi lansirali su projektile ''Tomahawk'', dok je vojska SAD-a koristila lansere ''HIMARS''. Također je korišteno neobjavljeno dalekometno oružje koje se ispaljuje izvan dometa neprijateljske odbrane (engl: ''standoff'' ''oružje''). Eksplozije su prijavljene kada je ministar odbrane Israel Katz potvrdio izraelski napad. ''The Times of Israel'' je prenio da je Katz udare nazvao "preventivnim napadom" s namjerom da se "uklone prijetnje državi Izrael". Među ciljevima je bio i okrug u Teheranu u kojem inače boravi iranski vrhovni vođa Ali Khamenei; tu se nalaze i predsjednička palata i Vijeće nacionalne bezbjednosti. Potvrđeno je da je sedam projektila pogodilo ovo područje. Američki zvaničnici potvrdili su da su udari koordinisani sa SAD-om. Izraelsko vazduhoplovstvo (IAF) saopštilo je da je pogodilo 500 vojnih ciljeva u zapadnom i centralnom Iranu, uključujući protivzračnu odbranu i raketne lansere, koristeći približno 200 borbenih aviona, što je najveći borbeni nalet u njegovoj historiji. Izrael je početne udare nazvao kodnim imenom "Operacija Postanak" . Izrael je potom proglasio vanredno stanje, navodeći da očekuje iranski napad. Sirene su se oglasile u Izraelu dok je vlada upozoravala građane da ostanu u zaštićenim zonama. Američki ambasador u Izraelu Mike Huckabee podstakao je američke državljane u Izraelu da odmah preduzmu mjere nakon što čuju sirene, a američki predsjednik Donald Trump upozorio je da bi moglo biti "gubitaka američkih života". Izraelsko ministarstvo zdravlja premjestilo je svoje bolnice pod zemlju. Prema izvještaju ''Iran Internationala'', portparol izraelske vojske na perzijskom jeziku, potpukovnik Kamal Penhasi, uputio je hitno upozorenje iranskim civilima koji žive u blizini vojne industrije i infrastrukture da se odmah evakuišu, navodeći: "Vaše prisustvo u ovim područjima dovodi vaš život u opasnost." Prema riječima jednog američkog zvaničnika, desetine američkih udara izveli su avioni stacionirani širom Bliskog istoka sa jednog ili više nosača aviona. ''Reuters'' je izvijestio da su udari izvedeni iz vazduha i sa mora. Izraelski vojni zvaničnici izjavili su da je njihovim udarima prethodilo višemjesečno planiranje, što im je omogućilo da precizno odrede ciljeve, postignu "taktičko iznenađenje" i dobiju podršku SAD-a. Izrael je kasnije saopštio da je u početnim udarima korišteno preko 1.200 bombi u razmaku od 24 sata. Prema izvještajima, ciljana su i iranska mornarička plovila. Agencija ''Fars'' i ''CNN'' izvijestili su o novim eksplozijama u drugim gradovima u Iranu, uključujući Kom, Kermanšah, Isfahan i Karadž. U Teheranu je javljeno da su se raketni udari dogodili u Univerzitetskoj ulici, u oblasti Džomhuri i u sjevernoj oblasti Sejed Handan. Komunikacijske usluge širom Teherana ometene su nakon napada, a ''Netblocks'' je izvijestio o gotovo potpunom mraku na internetu. Prema ''BBC''-ju, tokom udara pogođeni su ured vrhovnog vođe Alija Khameneija i predsjednički ured Masouda Pezeshkiana u Teheranu. ''Channel 12'', pozivajući se na neimenovane izraelske izvore, naveo je da Izrael procjenjuje kako postoje "sve veće indicije" da je Khamenei vjerovatno ubijen u izraelskom udaru ili da je "u najmanju ruku povrijeđen". ''Reuters'' je citirao neimenovanog izraelskog zvaničnika koji je izjavio da je Khameneijevo tijelo pronađeno, čime je potvrđena smrt. Portparol iračkih Snaga narodne mobilizacije rekao je da su dvojica njihovih boraca ubijena, dok su još trojica ranjena tokom udara u Džurf al-Sakharu, južno od Bagdada. Prema ''Iran Internationalu'', koji citira Iransku studentsku novinsku agenciju, hiljade pripadnika IRGC-a, uključujući nekoliko visokih zvaničnika, ubijeno je ili ranjeno prilikom napada na nekoliko vojnih baza. Izviješteno je da je pogođen i lučki grad Bušehr; međutim, nije jasno da li je nuklearni reaktor pretrpio bilo kakvu štetu. ''CNN'' je izvijestio da je vrijeme napada simbolički značajno u judaizmu jer je izveden uoči predstojećeg praznika Purima 2. marta. === Izjave američkih i izraelskih lidera o njihovim ciljevima === Dana 28. februara u 2:30 ujutro po istočnoameričkom vremenu, američki predsjednik Donald Trump objavio je osmominutnu video izjavu, rekavši da je svrha američkih udara u Iranu efektivna promjena režima. Trump je izjavio da iranske "prijeteće aktivnosti" ugrožavaju SAD i njihove saveznike. Naveo je iransku talačku krizu, podršku proxy grupama kao što su Hamas i Hezbolah, ubijanje demonstranata i navodnu težnju za nuklearnim oružjem. Naveo je da u sukobu "životi hrabrih američkih heroja mogu biti izgubljeni i da možemo imati žrtve. To se često dešava u ratu". Pozvao je pripadnike IRGC-a da "polože oružje i dobiju potpuni imunitet ili se, u suprotnom, suoče sa sigurnom smrću". Obraćajući se iranskoj javnosti, rekao je: "Kada završimo, preuzmite svoju vladu. Biće vaša da je uzmete. Ovo će vjerovatno biti vaša jedina prilika generacijama." Dodao je: "Dugi niz godina tražili ste pomoć Amerike, ali je nikada niste dobili... Pa da vidimo kako ćete odgovoriti. Amerika vas podržava nadmoćnom snagom i razornom silom", zaključivši: "Sada je vrijeme da preuzmete kontrolu nad svojom sudbinom... Ovo je trenutak za akciju. Ne dozvolite da prođe." Ubrzo nakon toga, Benjamin Netanyahu objavio je video izjavu u kojoj je rekao da su Izrael i Sjedinjene Države pokrenuli udare protiv Irana "kako bi uklonili egzistencijalnu prijetnju" koju predstavlja ono što je nazvao "terorističkim režimom u Iranu". Netanyahu je optužio iransko rukovodstvo za decenije neprijateljstva, rekavši da "već 47 godina ajatolahov režim uzvikuje 'Smrt Izraelu' i 'Smrt Americi'", te ga je opisao kao "ubilački teroristički režim" kojem se "ne smije dozvoliti da se naoruža nuklearnim oružjem". Rekao je da će zajednička američko-izraelska akcija "stvoriti uslove da hrabri iranski narod uzme sudbinu u svoje ruke" i pozvao je narod Irana da "zbaci jaram tiranije". Evo tačnog prijevoda na ijekavicu: === Iranski odgovor i raketni napadi na ratištu u Perzijskom zalivu === Iran je ciljao više američkih vojnih baza širom regije Perzijskog zaliva. Bahrein je aktivirao sirene za zračnu opasnost kako bi upozorio na iranski napad na američke vojne baze unutar države, dok su arapski mediji javili da su u glavnom gradu Manami uočeni dim i eksplozije. Bahrein je kasnije potvrdio udare i naveo da je meta bilo sjedište Pete flote SAD-a. Eksplozije su također prijavljene na Međunarodnom aerodromu u Kuvajtu i u Abu Dhabiju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Nakon napada projektilima i dronovima na Kuvajt, tamošnje Ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je na raport Mohammada Toutounchija, ambasadora Irana u Kuvajtu. Prema izvještaju CNN-a, IRGC je saopštio da je Iran ciljao četiri američke baze na Bliskom istoku: zračnu bazu Al Udeid u Kataru, zračnu bazu Ali Al Salem u Kuvajtu (u kojoj su bili italijanski vojnici), zračnu bazu Al Dhafra u UAE i sjedište Pete flote američke mornarice u Bahreinu, a objavljen je i video snimak na kojem se vidi kako se uzdiže dim iz pravca baze u Bahreinu. Saudijska Arabija je potvrdila da je bilo iranskih napada na Rijad i njenu Istočnu provinciju. Tvrdila je da je uspješno presrela iranske napade usmjerene na ta područja i navela da će Kraljevina "preduzeti sve neophodne mjere" da se odbrani, "uključujući opciju odgovora na agresiju". Dodatni izvještaji navode da su UAE, nakon uspješnog presretanja određenog broja iranskih projektila, izjavili da je jedan civil azijske nacionalnosti poginuo od krhotina presretača koje su pale na stambeno područje. Katar je saopštio da je presreo najmanje dva talasa raketnih napada, navodeći da nije bilo prijavljenih žrtava niti materijalne štete. Devetospratnica je pogođena projektilima u sjevernom Izraelu, pri čemu je povrijeđena jedna osoba. Udari su također prijavljeni u Haifi i Tel Avivu. Izvještaji tvrde da su projektili iz Irana pogodili jordanske teritorije i glavni grad Aman. Jordan je saopštio da su njegove oružane snage oborile dva iranska balistička projektila koji su ciljali njegovu teritoriju i da je obradio 54 prijave o padu krhotina koje su izazvale materijalnu štetu, ali bez žrtava. U Siriji su krhotine iranskog balističkog projektila pale na stambenu zgradu u gradu Suwayda, usmrtivši najmanje četiri civila. Stambene četvrti Dubaija u blizini Dubai Marine i Dubai Palme pogođene su udarima, što je uzrokovalo požar u hotelu ''Fairmont The Palm'' i četiri povrede, kao i u stambenoj zgradi na periferiji Dohe. Lokalni izvori kažu da je Iran koristio dronove ''Shahed'', koji su jedno od najsmrtonosnijih oružja koje koristi režim, kao i njegove proxy grupe poput Hamasa i Hezbolaha. UAE su saopštili da su presreli "novi talas" iranskih projektila i da su "fragmenti od presretanja" pali u Abu Dhabiju i Dubaiju, uzrokujući štetu na hotelu ''Burj Al Arab''. Udari na Međunarodni aerodrom Kuvajt izazvali su nekoliko nedefinisanih povreda. U Bahreinu je tokom večeri prijavljeno da je toranj u stambenoj četvrti pogođen iranskim dronom. U regiji Kurdistan u Iraku, iranski zračni napadi ciljali su infrastrukturu koja ugošćuje američko vojno i civilno osoblje, uključujući Međunarodni aerodrom Erbil i Generalni konzulat SAD-a u Erbilu. Međutim, prema izvještajima lokalnih medija, većina projektila i dronova je presretnuta. Kasnije tokom dana, Izrael je saopštio da je započeo novi talas napada na iransku zračnu odbranu i raketne lansere u centralnom Iranu. === 1. mart === ==== Američki napadi ==== Dana 1. marta, Izrael je izvršio još jedan talas udara na iranske ciljeve u sklopu svoje tekuće kampanje, ciljajući sami centar prijestonice. Iranski mediji izvijestili su o snažnim eksplozijama. Trump je u objavi na mreži ''Truth Social'' naveo: "Iran je upravo izjavio da će danas udariti veoma jako, jače nego što su ikada ranije. Bolje im je da to ne čine, jer ako to urade, udarićemo ih snagom kakva nikada ranije nije viđena!" Najviši iranski zvaničnik za bezbjednost, Ali Larijani, najavio je formiranje privremenog rukovodećeg vijeća i optužio SAD i Izrael za pokušaj rasparčavanja Irana. Upozorio je "secesionističke grupe" na teške posljedice ako preduzmu bilo kakve akcije. Predsjednik iranskog parlamenta, Mohammad Baqer Qalibaf, zaprijetio je Trumpu i Netanyahuu, rekavši da su prešli crvenu liniju i da će "platiti za to". Revolucionarni sud u Teheranu je bombardovan, a njegova zgrada je uništena. ==== Iranska odmazda ==== Ujutro 1. marta, izvještaji su potvrdili da je Iran lansirao projektile i dronove na Izrael, UAE, Katar, Kuvajt, Bahrein, Jordan i Saudijsku Arabiju. Kasniji izvještaji zabilježili su da su iz Irana ispaljeni projektili na sjedište Pete flote u Bahreinu. Svjedoci su vidjeli dim od presretanja projektila iznad Dubaija i tamne oblake koji se uzdižu iz luke Jebel Ali. == Žrtve == === Ubistvo Alija Khameneija === Neposredno prije ponoći u Iranu 28. februara, neimenovani izraelski zvaničnik izjavio je da je Khamenei ubijen u zračnim udarima, te da su obavještajni izvori pronašli i identifikovali njegovo tijelo. Netanyahu je takođe naveo da postoje naznake o njegovoj pogibiji, iako je iransko ministarstvo vanjskih poslova to osporilo. Izraelski zvaničnici tvrde da je tijelo pronađeno u ruševinama. Nekoliko sati ranije, iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi tvrdio je da su Khamenei i predsjednik Pezeshkian "koliko ona zna" živi. Donald Trump je na mreži ''Truth Social'' napisao: "Khamenei, jedan od najzlijih ljudi u istoriji, je mrtav [...] Nije uspio izbjeći našu obavještajnu službu i visoko sofisticirane sisteme praćenja." Agencija ''Fars'' javila je da su u udarima poginuli i Khameneijeva kćerka, zet, unuka i snaha. Rano ujutro 1. marta, iranski državni mediji potvrdili su smrt i proglasili 40 dana žalosti. === Vojska i zvaničnici === Izraelski i regionalni izvori navode da su vjerovatno ubijeni ministar odbrane Aziz Nasirzadeh i komandant IRGC-a Mohammad Pakpour. IDF je kasnije potvrdio smrt sedam bezbjednosnih lidera, uključujući Alija Shamkhanija. Potvrđeno je i da je 1. marta ubijen načelnik generalštaba Abdolrahim Mousavi. CENTCOM je saopštio da SAD nemaju gubitaka i da su neutralisale stotine iranskih napada. U Iraku su dva člana Snaga narodne mobilizacije poginula, dok su tri povrijeđena u izraelskom napadu. Kasniji izvještaj ''The New York Timesa'' naveo je brojku od troje mrtvih. Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država (CENTCOM) saopštila je da nije pretrpjela gubitke, uz napomenu da lakša oštećenja na njihovim objektima nisu omela operacije, te da su neutralisali nekoliko stotina iranskih napada dronovima i projektilima. ''CBS News'' je izvijestio da su "obavještajni i vojni izvori rekli za ''CBS News'' u subotu naveče [28. februara 2026.]“ da je 40 iranskih zvaničnika ubijeno u udarima, ali da "nije jasno da li su se ti zvaničnici nalazili na jednoj ili na više lokacija". === Civili === Oko 17:30 po srednjoevropskom vremenu prvog dana udara, Crveni polumjesec je izvijestio da je u Iranu poginuo 201 civil, dok je 747 povrijeđeno. Dodatne žrtve su zabilježene nakon iranskih uzvratnih napada. Prvi povezani iranski vazdušni udar ciljao je zgradu u Izraelu, pri čemu je povrijeđen jedan izraelski civil. Magen David Adom (izraelska hitna pomoć) izvijestila je da je u početnim iranskim napadima povrijeđeno 89 osoba, od kojih troje direktno, a ostali indirektno. Kasniji direktan pogodak u Tel Avivu usmrtio je jednu ženu i povrijedio još 20 osoba, od kojih jednu teško. Četiri osobe su poginule u Siriji od iranskog projektila. Jedan muškarac u UAE poginuo je u iranskom uzvratnom napadu, a prijavljene su i četiri povrede tokom udara na stambena područja u Dubaiju. Dva studenta su poginula u napadu u Teheranu. === Vazdušni udar na školu u Minabu === Prema izvorima u iranskoj vladi, osnovna škola za djevojčice pogođena je u izraelskim i američkim napadima na Minab. Izvještaji navode da je u udaru poginulo 108 učenica, dok ih je 92 ranjeno. ''The Washington Post'' je izvijestio da nema nezavisne potvrde o broju poginulih, dok su profili iranske opozicije na internetu naveli da je udar bio posljedica neuspješnog lansiranja rakete IRGC-a (Iranske revolucionarne garde). Portparol iranskog ministarstva vanjskih poslova nazvao je ovaj napad zločinom. == Uticaj == '''Vanredno stanje u Izraelu''' Izrael je proglasio vanredno stanje na teritoriji cijele države, navodeći da su napadi na Iran bili najveći koje je do sada izveo. Israel Katz je u saopćenju naveo: "Na osnovu ovlaštenja iz člana 9C(b)(1) Zakona o civilnoj odbrani iz 5711–1951. godine, i nakon što sam se uvjerio da postoji velika vjerovatnoća napada na civilno stanovništvo, proglašavam posebno stanje na unutrašnjem frontu na cijeloj teritoriji države.“ ''The New York Times'' je izvijestio da su škole i radna mjesta u Izraelu zatvoreni, a javna okupljanja otkazana. '''Ponovni prekid interneta u Iranu''' Usred obnovljenog "gotovo potpunog" prekida interneta u Iranu, NetBlocks je saopćio da je internet povezanost pala na 4% uobičajenog nivoa. '''Zatvaranje zračnog prostora''' Zračni prostor Irana bio je uglavnom bez civilnih letjelica nakon napada, dok su države regije zatvorile svoje zračne prostore. Bahrein, Irak, Izrael, Kuvajt, Katar, Sirija i Ujedinjeni Arapski Emirati zatvorili su svoje zračne prostore nakon napada, a više putničkih aviona preusmjereno je na druge destinacije. Međunarodne aviokompanije, među kojima su Air India, Biman Bangladesh Airlines, British Airways, Cathay Pacific Airways, IndiGo, Lufthansa, Virgin Atlantic i Wizz Air obustavile su letove prema Bliskom istoku na različite vremenske periode zbog sukoba, kao i regionalne kompanije, uključujući Kuwait Airways i Qatar Airways. '''Zatvaranje Hormuškog moreuza''' Prema izvještaju agencije ''Reuters'', pozivajući se na zvaničnika ''Operacije'' ''Aspides'', Islamska revolucionarna garda zatvorila je Hormuški moreuz za pomorski saobraćaj, prema obavještenjima emitovanim putem pomorskog VHF radija. Zvaničnik Evropske unije naveo je da brodovi primaju poruke u kojima se ističe da "nijednom brodu nije dozvoljen prolaz kroz Hormuški moreuz". == Reakcije == === Iran === Ministarstvo vanjskih poslova Irana obećalo je odgovor nakon što su iranske snage izvele napade na američke baze širom Perzijski zaljev. Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost Irana saopćilo je da je zemlja bila meta "brutalne zračne operacije" koju su izvele Sjedinjene Američke Države i Izrael, navodeći da se "ovo ponovo dogodilo tokom pregovora, a neprijatelj zamišlja da će se otporni iranski narod predati njihovim sitnim zahtjevima kroz ove kukavičke poteze." Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi napade je nazvao "potpuno ničim izazvanim, nezakonitim i nelegitimnim" === Civili === Reakcije na napade unutar Irana bile su uglavnom pozitivne, iako mjestimično podijeljene. The Daily Telegraph i Iran International objavili su snimke na kojima se vidi dio građana kako slavi napade, izražavajući nadu da će oni dovesti do kraja vladajućeg režima. Na snimcima su se mogli vidjeti građani kako se smiju i slave, dok su pojedini uzvikivali "Smrt Khameneiju" i "Smrt vilajetu". Prema izvještajima, u više iranskih gradova zabilježeni su vatrometi u znak slavlja, dok su studenti uzvikivali "Volim Trumpa". Istovremeno su The New York Times, Reuters, Al Jazeera i Radio Free Europe/Radio Liberty objavili fotografije provladinih skupova na kojima su demonstranti nosili zastave Islamske Republike i portrete Alija Khameneija, protestvujući protiv američkog i izraelskog napada. Dio građana krivio je režim za izbijanje rata, dok su drugi izražavali zabrinutost da bi mogao opstati. U područjima pogođenim napadima zabilježena je i određena panika. Nakon što su se pojavile vijesti o smrti Alija Khameneija, brojni građani izašli su na ulice slaveći u atmosferi "radosti, šoka i nevjerice", iako su sigurnosne snage raspoređene kako bi spriječile moguće nemire, uz obnovljeni prekid interneta. Uprkos tome, društvenim mrežama kružili su snimci slavlja iz gradova Karadž, Kazvin, Širaz, Kermanšah, Isfahan i Sanandadž. Pojavili su se i snimci na kojima se vidi kako sigurnosne snage pucaju na okupljene građane. === Dijaspora i opozicija === Poslije američko-izraelskih zračnih udara na Iran, Iranci u dijaspori širom svijeta izrazili su podršku promjeni režima. Održani su skupovi podrške na kojima su učesnici mahali antirežimskim simbolima. Iranski opozicioni lider u egzilu Reza Pahlavi, koji živi u Sjedinjenim Američkim Državama, usklađen je s Izraelom i SAD-om, te je pripremio prijelaznu vladu spremnu da preuzme vlast u slučaju pada Islamske Republike. Pozvao je građane unutar Irana da se pripreme za nastavak protesta dok se Islamska Republika "urušava", te apelirao na vojsku i sigurnosne snage da stanu uz narod. Američku akciju opisao je kao "humanitarnu intervenciju", pozivajući predsjednika Donald Trump da izbjegne civilne žrtve. Pahlavi je predstavio inicijativu "Iran Prosperity Project", povezanu s organizacijom National Union for Democracy in Iran, koja predviđa plan upravljanja tokom prvih 180 dana nakon mogućeg kolapsa Islamske Republike, uključujući mjere ekonomske stabilizacije i institucionalne obnove. Maryam Rajavi, liderica Nacionalnog vijeća otpora Irana sa sjedištem u Francuskoj i Albaniji, političkog krila organizacije People's Mojahedin Organization of Iran, najavila je formiranje paralelne prijelazne vlade, te odbacila i Islamsku Republiku i projekat Iran Prosperity Project. === Sjedinjene Američke Države === Predsjednik Donald Trump potvrdio je da je američka vojska započela "velike borbene operacije" u Iranu, opisujući ih kao "opsežnu i kontinuiranu operaciju s ciljem sprječavanja da ova radikalna diktatura prijeti Americi". U videu objavljenom na platformi Truth Social naveo je da je cilj "zaštititi američki narod eliminacijom neposrednih prijetnji iranskog režima". Dodao je da će pregovori s Iranom biti lakši nakon atentata na Alija Khameneija. Reakcije američkih zakonodavaca bile su podijeljene. Republikanski senator Lindsey Graham podržao je akciju, kao i senator John Thune, te demokratski senator John Fetterman. Protiv su se izjasnili, između ostalih, republikanka Marjorie Taylor Greene i demokratski zastupnik Jim Himes. Senator Tim Kaine pozvao je na ograničavanje predsjedničkih ovlasti za pokretanje rata bez saglasnosti Kongresa, uz podršku senatora Randa Paula, Chucka Schumera, te vođe manjine u Predstavničkom domu Hakeema Jeffriesa i senatora Andyja Kima. === Izrael === Premijer Benjamin Netanyahu izjavio je da je cilj napada "uklanjanje egzistencijalne prijetnje koju predstavlja teroristički režim u Iranu", dodajući da će "zajednička akcija stvoriti uslove da hrabri iranski narod preuzme svoju sudbinu u svoje ruke". Ministar vanjskih poslova Gideon Sa'ar izjavio je da je vojna akcija protiv Irana bila hitno potrebna "uprkos značajnim rizicima", navodeći da bi odgađanje "omogućilo iranskom režimu da dostigne nivo imuniteta za svoj nuklearni program i započne masovnu proizvodnju balističkih projektila dugog dometa". === Međunarodne reakcije === ==== Međunarodne organizacije ==== * Ujedinjene nacije: Generalni sekretar António Guterres osudio je napade, navodeći da "upotreba sile od strane Sjedinjenih Država i Izraela protiv Irana, te naknadna iranska odmazda širom regije, podrivaju međunarodni mir i sigurnost." * Evropska unija: Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Vijeća Antonio Costa nazvali su sukob "veoma zabrinjavajućim" i pozvali na suzdržanost. * NATO: Portparol alijanse izjavio je da pomno prate situaciju, dok je visoki zvaničnik za ''Stars and Stripes'' rekao da je budnost protivraketne odbrane povećana kako bi se zaštitile države članice u slučaju širenja iranskih napada. '''Locardov princip''' u forenzici kaže da će počinilac krivičnog djela nešto donijeti na mjesto zločina i nešto odnijeti sa njega, te da se oba elementa mogu koristiti kao forenzički dokaz. Dr. Edmond Locard (1877–1966) bio je pionir forenzičke nauke, poznat i kao "Sherlock Holmes iz Lyona". Osnovni princip forenzike formulisao je riječima: "Svaki kontakt ostavlja trag". To se općenito tumači na način da pri kontaktu između dva predmeta dolazi do razmjene materijala. Paul L. Kirk princip je izrazio ovako:<blockquote>Gdje god da kroči, šta god da dotakne, šta god da ostavi, čak i nesvjesno, služit će kao nijemi svjedok protiv njega. Ne samo njegovi otisci prstiju ili stopala, već i njegova kosa, vlakna s njegove odjeće, staklo koje razbije, trag alata koji ostavi, boja koju ogrebe, krv ili sperma koju ostavi ili pokupi. Sve to i još mnogo toga nijemo svjedoči protiv njega. To je dokaz koji ne zaboravlja. Ne zbunjuje ga uzbuđenje trenutka. Ne izostaje kao što izostaju ljudski svjedoci. To je činjenični dokaz. Materijalni dokaz ne može pogriješiti, ne može lagati, ne može izostati u potpunosti. Samo ljudski propust da ga pronađe, prouči i razumije može umanjiti njegovu vrijednost.</blockquote> Ustavni sud Bosne i Hercegovine je najviša institucija za tumačenje i zaštitu Ustava Bosne i Hercegovine. Kao nezavisan i samostalan organ, Sud ima ključnu ulogu u očuvanju ustavnog poretka, rješavanju ustavnih sporova između različitih nivoa vlasti, kao i u zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda zagarantovanih Ustavom i međunarodnim pravnim instrumentima. Odluke Ustavnog suda su konačne, obavezujuće i neposredno izvršive na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Pored osnovne funkcije zaštite ustavnosti, Ustavni sud u određenim vrstama postupaka ostvaruje neposrednu vezu sa sudskom i zakonodavnom vlašću. U okviru svoje apelacione nadležnosti odlučuje o žalbama protiv odluka vrhovnih sudova entiteta, čime u tim predmetima djeluje kao posljednja sudska instanca u državi. Istovremeno, Sud ima isključivu nadležnost za odlučivanje o svim sporovima koji proizlaze iz Ustava Bosne i Hercegovine, uključujući sporove između entiteta, između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, kao i sporove između institucija Bosne i Hercegovine. Ustavno sudstvo u Bosni i Hercegovini ima dugu tradiciju koja potiče iz perioda bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Ustavom iz 1963. godine uspostavljen je sistem ustavnih sudova, što je tada predstavljalo izuzetak među socijalističkim državama. Pored saveznog ustavnog suda, ustavni sudovi postojali su i na nivou republika, kao i u autonomnim pokrajinama Kosovu i Vojvodini. Ustavni sud Bosne i Hercegovine prvi put je konstituiran 15. februara 1964. godine, a njegov kontinuitet je potvrđen i Ustavom iz 1974. godine. U tom periodu Sud je prvenstveno bio nadležan za apstraktnu kontrolu ustavnosti i zakonitosti, rješavanje sporova između društveno-političkih zajednica, te sukoba nadležnosti između sudova i drugih organa vlasti. Savremeni Ustavni sud Bosne i Hercegovine uspostavljen je Ustavom Bosne i Hercegovine, koji je stupio na snagu 14. decembra 1995. godine kao Aneks IV Općeg okvirnog sporazuma za mir. Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda proglašena je direktno primjenjivom i ima pravnu snagu iznad svih domaćih zakona. Sud je započeo s radom nakon izbora i imenovanja sudija, održavanjem prve sjednice u maju 1997. godine. == Nadležnosti == Nadležnosti Ustavnog suda Bosne i Hercegovine propisane su Ustavom Bosne i Hercegovine i obuhvataju više oblasti ustavnosudske zaštite. Sud odlučuje o ustavnim sporovima između entiteta, između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, kao i između institucija Bosne i Hercegovine. Također, Ustavni sud vrši apstraktnu kontrolu ustavnosti, ocjenjujući da li su zakoni i drugi propisi entiteta u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine. U okviru apelacione nadležnosti, Sud razmatra ustavne žalbe protiv odluka redovnih sudova, uključujući i presude vrhovnih sudova entiteta, čime osigurava zaštitu prava i sloboda zagarantovanih Ustavom i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Ustavni sud je nadležan i za odlučivanje po prethodnim pitanjima koja mu upute drugi sudovi, kada je potrebno ocijeniti ustavnost ili zakonitost propisa od čije primjene zavisi ishod konkretnog sudskog postupka. Također, Sud odlučuje u postupcima zaštite vitalnog nacionalnog interesa, kada su u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine iscrpljeni svi ustavni mehanizmi odlučivanja. == Sastav i izbor sudija == Ustavni sud Bosne i Hercegovine čini devet sudija. Četvero sudija bira Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, a dvoje Narodna skupština Republike Srpske, dok troje sudija imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, uz konsultacije s Predsjedništvom Bosne i Hercegovine. Sudije koje imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne mogu biti državljani Bosne i Hercegovine niti državljani susjednih država. Za sudije Ustavnog suda mogu biti imenovani istaknuti pravnici visokog profesionalnog i moralnog ugleda. Sudije prvog saziva imenovane su na mandat od pet godina, dok sudije kasnijih saziva obavljaju dužnost do navršene 70. godine života, osim u slučaju ostavke ili razrješenja. == Organizacija i rad Suda == Sudije Ustavnog suda između sebe tajnim glasanjem biraju predsjednika i tri potpredsjednika. Rukovodstvo Suda bira se po principu rotacije, a mandat predsjednika traje tri godine. Rad Suda uređen je posebnim pravilima koja regulišu unutrašnju organizaciju, postupke odlučivanja i druga pitanja od značaja za funkcionisanje Suda. Ustavni sud odlučuje u plenarnoj sjednici i vijećima, u skladu sa pravilima Suda. Većina svih sudija čini kvorum za rad i odlučivanje. Odluke se donose većinom glasova svih sudija, osim u slučajevima kada je pravilima propisan drugačiji način odlučivanja. == Imunitet i razrješenje sudija == Sudije Ustavnog suda uživaju imunitet u obavljanju svoje funkcije, u skladu s aktima koje donosi Sud. Funkcija sudije nespojiva je s članstvom u političkim strankama, obavljanjem zakonodavne, izvršne ili druge sudske funkcije, kao i s drugim djelatnostima koje mogu ugroziti nezavisnost i nepristranost sudije. Sudija može biti razriješen dužnosti prije isteka mandata u slučaju ostavke, krivične osude na zatvorsku kaznu, trajnog gubitka sposobnosti za obavljanje funkcije ili obavljanja nespojivih javnih ili profesionalnih dužnosti. Odluku o razrješenju donose ostale sudije konsenzusom. == Odlučivanje i objavljivanje odluka == Odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine su konačne i obavezujuće. Objavljuju se u ''Službenom glasniku Bosne i Hercegovine'', kao i u službenim glasilima entiteta i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine. == Sjedište == Sjedište Ustavnog suda Bosne i Hercegovine nalazi se u Sarajevu. Sjednice se u pravilu održavaju u sjedištu Suda, ali Sud može odlučiti da se sjednica održi i na drugom mjestu. '''Intratekalno''' (lat. ''intra'' – "unutar nečega", grč. ''theka'' ''–'' "kapsula" ili "ovojnica"; skraćeno ''i.'' ''th'') medicinski je termin koji označava lokalizaciju unutar prostora ispunjenog [[Likvor|likvorom]] između arahnoidee i pie mater, tzv. subarahnoidalnog prostora. Intratekalna injekcija predstavlja poseban oblik parenteralne primjene lijekova. Na taj način se, putem lumbalne punkcije, naprimjer u sklopu hemoterapije, mogu primjenjivati lijekovu poput antibiotika (kod moždanog apscesa), anestezioloških postupaka (spinalna anestezija) ili analgetske terapije. Također je moguće kontinuirano davanje lijekova u likvorski prostor pomoću pumpe za doziranje lijekova. == Dijagnostički značaj == Intratekalna proizvodnja antitijela označava stvaranje antitijela u likvoru i ima dijagnostički značaj kod nekih bolesti centralnog nervnog sistema, poput multiple skleroze i nekih infekcija ili upalnih stanja mozga i kičmene moždine. == Intratekalna primjena lijekova == Intratekalna primjena lijekova predstavlja poseban oblik parenteralne terapije kod kojeg se lijek direktno ubrizgava u likvorski prostor, najčešće putem lumbalne punkcije ili pomoću intratekalnog katetera povezanog s vanjskom ili implantabilnom pumpom. Ova metoda omogućava direktno djelovanje lijeka na CNS i zaobilazi krvno-moždanu barijeru, koja često onemogućava prolazak lijekova primijenjenih oralno ili intravenski. Lijekovi koji se daju intratekalno moraju biti posebno pripremljeni, bez konzervansa i potencijalno štetnih pomoćnih supstanci, zbog osjetljivosti nervnog tkiva. == Primjena intratekalne terapije == === Anestezija i terapija bola === Intratekalna primjena anestetika i analgetika koristi se u obliku: * jednokratne doze (npr. spinalna anestezija) * kontinuirane infuzije pomoću katetera i pumpe Najčešće se koristi kombinacija lokalnog anestetika i dodatnih lijekova radi produženja i pojačavanja analgezije. ==== Alfa-adrenergički agonisti ==== Lijekovi poput '''klonidina''' i '''deksmedetomidina''' mogu produžiti trajanje anestezije i analgezije, ali nose povećan rizik od hipotenzije. ==== Opioidi ==== * '''Lipofilni opioidi''' (fentanil, sufentanil) – kratkotrajna analgezija * '''Hidrofilni opioidi''' (morfij, diamorfin, hidromorfon) – dugotrajna analgezija (do 24 sata) Potrebna je pažnja zbog rizika od hipoventilacije, naročito kod viših doza. Ostale moguće nuspojave uključuju mučninu, povraćanje, svrab i zadržavanje mokraće. ==== Atipični analgetici ==== * '''Zikonotid''', neopioidni analgetik za teške hronične bolove. ---- === Liječenje infekcija === Intratekalna primjena se koristi kod teških infekcija centralnog nervnog sistema, posebno nakon neurohirurških zahvata. * '''Antibiotici''' – npr. kod moždanog apscesa * '''Antifungalni lijekovi''' – '''amfotericin B''' za gljivične infekcije CNS-a ---- === Hemoterapija === Intratekalna hemoterapija koristi se za liječenje malignih oboljenja CNS-a. Trenutno su odobrena četiri lijeka: * metotreksat * citarabin * hidrokortizon * tiotepa '''Primjena vinka-alkaloida (npr. vinkristina) intratekalno gotovo je uvijek smrtonosna i strogo je zabranjena.''' ---- === Baklofen === '''Intratekalni baklofen''' koristi se kod teške spastičnosti, naročito kod cerebralne paralize. Lijek se primjenjuje pomoću implantabilne pumpe. Iako efikasan, ovaj način terapije nosi rizik od infekcija i potencijalno opasnih kvarova pumpe. ---- === Antisens terapija === Intratekalna primjena '''antisens oligonukleotida''' koristi se u liječenju neurodegenerativnih bolesti uzrokovanih mutacijom jednog proteina. Primjer je liječenje '''spinalne mišićne atrofije''' lijekom ''nusinersen''. ---- === Terapija mezenhimalnim matičnim ćelijama === Eksperimentalna terapija hroničnih povreda kičmene moždine uključuje intratekalnu primjenu mezenhimalnih matičnih ćelija, najčešće iz masnog tkiva ili koštane srži. Cilj je smanjenje upale, sprječavanje glijalnog ožiljka i poticanje regeneracije aksona. Istraživanja na životinjama i kliničke studije pokazale su poboljšanje motoričke kontrole i osjeta ispod mjesta povrede. ---- == Intratekalna pseudodostava == Intratekalna pseudodostava je tehnika u kojoj je lijek zatvoren u poroznoj kapsuli koja je u kontaktu s likvorom. Lijek se ne oslobađa direktno u likvor, već djeluje unutar kapsule, čime se postiže lokalni efekat uz smanjenje sistemskih nuspojava. ---- == Vidi također == * Intratekalna pumpa * Lumbalna punkcija * Spinalna anestezija * Theca * Thekalna vreća * Historija neuraksijalne anestezije Peterhof (gradsko naselje), Moždane ovojnice == Ivan Raos == '''Ivan Raos''' (Medov Dolac kraj Imotskoga, 1. siječnja 1921. – Split, 7. srpnja 1987.) bio je hrvatski književnik – pjesnik, prozaik i dramatičar – jedan od najplodnijih modernih hrvatskih pisaca. Njegovo stvaralaštvo obilježavaju zavičajnost, autobiografizam, oslonjenost na usmenu književnost te izražena društvena i nacionalna angažiranost. ---- == Djetinjstvo == Ivan Raos rođen je 1921. godine u Medovu Dolcu kraj Imotskoga. Djetinjstvo provedeno u ruralnoj sredini Imotske krajine snažno je obilježilo njegovo književno stvaralaštvo. Svijet zavičaja, seoski običaji, usmena književnost, pučka mudrost i svakodnevni život ruralne zajednice trajno su prisutni u njegovim djelima, osobito u autobiografskom romanu ''Vječno nasmijano nebo'' (1957), prvom dijelu trilogije ''Vječno žalosni smijeh''. ---- == Školovanje i mladost == Nakon osnovnog obrazovanja Raos odlazi u Split, gdje završava klasičnu gimnaziju. Školovanje u splitskom sjemeništu i proces intelektualnog, umjetničkog i osobnog sazrijevanja tematizira u romanu ''Žalosni Gospin vrt'' (1962). Mladenačko razdoblje, provedeno u socijalno obilježenom ambijentu splitskog geta, prikazano je u romanu ''Smijeh izgubljenih djevojaka'' (1965), trećem dijelu autobiografske trilogije, s naglašenom socijalnom dimenzijom. ---- == Početci književnog rada == Književno djelovanje započeo je početkom 1940-ih godina. Prvu pjesničku zbirku ''Utjeha noći'' objavio je 1942. godine zajedno s Petrom Meštrovićem. Slijedile su zbirke pjesama u prozi ''Grold Taquart'' i ''Pjesan Nikodemova'' (1943). U tom se razdoblju okušava u različitim pjesničkim i proznim formama, uključujući pjesme u prozi i prozne pjesme. ---- == Radni vijek i profesionalni put == Do 1948. obavljao je različite poslove, među ostalim kao pipničar, perač posuđa, učitelj i novinar. Te se godine zaposlio u Nakladnom zavodu Hrvatske, gdje je radio kao akviziter, lektor, korektor i tehnički urednik. U toj je ustanovi ostao do 1967., kada postaje slobodni književnik. ---- == Zrelo književno stvaralaštvo == Najveći dio Raosova opusa čini proza, u kojoj realističke postupke nadopunjuje modernističkim elementima, monološkom ispovijesti, pripovijedanjem u prvom licu i iskoracima prema fantastici. Zbirka novela ''Guadamada i druge neobične priče'' (1956) smatra se pretečom hrvatske fantastične proze. U kasnijim novelama i pripovijetkama, poput zbirki ''Izabrat ćeš gore'' (1964) i ''60 pripovijedaka'' (1980), prevladava usmeno kazivanje i monološki oblik pripovijedanja. Roman ''Volio sam kiše i konjanike'' (1956) oblikovan je kao ispovijest svećenika na samrti, dok je ''Korak u stranu'' povjeravanje pripovjedača nepoznatom sugovorniku. Ta su djela, zajedno s romanom ''Tamo negdje neke oči'', objedinjena u knjizi ''Na početku kraj'' (1969). ---- == Autobiografska trilogija ''Vječno žalosni smijeh'' == Autobiografska trilogija ''Vječno žalosni smijeh'' jedno je od središnjih mjesta Raosova opusa. Prvi dio, ''Vječno nasmijano nebo'' (1957), donosi kronološki poredane epizode djetinjstva u Medovu Dolcu, ispripovijedane iz perspektive infantilnog pripovjedača te predstavlja bogatu riznicu usmenih oblika, običaja i svakodnevice ruralne zajednice. Drugi dio, ''Žalosni Gospin vrt'' (1962), tematizira školovanje u splitskom sjemeništu i proces sazrijevanja, dok treći dio, ''Smijeh izgubljenih djevojaka'' (1965), prikazuje mladenaštvo provedeno u Splitu s naglašenim socijalnim aspektima. ---- == Prosjaci i sinovi == Roman ''Prosjaci i sinovi'' (1971) Raosovo je najpoznatije djelo. Riječ je o pikarskom romanu koji kroz nizanje doživljaja prosjaka, skitnica i narodnih lukavaca donosi socijalno-povijesni prikaz Imotske krajine, Dalmatinske zagore i južne Hrvatske. U romanu su prisutni usmeni žanrovi, pučka mudrost, poganska mitološka tradicija i kršćanski duhovni motivi. Djelo je izazvalo burne reakcije tadašnje javnosti, a poslužilo je i kao predložak za istoimenu televizijsku seriju u režiji Antuna Vrdoljaka. ---- == Kasniji rad i posljednja djela == U kasnijem razdoblju Raos piše roman ''Zloduh vlasti'', u kojem se bavi temom moći i njezina utjecaja na pojedinca i društvo. Roman je dovršio 1986., a objavljen je posmrtno 1997. Također se okušao u popularnim književnim žanrovima, uključujući kriminalističke romane ''Crna limuzina 58526'' (1960) i ''Mrtvaci ne poziraju'' (1961), objavljene pod pseudonimima, kao i pučki roman ''Župnik na kamenu'' (1975) te povijesnu fikciju ''Kraljičin vitez'' (1976). ---- == Dramski rad == Raos je autor niza dramskih tekstova. Među najznačajnijima su drama s tezom ''Dvije kristalne čaše'' (1953) i herojska tragedija u tri dijela ''Autodafe moga oca'' (1957), kao i drame ''I plovi bijeli oblak'' (1954) i ''Navik on živi ki zgine pošteno'' (1971). ---- == Svjetonazor i značaj == Ivan Raos bio je izrazito neovisan pisac, kritičan prema društvenim i političkim poredcima. U svojim je djelima otvoreno i bez uljepšavanja pisao o socijalnoj bijedi, povijesnim traumama i sudbini hrvatskoga naroda. Njegovo stvaralaštvo snažno je obilježeno kršćanskom etikom i duhovnošću, zbog čega su njegova djela često bila osporavana, a ponekad i zabranjivana. '''Mark Andreas Sheppard''' (rođen 30. maja 1964) je engleski glumac i muzičar. Poznat je po ulozi demona (kralja pakla) Crowleya u seriji Supernatural, kao i po ulogama; advokata Roma Lampkin u rebootu Battlestar Galactice, Interpolovom detektivu Jamesu Sterlingu u seriji Leverag, te sitnog kriminalca lorda Bagera u seriji Firely. Takođe glumi Whilloughbyja Kiplinga u Doom Patrolu. {{Infokutija osoba | ime = Mark Sheppard | slika = Mark Sheppard (54103647172).jpg | opis = Sheppard 2024. godine | ime_pri_rođenju = Mark Andreas Sheppard | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1964|05|30}} | mjesto_rođenja = London, [[Engleska]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | zanimanje = {{Flatlist| * Glumac * muzičar }} | godine_aktivnosti = 1976–sada | supružnik = {{Plainlist| * {{Brak|Sarah Louise Fudge|2015}} * {{Brak|Jessica Sheppard|2004|2014|razlog=razvod}} }} | partner = | djeca = 3 | potpis = }} == Djetinjstvo == Rođen je u Londonu, Engleska. Otac mu je glumac W. Morgan Sheppard, a majka Regina Lisa (djevojačko Scherer) Sheppard. Irskog je i njemačkog porijekla. Fredrik Bajer (21. april 1837, Vester Egede kod Næstveda – 22. januar 1922, Kopenhagen) bio je danski oficir, političar, parlamentarac, pisac, nastavnik i jedan od najznačajnijih skandinavskih pacifista. Za svoj izuzetan doprinos međunarodnom mirovnom pokretu i zalaganje za mirno rješavanje međunarodnih sukoba, naročito kroz rad u Bureau International Permanent de la Paix (Stalni međunarodni mirovni biro), čiji je bio prvi predsjednik, dobio je Nobelovu nagradu za mir 1908. godine, zajedno sa švedskim mirovnim aktivistom Klasom Pontusom Arnoldsonom. == Rani život i obrazovanje == Fredrik Bajer rođen je u porodici evangelističkog sveštenika Alfreda Bajera (1807–1880) i Cecilije Luiz Krone (1815–1900). Bio je najstariji od četvoro djece. U crkvenim knjigama njegovo ime je prvobitno bilo zabilježeno kao ''Fredrik Beÿer''. Od 1848. do 1854. pohađao je Akademiju u Sorøu, ali je neposredno prije mature napustio školovanje kako bi započeo vojnu karijeru. Upisao je Vojnu akademiju u Kopenhagenu, koju je završio 1856. godine. Nakon toga je raspoređen u konjicu sa činom potporučnika. == Vojna služba i preokret ka pacifizmu == Bajer je učestvovao u Prusko-austrijskom, odnosno Njemačko-danskom ratu 1864. godine kao poručnik, u kojem je stekao čin natporučnika. Iskustvo rata snažno je uticalo na njegovo političko i moralno opredjeljenje, te je 1865. godine napustio vojnu službu i odlučio da se posveti mirovnom radu. Nastanio se u Kopenhagenu, gdje je radio kao učitelj, prevodilac, pisac i publicista, izdržavajući sebe i porodicu. == Politička karijera i društveni angažman == Godine 1867. Bajer se pridružio Međunarodnoj ligi za mir Frédérica Passyja i aktivno radio na širenju mirovnih ideja u Skandinaviji. Od 1872. do 1895. bio je poslanik u danskom parlamentu (Folketingu) kao predstavnik ljevičarskih liberala (''Det forenede Venstre''). U parlamentarnom radu posebno se zalagao za: * ravnopravnost žena i politička prava žena * socijalne reforme * uvođenje proporcionalnog izbornog sistema * slobodnu trgovinu i smanjenje carinskih barijera * zamjenu stalne vojske narodnim milicijama * neutralnost Danske i jaču saradnju skandinavskih zemalja Zajedno sa suprugom Matildom Bajer, istaknutom feministkinjom i pacifistkinjom, 1871. godine suosnovao je Dansko žensko udruženje, dok je Matilda bila njegova prva predsjednica. == Mirovni pokret i međunarodni rad == Godine 1882. Bajer je osnovao Savez za neutralnost Danske, koji je 1885. prerastao u Dansko mirovno udruženje, čiji je predsjednik bio od 1884. do 1892. Bio je učesnik prvog skandinavskog mirovnog kongresa 1885. godine, kao i gotovo svih svjetskih mirovnih kongresa od 1889. godine nadalje. Na Mirovnom kongresu u Rimu, 13. novembra 1891, bio je jedan od osnivača Bureau International Permanent de la Paix, sa sjedištem u Bernu. Izabran je za prvog predsjednika ove organizacije i tu funkciju obavljao je do 1907. godine, nakon čega je postao njen počasni predsjednik. Autor je obimnog publicističkog i književnog opusa posvećenog arbitraži, međunarodnom pravu i liberalnom pacifizmu. Bio je i osnivač Nordijskog društva slobodnih država i urednik njegovog lista ''Folkevennen''. == Nobelova nagrada i posljednje godine == Za napore u mirovnom rješavanju pitanja norveško-švedske unije i dugogodišnji međunarodni mirovni angažman, Bajer je 1908. godine dobio Nobelovu nagradu za mir, koju je podijelio sa Klasom Pontusom Arnoldsonom. U govoru prilikom dodjele nagrade kritički se osvrnuo na slabu organizovanost mirovnih pokreta. Izbijanje Prvog svjetskog rata 1914. godine duboko ga je razočaralo i navelo da se povuče iz aktivnog mirovnog rada. Preminuo je 1922. godine u Kopenhagenu. == Naslijeđe == Fredrik Bajer sahranjen je na groblju Bispebjerg u Kopenhagenu. Njegova lična arhiva i rukopisi čuvaju se u Kraljevskoj biblioteci u Kopenhagenu, dok se dio njegove prepiske nalazi u Kraljevskoj biblioteci u Stokholmu. Danske mirovne i ženske organizacije podigle su mu 1923. godine spomenik (rad vajara Einara Utzon-Franka), koji se danas nalazi u Amorparku, u blizini Trga Fredrika Bajera, nazvanog po njemu 1935. godine. Njegovi portreti i skulpture nalaze se u više muzeja i zbirki. Bajerove Životne uspomene objavljene su 1909. godine. '''Kontroverza''' je stanje dugotrajne javne rasprave ili polemike, obično u vezi s pitanjem oko kojem postoje suprotstavljena mišljenja ili gledišta. Riječ potiče iz latinskog jezika (''controversia''), nastale od ''controversus'', što znači okrenut u suprotnom smjeru, a označavala je i retoričku vježbu koja se praktikovala u starom Rimu. == Pravni aspekt == U teoriji prava, kontroverza se razlikuje od sudskog predmeta. Dok sudski predmeti obuhvataju sve vrste postupaka, uključujući krivične i građanske, kontroverza predstavlja isključivo građanskopravni postupak. Naprimjer, Klauzula o slučaju ili kontroverzi iz 3. člana Ustava Sjedinjenih Američkih Država (Odjeljak 2, Stav 1) propisuje da se "sudska vlast proteže... na kontroverze u kojima su SAD stranka". Ova klauzula tumači se kao zahtjev da savezni sudovi SAD-a ne mogu razmatrati predmete koji ne predstavljaju stvarnu kontroverzu, odnosno stvarni spor između suprotstavljenih strana koje su podobne za sudsko rješavanje. Osim što se definiše obim nadležnosti saveznog sudstva, ova odredba također zabranjuje sudovima izdavanje savjetodavnh mišljenja, kao i razmatranje predmeta koji su preuranjeni (kada kontroverza još nije nastala) ili bespredmetni (kada je kontroverza već riješena). == Benfordov zakon == <blockquote>''Glavni članak: Benfordov zakon o kontroverzi''</blockquote>Benfordov zakon o kontroverzi, kako ga je 1980. godine formulisao astrofizičar i autor naučne fantastike Gregory Bentford, glasi: strast je obrnuto proporcionalna količini dostupnih stvarnih informacija. Drugim riječima, ovaj zakon tvrdi da što je manje činjeničnih informacija dostupno o nekoj temi, to se oko te teme može razviti veći stepen kontroverze, dok s povećanjem količine dostupnih činjenica nivo kontroverze opada. Tako su, naprimjer, kontroverze u fizici uglavnom ograničene na oblasti u kojima eksperimenti još uvijek nisu mogući, dok su kontroverze u politici gotovo neizbježne, jer zajednice često moraju donositi odluke o smjerovima djelovanja na osnovu nedovoljnih informacija. == Psihološke osnove == Kontroverze se često smatraju posljedicom nedostatka povjerenja među stranama u sporu, što implicira i Benfordov zakon kontroverze, koji govori isključivo o nedostatku informacija (strast je obrnuto proporcionalna količini dostupnih stvarnih informacija). Naprimjer, u analizama političke kontroverze oko antropogenih klimatskih promjena, koja je naročito izražena u Sjedinjenim Američkim Državama, predloženo je da se protivljenje naučnom konsenzusu javlja zbog nedovoljne informisanosti o toj temi. Međutim, istraživanje provedeno na uzorku od 1.540 odraslih osoba u SAD-u pokazalo je da nivo naučne pismenosti korelira sa jačinom stava o klimatskim promjenama, ali ne i s tim na kojoj se strani debate ispitanici nalaze. Zagonetna pojava da dvije osobe, izložene istim činjenicama, mogu doći do potpuno različitih zaključaka često se objašnjava pojmom ograničene racionalnosti, naročito u radovima Daniela Kahnemana. Prema ovom pristupu, većina prosudbi donosi se pomoću brzodjelujućih heuristika koje su učinkovite u svakodnevnim situacijama, ali nisu pogodne za donošenje odluka o složenim pitanjima poput klimatskih promjena. Posebno je istaknuto da je usidravanje (''anchoring'') relevantno u kontroverzama o klimatskim promjenama, jer je utvrđeno da su pojedinci skloniji vjerovanju u klimatske promjene ako je vanjska temperatura viša, ako su prethodno podstaknuti da razmišljaju o toplini ili ako im se prilikom razmatranja budućih porasta temperature predoče više temperaturne vrijednosti. U drugim kontroverzama, poput one vezane za HPV vakcinu, ista evidencija dovodila je do donošenja radikalno različitih zaključaka. Kahan i saradnici objasnili su ovaj fenomen pomoću kognitivnih pristrasnosti, naročito pristrasne asimilacije i heuristike vjerodostojnosti. Slični efekti u rezonovanju uočeni su i u nenaučnim kontroverzama, kao što je rasprava o kontroli oružja u Sjedinjenim Američkim Državama. Kao i kod drugih kontroverzi, često se pretpostavlja da bi izlaganje empirijskim činjenicama bilo dovoljno da se rasprava konačno razriješi. Međutim, računarske simulacije kulturnih zajednica pokazale su da se uvjerenja unutar izolovanih podgrupa polariziraju, zasnovano na pogrešnom uvjerenju zajednice da ima nesmetan pristup "temeljnoj istini". Takvo povjerenje u sposobnost grupe da dođe do istine može se objasniti uspjehom zaključivanja zasnovanog na mudrosti mase, ali u odsustvu stvarnog pristupa temeljnoj istini, kao što je bio slučaj u ovom modelu, ovaj metod ne uspijeva. Bayesova teorija odlučivanja omogućava da se ovi neuspjesi racionalnosti opišu kao dio statistički optimizovanog sistema donošenja odluka. Eksperimenti i računarski modeli u oblasti multisenzorne integracije pokazali su da se senzorne informacije iz različitih čula integrišu na statistički optimalan način. Pored toga, čini se da vrste zaključivanja kojima se različiti senzorski ulazi pripisuju jednom izvoru podrazumijevaju Bayesovo zaključivanje o uzročnom porijeklu senzornih podražaja. Stoga se čini neurobiološki vjerovatnim da mozak implementira postupke donošenja odluka koji su bliski optimalnim u smislu Bayesovog zaključivanja. Brocas i Carrillo predložili su model donošenja odluka zasnovan na bučnim (nesigurnim) senzornim ulazima, u kojem se uvjerenja o stanju svijeta ažuriraju pomoću Bayesovog ažuriranja, a odluke se donose kada uvjerenja pređu određeni prag. Oni pokazuju da ovaj model, kada je opimizovan za jednokoračno donošenje odluka, dovodi do usidravanja uvjerenja i polarizacije stavova, upravo onako kako je opisano u kontekstu kontroverzi o globalnom zagrijavanju. Uprkos identičnim dokazima koji se predočavaju, prethodna uvjerenja (ili informacije koje su prve predstavljene) imaju presudan utjecaj na formirana uvjerenja. Dodatno, preferencije aktera (odnosno nagrade koje smatraju vrijednim) također utiču na promjenu uvjerenja, što objašnjava pristrasnu asimilaciju (poznatu i kao potvrdnu pristrasnost – ''confirmation bias''). Ovaj model omogućava da se nastanak kontroverzi posmatra kao posljedica sistema donošenja odluka optimizovanog za jednokoračne odluke, a ne kao rezultat ograničenog rasuđivanja u okviru Kahnemanove ograničene racionalnosti. '''Suverenitet''' se generalno definiše kao vrhovni i nezavisni kontrolni i zakonodavni autoritet nad određenom teritorijom, uključujući i pravo na donošenje zakona. On se izražava kroz sposobnost vršenja vlasti i regulisanja pravnog poretka. Suverenitet obuhvata unutrašnju hijerarhiju unutar države, kao i vanjsku autonomiju, koja označava sposobnost države da djeluje samostalno u međunarodnim odnosima. U okviru svake države, suverenitet pripada osobi, tijelu ili instituciji koja posjeduje konačnu vlast nad građanima i ovlaštenje da mijenja postojeće zakone. U političkoj teoriji, pojam suvereniteta označava vrhovnu legitimnu vlast nad određenom političkom cjelinom. Prema međunarodnom pravu, sve suverene države smatraju se jednakima, a nijedna država nema pravo da se miješa u unutrašnje poslove druge suverene države. Dok Član 2(7) Povelje Ujedinjenih nacija eksplicitno priznaje suverenitet država i uspostavlja princip nemiješanja u unutrašnje poslove suverenih država, ovlasti Vijeća sigurnosti UN-a prema Poglavlju VII predviđaju upotrebu sile protiv države kada je to neophodno za očuvanje ili uspostavu međunarodnog mira. Osim toga, nedavno usvojena Deklaracija o odgovornosti za zaštitu (R2P) ovlašćuje Ujedinjene nacije da intervenišu kako bi "spriječile humanitarnu katastrofu" u državi čija vlada ne može ili ne želi djelovati. Općenito se smatra da država ima suverenitet nad teritorijom kada je dosljedno vršila državnu vlast na toj teritoriji bez prigovora drugih država. De jure suverenitet odnosi se na zakonsko pravo države da to čini, dok de facto suverenitet označava stvarnu sposobnost države da provodi vlast. Pitanje de jure i de facto suvereniteta postaje posebno značajno kada se očekivanje da oba oblika suvereniteta koegzistiraju na istom mjestu i u isto vrijeme ne ispuni, ili kada se nadležnosti nalaze u različitim organizacijama. == Etimologija == Naziv potiče od nepotvrđene latinske riječi superanus (izvedenica od latinskog super - nad), što znači vladar ili poglavar. == Koncepti == Pojam suvereniteta imao je kroz historiju višestruke kontradiktorne komponente, različite definicije i raznovrsne, nekonzistentne primjene. Trenutni koncept državnog suvereniteta obuhvata četiri osnovna aspekta: teritoriju, stanovništvo, vlast i priznanje. Prema Stephenu D. Krasneru, pojam suvereniteta može se razumjeti i na četiri različita načina: * '''Domaći suverenitet''' – stvarna kontrola nad državom koju vrši vlast organizovana unutar ove države. * '''Suverenitet''' '''međuzavisnosti''' – stvarna kontrola kretanja preko granica države. * '''Međunarodni pravni suverenitet''' – formalno priznanje od strane drugih suverenih država. * '''Vestfalski suverenitet''' – u državi ne postoji druga vlast osim domaće suverene (takve druge vlasti mogu biti, npr. političke organizacije ili bilo koji drugi vanjski agent). Često se ova četiri aspekta pojavljuju zajedno, ali to nije nužno – oni ne utiču jedan na drugog, a postoje i historijski primjeri država koje nisu bile suverene u jednom aspektu, dok su istovremeno imale suverenitet u nekom drugom aspektu. Prema Immanuelu Wallersteinu, još jedna fundamentalna osobina suvereniteta je da predstavlja zahtjev koji mora biti priznat da bi imao smisla:<blockquote>Suverenitet je hipotetska razmjena u kojoj dvije potencijalne (ili stvarne) sukobljene strane, poštujući de facto stvarnost moći, razmjenjuju takva priznanja kao svoju najmanje skupu strategiju.</blockquote>Postoje još dva dodatna aspekta suvereniteta koja zaslužuju razmatranje: empirijski i pravni suverenitet. Empirijski suverenitet odnosi se na legitimnost onoga ko upravlja državom i legitimnost načina na koji vrši svoju vlast. Primjeri uključuju situacije u Evropi gdje su plemići imali pravo na privatna ovlaštenja, dok je ustav Katalonije priznao takva prava, što predstavlja empirijski suverenitet. Prema Davidu Samuelu, ovo je važan aspekt države jer mora postojati određena osoba ili grupa pojedinaca koja djeluje u ime naroda države. Pravni suverenitet naglašava važnost priznavanja prava države od strane drugih država da slobodno vrši svoju vlast uz minimalno miješanje. Naprimjer, Jackson, Rosberg i Jones objašnjavaju kako su suverenitet i opstanak afričkih država više zavisili od pravnog priznanja nego od materijalne pomoći. Douglass North ističe da institucije traže strukturu, a ova dva oblika suvereniteta mogu biti metoda za uspostavljanje takve strukture. U određenom periodu, Ujedinjene nacije su pridavale veliki značaj pravnom suverenitetu i često su nastojale da ojačaju njegov princip. U novije vrijeme, UN se okreće uspostavljanju empirijskog suvereniteta. Michael Barnett navodi da je to uglavnom posljedica perioda posle Hladnog ata, jer su UN smatrale da države treba da uspostave mir unutar svojih teritorija kako bi osigurale mirne međudržavne odnose. Teoretičari su primijetili da je u tom periodu pažnja često bila usmjerena na to kako jače unutrašnje strukture doprinose miru među državama. Naprimjer, Zaum tvrdi da je mnogim slabim i siromašnim državama koje su pogođene Hladnim ratom pružena pomoć kako bi razvile nedostatne kapacitete suvereniteta kroz ovaj pod-aspekt tzv. "empirijske državnosti". == Historija == === Klasični period === Rimski pravnik Ulpijan je primijetio sljedeće: * "Narod je prenio sav svoj imperium i moć na cara." (''Cum lege regia, quae de imperio eius lata est, populus ei et in eum omne suum imperium et potestatem conferat'' – Digest I.4.1) * "Zakoni ne obavezuju cara." (''Princeps legibus solutus est'' – Digest I.3.31) * "Odluka cara ima pravnu snagu." (''Quod principi placuit legis habet vigorem'' – Digest I.4.1) Ulpijan je ovom izjavom izrazio ideju da car vrši relativno apsolutnu formu suvereniteta koja proizilazi iz volje naroda, iako sam pojam suverenitet nije izričito koristio. === Srednji vijek === Ulpijanove izjave bile su poznate u srednjovjekovnoj Evropi; suverenitet je u to vrijeme bio važan koncept. Srednjovjekovni monarsi nisu bili suvereni, ili barem ne u punom smislu te riječi, jer su bili ograničeni i dijelili su vlast sa feudalnom aristokratijom. Osim toga, obje strane bile su snažno ograničene običajima. Suverenitet je u srednjem vijeku postojao kao de jure pravo plemstva i kraljevskih porodica. === Reformacija === Suverenitet se ponovo pojavio kao pojam pred kraj 16. stoljeća, u vrijeme kada su graanski ratovi stvorili potrebu za snažnijom centralnom vlasti, dok su monarsi počeli koncentrisati moć u svoje ruke na štetu plemstva, a moderna nacionalna država počela je da se oblikuje. Jean Bodin, djelimično kao reakciju na haos francuskih vjerskih ratova, razvio je teorije suvereniteta koje su zagovarale snažnu centralnu vlast u oblku apsolutne monarhije. U svom djelu iz 1576. godine, ''Les Six Livres de la République'' (''Šest knjiga o Republici''), Bodin tvrdi da je suverenitet svojstven prirodi države i mora biti: * Apsolutan: po ovom pitanju, naveo je da suverena vlast mora biti ograničena obavezama i uslovima, ali da mora moći donositi zakone bez pristanka svojih podanika, ne smije biti vezana zakonima svojih prethodnika i, što je o njemu logično, ne može biti obavezana vlastitim zakonima. * Vječan: suverenitet se ne može privremeno delegirati, npr. snažnom vođi u vanrednim okolnostima ili državnom službeniku. Bodin je smatrao da suverenitet mora biti vječan, jer svako ko ima moć da postavi vremensko ograničenje vlasti mora biti iznad same vlasti, što bi bilo nemoguće ako je vlast apsolurna. Ovo djelo često se smatra prvim evropskim tekstom koji teorijski razrađuje pojam državnog suvereniteta. ---- --------- ---- ------ '''Cezarov građanski rat''' (49–45. p.n.e.) vodio se u kasnoj fazi Rimske Republike između dviju suprotstavljenih strana predvođenih Julijem Cezarom i Pompejem. Glavni povod sukoba bile su političke napetosti oko Cezarove uloge u Republici nakon što je trebao završiti svoje guvernersko razdoblje u Galiji i vratiti se u Rim. Prije izbijanja građanskog rata, Julije Cezar proveo je gotovo deset godina vodeći vojne pohode i osvajanja u Galiji, čime je stekao ogromnu moć i slavu, ali i izazvao zabrinutost među rimskim političarima. Krajem 50. godine prije nove ere, političke napetosti između njega i njegovog bivšeg saveznika Pompeja počele su se nagomilavati, jer ni Cezar ni Pompej nisu bili spremni na kompromis. Ova sve veća napetost kulminirala je kada je Pompej, uz podršku svojih političkih saveznika, uspio uvjeriti Senat da izda naredbu prema kojoj se Cezar mora odreći svojih vojnih zapovjedništava i povući iz svojih provincija. Umjesto da posluša ovu odluku, Cezar je odlučio da se ne povuče i prešao je granicu prema Italiji, čime je praktično otvorio put prema Rimu i označio početak građanskog rata. Građanski rat proširio se na različite dijelove Rimskog svijeta, uključujući Italiju, Iliriju, Grčku, Egipat, sjevernu Afriku i Hispaniju. Ključni događaji odigrali su se u Grčkoj 48. godine prije nove ere. Tamo je Pompej inicijalno pobijedio Cezara u bici kod Dyrrhachiuma, no kasnije je Cezar nadjačao Pompejeve snage u odlučujućoj bici kod Farsala, nakon koje se Pompejeva vojska raspala. Nakon poraza, mnogi istaknuti Pompejevi sljedbenici, poznati kao Pompejci, predali su se, među njima i Marka Junija Bruta te Cicerona. Međutim, neki od njih nastavili su borbu, među kojima su bili Katon Mlađi i Metel Scipion. Sam Pompej pobjegao je u Egipat, gdje je ubrzo nakon dolaska ubijen. Nakon što je konsolidirao vlast u Grčkoj i Egiptu, Julije Cezar vodio je vojnu ekspediciju u Malu Aziju prije nego što se okrenuo prema Sjevernoj Africi. Tamo je 46. godine prije nove ere u bici kod Tapsa porazio Metela Scipiona, jednog od preostalih vođa Pompejevih snaga. Nakon Cezarove pobjede, Katon Mlađi i Metel Scipion odlučili su okončati vlastite živote, odbivši predati se. Sljedeće godine, 45. prije nove ere, Cezar je prešao u Španiju, gdje se u bici kod Munde suočio s posljednjim preostalim Pompejcevima pod vodstvom njegovog bivšeg poručnika Tita Labijena. Njegova pobjeda u ovoj bici praktično je eliminirala svaku organiziranu vojnu opoziciju. Nakon tih uspjeha, Senat je 44. godine prije nove ere proglasio Cezara diktatorom perpetuo, što je značilo da ima neograničenu vlast „za uvijek“. Njegova koncentracija moći izazvala je snažno nezadovoljstvo u senatskim redovima, te je ubrzo ubijen u atentatu koji su izveli grupa senatora, među kojima je bio i Markus Junije Brutus. Građanski rat koji je prethodio ovim događajima smatra se jednom od ključnih prekretnica u povijesti Rima. Mnogi povjesničari ga vide kao neposredni uzrok kraja Rimske Republike, jer je doveo do polarizacije političkih snaga i prekida u normalnom funkcioniranju republikanske vlade. Cezarova sveobuhvatna vojna i politička pobjeda stvorila je vakuum moći koji je trajao nakon njegove smrti. Tijekom sljedećih godina njegov nasljednik Oktavijan postupno je preuzeo potpunu kontrolu nad Rimom, što je na kraju rezultiralo uspostavom Rimskog Carstva, a Oktavijan je postao prvi rimski car pod imenom August. == Pozadina == Dodatne informacije: Prvi trijumvirat i Galski ratovi Glavno pitanje koje se postavljalo u periodu prije rata bilo je kako Cezar, koji je bio u Galiji gotovo deset godina prije 49. godine prije nove ere, ponovo biti integriran u političko tkivo Rima nakon što je akumulirao ogromnu moć i bogatstvo u Galiji. Počevši od 58. godine prije nove ere, godinu dana nakon svog konzulstva 59. godine, Cezar je obavljao prokonzulstvo Cisalpinske Galije zajedno s Ilirikom prema odredbama ''lex Vatinia'' i Transalpske Galije, po nalogu Senata.  Cezar se udružio s Krasom i Pompejem u takozvanom Prvom trijumviratu tokom svog konzulstva.  Savez trojice muškaraca "izazvao je oštro restrukturiranje saveza i poravnanja" s privremenom koristi za njih, ali dugoročnom štetom, jer su se aristokratske grupe ujedinile u opoziciji.  Kratkoročne koristi za njih trojicu proizašle su iz njihovih vlastitih ciljeva: ratifikacije Pompejevog istočnog naselja i agrarnih mjera koje su uključivale Pompeja i Krasa. Politički savez između njih trojice počeo se raspadati sredinom 50-ih godina prije nove ere, ali je stavljen na čekanje ponovnim pregovorima i zajedničkim konzulstvom Pompeja i Krasa 55. godine prije nove ere.  Njihovo zajedničko konzulstvo dodijelilo je konzulima nove provincijske komande, pri čemu je Pompej dobio Hispaniju dok je Kras otišao u Siriju da se bori protiv Parta; Cezar je, sa svoje strane, obnovio svoj prokonzulski mandat u Galiji. Nakon Krasovog odlaska iz Rima krajem 55. godine prije nove ere i nakon njegove smrti u bitci 53. godine prije nove ere, savez se počeo jasnije raspadati. Smrću Krasa i Julije (Cezarove kćeri i Pompejeve supruge) 54. godine prije nove ere, ravnoteža moći između Pompeja i Cezara se urušila i "sukob između [njih dvojice] se stoga mogao činiti neizbježnim".  Od 61. godine prije nove ere, glavna politička linija razdora u Rimu uravnotežila je utjecaj Pompeja, što je dovelo do njegovog traženja saveznika izvan jezgre senatorske aristokracije, tj. Krasa i Cezara; ali porast anarhičnog političkog nasilja od 55. do 52. godine prije nove ere konačno je prisilio Senat da se udruži s Pompejem kako bi uspostavio red.  Slom reda 53. i 52. godine prije nove ere bio je izuzetno uznemirujući: ljudi poput Publija Klodija Pulhera i Tita Anija Mila bili su "u suštini nezavisni agenti" koji su vodili velike nasilne ulične bande u vrlo nestabilnom političkom okruženju.  To je dovelo do Pompejevog isključivog konzulstva 52. godine prije nove ere, kada je preuzeo isključivu kontrolu nad gradom bez sazivanja izborne skupštine. Politička agitacija za oduzimanje Cezarove komande i oduzimanje legija već je započela u proljeće 51. pne.: M. Klaudije Marcel je te godine tvrdio da osvajanje Alezije i pobjeda nad Vercingetoriksom znače da je Cezarova ''provincija'' (tj. zadatak) u Galiji završena i da je stoga njegova komanda istekla.  Također je tvrdio da Cezarova očekivana želja da se kandiduje za drugi konzulat ''u odsustvu'' više nije opravdana nakon njegove pobjede.  Bez obzira na to, Senat je odbacio Marcelov prijedlog, kao i njegov kasniji prijedlog da se Cezarov mandat u Galiji proglasi završenim 1. marta 50. pne.  U to vrijeme, Pompej je također odigrao ključnu ulogu u odbacivanju predloženih prijedloga. Nakon ljeta 50. godine, "pozicije su se učvrstile i događaji su nepovratno napredovali prema kataklizmi", a Pompej je sada odbijao Cezarovu kandidaturu za drugo konzulstvo sve dok se nije odrekao svoje vojske i provincija.  Senat je u cjelini bio relativno miran, snažno podržavajući prijedlog Cezarovog saveznika C. Scribonija Curia , koji je tada bio tribun plebsa , da i Pompej i Cezar predaju svoje vojske i komande.  Prijedlog je usvojen u Senatu sa 370 glasova za i 22 protiv 1. decembra 50. godine prije nove ere,  Pompej i konzul su ga odbacili. Konzul, C. Claudije Marcello, tada je iskoristio glasine da se Cezar sprema napasti Italiju i zadužio Pompeja da brani grad i Republiku. Jedan od razloga zašto je Cezar odlučio krenuti u rat bio je taj što bi bio procesuiran zbog pravnih nepravilnosti tokom svog konzulstva 59. godine prije nove ere i kršenja raznih zakona koje je Pompej donio krajem 50-ih, što bi imalo za posljedicu sramotno progonstvo.  Međutim, teorija o krivičnom gonjenju koja proizlazi iz djela Svetonija i Polija nalazi se na "vrlo sumnjivoj teritoriji"  i "krajnje sumnjiva".  Ne postoje dokazi iz perioda 50-49. godine prije nove ere da je iko ozbiljno planirao suditi Cezaru.  Cezarov izbor da se bori u građanskom ratu bio je motiviran uglavnom njegovim spoticanjem u nastojanjima da postigne drugo konzulstvo i trijumf, u kojem bi neuspjeh u tome ugrozio njegovu političku budućnost.  Štaviše, rat 49. godine prije nove ere bio je povoljan za Cezara, koji je nastavio vojne pripreme dok su Pompej i republikanci jedva počeli s pripremama. Čak i u davna vremena, uzroci rata bili su zagonetni i zbunjujući, a specifični motivi "nigdje se nisu mogli pronaći".  Postojali su razni izgovori, poput Cezarove tvrdnje da brani prava tribuna nakon što su pobjegli iz grada, što je bila "previše očigledna prevara".  Cezarovo vlastito objašnjenje bilo je da će zaštititi svoja lična ''dostojanstva'' ; i Cezara i Pompeja je pokretao ponos, pri čemu je Cezar odbijao da se "pokorno pokori hvalisanju konzervativaca, a kamoli maltretiranju Pompeja", kako Gruen kaže, a Pompej je slično odbijao da prihvati Cezarove prijedloge, iznesene kao da su direktive.  Postojala je mala svjesna želja za ratom do posljednjih sedmica 50. godine prije nove ere, ali " ''boni'' su se zarobili... u politički škripac iz kojeg nisu mogli izaći dostojanstveno osim agresivnim samopotvrđivanjem", dok Cezar nije mogao "dopustiti da se [njegov status i ugled] sruše kroz pokornost". == Građanski rat == U mjesecima koji su prethodili januaru 49. godine prije nove ere, i Cezar i anticezarijevci, sastavljeni od Pompeja, Katona i drugih, izgledali su kao da vjeruju da će druga strana popustiti ili, ako to ne uspije, ponuditi prihvatljive uslove.  Povjerenje između njih dvojice je narušeno u posljednjih nekoliko godina, a ponovljeni ciklusi prepirki na ivici sukoba umanjili su šanse za kompromis. Dana 1. januara 49. godine prije nove ere, Cezar je izjavio da bi bio spreman dati ostavku ako bi to učinili i drugi komandanti, ali, Gruenovim riječima, "ne bi tolerisao nikakvu nejednakost u svojim [Cezarovim i Pompejevim] snagama",  izgledajući kao da prijeti ratom ako se njegovi uslovi ne ispune.  Cezarovi predstavnici u gradu sastali su se sa senatskim vođama sa pomirljivijom porukom, pri čemu je Cezar bio spreman odreći se Transalpske Galije ako bi mu se dozvolilo da zadrži dvije legije i pravo da se kandiduje za konzula bez odricanja od svog ''imperijuma'' (i, time, prava na trijumf), ali Katon je odbacio ove uslove, izjavivši da neće pristati ni na šta osim ako se to javno ne predstavi Senatu. Senat je bio uvjeren uoči rata (7. januara 49. p.n.e.) - dok su Pompej i Cezar nastavili okupljati trupe - da zahtijeva od Cezara da se odrekne svog položaja ili da bude proglašen neprijateljem države.  Nekoliko dana kasnije, Senat je također oduzeo Cezaru dozvolu da se kandiduje na izborima u odsustvu i imenovao nasljednika Cezarovog prokonzula u Galiji; dok su procezarijanski tribuni stavili veto na ove prijedloge, Senat ih je ignorisao i pokrenuo senatus ''consultum ultimum'' , ovlastivši magistrate da poduzmu sve mjere potrebne za osiguranje sigurnosti države.  Kao odgovor, nekoliko tih procezarijanskih tribuna, dramatizirajući svoju tešku situaciju, pobjeglo je iz grada u Cezarov logor. === Početak rata === ==== Prelazak Rubikona ==== Vidi također: Prelazak Rubikona Desetog ili 11. januara, Cezar je prešao Rubikon ,  malu rijeku koja označava granicu između provincije Cisalpinske Galije na sjeveru i same Italije na jugu. Svetonije tvrdi da je , prelazeći Rubikon , Cezar uzviknuo ''alea iacta est'' ("kocka je bačena"), iako Plutarh tvrdi da je Cezar govorio na grčkom citirajući pjesnika Menandra sa ''anerriphtho kubos'' ("ἀνερρίφθω κύβος", "neka se kocka baci");  Cezarovi komentari uopće ne spominju Rubikon.  Ovo je označilo formalni početak neprijateljstava, a Cezar je "nesumnjivo bio pobunjenik". S obje strane, obični vojnici slijedili su svoje vođe: "galske legije su slušale svog zaštitnika i dobročinitelja [koji] je zaslužio res ''publica'' ... drugi su slijedili Pompeja i konzule [koji] su predstavljali ''res publica'' ".  Cezar se pobrinuo da se obrati svojim ljudima: prema vlastitom iskazu, govorio je o nepravdama koje su mu nanijeli njegovi politički neprijatelji, kako ga je Pompej izdao, i uglavnom se fokusirao na to kako su prava tribuna zgažena ignoriranjem tribunskih veta Senata, paradirajući tribune koji su pobjegli iz grada pred trupama prerušeni u svoje prerušavanja. U ''senatus consultum ultimum'' , Cezar je tvrdio da je to nepotrebno i da bi trebalo biti ograničeno samo na okolnosti u kojima je Rim bio pod direktnom prijetnjom. Za većinu Rimljana, izbor strane bio je težak. Samo mali broj ljudi bio je posvećen jednoj ili drugoj strani na početku neprijateljstava. Na primjer, Gaj Klaudije Marcel, koji je kao konzul 50. godine prije nove ere zadužio Pompeja za odbranu grada, izabrao je neutralnost.  Tada mladi Marko Junije Brut , čijeg je oca Pompej podmuklo ubio tokom Brutovog djetinjstva, čija je majka bila Cezarova ljubavnica i koji je odrastao u kući Katona Mlađeg , odlučio je napustiti grad,  postavivši položaj u Kilikiji, a odatle u Pompejev logor.  Cezarov najpouzdaniji poručnik u Galiji, Tit Labijen, također je prebjegao od Cezara Pompeju, moguće zbog Cezarovog gomilanja vojnih slava ili ranije odanosti Pompeju. ==== Marš na Rim ==== Cezarov tajming je bio dalekovid: Italija je bila potpuno nespremna za invaziju.  Cezar je osvojio Ariminum (današnji Rimini ) bez otpora, budući da su se njegovi ljudi već infiltrirali u grad; u brzom slijedu je osvojio još tri grada.  Vijest o Cezarovom upadu u Italiju stigla je do Rima oko 17. januara.  Kao odgovor, Pompej je "izdao edikt u kojem je proglasio stanje građanskog rata, naredio svim senatorima da ga slijede, [i] izjavio da će svakoga ko ostane smatrati Cezarovim pristalicom".  Pompej i njegovi saveznici napustili su grad zajedno s mnogim neopredijeljenim senatorima, bojeći se krvavih odmazdi prethodnih građanskih ratova; drugi senatori su jednostavno napustili Rim i otišli u svoje seoske vile, nadajući se da će ostati neprimjetni. Krajem januara, Cezar i Pompej su pregovarali, a Cezar je predložio da se njih dvojica vrate u svoje provincije (što bi od Pompeja zahtijevalo da otputuje u Španiju) i zatim raspuste svoje snage. Pompej je prihvatio te uslove pod uslovom da se odmah povuku iz Italije i podnesu spor na arbitražu Senata, što je Cezar odbio jer bi ga to stavilo na milost i nemilost neprijateljski raspoloženih senatora, a istovremeno bi se odreklo svih prednosti svoje iznenadne invazije.  Cezar je nastavio napredovati. Nakon susreta s pet kohorti pod komandom Kvinta Minucija Terma kod Iguvija, Termove snage su dezertirale. Cezar je brzo zauzeo Picenum, područje iz kojeg je Pompejeva porodica porijeklom. Iako su se Cezarove trupe jednom sukobile s lokalnim snagama, srećom po njega, stanovništvo nije bilo neprijateljski raspoloženo: njegove trupe su se suzdržavale od pljačke, a njegovi protivnici su imali "malo popularnosti u narodu".  U februaru 49. godine prije nove ere, Cezar je primio pojačanje i zauzeo Askulum kada je lokalni garnizon dezertirao. Tek kada je stigao u Korfinijum, naišao je na ozbiljan otpor predvođen Lucijem Domicijem Ahenobarbom , kojeg je Senat nedavno imenovao za guvernera Galije.  Pompej je pozvao Ahenobarba da se povuče na jug i pridruži mu se, ali Ahenobarb je odgovorio zahtjevima za podršku; bez obzira na to, Cezar se pripremio za opsadu.  Nakon što je Ahenobarb primio pismo od Pompeja u kojem mu je odbijena podrška, tvrdio je da pomoć stiže, ali je uhvaćen u planiranju ličnog bijega; kao odgovor, njegovi ljudi su ga uhapsili i poslali izaslanike da se predaju Cezaru nakon kratke sedmodnevne opsade.  Među predatima bilo je pedesetak senatora i konjanika, a svima im je Cezar dozvolio da odu. Kada su korfinijumski lokalni magistrati predali oko šest miliona sestercija koje je Ahenobarb donio da plati svojim ljudima, Cezar ih je vratio ljudima i zatražio od njih da polože zakletvu vjernosti, što su oni i učinili. Cezarovo napredovanje niz jadransku obalu bilo je iznenađujuće blago i disciplinovano: njegovi vojnici nisu pljačkali sela kao što su to činili tokom Društvenog rata nekoliko decenija ranije. Niti se Cezar osvetio svojim političkim neprijateljima kao što su to učinili Sula i Marius. Politika milosti bila je također vrlo praktična: Cezarova mirnoća spriječila je stanovništvo Italije da se okrene protiv njega.  U isto vrijeme, Pompej je planirao pobjeći na istok u Grčku gdje bi mogao okupiti ogromnu vojsku iz istočnih provincija. Stoga je pobjegao u Brundisium (današnji Brindisi ), rekvirirajući trgovačke brodove za putovanje Jadranom. Cezar je progonio Pompeja do Brundizija, stigavši ​​9. marta sa šest legija. Do tada je većina Pompejevih snaga otišla, a zaštitnica od dvije legije čekala je transport. Dok je Cezar pokušavao blokirati luku zemljanim radovima i ponovo otvoriti pregovore, zemljani radovi nisu bili uspješni i Pompej je odbio pregovarati, pobjegavši ​​na istok sa gotovo svim svojim ljudima i svim brodovima u regiji. === Španija i Afrika === Dodatne informacije: Opsada Masilije , bitka kod Ilerde , bitka kod Utike (49. pne) i bitka kod rijeke Bagradas (49. pne) Nakon ovog neuspjeha i iskoristivši Pompejev bijeg na istok, Cezar je marširao na zapad prema Hispaniji . Dok je bio u Italiji, sazvao je sastanak preostalog Senata 1. aprila; odaziv je bio slab. Tamo je Cezar ponovio svoje pritužbe i zatražio da se pošalju senatorski izaslanici da pregovaraju s Pompejem; iako je prijedlog usvojen, niko se nije dobrovoljno javio. Sazvan je i sastanak concilium ''plebis'' ; iako je Cezar svakom građaninu obećao poklon od 300 sestercija i garanciju opskrbe žitom, prijem je bio prigušen.  Kada je jedan od tribuna, Lucije Cecilije Metel, uložio veto protiv Cezarovog pokušaja opljačkanja državne blagajne , Cezar je prijetio Metelovom životu sve dok nije popustio.  Neki naučnici smatraju da ovaj događaj pokazuje neiskrenost Cezarovog zagovaranja prava tribuna na početku građanskog rata.  U napadu je zaplijenjeno oko 15 hiljada zlatnih poluga, 30 hiljada srebrnih poluga i 30 miliona sestercija.  Taj događaj je bio dovoljno neugodan da je izostavljen iz Cezarovih ''Komentara'' o građanskom ratu. Ostavivši Marka Antonija na čelu Italije, a pretora Lepida u Rimu, Cezar se uputio na zapad prema Španiji, ogorčen zbog neugodnih epizoda pred Senatom i Metelom.  Usput je započeo opsadu Masilije kada mu je grad zabranio ulazak i došao je pod komandu spomenutog Domicija Ahenobarba. Ostavivši opsadu, Cezar je nastavio prema Španiji s malom tjelohraniteljicom i 900 njemačkih pomoćnih konjanika.  Stigao je u junu 49. i kod Ilerde porazio je pompejevu vojsku pod komandom legata Lucija Afranija i Marka Petreja . Pompejev preostali legat u Španiji, Marko Terencije Varon, predao se ubrzo nakon toga, stavljajući cijelu Španiju pod Cezarovu kontrolu. Istovremeno s Cezarovom invazijom na Španiju, poslao je svog poručnika Curia da napadne Siciliju i Afriku uz pomoć Gaja Kaninija Rebilusa , gdje su njegove snage odlučno poražene u bici na rijeci Bagradas u augustu 49. godine prije nove ere. Curion je poginuo u bici. Vrativši se u Rim u decembru 49. godine prije nove ere, Cezar je ostavio Kvinta Kasija Longina da komanduje Španijom  i dao ga je pretoru Marku Emiliju Lepidu da ga imenuje diktatorom .  Kao diktator, proveo je izbore za konzulstvo 48. godine prije nove ere prije nego što je iskoristio diktatorske ovlasti za donošenje zakona kojima se iz progonstva povlače oni koje su Pompejevi sudovi osudili 52. godine prije nove ere, izuzev Tita Anija Mila , i vraćaju politička prava djeci žrtava Sulanovih proskripcija.  Održavanje diktature bio bi jedini način da izbjegne odustajanje od svog ''imperijuma'' , legija, ''provincija'' i prava na trijumf dok je unutar ''pomerijuma'' .  Kandidujući se na istim izborima koje je proveo, osvojio je drugi mandat kao konzul, a Publije Servilije Vatija Isaurikus mu je bio kolega. Dao je ostavku na diktaturu nakon jedanaest dana.  Cezar je zatim nastavio progon Pompeja preko Jadrana === Makedonska kampanja === Glavni članak: Cezarova invazija na Makedoniju Dodatne informacije: Bitka kod Dyrrhachiuma (48. p.n.e.) , Opsada Gomphija i Bitka kod Farsala Po dolasku u Brundizij, Cezar nije imao dovoljno transportnih brodova da preveze cijelu svoju snagu, što je značilo da bi bila potrebna višestruka putovanja preko Jadrana; to je zakomplicirala pompejska flota stacionirana na istočnoj strani Jadrana pod komandom Marka Kalpurnija Bibula .  Isplovljavajući 4. januara 48. godine prije nove ere - u stvarnosti, zbog odstupanja od rimskog kalendara , kasna jesen  - Cezar je iznenadio Pompejce, Pompejeve trupe raspršene po zimovnicima, a Bibulova flota nije bila spremna.  Bibulova flota, međutim, brzo je stupila u akciju i zarobila neke od Cezarovih transportnih brodova dok su se vraćali u Brundizij, ostavljajući Cezara nasukanog sa oko sedam legija i malo hrane.  Cezar je zatim krenuo prema Apoloniji uz malo lokalnog otpora, što mu je omogućilo da osigura bazu i neke zalihe hrane; vidjevši da je glavna pompejska baza za snabdijevanje bila u Draču, Cezar je napredovao prema njoj, ali se povukao kada je Pompej stigao prvi sa nadmoćnijim snagama. Nakon što je 10. aprila primio ostatak svoje vojske iz Italije pod komandom Marka Antonija, Cezar je ponovo krenuo prema Draču, što je dovelo do bitke kod Drača . Nakon pokušaja zaobilaženja pompejskih branilaca, Cezar je pokušao zauzeti vitalno pompejsko logističko središte Drač, ali nije uspio nakon što ga je Pompej okupirao i okolna uzvišenja.  Kao odgovor, Cezar je opsjedao Pompejev logor i izgradio ophodnju oko njega, sve dok, nakon višemjesečnih okršaja, Pompej nije uspio probiti Cezarove utvrđene linije i prisiliti Cezara na strateško povlačenje prema Tesaliji. Nakon pobjede, nastojeći poštedjeti Italiju od invazije, spriječiti Cezara da porazi snage Scipiona Nasike koje su stigle iz Sirije, i pod pritiskom svojih previše samouvjerenih saveznika koji su ga optuživali za produženje rata kako bi proširio svoju komandu,  Pompej je nastojao uvesti Cezara u odlučujuću bitku.  Nakon susreta sa sirijskim pojačanjima Scipiona Nasike, Pompej je početkom augusta poveo svoje snage za Cezarom, tražeći povoljno tlo za bitku.  Nakon nekoliko dana konjičkih okršaja, Cezar je uspio namamiti Pompeja s brda i prisiliti ga na bitku na ravnici Farsala .  Tokom bitke, bočni manevar koji je predvodio Labijen nije uspio protiv rezervne linije Cezarovih trupa, što je dovelo do sloma pompejske pješadije protiv Cezarovih veterana.  Ubrzo nakon bitke i negdje u oktobru, Cezar je po drugi put imenovan diktatorom , na cijelu godinu. Pompej, očajavajući zbog poraza, pobjegao je sa svojim savjetnicima u Mitilinu, a odatle u Kilikiju gdje je održao ratno vijeće; u isto vrijeme, Katonove pristalice su se pregrupirale na Korkiri i odatle otišle u Libiju.  Drugi, uključujući Marka Junija Bruta, tražili su Cezarovo pomilovanje, putujući preko močvara do Larise gdje ga je Cezar potom ljubazno dočekao u svom logoru.  Pompejevo ratno vijeće odlučilo je pobjeći u Egipat,  koji mu je prethodne godine pružio vojnu pomoć. === Egipatska dinastička borba === Dodatne informacije: Aleksandrijski rat i Kleopatra Kada je Pompej stigao u Egipat , dočekala ga je gostoljubiva delegacija sastavljena od nekoliko Egipćana i dva rimska oficira koji su služili s njim godinama ranije. Ubrzo nakon ulaska u njihov brod, ubijen je pred svojom ženom i prijateljima na palubi.  Cezar je energično progonio Pompeja jer su ga njegova vještina i mreža klijenata činili najvećom prijetnjom; putujući prvo u Aziju, a zatim na Kipar i Egipat,  stigao je tri dana nakon Pompejevog ubistva.  Tamo mu je predstavljena Pompejeva glava, zajedno s njegovim pečatnim prstenom; Cezar je zaplakao kada je vidio prsten i odmaknuo se od glave: "njegovo gađenje i tuga su možda bili iskreni, jer se od početka ponosio svojom milosti". Egipat je do tada bio upleten u ponovljene građanske ratove, u kojima je često arbitrirao Rim – dijelom i zahvaljujući ogromnom mitu koje su egipatski monarsi davali rimskim vođama – što je narušilo nezavisnost kraljevstva.  Dok je bio u Egiptu, Cezar se počeo uplitati u dinastički spor između Ptolomeja XIII i Kleopatre , koji su u testamentu (registrovanom u Rimu) posljednjeg egipatskog kralja ( Ptolomeja XII Auleta ) proglašeni suvladarima.  Do 48. godine prije nove ere, odnosi između dva suvladara su se narušili, a njih dvojica su se međusobno pratili vojskama na suprotnim stranama Nila. Cezar je zahtijevao isplatu od deset miliona denara velikog duga koji mu je obećao prethodni kralj; zahtjev gotovo sigurno motiviran "ogromnim finansijskim obavezama" potrebnim za isplatu njegovih trupa; također je izjavio da će arbitrirati u sporu oko nasljeđivanja između Ptolomeja XIII i Kleopatre.  Kao odgovor, Potin (eunuh regent Ptolomeja XIII) je očigledno pozvao vojsku u grad i opsjedao Cezarovu okupaciju kraljevske četvrti; Cezar je pozvao pojačanje iz rimske Azije. Dok je bio pod opsadom Aleksandrije , Cezar je upoznao Kleopatru i postao njen ljubavnik kada se ona krišom sakrila u kraljevsku četvrt. Otprilike u to vrijeme, Cezar je također donio svoju odluku o dinastičkom sporu: uslovi testamenta bili su jasni i oboje bi morali biti suvladari. Ptolomej XIII je bio impresioniran, vjerovatno već svjestan Cezarove i Kleopatrine veze.  Nakon nekoliko mjeseci opsade, Cezarove snage su zamijetile snage pod Mitridatom iz Pergama iz Sirije, dovodeći Egipćane u bitku s Cezarovim snagama gdje su Egipćani bili potpuno poraženi. Ptolomej XIII je pobjegao, ali se utopio kada se njegov brod prevrnuo. Nakon pobjede, Cezar je dao rimsku provinciju Kipar Egiptu, vjerovatno osigurao isplatu svog finansijskog zahtjeva i povjerio Kleopatri (zajedno s novim suvladarom Ptolemejem XIV Filopatorom , Kleopatrinim mlađim bratom) vlast nad Egiptom.  Iako Cezarov ''Aleksandrijski rat'' implicira da je odmah napustio Egipat, on je zapravo ostao oko tri mjeseca krstareći s Kleopatrom duž Nila, uglavnom da se odmori, a možda i djelimično da jasno pokaže podršku Rima Kleopatrinom novom režimu. Vijesti o krizi u Aziji nagovorile su Cezara da napusti Egipat sredinom 47. godine prije nove ere, u koje vrijeme izvori sugeriraju da je Kleopatra već bila trudna. Ostavio je za sobom tri legije pod komandom sina jednog od svojih oslobođenika kako bi osigurao Kleopatrinu vlast.  Kleopatra je vjerovatno rodila dijete, koje je nazvala "Ptolomej Cezar", a koje su Aleksandrijci zvali "Cezarion", krajem juna.  Cezar je vjerovao da je dijete njegovo, jer je dozvolio korištenje imena. === Rat protiv Farnaka === Dodatne informacije: Bitka kod Nikopolja (48. pne) , bitka kod Zele i Farnak II od Ponta Svjestan građanskog rata, Farnak II je želio povratiti očeve zemlje izgubljene tokom Trećeg mitridatovog rata i odmah je napao velike dijelove Kapadokije, Armenije, istočnog Ponta i Male Kolhide.  Rimski izvori ga prikazuju okrutno, naređujući kastraciju svih zarobljenih Rimljana; ovi napadi su bili neosporni nakon što je Pompej ispraznio istok za trupe sve dok se Cezarov legat Gnej Domicije Kalvin nije bezuspješno borio s njim u blizini Nikopolja u decembru 48. godine prije nove ere s neiskusnom vojskom. Cezar se iz Egipta kretao na sjever duž istočne mediteranske obale, krećući se direktno prema Farnakovoj invaziji, nastojeći zaštititi svoj ugled, koji bi znatno pretrpio ako strana invazija ostane nekažnjena.  Farnak je pokušao pregovarati s Cezarom, koji je odbio sve pregovore, podsjećajući ga na njegov tretman rimskih zarobljenika. Cezar je od njega zahtijevao da se odmah povuče sa svih okupiranih teritorija, vrati im plijen i oslobodi sve zarobljenike. Kada su Rimljani stigli blizu grada Zele na vrhu brda, Farnak je pokrenuo sveopći napad dok su se Rimljani ukopavali. Napad je izazvao zbunjenost među Cezarovim snagama, ali su se one brzo oporavile i potisnule Farnakove snage nizbrdo. Nakon proboja na Cezarovoj desnoj strani, Farnakova vojska je poražena. Pobjegao je natrag u svoje kraljevstvo, ali je odmah ubijen.  Cijela kampanja je trajala samo nekoliko sedmica. Cezarova pobjeda bila je toliko brza da je u pismu prijatelju u Rimu, našalio se " ''Veni, vidi, vici'' " ("Dođoh, vidjeh, pobijedih"), oznaka koja se ponavljala na transparentima koji su nošeni tokom njegovog pontskog trijumfa; također je ismijavao Pompeja što je stekao ime boreći se protiv tako slabih neprijatelja. === Kratak povratak u Rim i pobuna === Međutim, u Rimu, tokom ovih egipatskih i pontskih kampanja, politika se nastavila. Publije Kornelije Dolabela služio je kao jedan od tribuna 47. godine prije nove ere.  Tokom svog mandata, predložio je ukidanje svih dugova i odustajanje od plaćanja stanarine. To je navelo Antonija, koji je služio kao Cezarov ''magister equitum'' u diktaturi, da interveniše protiv prijedloga.  Kada je Antonije otišao u Kampaniju da se pozabavi pobunom u Cezarovoj Devetoj i Desetoj legiji, u Rimu se ponovo rasplamsalo nasilje u porodici, što je navelo Senat da pozove na ''senatus consultum ultimum,'' ali nedostatak prisutnih magistrata sa ''imperijumom'' značio je da niko nije mogao da ga sprovede; tek nakon nekog vremena Antonije se vratio, uspostavljajući red uz ozbiljne gubitke života, nanoseći ozbiljan udarac svojoj popularnosti. Istovremeno, Katon je predvodio svoje snage iz Cirenaike preko pustinje do Afrike (današnji Tunis), povezujući se s Metelom Scipionom; oni su, zajedno s Labijenom, naveli jednog od Cezarovih guvernera u Hispaniji Ulterior na prebjeg . Cezar se vratio u Italiju i Rim krajem 47. godine prije nove ere, sastajući se u Brundisijumu s Ciceronom i pomilujući ga, koji je izgubio nadu u Pompejevu pobjedu nakon Pompejeve smrti.  Po povratku, jasno je stavio do znanja da je izgubio povjerenje u Antonija, ali iznenađujuće ne i u Dolabelu. Cezar je izabrao sufektne magistrate za 47. godinu i magistrate za novu godinu (46. godine prije nove ere); svoje ljude je rasporedio u svećeničke kolegije i sufektne magistrate, proširivši broj pretora s osam na deset, kako bi ih nagradio za njihovu odanost.  Što se njega tiče, odbio je nastaviti diktaturu, umjesto toga preuzevši konzulat s Lepidom kao kolegom. Pobunjenici u Kampaniji nisu se smirili Cezarovim povratkom. Cezar je poslao jednog od svojih poručnika, budućeg historičara Gaja Salustija Krispa (također imenovanog za pretora 46. godine prije nove ere), da pregovara s ljudima, ali Salustija je zamalo ubila rulja.  Cezar je zatim lično otišao pred trupe, koje su se tada približavale Rimu pod oružjem; odmah ih je otpustio, obećao da će dobiti svoju zemlju i penzijske bonuse te ih nazvao ''kviritima'' (građanima).  Njegovi ljudi, šokirani njihovim ležernim otpuštanjem, molili su Cezara da ih vrati u službu; glumeći nevoljkost, dozvolio je da ga nagovore i napravio je bilješke kako bi vođe pobune doveo u izložene i opasne položaje u predstojećoj kampanji. Dok je bio u Italiji, konfiskovao je i prodao po tržišnoj cijeni imovinu Pompeja i protivnika koji su sada mrtvi ili još uvijek nepomilovani, prije nego što je posudio još sredstava.  Dolabelline prijedloge za otpis duga rješavao je odbijajući ih prihvatiti, tvrdeći da bi ga njegovi veliki dugovi učinili glavnim korisnikom takvog plana.  Odluka o prodaji konfiskovane imovine po tržišnoj cijeni razočarala je neke od Cezarovih saveznika, ali je također ukazivala na njegove teške finansijske probleme. === Afrička kampanja === Dodatne informacije: Bitka kod Ruspine i Bitka kod Tapsusa Cezar je naredio svojim ljudima da se okupe u Lilibeju na Siciliji krajem decembra. U ovaj štab je postavio maloljetnog člana porodice Scipio - izvjesnog Scipio Salvita ili Salucija - zbog mita da se nijedan Scipio ne može pobijediti u Africi.  Tamo je okupio šest legija i krenuo prema Africi 25. decembra 47. godine prije nove ere.  Tranzit je poremećen olujom i jakim vjetrovima; samo oko 3.500 legionara i 150 konjanika iskrcalo se s njim u blizini neprijateljske luke Hadrumentum .  Apokrifno se zna da je prilikom iskrcavanja Cezar pao na plažu, ali je uspio uspješno nasmijati loš znak kada je zgrabio dvije šake pijeska, uzvikujući "Uhvatio sam te, Afriko!". ==== Ruspina ==== Na početku kampanje, Cezarove snage su bile znatno nadbrojane: Metel Scipion je predvodio deset legija (vjerovatno slabih poput Cezarovih legija) i velike kontingente savezničke konjice pod kraljem Jubom I od Numidije , koji je također predvodio oko 120 ratnih slonova.  Zahvaljujući iznenađenju, Cezar je imao potrebno vrijeme da pronađe i reorganizuje svoje raštrkane snage, a također je poslao naredbe Siciliji da se vrati s pojačanjima.  Pošto su Pompejci već stekli većinu dostupnih zaliha hrane, Cezar je bio prisiljen da se brzo kreće. Zaobišao je Hadrumentum nakon što je odbio da se preda i uspostavio baze u Ruspini, gdje je predvodio veliku grupu za sakupljanje hrane koja se potom upustila u sukob sa snagama pod Labijenom.  Cezarove neiskusne trupe su se veći dio dana kolebale pod napadom numidske konjice prije nego što su se povukle nakon kontranapada, što je rezultiralo strateškim porazom, jer je Cezar bio spriječen da sakuplja hranu. S oskudnim zalihama, Cezar je utvrdio svoj logor u Ruspini dok se Metel Scipion pridružio Labijenovim snagama samo tri milje od Cezarove pozicije. Njihov saveznik, kralj Juba, također se pomaknuo da se poveže s njima, ali je bio prisiljen da se premjesti na zapad kada je njegovo kraljevstvo napao njegov rival, Boko II iz Mauretanije, sa snagama koje je predvodio rimski plaćenik Publije Sittije , koji je pobjegao iz Rima nakon sloma druge Katilinarove zavjere .  Ovo je bila sreća za Cezara, koji to nije organizovao.  Scipionove snage su patile od endemskog dezerterstva; međutim, Cezar je zauzeo defanzivni pristup sve dok mu nisu stigle dvije legije, 800 galskih konjanika i značajne zalihe hrane, nakon čega je ponovo preuzeo ofanzivu. Nakon nekoliko okršaja između Cezara i Metela Scipiona oko nekih brda na periferiji grada i pompejskog izvora vode u Uziti, Metel Scipion je dobio pojačanje od Jubine savezničke konjice i teške pješadije. Nakon još borbi za terenske prednosti oko Uzite, Cezarove snage su pojačale veteranske legije koje su se pobunile u Kampaniji.  S obzirom na to da mu je ponestalo zaliha i da su šanse za zauzimanje Uzite bile male, Cezar je odlučio da se povuče, zauzevši neke zalihe hrane prije nego što je nastavio i opsjedao Taps. ==== Tapsus i povratak ==== Time je Cezar prisilio Pompejce da se formiraju za bitku. S obzirom na to da je dobar teren sužavao front, ograničavajući Metulovu brojčanu prednost, Cezar je krenuo da se obrati svojim ljudima, koji su spontano napali protivničke linije, iznenadili ih i brzo ih porazili.  Plutarh, međutim, izvještava da je Cezar osjetio nadolazeći epileptični napad i da je odveden na odmor, što je dovelo do konfuznog napada.  U svakom slučaju, Metulove Scipionove snage su bile poražene, s izuzetno nejednakim žrtvama: oko 10.000 mrtvih Pompejaca za oko 50 žrtava.  Metel Scipion i ostatak pompejskog vođstva uspjeli su, međutim, pobjeći, iako je većina završila mrtva u roku od nekoliko sedmica, bilo od samoubistva ili pogubljenja nakon zarobljavanja: Metel Scipion pokušao je pobjeći morem, ali je izvršio samoubistvo kada su ga presreli cezarovi brodovi; Juba i pompejski oficir po imenu Marko Petreje dogovorili su pakt o samoubistvu u borbi jedan na jedan.  Labijen je uspio pobjeći i otići u Hispaniju, gdje se pridružio Gneju i Sekstu Pompeju. Tokom kampanje pred Tapsom, Katon Mlađi je držao grad Utiku i nije prisustvovao bitci; kada je obaviješten o porazu, konsultovao se sa svojim vojnicima, kojih je bilo samo tri stotine i bili su beznadežno brojčano nadjačani.  Nakon večere, Katon je uzeo mač i zario se u stomak; na buku je pozvan doktor, ali Katon je rastrgao konce i "počeo čupati vlastitu utrobu", umirući prije nego što ga je iko mogao zaustaviti. Cezar je bio razočaran što neće moći pomilovati Katona, koji je počinio samoubistvo prvenstveno "iz želje da izbjegne milost svog neprijatelja".  Zatim je ostao u Africi kako bi riješio poslove u regiji, podvrgavajući zajednice koje su podržavale Pompeja kaznenim kaznama. Također je imao kratku aferu s Eunojom , suprugom kralja Boguda od Mauretanije.  U junu 46. napustio je Afriku i otišao u Rim, prvo se zaustavivši na Sardiniji,  a zatim se vratio u grad krajem jula. === Druga španska kampanja i njen kraj === Nakon Cezarovog povratka u Rim, proslavio je četiri trijumfa: nad Galijom, Egiptom, Azijom i Afrikom. Pobjeda nad drugim Rimljanima u Africi "taktično je smatrana" pobjedom nad Jubinom Numidijom.  Proslave su počele 21. septembra i trajale su do 2. oktobra, uz raskošne parade zarobljenika i opljačkanog blaga.  Cezar je, kao trijumfator, također proslavio ovu priliku dajući sebi pravo da mu prethode sedamdeset dva liktora - daleko više od uobičajenih dvanaest konzula i uobičajenih dvadeset četiri diktatora - simbolizirajući da je tri puta držao diktaturu.  Održavane su i masovne igre i javni banketi; Cezar je također dao ogromne donacije svojim ljudima, ekvivalentne više od šesnaest godina plate, a još više za centurione i oficire. Glavni izvor za kampanju u Španiji poznat je kao ''Španski rat'' (ili ''Bellum Hispaniense'' ) i vjerovatno ga je napisao jedan od Cezarovih oficira, "ali je daleko najmanje zadovoljavajuća od knjiga dodanih njegovim ''Komentarima'' ".  Elizabeth Rawson, u knjizi ''Cambridge Antique History'' , opisuje "nespretnog pripovjedača".  Druge kritike usmjerene su na pisanje: njegov "poluobrazovani latinski", njegov status "najnepismenije i najrazdražujuće knjige u klasičnoj književnosti", sa "vrlo jadnim stilom" i "lošim imitacijama Cezarove lucidnosti". ==== Rana kampanja ==== Cezar je, međutim, otišao u Španiju u novembru 46. godine prije nove ere, kako bi tamo svladao opoziciju.  Njegovo imenovanje Kvinta Kasija Longina nakon prve kampanje u Španiji dovelo je do pobune: Kasijeva pohlepa i... "neugodan" temperament doveli su do toga da su mnogi provincijalci i trupe otvoreno prešli na stranu Pompeja, dijelom okupljeni od strane Pompejevih sinova Gneja i Seksta .  Pompejcima su se pridružile i druge izbjeglice iz Tapsa, uključujući Labijena. Nakon što je primio loše vijesti s poluotoka, otišao je s jednom iskusnom legijom, jer su mnogi njegovi veterani bili otpušteni, i stavio Italiju u ruke svog novog ''magistra viteštva'' Lepida .  Predvodio je ukupno osam legija, što je izazvalo strahove da bi ga mogla poraziti zastrašujuća snaga Gneja Pompeja od više od trinaest legija i dodatnih pomoćnih trupa.  Španska kampanja bila je prepuna zločina, Cezar je svoje neprijatelje tretirao kao pobunjenike; Cezarovi ljudi su ukrašavali svoja utvrđenja odrubljenim glavama i masakrirali neprijateljske vojnike. Cezar je prvo stigao u Španiju i oslobodio Uliju od opsade. Zatim je marširao protiv Kordube, u kojoj je bio garnizon Seksta Pompeja, koji je zatražio pojačanje od svog brata Gneja.  Gnej je isprva odbio bitku na Labijenov savjet, prisiljavajući Cezara na zimsku opsadu grada, koja je na kraju otkazana nakon malog napretka; Cezar je zatim krenuo u opsadu Ategue, praćen Gnejevom vojskom.  Međutim, značajna dezerterstva su počela uzimati danak pompejskim snagama: Ategua se predala 19. februara 45. godine prije nove ere, čak i nakon što je njen pompejski komandant masakrirao osumnjičene prebjege i njihove porodice na zidinama.  Gnejeve Pompejeve snage su se nakon toga povukle iz Ategue, a Cezar ih je slijedio. ==== Munda ==== Dodatne informacije: Bitka kod Munde i Bitka kod Laura Dezerterstva su prisilila Gneja Pompeja da pruži bitku na grebenu blizu Munde.  Cezar, tražeći odlučujući ishod, dao je bitku, poslavši svoje ljude da marširaju uz greben kako bi se sukobili s Pompejcima u ogorčenoj borbi; Cezarove snage su se pokolebale, a Cezar je požurio u prve linije kako bi lično okupio svoje ljude. Kada je Cezarova Deseta legija (s njegove desne strane) probila pompejansku liniju, Labijen je poveo legiju da popuni prazninu. Međutim, bok je već bio razbijen od strane cezarove konjice, koja je cijelu pompejansku vojsku natjerala u bijeg.  Borbe su bile dovoljno žestoke da Plutarh prenosi da je Cezar rekao svojim prijateljima "često se borio za pobjedu, ali sada prvo za svoj život".  Svetonije tvrdi da je Cezar u očaju razmišljao o samoubistvu.  Cezar je pretrpio oko hiljadu mrtvih, "visok postotak od vojske koja je vjerovatno brojala mnogo više od 25.000-30.000 ljudi". Labijen je ubijen na bojnom polju; Gnej Pompej je pobjegao, ali je ubrzo nakon toga zarobljen i pogubljen.  Dok je Sekst Pompej uspio pobjeći u skrivanje, a s druge strane Mediterana u Siriji došlo je do male pobune pod Kvintom Cecilijem Basom koja je potrajala,  građanski rat je bio završen. ==== Povratak ==== Pobjeda je potaknula Senat u Rimu da proglasi pedeset dana zahvalnosti, da Cezaru titulu "Oslobodilac" i posveti hram Slobodi.  U narednim mjesecima ulizički Senat dodijelio je daljnje počasti, uključujući pravo sjedenja na posebnoj stolici između konzula u Senatu, postavljanje Cezarove statue od slonovače na Kapitolu blizu kraljeva i u hramu Kvirinu.  Mjesec njegovog rođenja, ''Quinctilis'' , preimenovan je u njegovu čast (na kraju je postao moderni juli); osnovan je hram njegovoj milosti, dobio je trajno ime ''Imperator'' i titulu ''parens patriae'' (otac svoje zemlje). Cezar se vratio u Rim preko južne Galije i Narbona Marcija .  Tokom povratka, osnovao je niz kolonija za svoje veterane, nagradio svoje vojnike i pristalice te dodijelio latinska prava raznim galskim gradovima.  Također se sastao i pomirio s Markom Antonijem.  Dok je bio u Cisalpinskoj Galiji, obećao je i Marku Juniju Brutu pretorsko mjesto za 44. godinu prije nove ere i moguće konzulstvo 41. godine. Ušao je u Rim otprilike godinu dana nakon što ga je napustio u oktobru 45. godine prije nove ere, kako bi proslavio trijumf nad sugrađanima, ostavljajući pomalo loš utisak.  Također je dozvolio dvojici svojih legata, Kvintu Pediju i Kvintu Fabiju Maksimu , da također održe trijumfe.  Nijedna od ovih proslava nije bila popularna kod kritičara u Senatu.  Ni Cezarovo obezvređivanje konzulstva i drugih funkcija u ime političkih usluga nije bilo popularno: na primjer, posljednjeg dana u godini, konzul je umro, što je navelo Cezara da sazove izbore kako bi jednog od svojih saveznika, Gaja Kaninija Rebilusa , postavio za konzula na nekoliko sati poslijepodne, što je navelo Ciceron da piše prijatelju "kad bi to mogao vidjeti, plakao bi". Cezar je, sa svoje strane, po povratku počeo planirati ambicioznu kampanju u Dakiju i Partiju . == Posljedice == Vidi također: Atentat na Julija Cezara Cezarovo imenovanje za diktaturu tokom građanskog rata , prvo privremeno - a zatim trajno početkom 44. godine prije nove ere  - zajedno s njegovom de facto i vjerovatno neodređenom polubožanskom monarhijskom vlašću,  dovelo je do zavjere koja je uspješno završila njegovim atentatom na Martovske ide 44. godine prije nove ere, tri dana prije nego što je Cezar otišao na istok u Partiju.  Među zavjerenicima bilo je mnogo cezarskih oficira koji su pružili izvrsnu službu tokom građanskih ratova, kao i ljudi koje je Cezar pomilovao. Neki naučnici, poput Ericha Gruena , smatraju Cezarov građanski rat kao podsticajni događaj za slom republike. Iz ove perspektive, građanski rat – izazvan pogrešnom procjenom, a ne namjerom – uzrokovao je slom republike pokretanjem dugoročnog poremećaja funkcionisanja republikanske političke kulture.  Drugi građanski rat smatraju simptomom sloma republike, bilo u smislu otuđenja republike od različitih interesnih grupa (prema Peteru Bruntu ) ili u smislu produžene političke "krize bez alternative" gdje republikanske institucije nisu bile u stanju da sprovedu potrebne reforme iznutra, a istovremeno su bile takvog statusa da se nijedna alternativa nije ozbiljno razmatrala (prema Christianu Meieru ). '''Antarktička ledena ploča''' kontinentalni je glečer koji pokriva 98% antarktičkog kontinenta, sa površinom od 14 miliona kvadratnih kilometara (5,4 miliona kvadratnih milja) i prosječnom debljinom od preko 2 kilometra (1, 2 milje). To je najveći od dva postojeća ledena pokrivača na Zemlji, sa 26,5 miliona kubnih kilometara (6,4 miliona kubnih milja) leda, što je ekvivalentno 61% ukupne slatke vode na Zemlji. Njegova površina je gotovo neprekidna, a jedine oblasti bez leda na kontinentu su suhe doline, nunataci (vrhovi planina iznad leda) u antarktičkim planinskim lancima i rijetki priobalni stjenski izdanci. Često se, zbog velikih razlika u masi glečera, protoku leda i topografiji između njih, dijeli na Antarktičko poluostrvo, Istočnu antarktičku ledenu ploču i Zapadnu antarktičku ledenu ploču. Pošto je Istočna antarktička ledena ploča više od 10 puta veća od Zapadne i nalazi se na većoj nadmorskoj visini, manje je podložna klimatskim promjenama od Zapadne. U 20. vijeku, Istočna ploča bila je jedna od rijetki mjesta na Zemlji gdje je primjećeno blago hlađenje umjesto zagrijavanja, dok je Zapadna od 1950-ih do 2000. bilježila zagrijevanje od preko 0,1 °C po deceniji, sa prosječnim trendom zagijavanja od >0,05 °C po deceniji od 1957. preko cijelog kontinenta. Početkom 2020-ih i dalje postoji neto dobitak mase u Istočnoj ploči, zbog povećanih padavina koje su se zaledile na ledenoj ploči), dok je gubitak leda iz Zapadne ploče, posebno sa glečera Thwaites i Pine Island, mnogo veći. Do 2100. godine, samo gubitak leda iz Antarktika mogao bi podići globalni nivo mora za oko 11 cm (5 inča). Zapadna antarktička ledena ploča (WAIS) nalazi se duboko ispod nivoa mora, što je čini podložnom nestabilnostima morskih ledenih ploča – ovaj proces je teško precizno predvidjeti u modelima. Ako do nestabilnosti dođe prije 2100. godine, porast nivoa mora izazvan Antarktikom mogao bi se povećati za dodatne desetine centimetara, posebno pri velikom globalnom zatopljenju. Topljenje leda takođe stvara velike količine svježe otopljene vode – oko 1100–1500 milijardi tona godišnje. Ova voda razblažuje slanu antarktičku dubinsku vodu, slabi donju cirkulacionu ćeliju Južnog okeana i može doprinijeti njenom eventualnom kolapsu, iako će se to vjerovatno odvijati postepeno, tokom stoljeća. Paleoklimatska istraživanja i poboljšano modeliranje pokazuju da je vrlo vjerovatno da će Zapadna antarktička ledena ploča nestati čak i ako globalno zagrijavanje više ne bude napredovalo, te da bi nju moglo spasiti jedino smanjenje zagrijavanja za 2 °C ispod nivoa do 2020. godine. Smatra se da bi potpuno nestajanje ploče trajalo između 2 i 13 hiljada godina, iako nekoliko vijekova visokih emisija može skratiti ovaj period na oko 500 godina. Ako se ploča sruši, ali planinski ledeni vrhovi ostanu, nivo mora bi poratao za 3,3 m, a ako se i oni otope – za 4,3 m. Izostatičko podizanje tla moglo bi dodatno povećati niv mora za oko 1 m tokom narednih hiljadu godina. S druge strane, Istočna antarktička ledena ploča je veoma stabilna. Trenutno zagrijavanje može povećati nivo mora samo za oko 0,5–0,9 m, što je mali dio od ukupno 53,3 m leda u cijeloj ploči. Pri zagrijavanju od oko 3 °C, osjetljive oblasti poput Wilkes i Aurora bazena mogle bi se srušiti tokom narednih 2000 godina, što bi podiglo nivo mora za ukupno 6,4 m. Potpuno topljenje i nestanak cjelokupne ploče zahtijevalo bi globalno zagrijavanje između 5 °C i 10 °C. == Geografija == ''Više informacija: [[Geografija Antarktika]]'' Antarktička ledena ploča pokriva površinu od gotovo 14 miliona km² i sadrži 26,5 miliona km³ leda. Kubni kilometar leda teži približno 0,92 gigatona, što znači da pokrivač teži oko 24.380.000 gigatona. To je ekvivalentno oko 61% sve slatke vode na Zemlji. Jedini drugi postojeći ledeni pokrivač je Grenlandski ledeni pokrivač u Arktiku. Antarktička ledena ploča podijeljena je Transantarktičkim planinama na dvije nejednake sekcije: Istočnu antarktičku ledenu ploču (EAIS) i manju Zapadnu antarktičku ledenu ploču (WAIS). Neki glaciolozi smatraju da ploča nad relativno malim Antarktičkim poluostrvom (takođe u Zapadnom Antarktiku) predstavlja treću ledenu ploču zbog vrlo različitih drenažnih bazena od WAIS-a. Prosječna debljina ovih ledenih ploča je oko 2 km. Čak su i Transantarktičke planine uglavnom prekrivene ledom, s izuzetkom nekih vrhova i suhih pustinja McMurdo. Neke priobalne oblasti takođe imaju tijene koje nisu prekrivene ledom. '''Drugo izdanje''' takmičenja u [[Skijaški skokovi|skijaškim skokovima]], [[Turneja 4 skakaonice|Turneje 4 skakaonice]], održano je 31. decembra u [[Oberstdorf|Oberstdorfu]], 1. januara u [[Garmisch-Partenkirchen|Garmisch-Partenkirchenu]], a 3. januara skokovi u [[Innsbruck|Innsbrucku]]. Skokovi u [[Bischofshofen|Bischofshofenu]] održani su 6. januara. Ukupni pobjednik bio je [[Norvežani|Norvežanin]] [[Olaf B. Bjørnstad]], koji je pobijedio u tri od četiri takmičenja. Titulu je branio [[Austrijanci|Austrijanac]] [[Josef Bradl]], koji je važio za glavnog favorita, pobjedivši tek na zadnjim skokovima u Bischofshofenu, zauzevši treće mjesto u ukupnom poretku. Bila je to prva turneja koja je koristila tradicionalni redoslijed takmičenja: Oberstdorf u decembru, novogdišnje takmičenje u Garmisch-Partenkirchenu, zatim Innsbruck, te finale u Bischofshofenu na Bogojavljanje. == Oberstdorf == * '''Datum''': 31. decembar 1953. * '''Država''': {{ZID|Njemačka}} * '''Skakaonica''': [[Schattenberg (skakaonica)|Schattenberg]]<ref>[http://www.fis-ski.com/de/606/612.html?sector=JP&raceid=848 Zvanični FIS rezultati {{Simboli jezika|de|njemački}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|fr|francuski}}]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> {| width="100%" | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- bgcolor="#F7F6A8" | {{0}}1. | align="left" | {{ZD|FIN}} [[Olaf B. Bjørnstad]] | 222,0 || || |- bgcolor="#DCE5E5" | {{0}}2. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Josef Bradll]] | 220,5 || || |- bgcolor="#FFDAB9" | {{0}}3. | align="left" | {{ZD|FIN}} [[Aulis Kallakorpi]] | 216,0 || || |- | {{0}}4. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Arne Ellingsen]] | 215,5 || || |- | {{0}}5. | align="left" | {{ZD|JUG}} [[Albin Rogelj]] | 207,0 || || |- | {{0}}6. | align="left" | {{ZD|FIN}} [[Eino Kirjonen]] | 206,0 || || |- | {{0}}7. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Franz Dengg]] | 204,0 || || |- | {{0}}8. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Franz Eder]] | 202,0 || || |- | 9. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Arne Nilsson]] | 201,0 || || |- | 9. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Toni Brutscher]] | 201,0 || || |} | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- | 11. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} Toivo Lauren | | 200,0 || || |- | 12. | align="left" | {{ZD|NJE}} Josef "Sepp" Kleisl | | 197,0 || || |- | 13. | align="left" | {{ZD|AUT}} Albin Plank | | 196,0 || || |- | 14. | align="left" | {{ZD|AUT}} Ferdl Kerber | | 194,0 || || |- | 16. | align="left" | {{ZD|NJE}} Max Bolkart | | 190,0 || || |- | 17. | align="left" | {{ZD|NJE}} Josef "Sepp" Weiler | | 189,5 || || |- | 18. | align="left" | {{ZD|AUT}} Lois Leodolter | | 188,5 || || |- | 19. | align="left" | {{ZD|KAN}} Jeremy Baig | | 188,5 || || |- | 20. | align="left" | {{ZD|AUT}} Walter Steinegger | | 188,0 || || |- | 21. | align="left" | {{ZD|NOR}} Arnfin Bergman | | 187,5 || || |- | 24. | align="left" | {{ZD|NJE}} Helmut Böck | | 178,0 || || |} |} == Garmisch-Partenkirchen== * '''Datum''': 1. januar 1953. * '''Država''': {{ZID|Njemačka}} * '''Skakaonica''': [[Velika olimpijska skakaonica (Garmisch-Partenkirchen)|Velika olimpijska]]<ref>[http://www.fis-ski.com/de/606/612.html?sector=JP&raceid=848 Zvanični FIS rezultati {{Simboli jezika|de|njemački}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|fr|francuski}}]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> {| width="100%" | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- bgcolor="#F7F6A8" | {{0}}1. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Olaf B. Bjørnstad]] | 226 || || |- bgcolor="#DCE5E5" | {{0}}2. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Josef Bradl]] | 220,5 || 77,0&nbsp;m || 81,5&nbsp;m |- bgcolor="#FFDAB9" | {{0}}3. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Toni Brutscher]] | 219,5 || 78,0&nbsp;m || 79,5&nbsp;m |- | {{0}}4. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Halvor Næs]] | 218,5 || 78,5&nbsp;m || 77,0&nbsp;m |- | {{0}}5. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Toivo Lauren]] | 215,0 || 77,0&nbsp;m || 79,5&nbsp;m |- | {{0}}6. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Sepp Weiler]] | 212,5 || 74,0&nbsp;m || 78,0&nbsp;m |- | {{0}}7. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Sepp Hohenleitner]] | 209,5 || 73,0&nbsp;m || 78,5&nbsp;m |- | {{0}}8. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Erling Kroken]] | 209,0 || 73,0&nbsp;m || 78,0&nbsp;m |- | {{0}}9. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Walter Steinegger]] | 204,5 || 72,0&nbsp;m || 77,0&nbsp;m |- | 10. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Franz Dengg]] | 198,0 || 71,0&nbsp;m || 75,0&nbsp;m |- | 11. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Arne Nilsson]] | 197,0 || || |- | 12. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Ferdl Kerber]] | 188,0 || 71,5&nbsp;m || 71,0&nbsp;m |- | 13. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Heini Klopfer]] | 182,0 || || |} | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- | rowspan="2" | 14. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Harry Bergqvist]] | 180,5 || 74,5&nbsp;m || 78,0&nbsp;m |- | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Albin Plank]] | 180,5 || 62,0&nbsp;m || 69,0&nbsp;m |- | 16. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Rudolf Dietrich|Rudi Dietrich]] | 180,0 || 67,0&nbsp;m || 73,0&nbsp;m |- | 17. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Karl Holmström]] | 178,5 || || |- | 18. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Robert Engel]] | 176,0 || || |- | 19. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Toni Eisgruber]] | 175,5 || || |- | 20. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Willi Fischer (ski-skakač)|Willi Fischer]] | 174,0 || || |- | 21. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Hans Karg]] | 170,0 || || |- | 22. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Friedl Brandner]] | 166,0 || || |- | 23. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Hermann Anwander]] | 161,0 || || |- | 24. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Fritz Ruepp]] | 156,0 || || |- | 25. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Willy Gotthold]] | 148,5 || || |} |} Papinska konklava 2025. Papinska konklava održana je 7. i 8. maja 2025, kako bi se izabrao novi papa, nasljednik Pape Franje, koji je umro 21. aprila 2025. Od 135 podobnih kardinala sa pravom glasa, prisustvovali su svi osim dvojice. Na četvrtom glasanju, konklava je izabrala kardinala Roberta Francisa Prevosta, prefekta Dikasterija za biskupe i predsjednika Papinske komisije za Latinsku Ameriku. Nakon prihvatanja izbora, uzeo je ime Lav XIV. == Izborni proces == Proces izbora pape započeo je 21. aprila 2025, kratko nakon smrti Pape Franje. Kao i na papinskoj konklavi 2013, dekan i prodekan Kardinalskog zbora bili su stariji od 80 godina i nisu mogli sudjelovati. Najstariji kardinal mlađi od 80 godina, Pietro Parolin, predsjedavao je konklavom. === Vrijeme i procedura === Prema Universi Dominici gregis, apostolskoj konstituciji Ivana Pavla II. iz 1996, odnosno modifikovanom motopropriju Normas nonnullas Benedikta XVI. iz 2013, kardinali su imali najmanje 15 dana za sazivanje konklave nakon što je Stolica postala upražnjena. Oni su imali diskreciono pravo da započnu konklavu ranije ili najkasnije 20 dana nakon što mjesto pape postane upražnjeno. Dana 28. aprila 2025, dva dana nakon Franjine sahrane, peta generalna kongregacija kardinala odredila je 7. maj 2025. za početak konklave. === Kardinali elektori === Kardinali stariji od 80 godina nisu mogli sudjelovati u izboru novog pape. Dana 21. aprila 2025. bilo je ukupno 252 kardinala, a 135 njih je bilo mlađe od 80 godina, samim time s pravom glasa. Od tih 135 kardinala s pravom glasa, 80% je imenovao papa Franjo. Od proglašavanja Romano Pontifici eligendo i Universi Dominici gregis 1975. godine, maksimalni broj kardinala elektora je određen na 120. Konklava 2025. bila je prva konklava u kojoj je ovaj broj premašen na dan kada je Stolica postala upražnjena. Prema kanonskom pravu, svaki kardinal mlađi od 80 godina koji se nije odrekao ili izgubio pravo glasa imao je pravo biranja na konklavi. Papa koji je izabrao više od 120 kardinala elektora, kao što je to učinio Papa Franjo, u praksi poništava ograničenje iz 1975. Dana 30. aprila 2025, generalna kongregacija kardinala potvrdila je da svi prisutni kardinali elektori mogu glasati na konklavi koja započinje 7. maja. Nepodobni kardinali su ipak mogli prisustvovati generalnim kongregacijama i učestvovati u raspravama koje su prethodile konklavi. Iako kardinali imaju ovlasi da biraju bilo kog katolika koji je kršten, posljednji put kada je jedan "nekardinal" bio izabran bilo je na papinskoj konklavi 1378. godine. === Neučestvovanje === Nakon što je rekao da će pokušati učestvovati u konklavi, kardinal Giovanni Angelo Becciu iz Italije, koji se odrekao svojih kardinalskih prava zbog finansijskog skandala, izjavio je da će poštovati želju Pape Franje i suzdržati se od učešća. Zdravstveni problemi spriječili su kardinale Antonija Cañizaresa Lloveru iz Španije i Johna Njuea iz Kenije da učestvuju u konklavi, čime je broj učesnika smanjen na 133. Za izbor pape bila su potrebna 89 glasa, odnosno dvotrećinska većina. Ovo je bio najveći broj kardinala koji su ikada učestvovali u jednoj konklavi. == Nagađanja == Franjina hospitalizacija u februaru i martu 2025. potaknula je spekulacije o predstojećoj konklavi. Zbog velikog međunarodnog širenja članstva u Kardinalskom zboru pod Papom Franjom, broj kardinala porastao je na 252, sa preko 140 neevropskih kardinala koji su izabrani za vrijeme njegovog pontifikata, neki posmatrači sugerisali su da je moguć izbor neevropskog pape. Prvobitno je planirano da konklava 2025. ima 135 elektora iz 71 zemlje, dok je konklava 2013. i 2005. imala 115 elektora iz 48, odnosno 52 zemlje. Neki od kardinala učesnika nisu govorili talijanski, radni jezik Rimske kurije. Vodeći se talijanskom izrekom "debeo papa, mršav papa", neki komentatori predviđali su da će Franjin nasljednik biti konzervativniji, zbog zabrinutosti oko uplitanja u proces izbora, koje je zabranio Ivan Pavao II, te neprijateljskog preuzimanja od strane ultrakonzervativnih političara i katolika. Što se tiče 3. i 4. generalne kongregacije, među kardinalima je navodno postojala želja za desetogodišnjim papom, nekim u kasnim sedamdesetim, s iskustvom u Rimskoj kuriji, ko bi bio više fokusiran na unutrašnje poslove. Neki su smatrali da je mlađi papa vjerovatniji izbor, dok su drugi smatrali da su kardinali poput Pierbattista Pizzaballa i Roberta Prevosta premladi. Mnogi kardinali su izrazili nadu za kratkom konklavom kao 2005. i 2013. godine. S obzirom na složenost i heterogenost ove konklave, u poređenju s onom koja je Papu Franju izabrala za dva dana 2013, kardinal Rainer Woelki očekivao je da će konklava 2025 potrajati duže; kardinali Louis Raphaël I Sako i Gregorio Rosa Chávez očekivali su kraću dvodnevnu ili trodnevnu konklavu, za koju je potonji napomenuo da će trajati "maksimalno tri dana". ---- ---- ---- ---- ----'''Starlingov princip''' navodi da kretanje tečnosti kroz polupropusni krvni sud, poput kapilara ili malh venula, zavisi od [[Pritisak|hidrostatskog pritiska]] i koloidnog osmotskog pritiska (onkotskog), s obje strane polupropusne barijere koja propušta filtrat, usporavajući izlazak većih molekula, poput proteina, iz krvotoka. Pošto svi krvni sudovi dopuštaju određeni stepen curenja proteina, pravi balans preko membrane ne može se postići, te dolazi do kontinuiranog protoka vode sa malim rastvorima. Svojstva molekulske filtracije zida kapilara leže u nedavno otkrivenom endokapilarnom sloju, a ne u dimenzijama pora kroz ili između endotelskih ćelija. Ovaj vlaknasti matriksni endokapilarni sloj naziva se endotelni glikokaliks. Starlingova jednačina opisuje ovaj odnos u matematičkom obliku i može se primijeniti na mnoge biološke i nebiološke polupropusne membrane. == Jednačina == Starlingova jednačina primijenjena na zid krvnog suda glasi: : <math>\ J_v = L_\mathrm{p} S ( [P_\mathrm{c} - P_\mathrm{i}] - \sigma[\pi_\mathrm{p} - \pi_\mathrm{g}] )</math> gdje je: * <math> J_v </math> volumen filtracije rastvarača kroz endotel po sekundi. * <math> [P_\mathrm{c} - P_\mathrm{i}] - \sigma[\pi_\mathrm{p} - \pi_\mathrm{g}] </math> ukupna pokretačka sila. ** <math> P_c </math> kapilarni [[hidrostatski pritisak]] ** <math> P_i </math> intersticijski hidrostatski pritisak ** <math> \pi_p </math> onkotski pritisak plazmatskih proteina. ** <math> \pi_g </math> subglikokaliksni onkotski pritisak, koji se mijenja obrnuto proporcionalno sa <math> J_v </math> i tako stabilizuje <math> J_v </math>. ** <math> L_p </math> hidraulička propusnost membrane ** <math> S </math> površina za filtraciju, određena pukotinama u "tight junction" ljepilu koje povezuje endotelske ćelije na njihovim ivicama. ** <math> \sigma </math> Stavermanov refleksni koeficijent, koji zavisi od stanja endotelnog glikokaliksa iznad pukotina između spojeva. Pritisci se uobičajeno mjere u '''milimetrima živinog stuba (mmHg)''', a koeficijent filtracije u '''mililitrima po minuti po milimetru živinog stuba (ml·min⁻¹·mmHg⁻¹)'''. Brzina kojom se tečnost filtrira kroz vaskularni endotel (transendotelna filtracija) određena je zbirom dvije sile koje guraju van, '''kapilarnog pritiska (P_c)''' i '''koloidnog osmotskog pritiska ispod endotelnog glikokaliksa (π_g)''', te dvije sile koje apsorbuju, '''onkotskog pritiska plazmatskih proteina (π_p)''' i '''intersticijskog pritiska (P_i)'''. '''Starlingova jednačina''' je prva od dvije '''Kedem–Katchalski jednačine''', koje primjenjuju termodinamiku van ravnoteže na teoriju osmotskog pritiska kroz membrane koje su barem djelomično propusne za rastvor odgovoran za razliku osmotskog pritiska. Druga Kedem–Katchalski jednačina objašnjava '''transendotelni transport rastvora (J_s)'''. Danas se zna da '''prosječni kolodni osmotski pritisak intersticijske tečnosti nema značajan uticaj na J_v'''. Razlika kolodnog osmotskog pritiska koja se suprotstavlja filtraciji sada se definiše kao '''π' minus subglikokaliksni π_g'''. '''Subglikokaliksni prostor''' je vrlo mala, ali životno važna mikrodomena ukupnog intersticijskog prostora. Koncentracija rastvorljivih proteina u toj mikrodomeni, koja određuje π_g, približno je nula dok postoji adekvatna filtracija koja ih ispira iz interendotelnih pukotina. Iz tog razloga je '''J_v mnogo manji nego što je ranije izračunato i strogo je regulisan'''. Svaki privremeni porast plazmatskog kolodnog osmotskog pritiska ili pad kapilarnog hidrostatskog pritiska dovoljan da izazove obrnuti (negativni) J_v dovodi do neometane difuzije intersticijskih proteina u subglikokaliksni prostor, smanjujući razliku kolodnog osmotskog pritiska koja je pokretala apsorpciju tečnosti u kapilaru. Ovisnost π_g o lokalnom J_v nazvana je '''Model Glikokaliksa''' ili '''Michel-Weinbaum model''', u čast dvojice naučnika koji su nezavisno opisali filtracijsku funkciju glikokaliksa. '''Michel-Weinbaum model''' objašnjava kako većina kontinuiranih kapilara održava stanje stabilne filtracije duž cijele dužine većinu vremena. Privremeni poremećaji Starlingovih sila brzo se vraćaju u stanje stabilne filtracije. '''Koeficijent filtracije''' Glavni članak: Koeficijent filtracije U nekim tekstovima, proizvod '''hidrauličke propusnosti''' i '''površine membrane''' naziva se '''filtracijski koeficijent K_fc'''.[potrebna citacija] '''Refleksni koeficijent''' '''Stavermanov refleksni koeficijent, σ''', je bezdimenzionalna konstanta koja je specifična za propusnost membrane za određeni rastvor.[4] '''Starlingova jednačina''', napisana bez σ, opisuje protok rastvarača kroz membranu koja je nepropusna za rastvore sadržane u otopini.[5] '''σ_n''' koriguje djelomičnu propusnost polupropusne membrane za rastvor n.[5] Gdje je '''σ blizu 1''', plazmatska membrana je manje propusna za označene čestice (npr. veće molekule poput albumina i drugih plazmatskih proteina), koje mogu prolaziti kroz endotelni sloj, iz područja više koncentracije u područje niže koncentracije, sporije, dok voda i manji rastvori prolaze kroz glikokaliksni filter u ekstravaskularni prostor.[5] '''Glomerulski kapilari''' imaju refleksni koeficijent blizu 1, jer normalno nijedan protein ne prelazi u glomerulski filtrat. Suprotno tome, '''hepatijski sinusoidni kapilari''' nemaju refleksni koeficijent jer su potpuno propusni za proteine. Intersticijska tečnost jetre unutar '''Space of Disse''' ima isti kolodni osmotski pritisak kao plazma, pa se sinteza albumina u hepatocitima može regulisati. '''Približne vrijednosti''' Ispod su tipične vrijednosti za varijable u '''Starlingovoj jednačini''', koje regulišu neto '''J_v''' na oko 0,1 ml po sekundi, 5–6 ml po minuti ili oko 8 litara dnevno. {| class="wikitable" !Lokacija !P_c (mmHg)[6] !P_i (mmHg)[6] !σπ_c (mmHg)[6] !σπ_g (mmHg)[6] |- |Arteriolarni kraj kapilara | +35 |−2 | +28 |zavisi od lokalnog J_v |- |Venula | +15 |−2 | +28 |zavisi od lokalnog J_v |} '''Specifični organi''' '''Bubrezi''' Glomerulski kapilari imaju kontinuirani sloj glikokaliksa u zdravlju, a ukupna transendotelna stopa filtracije rastvarača ('''J_v''') prema bubrežnim tubulima je obično oko 125 ml/min (oko 180 litara/dan). Glomerulski kapilarni '''J_v''' je poznatiji kao '''glomerulska filtracija (GFR)'''. '''Pluća''' Starlingova jednačina može opisati kretanje tečnosti iz plućnih kapilara u alveolarni prostor zraka.[7][8] '''Klinički značaj''' Woodcock i Woodcock su 2012. pokazali da revidirana Starlingova jednačina ('''steady-state Starling principle''') pruža naučno objašnjenje kliničkih opažanja u vezi sa intravenskom terapijom tečnošću.[9] Tradicionalno učenje o filtraciji i apsorpciji tečnosti unutar jedne kapilare je zamijenjeno konceptom vitalne cirkulacije '''ekstracelularne intersticijske tečnosti''' koja teče paralelno sa cirkulacijom krvi. Infuzija intravenskih tečnosti koja povećava '''plazmatski kolodni osmotski pritisak''' (kolodna terapija) ima mnogo manji uticaj na plazmatski volumen nego što se prvobitno očekivalo, djelimično zato što početno smanjena stopa filtracije omogućava porast koncentracije proteina u subglikokaliks prostoru, vraćajući razliku kolodnog osmotskog pritiska i transendotelnog protoka rastvarača na nivo stabilne ravnoteže unutar jednog sata. Prevencija i liječenje edema (prekomjerne intersticijske tečnosti) zavisi od '''normalizacije P_c''' i optimizacije protoka limfe. '''Istorija''' Starlingova jednačina je dobila ime po britanskom fiziologu '''Ernestu Starlingu''', koji je također poznat po '''Frank–Starlingovom zakonu srca'''.[10] Starling se može pripisati i zaslugom za identifikaciju da je “apsorpcija izotoničnih rastvora soli (iz ekstravaskularnog prostora) od strane krvnih žila određena osmotskim pritiskom serumskih proteina” još 1896. godine.[10] '''Vidi također''' '''Shéyaa Bin Abraham-Joseph''' (rođen 22. oktobra 1992.), poznatiji kao '''21 Savage''', britanski je reper sa adresom u Atlanti, Georgia. Rođen u Londonu, odrastao je u Sjedinjenim Američkim Državama. Muzičku karijeru započeo je 2013. godine, izbacivši tri mixtapea koji su naišli na regionalno priznanje. Probio se zajednički EP-jm sa producentom Metro Boominom, pod nazivom Savage Mode (2016), koji je zauzeo 23. mjesto na Billboard 200 listi. Glavni singlovi ''"X"'' (sa Futureom) i ''"No Heart"'' našli su se u top 40 na Billboard Hot 100 listi. Kasnije iste godine dodatno je zapažen kao gost na Drakeovom singlu ''"Sneakin'"''. U januaru 2017. godine potpisao je ugovor sa Epic Records. Njegov prvi studijski album, Issa Album (2017), dostigao je drugo mjesto na Billboard 200 listi, dok je glavni singl ''"Bank Account"'' dosegao 12. mjesto na Billboard Hot 100. Iste godine objavio je i zajednički album Without Warning (2017.) sa Metro Boominom i reperom Offsetom, te je i gostovao na Post Maloneovom singlu ''"Rockstar"'', koji je zauzeo prvo mjesto na Billboard Hot 100 i dobio dvije nominacije na 61. dodjeli Grammy nagrada za pjesmu godine i najbolju rep pjesmu. Njegov drugi album, I Am > I Was (2018), bio je prvi koji je debitovao na prvom mjestu Billboard 200, a singl ''"A Lot"'' (sa J. Coleom) osvojio je Grammy za najbolju rep pjesmu. Godine 2020. on i Metro Boomin objavili su nastavak EP-a, Savage Mode II, koji je također debitovao na prvom mjestu Billboard 200 i donio top 10 singlove ''"Runnin"'' i ''"Mr. Right Now"'' (sa Drakeom). Godine 2022. gostovao je na Drakeovom singlu "Jimmy Cooks", što je bila njegova prva pjesma koja je debitovala na prvom mjestu Hot 100. Kasnije te godine, sa Drakeom je izdao zajednički album "Her Loss", koji je također zauzeo prvo mjesto Billboard 200, čime je postao njegov treći projekat na vrhu liste. Njegov treći solo album, American Dream iz 2024, bio je njegov četvrti uzaspni album na prvom mjestu i donio top 10 pjesme na Billboard Hot 100: Redrum i Nee-Nah. 21 Savage uhapšen je od strane američke imigracione službe (ICE), 3. februara 2019. Zvaničnici su otkrili da je britanski državljanin koji je u SAD ušao u julu 2005. nezakonio ostao nakon isteka H-4 vize 2006. godine. Dobio je kauciju 12. februara i pušten je narednog dana, dok je čekao ishod ubrzanog deportacionog ročišta, koje je prvobitno bilo zakazano za 9. april, ali je kasnije odgođeno na neodređeno vrijeme. Advokati 21 Savagea tvrdil su da je on legalno boravio u SAD godinama prije isteka H-4 vize 2005. godine. Godine 2023, 21 Savage posteao je legalni stalni stanovnik SAD-a i dobio je zelenu kartu. Godine 2022. 21 Savage je gostovao na Drakeovom singlu ''"Jimmy Cooks"'', što je bila njegova prva pjesma koja je debitovala na prvom mjestu Hot 100. Kasnije iste godine zajedno sa Drakeom izdao je zajednički album '''Her Loss''', koji je također zauzeo prvo mjesto Billboard 200, čime je postao njegov treći projekat na vrhu liste. Njegov treći solo album, '''American Dream''' (2024), bio je njegov četvrti uzastopni album na prvom mjestu i donio top 10 singlove na Billboard Hot 100: ''"Redrum"'' i ''"Née-Nah"''. Što se tiče imigracionog statusa, 21 Savage je uhapšen od strane američke imigracione službe (ICE) 3. februara 2019. Zvaničnici su otkrili da je britanski državljanin koji je u SAD ušao u julu 2005. i nezakonito ostao nakon isteka H-4 vize 2006. Dobio je kauciju 12. februara i pušten je narednog dana, dok je čekao ishod ubrzanog deportacionog ročišta, prvobitno zakazanog za 9. april, ali kasnije odgođenog na neodređeno vrijeme. Njegovi advokati tvrdili su da je legalno boravio u SAD godinama prije isteka H-4 vize. Godine 2023. 21 Savage je postao legalni stalni stanovnik SAD-a i dobio zelenu kartu. <references /> '''Operacija Južno koplje''' predstavlja vojnu i nadzornu kampanju Sjedinjenih Američkih Država, čiji je deklarirani cilj "otkrivanje, ometanje i razgradnja transnacionalnih kriminalnih i nezakonitih pomorskih mreža", prema navodima administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa. Pojedini analitičari smatraju da operacija predstavlja hibrid borbe protiv terorizma i rata protiv droge, dok drugi tvrde da je među implicitnim ciljevima bilo i uklanjanje Nicolása Madura s vlasti u Venecueli. == Početak kampanje == Usred zabrinutosti Trumpove administracije zbog krijumčarenja droge u SAD, kao i pojačanih napetosti između SAD-a i Venecuele tokom venecuelanske krize, Sjedinjene Američke Države su sredinom augusta 2025. započele raspoređivanje vojnih snaga u Karipskom moru. U septembru su počeli zračni napadi na plovila za koja američka administracija tvrdi da su pod kontrolom narkoterorističkih mreža koje krijumčare drogu u SAD. Do kraja novembra, nakon što je Kartel Sunca proglašen stranom terorističkom organizacijom i posebno označenom globalnom terorističkom organizacijom, operacija je ušla u novu fazu. U decembru je administracija SAD-a proglasila vladu Nicolása Madura stranom terorističkom organizacijom i započela ukrcavanje na sankcionirane tankera se sirovom naftom, te njhovu pljenidbu. Krajem decembra izveden je prvi američki napad na kopneni cilj unutar Venecuele. Dana 3. januara 2026. američke snage bombardovale su ciljeve u Caracasu i drugim lokacijama, te su zarobile Nicolása Madura i prebacile ga izvan zemlje. == Formalno imenovanje i flota == Operacija je službeno imenovana 13. novembra 2025. od strane Petea Hegsetha, američkog ministra obrane, kao proširenje operacije istog naziva koju je najavila Ratna mornarica SAD 28. januara 2025. godine. Operacija koristi '''hibridnu flotu plovila''' opremljenih robotskim i autonomnim sistemima radi otkrivanja i borbe protiv navodnih mreža krijumčarenja droge u zapadnoj hemisferi. == Porijeklo i historija == Ratna mornarica SAD-a najavila je operaciju u januaru 2025. koristeći Četvrtu flotu, fokusirajući se na integraciju „robotskih i autonomnih sistema s tradicionalnim pomorskim snagama“.[33][34] Prema ''Miami Heraldu'', Foster Edwards, direktor Hibridne flote, opisao je Southern Spear kao značajan korak u razvoju hibridne flote, s ciljem operacionalizacije kombinacije robotskih i autonomnih sistema radi nadzora ilegalnog krijumčarenja, te razvoja novih tehnika i procedura za integraciju ovih sistema u pomorsko okruženje.[33] Operacija je koristila '''besposadna plovila kompanije Saildrone''' za praćenje ilegalnih aktivnosti u Karipskom i Tihom okeanu,[35][36] dok su besposadni čamci za rizične misije već do juna 2025. korišteni za prikupljanje obavještajnih podataka.[37] U oktobru 2025., '''Zapovjedništvo Južnih snaga SAD-a (USSOUTHCOM)''' formiralo je zajedničku operativnu grupu sa sjedištem u štabu II marinske ekspedicione snage (II MEF), s ciljem suzbijanja djelovanja narkokartela u regiji.[39][40] Jedinica je kasnije poznata kao Zajednička operativna grupa '''Southern Spear''', a njene aktivnosti koordinirane su s Četvrtom flotom.[33][41] U novembru 2025., nakon planiranja raspoređivanja robotskih površinskih plovila, manjih presretačkih čamaca i bespilotnih zračnih letjelica, Pete Hegseth je službeno predstavio Zajedničku operativnu grupu. Operacija je obuhvatala kopnene, zračne i logističke snage radi koordinacije i jačanja protunarkotičkih aktivnosti širom zapadne hemisfere.[38] Sjedište grupe je u '''Pomorskoj bazi Mayport na Floridi''', a operacije su započele kasnije u novembru.[33] ''The New York Times'' opisao je predsjedavajućeg Združenog generalštaba SAD-a, Dana Cainea, kao „glavnog arhitekta“ operacije.[16] == Terorističke i druge oznake == Tri dana nakon predstavljanja operacije, Marco Rubio, američki državni sekretar, najavio je da će SAD proglasiti '''Kartel Sunca''', za koji tvrde da ga vodi Nicolás Maduro, Stranom terorističkom organizacijom.[43][44] Rubio je naveo da su karteli „odgovorni za terorističko nasilje širom hemisfere i za krijumčarenje droge u SAD i Evropu“. Maduro je negirao optužbe.[43] ''Miami Herald'' je naveo da bi ova odluka efektivno označila Madura i visoke zvaničnike, uključujući ministra unutrašnjih poslova Diosdado Cabella i ministra odbrane Vladimira Padrina Lópeza, kao teroriste.[45] SAD su 16. decembra 2025. proglasile '''Gulf Clan (Clan del Golfo)''' stranom terorističkom organizacijom.[46][47] Dana 15. decembra 2025., Trump je potpisao izvršnu naredbu kojom se '''fentanil proglašava oružjem masovnog uništenja'''.[48] Dva dana kasnije, najavio je da će Madurovu administraciju proglasiti Stranom terorističkom organizacijom.[49] == Kampanja i operacije == Sredinom augusta 2025. SAD su počele raspoređivati trupe u Karipskom moru.[50] Do kraja novembra, SAD su imale najveće vojne prisustvo u regiji od Kubanske raketne krize 1962.[51] Američke snage su napadale i potapale plovila navodno korištena za krijumčarenje droge u Karipskom moru i Istočnom Pacifiku.[52] U roku nekoliko dana od predstavljanja operacije, zajedničke operacije SAD-a i Dominikanske Republike rezultirale su zapljenom čamaca za krijumčarenje kokaina.[1][54] # novembra, nekoliko '''B-52 Stratofortress''' bombardera letjelo je u blizini obale Venezuele radi demonstracije bombarderskog napada.[51] # decembra SAD počinju zaplijenu i presretanje tankera sa venezuelanskom naftom, a 17. decembra Trump naredio “blokadu” sankcioniranih tankera.[29][57][58][59] Prvi napad na kopneni cilj u Venecueli izveden je 26. decembra 2025. – pomorski objekt navodno korišten za ukrcaj droga pogođen je dron napadom CIA-e, bez žrtava.[60][61] # januara 2026., eksplozije i nisko leteći avioni prijavljeni su u Caracasu i drugim dijelovima zemlje, a Maduro je zarobljen u '''Operaciji Absolute Resolve'''.[62] == Učešće saveznih država i logistička podrška == === Saveznici SAD-a === Osim Trinidad i Tobaga, CNN je 19. novembra naveo da su '''Dominikanska Republika, El Salvador, Gvajana, Panama i Portoriko''' pružili podršku, dok su '''Argentina, Ekvador i Paragvaj''' iskazali političku podršku.[1] '''Dominikanska Republika''': Zajedničke akcije s američkim agencijama rezultirale su zapljenom velike količine kokaina.[63][64] 26. novembra, predsjednik Luis Abinader odobrio je privremenu upotrebu zračne baze San Isidro i međunarodnog aerodroma Las Americas za američke protunarkotičke operacije.[65][66] Do sredine decembra, SAD su premjestile specijalizovane vojne resurse u Portoriko i Dominikansku Republiku za podršku ciljanim kopnenim napadima, zapljeni tankera i provedbi embarga.[67][68][69][70] '''El Salvador''': Prema izvještaju ''The New York Timesa'', SAD su sredinom oktobra počele operirati iz El Salvadora s tri aviona – AC-130J Ghostrider, P-8A Poseidon i C-40 Clipper – što je vjerovatno prvi put da je strana država omogućila SAD-u korištenje aviona za moguće vojne napade u regiji.[2][71] '''Trinidad i Tobago''': Razarač Gravely stigao je 26. oktobra 2025. za četverodnevnu obuku s američkim marinama.[72][73] Dodatne vježbe najavljene su u novembru.[74][75] U novembru instaliran je radar za zračni nadzor, a u decembru su odobreni američki vojni avioni za logističke operacije i rotacije osoblja.[76][77][78] === Saveznici Venezuele === '''Maduro''' je tražio vojnu podršku od Rusije, Kine i Irana radi obrane protiv SAD-a.[79][80] '''Kuba''' je obezbijedila sigurnosne i kontraobavještajne snage, dok '''Kina''' i '''Iran''' pružaju ograničenu pomoć zbog vlastitih problema.[13][80][82] # oktobra, '''ruski transportni avion Il-76''' s Pantsir-S1 i Buk-M2E sistemima sletio je u Venezuelu za vojnu podršku.[79][80][83] U decembru 2025., Maduro je pozvao kolumbijsko društvo, uključujući vojsku, da brani zemlju od američke agresije. Predsjednik Kolumbije, Gustavo Petro, odbacio je zahtjev i naglasio da Maduro nije narkokartelski lider.[84][85] == Analiza == Neki analitičari smatraju da operacija predstavlja hibrid borbe protiv terorizma i rata protiv droge.[86][87][88] Pino Arlacchi, bivši direktor UN-ove Agencije za droge i kriminal, tvrdi da prikazivanje Venezuele kao “države droge” predstavlja geopolitički motivisanu kampanju SAD-a i ističe da je saradnja venecuelanske vlade u borbi protiv droge među najboljima u Južnoj Americi.[89][90] Članak Savjeta za međunarodne odnose (CFR) iz decembra 2025. tvrdi da opseg i intenzitet operacije ukazuju da su ciljevi Trumpove administracije širi od borbe protiv droge, uključujući i plan za uklanjanje Madura.[91] == Reakcije == Prema ''Foreign Policy'', anketa među Latinoamerikancima širom Amerike (uključujući SAD i Kanadu) iz oktobra 2025. pokazala je „prilično visok nivo podrške“ američkoj vojnoj intervenciji u Venezueli s ciljem uklanjanja Madura i njegove vlade, pri čemu su Latinoamerikanci bili skloniji podržati takav scenario od samih američkih ispitanika.[92][93] Sezona šumskih požara u 2025. obuhvata šumske požare na više kontinenata. U nastavku slijedi spisak šumskih požara iz cijelog svijeta u 2025. godini. == Afrika == * Požar na Stolnoj planini 2025. godine == Azija == * Šumski požar u Ofunatu * Šumski požari u Južnoj Koreji 2025. godine * Požari na Zapadnoj obali u Izraelu 2025. godine * Šumski požari u Siriji 2025. godine * Šumski požari u Turskoj 2025. godine * Šumski požari u Rusiji 2025. godine rriy6adodq3kczhfoeme8jp4up6kb3k 0 500998 3837838 3820354 2026-04-28T18:18:55Z Danny 1994 70955 3837838 wikitext text/x-wiki == Statistika == {{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija |ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Gibraltara|Gibraltar]] |ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Latvije|Latvija]] |Zastava ekipe 1 = {{ZD|GIB|veličina=250px}} |Zastava ekipe 2 = {{ZD|LVA|veličina=250px}} |Broj utakmica = 6 |Broj pobjeda ekipe 1 = 1 |Broj neriješenih rezultata = 0 |Broj pobjeda ekipe 2 = 5 |Broj datih golova ekipe 1 = 3 |Broj datih golova ekipe 2 = 13 }} == Utakmice == {{Header prikaza utakmica nogometnih reprezentacija}} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 1. | Datum = 29. mart 2016. | Lokacija = [[Gibraltar]] | Domaćin = {{NOG-D|GIB}} | Rezultat = 0–5 | Gost = {{NOG|LVA}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = <ref>{{cite web|url=https://www.11v11.com/matches/gibraltar-v-latvia-29-march-2016-319065/|title=Gibraltar v Latvia, 29 March 2016|publisher=Association of Football Statisticians|website=11v11.com|access-date=6. oktobar 2023|language=En|trans-title=Gibraltar v Latvija, 29. mart 2016}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 2. | Datum = 25. mart 2018. | Lokacija = [[Gibraltar]] | Domaćin = {{NOG-D|GIB}} | Rezultat = 1–0 | Gost = {{NOG|LVA}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = <ref>{{cite news|url=https://www.balls.ie/football/gibraltar-second-win-international-football-385868|title=Great Scenes As Gibraltar Pull Off Just Second Ever Win In International Football|first=PJ|last=Browne|publisher=Balls.ie|date=26. mart 2018|access-date=6. oktobar 2023|language=En}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 3. | Datum = 1. septembar 2021. | Lokacija = [[Riga]] | Domaćin = {{NOG-D|LVA}} | Rezultat = 3–1 | Gost = {{NOG|GIB}} | Takmičenje = Kvalifikacije za SP 2022. | Reference = }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 4. | Datum = 16. novembar 2021. | Lokacija = [[Gibraltar]] | Domaćin = {{NOG-D|GIB}} | Rezultat = 1–3 | Gost = {{NOG|LVA}} | Takmičenje = Kvalifikacije za SP 2022. | Reference = }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 5. | Datum = 26. mart 2026. | Lokacija = [[Gibraltar]] | Domaćin = {{NOG-D|GIB}} | Rezultat = 0–1 | Gost = {{NOG|LVA}} | Takmičenje = UEFA Liga nacija 2024/25. (baraž) | Reference = }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 6. | Datum = 31. mart 2026. | Lokacija = [[Riga]] | Domaćin = {{NOG-D|LVA}} | Rezultat = 1–0 | Gost = {{NOG|GIB}} | Takmičenje = UEFA Liga nacija 2024/25. (baraž) | Reference = }} |} == Reference== ; Opća * {{Cite web|url=https://eu-football.info/_matches.php?id=90|title=Gibraltar football results|publisher=eu-football.info |access-date=13. juni 2022|language=En}} * {{Cite web|url=https://eu-football.info/_matches.php?id=231|title=Latvia football results|publisher=eu-football.info|access-date=13. juni 2022|language=En}} * {{Cite web|url=http://www.rsssf.com/tablesg/gib-intres.html |title=Gibraltar - List of International Matches |publisher=[[Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation]]|first1=Mark|last1=Cruickshank|first2=Roberto|last2=Di Maggio|access-date=13. juni 2022|language=En}} * {{Cite web|url=http://www.rsssf.com/tablesl/lie-intres.html |title=Latvia - International Results|publisher=[[Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation]]|first=Roberto|last=Di Maggio|access-date=13. juni 2022|language=En}} ;Specifično {{refspisak}} {{Utakmice nogometne reprezentacije Gibraltara}} [[Kategorija:Utakmice gibraltarske nogometne reprezentacije|Latvija]] [[Kategorija:Utakmice latvijske nogometne reprezentacije|Gibraltar]] 7zy69rbiyjv3pymg74mmltgox9wb0gz 0 501008 3837981 3641332 2026-04-29T11:30:54Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3837981 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Lise Meloche | slika = Olympic_skier_in_ice_storm.jpg | puno ime = Lise Meloche | država = {{ZID|Kanada}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1960|04|19}} | mjesto rođenja = [[Ottawa]], [[Ontario]] | država rođenja = [[Kanada]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''7''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1984.|1984]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985.|1985]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986.|1986]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|1987]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1988.|1988]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1983/1984.|1983/84]] | pobjede SK = '''0'''{{PSKB}} | plasman SK = '''3.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1985/1986.|1985/86]]) | pobjede u dis = | pobjede SK štafeta= 1 <!-- Evropski kup --> | nastup EK = | pobjede EK = | plasman EK = | kraj karijere = <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 7. 10. 2023. }} '''Lise Meloche''', rođena 19. aprila 1960. u [[Ottawa|Ottawi]], u [[Ontario|Ontariju]], [[Kanada]] je nekadašnja [[Kanada|kanadska]] [[biatlon]]ka. == Karijera == Prije svoje biatlonske karijere, Lise Meloche bila je [[Alpsko skijanje|alpska skijašica]] kao petogodišnjakinja,<ref name="LI">{{cite web | url =https://www.runnersweb.com/running/lynne_19991125.html | title =Lynne’s Column for Week of November 22th : X-Country Ski Profile: Lise Meloche & Dave McMahon | authorlink =Lynne Bermel | last = Bermel | first =Lynne | date =25. 11. 1999 | website =runnersweb.com | publisher = | access-date =8. 10. 2023 | language =en }}</ref> a zatim je bila uspješna u utrkama [[kanu]]a.<ref name="LIN">{{cite web | url =http://www.northbaysportshalloffame.ca/Inductee.aspx?ID=211 | title =Lise Marie Meloche | authorlink = | last = | first = | date =11. 12. 2011 | website =northbaysportshalloffame.ca/ | publisher =North Bay Sports Hall of Fame | access-date =8. 10. 2023 | language =en }}{{Mrtav link}}</ref> Godine 1979. bila je juniorska prvakinja Kanade u kajaku dvosjedu. Nakon što je od 1983. nadalje postigla uspjeha u [[skijaškom trčanju]] - uključujući sedmo mjesto na prvenstvu Sjeverne Amerike<ref name="LIN"/> i sudjelovanje u utrci Svjetskog kupa,<ref name="LI"/> počela je baviti se biatlonom kao članica National Capitala 1984. i odmah osvojila prvo prvenstvo Kanade, kao i njezin jedini naslov na prvenstvu Sjeverne Amerike. === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- | align=left | {{NaziviOI|Z|1992}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 15 km|50]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 7,5 km|47]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (žene)|11]] |- | align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 15 km|18]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 7,5 km|37]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (žene)|15]] |- |} Lise Meloche je nastupila na dvijema olimpijskim igrama: Na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo joj je 18-o mjesto na ZOI 1994. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 15 km|utrci na 15&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 3:20.8&nbsp;min bila sporija pod pobjednice [[Kanada na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Kanađanke]] [[Myriam Bédard]]. U ekipnim utrkama najbolji joj je rezultat 11-o mjesto na ZOI 1992. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (žene)|štafetnoj utrci]] s [[Myriam Bédard]] i [[Jane Isakson]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!!{{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1984}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1984 – 10 km|33]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1984 – 5 km|10]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1985ž}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – 10 km (žene)|11]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – 5 km|9]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1986ž}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – 10 km (žene)|7]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – 5 km|6]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – štafeta (žene)|5]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1987ž}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – 10 km (žene)|8]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – 5 km|7]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1988}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1988 – 10 km|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1988 – 5 km|23]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1988 – štafeta (žene)|6]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 15 km|37]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 7,5 km|33]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (žene)|12]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (žene)|6]] |} Meloche je nastupila na sedam Svjetskih prvenstava od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1984.|SP 1984.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|SP 1994]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo joj je šesto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986.|SP 1986.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – 5 km|5&nbsp;km]], kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 1:40.5&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Kaija Parve|Kaije Parve]]. U ekipnim utrkama najbolji joj je rezultat peto mjesto na istom prvenstvu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – štafeta (žene)|štafetnoj utrci]] s [[Yvonne Visser]] i [[Ellen Gillies]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="11" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1983/1984.|1983/84]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1984/1985.|1984/85]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1985/1986.|1985/86]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1986/1987.|1986/87]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94]] |- | -||-||3||12||42|| || ||46||46||58||47 |} {{raščistiti}} Prvi nastup u takmičenjima [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]] Meloche je imala u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1983/1984.|SK 1983/84]]. U [[Svjetski kup u biatlonu 1984/1985.|SK 1984/85.]] na takmičenju u [[Finska|finskom]] [[Lahti]]ju 1. marta 1985. osvojila je šesto mjesto u utrci na 10&nbsp;km, a dva dana kasnije u utrci na 5&nbsp;km peto mjesto. Slijedeće [[Svjetski kup u biatlonu 1985/1986.|SK 1985/86.]] nakon nekoliko dobrih rezultata osvojila je treće mjesto u ukupnom plasmanu. U štafetnim utrkama najbolji joj je plasman bilo peto mjesto u istoj sezoni s [[Yvonne Visser]] i [[Ellen Gillies]], a u ekipnim utrkama je jednom pobijedila u [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|SK 1990/91.]] u kanadskom [[Canmore (Alberta)|Canmoru]] s [[Gillian Hamilton]], [[Inger-Kristin Berg]] i [[Myriam Bédard]] == Prestanak karijere == Lise Meloche udala se za biatlonca i skijaša-trkača [[David McMahon|Davida McMahona]] i živi u [[Chelsea (Québec)|Old Chelsea]], [[Outaouais]] u [[Québec]]u. Sportski je [[sportski fiziolog|fiziolog]] je i [[Kineuiologija|kineziolog]] i zajedno sa suprugom, vodi produkcijsku tvrtku za filmove za obuku i nastavu u skijaškom trčanju S njim je radila na nekoliko skijaških filmova i videa, od kojih je u nekima i sudjelovala. Predaje u ''John Mccrae Secondary School''. == Nagrade == Izabrana je u ''North Bay Sports Hall of Fame ''. == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|374}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Meloche, Lise }} [[Kategorija:Kanadski biatlonci]] [[Kategorija:Biografije, Ottawa]] [[Kategorija:Rođeni 1960.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Kanadski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Kanadski kanuisti]] [[Kategorija:Kanadski skijaši-trkači]] 8tiambb3w4zy9tgk4hb4cx80mahn9uh 3 514924 3837842 3789563 2026-04-28T18:30:12Z MediaWiki message delivery 64602 /* You may be an eligible candidate for the U4C election */ novi odlomak 3837842 wikitext text/x-wiki :Koja od infikuzštija zamjenjuje nekadašnju inokutiju {{infokuija anatomija? ~~[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) * [[Razgovor s korisnikom:Palapa/Flow]] https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Infokutija_anatomija {== Thank you for being a medical contributors! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {| style="background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;" |rowspan="2" style="vertical-align: middle; padding: 5px;" | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]] |style="font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;" |'''The 2024 Cure Award''' |- | style="vertical-align: middle; padding: 3px;" |In 2024 you '''[[mdwiki:WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2024_(all)|were one of the top medical editors in your language]]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider joining for 2025]]''', there are no associated costs. Additionally one of our primary efforts revolves around translating health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating]. |} Thanks again :-) -- [[mdwiki:User:Doc_James|<span style="color:#0000f1">'''Doc James'''</span>]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 07:24, 26 januar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2024&oldid=28172893 --> :: Thank you [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 19:01, 1 juni 2025 (CEST) == Čaršija == Zamolio bih te da reagiraš jer AnToni radi što želi bez validnog objašnjenja, uopće ne komunicira sa mnom samo briše i uklanja. Ne dozvoljava mi radit. [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:%C4%8Car%C5%A1ija Pogledaj čaršiju]. == Join us at the Next CEE Catch up! Learn about Temporary accounts! == Hi everyone, We want to announce the tenth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the '''Temporary accounts''', as this important change is going to affect every Wikipedia soon, so it is important for patrollers and functionaries like you to understand this change. On wikis where temporary accounts are enabled, IP addresses of unregistered editors are not visible publicly. Only those who fight spam, vandalism, harassment and disinformation have access to IP addresses there. The session will take place on '''10th of June 2025, 18:00-19:00 CEST''' (check your ''[https://zonestamp.toolforge.org/1749571200 local time]''). If you are interested in this topic, then '''[[:m:Event:CEE Catch up Nr. 10 (June 2025)|sign-up for the session here]]'''. [[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 13:17, 29 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Južna Srbija == Pozdrav, Palapa. Da li ja mogu ovdje na miru uređivat teme vezane za moj kraj, Južna Srbija, a da ih drugi admin ne uklanja i briše, da mogu slobodno izraziti svoj stav na mojoj stranici da sam za nezavisnost Južne Srbije, što nikako neće uticati na članke jer je tako svugdje na drugim wikijima, prema preporuci sa mete. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 20:11, 13 juni 2025 (CEST) :mislim da je sve već rečeno [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 08:03, 14 juni 2025 (CEST) == Šta sada zaijenjenje {{infokutija anatomija? == Šta sada zaijenjenje {{infokutija anatomija? [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 01:25, 15 juli 2025 (CEST) :[[Šablon:Infokutija anatomija]] [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 05:27, 15 juli 2025 (CEST) == Growth features - Mentorship and Community updates == ​Hi everyone, Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page). You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''. CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''. We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed. If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]]. --[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:28, 16 juli 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Invitation for a session "Tools and features for Users with Extended Rights" == Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you. The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session. The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''. If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:44, 19 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=29165186 --> == Brisanje == Nema potrebe brisati i zabranjivati uređivanje zbog ličnih stavova. Vratite [[Šablon:Politika Republike Srpske]] i ostale slične sadržaje koje ste izbrisali. Itekako postoji [[Politika Republike Srpske]], kao i [[Politika Federacije Bosne i Hercegovine]] i [[Politika Brčko distrikta]] i politike kantona, gradova, općina. Politika u ovom smislu naravno predstavlja institucije vlasti ovih administrativnih jedinica, a ovi šabloni služe za navigaciju i predstavljanje slike te hijerarhije. Ovo je napisano prijateljskim tonom, dakle bez potrebe za svađe, rasprave i slično, da ne citiram wiki pravila itd. Nema potrebe za ovim, ako ne postoji siguran sam da bi neko (vrlo vjerovatno AnToni) to već ranije izbrisao. Institucije su legitimne, sviđalo se to nama ili ne. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 10:27, 15 decembar 2025 (CET) :riječ je bila o vanjskoj politici entiteta, koja ne postoji, i na to ću uvijek reagovati, tu nema da li nam se sviđa ili ne. ostalo nazovi kako si i napisao: institucije entiteta [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:47, 15 decembar 2025 (CET) ::U to neću ulaziti jer me ne interesuje, iako vanjska politika entiteta postoji, samo je u drugačijem obliku. Npr. Federacija BiH ima [[sporazum o posebnim odnosima između Hrvatske i Federacije Bosne i Hercegovine]], a Republika Srpska ima svoja (nediplomatska) predstavništva i naravno [[sporazum o specijalnim paralelnim vezama]] sa Republikom Srbijom (ne uzimajući period 1991-1995 gdje su bili paradržava) i to je njima Ustav BiH, odnosno Dejtonski sporazum omogućio. U svakom slučaju, nije korektno brisati čitav šablon zbog nekog dijela koji se Vama lično ne sviđa. Vratite šablon i ispravite ili izbrišite tu sekciju koju smatrate da je problematična, naravno u skladu sa Wiki pravilima i smjernicama - kao i svi ostali. ::A navoditi svugdje "... Republike Srpske, entiteta Bosne i Hercegovine" (u ovom slučaju "institucije entiteta Republika Srpska") je već konzenzusom ustanovljeno da nema potrebe navoditi, jer se zna šta je i to ne može niko osporiti, šta god neko drugačije mislio i govorio. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 12:02, 15 decembar 2025 (CET) :::Foreign relations of the Republic of Texas, a ne vanjska politika. Po tome se ravnajte, i nema zabune. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:08, 15 decembar 2025 (CET) ::::ovo nema s Texasom veze! Kao što je kolega Z1KA napisao pozitivni zakonski propisi u BIH dozvoljavaju entitema međunarodne odnose. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 12:57, 15 decembar 2025 (CET) :::::vanjsku politiku BiH vodi samo država, to sam u samom startu i napisao, sasvim razumljivo [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 13:00, 15 decembar 2025 (CET) ::::::Politika je opšti pojam u ovom kontekstu, opet to nije razlog za brisanje čitavog šablona, pogotovo kada je jedna riječ u pitanju. Vratite šablon da ga bespotrebno ne pravim ponovo i napravite ispravku, kako u njemu tako i u svim člancima. ::::::Politika država, entiteta, pokrajina, kantona itd. postoji i ona je u kontekstu vlasti. "Vanjska politika" i "Vanjski odnosi" po meni su, u ovom kontekstu, sinonimi. Ali ako Vam se ne sviđa jedan termin, zamijenite ga drugim, tu problema nema. A reći da ne postoji, to je suludo. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 20:22, 15 decembar 2025 (CET) :::::::suludo ili ne, poslušaj ljude koji predstavljaju BiH. Vratio sam šablon, i uradio ispravku [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 20:24, 15 decembar 2025 (CET) == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:30, 28 april 2026 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30471712 --> fxsdgutf9xzpo9f12a3c5nq8xpn9lp6 3 514976 3837840 3832206 2026-04-28T18:30:12Z MediaWiki message delivery 64602 /* You may be an eligible candidate for the U4C election */ novi odlomak 3837840 wikitext text/x-wiki * [[Razgovor s korisnikom:Mhare/Flow]] == Čaršija == Zamolio bih te da reagiraš jer AnToni radi što želi bez validnog objašnjenja, uopće ne komunicira sa mnom samo briše i uklanja. Ne dozvoljava mi radit. [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:%C4%8Car%C5%A1ija Pogledaj čaršiju]. == Join us at the Next CEE Catch up! Learn about Temporary accounts! == Hi everyone, We want to announce the tenth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the '''Temporary accounts''', as this important change is going to affect every Wikipedia soon, so it is important for patrollers and functionaries like you to understand this change. On wikis where temporary accounts are enabled, IP addresses of unregistered editors are not visible publicly. Only those who fight spam, vandalism, harassment and disinformation have access to IP addresses there. The session will take place on '''10th of June 2025, 18:00-19:00 CEST''' (check your ''[https://zonestamp.toolforge.org/1749571200 local time]''). If you are interested in this topic, then '''[[:m:Event:CEE Catch up Nr. 10 (June 2025)|sign-up for the session here]]'''. [[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 13:17, 29 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Growth features - Mentorship and Community updates == ​Hi everyone, Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page). You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''. CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''. We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed. If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]]. --[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:28, 16 juli 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Živ-živ :-) == Pa živ si! :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:08, 24 juli 2025 (CEST) :Spajaš li ti ovo na Wikipodacima? ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:50, 4 april 2026 (CEST) ::Djesi Kwiki! :) ::Uglavnom da, osim ako mi je nešto promaklo, ali naknadno ih sve spojim. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 18:51, 4 april 2026 (CEST) == Invitation for a session "Tools and features for Users with Extended Rights" == Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you. The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session. The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''. If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:44, 19 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=29165186 --> == Vandal == Možete li [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_s_korisnikom:Wanwa&action=history ovdje] zablokirati vandala? [[Korisnik:Wanwa|Wanwa]] ([[Razgovor s korisnikom:Wanwa|razgovor]]) 04:34, 17 mart 2026 (CET) == Napomena == Harise, ako si smeo s uma, samo da te napomenem da u člancima o datumu i godini treba ubacivati rođenje i smrt svake osobe koja ima članak, ako si to ostavio za kasnije, zanemari ovu poruku. Pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:44, 24 mart 2026 (CET) == Članak Aleksa Đukanović == pozdrav @[[Korisnik:Mhare|Mhare]] Molim te pregledaj i odobri, napravio sam par izmjena na gramatici. Možeš li da povežeš ovaj članak sa njegovim jezičnim verzijama na srp, hr, njem, engl, ruskom? Na onoj ikonici za više jezike piše da nema članka na drugim verzijama... hvala unaprijed. [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 02:27, 2 april 2026 (CEST) == Članak o nagradi Naji Naaman == pozdrav @[[Korisnik:Mhare|Mhare]] Možeš li pregledati ovaj članak i povezati ga sa viki člancima na drugim jezicima [[Međunarodna nagrada za književnost Naji Naaman]] [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 13:46, 5 april 2026 (CEST) :pozdrav @[[Korisnik:Mhare|Mhare]] možeš li molim te proveriti i odobriti poslednje izmene na članku [[Aleksa Đukanović]]. Bilo je nekih pogrešnih brisanja, no ja sam to sredio ti samo odobri. [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 21:10, 14 april 2026 (CEST) == Commons file Municipality Location in BH small.png == Pozdrav, ako nije problem da samo dodate {{tl|Allow Overwriting}}</code> na [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Municipality_Location_in_BH_small.png ovom commons fajlu], da mogu ažurirati kartu, tj. označiti općinu [[Stanari]]. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 08:48, 21 april 2026 (CEST) :Urađeno [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 11:44, 21 april 2026 (CEST) ::Hvala! :D [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 14:02, 21 april 2026 (CEST) == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:30, 28 april 2026 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30471712 --> p4d2qhso8sfpxblc6ce3oz5hlexu7bz 0 517128 3837794 3690695 2026-04-28T13:19:54Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3837794 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Josip Kaplan | datum_rođenja = 23. oktobar 1910 | mjesto_rođenja = [[Krško]], [[Austro-Ugarska]] | datum_smrti = 25. mart 1996 | mjesto_smrti = [[Lovran]], [[Hrvatska]] | zanimanje = kompozitor, horovođa i muzički pedagog | značajna_djela = ''Bele rože, San, Mjesečina, Pet pjesama, Stara klet, Bosanska rapsodija'' }} '''Josip Kaplan''' bio je uticajni [[Hrvatska|hrvatski]] i jugoslavenski [[kompozitor]] i muzički pedagog ([[Krško]], [[23. oktobar]] [[1910.|1910]] — [[Lovran]], [[25. mart]] [[1996.|1996]]). U [[Zagreb]]u [[1935.|1935]]. godine završio je [[Violina|violinu]] i fagot u srednjoj muzičkoj školi Muzičke akademije, gdje je uporedo slušao predavanja iz kompozicije kod B. Berse, F. Dugana st. i K. Odaka.<ref name=":0">{{Cite journal|last=Bačić|first=Slaven|date=2008|title=Značajno pravno leksikografsko delo - pravni leksikon, gl. ur. Vladimir Pezo, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2007|url=https://doi.org/10.5937/gakv0809397b|journal=Glasnik Advokatske komore Vojvodine|volume=80|issue=9|pages=397–398|doi=10.5937/gakv0809397b|issn=0017-0933}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://kud-m-brajsa-rasan.hr/biografija/|title=Biografija|website=KUD Matko Brajša Rašan|language=hr|access-date=26. 2. 2025|archive-date=26. 2. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250226224856/https://kud-m-brajsa-rasan.hr/biografija/|url-status=dead}}</ref><ref name=":1">{{Cite journal|last=Matković|first=Stjepan|date=2015|title=Senatori iz Splita: suočavanje s krizom Jugoslavije i jugoslavenstva|url=https://doi.org/10.17234/desnicini_susreti2014.15|journal=Vladan Desnica i Split 1920. - 1945.: zbornik radova sa znanstvenog skupa Desničini susreti 2014.|publisher=Filozofski fakultet u Zagrebu, FF Press|pages=307–330|doi=10.17234/desnicini_susreti2014.15}}</ref> == Biografija == Diplomirao je kompoziciju kod [[Blaža Arnič]]a na Muzičkoj akademiji u [[Ljubljana|Ljubljani]] [[1969.|1969]]. godine, a službovao je od 1935. u [[Jajce|Jajcu]] kao horovođa HPD ''„Tomašević“''; od [[1937.|1937]]. u [[Banja Luka|Banja Luci]] kao nastavnik muzičkog odgoja u ''„Napretkovu“'' srednjoškolskom konviktu i horovođa HPD ''„Nada“'' , te naposljetku RKUD „Pelagić“; U periodu 1941–49. bio je nastavnik pjevanja u gimnaziji u [[Nova Gradiška|Novoj Gradiški]]. Od [[1959.|1959]]. djeluje u [[Rijeka (grad)|Rijeci]], najprije kao nastavnik u Učiteljskoj školi, u periodu 1963–64. u Pedagoškoj gimnaziji, i od 1964. do penzije 1979. u Muzičkoj školi ''„Ivan Matetić Ronjgov“''. Počeo je komponovati u Banja Luci, gdje je 1938. proizvedena njegova ''Bosanska rapsodija'' za mješoviti hor.<ref name=":0" /> Komponovao je više od 300 kompozicija, najviše za horove bez pratnje, mješovite, muške, ženske i dječje, za hor sa [[Simfonijski orkestar|simfonijskim orkestrom]] ''(Omladinska)'' te uz harmonikaški ''(Mirina)'' i tamburaški sastav (kantata ''Pjesma sutrašnjih'' na tekst G. Krkleca, sa solistima i horom). Vokalnoj muzici kasnije posvećuje dvadesetak solo-pjesama za glas uz klavir ''(Bele rože, San, Mjesečina, Pet pjesama, Stara klet)'' ili u verziji uz orkestar ''(Popevka, Želja)'' te za glas i kamerni orkestar ''(Ja posadih vitu jelu)'' i za dva glasa i gudački trio ''(Zaplešimo sad).'' Za potrebe nastave stvorio je osamdesetak dječjih kompozicija – horova i pjesama za glas uz klavir u ciklusima ''Djeca prirode,'' ''Djeca u slobodi'' (oba 1953), ''Cvjetni puteljak'' (1957), ''Na sunčanoj stazi'' (1961), ''Majke heroji,'' ''Ususret suncu'' (oba 1963), ''Vrapčići kantaju'' (1983), ''Prolići'' (1985).<ref name=":0" /> Hronološki popis djela sastavio je sam pred kraj života, a cjelokupna ostavština sačuvana je kod njegovog sina Darka. == Djela == ''Divertimento'' za duvački sastav. Zagreb 1973. — ''Treći gudački kvartet.'' Zagreb 1975. — ''Sonata'' za obou i klavir. Zagreb 1977. — ''Elegia e capriccio'' za violinu i violončelo, klarinet, rog i fagot. Zagreb 1978. — ''Kanat u slobodi'' za mješoviti zbor. U: Naš kanat je lip. Poreč 1980, 7. — ''Sonatina'' za violinu i klavir. Zagreb 1981. — ''Diptih s kamika'' za mješoviti hor. U: Zbirka nagrađenih horova. Rijeka 1982, 69–89. — ''Dječji prizori'' za klavir. Zagreb 1982. — ''Humoreska'' za violončelo i klavir. Zagreb 1982. — ''Kmet se je stal, Pivaj pismu'' i ''Našen kantu'' za mješoviti hor. U: Naš kanat je lip. Poreč 1982, 17–23. — ''Znan te, Istrijo'' za mješoviti hor. U: Zbirka nagrađenih horova. Rijeka 1984, 32–43. — ''Mat naša'' za mješoviti hor i ''Prolići,'' ciklus za dječji hor i klavir. Ibid., 1986, 9–63. — ''Minijature'' za 5 violončela. Zagreb 1991. — ''Brazda'' za mješoviti hor. U: Naš kanat je lip. Poreč 1993, 19–23.<ref name=":0" /><ref name=":1" /> == Reference == <references /> [[Kategorija:Rođeni 1910.]] [[Kategorija:Biografije, Krško]] [[Kategorija:Umrli 1996.]] [[Kategorija:Jugoslavenski kompozitori]] [[Kategorija:Hrvatski kompozitori]] [[Kategorija:Slovenski kompozitori]] 8mhjddlpm8efbnr2jtn1p39hzm9am1w 0 519291 3837925 3837702 2026-04-28T21:28:51Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3837925 wikitext text/x-wiki {{Standardi}}{{Infokutija kompanija | ime = Književni korner | slika = Logo Književnog kornera.jpg | veličina_slike = | alt_slike = | tekst = Zvanični logo Književnog kornera | slika2 = | veličina_slike2 = | alt_slike2 = | tekst2 = | poslovno_ime = | izvorno_ime = | prijašnje_ime = | vrsta = | berzni_naziv = | ISIN = | industrija = | žanr = Kulturna platforma | sudbina = | prethodnik = | nasljednik = | osnovano = {{start date and age|2023}} | ukinuto = | osnivač = | sjedište = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | broj_lokacija = | poslužuje = | ključne_osobe = | proizvodi = | zaštitni_znak = | produkcija = | servisi = | prihod = | operativni_prihod = | neto_dobit = | APM = | ukupne_aktive = | kapital = | vlasnik = | članovi = | zaposleni = | matična = | divizije = | podružnice = | slogan = | omjer_kapitala = | rejting = | veb-sajt = | dodatak = }} '''Književni korner''' je program kojeg uređuju i vode [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] pisci [[Elvis Ljajić]] i [[Goran Vrhunc]] i koji se realizira dva puta mjesečno u institucijama kulture u [[Sarajevo|Sarajevu.]]<ref>{{Cite web|url=https://balkans.aljazeera.net/news/culture/2024/11/18/ljajic-i-vrhunc-knjizevnim-kornerom-vracamo-dug-kulturi-u-sarajevu|title=Ljajić i Vrhunc: Književnim kornerom vraćamo dug kulturi u Sarajevu|last=Vegara|first=Sead|website=Al Jazeera Balkans|language=bs|access-date=8. 4. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://raport.ba/osnivaci-knjizevnog-kornera-za-raport-ko-to-danas-cita-i-ko-dijeli-isti-ljubav-i-strast-47-razgovora-dva-puta-sedmicno-nije-mala-stvar/?fbclid=IwY2xjawM_WLFleHRuA2FlbQIxMQABHjfrxXueSh9Hzp2t9qV6va6HbtFPaCYjcJb-vdrTB7TY7DEKxrQuocunbjVS_aem_PaOFWe9mDWqmarAk9xcA2A|title=Osnivači ‘Književnog kornera’ za Raport: Ko to danas čita i ko dijeli isti ljubav i strast. 47 razgovora dva puta sedmično nije mala stvar|last=Sarajlić Ramović|first=Larisa|website=Raport.ba}}</ref> Za vizuelni identitet zadužena je [[Vildana Bratić]]. Prvi književni razgovor održan je 3. maja 2023. u prostorijama [[KUD Željezničar|ŽKUD Željezničar]], a gost je bio [[Boris Lalić]], sarajevski prozni i dramski pisac, knjižar i skejter. Književni korner održavao se i u prostorijama [[Biblioteke Sarajeva]], [[BKC Sarajevo]], Vijeće mladih Općine Stari Grad Sarajevo, [[Collegium Artisticum]], Dječjoj kući, Centar kulture i mladih [[Centar (Sarajevo)|Općine Centar]], Caffe baru Linea i Caffe baru Nota. == Gosti Književnog kornera == Književni korner je ugostio '''57 autora i autorica''' i jednu književnu grupu. Gosti Književnog kornera po sezonama su bili: {| class="wikitable" |+Prva sezona (2023) !br. !Ime !Datum razgovora !Lokacija razgovora !Domaćin razgovora |- |1. |Boris Lalić |3. maj 2023. |ŽKUD Željezničar |[[Goran Vrhunc]] |- |2. |[[Srđan Sekulić]] |10. maj 2023. |ŽKUD Željezničar |[[Elvis Ljajić]] |- |3. |[[Admir Džanko]] |17. maj 2023. |ŽKUD Željezničar |[[Goran Vrhunc]] |- |4. |[[Azemina Krehić]] |24. maj 2023. |ŽKUD Željezničar |[[Elvis Ljajić]] |- |5. |[[Lejla Kalamujić]] |31. maj 2023. |ŽKUD Željezničar |[[Elvis Ljajić]] |- |6. |[[Edin Rikalo]] |7. juni 2023. |ŽKUD Željezničar |[[Goran Vrhunc]] |- |7. |[[Adnan Bajrović]] |14. juni 2023. |ŽKUD Željezničar |[[Elvis Ljajić]] |- |8. |[[Vanja Šunjić]] |21. juni 2023. |ŽKUD Željezničar |[[Elvis Ljajić]] |- |9. |[[Zerina Kulović-Arnaut]] |5. juli 2023. |ŽKUD Željezničar |[[Goran Vrhunc]] |} {| class="wikitable" |+Druga sezona (2023) !br. !Ime !Datum razgovora !Lokacija razgovora !Domaćin razgovora |- |10. |[[Mirza Okić]] |13. septembar 2023. |ŽKUD Željezničar |[[Goran Vrhunc]] |- |11. |[[Emina Đelilović-Kevrić]] |27. septembar 21023. |ŽKUD Željezničar |[[Elvis Ljajić]] |- |12. |[[Udruženje Tavan]] |4. oktobar 2023. |ŽKUD Željezničar |[[Goran Vrhunc]] |- |13. |[[Jasmin Agić]] |18. oktobar 2023. |ŽKUD Željezničar |[[Elvis Ljajić]] |- |14. |[[Asmir Kujović]] |1. novembar 2023. |ŽKUD Željezničar |[[Goran Vrhunc]] |- |15. |[[Nihad Hasanović]] |15. novembar 2023. |ŽKUD Željezničar |[[Elvis Ljajić]] |- |16. |[[Sejad Durak]] |6. decembar 2023. |ŽKUD Željezničar |[[Goran Vrhunc]] |- |17. |[[Jasmina Šahinagić]] |13. decembar 2023. |ŽKUD Željezničar |[[Goran Vrhunc]] |- |18. |[[Adnan Lugonić]] |20. decembar 2023. |ŽKUD Željezničar |[[Elvis Ljajić]] |} {| class="wikitable" |+Treća sezona (2024) !br. !Ime !Datum razgovora !Lokacija razgovora !Domaćin razgovora |- |19. |[[Zoran Žmirić]] |17. januar 2024. |on-line |[[Elvis Ljajić]], [[Goran Vrhunc]] |- |20. |[[Jasmina Hanjalić]]<ref>{{Cite web|url=https://federalna.ba/prstenasta-noc-poezije-20-knjizevni-korner-ugostio-jasminu-hanjalic-yfbzk|title=Prstenasta noć poezije: 20. Književni korner ugostio Jasminu Hanjalić|website=Federalna|language=en|access-date=8. 4. 2025}}</ref> |31. januar 2024. |ŽKUD Željezničar |[[Goran Vrhunc]] |- |21. |[[Almir Bašović]] |21. februar 2024. |Biblioteka MAK |[[Elvis Ljajić]] |- |22. |[[Elvedin Nezirović]]<ref>{{Cite web|url=https://bljesak.info/magazin/knjige/nezirovic-moje-je-da-citam-knjige-i-navijam-za-velez/448259|title=Nezirović: Moje je da čitam knjige i navijam za Velež|website=bljesak.info|language=en|access-date=8. 4. 2025}}</ref> |6. mart 2024. |Vijeće mladih Općine Stari Grad Sarajevo |[[Goran Vrhunc]] |- |23. |[[Sabahudin Hadžialić]]<ref>{{Cite web|url=https://federalna.ba/knjizevni-korner-br-23-gost-sabahudin-hadzialic-lsc0u|title=Književni korner br. 23 - gost Sabahudin Hadžialić|website=Federalna|language=en|access-date=8. 4. 2025}}</ref> |13. mart 2024. |ŽKUD Željezničar |[[Goran Vrhunc]] |- |24. |[[Amela Mustafić]]<ref>{{Cite web|url=https://mks.ks.gov.ba/node/4773|title=Književni korner br. 24, gost: Amela Mustafić KUD “Željezničar” Sarajevo {{!}} Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo|website=mks.ks.gov.ba|access-date=8. 4. 2025}}</ref> |3. april 2024. |ŽKUD Željezničar |[[Goran Vrhunc]] |- |25. |[[Amila Kahrović-Posavljak]] |17. april 2024. |ŽKUD Željezničar |[[Elvis Ljajić]] |- |26. |[[Ahmed Burić]]<ref>{{Cite web|url=https://federalna.ba/26-knjizevni-kornera-gost-ahmed-buric-zdkrt|title=26. Književni korner: Gost Ahmed Burić|website=Federalna|language=en|access-date=8. 4. 2025}}</ref> |9. maj 2024. |Biblioteka MAK |[[Goran Vrhunc]] |- |27 |[[Almir Imširević]]<ref>{{Cite web|url=https://mks.ks.gov.ba/node/4947|title=“KNJIŽEVNI RAZGOVORI” Gost: Almir Imširević {{!}} Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo|website=mks.ks.gov.ba|access-date=8. 4. 2025}}</ref> |22. maj 2024. |Centralno odjeljenje |[[Elvis Ljajić]] |- |28. |[[Midhat Ajanović]] Ajan<ref>{{Cite web|url=https://penbih.ba/2024/07/knjizevni-korner-28-predstavljen-knjizevni-opus-midhata-ajanovica/|title=Književni korner 28: Predstavljen književni opus Midhata Ajanovića|last=Ljajić|first=Elvis|date=13. 7. 2024|website=P.E.N.|language=bs-BA|access-date=8. 4. 2025}}</ref> |10. juli 2024. |ŽKUD Željezničar |[[Elvis Ljajić]] |} {| class="wikitable" |+Četvrta sezona (2024) !br. !Ime !Datum razgovora !Lokacija razgovora !Domaćin razgovora |- |29. |[[Jagoda Iličić]]<ref>{{Cite web|url=https://life.ba/knjizevni-korner-gosca-je-bila-bh-knjizevnica-jagoda-ilicic/|title=Književni korner: Gošća je bila bh. književnica Jagoda Iličić|last=News|first=Life|date=12. 9. 2024|website=Life.ba|language=bs-BA|access-date=8. 4. 2025}}</ref> |11. septembar 2024. |Dječja kuća |[[Goran Vrhunc]] |- |30. |[[Edin Salčinović]]<ref>{{Cite web|url=https://www.bgs.ba/knjizevni-korner-u-maku-gost-edin-krehic/|title=Književni korner u “Maku” – gost Edin Krehić|website=www.bgs.ba|language=bs-BA|access-date=8. 4. 2025}}</ref> |25. septembar 2024. |Centralno odjeljenje |[[Elvis Ljajić]] |- |31. |[[Narcis Saračević]]<ref>{{Cite web|url=https://federalna.ba/knjizevni-korner-31-narcis-saracevic-xk0sx|title=Književni korner 31: Narcis Saračević|website=Federalna|language=en|access-date=8. 4. 2025}}</ref> |9. oktobar 2024. |Collegium Artisticum |[[Goran Vrhunc]] |- |32. |[[Edin Krehić]]<ref>{{Cite web|url=https://federalna.ba/knjizevni-korner-32-edin-krehic-7aqe9|title=Književni korner 32: Edin Krehić|website=Federalna|language=en|access-date=8. 4. 2025}}</ref> |23. oktobar 2024. |Biblioteka MAK |[[Elvis Ljajić]] |- |33. |[[Mirza Herco]]<ref>{{Cite web|url=https://www.seecult.org/dogadjaji/33-knjizevni-korner-mirza-herco-sa/|title=33. Književni korner: Mirza Herco, SA {{!}} SEEcult|language=en-US|access-date=8. 4. 2025}}</ref> |6. novembar 2024. |Caffe bar Linea |[[Goran Vrhunc]] |- |34. |[[Almir Zalihić]] |13. novembar 2024. |Vijeće mladih Općine Stari Grad Sarajevo |[[Elvis Ljajić]] |- |35. |[[Damir Uzunović]]<ref>{{Cite web|url=https://www.seecult.org/dogadjaji/35-knjizevni-korner-damir-uzunovic-sa/|title=35. Književni korner: Damir Uzunović, SA {{!}} SEEcult|language=en-US|access-date=8. 4. 2025}}</ref> |18. decembar 2024. |Vijeće mladih Općine Stari Grad Sarajevo |[[Goran Vrhunc]] |} {| class="wikitable" |+Peta sezona (2025) !br. !Ime !Datum razgovora !Lokacija razgovora !Domaćin razgovora |- |36. |[[Amra Olovčić]]<ref>{{Cite web|url=https://federalna.ba/5-februara-knjizevni-korner-36-gosca-amra-olovcic-pq7zx|title=5. februara Književni korner 36: Gošća Amra Olovčić|website=Federalna|language=en|access-date=8. 4. 2025}}</ref> |5. februar 2025. |Vijeće mladih Općine Stari Grad Sarajevo |[[Elvis Ljajić]] |- |37. |[[Ibrahim Osmanbašić]]<ref>{{Cite web|url=https://www.seecult.org/dogadjaji/37-knjizevni-korner-damir-uzunovic-sa/|title=37. Književni korner, SA {{!}} SEEcult|language=en-US|access-date=8. 4. 2025}}</ref> |19. februar 2025. |Vijeće mladih Općine Stari Grad Sarajevo |[[Goran Vrhunc]] |- |38. |[[Hamza Ridžal]]<ref name="bgs.ba">{{Cite web|url=https://www.bgs.ba/knjizevni-korner-u-maku-gosti-hamza-ridzal-i-sanjin-musa/|title=Književni korner u Maku – gosti Hamza Ridžal i Sanjin Musa|website=www.bgs.ba|language=bs-BA|access-date=8. 4. 2025}}</ref> [[Sanjin Musa]]<ref name="bgs.ba" /> |12. mart 2025. |Biblioteka MAK |[[Elvis Ljajić]] |- |39. |[[Marija Fekete-Sullivan]]<ref>{{Cite web|url=https://federalna.ba/knjizevni-korner-39-gosca-marija-fekete-sullivan-2hh7r|title=Književni korner 39: Gošća Marija Fekete Sullivan|website=Federalna|language=en|access-date=8. 4. 2025}}</ref> |19. mart v2025. |Vijeće mladih Općine Stari Grad Sarajevo |[[Goran Vrhunc]] |- |40. |[[Uglješa Kesić]] |16. april 2025. |Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo |[[Goran Vrhunc]] |- |41. |[[Dejan Tešić]] |7. maj 2025. |Centralno odjeljenje |[[Elvis Ljajić]] |- |42. |[[Ermina Ribić]]<ref>{{Cite web|url=https://centarkulture.ba/knjizevni-korner-42-susret-s-erminom-ribic-u-ckm-u/?fbclid=IwY2xjawKReclleHRuA2FlbQIxMQBicmlkETFFZUM0VUNCV1pUNGtSeWMxAR7rWyVYjvAxB2eZRPteCqeS9F7HHIeVez6DfTQQMmj9NgD3dKUnJjyWQTMIUQ_aem_Fl1-Oh2dnQs6LO9XzYXyWg|title=Književni korner 42: Susret s Erminom Ribić u CKM-u|website=centarkulture.ba|publisher=CKM|access-date=14. 5. 2025}}</ref> |14. maj 2025. |Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo |[[Goran Vrhunc]] |- |43. |Mirsad Pašović<ref>{{Cite web|url=https://ekskluziva.ba/desavanja/predstavljeno-knjizevno-stvaralastvo-mirsada-pasovica-cijeli-zivot-u-sedam-knjiga/|title=Predstavljeno književno stvaralaštvo Mirsada Pašovića: Cijeli život u sedam knjiga|last=|date=12. 6. 2025|website=Ekskluziva.ba|language=en-US|access-date=17. 6. 2025}}</ref> |11. juni 2025. |Caffe bar Nota |[[Goran Vrhunc]], [[Elvis Ljajić]] |- |44. |Vahidin Preljević<ref>{{Cite web|url=https://penbih.ba/2025/06/vahidin-preljevic-gost-knjizevnog-kornera/|title=Vahidin Preljević gost Književnog kornera|last=|first=|date=13. 6. 2025|website=P.E.N.|language=bs-BA|access-date=30. 6. 2025}}</ref> |18. juni 2025. |Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo |[[Elvis Ljajić]] |} {| class="wikitable" |+Šesta sezona (2025) !br. !Ime !Datum razgovora !Lokacija razgovora !Domaćin razgovora |- |45. |VEČE MLADE POEZIJE Amina Bulić, Dejan Tešić, Iman Duvnjaković, Luka Bošković, Malik Pašić, Srđan Sekulić <ref>{{Cite web|url=https://centarkulture.ba/knjizevni-korner-pocetak-seste-sezone/|title=Počinje šesta sezona Književnog kornera|website=CKM|language=en|access-date=7. 9. 2025}}</ref> |27. avgust 2025. |Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo |[[Elvis Ljajić]] [[Goran Vrhunc]] |- |46. |[[Samedin Kadić]]<ref>{{Cite web|url=https://centarkulture.ba/knjizevni-korner-sa-samedinom-kadicem/|title=Književni korner ra Semedinom Kadićem|date=30. 8. 2025|website=Centar kulture|publisher=CKM|language=en-US|access-date=7. 9. 2025}}</ref> |3. septembar 2025. |Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo |[[Elvis Ljajić]] |- |47. |Miroslav Pilj<ref>{{Cite news|url=https://tacno.net/miroslav-pilj-gost-na-47-knjizevnom-korneru-u-sarajevu|title=Miroslav Pilj gost na 47. Književnom korneru|work=Tačno.net}}</ref> |24. septembar 2025. |Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo |[[Goran Vrhunc]] |- |48. |Borivoje Simić<ref>{{Cite web|url=https://centarkulture.ba/knjizevni-korner-48-borivoje-simic-u-ckm-u/|title=Književni korner #48: Borivoje Simić u CKM-u|website=Centar.ba|publisher=CKM Općine Centar Sarajevo}}</ref> |1. oktobar 2025. |Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo |[[Elvis Ljajić]] |- |49. |Emsura Hamzić <ref>{{Cite web|url=https://centarkulture.ba/events/knjizevni-korner-sa-emsurom-hamzic/|title=Književni korner sa Emsurom Hamzić|website=CKM}}{{Mrtav link}}</ref> |22. oktobar 2025. |Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo |[[Goran Vrhunc]] |- |50. |Darko Habazin<ref>{{Cite web|url=https://www.times.ba/17/11/2025/96983/|title=Književni korner 50: gost Darko Habazin|website=Times.ba}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://federalna.ba/u-srijedu-50-knjizevni-korner-sa-darkom-habazinom-gokfp|title=U srijedu 50. književni korner sa Darkom Habazinom|website=federalna.ba}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://bosnistika.ba/index.php/2025/11/18/najava-dogadjaja-darko-habazin-gost-pedesetog-knjizevnog-kornera/|title=Darko Habazin gost pedesetog “Književnog kornera”|website=Portal Bosnistika}}</ref> |19. novembar 2025. |Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo |[[Goran Vrhunc]] |} {| class="wikitable" |+Sedma sezona (2026) !br. !Ime i prezime !Datum razgovora !Lokacija razgovora !Domaćin razgovora |- |51. |Andrea Lešić-Thomas<ref>{{Cite web|url=https://centarkulture.ba/prvi-ovogodisnji-knjizevni-korner-sa-andreom-lesic-thomas/|title=Prvi ovogodišnji Književni korner sa Andreom Lešić-Thomas|website=Centar kulture|publisher=CKM}}</ref> |11. mart 2026. |Evropska kuća kulture i nacionalnih manjina |[[Elvis Ljajić]] |- |52. |Nihad Mešić River<ref>{{Cite web|url=https://efm.ba/knjizevni-korner-52-nihad-mesic-river/|title=Književni korner 52 – Nihad Mešić RIVER|website=EFM - jedini radio za urbanu gerilu}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://bosnistika.ba/index.php/2026/03/24/posjetite-knjizevni-korner-52/|title=Posjetite 52. Književni korner|website=Portal Bosnistika}}</ref> |25. mart 2026. |Evropska kuća kulture i nacionalnih manjina |[[Goran Vrhunc]] |- |53. |Berislav Jurič<ref>{{Cite news|url=https://raport.ba/sa-berislavom-juricem-o-kulturi-knjizevnosti-i-novinarstvu|title=Sa Berislavom Juričem o kulturi, književnosti i novinarstvu}}</ref> |22. april 2026. |Biblioteka MAK |[[Elvis Ljajić]] |} == Posebni programi == U okviru Književnog kornera realizuju se i programi koji su posvećeni značajnim datumima i umjetnostima koje ne pripadaju književnosti. Do sada su realizovani sljedeći programmi ovoga tipa: * Svjetski dan smijeha<ref>{{Cite web|url=https://federalna.ba/knjizevni-korner-u-znaku-svjetskog-dana-smijeha-ovki5|title="Književni korner" u znaku Svjetskog dana smijeha|website=Federalna|language=en|access-date=8. 4. 2025}}</ref> * Deset godina prvog bosanskohercegovačkog filmskog portala [[Filmofil.ba]] * Veče poezije i šaha za [[Marko Vešović (književnik)|Vešović Marka]] (2024)<ref>{{Cite web|url=https://federalna.ba/bascarsijske-noci-vece-poezije-i-saha-za-vesovic-marka-suwpx|title=Baščaršijske noći: Veče poezije i šaha za Vešović Marka|website=Federalna|language=en|access-date=8. 4. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.fokus.ba/magazin/kultura/u-bkc-u-vece-poezije-i-saha-za-vesovic-marka/3307881/|title=U BKC-u 'Veče poezije i šaha za Vešović Marka'|last=Fokus.ba|date=18. 7. 2024|website=Fokus.ba|language=bs-BA|access-date=8. 4. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/kultura/vece-poezije-i-saha-za-vesovic-marka-veceras-u-bkc-u-ks/|title="Veče poezije i šaha za Vešović Marka" večeras u BKC-u KS|last=BiH|first=N1|date=18. 7. 2024|website=N1|language=bs-BA|access-date=8. 4. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://penbih.ba/2024/07/vece-poezije-i-saha-za-vesovic-marka/|title=Veče poezije i šaha za Vešović Marka|last=Ljajić|first=Elvis|date=16. 7. 2024|website=P.E.N.|language=bs-BA|access-date=8. 4. 2025}}</ref> * Veče posvećemo [[Dževad Karahasan|Dževadu Karahasanu]]<ref>{{Cite web|url=https://federalna.ba/bosnjacki-institut-u-sarajevu-priprema-vece-posveceno-akademiku-dzevadu-krahasanu-jueob|title=Sarajevo: Veče posvećeno Dževadu Karahasanu|website=Federalna|language=en|access-date=8. 4. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.bmeia.gv.at/bs/austrijska-ambasada-sarajevo/aktuelno/kalendar-kulturnih-zbivanja/detail/gedenkfeier-die-dem-grossen-schriftsteller-dzevad-karahasan-gewidmet-ist|title=Detail|last=Österreich|first=Außenministerium der Republik|website=www.bmeia.gv.at|language=bs|access-date=8. 4. 2025}}</ref> * Sjećanje na [[Admiral Mahić|Admirala Mahića]] (2025)<ref>{{Cite web|url=https://raport.ba/foto-sjecanje-na-admirala-mahica-uz-anegdote-price-i-pjesme-prijatelji-o-velikom-covjeku-pjesniku-putniku-i-boemu/#google_vignette|title=FOTO Sjećanje na Admirala Mahića uz anegdote, priče i pjesme: Prijatelji o velikom čovjeku, pjesniku, putniku i boemu|last=Emir|date=17. 1. 2025|website=Raport.ba - Najnovije vijesti|language=bs-BA|access-date=8. 4. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://federalna.ba/galerija-collegium-artisticum-17-januara-sjecanje-na-admirala-mahica-ub2ue|title=Galerija Collegium Artisticum: 17. januara ''Sjećanje na Admirala Mahića''|website=Federalna|language=en|access-date=8. 4. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/kun/sjecanje-na-admirala-mahica-ovog-petka-u-collegium-artisticum-1012816/|title=''Sjećanje na Admirala Mahića'' ovog petka u Collegium artisticum|date=14. 1. 2025|website=www.oslobodjenje.ba|language=bs|access-date=8. 4. 2025}}</ref> * Svjetski dan poezije (2026)<ref>{{Cite news|url=https://federalna.ba/svjetski-dan-poezije-u-sarajevu-poezija-kao-otpor-stvarnosti-hvxbd?fbclid=IwY2xjawQtwexleHRuA2FlbQIxMQBzcnRjBmFwcF9pZBAyMjIwMzkxNzg4MjAwODkyAAEe9RJG7vZhM5X3wexMCJ569F0JlCAzqLxuGJdfPzdsBWDN2QRMJJ2kLIDarX4_aem_X__zcCjbd5EX1Lo2ZJT5Iw|title=Svjetski dan poezije u Sarajevu: Poezija kao otpor stvarnosti|access-date=|publisher=Federalna.ba}}</ref> == Promocije knjiga == Kao način popularizovanja književnosti, u okviru Književnog kornera organizuju se i promocije knjiga domaćih i stranih autora. * Promocija knjige Kenana Kundalića "Nedostojanstvenost smrti"<ref>{{Cite web|url=https://www.zenicablog.com/foto-promocija-knjige-nedostojanstvenost-smrti-kenana-kundalica-u-sarajevu/|title=FOTO: Promocija knjige "Nedostojanstvenost smrti" Kenana Kundalića u Sarajevu|last=zenicablog|date=28. 11. 2024|website=Zenicablog|language=en-US|access-date=8. 4. 2025}}</ref> * Promocija knjige Silivia Montija "L’idroporto del Lido di Ostia: Carlo Del Prete" * Promocija knjige Anesa Oručevića "Dinamika cvjetanja"<ref>{{Cite web|url=https://www.federalna.ba/predstavljena-knjiga-poezije-dinamika-cvjetanja-anesa-orucevica-e7man|title=Predstavljena knjiga poezije 'Dinamika cvjetanja' Anesa Oručevića|website=Federalna|language=en|access-date=8. 4. 2025}}</ref> * Promocija knjige Gorana Vrhunca "Prazno u pucanj" * Promocija knjige Ranke Eisenhauer "Zov i okovi domovine"<ref>{{Cite web|url=https://bljesak.info/info-vodic/razno/promocija-dvojezicne-knjige-zov-i-okovi-domovine-u-mostaru/525336|title=Promocija dvojezične knjige ''Zov i okovi domovine'' u Mostaru|website=Bljesak}}</ref> * Promocija romana "Čudotvorna Gospa Olovska" autorice Amre Olovčić<ref>{{Cite web|url=https://bosnistika.ba/index.php/2025/11/11/50-izdanje-knjizevnog-kornera-promocija-knjige-cudotvorna-gospa-olovska-amre-olovcic/|title=Promocija knjige “Čudotvorna Gospa Olovska” Amre Olovčić|website=Portal Bosnistika}}</ref> * Promocija knjige “Kratke priče o pokušajima izbavljenja” Emine Đelilović-Kevrić<ref>{{Cite web|url=https://tacno.net/promocija-knjige-emine-delilovic-kevric-kratke-price-o-pokusajima-izbavljenja/|title=Promocija knjige Emine Đelilović-Kevrić “Kratke priče o pokušajima izbavljenja”|website=Tačno.net|publisher=Udruženje “Centar za kritičko mišljenje”}}</ref> * Promocija zbirke poezije "Kćeri Abdulahova" Mirzete Memišević Hodžić<ref>{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/kultura/veceras-u-sarajevu-promocija-knjige-kceri-abdulahova-mirzete-memisevic-hodzic/622534?fbclid=IwY2xjawPdy0BleHRuA2FlbQIxMQBzcnRjBmFwcF9pZBAyMjIwMzkxNzg4MjAwODkyAAEeje0Vo5au_4VqyDiCHW3Zr3sJpz70eku9SaCUl7V-I6xydSbzYw-nW9TJoJI_aem_cQWs9WF6fO5d7MiHnJlaHQ|title=Večeras u Sarajevu promocija knjige "Kćeri Abdulahova" Mirzete Memišević Hodžić|website=Radio Sarajevo}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://bosnistika.ba/index.php/2026/01/15/najava-dogadjaja-promocija-knjige-kceri-abdulahova-mirzete-memisevic-hodzic/?fbclid=IwY2xjawPdy4tleHRuA2FlbQIxMQBzcnRjBmFwcF9pZBAyMjIwMzkxNzg4MjAwODkyAAEet5UCvo26yd_VYUTxFKDUixcU01xHETv4BrWfzBcOWl5zD-0d0J83IoUSDS0_aem_ISS-PI5x6LylxyELS6Vnkw|title=Najava događaja: Promocija knjige “Kćeri Abdulahova” Mirzete Memišević Hodžić|website=Bosnistika}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://fbl.ba/poezija-kao-dom-i-dijalog-promocija-knjige-kceri-abdulahova-mirzete-memisevic-hodzic/?fbclid=IwY2xjawPdy8xleHRuA2FlbQIxMQBzcnRjBmFwcF9pZBAyMjIwMzkxNzg4MjAwODkyAAEeyTA86nJk1JjgwC36C1GB34r5poNPuucePWu75vESvXyJLo18E4tGiIPxBbE_aem_mxQDs9Re8h-r7n2ueDYZUg|title=Poezija kao dom i dijalog: Promocija knjige KĆERI ABDULAHOVA Mirzete Memišević Hodžić|date=|website=FBL}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/kultura/odrzana-promocija-kceri-abdulahova-mirzete-memisevic-hodzic-rolektoster-emocija/622705?fbclid=IwY2xjawPe-phleHRuA2FlbQIxMQBzcnRjBmFwcF9pZBAyMjIwMzkxNzg4MjAwODkyAAEeOUSuIeQ95yKtN3_Eq9ATHDKIuvywAxhuMuIyCYHRDDxMZOBQ_N-jiF7yqNQ_aem_xbB3Pk1FW-JXyTwY7kBrcQ|title=Održana promocija "Kćeri Abdulahova" Mirzete Memišević Hodžić: Rolektoster emocija|website=RADIO SARAJEVO}}</ref> * Promocija knjige "Viteštvo u srednjovjekovnoj Bosni" [[Emir O. Filipović|Emira O. Filipovića]]<ref>{{Cite news|url=https://historiografija.hr/?p=52651|title=Promocija knjige Emira O. Filipovića “Viteštvo u srednjovjekovnoj Bosni” u Sarajevu|work=Historiografija.hr}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://tacno.net/knjizevni-korner-vas-poziva-na-promociju-knjige-vitestvo-u-srednjovjekovnoj-bosni-autora-emira-o-filipovica/|title=Književni korner vas poziva na promociju knjige “Viteštvo u srednjovjekovnoj Bosni” autora Emira O. Filipovića|work=Tačno.net}}</ref> == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Kultura u Sarajevu]] 5dd9so5cywwttyhzttenqyvm8jl8lck 3 526407 3837923 3831382 2026-04-28T21:22:23Z AnToni 2325 /* Psihologija i psiholozi */ novi odlomak 3837923 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} == Formatiranje == U člancima o datumima godinu nije potrebno pisati u formatu <nowiki>[[yyyy.|yyyy]]</nowiki>. Također je nepotrebno u dijelu o umrlim pisati: " x y '''je''' "neko i nešto". Ako je osoba umrla onda je '''je''' nepotrebno!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 08:56, 8 februar 2026 (CET) :Obratite pažnju na gornje primjedbe. Niko nema vremena, popravljati tuđe greške! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 14:25, 8 februar 2026 (CET) :Hvala na sugestiji. Moguće da sam napravila negdje grešku, ali sam vodila računa da ne stoji "...je bio...". [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 14:52, 8 februar 2026 (CET) ::U člancima o datumima godinu nije potrebno pisati u formatu <nowiki>[[yyyy.|yyyy]]</nowiki>.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 12:24, 13 februar 2026 (CET) == Referenciranje == Nije potrebno reference, koje su navedene sa šablonima <nowiki>{{cite web}}</nowiki> i <nowiki>{{cite book}}</nowiki> mijenjati u jednostavne reference, kao što ste uradili [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Psihologija&diff=prev&oldid=3810121 ovdje]. Ovi šabloni su optimalni za navođenje svih podataka i formatirani su tako da prikazuju sve unesene podatke. Pogledajte [[Šablon:Cite book|Cite book]] i [[Šablon:Cite web|Cite web]]! --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 12:43, 15 februar 2026 (CET) :Hvala na sugestiji. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 13:17, 15 februar 2026 (CET) == Pomilovanje/amnestija == Pozdrav, potrebno je dopuniti clanke sekundarnim izvorima. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:38, 18 april 2026 (CEST) :Pozdrav Panasko. Dopunila sam "amnestiju", ostaje "pomilovanje". [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 23:55, 19 april 2026 (CEST) == Psihologija i psiholozi == Nije potrebno trostruko kategorizirati članke! Svi psiholozi se nalaza u potkagoriji od kategorije Psiholozi, koja se opet nalazi u kategoriji Psihologija [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 23:22, 28 april 2026 (CEST) 25rym8cw2hlbwnw3nl874jbm82spqdr 3837926 3837923 2026-04-28T21:28:59Z Bosancica by MK 173186 /* Psihologija i psiholozi */ odgovor 3837926 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} == Formatiranje == U člancima o datumima godinu nije potrebno pisati u formatu <nowiki>[[yyyy.|yyyy]]</nowiki>. Također je nepotrebno u dijelu o umrlim pisati: " x y '''je''' "neko i nešto". Ako je osoba umrla onda je '''je''' nepotrebno!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 08:56, 8 februar 2026 (CET) :Obratite pažnju na gornje primjedbe. Niko nema vremena, popravljati tuđe greške! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 14:25, 8 februar 2026 (CET) :Hvala na sugestiji. Moguće da sam napravila negdje grešku, ali sam vodila računa da ne stoji "...je bio...". [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 14:52, 8 februar 2026 (CET) ::U člancima o datumima godinu nije potrebno pisati u formatu <nowiki>[[yyyy.|yyyy]]</nowiki>.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 12:24, 13 februar 2026 (CET) == Referenciranje == Nije potrebno reference, koje su navedene sa šablonima <nowiki>{{cite web}}</nowiki> i <nowiki>{{cite book}}</nowiki> mijenjati u jednostavne reference, kao što ste uradili [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Psihologija&diff=prev&oldid=3810121 ovdje]. Ovi šabloni su optimalni za navođenje svih podataka i formatirani su tako da prikazuju sve unesene podatke. Pogledajte [[Šablon:Cite book|Cite book]] i [[Šablon:Cite web|Cite web]]! --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 12:43, 15 februar 2026 (CET) :Hvala na sugestiji. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 13:17, 15 februar 2026 (CET) == Pomilovanje/amnestija == Pozdrav, potrebno je dopuniti clanke sekundarnim izvorima. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:38, 18 april 2026 (CEST) :Pozdrav Panasko. Dopunila sam "amnestiju", ostaje "pomilovanje". [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 23:55, 19 april 2026 (CEST) == Psihologija i psiholozi == Nije potrebno trostruko kategorizirati članke! Svi psiholozi se nalaza u potkagoriji od kategorije Psiholozi, koja se opet nalazi u kategoriji Psihologija [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 23:22, 28 april 2026 (CEST) :OK. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 23:28, 28 april 2026 (CEST) ks0w48pssigo4xuoohxdj14mxsyf8wy 0 526790 3837963 3782355 2026-04-29T07:28:59Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3837963 wikitext text/x-wiki '''Lake Fest''' je najveći [[Crna Gora|crnogorski]] [[muzički festival]]. Festival se održava na obali [[Krupačko jezero|Krupačkog jezera]] tokom ljeta, a posljednjih godina tradicionalno se održava početkom augusta kao trodnevni događaj. Nudi širok spektar muzike, uključujući [[rock and roll]], alternativnu, a posljednjih godina i elektronsku muziku. Program uglavnom uključuje umjetnike iz [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|regiona,]] ali i iz cijelog svijeta. Neki od najznačajnijih izvođača bili su [[Manu Chao]], [[Laibach (grupa)|Laibach]], Guano Apes, Paul van Dyk, Mahmut Orhan, James Zabiela, [[Dubioza Kolektiv]], [[Rambo Amadeus]], [[Partibrejkers]], [[Damir Urban|Urban & 4]], [[Hladno Pivo]], [[Riblja Čorba]], [[Van Gogh (grupa)|Van Gogh]] i mnogi drugi.<ref>{{cite web |title=Lake Fest je najveći crnogorski muzički festival|url=https://lake-fest.me/o-festivalu/|website=lake-fest.me|access-date=11. 10. 2025}}</ref> Od osnivanja 2011. godine, festival je posjetilo više od 220.000 ljudi.<ref>{{cite web |title=Lake fest od 4. do 6. avgusta: Objavljen spisak izvođača|url=https://www.portalanalitika.me/clanak/lake-fest-2022-u-auvustu-objavljen-spisak-izvodaca|website=portalanalitika.me|access-date=11. 10. 2025}}</ref> ==Izdanja festivala== {| class="wikitable" |- ! Godina ! style="width:7em"| Datum ! class="unsortable"| Izvođači ! Izvor |- | 2011. <br> {{small|(1)}} | 22–24. jul | Shin ei ·Punkreas · Autumn For Free · Post scriptum · [[Zoster]] · DST · [[Letu štuke]] · [[Damir Urban]] · Human · Nagual · Gomila nesklada · Manisent i mentalnost · [[E-Play]] · Autogeni trening · [[Zabranjeno pušenje]] · [[Sunshine (grupa)|Sunshine]] · H.A.N.T. · Fetah Vibration · The Dojka · [[Bolesna štenad]] · [[Elemental]] · [[Kanda, Kodža i Nebojša]] · [[Patribrejkersi]] · [[Dubioza kolektiv]] |<ref>{{Cite web|url=http://konkursiregiona.net/lake-fest-niksic/|title=Lake fest Niksic - Konkursi regiona|date=21. 7. 2011|access-date=11. 10. 2025|archive-date=5. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200105005705/http://konkursiregiona.net/lake-fest-niksic/|url-status=dead}}</ref> |- | 2012. <br> {{small|(2)}} | 20–22. jul | Marble · [[ZAA]] · [[Čovek bez sluha]] · [[Edo Maajka]] · DST · [[Atomsko sklonište]] · [[Damir Urban]] · [[Beogradski sindikat]] · Demodemolls · [[Lude Krawe]] · [[Zemlja gruva!]] · Hypnotized · [[Darko Rundek]] · [[Električni orgazam]] · [[Ritam nereda]] · [[Block Out]] · Brzi bend Crtinja · Zoon politikon · 16x8x23 · [[Jarboli]] · Autogeni trening · [[Bjesovi]] · [[Psihomodo pop]] · Marky Ramone's Blitzkrieg | <ref>{{Cite web|url=https://www.vijesti.me/zabava/muzika/315642/raspored-nastupa-na-lake-festu-otvara-marble-zatvara-marky-ramone|title=Raspored nastupa na Lake Festu: Otvara Marble, zatvara Marky Ramone|website=vijesti.me|access-date=11. 10. 2025}}</ref> |- | 2013. <br> {{small|(3)}} | 19–21. jul | Beer & Steel · Hipotalmus · HBŠ · Happy Hour · Mikrokozma · [[Six Pack (band)|Six Pack]] · Neozbiljni pesimisti · [[Deca loših muzičara]] · [[Goblini]] · [[Hladno pivo]] · [[Goribor]] · LUR · Spank · Pogonbgd · [[Sharks Snakes & Planes|Sharks, Snakes & Planes]] · Pištolj na gumene metke · Skroz · Postolar Tripper · [[Obojeni program]] · [[Disciplin a Kitschme]] ·Pozdrav Azri · [[Let 3]] ·Ućuti pas · Sivi · [[Hadži prodane duše]] · Innergate · Decomposing Entity · Iskaz i [[Marčelo]] · [[Atheist Rap]] · [[Eyesburn]] · [[Plejboj]] · [[Bajaga i instruktori]] · [[Bad Copy]] | <ref>{{Cite web|url=https://www.rocksvirke.com/kompletan-program-i-satnica-3-lake-fest-a/|title=Комплетан програм и сатница 3. Лејк феста|access-date=11. 10. 2025|archive-date=5. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200105010701/https://www.rocksvirke.com/kompletan-program-i-satnica-3-lake-fest-a/|url-status=dead}}</ref> |- | 2014. <br> {{small|(4)}} | 25–27. jul | Ubrzo potom · [[Lutke]] · [[Popečitelji]] · Vrooom · [[Negative (grupa)|Negative]] · [[Kultur Shock]] · [[Gibonni]] · [[Brkovi]] · [[Strah od Džeki Čena]] · Gomila nesklada · [[Zoster]] · [[S.A.R.S.]] · DST · [[Orthodox Celts]] · [[Laibach]] · Feud · PPG · Kiza bluz bend · [[Veliki prezir]] · Nagual · Davorin i Bogovići · [[Dječaci]] · [[Van Gogh (grupa)|Van Gogh]] · [[Sunshine (grupa)|Sunshine]]} | <ref>{{Cite web|url=https://balkanrock.com/vesti/vesti-iz-regiona/laibach-gibboni-i-mnogi-drugi-na-niksickom-lake-festu/|title=Laibach, Gibonni i mnogi drugi na nikšićkom Lake Festu &#124; Balkanrock.com|date=22. 6. 2024|access-date=11. 10. 2025|archive-date=5. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200105010921/https://balkanrock.com/vesti/vesti-iz-regiona/laibach-gibboni-i-mnogi-drugi-na-niksickom-lake-festu/|url-status=dead}}</ref> |- | 2015. <br> {{small|(5)}} | 11–16. avgust | Masturbeator · Pogrešna odluka · Alexandria · Mangrov · [[Sasja]] · [[Stereo banana]] · Willie and the Groundskeepers · Antivirus prepelica · Uzemljenje · Holographic Human Element · Shejdi Kruu · [[Sivilo (reper)|Sivilo]] · Josip A Lisac · Deca apokalipse · Bad Seasons · [[Strah od Džeki Čena]] · Vizija · Manitou · Igra duhova · Tuhhtš i Espikuer · [[Samostalni referenti]] · Podroom · [[ZAA]] · Mortal kombat · Iskaz · [[Guano Apes]] · [[Bjesovi]] · [[Prti Bee Gee]] · [[Ničim izazvan]] · [[Pankrti]] · DST · [[Goblini]] · [[Riblja čorba]] · [[Babe (grupa)|Babe]] · Zahed Sultan · [[Nikola Pejaković|Kolja i grobovlasnici]] · [[Elemental]] · [[Darko Rundek|Rundek Cargo Trio]] · [[Orthodox Celts]] · [[Dejan Petrović|Dejan Petrović big bend]] · [[Who See]] · Koza mostra | <ref>{{Cite web|url=http://www.urbanbug.net/magazin/vest/lake-fest-2015-peti-po-redu-festival-alternativne-rock-muzike-u-niksicu|title=LAKE FEST 2015: Peti po redu festival alternativne rock muzike u Nikšiću!|website=urbanbug.net|access-date=11. 10. 2025|archive-date=30. 3. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230330201403/http://www.urbanbug.net/magazin/vest/lake-fest-2015-peti-po-redu-festival-alternativne-rock-muzike-u-niksicu|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.portalanalitika.me/clanak/197684--program-i-satnica-lake-festa|title=Program i satnica LAKE FESTA|website=Portal Analitika|access-date=11. 10. 2025}}</ref> |- | 2016. <br> {{small|(6)}} | 11–14. avgust | Voodoo · Off Duty · Mangrov · [[Rambo Amadeus]] · [[Bajaga i instruktori]] · [[Kultur Shock]] · [[Sivilo]] · Light Under the Black Mountain · Zoon politikon · M.O.R.T. · [[Kerber (grupa)|Kerber]] · [[Goran Bare]] i [[Majke]] · [[Kiril Džajkovski]] · [[Nikola Vranjković]] · Justin's Johnson · [[Irish Stew of Sindidun]] · [[Lačni Franc]] · DST · [[YU Grupa]] · [[Dejan Petrović|Dejan Petrović big bend]] · [[Ritam nereda]] · Aurora · [[Sara Renar]] · Punkreas · [[Stray Dogg]] · [[The Beat Fleet]] · [[Manu Chao|Manu Chao La Ventura]] · Gužva u 16-ercu | <ref>{{Cite web|url=https://www.novineniksica.me/pocinje-lake-fest-2016/|title=Počinje Lake fest 2016|first=Novine|last=Niksica|date=11. 9. 2016|access-date=11. 10. 2025}}</ref> |- | 2017. <br> {{small|(7)}} | 11–13. avgust | Mikrokozma · [[Buč Kesidi]] · Justin's Johnson · Gomila nesklada · [[Zabranjeno pušenje]] · [[Hladno pivo]] · BandX · [[Bad Copy]] · [[Galija]] · [[Natali Dizdar]] · [[Gru]] · OPG · Parampašćad · Talisco · Freedom · Porto Morto · [[Pero Defformero]] · Mortal kombat · [[Neverne bebe]] · [[Kiril Džajkovski]] · [[Samostalni referenti]] | <ref>{{Cite web|url=http://www.seecult.org/vest/7-lake-fest-u-niksicu|title=7. Lake fest u Nikšiću &#124; SEEcult|access-date=11. 10. 2025}}</ref> |- | 2018. <br> {{small|(8)}} | 9–11. avgust | Rudolf · Barbara Munjas · [[Orthodox Celts]] · [[Perper (grupa)|Perper]] · [[Zoster]] · [[Ritam nereda]] · [[Iskaz]] · Kontradikšn · [[KBO!]] · [[Atomsko sklonište]] · [[Van Gogh (grupa)|Van Gogh]] · [[Goblini]] ·Punkreas · Bubnjivi · Helem nejse · [[Vlatko Stefanovski|Vlatko Stefanovski trio]] · DST · [[Marčelo]] · Kawasaki 3P | <ref>{{Cite web|url=https://www.danas.rs/kultura/poznat-spisak-izvodjaca-za-lake-fest-2018/|title=Poznat spisak izvođača za LAKE FEST 2018 - Kultura - Dnevni list Danas|first=Nina|last=Colic|date=22. 6. 2018|access-date=11. 10. 2025}}</ref> |- | 2019. <br> {{small|(9)}} | 8-10. avgust | Akademija · [[Stereo banana]] · [[The Beat Fleet]] · [[Željko Bebek]] · Dog Eat Dog · [[Nikola Vranjković]] · Off Duty · Killo Killo Banda · [[Ibrica Jusić]] · [[Bombaj štampa]] · Punkreas · [[Prti Bee Gee]] · [[Aklea Neon]] · [[Nikola Pejaković|Kolja i grobovlasnici]] · [[Artan Lili]] · [[Kerber (grupa)|Kerber]] · [[Dejan Najdanović Najda|Najda]] i Smak tribjut · [[Love Hunters]] | <ref>{{Cite web|url=https://balkanrock.com/vesti/najave/konacni-lineup-lake-festa-2019/|title=Konačni lineup Lake Festa 2019. &#124; Balkanrock.com|date=19. 6. 2025|access-date=11. 10. 2025|archive-date=5. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200105012055/https://balkanrock.com/vesti/najave/konacni-lineup-lake-festa-2019/|url-status=dead}}</ref> |- | 2020. |colspan=2 | Deseto izdanje Lake Festa trebalo je da se održi od 6. do 8. augusta 2020. Međutim, festival se te godine nije održao zbog [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-19]]. | <ref>{{Cite web|url=https://etrebinje.com/2020/07/sundic-zelja-nam-je-da-se-ne-prekine-tradicija-festivala-zecevic-lake-fest-necemo-za-200-ljudi/|title=Šundić: Želja nam je da se ne prekine tradicija festivala, Zečević: Lake fest nećemo za 200 ljudi|date=4. 7. 2020}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.portalanalitika.me/clanak/zecevic-jubilej-koji-nosi-poruku-da-ce-muzika-pobijediti|title=Zečević: Jubilej koji nosi poruku da će muzika pobijediti|website=Portal Analitika|access-date=11. 10. 2025}}</ref> |- | 2021. <br> {{small|(10)}} | 5-7. avgust | [[Rudolf (muzička grupa)|Rudolf]] · [[Mortal kombat (grupa)|Mortal kombat]] · [[Hladno pivo]] · [[Psihomodo pop]] · [[Nikola Vranjković]] · Parampaščad · [[Zoster]] · [[Goblini]] · [[Sunshine (grupa)|Sunshine]] · [[Six Pack (grupa)|Six Pack]] · Štrajk mozga · [[Dejan Petrović|Dejan Petrović big bend]] · [[Bjesovi]] · [[Ritam nereda]] · Iskaz | <ref>{{Cite web|url=https://www.portalanalitika.me/clanak/na-lake-fest-sa-potvrdom-o-vakcinisanju-negativnim-pcr-ili-antigenskim-testom|title=Na Lake fest sa potvrdom o vakcinisanju, negativnim PCR ili antigenskim testom|website=Portal Analitika|access-date=11. 10. 2025}}</ref> |- | 2022. <br> {{small|(11)}} | 4-6. avgust | Vrpca ·DST · [[Piloti]] · Black — Metallica tribute · Agents of Time · [[Marko Nastić]] · Deca iz vode · [[Atheist Rap]] · [[Van Gogh (grupa)|Van Gogh]] · [[Negative (grupa)|Negative]] · Ten Walls · Lea Dobričić · [[Kraljevski apartman]] · [[Kanda, Kodža i Nebojša]] · [[Bolero]] · [[Vojko V]] · [[Pol van Dajk]] · Dejan Milićević | |- |2023. <br> {{small|(12)}} | 4-6. avgust | Gladni naučnici · Tribjut Idoli · [[Bijelo dugme]] · [[Brkovi]] · Tom Novi · Punkreas · [[Partibrejkers]] · [[YU Grupa]] · [[Kerber (grupa)|Kerber]] · [[Mahmut Orhan]] [[Električni orgazam]] · [[Smak|Smak+]] · [[Zoster]] · [[Vojko V]] · Džejms Zabijela | <ref>{{Cite web|url=https://www.vijesti.me/zabava/muzika/664321/lejk-fest-od-4-do-6-avgusta-u-niksicu-nastupaju-bijelo-dugme-partibrejkersi-zoster-mahmut-orhan|title=Lejk fest od 4. do 6. avgusta u Nikšiću: Nastupaju Bijelo dugme, Partibrejkersi, Zoster, Mahmut Orhan...|website=vijesti.me|access-date=11. 10. 2025}}</ref> |- | 2024. <br> {{small|(13)}} | 9-11. avgust | Na brzaka · Jelene · Eliza Stark & The Dappers · Subverzija · [[Željko Bebek]] · [[Prljavo kazalište]] · Funk Shui · Murat Unčuoglu · Tantra Brothers · Azilanti · Devet · [[Marčelo]] · Queen Sensation · Splin · [[Ritam nereda]] · Fede le Grand · Petrikor · Mikrokozma · Logička greška · Džanum · [[Jurica Pađen]] i [[Aerodrom (grupa)|Aerodrom]] · [[Crvena jabuka]] · [[Laibach]] · Džeks Džouns | <ref>{{Cite web|url=https://www.vijesti.me/zabava/muzika/719158/goblini-otkazali-nastup-na-lake-festu-umjesto-njih-dolazi-funk-shui|title=Goblini otkazali nastup na Lake festu, umjesto njih dolazi Funk Shui|website=vijesti.me|access-date=11. 10. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.vijesti.me/zabava/muzika/719344/otvoren-13-lake-fest-povratnicki-koncert-zeljka-bebeka-prljavo-kazalisteprvi-put-u-niksicu|title=Otvoren 13. Lake fest: "Povratnički" koncert Željka Bebeka, "Prljavo kazalište" prvi put u Nikšiću|website=vijesti.me|access-date=11. 10. 2025}}</ref> <br> <ref>{{Cite web|url=https://www.vijesti.me/zabava/muzika/719456/drugo-vece-lake-festa-nastupili-marcelo-queen-sensation-ritam-nereda|title=Drugo veče Lake festa: Nastupili Marčelo, Queen sensation, Ritam nereda...|website=vijesti.me|access-date=11. 10. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.vijesti.me/zabava/muzika/719537/zavrsen-lake-fest-mozda-medijima-nije-interesantan-ali-rokenrol-je-ziv|title=Završen Lake fest: Možda medijima nije interesantan, ali rokenrol je živ|website=vijesti.me|access-date=11. 10. 2025}}</ref> |- | 2025. <br> {{small|(14)}} | 8-10. avgust | Kolektiv 0 · Nabrzaka · Dječiji hor Zahumlje · Wider Horizons — Montenegrin Pink Floyd tribute · M.O.R.T. · [[Kultur Shock]] · [[Nikola Vranjković]] · Paradigma · Roba bez greške · Quiet Dogs · [[Samostalni referenti]] · Ring — ABBA tribute · [[Nele Karajlić|Dr Nele Karajlić]] · Savršeni marginalci · O’Konrads · Maramitu Mintinu · [[Dža ili Bu]] · [[Bombaj štampa]] · [[Dubioza kolektiv]] · [[Goblini]] · [[Sunshine (grupa)|Sunshine]] |<ref>{{Cite web|url=https://onogost.me/top1/pocinje-lake-fest-4/|title=Počinje Lake fest|first=Marija|last=Goranović|date=8. 8. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://mnemagazin.me/2025/08/09/poceo-lake-fest-djecji-glas-buducnosti-pink-floyd-katarzicna-zora-kultur-shocka-m-o-r-t-i-nikola-vranjkovic/|title=POČEO LAKE FEST: Dječji glas budućnosti, Pink Floyd, katarzična ,,Zora" Kultur Shocka, ,,M.O.R.T" i Nikola Vranjković|date=9. 8. 2025|access-date=11. 10. 2025}}</ref> <br> <ref>{{Cite web|url=https://www.vijesti.me/zabava/muzika/770173/u-niksicu-uvijek-ludo|title=U Nikšiću uvijek ludo|website=vijesti.me|access-date=11. 10. 2025}}</ref> |} ==Sponzori== *Elektroprivreda Crne Gore<ref>{{Cite web|url=https://www.epcg.com/media-centar/sponzorstva-i-donacije/lake-fest-od-9-do-11-avgusta-epcg-generalni-sponzor|title=Lake fest od 9. do 11. avgusta, EPCG generalni sponzor|website=epcg.com|access-date=11. 10. 2025|archive-date=17. 11. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20251117131153/https://www.epcg.com/media-centar/sponzorstva-i-donacije/lake-fest-od-9-do-11-avgusta-epcg-generalni-sponzor|url-status=dead}}</ref> *Opština Nikšić *Nikšićko rocks *Turistilka organizacija Nikšić *BusTicket4.me *Plantaže *Caffe Montenegro *Meridianbet<ref>{{Cite web|url=https://novski.me/lake-fest-2025-uz-meridianbet/|title=Lake Fest 2025 uz Meridianbet|website=novski.me|access-date=11. 10. 2025}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://lake-fest.me/ Zvanični sajt] [[Kategorija:Festivali u Nikšiću]] [[Kategorija:Crnogorski muzički festivali]] fs70g3hcmw30qclwzcpmvjnqz75nux3 0 529862 3837817 3792689 2026-04-28T14:25:05Z KWiki 9400 /* Vanjske poveznice */ 3837817 wikitext text/x-wiki {{Infokutija kompanija | veličina_slike2 = 250px | industrija = [[Filmska produkcija]] | proizvodi = [[Film]] | operativni_prihod = | slika = DreamWorks Animation SKG logo.svg }} '''DreamWorks Animation SKG''' je neovisni američki studio koji proizvodi uglavnom računalno animirane (CGI) [[film]]ove. Odlika svih njih je uspjeh i zarada diljem svijeta. Neki od uspješnica kao što su ''[[Shrek 2]]'', ''[[Madagaskar (animirani film)|Madagaskar]]'', ''[[Shrek Treći|Shrek treći]]'', ''[[Kung Fu Panda]]'' i ''[[Madagaskar 2]]'' su zaradili preko 500 milijuna [[USD|američkih dolara]]. DreamWorks trenutno distribuira svoje filmove preko [[Paramount Pictures]]a, koji je većinski vlasnik DreamWorks Animationa od [[2006.]] godine. Postoje dva glavna studija u [[Glendale, Kalifornija|Glendaleu]] i [[Redwood City]]u, oba grada su u [[kalifornija|Kaliforniji]]. ==Partnerstvo== DreamWorks Animation je surađivao s [[Hewlett-Packard|HP]]-om, i svi njegovi studiji su ekskluzivno bili opremljeni HP [[računalo|računalnom opremom]]. [[2005.]] [[AMD]] je potpisao trogodišnji ugovor sa studijom. To partnerstvo je završilo 2008. kada se DreamWorks Animation obvezao [[Intel]]u da će ubuduće rabiti samo njegovu računalnu opremu. ==Filmografija== Ovdje se nalazi potpuni popis svih dugometražnih filmova DreamWorks Animationa. Samo tri filma (''[[Pobuna u kokošinjcu]]'', ''[[Wallace i Gromit: Velika povrtna zavjera]]'' i ''[[Spirit neustrašivi]]'') nisu sinkronizirani na [[hrvatski jezik]]. Svi ostali jesu i to jako uspješno. ===Tradicionalna animacija=== *''[[Princ od Egipta]]'', ([[1998.]]) *''[[Put u El Dorado]]'', ([[2000.]]) *''[[Josip: Kralj snova]]'', ([[2000.]]) *''[[Neustrašivi Spirit]]'', ([[2002.]]) *''[[Sinbad: Legenda o sedam mora]]'', ([[2003.]]) ===Računalna animacija=== *''[[Mravi (1998)|Mravi]]'', ([[1998.]]) *''[[Shrek]]'', ([[2001.]]) *''[[Shrek 2]]'', ([[2004.]]) *''[[Riba ribi grize rep]]'', ([[2004.]]) *''[[Madagaskar (animirani film)|Madagaskar]]'', ([[2005.]]) *''[[Preko ograde (2006)]]'', ([[2006.]]) *''[[Pusti vodu da miševi odu]]'', ([[2006.]]) *''[[Shrek Treći|Shrek treći]]'', ([[2007.]]) *''[[Pčelin film]]'', ([[2007.]]) *''[[Kung Fu Panda]]'', ([[2008.]]) *''[[Madagaskar 2: Bijeg u Afriku]]'', ([[2008.]]) *''[[Čudovišta protiv vanzemaljaca]]'', ([[2009.]]) *''[[Kako izdresirati zmaja]]'', ([[2010.]]) *''[[Shrek uvijek i zauvijek]]'', ([[2010.]]) *''[[MaksimUm (2010)]]'', ([[2010.]]) *''[[Kung Fu Panda 2]]'', ([[2011.]]) *''[[Mačak u čizmama]]'', ([[2011.]]) *''[[Madagaskar 3|Madagaskar 3: Najtraženiji u Europi]]'' ([[2012.]]) *''[[Velikih pet|Pet legendi]]'' ([[2012.]]) *''[[Croods]]'' ([[2013.]]) *''[[Turbo]]'' ([[2013.]]) *''[[Gospodin Peabody i Sherman|Avanture gospodina Peabody i Shermana]]'' ([[2014.]]) *''[[Kako izdresirati zmaja 2]]'' ([[2014.]]) *''[[Pingvini s Madagaskara (2014)]]'' ([[2014.]]) *''[[Kod kuće]]'' ([[2015.]]) *''[[Kung Fu Panda 3]]'' ([[2016.]]) *''[[Trolovi (2016.)|Trolovi]]'' ([[2016.]]) *''[[Mali šef]]'' ([[2017.]]) *''[[Kapetan Gaćeša: Prvi epski film]]'' ([[2017.]]) *''[[Kako izdresirati zmaja 3]]'' ([[2019.|2019]].) *''[[Everest: Mladi Jeti]]'' ([[2019.|2019]].) *''[[Trolovi: Svjetska turneja]]'' ([[2020.|2020]].) *''[[Croods: Novo doba]]'' ([[2021.]]) *''[[Divlji Spirit]]'' ([[2021.]]) *''[[Mali šef: Obiteljski posao]]'' ([[2021.]]) *''[[Loši momci]]'' ([[2022.]]) *''[[Mačak u čizmama: Posljednja želja]]'' ([[2022.]]) *''[[Ruby: Tinejdžerica Kraken]]'' ([[2023.]]) *''[[Trolovi 3: Bend na okupu]]'' ([[2023.]]) *''Orion and the Dark'' ([[2024.]]) *''[[Kung Fu Panda 4]]'' ([[2024.]]) *''[[Divlji Robot]]'' ([[2024.]]) ===Ostala animacija=== *''[[Pobuna u kokošinjcu]]'', ([[2000.]]) *''[[Wallace i Gromit: Velika povrtna zavjera]]'', ([[2005.]]) ==Vidi još== *[[DreamWorks]] *[[Walt Disney Animation Studios]] *[[Blue Sky Studios]] *[[Illumination]] *[[Warner Bros. Pictures Animation]] *[[Sony Pictures Animation]] *[[Vanguard Animation]] ==Vanjske poveznice== *[http://www.dreamworksanimation.com/ Službeni sajt] {{Steven Spielberg}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Steven Spielberg]] [[Kategorija:Američki brendovi]] 8l5628puwsaqerxbqea17q0r7sxq63s 0 529863 3837816 3792682 2026-04-28T14:24:24Z KWiki 9400 /* Vanjske poveznice */ 3837816 wikitext text/x-wiki {{Infokutija kompanija | veličina_slike2 = 250px | industrija = [[Filmska produkcija]] | proizvodi = [[Film]] | operativni_prihod = | slika = DreamWorks Pictures.svg }} '''DreamWorks''' (poznat kao i '''DreamWorks Pictures''' ili '''DreamWorks SKG''') je [[SAD|američki]] [[filmski studio|filmski studio]]. Osim produkcije filmova DreamWorks proizvodi [[Videoigra|videoigre]] i televizijski program. Čak 10 filmova iz DreamWorksa je imalo zaradu veću od 100 milijuna američkih dolara zasebno. Najuspješniji film među njima je bio [[Shrek 2]]. DreamWorks je osnovan [[1994.]] kao pokušaj [[Steven Spielberg|Stevena Spielberga]], [[Jefferey Katzenberg|Jeffereya Katzenberga]] i [[David Geffen|Davida Geffena]] (prva slova njihovih prezimena daju drugu riječ u alternativnom nazivu DreamWorksa - DreamWorks SKG) da osnuju novi Hollywoodski studio. [[2005.]] su se dogovorili da svoj studio prodaju [[Viacom]]u. Prodaja je završena [[2006.]], a [[2008.]] DreamWorks prekida suradnju s Paramountom i dalje nastavlja zajedničku produkciju s indijskom Reliance ADA grupom. == Filmografija == Neki od mnogobrojnih filmova: {| |valign="top"| |width="300"| * ''[[Spašavanje vojnika Ryana]]'' * ''[[Vrtlog života]]'' * ''[[Gladijator (film)|Gladijator]]'' * ''[[Upoznajte roditelje]]'' * ''[[Evolucija]]'' * ''[[Umjetna inteligencija]]'' * ''[[Genijalni um]]'' * ''[[Put do uništenja ]]'' * ''[[Uhvati me ako možeš]]'' * ''[[Izbrisani]]'' * ''[[Otok (film)|Otok]]'' * ''[[Sanjarka: Nadahnuto istinitom pričom]]'' &nbsp; |valign="top"| * ''[[München (film)|München]]'' * ''[[Završni udarac]]'' * ''[[Zastave naših očeva]]'' * ''[[Pisma s Iwo Jime]]'' * ''[[Sweeney Todd: Đavolji brijač Fleet Streeta]]'' * ''[[Tropska grmljavina]]'' * ''[[Terminal (2004)|Terminal]]'' * ''[[Collateral (2004)|Collateral]]'' * ''[[Niz nesretnih događaja (2004)|Niz nesretnih događaja]]'' * ''[[Upoznajte Fockerove]]'' * ''[[Krug 2]]'' * ''[[Rat svjetova (2005)|Rat svjetova]]'' |} == Vidi još == * [[DreamWorks Animation]] == Vanjske poveznice == * [http://www.dreamworksstudios.com/ Službeni sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131122214652/http://www.dreamworksstudios.com/ |date=22. 11. 2013}} {{Steven Spielberg}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Steven Spielberg]] [[Kategorija:Američki brendovi]] 78w7zqhwg9roq5co0uv2fndswir51hb 0 529880 3837970 3813234 2026-04-29T09:18:04Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3837970 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Ice Age logo.svg|mini|desno|Službeni logotip franšize]] '''Ledeno doba''' ([[Engleski|eng.]] ''Ice Age'') je [[multimedijska franšiza]] koju je razvio [[Blue Sky Studios]] [[2002.|2002. godine]] s izdavanjem prvog poglavlja: [[Ledeno doba (2002.)|Ledeno doba]], redatelja [[Chris Wedge|Chrisa Wedgea]]. Smješten u ledeno doba, prati avanture skupine prapovijesnih sisavaca: ''Manfred'' ([[Mammuthus primigenius|vunasti mamut]]), ''Sid'' ([[Ljenivci|ljenjivac]]), ''Diego'' ([[smilodon]]), ''Ellie'' (Mannyjeva supruga), ''Crash'' i ''Eddie'' ([[Obični oposum|oposumi]]) i ''Scrat'' ([[Vjeverice|vjeverica]] sabljastog zuba) među ostalim likovima. Sve filmove i [[Kratki film|kratke filmove]] producirao je ''Blue Sky Studios'', a distribuirao [[20th Century Fox]]. Do danas je snimljeno pet filmova: ''[[Ledeno doba (animirani film)|Ledeno doba]]'' (2002.), ''[[Ledeno doba 2: Zatopljenje]]'' (2006.), ''[[Ledeno doba 3: Dinosauri dolaze]]'' (2009.), ''[[Ledeno doba 4: Zemlja se trese]]'' (2012.) i ''[[Ledeno doba: Veliki udar|Ledeno doba 5: Veliki udar]]'' (2016.), kao i niz kratkih filmova vezanih uz franšizu. Saga je bila veliki uspjeh i kod publike i kod reklama, osim u petom poglavlju koje su, iako komercijalni uspjeh, kritičari i publika izkritizirali jer nisu pokušali biti znanstveno točni. Od travnja 2016. franšiza je ostvarila 6 milijardi USD prihoda, što je čini jednom od medijskih franšiza s najvećom zaradom svih vremena. Nakon zatvaranja ''[[Blue Sky Studios]]'' u travnju [[2021.]], prava na sagu ostala su vlasništvo tvrtke Walt Disney.<ref>{{Citiranje weba|last=D'Alessandro|first=Anthony|date=9. veljače 2021.|title=Disney Closing Blue Sky Studios, Fox’s Once-Dominant Animation House Behind ‘Ice Age’ Franchise|url=https://deadline.com/2021/02/blue-sky-studios-closing-disney-ice-age-franchise-animation-1234690310/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210209175505/https://deadline.com/2021/02/blue-sky-studios-closing-disney-ice-age-franchise-animation-1234690310/|archive-date=9. veljače 2021.|access-date=22. veljače 2022.|website=Deadline}}</ref> == Filmovi == {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align: center;" ! style="background-color: lightblue;" |Film ! style="background-color: lightblue;" |Datum ! style="background-color: lightblue;" |Redatelj ! style="background-color: lightblue;" |Scenaristi ! style="background-color: lightblue;" |Priča ! style="background-color: lightblue;" |Producent |- |''[[Ledeno doba (animirani film)|Ledeno doba]]'' |2002. |Chris Wedge |Michael Berg and Michael J. Wilson and Peter Ackerman |Michael J. Wilson | rowspan="2" |Lori Forte |- |''[[Ledeno doba 2: Zatopljenje]]'' |2006. | rowspan="2" |Carlos Saldanha |Peter Gaulke & Gerry Swallow and Jim Hecht |Peter Gaulke & Gerry Swallow |- |''[[Ledeno doba 3: Dinosauri dolaze]]'' |2009. |Michael Berg & Peter Ackerman and Mike Reiss and Yoni Brenner |Jason Carter Eaton | rowspan="2" |Lori Forte i John C. Donkin |- |''[[Ledeno doba 4: Zemlja se trese]]'' |2012. |Steve Martino Michael Thurmeier |Michael Berg and Jason Fuchs |Michael Berg and Lori Forte |- |''[[Ledeno doba: Veliki udar|Ledeno doba 5: Veliki udar]]'' |2016. |Michael Thurmeier |Michael Wilson and Michael Berg and Yoni Brenner |Aubrey Solomon |Lori Forte |- | colspan="6" style="background-color: lightblue; " |'''Spin-off''' |- |''[[The Ice Age Adventures of Buck Wild]]'' |2022. |John C. Donkin |Jim Hecht and William Schifrin & Ray DeLaurentis |Jim Hecht |Denise L. Rottina |} Dok se promovirao ''The Ice Age Adventures of Buck Wild'', [[Odnosi s javnošću|PR]] stranica Disney+ otkrila je da je još jedan film ledenog doba u razvoju [[20th Century Animation]] studija.<ref>[https://lumiere-a.akamaihd.net/v1/documents/production_notes_disney_0d41ade6.pdf Production Document]</ref> == Kratki filmovi == {| class="wikitable" ! style="background-color: lightblue;" |Film ! style="background-color: lightblue;" |Datum |- |''Gone Nutty'' |2002. |- |''No Time for Nuts'' |2006. |- |''Surviving Sid'' |2008. |- |''Scrat's Continental Crack-Up'' | rowspan="2" |2012. |- |''Scrat's Continental Crack-Up - Part 2'' |- |''Cosmic Scrat-tastrophe'' |2015. |- |''Scrat: Spaced Out'' |2016. |} == Televizijski specijali == {| class="wikitable" ! style="background-color: lightblue;" |Naziv ! style="background-color: lightblue;" |Datum |- |''[[Ledeno doba: Božić mamutskih proporcija]]'' |2011. |- |''[[Ledeno doba: Tko prvi, njegovo jaje]]'' |2016. |} == Scrat Tales == U svibnju [[2021.]] šuškalo se da će kratka serija u produkciji [[Blue Sky Studios|Blue Sky Studija]] poznate kao [[Scrat Tales|''Scrat Tales'']] doći na [[Disney+]]. Serija bi pratila ''Scrata'', koji otkriva da ima sina. Snimka serije kasnije je procurila na [[YouTube]]u, a bivši animatori Blue Skyja otkrili su da će serija doći na Disney+ [[2022.|2022. godine]] nakon filma ''[[The Ice Age Adventures of Buck Wild]].'' Plišani lik Scratovog sina također je predstavljen putem web stranice "''Just Play Products"'', a druga slika sadrži plavu oznaku koja sadrži logotip za ''Scrat Tales'', iako je popis bio naslovljen pod "''The Ice Age Adventures of Buck Wild''" kako bi promovirao novi film.<ref>{{Citiranje weba|date=12. siječnja 2021.|title=The Ice Age Adventures of Buck Wild Baby Scrat Animated Feature Plush|url=https://justplayproducts.com/products/the-ice-age-adventures-of-buck-wild-baby-scrat-animated-feature-plush/|url-status=dead|access-date=22. veljače 2022.|website=Just Play|archive-date=12. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220112190618/https://justplayproducts.com/products/the-ice-age-adventures-of-buck-wild-baby-scrat-animated-feature-plush/}}</ref> Serija bi trebala biti objavljena kao Originalna Disney+ serija [[13. travnja]] 2022.<ref>{{Citiranje weba|date=22. veljače 2022.|title=The nut doesn't fall far from the tree. Ice Age: Scrat Tales starts streaming on #DisneyPlus April 13!|url=https://twitter.com/disneyplus/status/1496152815277850640|url-status=live|access-date=22. veljače 2022.|website=Twitter}}</ref> == Videoigre == {| class="wikitable" |+ ! style="background-color: lightblue;" |Igra ! style="background-color: lightblue;" |Godina ! style="background-color: lightblue;" |Tvrtka ! style="background-color: lightblue;" |Platforma |- |''Ice Age'' |2002. |[[Ubisoft]] |[[Game Boy Advance]] |- |''Ice Age 2: The Meltdown'' |2006. |[[Vivendi Universal Games]] |[[Wii]], [[PlayStation 2]], [[Nintendo GameCube|GameCube]], Game Boy Advance, [[Nintendo DS]], [[Xbox]], and [[Microsoft Windows]] |- |''Ice Age: Dawn of the Dinosaurs'' |30. lipnja 2009. |[[Activision]] |Microsoft Windows, Wii, Nintendo DS, PlayStation 2, [[PlayStation 3]] i [[Xbox 360]] |- |''Ice Age 3: Boulder Drop'' |2009. | | |- |''Ice Age 3: Dino Dinner'' |2009. | | |- |''Ice Age 3: Slippery Slope'' |2009. | | |- | rowspan="2" |''Ice Age Village'' |5. travnja 2012. | rowspan="2" |[[Gameloft]] |[[iOS]] i [[Android (operacijski sustav)|Android]] |- |24. travnja 2013. |[[Windows Phone]] |- |''Ice Age: Continental Drift – Arctic Games'' | rowspan="2" |10. srpnja 2012. |Activision |Wii, [[Nintendo 3DS]], Nintendo DS i Xbox 360 |- |''Ice Age Online'' |[[Bigpoint Games]] | |- |''Ice Age: Clueless Ice Sloth'' |2012. | | |- |''Ice Age Adventures'' |7. kolovoza 2014. | rowspan="2" |Gameloft |iOS, Android, Windows Phone i [[Windows 8]] |- |''Ice Age: Avalanche'' |2015. | |- |''Ice Age: Arctic Blast'' (zvana ''Ice Age: Hailstorm'') |lipanj 2016. |[[Zynga]] |iOS i Android |- |''Ice Age Mission Control'' | rowspan="5" |2016. | | rowspan="5" |online igre |- |''Ice Age: Manic Meteor Run!'' | |- |''Ice Age: Geode Jam!'' | |- |''Ice Age: Coloring Book'' | |- |''Ice Age: Matching Cards'' | |- |''Ice Age: Scrat's Nutty Adventure'' |2019. |[[Outright Games]] |[[PlayStation 4]], [[Xbox One]], [[Nintendo Switch]] i Microsoft Windows |} == Predstava uživo == ''Ice Age Live! A Mammoth Adventure'' je ledena predstava uživo koja kombinira klizanje, zračne umjetnosti, lutke i film, a priča novu priču temeljenu na prva tri filma ledenog doba.<ref>{{Citiranje weba|date=1. prosinca 2011.|title=Ice Age Live! A Mammoth Adventure is Coming in 2012|url=https://www.comingsoon.net/movies/news/84761-ice-age-live-a-mammoth-adventure-is-coming-in-2012|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20111202102502/http://www.comingsoon.net/news/movienews.php?id=84761|archive-date=1. prosinca 2011.|access-date=22. veljače 2022.|website=Comingsoon}}</ref> Radnja počinje s bebom mamutom, ''Peaches'', kojeg je otelo zlo stvorenje slično sokolu zvanom ''Shadow''. Njegov otac, ''Manny'', kreće spasiti ''Peaches'' u pratnji ''Sida'' i ''Diega''. Njihova misija je uspješna, ali na putu kući susreću se s lavinama i padovima stijena, pretvarajući ih u fantastično podzemno kraljevstvo.<ref>{{Citiranje weba|last=Dalton|first=Stephen|date=3. studenoga 2012.|title=Ice Age Live! A Mammoth Adventure: Theater Review|url=https://www.hollywoodreporter.com/news/general-news/ice-age-live-a-mammoth-386246/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160520195649/http://www.hollywoodreporter.com/review/ice-age-live-a-mammoth-386246|archive-date=20. svibnja 2016.|access-date=22. veljače 2022.|website=The Hollywood Reporter}}</ref> == Tematski park == Vožnje i atrakcije inspirirane Ledenim dobom prvi put su otvorene u njemačkom Filmskom parku. U 2012. godini u ''Alton Towers''u otvoreno je novo 4D iskustvo Ledenog doba. Zatim se 2014. otvaraju nove vožnje Ledenim dobom u ''Dufan Ancolu'' u [[Jakarta|Jakarti]] koja donosi dvije tematske vožnje Ledenog doba pod nazivom "''Ledeno doba: Sid's Arctic Tours"'' i "''Kontiki"''. Atrakcije inspirirane ledenim dobom bit će predstavljene u prvom tematskom parku [[20th Century Fox|20th Century Foxa]], nazvanom "''20th Century Fox World"'', koji će se otvoriti 2021. godine u sklopu malezijskih resorta "''Genting Highlands''".<ref>{{Citiranje weba|last=Han|first=Angie|date=26. srpnja 2013.|title=Fox To Build Theme Park Featuring 'Life Of Pi', 'Alien', 'Ice Age' Attractions|url=https://www.slashfilm.com/527292/foxs-malaysian-theme-park-to-feature-life-of-pi-alien-ice-age-attractions/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20130731234753/http://www.slashfilm.com/foxs-malaysian-theme-park-to-feature-life-of-pi-alien-ice-age-attractions/|archive-date=31. srpnja 2013.|access-date=22. veljače 2022.|website=Slash Film}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjske poveznice == * [http://www.iceagemovies.com/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220305020604/http://www.iceagemovies.com/ |date=5. 3. 2022 }} [[Kategorija:Ledeno doba (franšiza)| ]] [[Kategorija:Animirani filmovi]] [[Kategorija:Animirane filmske serije]] [[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]] [[Kategorija:Franšize Blue Sky Studiosa]] [[Kategorija:Franšize 20th Century Foxa]] 4cld3pmygyyczqlvt5vs3i07srpa36d 0 530133 3837799 3812892 2026-04-28T14:02:31Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3837799 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Jules Dumont d&#39;Urville | slika = Dumont_d'Urville.jpg | alt_slike = | opis = Jules Dumont d’Urville na slici [[Jérôme Cartellier|Jérômea Cartelliera]] (1846.) | ime_pri_rođenju = Jules-Sébastien-César Dumont d'Urville | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1790|05|23}} | mjesto_rođenja = [[Condé-sur-Noireau]], [[Prva Francuska Republika]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1842|05|08|1790|05|23}} | mjesto_smrti = [[Meudon]], [[Julska monarhija]] | nacionalnost = | druga_imena = Jules Sébastien César | zanimanje = moreplovac, polarni istraživač, botaničar, kartograf, kontraadmilar | godine_aktivnosti = 1811-42. | poznat_po = Otkriću [[Adelijina zemlja|Adelijine zemlje]] | značajna_djela = | supružnik = [[Adèle Dumont d'Urville]] | organizacija = [[Akademija nauka, umjetnosti i književnosti u Caenu]] | nagrade = [[Datoteka:Legion Honneur Chevalier ribbon.svg|40px]] [[Vitez Legije časti]] }} '''Jules-Sébastien-César Dumont d'Urville''', također ''Jules Sébastien César'', (rođen 23. maja 1790. u [[Condé-sur-Noireau]] (danas dio općine [[Condé-en-Normandie]]); umro 8. maja 1842. blizu [[Meudon]]a) bio je francuski moreplovac, istraživač i polarni istraživač. Njegova službena botanička autorska kratica je "d’Urv.". Kao istraživač i mornarički oficir istraživao je južni i zapadni [[Tihi okean]], [[Australija|Australiju]], [[Novi Zeland]] i [[Antarktik]]u. Kao botaničar i kartograf, dao je ime nekolicini morskih algi, biljaka i grmlja te mjestima poput ostva [[Ostrvo d'Urville|d'Urville]] na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]]. D’Urvilleova slava počiva na putovanjima koja je poduzeo, prvo kao zastavnik [[Korveta|korvete]] [[La Chevrette]] u [[Sredozemno more|Sredozemnom moru]], zatim kao prvi oficir korvete [[Coquille]] u australskim i novozelandskim vodama, a svako od njih bilo je popraćeno opsežnim kartografskim i pisanim analizama otkrića, koje su također bile od političkog i vojnog interesa. Njegovo treće putovanje bilo je oplovljavanje svijeta na brodu Coquille, koji je on, sada kao zapovjednik, preimenovao u [[Astrolabe]] u čast istoimenog broda istraživača [[Jean-Françoisa de La Pérouse]]a. Nakon toga dobio je zadatak istražiti put do [[Južni pol|Južnog pola]] s dvije korvete, ponovno Astrolabe i [[Zélée]]. Ovaj pokušaj spriječio je ledeni pokrivač, koji je u početku zarobio brodove i prisilio ih da se vrate u [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]], a zatim [[skorbut]], koji je desetkovao posade. Ipak, d'Urville je uspio još jedan pohod na jug, a nakon što je stigao do [[Antarktički krug|Antarktičkog kruga]], vratio se u Francusku, gdje je promaknut u [[kontraadmiral]]a. On i cijela njegova obitelj poginuli su u [[Željeznička nesreća u Versaillesu|željezničkoj nesreći]] u [[Versailles]]u dok su se vraćali kući s velikih vodenih igara u Versaillesu. == Biografija == === Djetinjstvo === Njegov otac, Gabriel Charles François Dumont (1728 – 1796), lord Urvillea, obnašao je dužnosti suca na dvoru Condé i upravitelja [[Condé-sur-Noireau]]a, kao i njegovi preci. Njegova majka, Jeanne Françoise Victoire Julie de Croisilles (1754 – 1832), podrijetlom iz [[Croisilles (Calvados)|Croisilles]]a, bila je vrlo stroga i potjecala je iz stare porodice seoskog plemstva [[Donja Normandija|Donje Normandije]]. Kao dijete, d'Urville je bio krhak i često boležljiv. Nakon očeve smrti, od 1798. nadalje, njegov ujak [[opat]] Croisillesa, postao je djetetov najvažniji mentor, podučavajući ga latinski i grčki jezik, retoriku, filozofiju i kineski jezik.<ref>{{cite EB1911 |wstitle=Dumont d'Urville, Jules Sébastien César |volume=8 |page=666|language=en}}</ref><ref name="Astrolabe">{{cite web | url =http://astrolabe-dumontdurville.fr/dumont-durville/ | title =Jules Dumont d'Urville | authorlink = | last = | first = | date = | website = | publisher = | access-date =4. 1. 2026 | language =fr | archive-date =6. 4. 2020 | archive-url =https://web.archive.org/web/20200406201215/http://astrolabe-dumontdurville.fr/dumont-durville/ | url-status =dead }}</ref> Od 1804. pohađao je ''Lycée imperial'' u [[Caenu]].<ref name="Lair">{{cite web | url =https://www.bmlisieux.com/normandie/durville.htm | title =Rapport sur les voyages de M. d'Urville, capitaine de frégate, né dans le département du Calvados; lu à la séance publique de l'Académie royale des Sciences, Arts et Belles-Lettres de Caen, le 19 Avril 1828. | authorlink =Pierre-Aimé Lair | last =Lair | first =Pierre-Aimé | date =2003 | website =bmlisieux.com | publisher =Collection électronique de la Médiathèque André Malraux de Lisieux | access-date =30. 3. 2023 | language =fr }}</ref> U biblioteci ovog grada počeo je čitati enciklopedije, a također i putopise [[Louis-Antoine de Bougainville|Louisa Antoinea de Bougainvillea]], [[James Cook|Jamesa Cooka]] i [[George Anson|Georgea Ansona]], što ga je duboko fasciniralo. Sa 17 godina pao je na prijemnom ispitu za ''École Polytechnique'', a zatim je, neočekivano za svoju obitelj, odlučio pridružiti se [[Francuska mornarica|francuskoj mornarici]]. === Mornarica === Primljen je kao [[kadet]] i ukrcao se na L'Aquilon pod zapovjednikom Maingonom u [[Brest]]u 26. novembra 1807.<ref name="Astrolabe" /> Kasnije iste godine primljen je u [[École navale]] u [[Lanvéoc]]u, blizu Bresta, gdje se pokazao kao ozbiljan i marljiv, iako i sramežljiv, mladić koji je odbacivao slobodne aktivnosti svojih kolega studenata i bio je više zainteresiran za istraživanje nego za vojna pitanja. Dana 31. oktobra 1808. dobio je čin kandidata prve klase. Diplomirao je kao najbolji u svojoj klasi i dobio čin [[zastavnik]]a 1811.<ref name="South">{{cite web | url =https://south-pole.com/p0000077.htm | title =Jules-Sebastien-Cesar Dumont d'Urville | authorlink = | last = | first = | date = | website = | publisher = | access-date =4. 1. 2026 | language =en}}</ref> U to vrijeme, francuska mornarica nije imala istu slobodu kretanja kao [[Napoleonova vojska]], jer su njezini brodovi bili ograničeni na luke zbog apsolutne dominacije [[Britanska kraljevska ratna mornarica|britanske kraljevske mornarice]]. To je također ometalo praktičnu obuku posada, što je zahtijevalo da brodovi mogu isplovljavati na otvoreno more. D'Urville, koji je, poput svojih drugova, bio zaglavljen na moru, iskoristio je vrijeme za intenzivno učenje stranih jezika. Kao rezultat toga, tečno je govorio engleski, njemački, španjolski, grčki, talijanski i hebrejski.<ref name="South" /> Njegove dužnosti u tom razdoblju uključivale su, od 1812. nadalje, prvo na Amazone, a zatim u Toulonu na [[Suffren]]u, brodu [[Klasa Téméraire|klase Téméraire]] sa 74 topa, a potom na njegovom sestrinskom brodu [[Borée]].<ref name="Simpson">{{cite book |last=Simpson |first=Margaret J. A.|authorlink =Margaret J. A. Simpson |date=1990 |title=Dumont d'Urville, Jules Sébastien César |url=https://teara.govt.nz/en/biographies/1d19/dumont-durville-jules-sebastien-cesar |location= |publisher=Encyclopedia of New Zealand |page= |isbn= |access-date= |language=en }}</ref><ref name="Roger">{{cite book |last=Coguiec |first=Roger |authorlink=Roger Coguiec |last2=Loukianoff |first2=Yannick |authorlink2=Yannick Loukianoff |date=1990 |title=Jules Dumont d'Urville |url=http://www.la-mer-en-livres.fr/dumontdurville.html |location= |publisher= |page= |isbn= |access-date=4. 1. 2026 |language=fr |archive-date=15. 3. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110315005940/http://www.la-mer-en-livres.fr/dumontdurville.html |url-status=dead }}</ref> Tokom tog vremena, uz već opsežno lingvističko znanje, D’Urville je stekao stručnost u [[Botanika|botanici]] i [[Entomologija|entomologiji]], koju je stekao izletima u brda [[Provansa|Provanse]] i studijem na Pomorskom opservatoriju. Tek 1814, kada je [[Napoléon Bonaparte|Napoleon]] prognan na otok [[Elba (otok)|Elbu]], poduzeo je svoje prvo kratko putovanje [[Mediteran]]om. Također 1814. prevezao je budućeg kralja [[Luj-Filip, kralj Francuza|Luja Filipa]] u [[Palermo]] brodom [[La Ville de Marseille]].<ref name="Simpson"/> Godine 1815. oženio je [[Adèle Dumont d'Urville|Adèle Pépin]], kćer urara iz [[Toulon]]a,<ref name="Simpson"/> s kojom je imao petoro djece: Jules Eugène Gustave (1816-1823), Jules Eugène Hector (1826-1842), Adolphe (1830-1832), Sofiie (1833-1835) i Emile Jules Léon (1836-1837). ==== Prva ekspedicija ==== [[Datoteka:Paris Louvre Venus de Milo Debay drawing.jpg|mini|[[Miloska Venera]] (crtež iz 1821.)]] Godine 1819. d’Urville, još uvijek zastavnik, raspoređen je na La Chevrette pod kapetanom Gauttier-Duparcom kako bi provodio hidrografska istraživanja [[Spisak ostrva u Grčkoj|grčkih otoka]] i [[Crno more|Crnog mora]].<ref name="Lair" /> Putovanje, koje bi inače za mornaričkog oficira na početku karijere bilo samo međuigra između dva vojna angažmana, omogućilo mu je da iskoristi svoje znanje prirodoslovca kako bi napisao svoje prvo veliko istraživačko izvješće, ''"Flore latine de l'Archipel grec et du littoral de la Mer Noire."''<ref name="Lair" /> Tokom zaustavljanja na otoku [[Milos]]u, lokalni francuski izaslanik skrenuo je d’Urvilleovu pozornost na mramorni kip koji je 8. aprila 1820. pronašao lokalni poljoprivrednik.<ref name="Lair" /> Odmah je prepoznao vrijednost artefakta, htio ga je kupiti i napisao je izvješće o nalazu, koje je poslano francuskom veleposlaniku u Carigradu.{{sfn|Jacques-Gibert Guillon|1986|p=14}} La Chevrette je stigao u grad 22. aprila, a d'Urville je uspio uvjeriti veleposlanika da zapravo kupi kip za francusku državu: {{Citat|Bio sam prvi koji je podnio detaljan opis toga markizu de Rivièreu u [[Carigrad]]u. Zahvaljujući njegovoj revnosti, ljubavi prema likovnim umjetnostima i trudu gospodina de Marcellusa, Francuska nije imala žaljenja što je ovaj dragocjeni relikt antike pao u strane ruke.|J. d’Urville{{sfn|Curtis|2003|p=16}}}} Kip [[Miloska Venera|Miloske Venere]] je tako konačno kupljen i predan francuskom izaslaniku. Kao rezultat njegovih napora, d'Urville je dobio titulu viteza [[Legija časti|Legije časti]], pažnju [[Francuska akademija nauka|Francuske akademije nauka]] i promaknuće u [[poručnik]]a; Francuska je uspjela osigurati veličanstveni kip za [[Louvre]].<ref name="Lair" />{{efn|name=MV|Otkriće kipa vjerojatno nije isključivo zasluga d'Urvillea. Francuski veleposlanik u Carigradu već je primio druga izvješća o postojanju kipa, budući da je zapovjednik broda ''Estafette'', usidrenog kod Milosa, već obavijestio francuskog konzula u [[Izmir]]u o nalazu.}} ==== Ekspedicija na Coquilli ==== [[Datoteka:DawsonieDurvillei-285.png|mini|Alga ''[[Dawsonia durvillei]]'', koju je d'Urville opisao tijekom ekspedicije nazvana je po njemu.]] Po povratku s putovanja na brodu ''La Chevrette'', d'Urville je raspoređen u ''Dépôt des cartes et plans'' mornarice, gdje je upoznao poručnika [[Louis-Isidore Duperrey]], kojeg je već upoznao tijekom godina obuke. Njih dvojica počeli su planirati istraživačku ekspediciju u Tihom okeanu, području gdje je francuski utjecaj bio potisnut tokom Napoleonskih ratova i koje su se nadali vratiti, na primjer osnivanjem naselja u [[Novi Južni Wales|Novom Južnom Walesu]]<ref name="Robbie">{{cite book |last= |first= |authorlink=Robbie Whitmore |date= |title=The discovery of New Zealand - Jules Sébastien César Dumont d'Urville - France 1790 - 1842. |url=http://history-nz.org/discovery5.html |location= |publisher= |page= |isbn= |access-date=3. 4. 2023 |language=en |archive-date=4. 11. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161104191654/http://history-nz.org/discovery5.html |url-status=dead }}</ref>{{efn|name=LF|Nekoliko godina ranije, d'Urville se prijavio za pridruživanje ekspediciji Louisa de Freycineta s brodom "Uranie", ali je odbijen, što je potom navelo d'Urvillea da stvar shvati osobno i kasnije pokuša umanjiti vrijednost rezultata ove ekspedicije.}} Dana 18. augusta 1822. isplovili su iz Toulona u korveti "Coquille" od 380&nbsp;tona i 12 topova<ref name="Robbie" /> kako bi prikupili što više znanstvenih i strateških informacija o dotičnom području.<ref name="Lair" /> Duperrey, kao viši oficir, služio je kao zapovjednik ekspedicije, dok je d'Urville imenovan prvim oficirom.<ref name="Lair" /> Na brodu su bili i [[René Primevère Lesson]], [[Prosper Garnot]], [[Victor Charles Lottin]], [[Charles Hector Jacquinot]], [[Charles Félix Victor Lesage]], [[Théodore Julien de Blois de la Calande]], [[Auguste Bérard (mornarički oficir)|Auguste Bérard]], [[Jules de Blosseville|Jules Alphonse René Poret de Blosseville]] i [[Jean Baptiste Bory de Saint-Vincent]].<ref>{{cite book|author=Andreas W. Daum |publisher=[[Hartmut Berghoff]], [[Frank Biess]], Ulrike Strasser |title=German Naturalists in the Pacific around 1800. Entanglement, Autonomy, and a Transnational Culture of Expertise |work=Explorations and Entanglements: Germans in Pacific Worlds from the Early Modern Period to World War I |publisher=Berghahn |location=New York |date=2019 |ISBN= |pages=93|language=en}}</ref> Ekspedicija se isprva uputila prema [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. Nakon zaustavljanja u [[Brazil]]u i na [[Folklandska ostrva|Folklandskim otocima]],<ref name="Lee">{{cite book|authorlink=Michael Lee |last=Lee |first=Michael|date= |title=Navigators & Naturalists: French Exploration of New Zealand and the South Seas (1769–1824) |url= |location= Novi Zeland|publisher=David Bateman|date=2018 |pages=316 |isbn= 978-1-86953-965-8|language=en}}</ref> [[Rt Horn]] je oplovio 31. decembra 1822, a putovanje se nastavilo uz obalu do [[Peru]]a kako bi se provela hidrografska istraživanja. Zatim su u maju 1823. stigli do [[Tahiti]]ja i usidrili se u zaljevu [[Zaljev Matavai|Matavai]], gdje je [[Jules de Blosseville]] proveo hidrografska istraživanja. Ekspedicija je nastavila prema [[Tonga|Tongi]], [[Solomonska Ostrva|Solomonskim Otocima]], [[Timor]]u i stigla u [[Australija|Australiju]] u januaru 1824.<ref name="Dunmore2">{{cite book|authorlink=John Dunmore |last=Dunmore |first=John|date= |title=Who’s Who in Pacific Navigation |url= |location= Carlton, Victoria, Australija|publisher=Melbourne University Press|date=1992 |page=91-32|isbn=052284488X |language=en}}</ref> Dana 17. januara 1824, "Coquille" je stigao u [[Port Jackson]]. Ovdje su putnici ukrcani za planirani boravak na Novom Zelandu: osim misionara Georgea Clarka i njegove obitelji, ukrcala su se i dva [[Maori|Maora]], Taifana i Hapai. Ekspedicija je nastavila putovanje i stigla u [[Bay of Islands]] u aprilu 1824,<ref name="Lee"/> gdje su posadu dočekali Maori, uključujući maorskog poglavicu [[Hongi Hika|Hongija Hiku]],<ref name="Lee"/> i gdje je, osim studija prirodoslovlja, d'Urville prikupio razne informacije o društvenoj organizaciji i načinu života lokalnog stanovništva. Dana 17. aprila 1824. napustili su Novi Zeland i posjetili otoke [[Gilbertovo otočje|Gilbert]] i [[Tuvalu|Ellice]], kao i arhipelag [[Karolinska ostrva|Karolinskih ostrva]], uključujući otkriće prethodno neistraženih otoka [[Atol Mokil|Mokil]] i [[Losap]], prije nego što je ekspedicija krenula prema [[Nizozemska Istočna Indija|Nizozemskoj Istočnoj Indiji]]. Putovanje kući započeli su u septembru 1824. i stigli u [[Marseille]] u mart 1825,<ref name="Dunmore2" /> bez ijednog smrtnog slučaja tijekom cijele ekspedicije.<ref name="Lee"/> Tokom putovanja, Duperrey je po d'Urvilleu nazvao otok u arhipelagu [[Le Maire]] uz obalu [[Nova Gvineja|Nove Gvineje]], iako otok više nije poznat pod tim imenom. Ekspedicija je u Francusku donijela opsežnu zbirku životinja i biljaka iz posjećenih regija.<ref name="Roger" /> Zbirka je uključivala preko 4000 biljnih vrsta, od kojih je 300 prije bilo nepoznato. Zbirka [[Muzej prirodnih nauka u Parizu|Muzeja prirodnih nauka u Parizu]] primila je preko 1200 primjeraka insekata koji predstavljaju 1100 različitih vrsta (od kojih 450 nije bilo u posjedu muzeja, a 300 je prije bilo nepoznato).<ref name="Lair" /> [[René-Primevère Lesson]], koji je pratio ekspediciju kao brodski liječnik i prirodoslovac, bio je uvelike zaslužan za to. Tokom ekspedicije, d'Urville se pokazao kao kompetentan oficir i razvilo se prijateljstvo s drugim sudionikom Boryjem de Saint-Vincentom, što je dovelo do toga da ovaj potonji napiše svoju knjigu 1829. pod naslovom ''"Histoire des hydrophytes, ou plantes agames des eaux, récoltées par MM D'Urville et Lesson, dans voyage autour du monde, sur la corvette de sa majesté, La Coquille, exécuté pendant les années 1822, 1823, 1824 et 1825, sous le commandement du Captain Duperrey; pukovnik Bory de Saint-Vincent."'' Ukrašena s 25 obojenih i graviranih ploča temeljenih na autorovim crtežima, Bory je uključio predgovor u kojem je naglasio odličan odnos između njega kao autora i "Monsieur le capitan d'Urville" (koji je u međuvremenu promaknut u kapetana korvete). Nadalje, Bory je dobio dopuštenje da koristi dio d'Urvilleovog materijala u svojoj knjizi.<ref>{{cite book |last= |first= |authorlink =Jean-Baptiste-Geneviève-Marcellin Bory de Saint-Vincent |date= |title=Histoire des hydrophytes, ou plantes agames des eaux, récoltées par MM. d'Urville et Lesson, dans leur voyage autour du monde, sur la corvette de sa majesté, La Coquille, exécuté pendant les années 1822, 1823, 1824 et 1825, sous le commandement du capitaine Duperrey; par le colonel Bory de Saint-Vincent. Ornée de 25 planches coloriées et gravées d'après les dessins de l'auteur |url=https://www.babordnum.fr/items/show/489 |location=Pariz |publisher=Arthus-Bertrand |page= |isbn= |access-date=4. 1. 2026 |language=fr }}</ref> Tokom putovanja, d'Urville se trudio uskladiti dužnosti prvog oficira sa znanstvenom aktivnošću i doista je bio odgovoran za provođenje istraživanja u područjima botanike i entomologije.<ref name="Lair" /> Naučnici [[Georges Cuvier]] i [[François Arago]], koji su potom analizirali rezultate njegovog istraživanja, pohvalili su d'Urvillea zbog njegove predanosti. ==== Prva ekspedicija na Astrolabu ==== [[Datoteka:Vanikoro Perouse Monument-a2317068u.jpg|mini|Posveta spomenika podignutog u čast Jean-Françoisa de Galaupa, grofa od La Pérousea, koji je doživio brodolom na otoku Vanikoro i za kojeg se pretpostavljalo da je nestao.]] Dva mjeseca nakon povratka, d'Urville je Ministarstvu mornarice podnio prijedlog za novu ekspediciju, kojom je, s obzirom na pogoršanje odnosa s Duperreyjem, namjeravao sam zapovijedati. Prijedlog je prihvaćen, a d'Urville je preimenovao "Coquille" u "Astrolab" u čast broda Jean-Françoisa de La Pérousea. Brod je isplovio iz Toulona 25. aprila 1826. Među onima na brodu bili su Charles Jacquinot ponovno kao zamjenik zapovjednika i [[Joseph Paul Gaimard]], koji je već sudjelovao u ekspediciji Louisa de Freycineta, kao liječnik i prirodoslovac. Glavni cilj tijekom putovanja oko svijeta, planiranog da traje gotovo tri godine, ponovno je bio Tihi okean. Jedan od prijedloga Ministarstvu bio je istražiti mogućnost osnivanja dviju kaznenih kolonija, jedne u Australiji u [[King George Sound]]u, kao što su Britanci učinili u Port Jacksonu 1788, i druge na Novom Zelandu. [[Datoteka:Durville-Vanikoro-Manevai-2.jpg|mini|desno|D'Urvilleova ekspedicija u Vanikoro.]] Preimenovani "Astrolab" stigao je u Australiju krajem 1826. Dana 19. decembra 1826. ekspedicija je isplovila iz Port Jacksona na povratno putovanje, prolazeći kroz Južnu Australiju i tijekom sljedeća tri mjeseca provodeći detaljna kartografska istraživanja novozelandskog Južnog otoka, budući da su postojeće karte koje je stvorio James Cook smatrane nepotpunim ili netačnim.<ref name="Robbie" /> Ostala odredišta uključivala su [[Tonga|Tongu]], [[Fidži]], a D'Urville je proveo prva istraživanja arhipelaga [[Loyalty ostrva]] i obala Nove Gvineje. Tokom tog vremena, identificirao je [[Vanikoro]] (jedan od otoka arhipelaga [[Santa Cruz]], dio Salomonskih otoka) kao mjesto La Pérouseovog brodoloma i tamo prikupio neke od ostataka svojih brodova. Putovanje se nastavilo snimanjem i mapiranjem nekih od [[Karolinski otoci|Karolinskih otoka]] i [[Molučka ostrva|Molučkih ostrva]]. [[Datoteka:Baie Houa-Houa; Naturels exécutant une danse à bord de l'Astrolabe (Nouvelle-Zélande) by Louis Auguste de Sainson, 1833.jpg|desno|mini|Maori i žene na brodu ''Astrolabe'' izvode tradicionalni ples; francuski oficir stoji desno (gravura Louisa Augustea de Sainsona)]] ''Astrolabe'' se vratio u Marseille 25. marta 1829.<ref name="Robbie" /> s opsežnom zbirkom hidrografskih karata i zooloških, botaničkih i mineraloških uzoraka, koji su potom imali snažan utjecaj na znanstvenu analizu tih regija. Tradicionalna podjela arhipelaga Okeanije na [[Melanezija|Melaneziju]], [[Mikronezija|Mikroneziju]] i [[Polinezija|Polineziju]] duguje se d'Urvilleovim radovima. Tokom trogodišnje misije, mapirano je 7500&nbsp;km obale.<ref name="Roger" /> Međutim, d'Urvilleovo zdravlje bilo je ozbiljno narušeno godinama loše prehrane tijekom putovanja, te se žalio na probleme sa želucem i bubrezima, kao i na teške napade [[giht]]a.<ref>{{cite book |last=Jacques |first=Guillon |authorlink =Jacques Guillon |date=1986 |title=Dumont d'Urville 1790.-1842. |url= |location=Pariz |publisher=Éditions France-Empire |pages=130 |isbn=2704804729 |access-date= |language=fr }}</ref> D'Urville je kratko vrijeme proveo s porodicom, a zatim otišao u [[Pariz]], gdje je 8. augusta 1829. promaknut u kapetana i dobio zadatak da sastavi putopis.<ref name="Astrolabe" /> Pet svezaka financirala je francuska vlada, a objavljeni su između 1832. i 1834. Kao rezultat toga, d'Urville se otuđio od vodstva francuske mornarice i drugih institucija. U svom izvješću kritizirao je vojne strukture, kolege, Akademiju znanosti, pa čak i kralja u oštroj prozi, koji - po njegovom mišljenju - nije odao dužno priznanje putovanju ''Astrolabe''. Samo Ministarstvo mornarice radije je postavilo admirala Roussina na upražnjeno mjesto u Odjelu za geografiju u [[Francuska akademija nauka|Francuskoj akademiji nauka]]. Nakon svrgavanja francuskog kralja [[Karlo X, kralj Francuske|Karla X]], d'Urville je otišao u Pariz i ponudio svoje usluge Privremenoj vladi, koja mu je dala zadatak da preveze svrgnutog kralja u Veliku Britaniju. U tu svrhu, d'Urville je unajmio dva broda u [[Le Havreu]] i otputovao u [[Cherbourg]]. Nakon što je ukrcao bivšeg kralja i njegovu pratnju, stigao je u [[Portsmouth]] za šest dana. Godine 1835. d'Urville se vratio u Toulon, gdje su mu dodijeljene daljnje kopnene dužnosti. Međutim, ostao je zaokupljen, gotovo opsesivno, mislima sličnim onima Jamesa Cooka, o trećem putovanju na Tihi okean. Pregledavajući zapise o putovanju "Astrolaba", prepoznao je nekoliko nedostataka u istraživanju Okeanije te je u januara 1837. napisao Pomorskom uredu kako bi predložio mogućnost novog putovanja na Tihi okean. ==== Druga ekspedicija na Astrolabu ==== ===== Priprema ===== [[Datoteka:Dumont d'Urville 1837-1840.svg|mini|Pregled drugog putovanja "Astrolaba"]] Francuski kralj [[Luj-Filip, kralj Francuza|Luj-Filip,]] pristao je na plan nove ekspedicije, ali je dodao naredbu da se dosegne [[južni magnetni pol]] i da se on proglasi francuskim. Ako to ne bi bilo moguće, d'Urvilleu je naloženo da dosegne geografsku širinu južnije od 74°34' J koju je 1823. proglasio britanski istraživač [[James Weddell]]<ref>{{cite book |last=Sampson |first=F. Bruc |authorlink =F. Bruce Sampson |date= |title=Early New Zealand Botanical Art |url=https://nzetc.victoria.ac.nz/tm/scholarly/tei-SamEarl-t1-body1-d3-d4.html |location=Auckland |publisher=Reed Methuen |page=53 |isbn= |access-date=4. 1. 2026 |language=en }}</ref> ili u svakom slučaju prodrijeti do leda.<ref name="Gary">{{cite web | url =https://kerprich-ar-mor.pagesperso-orange.fr | title =Page traduite et adaptée de „Antarctic Philately“ - Jules-Sébastien-César Dumont d'Urville | authorlink =Gary Pierson | last = Pierson | first =Gary | date = | website = | publisher = | access-date =4. 1. 2026 | language =en }}</ref> Na taj se način Francuska uključila u međunarodnu utrku za [[Južni pol]], u kojoj su i [[Sjedinjene Američke Države]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] pripremali slične ekspedicije. S britanske strane, [[James Clark Ross]] i [[Francis Crozier]] krenuli su na prvu antarktičku ekspediciju 1839, dok je američka ekspedicija, koja je krenula 1838, povjerena [[Charles Wilkes|Charlesu Wilkesu]]. D'Urville u početku nije bio baš zadovoljan promjenama u svom prijedlogu. Njegov interes za polarne ekspedicije doista je bio ograničen; preferirao je tropske rute. No, ubrzo je prevladala taština i mogućnost dolaska do tako prestižne destinacije privukla ga je. Dva broda, "Astrolabe" i "Zélée", koji je bio pod zapovjedništvom [[Charles Jacquinot|Charlesa Jacquinota]], opremljeni su u [[Toulon]]u. Tokom priprema, d'Urville je također otputovao u [[London]] kako bi kupio dokumentaciju i opremu te se sastao s okeanografom admiraliteta [[Francis Beaufort|Francisom Beaufortom]] i predsjednikom [[Kraljevsko geografsko društvo|Kraljevskog geografskog društva]], [[John Washington|Johnom Washingtonom]], koji su bili snažni podupiratelji britanske ekspedicije na Južni pol. Tokom svog boravka u Londonu, d'Urville je također izrazio svoje dugogodišnje sumnje u vjerodostojnost Weddellovih tvrdnji o stvarnoj geografskoj širini koju je dosegao, izazivajući ogorčene reakcije onih s kojima je razgovarao. ===== Antarktik ===== {{Glavni|Francuske antarktičke ekspedicije}} [[Datoteka:Dumont D'Urville - Voyage au pole sud - Frontispiece.jpg|mini|Naslovna stranica ''Voyage au pôle Sud et dans l'Océanie'']] ''Astrolabe'' i ''Zélée'' isplovili su iz Toulona 7. septembra 1837,<ref name="Claude">{{cite book |last= |first= |authorlink=Claude-Alain Emery |date= |title=Histoire de L'Exploration de L'Antarctique |url=https://www.unige.ch/sciences-societe/geo/files/4414/4464/7624/Globe2009_Article7_.pdf |location=Ženeva |publisher=Memoire, Société de Géographie |page=158–159 |isbn= |access-date=4. 1. 2026 |language=fr |archive-date=16. 6. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240616180529/https://www.unige.ch/sciences-societe/geo/files/4414/4464/7624/Globe2009_Article7_.pdf |url-status=dead }}</ref> tri sedmice kasnije u usporedbi s d'Urvilleovim planovima. Prvi cilj rute bio je dosegnuti najjužniju moguću tačku unutar današnjeg [[Weddellovo more|Weddellovog mora]], čime bi se nadmašio rekord koji je postavio Weddell 1823. i dosegla barem 74° 15' južne geografske širine.<ref name="Claude" /> Prema uputama u pismu tadašnjeg ministra mornarice od 26. augusta 1837,<ref name="d'Urville">{{cite book |last= |first= |authorlink =Dumont d'Urville |date= |title=Voyage au Pôle Sud et dans l'Océanie, sur les corvettes „l'Astrolabe“ et „la Zélée“''; Histoire du voyage. Band 1 |url=https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k976783.imag |location= |publisher=Gide Editeur |page=VII-X |isbn= |access-date=4. 1. 2026 |language=fr }}</ref> Brodovi su, nakon prolaska kroz [[Magellanov prolaz]], trebali ploviti preko [[Čile]]a i Okeanije do Zapadne Australije kako bi pregledali nove britanske kolonije. Nakon zaustavljanja u [[Hobart]]u, Zélée i Astrolabe trebali su se uputiti prema Novom Zelandu kako bi tražili nova odredišta za francuske kitolovce i identificirali lokacije za uspostavu kaznene kolonije. Nakon prelaska [[Indijski okean|Indijskog okeana]] prema zapadu, misija je bila obići [[Rt dobre nade]] i vratiti se u Francusku. Važnost koju su Francuzi pridavali ekspediciji naglašena je nagradama procijenjenim na temelju njezinih rezultata: 100 franaka po osobi kada dosegnu 75° južne geografske širine i 20 franaka za svaki dodatni stepen.<ref name="d'Urville" /> Prva dionica putovanja bila je do [[Tenerife]],<ref name="Canterbury">{{cite web | url =http://www.canterbury.ac.nz/exhibition/voyages//astrolabe/timeline.shtml | title =Timeline | authorlink = | last = | first = | date = | website = | publisher =Voyages of Pacific Discovery University of Canterbury | access-date =4. 1. 2026 | language =en | archive-date =28. 6. 2018 | archive-url =https://web.archive.org/web/20180628134736/http://www.canterbury.ac.nz/exhibition/voyages//astrolabe/timeline.shtml | url-status =dead }}</ref> Tamo su sreli druge francuske brodove, uključujući "Hercule" i pratnju korvete "Favorite" za prijelaz u Ameriku. Na brodu "Hercule" bio je [[François d’Orléans]], brat francuskog kralja. Uslijedilo je kratko zaustavljanje u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]],<ref name="Canterbury" /> kako bi iskrcali bolesnog oficira<ref name="d'Urville" /> i ukrcati [[Louisa Emmanuela Le Maistrea Duparca]], člana Glavnog stožera, na "Astrolab".<ref name="d'Urville" /> Početkom decembra brodovi su stigli do Magellanovog tjesnaca.<ref name="Canterbury" /> D'Urville je vjerovao da ima dovoljno vremena i istraživao je tjesnac tri tjedna,<ref name="Canterbury" /> hvaleći u svojim brodskim dnevnicima tačnost karata koje je nekoliko godina ranije nacrtao [[Phillip Parker King]]. [[Datoteka:Les Corvettes L'Astrolabe, watercolour by A. Mayer 1838 slnsw.jpg|mini|desno|"Astrolab" i "Zélée" zarobljeni u antarktičkom ledu, crtež tintom A. Mayera (1838.)]] Nakon toga, nastavili su prema jugu. Dvije sedmice kasnije, viđen je prvi ledeni brijeg, a 1. januara 1838, "Astrolab" i ''Zélée'' našli su se u polju ledenog krova za koje nisu bili spremni.<ref name="Claude" /> Istovremeno, ledeni pokrov ih je spriječio da nastave prema jugu. U sljedećim danima, d'Urville je bio prisiljen pronaći izlaz iz ledenog pokrivača kako bi došao do prolaza dalje na jug. Početkom februara nakratko su stigli do zone bez leda, ali 9. februara ponovno su blokirani nakon promjene vjetra.<ref name="Claude" /> Trebalo je pet dana neprekidnog rada da se otvori prolaz u ledu i oslobode brodovi, ali pokušaj odlaska dalje na jug od 63° 23' južne geografske širine nije uspio.<ref name="Claude" /> Dana 23. januara 1838. hidrograf [[Clément Adrien Vincendon-Dumoulin]] izvršio je prvi izračun magnetske inklinacije.<ref name="Gary" /> [[Datoteka:Atlas pittoresque pl 020.jpg|mini|"Astrolab" zarobljen santama leda 6. veljače 1838.]] Nakon posjeta [[Južni Orkney|Južnim Orkneyskim otocima]] 25. januara,<ref name="Canterbury" /> ekspedicija se uputila prema [[Južna Šetlandska ostrva|Južnim Šetlandskim otocima]] i [[Bransfieldski tjesnac|Bransfieldskom tjesnacu]]. Zbog magle, neka područja kopna bila su samo nejasno skicirana na kartama, koje je d'Urville nazvao ''Terre Louis-Philipp'' (sada [[Grahamova zemlja]]). Međutim, otok [[Joinville (otok)|Joinville]], otok [[Rosamel]] i otok [[Astrolabe (otok)|Astrolabe]] identificirani su kao takvi, te je njihovo otkriće stoga pripisano d'Urvilleu.{{efn|name=LP|Louis-Philippe bio je francuski kralj; princ od Joinvillea bio je njegov brat, kojeg je ekspedicija prethodno srela na Tenerifima. Viceadmiral Claude du Campe de Rosamel bio je francuski ministar mornarice.}} Uvjeti na brodu su se, međutim, brzo pogoršali. Neki članovi posade imali su očite simptome [[skorbut]]a, a glavne palube brodova postale su praktički nenastanjive zbog dima iz peći i katastrofalnih sanitarnih uvjeta.<ref name="South" /> Krajem februara 1838. d'Urville se našao u situaciji da ne može nastaviti dalje na jug, a njegove sumnje o stvarnoj geografskoj širini za koju je Weddell tvrdio da je dosegao potvrđene su. Zatim je uputio dva broda prema [[Talcahuano|Talcahuanu]] u [[Čile]]u,<ref name="Claude" /> gdje je osnovana privremena bolnica za članove posade koji su bolovali od skorbuta.<ref name="South" /> ===== Tihi okean ===== D'Urvilleov plan bio je jednostavan: Nakon prelaska Magellanovog tjesnaca, prešao bi Tihi okean, a zatim se uputio prema [[Australija|Australiji]], [[Tasmanija|Tasmaniji]] i [[Novi Zeland|Novom Zelandu]]. Odatle bi ponovno isplovio prema [[Južna Šetlandska ostrva|Južnim Šetlandskim ostrvima]] i nastavio prema jugu, ako to dopuste uvjeti na ledu.<ref name="South" /> U [[Valparaíso|Valparaísu]] je primio pismo od supruge u kojem ga je obavijestila o smrti drugog sina od kolere.<ref name="Day">{{cite book |last=Day |first=David|authorlink =David Day |date=2013 |title=Antarctica: A Biography |url= |location= |publisher=Oxford University Press |page= |isbn=978-0-19-967055-0 |access-date= |language=en }}</ref> Adèleinoj iskrenoj molbi za brzi povratak kući pridonijelo je i d'Urvilleovo loše zdravlje. Ponovno je sve više patio od napadaja gihta i bolova u želucu. Tokom sljedećih mjeseci prelaska Tihog okeana, zaustavljali su se na nekoliko polinezijskih otoka. Po dolasku na [[Markisko otočje]], posada je napravila daljnja zaustavljanja, uključujući jedno na [[Nuku Hiva|Nuku Hivi]]. Tokom prelaska do Tasmanije, četrnaest članova posade umrlo je od [[Tropska groznica|tropske groznice]] i [[Dizenterija|dizenterije]], dok je još šest umrlo u [[Hobart]]u.<ref name="South" /> Dana 12. decembra 1839. dvije su korvete pristale u Hobartu, gdje su bolesni i umirući primljeni u bolnicu.<ref name="Canterbury" /> D'Urvillea je primio [[John Franklin]], guverner Tasmanije i polarni istraživač, od kojeg je saznao da su brodovi američke antarktičke ekspedicije koju je predvodio [[Charles Wilkes]] usidreni u [[Sydney]]u, čekajući da otplove na jug.<ref name="Lambert">{{cite book |last=Lambert |first=Andrew D.|authorlink =Andrew D. Lambert |date=2009 |title=Franklin: Tragic Hero of Polar Navigation |url= |location=London |publisher=Faber & Faber |page=458 |isbn=978-0-571-23160-7 |access-date= |language=en }}</ref> S obzirom na smanjenu veličinu posade zbog bolesti i smrti, d'Urville je razmatrao isplovljavanje prema Antarktičkom okeanu samo s Astrolabom za drugi pokušaj dosezanja magnetskog Južnog pola na geografskoj dužini 140° istočno. Međutim, na kraju je regrutiranje zamjena, uglavnom dezertera s francuskih kitolovaca usidrenih u Hobartu, bilo toliko uspješno da je mogao nastaviti putovanje s oba broda. Astrolab i Zélée su napustili Hobart 2.januara 1840.<ref name="South" /> =====Antarktik - drugi pokušaj ===== Prvih nekoliko dana plovidbe obilježili su južni vjetrovi i jake zapadne struje. Bilo je daljnjih slučajeva bolesti i jednog smrtnog slučaja na brodu. Nakon prelaska 50. paralele, temperatura je znatno pala i konačno, 16. januara, prvi ledeni brijeg viđen je na 60° J nakon prolaska [[Antarktička konvergencija|Antarktičke konvergencije]]. 18. januara brodovi su prešli 64. paralelu i ponovno se našli okruženi brojnim ledenim brijegovima (otprilike šezdeset),<ref name="South" /> dok se istovremeno kopno pojavilo na vidiku oko 4 milje dalje. Budući da nije bilo moguće identificirati prikladno mjesto za iskrcavanje, d'Urville je naredio da se pripreme čamci za spašavanje oba broda, a skupina ljudi iskrcala se kako bi preuzela otok u ime Francuske.<ref name="South" /> Dana 19. januara [[Arktički krug]] je pređen uz proslave slične [[Ekvatorsko krštenje|prelasku ekvatora]], a kopno je viđeno istog poslijepodneva.<ref name="Claude" /> Dva broda nastavila su polako ploviti prema zapadu, zaobilazeći ledene brijegove. Poslijepodne 21. januara neki članovi posade iskrcali su se na stjenoviti otok i još jednom podigli francusku trobojnicu. D'Urville je nazvao otok [[Pointe Géologie]] i zemlju ispred njega [[Adelijina zemlja]], u čast svoje žene, Adèle.<ref name="Robbie" /> U sljedećim danima ekspedicija je slijedila pretpostavljenu obalu i uočila američku [[škunu]] "USS Porpoise", kojom je zapovijedao poručnik [[Cadwalader Ringgold]], a koja je pripadala [[Američka istraživačka ekspedicija|Američkoj istraživačkoj ekspediciji]], kojom je zapovijedao [[Charles Wilkes]]. Međutim, brod je skrenuo i nestao u magli.<ref name="Stanton" >{{cite book |last=Stanton |first=William|authorlink =William Stanton |date=1975 |title=The Great United States Exploring Expedition |url= |location=Berkeley |publisher=University of California Press |page=176-177 |isbn=0-520-02557-1 |access-date= |language=en }}</ref> Američki zapovjednik kasnije je objasnio izbjegavanje kontakta, pripisujući to nesporazumu.<ref name="Mills200">{{cite book |last=Mills |first=William James|authorlink =William James Mills |date= |title=Exploring Polar Frontiers |url= |location= |publisher=ABC-CLIO |page=200 |isbn=978-1-57607-422-0 |access-date= |language=en }}</ref> Dana 1. februara d'Urville je odlučio vratiti se u Hobart, gdje su "Zélée" i "Astrolabe" stigli 17 dana kasnije. Uskoro se očekivao i dolazak dvaju brodova Jamesa Rossa. Dana 25. februara korvete su ponovno otplovile prema [[Otočje Auckland|otočju Auckland]], gdje su provele magnetska mjerenja i, poput zapovjednika [[Porpoise (brod)|Porpoisea]] prije njih, ostavile ploču u spomen na svoj boravak, najavljujući otkriće Južnoaustralskog pola.<ref name="Mills200" /> Povratno putovanje ih je odvelo na Novi Zeland i ponovno, 17. februara,<ref name="Claude" /> u Hobart, zatim kroz [[Toresov moreuz|Torresov tjesnac]] i zaustavljajući se u [[Timor]]u, [[Réunion]]u i [[Sveta Helena|Svetoj Heleni]] na Atlantskom okeanu dok konačno nisu stigli do Toulona. Ovdje je 7. novembra 1840.<ref name="Claude" /> završila posljednja francuska ekspedicija pod jedrima. ===== Povratak ===== Po povratku, d'Urville je promaknut u [[kontraadmiral]]a i primio je zlatnu medalju [[Pariško geografsko društvo|Pariškog geografskog društva]].<ref name="Roger" /> Kralj je nagradio 130 preživjelih članova ekspedicije s 15 000 zlatnih franaka.<ref name="Roger" /> D'Urville je zatim počeo pisati [[putopis]] ''"Voyage au pôle Sud et dans l'Océanie sur les corvettes „l'Astrolabe“ et „la Zélée“ 1837-1840"'', koji je objavljen između 1841. i 1854. u 24 sveska sa sedam ilustracija i karata.<ref name="d'Urville"/> === Smrt === [[Datoteka:Dumont-d'Urville's tombstone.JPG|mini|Nadgrobni spomenik d’Urville u Parizu]] Dana 8. maja 1842. d'Urville je s porodicom putovao vozom u [[Versailles]] kako bi vidio fontane, koje su bile otvorene za kraljevski festival. Vlak iz Versaillesa bio je pretrpan na povratku te je bilo potrebno dodati nekoliko vagona na kraj i još jednu lokomotivu. Budući da je određena zamjenska lokomotiva "Seine" bila izvan prometa, dodana je lokomotiva Planet iz 1830, "Mathieu-Murray", s dvije krute osovine. U blizini [[Meudon]]a, ova je lokomotiva iskočila iz tračnica zbog slomljene osovine i srušila i drugu lokomotivu, "Éclair". Tokom ovog incidenta, ugljen na prednjem dijelu vlaka se zapalio. Vatra se brzo proširila na putničke vagone,<ref>{{cite book |last= |first= |authorlink =Charles Francis Adams, Jr. |date= |title=Railroad Accidents. Chapter VI. The Versailles Accident |url=http://catskillarchive.com/rrextra/wkbkch06.Html |location= |publisher=The Catskill Archive, Notes on Railroad Accidents |page= |isbn= |access-date=6. 1. 2026 |language=en }}</ref> a cijela obitelj Dumont d'Urville - on, njegova supruga i njihov 14-godišnji sin, Jules Dumont d'Urville<ref name="Lan">{{cite book |last= |first= |authorlink =J. Lan |date=1867 |title=Les chemins de fer français devant leurs juges naturels |url= |location= |publisher= Librairie Internationale |page=88 |isbn= |access-date= |language=fr }}</ref> poginuli su u onome što je bila prva velika željeznička katastrofa u Francuskoj. J. Lan, koji je izvještavao o naknadnom suđenju, kasnije je naveo broj žrtava kao 55 mrtvih i 109 ozlijeđenih, od ukupno 164 pogođene osobe.<ref name="Lan"/> Posmrtne ostatke Dumonta d'Urvillea kasnije je identificirao Pierre Marie Alexandre Dumoutier, bivši brodski liječnik na Astrolabu i frenolog, a sada su pokopani na [[Groblje Montparnasse|groblju Montparnasse]] u Parizu. == Ostavština == === Geografski pojmovi === U čast d’Urvillea, posebno zbog njegovog doprinosa kartografiji, nekoliko geografskih toponima nazvano je po njemu: Na Antarktiku: * [[D'Urvilleovo more]] (65°00′J 140°00′I), dio Južnog okeana koji graniči s [[Adelijina zemlja|Adelijinom zemljom]] i susjednim teritorijima na istoku; * Otok [[D'Urville (ostrvo)|D'Urville]](63°05′J 56°25′Z, najsjeverniji otok arhipelaga [[Joinville]]; * [[Mount d'Urville]] (63°31′J 58°11′Z), nadmorska visina 1085 m, na sjeverozapadnoj obali poluotoka Louis-Philippe; * [[Spomenik D'Urville]]u (63°25′J 56°18′Z), nadmorska visina 576 m, jugozapadni vrh otoka Joinville; * [[D'Urvilleov zid]] (75°16′J 162°13′I), nadmorska visina 720 m, sjeverno od ledenjaka David, planinski lanac Princa Alberta u Zemlji kraljice Viktorije). U drugim regijama: * [[Rt d'Urville]], [[Zapadna Nova Gvineja]], [[Indonezija]] * [[Rangitoto ki te Tonga|Otok D'Urville]], [[Novi Zeland]] * Otok d'Urville, bivši naziv otoka [[Kairiru]], otoka uz sjeveroistočnu obalu Papue Nove Gvineje. * Njegovo ime je također dano francuskoj znanstvenoj bazi [[Dumont-d'Urville (antarktička baza)|Dumont-d'Urville]], koja se nalazi na australskoj strani antarktičke obale (66°40′00″J 140°00′46″I). * U [[Concarneau]]u ([[Bretanja]]), trgovačka ulica Dumont-D'Urville dobila je ime po njemu. * [[Urville (izmišljeni grad)|Urville]] je također naziv izmišljenog grada koji je osmislio [[Gilles Tréhin]], francuski [[Autizam|autista]] i [[Savant sindrom|savant]] umjetnik. === Životinje === {{sekcija}} === Biljke === {{sekcija}} === Brodovi === {{sekcija}} === Filatelija === {{sekcija}} == Vanjski linkovi == {{commonscat}} == Literatura == * {{Cite book |authorlink=Gregory Curtis |first=Gregory |last=Curtis |title=Disarmed: The Story of the Venus de Milo |location=New York |publisher=Alfred A. Knopf |year=2003 |isbn=978-0375415234 |oclc=51937203 |url=https://archive.org/details/disarmedstoryofv00curt|language=en}} *{{Cite book|language=fr|authorlink=Jacques-Gibert Guillon|title=Dumont d'Urville, 1790-1842, La Vénus de Milo, Les épaves de La Pérouse, L'Antarctique et la Terre Adélie|publisher=France Empire|date= 1986|pages=355|isbn=2723417522}} == Napomene == {{Napspisak}} == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:d'Urville, Jules Dumont}} [[Kategorija:Rođeni 1790.]] [[Kategorija:Umrli 1842.]] [[Kategorija:Biografije, Condé-en-Normandie]] [[Kategorija:Francuski admirali]] [[Kategorija:Francuski istraživači]] [[Kategorija:Francuski botaničari]] [[Kategorija:Francuski kartografi]] [[Kategorija:Nosioci legije časti]] 7pzobo2sit4w4olec21oy2yi0o6y4jm 0 531030 3837822 3809754 2026-04-28T14:46:55Z KWiki 9400 /* Vanjski linkovi */ 3837822 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sportista | ime = Lejla Njemčević | ime_pri_rođenju = Lejla Tanović | datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1994|6|19}} | mjesto_rođenja = [[Udine]] ([[Italija]]) | slika = Lejla Njemčević.jpg | datum_smrti = | mjesto_smrti = | prebivalište = | nadimak = | nacionalnost = | etnicitet = | državljanstvo = Bosanskohercegovačko | obrazovanje = | alma_mater = [[Pravni fakultet u Sarajevu]] | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poslodavac = | agent = | visina = 160 cm | težina = 53 kg | supružnik = Amar Njemčević | partner = | web-sajt = {{URL|https://www.lejlamtb.ba/}} | država = | sport = | pozicija = | rang = | događaj = | liga = | klub = Klub brdskog biciklizma "Puls" | tim = Allebike team | turnedpro = 2014. | coach = Amar Njemčević | retired = | coaching = | najbolji_rezultat_sport1 = Regionalni | najbolji_rezultat1 = Peterostruka prvakinja Balkana | najbolji_rezultat_sport2 = Državni | najbolji_rezultat2 = 19 titula državne prvakinje | najbolji_rezultat_sport3 = Najbolji plasman | najbolji_rezultat3 = Prvo mjesto na UCI-jevoj listi | šabloni_medalja = {{MedaljaTakmičenje|[[Evropsko prvenstvo u brdskom biciklizmu|Evropsko prvenstvo]]}} {{MedaljaSrebro|[[Evropsko prvenstvo u brdskom biciklizmu 2024.|Viborg 2024.]]|Kros-maraton}} }} '''Lejla Njemčević''' (rođ. '''Tanović''') [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] je [[Brdski biciklizam|brdska biciklistica]]. Bila je ukupna pobjednica [[UCI Svjetski kup u brdskom biciklizmu 2023.|UCI Svjetskog kupa 2023.]] u disciplini kros-maraton.<ref>{{cite web |url= https://www.klix.ba/sport/lejla-njemcevic-u-sad-u-podigla-trofej-ukupnog-pobjednika-svjetske-serije/230928068 |title= Lejla Njemčević u SAD-u podigla trofej ukupnog pobjednika Svjetske serije |website= [[klix.ba]] |date= 28. 9. 2023 |access-date= 24. 10. 2023}}</ref> Također je prva brdska biciklistica iz Bosne i Hercegovine koja je potpisala ugovor za profesionalni biciklistički tim.<ref>{{cite web |url= http://www.oslobodjenje.ba/sport/ostali-sportovi/odlicna-vijest-za-bh-biciklizam-lejla-tanovic-potpisala-ugovor-za-turski-salcano/126932 |title= Odlična vijest za bh. biciklizam: Lejla Tanović potpisala ugovor za turski Salcano |work= [[Oslobođenje]] |date= 15. 1. 2015 |access-date= 4. 2. 2017 |url-status=dead |archive-url= https://web.archive.org/web/20170207031442/http://www.oslobodjenje.ba/sport/ostali-sportovi/odlicna-vijest-za-bh-biciklizam-lejla-tanovic-potpisala-ugovor-za-turski-salcano/126932 |archive-date= 7. 2. 2017}}</ref> Počela se takmičiti s 15 godina u Klubu brdskog biciklizma "Puls", čija je članica i danas.<ref>{{cite web |url= https://www.klix.ba/sport/lejla-tanovic-najbolji-takmicar-biciklistickog-saveza-bih/191223066 |title= Lejla Tanović najbolji takmičar Biciklističkog saveza BiH |website= klix.ba |date= 23. 12. 2019 |access-date= 24. 12. 2019}}</ref> Ima 35 pobjeda u utrkama koje je organizovala [[Međunarodna biciklistička unija]].<ref>{{cite web |url= https://mtbdata.com/riders/lejla-njemcevic |title= Lejla Njemčević career data |website= mtbdata.com |access-date= 31. 10. 2023 |language=en}}</ref> Devetnaestostruka je državna prvakinja u raznim disciplinama i petostruka ukupna pobjednica nacionalne lige.<ref>{{cite web |url= http://www.redbull.com/ba/bs/bike/stories/1331713286534/lejla-tanovi%C4%87-u-biciklizmu-je-bitan-svaki-trening |title= Lejla Tanović: U biciklizmu je bitan svaki trening |website= redbull.com/ba/bs |date= 25. 3. 2015 |access-date= 4. 2. 2017}}</ref> Na regionalnim takmičenjima pet puta zaredom bila je prvakinja Balkana, što je čini najuspješnijom balkanskom biciklisticom svih vremena.<ref>{{cite web |url= https://www.slobodnaevropa.org/a/lejla-tanovi%C4%87-balkansko-prvenstvo-biciklizam/31389446.html |title= Lejla Tanović ponovo najbolja biciklistkinja na Balkanu |publisher= [[Radio Slobodna Evropa]] |date= 2. 8. 2021 |access-date= 24. 10. 2023}}</ref> Diplomirala je [[krivično pravo]] na [[Pravni fakultet u Sarajevu|Pravnom fakultetu u Sarajevu]].<ref>{{cite web |url= https://www.klix.ba/sport/lejla-tanovic-zavrsila-sezonu-kao-71-biciklistkinja-svijeta-i-ostvarila-uspjeh-karijere/191023032 |title= Lejla Tanović završila sezonu kao 71. biciklistkinja svijeta i ostvarila uspjeh karijere |website= klix.ba |date= 23. 10. 2019 |access-date= 24. 12. 2019}}</ref> == Rezultati == Prvakinja je Bosne i Hercegovine u: krosu (XCO), kros-maratonu (XCM) i kros-eliminatoru (XCE).<ref>{{cite web |language=en |url= http://mtbcrosscountry.com/riders/lejla-tanovic/ |title= Lejla Tanovic |website= mtbcrosscountry.com |access-date= 18. 4. 2015 |archive-date= 18. 4. 2015 |archive-url= https://web.archive.org/web/20150418071333/http://mtbcrosscountry.com/riders/lejla-tanovic/ |url-status=dead}}</ref> U sezoni 2022. osvojila je UCI Svjetsku seriju u maratonu te zauzela prvo mjesto na UCI rang-listi u toj disciplini.<ref name="klix.ba 3">{{cite web |url= https://www.klix.ba/sport/lejla-njemcevic-zavrsila-najuspjesniju-sezonu-u-karijeri/221017036 |title= Lejla Njemčević završila najuspješniju sezonu u karijeri |website= klix.ba |date= 17. 10. 2022 |access-date= 22. 12. 2022}}</ref> Sljedeće godine osvojila je ukupnu titulu UCI Svjetskog kupa, upisavši svoje ime u historiju biciklizma u disciplini kros-maraton.<ref name= "ucimtbworldseries.com">{{cite web |url= https://ucimtbworldseries.com/news/otto-and-stiebjahn-win-the-final-marathon-world-cup-as-njemcevic-and-rabensteiner-are-crowned-series-champions-in-the-usa |title= Marathon series champions crowned in the USA after epic final battle |publisher= UCI Mountain Bike World Series |access-date= 24. 10. 2023 |language=en}}</ref> Rezultat je uslijedio nakon što je pobijedila u prvom takmičenju UCI Svjetskog kupa u [[Nové Město na Moravě|Novom Městu na Moravi]] u [[Češka|Češkoj]],<ref>{{cite web |url= https://www.klix.ba/sport/lejla-njemcevic-dominantnom-voznjom-osvojila-svjetski-kup-u-ceskoj/230515072 |title= Lejla Njemčević dominantnom vožnjom osvojila Svjetski kup u Češkoj |website= klix.ba |date= 15. 5. 2023 |access-date= 24. 10. 2023}}</ref> a zatim je zabilježila dva druga mjesta u [[Finale Ligure]]u u [[Italija|Italiji]] i [[Morzine]]u u [[Francuska|Francuskoj]]. Na završnom, četvrtom takmičenju Svjetskog kupa u [[Snowshoe (Zapadna Virginia)|Snowshoeu]] u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] osvojila je četvrto mjesto i ukupnu titulu u Svjetskom kupu s velikom bodovnom razlikom u odnosu na drugoplasiranu.<ref name="ucimtbworldseries.com"/> == Karijera == Već je kao vrlo mlada pokazivala strast prema sportu i [[Biciklizam|biciklizmu]]. Nakon intenzivne potrage za klubom za brdski biciklizam počela je trenirati s Amarom Njemčevićem, jednim od najboljih biciklističkih i kondicijskih trenera u Bosni i Hercegovini.<ref>{{cite web |url= https://www.redbull.com/ba-bs/video-profil-upoznajte-lejlu-tanovi%C4%87 |title= Video profil: Upoznajte Lejlu Tanović |website= redbull.com/ba/bs |access-date= 4. 2. 2017}}</ref> Poslije nekoliko godina takmičenja na državnom nivou, 2013. počela je profesionalnu i međunarodnu karijeru.<ref>{{cite web |url= https://www.klix.ba/sport/lejla-tanovic-osvojila-prve-uci-bodove-na-biciklistickoj-utrci-u-vodicama/130430046 |title= Lejla Tanović osvojila prve UCI bodove na biciklističkoj utrci u Vodicama |website= klix.ba |date= 30. 4. 2013 |access-date= 4. 2. 2017}}</ref> Potpisala je profesionalni ugovor s turskim timom Salcano Cappadocia 2014.<ref name="klix.ba 2">{{cite web |url= https://www.klix.ba/sport/lejla-tanovic-potpisala-ugovor-za-profesionalni-biciklisticki-tim-salcano-u-istanbulu/150115084 |title= Lejla Tanović potpisala ugovor za profesionalni biciklistički tim Salcano u Istanbulu |website= klix.ba |date= 15. 1. 2015 |access-date= 4. 1. 2017}}</ref> Osvojila je tri medalje na utrkama Balkanskog prvenstva, 2014. bila je druga u [[Sjeverna Makedonija|Makedoniji]]<ref>{{cite web |url= https://www.klix.ba/sport/lejla-tanovic-postala-viceprvakinja-balkanskog-prvenstva-u-makedoniji/140922029 |title= Lejla Tanović postala viceprvakinja Balkanskog prvenstva u Makedoniji |website= klix.ba |date= 22. 9. 2014 |access-date= 4. 2. 2017}}</ref> i također u [[Grčka|Grčkoj]] godinu kasnije.<ref>{{cite web |url= http://www.nezavisne.com/sport/ostali_sportovi/Tanoviceva-vicesampionka-Balkana/313992 |title= Tanovićeva vicešampionka Balkana |work= [[Nezavisne novine]] |date= 6. 7. 2015 |access-date= 4. 2. 2017}}</ref> No, 2016. osvojila je prvu zlatnu medalju u elitnoj kategoriji za Bosnu i Hercegovinu na Balkanskom prvenstvu u [[Crna Gora|Crnoj Gori]].<ref>{{cite web |url= http://www.nezavisne.com/sport/ostali_sportovi/Biciklizam-Lejla-Tanovic-prvakinja-Balkana/378255 |title= Biciklizam: Lejla Tanović prvakinja Balkana |work= Nezavisne novine |date= 11. 7. 2016 |access-date= 4. 2. 2017}}</ref> Nakon te pobjede postala je najuspješnija brdska biciklistica u historiji Bosne i Hercegovine.<ref>{{cite web |url= http://www.nezavisne.com/sport/ostali_sportovi/Najbolja-bh-biciklistkinja-Lejla-Tanovic-uspjesno-preko-svih-prepreka/348735 |title= Najbolja bh. biciklistkinja Lejla Tanović, uspješno preko svih prepreka |work= Nezavisne novine |date= 19. 1. 2016 |access-date= 4. 2. 2017}}</ref><ref>{{cite web |url= https://www.klix.ba/sport/lejla-tanovic-iza-mene-je-najuspjesnija-sezona-cilj-je-plasman-medju-60-najboljih/161229068 |title= Lejla Tanović: Iza mene je najuspješnija sezona, cilj je plasman među 60 najboljih |website= klix.ba |date= 29. 12. 2016 |access-date= 4. 2. 2017}}</ref> Nakon sezona 2015. i 2016, u kojima je nastupala za Salcano, za sezonu 2017. potpisala je za grčki tim SMF.<ref>{{cite web |url= https://www.klix.ba/sport/lejla-tanovic-potpisala-ugovor-s-uci-timom-smf-iz-grcke-vrijeme-je-za-uzbudljivu-promjenu/170109100 |title= Lejla Tanović potpisala ugovor s UCI timom SMF iz Grčke: Vrijeme je za uzbudljivu promjenu |website= klix.ba |date= 9. 1. 2017 |access-date= 4. 2. 2017}}</ref> U toj sezoni odbranila je titulu prvakinje Balkana u [[Nafpaktos]]u (Grčka).<ref>{{cite web |url= https://www.klix.ba/sport/lejla-tanovic-odbranila-balkansku-titulu-u-grckoj/170717060 |title= Lejla Tanović odbranila balkansku titulu u Grčkoj |website= klix.ba |date= 17. 7. 2017 |access-date= 12. 10. 2017}}</ref> Isti uspjeh ponovila je 2018. u [[Rumunija|Rumuniji]]<ref>{{cite web |url= https://www.klix.ba/sport/lejla-tanovic-nakon-povrede-treci-put-osvojila-balkansko-prvenstvo/180716040 |title= Lejla Tanović nakon povrede treći put osvojila Balkansko prvenstvo |website= klix.ba |date= 16. 7. 2018 |access-date= 14. 11. 2018}}</ref> i 2019. [[Srbija|Srbiji]].<ref>{{cite web |url= https://www.klix.ba/sport/lejla-tanovic-cetvrti-put-balkanska-prvakinja/190708064 |title= Lejla Tanović četvrti put balkanska prvakinja |website= klix.ba |date= 8. 7. 2019 |access-date= 24. 12. 2019}}</ref> Bila je broj 1 na UCI rang-listi u disciplini kros.<ref>{{cite web |url= https://www.klix.ba/sport/lejla-njemcevic-se-ucvrstila-na-prvoj-poziciji-uci-svjetske-ranking-listi/230523069 |title= Lejla Njemčević se učvrstila na prvoj poziciji UCI svjetske ranking liste |website= klix.ba |date= 23. 5. 2023 |access-date= 24. 5. 2023}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.lejlamtb.ba/ Službeni sajt] * [https://www.facebook.com/lejlamtb Službeni profil] na [[Facebook]]u * [https://www.uci.org/rider-details/91674 Profil] na [[UCI]]-ju * [https://mtbdata.com/riders/lejla-njemcevic Lejla Njemčević] na ''mtbdata.com'' * [https://web.archive.org/web/20150418071333/http://mtbcrosscountry.com/riders/lejla-tanovic/ Lejla Tanović] na ''mtbcrosscountry.com'' (arhivirano) * [https://www.procyclingstats.com/rider/lejla-tanovic Profil] na ''ProCyclingStats'' * [https://www.youtube.com/watch?v=4oSYxPLmkCg Razgovor s Lejlom Njemčević], serijal ''Oni pobjeđuju'', [[Al Jazeera Balkans]], 22. 9. 2023. ([[YouTube]]) {{DEFAULTSORT:Njemčević, Lejla}} [[Kategorija:Rođeni 1994.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Udine]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački biciklisti]] a6o6irwro8qqo33w5fppc3i6oq5x5t0 0 531897 3837945 3817368 2026-04-29T02:17:53Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3837945 wikitext text/x-wiki '''Kralupi''' su [[naseljeno mjesto]] u sastavu [[Grad Visoko|Grada Visoko]], u [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom kantonu]], [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Prema rezultatima [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisa stanovništva iz 2013. godine]], u naselju je živjelo 288 stanovnika.<ref name="Popis2013">{{cite web|url=https://www.statistika.ba/?id=19800&show=12|title=Popis 2013 u BiH – naseljeno mjesto Kralupi (Visoko)|website=statistika.ba|publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine|access-date=17. 3. 2026}}{{Mrtav link}}</ref> == Geografija == Kralupi se nalaze na području Grada Visoko, kao dio visočkog kraja u [[Srednja Bosna|srednjoj Bosni]].<ref name="MZVisoko">{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/grad/lokalna-samouprava/mjesne-zajednice/|title=Mjesne zajednice|website=Grad Visoko|access-date=17. 3. 2026}}</ref> Na području današnje [[Mjesna zajednica|mjesne zajednice]] Kralupi, prema službenim gradskim spiskovima za mandat 2025–2029, navedena su naseljena mjesta [[Holići]] i [[Plaskovići (Visoko)|Plaskovići]], [[Vidovići (Visoko)|Vidovići]], [[Ratkovci (Visoko)|Ratkovici]] i [[Čifluk (Visoko)|Čifluk]], [[Dvor (Visoko)|Dvor]] i [[Vlajčići (Visoko)|Vlajčići]], te [[Ginje]] i Dolac.<ref name="KandidatiMZ">{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/wp-content/uploads/2025/04/Kandidati-za-clanove-savjeta-MZ-2025-2029.pdf|title=Kandidati za članove savjeta mjesnih zajednica Grada Visoko za mandat 2025–2029. godine|website=Grad Visoko|format=PDF|access-date=17. 3. 2026}}</ref> U geološkoj literaturi [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|ANUBiH]]-a lokalitet Kralupi navodi se među nalazištima gornjeg lijasa u istočnom dijelu centralne Bosne.<ref name="ANUBIH">{{cite web|url=https://bastina.anubih.ba/bitstreams/61bbeff7-483c-4be2-8d5a-3977f7bf37ea/download|title=Fossil Flora and Fauna of Bosnia and Herzegovina: Annex|website=Digitalni arhiv ANUBiH|publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|format=PDF|access-date=17. 3. 2026}}</ref> == Historija == Područje Kralupa pripada starom naseljeničkom i historijskom prostoru visočke nahije. U radu objavljenom u izdanju [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]] navodi se da se u osmanskom popisu iz 1468/69. godine među naseljima nahije Visoko spominje i Kralup/Kralupi.<ref name="UNSA1468">{{cite web|url=https://pof.ois.unsa.ba/index.php/pof/article/download/447/pdf/1333|title=Nahija Visoko u XVI stoljeću|last=Čar-Drnda|first=Hatidža|website=Prilozi za orijentalnu filologiju|publisher=Univerzitet u Sarajevu|format=PDF|access-date=17. 3. 2026}}</ref> U literaturi o srednjovjekovnom i ranom osmanskom Visokom Kralupi se navode i kao prostor na kojem su evidentirani posjedi krstjana.<ref name="ZMVisoko">{{cite web|url=https://zavicajnimuzej.com/izdavackadjelatnost/Visoko-i-okolina-2.pdf|title=Visoko i okolina kroz historiju II|website=JU Zavičajni muzej Visoko|format=PDF|access-date=17. 3. 2026}}</ref><ref name="AcademiaKrstjani">{{cite web|url=https://www.academia.edu/8405577/Struktura_vojni%C4%8Dke_klase_u_15_i_po%C4%8Detkom_16_|title=Struktura vojničke klase u 15. i početkom 16. stoljeća u Bosanskom sandžaku|website=Academia.edu|access-date=17. 3. 2026}}</ref> Pregled osmanskih popisnih deftera za Visoko i okolinu iz 1850. godine pokazuje da je tada postojao i džemat Kralupi, u čijem su sastavu bila sela Dvor, Ginje, Stuparići, Dautovci, Čiuk te Kadarići sa Hadžićima.<ref name="Defteri1850">{{cite web|url=https://www.fondacijaspektrum.ba/specto/edition/1/specto-br-1/osmanski%2Bpopisni%2Bdefteri%2Bstanovni%C5%A1tva%2Bvisokog%2Bi%2Bokoline%2B1850.%2Bgodine%2C%2Bprevela%2Bi%2Bpriredila%2Bramiza%2Bsmaji%C4%87%2C%2Binstitut%2Bza%2Bislamsku%2Btradiciju%2Bbo%C5%A1njaka%2B-ju%2Bgradska%2Bbiblioteka%2Bvisoko%2C%2Bsarajevo%2Fvisoko%2C%2B2022%3D/16|title=Osmanski popisni defteri stanovništva Visokog i okoline 1850. godine|website=Specto|access-date=17. 3. 2026}}</ref> == Stanovništvo == Prema konačnim rezultatima popisa stanovništva iz 2013. godine, Kralupi su imali 288 stanovnika.<ref name="Popis2013" /> == Reference == {{Reflist}} [[Kategorija:Naseljena mjesta u Visokom]] thx0wma6p53n07m3bnws6dgcpatspkh 0 532229 3837889 3822827 2026-04-28T21:07:54Z Bosancica by MK 173186 Kategorije 3837889 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Dženana Husremović | opis = bosanskohercegovačka psihologinja i univerzitetska profesorica | mjesto_rođenja = [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]] | državljanstvo = [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačko]] | zanimanje = [[psihologinja]], univerzitetska profesorica | institucije = [[Univerzitet u Sarajevu]]<br>[[Filozofski fakultet u Sarajevu]] }} '''Dženana Husremović''' bosanskohercegovačka je [[psihologija|psihologinja]] i univerzitetska profesorica. Profesorica je na Odsjeku za psihologiju [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu]], a u mandatu 2024–2028. obavlja dužnost prorektorice za nastavu i studentska pitanja [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]].<ref>{{cite web |title=Rektorat |url=https://www.unsa.ba/o-univerzitetu/organizacija/rektorat |website=Univerzitet u Sarajevu |access-date=24. 3. 2026}}</ref><ref>{{cite web |title=Prof. dr. Dženana Husremović |url=https://www.ff.unsa.ba/index.php/bs/2014-12-15-22-46-38/201-doc-dr-dzenana-husremovic |website=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu |access-date=24. 3. 2026}}</ref> Rođena je u [[Zenica|Zenici]], gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirala je psihologiju na Univerzitetu u Sarajevu 2001, magistrirala 2006, a doktorat iz psiholoških nauka stekla je 2011. na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.<ref>{{cite web |title=Prednost žena - liderica je njihov feminini stil |url=https://business-magazine.ba/2023/01/12/prednost-zena-liderica-feminini-stil/ |website=Business Magazine |date=12. 1. 2023 |access-date=24. 3. 2026}}</ref><ref>{{cite web |title=Biografija i bibliografija Dženane Husremović |url=https://www.unsa.ba/sites/default/files/inline-files/DZENANA_HUSREMOVIC_REKTORAT_OKTOBAR%202020.pdf |website=Univerzitet u Sarajevu |access-date=24. 3. 2026}}</ref> Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu predaje u oblasti psihologije. Na službenoj stranici fakulteta navedena je kao profesorica iz područja društvenih nauka, u polju psihologije.<ref>{{cite web |title=Nastavnici i saradnici |url=https://www.ff.unsa.ba/index.php/bs/2014-12-15-22-46-38 |website=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu |access-date=24. 3. 2026}}</ref> U svom radu bavila se temama iz psihometrije, psihosocijalnih faktora na radnom mjestu, obrazovanja i socijalne traume.<ref name="ebooks.ff.unsa.ba">{{cite web |title=Osnove psihometrije: za studente psihologije |url=https://ebooks.ff.unsa.ba/index.php/ebooks_ffunsa/catalog/book/28 |website=E-knjige Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu |access-date=24. 3. 2026}}</ref><ref>{{cite web |title=Dženana Husremović - Univerzitet u Sarajevu |url=https://www.unsa.ba/sites/default/files/inline-files/DZENANA%20HUSREMOVIC%20CV_0.pdf |website=Univerzitet u Sarajevu |access-date=24. 3. 2026}}</ref> Objavila je knjigu ''Osnove psihometrije: za studente psihologije'' te učestvovala u pripremi i uređivanju stručnih i naučnih publikacija iz oblasti psihologije.<ref name="ebooks.ff.unsa.ba"/><ref>{{cite web |title=Zbornik radova Odsjeka za psihologiju |url=https://ebooks.ff.unsa.ba/index.php/ebooks_ffunsa/catalog/book/58 |website=E-knjige Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu |access-date=24. 3. 2026}}</ref> == Reference == {{reflist}} {{DEFAULTSORT:Husremović, Dženana}} [[Kategorija:Psihologija]] [[Kategorija:Psiholozi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački psiholozi]] [[Kategorija:Biografije, Zenica]] kp9og2limvz08yd4bqv8lqesj0vdle9 3837893 3837889 2026-04-28T21:10:53Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[User talk:Bosancica by MK|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:WumpusBot|WumpusBot]] 3822827 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Dženana Husremović | opis = bosanskohercegovačka psihologinja i univerzitetska profesorica | mjesto_rođenja = [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]] | državljanstvo = [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačko]] | zanimanje = [[psihologinja]], univerzitetska profesorica | institucije = [[Univerzitet u Sarajevu]]<br>[[Filozofski fakultet u Sarajevu]] }} '''Dženana Husremović''' bosanskohercegovačka je [[psihologija|psihologinja]] i univerzitetska profesorica. Profesorica je na Odsjeku za psihologiju [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu]], a u mandatu 2024–2028. obavlja dužnost prorektorice za nastavu i studentska pitanja [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]].<ref>{{cite web |title=Rektorat |url=https://www.unsa.ba/o-univerzitetu/organizacija/rektorat |website=Univerzitet u Sarajevu |access-date=24. 3. 2026}}</ref><ref>{{cite web |title=Prof. dr. Dženana Husremović |url=https://www.ff.unsa.ba/index.php/bs/2014-12-15-22-46-38/201-doc-dr-dzenana-husremovic |website=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu |access-date=24. 3. 2026}}</ref> Rođena je u [[Zenica|Zenici]], gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirala je psihologiju na Univerzitetu u Sarajevu 2001, magistrirala 2006, a doktorat iz psiholoških nauka stekla je 2011. na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.<ref>{{cite web |title=Prednost žena - liderica je njihov feminini stil |url=https://business-magazine.ba/2023/01/12/prednost-zena-liderica-feminini-stil/ |website=Business Magazine |date=12. 1. 2023 |access-date=24. 3. 2026}}</ref><ref>{{cite web |title=Biografija i bibliografija Dženane Husremović |url=https://www.unsa.ba/sites/default/files/inline-files/DZENANA_HUSREMOVIC_REKTORAT_OKTOBAR%202020.pdf |website=Univerzitet u Sarajevu |access-date=24. 3. 2026}}</ref> Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu predaje u oblasti psihologije. Na službenoj stranici fakulteta navedena je kao profesorica iz područja društvenih nauka, u polju psihologije.<ref>{{cite web |title=Nastavnici i saradnici |url=https://www.ff.unsa.ba/index.php/bs/2014-12-15-22-46-38 |website=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu |access-date=24. 3. 2026}}</ref> U svom radu bavila se temama iz psihometrije, psihosocijalnih faktora na radnom mjestu, obrazovanja i socijalne traume.<ref name="ebooks.ff.unsa.ba">{{cite web |title=Osnove psihometrije: za studente psihologije |url=https://ebooks.ff.unsa.ba/index.php/ebooks_ffunsa/catalog/book/28 |website=E-knjige Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu |access-date=24. 3. 2026}}</ref><ref>{{cite web |title=Dženana Husremović - Univerzitet u Sarajevu |url=https://www.unsa.ba/sites/default/files/inline-files/DZENANA%20HUSREMOVIC%20CV_0.pdf |website=Univerzitet u Sarajevu |access-date=24. 3. 2026}}</ref> Objavila je knjigu ''Osnove psihometrije: za studente psihologije'' te učestvovala u pripremi i uređivanju stručnih i naučnih publikacija iz oblasti psihologije.<ref name="ebooks.ff.unsa.ba"/><ref>{{cite web |title=Zbornik radova Odsjeka za psihologiju |url=https://ebooks.ff.unsa.ba/index.php/ebooks_ffunsa/catalog/book/58 |website=E-knjige Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu |access-date=24. 3. 2026}}</ref> == Reference == {{reflist}} {{DEFAULTSORT:Husremović, Dženana}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački psiholozi]] [[Kategorija:Biografije, Zenica]] 951s5soy04dhiumm5fcmo442tvl07jt 0 532363 3837912 3822415 2026-04-28T21:16:43Z Bosancica by MK 173186 Kategorije 3837912 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Sofija Jović | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = 1982. | mjesto_rođenja = [[Beograd]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = [[Glumac|glumica]] | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = }} '''Sofija Jović''' ([[Beograd]], 1982) jest [[srbija]]nska pozorišna, televizijska i filmska [[Glumac|glumica]].<ref>{{Cite web|url=https://www.pulsonline.rs/puls-poznatih/evo-gde-je-mala-milica-iz-otvorenih-vrata/yrde0hy|title=Evo gde je, šta radi i kako danas izgleda mala Milica iz ''Otvorenih vrata''|last=I.H.R|website=pulsonline|url-status=live|access-date=17. 1. 2023}}</ref> Proslavila se ulogom u seriji ''[[Otvorena vrata]]'' u produkciji [[Monte Royal Pictures|Monte Royal Pictures-a]] i [[Radiotelevizija Srbije|RTS-a]] iz 1994. i 1995. i [[Prva srpska televizija|Prve srpske televizije]] 2013. gdje glumi lik Milice Jakovljević. Završila je pozorišnu režiju na [[Univerzitet u New Yorku|Univerzitetu u New Yorku]] a nakon toga studije [[Psihologija|psihologije]] na kojima je doktorirala. Bavi se obukom i istraživačkim radom iz oblasti psihologije.<ref>{{Cite web|url=http://www.prophase.com/home/index.php?option=com_content&view=article&id=6&Itemid=8|title=Management Team|website=prophase.com|access-date=25. 3. 2026|archive-date=30. 8. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090830111620/http://www.prophase.com/home/index.php?option=com_content&view=article&id=6&Itemid=8|url-status=dead}}</ref> Živi i radi u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].<ref>{{Cite web|url=https://www.blic.rs/zabava/sofija-jovic-delic-glumila-je-milicu-u-otvorenim-vratima-a-evo-kako-danas-izgleda/z19hf5r|title=ODSELILA SE IZ SRBIJE Glumila je u detinjstvu u "Otvorenim vratima", danas je DIREKTORKA i evo koliko se promenila (FOTO)|last=Miljanić|first=Vladimir|date=29. 8. 2024|website=blic.rs|access-date=25. 3. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://nportal.novosti.rs/vest/111413/stars/poznati/uspesna-direktorka-gde-je-danas-milica-iz-otvorenih-vrata|title=Odustala od glume, uspješna direktorica: Kako sada izgleda Milica iz "Otvorenih vrata" (FOTO)|last=Nportal|date=17. 6. 2025|website=Nportal|access-date=25. 3. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *{{imdb name|id=0431346|name=Sofija Jović}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Jović, Sofija}} [[Kategorija:Psihologija]] [[Kategorija:Psiholozi]] [[Kategorija:Srbijanske glumice]] [[Kategorija:Srbijanski psiholozi]] [[Kategorija:Rođeni 1982.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Beograd]] 8gkgh5fleg2kmf3o2mqulbo56ug0ccr 3837919 3837912 2026-04-28T21:18:53Z AnToni 2325 −[[Kategorija:Psihologija]]; −[[Kategorija:Psiholozi]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3837919 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Sofija Jović | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = 1982. | mjesto_rođenja = [[Beograd]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = [[Glumac|glumica]] | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = }} '''Sofija Jović''' ([[Beograd]], 1982) jest [[srbija]]nska pozorišna, televizijska i filmska [[Glumac|glumica]].<ref>{{Cite web|url=https://www.pulsonline.rs/puls-poznatih/evo-gde-je-mala-milica-iz-otvorenih-vrata/yrde0hy|title=Evo gde je, šta radi i kako danas izgleda mala Milica iz ''Otvorenih vrata''|last=I.H.R|website=pulsonline|url-status=live|access-date=17. 1. 2023}}</ref> Proslavila se ulogom u seriji ''[[Otvorena vrata]]'' u produkciji [[Monte Royal Pictures|Monte Royal Pictures-a]] i [[Radiotelevizija Srbije|RTS-a]] iz 1994. i 1995. i [[Prva srpska televizija|Prve srpske televizije]] 2013. gdje glumi lik Milice Jakovljević. Završila je pozorišnu režiju na [[Univerzitet u New Yorku|Univerzitetu u New Yorku]] a nakon toga studije [[Psihologija|psihologije]] na kojima je doktorirala. Bavi se obukom i istraživačkim radom iz oblasti psihologije.<ref>{{Cite web|url=http://www.prophase.com/home/index.php?option=com_content&view=article&id=6&Itemid=8|title=Management Team|website=prophase.com|access-date=25. 3. 2026|archive-date=30. 8. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090830111620/http://www.prophase.com/home/index.php?option=com_content&view=article&id=6&Itemid=8|url-status=dead}}</ref> Živi i radi u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].<ref>{{Cite web|url=https://www.blic.rs/zabava/sofija-jovic-delic-glumila-je-milicu-u-otvorenim-vratima-a-evo-kako-danas-izgleda/z19hf5r|title=ODSELILA SE IZ SRBIJE Glumila je u detinjstvu u "Otvorenim vratima", danas je DIREKTORKA i evo koliko se promenila (FOTO)|last=Miljanić|first=Vladimir|date=29. 8. 2024|website=blic.rs|access-date=25. 3. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://nportal.novosti.rs/vest/111413/stars/poznati/uspesna-direktorka-gde-je-danas-milica-iz-otvorenih-vrata|title=Odustala od glume, uspješna direktorica: Kako sada izgleda Milica iz "Otvorenih vrata" (FOTO)|last=Nportal|date=17. 6. 2025|website=Nportal|access-date=25. 3. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *{{imdb name|id=0431346|name=Sofija Jović}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Jović, Sofija}} [[Kategorija:Srbijanske glumice]] [[Kategorija:Srbijanski psiholozi]] [[Kategorija:Rođeni 1982.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Beograd]] cav5ydvj26qn4k8iflgmznorhvicbwa 0 532479 3837978 3822681 2026-04-29T10:35:42Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3837978 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Lidija Vukićević | slika = Lidija_Vukićević.jpg | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1962|7|20}} | mjesto_rođenja = [[Kraljevo]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = [[Glumac|glumica]] | godine_aktivnosti = 1983-danas | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = [[Mitar Mrkela]] <small>(1991–2000)</small> }} '''Lidija Vukićević''' ([[Kraljevo]], 20. juli 1962) jest [[srbija]]nska pozorišna, televizijska i filmska [[Glumac|glumica]]. == Biografija == Bila je udata za fudbalera [[Mitar Mrkela|Mitra Mrkelu]], sa kojim dobila sinove Andreja i Davida. Živjela je jedno vrijeme u [[Sjedinjene Američke Države|Americi]], [[Turska|Turskoj]] i [[Nizozemska|Nizozemskoj]], a danas je nastanjena u Beogradu.<ref name="story">[http://www.story.rs/domovi-poznatih/9968-lidija-vukicevic-ognjiste-satkano-od-snova.html Lidija Vukićević: Ognjište satkano od snova - Story.rs - Upoznajte poznate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130304140337/http://www.story.rs/domovi-poznatih/9968-lidija-vukicevic-ognjiste-satkano-od-snova.html |date=4. 3. 2013 }}, Pristupljeno 8. 4. 2013.</ref> Jedno vrijeme su je novinari dovodili u emotivnu vezu sa generalom [[Nebojša Pavković|Nebojšom Pavkovićem]].<ref name="archive">{{Cite web|url=http://www.mail-archive.com/sim@antic.org/msg12814.html|title=[www.ANTIC.org] Glorija Pavkovic u narucju zamenika ministra policije Nenada Milica|website=www.mail-archive.com|access-date=26. 3. 2026}}</ref><ref name="blic">{{Cite web|url=https://www.blic.rs/zabava/pavkovic-i-lidija-na-svetom-stefanu/t74j01q|title=Pavković i Lidija na Svetom Stefanu|last=arhiva|first=blic|date=20. 8. 2003|website=Blic.rs|access-date=26. 3. 2026}}</ref> == Gluma == Najpoznatija je po ulozi Violete Popadić, kćerke glavnih junaka iz serije ''[[Bolji život]]''. Počela je da glumi i u filmovima od 1985. kada je dobila ulogu u ''[[Žikina dinastija|Žikinoj dinastiji]]''. Tada je imala 22 godine i glumila je atraktivnu kućnu spremačicu Liliku. Dobijala je slične uloge u filmovima istog žanra kao što su ''[[Špijun na štiklama]]'' (1988) i ''[[Vampiri su među nama]]'' (1989), a glavnu ulogu, ulogu Lepe Rade, tumačila je u filmu ''[[Lutalica]]''. == Politika == Godine 2004. učlanila u [[Srpska radikalna stranka|Srpsku radikalnu stranku]] i postala jedna od njenih najistaknutijih članica. Godine 2007. postala je i poslanica SRS u [[Narodna skupština Republike Srbije|Narodnoj skupštini Republike Srbije]]. Za to vrijeme je obavljala funkciju zamjenice predsjednika Odbora za kulturu i informisanje.<ref name="otvoreniparlament">[http://otvoreniparlament.rs/politicari/lidija-vukicevic/ Оtvoreni parlament] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121128235216/http://otvoreniparlament.rs/politicari/lidija-vukicevic/ |date=28. 11. 2012 }}, Pristupljeno 8. 4. 2013.</ref> Na toj poziciji je ostala do 2012, kada je skupština raspuštena, a stranka nije prešla cenzus na parlamentarnim izborima te godine. Maja 2012. je napustila stranku zbog [[Vjerica Radeta|Vjerice Radete]].<ref>{{Cite web|url=http://www.portalanalitika.me/region-svijet/srbija/62224-lidija-vukievi-napustila-eeljevu-srs.html|title=Napustila radikale zbog Vjerice Radete|last=|first=|date=|website=|language=|archive-url=https://archive.today/20130703030820/http://www.portalanalitika.me/region-svijet/srbija/62224-lidija-vukievi-napustila-eeljevu-srs.html|archive-date=3. 7. 2013|access-date=20. 5. 2020}}</ref> Sredinom 2015. vratila se u Srpsku radikalnu stranku, jer je predshjednik [[Vojislav Šešelj]]. Aktivno je učestvovala u političkim kampanjama Srpske napredne stranke. == Filmografija == {| class="wikitable" !Godina !Naziv !Uloga |- |1983. |''[[Kako sam sistematski uništen od idiota]]'' |Mira |- | rowspan="2" |1984. |''[[Ne tako davno]]'' | |- |''[[Andrić i Goja]]'' | |- | rowspan="2" |1985. |''[[Žikina dinastija]]'' |Lilika |- |''[[Indijsko ogledalo]]'' |Izabela |- |1986. |''[[Razvod na određeno vreme]]'' |Soja |- |1986. |''[[Dobro veče džezeri]]'' | |- |1987-1988. |''[[Bolji život]]'' | rowspan="2" |Violeta "Viki" Popadić |- | rowspan="2" |1987. |''[[Bolji život: Novogodišnji specijal]]'' |- |''[[Lutalica]]'' |Lepa Rada |- | rowspan="2" |1988. |''[[Špijun na štiklama]]'' |Maja |- |''[[Sever i jug]]'' |Virdžinija |- | rowspan="2" |1989. |''[[Il colpo]]'' | |- |''[[Vampiri su među nama]]'' |Andrijana |- |1990. |''[[Ljubav je hleb sa devet kora]]'' | |- |1990-1991. |''[[Bolji život 2]]'' |Violeta "Viki" Popadić |- |1996. |''[[Doviđenja u Čikagu]]'' |Marica |- |1999. |''[[Nek bude što bude]]'' | |- |2002. |''[[Hotel sa 7 zvezdica]]'' |Pjevačica Sarka Zvečarka |- |2016. |''[[Nemoj da zvocaš]]'' |Micka |- | rowspan="2" |2017. |''[[Sinđelići (serija)|Sinđelići]]'' |savjetnica |- |''[[Afterparti]]'' |majka |- | rowspan="2" |2018. |''[[Šifra Despot]]'' |cvećarka Slađa |- |''[[Urgentni centar]]'' |gospođa Stević |- |2020-2025. |''[[Igra sudbine]]'' |Mileva Tankosić “Milevica” |- |2025. |''[[Dadilja sa sela]]'' |Aleksandra |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *{{imdb name|id=0904345|name=Lidija Vukićević}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Vukićević, Lidija}} [[Kategorija:Rođeni 1962.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Kraljevo]] [[Kategorija:Srbijanske glumice]] [[Kategorija:Srpska radikalna stranka]] [[Kategorija:Srbijanski političari]] [[Kategorija:Jugoslavenske glumice]] 7qdh24tikhw9mo8f9jk4lk70c2jthv5 0 532894 3837869 3831076 2026-04-28T20:36:09Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3837869 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Klara Abkar | slika = Klara_abkar.jpg | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = 1916. | mjesto_rođenja = [[Teheran]], [[Kadžarsko Carstvo]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1996|03|20|1916||}} | mjesto_smrti = [[Iran]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = slikarica | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Klara Abkar''' ({{jez-fa|کلارا آبکار}}, {{jez-hy|Կլարա Աբգար}}; 1916 – 20. marta 1996.) bila je [[Armenija|armenska]] slikarica minijatura i pozlatarica rođena u [[Iran]]u.<ref>{{Cite web |title=۱۰۰ زن نخست ایران در حوزه‌های مختلف |trans-title=Iran's first 100 women in different fields |language=fa |date=10. 10. 2013|url=https://www.bbc.com/persian/iran/2013/10/131010_100women_first_nm |website=BBC News فارسی |access-date=25. 9. 2023}}</ref><ref>{{Cite web |title=هنرمندی که آثارش را زنان تاثیرگذار ایران؛ کلارا آبکار، |trans-title=Influential women of Iran; Clara Abkar, an artist who did not sell her works |language=fa |url=https://iranwire.com/fa/blogs/43602-%D8%B2%D9%86%D8%A7%D9%86-%D8%AA%D8%A7%D8%AB%DB%8C%D8%B1%DA%AF%D8%B0%D8%A7%D8%B1-%D8%A7%DB%8C%D8%B1%D8%A7%D9%86-%DA%A9%D9%84%D8%A7%D8%B1%D8%A7-%D8%A2%D8%A8%DA%A9%D8%A7%D8%B1-%D9%87%D9%86%D8%B1%D9%85%D9%86%D8%AF%DB%8C-%DA%A9%D9%87-%D8%A2%D8%AB%D8%A7%D8%B1%D8%B4-%D8%B1%D8%A7-%D9%86%D9%85%DB%8C%D9%81%D8%B1%D9%88%D8%AE%D8%AA/ |website=Iran Wire}}</ref> Njezino ime se ponekad piše i kao Clara Abgar, Klara Abkar Hovanjani, Clara Abgaryan ili Clara Abkarian. == Biografija == Abkar je bila iranska minijaturistica koja je potjecala iz armenske obitelji u Jolfi ([[Isfahan]]), armenskoj četvrti Isfahana u Iranu. Rođena je 1916. u Teheranu, u tadašnjem [[Kadžarsko Carstvo|Kadžarskom Carstvu]]. Studirala je u armenskoj školi Davotian (kasnije nazvanoj Košeš). Tokom školskih godina studirala je slikarstvo kod [[Markar Qarabaghian|Markara Qarabaghiana]] i [[Hakup Vartanian|Hakupa Vartaniana]]. U Teheranu je studirala iransko slikarstvo i minijaturno slikarstvo pod mentorstvom poznatog iranskog dizajnera poštanskih maraka, [[Mohammad Mehrovan|Mohammada Mehrovana]].<ref>{{Cite web |title=کلارا آبکار |language=fa |url=https://rasekhoon.net/mashahir/show/592691 |website=rasekhoon.net |access-date=25. 9. 2023 |archive-date=29. 8. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230829203606/https://rasekhoon.net/mashahir/show/592691 |url-status=dead }}</ref> Studirala je na Akademiji likovnih umjetnosti. Nikada nije nudila svoja djela na prodaju.<ref>{{Cite web |title=زندگینامه : کلارا آبکار (۱۲۹۴-۱۳۷۵) |language=fa |date=10. 7. 2011 |url=https://www.hamshahrionline.ir/news/139934/%D8%B2%D9%86%D8%AF%DA%AF%DB%8C%D9%86%D8%A7%D9%85%D9%87-%DA%A9%D9%84%D8%A7%D8%B1%D8%A7-%D8%A2%D8%A8%DA%A9%D8%A7%D8%B1-%DB%B1%DB%B2%DB%B9%DB%B4-%DB%B1%DB%B3%DB%B7%DB%B5 |website=www.hamshahrionline.ir |access-date=25. 9. 2023 |archive-date=24. 5. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190524111021/http://www.hamshahrionline.ir/news/139934/%D8%B2%D9%86%D8%AF%DA%AF%DB%8C%D9%86%D8%A7%D9%85%D9%87-%DA%A9%D9%84%D8%A7%D8%B1%D8%A7-%D8%A2%D8%A8%DA%A9%D8%A7%D8%B1-%DB%B1%DB%B2%DB%B9%DB%B4-%DB%B1%DB%B3%DB%B7%DB%B5 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |title=نخستين مينياتوريست زن – DW – ۱۳۹۹/۸/۱۳ |language=fa |url=https://www.dw.com/fa-ir/%D9%86%D8%AE%D8%B3%D8%AA%D9%8A%D9%86-%D9%85%D9%8A%D9%86%D9%8A%D8%A7%D8%AA%D9%88%D8%B1%D9%8A%D8%B3%D8%AA-%D8%B2%D9%86/a-55480472 |website=dw.com |access-date=25. 9. 2023}}</ref> U kompleksu [[Saadabad|palače Saadabad]], smještenom u palači Leila Pahlavi, nalazi se [[Muzej Abkar]].<ref>[https://iranwire.com/en/women/121154-iranian-influential-women-clara-abkar-1916-1996/ Iranian Influential Women: Clara Abkar (1916-1996)], IranWire, 3. 10. 2023</ref> == Djela == Njezine minijature prikazuju konjičke scene, mrtve prirode, cvijeće, Mauzolej Omar Hajjam, [[Feriduddin Attar|Attara]], Šeika Ahmada, [[Firuzabad Minar]] i [[Aliabad toranj]]. Abkarina najpoznatija djela uključuju: "Anoushirvan i Bozorgmehr", "Shekar Bahram", "Yusuf i Zulikha", "Starica i sultan Sanjar" i "Tjeskobna djevojka". Radila je na području pozlate s [[paisley]] uzorcima.<ref>{{Cite book |title=Բախչինյան, Արծվի (2002). Հայազգի գործիչներ :հնագույն ժամանակներից մինչեւ մեր օրերը ; կենսագրական հանրագիտակ. Երևան: Տաթև գիտակրթական համալիր Զանգակ-97. S. 171-72. ISBN 99930-2-415-5. |language=hy}}</ref><ref>{{Cite book |title=Navasargian, Alice (1997). Iran - Armenia: Golden Bridges: 20th Century Iranian-Armenian Painters. Glendale: AAA Publishing House. S. 98-103. ISBN 978-0-9697620-0-3. |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Xhepa, Margarita }} [[Kategorija:Rođeni 1916.]] [[Kategorija:Umrli 1996.]] [[Kategorija:Biografije, Teheran]] [[Kategorija:Armenski umjetnici]] [[Kategorija:Iranski umjetnici]] lg3tfsg88qdaa4x3h57ovdaeommsej0 0 533210 3837833 3837711 2026-04-28T17:39:58Z Tulum387 155909 Ista referenca dvaput u članku, izbrisana. 3837833 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga | naziv = Istanbulsko kopile / Kopile iz Istanbula | naziv_originala = | prijevod = | slika = | opis_slike = | autor = [[Elif Shafak]] | ilustrator = | dizajn korica = | država = Turska | jezik = engleski | žanr = drama | vrsta_djela = | izdavač = Viking Adult | vrijeme i mjesto nastanka = | datum_izdanja = [[2006]]. | vrsta_korica = | broj_stranica = | pripovjedač = | gledište = | vrijeme_radnje = [[20. vijek]] | mjesto_radnje = | glavni_lik = Asya Kazancı i Armanoush Tchakhmakhchian | vrhunac = | teme = [[genocid nad Armenima]] | isbn = }} '''Istanbulsko kopile''' je roman iz 2006. godine koji je napisala [[Elif Shafak]], originalno na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]], a objavila ga je izdavačka kuća [[Viking Adult]]. Na [[Turski jezik|maternji turski jezik]] ga je prevela Aslı Biçen, pod naslovom "Baba ve Piç", u martu 2006. godine. Postao je bestseler.<ref name=":0">Lea, Richard (24. 7. 2006). "[https://www.theguardian.com/books/2006/jul/24/fiction.voicesofprotest In Istanbul, a writer awaits her day in court]". ''The Guardian''. Original [https://web.archive.org/web/20121113040646/http://www.guardian.co.uk/books/2006/jul/24/fiction.voicesofprotest arhiviran] 13. 11. 2012. Pristupljeno 11. 4. 2026.</ref> == Sažetak == Priča je fokusirana na likove Asye Kazancı i Armanoush Tchakhmakhchian. Radnja je smještena u [[Tucson]]u [[Tucson|u Arizoni]], kalifornijskom [[San Francisco|San Francisku]] i [[Istanbul]]u u Turskoj. Roman se bavi njihovim porodicama i načinom na koji su povezane kroz događaje [[Genocid nad Armenima|genocida nad Armenima]] iz 1915. Sa devetnaest godina, Armanoush tajno putuje u Istanbul kako bi tražila svoje armenske korijene. == Kritike == [[Geraldine Bedell]] iz lista ''[[The Guardian]]'' napisala je: "Knjiga je važna jer je skrenula pažnju na masakre i na tursku ambivalentnost prema njima, kao i na ono što je otkrila o slobodi govora. Nesumnjivo je ambiciozna, živahna i prepuna sadržaja. Ali, možda zbog ponekad kitnjastog stila pisanja, čitanje djeluje kao držanje vreće iz koje se dvadeset veoma ljutitih mačaka pokušava izbaviti."<ref>Bedell, Geraldine (29. juli 2007). "[https://www.theguardian.com/books/2007/jul/29/fiction.features1 This Turkey's been overstuffed]". ''The Guardian''. London. Pristupljeno 11. 4. 2026.</ref> [[Lorraine Adams]] iz ''[[The New York Times]]a'' napisala je: "Kada se kostur romana konačno pojavi iz njegovog krhkog ormara, jasno je da, iako je Shafak spisateljica moralne savjesti, ona još uvijek nije — barem na engleskom — postala dobar romanopisac. Vrijedan trenutak u reflektorima je propušten, ali Shafak, koja je još uvijek u tridesetim godinama, ima dovoljno vremena da izraste u autoricu čija umjetnost odgovara njenim ambicijama."<ref>Adams, Lorraine (21. januar 2007). "[https://www.nytimes.com/2007/01/21/books/review/Adams.t.html Armenian in Istanbul]". ''The New York Times''. Manhattan. Pristupljeno 11. 4. 2026.</ref> == Sudski postupak protiv autorice == U junu 2006. godine, [[Kemal Kerinçsiz]], [[Nacionalizam|nacionalistički]] [[advokat]], tužio je Elif Şafak zbog navodnog "vrijeđanja turskog identiteta" u njenom romanu, jer se bavi genocidom nad Armenima u posljednjim godinama [[Osmansko Carstvo|Osmanskog]] [[Osmansko Carstvo|Carstva]].<ref name=":0" /> Tužba je podnesena sudu u istanbulskoj četvrti [[Beyoğlu]] u skladu s članom 301 turskog krivičnog zakona. Nakon što je tužilac odbacio optužbe zbog nedostatka uvreda, advokat je ponovo podnio tužbu višem sudu, Drugom prvostepenom sudu u Beyoğluu, u julu 2006. Şafak se suočila s kaznom do tri godine zatvora zbog izjava u svom romanu. U septembru 2006. godine, sud, kojem je prisustvovao i [[Joost Lagendijk]], kopredsjedavajući delegacije Zajedničkog parlamentarnog odbora EU-Turska, oslobodio ju je optužbi zbog nedostatka pravnog osnova i nedovoljnih dokaza u ovom kontroverznom procesu.<ref>{{Cite web|url=https://www.yenisafak.com/gundem/elif-safak-beraat-etti-6537|title=Elif Şafak beraat etti {{!}} Gündem Haberleri|last=Şafak|first=Yeni|website=Yeni Şafak|language=tr-TR|access-date=11. 4. 2026}}</ref><ref>{{Cite news|title=Acquittal for Turkish novelist|url=https://www.theguardian.com/books/2006/sep/21/turkey.world|newspaper=The Guardian|date=21. 9. 2006|access-date=11. 4. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Richard|last=Lea}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.nbcnews.com/id/wbna14937228|title=Court acquits novelist of ‘insulting Turkishness’|date=21. 9. 2006|website=NBC News|language=en|access-date=11. 4. 2026}}</ref><ref>{{Cite news|title=Writer Is Acquitted of 'Insulting Turkishness' With Her Novel|url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2006/09/21/AR2006092101528.html|date=22. 9. 2006|access-date=11. 4. 2026|issn=0190-8286|language=en-US|first=Benjamin|last=Harvey}}</ref> == Pozorišna adaptacija == Roman je adaptiran u pozorišnu predstavu na italijanskom u režiji Angela Savellija, pod naslovom La Bastarda di Istanbul. Izvedena je u pozorištu [[Teatro di Rifredi]] u [[Firenca|Firenci]] u Italiji. Premijera je održana 3. marta 2015, a glavnu ulogu imala je turska glumica [[Serra Yılmaz]].<ref name="Manetti">{{Cite web|url=https://www.firenzepost.it/2015/03/01/firenze-la-bastarda-di-istanbul-con-serra-yilmaz-in-prima-nazionale-al-teatro-di-rifredi/|title=Firenze: «La bastarda di Istanbul» con Serra Yilmaz in prima nazionale al Teatro di Rifredi|last=Manetti|first=Roberta|date=1. 3. 2015|website=Firenze Post|language=it-IT|access-date=11. 4. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.taraf.com.tr/kultur-ve-sanat/baba-ve-pic-italyada-tiyatroya-uyarlandi/|title=“Baba ve Piç” İtalya’da tiyatroya uyarlandı {{!}} Taraf Gazetesi|website=www.taraf.com.tr|language=tr-TR|access-date=11. 4. 2026|archive-date=15. 8. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150815005013/http://www.taraf.com.tr/kultur-ve-sanat/baba-ve-pic-italyada-tiyatroya-uyarlandi/|url-status=dead}}</ref> == Reference == [[Kategorija:Turska književnost]] [[Kategorija:Knjige iz 21. vijeka]] [[Kategorija:Knjige iz 2000-tih]] in6wkf0ieei5ns0b82kuj0omdvnkgq7 0 533216 3837791 3836433 2026-04-28T12:46:16Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3837791 wikitext text/x-wiki '''Johanna Reichert''' (31. decembar 2001, [[Korneuburg (grad)|Korneuburg]]) [[Austrija|austrijska]] je [[rukomet]]ašica.{{Infokutija rukometaš | ime_rukometaša = Johanna Reichart | slika = [[Datoteka:2022-07-13 Handball, Bundesliga Frauen, Thüringer HC Teamshooting 1DX 1871 by Stepro.jpg|250px]] | opis_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|2001|01|31}} | mjesto_rođenja = [[Korneuburg]], [[Austrija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = {{ZID|Austrija}} | visina = 1,78 m | težina = | pozicija = lijevi bek | nadimak = | trenutni_klub = | broj_na_dresu = | omladinske_godine1 = –2019 | omladinski_pogoni1 = Union Korneuburg | omladinske_godine2 = 2019–2021 | omladinski_pogoni2 = WAT Atzgersdorf | omladinske_godine3 = 2021– | omladinski_pogoni3 = Thüringer HC | nacionalne_godine1 = 2019– | nacionalne_ekipe1 = [[Ženska rukometna reprezentacija Austrije|Austrija]] | nacionalni_golovi1 = 55 (147) | trener_godine1 = | trener_klubovi1 = | trener_godine2 = | trener_klubovi2 = | trener_godine3 = | trener_klubovi3 = | medalje = | zadnje_uređivanje = 21. 12. 2023 '''Johanna Reichert''' (31. decembar 2001, Korneuburg) austrijska je rukometašica. }} == Karijera == Počela je igrati rukomet u klubu Union Korneuburg.<ref>{{Cite web|url=https://www.unionhandballdamen-korneuburg.at/?p=7814|title=Korneuburger Nachwuchstalent ins Nationalteam Frauen berufen|last=Gerald|date=11. 9. 2019|website=Union Korneuburg|language=de|access-date=11. 4. 2026}}</ref> Od sezone 2019/20. nastupala je za [[WAT Atzgersdorf]].<ref>{{Cite web|url=https://www.atzgersdorf.info/Saison/Newsbeitrag.jsp?newsID=%7B7078D784-9B47-11EA-90BD-309C23AC5997%7D|title=WHA: Johanna (Jojo) Reichert über ihr 1. Atzgersdorf-Jahr!|last=|first=|website=www.atzgersdorf.info|language=de|access-date=11. 4. 2026}}</ref> S tim timom je pomenute sezone učestvovala u EHF Kupu, a 2020/21. u nasljedničkom takmičenju, EHF Evropskoj ligi. Na ljeto 2021. prešla je u njemački bundesligaški klub [[Thüringer HC]].<ref>{{Cite news|title=Thüringer HC verpflichtet österreichisches Top-Talent|url=https://www.insuedthueringen.de/inhalt.deutschland-thueringer-hc-verpflichtet-oesterreichisches-top-talent.a6d1224e-8345-4f04-8354-c3ec3db880a6.html|access-date=11. 4. 2026|language=de|first=|last=|archive-date=26. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210526041809/https://www.insuedthueringen.de/inhalt.deutschland-thueringer-hc-verpflichtet-oesterreichisches-top-talent.a6d1224e-8345-4f04-8354-c3ec3db880a6.html|url-status=dead}}</ref> Sa Thüringerom je 2025. godine osvojila [[EHF Evropska liga|EHF Evropsku ligu]]. U tom takmičenju postigla je 110 golova i bila najbolji strijelac, a na Final 4 turniru u [[Raiffeisen Sportpark]]u proglašena je za najbolju igračicu turnira. I u Bundesligi je te sezone postigla najviše golova i također dobila MVP nagradu. Njen prelazak u rumunski prvoligaški klub CS Gloria 2018 Bistrița-Năsăud očekuje se na ljeto 2026.<ref>[https://www.handball-world.news/artikel/handball-bundesliga-der-frauen-verliert-topstar-1176063 handball-world.news: Handball-Bundesliga der Frauen verliert Topstar]. (jezik: njemački). Pristupljeno 11. 4. 2026.</ref> U septembru 2019. prvi put je pozvana u [[Ženska rukometna reprezentacija Austrije|austrijsku žensku rukometnu reprezentaciju]]. S Austrijom je učestvovala na [[Svjetsko rukometaško prvenstvo za žene 2023.|Svjetskom prvenstvu 2023]],<ref>[https://www.handball-world.news/o.red.r/news-1-2-23-42288.html "Mein großes Ziel ist die Heim-EURO 2024": ÖHB-Spielerin Johanna Reichert über die WM-Play-offs gegen Polen.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241203161256/https://www.handball-world.news/o.red.r/news-1-2-23-42288.html |date=3. 12. 2024 }} (jezik: njemački). Pristupljeno 11. 4. 2026.</ref> a njena selekcija je završila turnir na 19. mjestu. Reichert je na turniru postigla šest pogodaka.<ref>ihf.info: ''[https://www.ihf.info/sites/default/files/competitions/29fa120a-f09a-4648-8ce7-963c3618fc5f/pdf/AUTTOTAL.PDF?n=1702311673 26th IHF Women's World Championship: Austria].'' Pristupljeno 11. 4. 2026.</ref> == Uspjesi == '''Thüringer HC''' * 1× pobjednica EHF Evropske lige (2025) == Reference == {{Refspisak|2}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Reichert, Johanna}} [[Kategorija:Biografije, Korneuburg]] [[Kategorija:Rođeni 2001.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Austrijske rukometašice]] 0lilhm5agf0h66qdgsooiu1gpfcn9ma 0 533240 3837980 3830976 2026-04-29T11:26:08Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3837980 wikitext text/x-wiki {{Infokutija skijaš | ime = Lisa Eder | slika = Lisa Eder (AUT) 2022.jpg | veličina_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|2001|08|12}} | mjesto_rođenja = [[St. Johann in Tirol]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | visina = | klub = [[SK Saalfelden-Salzburg]] | skije = | takmiči_se_za = {{ZD|Austrija}} [[Austrija|Austriju]] | lični_rekord = 205,5 m ([[Vikersundbakken|Vikersund]] 15. 3. 2025) | sezone = | pobjede = | pobjednička_postolja = | medalje = | aktualizirano = 24. 3. 2024. }} '''Lisa Eder''' (12. august 2001, [[St. Johann in Tirol]], [[Austrija]]<ref>{{Cite news|title=Skisprung: Lisa Eder springt hoch hinaus|url=https://www.meinbezirk.at/pinzgau/c-sport/lisa-eder-springt-hoch-hinaus_a3335799|newspaper=MeinBezirk.at|access-date=12. 4. 2026|language=de|archive-date=27. 2. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220227171729/https://www.meinbezirk.at/pinzgau/c-sport/lisa-eder-springt-hoch-hinaus_a3335799|url-status=dead}}</ref>) austrijska je [[Skijaški skokovi|skijašica-skakačica]], austrijska reprezentativka i članica kluba [[SK Saalfelden-Salzburg]].<ref>{{Cite web|url=https://www.fis-ski.com/DB/general/athlete-biography.html?sectorcode=JP&competitorid=189072&type=result|title=FIS {{!}} Lisa EDER - Athlete Biography - Ski Jumping|last=International Ski and Snowboard|first=Federation|website=www.fis-ski.com|language=en|access-date=12. 4. 2026}}</ref> == Karijera == Prve međunarodne nastupe zabilježila je 9. augusta 2015. u okviru Alpencupa u Klingenthalu, gdje je na maloj [[Vogtland skakaonica|Vogtland skakaonici]] zauzela 18. mjesto. Prvu pobjedu u ovom takmičenju ostvarila je 11. augusta 2016. na [[Skakaonica Pöhlbach|skakaonici Pöhlbach]] u [[Pöhla|Pöhli]]. U [[Kontinentalni kup u skijaškim skokovima|Kontinentalnom kupu]] debitovala je 18. augusta 2017. u [[Oberwiesenthal]]u, gdje je na skakaonici u [[Fichtelberg]]u zauzela 15. mjesto. Već 15. decembra iste godine u [[Notodden]]u bila je četvrta na skakaonici [[Tveitanbakken]], čime je propustila svoj prvi plasman na pobjedničko postolje. Početkom 2018. godine prvi put je nominovana za nastupe u [[Svjetski kup u skijaškim skokovima|Svjetskom kupu]], i to za takmičenja u [[Sapporo|Sapporu]] i [[Zaō|Zau]]. Nakon što nije prošla kvalifikacije u Sapporu, debitovala je 19. januara 2018. u Zau, gdje je zauzela 36. mjesto i ostala bez bodova. Dan kasnije, 20. januara 2018, zauzela je šesto mjesto u ekipnom takmičenju zajedno s [[Chiara Hölzl|Chiarom Hölzl]], [[Claudia Purker|Claudijom Purker]] i [[Jacqueline Seifriedsberger]]. Dana 24. marta 2018. ostvarila je svoj tada najbolji rezultat u Svjetskom kupu, osvojivši 11. mjesto na [[Schattenberg (skakaonica)|Schattenberg skakaonici]] u [[Oberstdorf]]u, čime je osvojila i prve bodove. Iste godine nastupila je na Svjetskom juniorskom prvenstvu u [[Kandersteg]]u, gdje je zauzela 24. mjesto u pojedinačnoj konkurenciji na [[Lötschberg (skakaonica)|Lötschberg skakaonici]], dok je u ekipnom takmičenju zajedno s [[Marita Kramer|Maritom Kramer]], [[Sophie Mair]] i Claudijom Purker osvojila sedmo mjesto. Na Svjetskom juniorskom prvenstvu 2019. u Lahtiju osvojila je bronzanu medalju u ekipnom takmičenju (s Maritom Kramer, [[Lisa Hirner|Lisom Hirner]] i Claudijom Purker), dok je u mješovitom ekipnom takmičenju bila četvrta, a pojedinačno deseta. Dana 9. februara 2019. prvi put se našla na pobjedničkom postolju u Svjetskom kupu, kada je u ekipnom takmičenju u [[Ljubno (Slovenija)|Ljubnom]], zajedno s [[Jacqueline Seifriedsberger]], Chiarom Hölzl i [[Eva Pinkelnig|Evom Pinkelnig]], zauzela treće mjesto. Godinu dana kasnije, tačnije 8. i 9. februara 2020. ostvarila je svoje prve plasmane među deset najboljih u pojedinačnoj konkurenciji Svjetskog kupa, zauzevši osmo i sedmo mjesto u [[Hinzenbach]]u. Dana 26. februara 2022. na istoj skakaonici prvi put se popela na pobjedničko postolje u pojedinačnoj konkurenciji, osvojivši treće mjesto. Na [[Zimske olimpijske igre 2022.|Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] u [[Peking]]u zauzela je peto mjesto s austrijskom mješovitom ekipom, dok je u pojedinačnoj konkurenciji bila osma.<ref>"[https://web.archive.org/web/20220325195833/https://olympics.com/beijing-2022/olympic-games/en/results/ski-jumping/athlete-profile-n1005775-lisa-eder.htm Lisa Eder]". ''Beijing 2022 Olympics''. [https://olympics.com/beijing-2022/olympic-games/en/results/ski-jumping/athlete-profile-n1005775-lisa-eder.htm Original] arhiviran 25. marta 2022. Pristupljeno 12. 4. 2026.</ref> Nastupila je i na [[Zimske olimpijske igre 2026.|Zimskim olimpijskim igrama 2026]], gdje je ostvarila najbolji olimpijski rezultat plasmanom na četvrto mjesto u pojedinačnom takmičenju na srednjoj skakaonici. U junu 2022. doživjela je tešku povredu, [[Povreda prednjeg križnog ligamenta|puknuće prednjeg križnog ligamenta]],<ref>{{Cite web|url=https://kurier.at/sport/wintersport/skispringerin-lisa-eder-erlitt-kreuzbandriss/402051046|title=Skispringerin Lisa Eder erlitt Kreuzbandriss|date=23. 6. 2022|website=kurier.at|language=de|access-date=12. 4. 2026}}</ref> zbog čega je bila primorana pauzirati takmičenja, vrativši se u Svjetski kup tek početkom decembra 2023. U ukupnom poretku sezone 2023/24. zauzela je 16. mjesto. Dana 17. marta 2024. na treningu za skijaške letove u [[Vikersundbakken|Vikersundu]] ostvarila je skok dužine 198 metara, čime je postavila novi austrijski rekord u ženskoj konkurenciji. Već naredne godine postala je prva Austrijanka koja je službeno preskočila 200 metara, doskočivši na 205,5 metara (raniji skok od 200 metara [[Daniela Iraschko-Stolz|Daniele Iraschko-Stolz]] iz 2003. godine ne priznaje se kao službeni rekord prema pravilima [[Međunarodna skijaška federacija|FIS-a]]). Na svjetskim juniorskim prvenstvima ukupno je osvojila tri zlatne i jednu bronzanu medalju u ekipnim i mješovitim ekipnim disciplinama. Godine 2025. osvojila je svoju prvu medalju na svjetskim prvenstvima, zauzevši drugo mjesto u ekipnom takmičenju. Nakon ukupno 13 plasmana na pobjedničko postolje u Svjetskom kupu, svoju prvu pobjedu ostvarila je 21. januara 2026. na Zaō skakaonici u [[Yamagata|Yamagati]]. U sezoni 2025/26. zabilježila je još jednu pobjedu u Hinzenbachu, ukupno jedanaest plasmana na postolje, te zauzela četvrto mjesto u ukupnom poretku Svjetskog kupa. == Uspjesi i statistika == === Pobjede u Svjetskom kupu (pojedinačno) === {| class="wikitable" !Datum !Mjesto !Tip |- |21. januar 2026. |Yamagata, Japan |normalna skakaonica |- |3. mart 2026. |Hinzenbach, Austrija |normalna skakaonica |} === Pobjede u Svjetskom kupu (ekipno) === {| class="wikitable" !Datum !Mjesto !Tip |- |25. februar 2022. |Hinzenbach, Austrija |normalna skakaonica* |} ^{*sa Chiarom Kreuzer, Jacqueline Seifriedsberger und Maritom Kramer.} === Plasman na Svjetskom kupu === {| class="wikitable" !Sezona !Mjesto !Bodovi |- |2017/18 |34. |46 |- |2018/19 |44. |12 |- |2019/20 |21. |154 |- |2020/21 |20. |167 |- |2021/22 |9. |420 |- |2023/24 |16. |488 |- |2024/25 |6. |877 |- |2025/26 |4. |1417 |} === Grand Prix plasmani === {| class="wikitable" |+ !Sezona !Mjesto !Bodovi |- |2018 |32. |17 |- |2019 |27. |17 |- |2021 |17. |102 |- |2024 |9. |119 |- |2025 |36. |48 |} == Privatni život == Od 2023. Eder je u vezi sa 16 godina starijim skijašem-skakačem [[Manuel Fetner|Manuelom Fetnerom]].<ref>{{Cite web|url=https://www.krone.at/2990051|title=Hand in Hand: Neues Adlerpaar zeigt sich verliebt|last=Lischka|first=Vera|date=25. 4. 2023|website=Kronen Zeitung|language=de|access-date=12. 4. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak|2}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Eder, Lisa}} [[Kategorija:Rođeni 2001.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Austrijski olimpijci u skijaškom skakanju]] [[Kategorija:Skijaši-skakači na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] [[Kategorija:Skijaši-skakači na Zimskim olimpijskim igrama 2026.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskom prvenstvu u nordijskim disciplinama]] [[Kategorija:Biografije, St. Johann in Tirol]] [[Kategorija:Austrijski skijaši-skakači]] iezr1xnwu4p1ze96qae8mzlvyrveceq 10 533390 3837914 3830896 2026-04-28T21:17:20Z Mmns21 170250 3837914 wikitext text/x-wiki {{Navkutija sa sklopivim grupama | ime = Islamizam | naslov = [[Islamizam]] | podaciklasa = hlist | stanje = {{{stanje<includeonly>|autocollapse</includeonly>}}} | izabrano = {{{izabrano|{{{1|}}}}}} | grupa1 = [[Islamski fundamentalizam|Pregled]] | podaci1 = * [[Islamizam]] * [[Kutbizam]] ** [[Homeinizam]] * [[Selefijski pokret]] ** [[Selefijski džihadizam]] * [[Šiitski islamizam]] | skra1 = pregled | grupa2 = Koncepti | podaci2 = * [[Emirat]] * [[Islamska uprava]] * [[Vilajetul-fekih]] * [[Islamska demokratija]] * [[Islamski feminizam]] * [[Islamski socijalizam]] * [[Islamska država]] ** [[Islamska republika]] * [[Islamistan]] * [[Islamizacija]] ** [[Islamizacija znanja]] * [[Panislamizam]] * [[Postislamizam]] * [[Šerijat]] * ''[[Šura]]'' * [[Turski model]] * [[Teorija dvije nacije]] * [[Ummet]] | skra2 = koncepti | grupa3 = Pokreti | podaci3 = {{Navbox|child | groupstyle = white-space: wrap; | group1 = [[Sociopolitika|Sociopolitički]] | list1 = * [[Deobandi]] * [[Hizbut-Tahrir]] ** [[Hizbut-Tahrir u Velikoj Britaniji|u Velikoj Britaniji]] ** [[Hizbut-Tahrir u Srednjoj Aziji|u Srednjoj Aziji]] * [[Front islamskih branilaca]] * [[Džemat islami]] * [[Milli Görüş]] * [[Muslimansko bratstvo]] ** [[Muslimansko bratstvo u Egiptu|u Egiptu]] ** [[Muslimansko bratstvo u Siriji|u Siriji]] * [[Rivalstvo Ensarija i Hatmija]] ** [[Ensarije (Sudan)]] ** [[Hatmije]] | group2 = [[Spisak islamskih političkih stranaka|Političke stranke]] | list2 = * [[Stranka slobode i pravde]] * [[Zeleni alžirski savez]] * [[En-Nahda]] * [[Stranka sreće]] * [[Hür Dava Partisi]] * [[Hadas]] * [[Hamas]] * [[Hezbolah]] * [[Islamski front spasa]] * [[Džemat islami (Bangladeš)]] * [[Džemat islami (Pakistan)]] * [[Džemijat islami]] * [[Stranka pravde i izgradnje]] * [[Stranka pravde i razvoja (Maroko)]] * [[Stranka pravde i razvoja]] * [[Nacionalni kongres]] * [[Nacionalni irački savez]] * [[Nova stranka blagostanja]] * [[Malezijska islamska stranka]] * [[Stranka prosperitetne pravde]] * [[El-Vefak]] * [[Stranka blagostanja]] * [[Savez Fatah]] * [[Koalicija Pravna država]] * [[Front islamske akcije]] * [[Ujedinjena arapska lista]] | group3 = Povezano | list3 = * [[Ensarullah]] * [[Talibani]] * [[Islamski modernizam]] }} | skra3 = pokreti | grupa4 = Politički lideri | podaci4 = * [[Muhammed Abduhu]] * [[Džemaludin el-Afgani]] * [[Kazi Husein Ahmed]] * [[Hibatullah Ahundzada]] * [[Muhammed Asad]] * [[Hasan el-Bana]] * [[Recep Tayyip Erdoğan]] * [[Necmettin Erbakan]] * [[Muamer Gadafi]] * [[Rašid el-Ganuši]] * [[Safvet Hidžazi]] * [[Muhammed Ikbal]] * [[Alija Izetbegović]] * [[Ali Hamenei]] * [[Ruholah Homeini]] * [[Ebul-A'la el-Mevdudi]] * [[Ebul-Hasan Ali en-Nedvi]] * [[Tekijuddin en-Nebhani]] * [[Mula Omer]] * [[Jusuf el-Karadavi]] * [[Sejjid Kutb]] * [[Tarik Ramadan]] * [[Ata Ebu Rešta]] * [[Muhammed Rešid Rida]] * [[Nevvab Safavi]] * [[Ali Šarijati]] * [[Hadži Šerijatullah]] * [[Hasan el-Turabi]] * [[Malcolm X]] * [[Ahmed Jasin]] * [[Zijaul-Hak]] * [[Rizik Šihab]] | skra4 = lideri | grupa5 = [[Selefizam|Savremeni selefijski pokret]] | podaci5 = {{Navbox|child | groupstyle = white-space: wrap; | group1 = Pokreti | list1 = * [[Ehli-hadis]] * [[Medhalizam]] * [[Pokret Sahwa]] * [[Vehabizam]] | group2 = Politički | list2 = * [[El-Asala]] * [[Stranka autentičnosti]] * [[El-Islah]] * [[En-Nur]] * [[Narodna stranka]] * [[Mlada kašgarska stranka]] | group3 = Glavne ličnosti | list3 = * [[Muhammed ibn Abdulvehhab]] * [[El-Albani]] * [[Ibn Baz]] * [[Mukbil bin Hadi el-Vadi'i]] * [[Sefer el-Havali]] * [[Rebi' el-Medhali]] * [[Muhammed el-Munedžid]] * [[Zakir Naik]] * [[Selman el-Avda]] * [[Ali et-Temimi]] * [[El-Usejmin]] }} | skra5 = selefizam | grupa6 = [[Islamizam|Militantni islamizam]] / [[Džihadizam]] | podaci6 = {{Navbox|child | groupstyle = white-space: wrap; | group1 = Ideologija | list1 = * [[Kutbizam]] * [[Selefijski džihadizam]] | group2 = Pokreti | list2 = * [[Egipatski islamski džihad]] * [[Fatah el-Islam]] * [[Islamska Država Iraka i Levanta]] * [[Laškar-e-Taiba]] * [[Ebu Sejjaf]] * [[Boko Haram]] * [[Eš-Šabab]] * [[El-Kaida]] ** [[El-Kaida na Arapskom poluostrvu|na Arapskom poluostrvu]] ** [[El-Kaida u Iraku|u Iraku]] ** [[El-Kaida u islamskom Magribu|u Sjevernoj Africi]] | group3 = Glavne ličnosti | list3 = * [[Hibatullah Ahundzada]] * [[Enver el-Evlaki]] * [[Abdullah Jusuf Azam]] * [[Ebu-Bekr el-Bagdadi]] * [[Osama bin Laden]] * [[Ahtar Mensur]] * [[Mula Omer]] * [[Džuhejman el-Otejbi]] * [[Omer Abdurrahman]] * [[Ejmen ez-Zavahiri]] }} | skra6 = dzihadizam | grupa7 = Ostale teme | podaci7 = {{Navbox|child | group1 = Tekstovi | list1 = * [[Rekonstrukcija religiozne misli u islamu|''Rekonstrukcija'']] * [[Četrdeset hadisa (Homeini)|''Četrdeset hadisa'']] * [[Principi države i vlade u islamu|''Principi'']] * [[Znakovi na putu|''Znakovi na putu'']] * [[Islamska vlada (knjiga)|''Islamska vlada'']] * [[Islamska deklaracija|''Islamska deklaracija'']] * [[Zelena knjiga (Gadafi)|''Zelena knjiga'']] | group2 = Historija | list2 = * [[Iranska revolucija]] * [[Zauzimanje Velike džamije]] * [[Sovjetsko-afganistanski rat]] * [[Alžirski građanski rat]] * [[Napadi 11. septembra 2001.|Napadi 11. septembra]] * [[Rat protiv terorizma]] * [[Arapsko proljeće]] | group3 = Utjecaji | list3 = * [[Antiimperijalizam]] * [[Anticionizam]] * [[Savremena islamska filozofija]] * [[Islam i modernost]] * [[Islamski preporod]] }} | skra7 = ostalo | ispod = * Islam u [[Šablon:Islam u Južnoj Aziji|Južnoj Aziji]] * [[Šablon:Islamizam u Sjevernoj Africi|Sjevernoj Africi]] }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni o islamizmu]] </noinclude> gd9ikvkqfjsxowq9sv1ks0zvooqweb6 0 533572 3837948 3837064 2026-04-29T02:47:05Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3837948 wikitext text/x-wiki [[Slika:Cryosphere Fuller Projection.png|thumb|right|330px| Pregled kriosfere i njenih većih komponenti <ref>{{Cite web |date=2007-08-26 |title=Cryosphere - Maps and Graphics at UNEP/GRID-Arendal |url=http://maps.grida.no/go/graphic/cryosphere |access-date=2023-09-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070826211613/http://maps.grida.no/go/graphic/cryosphere |archive-date=2007-08-26 }}</ref>]] '''Kriosfera''' ([[grčki|grč]] κρύος —krios = hladno i σφαῖρα —sfera = sfera, sloj) je krovni termin za one dijelove Zemljine površine gdje se [[voda]] nalazi u čvrstom [[agregatno stanje|čvrstom obliku]]. To uključuje [[led]] ns morima jezerima ili rijekama, [[snijeg]], [[glečer]]e, [[ledena kapa|ledene kape]], ledene ploče i smrznuto [[tlo]] (što uključuje permafrost). Dakle, postoji preklapanje sa [[hidrosfera|hidrosferom]]. Kriosfera je sastavni dio globalnog klimatskog sistema. Također ima važne povratne informacije o klimatskim promjenama. Ove povratne informacije dolaze od uticaja kriosfere na površinsku energiju i protok vlage, oblake, [[ciklus vode]], atmosfersku i okeansku cirkulaciju. Kroz ove procese povratnih informacija, kriosfera ima značajnu ulogu u globalnoj klimi i u odgovoru klimatskog modela na globalne promjene. Otprilike 10% Zemljine površine prekriveno je ledom, ali se to brzo smanjuje.<ref>{{cite web |title=Global Ice Viewer – Climate Change: Vital Signs of the Planet |url=https://climate.nasa.gov/interactives/global-ice-viewer/#/ |website=climate.nasa.gov |access-date=27 November 2021}}</ref> „Kriosferske nauke“ su [[krovni termin]] za proučavanje kriosfere. Kao interdisciplinarna [[geologija|nauka o Zemlji]], mnoge discipline doprinose joj, a najznačajnije [[geologija]], [[hidrologija]], te [[meteorologija]] i [[klimatologija]]; u tom smislu, uporediva je sa [[glaciologija| glaciologijom]]. Termin „[[deglacijacija]]“ opisuje povlačenje kriosferskih karakteristika. == Svojstva i interakcije == [[Datoteka:Climate-system.jpg|alt=|thumb|330x330px| Kriosfera (dolje lijevo) je jedna od pet komponenti [[klimatski sistem| klimatskog sistema]]. Ostale su [[Zemljina atmosfera |atmosfera]], [[hidrosfera]], [[litosfera]] i [[biosfera]].<ref name=":0"> {{cite book |last=Planton |first=S. |title=Climate Change 2013: The Physical Science Basis. Contribution of Working Group I to the Fifth Assessment Report of the Intergovernmental Panel on Climate Change |publisher=Cambridge University Press, Cambridge, United Kingdom and New York, NY, USA. |year=2013 |editor-last=Stocker |editor-first=T.F. |chapter=Annex III: Glossary |editor-last2=Qin |editor-first2=D. |editor-last3=Plattner |editor-first3=G.-K. |editor-last4=Tignor |editor-first4=M. |editor-last5=Allen |editor-first5=S.K. |editor-last6=Boschung |editor-first6=J. |editor-last7=Nauels |editor-first7=A. |editor-last8=Xia |editor-first8=Y. |editor-last9=Bex |editor-first9=V. |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/2018/08/WGI_AR5_glossary_EN.pdf |editor-first10=P.M. |editor-last10=Midgley}}</ref>{{rp|1451}}]] Postoji nekoliko fundamentalnih fizičkih svojstava snijega i leda koja moduliraju razmjenu energije između površine i atmosfere. Najvažnija svojstva su površinska refleksija (albedo), sposobnost prijenosa toplote (termička difuzivnost) i sposobnost promjene stanja (latentna toplota). Ova fizička svojstva, zajedno s hrapavošću površine, emisivnošću i dielektričnim karakteristikama, imaju važne implikacije za posmatranje snijega i leda iz svemira. Na primjer, hrapavost površine je često dominantan faktor koji određuje jačinu povratnog raspršenja radara.<ref name="hall">{{cite book |last1=Hall |first1=Dorothy K. |title=Remote Sensing of Ice and Snow |date=1985 |publisher=Springer Netherlands |location=Dordrecht |isbn=978-94-009-4842-6}}</ref> Fizička svojstva poput [[kristalne]] strukture, gustoće, dužine i sadržaja tečne vode važni su faktori koji utječu na prijenos topline i vode i raspršivanje [[mikrotalas]]ne [[energija|energije]]. === Vrijeme i obim zadržavanja === Vrijeme zadržavanja vode u svakom od kriosferskih podsistema uveliko varira. Snježni pokrivač i slatkovodni led su u suštini sezonski, a većina morskog leda, osim leda u centralnom [[Arktik]]u, traje samo nekoliko godina ako nije sezonski. Međutim, određena [[čestica]] vode u [[glečer]]ima, ledenim pločama ili prizemnom ledu može ostati smrznuta 10–100.000 godina ili duže, a duboki led u dijelovima [[Antarktik|Istočnog Antarktika]] može imati starost koja se približava milionu godina. Većina svjetske količine leda nalazi se na [[Antarktik]]u, uglavnom u [[Istočnu antarktički ledeni pokrov| Istočnom antarktičkom ledenom pokrovu]]. Međutim, što se tiče površinskog obuhvata, zimski snijeg i led na sjevernoj hemisferi zauzimaju najveću površinu, u prosjeku 23% površine hemisfere u januaru. Veliki površinski obuhvat i važne [[klima]]tske uloge snijega i leda povezani su s njihovim jedinstvenim fizičkim svojstvima. To također ukazuje na to da je sposobnost promatranja i modeliranja opsega, debljine te radijacijskih i termalnih svojstava snijega i ledenog pokrivača od posebnog značaja za [[klimatologija|klimtatska istraživanja]].<ref>{{Cite web |title=Properties of Snow – Our Winter World |url=https://ourwinterworld.org/snow-science/properties-of-snow/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20250115030453/https://ourwinterworld.org/snow-science/properties-of-snow/ |archive-date=2025-01-15 |access-date=2025-03-06 |website=ourwinterworld.org |language=en-US}}</ref> === Površinska refleksija === Površinska refleksija dolaznog [[sunčevo zračenje|sunčevog zračenja]] važna je za površinski energetski bilan (SEB). To je odnos reflektovanog i upadnog sunčevog zračenja, obično se naziva [[albedo]]. Klimatolozi su prvenstveno zainteresirani za albedo integriran preko [[kratkotalasno zračenje|kratkotalasnog]] dijela [[elektromagnetni spektar|elektromagnetnog spektra]] (~300 do 3500 nm), što se poklapa s glavnim unosom sunčeve energije. Tipično, vrijednosti albeda za površine prekrivene snijegom koje se ne tope su visoke (~80–90%), osim u slučaju [[šuma]]. Veći albedo za snijeg i led uzrokuje brze promjene površinskih [[refleksija]] u [[jesen]] i [[proljeće]], na visokim [[geografska širina| geografskim širinama]], ali ukupni klimatski značaj ovog povećanja je prostorno i vremenski moduliran [[oblačni pokrivač| oblačnim pokrivačem]]. (Planetarni albedo uglavnom je određen oblačnošću i malom količinom ukupnog sunčevog zračenja primljenog na visokim geografskim širinama tokom zimskih mjeseci.) [[Ljeto]] i [[jesen]] su vremena visoke prosječne oblačnosti iznad Arktičkog okeana, tako da je albedo [[povratna informacija]] povezana s velikim sezonskim promjenama u obimu morskog leda znatno smanjena. Utvrđeno je da snježni pokrivač pokazuje najveći uticaj na [[Zemljin energetski budžet|Zemaljsku radijacijsku ravnotežu]] u proljeće (od aprila do maja) kada je dolazno [[sunčevo zračenje]] bilo najveće nad područjima prekrivenim snijegom.<ref name="groisman">{{cite journal |last1=Groisman |first1=Pavel Ya. |last2=Karl |first2=Thomas R. |last3=Knight |first3=Richard W. |title=Observed Impact of Snow Cover on the Heat Balance and the Rise of Continental Spring Temperatures |journal=Science |date=14 January 1994 |volume=263 |issue=5144 |pages=198–200 |doi=10.1126/science.263.5144.198 |pmid=17839175 |bibcode=1994Sci...263..198G |s2cid=9932394 |url=https://www.science.org/doi/10.1126/science.263.5144.198 |access-date=25 February 2022|url-access=subscription }}</ref> === Termička svojstva kriosferskih elemenata === [[Toplota|Toplotna]] svojstva kriosferskih elemenata također imaju važne klimatske posljedice. [[Snijeg]] i [[led]] imaju mnogo niže termičke difuzivnosti od [[zrak]]a. [[Toplotna difuzivnost]] je mjera brzine kojom temperaturni talasi mogu prodrijeti kroz supstancu. Snijeg i led su mnogo [[redovi veličine|redova veličine]] manje efikasni u difuziji toplote od zraka. Snježni pokrivač izoluje površinu tla, a morski led izoluje okean ispod njega, odvajajući granicu površina-atmosfera u odnosu na [[fluks]] toplote i vlage. Tok vlage sa vodene površine eliminiše čak i tanki sloj leda, dok fluks toplote kroz tanki led nastavlja biti značajan sve dok ne dostigne debljinu veću od 30 do 40 cm. Međutim, čak i mala količina snijega na vrhu leda će dramatično smanjiti toplotni fluks i usporiti brzinu rasta leda. Izolacijski učinak snijega također ima velike implikacije na hidrološki ciklus. U regijama bez permafrosta, izolacijski učinak snijega je takav da se smrzava samo površina tla blizu površine, a odvodnjavanje dubokih voda je neprekinuto.<ref name="lynch">Lynch-Stieglitz, M., 1994: The development and validation of a simple snow model for the GISS GCM. J. Climate, 7, 1842–1855.</ref> Dok snijeg i led izoluju površinu od velikih gubitaka energije zimi, oni također usporavaju zagrijavanje u proljeće i ljeto zbog velike količine energije potrebne za topljenje leda ([[latentna toplota]] fuzije, 3,34 × 10⁵ J/kg na 0&nbsp;°C). Međutim, jaka statička stabilnost atmosfere iznad područja s velikim snijegom ili ledom teži ograničavanju neposrednog efekta hlađenja na relativno plitki sloj, tako da su povezane atmosferske anomalije obično kratkotrajne i lokalne do regionalne razmjere.<ref name="cohen">Cohen, J., and D. Rind, 1991: The effect of snow cover on the climate. J. Climate, 4, 689–706.</ref> Međutim, u nekim dijelovima svijeta, poput Euroazije, poznato je da hlađenje povezano s gustim snježnim pokrivačem i vlažnim proljetnim tlima igra ulogu u modulaciji ljetne monsunske cirkulacije.<ref name="vernekar">Vernekar, A. D., J. Zhou, and J. Shukla, 1995: The effect of Eurasian snow cover on the Indian monsoon. J. Climate, 8, 248–266.</ref> === Mehanizmi povratne sprege o klimatskim promjenama === {{Glavni|Povratne sprege o klimatskim promjenama}} Postoje brojne [[povratna sprega|povratne sprege]] kriosfere i klime u globalnom [[klimatski sistem| klimatskom sistemu]]. One djeluju u širokom rasponu prostornih i vremenskih skala, od lokalnog sezonskog hlađenja temperatura zraka do varijacija ledenih pokrivača na hemisfernoj skali tokom vremenskih skala od hiljada godina. Uključeni mehanizmi povratne sprege često su složeni i nepotpuno shvaćeni. Naprimjer, Curry ''et al.'' (1995) pokazali su da takozvana "jednostavna" povratna sprega morskog leda i albeda uključuje složene interakcije s frakcijom olova, otopljenim jezerima, debljinom leda, snježnim pokrivačem i obimom morskog leda.<ref>{{Cite journal |last1=Curry |first1=Judith A. |last2=Schramm |first2=Julie L. |last3=Ebert |first3=Elizabeth E. |date=1995 |title=Sea Ice-Albedo Climate Feedback Mechanism |journal=Journal of Climate |language=en |volume=8 |issue=2 |pages=240–247 |doi=10.1175/1520-0442(1995)008<0240:SIACFM>2.0.CO;2 |issn=0894-8755|doi-access=free |bibcode=1995JCli....8..240C }}</ref> Uloga snježnog pokrivača u modulaciji monsuna samo je jedan primjer kratkoročne povratne sprege između kriosfere i klime koja uključuje površinu kopna i atmosferu. == Komponente == === Glečeri i ledeni pokrovi === {{Glavni|Glečer|Ledeni pokrov}} [[Datoteka:1249 Finsteraarhorn.jpg|thumb| Prikaz glečera na [[Nacionalne mape Švicarske|topografskoj mapi]].]] [[Datoteka:Wildspitze_seen_from_Hinterer_Brunnkogel,_with_visible_ascent_track_of_ski_mountaineer.jpg|thumb| [[Glečer]] Taschachferner u Ötztalskim Alpama u Austriji. Planina s lijeve strane je Wildspitze (3.768 m), druga najviša u Austriji. Desno je područje s otvorenim pukotinama gdje glečer teče preko neke vrste velike [[litica|litice]].<ref>[https://www.google.com/maps/dir/Wildspitze,+6458,+%C3%96sterreich/Hinterer+Brochkogel,+6458,+%C3%96sterreich/@46.8693351,10.8649167,14z/data=!3m1!4b1!4m14!4m13!1m5!1m1!1s0x4782d399aa449a3b:0xc81bf75a6575685b!2m2!1d10.8672595!2d46.8854289!1m5!1m1!1s0x4782d388c6e336af:0xa4fff85a8397f10c!2m2!1d10.85!2d46.8833333!3e0 Google Maps: Distance between Wildspitze and Hinterer Brochkogel], cf. image scale at lower edge of screen</ref>]] [[Ledeni pokrov]]i i glečeri su tekuće ledene mase koje leže na čvrstom kopnu. Kontroliraju ih akumulacija snijega, površinsko i bazalno topljenje, odvajanje u okolne okeane ili jezera i unutrašnja dinamika. Potonja je rezultat gravitacijskog puzajućeg toka ("[[Dinamika toka leda|glacijalni tok]]") unutar ledenog tijela i klizanja po podložnom kopnu, što dovodi do stanjivanja i horizontalnog širenja.<ref name="GreveBlatter2009">{{cite book |author1=Greve, R. |title=Dynamics of Ice Sheets and Glaciers |author2=Blatter, H. |publisher=Springer |year=2009 |isbn=978-3-642-03414-5 |doi=10.1007/978-3-642-03415-2}}</ref> Svaka neravnoteža ove dinamičke ravnoteže između dobitka, gubitka i transporta mase usljed protoka rezultira ili rastom ili smanjenjem ledenih tijela. [[Datoteka:Greenland-ice_sheet_hg.jpg|thumb|Pogled iz zraka na [[ledenua ploča|ledenu ploču]] na istočnoj obali [[Grenland]]a]] Odnosi između globalne klime i promjena u obimu leda su složeni. Maseni balans kopnenih glečera i ledenih ploča određen je akumulacijom snijega, uglavnom zimi i [[ablacija| ablacijom]] u toploj sezoni, prvenstveno zbog neto zračenja i turbulentnih toplotnih tokova koji dovode do topljenja leda i snijega od advekcije toplog zraka<ref name="paterson">Paterson, W. S. B., 1993: World sea level and the present mass balance of the Antarctic ice sheet. In: W.R. Peltier (ed.), Ice in the Climate System, NATO ASI Series, I12, Springer-Verlag, Berlin, 131–140.</ref><ref name="vandenbroeke">Van den Broeke, M. R., 1996: The atmospheric boundary layer over ice sheets and glaciers. Utrecht, Universitiet Utrecht, 178 pp.</ref> Tamo gdje se ledene mase završavaju u [[okeanu]], ledeni brijeg [[otpadanje leda|otpadanje]] je glavni uzrok gubitka mase. U ovoj situaciji, ledena margina može se protezati u duboku vodu kao plutajuća [[ledena polica]], kao što je ona u [[Rossovom moru]]. {{izvod|glečer|paragraf=1-3|file=no}} {{izvod|ledena ploča|file=no}} === Morski led === {{Glavni|Morski led}} [[Datoteka:Arctic ice.jpg|thumb| Izlomljeni komadi arktičkog morskog leda sa snježnim pokrivačem]] [[Datoteka:Seaice.jpg|thumb|280px| Satelitski snimak morskog leda koji se formira u blizini [[Ostrvo Svetog Mateja| Ostrva Svetog Mateja]] u [[Beringovo more|Beringovom moru]].]] [[Morski led]] pokriva veći dio polarnih okeana i nastaje smrzavanjem morske vode. [[Satelit]]ski podaci od ranih 1970-ih otkrivaju značajnu sezonsku, regionalnu i međugodišnju varijabilnost u pokrivaču morskog leda na obje hemisfere. Sezonski, opseg morskog leda na [[Južna hemisfera| Južnoj hemisferi]] varira za faktor 5, od minimalnih 3–4 miliona km² u februaru do maksimalnih 17 – 20 miliona km² u septembru.<ref name="zwally">Zwally, H. J., J. C. Comiso, C. L. Parkinson, W. J. Campbell, F. D. Carsey, and P. Gloersen, 1983: Antarctic Sea Ice, 1973–1976: Satellite Passive-Microwave Observations. NASA SP-459, National Aeronautics and Space Administration, Washington, D.C., 206 pp.</ref><ref name="gloersen">Gloersen, P., W. J. Campbell, D. J. Cavalieri, J. C. Comiso, C. L. Parkinson, and H. J. Zwally, 1992: Arctic and Antarctic Sea Ice, 1978–1987: Satellite Passive-Microwave Observations and Analysis. NASA SP-511, National Aeronautics and Space Administration, Washington, D.C., 290 pp.</ref> Sezonske varijacije su mnogo manje na sjevernoj hemisferi gdje ograničena priroda i visoke geografske širine [[Arktički okean|Arktičkog okeana]] rezultiraju mnogo većim višegodišnjim ledenim pokrivačem, a okolno kopno ograničava opseg zimskog leda prema ekvatoru. Stoga, sezonska varijabilnost u opsegu leda na [[Sjeverna hemisfera|Sjevernoj hemisferi]] varira samo za faktor 2, od minimalnih 7–9 miliona km² u septembru do maksimalnih 14–16 miliona km² u martu.<ref name="gloersen"/><ref name="parkinson">Parkinson, C. L., J. C. Comiso, H. J. Zwally, D. J. Cavalieri, P. Gloersen, and W. J. Campbell, 1987: Arctic Sea Ice, 1973–1976: Satellite Passive-Microwave Observations, NASA SP-489, National Aeronautics and Space Administration, Washington, D.C., 296 pp.</ref> Ledeni pokrivač pokazuje mnogo veću međugodišnju varijabilnost na regionalnom nivou nego na hemisferičnom nivou. Na primjer, u regiji [[Ohotsko more| Ohotskog mora]] i [[Japan]]a, maksimalna površina leda smanjila se sa 1,3 miliona km² 1983. godine na 0,85 miliona km² 1984., što je smanjenje od 35%, prije nego što se sljedeće godine povećala na 1,2 miliona km².<ref name="gloersen"/> Regionalne fluktuacije na obje hemisfere su takve da tokom bilo kojeg višegodišnjeg perioda satelitskog snimanja neke regije pokazuju smanjenje pokrivenosti ledom, dok druge pokazuju povećanje pokrivenosti ledom.<ref name="parkinson1995">Parkinson, C. L., 1995: Recent sea-ice advances in Baffin Bay/Davis Strait and retreats in the Bellinshausen Sea. Annals of Glaciology, 21, 348–352.</ref> === Smrznuto tlo i permafrost === {{glavni|Permafrost|paragrafi=1-3}} === Snježni pokrivač === {{Glavni|Snijeg}} [[Datoteka:Snow-covered_fir_trees.jpg|thumb| Drveće prekriveno snijegom u [[Kuusam]]u, [[Finska]].]] [[Datoteka:Long Mynd snowdrift.jpeg|right|thumb|Snježni nanosi koji se formiraju oko prepreka niz [[vjetar]].]] Većina Zemljine površine prekrivene snijegom nalazi se na [[Sjeverna hemisfera|Sjevernoj hemisferi]], a sezonski varira od 46,5 miliona km² u januaru do 3,8 miliona km² u avgustu.<ref name="robinson">Robinson, D. A., K. F. Dewey, and R. R. Heim, 1993: Global snow cover monitoring: an update. Bull. Amer. Meteorol. Soc., 74, 1689–1696.</ref> Snježni pokrivač je izuzetno važna komponenta skladištenja u vodnom bilansu, posebno sezonskog snježnog pokrivača u planinskim područjima svijeta. Iako ograničenog obima, sezonski snježni pokrivač u planinskim lancima Zemlje predstavlja glavni izvor oticanja za protok potoka i obnavljanje podzemnih voda na širokim područjima srednjih geografskih širina. Naprimjer, preko 85% godišnjeg oticanja iz sliva rijeke [[Colorado]] potiče od topljenja snijega. Oticanje vode od topljenja snijega sa Zemljinih planina puni rijeke i obnavlja vodonosnike od kojih preko milijardu ljudi zavisi za svoje vodne resurse. Nadalje, preko 40% zaštićenih područja na svijetu nalazi se u planinama, što svjedoči o njihovoj vrijednosti i kao jedinstvenih [[ekosistem]]a kojima je potrebna zaštita i kao rekreacijskih područja za ljude. === Led na jezerima i rijekama === {{glavni|Led#Na jezerima|Led#Na rijekama i potocima}} [[Led]] se formira na [[rijeka]]ma i [[jezero|jezerima]], kao odgovor na sezonsko hlađenje. Veličine uključenih ledenih tijela su premale da bi izazvale bilo šta drugo osim lokalizovanih klimatskih efekata. Međutim, procesi smrzavanja/lomljenja reaguju na vremenske faktore velikih razmjera i lokalne vremenske faktore, tako da postoji značajna međugodišnja varijabilnost u datumima pojave i nestanka leda. Dugi nizovi posmatranja jezerskog leda mogu poslužiti kao zamjenski [[klima]]tski zapis, a praćenje trendova smrzavanja i raspadanja može pružiti prikladan integrirani i sezonski specifičan indeks [[klima]]tskih poremećaja. Informacije o stanju riječnog leda manje su korisne kao klimatski zamjenski pokazatelj jer formiranje leda snažno ovisi o režimu riječnog toka, na koji utiču padavine, topljenje snijega i oticanje sliva, kao i ljudsko uplitanje koje direktno mijenja protok u kanalu ili koje indirektno utiče na oticanje putem praksi korištenja zemljišta. Zamrzavanje jezera ovisi o skladištenju topline u jezeru i stoga o njegovoj dubini, brzini i temperaturi bilo kojeg [[dotok (hidrologija)|dotoka]], te energetskim [[Fluks|fluksevima]] voda – zrak. Informacije o dubini jezera često nisu dostupne, iako se neke indikacije o dubini plitkih jezera na Arktiku mogu dobiti iz radarskih snimaka iz zraka tokom kasne zime (Sellman ''et al.'' 1975) i optičkih snimaka iz svemira tokom ljeta (Duguay i Lafleur 1997). Vrijeme raspadanja leda mijenja se dubinom snijega na ledu, kao i debljinom leda i dotokom slatke vode. ==Promjene uzrokovane klimatskim promjenama== {{glavni|Efekti klimatskih promjena#Led i snijeg}} ===Otapanje ledenog pokrivača=== [[Slika:Beckmann 2023 Greenland 2300 RCP85 extent.png|thumb|280px|Projekcije iz 2023. godine o tome koliko bi se grenlandski ledeni pokrivač mogao smanjiti u odnosu na sadašnji obim do 2300., pod najgorim mogućim scenarijem klimatskih promjena (gornja polovina) i koliko će se brže preostali led kretati u tom slučaju (donja polovina).<ref name="Beckmann2023">{{Cite journal |last1=Beckmann |first1=Johanna |last2=Winkelmann |first2=Ricarda |date=27 July 2023 |title=Effects of extreme melt events on ice flow and sea level rise of the Greenland Ice Sheet |journal=The Cryosphere |language=en |volume=17 |issue=7 |pages=3083–3099 |bibcode=2023TCry...17.3083B |doi=10.5194/tc-17-3083-2023 |doi-access=free}}</ref>]] {{glavni|Grenlandski ledeni pokrivač}} {{glavni|Klimatske promjene na Antarktiku}} ===Smanjenje glečera=== {{glavni|Povlačenje glečera}} ===Smanjenje morskog leda=== {{glavni|Efekti klimatskih promjena}} ===Otapanje permafrosta=== {{glavni|Permafrost}} === Smanjenje snježnog pokrivača === [[Datoteka:Duration of the yearly snow cover ring-width reconstruction together with modelled record for the Alps.webp|thumb|upright=1.5| Smanjenje trajanja snježnog pokrivača u Alpama, počevši otprilike od kraja 19. stoljeća, naglašavajući potrebe prilagođavanja klimatskim promjenama<ref>{{cite journal |last1=Carrer |first1=Marco |last2=Dibona |first2=Raffaella |last3=Prendin |first3=Angela Luisa |last4=Brunetti |first4=Michele |title=Recent waning snowpack in the Alps is unprecedented in the last six centuries |journal=Nature Climate Change |date=February 2023 |volume=13 |issue=2 |pages=155–160 |doi=10.1038/s41558-022-01575-3 |bibcode=2023NatCC..13..155C |language=en |issn=1758-6798|doi-access=free|hdl=11577/3477269 |hdl-access=free }}</ref>]] Studije iz 2021. godine otkrile su da se snježni pokrivač na sjevernoj hemisferi smanjuje od 1978. godine, zajedno sa dubinom snijega.<ref name=":AR6">{{Cite journal |last1=Fox-Kemper |first1=B. |last2=Hewitt |first2=H.T. |last3=Xiao |first3=C. |last4=Aðalgeirsdóttir |first4=G. |last5=Drijfhout |first5=S.S. |last6=Edwards |first6=T.L. |last7=Golledge |first7=N.R. |last8=Hemer |first8=M. |last9=Kopp |first9=R.E. |last10=Krinner |first10=G. |last11=Mix |first11=A. |date=2021 |editor-last=Masson-Delmotte |editor-first=V. |editor2-last=Zhai |editor2-first=P. |editor3-last=Pirani |editor3-first=A. |editor4-last=Connors |editor4-first=S.L. |editor5-last=Péan |editor5-first=C. |editor6-last=Berger |editor6-first=S. |editor7-last=Caud |editor7-first=N. |editor8-last=Chen |editor8-first=Y. |editor9-last=Goldfarb |editor9-first=L. |title=Ocean, Cryosphere and Sea Level Change |url=https://www.vliz.be/imisdocs/publications/84/371584.pdf |journal=Climate Change 2021: The Physical Science Basis. Contribution of Working Group I to the Sixth Assessment Report of the Intergovernmental Panel on Climate Change |publisher=Cambridge University Press, Cambridge, UK and New York, NY, USA |volume=2021 |pages=1283–1285 |bibcode=<!-- not 2021AGUFM.U13B..09F --> |doi=10.1017/9781009157896.011 |isbn=9781009157896}}</ref> [[Paleoklimatologija|Paleoklimatološka]] posmatranja pokazuju da su takve promjene nezapamćene u posljednjim milenijima u zapadnoj [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]].<ref>{{Cite journal |last1=Pederson |first1=Gregory T. |last2=Gray |first2=Stephen T. |last3=Woodhouse |first3=Connie A.|last4=Betancourt |first4=Julio L. |last5=Fagre |first5=Daniel B. |last6=Littell |first6=Jeremy S. |last7=Watson |first7=Emma |last8=Luckman |first8=Brian H. |last9=Graumlich |first9=Lisa J. |date=2011-07-15 |title=The Unusual Nature of Recent Snowpack Declines in the North American Cordillera |url=https://www.science.org/doi/10.1126/science.1201570 |journal=Science |language=en |volume=333 |issue=6040 |pages=332–335 |bibcode=2011Sci...333..332P |doi=10.1126/science.1201570 |issn=0036-8075 |pmid=21659569 |s2cid=29486298|url-access=subscription }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Belmecheri |first1=Soumaya |last2=Babst |first2=Flurin |last3=Wahl |first3=Eugene R. |last4=Stahle |first4=David W. |last5=Trouet |first5=Valerie |date=2016 |title=Multi-century evaluation of Sierra Nevada snowpack |url=https://www.nature.com/articles/nclimate2809 |journal=Nature Climate Change |language=en |volume=6 |issue=1 |pages=2–3 |bibcode=2016NatCC...6....2B |doi=10.1038/nclimate2809 |issn=1758-6798|url-access=subscription }}</ref><ref name=":AR6" /> [[Sjeverna Amerika|Sjevernoamerički]]i zimski snježni pokrivač se povećao tokom 20. stoljeća,<ref>{{Cite journal |last1=Brown |first1=Ross D. |last2=Goodison |first2=Barry E. |last3=Brown |first3=Ross D. |last4=Goodison |first4=Barry E. |date=1996-06-01 |title=Interannual Variability in Reconstructed Canadian Snow Cover, 1915–1992 |journal=Journal of Climate |language=EN |volume=9 |issue=6 |pages=1299–1318 |bibcode=1996JCli....9.1299B |doi=10.1175/1520-0442(1996)009<1299:ivircs>2.0.co;2 |doi-access=free}}</ref><ref>{{Cite book |last1=Hughes |first1=M. G. |title=Proceedings of the Annual Meeting - Eastern Snow Conference |last2=Frei |first2=A. |last3=Robinson |first3=D.A. |date=1996 |publisher=Eastern Snow Conference |isbn=9780920081181 |location=Williamsburg, Virginia |pages=21–31 |language=en |chapter=Historical analysis of North American snow cover extent: merging satellite and station-derived snow cover observations |chapter-url=https://books.google.com/books?id=PassAQAAMAAJ}}</ref> uglavnom kao odgovor na povećanje [[padavina]].<ref name="groisman94">Groisman, P. Ya, and D. R. Easterling, 1994: Variability and trends of total precipitation and snowfall over the United States and Canada. J. Climate, 7, 184–205.</ref> Zbog bliske veze s temperaturom zraka na hemisferi, snježni pokrivač je važan pokazatelj klimatskih promjena. Očekuje se da će globalno zagrijavanje rezultirati velikim promjenama u raspodjeli snijega i padavina, te u vremenu topljenja snijega, što će imati važne implikacije na korištenje i upravljanje vodom. Ove promjene također uključuju potencijalno važne dekadne i duže vremenske povratne informacije o klimatskom sistemu kroz vremenske i prostorne promjene u vlažnosti tla i oticanju u okean. (Walsh 1995). Tokovi slatke vode iz snježnog pokrivača u morski okoliš mogu biti važni, jer je ukupni tok vjerovatno iste veličine kao i desalinizirana područja grebena i ruševina morskog leda.<ref name="prinsenberg">Prinsenberg, S. J. 1988: Ice-cover and ice-ridge contributions to the freshwater contents of Hudson Bay and Foxe Basin. Arctic, 41, 6–11.</ref> Pored toga, postoji i povezani puls taloženih zagađivača koji se akumuliraju tokom arktičke zime u snježnim padavinama i ispuštaju u okean nakon [[ablacija]] [[morski led|morskog leda]]. ==Također pogledajte== * [[Kriobiologija]] * [[Međunarodno udruženje kriosferskih nauka]] (IACS) * [[Polarne regije Zemlje]] * [[Specijalni izvještaj o okeanu i kriosferi u promjenjivoj klimi]] * [[Ciklus vode]] == Reference == {{Reflist}} ==Vanjski linkovi== {{Commons category|Cryosphere}} * [https://www.ccin.ca/ Canadian Cryospheric Information Network] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250515041948/https://ccin.ca/ |date=15. 5. 2025 }} * [https://web.archive.org/web/20050617080315/http://nsidc.org/cryosphere/glance/ Near-real-time overview of global ice concentration and snow extent] * [https://nsidc.org/ National Snow and Ice Data Center] {{klimatske promjene}} {{permafrost}} {{Authority control}} [[Kategorija:Kriosfera| ]] [[Kategorija:Vodeni led]] [[Kategorija:Voda ]] d8wbbchlnetmkhtn6ita53upycy0x1f 0 533660 3837875 3837531 2026-04-28T20:45:27Z Bosancica by MK 173186 3837875 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Cynthia de las Fuentes | slika = | slika_širina = 250px | naslov = | datum_rođenja = 1964. | mjesto_rođenja = Chula Vista, [[Kalifornija]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | prebivalište = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | državljanstvo = Američko | narodnost = | etnicitet = Latinoamerikanka | polje = [[Savjetodavna psihologija]], [[etika]], [[feministička terapija]] | radna_institucija = Univerzitet Our Lady of the Lake (1993–2007) | alma_mater = Univerzitet Texas u Austinu (PhD, 1994) | doktorski_mentor = Lucia Albino Gilbert<br />Melba J. T. Vasquez | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = Predsjednica [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] (2024); zagovaranje prava latinoameričkih i migrantskih zajednica | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | religija = | fusnote = }} '''Cynthia de las Fuentes''' (rođena 1964.) je američka savjetodavna psihologinja. Tokom 2024. obnašala je dužnost predsjednice Američkog psihološkog udruženja (APA).<ref name="APA_Former_Presidents">{{cite web |url=https://www.apa.org/about/governance/president/former-presidents |title=Former APA Presidents |publisher=American Psychological Association |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Njena akademska karijera vezana je za Univerzitet ''Our Lady of the Lake'', gdje je od 1993. do 2007. radila u zvanju vanredne profesorice. Nakon akademskog angažmana djelovala je u okviru privatne prakse i profesionalnih udruženja, s fokusom na etiku u psihologiji, feminističku i multikulturalnu psihološku praksu, kao i na zagovaranje prava latinoameričkih i migrantskih zajednica. == Rani život i obrazovanje == Cynthia de las Fuentes rođena je 1964. u Chula Visti, [[Kalifornija]], i odrasla u porodici meksičko-američkog porijekla. Bila je najstarije dijete u porodici i prva osoba s obje strane porodice koja je nastavila postdiplomsko obrazovanje.<ref name="DeLasFuentes_Bio">{{cite web |url=https://www.apa.org/about/governance/president/cynthia-de-las-fuentes |title=Cynthia de las Fuentes, PhD: 2024 APA President |publisher=American Psychological Association |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="UT_Austin_2025">{{cite web |last=University of Texas at Austin |date=2025 |title=Shaping a Career Through Counseling, Advocacy and Speaking Up |url=https://education.utexas.edu/news/2025/05/08/shaping-a-career/ |publisher=College of Education, University of Texas at Austin |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Interes za [[Psihologija|psihologiju]] razvila je tokom srednjoškolskog kursa iz ''AP Psychology'', a dodatno ga je oblikovao utjecaj njenog djeda s majčine strane, koji je imao pozitivan odnos prema psihologiji uprkos ograničenom formalnom obrazovanju. Djed je interes za psihološku praksu razvio tokom služenja u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], kada je bio izložen vojnim psihijatrijskim procjenama.<ref name="APA_Monitor_2024">{{cite web |last=American Psychological Association |date=2024 |title=Get to know APA’s 2024 President: Cynthia de las Fuentes, PhD |url=https://www.apa.org/monitor/2024/01/cynthia-de-las-fuentes-apa-president |publisher=Monitor on Psychology |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> De las Fuentes je 1984. završila dodiplomski studij iz psihologije na Univerzitetu Teksas u Austinu u roku od dvije godine.<ref name="UT_Austin_2025" /> Tokom studija razvila je interes za [[Savjetodavna psihologija|savjetodavnu psihologiju]] i dvojezično savjetovanje, što je kasnije postalo jedan od njenih profesionalnih fokusa. Postdiplomski studij nastavila je na ''College of Education'' istog univerziteta, gdje je 1994. stekla doktorat nauka iz savjetodavne psihologije.<ref name="DeLasFuentes_Bio" /> Njen doktorski rad nosio je naslov ″Etičko donošenje odluka u višestrukim odnosima između nastavnika i studenata″ ([[Engleski jezik|eng.]] ''Ethical Decision-Making in Faculty-Student Multiple Relationships''), a mentorice su bile Lucia Albino Gilbert i Melba J. T. Vasquez. Tokom obrazovanja bila je kongresna stipendistica ''Women’s Research and Education Institutea'' (1989–1990), kao i stipendistica ''Public Interest Directorate'' pri Američkom psihološkom udruženju (APA) 1990. Preddoktorski staž obavila je na Univerzitetu Kalifornije u Irvineu u periodu 1992–1993.<ref name="DeLasFuentes_Bio" /> == Karijera == De las Fuentes započela je akademsku karijeru na Univerzitetu ''Our Lady of the Lake'' 1993., gdje je 2002. dobila je status stalnog univerzitetskog nastavnika i do 2007. radila kao vanredna profesorica psihologije. Tokom tog perioda obavljala je više nastavnih i administrativnih funkcija, uključujući koordinaciju praktične nastave i stručne prakse, funkciju vršioca dužnosti koordinatora programa za magistarski studij iz školske i savjetodavne psihologije, kao i funkciju direktorice obuke u okviru doktorskog programa. Njeno stručno djelovanje u ovom periodu bilo je usmjereno na etiku u psihologiji, feminističku terapiju i multikulturalnu psihologiju, s posebnim fokusom na latinoameričku populaciju.<ref name="APA_Monitor_2024" /> Bila je aktivna u radu Nacionalne latinoameričke psihološke asocijacije (eng. ''National Latinx Psychological Association''), čija je i jedna od osnivačica. Predavala je postdiplomske kolegije iz latino psihologije, multikulturalne psihologije i primijenjene etike, u skladu sa svojim istraživačkim interesima i profesionalnim djelovanjem. Objavljivala je radove iz oblasti multikulturalne kompetencije, feminističke etike i kulturološki informisanih forenzičkih procjena. Među njima se izdvaja publikacija iz 2005. o obuci iz etike u profesionalnoj psihologiji, kao i rad iz 2007. o primjeni smjernica multikulturalne kompetencije u radu s latinoameričkim populacijama. De las Fuentes je učestvovala na stručnim konferencijama, uključujući APA samit o imigraciji 2006., koji je koorganizirala, a koji je bio posvećen psihološkim aspektima migracija.<ref name="DeLasFuentes_Bio" /> U okviru Američkog psihološkog udruženja (APA) obnašala je više funkcija. Bila je predsjednica Sekcije 35 ([[Engleski jezik|eng.]] ''Society for the Psychology of Women'') u periodu 2005–2006., a u periodu 2017–2018. predstavljala je Sekciju 45 ([[Engleski jezik|eng.]] ''Society for the Psychological Study of Culture, Ethnicity and Race'') u Vijeću predstavnika Američkog psihološkog udruženja.<ref name="DeLasFuentes_PsychologyToday">{{cite web |last=De las Fuentes |first=Cynthia |title=Biography |url=https://www.psychologytoday.com/us/therapists/cynthia-de-las-fuentes-austin-tx/57554 |website=Psychology Today |access-date=27. april 2026 |language=en-us}}</ref> Također je obavljala uredničke funkcije u stručnim časopisima Psychology of Women Quarterly i Professional Psychology: Research and Practice. Od 1997. do 2015. de las Fuentes je učestvovala u projektu ''Austin Women’s Psychotherapy Project''. Od 2007. vodi samostalnu psihološku praksu u [[Austin (Teksas)|Austinu]], [[Teksas]], gdje se bavi feminističkom i multikulturalnom terapijom, kao i forenzičkim procjenama i savjetovanjem za migrantske zajednice. Njena praksa obuhvata pitanja rasnog identiteta, roda i seksualne orijentacije, u skladu s njenim istraživačkim interesima i zagovaranjem kulturološki kompetentne terapije.<ref name="DeLasFuentes_PsychologyToday" /> Godine 2023. izabrana je za predsjednicu [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] (APA), a mandat joj je započeo 2024.<ref name="DeLasFuentes_Bio" /> U okviru APA obavljala je više rukovodećih funkcija, uključujući predsjedavanje Komitetom za žene u psihologiji 2012., kao i članstvo u Vijeću predstavnika Američkog psihološkog udruženja. Tokom 2024. javno se zalagala za zabranu primjene disciplinske izolacije nad maloljetnicima u sistemu maloljetničkog pravosuđa. <ref name="APA_Isolation_2024">{{cite web |last=American Psychological Association |date=2024 |title=APA calls for prohibiting punitive isolation of youths in juvenile justice settings |url=https://www.apa.org/news/press/releases/2024/03/punitive-isolation-juvenile-justice |publisher=American Psychological Association |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> == Privatni život == De las Fuentes je usvojila dvije kćerke. Od ranog djetinjstva bavi se vokalnom izvedbom, a ovom se području posvećivala i tokom studija, pri čemu je u prvoj [[Opera|operi]] nastupila u dobi od 14 godina.<ref name="APA_Monitor_2024" /> == Reference == {{reflist}} [[Kategorija:Rođeni 1964.]] [[Kategorija:Psihologija]] [[Kategorija:Psiholozi]] [[Kategorija:Američki psiholozi]] 2i9jjzvjh7dfykts57qfai83ic51ikt 3837904 3837875 2026-04-28T21:13:39Z AnToni 2325 Poništena izmjena [[Special:Diff/3837875|3837875]] korisnika/-ce [[Special:Contributions/Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[User talk:Bosancica by MK|razgovor]]) 3837904 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Cynthia de las Fuentes | slika = | slika_širina = 250px | naslov = | datum_rođenja = 1964. | mjesto_rođenja = Chula Vista, [[Kalifornija]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | prebivalište = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | državljanstvo = Američko | narodnost = | etnicitet = Latinoamerikanka | polje = [[Savjetodavna psihologija]], [[etika]], [[feministička terapija]] | radna_institucija = Univerzitet Our Lady of the Lake (1993–2007) | alma_mater = Univerzitet Texas u Austinu (PhD, 1994) | doktorski_mentor = Lucia Albino Gilbert<br />Melba J. T. Vasquez | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = Predsjednica [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] (2024); zagovaranje prava latinoameričkih i migrantskih zajednica | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | religija = | fusnote = }} '''Cynthia de las Fuentes''' (rođena 1964.) je američka savjetodavna psihologinja. Tokom 2024. obnašala je dužnost predsjednice Američkog psihološkog udruženja (APA).<ref name="APA_Former_Presidents">{{cite web |url=https://www.apa.org/about/governance/president/former-presidents |title=Former APA Presidents |publisher=American Psychological Association |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Njena akademska karijera vezana je za Univerzitet ''Our Lady of the Lake'', gdje je od 1993. do 2007. radila u zvanju vanredne profesorice. Nakon akademskog angažmana djelovala je u okviru privatne prakse i profesionalnih udruženja, s fokusom na etiku u psihologiji, feminističku i multikulturalnu psihološku praksu, kao i na zagovaranje prava latinoameričkih i migrantskih zajednica. == Rani život i obrazovanje == Cynthia de las Fuentes rođena je 1964. u Chula Visti, [[Kalifornija]], i odrasla u porodici meksičko-američkog porijekla. Bila je najstarije dijete u porodici i prva osoba s obje strane porodice koja je nastavila postdiplomsko obrazovanje.<ref name="DeLasFuentes_Bio">{{cite web |url=https://www.apa.org/about/governance/president/cynthia-de-las-fuentes |title=Cynthia de las Fuentes, PhD: 2024 APA President |publisher=American Psychological Association |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="UT_Austin_2025">{{cite web |last=University of Texas at Austin |date=2025 |title=Shaping a Career Through Counseling, Advocacy and Speaking Up |url=https://education.utexas.edu/news/2025/05/08/shaping-a-career/ |publisher=College of Education, University of Texas at Austin |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Interes za [[Psihologija|psihologiju]] razvila je tokom srednjoškolskog kursa iz ''AP Psychology'', a dodatno ga je oblikovao utjecaj njenog djeda s majčine strane, koji je imao pozitivan odnos prema psihologiji uprkos ograničenom formalnom obrazovanju. Djed je interes za psihološku praksu razvio tokom služenja u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], kada je bio izložen vojnim psihijatrijskim procjenama.<ref name="APA_Monitor_2024">{{cite web |last=American Psychological Association |date=2024 |title=Get to know APA’s 2024 President: Cynthia de las Fuentes, PhD |url=https://www.apa.org/monitor/2024/01/cynthia-de-las-fuentes-apa-president |publisher=Monitor on Psychology |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> De las Fuentes je 1984. završila dodiplomski studij iz psihologije na Univerzitetu Teksas u Austinu u roku od dvije godine.<ref name="UT_Austin_2025" /> Tokom studija razvila je interes za [[Savjetodavna psihologija|savjetodavnu psihologiju]] i dvojezično savjetovanje, što je kasnije postalo jedan od njenih profesionalnih fokusa. Postdiplomski studij nastavila je na ''College of Education'' istog univerziteta, gdje je 1994. stekla doktorat nauka iz savjetodavne psihologije.<ref name="DeLasFuentes_Bio" /> Njen doktorski rad nosio je naslov ″Etičko donošenje odluka u višestrukim odnosima između nastavnika i studenata″ ([[Engleski jezik|eng.]] ''Ethical Decision-Making in Faculty-Student Multiple Relationships''), a mentorice su bile Lucia Albino Gilbert i Melba J. T. Vasquez. Tokom obrazovanja bila je kongresna stipendistica ''Women’s Research and Education Institutea'' (1989–1990), kao i stipendistica ''Public Interest Directorate'' pri Američkom psihološkom udruženju (APA) 1990. Preddoktorski staž obavila je na Univerzitetu Kalifornije u Irvineu u periodu 1992–1993.<ref name="DeLasFuentes_Bio" /> == Karijera == De las Fuentes započela je akademsku karijeru na Univerzitetu ''Our Lady of the Lake'' 1993., gdje je 2002. dobila je status stalnog univerzitetskog nastavnika i do 2007. radila kao vanredna profesorica psihologije. Tokom tog perioda obavljala je više nastavnih i administrativnih funkcija, uključujući koordinaciju praktične nastave i stručne prakse, funkciju vršioca dužnosti koordinatora programa za magistarski studij iz školske i savjetodavne psihologije, kao i funkciju direktorice obuke u okviru doktorskog programa. Njeno stručno djelovanje u ovom periodu bilo je usmjereno na etiku u psihologiji, feminističku terapiju i multikulturalnu psihologiju, s posebnim fokusom na latinoameričku populaciju.<ref name="APA_Monitor_2024" /> Bila je aktivna u radu Nacionalne latinoameričke psihološke asocijacije (eng. ''National Latinx Psychological Association''), čija je i jedna od osnivačica. Predavala je postdiplomske kolegije iz latino psihologije, multikulturalne psihologije i primijenjene etike, u skladu sa svojim istraživačkim interesima i profesionalnim djelovanjem. Objavljivala je radove iz oblasti multikulturalne kompetencije, feminističke etike i kulturološki informisanih forenzičkih procjena. Među njima se izdvaja publikacija iz 2005. o obuci iz etike u profesionalnoj psihologiji, kao i rad iz 2007. o primjeni smjernica multikulturalne kompetencije u radu s latinoameričkim populacijama. De las Fuentes je učestvovala na stručnim konferencijama, uključujući APA samit o imigraciji 2006., koji je koorganizirala, a koji je bio posvećen psihološkim aspektima migracija.<ref name="DeLasFuentes_Bio" /> U okviru Američkog psihološkog udruženja (APA) obnašala je više funkcija. Bila je predsjednica Sekcije 35 ([[Engleski jezik|eng.]] ''Society for the Psychology of Women'') u periodu 2005–2006., a u periodu 2017–2018. predstavljala je Sekciju 45 ([[Engleski jezik|eng.]] ''Society for the Psychological Study of Culture, Ethnicity and Race'') u Vijeću predstavnika Američkog psihološkog udruženja.<ref name="DeLasFuentes_PsychologyToday">{{cite web |last=De las Fuentes |first=Cynthia |title=Biography |url=https://www.psychologytoday.com/us/therapists/cynthia-de-las-fuentes-austin-tx/57554 |website=Psychology Today |access-date=27. april 2026 |language=en-us}}</ref> Također je obavljala uredničke funkcije u stručnim časopisima Psychology of Women Quarterly i Professional Psychology: Research and Practice. Od 1997. do 2015. de las Fuentes je učestvovala u projektu ''Austin Women’s Psychotherapy Project''. Od 2007. vodi samostalnu psihološku praksu u [[Austin (Teksas)|Austinu]], [[Teksas]], gdje se bavi feminističkom i multikulturalnom terapijom, kao i forenzičkim procjenama i savjetovanjem za migrantske zajednice. Njena praksa obuhvata pitanja rasnog identiteta, roda i seksualne orijentacije, u skladu s njenim istraživačkim interesima i zagovaranjem kulturološki kompetentne terapije.<ref name="DeLasFuentes_PsychologyToday" /> Godine 2023. izabrana je za predsjednicu [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] (APA), a mandat joj je započeo 2024.<ref name="DeLasFuentes_Bio" /> U okviru APA obavljala je više rukovodećih funkcija, uključujući predsjedavanje Komitetom za žene u psihologiji 2012., kao i članstvo u Vijeću predstavnika Američkog psihološkog udruženja. Tokom 2024. javno se zalagala za zabranu primjene disciplinske izolacije nad maloljetnicima u sistemu maloljetničkog pravosuđa. <ref name="APA_Isolation_2024">{{cite web |last=American Psychological Association |date=2024 |title=APA calls for prohibiting punitive isolation of youths in juvenile justice settings |url=https://www.apa.org/news/press/releases/2024/03/punitive-isolation-juvenile-justice |publisher=American Psychological Association |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> == Privatni život == De las Fuentes je usvojila dvije kćerke. Od ranog djetinjstva bavi se vokalnom izvedbom, a ovom se području posvećivala i tokom studija, pri čemu je u prvoj [[Opera|operi]] nastupila u dobi od 14 godina.<ref name="APA_Monitor_2024" /> == Reference == {{reflist}} [[Kategorija:Rođeni 1964.]] [[Kategorija:Psihologija]] [[Kategorija:Američki psiholozi]] ehkwi2abdhyi31fu8h7hyb5uzpgiva5 3837924 3837904 2026-04-28T21:23:27Z AnToni 2325 [[Kategorija:Psihologija]] uklonjena (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3837924 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Cynthia de las Fuentes | slika = | slika_širina = 250px | naslov = | datum_rođenja = 1964. | mjesto_rođenja = Chula Vista, [[Kalifornija]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | prebivalište = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | državljanstvo = Američko | narodnost = | etnicitet = Latinoamerikanka | polje = [[Savjetodavna psihologija]], [[etika]], [[feministička terapija]] | radna_institucija = Univerzitet Our Lady of the Lake (1993–2007) | alma_mater = Univerzitet Texas u Austinu (PhD, 1994) | doktorski_mentor = Lucia Albino Gilbert<br />Melba J. T. Vasquez | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = Predsjednica [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] (2024); zagovaranje prava latinoameričkih i migrantskih zajednica | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | religija = | fusnote = }} '''Cynthia de las Fuentes''' (rođena 1964.) je američka savjetodavna psihologinja. Tokom 2024. obnašala je dužnost predsjednice Američkog psihološkog udruženja (APA).<ref name="APA_Former_Presidents">{{cite web |url=https://www.apa.org/about/governance/president/former-presidents |title=Former APA Presidents |publisher=American Psychological Association |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Njena akademska karijera vezana je za Univerzitet ''Our Lady of the Lake'', gdje je od 1993. do 2007. radila u zvanju vanredne profesorice. Nakon akademskog angažmana djelovala je u okviru privatne prakse i profesionalnih udruženja, s fokusom na etiku u psihologiji, feminističku i multikulturalnu psihološku praksu, kao i na zagovaranje prava latinoameričkih i migrantskih zajednica. == Rani život i obrazovanje == Cynthia de las Fuentes rođena je 1964. u Chula Visti, [[Kalifornija]], i odrasla u porodici meksičko-američkog porijekla. Bila je najstarije dijete u porodici i prva osoba s obje strane porodice koja je nastavila postdiplomsko obrazovanje.<ref name="DeLasFuentes_Bio">{{cite web |url=https://www.apa.org/about/governance/president/cynthia-de-las-fuentes |title=Cynthia de las Fuentes, PhD: 2024 APA President |publisher=American Psychological Association |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="UT_Austin_2025">{{cite web |last=University of Texas at Austin |date=2025 |title=Shaping a Career Through Counseling, Advocacy and Speaking Up |url=https://education.utexas.edu/news/2025/05/08/shaping-a-career/ |publisher=College of Education, University of Texas at Austin |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Interes za [[Psihologija|psihologiju]] razvila je tokom srednjoškolskog kursa iz ''AP Psychology'', a dodatno ga je oblikovao utjecaj njenog djeda s majčine strane, koji je imao pozitivan odnos prema psihologiji uprkos ograničenom formalnom obrazovanju. Djed je interes za psihološku praksu razvio tokom služenja u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], kada je bio izložen vojnim psihijatrijskim procjenama.<ref name="APA_Monitor_2024">{{cite web |last=American Psychological Association |date=2024 |title=Get to know APA’s 2024 President: Cynthia de las Fuentes, PhD |url=https://www.apa.org/monitor/2024/01/cynthia-de-las-fuentes-apa-president |publisher=Monitor on Psychology |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> De las Fuentes je 1984. završila dodiplomski studij iz psihologije na Univerzitetu Teksas u Austinu u roku od dvije godine.<ref name="UT_Austin_2025" /> Tokom studija razvila je interes za [[Savjetodavna psihologija|savjetodavnu psihologiju]] i dvojezično savjetovanje, što je kasnije postalo jedan od njenih profesionalnih fokusa. Postdiplomski studij nastavila je na ''College of Education'' istog univerziteta, gdje je 1994. stekla doktorat nauka iz savjetodavne psihologije.<ref name="DeLasFuentes_Bio" /> Njen doktorski rad nosio je naslov ″Etičko donošenje odluka u višestrukim odnosima između nastavnika i studenata″ ([[Engleski jezik|eng.]] ''Ethical Decision-Making in Faculty-Student Multiple Relationships''), a mentorice su bile Lucia Albino Gilbert i Melba J. T. Vasquez. Tokom obrazovanja bila je kongresna stipendistica ''Women’s Research and Education Institutea'' (1989–1990), kao i stipendistica ''Public Interest Directorate'' pri Američkom psihološkom udruženju (APA) 1990. Preddoktorski staž obavila je na Univerzitetu Kalifornije u Irvineu u periodu 1992–1993.<ref name="DeLasFuentes_Bio" /> == Karijera == De las Fuentes započela je akademsku karijeru na Univerzitetu ''Our Lady of the Lake'' 1993., gdje je 2002. dobila je status stalnog univerzitetskog nastavnika i do 2007. radila kao vanredna profesorica psihologije. Tokom tog perioda obavljala je više nastavnih i administrativnih funkcija, uključujući koordinaciju praktične nastave i stručne prakse, funkciju vršioca dužnosti koordinatora programa za magistarski studij iz školske i savjetodavne psihologije, kao i funkciju direktorice obuke u okviru doktorskog programa. Njeno stručno djelovanje u ovom periodu bilo je usmjereno na etiku u psihologiji, feminističku terapiju i multikulturalnu psihologiju, s posebnim fokusom na latinoameričku populaciju.<ref name="APA_Monitor_2024" /> Bila je aktivna u radu Nacionalne latinoameričke psihološke asocijacije (eng. ''National Latinx Psychological Association''), čija je i jedna od osnivačica. Predavala je postdiplomske kolegije iz latino psihologije, multikulturalne psihologije i primijenjene etike, u skladu sa svojim istraživačkim interesima i profesionalnim djelovanjem. Objavljivala je radove iz oblasti multikulturalne kompetencije, feminističke etike i kulturološki informisanih forenzičkih procjena. Među njima se izdvaja publikacija iz 2005. o obuci iz etike u profesionalnoj psihologiji, kao i rad iz 2007. o primjeni smjernica multikulturalne kompetencije u radu s latinoameričkim populacijama. De las Fuentes je učestvovala na stručnim konferencijama, uključujući APA samit o imigraciji 2006., koji je koorganizirala, a koji je bio posvećen psihološkim aspektima migracija.<ref name="DeLasFuentes_Bio" /> U okviru Američkog psihološkog udruženja (APA) obnašala je više funkcija. Bila je predsjednica Sekcije 35 ([[Engleski jezik|eng.]] ''Society for the Psychology of Women'') u periodu 2005–2006., a u periodu 2017–2018. predstavljala je Sekciju 45 ([[Engleski jezik|eng.]] ''Society for the Psychological Study of Culture, Ethnicity and Race'') u Vijeću predstavnika Američkog psihološkog udruženja.<ref name="DeLasFuentes_PsychologyToday">{{cite web |last=De las Fuentes |first=Cynthia |title=Biography |url=https://www.psychologytoday.com/us/therapists/cynthia-de-las-fuentes-austin-tx/57554 |website=Psychology Today |access-date=27. april 2026 |language=en-us}}</ref> Također je obavljala uredničke funkcije u stručnim časopisima Psychology of Women Quarterly i Professional Psychology: Research and Practice. Od 1997. do 2015. de las Fuentes je učestvovala u projektu ''Austin Women’s Psychotherapy Project''. Od 2007. vodi samostalnu psihološku praksu u [[Austin (Teksas)|Austinu]], [[Teksas]], gdje se bavi feminističkom i multikulturalnom terapijom, kao i forenzičkim procjenama i savjetovanjem za migrantske zajednice. Njena praksa obuhvata pitanja rasnog identiteta, roda i seksualne orijentacije, u skladu s njenim istraživačkim interesima i zagovaranjem kulturološki kompetentne terapije.<ref name="DeLasFuentes_PsychologyToday" /> Godine 2023. izabrana je za predsjednicu [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] (APA), a mandat joj je započeo 2024.<ref name="DeLasFuentes_Bio" /> U okviru APA obavljala je više rukovodećih funkcija, uključujući predsjedavanje Komitetom za žene u psihologiji 2012., kao i članstvo u Vijeću predstavnika Američkog psihološkog udruženja. Tokom 2024. javno se zalagala za zabranu primjene disciplinske izolacije nad maloljetnicima u sistemu maloljetničkog pravosuđa. <ref name="APA_Isolation_2024">{{cite web |last=American Psychological Association |date=2024 |title=APA calls for prohibiting punitive isolation of youths in juvenile justice settings |url=https://www.apa.org/news/press/releases/2024/03/punitive-isolation-juvenile-justice |publisher=American Psychological Association |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> == Privatni život == De las Fuentes je usvojila dvije kćerke. Od ranog djetinjstva bavi se vokalnom izvedbom, a ovom se području posvećivala i tokom studija, pri čemu je u prvoj [[Opera|operi]] nastupila u dobi od 14 godina.<ref name="APA_Monitor_2024" /> == Reference == {{reflist}} [[Kategorija:Rođeni 1964.]] [[Kategorija:Američki psiholozi]] spfj7mdy86z5mxkuwsyikc68qisagpa 0 533662 3837866 3837549 2026-04-28T20:34:28Z Bosancica by MK 173186 3837866 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Urie Bronfenbrenner | slika = | slika_širina = 250px | naslov = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1917|4|29}} | mjesto_rođenja = [[Moskva]], [[Ruska Imperija]] | datum_smrti = {{Datum smrti|2005|9|25|1917|4|29}} | mjesto_smrti = [[Ithaca (New York)|Ithaca]], [[New York (savezna država)|New York]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | prebivalište = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | državljanstvo = Američko | narodnost = | etnicitet = | polje = [[Razvojna psihologija]] | radna_institucija = [[Univerzitet Cornell]] | alma_mater = [[Univerzitet Cornell]]<br />[[Univerzitet Harvard]]<br />[[Univerzitet u Michiganu]] | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = [[Lev Vygotsky]]<br />Kurt Lewin | poznat_po = [[Teorija ekoloških sistema]]; suosnivač programa [[Head Start (program)|Head Start]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = Anisfield-Wolfova književna nagrada za publicistiku<br />Nagrada James McKeen Cattell | religija = | fusnote = Supruga: Liese Price; Djeca: 6 (uključujući [[Kate Bronfenbrenner]]) }} '''Urie Bronfenbrenner''' (29. april 1917 – 25. septembar 2005) bio je američki psiholog ruskog porijekla, najpoznatiji po razvoju kontekstualnog pristupa razumijevanju ljudskog razvoja.<ref name="Ceci_Bronfenbrenner_2006">{{cite journal |last=Ceci |first=Stephen J. |date=2006 |title=Urie Bronfenbrenner (1917–2005) |url=http://doi.apa.org/getdoi.cfm?doi=10.1037/0003-066X.61.2.173 |journal=American Psychologist |volume=61 |issue=2 |pages=173–174 |doi=10.1037/0003-066X.61.2.173 |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Njegov teorijski okvir, poznat kao [[teorija ekoloških sistema]], prvi put je sistematski predstavljen u članku objavljenom 1977. u časopisu ''American Psychologist'',<ref name="Bronfenbrenner_1977">{{cite journal |last=Bronfenbrenner |first=Urie |date=1977 |title=Toward an experimental ecology of human development |journal=American Psychologist |volume=32 |issue=7 |pages=513–531 |doi=10.1037/0003-066X.32.7.513 |url=https://files.commons.gc.cuny.edu/wp-content/blogs.dir/17937/files/2021/08/Bronfenbrenner-1977.pdf |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> a potom detaljno razrađen u njegovom najpoznatijem djelu ''The Ecology of Human Development'' (1979).<ref name="ecology1979">{{cite book |last=Bronfenbrenner |first=Urie |year=1979 |title=The Ecology of Human Development: Experiments by Nature and Design |publisher=Harvard University Press |location=Cambridge, MA |url=https://archive.org/details/ecologyofhumande00urie |access-date=27. april 2026 |isbn=978-0674224513 |language=en}}</ref> Kasnije je ovaj pristup dodatno proširen kroz [[bioekološki model ljudskog razvoja]], razvijen u saradnji sa Pamelom A. Morris i objavljen u okviru djela ''Handbook of Child Psychology''.<ref name="Bronfenbrenner_Morris_2006">{{cite book |last1=Bronfenbrenner |first1=Urie |last2=Morris |first2=Pamela A. |year=2006 |title=The Bioecological Model of Human Development |work=Handbook of Child Psychology |publisher=John Wiley & Sons |doi=10.1002/9780470147658.chpsy0114 |url=http://childhelp.org/wp-content/uploads/2015/07/Bronfenbrenner-U.-and-P.-Morris-2006-The-Bioecological-Model-of-Human-Development.pdf |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Bronfenbrenner je zastupao stav da prirodni eksperimenti i primijenjene razvojne intervencije predstavljaju važan izvor naučnih saznanja o ljudskom razvoju.<ref name="Bronfenbrenner_1977" /> Ovaj pristup bio je vidljiv i u njegovom učešću u razvoju američkog programa [[Head Start (program)|Head Start]] 1965., jednog od najznačajnijih programa ranog obrazovanja i podrške djeci i porodicama u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].<ref name="LATimes_Bronfenbrenner_2005">{{cite web |last=Los Angeles Times |date=2005 |title=Urie Bronfenbrenner, 88; Co-founder of Head Start Urged Closer Family Ties |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-2005-sep-27-me-bronfen27-story.html |website=Los Angeles Times |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Njegovi radovi, posebno oni koji ukazuju na ograničenja laboratorijskih istraživanja u proučavanju dječijeg razvoja i važnost društvenog i kulturnog konteksta za razvojne procese, značajno su utjecali na promjenu teorijskog usmjerenja razvojne psihologije u drugoj polovini 20. vijeka.<ref name="ecology1979" /><ref name="Bronfenbrenner_2005">{{cite book |editor-last=Bronfenbrenner |editor-first=Urie |title=Making Human Beings Human: Bioecological Perspectives on Human Development |date=2005 |publisher=Sage Publications |location=Thousand Oaks |isbn=978-0-7619-2711-2 |url=https://archive.org/details/makinghumanbeing0000unse |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> == Rani život i obrazovanje == Urie Bronfenbrenner rođen je 29. aprila 1917. u [[Moskva|Moskvi]], u porodici ruskih [[Jevreji|Jevreja]].<ref name="NYT_Bronfenbrenner_2005">{{cite news |last=Fox |first=Margalit |date=2005 |title=Urie Bronfenbrenner, 88, an Authority on Child Development |url=https://faculty.weber.edu/eamsel/Classes/Applying%20Psychology/Adolescence%203140/Readings/Bronfenbrenner%20obit.doc |newspaper=The New York Times |access-date=27. april 2026 |language=en }}</ref> Njegovi roditelji bili su [[Patologija|patolog]] Alexander Bronfenbrenner i Eugenie Kamenetski.<ref name="Panken_2005">{{cite journal |last=Panken |first=Jaffa |year=2005 |title=Behind the Mirror Image: Urie Bronfenbrenner in the Soviet Union |url=https://www.academia.edu/860712/Behind_the_Mirror_Image_Urie_Bronfenbrenner_in_the_Soviet_Union |journal=Academia.edu |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Kada je imao šest godina, njegova porodica emigrirala je u [[Sjedinjene Američke Države]], najprije u [[Pittsburgh]], a godinu kasnije u ruralni dio savezne države [[New York (savezna država)|New York]].<ref name="NWE_Bronfenbrenner">{{cite web |url=https://www.newworldencyclopedia.org/entry/Urie_Bronfenbrenner |title=Urie Bronfenbrenner |publisher=New World Encyclopedia |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Njegov otac radio je kao neuropatolog u ustanovi Letchworth Village u okrugu Rockland, [[New York (savezna država)|New York (savezna država)]], specijaliziranoj za brigu o osobama s intelektualnim i razvojnim teškoćama. Bronfenbrenner je 1938. diplomirao [[Psihologija|psihologiju]] i [[Muzika|muziku]] na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]].<ref name="NYT_Bronfenbrenner_2005" /> Magistrirao je obrazovanje na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]] 1940., a doktorat iz razvojne psihologije stekao je 1942. na [[Univerzitet u Michiganu|Univerzitetu u Michiganu]].<ref name="LATimes_Bronfenbrenner_2005" /> == Karijera == Neposredno nakon stjecanja doktorata, Bronfenbrenner je pristupio vojsci Sjedinjenih Američkih Država, gdje je tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] djelovao kao psiholog u različitim vojnim strukturama.<ref name="APS_Observer_2005">{{cite journal |url=http://www.psychologicalscience.org/index.php/uncategorized/in-appreciation-urie-bronfenbrenner.html |title=In Appreciation: Urie Bronfenbrenner |journal=APS Observer |date=2005 |volume=18 |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Nakon završetka rata kratko je radio kao pomoćnik glavnog [[Klinička psihologija|kliničkog psihologa]] u Programu obuke kliničkih psihologa pri novoosnovanom Ministarstvu za pitanja veterana Sjedinjenih Američkih Država u [[Washington|Washington, D.C.]]<ref name="APS_Observer_2005" /> Poslije dvogodišnjeg rada kao docent na [[Univerzitet u Michiganu|Univerzitetu u Michiganu]], 1948. prelazi na [[Univerzitet Cornell|Univerzitet Cornell]], gdje je imenovan za docenta na Odsjeku za razvoj djeteta i porodične odnose (danas Odsjek za humani razvoj).<ref name="APS_Observer_2005" /> Ovaj odsjek bio je dio Koledž za porodične studije i imao je izraženu primijenjenu i interdisciplinarnu orijentaciju, okupljajući stručnjake iz oblasti [[Psihologija|psihologije]], [[Sociologija|sociologije]] i [[Historija|historije]].<ref name="Cornell_HomeEc_2000">{{cite web |last=Lang |first=Susan S. |date=2000 |title=Home economics was historical gateway for women into higher education, science and professional careers |url=https://news.cornell.edu/stories/2000/10/home-economics-was-historical-gateway-women |website=Cornell Chronicle |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Tokom rada na Cornellu njegovo istraživanje bilo je usmjereno na dječiji razvoj i utjecaj društvenih i okolinskih faktora na razvojne procese, što je ostalo središte njegovog naučnog rada tokom cijele karijere.<ref name="Cornell_BCTR">{{cite web |url=https://www.bctr.cornell.edu/about-us/urie-bronfenbrenner/ |title=Urie Bronfenbrenner |publisher=Bronfenbrenner Center for Translational Research, Cornell University |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Tokom 1964. i 1965. godine bio je član Federalne komisije za istraživanje razvoja djece iz siromašnih porodica, čiji je rad doprinio osnivanju programa [[Head Start (program)|Head Start]] 1965. godine.<ref name="NYT_Bronfenbrenner_2005" /> Bronfenbrenner je objavio više od 300 naučnih radova i 14 knjiga,<ref name="LATimes_Bronfenbrenner_2005" /> a na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]] stekao je zvanje profesora [[Emeritus|emeritusa]] humanog razvoja (Jacob Gould Schurman Professor Emeritus).<ref name="APS_Observer_2005" /> == Privatni život == Bronfenbrenner je bio u braku s Liese Price, s kojom je imao šestero djece.<ref name="NYT_Bronfenbrenner_2005" /> Prema publikaciji Univerziteta Cornell povodom 150. godišnjice osnivanja Studija humane ekologije, Bronfenbrenner je još od djetinjstva s ocem Alexanderom provodio vrijeme u prirodi, pješačeći i istražujući okolinu, najprije u okolini [[Moskva|Moskve]], a nakon preseljenja porodice u Sjedinjene Američke Države u Pittsburghu i sjevernom dijelu savezne države New York. Ova rana iskustva u interakciji s prirodnim i društvenim okruženjem kasnije su utjecala na oblikovanje njegovih teorijskih pogleda na ljudski razvoj. == Smrt == Bronfenbrenner je preminuo u svom domu u Ithaca, [[New York (savezna država)|New York (savezna država)]], 25. septembra 2005. u 88. godini života, od komplikacija izazvanih dijabetesom.<ref name="NYT_Bronfenbrenner_2005" /> == Pogledi na ljudski razvoj i teorija ekoloških sistema == Bronfenbrenner je ljudski razvoj posmatrao kao proces koji nastaje kroz stalnu interakciju između pojedinca i njegovog okruženja.<ref name="ecology1979" /> Smatrao je da na razvojni put pojedinca utječu različiti aspekti okoline, uključujući porodicu, vršnjake, školu, radno okruženje, kulturu i šire društvene uslove.<ref name="ecology1979" /> Kritikovao je tadašnju razvojnu psihologiju zbog toga što je, prema njegovom mišljenju, proučavala razvoj u umjetnim i ograničenim uslovima, često zanemarujući stvarni kontekst u kojem dijete živi. U tom smislu je naveo da je razvojna psihologija ″nauka o čudnom ponašanju djece u čudnim situacijama s čudnim odraslima u najkraćim mogućim vremenskim intervalima″.<ref name="ecology1979" /> Na osnovu takvog pristupa razvio je svoju teoriju ljudskog razvoja, poznatu kao [[teorija ekoloških sistema]]. Ova teorija polazi od pretpostavke da na razvoj djeteta djeluje više nivoa okruženja — od neposrednih odnosa s porodicom i institucijama, do šireg kulturnog i društvenog konteksta.<ref name="ecology1979" /> Kasnije je u teoriju uključio i vremensku dimenziju, odnosno utjecaj životnih događaja i društvenih promjena kroz vrijeme, što je označeno pojmom hronosistem.<ref name="Berger_2015">{{cite book |last=Berger |first=Kathleen Stassen |year=2015 |title=The Developing Person Through Childhood and Adolescence |edition=10. |publisher=Worth Publishers |location=New York |isbn=978-1-4641-7595-4 |language=en}}</ref> U završnoj fazi razvoja svog teorijskog modela Bronfenbrenner je pristup proširio u pravcu [[bioekološki model ljudkog razvoja|bioekološkog modela ljudskog razvoja]], kako bi naglasio važnost bioloških procesa u razvoju.<ref name="Ceci_Bronfenbrenner_2006" /> Međutim, biološke faktore je posmatrao kao potencijal koji se ostvaruje ili ne ostvaruje u zavisnosti od uticaja okoline i društvenih faktora.<ref name="Ceci_Bronfenbrenner_2006" /> == Head Start program == Godine 1964. Bronfenbrenner je svjedočio pred kongresnim odborom tokom rasprave o zakonu za borbu protiv siromaštva, ističući da se mjere trebaju usmjeriti na djecu kako bi se smanjili negativni efekti siromaštva na njihov razvoj.<ref name="NYT_Bronfenbrenner_2005" /> Ovakav stav bio je suprotan tada dominantnom shvatanju da je dječiji razvoj isključivo biološki uslovljen, bez značajnog utjecaja iskustva i okoline.<ref name="APA_HeadStart">{{cite web |url=https://www.apa.org/research/action/early |title=The man who gave Head Start a start |publisher=American Psychological Association |date=2008 |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Zbog njegovog svjedočenja, pozvan je u [[Bijela kuća|Bijelu kuću]] na razgovor s [[Claudijom Altom ″Lady Bird″ Johnson]], s kojom je razmatrao programe brige o djeci u drugim državama.<ref name="LATimes_Bronfenbrenner_2005" /> Također je bio član Federalne komisije zadužene za razvoj mjera za ublažavanje posljedica dječijeg siromaštva i izjednačavanje obrazovnih mogućnosti djece iz siromašnijih i bogatijih porodica.<ref name="APA_HeadStart" /> U radu Komisije učestvovalo je 13 stručnjaka iz različitih oblasti, uključujući [[Mentalno zdravlje|mentalno]] i fizičko zdravlje, [[obrazovanje]], socijalni rad i [[Razvojna psihologija|razvojnu psihologiju]]. Bronfenbrenner je zagovarao pristup koji uključuje porodicu i zajednicu u intervencije, kao i šire poboljšanje uslova u kojima se dijete razvija.<ref name="APA_HeadStart" /> Preporuke ove komisije dovele su do osnivanja programa Head Start 1965.<ref name="LATimes_Bronfenbrenner_2005" /> Njegov doprinos vjerovatno je utjecao na razvoj programskih komponenti usmjerenih na okruženje djeteta, uključujući podršku porodici, kućne posjete i edukaciju roditelja.<ref name="APA_HeadStart" /> == Naslijeđe == Prema sociologu Melvinu L. Kohnu sa Univerziteta Johns Hopkins, Bronfenbrenner je imao značajnu ulogu u tome da društveni naučnici prepoznaju kako ″međuljudski odnosi, čak i na najnižem nivou odnosa roditelj–dijete, ne postoje u društvenom vakuumu, već su ugrađeni u šire društvene strukture zajednice, društva, ekonomije i politike″.<ref name="LATimes_Bronfenbrenner_2005" /> Njegova teorija doprinijela je usmjeravanju razvojnih istraživanja ka sistematskom posmatranju i eksperimentalnom proučavanju utjecaja različitih okolinskih faktora na ljudski razvoj.<ref name="Cornell_HomeEc_2000" /> Također je imao značajan utjecaj na oblikovanje i razvoj programa Head Start (vidjeti odjeljak iznad).<ref name="LATimes_Bronfenbrenner_2005" /> Tokom akademskog rada na Univerzitetu Cornell, Bronfenbrenner je obrazovao veliki broj istraživača iz oblasti razvojne psihologije, od kojih su mnogi, prema navodima Univerziteta, postali vodeći stručnjaci u toj oblasti.<ref name="Cornell_HomeEc_2000" /> == Nagrade i priznanja == * Djelo Ekologija ljudskog razvoja ([[Engleski jezik|eng.]] ''The Ecology of Human Development'') dobilo je 1980. Anisfield-Wolfovu književnu nagradu za publicistiku.<ref name="Anisfield_Wolf_1980">{{cite web |url=https://www.anisfield-wolf.org/winners/the-ecology-of-human-development/ |title=The Ecology of Human Development: Urie Bronfenbrenner |publisher=Anisfield-Wolf Book Awards |year=1980 |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> * Dobitnik je nagrade James McKeen Cattell od Američkog psihološkog društva.<ref name="APS_Cattell_Award">{{cite web |url=https://www.psychologicalscience.org/members/awards-and-honors/cattell-award/past-award-winners/bronfenbrenner |title=James McKeen Cattell Fellow Award: Urie Bronfenbrenner |publisher=Association for Psychological Science |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> * [[Američko psihološko udruženje]] je svoju nagradu ″Nagrada za životno djelo u razvoju psihologije u službi nauke i društva" preimenovala u "Bronfenbrenner Award" u njegovu čast.<ref name="APS_Observer_2005" /> * Bio je predsjedavajući Konferencije Bijele kuće o djeci 1970.<ref name="TIME_Family_1970">{{cite magazine |url=https://time.com/archive/6877363/behavior-the-american-family-future-uncertain/ |title=Behavior: The American Family: Future Uncertain |magazine=TIME |date=1970 |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> == Publikacije == * Dva svijeta djetinjstva: SAD i SSSR ([[Engleski jezik|eng.]] ''Two Worlds of Childhood: US and USSR''). New York: Simon & Schuster, 1970. * Utjecanje na ljudski razvoj ([[Engleski jezik|eng.]] ''Influencing Human Development''). New York: Holt, Rinehart & Winston, 1973. * Utjecaji na ljudski razvoj ([[Engleski jezik|eng.]] ''Influences on Human Development''). New York: Holt, Rinehart & Winston, 1975. * Ekologija ljudskog razvoja: eksperimenti prirode i dizajna ([[Engleski jezik|eng.]] ''The Ecology of Human Development: Experiments by Nature and Design''). Cambridge, MA: Harvard University Press, 1979. * Stanje Amerikanaca: ova generacija i sljedeća (eng. ''The State of Americans: This Generation and the Next''). New York: Free Press, 1996. * Činiti ljude ljudima: bioekološke perspektive ljudskog razvoja ([[Engleski jezik|eng.]] ''Making Human Beings Human: Bioecological Perspectives on Human Development''). Thousand Oaks, CA: Sage Publications, 2005. == Reference == {{reflist}} [[Kategorija:Rođeni 1917.]] [[Kategorija:Umrli 2005.]] [[Kategorija:Psihologija]] [[Kategorija:Razvojna psihologija]] [[Kategorija:Američki psiholozi]] [[Kategorija:Psiholozi]] pjpnef3g5nykledjhz68awbd6u3sszo 3837913 3837866 2026-04-28T21:16:56Z AnToni 2325 −[[Kategorija:Psihologija]]; −[[Kategorija:Psiholozi]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3837913 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Urie Bronfenbrenner | slika = | slika_širina = 250px | naslov = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1917|4|29}} | mjesto_rođenja = [[Moskva]], [[Ruska Imperija]] | datum_smrti = {{Datum smrti|2005|9|25|1917|4|29}} | mjesto_smrti = [[Ithaca (New York)|Ithaca]], [[New York (savezna država)|New York]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | prebivalište = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | državljanstvo = Američko | narodnost = | etnicitet = | polje = [[Razvojna psihologija]] | radna_institucija = [[Univerzitet Cornell]] | alma_mater = [[Univerzitet Cornell]]<br />[[Univerzitet Harvard]]<br />[[Univerzitet u Michiganu]] | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = [[Lev Vygotsky]]<br />Kurt Lewin | poznat_po = [[Teorija ekoloških sistema]]; suosnivač programa [[Head Start (program)|Head Start]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = Anisfield-Wolfova književna nagrada za publicistiku<br />Nagrada James McKeen Cattell | religija = | fusnote = Supruga: Liese Price; Djeca: 6 (uključujući [[Kate Bronfenbrenner]]) }} '''Urie Bronfenbrenner''' (29. april 1917 – 25. septembar 2005) bio je američki psiholog ruskog porijekla, najpoznatiji po razvoju kontekstualnog pristupa razumijevanju ljudskog razvoja.<ref name="Ceci_Bronfenbrenner_2006">{{cite journal |last=Ceci |first=Stephen J. |date=2006 |title=Urie Bronfenbrenner (1917–2005) |url=http://doi.apa.org/getdoi.cfm?doi=10.1037/0003-066X.61.2.173 |journal=American Psychologist |volume=61 |issue=2 |pages=173–174 |doi=10.1037/0003-066X.61.2.173 |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Njegov teorijski okvir, poznat kao [[teorija ekoloških sistema]], prvi put je sistematski predstavljen u članku objavljenom 1977. u časopisu ''American Psychologist'',<ref name="Bronfenbrenner_1977">{{cite journal |last=Bronfenbrenner |first=Urie |date=1977 |title=Toward an experimental ecology of human development |journal=American Psychologist |volume=32 |issue=7 |pages=513–531 |doi=10.1037/0003-066X.32.7.513 |url=https://files.commons.gc.cuny.edu/wp-content/blogs.dir/17937/files/2021/08/Bronfenbrenner-1977.pdf |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> a potom detaljno razrađen u njegovom najpoznatijem djelu ''The Ecology of Human Development'' (1979).<ref name="ecology1979">{{cite book |last=Bronfenbrenner |first=Urie |year=1979 |title=The Ecology of Human Development: Experiments by Nature and Design |publisher=Harvard University Press |location=Cambridge, MA |url=https://archive.org/details/ecologyofhumande00urie |access-date=27. april 2026 |isbn=978-0674224513 |language=en}}</ref> Kasnije je ovaj pristup dodatno proširen kroz [[bioekološki model ljudskog razvoja]], razvijen u saradnji sa Pamelom A. Morris i objavljen u okviru djela ''Handbook of Child Psychology''.<ref name="Bronfenbrenner_Morris_2006">{{cite book |last1=Bronfenbrenner |first1=Urie |last2=Morris |first2=Pamela A. |year=2006 |title=The Bioecological Model of Human Development |work=Handbook of Child Psychology |publisher=John Wiley & Sons |doi=10.1002/9780470147658.chpsy0114 |url=http://childhelp.org/wp-content/uploads/2015/07/Bronfenbrenner-U.-and-P.-Morris-2006-The-Bioecological-Model-of-Human-Development.pdf |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Bronfenbrenner je zastupao stav da prirodni eksperimenti i primijenjene razvojne intervencije predstavljaju važan izvor naučnih saznanja o ljudskom razvoju.<ref name="Bronfenbrenner_1977" /> Ovaj pristup bio je vidljiv i u njegovom učešću u razvoju američkog programa [[Head Start (program)|Head Start]] 1965., jednog od najznačajnijih programa ranog obrazovanja i podrške djeci i porodicama u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].<ref name="LATimes_Bronfenbrenner_2005">{{cite web |last=Los Angeles Times |date=2005 |title=Urie Bronfenbrenner, 88; Co-founder of Head Start Urged Closer Family Ties |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-2005-sep-27-me-bronfen27-story.html |website=Los Angeles Times |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Njegovi radovi, posebno oni koji ukazuju na ograničenja laboratorijskih istraživanja u proučavanju dječijeg razvoja i važnost društvenog i kulturnog konteksta za razvojne procese, značajno su utjecali na promjenu teorijskog usmjerenja razvojne psihologije u drugoj polovini 20. vijeka.<ref name="ecology1979" /><ref name="Bronfenbrenner_2005">{{cite book |editor-last=Bronfenbrenner |editor-first=Urie |title=Making Human Beings Human: Bioecological Perspectives on Human Development |date=2005 |publisher=Sage Publications |location=Thousand Oaks |isbn=978-0-7619-2711-2 |url=https://archive.org/details/makinghumanbeing0000unse |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> == Rani život i obrazovanje == Urie Bronfenbrenner rođen je 29. aprila 1917. u [[Moskva|Moskvi]], u porodici ruskih [[Jevreji|Jevreja]].<ref name="NYT_Bronfenbrenner_2005">{{cite news |last=Fox |first=Margalit |date=2005 |title=Urie Bronfenbrenner, 88, an Authority on Child Development |url=https://faculty.weber.edu/eamsel/Classes/Applying%20Psychology/Adolescence%203140/Readings/Bronfenbrenner%20obit.doc |newspaper=The New York Times |access-date=27. april 2026 |language=en }}</ref> Njegovi roditelji bili su [[Patologija|patolog]] Alexander Bronfenbrenner i Eugenie Kamenetski.<ref name="Panken_2005">{{cite journal |last=Panken |first=Jaffa |year=2005 |title=Behind the Mirror Image: Urie Bronfenbrenner in the Soviet Union |url=https://www.academia.edu/860712/Behind_the_Mirror_Image_Urie_Bronfenbrenner_in_the_Soviet_Union |journal=Academia.edu |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Kada je imao šest godina, njegova porodica emigrirala je u [[Sjedinjene Američke Države]], najprije u [[Pittsburgh]], a godinu kasnije u ruralni dio savezne države [[New York (savezna država)|New York]].<ref name="NWE_Bronfenbrenner">{{cite web |url=https://www.newworldencyclopedia.org/entry/Urie_Bronfenbrenner |title=Urie Bronfenbrenner |publisher=New World Encyclopedia |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Njegov otac radio je kao neuropatolog u ustanovi Letchworth Village u okrugu Rockland, [[New York (savezna država)|New York (savezna država)]], specijaliziranoj za brigu o osobama s intelektualnim i razvojnim teškoćama. Bronfenbrenner je 1938. diplomirao [[Psihologija|psihologiju]] i [[Muzika|muziku]] na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]].<ref name="NYT_Bronfenbrenner_2005" /> Magistrirao je obrazovanje na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]] 1940., a doktorat iz razvojne psihologije stekao je 1942. na [[Univerzitet u Michiganu|Univerzitetu u Michiganu]].<ref name="LATimes_Bronfenbrenner_2005" /> == Karijera == Neposredno nakon stjecanja doktorata, Bronfenbrenner je pristupio vojsci Sjedinjenih Američkih Država, gdje je tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] djelovao kao psiholog u različitim vojnim strukturama.<ref name="APS_Observer_2005">{{cite journal |url=http://www.psychologicalscience.org/index.php/uncategorized/in-appreciation-urie-bronfenbrenner.html |title=In Appreciation: Urie Bronfenbrenner |journal=APS Observer |date=2005 |volume=18 |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Nakon završetka rata kratko je radio kao pomoćnik glavnog [[Klinička psihologija|kliničkog psihologa]] u Programu obuke kliničkih psihologa pri novoosnovanom Ministarstvu za pitanja veterana Sjedinjenih Američkih Država u [[Washington|Washington, D.C.]]<ref name="APS_Observer_2005" /> Poslije dvogodišnjeg rada kao docent na [[Univerzitet u Michiganu|Univerzitetu u Michiganu]], 1948. prelazi na [[Univerzitet Cornell|Univerzitet Cornell]], gdje je imenovan za docenta na Odsjeku za razvoj djeteta i porodične odnose (danas Odsjek za humani razvoj).<ref name="APS_Observer_2005" /> Ovaj odsjek bio je dio Koledž za porodične studije i imao je izraženu primijenjenu i interdisciplinarnu orijentaciju, okupljajući stručnjake iz oblasti [[Psihologija|psihologije]], [[Sociologija|sociologije]] i [[Historija|historije]].<ref name="Cornell_HomeEc_2000">{{cite web |last=Lang |first=Susan S. |date=2000 |title=Home economics was historical gateway for women into higher education, science and professional careers |url=https://news.cornell.edu/stories/2000/10/home-economics-was-historical-gateway-women |website=Cornell Chronicle |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Tokom rada na Cornellu njegovo istraživanje bilo je usmjereno na dječiji razvoj i utjecaj društvenih i okolinskih faktora na razvojne procese, što je ostalo središte njegovog naučnog rada tokom cijele karijere.<ref name="Cornell_BCTR">{{cite web |url=https://www.bctr.cornell.edu/about-us/urie-bronfenbrenner/ |title=Urie Bronfenbrenner |publisher=Bronfenbrenner Center for Translational Research, Cornell University |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Tokom 1964. i 1965. godine bio je član Federalne komisije za istraživanje razvoja djece iz siromašnih porodica, čiji je rad doprinio osnivanju programa [[Head Start (program)|Head Start]] 1965. godine.<ref name="NYT_Bronfenbrenner_2005" /> Bronfenbrenner je objavio više od 300 naučnih radova i 14 knjiga,<ref name="LATimes_Bronfenbrenner_2005" /> a na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]] stekao je zvanje profesora [[Emeritus|emeritusa]] humanog razvoja (Jacob Gould Schurman Professor Emeritus).<ref name="APS_Observer_2005" /> == Privatni život == Bronfenbrenner je bio u braku s Liese Price, s kojom je imao šestero djece.<ref name="NYT_Bronfenbrenner_2005" /> Prema publikaciji Univerziteta Cornell povodom 150. godišnjice osnivanja Studija humane ekologije, Bronfenbrenner je još od djetinjstva s ocem Alexanderom provodio vrijeme u prirodi, pješačeći i istražujući okolinu, najprije u okolini [[Moskva|Moskve]], a nakon preseljenja porodice u Sjedinjene Američke Države u Pittsburghu i sjevernom dijelu savezne države New York. Ova rana iskustva u interakciji s prirodnim i društvenim okruženjem kasnije su utjecala na oblikovanje njegovih teorijskih pogleda na ljudski razvoj. == Smrt == Bronfenbrenner je preminuo u svom domu u Ithaca, [[New York (savezna država)|New York (savezna država)]], 25. septembra 2005. u 88. godini života, od komplikacija izazvanih dijabetesom.<ref name="NYT_Bronfenbrenner_2005" /> == Pogledi na ljudski razvoj i teorija ekoloških sistema == Bronfenbrenner je ljudski razvoj posmatrao kao proces koji nastaje kroz stalnu interakciju između pojedinca i njegovog okruženja.<ref name="ecology1979" /> Smatrao je da na razvojni put pojedinca utječu različiti aspekti okoline, uključujući porodicu, vršnjake, školu, radno okruženje, kulturu i šire društvene uslove.<ref name="ecology1979" /> Kritikovao je tadašnju razvojnu psihologiju zbog toga što je, prema njegovom mišljenju, proučavala razvoj u umjetnim i ograničenim uslovima, često zanemarujući stvarni kontekst u kojem dijete živi. U tom smislu je naveo da je razvojna psihologija ″nauka o čudnom ponašanju djece u čudnim situacijama s čudnim odraslima u najkraćim mogućim vremenskim intervalima″.<ref name="ecology1979" /> Na osnovu takvog pristupa razvio je svoju teoriju ljudskog razvoja, poznatu kao [[teorija ekoloških sistema]]. Ova teorija polazi od pretpostavke da na razvoj djeteta djeluje više nivoa okruženja — od neposrednih odnosa s porodicom i institucijama, do šireg kulturnog i društvenog konteksta.<ref name="ecology1979" /> Kasnije je u teoriju uključio i vremensku dimenziju, odnosno utjecaj životnih događaja i društvenih promjena kroz vrijeme, što je označeno pojmom hronosistem.<ref name="Berger_2015">{{cite book |last=Berger |first=Kathleen Stassen |year=2015 |title=The Developing Person Through Childhood and Adolescence |edition=10. |publisher=Worth Publishers |location=New York |isbn=978-1-4641-7595-4 |language=en}}</ref> U završnoj fazi razvoja svog teorijskog modela Bronfenbrenner je pristup proširio u pravcu [[bioekološki model ljudkog razvoja|bioekološkog modela ljudskog razvoja]], kako bi naglasio važnost bioloških procesa u razvoju.<ref name="Ceci_Bronfenbrenner_2006" /> Međutim, biološke faktore je posmatrao kao potencijal koji se ostvaruje ili ne ostvaruje u zavisnosti od uticaja okoline i društvenih faktora.<ref name="Ceci_Bronfenbrenner_2006" /> == Head Start program == Godine 1964. Bronfenbrenner je svjedočio pred kongresnim odborom tokom rasprave o zakonu za borbu protiv siromaštva, ističući da se mjere trebaju usmjeriti na djecu kako bi se smanjili negativni efekti siromaštva na njihov razvoj.<ref name="NYT_Bronfenbrenner_2005" /> Ovakav stav bio je suprotan tada dominantnom shvatanju da je dječiji razvoj isključivo biološki uslovljen, bez značajnog utjecaja iskustva i okoline.<ref name="APA_HeadStart">{{cite web |url=https://www.apa.org/research/action/early |title=The man who gave Head Start a start |publisher=American Psychological Association |date=2008 |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> Zbog njegovog svjedočenja, pozvan je u [[Bijela kuća|Bijelu kuću]] na razgovor s [[Claudijom Altom ″Lady Bird″ Johnson]], s kojom je razmatrao programe brige o djeci u drugim državama.<ref name="LATimes_Bronfenbrenner_2005" /> Također je bio član Federalne komisije zadužene za razvoj mjera za ublažavanje posljedica dječijeg siromaštva i izjednačavanje obrazovnih mogućnosti djece iz siromašnijih i bogatijih porodica.<ref name="APA_HeadStart" /> U radu Komisije učestvovalo je 13 stručnjaka iz različitih oblasti, uključujući [[Mentalno zdravlje|mentalno]] i fizičko zdravlje, [[obrazovanje]], socijalni rad i [[Razvojna psihologija|razvojnu psihologiju]]. Bronfenbrenner je zagovarao pristup koji uključuje porodicu i zajednicu u intervencije, kao i šire poboljšanje uslova u kojima se dijete razvija.<ref name="APA_HeadStart" /> Preporuke ove komisije dovele su do osnivanja programa Head Start 1965.<ref name="LATimes_Bronfenbrenner_2005" /> Njegov doprinos vjerovatno je utjecao na razvoj programskih komponenti usmjerenih na okruženje djeteta, uključujući podršku porodici, kućne posjete i edukaciju roditelja.<ref name="APA_HeadStart" /> == Naslijeđe == Prema sociologu Melvinu L. Kohnu sa Univerziteta Johns Hopkins, Bronfenbrenner je imao značajnu ulogu u tome da društveni naučnici prepoznaju kako ″međuljudski odnosi, čak i na najnižem nivou odnosa roditelj–dijete, ne postoje u društvenom vakuumu, već su ugrađeni u šire društvene strukture zajednice, društva, ekonomije i politike″.<ref name="LATimes_Bronfenbrenner_2005" /> Njegova teorija doprinijela je usmjeravanju razvojnih istraživanja ka sistematskom posmatranju i eksperimentalnom proučavanju utjecaja različitih okolinskih faktora na ljudski razvoj.<ref name="Cornell_HomeEc_2000" /> Također je imao značajan utjecaj na oblikovanje i razvoj programa Head Start (vidjeti odjeljak iznad).<ref name="LATimes_Bronfenbrenner_2005" /> Tokom akademskog rada na Univerzitetu Cornell, Bronfenbrenner je obrazovao veliki broj istraživača iz oblasti razvojne psihologije, od kojih su mnogi, prema navodima Univerziteta, postali vodeći stručnjaci u toj oblasti.<ref name="Cornell_HomeEc_2000" /> == Nagrade i priznanja == * Djelo Ekologija ljudskog razvoja ([[Engleski jezik|eng.]] ''The Ecology of Human Development'') dobilo je 1980. Anisfield-Wolfovu književnu nagradu za publicistiku.<ref name="Anisfield_Wolf_1980">{{cite web |url=https://www.anisfield-wolf.org/winners/the-ecology-of-human-development/ |title=The Ecology of Human Development: Urie Bronfenbrenner |publisher=Anisfield-Wolf Book Awards |year=1980 |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> * Dobitnik je nagrade James McKeen Cattell od Američkog psihološkog društva.<ref name="APS_Cattell_Award">{{cite web |url=https://www.psychologicalscience.org/members/awards-and-honors/cattell-award/past-award-winners/bronfenbrenner |title=James McKeen Cattell Fellow Award: Urie Bronfenbrenner |publisher=Association for Psychological Science |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> * [[Američko psihološko udruženje]] je svoju nagradu ″Nagrada za životno djelo u razvoju psihologije u službi nauke i društva" preimenovala u "Bronfenbrenner Award" u njegovu čast.<ref name="APS_Observer_2005" /> * Bio je predsjedavajući Konferencije Bijele kuće o djeci 1970.<ref name="TIME_Family_1970">{{cite magazine |url=https://time.com/archive/6877363/behavior-the-american-family-future-uncertain/ |title=Behavior: The American Family: Future Uncertain |magazine=TIME |date=1970 |access-date=27. april 2026 |language=en}}</ref> == Publikacije == * Dva svijeta djetinjstva: SAD i SSSR ([[Engleski jezik|eng.]] ''Two Worlds of Childhood: US and USSR''). New York: Simon & Schuster, 1970. * Utjecanje na ljudski razvoj ([[Engleski jezik|eng.]] ''Influencing Human Development''). New York: Holt, Rinehart & Winston, 1973. * Utjecaji na ljudski razvoj ([[Engleski jezik|eng.]] ''Influences on Human Development''). New York: Holt, Rinehart & Winston, 1975. * Ekologija ljudskog razvoja: eksperimenti prirode i dizajna ([[Engleski jezik|eng.]] ''The Ecology of Human Development: Experiments by Nature and Design''). Cambridge, MA: Harvard University Press, 1979. * Stanje Amerikanaca: ova generacija i sljedeća (eng. ''The State of Americans: This Generation and the Next''). New York: Free Press, 1996. * Činiti ljude ljudima: bioekološke perspektive ljudskog razvoja ([[Engleski jezik|eng.]] ''Making Human Beings Human: Bioecological Perspectives on Human Development''). Thousand Oaks, CA: Sage Publications, 2005. == Reference == {{reflist}} [[Kategorija:Rođeni 1917.]] [[Kategorija:Umrli 2005.]] [[Kategorija:Razvojna psihologija]] [[Kategorija:Američki psiholozi]] 859qlnfse40urrwdhf463f2lr8d2xaz 0 533667 3837827 3837676 2026-04-28T15:52:18Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 20 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3837827 wikitext text/x-wiki [[Slika:2012-02-Theobroma cacao anagoria 04.JPG|thumb|260px|Otvorena [[mahuna]] kakaa koja prikazuje zrna u bijeloj [[Sluz|sluzavoj]] [[Parenhim|pulpi]].]] Termin '''kakao''' najčešće se koristi za kakao-prah, ali se može odnositi i na kakao-maslac. Obje komponente (prah i maslac) dobijaju se nakon mljevenja i presovanja jezgre zrna kakaovca, koja se fermentira i prži. Ustvari, "kakao-prah" samo je jedno od značenja riječi "kakao"; to je najčešće značenje za prosječnog govornika na Sjevernoj hemisferi. Ostala značenja nalaze se samo u specijaliziranom rječniku govornika koji rade u industriji kakaa.<ref name="Alkalization">{{cite journal | last1 = Miller | first1 = Kenneth B. | last2 = Jeffery Hurst | first2 = William | last3 = Payne | first3 = Mark J. | last4 = Stuart | first4 = David A. | last5 = Apgar | first5 = Joan | last6 = Sweigart | first6 = Daniel S. | last7 = Ou | first7 = Boxin | year = 2008 | title = Impact of Alkalization on the Antioxidant and Flavanol Content of Commercial Cocoa Powders | journal = Journal of Agricultural and Food Chemistry | volume = 56 | issue = 18| pages = 8527–8533 | doi = 10.1021/jf801670p | pmid=18710243 | bibcode = 2008JAFC..56.8527M }}</ref> Prva serija operacija koje se provode u zemljama proizvođačima kakaovca transformira njegov [[plod]] kakaa u fermentirana i sušena kakao zrna. Nakon što se prodaju nekolicini multinacionalnih kompanija u industriji čokolade, ova zrna se zatim peku, drobe i sortiraju kako bi se uklonili fragmenti ljuske i [[embrion]]a, ostavljajući samo [[kotiledon]]e. Ovi kotiledoni su jedini dio koji daje kakao-masu (ili kakao-pastu) nakon mljevenja. Ovaj poluproizvod zatim se presuje kako bi se mast, ili kakao-maslac, odvojila od suhe tvari, ili kakao kolača. Kakao-prah dobija se mljevenjem kakao-kolača, a koristi se za pravljenje energizirajućeg napitka, popularnog zimi, nazvanog "vruća čokolada", napravljenog još od [[mlijeko|mlijeka]] i [[šećer]]a. Približno 95% svjetske proizvodnje kakaa dolazi od malih poljoprivrednika koji žive na jednom do tri hektara plantaža kakaa. Više od pet miliona malih uzgajivača kakaa u [[tropi|tropskim]] regijama proizvelo je 5,2 miliona tona fermentiranih zrna kakaa u 2017, koja su prodali nekolicini multinacionalnih kompanija za proizvodnju [[čokolade]]. Nakon što stignu u zemlje potrošače, zrna se peku, drobe i presuju kako bi se od njih napravila čokolada i drugi čokoladni slatkiši.<ref>{{cite book | url=https://books.google.com/books?id=A1CkAgAAQBAJ | title=Science and Technology of Enrobed and Filled Chocolate, Confectionery and Bakery Products | publisher=Elsevier | author=Talbot, Geoff | year=2009 | pages=31 | isbn=9781845696436 |quote=Cocoa solids are calculated on a dry basis (after the deduction of moisture) and include cocoa mass, cocoa powder and cocoa butter. The total dry cocoa solids are the sum of the dry non-fat cocoa solids (NFCS) and cocoa butter..}}</ref> == Etimologija i leksikografija == Termin "'''kakao'''" je posuđen iz jezika Nahuatl [[Asteci|Asteka]], "cacahuatl", koji ima isto značenje.<ref>{{cite book| authors=Alain Rey, Marianne Tomi, Tristan Hordé, Chantal Tanet, Alain Rey | title=Dictionnaire historique de la langue française, Tomes I et II | publisher=Le Robert |year=2016 | isbn= }}</ref><ref name="HCDN">{{cite book |language=es |author=Birgitta Leander |title=Herencia cultural del mundo náhuatl |volume=a traves de la lengua |publisher=SepSetentas |year=1972 |pages=155 |isbn= }}</ref>, prema [[španski|španskom]] ''cacao'' (1535). Termin "kakao" može imati sljedeća značenja, ovisno o kontekstu: # stablo [[kakaovac|kakaovca]], npr. "[[Omleci]] su vratili neke [[Reznica|reznice]] kakaovca u svoju domovinu", "uzgoj kakaovca"; # plod stabla kakaovca, mahuna kakaovca, "ovisno o zemlji, berba kakaovca se ne odvija u isto vrijeme"; # zrno kakaovca, "Radim na [[fermentacija|fermentaciji]] kakaovca u državi Tabasco, [[Meksiko]]" ili "kakao je pakovan u jutene vreće od 60 kg"; # Prehrambeni proizvod napravljen od zrna kakaovca, ako je [[čokolada]] označena kao 70% kakaovca, to znači da sadrži 30% dodanog šećera, ovdje kakao = kakao-masa + kakao-maslac. Svi primjeri su preuzeti iz knjige Michela Barela, bivšeg direktora programa za kakao u Francuskom centru za poljoprivredna istraživanja za međunarodni razvoj (CIRAD). [[Datoteka:Cocoa farming in Ghana.jpg|thumb| Gomile [[mahuna]] nakupljene tokom žetve.]] [[Slika:Cocoa farmers during harvest.jpg|thumb| Otvaranje kapsula: otvaranje kapsula mačetom.]] [[slika:Cocoa farmer David Kebu Jnr holding fermenting cocoa beans. (10687048615).jpg|thumb| [[Fermentacija]] zrna kakaa.]] [[Slika:Costa Rica - Sarapiqui 05.jpg|280px|thumb| Zrna kakaovca u različitim fazama fermentacije. ([[Kostarika]])]] [[slika:Cultivateur de cacao 01.jpg|280px|thumb| Zrna kakaovca raširena na suncu da se osuše.]] [[Datoteka:Secadora_de_Cacao.jpg|280px|thumb| Sušenje [[plod]]ova u pokrivenoj sušari.]] [[Slika:Cocoa season in Cameroon.JPG|thumb| Pakovanje fermentiranog i sušenog zrna.]] [[slika:Cacao23.jpg|280px|thumb| Sektor kakaa.]] [[Datoteka:CacaoChonita13.JPG|280px|thumb|Plodovi nakon zanatskog prženja.]] [[datoteka:Atelier torréfaction chocolat Menier.jpg|280px|thumb| Radionica za prženje u tvornici čokolade Menier 1866.]] Tokom cijelog proizvodnog procesa, od mahuna kakaa u tropskim regijama do čokoladnih proizvoda napravljenih u tvornicama čokolade u velikim sjevernim gradovima, termin "kakao" može se koristiti, a slušalac će lahko moći izvući relevantno značenje (ili smisao) u kontekstu. U svakoj fazi – a ima ih više od četiri koje su gore navedene po vokabularu (stablo kakaa, mahuna, zrno, čokoladni proizvod) – koristi se sljedeći princip imenovanja: kada se pomoćni dio ukloni iz objekta X, dio koji se obično smatra "najkorisnijim ili najznačajnijim" i dalje se može metonimski označiti istim terminom X (čak i ako je prošao kroz hemijsku transformaciju). Karakteristično je za svakodnevni jezik da ima veliku fleksibilnost i da se isti termin može koristiti u različitim kontekstima za različita značenja. Tehnički i naučni vokabular pomažu u izbjegavanju ove dvosmislenosti, iako po cijenu određene glomaznosti. == Historija == {{Glavni|Historija uzgoja kakaovca}} {{glavni|Historija čokolade u Španiji}} Kakao, čije ime potiče od riječi "cacahuatl" na jeziku Nahuatl»<ref>Dictionnaire français Larousse, « [http://www.larousse.fr/dictionnaires/francais/cacao/11933 Cacao].</ref><ref>Philippe Marcou, [http://www.persee.fr/web/revues/home/prescript/article/jsa_0037-9174_1920_num_12_1_2882 Cacao, cacahuet ou cacaouète] », ''Journal de la Société des Américanistes'', tome 12, 1920 p. 65|doi|10.3406/jsa.1920.2882}}.</ref> (vjerovatno je izveden iz [[Maje|majanskog]] "''kakaw'''" i hipotetski proto-mješovitog zokeanskog ''kakawa'')<ref>Lyle Campbell et Terrence Kaufman, « [http://www2.hawaii.edu/~lylecamp/LC%20Lx%20look%20at%20Olmecs%20JSTOR.pdf A Linguistic Look at the Olmecs] », ''American Antiquity'', vol. 41, n°1, janvier 1976, Society for American Archaeology|page=83-84}}</ref>. Tradicionalno su ga koristile i uzgajale mezoameričke populacije, posebno [[Olmeci]] i [[Maje]], a kasnije i [[Asteci]]. U 14. stoljeću, populacije koje su Asteci pokorili bile su prisiljene uzgajati stabla kakaovca za osvajače iz visoravni Meksika-Tenochtitlana. [[Pripitomljavanje]] i upotreba kakaovca čini se da su se dogodili u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], oko 3000. prije nove ere. Tragovi teobromina i [[DNK]] iz različitih [[sorta (botanika)|sorti]] kakaovca otkriveni su u keramici iz kulture Valdivia na pacifičkoj obali današnjeg [[Ekvador]]a.<ref>{{cite journal|author=Florence Rosier|title=Le cacao était déjà utilisé en Amérique il y a 5300 ans|journal=Le Monde|pages=7|date=9. 3. 2024|url=https://www.lemonde.fr/planete/article/2024/03/07/le-mystere-de-la-diffusion-du-cacao-a-travers-l-amerique-du-sud-il-y-a-plus-de-5-000-ans-enfin-leve_6220699_3244.html}}</ref><ref>{{cite web |title=Domestication du cacao à l’époque précolombienne : l’histoire revisitée par l’archéogénomique |url=https://www.cirad.fr/espace-presse/communiques-de-presse/2024/domestication-du-cacao-a-l-epoque-precolombienne |site=cirad.fr |date=7. 3. 2024}}</ref>. Drevni tragovi kakaa pronađeni su i u keramici Mokaya iz Paso de la Amada, na pacifičkoj obali [[Chiapas]]a, i u predolmečkoj keramici iz El Manatíja, na obali [[Meksički zaliv|Meksičkog zaliva]], datiranoj na početak 2. milenija prije nove ere (između 1900. i 1750. prije nove ere).<ref>Terry G. Powis, W. Jeffrey Hurst, María del Carmen Rodríguez, Ponciano Ortíz C, Michael Blake, David Cheetham, Michael D. Coe et John G. Hodgson, « [http://antiquity.ac.uk/projgall/powis/index.html Oldest chocolate in the New World] », ''Antiquity'', vol. 81, n°314, décembre 2007.</ref>. Širom Mezoamerike tokom predkolumbovske civilizacije, zrna kakaovca su često korištena kao [[valuta]].<ref>[http://www.mythinglinks.org/ip~cacao.html « THE LORE & HISTORY OF CHOCOLATE in Latin Americq|access-date =2009-07-10}}</ref> Mogla su se i trampiti, plaćati [[porez]]e i kupovati [[rob]]ove, počevši još od 1000. prije nove ere. Naprimjer, Zontli je jednak 400 zrna, dok je 8000 zrna jednako Xiquipilliju. U meksičkim hijeroglifima, korpa koja sadrži 8000 zrna simbolizira broj 8000.<ref>{{cite web|1=year 2013|url=http://www.chocolat.ch/chocolate.php?page=1|title=History|access-date=27. 4. 2026|archive-date=21. 2. 2007|archive-url=https://archive.today/20070221194212/http://www.chocolat.ch/chocolate.php?page=1|url-status=dead}}</ref>Kasnije, 1576, bilo je potrebno 1200 zrna da bi se dobio jedan [[meksički pezos]].<ref>{{cite book|language=en |author=Annie Perrier-Robert |publisher=Translate-A-Book, Oxford |title=Book of Chocolate |editor=Hachette Illustrated |year=2005 |chapter=14|pages=128 |isbn=978-1-84430-142-3}}</ref>. [[Asteci]] su koristili sistem u kojem je [[ćurka]] koštala stotinu zrna kakapa, a svježi [[avokado]] tri zrna. <ref>http://www.newyorker.com/reporting/2007/10/29/071029fa_fact_buford|access-date=2009-06-09}}</ref>. Kakao je bio rezervisan za [[plemstvo]] i konzumiran u piću zvanom [[čokolada]], razrijeđen u vodi, kojoj su dodavani čili papričica i anato (da bi se dobila crvena boja), a ta smjesa je snažno tucana da bi se na površini formirala gusta pjena. Među Majama se prvenstveno koristio u vjerskim obredima.<ref>{{cite book|language =en|author1=Louis E. Grivetti|author2=Howard-Yana Shapiro| year=2009|title=Chocolate: history, culture, and heritage|publisher=John Wiley and Sons|pages=29-31|isbn=|url=https://books.google.fr/books?id=P4kD4Rf5C6wC&pg=PA9&dq=Chocolate%3A+history%2C+culture%2C+and+heritage+%2B+%22mexica+princess%22}}</ref><ref name="Harwich Vallenilla 2008">Nikita Harwich Vallenilla, Histoire du chocolat|edituon=2|place= Paris, Desjoncquères, 2008 [[ISBN|9782843211058}}.</ref> [[Asteci]], koji ga nisu konzumirali u ritualnom kontekstu, proširili su zrno u druge regije Meksika kako su širili svoju teritoriju.<ref name="Harwich Vallenilla 2008"/> Španci su se prvi put susreli s kakaom (Theobroma – Θεοβρώμα – ''teobroma'', što na [[grčki|grčkom]] znači "hrana bogova") na [[Karibi]]ma 1495, ali su tek nakon osvajanja [[Meksiko|Meksika]] počeli usmjeravati svoju pažnju na zrno. Mlako, gorko piće koje su otkrili nije bilo univerzalno cijenjeno od strane osvajača. Njegovo usvajanje bilo je izuzetno uspješno među kolonijalnom elitom jer su transformirali recept za piće kako bi odgovarao njihovom okusu, dodavanjem šećera ([[šećerna trska]] se brzo aklimatizirala u priobalnim regijama gdje je vruća, vlažna klima omogućavala njen uzgoj u velikim razmjerima). Također su zamijenili [[čili papričice]] začinima koje su poznavali od srednjeg vijeka (prvenstveno [[cimet]]om, uvezenim iz Azije) i počeli su piti toplu čokoladu. Nakon kolonizacije Meksika, kakao je izvezen u matičnu zemlju (kao dio trougaone trgovine) u Evropi i miješan s mlijekom; njegov uspjeh bio je trenutan na španskom dvoru. U Francuskoj, [[Luj XIV]] je nije volio, što je doprinijelo odlaganju njenog usvajanja. U Evropi se čokolada u početku proširila prvenstveno među evropskom elitom, i kao piće i kao slatkiš.<ref name="sucre">Huetz de Lemps, Alain, « Boissons coloniales et essor du sucre », in Flandrin, Montanari (dir.), ''op.cit.'', [[p.|629-641}}.</ref>Međutim, u Meksiku se njegova konzumacija brzo proširila među cijelim stanovništvom. U španskoj koloniji, društvena elita je konzumirala ovo raskošno, toplo i slatko piće, dok je velika većina stanovništva nastavila da ga pije prema predhispanskim običajima. Upotreba zrna kakaovca kao valute, posebno među domorodačkim stanovništvom na [[pijaca]]ma, nije odmah nestala. Ipak, kakao koji se koristio u Meksiku tokom kolonijalnog doba uglavnom je dolazio iz uvoza iz [[Venecuela|Venecuele]], [[Kolumbija|Kolumbije]] i [[Gvatemala|Gvatemale]].<ref>Gonzalez Tascón, Fernández Pérez, « Del chocólatl de los Aztecas a la Compañía Guipuzcoana de Caracas, in Fernández Pérez, Fernando, González Tascón, Ignacio, La agricultura viajera: cultivos y manufacturas de plantas industriales y alimentarias en España y en la América virreinal, Barcelone, Lunwerg Editores, 1991, [[p.|125-135}}.</ref>. Piće je brzo izazvalo sumnju Crkve. Budnost crkvenih vlasti bila je tim veća jer je čokolada bila poznata kao afrodizijak.<ref>Méndez, Maria Agueda, “Una relación conflictiva : la Inquisición novohispana y el chocolate”, in Caravelle : Cahiers du monde hispanique et luso-brésilien|year=1998|number=71|pages=9-21}}</ref>. == Od ploda kakaovca do kakao-praha == [[Plod]] ([[mahuna]] kakaovca sadrži nekoliko desetina sjemenki ili zrna kakaovca) bogat je [[lipid]]ima (50% suhe tvari), [[proteini]]ma, [[fenol]]nim spojevima (flavan-3-oli i flavanoli) i teobrominom, što ga čini bazom sa značajnim nutritivnim potencijalom koji je omogućio razvoj ogromnog izbora čokoladnih proizvoda. Više od pet miliona uzgajivača kakaovca na globalnom jugu proizvodi 5,2 miliona tona zrna (u 2017.).<ref>{{cite web|name = FAOSTAT|year=2017 | title = Cultures, fèves de cacao, | access-date = 2019-04-11 | url = http://www.fao.org/faostat/fr/#data/QC }}.</ref>), opskrbljuju čokoladnu industriju u sjevernim zemljama, proizvodeći čokoladne proizvode u vrijednosti od 47 milijardi eura u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]];<ref>{{cite web | name = Statista | title = Production en valeur de produits chocolatés par pays dans l'UE 2015 | access-date = 2019-04-11 | url = https://fr.statista.com/statistiques/703015/produits-chocolates-production-en-valeur-par-pays-ue/ }}.</ref> U 2015, [[Evropa]] je bila najveće svjetsko tržište čokoladnih proizvoda, sa 49% udjela u prodaji čokoladnih slastica, dok je Sjeverna Amerika držala 21%.%<ref>{{cite web | name = CBI Ministry of Foreign Affairs | title = What is the demand for cocoa in Europe? | access-date= 2019-04-11 | url = https://www.cbi.eu/market-information/cocoa/trade-statistics/ }}.</ref> [[slika:Cocoa husk.jpg|thumb|260px|Ljuske zrna kakaovca: moraju se pažljivo ukloniti jer bi kakao-prahu dale neugodan okus.]] [[slika:Cocoa liquor.jpg|thumb|260px|Transformacija zrna u kakao-masu]] [[slika:Cocoa press cake.jpg|thumb|260px|Kakao-kolač nakon presovanja kakao putera]] [[slika:Cocoa butter p1410148.JPG| thumb|260px|Kakao-maslac]] [[slika:Cocoa-powder-1883108.jpg| thumb|260px|Kakao-prah]] U zemljama koje proizvode kakao, uzgajivači provode prve faze prerade [[plod]]a (ili mahune): berbu, lomljenje mahuna, fermentaciju zrna, sušenje i sortiranje.<ref name=":0">{{cite web|language=fr|author=Futura|title=La transformation du cacao et ses étapes : écabossage, fermentation et concassage|périodique=Futura|date=10/10/2016|lire en ligne=http://www.futura-sciences.com/planete/dossiers/botanique-chocolat-histoire-saveurs-degustation-753/page/4/|access-date=2017-07-18|pages=}}</ref>[[fermentacija|fermentacija]]Fermentirana zrna se zatim prodaju nekolicini multinacionalnih kompanija u industriji čokolade, koje ih prže, drobe i presuju kako bi izdvojile kakao-maslac i kakao-prah te proizvele razne prehrambene proizvode: kakao-prah, čokoladu, čokoladne slastice itd.<ref name=lima>{{cite journal | authors = Lídia J. R. Lima, M. Helena Almeida, M. J. Rob Nout & Marcel H. Zwietering | title = Theobroma cacao L, "The Food of the Gods": Quality Determinants of Commercial Cocoa Beans, with Particular Reference to the Impact of Fermentation | journal = Critical Reviews in Food Science and Nutrition | volume = 51 | year = 2011 | pages = 731-761 }}</ref><ref name=costentin>{{cite book | author1=Jean Costentin | author2=Pierre Delaveau | title=Café, thé, chocolat. Les bienfaits pour le cerveau et pour le corps | publisher=Odile Jacob | year=2010 | pages=272 | isbn= }}</ref><ref name=barel>{{cite book | author=Michel Barel | title=Du cacao au chocolat: L'épopée d'une gourmandise |editor=Éditions QUAE GIE |year=2016, New Edition | isbn= }}</ref><ref name=beckett>{{cite book | authors=Steve T. Beckett, Mark S. Fowler, Gregory R. Ziegler (editors) | title=Beckett's Industrial Chocolate Manufacture and Use | publisher=Wiley-Blackwell; 5 edition | year=2017 | pages=800 | isbn= }}</ref>. Operacije prerade u lancu snabdijevanja koji vodi od stabla kakaovca do čokoladnih slastica mogu se sažeti u sljedeće korake: # Berba mahuna kakaovca (plodova stabla kakaovca): plod, čvrsto pričvršćen za stablo, odvaja se makazama za rezidbu ili mačetom za one koji se nalaze niže, a nožem za rezidbu za ostale; # Otvaranje mahuna sastoji se od lomljenja mahuna kako bi se izvadile sjemenke (ili zrna kakaovca). Svaka mahuna sadrži 30 do 50 sjemenki okruženih bjelkastom, sluzavom pulpom. Ova zrna kakaovca sastoje se od dva [[kotiledon]]a i malog embrija, a sve je zatvoreno u čvrstoj ovojnici ili ljusci. Kotiledoni djeluju kao rezerva hranjivih tvari za razvoj klijanaca, prvenstveno u obliku kakao-maslaca. [[Fermentacija]] vlažnih zrna, ključni korak u razvoju aroma kakaovca, uključuje stavljanje zrna u hrpe ili sanduke i miješanje svaki dan ili svaki drugi dan tokom tri do osam dana, ovisno o sorti. Pulpa je glavni supstrat za fermentaciju, jer osigurava šećere potrebne za rast [[bakterija]]. Fermentacija se sastoji od dvije faze: početnoj anaerobnoj fazi u kojoj dominiraju [[kvasci]], slijedi aerobna faza u kojoj dominiraju bakterije [[sirćetna kiselina|sirćetne kiseline]], tokom koje temperatura raste na 50°C. Kvasci transformiraju [[šećer]]e u [[etanol]], koji bakterije zatim oksidiraju u sirćetnu kiselinu. Može se dogoditi i fermentacija [[mliječna kiselina|mliječne kiseline]], ali to je nepoželjno jer kakau daje pokvaren ili čak aroma štale. Zrna se zatim suše na suncu na cementiranim površinama ili policama jednu do tri sedmice; sadržaj vlage, u početku 55–60%, smanjuje se na približno 7%, a dio sirćetne kiseline koja se stvara tokom fermentacije se eliminira. Ako se tokom fermentacije i sušenja naprave greške, kasnije se ne mogu ispraviti; # "Ocjenjivanje": najfinija zrna kakaa stavljaju se u jutene vreće od 60 kg. Milioni malih poljoprivrednika prodaju svoja fermentirana i sušena zrna (pod nazivom "trgovački kakao") industriji čokolade, koja je visoko koncentrirana u rukama nekoliko multinacionalnih korporacija; # "Prženje" na 100-140°C tokom 40 minuta razvija specifične okuse i arome. Nadalje, smanjuje sadržaj vlage sa 7% na 2,5%, podstiče odvajanje ljuske od zrna i dodatno eliminira [[sirćetna kiselina| sirćetnu kiselinu]] koja se stvara tokom fermentacije. Tokom prženja, Maillardove reakcije proizvode približno 500 isparljivih spojeva koji čokoladi daju aromu, od šećera i [[aminokiselina]]; #"Drobljenje" prženih zrna daje komadiće ljuske, klice (koje se uklanjaju puhalima i sitima) i komadiće kotiledona (zrna kakaa). Zrna se "vruće melju" kako bi se dobila "kakao-masa" ili "kakao-pasta". Ovo je poluproizvod gorkog okusa koji se počinje prodavati pod nazivom "100% kakao nezaslađena čokolada", sa sljedećim navedenim sastavom: 100% kakao-pasta; Presovanje kakao-paste odvaja masni dio, kakao-maslac, od suhe, smeđe tvari, koja formira kolače koji se nazivaju kakao kolači. Ovo odvajanje se odvija u [[hidraulika|hidrauličnim]] presama, donekle sličnim presama za maslinovo ulje, ali uz toplotu kako bi se maslac održao tečnim, i pod visokim pritiskom (do 600 bara) u visokoučinkovitoj industrijskoj opremi. Ovisno o korištenim tehnikama, 30 do 40% [[masti]] može se izdvojiti iz kakao-paste, koja je prvobitno sadržavala oko 50%. Kakao-maslac prvenstveno se koristi u proizvodnji čokolade. Proces prosijavanja: kakao kolači se drobe, a zatim melju u mlinovima s iglama, kako bi se dobio kakaov prah. To je osnova svih čokoladnih aroma: čokoladnih kolačića, čokoladnog sladoleda, čokoladnih mliječnih proizvoda, čokoladnih slatkiša… == Oblici pripreme kakaa == {{glavni|Čokolada}} Kakao se u Evropi koristi u raznim oblicima: * Vruća čokolada (ili kakao u Belgiji i Švicarskoj): napitak napravljen od kakao-praha i mlijeka (ili vode), kojem se obično dodaje zaslađivač; * Tamne čokoladne pločice, pistole ili slatkiši: (kakao-prah, kakao-maslac, često šećeri), kojima se u industrijskoj proizvodnji dodaje fosfatidilholin (sojin lecitin), uglavnom se proizvode u Švicarskoj i Francuskoj; * Mliječna čokolada ili slatkiši: (kakao-prah, kakao-maslac, mlijeko, šećeri), kojima se u industrijskoj proizvodnji dodaje fosfatidilholin (sojin lecitin) ili, u novije vrijeme, lecitin uljane repice; * Bijela čokolada ili slatkiši: (vrlo malo kakaa, kakao-maslac, puno šećera i mlijeka); * Ganache: mješavina čokolade i vrhnja koja se koristi u pecivima; * Praline čokolada: mješavina lješnjaka i/ili [[badem]]a, šećera i mljevene čokolade, koja se koristi za punjenje čokoladnih slatkiša; * [[Liker]] od kakaa: termin se odnosi na tvrdu kakao-pastu, ali se koristi i za [[alkohol]] na bazi kakaa, koji se može napraviti s [[rum]]om, drugim alkoholnim pićem od [[šećerna trska|šećerne trske]] ili [[votka|votkom]]; * Čokoladna pločica: grickalica, koja se najčešće sastoji od keksa prelivenog čokoladom, u obliku pločice; * Kakao supa: suptilna mješavina prstohvata mljevenog kakaa, obično u zdjeli, a zatim se dodaje [[mineralna voda]]. Ovo piće je bilo vrlo popularno u Engleskoj sredinom 19. stoljeća jer se govorilo da ima [[afrodizijak|afrodizijačko]] djelovanje. Također je bilo uobičajeno da ga neki ljudi u [[Magreb]]u miješaju s [[cvjetovi]]ma [[kanabis]]a, kako bi napravili sve vrste peciva. == Uzgoj i sorte kakao zrna == {{glavni|Kakaovac|Stablo kakaovaca}} [[Slika:Cacao pods - Project Gutenberg eText 16035.jpg|thumb|260px|left|upright=0.7| Mahune kakaovca.]] U 2014, tri glavne regije za proizvodnju bile su [[Gvinejski zaljev]], [[Latinska Amerika]] i [[Južna Azija]].<ref>{{cite web|authors=Kokou Edoh Adabe, E. Lionelle, Ngo-Samnick|title=Production et transformation du cacao|publisher=Ingénieurs sans frontières (Cameroun)|ISF Cameroun et Centre technique de coopération agricole et rurale|collection=PRO-AGRO|place=Wageningen, Pays-Bas|year=2014|pages=44|isbn=978-92-9081-553-2|https://publications.cta.int/media/publications/downloads/1801_PDF.pdf?}}</ref>. Kakao se također uzgaja na [[Madagaskar]]u, od 1881.<ref name="BCM1896">{{cite journal| langue=fr | author= Émile Prudhomme | title= Questions agricoles |chapter= De la culture du cacao aux environs de Tamatave | journal= Bulletin du Comité de Madagascar | number= 8 | pages= 13-16 date= 1896 |https://issuu.com/aaleme/docs/bulcomimad081896/13 | access-date 9 mai 2021-05-09}}</ref>. Postoji nekoliko vrsta stabala kakaovca, čija zrna odabiru proizvođači čokolade zbog njihovih različitih okusnih kvaliteta, ovisno o sorti i mjestu proizvodnje. Dugo vremena, rasprostranjenost je bila ograničena na dvije sorte, Forastero i Criollo (kakao), prema Cheesmanovoj morfogeografskoj analizi iz 1944.{{sfn|Cheesman|1944}}. Dodana je i treća sorta, Trinitario, prirodni hibrid prve dvije, kao i neke posebno cijenjene vrste, poput Nacional (kakao) i Cupuaçu. Autohtono stanovništvo, nakon što je milenijima uočavalo razlike među mnogim stablima kakaa, favoriziralo je svoje omiljene primjerke. Prema ovoj mapii, glavne sorte kakaa sada se uzgajaju u sljedećim područjima: [[Datoteka:Main cacao species - World distribution map - blank.svg| thumb|500px|centre|'''Legenda''' : {{Legenda|begin}} {{Legenda|#0000FF| puna 3px|Criollos}} {{Legenda|#00B000|puna 3px|Forasteros}} {{Legenda|#FF0000| puna 3px|Trinitarios}} {{Legenda|End }}]] Krajem 19. stoljeća, potrošači su iz dijetetskih razloga počeli tražiti proizvode s nižim udjelom šećera. Pojavile su se čokoladne pločice s manje šećera, a samim tim i s visokim udjelom kakaa. Ali na tako visokim razinama, obična zrna kakaa više nisu bila pogodna. Za proizvodnju fine tamne čokolade bila su potrebna visokokvalitetna zrna plemenite sorte, s dobro definiranim porijeklom, i čisti kakao-maslac. === "Criollo" === [[slika:Cabosse de cacao à São Tomé (12).jpg|thumb|upright=0.7| Kakao iz Sao Tomea.]] {{glavni|Criollo (kakao)}} * Porijeklo: [[Amerika|Sjeverna Južna Amerika]], u regiji jezera Maracaibo u sjeverozapadnoj [[Venecuelia|Venezueli]], blizu granice s [[Kolumbija|Kolumbijom]]. * Ovo je prva sorta koju su kultivirali, vjerovatno [[Olmeci]], prije nekih 2.500 ili 3.000 godina. Uzgoj kakaa prenijeli su svojim susjedima, [[Maje|Majama]]. 1522, kada su [[španski konkvistadori]] stigli u [[Meksiko]], otkrili su ovaj kakao s bijelim zrnima. * Plodovi sa šiljastom, bradavičastom mahunom, zelenom ili crvenom, i punomasnom, bijelom jezgrom. * Najnježniji, također daje najfinije i najaromatičnije , slatke i blago gorke. * 1-5% svjetske proizvodnje<ref name=":1"/>. * Uzgaja se prvenstveno u Centralnoj Americi ([[Venecuela]], [[Ekvador]]), u [[Šri Lanka|Šri Lanki]] i [[Indonezija|Indoneziji]]<ref name=":2"/>. Morfogeografska i [[genom]]ska studija iz 2008, koristeći [[mikrosatelit]]sku karakterizaciju [[DNK]] stabla kakaovca, predložila je novu klasifikaciju, uključujući Criollo. {{sfn|Gordon|2008}}. ===''Forastero'' === [[slika:Theobroma cacao - Köhler–s Medizinal-Pflanzen-137.jpg|thumb|upright=0.7|''Theobroma cacao'']] {{glavni|Forastero}} * Porijeklo: [[Amazonija|Amazonski bazen]]. * Kasnije, kada su Španci prodrli u srce Amazonije, otkrili su drugu sortu, s glatkim, žutim [[mahuna]]ma i ravnim, ljubičastim [[sjemenka]]ma. Prvu [[sorta (botanika)|sortu]] (na koju su naišli prilikom iskrcavanja u Meksiku) nazvali su "lokalnom" ili "kreolskom", "criollo" na španskom, kako bi je razlikovali od druge, iz Amazonije, strane sorte za njihovu kulturu, ili "forastero". * Plodovi s "glatkim, žutim mahunama i ravnim, ljubičasto-ljubičastim zrnima." * Najrasprostranjenija i najotpornija sorta, njena zrna imaju gorak okus i kisele note.<ref name=":1"/> *Oko 80% svjetske proizvodnje<ref name=":1">{{cite web|title=The three grand cocoa varieties|url=https://www.barry-callebaut.com/about-us/media/press-kit/history-chocolate/theobroma-cacao-food-gods|site=barry-callebaut.com|access-date=2017-07-21|archive-date=1. 7. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170701201900/https://www.barry-callebaut.com/about-us/media/press-kit/history-chocolate/theobroma-cacao-food-gods|url-status=dead}}.</ref>. * Uglavnom se uzgaja u Africi (75% svjetske proizvodnje forastera dolazi iz [[Centralna Afrika|Centralne Afrike]])<ref name=":2">{{cite web|title=Cocoa/Cocoa beans|url=http://www.tis-gdv.de/tis_e/ware/genuss/kakao/kakao.htm|site=tis-gdv.de|access-date=2017-07-21}}.</ref>), [[Brazil]]a i [[Ekvador]]a<ref name=":1"/>. === ''Nacional'' === {{glavni|Nacional (kakao)}} Dalje na zapad, u velikim šumama [[Andi|Anda]], ljudi su odabrali sortu izvedenu iz Forastera. Mahune su žute, a sjemenke ljubičaste, nešto mesnatije od onih kod Forastera. Međutim, njihova aroma je drugačija, nježnija.<ref>{{cite web|url=http://www.icco.org/questions/varieties.htm|title=What are the varieties of cocoa?|date=21, july, 1998|site=International Cocoa Organization|access-datec=2010-12-26|archiveurl=https://web.archive.org/web/20060218083848/http://www.icco.org/questions/varieties.htm|access-date=2006-02-18}}</ref>Karakteriziraju ga note cvijeća, [[jasmin]]a i cvijeta [[narandža|narandže]]. Ovo je poznata aroma "arriba", koja se nalazi u današnjem Ekvadoru. Ekvadorci, ponosni na ovu sortu kakaa, nazivaju je "nacional" ili "arriba nacional".{{sfn|Ramsey, 2017|p=73}}. ==== Nove podjele sorte ''forastero'' (2008) ==== [[geomorfologija|Morfogeografska]] i [[genom]]ska studija iz 2008, koja je predložila novu klasifikaciju, dijeli forasterose na osam varijanti (ili preciznije, na skupove sa uporedivim [[genski klaster|genskim klasterima]])<ref>{{cite journal | authors = Juan C. Motamayor, Philippe Lachenaud, Jay Wallace da Silva e Mota, Rey Loor, David N. Kuhn, J. Steven Brown,Raymond J. Schnell | title =Geographic and Genetic Population Differentiation of the Amazonian Chocolate Tree (Theobroma cacao L) | journal = PLoS ONE | volume =3 | number =10 | year = 2008 | pages = | url texte =https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0003311 }}</ref>{{sfn|eCacaos|2014}}: {{refbegin|2}} * Amelonado * Contamana (kakao) * Curaray (kakao) * Guiana (kakao) * Iquitos (kakao) * Marañon (kakao) * Nanay (kakao) * Purús. {{refend|2}} [[slika:Cacao Genetic Clusters.png|thumb|upright=1.7|Sorte identifikovane putem morfogeografske i [[genom]]ske analize.]] [[slika:Cacao au Jardin des Plantes et de la Nature de Porto.jpg| thumb|260px|Kakao u [[Vrt biljaka i prirode|Vrtu biljaka i prirode]] u Portu, [[Benin]].]] Ova klasifikacija sastoji se od podjele tipa Forastero na osam [[genetika|genetički]] različitih tipova, uključujući Amelonado, koji je već prethodno identifikovan. Nacional ostaje odvojen,{{sfn|Gordon|2008}}, a studija ostaje otvorena za daljnje podjele. === ''Trinitario'' === {{glavni|Trinitario}} [[Slika:Trinitario Cacao.jpg| thumb|270px| Trinitario]] *Uključuje 10–20% svjetske proizvodnje. * To je hibrid nastao spontanim križanjem sorti Criollo i Forastero. Pojavio se u 18. stoljeću na otoku [[Trinidad]], nakon što je tropski ciklon/uragan gotovo potpuno uništio usjeve Criollo 1727.<ref name=":1"/>. * Kombinuje otpornost kakaovca Forastero sa delikatnim, iako manje intenzivnim, aromama kakaovca Criollo. * Uzgaja se prvenstveno u Meksiku, [[Karibi]]ma, Kolumbiji, Venecueli i dijelovima jugoistočne Azije. Dugo vremena, porijeklo stabala kakaovca ostalo je misterija, jer su izgledala toliko različito čak i unutar iste vrste. Tek su [[genetičko testiranje|genetička istraživanja]] riješila problem i omogućila klasifikaciju različitih sorti. Trinitario je isključen iz morfogeografske i genomske studije iz 2008. (Gordon, 2008) jer ostaje korak u razumijevanju genetičkog [[nasljeđivanje|naslijeđa]] stabala kakaovca (Motomayor et al, 2008). === Ostale sorte === [[Datoteka:Deux cacaos.jpg| thumb|260px| Dvije mahune kakaa u [[Benin]]u.]] Suočene s rizikom globalne nestašice, nove [[klon]]irane [[hibridizacija|hibridne sorte]] se brzo šire, poput Colección Castro Naranjal 51 (CCN-51), koju je 1965. stvorio ekvadorski agronom Homero Castro. Ova sorta je otpornija na epidemije koje pogađaju tradicionalne sorte i produktivnija je. U početku marginalizirana zbog svoje kiselosti i gorčine, CCN-51 je u međuvremenu postigla određeni uspjeh, 1990.<ref>{{cite book|authors=Eduardo Crespo del Campo, Fernando Crespo Andía|title=Cultivo y beneficio del cacao CCN51|publisher=Editorial el Conejo|year=1997|pages total=136|isbn=}}</ref>, Međutim, stručnjaci su 2010-ih procijenili da se [[genetička raznolikost]] i specifični okusi [[ekvador]]skog kakaa gube zbog njihovih većih prinosa. {{sfn|Ramsey, 2017|p=72}}. == Ekonomija kakaa == U 2017, globalno izvozno tržište kakaa iznosilo je 9,274 milijarde američkih dolara.<ref>{{cite web | name = FAO STAT | title = Cultures et produits animaux | access-date = 2019-08-11 | url = http://www.fao.org/faostat/fr/#data/TP }}.</ref>. Nakon što su dostigle vrhunac 1977, cijene kakaa su pale, a zatim su se srušile tokom 1990-ih. To je bilo zbog ponavljajuće globalne proizvodnje koja je premašivala potrošnju i akumulacije viškova iz prethodnih godina.<ref>[http://unctad.org/infocomm/francais/cacao/prix.htm Unctad]</ref>. U periodu 2013-2014, cijena se kretala između 2580 dolara po toni (oktobar 2013.) i 3100 dolara po toni (juni 2014.)<ref>[[citte web|http://www.icco.org/about-us/international-cocoa-agreements/cat_view/30-related-documents/45-statistics-other-statistics.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160520152951/http://www.icco.org/about-us/international-cocoa-agreements/cat_view/30-related-documents/45-statistics-other-statistics.html |date=20. 5. 2016 }} The Cocoa Market Situation, 2014, ICCO|access-date=2016-05-16}}</ref>. Od globalnog tržišta čokolade vrijednog 100 milijardi dolara, samo šest milijardi dolara ide poljoprivrednicima. Poljoprivrednici odgovorni za berbu kakaa često žive u ekstremnom siromaštvu. [[Gana]] i [[Obala Slonovače]] su 2019. odlučile obustaviti proizvodnju kakaa kako bi postigle manje nepovoljnu raspodjelu bogatstva od proizvođača za Afrikance.<ref>{{cite journal|language=fr|title=Menace sur le chocolat après la suspension des ventes de cacao du Ghana et de la Côte d’Ivoire|journal=Le Monde|date=2019-06-13|url.https://www.lemonde.fr/afrique/article/2019/06/13/menace-sur-le-chocolat-apres-la-suspension-des-ventes-de-cacao-du-ghana-et-de-la-cote-d-ivoire_5475673_3212.html|access-date =2019-06-14|pages=}}</ref>. === Proizvodnja === [[Datoteka:Cultivateurs de cacao.jpg|thumb|Sušenje kakao zrna.]] Proizvodnja kakao zrna u 2017, prema FAOstatu, iznosila je 5,2 miliona tona, uz stalan porast od 2003. nakon stagnacije između 3 i 2,2 miliona tona od 1995. do 2002. Uglavnom ga proizvode mali poljoprivrednici (95%), koji predstavljaju 6,5 miliona proizvođača.<ref>{{cite journal|langue=en|title=Chocolate Farmers Could Benefit from Newly Sequenced Cacao Genome|journal=Science Daily|year=2010 |url texte=http://www.sciencedaily.com/releases/2010/09/100915113512.htm}}</ref>): U Africi, ovi plantažeri predstavljaju najveći dio proizvodnje (90% plantaža je manje od 10 hektara, ali se lateritna tla brzo iscrpljuju obrađivanjem). U Aziji postoje uz velike plantaže, koje dominiraju u [[Brazil]]u. Zemlje u razvoju (poput [[Brazil]]a i [[Malezija|Malezije]]) ili tradicionalni veliki proizvođači ([[Obala Slonovače]], [[Gana]]) postepeno napuštaju ovu kulturu, koja se smatra nedovoljno profitabilnom u poređenju s uzgojem [[kaučukovac|kaučukovca]], koji ga obično istiskuje.<ref>{{cite journal| author=Christelle Guibert| title=Mangez du chocolat, il va coûter le prix du caviar|journal =Ouest-France| date=2010|number=20147| pages=43| access-date=2010-11-27}}</ref>. Dakle, [[paraziti]] i [[bolesti]] uzrokuju gubitke, prema procjeni iz 1999, od približno 30% svjetske proizvodnje.<ref>{{cite web|url=http://www.eufic.org/article/fr/page/FTARCHIVE/artid/avenir-prometteur-cacao/|title=Un avenir prometteur pour le cacao|date=1999|publisher=Conseil européen de l'information sur l'alimentation (EUFIC)|pristupljreno=[[date-|6=16|7=septembre|8=2010|access-date=27. 4. 2026|archive-date=25. 8. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100825201940/http://www.eufic.org/article/fr/page/FTARCHIVE/artid/avenir-prometteur-cacao/|url-status=dead}}|access-date = 2023-10-28}}.</ref> Virus otečenih izdanaka kakapa (CSSV) izgleda je nestao 1950-ih, ali se ponovo pojavio 2003. u Obali Slonovače. Prema podacima [[Svjetska banka| Svjetske banke]], više od polovine uzgajivača kakaa u Obali Slonovače živi ispod granice siromaštva, zarađujući manje od 1,20 dolara dnevno. U [[prosjek]]u, proizvođači kakaa primaju 5% prihoda, osim u okviru sporazuma o poštenoj trgovini koje su certificirale nevladine organizacije kao što su Fair Trade, Rainforest Alliance ili UTZ. [[Ujedinjene nacije]] su zabrinute zbog ove nejednake raspodjele. Nizak nivo prihoda proizvođača je glavni izazov s kojim se suočava ekonomija kakaa. (..) Cijene moraju biti dovoljno isplative za proizvođače, a proizvodnja efikasnija, kako bi im se garantovao pristojan prihod.<ref>[http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=35078&Cr=unctad&Cr1 Konferencija Ujedinjenih nacija o kakau 2010.]</ref> [[citat|Prema Cocoa Barometru iz 2015, većina velikih proizvođača čokolade, sa izuzetkom Mondelēza i Nestléa, obavezala se da će koristiti 100% održivi ili certificirani kakao do 2020. Najveći od njih su Mars, Hershey, Lindt & Sprüngli i Ferrero..}}<ref>[[en}} [[pdf}}[http://www.cocoabarometer.org/Home.html Cocoa Barometer 2015] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160526161712/http://www.cocoabarometer.org/Home.html |date=26. 5. 2016 }} cocoabarometer.org, access-date decembra 2016.</ref>. Inicijative poput CocoaAction, koju je 2014. pokrenula Svjetska fondacija za kakao, imaju za cilj obuku novih uzgajivača kakapa, promociju pristupa gnojivima, upotrebu produktivnijih sorti i borbu protiv dječjeg rada u uzgoju kakaa.<ref>{{Cite web |url=http://worldcocoafoundation.org/about-wcf/cocoaaction/ |title=CocoaAction |access-date=27. 4. 2026 |archive-date=28. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150928204646/http://worldcocoafoundation.org/about-wcf/cocoaaction/ |url-status=dead }}</ref>Međutim, prema istraživanju sektora kakoa u Obali Slonovače koje je 2019. sprovelo Univerzitet u Čikagu, skoro 800.000 djece i dalje radi u industriji kakaa. <ref name="nawa">{{cite web|url=https://www.lemonde.fr/afrique/article/2021/05/12/en-cote-d-ivoire-la-difficile-lutte-contre-le-travail-des-enfants-dans-le-cacao_6079965_3212.html|title=En Côte d’Ivoire, la difficile lutte contre le travail des enfants dans le cacao|date=2021|publisher=AFP et Le Monde}}.</ref>, a neke od njihovih praksi čak podsjećaju na [[dječje ropstvo]].<ref name="nawa"/>. Druge nedavne akcije su se dogodile u Obali Slonovače, poput Operacije Nawa 2 u maju 2021. Njen cilj je pronaći djecu koja se iskorištavaju u proizvodnji kakaa i upisati ih u školu. [[Klimatske promjene]] počinju uticati na proizvodnju kakaa u zapadnoj Africi, posebno zbog neredovnih [[padavina]].<ref name=monde>[[site journal |languagee=fr |title=La chute du cours du cacao a un lien direct avec la pauvreté qui sévit en Afrique de l’Ouest|journal=Le Monde |date=2019-11-01 |https://www.lemonde.fr/afrique/article/2019/11/01/la-chute-du-cours-du-cacao-a-un-lien-direct-avec-la-pauvrete-qui-sevit-en-afrique-de-l-ouest_6017689_3212.html |access-date=2019-11-02}}</ref>. == Proizvođači == Glavni proizvođači kakao zrna u 2017. bili su: * u Africi: [[Obala Slonovače]] 39% (rast), [[Gana]] 17% (dvostruka tonaža od 2002.), [[Nigerija]] 6,3% (opada), [[Kamerun]] 5% (snažan rast od 2002.). * u Jugoistočnoj Aziji: [[Indonezija]] 13% * u Latinskoj Americi: [[Brazil]] 4,5%, [[Ekvador]] 3,9%, [[Peru]] 2,3% Između 2013. i 2017, proizvodnja kakao zrna u Obali Slonovače porasla je za 40%, što je zemlju postavilo daleko ispred sa 39% globalne proizvodnje. U 2017, 89% globalne proizvodnje (5,2 miliona tona) dolazilo je iz sedam najvećih zemalja proizvođača. Četiri glavna afrička proizvođača (Obala Slonovače, Gana, Nigerija i Kamerun) činili su 68% globalne proizvodnje. [[Latinska Amerika]], područje porijekla kakaa, bila je sljedeća. [[Azija]] bilježi pad proizvodnje. Uz ove glavne zemlje proizvođače, postoje i zemlje porijekla biljke ([[Venecuela]], [[Trinidad i Tobago]], [[Ekvador]] i [[Tanzanija]]) čija je proizvodnja mala, ali poznata po kvalitetu i delikatnim aromama. Visoko cijenjeni od strane poznavalaca, ovi proizvodi su doživjeli preporod od sredine 1990-ih. Nadalje, neke zemlje su se specijalizirale za organski kakao, kao što je [[Dominikanska Republika]], koja proizvodi 60% svjetskog organskog kakaa, Meksika i Bolivije. [[Brazil]] je značajno opao zbog rastućih troškova rada i razornih posljedica bolesti vještičje metle, čije je iskorjenjivanje radno intenzivno. Prema FAOSTAT-u, glavne zemlje proizvođači u 2013. i 2017.<ref>[[citr web web|title=FAOSTAT|url=http://faostat3.fao.org/browse/Q/QC/F|site=faostat3.fao.org|consulté le=2016-11-27}}.</ref><ref name=fao>{{cite web |title=FAOSTAT|url=http://www.fao.org/faostat/fr/#data/QC|site=fao.org|access-date=2019-04-19}}.</ref> zrna kakaivca, kao šio su: {| | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=6 | Glavne zemlje proizvođači kakao zrna (tržišni kakao)<br>prema FAOSTAT-u<ref name=fao/> |--- ! !Država !Proizvodnja (tona)<br>2013. !% Svjetske<br> 2013 !Proizvodnja<br> 2017 ! % Svjetske<br>2017 |- |1 |[[Obala Slonovače]] |1.449.000 |31,6% |2.034.000 |39% |- |2 | [[Gana]] |835.500 |18,2% |883.652 | 17% |- |3 | [[Indonezija]] |777.500 |17% |659.776 |13% |- |4 | [[Nigerija]] |367.000 |8% |328.263 |6,3% |- |5 | [[Kamerun]] |275.000 |6% |295.028 |5% |- |6 | [[Brazil]] |295.028 |5,6% |235.809 |4,5% |- |7 | [[Ekvador]] |128.400 |2,8% |205.955 |3,9% |- |8 | [[Meksiko]] |82.000 |1,8% |27.287 |0,5% |- |9 | [[Peru]] |71.200 |1,5% |121.825 |2,3% |- |10 | [[Dominikanska Republika]] |68.000 |1,5% |86.599 |1,6% |- ! colspan="2" |Ukupno u svijetu !4.586.000 !100% ! 5.201.108 ! 100% |} | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=3 | Zrna kakoa |--- |- !Država !Proizvodnja<ref>[https://lechocolatierivoirien.com/blogs/musee-du-cacao/top-10-des-pays-producteurs-de-cacao ''10 zemalja proizvođača kakoa''], 2. oktobar 2024.</ref><br> 2024.<br><small>hiljade t</small> |- |1 |[[Obala Slonovače]] | align="right" | 1.800 |- |2 | [[Gana]] | align="right" | 501 |- | 3 | [[Ekvador]] | align="right" | 430 |- | 4 | [[Nigerija]] | align="right" | 315 |- | 5 | [[Kamerun]] | align="right" | 300 |- | 6 | [[Brazil]] | align="right" | 220 |- | 7 | [[Indonezija]] | align="right" | 160 |- | 8 | [[Peru]] | align="right" | 150 |- | 9 | [[Dominikanska Republika]] | | align="right" | 70 |- | 10 | [[Papua Nova Gvineja]] | | align="right" | 45 |- ! colspan="2" | Ukupno za svijet ! | align="right" | 4.449 |} |} {| | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=6 | Glavne zemlje proizvođači kakao zrna (tržišni kakao)<br>prema FAOSTAT-u<ref name=fao/> |--- ! !Država !Proizvodnja (tona)<br> 2013. !% Svjetske<br> 2013. !Proizvodnja<br> 2017. ! % Svjetske<br>2017. |- |1 |[[Obala Slonovače]] |1.449.000 |31,6% |2.034.000 |39% |- |2 | [[Gana]] |835.500 |18,2% |883.652 | 17% |- |3 | [[Indonezija]] |777.500 |17% |659.776 |13% |- |4 | [[Nigerija]] |367.000 |8% |328.263 |6,3% |- |5 | [[Kamerun]] |275.000 |6% |295.028 |5% |- |6 | [[Brazil]] |295.028 |5,6% |235.809 |4,5% |- |7 | [[Ekvador]] |128.400 |2,8% |205.955 |3,9% |- |8 | [[Meksiko]] |82.000 |1,8% |27.287 |0,5% |- |9 | [[Peru]] |71.200 |1,5% |121.825 |2,3% |- |10 | [[Dominikanska Republika]] |68.000 |1,5% |86.599 |1,6% |- ! colspan="2" |Ukupno u svijetu !4.586.000 t !100% ! 5.201.108 ! 100% |} | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=3 | Zrna kakaa |--- |- ! !Država !Proizvodnja (tona)<ref>Čokoladioničar iz Obale Slonovače, [https://lechocolatierivoirien.com/blogs/musee-du-cacao/top-10-des-pays-producteurs-de-cacao ''10 zemalja proizvođača kakoa''], 2. oktobar 2024.</ref><br> 2024<br><small>hiljade t</small> |- |1 |[[Obala Slonovače]] | align="right" | 1.800 |- |2 | [[Gana]] | align="right" | 501 |- | 3 | [[Ekvador]] | align="right" | 430 |- | 4 | [[Nigerija]] | align="right" | 315 |- | 5 | [[Kamerun]] | align="right" | 300 |- | 6 | [[Brazil]] | align="right" | 220 |- | 7 | [[Indonezija]] | align="right" | 160 |- | 8 | [[Peru]] | align="right" | 150 |- | 9 | [[Dominikanska Republika]] | align="right" | 70 |- | 10 | [[Papua Nova Gvineja]] | align="right" | 45 |- ! colspan="2" |Ukupno u svijetu ! align="right" | 4.449 |} |} Suočene s vrlo nestabilnim tržištem i kako bi zaštitile svoje interese, glavne zemlje proizvođačice i pridružene industrije udružile su se u međuvladinu organizaciju za saradnju i lobiranje: COPAL (Savez zemalja proizvođača kakapoa). Ovu organizaciju su u januaru 1962. osnovale vlade pet glavnih zemalja proizvođača kakaa, koje su se tim povodom sastale u [[Abidžan]]u, [[Obala Slonovače]]. Osnivači su bili [[Gana]], [[Nigerija]], [[Brazil]], [[Obala Slonovače]] i [[Kamerun]], a kasnije im se pridružilo još pet zemalja: [[Dominikanska Republika]], [[Gabon]], [[Malezija]], [[Sao Tome i Principe]] i [[Togo]]. Ove zemlje proizvode približno 75% svjetske proizvodnje kakaa.<ref>{{cite web|lang=en|url=http://www.copal-cpa.org/|title=Présentation de la COPAL : Cocoa Producing Countries Alliance|access-date=2014-09-07}}.</ref>. COPAL se upravlja "Abidžanskom poveljom". Njegovo sjedište je u [[Lagos]]u, [[Nigerija]]. <gallery widths="330" heights="220" mode="packed" natpis="Razvoj globalne proizvodnje kakaa između 1961. i 2023." ([[FAO]])"> Cocoa-beans-production-by-region.png| Širom svijeta, ovisno o regiji Cocoa-bean-production-Asia.png| U Aziji i [[Okeanija|Okeaniji]] Cocoa-bean-production-America.png|[[Amruka]] Cocoa-bean-production-Africa.png|[[Afrika]] Cocoa-bean-production-map-2023.png| Situacija u 2023. </gallery> === Izvoz, uvoz i prerada === Prema [[FAOSTAT]]-u, glavne zemlje izvoznice kakao zrna su <ref name=fao2>{{cite web | name = FAOSTAT | title = Cultures et produits animaux | access-date = 2019-09-11 | url = http://www.fao.org/faostat/fr/#data/TP }}.</ref>. {| class="wikitable alternance center" ! colspan=2| Zemlje izvoznice kakao zrna<br>u 1000 američkih dolara, prema FAOSTAT<ref name=fao/> |--- !Država !Izvoz (tona)<br> 2017 |-- | [[Obala Slonovače]] || align="right" | [[formatnum:3505214}} |-- | [[Gana]] || align="right" | [[formatnum:1642052}} |--- | [[Nigerija]] || align="right" | 598.189 |-- | [[Ekvador]] || align="right" | 589.750 |-- | Svijet || align="right" | [[formatnum:9274435}} |} U 2017, izvoz zrna kakaa iznosio je 3,89 miliona tona od proizvedenih 5,20 miliona tona (FAOstat<ref name=fao2/>). U periodu 2008/09, izvoz kakao zrna iznosio je 2,3 miliona tona (od proizvedenih 3,5 miliona tona). <ref name="ICCOreport2009">[http://www.icco.org/pdf/An_report/AnnualReport20082009.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101122112139/http://www.icco.org/pdf/An_report/AnnualReport20082009.pdf |date=22. 11. 2010 }} ICCO Report 2009 - production [[p.|15}} et [[p.|35}}</ref>). Na ovaj način se udio izvoza u globalnoj proizvodnji povećao sa 65% na 75%. Glavni izvoznici kakoa su isti kao i proizvođači, s izuzetkom Brazila i Malezije, koji značajan dio prerađuju lokalno. Zahvaljujući lokalnim pogonima, [[Nizozemska]], [[Njemačka]] i [[Belgija]] su glavni dobavljači. {| class="wikitable alternance center" ! colspan=2| Zemlje uvoznice kakao zrna<br>u 1.000 američkih dolara, prema FAOSTAT-u<ref name=fao/> |- !Izvoz (tona) !Zemlja<br> 2017 |- | [[Nizozemska]] || align="right" | [[formatnum:2478584}} |- | [[Sjedinjene Američke Države]] || align="right" | [[formatnum:1218220}} |- | [[Njemačka]] || align="right" | [[formatnum:1182357}} |- | [[Belgija]] || align="right" | [[formatnum:806660}} |- | [[Malezija]] || align="right" | [[formatnum:694204}} |- | [[Indonezija]] || align="right" | [[formatnum:467073}} |- | [[Francuska]] || align="right" | [[formatnum:396785}} |- | Svijet || align="right" | [[formatnum:9274435}} |} Glavni uvoznici kakao zrna su industrijalizirane zemlje Sjevera, koje čine više od 80% potrošnje proizvoda od kakao zrna.<ref name="import">[http://econegociosagricolas.com/ena/files/Assessment_of_the_Movements_of_Global_Supply_and_Demand_2006.pdf Consommation de chocolat et cacao par pays ([[p.|14-18}}) ]</ref>. Transakcije (najčešće u obliku fermentiranih i sušenih zrna) prvenstveno se odvijaju iz južnih zemalja u sjeverne zemlje ([[Evropa]], [[SAD|Sjedinjene Američke Države]] i [[Japan]], gdje se odvija većina prerade). Postoje dva tržišta za kupovinu kakaa: Londonska berza i Njujorška berza. Sektor kakapa globalno nadgleda ICCO (Međunarodna organizacija za kakao), a relevantni dokument je "Međunarodni sporazum o kakau iz 2001.". Ovaj sporazum se redovno obnavlja.<ref>{{Cite web |url=http://www.cgeci.org/cgeci/index.php?option=com_content&view=article&id=542:cacao-le-7e-accord-a-ete-singe-a-geneve&catid=54 |title=7. international sur le cacao (2010) |access-date=27. 4. 2026 |archive-date=27. 4. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140427024944/http://www.cgeci.org/cgeci/index.php?option=com_content&view=article&id=542:cacao-le-7e-accord-a-ete-singe-a-geneve&catid=54 |url-status=dead }}</ref>; la dernière fois en juin 2010</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.icco.org/pdf/agree10french.pdf |title=ICCO accord 2010 - exportation &#91;&#91;p.{{!}}32}} |access-date=27. 4. 2026 |archive-date=6. 1. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120106163338/http://www.icco.org/pdf/agree10french.pdf |url-status=dead }}</ref>. Nizozemska (26,7%), Sjedinjene Američke Države (13,1%), Njemačka (12,7%), Belgija (8,6%), Malezija (7%), Indonezija (5%) i Francuska (3,2%) su najveći uvoznici kakao zrna. Prerađivači kakaa su velike kompanije koje kupuju zrna, prže ih, ljušte i prerađuju ih u proizvodnju kakao-mase. Do 2013. ovim sektorom industrije dominirale su četiri multinacionalne kompanije koje su prerađivale 45% proizvedenih zrna. Od tada su se prerađivači još više konsolidovali: belgijsko-švicarska kompanija Barry Callebaut preuzela je Petra Foods, gurajući je na vrh tržišta prerađivača kakaa. Sjevernoamerička kompanija Cargill finalizirala je akviziciju ADM-ove divizije za kakao 2015. Zajedno, Cargill i Barry Callebaut prerađuju gotovo 60% proizvedenih zrna kakaa. Kao što Michel Barel primjećuje.<ref name=barel/> Pojava ovih industrijskih giganata ilustruje ogromnu neravnotežu moći između miliona malih proizvođača, koji posjeduju samo nekoliko hektara, i multinacionalnih kompanija koje kupuju hiljade tona kakoa. Godine 1988, Nestlé je preuzeo Rowntree Mackintosh i postao najveći svjetski proizvođač čokolade i čokoladnih slatkiša.<ref>[http://recherche.prodimarques.com/leader-chocolat-groupe-production-cacao.html Prodimarques - Nestlé]</ref> Tokom sezone 2022–2023, sektor je proizveo otprilike 116.000 tona manje nego što su kupci očekivali, što je povećalo cijenu kakaa.<ref>{{cite web|url=https://www.rfi.fr/fr/podcasts/chronique-des-mati%C3%A8res-premi%C3%A8res/20230905-hausse-continue-des-prix-du-cacao-depuis-plusieurs-mois|title= Continuous rise in cocoa prices for several months now|date=6. September 2023|publisher=Radio France Internationale|author=Marie-Pierre Olphand}}</ref> == Svojstva kakaa == Ova svojstva su povezana sa sastavom kakaa, posebno njegovim masnim sastojcima komponenta, kakao-maslac. Neka od ovih svojstava izgledaju korisna za zdravlje, dok druga nisu. == Sastojci == {{glavni|Sastav kakao-praha}} {{glavni|Zdravstveni efekti čokolade}} {{Nutritivna vrijednost|ime=Kakao, suhi prah, nezaslađen | kJ = 954 | carbs = 57.90 g of which fibre approx. 33 g | fat = 13.70 g | protein = 19.60 g | water = 3.00 g | calcium_mg = 128 | iron_mg = 13.86 | phosphorus_mg = 734 | magnesium_mg = 499 | manganese_mg = 3.837 | sodium_mg = 21 | potassium_mg = 1524 | zinc_mg = 6.81 | Selenium_iu = 14.3 | caffeine = 230 mg | opt1n= [[Theobromine]] | opt1v= 2060 mg | source_usda = 1 | note=[https://fdc.nal.usda.gov/food-details/169593/nutrients Link to USDA Database entry] }} === Pozitivni aspekti === * Kakao-maslac sadrži vitamin E, koji ima [[antioksidans|antioksidativna]] djelovanja. * Zrna prirodno sadrže značajne količine [[polifenol]]a, antioksidacijskih molekula, koje se suprotstavljaju oksidirajućim supstancama koje su štetne za ćelije, uključujući [[slobodni radikali| slobodne radikale]]: zagađivače, zračenje (sunce), [[alkohol]], [[duhan]]ski dim itd. Među antioksidansima su [[ferulna kiselina]], koja kakau daje slatku aromu, i [[flavonoid]]i ([[katehin]] i [[epikatehin]]), dva snažna [[antioksidans]]a poznata po tome što pomažu u borbi protiv [[starenje| starenja]] [[koža|kože]], uzrokovanog vanjskim agresorima. * Kakao-maslac također može nahraniti kožu ([[usne]]) i stimulirati sintezu [[kolagen]]a, vraćajući elastičnost i tonus koži; * [[Metilksantin]]i su zakođer prisutni u kakau. Pripadaju istoj porodici [[alkaloid]]a kao i oni koji se nalaze u [[kahva|kahvi]] i [[čaj]]u: [[kofein]], [[teofilin]] i [[teobromin]]. Teobromin je prisutan u koncentraciji od 1,5 do 3% u zrnu kakoa.<ref name="merck">{{cite book|title=The Merck index, 13 edition|year=2001|publisher=Merck|isbn=0-911910-13-1}}</ref>. U malim količinama ima prepoznatljiv lipolitski učinak, a u manjoj mjeri antitusičko, vazodilatacijsko, diuretičko, bronhodilatacijsko i stimulativno djelovanje. Ovaj posljednji učinak mogao bi se pripisati i maloj količini kofeina, koju kakao također sadrži. [[Anandamid]] je supstanca koja djeluje na iste receptore kao i [[kanabis]]. Prisutan je u vrlo malim količinama. Diskutabilno je da li može proizvesti [[uforija|euforijske]] i [[sedativ]]ne učinke za koje je odgovoran pri većim [[koncentracija]]ma. Redovna konzumacija kakoa može [[hipotenzija|sniziti]] [[krvni pritisak]] i kardiovaskularnu [[smrtnost]] kod starijih osoba. |jour<ref>Buijsse B, Feskens EJ, Kok FJ, Kromhout D, [http://archinte.ama-assn.org/cgi/content/full/166/4/411 ''Cocoa intake, blood pressure, and cardiovascular mortality: the Zutphen Elderly Study''], Arch Intern Med, 2006;166:411–417</ref> i kod pacijenata koji su imali [[infarkt miokarda]]<ref>{{cite journal|authors= Janszky I, Mukamal KJ, Ljung R et Als|year=2009|title=''Chocolate consumption and mortality following a first acute myocardial infarction: the Stockholm Heart Epidemiology Program''| [http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1365-2796.2009.02088.x/abstract|journal= J Intern Med|number=266|pages=48–257</ref>. Međutim, ovi podaci se zasnivaju isključivo na opservacijskim, a ne intervencijskim studijama. Studija koju je proveo Univerzitet Sjeverne Karoline iz novembra 2020. sugerira da specifični poli[[fenol]]i (flavan-3-oli i [[proantocijanidin]]i) koji se nalaze u [[grožđe|grožđu]] muskadin (''Vitis rotundifolia''), zelenom čaju, kakau i tamnoj čokoladi mogu uticati na sposobnost virusa SARS-CoV-2 da se veže za ljudske ćelije, čime se smanjuje stopa [[infekcija]] i prenosa virusa koji uzrokuje [[COVID-19]].<ref>{{cite journal |autor1=Yue Zhu |author2=De-Yu Xie |title=Docking Characterization and in vitro Inhibitory Activity of Flavan-3-ols and Dimeric Proanthocyanidins Against the Main Protease Activity of SARS-Cov-2 |journal=Frontiers – Frontiers in Plant Science |date=2020 |https://www.frontiersin.org/articles/10.3389/fpls.2020.601316/full |doi=10.3389/fpls.2020.601316 |access-date=2021-01-04}}</ref>. === Negativni aspekti === Kod nekih [[životinja]], poput [[pas]]a, kakao je snažan [[toksin]]; 200 grama može biti dovoljno da ubije malog psa.<ref>{{cite web|title=Pourquoi ne pas donner de chocolat au chien|url=http://www.animalerieenligne.fr/blog/pourquoi-ne-pas-donner-de-chocolat-au-chien|site=animalerieenligne.fr|date=2016|access-date=2016-05-28}}</ref> Simptomi trovanja čokoladom kod pasa uključuju: iritabilni želudac, [[povraćanje]], abnormalno slinjenje, [[umor]] i gubitak [[svijest]]i. Kod pasa i mnogih drugih životinja, može uzrokovati trovanje [[teobromin]]om. <ref>{{cite web| title= Chocolate poisoning in dogs| url=https://www.wanimo.com/veterinaire/urgences-du-chien/intoxication-par-le-chocolat-chez-le-chien.html | site=WanimoVéto |access-date=2024-08-18}}</ref> Za neke [[botanika|botanićčare]], postoji daleko od potpunog konsenzusa o prehrambenim ili medicinskim prednostima kakoa: * Čisti kakao je vrlo gorak i zbog toga se dodaju šećer i masti da bi se zasladio. Ovo može biti štetno za kardiovaskularni sistem i doprinijeti [[gojaznost]]i jer čokolada ima visok sadržaj [[kalorija]] (500 kcal na 100 g), dok druga pića s visokim sadržajem zaštitnih polifenola sadrže vrlo malo (naprimjer, zeleni čaj); * [[Bioraspoloživost]] flavonoida je varijabilna i ovisi o djelovanju crijevne flore; kakao-maslac je prilično neprobavljiv zbog visokog sadržaja [[stearinska kiselina|stearinske]] i [[masne kiseline|masnih kiselina]]. == Uticaj na okolinu == === Evropska uredba o zabrani proizvoda povezanih s deforestacijom === [[glavni|Uvezena deforestacija}} Evropska uredba o zabrani proizvoda povezanih s deforestacijom usvojena je od strane Evropskog parlamenta u srijedu, 19. aprila 2023. * kakao u [[zrna kakaovca|zrnima kakaovca]] i komadići zrna, sirovi ili prženi; * [[kakao-pasta]]; * [[kakao-maslac|maslac]], [[kakao-mast|mast]] i [[kakao-ulje]]; * kakao-prah; * [[čokolada]] i drugi prehrambeni proizvodi koji sadrže kakao. == Olovo i trovanje olovom == Uočeno je da kakao i čokoladni proizvodi gotovo uvijek sadrže relativno visoke nivoe [[olovo|olova]], nivoe koji se ne mogu objasniti sadržajem olova u zrnima (koji je prirodno nizak). Proučavan je [[izotop]]ski sastav olova u zrnima i u čokoladi ili gotovim čokoladnim proizvodima. Otkriva nekoliko izvora kontaminacije industrijskog i ekološkog porijekla, čije precizno porijeklo još nije bilo identifikovano početkom 2000-ih.<ref>COPAL (2004), cité par Rankin & al (voir bibliographie du présent article) Cocoa Producers' Alliance Homepage. Lagos, Nigeria:Cocoa Producers' Alliance. consulté le 26 janvier 2005 http://www. copal-cpa.org/index.html</ref><ref>COPAL (2004). '''[[lang|en|title=Proposed Methodology to Determine Source and Level of Lead Contamination in Cocoa}}'''. Lagos, Nigeria: Cocoa Producers' Alliance. consulté à l'URL http://www.copal-cpa{{Mrtav link}}. org/lead.html January 26, 2005 by Rankin et al. (see bibliography of this article)</ref>. [[Izotop]]ski sastav olova u kakau iz Nigerije ukazuje na to da bi olovni benzin mogao biti odgovoran za barem dio kontaminacije proizvoda od kakaa, pri čemu se kontaminacija javlja nakon berbe i povećava tokom procesa proizvodnje, tokom transporta zrna i/ili proizvodnje kakaa i čokoladnih proizvoda od njega. Poznato je da rezani [[plod]]ovi kakaovca i njegova zrna imaju tendenciju da apsorbuju olovo iz okoline; otpad ljuski ploda čak je eksperimentalno uspješno korišten za dekontaminaciju otpadnih voda ili tla kontaminiranog olovom.<ref>Meunier N, Haberman M, Blais J.F & Tuagi R.D (2003), ''Récupération du plomb extrait de sol contaminé par adsorption sur des colonnes d’écailles de cacao Recovery of Lead Extracted from Contaminated Soil Using Adsorption Columns Filled with Cocoa Shells''. Water quality research journal of Canada, 703</ref>, uključujući i kisele rastvore koji se na taj način mogu regenerirati <ref>Meunier, N, Haberman, M, Blais, J. F, & Tyagi, R. D. (2003). ''Utilisation et regénération des écailles de cacao pour la récupération du plomb dans les solutions acides''. Journal of Environmental Engineering and Science, 2(1), 9-16 ([http://www.nrcresearchpress.com/doi/pdf/10.1139/s03-003 résumé]).</ref>Međutim, olovni [[benzin]] se i dalje koristio u mnogim zemljama proizvođačima kakao zrna (uključujući i Afriku) 2014. U bogatim zemljama gdje je [[olovni benzin]] zabranjen već nekoliko decenija, broj i težina slučajeva [[trovanje olovom|trovanja olovom]] su se smanjili, ali ne na zadovoljavajući nivo, a [[čokolada]] je postala hrana najbogatija olovom. Na kraju, djeca (osjetljiva na trovanje olovom), odrasli osjetljivi na olovo, te osobe sa [[sindrom iritabilnih crijeva|iritabilnim ili tromim crijevima]], one sa krhkim ili odsutnim [[žučna kesa|žučnom kesom]] i one koje imaju prekomjernu težinu trebaju biti oprezne s kakaom ili čokoladom.<ref>[[Web link |language=fr|title= COCOA CHOCOLATE |url=https://www.phytomania.com/plantes -medicinales/cacao-chocolat/ |site=Phytomania |access-date=2024-08-18}}</ref>. === Toksični industrijski proizvodi === Neki industrijski proizvodi na bazi kakaa sadrže [[teški metali|teške metale]] poput [[kadmij]]a ([[kancerogen]]a) i [[arsen]]a. ==Također pogledajte== * [[Kakaovac]] * [[Čokolada]] * [[Začini]] * [[Historija uzgoja kakaa]] * [[Fabrika čokolade]] * [[Zrno kakaa]] == Reference == {{Refspisak}} ==Dopunski izvori == * Kokou Edoh Adabe et E. Lionelle Ngo-Samnick, [https://cgspace.cgiar.org/bitstream/handle/10568/76733/1801_PDF.pdf?sequence=1&isAllowed=y ''Production et transformation du cacao''], collection PRO-AGRO, [[Ingénieurs sans frontières|ISF]]-Cameroun et [[Centre technique de coopération agricole et rurale|CTA]], Wageningen, Pays-Bas, 2014, 44 p. téléchargeable. * {{Article|langue=en|prénom=EE|nom1=Cheesman|titre=Notes on the nomenclature, classification and possible relationships of cocoa populations|année=1944|périodique=Tropical Agriculture|volume=21|pages=144-159}} {{plume}} *{{Work | author1=Michel Barel | title=From Cocoa to Chocolate | subtitle=The Epic of a Delicacy | publisher=Éditions QUAE GIE | year=2016, new edition | ISBN= }} * Jumelle, Henri. ''The Cocoa Tree: Its Cultivation and Exploitation in All Producing Countries'' 1900 [http://www.manioc.org/patrimon/FRA11113 read online] * {{article|language=en|author1=Lee, C. K.|name1=Lee| author2=Low, K. S.|name2=Low|year=1985| title=Determination of Cadmium, Lead, Copper and Arsenic in Raw Cocoa, Semifinished and Finished Chocolate Products| read online=http://psasir.upm.edu.my/2305/1/Determination_of_Cadmium,_Lead,_Copper_and_Arsenic_in.pdf| journal=Pertanika| volume=8| issue=2| pages=243-248| publisher=[[Universiti Putra Malaysia]]}} * {{Article|language=en|first name1=Juan C.|last name1=Motomayor|first name2=Philippe|last name2=Lachenaud|first name3=Jay|last name3=Wallace da Silva e Mote|first name4=Rey|last name4=Loor|first name5=David N.|last name5=Kuhn|first name6=J. Steven|last name 6=Brown|first name 7=Raymond J.|last name 7=Schell|title=Geographic and Genetic Population Differentiation of the Amazonian Chocolate Tree (Theobroma cacao L)|doi=10.1371/journal.pone.0003311 |month=10|year=2008|periodical=PLoS ONE|volume=3|issue=11|read online=http://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0003311|periodical link=PLOS ONE|id=Motomayor2008}} {{pen}} * Rankin CW, Nriagu JO, Aggarwal JK, Arowolo TA, Adebayo K, Flegal AR. (2005) ''http://www.doctorjackson.org/pdf/lead_poisoning.pdf Lead contamination in cocoa and cocoa products: isotopic evidence of global contamination]''. 'Environmental Health Perspectives' Oct; 113(10):1344-8. * {{Book|language=fr|original language=en|first name1=Dom|last name1=Ramsey|original title=Chocolate|title=Passion for Chocolate|subtitle=From Bean to Bar|translator=Martine and Dominique Lizambard|publisher=[[Dorling Kindersley]]|year=2017|total pages=224|isbn=978-2-8104-2119-0|id=Ramsey, 2017|label=Ramsey, 2017|pen=yes}} * {{Book|author1=Samy Manga|title=Chocolaté|subtitle=The Bitter Taste of Cocoa Cultivation|publisher=écosociété|year=2023|total pages=136|isbn=9782897198664}} ===Radioemisija === *https://www.franceinter.fr/emissions/sur-les-epaules-de-darwin/sur-les-epaules-de-darwin-14-decembre-2019 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220408182328/https://www.franceinter.fr/emissions/sur-les-epaules-de-darwin/sur-les-epaules-de-darwin-14-decembre-2019 |date=8. 4. 2022 }} === Vanjski linkovi=== {{Commonscat|Cacao}} * [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/plan.htm Informations de marché sur le site de la Conférence des Nations Unies pour le commerce et le développement] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113032636/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/plan.htm |date=13. 1. 2010 }} : [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/descript.htm description] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100119004439/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/descript.htm |date=19. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/culture.htm culture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113223600/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/culture.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/qualite.htm qualité] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113200955/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/qualite.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/utilisat.htm secteurs d'utilisation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113233417/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/utilisat.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/marche.htm marché], [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/filiere.htm filière] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100115232113/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/filiere.htm |date=15. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/societes.htm sociétés] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100114131822/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/societes.htm |date=14. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/technologie.htm techniques] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100112220439/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/technologie.htm |date=12. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/prix.htm prix] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113225954/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/prix.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/ecopol.htm politiques économiques] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100114002026/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/ecopol.htm |date=14. 1. 2010 }} * {{cite web|language=fr|nom=eCacaos|title=En finir (enfin) avec l’approximation Forastero, Criollo et Trinidario ?|year=2014|url=http://ecacaos.com/en-finir-enfin-avec-lapproximation-forastero-criollo-et-trinidario/|site=ecacaos.com|access-date=2015-12-26}} * {{cite web|languagee=fr|author=Clay Gordon|title=Serious Chocolate: First Three, Now Ten Genetically Different Kinds of Cacao|mois=10|année=2008|url=http://sweets.seriouseats.com/2008/10/cacao-by-any-other-name-does-it-taste-just-as.html|site=seriouseats.com|access-date= 2015-12-27}} {{clear}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Kakao| ]] [[Kategorija:Stimulansi]] [[Kategorija:Mezoamerička kuhinja]] [[Kategorija:Nahuatlizam]] [[Kategorija:Začini]] [[Kategorija:Hrana] qfq9dr3892rk2zjubw67r6cfsgi4w02 3837854 3837827 2026-04-28T19:22:44Z ~2026-26001-27 180804 /* Ekonomija kakaa */ 3837854 wikitext text/x-wiki [[Slika:2012-02-Theobroma cacao anagoria 04.JPG|thumb|260px|Otvorena [[mahuna]] kakaa koja prikazuje zrna u bijeloj [[Sluz|sluzavoj]] [[Parenhim|pulpi]].]] Termin '''kakao''' najčešće se koristi za kakao-prah, ali se može odnositi i na kakao-maslac. Obje komponente (prah i maslac) dobijaju se nakon mljevenja i presovanja jezgre zrna kakaovca, koja se fermentira i prži. Ustvari, "kakao-prah" samo je jedno od značenja riječi "kakao"; to je najčešće značenje za prosječnog govornika na Sjevernoj hemisferi. Ostala značenja nalaze se samo u specijaliziranom rječniku govornika koji rade u industriji kakaa.<ref name="Alkalization">{{cite journal | last1 = Miller | first1 = Kenneth B. | last2 = Jeffery Hurst | first2 = William | last3 = Payne | first3 = Mark J. | last4 = Stuart | first4 = David A. | last5 = Apgar | first5 = Joan | last6 = Sweigart | first6 = Daniel S. | last7 = Ou | first7 = Boxin | year = 2008 | title = Impact of Alkalization on the Antioxidant and Flavanol Content of Commercial Cocoa Powders | journal = Journal of Agricultural and Food Chemistry | volume = 56 | issue = 18| pages = 8527–8533 | doi = 10.1021/jf801670p | pmid=18710243 | bibcode = 2008JAFC..56.8527M }}</ref> Prva serija operacija koje se provode u zemljama proizvođačima kakaovca transformira njegov [[plod]] kakaa u fermentirana i sušena kakao zrna. Nakon što se prodaju nekolicini multinacionalnih kompanija u industriji čokolade, ova zrna se zatim peku, drobe i sortiraju kako bi se uklonili fragmenti ljuske i [[embrion]]a, ostavljajući samo [[kotiledon]]e. Ovi kotiledoni su jedini dio koji daje kakao-masu (ili kakao-pastu) nakon mljevenja. Ovaj poluproizvod zatim se presuje kako bi se mast, ili kakao-maslac, odvojila od suhe tvari, ili kakao kolača. Kakao-prah dobija se mljevenjem kakao-kolača, a koristi se za pravljenje energizirajućeg napitka, popularnog zimi, nazvanog "vruća čokolada", napravljenog još od [[mlijeko|mlijeka]] i [[šećer]]a. Približno 95% svjetske proizvodnje kakaa dolazi od malih poljoprivrednika koji žive na jednom do tri hektara plantaža kakaa. Više od pet miliona malih uzgajivača kakaa u [[tropi|tropskim]] regijama proizvelo je 5,2 miliona tona fermentiranih zrna kakaa u 2017, koja su prodali nekolicini multinacionalnih kompanija za proizvodnju [[čokolade]]. Nakon što stignu u zemlje potrošače, zrna se peku, drobe i presuju kako bi se od njih napravila čokolada i drugi čokoladni slatkiši.<ref>{{cite book | url=https://books.google.com/books?id=A1CkAgAAQBAJ | title=Science and Technology of Enrobed and Filled Chocolate, Confectionery and Bakery Products | publisher=Elsevier | author=Talbot, Geoff | year=2009 | pages=31 | isbn=9781845696436 |quote=Cocoa solids are calculated on a dry basis (after the deduction of moisture) and include cocoa mass, cocoa powder and cocoa butter. The total dry cocoa solids are the sum of the dry non-fat cocoa solids (NFCS) and cocoa butter..}}</ref> == Etimologija i leksikografija == Termin "'''kakao'''" je posuđen iz jezika Nahuatl [[Asteci|Asteka]], "cacahuatl", koji ima isto značenje.<ref>{{cite book| authors=Alain Rey, Marianne Tomi, Tristan Hordé, Chantal Tanet, Alain Rey | title=Dictionnaire historique de la langue française, Tomes I et II | publisher=Le Robert |year=2016 | isbn= }}</ref><ref name="HCDN">{{cite book |language=es |author=Birgitta Leander |title=Herencia cultural del mundo náhuatl |volume=a traves de la lengua |publisher=SepSetentas |year=1972 |pages=155 |isbn= }}</ref>, prema [[španski|španskom]] ''cacao'' (1535). Termin "kakao" može imati sljedeća značenja, ovisno o kontekstu: # stablo [[kakaovac|kakaovca]], npr. "[[Omleci]] su vratili neke [[Reznica|reznice]] kakaovca u svoju domovinu", "uzgoj kakaovca"; # plod stabla kakaovca, mahuna kakaovca, "ovisno o zemlji, berba kakaovca se ne odvija u isto vrijeme"; # zrno kakaovca, "Radim na [[fermentacija|fermentaciji]] kakaovca u državi Tabasco, [[Meksiko]]" ili "kakao je pakovan u jutene vreće od 60 kg"; # Prehrambeni proizvod napravljen od zrna kakaovca, ako je [[čokolada]] označena kao 70% kakaovca, to znači da sadrži 30% dodanog šećera, ovdje kakao = kakao-masa + kakao-maslac. Svi primjeri su preuzeti iz knjige Michela Barela, bivšeg direktora programa za kakao u Francuskom centru za poljoprivredna istraživanja za međunarodni razvoj (CIRAD). [[Datoteka:Cocoa farming in Ghana.jpg|thumb| Gomile [[mahuna]] nakupljene tokom žetve.]] [[Slika:Cocoa farmers during harvest.jpg|thumb| Otvaranje kapsula: otvaranje kapsula mačetom.]] [[slika:Cocoa farmer David Kebu Jnr holding fermenting cocoa beans. (10687048615).jpg|thumb| [[Fermentacija]] zrna kakaa.]] [[Slika:Costa Rica - Sarapiqui 05.jpg|280px|thumb| Zrna kakaovca u različitim fazama fermentacije. ([[Kostarika]])]] [[slika:Cultivateur de cacao 01.jpg|280px|thumb| Zrna kakaovca raširena na suncu da se osuše.]] [[Datoteka:Secadora_de_Cacao.jpg|280px|thumb| Sušenje [[plod]]ova u pokrivenoj sušari.]] [[Slika:Cocoa season in Cameroon.JPG|thumb| Pakovanje fermentiranog i sušenog zrna.]] [[slika:Cacao23.jpg|280px|thumb| Sektor kakaa.]] [[Datoteka:CacaoChonita13.JPG|280px|thumb|Plodovi nakon zanatskog prženja.]] [[datoteka:Atelier torréfaction chocolat Menier.jpg|280px|thumb| Radionica za prženje u tvornici čokolade Menier 1866.]] Tokom cijelog proizvodnog procesa, od mahuna kakaa u tropskim regijama do čokoladnih proizvoda napravljenih u tvornicama čokolade u velikim sjevernim gradovima, termin "kakao" može se koristiti, a slušalac će lahko moći izvući relevantno značenje (ili smisao) u kontekstu. U svakoj fazi – a ima ih više od četiri koje su gore navedene po vokabularu (stablo kakaa, mahuna, zrno, čokoladni proizvod) – koristi se sljedeći princip imenovanja: kada se pomoćni dio ukloni iz objekta X, dio koji se obično smatra "najkorisnijim ili najznačajnijim" i dalje se može metonimski označiti istim terminom X (čak i ako je prošao kroz hemijsku transformaciju). Karakteristično je za svakodnevni jezik da ima veliku fleksibilnost i da se isti termin može koristiti u različitim kontekstima za različita značenja. Tehnički i naučni vokabular pomažu u izbjegavanju ove dvosmislenosti, iako po cijenu određene glomaznosti. == Historija == {{Glavni|Historija uzgoja kakaovca}} {{glavni|Historija čokolade u Španiji}} Kakao, čije ime potiče od riječi "cacahuatl" na jeziku Nahuatl»<ref>Dictionnaire français Larousse, « [http://www.larousse.fr/dictionnaires/francais/cacao/11933 Cacao].</ref><ref>Philippe Marcou, [http://www.persee.fr/web/revues/home/prescript/article/jsa_0037-9174_1920_num_12_1_2882 Cacao, cacahuet ou cacaouète] », ''Journal de la Société des Américanistes'', tome 12, 1920 p. 65|doi|10.3406/jsa.1920.2882}}.</ref> (vjerovatno je izveden iz [[Maje|majanskog]] "''kakaw'''" i hipotetski proto-mješovitog zokeanskog ''kakawa'')<ref>Lyle Campbell et Terrence Kaufman, « [http://www2.hawaii.edu/~lylecamp/LC%20Lx%20look%20at%20Olmecs%20JSTOR.pdf A Linguistic Look at the Olmecs] », ''American Antiquity'', vol. 41, n°1, janvier 1976, Society for American Archaeology|page=83-84}}</ref>. Tradicionalno su ga koristile i uzgajale mezoameričke populacije, posebno [[Olmeci]] i [[Maje]], a kasnije i [[Asteci]]. U 14. stoljeću, populacije koje su Asteci pokorili bile su prisiljene uzgajati stabla kakaovca za osvajače iz visoravni Meksika-Tenochtitlana. [[Pripitomljavanje]] i upotreba kakaovca čini se da su se dogodili u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], oko 3000. prije nove ere. Tragovi teobromina i [[DNK]] iz različitih [[sorta (botanika)|sorti]] kakaovca otkriveni su u keramici iz kulture Valdivia na pacifičkoj obali današnjeg [[Ekvador]]a.<ref>{{cite journal|author=Florence Rosier|title=Le cacao était déjà utilisé en Amérique il y a 5300 ans|journal=Le Monde|pages=7|date=9. 3. 2024|url=https://www.lemonde.fr/planete/article/2024/03/07/le-mystere-de-la-diffusion-du-cacao-a-travers-l-amerique-du-sud-il-y-a-plus-de-5-000-ans-enfin-leve_6220699_3244.html}}</ref><ref>{{cite web |title=Domestication du cacao à l’époque précolombienne : l’histoire revisitée par l’archéogénomique |url=https://www.cirad.fr/espace-presse/communiques-de-presse/2024/domestication-du-cacao-a-l-epoque-precolombienne |site=cirad.fr |date=7. 3. 2024}}</ref>. Drevni tragovi kakaa pronađeni su i u keramici Mokaya iz Paso de la Amada, na pacifičkoj obali [[Chiapas]]a, i u predolmečkoj keramici iz El Manatíja, na obali [[Meksički zaliv|Meksičkog zaliva]], datiranoj na početak 2. milenija prije nove ere (između 1900. i 1750. prije nove ere).<ref>Terry G. Powis, W. Jeffrey Hurst, María del Carmen Rodríguez, Ponciano Ortíz C, Michael Blake, David Cheetham, Michael D. Coe et John G. Hodgson, « [http://antiquity.ac.uk/projgall/powis/index.html Oldest chocolate in the New World] », ''Antiquity'', vol. 81, n°314, décembre 2007.</ref>. Širom Mezoamerike tokom predkolumbovske civilizacije, zrna kakaovca su često korištena kao [[valuta]].<ref>[http://www.mythinglinks.org/ip~cacao.html « THE LORE & HISTORY OF CHOCOLATE in Latin Americq|access-date =2009-07-10}}</ref> Mogla su se i trampiti, plaćati [[porez]]e i kupovati [[rob]]ove, počevši još od 1000. prije nove ere. Naprimjer, Zontli je jednak 400 zrna, dok je 8000 zrna jednako Xiquipilliju. U meksičkim hijeroglifima, korpa koja sadrži 8000 zrna simbolizira broj 8000.<ref>{{cite web|1=year 2013|url=http://www.chocolat.ch/chocolate.php?page=1|title=History|access-date=27. 4. 2026|archive-date=21. 2. 2007|archive-url=https://archive.today/20070221194212/http://www.chocolat.ch/chocolate.php?page=1|url-status=dead}}</ref>Kasnije, 1576, bilo je potrebno 1200 zrna da bi se dobio jedan [[meksički pezos]].<ref>{{cite book|language=en |author=Annie Perrier-Robert |publisher=Translate-A-Book, Oxford |title=Book of Chocolate |editor=Hachette Illustrated |year=2005 |chapter=14|pages=128 |isbn=978-1-84430-142-3}}</ref>. [[Asteci]] su koristili sistem u kojem je [[ćurka]] koštala stotinu zrna kakapa, a svježi [[avokado]] tri zrna. <ref>http://www.newyorker.com/reporting/2007/10/29/071029fa_fact_buford|access-date=2009-06-09}}</ref>. Kakao je bio rezervisan za [[plemstvo]] i konzumiran u piću zvanom [[čokolada]], razrijeđen u vodi, kojoj su dodavani čili papričica i anato (da bi se dobila crvena boja), a ta smjesa je snažno tucana da bi se na površini formirala gusta pjena. Među Majama se prvenstveno koristio u vjerskim obredima.<ref>{{cite book|language =en|author1=Louis E. Grivetti|author2=Howard-Yana Shapiro| year=2009|title=Chocolate: history, culture, and heritage|publisher=John Wiley and Sons|pages=29-31|isbn=|url=https://books.google.fr/books?id=P4kD4Rf5C6wC&pg=PA9&dq=Chocolate%3A+history%2C+culture%2C+and+heritage+%2B+%22mexica+princess%22}}</ref><ref name="Harwich Vallenilla 2008">Nikita Harwich Vallenilla, Histoire du chocolat|edituon=2|place= Paris, Desjoncquères, 2008 [[ISBN|9782843211058}}.</ref> [[Asteci]], koji ga nisu konzumirali u ritualnom kontekstu, proširili su zrno u druge regije Meksika kako su širili svoju teritoriju.<ref name="Harwich Vallenilla 2008"/> Španci su se prvi put susreli s kakaom (Theobroma – Θεοβρώμα – ''teobroma'', što na [[grčki|grčkom]] znači "hrana bogova") na [[Karibi]]ma 1495, ali su tek nakon osvajanja [[Meksiko|Meksika]] počeli usmjeravati svoju pažnju na zrno. Mlako, gorko piće koje su otkrili nije bilo univerzalno cijenjeno od strane osvajača. Njegovo usvajanje bilo je izuzetno uspješno među kolonijalnom elitom jer su transformirali recept za piće kako bi odgovarao njihovom okusu, dodavanjem šećera ([[šećerna trska]] se brzo aklimatizirala u priobalnim regijama gdje je vruća, vlažna klima omogućavala njen uzgoj u velikim razmjerima). Također su zamijenili [[čili papričice]] začinima koje su poznavali od srednjeg vijeka (prvenstveno [[cimet]]om, uvezenim iz Azije) i počeli su piti toplu čokoladu. Nakon kolonizacije Meksika, kakao je izvezen u matičnu zemlju (kao dio trougaone trgovine) u Evropi i miješan s mlijekom; njegov uspjeh bio je trenutan na španskom dvoru. U Francuskoj, [[Luj XIV]] je nije volio, što je doprinijelo odlaganju njenog usvajanja. U Evropi se čokolada u početku proširila prvenstveno među evropskom elitom, i kao piće i kao slatkiš.<ref name="sucre">Huetz de Lemps, Alain, « Boissons coloniales et essor du sucre », in Flandrin, Montanari (dir.), ''op.cit.'', [[p.|629-641}}.</ref>Međutim, u Meksiku se njegova konzumacija brzo proširila među cijelim stanovništvom. U španskoj koloniji, društvena elita je konzumirala ovo raskošno, toplo i slatko piće, dok je velika većina stanovništva nastavila da ga pije prema predhispanskim običajima. Upotreba zrna kakaovca kao valute, posebno među domorodačkim stanovništvom na [[pijaca]]ma, nije odmah nestala. Ipak, kakao koji se koristio u Meksiku tokom kolonijalnog doba uglavnom je dolazio iz uvoza iz [[Venecuela|Venecuele]], [[Kolumbija|Kolumbije]] i [[Gvatemala|Gvatemale]].<ref>Gonzalez Tascón, Fernández Pérez, « Del chocólatl de los Aztecas a la Compañía Guipuzcoana de Caracas, in Fernández Pérez, Fernando, González Tascón, Ignacio, La agricultura viajera: cultivos y manufacturas de plantas industriales y alimentarias en España y en la América virreinal, Barcelone, Lunwerg Editores, 1991, [[p.|125-135}}.</ref>. Piće je brzo izazvalo sumnju Crkve. Budnost crkvenih vlasti bila je tim veća jer je čokolada bila poznata kao afrodizijak.<ref>Méndez, Maria Agueda, “Una relación conflictiva : la Inquisición novohispana y el chocolate”, in Caravelle : Cahiers du monde hispanique et luso-brésilien|year=1998|number=71|pages=9-21}}</ref>. == Od ploda kakaovca do kakao-praha == [[Plod]] ([[mahuna]] kakaovca sadrži nekoliko desetina sjemenki ili zrna kakaovca) bogat je [[lipid]]ima (50% suhe tvari), [[proteini]]ma, [[fenol]]nim spojevima (flavan-3-oli i flavanoli) i teobrominom, što ga čini bazom sa značajnim nutritivnim potencijalom koji je omogućio razvoj ogromnog izbora čokoladnih proizvoda. Više od pet miliona uzgajivača kakaovca na globalnom jugu proizvodi 5,2 miliona tona zrna (u 2017.).<ref>{{cite web|name = FAOSTAT|year=2017 | title = Cultures, fèves de cacao, | access-date = 2019-04-11 | url = http://www.fao.org/faostat/fr/#data/QC }}.</ref>), opskrbljuju čokoladnu industriju u sjevernim zemljama, proizvodeći čokoladne proizvode u vrijednosti od 47 milijardi eura u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]];<ref>{{cite web | name = Statista | title = Production en valeur de produits chocolatés par pays dans l'UE 2015 | access-date = 2019-04-11 | url = https://fr.statista.com/statistiques/703015/produits-chocolates-production-en-valeur-par-pays-ue/ }}.</ref> U 2015, [[Evropa]] je bila najveće svjetsko tržište čokoladnih proizvoda, sa 49% udjela u prodaji čokoladnih slastica, dok je Sjeverna Amerika držala 21%.%<ref>{{cite web | name = CBI Ministry of Foreign Affairs | title = What is the demand for cocoa in Europe? | access-date= 2019-04-11 | url = https://www.cbi.eu/market-information/cocoa/trade-statistics/ }}.</ref> [[slika:Cocoa husk.jpg|thumb|260px|Ljuske zrna kakaovca: moraju se pažljivo ukloniti jer bi kakao-prahu dale neugodan okus.]] [[slika:Cocoa liquor.jpg|thumb|260px|Transformacija zrna u kakao-masu]] [[slika:Cocoa press cake.jpg|thumb|260px|Kakao-kolač nakon presovanja kakao putera]] [[slika:Cocoa butter p1410148.JPG| thumb|260px|Kakao-maslac]] [[slika:Cocoa-powder-1883108.jpg| thumb|260px|Kakao-prah]] U zemljama koje proizvode kakao, uzgajivači provode prve faze prerade [[plod]]a (ili mahune): berbu, lomljenje mahuna, fermentaciju zrna, sušenje i sortiranje.<ref name=":0">{{cite web|language=fr|author=Futura|title=La transformation du cacao et ses étapes : écabossage, fermentation et concassage|périodique=Futura|date=10/10/2016|lire en ligne=http://www.futura-sciences.com/planete/dossiers/botanique-chocolat-histoire-saveurs-degustation-753/page/4/|access-date=2017-07-18|pages=}}</ref>[[fermentacija|fermentacija]]Fermentirana zrna se zatim prodaju nekolicini multinacionalnih kompanija u industriji čokolade, koje ih prže, drobe i presuju kako bi izdvojile kakao-maslac i kakao-prah te proizvele razne prehrambene proizvode: kakao-prah, čokoladu, čokoladne slastice itd.<ref name=lima>{{cite journal | authors = Lídia J. R. Lima, M. Helena Almeida, M. J. Rob Nout & Marcel H. Zwietering | title = Theobroma cacao L, "The Food of the Gods": Quality Determinants of Commercial Cocoa Beans, with Particular Reference to the Impact of Fermentation | journal = Critical Reviews in Food Science and Nutrition | volume = 51 | year = 2011 | pages = 731-761 }}</ref><ref name=costentin>{{cite book | author1=Jean Costentin | author2=Pierre Delaveau | title=Café, thé, chocolat. Les bienfaits pour le cerveau et pour le corps | publisher=Odile Jacob | year=2010 | pages=272 | isbn= }}</ref><ref name=barel>{{cite book | author=Michel Barel | title=Du cacao au chocolat: L'épopée d'une gourmandise |editor=Éditions QUAE GIE |year=2016, New Edition | isbn= }}</ref><ref name=beckett>{{cite book | authors=Steve T. Beckett, Mark S. Fowler, Gregory R. Ziegler (editors) | title=Beckett's Industrial Chocolate Manufacture and Use | publisher=Wiley-Blackwell; 5 edition | year=2017 | pages=800 | isbn= }}</ref>. Operacije prerade u lancu snabdijevanja koji vodi od stabla kakaovca do čokoladnih slastica mogu se sažeti u sljedeće korake: # Berba mahuna kakaovca (plodova stabla kakaovca): plod, čvrsto pričvršćen za stablo, odvaja se makazama za rezidbu ili mačetom za one koji se nalaze niže, a nožem za rezidbu za ostale; # Otvaranje mahuna sastoji se od lomljenja mahuna kako bi se izvadile sjemenke (ili zrna kakaovca). Svaka mahuna sadrži 30 do 50 sjemenki okruženih bjelkastom, sluzavom pulpom. Ova zrna kakaovca sastoje se od dva [[kotiledon]]a i malog embrija, a sve je zatvoreno u čvrstoj ovojnici ili ljusci. Kotiledoni djeluju kao rezerva hranjivih tvari za razvoj klijanaca, prvenstveno u obliku kakao-maslaca. [[Fermentacija]] vlažnih zrna, ključni korak u razvoju aroma kakaovca, uključuje stavljanje zrna u hrpe ili sanduke i miješanje svaki dan ili svaki drugi dan tokom tri do osam dana, ovisno o sorti. Pulpa je glavni supstrat za fermentaciju, jer osigurava šećere potrebne za rast [[bakterija]]. Fermentacija se sastoji od dvije faze: početnoj anaerobnoj fazi u kojoj dominiraju [[kvasci]], slijedi aerobna faza u kojoj dominiraju bakterije [[sirćetna kiselina|sirćetne kiseline]], tokom koje temperatura raste na 50°C. Kvasci transformiraju [[šećer]]e u [[etanol]], koji bakterije zatim oksidiraju u sirćetnu kiselinu. Može se dogoditi i fermentacija [[mliječna kiselina|mliječne kiseline]], ali to je nepoželjno jer kakau daje pokvaren ili čak aroma štale. Zrna se zatim suše na suncu na cementiranim površinama ili policama jednu do tri sedmice; sadržaj vlage, u početku 55–60%, smanjuje se na približno 7%, a dio sirćetne kiseline koja se stvara tokom fermentacije se eliminira. Ako se tokom fermentacije i sušenja naprave greške, kasnije se ne mogu ispraviti; # "Ocjenjivanje": najfinija zrna kakaa stavljaju se u jutene vreće od 60 kg. Milioni malih poljoprivrednika prodaju svoja fermentirana i sušena zrna (pod nazivom "trgovački kakao") industriji čokolade, koja je visoko koncentrirana u rukama nekoliko multinacionalnih korporacija; # "Prženje" na 100-140°C tokom 40 minuta razvija specifične okuse i arome. Nadalje, smanjuje sadržaj vlage sa 7% na 2,5%, podstiče odvajanje ljuske od zrna i dodatno eliminira [[sirćetna kiselina| sirćetnu kiselinu]] koja se stvara tokom fermentacije. Tokom prženja, Maillardove reakcije proizvode približno 500 isparljivih spojeva koji čokoladi daju aromu, od šećera i [[aminokiselina]]; #"Drobljenje" prženih zrna daje komadiće ljuske, klice (koje se uklanjaju puhalima i sitima) i komadiće kotiledona (zrna kakaa). Zrna se "vruće melju" kako bi se dobila "kakao-masa" ili "kakao-pasta". Ovo je poluproizvod gorkog okusa koji se počinje prodavati pod nazivom "100% kakao nezaslađena čokolada", sa sljedećim navedenim sastavom: 100% kakao-pasta; Presovanje kakao-paste odvaja masni dio, kakao-maslac, od suhe, smeđe tvari, koja formira kolače koji se nazivaju kakao kolači. Ovo odvajanje se odvija u [[hidraulika|hidrauličnim]] presama, donekle sličnim presama za maslinovo ulje, ali uz toplotu kako bi se maslac održao tečnim, i pod visokim pritiskom (do 600 bara) u visokoučinkovitoj industrijskoj opremi. Ovisno o korištenim tehnikama, 30 do 40% [[masti]] može se izdvojiti iz kakao-paste, koja je prvobitno sadržavala oko 50%. Kakao-maslac prvenstveno se koristi u proizvodnji čokolade. Proces prosijavanja: kakao kolači se drobe, a zatim melju u mlinovima s iglama, kako bi se dobio kakaov prah. To je osnova svih čokoladnih aroma: čokoladnih kolačića, čokoladnog sladoleda, čokoladnih mliječnih proizvoda, čokoladnih slatkiša… == Oblici pripreme kakaa == {{glavni|Čokolada}} Kakao se u Evropi koristi u raznim oblicima: * Vruća čokolada (ili kakao u Belgiji i Švicarskoj): napitak napravljen od kakao-praha i mlijeka (ili vode), kojem se obično dodaje zaslađivač; * Tamne čokoladne pločice, pistole ili slatkiši: (kakao-prah, kakao-maslac, često šećeri), kojima se u industrijskoj proizvodnji dodaje fosfatidilholin (sojin lecitin), uglavnom se proizvode u Švicarskoj i Francuskoj; * Mliječna čokolada ili slatkiši: (kakao-prah, kakao-maslac, mlijeko, šećeri), kojima se u industrijskoj proizvodnji dodaje fosfatidilholin (sojin lecitin) ili, u novije vrijeme, lecitin uljane repice; * Bijela čokolada ili slatkiši: (vrlo malo kakaa, kakao-maslac, puno šećera i mlijeka); * Ganache: mješavina čokolade i vrhnja koja se koristi u pecivima; * Praline čokolada: mješavina lješnjaka i/ili [[badem]]a, šećera i mljevene čokolade, koja se koristi za punjenje čokoladnih slatkiša; * [[Liker]] od kakaa: termin se odnosi na tvrdu kakao-pastu, ali se koristi i za [[alkohol]] na bazi kakaa, koji se može napraviti s [[rum]]om, drugim alkoholnim pićem od [[šećerna trska|šećerne trske]] ili [[votka|votkom]]; * Čokoladna pločica: grickalica, koja se najčešće sastoji od keksa prelivenog čokoladom, u obliku pločice; * Kakao supa: suptilna mješavina prstohvata mljevenog kakaa, obično u zdjeli, a zatim se dodaje [[mineralna voda]]. Ovo piće je bilo vrlo popularno u Engleskoj sredinom 19. stoljeća jer se govorilo da ima [[afrodizijak|afrodizijačko]] djelovanje. Također je bilo uobičajeno da ga neki ljudi u [[Magreb]]u miješaju s [[cvjetovi]]ma [[kanabis]]a, kako bi napravili sve vrste peciva. == Uzgoj i sorte kakao zrna == {{glavni|Kakaovac|Stablo kakaovaca}} [[Slika:Cacao pods - Project Gutenberg eText 16035.jpg|thumb|260px|left|upright=0.7| Mahune kakaovca.]] U 2014, tri glavne regije za proizvodnju bile su [[Gvinejski zaljev]], [[Latinska Amerika]] i [[Južna Azija]].<ref>{{cite web|authors=Kokou Edoh Adabe, E. Lionelle, Ngo-Samnick|title=Production et transformation du cacao|publisher=Ingénieurs sans frontières (Cameroun)|ISF Cameroun et Centre technique de coopération agricole et rurale|collection=PRO-AGRO|place=Wageningen, Pays-Bas|year=2014|pages=44|isbn=978-92-9081-553-2|https://publications.cta.int/media/publications/downloads/1801_PDF.pdf?}}</ref>. Kakao se također uzgaja na [[Madagaskar]]u, od 1881.<ref name="BCM1896">{{cite journal| langue=fr | author= Émile Prudhomme | title= Questions agricoles |chapter= De la culture du cacao aux environs de Tamatave | journal= Bulletin du Comité de Madagascar | number= 8 | pages= 13-16 date= 1896 |https://issuu.com/aaleme/docs/bulcomimad081896/13 | access-date 9 mai 2021-05-09}}</ref>. Postoji nekoliko vrsta stabala kakaovca, čija zrna odabiru proizvođači čokolade zbog njihovih različitih okusnih kvaliteta, ovisno o sorti i mjestu proizvodnje. Dugo vremena, rasprostranjenost je bila ograničena na dvije sorte, Forastero i Criollo (kakao), prema Cheesmanovoj morfogeografskoj analizi iz 1944.{{sfn|Cheesman|1944}}. Dodana je i treća sorta, Trinitario, prirodni hibrid prve dvije, kao i neke posebno cijenjene vrste, poput Nacional (kakao) i Cupuaçu. Autohtono stanovništvo, nakon što je milenijima uočavalo razlike među mnogim stablima kakaa, favoriziralo je svoje omiljene primjerke. Prema ovoj mapii, glavne sorte kakaa sada se uzgajaju u sljedećim područjima: [[Datoteka:Main cacao species - World distribution map - blank.svg| thumb|500px|centre|'''Legenda''' : {{Legenda|begin}} {{Legenda|#0000FF| puna 3px|Criollos}} {{Legenda|#00B000|puna 3px|Forasteros}} {{Legenda|#FF0000| puna 3px|Trinitarios}} {{Legenda|End }}]] Krajem 19. stoljeća, potrošači su iz dijetetskih razloga počeli tražiti proizvode s nižim udjelom šećera. Pojavile su se čokoladne pločice s manje šećera, a samim tim i s visokim udjelom kakaa. Ali na tako visokim razinama, obična zrna kakaa više nisu bila pogodna. Za proizvodnju fine tamne čokolade bila su potrebna visokokvalitetna zrna plemenite sorte, s dobro definiranim porijeklom, i čisti kakao-maslac. === "Criollo" === [[slika:Cabosse de cacao à São Tomé (12).jpg|thumb|upright=0.7| Kakao iz Sao Tomea.]] {{glavni|Criollo (kakao)}} * Porijeklo: [[Amerika|Sjeverna Južna Amerika]], u regiji jezera Maracaibo u sjeverozapadnoj [[Venecuelia|Venezueli]], blizu granice s [[Kolumbija|Kolumbijom]]. * Ovo je prva sorta koju su kultivirali, vjerovatno [[Olmeci]], prije nekih 2.500 ili 3.000 godina. Uzgoj kakaa prenijeli su svojim susjedima, [[Maje|Majama]]. 1522, kada su [[španski konkvistadori]] stigli u [[Meksiko]], otkrili su ovaj kakao s bijelim zrnima. * Plodovi sa šiljastom, bradavičastom mahunom, zelenom ili crvenom, i punomasnom, bijelom jezgrom. * Najnježniji, također daje najfinije i najaromatičnije , slatke i blago gorke. * 1-5% svjetske proizvodnje<ref name=":1"/>. * Uzgaja se prvenstveno u Centralnoj Americi ([[Venecuela]], [[Ekvador]]), u [[Šri Lanka|Šri Lanki]] i [[Indonezija|Indoneziji]]<ref name=":2"/>. Morfogeografska i [[genom]]ska studija iz 2008, koristeći [[mikrosatelit]]sku karakterizaciju [[DNK]] stabla kakaovca, predložila je novu klasifikaciju, uključujući Criollo. {{sfn|Gordon|2008}}. ===''Forastero'' === [[slika:Theobroma cacao - Köhler–s Medizinal-Pflanzen-137.jpg|thumb|upright=0.7|''Theobroma cacao'']] {{glavni|Forastero}} * Porijeklo: [[Amazonija|Amazonski bazen]]. * Kasnije, kada su Španci prodrli u srce Amazonije, otkrili su drugu sortu, s glatkim, žutim [[mahuna]]ma i ravnim, ljubičastim [[sjemenka]]ma. Prvu [[sorta (botanika)|sortu]] (na koju su naišli prilikom iskrcavanja u Meksiku) nazvali su "lokalnom" ili "kreolskom", "criollo" na španskom, kako bi je razlikovali od druge, iz Amazonije, strane sorte za njihovu kulturu, ili "forastero". * Plodovi s "glatkim, žutim mahunama i ravnim, ljubičasto-ljubičastim zrnima." * Najrasprostranjenija i najotpornija sorta, njena zrna imaju gorak okus i kisele note.<ref name=":1"/> *Oko 80% svjetske proizvodnje<ref name=":1">{{cite web|title=The three grand cocoa varieties|url=https://www.barry-callebaut.com/about-us/media/press-kit/history-chocolate/theobroma-cacao-food-gods|site=barry-callebaut.com|access-date=2017-07-21|archive-date=1. 7. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170701201900/https://www.barry-callebaut.com/about-us/media/press-kit/history-chocolate/theobroma-cacao-food-gods|url-status=dead}}.</ref>. * Uglavnom se uzgaja u Africi (75% svjetske proizvodnje forastera dolazi iz [[Centralna Afrika|Centralne Afrike]])<ref name=":2">{{cite web|title=Cocoa/Cocoa beans|url=http://www.tis-gdv.de/tis_e/ware/genuss/kakao/kakao.htm|site=tis-gdv.de|access-date=2017-07-21}}.</ref>), [[Brazil]]a i [[Ekvador]]a<ref name=":1"/>. === ''Nacional'' === {{glavni|Nacional (kakao)}} Dalje na zapad, u velikim šumama [[Andi|Anda]], ljudi su odabrali sortu izvedenu iz Forastera. Mahune su žute, a sjemenke ljubičaste, nešto mesnatije od onih kod Forastera. Međutim, njihova aroma je drugačija, nježnija.<ref>{{cite web|url=http://www.icco.org/questions/varieties.htm|title=What are the varieties of cocoa?|date=21, july, 1998|site=International Cocoa Organization|access-datec=2010-12-26|archiveurl=https://web.archive.org/web/20060218083848/http://www.icco.org/questions/varieties.htm|access-date=2006-02-18}}</ref>Karakteriziraju ga note cvijeća, [[jasmin]]a i cvijeta [[narandža|narandže]]. Ovo je poznata aroma "arriba", koja se nalazi u današnjem Ekvadoru. Ekvadorci, ponosni na ovu sortu kakaa, nazivaju je "nacional" ili "arriba nacional".{{sfn|Ramsey, 2017|p=73}}. ==== Nove podjele sorte ''forastero'' (2008) ==== [[geomorfologija|Morfogeografska]] i [[genom]]ska studija iz 2008, koja je predložila novu klasifikaciju, dijeli forasterose na osam varijanti (ili preciznije, na skupove sa uporedivim [[genski klaster|genskim klasterima]])<ref>{{cite journal | authors = Juan C. Motamayor, Philippe Lachenaud, Jay Wallace da Silva e Mota, Rey Loor, David N. Kuhn, J. Steven Brown,Raymond J. Schnell | title =Geographic and Genetic Population Differentiation of the Amazonian Chocolate Tree (Theobroma cacao L) | journal = PLoS ONE | volume =3 | number =10 | year = 2008 | pages = | url texte =https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0003311 }}</ref>{{sfn|eCacaos|2014}}: {{refbegin|2}} * Amelonado * Contamana (kakao) * Curaray (kakao) * Guiana (kakao) * Iquitos (kakao) * Marañon (kakao) * Nanay (kakao) * Purús. {{refend|2}} [[slika:Cacao Genetic Clusters.png|thumb|upright=1.7|Sorte identifikovane putem morfogeografske i [[genom]]ske analize.]] [[slika:Cacao au Jardin des Plantes et de la Nature de Porto.jpg| thumb|260px|Kakao u [[Vrt biljaka i prirode|Vrtu biljaka i prirode]] u Portu, [[Benin]].]] Ova klasifikacija sastoji se od podjele tipa Forastero na osam [[genetika|genetički]] različitih tipova, uključujući Amelonado, koji je već prethodno identifikovan. Nacional ostaje odvojen,{{sfn|Gordon|2008}}, a studija ostaje otvorena za daljnje podjele. === ''Trinitario'' === {{glavni|Trinitario}} [[Slika:Trinitario Cacao.jpg| thumb|270px| Trinitario]] *Uključuje 10–20% svjetske proizvodnje. * To je hibrid nastao spontanim križanjem sorti Criollo i Forastero. Pojavio se u 18. stoljeću na otoku [[Trinidad]], nakon što je tropski ciklon/uragan gotovo potpuno uništio usjeve Criollo 1727.<ref name=":1"/>. * Kombinuje otpornost kakaovca Forastero sa delikatnim, iako manje intenzivnim, aromama kakaovca Criollo. * Uzgaja se prvenstveno u Meksiku, [[Karibi]]ma, Kolumbiji, Venecueli i dijelovima jugoistočne Azije. Dugo vremena, porijeklo stabala kakaovca ostalo je misterija, jer su izgledala toliko različito čak i unutar iste vrste. Tek su [[genetičko testiranje|genetička istraživanja]] riješila problem i omogućila klasifikaciju različitih sorti. Trinitario je isključen iz morfogeografske i genomske studije iz 2008. (Gordon, 2008) jer ostaje korak u razumijevanju genetičkog [[nasljeđivanje|naslijeđa]] stabala kakaovca (Motomayor et al, 2008). === Ostale sorte === [[Datoteka:Deux cacaos.jpg| thumb|260px| Dvije mahune kakaa u [[Benin]]u.]] Suočene s rizikom globalne nestašice, nove [[klon]]irane [[hibridizacija|hibridne sorte]] se brzo šire, poput Colección Castro Naranjal 51 (CCN-51), koju je 1965. stvorio ekvadorski agronom Homero Castro. Ova sorta je otpornija na epidemije koje pogađaju tradicionalne sorte i produktivnija je. U početku marginalizirana zbog svoje kiselosti i gorčine, CCN-51 je u međuvremenu postigla određeni uspjeh, 1990.<ref>{{cite book|authors=Eduardo Crespo del Campo, Fernando Crespo Andía|title=Cultivo y beneficio del cacao CCN51|publisher=Editorial el Conejo|year=1997|pages total=136|isbn=}}</ref>, Međutim, stručnjaci su 2010-ih procijenili da se [[genetička raznolikost]] i specifični okusi [[ekvador]]skog kakaa gube zbog njihovih većih prinosa. {{sfn|Ramsey, 2017|p=72}}. == Ekonomija kakaoa == U 2017, globalno izvozno tržište kakaa iznosilo je 9,274 milijarde američkih dolara.<ref>{{cite web | name = FAO STAT | title = Cultures et produits animaux | access-date = 2019-08-11 | url = http://www.fao.org/faostat/fr/#data/TP }}.</ref>. Nakon što su dostigle vrhunac 1977, cijene kakaa su pale, a zatim su se srušile tokom 1990-ih. To je bilo zbog ponavljajuće globalne proizvodnje koja je premašivala potrošnju i akumulacije viškova iz prethodnih godina.<ref>[http://unctad.org/infocomm/francais/cacao/prix.htm Unctad]</ref>. U periodu 2013-2014, cijena se kretala između 2580 dolara po toni (oktobar 2013.) i 3100 dolara po toni (juni 2014.)<ref>[[citte web|http://www.icco.org/about-us/international-cocoa-agreements/cat_view/30-related-documents/45-statistics-other-statistics.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160520152951/http://www.icco.org/about-us/international-cocoa-agreements/cat_view/30-related-documents/45-statistics-other-statistics.html |date=20. 5. 2016 }} The Cocoa Market Situation, 2014, ICCO|access-date=2016-05-16}}</ref>. Od globalnog tržišta čokolade vrijednog 100 milijardi dolara, samo šest milijardi dolara ide poljoprivrednicima. Poljoprivrednici odgovorni za berbu kakaa često žive u ekstremnom siromaštvu. [[Gana]] i [[Obala Slonovače]] su 2019. odlučile obustaviti proizvodnju kakaa kako bi postigle manje nepovoljnu raspodjelu bogatstva od proizvođača za Afrikance.<ref>{{cite journal|language=fr|title=Menace sur le chocolat après la suspension des ventes de cacao du Ghana et de la Côte d’Ivoire|journal=Le Monde|date=2019-06-13|url.https://www.lemonde.fr/afrique/article/2019/06/13/menace-sur-le-chocolat-apres-la-suspension-des-ventes-de-cacao-du-ghana-et-de-la-cote-d-ivoire_5475673_3212.html|access-date =2019-06-14|pages=}}</ref>. === Proizvodnja === [[Datoteka:Cultivateurs de cacao.jpg|thumb|Sušenje kakao zrna.]] Proizvodnja kakao zrna u 2017, prema FAOstatu, iznosila je 5,2 miliona tona, uz stalan porast od 2003. nakon stagnacije između 3 i 2,2 miliona tona od 1995. do 2002. Uglavnom ga proizvode mali poljoprivrednici (95%), koji predstavljaju 6,5 miliona proizvođača.<ref>{{cite journal|langue=en|title=Chocolate Farmers Could Benefit from Newly Sequenced Cacao Genome|journal=Science Daily|year=2010 |url texte=http://www.sciencedaily.com/releases/2010/09/100915113512.htm}}</ref>): U Africi, ovi plantažeri predstavljaju najveći dio proizvodnje (90% plantaža je manje od 10 hektara, ali se lateritna tla brzo iscrpljuju obrađivanjem). U Aziji postoje uz velike plantaže, koje dominiraju u [[Brazil]]u. Zemlje u razvoju (poput [[Brazil]]a i [[Malezija|Malezije]]) ili tradicionalni veliki proizvođači ([[Obala Slonovače]], [[Gana]]) postepeno napuštaju ovu kulturu, koja se smatra nedovoljno profitabilnom u poređenju s uzgojem [[kaučukovac|kaučukovca]], koji ga obično istiskuje.<ref>{{cite journal| author=Christelle Guibert| title=Mangez du chocolat, il va coûter le prix du caviar|journal =Ouest-France| date=2010|number=20147| pages=43| access-date=2010-11-27}}</ref>. Dakle, [[paraziti]] i [[bolesti]] uzrokuju gubitke, prema procjeni iz 1999, od približno 30% svjetske proizvodnje.<ref>{{cite web|url=http://www.eufic.org/article/fr/page/FTARCHIVE/artid/avenir-prometteur-cacao/|title=Un avenir prometteur pour le cacao|date=1999|publisher=Conseil européen de l'information sur l'alimentation (EUFIC)|pristupljreno=[[date-|6=16|7=septembre|8=2010|access-date=27. 4. 2026|archive-date=25. 8. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100825201940/http://www.eufic.org/article/fr/page/FTARCHIVE/artid/avenir-prometteur-cacao/|url-status=dead}}|access-date = 2023-10-28}}.</ref> Virus otečenih izdanaka kakapa (CSSV) izgleda je nestao 1950-ih, ali se ponovo pojavio 2003. u Obali Slonovače. Prema podacima [[Svjetska banka| Svjetske banke]], više od polovine uzgajivača kakaa u Obali Slonovače živi ispod granice siromaštva, zarađujući manje od 1,20 dolara dnevno. U [[prosjek]]u, proizvođači kakaa primaju 5% prihoda, osim u okviru sporazuma o poštenoj trgovini koje su certificirale nevladine organizacije kao što su Fair Trade, Rainforest Alliance ili UTZ. [[Ujedinjene nacije]] su zabrinute zbog ove nejednake raspodjele. Nizak nivo prihoda proizvođača je glavni izazov s kojim se suočava ekonomija kakaa. (..) Cijene moraju biti dovoljno isplative za proizvođače, a proizvodnja efikasnija, kako bi im se garantovao pristojan prihod.<ref>[http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=35078&Cr=unctad&Cr1 Konferencija Ujedinjenih nacija o kakau 2010.]</ref> [[citat|Prema Cocoa Barometru iz 2015, većina velikih proizvođača čokolade, sa izuzetkom Mondelēza i Nestléa, obavezala se da će koristiti 100% održivi ili certificirani kakao do 2020. Najveći od njih su Mars, Hershey, Lindt & Sprüngli i Ferrero..}}<ref>[[en}} [[pdf}}[http://www.cocoabarometer.org/Home.html Cocoa Barometer 2015] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160526161712/http://www.cocoabarometer.org/Home.html |date=26. 5. 2016 }} cocoabarometer.org, access-date decembra 2016.</ref>. Inicijative poput CocoaAction, koju je 2014. pokrenula Svjetska fondacija za kakao, imaju za cilj obuku novih uzgajivača kakapa, promociju pristupa gnojivima, upotrebu produktivnijih sorti i borbu protiv dječjeg rada u uzgoju kakaa.<ref>{{Cite web |url=http://worldcocoafoundation.org/about-wcf/cocoaaction/ |title=CocoaAction |access-date=27. 4. 2026 |archive-date=28. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150928204646/http://worldcocoafoundation.org/about-wcf/cocoaaction/ |url-status=dead }}</ref>Međutim, prema istraživanju sektora kakoa u Obali Slonovače koje je 2019. sprovelo Univerzitet u Čikagu, skoro 800.000 djece i dalje radi u industriji kakaa. <ref name="nawa">{{cite web|url=https://www.lemonde.fr/afrique/article/2021/05/12/en-cote-d-ivoire-la-difficile-lutte-contre-le-travail-des-enfants-dans-le-cacao_6079965_3212.html|title=En Côte d’Ivoire, la difficile lutte contre le travail des enfants dans le cacao|date=2021|publisher=AFP et Le Monde}}.</ref>, a neke od njihovih praksi čak podsjećaju na [[dječje ropstvo]].<ref name="nawa"/>. Druge nedavne akcije su se dogodile u Obali Slonovače, poput Operacije Nawa 2 u maju 2021. Njen cilj je pronaći djecu koja se iskorištavaju u proizvodnji kakaa i upisati ih u školu. [[Klimatske promjene]] počinju uticati na proizvodnju kakaa u zapadnoj Africi, posebno zbog neredovnih [[padavina]].<ref name=monde>[[site journal |languagee=fr |title=La chute du cours du cacao a un lien direct avec la pauvreté qui sévit en Afrique de l’Ouest|journal=Le Monde |date=2019-11-01 |https://www.lemonde.fr/afrique/article/2019/11/01/la-chute-du-cours-du-cacao-a-un-lien-direct-avec-la-pauvrete-qui-sevit-en-afrique-de-l-ouest_6017689_3212.html |access-date=2019-11-02}}</ref>. == Proizvođači == Glavni proizvođači kakao zrna u 2017. bili su: * u Africi: [[Obala Slonovače]] 39% (rast), [[Gana]] 17% (dvostruka tonaža od 2002.), [[Nigerija]] 6,3% (opada), [[Kamerun]] 5% (snažan rast od 2002.). * u Jugoistočnoj Aziji: [[Indonezija]] 13% * u Latinskoj Americi: [[Brazil]] 4,5%, [[Ekvador]] 3,9%, [[Peru]] 2,3% Između 2013. i 2017, proizvodnja kakao zrna u Obali Slonovače porasla je za 40%, što je zemlju postavilo daleko ispred sa 39% globalne proizvodnje. U 2017, 89% globalne proizvodnje (5,2 miliona tona) dolazilo je iz sedam najvećih zemalja proizvođača. Četiri glavna afrička proizvođača (Obala Slonovače, Gana, Nigerija i Kamerun) činili su 68% globalne proizvodnje. [[Latinska Amerika]], područje porijekla kakaa, bila je sljedeća. [[Azija]] bilježi pad proizvodnje. Uz ove glavne zemlje proizvođače, postoje i zemlje porijekla biljke ([[Venecuela]], [[Trinidad i Tobago]], [[Ekvador]] i [[Tanzanija]]) čija je proizvodnja mala, ali poznata po kvalitetu i delikatnim aromama. Visoko cijenjeni od strane poznavalaca, ovi proizvodi su doživjeli preporod od sredine 1990-ih. Nadalje, neke zemlje su se specijalizirale za organski kakao, kao što je [[Dominikanska Republika]], koja proizvodi 60% svjetskog organskog kakaa, Meksika i Bolivije. [[Brazil]] je značajno opao zbog rastućih troškova rada i razornih posljedica bolesti vještičje metle, čije je iskorjenjivanje radno intenzivno. Prema FAOSTAT-u, glavne zemlje proizvođači u 2013. i 2017.<ref>[[citr web web|title=FAOSTAT|url=http://faostat3.fao.org/browse/Q/QC/F|site=faostat3.fao.org|consulté le=2016-11-27}}.</ref><ref name=fao>{{cite web |title=FAOSTAT|url=http://www.fao.org/faostat/fr/#data/QC|site=fao.org|access-date=2019-04-19}}.</ref> zrna kakaivca, kao šio su: {| | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=6 | Glavne zemlje proizvođači kakao zrna (tržišni kakao)<br>prema FAOSTAT-u<ref name=fao/> |--- ! !Država !Proizvodnja (tona)<br>2013. !% Svjetske<br> 2013 !Proizvodnja<br> 2017 ! % Svjetske<br>2017 |- |1 |[[Obala Slonovače]] |1.449.000 |31,6% |2.034.000 |39% |- |2 | [[Gana]] |835.500 |18,2% |883.652 | 17% |- |3 | [[Indonezija]] |777.500 |17% |659.776 |13% |- |4 | [[Nigerija]] |367.000 |8% |328.263 |6,3% |- |5 | [[Kamerun]] |275.000 |6% |295.028 |5% |- |6 | [[Brazil]] |295.028 |5,6% |235.809 |4,5% |- |7 | [[Ekvador]] |128.400 |2,8% |205.955 |3,9% |- |8 | [[Meksiko]] |82.000 |1,8% |27.287 |0,5% |- |9 | [[Peru]] |71.200 |1,5% |121.825 |2,3% |- |10 | [[Dominikanska Republika]] |68.000 |1,5% |86.599 |1,6% |- ! colspan="2" |Ukupno u svijetu !4.586.000 !100% ! 5.201.108 ! 100% |} | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=3 | Zrna kakoa |--- |- !Država !Proizvodnja<ref>[https://lechocolatierivoirien.com/blogs/musee-du-cacao/top-10-des-pays-producteurs-de-cacao ''10 zemalja proizvođača kakoa''], 2. oktobar 2024.</ref><br> 2024.<br><small>hiljade t</small> |- |1 |[[Obala Slonovače]] | align="right" | 1.800 |- |2 | [[Gana]] | align="right" | 501 |- | 3 | [[Ekvador]] | align="right" | 430 |- | 4 | [[Nigerija]] | align="right" | 315 |- | 5 | [[Kamerun]] | align="right" | 300 |- | 6 | [[Brazil]] | align="right" | 220 |- | 7 | [[Indonezija]] | align="right" | 160 |- | 8 | [[Peru]] | align="right" | 150 |- | 9 | [[Dominikanska Republika]] | | align="right" | 70 |- | 10 | [[Papua Nova Gvineja]] | | align="right" | 45 |- ! colspan="2" | Ukupno za svijet ! | align="right" | 4.449 |} |} {| | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=6 | Glavne zemlje proizvođači kakao zrna (tržišni kakao)<br>prema FAOSTAT-u<ref name=fao/> |--- ! !Država !Proizvodnja (tona)<br> 2013. !% Svjetske<br> 2013. !Proizvodnja<br> 2017. ! % Svjetske<br>2017. |- |1 |[[Obala Slonovače]] |1.449.000 |31,6% |2.034.000 |39% |- |2 | [[Gana]] |835.500 |18,2% |883.652 | 17% |- |3 | [[Indonezija]] |777.500 |17% |659.776 |13% |- |4 | [[Nigerija]] |367.000 |8% |328.263 |6,3% |- |5 | [[Kamerun]] |275.000 |6% |295.028 |5% |- |6 | [[Brazil]] |295.028 |5,6% |235.809 |4,5% |- |7 | [[Ekvador]] |128.400 |2,8% |205.955 |3,9% |- |8 | [[Meksiko]] |82.000 |1,8% |27.287 |0,5% |- |9 | [[Peru]] |71.200 |1,5% |121.825 |2,3% |- |10 | [[Dominikanska Republika]] |68.000 |1,5% |86.599 |1,6% |- ! colspan="2" |Ukupno u svijetu !4.586.000 t !100% ! 5.201.108 ! 100% |} | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=3 | Zrna kakaa |--- |- ! !Država !Proizvodnja (tona)<ref>Čokoladioničar iz Obale Slonovače, [https://lechocolatierivoirien.com/blogs/musee-du-cacao/top-10-des-pays-producteurs-de-cacao ''10 zemalja proizvođača kakoa''], 2. oktobar 2024.</ref><br> 2024<br><small>hiljade t</small> |- |1 |[[Obala Slonovače]] | align="right" | 1.800 |- |2 | [[Gana]] | align="right" | 501 |- | 3 | [[Ekvador]] | align="right" | 430 |- | 4 | [[Nigerija]] | align="right" | 315 |- | 5 | [[Kamerun]] | align="right" | 300 |- | 6 | [[Brazil]] | align="right" | 220 |- | 7 | [[Indonezija]] | align="right" | 160 |- | 8 | [[Peru]] | align="right" | 150 |- | 9 | [[Dominikanska Republika]] | align="right" | 70 |- | 10 | [[Papua Nova Gvineja]] | align="right" | 45 |- ! colspan="2" |Ukupno u svijetu ! align="right" | 4.449 |} |} Suočene s vrlo nestabilnim tržištem i kako bi zaštitile svoje interese, glavne zemlje proizvođačice i pridružene industrije udružile su se u međuvladinu organizaciju za saradnju i lobiranje: COPAL (Savez zemalja proizvođača kakapoa). Ovu organizaciju su u januaru 1962. osnovale vlade pet glavnih zemalja proizvođača kakaa, koje su se tim povodom sastale u [[Abidžan]]u, [[Obala Slonovače]]. Osnivači su bili [[Gana]], [[Nigerija]], [[Brazil]], [[Obala Slonovače]] i [[Kamerun]], a kasnije im se pridružilo još pet zemalja: [[Dominikanska Republika]], [[Gabon]], [[Malezija]], [[Sao Tome i Principe]] i [[Togo]]. Ove zemlje proizvode približno 75% svjetske proizvodnje kakaa.<ref>{{cite web|lang=en|url=http://www.copal-cpa.org/|title=Présentation de la COPAL : Cocoa Producing Countries Alliance|access-date=2014-09-07}}.</ref>. COPAL se upravlja "Abidžanskom poveljom". Njegovo sjedište je u [[Lagos]]u, [[Nigerija]]. <gallery widths="330" heights="220" mode="packed" natpis="Razvoj globalne proizvodnje kakaa između 1961. i 2023." ([[FAO]])"> Cocoa-beans-production-by-region.png| Širom svijeta, ovisno o regiji Cocoa-bean-production-Asia.png| U Aziji i [[Okeanija|Okeaniji]] Cocoa-bean-production-America.png|[[Amruka]] Cocoa-bean-production-Africa.png|[[Afrika]] Cocoa-bean-production-map-2023.png| Situacija u 2023. </gallery> === Izvoz, uvoz i prerada === Prema [[FAOSTAT]]-u, glavne zemlje izvoznice kakao zrna su <ref name=fao2>{{cite web | name = FAOSTAT | title = Cultures et produits animaux | access-date = 2019-09-11 | url = http://www.fao.org/faostat/fr/#data/TP }}.</ref>. {| class="wikitable alternance center" ! colspan=2| Zemlje izvoznice kakao zrna<br>u 1000 američkih dolara, prema FAOSTAT<ref name=fao/> |--- !Država !Izvoz (tona)<br> 2017 |-- | [[Obala Slonovače]] || align="right" | [[formatnum:3505214}} |-- | [[Gana]] || align="right" | [[formatnum:1642052}} |--- | [[Nigerija]] || align="right" | 598.189 |-- | [[Ekvador]] || align="right" | 589.750 |-- | Svijet || align="right" | [[formatnum:9274435}} |} U 2017, izvoz zrna kakaa iznosio je 3,89 miliona tona od proizvedenih 5,20 miliona tona (FAOstat<ref name=fao2/>). U periodu 2008/09, izvoz kakao zrna iznosio je 2,3 miliona tona (od proizvedenih 3,5 miliona tona). <ref name="ICCOreport2009">[http://www.icco.org/pdf/An_report/AnnualReport20082009.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101122112139/http://www.icco.org/pdf/An_report/AnnualReport20082009.pdf |date=22. 11. 2010 }} ICCO Report 2009 - production [[p.|15}} et [[p.|35}}</ref>). Na ovaj način se udio izvoza u globalnoj proizvodnji povećao sa 65% na 75%. Glavni izvoznici kakoa su isti kao i proizvođači, s izuzetkom Brazila i Malezije, koji značajan dio prerađuju lokalno. Zahvaljujući lokalnim pogonima, [[Nizozemska]], [[Njemačka]] i [[Belgija]] su glavni dobavljači. {| class="wikitable alternance center" ! colspan=2| Zemlje uvoznice kakao zrna<br>u 1.000 američkih dolara, prema FAOSTAT-u<ref name=fao/> |- !Izvoz (tona) !Zemlja<br> 2017 |- | [[Nizozemska]] || align="right" | [[formatnum:2478584}} |- | [[Sjedinjene Američke Države]] || align="right" | [[formatnum:1218220}} |- | [[Njemačka]] || align="right" | [[formatnum:1182357}} |- | [[Belgija]] || align="right" | [[formatnum:806660}} |- | [[Malezija]] || align="right" | [[formatnum:694204}} |- | [[Indonezija]] || align="right" | [[formatnum:467073}} |- | [[Francuska]] || align="right" | [[formatnum:396785}} |- | Svijet || align="right" | [[formatnum:9274435}} |} Glavni uvoznici kakao zrna su industrijalizirane zemlje Sjevera, koje čine više od 80% potrošnje proizvoda od kakao zrna.<ref name="import">[http://econegociosagricolas.com/ena/files/Assessment_of_the_Movements_of_Global_Supply_and_Demand_2006.pdf Consommation de chocolat et cacao par pays ([[p.|14-18}}) ]</ref>. Transakcije (najčešće u obliku fermentiranih i sušenih zrna) prvenstveno se odvijaju iz južnih zemalja u sjeverne zemlje ([[Evropa]], [[SAD|Sjedinjene Američke Države]] i [[Japan]], gdje se odvija većina prerade). Postoje dva tržišta za kupovinu kakaa: Londonska berza i Njujorška berza. Sektor kakapa globalno nadgleda ICCO (Međunarodna organizacija za kakao), a relevantni dokument je "Međunarodni sporazum o kakau iz 2001.". Ovaj sporazum se redovno obnavlja.<ref>{{Cite web |url=http://www.cgeci.org/cgeci/index.php?option=com_content&view=article&id=542:cacao-le-7e-accord-a-ete-singe-a-geneve&catid=54 |title=7. international sur le cacao (2010) |access-date=27. 4. 2026 |archive-date=27. 4. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140427024944/http://www.cgeci.org/cgeci/index.php?option=com_content&view=article&id=542:cacao-le-7e-accord-a-ete-singe-a-geneve&catid=54 |url-status=dead }}</ref>; la dernière fois en juin 2010</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.icco.org/pdf/agree10french.pdf |title=ICCO accord 2010 - exportation &#91;&#91;p.{{!}}32}} |access-date=27. 4. 2026 |archive-date=6. 1. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120106163338/http://www.icco.org/pdf/agree10french.pdf |url-status=dead }}</ref>. Nizozemska (26,7%), Sjedinjene Američke Države (13,1%), Njemačka (12,7%), Belgija (8,6%), Malezija (7%), Indonezija (5%) i Francuska (3,2%) su najveći uvoznici kakao zrna. Prerađivači kakaa su velike kompanije koje kupuju zrna, prže ih, ljušte i prerađuju ih u proizvodnju kakao-mase. Do 2013. ovim sektorom industrije dominirale su četiri multinacionalne kompanije koje su prerađivale 45% proizvedenih zrna. Od tada su se prerađivači još više konsolidovali: belgijsko-švicarska kompanija Barry Callebaut preuzela je Petra Foods, gurajući je na vrh tržišta prerađivača kakaa. Sjevernoamerička kompanija Cargill finalizirala je akviziciju ADM-ove divizije za kakao 2015. Zajedno, Cargill i Barry Callebaut prerađuju gotovo 60% proizvedenih zrna kakaa. Kao što Michel Barel primjećuje.<ref name=barel/> Pojava ovih industrijskih giganata ilustruje ogromnu neravnotežu moći između miliona malih proizvođača, koji posjeduju samo nekoliko hektara, i multinacionalnih kompanija koje kupuju hiljade tona kakoa. Godine 1988, Nestlé je preuzeo Rowntree Mackintosh i postao najveći svjetski proizvođač čokolade i čokoladnih slatkiša.<ref>[http://recherche.prodimarques.com/leader-chocolat-groupe-production-cacao.html Prodimarques - Nestlé]</ref> Tokom sezone 2022–2023, sektor je proizveo otprilike 116.000 tona manje nego što su kupci očekivali, što je povećalo cijenu kakaa.<ref>{{cite web|url=https://www.rfi.fr/fr/podcasts/chronique-des-mati%C3%A8res-premi%C3%A8res/20230905-hausse-continue-des-prix-du-cacao-depuis-plusieurs-mois|title= Continuous rise in cocoa prices for several months now|date=6. September 2023|publisher=Radio France Internationale|author=Marie-Pierre Olphand}}</ref> == Svojstva kakaa == Ova svojstva su povezana sa sastavom kakaa, posebno njegovim masnim sastojcima komponenta, kakao-maslac. Neka od ovih svojstava izgledaju korisna za zdravlje, dok druga nisu. == Sastojci == {{glavni|Sastav kakao-praha}} {{glavni|Zdravstveni efekti čokolade}} {{Nutritivna vrijednost|ime=Kakao, suhi prah, nezaslađen | kJ = 954 | carbs = 57.90 g of which fibre approx. 33 g | fat = 13.70 g | protein = 19.60 g | water = 3.00 g | calcium_mg = 128 | iron_mg = 13.86 | phosphorus_mg = 734 | magnesium_mg = 499 | manganese_mg = 3.837 | sodium_mg = 21 | potassium_mg = 1524 | zinc_mg = 6.81 | Selenium_iu = 14.3 | caffeine = 230 mg | opt1n= [[Theobromine]] | opt1v= 2060 mg | source_usda = 1 | note=[https://fdc.nal.usda.gov/food-details/169593/nutrients Link to USDA Database entry] }} === Pozitivni aspekti === * Kakao-maslac sadrži vitamin E, koji ima [[antioksidans|antioksidativna]] djelovanja. * Zrna prirodno sadrže značajne količine [[polifenol]]a, antioksidacijskih molekula, koje se suprotstavljaju oksidirajućim supstancama koje su štetne za ćelije, uključujući [[slobodni radikali| slobodne radikale]]: zagađivače, zračenje (sunce), [[alkohol]], [[duhan]]ski dim itd. Među antioksidansima su [[ferulna kiselina]], koja kakau daje slatku aromu, i [[flavonoid]]i ([[katehin]] i [[epikatehin]]), dva snažna [[antioksidans]]a poznata po tome što pomažu u borbi protiv [[starenje| starenja]] [[koža|kože]], uzrokovanog vanjskim agresorima. * Kakao-maslac također može nahraniti kožu ([[usne]]) i stimulirati sintezu [[kolagen]]a, vraćajući elastičnost i tonus koži; * [[Metilksantin]]i su zakođer prisutni u kakau. Pripadaju istoj porodici [[alkaloid]]a kao i oni koji se nalaze u [[kahva|kahvi]] i [[čaj]]u: [[kofein]], [[teofilin]] i [[teobromin]]. Teobromin je prisutan u koncentraciji od 1,5 do 3% u zrnu kakoa.<ref name="merck">{{cite book|title=The Merck index, 13 edition|year=2001|publisher=Merck|isbn=0-911910-13-1}}</ref>. U malim količinama ima prepoznatljiv lipolitski učinak, a u manjoj mjeri antitusičko, vazodilatacijsko, diuretičko, bronhodilatacijsko i stimulativno djelovanje. Ovaj posljednji učinak mogao bi se pripisati i maloj količini kofeina, koju kakao također sadrži. [[Anandamid]] je supstanca koja djeluje na iste receptore kao i [[kanabis]]. Prisutan je u vrlo malim količinama. Diskutabilno je da li može proizvesti [[uforija|euforijske]] i [[sedativ]]ne učinke za koje je odgovoran pri većim [[koncentracija]]ma. Redovna konzumacija kakoa može [[hipotenzija|sniziti]] [[krvni pritisak]] i kardiovaskularnu [[smrtnost]] kod starijih osoba. |jour<ref>Buijsse B, Feskens EJ, Kok FJ, Kromhout D, [http://archinte.ama-assn.org/cgi/content/full/166/4/411 ''Cocoa intake, blood pressure, and cardiovascular mortality: the Zutphen Elderly Study''], Arch Intern Med, 2006;166:411–417</ref> i kod pacijenata koji su imali [[infarkt miokarda]]<ref>{{cite journal|authors= Janszky I, Mukamal KJ, Ljung R et Als|year=2009|title=''Chocolate consumption and mortality following a first acute myocardial infarction: the Stockholm Heart Epidemiology Program''| [http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1365-2796.2009.02088.x/abstract|journal= J Intern Med|number=266|pages=48–257</ref>. Međutim, ovi podaci se zasnivaju isključivo na opservacijskim, a ne intervencijskim studijama. Studija koju je proveo Univerzitet Sjeverne Karoline iz novembra 2020. sugerira da specifični poli[[fenol]]i (flavan-3-oli i [[proantocijanidin]]i) koji se nalaze u [[grožđe|grožđu]] muskadin (''Vitis rotundifolia''), zelenom čaju, kakau i tamnoj čokoladi mogu uticati na sposobnost virusa SARS-CoV-2 da se veže za ljudske ćelije, čime se smanjuje stopa [[infekcija]] i prenosa virusa koji uzrokuje [[COVID-19]].<ref>{{cite journal |autor1=Yue Zhu |author2=De-Yu Xie |title=Docking Characterization and in vitro Inhibitory Activity of Flavan-3-ols and Dimeric Proanthocyanidins Against the Main Protease Activity of SARS-Cov-2 |journal=Frontiers – Frontiers in Plant Science |date=2020 |https://www.frontiersin.org/articles/10.3389/fpls.2020.601316/full |doi=10.3389/fpls.2020.601316 |access-date=2021-01-04}}</ref>. === Negativni aspekti === Kod nekih [[životinja]], poput [[pas]]a, kakao je snažan [[toksin]]; 200 grama može biti dovoljno da ubije malog psa.<ref>{{cite web|title=Pourquoi ne pas donner de chocolat au chien|url=http://www.animalerieenligne.fr/blog/pourquoi-ne-pas-donner-de-chocolat-au-chien|site=animalerieenligne.fr|date=2016|access-date=2016-05-28}}</ref> Simptomi trovanja čokoladom kod pasa uključuju: iritabilni želudac, [[povraćanje]], abnormalno slinjenje, [[umor]] i gubitak [[svijest]]i. Kod pasa i mnogih drugih životinja, može uzrokovati trovanje [[teobromin]]om. <ref>{{cite web| title= Chocolate poisoning in dogs| url=https://www.wanimo.com/veterinaire/urgences-du-chien/intoxication-par-le-chocolat-chez-le-chien.html | site=WanimoVéto |access-date=2024-08-18}}</ref> Za neke [[botanika|botanićčare]], postoji daleko od potpunog konsenzusa o prehrambenim ili medicinskim prednostima kakoa: * Čisti kakao je vrlo gorak i zbog toga se dodaju šećer i masti da bi se zasladio. Ovo može biti štetno za kardiovaskularni sistem i doprinijeti [[gojaznost]]i jer čokolada ima visok sadržaj [[kalorija]] (500 kcal na 100 g), dok druga pića s visokim sadržajem zaštitnih polifenola sadrže vrlo malo (naprimjer, zeleni čaj); * [[Bioraspoloživost]] flavonoida je varijabilna i ovisi o djelovanju crijevne flore; kakao-maslac je prilično neprobavljiv zbog visokog sadržaja [[stearinska kiselina|stearinske]] i [[masne kiseline|masnih kiselina]]. == Uticaj na okolinu == === Evropska uredba o zabrani proizvoda povezanih s deforestacijom === [[glavni|Uvezena deforestacija}} Evropska uredba o zabrani proizvoda povezanih s deforestacijom usvojena je od strane Evropskog parlamenta u srijedu, 19. aprila 2023. * kakao u [[zrna kakaovca|zrnima kakaovca]] i komadići zrna, sirovi ili prženi; * [[kakao-pasta]]; * [[kakao-maslac|maslac]], [[kakao-mast|mast]] i [[kakao-ulje]]; * kakao-prah; * [[čokolada]] i drugi prehrambeni proizvodi koji sadrže kakao. == Olovo i trovanje olovom == Uočeno je da kakao i čokoladni proizvodi gotovo uvijek sadrže relativno visoke nivoe [[olovo|olova]], nivoe koji se ne mogu objasniti sadržajem olova u zrnima (koji je prirodno nizak). Proučavan je [[izotop]]ski sastav olova u zrnima i u čokoladi ili gotovim čokoladnim proizvodima. Otkriva nekoliko izvora kontaminacije industrijskog i ekološkog porijekla, čije precizno porijeklo još nije bilo identifikovano početkom 2000-ih.<ref>COPAL (2004), cité par Rankin & al (voir bibliographie du présent article) Cocoa Producers' Alliance Homepage. Lagos, Nigeria:Cocoa Producers' Alliance. consulté le 26 janvier 2005 http://www. copal-cpa.org/index.html</ref><ref>COPAL (2004). '''[[lang|en|title=Proposed Methodology to Determine Source and Level of Lead Contamination in Cocoa}}'''. Lagos, Nigeria: Cocoa Producers' Alliance. consulté à l'URL http://www.copal-cpa{{Mrtav link}}. org/lead.html January 26, 2005 by Rankin et al. (see bibliography of this article)</ref>. [[Izotop]]ski sastav olova u kakau iz Nigerije ukazuje na to da bi olovni benzin mogao biti odgovoran za barem dio kontaminacije proizvoda od kakaa, pri čemu se kontaminacija javlja nakon berbe i povećava tokom procesa proizvodnje, tokom transporta zrna i/ili proizvodnje kakaa i čokoladnih proizvoda od njega. Poznato je da rezani [[plod]]ovi kakaovca i njegova zrna imaju tendenciju da apsorbuju olovo iz okoline; otpad ljuski ploda čak je eksperimentalno uspješno korišten za dekontaminaciju otpadnih voda ili tla kontaminiranog olovom.<ref>Meunier N, Haberman M, Blais J.F & Tuagi R.D (2003), ''Récupération du plomb extrait de sol contaminé par adsorption sur des colonnes d’écailles de cacao Recovery of Lead Extracted from Contaminated Soil Using Adsorption Columns Filled with Cocoa Shells''. Water quality research journal of Canada, 703</ref>, uključujući i kisele rastvore koji se na taj način mogu regenerirati <ref>Meunier, N, Haberman, M, Blais, J. F, & Tyagi, R. D. (2003). ''Utilisation et regénération des écailles de cacao pour la récupération du plomb dans les solutions acides''. Journal of Environmental Engineering and Science, 2(1), 9-16 ([http://www.nrcresearchpress.com/doi/pdf/10.1139/s03-003 résumé]).</ref>Međutim, olovni [[benzin]] se i dalje koristio u mnogim zemljama proizvođačima kakao zrna (uključujući i Afriku) 2014. U bogatim zemljama gdje je [[olovni benzin]] zabranjen već nekoliko decenija, broj i težina slučajeva [[trovanje olovom|trovanja olovom]] su se smanjili, ali ne na zadovoljavajući nivo, a [[čokolada]] je postala hrana najbogatija olovom. Na kraju, djeca (osjetljiva na trovanje olovom), odrasli osjetljivi na olovo, te osobe sa [[sindrom iritabilnih crijeva|iritabilnim ili tromim crijevima]], one sa krhkim ili odsutnim [[žučna kesa|žučnom kesom]] i one koje imaju prekomjernu težinu trebaju biti oprezne s kakaom ili čokoladom.<ref>[[Web link |language=fr|title= COCOA CHOCOLATE |url=https://www.phytomania.com/plantes -medicinales/cacao-chocolat/ |site=Phytomania |access-date=2024-08-18}}</ref>. === Toksični industrijski proizvodi === Neki industrijski proizvodi na bazi kakaa sadrže [[teški metali|teške metale]] poput [[kadmij]]a ([[kancerogen]]a) i [[arsen]]a. ==Također pogledajte== * [[Kakaovac]] * [[Čokolada]] * [[Začini]] * [[Historija uzgoja kakaa]] * [[Fabrika čokolade]] * [[Zrno kakaa]] == Reference == {{Refspisak}} ==Dopunski izvori == * Kokou Edoh Adabe et E. Lionelle Ngo-Samnick, [https://cgspace.cgiar.org/bitstream/handle/10568/76733/1801_PDF.pdf?sequence=1&isAllowed=y ''Production et transformation du cacao''], collection PRO-AGRO, [[Ingénieurs sans frontières|ISF]]-Cameroun et [[Centre technique de coopération agricole et rurale|CTA]], Wageningen, Pays-Bas, 2014, 44 p. téléchargeable. * {{Article|langue=en|prénom=EE|nom1=Cheesman|titre=Notes on the nomenclature, classification and possible relationships of cocoa populations|année=1944|périodique=Tropical Agriculture|volume=21|pages=144-159}} {{plume}} *{{Work | author1=Michel Barel | title=From Cocoa to Chocolate | subtitle=The Epic of a Delicacy | publisher=Éditions QUAE GIE | year=2016, new edition | ISBN= }} * Jumelle, Henri. ''The Cocoa Tree: Its Cultivation and Exploitation in All Producing Countries'' 1900 [http://www.manioc.org/patrimon/FRA11113 read online] * {{article|language=en|author1=Lee, C. K.|name1=Lee| author2=Low, K. S.|name2=Low|year=1985| title=Determination of Cadmium, Lead, Copper and Arsenic in Raw Cocoa, Semifinished and Finished Chocolate Products| read online=http://psasir.upm.edu.my/2305/1/Determination_of_Cadmium,_Lead,_Copper_and_Arsenic_in.pdf| journal=Pertanika| volume=8| issue=2| pages=243-248| publisher=[[Universiti Putra Malaysia]]}} * {{Article|language=en|first name1=Juan C.|last name1=Motomayor|first name2=Philippe|last name2=Lachenaud|first name3=Jay|last name3=Wallace da Silva e Mote|first name4=Rey|last name4=Loor|first name5=David N.|last name5=Kuhn|first name6=J. Steven|last name 6=Brown|first name 7=Raymond J.|last name 7=Schell|title=Geographic and Genetic Population Differentiation of the Amazonian Chocolate Tree (Theobroma cacao L)|doi=10.1371/journal.pone.0003311 |month=10|year=2008|periodical=PLoS ONE|volume=3|issue=11|read online=http://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0003311|periodical link=PLOS ONE|id=Motomayor2008}} {{pen}} * Rankin CW, Nriagu JO, Aggarwal JK, Arowolo TA, Adebayo K, Flegal AR. (2005) ''http://www.doctorjackson.org/pdf/lead_poisoning.pdf Lead contamination in cocoa and cocoa products: isotopic evidence of global contamination]''. 'Environmental Health Perspectives' Oct; 113(10):1344-8. * {{Book|language=fr|original language=en|first name1=Dom|last name1=Ramsey|original title=Chocolate|title=Passion for Chocolate|subtitle=From Bean to Bar|translator=Martine and Dominique Lizambard|publisher=[[Dorling Kindersley]]|year=2017|total pages=224|isbn=978-2-8104-2119-0|id=Ramsey, 2017|label=Ramsey, 2017|pen=yes}} * {{Book|author1=Samy Manga|title=Chocolaté|subtitle=The Bitter Taste of Cocoa Cultivation|publisher=écosociété|year=2023|total pages=136|isbn=9782897198664}} ===Radioemisija === *https://www.franceinter.fr/emissions/sur-les-epaules-de-darwin/sur-les-epaules-de-darwin-14-decembre-2019 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220408182328/https://www.franceinter.fr/emissions/sur-les-epaules-de-darwin/sur-les-epaules-de-darwin-14-decembre-2019 |date=8. 4. 2022 }} === Vanjski linkovi=== {{Commonscat|Cacao}} * [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/plan.htm Informations de marché sur le site de la Conférence des Nations Unies pour le commerce et le développement] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113032636/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/plan.htm |date=13. 1. 2010 }} : [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/descript.htm description] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100119004439/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/descript.htm |date=19. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/culture.htm culture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113223600/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/culture.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/qualite.htm qualité] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113200955/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/qualite.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/utilisat.htm secteurs d'utilisation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113233417/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/utilisat.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/marche.htm marché], [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/filiere.htm filière] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100115232113/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/filiere.htm |date=15. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/societes.htm sociétés] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100114131822/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/societes.htm |date=14. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/technologie.htm techniques] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100112220439/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/technologie.htm |date=12. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/prix.htm prix] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113225954/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/prix.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/ecopol.htm politiques économiques] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100114002026/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/ecopol.htm |date=14. 1. 2010 }} * {{cite web|language=fr|nom=eCacaos|title=En finir (enfin) avec l’approximation Forastero, Criollo et Trinidario ?|year=2014|url=http://ecacaos.com/en-finir-enfin-avec-lapproximation-forastero-criollo-et-trinidario/|site=ecacaos.com|access-date=2015-12-26}} * {{cite web|languagee=fr|author=Clay Gordon|title=Serious Chocolate: First Three, Now Ten Genetically Different Kinds of Cacao|mois=10|année=2008|url=http://sweets.seriouseats.com/2008/10/cacao-by-any-other-name-does-it-taste-just-as.html|site=seriouseats.com|access-date= 2015-12-27}} {{clear}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Kakao| ]] [[Kategorija:Stimulansi]] [[Kategorija:Mezoamerička kuhinja]] [[Kategorija:Nahuatlizam]] [[Kategorija:Začini]] [[Kategorija:Hrana] 9rlquiteybfhl7rwsc4olbugc3xty9y 3837857 3837854 2026-04-28T19:39:25Z ~2026-26001-27 180804 /* Uzgoj i sorte kakao zrna */ 3837857 wikitext text/x-wiki [[Slika:2012-02-Theobroma cacao anagoria 04.JPG|thumb|260px|Otvorena [[mahuna]] kakaa koja prikazuje zrna u bijeloj [[Sluz|sluzavoj]] [[Parenhim|pulpi]].]] Termin '''kakao''' najčešće se koristi za kakao-prah, ali se može odnositi i na kakao-maslac. Obje komponente (prah i maslac) dobijaju se nakon mljevenja i presovanja jezgre zrna kakaovca, koja se fermentira i prži. Ustvari, "kakao-prah" samo je jedno od značenja riječi "kakao"; to je najčešće značenje za prosječnog govornika na Sjevernoj hemisferi. Ostala značenja nalaze se samo u specijaliziranom rječniku govornika koji rade u industriji kakaa.<ref name="Alkalization">{{cite journal | last1 = Miller | first1 = Kenneth B. | last2 = Jeffery Hurst | first2 = William | last3 = Payne | first3 = Mark J. | last4 = Stuart | first4 = David A. | last5 = Apgar | first5 = Joan | last6 = Sweigart | first6 = Daniel S. | last7 = Ou | first7 = Boxin | year = 2008 | title = Impact of Alkalization on the Antioxidant and Flavanol Content of Commercial Cocoa Powders | journal = Journal of Agricultural and Food Chemistry | volume = 56 | issue = 18| pages = 8527–8533 | doi = 10.1021/jf801670p | pmid=18710243 | bibcode = 2008JAFC..56.8527M }}</ref> Prva serija operacija koje se provode u zemljama proizvođačima kakaovca transformira njegov [[plod]] kakaa u fermentirana i sušena kakao zrna. Nakon što se prodaju nekolicini multinacionalnih kompanija u industriji čokolade, ova zrna se zatim peku, drobe i sortiraju kako bi se uklonili fragmenti ljuske i [[embrion]]a, ostavljajući samo [[kotiledon]]e. Ovi kotiledoni su jedini dio koji daje kakao-masu (ili kakao-pastu) nakon mljevenja. Ovaj poluproizvod zatim se presuje kako bi se mast, ili kakao-maslac, odvojila od suhe tvari, ili kakao kolača. Kakao-prah dobija se mljevenjem kakao-kolača, a koristi se za pravljenje energizirajućeg napitka, popularnog zimi, nazvanog "vruća čokolada", napravljenog još od [[mlijeko|mlijeka]] i [[šećer]]a. Približno 95% svjetske proizvodnje kakaa dolazi od malih poljoprivrednika koji žive na jednom do tri hektara plantaža kakaa. Više od pet miliona malih uzgajivača kakaa u [[tropi|tropskim]] regijama proizvelo je 5,2 miliona tona fermentiranih zrna kakaa u 2017, koja su prodali nekolicini multinacionalnih kompanija za proizvodnju [[čokolade]]. Nakon što stignu u zemlje potrošače, zrna se peku, drobe i presuju kako bi se od njih napravila čokolada i drugi čokoladni slatkiši.<ref>{{cite book | url=https://books.google.com/books?id=A1CkAgAAQBAJ | title=Science and Technology of Enrobed and Filled Chocolate, Confectionery and Bakery Products | publisher=Elsevier | author=Talbot, Geoff | year=2009 | pages=31 | isbn=9781845696436 |quote=Cocoa solids are calculated on a dry basis (after the deduction of moisture) and include cocoa mass, cocoa powder and cocoa butter. The total dry cocoa solids are the sum of the dry non-fat cocoa solids (NFCS) and cocoa butter..}}</ref> == Etimologija i leksikografija == Termin "'''kakao'''" je posuđen iz jezika Nahuatl [[Asteci|Asteka]], "cacahuatl", koji ima isto značenje.<ref>{{cite book| authors=Alain Rey, Marianne Tomi, Tristan Hordé, Chantal Tanet, Alain Rey | title=Dictionnaire historique de la langue française, Tomes I et II | publisher=Le Robert |year=2016 | isbn= }}</ref><ref name="HCDN">{{cite book |language=es |author=Birgitta Leander |title=Herencia cultural del mundo náhuatl |volume=a traves de la lengua |publisher=SepSetentas |year=1972 |pages=155 |isbn= }}</ref>, prema [[španski|španskom]] ''cacao'' (1535). Termin "kakao" može imati sljedeća značenja, ovisno o kontekstu: # stablo [[kakaovac|kakaovca]], npr. "[[Omleci]] su vratili neke [[Reznica|reznice]] kakaovca u svoju domovinu", "uzgoj kakaovca"; # plod stabla kakaovca, mahuna kakaovca, "ovisno o zemlji, berba kakaovca se ne odvija u isto vrijeme"; # zrno kakaovca, "Radim na [[fermentacija|fermentaciji]] kakaovca u državi Tabasco, [[Meksiko]]" ili "kakao je pakovan u jutene vreće od 60 kg"; # Prehrambeni proizvod napravljen od zrna kakaovca, ako je [[čokolada]] označena kao 70% kakaovca, to znači da sadrži 30% dodanog šećera, ovdje kakao = kakao-masa + kakao-maslac. Svi primjeri su preuzeti iz knjige Michela Barela, bivšeg direktora programa za kakao u Francuskom centru za poljoprivredna istraživanja za međunarodni razvoj (CIRAD). [[Datoteka:Cocoa farming in Ghana.jpg|thumb| Gomile [[mahuna]] nakupljene tokom žetve.]] [[Slika:Cocoa farmers during harvest.jpg|thumb| Otvaranje kapsula: otvaranje kapsula mačetom.]] [[slika:Cocoa farmer David Kebu Jnr holding fermenting cocoa beans. (10687048615).jpg|thumb| [[Fermentacija]] zrna kakaa.]] [[Slika:Costa Rica - Sarapiqui 05.jpg|280px|thumb| Zrna kakaovca u različitim fazama fermentacije. ([[Kostarika]])]] [[slika:Cultivateur de cacao 01.jpg|280px|thumb| Zrna kakaovca raširena na suncu da se osuše.]] [[Datoteka:Secadora_de_Cacao.jpg|280px|thumb| Sušenje [[plod]]ova u pokrivenoj sušari.]] [[Slika:Cocoa season in Cameroon.JPG|thumb| Pakovanje fermentiranog i sušenog zrna.]] [[slika:Cacao23.jpg|280px|thumb| Sektor kakaa.]] [[Datoteka:CacaoChonita13.JPG|280px|thumb|Plodovi nakon zanatskog prženja.]] [[datoteka:Atelier torréfaction chocolat Menier.jpg|280px|thumb| Radionica za prženje u tvornici čokolade Menier 1866.]] Tokom cijelog proizvodnog procesa, od mahuna kakaa u tropskim regijama do čokoladnih proizvoda napravljenih u tvornicama čokolade u velikim sjevernim gradovima, termin "kakao" može se koristiti, a slušalac će lahko moći izvući relevantno značenje (ili smisao) u kontekstu. U svakoj fazi – a ima ih više od četiri koje su gore navedene po vokabularu (stablo kakaa, mahuna, zrno, čokoladni proizvod) – koristi se sljedeći princip imenovanja: kada se pomoćni dio ukloni iz objekta X, dio koji se obično smatra "najkorisnijim ili najznačajnijim" i dalje se može metonimski označiti istim terminom X (čak i ako je prošao kroz hemijsku transformaciju). Karakteristično je za svakodnevni jezik da ima veliku fleksibilnost i da se isti termin može koristiti u različitim kontekstima za različita značenja. Tehnički i naučni vokabular pomažu u izbjegavanju ove dvosmislenosti, iako po cijenu određene glomaznosti. == Historija == {{Glavni|Historija uzgoja kakaovca}} {{glavni|Historija čokolade u Španiji}} Kakao, čije ime potiče od riječi "cacahuatl" na jeziku Nahuatl»<ref>Dictionnaire français Larousse, « [http://www.larousse.fr/dictionnaires/francais/cacao/11933 Cacao].</ref><ref>Philippe Marcou, [http://www.persee.fr/web/revues/home/prescript/article/jsa_0037-9174_1920_num_12_1_2882 Cacao, cacahuet ou cacaouète] », ''Journal de la Société des Américanistes'', tome 12, 1920 p. 65|doi|10.3406/jsa.1920.2882}}.</ref> (vjerovatno je izveden iz [[Maje|majanskog]] "''kakaw'''" i hipotetski proto-mješovitog zokeanskog ''kakawa'')<ref>Lyle Campbell et Terrence Kaufman, « [http://www2.hawaii.edu/~lylecamp/LC%20Lx%20look%20at%20Olmecs%20JSTOR.pdf A Linguistic Look at the Olmecs] », ''American Antiquity'', vol. 41, n°1, janvier 1976, Society for American Archaeology|page=83-84}}</ref>. Tradicionalno su ga koristile i uzgajale mezoameričke populacije, posebno [[Olmeci]] i [[Maje]], a kasnije i [[Asteci]]. U 14. stoljeću, populacije koje su Asteci pokorili bile su prisiljene uzgajati stabla kakaovca za osvajače iz visoravni Meksika-Tenochtitlana. [[Pripitomljavanje]] i upotreba kakaovca čini se da su se dogodili u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], oko 3000. prije nove ere. Tragovi teobromina i [[DNK]] iz različitih [[sorta (botanika)|sorti]] kakaovca otkriveni su u keramici iz kulture Valdivia na pacifičkoj obali današnjeg [[Ekvador]]a.<ref>{{cite journal|author=Florence Rosier|title=Le cacao était déjà utilisé en Amérique il y a 5300 ans|journal=Le Monde|pages=7|date=9. 3. 2024|url=https://www.lemonde.fr/planete/article/2024/03/07/le-mystere-de-la-diffusion-du-cacao-a-travers-l-amerique-du-sud-il-y-a-plus-de-5-000-ans-enfin-leve_6220699_3244.html}}</ref><ref>{{cite web |title=Domestication du cacao à l’époque précolombienne : l’histoire revisitée par l’archéogénomique |url=https://www.cirad.fr/espace-presse/communiques-de-presse/2024/domestication-du-cacao-a-l-epoque-precolombienne |site=cirad.fr |date=7. 3. 2024}}</ref>. Drevni tragovi kakaa pronađeni su i u keramici Mokaya iz Paso de la Amada, na pacifičkoj obali [[Chiapas]]a, i u predolmečkoj keramici iz El Manatíja, na obali [[Meksički zaliv|Meksičkog zaliva]], datiranoj na početak 2. milenija prije nove ere (između 1900. i 1750. prije nove ere).<ref>Terry G. Powis, W. Jeffrey Hurst, María del Carmen Rodríguez, Ponciano Ortíz C, Michael Blake, David Cheetham, Michael D. Coe et John G. Hodgson, « [http://antiquity.ac.uk/projgall/powis/index.html Oldest chocolate in the New World] », ''Antiquity'', vol. 81, n°314, décembre 2007.</ref>. Širom Mezoamerike tokom predkolumbovske civilizacije, zrna kakaovca su često korištena kao [[valuta]].<ref>[http://www.mythinglinks.org/ip~cacao.html « THE LORE & HISTORY OF CHOCOLATE in Latin Americq|access-date =2009-07-10}}</ref> Mogla su se i trampiti, plaćati [[porez]]e i kupovati [[rob]]ove, počevši još od 1000. prije nove ere. Naprimjer, Zontli je jednak 400 zrna, dok je 8000 zrna jednako Xiquipilliju. U meksičkim hijeroglifima, korpa koja sadrži 8000 zrna simbolizira broj 8000.<ref>{{cite web|1=year 2013|url=http://www.chocolat.ch/chocolate.php?page=1|title=History|access-date=27. 4. 2026|archive-date=21. 2. 2007|archive-url=https://archive.today/20070221194212/http://www.chocolat.ch/chocolate.php?page=1|url-status=dead}}</ref>Kasnije, 1576, bilo je potrebno 1200 zrna da bi se dobio jedan [[meksički pezos]].<ref>{{cite book|language=en |author=Annie Perrier-Robert |publisher=Translate-A-Book, Oxford |title=Book of Chocolate |editor=Hachette Illustrated |year=2005 |chapter=14|pages=128 |isbn=978-1-84430-142-3}}</ref>. [[Asteci]] su koristili sistem u kojem je [[ćurka]] koštala stotinu zrna kakapa, a svježi [[avokado]] tri zrna. <ref>http://www.newyorker.com/reporting/2007/10/29/071029fa_fact_buford|access-date=2009-06-09}}</ref>. Kakao je bio rezervisan za [[plemstvo]] i konzumiran u piću zvanom [[čokolada]], razrijeđen u vodi, kojoj su dodavani čili papričica i anato (da bi se dobila crvena boja), a ta smjesa je snažno tucana da bi se na površini formirala gusta pjena. Među Majama se prvenstveno koristio u vjerskim obredima.<ref>{{cite book|language =en|author1=Louis E. Grivetti|author2=Howard-Yana Shapiro| year=2009|title=Chocolate: history, culture, and heritage|publisher=John Wiley and Sons|pages=29-31|isbn=|url=https://books.google.fr/books?id=P4kD4Rf5C6wC&pg=PA9&dq=Chocolate%3A+history%2C+culture%2C+and+heritage+%2B+%22mexica+princess%22}}</ref><ref name="Harwich Vallenilla 2008">Nikita Harwich Vallenilla, Histoire du chocolat|edituon=2|place= Paris, Desjoncquères, 2008 [[ISBN|9782843211058}}.</ref> [[Asteci]], koji ga nisu konzumirali u ritualnom kontekstu, proširili su zrno u druge regije Meksika kako su širili svoju teritoriju.<ref name="Harwich Vallenilla 2008"/> Španci su se prvi put susreli s kakaom (Theobroma – Θεοβρώμα – ''teobroma'', što na [[grčki|grčkom]] znači "hrana bogova") na [[Karibi]]ma 1495, ali su tek nakon osvajanja [[Meksiko|Meksika]] počeli usmjeravati svoju pažnju na zrno. Mlako, gorko piće koje su otkrili nije bilo univerzalno cijenjeno od strane osvajača. Njegovo usvajanje bilo je izuzetno uspješno među kolonijalnom elitom jer su transformirali recept za piće kako bi odgovarao njihovom okusu, dodavanjem šećera ([[šećerna trska]] se brzo aklimatizirala u priobalnim regijama gdje je vruća, vlažna klima omogućavala njen uzgoj u velikim razmjerima). Također su zamijenili [[čili papričice]] začinima koje su poznavali od srednjeg vijeka (prvenstveno [[cimet]]om, uvezenim iz Azije) i počeli su piti toplu čokoladu. Nakon kolonizacije Meksika, kakao je izvezen u matičnu zemlju (kao dio trougaone trgovine) u Evropi i miješan s mlijekom; njegov uspjeh bio je trenutan na španskom dvoru. U Francuskoj, [[Luj XIV]] je nije volio, što je doprinijelo odlaganju njenog usvajanja. U Evropi se čokolada u početku proširila prvenstveno među evropskom elitom, i kao piće i kao slatkiš.<ref name="sucre">Huetz de Lemps, Alain, « Boissons coloniales et essor du sucre », in Flandrin, Montanari (dir.), ''op.cit.'', [[p.|629-641}}.</ref>Međutim, u Meksiku se njegova konzumacija brzo proširila među cijelim stanovništvom. U španskoj koloniji, društvena elita je konzumirala ovo raskošno, toplo i slatko piće, dok je velika većina stanovništva nastavila da ga pije prema predhispanskim običajima. Upotreba zrna kakaovca kao valute, posebno među domorodačkim stanovništvom na [[pijaca]]ma, nije odmah nestala. Ipak, kakao koji se koristio u Meksiku tokom kolonijalnog doba uglavnom je dolazio iz uvoza iz [[Venecuela|Venecuele]], [[Kolumbija|Kolumbije]] i [[Gvatemala|Gvatemale]].<ref>Gonzalez Tascón, Fernández Pérez, « Del chocólatl de los Aztecas a la Compañía Guipuzcoana de Caracas, in Fernández Pérez, Fernando, González Tascón, Ignacio, La agricultura viajera: cultivos y manufacturas de plantas industriales y alimentarias en España y en la América virreinal, Barcelone, Lunwerg Editores, 1991, [[p.|125-135}}.</ref>. Piće je brzo izazvalo sumnju Crkve. Budnost crkvenih vlasti bila je tim veća jer je čokolada bila poznata kao afrodizijak.<ref>Méndez, Maria Agueda, “Una relación conflictiva : la Inquisición novohispana y el chocolate”, in Caravelle : Cahiers du monde hispanique et luso-brésilien|year=1998|number=71|pages=9-21}}</ref>. == Od ploda kakaovca do kakao-praha == [[Plod]] ([[mahuna]] kakaovca sadrži nekoliko desetina sjemenki ili zrna kakaovca) bogat je [[lipid]]ima (50% suhe tvari), [[proteini]]ma, [[fenol]]nim spojevima (flavan-3-oli i flavanoli) i teobrominom, što ga čini bazom sa značajnim nutritivnim potencijalom koji je omogućio razvoj ogromnog izbora čokoladnih proizvoda. Više od pet miliona uzgajivača kakaovca na globalnom jugu proizvodi 5,2 miliona tona zrna (u 2017.).<ref>{{cite web|name = FAOSTAT|year=2017 | title = Cultures, fèves de cacao, | access-date = 2019-04-11 | url = http://www.fao.org/faostat/fr/#data/QC }}.</ref>), opskrbljuju čokoladnu industriju u sjevernim zemljama, proizvodeći čokoladne proizvode u vrijednosti od 47 milijardi eura u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]];<ref>{{cite web | name = Statista | title = Production en valeur de produits chocolatés par pays dans l'UE 2015 | access-date = 2019-04-11 | url = https://fr.statista.com/statistiques/703015/produits-chocolates-production-en-valeur-par-pays-ue/ }}.</ref> U 2015, [[Evropa]] je bila najveće svjetsko tržište čokoladnih proizvoda, sa 49% udjela u prodaji čokoladnih slastica, dok je Sjeverna Amerika držala 21%.%<ref>{{cite web | name = CBI Ministry of Foreign Affairs | title = What is the demand for cocoa in Europe? | access-date= 2019-04-11 | url = https://www.cbi.eu/market-information/cocoa/trade-statistics/ }}.</ref> [[slika:Cocoa husk.jpg|thumb|260px|Ljuske zrna kakaovca: moraju se pažljivo ukloniti jer bi kakao-prahu dale neugodan okus.]] [[slika:Cocoa liquor.jpg|thumb|260px|Transformacija zrna u kakao-masu]] [[slika:Cocoa press cake.jpg|thumb|260px|Kakao-kolač nakon presovanja kakao putera]] [[slika:Cocoa butter p1410148.JPG| thumb|260px|Kakao-maslac]] [[slika:Cocoa-powder-1883108.jpg| thumb|260px|Kakao-prah]] U zemljama koje proizvode kakao, uzgajivači provode prve faze prerade [[plod]]a (ili mahune): berbu, lomljenje mahuna, fermentaciju zrna, sušenje i sortiranje.<ref name=":0">{{cite web|language=fr|author=Futura|title=La transformation du cacao et ses étapes : écabossage, fermentation et concassage|périodique=Futura|date=10/10/2016|lire en ligne=http://www.futura-sciences.com/planete/dossiers/botanique-chocolat-histoire-saveurs-degustation-753/page/4/|access-date=2017-07-18|pages=}}</ref>[[fermentacija|fermentacija]]Fermentirana zrna se zatim prodaju nekolicini multinacionalnih kompanija u industriji čokolade, koje ih prže, drobe i presuju kako bi izdvojile kakao-maslac i kakao-prah te proizvele razne prehrambene proizvode: kakao-prah, čokoladu, čokoladne slastice itd.<ref name=lima>{{cite journal | authors = Lídia J. R. Lima, M. Helena Almeida, M. J. Rob Nout & Marcel H. Zwietering | title = Theobroma cacao L, "The Food of the Gods": Quality Determinants of Commercial Cocoa Beans, with Particular Reference to the Impact of Fermentation | journal = Critical Reviews in Food Science and Nutrition | volume = 51 | year = 2011 | pages = 731-761 }}</ref><ref name=costentin>{{cite book | author1=Jean Costentin | author2=Pierre Delaveau | title=Café, thé, chocolat. Les bienfaits pour le cerveau et pour le corps | publisher=Odile Jacob | year=2010 | pages=272 | isbn= }}</ref><ref name=barel>{{cite book | author=Michel Barel | title=Du cacao au chocolat: L'épopée d'une gourmandise |editor=Éditions QUAE GIE |year=2016, New Edition | isbn= }}</ref><ref name=beckett>{{cite book | authors=Steve T. Beckett, Mark S. Fowler, Gregory R. Ziegler (editors) | title=Beckett's Industrial Chocolate Manufacture and Use | publisher=Wiley-Blackwell; 5 edition | year=2017 | pages=800 | isbn= }}</ref>. Operacije prerade u lancu snabdijevanja koji vodi od stabla kakaovca do čokoladnih slastica mogu se sažeti u sljedeće korake: # Berba mahuna kakaovca (plodova stabla kakaovca): plod, čvrsto pričvršćen za stablo, odvaja se makazama za rezidbu ili mačetom za one koji se nalaze niže, a nožem za rezidbu za ostale; # Otvaranje mahuna sastoji se od lomljenja mahuna kako bi se izvadile sjemenke (ili zrna kakaovca). Svaka mahuna sadrži 30 do 50 sjemenki okruženih bjelkastom, sluzavom pulpom. Ova zrna kakaovca sastoje se od dva [[kotiledon]]a i malog embrija, a sve je zatvoreno u čvrstoj ovojnici ili ljusci. Kotiledoni djeluju kao rezerva hranjivih tvari za razvoj klijanaca, prvenstveno u obliku kakao-maslaca. [[Fermentacija]] vlažnih zrna, ključni korak u razvoju aroma kakaovca, uključuje stavljanje zrna u hrpe ili sanduke i miješanje svaki dan ili svaki drugi dan tokom tri do osam dana, ovisno o sorti. Pulpa je glavni supstrat za fermentaciju, jer osigurava šećere potrebne za rast [[bakterija]]. Fermentacija se sastoji od dvije faze: početnoj anaerobnoj fazi u kojoj dominiraju [[kvasci]], slijedi aerobna faza u kojoj dominiraju bakterije [[sirćetna kiselina|sirćetne kiseline]], tokom koje temperatura raste na 50°C. Kvasci transformiraju [[šećer]]e u [[etanol]], koji bakterije zatim oksidiraju u sirćetnu kiselinu. Može se dogoditi i fermentacija [[mliječna kiselina|mliječne kiseline]], ali to je nepoželjno jer kakau daje pokvaren ili čak aroma štale. Zrna se zatim suše na suncu na cementiranim površinama ili policama jednu do tri sedmice; sadržaj vlage, u početku 55–60%, smanjuje se na približno 7%, a dio sirćetne kiseline koja se stvara tokom fermentacije se eliminira. Ako se tokom fermentacije i sušenja naprave greške, kasnije se ne mogu ispraviti; # "Ocjenjivanje": najfinija zrna kakaa stavljaju se u jutene vreće od 60 kg. Milioni malih poljoprivrednika prodaju svoja fermentirana i sušena zrna (pod nazivom "trgovački kakao") industriji čokolade, koja je visoko koncentrirana u rukama nekoliko multinacionalnih korporacija; # "Prženje" na 100-140°C tokom 40 minuta razvija specifične okuse i arome. Nadalje, smanjuje sadržaj vlage sa 7% na 2,5%, podstiče odvajanje ljuske od zrna i dodatno eliminira [[sirćetna kiselina| sirćetnu kiselinu]] koja se stvara tokom fermentacije. Tokom prženja, Maillardove reakcije proizvode približno 500 isparljivih spojeva koji čokoladi daju aromu, od šećera i [[aminokiselina]]; #"Drobljenje" prženih zrna daje komadiće ljuske, klice (koje se uklanjaju puhalima i sitima) i komadiće kotiledona (zrna kakaa). Zrna se "vruće melju" kako bi se dobila "kakao-masa" ili "kakao-pasta". Ovo je poluproizvod gorkog okusa koji se počinje prodavati pod nazivom "100% kakao nezaslađena čokolada", sa sljedećim navedenim sastavom: 100% kakao-pasta; Presovanje kakao-paste odvaja masni dio, kakao-maslac, od suhe, smeđe tvari, koja formira kolače koji se nazivaju kakao kolači. Ovo odvajanje se odvija u [[hidraulika|hidrauličnim]] presama, donekle sličnim presama za maslinovo ulje, ali uz toplotu kako bi se maslac održao tečnim, i pod visokim pritiskom (do 600 bara) u visokoučinkovitoj industrijskoj opremi. Ovisno o korištenim tehnikama, 30 do 40% [[masti]] može se izdvojiti iz kakao-paste, koja je prvobitno sadržavala oko 50%. Kakao-maslac prvenstveno se koristi u proizvodnji čokolade. Proces prosijavanja: kakao kolači se drobe, a zatim melju u mlinovima s iglama, kako bi se dobio kakaov prah. To je osnova svih čokoladnih aroma: čokoladnih kolačića, čokoladnog sladoleda, čokoladnih mliječnih proizvoda, čokoladnih slatkiša… == Oblici pripreme kakaa == {{glavni|Čokolada}} Kakao se u Evropi koristi u raznim oblicima: * Vruća čokolada (ili kakao u Belgiji i Švicarskoj): napitak napravljen od kakao-praha i mlijeka (ili vode), kojem se obično dodaje zaslađivač; * Tamne čokoladne pločice, pistole ili slatkiši: (kakao-prah, kakao-maslac, često šećeri), kojima se u industrijskoj proizvodnji dodaje fosfatidilholin (sojin lecitin), uglavnom se proizvode u Švicarskoj i Francuskoj; * Mliječna čokolada ili slatkiši: (kakao-prah, kakao-maslac, mlijeko, šećeri), kojima se u industrijskoj proizvodnji dodaje fosfatidilholin (sojin lecitin) ili, u novije vrijeme, lecitin uljane repice; * Bijela čokolada ili slatkiši: (vrlo malo kakaa, kakao-maslac, puno šećera i mlijeka); * Ganache: mješavina čokolade i vrhnja koja se koristi u pecivima; * Praline čokolada: mješavina lješnjaka i/ili [[badem]]a, šećera i mljevene čokolade, koja se koristi za punjenje čokoladnih slatkiša; * [[Liker]] od kakaa: termin se odnosi na tvrdu kakao-pastu, ali se koristi i za [[alkohol]] na bazi kakaa, koji se može napraviti s [[rum]]om, drugim alkoholnim pićem od [[šećerna trska|šećerne trske]] ili [[votka|votkom]]; * Čokoladna pločica: grickalica, koja se najčešće sastoji od keksa prelivenog čokoladom, u obliku pločice; * Kakao supa: suptilna mješavina prstohvata mljevenog kakaa, obično u zdjeli, a zatim se dodaje [[mineralna voda]]. Ovo piće je bilo vrlo popularno u Engleskoj sredinom 19. stoljeća jer se govorilo da ima [[afrodizijak|afrodizijačko]] djelovanje. Također je bilo uobičajeno da ga neki ljudi u [[Magreb]]u miješaju s [[cvjetovi]]ma [[kanabis]]a, kako bi napravili sve vrste peciva. == Uzgoj i sorte kakao zrna == {{glavni|Kakaovac|Stablo kakaovaca}} [[Slika:Cacao pods - Project Gutenberg eText 16035.jpg|thumb|260px|left|upright=0.7| Mahune kakaovca.]] U 2014, tri glavne regije za proizvodnju bile su [[Gvinejski zaljev]], [[Latinska Amerika]] i [[Južna Azija]].<ref>{{cite web|authors=Kokou Edoh Adabe, E. Lionelle, Ngo-Samnick|title=Production et transformation du cacao|publisher=Ingénieurs sans frontières (Cameroun)|ISF Cameroun et Centre technique de coopération agricole et rurale|collection=PRO-AGRO|place=Wageningen, Pays-Bas|year=2014|pages=44|isbn=978-92-9081-553-2|https://publications.cta.int/media/publications/downloads/1801_PDF.pdf?}}</ref>. Kakao se također uzgaja na [[Madagaskar]]u, od 1881.<ref name="BCM1896">{{cite journal| langue=fr | author= Émile Prudhomme | title= Questions agricoles |chapter= De la culture du cacao aux environs de Tamatave | journal= Bulletin du Comité de Madagascar | number= 8 | pages= 13-16 date= 1896 |https://issuu.com/aaleme/docs/bulcomimad081896/13 | access-date 9 mai 2021-05-09}}</ref>. Postoji nekoliko vrsta stabala kakaovca, čija zrna odabiru proizvođači čokolade zbog njihovih različitih okusnih kvaliteta, ovisno o sorti i mjestu proizvodnje. Dugo vremena, rasprostranjenost je bila ograničena na dvije sorte, Forastero i Criollo (kakao), prema Cheesmanovoj morfogeografskoj analizi iz 1944.{{sfn|Cheesman|1944}}. Dodana je i treća sorta, Trinitario, prirodni hibrid prve dvije, kao i neke posebno cijenjene vrste, poput Nacional (kakao) i Cupuaçu. Autohtono stanovništvo, nakon što je milenijima uočavalo razlike među mnogim stablima kakaa, favoriziralo je svoje omiljene primjerke. Prema ovoj mapii, glavne sorte kakaa sada se uzgajaju u sljedećim područjima: [[Datoteka:Main cacao species - World distribution map - blank.svg| thumb|500px|centre|Područja uzgoja i proizvodnje kakaoa<br>'''Legenda''' :<br> *Kreolci (zelena)<br> *Stranci<br> *Trinitari (šatirano [[Centralna Amerika|centralnoameričko]]) ]] Krajem 19. stoljeća, potrošači su iz dijetetskih razloga počeli tražiti proizvode s nižim udjelom šećera. Pojavile su se čokoladne pločice s manje šećera, a samim tim i s visokim udjelom kakaa. Ali na tako visokim razinama, obična zrna kakaa više nisu bila pogodna. Za proizvodnju fine tamne čokolade bila su potrebna visokokvalitetna zrna plemenite sorte, s dobro definiranim porijeklom, i čisti kakao-maslac. === "Criollo" === [[slika:Cabosse de cacao à São Tomé (12).jpg|thumb|upright=0.7| Kakao iz Sao Tomea.]] {{glavni|Criollo (kakao)}} * Porijeklo: [[Amerika|Sjeverna Južna Amerika]], u regiji jezera Maracaibo u sjeverozapadnoj [[Venecuelia|Venezueli]], blizu granice s [[Kolumbija|Kolumbijom]]. * Ovo je prva sorta koju su kultivirali, vjerovatno [[Olmeci]], prije nekih 2.500 ili 3.000 godina. Uzgoj kakaa prenijeli su svojim susjedima, [[Maje|Majama]]. 1522, kada su [[španski konkvistadori]] stigli u [[Meksiko]], otkrili su ovaj kakao s bijelim zrnima. * Plodovi sa šiljastom, bradavičastom mahunom, zelenom ili crvenom, i punomasnom, bijelom jezgrom. * Najnježniji, također daje najfinije i najaromatičnije , slatke i blago gorke. * 1-5% svjetske proizvodnje<ref name=":1"/>. * Uzgaja se prvenstveno u Centralnoj Americi ([[Venecuela]], [[Ekvador]]), u [[Šri Lanka|Šri Lanki]] i [[Indonezija|Indoneziji]]<ref name=":2"/>. Morfogeografska i [[genom]]ska studija iz 2008, koristeći [[mikrosatelit]]sku karakterizaciju [[DNK]] stabla kakaovca, predložila je novu klasifikaciju, uključujući Criollo. {{sfn|Gordon|2008}}. ===''Forastero'' === [[slika:Theobroma cacao - Köhler–s Medizinal-Pflanzen-137.jpg|thumb|upright=0.7|''Theobroma cacao'']] {{glavni|Forastero}} * Porijeklo: [[Amazonija|Amazonski bazen]]. * Kasnije, kada su Španci prodrli u srce Amazonije, otkrili su drugu sortu, s glatkim, žutim [[mahuna]]ma i ravnim, ljubičastim [[sjemenka]]ma. Prvu [[sorta (botanika)|sortu]] (na koju su naišli prilikom iskrcavanja u Meksiku) nazvali su "lokalnom" ili "kreolskom", "criollo" na španskom, kako bi je razlikovali od druge, iz Amazonije, strane sorte za njihovu kulturu, ili "forastero". * Plodovi s "glatkim, žutim mahunama i ravnim, ljubičasto-ljubičastim zrnima." * Najrasprostranjenija i najotpornija sorta, njena zrna imaju gorak okus i kisele note.<ref name=":1"/> *Oko 80% svjetske proizvodnje<ref name=":1">{{cite web|title=The three grand cocoa varieties|url=https://www.barry-callebaut.com/about-us/media/press-kit/history-chocolate/theobroma-cacao-food-gods|site=barry-callebaut.com|access-date=2017-07-21|archive-date=1. 7. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170701201900/https://www.barry-callebaut.com/about-us/media/press-kit/history-chocolate/theobroma-cacao-food-gods|url-status=dead}}.</ref>. * Uglavnom se uzgaja u Africi (75% svjetske proizvodnje forastera dolazi iz [[Centralna Afrika|Centralne Afrike]])<ref name=":2">{{cite web|title=Cocoa/Cocoa beans|url=http://www.tis-gdv.de/tis_e/ware/genuss/kakao/kakao.htm|site=tis-gdv.de|access-date=2017-07-21}}.</ref>), [[Brazil]]a i [[Ekvador]]a<ref name=":1"/>. === ''Nacional'' === {{glavni|Nacional (kakao)}} Dalje na zapad, u velikim šumama [[Andi|Anda]], ljudi su odabrali sortu izvedenu iz Forastera. Mahune su žute, a sjemenke ljubičaste, nešto mesnatije od onih kod Forastera. Međutim, njihova aroma je drugačija, nježnija.<ref>{{cite web|url=http://www.icco.org/questions/varieties.htm|title=What are the varieties of cocoa?|date=21, july, 1998|site=International Cocoa Organization|access-datec=2010-12-26|archiveurl=https://web.archive.org/web/20060218083848/http://www.icco.org/questions/varieties.htm|access-date=2006-02-18}}</ref>Karakteriziraju ga note cvijeća, [[jasmin]]a i cvijeta [[narandža|narandže]]. Ovo je poznata aroma "arriba", koja se nalazi u današnjem Ekvadoru. Ekvadorci, ponosni na ovu sortu kakaa, nazivaju je "nacional" ili "arriba nacional".{{sfn|Ramsey, 2017|p=73}}. ==== Nove podjele sorte ''forastero'' (2008) ==== [[geomorfologija|Morfogeografska]] i [[genom]]ska studija iz 2008, koja je predložila novu klasifikaciju, dijeli forasterose na osam varijanti (ili preciznije, na skupove sa uporedivim [[genski klaster|genskim klasterima]])<ref>{{cite journal | authors = Juan C. Motamayor, Philippe Lachenaud, Jay Wallace da Silva e Mota, Rey Loor, David N. Kuhn, J. Steven Brown,Raymond J. Schnell | title =Geographic and Genetic Population Differentiation of the Amazonian Chocolate Tree (Theobroma cacao L) | journal = PLoS ONE | volume =3 | number =10 | year = 2008 | pages = | url texte =https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0003311 }}</ref>{{sfn|eCacaos|2014}}: {{refbegin|2}} * Amelonado * Contamana (kakao) * Curaray (kakao) * Guiana (kakao) * Iquitos (kakao) * Marañon (kakao) * Nanay (kakao) * Purús. {{refend|2}} [[slika:Cacao Genetic Clusters.png|thumb|upright=1.7|Sorte identifikovane putem morfogeografske i [[genom]]ske analize.]] [[slika:Cacao au Jardin des Plantes et de la Nature de Porto.jpg| thumb|260px|Kakao u [[Vrt biljaka i prirode|Vrtu biljaka i prirode]] u Portu, [[Benin]].]] Ova klasifikacija sastoji se od podjele tipa Forastero na osam [[genetika|genetički]] različitih tipova, uključujući Amelonado, koji je već prethodno identifikovan. Nacional ostaje odvojen,{{sfn|Gordon|2008}}, a studija ostaje otvorena za daljnje podjele. === ''Trinitario'' === {{glavni|Trinitario}} [[Slika:Trinitario Cacao.jpg| thumb|270px| Trinitario]] *Uključuje 10–20% svjetske proizvodnje. * To je hibrid nastao spontanim križanjem sorti Criollo i Forastero. Pojavio se u 18. stoljeću na otoku [[Trinidad]], nakon što je tropski ciklon/uragan gotovo potpuno uništio usjeve Criollo 1727.<ref name=":1"/>. * Kombinuje otpornost kakaovca Forastero sa delikatnim, iako manje intenzivnim, aromama kakaovca Criollo. * Uzgaja se prvenstveno u Meksiku, [[Karibi]]ma, Kolumbiji, Venecueli i dijelovima jugoistočne Azije. Dugo vremena, porijeklo stabala kakaovca ostalo je misterija, jer su izgledala toliko različito čak i unutar iste vrste. Tek su [[genetičko testiranje|genetička istraživanja]] riješila problem i omogućila klasifikaciju različitih sorti. Trinitario je isključen iz morfogeografske i genomske studije iz 2008. (Gordon, 2008) jer ostaje korak u razumijevanju genetičkog [[nasljeđivanje|naslijeđa]] stabala kakaovca (Motomayor et al, 2008). === Ostale sorte === [[Datoteka:Deux cacaos.jpg| thumb|260px| Dvije mahune kakaa u [[Benin]]u.]] Suočene s rizikom globalne nestašice, nove [[klon]]irane [[hibridizacija|hibridne sorte]] se brzo šire, poput Colección Castro Naranjal 51 (CCN-51), koju je 1965. stvorio ekvadorski agronom Homero Castro. Ova sorta je otpornija na epidemije koje pogađaju tradicionalne sorte i produktivnija je. U početku marginalizirana zbog svoje kiselosti i gorčine, CCN-51 je u međuvremenu postigla određeni uspjeh, 1990.<ref>{{cite book|authors=Eduardo Crespo del Campo, Fernando Crespo Andía|title=Cultivo y beneficio del cacao CCN51|publisher=Editorial el Conejo|year=1997|pages total=136|isbn=}}</ref>, Međutim, stručnjaci su 2010-ih procijenili da se [[genetička raznolikost]] i specifični okusi [[ekvador]]skog kakaa gube zbog njihovih većih prinosa. {{sfn|Ramsey, 2017|p=72}}. == Ekonomija kakaoa == U 2017, globalno izvozno tržište kakaa iznosilo je 9,274 milijarde američkih dolara.<ref>{{cite web | name = FAO STAT | title = Cultures et produits animaux | access-date = 2019-08-11 | url = http://www.fao.org/faostat/fr/#data/TP }}.</ref>. Nakon što su dostigle vrhunac 1977, cijene kakaa su pale, a zatim su se srušile tokom 1990-ih. To je bilo zbog ponavljajuće globalne proizvodnje koja je premašivala potrošnju i akumulacije viškova iz prethodnih godina.<ref>[http://unctad.org/infocomm/francais/cacao/prix.htm Unctad]</ref>. U periodu 2013-2014, cijena se kretala između 2580 dolara po toni (oktobar 2013.) i 3100 dolara po toni (juni 2014.)<ref>[[citte web|http://www.icco.org/about-us/international-cocoa-agreements/cat_view/30-related-documents/45-statistics-other-statistics.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160520152951/http://www.icco.org/about-us/international-cocoa-agreements/cat_view/30-related-documents/45-statistics-other-statistics.html |date=20. 5. 2016 }} The Cocoa Market Situation, 2014, ICCO|access-date=2016-05-16}}</ref>. Od globalnog tržišta čokolade vrijednog 100 milijardi dolara, samo šest milijardi dolara ide poljoprivrednicima. Poljoprivrednici odgovorni za berbu kakaa često žive u ekstremnom siromaštvu. [[Gana]] i [[Obala Slonovače]] su 2019. odlučile obustaviti proizvodnju kakaa kako bi postigle manje nepovoljnu raspodjelu bogatstva od proizvođača za Afrikance.<ref>{{cite journal|language=fr|title=Menace sur le chocolat après la suspension des ventes de cacao du Ghana et de la Côte d’Ivoire|journal=Le Monde|date=2019-06-13|url.https://www.lemonde.fr/afrique/article/2019/06/13/menace-sur-le-chocolat-apres-la-suspension-des-ventes-de-cacao-du-ghana-et-de-la-cote-d-ivoire_5475673_3212.html|access-date =2019-06-14|pages=}}</ref>. === Proizvodnja === [[Datoteka:Cultivateurs de cacao.jpg|thumb|Sušenje kakao zrna.]] Proizvodnja kakao zrna u 2017, prema FAOstatu, iznosila je 5,2 miliona tona, uz stalan porast od 2003. nakon stagnacije između 3 i 2,2 miliona tona od 1995. do 2002. Uglavnom ga proizvode mali poljoprivrednici (95%), koji predstavljaju 6,5 miliona proizvođača.<ref>{{cite journal|langue=en|title=Chocolate Farmers Could Benefit from Newly Sequenced Cacao Genome|journal=Science Daily|year=2010 |url texte=http://www.sciencedaily.com/releases/2010/09/100915113512.htm}}</ref>): U Africi, ovi plantažeri predstavljaju najveći dio proizvodnje (90% plantaža je manje od 10 hektara, ali se lateritna tla brzo iscrpljuju obrađivanjem). U Aziji postoje uz velike plantaže, koje dominiraju u [[Brazil]]u. Zemlje u razvoju (poput [[Brazil]]a i [[Malezija|Malezije]]) ili tradicionalni veliki proizvođači ([[Obala Slonovače]], [[Gana]]) postepeno napuštaju ovu kulturu, koja se smatra nedovoljno profitabilnom u poređenju s uzgojem [[kaučukovac|kaučukovca]], koji ga obično istiskuje.<ref>{{cite journal| author=Christelle Guibert| title=Mangez du chocolat, il va coûter le prix du caviar|journal =Ouest-France| date=2010|number=20147| pages=43| access-date=2010-11-27}}</ref>. Dakle, [[paraziti]] i [[bolesti]] uzrokuju gubitke, prema procjeni iz 1999, od približno 30% svjetske proizvodnje.<ref>{{cite web|url=http://www.eufic.org/article/fr/page/FTARCHIVE/artid/avenir-prometteur-cacao/|title=Un avenir prometteur pour le cacao|date=1999|publisher=Conseil européen de l'information sur l'alimentation (EUFIC)|pristupljreno=[[date-|6=16|7=septembre|8=2010|access-date=27. 4. 2026|archive-date=25. 8. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100825201940/http://www.eufic.org/article/fr/page/FTARCHIVE/artid/avenir-prometteur-cacao/|url-status=dead}}|access-date = 2023-10-28}}.</ref> Virus otečenih izdanaka kakapa (CSSV) izgleda je nestao 1950-ih, ali se ponovo pojavio 2003. u Obali Slonovače. Prema podacima [[Svjetska banka| Svjetske banke]], više od polovine uzgajivača kakaa u Obali Slonovače živi ispod granice siromaštva, zarađujući manje od 1,20 dolara dnevno. U [[prosjek]]u, proizvođači kakaa primaju 5% prihoda, osim u okviru sporazuma o poštenoj trgovini koje su certificirale nevladine organizacije kao što su Fair Trade, Rainforest Alliance ili UTZ. [[Ujedinjene nacije]] su zabrinute zbog ove nejednake raspodjele. Nizak nivo prihoda proizvođača je glavni izazov s kojim se suočava ekonomija kakaa. (..) Cijene moraju biti dovoljno isplative za proizvođače, a proizvodnja efikasnija, kako bi im se garantovao pristojan prihod.<ref>[http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=35078&Cr=unctad&Cr1 Konferencija Ujedinjenih nacija o kakau 2010.]</ref> [[citat|Prema Cocoa Barometru iz 2015, većina velikih proizvođača čokolade, sa izuzetkom Mondelēza i Nestléa, obavezala se da će koristiti 100% održivi ili certificirani kakao do 2020. Najveći od njih su Mars, Hershey, Lindt & Sprüngli i Ferrero..}}<ref>[[en}} [[pdf}}[http://www.cocoabarometer.org/Home.html Cocoa Barometer 2015] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160526161712/http://www.cocoabarometer.org/Home.html |date=26. 5. 2016 }} cocoabarometer.org, access-date decembra 2016.</ref>. Inicijative poput CocoaAction, koju je 2014. pokrenula Svjetska fondacija za kakao, imaju za cilj obuku novih uzgajivača kakapa, promociju pristupa gnojivima, upotrebu produktivnijih sorti i borbu protiv dječjeg rada u uzgoju kakaa.<ref>{{Cite web |url=http://worldcocoafoundation.org/about-wcf/cocoaaction/ |title=CocoaAction |access-date=27. 4. 2026 |archive-date=28. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150928204646/http://worldcocoafoundation.org/about-wcf/cocoaaction/ |url-status=dead }}</ref>Međutim, prema istraživanju sektora kakoa u Obali Slonovače koje je 2019. sprovelo Univerzitet u Čikagu, skoro 800.000 djece i dalje radi u industriji kakaa. <ref name="nawa">{{cite web|url=https://www.lemonde.fr/afrique/article/2021/05/12/en-cote-d-ivoire-la-difficile-lutte-contre-le-travail-des-enfants-dans-le-cacao_6079965_3212.html|title=En Côte d’Ivoire, la difficile lutte contre le travail des enfants dans le cacao|date=2021|publisher=AFP et Le Monde}}.</ref>, a neke od njihovih praksi čak podsjećaju na [[dječje ropstvo]].<ref name="nawa"/>. Druge nedavne akcije su se dogodile u Obali Slonovače, poput Operacije Nawa 2 u maju 2021. Njen cilj je pronaći djecu koja se iskorištavaju u proizvodnji kakaa i upisati ih u školu. [[Klimatske promjene]] počinju uticati na proizvodnju kakaa u zapadnoj Africi, posebno zbog neredovnih [[padavina]].<ref name=monde>[[site journal |languagee=fr |title=La chute du cours du cacao a un lien direct avec la pauvreté qui sévit en Afrique de l’Ouest|journal=Le Monde |date=2019-11-01 |https://www.lemonde.fr/afrique/article/2019/11/01/la-chute-du-cours-du-cacao-a-un-lien-direct-avec-la-pauvrete-qui-sevit-en-afrique-de-l-ouest_6017689_3212.html |access-date=2019-11-02}}</ref>. == Proizvođači == Glavni proizvođači kakao zrna u 2017. bili su: * u Africi: [[Obala Slonovače]] 39% (rast), [[Gana]] 17% (dvostruka tonaža od 2002.), [[Nigerija]] 6,3% (opada), [[Kamerun]] 5% (snažan rast od 2002.). * u Jugoistočnoj Aziji: [[Indonezija]] 13% * u Latinskoj Americi: [[Brazil]] 4,5%, [[Ekvador]] 3,9%, [[Peru]] 2,3% Između 2013. i 2017, proizvodnja kakao zrna u Obali Slonovače porasla je za 40%, što je zemlju postavilo daleko ispred sa 39% globalne proizvodnje. U 2017, 89% globalne proizvodnje (5,2 miliona tona) dolazilo je iz sedam najvećih zemalja proizvođača. Četiri glavna afrička proizvođača (Obala Slonovače, Gana, Nigerija i Kamerun) činili su 68% globalne proizvodnje. [[Latinska Amerika]], područje porijekla kakaa, bila je sljedeća. [[Azija]] bilježi pad proizvodnje. Uz ove glavne zemlje proizvođače, postoje i zemlje porijekla biljke ([[Venecuela]], [[Trinidad i Tobago]], [[Ekvador]] i [[Tanzanija]]) čija je proizvodnja mala, ali poznata po kvalitetu i delikatnim aromama. Visoko cijenjeni od strane poznavalaca, ovi proizvodi su doživjeli preporod od sredine 1990-ih. Nadalje, neke zemlje su se specijalizirale za organski kakao, kao što je [[Dominikanska Republika]], koja proizvodi 60% svjetskog organskog kakaa, Meksika i Bolivije. [[Brazil]] je značajno opao zbog rastućih troškova rada i razornih posljedica bolesti vještičje metle, čije je iskorjenjivanje radno intenzivno. Prema FAOSTAT-u, glavne zemlje proizvođači u 2013. i 2017.<ref>[[citr web web|title=FAOSTAT|url=http://faostat3.fao.org/browse/Q/QC/F|site=faostat3.fao.org|consulté le=2016-11-27}}.</ref><ref name=fao>{{cite web |title=FAOSTAT|url=http://www.fao.org/faostat/fr/#data/QC|site=fao.org|access-date=2019-04-19}}.</ref> zrna kakaivca, kao šio su: {| | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=6 | Glavne zemlje proizvođači kakao zrna (tržišni kakao)<br>prema FAOSTAT-u<ref name=fao/> |--- ! !Država !Proizvodnja (tona)<br>2013. !% Svjetske<br> 2013 !Proizvodnja<br> 2017 ! % Svjetske<br>2017 |- |1 |[[Obala Slonovače]] |1.449.000 |31,6% |2.034.000 |39% |- |2 | [[Gana]] |835.500 |18,2% |883.652 | 17% |- |3 | [[Indonezija]] |777.500 |17% |659.776 |13% |- |4 | [[Nigerija]] |367.000 |8% |328.263 |6,3% |- |5 | [[Kamerun]] |275.000 |6% |295.028 |5% |- |6 | [[Brazil]] |295.028 |5,6% |235.809 |4,5% |- |7 | [[Ekvador]] |128.400 |2,8% |205.955 |3,9% |- |8 | [[Meksiko]] |82.000 |1,8% |27.287 |0,5% |- |9 | [[Peru]] |71.200 |1,5% |121.825 |2,3% |- |10 | [[Dominikanska Republika]] |68.000 |1,5% |86.599 |1,6% |- ! colspan="2" |Ukupno u svijetu !4.586.000 !100% ! 5.201.108 ! 100% |} | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=3 | Zrna kakoa |--- |- !Država !Proizvodnja<ref>[https://lechocolatierivoirien.com/blogs/musee-du-cacao/top-10-des-pays-producteurs-de-cacao ''10 zemalja proizvođača kakoa''], 2. oktobar 2024.</ref><br> 2024.<br><small>hiljade t</small> |- |1 |[[Obala Slonovače]] | align="right" | 1.800 |- |2 | [[Gana]] | align="right" | 501 |- | 3 | [[Ekvador]] | align="right" | 430 |- | 4 | [[Nigerija]] | align="right" | 315 |- | 5 | [[Kamerun]] | align="right" | 300 |- | 6 | [[Brazil]] | align="right" | 220 |- | 7 | [[Indonezija]] | align="right" | 160 |- | 8 | [[Peru]] | align="right" | 150 |- | 9 | [[Dominikanska Republika]] | | align="right" | 70 |- | 10 | [[Papua Nova Gvineja]] | | align="right" | 45 |- ! colspan="2" | Ukupno za svijet ! | align="right" | 4.449 |} |} {| | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=6 | Glavne zemlje proizvođači kakao zrna (tržišni kakao)<br>prema FAOSTAT-u<ref name=fao/> |--- ! !Država !Proizvodnja (tona)<br> 2013. !% Svjetske<br> 2013. !Proizvodnja<br> 2017. ! % Svjetske<br>2017. |- |1 |[[Obala Slonovače]] |1.449.000 |31,6% |2.034.000 |39% |- |2 | [[Gana]] |835.500 |18,2% |883.652 | 17% |- |3 | [[Indonezija]] |777.500 |17% |659.776 |13% |- |4 | [[Nigerija]] |367.000 |8% |328.263 |6,3% |- |5 | [[Kamerun]] |275.000 |6% |295.028 |5% |- |6 | [[Brazil]] |295.028 |5,6% |235.809 |4,5% |- |7 | [[Ekvador]] |128.400 |2,8% |205.955 |3,9% |- |8 | [[Meksiko]] |82.000 |1,8% |27.287 |0,5% |- |9 | [[Peru]] |71.200 |1,5% |121.825 |2,3% |- |10 | [[Dominikanska Republika]] |68.000 |1,5% |86.599 |1,6% |- ! colspan="2" |Ukupno u svijetu !4.586.000 t !100% ! 5.201.108 ! 100% |} | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=3 | Zrna kakaa |--- |- ! !Država !Proizvodnja (tona)<ref>Čokoladioničar iz Obale Slonovače, [https://lechocolatierivoirien.com/blogs/musee-du-cacao/top-10-des-pays-producteurs-de-cacao ''10 zemalja proizvođača kakoa''], 2. oktobar 2024.</ref><br> 2024<br><small>hiljade t</small> |- |1 |[[Obala Slonovače]] | align="right" | 1.800 |- |2 | [[Gana]] | align="right" | 501 |- | 3 | [[Ekvador]] | align="right" | 430 |- | 4 | [[Nigerija]] | align="right" | 315 |- | 5 | [[Kamerun]] | align="right" | 300 |- | 6 | [[Brazil]] | align="right" | 220 |- | 7 | [[Indonezija]] | align="right" | 160 |- | 8 | [[Peru]] | align="right" | 150 |- | 9 | [[Dominikanska Republika]] | align="right" | 70 |- | 10 | [[Papua Nova Gvineja]] | align="right" | 45 |- ! colspan="2" |Ukupno u svijetu ! align="right" | 4.449 |} |} Suočene s vrlo nestabilnim tržištem i kako bi zaštitile svoje interese, glavne zemlje proizvođačice i pridružene industrije udružile su se u međuvladinu organizaciju za saradnju i lobiranje: COPAL (Savez zemalja proizvođača kakapoa). Ovu organizaciju su u januaru 1962. osnovale vlade pet glavnih zemalja proizvođača kakaa, koje su se tim povodom sastale u [[Abidžan]]u, [[Obala Slonovače]]. Osnivači su bili [[Gana]], [[Nigerija]], [[Brazil]], [[Obala Slonovače]] i [[Kamerun]], a kasnije im se pridružilo još pet zemalja: [[Dominikanska Republika]], [[Gabon]], [[Malezija]], [[Sao Tome i Principe]] i [[Togo]]. Ove zemlje proizvode približno 75% svjetske proizvodnje kakaa.<ref>{{cite web|lang=en|url=http://www.copal-cpa.org/|title=Présentation de la COPAL : Cocoa Producing Countries Alliance|access-date=2014-09-07}}.</ref>. COPAL se upravlja "Abidžanskom poveljom". Njegovo sjedište je u [[Lagos]]u, [[Nigerija]]. <gallery widths="330" heights="220" mode="packed" natpis="Razvoj globalne proizvodnje kakaa između 1961. i 2023." ([[FAO]])"> Cocoa-beans-production-by-region.png| Širom svijeta, ovisno o regiji Cocoa-bean-production-Asia.png| U Aziji i [[Okeanija|Okeaniji]] Cocoa-bean-production-America.png|[[Amruka]] Cocoa-bean-production-Africa.png|[[Afrika]] Cocoa-bean-production-map-2023.png| Situacija u 2023. </gallery> === Izvoz, uvoz i prerada === Prema [[FAOSTAT]]-u, glavne zemlje izvoznice kakao zrna su <ref name=fao2>{{cite web | name = FAOSTAT | title = Cultures et produits animaux | access-date = 2019-09-11 | url = http://www.fao.org/faostat/fr/#data/TP }}.</ref>. {| class="wikitable alternance center" ! colspan=2| Zemlje izvoznice kakao zrna<br>u 1000 američkih dolara, prema FAOSTAT<ref name=fao/> |--- !Država !Izvoz (tona)<br> 2017 |-- | [[Obala Slonovače]] || align="right" | [[formatnum:3505214}} |-- | [[Gana]] || align="right" | [[formatnum:1642052}} |--- | [[Nigerija]] || align="right" | 598.189 |-- | [[Ekvador]] || align="right" | 589.750 |-- | Svijet || align="right" | [[formatnum:9274435}} |} U 2017, izvoz zrna kakaa iznosio je 3,89 miliona tona od proizvedenih 5,20 miliona tona (FAOstat<ref name=fao2/>). U periodu 2008/09, izvoz kakao zrna iznosio je 2,3 miliona tona (od proizvedenih 3,5 miliona tona). <ref name="ICCOreport2009">[http://www.icco.org/pdf/An_report/AnnualReport20082009.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101122112139/http://www.icco.org/pdf/An_report/AnnualReport20082009.pdf |date=22. 11. 2010 }} ICCO Report 2009 - production [[p.|15}} et [[p.|35}}</ref>). Na ovaj način se udio izvoza u globalnoj proizvodnji povećao sa 65% na 75%. Glavni izvoznici kakoa su isti kao i proizvođači, s izuzetkom Brazila i Malezije, koji značajan dio prerađuju lokalno. Zahvaljujući lokalnim pogonima, [[Nizozemska]], [[Njemačka]] i [[Belgija]] su glavni dobavljači. {| class="wikitable alternance center" ! colspan=2| Zemlje uvoznice kakao zrna<br>u 1.000 američkih dolara, prema FAOSTAT-u<ref name=fao/> |- !Izvoz (tona) !Zemlja<br> 2017 |- | [[Nizozemska]] || align="right" | [[formatnum:2478584}} |- | [[Sjedinjene Američke Države]] || align="right" | [[formatnum:1218220}} |- | [[Njemačka]] || align="right" | [[formatnum:1182357}} |- | [[Belgija]] || align="right" | [[formatnum:806660}} |- | [[Malezija]] || align="right" | [[formatnum:694204}} |- | [[Indonezija]] || align="right" | [[formatnum:467073}} |- | [[Francuska]] || align="right" | [[formatnum:396785}} |- | Svijet || align="right" | [[formatnum:9274435}} |} Glavni uvoznici kakao zrna su industrijalizirane zemlje Sjevera, koje čine više od 80% potrošnje proizvoda od kakao zrna.<ref name="import">[http://econegociosagricolas.com/ena/files/Assessment_of_the_Movements_of_Global_Supply_and_Demand_2006.pdf Consommation de chocolat et cacao par pays ([[p.|14-18}}) ]</ref>. Transakcije (najčešće u obliku fermentiranih i sušenih zrna) prvenstveno se odvijaju iz južnih zemalja u sjeverne zemlje ([[Evropa]], [[SAD|Sjedinjene Američke Države]] i [[Japan]], gdje se odvija većina prerade). Postoje dva tržišta za kupovinu kakaa: Londonska berza i Njujorška berza. Sektor kakapa globalno nadgleda ICCO (Međunarodna organizacija za kakao), a relevantni dokument je "Međunarodni sporazum o kakau iz 2001.". Ovaj sporazum se redovno obnavlja.<ref>{{Cite web |url=http://www.cgeci.org/cgeci/index.php?option=com_content&view=article&id=542:cacao-le-7e-accord-a-ete-singe-a-geneve&catid=54 |title=7. international sur le cacao (2010) |access-date=27. 4. 2026 |archive-date=27. 4. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140427024944/http://www.cgeci.org/cgeci/index.php?option=com_content&view=article&id=542:cacao-le-7e-accord-a-ete-singe-a-geneve&catid=54 |url-status=dead }}</ref>; la dernière fois en juin 2010</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.icco.org/pdf/agree10french.pdf |title=ICCO accord 2010 - exportation &#91;&#91;p.{{!}}32}} |access-date=27. 4. 2026 |archive-date=6. 1. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120106163338/http://www.icco.org/pdf/agree10french.pdf |url-status=dead }}</ref>. Nizozemska (26,7%), Sjedinjene Američke Države (13,1%), Njemačka (12,7%), Belgija (8,6%), Malezija (7%), Indonezija (5%) i Francuska (3,2%) su najveći uvoznici kakao zrna. Prerađivači kakaa su velike kompanije koje kupuju zrna, prže ih, ljušte i prerađuju ih u proizvodnju kakao-mase. Do 2013. ovim sektorom industrije dominirale su četiri multinacionalne kompanije koje su prerađivale 45% proizvedenih zrna. Od tada su se prerađivači još više konsolidovali: belgijsko-švicarska kompanija Barry Callebaut preuzela je Petra Foods, gurajući je na vrh tržišta prerađivača kakaa. Sjevernoamerička kompanija Cargill finalizirala je akviziciju ADM-ove divizije za kakao 2015. Zajedno, Cargill i Barry Callebaut prerađuju gotovo 60% proizvedenih zrna kakaa. Kao što Michel Barel primjećuje.<ref name=barel/> Pojava ovih industrijskih giganata ilustruje ogromnu neravnotežu moći između miliona malih proizvođača, koji posjeduju samo nekoliko hektara, i multinacionalnih kompanija koje kupuju hiljade tona kakoa. Godine 1988, Nestlé je preuzeo Rowntree Mackintosh i postao najveći svjetski proizvođač čokolade i čokoladnih slatkiša.<ref>[http://recherche.prodimarques.com/leader-chocolat-groupe-production-cacao.html Prodimarques - Nestlé]</ref> Tokom sezone 2022–2023, sektor je proizveo otprilike 116.000 tona manje nego što su kupci očekivali, što je povećalo cijenu kakaa.<ref>{{cite web|url=https://www.rfi.fr/fr/podcasts/chronique-des-mati%C3%A8res-premi%C3%A8res/20230905-hausse-continue-des-prix-du-cacao-depuis-plusieurs-mois|title= Continuous rise in cocoa prices for several months now|date=6. September 2023|publisher=Radio France Internationale|author=Marie-Pierre Olphand}}</ref> == Svojstva kakaa == Ova svojstva su povezana sa sastavom kakaa, posebno njegovim masnim sastojcima komponenta, kakao-maslac. Neka od ovih svojstava izgledaju korisna za zdravlje, dok druga nisu. == Sastojci == {{glavni|Sastav kakao-praha}} {{glavni|Zdravstveni efekti čokolade}} {{Nutritivna vrijednost|ime=Kakao, suhi prah, nezaslađen | kJ = 954 | carbs = 57.90 g of which fibre approx. 33 g | fat = 13.70 g | protein = 19.60 g | water = 3.00 g | calcium_mg = 128 | iron_mg = 13.86 | phosphorus_mg = 734 | magnesium_mg = 499 | manganese_mg = 3.837 | sodium_mg = 21 | potassium_mg = 1524 | zinc_mg = 6.81 | Selenium_iu = 14.3 | caffeine = 230 mg | opt1n= [[Theobromine]] | opt1v= 2060 mg | source_usda = 1 | note=[https://fdc.nal.usda.gov/food-details/169593/nutrients Link to USDA Database entry] }} === Pozitivni aspekti === * Kakao-maslac sadrži vitamin E, koji ima [[antioksidans|antioksidativna]] djelovanja. * Zrna prirodno sadrže značajne količine [[polifenol]]a, antioksidacijskih molekula, koje se suprotstavljaju oksidirajućim supstancama koje su štetne za ćelije, uključujući [[slobodni radikali| slobodne radikale]]: zagađivače, zračenje (sunce), [[alkohol]], [[duhan]]ski dim itd. Među antioksidansima su [[ferulna kiselina]], koja kakau daje slatku aromu, i [[flavonoid]]i ([[katehin]] i [[epikatehin]]), dva snažna [[antioksidans]]a poznata po tome što pomažu u borbi protiv [[starenje| starenja]] [[koža|kože]], uzrokovanog vanjskim agresorima. * Kakao-maslac također može nahraniti kožu ([[usne]]) i stimulirati sintezu [[kolagen]]a, vraćajući elastičnost i tonus koži; * [[Metilksantin]]i su zakođer prisutni u kakau. Pripadaju istoj porodici [[alkaloid]]a kao i oni koji se nalaze u [[kahva|kahvi]] i [[čaj]]u: [[kofein]], [[teofilin]] i [[teobromin]]. Teobromin je prisutan u koncentraciji od 1,5 do 3% u zrnu kakoa.<ref name="merck">{{cite book|title=The Merck index, 13 edition|year=2001|publisher=Merck|isbn=0-911910-13-1}}</ref>. U malim količinama ima prepoznatljiv lipolitski učinak, a u manjoj mjeri antitusičko, vazodilatacijsko, diuretičko, bronhodilatacijsko i stimulativno djelovanje. Ovaj posljednji učinak mogao bi se pripisati i maloj količini kofeina, koju kakao također sadrži. [[Anandamid]] je supstanca koja djeluje na iste receptore kao i [[kanabis]]. Prisutan je u vrlo malim količinama. Diskutabilno je da li može proizvesti [[uforija|euforijske]] i [[sedativ]]ne učinke za koje je odgovoran pri većim [[koncentracija]]ma. Redovna konzumacija kakoa može [[hipotenzija|sniziti]] [[krvni pritisak]] i kardiovaskularnu [[smrtnost]] kod starijih osoba. |jour<ref>Buijsse B, Feskens EJ, Kok FJ, Kromhout D, [http://archinte.ama-assn.org/cgi/content/full/166/4/411 ''Cocoa intake, blood pressure, and cardiovascular mortality: the Zutphen Elderly Study''], Arch Intern Med, 2006;166:411–417</ref> i kod pacijenata koji su imali [[infarkt miokarda]]<ref>{{cite journal|authors= Janszky I, Mukamal KJ, Ljung R et Als|year=2009|title=''Chocolate consumption and mortality following a first acute myocardial infarction: the Stockholm Heart Epidemiology Program''| [http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1365-2796.2009.02088.x/abstract|journal= J Intern Med|number=266|pages=48–257</ref>. Međutim, ovi podaci se zasnivaju isključivo na opservacijskim, a ne intervencijskim studijama. Studija koju je proveo Univerzitet Sjeverne Karoline iz novembra 2020. sugerira da specifični poli[[fenol]]i (flavan-3-oli i [[proantocijanidin]]i) koji se nalaze u [[grožđe|grožđu]] muskadin (''Vitis rotundifolia''), zelenom čaju, kakau i tamnoj čokoladi mogu uticati na sposobnost virusa SARS-CoV-2 da se veže za ljudske ćelije, čime se smanjuje stopa [[infekcija]] i prenosa virusa koji uzrokuje [[COVID-19]].<ref>{{cite journal |autor1=Yue Zhu |author2=De-Yu Xie |title=Docking Characterization and in vitro Inhibitory Activity of Flavan-3-ols and Dimeric Proanthocyanidins Against the Main Protease Activity of SARS-Cov-2 |journal=Frontiers – Frontiers in Plant Science |date=2020 |https://www.frontiersin.org/articles/10.3389/fpls.2020.601316/full |doi=10.3389/fpls.2020.601316 |access-date=2021-01-04}}</ref>. === Negativni aspekti === Kod nekih [[životinja]], poput [[pas]]a, kakao je snažan [[toksin]]; 200 grama može biti dovoljno da ubije malog psa.<ref>{{cite web|title=Pourquoi ne pas donner de chocolat au chien|url=http://www.animalerieenligne.fr/blog/pourquoi-ne-pas-donner-de-chocolat-au-chien|site=animalerieenligne.fr|date=2016|access-date=2016-05-28}}</ref> Simptomi trovanja čokoladom kod pasa uključuju: iritabilni želudac, [[povraćanje]], abnormalno slinjenje, [[umor]] i gubitak [[svijest]]i. Kod pasa i mnogih drugih životinja, može uzrokovati trovanje [[teobromin]]om. <ref>{{cite web| title= Chocolate poisoning in dogs| url=https://www.wanimo.com/veterinaire/urgences-du-chien/intoxication-par-le-chocolat-chez-le-chien.html | site=WanimoVéto |access-date=2024-08-18}}</ref> Za neke [[botanika|botanićčare]], postoji daleko od potpunog konsenzusa o prehrambenim ili medicinskim prednostima kakoa: * Čisti kakao je vrlo gorak i zbog toga se dodaju šećer i masti da bi se zasladio. Ovo može biti štetno za kardiovaskularni sistem i doprinijeti [[gojaznost]]i jer čokolada ima visok sadržaj [[kalorija]] (500 kcal na 100 g), dok druga pića s visokim sadržajem zaštitnih polifenola sadrže vrlo malo (naprimjer, zeleni čaj); * [[Bioraspoloživost]] flavonoida je varijabilna i ovisi o djelovanju crijevne flore; kakao-maslac je prilično neprobavljiv zbog visokog sadržaja [[stearinska kiselina|stearinske]] i [[masne kiseline|masnih kiselina]]. == Uticaj na okolinu == === Evropska uredba o zabrani proizvoda povezanih s deforestacijom === [[glavni|Uvezena deforestacija}} Evropska uredba o zabrani proizvoda povezanih s deforestacijom usvojena je od strane Evropskog parlamenta u srijedu, 19. aprila 2023. * kakao u [[zrna kakaovca|zrnima kakaovca]] i komadići zrna, sirovi ili prženi; * [[kakao-pasta]]; * [[kakao-maslac|maslac]], [[kakao-mast|mast]] i [[kakao-ulje]]; * kakao-prah; * [[čokolada]] i drugi prehrambeni proizvodi koji sadrže kakao. == Olovo i trovanje olovom == Uočeno je da kakao i čokoladni proizvodi gotovo uvijek sadrže relativno visoke nivoe [[olovo|olova]], nivoe koji se ne mogu objasniti sadržajem olova u zrnima (koji je prirodno nizak). Proučavan je [[izotop]]ski sastav olova u zrnima i u čokoladi ili gotovim čokoladnim proizvodima. Otkriva nekoliko izvora kontaminacije industrijskog i ekološkog porijekla, čije precizno porijeklo još nije bilo identifikovano početkom 2000-ih.<ref>COPAL (2004), cité par Rankin & al (voir bibliographie du présent article) Cocoa Producers' Alliance Homepage. Lagos, Nigeria:Cocoa Producers' Alliance. consulté le 26 janvier 2005 http://www. copal-cpa.org/index.html</ref><ref>COPAL (2004). '''[[lang|en|title=Proposed Methodology to Determine Source and Level of Lead Contamination in Cocoa}}'''. Lagos, Nigeria: Cocoa Producers' Alliance. consulté à l'URL http://www.copal-cpa{{Mrtav link}}. org/lead.html January 26, 2005 by Rankin et al. (see bibliography of this article)</ref>. [[Izotop]]ski sastav olova u kakau iz Nigerije ukazuje na to da bi olovni benzin mogao biti odgovoran za barem dio kontaminacije proizvoda od kakaa, pri čemu se kontaminacija javlja nakon berbe i povećava tokom procesa proizvodnje, tokom transporta zrna i/ili proizvodnje kakaa i čokoladnih proizvoda od njega. Poznato je da rezani [[plod]]ovi kakaovca i njegova zrna imaju tendenciju da apsorbuju olovo iz okoline; otpad ljuski ploda čak je eksperimentalno uspješno korišten za dekontaminaciju otpadnih voda ili tla kontaminiranog olovom.<ref>Meunier N, Haberman M, Blais J.F & Tuagi R.D (2003), ''Récupération du plomb extrait de sol contaminé par adsorption sur des colonnes d’écailles de cacao Recovery of Lead Extracted from Contaminated Soil Using Adsorption Columns Filled with Cocoa Shells''. Water quality research journal of Canada, 703</ref>, uključujući i kisele rastvore koji se na taj način mogu regenerirati <ref>Meunier, N, Haberman, M, Blais, J. F, & Tyagi, R. D. (2003). ''Utilisation et regénération des écailles de cacao pour la récupération du plomb dans les solutions acides''. Journal of Environmental Engineering and Science, 2(1), 9-16 ([http://www.nrcresearchpress.com/doi/pdf/10.1139/s03-003 résumé]).</ref>Međutim, olovni [[benzin]] se i dalje koristio u mnogim zemljama proizvođačima kakao zrna (uključujući i Afriku) 2014. U bogatim zemljama gdje je [[olovni benzin]] zabranjen već nekoliko decenija, broj i težina slučajeva [[trovanje olovom|trovanja olovom]] su se smanjili, ali ne na zadovoljavajući nivo, a [[čokolada]] je postala hrana najbogatija olovom. Na kraju, djeca (osjetljiva na trovanje olovom), odrasli osjetljivi na olovo, te osobe sa [[sindrom iritabilnih crijeva|iritabilnim ili tromim crijevima]], one sa krhkim ili odsutnim [[žučna kesa|žučnom kesom]] i one koje imaju prekomjernu težinu trebaju biti oprezne s kakaom ili čokoladom.<ref>[[Web link |language=fr|title= COCOA CHOCOLATE |url=https://www.phytomania.com/plantes -medicinales/cacao-chocolat/ |site=Phytomania |access-date=2024-08-18}}</ref>. === Toksični industrijski proizvodi === Neki industrijski proizvodi na bazi kakaa sadrže [[teški metali|teške metale]] poput [[kadmij]]a ([[kancerogen]]a) i [[arsen]]a. ==Također pogledajte== * [[Kakaovac]] * [[Čokolada]] * [[Začini]] * [[Historija uzgoja kakaa]] * [[Fabrika čokolade]] * [[Zrno kakaa]] == Reference == {{Refspisak}} ==Dopunski izvori == * Kokou Edoh Adabe et E. Lionelle Ngo-Samnick, [https://cgspace.cgiar.org/bitstream/handle/10568/76733/1801_PDF.pdf?sequence=1&isAllowed=y ''Production et transformation du cacao''], collection PRO-AGRO, [[Ingénieurs sans frontières|ISF]]-Cameroun et [[Centre technique de coopération agricole et rurale|CTA]], Wageningen, Pays-Bas, 2014, 44 p. téléchargeable. * {{Article|langue=en|prénom=EE|nom1=Cheesman|titre=Notes on the nomenclature, classification and possible relationships of cocoa populations|année=1944|périodique=Tropical Agriculture|volume=21|pages=144-159}} {{plume}} *{{Work | author1=Michel Barel | title=From Cocoa to Chocolate | subtitle=The Epic of a Delicacy | publisher=Éditions QUAE GIE | year=2016, new edition | ISBN= }} * Jumelle, Henri. ''The Cocoa Tree: Its Cultivation and Exploitation in All Producing Countries'' 1900 [http://www.manioc.org/patrimon/FRA11113 read online] * {{article|language=en|author1=Lee, C. K.|name1=Lee| author2=Low, K. S.|name2=Low|year=1985| title=Determination of Cadmium, Lead, Copper and Arsenic in Raw Cocoa, Semifinished and Finished Chocolate Products| read online=http://psasir.upm.edu.my/2305/1/Determination_of_Cadmium,_Lead,_Copper_and_Arsenic_in.pdf| journal=Pertanika| volume=8| issue=2| pages=243-248| publisher=[[Universiti Putra Malaysia]]}} * {{Article|language=en|first name1=Juan C.|last name1=Motomayor|first name2=Philippe|last name2=Lachenaud|first name3=Jay|last name3=Wallace da Silva e Mote|first name4=Rey|last name4=Loor|first name5=David N.|last name5=Kuhn|first name6=J. Steven|last name 6=Brown|first name 7=Raymond J.|last name 7=Schell|title=Geographic and Genetic Population Differentiation of the Amazonian Chocolate Tree (Theobroma cacao L)|doi=10.1371/journal.pone.0003311 |month=10|year=2008|periodical=PLoS ONE|volume=3|issue=11|read online=http://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0003311|periodical link=PLOS ONE|id=Motomayor2008}} {{pen}} * Rankin CW, Nriagu JO, Aggarwal JK, Arowolo TA, Adebayo K, Flegal AR. (2005) ''http://www.doctorjackson.org/pdf/lead_poisoning.pdf Lead contamination in cocoa and cocoa products: isotopic evidence of global contamination]''. 'Environmental Health Perspectives' Oct; 113(10):1344-8. * {{Book|language=fr|original language=en|first name1=Dom|last name1=Ramsey|original title=Chocolate|title=Passion for Chocolate|subtitle=From Bean to Bar|translator=Martine and Dominique Lizambard|publisher=[[Dorling Kindersley]]|year=2017|total pages=224|isbn=978-2-8104-2119-0|id=Ramsey, 2017|label=Ramsey, 2017|pen=yes}} * {{Book|author1=Samy Manga|title=Chocolaté|subtitle=The Bitter Taste of Cocoa Cultivation|publisher=écosociété|year=2023|total pages=136|isbn=9782897198664}} ===Radioemisija === *https://www.franceinter.fr/emissions/sur-les-epaules-de-darwin/sur-les-epaules-de-darwin-14-decembre-2019 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220408182328/https://www.franceinter.fr/emissions/sur-les-epaules-de-darwin/sur-les-epaules-de-darwin-14-decembre-2019 |date=8. 4. 2022 }} === Vanjski linkovi=== {{Commonscat|Cacao}} * [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/plan.htm Informations de marché sur le site de la Conférence des Nations Unies pour le commerce et le développement] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113032636/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/plan.htm |date=13. 1. 2010 }} : [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/descript.htm description] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100119004439/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/descript.htm |date=19. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/culture.htm culture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113223600/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/culture.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/qualite.htm qualité] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113200955/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/qualite.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/utilisat.htm secteurs d'utilisation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113233417/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/utilisat.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/marche.htm marché], [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/filiere.htm filière] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100115232113/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/filiere.htm |date=15. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/societes.htm sociétés] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100114131822/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/societes.htm |date=14. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/technologie.htm techniques] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100112220439/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/technologie.htm |date=12. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/prix.htm prix] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113225954/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/prix.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/ecopol.htm politiques économiques] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100114002026/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/ecopol.htm |date=14. 1. 2010 }} * {{cite web|language=fr|nom=eCacaos|title=En finir (enfin) avec l’approximation Forastero, Criollo et Trinidario ?|year=2014|url=http://ecacaos.com/en-finir-enfin-avec-lapproximation-forastero-criollo-et-trinidario/|site=ecacaos.com|access-date=2015-12-26}} * {{cite web|languagee=fr|author=Clay Gordon|title=Serious Chocolate: First Three, Now Ten Genetically Different Kinds of Cacao|mois=10|année=2008|url=http://sweets.seriouseats.com/2008/10/cacao-by-any-other-name-does-it-taste-just-as.html|site=seriouseats.com|access-date= 2015-12-27}} {{clear}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Kakao| ]] [[Kategorija:Stimulansi]] [[Kategorija:Mezoamerička kuhinja]] [[Kategorija:Nahuatlizam]] [[Kategorija:Začini]] [[Kategorija:Hrana] ly5dw4pnzcvruyhzaz3jqnwjna9yrmi 3837858 3837857 2026-04-28T19:47:25Z ~2026-26001-27 180804 /* Proizvođači */ 3837858 wikitext text/x-wiki [[Slika:2012-02-Theobroma cacao anagoria 04.JPG|thumb|260px|Otvorena [[mahuna]] kakaa koja prikazuje zrna u bijeloj [[Sluz|sluzavoj]] [[Parenhim|pulpi]].]] Termin '''kakao''' najčešće se koristi za kakao-prah, ali se može odnositi i na kakao-maslac. Obje komponente (prah i maslac) dobijaju se nakon mljevenja i presovanja jezgre zrna kakaovca, koja se fermentira i prži. Ustvari, "kakao-prah" samo je jedno od značenja riječi "kakao"; to je najčešće značenje za prosječnog govornika na Sjevernoj hemisferi. Ostala značenja nalaze se samo u specijaliziranom rječniku govornika koji rade u industriji kakaa.<ref name="Alkalization">{{cite journal | last1 = Miller | first1 = Kenneth B. | last2 = Jeffery Hurst | first2 = William | last3 = Payne | first3 = Mark J. | last4 = Stuart | first4 = David A. | last5 = Apgar | first5 = Joan | last6 = Sweigart | first6 = Daniel S. | last7 = Ou | first7 = Boxin | year = 2008 | title = Impact of Alkalization on the Antioxidant and Flavanol Content of Commercial Cocoa Powders | journal = Journal of Agricultural and Food Chemistry | volume = 56 | issue = 18| pages = 8527–8533 | doi = 10.1021/jf801670p | pmid=18710243 | bibcode = 2008JAFC..56.8527M }}</ref> Prva serija operacija koje se provode u zemljama proizvođačima kakaovca transformira njegov [[plod]] kakaa u fermentirana i sušena kakao zrna. Nakon što se prodaju nekolicini multinacionalnih kompanija u industriji čokolade, ova zrna se zatim peku, drobe i sortiraju kako bi se uklonili fragmenti ljuske i [[embrion]]a, ostavljajući samo [[kotiledon]]e. Ovi kotiledoni su jedini dio koji daje kakao-masu (ili kakao-pastu) nakon mljevenja. Ovaj poluproizvod zatim se presuje kako bi se mast, ili kakao-maslac, odvojila od suhe tvari, ili kakao kolača. Kakao-prah dobija se mljevenjem kakao-kolača, a koristi se za pravljenje energizirajućeg napitka, popularnog zimi, nazvanog "vruća čokolada", napravljenog još od [[mlijeko|mlijeka]] i [[šećer]]a. Približno 95% svjetske proizvodnje kakaa dolazi od malih poljoprivrednika koji žive na jednom do tri hektara plantaža kakaa. Više od pet miliona malih uzgajivača kakaa u [[tropi|tropskim]] regijama proizvelo je 5,2 miliona tona fermentiranih zrna kakaa u 2017, koja su prodali nekolicini multinacionalnih kompanija za proizvodnju [[čokolade]]. Nakon što stignu u zemlje potrošače, zrna se peku, drobe i presuju kako bi se od njih napravila čokolada i drugi čokoladni slatkiši.<ref>{{cite book | url=https://books.google.com/books?id=A1CkAgAAQBAJ | title=Science and Technology of Enrobed and Filled Chocolate, Confectionery and Bakery Products | publisher=Elsevier | author=Talbot, Geoff | year=2009 | pages=31 | isbn=9781845696436 |quote=Cocoa solids are calculated on a dry basis (after the deduction of moisture) and include cocoa mass, cocoa powder and cocoa butter. The total dry cocoa solids are the sum of the dry non-fat cocoa solids (NFCS) and cocoa butter..}}</ref> == Etimologija i leksikografija == Termin "'''kakao'''" je posuđen iz jezika Nahuatl [[Asteci|Asteka]], "cacahuatl", koji ima isto značenje.<ref>{{cite book| authors=Alain Rey, Marianne Tomi, Tristan Hordé, Chantal Tanet, Alain Rey | title=Dictionnaire historique de la langue française, Tomes I et II | publisher=Le Robert |year=2016 | isbn= }}</ref><ref name="HCDN">{{cite book |language=es |author=Birgitta Leander |title=Herencia cultural del mundo náhuatl |volume=a traves de la lengua |publisher=SepSetentas |year=1972 |pages=155 |isbn= }}</ref>, prema [[španski|španskom]] ''cacao'' (1535). Termin "kakao" može imati sljedeća značenja, ovisno o kontekstu: # stablo [[kakaovac|kakaovca]], npr. "[[Omleci]] su vratili neke [[Reznica|reznice]] kakaovca u svoju domovinu", "uzgoj kakaovca"; # plod stabla kakaovca, mahuna kakaovca, "ovisno o zemlji, berba kakaovca se ne odvija u isto vrijeme"; # zrno kakaovca, "Radim na [[fermentacija|fermentaciji]] kakaovca u državi Tabasco, [[Meksiko]]" ili "kakao je pakovan u jutene vreće od 60 kg"; # Prehrambeni proizvod napravljen od zrna kakaovca, ako je [[čokolada]] označena kao 70% kakaovca, to znači da sadrži 30% dodanog šećera, ovdje kakao = kakao-masa + kakao-maslac. Svi primjeri su preuzeti iz knjige Michela Barela, bivšeg direktora programa za kakao u Francuskom centru za poljoprivredna istraživanja za međunarodni razvoj (CIRAD). [[Datoteka:Cocoa farming in Ghana.jpg|thumb| Gomile [[mahuna]] nakupljene tokom žetve.]] [[Slika:Cocoa farmers during harvest.jpg|thumb| Otvaranje kapsula: otvaranje kapsula mačetom.]] [[slika:Cocoa farmer David Kebu Jnr holding fermenting cocoa beans. (10687048615).jpg|thumb| [[Fermentacija]] zrna kakaa.]] [[Slika:Costa Rica - Sarapiqui 05.jpg|280px|thumb| Zrna kakaovca u različitim fazama fermentacije. ([[Kostarika]])]] [[slika:Cultivateur de cacao 01.jpg|280px|thumb| Zrna kakaovca raširena na suncu da se osuše.]] [[Datoteka:Secadora_de_Cacao.jpg|280px|thumb| Sušenje [[plod]]ova u pokrivenoj sušari.]] [[Slika:Cocoa season in Cameroon.JPG|thumb| Pakovanje fermentiranog i sušenog zrna.]] [[slika:Cacao23.jpg|280px|thumb| Sektor kakaa.]] [[Datoteka:CacaoChonita13.JPG|280px|thumb|Plodovi nakon zanatskog prženja.]] [[datoteka:Atelier torréfaction chocolat Menier.jpg|280px|thumb| Radionica za prženje u tvornici čokolade Menier 1866.]] Tokom cijelog proizvodnog procesa, od mahuna kakaa u tropskim regijama do čokoladnih proizvoda napravljenih u tvornicama čokolade u velikim sjevernim gradovima, termin "kakao" može se koristiti, a slušalac će lahko moći izvući relevantno značenje (ili smisao) u kontekstu. U svakoj fazi – a ima ih više od četiri koje su gore navedene po vokabularu (stablo kakaa, mahuna, zrno, čokoladni proizvod) – koristi se sljedeći princip imenovanja: kada se pomoćni dio ukloni iz objekta X, dio koji se obično smatra "najkorisnijim ili najznačajnijim" i dalje se može metonimski označiti istim terminom X (čak i ako je prošao kroz hemijsku transformaciju). Karakteristično je za svakodnevni jezik da ima veliku fleksibilnost i da se isti termin može koristiti u različitim kontekstima za različita značenja. Tehnički i naučni vokabular pomažu u izbjegavanju ove dvosmislenosti, iako po cijenu određene glomaznosti. == Historija == {{Glavni|Historija uzgoja kakaovca}} {{glavni|Historija čokolade u Španiji}} Kakao, čije ime potiče od riječi "cacahuatl" na jeziku Nahuatl»<ref>Dictionnaire français Larousse, « [http://www.larousse.fr/dictionnaires/francais/cacao/11933 Cacao].</ref><ref>Philippe Marcou, [http://www.persee.fr/web/revues/home/prescript/article/jsa_0037-9174_1920_num_12_1_2882 Cacao, cacahuet ou cacaouète] », ''Journal de la Société des Américanistes'', tome 12, 1920 p. 65|doi|10.3406/jsa.1920.2882}}.</ref> (vjerovatno je izveden iz [[Maje|majanskog]] "''kakaw'''" i hipotetski proto-mješovitog zokeanskog ''kakawa'')<ref>Lyle Campbell et Terrence Kaufman, « [http://www2.hawaii.edu/~lylecamp/LC%20Lx%20look%20at%20Olmecs%20JSTOR.pdf A Linguistic Look at the Olmecs] », ''American Antiquity'', vol. 41, n°1, janvier 1976, Society for American Archaeology|page=83-84}}</ref>. Tradicionalno su ga koristile i uzgajale mezoameričke populacije, posebno [[Olmeci]] i [[Maje]], a kasnije i [[Asteci]]. U 14. stoljeću, populacije koje su Asteci pokorili bile su prisiljene uzgajati stabla kakaovca za osvajače iz visoravni Meksika-Tenochtitlana. [[Pripitomljavanje]] i upotreba kakaovca čini se da su se dogodili u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], oko 3000. prije nove ere. Tragovi teobromina i [[DNK]] iz različitih [[sorta (botanika)|sorti]] kakaovca otkriveni su u keramici iz kulture Valdivia na pacifičkoj obali današnjeg [[Ekvador]]a.<ref>{{cite journal|author=Florence Rosier|title=Le cacao était déjà utilisé en Amérique il y a 5300 ans|journal=Le Monde|pages=7|date=9. 3. 2024|url=https://www.lemonde.fr/planete/article/2024/03/07/le-mystere-de-la-diffusion-du-cacao-a-travers-l-amerique-du-sud-il-y-a-plus-de-5-000-ans-enfin-leve_6220699_3244.html}}</ref><ref>{{cite web |title=Domestication du cacao à l’époque précolombienne : l’histoire revisitée par l’archéogénomique |url=https://www.cirad.fr/espace-presse/communiques-de-presse/2024/domestication-du-cacao-a-l-epoque-precolombienne |site=cirad.fr |date=7. 3. 2024}}</ref>. Drevni tragovi kakaa pronađeni su i u keramici Mokaya iz Paso de la Amada, na pacifičkoj obali [[Chiapas]]a, i u predolmečkoj keramici iz El Manatíja, na obali [[Meksički zaliv|Meksičkog zaliva]], datiranoj na početak 2. milenija prije nove ere (između 1900. i 1750. prije nove ere).<ref>Terry G. Powis, W. Jeffrey Hurst, María del Carmen Rodríguez, Ponciano Ortíz C, Michael Blake, David Cheetham, Michael D. Coe et John G. Hodgson, « [http://antiquity.ac.uk/projgall/powis/index.html Oldest chocolate in the New World] », ''Antiquity'', vol. 81, n°314, décembre 2007.</ref>. Širom Mezoamerike tokom predkolumbovske civilizacije, zrna kakaovca su često korištena kao [[valuta]].<ref>[http://www.mythinglinks.org/ip~cacao.html « THE LORE & HISTORY OF CHOCOLATE in Latin Americq|access-date =2009-07-10}}</ref> Mogla su se i trampiti, plaćati [[porez]]e i kupovati [[rob]]ove, počevši još od 1000. prije nove ere. Naprimjer, Zontli je jednak 400 zrna, dok je 8000 zrna jednako Xiquipilliju. U meksičkim hijeroglifima, korpa koja sadrži 8000 zrna simbolizira broj 8000.<ref>{{cite web|1=year 2013|url=http://www.chocolat.ch/chocolate.php?page=1|title=History|access-date=27. 4. 2026|archive-date=21. 2. 2007|archive-url=https://archive.today/20070221194212/http://www.chocolat.ch/chocolate.php?page=1|url-status=dead}}</ref>Kasnije, 1576, bilo je potrebno 1200 zrna da bi se dobio jedan [[meksički pezos]].<ref>{{cite book|language=en |author=Annie Perrier-Robert |publisher=Translate-A-Book, Oxford |title=Book of Chocolate |editor=Hachette Illustrated |year=2005 |chapter=14|pages=128 |isbn=978-1-84430-142-3}}</ref>. [[Asteci]] su koristili sistem u kojem je [[ćurka]] koštala stotinu zrna kakapa, a svježi [[avokado]] tri zrna. <ref>http://www.newyorker.com/reporting/2007/10/29/071029fa_fact_buford|access-date=2009-06-09}}</ref>. Kakao je bio rezervisan za [[plemstvo]] i konzumiran u piću zvanom [[čokolada]], razrijeđen u vodi, kojoj su dodavani čili papričica i anato (da bi se dobila crvena boja), a ta smjesa je snažno tucana da bi se na površini formirala gusta pjena. Među Majama se prvenstveno koristio u vjerskim obredima.<ref>{{cite book|language =en|author1=Louis E. Grivetti|author2=Howard-Yana Shapiro| year=2009|title=Chocolate: history, culture, and heritage|publisher=John Wiley and Sons|pages=29-31|isbn=|url=https://books.google.fr/books?id=P4kD4Rf5C6wC&pg=PA9&dq=Chocolate%3A+history%2C+culture%2C+and+heritage+%2B+%22mexica+princess%22}}</ref><ref name="Harwich Vallenilla 2008">Nikita Harwich Vallenilla, Histoire du chocolat|edituon=2|place= Paris, Desjoncquères, 2008 [[ISBN|9782843211058}}.</ref> [[Asteci]], koji ga nisu konzumirali u ritualnom kontekstu, proširili su zrno u druge regije Meksika kako su širili svoju teritoriju.<ref name="Harwich Vallenilla 2008"/> Španci su se prvi put susreli s kakaom (Theobroma – Θεοβρώμα – ''teobroma'', što na [[grčki|grčkom]] znači "hrana bogova") na [[Karibi]]ma 1495, ali su tek nakon osvajanja [[Meksiko|Meksika]] počeli usmjeravati svoju pažnju na zrno. Mlako, gorko piće koje su otkrili nije bilo univerzalno cijenjeno od strane osvajača. Njegovo usvajanje bilo je izuzetno uspješno među kolonijalnom elitom jer su transformirali recept za piće kako bi odgovarao njihovom okusu, dodavanjem šećera ([[šećerna trska]] se brzo aklimatizirala u priobalnim regijama gdje je vruća, vlažna klima omogućavala njen uzgoj u velikim razmjerima). Također su zamijenili [[čili papričice]] začinima koje su poznavali od srednjeg vijeka (prvenstveno [[cimet]]om, uvezenim iz Azije) i počeli su piti toplu čokoladu. Nakon kolonizacije Meksika, kakao je izvezen u matičnu zemlju (kao dio trougaone trgovine) u Evropi i miješan s mlijekom; njegov uspjeh bio je trenutan na španskom dvoru. U Francuskoj, [[Luj XIV]] je nije volio, što je doprinijelo odlaganju njenog usvajanja. U Evropi se čokolada u početku proširila prvenstveno među evropskom elitom, i kao piće i kao slatkiš.<ref name="sucre">Huetz de Lemps, Alain, « Boissons coloniales et essor du sucre », in Flandrin, Montanari (dir.), ''op.cit.'', [[p.|629-641}}.</ref>Međutim, u Meksiku se njegova konzumacija brzo proširila među cijelim stanovništvom. U španskoj koloniji, društvena elita je konzumirala ovo raskošno, toplo i slatko piće, dok je velika većina stanovništva nastavila da ga pije prema predhispanskim običajima. Upotreba zrna kakaovca kao valute, posebno među domorodačkim stanovništvom na [[pijaca]]ma, nije odmah nestala. Ipak, kakao koji se koristio u Meksiku tokom kolonijalnog doba uglavnom je dolazio iz uvoza iz [[Venecuela|Venecuele]], [[Kolumbija|Kolumbije]] i [[Gvatemala|Gvatemale]].<ref>Gonzalez Tascón, Fernández Pérez, « Del chocólatl de los Aztecas a la Compañía Guipuzcoana de Caracas, in Fernández Pérez, Fernando, González Tascón, Ignacio, La agricultura viajera: cultivos y manufacturas de plantas industriales y alimentarias en España y en la América virreinal, Barcelone, Lunwerg Editores, 1991, [[p.|125-135}}.</ref>. Piće je brzo izazvalo sumnju Crkve. Budnost crkvenih vlasti bila je tim veća jer je čokolada bila poznata kao afrodizijak.<ref>Méndez, Maria Agueda, “Una relación conflictiva : la Inquisición novohispana y el chocolate”, in Caravelle : Cahiers du monde hispanique et luso-brésilien|year=1998|number=71|pages=9-21}}</ref>. == Od ploda kakaovca do kakao-praha == [[Plod]] ([[mahuna]] kakaovca sadrži nekoliko desetina sjemenki ili zrna kakaovca) bogat je [[lipid]]ima (50% suhe tvari), [[proteini]]ma, [[fenol]]nim spojevima (flavan-3-oli i flavanoli) i teobrominom, što ga čini bazom sa značajnim nutritivnim potencijalom koji je omogućio razvoj ogromnog izbora čokoladnih proizvoda. Više od pet miliona uzgajivača kakaovca na globalnom jugu proizvodi 5,2 miliona tona zrna (u 2017.).<ref>{{cite web|name = FAOSTAT|year=2017 | title = Cultures, fèves de cacao, | access-date = 2019-04-11 | url = http://www.fao.org/faostat/fr/#data/QC }}.</ref>), opskrbljuju čokoladnu industriju u sjevernim zemljama, proizvodeći čokoladne proizvode u vrijednosti od 47 milijardi eura u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]];<ref>{{cite web | name = Statista | title = Production en valeur de produits chocolatés par pays dans l'UE 2015 | access-date = 2019-04-11 | url = https://fr.statista.com/statistiques/703015/produits-chocolates-production-en-valeur-par-pays-ue/ }}.</ref> U 2015, [[Evropa]] je bila najveće svjetsko tržište čokoladnih proizvoda, sa 49% udjela u prodaji čokoladnih slastica, dok je Sjeverna Amerika držala 21%.%<ref>{{cite web | name = CBI Ministry of Foreign Affairs | title = What is the demand for cocoa in Europe? | access-date= 2019-04-11 | url = https://www.cbi.eu/market-information/cocoa/trade-statistics/ }}.</ref> [[slika:Cocoa husk.jpg|thumb|260px|Ljuske zrna kakaovca: moraju se pažljivo ukloniti jer bi kakao-prahu dale neugodan okus.]] [[slika:Cocoa liquor.jpg|thumb|260px|Transformacija zrna u kakao-masu]] [[slika:Cocoa press cake.jpg|thumb|260px|Kakao-kolač nakon presovanja kakao putera]] [[slika:Cocoa butter p1410148.JPG| thumb|260px|Kakao-maslac]] [[slika:Cocoa-powder-1883108.jpg| thumb|260px|Kakao-prah]] U zemljama koje proizvode kakao, uzgajivači provode prve faze prerade [[plod]]a (ili mahune): berbu, lomljenje mahuna, fermentaciju zrna, sušenje i sortiranje.<ref name=":0">{{cite web|language=fr|author=Futura|title=La transformation du cacao et ses étapes : écabossage, fermentation et concassage|périodique=Futura|date=10/10/2016|lire en ligne=http://www.futura-sciences.com/planete/dossiers/botanique-chocolat-histoire-saveurs-degustation-753/page/4/|access-date=2017-07-18|pages=}}</ref>[[fermentacija|fermentacija]]Fermentirana zrna se zatim prodaju nekolicini multinacionalnih kompanija u industriji čokolade, koje ih prže, drobe i presuju kako bi izdvojile kakao-maslac i kakao-prah te proizvele razne prehrambene proizvode: kakao-prah, čokoladu, čokoladne slastice itd.<ref name=lima>{{cite journal | authors = Lídia J. R. Lima, M. Helena Almeida, M. J. Rob Nout & Marcel H. Zwietering | title = Theobroma cacao L, "The Food of the Gods": Quality Determinants of Commercial Cocoa Beans, with Particular Reference to the Impact of Fermentation | journal = Critical Reviews in Food Science and Nutrition | volume = 51 | year = 2011 | pages = 731-761 }}</ref><ref name=costentin>{{cite book | author1=Jean Costentin | author2=Pierre Delaveau | title=Café, thé, chocolat. Les bienfaits pour le cerveau et pour le corps | publisher=Odile Jacob | year=2010 | pages=272 | isbn= }}</ref><ref name=barel>{{cite book | author=Michel Barel | title=Du cacao au chocolat: L'épopée d'une gourmandise |editor=Éditions QUAE GIE |year=2016, New Edition | isbn= }}</ref><ref name=beckett>{{cite book | authors=Steve T. Beckett, Mark S. Fowler, Gregory R. Ziegler (editors) | title=Beckett's Industrial Chocolate Manufacture and Use | publisher=Wiley-Blackwell; 5 edition | year=2017 | pages=800 | isbn= }}</ref>. Operacije prerade u lancu snabdijevanja koji vodi od stabla kakaovca do čokoladnih slastica mogu se sažeti u sljedeće korake: # Berba mahuna kakaovca (plodova stabla kakaovca): plod, čvrsto pričvršćen za stablo, odvaja se makazama za rezidbu ili mačetom za one koji se nalaze niže, a nožem za rezidbu za ostale; # Otvaranje mahuna sastoji se od lomljenja mahuna kako bi se izvadile sjemenke (ili zrna kakaovca). Svaka mahuna sadrži 30 do 50 sjemenki okruženih bjelkastom, sluzavom pulpom. Ova zrna kakaovca sastoje se od dva [[kotiledon]]a i malog embrija, a sve je zatvoreno u čvrstoj ovojnici ili ljusci. Kotiledoni djeluju kao rezerva hranjivih tvari za razvoj klijanaca, prvenstveno u obliku kakao-maslaca. [[Fermentacija]] vlažnih zrna, ključni korak u razvoju aroma kakaovca, uključuje stavljanje zrna u hrpe ili sanduke i miješanje svaki dan ili svaki drugi dan tokom tri do osam dana, ovisno o sorti. Pulpa je glavni supstrat za fermentaciju, jer osigurava šećere potrebne za rast [[bakterija]]. Fermentacija se sastoji od dvije faze: početnoj anaerobnoj fazi u kojoj dominiraju [[kvasci]], slijedi aerobna faza u kojoj dominiraju bakterije [[sirćetna kiselina|sirćetne kiseline]], tokom koje temperatura raste na 50°C. Kvasci transformiraju [[šećer]]e u [[etanol]], koji bakterije zatim oksidiraju u sirćetnu kiselinu. Može se dogoditi i fermentacija [[mliječna kiselina|mliječne kiseline]], ali to je nepoželjno jer kakau daje pokvaren ili čak aroma štale. Zrna se zatim suše na suncu na cementiranim površinama ili policama jednu do tri sedmice; sadržaj vlage, u početku 55–60%, smanjuje se na približno 7%, a dio sirćetne kiseline koja se stvara tokom fermentacije se eliminira. Ako se tokom fermentacije i sušenja naprave greške, kasnije se ne mogu ispraviti; # "Ocjenjivanje": najfinija zrna kakaa stavljaju se u jutene vreće od 60 kg. Milioni malih poljoprivrednika prodaju svoja fermentirana i sušena zrna (pod nazivom "trgovački kakao") industriji čokolade, koja je visoko koncentrirana u rukama nekoliko multinacionalnih korporacija; # "Prženje" na 100-140°C tokom 40 minuta razvija specifične okuse i arome. Nadalje, smanjuje sadržaj vlage sa 7% na 2,5%, podstiče odvajanje ljuske od zrna i dodatno eliminira [[sirćetna kiselina| sirćetnu kiselinu]] koja se stvara tokom fermentacije. Tokom prženja, Maillardove reakcije proizvode približno 500 isparljivih spojeva koji čokoladi daju aromu, od šećera i [[aminokiselina]]; #"Drobljenje" prženih zrna daje komadiće ljuske, klice (koje se uklanjaju puhalima i sitima) i komadiće kotiledona (zrna kakaa). Zrna se "vruće melju" kako bi se dobila "kakao-masa" ili "kakao-pasta". Ovo je poluproizvod gorkog okusa koji se počinje prodavati pod nazivom "100% kakao nezaslađena čokolada", sa sljedećim navedenim sastavom: 100% kakao-pasta; Presovanje kakao-paste odvaja masni dio, kakao-maslac, od suhe, smeđe tvari, koja formira kolače koji se nazivaju kakao kolači. Ovo odvajanje se odvija u [[hidraulika|hidrauličnim]] presama, donekle sličnim presama za maslinovo ulje, ali uz toplotu kako bi se maslac održao tečnim, i pod visokim pritiskom (do 600 bara) u visokoučinkovitoj industrijskoj opremi. Ovisno o korištenim tehnikama, 30 do 40% [[masti]] može se izdvojiti iz kakao-paste, koja je prvobitno sadržavala oko 50%. Kakao-maslac prvenstveno se koristi u proizvodnji čokolade. Proces prosijavanja: kakao kolači se drobe, a zatim melju u mlinovima s iglama, kako bi se dobio kakaov prah. To je osnova svih čokoladnih aroma: čokoladnih kolačića, čokoladnog sladoleda, čokoladnih mliječnih proizvoda, čokoladnih slatkiša… == Oblici pripreme kakaa == {{glavni|Čokolada}} Kakao se u Evropi koristi u raznim oblicima: * Vruća čokolada (ili kakao u Belgiji i Švicarskoj): napitak napravljen od kakao-praha i mlijeka (ili vode), kojem se obično dodaje zaslađivač; * Tamne čokoladne pločice, pistole ili slatkiši: (kakao-prah, kakao-maslac, često šećeri), kojima se u industrijskoj proizvodnji dodaje fosfatidilholin (sojin lecitin), uglavnom se proizvode u Švicarskoj i Francuskoj; * Mliječna čokolada ili slatkiši: (kakao-prah, kakao-maslac, mlijeko, šećeri), kojima se u industrijskoj proizvodnji dodaje fosfatidilholin (sojin lecitin) ili, u novije vrijeme, lecitin uljane repice; * Bijela čokolada ili slatkiši: (vrlo malo kakaa, kakao-maslac, puno šećera i mlijeka); * Ganache: mješavina čokolade i vrhnja koja se koristi u pecivima; * Praline čokolada: mješavina lješnjaka i/ili [[badem]]a, šećera i mljevene čokolade, koja se koristi za punjenje čokoladnih slatkiša; * [[Liker]] od kakaa: termin se odnosi na tvrdu kakao-pastu, ali se koristi i za [[alkohol]] na bazi kakaa, koji se može napraviti s [[rum]]om, drugim alkoholnim pićem od [[šećerna trska|šećerne trske]] ili [[votka|votkom]]; * Čokoladna pločica: grickalica, koja se najčešće sastoji od keksa prelivenog čokoladom, u obliku pločice; * Kakao supa: suptilna mješavina prstohvata mljevenog kakaa, obično u zdjeli, a zatim se dodaje [[mineralna voda]]. Ovo piće je bilo vrlo popularno u Engleskoj sredinom 19. stoljeća jer se govorilo da ima [[afrodizijak|afrodizijačko]] djelovanje. Također je bilo uobičajeno da ga neki ljudi u [[Magreb]]u miješaju s [[cvjetovi]]ma [[kanabis]]a, kako bi napravili sve vrste peciva. == Uzgoj i sorte kakao zrna == {{glavni|Kakaovac|Stablo kakaovaca}} [[Slika:Cacao pods - Project Gutenberg eText 16035.jpg|thumb|260px|left|upright=0.7| Mahune kakaovca.]] U 2014, tri glavne regije za proizvodnju bile su [[Gvinejski zaljev]], [[Latinska Amerika]] i [[Južna Azija]].<ref>{{cite web|authors=Kokou Edoh Adabe, E. Lionelle, Ngo-Samnick|title=Production et transformation du cacao|publisher=Ingénieurs sans frontières (Cameroun)|ISF Cameroun et Centre technique de coopération agricole et rurale|collection=PRO-AGRO|place=Wageningen, Pays-Bas|year=2014|pages=44|isbn=978-92-9081-553-2|https://publications.cta.int/media/publications/downloads/1801_PDF.pdf?}}</ref>. Kakao se također uzgaja na [[Madagaskar]]u, od 1881.<ref name="BCM1896">{{cite journal| langue=fr | author= Émile Prudhomme | title= Questions agricoles |chapter= De la culture du cacao aux environs de Tamatave | journal= Bulletin du Comité de Madagascar | number= 8 | pages= 13-16 date= 1896 |https://issuu.com/aaleme/docs/bulcomimad081896/13 | access-date 9 mai 2021-05-09}}</ref>. Postoji nekoliko vrsta stabala kakaovca, čija zrna odabiru proizvođači čokolade zbog njihovih različitih okusnih kvaliteta, ovisno o sorti i mjestu proizvodnje. Dugo vremena, rasprostranjenost je bila ograničena na dvije sorte, Forastero i Criollo (kakao), prema Cheesmanovoj morfogeografskoj analizi iz 1944.{{sfn|Cheesman|1944}}. Dodana je i treća sorta, Trinitario, prirodni hibrid prve dvije, kao i neke posebno cijenjene vrste, poput Nacional (kakao) i Cupuaçu. Autohtono stanovništvo, nakon što je milenijima uočavalo razlike među mnogim stablima kakaa, favoriziralo je svoje omiljene primjerke. Prema ovoj mapii, glavne sorte kakaa sada se uzgajaju u sljedećim područjima: [[Datoteka:Main cacao species - World distribution map - blank.svg| thumb|500px|centre|Područja uzgoja i proizvodnje kakaoa<br>'''Legenda''' :<br> *Kreolci (zelena)<br> *Stranci<br> *Trinitari (šatirano [[Centralna Amerika|centralnoameričko]]) ]] Krajem 19. stoljeća, potrošači su iz dijetetskih razloga počeli tražiti proizvode s nižim udjelom šećera. Pojavile su se čokoladne pločice s manje šećera, a samim tim i s visokim udjelom kakaa. Ali na tako visokim razinama, obična zrna kakaa više nisu bila pogodna. Za proizvodnju fine tamne čokolade bila su potrebna visokokvalitetna zrna plemenite sorte, s dobro definiranim porijeklom, i čisti kakao-maslac. === "Criollo" === [[slika:Cabosse de cacao à São Tomé (12).jpg|thumb|upright=0.7| Kakao iz Sao Tomea.]] {{glavni|Criollo (kakao)}} * Porijeklo: [[Amerika|Sjeverna Južna Amerika]], u regiji jezera Maracaibo u sjeverozapadnoj [[Venecuelia|Venezueli]], blizu granice s [[Kolumbija|Kolumbijom]]. * Ovo je prva sorta koju su kultivirali, vjerovatno [[Olmeci]], prije nekih 2.500 ili 3.000 godina. Uzgoj kakaa prenijeli su svojim susjedima, [[Maje|Majama]]. 1522, kada su [[španski konkvistadori]] stigli u [[Meksiko]], otkrili su ovaj kakao s bijelim zrnima. * Plodovi sa šiljastom, bradavičastom mahunom, zelenom ili crvenom, i punomasnom, bijelom jezgrom. * Najnježniji, također daje najfinije i najaromatičnije , slatke i blago gorke. * 1-5% svjetske proizvodnje<ref name=":1"/>. * Uzgaja se prvenstveno u Centralnoj Americi ([[Venecuela]], [[Ekvador]]), u [[Šri Lanka|Šri Lanki]] i [[Indonezija|Indoneziji]]<ref name=":2"/>. Morfogeografska i [[genom]]ska studija iz 2008, koristeći [[mikrosatelit]]sku karakterizaciju [[DNK]] stabla kakaovca, predložila je novu klasifikaciju, uključujući Criollo. {{sfn|Gordon|2008}}. ===''Forastero'' === [[slika:Theobroma cacao - Köhler–s Medizinal-Pflanzen-137.jpg|thumb|upright=0.7|''Theobroma cacao'']] {{glavni|Forastero}} * Porijeklo: [[Amazonija|Amazonski bazen]]. * Kasnije, kada su Španci prodrli u srce Amazonije, otkrili su drugu sortu, s glatkim, žutim [[mahuna]]ma i ravnim, ljubičastim [[sjemenka]]ma. Prvu [[sorta (botanika)|sortu]] (na koju su naišli prilikom iskrcavanja u Meksiku) nazvali su "lokalnom" ili "kreolskom", "criollo" na španskom, kako bi je razlikovali od druge, iz Amazonije, strane sorte za njihovu kulturu, ili "forastero". * Plodovi s "glatkim, žutim mahunama i ravnim, ljubičasto-ljubičastim zrnima." * Najrasprostranjenija i najotpornija sorta, njena zrna imaju gorak okus i kisele note.<ref name=":1"/> *Oko 80% svjetske proizvodnje<ref name=":1">{{cite web|title=The three grand cocoa varieties|url=https://www.barry-callebaut.com/about-us/media/press-kit/history-chocolate/theobroma-cacao-food-gods|site=barry-callebaut.com|access-date=2017-07-21|archive-date=1. 7. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170701201900/https://www.barry-callebaut.com/about-us/media/press-kit/history-chocolate/theobroma-cacao-food-gods|url-status=dead}}.</ref>. * Uglavnom se uzgaja u Africi (75% svjetske proizvodnje forastera dolazi iz [[Centralna Afrika|Centralne Afrike]])<ref name=":2">{{cite web|title=Cocoa/Cocoa beans|url=http://www.tis-gdv.de/tis_e/ware/genuss/kakao/kakao.htm|site=tis-gdv.de|access-date=2017-07-21}}.</ref>), [[Brazil]]a i [[Ekvador]]a<ref name=":1"/>. === ''Nacional'' === {{glavni|Nacional (kakao)}} Dalje na zapad, u velikim šumama [[Andi|Anda]], ljudi su odabrali sortu izvedenu iz Forastera. Mahune su žute, a sjemenke ljubičaste, nešto mesnatije od onih kod Forastera. Međutim, njihova aroma je drugačija, nježnija.<ref>{{cite web|url=http://www.icco.org/questions/varieties.htm|title=What are the varieties of cocoa?|date=21, july, 1998|site=International Cocoa Organization|access-datec=2010-12-26|archiveurl=https://web.archive.org/web/20060218083848/http://www.icco.org/questions/varieties.htm|access-date=2006-02-18}}</ref>Karakteriziraju ga note cvijeća, [[jasmin]]a i cvijeta [[narandža|narandže]]. Ovo je poznata aroma "arriba", koja se nalazi u današnjem Ekvadoru. Ekvadorci, ponosni na ovu sortu kakaa, nazivaju je "nacional" ili "arriba nacional".{{sfn|Ramsey, 2017|p=73}}. ==== Nove podjele sorte ''forastero'' (2008) ==== [[geomorfologija|Morfogeografska]] i [[genom]]ska studija iz 2008, koja je predložila novu klasifikaciju, dijeli forasterose na osam varijanti (ili preciznije, na skupove sa uporedivim [[genski klaster|genskim klasterima]])<ref>{{cite journal | authors = Juan C. Motamayor, Philippe Lachenaud, Jay Wallace da Silva e Mota, Rey Loor, David N. Kuhn, J. Steven Brown,Raymond J. Schnell | title =Geographic and Genetic Population Differentiation of the Amazonian Chocolate Tree (Theobroma cacao L) | journal = PLoS ONE | volume =3 | number =10 | year = 2008 | pages = | url texte =https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0003311 }}</ref>{{sfn|eCacaos|2014}}: {{refbegin|2}} * Amelonado * Contamana (kakao) * Curaray (kakao) * Guiana (kakao) * Iquitos (kakao) * Marañon (kakao) * Nanay (kakao) * Purús. {{refend|2}} [[slika:Cacao Genetic Clusters.png|thumb|upright=1.7|Sorte identifikovane putem morfogeografske i [[genom]]ske analize.]] [[slika:Cacao au Jardin des Plantes et de la Nature de Porto.jpg| thumb|260px|Kakao u [[Vrt biljaka i prirode|Vrtu biljaka i prirode]] u Portu, [[Benin]].]] Ova klasifikacija sastoji se od podjele tipa Forastero na osam [[genetika|genetički]] različitih tipova, uključujući Amelonado, koji je već prethodno identifikovan. Nacional ostaje odvojen,{{sfn|Gordon|2008}}, a studija ostaje otvorena za daljnje podjele. === ''Trinitario'' === {{glavni|Trinitario}} [[Slika:Trinitario Cacao.jpg| thumb|270px| Trinitario]] *Uključuje 10–20% svjetske proizvodnje. * To je hibrid nastao spontanim križanjem sorti Criollo i Forastero. Pojavio se u 18. stoljeću na otoku [[Trinidad]], nakon što je tropski ciklon/uragan gotovo potpuno uništio usjeve Criollo 1727.<ref name=":1"/>. * Kombinuje otpornost kakaovca Forastero sa delikatnim, iako manje intenzivnim, aromama kakaovca Criollo. * Uzgaja se prvenstveno u Meksiku, [[Karibi]]ma, Kolumbiji, Venecueli i dijelovima jugoistočne Azije. Dugo vremena, porijeklo stabala kakaovca ostalo je misterija, jer su izgledala toliko različito čak i unutar iste vrste. Tek su [[genetičko testiranje|genetička istraživanja]] riješila problem i omogućila klasifikaciju različitih sorti. Trinitario je isključen iz morfogeografske i genomske studije iz 2008. (Gordon, 2008) jer ostaje korak u razumijevanju genetičkog [[nasljeđivanje|naslijeđa]] stabala kakaovca (Motomayor et al, 2008). === Ostale sorte === [[Datoteka:Deux cacaos.jpg| thumb|260px| Dvije mahune kakaa u [[Benin]]u.]] Suočene s rizikom globalne nestašice, nove [[klon]]irane [[hibridizacija|hibridne sorte]] se brzo šire, poput Colección Castro Naranjal 51 (CCN-51), koju je 1965. stvorio ekvadorski agronom Homero Castro. Ova sorta je otpornija na epidemije koje pogađaju tradicionalne sorte i produktivnija je. U početku marginalizirana zbog svoje kiselosti i gorčine, CCN-51 je u međuvremenu postigla određeni uspjeh, 1990.<ref>{{cite book|authors=Eduardo Crespo del Campo, Fernando Crespo Andía|title=Cultivo y beneficio del cacao CCN51|publisher=Editorial el Conejo|year=1997|pages total=136|isbn=}}</ref>, Međutim, stručnjaci su 2010-ih procijenili da se [[genetička raznolikost]] i specifični okusi [[ekvador]]skog kakaa gube zbog njihovih većih prinosa. {{sfn|Ramsey, 2017|p=72}}. == Ekonomija kakaoa == U 2017, globalno izvozno tržište kakaa iznosilo je 9,274 milijarde američkih dolara.<ref>{{cite web | name = FAO STAT | title = Cultures et produits animaux | access-date = 2019-08-11 | url = http://www.fao.org/faostat/fr/#data/TP }}.</ref>. Nakon što su dostigle vrhunac 1977, cijene kakaa su pale, a zatim su se srušile tokom 1990-ih. To je bilo zbog ponavljajuće globalne proizvodnje koja je premašivala potrošnju i akumulacije viškova iz prethodnih godina.<ref>[http://unctad.org/infocomm/francais/cacao/prix.htm Unctad]</ref>. U periodu 2013-2014, cijena se kretala između 2580 dolara po toni (oktobar 2013.) i 3100 dolara po toni (juni 2014.)<ref>[[citte web|http://www.icco.org/about-us/international-cocoa-agreements/cat_view/30-related-documents/45-statistics-other-statistics.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160520152951/http://www.icco.org/about-us/international-cocoa-agreements/cat_view/30-related-documents/45-statistics-other-statistics.html |date=20. 5. 2016 }} The Cocoa Market Situation, 2014, ICCO|access-date=2016-05-16}}</ref>. Od globalnog tržišta čokolade vrijednog 100 milijardi dolara, samo šest milijardi dolara ide poljoprivrednicima. Poljoprivrednici odgovorni za berbu kakaa često žive u ekstremnom siromaštvu. [[Gana]] i [[Obala Slonovače]] su 2019. odlučile obustaviti proizvodnju kakaa kako bi postigle manje nepovoljnu raspodjelu bogatstva od proizvođača za Afrikance.<ref>{{cite journal|language=fr|title=Menace sur le chocolat après la suspension des ventes de cacao du Ghana et de la Côte d’Ivoire|journal=Le Monde|date=2019-06-13|url.https://www.lemonde.fr/afrique/article/2019/06/13/menace-sur-le-chocolat-apres-la-suspension-des-ventes-de-cacao-du-ghana-et-de-la-cote-d-ivoire_5475673_3212.html|access-date =2019-06-14|pages=}}</ref>. === Proizvodnja === [[Datoteka:Cultivateurs de cacao.jpg|thumb|Sušenje kakao zrna.]] Proizvodnja kakao zrna u 2017, prema FAOstatu, iznosila je 5,2 miliona tona, uz stalan porast od 2003. nakon stagnacije između 3 i 2,2 miliona tona od 1995. do 2002. Uglavnom ga proizvode mali poljoprivrednici (95%), koji predstavljaju 6,5 miliona proizvođača.<ref>{{cite journal|langue=en|title=Chocolate Farmers Could Benefit from Newly Sequenced Cacao Genome|journal=Science Daily|year=2010 |url texte=http://www.sciencedaily.com/releases/2010/09/100915113512.htm}}</ref>): U Africi, ovi plantažeri predstavljaju najveći dio proizvodnje (90% plantaža je manje od 10 hektara, ali se lateritna tla brzo iscrpljuju obrađivanjem). U Aziji postoje uz velike plantaže, koje dominiraju u [[Brazil]]u. Zemlje u razvoju (poput [[Brazil]]a i [[Malezija|Malezije]]) ili tradicionalni veliki proizvođači ([[Obala Slonovače]], [[Gana]]) postepeno napuštaju ovu kulturu, koja se smatra nedovoljno profitabilnom u poređenju s uzgojem [[kaučukovac|kaučukovca]], koji ga obično istiskuje.<ref>{{cite journal| author=Christelle Guibert| title=Mangez du chocolat, il va coûter le prix du caviar|journal =Ouest-France| date=2010|number=20147| pages=43| access-date=2010-11-27}}</ref>. Dakle, [[paraziti]] i [[bolesti]] uzrokuju gubitke, prema procjeni iz 1999, od približno 30% svjetske proizvodnje.<ref>{{cite web|url=http://www.eufic.org/article/fr/page/FTARCHIVE/artid/avenir-prometteur-cacao/|title=Un avenir prometteur pour le cacao|date=1999|publisher=Conseil européen de l'information sur l'alimentation (EUFIC)|pristupljreno=[[date-|6=16|7=septembre|8=2010|access-date=27. 4. 2026|archive-date=25. 8. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100825201940/http://www.eufic.org/article/fr/page/FTARCHIVE/artid/avenir-prometteur-cacao/|url-status=dead}}|access-date = 2023-10-28}}.</ref> Virus otečenih izdanaka kakapa (CSSV) izgleda je nestao 1950-ih, ali se ponovo pojavio 2003. u Obali Slonovače. Prema podacima [[Svjetska banka| Svjetske banke]], više od polovine uzgajivača kakaa u Obali Slonovače živi ispod granice siromaštva, zarađujući manje od 1,20 dolara dnevno. U [[prosjek]]u, proizvođači kakaa primaju 5% prihoda, osim u okviru sporazuma o poštenoj trgovini koje su certificirale nevladine organizacije kao što su Fair Trade, Rainforest Alliance ili UTZ. [[Ujedinjene nacije]] su zabrinute zbog ove nejednake raspodjele. Nizak nivo prihoda proizvođača je glavni izazov s kojim se suočava ekonomija kakaa. (..) Cijene moraju biti dovoljno isplative za proizvođače, a proizvodnja efikasnija, kako bi im se garantovao pristojan prihod.<ref>[http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=35078&Cr=unctad&Cr1 Konferencija Ujedinjenih nacija o kakau 2010.]</ref> [[citat|Prema Cocoa Barometru iz 2015, većina velikih proizvođača čokolade, sa izuzetkom Mondelēza i Nestléa, obavezala se da će koristiti 100% održivi ili certificirani kakao do 2020. Najveći od njih su Mars, Hershey, Lindt & Sprüngli i Ferrero..}}<ref>[[en}} [[pdf}}[http://www.cocoabarometer.org/Home.html Cocoa Barometer 2015] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160526161712/http://www.cocoabarometer.org/Home.html |date=26. 5. 2016 }} cocoabarometer.org, access-date decembra 2016.</ref>. Inicijative poput CocoaAction, koju je 2014. pokrenula Svjetska fondacija za kakao, imaju za cilj obuku novih uzgajivača kakapa, promociju pristupa gnojivima, upotrebu produktivnijih sorti i borbu protiv dječjeg rada u uzgoju kakaa.<ref>{{Cite web |url=http://worldcocoafoundation.org/about-wcf/cocoaaction/ |title=CocoaAction |access-date=27. 4. 2026 |archive-date=28. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150928204646/http://worldcocoafoundation.org/about-wcf/cocoaaction/ |url-status=dead }}</ref>Međutim, prema istraživanju sektora kakoa u Obali Slonovače koje je 2019. sprovelo Univerzitet u Čikagu, skoro 800.000 djece i dalje radi u industriji kakaa. <ref name="nawa">{{cite web|url=https://www.lemonde.fr/afrique/article/2021/05/12/en-cote-d-ivoire-la-difficile-lutte-contre-le-travail-des-enfants-dans-le-cacao_6079965_3212.html|title=En Côte d’Ivoire, la difficile lutte contre le travail des enfants dans le cacao|date=2021|publisher=AFP et Le Monde}}.</ref>, a neke od njihovih praksi čak podsjećaju na [[dječje ropstvo]].<ref name="nawa"/>. Druge nedavne akcije su se dogodile u Obali Slonovače, poput Operacije Nawa 2 u maju 2021. Njen cilj je pronaći djecu koja se iskorištavaju u proizvodnji kakaa i upisati ih u školu. [[Klimatske promjene]] počinju uticati na proizvodnju kakaa u zapadnoj Africi, posebno zbog neredovnih [[padavina]].<ref name=monde>[[site journal |languagee=fr |title=La chute du cours du cacao a un lien direct avec la pauvreté qui sévit en Afrique de l’Ouest|journal=Le Monde |date=2019-11-01 |https://www.lemonde.fr/afrique/article/2019/11/01/la-chute-du-cours-du-cacao-a-un-lien-direct-avec-la-pauvrete-qui-sevit-en-afrique-de-l-ouest_6017689_3212.html |access-date=2019-11-02}}</ref>. == Proizvođači == Glavni proizvođači kakao zrna u 2017. bili su: * u Africi: [[Obala Slonovače]] 39% (rast), [[Gana]] 17% (dvostruka tonaža od 2002.), [[Nigerija]] 6,3% (opada), [[Kamerun]] 5% (snažan rast od 2002.). * u Jugoistočnoj Aziji: [[Indonezija]] 13% * u Latinskoj Americi: [[Brazil]] 4,5%, [[Ekvador]] 3,9%, [[Peru]] 2,3% Između 2013. i 2017, proizvodnja kakao zrna u Obali Slonovače porasla je za 40%, što je zemlju postavilo daleko ispred sa 39% globalne proizvodnje. U 2017, 89% globalne proizvodnje (5,2 miliona tona) dolazilo je iz sedam najvećih zemalja proizvođača. Četiri glavna afrička proizvođača (Obala Slonovače, Gana, Nigerija i Kamerun) činili su 68% globalne proizvodnje. [[Latinska Amerika]], područje porijekla kakaa, bila je sljedeća. [[Azija]] bilježi pad proizvodnje. Uz ove glavne zemlje proizvođače, postoje i zemlje porijekla biljke ([[Venecuela]], [[Trinidad i Tobago]], [[Ekvador]] i [[Tanzanija]]) čija je proizvodnja mala, ali poznata po kvalitetu i delikatnim aromama. Visoko cijenjeni od strane poznavalaca, ovi proizvodi su doživjeli preporod od sredine 1990-ih. Nadalje, neke zemlje su se specijalizirale za organski kakao, kao što je [[Dominikanska Republika]], koja proizvodi 60% svjetskog organskog kakaa, Meksika i Bolivije. [[Brazil]] je značajno opao zbog rastućih troškova rada i razornih posljedica bolesti vještičje metle, čije je iskorjenjivanje radno intenzivno. Prema FAOSTAT-u, glavne zemlje proizvođači u 2013. i 2017.<ref>[[citr web web|title=FAOSTAT|url=http://faostat3.fao.org/browse/Q/QC/F|site=faostat3.fao.org|consulté le=2016-11-27}}.</ref><ref name=fao>{{cite web |title=FAOSTAT|url=http://www.fao.org/faostat/fr/#data/QC|site=fao.org|access-date=2019-04-19}}.</ref> zrna kakaivca, kao šio su: {| | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=6 | Glavne zemlje proizvođači kakao zrna (tržišni kakao)<br>prema FAOSTAT-u<ref name=fao/> |--- ! !Država !Proizvodnja (tona)<br>2013. !% Svjetske<br> 2013 !Proizvodnja<br> 2017 ! % Svjetske<br>2017 |- |1 |[[Obala Slonovače]] |1.449.000 |31,6% |2.034.000 |39% |- |2 | [[Gana]] |835.500 |18,2% |883.652 | 17% |- |3 | [[Indonezija]] |777.500 |17% |659.776 |13% |- |4 | [[Nigerija]] |367.000 |8% |328.263 |6,3% |- |5 | [[Kamerun]] |275.000 |6% |295.028 |5% |- |6 | [[Brazil]] |295.028 |5,6% |235.809 |4,5% |- |7 | [[Ekvador]] |128.400 |2,8% |205.955 |3,9% |- |8 | [[Meksiko]] |82.000 |1,8% |27.287 |0,5% |- |9 | [[Peru]] |71.200 |1,5% |121.825 |2,3% |- |10 | [[Dominikanska Republika]] |68.000 |1,5% |86.599 |1,6% |- ! colspan="2" |Ukupno u svijetu !4.586.000 !100% ! 5.201.108 ! 100% |} | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=3 | Zrna kakoa |--- |- !Država !Proizvodnja<ref>[https://lechocolatierivoirien.com/blogs/musee-du-cacao/top-10-des-pays-producteurs-de-cacao ''10 zemalja proizvođača kakoa''], 2. oktobar 2024.</ref><br> 2024.<br><small>hiljade t</small> |- |1 |[[Obala Slonovače]] | align="right" | 1.800 |- |2 | [[Gana]] | align="right" | 501 |- | 3 | [[Ekvador]] | align="right" | 430 |- | 4 | [[Nigerija]] | align="right" | 315 |- | 5 | [[Kamerun]] | align="right" | 300 |- | 6 | [[Brazil]] | align="right" | 220 |- | 7 | [[Indonezija]] | align="right" | 160 |- | 8 | [[Peru]] | align="right" | 150 |- | 9 | [[Dominikanska Republika]] | | align="right" | 70 |- | 10 | [[Papua Nova Gvineja]] | | align="right" | 45 |- ! colspan="2" | Ukupno za svijet ! | align="right" | 4.449 |} |} {| | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=6 | Glavne zemlje proizvođači kakao zrna (tržišni kakao)<br>prema FAOSTAT-u<ref name=fao/> |--- ! !Država !Proizvodnja (tona)<br> 2013. !% Svjetske<br> 2013. !Proizvodnja<br> 2017. ! % Svjetske<br>2017. |- |1 |[[Obala Slonovače]] |1.449.000 |31,6% |2.034.000 |39% |- |2 | [[Gana]] |835.500 |18,2% |883.652 | 17% |- |3 | [[Indonezija]] |777.500 |17% |659.776 |13% |- |4 | [[Nigerija]] |367.000 |8% |328.263 |6,3% |- |5 | [[Kamerun]] |275.000 |6% |295.028 |5% |- |6 | [[Brazil]] |295.028 |5,6% |235.809 |4,5% |- |7 | [[Ekvador]] |128.400 |2,8% |205.955 |3,9% |- |8 | [[Meksiko]] |82.000 |1,8% |27.287 |0,5% |- |9 | [[Peru]] |71.200 |1,5% |121.825 |2,3% |- |10 | [[Dominikanska Republika]] |68.000 |1,5% |86.599 |1,6% |- ! colspan="2" |Ukupno u svijetu !4.586.000 t !100% ! 5.201.108 ! 100% |} | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=3 | Zrna kakaa |--- |- ! !Država !Proizvodnja (tona)<ref>Čokoladioničar iz Obale Slonovače, [https://lechocolatierivoirien.com/blogs/musee-du-cacao/top-10-des-pays-producteurs-de-cacao ''10 zemalja proizvođača kakoa''], 2. oktobar 2024.</ref><br> 2024<br><small>hiljade t</small> |- |1 |[[Obala Slonovače]] | align="right" | 1.800 |- |2 | [[Gana]] | align="right" | 501 |- | 3 | [[Ekvador]] | align="right" | 430 |- | 4 | [[Nigerija]] | align="right" | 315 |- | 5 | [[Kamerun]] | align="right" | 300 |- | 6 | [[Brazil]] | align="right" | 220 |- | 7 | [[Indonezija]] | align="right" | 160 |- | 8 | [[Peru]] | align="right" | 150 |- | 9 | [[Dominikanska Republika]] | align="right" | 70 |- | 10 | [[Papua Nova Gvineja]] | align="right" | 45 |- ! colspan="2" |Ukupno u svijetu ! align="right" | 4.449 |} |} Suočene s vrlo nestabilnim tržištem i kako bi zaštitile svoje interese, glavne zemlje proizvođačice i pridružene industrije udružile su se u međuvladinu organizaciju za saradnju i lobiranje: COPAL (Savez zemalja proizvođača kakapoa). Ovu organizaciju su u januaru 1962. osnovale vlade pet glavnih zemalja proizvođača kakaa, koje su se tim povodom sastale u [[Abidžan]]u, [[Obala Slonovače]]. Osnivači su bili [[Gana]], [[Nigerija]], [[Brazil]], [[Obala Slonovače]] i [[Kamerun]], a kasnije im se pridružilo još pet zemalja: [[Dominikanska Republika]], [[Gabon]], [[Malezija]], [[Sao Tome i Principe]] i [[Togo]]. Ove zemlje proizvode približno 75% svjetske proizvodnje kakaa.<ref>{{cite web|lang=en|url=http://www.copal-cpa.org/|title=Présentation de la COPAL : Cocoa Producing Countries Alliance|access-date=2014-09-07}}.</ref>. COPAL se upravlja "Abidžanskom poveljom". Njegovo sjedište je u [[Lagos]]u, [[Nigerija]]. <gallery widths="330" heights="220" mode="packed" natpis="Razvoj globalne proizvodnje kakaa između 1961. i 2023." ([[FAO]])"> Cocoa-beans-production-by-region.png| Širom svijeta, ovisno o regiji Cocoa-bean-production-Asia.png| U Aziji i [[Okeanija|Okeaniji]] Cocoa-bean-production-America.png|[[Amruka]] Cocoa-bean-production-Africa.png|[[Afrika]] Cocoa-bean-production-map-2023.png| Situacija u 2023. </gallery> === Izvoz, uvoz i prerada === Prema [[FAOSTAT]]-u, glavne zemlje izvoznice kakao zrna su <ref name=fao2>{{cite web | name = FAOSTAT | title = Cultures et produits animaux | access-date = 2019-09-11 | url = http://www.fao.org/faostat/fr/#data/TP }}.</ref>. {| class="wikitable alternance center" ! colspan=2| Zemlje izvoznice kakao zrna<br>u 1000 američkih dolara, prema FAOSTAT<ref name=fao/> |--- !Država !Izvoz (tona)<br> 2017 |-- | [[Obala Slonovače]] || align="right" |3,505.214 |-- | [[Gana]] || align="right" |1,642.052 |--- | [[Nigerija]] || align="right" | 598.189 |-- | [[Ekvador]] || align="right" | 589.750 |-- | Svijet || align="right" |9,274.435 |} U 2017, izvoz zrna kakaa iznosio je 3,89 miliona tona od proizvedenih 5,20 miliona tona (FAOstat<ref name=fao2/>). U periodu 2008/09, izvoz kakao zrna iznosio je 2,3 miliona tona (od proizvedenih 3,5 miliona tona). <ref name="ICCOreport2009">[http://www.icco.org/pdf/An_report/AnnualReport20082009.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101122112139/http://www.icco.org/pdf/An_report/AnnualReport20082009.pdf |date=22. 11. 2010 }} ICCO Report 2009 - production [[p.|15}} et [[p.|35}}</ref>). Na ovaj način se udio izvoza u globalnoj proizvodnji povećao sa 65% na 75%. Glavni izvoznici kakoa su isti kao i proizvođači, s izuzetkom Brazila i Malezije, koji značajan dio prerađuju lokalno. Zahvaljujući lokalnim pogonima, [[Nizozemska]], [[Njemačka]] i [[Belgija]] su glavni dobavljači. {| class="wikitable alternance center" ! colspan=2| Zemlje uvoznice kakao zrna<br>u 1.000 američkih dolara, prema FAOSTAT-u<ref name=fao/> |- !Izvoz (tona) !Zemlja<br> 2017 |- | [[Nizozemska]] || align="right" | [[formatnum:2478584}} |- | [[Sjedinjene Američke Države]] || align="right" | [[formatnum:1218220}} |- | [[Njemačka]] || align="right" | [[formatnum:1182357}} |- | [[Belgija]] || align="right" | [[formatnum:806660}} |- | [[Malezija]] || align="right" | [[formatnum:694204}} |- | [[Indonezija]] || align="right" | [[formatnum:467073}} |- | [[Francuska]] || align="right" | [[formatnum:396785}} |- | Svijet || align="right" | [[formatnum:9274435}} |} Glavni uvoznici kakao zrna su industrijalizirane zemlje Sjevera, koje čine više od 80% potrošnje proizvoda od kakao zrna.<ref name="import">[http://econegociosagricolas.com/ena/files/Assessment_of_the_Movements_of_Global_Supply_and_Demand_2006.pdf Consommation de chocolat et cacao par pays ([[p.|14-18}}) ]</ref>. Transakcije (najčešće u obliku fermentiranih i sušenih zrna) prvenstveno se odvijaju iz južnih zemalja u sjeverne zemlje ([[Evropa]], [[SAD|Sjedinjene Američke Države]] i [[Japan]], gdje se odvija većina prerade). Postoje dva tržišta za kupovinu kakaa: Londonska berza i Njujorška berza. Sektor kakapa globalno nadgleda ICCO (Međunarodna organizacija za kakao), a relevantni dokument je "Međunarodni sporazum o kakau iz 2001.". Ovaj sporazum se redovno obnavlja.<ref>{{Cite web |url=http://www.cgeci.org/cgeci/index.php?option=com_content&view=article&id=542:cacao-le-7e-accord-a-ete-singe-a-geneve&catid=54 |title=7. international sur le cacao (2010) |access-date=27. 4. 2026 |archive-date=27. 4. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140427024944/http://www.cgeci.org/cgeci/index.php?option=com_content&view=article&id=542:cacao-le-7e-accord-a-ete-singe-a-geneve&catid=54 |url-status=dead }}</ref>; la dernière fois en juin 2010</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.icco.org/pdf/agree10french.pdf |title=ICCO accord 2010 - exportation &#91;&#91;p.{{!}}32}} |access-date=27. 4. 2026 |archive-date=6. 1. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120106163338/http://www.icco.org/pdf/agree10french.pdf |url-status=dead }}</ref>. Nizozemska (26,7%), Sjedinjene Američke Države (13,1%), Njemačka (12,7%), Belgija (8,6%), Malezija (7%), Indonezija (5%) i Francuska (3,2%) su najveći uvoznici kakao zrna. Prerađivači kakaa su velike kompanije koje kupuju zrna, prže ih, ljušte i prerađuju ih u proizvodnju kakao-mase. Do 2013. ovim sektorom industrije dominirale su četiri multinacionalne kompanije koje su prerađivale 45% proizvedenih zrna. Od tada su se prerađivači još više konsolidovali: belgijsko-švicarska kompanija Barry Callebaut preuzela je Petra Foods, gurajući je na vrh tržišta prerađivača kakaa. Sjevernoamerička kompanija Cargill finalizirala je akviziciju ADM-ove divizije za kakao 2015. Zajedno, Cargill i Barry Callebaut prerađuju gotovo 60% proizvedenih zrna kakaa. Kao što Michel Barel primjećuje.<ref name=barel/> Pojava ovih industrijskih giganata ilustruje ogromnu neravnotežu moći između miliona malih proizvođača, koji posjeduju samo nekoliko hektara, i multinacionalnih kompanija koje kupuju hiljade tona kakoa. Godine 1988, Nestlé je preuzeo Rowntree Mackintosh i postao najveći svjetski proizvođač čokolade i čokoladnih slatkiša.<ref>[http://recherche.prodimarques.com/leader-chocolat-groupe-production-cacao.html Prodimarques - Nestlé]</ref> Tokom sezone 2022–2023, sektor je proizveo otprilike 116.000 tona manje nego što su kupci očekivali, što je povećalo cijenu kakaa.<ref>{{cite web|url=https://www.rfi.fr/fr/podcasts/chronique-des-mati%C3%A8res-premi%C3%A8res/20230905-hausse-continue-des-prix-du-cacao-depuis-plusieurs-mois|title= Continuous rise in cocoa prices for several months now|date=6. September 2023|publisher=Radio France Internationale|author=Marie-Pierre Olphand}}</ref> == Svojstva kakaa == Ova svojstva su povezana sa sastavom kakaa, posebno njegovim masnim sastojcima komponenta, kakao-maslac. Neka od ovih svojstava izgledaju korisna za zdravlje, dok druga nisu. == Sastojci == {{glavni|Sastav kakao-praha}} {{glavni|Zdravstveni efekti čokolade}} {{Nutritivna vrijednost|ime=Kakao, suhi prah, nezaslađen | kJ = 954 | carbs = 57.90 g of which fibre approx. 33 g | fat = 13.70 g | protein = 19.60 g | water = 3.00 g | calcium_mg = 128 | iron_mg = 13.86 | phosphorus_mg = 734 | magnesium_mg = 499 | manganese_mg = 3.837 | sodium_mg = 21 | potassium_mg = 1524 | zinc_mg = 6.81 | Selenium_iu = 14.3 | caffeine = 230 mg | opt1n= [[Theobromine]] | opt1v= 2060 mg | source_usda = 1 | note=[https://fdc.nal.usda.gov/food-details/169593/nutrients Link to USDA Database entry] }} === Pozitivni aspekti === * Kakao-maslac sadrži vitamin E, koji ima [[antioksidans|antioksidativna]] djelovanja. * Zrna prirodno sadrže značajne količine [[polifenol]]a, antioksidacijskih molekula, koje se suprotstavljaju oksidirajućim supstancama koje su štetne za ćelije, uključujući [[slobodni radikali| slobodne radikale]]: zagađivače, zračenje (sunce), [[alkohol]], [[duhan]]ski dim itd. Među antioksidansima su [[ferulna kiselina]], koja kakau daje slatku aromu, i [[flavonoid]]i ([[katehin]] i [[epikatehin]]), dva snažna [[antioksidans]]a poznata po tome što pomažu u borbi protiv [[starenje| starenja]] [[koža|kože]], uzrokovanog vanjskim agresorima. * Kakao-maslac također može nahraniti kožu ([[usne]]) i stimulirati sintezu [[kolagen]]a, vraćajući elastičnost i tonus koži; * [[Metilksantin]]i su zakođer prisutni u kakau. Pripadaju istoj porodici [[alkaloid]]a kao i oni koji se nalaze u [[kahva|kahvi]] i [[čaj]]u: [[kofein]], [[teofilin]] i [[teobromin]]. Teobromin je prisutan u koncentraciji od 1,5 do 3% u zrnu kakoa.<ref name="merck">{{cite book|title=The Merck index, 13 edition|year=2001|publisher=Merck|isbn=0-911910-13-1}}</ref>. U malim količinama ima prepoznatljiv lipolitski učinak, a u manjoj mjeri antitusičko, vazodilatacijsko, diuretičko, bronhodilatacijsko i stimulativno djelovanje. Ovaj posljednji učinak mogao bi se pripisati i maloj količini kofeina, koju kakao također sadrži. [[Anandamid]] je supstanca koja djeluje na iste receptore kao i [[kanabis]]. Prisutan je u vrlo malim količinama. Diskutabilno je da li može proizvesti [[uforija|euforijske]] i [[sedativ]]ne učinke za koje je odgovoran pri većim [[koncentracija]]ma. Redovna konzumacija kakoa može [[hipotenzija|sniziti]] [[krvni pritisak]] i kardiovaskularnu [[smrtnost]] kod starijih osoba. |jour<ref>Buijsse B, Feskens EJ, Kok FJ, Kromhout D, [http://archinte.ama-assn.org/cgi/content/full/166/4/411 ''Cocoa intake, blood pressure, and cardiovascular mortality: the Zutphen Elderly Study''], Arch Intern Med, 2006;166:411–417</ref> i kod pacijenata koji su imali [[infarkt miokarda]]<ref>{{cite journal|authors= Janszky I, Mukamal KJ, Ljung R et Als|year=2009|title=''Chocolate consumption and mortality following a first acute myocardial infarction: the Stockholm Heart Epidemiology Program''| [http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1365-2796.2009.02088.x/abstract|journal= J Intern Med|number=266|pages=48–257</ref>. Međutim, ovi podaci se zasnivaju isključivo na opservacijskim, a ne intervencijskim studijama. Studija koju je proveo Univerzitet Sjeverne Karoline iz novembra 2020. sugerira da specifični poli[[fenol]]i (flavan-3-oli i [[proantocijanidin]]i) koji se nalaze u [[grožđe|grožđu]] muskadin (''Vitis rotundifolia''), zelenom čaju, kakau i tamnoj čokoladi mogu uticati na sposobnost virusa SARS-CoV-2 da se veže za ljudske ćelije, čime se smanjuje stopa [[infekcija]] i prenosa virusa koji uzrokuje [[COVID-19]].<ref>{{cite journal |autor1=Yue Zhu |author2=De-Yu Xie |title=Docking Characterization and in vitro Inhibitory Activity of Flavan-3-ols and Dimeric Proanthocyanidins Against the Main Protease Activity of SARS-Cov-2 |journal=Frontiers – Frontiers in Plant Science |date=2020 |https://www.frontiersin.org/articles/10.3389/fpls.2020.601316/full |doi=10.3389/fpls.2020.601316 |access-date=2021-01-04}}</ref>. === Negativni aspekti === Kod nekih [[životinja]], poput [[pas]]a, kakao je snažan [[toksin]]; 200 grama može biti dovoljno da ubije malog psa.<ref>{{cite web|title=Pourquoi ne pas donner de chocolat au chien|url=http://www.animalerieenligne.fr/blog/pourquoi-ne-pas-donner-de-chocolat-au-chien|site=animalerieenligne.fr|date=2016|access-date=2016-05-28}}</ref> Simptomi trovanja čokoladom kod pasa uključuju: iritabilni želudac, [[povraćanje]], abnormalno slinjenje, [[umor]] i gubitak [[svijest]]i. Kod pasa i mnogih drugih životinja, može uzrokovati trovanje [[teobromin]]om. <ref>{{cite web| title= Chocolate poisoning in dogs| url=https://www.wanimo.com/veterinaire/urgences-du-chien/intoxication-par-le-chocolat-chez-le-chien.html | site=WanimoVéto |access-date=2024-08-18}}</ref> Za neke [[botanika|botanićčare]], postoji daleko od potpunog konsenzusa o prehrambenim ili medicinskim prednostima kakoa: * Čisti kakao je vrlo gorak i zbog toga se dodaju šećer i masti da bi se zasladio. Ovo može biti štetno za kardiovaskularni sistem i doprinijeti [[gojaznost]]i jer čokolada ima visok sadržaj [[kalorija]] (500 kcal na 100 g), dok druga pića s visokim sadržajem zaštitnih polifenola sadrže vrlo malo (naprimjer, zeleni čaj); * [[Bioraspoloživost]] flavonoida je varijabilna i ovisi o djelovanju crijevne flore; kakao-maslac je prilično neprobavljiv zbog visokog sadržaja [[stearinska kiselina|stearinske]] i [[masne kiseline|masnih kiselina]]. == Uticaj na okolinu == === Evropska uredba o zabrani proizvoda povezanih s deforestacijom === [[glavni|Uvezena deforestacija}} Evropska uredba o zabrani proizvoda povezanih s deforestacijom usvojena je od strane Evropskog parlamenta u srijedu, 19. aprila 2023. * kakao u [[zrna kakaovca|zrnima kakaovca]] i komadići zrna, sirovi ili prženi; * [[kakao-pasta]]; * [[kakao-maslac|maslac]], [[kakao-mast|mast]] i [[kakao-ulje]]; * kakao-prah; * [[čokolada]] i drugi prehrambeni proizvodi koji sadrže kakao. == Olovo i trovanje olovom == Uočeno je da kakao i čokoladni proizvodi gotovo uvijek sadrže relativno visoke nivoe [[olovo|olova]], nivoe koji se ne mogu objasniti sadržajem olova u zrnima (koji je prirodno nizak). Proučavan je [[izotop]]ski sastav olova u zrnima i u čokoladi ili gotovim čokoladnim proizvodima. Otkriva nekoliko izvora kontaminacije industrijskog i ekološkog porijekla, čije precizno porijeklo još nije bilo identifikovano početkom 2000-ih.<ref>COPAL (2004), cité par Rankin & al (voir bibliographie du présent article) Cocoa Producers' Alliance Homepage. Lagos, Nigeria:Cocoa Producers' Alliance. consulté le 26 janvier 2005 http://www. copal-cpa.org/index.html</ref><ref>COPAL (2004). '''[[lang|en|title=Proposed Methodology to Determine Source and Level of Lead Contamination in Cocoa}}'''. Lagos, Nigeria: Cocoa Producers' Alliance. consulté à l'URL http://www.copal-cpa{{Mrtav link}}. org/lead.html January 26, 2005 by Rankin et al. (see bibliography of this article)</ref>. [[Izotop]]ski sastav olova u kakau iz Nigerije ukazuje na to da bi olovni benzin mogao biti odgovoran za barem dio kontaminacije proizvoda od kakaa, pri čemu se kontaminacija javlja nakon berbe i povećava tokom procesa proizvodnje, tokom transporta zrna i/ili proizvodnje kakaa i čokoladnih proizvoda od njega. Poznato je da rezani [[plod]]ovi kakaovca i njegova zrna imaju tendenciju da apsorbuju olovo iz okoline; otpad ljuski ploda čak je eksperimentalno uspješno korišten za dekontaminaciju otpadnih voda ili tla kontaminiranog olovom.<ref>Meunier N, Haberman M, Blais J.F & Tuagi R.D (2003), ''Récupération du plomb extrait de sol contaminé par adsorption sur des colonnes d’écailles de cacao Recovery of Lead Extracted from Contaminated Soil Using Adsorption Columns Filled with Cocoa Shells''. Water quality research journal of Canada, 703</ref>, uključujući i kisele rastvore koji se na taj način mogu regenerirati <ref>Meunier, N, Haberman, M, Blais, J. F, & Tyagi, R. D. (2003). ''Utilisation et regénération des écailles de cacao pour la récupération du plomb dans les solutions acides''. Journal of Environmental Engineering and Science, 2(1), 9-16 ([http://www.nrcresearchpress.com/doi/pdf/10.1139/s03-003 résumé]).</ref>Međutim, olovni [[benzin]] se i dalje koristio u mnogim zemljama proizvođačima kakao zrna (uključujući i Afriku) 2014. U bogatim zemljama gdje je [[olovni benzin]] zabranjen već nekoliko decenija, broj i težina slučajeva [[trovanje olovom|trovanja olovom]] su se smanjili, ali ne na zadovoljavajući nivo, a [[čokolada]] je postala hrana najbogatija olovom. Na kraju, djeca (osjetljiva na trovanje olovom), odrasli osjetljivi na olovo, te osobe sa [[sindrom iritabilnih crijeva|iritabilnim ili tromim crijevima]], one sa krhkim ili odsutnim [[žučna kesa|žučnom kesom]] i one koje imaju prekomjernu težinu trebaju biti oprezne s kakaom ili čokoladom.<ref>[[Web link |language=fr|title= COCOA CHOCOLATE |url=https://www.phytomania.com/plantes -medicinales/cacao-chocolat/ |site=Phytomania |access-date=2024-08-18}}</ref>. === Toksični industrijski proizvodi === Neki industrijski proizvodi na bazi kakaa sadrže [[teški metali|teške metale]] poput [[kadmij]]a ([[kancerogen]]a) i [[arsen]]a. ==Također pogledajte== * [[Kakaovac]] * [[Čokolada]] * [[Začini]] * [[Historija uzgoja kakaa]] * [[Fabrika čokolade]] * [[Zrno kakaa]] == Reference == {{Refspisak}} ==Dopunski izvori == * Kokou Edoh Adabe et E. Lionelle Ngo-Samnick, [https://cgspace.cgiar.org/bitstream/handle/10568/76733/1801_PDF.pdf?sequence=1&isAllowed=y ''Production et transformation du cacao''], collection PRO-AGRO, [[Ingénieurs sans frontières|ISF]]-Cameroun et [[Centre technique de coopération agricole et rurale|CTA]], Wageningen, Pays-Bas, 2014, 44 p. téléchargeable. * {{Article|langue=en|prénom=EE|nom1=Cheesman|titre=Notes on the nomenclature, classification and possible relationships of cocoa populations|année=1944|périodique=Tropical Agriculture|volume=21|pages=144-159}} {{plume}} *{{Work | author1=Michel Barel | title=From Cocoa to Chocolate | subtitle=The Epic of a Delicacy | publisher=Éditions QUAE GIE | year=2016, new edition | ISBN= }} * Jumelle, Henri. ''The Cocoa Tree: Its Cultivation and Exploitation in All Producing Countries'' 1900 [http://www.manioc.org/patrimon/FRA11113 read online] * {{article|language=en|author1=Lee, C. K.|name1=Lee| author2=Low, K. S.|name2=Low|year=1985| title=Determination of Cadmium, Lead, Copper and Arsenic in Raw Cocoa, Semifinished and Finished Chocolate Products| read online=http://psasir.upm.edu.my/2305/1/Determination_of_Cadmium,_Lead,_Copper_and_Arsenic_in.pdf| journal=Pertanika| volume=8| issue=2| pages=243-248| publisher=[[Universiti Putra Malaysia]]}} * {{Article|language=en|first name1=Juan C.|last name1=Motomayor|first name2=Philippe|last name2=Lachenaud|first name3=Jay|last name3=Wallace da Silva e Mote|first name4=Rey|last name4=Loor|first name5=David N.|last name5=Kuhn|first name6=J. Steven|last name 6=Brown|first name 7=Raymond J.|last name 7=Schell|title=Geographic and Genetic Population Differentiation of the Amazonian Chocolate Tree (Theobroma cacao L)|doi=10.1371/journal.pone.0003311 |month=10|year=2008|periodical=PLoS ONE|volume=3|issue=11|read online=http://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0003311|periodical link=PLOS ONE|id=Motomayor2008}} {{pen}} * Rankin CW, Nriagu JO, Aggarwal JK, Arowolo TA, Adebayo K, Flegal AR. (2005) ''http://www.doctorjackson.org/pdf/lead_poisoning.pdf Lead contamination in cocoa and cocoa products: isotopic evidence of global contamination]''. 'Environmental Health Perspectives' Oct; 113(10):1344-8. * {{Book|language=fr|original language=en|first name1=Dom|last name1=Ramsey|original title=Chocolate|title=Passion for Chocolate|subtitle=From Bean to Bar|translator=Martine and Dominique Lizambard|publisher=[[Dorling Kindersley]]|year=2017|total pages=224|isbn=978-2-8104-2119-0|id=Ramsey, 2017|label=Ramsey, 2017|pen=yes}} * {{Book|author1=Samy Manga|title=Chocolaté|subtitle=The Bitter Taste of Cocoa Cultivation|publisher=écosociété|year=2023|total pages=136|isbn=9782897198664}} ===Radioemisija === *https://www.franceinter.fr/emissions/sur-les-epaules-de-darwin/sur-les-epaules-de-darwin-14-decembre-2019 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220408182328/https://www.franceinter.fr/emissions/sur-les-epaules-de-darwin/sur-les-epaules-de-darwin-14-decembre-2019 |date=8. 4. 2022 }} === Vanjski linkovi=== {{Commonscat|Cacao}} * [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/plan.htm Informations de marché sur le site de la Conférence des Nations Unies pour le commerce et le développement] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113032636/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/plan.htm |date=13. 1. 2010 }} : [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/descript.htm description] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100119004439/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/descript.htm |date=19. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/culture.htm culture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113223600/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/culture.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/qualite.htm qualité] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113200955/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/qualite.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/utilisat.htm secteurs d'utilisation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113233417/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/utilisat.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/marche.htm marché], [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/filiere.htm filière] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100115232113/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/filiere.htm |date=15. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/societes.htm sociétés] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100114131822/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/societes.htm |date=14. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/technologie.htm techniques] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100112220439/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/technologie.htm |date=12. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/prix.htm prix] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113225954/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/prix.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/ecopol.htm politiques économiques] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100114002026/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/ecopol.htm |date=14. 1. 2010 }} * {{cite web|language=fr|nom=eCacaos|title=En finir (enfin) avec l’approximation Forastero, Criollo et Trinidario ?|year=2014|url=http://ecacaos.com/en-finir-enfin-avec-lapproximation-forastero-criollo-et-trinidario/|site=ecacaos.com|access-date=2015-12-26}} * {{cite web|languagee=fr|author=Clay Gordon|title=Serious Chocolate: First Three, Now Ten Genetically Different Kinds of Cacao|mois=10|année=2008|url=http://sweets.seriouseats.com/2008/10/cacao-by-any-other-name-does-it-taste-just-as.html|site=seriouseats.com|access-date= 2015-12-27}} {{clear}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Kakao| ]] [[Kategorija:Stimulansi]] [[Kategorija:Mezoamerička kuhinja]] [[Kategorija:Nahuatlizam]] [[Kategorija:Začini]] [[Kategorija:Hrana] mngdlwxxeisom5ugcx5xy09xykh5gph 3837860 3837858 2026-04-28T19:52:45Z ~2026-26001-27 180804 /* Proizvođači */ 3837860 wikitext text/x-wiki [[Slika:2012-02-Theobroma cacao anagoria 04.JPG|thumb|260px|Otvorena [[mahuna]] kakaa koja prikazuje zrna u bijeloj [[Sluz|sluzavoj]] [[Parenhim|pulpi]].]] Termin '''kakao''' najčešće se koristi za kakao-prah, ali se može odnositi i na kakao-maslac. Obje komponente (prah i maslac) dobijaju se nakon mljevenja i presovanja jezgre zrna kakaovca, koja se fermentira i prži. Ustvari, "kakao-prah" samo je jedno od značenja riječi "kakao"; to je najčešće značenje za prosječnog govornika na Sjevernoj hemisferi. Ostala značenja nalaze se samo u specijaliziranom rječniku govornika koji rade u industriji kakaa.<ref name="Alkalization">{{cite journal | last1 = Miller | first1 = Kenneth B. | last2 = Jeffery Hurst | first2 = William | last3 = Payne | first3 = Mark J. | last4 = Stuart | first4 = David A. | last5 = Apgar | first5 = Joan | last6 = Sweigart | first6 = Daniel S. | last7 = Ou | first7 = Boxin | year = 2008 | title = Impact of Alkalization on the Antioxidant and Flavanol Content of Commercial Cocoa Powders | journal = Journal of Agricultural and Food Chemistry | volume = 56 | issue = 18| pages = 8527–8533 | doi = 10.1021/jf801670p | pmid=18710243 | bibcode = 2008JAFC..56.8527M }}</ref> Prva serija operacija koje se provode u zemljama proizvođačima kakaovca transformira njegov [[plod]] kakaa u fermentirana i sušena kakao zrna. Nakon što se prodaju nekolicini multinacionalnih kompanija u industriji čokolade, ova zrna se zatim peku, drobe i sortiraju kako bi se uklonili fragmenti ljuske i [[embrion]]a, ostavljajući samo [[kotiledon]]e. Ovi kotiledoni su jedini dio koji daje kakao-masu (ili kakao-pastu) nakon mljevenja. Ovaj poluproizvod zatim se presuje kako bi se mast, ili kakao-maslac, odvojila od suhe tvari, ili kakao kolača. Kakao-prah dobija se mljevenjem kakao-kolača, a koristi se za pravljenje energizirajućeg napitka, popularnog zimi, nazvanog "vruća čokolada", napravljenog još od [[mlijeko|mlijeka]] i [[šećer]]a. Približno 95% svjetske proizvodnje kakaa dolazi od malih poljoprivrednika koji žive na jednom do tri hektara plantaža kakaa. Više od pet miliona malih uzgajivača kakaa u [[tropi|tropskim]] regijama proizvelo je 5,2 miliona tona fermentiranih zrna kakaa u 2017, koja su prodali nekolicini multinacionalnih kompanija za proizvodnju [[čokolade]]. Nakon što stignu u zemlje potrošače, zrna se peku, drobe i presuju kako bi se od njih napravila čokolada i drugi čokoladni slatkiši.<ref>{{cite book | url=https://books.google.com/books?id=A1CkAgAAQBAJ | title=Science and Technology of Enrobed and Filled Chocolate, Confectionery and Bakery Products | publisher=Elsevier | author=Talbot, Geoff | year=2009 | pages=31 | isbn=9781845696436 |quote=Cocoa solids are calculated on a dry basis (after the deduction of moisture) and include cocoa mass, cocoa powder and cocoa butter. The total dry cocoa solids are the sum of the dry non-fat cocoa solids (NFCS) and cocoa butter..}}</ref> == Etimologija i leksikografija == Termin "'''kakao'''" je posuđen iz jezika Nahuatl [[Asteci|Asteka]], "cacahuatl", koji ima isto značenje.<ref>{{cite book| authors=Alain Rey, Marianne Tomi, Tristan Hordé, Chantal Tanet, Alain Rey | title=Dictionnaire historique de la langue française, Tomes I et II | publisher=Le Robert |year=2016 | isbn= }}</ref><ref name="HCDN">{{cite book |language=es |author=Birgitta Leander |title=Herencia cultural del mundo náhuatl |volume=a traves de la lengua |publisher=SepSetentas |year=1972 |pages=155 |isbn= }}</ref>, prema [[španski|španskom]] ''cacao'' (1535). Termin "kakao" može imati sljedeća značenja, ovisno o kontekstu: # stablo [[kakaovac|kakaovca]], npr. "[[Omleci]] su vratili neke [[Reznica|reznice]] kakaovca u svoju domovinu", "uzgoj kakaovca"; # plod stabla kakaovca, mahuna kakaovca, "ovisno o zemlji, berba kakaovca se ne odvija u isto vrijeme"; # zrno kakaovca, "Radim na [[fermentacija|fermentaciji]] kakaovca u državi Tabasco, [[Meksiko]]" ili "kakao je pakovan u jutene vreće od 60 kg"; # Prehrambeni proizvod napravljen od zrna kakaovca, ako je [[čokolada]] označena kao 70% kakaovca, to znači da sadrži 30% dodanog šećera, ovdje kakao = kakao-masa + kakao-maslac. Svi primjeri su preuzeti iz knjige Michela Barela, bivšeg direktora programa za kakao u Francuskom centru za poljoprivredna istraživanja za međunarodni razvoj (CIRAD). [[Datoteka:Cocoa farming in Ghana.jpg|thumb| Gomile [[mahuna]] nakupljene tokom žetve.]] [[Slika:Cocoa farmers during harvest.jpg|thumb| Otvaranje kapsula: otvaranje kapsula mačetom.]] [[slika:Cocoa farmer David Kebu Jnr holding fermenting cocoa beans. (10687048615).jpg|thumb| [[Fermentacija]] zrna kakaa.]] [[Slika:Costa Rica - Sarapiqui 05.jpg|280px|thumb| Zrna kakaovca u različitim fazama fermentacije. ([[Kostarika]])]] [[slika:Cultivateur de cacao 01.jpg|280px|thumb| Zrna kakaovca raširena na suncu da se osuše.]] [[Datoteka:Secadora_de_Cacao.jpg|280px|thumb| Sušenje [[plod]]ova u pokrivenoj sušari.]] [[Slika:Cocoa season in Cameroon.JPG|thumb| Pakovanje fermentiranog i sušenog zrna.]] [[slika:Cacao23.jpg|280px|thumb| Sektor kakaa.]] [[Datoteka:CacaoChonita13.JPG|280px|thumb|Plodovi nakon zanatskog prženja.]] [[datoteka:Atelier torréfaction chocolat Menier.jpg|280px|thumb| Radionica za prženje u tvornici čokolade Menier 1866.]] Tokom cijelog proizvodnog procesa, od mahuna kakaa u tropskim regijama do čokoladnih proizvoda napravljenih u tvornicama čokolade u velikim sjevernim gradovima, termin "kakao" može se koristiti, a slušalac će lahko moći izvući relevantno značenje (ili smisao) u kontekstu. U svakoj fazi – a ima ih više od četiri koje su gore navedene po vokabularu (stablo kakaa, mahuna, zrno, čokoladni proizvod) – koristi se sljedeći princip imenovanja: kada se pomoćni dio ukloni iz objekta X, dio koji se obično smatra "najkorisnijim ili najznačajnijim" i dalje se može metonimski označiti istim terminom X (čak i ako je prošao kroz hemijsku transformaciju). Karakteristično je za svakodnevni jezik da ima veliku fleksibilnost i da se isti termin može koristiti u različitim kontekstima za različita značenja. Tehnički i naučni vokabular pomažu u izbjegavanju ove dvosmislenosti, iako po cijenu određene glomaznosti. == Historija == {{Glavni|Historija uzgoja kakaovca}} {{glavni|Historija čokolade u Španiji}} Kakao, čije ime potiče od riječi "cacahuatl" na jeziku Nahuatl»<ref>Dictionnaire français Larousse, « [http://www.larousse.fr/dictionnaires/francais/cacao/11933 Cacao].</ref><ref>Philippe Marcou, [http://www.persee.fr/web/revues/home/prescript/article/jsa_0037-9174_1920_num_12_1_2882 Cacao, cacahuet ou cacaouète] », ''Journal de la Société des Américanistes'', tome 12, 1920 p. 65|doi|10.3406/jsa.1920.2882}}.</ref> (vjerovatno je izveden iz [[Maje|majanskog]] "''kakaw'''" i hipotetski proto-mješovitog zokeanskog ''kakawa'')<ref>Lyle Campbell et Terrence Kaufman, « [http://www2.hawaii.edu/~lylecamp/LC%20Lx%20look%20at%20Olmecs%20JSTOR.pdf A Linguistic Look at the Olmecs] », ''American Antiquity'', vol. 41, n°1, janvier 1976, Society for American Archaeology|page=83-84}}</ref>. Tradicionalno su ga koristile i uzgajale mezoameričke populacije, posebno [[Olmeci]] i [[Maje]], a kasnije i [[Asteci]]. U 14. stoljeću, populacije koje su Asteci pokorili bile su prisiljene uzgajati stabla kakaovca za osvajače iz visoravni Meksika-Tenochtitlana. [[Pripitomljavanje]] i upotreba kakaovca čini se da su se dogodili u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], oko 3000. prije nove ere. Tragovi teobromina i [[DNK]] iz različitih [[sorta (botanika)|sorti]] kakaovca otkriveni su u keramici iz kulture Valdivia na pacifičkoj obali današnjeg [[Ekvador]]a.<ref>{{cite journal|author=Florence Rosier|title=Le cacao était déjà utilisé en Amérique il y a 5300 ans|journal=Le Monde|pages=7|date=9. 3. 2024|url=https://www.lemonde.fr/planete/article/2024/03/07/le-mystere-de-la-diffusion-du-cacao-a-travers-l-amerique-du-sud-il-y-a-plus-de-5-000-ans-enfin-leve_6220699_3244.html}}</ref><ref>{{cite web |title=Domestication du cacao à l’époque précolombienne : l’histoire revisitée par l’archéogénomique |url=https://www.cirad.fr/espace-presse/communiques-de-presse/2024/domestication-du-cacao-a-l-epoque-precolombienne |site=cirad.fr |date=7. 3. 2024}}</ref>. Drevni tragovi kakaa pronađeni su i u keramici Mokaya iz Paso de la Amada, na pacifičkoj obali [[Chiapas]]a, i u predolmečkoj keramici iz El Manatíja, na obali [[Meksički zaliv|Meksičkog zaliva]], datiranoj na početak 2. milenija prije nove ere (između 1900. i 1750. prije nove ere).<ref>Terry G. Powis, W. Jeffrey Hurst, María del Carmen Rodríguez, Ponciano Ortíz C, Michael Blake, David Cheetham, Michael D. Coe et John G. Hodgson, « [http://antiquity.ac.uk/projgall/powis/index.html Oldest chocolate in the New World] », ''Antiquity'', vol. 81, n°314, décembre 2007.</ref>. Širom Mezoamerike tokom predkolumbovske civilizacije, zrna kakaovca su često korištena kao [[valuta]].<ref>[http://www.mythinglinks.org/ip~cacao.html « THE LORE & HISTORY OF CHOCOLATE in Latin Americq|access-date =2009-07-10}}</ref> Mogla su se i trampiti, plaćati [[porez]]e i kupovati [[rob]]ove, počevši još od 1000. prije nove ere. Naprimjer, Zontli je jednak 400 zrna, dok je 8000 zrna jednako Xiquipilliju. U meksičkim hijeroglifima, korpa koja sadrži 8000 zrna simbolizira broj 8000.<ref>{{cite web|1=year 2013|url=http://www.chocolat.ch/chocolate.php?page=1|title=History|access-date=27. 4. 2026|archive-date=21. 2. 2007|archive-url=https://archive.today/20070221194212/http://www.chocolat.ch/chocolate.php?page=1|url-status=dead}}</ref>Kasnije, 1576, bilo je potrebno 1200 zrna da bi se dobio jedan [[meksički pezos]].<ref>{{cite book|language=en |author=Annie Perrier-Robert |publisher=Translate-A-Book, Oxford |title=Book of Chocolate |editor=Hachette Illustrated |year=2005 |chapter=14|pages=128 |isbn=978-1-84430-142-3}}</ref>. [[Asteci]] su koristili sistem u kojem je [[ćurka]] koštala stotinu zrna kakapa, a svježi [[avokado]] tri zrna. <ref>http://www.newyorker.com/reporting/2007/10/29/071029fa_fact_buford|access-date=2009-06-09}}</ref>. Kakao je bio rezervisan za [[plemstvo]] i konzumiran u piću zvanom [[čokolada]], razrijeđen u vodi, kojoj su dodavani čili papričica i anato (da bi se dobila crvena boja), a ta smjesa je snažno tucana da bi se na površini formirala gusta pjena. Među Majama se prvenstveno koristio u vjerskim obredima.<ref>{{cite book|language =en|author1=Louis E. Grivetti|author2=Howard-Yana Shapiro| year=2009|title=Chocolate: history, culture, and heritage|publisher=John Wiley and Sons|pages=29-31|isbn=|url=https://books.google.fr/books?id=P4kD4Rf5C6wC&pg=PA9&dq=Chocolate%3A+history%2C+culture%2C+and+heritage+%2B+%22mexica+princess%22}}</ref><ref name="Harwich Vallenilla 2008">Nikita Harwich Vallenilla, Histoire du chocolat|edituon=2|place= Paris, Desjoncquères, 2008 [[ISBN|9782843211058}}.</ref> [[Asteci]], koji ga nisu konzumirali u ritualnom kontekstu, proširili su zrno u druge regije Meksika kako su širili svoju teritoriju.<ref name="Harwich Vallenilla 2008"/> Španci su se prvi put susreli s kakaom (Theobroma – Θεοβρώμα – ''teobroma'', što na [[grčki|grčkom]] znači "hrana bogova") na [[Karibi]]ma 1495, ali su tek nakon osvajanja [[Meksiko|Meksika]] počeli usmjeravati svoju pažnju na zrno. Mlako, gorko piće koje su otkrili nije bilo univerzalno cijenjeno od strane osvajača. Njegovo usvajanje bilo je izuzetno uspješno među kolonijalnom elitom jer su transformirali recept za piće kako bi odgovarao njihovom okusu, dodavanjem šećera ([[šećerna trska]] se brzo aklimatizirala u priobalnim regijama gdje je vruća, vlažna klima omogućavala njen uzgoj u velikim razmjerima). Također su zamijenili [[čili papričice]] začinima koje su poznavali od srednjeg vijeka (prvenstveno [[cimet]]om, uvezenim iz Azije) i počeli su piti toplu čokoladu. Nakon kolonizacije Meksika, kakao je izvezen u matičnu zemlju (kao dio trougaone trgovine) u Evropi i miješan s mlijekom; njegov uspjeh bio je trenutan na španskom dvoru. U Francuskoj, [[Luj XIV]] je nije volio, što je doprinijelo odlaganju njenog usvajanja. U Evropi se čokolada u početku proširila prvenstveno među evropskom elitom, i kao piće i kao slatkiš.<ref name="sucre">Huetz de Lemps, Alain, « Boissons coloniales et essor du sucre », in Flandrin, Montanari (dir.), ''op.cit.'', [[p.|629-641}}.</ref>Međutim, u Meksiku se njegova konzumacija brzo proširila među cijelim stanovništvom. U španskoj koloniji, društvena elita je konzumirala ovo raskošno, toplo i slatko piće, dok je velika većina stanovništva nastavila da ga pije prema predhispanskim običajima. Upotreba zrna kakaovca kao valute, posebno među domorodačkim stanovništvom na [[pijaca]]ma, nije odmah nestala. Ipak, kakao koji se koristio u Meksiku tokom kolonijalnog doba uglavnom je dolazio iz uvoza iz [[Venecuela|Venecuele]], [[Kolumbija|Kolumbije]] i [[Gvatemala|Gvatemale]].<ref>Gonzalez Tascón, Fernández Pérez, « Del chocólatl de los Aztecas a la Compañía Guipuzcoana de Caracas, in Fernández Pérez, Fernando, González Tascón, Ignacio, La agricultura viajera: cultivos y manufacturas de plantas industriales y alimentarias en España y en la América virreinal, Barcelone, Lunwerg Editores, 1991, [[p.|125-135}}.</ref>. Piće je brzo izazvalo sumnju Crkve. Budnost crkvenih vlasti bila je tim veća jer je čokolada bila poznata kao afrodizijak.<ref>Méndez, Maria Agueda, “Una relación conflictiva : la Inquisición novohispana y el chocolate”, in Caravelle : Cahiers du monde hispanique et luso-brésilien|year=1998|number=71|pages=9-21}}</ref>. == Od ploda kakaovca do kakao-praha == [[Plod]] ([[mahuna]] kakaovca sadrži nekoliko desetina sjemenki ili zrna kakaovca) bogat je [[lipid]]ima (50% suhe tvari), [[proteini]]ma, [[fenol]]nim spojevima (flavan-3-oli i flavanoli) i teobrominom, što ga čini bazom sa značajnim nutritivnim potencijalom koji je omogućio razvoj ogromnog izbora čokoladnih proizvoda. Više od pet miliona uzgajivača kakaovca na globalnom jugu proizvodi 5,2 miliona tona zrna (u 2017.).<ref>{{cite web|name = FAOSTAT|year=2017 | title = Cultures, fèves de cacao, | access-date = 2019-04-11 | url = http://www.fao.org/faostat/fr/#data/QC }}.</ref>), opskrbljuju čokoladnu industriju u sjevernim zemljama, proizvodeći čokoladne proizvode u vrijednosti od 47 milijardi eura u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]];<ref>{{cite web | name = Statista | title = Production en valeur de produits chocolatés par pays dans l'UE 2015 | access-date = 2019-04-11 | url = https://fr.statista.com/statistiques/703015/produits-chocolates-production-en-valeur-par-pays-ue/ }}.</ref> U 2015, [[Evropa]] je bila najveće svjetsko tržište čokoladnih proizvoda, sa 49% udjela u prodaji čokoladnih slastica, dok je Sjeverna Amerika držala 21%.%<ref>{{cite web | name = CBI Ministry of Foreign Affairs | title = What is the demand for cocoa in Europe? | access-date= 2019-04-11 | url = https://www.cbi.eu/market-information/cocoa/trade-statistics/ }}.</ref> [[slika:Cocoa husk.jpg|thumb|260px|Ljuske zrna kakaovca: moraju se pažljivo ukloniti jer bi kakao-prahu dale neugodan okus.]] [[slika:Cocoa liquor.jpg|thumb|260px|Transformacija zrna u kakao-masu]] [[slika:Cocoa press cake.jpg|thumb|260px|Kakao-kolač nakon presovanja kakao putera]] [[slika:Cocoa butter p1410148.JPG| thumb|260px|Kakao-maslac]] [[slika:Cocoa-powder-1883108.jpg| thumb|260px|Kakao-prah]] U zemljama koje proizvode kakao, uzgajivači provode prve faze prerade [[plod]]a (ili mahune): berbu, lomljenje mahuna, fermentaciju zrna, sušenje i sortiranje.<ref name=":0">{{cite web|language=fr|author=Futura|title=La transformation du cacao et ses étapes : écabossage, fermentation et concassage|périodique=Futura|date=10/10/2016|lire en ligne=http://www.futura-sciences.com/planete/dossiers/botanique-chocolat-histoire-saveurs-degustation-753/page/4/|access-date=2017-07-18|pages=}}</ref>[[fermentacija|fermentacija]]Fermentirana zrna se zatim prodaju nekolicini multinacionalnih kompanija u industriji čokolade, koje ih prže, drobe i presuju kako bi izdvojile kakao-maslac i kakao-prah te proizvele razne prehrambene proizvode: kakao-prah, čokoladu, čokoladne slastice itd.<ref name=lima>{{cite journal | authors = Lídia J. R. Lima, M. Helena Almeida, M. J. Rob Nout & Marcel H. Zwietering | title = Theobroma cacao L, "The Food of the Gods": Quality Determinants of Commercial Cocoa Beans, with Particular Reference to the Impact of Fermentation | journal = Critical Reviews in Food Science and Nutrition | volume = 51 | year = 2011 | pages = 731-761 }}</ref><ref name=costentin>{{cite book | author1=Jean Costentin | author2=Pierre Delaveau | title=Café, thé, chocolat. Les bienfaits pour le cerveau et pour le corps | publisher=Odile Jacob | year=2010 | pages=272 | isbn= }}</ref><ref name=barel>{{cite book | author=Michel Barel | title=Du cacao au chocolat: L'épopée d'une gourmandise |editor=Éditions QUAE GIE |year=2016, New Edition | isbn= }}</ref><ref name=beckett>{{cite book | authors=Steve T. Beckett, Mark S. Fowler, Gregory R. Ziegler (editors) | title=Beckett's Industrial Chocolate Manufacture and Use | publisher=Wiley-Blackwell; 5 edition | year=2017 | pages=800 | isbn= }}</ref>. Operacije prerade u lancu snabdijevanja koji vodi od stabla kakaovca do čokoladnih slastica mogu se sažeti u sljedeće korake: # Berba mahuna kakaovca (plodova stabla kakaovca): plod, čvrsto pričvršćen za stablo, odvaja se makazama za rezidbu ili mačetom za one koji se nalaze niže, a nožem za rezidbu za ostale; # Otvaranje mahuna sastoji se od lomljenja mahuna kako bi se izvadile sjemenke (ili zrna kakaovca). Svaka mahuna sadrži 30 do 50 sjemenki okruženih bjelkastom, sluzavom pulpom. Ova zrna kakaovca sastoje se od dva [[kotiledon]]a i malog embrija, a sve je zatvoreno u čvrstoj ovojnici ili ljusci. Kotiledoni djeluju kao rezerva hranjivih tvari za razvoj klijanaca, prvenstveno u obliku kakao-maslaca. [[Fermentacija]] vlažnih zrna, ključni korak u razvoju aroma kakaovca, uključuje stavljanje zrna u hrpe ili sanduke i miješanje svaki dan ili svaki drugi dan tokom tri do osam dana, ovisno o sorti. Pulpa je glavni supstrat za fermentaciju, jer osigurava šećere potrebne za rast [[bakterija]]. Fermentacija se sastoji od dvije faze: početnoj anaerobnoj fazi u kojoj dominiraju [[kvasci]], slijedi aerobna faza u kojoj dominiraju bakterije [[sirćetna kiselina|sirćetne kiseline]], tokom koje temperatura raste na 50°C. Kvasci transformiraju [[šećer]]e u [[etanol]], koji bakterije zatim oksidiraju u sirćetnu kiselinu. Može se dogoditi i fermentacija [[mliječna kiselina|mliječne kiseline]], ali to je nepoželjno jer kakau daje pokvaren ili čak aroma štale. Zrna se zatim suše na suncu na cementiranim površinama ili policama jednu do tri sedmice; sadržaj vlage, u početku 55–60%, smanjuje se na približno 7%, a dio sirćetne kiseline koja se stvara tokom fermentacije se eliminira. Ako se tokom fermentacije i sušenja naprave greške, kasnije se ne mogu ispraviti; # "Ocjenjivanje": najfinija zrna kakaa stavljaju se u jutene vreće od 60 kg. Milioni malih poljoprivrednika prodaju svoja fermentirana i sušena zrna (pod nazivom "trgovački kakao") industriji čokolade, koja je visoko koncentrirana u rukama nekoliko multinacionalnih korporacija; # "Prženje" na 100-140°C tokom 40 minuta razvija specifične okuse i arome. Nadalje, smanjuje sadržaj vlage sa 7% na 2,5%, podstiče odvajanje ljuske od zrna i dodatno eliminira [[sirćetna kiselina| sirćetnu kiselinu]] koja se stvara tokom fermentacije. Tokom prženja, Maillardove reakcije proizvode približno 500 isparljivih spojeva koji čokoladi daju aromu, od šećera i [[aminokiselina]]; #"Drobljenje" prženih zrna daje komadiće ljuske, klice (koje se uklanjaju puhalima i sitima) i komadiće kotiledona (zrna kakaa). Zrna se "vruće melju" kako bi se dobila "kakao-masa" ili "kakao-pasta". Ovo je poluproizvod gorkog okusa koji se počinje prodavati pod nazivom "100% kakao nezaslađena čokolada", sa sljedećim navedenim sastavom: 100% kakao-pasta; Presovanje kakao-paste odvaja masni dio, kakao-maslac, od suhe, smeđe tvari, koja formira kolače koji se nazivaju kakao kolači. Ovo odvajanje se odvija u [[hidraulika|hidrauličnim]] presama, donekle sličnim presama za maslinovo ulje, ali uz toplotu kako bi se maslac održao tečnim, i pod visokim pritiskom (do 600 bara) u visokoučinkovitoj industrijskoj opremi. Ovisno o korištenim tehnikama, 30 do 40% [[masti]] može se izdvojiti iz kakao-paste, koja je prvobitno sadržavala oko 50%. Kakao-maslac prvenstveno se koristi u proizvodnji čokolade. Proces prosijavanja: kakao kolači se drobe, a zatim melju u mlinovima s iglama, kako bi se dobio kakaov prah. To je osnova svih čokoladnih aroma: čokoladnih kolačića, čokoladnog sladoleda, čokoladnih mliječnih proizvoda, čokoladnih slatkiša… == Oblici pripreme kakaa == {{glavni|Čokolada}} Kakao se u Evropi koristi u raznim oblicima: * Vruća čokolada (ili kakao u Belgiji i Švicarskoj): napitak napravljen od kakao-praha i mlijeka (ili vode), kojem se obično dodaje zaslađivač; * Tamne čokoladne pločice, pistole ili slatkiši: (kakao-prah, kakao-maslac, često šećeri), kojima se u industrijskoj proizvodnji dodaje fosfatidilholin (sojin lecitin), uglavnom se proizvode u Švicarskoj i Francuskoj; * Mliječna čokolada ili slatkiši: (kakao-prah, kakao-maslac, mlijeko, šećeri), kojima se u industrijskoj proizvodnji dodaje fosfatidilholin (sojin lecitin) ili, u novije vrijeme, lecitin uljane repice; * Bijela čokolada ili slatkiši: (vrlo malo kakaa, kakao-maslac, puno šećera i mlijeka); * Ganache: mješavina čokolade i vrhnja koja se koristi u pecivima; * Praline čokolada: mješavina lješnjaka i/ili [[badem]]a, šećera i mljevene čokolade, koja se koristi za punjenje čokoladnih slatkiša; * [[Liker]] od kakaa: termin se odnosi na tvrdu kakao-pastu, ali se koristi i za [[alkohol]] na bazi kakaa, koji se može napraviti s [[rum]]om, drugim alkoholnim pićem od [[šećerna trska|šećerne trske]] ili [[votka|votkom]]; * Čokoladna pločica: grickalica, koja se najčešće sastoji od keksa prelivenog čokoladom, u obliku pločice; * Kakao supa: suptilna mješavina prstohvata mljevenog kakaa, obično u zdjeli, a zatim se dodaje [[mineralna voda]]. Ovo piće je bilo vrlo popularno u Engleskoj sredinom 19. stoljeća jer se govorilo da ima [[afrodizijak|afrodizijačko]] djelovanje. Također je bilo uobičajeno da ga neki ljudi u [[Magreb]]u miješaju s [[cvjetovi]]ma [[kanabis]]a, kako bi napravili sve vrste peciva. == Uzgoj i sorte kakao zrna == {{glavni|Kakaovac|Stablo kakaovaca}} [[Slika:Cacao pods - Project Gutenberg eText 16035.jpg|thumb|260px|left|upright=0.7| Mahune kakaovca.]] U 2014, tri glavne regije za proizvodnju bile su [[Gvinejski zaljev]], [[Latinska Amerika]] i [[Južna Azija]].<ref>{{cite web|authors=Kokou Edoh Adabe, E. Lionelle, Ngo-Samnick|title=Production et transformation du cacao|publisher=Ingénieurs sans frontières (Cameroun)|ISF Cameroun et Centre technique de coopération agricole et rurale|collection=PRO-AGRO|place=Wageningen, Pays-Bas|year=2014|pages=44|isbn=978-92-9081-553-2|https://publications.cta.int/media/publications/downloads/1801_PDF.pdf?}}</ref>. Kakao se također uzgaja na [[Madagaskar]]u, od 1881.<ref name="BCM1896">{{cite journal| langue=fr | author= Émile Prudhomme | title= Questions agricoles |chapter= De la culture du cacao aux environs de Tamatave | journal= Bulletin du Comité de Madagascar | number= 8 | pages= 13-16 date= 1896 |https://issuu.com/aaleme/docs/bulcomimad081896/13 | access-date 9 mai 2021-05-09}}</ref>. Postoji nekoliko vrsta stabala kakaovca, čija zrna odabiru proizvođači čokolade zbog njihovih različitih okusnih kvaliteta, ovisno o sorti i mjestu proizvodnje. Dugo vremena, rasprostranjenost je bila ograničena na dvije sorte, Forastero i Criollo (kakao), prema Cheesmanovoj morfogeografskoj analizi iz 1944.{{sfn|Cheesman|1944}}. Dodana je i treća sorta, Trinitario, prirodni hibrid prve dvije, kao i neke posebno cijenjene vrste, poput Nacional (kakao) i Cupuaçu. Autohtono stanovništvo, nakon što je milenijima uočavalo razlike među mnogim stablima kakaa, favoriziralo je svoje omiljene primjerke. Prema ovoj mapii, glavne sorte kakaa sada se uzgajaju u sljedećim područjima: [[Datoteka:Main cacao species - World distribution map - blank.svg| thumb|500px|centre|Područja uzgoja i proizvodnje kakaoa<br>'''Legenda''' :<br> *Kreolci (zelena)<br> *Stranci<br> *Trinitari (šatirano [[Centralna Amerika|centralnoameričko]]) ]] Krajem 19. stoljeća, potrošači su iz dijetetskih razloga počeli tražiti proizvode s nižim udjelom šećera. Pojavile su se čokoladne pločice s manje šećera, a samim tim i s visokim udjelom kakaa. Ali na tako visokim razinama, obična zrna kakaa više nisu bila pogodna. Za proizvodnju fine tamne čokolade bila su potrebna visokokvalitetna zrna plemenite sorte, s dobro definiranim porijeklom, i čisti kakao-maslac. === "Criollo" === [[slika:Cabosse de cacao à São Tomé (12).jpg|thumb|upright=0.7| Kakao iz Sao Tomea.]] {{glavni|Criollo (kakao)}} * Porijeklo: [[Amerika|Sjeverna Južna Amerika]], u regiji jezera Maracaibo u sjeverozapadnoj [[Venecuelia|Venezueli]], blizu granice s [[Kolumbija|Kolumbijom]]. * Ovo je prva sorta koju su kultivirali, vjerovatno [[Olmeci]], prije nekih 2.500 ili 3.000 godina. Uzgoj kakaa prenijeli su svojim susjedima, [[Maje|Majama]]. 1522, kada su [[španski konkvistadori]] stigli u [[Meksiko]], otkrili su ovaj kakao s bijelim zrnima. * Plodovi sa šiljastom, bradavičastom mahunom, zelenom ili crvenom, i punomasnom, bijelom jezgrom. * Najnježniji, također daje najfinije i najaromatičnije , slatke i blago gorke. * 1-5% svjetske proizvodnje<ref name=":1"/>. * Uzgaja se prvenstveno u Centralnoj Americi ([[Venecuela]], [[Ekvador]]), u [[Šri Lanka|Šri Lanki]] i [[Indonezija|Indoneziji]]<ref name=":2"/>. Morfogeografska i [[genom]]ska studija iz 2008, koristeći [[mikrosatelit]]sku karakterizaciju [[DNK]] stabla kakaovca, predložila je novu klasifikaciju, uključujući Criollo. {{sfn|Gordon|2008}}. ===''Forastero'' === [[slika:Theobroma cacao - Köhler–s Medizinal-Pflanzen-137.jpg|thumb|upright=0.7|''Theobroma cacao'']] {{glavni|Forastero}} * Porijeklo: [[Amazonija|Amazonski bazen]]. * Kasnije, kada su Španci prodrli u srce Amazonije, otkrili su drugu sortu, s glatkim, žutim [[mahuna]]ma i ravnim, ljubičastim [[sjemenka]]ma. Prvu [[sorta (botanika)|sortu]] (na koju su naišli prilikom iskrcavanja u Meksiku) nazvali su "lokalnom" ili "kreolskom", "criollo" na španskom, kako bi je razlikovali od druge, iz Amazonije, strane sorte za njihovu kulturu, ili "forastero". * Plodovi s "glatkim, žutim mahunama i ravnim, ljubičasto-ljubičastim zrnima." * Najrasprostranjenija i najotpornija sorta, njena zrna imaju gorak okus i kisele note.<ref name=":1"/> *Oko 80% svjetske proizvodnje<ref name=":1">{{cite web|title=The three grand cocoa varieties|url=https://www.barry-callebaut.com/about-us/media/press-kit/history-chocolate/theobroma-cacao-food-gods|site=barry-callebaut.com|access-date=2017-07-21|archive-date=1. 7. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170701201900/https://www.barry-callebaut.com/about-us/media/press-kit/history-chocolate/theobroma-cacao-food-gods|url-status=dead}}.</ref>. * Uglavnom se uzgaja u Africi (75% svjetske proizvodnje forastera dolazi iz [[Centralna Afrika|Centralne Afrike]])<ref name=":2">{{cite web|title=Cocoa/Cocoa beans|url=http://www.tis-gdv.de/tis_e/ware/genuss/kakao/kakao.htm|site=tis-gdv.de|access-date=2017-07-21}}.</ref>), [[Brazil]]a i [[Ekvador]]a<ref name=":1"/>. === ''Nacional'' === {{glavni|Nacional (kakao)}} Dalje na zapad, u velikim šumama [[Andi|Anda]], ljudi su odabrali sortu izvedenu iz Forastera. Mahune su žute, a sjemenke ljubičaste, nešto mesnatije od onih kod Forastera. Međutim, njihova aroma je drugačija, nježnija.<ref>{{cite web|url=http://www.icco.org/questions/varieties.htm|title=What are the varieties of cocoa?|date=21, july, 1998|site=International Cocoa Organization|access-datec=2010-12-26|archiveurl=https://web.archive.org/web/20060218083848/http://www.icco.org/questions/varieties.htm|access-date=2006-02-18}}</ref>Karakteriziraju ga note cvijeća, [[jasmin]]a i cvijeta [[narandža|narandže]]. Ovo je poznata aroma "arriba", koja se nalazi u današnjem Ekvadoru. Ekvadorci, ponosni na ovu sortu kakaa, nazivaju je "nacional" ili "arriba nacional".{{sfn|Ramsey, 2017|p=73}}. ==== Nove podjele sorte ''forastero'' (2008) ==== [[geomorfologija|Morfogeografska]] i [[genom]]ska studija iz 2008, koja je predložila novu klasifikaciju, dijeli forasterose na osam varijanti (ili preciznije, na skupove sa uporedivim [[genski klaster|genskim klasterima]])<ref>{{cite journal | authors = Juan C. Motamayor, Philippe Lachenaud, Jay Wallace da Silva e Mota, Rey Loor, David N. Kuhn, J. Steven Brown,Raymond J. Schnell | title =Geographic and Genetic Population Differentiation of the Amazonian Chocolate Tree (Theobroma cacao L) | journal = PLoS ONE | volume =3 | number =10 | year = 2008 | pages = | url texte =https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0003311 }}</ref>{{sfn|eCacaos|2014}}: {{refbegin|2}} * Amelonado * Contamana (kakao) * Curaray (kakao) * Guiana (kakao) * Iquitos (kakao) * Marañon (kakao) * Nanay (kakao) * Purús. {{refend|2}} [[slika:Cacao Genetic Clusters.png|thumb|upright=1.7|Sorte identifikovane putem morfogeografske i [[genom]]ske analize.]] [[slika:Cacao au Jardin des Plantes et de la Nature de Porto.jpg| thumb|260px|Kakao u [[Vrt biljaka i prirode|Vrtu biljaka i prirode]] u Portu, [[Benin]].]] Ova klasifikacija sastoji se od podjele tipa Forastero na osam [[genetika|genetički]] različitih tipova, uključujući Amelonado, koji je već prethodno identifikovan. Nacional ostaje odvojen,{{sfn|Gordon|2008}}, a studija ostaje otvorena za daljnje podjele. === ''Trinitario'' === {{glavni|Trinitario}} [[Slika:Trinitario Cacao.jpg| thumb|270px| Trinitario]] *Uključuje 10–20% svjetske proizvodnje. * To je hibrid nastao spontanim križanjem sorti Criollo i Forastero. Pojavio se u 18. stoljeću na otoku [[Trinidad]], nakon što je tropski ciklon/uragan gotovo potpuno uništio usjeve Criollo 1727.<ref name=":1"/>. * Kombinuje otpornost kakaovca Forastero sa delikatnim, iako manje intenzivnim, aromama kakaovca Criollo. * Uzgaja se prvenstveno u Meksiku, [[Karibi]]ma, Kolumbiji, Venecueli i dijelovima jugoistočne Azije. Dugo vremena, porijeklo stabala kakaovca ostalo je misterija, jer su izgledala toliko različito čak i unutar iste vrste. Tek su [[genetičko testiranje|genetička istraživanja]] riješila problem i omogućila klasifikaciju različitih sorti. Trinitario je isključen iz morfogeografske i genomske studije iz 2008. (Gordon, 2008) jer ostaje korak u razumijevanju genetičkog [[nasljeđivanje|naslijeđa]] stabala kakaovca (Motomayor et al, 2008). === Ostale sorte === [[Datoteka:Deux cacaos.jpg| thumb|260px| Dvije mahune kakaa u [[Benin]]u.]] Suočene s rizikom globalne nestašice, nove [[klon]]irane [[hibridizacija|hibridne sorte]] se brzo šire, poput Colección Castro Naranjal 51 (CCN-51), koju je 1965. stvorio ekvadorski agronom Homero Castro. Ova sorta je otpornija na epidemije koje pogađaju tradicionalne sorte i produktivnija je. U početku marginalizirana zbog svoje kiselosti i gorčine, CCN-51 je u međuvremenu postigla određeni uspjeh, 1990.<ref>{{cite book|authors=Eduardo Crespo del Campo, Fernando Crespo Andía|title=Cultivo y beneficio del cacao CCN51|publisher=Editorial el Conejo|year=1997|pages total=136|isbn=}}</ref>, Međutim, stručnjaci su 2010-ih procijenili da se [[genetička raznolikost]] i specifični okusi [[ekvador]]skog kakaa gube zbog njihovih većih prinosa. {{sfn|Ramsey, 2017|p=72}}. == Ekonomija kakaoa == U 2017, globalno izvozno tržište kakaa iznosilo je 9,274 milijarde američkih dolara.<ref>{{cite web | name = FAO STAT | title = Cultures et produits animaux | access-date = 2019-08-11 | url = http://www.fao.org/faostat/fr/#data/TP }}.</ref>. Nakon što su dostigle vrhunac 1977, cijene kakaa su pale, a zatim su se srušile tokom 1990-ih. To je bilo zbog ponavljajuće globalne proizvodnje koja je premašivala potrošnju i akumulacije viškova iz prethodnih godina.<ref>[http://unctad.org/infocomm/francais/cacao/prix.htm Unctad]</ref>. U periodu 2013-2014, cijena se kretala između 2580 dolara po toni (oktobar 2013.) i 3100 dolara po toni (juni 2014.)<ref>[[citte web|http://www.icco.org/about-us/international-cocoa-agreements/cat_view/30-related-documents/45-statistics-other-statistics.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160520152951/http://www.icco.org/about-us/international-cocoa-agreements/cat_view/30-related-documents/45-statistics-other-statistics.html |date=20. 5. 2016 }} The Cocoa Market Situation, 2014, ICCO|access-date=2016-05-16}}</ref>. Od globalnog tržišta čokolade vrijednog 100 milijardi dolara, samo šest milijardi dolara ide poljoprivrednicima. Poljoprivrednici odgovorni za berbu kakaa često žive u ekstremnom siromaštvu. [[Gana]] i [[Obala Slonovače]] su 2019. odlučile obustaviti proizvodnju kakaa kako bi postigle manje nepovoljnu raspodjelu bogatstva od proizvođača za Afrikance.<ref>{{cite journal|language=fr|title=Menace sur le chocolat après la suspension des ventes de cacao du Ghana et de la Côte d’Ivoire|journal=Le Monde|date=2019-06-13|url.https://www.lemonde.fr/afrique/article/2019/06/13/menace-sur-le-chocolat-apres-la-suspension-des-ventes-de-cacao-du-ghana-et-de-la-cote-d-ivoire_5475673_3212.html|access-date =2019-06-14|pages=}}</ref>. === Proizvodnja === [[Datoteka:Cultivateurs de cacao.jpg|thumb|Sušenje kakao zrna.]] Proizvodnja kakao zrna u 2017, prema FAOstatu, iznosila je 5,2 miliona tona, uz stalan porast od 2003. nakon stagnacije između 3 i 2,2 miliona tona od 1995. do 2002. Uglavnom ga proizvode mali poljoprivrednici (95%), koji predstavljaju 6,5 miliona proizvođača.<ref>{{cite journal|langue=en|title=Chocolate Farmers Could Benefit from Newly Sequenced Cacao Genome|journal=Science Daily|year=2010 |url texte=http://www.sciencedaily.com/releases/2010/09/100915113512.htm}}</ref>): U Africi, ovi plantažeri predstavljaju najveći dio proizvodnje (90% plantaža je manje od 10 hektara, ali se lateritna tla brzo iscrpljuju obrađivanjem). U Aziji postoje uz velike plantaže, koje dominiraju u [[Brazil]]u. Zemlje u razvoju (poput [[Brazil]]a i [[Malezija|Malezije]]) ili tradicionalni veliki proizvođači ([[Obala Slonovače]], [[Gana]]) postepeno napuštaju ovu kulturu, koja se smatra nedovoljno profitabilnom u poređenju s uzgojem [[kaučukovac|kaučukovca]], koji ga obično istiskuje.<ref>{{cite journal| author=Christelle Guibert| title=Mangez du chocolat, il va coûter le prix du caviar|journal =Ouest-France| date=2010|number=20147| pages=43| access-date=2010-11-27}}</ref>. Dakle, [[paraziti]] i [[bolesti]] uzrokuju gubitke, prema procjeni iz 1999, od približno 30% svjetske proizvodnje.<ref>{{cite web|url=http://www.eufic.org/article/fr/page/FTARCHIVE/artid/avenir-prometteur-cacao/|title=Un avenir prometteur pour le cacao|date=1999|publisher=Conseil européen de l'information sur l'alimentation (EUFIC)|pristupljreno=[[date-|6=16|7=septembre|8=2010|access-date=27. 4. 2026|archive-date=25. 8. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100825201940/http://www.eufic.org/article/fr/page/FTARCHIVE/artid/avenir-prometteur-cacao/|url-status=dead}}|access-date = 2023-10-28}}.</ref> Virus otečenih izdanaka kakapa (CSSV) izgleda je nestao 1950-ih, ali se ponovo pojavio 2003. u Obali Slonovače. Prema podacima [[Svjetska banka| Svjetske banke]], više od polovine uzgajivača kakaa u Obali Slonovače živi ispod granice siromaštva, zarađujući manje od 1,20 dolara dnevno. U [[prosjek]]u, proizvođači kakaa primaju 5% prihoda, osim u okviru sporazuma o poštenoj trgovini koje su certificirale nevladine organizacije kao što su Fair Trade, Rainforest Alliance ili UTZ. [[Ujedinjene nacije]] su zabrinute zbog ove nejednake raspodjele. Nizak nivo prihoda proizvođača je glavni izazov s kojim se suočava ekonomija kakaa. (..) Cijene moraju biti dovoljno isplative za proizvođače, a proizvodnja efikasnija, kako bi im se garantovao pristojan prihod.<ref>[http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=35078&Cr=unctad&Cr1 Konferencija Ujedinjenih nacija o kakau 2010.]</ref> [[citat|Prema Cocoa Barometru iz 2015, većina velikih proizvođača čokolade, sa izuzetkom Mondelēza i Nestléa, obavezala se da će koristiti 100% održivi ili certificirani kakao do 2020. Najveći od njih su Mars, Hershey, Lindt & Sprüngli i Ferrero..}}<ref>[[en}} [[pdf}}[http://www.cocoabarometer.org/Home.html Cocoa Barometer 2015] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160526161712/http://www.cocoabarometer.org/Home.html |date=26. 5. 2016 }} cocoabarometer.org, access-date decembra 2016.</ref>. Inicijative poput CocoaAction, koju je 2014. pokrenula Svjetska fondacija za kakao, imaju za cilj obuku novih uzgajivača kakapa, promociju pristupa gnojivima, upotrebu produktivnijih sorti i borbu protiv dječjeg rada u uzgoju kakaa.<ref>{{Cite web |url=http://worldcocoafoundation.org/about-wcf/cocoaaction/ |title=CocoaAction |access-date=27. 4. 2026 |archive-date=28. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150928204646/http://worldcocoafoundation.org/about-wcf/cocoaaction/ |url-status=dead }}</ref>Međutim, prema istraživanju sektora kakoa u Obali Slonovače koje je 2019. sprovelo Univerzitet u Čikagu, skoro 800.000 djece i dalje radi u industriji kakaa. <ref name="nawa">{{cite web|url=https://www.lemonde.fr/afrique/article/2021/05/12/en-cote-d-ivoire-la-difficile-lutte-contre-le-travail-des-enfants-dans-le-cacao_6079965_3212.html|title=En Côte d’Ivoire, la difficile lutte contre le travail des enfants dans le cacao|date=2021|publisher=AFP et Le Monde}}.</ref>, a neke od njihovih praksi čak podsjećaju na [[dječje ropstvo]].<ref name="nawa"/>. Druge nedavne akcije su se dogodile u Obali Slonovače, poput Operacije Nawa 2 u maju 2021. Njen cilj je pronaći djecu koja se iskorištavaju u proizvodnji kakaa i upisati ih u školu. [[Klimatske promjene]] počinju uticati na proizvodnju kakaa u zapadnoj Africi, posebno zbog neredovnih [[padavina]].<ref name=monde>[[site journal |languagee=fr |title=La chute du cours du cacao a un lien direct avec la pauvreté qui sévit en Afrique de l’Ouest|journal=Le Monde |date=2019-11-01 |https://www.lemonde.fr/afrique/article/2019/11/01/la-chute-du-cours-du-cacao-a-un-lien-direct-avec-la-pauvrete-qui-sevit-en-afrique-de-l-ouest_6017689_3212.html |access-date=2019-11-02}}</ref>. == Proizvođači == Glavni proizvođači kakao zrna u 2017. bili su: * u Africi: [[Obala Slonovače]] 39% (rast), [[Gana]] 17% (dvostruka tonaža od 2002.), [[Nigerija]] 6,3% (opada), [[Kamerun]] 5% (snažan rast od 2002.). * u Jugoistočnoj Aziji: [[Indonezija]] 13% * u Latinskoj Americi: [[Brazil]] 4,5%, [[Ekvador]] 3,9%, [[Peru]] 2,3% Između 2013. i 2017, proizvodnja kakao zrna u Obali Slonovače porasla je za 40%, što je zemlju postavilo daleko ispred sa 39% globalne proizvodnje. U 2017, 89% globalne proizvodnje (5,2 miliona tona) dolazilo je iz sedam najvećih zemalja proizvođača. Četiri glavna afrička proizvođača (Obala Slonovače, Gana, Nigerija i Kamerun) činili su 68% globalne proizvodnje. [[Latinska Amerika]], područje porijekla kakaa, bila je sljedeća. [[Azija]] bilježi pad proizvodnje. Uz ove glavne zemlje proizvođače, postoje i zemlje porijekla biljke ([[Venecuela]], [[Trinidad i Tobago]], [[Ekvador]] i [[Tanzanija]]) čija je proizvodnja mala, ali poznata po kvalitetu i delikatnim aromama. Visoko cijenjeni od strane poznavalaca, ovi proizvodi su doživjeli preporod od sredine 1990-ih. Nadalje, neke zemlje su se specijalizirale za organski kakao, kao što je [[Dominikanska Republika]], koja proizvodi 60% svjetskog organskog kakaa, Meksika i Bolivije. [[Brazil]] je značajno opao zbog rastućih troškova rada i razornih posljedica bolesti vještičje metle, čije je iskorjenjivanje radno intenzivno. Prema FAOSTAT-u, glavne zemlje proizvođači u 2013. i 2017.<ref>[[citr web web|title=FAOSTAT|url=http://faostat3.fao.org/browse/Q/QC/F|site=faostat3.fao.org|consulté le=2016-11-27}}.</ref><ref name=fao>{{cite web |title=FAOSTAT|url=http://www.fao.org/faostat/fr/#data/QC|site=fao.org|access-date=2019-04-19}}.</ref> zrna kakaivca, kao šio su: {| | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=6 | Glavne zemlje proizvođači kakao zrna (tržišni kakao)<br>prema FAOSTAT-u<ref name=fao/> |--- ! !Država !Proizvodnja (tona)<br>2013. !% Svjetske<br> 2013 !Proizvodnja<br> 2017 ! % Svjetske<br>2017 |- |1 |[[Obala Slonovače]] |1.449.000 |31,6% |2.034.000 |39% |- |2 | [[Gana]] |835.500 |18,2% |883.652 | 17% |- |3 | [[Indonezija]] |777.500 |17% |659.776 |13% |- |4 | [[Nigerija]] |367.000 |8% |328.263 |6,3% |- |5 | [[Kamerun]] |275.000 |6% |295.028 |5% |- |6 | [[Brazil]] |295.028 |5,6% |235.809 |4,5% |- |7 | [[Ekvador]] |128.400 |2,8% |205.955 |3,9% |- |8 | [[Meksiko]] |82.000 |1,8% |27.287 |0,5% |- |9 | [[Peru]] |71.200 |1,5% |121.825 |2,3% |- |10 | [[Dominikanska Republika]] |68.000 |1,5% |86.599 |1,6% |- ! colspan="2" |Ukupno u svijetu !4.586.000 !100% ! 5.201.108 ! 100% |} | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=3 | Zrna kakoa |--- |- !Država !Proizvodnja<ref>[https://lechocolatierivoirien.com/blogs/musee-du-cacao/top-10-des-pays-producteurs-de-cacao ''10 zemalja proizvođača kakoa''], 2. oktobar 2024.</ref><br> 2024.<br><small>hiljade t</small> |- |1 |[[Obala Slonovače]] | align="right" | 1.800 |- |2 | [[Gana]] | align="right" | 501 |- | 3 | [[Ekvador]] | align="right" | 430 |- | 4 | [[Nigerija]] | align="right" | 315 |- | 5 | [[Kamerun]] | align="right" | 300 |- | 6 | [[Brazil]] | align="right" | 220 |- | 7 | [[Indonezija]] | align="right" | 160 |- | 8 | [[Peru]] | align="right" | 150 |- | 9 | [[Dominikanska Republika]] | | align="right" | 70 |- | 10 | [[Papua Nova Gvineja]] | | align="right" | 45 |- ! colspan="2" | Ukupno za svijet ! | align="right" | 4.449 |} |} {| | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=6 | Glavne zemlje proizvođači kakao zrna (tržišni kakao)<br>prema FAOSTAT-u<ref name=fao/> |--- ! !Država !Proizvodnja (tona)<br> 2013. !% Svjetske<br> 2013. !Proizvodnja<br> 2017. ! % Svjetske<br>2017. |- |1 |[[Obala Slonovače]] |1.449.000 |31,6% |2.034.000 |39% |- |2 | [[Gana]] |835.500 |18,2% |883.652 | 17% |- |3 | [[Indonezija]] |777.500 |17% |659.776 |13% |- |4 | [[Nigerija]] |367.000 |8% |328.263 |6,3% |- |5 | [[Kamerun]] |275.000 |6% |295.028 |5% |- |6 | [[Brazil]] |295.028 |5,6% |235.809 |4,5% |- |7 | [[Ekvador]] |128.400 |2,8% |205.955 |3,9% |- |8 | [[Meksiko]] |82.000 |1,8% |27.287 |0,5% |- |9 | [[Peru]] |71.200 |1,5% |121.825 |2,3% |- |10 | [[Dominikanska Republika]] |68.000 |1,5% |86.599 |1,6% |- ! colspan="2" |Ukupno u svijetu !4.586.000 t !100% ! 5.201.108 ! 100% |} | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=3 | Zrna kakaa |--- |- ! !Država !Proizvodnja (tona)<ref>Čokoladioničar iz Obale Slonovače, [https://lechocolatierivoirien.com/blogs/musee-du-cacao/top-10-des-pays-producteurs-de-cacao ''10 zemalja proizvođača kakoa''], 2. oktobar 2024.</ref><br> 2024<br><small>hiljade t</small> |- |1 |[[Obala Slonovače]] | align="right" | 1.800 |- |2 | [[Gana]] | align="right" | 501 |- | 3 | [[Ekvador]] | align="right" | 430 |- | 4 | [[Nigerija]] | align="right" | 315 |- | 5 | [[Kamerun]] | align="right" | 300 |- | 6 | [[Brazil]] | align="right" | 220 |- | 7 | [[Indonezija]] | align="right" | 160 |- | 8 | [[Peru]] | align="right" | 150 |- | 9 | [[Dominikanska Republika]] | align="right" | 70 |- | 10 | [[Papua Nova Gvineja]] | align="right" | 45 |- ! colspan="2" |Ukupno u svijetu ! align="right" | 4.449 |} |} Suočene s vrlo nestabilnim tržištem i kako bi zaštitile svoje interese, glavne zemlje proizvođačice i pridružene industrije udružile su se u međuvladinu organizaciju za saradnju i lobiranje: COPAL (Savez zemalja proizvođača kakapoa). Ovu organizaciju su u januaru 1962. osnovale vlade pet glavnih zemalja proizvođača kakaa, koje su se tim povodom sastale u [[Abidžan]]u, [[Obala Slonovače]]. Osnivači su bili [[Gana]], [[Nigerija]], [[Brazil]], [[Obala Slonovače]] i [[Kamerun]], a kasnije im se pridružilo još pet zemalja: [[Dominikanska Republika]], [[Gabon]], [[Malezija]], [[Sao Tome i Principe]] i [[Togo]]. Ove zemlje proizvode približno 75% svjetske proizvodnje kakaa.<ref>{{cite web|lang=en|url=http://www.copal-cpa.org/|title=Présentation de la COPAL : Cocoa Producing Countries Alliance|access-date=2014-09-07}}.</ref>. COPAL se upravlja "Abidžanskom poveljom". Njegovo sjedište je u [[Lagos]]u, [[Nigerija]]. <gallery widths="330" heights="220" mode="packed" natpis="Razvoj globalne proizvodnje kakaa između 1961. i 2023." ([[FAO]])"> Cocoa-beans-production-by-region.png| Širom svijeta, ovisno o regiji Cocoa-bean-production-Asia.png| U Aziji i [[Okeanija|Okeaniji]] Cocoa-bean-production-America.png|[[Amruka]] Cocoa-bean-production-Africa.png|[[Afrika]] Cocoa-bean-production-map-2023.png| Situacija u 2023. </gallery> === Izvoz, uvoz i prerada === Prema [[FAOSTAT]]-u, glavne zemlje izvoznice kakao zrna su <ref name=fao2>{{cite web | name = FAOSTAT | title = Cultures et produits animaux | access-date = 2019-09-11 | url = http://www.fao.org/faostat/fr/#data/TP }}.</ref>. {| class="wikitable alternance center" ! colspan=2| Zemlje izvoznice kakao zrna<br>u 1000 američkih dolara, prema FAOSTAT<ref name=fao/> |--- !Država !Izvoz (tona)<br> 2017 |-- | [[Obala Slonovače]] || align="right" |3,505.214 |-- | [[Gana]] || align="right" |1,642.052 |--- | [[Nigerija]] || align="right" | 598.189 |-- | [[Ekvador]] || align="right" | 589.750 |-- | Svijet || align="right" |9,274.435 |} U 2017, izvoz zrna kakaa iznosio je 3,89 miliona tona od proizvedenih 5,20 miliona tona (FAOstat<ref name=fao2/>). U periodu 2008/09, izvoz kakao zrna iznosio je 2,3 miliona tona (od proizvedenih 3,5 miliona tona). <ref name="ICCOreport2009">[http://www.icco.org/pdf/An_report/AnnualReport20082009.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101122112139/http://www.icco.org/pdf/An_report/AnnualReport20082009.pdf |date=22. 11. 2010 }} ICCO Report 2009 - production [[p.|15}} et [[p.|35}}</ref>). Na ovaj način se udio izvoza u globalnoj proizvodnji povećao sa 65% na 75%. Glavni izvoznici kakoa su isti kao i proizvođači, s izuzetkom Brazila i Malezije, koji značajan dio prerađuju lokalno. Zahvaljujući lokalnim pogonima, [[Nizozemska]], [[Njemačka]] i [[Belgija]] su glavni dobavljači. {| class="wikitable alternance center" ! colspan=2| Zemlje uvoznice kakao zrna<br>u 1.000 američkih dolara, prema FAOSTAT-u<ref name=fao/> |- !Izvoz (tona) !Zemlja<br> 2017 |- | [[Nizozemska]] || align="right" |2,478.584 |- | [[Sjedinjene Američke Države]] || align="right" |1,218.220 |- | [[Njemačka]] || align="right" |11,82.357 |- | [[Belgija]] || align="right" | [[formatnum:806660}} |- | [[Malezija]] || align="right" | [[formatnum:694204}} |- | [[Indonezija]] || align="right" | [[formatnum:467073}} |- | [[Francuska]] || align="right" | [[formatnum:396785}} |- | Svijet || align="right" | [[formatnum:9274435}} |} Glavni uvoznici kakao zrna su industrijalizirane zemlje Sjevera, koje čine više od 80% potrošnje proizvoda od kakao zrna.<ref name="import">[http://econegociosagricolas.com/ena/files/Assessment_of_the_Movements_of_Global_Supply_and_Demand_2006.pdf Consommation de chocolat et cacao par pays ([[p.|14-18}}) ]</ref>. Transakcije (najčešće u obliku fermentiranih i sušenih zrna) prvenstveno se odvijaju iz južnih zemalja u sjeverne zemlje ([[Evropa]], [[SAD|Sjedinjene Američke Države]] i [[Japan]], gdje se odvija većina prerade). Postoje dva tržišta za kupovinu kakaa: Londonska berza i Njujorška berza. Sektor kakapa globalno nadgleda ICCO (Međunarodna organizacija za kakao), a relevantni dokument je "Međunarodni sporazum o kakau iz 2001.". Ovaj sporazum se redovno obnavlja.<ref>{{Cite web |url=http://www.cgeci.org/cgeci/index.php?option=com_content&view=article&id=542:cacao-le-7e-accord-a-ete-singe-a-geneve&catid=54 |title=7. international sur le cacao (2010) |access-date=27. 4. 2026 |archive-date=27. 4. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140427024944/http://www.cgeci.org/cgeci/index.php?option=com_content&view=article&id=542:cacao-le-7e-accord-a-ete-singe-a-geneve&catid=54 |url-status=dead }}</ref>; la dernière fois en juin 2010</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.icco.org/pdf/agree10french.pdf |title=ICCO accord 2010 - exportation &#91;&#91;p.{{!}}32}} |access-date=27. 4. 2026 |archive-date=6. 1. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120106163338/http://www.icco.org/pdf/agree10french.pdf |url-status=dead }}</ref>. Nizozemska (26,7%), Sjedinjene Američke Države (13,1%), Njemačka (12,7%), Belgija (8,6%), Malezija (7%), Indonezija (5%) i Francuska (3,2%) su najveći uvoznici kakao zrna. Prerađivači kakaa su velike kompanije koje kupuju zrna, prže ih, ljušte i prerađuju ih u proizvodnju kakao-mase. Do 2013. ovim sektorom industrije dominirale su četiri multinacionalne kompanije koje su prerađivale 45% proizvedenih zrna. Od tada su se prerađivači još više konsolidovali: belgijsko-švicarska kompanija Barry Callebaut preuzela je Petra Foods, gurajući je na vrh tržišta prerađivača kakaa. Sjevernoamerička kompanija Cargill finalizirala je akviziciju ADM-ove divizije za kakao 2015. Zajedno, Cargill i Barry Callebaut prerađuju gotovo 60% proizvedenih zrna kakaa. Kao što Michel Barel primjećuje.<ref name=barel/> Pojava ovih industrijskih giganata ilustruje ogromnu neravnotežu moći između miliona malih proizvođača, koji posjeduju samo nekoliko hektara, i multinacionalnih kompanija koje kupuju hiljade tona kakoa. Godine 1988, Nestlé je preuzeo Rowntree Mackintosh i postao najveći svjetski proizvođač čokolade i čokoladnih slatkiša.<ref>[http://recherche.prodimarques.com/leader-chocolat-groupe-production-cacao.html Prodimarques - Nestlé]</ref> Tokom sezone 2022–2023, sektor je proizveo otprilike 116.000 tona manje nego što su kupci očekivali, što je povećalo cijenu kakaa.<ref>{{cite web|url=https://www.rfi.fr/fr/podcasts/chronique-des-mati%C3%A8res-premi%C3%A8res/20230905-hausse-continue-des-prix-du-cacao-depuis-plusieurs-mois|title= Continuous rise in cocoa prices for several months now|date=6. September 2023|publisher=Radio France Internationale|author=Marie-Pierre Olphand}}</ref> == Svojstva kakaa == Ova svojstva su povezana sa sastavom kakaa, posebno njegovim masnim sastojcima komponenta, kakao-maslac. Neka od ovih svojstava izgledaju korisna za zdravlje, dok druga nisu. == Sastojci == {{glavni|Sastav kakao-praha}} {{glavni|Zdravstveni efekti čokolade}} {{Nutritivna vrijednost|ime=Kakao, suhi prah, nezaslađen | kJ = 954 | carbs = 57.90 g of which fibre approx. 33 g | fat = 13.70 g | protein = 19.60 g | water = 3.00 g | calcium_mg = 128 | iron_mg = 13.86 | phosphorus_mg = 734 | magnesium_mg = 499 | manganese_mg = 3.837 | sodium_mg = 21 | potassium_mg = 1524 | zinc_mg = 6.81 | Selenium_iu = 14.3 | caffeine = 230 mg | opt1n= [[Theobromine]] | opt1v= 2060 mg | source_usda = 1 | note=[https://fdc.nal.usda.gov/food-details/169593/nutrients Link to USDA Database entry] }} === Pozitivni aspekti === * Kakao-maslac sadrži vitamin E, koji ima [[antioksidans|antioksidativna]] djelovanja. * Zrna prirodno sadrže značajne količine [[polifenol]]a, antioksidacijskih molekula, koje se suprotstavljaju oksidirajućim supstancama koje su štetne za ćelije, uključujući [[slobodni radikali| slobodne radikale]]: zagađivače, zračenje (sunce), [[alkohol]], [[duhan]]ski dim itd. Među antioksidansima su [[ferulna kiselina]], koja kakau daje slatku aromu, i [[flavonoid]]i ([[katehin]] i [[epikatehin]]), dva snažna [[antioksidans]]a poznata po tome što pomažu u borbi protiv [[starenje| starenja]] [[koža|kože]], uzrokovanog vanjskim agresorima. * Kakao-maslac također može nahraniti kožu ([[usne]]) i stimulirati sintezu [[kolagen]]a, vraćajući elastičnost i tonus koži; * [[Metilksantin]]i su zakođer prisutni u kakau. Pripadaju istoj porodici [[alkaloid]]a kao i oni koji se nalaze u [[kahva|kahvi]] i [[čaj]]u: [[kofein]], [[teofilin]] i [[teobromin]]. Teobromin je prisutan u koncentraciji od 1,5 do 3% u zrnu kakoa.<ref name="merck">{{cite book|title=The Merck index, 13 edition|year=2001|publisher=Merck|isbn=0-911910-13-1}}</ref>. U malim količinama ima prepoznatljiv lipolitski učinak, a u manjoj mjeri antitusičko, vazodilatacijsko, diuretičko, bronhodilatacijsko i stimulativno djelovanje. Ovaj posljednji učinak mogao bi se pripisati i maloj količini kofeina, koju kakao također sadrži. [[Anandamid]] je supstanca koja djeluje na iste receptore kao i [[kanabis]]. Prisutan je u vrlo malim količinama. Diskutabilno je da li može proizvesti [[uforija|euforijske]] i [[sedativ]]ne učinke za koje je odgovoran pri većim [[koncentracija]]ma. Redovna konzumacija kakoa može [[hipotenzija|sniziti]] [[krvni pritisak]] i kardiovaskularnu [[smrtnost]] kod starijih osoba. |jour<ref>Buijsse B, Feskens EJ, Kok FJ, Kromhout D, [http://archinte.ama-assn.org/cgi/content/full/166/4/411 ''Cocoa intake, blood pressure, and cardiovascular mortality: the Zutphen Elderly Study''], Arch Intern Med, 2006;166:411–417</ref> i kod pacijenata koji su imali [[infarkt miokarda]]<ref>{{cite journal|authors= Janszky I, Mukamal KJ, Ljung R et Als|year=2009|title=''Chocolate consumption and mortality following a first acute myocardial infarction: the Stockholm Heart Epidemiology Program''| [http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1365-2796.2009.02088.x/abstract|journal= J Intern Med|number=266|pages=48–257</ref>. Međutim, ovi podaci se zasnivaju isključivo na opservacijskim, a ne intervencijskim studijama. Studija koju je proveo Univerzitet Sjeverne Karoline iz novembra 2020. sugerira da specifični poli[[fenol]]i (flavan-3-oli i [[proantocijanidin]]i) koji se nalaze u [[grožđe|grožđu]] muskadin (''Vitis rotundifolia''), zelenom čaju, kakau i tamnoj čokoladi mogu uticati na sposobnost virusa SARS-CoV-2 da se veže za ljudske ćelije, čime se smanjuje stopa [[infekcija]] i prenosa virusa koji uzrokuje [[COVID-19]].<ref>{{cite journal |autor1=Yue Zhu |author2=De-Yu Xie |title=Docking Characterization and in vitro Inhibitory Activity of Flavan-3-ols and Dimeric Proanthocyanidins Against the Main Protease Activity of SARS-Cov-2 |journal=Frontiers – Frontiers in Plant Science |date=2020 |https://www.frontiersin.org/articles/10.3389/fpls.2020.601316/full |doi=10.3389/fpls.2020.601316 |access-date=2021-01-04}}</ref>. === Negativni aspekti === Kod nekih [[životinja]], poput [[pas]]a, kakao je snažan [[toksin]]; 200 grama može biti dovoljno da ubije malog psa.<ref>{{cite web|title=Pourquoi ne pas donner de chocolat au chien|url=http://www.animalerieenligne.fr/blog/pourquoi-ne-pas-donner-de-chocolat-au-chien|site=animalerieenligne.fr|date=2016|access-date=2016-05-28}}</ref> Simptomi trovanja čokoladom kod pasa uključuju: iritabilni želudac, [[povraćanje]], abnormalno slinjenje, [[umor]] i gubitak [[svijest]]i. Kod pasa i mnogih drugih životinja, može uzrokovati trovanje [[teobromin]]om. <ref>{{cite web| title= Chocolate poisoning in dogs| url=https://www.wanimo.com/veterinaire/urgences-du-chien/intoxication-par-le-chocolat-chez-le-chien.html | site=WanimoVéto |access-date=2024-08-18}}</ref> Za neke [[botanika|botanićčare]], postoji daleko od potpunog konsenzusa o prehrambenim ili medicinskim prednostima kakoa: * Čisti kakao je vrlo gorak i zbog toga se dodaju šećer i masti da bi se zasladio. Ovo može biti štetno za kardiovaskularni sistem i doprinijeti [[gojaznost]]i jer čokolada ima visok sadržaj [[kalorija]] (500 kcal na 100 g), dok druga pića s visokim sadržajem zaštitnih polifenola sadrže vrlo malo (naprimjer, zeleni čaj); * [[Bioraspoloživost]] flavonoida je varijabilna i ovisi o djelovanju crijevne flore; kakao-maslac je prilično neprobavljiv zbog visokog sadržaja [[stearinska kiselina|stearinske]] i [[masne kiseline|masnih kiselina]]. == Uticaj na okolinu == === Evropska uredba o zabrani proizvoda povezanih s deforestacijom === [[glavni|Uvezena deforestacija}} Evropska uredba o zabrani proizvoda povezanih s deforestacijom usvojena je od strane Evropskog parlamenta u srijedu, 19. aprila 2023. * kakao u [[zrna kakaovca|zrnima kakaovca]] i komadići zrna, sirovi ili prženi; * [[kakao-pasta]]; * [[kakao-maslac|maslac]], [[kakao-mast|mast]] i [[kakao-ulje]]; * kakao-prah; * [[čokolada]] i drugi prehrambeni proizvodi koji sadrže kakao. == Olovo i trovanje olovom == Uočeno je da kakao i čokoladni proizvodi gotovo uvijek sadrže relativno visoke nivoe [[olovo|olova]], nivoe koji se ne mogu objasniti sadržajem olova u zrnima (koji je prirodno nizak). Proučavan je [[izotop]]ski sastav olova u zrnima i u čokoladi ili gotovim čokoladnim proizvodima. Otkriva nekoliko izvora kontaminacije industrijskog i ekološkog porijekla, čije precizno porijeklo još nije bilo identifikovano početkom 2000-ih.<ref>COPAL (2004), cité par Rankin & al (voir bibliographie du présent article) Cocoa Producers' Alliance Homepage. Lagos, Nigeria:Cocoa Producers' Alliance. consulté le 26 janvier 2005 http://www. copal-cpa.org/index.html</ref><ref>COPAL (2004). '''[[lang|en|title=Proposed Methodology to Determine Source and Level of Lead Contamination in Cocoa}}'''. Lagos, Nigeria: Cocoa Producers' Alliance. consulté à l'URL http://www.copal-cpa{{Mrtav link}}. org/lead.html January 26, 2005 by Rankin et al. (see bibliography of this article)</ref>. [[Izotop]]ski sastav olova u kakau iz Nigerije ukazuje na to da bi olovni benzin mogao biti odgovoran za barem dio kontaminacije proizvoda od kakaa, pri čemu se kontaminacija javlja nakon berbe i povećava tokom procesa proizvodnje, tokom transporta zrna i/ili proizvodnje kakaa i čokoladnih proizvoda od njega. Poznato je da rezani [[plod]]ovi kakaovca i njegova zrna imaju tendenciju da apsorbuju olovo iz okoline; otpad ljuski ploda čak je eksperimentalno uspješno korišten za dekontaminaciju otpadnih voda ili tla kontaminiranog olovom.<ref>Meunier N, Haberman M, Blais J.F & Tuagi R.D (2003), ''Récupération du plomb extrait de sol contaminé par adsorption sur des colonnes d’écailles de cacao Recovery of Lead Extracted from Contaminated Soil Using Adsorption Columns Filled with Cocoa Shells''. Water quality research journal of Canada, 703</ref>, uključujući i kisele rastvore koji se na taj način mogu regenerirati <ref>Meunier, N, Haberman, M, Blais, J. F, & Tyagi, R. D. (2003). ''Utilisation et regénération des écailles de cacao pour la récupération du plomb dans les solutions acides''. Journal of Environmental Engineering and Science, 2(1), 9-16 ([http://www.nrcresearchpress.com/doi/pdf/10.1139/s03-003 résumé]).</ref>Međutim, olovni [[benzin]] se i dalje koristio u mnogim zemljama proizvođačima kakao zrna (uključujući i Afriku) 2014. U bogatim zemljama gdje je [[olovni benzin]] zabranjen već nekoliko decenija, broj i težina slučajeva [[trovanje olovom|trovanja olovom]] su se smanjili, ali ne na zadovoljavajući nivo, a [[čokolada]] je postala hrana najbogatija olovom. Na kraju, djeca (osjetljiva na trovanje olovom), odrasli osjetljivi na olovo, te osobe sa [[sindrom iritabilnih crijeva|iritabilnim ili tromim crijevima]], one sa krhkim ili odsutnim [[žučna kesa|žučnom kesom]] i one koje imaju prekomjernu težinu trebaju biti oprezne s kakaom ili čokoladom.<ref>[[Web link |language=fr|title= COCOA CHOCOLATE |url=https://www.phytomania.com/plantes -medicinales/cacao-chocolat/ |site=Phytomania |access-date=2024-08-18}}</ref>. === Toksični industrijski proizvodi === Neki industrijski proizvodi na bazi kakaa sadrže [[teški metali|teške metale]] poput [[kadmij]]a ([[kancerogen]]a) i [[arsen]]a. ==Također pogledajte== * [[Kakaovac]] * [[Čokolada]] * [[Začini]] * [[Historija uzgoja kakaa]] * [[Fabrika čokolade]] * [[Zrno kakaa]] == Reference == {{Refspisak}} ==Dopunski izvori == * Kokou Edoh Adabe et E. Lionelle Ngo-Samnick, [https://cgspace.cgiar.org/bitstream/handle/10568/76733/1801_PDF.pdf?sequence=1&isAllowed=y ''Production et transformation du cacao''], collection PRO-AGRO, [[Ingénieurs sans frontières|ISF]]-Cameroun et [[Centre technique de coopération agricole et rurale|CTA]], Wageningen, Pays-Bas, 2014, 44 p. téléchargeable. * {{Article|langue=en|prénom=EE|nom1=Cheesman|titre=Notes on the nomenclature, classification and possible relationships of cocoa populations|année=1944|périodique=Tropical Agriculture|volume=21|pages=144-159}} {{plume}} *{{Work | author1=Michel Barel | title=From Cocoa to Chocolate | subtitle=The Epic of a Delicacy | publisher=Éditions QUAE GIE | year=2016, new edition | ISBN= }} * Jumelle, Henri. ''The Cocoa Tree: Its Cultivation and Exploitation in All Producing Countries'' 1900 [http://www.manioc.org/patrimon/FRA11113 read online] * {{article|language=en|author1=Lee, C. K.|name1=Lee| author2=Low, K. S.|name2=Low|year=1985| title=Determination of Cadmium, Lead, Copper and Arsenic in Raw Cocoa, Semifinished and Finished Chocolate Products| read online=http://psasir.upm.edu.my/2305/1/Determination_of_Cadmium,_Lead,_Copper_and_Arsenic_in.pdf| journal=Pertanika| volume=8| issue=2| pages=243-248| publisher=[[Universiti Putra Malaysia]]}} * {{Article|language=en|first name1=Juan C.|last name1=Motomayor|first name2=Philippe|last name2=Lachenaud|first name3=Jay|last name3=Wallace da Silva e Mote|first name4=Rey|last name4=Loor|first name5=David N.|last name5=Kuhn|first name6=J. Steven|last name 6=Brown|first name 7=Raymond J.|last name 7=Schell|title=Geographic and Genetic Population Differentiation of the Amazonian Chocolate Tree (Theobroma cacao L)|doi=10.1371/journal.pone.0003311 |month=10|year=2008|periodical=PLoS ONE|volume=3|issue=11|read online=http://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0003311|periodical link=PLOS ONE|id=Motomayor2008}} {{pen}} * Rankin CW, Nriagu JO, Aggarwal JK, Arowolo TA, Adebayo K, Flegal AR. (2005) ''http://www.doctorjackson.org/pdf/lead_poisoning.pdf Lead contamination in cocoa and cocoa products: isotopic evidence of global contamination]''. 'Environmental Health Perspectives' Oct; 113(10):1344-8. * {{Book|language=fr|original language=en|first name1=Dom|last name1=Ramsey|original title=Chocolate|title=Passion for Chocolate|subtitle=From Bean to Bar|translator=Martine and Dominique Lizambard|publisher=[[Dorling Kindersley]]|year=2017|total pages=224|isbn=978-2-8104-2119-0|id=Ramsey, 2017|label=Ramsey, 2017|pen=yes}} * {{Book|author1=Samy Manga|title=Chocolaté|subtitle=The Bitter Taste of Cocoa Cultivation|publisher=écosociété|year=2023|total pages=136|isbn=9782897198664}} ===Radioemisija === *https://www.franceinter.fr/emissions/sur-les-epaules-de-darwin/sur-les-epaules-de-darwin-14-decembre-2019 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220408182328/https://www.franceinter.fr/emissions/sur-les-epaules-de-darwin/sur-les-epaules-de-darwin-14-decembre-2019 |date=8. 4. 2022 }} === Vanjski linkovi=== {{Commonscat|Cacao}} * [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/plan.htm Informations de marché sur le site de la Conférence des Nations Unies pour le commerce et le développement] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113032636/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/plan.htm |date=13. 1. 2010 }} : [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/descript.htm description] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100119004439/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/descript.htm |date=19. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/culture.htm culture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113223600/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/culture.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/qualite.htm qualité] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113200955/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/qualite.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/utilisat.htm secteurs d'utilisation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113233417/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/utilisat.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/marche.htm marché], [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/filiere.htm filière] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100115232113/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/filiere.htm |date=15. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/societes.htm sociétés] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100114131822/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/societes.htm |date=14. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/technologie.htm techniques] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100112220439/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/technologie.htm |date=12. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/prix.htm prix] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113225954/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/prix.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/ecopol.htm politiques économiques] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100114002026/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/ecopol.htm |date=14. 1. 2010 }} * {{cite web|language=fr|nom=eCacaos|title=En finir (enfin) avec l’approximation Forastero, Criollo et Trinidario ?|year=2014|url=http://ecacaos.com/en-finir-enfin-avec-lapproximation-forastero-criollo-et-trinidario/|site=ecacaos.com|access-date=2015-12-26}} * {{cite web|languagee=fr|author=Clay Gordon|title=Serious Chocolate: First Three, Now Ten Genetically Different Kinds of Cacao|mois=10|année=2008|url=http://sweets.seriouseats.com/2008/10/cacao-by-any-other-name-does-it-taste-just-as.html|site=seriouseats.com|access-date= 2015-12-27}} {{clear}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Kakao| ]] [[Kategorija:Stimulansi]] [[Kategorija:Mezoamerička kuhinja]] [[Kategorija:Nahuatlizam]] [[Kategorija:Začini]] [[Kategorija:Hrana] skdgr73zgshpsdvaple2p22k3hu6pfu 3837861 3837860 2026-04-28T19:56:10Z ~2026-26001-27 180804 /* Proizvođači */ 3837861 wikitext text/x-wiki [[Slika:2012-02-Theobroma cacao anagoria 04.JPG|thumb|260px|Otvorena [[mahuna]] kakaa koja prikazuje zrna u bijeloj [[Sluz|sluzavoj]] [[Parenhim|pulpi]].]] Termin '''kakao''' najčešće se koristi za kakao-prah, ali se može odnositi i na kakao-maslac. Obje komponente (prah i maslac) dobijaju se nakon mljevenja i presovanja jezgre zrna kakaovca, koja se fermentira i prži. Ustvari, "kakao-prah" samo je jedno od značenja riječi "kakao"; to je najčešće značenje za prosječnog govornika na Sjevernoj hemisferi. Ostala značenja nalaze se samo u specijaliziranom rječniku govornika koji rade u industriji kakaa.<ref name="Alkalization">{{cite journal | last1 = Miller | first1 = Kenneth B. | last2 = Jeffery Hurst | first2 = William | last3 = Payne | first3 = Mark J. | last4 = Stuart | first4 = David A. | last5 = Apgar | first5 = Joan | last6 = Sweigart | first6 = Daniel S. | last7 = Ou | first7 = Boxin | year = 2008 | title = Impact of Alkalization on the Antioxidant and Flavanol Content of Commercial Cocoa Powders | journal = Journal of Agricultural and Food Chemistry | volume = 56 | issue = 18| pages = 8527–8533 | doi = 10.1021/jf801670p | pmid=18710243 | bibcode = 2008JAFC..56.8527M }}</ref> Prva serija operacija koje se provode u zemljama proizvođačima kakaovca transformira njegov [[plod]] kakaa u fermentirana i sušena kakao zrna. Nakon što se prodaju nekolicini multinacionalnih kompanija u industriji čokolade, ova zrna se zatim peku, drobe i sortiraju kako bi se uklonili fragmenti ljuske i [[embrion]]a, ostavljajući samo [[kotiledon]]e. Ovi kotiledoni su jedini dio koji daje kakao-masu (ili kakao-pastu) nakon mljevenja. Ovaj poluproizvod zatim se presuje kako bi se mast, ili kakao-maslac, odvojila od suhe tvari, ili kakao kolača. Kakao-prah dobija se mljevenjem kakao-kolača, a koristi se za pravljenje energizirajućeg napitka, popularnog zimi, nazvanog "vruća čokolada", napravljenog još od [[mlijeko|mlijeka]] i [[šećer]]a. Približno 95% svjetske proizvodnje kakaa dolazi od malih poljoprivrednika koji žive na jednom do tri hektara plantaža kakaa. Više od pet miliona malih uzgajivača kakaa u [[tropi|tropskim]] regijama proizvelo je 5,2 miliona tona fermentiranih zrna kakaa u 2017, koja su prodali nekolicini multinacionalnih kompanija za proizvodnju [[čokolade]]. Nakon što stignu u zemlje potrošače, zrna se peku, drobe i presuju kako bi se od njih napravila čokolada i drugi čokoladni slatkiši.<ref>{{cite book | url=https://books.google.com/books?id=A1CkAgAAQBAJ | title=Science and Technology of Enrobed and Filled Chocolate, Confectionery and Bakery Products | publisher=Elsevier | author=Talbot, Geoff | year=2009 | pages=31 | isbn=9781845696436 |quote=Cocoa solids are calculated on a dry basis (after the deduction of moisture) and include cocoa mass, cocoa powder and cocoa butter. The total dry cocoa solids are the sum of the dry non-fat cocoa solids (NFCS) and cocoa butter..}}</ref> == Etimologija i leksikografija == Termin "'''kakao'''" je posuđen iz jezika Nahuatl [[Asteci|Asteka]], "cacahuatl", koji ima isto značenje.<ref>{{cite book| authors=Alain Rey, Marianne Tomi, Tristan Hordé, Chantal Tanet, Alain Rey | title=Dictionnaire historique de la langue française, Tomes I et II | publisher=Le Robert |year=2016 | isbn= }}</ref><ref name="HCDN">{{cite book |language=es |author=Birgitta Leander |title=Herencia cultural del mundo náhuatl |volume=a traves de la lengua |publisher=SepSetentas |year=1972 |pages=155 |isbn= }}</ref>, prema [[španski|španskom]] ''cacao'' (1535). Termin "kakao" može imati sljedeća značenja, ovisno o kontekstu: # stablo [[kakaovac|kakaovca]], npr. "[[Omleci]] su vratili neke [[Reznica|reznice]] kakaovca u svoju domovinu", "uzgoj kakaovca"; # plod stabla kakaovca, mahuna kakaovca, "ovisno o zemlji, berba kakaovca se ne odvija u isto vrijeme"; # zrno kakaovca, "Radim na [[fermentacija|fermentaciji]] kakaovca u državi Tabasco, [[Meksiko]]" ili "kakao je pakovan u jutene vreće od 60 kg"; # Prehrambeni proizvod napravljen od zrna kakaovca, ako je [[čokolada]] označena kao 70% kakaovca, to znači da sadrži 30% dodanog šećera, ovdje kakao = kakao-masa + kakao-maslac. Svi primjeri su preuzeti iz knjige Michela Barela, bivšeg direktora programa za kakao u Francuskom centru za poljoprivredna istraživanja za međunarodni razvoj (CIRAD). [[Datoteka:Cocoa farming in Ghana.jpg|thumb| Gomile [[mahuna]] nakupljene tokom žetve.]] [[Slika:Cocoa farmers during harvest.jpg|thumb| Otvaranje kapsula: otvaranje kapsula mačetom.]] [[slika:Cocoa farmer David Kebu Jnr holding fermenting cocoa beans. (10687048615).jpg|thumb| [[Fermentacija]] zrna kakaa.]] [[Slika:Costa Rica - Sarapiqui 05.jpg|280px|thumb| Zrna kakaovca u različitim fazama fermentacije. ([[Kostarika]])]] [[slika:Cultivateur de cacao 01.jpg|280px|thumb| Zrna kakaovca raširena na suncu da se osuše.]] [[Datoteka:Secadora_de_Cacao.jpg|280px|thumb| Sušenje [[plod]]ova u pokrivenoj sušari.]] [[Slika:Cocoa season in Cameroon.JPG|thumb| Pakovanje fermentiranog i sušenog zrna.]] [[slika:Cacao23.jpg|280px|thumb| Sektor kakaa.]] [[Datoteka:CacaoChonita13.JPG|280px|thumb|Plodovi nakon zanatskog prženja.]] [[datoteka:Atelier torréfaction chocolat Menier.jpg|280px|thumb| Radionica za prženje u tvornici čokolade Menier 1866.]] Tokom cijelog proizvodnog procesa, od mahuna kakaa u tropskim regijama do čokoladnih proizvoda napravljenih u tvornicama čokolade u velikim sjevernim gradovima, termin "kakao" može se koristiti, a slušalac će lahko moći izvući relevantno značenje (ili smisao) u kontekstu. U svakoj fazi – a ima ih više od četiri koje su gore navedene po vokabularu (stablo kakaa, mahuna, zrno, čokoladni proizvod) – koristi se sljedeći princip imenovanja: kada se pomoćni dio ukloni iz objekta X, dio koji se obično smatra "najkorisnijim ili najznačajnijim" i dalje se može metonimski označiti istim terminom X (čak i ako je prošao kroz hemijsku transformaciju). Karakteristično je za svakodnevni jezik da ima veliku fleksibilnost i da se isti termin može koristiti u različitim kontekstima za različita značenja. Tehnički i naučni vokabular pomažu u izbjegavanju ove dvosmislenosti, iako po cijenu određene glomaznosti. == Historija == {{Glavni|Historija uzgoja kakaovca}} {{glavni|Historija čokolade u Španiji}} Kakao, čije ime potiče od riječi "cacahuatl" na jeziku Nahuatl»<ref>Dictionnaire français Larousse, « [http://www.larousse.fr/dictionnaires/francais/cacao/11933 Cacao].</ref><ref>Philippe Marcou, [http://www.persee.fr/web/revues/home/prescript/article/jsa_0037-9174_1920_num_12_1_2882 Cacao, cacahuet ou cacaouète] », ''Journal de la Société des Américanistes'', tome 12, 1920 p. 65|doi|10.3406/jsa.1920.2882}}.</ref> (vjerovatno je izveden iz [[Maje|majanskog]] "''kakaw'''" i hipotetski proto-mješovitog zokeanskog ''kakawa'')<ref>Lyle Campbell et Terrence Kaufman, « [http://www2.hawaii.edu/~lylecamp/LC%20Lx%20look%20at%20Olmecs%20JSTOR.pdf A Linguistic Look at the Olmecs] », ''American Antiquity'', vol. 41, n°1, janvier 1976, Society for American Archaeology|page=83-84}}</ref>. Tradicionalno su ga koristile i uzgajale mezoameričke populacije, posebno [[Olmeci]] i [[Maje]], a kasnije i [[Asteci]]. U 14. stoljeću, populacije koje su Asteci pokorili bile su prisiljene uzgajati stabla kakaovca za osvajače iz visoravni Meksika-Tenochtitlana. [[Pripitomljavanje]] i upotreba kakaovca čini se da su se dogodili u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], oko 3000. prije nove ere. Tragovi teobromina i [[DNK]] iz različitih [[sorta (botanika)|sorti]] kakaovca otkriveni su u keramici iz kulture Valdivia na pacifičkoj obali današnjeg [[Ekvador]]a.<ref>{{cite journal|author=Florence Rosier|title=Le cacao était déjà utilisé en Amérique il y a 5300 ans|journal=Le Monde|pages=7|date=9. 3. 2024|url=https://www.lemonde.fr/planete/article/2024/03/07/le-mystere-de-la-diffusion-du-cacao-a-travers-l-amerique-du-sud-il-y-a-plus-de-5-000-ans-enfin-leve_6220699_3244.html}}</ref><ref>{{cite web |title=Domestication du cacao à l’époque précolombienne : l’histoire revisitée par l’archéogénomique |url=https://www.cirad.fr/espace-presse/communiques-de-presse/2024/domestication-du-cacao-a-l-epoque-precolombienne |site=cirad.fr |date=7. 3. 2024}}</ref>. Drevni tragovi kakaa pronađeni su i u keramici Mokaya iz Paso de la Amada, na pacifičkoj obali [[Chiapas]]a, i u predolmečkoj keramici iz El Manatíja, na obali [[Meksički zaliv|Meksičkog zaliva]], datiranoj na početak 2. milenija prije nove ere (između 1900. i 1750. prije nove ere).<ref>Terry G. Powis, W. Jeffrey Hurst, María del Carmen Rodríguez, Ponciano Ortíz C, Michael Blake, David Cheetham, Michael D. Coe et John G. Hodgson, « [http://antiquity.ac.uk/projgall/powis/index.html Oldest chocolate in the New World] », ''Antiquity'', vol. 81, n°314, décembre 2007.</ref>. Širom Mezoamerike tokom predkolumbovske civilizacije, zrna kakaovca su često korištena kao [[valuta]].<ref>[http://www.mythinglinks.org/ip~cacao.html « THE LORE & HISTORY OF CHOCOLATE in Latin Americq|access-date =2009-07-10}}</ref> Mogla su se i trampiti, plaćati [[porez]]e i kupovati [[rob]]ove, počevši još od 1000. prije nove ere. Naprimjer, Zontli je jednak 400 zrna, dok je 8000 zrna jednako Xiquipilliju. U meksičkim hijeroglifima, korpa koja sadrži 8000 zrna simbolizira broj 8000.<ref>{{cite web|1=year 2013|url=http://www.chocolat.ch/chocolate.php?page=1|title=History|access-date=27. 4. 2026|archive-date=21. 2. 2007|archive-url=https://archive.today/20070221194212/http://www.chocolat.ch/chocolate.php?page=1|url-status=dead}}</ref>Kasnije, 1576, bilo je potrebno 1200 zrna da bi se dobio jedan [[meksički pezos]].<ref>{{cite book|language=en |author=Annie Perrier-Robert |publisher=Translate-A-Book, Oxford |title=Book of Chocolate |editor=Hachette Illustrated |year=2005 |chapter=14|pages=128 |isbn=978-1-84430-142-3}}</ref>. [[Asteci]] su koristili sistem u kojem je [[ćurka]] koštala stotinu zrna kakapa, a svježi [[avokado]] tri zrna. <ref>http://www.newyorker.com/reporting/2007/10/29/071029fa_fact_buford|access-date=2009-06-09}}</ref>. Kakao je bio rezervisan za [[plemstvo]] i konzumiran u piću zvanom [[čokolada]], razrijeđen u vodi, kojoj su dodavani čili papričica i anato (da bi se dobila crvena boja), a ta smjesa je snažno tucana da bi se na površini formirala gusta pjena. Među Majama se prvenstveno koristio u vjerskim obredima.<ref>{{cite book|language =en|author1=Louis E. Grivetti|author2=Howard-Yana Shapiro| year=2009|title=Chocolate: history, culture, and heritage|publisher=John Wiley and Sons|pages=29-31|isbn=|url=https://books.google.fr/books?id=P4kD4Rf5C6wC&pg=PA9&dq=Chocolate%3A+history%2C+culture%2C+and+heritage+%2B+%22mexica+princess%22}}</ref><ref name="Harwich Vallenilla 2008">Nikita Harwich Vallenilla, Histoire du chocolat|edituon=2|place= Paris, Desjoncquères, 2008 [[ISBN|9782843211058}}.</ref> [[Asteci]], koji ga nisu konzumirali u ritualnom kontekstu, proširili su zrno u druge regije Meksika kako su širili svoju teritoriju.<ref name="Harwich Vallenilla 2008"/> Španci su se prvi put susreli s kakaom (Theobroma – Θεοβρώμα – ''teobroma'', što na [[grčki|grčkom]] znači "hrana bogova") na [[Karibi]]ma 1495, ali su tek nakon osvajanja [[Meksiko|Meksika]] počeli usmjeravati svoju pažnju na zrno. Mlako, gorko piće koje su otkrili nije bilo univerzalno cijenjeno od strane osvajača. Njegovo usvajanje bilo je izuzetno uspješno među kolonijalnom elitom jer su transformirali recept za piće kako bi odgovarao njihovom okusu, dodavanjem šećera ([[šećerna trska]] se brzo aklimatizirala u priobalnim regijama gdje je vruća, vlažna klima omogućavala njen uzgoj u velikim razmjerima). Također su zamijenili [[čili papričice]] začinima koje su poznavali od srednjeg vijeka (prvenstveno [[cimet]]om, uvezenim iz Azije) i počeli su piti toplu čokoladu. Nakon kolonizacije Meksika, kakao je izvezen u matičnu zemlju (kao dio trougaone trgovine) u Evropi i miješan s mlijekom; njegov uspjeh bio je trenutan na španskom dvoru. U Francuskoj, [[Luj XIV]] je nije volio, što je doprinijelo odlaganju njenog usvajanja. U Evropi se čokolada u početku proširila prvenstveno među evropskom elitom, i kao piće i kao slatkiš.<ref name="sucre">Huetz de Lemps, Alain, « Boissons coloniales et essor du sucre », in Flandrin, Montanari (dir.), ''op.cit.'', [[p.|629-641}}.</ref>Međutim, u Meksiku se njegova konzumacija brzo proširila među cijelim stanovništvom. U španskoj koloniji, društvena elita je konzumirala ovo raskošno, toplo i slatko piće, dok je velika većina stanovništva nastavila da ga pije prema predhispanskim običajima. Upotreba zrna kakaovca kao valute, posebno među domorodačkim stanovništvom na [[pijaca]]ma, nije odmah nestala. Ipak, kakao koji se koristio u Meksiku tokom kolonijalnog doba uglavnom je dolazio iz uvoza iz [[Venecuela|Venecuele]], [[Kolumbija|Kolumbije]] i [[Gvatemala|Gvatemale]].<ref>Gonzalez Tascón, Fernández Pérez, « Del chocólatl de los Aztecas a la Compañía Guipuzcoana de Caracas, in Fernández Pérez, Fernando, González Tascón, Ignacio, La agricultura viajera: cultivos y manufacturas de plantas industriales y alimentarias en España y en la América virreinal, Barcelone, Lunwerg Editores, 1991, [[p.|125-135}}.</ref>. Piće je brzo izazvalo sumnju Crkve. Budnost crkvenih vlasti bila je tim veća jer je čokolada bila poznata kao afrodizijak.<ref>Méndez, Maria Agueda, “Una relación conflictiva : la Inquisición novohispana y el chocolate”, in Caravelle : Cahiers du monde hispanique et luso-brésilien|year=1998|number=71|pages=9-21}}</ref>. == Od ploda kakaovca do kakao-praha == [[Plod]] ([[mahuna]] kakaovca sadrži nekoliko desetina sjemenki ili zrna kakaovca) bogat je [[lipid]]ima (50% suhe tvari), [[proteini]]ma, [[fenol]]nim spojevima (flavan-3-oli i flavanoli) i teobrominom, što ga čini bazom sa značajnim nutritivnim potencijalom koji je omogućio razvoj ogromnog izbora čokoladnih proizvoda. Više od pet miliona uzgajivača kakaovca na globalnom jugu proizvodi 5,2 miliona tona zrna (u 2017.).<ref>{{cite web|name = FAOSTAT|year=2017 | title = Cultures, fèves de cacao, | access-date = 2019-04-11 | url = http://www.fao.org/faostat/fr/#data/QC }}.</ref>), opskrbljuju čokoladnu industriju u sjevernim zemljama, proizvodeći čokoladne proizvode u vrijednosti od 47 milijardi eura u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]];<ref>{{cite web | name = Statista | title = Production en valeur de produits chocolatés par pays dans l'UE 2015 | access-date = 2019-04-11 | url = https://fr.statista.com/statistiques/703015/produits-chocolates-production-en-valeur-par-pays-ue/ }}.</ref> U 2015, [[Evropa]] je bila najveće svjetsko tržište čokoladnih proizvoda, sa 49% udjela u prodaji čokoladnih slastica, dok je Sjeverna Amerika držala 21%.%<ref>{{cite web | name = CBI Ministry of Foreign Affairs | title = What is the demand for cocoa in Europe? | access-date= 2019-04-11 | url = https://www.cbi.eu/market-information/cocoa/trade-statistics/ }}.</ref> [[slika:Cocoa husk.jpg|thumb|260px|Ljuske zrna kakaovca: moraju se pažljivo ukloniti jer bi kakao-prahu dale neugodan okus.]] [[slika:Cocoa liquor.jpg|thumb|260px|Transformacija zrna u kakao-masu]] [[slika:Cocoa press cake.jpg|thumb|260px|Kakao-kolač nakon presovanja kakao putera]] [[slika:Cocoa butter p1410148.JPG| thumb|260px|Kakao-maslac]] [[slika:Cocoa-powder-1883108.jpg| thumb|260px|Kakao-prah]] U zemljama koje proizvode kakao, uzgajivači provode prve faze prerade [[plod]]a (ili mahune): berbu, lomljenje mahuna, fermentaciju zrna, sušenje i sortiranje.<ref name=":0">{{cite web|language=fr|author=Futura|title=La transformation du cacao et ses étapes : écabossage, fermentation et concassage|périodique=Futura|date=10/10/2016|lire en ligne=http://www.futura-sciences.com/planete/dossiers/botanique-chocolat-histoire-saveurs-degustation-753/page/4/|access-date=2017-07-18|pages=}}</ref>[[fermentacija|fermentacija]]Fermentirana zrna se zatim prodaju nekolicini multinacionalnih kompanija u industriji čokolade, koje ih prže, drobe i presuju kako bi izdvojile kakao-maslac i kakao-prah te proizvele razne prehrambene proizvode: kakao-prah, čokoladu, čokoladne slastice itd.<ref name=lima>{{cite journal | authors = Lídia J. R. Lima, M. Helena Almeida, M. J. Rob Nout & Marcel H. Zwietering | title = Theobroma cacao L, "The Food of the Gods": Quality Determinants of Commercial Cocoa Beans, with Particular Reference to the Impact of Fermentation | journal = Critical Reviews in Food Science and Nutrition | volume = 51 | year = 2011 | pages = 731-761 }}</ref><ref name=costentin>{{cite book | author1=Jean Costentin | author2=Pierre Delaveau | title=Café, thé, chocolat. Les bienfaits pour le cerveau et pour le corps | publisher=Odile Jacob | year=2010 | pages=272 | isbn= }}</ref><ref name=barel>{{cite book | author=Michel Barel | title=Du cacao au chocolat: L'épopée d'une gourmandise |editor=Éditions QUAE GIE |year=2016, New Edition | isbn= }}</ref><ref name=beckett>{{cite book | authors=Steve T. Beckett, Mark S. Fowler, Gregory R. Ziegler (editors) | title=Beckett's Industrial Chocolate Manufacture and Use | publisher=Wiley-Blackwell; 5 edition | year=2017 | pages=800 | isbn= }}</ref>. Operacije prerade u lancu snabdijevanja koji vodi od stabla kakaovca do čokoladnih slastica mogu se sažeti u sljedeće korake: # Berba mahuna kakaovca (plodova stabla kakaovca): plod, čvrsto pričvršćen za stablo, odvaja se makazama za rezidbu ili mačetom za one koji se nalaze niže, a nožem za rezidbu za ostale; # Otvaranje mahuna sastoji se od lomljenja mahuna kako bi se izvadile sjemenke (ili zrna kakaovca). Svaka mahuna sadrži 30 do 50 sjemenki okruženih bjelkastom, sluzavom pulpom. Ova zrna kakaovca sastoje se od dva [[kotiledon]]a i malog embrija, a sve je zatvoreno u čvrstoj ovojnici ili ljusci. Kotiledoni djeluju kao rezerva hranjivih tvari za razvoj klijanaca, prvenstveno u obliku kakao-maslaca. [[Fermentacija]] vlažnih zrna, ključni korak u razvoju aroma kakaovca, uključuje stavljanje zrna u hrpe ili sanduke i miješanje svaki dan ili svaki drugi dan tokom tri do osam dana, ovisno o sorti. Pulpa je glavni supstrat za fermentaciju, jer osigurava šećere potrebne za rast [[bakterija]]. Fermentacija se sastoji od dvije faze: početnoj anaerobnoj fazi u kojoj dominiraju [[kvasci]], slijedi aerobna faza u kojoj dominiraju bakterije [[sirćetna kiselina|sirćetne kiseline]], tokom koje temperatura raste na 50°C. Kvasci transformiraju [[šećer]]e u [[etanol]], koji bakterije zatim oksidiraju u sirćetnu kiselinu. Može se dogoditi i fermentacija [[mliječna kiselina|mliječne kiseline]], ali to je nepoželjno jer kakau daje pokvaren ili čak aroma štale. Zrna se zatim suše na suncu na cementiranim površinama ili policama jednu do tri sedmice; sadržaj vlage, u početku 55–60%, smanjuje se na približno 7%, a dio sirćetne kiseline koja se stvara tokom fermentacije se eliminira. Ako se tokom fermentacije i sušenja naprave greške, kasnije se ne mogu ispraviti; # "Ocjenjivanje": najfinija zrna kakaa stavljaju se u jutene vreće od 60 kg. Milioni malih poljoprivrednika prodaju svoja fermentirana i sušena zrna (pod nazivom "trgovački kakao") industriji čokolade, koja je visoko koncentrirana u rukama nekoliko multinacionalnih korporacija; # "Prženje" na 100-140°C tokom 40 minuta razvija specifične okuse i arome. Nadalje, smanjuje sadržaj vlage sa 7% na 2,5%, podstiče odvajanje ljuske od zrna i dodatno eliminira [[sirćetna kiselina| sirćetnu kiselinu]] koja se stvara tokom fermentacije. Tokom prženja, Maillardove reakcije proizvode približno 500 isparljivih spojeva koji čokoladi daju aromu, od šećera i [[aminokiselina]]; #"Drobljenje" prženih zrna daje komadiće ljuske, klice (koje se uklanjaju puhalima i sitima) i komadiće kotiledona (zrna kakaa). Zrna se "vruće melju" kako bi se dobila "kakao-masa" ili "kakao-pasta". Ovo je poluproizvod gorkog okusa koji se počinje prodavati pod nazivom "100% kakao nezaslađena čokolada", sa sljedećim navedenim sastavom: 100% kakao-pasta; Presovanje kakao-paste odvaja masni dio, kakao-maslac, od suhe, smeđe tvari, koja formira kolače koji se nazivaju kakao kolači. Ovo odvajanje se odvija u [[hidraulika|hidrauličnim]] presama, donekle sličnim presama za maslinovo ulje, ali uz toplotu kako bi se maslac održao tečnim, i pod visokim pritiskom (do 600 bara) u visokoučinkovitoj industrijskoj opremi. Ovisno o korištenim tehnikama, 30 do 40% [[masti]] može se izdvojiti iz kakao-paste, koja je prvobitno sadržavala oko 50%. Kakao-maslac prvenstveno se koristi u proizvodnji čokolade. Proces prosijavanja: kakao kolači se drobe, a zatim melju u mlinovima s iglama, kako bi se dobio kakaov prah. To je osnova svih čokoladnih aroma: čokoladnih kolačića, čokoladnog sladoleda, čokoladnih mliječnih proizvoda, čokoladnih slatkiša… == Oblici pripreme kakaa == {{glavni|Čokolada}} Kakao se u Evropi koristi u raznim oblicima: * Vruća čokolada (ili kakao u Belgiji i Švicarskoj): napitak napravljen od kakao-praha i mlijeka (ili vode), kojem se obično dodaje zaslađivač; * Tamne čokoladne pločice, pistole ili slatkiši: (kakao-prah, kakao-maslac, često šećeri), kojima se u industrijskoj proizvodnji dodaje fosfatidilholin (sojin lecitin), uglavnom se proizvode u Švicarskoj i Francuskoj; * Mliječna čokolada ili slatkiši: (kakao-prah, kakao-maslac, mlijeko, šećeri), kojima se u industrijskoj proizvodnji dodaje fosfatidilholin (sojin lecitin) ili, u novije vrijeme, lecitin uljane repice; * Bijela čokolada ili slatkiši: (vrlo malo kakaa, kakao-maslac, puno šećera i mlijeka); * Ganache: mješavina čokolade i vrhnja koja se koristi u pecivima; * Praline čokolada: mješavina lješnjaka i/ili [[badem]]a, šećera i mljevene čokolade, koja se koristi za punjenje čokoladnih slatkiša; * [[Liker]] od kakaa: termin se odnosi na tvrdu kakao-pastu, ali se koristi i za [[alkohol]] na bazi kakaa, koji se može napraviti s [[rum]]om, drugim alkoholnim pićem od [[šećerna trska|šećerne trske]] ili [[votka|votkom]]; * Čokoladna pločica: grickalica, koja se najčešće sastoji od keksa prelivenog čokoladom, u obliku pločice; * Kakao supa: suptilna mješavina prstohvata mljevenog kakaa, obično u zdjeli, a zatim se dodaje [[mineralna voda]]. Ovo piće je bilo vrlo popularno u Engleskoj sredinom 19. stoljeća jer se govorilo da ima [[afrodizijak|afrodizijačko]] djelovanje. Također je bilo uobičajeno da ga neki ljudi u [[Magreb]]u miješaju s [[cvjetovi]]ma [[kanabis]]a, kako bi napravili sve vrste peciva. == Uzgoj i sorte kakao zrna == {{glavni|Kakaovac|Stablo kakaovaca}} [[Slika:Cacao pods - Project Gutenberg eText 16035.jpg|thumb|260px|left|upright=0.7| Mahune kakaovca.]] U 2014, tri glavne regije za proizvodnju bile su [[Gvinejski zaljev]], [[Latinska Amerika]] i [[Južna Azija]].<ref>{{cite web|authors=Kokou Edoh Adabe, E. Lionelle, Ngo-Samnick|title=Production et transformation du cacao|publisher=Ingénieurs sans frontières (Cameroun)|ISF Cameroun et Centre technique de coopération agricole et rurale|collection=PRO-AGRO|place=Wageningen, Pays-Bas|year=2014|pages=44|isbn=978-92-9081-553-2|https://publications.cta.int/media/publications/downloads/1801_PDF.pdf?}}</ref>. Kakao se također uzgaja na [[Madagaskar]]u, od 1881.<ref name="BCM1896">{{cite journal| langue=fr | author= Émile Prudhomme | title= Questions agricoles |chapter= De la culture du cacao aux environs de Tamatave | journal= Bulletin du Comité de Madagascar | number= 8 | pages= 13-16 date= 1896 |https://issuu.com/aaleme/docs/bulcomimad081896/13 | access-date 9 mai 2021-05-09}}</ref>. Postoji nekoliko vrsta stabala kakaovca, čija zrna odabiru proizvođači čokolade zbog njihovih različitih okusnih kvaliteta, ovisno o sorti i mjestu proizvodnje. Dugo vremena, rasprostranjenost je bila ograničena na dvije sorte, Forastero i Criollo (kakao), prema Cheesmanovoj morfogeografskoj analizi iz 1944.{{sfn|Cheesman|1944}}. Dodana je i treća sorta, Trinitario, prirodni hibrid prve dvije, kao i neke posebno cijenjene vrste, poput Nacional (kakao) i Cupuaçu. Autohtono stanovništvo, nakon što je milenijima uočavalo razlike među mnogim stablima kakaa, favoriziralo je svoje omiljene primjerke. Prema ovoj mapii, glavne sorte kakaa sada se uzgajaju u sljedećim područjima: [[Datoteka:Main cacao species - World distribution map - blank.svg| thumb|500px|centre|Područja uzgoja i proizvodnje kakaoa<br>'''Legenda''' :<br> *Kreolci (zelena)<br> *Stranci<br> *Trinitari (šatirano [[Centralna Amerika|centralnoameričko]]) ]] Krajem 19. stoljeća, potrošači su iz dijetetskih razloga počeli tražiti proizvode s nižim udjelom šećera. Pojavile su se čokoladne pločice s manje šećera, a samim tim i s visokim udjelom kakaa. Ali na tako visokim razinama, obična zrna kakaa više nisu bila pogodna. Za proizvodnju fine tamne čokolade bila su potrebna visokokvalitetna zrna plemenite sorte, s dobro definiranim porijeklom, i čisti kakao-maslac. === "Criollo" === [[slika:Cabosse de cacao à São Tomé (12).jpg|thumb|upright=0.7| Kakao iz Sao Tomea.]] {{glavni|Criollo (kakao)}} * Porijeklo: [[Amerika|Sjeverna Južna Amerika]], u regiji jezera Maracaibo u sjeverozapadnoj [[Venecuelia|Venezueli]], blizu granice s [[Kolumbija|Kolumbijom]]. * Ovo je prva sorta koju su kultivirali, vjerovatno [[Olmeci]], prije nekih 2.500 ili 3.000 godina. Uzgoj kakaa prenijeli su svojim susjedima, [[Maje|Majama]]. 1522, kada su [[španski konkvistadori]] stigli u [[Meksiko]], otkrili su ovaj kakao s bijelim zrnima. * Plodovi sa šiljastom, bradavičastom mahunom, zelenom ili crvenom, i punomasnom, bijelom jezgrom. * Najnježniji, također daje najfinije i najaromatičnije , slatke i blago gorke. * 1-5% svjetske proizvodnje<ref name=":1"/>. * Uzgaja se prvenstveno u Centralnoj Americi ([[Venecuela]], [[Ekvador]]), u [[Šri Lanka|Šri Lanki]] i [[Indonezija|Indoneziji]]<ref name=":2"/>. Morfogeografska i [[genom]]ska studija iz 2008, koristeći [[mikrosatelit]]sku karakterizaciju [[DNK]] stabla kakaovca, predložila je novu klasifikaciju, uključujući Criollo. {{sfn|Gordon|2008}}. ===''Forastero'' === [[slika:Theobroma cacao - Köhler–s Medizinal-Pflanzen-137.jpg|thumb|upright=0.7|''Theobroma cacao'']] {{glavni|Forastero}} * Porijeklo: [[Amazonija|Amazonski bazen]]. * Kasnije, kada su Španci prodrli u srce Amazonije, otkrili su drugu sortu, s glatkim, žutim [[mahuna]]ma i ravnim, ljubičastim [[sjemenka]]ma. Prvu [[sorta (botanika)|sortu]] (na koju su naišli prilikom iskrcavanja u Meksiku) nazvali su "lokalnom" ili "kreolskom", "criollo" na španskom, kako bi je razlikovali od druge, iz Amazonije, strane sorte za njihovu kulturu, ili "forastero". * Plodovi s "glatkim, žutim mahunama i ravnim, ljubičasto-ljubičastim zrnima." * Najrasprostranjenija i najotpornija sorta, njena zrna imaju gorak okus i kisele note.<ref name=":1"/> *Oko 80% svjetske proizvodnje<ref name=":1">{{cite web|title=The three grand cocoa varieties|url=https://www.barry-callebaut.com/about-us/media/press-kit/history-chocolate/theobroma-cacao-food-gods|site=barry-callebaut.com|access-date=2017-07-21|archive-date=1. 7. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170701201900/https://www.barry-callebaut.com/about-us/media/press-kit/history-chocolate/theobroma-cacao-food-gods|url-status=dead}}.</ref>. * Uglavnom se uzgaja u Africi (75% svjetske proizvodnje forastera dolazi iz [[Centralna Afrika|Centralne Afrike]])<ref name=":2">{{cite web|title=Cocoa/Cocoa beans|url=http://www.tis-gdv.de/tis_e/ware/genuss/kakao/kakao.htm|site=tis-gdv.de|access-date=2017-07-21}}.</ref>), [[Brazil]]a i [[Ekvador]]a<ref name=":1"/>. === ''Nacional'' === {{glavni|Nacional (kakao)}} Dalje na zapad, u velikim šumama [[Andi|Anda]], ljudi su odabrali sortu izvedenu iz Forastera. Mahune su žute, a sjemenke ljubičaste, nešto mesnatije od onih kod Forastera. Međutim, njihova aroma je drugačija, nježnija.<ref>{{cite web|url=http://www.icco.org/questions/varieties.htm|title=What are the varieties of cocoa?|date=21, july, 1998|site=International Cocoa Organization|access-datec=2010-12-26|archiveurl=https://web.archive.org/web/20060218083848/http://www.icco.org/questions/varieties.htm|access-date=2006-02-18}}</ref>Karakteriziraju ga note cvijeća, [[jasmin]]a i cvijeta [[narandža|narandže]]. Ovo je poznata aroma "arriba", koja se nalazi u današnjem Ekvadoru. Ekvadorci, ponosni na ovu sortu kakaa, nazivaju je "nacional" ili "arriba nacional".{{sfn|Ramsey, 2017|p=73}}. ==== Nove podjele sorte ''forastero'' (2008) ==== [[geomorfologija|Morfogeografska]] i [[genom]]ska studija iz 2008, koja je predložila novu klasifikaciju, dijeli forasterose na osam varijanti (ili preciznije, na skupove sa uporedivim [[genski klaster|genskim klasterima]])<ref>{{cite journal | authors = Juan C. Motamayor, Philippe Lachenaud, Jay Wallace da Silva e Mota, Rey Loor, David N. Kuhn, J. Steven Brown,Raymond J. Schnell | title =Geographic and Genetic Population Differentiation of the Amazonian Chocolate Tree (Theobroma cacao L) | journal = PLoS ONE | volume =3 | number =10 | year = 2008 | pages = | url texte =https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0003311 }}</ref>{{sfn|eCacaos|2014}}: {{refbegin|2}} * Amelonado * Contamana (kakao) * Curaray (kakao) * Guiana (kakao) * Iquitos (kakao) * Marañon (kakao) * Nanay (kakao) * Purús. {{refend|2}} [[slika:Cacao Genetic Clusters.png|thumb|upright=1.7|Sorte identifikovane putem morfogeografske i [[genom]]ske analize.]] [[slika:Cacao au Jardin des Plantes et de la Nature de Porto.jpg| thumb|260px|Kakao u [[Vrt biljaka i prirode|Vrtu biljaka i prirode]] u Portu, [[Benin]].]] Ova klasifikacija sastoji se od podjele tipa Forastero na osam [[genetika|genetički]] različitih tipova, uključujući Amelonado, koji je već prethodno identifikovan. Nacional ostaje odvojen,{{sfn|Gordon|2008}}, a studija ostaje otvorena za daljnje podjele. === ''Trinitario'' === {{glavni|Trinitario}} [[Slika:Trinitario Cacao.jpg| thumb|270px| Trinitario]] *Uključuje 10–20% svjetske proizvodnje. * To je hibrid nastao spontanim križanjem sorti Criollo i Forastero. Pojavio se u 18. stoljeću na otoku [[Trinidad]], nakon što je tropski ciklon/uragan gotovo potpuno uništio usjeve Criollo 1727.<ref name=":1"/>. * Kombinuje otpornost kakaovca Forastero sa delikatnim, iako manje intenzivnim, aromama kakaovca Criollo. * Uzgaja se prvenstveno u Meksiku, [[Karibi]]ma, Kolumbiji, Venecueli i dijelovima jugoistočne Azije. Dugo vremena, porijeklo stabala kakaovca ostalo je misterija, jer su izgledala toliko različito čak i unutar iste vrste. Tek su [[genetičko testiranje|genetička istraživanja]] riješila problem i omogućila klasifikaciju različitih sorti. Trinitario je isključen iz morfogeografske i genomske studije iz 2008. (Gordon, 2008) jer ostaje korak u razumijevanju genetičkog [[nasljeđivanje|naslijeđa]] stabala kakaovca (Motomayor et al, 2008). === Ostale sorte === [[Datoteka:Deux cacaos.jpg| thumb|260px| Dvije mahune kakaa u [[Benin]]u.]] Suočene s rizikom globalne nestašice, nove [[klon]]irane [[hibridizacija|hibridne sorte]] se brzo šire, poput Colección Castro Naranjal 51 (CCN-51), koju je 1965. stvorio ekvadorski agronom Homero Castro. Ova sorta je otpornija na epidemije koje pogađaju tradicionalne sorte i produktivnija je. U početku marginalizirana zbog svoje kiselosti i gorčine, CCN-51 je u međuvremenu postigla određeni uspjeh, 1990.<ref>{{cite book|authors=Eduardo Crespo del Campo, Fernando Crespo Andía|title=Cultivo y beneficio del cacao CCN51|publisher=Editorial el Conejo|year=1997|pages total=136|isbn=}}</ref>, Međutim, stručnjaci su 2010-ih procijenili da se [[genetička raznolikost]] i specifični okusi [[ekvador]]skog kakaa gube zbog njihovih većih prinosa. {{sfn|Ramsey, 2017|p=72}}. == Ekonomija kakaoa == U 2017, globalno izvozno tržište kakaa iznosilo je 9,274 milijarde američkih dolara.<ref>{{cite web | name = FAO STAT | title = Cultures et produits animaux | access-date = 2019-08-11 | url = http://www.fao.org/faostat/fr/#data/TP }}.</ref>. Nakon što su dostigle vrhunac 1977, cijene kakaa su pale, a zatim su se srušile tokom 1990-ih. To je bilo zbog ponavljajuće globalne proizvodnje koja je premašivala potrošnju i akumulacije viškova iz prethodnih godina.<ref>[http://unctad.org/infocomm/francais/cacao/prix.htm Unctad]</ref>. U periodu 2013-2014, cijena se kretala između 2580 dolara po toni (oktobar 2013.) i 3100 dolara po toni (juni 2014.)<ref>[[citte web|http://www.icco.org/about-us/international-cocoa-agreements/cat_view/30-related-documents/45-statistics-other-statistics.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160520152951/http://www.icco.org/about-us/international-cocoa-agreements/cat_view/30-related-documents/45-statistics-other-statistics.html |date=20. 5. 2016 }} The Cocoa Market Situation, 2014, ICCO|access-date=2016-05-16}}</ref>. Od globalnog tržišta čokolade vrijednog 100 milijardi dolara, samo šest milijardi dolara ide poljoprivrednicima. Poljoprivrednici odgovorni za berbu kakaa često žive u ekstremnom siromaštvu. [[Gana]] i [[Obala Slonovače]] su 2019. odlučile obustaviti proizvodnju kakaa kako bi postigle manje nepovoljnu raspodjelu bogatstva od proizvođača za Afrikance.<ref>{{cite journal|language=fr|title=Menace sur le chocolat après la suspension des ventes de cacao du Ghana et de la Côte d’Ivoire|journal=Le Monde|date=2019-06-13|url.https://www.lemonde.fr/afrique/article/2019/06/13/menace-sur-le-chocolat-apres-la-suspension-des-ventes-de-cacao-du-ghana-et-de-la-cote-d-ivoire_5475673_3212.html|access-date =2019-06-14|pages=}}</ref>. === Proizvodnja === [[Datoteka:Cultivateurs de cacao.jpg|thumb|Sušenje kakao zrna.]] Proizvodnja kakao zrna u 2017, prema FAOstatu, iznosila je 5,2 miliona tona, uz stalan porast od 2003. nakon stagnacije između 3 i 2,2 miliona tona od 1995. do 2002. Uglavnom ga proizvode mali poljoprivrednici (95%), koji predstavljaju 6,5 miliona proizvođača.<ref>{{cite journal|langue=en|title=Chocolate Farmers Could Benefit from Newly Sequenced Cacao Genome|journal=Science Daily|year=2010 |url texte=http://www.sciencedaily.com/releases/2010/09/100915113512.htm}}</ref>): U Africi, ovi plantažeri predstavljaju najveći dio proizvodnje (90% plantaža je manje od 10 hektara, ali se lateritna tla brzo iscrpljuju obrađivanjem). U Aziji postoje uz velike plantaže, koje dominiraju u [[Brazil]]u. Zemlje u razvoju (poput [[Brazil]]a i [[Malezija|Malezije]]) ili tradicionalni veliki proizvođači ([[Obala Slonovače]], [[Gana]]) postepeno napuštaju ovu kulturu, koja se smatra nedovoljno profitabilnom u poređenju s uzgojem [[kaučukovac|kaučukovca]], koji ga obično istiskuje.<ref>{{cite journal| author=Christelle Guibert| title=Mangez du chocolat, il va coûter le prix du caviar|journal =Ouest-France| date=2010|number=20147| pages=43| access-date=2010-11-27}}</ref>. Dakle, [[paraziti]] i [[bolesti]] uzrokuju gubitke, prema procjeni iz 1999, od približno 30% svjetske proizvodnje.<ref>{{cite web|url=http://www.eufic.org/article/fr/page/FTARCHIVE/artid/avenir-prometteur-cacao/|title=Un avenir prometteur pour le cacao|date=1999|publisher=Conseil européen de l'information sur l'alimentation (EUFIC)|pristupljreno=[[date-|6=16|7=septembre|8=2010|access-date=27. 4. 2026|archive-date=25. 8. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100825201940/http://www.eufic.org/article/fr/page/FTARCHIVE/artid/avenir-prometteur-cacao/|url-status=dead}}|access-date = 2023-10-28}}.</ref> Virus otečenih izdanaka kakapa (CSSV) izgleda je nestao 1950-ih, ali se ponovo pojavio 2003. u Obali Slonovače. Prema podacima [[Svjetska banka| Svjetske banke]], više od polovine uzgajivača kakaa u Obali Slonovače živi ispod granice siromaštva, zarađujući manje od 1,20 dolara dnevno. U [[prosjek]]u, proizvođači kakaa primaju 5% prihoda, osim u okviru sporazuma o poštenoj trgovini koje su certificirale nevladine organizacije kao što su Fair Trade, Rainforest Alliance ili UTZ. [[Ujedinjene nacije]] su zabrinute zbog ove nejednake raspodjele. Nizak nivo prihoda proizvođača je glavni izazov s kojim se suočava ekonomija kakaa. (..) Cijene moraju biti dovoljno isplative za proizvođače, a proizvodnja efikasnija, kako bi im se garantovao pristojan prihod.<ref>[http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=35078&Cr=unctad&Cr1 Konferencija Ujedinjenih nacija o kakau 2010.]</ref> [[citat|Prema Cocoa Barometru iz 2015, većina velikih proizvođača čokolade, sa izuzetkom Mondelēza i Nestléa, obavezala se da će koristiti 100% održivi ili certificirani kakao do 2020. Najveći od njih su Mars, Hershey, Lindt & Sprüngli i Ferrero..}}<ref>[[en}} [[pdf}}[http://www.cocoabarometer.org/Home.html Cocoa Barometer 2015] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160526161712/http://www.cocoabarometer.org/Home.html |date=26. 5. 2016 }} cocoabarometer.org, access-date decembra 2016.</ref>. Inicijative poput CocoaAction, koju je 2014. pokrenula Svjetska fondacija za kakao, imaju za cilj obuku novih uzgajivača kakapa, promociju pristupa gnojivima, upotrebu produktivnijih sorti i borbu protiv dječjeg rada u uzgoju kakaa.<ref>{{Cite web |url=http://worldcocoafoundation.org/about-wcf/cocoaaction/ |title=CocoaAction |access-date=27. 4. 2026 |archive-date=28. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150928204646/http://worldcocoafoundation.org/about-wcf/cocoaaction/ |url-status=dead }}</ref>Međutim, prema istraživanju sektora kakoa u Obali Slonovače koje je 2019. sprovelo Univerzitet u Čikagu, skoro 800.000 djece i dalje radi u industriji kakaa. <ref name="nawa">{{cite web|url=https://www.lemonde.fr/afrique/article/2021/05/12/en-cote-d-ivoire-la-difficile-lutte-contre-le-travail-des-enfants-dans-le-cacao_6079965_3212.html|title=En Côte d’Ivoire, la difficile lutte contre le travail des enfants dans le cacao|date=2021|publisher=AFP et Le Monde}}.</ref>, a neke od njihovih praksi čak podsjećaju na [[dječje ropstvo]].<ref name="nawa"/>. Druge nedavne akcije su se dogodile u Obali Slonovače, poput Operacije Nawa 2 u maju 2021. Njen cilj je pronaći djecu koja se iskorištavaju u proizvodnji kakaa i upisati ih u školu. [[Klimatske promjene]] počinju uticati na proizvodnju kakaa u zapadnoj Africi, posebno zbog neredovnih [[padavina]].<ref name=monde>[[site journal |languagee=fr |title=La chute du cours du cacao a un lien direct avec la pauvreté qui sévit en Afrique de l’Ouest|journal=Le Monde |date=2019-11-01 |https://www.lemonde.fr/afrique/article/2019/11/01/la-chute-du-cours-du-cacao-a-un-lien-direct-avec-la-pauvrete-qui-sevit-en-afrique-de-l-ouest_6017689_3212.html |access-date=2019-11-02}}</ref>. == Proizvođači == Glavni proizvođači kakao zrna u 2017. bili su: * u Africi: [[Obala Slonovače]] 39% (rast), [[Gana]] 17% (dvostruka tonaža od 2002.), [[Nigerija]] 6,3% (opada), [[Kamerun]] 5% (snažan rast od 2002.). * u Jugoistočnoj Aziji: [[Indonezija]] 13% * u Latinskoj Americi: [[Brazil]] 4,5%, [[Ekvador]] 3,9%, [[Peru]] 2,3% Između 2013. i 2017, proizvodnja kakao zrna u Obali Slonovače porasla je za 40%, što je zemlju postavilo daleko ispred sa 39% globalne proizvodnje. U 2017, 89% globalne proizvodnje (5,2 miliona tona) dolazilo je iz sedam najvećih zemalja proizvođača. Četiri glavna afrička proizvođača (Obala Slonovače, Gana, Nigerija i Kamerun) činili su 68% globalne proizvodnje. [[Latinska Amerika]], područje porijekla kakaa, bila je sljedeća. [[Azija]] bilježi pad proizvodnje. Uz ove glavne zemlje proizvođače, postoje i zemlje porijekla biljke ([[Venecuela]], [[Trinidad i Tobago]], [[Ekvador]] i [[Tanzanija]]) čija je proizvodnja mala, ali poznata po kvalitetu i delikatnim aromama. Visoko cijenjeni od strane poznavalaca, ovi proizvodi su doživjeli preporod od sredine 1990-ih. Nadalje, neke zemlje su se specijalizirale za organski kakao, kao što je [[Dominikanska Republika]], koja proizvodi 60% svjetskog organskog kakaa, Meksika i Bolivije. [[Brazil]] je značajno opao zbog rastućih troškova rada i razornih posljedica bolesti vještičje metle, čije je iskorjenjivanje radno intenzivno. Prema FAOSTAT-u, glavne zemlje proizvođači u 2013. i 2017.<ref>[[citr web web|title=FAOSTAT|url=http://faostat3.fao.org/browse/Q/QC/F|site=faostat3.fao.org|consulté le=2016-11-27}}.</ref><ref name=fao>{{cite web |title=FAOSTAT|url=http://www.fao.org/faostat/fr/#data/QC|site=fao.org|access-date=2019-04-19}}.</ref> zrna kakaivca, kao šio su: {| | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=6 | Glavne zemlje proizvođači kakao zrna (tržišni kakao)<br>prema FAOSTAT-u<ref name=fao/> |--- ! !Država !Proizvodnja (tona)<br>2013. !% Svjetske<br> 2013 !Proizvodnja<br> 2017 ! % Svjetske<br>2017 |- |1 |[[Obala Slonovače]] |1.449.000 |31,6% |2.034.000 |39% |- |2 | [[Gana]] |835.500 |18,2% |883.652 | 17% |- |3 | [[Indonezija]] |777.500 |17% |659.776 |13% |- |4 | [[Nigerija]] |367.000 |8% |328.263 |6,3% |- |5 | [[Kamerun]] |275.000 |6% |295.028 |5% |- |6 | [[Brazil]] |295.028 |5,6% |235.809 |4,5% |- |7 | [[Ekvador]] |128.400 |2,8% |205.955 |3,9% |- |8 | [[Meksiko]] |82.000 |1,8% |27.287 |0,5% |- |9 | [[Peru]] |71.200 |1,5% |121.825 |2,3% |- |10 | [[Dominikanska Republika]] |68.000 |1,5% |86.599 |1,6% |- ! colspan="2" |Ukupno u svijetu !4.586.000 !100% ! 5.201.108 ! 100% |} | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=3 | Zrna kakoa |--- |- !Država !Proizvodnja<ref>[https://lechocolatierivoirien.com/blogs/musee-du-cacao/top-10-des-pays-producteurs-de-cacao ''10 zemalja proizvođača kakoa''], 2. oktobar 2024.</ref><br> 2024.<br><small>hiljade t</small> |- |1 |[[Obala Slonovače]] | align="right" | 1.800 |- |2 | [[Gana]] | align="right" | 501 |- | 3 | [[Ekvador]] | align="right" | 430 |- | 4 | [[Nigerija]] | align="right" | 315 |- | 5 | [[Kamerun]] | align="right" | 300 |- | 6 | [[Brazil]] | align="right" | 220 |- | 7 | [[Indonezija]] | align="right" | 160 |- | 8 | [[Peru]] | align="right" | 150 |- | 9 | [[Dominikanska Republika]] | | align="right" | 70 |- | 10 | [[Papua Nova Gvineja]] | | align="right" | 45 |- ! colspan="2" | Ukupno za svijet ! | align="right" | 4.449 |} |} {| | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=6 | Glavne zemlje proizvođači kakao zrna (tržišni kakao)<br>prema FAOSTAT-u<ref name=fao/> |--- ! !Država !Proizvodnja (tona)<br> 2013. !% Svjetske<br> 2013. !Proizvodnja<br> 2017. ! % Svjetske<br>2017. |- |1 |[[Obala Slonovače]] |1.449.000 |31,6% |2.034.000 |39% |- |2 | [[Gana]] |835.500 |18,2% |883.652 | 17% |- |3 | [[Indonezija]] |777.500 |17% |659.776 |13% |- |4 | [[Nigerija]] |367.000 |8% |328.263 |6,3% |- |5 | [[Kamerun]] |275.000 |6% |295.028 |5% |- |6 | [[Brazil]] |295.028 |5,6% |235.809 |4,5% |- |7 | [[Ekvador]] |128.400 |2,8% |205.955 |3,9% |- |8 | [[Meksiko]] |82.000 |1,8% |27.287 |0,5% |- |9 | [[Peru]] |71.200 |1,5% |121.825 |2,3% |- |10 | [[Dominikanska Republika]] |68.000 |1,5% |86.599 |1,6% |- ! colspan="2" |Ukupno u svijetu !4.586.000 t !100% ! 5.201.108 ! 100% |} | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=3 | Zrna kakaa |--- |- ! !Država !Proizvodnja (tona)<ref>Čokoladioničar iz Obale Slonovače, [https://lechocolatierivoirien.com/blogs/musee-du-cacao/top-10-des-pays-producteurs-de-cacao ''10 zemalja proizvođača kakoa''], 2. oktobar 2024.</ref><br> 2024<br><small>hiljade t</small> |- |1 |[[Obala Slonovače]] | align="right" | 1.800 |- |2 | [[Gana]] | align="right" | 501 |- | 3 | [[Ekvador]] | align="right" | 430 |- | 4 | [[Nigerija]] | align="right" | 315 |- | 5 | [[Kamerun]] | align="right" | 300 |- | 6 | [[Brazil]] | align="right" | 220 |- | 7 | [[Indonezija]] | align="right" | 160 |- | 8 | [[Peru]] | align="right" | 150 |- | 9 | [[Dominikanska Republika]] | align="right" | 70 |- | 10 | [[Papua Nova Gvineja]] | align="right" | 45 |- ! colspan="2" |Ukupno u svijetu ! align="right" | 4.449 |} |} Suočene s vrlo nestabilnim tržištem i kako bi zaštitile svoje interese, glavne zemlje proizvođačice i pridružene industrije udružile su se u međuvladinu organizaciju za saradnju i lobiranje: COPAL (Savez zemalja proizvođača kakapoa). Ovu organizaciju su u januaru 1962. osnovale vlade pet glavnih zemalja proizvođača kakaa, koje su se tim povodom sastale u [[Abidžan]]u, [[Obala Slonovače]]. Osnivači su bili [[Gana]], [[Nigerija]], [[Brazil]], [[Obala Slonovače]] i [[Kamerun]], a kasnije im se pridružilo još pet zemalja: [[Dominikanska Republika]], [[Gabon]], [[Malezija]], [[Sao Tome i Principe]] i [[Togo]]. Ove zemlje proizvode približno 75% svjetske proizvodnje kakaa.<ref>{{cite web|lang=en|url=http://www.copal-cpa.org/|title=Présentation de la COPAL : Cocoa Producing Countries Alliance|access-date=2014-09-07}}.</ref>. COPAL se upravlja "Abidžanskom poveljom". Njegovo sjedište je u [[Lagos]]u, [[Nigerija]]. <gallery widths="330" heights="220" mode="packed" natpis="Razvoj globalne proizvodnje kakaa između 1961. i 2023." ([[FAO]])"> Cocoa-beans-production-by-region.png| Širom svijeta, ovisno o regiji Cocoa-bean-production-Asia.png| U Aziji i [[Okeanija|Okeaniji]] Cocoa-bean-production-America.png|[[Amruka]] Cocoa-bean-production-Africa.png|[[Afrika]] Cocoa-bean-production-map-2023.png| Situacija u 2023. </gallery> === Izvoz, uvoz i prerada === Prema [[FAOSTAT]]-u, glavne zemlje izvoznice kakao zrna su <ref name=fao2>{{cite web | name = FAOSTAT | title = Cultures et produits animaux | access-date = 2019-09-11 | url = http://www.fao.org/faostat/fr/#data/TP }}.</ref>. {| class="wikitable alternance center" ! colspan=2| Zemlje izvoznice kakao zrna<br>u 1000 američkih dolara, prema FAOSTAT<ref name=fao/> |--- !Država !Izvoz (tona)<br> 2017 |-- | [[Obala Slonovače]] || align="right" |3,505.214 |-- | [[Gana]] || align="right" |1,642.052 |--- | [[Nigerija]] || align="right" | 598.189 |-- | [[Ekvador]] || align="right" | 589.750 |-- | Svijet || align="right" |9,274.435 |} U 2017, izvoz zrna kakaa iznosio je 3,89 miliona tona od proizvedenih 5,20 miliona tona (FAOstat<ref name=fao2/>). U periodu 2008/09, izvoz kakao zrna iznosio je 2,3 miliona tona (od proizvedenih 3,5 miliona tona). <ref name="ICCOreport2009">[http://www.icco.org/pdf/An_report/AnnualReport20082009.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101122112139/http://www.icco.org/pdf/An_report/AnnualReport20082009.pdf |date=22. 11. 2010 }} ICCO Report 2009 - production [[p.|15}} et [[p.|35}}</ref>). Na ovaj način se udio izvoza u globalnoj proizvodnji povećao sa 65% na 75%. Glavni izvoznici kakoa su isti kao i proizvođači, s izuzetkom Brazila i Malezije, koji značajan dio prerađuju lokalno. Zahvaljujući lokalnim pogonima, [[Nizozemska]], [[Njemačka]] i [[Belgija]] su glavni dobavljači. {| class="wikitable alternance center" ! colspan=2| Zemlje uvoznice kakao zrna<br>u 1.000 američkih dolara, prema FAOSTAT-u<ref name=fao/> |- !Izvoz (tona) !Zemlja<br> 2017 |- | [[Nizozemska]] || align="right" |2,478.584 |- | [[Sjedinjene Američke Države]] || align="right" |1,218.220 |- | [[Njemačka]] || align="right" |11,82.357 |- | [[Belgija]] || align="right" |806.660 |- | [[Malezija]] || align="right" |694.204 |- | [[Indonezija]] || align="right" |467.073 |- | [[Francuska]] || align="right" |396.785 |- | Svijet || align="right" |9,274.435 |} Glavni uvoznici kakao zrna su industrijalizirane zemlje Sjevera, koje čine više od 80% potrošnje proizvoda od kakao zrna.<ref name="import">[http://econegociosagricolas.com/ena/files/Assessment_of_the_Movements_of_Global_Supply_and_Demand_2006.pdf Consommation de chocolat et cacao par pays ([[p.|14-18}}) ]</ref>. Transakcije (najčešće u obliku fermentiranih i sušenih zrna) prvenstveno se odvijaju iz južnih zemalja u sjeverne zemlje ([[Evropa]], [[SAD|Sjedinjene Američke Države]] i [[Japan]], gdje se odvija većina prerade). Postoje dva tržišta za kupovinu kakaa: Londonska berza i Njujorška berza. Sektor kakapa globalno nadgleda ICCO (Međunarodna organizacija za kakao), a relevantni dokument je "Međunarodni sporazum o kakau iz 2001.". Ovaj sporazum se redovno obnavlja.<ref>{{Cite web |url=http://www.cgeci.org/cgeci/index.php?option=com_content&view=article&id=542:cacao-le-7e-accord-a-ete-singe-a-geneve&catid=54 |title=7. international sur le cacao (2010) |access-date=27. 4. 2026 |archive-date=27. 4. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140427024944/http://www.cgeci.org/cgeci/index.php?option=com_content&view=article&id=542:cacao-le-7e-accord-a-ete-singe-a-geneve&catid=54 |url-status=dead }}</ref>; la dernière fois en juin 2010</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.icco.org/pdf/agree10french.pdf |title=ICCO accord 2010 - exportation &#91;&#91;p.{{!}}32}} |access-date=27. 4. 2026 |archive-date=6. 1. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120106163338/http://www.icco.org/pdf/agree10french.pdf |url-status=dead }}</ref>. Nizozemska (26,7%), Sjedinjene Američke Države (13,1%), Njemačka (12,7%), Belgija (8,6%), Malezija (7%), Indonezija (5%) i Francuska (3,2%) su najveći uvoznici kakao zrna. Prerađivači kakaa su velike kompanije koje kupuju zrna, prže ih, ljušte i prerađuju ih u proizvodnju kakao-mase. Do 2013. ovim sektorom industrije dominirale su četiri multinacionalne kompanije koje su prerađivale 45% proizvedenih zrna. Od tada su se prerađivači još više konsolidovali: belgijsko-švicarska kompanija Barry Callebaut preuzela je Petra Foods, gurajući je na vrh tržišta prerađivača kakaa. Sjevernoamerička kompanija Cargill finalizirala je akviziciju ADM-ove divizije za kakao 2015. Zajedno, Cargill i Barry Callebaut prerađuju gotovo 60% proizvedenih zrna kakaa. Kao što Michel Barel primjećuje.<ref name=barel/> Pojava ovih industrijskih giganata ilustruje ogromnu neravnotežu moći između miliona malih proizvođača, koji posjeduju samo nekoliko hektara, i multinacionalnih kompanija koje kupuju hiljade tona kakoa. Godine 1988, Nestlé je preuzeo Rowntree Mackintosh i postao najveći svjetski proizvođač čokolade i čokoladnih slatkiša.<ref>[http://recherche.prodimarques.com/leader-chocolat-groupe-production-cacao.html Prodimarques - Nestlé]</ref> Tokom sezone 2022–2023, sektor je proizveo otprilike 116.000 tona manje nego što su kupci očekivali, što je povećalo cijenu kakaa.<ref>{{cite web|url=https://www.rfi.fr/fr/podcasts/chronique-des-mati%C3%A8res-premi%C3%A8res/20230905-hausse-continue-des-prix-du-cacao-depuis-plusieurs-mois|title= Continuous rise in cocoa prices for several months now|date=6. September 2023|publisher=Radio France Internationale|author=Marie-Pierre Olphand}}</ref> == Svojstva kakaa == Ova svojstva su povezana sa sastavom kakaa, posebno njegovim masnim sastojcima komponenta, kakao-maslac. Neka od ovih svojstava izgledaju korisna za zdravlje, dok druga nisu. == Sastojci == {{glavni|Sastav kakao-praha}} {{glavni|Zdravstveni efekti čokolade}} {{Nutritivna vrijednost|ime=Kakao, suhi prah, nezaslađen | kJ = 954 | carbs = 57.90 g of which fibre approx. 33 g | fat = 13.70 g | protein = 19.60 g | water = 3.00 g | calcium_mg = 128 | iron_mg = 13.86 | phosphorus_mg = 734 | magnesium_mg = 499 | manganese_mg = 3.837 | sodium_mg = 21 | potassium_mg = 1524 | zinc_mg = 6.81 | Selenium_iu = 14.3 | caffeine = 230 mg | opt1n= [[Theobromine]] | opt1v= 2060 mg | source_usda = 1 | note=[https://fdc.nal.usda.gov/food-details/169593/nutrients Link to USDA Database entry] }} === Pozitivni aspekti === * Kakao-maslac sadrži vitamin E, koji ima [[antioksidans|antioksidativna]] djelovanja. * Zrna prirodno sadrže značajne količine [[polifenol]]a, antioksidacijskih molekula, koje se suprotstavljaju oksidirajućim supstancama koje su štetne za ćelije, uključujući [[slobodni radikali| slobodne radikale]]: zagađivače, zračenje (sunce), [[alkohol]], [[duhan]]ski dim itd. Među antioksidansima su [[ferulna kiselina]], koja kakau daje slatku aromu, i [[flavonoid]]i ([[katehin]] i [[epikatehin]]), dva snažna [[antioksidans]]a poznata po tome što pomažu u borbi protiv [[starenje| starenja]] [[koža|kože]], uzrokovanog vanjskim agresorima. * Kakao-maslac također može nahraniti kožu ([[usne]]) i stimulirati sintezu [[kolagen]]a, vraćajući elastičnost i tonus koži; * [[Metilksantin]]i su zakođer prisutni u kakau. Pripadaju istoj porodici [[alkaloid]]a kao i oni koji se nalaze u [[kahva|kahvi]] i [[čaj]]u: [[kofein]], [[teofilin]] i [[teobromin]]. Teobromin je prisutan u koncentraciji od 1,5 do 3% u zrnu kakoa.<ref name="merck">{{cite book|title=The Merck index, 13 edition|year=2001|publisher=Merck|isbn=0-911910-13-1}}</ref>. U malim količinama ima prepoznatljiv lipolitski učinak, a u manjoj mjeri antitusičko, vazodilatacijsko, diuretičko, bronhodilatacijsko i stimulativno djelovanje. Ovaj posljednji učinak mogao bi se pripisati i maloj količini kofeina, koju kakao također sadrži. [[Anandamid]] je supstanca koja djeluje na iste receptore kao i [[kanabis]]. Prisutan je u vrlo malim količinama. Diskutabilno je da li može proizvesti [[uforija|euforijske]] i [[sedativ]]ne učinke za koje je odgovoran pri većim [[koncentracija]]ma. Redovna konzumacija kakoa može [[hipotenzija|sniziti]] [[krvni pritisak]] i kardiovaskularnu [[smrtnost]] kod starijih osoba. |jour<ref>Buijsse B, Feskens EJ, Kok FJ, Kromhout D, [http://archinte.ama-assn.org/cgi/content/full/166/4/411 ''Cocoa intake, blood pressure, and cardiovascular mortality: the Zutphen Elderly Study''], Arch Intern Med, 2006;166:411–417</ref> i kod pacijenata koji su imali [[infarkt miokarda]]<ref>{{cite journal|authors= Janszky I, Mukamal KJ, Ljung R et Als|year=2009|title=''Chocolate consumption and mortality following a first acute myocardial infarction: the Stockholm Heart Epidemiology Program''| [http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1365-2796.2009.02088.x/abstract|journal= J Intern Med|number=266|pages=48–257</ref>. Međutim, ovi podaci se zasnivaju isključivo na opservacijskim, a ne intervencijskim studijama. Studija koju je proveo Univerzitet Sjeverne Karoline iz novembra 2020. sugerira da specifični poli[[fenol]]i (flavan-3-oli i [[proantocijanidin]]i) koji se nalaze u [[grožđe|grožđu]] muskadin (''Vitis rotundifolia''), zelenom čaju, kakau i tamnoj čokoladi mogu uticati na sposobnost virusa SARS-CoV-2 da se veže za ljudske ćelije, čime se smanjuje stopa [[infekcija]] i prenosa virusa koji uzrokuje [[COVID-19]].<ref>{{cite journal |autor1=Yue Zhu |author2=De-Yu Xie |title=Docking Characterization and in vitro Inhibitory Activity of Flavan-3-ols and Dimeric Proanthocyanidins Against the Main Protease Activity of SARS-Cov-2 |journal=Frontiers – Frontiers in Plant Science |date=2020 |https://www.frontiersin.org/articles/10.3389/fpls.2020.601316/full |doi=10.3389/fpls.2020.601316 |access-date=2021-01-04}}</ref>. === Negativni aspekti === Kod nekih [[životinja]], poput [[pas]]a, kakao je snažan [[toksin]]; 200 grama može biti dovoljno da ubije malog psa.<ref>{{cite web|title=Pourquoi ne pas donner de chocolat au chien|url=http://www.animalerieenligne.fr/blog/pourquoi-ne-pas-donner-de-chocolat-au-chien|site=animalerieenligne.fr|date=2016|access-date=2016-05-28}}</ref> Simptomi trovanja čokoladom kod pasa uključuju: iritabilni želudac, [[povraćanje]], abnormalno slinjenje, [[umor]] i gubitak [[svijest]]i. Kod pasa i mnogih drugih životinja, može uzrokovati trovanje [[teobromin]]om. <ref>{{cite web| title= Chocolate poisoning in dogs| url=https://www.wanimo.com/veterinaire/urgences-du-chien/intoxication-par-le-chocolat-chez-le-chien.html | site=WanimoVéto |access-date=2024-08-18}}</ref> Za neke [[botanika|botanićčare]], postoji daleko od potpunog konsenzusa o prehrambenim ili medicinskim prednostima kakoa: * Čisti kakao je vrlo gorak i zbog toga se dodaju šećer i masti da bi se zasladio. Ovo može biti štetno za kardiovaskularni sistem i doprinijeti [[gojaznost]]i jer čokolada ima visok sadržaj [[kalorija]] (500 kcal na 100 g), dok druga pića s visokim sadržajem zaštitnih polifenola sadrže vrlo malo (naprimjer, zeleni čaj); * [[Bioraspoloživost]] flavonoida je varijabilna i ovisi o djelovanju crijevne flore; kakao-maslac je prilično neprobavljiv zbog visokog sadržaja [[stearinska kiselina|stearinske]] i [[masne kiseline|masnih kiselina]]. == Uticaj na okolinu == === Evropska uredba o zabrani proizvoda povezanih s deforestacijom === [[glavni|Uvezena deforestacija}} Evropska uredba o zabrani proizvoda povezanih s deforestacijom usvojena je od strane Evropskog parlamenta u srijedu, 19. aprila 2023. * kakao u [[zrna kakaovca|zrnima kakaovca]] i komadići zrna, sirovi ili prženi; * [[kakao-pasta]]; * [[kakao-maslac|maslac]], [[kakao-mast|mast]] i [[kakao-ulje]]; * kakao-prah; * [[čokolada]] i drugi prehrambeni proizvodi koji sadrže kakao. == Olovo i trovanje olovom == Uočeno je da kakao i čokoladni proizvodi gotovo uvijek sadrže relativno visoke nivoe [[olovo|olova]], nivoe koji se ne mogu objasniti sadržajem olova u zrnima (koji je prirodno nizak). Proučavan je [[izotop]]ski sastav olova u zrnima i u čokoladi ili gotovim čokoladnim proizvodima. Otkriva nekoliko izvora kontaminacije industrijskog i ekološkog porijekla, čije precizno porijeklo još nije bilo identifikovano početkom 2000-ih.<ref>COPAL (2004), cité par Rankin & al (voir bibliographie du présent article) Cocoa Producers' Alliance Homepage. Lagos, Nigeria:Cocoa Producers' Alliance. consulté le 26 janvier 2005 http://www. copal-cpa.org/index.html</ref><ref>COPAL (2004). '''[[lang|en|title=Proposed Methodology to Determine Source and Level of Lead Contamination in Cocoa}}'''. Lagos, Nigeria: Cocoa Producers' Alliance. consulté à l'URL http://www.copal-cpa{{Mrtav link}}. org/lead.html January 26, 2005 by Rankin et al. (see bibliography of this article)</ref>. [[Izotop]]ski sastav olova u kakau iz Nigerije ukazuje na to da bi olovni benzin mogao biti odgovoran za barem dio kontaminacije proizvoda od kakaa, pri čemu se kontaminacija javlja nakon berbe i povećava tokom procesa proizvodnje, tokom transporta zrna i/ili proizvodnje kakaa i čokoladnih proizvoda od njega. Poznato je da rezani [[plod]]ovi kakaovca i njegova zrna imaju tendenciju da apsorbuju olovo iz okoline; otpad ljuski ploda čak je eksperimentalno uspješno korišten za dekontaminaciju otpadnih voda ili tla kontaminiranog olovom.<ref>Meunier N, Haberman M, Blais J.F & Tuagi R.D (2003), ''Récupération du plomb extrait de sol contaminé par adsorption sur des colonnes d’écailles de cacao Recovery of Lead Extracted from Contaminated Soil Using Adsorption Columns Filled with Cocoa Shells''. Water quality research journal of Canada, 703</ref>, uključujući i kisele rastvore koji se na taj način mogu regenerirati <ref>Meunier, N, Haberman, M, Blais, J. F, & Tyagi, R. D. (2003). ''Utilisation et regénération des écailles de cacao pour la récupération du plomb dans les solutions acides''. Journal of Environmental Engineering and Science, 2(1), 9-16 ([http://www.nrcresearchpress.com/doi/pdf/10.1139/s03-003 résumé]).</ref>Međutim, olovni [[benzin]] se i dalje koristio u mnogim zemljama proizvođačima kakao zrna (uključujući i Afriku) 2014. U bogatim zemljama gdje je [[olovni benzin]] zabranjen već nekoliko decenija, broj i težina slučajeva [[trovanje olovom|trovanja olovom]] su se smanjili, ali ne na zadovoljavajući nivo, a [[čokolada]] je postala hrana najbogatija olovom. Na kraju, djeca (osjetljiva na trovanje olovom), odrasli osjetljivi na olovo, te osobe sa [[sindrom iritabilnih crijeva|iritabilnim ili tromim crijevima]], one sa krhkim ili odsutnim [[žučna kesa|žučnom kesom]] i one koje imaju prekomjernu težinu trebaju biti oprezne s kakaom ili čokoladom.<ref>[[Web link |language=fr|title= COCOA CHOCOLATE |url=https://www.phytomania.com/plantes -medicinales/cacao-chocolat/ |site=Phytomania |access-date=2024-08-18}}</ref>. === Toksični industrijski proizvodi === Neki industrijski proizvodi na bazi kakaa sadrže [[teški metali|teške metale]] poput [[kadmij]]a ([[kancerogen]]a) i [[arsen]]a. ==Također pogledajte== * [[Kakaovac]] * [[Čokolada]] * [[Začini]] * [[Historija uzgoja kakaa]] * [[Fabrika čokolade]] * [[Zrno kakaa]] == Reference == {{Refspisak}} ==Dopunski izvori == * Kokou Edoh Adabe et E. Lionelle Ngo-Samnick, [https://cgspace.cgiar.org/bitstream/handle/10568/76733/1801_PDF.pdf?sequence=1&isAllowed=y ''Production et transformation du cacao''], collection PRO-AGRO, [[Ingénieurs sans frontières|ISF]]-Cameroun et [[Centre technique de coopération agricole et rurale|CTA]], Wageningen, Pays-Bas, 2014, 44 p. téléchargeable. * {{Article|langue=en|prénom=EE|nom1=Cheesman|titre=Notes on the nomenclature, classification and possible relationships of cocoa populations|année=1944|périodique=Tropical Agriculture|volume=21|pages=144-159}} {{plume}} *{{Work | author1=Michel Barel | title=From Cocoa to Chocolate | subtitle=The Epic of a Delicacy | publisher=Éditions QUAE GIE | year=2016, new edition | ISBN= }} * Jumelle, Henri. ''The Cocoa Tree: Its Cultivation and Exploitation in All Producing Countries'' 1900 [http://www.manioc.org/patrimon/FRA11113 read online] * {{article|language=en|author1=Lee, C. K.|name1=Lee| author2=Low, K. S.|name2=Low|year=1985| title=Determination of Cadmium, Lead, Copper and Arsenic in Raw Cocoa, Semifinished and Finished Chocolate Products| read online=http://psasir.upm.edu.my/2305/1/Determination_of_Cadmium,_Lead,_Copper_and_Arsenic_in.pdf| journal=Pertanika| volume=8| issue=2| pages=243-248| publisher=[[Universiti Putra Malaysia]]}} * {{Article|language=en|first name1=Juan C.|last name1=Motomayor|first name2=Philippe|last name2=Lachenaud|first name3=Jay|last name3=Wallace da Silva e Mote|first name4=Rey|last name4=Loor|first name5=David N.|last name5=Kuhn|first name6=J. Steven|last name 6=Brown|first name 7=Raymond J.|last name 7=Schell|title=Geographic and Genetic Population Differentiation of the Amazonian Chocolate Tree (Theobroma cacao L)|doi=10.1371/journal.pone.0003311 |month=10|year=2008|periodical=PLoS ONE|volume=3|issue=11|read online=http://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0003311|periodical link=PLOS ONE|id=Motomayor2008}} {{pen}} * Rankin CW, Nriagu JO, Aggarwal JK, Arowolo TA, Adebayo K, Flegal AR. (2005) ''http://www.doctorjackson.org/pdf/lead_poisoning.pdf Lead contamination in cocoa and cocoa products: isotopic evidence of global contamination]''. 'Environmental Health Perspectives' Oct; 113(10):1344-8. * {{Book|language=fr|original language=en|first name1=Dom|last name1=Ramsey|original title=Chocolate|title=Passion for Chocolate|subtitle=From Bean to Bar|translator=Martine and Dominique Lizambard|publisher=[[Dorling Kindersley]]|year=2017|total pages=224|isbn=978-2-8104-2119-0|id=Ramsey, 2017|label=Ramsey, 2017|pen=yes}} * {{Book|author1=Samy Manga|title=Chocolaté|subtitle=The Bitter Taste of Cocoa Cultivation|publisher=écosociété|year=2023|total pages=136|isbn=9782897198664}} ===Radioemisija === *https://www.franceinter.fr/emissions/sur-les-epaules-de-darwin/sur-les-epaules-de-darwin-14-decembre-2019 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220408182328/https://www.franceinter.fr/emissions/sur-les-epaules-de-darwin/sur-les-epaules-de-darwin-14-decembre-2019 |date=8. 4. 2022 }} === Vanjski linkovi=== {{Commonscat|Cacao}} * [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/plan.htm Informations de marché sur le site de la Conférence des Nations Unies pour le commerce et le développement] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113032636/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/plan.htm |date=13. 1. 2010 }} : [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/descript.htm description] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100119004439/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/descript.htm |date=19. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/culture.htm culture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113223600/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/culture.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/qualite.htm qualité] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113200955/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/qualite.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/utilisat.htm secteurs d'utilisation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113233417/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/utilisat.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/marche.htm marché], [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/filiere.htm filière] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100115232113/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/filiere.htm |date=15. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/societes.htm sociétés] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100114131822/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/societes.htm |date=14. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/technologie.htm techniques] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100112220439/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/technologie.htm |date=12. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/prix.htm prix] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113225954/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/prix.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/ecopol.htm politiques économiques] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100114002026/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/ecopol.htm |date=14. 1. 2010 }} * {{cite web|language=fr|nom=eCacaos|title=En finir (enfin) avec l’approximation Forastero, Criollo et Trinidario ?|year=2014|url=http://ecacaos.com/en-finir-enfin-avec-lapproximation-forastero-criollo-et-trinidario/|site=ecacaos.com|access-date=2015-12-26}} * {{cite web|languagee=fr|author=Clay Gordon|title=Serious Chocolate: First Three, Now Ten Genetically Different Kinds of Cacao|mois=10|année=2008|url=http://sweets.seriouseats.com/2008/10/cacao-by-any-other-name-does-it-taste-just-as.html|site=seriouseats.com|access-date= 2015-12-27}} {{clear}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Kakao| ]] [[Kategorija:Stimulansi]] [[Kategorija:Mezoamerička kuhinja]] [[Kategorija:Nahuatlizam]] [[Kategorija:Začini]] [[Kategorija:Hrana] bcenaq5oefws7lgyp982p320xrdseun 3837862 3837861 2026-04-28T20:00:33Z ~2026-26001-27 180804 /* Sastojci */ 3837862 wikitext text/x-wiki [[Slika:2012-02-Theobroma cacao anagoria 04.JPG|thumb|260px|Otvorena [[mahuna]] kakaa koja prikazuje zrna u bijeloj [[Sluz|sluzavoj]] [[Parenhim|pulpi]].]] Termin '''kakao''' najčešće se koristi za kakao-prah, ali se može odnositi i na kakao-maslac. Obje komponente (prah i maslac) dobijaju se nakon mljevenja i presovanja jezgre zrna kakaovca, koja se fermentira i prži. Ustvari, "kakao-prah" samo je jedno od značenja riječi "kakao"; to je najčešće značenje za prosječnog govornika na Sjevernoj hemisferi. Ostala značenja nalaze se samo u specijaliziranom rječniku govornika koji rade u industriji kakaa.<ref name="Alkalization">{{cite journal | last1 = Miller | first1 = Kenneth B. | last2 = Jeffery Hurst | first2 = William | last3 = Payne | first3 = Mark J. | last4 = Stuart | first4 = David A. | last5 = Apgar | first5 = Joan | last6 = Sweigart | first6 = Daniel S. | last7 = Ou | first7 = Boxin | year = 2008 | title = Impact of Alkalization on the Antioxidant and Flavanol Content of Commercial Cocoa Powders | journal = Journal of Agricultural and Food Chemistry | volume = 56 | issue = 18| pages = 8527–8533 | doi = 10.1021/jf801670p | pmid=18710243 | bibcode = 2008JAFC..56.8527M }}</ref> Prva serija operacija koje se provode u zemljama proizvođačima kakaovca transformira njegov [[plod]] kakaa u fermentirana i sušena kakao zrna. Nakon što se prodaju nekolicini multinacionalnih kompanija u industriji čokolade, ova zrna se zatim peku, drobe i sortiraju kako bi se uklonili fragmenti ljuske i [[embrion]]a, ostavljajući samo [[kotiledon]]e. Ovi kotiledoni su jedini dio koji daje kakao-masu (ili kakao-pastu) nakon mljevenja. Ovaj poluproizvod zatim se presuje kako bi se mast, ili kakao-maslac, odvojila od suhe tvari, ili kakao kolača. Kakao-prah dobija se mljevenjem kakao-kolača, a koristi se za pravljenje energizirajućeg napitka, popularnog zimi, nazvanog "vruća čokolada", napravljenog još od [[mlijeko|mlijeka]] i [[šećer]]a. Približno 95% svjetske proizvodnje kakaa dolazi od malih poljoprivrednika koji žive na jednom do tri hektara plantaža kakaa. Više od pet miliona malih uzgajivača kakaa u [[tropi|tropskim]] regijama proizvelo je 5,2 miliona tona fermentiranih zrna kakaa u 2017, koja su prodali nekolicini multinacionalnih kompanija za proizvodnju [[čokolade]]. Nakon što stignu u zemlje potrošače, zrna se peku, drobe i presuju kako bi se od njih napravila čokolada i drugi čokoladni slatkiši.<ref>{{cite book | url=https://books.google.com/books?id=A1CkAgAAQBAJ | title=Science and Technology of Enrobed and Filled Chocolate, Confectionery and Bakery Products | publisher=Elsevier | author=Talbot, Geoff | year=2009 | pages=31 | isbn=9781845696436 |quote=Cocoa solids are calculated on a dry basis (after the deduction of moisture) and include cocoa mass, cocoa powder and cocoa butter. The total dry cocoa solids are the sum of the dry non-fat cocoa solids (NFCS) and cocoa butter..}}</ref> == Etimologija i leksikografija == Termin "'''kakao'''" je posuđen iz jezika Nahuatl [[Asteci|Asteka]], "cacahuatl", koji ima isto značenje.<ref>{{cite book| authors=Alain Rey, Marianne Tomi, Tristan Hordé, Chantal Tanet, Alain Rey | title=Dictionnaire historique de la langue française, Tomes I et II | publisher=Le Robert |year=2016 | isbn= }}</ref><ref name="HCDN">{{cite book |language=es |author=Birgitta Leander |title=Herencia cultural del mundo náhuatl |volume=a traves de la lengua |publisher=SepSetentas |year=1972 |pages=155 |isbn= }}</ref>, prema [[španski|španskom]] ''cacao'' (1535). Termin "kakao" može imati sljedeća značenja, ovisno o kontekstu: # stablo [[kakaovac|kakaovca]], npr. "[[Omleci]] su vratili neke [[Reznica|reznice]] kakaovca u svoju domovinu", "uzgoj kakaovca"; # plod stabla kakaovca, mahuna kakaovca, "ovisno o zemlji, berba kakaovca se ne odvija u isto vrijeme"; # zrno kakaovca, "Radim na [[fermentacija|fermentaciji]] kakaovca u državi Tabasco, [[Meksiko]]" ili "kakao je pakovan u jutene vreće od 60 kg"; # Prehrambeni proizvod napravljen od zrna kakaovca, ako je [[čokolada]] označena kao 70% kakaovca, to znači da sadrži 30% dodanog šećera, ovdje kakao = kakao-masa + kakao-maslac. Svi primjeri su preuzeti iz knjige Michela Barela, bivšeg direktora programa za kakao u Francuskom centru za poljoprivredna istraživanja za međunarodni razvoj (CIRAD). [[Datoteka:Cocoa farming in Ghana.jpg|thumb| Gomile [[mahuna]] nakupljene tokom žetve.]] [[Slika:Cocoa farmers during harvest.jpg|thumb| Otvaranje kapsula: otvaranje kapsula mačetom.]] [[slika:Cocoa farmer David Kebu Jnr holding fermenting cocoa beans. (10687048615).jpg|thumb| [[Fermentacija]] zrna kakaa.]] [[Slika:Costa Rica - Sarapiqui 05.jpg|280px|thumb| Zrna kakaovca u različitim fazama fermentacije. ([[Kostarika]])]] [[slika:Cultivateur de cacao 01.jpg|280px|thumb| Zrna kakaovca raširena na suncu da se osuše.]] [[Datoteka:Secadora_de_Cacao.jpg|280px|thumb| Sušenje [[plod]]ova u pokrivenoj sušari.]] [[Slika:Cocoa season in Cameroon.JPG|thumb| Pakovanje fermentiranog i sušenog zrna.]] [[slika:Cacao23.jpg|280px|thumb| Sektor kakaa.]] [[Datoteka:CacaoChonita13.JPG|280px|thumb|Plodovi nakon zanatskog prženja.]] [[datoteka:Atelier torréfaction chocolat Menier.jpg|280px|thumb| Radionica za prženje u tvornici čokolade Menier 1866.]] Tokom cijelog proizvodnog procesa, od mahuna kakaa u tropskim regijama do čokoladnih proizvoda napravljenih u tvornicama čokolade u velikim sjevernim gradovima, termin "kakao" može se koristiti, a slušalac će lahko moći izvući relevantno značenje (ili smisao) u kontekstu. U svakoj fazi – a ima ih više od četiri koje su gore navedene po vokabularu (stablo kakaa, mahuna, zrno, čokoladni proizvod) – koristi se sljedeći princip imenovanja: kada se pomoćni dio ukloni iz objekta X, dio koji se obično smatra "najkorisnijim ili najznačajnijim" i dalje se može metonimski označiti istim terminom X (čak i ako je prošao kroz hemijsku transformaciju). Karakteristično je za svakodnevni jezik da ima veliku fleksibilnost i da se isti termin može koristiti u različitim kontekstima za različita značenja. Tehnički i naučni vokabular pomažu u izbjegavanju ove dvosmislenosti, iako po cijenu određene glomaznosti. == Historija == {{Glavni|Historija uzgoja kakaovca}} {{glavni|Historija čokolade u Španiji}} Kakao, čije ime potiče od riječi "cacahuatl" na jeziku Nahuatl»<ref>Dictionnaire français Larousse, « [http://www.larousse.fr/dictionnaires/francais/cacao/11933 Cacao].</ref><ref>Philippe Marcou, [http://www.persee.fr/web/revues/home/prescript/article/jsa_0037-9174_1920_num_12_1_2882 Cacao, cacahuet ou cacaouète] », ''Journal de la Société des Américanistes'', tome 12, 1920 p. 65|doi|10.3406/jsa.1920.2882}}.</ref> (vjerovatno je izveden iz [[Maje|majanskog]] "''kakaw'''" i hipotetski proto-mješovitog zokeanskog ''kakawa'')<ref>Lyle Campbell et Terrence Kaufman, « [http://www2.hawaii.edu/~lylecamp/LC%20Lx%20look%20at%20Olmecs%20JSTOR.pdf A Linguistic Look at the Olmecs] », ''American Antiquity'', vol. 41, n°1, janvier 1976, Society for American Archaeology|page=83-84}}</ref>. Tradicionalno su ga koristile i uzgajale mezoameričke populacije, posebno [[Olmeci]] i [[Maje]], a kasnije i [[Asteci]]. U 14. stoljeću, populacije koje su Asteci pokorili bile su prisiljene uzgajati stabla kakaovca za osvajače iz visoravni Meksika-Tenochtitlana. [[Pripitomljavanje]] i upotreba kakaovca čini se da su se dogodili u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], oko 3000. prije nove ere. Tragovi teobromina i [[DNK]] iz različitih [[sorta (botanika)|sorti]] kakaovca otkriveni su u keramici iz kulture Valdivia na pacifičkoj obali današnjeg [[Ekvador]]a.<ref>{{cite journal|author=Florence Rosier|title=Le cacao était déjà utilisé en Amérique il y a 5300 ans|journal=Le Monde|pages=7|date=9. 3. 2024|url=https://www.lemonde.fr/planete/article/2024/03/07/le-mystere-de-la-diffusion-du-cacao-a-travers-l-amerique-du-sud-il-y-a-plus-de-5-000-ans-enfin-leve_6220699_3244.html}}</ref><ref>{{cite web |title=Domestication du cacao à l’époque précolombienne : l’histoire revisitée par l’archéogénomique |url=https://www.cirad.fr/espace-presse/communiques-de-presse/2024/domestication-du-cacao-a-l-epoque-precolombienne |site=cirad.fr |date=7. 3. 2024}}</ref>. Drevni tragovi kakaa pronađeni su i u keramici Mokaya iz Paso de la Amada, na pacifičkoj obali [[Chiapas]]a, i u predolmečkoj keramici iz El Manatíja, na obali [[Meksički zaliv|Meksičkog zaliva]], datiranoj na početak 2. milenija prije nove ere (između 1900. i 1750. prije nove ere).<ref>Terry G. Powis, W. Jeffrey Hurst, María del Carmen Rodríguez, Ponciano Ortíz C, Michael Blake, David Cheetham, Michael D. Coe et John G. Hodgson, « [http://antiquity.ac.uk/projgall/powis/index.html Oldest chocolate in the New World] », ''Antiquity'', vol. 81, n°314, décembre 2007.</ref>. Širom Mezoamerike tokom predkolumbovske civilizacije, zrna kakaovca su često korištena kao [[valuta]].<ref>[http://www.mythinglinks.org/ip~cacao.html « THE LORE & HISTORY OF CHOCOLATE in Latin Americq|access-date =2009-07-10}}</ref> Mogla su se i trampiti, plaćati [[porez]]e i kupovati [[rob]]ove, počevši još od 1000. prije nove ere. Naprimjer, Zontli je jednak 400 zrna, dok je 8000 zrna jednako Xiquipilliju. U meksičkim hijeroglifima, korpa koja sadrži 8000 zrna simbolizira broj 8000.<ref>{{cite web|1=year 2013|url=http://www.chocolat.ch/chocolate.php?page=1|title=History|access-date=27. 4. 2026|archive-date=21. 2. 2007|archive-url=https://archive.today/20070221194212/http://www.chocolat.ch/chocolate.php?page=1|url-status=dead}}</ref>Kasnije, 1576, bilo je potrebno 1200 zrna da bi se dobio jedan [[meksički pezos]].<ref>{{cite book|language=en |author=Annie Perrier-Robert |publisher=Translate-A-Book, Oxford |title=Book of Chocolate |editor=Hachette Illustrated |year=2005 |chapter=14|pages=128 |isbn=978-1-84430-142-3}}</ref>. [[Asteci]] su koristili sistem u kojem je [[ćurka]] koštala stotinu zrna kakapa, a svježi [[avokado]] tri zrna. <ref>http://www.newyorker.com/reporting/2007/10/29/071029fa_fact_buford|access-date=2009-06-09}}</ref>. Kakao je bio rezervisan za [[plemstvo]] i konzumiran u piću zvanom [[čokolada]], razrijeđen u vodi, kojoj su dodavani čili papričica i anato (da bi se dobila crvena boja), a ta smjesa je snažno tucana da bi se na površini formirala gusta pjena. Među Majama se prvenstveno koristio u vjerskim obredima.<ref>{{cite book|language =en|author1=Louis E. Grivetti|author2=Howard-Yana Shapiro| year=2009|title=Chocolate: history, culture, and heritage|publisher=John Wiley and Sons|pages=29-31|isbn=|url=https://books.google.fr/books?id=P4kD4Rf5C6wC&pg=PA9&dq=Chocolate%3A+history%2C+culture%2C+and+heritage+%2B+%22mexica+princess%22}}</ref><ref name="Harwich Vallenilla 2008">Nikita Harwich Vallenilla, Histoire du chocolat|edituon=2|place= Paris, Desjoncquères, 2008 [[ISBN|9782843211058}}.</ref> [[Asteci]], koji ga nisu konzumirali u ritualnom kontekstu, proširili su zrno u druge regije Meksika kako su širili svoju teritoriju.<ref name="Harwich Vallenilla 2008"/> Španci su se prvi put susreli s kakaom (Theobroma – Θεοβρώμα – ''teobroma'', što na [[grčki|grčkom]] znači "hrana bogova") na [[Karibi]]ma 1495, ali su tek nakon osvajanja [[Meksiko|Meksika]] počeli usmjeravati svoju pažnju na zrno. Mlako, gorko piće koje su otkrili nije bilo univerzalno cijenjeno od strane osvajača. Njegovo usvajanje bilo je izuzetno uspješno među kolonijalnom elitom jer su transformirali recept za piće kako bi odgovarao njihovom okusu, dodavanjem šećera ([[šećerna trska]] se brzo aklimatizirala u priobalnim regijama gdje je vruća, vlažna klima omogućavala njen uzgoj u velikim razmjerima). Također su zamijenili [[čili papričice]] začinima koje su poznavali od srednjeg vijeka (prvenstveno [[cimet]]om, uvezenim iz Azije) i počeli su piti toplu čokoladu. Nakon kolonizacije Meksika, kakao je izvezen u matičnu zemlju (kao dio trougaone trgovine) u Evropi i miješan s mlijekom; njegov uspjeh bio je trenutan na španskom dvoru. U Francuskoj, [[Luj XIV]] je nije volio, što je doprinijelo odlaganju njenog usvajanja. U Evropi se čokolada u početku proširila prvenstveno među evropskom elitom, i kao piće i kao slatkiš.<ref name="sucre">Huetz de Lemps, Alain, « Boissons coloniales et essor du sucre », in Flandrin, Montanari (dir.), ''op.cit.'', [[p.|629-641}}.</ref>Međutim, u Meksiku se njegova konzumacija brzo proširila među cijelim stanovništvom. U španskoj koloniji, društvena elita je konzumirala ovo raskošno, toplo i slatko piće, dok je velika većina stanovništva nastavila da ga pije prema predhispanskim običajima. Upotreba zrna kakaovca kao valute, posebno među domorodačkim stanovništvom na [[pijaca]]ma, nije odmah nestala. Ipak, kakao koji se koristio u Meksiku tokom kolonijalnog doba uglavnom je dolazio iz uvoza iz [[Venecuela|Venecuele]], [[Kolumbija|Kolumbije]] i [[Gvatemala|Gvatemale]].<ref>Gonzalez Tascón, Fernández Pérez, « Del chocólatl de los Aztecas a la Compañía Guipuzcoana de Caracas, in Fernández Pérez, Fernando, González Tascón, Ignacio, La agricultura viajera: cultivos y manufacturas de plantas industriales y alimentarias en España y en la América virreinal, Barcelone, Lunwerg Editores, 1991, [[p.|125-135}}.</ref>. Piće je brzo izazvalo sumnju Crkve. Budnost crkvenih vlasti bila je tim veća jer je čokolada bila poznata kao afrodizijak.<ref>Méndez, Maria Agueda, “Una relación conflictiva : la Inquisición novohispana y el chocolate”, in Caravelle : Cahiers du monde hispanique et luso-brésilien|year=1998|number=71|pages=9-21}}</ref>. == Od ploda kakaovca do kakao-praha == [[Plod]] ([[mahuna]] kakaovca sadrži nekoliko desetina sjemenki ili zrna kakaovca) bogat je [[lipid]]ima (50% suhe tvari), [[proteini]]ma, [[fenol]]nim spojevima (flavan-3-oli i flavanoli) i teobrominom, što ga čini bazom sa značajnim nutritivnim potencijalom koji je omogućio razvoj ogromnog izbora čokoladnih proizvoda. Više od pet miliona uzgajivača kakaovca na globalnom jugu proizvodi 5,2 miliona tona zrna (u 2017.).<ref>{{cite web|name = FAOSTAT|year=2017 | title = Cultures, fèves de cacao, | access-date = 2019-04-11 | url = http://www.fao.org/faostat/fr/#data/QC }}.</ref>), opskrbljuju čokoladnu industriju u sjevernim zemljama, proizvodeći čokoladne proizvode u vrijednosti od 47 milijardi eura u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]];<ref>{{cite web | name = Statista | title = Production en valeur de produits chocolatés par pays dans l'UE 2015 | access-date = 2019-04-11 | url = https://fr.statista.com/statistiques/703015/produits-chocolates-production-en-valeur-par-pays-ue/ }}.</ref> U 2015, [[Evropa]] je bila najveće svjetsko tržište čokoladnih proizvoda, sa 49% udjela u prodaji čokoladnih slastica, dok je Sjeverna Amerika držala 21%.%<ref>{{cite web | name = CBI Ministry of Foreign Affairs | title = What is the demand for cocoa in Europe? | access-date= 2019-04-11 | url = https://www.cbi.eu/market-information/cocoa/trade-statistics/ }}.</ref> [[slika:Cocoa husk.jpg|thumb|260px|Ljuske zrna kakaovca: moraju se pažljivo ukloniti jer bi kakao-prahu dale neugodan okus.]] [[slika:Cocoa liquor.jpg|thumb|260px|Transformacija zrna u kakao-masu]] [[slika:Cocoa press cake.jpg|thumb|260px|Kakao-kolač nakon presovanja kakao putera]] [[slika:Cocoa butter p1410148.JPG| thumb|260px|Kakao-maslac]] [[slika:Cocoa-powder-1883108.jpg| thumb|260px|Kakao-prah]] U zemljama koje proizvode kakao, uzgajivači provode prve faze prerade [[plod]]a (ili mahune): berbu, lomljenje mahuna, fermentaciju zrna, sušenje i sortiranje.<ref name=":0">{{cite web|language=fr|author=Futura|title=La transformation du cacao et ses étapes : écabossage, fermentation et concassage|périodique=Futura|date=10/10/2016|lire en ligne=http://www.futura-sciences.com/planete/dossiers/botanique-chocolat-histoire-saveurs-degustation-753/page/4/|access-date=2017-07-18|pages=}}</ref>[[fermentacija|fermentacija]]Fermentirana zrna se zatim prodaju nekolicini multinacionalnih kompanija u industriji čokolade, koje ih prže, drobe i presuju kako bi izdvojile kakao-maslac i kakao-prah te proizvele razne prehrambene proizvode: kakao-prah, čokoladu, čokoladne slastice itd.<ref name=lima>{{cite journal | authors = Lídia J. R. Lima, M. Helena Almeida, M. J. Rob Nout & Marcel H. Zwietering | title = Theobroma cacao L, "The Food of the Gods": Quality Determinants of Commercial Cocoa Beans, with Particular Reference to the Impact of Fermentation | journal = Critical Reviews in Food Science and Nutrition | volume = 51 | year = 2011 | pages = 731-761 }}</ref><ref name=costentin>{{cite book | author1=Jean Costentin | author2=Pierre Delaveau | title=Café, thé, chocolat. Les bienfaits pour le cerveau et pour le corps | publisher=Odile Jacob | year=2010 | pages=272 | isbn= }}</ref><ref name=barel>{{cite book | author=Michel Barel | title=Du cacao au chocolat: L'épopée d'une gourmandise |editor=Éditions QUAE GIE |year=2016, New Edition | isbn= }}</ref><ref name=beckett>{{cite book | authors=Steve T. Beckett, Mark S. Fowler, Gregory R. Ziegler (editors) | title=Beckett's Industrial Chocolate Manufacture and Use | publisher=Wiley-Blackwell; 5 edition | year=2017 | pages=800 | isbn= }}</ref>. Operacije prerade u lancu snabdijevanja koji vodi od stabla kakaovca do čokoladnih slastica mogu se sažeti u sljedeće korake: # Berba mahuna kakaovca (plodova stabla kakaovca): plod, čvrsto pričvršćen za stablo, odvaja se makazama za rezidbu ili mačetom za one koji se nalaze niže, a nožem za rezidbu za ostale; # Otvaranje mahuna sastoji se od lomljenja mahuna kako bi se izvadile sjemenke (ili zrna kakaovca). Svaka mahuna sadrži 30 do 50 sjemenki okruženih bjelkastom, sluzavom pulpom. Ova zrna kakaovca sastoje se od dva [[kotiledon]]a i malog embrija, a sve je zatvoreno u čvrstoj ovojnici ili ljusci. Kotiledoni djeluju kao rezerva hranjivih tvari za razvoj klijanaca, prvenstveno u obliku kakao-maslaca. [[Fermentacija]] vlažnih zrna, ključni korak u razvoju aroma kakaovca, uključuje stavljanje zrna u hrpe ili sanduke i miješanje svaki dan ili svaki drugi dan tokom tri do osam dana, ovisno o sorti. Pulpa je glavni supstrat za fermentaciju, jer osigurava šećere potrebne za rast [[bakterija]]. Fermentacija se sastoji od dvije faze: početnoj anaerobnoj fazi u kojoj dominiraju [[kvasci]], slijedi aerobna faza u kojoj dominiraju bakterije [[sirćetna kiselina|sirćetne kiseline]], tokom koje temperatura raste na 50°C. Kvasci transformiraju [[šećer]]e u [[etanol]], koji bakterije zatim oksidiraju u sirćetnu kiselinu. Može se dogoditi i fermentacija [[mliječna kiselina|mliječne kiseline]], ali to je nepoželjno jer kakau daje pokvaren ili čak aroma štale. Zrna se zatim suše na suncu na cementiranim površinama ili policama jednu do tri sedmice; sadržaj vlage, u početku 55–60%, smanjuje se na približno 7%, a dio sirćetne kiseline koja se stvara tokom fermentacije se eliminira. Ako se tokom fermentacije i sušenja naprave greške, kasnije se ne mogu ispraviti; # "Ocjenjivanje": najfinija zrna kakaa stavljaju se u jutene vreće od 60 kg. Milioni malih poljoprivrednika prodaju svoja fermentirana i sušena zrna (pod nazivom "trgovački kakao") industriji čokolade, koja je visoko koncentrirana u rukama nekoliko multinacionalnih korporacija; # "Prženje" na 100-140°C tokom 40 minuta razvija specifične okuse i arome. Nadalje, smanjuje sadržaj vlage sa 7% na 2,5%, podstiče odvajanje ljuske od zrna i dodatno eliminira [[sirćetna kiselina| sirćetnu kiselinu]] koja se stvara tokom fermentacije. Tokom prženja, Maillardove reakcije proizvode približno 500 isparljivih spojeva koji čokoladi daju aromu, od šećera i [[aminokiselina]]; #"Drobljenje" prženih zrna daje komadiće ljuske, klice (koje se uklanjaju puhalima i sitima) i komadiće kotiledona (zrna kakaa). Zrna se "vruće melju" kako bi se dobila "kakao-masa" ili "kakao-pasta". Ovo je poluproizvod gorkog okusa koji se počinje prodavati pod nazivom "100% kakao nezaslađena čokolada", sa sljedećim navedenim sastavom: 100% kakao-pasta; Presovanje kakao-paste odvaja masni dio, kakao-maslac, od suhe, smeđe tvari, koja formira kolače koji se nazivaju kakao kolači. Ovo odvajanje se odvija u [[hidraulika|hidrauličnim]] presama, donekle sličnim presama za maslinovo ulje, ali uz toplotu kako bi se maslac održao tečnim, i pod visokim pritiskom (do 600 bara) u visokoučinkovitoj industrijskoj opremi. Ovisno o korištenim tehnikama, 30 do 40% [[masti]] može se izdvojiti iz kakao-paste, koja je prvobitno sadržavala oko 50%. Kakao-maslac prvenstveno se koristi u proizvodnji čokolade. Proces prosijavanja: kakao kolači se drobe, a zatim melju u mlinovima s iglama, kako bi se dobio kakaov prah. To je osnova svih čokoladnih aroma: čokoladnih kolačića, čokoladnog sladoleda, čokoladnih mliječnih proizvoda, čokoladnih slatkiša… == Oblici pripreme kakaa == {{glavni|Čokolada}} Kakao se u Evropi koristi u raznim oblicima: * Vruća čokolada (ili kakao u Belgiji i Švicarskoj): napitak napravljen od kakao-praha i mlijeka (ili vode), kojem se obično dodaje zaslađivač; * Tamne čokoladne pločice, pistole ili slatkiši: (kakao-prah, kakao-maslac, često šećeri), kojima se u industrijskoj proizvodnji dodaje fosfatidilholin (sojin lecitin), uglavnom se proizvode u Švicarskoj i Francuskoj; * Mliječna čokolada ili slatkiši: (kakao-prah, kakao-maslac, mlijeko, šećeri), kojima se u industrijskoj proizvodnji dodaje fosfatidilholin (sojin lecitin) ili, u novije vrijeme, lecitin uljane repice; * Bijela čokolada ili slatkiši: (vrlo malo kakaa, kakao-maslac, puno šećera i mlijeka); * Ganache: mješavina čokolade i vrhnja koja se koristi u pecivima; * Praline čokolada: mješavina lješnjaka i/ili [[badem]]a, šećera i mljevene čokolade, koja se koristi za punjenje čokoladnih slatkiša; * [[Liker]] od kakaa: termin se odnosi na tvrdu kakao-pastu, ali se koristi i za [[alkohol]] na bazi kakaa, koji se može napraviti s [[rum]]om, drugim alkoholnim pićem od [[šećerna trska|šećerne trske]] ili [[votka|votkom]]; * Čokoladna pločica: grickalica, koja se najčešće sastoji od keksa prelivenog čokoladom, u obliku pločice; * Kakao supa: suptilna mješavina prstohvata mljevenog kakaa, obično u zdjeli, a zatim se dodaje [[mineralna voda]]. Ovo piće je bilo vrlo popularno u Engleskoj sredinom 19. stoljeća jer se govorilo da ima [[afrodizijak|afrodizijačko]] djelovanje. Također je bilo uobičajeno da ga neki ljudi u [[Magreb]]u miješaju s [[cvjetovi]]ma [[kanabis]]a, kako bi napravili sve vrste peciva. == Uzgoj i sorte kakao zrna == {{glavni|Kakaovac|Stablo kakaovaca}} [[Slika:Cacao pods - Project Gutenberg eText 16035.jpg|thumb|260px|left|upright=0.7| Mahune kakaovca.]] U 2014, tri glavne regije za proizvodnju bile su [[Gvinejski zaljev]], [[Latinska Amerika]] i [[Južna Azija]].<ref>{{cite web|authors=Kokou Edoh Adabe, E. Lionelle, Ngo-Samnick|title=Production et transformation du cacao|publisher=Ingénieurs sans frontières (Cameroun)|ISF Cameroun et Centre technique de coopération agricole et rurale|collection=PRO-AGRO|place=Wageningen, Pays-Bas|year=2014|pages=44|isbn=978-92-9081-553-2|https://publications.cta.int/media/publications/downloads/1801_PDF.pdf?}}</ref>. Kakao se također uzgaja na [[Madagaskar]]u, od 1881.<ref name="BCM1896">{{cite journal| langue=fr | author= Émile Prudhomme | title= Questions agricoles |chapter= De la culture du cacao aux environs de Tamatave | journal= Bulletin du Comité de Madagascar | number= 8 | pages= 13-16 date= 1896 |https://issuu.com/aaleme/docs/bulcomimad081896/13 | access-date 9 mai 2021-05-09}}</ref>. Postoji nekoliko vrsta stabala kakaovca, čija zrna odabiru proizvođači čokolade zbog njihovih različitih okusnih kvaliteta, ovisno o sorti i mjestu proizvodnje. Dugo vremena, rasprostranjenost je bila ograničena na dvije sorte, Forastero i Criollo (kakao), prema Cheesmanovoj morfogeografskoj analizi iz 1944.{{sfn|Cheesman|1944}}. Dodana je i treća sorta, Trinitario, prirodni hibrid prve dvije, kao i neke posebno cijenjene vrste, poput Nacional (kakao) i Cupuaçu. Autohtono stanovništvo, nakon što je milenijima uočavalo razlike među mnogim stablima kakaa, favoriziralo je svoje omiljene primjerke. Prema ovoj mapii, glavne sorte kakaa sada se uzgajaju u sljedećim područjima: [[Datoteka:Main cacao species - World distribution map - blank.svg| thumb|500px|centre|Područja uzgoja i proizvodnje kakaoa<br>'''Legenda''' :<br> *Kreolci (zelena)<br> *Stranci<br> *Trinitari (šatirano [[Centralna Amerika|centralnoameričko]]) ]] Krajem 19. stoljeća, potrošači su iz dijetetskih razloga počeli tražiti proizvode s nižim udjelom šećera. Pojavile su se čokoladne pločice s manje šećera, a samim tim i s visokim udjelom kakaa. Ali na tako visokim razinama, obična zrna kakaa više nisu bila pogodna. Za proizvodnju fine tamne čokolade bila su potrebna visokokvalitetna zrna plemenite sorte, s dobro definiranim porijeklom, i čisti kakao-maslac. === "Criollo" === [[slika:Cabosse de cacao à São Tomé (12).jpg|thumb|upright=0.7| Kakao iz Sao Tomea.]] {{glavni|Criollo (kakao)}} * Porijeklo: [[Amerika|Sjeverna Južna Amerika]], u regiji jezera Maracaibo u sjeverozapadnoj [[Venecuelia|Venezueli]], blizu granice s [[Kolumbija|Kolumbijom]]. * Ovo je prva sorta koju su kultivirali, vjerovatno [[Olmeci]], prije nekih 2.500 ili 3.000 godina. Uzgoj kakaa prenijeli su svojim susjedima, [[Maje|Majama]]. 1522, kada su [[španski konkvistadori]] stigli u [[Meksiko]], otkrili su ovaj kakao s bijelim zrnima. * Plodovi sa šiljastom, bradavičastom mahunom, zelenom ili crvenom, i punomasnom, bijelom jezgrom. * Najnježniji, također daje najfinije i najaromatičnije , slatke i blago gorke. * 1-5% svjetske proizvodnje<ref name=":1"/>. * Uzgaja se prvenstveno u Centralnoj Americi ([[Venecuela]], [[Ekvador]]), u [[Šri Lanka|Šri Lanki]] i [[Indonezija|Indoneziji]]<ref name=":2"/>. Morfogeografska i [[genom]]ska studija iz 2008, koristeći [[mikrosatelit]]sku karakterizaciju [[DNK]] stabla kakaovca, predložila je novu klasifikaciju, uključujući Criollo. {{sfn|Gordon|2008}}. ===''Forastero'' === [[slika:Theobroma cacao - Köhler–s Medizinal-Pflanzen-137.jpg|thumb|upright=0.7|''Theobroma cacao'']] {{glavni|Forastero}} * Porijeklo: [[Amazonija|Amazonski bazen]]. * Kasnije, kada su Španci prodrli u srce Amazonije, otkrili su drugu sortu, s glatkim, žutim [[mahuna]]ma i ravnim, ljubičastim [[sjemenka]]ma. Prvu [[sorta (botanika)|sortu]] (na koju su naišli prilikom iskrcavanja u Meksiku) nazvali su "lokalnom" ili "kreolskom", "criollo" na španskom, kako bi je razlikovali od druge, iz Amazonije, strane sorte za njihovu kulturu, ili "forastero". * Plodovi s "glatkim, žutim mahunama i ravnim, ljubičasto-ljubičastim zrnima." * Najrasprostranjenija i najotpornija sorta, njena zrna imaju gorak okus i kisele note.<ref name=":1"/> *Oko 80% svjetske proizvodnje<ref name=":1">{{cite web|title=The three grand cocoa varieties|url=https://www.barry-callebaut.com/about-us/media/press-kit/history-chocolate/theobroma-cacao-food-gods|site=barry-callebaut.com|access-date=2017-07-21|archive-date=1. 7. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170701201900/https://www.barry-callebaut.com/about-us/media/press-kit/history-chocolate/theobroma-cacao-food-gods|url-status=dead}}.</ref>. * Uglavnom se uzgaja u Africi (75% svjetske proizvodnje forastera dolazi iz [[Centralna Afrika|Centralne Afrike]])<ref name=":2">{{cite web|title=Cocoa/Cocoa beans|url=http://www.tis-gdv.de/tis_e/ware/genuss/kakao/kakao.htm|site=tis-gdv.de|access-date=2017-07-21}}.</ref>), [[Brazil]]a i [[Ekvador]]a<ref name=":1"/>. === ''Nacional'' === {{glavni|Nacional (kakao)}} Dalje na zapad, u velikim šumama [[Andi|Anda]], ljudi su odabrali sortu izvedenu iz Forastera. Mahune su žute, a sjemenke ljubičaste, nešto mesnatije od onih kod Forastera. Međutim, njihova aroma je drugačija, nježnija.<ref>{{cite web|url=http://www.icco.org/questions/varieties.htm|title=What are the varieties of cocoa?|date=21, july, 1998|site=International Cocoa Organization|access-datec=2010-12-26|archiveurl=https://web.archive.org/web/20060218083848/http://www.icco.org/questions/varieties.htm|access-date=2006-02-18}}</ref>Karakteriziraju ga note cvijeća, [[jasmin]]a i cvijeta [[narandža|narandže]]. Ovo je poznata aroma "arriba", koja se nalazi u današnjem Ekvadoru. Ekvadorci, ponosni na ovu sortu kakaa, nazivaju je "nacional" ili "arriba nacional".{{sfn|Ramsey, 2017|p=73}}. ==== Nove podjele sorte ''forastero'' (2008) ==== [[geomorfologija|Morfogeografska]] i [[genom]]ska studija iz 2008, koja je predložila novu klasifikaciju, dijeli forasterose na osam varijanti (ili preciznije, na skupove sa uporedivim [[genski klaster|genskim klasterima]])<ref>{{cite journal | authors = Juan C. Motamayor, Philippe Lachenaud, Jay Wallace da Silva e Mota, Rey Loor, David N. Kuhn, J. Steven Brown,Raymond J. Schnell | title =Geographic and Genetic Population Differentiation of the Amazonian Chocolate Tree (Theobroma cacao L) | journal = PLoS ONE | volume =3 | number =10 | year = 2008 | pages = | url texte =https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0003311 }}</ref>{{sfn|eCacaos|2014}}: {{refbegin|2}} * Amelonado * Contamana (kakao) * Curaray (kakao) * Guiana (kakao) * Iquitos (kakao) * Marañon (kakao) * Nanay (kakao) * Purús. {{refend|2}} [[slika:Cacao Genetic Clusters.png|thumb|upright=1.7|Sorte identifikovane putem morfogeografske i [[genom]]ske analize.]] [[slika:Cacao au Jardin des Plantes et de la Nature de Porto.jpg| thumb|260px|Kakao u [[Vrt biljaka i prirode|Vrtu biljaka i prirode]] u Portu, [[Benin]].]] Ova klasifikacija sastoji se od podjele tipa Forastero na osam [[genetika|genetički]] različitih tipova, uključujući Amelonado, koji je već prethodno identifikovan. Nacional ostaje odvojen,{{sfn|Gordon|2008}}, a studija ostaje otvorena za daljnje podjele. === ''Trinitario'' === {{glavni|Trinitario}} [[Slika:Trinitario Cacao.jpg| thumb|270px| Trinitario]] *Uključuje 10–20% svjetske proizvodnje. * To je hibrid nastao spontanim križanjem sorti Criollo i Forastero. Pojavio se u 18. stoljeću na otoku [[Trinidad]], nakon što je tropski ciklon/uragan gotovo potpuno uništio usjeve Criollo 1727.<ref name=":1"/>. * Kombinuje otpornost kakaovca Forastero sa delikatnim, iako manje intenzivnim, aromama kakaovca Criollo. * Uzgaja se prvenstveno u Meksiku, [[Karibi]]ma, Kolumbiji, Venecueli i dijelovima jugoistočne Azije. Dugo vremena, porijeklo stabala kakaovca ostalo je misterija, jer su izgledala toliko različito čak i unutar iste vrste. Tek su [[genetičko testiranje|genetička istraživanja]] riješila problem i omogućila klasifikaciju različitih sorti. Trinitario je isključen iz morfogeografske i genomske studije iz 2008. (Gordon, 2008) jer ostaje korak u razumijevanju genetičkog [[nasljeđivanje|naslijeđa]] stabala kakaovca (Motomayor et al, 2008). === Ostale sorte === [[Datoteka:Deux cacaos.jpg| thumb|260px| Dvije mahune kakaa u [[Benin]]u.]] Suočene s rizikom globalne nestašice, nove [[klon]]irane [[hibridizacija|hibridne sorte]] se brzo šire, poput Colección Castro Naranjal 51 (CCN-51), koju je 1965. stvorio ekvadorski agronom Homero Castro. Ova sorta je otpornija na epidemije koje pogađaju tradicionalne sorte i produktivnija je. U početku marginalizirana zbog svoje kiselosti i gorčine, CCN-51 je u međuvremenu postigla određeni uspjeh, 1990.<ref>{{cite book|authors=Eduardo Crespo del Campo, Fernando Crespo Andía|title=Cultivo y beneficio del cacao CCN51|publisher=Editorial el Conejo|year=1997|pages total=136|isbn=}}</ref>, Međutim, stručnjaci su 2010-ih procijenili da se [[genetička raznolikost]] i specifični okusi [[ekvador]]skog kakaa gube zbog njihovih većih prinosa. {{sfn|Ramsey, 2017|p=72}}. == Ekonomija kakaoa == U 2017, globalno izvozno tržište kakaa iznosilo je 9,274 milijarde američkih dolara.<ref>{{cite web | name = FAO STAT | title = Cultures et produits animaux | access-date = 2019-08-11 | url = http://www.fao.org/faostat/fr/#data/TP }}.</ref>. Nakon što su dostigle vrhunac 1977, cijene kakaa su pale, a zatim su se srušile tokom 1990-ih. To je bilo zbog ponavljajuće globalne proizvodnje koja je premašivala potrošnju i akumulacije viškova iz prethodnih godina.<ref>[http://unctad.org/infocomm/francais/cacao/prix.htm Unctad]</ref>. U periodu 2013-2014, cijena se kretala između 2580 dolara po toni (oktobar 2013.) i 3100 dolara po toni (juni 2014.)<ref>[[citte web|http://www.icco.org/about-us/international-cocoa-agreements/cat_view/30-related-documents/45-statistics-other-statistics.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160520152951/http://www.icco.org/about-us/international-cocoa-agreements/cat_view/30-related-documents/45-statistics-other-statistics.html |date=20. 5. 2016 }} The Cocoa Market Situation, 2014, ICCO|access-date=2016-05-16}}</ref>. Od globalnog tržišta čokolade vrijednog 100 milijardi dolara, samo šest milijardi dolara ide poljoprivrednicima. Poljoprivrednici odgovorni za berbu kakaa često žive u ekstremnom siromaštvu. [[Gana]] i [[Obala Slonovače]] su 2019. odlučile obustaviti proizvodnju kakaa kako bi postigle manje nepovoljnu raspodjelu bogatstva od proizvođača za Afrikance.<ref>{{cite journal|language=fr|title=Menace sur le chocolat après la suspension des ventes de cacao du Ghana et de la Côte d’Ivoire|journal=Le Monde|date=2019-06-13|url.https://www.lemonde.fr/afrique/article/2019/06/13/menace-sur-le-chocolat-apres-la-suspension-des-ventes-de-cacao-du-ghana-et-de-la-cote-d-ivoire_5475673_3212.html|access-date =2019-06-14|pages=}}</ref>. === Proizvodnja === [[Datoteka:Cultivateurs de cacao.jpg|thumb|Sušenje kakao zrna.]] Proizvodnja kakao zrna u 2017, prema FAOstatu, iznosila je 5,2 miliona tona, uz stalan porast od 2003. nakon stagnacije između 3 i 2,2 miliona tona od 1995. do 2002. Uglavnom ga proizvode mali poljoprivrednici (95%), koji predstavljaju 6,5 miliona proizvođača.<ref>{{cite journal|langue=en|title=Chocolate Farmers Could Benefit from Newly Sequenced Cacao Genome|journal=Science Daily|year=2010 |url texte=http://www.sciencedaily.com/releases/2010/09/100915113512.htm}}</ref>): U Africi, ovi plantažeri predstavljaju najveći dio proizvodnje (90% plantaža je manje od 10 hektara, ali se lateritna tla brzo iscrpljuju obrađivanjem). U Aziji postoje uz velike plantaže, koje dominiraju u [[Brazil]]u. Zemlje u razvoju (poput [[Brazil]]a i [[Malezija|Malezije]]) ili tradicionalni veliki proizvođači ([[Obala Slonovače]], [[Gana]]) postepeno napuštaju ovu kulturu, koja se smatra nedovoljno profitabilnom u poređenju s uzgojem [[kaučukovac|kaučukovca]], koji ga obično istiskuje.<ref>{{cite journal| author=Christelle Guibert| title=Mangez du chocolat, il va coûter le prix du caviar|journal =Ouest-France| date=2010|number=20147| pages=43| access-date=2010-11-27}}</ref>. Dakle, [[paraziti]] i [[bolesti]] uzrokuju gubitke, prema procjeni iz 1999, od približno 30% svjetske proizvodnje.<ref>{{cite web|url=http://www.eufic.org/article/fr/page/FTARCHIVE/artid/avenir-prometteur-cacao/|title=Un avenir prometteur pour le cacao|date=1999|publisher=Conseil européen de l'information sur l'alimentation (EUFIC)|pristupljreno=[[date-|6=16|7=septembre|8=2010|access-date=27. 4. 2026|archive-date=25. 8. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100825201940/http://www.eufic.org/article/fr/page/FTARCHIVE/artid/avenir-prometteur-cacao/|url-status=dead}}|access-date = 2023-10-28}}.</ref> Virus otečenih izdanaka kakapa (CSSV) izgleda je nestao 1950-ih, ali se ponovo pojavio 2003. u Obali Slonovače. Prema podacima [[Svjetska banka| Svjetske banke]], više od polovine uzgajivača kakaa u Obali Slonovače živi ispod granice siromaštva, zarađujući manje od 1,20 dolara dnevno. U [[prosjek]]u, proizvođači kakaa primaju 5% prihoda, osim u okviru sporazuma o poštenoj trgovini koje su certificirale nevladine organizacije kao što su Fair Trade, Rainforest Alliance ili UTZ. [[Ujedinjene nacije]] su zabrinute zbog ove nejednake raspodjele. Nizak nivo prihoda proizvođača je glavni izazov s kojim se suočava ekonomija kakaa. (..) Cijene moraju biti dovoljno isplative za proizvođače, a proizvodnja efikasnija, kako bi im se garantovao pristojan prihod.<ref>[http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=35078&Cr=unctad&Cr1 Konferencija Ujedinjenih nacija o kakau 2010.]</ref> [[citat|Prema Cocoa Barometru iz 2015, većina velikih proizvođača čokolade, sa izuzetkom Mondelēza i Nestléa, obavezala se da će koristiti 100% održivi ili certificirani kakao do 2020. Najveći od njih su Mars, Hershey, Lindt & Sprüngli i Ferrero..}}<ref>[[en}} [[pdf}}[http://www.cocoabarometer.org/Home.html Cocoa Barometer 2015] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160526161712/http://www.cocoabarometer.org/Home.html |date=26. 5. 2016 }} cocoabarometer.org, access-date decembra 2016.</ref>. Inicijative poput CocoaAction, koju je 2014. pokrenula Svjetska fondacija za kakao, imaju za cilj obuku novih uzgajivača kakapa, promociju pristupa gnojivima, upotrebu produktivnijih sorti i borbu protiv dječjeg rada u uzgoju kakaa.<ref>{{Cite web |url=http://worldcocoafoundation.org/about-wcf/cocoaaction/ |title=CocoaAction |access-date=27. 4. 2026 |archive-date=28. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150928204646/http://worldcocoafoundation.org/about-wcf/cocoaaction/ |url-status=dead }}</ref>Međutim, prema istraživanju sektora kakoa u Obali Slonovače koje je 2019. sprovelo Univerzitet u Čikagu, skoro 800.000 djece i dalje radi u industriji kakaa. <ref name="nawa">{{cite web|url=https://www.lemonde.fr/afrique/article/2021/05/12/en-cote-d-ivoire-la-difficile-lutte-contre-le-travail-des-enfants-dans-le-cacao_6079965_3212.html|title=En Côte d’Ivoire, la difficile lutte contre le travail des enfants dans le cacao|date=2021|publisher=AFP et Le Monde}}.</ref>, a neke od njihovih praksi čak podsjećaju na [[dječje ropstvo]].<ref name="nawa"/>. Druge nedavne akcije su se dogodile u Obali Slonovače, poput Operacije Nawa 2 u maju 2021. Njen cilj je pronaći djecu koja se iskorištavaju u proizvodnji kakaa i upisati ih u školu. [[Klimatske promjene]] počinju uticati na proizvodnju kakaa u zapadnoj Africi, posebno zbog neredovnih [[padavina]].<ref name=monde>[[site journal |languagee=fr |title=La chute du cours du cacao a un lien direct avec la pauvreté qui sévit en Afrique de l’Ouest|journal=Le Monde |date=2019-11-01 |https://www.lemonde.fr/afrique/article/2019/11/01/la-chute-du-cours-du-cacao-a-un-lien-direct-avec-la-pauvrete-qui-sevit-en-afrique-de-l-ouest_6017689_3212.html |access-date=2019-11-02}}</ref>. == Proizvođači == Glavni proizvođači kakao zrna u 2017. bili su: * u Africi: [[Obala Slonovače]] 39% (rast), [[Gana]] 17% (dvostruka tonaža od 2002.), [[Nigerija]] 6,3% (opada), [[Kamerun]] 5% (snažan rast od 2002.). * u Jugoistočnoj Aziji: [[Indonezija]] 13% * u Latinskoj Americi: [[Brazil]] 4,5%, [[Ekvador]] 3,9%, [[Peru]] 2,3% Između 2013. i 2017, proizvodnja kakao zrna u Obali Slonovače porasla je za 40%, što je zemlju postavilo daleko ispred sa 39% globalne proizvodnje. U 2017, 89% globalne proizvodnje (5,2 miliona tona) dolazilo je iz sedam najvećih zemalja proizvođača. Četiri glavna afrička proizvođača (Obala Slonovače, Gana, Nigerija i Kamerun) činili su 68% globalne proizvodnje. [[Latinska Amerika]], područje porijekla kakaa, bila je sljedeća. [[Azija]] bilježi pad proizvodnje. Uz ove glavne zemlje proizvođače, postoje i zemlje porijekla biljke ([[Venecuela]], [[Trinidad i Tobago]], [[Ekvador]] i [[Tanzanija]]) čija je proizvodnja mala, ali poznata po kvalitetu i delikatnim aromama. Visoko cijenjeni od strane poznavalaca, ovi proizvodi su doživjeli preporod od sredine 1990-ih. Nadalje, neke zemlje su se specijalizirale za organski kakao, kao što je [[Dominikanska Republika]], koja proizvodi 60% svjetskog organskog kakaa, Meksika i Bolivije. [[Brazil]] je značajno opao zbog rastućih troškova rada i razornih posljedica bolesti vještičje metle, čije je iskorjenjivanje radno intenzivno. Prema FAOSTAT-u, glavne zemlje proizvođači u 2013. i 2017.<ref>[[citr web web|title=FAOSTAT|url=http://faostat3.fao.org/browse/Q/QC/F|site=faostat3.fao.org|consulté le=2016-11-27}}.</ref><ref name=fao>{{cite web |title=FAOSTAT|url=http://www.fao.org/faostat/fr/#data/QC|site=fao.org|access-date=2019-04-19}}.</ref> zrna kakaivca, kao šio su: {| | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=6 | Glavne zemlje proizvođači kakao zrna (tržišni kakao)<br>prema FAOSTAT-u<ref name=fao/> |--- ! !Država !Proizvodnja (tona)<br>2013. !% Svjetske<br> 2013 !Proizvodnja<br> 2017 ! % Svjetske<br>2017 |- |1 |[[Obala Slonovače]] |1.449.000 |31,6% |2.034.000 |39% |- |2 | [[Gana]] |835.500 |18,2% |883.652 | 17% |- |3 | [[Indonezija]] |777.500 |17% |659.776 |13% |- |4 | [[Nigerija]] |367.000 |8% |328.263 |6,3% |- |5 | [[Kamerun]] |275.000 |6% |295.028 |5% |- |6 | [[Brazil]] |295.028 |5,6% |235.809 |4,5% |- |7 | [[Ekvador]] |128.400 |2,8% |205.955 |3,9% |- |8 | [[Meksiko]] |82.000 |1,8% |27.287 |0,5% |- |9 | [[Peru]] |71.200 |1,5% |121.825 |2,3% |- |10 | [[Dominikanska Republika]] |68.000 |1,5% |86.599 |1,6% |- ! colspan="2" |Ukupno u svijetu !4.586.000 !100% ! 5.201.108 ! 100% |} | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=3 | Zrna kakoa |--- |- !Država !Proizvodnja<ref>[https://lechocolatierivoirien.com/blogs/musee-du-cacao/top-10-des-pays-producteurs-de-cacao ''10 zemalja proizvođača kakoa''], 2. oktobar 2024.</ref><br> 2024.<br><small>hiljade t</small> |- |1 |[[Obala Slonovače]] | align="right" | 1.800 |- |2 | [[Gana]] | align="right" | 501 |- | 3 | [[Ekvador]] | align="right" | 430 |- | 4 | [[Nigerija]] | align="right" | 315 |- | 5 | [[Kamerun]] | align="right" | 300 |- | 6 | [[Brazil]] | align="right" | 220 |- | 7 | [[Indonezija]] | align="right" | 160 |- | 8 | [[Peru]] | align="right" | 150 |- | 9 | [[Dominikanska Republika]] | | align="right" | 70 |- | 10 | [[Papua Nova Gvineja]] | | align="right" | 45 |- ! colspan="2" | Ukupno za svijet ! | align="right" | 4.449 |} |} {| | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=6 | Glavne zemlje proizvođači kakao zrna (tržišni kakao)<br>prema FAOSTAT-u<ref name=fao/> |--- ! !Država !Proizvodnja (tona)<br> 2013. !% Svjetske<br> 2013. !Proizvodnja<br> 2017. ! % Svjetske<br>2017. |- |1 |[[Obala Slonovače]] |1.449.000 |31,6% |2.034.000 |39% |- |2 | [[Gana]] |835.500 |18,2% |883.652 | 17% |- |3 | [[Indonezija]] |777.500 |17% |659.776 |13% |- |4 | [[Nigerija]] |367.000 |8% |328.263 |6,3% |- |5 | [[Kamerun]] |275.000 |6% |295.028 |5% |- |6 | [[Brazil]] |295.028 |5,6% |235.809 |4,5% |- |7 | [[Ekvador]] |128.400 |2,8% |205.955 |3,9% |- |8 | [[Meksiko]] |82.000 |1,8% |27.287 |0,5% |- |9 | [[Peru]] |71.200 |1,5% |121.825 |2,3% |- |10 | [[Dominikanska Republika]] |68.000 |1,5% |86.599 |1,6% |- ! colspan="2" |Ukupno u svijetu !4.586.000 t !100% ! 5.201.108 ! 100% |} | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=3 | Zrna kakaa |--- |- ! !Država !Proizvodnja (tona)<ref>Čokoladioničar iz Obale Slonovače, [https://lechocolatierivoirien.com/blogs/musee-du-cacao/top-10-des-pays-producteurs-de-cacao ''10 zemalja proizvođača kakoa''], 2. oktobar 2024.</ref><br> 2024<br><small>hiljade t</small> |- |1 |[[Obala Slonovače]] | align="right" | 1.800 |- |2 | [[Gana]] | align="right" | 501 |- | 3 | [[Ekvador]] | align="right" | 430 |- | 4 | [[Nigerija]] | align="right" | 315 |- | 5 | [[Kamerun]] | align="right" | 300 |- | 6 | [[Brazil]] | align="right" | 220 |- | 7 | [[Indonezija]] | align="right" | 160 |- | 8 | [[Peru]] | align="right" | 150 |- | 9 | [[Dominikanska Republika]] | align="right" | 70 |- | 10 | [[Papua Nova Gvineja]] | align="right" | 45 |- ! colspan="2" |Ukupno u svijetu ! align="right" | 4.449 |} |} Suočene s vrlo nestabilnim tržištem i kako bi zaštitile svoje interese, glavne zemlje proizvođačice i pridružene industrije udružile su se u međuvladinu organizaciju za saradnju i lobiranje: COPAL (Savez zemalja proizvođača kakapoa). Ovu organizaciju su u januaru 1962. osnovale vlade pet glavnih zemalja proizvođača kakaa, koje su se tim povodom sastale u [[Abidžan]]u, [[Obala Slonovače]]. Osnivači su bili [[Gana]], [[Nigerija]], [[Brazil]], [[Obala Slonovače]] i [[Kamerun]], a kasnije im se pridružilo još pet zemalja: [[Dominikanska Republika]], [[Gabon]], [[Malezija]], [[Sao Tome i Principe]] i [[Togo]]. Ove zemlje proizvode približno 75% svjetske proizvodnje kakaa.<ref>{{cite web|lang=en|url=http://www.copal-cpa.org/|title=Présentation de la COPAL : Cocoa Producing Countries Alliance|access-date=2014-09-07}}.</ref>. COPAL se upravlja "Abidžanskom poveljom". Njegovo sjedište je u [[Lagos]]u, [[Nigerija]]. <gallery widths="330" heights="220" mode="packed" natpis="Razvoj globalne proizvodnje kakaa između 1961. i 2023." ([[FAO]])"> Cocoa-beans-production-by-region.png| Širom svijeta, ovisno o regiji Cocoa-bean-production-Asia.png| U Aziji i [[Okeanija|Okeaniji]] Cocoa-bean-production-America.png|[[Amruka]] Cocoa-bean-production-Africa.png|[[Afrika]] Cocoa-bean-production-map-2023.png| Situacija u 2023. </gallery> === Izvoz, uvoz i prerada === Prema [[FAOSTAT]]-u, glavne zemlje izvoznice kakao zrna su <ref name=fao2>{{cite web | name = FAOSTAT | title = Cultures et produits animaux | access-date = 2019-09-11 | url = http://www.fao.org/faostat/fr/#data/TP }}.</ref>. {| class="wikitable alternance center" ! colspan=2| Zemlje izvoznice kakao zrna<br>u 1000 američkih dolara, prema FAOSTAT<ref name=fao/> |--- !Država !Izvoz (tona)<br> 2017 |-- | [[Obala Slonovače]] || align="right" |3,505.214 |-- | [[Gana]] || align="right" |1,642.052 |--- | [[Nigerija]] || align="right" | 598.189 |-- | [[Ekvador]] || align="right" | 589.750 |-- | Svijet || align="right" |9,274.435 |} U 2017, izvoz zrna kakaa iznosio je 3,89 miliona tona od proizvedenih 5,20 miliona tona (FAOstat<ref name=fao2/>). U periodu 2008/09, izvoz kakao zrna iznosio je 2,3 miliona tona (od proizvedenih 3,5 miliona tona). <ref name="ICCOreport2009">[http://www.icco.org/pdf/An_report/AnnualReport20082009.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101122112139/http://www.icco.org/pdf/An_report/AnnualReport20082009.pdf |date=22. 11. 2010 }} ICCO Report 2009 - production [[p.|15}} et [[p.|35}}</ref>). Na ovaj način se udio izvoza u globalnoj proizvodnji povećao sa 65% na 75%. Glavni izvoznici kakoa su isti kao i proizvođači, s izuzetkom Brazila i Malezije, koji značajan dio prerađuju lokalno. Zahvaljujući lokalnim pogonima, [[Nizozemska]], [[Njemačka]] i [[Belgija]] su glavni dobavljači. {| class="wikitable alternance center" ! colspan=2| Zemlje uvoznice kakao zrna<br>u 1.000 američkih dolara, prema FAOSTAT-u<ref name=fao/> |- !Izvoz (tona) !Zemlja<br> 2017 |- | [[Nizozemska]] || align="right" |2,478.584 |- | [[Sjedinjene Američke Države]] || align="right" |1,218.220 |- | [[Njemačka]] || align="right" |11,82.357 |- | [[Belgija]] || align="right" |806.660 |- | [[Malezija]] || align="right" |694.204 |- | [[Indonezija]] || align="right" |467.073 |- | [[Francuska]] || align="right" |396.785 |- | Svijet || align="right" |9,274.435 |} Glavni uvoznici kakao zrna su industrijalizirane zemlje Sjevera, koje čine više od 80% potrošnje proizvoda od kakao zrna.<ref name="import">[http://econegociosagricolas.com/ena/files/Assessment_of_the_Movements_of_Global_Supply_and_Demand_2006.pdf Consommation de chocolat et cacao par pays ([[p.|14-18}}) ]</ref>. Transakcije (najčešće u obliku fermentiranih i sušenih zrna) prvenstveno se odvijaju iz južnih zemalja u sjeverne zemlje ([[Evropa]], [[SAD|Sjedinjene Američke Države]] i [[Japan]], gdje se odvija većina prerade). Postoje dva tržišta za kupovinu kakaa: Londonska berza i Njujorška berza. Sektor kakapa globalno nadgleda ICCO (Međunarodna organizacija za kakao), a relevantni dokument je "Međunarodni sporazum o kakau iz 2001.". Ovaj sporazum se redovno obnavlja.<ref>{{Cite web |url=http://www.cgeci.org/cgeci/index.php?option=com_content&view=article&id=542:cacao-le-7e-accord-a-ete-singe-a-geneve&catid=54 |title=7. international sur le cacao (2010) |access-date=27. 4. 2026 |archive-date=27. 4. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140427024944/http://www.cgeci.org/cgeci/index.php?option=com_content&view=article&id=542:cacao-le-7e-accord-a-ete-singe-a-geneve&catid=54 |url-status=dead }}</ref>; la dernière fois en juin 2010</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.icco.org/pdf/agree10french.pdf |title=ICCO accord 2010 - exportation &#91;&#91;p.{{!}}32}} |access-date=27. 4. 2026 |archive-date=6. 1. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120106163338/http://www.icco.org/pdf/agree10french.pdf |url-status=dead }}</ref>. Nizozemska (26,7%), Sjedinjene Američke Države (13,1%), Njemačka (12,7%), Belgija (8,6%), Malezija (7%), Indonezija (5%) i Francuska (3,2%) su najveći uvoznici kakao zrna. Prerađivači kakaa su velike kompanije koje kupuju zrna, prže ih, ljušte i prerađuju ih u proizvodnju kakao-mase. Do 2013. ovim sektorom industrije dominirale su četiri multinacionalne kompanije koje su prerađivale 45% proizvedenih zrna. Od tada su se prerađivači još više konsolidovali: belgijsko-švicarska kompanija Barry Callebaut preuzela je Petra Foods, gurajući je na vrh tržišta prerađivača kakaa. Sjevernoamerička kompanija Cargill finalizirala je akviziciju ADM-ove divizije za kakao 2015. Zajedno, Cargill i Barry Callebaut prerađuju gotovo 60% proizvedenih zrna kakaa. Kao što Michel Barel primjećuje.<ref name=barel/> Pojava ovih industrijskih giganata ilustruje ogromnu neravnotežu moći između miliona malih proizvođača, koji posjeduju samo nekoliko hektara, i multinacionalnih kompanija koje kupuju hiljade tona kakoa. Godine 1988, Nestlé je preuzeo Rowntree Mackintosh i postao najveći svjetski proizvođač čokolade i čokoladnih slatkiša.<ref>[http://recherche.prodimarques.com/leader-chocolat-groupe-production-cacao.html Prodimarques - Nestlé]</ref> Tokom sezone 2022–2023, sektor je proizveo otprilike 116.000 tona manje nego što su kupci očekivali, što je povećalo cijenu kakaa.<ref>{{cite web|url=https://www.rfi.fr/fr/podcasts/chronique-des-mati%C3%A8res-premi%C3%A8res/20230905-hausse-continue-des-prix-du-cacao-depuis-plusieurs-mois|title= Continuous rise in cocoa prices for several months now|date=6. September 2023|publisher=Radio France Internationale|author=Marie-Pierre Olphand}}</ref> == Svojstva kakaa == Ova svojstva su povezana sa sastavom kakaa, posebno njegovim masnim sastojcima komponenta, kakao-maslac. Neka od ovih svojstava izgledaju korisna za zdravlje, dok druga nisu. == Sastojci == {{glavni|Sastav kakao-praha}} {{glavni|Zdravstveni efekti čokolade}} Nutritivna vrijednost na 100 g (3,5 oz) {| class = "wikitable " |- | style="text-align:center;"| '''[[Nutrijent|Sastojak]]''' | style="text-align:center;"|Grama/100 g (3,5 oz) |- | [[Energija]]||954 kJ (228 kcal) |- |[[Voda]] ||3,00 g |- |[[Kofein]]||230 mg |- | [[Teobromin]]||2060 mg |- | [[Masti]]|| 13,70 |- | [[Ugljikohidrati]]|| 57,90, od kojih vlakna cca. 33 g |- | [[Proteini]] ||19,60 128 mg |- |[Minerali]] i [[vitamini]] (%DV†) |- | [[Kalcij]]|| 10 |- |[[Željezo]] ||77% – 13,86 mg |- | [[Magnezij]]|| 119% 499 mg |- | [[Mangan]] || 167% 3,837 mg |- |[[ Fosfor]] || 59% 734 mg |- | [[ Kalij]] || 51% 1524 mg | [[Kalcij]]|| 10 |- |[[Željezo]] ||77% – 13,86 mg |- | [[Magnezij]]|| 119% 499 mg |- | [[Mangan]] || 167% 3,837 mg |- |[[Natrij]] || 1% 21 mg |- | [[Cink]] || 62% 6,81 mg |- |'''[[Vitamini]]''' |- | [[Vitamin C]], <br>ukupna askorbinska kiselina|| 0 |- |[[Tiamin]] || 0,078 |- | [[Riboflavin]] || 0,241 |- |[[Niacin]] || 2,18 |- |[[Pantotenska kiselina]] || 0,254 |- |[[Vitamin B-6]] || 0,118 |- | [[Folat]], ukupno || 32 µg |- | [[Folna kiselina]] || 0 µg |- | [[ Folat ]], [[hrana]] || 32 µg | [[Folat]], DFE || 32 µg |- | [[ Holin]], ukupno || 12 | [[ Vitamin B-12]] || 0 |- | [[ Vitamin B-12]], dodati|| 0 µg | [[ Vitamin A]], RAE || 0 µg |- | [[ Retinol]] || 0 µg | [[ Karoten]], beta|| 0 |- | [[ Karoten]], alfa || 0 |- | [[Kriptoksantin ]], beta|| 0 |- |[[Vitamin A]], IU ||0 IU |- | [[Likopen]] || 0 µg |- |[[Lutein[[ + [[zeaksantin]] || 38 µg |- | [[ Vitamin E]] (alfa-[[tokoferol]]) || 0,1 |- | [[ Vitamin E]], dodani ||0 |- | [[Vitamin D]] (D2 + D3), [[IU]] || 0 | [[Vitamin D]] (D2 + D3) ||0 µg |- | [[Vitamin K]] (filokinon) ||2 |- |} itamin C, total ascorbic acid 0 mg Thiamin 0.078 mg Riboflavin 0.241 mg Niacin 2.18 mg Pantothenic acid 0.254 mg Vitamin B-6 0.118 mg Folate, total 32 µg Folic acid 0 µg Folate, food 32 µg Folate, DFE 32 µg Choline, total 12 mg Vitamin B-12 0 µg Vitamin B-12, added 0 µg Vitamin A, RAE 0 µg Retinol 0 µg Carotene, beta 0 µg Carotene, alpha 0 µg Cryptoxanthin, beta 0 µg Vitamin A, IU 0 IU Lycopene 0 µg Lutein + zeaxanthin 38 µg Vitamin E (alpha-tocopherol) 0.1 mg Vitamin E, added 0 mg Vitamin D (D2 + D3), International Units 0 IU Vitamin D (D2 + D3) 0 µg Vitamin K (phylloquinone) 2 |Izvor:USDA Database <ref>[https://fdc.nal.usda.gov/food-details/169593/nutrients</ref> === Pozitivni aspekti === * Kakao-maslac sadrži vitamin E, koji ima [[antioksidans|antioksidativna]] djelovanja. * Zrna prirodno sadrže značajne količine [[polifenol]]a, antioksidacijskih molekula, koje se suprotstavljaju oksidirajućim supstancama koje su štetne za ćelije, uključujući [[slobodni radikali| slobodne radikale]]: zagađivače, zračenje (sunce), [[alkohol]], [[duhan]]ski dim itd. Među antioksidansima su [[ferulna kiselina]], koja kakau daje slatku aromu, i [[flavonoid]]i ([[katehin]] i [[epikatehin]]), dva snažna [[antioksidans]]a poznata po tome što pomažu u borbi protiv [[starenje| starenja]] [[koža|kože]], uzrokovanog vanjskim agresorima. * Kakao-maslac također može nahraniti kožu ([[usne]]) i stimulirati sintezu [[kolagen]]a, vraćajući elastičnost i tonus koži; * [[Metilksantin]]i su zakođer prisutni u kakau. Pripadaju istoj porodici [[alkaloid]]a kao i oni koji se nalaze u [[kahva|kahvi]] i [[čaj]]u: [[kofein]], [[teofilin]] i [[teobromin]]. Teobromin je prisutan u koncentraciji od 1,5 do 3% u zrnu kakoa.<ref name="merck">{{cite book|title=The Merck index, 13 edition|year=2001|publisher=Merck|isbn=0-911910-13-1}}</ref>. U malim količinama ima prepoznatljiv lipolitski učinak, a u manjoj mjeri antitusičko, vazodilatacijsko, diuretičko, bronhodilatacijsko i stimulativno djelovanje. Ovaj posljednji učinak mogao bi se pripisati i maloj količini kofeina, koju kakao također sadrži. [[Anandamid]] je supstanca koja djeluje na iste receptore kao i [[kanabis]]. Prisutan je u vrlo malim količinama. Diskutabilno je da li može proizvesti [[uforija|euforijske]] i [[sedativ]]ne učinke za koje je odgovoran pri većim [[koncentracija]]ma. Redovna konzumacija kakoa može [[hipotenzija|sniziti]] [[krvni pritisak]] i kardiovaskularnu [[smrtnost]] kod starijih osoba. |jour<ref>Buijsse B, Feskens EJ, Kok FJ, Kromhout D, [http://archinte.ama-assn.org/cgi/content/full/166/4/411 ''Cocoa intake, blood pressure, and cardiovascular mortality: the Zutphen Elderly Study''], Arch Intern Med, 2006;166:411–417</ref> i kod pacijenata koji su imali [[infarkt miokarda]]<ref>{{cite journal|authors= Janszky I, Mukamal KJ, Ljung R et Als|year=2009|title=''Chocolate consumption and mortality following a first acute myocardial infarction: the Stockholm Heart Epidemiology Program''| [http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1365-2796.2009.02088.x/abstract|journal= J Intern Med|number=266|pages=48–257</ref>. Međutim, ovi podaci se zasnivaju isključivo na opservacijskim, a ne intervencijskim studijama. Studija koju je proveo Univerzitet Sjeverne Karoline iz novembra 2020. sugerira da specifični poli[[fenol]]i (flavan-3-oli i [[proantocijanidin]]i) koji se nalaze u [[grožđe|grožđu]] muskadin (''Vitis rotundifolia''), zelenom čaju, kakau i tamnoj čokoladi mogu uticati na sposobnost virusa SARS-CoV-2 da se veže za ljudske ćelije, čime se smanjuje stopa [[infekcija]] i prenosa virusa koji uzrokuje [[COVID-19]].<ref>{{cite journal |autor1=Yue Zhu |author2=De-Yu Xie |title=Docking Characterization and in vitro Inhibitory Activity of Flavan-3-ols and Dimeric Proanthocyanidins Against the Main Protease Activity of SARS-Cov-2 |journal=Frontiers – Frontiers in Plant Science |date=2020 |https://www.frontiersin.org/articles/10.3389/fpls.2020.601316/full |doi=10.3389/fpls.2020.601316 |access-date=2021-01-04}}</ref>. === Negativni aspekti === Kod nekih [[životinja]], poput [[pas]]a, kakao je snažan [[toksin]]; 200 grama može biti dovoljno da ubije malog psa.<ref>{{cite web|title=Pourquoi ne pas donner de chocolat au chien|url=http://www.animalerieenligne.fr/blog/pourquoi-ne-pas-donner-de-chocolat-au-chien|site=animalerieenligne.fr|date=2016|access-date=2016-05-28}}</ref> Simptomi trovanja čokoladom kod pasa uključuju: iritabilni želudac, [[povraćanje]], abnormalno slinjenje, [[umor]] i gubitak [[svijest]]i. Kod pasa i mnogih drugih životinja, može uzrokovati trovanje [[teobromin]]om. <ref>{{cite web| title= Chocolate poisoning in dogs| url=https://www.wanimo.com/veterinaire/urgences-du-chien/intoxication-par-le-chocolat-chez-le-chien.html | site=WanimoVéto |access-date=2024-08-18}}</ref> Za neke [[botanika|botanićčare]], postoji daleko od potpunog konsenzusa o prehrambenim ili medicinskim prednostima kakoa: * Čisti kakao je vrlo gorak i zbog toga se dodaju šećer i masti da bi se zasladio. Ovo može biti štetno za kardiovaskularni sistem i doprinijeti [[gojaznost]]i jer čokolada ima visok sadržaj [[kalorija]] (500 kcal na 100 g), dok druga pića s visokim sadržajem zaštitnih polifenola sadrže vrlo malo (naprimjer, zeleni čaj); * [[Bioraspoloživost]] flavonoida je varijabilna i ovisi o djelovanju crijevne flore; kakao-maslac je prilično neprobavljiv zbog visokog sadržaja [[stearinska kiselina|stearinske]] i [[masne kiseline|masnih kiselina]]. == Uticaj na okolinu == === Evropska uredba o zabrani proizvoda povezanih s deforestacijom === [[glavni|Uvezena deforestacija}} Evropska uredba o zabrani proizvoda povezanih s deforestacijom usvojena je od strane Evropskog parlamenta u srijedu, 19. aprila 2023. * kakao u [[zrna kakaovca|zrnima kakaovca]] i komadići zrna, sirovi ili prženi; * [[kakao-pasta]]; * [[kakao-maslac|maslac]], [[kakao-mast|mast]] i [[kakao-ulje]]; * kakao-prah; * [[čokolada]] i drugi prehrambeni proizvodi koji sadrže kakao. == Olovo i trovanje olovom == Uočeno je da kakao i čokoladni proizvodi gotovo uvijek sadrže relativno visoke nivoe [[olovo|olova]], nivoe koji se ne mogu objasniti sadržajem olova u zrnima (koji je prirodno nizak). Proučavan je [[izotop]]ski sastav olova u zrnima i u čokoladi ili gotovim čokoladnim proizvodima. Otkriva nekoliko izvora kontaminacije industrijskog i ekološkog porijekla, čije precizno porijeklo još nije bilo identifikovano početkom 2000-ih.<ref>COPAL (2004), cité par Rankin & al (voir bibliographie du présent article) Cocoa Producers' Alliance Homepage. Lagos, Nigeria:Cocoa Producers' Alliance. consulté le 26 janvier 2005 http://www. copal-cpa.org/index.html</ref><ref>COPAL (2004). '''[[lang|en|title=Proposed Methodology to Determine Source and Level of Lead Contamination in Cocoa}}'''. Lagos, Nigeria: Cocoa Producers' Alliance. consulté à l'URL http://www.copal-cpa{{Mrtav link}}. org/lead.html January 26, 2005 by Rankin et al. (see bibliography of this article)</ref>. [[Izotop]]ski sastav olova u kakau iz Nigerije ukazuje na to da bi olovni benzin mogao biti odgovoran za barem dio kontaminacije proizvoda od kakaa, pri čemu se kontaminacija javlja nakon berbe i povećava tokom procesa proizvodnje, tokom transporta zrna i/ili proizvodnje kakaa i čokoladnih proizvoda od njega. Poznato je da rezani [[plod]]ovi kakaovca i njegova zrna imaju tendenciju da apsorbuju olovo iz okoline; otpad ljuski ploda čak je eksperimentalno uspješno korišten za dekontaminaciju otpadnih voda ili tla kontaminiranog olovom.<ref>Meunier N, Haberman M, Blais J.F & Tuagi R.D (2003), ''Récupération du plomb extrait de sol contaminé par adsorption sur des colonnes d’écailles de cacao Recovery of Lead Extracted from Contaminated Soil Using Adsorption Columns Filled with Cocoa Shells''. Water quality research journal of Canada, 703</ref>, uključujući i kisele rastvore koji se na taj način mogu regenerirati <ref>Meunier, N, Haberman, M, Blais, J. F, & Tyagi, R. D. (2003). ''Utilisation et regénération des écailles de cacao pour la récupération du plomb dans les solutions acides''. Journal of Environmental Engineering and Science, 2(1), 9-16 ([http://www.nrcresearchpress.com/doi/pdf/10.1139/s03-003 résumé]).</ref>Međutim, olovni [[benzin]] se i dalje koristio u mnogim zemljama proizvođačima kakao zrna (uključujući i Afriku) 2014. U bogatim zemljama gdje je [[olovni benzin]] zabranjen već nekoliko decenija, broj i težina slučajeva [[trovanje olovom|trovanja olovom]] su se smanjili, ali ne na zadovoljavajući nivo, a [[čokolada]] je postala hrana najbogatija olovom. Na kraju, djeca (osjetljiva na trovanje olovom), odrasli osjetljivi na olovo, te osobe sa [[sindrom iritabilnih crijeva|iritabilnim ili tromim crijevima]], one sa krhkim ili odsutnim [[žučna kesa|žučnom kesom]] i one koje imaju prekomjernu težinu trebaju biti oprezne s kakaom ili čokoladom.<ref>[[Web link |language=fr|title= COCOA CHOCOLATE |url=https://www.phytomania.com/plantes -medicinales/cacao-chocolat/ |site=Phytomania |access-date=2024-08-18}}</ref>. === Toksični industrijski proizvodi === Neki industrijski proizvodi na bazi kakaa sadrže [[teški metali|teške metale]] poput [[kadmij]]a ([[kancerogen]]a) i [[arsen]]a. ==Također pogledajte== * [[Kakaovac]] * [[Čokolada]] * [[Začini]] * [[Historija uzgoja kakaa]] * [[Fabrika čokolade]] * [[Zrno kakaa]] == Reference == {{Refspisak}} ==Dopunski izvori == * Kokou Edoh Adabe et E. Lionelle Ngo-Samnick, [https://cgspace.cgiar.org/bitstream/handle/10568/76733/1801_PDF.pdf?sequence=1&isAllowed=y ''Production et transformation du cacao''], collection PRO-AGRO, [[Ingénieurs sans frontières|ISF]]-Cameroun et [[Centre technique de coopération agricole et rurale|CTA]], Wageningen, Pays-Bas, 2014, 44 p. téléchargeable. * {{Article|langue=en|prénom=EE|nom1=Cheesman|titre=Notes on the nomenclature, classification and possible relationships of cocoa populations|année=1944|périodique=Tropical Agriculture|volume=21|pages=144-159}} {{plume}} *{{Work | author1=Michel Barel | title=From Cocoa to Chocolate | subtitle=The Epic of a Delicacy | publisher=Éditions QUAE GIE | year=2016, new edition | ISBN= }} * Jumelle, Henri. ''The Cocoa Tree: Its Cultivation and Exploitation in All Producing Countries'' 1900 [http://www.manioc.org/patrimon/FRA11113 read online] * {{article|language=en|author1=Lee, C. K.|name1=Lee| author2=Low, K. S.|name2=Low|year=1985| title=Determination of Cadmium, Lead, Copper and Arsenic in Raw Cocoa, Semifinished and Finished Chocolate Products| read online=http://psasir.upm.edu.my/2305/1/Determination_of_Cadmium,_Lead,_Copper_and_Arsenic_in.pdf| journal=Pertanika| volume=8| issue=2| pages=243-248| publisher=[[Universiti Putra Malaysia]]}} * {{Article|language=en|first name1=Juan C.|last name1=Motomayor|first name2=Philippe|last name2=Lachenaud|first name3=Jay|last name3=Wallace da Silva e Mote|first name4=Rey|last name4=Loor|first name5=David N.|last name5=Kuhn|first name6=J. Steven|last name 6=Brown|first name 7=Raymond J.|last name 7=Schell|title=Geographic and Genetic Population Differentiation of the Amazonian Chocolate Tree (Theobroma cacao L)|doi=10.1371/journal.pone.0003311 |month=10|year=2008|periodical=PLoS ONE|volume=3|issue=11|read online=http://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0003311|periodical link=PLOS ONE|id=Motomayor2008}} {{pen}} * Rankin CW, Nriagu JO, Aggarwal JK, Arowolo TA, Adebayo K, Flegal AR. (2005) ''http://www.doctorjackson.org/pdf/lead_poisoning.pdf Lead contamination in cocoa and cocoa products: isotopic evidence of global contamination]''. 'Environmental Health Perspectives' Oct; 113(10):1344-8. * {{Book|language=fr|original language=en|first name1=Dom|last name1=Ramsey|original title=Chocolate|title=Passion for Chocolate|subtitle=From Bean to Bar|translator=Martine and Dominique Lizambard|publisher=[[Dorling Kindersley]]|year=2017|total pages=224|isbn=978-2-8104-2119-0|id=Ramsey, 2017|label=Ramsey, 2017|pen=yes}} * {{Book|author1=Samy Manga|title=Chocolaté|subtitle=The Bitter Taste of Cocoa Cultivation|publisher=écosociété|year=2023|total pages=136|isbn=9782897198664}} ===Radioemisija === *https://www.franceinter.fr/emissions/sur-les-epaules-de-darwin/sur-les-epaules-de-darwin-14-decembre-2019 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220408182328/https://www.franceinter.fr/emissions/sur-les-epaules-de-darwin/sur-les-epaules-de-darwin-14-decembre-2019 |date=8. 4. 2022 }} === Vanjski linkovi=== {{Commonscat|Cacao}} * [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/plan.htm Informations de marché sur le site de la Conférence des Nations Unies pour le commerce et le développement] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113032636/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/plan.htm |date=13. 1. 2010 }} : [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/descript.htm description] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100119004439/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/descript.htm |date=19. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/culture.htm culture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113223600/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/culture.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/qualite.htm qualité] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113200955/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/qualite.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/utilisat.htm secteurs d'utilisation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113233417/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/utilisat.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/marche.htm marché], [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/filiere.htm filière] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100115232113/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/filiere.htm |date=15. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/societes.htm sociétés] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100114131822/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/societes.htm |date=14. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/technologie.htm techniques] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100112220439/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/technologie.htm |date=12. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/prix.htm prix] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113225954/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/prix.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/ecopol.htm politiques économiques] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100114002026/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/ecopol.htm |date=14. 1. 2010 }} * {{cite web|language=fr|nom=eCacaos|title=En finir (enfin) avec l’approximation Forastero, Criollo et Trinidario ?|year=2014|url=http://ecacaos.com/en-finir-enfin-avec-lapproximation-forastero-criollo-et-trinidario/|site=ecacaos.com|access-date=2015-12-26}} * {{cite web|languagee=fr|author=Clay Gordon|title=Serious Chocolate: First Three, Now Ten Genetically Different Kinds of Cacao|mois=10|année=2008|url=http://sweets.seriouseats.com/2008/10/cacao-by-any-other-name-does-it-taste-just-as.html|site=seriouseats.com|access-date= 2015-12-27}} {{clear}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Kakao| ]] [[Kategorija:Stimulansi]] [[Kategorija:Mezoamerička kuhinja]] [[Kategorija:Nahuatlizam]] [[Kategorija:Začini]] [[Kategorija:Hrana] qbfud60gkbxkv3a6d4kt7s6s2auo9h5 3837865 3837862 2026-04-28T20:32:35Z ~2026-26001-27 180804 /* Uzgoj i sorte kakao zrna */ 3837865 wikitext text/x-wiki [[Slika:2012-02-Theobroma cacao anagoria 04.JPG|thumb|260px|Otvorena [[mahuna]] kakaa koja prikazuje zrna u bijeloj [[Sluz|sluzavoj]] [[Parenhim|pulpi]].]] Termin '''kakao''' najčešće se koristi za kakao-prah, ali se može odnositi i na kakao-maslac. Obje komponente (prah i maslac) dobijaju se nakon mljevenja i presovanja jezgre zrna kakaovca, koja se fermentira i prži. Ustvari, "kakao-prah" samo je jedno od značenja riječi "kakao"; to je najčešće značenje za prosječnog govornika na Sjevernoj hemisferi. Ostala značenja nalaze se samo u specijaliziranom rječniku govornika koji rade u industriji kakaa.<ref name="Alkalization">{{cite journal | last1 = Miller | first1 = Kenneth B. | last2 = Jeffery Hurst | first2 = William | last3 = Payne | first3 = Mark J. | last4 = Stuart | first4 = David A. | last5 = Apgar | first5 = Joan | last6 = Sweigart | first6 = Daniel S. | last7 = Ou | first7 = Boxin | year = 2008 | title = Impact of Alkalization on the Antioxidant and Flavanol Content of Commercial Cocoa Powders | journal = Journal of Agricultural and Food Chemistry | volume = 56 | issue = 18| pages = 8527–8533 | doi = 10.1021/jf801670p | pmid=18710243 | bibcode = 2008JAFC..56.8527M }}</ref> Prva serija operacija koje se provode u zemljama proizvođačima kakaovca transformira njegov [[plod]] kakaa u fermentirana i sušena kakao zrna. Nakon što se prodaju nekolicini multinacionalnih kompanija u industriji čokolade, ova zrna se zatim peku, drobe i sortiraju kako bi se uklonili fragmenti ljuske i [[embrion]]a, ostavljajući samo [[kotiledon]]e. Ovi kotiledoni su jedini dio koji daje kakao-masu (ili kakao-pastu) nakon mljevenja. Ovaj poluproizvod zatim se presuje kako bi se mast, ili kakao-maslac, odvojila od suhe tvari, ili kakao kolača. Kakao-prah dobija se mljevenjem kakao-kolača, a koristi se za pravljenje energizirajućeg napitka, popularnog zimi, nazvanog "vruća čokolada", napravljenog još od [[mlijeko|mlijeka]] i [[šećer]]a. Približno 95% svjetske proizvodnje kakaa dolazi od malih poljoprivrednika koji žive na jednom do tri hektara plantaža kakaa. Više od pet miliona malih uzgajivača kakaa u [[tropi|tropskim]] regijama proizvelo je 5,2 miliona tona fermentiranih zrna kakaa u 2017, koja su prodali nekolicini multinacionalnih kompanija za proizvodnju [[čokolade]]. Nakon što stignu u zemlje potrošače, zrna se peku, drobe i presuju kako bi se od njih napravila čokolada i drugi čokoladni slatkiši.<ref>{{cite book | url=https://books.google.com/books?id=A1CkAgAAQBAJ | title=Science and Technology of Enrobed and Filled Chocolate, Confectionery and Bakery Products | publisher=Elsevier | author=Talbot, Geoff | year=2009 | pages=31 | isbn=9781845696436 |quote=Cocoa solids are calculated on a dry basis (after the deduction of moisture) and include cocoa mass, cocoa powder and cocoa butter. The total dry cocoa solids are the sum of the dry non-fat cocoa solids (NFCS) and cocoa butter..}}</ref> == Etimologija i leksikografija == Termin "'''kakao'''" je posuđen iz jezika Nahuatl [[Asteci|Asteka]], "cacahuatl", koji ima isto značenje.<ref>{{cite book| authors=Alain Rey, Marianne Tomi, Tristan Hordé, Chantal Tanet, Alain Rey | title=Dictionnaire historique de la langue française, Tomes I et II | publisher=Le Robert |year=2016 | isbn= }}</ref><ref name="HCDN">{{cite book |language=es |author=Birgitta Leander |title=Herencia cultural del mundo náhuatl |volume=a traves de la lengua |publisher=SepSetentas |year=1972 |pages=155 |isbn= }}</ref>, prema [[španski|španskom]] ''cacao'' (1535). Termin "kakao" može imati sljedeća značenja, ovisno o kontekstu: # stablo [[kakaovac|kakaovca]], npr. "[[Omleci]] su vratili neke [[Reznica|reznice]] kakaovca u svoju domovinu", "uzgoj kakaovca"; # plod stabla kakaovca, mahuna kakaovca, "ovisno o zemlji, berba kakaovca se ne odvija u isto vrijeme"; # zrno kakaovca, "Radim na [[fermentacija|fermentaciji]] kakaovca u državi Tabasco, [[Meksiko]]" ili "kakao je pakovan u jutene vreće od 60 kg"; # Prehrambeni proizvod napravljen od zrna kakaovca, ako je [[čokolada]] označena kao 70% kakaovca, to znači da sadrži 30% dodanog šećera, ovdje kakao = kakao-masa + kakao-maslac. Svi primjeri su preuzeti iz knjige Michela Barela, bivšeg direktora programa za kakao u Francuskom centru za poljoprivredna istraživanja za međunarodni razvoj (CIRAD). [[Datoteka:Cocoa farming in Ghana.jpg|thumb| Gomile [[mahuna]] nakupljene tokom žetve.]] [[Slika:Cocoa farmers during harvest.jpg|thumb| Otvaranje kapsula: otvaranje kapsula mačetom.]] [[slika:Cocoa farmer David Kebu Jnr holding fermenting cocoa beans. (10687048615).jpg|thumb| [[Fermentacija]] zrna kakaa.]] [[Slika:Costa Rica - Sarapiqui 05.jpg|280px|thumb| Zrna kakaovca u različitim fazama fermentacije. ([[Kostarika]])]] [[slika:Cultivateur de cacao 01.jpg|280px|thumb| Zrna kakaovca raširena na suncu da se osuše.]] [[Datoteka:Secadora_de_Cacao.jpg|280px|thumb| Sušenje [[plod]]ova u pokrivenoj sušari.]] [[Slika:Cocoa season in Cameroon.JPG|thumb| Pakovanje fermentiranog i sušenog zrna.]] [[slika:Cacao23.jpg|280px|thumb| Sektor kakaa.]] [[Datoteka:CacaoChonita13.JPG|280px|thumb|Plodovi nakon zanatskog prženja.]] [[datoteka:Atelier torréfaction chocolat Menier.jpg|280px|thumb| Radionica za prženje u tvornici čokolade Menier 1866.]] Tokom cijelog proizvodnog procesa, od mahuna kakaa u tropskim regijama do čokoladnih proizvoda napravljenih u tvornicama čokolade u velikim sjevernim gradovima, termin "kakao" može se koristiti, a slušalac će lahko moći izvući relevantno značenje (ili smisao) u kontekstu. U svakoj fazi – a ima ih više od četiri koje su gore navedene po vokabularu (stablo kakaa, mahuna, zrno, čokoladni proizvod) – koristi se sljedeći princip imenovanja: kada se pomoćni dio ukloni iz objekta X, dio koji se obično smatra "najkorisnijim ili najznačajnijim" i dalje se može metonimski označiti istim terminom X (čak i ako je prošao kroz hemijsku transformaciju). Karakteristično je za svakodnevni jezik da ima veliku fleksibilnost i da se isti termin može koristiti u različitim kontekstima za različita značenja. Tehnički i naučni vokabular pomažu u izbjegavanju ove dvosmislenosti, iako po cijenu određene glomaznosti. == Historija == {{Glavni|Historija uzgoja kakaovca}} {{glavni|Historija čokolade u Španiji}} Kakao, čije ime potiče od riječi "cacahuatl" na jeziku Nahuatl»<ref>Dictionnaire français Larousse, « [http://www.larousse.fr/dictionnaires/francais/cacao/11933 Cacao].</ref><ref>Philippe Marcou, [http://www.persee.fr/web/revues/home/prescript/article/jsa_0037-9174_1920_num_12_1_2882 Cacao, cacahuet ou cacaouète] », ''Journal de la Société des Américanistes'', tome 12, 1920 p. 65|doi|10.3406/jsa.1920.2882}}.</ref> (vjerovatno je izveden iz [[Maje|majanskog]] "''kakaw'''" i hipotetski proto-mješovitog zokeanskog ''kakawa'')<ref>Lyle Campbell et Terrence Kaufman, « [http://www2.hawaii.edu/~lylecamp/LC%20Lx%20look%20at%20Olmecs%20JSTOR.pdf A Linguistic Look at the Olmecs] », ''American Antiquity'', vol. 41, n°1, janvier 1976, Society for American Archaeology|page=83-84}}</ref>. Tradicionalno su ga koristile i uzgajale mezoameričke populacije, posebno [[Olmeci]] i [[Maje]], a kasnije i [[Asteci]]. U 14. stoljeću, populacije koje su Asteci pokorili bile su prisiljene uzgajati stabla kakaovca za osvajače iz visoravni Meksika-Tenochtitlana. [[Pripitomljavanje]] i upotreba kakaovca čini se da su se dogodili u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], oko 3000. prije nove ere. Tragovi teobromina i [[DNK]] iz različitih [[sorta (botanika)|sorti]] kakaovca otkriveni su u keramici iz kulture Valdivia na pacifičkoj obali današnjeg [[Ekvador]]a.<ref>{{cite journal|author=Florence Rosier|title=Le cacao était déjà utilisé en Amérique il y a 5300 ans|journal=Le Monde|pages=7|date=9. 3. 2024|url=https://www.lemonde.fr/planete/article/2024/03/07/le-mystere-de-la-diffusion-du-cacao-a-travers-l-amerique-du-sud-il-y-a-plus-de-5-000-ans-enfin-leve_6220699_3244.html}}</ref><ref>{{cite web |title=Domestication du cacao à l’époque précolombienne : l’histoire revisitée par l’archéogénomique |url=https://www.cirad.fr/espace-presse/communiques-de-presse/2024/domestication-du-cacao-a-l-epoque-precolombienne |site=cirad.fr |date=7. 3. 2024}}</ref>. Drevni tragovi kakaa pronađeni su i u keramici Mokaya iz Paso de la Amada, na pacifičkoj obali [[Chiapas]]a, i u predolmečkoj keramici iz El Manatíja, na obali [[Meksički zaliv|Meksičkog zaliva]], datiranoj na početak 2. milenija prije nove ere (između 1900. i 1750. prije nove ere).<ref>Terry G. Powis, W. Jeffrey Hurst, María del Carmen Rodríguez, Ponciano Ortíz C, Michael Blake, David Cheetham, Michael D. Coe et John G. Hodgson, « [http://antiquity.ac.uk/projgall/powis/index.html Oldest chocolate in the New World] », ''Antiquity'', vol. 81, n°314, décembre 2007.</ref>. Širom Mezoamerike tokom predkolumbovske civilizacije, zrna kakaovca su često korištena kao [[valuta]].<ref>[http://www.mythinglinks.org/ip~cacao.html « THE LORE & HISTORY OF CHOCOLATE in Latin Americq|access-date =2009-07-10}}</ref> Mogla su se i trampiti, plaćati [[porez]]e i kupovati [[rob]]ove, počevši još od 1000. prije nove ere. Naprimjer, Zontli je jednak 400 zrna, dok je 8000 zrna jednako Xiquipilliju. U meksičkim hijeroglifima, korpa koja sadrži 8000 zrna simbolizira broj 8000.<ref>{{cite web|1=year 2013|url=http://www.chocolat.ch/chocolate.php?page=1|title=History|access-date=27. 4. 2026|archive-date=21. 2. 2007|archive-url=https://archive.today/20070221194212/http://www.chocolat.ch/chocolate.php?page=1|url-status=dead}}</ref>Kasnije, 1576, bilo je potrebno 1200 zrna da bi se dobio jedan [[meksički pezos]].<ref>{{cite book|language=en |author=Annie Perrier-Robert |publisher=Translate-A-Book, Oxford |title=Book of Chocolate |editor=Hachette Illustrated |year=2005 |chapter=14|pages=128 |isbn=978-1-84430-142-3}}</ref>. [[Asteci]] su koristili sistem u kojem je [[ćurka]] koštala stotinu zrna kakapa, a svježi [[avokado]] tri zrna. <ref>http://www.newyorker.com/reporting/2007/10/29/071029fa_fact_buford|access-date=2009-06-09}}</ref>. Kakao je bio rezervisan za [[plemstvo]] i konzumiran u piću zvanom [[čokolada]], razrijeđen u vodi, kojoj su dodavani čili papričica i anato (da bi se dobila crvena boja), a ta smjesa je snažno tucana da bi se na površini formirala gusta pjena. Među Majama se prvenstveno koristio u vjerskim obredima.<ref>{{cite book|language =en|author1=Louis E. Grivetti|author2=Howard-Yana Shapiro| year=2009|title=Chocolate: history, culture, and heritage|publisher=John Wiley and Sons|pages=29-31|isbn=|url=https://books.google.fr/books?id=P4kD4Rf5C6wC&pg=PA9&dq=Chocolate%3A+history%2C+culture%2C+and+heritage+%2B+%22mexica+princess%22}}</ref><ref name="Harwich Vallenilla 2008">Nikita Harwich Vallenilla, Histoire du chocolat|edituon=2|place= Paris, Desjoncquères, 2008 [[ISBN|9782843211058}}.</ref> [[Asteci]], koji ga nisu konzumirali u ritualnom kontekstu, proširili su zrno u druge regije Meksika kako su širili svoju teritoriju.<ref name="Harwich Vallenilla 2008"/> Španci su se prvi put susreli s kakaom (Theobroma – Θεοβρώμα – ''teobroma'', što na [[grčki|grčkom]] znači "hrana bogova") na [[Karibi]]ma 1495, ali su tek nakon osvajanja [[Meksiko|Meksika]] počeli usmjeravati svoju pažnju na zrno. Mlako, gorko piće koje su otkrili nije bilo univerzalno cijenjeno od strane osvajača. Njegovo usvajanje bilo je izuzetno uspješno među kolonijalnom elitom jer su transformirali recept za piće kako bi odgovarao njihovom okusu, dodavanjem šećera ([[šećerna trska]] se brzo aklimatizirala u priobalnim regijama gdje je vruća, vlažna klima omogućavala njen uzgoj u velikim razmjerima). Također su zamijenili [[čili papričice]] začinima koje su poznavali od srednjeg vijeka (prvenstveno [[cimet]]om, uvezenim iz Azije) i počeli su piti toplu čokoladu. Nakon kolonizacije Meksika, kakao je izvezen u matičnu zemlju (kao dio trougaone trgovine) u Evropi i miješan s mlijekom; njegov uspjeh bio je trenutan na španskom dvoru. U Francuskoj, [[Luj XIV]] je nije volio, što je doprinijelo odlaganju njenog usvajanja. U Evropi se čokolada u početku proširila prvenstveno među evropskom elitom, i kao piće i kao slatkiš.<ref name="sucre">Huetz de Lemps, Alain, « Boissons coloniales et essor du sucre », in Flandrin, Montanari (dir.), ''op.cit.'', [[p.|629-641}}.</ref>Međutim, u Meksiku se njegova konzumacija brzo proširila među cijelim stanovništvom. U španskoj koloniji, društvena elita je konzumirala ovo raskošno, toplo i slatko piće, dok je velika većina stanovništva nastavila da ga pije prema predhispanskim običajima. Upotreba zrna kakaovca kao valute, posebno među domorodačkim stanovništvom na [[pijaca]]ma, nije odmah nestala. Ipak, kakao koji se koristio u Meksiku tokom kolonijalnog doba uglavnom je dolazio iz uvoza iz [[Venecuela|Venecuele]], [[Kolumbija|Kolumbije]] i [[Gvatemala|Gvatemale]].<ref>Gonzalez Tascón, Fernández Pérez, « Del chocólatl de los Aztecas a la Compañía Guipuzcoana de Caracas, in Fernández Pérez, Fernando, González Tascón, Ignacio, La agricultura viajera: cultivos y manufacturas de plantas industriales y alimentarias en España y en la América virreinal, Barcelone, Lunwerg Editores, 1991, [[p.|125-135}}.</ref>. Piće je brzo izazvalo sumnju Crkve. Budnost crkvenih vlasti bila je tim veća jer je čokolada bila poznata kao afrodizijak.<ref>Méndez, Maria Agueda, “Una relación conflictiva : la Inquisición novohispana y el chocolate”, in Caravelle : Cahiers du monde hispanique et luso-brésilien|year=1998|number=71|pages=9-21}}</ref>. == Od ploda kakaovca do kakao-praha == [[Plod]] ([[mahuna]] kakaovca sadrži nekoliko desetina sjemenki ili zrna kakaovca) bogat je [[lipid]]ima (50% suhe tvari), [[proteini]]ma, [[fenol]]nim spojevima (flavan-3-oli i flavanoli) i teobrominom, što ga čini bazom sa značajnim nutritivnim potencijalom koji je omogućio razvoj ogromnog izbora čokoladnih proizvoda. Više od pet miliona uzgajivača kakaovca na globalnom jugu proizvodi 5,2 miliona tona zrna (u 2017.).<ref>{{cite web|name = FAOSTAT|year=2017 | title = Cultures, fèves de cacao, | access-date = 2019-04-11 | url = http://www.fao.org/faostat/fr/#data/QC }}.</ref>), opskrbljuju čokoladnu industriju u sjevernim zemljama, proizvodeći čokoladne proizvode u vrijednosti od 47 milijardi eura u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]];<ref>{{cite web | name = Statista | title = Production en valeur de produits chocolatés par pays dans l'UE 2015 | access-date = 2019-04-11 | url = https://fr.statista.com/statistiques/703015/produits-chocolates-production-en-valeur-par-pays-ue/ }}.</ref> U 2015, [[Evropa]] je bila najveće svjetsko tržište čokoladnih proizvoda, sa 49% udjela u prodaji čokoladnih slastica, dok je Sjeverna Amerika držala 21%.%<ref>{{cite web | name = CBI Ministry of Foreign Affairs | title = What is the demand for cocoa in Europe? | access-date= 2019-04-11 | url = https://www.cbi.eu/market-information/cocoa/trade-statistics/ }}.</ref> [[slika:Cocoa husk.jpg|thumb|260px|Ljuske zrna kakaovca: moraju se pažljivo ukloniti jer bi kakao-prahu dale neugodan okus.]] [[slika:Cocoa liquor.jpg|thumb|260px|Transformacija zrna u kakao-masu]] [[slika:Cocoa press cake.jpg|thumb|260px|Kakao-kolač nakon presovanja kakao putera]] [[slika:Cocoa butter p1410148.JPG| thumb|260px|Kakao-maslac]] [[slika:Cocoa-powder-1883108.jpg| thumb|260px|Kakao-prah]] U zemljama koje proizvode kakao, uzgajivači provode prve faze prerade [[plod]]a (ili mahune): berbu, lomljenje mahuna, fermentaciju zrna, sušenje i sortiranje.<ref name=":0">{{cite web|language=fr|author=Futura|title=La transformation du cacao et ses étapes : écabossage, fermentation et concassage|périodique=Futura|date=10/10/2016|lire en ligne=http://www.futura-sciences.com/planete/dossiers/botanique-chocolat-histoire-saveurs-degustation-753/page/4/|access-date=2017-07-18|pages=}}</ref>[[fermentacija|fermentacija]]Fermentirana zrna se zatim prodaju nekolicini multinacionalnih kompanija u industriji čokolade, koje ih prže, drobe i presuju kako bi izdvojile kakao-maslac i kakao-prah te proizvele razne prehrambene proizvode: kakao-prah, čokoladu, čokoladne slastice itd.<ref name=lima>{{cite journal | authors = Lídia J. R. Lima, M. Helena Almeida, M. J. Rob Nout & Marcel H. Zwietering | title = Theobroma cacao L, "The Food of the Gods": Quality Determinants of Commercial Cocoa Beans, with Particular Reference to the Impact of Fermentation | journal = Critical Reviews in Food Science and Nutrition | volume = 51 | year = 2011 | pages = 731-761 }}</ref><ref name=costentin>{{cite book | author1=Jean Costentin | author2=Pierre Delaveau | title=Café, thé, chocolat. Les bienfaits pour le cerveau et pour le corps | publisher=Odile Jacob | year=2010 | pages=272 | isbn= }}</ref><ref name=barel>{{cite book | author=Michel Barel | title=Du cacao au chocolat: L'épopée d'une gourmandise |editor=Éditions QUAE GIE |year=2016, New Edition | isbn= }}</ref><ref name=beckett>{{cite book | authors=Steve T. Beckett, Mark S. Fowler, Gregory R. Ziegler (editors) | title=Beckett's Industrial Chocolate Manufacture and Use | publisher=Wiley-Blackwell; 5 edition | year=2017 | pages=800 | isbn= }}</ref>. Operacije prerade u lancu snabdijevanja koji vodi od stabla kakaovca do čokoladnih slastica mogu se sažeti u sljedeće korake: # Berba mahuna kakaovca (plodova stabla kakaovca): plod, čvrsto pričvršćen za stablo, odvaja se makazama za rezidbu ili mačetom za one koji se nalaze niže, a nožem za rezidbu za ostale; # Otvaranje mahuna sastoji se od lomljenja mahuna kako bi se izvadile sjemenke (ili zrna kakaovca). Svaka mahuna sadrži 30 do 50 sjemenki okruženih bjelkastom, sluzavom pulpom. Ova zrna kakaovca sastoje se od dva [[kotiledon]]a i malog embrija, a sve je zatvoreno u čvrstoj ovojnici ili ljusci. Kotiledoni djeluju kao rezerva hranjivih tvari za razvoj klijanaca, prvenstveno u obliku kakao-maslaca. [[Fermentacija]] vlažnih zrna, ključni korak u razvoju aroma kakaovca, uključuje stavljanje zrna u hrpe ili sanduke i miješanje svaki dan ili svaki drugi dan tokom tri do osam dana, ovisno o sorti. Pulpa je glavni supstrat za fermentaciju, jer osigurava šećere potrebne za rast [[bakterija]]. Fermentacija se sastoji od dvije faze: početnoj anaerobnoj fazi u kojoj dominiraju [[kvasci]], slijedi aerobna faza u kojoj dominiraju bakterije [[sirćetna kiselina|sirćetne kiseline]], tokom koje temperatura raste na 50°C. Kvasci transformiraju [[šećer]]e u [[etanol]], koji bakterije zatim oksidiraju u sirćetnu kiselinu. Može se dogoditi i fermentacija [[mliječna kiselina|mliječne kiseline]], ali to je nepoželjno jer kakau daje pokvaren ili čak aroma štale. Zrna se zatim suše na suncu na cementiranim površinama ili policama jednu do tri sedmice; sadržaj vlage, u početku 55–60%, smanjuje se na približno 7%, a dio sirćetne kiseline koja se stvara tokom fermentacije se eliminira. Ako se tokom fermentacije i sušenja naprave greške, kasnije se ne mogu ispraviti; # "Ocjenjivanje": najfinija zrna kakaa stavljaju se u jutene vreće od 60 kg. Milioni malih poljoprivrednika prodaju svoja fermentirana i sušena zrna (pod nazivom "trgovački kakao") industriji čokolade, koja je visoko koncentrirana u rukama nekoliko multinacionalnih korporacija; # "Prženje" na 100-140°C tokom 40 minuta razvija specifične okuse i arome. Nadalje, smanjuje sadržaj vlage sa 7% na 2,5%, podstiče odvajanje ljuske od zrna i dodatno eliminira [[sirćetna kiselina| sirćetnu kiselinu]] koja se stvara tokom fermentacije. Tokom prženja, Maillardove reakcije proizvode približno 500 isparljivih spojeva koji čokoladi daju aromu, od šećera i [[aminokiselina]]; #"Drobljenje" prženih zrna daje komadiće ljuske, klice (koje se uklanjaju puhalima i sitima) i komadiće kotiledona (zrna kakaa). Zrna se "vruće melju" kako bi se dobila "kakao-masa" ili "kakao-pasta". Ovo je poluproizvod gorkog okusa koji se počinje prodavati pod nazivom "100% kakao nezaslađena čokolada", sa sljedećim navedenim sastavom: 100% kakao-pasta; Presovanje kakao-paste odvaja masni dio, kakao-maslac, od suhe, smeđe tvari, koja formira kolače koji se nazivaju kakao kolači. Ovo odvajanje se odvija u [[hidraulika|hidrauličnim]] presama, donekle sličnim presama za maslinovo ulje, ali uz toplotu kako bi se maslac održao tečnim, i pod visokim pritiskom (do 600 bara) u visokoučinkovitoj industrijskoj opremi. Ovisno o korištenim tehnikama, 30 do 40% [[masti]] može se izdvojiti iz kakao-paste, koja je prvobitno sadržavala oko 50%. Kakao-maslac prvenstveno se koristi u proizvodnji čokolade. Proces prosijavanja: kakao kolači se drobe, a zatim melju u mlinovima s iglama, kako bi se dobio kakaov prah. To je osnova svih čokoladnih aroma: čokoladnih kolačića, čokoladnog sladoleda, čokoladnih mliječnih proizvoda, čokoladnih slatkiša… == Oblici pripreme kakaa == {{glavni|Čokolada}} Kakao se u Evropi koristi u raznim oblicima: * Vruća čokolada (ili kakao u Belgiji i Švicarskoj): napitak napravljen od kakao-praha i mlijeka (ili vode), kojem se obično dodaje zaslađivač; * Tamne čokoladne pločice, pistole ili slatkiši: (kakao-prah, kakao-maslac, često šećeri), kojima se u industrijskoj proizvodnji dodaje fosfatidilholin (sojin lecitin), uglavnom se proizvode u Švicarskoj i Francuskoj; * Mliječna čokolada ili slatkiši: (kakao-prah, kakao-maslac, mlijeko, šećeri), kojima se u industrijskoj proizvodnji dodaje fosfatidilholin (sojin lecitin) ili, u novije vrijeme, lecitin uljane repice; * Bijela čokolada ili slatkiši: (vrlo malo kakaa, kakao-maslac, puno šećera i mlijeka); * Ganache: mješavina čokolade i vrhnja koja se koristi u pecivima; * Praline čokolada: mješavina lješnjaka i/ili [[badem]]a, šećera i mljevene čokolade, koja se koristi za punjenje čokoladnih slatkiša; * [[Liker]] od kakaa: termin se odnosi na tvrdu kakao-pastu, ali se koristi i za [[alkohol]] na bazi kakaa, koji se može napraviti s [[rum]]om, drugim alkoholnim pićem od [[šećerna trska|šećerne trske]] ili [[votka|votkom]]; * Čokoladna pločica: grickalica, koja se najčešće sastoji od keksa prelivenog čokoladom, u obliku pločice; * Kakao supa: suptilna mješavina prstohvata mljevenog kakaa, obično u zdjeli, a zatim se dodaje [[mineralna voda]]. Ovo piće je bilo vrlo popularno u Engleskoj sredinom 19. stoljeća jer se govorilo da ima [[afrodizijak|afrodizijačko]] djelovanje. Također je bilo uobičajeno da ga neki ljudi u [[Magreb]]u miješaju s [[cvjetovi]]ma [[kanabis]]a, kako bi napravili sve vrste peciva. == Uzgoj i sorte kakao zrna == {{glavni|Kakaovac|Stablo kakaovaca}} [[Slika:Cacao pods - Project Gutenberg eText 16035.jpg|thumb|260px|left|upright=0.7| Mahune kakaovca.]] U 2014, tri glavne regije za proizvodnju bile su [[Gvinejski zaljev]], [[Latinska Amerika]] i [[Južna Azija]].<ref>{{cite web|authors=Kokou Edoh Adabe, E. Lionelle, Ngo-Samnick|title=Production et transformation du cacao|publisher=Ingénieurs sans frontières (Cameroun)|ISF Cameroun et Centre technique de coopération agricole et rurale|collection=PRO-AGRO|place=Wageningen, Pays-Bas|year=2014|pages=44|isbn=978-92-9081-553-2|https://publications.cta.int/media/publications/downloads/1801_PDF.pdf?}}</ref>. Kakao se također uzgaja na [[Madagaskar]]u, od 1881.<ref name="BCM1896">{{cite journal| langue=fr | author= Émile Prudhomme | title= Questions agricoles |chapter= De la culture du cacao aux environs de Tamatave | journal= Bulletin du Comité de Madagascar | number= 8 | pages= 13-16 date= 1896 |https://issuu.com/aaleme/docs/bulcomimad081896/13 | access-date 9 mai 2021-05-09}}</ref>. Postoji nekoliko vrsta stabala kakaovca, čija zrna odabiru proizvođači čokolade zbog njihovih različitih okusnih kvaliteta, ovisno o sorti i mjestu proizvodnje. Dugo vremena, rasprostranjenost je bila ograničena na dvije sorte, Forastero i Criollo (kakao), prema Cheesmanovoj morfogeografskoj analizi iz 1944.{{sfn|Cheesman|1944}}. Dodana je i treća sorta, Trinitario, prirodni hibrid prve dvije, kao i neke posebno cijenjene vrste, poput Nacional (kakao) i Cupuaçu. Autohtono stanovništvo, nakon što je milenijima uočavalo razlike među mnogim stablima kakaa, favoriziralo je svoje omiljene primjerke. Prema ovoj mapii, glavne sorte kakaa sada se uzgajaju u sljedećim područjima: [[Datoteka:Main cacao species - World distribution map - blank.svg| thumb|500px|centre|Područja uzgoja i proizvodnje kakaoa<br>'''Legenda''' :<br> – [[Kreolci]] (zelena)<br> – [[Trinidad i Tobago|Trinitari]] (šatirano [[Centralna Amerika|centralnoameričko]])<br> – Ostali]] Krajem 19. stoljeća, potrošači su iz dijetetskih razloga počeli tražiti proizvode s nižim udjelom šećera. Pojavile su se čokoladne pločice s manje šećera, a samim tim i s visokim udjelom kakaa. Ali na tako visokim razinama, obična zrna kakaa više nisu bila pogodna. Za proizvodnju fine tamne čokolade bila su potrebna visokokvalitetna zrna plemenite sorte, s dobro definiranim porijeklom, i čisti kakao-maslac. === "Criollo" === [[slika:Cabosse de cacao à São Tomé (12).jpg|thumb|upright=0.7| Kakao iz Sao Tomea.]] {{glavni|Criollo (kakao)}} * Porijeklo: [[Amerika|Sjeverna Južna Amerika]], u regiji jezera Maracaibo u sjeverozapadnoj [[Venecuelia|Venezueli]], blizu granice s [[Kolumbija|Kolumbijom]]. * Ovo je prva sorta koju su kultivirali, vjerovatno [[Olmeci]], prije nekih 2.500 ili 3.000 godina. Uzgoj kakaa prenijeli su svojim susjedima, [[Maje|Majama]]. 1522, kada su [[španski konkvistadori]] stigli u [[Meksiko]], otkrili su ovaj kakao s bijelim zrnima. * Plodovi sa šiljastom, bradavičastom mahunom, zelenom ili crvenom, i punomasnom, bijelom jezgrom. * Najnježniji, također daje najfinije i najaromatičnije , slatke i blago gorke. * 1-5% svjetske proizvodnje<ref name=":1"/>. * Uzgaja se prvenstveno u Centralnoj Americi ([[Venecuela]], [[Ekvador]]), u [[Šri Lanka|Šri Lanki]] i [[Indonezija|Indoneziji]]<ref name=":2"/>. Morfogeografska i [[genom]]ska studija iz 2008, koristeći [[mikrosatelit]]sku karakterizaciju [[DNK]] stabla kakaovca, predložila je novu klasifikaciju, uključujući Criollo. {{sfn|Gordon|2008}}. ===''Forastero'' === [[slika:Theobroma cacao - Köhler–s Medizinal-Pflanzen-137.jpg|thumb|upright=0.7|''Theobroma cacao'']] {{glavni|Forastero}} * Porijeklo: [[Amazonija|Amazonski bazen]]. * Kasnije, kada su Španci prodrli u srce Amazonije, otkrili su drugu sortu, s glatkim, žutim [[mahuna]]ma i ravnim, ljubičastim [[sjemenka]]ma. Prvu [[sorta (botanika)|sortu]] (na koju su naišli prilikom iskrcavanja u Meksiku) nazvali su "lokalnom" ili "kreolskom", "criollo" na španskom, kako bi je razlikovali od druge, iz Amazonije, strane sorte za njihovu kulturu, ili "forastero". * Plodovi s "glatkim, žutim mahunama i ravnim, ljubičasto-ljubičastim zrnima." * Najrasprostranjenija i najotpornija sorta, njena zrna imaju gorak okus i kisele note.<ref name=":1"/> *Oko 80% svjetske proizvodnje<ref name=":1">{{cite web|title=The three grand cocoa varieties|url=https://www.barry-callebaut.com/about-us/media/press-kit/history-chocolate/theobroma-cacao-food-gods|site=barry-callebaut.com|access-date=2017-07-21|archive-date=1. 7. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170701201900/https://www.barry-callebaut.com/about-us/media/press-kit/history-chocolate/theobroma-cacao-food-gods|url-status=dead}}.</ref>. * Uglavnom se uzgaja u Africi (75% svjetske proizvodnje forastera dolazi iz [[Centralna Afrika|Centralne Afrike]])<ref name=":2">{{cite web|title=Cocoa/Cocoa beans|url=http://www.tis-gdv.de/tis_e/ware/genuss/kakao/kakao.htm|site=tis-gdv.de|access-date=2017-07-21}}.</ref>), [[Brazil]]a i [[Ekvador]]a<ref name=":1"/>. === ''Nacional'' === {{glavni|Nacional (kakao)}} Dalje na zapad, u velikim šumama [[Andi|Anda]], ljudi su odabrali sortu izvedenu iz Forastera. Mahune su žute, a sjemenke ljubičaste, nešto mesnatije od onih kod Forastera. Međutim, njihova aroma je drugačija, nježnija.<ref>{{cite web|url=http://www.icco.org/questions/varieties.htm|title=What are the varieties of cocoa?|date=21, july, 1998|site=International Cocoa Organization|access-datec=2010-12-26|archiveurl=https://web.archive.org/web/20060218083848/http://www.icco.org/questions/varieties.htm|access-date=2006-02-18}}</ref>Karakteriziraju ga note cvijeća, [[jasmin]]a i cvijeta [[narandža|narandže]]. Ovo je poznata aroma "arriba", koja se nalazi u današnjem Ekvadoru. Ekvadorci, ponosni na ovu sortu kakaa, nazivaju je "nacional" ili "arriba nacional".{{sfn|Ramsey, 2017|p=73}}. ==== Nove podjele sorte ''forastero'' (2008) ==== [[geomorfologija|Morfogeografska]] i [[genom]]ska studija iz 2008, koja je predložila novu klasifikaciju, dijeli forasterose na osam varijanti (ili preciznije, na skupove sa uporedivim [[genski klaster|genskim klasterima]])<ref>{{cite journal | authors = Juan C. Motamayor, Philippe Lachenaud, Jay Wallace da Silva e Mota, Rey Loor, David N. Kuhn, J. Steven Brown,Raymond J. Schnell | title =Geographic and Genetic Population Differentiation of the Amazonian Chocolate Tree (Theobroma cacao L) | journal = PLoS ONE | volume =3 | number =10 | year = 2008 | pages = | url texte =https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0003311 }}</ref>{{sfn|eCacaos|2014}}: {{refbegin|2}} * Amelonado * Contamana (kakao) * Curaray (kakao) * Guiana (kakao) * Iquitos (kakao) * Marañon (kakao) * Nanay (kakao) * Purús. {{refend|2}} [[slika:Cacao Genetic Clusters.png|thumb|upright=1.7|Sorte identifikovane putem morfogeografske i [[genom]]ske analize.]] [[slika:Cacao au Jardin des Plantes et de la Nature de Porto.jpg| thumb|260px|Kakao u [[Vrt biljaka i prirode|Vrtu biljaka i prirode]] u Portu, [[Benin]].]] Ova klasifikacija sastoji se od podjele tipa Forastero na osam [[genetika|genetički]] različitih tipova, uključujući Amelonado, koji je već prethodno identifikovan. Nacional ostaje odvojen,{{sfn|Gordon|2008}}, a studija ostaje otvorena za daljnje podjele. === ''Trinitario'' === {{glavni|Trinitario}} [[Slika:Trinitario Cacao.jpg| thumb|270px| Trinitario]] *Uključuje 10–20% svjetske proizvodnje. * To je hibrid nastao spontanim križanjem sorti Criollo i Forastero. Pojavio se u 18. stoljeću na otoku [[Trinidad]], nakon što je tropski ciklon/uragan gotovo potpuno uništio usjeve Criollo 1727.<ref name=":1"/>. * Kombinuje otpornost kakaovca Forastero sa delikatnim, iako manje intenzivnim, aromama kakaovca Criollo. * Uzgaja se prvenstveno u Meksiku, [[Karibi]]ma, Kolumbiji, Venecueli i dijelovima jugoistočne Azije. Dugo vremena, porijeklo stabala kakaovca ostalo je misterija, jer su izgledala toliko različito čak i unutar iste vrste. Tek su [[genetičko testiranje|genetička istraživanja]] riješila problem i omogućila klasifikaciju različitih sorti. Trinitario je isključen iz morfogeografske i genomske studije iz 2008. (Gordon, 2008) jer ostaje korak u razumijevanju genetičkog [[nasljeđivanje|naslijeđa]] stabala kakaovca (Motomayor et al, 2008). === Ostale sorte === [[Datoteka:Deux cacaos.jpg| thumb|260px| Dvije mahune kakaa u [[Benin]]u.]] Suočene s rizikom globalne nestašice, nove [[klon]]irane [[hibridizacija|hibridne sorte]] se brzo šire, poput Colección Castro Naranjal 51 (CCN-51), koju je 1965. stvorio ekvadorski agronom Homero Castro. Ova sorta je otpornija na epidemije koje pogađaju tradicionalne sorte i produktivnija je. U početku marginalizirana zbog svoje kiselosti i gorčine, CCN-51 je u međuvremenu postigla određeni uspjeh, 1990.<ref>{{cite book|authors=Eduardo Crespo del Campo, Fernando Crespo Andía|title=Cultivo y beneficio del cacao CCN51|publisher=Editorial el Conejo|year=1997|pages total=136|isbn=}}</ref>, Međutim, stručnjaci su 2010-ih procijenili da se [[genetička raznolikost]] i specifični okusi [[ekvador]]skog kakaa gube zbog njihovih većih prinosa. {{sfn|Ramsey, 2017|p=72}}. == Ekonomija kakaoa == U 2017, globalno izvozno tržište kakaa iznosilo je 9,274 milijarde američkih dolara.<ref>{{cite web | name = FAO STAT | title = Cultures et produits animaux | access-date = 2019-08-11 | url = http://www.fao.org/faostat/fr/#data/TP }}.</ref>. Nakon što su dostigle vrhunac 1977, cijene kakaa su pale, a zatim su se srušile tokom 1990-ih. To je bilo zbog ponavljajuće globalne proizvodnje koja je premašivala potrošnju i akumulacije viškova iz prethodnih godina.<ref>[http://unctad.org/infocomm/francais/cacao/prix.htm Unctad]</ref>. U periodu 2013-2014, cijena se kretala između 2580 dolara po toni (oktobar 2013.) i 3100 dolara po toni (juni 2014.)<ref>[[citte web|http://www.icco.org/about-us/international-cocoa-agreements/cat_view/30-related-documents/45-statistics-other-statistics.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160520152951/http://www.icco.org/about-us/international-cocoa-agreements/cat_view/30-related-documents/45-statistics-other-statistics.html |date=20. 5. 2016 }} The Cocoa Market Situation, 2014, ICCO|access-date=2016-05-16}}</ref>. Od globalnog tržišta čokolade vrijednog 100 milijardi dolara, samo šest milijardi dolara ide poljoprivrednicima. Poljoprivrednici odgovorni za berbu kakaa često žive u ekstremnom siromaštvu. [[Gana]] i [[Obala Slonovače]] su 2019. odlučile obustaviti proizvodnju kakaa kako bi postigle manje nepovoljnu raspodjelu bogatstva od proizvođača za Afrikance.<ref>{{cite journal|language=fr|title=Menace sur le chocolat après la suspension des ventes de cacao du Ghana et de la Côte d’Ivoire|journal=Le Monde|date=2019-06-13|url.https://www.lemonde.fr/afrique/article/2019/06/13/menace-sur-le-chocolat-apres-la-suspension-des-ventes-de-cacao-du-ghana-et-de-la-cote-d-ivoire_5475673_3212.html|access-date =2019-06-14|pages=}}</ref>. === Proizvodnja === [[Datoteka:Cultivateurs de cacao.jpg|thumb|Sušenje kakao zrna.]] Proizvodnja kakao zrna u 2017, prema FAOstatu, iznosila je 5,2 miliona tona, uz stalan porast od 2003. nakon stagnacije između 3 i 2,2 miliona tona od 1995. do 2002. Uglavnom ga proizvode mali poljoprivrednici (95%), koji predstavljaju 6,5 miliona proizvođača.<ref>{{cite journal|langue=en|title=Chocolate Farmers Could Benefit from Newly Sequenced Cacao Genome|journal=Science Daily|year=2010 |url texte=http://www.sciencedaily.com/releases/2010/09/100915113512.htm}}</ref>): U Africi, ovi plantažeri predstavljaju najveći dio proizvodnje (90% plantaža je manje od 10 hektara, ali se lateritna tla brzo iscrpljuju obrađivanjem). U Aziji postoje uz velike plantaže, koje dominiraju u [[Brazil]]u. Zemlje u razvoju (poput [[Brazil]]a i [[Malezija|Malezije]]) ili tradicionalni veliki proizvođači ([[Obala Slonovače]], [[Gana]]) postepeno napuštaju ovu kulturu, koja se smatra nedovoljno profitabilnom u poređenju s uzgojem [[kaučukovac|kaučukovca]], koji ga obično istiskuje.<ref>{{cite journal| author=Christelle Guibert| title=Mangez du chocolat, il va coûter le prix du caviar|journal =Ouest-France| date=2010|number=20147| pages=43| access-date=2010-11-27}}</ref>. Dakle, [[paraziti]] i [[bolesti]] uzrokuju gubitke, prema procjeni iz 1999, od približno 30% svjetske proizvodnje.<ref>{{cite web|url=http://www.eufic.org/article/fr/page/FTARCHIVE/artid/avenir-prometteur-cacao/|title=Un avenir prometteur pour le cacao|date=1999|publisher=Conseil européen de l'information sur l'alimentation (EUFIC)|pristupljreno=[[date-|6=16|7=septembre|8=2010|access-date=27. 4. 2026|archive-date=25. 8. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100825201940/http://www.eufic.org/article/fr/page/FTARCHIVE/artid/avenir-prometteur-cacao/|url-status=dead}}|access-date = 2023-10-28}}.</ref> Virus otečenih izdanaka kakapa (CSSV) izgleda je nestao 1950-ih, ali se ponovo pojavio 2003. u Obali Slonovače. Prema podacima [[Svjetska banka| Svjetske banke]], više od polovine uzgajivača kakaa u Obali Slonovače živi ispod granice siromaštva, zarađujući manje od 1,20 dolara dnevno. U [[prosjek]]u, proizvođači kakaa primaju 5% prihoda, osim u okviru sporazuma o poštenoj trgovini koje su certificirale nevladine organizacije kao što su Fair Trade, Rainforest Alliance ili UTZ. [[Ujedinjene nacije]] su zabrinute zbog ove nejednake raspodjele. Nizak nivo prihoda proizvođača je glavni izazov s kojim se suočava ekonomija kakaa. (..) Cijene moraju biti dovoljno isplative za proizvođače, a proizvodnja efikasnija, kako bi im se garantovao pristojan prihod.<ref>[http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=35078&Cr=unctad&Cr1 Konferencija Ujedinjenih nacija o kakau 2010.]</ref> [[citat|Prema Cocoa Barometru iz 2015, većina velikih proizvođača čokolade, sa izuzetkom Mondelēza i Nestléa, obavezala se da će koristiti 100% održivi ili certificirani kakao do 2020. Najveći od njih su Mars, Hershey, Lindt & Sprüngli i Ferrero..}}<ref>[[en}} [[pdf}}[http://www.cocoabarometer.org/Home.html Cocoa Barometer 2015] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160526161712/http://www.cocoabarometer.org/Home.html |date=26. 5. 2016 }} cocoabarometer.org, access-date decembra 2016.</ref>. Inicijative poput CocoaAction, koju je 2014. pokrenula Svjetska fondacija za kakao, imaju za cilj obuku novih uzgajivača kakapa, promociju pristupa gnojivima, upotrebu produktivnijih sorti i borbu protiv dječjeg rada u uzgoju kakaa.<ref>{{Cite web |url=http://worldcocoafoundation.org/about-wcf/cocoaaction/ |title=CocoaAction |access-date=27. 4. 2026 |archive-date=28. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150928204646/http://worldcocoafoundation.org/about-wcf/cocoaaction/ |url-status=dead }}</ref>Međutim, prema istraživanju sektora kakoa u Obali Slonovače koje je 2019. sprovelo Univerzitet u Čikagu, skoro 800.000 djece i dalje radi u industriji kakaa. <ref name="nawa">{{cite web|url=https://www.lemonde.fr/afrique/article/2021/05/12/en-cote-d-ivoire-la-difficile-lutte-contre-le-travail-des-enfants-dans-le-cacao_6079965_3212.html|title=En Côte d’Ivoire, la difficile lutte contre le travail des enfants dans le cacao|date=2021|publisher=AFP et Le Monde}}.</ref>, a neke od njihovih praksi čak podsjećaju na [[dječje ropstvo]].<ref name="nawa"/>. Druge nedavne akcije su se dogodile u Obali Slonovače, poput Operacije Nawa 2 u maju 2021. Njen cilj je pronaći djecu koja se iskorištavaju u proizvodnji kakaa i upisati ih u školu. [[Klimatske promjene]] počinju uticati na proizvodnju kakaa u zapadnoj Africi, posebno zbog neredovnih [[padavina]].<ref name=monde>[[site journal |languagee=fr |title=La chute du cours du cacao a un lien direct avec la pauvreté qui sévit en Afrique de l’Ouest|journal=Le Monde |date=2019-11-01 |https://www.lemonde.fr/afrique/article/2019/11/01/la-chute-du-cours-du-cacao-a-un-lien-direct-avec-la-pauvrete-qui-sevit-en-afrique-de-l-ouest_6017689_3212.html |access-date=2019-11-02}}</ref>. == Proizvođači == Glavni proizvođači kakao zrna u 2017. bili su: * u Africi: [[Obala Slonovače]] 39% (rast), [[Gana]] 17% (dvostruka tonaža od 2002.), [[Nigerija]] 6,3% (opada), [[Kamerun]] 5% (snažan rast od 2002.). * u Jugoistočnoj Aziji: [[Indonezija]] 13% * u Latinskoj Americi: [[Brazil]] 4,5%, [[Ekvador]] 3,9%, [[Peru]] 2,3% Između 2013. i 2017, proizvodnja kakao zrna u Obali Slonovače porasla je za 40%, što je zemlju postavilo daleko ispred sa 39% globalne proizvodnje. U 2017, 89% globalne proizvodnje (5,2 miliona tona) dolazilo je iz sedam najvećih zemalja proizvođača. Četiri glavna afrička proizvođača (Obala Slonovače, Gana, Nigerija i Kamerun) činili su 68% globalne proizvodnje. [[Latinska Amerika]], područje porijekla kakaa, bila je sljedeća. [[Azija]] bilježi pad proizvodnje. Uz ove glavne zemlje proizvođače, postoje i zemlje porijekla biljke ([[Venecuela]], [[Trinidad i Tobago]], [[Ekvador]] i [[Tanzanija]]) čija je proizvodnja mala, ali poznata po kvalitetu i delikatnim aromama. Visoko cijenjeni od strane poznavalaca, ovi proizvodi su doživjeli preporod od sredine 1990-ih. Nadalje, neke zemlje su se specijalizirale za organski kakao, kao što je [[Dominikanska Republika]], koja proizvodi 60% svjetskog organskog kakaa, Meksika i Bolivije. [[Brazil]] je značajno opao zbog rastućih troškova rada i razornih posljedica bolesti vještičje metle, čije je iskorjenjivanje radno intenzivno. Prema FAOSTAT-u, glavne zemlje proizvođači u 2013. i 2017.<ref>[[citr web web|title=FAOSTAT|url=http://faostat3.fao.org/browse/Q/QC/F|site=faostat3.fao.org|consulté le=2016-11-27}}.</ref><ref name=fao>{{cite web |title=FAOSTAT|url=http://www.fao.org/faostat/fr/#data/QC|site=fao.org|access-date=2019-04-19}}.</ref> zrna kakaivca, kao šio su: {| | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=6 | Glavne zemlje proizvođači kakao zrna (tržišni kakao)<br>prema FAOSTAT-u<ref name=fao/> |--- ! !Država !Proizvodnja (tona)<br>2013. !% Svjetske<br> 2013 !Proizvodnja<br> 2017 ! % Svjetske<br>2017 |- |1 |[[Obala Slonovače]] |1.449.000 |31,6% |2.034.000 |39% |- |2 | [[Gana]] |835.500 |18,2% |883.652 | 17% |- |3 | [[Indonezija]] |777.500 |17% |659.776 |13% |- |4 | [[Nigerija]] |367.000 |8% |328.263 |6,3% |- |5 | [[Kamerun]] |275.000 |6% |295.028 |5% |- |6 | [[Brazil]] |295.028 |5,6% |235.809 |4,5% |- |7 | [[Ekvador]] |128.400 |2,8% |205.955 |3,9% |- |8 | [[Meksiko]] |82.000 |1,8% |27.287 |0,5% |- |9 | [[Peru]] |71.200 |1,5% |121.825 |2,3% |- |10 | [[Dominikanska Republika]] |68.000 |1,5% |86.599 |1,6% |- ! colspan="2" |Ukupno u svijetu !4.586.000 !100% ! 5.201.108 ! 100% |} | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=3 | Zrna kakoa |--- |- !Država !Proizvodnja<ref>[https://lechocolatierivoirien.com/blogs/musee-du-cacao/top-10-des-pays-producteurs-de-cacao ''10 zemalja proizvođača kakoa''], 2. oktobar 2024.</ref><br> 2024.<br><small>hiljade t</small> |- |1 |[[Obala Slonovače]] | align="right" | 1.800 |- |2 | [[Gana]] | align="right" | 501 |- | 3 | [[Ekvador]] | align="right" | 430 |- | 4 | [[Nigerija]] | align="right" | 315 |- | 5 | [[Kamerun]] | align="right" | 300 |- | 6 | [[Brazil]] | align="right" | 220 |- | 7 | [[Indonezija]] | align="right" | 160 |- | 8 | [[Peru]] | align="right" | 150 |- | 9 | [[Dominikanska Republika]] | | align="right" | 70 |- | 10 | [[Papua Nova Gvineja]] | | align="right" | 45 |- ! colspan="2" | Ukupno za svijet ! | align="right" | 4.449 |} |} {| | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=6 | Glavne zemlje proizvođači kakao zrna (tržišni kakao)<br>prema FAOSTAT-u<ref name=fao/> |--- ! !Država !Proizvodnja (tona)<br> 2013. !% Svjetske<br> 2013. !Proizvodnja<br> 2017. ! % Svjetske<br>2017. |- |1 |[[Obala Slonovače]] |1.449.000 |31,6% |2.034.000 |39% |- |2 | [[Gana]] |835.500 |18,2% |883.652 | 17% |- |3 | [[Indonezija]] |777.500 |17% |659.776 |13% |- |4 | [[Nigerija]] |367.000 |8% |328.263 |6,3% |- |5 | [[Kamerun]] |275.000 |6% |295.028 |5% |- |6 | [[Brazil]] |295.028 |5,6% |235.809 |4,5% |- |7 | [[Ekvador]] |128.400 |2,8% |205.955 |3,9% |- |8 | [[Meksiko]] |82.000 |1,8% |27.287 |0,5% |- |9 | [[Peru]] |71.200 |1,5% |121.825 |2,3% |- |10 | [[Dominikanska Republika]] |68.000 |1,5% |86.599 |1,6% |- ! colspan="2" |Ukupno u svijetu !4.586.000 t !100% ! 5.201.108 ! 100% |} | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=3 | Zrna kakaa |--- |- ! !Država !Proizvodnja (tona)<ref>Čokoladioničar iz Obale Slonovače, [https://lechocolatierivoirien.com/blogs/musee-du-cacao/top-10-des-pays-producteurs-de-cacao ''10 zemalja proizvođača kakoa''], 2. oktobar 2024.</ref><br> 2024<br><small>hiljade t</small> |- |1 |[[Obala Slonovače]] | align="right" | 1.800 |- |2 | [[Gana]] | align="right" | 501 |- | 3 | [[Ekvador]] | align="right" | 430 |- | 4 | [[Nigerija]] | align="right" | 315 |- | 5 | [[Kamerun]] | align="right" | 300 |- | 6 | [[Brazil]] | align="right" | 220 |- | 7 | [[Indonezija]] | align="right" | 160 |- | 8 | [[Peru]] | align="right" | 150 |- | 9 | [[Dominikanska Republika]] | align="right" | 70 |- | 10 | [[Papua Nova Gvineja]] | align="right" | 45 |- ! colspan="2" |Ukupno u svijetu ! align="right" | 4.449 |} |} Suočene s vrlo nestabilnim tržištem i kako bi zaštitile svoje interese, glavne zemlje proizvođačice i pridružene industrije udružile su se u međuvladinu organizaciju za saradnju i lobiranje: COPAL (Savez zemalja proizvođača kakapoa). Ovu organizaciju su u januaru 1962. osnovale vlade pet glavnih zemalja proizvođača kakaa, koje su se tim povodom sastale u [[Abidžan]]u, [[Obala Slonovače]]. Osnivači su bili [[Gana]], [[Nigerija]], [[Brazil]], [[Obala Slonovače]] i [[Kamerun]], a kasnije im se pridružilo još pet zemalja: [[Dominikanska Republika]], [[Gabon]], [[Malezija]], [[Sao Tome i Principe]] i [[Togo]]. Ove zemlje proizvode približno 75% svjetske proizvodnje kakaa.<ref>{{cite web|lang=en|url=http://www.copal-cpa.org/|title=Présentation de la COPAL : Cocoa Producing Countries Alliance|access-date=2014-09-07}}.</ref>. COPAL se upravlja "Abidžanskom poveljom". Njegovo sjedište je u [[Lagos]]u, [[Nigerija]]. <gallery widths="330" heights="220" mode="packed" natpis="Razvoj globalne proizvodnje kakaa između 1961. i 2023." ([[FAO]])"> Cocoa-beans-production-by-region.png| Širom svijeta, ovisno o regiji Cocoa-bean-production-Asia.png| U Aziji i [[Okeanija|Okeaniji]] Cocoa-bean-production-America.png|[[Amruka]] Cocoa-bean-production-Africa.png|[[Afrika]] Cocoa-bean-production-map-2023.png| Situacija u 2023. </gallery> === Izvoz, uvoz i prerada === Prema [[FAOSTAT]]-u, glavne zemlje izvoznice kakao zrna su <ref name=fao2>{{cite web | name = FAOSTAT | title = Cultures et produits animaux | access-date = 2019-09-11 | url = http://www.fao.org/faostat/fr/#data/TP }}.</ref>. {| class="wikitable alternance center" ! colspan=2| Zemlje izvoznice kakao zrna<br>u 1000 američkih dolara, prema FAOSTAT<ref name=fao/> |--- !Država !Izvoz (tona)<br> 2017 |-- | [[Obala Slonovače]] || align="right" |3,505.214 |-- | [[Gana]] || align="right" |1,642.052 |--- | [[Nigerija]] || align="right" | 598.189 |-- | [[Ekvador]] || align="right" | 589.750 |-- | Svijet || align="right" |9,274.435 |} U 2017, izvoz zrna kakaa iznosio je 3,89 miliona tona od proizvedenih 5,20 miliona tona (FAOstat<ref name=fao2/>). U periodu 2008/09, izvoz kakao zrna iznosio je 2,3 miliona tona (od proizvedenih 3,5 miliona tona). <ref name="ICCOreport2009">[http://www.icco.org/pdf/An_report/AnnualReport20082009.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101122112139/http://www.icco.org/pdf/An_report/AnnualReport20082009.pdf |date=22. 11. 2010 }} ICCO Report 2009 - production [[p.|15}} et [[p.|35}}</ref>). Na ovaj način se udio izvoza u globalnoj proizvodnji povećao sa 65% na 75%. Glavni izvoznici kakoa su isti kao i proizvođači, s izuzetkom Brazila i Malezije, koji značajan dio prerađuju lokalno. Zahvaljujući lokalnim pogonima, [[Nizozemska]], [[Njemačka]] i [[Belgija]] su glavni dobavljači. {| class="wikitable alternance center" ! colspan=2| Zemlje uvoznice kakao zrna<br>u 1.000 američkih dolara, prema FAOSTAT-u<ref name=fao/> |- !Izvoz (tona) !Zemlja<br> 2017 |- | [[Nizozemska]] || align="right" |2,478.584 |- | [[Sjedinjene Američke Države]] || align="right" |1,218.220 |- | [[Njemačka]] || align="right" |11,82.357 |- | [[Belgija]] || align="right" |806.660 |- | [[Malezija]] || align="right" |694.204 |- | [[Indonezija]] || align="right" |467.073 |- | [[Francuska]] || align="right" |396.785 |- | Svijet || align="right" |9,274.435 |} Glavni uvoznici kakao zrna su industrijalizirane zemlje Sjevera, koje čine više od 80% potrošnje proizvoda od kakao zrna.<ref name="import">[http://econegociosagricolas.com/ena/files/Assessment_of_the_Movements_of_Global_Supply_and_Demand_2006.pdf Consommation de chocolat et cacao par pays ([[p.|14-18}}) ]</ref>. Transakcije (najčešće u obliku fermentiranih i sušenih zrna) prvenstveno se odvijaju iz južnih zemalja u sjeverne zemlje ([[Evropa]], [[SAD|Sjedinjene Američke Države]] i [[Japan]], gdje se odvija većina prerade). Postoje dva tržišta za kupovinu kakaa: Londonska berza i Njujorška berza. Sektor kakapa globalno nadgleda ICCO (Međunarodna organizacija za kakao), a relevantni dokument je "Međunarodni sporazum o kakau iz 2001.". Ovaj sporazum se redovno obnavlja.<ref>{{Cite web |url=http://www.cgeci.org/cgeci/index.php?option=com_content&view=article&id=542:cacao-le-7e-accord-a-ete-singe-a-geneve&catid=54 |title=7. international sur le cacao (2010) |access-date=27. 4. 2026 |archive-date=27. 4. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140427024944/http://www.cgeci.org/cgeci/index.php?option=com_content&view=article&id=542:cacao-le-7e-accord-a-ete-singe-a-geneve&catid=54 |url-status=dead }}</ref>; la dernière fois en juin 2010</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.icco.org/pdf/agree10french.pdf |title=ICCO accord 2010 - exportation &#91;&#91;p.{{!}}32}} |access-date=27. 4. 2026 |archive-date=6. 1. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120106163338/http://www.icco.org/pdf/agree10french.pdf |url-status=dead }}</ref>. Nizozemska (26,7%), Sjedinjene Američke Države (13,1%), Njemačka (12,7%), Belgija (8,6%), Malezija (7%), Indonezija (5%) i Francuska (3,2%) su najveći uvoznici kakao zrna. Prerađivači kakaa su velike kompanije koje kupuju zrna, prže ih, ljušte i prerađuju ih u proizvodnju kakao-mase. Do 2013. ovim sektorom industrije dominirale su četiri multinacionalne kompanije koje su prerađivale 45% proizvedenih zrna. Od tada su se prerađivači još više konsolidovali: belgijsko-švicarska kompanija Barry Callebaut preuzela je Petra Foods, gurajući je na vrh tržišta prerađivača kakaa. Sjevernoamerička kompanija Cargill finalizirala je akviziciju ADM-ove divizije za kakao 2015. Zajedno, Cargill i Barry Callebaut prerađuju gotovo 60% proizvedenih zrna kakaa. Kao što Michel Barel primjećuje.<ref name=barel/> Pojava ovih industrijskih giganata ilustruje ogromnu neravnotežu moći između miliona malih proizvođača, koji posjeduju samo nekoliko hektara, i multinacionalnih kompanija koje kupuju hiljade tona kakoa. Godine 1988, Nestlé je preuzeo Rowntree Mackintosh i postao najveći svjetski proizvođač čokolade i čokoladnih slatkiša.<ref>[http://recherche.prodimarques.com/leader-chocolat-groupe-production-cacao.html Prodimarques - Nestlé]</ref> Tokom sezone 2022–2023, sektor je proizveo otprilike 116.000 tona manje nego što su kupci očekivali, što je povećalo cijenu kakaa.<ref>{{cite web|url=https://www.rfi.fr/fr/podcasts/chronique-des-mati%C3%A8res-premi%C3%A8res/20230905-hausse-continue-des-prix-du-cacao-depuis-plusieurs-mois|title= Continuous rise in cocoa prices for several months now|date=6. September 2023|publisher=Radio France Internationale|author=Marie-Pierre Olphand}}</ref> == Svojstva kakaa == Ova svojstva su povezana sa sastavom kakaa, posebno njegovim masnim sastojcima komponenta, kakao-maslac. Neka od ovih svojstava izgledaju korisna za zdravlje, dok druga nisu. == Sastojci == {{glavni|Sastav kakao-praha}} {{glavni|Zdravstveni efekti čokolade}} Nutritivna vrijednost na 100 g (3,5 oz) {| class = "wikitable " |- | style="text-align:center;"| '''[[Nutrijent|Sastojak]]''' | style="text-align:center;"|Grama/100 g (3,5 oz) |- | [[Energija]]||954 kJ (228 kcal) |- |[[Voda]] ||3,00 g |- |[[Kofein]]||230 mg |- | [[Teobromin]]||2060 mg |- | [[Masti]]|| 13,70 |- | [[Ugljikohidrati]]|| 57,90, od kojih vlakna cca. 33 g |- | [[Proteini]] ||19,60 128 mg |- |[Minerali]] i [[vitamini]] (%DV†) |- | [[Kalcij]]|| 10 |- |[[Željezo]] ||77% – 13,86 mg |- | [[Magnezij]]|| 119% 499 mg |- | [[Mangan]] || 167% 3,837 mg |- |[[ Fosfor]] || 59% 734 mg |- | [[ Kalij]] || 51% 1524 mg | [[Kalcij]]|| 10 |- |[[Željezo]] ||77% – 13,86 mg |- | [[Magnezij]]|| 119% 499 mg |- | [[Mangan]] || 167% 3,837 mg |- |[[Natrij]] || 1% 21 mg |- | [[Cink]] || 62% 6,81 mg |- |'''[[Vitamini]]''' |- | [[Vitamin C]], <br>ukupna askorbinska kiselina|| 0 |- |[[Tiamin]] || 0,078 |- | [[Riboflavin]] || 0,241 |- |[[Niacin]] || 2,18 |- |[[Pantotenska kiselina]] || 0,254 |- |[[Vitamin B-6]] || 0,118 |- | [[Folat]], ukupno || 32 µg |- | [[Folna kiselina]] || 0 µg |- | [[ Folat ]], [[hrana]] || 32 µg | [[Folat]], DFE || 32 µg |- | [[ Holin]], ukupno || 12 | [[ Vitamin B-12]] || 0 |- | [[ Vitamin B-12]], dodati|| 0 µg | [[ Vitamin A]], RAE || 0 µg |- | [[ Retinol]] || 0 µg | [[ Karoten]], beta|| 0 |- | [[ Karoten]], alfa || 0 |- | [[Kriptoksantin ]], beta|| 0 |- |[[Vitamin A]], IU ||0 IU |- | [[Likopen]] || 0 µg |- |[[Lutein[[ + [[zeaksantin]] || 38 µg |- | [[ Vitamin E]] (alfa-[[tokoferol]]) || 0,1 |- | [[ Vitamin E]], dodani ||0 |- | [[Vitamin D]] (D2 + D3), [[IU]] || 0 | [[Vitamin D]] (D2 + D3) ||0 µg |- | [[Vitamin K]] (filokinon) ||2 |- |} itamin C, total ascorbic acid 0 mg Thiamin 0.078 mg Riboflavin 0.241 mg Niacin 2.18 mg Pantothenic acid 0.254 mg Vitamin B-6 0.118 mg Folate, total 32 µg Folic acid 0 µg Folate, food 32 µg Folate, DFE 32 µg Choline, total 12 mg Vitamin B-12 0 µg Vitamin B-12, added 0 µg Vitamin A, RAE 0 µg Retinol 0 µg Carotene, beta 0 µg Carotene, alpha 0 µg Cryptoxanthin, beta 0 µg Vitamin A, IU 0 IU Lycopene 0 µg Lutein + zeaxanthin 38 µg Vitamin E (alpha-tocopherol) 0.1 mg Vitamin E, added 0 mg Vitamin D (D2 + D3), International Units 0 IU Vitamin D (D2 + D3) 0 µg Vitamin K (phylloquinone) 2 |Izvor:USDA Database <ref>[https://fdc.nal.usda.gov/food-details/169593/nutrients</ref> === Pozitivni aspekti === * Kakao-maslac sadrži vitamin E, koji ima [[antioksidans|antioksidativna]] djelovanja. * Zrna prirodno sadrže značajne količine [[polifenol]]a, antioksidacijskih molekula, koje se suprotstavljaju oksidirajućim supstancama koje su štetne za ćelije, uključujući [[slobodni radikali| slobodne radikale]]: zagađivače, zračenje (sunce), [[alkohol]], [[duhan]]ski dim itd. Među antioksidansima su [[ferulna kiselina]], koja kakau daje slatku aromu, i [[flavonoid]]i ([[katehin]] i [[epikatehin]]), dva snažna [[antioksidans]]a poznata po tome što pomažu u borbi protiv [[starenje| starenja]] [[koža|kože]], uzrokovanog vanjskim agresorima. * Kakao-maslac također može nahraniti kožu ([[usne]]) i stimulirati sintezu [[kolagen]]a, vraćajući elastičnost i tonus koži; * [[Metilksantin]]i su zakođer prisutni u kakau. Pripadaju istoj porodici [[alkaloid]]a kao i oni koji se nalaze u [[kahva|kahvi]] i [[čaj]]u: [[kofein]], [[teofilin]] i [[teobromin]]. Teobromin je prisutan u koncentraciji od 1,5 do 3% u zrnu kakoa.<ref name="merck">{{cite book|title=The Merck index, 13 edition|year=2001|publisher=Merck|isbn=0-911910-13-1}}</ref>. U malim količinama ima prepoznatljiv lipolitski učinak, a u manjoj mjeri antitusičko, vazodilatacijsko, diuretičko, bronhodilatacijsko i stimulativno djelovanje. Ovaj posljednji učinak mogao bi se pripisati i maloj količini kofeina, koju kakao također sadrži. [[Anandamid]] je supstanca koja djeluje na iste receptore kao i [[kanabis]]. Prisutan je u vrlo malim količinama. Diskutabilno je da li može proizvesti [[uforija|euforijske]] i [[sedativ]]ne učinke za koje je odgovoran pri većim [[koncentracija]]ma. Redovna konzumacija kakoa može [[hipotenzija|sniziti]] [[krvni pritisak]] i kardiovaskularnu [[smrtnost]] kod starijih osoba. |jour<ref>Buijsse B, Feskens EJ, Kok FJ, Kromhout D, [http://archinte.ama-assn.org/cgi/content/full/166/4/411 ''Cocoa intake, blood pressure, and cardiovascular mortality: the Zutphen Elderly Study''], Arch Intern Med, 2006;166:411–417</ref> i kod pacijenata koji su imali [[infarkt miokarda]]<ref>{{cite journal|authors= Janszky I, Mukamal KJ, Ljung R et Als|year=2009|title=''Chocolate consumption and mortality following a first acute myocardial infarction: the Stockholm Heart Epidemiology Program''| [http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1365-2796.2009.02088.x/abstract|journal= J Intern Med|number=266|pages=48–257</ref>. Međutim, ovi podaci se zasnivaju isključivo na opservacijskim, a ne intervencijskim studijama. Studija koju je proveo Univerzitet Sjeverne Karoline iz novembra 2020. sugerira da specifični poli[[fenol]]i (flavan-3-oli i [[proantocijanidin]]i) koji se nalaze u [[grožđe|grožđu]] muskadin (''Vitis rotundifolia''), zelenom čaju, kakau i tamnoj čokoladi mogu uticati na sposobnost virusa SARS-CoV-2 da se veže za ljudske ćelije, čime se smanjuje stopa [[infekcija]] i prenosa virusa koji uzrokuje [[COVID-19]].<ref>{{cite journal |autor1=Yue Zhu |author2=De-Yu Xie |title=Docking Characterization and in vitro Inhibitory Activity of Flavan-3-ols and Dimeric Proanthocyanidins Against the Main Protease Activity of SARS-Cov-2 |journal=Frontiers – Frontiers in Plant Science |date=2020 |https://www.frontiersin.org/articles/10.3389/fpls.2020.601316/full |doi=10.3389/fpls.2020.601316 |access-date=2021-01-04}}</ref>. === Negativni aspekti === Kod nekih [[životinja]], poput [[pas]]a, kakao je snažan [[toksin]]; 200 grama može biti dovoljno da ubije malog psa.<ref>{{cite web|title=Pourquoi ne pas donner de chocolat au chien|url=http://www.animalerieenligne.fr/blog/pourquoi-ne-pas-donner-de-chocolat-au-chien|site=animalerieenligne.fr|date=2016|access-date=2016-05-28}}</ref> Simptomi trovanja čokoladom kod pasa uključuju: iritabilni želudac, [[povraćanje]], abnormalno slinjenje, [[umor]] i gubitak [[svijest]]i. Kod pasa i mnogih drugih životinja, može uzrokovati trovanje [[teobromin]]om. <ref>{{cite web| title= Chocolate poisoning in dogs| url=https://www.wanimo.com/veterinaire/urgences-du-chien/intoxication-par-le-chocolat-chez-le-chien.html | site=WanimoVéto |access-date=2024-08-18}}</ref> Za neke [[botanika|botanićčare]], postoji daleko od potpunog konsenzusa o prehrambenim ili medicinskim prednostima kakoa: * Čisti kakao je vrlo gorak i zbog toga se dodaju šećer i masti da bi se zasladio. Ovo može biti štetno za kardiovaskularni sistem i doprinijeti [[gojaznost]]i jer čokolada ima visok sadržaj [[kalorija]] (500 kcal na 100 g), dok druga pića s visokim sadržajem zaštitnih polifenola sadrže vrlo malo (naprimjer, zeleni čaj); * [[Bioraspoloživost]] flavonoida je varijabilna i ovisi o djelovanju crijevne flore; kakao-maslac je prilično neprobavljiv zbog visokog sadržaja [[stearinska kiselina|stearinske]] i [[masne kiseline|masnih kiselina]]. == Uticaj na okolinu == === Evropska uredba o zabrani proizvoda povezanih s deforestacijom === [[glavni|Uvezena deforestacija}} Evropska uredba o zabrani proizvoda povezanih s deforestacijom usvojena je od strane Evropskog parlamenta u srijedu, 19. aprila 2023. * kakao u [[zrna kakaovca|zrnima kakaovca]] i komadići zrna, sirovi ili prženi; * [[kakao-pasta]]; * [[kakao-maslac|maslac]], [[kakao-mast|mast]] i [[kakao-ulje]]; * kakao-prah; * [[čokolada]] i drugi prehrambeni proizvodi koji sadrže kakao. == Olovo i trovanje olovom == Uočeno je da kakao i čokoladni proizvodi gotovo uvijek sadrže relativno visoke nivoe [[olovo|olova]], nivoe koji se ne mogu objasniti sadržajem olova u zrnima (koji je prirodno nizak). Proučavan je [[izotop]]ski sastav olova u zrnima i u čokoladi ili gotovim čokoladnim proizvodima. Otkriva nekoliko izvora kontaminacije industrijskog i ekološkog porijekla, čije precizno porijeklo još nije bilo identifikovano početkom 2000-ih.<ref>COPAL (2004), cité par Rankin & al (voir bibliographie du présent article) Cocoa Producers' Alliance Homepage. Lagos, Nigeria:Cocoa Producers' Alliance. consulté le 26 janvier 2005 http://www. copal-cpa.org/index.html</ref><ref>COPAL (2004). '''[[lang|en|title=Proposed Methodology to Determine Source and Level of Lead Contamination in Cocoa}}'''. Lagos, Nigeria: Cocoa Producers' Alliance. consulté à l'URL http://www.copal-cpa{{Mrtav link}}. org/lead.html January 26, 2005 by Rankin et al. (see bibliography of this article)</ref>. [[Izotop]]ski sastav olova u kakau iz Nigerije ukazuje na to da bi olovni benzin mogao biti odgovoran za barem dio kontaminacije proizvoda od kakaa, pri čemu se kontaminacija javlja nakon berbe i povećava tokom procesa proizvodnje, tokom transporta zrna i/ili proizvodnje kakaa i čokoladnih proizvoda od njega. Poznato je da rezani [[plod]]ovi kakaovca i njegova zrna imaju tendenciju da apsorbuju olovo iz okoline; otpad ljuski ploda čak je eksperimentalno uspješno korišten za dekontaminaciju otpadnih voda ili tla kontaminiranog olovom.<ref>Meunier N, Haberman M, Blais J.F & Tuagi R.D (2003), ''Récupération du plomb extrait de sol contaminé par adsorption sur des colonnes d’écailles de cacao Recovery of Lead Extracted from Contaminated Soil Using Adsorption Columns Filled with Cocoa Shells''. Water quality research journal of Canada, 703</ref>, uključujući i kisele rastvore koji se na taj način mogu regenerirati <ref>Meunier, N, Haberman, M, Blais, J. F, & Tyagi, R. D. (2003). ''Utilisation et regénération des écailles de cacao pour la récupération du plomb dans les solutions acides''. Journal of Environmental Engineering and Science, 2(1), 9-16 ([http://www.nrcresearchpress.com/doi/pdf/10.1139/s03-003 résumé]).</ref>Međutim, olovni [[benzin]] se i dalje koristio u mnogim zemljama proizvođačima kakao zrna (uključujući i Afriku) 2014. U bogatim zemljama gdje je [[olovni benzin]] zabranjen već nekoliko decenija, broj i težina slučajeva [[trovanje olovom|trovanja olovom]] su se smanjili, ali ne na zadovoljavajući nivo, a [[čokolada]] je postala hrana najbogatija olovom. Na kraju, djeca (osjetljiva na trovanje olovom), odrasli osjetljivi na olovo, te osobe sa [[sindrom iritabilnih crijeva|iritabilnim ili tromim crijevima]], one sa krhkim ili odsutnim [[žučna kesa|žučnom kesom]] i one koje imaju prekomjernu težinu trebaju biti oprezne s kakaom ili čokoladom.<ref>[[Web link |language=fr|title= COCOA CHOCOLATE |url=https://www.phytomania.com/plantes -medicinales/cacao-chocolat/ |site=Phytomania |access-date=2024-08-18}}</ref>. === Toksični industrijski proizvodi === Neki industrijski proizvodi na bazi kakaa sadrže [[teški metali|teške metale]] poput [[kadmij]]a ([[kancerogen]]a) i [[arsen]]a. ==Također pogledajte== * [[Kakaovac]] * [[Čokolada]] * [[Začini]] * [[Historija uzgoja kakaa]] * [[Fabrika čokolade]] * [[Zrno kakaa]] == Reference == {{Refspisak}} ==Dopunski izvori == * Kokou Edoh Adabe et E. Lionelle Ngo-Samnick, [https://cgspace.cgiar.org/bitstream/handle/10568/76733/1801_PDF.pdf?sequence=1&isAllowed=y ''Production et transformation du cacao''], collection PRO-AGRO, [[Ingénieurs sans frontières|ISF]]-Cameroun et [[Centre technique de coopération agricole et rurale|CTA]], Wageningen, Pays-Bas, 2014, 44 p. téléchargeable. * {{Article|langue=en|prénom=EE|nom1=Cheesman|titre=Notes on the nomenclature, classification and possible relationships of cocoa populations|année=1944|périodique=Tropical Agriculture|volume=21|pages=144-159}} {{plume}} *{{Work | author1=Michel Barel | title=From Cocoa to Chocolate | subtitle=The Epic of a Delicacy | publisher=Éditions QUAE GIE | year=2016, new edition | ISBN= }} * Jumelle, Henri. ''The Cocoa Tree: Its Cultivation and Exploitation in All Producing Countries'' 1900 [http://www.manioc.org/patrimon/FRA11113 read online] * {{article|language=en|author1=Lee, C. K.|name1=Lee| author2=Low, K. S.|name2=Low|year=1985| title=Determination of Cadmium, Lead, Copper and Arsenic in Raw Cocoa, Semifinished and Finished Chocolate Products| read online=http://psasir.upm.edu.my/2305/1/Determination_of_Cadmium,_Lead,_Copper_and_Arsenic_in.pdf| journal=Pertanika| volume=8| issue=2| pages=243-248| publisher=[[Universiti Putra Malaysia]]}} * {{Article|language=en|first name1=Juan C.|last name1=Motomayor|first name2=Philippe|last name2=Lachenaud|first name3=Jay|last name3=Wallace da Silva e Mote|first name4=Rey|last name4=Loor|first name5=David N.|last name5=Kuhn|first name6=J. Steven|last name 6=Brown|first name 7=Raymond J.|last name 7=Schell|title=Geographic and Genetic Population Differentiation of the Amazonian Chocolate Tree (Theobroma cacao L)|doi=10.1371/journal.pone.0003311 |month=10|year=2008|periodical=PLoS ONE|volume=3|issue=11|read online=http://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0003311|periodical link=PLOS ONE|id=Motomayor2008}} {{pen}} * Rankin CW, Nriagu JO, Aggarwal JK, Arowolo TA, Adebayo K, Flegal AR. (2005) ''http://www.doctorjackson.org/pdf/lead_poisoning.pdf Lead contamination in cocoa and cocoa products: isotopic evidence of global contamination]''. 'Environmental Health Perspectives' Oct; 113(10):1344-8. * {{Book|language=fr|original language=en|first name1=Dom|last name1=Ramsey|original title=Chocolate|title=Passion for Chocolate|subtitle=From Bean to Bar|translator=Martine and Dominique Lizambard|publisher=[[Dorling Kindersley]]|year=2017|total pages=224|isbn=978-2-8104-2119-0|id=Ramsey, 2017|label=Ramsey, 2017|pen=yes}} * {{Book|author1=Samy Manga|title=Chocolaté|subtitle=The Bitter Taste of Cocoa Cultivation|publisher=écosociété|year=2023|total pages=136|isbn=9782897198664}} ===Radioemisija === *https://www.franceinter.fr/emissions/sur-les-epaules-de-darwin/sur-les-epaules-de-darwin-14-decembre-2019 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220408182328/https://www.franceinter.fr/emissions/sur-les-epaules-de-darwin/sur-les-epaules-de-darwin-14-decembre-2019 |date=8. 4. 2022 }} === Vanjski linkovi=== {{Commonscat|Cacao}} * [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/plan.htm Informations de marché sur le site de la Conférence des Nations Unies pour le commerce et le développement] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113032636/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/plan.htm |date=13. 1. 2010 }} : [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/descript.htm description] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100119004439/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/descript.htm |date=19. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/culture.htm culture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113223600/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/culture.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/qualite.htm qualité] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113200955/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/qualite.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/utilisat.htm secteurs d'utilisation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113233417/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/utilisat.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/marche.htm marché], [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/filiere.htm filière] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100115232113/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/filiere.htm |date=15. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/societes.htm sociétés] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100114131822/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/societes.htm |date=14. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/technologie.htm techniques] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100112220439/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/technologie.htm |date=12. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/prix.htm prix] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113225954/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/prix.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/ecopol.htm politiques économiques] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100114002026/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/ecopol.htm |date=14. 1. 2010 }} * {{cite web|language=fr|nom=eCacaos|title=En finir (enfin) avec l’approximation Forastero, Criollo et Trinidario ?|year=2014|url=http://ecacaos.com/en-finir-enfin-avec-lapproximation-forastero-criollo-et-trinidario/|site=ecacaos.com|access-date=2015-12-26}} * {{cite web|languagee=fr|author=Clay Gordon|title=Serious Chocolate: First Three, Now Ten Genetically Different Kinds of Cacao|mois=10|année=2008|url=http://sweets.seriouseats.com/2008/10/cacao-by-any-other-name-does-it-taste-just-as.html|site=seriouseats.com|access-date= 2015-12-27}} {{clear}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Kakao| ]] [[Kategorija:Stimulansi]] [[Kategorija:Mezoamerička kuhinja]] [[Kategorija:Nahuatlizam]] [[Kategorija:Začini]] [[Kategorija:Hrana] tedf8bklaign5zs1f298ed7jnh6guzh 3837867 3837865 2026-04-28T20:34:39Z ~2026-26001-27 180804 /* Oblici pripreme kakaa */ 3837867 wikitext text/x-wiki [[Slika:2012-02-Theobroma cacao anagoria 04.JPG|thumb|260px|Otvorena [[mahuna]] kakaa koja prikazuje zrna u bijeloj [[Sluz|sluzavoj]] [[Parenhim|pulpi]].]] Termin '''kakao''' najčešće se koristi za kakao-prah, ali se može odnositi i na kakao-maslac. Obje komponente (prah i maslac) dobijaju se nakon mljevenja i presovanja jezgre zrna kakaovca, koja se fermentira i prži. Ustvari, "kakao-prah" samo je jedno od značenja riječi "kakao"; to je najčešće značenje za prosječnog govornika na Sjevernoj hemisferi. Ostala značenja nalaze se samo u specijaliziranom rječniku govornika koji rade u industriji kakaa.<ref name="Alkalization">{{cite journal | last1 = Miller | first1 = Kenneth B. | last2 = Jeffery Hurst | first2 = William | last3 = Payne | first3 = Mark J. | last4 = Stuart | first4 = David A. | last5 = Apgar | first5 = Joan | last6 = Sweigart | first6 = Daniel S. | last7 = Ou | first7 = Boxin | year = 2008 | title = Impact of Alkalization on the Antioxidant and Flavanol Content of Commercial Cocoa Powders | journal = Journal of Agricultural and Food Chemistry | volume = 56 | issue = 18| pages = 8527–8533 | doi = 10.1021/jf801670p | pmid=18710243 | bibcode = 2008JAFC..56.8527M }}</ref> Prva serija operacija koje se provode u zemljama proizvođačima kakaovca transformira njegov [[plod]] kakaa u fermentirana i sušena kakao zrna. Nakon što se prodaju nekolicini multinacionalnih kompanija u industriji čokolade, ova zrna se zatim peku, drobe i sortiraju kako bi se uklonili fragmenti ljuske i [[embrion]]a, ostavljajući samo [[kotiledon]]e. Ovi kotiledoni su jedini dio koji daje kakao-masu (ili kakao-pastu) nakon mljevenja. Ovaj poluproizvod zatim se presuje kako bi se mast, ili kakao-maslac, odvojila od suhe tvari, ili kakao kolača. Kakao-prah dobija se mljevenjem kakao-kolača, a koristi se za pravljenje energizirajućeg napitka, popularnog zimi, nazvanog "vruća čokolada", napravljenog još od [[mlijeko|mlijeka]] i [[šećer]]a. Približno 95% svjetske proizvodnje kakaa dolazi od malih poljoprivrednika koji žive na jednom do tri hektara plantaža kakaa. Više od pet miliona malih uzgajivača kakaa u [[tropi|tropskim]] regijama proizvelo je 5,2 miliona tona fermentiranih zrna kakaa u 2017, koja su prodali nekolicini multinacionalnih kompanija za proizvodnju [[čokolade]]. Nakon što stignu u zemlje potrošače, zrna se peku, drobe i presuju kako bi se od njih napravila čokolada i drugi čokoladni slatkiši.<ref>{{cite book | url=https://books.google.com/books?id=A1CkAgAAQBAJ | title=Science and Technology of Enrobed and Filled Chocolate, Confectionery and Bakery Products | publisher=Elsevier | author=Talbot, Geoff | year=2009 | pages=31 | isbn=9781845696436 |quote=Cocoa solids are calculated on a dry basis (after the deduction of moisture) and include cocoa mass, cocoa powder and cocoa butter. The total dry cocoa solids are the sum of the dry non-fat cocoa solids (NFCS) and cocoa butter..}}</ref> == Etimologija i leksikografija == Termin "'''kakao'''" je posuđen iz jezika Nahuatl [[Asteci|Asteka]], "cacahuatl", koji ima isto značenje.<ref>{{cite book| authors=Alain Rey, Marianne Tomi, Tristan Hordé, Chantal Tanet, Alain Rey | title=Dictionnaire historique de la langue française, Tomes I et II | publisher=Le Robert |year=2016 | isbn= }}</ref><ref name="HCDN">{{cite book |language=es |author=Birgitta Leander |title=Herencia cultural del mundo náhuatl |volume=a traves de la lengua |publisher=SepSetentas |year=1972 |pages=155 |isbn= }}</ref>, prema [[španski|španskom]] ''cacao'' (1535). Termin "kakao" može imati sljedeća značenja, ovisno o kontekstu: # stablo [[kakaovac|kakaovca]], npr. "[[Omleci]] su vratili neke [[Reznica|reznice]] kakaovca u svoju domovinu", "uzgoj kakaovca"; # plod stabla kakaovca, mahuna kakaovca, "ovisno o zemlji, berba kakaovca se ne odvija u isto vrijeme"; # zrno kakaovca, "Radim na [[fermentacija|fermentaciji]] kakaovca u državi Tabasco, [[Meksiko]]" ili "kakao je pakovan u jutene vreće od 60 kg"; # Prehrambeni proizvod napravljen od zrna kakaovca, ako je [[čokolada]] označena kao 70% kakaovca, to znači da sadrži 30% dodanog šećera, ovdje kakao = kakao-masa + kakao-maslac. Svi primjeri su preuzeti iz knjige Michela Barela, bivšeg direktora programa za kakao u Francuskom centru za poljoprivredna istraživanja za međunarodni razvoj (CIRAD). [[Datoteka:Cocoa farming in Ghana.jpg|thumb| Gomile [[mahuna]] nakupljene tokom žetve.]] [[Slika:Cocoa farmers during harvest.jpg|thumb| Otvaranje kapsula: otvaranje kapsula mačetom.]] [[slika:Cocoa farmer David Kebu Jnr holding fermenting cocoa beans. (10687048615).jpg|thumb| [[Fermentacija]] zrna kakaa.]] [[Slika:Costa Rica - Sarapiqui 05.jpg|280px|thumb| Zrna kakaovca u različitim fazama fermentacije. ([[Kostarika]])]] [[slika:Cultivateur de cacao 01.jpg|280px|thumb| Zrna kakaovca raširena na suncu da se osuše.]] [[Datoteka:Secadora_de_Cacao.jpg|280px|thumb| Sušenje [[plod]]ova u pokrivenoj sušari.]] [[Slika:Cocoa season in Cameroon.JPG|thumb| Pakovanje fermentiranog i sušenog zrna.]] [[slika:Cacao23.jpg|280px|thumb| Sektor kakaa.]] [[Datoteka:CacaoChonita13.JPG|280px|thumb|Plodovi nakon zanatskog prženja.]] [[datoteka:Atelier torréfaction chocolat Menier.jpg|280px|thumb| Radionica za prženje u tvornici čokolade Menier 1866.]] Tokom cijelog proizvodnog procesa, od mahuna kakaa u tropskim regijama do čokoladnih proizvoda napravljenih u tvornicama čokolade u velikim sjevernim gradovima, termin "kakao" može se koristiti, a slušalac će lahko moći izvući relevantno značenje (ili smisao) u kontekstu. U svakoj fazi – a ima ih više od četiri koje su gore navedene po vokabularu (stablo kakaa, mahuna, zrno, čokoladni proizvod) – koristi se sljedeći princip imenovanja: kada se pomoćni dio ukloni iz objekta X, dio koji se obično smatra "najkorisnijim ili najznačajnijim" i dalje se može metonimski označiti istim terminom X (čak i ako je prošao kroz hemijsku transformaciju). Karakteristično je za svakodnevni jezik da ima veliku fleksibilnost i da se isti termin može koristiti u različitim kontekstima za različita značenja. Tehnički i naučni vokabular pomažu u izbjegavanju ove dvosmislenosti, iako po cijenu određene glomaznosti. == Historija == {{Glavni|Historija uzgoja kakaovca}} {{glavni|Historija čokolade u Španiji}} Kakao, čije ime potiče od riječi "cacahuatl" na jeziku Nahuatl»<ref>Dictionnaire français Larousse, « [http://www.larousse.fr/dictionnaires/francais/cacao/11933 Cacao].</ref><ref>Philippe Marcou, [http://www.persee.fr/web/revues/home/prescript/article/jsa_0037-9174_1920_num_12_1_2882 Cacao, cacahuet ou cacaouète] », ''Journal de la Société des Américanistes'', tome 12, 1920 p. 65|doi|10.3406/jsa.1920.2882}}.</ref> (vjerovatno je izveden iz [[Maje|majanskog]] "''kakaw'''" i hipotetski proto-mješovitog zokeanskog ''kakawa'')<ref>Lyle Campbell et Terrence Kaufman, « [http://www2.hawaii.edu/~lylecamp/LC%20Lx%20look%20at%20Olmecs%20JSTOR.pdf A Linguistic Look at the Olmecs] », ''American Antiquity'', vol. 41, n°1, janvier 1976, Society for American Archaeology|page=83-84}}</ref>. Tradicionalno su ga koristile i uzgajale mezoameričke populacije, posebno [[Olmeci]] i [[Maje]], a kasnije i [[Asteci]]. U 14. stoljeću, populacije koje su Asteci pokorili bile su prisiljene uzgajati stabla kakaovca za osvajače iz visoravni Meksika-Tenochtitlana. [[Pripitomljavanje]] i upotreba kakaovca čini se da su se dogodili u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], oko 3000. prije nove ere. Tragovi teobromina i [[DNK]] iz različitih [[sorta (botanika)|sorti]] kakaovca otkriveni su u keramici iz kulture Valdivia na pacifičkoj obali današnjeg [[Ekvador]]a.<ref>{{cite journal|author=Florence Rosier|title=Le cacao était déjà utilisé en Amérique il y a 5300 ans|journal=Le Monde|pages=7|date=9. 3. 2024|url=https://www.lemonde.fr/planete/article/2024/03/07/le-mystere-de-la-diffusion-du-cacao-a-travers-l-amerique-du-sud-il-y-a-plus-de-5-000-ans-enfin-leve_6220699_3244.html}}</ref><ref>{{cite web |title=Domestication du cacao à l’époque précolombienne : l’histoire revisitée par l’archéogénomique |url=https://www.cirad.fr/espace-presse/communiques-de-presse/2024/domestication-du-cacao-a-l-epoque-precolombienne |site=cirad.fr |date=7. 3. 2024}}</ref>. Drevni tragovi kakaa pronađeni su i u keramici Mokaya iz Paso de la Amada, na pacifičkoj obali [[Chiapas]]a, i u predolmečkoj keramici iz El Manatíja, na obali [[Meksički zaliv|Meksičkog zaliva]], datiranoj na početak 2. milenija prije nove ere (između 1900. i 1750. prije nove ere).<ref>Terry G. Powis, W. Jeffrey Hurst, María del Carmen Rodríguez, Ponciano Ortíz C, Michael Blake, David Cheetham, Michael D. Coe et John G. Hodgson, « [http://antiquity.ac.uk/projgall/powis/index.html Oldest chocolate in the New World] », ''Antiquity'', vol. 81, n°314, décembre 2007.</ref>. Širom Mezoamerike tokom predkolumbovske civilizacije, zrna kakaovca su često korištena kao [[valuta]].<ref>[http://www.mythinglinks.org/ip~cacao.html « THE LORE & HISTORY OF CHOCOLATE in Latin Americq|access-date =2009-07-10}}</ref> Mogla su se i trampiti, plaćati [[porez]]e i kupovati [[rob]]ove, počevši još od 1000. prije nove ere. Naprimjer, Zontli je jednak 400 zrna, dok je 8000 zrna jednako Xiquipilliju. U meksičkim hijeroglifima, korpa koja sadrži 8000 zrna simbolizira broj 8000.<ref>{{cite web|1=year 2013|url=http://www.chocolat.ch/chocolate.php?page=1|title=History|access-date=27. 4. 2026|archive-date=21. 2. 2007|archive-url=https://archive.today/20070221194212/http://www.chocolat.ch/chocolate.php?page=1|url-status=dead}}</ref>Kasnije, 1576, bilo je potrebno 1200 zrna da bi se dobio jedan [[meksički pezos]].<ref>{{cite book|language=en |author=Annie Perrier-Robert |publisher=Translate-A-Book, Oxford |title=Book of Chocolate |editor=Hachette Illustrated |year=2005 |chapter=14|pages=128 |isbn=978-1-84430-142-3}}</ref>. [[Asteci]] su koristili sistem u kojem je [[ćurka]] koštala stotinu zrna kakapa, a svježi [[avokado]] tri zrna. <ref>http://www.newyorker.com/reporting/2007/10/29/071029fa_fact_buford|access-date=2009-06-09}}</ref>. Kakao je bio rezervisan za [[plemstvo]] i konzumiran u piću zvanom [[čokolada]], razrijeđen u vodi, kojoj su dodavani čili papričica i anato (da bi se dobila crvena boja), a ta smjesa je snažno tucana da bi se na površini formirala gusta pjena. Među Majama se prvenstveno koristio u vjerskim obredima.<ref>{{cite book|language =en|author1=Louis E. Grivetti|author2=Howard-Yana Shapiro| year=2009|title=Chocolate: history, culture, and heritage|publisher=John Wiley and Sons|pages=29-31|isbn=|url=https://books.google.fr/books?id=P4kD4Rf5C6wC&pg=PA9&dq=Chocolate%3A+history%2C+culture%2C+and+heritage+%2B+%22mexica+princess%22}}</ref><ref name="Harwich Vallenilla 2008">Nikita Harwich Vallenilla, Histoire du chocolat|edituon=2|place= Paris, Desjoncquères, 2008 [[ISBN|9782843211058}}.</ref> [[Asteci]], koji ga nisu konzumirali u ritualnom kontekstu, proširili su zrno u druge regije Meksika kako su širili svoju teritoriju.<ref name="Harwich Vallenilla 2008"/> Španci su se prvi put susreli s kakaom (Theobroma – Θεοβρώμα – ''teobroma'', što na [[grčki|grčkom]] znači "hrana bogova") na [[Karibi]]ma 1495, ali su tek nakon osvajanja [[Meksiko|Meksika]] počeli usmjeravati svoju pažnju na zrno. Mlako, gorko piće koje su otkrili nije bilo univerzalno cijenjeno od strane osvajača. Njegovo usvajanje bilo je izuzetno uspješno među kolonijalnom elitom jer su transformirali recept za piće kako bi odgovarao njihovom okusu, dodavanjem šećera ([[šećerna trska]] se brzo aklimatizirala u priobalnim regijama gdje je vruća, vlažna klima omogućavala njen uzgoj u velikim razmjerima). Također su zamijenili [[čili papričice]] začinima koje su poznavali od srednjeg vijeka (prvenstveno [[cimet]]om, uvezenim iz Azije) i počeli su piti toplu čokoladu. Nakon kolonizacije Meksika, kakao je izvezen u matičnu zemlju (kao dio trougaone trgovine) u Evropi i miješan s mlijekom; njegov uspjeh bio je trenutan na španskom dvoru. U Francuskoj, [[Luj XIV]] je nije volio, što je doprinijelo odlaganju njenog usvajanja. U Evropi se čokolada u početku proširila prvenstveno među evropskom elitom, i kao piće i kao slatkiš.<ref name="sucre">Huetz de Lemps, Alain, « Boissons coloniales et essor du sucre », in Flandrin, Montanari (dir.), ''op.cit.'', [[p.|629-641}}.</ref>Međutim, u Meksiku se njegova konzumacija brzo proširila među cijelim stanovništvom. U španskoj koloniji, društvena elita je konzumirala ovo raskošno, toplo i slatko piće, dok je velika većina stanovništva nastavila da ga pije prema predhispanskim običajima. Upotreba zrna kakaovca kao valute, posebno među domorodačkim stanovništvom na [[pijaca]]ma, nije odmah nestala. Ipak, kakao koji se koristio u Meksiku tokom kolonijalnog doba uglavnom je dolazio iz uvoza iz [[Venecuela|Venecuele]], [[Kolumbija|Kolumbije]] i [[Gvatemala|Gvatemale]].<ref>Gonzalez Tascón, Fernández Pérez, « Del chocólatl de los Aztecas a la Compañía Guipuzcoana de Caracas, in Fernández Pérez, Fernando, González Tascón, Ignacio, La agricultura viajera: cultivos y manufacturas de plantas industriales y alimentarias en España y en la América virreinal, Barcelone, Lunwerg Editores, 1991, [[p.|125-135}}.</ref>. Piće je brzo izazvalo sumnju Crkve. Budnost crkvenih vlasti bila je tim veća jer je čokolada bila poznata kao afrodizijak.<ref>Méndez, Maria Agueda, “Una relación conflictiva : la Inquisición novohispana y el chocolate”, in Caravelle : Cahiers du monde hispanique et luso-brésilien|year=1998|number=71|pages=9-21}}</ref>. == Od ploda kakaovca do kakao-praha == [[Plod]] ([[mahuna]] kakaovca sadrži nekoliko desetina sjemenki ili zrna kakaovca) bogat je [[lipid]]ima (50% suhe tvari), [[proteini]]ma, [[fenol]]nim spojevima (flavan-3-oli i flavanoli) i teobrominom, što ga čini bazom sa značajnim nutritivnim potencijalom koji je omogućio razvoj ogromnog izbora čokoladnih proizvoda. Više od pet miliona uzgajivača kakaovca na globalnom jugu proizvodi 5,2 miliona tona zrna (u 2017.).<ref>{{cite web|name = FAOSTAT|year=2017 | title = Cultures, fèves de cacao, | access-date = 2019-04-11 | url = http://www.fao.org/faostat/fr/#data/QC }}.</ref>), opskrbljuju čokoladnu industriju u sjevernim zemljama, proizvodeći čokoladne proizvode u vrijednosti od 47 milijardi eura u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]];<ref>{{cite web | name = Statista | title = Production en valeur de produits chocolatés par pays dans l'UE 2015 | access-date = 2019-04-11 | url = https://fr.statista.com/statistiques/703015/produits-chocolates-production-en-valeur-par-pays-ue/ }}.</ref> U 2015, [[Evropa]] je bila najveće svjetsko tržište čokoladnih proizvoda, sa 49% udjela u prodaji čokoladnih slastica, dok je Sjeverna Amerika držala 21%.%<ref>{{cite web | name = CBI Ministry of Foreign Affairs | title = What is the demand for cocoa in Europe? | access-date= 2019-04-11 | url = https://www.cbi.eu/market-information/cocoa/trade-statistics/ }}.</ref> [[slika:Cocoa husk.jpg|thumb|260px|Ljuske zrna kakaovca: moraju se pažljivo ukloniti jer bi kakao-prahu dale neugodan okus.]] [[slika:Cocoa liquor.jpg|thumb|260px|Transformacija zrna u kakao-masu]] [[slika:Cocoa press cake.jpg|thumb|260px|Kakao-kolač nakon presovanja kakao putera]] [[slika:Cocoa butter p1410148.JPG| thumb|260px|Kakao-maslac]] [[slika:Cocoa-powder-1883108.jpg| thumb|260px|Kakao-prah]] U zemljama koje proizvode kakao, uzgajivači provode prve faze prerade [[plod]]a (ili mahune): berbu, lomljenje mahuna, fermentaciju zrna, sušenje i sortiranje.<ref name=":0">{{cite web|language=fr|author=Futura|title=La transformation du cacao et ses étapes : écabossage, fermentation et concassage|périodique=Futura|date=10/10/2016|lire en ligne=http://www.futura-sciences.com/planete/dossiers/botanique-chocolat-histoire-saveurs-degustation-753/page/4/|access-date=2017-07-18|pages=}}</ref>[[fermentacija|fermentacija]]Fermentirana zrna se zatim prodaju nekolicini multinacionalnih kompanija u industriji čokolade, koje ih prže, drobe i presuju kako bi izdvojile kakao-maslac i kakao-prah te proizvele razne prehrambene proizvode: kakao-prah, čokoladu, čokoladne slastice itd.<ref name=lima>{{cite journal | authors = Lídia J. R. Lima, M. Helena Almeida, M. J. Rob Nout & Marcel H. Zwietering | title = Theobroma cacao L, "The Food of the Gods": Quality Determinants of Commercial Cocoa Beans, with Particular Reference to the Impact of Fermentation | journal = Critical Reviews in Food Science and Nutrition | volume = 51 | year = 2011 | pages = 731-761 }}</ref><ref name=costentin>{{cite book | author1=Jean Costentin | author2=Pierre Delaveau | title=Café, thé, chocolat. Les bienfaits pour le cerveau et pour le corps | publisher=Odile Jacob | year=2010 | pages=272 | isbn= }}</ref><ref name=barel>{{cite book | author=Michel Barel | title=Du cacao au chocolat: L'épopée d'une gourmandise |editor=Éditions QUAE GIE |year=2016, New Edition | isbn= }}</ref><ref name=beckett>{{cite book | authors=Steve T. Beckett, Mark S. Fowler, Gregory R. Ziegler (editors) | title=Beckett's Industrial Chocolate Manufacture and Use | publisher=Wiley-Blackwell; 5 edition | year=2017 | pages=800 | isbn= }}</ref>. Operacije prerade u lancu snabdijevanja koji vodi od stabla kakaovca do čokoladnih slastica mogu se sažeti u sljedeće korake: # Berba mahuna kakaovca (plodova stabla kakaovca): plod, čvrsto pričvršćen za stablo, odvaja se makazama za rezidbu ili mačetom za one koji se nalaze niže, a nožem za rezidbu za ostale; # Otvaranje mahuna sastoji se od lomljenja mahuna kako bi se izvadile sjemenke (ili zrna kakaovca). Svaka mahuna sadrži 30 do 50 sjemenki okruženih bjelkastom, sluzavom pulpom. Ova zrna kakaovca sastoje se od dva [[kotiledon]]a i malog embrija, a sve je zatvoreno u čvrstoj ovojnici ili ljusci. Kotiledoni djeluju kao rezerva hranjivih tvari za razvoj klijanaca, prvenstveno u obliku kakao-maslaca. [[Fermentacija]] vlažnih zrna, ključni korak u razvoju aroma kakaovca, uključuje stavljanje zrna u hrpe ili sanduke i miješanje svaki dan ili svaki drugi dan tokom tri do osam dana, ovisno o sorti. Pulpa je glavni supstrat za fermentaciju, jer osigurava šećere potrebne za rast [[bakterija]]. Fermentacija se sastoji od dvije faze: početnoj anaerobnoj fazi u kojoj dominiraju [[kvasci]], slijedi aerobna faza u kojoj dominiraju bakterije [[sirćetna kiselina|sirćetne kiseline]], tokom koje temperatura raste na 50°C. Kvasci transformiraju [[šećer]]e u [[etanol]], koji bakterije zatim oksidiraju u sirćetnu kiselinu. Može se dogoditi i fermentacija [[mliječna kiselina|mliječne kiseline]], ali to je nepoželjno jer kakau daje pokvaren ili čak aroma štale. Zrna se zatim suše na suncu na cementiranim površinama ili policama jednu do tri sedmice; sadržaj vlage, u početku 55–60%, smanjuje se na približno 7%, a dio sirćetne kiseline koja se stvara tokom fermentacije se eliminira. Ako se tokom fermentacije i sušenja naprave greške, kasnije se ne mogu ispraviti; # "Ocjenjivanje": najfinija zrna kakaa stavljaju se u jutene vreće od 60 kg. Milioni malih poljoprivrednika prodaju svoja fermentirana i sušena zrna (pod nazivom "trgovački kakao") industriji čokolade, koja je visoko koncentrirana u rukama nekoliko multinacionalnih korporacija; # "Prženje" na 100-140°C tokom 40 minuta razvija specifične okuse i arome. Nadalje, smanjuje sadržaj vlage sa 7% na 2,5%, podstiče odvajanje ljuske od zrna i dodatno eliminira [[sirćetna kiselina| sirćetnu kiselinu]] koja se stvara tokom fermentacije. Tokom prženja, Maillardove reakcije proizvode približno 500 isparljivih spojeva koji čokoladi daju aromu, od šećera i [[aminokiselina]]; #"Drobljenje" prženih zrna daje komadiće ljuske, klice (koje se uklanjaju puhalima i sitima) i komadiće kotiledona (zrna kakaa). Zrna se "vruće melju" kako bi se dobila "kakao-masa" ili "kakao-pasta". Ovo je poluproizvod gorkog okusa koji se počinje prodavati pod nazivom "100% kakao nezaslađena čokolada", sa sljedećim navedenim sastavom: 100% kakao-pasta; Presovanje kakao-paste odvaja masni dio, kakao-maslac, od suhe, smeđe tvari, koja formira kolače koji se nazivaju kakao kolači. Ovo odvajanje se odvija u [[hidraulika|hidrauličnim]] presama, donekle sličnim presama za maslinovo ulje, ali uz toplotu kako bi se maslac održao tečnim, i pod visokim pritiskom (do 600 bara) u visokoučinkovitoj industrijskoj opremi. Ovisno o korištenim tehnikama, 30 do 40% [[masti]] može se izdvojiti iz kakao-paste, koja je prvobitno sadržavala oko 50%. Kakao-maslac prvenstveno se koristi u proizvodnji čokolade. Proces prosijavanja: kakao kolači se drobe, a zatim melju u mlinovima s iglama, kako bi se dobio kakaov prah. To je osnova svih čokoladnih aroma: čokoladnih kolačića, čokoladnog sladoleda, čokoladnih mliječnih proizvoda, čokoladnih slatkiša… == Oblici pripreme kakaa == {{glavni|Čokolada}} Kakao se u Evropi koristi u raznim oblicima: * Vruća čokolada (ili kakao u Belgiji i Švicarskoj): napitak napravljen od kakao-praha i mlijeka (ili vode), kojem se obično dodaje zaslađivač; * Tamne čokoladne pločice, pistole ili slatkiši: (kakao-prah, kakao-maslac, često šećeri), kojima se u industrijskoj proizvodnji dodaje fosfatidilholin (sojin lecitin), uglavnom se proizvode u Švicarskoj i Francuskoj; * Mliječna čokolada ili slatkiši: (kakao-prah, kakao-maslac, mlijeko, šećeri), kojima se u industrijskoj proizvodnji dodaje fosfatidilholin (sojin lecitin) ili, u novije vrijeme, lecitin uljane repice; * Bijela čokolada ili slatkiši: (vrlo malo kakaa, kakao-maslac, puno šećera i mlijeka); * Ganache: mješavina čokolade i vrhnja koja se koristi u pecivima; * Praline čokolada: mješavina lješnjaka i/ili [[badem]]a, šećera i mljevene čokolade, koja se koristi za punjenje čokoladnih slatkiša; * [[Liker]] od kakaa: termin se odnosi na tvrdu kakao-pastu, ali se koristi i za [[alkohol]] na bazi kakaa, koji se može napraviti s [[rum]]om, drugim alkoholnim pićem od [[šećerna trska|šećerne trske]] ili [[votka|votkom]]; * Čokoladna pločica: grickalica, koja se najčešće sastoji od keksa prelivenog čokoladom, u obliku pločice; * Kakao supa: suptilna mješavina prstohvata mljevenog kakaa, obično u zdjeli, a zatim se dodaje [[mineralna voda]]. Ovo piće je bilo vrlo popularno u Engleskoj sredinom 19. stoljeća jer se govorilo da ima [[afrodizijak|afrodizijačko]] djelovanje. Također je bilo uobičajeno da ga neki ljudi u [[Magreb]]u miješaju s [[cvijet|cvjetovima]] [[kanabis]]a, kako bi napravili sve vrste peciva. == Uzgoj i sorte kakao zrna == {{glavni|Kakaovac|Stablo kakaovaca}} [[Slika:Cacao pods - Project Gutenberg eText 16035.jpg|thumb|260px|left|upright=0.7| Mahune kakaovca.]] U 2014, tri glavne regije za proizvodnju bile su [[Gvinejski zaljev]], [[Latinska Amerika]] i [[Južna Azija]].<ref>{{cite web|authors=Kokou Edoh Adabe, E. Lionelle, Ngo-Samnick|title=Production et transformation du cacao|publisher=Ingénieurs sans frontières (Cameroun)|ISF Cameroun et Centre technique de coopération agricole et rurale|collection=PRO-AGRO|place=Wageningen, Pays-Bas|year=2014|pages=44|isbn=978-92-9081-553-2|https://publications.cta.int/media/publications/downloads/1801_PDF.pdf?}}</ref>. Kakao se također uzgaja na [[Madagaskar]]u, od 1881.<ref name="BCM1896">{{cite journal| langue=fr | author= Émile Prudhomme | title= Questions agricoles |chapter= De la culture du cacao aux environs de Tamatave | journal= Bulletin du Comité de Madagascar | number= 8 | pages= 13-16 date= 1896 |https://issuu.com/aaleme/docs/bulcomimad081896/13 | access-date 9 mai 2021-05-09}}</ref>. Postoji nekoliko vrsta stabala kakaovca, čija zrna odabiru proizvođači čokolade zbog njihovih različitih okusnih kvaliteta, ovisno o sorti i mjestu proizvodnje. Dugo vremena, rasprostranjenost je bila ograničena na dvije sorte, Forastero i Criollo (kakao), prema Cheesmanovoj morfogeografskoj analizi iz 1944.{{sfn|Cheesman|1944}}. Dodana je i treća sorta, Trinitario, prirodni hibrid prve dvije, kao i neke posebno cijenjene vrste, poput Nacional (kakao) i Cupuaçu. Autohtono stanovništvo, nakon što je milenijima uočavalo razlike među mnogim stablima kakaa, favoriziralo je svoje omiljene primjerke. Prema ovoj mapii, glavne sorte kakaa sada se uzgajaju u sljedećim područjima: [[Datoteka:Main cacao species - World distribution map - blank.svg| thumb|500px|centre|Područja uzgoja i proizvodnje kakaoa<br>'''Legenda''' :<br> – [[Kreolci]] (zelena)<br> – [[Trinidad i Tobago|Trinitari]] (šatirano [[Centralna Amerika|centralnoameričko]])<br> – Ostali]] Krajem 19. stoljeća, potrošači su iz dijetetskih razloga počeli tražiti proizvode s nižim udjelom šećera. Pojavile su se čokoladne pločice s manje šećera, a samim tim i s visokim udjelom kakaa. Ali na tako visokim razinama, obična zrna kakaa više nisu bila pogodna. Za proizvodnju fine tamne čokolade bila su potrebna visokokvalitetna zrna plemenite sorte, s dobro definiranim porijeklom, i čisti kakao-maslac. === "Criollo" === [[slika:Cabosse de cacao à São Tomé (12).jpg|thumb|upright=0.7| Kakao iz Sao Tomea.]] {{glavni|Criollo (kakao)}} * Porijeklo: [[Amerika|Sjeverna Južna Amerika]], u regiji jezera Maracaibo u sjeverozapadnoj [[Venecuelia|Venezueli]], blizu granice s [[Kolumbija|Kolumbijom]]. * Ovo je prva sorta koju su kultivirali, vjerovatno [[Olmeci]], prije nekih 2.500 ili 3.000 godina. Uzgoj kakaa prenijeli su svojim susjedima, [[Maje|Majama]]. 1522, kada su [[španski konkvistadori]] stigli u [[Meksiko]], otkrili su ovaj kakao s bijelim zrnima. * Plodovi sa šiljastom, bradavičastom mahunom, zelenom ili crvenom, i punomasnom, bijelom jezgrom. * Najnježniji, također daje najfinije i najaromatičnije , slatke i blago gorke. * 1-5% svjetske proizvodnje<ref name=":1"/>. * Uzgaja se prvenstveno u Centralnoj Americi ([[Venecuela]], [[Ekvador]]), u [[Šri Lanka|Šri Lanki]] i [[Indonezija|Indoneziji]]<ref name=":2"/>. Morfogeografska i [[genom]]ska studija iz 2008, koristeći [[mikrosatelit]]sku karakterizaciju [[DNK]] stabla kakaovca, predložila je novu klasifikaciju, uključujući Criollo. {{sfn|Gordon|2008}}. ===''Forastero'' === [[slika:Theobroma cacao - Köhler–s Medizinal-Pflanzen-137.jpg|thumb|upright=0.7|''Theobroma cacao'']] {{glavni|Forastero}} * Porijeklo: [[Amazonija|Amazonski bazen]]. * Kasnije, kada su Španci prodrli u srce Amazonije, otkrili su drugu sortu, s glatkim, žutim [[mahuna]]ma i ravnim, ljubičastim [[sjemenka]]ma. Prvu [[sorta (botanika)|sortu]] (na koju su naišli prilikom iskrcavanja u Meksiku) nazvali su "lokalnom" ili "kreolskom", "criollo" na španskom, kako bi je razlikovali od druge, iz Amazonije, strane sorte za njihovu kulturu, ili "forastero". * Plodovi s "glatkim, žutim mahunama i ravnim, ljubičasto-ljubičastim zrnima." * Najrasprostranjenija i najotpornija sorta, njena zrna imaju gorak okus i kisele note.<ref name=":1"/> *Oko 80% svjetske proizvodnje<ref name=":1">{{cite web|title=The three grand cocoa varieties|url=https://www.barry-callebaut.com/about-us/media/press-kit/history-chocolate/theobroma-cacao-food-gods|site=barry-callebaut.com|access-date=2017-07-21|archive-date=1. 7. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170701201900/https://www.barry-callebaut.com/about-us/media/press-kit/history-chocolate/theobroma-cacao-food-gods|url-status=dead}}.</ref>. * Uglavnom se uzgaja u Africi (75% svjetske proizvodnje forastera dolazi iz [[Centralna Afrika|Centralne Afrike]])<ref name=":2">{{cite web|title=Cocoa/Cocoa beans|url=http://www.tis-gdv.de/tis_e/ware/genuss/kakao/kakao.htm|site=tis-gdv.de|access-date=2017-07-21}}.</ref>), [[Brazil]]a i [[Ekvador]]a<ref name=":1"/>. === ''Nacional'' === {{glavni|Nacional (kakao)}} Dalje na zapad, u velikim šumama [[Andi|Anda]], ljudi su odabrali sortu izvedenu iz Forastera. Mahune su žute, a sjemenke ljubičaste, nešto mesnatije od onih kod Forastera. Međutim, njihova aroma je drugačija, nježnija.<ref>{{cite web|url=http://www.icco.org/questions/varieties.htm|title=What are the varieties of cocoa?|date=21, july, 1998|site=International Cocoa Organization|access-datec=2010-12-26|archiveurl=https://web.archive.org/web/20060218083848/http://www.icco.org/questions/varieties.htm|access-date=2006-02-18}}</ref>Karakteriziraju ga note cvijeća, [[jasmin]]a i cvijeta [[narandža|narandže]]. Ovo je poznata aroma "arriba", koja se nalazi u današnjem Ekvadoru. Ekvadorci, ponosni na ovu sortu kakaa, nazivaju je "nacional" ili "arriba nacional".{{sfn|Ramsey, 2017|p=73}}. ==== Nove podjele sorte ''forastero'' (2008) ==== [[geomorfologija|Morfogeografska]] i [[genom]]ska studija iz 2008, koja je predložila novu klasifikaciju, dijeli forasterose na osam varijanti (ili preciznije, na skupove sa uporedivim [[genski klaster|genskim klasterima]])<ref>{{cite journal | authors = Juan C. Motamayor, Philippe Lachenaud, Jay Wallace da Silva e Mota, Rey Loor, David N. Kuhn, J. Steven Brown,Raymond J. Schnell | title =Geographic and Genetic Population Differentiation of the Amazonian Chocolate Tree (Theobroma cacao L) | journal = PLoS ONE | volume =3 | number =10 | year = 2008 | pages = | url texte =https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0003311 }}</ref>{{sfn|eCacaos|2014}}: {{refbegin|2}} * Amelonado * Contamana (kakao) * Curaray (kakao) * Guiana (kakao) * Iquitos (kakao) * Marañon (kakao) * Nanay (kakao) * Purús. {{refend|2}} [[slika:Cacao Genetic Clusters.png|thumb|upright=1.7|Sorte identifikovane putem morfogeografske i [[genom]]ske analize.]] [[slika:Cacao au Jardin des Plantes et de la Nature de Porto.jpg| thumb|260px|Kakao u [[Vrt biljaka i prirode|Vrtu biljaka i prirode]] u Portu, [[Benin]].]] Ova klasifikacija sastoji se od podjele tipa Forastero na osam [[genetika|genetički]] različitih tipova, uključujući Amelonado, koji je već prethodno identifikovan. Nacional ostaje odvojen,{{sfn|Gordon|2008}}, a studija ostaje otvorena za daljnje podjele. === ''Trinitario'' === {{glavni|Trinitario}} [[Slika:Trinitario Cacao.jpg| thumb|270px| Trinitario]] *Uključuje 10–20% svjetske proizvodnje. * To je hibrid nastao spontanim križanjem sorti Criollo i Forastero. Pojavio se u 18. stoljeću na otoku [[Trinidad]], nakon što je tropski ciklon/uragan gotovo potpuno uništio usjeve Criollo 1727.<ref name=":1"/>. * Kombinuje otpornost kakaovca Forastero sa delikatnim, iako manje intenzivnim, aromama kakaovca Criollo. * Uzgaja se prvenstveno u Meksiku, [[Karibi]]ma, Kolumbiji, Venecueli i dijelovima jugoistočne Azije. Dugo vremena, porijeklo stabala kakaovca ostalo je misterija, jer su izgledala toliko različito čak i unutar iste vrste. Tek su [[genetičko testiranje|genetička istraživanja]] riješila problem i omogućila klasifikaciju različitih sorti. Trinitario je isključen iz morfogeografske i genomske studije iz 2008. (Gordon, 2008) jer ostaje korak u razumijevanju genetičkog [[nasljeđivanje|naslijeđa]] stabala kakaovca (Motomayor et al, 2008). === Ostale sorte === [[Datoteka:Deux cacaos.jpg| thumb|260px| Dvije mahune kakaa u [[Benin]]u.]] Suočene s rizikom globalne nestašice, nove [[klon]]irane [[hibridizacija|hibridne sorte]] se brzo šire, poput Colección Castro Naranjal 51 (CCN-51), koju je 1965. stvorio ekvadorski agronom Homero Castro. Ova sorta je otpornija na epidemije koje pogađaju tradicionalne sorte i produktivnija je. U početku marginalizirana zbog svoje kiselosti i gorčine, CCN-51 je u međuvremenu postigla određeni uspjeh, 1990.<ref>{{cite book|authors=Eduardo Crespo del Campo, Fernando Crespo Andía|title=Cultivo y beneficio del cacao CCN51|publisher=Editorial el Conejo|year=1997|pages total=136|isbn=}}</ref>, Međutim, stručnjaci su 2010-ih procijenili da se [[genetička raznolikost]] i specifični okusi [[ekvador]]skog kakaa gube zbog njihovih većih prinosa. {{sfn|Ramsey, 2017|p=72}}. == Ekonomija kakaoa == U 2017, globalno izvozno tržište kakaa iznosilo je 9,274 milijarde američkih dolara.<ref>{{cite web | name = FAO STAT | title = Cultures et produits animaux | access-date = 2019-08-11 | url = http://www.fao.org/faostat/fr/#data/TP }}.</ref>. Nakon što su dostigle vrhunac 1977, cijene kakaa su pale, a zatim su se srušile tokom 1990-ih. To je bilo zbog ponavljajuće globalne proizvodnje koja je premašivala potrošnju i akumulacije viškova iz prethodnih godina.<ref>[http://unctad.org/infocomm/francais/cacao/prix.htm Unctad]</ref>. U periodu 2013-2014, cijena se kretala između 2580 dolara po toni (oktobar 2013.) i 3100 dolara po toni (juni 2014.)<ref>[[citte web|http://www.icco.org/about-us/international-cocoa-agreements/cat_view/30-related-documents/45-statistics-other-statistics.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160520152951/http://www.icco.org/about-us/international-cocoa-agreements/cat_view/30-related-documents/45-statistics-other-statistics.html |date=20. 5. 2016 }} The Cocoa Market Situation, 2014, ICCO|access-date=2016-05-16}}</ref>. Od globalnog tržišta čokolade vrijednog 100 milijardi dolara, samo šest milijardi dolara ide poljoprivrednicima. Poljoprivrednici odgovorni za berbu kakaa često žive u ekstremnom siromaštvu. [[Gana]] i [[Obala Slonovače]] su 2019. odlučile obustaviti proizvodnju kakaa kako bi postigle manje nepovoljnu raspodjelu bogatstva od proizvođača za Afrikance.<ref>{{cite journal|language=fr|title=Menace sur le chocolat après la suspension des ventes de cacao du Ghana et de la Côte d’Ivoire|journal=Le Monde|date=2019-06-13|url.https://www.lemonde.fr/afrique/article/2019/06/13/menace-sur-le-chocolat-apres-la-suspension-des-ventes-de-cacao-du-ghana-et-de-la-cote-d-ivoire_5475673_3212.html|access-date =2019-06-14|pages=}}</ref>. === Proizvodnja === [[Datoteka:Cultivateurs de cacao.jpg|thumb|Sušenje kakao zrna.]] Proizvodnja kakao zrna u 2017, prema FAOstatu, iznosila je 5,2 miliona tona, uz stalan porast od 2003. nakon stagnacije između 3 i 2,2 miliona tona od 1995. do 2002. Uglavnom ga proizvode mali poljoprivrednici (95%), koji predstavljaju 6,5 miliona proizvođača.<ref>{{cite journal|langue=en|title=Chocolate Farmers Could Benefit from Newly Sequenced Cacao Genome|journal=Science Daily|year=2010 |url texte=http://www.sciencedaily.com/releases/2010/09/100915113512.htm}}</ref>): U Africi, ovi plantažeri predstavljaju najveći dio proizvodnje (90% plantaža je manje od 10 hektara, ali se lateritna tla brzo iscrpljuju obrađivanjem). U Aziji postoje uz velike plantaže, koje dominiraju u [[Brazil]]u. Zemlje u razvoju (poput [[Brazil]]a i [[Malezija|Malezije]]) ili tradicionalni veliki proizvođači ([[Obala Slonovače]], [[Gana]]) postepeno napuštaju ovu kulturu, koja se smatra nedovoljno profitabilnom u poređenju s uzgojem [[kaučukovac|kaučukovca]], koji ga obično istiskuje.<ref>{{cite journal| author=Christelle Guibert| title=Mangez du chocolat, il va coûter le prix du caviar|journal =Ouest-France| date=2010|number=20147| pages=43| access-date=2010-11-27}}</ref>. Dakle, [[paraziti]] i [[bolesti]] uzrokuju gubitke, prema procjeni iz 1999, od približno 30% svjetske proizvodnje.<ref>{{cite web|url=http://www.eufic.org/article/fr/page/FTARCHIVE/artid/avenir-prometteur-cacao/|title=Un avenir prometteur pour le cacao|date=1999|publisher=Conseil européen de l'information sur l'alimentation (EUFIC)|pristupljreno=[[date-|6=16|7=septembre|8=2010|access-date=27. 4. 2026|archive-date=25. 8. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100825201940/http://www.eufic.org/article/fr/page/FTARCHIVE/artid/avenir-prometteur-cacao/|url-status=dead}}|access-date = 2023-10-28}}.</ref> Virus otečenih izdanaka kakapa (CSSV) izgleda je nestao 1950-ih, ali se ponovo pojavio 2003. u Obali Slonovače. Prema podacima [[Svjetska banka| Svjetske banke]], više od polovine uzgajivača kakaa u Obali Slonovače živi ispod granice siromaštva, zarađujući manje od 1,20 dolara dnevno. U [[prosjek]]u, proizvođači kakaa primaju 5% prihoda, osim u okviru sporazuma o poštenoj trgovini koje su certificirale nevladine organizacije kao što su Fair Trade, Rainforest Alliance ili UTZ. [[Ujedinjene nacije]] su zabrinute zbog ove nejednake raspodjele. Nizak nivo prihoda proizvođača je glavni izazov s kojim se suočava ekonomija kakaa. (..) Cijene moraju biti dovoljno isplative za proizvođače, a proizvodnja efikasnija, kako bi im se garantovao pristojan prihod.<ref>[http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=35078&Cr=unctad&Cr1 Konferencija Ujedinjenih nacija o kakau 2010.]</ref> [[citat|Prema Cocoa Barometru iz 2015, većina velikih proizvođača čokolade, sa izuzetkom Mondelēza i Nestléa, obavezala se da će koristiti 100% održivi ili certificirani kakao do 2020. Najveći od njih su Mars, Hershey, Lindt & Sprüngli i Ferrero..}}<ref>[[en}} [[pdf}}[http://www.cocoabarometer.org/Home.html Cocoa Barometer 2015] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160526161712/http://www.cocoabarometer.org/Home.html |date=26. 5. 2016 }} cocoabarometer.org, access-date decembra 2016.</ref>. Inicijative poput CocoaAction, koju je 2014. pokrenula Svjetska fondacija za kakao, imaju za cilj obuku novih uzgajivača kakapa, promociju pristupa gnojivima, upotrebu produktivnijih sorti i borbu protiv dječjeg rada u uzgoju kakaa.<ref>{{Cite web |url=http://worldcocoafoundation.org/about-wcf/cocoaaction/ |title=CocoaAction |access-date=27. 4. 2026 |archive-date=28. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150928204646/http://worldcocoafoundation.org/about-wcf/cocoaaction/ |url-status=dead }}</ref>Međutim, prema istraživanju sektora kakoa u Obali Slonovače koje je 2019. sprovelo Univerzitet u Čikagu, skoro 800.000 djece i dalje radi u industriji kakaa. <ref name="nawa">{{cite web|url=https://www.lemonde.fr/afrique/article/2021/05/12/en-cote-d-ivoire-la-difficile-lutte-contre-le-travail-des-enfants-dans-le-cacao_6079965_3212.html|title=En Côte d’Ivoire, la difficile lutte contre le travail des enfants dans le cacao|date=2021|publisher=AFP et Le Monde}}.</ref>, a neke od njihovih praksi čak podsjećaju na [[dječje ropstvo]].<ref name="nawa"/>. Druge nedavne akcije su se dogodile u Obali Slonovače, poput Operacije Nawa 2 u maju 2021. Njen cilj je pronaći djecu koja se iskorištavaju u proizvodnji kakaa i upisati ih u školu. [[Klimatske promjene]] počinju uticati na proizvodnju kakaa u zapadnoj Africi, posebno zbog neredovnih [[padavina]].<ref name=monde>[[site journal |languagee=fr |title=La chute du cours du cacao a un lien direct avec la pauvreté qui sévit en Afrique de l’Ouest|journal=Le Monde |date=2019-11-01 |https://www.lemonde.fr/afrique/article/2019/11/01/la-chute-du-cours-du-cacao-a-un-lien-direct-avec-la-pauvrete-qui-sevit-en-afrique-de-l-ouest_6017689_3212.html |access-date=2019-11-02}}</ref>. == Proizvođači == Glavni proizvođači kakao zrna u 2017. bili su: * u Africi: [[Obala Slonovače]] 39% (rast), [[Gana]] 17% (dvostruka tonaža od 2002.), [[Nigerija]] 6,3% (opada), [[Kamerun]] 5% (snažan rast od 2002.). * u Jugoistočnoj Aziji: [[Indonezija]] 13% * u Latinskoj Americi: [[Brazil]] 4,5%, [[Ekvador]] 3,9%, [[Peru]] 2,3% Između 2013. i 2017, proizvodnja kakao zrna u Obali Slonovače porasla je za 40%, što je zemlju postavilo daleko ispred sa 39% globalne proizvodnje. U 2017, 89% globalne proizvodnje (5,2 miliona tona) dolazilo je iz sedam najvećih zemalja proizvođača. Četiri glavna afrička proizvođača (Obala Slonovače, Gana, Nigerija i Kamerun) činili su 68% globalne proizvodnje. [[Latinska Amerika]], područje porijekla kakaa, bila je sljedeća. [[Azija]] bilježi pad proizvodnje. Uz ove glavne zemlje proizvođače, postoje i zemlje porijekla biljke ([[Venecuela]], [[Trinidad i Tobago]], [[Ekvador]] i [[Tanzanija]]) čija je proizvodnja mala, ali poznata po kvalitetu i delikatnim aromama. Visoko cijenjeni od strane poznavalaca, ovi proizvodi su doživjeli preporod od sredine 1990-ih. Nadalje, neke zemlje su se specijalizirale za organski kakao, kao što je [[Dominikanska Republika]], koja proizvodi 60% svjetskog organskog kakaa, Meksika i Bolivije. [[Brazil]] je značajno opao zbog rastućih troškova rada i razornih posljedica bolesti vještičje metle, čije je iskorjenjivanje radno intenzivno. Prema FAOSTAT-u, glavne zemlje proizvođači u 2013. i 2017.<ref>[[citr web web|title=FAOSTAT|url=http://faostat3.fao.org/browse/Q/QC/F|site=faostat3.fao.org|consulté le=2016-11-27}}.</ref><ref name=fao>{{cite web |title=FAOSTAT|url=http://www.fao.org/faostat/fr/#data/QC|site=fao.org|access-date=2019-04-19}}.</ref> zrna kakaivca, kao šio su: {| | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=6 | Glavne zemlje proizvođači kakao zrna (tržišni kakao)<br>prema FAOSTAT-u<ref name=fao/> |--- ! !Država !Proizvodnja (tona)<br>2013. !% Svjetske<br> 2013 !Proizvodnja<br> 2017 ! % Svjetske<br>2017 |- |1 |[[Obala Slonovače]] |1.449.000 |31,6% |2.034.000 |39% |- |2 | [[Gana]] |835.500 |18,2% |883.652 | 17% |- |3 | [[Indonezija]] |777.500 |17% |659.776 |13% |- |4 | [[Nigerija]] |367.000 |8% |328.263 |6,3% |- |5 | [[Kamerun]] |275.000 |6% |295.028 |5% |- |6 | [[Brazil]] |295.028 |5,6% |235.809 |4,5% |- |7 | [[Ekvador]] |128.400 |2,8% |205.955 |3,9% |- |8 | [[Meksiko]] |82.000 |1,8% |27.287 |0,5% |- |9 | [[Peru]] |71.200 |1,5% |121.825 |2,3% |- |10 | [[Dominikanska Republika]] |68.000 |1,5% |86.599 |1,6% |- ! colspan="2" |Ukupno u svijetu !4.586.000 !100% ! 5.201.108 ! 100% |} | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=3 | Zrna kakoa |--- |- !Država !Proizvodnja<ref>[https://lechocolatierivoirien.com/blogs/musee-du-cacao/top-10-des-pays-producteurs-de-cacao ''10 zemalja proizvođača kakoa''], 2. oktobar 2024.</ref><br> 2024.<br><small>hiljade t</small> |- |1 |[[Obala Slonovače]] | align="right" | 1.800 |- |2 | [[Gana]] | align="right" | 501 |- | 3 | [[Ekvador]] | align="right" | 430 |- | 4 | [[Nigerija]] | align="right" | 315 |- | 5 | [[Kamerun]] | align="right" | 300 |- | 6 | [[Brazil]] | align="right" | 220 |- | 7 | [[Indonezija]] | align="right" | 160 |- | 8 | [[Peru]] | align="right" | 150 |- | 9 | [[Dominikanska Republika]] | | align="right" | 70 |- | 10 | [[Papua Nova Gvineja]] | | align="right" | 45 |- ! colspan="2" | Ukupno za svijet ! | align="right" | 4.449 |} |} {| | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=6 | Glavne zemlje proizvođači kakao zrna (tržišni kakao)<br>prema FAOSTAT-u<ref name=fao/> |--- ! !Država !Proizvodnja (tona)<br> 2013. !% Svjetske<br> 2013. !Proizvodnja<br> 2017. ! % Svjetske<br>2017. |- |1 |[[Obala Slonovače]] |1.449.000 |31,6% |2.034.000 |39% |- |2 | [[Gana]] |835.500 |18,2% |883.652 | 17% |- |3 | [[Indonezija]] |777.500 |17% |659.776 |13% |- |4 | [[Nigerija]] |367.000 |8% |328.263 |6,3% |- |5 | [[Kamerun]] |275.000 |6% |295.028 |5% |- |6 | [[Brazil]] |295.028 |5,6% |235.809 |4,5% |- |7 | [[Ekvador]] |128.400 |2,8% |205.955 |3,9% |- |8 | [[Meksiko]] |82.000 |1,8% |27.287 |0,5% |- |9 | [[Peru]] |71.200 |1,5% |121.825 |2,3% |- |10 | [[Dominikanska Republika]] |68.000 |1,5% |86.599 |1,6% |- ! colspan="2" |Ukupno u svijetu !4.586.000 t !100% ! 5.201.108 ! 100% |} | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=3 | Zrna kakaa |--- |- ! !Država !Proizvodnja (tona)<ref>Čokoladioničar iz Obale Slonovače, [https://lechocolatierivoirien.com/blogs/musee-du-cacao/top-10-des-pays-producteurs-de-cacao ''10 zemalja proizvođača kakoa''], 2. oktobar 2024.</ref><br> 2024<br><small>hiljade t</small> |- |1 |[[Obala Slonovače]] | align="right" | 1.800 |- |2 | [[Gana]] | align="right" | 501 |- | 3 | [[Ekvador]] | align="right" | 430 |- | 4 | [[Nigerija]] | align="right" | 315 |- | 5 | [[Kamerun]] | align="right" | 300 |- | 6 | [[Brazil]] | align="right" | 220 |- | 7 | [[Indonezija]] | align="right" | 160 |- | 8 | [[Peru]] | align="right" | 150 |- | 9 | [[Dominikanska Republika]] | align="right" | 70 |- | 10 | [[Papua Nova Gvineja]] | align="right" | 45 |- ! colspan="2" |Ukupno u svijetu ! align="right" | 4.449 |} |} Suočene s vrlo nestabilnim tržištem i kako bi zaštitile svoje interese, glavne zemlje proizvođačice i pridružene industrije udružile su se u međuvladinu organizaciju za saradnju i lobiranje: COPAL (Savez zemalja proizvođača kakapoa). Ovu organizaciju su u januaru 1962. osnovale vlade pet glavnih zemalja proizvođača kakaa, koje su se tim povodom sastale u [[Abidžan]]u, [[Obala Slonovače]]. Osnivači su bili [[Gana]], [[Nigerija]], [[Brazil]], [[Obala Slonovače]] i [[Kamerun]], a kasnije im se pridružilo još pet zemalja: [[Dominikanska Republika]], [[Gabon]], [[Malezija]], [[Sao Tome i Principe]] i [[Togo]]. Ove zemlje proizvode približno 75% svjetske proizvodnje kakaa.<ref>{{cite web|lang=en|url=http://www.copal-cpa.org/|title=Présentation de la COPAL : Cocoa Producing Countries Alliance|access-date=2014-09-07}}.</ref>. COPAL se upravlja "Abidžanskom poveljom". Njegovo sjedište je u [[Lagos]]u, [[Nigerija]]. <gallery widths="330" heights="220" mode="packed" natpis="Razvoj globalne proizvodnje kakaa između 1961. i 2023." ([[FAO]])"> Cocoa-beans-production-by-region.png| Širom svijeta, ovisno o regiji Cocoa-bean-production-Asia.png| U Aziji i [[Okeanija|Okeaniji]] Cocoa-bean-production-America.png|[[Amruka]] Cocoa-bean-production-Africa.png|[[Afrika]] Cocoa-bean-production-map-2023.png| Situacija u 2023. </gallery> === Izvoz, uvoz i prerada === Prema [[FAOSTAT]]-u, glavne zemlje izvoznice kakao zrna su <ref name=fao2>{{cite web | name = FAOSTAT | title = Cultures et produits animaux | access-date = 2019-09-11 | url = http://www.fao.org/faostat/fr/#data/TP }}.</ref>. {| class="wikitable alternance center" ! colspan=2| Zemlje izvoznice kakao zrna<br>u 1000 američkih dolara, prema FAOSTAT<ref name=fao/> |--- !Država !Izvoz (tona)<br> 2017 |-- | [[Obala Slonovače]] || align="right" |3,505.214 |-- | [[Gana]] || align="right" |1,642.052 |--- | [[Nigerija]] || align="right" | 598.189 |-- | [[Ekvador]] || align="right" | 589.750 |-- | Svijet || align="right" |9,274.435 |} U 2017, izvoz zrna kakaa iznosio je 3,89 miliona tona od proizvedenih 5,20 miliona tona (FAOstat<ref name=fao2/>). U periodu 2008/09, izvoz kakao zrna iznosio je 2,3 miliona tona (od proizvedenih 3,5 miliona tona). <ref name="ICCOreport2009">[http://www.icco.org/pdf/An_report/AnnualReport20082009.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101122112139/http://www.icco.org/pdf/An_report/AnnualReport20082009.pdf |date=22. 11. 2010 }} ICCO Report 2009 - production [[p.|15}} et [[p.|35}}</ref>). Na ovaj način se udio izvoza u globalnoj proizvodnji povećao sa 65% na 75%. Glavni izvoznici kakoa su isti kao i proizvođači, s izuzetkom Brazila i Malezije, koji značajan dio prerađuju lokalno. Zahvaljujući lokalnim pogonima, [[Nizozemska]], [[Njemačka]] i [[Belgija]] su glavni dobavljači. {| class="wikitable alternance center" ! colspan=2| Zemlje uvoznice kakao zrna<br>u 1.000 američkih dolara, prema FAOSTAT-u<ref name=fao/> |- !Izvoz (tona) !Zemlja<br> 2017 |- | [[Nizozemska]] || align="right" |2,478.584 |- | [[Sjedinjene Američke Države]] || align="right" |1,218.220 |- | [[Njemačka]] || align="right" |11,82.357 |- | [[Belgija]] || align="right" |806.660 |- | [[Malezija]] || align="right" |694.204 |- | [[Indonezija]] || align="right" |467.073 |- | [[Francuska]] || align="right" |396.785 |- | Svijet || align="right" |9,274.435 |} Glavni uvoznici kakao zrna su industrijalizirane zemlje Sjevera, koje čine više od 80% potrošnje proizvoda od kakao zrna.<ref name="import">[http://econegociosagricolas.com/ena/files/Assessment_of_the_Movements_of_Global_Supply_and_Demand_2006.pdf Consommation de chocolat et cacao par pays ([[p.|14-18}}) ]</ref>. Transakcije (najčešće u obliku fermentiranih i sušenih zrna) prvenstveno se odvijaju iz južnih zemalja u sjeverne zemlje ([[Evropa]], [[SAD|Sjedinjene Američke Države]] i [[Japan]], gdje se odvija većina prerade). Postoje dva tržišta za kupovinu kakaa: Londonska berza i Njujorška berza. Sektor kakapa globalno nadgleda ICCO (Međunarodna organizacija za kakao), a relevantni dokument je "Međunarodni sporazum o kakau iz 2001.". Ovaj sporazum se redovno obnavlja.<ref>{{Cite web |url=http://www.cgeci.org/cgeci/index.php?option=com_content&view=article&id=542:cacao-le-7e-accord-a-ete-singe-a-geneve&catid=54 |title=7. international sur le cacao (2010) |access-date=27. 4. 2026 |archive-date=27. 4. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140427024944/http://www.cgeci.org/cgeci/index.php?option=com_content&view=article&id=542:cacao-le-7e-accord-a-ete-singe-a-geneve&catid=54 |url-status=dead }}</ref>; la dernière fois en juin 2010</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.icco.org/pdf/agree10french.pdf |title=ICCO accord 2010 - exportation &#91;&#91;p.{{!}}32}} |access-date=27. 4. 2026 |archive-date=6. 1. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120106163338/http://www.icco.org/pdf/agree10french.pdf |url-status=dead }}</ref>. Nizozemska (26,7%), Sjedinjene Američke Države (13,1%), Njemačka (12,7%), Belgija (8,6%), Malezija (7%), Indonezija (5%) i Francuska (3,2%) su najveći uvoznici kakao zrna. Prerađivači kakaa su velike kompanije koje kupuju zrna, prže ih, ljušte i prerađuju ih u proizvodnju kakao-mase. Do 2013. ovim sektorom industrije dominirale su četiri multinacionalne kompanije koje su prerađivale 45% proizvedenih zrna. Od tada su se prerađivači još više konsolidovali: belgijsko-švicarska kompanija Barry Callebaut preuzela je Petra Foods, gurajući je na vrh tržišta prerađivača kakaa. Sjevernoamerička kompanija Cargill finalizirala je akviziciju ADM-ove divizije za kakao 2015. Zajedno, Cargill i Barry Callebaut prerađuju gotovo 60% proizvedenih zrna kakaa. Kao što Michel Barel primjećuje.<ref name=barel/> Pojava ovih industrijskih giganata ilustruje ogromnu neravnotežu moći između miliona malih proizvođača, koji posjeduju samo nekoliko hektara, i multinacionalnih kompanija koje kupuju hiljade tona kakoa. Godine 1988, Nestlé je preuzeo Rowntree Mackintosh i postao najveći svjetski proizvođač čokolade i čokoladnih slatkiša.<ref>[http://recherche.prodimarques.com/leader-chocolat-groupe-production-cacao.html Prodimarques - Nestlé]</ref> Tokom sezone 2022–2023, sektor je proizveo otprilike 116.000 tona manje nego što su kupci očekivali, što je povećalo cijenu kakaa.<ref>{{cite web|url=https://www.rfi.fr/fr/podcasts/chronique-des-mati%C3%A8res-premi%C3%A8res/20230905-hausse-continue-des-prix-du-cacao-depuis-plusieurs-mois|title= Continuous rise in cocoa prices for several months now|date=6. September 2023|publisher=Radio France Internationale|author=Marie-Pierre Olphand}}</ref> == Svojstva kakaa == Ova svojstva su povezana sa sastavom kakaa, posebno njegovim masnim sastojcima komponenta, kakao-maslac. Neka od ovih svojstava izgledaju korisna za zdravlje, dok druga nisu. == Sastojci == {{glavni|Sastav kakao-praha}} {{glavni|Zdravstveni efekti čokolade}} Nutritivna vrijednost na 100 g (3,5 oz) {| class = "wikitable " |- | style="text-align:center;"| '''[[Nutrijent|Sastojak]]''' | style="text-align:center;"|Grama/100 g (3,5 oz) |- | [[Energija]]||954 kJ (228 kcal) |- |[[Voda]] ||3,00 g |- |[[Kofein]]||230 mg |- | [[Teobromin]]||2060 mg |- | [[Masti]]|| 13,70 |- | [[Ugljikohidrati]]|| 57,90, od kojih vlakna cca. 33 g |- | [[Proteini]] ||19,60 128 mg |- |[Minerali]] i [[vitamini]] (%DV†) |- | [[Kalcij]]|| 10 |- |[[Željezo]] ||77% – 13,86 mg |- | [[Magnezij]]|| 119% 499 mg |- | [[Mangan]] || 167% 3,837 mg |- |[[ Fosfor]] || 59% 734 mg |- | [[ Kalij]] || 51% 1524 mg | [[Kalcij]]|| 10 |- |[[Željezo]] ||77% – 13,86 mg |- | [[Magnezij]]|| 119% 499 mg |- | [[Mangan]] || 167% 3,837 mg |- |[[Natrij]] || 1% 21 mg |- | [[Cink]] || 62% 6,81 mg |- |'''[[Vitamini]]''' |- | [[Vitamin C]], <br>ukupna askorbinska kiselina|| 0 |- |[[Tiamin]] || 0,078 |- | [[Riboflavin]] || 0,241 |- |[[Niacin]] || 2,18 |- |[[Pantotenska kiselina]] || 0,254 |- |[[Vitamin B-6]] || 0,118 |- | [[Folat]], ukupno || 32 µg |- | [[Folna kiselina]] || 0 µg |- | [[ Folat ]], [[hrana]] || 32 µg | [[Folat]], DFE || 32 µg |- | [[ Holin]], ukupno || 12 | [[ Vitamin B-12]] || 0 |- | [[ Vitamin B-12]], dodati|| 0 µg | [[ Vitamin A]], RAE || 0 µg |- | [[ Retinol]] || 0 µg | [[ Karoten]], beta|| 0 |- | [[ Karoten]], alfa || 0 |- | [[Kriptoksantin ]], beta|| 0 |- |[[Vitamin A]], IU ||0 IU |- | [[Likopen]] || 0 µg |- |[[Lutein[[ + [[zeaksantin]] || 38 µg |- | [[ Vitamin E]] (alfa-[[tokoferol]]) || 0,1 |- | [[ Vitamin E]], dodani ||0 |- | [[Vitamin D]] (D2 + D3), [[IU]] || 0 | [[Vitamin D]] (D2 + D3) ||0 µg |- | [[Vitamin K]] (filokinon) ||2 |- |} itamin C, total ascorbic acid 0 mg Thiamin 0.078 mg Riboflavin 0.241 mg Niacin 2.18 mg Pantothenic acid 0.254 mg Vitamin B-6 0.118 mg Folate, total 32 µg Folic acid 0 µg Folate, food 32 µg Folate, DFE 32 µg Choline, total 12 mg Vitamin B-12 0 µg Vitamin B-12, added 0 µg Vitamin A, RAE 0 µg Retinol 0 µg Carotene, beta 0 µg Carotene, alpha 0 µg Cryptoxanthin, beta 0 µg Vitamin A, IU 0 IU Lycopene 0 µg Lutein + zeaxanthin 38 µg Vitamin E (alpha-tocopherol) 0.1 mg Vitamin E, added 0 mg Vitamin D (D2 + D3), International Units 0 IU Vitamin D (D2 + D3) 0 µg Vitamin K (phylloquinone) 2 |Izvor:USDA Database <ref>[https://fdc.nal.usda.gov/food-details/169593/nutrients</ref> === Pozitivni aspekti === * Kakao-maslac sadrži vitamin E, koji ima [[antioksidans|antioksidativna]] djelovanja. * Zrna prirodno sadrže značajne količine [[polifenol]]a, antioksidacijskih molekula, koje se suprotstavljaju oksidirajućim supstancama koje su štetne za ćelije, uključujući [[slobodni radikali| slobodne radikale]]: zagađivače, zračenje (sunce), [[alkohol]], [[duhan]]ski dim itd. Među antioksidansima su [[ferulna kiselina]], koja kakau daje slatku aromu, i [[flavonoid]]i ([[katehin]] i [[epikatehin]]), dva snažna [[antioksidans]]a poznata po tome što pomažu u borbi protiv [[starenje| starenja]] [[koža|kože]], uzrokovanog vanjskim agresorima. * Kakao-maslac također može nahraniti kožu ([[usne]]) i stimulirati sintezu [[kolagen]]a, vraćajući elastičnost i tonus koži; * [[Metilksantin]]i su zakođer prisutni u kakau. Pripadaju istoj porodici [[alkaloid]]a kao i oni koji se nalaze u [[kahva|kahvi]] i [[čaj]]u: [[kofein]], [[teofilin]] i [[teobromin]]. Teobromin je prisutan u koncentraciji od 1,5 do 3% u zrnu kakoa.<ref name="merck">{{cite book|title=The Merck index, 13 edition|year=2001|publisher=Merck|isbn=0-911910-13-1}}</ref>. U malim količinama ima prepoznatljiv lipolitski učinak, a u manjoj mjeri antitusičko, vazodilatacijsko, diuretičko, bronhodilatacijsko i stimulativno djelovanje. Ovaj posljednji učinak mogao bi se pripisati i maloj količini kofeina, koju kakao također sadrži. [[Anandamid]] je supstanca koja djeluje na iste receptore kao i [[kanabis]]. Prisutan je u vrlo malim količinama. Diskutabilno je da li može proizvesti [[uforija|euforijske]] i [[sedativ]]ne učinke za koje je odgovoran pri većim [[koncentracija]]ma. Redovna konzumacija kakoa može [[hipotenzija|sniziti]] [[krvni pritisak]] i kardiovaskularnu [[smrtnost]] kod starijih osoba. |jour<ref>Buijsse B, Feskens EJ, Kok FJ, Kromhout D, [http://archinte.ama-assn.org/cgi/content/full/166/4/411 ''Cocoa intake, blood pressure, and cardiovascular mortality: the Zutphen Elderly Study''], Arch Intern Med, 2006;166:411–417</ref> i kod pacijenata koji su imali [[infarkt miokarda]]<ref>{{cite journal|authors= Janszky I, Mukamal KJ, Ljung R et Als|year=2009|title=''Chocolate consumption and mortality following a first acute myocardial infarction: the Stockholm Heart Epidemiology Program''| [http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1365-2796.2009.02088.x/abstract|journal= J Intern Med|number=266|pages=48–257</ref>. Međutim, ovi podaci se zasnivaju isključivo na opservacijskim, a ne intervencijskim studijama. Studija koju je proveo Univerzitet Sjeverne Karoline iz novembra 2020. sugerira da specifični poli[[fenol]]i (flavan-3-oli i [[proantocijanidin]]i) koji se nalaze u [[grožđe|grožđu]] muskadin (''Vitis rotundifolia''), zelenom čaju, kakau i tamnoj čokoladi mogu uticati na sposobnost virusa SARS-CoV-2 da se veže za ljudske ćelije, čime se smanjuje stopa [[infekcija]] i prenosa virusa koji uzrokuje [[COVID-19]].<ref>{{cite journal |autor1=Yue Zhu |author2=De-Yu Xie |title=Docking Characterization and in vitro Inhibitory Activity of Flavan-3-ols and Dimeric Proanthocyanidins Against the Main Protease Activity of SARS-Cov-2 |journal=Frontiers – Frontiers in Plant Science |date=2020 |https://www.frontiersin.org/articles/10.3389/fpls.2020.601316/full |doi=10.3389/fpls.2020.601316 |access-date=2021-01-04}}</ref>. === Negativni aspekti === Kod nekih [[životinja]], poput [[pas]]a, kakao je snažan [[toksin]]; 200 grama može biti dovoljno da ubije malog psa.<ref>{{cite web|title=Pourquoi ne pas donner de chocolat au chien|url=http://www.animalerieenligne.fr/blog/pourquoi-ne-pas-donner-de-chocolat-au-chien|site=animalerieenligne.fr|date=2016|access-date=2016-05-28}}</ref> Simptomi trovanja čokoladom kod pasa uključuju: iritabilni želudac, [[povraćanje]], abnormalno slinjenje, [[umor]] i gubitak [[svijest]]i. Kod pasa i mnogih drugih životinja, može uzrokovati trovanje [[teobromin]]om. <ref>{{cite web| title= Chocolate poisoning in dogs| url=https://www.wanimo.com/veterinaire/urgences-du-chien/intoxication-par-le-chocolat-chez-le-chien.html | site=WanimoVéto |access-date=2024-08-18}}</ref> Za neke [[botanika|botanićčare]], postoji daleko od potpunog konsenzusa o prehrambenim ili medicinskim prednostima kakoa: * Čisti kakao je vrlo gorak i zbog toga se dodaju šećer i masti da bi se zasladio. Ovo može biti štetno za kardiovaskularni sistem i doprinijeti [[gojaznost]]i jer čokolada ima visok sadržaj [[kalorija]] (500 kcal na 100 g), dok druga pića s visokim sadržajem zaštitnih polifenola sadrže vrlo malo (naprimjer, zeleni čaj); * [[Bioraspoloživost]] flavonoida je varijabilna i ovisi o djelovanju crijevne flore; kakao-maslac je prilično neprobavljiv zbog visokog sadržaja [[stearinska kiselina|stearinske]] i [[masne kiseline|masnih kiselina]]. == Uticaj na okolinu == === Evropska uredba o zabrani proizvoda povezanih s deforestacijom === [[glavni|Uvezena deforestacija}} Evropska uredba o zabrani proizvoda povezanih s deforestacijom usvojena je od strane Evropskog parlamenta u srijedu, 19. aprila 2023. * kakao u [[zrna kakaovca|zrnima kakaovca]] i komadići zrna, sirovi ili prženi; * [[kakao-pasta]]; * [[kakao-maslac|maslac]], [[kakao-mast|mast]] i [[kakao-ulje]]; * kakao-prah; * [[čokolada]] i drugi prehrambeni proizvodi koji sadrže kakao. == Olovo i trovanje olovom == Uočeno je da kakao i čokoladni proizvodi gotovo uvijek sadrže relativno visoke nivoe [[olovo|olova]], nivoe koji se ne mogu objasniti sadržajem olova u zrnima (koji je prirodno nizak). Proučavan je [[izotop]]ski sastav olova u zrnima i u čokoladi ili gotovim čokoladnim proizvodima. Otkriva nekoliko izvora kontaminacije industrijskog i ekološkog porijekla, čije precizno porijeklo još nije bilo identifikovano početkom 2000-ih.<ref>COPAL (2004), cité par Rankin & al (voir bibliographie du présent article) Cocoa Producers' Alliance Homepage. Lagos, Nigeria:Cocoa Producers' Alliance. consulté le 26 janvier 2005 http://www. copal-cpa.org/index.html</ref><ref>COPAL (2004). '''[[lang|en|title=Proposed Methodology to Determine Source and Level of Lead Contamination in Cocoa}}'''. Lagos, Nigeria: Cocoa Producers' Alliance. consulté à l'URL http://www.copal-cpa{{Mrtav link}}. org/lead.html January 26, 2005 by Rankin et al. (see bibliography of this article)</ref>. [[Izotop]]ski sastav olova u kakau iz Nigerije ukazuje na to da bi olovni benzin mogao biti odgovoran za barem dio kontaminacije proizvoda od kakaa, pri čemu se kontaminacija javlja nakon berbe i povećava tokom procesa proizvodnje, tokom transporta zrna i/ili proizvodnje kakaa i čokoladnih proizvoda od njega. Poznato je da rezani [[plod]]ovi kakaovca i njegova zrna imaju tendenciju da apsorbuju olovo iz okoline; otpad ljuski ploda čak je eksperimentalno uspješno korišten za dekontaminaciju otpadnih voda ili tla kontaminiranog olovom.<ref>Meunier N, Haberman M, Blais J.F & Tuagi R.D (2003), ''Récupération du plomb extrait de sol contaminé par adsorption sur des colonnes d’écailles de cacao Recovery of Lead Extracted from Contaminated Soil Using Adsorption Columns Filled with Cocoa Shells''. Water quality research journal of Canada, 703</ref>, uključujući i kisele rastvore koji se na taj način mogu regenerirati <ref>Meunier, N, Haberman, M, Blais, J. F, & Tyagi, R. D. (2003). ''Utilisation et regénération des écailles de cacao pour la récupération du plomb dans les solutions acides''. Journal of Environmental Engineering and Science, 2(1), 9-16 ([http://www.nrcresearchpress.com/doi/pdf/10.1139/s03-003 résumé]).</ref>Međutim, olovni [[benzin]] se i dalje koristio u mnogim zemljama proizvođačima kakao zrna (uključujući i Afriku) 2014. U bogatim zemljama gdje je [[olovni benzin]] zabranjen već nekoliko decenija, broj i težina slučajeva [[trovanje olovom|trovanja olovom]] su se smanjili, ali ne na zadovoljavajući nivo, a [[čokolada]] je postala hrana najbogatija olovom. Na kraju, djeca (osjetljiva na trovanje olovom), odrasli osjetljivi na olovo, te osobe sa [[sindrom iritabilnih crijeva|iritabilnim ili tromim crijevima]], one sa krhkim ili odsutnim [[žučna kesa|žučnom kesom]] i one koje imaju prekomjernu težinu trebaju biti oprezne s kakaom ili čokoladom.<ref>[[Web link |language=fr|title= COCOA CHOCOLATE |url=https://www.phytomania.com/plantes -medicinales/cacao-chocolat/ |site=Phytomania |access-date=2024-08-18}}</ref>. === Toksični industrijski proizvodi === Neki industrijski proizvodi na bazi kakaa sadrže [[teški metali|teške metale]] poput [[kadmij]]a ([[kancerogen]]a) i [[arsen]]a. ==Također pogledajte== * [[Kakaovac]] * [[Čokolada]] * [[Začini]] * [[Historija uzgoja kakaa]] * [[Fabrika čokolade]] * [[Zrno kakaa]] == Reference == {{Refspisak}} ==Dopunski izvori == * Kokou Edoh Adabe et E. Lionelle Ngo-Samnick, [https://cgspace.cgiar.org/bitstream/handle/10568/76733/1801_PDF.pdf?sequence=1&isAllowed=y ''Production et transformation du cacao''], collection PRO-AGRO, [[Ingénieurs sans frontières|ISF]]-Cameroun et [[Centre technique de coopération agricole et rurale|CTA]], Wageningen, Pays-Bas, 2014, 44 p. téléchargeable. * {{Article|langue=en|prénom=EE|nom1=Cheesman|titre=Notes on the nomenclature, classification and possible relationships of cocoa populations|année=1944|périodique=Tropical Agriculture|volume=21|pages=144-159}} {{plume}} *{{Work | author1=Michel Barel | title=From Cocoa to Chocolate | subtitle=The Epic of a Delicacy | publisher=Éditions QUAE GIE | year=2016, new edition | ISBN= }} * Jumelle, Henri. ''The Cocoa Tree: Its Cultivation and Exploitation in All Producing Countries'' 1900 [http://www.manioc.org/patrimon/FRA11113 read online] * {{article|language=en|author1=Lee, C. K.|name1=Lee| author2=Low, K. S.|name2=Low|year=1985| title=Determination of Cadmium, Lead, Copper and Arsenic in Raw Cocoa, Semifinished and Finished Chocolate Products| read online=http://psasir.upm.edu.my/2305/1/Determination_of_Cadmium,_Lead,_Copper_and_Arsenic_in.pdf| journal=Pertanika| volume=8| issue=2| pages=243-248| publisher=[[Universiti Putra Malaysia]]}} * {{Article|language=en|first name1=Juan C.|last name1=Motomayor|first name2=Philippe|last name2=Lachenaud|first name3=Jay|last name3=Wallace da Silva e Mote|first name4=Rey|last name4=Loor|first name5=David N.|last name5=Kuhn|first name6=J. Steven|last name 6=Brown|first name 7=Raymond J.|last name 7=Schell|title=Geographic and Genetic Population Differentiation of the Amazonian Chocolate Tree (Theobroma cacao L)|doi=10.1371/journal.pone.0003311 |month=10|year=2008|periodical=PLoS ONE|volume=3|issue=11|read online=http://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0003311|periodical link=PLOS ONE|id=Motomayor2008}} {{pen}} * Rankin CW, Nriagu JO, Aggarwal JK, Arowolo TA, Adebayo K, Flegal AR. (2005) ''http://www.doctorjackson.org/pdf/lead_poisoning.pdf Lead contamination in cocoa and cocoa products: isotopic evidence of global contamination]''. 'Environmental Health Perspectives' Oct; 113(10):1344-8. * {{Book|language=fr|original language=en|first name1=Dom|last name1=Ramsey|original title=Chocolate|title=Passion for Chocolate|subtitle=From Bean to Bar|translator=Martine and Dominique Lizambard|publisher=[[Dorling Kindersley]]|year=2017|total pages=224|isbn=978-2-8104-2119-0|id=Ramsey, 2017|label=Ramsey, 2017|pen=yes}} * {{Book|author1=Samy Manga|title=Chocolaté|subtitle=The Bitter Taste of Cocoa Cultivation|publisher=écosociété|year=2023|total pages=136|isbn=9782897198664}} ===Radioemisija === *https://www.franceinter.fr/emissions/sur-les-epaules-de-darwin/sur-les-epaules-de-darwin-14-decembre-2019 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220408182328/https://www.franceinter.fr/emissions/sur-les-epaules-de-darwin/sur-les-epaules-de-darwin-14-decembre-2019 |date=8. 4. 2022 }} === Vanjski linkovi=== {{Commonscat|Cacao}} * [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/plan.htm Informations de marché sur le site de la Conférence des Nations Unies pour le commerce et le développement] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113032636/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/plan.htm |date=13. 1. 2010 }} : [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/descript.htm description] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100119004439/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/descript.htm |date=19. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/culture.htm culture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113223600/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/culture.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/qualite.htm qualité] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113200955/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/qualite.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/utilisat.htm secteurs d'utilisation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113233417/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/utilisat.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/marche.htm marché], [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/filiere.htm filière] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100115232113/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/filiere.htm |date=15. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/societes.htm sociétés] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100114131822/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/societes.htm |date=14. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/technologie.htm techniques] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100112220439/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/technologie.htm |date=12. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/prix.htm prix] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113225954/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/prix.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/ecopol.htm politiques économiques] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100114002026/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/ecopol.htm |date=14. 1. 2010 }} * {{cite web|language=fr|nom=eCacaos|title=En finir (enfin) avec l’approximation Forastero, Criollo et Trinidario ?|year=2014|url=http://ecacaos.com/en-finir-enfin-avec-lapproximation-forastero-criollo-et-trinidario/|site=ecacaos.com|access-date=2015-12-26}} * {{cite web|languagee=fr|author=Clay Gordon|title=Serious Chocolate: First Three, Now Ten Genetically Different Kinds of Cacao|mois=10|année=2008|url=http://sweets.seriouseats.com/2008/10/cacao-by-any-other-name-does-it-taste-just-as.html|site=seriouseats.com|access-date= 2015-12-27}} {{clear}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Kakao| ]] [[Kategorija:Stimulansi]] [[Kategorija:Mezoamerička kuhinja]] [[Kategorija:Nahuatlizam]] [[Kategorija:Začini]] [[Kategorija:Hrana] 1f4oslyzg77lvvofiu2tgdag0aoyadn 3837938 3837867 2026-04-29T00:43:21Z ~2026-26019-42 180815 3837938 wikitext text/x-wiki [[Slika:2012-02-Theobroma cacao anagoria 04.JPG|thumb|260px|Otvorena [[mahuna]] kakaa koja prikazuje zrna u bijeloj [[Sluz|sluzavoj]] [[Parenhim|pulpi]].]] Termin '''kakao''' najčešće se koristi za kakao-prah, ali se može odnositi i na kakao-maslac. Obje komponente (prah i maslac) dobijaju se nakon mljevenja i presovanja jezgre zrna kakaovca, koja se fermentira i prži. Ustvari, "kakao-prah" samo je jedno od značenja riječi "kakao"; to je najčešće značenje za prosječnog govornika na Sjevernoj hemisferi. Ostala značenja nalaze se samo u specijaliziranom rječniku govornika koji rade u industriji kakaa.<ref name="Alkalization">{{cite journal | last1 = Miller | first1 = Kenneth B. | last2 = Jeffery Hurst | first2 = William | last3 = Payne | first3 = Mark J. | last4 = Stuart | first4 = David A. | last5 = Apgar | first5 = Joan | last6 = Sweigart | first6 = Daniel S. | last7 = Ou | first7 = Boxin | year = 2008 | title = Impact of Alkalization on the Antioxidant and Flavanol Content of Commercial Cocoa Powders | journal = Journal of Agricultural and Food Chemistry | volume = 56 | issue = 18| pages = 8527–8533 | doi = 10.1021/jf801670p | pmid=18710243 | bibcode = 2008JAFC..56.8527M }}</ref> Prva serija operacija koje se provode u zemljama proizvođačima kakaovca transformira njegov [[plod]] kakaa u fermentirana i sušena kakao zrna. Nakon što se prodaju nekolicini multinacionalnih kompanija u industriji čokolade, ova zrna se zatim peku, drobe i sortiraju kako bi se uklonili fragmenti ljuske i [[embrion]]a, ostavljajući samo [[kotiledon]]e. Ovi kotiledoni su jedini dio koji daje kakao-masu (ili kakao-pastu) nakon mljevenja. Ovaj poluproizvod zatim se presuje kako bi se mast, ili kakao-maslac, odvojila od suhe tvari, ili kakao kolača. Kakao-prah dobija se mljevenjem kakao-kolača, a koristi se za pravljenje energizirajućeg napitka, popularnog zimi, nazvanog "vruća čokolada", napravljenog još od [[mlijeko|mlijeka]] i [[šećer]]a. Približno 95% svjetske proizvodnje kakaa dolazi od malih poljoprivrednika koji žive na jednom do tri hektara plantaža kakaa. Više od pet miliona malih uzgajivača kakaa u [[tropi|tropskim]] regijama proizvelo je 5,2 miliona tona fermentiranih zrna kakaa u 2017, koja su prodali nekolicini multinacionalnih kompanija za proizvodnju [[čokolade]]. Nakon što stignu u zemlje potrošače, zrna se peku, drobe i presuju kako bi se od njih napravila čokolada i drugi čokoladni slatkiši.<ref>{{cite book | url=https://books.google.com/books?id=A1CkAgAAQBAJ | title=Science and Technology of Enrobed and Filled Chocolate, Confectionery and Bakery Products | publisher=Elsevier | author=Talbot, Geoff | year=2009 | pages=31 | isbn=9781845696436 |quote=Cocoa solids are calculated on a dry basis (after the deduction of moisture) and include cocoa mass, cocoa powder and cocoa butter. The total dry cocoa solids are the sum of the dry non-fat cocoa solids (NFCS) and cocoa butter..}}</ref> == Etimologija i leksikografija == Termin "'''kakao'''" je posuđen iz jezika Nahuatl [[Asteci|Asteka]], "cacahuatl", koji ima isto značenje.<ref>{{cite book| authors=Alain Rey, Marianne Tomi, Tristan Hordé, Chantal Tanet, Alain Rey | title=Dictionnaire historique de la langue française, Tomes I et II | publisher=Le Robert |year=2016 | isbn= }}</ref><ref name="HCDN">{{cite book |language=es |author=Birgitta Leander |title=Herencia cultural del mundo náhuatl |volume=a traves de la lengua |publisher=SepSetentas |year=1972 |pages=155 |isbn= }}</ref>, prema [[španski|španskom]] ''cacao'' (1535). Termin "kakao" može imati sljedeća značenja, ovisno o kontekstu: # stablo [[kakaovac|kakaovca]], npr. "[[Omleci]] su vratili neke [[Reznica|reznice]] kakaovca u svoju domovinu", "uzgoj kakaovca"; # plod stabla kakaovca, mahuna kakaovca, "ovisno o zemlji, berba kakaovca se ne odvija u isto vrijeme"; # zrno kakaovca, "Radim na [[fermentacija|fermentaciji]] kakaovca u državi Tabasco, [[Meksiko]]" ili "kakao je pakovan u jutene vreće od 60 kg"; # Prehrambeni proizvod napravljen od zrna kakaovca, ako je [[čokolada]] označena kao 70% kakaovca, to znači da sadrži 30% dodanog šećera, ovdje kakao = kakao-masa + kakao-maslac. Svi primjeri su preuzeti iz knjige Michela Barela, bivšeg direktora programa za kakao u Francuskom centru za poljoprivredna istraživanja za međunarodni razvoj (CIRAD). [[Datoteka:Cocoa farming in Ghana.jpg|thumb| Gomile [[mahuna]] nakupljene tokom žetve.]] [[Slika:Cocoa farmers during harvest.jpg|thumb| Otvaranje kapsula: otvaranje kapsula mačetom.]] [[slika:Cocoa farmer David Kebu Jnr holding fermenting cocoa beans. (10687048615).jpg|thumb| [[Fermentacija]] zrna kakaa.]] [[Slika:Costa Rica - Sarapiqui 05.jpg|280px|thumb| Zrna kakaovca u različitim fazama fermentacije. ([[Kostarika]])]] [[slika:Cultivateur de cacao 01.jpg|280px|thumb| Zrna kakaovca raširena na suncu da se osuše.]] [[Datoteka:Secadora_de_Cacao.jpg|280px|thumb| Sušenje [[plod]]ova u pokrivenoj sušari.]] [[Slika:Cocoa season in Cameroon.JPG|thumb| Pakovanje fermentiranog i sušenog zrna.]] [[slika:Cacao23.jpg|280px|thumb| Sektor kakaa.]] [[Datoteka:CacaoChonita13.JPG|280px|thumb|Plodovi nakon zanatskog prženja.]] [[datoteka:Atelier torréfaction chocolat Menier.jpg|280px|thumb| Radionica za prženje u tvornici čokolade Menier 1866.]] Tokom cijelog proizvodnog procesa, od mahuna kakaa u tropskim regijama do čokoladnih proizvoda napravljenih u tvornicama čokolade u velikim sjevernim gradovima, termin "kakao" može se koristiti, a slušalac će lahko moći izvući relevantno značenje (ili smisao) u kontekstu. U svakoj fazi – a ima ih više od četiri koje su gore navedene po vokabularu (stablo kakaa, mahuna, zrno, čokoladni proizvod) – koristi se sljedeći princip imenovanja: kada se pomoćni dio ukloni iz objekta X, dio koji se obično smatra "najkorisnijim ili najznačajnijim" i dalje se može metonimski označiti istim terminom X (čak i ako je prošao kroz hemijsku transformaciju). Karakteristično je za svakodnevni jezik da ima veliku fleksibilnost i da se isti termin može koristiti u različitim kontekstima za različita značenja. Tehnički i naučni vokabular pomažu u izbjegavanju ove dvosmislenosti, iako po cijenu određene glomaznosti. == Historija == {{Glavni|Historija uzgoja kakaovca}} {{glavni|Historija čokolade u Španiji}} Kakao, čije ime potiče od riječi "cacahuatl" na jeziku Nahuatl»<ref>Dictionnaire français Larousse, « [http://www.larousse.fr/dictionnaires/francais/cacao/11933 Cacao].</ref><ref>Philippe Marcou, [http://www.persee.fr/web/revues/home/prescript/article/jsa_0037-9174_1920_num_12_1_2882 Cacao, cacahuet ou cacaouète] », ''Journal de la Société des Américanistes'', tome 12, 1920 p. 65|doi|10.3406/jsa.1920.2882}}.</ref> (vjerovatno je izveden iz [[Maje|majanskog]] "''kakaw'''" i hipotetski proto-mješovitog zokeanskog ''kakawa'')<ref>Lyle Campbell et Terrence Kaufman, « [http://www2.hawaii.edu/~lylecamp/LC%20Lx%20look%20at%20Olmecs%20JSTOR.pdf A Linguistic Look at the Olmecs] », ''American Antiquity'', vol. 41, n°1, janvier 1976, Society for American Archaeology|page=83-84}}</ref>. Tradicionalno su ga koristile i uzgajale mezoameričke populacije, posebno [[Olmeci]] i [[Maje]], a kasnije i [[Asteci]]. U 14. stoljeću, populacije koje su Asteci pokorili bile su prisiljene uzgajati stabla kakaovca za osvajače iz visoravni Meksika-Tenochtitlana. [[Pripitomljavanje]] i upotreba kakaovca čini se da su se dogodili u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], oko 3000. prije nove ere. Tragovi teobromina i [[DNK]] iz različitih [[sorta (botanika)|sorti]] kakaovca otkriveni su u keramici iz kulture Valdivia na pacifičkoj obali današnjeg [[Ekvador]]a.<ref>{{cite journal|author=Florence Rosier|title=Le cacao était déjà utilisé en Amérique il y a 5300 ans|journal=Le Monde|pages=7|date=9. 3. 2024|url=https://www.lemonde.fr/planete/article/2024/03/07/le-mystere-de-la-diffusion-du-cacao-a-travers-l-amerique-du-sud-il-y-a-plus-de-5-000-ans-enfin-leve_6220699_3244.html}}</ref><ref>{{cite web |title=Domestication du cacao à l’époque précolombienne : l’histoire revisitée par l’archéogénomique |url=https://www.cirad.fr/espace-presse/communiques-de-presse/2024/domestication-du-cacao-a-l-epoque-precolombienne |site=cirad.fr |date=7. 3. 2024}}</ref>. Drevni tragovi kakaa pronađeni su i u keramici Mokaya iz Paso de la Amada, na pacifičkoj obali [[Chiapas]]a, i u predolmečkoj keramici iz El Manatíja, na obali [[Meksički zaliv|Meksičkog zaliva]], datiranoj na početak 2. milenija prije nove ere (između 1900. i 1750. prije nove ere).<ref>Terry G. Powis, W. Jeffrey Hurst, María del Carmen Rodríguez, Ponciano Ortíz C, Michael Blake, David Cheetham, Michael D. Coe et John G. Hodgson, « [http://antiquity.ac.uk/projgall/powis/index.html Oldest chocolate in the New World] », ''Antiquity'', vol. 81, n°314, décembre 2007.</ref>. Širom Mezoamerike tokom predkolumbovske civilizacije, zrna kakaovca su često korištena kao [[valuta]].<ref>[http://www.mythinglinks.org/ip~cacao.html « THE LORE & HISTORY OF CHOCOLATE in Latin Americq|access-date =2009-07-10}}</ref> Mogla su se i trampiti, plaćati [[porez]]e i kupovati [[rob]]ove, počevši još od 1000. prije nove ere. Naprimjer, Zontli je jednak 400 zrna, dok je 8000 zrna jednako Xiquipilliju. U meksičkim hijeroglifima, korpa koja sadrži 8000 zrna simbolizira broj 8000.<ref>{{cite web|1=year 2013|url=http://www.chocolat.ch/chocolate.php?page=1|title=History|access-date=27. 4. 2026|archive-date=21. 2. 2007|archive-url=https://archive.today/20070221194212/http://www.chocolat.ch/chocolate.php?page=1|url-status=dead}}</ref>Kasnije, 1576, bilo je potrebno 1200 zrna da bi se dobio jedan [[meksički pezos]].<ref>{{cite book|language=en |author=Annie Perrier-Robert |publisher=Translate-A-Book, Oxford |title=Book of Chocolate |editor=Hachette Illustrated |year=2005 |chapter=14|pages=128 |isbn=978-1-84430-142-3}}</ref>. [[Asteci]] su koristili sistem u kojem je [[ćurka]] koštala stotinu zrna kakapa, a svježi [[avokado]] tri zrna. <ref>http://www.newyorker.com/reporting/2007/10/29/071029fa_fact_buford|access-date=2009-06-09}}</ref>. Kakao je bio rezervisan za [[plemstvo]] i konzumiran u piću zvanom [[čokolada]], razrijeđen u vodi, kojoj su dodavani čili papričica i anato (da bi se dobila crvena boja), a ta smjesa je snažno tucana da bi se na površini formirala gusta pjena. Među Majama se prvenstveno koristio u vjerskim obredima.<ref>{{cite book|language =en|author1=Louis E. Grivetti|author2=Howard-Yana Shapiro| year=2009|title=Chocolate: history, culture, and heritage|publisher=John Wiley and Sons|pages=29-31|isbn=|url=https://books.google.fr/books?id=P4kD4Rf5C6wC&pg=PA9&dq=Chocolate%3A+history%2C+culture%2C+and+heritage+%2B+%22mexica+princess%22}}</ref><ref name="Harwich Vallenilla 2008">Nikita Harwich Vallenilla, Histoire du chocolat|edituon=2|place= Paris, Desjoncquères, 2008 [[ISBN|9782843211058}}.</ref> [[Asteci]], koji ga nisu konzumirali u ritualnom kontekstu, proširili su zrno u druge regije Meksika kako su širili svoju teritoriju.<ref name="Harwich Vallenilla 2008"/> Španci su se prvi put susreli s kakaom (Theobroma – Θεοβρώμα – ''teobroma'', što na [[grčki|grčkom]] znači "hrana bogova") na [[Karibi]]ma 1495, ali su tek nakon osvajanja [[Meksiko|Meksika]] počeli usmjeravati svoju pažnju na zrno. Mlako, gorko piće koje su otkrili nije bilo univerzalno cijenjeno od strane osvajača. Njegovo usvajanje bilo je izuzetno uspješno među kolonijalnom elitom jer su transformirali recept za piće kako bi odgovarao njihovom okusu, dodavanjem šećera ([[šećerna trska]] se brzo aklimatizirala u priobalnim regijama gdje je vruća, vlažna klima omogućavala njen uzgoj u velikim razmjerima). Također su zamijenili [[čili papričice]] začinima koje su poznavali od srednjeg vijeka (prvenstveno [[cimet]]om, uvezenim iz Azije) i počeli su piti toplu čokoladu. Nakon kolonizacije Meksika, kakao je izvezen u matičnu zemlju (kao dio trougaone trgovine) u Evropi i miješan s mlijekom; njegov uspjeh bio je trenutan na španskom dvoru. U Francuskoj, [[Luj XIV]] je nije volio, što je doprinijelo odlaganju njenog usvajanja. U Evropi se čokolada u početku proširila prvenstveno među evropskom elitom, i kao piće i kao slatkiš.<ref name="sucre">Huetz de Lemps, Alain, « Boissons coloniales et essor du sucre », in Flandrin, Montanari (dir.), ''op.cit.'', [[p.|629-641}}.</ref>Međutim, u Meksiku se njegova konzumacija brzo proširila među cijelim stanovništvom. U španskoj koloniji, društvena elita je konzumirala ovo raskošno, toplo i slatko piće, dok je velika većina stanovništva nastavila da ga pije prema predhispanskim običajima. Upotreba zrna kakaovca kao valute, posebno među domorodačkim stanovništvom na [[pijaca]]ma, nije odmah nestala. Ipak, kakao koji se koristio u Meksiku tokom kolonijalnog doba uglavnom je dolazio iz uvoza iz [[Venecuela|Venecuele]], [[Kolumbija|Kolumbije]] i [[Gvatemala|Gvatemale]].<ref>Gonzalez Tascón, Fernández Pérez, « Del chocólatl de los Aztecas a la Compañía Guipuzcoana de Caracas, in Fernández Pérez, Fernando, González Tascón, Ignacio, La agricultura viajera: cultivos y manufacturas de plantas industriales y alimentarias en España y en la América virreinal, Barcelone, Lunwerg Editores, 1991, [[p.|125-135}}.</ref>. Piće je brzo izazvalo sumnju Crkve. Budnost crkvenih vlasti bila je tim veća jer je čokolada bila poznata kao afrodizijak.<ref>Méndez, Maria Agueda, “Una relación conflictiva : la Inquisición novohispana y el chocolate”, in Caravelle : Cahiers du monde hispanique et luso-brésilien|year=1998|number=71|pages=9-21}}</ref>. == Od ploda kakaovca do kakao-praha == [[Plod]] ([[mahuna]] kakaovca sadrži nekoliko desetina sjemenki ili zrna kakaovca) bogat je [[lipid]]ima (50% suhe tvari), [[proteini]]ma, [[fenol]]nim spojevima (flavan-3-oli i flavanoli) i teobrominom, što ga čini bazom sa značajnim nutritivnim potencijalom koji je omogućio razvoj ogromnog izbora čokoladnih proizvoda. Više od pet miliona uzgajivača kakaovca na globalnom jugu proizvodi 5,2 miliona tona zrna (u 2017.).<ref>{{cite web|name = FAOSTAT|year=2017 | title = Cultures, fèves de cacao, | access-date = 2019-04-11 | url = http://www.fao.org/faostat/fr/#data/QC }}.</ref>), opskrbljuju čokoladnu industriju u sjevernim zemljama, proizvodeći čokoladne proizvode u vrijednosti od 47 milijardi eura u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]];<ref>{{cite web | name = Statista | title = Production en valeur de produits chocolatés par pays dans l'UE 2015 | access-date = 2019-04-11 | url = https://fr.statista.com/statistiques/703015/produits-chocolates-production-en-valeur-par-pays-ue/ }}.</ref> U 2015, [[Evropa]] je bila najveće svjetsko tržište čokoladnih proizvoda, sa 49% udjela u prodaji čokoladnih slastica, dok je Sjeverna Amerika držala 21%.%<ref>{{cite web | name = CBI Ministry of Foreign Affairs | title = What is the demand for cocoa in Europe? | access-date= 2019-04-11 | url = https://www.cbi.eu/market-information/cocoa/trade-statistics/ }}.</ref> [[slika:Cocoa husk.jpg|thumb|260px|Ljuske zrna kakaovca: moraju se pažljivo ukloniti jer bi kakao-prahu dale neugodan okus.]] [[slika:Cocoa liquor.jpg|thumb|260px|Transformacija zrna u kakao-masu]] [[slika:Cocoa press cake.jpg|thumb|260px|Kakao-kolač nakon presovanja kakao putera]] [[slika:Cocoa butter p1410148.JPG| thumb|260px|Kakao-maslac]] [[slika:Cocoa-powder-1883108.jpg| thumb|260px|Kakao-prah]] U zemljama koje proizvode kakao, uzgajivači provode prve faze prerade [[plod]]a (ili mahune): berbu, lomljenje mahuna, fermentaciju zrna, sušenje i sortiranje.<ref name=":0">{{cite web|language=fr|author=Futura|title=La transformation du cacao et ses étapes : écabossage, fermentation et concassage|périodique=Futura|date=10/10/2016|lire en ligne=http://www.futura-sciences.com/planete/dossiers/botanique-chocolat-histoire-saveurs-degustation-753/page/4/|access-date=2017-07-18|pages=}}</ref>[[fermentacija|fermentacija]]Fermentirana zrna se zatim prodaju nekolicini multinacionalnih kompanija u industriji čokolade, koje ih prže, drobe i presuju kako bi izdvojile kakao-maslac i kakao-prah te proizvele razne prehrambene proizvode: kakao-prah, čokoladu, čokoladne slastice itd.<ref name=lima>{{cite journal | authors = Lídia J. R. Lima, M. Helena Almeida, M. J. Rob Nout & Marcel H. Zwietering | title = Theobroma cacao L, "The Food of the Gods": Quality Determinants of Commercial Cocoa Beans, with Particular Reference to the Impact of Fermentation | journal = Critical Reviews in Food Science and Nutrition | volume = 51 | year = 2011 | pages = 731-761 }}</ref><ref name=costentin>{{cite book | author1=Jean Costentin | author2=Pierre Delaveau | title=Café, thé, chocolat. Les bienfaits pour le cerveau et pour le corps | publisher=Odile Jacob | year=2010 | pages=272 | isbn= }}</ref><ref name=barel>{{cite book | author=Michel Barel | title=Du cacao au chocolat: L'épopée d'une gourmandise |editor=Éditions QUAE GIE |year=2016, New Edition | isbn= }}</ref><ref name=beckett>{{cite book | authors=Steve T. Beckett, Mark S. Fowler, Gregory R. Ziegler (editors) | title=Beckett's Industrial Chocolate Manufacture and Use | publisher=Wiley-Blackwell; 5 edition | year=2017 | pages=800 | isbn= }}</ref>. Operacije prerade u lancu snabdijevanja koji vodi od stabla kakaovca do čokoladnih slastica mogu se sažeti u sljedeće korake: # Berba mahuna kakaovca (plodova stabla kakaovca): plod, čvrsto pričvršćen za stablo, odvaja se makazama za rezidbu ili mačetom za one koji se nalaze niže, a nožem za rezidbu za ostale; # Otvaranje mahuna sastoji se od lomljenja mahuna kako bi se izvadile sjemenke (ili zrna kakaovca). Svaka mahuna sadrži 30 do 50 sjemenki okruženih bjelkastom, sluzavom pulpom. Ova zrna kakaovca sastoje se od dva [[kotiledon]]a i malog embrija, a sve je zatvoreno u čvrstoj ovojnici ili ljusci. Kotiledoni djeluju kao rezerva hranjivih tvari za razvoj klijanaca, prvenstveno u obliku kakao-maslaca. [[Fermentacija]] vlažnih zrna, ključni korak u razvoju aroma kakaovca, uključuje stavljanje zrna u hrpe ili sanduke i miješanje svaki dan ili svaki drugi dan tokom tri do osam dana, ovisno o sorti. Pulpa je glavni supstrat za fermentaciju, jer osigurava šećere potrebne za rast [[bakterija]]. Fermentacija se sastoji od dvije faze: početnoj anaerobnoj fazi u kojoj dominiraju [[kvasci]], slijedi aerobna faza u kojoj dominiraju bakterije [[sirćetna kiselina|sirćetne kiseline]], tokom koje temperatura raste na 50°C. Kvasci transformiraju [[šećer]]e u [[etanol]], koji bakterije zatim oksidiraju u sirćetnu kiselinu. Može se dogoditi i fermentacija [[mliječna kiselina|mliječne kiseline]], ali to je nepoželjno jer kakau daje pokvaren ili čak aroma štale. Zrna se zatim suše na suncu na cementiranim površinama ili policama jednu do tri sedmice; sadržaj vlage, u početku 55–60%, smanjuje se na približno 7%, a dio sirćetne kiseline koja se stvara tokom fermentacije se eliminira. Ako se tokom fermentacije i sušenja naprave greške, kasnije se ne mogu ispraviti; # "Ocjenjivanje": najfinija zrna kakaa stavljaju se u jutene vreće od 60 kg. Milioni malih poljoprivrednika prodaju svoja fermentirana i sušena zrna (pod nazivom "trgovački kakao") industriji čokolade, koja je visoko koncentrirana u rukama nekoliko multinacionalnih korporacija; # "Prženje" na 100-140°C tokom 40 minuta razvija specifične okuse i arome. Nadalje, smanjuje sadržaj vlage sa 7% na 2,5%, podstiče odvajanje ljuske od zrna i dodatno eliminira [[sirćetna kiselina| sirćetnu kiselinu]] koja se stvara tokom fermentacije. Tokom prženja, Maillardove reakcije proizvode približno 500 isparljivih spojeva koji čokoladi daju aromu, od šećera i [[aminokiselina]]; #"Drobljenje" prženih zrna daje komadiće ljuske, klice (koje se uklanjaju puhalima i sitima) i komadiće kotiledona (zrna kakaa). Zrna se "vruće melju" kako bi se dobila "kakao-masa" ili "kakao-pasta". Ovo je poluproizvod gorkog okusa koji se počinje prodavati pod nazivom "100% kakao nezaslađena čokolada", sa sljedećim navedenim sastavom: 100% kakao-pasta; Presovanje kakao-paste odvaja masni dio, kakao-maslac, od suhe, smeđe tvari, koja formira kolače koji se nazivaju kakao kolači. Ovo odvajanje se odvija u [[hidraulika|hidrauličnim]] presama, donekle sličnim presama za maslinovo ulje, ali uz toplotu kako bi se maslac održao tečnim, i pod visokim pritiskom (do 600 bara) u visokoučinkovitoj industrijskoj opremi. Ovisno o korištenim tehnikama, 30 do 40% [[masti]] može se izdvojiti iz kakao-paste, koja je prvobitno sadržavala oko 50%. Kakao-maslac prvenstveno se koristi u proizvodnji čokolade. Proces prosijavanja: kakao kolači se drobe, a zatim melju u mlinovima s iglama, kako bi se dobio kakaov prah. To je osnova svih čokoladnih aroma: čokoladnih kolačića, čokoladnog sladoleda, čokoladnih mliječnih proizvoda, čokoladnih slatkiša… == Oblici pripreme kakaoa == {{glavni|Čokolada}} Kakao se u Evropi koristi u raznim oblicima: * Vruća čokolada (ili kakao u Belgiji i Švicarskoj): napitak napravljen od kakao-praha i mlijeka (ili vode), kojem se obično dodaje zaslađivač; * Tamne čokoladne pločice, pistole ili slatkiši: (kakao-prah, kakao-maslac, često šećeri), kojima se u industrijskoj proizvodnji dodaje fosfatidilholin (sojin lecitin), uglavnom se proizvode u Švicarskoj i Francuskoj; * Mliječna čokolada ili slatkiši: (kakao-prah, kakao-maslac, mlijeko, šećeri), kojima se u industrijskoj proizvodnji dodaje fosfatidilholin (sojin [[lecitin]]) ili, u novije vrijeme, lecitin uljane repice; * Bijela čokolada ili slatkiši: (vrlo malo kakaa, kakao-maslac, puno šećera i mlijeka); * Ganache: mješavina čokolade i vrhnja koja se koristi u pecivima; * Praline čokolada: mješavina lješnjaka i/ili [[badem]]a, šećera i mljevene čokolade, koja se koristi za punjenje čokoladnih slatkiša; * [[Liker]] od kakaa: termin se odnosi na tvrdu kakao-pastu, ali se koristi i za [[alkohol]] na bazi kakaa, koji se može napraviti s [[rum]]om, drugim alkoholnim pićem od [[šećerna trska|šećerne trske]] ili [[votka|votkom]]; * Čokoladna pločica: grickalica, koja se najčešće sastoji od keksa prelivenog čokoladom, u obliku pločice; * Kakao supa: suptilna mješavina prstohvata mljevenog kakaa, obično u zdjeli, a zatim se dodaje [[mineralna voda]]. Ovo piće je bilo vrlo popularno u Engleskoj sredinom 19. stoljeća jer se govorilo da ima [[afrodizijak|afrodizijačko]] djelovanje. Također je bilo uobičajeno da ga neki ljudi u [[Magreb]]u miješaju s [[cvijet|cvjetovima]] [[kanabis]]a, kako bi napravili sve vrste peciva. == Uzgoj i sorte kakao zrna == {{glavni|Kakaovac|Stablo kakaovaca}} [[Slika:Cacao pods - Project Gutenberg eText 16035.jpg|thumb|260px|left|upright=0.7| Mahune kakaovca.]] U 2014, tri glavne regije za proizvodnju bile su [[Gvinejski zaljev]], [[Latinska Amerika]] i [[Južna Azija]].<ref>{{cite web|authors=Kokou Edoh Adabe, E. Lionelle, Ngo-Samnick|title=Production et transformation du cacao|publisher=Ingénieurs sans frontières (Cameroun)|ISF Cameroun et Centre technique de coopération agricole et rurale|collection=PRO-AGRO|place=Wageningen, Pays-Bas|year=2014|pages=44|isbn=978-92-9081-553-2|https://publications.cta.int/media/publications/downloads/1801_PDF.pdf?}}</ref>. Kakao se također uzgaja na [[Madagaskar]]u, od 1881.<ref name="BCM1896">{{cite journal| langue=fr | author= Émile Prudhomme | title= Questions agricoles |chapter= De la culture du cacao aux environs de Tamatave | journal= Bulletin du Comité de Madagascar | number= 8 | pages= 13-16 date= 1896 |https://issuu.com/aaleme/docs/bulcomimad081896/13 | access-date 9 mai 2021-05-09}}</ref>. Postoji nekoliko vrsta stabala kakaovca, čija zrna odabiru proizvođači čokolade zbog njihovih različitih okusnih kvaliteta, ovisno o sorti i mjestu proizvodnje. Dugo vremena, rasprostranjenost je bila ograničena na dvije sorte, Forastero i Criollo (kakao), prema Cheesmanovoj morfogeografskoj analizi iz 1944.{{sfn|Cheesman|1944}}. Dodana je i treća sorta, Trinitario, prirodni hibrid prve dvije, kao i neke posebno cijenjene vrste, poput Nacional (kakao) i Cupuaçu. Autohtono stanovništvo, nakon što je milenijima uočavalo razlike među mnogim stablima kakaa, favoriziralo je svoje omiljene primjerke. Prema ovoj mapi, glavne sorte kakaa sada se uzgajaju u sljedećim područjima: [[Datoteka:Main cacao species - World distribution map - blank.svg| thumb|500px|centre|Područja uzgoja i proizvodnje kakaoa<br>'''Legenda''' :<br> – [[Kreoli]] (zelena)<br> – [[Trinidad i Tobago|Trinitari]] (šatirano [[Centralna Amerika|centralnoameričko]])<br> – Ostali]] Krajem 19. stoljeća, potrošači su iz dijetetskih razloga počeli tražiti proizvode s nižim udjelom šećera. Pojavile su se čokoladne pločice s manje šećera, a samim tim i s visokim udjelom kakaa. Ali na tako visokim razinama, obična zrna kakaa više nisu bila pogodna. Za proizvodnju fine tamne čokolade bila su potrebna visokokvalitetna zrna plemenite sorte, s dobro definiranim porijeklom, i čisti kakao-maslac. === "Criollo" === [[slika:Cabosse de cacao à São Tomé (12).jpg|thumb|upright=0.7| Kakao iz Sao Tomea.]] {{glavni|Criollo (kakao)}} * Porijeklo: [[Amerika|Sjeverna Južna Amerika]], u regiji jezera Maracaibo u sjeverozapadnoj [[Venecuelia|Venezueli]], blizu granice s [[Kolumbija|Kolumbijom]]. * Ovo je prva sorta koju su kultivirali, vjerovatno [[Olmeci]], prije nekih 2.500 ili 3.000 godina. Uzgoj kakaa prenijeli su svojim susjedima, [[Maje|Majama]]. 1522, kada su [[španski konkvistadori]] stigli u [[Meksiko]], otkrili su ovaj kakao s bijelim zrnima. * Plodovi sa šiljastom, bradavičastom mahunom, zelenom ili crvenom, i punomasnom, bijelom jezgrom. * Najnježniji, također daje najfinije i najaromatičnije , slatke i blago gorke. * 1-5% svjetske proizvodnje<ref name=":1"/>. * Uzgaja se prvenstveno u Centralnoj Americi ([[Venecuela]], [[Ekvador]]), u [[Šri Lanka|Šri Lanki]] i [[Indonezija|Indoneziji]]<ref name=":2"/>. Morfogeografska i [[genom]]ska studija iz 2008, koristeći [[mikrosatelit]]sku karakterizaciju [[DNK]] stabla kakaovca, predložila je novu klasifikaciju, uključujući Criollo. {{sfn|Gordon|2008}}. ===''Forastero'' === [[slika:Theobroma cacao - Köhler–s Medizinal-Pflanzen-137.jpg|thumb|upright=0.7|''Theobroma cacao'']] {{glavni|Forastero}} * Porijeklo: [[Amazonija|Amazonski bazen]]. * Kasnije, kada su Španci prodrli u srce Amazonije, otkrili su drugu sortu, s glatkim, žutim [[mahuna]]ma i ravnim, ljubičastim [[sjemenka]]ma. Prvu [[sorta (botanika)|sortu]] (na koju su naišli prilikom iskrcavanja u Meksiku) nazvali su "lokalnom" ili "kreolskom", "criollo" na španskom, kako bi je razlikovali od druge, iz Amazonije, strane sorte za njihovu kulturu, ili "forastero". * Plodovi s "glatkim, žutim mahunama i ravnim, ljubičasto-ljubičastim zrnima." * Najrasprostranjenija i najotpornija sorta, njena zrna imaju gorak okus i kisele note.<ref name=":1"/> *Oko 80% svjetske proizvodnje<ref name=":1">{{cite web|title=The three grand cocoa varieties|url=https://www.barry-callebaut.com/about-us/media/press-kit/history-chocolate/theobroma-cacao-food-gods|site=barry-callebaut.com|access-date=2017-07-21|archive-date=1. 7. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170701201900/https://www.barry-callebaut.com/about-us/media/press-kit/history-chocolate/theobroma-cacao-food-gods|url-status=dead}}.</ref>. * Uglavnom se uzgaja u Africi (75% svjetske proizvodnje forastera dolazi iz [[Centralna Afrika|Centralne Afrike]])<ref name=":2">{{cite web|title=Cocoa/Cocoa beans|url=http://www.tis-gdv.de/tis_e/ware/genuss/kakao/kakao.htm|site=tis-gdv.de|access-date=2017-07-21}}.</ref>), [[Brazil]]a i [[Ekvador]]a<ref name=":1"/>. === ''Nacional'' === {{glavni|Nacional (kakao)}} Dalje na zapad, u velikim šumama [[Andi|Anda]], ljudi su odabrali sortu izvedenu iz Forastera. Mahune su žute, a sjemenke ljubičaste, nešto mesnatije od onih kod Forastera. Međutim, njihova aroma je drugačija, nježnija.<ref>{{cite web|url=http://www.icco.org/questions/varieties.htm|title=What are the varieties of cocoa?|date=21, july, 1998|site=International Cocoa Organization|access-datec=2010-12-26|archiveurl=https://web.archive.org/web/20060218083848/http://www.icco.org/questions/varieties.htm|access-date=2006-02-18}}</ref>Karakteriziraju ga note cvijeća, [[jasmin]]a i cvijeta [[narandža|narandže]]. Ovo je poznata aroma "arriba", koja se nalazi u današnjem Ekvadoru. Ekvadorci, ponosni na ovu sortu kakaa, nazivaju je "nacional" ili "arriba nacional".{{sfn|Ramsey, 2017|p=73}}. ==== Nove podjele sorte ''forastero'' (2008) ==== [[geomorfologija|Morfogeografska]] i [[genom]]ska studija iz 2008, koja je predložila novu klasifikaciju, dijeli forasterose na osam varijanti (ili preciznije, na skupove sa uporedivim [[genski klaster|genskim klasterima]])<ref>{{cite journal | authors = Juan C. Motamayor, Philippe Lachenaud, Jay Wallace da Silva e Mota, Rey Loor, David N. Kuhn, J. Steven Brown,Raymond J. Schnell | title =Geographic and Genetic Population Differentiation of the Amazonian Chocolate Tree (Theobroma cacao L) | journal = PLoS ONE | volume =3 | number =10 | year = 2008 | pages = | url texte =https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0003311 }}</ref>{{sfn|eCacaos|2014}}: {{refbegin|2}} * Amelonado * Contamana (kakao) * Curaray (kakao) * Guiana (kakao) * Iquitos (kakao) * Marañon (kakao) * Nanay (kakao) * Purús. {{refend|2}} [[slika:Cacao Genetic Clusters.png|thumb|upright=1.7|Sorte identifikovane putem morfogeografske i [[genom]]ske analize.]] [[slika:Cacao au Jardin des Plantes et de la Nature de Porto.jpg| thumb|260px|Kakao u [[Vrt biljaka i prirode|Vrtu biljaka i prirode]] u Portu, [[Benin]].]] Ova klasifikacija sastoji se od podjele tipa Forastero na osam [[genetika|genetički]] različitih tipova, uključujući Amelonado, koji je već prethodno identifikovan. Nacional ostaje odvojen,{{sfn|Gordon|2008}}, a studija ostaje otvorena za daljnje podjele. === ''Trinitario'' === {{glavni|Trinitario}} [[Slika:Trinitario Cacao.jpg| thumb|270px| Trinitario]] *Uključuje 10–20% svjetske proizvodnje. * To je hibrid nastao spontanim križanjem sorti Criollo i Forastero. Pojavio se u 18. stoljeću na otoku [[Trinidad]], nakon što je tropski ciklon/uragan gotovo potpuno uništio usjeve Criollo 1727.<ref name=":1"/>. * Kombinuje otpornost kakaovca Forastero sa delikatnim, iako manje intenzivnim, aromama kakaovca Criollo. * Uzgaja se prvenstveno u Meksiku, [[Karibi]]ma, Kolumbiji, Venecueli i dijelovima jugoistočne Azije. Dugo vremena, porijeklo stabala kakaovca ostalo je misterija, jer su izgledala toliko različito čak i unutar iste vrste. Tek su [[genetičko testiranje|genetička istraživanja]] riješila problem i omogućila klasifikaciju različitih sorti. Trinitario je isključen iz morfogeografske i genomske studije iz 2008. (Gordon, 2008) jer ostaje korak u razumijevanju genetičkog [[nasljeđivanje|naslijeđa]] stabala kakaovca (Motomayor et al, 2008). === Ostale sorte === [[Datoteka:Deux cacaos.jpg| thumb|260px| Dvije mahune kakaa u [[Benin]]u.]] Suočene s rizikom globalne nestašice, nove [[klon]]irane [[hibridizacija|hibridne sorte]] se brzo šire, poput Colección Castro Naranjal 51 (CCN-51), koju je 1965. stvorio ekvadorski agronom Homero Castro. Ova sorta je otpornija na epidemije koje pogađaju tradicionalne sorte i produktivnija je. U početku marginalizirana zbog svoje kiselosti i gorčine, CCN-51 je u međuvremenu postigla određeni uspjeh, 1990.<ref>{{cite book|authors=Eduardo Crespo del Campo, Fernando Crespo Andía|title=Cultivo y beneficio del cacao CCN51|publisher=Editorial el Conejo|year=1997|pages total=136|isbn=}}</ref>, Međutim, stručnjaci su 2010-ih procijenili da se [[genetička raznolikost]] i specifični okusi [[ekvador]]skog kakaa gube zbog njihovih većih prinosa. {{sfn|Ramsey, 2017|p=72}}. == Ekonomija kakaoa == U 2017, globalno izvozno tržište kakaa iznosilo je 9,274 milijarde američkih dolara.<ref>{{cite web | name = FAO STAT | title = Cultures et produits animaux | access-date = 2019-08-11 | url = http://www.fao.org/faostat/fr/#data/TP }}.</ref>. Nakon što su dostigle vrhunac 1977, cijene kakaa su pale, a zatim su se srušile tokom 1990-ih. To je bilo zbog ponavljajuće globalne proizvodnje koja je premašivala potrošnju i akumulacije viškova iz prethodnih godina.<ref>[http://unctad.org/infocomm/francais/cacao/prix.htm Unctad]</ref>. U periodu 2013-2014, cijena se kretala između 2580 dolara po toni (oktobar 2013.) i 3100 dolara po toni (juni 2014.)<ref>[[citte web|http://www.icco.org/about-us/international-cocoa-agreements/cat_view/30-related-documents/45-statistics-other-statistics.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160520152951/http://www.icco.org/about-us/international-cocoa-agreements/cat_view/30-related-documents/45-statistics-other-statistics.html |date=20. 5. 2016 }} The Cocoa Market Situation, 2014, ICCO|access-date=2016-05-16}}</ref>. Od globalnog tržišta čokolade vrijednog 100 milijardi dolara, samo šest milijardi dolara ide poljoprivrednicima. Poljoprivrednici odgovorni za berbu kakaa često žive u ekstremnom siromaštvu. [[Gana]] i [[Obala Slonovače]] su 2019. odlučile obustaviti proizvodnju kakaa kako bi postigle manje nepovoljnu raspodjelu bogatstva od proizvođača za Afrikance.<ref>{{cite journal|language=fr|title=Menace sur le chocolat après la suspension des ventes de cacao du Ghana et de la Côte d’Ivoire|journal=Le Monde|date=2019-06-13|url.https://www.lemonde.fr/afrique/article/2019/06/13/menace-sur-le-chocolat-apres-la-suspension-des-ventes-de-cacao-du-ghana-et-de-la-cote-d-ivoire_5475673_3212.html|access-date =2019-06-14|pages=}}</ref>. === Proizvodnja === [[Datoteka:Cultivateurs de cacao.jpg|thumb|Sušenje kakao zrna.]] Proizvodnja kakao zrna u 2017, prema FAOstatu, iznosila je 5,2 miliona tona, uz stalan porast od 2003. nakon stagnacije između 3 i 2,2 miliona tona od 1995. do 2002. Uglavnom ga proizvode mali poljoprivrednici (95%), koji predstavljaju 6,5 miliona proizvođača.<ref>{{cite journal|langue=en|title=Chocolate Farmers Could Benefit from Newly Sequenced Cacao Genome|journal=Science Daily|year=2010 |url texte=http://www.sciencedaily.com/releases/2010/09/100915113512.htm}}</ref>): U Africi, ovi plantažeri predstavljaju najveći dio proizvodnje (90% plantaža je manje od 10 hektara, ali se lateritna tla brzo iscrpljuju obrađivanjem). U Aziji postoje uz velike plantaže, koje dominiraju u [[Brazil]]u. Zemlje u razvoju (poput [[Brazil]]a i [[Malezija|Malezije]]) ili tradicionalni veliki proizvođači ([[Obala Slonovače]], [[Gana]]) postepeno napuštaju ovu kulturu, koja se smatra nedovoljno profitabilnom u poređenju s uzgojem [[kaučukovac|kaučukovca]], koji ga obično istiskuje.<ref>{{cite journal| author=Christelle Guibert| title=Mangez du chocolat, il va coûter le prix du caviar|journal =Ouest-France| date=2010|number=20147| pages=43| access-date=2010-11-27}}</ref>. Dakle, [[paraziti]] i [[bolesti]] uzrokuju gubitke, prema procjeni iz 1999, od približno 30% svjetske proizvodnje.<ref>{{cite web|url=http://www.eufic.org/article/fr/page/FTARCHIVE/artid/avenir-prometteur-cacao/|title=Un avenir prometteur pour le cacao|date=1999|publisher=Conseil européen de l'information sur l'alimentation (EUFIC)|pristupljreno=[[date-|6=16|7=septembre|8=2010|access-date=27. 4. 2026|archive-date=25. 8. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100825201940/http://www.eufic.org/article/fr/page/FTARCHIVE/artid/avenir-prometteur-cacao/|url-status=dead}}|access-date = 2023-10-28}}.</ref> Virus otečenih izdanaka kakapa (CSSV) izgleda je nestao 1950-ih, ali se ponovo pojavio 2003. u Obali Slonovače. Prema podacima [[Svjetska banka| Svjetske banke]], više od polovine uzgajivača kakaa u Obali Slonovače živi ispod granice siromaštva, zarađujući manje od 1,20 dolara dnevno. U [[prosjek]]u, proizvođači kakaa primaju 5% prihoda, osim u okviru sporazuma o poštenoj trgovini koje su certificirale nevladine organizacije kao što su Fair Trade, Rainforest Alliance ili UTZ. [[Ujedinjene nacije]] su zabrinute zbog ove nejednake raspodjele. Nizak nivo prihoda proizvođača je glavni izazov s kojim se suočava ekonomija kakaa. (..) Cijene moraju biti dovoljno isplative za proizvođače, a proizvodnja efikasnija, kako bi im se garantovao pristojan prihod.<ref>[http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=35078&Cr=unctad&Cr1 Konferencija Ujedinjenih nacija o kakau 2010.]</ref> [[citat|Prema Cocoa Barometru iz 2015, većina velikih proizvođača čokolade, sa izuzetkom Mondelēza i Nestléa, obavezala se da će koristiti 100% održivi ili certificirani kakao do 2020. Najveći od njih su Mars, Hershey, Lindt & Sprüngli i Ferrero..}}<ref>[[en}} [[pdf}}[http://www.cocoabarometer.org/Home.html Cocoa Barometer 2015] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160526161712/http://www.cocoabarometer.org/Home.html |date=26. 5. 2016 }} cocoabarometer.org, access-date decembra 2016.</ref>. Inicijative poput CocoaAction, koju je 2014. pokrenula Svjetska fondacija za kakao, imaju za cilj obuku novih uzgajivača kakapa, promociju pristupa gnojivima, upotrebu produktivnijih sorti i borbu protiv dječjeg rada u uzgoju kakaa.<ref>{{Cite web |url=http://worldcocoafoundation.org/about-wcf/cocoaaction/ |title=CocoaAction |access-date=27. 4. 2026 |archive-date=28. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150928204646/http://worldcocoafoundation.org/about-wcf/cocoaaction/ |url-status=dead }}</ref>Međutim, prema istraživanju sektora kakoa u Obali Slonovače koje je 2019. sprovelo Univerzitet u Čikagu, skoro 800.000 djece i dalje radi u industriji kakaa. <ref name="nawa">{{cite web|url=https://www.lemonde.fr/afrique/article/2021/05/12/en-cote-d-ivoire-la-difficile-lutte-contre-le-travail-des-enfants-dans-le-cacao_6079965_3212.html|title=En Côte d’Ivoire, la difficile lutte contre le travail des enfants dans le cacao|date=2021|publisher=AFP et Le Monde}}.</ref>, a neke od njihovih praksi čak podsjećaju na [[dječje ropstvo]].<ref name="nawa"/>. Druge nedavne akcije su se dogodile u Obali Slonovače, poput Operacije Nawa 2 u maju 2021. Njen cilj je pronaći djecu koja se iskorištavaju u proizvodnji kakaa i upisati ih u školu. [[Klimatske promjene]] počinju uticati na proizvodnju kakaa u zapadnoj Africi, posebno zbog neredovnih [[padavina]].<ref name=monde>[[site journal |languagee=fr |title=La chute du cours du cacao a un lien direct avec la pauvreté qui sévit en Afrique de l’Ouest|journal=Le Monde |date=2019-11-01 |https://www.lemonde.fr/afrique/article/2019/11/01/la-chute-du-cours-du-cacao-a-un-lien-direct-avec-la-pauvrete-qui-sevit-en-afrique-de-l-ouest_6017689_3212.html |access-date=2019-11-02}}</ref>. == Proizvođači == Glavni proizvođači kakao zrna u 2017. bili su: * u Africi: [[Obala Slonovače]] 39% (rast), [[Gana]] 17% (dvostruka tonaža od 2002.), [[Nigerija]] 6,3% (opada), [[Kamerun]] 5% (snažan rast od 2002.). * u Jugoistočnoj Aziji: [[Indonezija]] 13% * u Latinskoj Americi: [[Brazil]] 4,5%, [[Ekvador]] 3,9%, [[Peru]] 2,3% Između 2013. i 2017, proizvodnja kakao zrna u Obali Slonovače porasla je za 40%, što je zemlju postavilo daleko ispred sa 39% globalne proizvodnje. U 2017, 89% globalne proizvodnje (5,2 miliona tona) dolazilo je iz sedam najvećih zemalja proizvođača. Četiri glavna afrička proizvođača (Obala Slonovače, Gana, Nigerija i Kamerun) činili su 68% globalne proizvodnje. [[Latinska Amerika]], područje porijekla kakaa, bila je sljedeća. [[Azija]] bilježi pad proizvodnje. Uz ove glavne zemlje proizvođače, postoje i zemlje porijekla biljke ([[Venecuela]], [[Trinidad i Tobago]], [[Ekvador]] i [[Tanzanija]]) čija je proizvodnja mala, ali poznata po kvalitetu i delikatnim aromama. Visoko cijenjeni od strane poznavalaca, ovi proizvodi su doživjeli preporod od sredine 1990-ih. Nadalje, neke zemlje su se specijalizirale za organski kakao, kao što je [[Dominikanska Republika]], koja proizvodi 60% svjetskog organskog kakaa, Meksika i Bolivije. [[Brazil]] je značajno opao zbog rastućih troškova rada i razornih posljedica bolesti vještičje metle, čije je iskorjenjivanje radno intenzivno. Prema FAOSTAT-u, glavne zemlje proizvođači u 2013. i 2017.<ref>[[citr web web|title=FAOSTAT|url=http://faostat3.fao.org/browse/Q/QC/F|site=faostat3.fao.org|consulté le=2016-11-27}}.</ref><ref name=fao>{{cite web |title=FAOSTAT|url=http://www.fao.org/faostat/fr/#data/QC|site=fao.org|access-date=2019-04-19}}.</ref> zrna kakaivca, kao šio su: {| | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=6 | Glavne zemlje proizvođači kakao zrna (tržišni kakao)<br>prema FAOSTAT-u<ref name=fao/> |- ! !Država !Proizvodnja (tona)<br>2013. !% Svjetske<br> 2013 !Proizvodnja<br> 2017 ! % Svjetske<br>2017 |- |1 |{{flag|Obala Slonovače}} |1.449.000 |31,6% |2.034.000 |39% |- |2 |{{flag|Gana}} |835.500 |18,2% |883.652 | 17% |- |3 |{{flag|Indonezija}} |777.500 |17% |659.776 |13% |- |4 | {{flag|Nigerija}} |367.000 |8% |328.263 |6,3% |- |5 | {{flag|Kamerun}} |275.000 |6% |295.028 |5% |- |6 |{{flag|Brazil}} |295.028 |5,6% |235.809 |4,5% |- |7 | {{flag|Ekvador}} |128.400 |2,8% |205.955 |3,9% |- |8 | {{flag|Meksiko}} |82.000 |1,8% |27.287 |0,5% |- |9 | {{flag|Peru}} |71.200 |1,5% |121.825 |2,3% |- |10 | {{flag|Dominikanska Republika}} |68.000 |1,5% |86.599 |1,6% |- ! colspan="2" |Ukupno u svijetu !4.586.000 !100% ! 5.201.108 ! 100% |} | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=3 | Zrna kakoa |--- |- !Država !Proizvodnja<ref>[https://lechocolatierivoirien.com/blogs/musee-du-cacao/top-10-des-pays-producteurs-de-cacao ''10 zemalja proizvođača kakoa''], 2. oktobar 2024.</ref><br> 2024.<br><small>hiljade t</small> |- |1 |[[Obala Slonovače]] | align="right" | 1.800 |- |2 | [[Gana]] | align="right" | 501 |- | 3 | [[Ekvador]] | align="right" | 430 |- | 4 | [[Nigerija]] | align="right" | 315 |- | 5 | [[Kamerun]] | align="right" | 300 |- | 6 | [[Brazil]] | align="right" | 220 |- | 7 | [[Indonezija]] | align="right" | 160 |- | 8 | [[Peru]] | align="right" | 150 |- | 9 | [[Dominikanska Republika]] | | align="right" | 70 |- | 10 | [[Papua Nova Gvineja]] | | align="right" | 45 |- ! colspan="2" | Ukupno za svijet ! | align="right" | 4.449 |} |} {| | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=6 | Glavne zemlje proizvođači kakao zrna (tržišni kakao)<br>prema FAOSTAT-u<ref name=fao/> |--- ! !Država !Proizvodnja (tona)<br> 2013. !% Svjetske<br> 2013. !Proizvodnja<br> 2017. ! % Svjetske<br>2017. |- |1 |[[Obala Slonovače]] |1.449.000 |31,6% |2.034.000 |39% |- |2 | [[Gana]] |835.500 |18,2% |883.652 | 17% |- |3 | [[Indonezija]] |777.500 |17% |659.776 |13% |- |4 | [[Nigerija]] |367.000 |8% |328.263 |6,3% |- |5 | [[Kamerun]] |275.000 |6% |295.028 |5% |- |6 | [[Brazil]] |295.028 |5,6% |235.809 |4,5% |- |7 | [[Ekvador]] |128.400 |2,8% |205.955 |3,9% |- |8 | [[Meksiko]] |82.000 |1,8% |27.287 |0,5% |- |9 | [[Peru]] |71.200 |1,5% |121.825 |2,3% |- |10 | [[Dominikanska Republika]] |68.000 |1,5% |86.599 |1,6% |- ! colspan="2" |Ukupno u svijetu !4.586.000 t !100% ! 5.201.108 ! 100% |} | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=3 | Zrna kakaa |--- |- ! !Država !Proizvodnja (tona)<ref>Čokoladioničar iz Obale Slonovače, [https://lechocolatierivoirien.com/blogs/musee-du-cacao/top-10-des-pays-producteurs-de-cacao ''10 zemalja proizvođača kakoa''], 2. oktobar 2024.</ref><br> 2024<br><small>hiljade t</small> |- |1 |[[Obala Slonovače]] | align="right" | 1.800 |- |2 | [[Gana]] | align="right" | 501 |- | 3 | [[Ekvador]] | align="right" | 430 |- | 4 | [[Nigerija]] | align="right" | 315 |- | 5 | [[Kamerun]] | align="right" | 300 |- | 6 | [[Brazil]] | align="right" | 220 |- | 7 | [[Indonezija]] | align="right" | 160 |- | 8 | [[Peru]] | align="right" | 150 |- | 9 | [[Dominikanska Republika]] | align="right" | 70 |- | 10 | [[Papua Nova Gvineja]] | align="right" | 45 |- ! colspan="2" |Ukupno u svijetu ! align="right" | 4.449 |} |} Suočene s vrlo nestabilnim tržištem i kako bi zaštitile svoje interese, glavne zemlje proizvođačice i pridružene industrije udružile su se u međuvladinu organizaciju za saradnju i lobiranje: COPAL (Savez zemalja proizvođača kakapoa). Ovu organizaciju su u januaru 1962. osnovale vlade pet glavnih zemalja proizvođača kakaa, koje su se tim povodom sastale u [[Abidžan]]u, [[Obala Slonovače]]. Osnivači su bili [[Gana]], [[Nigerija]], [[Brazil]], [[Obala Slonovače]] i [[Kamerun]], a kasnije im se pridružilo još pet zemalja: [[Dominikanska Republika]], [[Gabon]], [[Malezija]], [[Sao Tome i Principe]] i [[Togo]]. Ove zemlje proizvode približno 75% svjetske proizvodnje kakaa.<ref>{{cite web|lang=en|url=http://www.copal-cpa.org/|title=Présentation de la COPAL : Cocoa Producing Countries Alliance|access-date=2014-09-07}}.</ref>. COPAL se upravlja "Abidžanskom poveljom". Njegovo sjedište je u [[Lagos]]u, [[Nigerija]]. <gallery widths="330" heights="220" mode="packed" natpis="Razvoj globalne proizvodnje kakaa između 1961. i 2023." ([[FAO]])"> Cocoa-beans-production-by-region.png| Širom svijeta, ovisno o regiji Cocoa-bean-production-Asia.png| U Aziji i [[Okeanija|Okeaniji]] Cocoa-bean-production-America.png|[[Amruka]] Cocoa-bean-production-Africa.png|[[Afrika]] Cocoa-bean-production-map-2023.png| Situacija u 2023. </gallery> === Izvoz, uvoz i prerada === Prema [[FAOSTAT]]-u, glavne zemlje izvoznice kakao zrna su <ref name=fao2>{{cite web | name = FAOSTAT | title = Cultures et produits animaux | access-date = 2019-09-11 | url = http://www.fao.org/faostat/fr/#data/TP }}.</ref>. {| class="wikitable alternance center" ! colspan=2| Zemlje izvoznice kakao zrna<br>u 1000 američkih dolara, prema FAOSTAT<ref name=fao/> |--- !Država !Izvoz (tona)<br> 2017 |- | {flag|Obala Slonovače}} || align="right" |3,505.214 |- | {flag|Gana}} || align="right" |1,642.052 |- | {flag|Nigerija}} || align="right" | 598.189 |- | {flag|Ekvador}} || align="right" | 589.750 |- | Svijet || align="right" |9,274.435 |} U 2017, izvoz zrna kakaa iznosio je 3,89 miliona tona od proizvedenih 5,20 miliona tona (FAOstat<ref name=fao2/>). U periodu 2008/09, izvoz kakao zrna iznosio je 2,3 miliona tona (od proizvedenih 3,5 miliona tona). <ref name="ICCOreport2009">[http://www.icco.org/pdf/An_report/AnnualReport20082009.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101122112139/http://www.icco.org/pdf/An_report/AnnualReport20082009.pdf |date=22. 11. 2010 }} ICCO Report 2009 - production [[p.|15}} et [[p.|35}}</ref>). Na ovaj način se udio izvoza u globalnoj proizvodnji povećao sa 65% na 75%. Glavni izvoznici kakoa su isti kao i proizvođači, s izuzetkom Brazila i Malezije, koji značajan dio prerađuju lokalno. Zahvaljujući lokalnim pogonima, [[Nizozemska]], [[Njemačka]] i [[Belgija]] su glavni dobavljači. {| class="wikitable alternance center" ! colspan=2| Zemlje uvoznice kakao zrna<br>u 1.000 američkih dolara, prema FAOSTAT-u<ref name=fao/> |- !Izvoz (tona) !Zemlja<br> 2017 |- | {{flag|Nizozemska}} || align="right" |2,478.584 |- | {flag|Sjedinjene Američke Države}} || align="right" |1,218.220 |- | {flag|Njemačka}} || align="right" |11,82.357 |- | {flag|Belgija}} || align="right" |806.660 |- | {flag|Malezija}} || align="right" |694.204 |- | {flag|Indonezija}} || align="right" |467.073 |- | {flag|Francuska}}|| align="right" |396.785 |- | Svijet || align="right" |9,274.435 |} Glavni uvoznici kakao zrna su industrijalizirane zemlje Sjevera, koje čine više od 80% potrošnje proizvoda od kakao zrna.<ref name="import">[http://econegociosagricolas.com/ena/files/Assessment_of_the_Movements_of_Global_Supply_and_Demand_2006.pdf Consommation de chocolat et cacao par pays ([[p.|14-18}}) ]</ref>. Transakcije (najčešće u obliku fermentiranih i sušenih zrna) prvenstveno se odvijaju iz južnih zemalja u sjeverne zemlje ([[Evropa]], [[SAD|Sjedinjene Američke Države]] i [[Japan]], gdje se odvija većina prerade). Postoje dva tržišta za kupovinu kakaa: Londonska berza i Njujorška berza. Sektor kakapa globalno nadgleda ICCO (Međunarodna organizacija za kakao), a relevantni dokument je "Međunarodni sporazum o kakau iz 2001.". Ovaj sporazum se redovno obnavlja.<ref>{{Cite web |url=http://www.cgeci.org/cgeci/index.php?option=com_content&view=article&id=542:cacao-le-7e-accord-a-ete-singe-a-geneve&catid=54 |title=7. international sur le cacao (2010) |access-date=27. 4. 2026 |archive-date=27. 4. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140427024944/http://www.cgeci.org/cgeci/index.php?option=com_content&view=article&id=542:cacao-le-7e-accord-a-ete-singe-a-geneve&catid=54 |url-status=dead }}</ref>; la dernière fois en juin 2010</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.icco.org/pdf/agree10french.pdf |title=ICCO accord 2010 - exportation &#91;&#91;p.{{!}}32}} |access-date=27. 4. 2026 |archive-date=6. 1. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120106163338/http://www.icco.org/pdf/agree10french.pdf |url-status=dead }}</ref>. Nizozemska (26,7%), Sjedinjene Američke Države (13,1%), Njemačka (12,7%), Belgija (8,6%), Malezija (7%), Indonezija (5%) i Francuska (3,2%) su najveći uvoznici kakao zrna. Prerađivači kakaa su velike kompanije koje kupuju zrna, prže ih, ljušte i prerađuju ih u proizvodnju kakao-mase. Do 2013. ovim sektorom industrije dominirale su četiri multinacionalne kompanije koje su prerađivale 45% proizvedenih zrna. Od tada su se prerađivači još više konsolidovali: belgijsko-švicarska kompanija Barry Callebaut preuzela je Petra Foods, gurajući je na vrh tržišta prerađivača kakaa. Sjevernoamerička kompanija Cargill finalizirala je akviziciju ADM-ove divizije za kakao 2015. Zajedno, Cargill i Barry Callebaut prerađuju gotovo 60% proizvedenih zrna kakaa. Kao što Michel Barel primjećuje.<ref name=barel/> Pojava ovih industrijskih giganata ilustruje ogromnu neravnotežu moći između miliona malih proizvođača, koji posjeduju samo nekoliko hektara, i multinacionalnih kompanija koje kupuju hiljade tona kakoa. Godine 1988, Nestlé je preuzeo Rowntree Mackintosh i postao najveći svjetski proizvođač čokolade i čokoladnih slatkiša.<ref>[http://recherche.prodimarques.com/leader-chocolat-groupe-production-cacao.html Prodimarques - Nestlé]</ref> Tokom sezone 2022–2023, sektor je proizveo otprilike 116.000 tona manje nego što su kupci očekivali, što je povećalo cijenu kakaa.<ref>{{cite web|url=https://www.rfi.fr/fr/podcasts/chronique-des-mati%C3%A8res-premi%C3%A8res/20230905-hausse-continue-des-prix-du-cacao-depuis-plusieurs-mois|title= Continuous rise in cocoa prices for several months now|date=6. September 2023|publisher=Radio France Internationale|author=Marie-Pierre Olphand}}</ref> == Svojstva kakaoa == Ova svojstva su povezana sa sastavom kakaa, posebno njegovim masnim sastojcima komponenta, kakao-maslac. Neka od ovih svojstava izgledaju korisna za zdravlje, dok druga nisu. == Sastojci == {{glavni|Sastav kakao-praha}} {{glavni|Zdravstveni efekti čokolade}} Nutritivna vrijednost na 100 g (3,5 oz) Nutritivna vrijednost na 100 g (3,5 oz) {| class = "wikitable " |- | style="text-align:center;"| '''[[Nutrijent|Sastojak]]''' | style="text-align:center;"|Grama/100 g (3,5 oz) |- | [[Energija]]||954 kJ (228 kcal) |- |[[Voda]] ||3,00 g |- |[[Kofein]]||230 mg |- | [[Teobromin]]||2060 mg |- | [[Masti]]|| 13,70 |- | [[Ugljikohidrati]]|| 57,90, od kojih vlakna cca. 33 g |- | [[Proteini]] ||19,60 128 mg |- |[Minerali]] i [[vitamini]] (%DV†)|| |- | [[Kalcij]]|| 10 |- |[[Željezo]] ||77% – 13,86 mg |- | [[Magnezij]]|| 119% – 499 mg |- | [[Mangan]] || 167% – 3,837 mg |- |[[ Fosfor]] || 59% – 734 mg |- | [[ Kalij]] || 51% – 1524 mg |- | [[Kalcij]]|| 10 |- |[[Željezo]] ||77% – 13,86 mg |- | [[Magnezij]]|| 119% – 499 mg |- | [[Mangan]] || 167% – 3,837 mg |- |[[Natrij]] || 1% – 21 mg |- | [[Cink]] || 62% – 6,81 mg |- | [[Vitamin C]], <br>ukupna askorbinska kiselina|| 0 |- |[[Tiamin]] || 0,078 |- | [[Riboflavin]] || 0,241 |- |[[Niacin]] || 2,18 |- |[[Pantotenska kiselina]] || 0,254 |- |[[vitamin B|Vitamin B₆]] || 0,118 |- | [[Folat]], ukupno || 32 µg |- | [[Folna kiselina]] || 0 µg |- | [[ Folat ]], [[hrana]] || 32 µg |- | [[Folat]], DFE || 32 µg |- | [[ Holin]], ukupno || 12 |- | [[ Vitamin B-12]] || 0 |- | [[ Vitamin B-12]], dodati|| 0 µg |- | [[Vitamin A]], RAE || 0 µg |- | [[Retinol]] || 0 µg |- | [[Karoten]], beta|| 0 |- | [[Karoten]], alfa || 0 |- | [[Kriptoksantin ]], beta|| 0 |- |[[Vitamin A]], IU ||0 IU |- | [[Likopen]] || 0 µg |- |[[Lutein]] + [[zeaksantin]] || 38 µg |- | [[ Vitamin E]] (alfa-[[tokoferol]]) || 0,1 |- | [[ Vitamin E]], dodani ||0 |- | [[Vitamin D]] (D2 + D3), IU || 0 |- | [[Vitamin K]] (filokinon) ||2 |- |} ;Izvor:USDA Database <ref>[https://fdc.nal.usda.gov/food-details/169593/nutrients</ref> === Pozitivni aspekti === * Kakao-maslac sadrži vitamin E, koji ima [[antioksidans|antioksidativna]] djelovanja. * Zrna prirodno sadrže značajne količine [[polifenol]]a, antioksidacijskih molekula, koje se suprotstavljaju oksidirajućim supstancama koje su štetne za ćelije, uključujući [[slobodni radikali| slobodne radikale]]: zagađivače, zračenje (sunce), [[alkohol]], [[duhan]]ski dim itd. Među antioksidansima su [[ferulna kiselina]], koja kakau daje slatku aromu, i [[flavonoid]]i ([[katehin]] i [[epikatehin]]), dva snažna [[antioksidans]]a poznata po tome što pomažu u borbi protiv [[starenje| starenja]] [[koža|kože]], uzrokovanog vanjskim agresorima. * Kakao-maslac također može nahraniti kožu ([[usne]]) i stimulirati sintezu [[kolagen]]a, vraćajući elastičnost i tonus koži; * [[Metilksantin]]i su zakođer prisutni u kakau. Pripadaju istoj porodici [[alkaloid]]a kao i oni koji se nalaze u [[kahva|kahvi]] i [[čaj]]u: [[kofein]], [[teofilin]] i [[teobromin]]. Teobromin je prisutan u koncentraciji od 1,5 do 3% u zrnu kakoa.<ref name="merck">{{cite book|title=The Merck index, 13 edition|year=2001|publisher=Merck|isbn=0-911910-13-1}}</ref>. U malim količinama ima prepoznatljiv lipolitski učinak, a u manjoj mjeri antitusičko, vazodilatacijsko, diuretičko, bronhodilatacijsko i stimulativno djelovanje. Ovaj posljednji učinak mogao bi se pripisati i maloj količini kofeina, koju kakao također sadrži. [[Anandamid]] je supstanca koja djeluje na iste receptore kao i [[kanabis]]. Prisutan je u vrlo malim količinama. Diskutabilno je da li može proizvesti [[uforija|euforijske]] i [[sedativ]]ne učinke za koje je odgovoran pri većim [[koncentracija]]ma. Redovna konzumacija kakoa može [[hipotenzija|sniziti]] [[krvni pritisak]] i kardiovaskularnu [[smrtnost]] kod starijih osoba. |jour<ref>Buijsse B, Feskens EJ, Kok FJ, Kromhout D, [http://archinte.ama-assn.org/cgi/content/full/166/4/411 ''Cocoa intake, blood pressure, and cardiovascular mortality: the Zutphen Elderly Study''], Arch Intern Med, 2006;166:411–417</ref> i kod pacijenata koji su imali [[infarkt miokarda]]<ref>{{cite journal|authors= Janszky I, Mukamal KJ, Ljung R et Als|year=2009|title=''Chocolate consumption and mortality following a first acute myocardial infarction: the Stockholm Heart Epidemiology Program''| [http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1365-2796.2009.02088.x/abstract|journal= J Intern Med|number=266|pages=48–257</ref>. Međutim, ovi podaci se zasnivaju isključivo na opservacijskim, a ne intervencijskim studijama. Studija koju je proveo Univerzitet Sjeverne Karoline iz novembra 2020. sugerira da specifični poli[[fenol]]i (flavan-3-oli i [[proantocijanidin]]i) koji se nalaze u [[grožđe|grožđu]] muskadin (''Vitis rotundifolia''), zelenom čaju, kakau i tamnoj čokoladi mogu uticati na sposobnost virusa SARS-CoV-2 da se veže za ljudske ćelije, čime se smanjuje stopa [[infekcija]] i prenosa virusa koji uzrokuje [[COVID-19]].<ref>{{cite journal |autor1=Yue Zhu |author2=De-Yu Xie |title=Docking Characterization and in vitro Inhibitory Activity of Flavan-3-ols and Dimeric Proanthocyanidins Against the Main Protease Activity of SARS-Cov-2 |journal=Frontiers – Frontiers in Plant Science |date=2020 |https://www.frontiersin.org/articles/10.3389/fpls.2020.601316/full |doi=10.3389/fpls.2020.601316 |access-date=2021-01-04}}</ref>. === Negativni aspekti === Kod nekih [[životinja]], poput [[pas]]a, kakao je snažan [[toksin]]; 200 grama može biti dovoljno da ubije malog psa.<ref>{{cite web|title=Pourquoi ne pas donner de chocolat au chien|url=http://www.animalerieenligne.fr/blog/pourquoi-ne-pas-donner-de-chocolat-au-chien|site=animalerieenligne.fr|date=2016|access-date=2016-05-28}}</ref> Simptomi trovanja čokoladom kod pasa uključuju: iritabilni želudac, [[povraćanje]], abnormalno slinjenje, [[umor]] i gubitak [[svijest]]i. Kod pasa i mnogih drugih životinja, može uzrokovati trovanje [[teobromin]]om.<ref>{{cite web| title= Chocolate poisoning in dogs| url=https://www.wanimo.com/veterinaire/urgences-du-chien/intoxication-par-le-chocolat-chez-le-chien.html | site=WanimoVéto |access-date=2024-08-18}}</ref> Za neke [[botanika|botanićčare]], postoji daleko od potpunog konsenzusa o prehrambenim ili medicinskim prednostima kakoa: * Čisti kakao je vrlo gorak i zbog toga se dodaju šećer i masti da bi se zasladio. Ovo može biti štetno za kardiovaskularni sistem i doprinijeti [[gojaznost]]i jer čokolada ima visok sadržaj [[kalorija]] (500 kcal na 100 g), dok druga pića s visokim sadržajem zaštitnih polifenola sadrže vrlo malo (naprimjer, zeleni čaj); * [[Bioraspoloživost]] flavonoida je varijabilna i ovisi o djelovanju crijevne flore; kakao-maslac je prilično neprobavljiv zbog visokog sadržaja [[stearinska kiselina|stearinske]] i [[masne kiseline|masnih kiselina]]. == Uticaj na okolinu == === Evropska uredba o zabrani proizvoda povezanih s deforestacijom === [[glavni|Uvezena deforestacija}} Evropska uredba o zabrani proizvoda povezanih s deforestacijom usvojena je od strane Evropskog parlamenta u srijedu, 19. aprila 2023. * kakao u [[zrna kakaovca|zrnima kakaovca]] i komadići zrna, sirovi ili prženi; * [[kakao-pasta]]; * [[kakao-maslac|maslac]], [[kakao-mast|mast]] i [[kakao-ulje]]; * kakao-prah; * [[čokolada]] i drugi prehrambeni proizvodi koji sadrže kakao. == Olovo i trovanje olovom == Uočeno je da kakao i čokoladni proizvodi gotovo uvijek sadrže relativno visoke nivoe [[olovo|olova]], nivoe koji se ne mogu objasniti sadržajem olova u zrnima (koji je prirodno nizak). Proučavan je [[izotop]]ski sastav olova u zrnima i u čokoladi ili gotovim čokoladnim proizvodima. Otkriva nekoliko izvora kontaminacije industrijskog i ekološkog porijekla, čije precizno porijeklo još nije bilo identifikovano početkom 2000-ih.<ref>COPAL (2004), cité par Rankin & al (voir bibliographie du présent article) Cocoa Producers' Alliance Homepage. Lagos, Nigeria:Cocoa Producers' Alliance. consulté le 26 janvier 2005 http://www. copal-cpa.org/index.html</ref><ref>COPAL (2004). '''[[lang|en|title=Proposed Methodology to Determine Source and Level of Lead Contamination in Cocoa}}'''. Lagos, Nigeria: Cocoa Producers' Alliance. consulté à l'URL http://www.copal-cpa{{Mrtav link}}. org/lead.html January 26, 2005 by Rankin et al. (see bibliography of this article)</ref>. [[Izotop]]ski sastav olova u kakau iz Nigerije ukazuje na to da bi olovni benzin mogao biti odgovoran za barem dio kontaminacije proizvoda od kakaa, pri čemu se kontaminacija javlja nakon berbe i povećava tokom procesa proizvodnje, tokom transporta zrna i/ili proizvodnje kakaa i čokoladnih proizvoda od njega. Poznato je da rezani [[plod]]ovi kakaovca i njegova zrna imaju tendenciju da apsorbuju olovo iz okoline; otpad ljuski ploda čak je eksperimentalno uspješno korišten za dekontaminaciju otpadnih voda ili tla kontaminiranog olovom.<ref>Meunier N, Haberman M, Blais J.F & Tuagi R.D (2003), ''Récupération du plomb extrait de sol contaminé par adsorption sur des colonnes d’écailles de cacao Recovery of Lead Extracted from Contaminated Soil Using Adsorption Columns Filled with Cocoa Shells''. Water quality research journal of Canada, 703</ref>, uključujući i kisele rastvore koji se na taj način mogu regenerirati <ref>Meunier, N, Haberman, M, Blais, J. F, & Tyagi, R. D. (2003). ''Utilisation et regénération des écailles de cacao pour la récupération du plomb dans les solutions acides''. Journal of Environmental Engineering and Science, 2(1), 9-16 ([http://www.nrcresearchpress.com/doi/pdf/10.1139/s03-003 résumé]).</ref>Međutim, olovni [[benzin]] se i dalje koristio u mnogim zemljama proizvođačima kakao zrna (uključujući i Afriku) 2014. U bogatim zemljama gdje je [[olovni benzin]] zabranjen već nekoliko decenija, broj i težina slučajeva [[trovanje olovom|trovanja olovom]] su se smanjili, ali ne na zadovoljavajući nivo, a [[čokolada]] je postala hrana najbogatija olovom. Na kraju, djeca (osjetljiva na trovanje olovom), odrasli osjetljivi na olovo, te osobe sa [[sindrom iritabilnih crijeva|iritabilnim ili tromim crijevima]], one sa krhkim ili odsutnim [[žučna kesa|žučnom kesom]] i one koje imaju prekomjernu težinu trebaju biti oprezne s kakaom ili čokoladom.<ref>[[Web link |language=fr|title= COCOA CHOCOLATE |url=https://www.phytomania.com/plantes -medicinales/cacao-chocolat/ |site=Phytomania |access-date=2024-08-18}}</ref>. === Toksični industrijski proizvodi === Neki industrijski proizvodi na bazi kakaa sadrže [[teški metali|teške metale]] poput [[kadmij]]a ([[kancerogen]]a) i [[arsen]]a. ==Također pogledajte== * [[Kakaovac]] * [[Čokolada]] * [[Začini]] * [[Historija uzgoja kakaa]] * [[Fabrika čokolade]] * [[Zrno kakaoa]] == Reference == {{Refspisak}} ==Dopunski izvori == * Kokou Edoh Adabe et E. Lionelle Ngo-Samnick, [https://cgspace.cgiar.org/bitstream/handle/10568/76733/1801_PDF.pdf?sequence=1&isAllowed=y ''Production et transformation du cacao''], collection PRO-AGRO, [[Ingénieurs sans frontières|ISF]]-Cameroun et [[Centre technique de coopération agricole et rurale|CTA]], Wageningen, Pays-Bas, 2014, 44 p. téléchargeable. * {{Article|langue=en|prénom=EE|nom1=Cheesman|titre=Notes on the nomenclature, classification and possible relationships of cocoa populations|année=1944|périodique=Tropical Agriculture|volume=21|pages=144-159}} {{plume}} *{{Work | author1=Michel Barel | title=From Cocoa to Chocolate | subtitle=The Epic of a Delicacy | publisher=Éditions QUAE GIE | year=2016, new edition | ISBN= }} * Jumelle, Henri. ''The Cocoa Tree: Its Cultivation and Exploitation in All Producing Countries'' 1900 [http://www.manioc.org/patrimon/FRA11113 read online] * {{article|language=en|author1=Lee, C. K.|name1=Lee| author2=Low, K. S.|name2=Low|year=1985| title=Determination of Cadmium, Lead, Copper and Arsenic in Raw Cocoa, Semifinished and Finished Chocolate Products| read online=http://psasir.upm.edu.my/2305/1/Determination_of_Cadmium,_Lead,_Copper_and_Arsenic_in.pdf| journal=Pertanika| volume=8| issue=2| pages=243-248| publisher=[[Universiti Putra Malaysia]]}} * {{Article|language=en|first name1=Juan C.|last name1=Motomayor|first name2=Philippe|last name2=Lachenaud|first name3=Jay|last name3=Wallace da Silva e Mote|first name4=Rey|last name4=Loor|first name5=David N.|last name5=Kuhn|first name6=J. Steven|last name 6=Brown|first name 7=Raymond J.|last name 7=Schell|title=Geographic and Genetic Population Differentiation of the Amazonian Chocolate Tree (Theobroma cacao L)|doi=10.1371/journal.pone.0003311 |month=10|year=2008|periodical=PLoS ONE|volume=3|issue=11|read online=http://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0003311|periodical link=PLOS ONE|id=Motomayor2008}} {{pen}} * Rankin CW, Nriagu JO, Aggarwal JK, Arowolo TA, Adebayo K, Flegal AR. (2005) ''http://www.doctorjackson.org/pdf/lead_poisoning.pdf Lead contamination in cocoa and cocoa products: isotopic evidence of global contamination]''. 'Environmental Health Perspectives' Oct; 113(10):1344-8. * {{Book|language=fr|original language=en|first name1=Dom|last name1=Ramsey|original title=Chocolate|title=Passion for Chocolate|subtitle=From Bean to Bar|translator=Martine and Dominique Lizambard|publisher=[[Dorling Kindersley]]|year=2017|total pages=224|isbn=978-2-8104-2119-0|id=Ramsey, 2017|label=Ramsey, 2017|pen=yes}} * {{Book|author1=Samy Manga|title=Chocolaté|subtitle=The Bitter Taste of Cocoa Cultivation|publisher=écosociété|year=2023|total pages=136|isbn=9782897198664}} ===Radioemisija === *https://www.franceinter.fr/emissions/sur-les-epaules-de-darwin/sur-les-epaules-de-darwin-14-decembre-2019 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220408182328/https://www.franceinter.fr/emissions/sur-les-epaules-de-darwin/sur-les-epaules-de-darwin-14-decembre-2019 |date=8. 4. 2022 }} === Vanjski linkovi=== {{Commonscat|Cacao}} * [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/plan.htm Informations de marché sur le site de la Conférence des Nations Unies pour le commerce et le développement] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113032636/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/plan.htm |date=13. 1. 2010 }} : [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/descript.htm description] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100119004439/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/descript.htm |date=19. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/culture.htm culture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113223600/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/culture.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/qualite.htm qualité] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113200955/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/qualite.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/utilisat.htm secteurs d'utilisation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113233417/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/utilisat.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/marche.htm marché], [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/filiere.htm filière] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100115232113/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/filiere.htm |date=15. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/societes.htm sociétés] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100114131822/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/societes.htm |date=14. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/technologie.htm techniques] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100112220439/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/technologie.htm |date=12. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/prix.htm prix] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113225954/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/prix.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/ecopol.htm politiques économiques] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100114002026/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/ecopol.htm |date=14. 1. 2010 }} * {{cite web|language=fr|nom=eCacaos|title=En finir (enfin) avec l’approximation Forastero, Criollo et Trinidario ?|year=2014|url=http://ecacaos.com/en-finir-enfin-avec-lapproximation-forastero-criollo-et-trinidario/|site=ecacaos.com|access-date=2015-12-26}} * {{cite web|languagee=fr|author=Clay Gordon|title=Serious Chocolate: First Three, Now Ten Genetically Different Kinds of Cacao|mois=10|année=2008|url=http://sweets.seriouseats.com/2008/10/cacao-by-any-other-name-does-it-taste-just-as.html|site=seriouseats.com|access-date= 2015-12-27}} {{clear}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Kakao| ]] [[Kategorija:Stimulansi]] [[Kategorija:Mezoamerička kuhinja]] [[Kategorija:Nahuatlizam]] [[Kategorija:Začini]] [[Kategorija:Hrana] 544ilh4q4alsvdkd2ovyq7sqq1k15r3 3837939 3837938 2026-04-29T00:46:00Z ~2026-26019-42 180815 /* Etimologija i leksikografija */ 3837939 wikitext text/x-wiki [[Slika:2012-02-Theobroma cacao anagoria 04.JPG|thumb|260px|Otvorena [[mahuna]] kakaa koja prikazuje zrna u bijeloj [[Sluz|sluzavoj]] [[Parenhim|pulpi]].]] Termin '''kakao''' najčešće se koristi za kakao-prah, ali se može odnositi i na kakao-maslac. Obje komponente (prah i maslac) dobijaju se nakon mljevenja i presovanja jezgre zrna kakaovca, koja se fermentira i prži. Ustvari, "kakao-prah" samo je jedno od značenja riječi "kakao"; to je najčešće značenje za prosječnog govornika na Sjevernoj hemisferi. Ostala značenja nalaze se samo u specijaliziranom rječniku govornika koji rade u industriji kakaa.<ref name="Alkalization">{{cite journal | last1 = Miller | first1 = Kenneth B. | last2 = Jeffery Hurst | first2 = William | last3 = Payne | first3 = Mark J. | last4 = Stuart | first4 = David A. | last5 = Apgar | first5 = Joan | last6 = Sweigart | first6 = Daniel S. | last7 = Ou | first7 = Boxin | year = 2008 | title = Impact of Alkalization on the Antioxidant and Flavanol Content of Commercial Cocoa Powders | journal = Journal of Agricultural and Food Chemistry | volume = 56 | issue = 18| pages = 8527–8533 | doi = 10.1021/jf801670p | pmid=18710243 | bibcode = 2008JAFC..56.8527M }}</ref> Prva serija operacija koje se provode u zemljama proizvođačima kakaovca transformira njegov [[plod]] kakaa u fermentirana i sušena kakao zrna. Nakon što se prodaju nekolicini multinacionalnih kompanija u industriji čokolade, ova zrna se zatim peku, drobe i sortiraju kako bi se uklonili fragmenti ljuske i [[embrion]]a, ostavljajući samo [[kotiledon]]e. Ovi kotiledoni su jedini dio koji daje kakao-masu (ili kakao-pastu) nakon mljevenja. Ovaj poluproizvod zatim se presuje kako bi se mast, ili kakao-maslac, odvojila od suhe tvari, ili kakao kolača. Kakao-prah dobija se mljevenjem kakao-kolača, a koristi se za pravljenje energizirajućeg napitka, popularnog zimi, nazvanog "vruća čokolada", napravljenog još od [[mlijeko|mlijeka]] i [[šećer]]a. Približno 95% svjetske proizvodnje kakaa dolazi od malih poljoprivrednika koji žive na jednom do tri hektara plantaža kakaa. Više od pet miliona malih uzgajivača kakaa u [[tropi|tropskim]] regijama proizvelo je 5,2 miliona tona fermentiranih zrna kakaa u 2017, koja su prodali nekolicini multinacionalnih kompanija za proizvodnju [[čokolade]]. Nakon što stignu u zemlje potrošače, zrna se peku, drobe i presuju kako bi se od njih napravila čokolada i drugi čokoladni slatkiši.<ref>{{cite book | url=https://books.google.com/books?id=A1CkAgAAQBAJ | title=Science and Technology of Enrobed and Filled Chocolate, Confectionery and Bakery Products | publisher=Elsevier | author=Talbot, Geoff | year=2009 | pages=31 | isbn=9781845696436 |quote=Cocoa solids are calculated on a dry basis (after the deduction of moisture) and include cocoa mass, cocoa powder and cocoa butter. The total dry cocoa solids are the sum of the dry non-fat cocoa solids (NFCS) and cocoa butter..}}</ref> == Etimologija i leksikografija == Termin "'''kakao'''" je posuđen iz jezika Nahuatl [[Asteci|Asteka]], "cacahuatl", koji ima isto značenje.<ref>{{cite book| authors=Alain Rey, Marianne Tomi, Tristan Hordé, Chantal Tanet, Alain Rey | title=Dictionnaire historique de la langue française, Tomes I et II | publisher=Le Robert |year=2016 | isbn= }}</ref><ref name="HCDN">{{cite book |language=es |author=Birgitta Leander |title=Herencia cultural del mundo náhuatl |volume=a traves de la lengua |publisher=SepSetentas |year=1972 |pages=155 |isbn= }}</ref>, prema [[španski|španskom]] ''cacao'' (1535). Termin "kakao" može imati sljedeća značenja, ovisno o kontekstu: # stablo [[kakaovac|kakaovca]], npr. "[[Omleci]] su vratili neke [[Reznica|reznice]] kakaovca u svoju domovinu", "uzgoj kakaovca"; # plod stabla kakaovca, mahuna kakaovca, "ovisno o zemlji, berba kakaovca se ne odvija u isto vrijeme"; # zrno kakaovca, "Radim na [[fermentacija|fermentaciji]] kakaovca u državi Tabasco, [[Meksiko]]" ili "kakao je pakovan u jutene vreće od 60 kg"; # Prehrambeni proizvod napravljen od zrna kakaovca, ako je [[čokolada]] označena kao 70% kakaovca, to znači da sadrži 30% dodanog šećera, ovdje kakao = kakao-masa + kakao-maslac. Svi primjeri su preuzeti iz knjige Michela Barela, bivšeg direktora programa za kakao u Francuskom centru za poljoprivredna istraživanja za međunarodni razvoj (CIRAD). [[Datoteka:Cocoa farming in Ghana.jpg|thumb| Gomile [[mahuna]] nakupljene tokom žetve.]] [[Slika:Cocoa farmers during harvest.jpg|thumb| Otvaranje kapsula: otvaranje kapsula mačetom.]] [[slika:Cocoa farmer David Kebu Jnr holding fermenting cocoa beans. (10687048615).jpg|thumb| [[Fermentacija]] zrna kakaa.]] [[Slika:Costa Rica - Sarapiqui 05.jpg|280px|thumb| Zrna kakaovca u različitim fazama fermentacije. ([[Kostarika]])]] [[slika:Cultivateur de cacao 01.jpg|280px|thumb| Zrna kakaovca raširena na suncu da se osuše.]] [[Datoteka:Secadora_de_Cacao.jpg|280px|thumb| Sušenje [[plod]]ova u pokrivenoj sušari.]] [[Slika:Cocoa season in Cameroon.JPG|thumb| Pakovanje fermentiranog i sušenog zrna.]] [[slika:Cacao23.jpg|280px|thumb| Sektor kakaa.]] [[Datoteka:CacaoChonita13.JPG|280px|thumb|Plodovi nakon zanatskog prženja.]] [[datoteka:Atelier torréfaction chocolat Menier.jpg|280px|thumb| Radionica za prženje u tvornici čokolade Menier 1866.]] Tokom cijelog proizvodnog procesa, od mahuna kakaa u tropskim regijama do čokoladnih proizvoda napravljenih u tvornicama čokolade u velikim sjevernim gradovima, termin "kakao" može se koristiti, a slušalac će lahko moći izvući relevantno značenje (ili smisao) u kontekstu. U svakoj fazi – a ima ih više od četiri koje su gore navedene po vokabularu (stablo kakaoa, [[mahuna]], zrno, čokoladni proizvod) – koristi se sljedeći princip imenovanja: kada se pomoćni dio ukloni iz objekta X, dio koji se obično smatra "najkorisnijim ili najznačajnijim" i dalje se može metonimski označiti istim terminom X (čak i ako je prošao kroz hemijsku transformaciju). Karakteristično je za svakodnevni jezik da ima veliku fleksibilnost i da se isti termin može koristiti u različitim kontekstima za različita značenja. Tehnički i naučni vokabular pomažu u izbjegavanju ove dvosmislenosti, iako po cijenu određene glomaznosti. == Historija == {{Glavni|Historija uzgoja kakaovca}} {{glavni|Historija čokolade u Španiji}} Kakao, čije ime potiče od riječi "cacahuatl" na jeziku Nahuatl»<ref>Dictionnaire français Larousse, « [http://www.larousse.fr/dictionnaires/francais/cacao/11933 Cacao].</ref><ref>Philippe Marcou, [http://www.persee.fr/web/revues/home/prescript/article/jsa_0037-9174_1920_num_12_1_2882 Cacao, cacahuet ou cacaouète] », ''Journal de la Société des Américanistes'', tome 12, 1920 p. 65|doi|10.3406/jsa.1920.2882}}.</ref> (vjerovatno je izveden iz [[Maje|majanskog]] "''kakaw'''" i hipotetski proto-mješovitog zokeanskog ''kakawa'')<ref>Lyle Campbell et Terrence Kaufman, « [http://www2.hawaii.edu/~lylecamp/LC%20Lx%20look%20at%20Olmecs%20JSTOR.pdf A Linguistic Look at the Olmecs] », ''American Antiquity'', vol. 41, n°1, janvier 1976, Society for American Archaeology|page=83-84}}</ref>. Tradicionalno su ga koristile i uzgajale mezoameričke populacije, posebno [[Olmeci]] i [[Maje]], a kasnije i [[Asteci]]. U 14. stoljeću, populacije koje su Asteci pokorili bile su prisiljene uzgajati stabla kakaovca za osvajače iz visoravni Meksika-Tenochtitlana. [[Pripitomljavanje]] i upotreba kakaovca čini se da su se dogodili u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], oko 3000. prije nove ere. Tragovi teobromina i [[DNK]] iz različitih [[sorta (botanika)|sorti]] kakaovca otkriveni su u keramici iz kulture Valdivia na pacifičkoj obali današnjeg [[Ekvador]]a.<ref>{{cite journal|author=Florence Rosier|title=Le cacao était déjà utilisé en Amérique il y a 5300 ans|journal=Le Monde|pages=7|date=9. 3. 2024|url=https://www.lemonde.fr/planete/article/2024/03/07/le-mystere-de-la-diffusion-du-cacao-a-travers-l-amerique-du-sud-il-y-a-plus-de-5-000-ans-enfin-leve_6220699_3244.html}}</ref><ref>{{cite web |title=Domestication du cacao à l’époque précolombienne : l’histoire revisitée par l’archéogénomique |url=https://www.cirad.fr/espace-presse/communiques-de-presse/2024/domestication-du-cacao-a-l-epoque-precolombienne |site=cirad.fr |date=7. 3. 2024}}</ref>. Drevni tragovi kakaa pronađeni su i u keramici Mokaya iz Paso de la Amada, na pacifičkoj obali [[Chiapas]]a, i u predolmečkoj keramici iz El Manatíja, na obali [[Meksički zaliv|Meksičkog zaliva]], datiranoj na početak 2. milenija prije nove ere (između 1900. i 1750. prije nove ere).<ref>Terry G. Powis, W. Jeffrey Hurst, María del Carmen Rodríguez, Ponciano Ortíz C, Michael Blake, David Cheetham, Michael D. Coe et John G. Hodgson, « [http://antiquity.ac.uk/projgall/powis/index.html Oldest chocolate in the New World] », ''Antiquity'', vol. 81, n°314, décembre 2007.</ref>. Širom Mezoamerike tokom predkolumbovske civilizacije, zrna kakaovca su često korištena kao [[valuta]].<ref>[http://www.mythinglinks.org/ip~cacao.html « THE LORE & HISTORY OF CHOCOLATE in Latin Americq|access-date =2009-07-10}}</ref> Mogla su se i trampiti, plaćati [[porez]]e i kupovati [[rob]]ove, počevši još od 1000. prije nove ere. Naprimjer, Zontli je jednak 400 zrna, dok je 8000 zrna jednako Xiquipilliju. U meksičkim hijeroglifima, korpa koja sadrži 8000 zrna simbolizira broj 8000.<ref>{{cite web|1=year 2013|url=http://www.chocolat.ch/chocolate.php?page=1|title=History|access-date=27. 4. 2026|archive-date=21. 2. 2007|archive-url=https://archive.today/20070221194212/http://www.chocolat.ch/chocolate.php?page=1|url-status=dead}}</ref>Kasnije, 1576, bilo je potrebno 1200 zrna da bi se dobio jedan [[meksički pezos]].<ref>{{cite book|language=en |author=Annie Perrier-Robert |publisher=Translate-A-Book, Oxford |title=Book of Chocolate |editor=Hachette Illustrated |year=2005 |chapter=14|pages=128 |isbn=978-1-84430-142-3}}</ref>. [[Asteci]] su koristili sistem u kojem je [[ćurka]] koštala stotinu zrna kakapa, a svježi [[avokado]] tri zrna. <ref>http://www.newyorker.com/reporting/2007/10/29/071029fa_fact_buford|access-date=2009-06-09}}</ref>. Kakao je bio rezervisan za [[plemstvo]] i konzumiran u piću zvanom [[čokolada]], razrijeđen u vodi, kojoj su dodavani čili papričica i anato (da bi se dobila crvena boja), a ta smjesa je snažno tucana da bi se na površini formirala gusta pjena. Među Majama se prvenstveno koristio u vjerskim obredima.<ref>{{cite book|language =en|author1=Louis E. Grivetti|author2=Howard-Yana Shapiro| year=2009|title=Chocolate: history, culture, and heritage|publisher=John Wiley and Sons|pages=29-31|isbn=|url=https://books.google.fr/books?id=P4kD4Rf5C6wC&pg=PA9&dq=Chocolate%3A+history%2C+culture%2C+and+heritage+%2B+%22mexica+princess%22}}</ref><ref name="Harwich Vallenilla 2008">Nikita Harwich Vallenilla, Histoire du chocolat|edituon=2|place= Paris, Desjoncquères, 2008 [[ISBN|9782843211058}}.</ref> [[Asteci]], koji ga nisu konzumirali u ritualnom kontekstu, proširili su zrno u druge regije Meksika kako su širili svoju teritoriju.<ref name="Harwich Vallenilla 2008"/> Španci su se prvi put susreli s kakaom (Theobroma – Θεοβρώμα – ''teobroma'', što na [[grčki|grčkom]] znači "hrana bogova") na [[Karibi]]ma 1495, ali su tek nakon osvajanja [[Meksiko|Meksika]] počeli usmjeravati svoju pažnju na zrno. Mlako, gorko piće koje su otkrili nije bilo univerzalno cijenjeno od strane osvajača. Njegovo usvajanje bilo je izuzetno uspješno među kolonijalnom elitom jer su transformirali recept za piće kako bi odgovarao njihovom okusu, dodavanjem šećera ([[šećerna trska]] se brzo aklimatizirala u priobalnim regijama gdje je vruća, vlažna klima omogućavala njen uzgoj u velikim razmjerima). Također su zamijenili [[čili papričice]] začinima koje su poznavali od srednjeg vijeka (prvenstveno [[cimet]]om, uvezenim iz Azije) i počeli su piti toplu čokoladu. Nakon kolonizacije Meksika, kakao je izvezen u matičnu zemlju (kao dio trougaone trgovine) u Evropi i miješan s mlijekom; njegov uspjeh bio je trenutan na španskom dvoru. U Francuskoj, [[Luj XIV]] je nije volio, što je doprinijelo odlaganju njenog usvajanja. U Evropi se čokolada u početku proširila prvenstveno među evropskom elitom, i kao piće i kao slatkiš.<ref name="sucre">Huetz de Lemps, Alain, « Boissons coloniales et essor du sucre », in Flandrin, Montanari (dir.), ''op.cit.'', [[p.|629-641}}.</ref>Međutim, u Meksiku se njegova konzumacija brzo proširila među cijelim stanovništvom. U španskoj koloniji, društvena elita je konzumirala ovo raskošno, toplo i slatko piće, dok je velika većina stanovništva nastavila da ga pije prema predhispanskim običajima. Upotreba zrna kakaovca kao valute, posebno među domorodačkim stanovništvom na [[pijaca]]ma, nije odmah nestala. Ipak, kakao koji se koristio u Meksiku tokom kolonijalnog doba uglavnom je dolazio iz uvoza iz [[Venecuela|Venecuele]], [[Kolumbija|Kolumbije]] i [[Gvatemala|Gvatemale]].<ref>Gonzalez Tascón, Fernández Pérez, « Del chocólatl de los Aztecas a la Compañía Guipuzcoana de Caracas, in Fernández Pérez, Fernando, González Tascón, Ignacio, La agricultura viajera: cultivos y manufacturas de plantas industriales y alimentarias en España y en la América virreinal, Barcelone, Lunwerg Editores, 1991, [[p.|125-135}}.</ref>. Piće je brzo izazvalo sumnju Crkve. Budnost crkvenih vlasti bila je tim veća jer je čokolada bila poznata kao afrodizijak.<ref>Méndez, Maria Agueda, “Una relación conflictiva : la Inquisición novohispana y el chocolate”, in Caravelle : Cahiers du monde hispanique et luso-brésilien|year=1998|number=71|pages=9-21}}</ref>. == Od ploda kakaovca do kakao-praha == [[Plod]] ([[mahuna]] kakaovca sadrži nekoliko desetina sjemenki ili zrna kakaovca) bogat je [[lipid]]ima (50% suhe tvari), [[proteini]]ma, [[fenol]]nim spojevima (flavan-3-oli i flavanoli) i teobrominom, što ga čini bazom sa značajnim nutritivnim potencijalom koji je omogućio razvoj ogromnog izbora čokoladnih proizvoda. Više od pet miliona uzgajivača kakaovca na globalnom jugu proizvodi 5,2 miliona tona zrna (u 2017.).<ref>{{cite web|name = FAOSTAT|year=2017 | title = Cultures, fèves de cacao, | access-date = 2019-04-11 | url = http://www.fao.org/faostat/fr/#data/QC }}.</ref>), opskrbljuju čokoladnu industriju u sjevernim zemljama, proizvodeći čokoladne proizvode u vrijednosti od 47 milijardi eura u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]];<ref>{{cite web | name = Statista | title = Production en valeur de produits chocolatés par pays dans l'UE 2015 | access-date = 2019-04-11 | url = https://fr.statista.com/statistiques/703015/produits-chocolates-production-en-valeur-par-pays-ue/ }}.</ref> U 2015, [[Evropa]] je bila najveće svjetsko tržište čokoladnih proizvoda, sa 49% udjela u prodaji čokoladnih slastica, dok je Sjeverna Amerika držala 21%.%<ref>{{cite web | name = CBI Ministry of Foreign Affairs | title = What is the demand for cocoa in Europe? | access-date= 2019-04-11 | url = https://www.cbi.eu/market-information/cocoa/trade-statistics/ }}.</ref> [[slika:Cocoa husk.jpg|thumb|260px|Ljuske zrna kakaovca: moraju se pažljivo ukloniti jer bi kakao-prahu dale neugodan okus.]] [[slika:Cocoa liquor.jpg|thumb|260px|Transformacija zrna u kakao-masu]] [[slika:Cocoa press cake.jpg|thumb|260px|Kakao-kolač nakon presovanja kakao putera]] [[slika:Cocoa butter p1410148.JPG| thumb|260px|Kakao-maslac]] [[slika:Cocoa-powder-1883108.jpg| thumb|260px|Kakao-prah]] U zemljama koje proizvode kakao, uzgajivači provode prve faze prerade [[plod]]a (ili mahune): berbu, lomljenje mahuna, fermentaciju zrna, sušenje i sortiranje.<ref name=":0">{{cite web|language=fr|author=Futura|title=La transformation du cacao et ses étapes : écabossage, fermentation et concassage|périodique=Futura|date=10/10/2016|lire en ligne=http://www.futura-sciences.com/planete/dossiers/botanique-chocolat-histoire-saveurs-degustation-753/page/4/|access-date=2017-07-18|pages=}}</ref>[[fermentacija|fermentacija]]Fermentirana zrna se zatim prodaju nekolicini multinacionalnih kompanija u industriji čokolade, koje ih prže, drobe i presuju kako bi izdvojile kakao-maslac i kakao-prah te proizvele razne prehrambene proizvode: kakao-prah, čokoladu, čokoladne slastice itd.<ref name=lima>{{cite journal | authors = Lídia J. R. Lima, M. Helena Almeida, M. J. Rob Nout & Marcel H. Zwietering | title = Theobroma cacao L, "The Food of the Gods": Quality Determinants of Commercial Cocoa Beans, with Particular Reference to the Impact of Fermentation | journal = Critical Reviews in Food Science and Nutrition | volume = 51 | year = 2011 | pages = 731-761 }}</ref><ref name=costentin>{{cite book | author1=Jean Costentin | author2=Pierre Delaveau | title=Café, thé, chocolat. Les bienfaits pour le cerveau et pour le corps | publisher=Odile Jacob | year=2010 | pages=272 | isbn= }}</ref><ref name=barel>{{cite book | author=Michel Barel | title=Du cacao au chocolat: L'épopée d'une gourmandise |editor=Éditions QUAE GIE |year=2016, New Edition | isbn= }}</ref><ref name=beckett>{{cite book | authors=Steve T. Beckett, Mark S. Fowler, Gregory R. Ziegler (editors) | title=Beckett's Industrial Chocolate Manufacture and Use | publisher=Wiley-Blackwell; 5 edition | year=2017 | pages=800 | isbn= }}</ref>. Operacije prerade u lancu snabdijevanja koji vodi od stabla kakaovca do čokoladnih slastica mogu se sažeti u sljedeće korake: # Berba mahuna kakaovca (plodova stabla kakaovca): plod, čvrsto pričvršćen za stablo, odvaja se makazama za rezidbu ili mačetom za one koji se nalaze niže, a nožem za rezidbu za ostale; # Otvaranje mahuna sastoji se od lomljenja mahuna kako bi se izvadile sjemenke (ili zrna kakaovca). Svaka mahuna sadrži 30 do 50 sjemenki okruženih bjelkastom, sluzavom pulpom. Ova zrna kakaovca sastoje se od dva [[kotiledon]]a i malog embrija, a sve je zatvoreno u čvrstoj ovojnici ili ljusci. Kotiledoni djeluju kao rezerva hranjivih tvari za razvoj klijanaca, prvenstveno u obliku kakao-maslaca. [[Fermentacija]] vlažnih zrna, ključni korak u razvoju aroma kakaovca, uključuje stavljanje zrna u hrpe ili sanduke i miješanje svaki dan ili svaki drugi dan tokom tri do osam dana, ovisno o sorti. Pulpa je glavni supstrat za fermentaciju, jer osigurava šećere potrebne za rast [[bakterija]]. Fermentacija se sastoji od dvije faze: početnoj anaerobnoj fazi u kojoj dominiraju [[kvasci]], slijedi aerobna faza u kojoj dominiraju bakterije [[sirćetna kiselina|sirćetne kiseline]], tokom koje temperatura raste na 50°C. Kvasci transformiraju [[šećer]]e u [[etanol]], koji bakterije zatim oksidiraju u sirćetnu kiselinu. Može se dogoditi i fermentacija [[mliječna kiselina|mliječne kiseline]], ali to je nepoželjno jer kakau daje pokvaren ili čak aroma štale. Zrna se zatim suše na suncu na cementiranim površinama ili policama jednu do tri sedmice; sadržaj vlage, u početku 55–60%, smanjuje se na približno 7%, a dio sirćetne kiseline koja se stvara tokom fermentacije se eliminira. Ako se tokom fermentacije i sušenja naprave greške, kasnije se ne mogu ispraviti; # "Ocjenjivanje": najfinija zrna kakaa stavljaju se u jutene vreće od 60 kg. Milioni malih poljoprivrednika prodaju svoja fermentirana i sušena zrna (pod nazivom "trgovački kakao") industriji čokolade, koja je visoko koncentrirana u rukama nekoliko multinacionalnih korporacija; # "Prženje" na 100-140°C tokom 40 minuta razvija specifične okuse i arome. Nadalje, smanjuje sadržaj vlage sa 7% na 2,5%, podstiče odvajanje ljuske od zrna i dodatno eliminira [[sirćetna kiselina| sirćetnu kiselinu]] koja se stvara tokom fermentacije. Tokom prženja, Maillardove reakcije proizvode približno 500 isparljivih spojeva koji čokoladi daju aromu, od šećera i [[aminokiselina]]; #"Drobljenje" prženih zrna daje komadiće ljuske, klice (koje se uklanjaju puhalima i sitima) i komadiće kotiledona (zrna kakaa). Zrna se "vruće melju" kako bi se dobila "kakao-masa" ili "kakao-pasta". Ovo je poluproizvod gorkog okusa koji se počinje prodavati pod nazivom "100% kakao nezaslađena čokolada", sa sljedećim navedenim sastavom: 100% kakao-pasta; Presovanje kakao-paste odvaja masni dio, kakao-maslac, od suhe, smeđe tvari, koja formira kolače koji se nazivaju kakao kolači. Ovo odvajanje se odvija u [[hidraulika|hidrauličnim]] presama, donekle sličnim presama za maslinovo ulje, ali uz toplotu kako bi se maslac održao tečnim, i pod visokim pritiskom (do 600 bara) u visokoučinkovitoj industrijskoj opremi. Ovisno o korištenim tehnikama, 30 do 40% [[masti]] može se izdvojiti iz kakao-paste, koja je prvobitno sadržavala oko 50%. Kakao-maslac prvenstveno se koristi u proizvodnji čokolade. Proces prosijavanja: kakao kolači se drobe, a zatim melju u mlinovima s iglama, kako bi se dobio kakaov prah. To je osnova svih čokoladnih aroma: čokoladnih kolačića, čokoladnog sladoleda, čokoladnih mliječnih proizvoda, čokoladnih slatkiša… == Oblici pripreme kakaoa == {{glavni|Čokolada}} Kakao se u Evropi koristi u raznim oblicima: * Vruća čokolada (ili kakao u Belgiji i Švicarskoj): napitak napravljen od kakao-praha i mlijeka (ili vode), kojem se obično dodaje zaslađivač; * Tamne čokoladne pločice, pistole ili slatkiši: (kakao-prah, kakao-maslac, često šećeri), kojima se u industrijskoj proizvodnji dodaje fosfatidilholin (sojin lecitin), uglavnom se proizvode u Švicarskoj i Francuskoj; * Mliječna čokolada ili slatkiši: (kakao-prah, kakao-maslac, mlijeko, šećeri), kojima se u industrijskoj proizvodnji dodaje fosfatidilholin (sojin [[lecitin]]) ili, u novije vrijeme, lecitin uljane repice; * Bijela čokolada ili slatkiši: (vrlo malo kakaa, kakao-maslac, puno šećera i mlijeka); * Ganache: mješavina čokolade i vrhnja koja se koristi u pecivima; * Praline čokolada: mješavina lješnjaka i/ili [[badem]]a, šećera i mljevene čokolade, koja se koristi za punjenje čokoladnih slatkiša; * [[Liker]] od kakaa: termin se odnosi na tvrdu kakao-pastu, ali se koristi i za [[alkohol]] na bazi kakaa, koji se može napraviti s [[rum]]om, drugim alkoholnim pićem od [[šećerna trska|šećerne trske]] ili [[votka|votkom]]; * Čokoladna pločica: grickalica, koja se najčešće sastoji od keksa prelivenog čokoladom, u obliku pločice; * Kakao supa: suptilna mješavina prstohvata mljevenog kakaa, obično u zdjeli, a zatim se dodaje [[mineralna voda]]. Ovo piće je bilo vrlo popularno u Engleskoj sredinom 19. stoljeća jer se govorilo da ima [[afrodizijak|afrodizijačko]] djelovanje. Također je bilo uobičajeno da ga neki ljudi u [[Magreb]]u miješaju s [[cvijet|cvjetovima]] [[kanabis]]a, kako bi napravili sve vrste peciva. == Uzgoj i sorte kakao zrna == {{glavni|Kakaovac|Stablo kakaovaca}} [[Slika:Cacao pods - Project Gutenberg eText 16035.jpg|thumb|260px|left|upright=0.7| Mahune kakaovca.]] U 2014, tri glavne regije za proizvodnju bile su [[Gvinejski zaljev]], [[Latinska Amerika]] i [[Južna Azija]].<ref>{{cite web|authors=Kokou Edoh Adabe, E. Lionelle, Ngo-Samnick|title=Production et transformation du cacao|publisher=Ingénieurs sans frontières (Cameroun)|ISF Cameroun et Centre technique de coopération agricole et rurale|collection=PRO-AGRO|place=Wageningen, Pays-Bas|year=2014|pages=44|isbn=978-92-9081-553-2|https://publications.cta.int/media/publications/downloads/1801_PDF.pdf?}}</ref>. Kakao se također uzgaja na [[Madagaskar]]u, od 1881.<ref name="BCM1896">{{cite journal| langue=fr | author= Émile Prudhomme | title= Questions agricoles |chapter= De la culture du cacao aux environs de Tamatave | journal= Bulletin du Comité de Madagascar | number= 8 | pages= 13-16 date= 1896 |https://issuu.com/aaleme/docs/bulcomimad081896/13 | access-date 9 mai 2021-05-09}}</ref>. Postoji nekoliko vrsta stabala kakaovca, čija zrna odabiru proizvođači čokolade zbog njihovih različitih okusnih kvaliteta, ovisno o sorti i mjestu proizvodnje. Dugo vremena, rasprostranjenost je bila ograničena na dvije sorte, Forastero i Criollo (kakao), prema Cheesmanovoj morfogeografskoj analizi iz 1944.{{sfn|Cheesman|1944}}. Dodana je i treća sorta, Trinitario, prirodni hibrid prve dvije, kao i neke posebno cijenjene vrste, poput Nacional (kakao) i Cupuaçu. Autohtono stanovništvo, nakon što je milenijima uočavalo razlike među mnogim stablima kakaa, favoriziralo je svoje omiljene primjerke. Prema ovoj mapi, glavne sorte kakaa sada se uzgajaju u sljedećim područjima: [[Datoteka:Main cacao species - World distribution map - blank.svg| thumb|500px|centre|Područja uzgoja i proizvodnje kakaoa<br>'''Legenda''' :<br> – [[Kreoli]] (zelena)<br> – [[Trinidad i Tobago|Trinitari]] (šatirano [[Centralna Amerika|centralnoameričko]])<br> – Ostali]] Krajem 19. stoljeća, potrošači su iz dijetetskih razloga počeli tražiti proizvode s nižim udjelom šećera. Pojavile su se čokoladne pločice s manje šećera, a samim tim i s visokim udjelom kakaa. Ali na tako visokim razinama, obična zrna kakaa više nisu bila pogodna. Za proizvodnju fine tamne čokolade bila su potrebna visokokvalitetna zrna plemenite sorte, s dobro definiranim porijeklom, i čisti kakao-maslac. === "Criollo" === [[slika:Cabosse de cacao à São Tomé (12).jpg|thumb|upright=0.7| Kakao iz Sao Tomea.]] {{glavni|Criollo (kakao)}} * Porijeklo: [[Amerika|Sjeverna Južna Amerika]], u regiji jezera Maracaibo u sjeverozapadnoj [[Venecuelia|Venezueli]], blizu granice s [[Kolumbija|Kolumbijom]]. * Ovo je prva sorta koju su kultivirali, vjerovatno [[Olmeci]], prije nekih 2.500 ili 3.000 godina. Uzgoj kakaa prenijeli su svojim susjedima, [[Maje|Majama]]. 1522, kada su [[španski konkvistadori]] stigli u [[Meksiko]], otkrili su ovaj kakao s bijelim zrnima. * Plodovi sa šiljastom, bradavičastom mahunom, zelenom ili crvenom, i punomasnom, bijelom jezgrom. * Najnježniji, također daje najfinije i najaromatičnije , slatke i blago gorke. * 1-5% svjetske proizvodnje<ref name=":1"/>. * Uzgaja se prvenstveno u Centralnoj Americi ([[Venecuela]], [[Ekvador]]), u [[Šri Lanka|Šri Lanki]] i [[Indonezija|Indoneziji]]<ref name=":2"/>. Morfogeografska i [[genom]]ska studija iz 2008, koristeći [[mikrosatelit]]sku karakterizaciju [[DNK]] stabla kakaovca, predložila je novu klasifikaciju, uključujući Criollo. {{sfn|Gordon|2008}}. ===''Forastero'' === [[slika:Theobroma cacao - Köhler–s Medizinal-Pflanzen-137.jpg|thumb|upright=0.7|''Theobroma cacao'']] {{glavni|Forastero}} * Porijeklo: [[Amazonija|Amazonski bazen]]. * Kasnije, kada su Španci prodrli u srce Amazonije, otkrili su drugu sortu, s glatkim, žutim [[mahuna]]ma i ravnim, ljubičastim [[sjemenka]]ma. Prvu [[sorta (botanika)|sortu]] (na koju su naišli prilikom iskrcavanja u Meksiku) nazvali su "lokalnom" ili "kreolskom", "criollo" na španskom, kako bi je razlikovali od druge, iz Amazonije, strane sorte za njihovu kulturu, ili "forastero". * Plodovi s "glatkim, žutim mahunama i ravnim, ljubičasto-ljubičastim zrnima." * Najrasprostranjenija i najotpornija sorta, njena zrna imaju gorak okus i kisele note.<ref name=":1"/> *Oko 80% svjetske proizvodnje<ref name=":1">{{cite web|title=The three grand cocoa varieties|url=https://www.barry-callebaut.com/about-us/media/press-kit/history-chocolate/theobroma-cacao-food-gods|site=barry-callebaut.com|access-date=2017-07-21|archive-date=1. 7. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170701201900/https://www.barry-callebaut.com/about-us/media/press-kit/history-chocolate/theobroma-cacao-food-gods|url-status=dead}}.</ref>. * Uglavnom se uzgaja u Africi (75% svjetske proizvodnje forastera dolazi iz [[Centralna Afrika|Centralne Afrike]])<ref name=":2">{{cite web|title=Cocoa/Cocoa beans|url=http://www.tis-gdv.de/tis_e/ware/genuss/kakao/kakao.htm|site=tis-gdv.de|access-date=2017-07-21}}.</ref>), [[Brazil]]a i [[Ekvador]]a<ref name=":1"/>. === ''Nacional'' === {{glavni|Nacional (kakao)}} Dalje na zapad, u velikim šumama [[Andi|Anda]], ljudi su odabrali sortu izvedenu iz Forastera. Mahune su žute, a sjemenke ljubičaste, nešto mesnatije od onih kod Forastera. Međutim, njihova aroma je drugačija, nježnija.<ref>{{cite web|url=http://www.icco.org/questions/varieties.htm|title=What are the varieties of cocoa?|date=21, july, 1998|site=International Cocoa Organization|access-datec=2010-12-26|archiveurl=https://web.archive.org/web/20060218083848/http://www.icco.org/questions/varieties.htm|access-date=2006-02-18}}</ref>Karakteriziraju ga note cvijeća, [[jasmin]]a i cvijeta [[narandža|narandže]]. Ovo je poznata aroma "arriba", koja se nalazi u današnjem Ekvadoru. Ekvadorci, ponosni na ovu sortu kakaa, nazivaju je "nacional" ili "arriba nacional".{{sfn|Ramsey, 2017|p=73}}. ==== Nove podjele sorte ''forastero'' (2008) ==== [[geomorfologija|Morfogeografska]] i [[genom]]ska studija iz 2008, koja je predložila novu klasifikaciju, dijeli forasterose na osam varijanti (ili preciznije, na skupove sa uporedivim [[genski klaster|genskim klasterima]])<ref>{{cite journal | authors = Juan C. Motamayor, Philippe Lachenaud, Jay Wallace da Silva e Mota, Rey Loor, David N. Kuhn, J. Steven Brown,Raymond J. Schnell | title =Geographic and Genetic Population Differentiation of the Amazonian Chocolate Tree (Theobroma cacao L) | journal = PLoS ONE | volume =3 | number =10 | year = 2008 | pages = | url texte =https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0003311 }}</ref>{{sfn|eCacaos|2014}}: {{refbegin|2}} * Amelonado * Contamana (kakao) * Curaray (kakao) * Guiana (kakao) * Iquitos (kakao) * Marañon (kakao) * Nanay (kakao) * Purús. {{refend|2}} [[slika:Cacao Genetic Clusters.png|thumb|upright=1.7|Sorte identifikovane putem morfogeografske i [[genom]]ske analize.]] [[slika:Cacao au Jardin des Plantes et de la Nature de Porto.jpg| thumb|260px|Kakao u [[Vrt biljaka i prirode|Vrtu biljaka i prirode]] u Portu, [[Benin]].]] Ova klasifikacija sastoji se od podjele tipa Forastero na osam [[genetika|genetički]] različitih tipova, uključujući Amelonado, koji je već prethodno identifikovan. Nacional ostaje odvojen,{{sfn|Gordon|2008}}, a studija ostaje otvorena za daljnje podjele. === ''Trinitario'' === {{glavni|Trinitario}} [[Slika:Trinitario Cacao.jpg| thumb|270px| Trinitario]] *Uključuje 10–20% svjetske proizvodnje. * To je hibrid nastao spontanim križanjem sorti Criollo i Forastero. Pojavio se u 18. stoljeću na otoku [[Trinidad]], nakon što je tropski ciklon/uragan gotovo potpuno uništio usjeve Criollo 1727.<ref name=":1"/>. * Kombinuje otpornost kakaovca Forastero sa delikatnim, iako manje intenzivnim, aromama kakaovca Criollo. * Uzgaja se prvenstveno u Meksiku, [[Karibi]]ma, Kolumbiji, Venecueli i dijelovima jugoistočne Azije. Dugo vremena, porijeklo stabala kakaovca ostalo je misterija, jer su izgledala toliko različito čak i unutar iste vrste. Tek su [[genetičko testiranje|genetička istraživanja]] riješila problem i omogućila klasifikaciju različitih sorti. Trinitario je isključen iz morfogeografske i genomske studije iz 2008. (Gordon, 2008) jer ostaje korak u razumijevanju genetičkog [[nasljeđivanje|naslijeđa]] stabala kakaovca (Motomayor et al, 2008). === Ostale sorte === [[Datoteka:Deux cacaos.jpg| thumb|260px| Dvije mahune kakaa u [[Benin]]u.]] Suočene s rizikom globalne nestašice, nove [[klon]]irane [[hibridizacija|hibridne sorte]] se brzo šire, poput Colección Castro Naranjal 51 (CCN-51), koju je 1965. stvorio ekvadorski agronom Homero Castro. Ova sorta je otpornija na epidemije koje pogađaju tradicionalne sorte i produktivnija je. U početku marginalizirana zbog svoje kiselosti i gorčine, CCN-51 je u međuvremenu postigla određeni uspjeh, 1990.<ref>{{cite book|authors=Eduardo Crespo del Campo, Fernando Crespo Andía|title=Cultivo y beneficio del cacao CCN51|publisher=Editorial el Conejo|year=1997|pages total=136|isbn=}}</ref>, Međutim, stručnjaci su 2010-ih procijenili da se [[genetička raznolikost]] i specifični okusi [[ekvador]]skog kakaa gube zbog njihovih većih prinosa. {{sfn|Ramsey, 2017|p=72}}. == Ekonomija kakaoa == U 2017, globalno izvozno tržište kakaa iznosilo je 9,274 milijarde američkih dolara.<ref>{{cite web | name = FAO STAT | title = Cultures et produits animaux | access-date = 2019-08-11 | url = http://www.fao.org/faostat/fr/#data/TP }}.</ref>. Nakon što su dostigle vrhunac 1977, cijene kakaa su pale, a zatim su se srušile tokom 1990-ih. To je bilo zbog ponavljajuće globalne proizvodnje koja je premašivala potrošnju i akumulacije viškova iz prethodnih godina.<ref>[http://unctad.org/infocomm/francais/cacao/prix.htm Unctad]</ref>. U periodu 2013-2014, cijena se kretala između 2580 dolara po toni (oktobar 2013.) i 3100 dolara po toni (juni 2014.)<ref>[[citte web|http://www.icco.org/about-us/international-cocoa-agreements/cat_view/30-related-documents/45-statistics-other-statistics.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160520152951/http://www.icco.org/about-us/international-cocoa-agreements/cat_view/30-related-documents/45-statistics-other-statistics.html |date=20. 5. 2016 }} The Cocoa Market Situation, 2014, ICCO|access-date=2016-05-16}}</ref>. Od globalnog tržišta čokolade vrijednog 100 milijardi dolara, samo šest milijardi dolara ide poljoprivrednicima. Poljoprivrednici odgovorni za berbu kakaa često žive u ekstremnom siromaštvu. [[Gana]] i [[Obala Slonovače]] su 2019. odlučile obustaviti proizvodnju kakaa kako bi postigle manje nepovoljnu raspodjelu bogatstva od proizvođača za Afrikance.<ref>{{cite journal|language=fr|title=Menace sur le chocolat après la suspension des ventes de cacao du Ghana et de la Côte d’Ivoire|journal=Le Monde|date=2019-06-13|url.https://www.lemonde.fr/afrique/article/2019/06/13/menace-sur-le-chocolat-apres-la-suspension-des-ventes-de-cacao-du-ghana-et-de-la-cote-d-ivoire_5475673_3212.html|access-date =2019-06-14|pages=}}</ref>. === Proizvodnja === [[Datoteka:Cultivateurs de cacao.jpg|thumb|Sušenje kakao zrna.]] Proizvodnja kakao zrna u 2017, prema FAOstatu, iznosila je 5,2 miliona tona, uz stalan porast od 2003. nakon stagnacije između 3 i 2,2 miliona tona od 1995. do 2002. Uglavnom ga proizvode mali poljoprivrednici (95%), koji predstavljaju 6,5 miliona proizvođača.<ref>{{cite journal|langue=en|title=Chocolate Farmers Could Benefit from Newly Sequenced Cacao Genome|journal=Science Daily|year=2010 |url texte=http://www.sciencedaily.com/releases/2010/09/100915113512.htm}}</ref>): U Africi, ovi plantažeri predstavljaju najveći dio proizvodnje (90% plantaža je manje od 10 hektara, ali se lateritna tla brzo iscrpljuju obrađivanjem). U Aziji postoje uz velike plantaže, koje dominiraju u [[Brazil]]u. Zemlje u razvoju (poput [[Brazil]]a i [[Malezija|Malezije]]) ili tradicionalni veliki proizvođači ([[Obala Slonovače]], [[Gana]]) postepeno napuštaju ovu kulturu, koja se smatra nedovoljno profitabilnom u poređenju s uzgojem [[kaučukovac|kaučukovca]], koji ga obično istiskuje.<ref>{{cite journal| author=Christelle Guibert| title=Mangez du chocolat, il va coûter le prix du caviar|journal =Ouest-France| date=2010|number=20147| pages=43| access-date=2010-11-27}}</ref>. Dakle, [[paraziti]] i [[bolesti]] uzrokuju gubitke, prema procjeni iz 1999, od približno 30% svjetske proizvodnje.<ref>{{cite web|url=http://www.eufic.org/article/fr/page/FTARCHIVE/artid/avenir-prometteur-cacao/|title=Un avenir prometteur pour le cacao|date=1999|publisher=Conseil européen de l'information sur l'alimentation (EUFIC)|pristupljreno=[[date-|6=16|7=septembre|8=2010|access-date=27. 4. 2026|archive-date=25. 8. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100825201940/http://www.eufic.org/article/fr/page/FTARCHIVE/artid/avenir-prometteur-cacao/|url-status=dead}}|access-date = 2023-10-28}}.</ref> Virus otečenih izdanaka kakapa (CSSV) izgleda je nestao 1950-ih, ali se ponovo pojavio 2003. u Obali Slonovače. Prema podacima [[Svjetska banka| Svjetske banke]], više od polovine uzgajivača kakaa u Obali Slonovače živi ispod granice siromaštva, zarađujući manje od 1,20 dolara dnevno. U [[prosjek]]u, proizvođači kakaa primaju 5% prihoda, osim u okviru sporazuma o poštenoj trgovini koje su certificirale nevladine organizacije kao što su Fair Trade, Rainforest Alliance ili UTZ. [[Ujedinjene nacije]] su zabrinute zbog ove nejednake raspodjele. Nizak nivo prihoda proizvođača je glavni izazov s kojim se suočava ekonomija kakaa. (..) Cijene moraju biti dovoljno isplative za proizvođače, a proizvodnja efikasnija, kako bi im se garantovao pristojan prihod.<ref>[http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=35078&Cr=unctad&Cr1 Konferencija Ujedinjenih nacija o kakau 2010.]</ref> [[citat|Prema Cocoa Barometru iz 2015, većina velikih proizvođača čokolade, sa izuzetkom Mondelēza i Nestléa, obavezala se da će koristiti 100% održivi ili certificirani kakao do 2020. Najveći od njih su Mars, Hershey, Lindt & Sprüngli i Ferrero..}}<ref>[[en}} [[pdf}}[http://www.cocoabarometer.org/Home.html Cocoa Barometer 2015] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160526161712/http://www.cocoabarometer.org/Home.html |date=26. 5. 2016 }} cocoabarometer.org, access-date decembra 2016.</ref>. Inicijative poput CocoaAction, koju je 2014. pokrenula Svjetska fondacija za kakao, imaju za cilj obuku novih uzgajivača kakapa, promociju pristupa gnojivima, upotrebu produktivnijih sorti i borbu protiv dječjeg rada u uzgoju kakaa.<ref>{{Cite web |url=http://worldcocoafoundation.org/about-wcf/cocoaaction/ |title=CocoaAction |access-date=27. 4. 2026 |archive-date=28. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150928204646/http://worldcocoafoundation.org/about-wcf/cocoaaction/ |url-status=dead }}</ref>Međutim, prema istraživanju sektora kakoa u Obali Slonovače koje je 2019. sprovelo Univerzitet u Čikagu, skoro 800.000 djece i dalje radi u industriji kakaa. <ref name="nawa">{{cite web|url=https://www.lemonde.fr/afrique/article/2021/05/12/en-cote-d-ivoire-la-difficile-lutte-contre-le-travail-des-enfants-dans-le-cacao_6079965_3212.html|title=En Côte d’Ivoire, la difficile lutte contre le travail des enfants dans le cacao|date=2021|publisher=AFP et Le Monde}}.</ref>, a neke od njihovih praksi čak podsjećaju na [[dječje ropstvo]].<ref name="nawa"/>. Druge nedavne akcije su se dogodile u Obali Slonovače, poput Operacije Nawa 2 u maju 2021. Njen cilj je pronaći djecu koja se iskorištavaju u proizvodnji kakaa i upisati ih u školu. [[Klimatske promjene]] počinju uticati na proizvodnju kakaa u zapadnoj Africi, posebno zbog neredovnih [[padavina]].<ref name=monde>[[site journal |languagee=fr |title=La chute du cours du cacao a un lien direct avec la pauvreté qui sévit en Afrique de l’Ouest|journal=Le Monde |date=2019-11-01 |https://www.lemonde.fr/afrique/article/2019/11/01/la-chute-du-cours-du-cacao-a-un-lien-direct-avec-la-pauvrete-qui-sevit-en-afrique-de-l-ouest_6017689_3212.html |access-date=2019-11-02}}</ref>. == Proizvođači == Glavni proizvođači kakao zrna u 2017. bili su: * u Africi: [[Obala Slonovače]] 39% (rast), [[Gana]] 17% (dvostruka tonaža od 2002.), [[Nigerija]] 6,3% (opada), [[Kamerun]] 5% (snažan rast od 2002.). * u Jugoistočnoj Aziji: [[Indonezija]] 13% * u Latinskoj Americi: [[Brazil]] 4,5%, [[Ekvador]] 3,9%, [[Peru]] 2,3% Između 2013. i 2017, proizvodnja kakao zrna u Obali Slonovače porasla je za 40%, što je zemlju postavilo daleko ispred sa 39% globalne proizvodnje. U 2017, 89% globalne proizvodnje (5,2 miliona tona) dolazilo je iz sedam najvećih zemalja proizvođača. Četiri glavna afrička proizvođača (Obala Slonovače, Gana, Nigerija i Kamerun) činili su 68% globalne proizvodnje. [[Latinska Amerika]], područje porijekla kakaa, bila je sljedeća. [[Azija]] bilježi pad proizvodnje. Uz ove glavne zemlje proizvođače, postoje i zemlje porijekla biljke ([[Venecuela]], [[Trinidad i Tobago]], [[Ekvador]] i [[Tanzanija]]) čija je proizvodnja mala, ali poznata po kvalitetu i delikatnim aromama. Visoko cijenjeni od strane poznavalaca, ovi proizvodi su doživjeli preporod od sredine 1990-ih. Nadalje, neke zemlje su se specijalizirale za organski kakao, kao što je [[Dominikanska Republika]], koja proizvodi 60% svjetskog organskog kakaa, Meksika i Bolivije. [[Brazil]] je značajno opao zbog rastućih troškova rada i razornih posljedica bolesti vještičje metle, čije je iskorjenjivanje radno intenzivno. Prema FAOSTAT-u, glavne zemlje proizvođači u 2013. i 2017.<ref>[[citr web web|title=FAOSTAT|url=http://faostat3.fao.org/browse/Q/QC/F|site=faostat3.fao.org|consulté le=2016-11-27}}.</ref><ref name=fao>{{cite web |title=FAOSTAT|url=http://www.fao.org/faostat/fr/#data/QC|site=fao.org|access-date=2019-04-19}}.</ref> zrna kakaivca, kao šio su: {| | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=6 | Glavne zemlje proizvođači kakao zrna (tržišni kakao)<br>prema FAOSTAT-u<ref name=fao/> |- ! !Država !Proizvodnja (tona)<br>2013. !% Svjetske<br> 2013 !Proizvodnja<br> 2017 ! % Svjetske<br>2017 |- |1 |{{flag|Obala Slonovače}} |1.449.000 |31,6% |2.034.000 |39% |- |2 |{{flag|Gana}} |835.500 |18,2% |883.652 | 17% |- |3 |{{flag|Indonezija}} |777.500 |17% |659.776 |13% |- |4 | {{flag|Nigerija}} |367.000 |8% |328.263 |6,3% |- |5 | {{flag|Kamerun}} |275.000 |6% |295.028 |5% |- |6 |{{flag|Brazil}} |295.028 |5,6% |235.809 |4,5% |- |7 | {{flag|Ekvador}} |128.400 |2,8% |205.955 |3,9% |- |8 | {{flag|Meksiko}} |82.000 |1,8% |27.287 |0,5% |- |9 | {{flag|Peru}} |71.200 |1,5% |121.825 |2,3% |- |10 | {{flag|Dominikanska Republika}} |68.000 |1,5% |86.599 |1,6% |- ! colspan="2" |Ukupno u svijetu !4.586.000 !100% ! 5.201.108 ! 100% |} | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=3 | Zrna kakoa |--- |- !Država !Proizvodnja<ref>[https://lechocolatierivoirien.com/blogs/musee-du-cacao/top-10-des-pays-producteurs-de-cacao ''10 zemalja proizvođača kakoa''], 2. oktobar 2024.</ref><br> 2024.<br><small>hiljade t</small> |- |1 |[[Obala Slonovače]] | align="right" | 1.800 |- |2 | [[Gana]] | align="right" | 501 |- | 3 | [[Ekvador]] | align="right" | 430 |- | 4 | [[Nigerija]] | align="right" | 315 |- | 5 | [[Kamerun]] | align="right" | 300 |- | 6 | [[Brazil]] | align="right" | 220 |- | 7 | [[Indonezija]] | align="right" | 160 |- | 8 | [[Peru]] | align="right" | 150 |- | 9 | [[Dominikanska Republika]] | | align="right" | 70 |- | 10 | [[Papua Nova Gvineja]] | | align="right" | 45 |- ! colspan="2" | Ukupno za svijet ! | align="right" | 4.449 |} |} {| | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=6 | Glavne zemlje proizvođači kakao zrna (tržišni kakao)<br>prema FAOSTAT-u<ref name=fao/> |--- ! !Država !Proizvodnja (tona)<br> 2013. !% Svjetske<br> 2013. !Proizvodnja<br> 2017. ! % Svjetske<br>2017. |- |1 |[[Obala Slonovače]] |1.449.000 |31,6% |2.034.000 |39% |- |2 | [[Gana]] |835.500 |18,2% |883.652 | 17% |- |3 | [[Indonezija]] |777.500 |17% |659.776 |13% |- |4 | [[Nigerija]] |367.000 |8% |328.263 |6,3% |- |5 | [[Kamerun]] |275.000 |6% |295.028 |5% |- |6 | [[Brazil]] |295.028 |5,6% |235.809 |4,5% |- |7 | [[Ekvador]] |128.400 |2,8% |205.955 |3,9% |- |8 | [[Meksiko]] |82.000 |1,8% |27.287 |0,5% |- |9 | [[Peru]] |71.200 |1,5% |121.825 |2,3% |- |10 | [[Dominikanska Republika]] |68.000 |1,5% |86.599 |1,6% |- ! colspan="2" |Ukupno u svijetu !4.586.000 t !100% ! 5.201.108 ! 100% |} | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=3 | Zrna kakaa |--- |- ! !Država !Proizvodnja (tona)<ref>Čokoladioničar iz Obale Slonovače, [https://lechocolatierivoirien.com/blogs/musee-du-cacao/top-10-des-pays-producteurs-de-cacao ''10 zemalja proizvođača kakoa''], 2. oktobar 2024.</ref><br> 2024<br><small>hiljade t</small> |- |1 |[[Obala Slonovače]] | align="right" | 1.800 |- |2 | [[Gana]] | align="right" | 501 |- | 3 | [[Ekvador]] | align="right" | 430 |- | 4 | [[Nigerija]] | align="right" | 315 |- | 5 | [[Kamerun]] | align="right" | 300 |- | 6 | [[Brazil]] | align="right" | 220 |- | 7 | [[Indonezija]] | align="right" | 160 |- | 8 | [[Peru]] | align="right" | 150 |- | 9 | [[Dominikanska Republika]] | align="right" | 70 |- | 10 | [[Papua Nova Gvineja]] | align="right" | 45 |- ! colspan="2" |Ukupno u svijetu ! align="right" | 4.449 |} |} Suočene s vrlo nestabilnim tržištem i kako bi zaštitile svoje interese, glavne zemlje proizvođačice i pridružene industrije udružile su se u međuvladinu organizaciju za saradnju i lobiranje: COPAL (Savez zemalja proizvođača kakapoa). Ovu organizaciju su u januaru 1962. osnovale vlade pet glavnih zemalja proizvođača kakaa, koje su se tim povodom sastale u [[Abidžan]]u, [[Obala Slonovače]]. Osnivači su bili [[Gana]], [[Nigerija]], [[Brazil]], [[Obala Slonovače]] i [[Kamerun]], a kasnije im se pridružilo još pet zemalja: [[Dominikanska Republika]], [[Gabon]], [[Malezija]], [[Sao Tome i Principe]] i [[Togo]]. Ove zemlje proizvode približno 75% svjetske proizvodnje kakaa.<ref>{{cite web|lang=en|url=http://www.copal-cpa.org/|title=Présentation de la COPAL : Cocoa Producing Countries Alliance|access-date=2014-09-07}}.</ref>. COPAL se upravlja "Abidžanskom poveljom". Njegovo sjedište je u [[Lagos]]u, [[Nigerija]]. <gallery widths="330" heights="220" mode="packed" natpis="Razvoj globalne proizvodnje kakaa između 1961. i 2023." ([[FAO]])"> Cocoa-beans-production-by-region.png| Širom svijeta, ovisno o regiji Cocoa-bean-production-Asia.png| U Aziji i [[Okeanija|Okeaniji]] Cocoa-bean-production-America.png|[[Amruka]] Cocoa-bean-production-Africa.png|[[Afrika]] Cocoa-bean-production-map-2023.png| Situacija u 2023. </gallery> === Izvoz, uvoz i prerada === Prema [[FAOSTAT]]-u, glavne zemlje izvoznice kakao zrna su <ref name=fao2>{{cite web | name = FAOSTAT | title = Cultures et produits animaux | access-date = 2019-09-11 | url = http://www.fao.org/faostat/fr/#data/TP }}.</ref>. {| class="wikitable alternance center" ! colspan=2| Zemlje izvoznice kakao zrna<br>u 1000 američkih dolara, prema FAOSTAT<ref name=fao/> |--- !Država !Izvoz (tona)<br> 2017 |- | {flag|Obala Slonovače}} || align="right" |3,505.214 |- | {flag|Gana}} || align="right" |1,642.052 |- | {flag|Nigerija}} || align="right" | 598.189 |- | {flag|Ekvador}} || align="right" | 589.750 |- | Svijet || align="right" |9,274.435 |} U 2017, izvoz zrna kakaa iznosio je 3,89 miliona tona od proizvedenih 5,20 miliona tona (FAOstat<ref name=fao2/>). U periodu 2008/09, izvoz kakao zrna iznosio je 2,3 miliona tona (od proizvedenih 3,5 miliona tona). <ref name="ICCOreport2009">[http://www.icco.org/pdf/An_report/AnnualReport20082009.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101122112139/http://www.icco.org/pdf/An_report/AnnualReport20082009.pdf |date=22. 11. 2010 }} ICCO Report 2009 - production [[p.|15}} et [[p.|35}}</ref>). Na ovaj način se udio izvoza u globalnoj proizvodnji povećao sa 65% na 75%. Glavni izvoznici kakoa su isti kao i proizvođači, s izuzetkom Brazila i Malezije, koji značajan dio prerađuju lokalno. Zahvaljujući lokalnim pogonima, [[Nizozemska]], [[Njemačka]] i [[Belgija]] su glavni dobavljači. {| class="wikitable alternance center" ! colspan=2| Zemlje uvoznice kakao zrna<br>u 1.000 američkih dolara, prema FAOSTAT-u<ref name=fao/> |- !Izvoz (tona) !Zemlja<br> 2017 |- | {{flag|Nizozemska}} || align="right" |2,478.584 |- | {flag|Sjedinjene Američke Države}} || align="right" |1,218.220 |- | {flag|Njemačka}} || align="right" |11,82.357 |- | {flag|Belgija}} || align="right" |806.660 |- | {flag|Malezija}} || align="right" |694.204 |- | {flag|Indonezija}} || align="right" |467.073 |- | {flag|Francuska}}|| align="right" |396.785 |- | Svijet || align="right" |9,274.435 |} Glavni uvoznici kakao zrna su industrijalizirane zemlje Sjevera, koje čine više od 80% potrošnje proizvoda od kakao zrna.<ref name="import">[http://econegociosagricolas.com/ena/files/Assessment_of_the_Movements_of_Global_Supply_and_Demand_2006.pdf Consommation de chocolat et cacao par pays ([[p.|14-18}}) ]</ref>. Transakcije (najčešće u obliku fermentiranih i sušenih zrna) prvenstveno se odvijaju iz južnih zemalja u sjeverne zemlje ([[Evropa]], [[SAD|Sjedinjene Američke Države]] i [[Japan]], gdje se odvija većina prerade). Postoje dva tržišta za kupovinu kakaa: Londonska berza i Njujorška berza. Sektor kakapa globalno nadgleda ICCO (Međunarodna organizacija za kakao), a relevantni dokument je "Međunarodni sporazum o kakau iz 2001.". Ovaj sporazum se redovno obnavlja.<ref>{{Cite web |url=http://www.cgeci.org/cgeci/index.php?option=com_content&view=article&id=542:cacao-le-7e-accord-a-ete-singe-a-geneve&catid=54 |title=7. international sur le cacao (2010) |access-date=27. 4. 2026 |archive-date=27. 4. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140427024944/http://www.cgeci.org/cgeci/index.php?option=com_content&view=article&id=542:cacao-le-7e-accord-a-ete-singe-a-geneve&catid=54 |url-status=dead }}</ref>; la dernière fois en juin 2010</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.icco.org/pdf/agree10french.pdf |title=ICCO accord 2010 - exportation &#91;&#91;p.{{!}}32}} |access-date=27. 4. 2026 |archive-date=6. 1. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120106163338/http://www.icco.org/pdf/agree10french.pdf |url-status=dead }}</ref>. Nizozemska (26,7%), Sjedinjene Američke Države (13,1%), Njemačka (12,7%), Belgija (8,6%), Malezija (7%), Indonezija (5%) i Francuska (3,2%) su najveći uvoznici kakao zrna. Prerađivači kakaa su velike kompanije koje kupuju zrna, prže ih, ljušte i prerađuju ih u proizvodnju kakao-mase. Do 2013. ovim sektorom industrije dominirale su četiri multinacionalne kompanije koje su prerađivale 45% proizvedenih zrna. Od tada su se prerađivači još više konsolidovali: belgijsko-švicarska kompanija Barry Callebaut preuzela je Petra Foods, gurajući je na vrh tržišta prerađivača kakaa. Sjevernoamerička kompanija Cargill finalizirala je akviziciju ADM-ove divizije za kakao 2015. Zajedno, Cargill i Barry Callebaut prerađuju gotovo 60% proizvedenih zrna kakaa. Kao što Michel Barel primjećuje.<ref name=barel/> Pojava ovih industrijskih giganata ilustruje ogromnu neravnotežu moći između miliona malih proizvođača, koji posjeduju samo nekoliko hektara, i multinacionalnih kompanija koje kupuju hiljade tona kakoa. Godine 1988, Nestlé je preuzeo Rowntree Mackintosh i postao najveći svjetski proizvođač čokolade i čokoladnih slatkiša.<ref>[http://recherche.prodimarques.com/leader-chocolat-groupe-production-cacao.html Prodimarques - Nestlé]</ref> Tokom sezone 2022–2023, sektor je proizveo otprilike 116.000 tona manje nego što su kupci očekivali, što je povećalo cijenu kakaa.<ref>{{cite web|url=https://www.rfi.fr/fr/podcasts/chronique-des-mati%C3%A8res-premi%C3%A8res/20230905-hausse-continue-des-prix-du-cacao-depuis-plusieurs-mois|title= Continuous rise in cocoa prices for several months now|date=6. September 2023|publisher=Radio France Internationale|author=Marie-Pierre Olphand}}</ref> == Svojstva kakaoa == Ova svojstva su povezana sa sastavom kakaa, posebno njegovim masnim sastojcima komponenta, kakao-maslac. Neka od ovih svojstava izgledaju korisna za zdravlje, dok druga nisu. == Sastojci == {{glavni|Sastav kakao-praha}} {{glavni|Zdravstveni efekti čokolade}} Nutritivna vrijednost na 100 g (3,5 oz) Nutritivna vrijednost na 100 g (3,5 oz) {| class = "wikitable " |- | style="text-align:center;"| '''[[Nutrijent|Sastojak]]''' | style="text-align:center;"|Grama/100 g (3,5 oz) |- | [[Energija]]||954 kJ (228 kcal) |- |[[Voda]] ||3,00 g |- |[[Kofein]]||230 mg |- | [[Teobromin]]||2060 mg |- | [[Masti]]|| 13,70 |- | [[Ugljikohidrati]]|| 57,90, od kojih vlakna cca. 33 g |- | [[Proteini]] ||19,60 128 mg |- |[Minerali]] i [[vitamini]] (%DV†)|| |- | [[Kalcij]]|| 10 |- |[[Željezo]] ||77% – 13,86 mg |- | [[Magnezij]]|| 119% – 499 mg |- | [[Mangan]] || 167% – 3,837 mg |- |[[ Fosfor]] || 59% – 734 mg |- | [[ Kalij]] || 51% – 1524 mg |- | [[Kalcij]]|| 10 |- |[[Željezo]] ||77% – 13,86 mg |- | [[Magnezij]]|| 119% – 499 mg |- | [[Mangan]] || 167% – 3,837 mg |- |[[Natrij]] || 1% – 21 mg |- | [[Cink]] || 62% – 6,81 mg |- | [[Vitamin C]], <br>ukupna askorbinska kiselina|| 0 |- |[[Tiamin]] || 0,078 |- | [[Riboflavin]] || 0,241 |- |[[Niacin]] || 2,18 |- |[[Pantotenska kiselina]] || 0,254 |- |[[vitamin B|Vitamin B₆]] || 0,118 |- | [[Folat]], ukupno || 32 µg |- | [[Folna kiselina]] || 0 µg |- | [[ Folat ]], [[hrana]] || 32 µg |- | [[Folat]], DFE || 32 µg |- | [[ Holin]], ukupno || 12 |- | [[ Vitamin B-12]] || 0 |- | [[ Vitamin B-12]], dodati|| 0 µg |- | [[Vitamin A]], RAE || 0 µg |- | [[Retinol]] || 0 µg |- | [[Karoten]], beta|| 0 |- | [[Karoten]], alfa || 0 |- | [[Kriptoksantin ]], beta|| 0 |- |[[Vitamin A]], IU ||0 IU |- | [[Likopen]] || 0 µg |- |[[Lutein]] + [[zeaksantin]] || 38 µg |- | [[ Vitamin E]] (alfa-[[tokoferol]]) || 0,1 |- | [[ Vitamin E]], dodani ||0 |- | [[Vitamin D]] (D2 + D3), IU || 0 |- | [[Vitamin K]] (filokinon) ||2 |- |} ;Izvor:USDA Database <ref>[https://fdc.nal.usda.gov/food-details/169593/nutrients</ref> === Pozitivni aspekti === * Kakao-maslac sadrži vitamin E, koji ima [[antioksidans|antioksidativna]] djelovanja. * Zrna prirodno sadrže značajne količine [[polifenol]]a, antioksidacijskih molekula, koje se suprotstavljaju oksidirajućim supstancama koje su štetne za ćelije, uključujući [[slobodni radikali| slobodne radikale]]: zagađivače, zračenje (sunce), [[alkohol]], [[duhan]]ski dim itd. Među antioksidansima su [[ferulna kiselina]], koja kakau daje slatku aromu, i [[flavonoid]]i ([[katehin]] i [[epikatehin]]), dva snažna [[antioksidans]]a poznata po tome što pomažu u borbi protiv [[starenje| starenja]] [[koža|kože]], uzrokovanog vanjskim agresorima. * Kakao-maslac također može nahraniti kožu ([[usne]]) i stimulirati sintezu [[kolagen]]a, vraćajući elastičnost i tonus koži; * [[Metilksantin]]i su zakođer prisutni u kakau. Pripadaju istoj porodici [[alkaloid]]a kao i oni koji se nalaze u [[kahva|kahvi]] i [[čaj]]u: [[kofein]], [[teofilin]] i [[teobromin]]. Teobromin je prisutan u koncentraciji od 1,5 do 3% u zrnu kakoa.<ref name="merck">{{cite book|title=The Merck index, 13 edition|year=2001|publisher=Merck|isbn=0-911910-13-1}}</ref>. U malim količinama ima prepoznatljiv lipolitski učinak, a u manjoj mjeri antitusičko, vazodilatacijsko, diuretičko, bronhodilatacijsko i stimulativno djelovanje. Ovaj posljednji učinak mogao bi se pripisati i maloj količini kofeina, koju kakao također sadrži. [[Anandamid]] je supstanca koja djeluje na iste receptore kao i [[kanabis]]. Prisutan je u vrlo malim količinama. Diskutabilno je da li može proizvesti [[uforija|euforijske]] i [[sedativ]]ne učinke za koje je odgovoran pri većim [[koncentracija]]ma. Redovna konzumacija kakoa može [[hipotenzija|sniziti]] [[krvni pritisak]] i kardiovaskularnu [[smrtnost]] kod starijih osoba. |jour<ref>Buijsse B, Feskens EJ, Kok FJ, Kromhout D, [http://archinte.ama-assn.org/cgi/content/full/166/4/411 ''Cocoa intake, blood pressure, and cardiovascular mortality: the Zutphen Elderly Study''], Arch Intern Med, 2006;166:411–417</ref> i kod pacijenata koji su imali [[infarkt miokarda]]<ref>{{cite journal|authors= Janszky I, Mukamal KJ, Ljung R et Als|year=2009|title=''Chocolate consumption and mortality following a first acute myocardial infarction: the Stockholm Heart Epidemiology Program''| [http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1365-2796.2009.02088.x/abstract|journal= J Intern Med|number=266|pages=48–257</ref>. Međutim, ovi podaci se zasnivaju isključivo na opservacijskim, a ne intervencijskim studijama. Studija koju je proveo Univerzitet Sjeverne Karoline iz novembra 2020. sugerira da specifični poli[[fenol]]i (flavan-3-oli i [[proantocijanidin]]i) koji se nalaze u [[grožđe|grožđu]] muskadin (''Vitis rotundifolia''), zelenom čaju, kakau i tamnoj čokoladi mogu uticati na sposobnost virusa SARS-CoV-2 da se veže za ljudske ćelije, čime se smanjuje stopa [[infekcija]] i prenosa virusa koji uzrokuje [[COVID-19]].<ref>{{cite journal |autor1=Yue Zhu |author2=De-Yu Xie |title=Docking Characterization and in vitro Inhibitory Activity of Flavan-3-ols and Dimeric Proanthocyanidins Against the Main Protease Activity of SARS-Cov-2 |journal=Frontiers – Frontiers in Plant Science |date=2020 |https://www.frontiersin.org/articles/10.3389/fpls.2020.601316/full |doi=10.3389/fpls.2020.601316 |access-date=2021-01-04}}</ref>. === Negativni aspekti === Kod nekih [[životinja]], poput [[pas]]a, kakao je snažan [[toksin]]; 200 grama može biti dovoljno da ubije malog psa.<ref>{{cite web|title=Pourquoi ne pas donner de chocolat au chien|url=http://www.animalerieenligne.fr/blog/pourquoi-ne-pas-donner-de-chocolat-au-chien|site=animalerieenligne.fr|date=2016|access-date=2016-05-28}}</ref> Simptomi trovanja čokoladom kod pasa uključuju: iritabilni želudac, [[povraćanje]], abnormalno slinjenje, [[umor]] i gubitak [[svijest]]i. Kod pasa i mnogih drugih životinja, može uzrokovati trovanje [[teobromin]]om.<ref>{{cite web| title= Chocolate poisoning in dogs| url=https://www.wanimo.com/veterinaire/urgences-du-chien/intoxication-par-le-chocolat-chez-le-chien.html | site=WanimoVéto |access-date=2024-08-18}}</ref> Za neke [[botanika|botanićčare]], postoji daleko od potpunog konsenzusa o prehrambenim ili medicinskim prednostima kakoa: * Čisti kakao je vrlo gorak i zbog toga se dodaju šećer i masti da bi se zasladio. Ovo može biti štetno za kardiovaskularni sistem i doprinijeti [[gojaznost]]i jer čokolada ima visok sadržaj [[kalorija]] (500 kcal na 100 g), dok druga pića s visokim sadržajem zaštitnih polifenola sadrže vrlo malo (naprimjer, zeleni čaj); * [[Bioraspoloživost]] flavonoida je varijabilna i ovisi o djelovanju crijevne flore; kakao-maslac je prilično neprobavljiv zbog visokog sadržaja [[stearinska kiselina|stearinske]] i [[masne kiseline|masnih kiselina]]. == Uticaj na okolinu == === Evropska uredba o zabrani proizvoda povezanih s deforestacijom === [[glavni|Uvezena deforestacija}} Evropska uredba o zabrani proizvoda povezanih s deforestacijom usvojena je od strane Evropskog parlamenta u srijedu, 19. aprila 2023. * kakao u [[zrna kakaovca|zrnima kakaovca]] i komadići zrna, sirovi ili prženi; * [[kakao-pasta]]; * [[kakao-maslac|maslac]], [[kakao-mast|mast]] i [[kakao-ulje]]; * kakao-prah; * [[čokolada]] i drugi prehrambeni proizvodi koji sadrže kakao. == Olovo i trovanje olovom == Uočeno je da kakao i čokoladni proizvodi gotovo uvijek sadrže relativno visoke nivoe [[olovo|olova]], nivoe koji se ne mogu objasniti sadržajem olova u zrnima (koji je prirodno nizak). Proučavan je [[izotop]]ski sastav olova u zrnima i u čokoladi ili gotovim čokoladnim proizvodima. Otkriva nekoliko izvora kontaminacije industrijskog i ekološkog porijekla, čije precizno porijeklo još nije bilo identifikovano početkom 2000-ih.<ref>COPAL (2004), cité par Rankin & al (voir bibliographie du présent article) Cocoa Producers' Alliance Homepage. Lagos, Nigeria:Cocoa Producers' Alliance. consulté le 26 janvier 2005 http://www. copal-cpa.org/index.html</ref><ref>COPAL (2004). '''[[lang|en|title=Proposed Methodology to Determine Source and Level of Lead Contamination in Cocoa}}'''. Lagos, Nigeria: Cocoa Producers' Alliance. consulté à l'URL http://www.copal-cpa{{Mrtav link}}. org/lead.html January 26, 2005 by Rankin et al. (see bibliography of this article)</ref>. [[Izotop]]ski sastav olova u kakau iz Nigerije ukazuje na to da bi olovni benzin mogao biti odgovoran za barem dio kontaminacije proizvoda od kakaa, pri čemu se kontaminacija javlja nakon berbe i povećava tokom procesa proizvodnje, tokom transporta zrna i/ili proizvodnje kakaa i čokoladnih proizvoda od njega. Poznato je da rezani [[plod]]ovi kakaovca i njegova zrna imaju tendenciju da apsorbuju olovo iz okoline; otpad ljuski ploda čak je eksperimentalno uspješno korišten za dekontaminaciju otpadnih voda ili tla kontaminiranog olovom.<ref>Meunier N, Haberman M, Blais J.F & Tuagi R.D (2003), ''Récupération du plomb extrait de sol contaminé par adsorption sur des colonnes d’écailles de cacao Recovery of Lead Extracted from Contaminated Soil Using Adsorption Columns Filled with Cocoa Shells''. Water quality research journal of Canada, 703</ref>, uključujući i kisele rastvore koji se na taj način mogu regenerirati <ref>Meunier, N, Haberman, M, Blais, J. F, & Tyagi, R. D. (2003). ''Utilisation et regénération des écailles de cacao pour la récupération du plomb dans les solutions acides''. Journal of Environmental Engineering and Science, 2(1), 9-16 ([http://www.nrcresearchpress.com/doi/pdf/10.1139/s03-003 résumé]).</ref>Međutim, olovni [[benzin]] se i dalje koristio u mnogim zemljama proizvođačima kakao zrna (uključujući i Afriku) 2014. U bogatim zemljama gdje je [[olovni benzin]] zabranjen već nekoliko decenija, broj i težina slučajeva [[trovanje olovom|trovanja olovom]] su se smanjili, ali ne na zadovoljavajući nivo, a [[čokolada]] je postala hrana najbogatija olovom. Na kraju, djeca (osjetljiva na trovanje olovom), odrasli osjetljivi na olovo, te osobe sa [[sindrom iritabilnih crijeva|iritabilnim ili tromim crijevima]], one sa krhkim ili odsutnim [[žučna kesa|žučnom kesom]] i one koje imaju prekomjernu težinu trebaju biti oprezne s kakaom ili čokoladom.<ref>[[Web link |language=fr|title= COCOA CHOCOLATE |url=https://www.phytomania.com/plantes -medicinales/cacao-chocolat/ |site=Phytomania |access-date=2024-08-18}}</ref>. === Toksični industrijski proizvodi === Neki industrijski proizvodi na bazi kakaa sadrže [[teški metali|teške metale]] poput [[kadmij]]a ([[kancerogen]]a) i [[arsen]]a. ==Također pogledajte== * [[Kakaovac]] * [[Čokolada]] * [[Začini]] * [[Historija uzgoja kakaa]] * [[Fabrika čokolade]] * [[Zrno kakaoa]] == Reference == {{Refspisak}} ==Dopunski izvori == * Kokou Edoh Adabe et E. Lionelle Ngo-Samnick, [https://cgspace.cgiar.org/bitstream/handle/10568/76733/1801_PDF.pdf?sequence=1&isAllowed=y ''Production et transformation du cacao''], collection PRO-AGRO, [[Ingénieurs sans frontières|ISF]]-Cameroun et [[Centre technique de coopération agricole et rurale|CTA]], Wageningen, Pays-Bas, 2014, 44 p. téléchargeable. * {{Article|langue=en|prénom=EE|nom1=Cheesman|titre=Notes on the nomenclature, classification and possible relationships of cocoa populations|année=1944|périodique=Tropical Agriculture|volume=21|pages=144-159}} {{plume}} *{{Work | author1=Michel Barel | title=From Cocoa to Chocolate | subtitle=The Epic of a Delicacy | publisher=Éditions QUAE GIE | year=2016, new edition | ISBN= }} * Jumelle, Henri. ''The Cocoa Tree: Its Cultivation and Exploitation in All Producing Countries'' 1900 [http://www.manioc.org/patrimon/FRA11113 read online] * {{article|language=en|author1=Lee, C. K.|name1=Lee| author2=Low, K. S.|name2=Low|year=1985| title=Determination of Cadmium, Lead, Copper and Arsenic in Raw Cocoa, Semifinished and Finished Chocolate Products| read online=http://psasir.upm.edu.my/2305/1/Determination_of_Cadmium,_Lead,_Copper_and_Arsenic_in.pdf| journal=Pertanika| volume=8| issue=2| pages=243-248| publisher=[[Universiti Putra Malaysia]]}} * {{Article|language=en|first name1=Juan C.|last name1=Motomayor|first name2=Philippe|last name2=Lachenaud|first name3=Jay|last name3=Wallace da Silva e Mote|first name4=Rey|last name4=Loor|first name5=David N.|last name5=Kuhn|first name6=J. Steven|last name 6=Brown|first name 7=Raymond J.|last name 7=Schell|title=Geographic and Genetic Population Differentiation of the Amazonian Chocolate Tree (Theobroma cacao L)|doi=10.1371/journal.pone.0003311 |month=10|year=2008|periodical=PLoS ONE|volume=3|issue=11|read online=http://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0003311|periodical link=PLOS ONE|id=Motomayor2008}} {{pen}} * Rankin CW, Nriagu JO, Aggarwal JK, Arowolo TA, Adebayo K, Flegal AR. (2005) ''http://www.doctorjackson.org/pdf/lead_poisoning.pdf Lead contamination in cocoa and cocoa products: isotopic evidence of global contamination]''. 'Environmental Health Perspectives' Oct; 113(10):1344-8. * {{Book|language=fr|original language=en|first name1=Dom|last name1=Ramsey|original title=Chocolate|title=Passion for Chocolate|subtitle=From Bean to Bar|translator=Martine and Dominique Lizambard|publisher=[[Dorling Kindersley]]|year=2017|total pages=224|isbn=978-2-8104-2119-0|id=Ramsey, 2017|label=Ramsey, 2017|pen=yes}} * {{Book|author1=Samy Manga|title=Chocolaté|subtitle=The Bitter Taste of Cocoa Cultivation|publisher=écosociété|year=2023|total pages=136|isbn=9782897198664}} ===Radioemisija === *https://www.franceinter.fr/emissions/sur-les-epaules-de-darwin/sur-les-epaules-de-darwin-14-decembre-2019 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220408182328/https://www.franceinter.fr/emissions/sur-les-epaules-de-darwin/sur-les-epaules-de-darwin-14-decembre-2019 |date=8. 4. 2022 }} === Vanjski linkovi=== {{Commonscat|Cacao}} * [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/plan.htm Informations de marché sur le site de la Conférence des Nations Unies pour le commerce et le développement] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113032636/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/plan.htm |date=13. 1. 2010 }} : [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/descript.htm description] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100119004439/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/descript.htm |date=19. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/culture.htm culture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113223600/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/culture.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/qualite.htm qualité] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113200955/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/qualite.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/utilisat.htm secteurs d'utilisation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113233417/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/utilisat.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/marche.htm marché], [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/filiere.htm filière] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100115232113/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/filiere.htm |date=15. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/societes.htm sociétés] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100114131822/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/societes.htm |date=14. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/technologie.htm techniques] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100112220439/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/technologie.htm |date=12. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/prix.htm prix] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113225954/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/prix.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/ecopol.htm politiques économiques] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100114002026/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/ecopol.htm |date=14. 1. 2010 }} * {{cite web|language=fr|nom=eCacaos|title=En finir (enfin) avec l’approximation Forastero, Criollo et Trinidario ?|year=2014|url=http://ecacaos.com/en-finir-enfin-avec-lapproximation-forastero-criollo-et-trinidario/|site=ecacaos.com|access-date=2015-12-26}} * {{cite web|languagee=fr|author=Clay Gordon|title=Serious Chocolate: First Three, Now Ten Genetically Different Kinds of Cacao|mois=10|année=2008|url=http://sweets.seriouseats.com/2008/10/cacao-by-any-other-name-does-it-taste-just-as.html|site=seriouseats.com|access-date= 2015-12-27}} {{clear}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Kakao| ]] [[Kategorija:Stimulansi]] [[Kategorija:Mezoamerička kuhinja]] [[Kategorija:Nahuatlizam]] [[Kategorija:Začini]] [[Kategorija:Hrana] 4gvwp9lb2krgr224bx5lldef0u4cyj4 3837940 3837939 2026-04-29T00:47:37Z ~2026-26019-42 180815 /* Proizvodnja */ 3837940 wikitext text/x-wiki [[Slika:2012-02-Theobroma cacao anagoria 04.JPG|thumb|260px|Otvorena [[mahuna]] kakaa koja prikazuje zrna u bijeloj [[Sluz|sluzavoj]] [[Parenhim|pulpi]].]] Termin '''kakao''' najčešće se koristi za kakao-prah, ali se može odnositi i na kakao-maslac. Obje komponente (prah i maslac) dobijaju se nakon mljevenja i presovanja jezgre zrna kakaovca, koja se fermentira i prži. Ustvari, "kakao-prah" samo je jedno od značenja riječi "kakao"; to je najčešće značenje za prosječnog govornika na Sjevernoj hemisferi. Ostala značenja nalaze se samo u specijaliziranom rječniku govornika koji rade u industriji kakaa.<ref name="Alkalization">{{cite journal | last1 = Miller | first1 = Kenneth B. | last2 = Jeffery Hurst | first2 = William | last3 = Payne | first3 = Mark J. | last4 = Stuart | first4 = David A. | last5 = Apgar | first5 = Joan | last6 = Sweigart | first6 = Daniel S. | last7 = Ou | first7 = Boxin | year = 2008 | title = Impact of Alkalization on the Antioxidant and Flavanol Content of Commercial Cocoa Powders | journal = Journal of Agricultural and Food Chemistry | volume = 56 | issue = 18| pages = 8527–8533 | doi = 10.1021/jf801670p | pmid=18710243 | bibcode = 2008JAFC..56.8527M }}</ref> Prva serija operacija koje se provode u zemljama proizvođačima kakaovca transformira njegov [[plod]] kakaa u fermentirana i sušena kakao zrna. Nakon što se prodaju nekolicini multinacionalnih kompanija u industriji čokolade, ova zrna se zatim peku, drobe i sortiraju kako bi se uklonili fragmenti ljuske i [[embrion]]a, ostavljajući samo [[kotiledon]]e. Ovi kotiledoni su jedini dio koji daje kakao-masu (ili kakao-pastu) nakon mljevenja. Ovaj poluproizvod zatim se presuje kako bi se mast, ili kakao-maslac, odvojila od suhe tvari, ili kakao kolača. Kakao-prah dobija se mljevenjem kakao-kolača, a koristi se za pravljenje energizirajućeg napitka, popularnog zimi, nazvanog "vruća čokolada", napravljenog još od [[mlijeko|mlijeka]] i [[šećer]]a. Približno 95% svjetske proizvodnje kakaa dolazi od malih poljoprivrednika koji žive na jednom do tri hektara plantaža kakaa. Više od pet miliona malih uzgajivača kakaa u [[tropi|tropskim]] regijama proizvelo je 5,2 miliona tona fermentiranih zrna kakaa u 2017, koja su prodali nekolicini multinacionalnih kompanija za proizvodnju [[čokolade]]. Nakon što stignu u zemlje potrošače, zrna se peku, drobe i presuju kako bi se od njih napravila čokolada i drugi čokoladni slatkiši.<ref>{{cite book | url=https://books.google.com/books?id=A1CkAgAAQBAJ | title=Science and Technology of Enrobed and Filled Chocolate, Confectionery and Bakery Products | publisher=Elsevier | author=Talbot, Geoff | year=2009 | pages=31 | isbn=9781845696436 |quote=Cocoa solids are calculated on a dry basis (after the deduction of moisture) and include cocoa mass, cocoa powder and cocoa butter. The total dry cocoa solids are the sum of the dry non-fat cocoa solids (NFCS) and cocoa butter..}}</ref> == Etimologija i leksikografija == Termin "'''kakao'''" je posuđen iz jezika Nahuatl [[Asteci|Asteka]], "cacahuatl", koji ima isto značenje.<ref>{{cite book| authors=Alain Rey, Marianne Tomi, Tristan Hordé, Chantal Tanet, Alain Rey | title=Dictionnaire historique de la langue française, Tomes I et II | publisher=Le Robert |year=2016 | isbn= }}</ref><ref name="HCDN">{{cite book |language=es |author=Birgitta Leander |title=Herencia cultural del mundo náhuatl |volume=a traves de la lengua |publisher=SepSetentas |year=1972 |pages=155 |isbn= }}</ref>, prema [[španski|španskom]] ''cacao'' (1535). Termin "kakao" može imati sljedeća značenja, ovisno o kontekstu: # stablo [[kakaovac|kakaovca]], npr. "[[Omleci]] su vratili neke [[Reznica|reznice]] kakaovca u svoju domovinu", "uzgoj kakaovca"; # plod stabla kakaovca, mahuna kakaovca, "ovisno o zemlji, berba kakaovca se ne odvija u isto vrijeme"; # zrno kakaovca, "Radim na [[fermentacija|fermentaciji]] kakaovca u državi Tabasco, [[Meksiko]]" ili "kakao je pakovan u jutene vreće od 60 kg"; # Prehrambeni proizvod napravljen od zrna kakaovca, ako je [[čokolada]] označena kao 70% kakaovca, to znači da sadrži 30% dodanog šećera, ovdje kakao = kakao-masa + kakao-maslac. Svi primjeri su preuzeti iz knjige Michela Barela, bivšeg direktora programa za kakao u Francuskom centru za poljoprivredna istraživanja za međunarodni razvoj (CIRAD). [[Datoteka:Cocoa farming in Ghana.jpg|thumb| Gomile [[mahuna]] nakupljene tokom žetve.]] [[Slika:Cocoa farmers during harvest.jpg|thumb| Otvaranje kapsula: otvaranje kapsula mačetom.]] [[slika:Cocoa farmer David Kebu Jnr holding fermenting cocoa beans. (10687048615).jpg|thumb| [[Fermentacija]] zrna kakaa.]] [[Slika:Costa Rica - Sarapiqui 05.jpg|280px|thumb| Zrna kakaovca u različitim fazama fermentacije. ([[Kostarika]])]] [[slika:Cultivateur de cacao 01.jpg|280px|thumb| Zrna kakaovca raširena na suncu da se osuše.]] [[Datoteka:Secadora_de_Cacao.jpg|280px|thumb| Sušenje [[plod]]ova u pokrivenoj sušari.]] [[Slika:Cocoa season in Cameroon.JPG|thumb| Pakovanje fermentiranog i sušenog zrna.]] [[slika:Cacao23.jpg|280px|thumb| Sektor kakaa.]] [[Datoteka:CacaoChonita13.JPG|280px|thumb|Plodovi nakon zanatskog prženja.]] [[datoteka:Atelier torréfaction chocolat Menier.jpg|280px|thumb| Radionica za prženje u tvornici čokolade Menier 1866.]] Tokom cijelog proizvodnog procesa, od mahuna kakaa u tropskim regijama do čokoladnih proizvoda napravljenih u tvornicama čokolade u velikim sjevernim gradovima, termin "kakao" može se koristiti, a slušalac će lahko moći izvući relevantno značenje (ili smisao) u kontekstu. U svakoj fazi – a ima ih više od četiri koje su gore navedene po vokabularu (stablo kakaoa, [[mahuna]], zrno, čokoladni proizvod) – koristi se sljedeći princip imenovanja: kada se pomoćni dio ukloni iz objekta X, dio koji se obično smatra "najkorisnijim ili najznačajnijim" i dalje se može metonimski označiti istim terminom X (čak i ako je prošao kroz hemijsku transformaciju). Karakteristično je za svakodnevni jezik da ima veliku fleksibilnost i da se isti termin može koristiti u različitim kontekstima za različita značenja. Tehnički i naučni vokabular pomažu u izbjegavanju ove dvosmislenosti, iako po cijenu određene glomaznosti. == Historija == {{Glavni|Historija uzgoja kakaovca}} {{glavni|Historija čokolade u Španiji}} Kakao, čije ime potiče od riječi "cacahuatl" na jeziku Nahuatl»<ref>Dictionnaire français Larousse, « [http://www.larousse.fr/dictionnaires/francais/cacao/11933 Cacao].</ref><ref>Philippe Marcou, [http://www.persee.fr/web/revues/home/prescript/article/jsa_0037-9174_1920_num_12_1_2882 Cacao, cacahuet ou cacaouète] », ''Journal de la Société des Américanistes'', tome 12, 1920 p. 65|doi|10.3406/jsa.1920.2882}}.</ref> (vjerovatno je izveden iz [[Maje|majanskog]] "''kakaw'''" i hipotetski proto-mješovitog zokeanskog ''kakawa'')<ref>Lyle Campbell et Terrence Kaufman, « [http://www2.hawaii.edu/~lylecamp/LC%20Lx%20look%20at%20Olmecs%20JSTOR.pdf A Linguistic Look at the Olmecs] », ''American Antiquity'', vol. 41, n°1, janvier 1976, Society for American Archaeology|page=83-84}}</ref>. Tradicionalno su ga koristile i uzgajale mezoameričke populacije, posebno [[Olmeci]] i [[Maje]], a kasnije i [[Asteci]]. U 14. stoljeću, populacije koje su Asteci pokorili bile su prisiljene uzgajati stabla kakaovca za osvajače iz visoravni Meksika-Tenochtitlana. [[Pripitomljavanje]] i upotreba kakaovca čini se da su se dogodili u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], oko 3000. prije nove ere. Tragovi teobromina i [[DNK]] iz različitih [[sorta (botanika)|sorti]] kakaovca otkriveni su u keramici iz kulture Valdivia na pacifičkoj obali današnjeg [[Ekvador]]a.<ref>{{cite journal|author=Florence Rosier|title=Le cacao était déjà utilisé en Amérique il y a 5300 ans|journal=Le Monde|pages=7|date=9. 3. 2024|url=https://www.lemonde.fr/planete/article/2024/03/07/le-mystere-de-la-diffusion-du-cacao-a-travers-l-amerique-du-sud-il-y-a-plus-de-5-000-ans-enfin-leve_6220699_3244.html}}</ref><ref>{{cite web |title=Domestication du cacao à l’époque précolombienne : l’histoire revisitée par l’archéogénomique |url=https://www.cirad.fr/espace-presse/communiques-de-presse/2024/domestication-du-cacao-a-l-epoque-precolombienne |site=cirad.fr |date=7. 3. 2024}}</ref>. Drevni tragovi kakaa pronađeni su i u keramici Mokaya iz Paso de la Amada, na pacifičkoj obali [[Chiapas]]a, i u predolmečkoj keramici iz El Manatíja, na obali [[Meksički zaliv|Meksičkog zaliva]], datiranoj na početak 2. milenija prije nove ere (između 1900. i 1750. prije nove ere).<ref>Terry G. Powis, W. Jeffrey Hurst, María del Carmen Rodríguez, Ponciano Ortíz C, Michael Blake, David Cheetham, Michael D. Coe et John G. Hodgson, « [http://antiquity.ac.uk/projgall/powis/index.html Oldest chocolate in the New World] », ''Antiquity'', vol. 81, n°314, décembre 2007.</ref>. Širom Mezoamerike tokom predkolumbovske civilizacije, zrna kakaovca su često korištena kao [[valuta]].<ref>[http://www.mythinglinks.org/ip~cacao.html « THE LORE & HISTORY OF CHOCOLATE in Latin Americq|access-date =2009-07-10}}</ref> Mogla su se i trampiti, plaćati [[porez]]e i kupovati [[rob]]ove, počevši još od 1000. prije nove ere. Naprimjer, Zontli je jednak 400 zrna, dok je 8000 zrna jednako Xiquipilliju. U meksičkim hijeroglifima, korpa koja sadrži 8000 zrna simbolizira broj 8000.<ref>{{cite web|1=year 2013|url=http://www.chocolat.ch/chocolate.php?page=1|title=History|access-date=27. 4. 2026|archive-date=21. 2. 2007|archive-url=https://archive.today/20070221194212/http://www.chocolat.ch/chocolate.php?page=1|url-status=dead}}</ref>Kasnije, 1576, bilo je potrebno 1200 zrna da bi se dobio jedan [[meksički pezos]].<ref>{{cite book|language=en |author=Annie Perrier-Robert |publisher=Translate-A-Book, Oxford |title=Book of Chocolate |editor=Hachette Illustrated |year=2005 |chapter=14|pages=128 |isbn=978-1-84430-142-3}}</ref>. [[Asteci]] su koristili sistem u kojem je [[ćurka]] koštala stotinu zrna kakapa, a svježi [[avokado]] tri zrna. <ref>http://www.newyorker.com/reporting/2007/10/29/071029fa_fact_buford|access-date=2009-06-09}}</ref>. Kakao je bio rezervisan za [[plemstvo]] i konzumiran u piću zvanom [[čokolada]], razrijeđen u vodi, kojoj su dodavani čili papričica i anato (da bi se dobila crvena boja), a ta smjesa je snažno tucana da bi se na površini formirala gusta pjena. Među Majama se prvenstveno koristio u vjerskim obredima.<ref>{{cite book|language =en|author1=Louis E. Grivetti|author2=Howard-Yana Shapiro| year=2009|title=Chocolate: history, culture, and heritage|publisher=John Wiley and Sons|pages=29-31|isbn=|url=https://books.google.fr/books?id=P4kD4Rf5C6wC&pg=PA9&dq=Chocolate%3A+history%2C+culture%2C+and+heritage+%2B+%22mexica+princess%22}}</ref><ref name="Harwich Vallenilla 2008">Nikita Harwich Vallenilla, Histoire du chocolat|edituon=2|place= Paris, Desjoncquères, 2008 [[ISBN|9782843211058}}.</ref> [[Asteci]], koji ga nisu konzumirali u ritualnom kontekstu, proširili su zrno u druge regije Meksika kako su širili svoju teritoriju.<ref name="Harwich Vallenilla 2008"/> Španci su se prvi put susreli s kakaom (Theobroma – Θεοβρώμα – ''teobroma'', što na [[grčki|grčkom]] znači "hrana bogova") na [[Karibi]]ma 1495, ali su tek nakon osvajanja [[Meksiko|Meksika]] počeli usmjeravati svoju pažnju na zrno. Mlako, gorko piće koje su otkrili nije bilo univerzalno cijenjeno od strane osvajača. Njegovo usvajanje bilo je izuzetno uspješno među kolonijalnom elitom jer su transformirali recept za piće kako bi odgovarao njihovom okusu, dodavanjem šećera ([[šećerna trska]] se brzo aklimatizirala u priobalnim regijama gdje je vruća, vlažna klima omogućavala njen uzgoj u velikim razmjerima). Također su zamijenili [[čili papričice]] začinima koje su poznavali od srednjeg vijeka (prvenstveno [[cimet]]om, uvezenim iz Azije) i počeli su piti toplu čokoladu. Nakon kolonizacije Meksika, kakao je izvezen u matičnu zemlju (kao dio trougaone trgovine) u Evropi i miješan s mlijekom; njegov uspjeh bio je trenutan na španskom dvoru. U Francuskoj, [[Luj XIV]] je nije volio, što je doprinijelo odlaganju njenog usvajanja. U Evropi se čokolada u početku proširila prvenstveno među evropskom elitom, i kao piće i kao slatkiš.<ref name="sucre">Huetz de Lemps, Alain, « Boissons coloniales et essor du sucre », in Flandrin, Montanari (dir.), ''op.cit.'', [[p.|629-641}}.</ref>Međutim, u Meksiku se njegova konzumacija brzo proširila među cijelim stanovništvom. U španskoj koloniji, društvena elita je konzumirala ovo raskošno, toplo i slatko piće, dok je velika većina stanovništva nastavila da ga pije prema predhispanskim običajima. Upotreba zrna kakaovca kao valute, posebno među domorodačkim stanovništvom na [[pijaca]]ma, nije odmah nestala. Ipak, kakao koji se koristio u Meksiku tokom kolonijalnog doba uglavnom je dolazio iz uvoza iz [[Venecuela|Venecuele]], [[Kolumbija|Kolumbije]] i [[Gvatemala|Gvatemale]].<ref>Gonzalez Tascón, Fernández Pérez, « Del chocólatl de los Aztecas a la Compañía Guipuzcoana de Caracas, in Fernández Pérez, Fernando, González Tascón, Ignacio, La agricultura viajera: cultivos y manufacturas de plantas industriales y alimentarias en España y en la América virreinal, Barcelone, Lunwerg Editores, 1991, [[p.|125-135}}.</ref>. Piće je brzo izazvalo sumnju Crkve. Budnost crkvenih vlasti bila je tim veća jer je čokolada bila poznata kao afrodizijak.<ref>Méndez, Maria Agueda, “Una relación conflictiva : la Inquisición novohispana y el chocolate”, in Caravelle : Cahiers du monde hispanique et luso-brésilien|year=1998|number=71|pages=9-21}}</ref>. == Od ploda kakaovca do kakao-praha == [[Plod]] ([[mahuna]] kakaovca sadrži nekoliko desetina sjemenki ili zrna kakaovca) bogat je [[lipid]]ima (50% suhe tvari), [[proteini]]ma, [[fenol]]nim spojevima (flavan-3-oli i flavanoli) i teobrominom, što ga čini bazom sa značajnim nutritivnim potencijalom koji je omogućio razvoj ogromnog izbora čokoladnih proizvoda. Više od pet miliona uzgajivača kakaovca na globalnom jugu proizvodi 5,2 miliona tona zrna (u 2017.).<ref>{{cite web|name = FAOSTAT|year=2017 | title = Cultures, fèves de cacao, | access-date = 2019-04-11 | url = http://www.fao.org/faostat/fr/#data/QC }}.</ref>), opskrbljuju čokoladnu industriju u sjevernim zemljama, proizvodeći čokoladne proizvode u vrijednosti od 47 milijardi eura u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]];<ref>{{cite web | name = Statista | title = Production en valeur de produits chocolatés par pays dans l'UE 2015 | access-date = 2019-04-11 | url = https://fr.statista.com/statistiques/703015/produits-chocolates-production-en-valeur-par-pays-ue/ }}.</ref> U 2015, [[Evropa]] je bila najveće svjetsko tržište čokoladnih proizvoda, sa 49% udjela u prodaji čokoladnih slastica, dok je Sjeverna Amerika držala 21%.%<ref>{{cite web | name = CBI Ministry of Foreign Affairs | title = What is the demand for cocoa in Europe? | access-date= 2019-04-11 | url = https://www.cbi.eu/market-information/cocoa/trade-statistics/ }}.</ref> [[slika:Cocoa husk.jpg|thumb|260px|Ljuske zrna kakaovca: moraju se pažljivo ukloniti jer bi kakao-prahu dale neugodan okus.]] [[slika:Cocoa liquor.jpg|thumb|260px|Transformacija zrna u kakao-masu]] [[slika:Cocoa press cake.jpg|thumb|260px|Kakao-kolač nakon presovanja kakao putera]] [[slika:Cocoa butter p1410148.JPG| thumb|260px|Kakao-maslac]] [[slika:Cocoa-powder-1883108.jpg| thumb|260px|Kakao-prah]] U zemljama koje proizvode kakao, uzgajivači provode prve faze prerade [[plod]]a (ili mahune): berbu, lomljenje mahuna, fermentaciju zrna, sušenje i sortiranje.<ref name=":0">{{cite web|language=fr|author=Futura|title=La transformation du cacao et ses étapes : écabossage, fermentation et concassage|périodique=Futura|date=10/10/2016|lire en ligne=http://www.futura-sciences.com/planete/dossiers/botanique-chocolat-histoire-saveurs-degustation-753/page/4/|access-date=2017-07-18|pages=}}</ref>[[fermentacija|fermentacija]]Fermentirana zrna se zatim prodaju nekolicini multinacionalnih kompanija u industriji čokolade, koje ih prže, drobe i presuju kako bi izdvojile kakao-maslac i kakao-prah te proizvele razne prehrambene proizvode: kakao-prah, čokoladu, čokoladne slastice itd.<ref name=lima>{{cite journal | authors = Lídia J. R. Lima, M. Helena Almeida, M. J. Rob Nout & Marcel H. Zwietering | title = Theobroma cacao L, "The Food of the Gods": Quality Determinants of Commercial Cocoa Beans, with Particular Reference to the Impact of Fermentation | journal = Critical Reviews in Food Science and Nutrition | volume = 51 | year = 2011 | pages = 731-761 }}</ref><ref name=costentin>{{cite book | author1=Jean Costentin | author2=Pierre Delaveau | title=Café, thé, chocolat. Les bienfaits pour le cerveau et pour le corps | publisher=Odile Jacob | year=2010 | pages=272 | isbn= }}</ref><ref name=barel>{{cite book | author=Michel Barel | title=Du cacao au chocolat: L'épopée d'une gourmandise |editor=Éditions QUAE GIE |year=2016, New Edition | isbn= }}</ref><ref name=beckett>{{cite book | authors=Steve T. Beckett, Mark S. Fowler, Gregory R. Ziegler (editors) | title=Beckett's Industrial Chocolate Manufacture and Use | publisher=Wiley-Blackwell; 5 edition | year=2017 | pages=800 | isbn= }}</ref>. Operacije prerade u lancu snabdijevanja koji vodi od stabla kakaovca do čokoladnih slastica mogu se sažeti u sljedeće korake: # Berba mahuna kakaovca (plodova stabla kakaovca): plod, čvrsto pričvršćen za stablo, odvaja se makazama za rezidbu ili mačetom za one koji se nalaze niže, a nožem za rezidbu za ostale; # Otvaranje mahuna sastoji se od lomljenja mahuna kako bi se izvadile sjemenke (ili zrna kakaovca). Svaka mahuna sadrži 30 do 50 sjemenki okruženih bjelkastom, sluzavom pulpom. Ova zrna kakaovca sastoje se od dva [[kotiledon]]a i malog embrija, a sve je zatvoreno u čvrstoj ovojnici ili ljusci. Kotiledoni djeluju kao rezerva hranjivih tvari za razvoj klijanaca, prvenstveno u obliku kakao-maslaca. [[Fermentacija]] vlažnih zrna, ključni korak u razvoju aroma kakaovca, uključuje stavljanje zrna u hrpe ili sanduke i miješanje svaki dan ili svaki drugi dan tokom tri do osam dana, ovisno o sorti. Pulpa je glavni supstrat za fermentaciju, jer osigurava šećere potrebne za rast [[bakterija]]. Fermentacija se sastoji od dvije faze: početnoj anaerobnoj fazi u kojoj dominiraju [[kvasci]], slijedi aerobna faza u kojoj dominiraju bakterije [[sirćetna kiselina|sirćetne kiseline]], tokom koje temperatura raste na 50°C. Kvasci transformiraju [[šećer]]e u [[etanol]], koji bakterije zatim oksidiraju u sirćetnu kiselinu. Može se dogoditi i fermentacija [[mliječna kiselina|mliječne kiseline]], ali to je nepoželjno jer kakau daje pokvaren ili čak aroma štale. Zrna se zatim suše na suncu na cementiranim površinama ili policama jednu do tri sedmice; sadržaj vlage, u početku 55–60%, smanjuje se na približno 7%, a dio sirćetne kiseline koja se stvara tokom fermentacije se eliminira. Ako se tokom fermentacije i sušenja naprave greške, kasnije se ne mogu ispraviti; # "Ocjenjivanje": najfinija zrna kakaa stavljaju se u jutene vreće od 60 kg. Milioni malih poljoprivrednika prodaju svoja fermentirana i sušena zrna (pod nazivom "trgovački kakao") industriji čokolade, koja je visoko koncentrirana u rukama nekoliko multinacionalnih korporacija; # "Prženje" na 100-140°C tokom 40 minuta razvija specifične okuse i arome. Nadalje, smanjuje sadržaj vlage sa 7% na 2,5%, podstiče odvajanje ljuske od zrna i dodatno eliminira [[sirćetna kiselina| sirćetnu kiselinu]] koja se stvara tokom fermentacije. Tokom prženja, Maillardove reakcije proizvode približno 500 isparljivih spojeva koji čokoladi daju aromu, od šećera i [[aminokiselina]]; #"Drobljenje" prženih zrna daje komadiće ljuske, klice (koje se uklanjaju puhalima i sitima) i komadiće kotiledona (zrna kakaa). Zrna se "vruće melju" kako bi se dobila "kakao-masa" ili "kakao-pasta". Ovo je poluproizvod gorkog okusa koji se počinje prodavati pod nazivom "100% kakao nezaslađena čokolada", sa sljedećim navedenim sastavom: 100% kakao-pasta; Presovanje kakao-paste odvaja masni dio, kakao-maslac, od suhe, smeđe tvari, koja formira kolače koji se nazivaju kakao kolači. Ovo odvajanje se odvija u [[hidraulika|hidrauličnim]] presama, donekle sličnim presama za maslinovo ulje, ali uz toplotu kako bi se maslac održao tečnim, i pod visokim pritiskom (do 600 bara) u visokoučinkovitoj industrijskoj opremi. Ovisno o korištenim tehnikama, 30 do 40% [[masti]] može se izdvojiti iz kakao-paste, koja je prvobitno sadržavala oko 50%. Kakao-maslac prvenstveno se koristi u proizvodnji čokolade. Proces prosijavanja: kakao kolači se drobe, a zatim melju u mlinovima s iglama, kako bi se dobio kakaov prah. To je osnova svih čokoladnih aroma: čokoladnih kolačića, čokoladnog sladoleda, čokoladnih mliječnih proizvoda, čokoladnih slatkiša… == Oblici pripreme kakaoa == {{glavni|Čokolada}} Kakao se u Evropi koristi u raznim oblicima: * Vruća čokolada (ili kakao u Belgiji i Švicarskoj): napitak napravljen od kakao-praha i mlijeka (ili vode), kojem se obično dodaje zaslađivač; * Tamne čokoladne pločice, pistole ili slatkiši: (kakao-prah, kakao-maslac, često šećeri), kojima se u industrijskoj proizvodnji dodaje fosfatidilholin (sojin lecitin), uglavnom se proizvode u Švicarskoj i Francuskoj; * Mliječna čokolada ili slatkiši: (kakao-prah, kakao-maslac, mlijeko, šećeri), kojima se u industrijskoj proizvodnji dodaje fosfatidilholin (sojin [[lecitin]]) ili, u novije vrijeme, lecitin uljane repice; * Bijela čokolada ili slatkiši: (vrlo malo kakaa, kakao-maslac, puno šećera i mlijeka); * Ganache: mješavina čokolade i vrhnja koja se koristi u pecivima; * Praline čokolada: mješavina lješnjaka i/ili [[badem]]a, šećera i mljevene čokolade, koja se koristi za punjenje čokoladnih slatkiša; * [[Liker]] od kakaa: termin se odnosi na tvrdu kakao-pastu, ali se koristi i za [[alkohol]] na bazi kakaa, koji se može napraviti s [[rum]]om, drugim alkoholnim pićem od [[šećerna trska|šećerne trske]] ili [[votka|votkom]]; * Čokoladna pločica: grickalica, koja se najčešće sastoji od keksa prelivenog čokoladom, u obliku pločice; * Kakao supa: suptilna mješavina prstohvata mljevenog kakaa, obično u zdjeli, a zatim se dodaje [[mineralna voda]]. Ovo piće je bilo vrlo popularno u Engleskoj sredinom 19. stoljeća jer se govorilo da ima [[afrodizijak|afrodizijačko]] djelovanje. Također je bilo uobičajeno da ga neki ljudi u [[Magreb]]u miješaju s [[cvijet|cvjetovima]] [[kanabis]]a, kako bi napravili sve vrste peciva. == Uzgoj i sorte kakao zrna == {{glavni|Kakaovac|Stablo kakaovaca}} [[Slika:Cacao pods - Project Gutenberg eText 16035.jpg|thumb|260px|left|upright=0.7| Mahune kakaovca.]] U 2014, tri glavne regije za proizvodnju bile su [[Gvinejski zaljev]], [[Latinska Amerika]] i [[Južna Azija]].<ref>{{cite web|authors=Kokou Edoh Adabe, E. Lionelle, Ngo-Samnick|title=Production et transformation du cacao|publisher=Ingénieurs sans frontières (Cameroun)|ISF Cameroun et Centre technique de coopération agricole et rurale|collection=PRO-AGRO|place=Wageningen, Pays-Bas|year=2014|pages=44|isbn=978-92-9081-553-2|https://publications.cta.int/media/publications/downloads/1801_PDF.pdf?}}</ref>. Kakao se također uzgaja na [[Madagaskar]]u, od 1881.<ref name="BCM1896">{{cite journal| langue=fr | author= Émile Prudhomme | title= Questions agricoles |chapter= De la culture du cacao aux environs de Tamatave | journal= Bulletin du Comité de Madagascar | number= 8 | pages= 13-16 date= 1896 |https://issuu.com/aaleme/docs/bulcomimad081896/13 | access-date 9 mai 2021-05-09}}</ref>. Postoji nekoliko vrsta stabala kakaovca, čija zrna odabiru proizvođači čokolade zbog njihovih različitih okusnih kvaliteta, ovisno o sorti i mjestu proizvodnje. Dugo vremena, rasprostranjenost je bila ograničena na dvije sorte, Forastero i Criollo (kakao), prema Cheesmanovoj morfogeografskoj analizi iz 1944.{{sfn|Cheesman|1944}}. Dodana je i treća sorta, Trinitario, prirodni hibrid prve dvije, kao i neke posebno cijenjene vrste, poput Nacional (kakao) i Cupuaçu. Autohtono stanovništvo, nakon što je milenijima uočavalo razlike među mnogim stablima kakaa, favoriziralo je svoje omiljene primjerke. Prema ovoj mapi, glavne sorte kakaa sada se uzgajaju u sljedećim područjima: [[Datoteka:Main cacao species - World distribution map - blank.svg| thumb|500px|centre|Područja uzgoja i proizvodnje kakaoa<br>'''Legenda''' :<br> – [[Kreoli]] (zelena)<br> – [[Trinidad i Tobago|Trinitari]] (šatirano [[Centralna Amerika|centralnoameričko]])<br> – Ostali]] Krajem 19. stoljeća, potrošači su iz dijetetskih razloga počeli tražiti proizvode s nižim udjelom šećera. Pojavile su se čokoladne pločice s manje šećera, a samim tim i s visokim udjelom kakaa. Ali na tako visokim razinama, obična zrna kakaa više nisu bila pogodna. Za proizvodnju fine tamne čokolade bila su potrebna visokokvalitetna zrna plemenite sorte, s dobro definiranim porijeklom, i čisti kakao-maslac. === "Criollo" === [[slika:Cabosse de cacao à São Tomé (12).jpg|thumb|upright=0.7| Kakao iz Sao Tomea.]] {{glavni|Criollo (kakao)}} * Porijeklo: [[Amerika|Sjeverna Južna Amerika]], u regiji jezera Maracaibo u sjeverozapadnoj [[Venecuelia|Venezueli]], blizu granice s [[Kolumbija|Kolumbijom]]. * Ovo je prva sorta koju su kultivirali, vjerovatno [[Olmeci]], prije nekih 2.500 ili 3.000 godina. Uzgoj kakaa prenijeli su svojim susjedima, [[Maje|Majama]]. 1522, kada su [[španski konkvistadori]] stigli u [[Meksiko]], otkrili su ovaj kakao s bijelim zrnima. * Plodovi sa šiljastom, bradavičastom mahunom, zelenom ili crvenom, i punomasnom, bijelom jezgrom. * Najnježniji, također daje najfinije i najaromatičnije , slatke i blago gorke. * 1-5% svjetske proizvodnje<ref name=":1"/>. * Uzgaja se prvenstveno u Centralnoj Americi ([[Venecuela]], [[Ekvador]]), u [[Šri Lanka|Šri Lanki]] i [[Indonezija|Indoneziji]]<ref name=":2"/>. Morfogeografska i [[genom]]ska studija iz 2008, koristeći [[mikrosatelit]]sku karakterizaciju [[DNK]] stabla kakaovca, predložila je novu klasifikaciju, uključujući Criollo. {{sfn|Gordon|2008}}. ===''Forastero'' === [[slika:Theobroma cacao - Köhler–s Medizinal-Pflanzen-137.jpg|thumb|upright=0.7|''Theobroma cacao'']] {{glavni|Forastero}} * Porijeklo: [[Amazonija|Amazonski bazen]]. * Kasnije, kada su Španci prodrli u srce Amazonije, otkrili su drugu sortu, s glatkim, žutim [[mahuna]]ma i ravnim, ljubičastim [[sjemenka]]ma. Prvu [[sorta (botanika)|sortu]] (na koju su naišli prilikom iskrcavanja u Meksiku) nazvali su "lokalnom" ili "kreolskom", "criollo" na španskom, kako bi je razlikovali od druge, iz Amazonije, strane sorte za njihovu kulturu, ili "forastero". * Plodovi s "glatkim, žutim mahunama i ravnim, ljubičasto-ljubičastim zrnima." * Najrasprostranjenija i najotpornija sorta, njena zrna imaju gorak okus i kisele note.<ref name=":1"/> *Oko 80% svjetske proizvodnje<ref name=":1">{{cite web|title=The three grand cocoa varieties|url=https://www.barry-callebaut.com/about-us/media/press-kit/history-chocolate/theobroma-cacao-food-gods|site=barry-callebaut.com|access-date=2017-07-21|archive-date=1. 7. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170701201900/https://www.barry-callebaut.com/about-us/media/press-kit/history-chocolate/theobroma-cacao-food-gods|url-status=dead}}.</ref>. * Uglavnom se uzgaja u Africi (75% svjetske proizvodnje forastera dolazi iz [[Centralna Afrika|Centralne Afrike]])<ref name=":2">{{cite web|title=Cocoa/Cocoa beans|url=http://www.tis-gdv.de/tis_e/ware/genuss/kakao/kakao.htm|site=tis-gdv.de|access-date=2017-07-21}}.</ref>), [[Brazil]]a i [[Ekvador]]a<ref name=":1"/>. === ''Nacional'' === {{glavni|Nacional (kakao)}} Dalje na zapad, u velikim šumama [[Andi|Anda]], ljudi su odabrali sortu izvedenu iz Forastera. Mahune su žute, a sjemenke ljubičaste, nešto mesnatije od onih kod Forastera. Međutim, njihova aroma je drugačija, nježnija.<ref>{{cite web|url=http://www.icco.org/questions/varieties.htm|title=What are the varieties of cocoa?|date=21, july, 1998|site=International Cocoa Organization|access-datec=2010-12-26|archiveurl=https://web.archive.org/web/20060218083848/http://www.icco.org/questions/varieties.htm|access-date=2006-02-18}}</ref>Karakteriziraju ga note cvijeća, [[jasmin]]a i cvijeta [[narandža|narandže]]. Ovo je poznata aroma "arriba", koja se nalazi u današnjem Ekvadoru. Ekvadorci, ponosni na ovu sortu kakaa, nazivaju je "nacional" ili "arriba nacional".{{sfn|Ramsey, 2017|p=73}}. ==== Nove podjele sorte ''forastero'' (2008) ==== [[geomorfologija|Morfogeografska]] i [[genom]]ska studija iz 2008, koja je predložila novu klasifikaciju, dijeli forasterose na osam varijanti (ili preciznije, na skupove sa uporedivim [[genski klaster|genskim klasterima]])<ref>{{cite journal | authors = Juan C. Motamayor, Philippe Lachenaud, Jay Wallace da Silva e Mota, Rey Loor, David N. Kuhn, J. Steven Brown,Raymond J. Schnell | title =Geographic and Genetic Population Differentiation of the Amazonian Chocolate Tree (Theobroma cacao L) | journal = PLoS ONE | volume =3 | number =10 | year = 2008 | pages = | url texte =https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0003311 }}</ref>{{sfn|eCacaos|2014}}: {{refbegin|2}} * Amelonado * Contamana (kakao) * Curaray (kakao) * Guiana (kakao) * Iquitos (kakao) * Marañon (kakao) * Nanay (kakao) * Purús. {{refend|2}} [[slika:Cacao Genetic Clusters.png|thumb|upright=1.7|Sorte identifikovane putem morfogeografske i [[genom]]ske analize.]] [[slika:Cacao au Jardin des Plantes et de la Nature de Porto.jpg| thumb|260px|Kakao u [[Vrt biljaka i prirode|Vrtu biljaka i prirode]] u Portu, [[Benin]].]] Ova klasifikacija sastoji se od podjele tipa Forastero na osam [[genetika|genetički]] različitih tipova, uključujući Amelonado, koji je već prethodno identifikovan. Nacional ostaje odvojen,{{sfn|Gordon|2008}}, a studija ostaje otvorena za daljnje podjele. === ''Trinitario'' === {{glavni|Trinitario}} [[Slika:Trinitario Cacao.jpg| thumb|270px| Trinitario]] *Uključuje 10–20% svjetske proizvodnje. * To je hibrid nastao spontanim križanjem sorti Criollo i Forastero. Pojavio se u 18. stoljeću na otoku [[Trinidad]], nakon što je tropski ciklon/uragan gotovo potpuno uništio usjeve Criollo 1727.<ref name=":1"/>. * Kombinuje otpornost kakaovca Forastero sa delikatnim, iako manje intenzivnim, aromama kakaovca Criollo. * Uzgaja se prvenstveno u Meksiku, [[Karibi]]ma, Kolumbiji, Venecueli i dijelovima jugoistočne Azije. Dugo vremena, porijeklo stabala kakaovca ostalo je misterija, jer su izgledala toliko različito čak i unutar iste vrste. Tek su [[genetičko testiranje|genetička istraživanja]] riješila problem i omogućila klasifikaciju različitih sorti. Trinitario je isključen iz morfogeografske i genomske studije iz 2008. (Gordon, 2008) jer ostaje korak u razumijevanju genetičkog [[nasljeđivanje|naslijeđa]] stabala kakaovca (Motomayor et al, 2008). === Ostale sorte === [[Datoteka:Deux cacaos.jpg| thumb|260px| Dvije mahune kakaa u [[Benin]]u.]] Suočene s rizikom globalne nestašice, nove [[klon]]irane [[hibridizacija|hibridne sorte]] se brzo šire, poput Colección Castro Naranjal 51 (CCN-51), koju je 1965. stvorio ekvadorski agronom Homero Castro. Ova sorta je otpornija na epidemije koje pogađaju tradicionalne sorte i produktivnija je. U početku marginalizirana zbog svoje kiselosti i gorčine, CCN-51 je u međuvremenu postigla određeni uspjeh, 1990.<ref>{{cite book|authors=Eduardo Crespo del Campo, Fernando Crespo Andía|title=Cultivo y beneficio del cacao CCN51|publisher=Editorial el Conejo|year=1997|pages total=136|isbn=}}</ref>, Međutim, stručnjaci su 2010-ih procijenili da se [[genetička raznolikost]] i specifični okusi [[ekvador]]skog kakaa gube zbog njihovih većih prinosa. {{sfn|Ramsey, 2017|p=72}}. == Ekonomija kakaoa == U 2017, globalno izvozno tržište kakaa iznosilo je 9,274 milijarde američkih dolara.<ref>{{cite web | name = FAO STAT | title = Cultures et produits animaux | access-date = 2019-08-11 | url = http://www.fao.org/faostat/fr/#data/TP }}.</ref>. Nakon što su dostigle vrhunac 1977, cijene kakaa su pale, a zatim su se srušile tokom 1990-ih. To je bilo zbog ponavljajuće globalne proizvodnje koja je premašivala potrošnju i akumulacije viškova iz prethodnih godina.<ref>[http://unctad.org/infocomm/francais/cacao/prix.htm Unctad]</ref>. U periodu 2013-2014, cijena se kretala između 2580 dolara po toni (oktobar 2013.) i 3100 dolara po toni (juni 2014.)<ref>[[citte web|http://www.icco.org/about-us/international-cocoa-agreements/cat_view/30-related-documents/45-statistics-other-statistics.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160520152951/http://www.icco.org/about-us/international-cocoa-agreements/cat_view/30-related-documents/45-statistics-other-statistics.html |date=20. 5. 2016 }} The Cocoa Market Situation, 2014, ICCO|access-date=2016-05-16}}</ref>. Od globalnog tržišta čokolade vrijednog 100 milijardi dolara, samo šest milijardi dolara ide poljoprivrednicima. Poljoprivrednici odgovorni za berbu kakaa često žive u ekstremnom siromaštvu. [[Gana]] i [[Obala Slonovače]] su 2019. odlučile obustaviti proizvodnju kakaa kako bi postigle manje nepovoljnu raspodjelu bogatstva od proizvođača za Afrikance.<ref>{{cite journal|language=fr|title=Menace sur le chocolat après la suspension des ventes de cacao du Ghana et de la Côte d’Ivoire|journal=Le Monde|date=2019-06-13|url.https://www.lemonde.fr/afrique/article/2019/06/13/menace-sur-le-chocolat-apres-la-suspension-des-ventes-de-cacao-du-ghana-et-de-la-cote-d-ivoire_5475673_3212.html|access-date =2019-06-14|pages=}}</ref>. === Proizvodnja === [[Datoteka:Cultivateurs de cacao.jpg|thumb|Sušenje kakao zrna.]] Proizvodnja kakao zrna u 2017, prema FAOstatu, iznosila je 5,2 miliona tona, uz stalan porast od 2003. nakon stagnacije između 3 i 2,2 miliona tona od 1995. do 2002. Uglavnom ga proizvode mali poljoprivrednici (95%), koji predstavljaju 6,5 miliona proizvođača.<ref>{{cite journal|langue=en|title=Chocolate Farmers Could Benefit from Newly Sequenced Cacao Genome|journal=Science Daily|year=2010 |url texte=http://www.sciencedaily.com/releases/2010/09/100915113512.htm}}</ref>): U Africi, ovi plantažeri predstavljaju najveći dio proizvodnje (90% plantaža je manje od 10 hektara, ali se lateritna tla brzo iscrpljuju obrađivanjem). U Aziji postoje uz velike plantaže, koje dominiraju u [[Brazil]]u. Zemlje u razvoju (poput [[Brazil]]a i [[Malezija|Malezije]]) ili tradicionalni veliki proizvođači ([[Obala Slonovače]], [[Gana]]) postepeno napuštaju ovu kulturu, koja se smatra nedovoljno profitabilnom u poređenju s uzgojem [[kaučukovac|kaučukovca]], koji ga obično istiskuje.<ref>{{cite journal| author=Christelle Guibert| title=Mangez du chocolat, il va coûter le prix du caviar|journal =Ouest-France| date=2010|number=20147| pages=43| access-date=2010-11-27}}</ref>. Dakle, [[paraziti]] i [[bolesti]] uzrokuju gubitke, prema procjeni iz 1999, od približno 30% svjetske proizvodnje.<ref>{{cite web|url=http://www.eufic.org/article/fr/page/FTARCHIVE/artid/avenir-prometteur-cacao/|title=Un avenir prometteur pour le cacao|date=1999|publisher=Conseil européen de l'information sur l'alimentation (EUFIC)|pristupljreno=[[date-|6=16|7=septembre|8=2010|access-date=27. 4. 2026|archive-date=25. 8. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100825201940/http://www.eufic.org/article/fr/page/FTARCHIVE/artid/avenir-prometteur-cacao/|url-status=dead}}|access-date = 2023-10-28}}.</ref> Virus otečenih izdanaka kakapa (CSSV) izgleda je nestao 1950-ih, ali se ponovo pojavio 2003. u Obali Slonovače. Prema podacima [[Svjetska banka| Svjetske banke]], više od polovine uzgajivača kakaa u Obali Slonovače živi ispod granice siromaštva, zarađujući manje od 1,20 dolara dnevno. U [[prosjek]]u, proizvođači kakaa primaju 5% prihoda, osim u okviru sporazuma o poštenoj trgovini koje su certificirale nevladine organizacije kao što su Fair Trade, Rainforest Alliance ili UTZ. [[Ujedinjene nacije]] su zabrinute zbog ove nejednake raspodjele. Nizak nivo prihoda proizvođača je glavni izazov s kojim se suočava ekonomija kakaa. (..) Cijene moraju biti dovoljno isplative za proizvođače, a proizvodnja efikasnija, kako bi im se garantovao pristojan prihod.<ref>[http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=35078&Cr=unctad&Cr1 Konferencija Ujedinjenih nacija o kakau 2010.]</ref> [[citat|Prema Cocoa Barometru iz 2015, većina velikih proizvođača čokolade, sa izuzetkom Mondelēza i Nestléa, obavezala se da će koristiti 100% održivi ili certificirani kakao do 2020. Najveći od njih su Mars, Hershey, Lindt & Sprüngli i Ferrero..}}<ref>[[en}} [[pdf}}[http://www.cocoabarometer.org/Home.html Cocoa Barometer 2015] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160526161712/http://www.cocoabarometer.org/Home.html |date=26. 5. 2016 }} cocoabarometer.org, access-date decembra 2016.</ref>. Inicijative poput CocoaAction, koju je 2014. pokrenula Svjetska fondacija za kakao, imaju za cilj obuku novih uzgajivača kakapa, promociju pristupa gnojivima, upotrebu produktivnijih sorti i borbu protiv dječjeg rada u uzgoju kakaa.<ref>{{Cite web |url=http://worldcocoafoundation.org/about-wcf/cocoaaction/ |title=CocoaAction |access-date=27. 4. 2026 |archive-date=28. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150928204646/http://worldcocoafoundation.org/about-wcf/cocoaaction/ |url-status=dead }}</ref>Međutim, prema istraživanju sektora kakoa u Obali Slonovače koje je 2019. sprovelo Univerzitet u Čikagu, skoro 800.000 djece i dalje radi u industriji kakaa. <ref name="nawa">{{cite web|url=https://www.lemonde.fr/afrique/article/2021/05/12/en-cote-d-ivoire-la-difficile-lutte-contre-le-travail-des-enfants-dans-le-cacao_6079965_3212.html|title=En Côte d’Ivoire, la difficile lutte contre le travail des enfants dans le cacao|date=2021|publisher=AFP et Le Monde}}.</ref>, a neke od njihovih praksi čak podsjećaju na [[dječje ropstvo]].<ref name="nawa"/>. Druge nedavne akcije su se dogodile u Obali Slonovače, poput Operacije Nawa 2 u maju 2021. Njen cilj je pronaći djecu koja se iskorištavaju u proizvodnji kakaa i upisati ih u školu. [[Klimatske promjene]] počinju uticati na proizvodnju kakaa u zapadnoj Africi, posebno zbog neredovnih [[padavina]].<ref name=monde>[[site journal |languagee=fr |title=La chute du cours du cacao a un lien direct avec la pauvreté qui sévit en Afrique de l’Ouest|journal=Le Monde |date=2019-11-01 |https://www.lemonde.fr/afrique/article/2019/11/01/la-chute-du-cours-du-cacao-a-un-lien-direct-avec-la-pauvrete-qui-sevit-en-afrique-de-l-ouest_6017689_3212.html |access-date=2019-11-02}}</ref>. == Proizvođači == Glavni proizvođači kakao zrna u 2017. bili su: * u Africi: [[Obala Slonovače]] 39% (rast), [[Gana]] 17% (dvostruka tonaža od 2002.), [[Nigerija]] 6,3% (opada), [[Kamerun]] 5% (snažan rast od 2002.). * u Jugoistočnoj Aziji: [[Indonezija]] 13% * u Latinskoj Americi: [[Brazil]] 4,5%, [[Ekvador]] 3,9%, [[Peru]] 2,3% Između 2013. i 2017, proizvodnja kakao zrna u Obali Slonovače porasla je za 40%, što je zemlju postavilo daleko ispred sa 39% globalne proizvodnje. U 2017, 89% globalne proizvodnje (5,2 miliona tona) dolazilo je iz sedam najvećih zemalja proizvođača. Četiri glavna afrička proizvođača (Obala Slonovače, Gana, Nigerija i Kamerun) činili su 68% globalne proizvodnje. [[Latinska Amerika]], područje porijekla kakaa, bila je sljedeća. [[Azija]] bilježi pad proizvodnje. Uz ove glavne zemlje proizvođače, postoje i zemlje porijekla biljke ([[Venecuela]], [[Trinidad i Tobago]], [[Ekvador]] i [[Tanzanija]]) čija je proizvodnja mala, ali poznata po kvalitetu i delikatnim aromama. Visoko cijenjeni od strane poznavalaca, ovi proizvodi su doživjeli preporod od sredine 1990-ih. Nadalje, neke zemlje su se specijalizirale za organski kakao, kao što je [[Dominikanska Republika]], koja proizvodi 60% svjetskog organskog kakaa, Meksika i Bolivije. [[Brazil]] je značajno opao zbog rastućih troškova rada i razornih posljedica bolesti vještičje metle, čije je iskorjenjivanje radno intenzivno. Prema FAOSTAT-u, glavne zemlje proizvođači u 2013. i 2017.<ref>[[citr web web|title=FAOSTAT|url=http://faostat3.fao.org/browse/Q/QC/F|site=faostat3.fao.org|consulté le=2016-11-27}}.</ref><ref name=fao>{{cite web |title=FAOSTAT|url=http://www.fao.org/faostat/fr/#data/QC|site=fao.org|access-date=2019-04-19}}.</ref> zrna kakaivca, kao šio su: {| | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=6 | Glavne zemlje proizvođači kakao zrna (tržišni kakao)<br>prema FAOSTAT-u<ref name=fao/> |- ! !Država !Proizvodnja (tona)<br>2013. !% Svjetske<br> 2013 !Proizvodnja<br> 2017 ! % Svjetske<br>2017 |- |1 |{{flag|Obala Slonovače}} |1.449.000 |31,6% |2.034.000 |39% |- |2 |{{flag|Gana}} |835.500 |18,2% |883.652 | 17% |- |3 |{{flag|Indonezija}} |777.500 |17% |659.776 |13% |- |4 | {{flag|Nigerija}} |367.000 |8% |328.263 |6,3% |- |5 | {{flag|Kamerun}} |275.000 |6% |295.028 |5% |- |6 |{{flag|Brazil}} |295.028 |5,6% |235.809 |4,5% |- |7 | {{flag|Ekvador}} |128.400 |2,8% |205.955 |3,9% |- |8 | {{flag|Meksiko}} |82.000 |1,8% |27.287 |0,5% |- |9 | {{flag|Peru}} |71.200 |1,5% |121.825 |2,3% |- |10 | {{flag|Dominikanska Republika}} |68.000 |1,5% |86.599 |1,6% |- ! colspan="2" |Ukupno u svijetu !4.586.000 !100% ! 5.201.108 ! 100% |} | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=3 | Zrna kakoa |--- |- !Država !Proizvodnja<ref>[https://lechocolatierivoirien.com/blogs/musee-du-cacao/top-10-des-pays-producteurs-de-cacao ''10 zemalja proizvođača kakoa''], 2. oktobar 2024.</ref><br> 2024.<br><small>hiljade t</small> |- |1 |[[Obala Slonovače]] | align="right" | 1.800 |- |2 | [[Gana]] | align="right" | 501 |- | 3 | [[Ekvador]] | align="right" | 430 |- | 4 | [[Nigerija]] | align="right" | 315 |- | 5 | [[Kamerun]] | align="right" | 300 |- | 6 | [[Brazil]] | align="right" | 220 |- | 7 | [[Indonezija]] | align="right" | 160 |- | 8 | [[Peru]] | align="right" | 150 |- | 9 | [[Dominikanska Republika]] | | align="right" | 70 |- | 10 | [[Papua Nova Gvineja]] | | align="right" | 45 |- ! colspan="2" | Ukupno za svijet ! | align="right" | 4.449 |} |} {| | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=6 | Glavne zemlje proizvođači kakao zrna (tržišni kakao)<br>prema FAOSTAT-u<ref name=fao/> |--- ! !Država !Proizvodnja (tona)<br> 2013. !% Svjetske<br> 2013. !Proizvodnja<br> 2017. ! % Svjetske<br>2017. |- |1 |[[Obala Slonovače]] |1.449.000 |31,6% |2.034.000 |39% |- |2 | [[Gana]] |835.500 |18,2% |883.652 | 17% |- |3 | [[Indonezija]] |777.500 |17% |659.776 |13% |- |4 | [[Nigerija]] |367.000 |8% |328.263 |6,3% |- |5 | [[Kamerun]] |275.000 |6% |295.028 |5% |- |6 | [[Brazil]] |295.028 |5,6% |235.809 |4,5% |- |7 | [[Ekvador]] |128.400 |2,8% |205.955 |3,9% |- |8 | [[Meksiko]] |82.000 |1,8% |27.287 |0,5% |- |9 | [[Peru]] |71.200 |1,5% |121.825 |2,3% |- |10 | [[Dominikanska Republika]] |68.000 |1,5% |86.599 |1,6% |- ! colspan="2" |Ukupno u svijetu !4.586.000 t !100% ! 5.201.108 ! 100% |} | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=3 | Zrna kakaa |--- |- ! !Država !Proizvodnja (tona)<ref>Čokoladioničar iz Obale Slonovače, [https://lechocolatierivoirien.com/blogs/musee-du-cacao/top-10-des-pays-producteurs-de-cacao ''10 zemalja proizvođača kakoa''], 2. oktobar 2024.</ref><br> 2024<br><small>hiljade t</small> |- |1 |[[Obala Slonovače]] | align="right" | 1.800 |- |2 | [[Gana]] | align="right" | 501 |- | 3 | [[Ekvador]] | align="right" | 430 |- | 4 | [[Nigerija]] | align="right" | 315 |- | 5 | [[Kamerun]] | align="right" | 300 |- | 6 | [[Brazil]] | align="right" | 220 |- | 7 | [[Indonezija]] | align="right" | 160 |- | 8 | [[Peru]] | align="right" | 150 |- | 9 | [[Dominikanska Republika]] | align="right" | 70 |- | 10 | [[Papua Nova Gvineja]] | align="right" | 45 |- ! colspan="2" |Ukupno u svijetu ! align="right" | 4.449 |} |} Suočene s vrlo nestabilnim tržištem i kako bi zaštitile svoje interese, glavne zemlje proizvođačice i pridružene industrije udružile su se u međuvladinu organizaciju za saradnju i lobiranje: COPAL (Savez zemalja proizvođača kakapoa). Ovu organizaciju su u januaru 1962. osnovale vlade pet glavnih zemalja proizvođača kakaa, koje su se tim povodom sastale u [[Abidžan]]u, [[Obala Slonovače]]. Osnivači su bili [[Gana]], [[Nigerija]], [[Brazil]], [[Obala Slonovače]] i [[Kamerun]], a kasnije im se pridružilo još pet zemalja: [[Dominikanska Republika]], [[Gabon]], [[Malezija]], [[Sao Tome i Principe]] i [[Togo]]. Ove zemlje proizvode približno 75% svjetske proizvodnje kakaa.<ref>{{cite web|lang=en|url=http://www.copal-cpa.org/|title=Présentation de la COPAL : Cocoa Producing Countries Alliance|access-date=2014-09-07}}.</ref>. COPAL se upravlja "Abidžanskom poveljom". Njegovo sjedište je u [[Lagos]]u, [[Nigerija]]. <gallery widths="330" heights="220" mode="packed" natpis="Razvoj globalne proizvodnje kakaa između 1961. i 2023." ([[FAO]])"> Cocoa-beans-production-by-region.png| Širom svijeta, ovisno o regiji Cocoa-bean-production-Asia.png| U Aziji i [[Okeanija|Okeaniji]] Cocoa-bean-production-America.png|[[Amruka]] Cocoa-bean-production-Africa.png|[[Afrika]] Cocoa-bean-production-map-2023.png| Situacija u 2023. </gallery> === Izvoz, uvoz i prerada === Prema [[FAOSTAT]]-u, glavne zemlje izvoznice kakao zrna su <ref name=fao2>{{cite web | name = FAOSTAT | title = Cultures et produits animaux | access-date = 2019-09-11 | url = http://www.fao.org/faostat/fr/#data/TP }}.</ref>. {| class="wikitable alternance center" ! colspan=2| Zemlje izvoznice kakao zrna<br>u 1000 američkih dolara, prema FAOSTAT<ref name=fao/> |--- !Država !Izvoz (tona)<br> 2017 |- | {flag|Obala Slonovače}} || align="right" |3,505.214 |- | {flag|Gana}} || align="right" |1,642.052 |- | {flag|Nigerija}} || align="right" | 598.189 |- | {flag|Ekvador}} || align="right" | 589.750 |- | Svijet || align="right" |9,274.435 |} U 2017, izvoz zrna kakaa iznosio je 3,89 miliona tona od proizvedenih 5,20 miliona tona (FAOstat<ref name=fao2/>). U periodu 2008/09, izvoz kakao zrna iznosio je 2,3 miliona tona (od proizvedenih 3,5 miliona tona). <ref name="ICCOreport2009">[http://www.icco.org/pdf/An_report/AnnualReport20082009.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101122112139/http://www.icco.org/pdf/An_report/AnnualReport20082009.pdf |date=22. 11. 2010 }} ICCO Report 2009 - production [[p.|15}} et [[p.|35}}</ref>). Na ovaj način se udio izvoza u globalnoj proizvodnji povećao sa 65% na 75%. Glavni izvoznici kakoa su isti kao i proizvođači, s izuzetkom Brazila i Malezije, koji značajan dio prerađuju lokalno. Zahvaljujući lokalnim pogonima, [[Nizozemska]], [[Njemačka]] i [[Belgija]] su glavni dobavljači. {| class="wikitable alternance center" ! colspan=2| Zemlje uvoznice kakao zrna<br>u 1.000 američkih dolara, prema FAOSTAT-u<ref name=fao/> |- !Izvoz (tona) !Zemlja<br> 2017 |- | {{flag|Nizozemska}} || align="right" |2,478.584 |- | {flag|Sjedinjene Američke Države}} || align="right" |1,218.220 |- | {flag|Njemačka}} || align="right" |11,82.357 |- | {flag|Belgija}} || align="right" |806.660 |- | {flag|Malezija}} || align="right" |694.204 |- | {flag|Indonezija}} || align="right" |467.073 |- | {flag|Francuska}}|| align="right" |396.785 |- | Svijet || align="right" |9,274.435 |} Glavni uvoznici kakao zrna su industrijalizirane zemlje Sjevera, koje čine više od 80% potrošnje proizvoda od kakao zrna.<ref name="import">[http://econegociosagricolas.com/ena/files/Assessment_of_the_Movements_of_Global_Supply_and_Demand_2006.pdf Consommation de chocolat et cacao par pays ([[p.|14-18}}) ]</ref>. Transakcije (najčešće u obliku fermentiranih i sušenih zrna) prvenstveno se odvijaju iz južnih zemalja u sjeverne zemlje ([[Evropa]], [[SAD|Sjedinjene Američke Države]] i [[Japan]], gdje se odvija većina prerade). Postoje dva tržišta za kupovinu kakaa: Londonska berza i Njujorška berza. Sektor kakapa globalno nadgleda ICCO (Međunarodna organizacija za kakao), a relevantni dokument je "Međunarodni sporazum o kakau iz 2001.". Ovaj sporazum se redovno obnavlja.<ref>{{Cite web |url=http://www.cgeci.org/cgeci/index.php?option=com_content&view=article&id=542:cacao-le-7e-accord-a-ete-singe-a-geneve&catid=54 |title=7. international sur le cacao (2010) |access-date=27. 4. 2026 |archive-date=27. 4. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140427024944/http://www.cgeci.org/cgeci/index.php?option=com_content&view=article&id=542:cacao-le-7e-accord-a-ete-singe-a-geneve&catid=54 |url-status=dead }}</ref>; la dernière fois en juin 2010</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.icco.org/pdf/agree10french.pdf |title=ICCO accord 2010 - exportation &#91;&#91;p.{{!}}32}} |access-date=27. 4. 2026 |archive-date=6. 1. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120106163338/http://www.icco.org/pdf/agree10french.pdf |url-status=dead }}</ref>. Nizozemska (26,7%), Sjedinjene Američke Države (13,1%), Njemačka (12,7%), Belgija (8,6%), Malezija (7%), Indonezija (5%) i Francuska (3,2%) su najveći uvoznici kakao zrna. Prerađivači kakaa su velike kompanije koje kupuju zrna, prže ih, ljušte i prerađuju ih u proizvodnju kakao-mase. Do 2013. ovim sektorom industrije dominirale su četiri multinacionalne kompanije koje su prerađivale 45% proizvedenih zrna. Od tada su se prerađivači još više konsolidovali: belgijsko-švicarska kompanija Barry Callebaut preuzela je Petra Foods, gurajući je na vrh tržišta prerađivača kakaa. Sjevernoamerička kompanija Cargill finalizirala je akviziciju ADM-ove divizije za kakao 2015. Zajedno, Cargill i Barry Callebaut prerađuju gotovo 60% proizvedenih zrna kakaa. Kao što Michel Barel primjećuje.<ref name=barel/> Pojava ovih industrijskih giganata ilustruje ogromnu neravnotežu moći između miliona malih proizvođača, koji posjeduju samo nekoliko hektara, i multinacionalnih kompanija koje kupuju hiljade tona kakoa. Godine 1988, Nestlé je preuzeo Rowntree Mackintosh i postao najveći svjetski proizvođač čokolade i čokoladnih slatkiša.<ref>[http://recherche.prodimarques.com/leader-chocolat-groupe-production-cacao.html Prodimarques - Nestlé]</ref> Tokom sezone 2022–2023, sektor je proizveo otprilike 116.000 tona manje nego što su kupci očekivali, što je povećalo cijenu kakaa.<ref>{{cite web|url=https://www.rfi.fr/fr/podcasts/chronique-des-mati%C3%A8res-premi%C3%A8res/20230905-hausse-continue-des-prix-du-cacao-depuis-plusieurs-mois|title= Continuous rise in cocoa prices for several months now|date=6. September 2023|publisher=Radio France Internationale|author=Marie-Pierre Olphand}}</ref> == Svojstva kakaoa == Ova svojstva su povezana sa sastavom kakaa, posebno njegovim masnim sastojcima komponenta, kakao-maslac. Neka od ovih svojstava izgledaju korisna za zdravlje, dok druga nisu. == Sastojci == {{glavni|Sastav kakao-praha}} {{glavni|Zdravstveni efekti čokolade}} Nutritivna vrijednost na 100 g (3,5 oz) Nutritivna vrijednost na 100 g (3,5 oz) {| class = "wikitable " |- | style="text-align:center;"| '''[[Nutrijent|Sastojak]]''' | style="text-align:center;"|Grama/100 g (3,5 oz) |- | [[Energija]]||954 kJ (228 kcal) |- |[[Voda]] ||3,00 g |- |[[Kofein]]||230 mg |- | [[Teobromin]]||2060 mg |- | [[Masti]]|| 13,70 |- | [[Ugljikohidrati]]|| 57,90, od kojih vlakna cca. 33 g |- | [[Proteini]] ||19,60 128 mg |- |[Minerali]] i [[vitamini]] (%DV†)|| |- | [[Kalcij]]|| 10 |- |[[Željezo]] ||77% – 13,86 mg |- | [[Magnezij]]|| 119% – 499 mg |- | [[Mangan]] || 167% – 3,837 mg |- |[[ Fosfor]] || 59% – 734 mg |- | [[ Kalij]] || 51% – 1524 mg |- | [[Kalcij]]|| 10 |- |[[Željezo]] ||77% – 13,86 mg |- | [[Magnezij]]|| 119% – 499 mg |- | [[Mangan]] || 167% – 3,837 mg |- |[[Natrij]] || 1% – 21 mg |- | [[Cink]] || 62% – 6,81 mg |- | [[Vitamin C]], <br>ukupna askorbinska kiselina|| 0 |- |[[Tiamin]] || 0,078 |- | [[Riboflavin]] || 0,241 |- |[[Niacin]] || 2,18 |- |[[Pantotenska kiselina]] || 0,254 |- |[[vitamin B|Vitamin B₆]] || 0,118 |- | [[Folat]], ukupno || 32 µg |- | [[Folna kiselina]] || 0 µg |- | [[ Folat ]], [[hrana]] || 32 µg |- | [[Folat]], DFE || 32 µg |- | [[ Holin]], ukupno || 12 |- | [[ Vitamin B-12]] || 0 |- | [[ Vitamin B-12]], dodati|| 0 µg |- | [[Vitamin A]], RAE || 0 µg |- | [[Retinol]] || 0 µg |- | [[Karoten]], beta|| 0 |- | [[Karoten]], alfa || 0 |- | [[Kriptoksantin ]], beta|| 0 |- |[[Vitamin A]], IU ||0 IU |- | [[Likopen]] || 0 µg |- |[[Lutein]] + [[zeaksantin]] || 38 µg |- | [[ Vitamin E]] (alfa-[[tokoferol]]) || 0,1 |- | [[ Vitamin E]], dodani ||0 |- | [[Vitamin D]] (D2 + D3), IU || 0 |- | [[Vitamin K]] (filokinon) ||2 |- |} ;Izvor:USDA Database <ref>[https://fdc.nal.usda.gov/food-details/169593/nutrients</ref> === Pozitivni aspekti === * Kakao-maslac sadrži vitamin E, koji ima [[antioksidans|antioksidativna]] djelovanja. * Zrna prirodno sadrže značajne količine [[polifenol]]a, antioksidacijskih molekula, koje se suprotstavljaju oksidirajućim supstancama koje su štetne za ćelije, uključujući [[slobodni radikali| slobodne radikale]]: zagađivače, zračenje (sunce), [[alkohol]], [[duhan]]ski dim itd. Među antioksidansima su [[ferulna kiselina]], koja kakau daje slatku aromu, i [[flavonoid]]i ([[katehin]] i [[epikatehin]]), dva snažna [[antioksidans]]a poznata po tome što pomažu u borbi protiv [[starenje| starenja]] [[koža|kože]], uzrokovanog vanjskim agresorima. * Kakao-maslac također može nahraniti kožu ([[usne]]) i stimulirati sintezu [[kolagen]]a, vraćajući elastičnost i tonus koži; * [[Metilksantin]]i su zakođer prisutni u kakau. Pripadaju istoj porodici [[alkaloid]]a kao i oni koji se nalaze u [[kahva|kahvi]] i [[čaj]]u: [[kofein]], [[teofilin]] i [[teobromin]]. Teobromin je prisutan u koncentraciji od 1,5 do 3% u zrnu kakoa.<ref name="merck">{{cite book|title=The Merck index, 13 edition|year=2001|publisher=Merck|isbn=0-911910-13-1}}</ref>. U malim količinama ima prepoznatljiv lipolitski učinak, a u manjoj mjeri antitusičko, vazodilatacijsko, diuretičko, bronhodilatacijsko i stimulativno djelovanje. Ovaj posljednji učinak mogao bi se pripisati i maloj količini kofeina, koju kakao također sadrži. [[Anandamid]] je supstanca koja djeluje na iste receptore kao i [[kanabis]]. Prisutan je u vrlo malim količinama. Diskutabilno je da li može proizvesti [[uforija|euforijske]] i [[sedativ]]ne učinke za koje je odgovoran pri većim [[koncentracija]]ma. Redovna konzumacija kakoa može [[hipotenzija|sniziti]] [[krvni pritisak]] i kardiovaskularnu [[smrtnost]] kod starijih osoba. |jour<ref>Buijsse B, Feskens EJ, Kok FJ, Kromhout D, [http://archinte.ama-assn.org/cgi/content/full/166/4/411 ''Cocoa intake, blood pressure, and cardiovascular mortality: the Zutphen Elderly Study''], Arch Intern Med, 2006;166:411–417</ref> i kod pacijenata koji su imali [[infarkt miokarda]]<ref>{{cite journal|authors= Janszky I, Mukamal KJ, Ljung R et Als|year=2009|title=''Chocolate consumption and mortality following a first acute myocardial infarction: the Stockholm Heart Epidemiology Program''| [http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1365-2796.2009.02088.x/abstract|journal= J Intern Med|number=266|pages=48–257</ref>. Međutim, ovi podaci se zasnivaju isključivo na opservacijskim, a ne intervencijskim studijama. Studija koju je proveo Univerzitet Sjeverne Karoline iz novembra 2020. sugerira da specifični poli[[fenol]]i (flavan-3-oli i [[proantocijanidin]]i) koji se nalaze u [[grožđe|grožđu]] muskadin (''Vitis rotundifolia''), zelenom čaju, kakau i tamnoj čokoladi mogu uticati na sposobnost virusa SARS-CoV-2 da se veže za ljudske ćelije, čime se smanjuje stopa [[infekcija]] i prenosa virusa koji uzrokuje [[COVID-19]].<ref>{{cite journal |autor1=Yue Zhu |author2=De-Yu Xie |title=Docking Characterization and in vitro Inhibitory Activity of Flavan-3-ols and Dimeric Proanthocyanidins Against the Main Protease Activity of SARS-Cov-2 |journal=Frontiers – Frontiers in Plant Science |date=2020 |https://www.frontiersin.org/articles/10.3389/fpls.2020.601316/full |doi=10.3389/fpls.2020.601316 |access-date=2021-01-04}}</ref>. === Negativni aspekti === Kod nekih [[životinja]], poput [[pas]]a, kakao je snažan [[toksin]]; 200 grama može biti dovoljno da ubije malog psa.<ref>{{cite web|title=Pourquoi ne pas donner de chocolat au chien|url=http://www.animalerieenligne.fr/blog/pourquoi-ne-pas-donner-de-chocolat-au-chien|site=animalerieenligne.fr|date=2016|access-date=2016-05-28}}</ref> Simptomi trovanja čokoladom kod pasa uključuju: iritabilni želudac, [[povraćanje]], abnormalno slinjenje, [[umor]] i gubitak [[svijest]]i. Kod pasa i mnogih drugih životinja, može uzrokovati trovanje [[teobromin]]om.<ref>{{cite web| title= Chocolate poisoning in dogs| url=https://www.wanimo.com/veterinaire/urgences-du-chien/intoxication-par-le-chocolat-chez-le-chien.html | site=WanimoVéto |access-date=2024-08-18}}</ref> Za neke [[botanika|botanićčare]], postoji daleko od potpunog konsenzusa o prehrambenim ili medicinskim prednostima kakoa: * Čisti kakao je vrlo gorak i zbog toga se dodaju šećer i masti da bi se zasladio. Ovo može biti štetno za kardiovaskularni sistem i doprinijeti [[gojaznost]]i jer čokolada ima visok sadržaj [[kalorija]] (500 kcal na 100 g), dok druga pića s visokim sadržajem zaštitnih polifenola sadrže vrlo malo (naprimjer, zeleni čaj); * [[Bioraspoloživost]] flavonoida je varijabilna i ovisi o djelovanju crijevne flore; kakao-maslac je prilično neprobavljiv zbog visokog sadržaja [[stearinska kiselina|stearinske]] i [[masne kiseline|masnih kiselina]]. == Uticaj na okolinu == === Evropska uredba o zabrani proizvoda povezanih s deforestacijom === [[glavni|Uvezena deforestacija}} Evropska uredba o zabrani proizvoda povezanih s deforestacijom usvojena je od strane Evropskog parlamenta u srijedu, 19. aprila 2023. * kakao u [[zrna kakaovca|zrnima kakaovca]] i komadići zrna, sirovi ili prženi; * [[kakao-pasta]]; * [[kakao-maslac|maslac]], [[kakao-mast|mast]] i [[kakao-ulje]]; * kakao-prah; * [[čokolada]] i drugi prehrambeni proizvodi koji sadrže kakao. == Olovo i trovanje olovom == Uočeno je da kakao i čokoladni proizvodi gotovo uvijek sadrže relativno visoke nivoe [[olovo|olova]], nivoe koji se ne mogu objasniti sadržajem olova u zrnima (koji je prirodno nizak). Proučavan je [[izotop]]ski sastav olova u zrnima i u čokoladi ili gotovim čokoladnim proizvodima. Otkriva nekoliko izvora kontaminacije industrijskog i ekološkog porijekla, čije precizno porijeklo još nije bilo identifikovano početkom 2000-ih.<ref>COPAL (2004), cité par Rankin & al (voir bibliographie du présent article) Cocoa Producers' Alliance Homepage. Lagos, Nigeria:Cocoa Producers' Alliance. consulté le 26 janvier 2005 http://www. copal-cpa.org/index.html</ref><ref>COPAL (2004). '''[[lang|en|title=Proposed Methodology to Determine Source and Level of Lead Contamination in Cocoa}}'''. Lagos, Nigeria: Cocoa Producers' Alliance. consulté à l'URL http://www.copal-cpa{{Mrtav link}}. org/lead.html January 26, 2005 by Rankin et al. (see bibliography of this article)</ref>. [[Izotop]]ski sastav olova u kakau iz Nigerije ukazuje na to da bi olovni benzin mogao biti odgovoran za barem dio kontaminacije proizvoda od kakaa, pri čemu se kontaminacija javlja nakon berbe i povećava tokom procesa proizvodnje, tokom transporta zrna i/ili proizvodnje kakaa i čokoladnih proizvoda od njega. Poznato je da rezani [[plod]]ovi kakaovca i njegova zrna imaju tendenciju da apsorbuju olovo iz okoline; otpad ljuski ploda čak je eksperimentalno uspješno korišten za dekontaminaciju otpadnih voda ili tla kontaminiranog olovom.<ref>Meunier N, Haberman M, Blais J.F & Tuagi R.D (2003), ''Récupération du plomb extrait de sol contaminé par adsorption sur des colonnes d’écailles de cacao Recovery of Lead Extracted from Contaminated Soil Using Adsorption Columns Filled with Cocoa Shells''. Water quality research journal of Canada, 703</ref>, uključujući i kisele rastvore koji se na taj način mogu regenerirati <ref>Meunier, N, Haberman, M, Blais, J. F, & Tyagi, R. D. (2003). ''Utilisation et regénération des écailles de cacao pour la récupération du plomb dans les solutions acides''. Journal of Environmental Engineering and Science, 2(1), 9-16 ([http://www.nrcresearchpress.com/doi/pdf/10.1139/s03-003 résumé]).</ref>Međutim, olovni [[benzin]] se i dalje koristio u mnogim zemljama proizvođačima kakao zrna (uključujući i Afriku) 2014. U bogatim zemljama gdje je [[olovni benzin]] zabranjen već nekoliko decenija, broj i težina slučajeva [[trovanje olovom|trovanja olovom]] su se smanjili, ali ne na zadovoljavajući nivo, a [[čokolada]] je postala hrana najbogatija olovom. Na kraju, djeca (osjetljiva na trovanje olovom), odrasli osjetljivi na olovo, te osobe sa [[sindrom iritabilnih crijeva|iritabilnim ili tromim crijevima]], one sa krhkim ili odsutnim [[žučna kesa|žučnom kesom]] i one koje imaju prekomjernu težinu trebaju biti oprezne s kakaom ili čokoladom.<ref>[[Web link |language=fr|title= COCOA CHOCOLATE |url=https://www.phytomania.com/plantes -medicinales/cacao-chocolat/ |site=Phytomania |access-date=2024-08-18}}</ref>. === Toksični industrijski proizvodi === Neki industrijski proizvodi na bazi kakaa sadrže [[teški metali|teške metale]] poput [[kadmij]]a ([[kancerogen]]a) i [[arsen]]a. ==Također pogledajte== * [[Kakaovac]] * [[Čokolada]] * [[Začini]] * [[Historija uzgoja kakaa]] * [[Fabrika čokolade]] * [[Zrno kakaoa]] == Reference == {{Refspisak}} ==Dopunski izvori == * Kokou Edoh Adabe et E. Lionelle Ngo-Samnick, [https://cgspace.cgiar.org/bitstream/handle/10568/76733/1801_PDF.pdf?sequence=1&isAllowed=y ''Production et transformation du cacao''], collection PRO-AGRO, [[Ingénieurs sans frontières|ISF]]-Cameroun et [[Centre technique de coopération agricole et rurale|CTA]], Wageningen, Pays-Bas, 2014, 44 p. téléchargeable. * {{Article|langue=en|prénom=EE|nom1=Cheesman|titre=Notes on the nomenclature, classification and possible relationships of cocoa populations|année=1944|périodique=Tropical Agriculture|volume=21|pages=144-159}} {{plume}} *{{Work | author1=Michel Barel | title=From Cocoa to Chocolate | subtitle=The Epic of a Delicacy | publisher=Éditions QUAE GIE | year=2016, new edition | ISBN= }} * Jumelle, Henri. ''The Cocoa Tree: Its Cultivation and Exploitation in All Producing Countries'' 1900 [http://www.manioc.org/patrimon/FRA11113 read online] * {{article|language=en|author1=Lee, C. K.|name1=Lee| author2=Low, K. S.|name2=Low|year=1985| title=Determination of Cadmium, Lead, Copper and Arsenic in Raw Cocoa, Semifinished and Finished Chocolate Products| read online=http://psasir.upm.edu.my/2305/1/Determination_of_Cadmium,_Lead,_Copper_and_Arsenic_in.pdf| journal=Pertanika| volume=8| issue=2| pages=243-248| publisher=[[Universiti Putra Malaysia]]}} * {{Article|language=en|first name1=Juan C.|last name1=Motomayor|first name2=Philippe|last name2=Lachenaud|first name3=Jay|last name3=Wallace da Silva e Mote|first name4=Rey|last name4=Loor|first name5=David N.|last name5=Kuhn|first name6=J. Steven|last name 6=Brown|first name 7=Raymond J.|last name 7=Schell|title=Geographic and Genetic Population Differentiation of the Amazonian Chocolate Tree (Theobroma cacao L)|doi=10.1371/journal.pone.0003311 |month=10|year=2008|periodical=PLoS ONE|volume=3|issue=11|read online=http://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0003311|periodical link=PLOS ONE|id=Motomayor2008}} {{pen}} * Rankin CW, Nriagu JO, Aggarwal JK, Arowolo TA, Adebayo K, Flegal AR. (2005) ''http://www.doctorjackson.org/pdf/lead_poisoning.pdf Lead contamination in cocoa and cocoa products: isotopic evidence of global contamination]''. 'Environmental Health Perspectives' Oct; 113(10):1344-8. * {{Book|language=fr|original language=en|first name1=Dom|last name1=Ramsey|original title=Chocolate|title=Passion for Chocolate|subtitle=From Bean to Bar|translator=Martine and Dominique Lizambard|publisher=[[Dorling Kindersley]]|year=2017|total pages=224|isbn=978-2-8104-2119-0|id=Ramsey, 2017|label=Ramsey, 2017|pen=yes}} * {{Book|author1=Samy Manga|title=Chocolaté|subtitle=The Bitter Taste of Cocoa Cultivation|publisher=écosociété|year=2023|total pages=136|isbn=9782897198664}} ===Radioemisija === *https://www.franceinter.fr/emissions/sur-les-epaules-de-darwin/sur-les-epaules-de-darwin-14-decembre-2019 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220408182328/https://www.franceinter.fr/emissions/sur-les-epaules-de-darwin/sur-les-epaules-de-darwin-14-decembre-2019 |date=8. 4. 2022 }} === Vanjski linkovi=== {{Commonscat|Cacao}} * [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/plan.htm Informations de marché sur le site de la Conférence des Nations Unies pour le commerce et le développement] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113032636/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/plan.htm |date=13. 1. 2010 }} : [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/descript.htm description] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100119004439/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/descript.htm |date=19. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/culture.htm culture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113223600/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/culture.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/qualite.htm qualité] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113200955/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/qualite.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/utilisat.htm secteurs d'utilisation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113233417/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/utilisat.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/marche.htm marché], [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/filiere.htm filière] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100115232113/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/filiere.htm |date=15. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/societes.htm sociétés] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100114131822/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/societes.htm |date=14. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/technologie.htm techniques] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100112220439/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/technologie.htm |date=12. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/prix.htm prix] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113225954/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/prix.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/ecopol.htm politiques économiques] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100114002026/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/ecopol.htm |date=14. 1. 2010 }} * {{cite web|language=fr|nom=eCacaos|title=En finir (enfin) avec l’approximation Forastero, Criollo et Trinidario ?|year=2014|url=http://ecacaos.com/en-finir-enfin-avec-lapproximation-forastero-criollo-et-trinidario/|site=ecacaos.com|access-date=2015-12-26}} * {{cite web|languagee=fr|author=Clay Gordon|title=Serious Chocolate: First Three, Now Ten Genetically Different Kinds of Cacao|mois=10|année=2008|url=http://sweets.seriouseats.com/2008/10/cacao-by-any-other-name-does-it-taste-just-as.html|site=seriouseats.com|access-date= 2015-12-27}} {{clear}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Kakao| ]] [[Kategorija:Stimulansi]] [[Kategorija:Mezoamerička kuhinja]] [[Kategorija:Nahuatlizam]] [[Kategorija:Začini]] [[Kategorija:Hrana] ef4kjsi1vq4jct5e3dc0ff0jvgk9dzn 3837941 3837940 2026-04-29T01:20:29Z ~2026-26019-42 180815 3837941 wikitext text/x-wiki [[Slika:2012-02-Theobroma cacao anagoria 04.JPG|thumb|260px|Otvorena [[mahuna]] kakaa koja prikazuje zrna u bijeloj [[Sluz|sluzavoj]] [[Parenhim|pulpi]].]] Termin '''kakao''' najčešće se koristi za kakao-prah, ali se može odnositi i na kakao-maslac. Obje komponente (prah i maslac) dobijaju se nakon mljevenja i presovanja jezgre zrna kakaovca, koja se fermentira i prži. Ustvari, "kakao-prah" samo je jedno od značenja riječi "kakao"; to je najčešće značenje za prosječnog govornika na Sjevernoj hemisferi. Ostala značenja nalaze se samo u specijaliziranom rječniku govornika koji rade u industriji kakaa.<ref name="Alkalization">{{cite journal | last1 = Miller | first1 = Kenneth B. | last2 = Jeffery Hurst | first2 = William | last3 = Payne | first3 = Mark J. | last4 = Stuart | first4 = David A. | last5 = Apgar | first5 = Joan | last6 = Sweigart | first6 = Daniel S. | last7 = Ou | first7 = Boxin | year = 2008 | title = Impact of Alkalization on the Antioxidant and Flavanol Content of Commercial Cocoa Powders | journal = Journal of Agricultural and Food Chemistry | volume = 56 | issue = 18| pages = 8527–8533 | doi = 10.1021/jf801670p | pmid=18710243 | bibcode = 2008JAFC..56.8527M }}</ref> Prva serija operacija koje se provode u zemljama proizvođačima kakaovca transformira njegov [[plod]] kakaa u fermentirana i sušena kakao zrna. Nakon što se prodaju nekolicini multinacionalnih kompanija u industriji čokolade, ova zrna se zatim peku, drobe i sortiraju kako bi se uklonili fragmenti ljuske i [[embrion]]a, ostavljajući samo [[kotiledon]]e. Ovi kotiledoni su jedini dio koji daje kakao-masu (ili kakao-pastu) nakon mljevenja. Ovaj poluproizvod zatim se presuje kako bi se mast, ili kakao-maslac, odvojila od suhe tvari, ili kakao kolača. Kakao-prah dobija se mljevenjem kakao-kolača, a koristi se za pravljenje energizirajućeg napitka, popularnog zimi, nazvanog "vruća čokolada", napravljenog još od [[mlijeko|mlijeka]] i [[šećer]]a. Približno 95% svjetske proizvodnje kakaa dolazi od malih poljoprivrednika koji žive na jednom do tri hektara plantaža kakaa. Više od pet miliona malih uzgajivača kakaa u [[tropi|tropskim]] regijama proizvelo je 5,2 miliona tona fermentiranih zrna kakaa u 2017, koja su prodali nekolicini multinacionalnih kompanija za proizvodnju [[čokolade]]. Nakon što stignu u zemlje potrošače, zrna se peku, drobe i presuju kako bi se od njih napravila čokolada i drugi čokoladni slatkiši.<ref>{{cite book | url=https://books.google.com/books?id=A1CkAgAAQBAJ | title=Science and Technology of Enrobed and Filled Chocolate, Confectionery and Bakery Products | publisher=Elsevier | author=Talbot, Geoff | year=2009 | pages=31 | isbn=9781845696436 |quote=Cocoa solids are calculated on a dry basis (after the deduction of moisture) and include cocoa mass, cocoa powder and cocoa butter. The total dry cocoa solids are the sum of the dry non-fat cocoa solids (NFCS) and cocoa butter..}}</ref> == Etimologija i leksikografija == Termin "'''kakao'''" je posuđen iz jezika Nahuatl [[Asteci|Asteka]], "cacahuatl", koji ima isto značenje.<ref>{{cite book| authors=Alain Rey, Marianne Tomi, Tristan Hordé, Chantal Tanet, Alain Rey | title=Dictionnaire historique de la langue française, Tomes I et II | publisher=Le Robert |year=2016 | isbn= }}</ref><ref name="HCDN">{{cite book |language=es |author=Birgitta Leander |title=Herencia cultural del mundo náhuatl |volume=a traves de la lengua |publisher=SepSetentas |year=1972 |pages=155 |isbn= }}</ref>, prema [[španski|španskom]] ''cacao'' (1535). Termin "kakao" može imati sljedeća značenja, ovisno o kontekstu: # stablo [[kakaovac|kakaovca]], npr. "[[Omleci]] su vratili neke [[Reznica|reznice]] kakaovca u svoju domovinu", "uzgoj kakaovca"; # plod stabla kakaovca, mahuna kakaovca, "ovisno o zemlji, berba kakaovca se ne odvija u isto vrijeme"; # zrno kakaovca, "Radim na [[fermentacija|fermentaciji]] kakaovca u državi Tabasco, [[Meksiko]]" ili "kakao je pakovan u jutene vreće od 60 kg"; # Prehrambeni proizvod napravljen od zrna kakaovca, ako je [[čokolada]] označena kao 70% kakaovca, to znači da sadrži 30% dodanog šećera, ovdje kakao = kakao-masa + kakao-maslac. Svi primjeri su preuzeti iz knjige Michela Barela, bivšeg direktora programa za kakao u Francuskom centru za poljoprivredna istraživanja za međunarodni razvoj (CIRAD). [[Datoteka:Cocoa farming in Ghana.jpg|thumb| Gomile [[mahuna]] nakupljene tokom žetve.]] [[Slika:Cocoa farmers during harvest.jpg|thumb| Otvaranje kapsula: otvaranje kapsula mačetom.]] [[slika:Cocoa farmer David Kebu Jnr holding fermenting cocoa beans. (10687048615).jpg|thumb| [[Fermentacija]] zrna kakaa.]] [[Slika:Costa Rica - Sarapiqui 05.jpg|280px|thumb| Zrna kakaovca u različitim fazama fermentacije. ([[Kostarika]])]] [[slika:Cultivateur de cacao 01.jpg|280px|thumb| Zrna kakaovca raširena na suncu da se osuše.]] [[Datoteka:Secadora_de_Cacao.jpg|280px|thumb| Sušenje [[plod]]ova u pokrivenoj sušari.]] [[Slika:Cocoa season in Cameroon.JPG|thumb| Pakovanje fermentiranog i sušenog zrna.]] [[slika:Cacao23.jpg|280px|thumb| Sektor kakaa.]] [[Datoteka:CacaoChonita13.JPG|280px|thumb|Plodovi nakon zanatskog prženja.]] [[datoteka:Atelier torréfaction chocolat Menier.jpg|280px|thumb| Radionica za prženje u tvornici čokolade Menier 1866.]] Tokom cijelog proizvodnog procesa, od mahuna kakaa u tropskim regijama do čokoladnih proizvoda napravljenih u tvornicama čokolade u velikim sjevernim gradovima, termin "kakao" može se koristiti, a slušalac će lahko moći izvući relevantno značenje (ili smisao) u kontekstu. U svakoj fazi – a ima ih više od četiri koje su gore navedene po vokabularu (stablo kakaoa, [[mahuna]], zrno, čokoladni proizvod) – koristi se sljedeći princip imenovanja: kada se pomoćni dio ukloni iz objekta X, dio koji se obično smatra "najkorisnijim ili najznačajnijim" i dalje se može metonimski označiti istim terminom X (čak i ako je prošao kroz hemijsku transformaciju). Karakteristično je za svakodnevni jezik da ima veliku fleksibilnost i da se isti termin može koristiti u različitim kontekstima za različita značenja. Tehnički i naučni vokabular pomažu u izbjegavanju ove dvosmislenosti, iako po cijenu određene glomaznosti. == Historija == {{Glavni|Historija uzgoja kakaovca}} {{glavni|Historija čokolade u Španiji}} Kakao, čije ime potiče od riječi "cacahuatl" na jeziku Nahuatl»<ref>Dictionnaire français Larousse, « [http://www.larousse.fr/dictionnaires/francais/cacao/11933 Cacao].</ref><ref>Philippe Marcou, [http://www.persee.fr/web/revues/home/prescript/article/jsa_0037-9174_1920_num_12_1_2882 Cacao, cacahuet ou cacaouète] », ''Journal de la Société des Américanistes'', tome 12, 1920 p. 65|doi|10.3406/jsa.1920.2882}}.</ref> (vjerovatno je izveden iz [[Maje|majanskog]] "''kakaw'''" i hipotetski proto-mješovitog zokeanskog ''kakawa'')<ref>Lyle Campbell et Terrence Kaufman, « [http://www2.hawaii.edu/~lylecamp/LC%20Lx%20look%20at%20Olmecs%20JSTOR.pdf A Linguistic Look at the Olmecs] », ''American Antiquity'', vol. 41, n°1, janvier 1976, Society for American Archaeology|page=83-84}}</ref>. Tradicionalno su ga koristile i uzgajale mezoameričke populacije, posebno [[Olmeci]] i [[Maje]], a kasnije i [[Asteci]]. U 14. stoljeću, populacije koje su Asteci pokorili bile su prisiljene uzgajati stabla kakaovca za osvajače iz visoravni Meksika-Tenochtitlana. [[Pripitomljavanje]] i upotreba kakaovca čini se da su se dogodili u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], oko 3000. prije nove ere. Tragovi teobromina i [[DNK]] iz različitih [[sorta (botanika)|sorti]] kakaovca otkriveni su u keramici iz kulture Valdivia na pacifičkoj obali današnjeg [[Ekvador]]a.<ref>{{cite journal|author=Florence Rosier|title=Le cacao était déjà utilisé en Amérique il y a 5300 ans|journal=Le Monde|pages=7|date=9. 3. 2024|url=https://www.lemonde.fr/planete/article/2024/03/07/le-mystere-de-la-diffusion-du-cacao-a-travers-l-amerique-du-sud-il-y-a-plus-de-5-000-ans-enfin-leve_6220699_3244.html}}</ref><ref>{{cite web |title=Domestication du cacao à l’époque précolombienne : l’histoire revisitée par l’archéogénomique |url=https://www.cirad.fr/espace-presse/communiques-de-presse/2024/domestication-du-cacao-a-l-epoque-precolombienne |site=cirad.fr |date=7. 3. 2024}}</ref>. Drevni tragovi kakaa pronađeni su i u keramici Mokaya iz Paso de la Amada, na pacifičkoj obali [[Chiapas]]a, i u predolmečkoj keramici iz El Manatíja, na obali [[Meksički zaliv|Meksičkog zaliva]], datiranoj na početak 2. milenija prije nove ere (između 1900. i 1750. prije nove ere).<ref>Terry G. Powis, W. Jeffrey Hurst, María del Carmen Rodríguez, Ponciano Ortíz C, Michael Blake, David Cheetham, Michael D. Coe et John G. Hodgson, « [http://antiquity.ac.uk/projgall/powis/index.html Oldest chocolate in the New World] », ''Antiquity'', vol. 81, n°314, décembre 2007.</ref>. Širom Mezoamerike tokom predkolumbovske civilizacije, zrna kakaovca su često korištena kao [[valuta]].<ref>[http://www.mythinglinks.org/ip~cacao.html « THE LORE & HISTORY OF CHOCOLATE in Latin Americq|access-date =2009-07-10}}</ref> Mogla su se i trampiti, plaćati [[porez]]e i kupovati [[rob]]ove, počevši još od 1000. prije nove ere. Naprimjer, Zontli je jednak 400 zrna, dok je 8000 zrna jednako Xiquipilliju. U meksičkim hijeroglifima, korpa koja sadrži 8000 zrna simbolizira broj 8000.<ref>{{cite web|1=year 2013|url=http://www.chocolat.ch/chocolate.php?page=1|title=History|access-date=27. 4. 2026|archive-date=21. 2. 2007|archive-url=https://archive.today/20070221194212/http://www.chocolat.ch/chocolate.php?page=1|url-status=dead}}</ref>Kasnije, 1576, bilo je potrebno 1200 zrna da bi se dobio jedan [[meksički pezos]].<ref>{{cite book|language=en |author=Annie Perrier-Robert |publisher=Translate-A-Book, Oxford |title=Book of Chocolate |editor=Hachette Illustrated |year=2005 |chapter=14|pages=128 |isbn=978-1-84430-142-3}}</ref>. [[Asteci]] su koristili sistem u kojem je [[ćurka]] koštala stotinu zrna kakapa, a svježi [[avokado]] tri zrna. <ref>http://www.newyorker.com/reporting/2007/10/29/071029fa_fact_buford|access-date=2009-06-09}}</ref>. Kakao je bio rezervisan za [[plemstvo]] i konzumiran u piću zvanom [[čokolada]], razrijeđen u vodi, kojoj su dodavani čili papričica i anato (da bi se dobila crvena boja), a ta smjesa je snažno tucana da bi se na površini formirala gusta pjena. Među Majama se prvenstveno koristio u vjerskim obredima.<ref>{{cite book|language =en|author1=Louis E. Grivetti|author2=Howard-Yana Shapiro| year=2009|title=Chocolate: history, culture, and heritage|publisher=John Wiley and Sons|pages=29-31|isbn=|url=https://books.google.fr/books?id=P4kD4Rf5C6wC&pg=PA9&dq=Chocolate%3A+history%2C+culture%2C+and+heritage+%2B+%22mexica+princess%22}}</ref><ref name="Harwich Vallenilla 2008">Nikita Harwich Vallenilla, Histoire du chocolat|edituon=2|place= Paris, Desjoncquères, 2008 [[ISBN|9782843211058}}.</ref> [[Asteci]], koji ga nisu konzumirali u ritualnom kontekstu, proširili su zrno u druge regije Meksika kako su širili svoju teritoriju.<ref name="Harwich Vallenilla 2008"/> Španci su se prvi put susreli s kakaom (Theobroma – Θεοβρώμα – ''teobroma'', što na [[grčki|grčkom]] znači "hrana bogova") na [[Karibi]]ma 1495, ali su tek nakon osvajanja [[Meksiko|Meksika]] počeli usmjeravati svoju pažnju na zrno. Mlako, gorko piće koje su otkrili nije bilo univerzalno cijenjeno od strane osvajača. Njegovo usvajanje bilo je izuzetno uspješno među kolonijalnom elitom jer su transformirali recept za piće kako bi odgovarao njihovom okusu, dodavanjem šećera ([[šećerna trska]] se brzo aklimatizirala u priobalnim regijama gdje je vruća, vlažna klima omogućavala njen uzgoj u velikim razmjerima). Također su zamijenili [[čili papričice]] začinima koje su poznavali od srednjeg vijeka (prvenstveno [[cimet]]om, uvezenim iz Azije) i počeli su piti toplu čokoladu. Nakon kolonizacije Meksika, kakao je izvezen u matičnu zemlju (kao dio trougaone trgovine) u Evropi i miješan s mlijekom; njegov uspjeh bio je trenutan na španskom dvoru. U Francuskoj, [[Luj XIV]] je nije volio, što je doprinijelo odlaganju njenog usvajanja. U Evropi se čokolada u početku proširila prvenstveno među evropskom elitom, i kao piće i kao slatkiš.<ref name="sucre">Huetz de Lemps, Alain, « Boissons coloniales et essor du sucre », in Flandrin, Montanari (dir.), ''op.cit.'', [[p.|629-641}}.</ref>Međutim, u Meksiku se njegova konzumacija brzo proširila među cijelim stanovništvom. U španskoj koloniji, društvena elita je konzumirala ovo raskošno, toplo i slatko piće, dok je velika većina stanovništva nastavila da ga pije prema predhispanskim običajima. Upotreba zrna kakaovca kao valute, posebno među domorodačkim stanovništvom na [[pijaca]]ma, nije odmah nestala. Ipak, kakao koji se koristio u Meksiku tokom kolonijalnog doba uglavnom je dolazio iz uvoza iz [[Venecuela|Venecuele]], [[Kolumbija|Kolumbije]] i [[Gvatemala|Gvatemale]].<ref>Gonzalez Tascón, Fernández Pérez, « Del chocólatl de los Aztecas a la Compañía Guipuzcoana de Caracas, in Fernández Pérez, Fernando, González Tascón, Ignacio, La agricultura viajera: cultivos y manufacturas de plantas industriales y alimentarias en España y en la América virreinal, Barcelone, Lunwerg Editores, 1991, [[p.|125-135}}.</ref>. Piće je brzo izazvalo sumnju Crkve. Budnost crkvenih vlasti bila je tim veća jer je čokolada bila poznata kao afrodizijak.<ref>Méndez, Maria Agueda, “Una relación conflictiva : la Inquisición novohispana y el chocolate”, in Caravelle : Cahiers du monde hispanique et luso-brésilien|year=1998|number=71|pages=9-21}}</ref>. == Od ploda kakaovca do kakao-praha == [[Plod]] ([[mahuna]] kakaovca sadrži nekoliko desetina sjemenki ili zrna kakaovca) bogat je [[lipid]]ima (50% suhe tvari), [[proteini]]ma, [[fenol]]nim spojevima (flavan-3-oli i flavanoli) i teobrominom, što ga čini bazom sa značajnim nutritivnim potencijalom koji je omogućio razvoj ogromnog izbora čokoladnih proizvoda. Više od pet miliona uzgajivača kakaovca na globalnom jugu proizvodi 5,2 miliona tona zrna (u 2017.).<ref>{{cite web|name = FAOSTAT|year=2017 | title = Cultures, fèves de cacao, | access-date = 2019-04-11 | url = http://www.fao.org/faostat/fr/#data/QC }}.</ref>), opskrbljuju čokoladnu industriju u sjevernim zemljama, proizvodeći čokoladne proizvode u vrijednosti od 47 milijardi eura u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]];<ref>{{cite web | name = Statista | title = Production en valeur de produits chocolatés par pays dans l'UE 2015 | access-date = 2019-04-11 | url = https://fr.statista.com/statistiques/703015/produits-chocolates-production-en-valeur-par-pays-ue/ }}.</ref> U 2015, [[Evropa]] je bila najveće svjetsko tržište čokoladnih proizvoda, sa 49% udjela u prodaji čokoladnih slastica, dok je Sjeverna Amerika držala 21%.%<ref>{{cite web | name = CBI Ministry of Foreign Affairs | title = What is the demand for cocoa in Europe? | access-date= 2019-04-11 | url = https://www.cbi.eu/market-information/cocoa/trade-statistics/ }}.</ref> [[slika:Cocoa husk.jpg|thumb|260px|Ljuske zrna kakaovca: moraju se pažljivo ukloniti jer bi kakao-prahu dale neugodan okus.]] [[slika:Cocoa liquor.jpg|thumb|260px|Transformacija zrna u kakao-masu]] [[slika:Cocoa press cake.jpg|thumb|260px|Kakao-kolač nakon presovanja kakao putera]] [[slika:Cocoa butter p1410148.JPG| thumb|260px|Kakao-maslac]] [[slika:Cocoa-powder-1883108.jpg| thumb|260px|Kakao-prah]] U zemljama koje proizvode kakao, uzgajivači provode prve faze prerade [[plod]]a (ili mahune): berbu, lomljenje mahuna, fermentaciju zrna, sušenje i sortiranje.<ref name=":0">{{cite web|language=fr|author=Futura|title=La transformation du cacao et ses étapes : écabossage, fermentation et concassage|périodique=Futura|date=10/10/2016|lire en ligne=http://www.futura-sciences.com/planete/dossiers/botanique-chocolat-histoire-saveurs-degustation-753/page/4/|access-date=2017-07-18|pages=}}</ref>[[fermentacija|fermentacija]]Fermentirana zrna se zatim prodaju nekolicini multinacionalnih kompanija u industriji čokolade, koje ih prže, drobe i presuju kako bi izdvojile kakao-maslac i kakao-prah te proizvele razne prehrambene proizvode: kakao-prah, čokoladu, čokoladne slastice itd.<ref name=lima>{{cite journal | authors = Lídia J. R. Lima, M. Helena Almeida, M. J. Rob Nout & Marcel H. Zwietering | title = Theobroma cacao L, "The Food of the Gods": Quality Determinants of Commercial Cocoa Beans, with Particular Reference to the Impact of Fermentation | journal = Critical Reviews in Food Science and Nutrition | volume = 51 | year = 2011 | pages = 731-761 }}</ref><ref name=costentin>{{cite book | author1=Jean Costentin | author2=Pierre Delaveau | title=Café, thé, chocolat. Les bienfaits pour le cerveau et pour le corps | publisher=Odile Jacob | year=2010 | pages=272 | isbn= }}</ref><ref name=barel>{{cite book | author=Michel Barel | title=Du cacao au chocolat: L'épopée d'une gourmandise |editor=Éditions QUAE GIE |year=2016, New Edition | isbn= }}</ref><ref name=beckett>{{cite book | authors=Steve T. Beckett, Mark S. Fowler, Gregory R. Ziegler (editors) | title=Beckett's Industrial Chocolate Manufacture and Use | publisher=Wiley-Blackwell; 5 edition | year=2017 | pages=800 | isbn= }}</ref>. Operacije prerade u lancu snabdijevanja koji vodi od stabla kakaovca do čokoladnih slastica mogu se sažeti u sljedeće korake: # Berba mahuna kakaovca (plodova stabla kakaovca): plod, čvrsto pričvršćen za stablo, odvaja se makazama za rezidbu ili mačetom za one koji se nalaze niže, a nožem za rezidbu za ostale; # Otvaranje mahuna sastoji se od lomljenja mahuna kako bi se izvadile sjemenke (ili zrna kakaovca). Svaka mahuna sadrži 30 do 50 sjemenki okruženih bjelkastom, sluzavom pulpom. Ova zrna kakaovca sastoje se od dva [[kotiledon]]a i malog embrija, a sve je zatvoreno u čvrstoj ovojnici ili ljusci. Kotiledoni djeluju kao rezerva hranjivih tvari za razvoj klijanaca, prvenstveno u obliku kakao-maslaca. [[Fermentacija]] vlažnih zrna, ključni korak u razvoju aroma kakaovca, uključuje stavljanje zrna u hrpe ili sanduke i miješanje svaki dan ili svaki drugi dan tokom tri do osam dana, ovisno o sorti. Pulpa je glavni supstrat za fermentaciju, jer osigurava šećere potrebne za rast [[bakterija]]. Fermentacija se sastoji od dvije faze: početnoj anaerobnoj fazi u kojoj dominiraju [[kvasci]], slijedi aerobna faza u kojoj dominiraju bakterije [[sirćetna kiselina|sirćetne kiseline]], tokom koje temperatura raste na 50°C. Kvasci transformiraju [[šećer]]e u [[etanol]], koji bakterije zatim oksidiraju u sirćetnu kiselinu. Može se dogoditi i fermentacija [[mliječna kiselina|mliječne kiseline]], ali to je nepoželjno jer kakau daje pokvaren ili čak aroma štale. Zrna se zatim suše na suncu na cementiranim površinama ili policama jednu do tri sedmice; sadržaj vlage, u početku 55–60%, smanjuje se na približno 7%, a dio sirćetne kiseline koja se stvara tokom fermentacije se eliminira. Ako se tokom fermentacije i sušenja naprave greške, kasnije se ne mogu ispraviti; # "Ocjenjivanje": najfinija zrna kakaa stavljaju se u jutene vreće od 60 kg. Milioni malih poljoprivrednika prodaju svoja fermentirana i sušena zrna (pod nazivom "trgovački kakao") industriji čokolade, koja je visoko koncentrirana u rukama nekoliko multinacionalnih korporacija; # "Prženje" na 100-140°C tokom 40 minuta razvija specifične okuse i arome. Nadalje, smanjuje sadržaj vlage sa 7% na 2,5%, podstiče odvajanje ljuske od zrna i dodatno eliminira [[sirćetna kiselina| sirćetnu kiselinu]] koja se stvara tokom fermentacije. Tokom prženja, Maillardove reakcije proizvode približno 500 isparljivih spojeva koji čokoladi daju aromu, od šećera i [[aminokiselina]]; #"Drobljenje" prženih zrna daje komadiće ljuske, klice (koje se uklanjaju puhalima i sitima) i komadiće kotiledona (zrna kakaa). Zrna se "vruće melju" kako bi se dobila "kakao-masa" ili "kakao-pasta". Ovo je poluproizvod gorkog okusa koji se počinje prodavati pod nazivom "100% kakao nezaslađena čokolada", sa sljedećim navedenim sastavom: 100% kakao-pasta; Presovanje kakao-paste odvaja masni dio, kakao-maslac, od suhe, smeđe tvari, koja formira kolače koji se nazivaju kakao kolači. Ovo odvajanje se odvija u [[hidraulika|hidrauličnim]] presama, donekle sličnim presama za maslinovo ulje, ali uz toplotu kako bi se maslac održao tečnim, i pod visokim pritiskom (do 600 bara) u visokoučinkovitoj industrijskoj opremi. Ovisno o korištenim tehnikama, 30 do 40% [[masti]] može se izdvojiti iz kakao-paste, koja je prvobitno sadržavala oko 50%. Kakao-maslac prvenstveno se koristi u proizvodnji čokolade. Proces prosijavanja: kakao kolači se drobe, a zatim melju u mlinovima s iglama, kako bi se dobio kakaov prah. To je osnova svih čokoladnih aroma: čokoladnih kolačića, čokoladnog sladoleda, čokoladnih mliječnih proizvoda, čokoladnih slatkiša… == Oblici pripreme kakaoa == {{glavni|Čokolada}} Kakao se u Evropi koristi u raznim oblicima: * Vruća čokolada (ili kakao u Belgiji i Švicarskoj): napitak napravljen od kakao-praha i mlijeka (ili vode), kojem se obično dodaje zaslađivač; * Tamne čokoladne pločice, pistole ili slatkiši: (kakao-prah, kakao-maslac, često šećeri), kojima se u industrijskoj proizvodnji dodaje fosfatidilholin (sojin lecitin), uglavnom se proizvode u Švicarskoj i Francuskoj; * Mliječna čokolada ili slatkiši: (kakao-prah, kakao-maslac, mlijeko, šećeri), kojima se u industrijskoj proizvodnji dodaje fosfatidilholin (sojin [[lecitin]]) ili, u novije vrijeme, lecitin uljane repice; * Bijela čokolada ili slatkiši: (vrlo malo kakaa, kakao-maslac, puno šećera i mlijeka); * Ganache: mješavina čokolade i vrhnja koja se koristi u pecivima; * Praline čokolada: mješavina lješnjaka i/ili [[badem]]a, šećera i mljevene čokolade, koja se koristi za punjenje čokoladnih slatkiša; * [[Liker]] od kakaa: termin se odnosi na tvrdu kakao-pastu, ali se koristi i za [[alkohol]] na bazi kakaa, koji se može napraviti s [[rum]]om, drugim alkoholnim pićem od [[šećerna trska|šećerne trske]] ili [[votka|votkom]]; * Čokoladna pločica: grickalica, koja se najčešće sastoji od keksa prelivenog čokoladom, u obliku pločice; * Kakao supa: suptilna mješavina prstohvata mljevenog kakaa, obično u zdjeli, a zatim se dodaje [[mineralna voda]]. Ovo piće je bilo vrlo popularno u Engleskoj sredinom 19. stoljeća jer se govorilo da ima [[afrodizijak|afrodizijačko]] djelovanje. Također je bilo uobičajeno da ga neki ljudi u [[Magreb]]u miješaju s [[cvijet|cvjetovima]] [[kanabis]]a, kako bi napravili sve vrste peciva. == Uzgoj i sorte kakao zrna == {{glavni|Kakaovac|Stablo kakaovaca}} [[Slika:Cacao pods - Project Gutenberg eText 16035.jpg|thumb|260px|left|upright=0.7| Mahune kakaovca.]] U 2014, tri glavne regije za proizvodnju bile su [[Gvinejski zaljev]], [[Latinska Amerika]] i [[Južna Azija]].<ref>{{cite web|authors=Kokou Edoh Adabe, E. Lionelle, Ngo-Samnick|title=Production et transformation du cacao|publisher=Ingénieurs sans frontières (Cameroun)|ISF Cameroun et Centre technique de coopération agricole et rurale|collection=PRO-AGRO|place=Wageningen, Pays-Bas|year=2014|pages=44|isbn=978-92-9081-553-2|https://publications.cta.int/media/publications/downloads/1801_PDF.pdf?}}</ref>. Kakao se također uzgaja na [[Madagaskar]]u, od 1881.<ref name="BCM1896">{{cite journal| langue=fr | author= Émile Prudhomme | title= Questions agricoles |chapter= De la culture du cacao aux environs de Tamatave | journal= Bulletin du Comité de Madagascar | number= 8 | pages= 13-16 date= 1896 |https://issuu.com/aaleme/docs/bulcomimad081896/13 | access-date 9 mai 2021-05-09}}</ref>. Postoji nekoliko vrsta stabala kakaovca, čija zrna odabiru proizvođači čokolade zbog njihovih različitih okusnih kvaliteta, ovisno o sorti i mjestu proizvodnje. Dugo vremena, rasprostranjenost je bila ograničena na dvije sorte, Forastero i Criollo (kakao), prema Cheesmanovoj morfogeografskoj analizi iz 1944.{{sfn|Cheesman|1944}}. Dodana je i treća sorta, Trinitario, prirodni hibrid prve dvije, kao i neke posebno cijenjene vrste, poput Nacional (kakao) i Cupuaçu. Autohtono stanovništvo, nakon što je milenijima uočavalo razlike među mnogim stablima kakaa, favoriziralo je svoje omiljene primjerke. Prema ovoj mapi, glavne sorte kakaa sada se uzgajaju u sljedećim područjima: [[Datoteka:Main cacao species - World distribution map - blank.svg| thumb|500px|centre|Područja uzgoja i proizvodnje kakaoa<br>'''Legenda''' :<br> – [[Kreoli]] (zelena)<br> – [[Trinidad i Tobago|Trinitari]] (šatirano [[Centralna Amerika|centralnoameričko]])<br> – Ostali]] Krajem 19. stoljeća, potrošači su iz dijetetskih razloga počeli tražiti proizvode s nižim udjelom šećera. Pojavile su se čokoladne pločice s manje šećera, a samim tim i s visokim udjelom kakaa. Ali na tako visokim razinama, obična zrna kakaa više nisu bila pogodna. Za proizvodnju fine tamne čokolade bila su potrebna visokokvalitetna zrna plemenite sorte, s dobro definiranim porijeklom, i čisti kakao-maslac. === "Criollo" === [[slika:Cabosse de cacao à São Tomé (12).jpg|thumb|upright=0.7| Kakao iz Sao Tomea.]] {{glavni|Criollo (kakao)}} * Porijeklo: [[Amerika|Sjeverna Južna Amerika]], u regiji jezera Maracaibo u sjeverozapadnoj [[Venecuela|Venezueli]], blizu granice s [[Kolumbija|Kolumbijom]]. * Ovo je prva sorta koju su kultivirali, vjerovatno [[Olmeci]], prije nekih 2.500 ili 3.000 godina. Uzgoj kakaa prenijeli su svojim susjedima, [[Maje|Majama]]. 1522, kada su [[španski konkvistadori]] stigli u [[Meksiko]], otkrili su ovaj kakao s bijelim zrnima. * Plodovi sa šiljastom, bradavičastom mahunom, zelenom ili crvenom, i punomasnom, bijelom jezgrom. * Najnježniji, također daje najfinije i najaromatičnije , slatke i blago gorke. * 1-5% svjetske proizvodnje<ref name=":1"/>. * Uzgaja se prvenstveno u Centralnoj Americi ([[Venecuela]], [[Ekvador]]), u [[Šri Lanka|Šri Lanki]] i [[Indonezija|Indoneziji]]<ref name=":2"/>. Morfogeografska i [[genom]]ska studija iz 2008, koristeći [[mikrosatelit]]sku karakterizaciju [[DNK]] stabla kakaovca, predložila je novu klasifikaciju, uključujući Criollo. {{sfn|Gordon|2008}}. ===''Forastero'' === [[slika:Theobroma cacao - Köhler–s Medizinal-Pflanzen-137.jpg|thumb|upright=0.7|''Theobroma cacao'']] {{glavni|Forastero}} * Porijeklo: [[Amazonija|Amazonski bazen]]. * Kasnije, kada su Španci prodrli u srce Amazonije, otkrili su drugu sortu, s glatkim, žutim [[mahuna]]ma i ravnim, ljubičastim [[sjemenka]]ma. Prvu [[sorta (botanika)|sortu]] (na koju su naišli prilikom iskrcavanja u Meksiku) nazvali su "lokalnom" ili "kreolskom", "criollo" na španskom, kako bi je razlikovali od druge, iz Amazonije, strane sorte za njihovu kulturu, ili "forastero". * Plodovi s "glatkim, žutim mahunama i ravnim, ljubičasto-ljubičastim zrnima." * Najrasprostranjenija i najotpornija sorta, njena zrna imaju gorak okus i kisele note.<ref name=":1"/> *Oko 80% svjetske proizvodnje<ref name=":1">{{cite web|title=The three grand cocoa varieties|url=https://www.barry-callebaut.com/about-us/media/press-kit/history-chocolate/theobroma-cacao-food-gods|site=barry-callebaut.com|access-date=2017-07-21|archive-date=1. 7. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170701201900/https://www.barry-callebaut.com/about-us/media/press-kit/history-chocolate/theobroma-cacao-food-gods|url-status=dead}}.</ref>. * Uglavnom se uzgaja u Africi (75% svjetske proizvodnje forastera dolazi iz [[Centralna Afrika|Centralne Afrike]])<ref name=":2">{{cite web|title=Cocoa/Cocoa beans|url=http://www.tis-gdv.de/tis_e/ware/genuss/kakao/kakao.htm|site=tis-gdv.de|access-date=2017-07-21}}.</ref>), [[Brazil]]a i [[Ekvador]]a<ref name=":1"/>. === ''Nacional'' === {{glavni|Nacional (kakao)}} Dalje na zapad, u velikim šumama [[Andi|Anda]], ljudi su odabrali sortu izvedenu iz Forastera. Mahune su žute, a sjemenke ljubičaste, nešto mesnatije od onih kod Forastera. Međutim, njihova aroma je drugačija, nježnija.<ref>{{cite web|url=http://www.icco.org/questions/varieties.htm|title=What are the varieties of cocoa?|date=21, july, 1998|site=International Cocoa Organization|access-datec=2010-12-26|archiveurl=https://web.archive.org/web/20060218083848/http://www.icco.org/questions/varieties.htm|access-date=2006-02-18}}</ref>Karakteriziraju ga note cvijeća, [[jasmin]]a i cvijeta [[narandža|narandže]]. Ovo je poznata aroma "arriba", koja se nalazi u današnjem Ekvadoru. Ekvadorci, ponosni na ovu sortu kakaa, nazivaju je "nacional" ili "arriba nacional".{{sfn|Ramsey, 2017|p=73}}. ==== Nove podjele sorte ''forastero'' (2008) ==== [[geomorfologija|Morfogeografska]] i [[genom]]ska studija iz 2008, koja je predložila novu klasifikaciju, dijeli forasterose na osam varijanti (ili preciznije, na skupove sa uporedivim [[genski klaster|genskim klasterima]])<ref>{{cite journal | authors = Juan C. Motamayor, Philippe Lachenaud, Jay Wallace da Silva e Mota, Rey Loor, David N. Kuhn, J. Steven Brown,Raymond J. Schnell | title =Geographic and Genetic Population Differentiation of the Amazonian Chocolate Tree (Theobroma cacao L) | journal = PLoS ONE | volume =3 | number =10 | year = 2008 | pages = | url texte =https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0003311 }}</ref>{{sfn|eCacaos|2014}}: {{refbegin|2}} * Amelonado * Contamana (kakao) * Curaray (kakao) * Guiana (kakao) * Iquitos (kakao) * Marañon (kakao) * Nanay (kakao) * Purús. {{refend|2}} [[slika:Cacao Genetic Clusters.png|thumb|upright=1.7|Sorte identifikovane putem morfogeografske i [[genom]]ske analize.]] [[slika:Cacao au Jardin des Plantes et de la Nature de Porto.jpg| thumb|260px|Kakao u [[Vrt biljaka i prirode|Vrtu biljaka i prirode]] u Portu, [[Benin]].]] Ova klasifikacija sastoji se od podjele tipa Forastero na osam [[genetika|genetički]] različitih tipova, uključujući Amelonado, koji je već prethodno identifikovan. Nacional ostaje odvojen,{{sfn|Gordon|2008}}, a studija ostaje otvorena za daljnje podjele. === ''Trinitario'' === {{glavni|Trinitario}} [[Slika:Trinitario Cacao.jpg| thumb|270px| Trinitario]] *Uključuje 10–20% svjetske proizvodnje. * To je hibrid nastao spontanim križanjem sorti Criollo i Forastero. Pojavio se u 18. stoljeću na otoku [[Trinidad]], nakon što je tropski ciklon/uragan gotovo potpuno uništio usjeve Criollo 1727.<ref name=":1"/>. * Kombinuje otpornost kakaovca Forastero sa delikatnim, iako manje intenzivnim, aromama kakaovca Criollo. * Uzgaja se prvenstveno u Meksiku, [[Karibi]]ma, Kolumbiji, Venecueli i dijelovima jugoistočne Azije. Dugo vremena, porijeklo stabala kakaovca ostalo je misterija, jer su izgledala toliko različito čak i unutar iste vrste. Tek su [[genetičko testiranje|genetička istraživanja]] riješila problem i omogućila klasifikaciju različitih sorti. Trinitario je isključen iz morfogeografske i genomske studije iz 2008. (Gordon, 2008) jer ostaje korak u razumijevanju genetičkog [[nasljeđivanje|naslijeđa]] stabala kakaovca (Motomayor et al, 2008). === Ostale sorte === [[Datoteka:Deux cacaos.jpg| thumb|260px| Dvije mahune kakaa u [[Benin]]u.]] Suočene s rizikom globalne nestašice, nove [[klon]]irane [[hibridizacija|hibridne sorte]] se brzo šire, poput Colección Castro Naranjal 51 (CCN-51), koju je 1965. stvorio ekvadorski agronom Homero Castro. Ova sorta je otpornija na epidemije koje pogađaju tradicionalne sorte i produktivnija je. U početku marginalizirana zbog svoje kiselosti i gorčine, CCN-51 je u međuvremenu postigla određeni uspjeh, 1990.<ref>{{cite book|authors=Eduardo Crespo del Campo, Fernando Crespo Andía|title=Cultivo y beneficio del cacao CCN51|publisher=Editorial el Conejo|year=1997|pages total=136|isbn=}}</ref>, Međutim, stručnjaci su 2010-ih procijenili da se [[genetička raznolikost]] i specifični okusi [[ekvador]]skog kakaa gube zbog njihovih većih prinosa. {{sfn|Ramsey, 2017|p=72}}. == Ekonomija kakaoa == U 2017, globalno izvozno tržište kakaa iznosilo je 9,274 milijarde američkih dolara.<ref>{{cite web | name = FAO STAT | title = Cultures et produits animaux | access-date = 2019-08-11 | url = http://www.fao.org/faostat/fr/#data/TP }}.</ref>. Nakon što su dostigle vrhunac 1977, cijene kakaa su pale, a zatim su se srušile tokom 1990-ih. To je bilo zbog ponavljajuće globalne proizvodnje koja je premašivala potrošnju i akumulacije viškova iz prethodnih godina.<ref>[http://unctad.org/infocomm/francais/cacao/prix.htm Unctad]</ref>. U periodu 2013-2014, cijena se kretala između 2580 dolara po toni (oktobar 2013.) i 3100 dolara po toni (juni 2014.)<ref>[[citte web|http://www.icco.org/about-us/international-cocoa-agreements/cat_view/30-related-documents/45-statistics-other-statistics.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160520152951/http://www.icco.org/about-us/international-cocoa-agreements/cat_view/30-related-documents/45-statistics-other-statistics.html |date=20. 5. 2016 }} The Cocoa Market Situation, 2014, ICCO|access-date=2016-05-16}}</ref>. Od globalnog tržišta čokolade vrijednog 100 milijardi dolara, samo šest milijardi dolara ide poljoprivrednicima. Poljoprivrednici odgovorni za berbu kakaa često žive u ekstremnom siromaštvu. [[Gana]] i [[Obala Slonovače]] su 2019. odlučile obustaviti proizvodnju kakaa kako bi postigle manje nepovoljnu raspodjelu bogatstva od proizvođača za Afrikance.<ref>{{cite journal|language=fr|title=Menace sur le chocolat après la suspension des ventes de cacao du Ghana et de la Côte d’Ivoire|journal=Le Monde|date=2019-06-13|url.https://www.lemonde.fr/afrique/article/2019/06/13/menace-sur-le-chocolat-apres-la-suspension-des-ventes-de-cacao-du-ghana-et-de-la-cote-d-ivoire_5475673_3212.html|access-date =2019-06-14|pages=}}</ref>. === Proizvodnja === [[Datoteka:Cultivateurs de cacao.jpg|thumb|Sušenje kakao zrna.]] Proizvodnja kakao zrna u 2017, prema FAOstatu, iznosila je 5,2 miliona tona, uz stalan porast od 2003. nakon stagnacije između 3 i 2,2 miliona tona od 1995. do 2002. Uglavnom ga proizvode mali poljoprivrednici (95%), koji predstavljaju 6,5 miliona proizvođača.<ref>{{cite journal|langue=en|title=Chocolate Farmers Could Benefit from Newly Sequenced Cacao Genome|journal=Science Daily|year=2010 |url texte=http://www.sciencedaily.com/releases/2010/09/100915113512.htm}}</ref>): U Africi, ovi plantažeri predstavljaju najveći dio proizvodnje (90% plantaža je manje od 10 hektara, ali se lateritna tla brzo iscrpljuju obrađivanjem). U Aziji postoje uz velike plantaže, koje dominiraju u [[Brazil]]u. Zemlje u razvoju (poput [[Brazil]]a i [[Malezija|Malezije]]) ili tradicionalni veliki proizvođači ([[Obala Slonovače]], [[Gana]]) postepeno napuštaju ovu kulturu, koja se smatra nedovoljno profitabilnom u poređenju s uzgojem [[kaučukovac|kaučukovca]], koji ga obično istiskuje.<ref>{{cite journal| author=Christelle Guibert| title=Mangez du chocolat, il va coûter le prix du caviar|journal =Ouest-France| date=2010|number=20147| pages=43| access-date=2010-11-27}}</ref>. Dakle, [[paraziti]] i [[bolesti]] uzrokuju gubitke, prema procjeni iz 1999, od približno 30% svjetske proizvodnje.<ref>{{cite web|url=http://www.eufic.org/article/fr/page/FTARCHIVE/artid/avenir-prometteur-cacao/|title=Un avenir prometteur pour le cacao|date=1999|publisher=Conseil européen de l'information sur l'alimentation (EUFIC)|pristupljreno=[[date-|6=16|7=septembre|8=2010|access-date=27. 4. 2026|archive-date=25. 8. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100825201940/http://www.eufic.org/article/fr/page/FTARCHIVE/artid/avenir-prometteur-cacao/|url-status=dead}}|access-date = 2023-10-28}}.</ref> Virus otečenih izdanaka kakapa (CSSV) izgleda je nestao 1950-ih, ali se ponovo pojavio 2003. u Obali Slonovače. Prema podacima [[Svjetska banka| Svjetske banke]], više od polovine uzgajivača kakaa u Obali Slonovače živi ispod granice siromaštva, zarađujući manje od 1,20 dolara dnevno. U [[prosjek]]u, proizvođači kakaa primaju 5% prihoda, osim u okviru sporazuma o poštenoj trgovini koje su certificirale nevladine organizacije kao što su Fair Trade, Rainforest Alliance ili UTZ. [[Ujedinjene nacije]] su zabrinute zbog ove nejednake raspodjele. Nizak nivo prihoda proizvođača je glavni izazov s kojim se suočava ekonomija kakaa. (..) Cijene moraju biti dovoljno isplative za proizvođače, a proizvodnja efikasnija, kako bi im se garantovao pristojan prihod.<ref>[http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=35078&Cr=unctad&Cr1 Konferencija Ujedinjenih nacija o kakau 2010.]</ref> [[citat|Prema Cocoa Barometru iz 2015, većina velikih proizvođača čokolade, sa izuzetkom Mondelēza i Nestléa, obavezala se da će koristiti 100% održivi ili certificirani kakao do 2020. Najveći od njih su Mars, Hershey, Lindt & Sprüngli i Ferrero..}}<ref>[[en}} [[pdf}}[http://www.cocoabarometer.org/Home.html Cocoa Barometer 2015] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160526161712/http://www.cocoabarometer.org/Home.html |date=26. 5. 2016 }} cocoabarometer.org, access-date decembra 2016.</ref>. Inicijative poput CocoaAction, koju je 2014. pokrenula Svjetska fondacija za kakao, imaju za cilj obuku novih uzgajivača kakapa, promociju pristupa gnojivima, upotrebu produktivnijih sorti i borbu protiv dječjeg rada u uzgoju kakaa.<ref>{{Cite web |url=http://worldcocoafoundation.org/about-wcf/cocoaaction/ |title=CocoaAction |access-date=27. 4. 2026 |archive-date=28. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150928204646/http://worldcocoafoundation.org/about-wcf/cocoaaction/ |url-status=dead }}</ref>Međutim, prema istraživanju sektora kakoa u Obali Slonovače koje je 2019. sprovelo Univerzitet u Čikagu, skoro 800.000 djece i dalje radi u industriji kakaa. <ref name="nawa">{{cite web|url=https://www.lemonde.fr/afrique/article/2021/05/12/en-cote-d-ivoire-la-difficile-lutte-contre-le-travail-des-enfants-dans-le-cacao_6079965_3212.html|title=En Côte d’Ivoire, la difficile lutte contre le travail des enfants dans le cacao|date=2021|publisher=AFP et Le Monde}}.</ref>, a neke od njihovih praksi čak podsjećaju na [[dječje ropstvo]].<ref name="nawa"/>. Druge nedavne akcije su se dogodile u Obali Slonovače, poput Operacije Nawa 2 u maju 2021. Njen cilj je pronaći djecu koja se iskorištavaju u proizvodnji kakaa i upisati ih u školu. [[Klimatske promjene]] počinju uticati na proizvodnju kakaa u zapadnoj Africi, posebno zbog neredovnih [[padavina]].<ref name=monde>[[site journal |languagee=fr |title=La chute du cours du cacao a un lien direct avec la pauvreté qui sévit en Afrique de l’Ouest|journal=Le Monde |date=2019-11-01 |https://www.lemonde.fr/afrique/article/2019/11/01/la-chute-du-cours-du-cacao-a-un-lien-direct-avec-la-pauvrete-qui-sevit-en-afrique-de-l-ouest_6017689_3212.html |access-date=2019-11-02}}</ref>. == Proizvođači == Glavni proizvođači kakao zrna u 2017. bili su: * u Africi: [[Obala Slonovače]] 39% (rast), [[Gana]] 17% (dvostruka tonaža od 2002.), [[Nigerija]] 6,3% (opada), [[Kamerun]] 5% (snažan rast od 2002.). * u Jugoistočnoj Aziji: [[Indonezija]] 13% * u Latinskoj Americi: [[Brazil]] 4,5%, [[Ekvador]] 3,9%, [[Peru]] 2,3% Između 2013. i 2017, proizvodnja kakao zrna u Obali Slonovače porasla je za 40%, što je zemlju postavilo daleko ispred sa 39% globalne proizvodnje. U 2017, 89% globalne proizvodnje (5,2 miliona tona) dolazilo je iz sedam najvećih zemalja proizvođača. Četiri glavna afrička proizvođača (Obala Slonovače, Gana, Nigerija i Kamerun) činili su 68% globalne proizvodnje. [[Latinska Amerika]], područje porijekla kakaa, bila je sljedeća. [[Azija]] bilježi pad proizvodnje. Uz ove glavne zemlje proizvođače, postoje i zemlje porijekla biljke ([[Venecuela]], [[Trinidad i Tobago]], [[Ekvador]] i [[Tanzanija]]) čija je proizvodnja mala, ali poznata po kvalitetu i delikatnim aromama. Visoko cijenjeni od strane poznavalaca, ovi proizvodi su doživjeli preporod od sredine 1990-ih. Nadalje, neke zemlje su se specijalizirale za organski kakao, kao što je [[Dominikanska Republika]], koja proizvodi 60% svjetskog organskog kakaa, Meksika i Bolivije. [[Brazil]] je značajno opao zbog rastućih troškova rada i razornih posljedica bolesti vještičje metle, čije je iskorjenjivanje radno intenzivno. Prema FAOSTAT-u, glavne zemlje proizvođači u 2013. i 2017.<ref>[[citr web web|title=FAOSTAT|url=http://faostat3.fao.org/browse/Q/QC/F|site=faostat3.fao.org|consulté le=2016-11-27}}.</ref><ref name=fao>{{cite web |title=FAOSTAT|url=http://www.fao.org/faostat/fr/#data/QC|site=fao.org|access-date=2019-04-19}}.</ref> zrna kakaivca, kao šio su: {| | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=6 | Glavne zemlje proizvođači kakao zrna (tržišni kakao)<br>prema FAOSTAT-u<ref name=fao/> |- ! !Država !Proizvodnja (tona)<br>2013. !% Svjetske<br> 2013 !Proizvodnja<br> 2017 ! % Svjetske<br>2017 |- |1 |{{flag|Obala Slonovače}} |1.449.000 |31,6% |2.034.000 |39% |- |2 |{{flag|Gana}} |835.500 |18,2% |883.652 | 17% |- |3 |{{flag|Indonezija}} |777.500 |17% |659.776 |13% |- |4 | {{flag|Nigerija}} |367.000 |8% |328.263 |6,3% |- |5 | {{flag|Kamerun}} |275.000 |6% |295.028 |5% |- |6 |{{flag|Brazil}} |295.028 |5,6% |235.809 |4,5% |- |7 | {{flag|Ekvador}} |128.400 |2,8% |205.955 |3,9% |- |8 | {{flag|Meksiko}} |82.000 |1,8% |27.287 |0,5% |- |9 | {{flag|Peru}} |71.200 |1,5% |121.825 |2,3% |- |10 | {{flag|Dominikanska Republika}} |68.000 |1,5% |86.599 |1,6% |- ! colspan="2" |{{flag|UN}} Ukupno Svijet !4.586.000 !100% ! 5.201.108 ! 100% |} | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=3 | Zrna kakoa |--- |- !Država !Proizvodnja<ref>[https://lechocolatierivoirien.com/blogs/musee-du-cacao/top-10-des-pays-producteurs-de-cacao ''10 zemalja proizvođača kakoa''], 2. oktobar 2024.</ref><br> 2024.<br><small>hiljade t</small> |- |1 |{{flag|Obala Slonovače}} | align="right" | 1.800 |- |2 | {{flag|Gana}} | align="right" | 501 |- | 3 | {{flag|Ekvador}} | align="right" | 430 |- | 4 | {{flag|Nigerija}} | align="right" | 315 |- | 5 | {{flag|Kamerun}} | align="right" | 300 |- | 6 | {{flag|Brazil}} | align="right" | 220 |- | 7 | {{flag|Indonezija}} | align="right" | 160 |- | 8 |{{flag|Peru}} | align="right" | 150 |- | 9 |{{flag|Dominikanska Republika}} | | align="right" | 70 |- | 10 |{{flag|Papua Nova Gvineja}} | | align="right" | 45 |- ! colspan="2" | {{flag|UN}} Ukupno Svijet ! | align="right" | 4.449 |} |} {| | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=6 | Glavne zemlje proizvođači kakao zrna (tržišni kakao)<br>prema FAOSTAT-u<ref name=fao/> |--- ! !Država !Proizvodnja (tona)<br> 2013. !% Svjetske<br> 2013. !Proizvodnja<br> 2017. ! % Svjetske<br>2017. |- |1 |{{flag|Obala Slonovače}} |1.449.000 |31,6% |2.034.000 |39% |- |2 |{{flag|Gana}} |835.500 |18,2% |883.652 | 17% |- |3 |{{flag|Indonezija}} |777.500 |17% |659.776 |13% |- |4 |{{flag|Nigerija}} |367.000 |8% |328.263 |6,3% |- |5 |{{flag|Kamerun}} |275.000 |6% |295.028 |5% |- |6 |{{flag|Brazil}} |295.028 |5,6% |235.809 |4,5% |- |7 |{{flag|Ekvador}} |128.400 |2,8% |205.955 |3,9% |- |8 |{{flag|Meksiko}} |82.000 |1,8% |27.287 |0,5% |- |9 |{{flag|Peru}} |71.200 |1,5% |121.825 |2,3% |- |10 |{{flag|Dominikanska Republika}} |68.000 |1,5% |86.599 |1,6% |- !colspan="2" |Ukupno {{flag|UN}} Svijet !4.586.000 t !100% ! 5.201.108 ! 100% |} | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=3 | Zrna kakaa |--- |- ! !Država !Proizvodnja (tona)<ref>Čokoladioničar iz Obale Slonovače, [https://lechocolatierivoirien.com/blogs/musee-du-cacao/top-10-des-pays-producteurs-de-cacao ''10 zemalja proizvođača kakoa''], 2. oktobar 2024.</ref><br> 2024<br><small>hiljade t</small> |- |1 |{{flag|Obala Slonovače}} | align="right" | 1.800 |- |2 |{{flag|Gana}} | align="right" | 501 |- | 3 |{{flag|Ekvador}} | align="right" | 430 |- | 4 |{{flag|Nigerija}} |align="right" | 315 |- | 5 |{{flag|Kamerun}} | align="right" | 300 |- | 6 |{{flag|Brazil}} | align="right" | 220 |- | 7 | {{flag|Indonezija}} | align="right" | 160 |- | 8 | {{flag|Peru}} | align="right" | 150 |- | 9 | {{flag|Dominikanska Republika}} | align="right" | 70 |- | 10 | {{flag|Papua Nova Gvineja}} | align="right" | 45 |- ! colspan="2" |{{flag|UN}} Svijet ! align="right" | 4.449 |} |} Suočene s vrlo nestabilnim tržištem i kako bi zaštitile svoje interese, glavne zemlje proizvođačice i pridružene industrije udružile su se u međuvladinu organizaciju za saradnju i lobiranje: COPAL (Savez zemalja proizvođača kakapoa). Ovu organizaciju su u januaru 1962. osnovale vlade pet glavnih zemalja proizvođača kakaa, koje su se tim povodom sastale u [[Abidžan]]u, [[Obala Slonovače]]. Osnivači su bili [[Gana]], [[Nigerija]], [[Brazil]], [[Obala Slonovače]] i [[Kamerun]], a kasnije im se pridružilo još pet zemalja: [[Dominikanska Republika]], [[Gabon]], [[Malezija]], [[Sao Tome i Principe]] i [[Togo]]. Ove zemlje proizvode približno 75% svjetske proizvodnje kakaa.<ref>{{cite web|lang=en|url=http://www.copal-cpa.org/|title=Présentation de la COPAL : Cocoa Producing Countries Alliance|access-date=2014-09-07}}.</ref>. COPAL se upravlja "Abidžanskom poveljom". Njegovo sjedište je u [[Lagos]]u, [[Nigerija]]. <gallery widths="330" heights="220" mode="packed" natpis="Razvoj globalne proizvodnje kakaa između 1961. i 2023." ([[FAO]])"> Cocoa-beans-production-by-region.png| Širom svijeta, ovisno o regiji Cocoa-bean-production-Asia.png| U Aziji i [[Okeanija|Okeaniji]] Cocoa-bean-production-America.png|[[Amerika]] Cocoa-bean-production-Africa.png|[[Afrika]] Cocoa-bean-production-map-2023.png| Situacija u 2023. </gallery> === Izvoz, uvoz i prerada === Prema [[FAOSTAT]]-u, glavne zemlje izvoznice kakao zrna su <ref name=fao2>{{cite web | name = FAOSTAT | title = Cultures et produits animaux | access-date = 2019-09-11 | url = http://www.fao.org/faostat/fr/#data/TP }}.</ref>. {| class="wikitable alternance center" ! colspan=2| Zemlje izvoznice kakao zrna<br>u 1000 američkih dolara, prema FAOSTAT<ref name=fao/> |--- !Država !Izvoz (tona)<br> 2017 |- | {flag|Obala Slonovače}} || align="right" |3,505.214 |- | {flag|Gana}} || align="right" |1,642.052 |- | {flag|Nigerija}} || align="right" | 598.189 |- | {flag|Ekvador}} || align="right" | 589.750 |- | {{flag|UN|}} Svijet || align="right" |9,274.435 |} U 2017, izvoz zrna kakaoa iznosio je 3,89 miliona tona od proizvedenih 5,20 miliona tona (FAOstat<ref name=fao2/>). U periodu 2008/09, izvoz kakao zrna iznosio je 2,3 miliona tona (od proizvedenih 3,5 miliona tona). <ref name="ICCOreport2009">[http://www.icco.org/pdf/An_report/AnnualReport20082009.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101122112139/http://www.icco.org/pdf/An_report/AnnualReport20082009.pdf |date=22. 11. 2010 }} ICCO Report 2009 - production [[p.|15}} et [[p.|35}}</ref>). Na ovaj način se udio izvoza u globalnoj proizvodnji povećao sa 65% na 75%. Glavni izvoznici kakoa su isti kao i proizvođači, s izuzetkom Brazila i Malezije, koji značajan dio prerađuju lokalno. Zahvaljujući lokalnim pogonima, [[Nizozemska]], [[Njemačka]] i [[Belgija]] su glavni dobavljači. {| class="wikitable alternance center" ! colspan=2| Zemlje uvoznice kakao zrna<br>u 1.000 američkih dolara, prema FAOSTAT-u<ref name=fao/> |- !Izvoz (tona) !Zemlja<br> 2017 |- | {{flag|Nizozemska}} || align="right" |2,478.584 |- | {flag|Sjedinjene Američke Države}} || align="right" |1,218.220 |- | {flag|Njemačka}} || align="right" |11,82.357 |- | {flag|Belgija}} || align="right" |806.660 |- | {flag|Malezija}} || align="right" |694.204 |- | {flag|Indonezija}} || align="right" |467.073 |- | {flag|Francuska}}|| align="right" |396.785 |- | {{flag|UN}} Svijet || align="right" |9,274.435 |} Glavni uvoznici kakao zrna su industrijalizirane zemlje Sjevera, koje čine više od 80% potrošnje proizvoda od kakao zrna.<ref name="import">[http://econegociosagricolas.com/ena/files/Assessment_of_the_Movements_of_Global_Supply_and_Demand_2006.pdf Consommation de chocolat et cacao par pays ([[p.|14-18}}) ]</ref>. Transakcije (najčešće u obliku fermentiranih i sušenih zrna) prvenstveno se odvijaju iz južnih zemalja u sjeverne zemlje ([[Evropa]], [[SAD|Sjedinjene Američke Države]] i [[Japan]], gdje se odvija većina prerade). Postoje dva tržišta za kupovinu kakaa: Londonska berza i Njujorška berza. Sektor kakapa globalno nadgleda ICCO (Međunarodna organizacija za kakao), a relevantni dokument je "Međunarodni sporazum o kakau iz 2001.". Ovaj sporazum se redovno obnavlja.<ref>{{Cite web |url=http://www.cgeci.org/cgeci/index.php?option=com_content&view=article&id=542:cacao-le-7e-accord-a-ete-singe-a-geneve&catid=54 |title=7. international sur le cacao (2010) |access-date=27. 4. 2026 |archive-date=27. 4. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140427024944/http://www.cgeci.org/cgeci/index.php?option=com_content&view=article&id=542:cacao-le-7e-accord-a-ete-singe-a-geneve&catid=54 |url-status=dead }}</ref>; la dernière fois en juin 2010</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.icco.org/pdf/agree10french.pdf |title=ICCO accord 2010 - exportation &#91;&#91;p.{{!}}32}} |access-date=27. 4. 2026 |archive-date=6. 1. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120106163338/http://www.icco.org/pdf/agree10french.pdf |url-status=dead }}</ref>. Nizozemska (26,7%), Sjedinjene Američke Države (13,1%), Njemačka (12,7%), Belgija (8,6%), Malezija (7%), Indonezija (5%) i Francuska (3,2%) su najveći uvoznici kakao zrna. Prerađivači kakaa su velike kompanije koje kupuju zrna, prže ih, ljušte i prerađuju ih u proizvodnju kakao-mase. Do 2013. ovim sektorom industrije dominirale su četiri multinacionalne kompanije koje su prerađivale 45% proizvedenih zrna. Od tada su se prerađivači još više konsolidovali: belgijsko-švicarska kompanija Barry Callebaut preuzela je Petra Foods, gurajući je na vrh tržišta prerađivača kakaa. Sjevernoamerička kompanija Cargill finalizirala je akviziciju ADM-ove divizije za kakao 2015. Zajedno, Cargill i Barry Callebaut prerađuju gotovo 60% proizvedenih zrna kakaa. Kao što Michel Barel primjećuje.<ref name=barel/> Pojava ovih industrijskih giganata ilustruje ogromnu neravnotežu moći između miliona malih proizvođača, koji posjeduju samo nekoliko hektara, i multinacionalnih kompanija koje kupuju hiljade tona kakoa. Godine 1988, [[Nestlé]] je preuzeo Rowntree Mackintosh i postao najveći svjetski proizvođač čokolade i čokoladnih slatkiša.<ref>[http://recherche.prodimarques.com/leader-chocolat-groupe-production-cacao.html Prodimarques - Nestlé]</ref> Tokom sezone 2022–2023, sektor je proizveo otprilike 116.000 tona manje nego što su kupci očekivali, što je povećalo cijenu kakaa.<ref>{{cite web|url=https://www.rfi.fr/fr/podcasts/chronique-des-mati%C3%A8res-premi%C3%A8res/20230905-hausse-continue-des-prix-du-cacao-depuis-plusieurs-mois|title= Continuous rise in cocoa prices for several months now|date=6. September 2023|publisher=Radio France Internationale|author=Marie-Pierre Olphand}}</ref> == Svojstva kakaoa == Ova svojstva su povezana sa sastavom kakaa, posebno njegovim masnim sastojcima komponenta, kakao-maslac. Neka od ovih svojstava izgledaju korisna za zdravlje, dok druga nisu. == Sastojci == {{glavni|Sastav kakao-praha}} {{glavni|Zdravstveni efekti čokolade}} Nutritivna vrijednost na 100 g (3,5 oz) Nutritivna vrijednost na 100 g (3,5 oz) {| class = "wikitable " |- | style="text-align:center;"| '''[[Nutrijent|Sastojak]]''' | style="text-align:center;"|Grama/100 g (3,5 oz) |- | [[Energija]]||954 kJ (228 kcal) |- |[[Voda]] ||3,00 g |- |[[Kofein]]||230 mg |- | [[Teobromin]]||2060 mg |- | [[Masti]]|| 13,70 |- | [[Ugljikohidrati]]|| 57,90, od kojih vlakna cca. 33 g |- | [[Proteini]] ||19,60 128 mg |- |[Minerali]] i [[vitamini]] (%DV†)|| |- | [[Kalcij]]|| 10 |- |[[Željezo]] ||77% – 13,86 mg |- | [[Magnezij]]|| 119% – 499 mg |- | [[Mangan]] || 167% – 3,837 mg |- |[[ Fosfor]] || 59% – 734 mg |- | [[ Kalij]] || 51% – 1524 mg |- | [[Kalcij]]|| 10 |- |[[Željezo]] ||77% – 13,86 mg |- | [[Magnezij]]|| 119% – 499 mg |- | [[Mangan]] || 167% – 3,837 mg |- |[[Natrij]] || 1% – 21 mg |- | [[Cink]] || 62% – 6,81 mg |- | [[Vitamin C]], <br>ukupna askorbinska kiselina|| 0 |- |[[Tiamin]] || 0,078 |- | [[Riboflavin]] || 0,241 |- |[[Niacin]] || 2,18 |- |[[Pantotenska kiselina]] || 0,254 |- |[[vitamin B|Vitamin B₆]] || 0,118 |- | [[Folat]], ukupno || 32 µg |- | [[Folna kiselina]] || 0 µg |- | [[ Folat ]], [[hrana]] || 32 µg |- | [[Folat]], DFE || 32 µg |- | [[ Holin]], ukupno || 12 |- | [[ Vitamin B-12]] || 0 |- | [[ Vitamin B-12]], dodati|| 0 µg |- | [[Vitamin A]], RAE || 0 µg |- | [[Retinol]] || 0 µg |- | [[Karoten]], beta|| 0 |- | [[Karoten]], alfa || 0 |- | [[Kriptoksantin ]], beta|| 0 |- |[[Vitamin A]], IU ||0 IU |- | [[Likopen]] || 0 µg |- |[[Lutein]] + [[zeaksantin]] || 38 µg |- | [[ Vitamin E]] (alfa-[[tokoferol]]) || 0,1 |- | [[ Vitamin E]], dodani ||0 |- | [[Vitamin D]] (D2 + D3), IU || 0 |- | [[Vitamin K]] (filokinon) ||2 |- |} ;Izvor:USDA Database <ref>[https://fdc.nal.usda.gov/food-details/169593/nutrients</ref> === Pozitivni aspekti === * Kakao-maslac sadrži vitamin E, koji ima [[antioksidans|antioksidativna]] djelovanja. * Zrna prirodno sadrže značajne količine [[polifenol]]a, antioksidacijskih molekula, koje se suprotstavljaju oksidirajućim supstancama koje su štetne za ćelije, uključujući [[slobodni radikali| slobodne radikale]]: zagađivače, zračenje (sunce), [[alkohol]], [[duhan]]ski dim itd. Među antioksidansima su [[ferulna kiselina]], koja kakau daje slatku aromu, i [[flavonoid]]i ([[katehin]] i [[epikatehin]]), dva snažna [[antioksidans]]a poznata po tome što pomažu u borbi protiv [[starenje| starenja]] [[koža|kože]], uzrokovanog vanjskim agresorima. * Kakao-maslac također može nahraniti kožu ([[usne]]) i stimulirati sintezu [[kolagen]]a, vraćajući elastičnost i tonus koži; * [[Metilksantin]]i su zakođer prisutni u kakau. Pripadaju istoj porodici [[alkaloid]]a kao i oni koji se nalaze u [[kahva|kahvi]] i [[čaj]]u: [[kofein]], [[teofilin]] i [[teobromin]]. Teobromin je prisutan u koncentraciji od 1,5 do 3% u zrnu kakoa.<ref name="merck">{{cite book|title=The Merck index, 13 edition|year=2001|publisher=Merck|isbn=0-911910-13-1}}</ref>. U malim količinama ima prepoznatljiv lipolitski učinak, a u manjoj mjeri antitusičko, vazodilatacijsko, diuretičko, bronhodilatacijsko i stimulativno djelovanje. Ovaj posljednji učinak mogao bi se pripisati i maloj količini kofeina, koju kakao također sadrži. [[Anandamid]] je supstanca koja djeluje na iste receptore kao i [[kanabis]]. Prisutan je u vrlo malim količinama. Diskutabilno je da li može proizvesti [[uforija|euforijske]] i [[sedativ]]ne učinke za koje je odgovoran pri većim [[koncentracija]]ma. Redovna konzumacija kakoa može [[hipotenzija|sniziti]] [[krvni pritisak]] i kardiovaskularnu [[smrtnost]] kod starijih osoba. |jour<ref>Buijsse B, Feskens EJ, Kok FJ, Kromhout D, [http://archinte.ama-assn.org/cgi/content/full/166/4/411 ''Cocoa intake, blood pressure, and cardiovascular mortality: the Zutphen Elderly Study''], Arch Intern Med, 2006;166:411–417</ref> i kod pacijenata koji su imali [[infarkt miokarda]]<ref>{{cite journal|authors= Janszky I, Mukamal KJ, Ljung R et Als|year=2009|title=''Chocolate consumption and mortality following a first acute myocardial infarction: the Stockholm Heart Epidemiology Program''| [http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1365-2796.2009.02088.x/abstract|journal= J Intern Med|number=266|pages=48–257</ref>. Međutim, ovi podaci se zasnivaju isključivo na opservacijskim, a ne intervencijskim studijama. Studija koju je proveo Univerzitet Sjeverne Karoline iz novembra 2020. sugerira da specifični poli[[fenol]]i (flavan-3-oli i [[proantocijanidin]]i) koji se nalaze u [[grožđe|grožđu]] muskadin (''Vitis rotundifolia''), zelenom čaju, kakau i tamnoj čokoladi mogu uticati na sposobnost virusa SARS-CoV-2 da se veže za ljudske ćelije, čime se smanjuje stopa [[infekcija]] i prenosa virusa koji uzrokuje [[COVID-19]].<ref>{{cite journal |autor1=Yue Zhu |author2=De-Yu Xie |title=Docking Characterization and in vitro Inhibitory Activity of Flavan-3-ols and Dimeric Proanthocyanidins Against the Main Protease Activity of SARS-Cov-2 |journal=Frontiers – Frontiers in Plant Science |date=2020 |https://www.frontiersin.org/articles/10.3389/fpls.2020.601316/full |doi=10.3389/fpls.2020.601316 |access-date=2021-01-04}}</ref>. === Negativni aspekti === Kod nekih [[životinja]], poput [[pas]]a, kakao je snažan [[toksin]]; 200 grama može biti dovoljno da ubije malog psa.<ref>{{cite web|title=Pourquoi ne pas donner de chocolat au chien|url=http://www.animalerieenligne.fr/blog/pourquoi-ne-pas-donner-de-chocolat-au-chien|site=animalerieenligne.fr|date=2016|access-date=2016-05-28}}</ref> Simptomi trovanja čokoladom kod pasa uključuju: iritabilni želudac, [[povraćanje]], abnormalno slinjenje, [[umor]] i gubitak [[svijest]]i. Kod pasa i mnogih drugih životinja, može uzrokovati trovanje [[teobromin]]om.<ref>{{cite web| title= Chocolate poisoning in dogs| url=https://www.wanimo.com/veterinaire/urgences-du-chien/intoxication-par-le-chocolat-chez-le-chien.html | site=WanimoVéto |access-date=2024-08-18}}</ref> Za neke [[botanika|botanićčare]], postoji daleko od potpunog konsenzusa o prehrambenim ili medicinskim prednostima kakoa: * Čisti kakao je vrlo gorak i zbog toga se dodaju šećer i masti da bi se zasladio. Ovo može biti štetno za kardiovaskularni sistem i doprinijeti [[gojaznost]]i jer čokolada ima visok sadržaj [[kalorija]] (500 kcal na 100 g), dok druga pića s visokim sadržajem zaštitnih polifenola sadrže vrlo malo (naprimjer, zeleni čaj); * [[Bioraspoloživost]] flavonoida je varijabilna i ovisi o djelovanju crijevne flore; kakao-maslac je prilično neprobavljiv zbog visokog sadržaja [[stearinska kiselina|stearinske]] i [[masne kiseline|masnih kiselina]]. == Uticaj na okolinu == === Evropska uredba o zabrani proizvoda povezanih s deforestacijom === [[glavni|Uvezena deforestacija}} Evropska uredba o zabrani proizvoda povezanih s deforestacijom usvojena je od strane Evropskog parlamenta u srijedu, 19. aprila 2023. * kakao u [[zrna kakaovca|zrnima kakaovca]] i komadići zrna, sirovi ili prženi; * [[kakao-pasta]]; * [[kakao-maslac|maslac]], [[kakao-mast|mast]] i [[kakao-ulje]]; * kakao-prah; * [[čokolada]] i drugi prehrambeni proizvodi koji sadrže kakao. == Olovo i trovanje olovom == Uočeno je da kakao i čokoladni proizvodi gotovo uvijek sadrže relativno visoke nivoe [[olovo|olova]], nivoe koji se ne mogu objasniti sadržajem olova u zrnima (koji je prirodno nizak). Proučavan je [[izotop]]ski sastav olova u zrnima i u čokoladi ili gotovim čokoladnim proizvodima. Otkriva nekoliko izvora kontaminacije industrijskog i ekološkog porijekla, čije precizno porijeklo još nije bilo identifikovano početkom 2000-ih.<ref>COPAL (2004), cité par Rankin & al (voir bibliographie du présent article) Cocoa Producers' Alliance Homepage. Lagos, Nigeria:Cocoa Producers' Alliance. consulté le 26 janvier 2005 http://www. copal-cpa.org/index.html</ref><ref>COPAL (2004). '''[[lang|en|title=Proposed Methodology to Determine Source and Level of Lead Contamination in Cocoa}}'''. Lagos, Nigeria: Cocoa Producers' Alliance. consulté à l'URL http://www.copal-cpa{{Mrtav link}}. org/lead.html January 26, 2005 by Rankin et al. (see bibliography of this article)</ref>. [[Izotop]]ski sastav olova u kakau iz Nigerije ukazuje na to da bi olovni benzin mogao biti odgovoran za barem dio kontaminacije proizvoda od kakaa, pri čemu se kontaminacija javlja nakon berbe i povećava tokom procesa proizvodnje, tokom transporta zrna i/ili proizvodnje kakaa i čokoladnih proizvoda od njega. Poznato je da rezani [[plod]]ovi kakaovca i njegova zrna imaju tendenciju da apsorbuju olovo iz okoline; otpad ljuski ploda čak je eksperimentalno uspješno korišten za dekontaminaciju otpadnih voda ili tla kontaminiranog olovom.<ref>Meunier N, Haberman M, Blais J.F & Tuagi R.D (2003), ''Récupération du plomb extrait de sol contaminé par adsorption sur des colonnes d’écailles de cacao Recovery of Lead Extracted from Contaminated Soil Using Adsorption Columns Filled with Cocoa Shells''. Water quality research journal of Canada, 703</ref>, uključujući i kisele rastvore koji se na taj način mogu regenerirati <ref>Meunier, N, Haberman, M, Blais, J. F, & Tyagi, R. D. (2003). ''Utilisation et regénération des écailles de cacao pour la récupération du plomb dans les solutions acides''. Journal of Environmental Engineering and Science, 2(1), 9-16 ([http://www.nrcresearchpress.com/doi/pdf/10.1139/s03-003 résumé]).</ref>Međutim, olovni [[benzin]] se i dalje koristio u mnogim zemljama proizvođačima kakao zrna (uključujući i Afriku) 2014. U bogatim zemljama gdje je [[olovni benzin]] zabranjen već nekoliko decenija, broj i težina slučajeva [[trovanje olovom|trovanja olovom]] su se smanjili, ali ne na zadovoljavajući nivo, a [[čokolada]] je postala hrana najbogatija olovom. Na kraju, djeca (osjetljiva na [[trovanje olovom]]), odrasli osjetljivi na olovo, te osobe sa [[sindrom iritabilnih crijeva|iritabilnim ili tromim crijevima]], one sa krhkim ili odsutnim [[žučna kesa|žučnom kesom]] i one koje imaju prekomjernu težinu trebaju biti oprezne s kakaom ili čokoladom.<ref>[[Web link |language=fr|title= COCOA CHOCOLATE |url=https://www.phytomania.com/plantes -medicinales/cacao-chocolat/ |site=Phytomania |access-date=2024-08-18}}</ref>. === Toksični industrijski proizvodi === Neki industrijski proizvodi na bazi kakaa sadrže [[teški metali|teške metale]] poput [[kadmij]]a ([[kancerogen]]a) i [[arsen]]a. ==Također pogledajte== * [[Kakaovac]] * [[Čokolada]] * [[Začini]] * [[Historija uzgoja kakaa]] * [[Fabrika čokolade]] * [[Zrno kakaoa]] == Reference == {{Refspisak}} ==Dopunski izvori == * Kokou Edoh Adabe et E. Lionelle Ngo-Samnick, [https://cgspace.cgiar.org/bitstream/handle/10568/76733/1801_PDF.pdf?sequence=1&isAllowed=y ''Production et transformation du cacao''], collection PRO-AGRO, [[Ingénieurs sans frontières|ISF]]-Cameroun et [[Centre technique de coopération agricole et rurale|CTA]], Wageningen, Pays-Bas, 2014, 44 p. téléchargeable. * {{Article|langue=en|prénom=EE|nom1=Cheesman|titre=Notes on the nomenclature, classification and possible relationships of cocoa populations|année=1944|périodique=Tropical Agriculture|volume=21|pages=144-159}} {{plume}} *{{Work | author1=Michel Barel | title=From Cocoa to Chocolate | subtitle=The Epic of a Delicacy | publisher=Éditions QUAE GIE | year=2016, new edition | ISBN= }} * Jumelle, Henri. ''The Cocoa Tree: Its Cultivation and Exploitation in All Producing Countries'' 1900 [http://www.manioc.org/patrimon/FRA11113 read online] * {{article|language=en|author1=Lee, C. K.|name1=Lee| author2=Low, K. S.|name2=Low|year=1985| title=Determination of Cadmium, Lead, Copper and Arsenic in Raw Cocoa, Semifinished and Finished Chocolate Products| read online=http://psasir.upm.edu.my/2305/1/Determination_of_Cadmium,_Lead,_Copper_and_Arsenic_in.pdf| journal=Pertanika| volume=8| issue=2| pages=243-248| publisher=[[Universiti Putra Malaysia]]}} * {{Article|language=en|first name1=Juan C.|last name1=Motomayor|first name2=Philippe|last name2=Lachenaud|first name3=Jay|last name3=Wallace da Silva e Mote|first name4=Rey|last name4=Loor|first name5=David N.|last name5=Kuhn|first name6=J. Steven|last name 6=Brown|first name 7=Raymond J.|last name 7=Schell|title=Geographic and Genetic Population Differentiation of the Amazonian Chocolate Tree (Theobroma cacao L)|doi=10.1371/journal.pone.0003311 |month=10|year=2008|periodical=PLoS ONE|volume=3|issue=11|read online=http://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0003311|periodical link=PLOS ONE|id=Motomayor2008}} {{pen}} * Rankin CW, Nriagu JO, Aggarwal JK, Arowolo TA, Adebayo K, Flegal AR. (2005) ''http://www.doctorjackson.org/pdf/lead_poisoning.pdf Lead contamination in cocoa and cocoa products: isotopic evidence of global contamination]''. 'Environmental Health Perspectives' Oct; 113(10):1344-8. * {{Book|language=fr|original language=en|first name1=Dom|last name1=Ramsey|original title=Chocolate|title=Passion for Chocolate|subtitle=From Bean to Bar|translator=Martine and Dominique Lizambard|publisher=[[Dorling Kindersley]]|year=2017|total pages=224|isbn=978-2-8104-2119-0|id=Ramsey, 2017|label=Ramsey, 2017|pen=yes}} * {{Book|author1=Samy Manga|title=Chocolaté|subtitle=The Bitter Taste of Cocoa Cultivation|publisher=écosociété|year=2023|total pages=136|isbn=9782897198664}} ===Radioemisija === *https://www.franceinter.fr/emissions/sur-les-epaules-de-darwin/sur-les-epaules-de-darwin-14-decembre-2019 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220408182328/https://www.franceinter.fr/emissions/sur-les-epaules-de-darwin/sur-les-epaules-de-darwin-14-decembre-2019 |date=8. 4. 2022 }} === Vanjski linkovi=== {{Commonscat|Cacao}} * [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/plan.htm Informations de marché sur le site de la Conférence des Nations Unies pour le commerce et le développement] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113032636/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/plan.htm |date=13. 1. 2010 }} : [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/descript.htm description] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100119004439/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/descript.htm |date=19. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/culture.htm culture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113223600/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/culture.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/qualite.htm qualité] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113200955/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/qualite.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/utilisat.htm secteurs d'utilisation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113233417/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/utilisat.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/marche.htm marché], [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/filiere.htm filière] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100115232113/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/filiere.htm |date=15. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/societes.htm sociétés] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100114131822/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/societes.htm |date=14. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/technologie.htm techniques] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100112220439/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/technologie.htm |date=12. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/prix.htm prix] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113225954/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/prix.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/ecopol.htm politiques économiques] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100114002026/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/ecopol.htm |date=14. 1. 2010 }} * {{cite web|language=fr|nom=eCacaos|title=En finir (enfin) avec l’approximation Forastero, Criollo et Trinidario ?|year=2014|url=http://ecacaos.com/en-finir-enfin-avec-lapproximation-forastero-criollo-et-trinidario/|site=ecacaos.com|access-date=2015-12-26}} * {{cite web|languagee=fr|author=Clay Gordon|title=Serious Chocolate: First Three, Now Ten Genetically Different Kinds of Cacao|mois=10|année=2008|url=http://sweets.seriouseats.com/2008/10/cacao-by-any-other-name-does-it-taste-just-as.html|site=seriouseats.com|access-date= 2015-12-27}} {{clear}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Kakao| ]] [[Kategorija:Stimulansi]] [[Kategorija:Mezoamerička kuhinja]] [[Kategorija:Nahuatlizam]] [[Kategorija:Začini]] [[Kategorija:Hrana] lk175ntq7t0bhnr0trtrrm0lc39my9p 3837975 3837941 2026-04-29T10:00:00Z ~2026-26019-42 180815 /* Proizvodnja */ 3837975 wikitext text/x-wiki [[Slika:2012-02-Theobroma cacao anagoria 04.JPG|thumb|260px|Otvorena [[mahuna]] kakaa koja prikazuje zrna u bijeloj [[Sluz|sluzavoj]] [[Parenhim|pulpi]].]] Termin '''kakao''' najčešće se koristi za kakao-prah, ali se može odnositi i na kakao-maslac. Obje komponente (prah i maslac) dobijaju se nakon mljevenja i presovanja jezgre zrna kakaovca, koja se fermentira i prži. Ustvari, "kakao-prah" samo je jedno od značenja riječi "kakao"; to je najčešće značenje za prosječnog govornika na Sjevernoj hemisferi. Ostala značenja nalaze se samo u specijaliziranom rječniku govornika koji rade u industriji kakaa.<ref name="Alkalization">{{cite journal | last1 = Miller | first1 = Kenneth B. | last2 = Jeffery Hurst | first2 = William | last3 = Payne | first3 = Mark J. | last4 = Stuart | first4 = David A. | last5 = Apgar | first5 = Joan | last6 = Sweigart | first6 = Daniel S. | last7 = Ou | first7 = Boxin | year = 2008 | title = Impact of Alkalization on the Antioxidant and Flavanol Content of Commercial Cocoa Powders | journal = Journal of Agricultural and Food Chemistry | volume = 56 | issue = 18| pages = 8527–8533 | doi = 10.1021/jf801670p | pmid=18710243 | bibcode = 2008JAFC..56.8527M }}</ref> Prva serija operacija koje se provode u zemljama proizvođačima kakaovca transformira njegov [[plod]] kakaa u fermentirana i sušena kakao zrna. Nakon što se prodaju nekolicini multinacionalnih kompanija u industriji čokolade, ova zrna se zatim peku, drobe i sortiraju kako bi se uklonili fragmenti ljuske i [[embrion]]a, ostavljajući samo [[kotiledon]]e. Ovi kotiledoni su jedini dio koji daje kakao-masu (ili kakao-pastu) nakon mljevenja. Ovaj poluproizvod zatim se presuje kako bi se mast, ili kakao-maslac, odvojila od suhe tvari, ili kakao kolača. Kakao-prah dobija se mljevenjem kakao-kolača, a koristi se za pravljenje energizirajućeg napitka, popularnog zimi, nazvanog "vruća čokolada", napravljenog još od [[mlijeko|mlijeka]] i [[šećer]]a. Približno 95% svjetske proizvodnje kakaa dolazi od malih poljoprivrednika koji žive na jednom do tri hektara plantaža kakaa. Više od pet miliona malih uzgajivača kakaa u [[tropi|tropskim]] regijama proizvelo je 5,2 miliona tona fermentiranih zrna kakaa u 2017, koja su prodali nekolicini multinacionalnih kompanija za proizvodnju [[čokolade]]. Nakon što stignu u zemlje potrošače, zrna se peku, drobe i presuju kako bi se od njih napravila čokolada i drugi čokoladni slatkiši.<ref>{{cite book | url=https://books.google.com/books?id=A1CkAgAAQBAJ | title=Science and Technology of Enrobed and Filled Chocolate, Confectionery and Bakery Products | publisher=Elsevier | author=Talbot, Geoff | year=2009 | pages=31 | isbn=9781845696436 |quote=Cocoa solids are calculated on a dry basis (after the deduction of moisture) and include cocoa mass, cocoa powder and cocoa butter. The total dry cocoa solids are the sum of the dry non-fat cocoa solids (NFCS) and cocoa butter..}}</ref> == Etimologija i leksikografija == Termin "'''kakao'''" je posuđen iz jezika Nahuatl [[Asteci|Asteka]], "cacahuatl", koji ima isto značenje.<ref>{{cite book| authors=Alain Rey, Marianne Tomi, Tristan Hordé, Chantal Tanet, Alain Rey | title=Dictionnaire historique de la langue française, Tomes I et II | publisher=Le Robert |year=2016 | isbn= }}</ref><ref name="HCDN">{{cite book |language=es |author=Birgitta Leander |title=Herencia cultural del mundo náhuatl |volume=a traves de la lengua |publisher=SepSetentas |year=1972 |pages=155 |isbn= }}</ref>, prema [[španski|španskom]] ''cacao'' (1535). Termin "kakao" može imati sljedeća značenja, ovisno o kontekstu: # stablo [[kakaovac|kakaovca]], npr. "[[Omleci]] su vratili neke [[Reznica|reznice]] kakaovca u svoju domovinu", "uzgoj kakaovca"; # plod stabla kakaovca, mahuna kakaovca, "ovisno o zemlji, berba kakaovca se ne odvija u isto vrijeme"; # zrno kakaovca, "Radim na [[fermentacija|fermentaciji]] kakaovca u državi Tabasco, [[Meksiko]]" ili "kakao je pakovan u jutene vreće od 60 kg"; # Prehrambeni proizvod napravljen od zrna kakaovca, ako je [[čokolada]] označena kao 70% kakaovca, to znači da sadrži 30% dodanog šećera, ovdje kakao = kakao-masa + kakao-maslac. Svi primjeri su preuzeti iz knjige Michela Barela, bivšeg direktora programa za kakao u Francuskom centru za poljoprivredna istraživanja za međunarodni razvoj (CIRAD). [[Datoteka:Cocoa farming in Ghana.jpg|thumb| Gomile [[mahuna]] nakupljene tokom žetve.]] [[Slika:Cocoa farmers during harvest.jpg|thumb| Otvaranje kapsula: otvaranje kapsula mačetom.]] [[slika:Cocoa farmer David Kebu Jnr holding fermenting cocoa beans. (10687048615).jpg|thumb| [[Fermentacija]] zrna kakaa.]] [[Slika:Costa Rica - Sarapiqui 05.jpg|280px|thumb| Zrna kakaovca u različitim fazama fermentacije. ([[Kostarika]])]] [[slika:Cultivateur de cacao 01.jpg|280px|thumb| Zrna kakaovca raširena na suncu da se osuše.]] [[Datoteka:Secadora_de_Cacao.jpg|280px|thumb| Sušenje [[plod]]ova u pokrivenoj sušari.]] [[Slika:Cocoa season in Cameroon.JPG|thumb| Pakovanje fermentiranog i sušenog zrna.]] [[slika:Cacao23.jpg|280px|thumb| Sektor kakaa.]] [[Datoteka:CacaoChonita13.JPG|280px|thumb|Plodovi nakon zanatskog prženja.]] [[datoteka:Atelier torréfaction chocolat Menier.jpg|280px|thumb| Radionica za prženje u tvornici čokolade Menier 1866.]] Tokom cijelog proizvodnog procesa, od mahuna kakaa u tropskim regijama do čokoladnih proizvoda napravljenih u tvornicama čokolade u velikim sjevernim gradovima, termin "kakao" može se koristiti, a slušalac će lahko moći izvući relevantno značenje (ili smisao) u kontekstu. U svakoj fazi – a ima ih više od četiri koje su gore navedene po vokabularu (stablo kakaoa, [[mahuna]], zrno, čokoladni proizvod) – koristi se sljedeći princip imenovanja: kada se pomoćni dio ukloni iz objekta X, dio koji se obično smatra "najkorisnijim ili najznačajnijim" i dalje se može metonimski označiti istim terminom X (čak i ako je prošao kroz hemijsku transformaciju). Karakteristično je za svakodnevni jezik da ima veliku fleksibilnost i da se isti termin može koristiti u različitim kontekstima za različita značenja. Tehnički i naučni vokabular pomažu u izbjegavanju ove dvosmislenosti, iako po cijenu određene glomaznosti. == Historija == {{Glavni|Historija uzgoja kakaovca}} {{glavni|Historija čokolade u Španiji}} Kakao, čije ime potiče od riječi "cacahuatl" na jeziku Nahuatl»<ref>Dictionnaire français Larousse, « [http://www.larousse.fr/dictionnaires/francais/cacao/11933 Cacao].</ref><ref>Philippe Marcou, [http://www.persee.fr/web/revues/home/prescript/article/jsa_0037-9174_1920_num_12_1_2882 Cacao, cacahuet ou cacaouète] », ''Journal de la Société des Américanistes'', tome 12, 1920 p. 65|doi|10.3406/jsa.1920.2882}}.</ref> (vjerovatno je izveden iz [[Maje|majanskog]] "''kakaw'''" i hipotetski proto-mješovitog zokeanskog ''kakawa'')<ref>Lyle Campbell et Terrence Kaufman, « [http://www2.hawaii.edu/~lylecamp/LC%20Lx%20look%20at%20Olmecs%20JSTOR.pdf A Linguistic Look at the Olmecs] », ''American Antiquity'', vol. 41, n°1, janvier 1976, Society for American Archaeology|page=83-84}}</ref>. Tradicionalno su ga koristile i uzgajale mezoameričke populacije, posebno [[Olmeci]] i [[Maje]], a kasnije i [[Asteci]]. U 14. stoljeću, populacije koje su Asteci pokorili bile su prisiljene uzgajati stabla kakaovca za osvajače iz visoravni Meksika-Tenochtitlana. [[Pripitomljavanje]] i upotreba kakaovca čini se da su se dogodili u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], oko 3000. prije nove ere. Tragovi teobromina i [[DNK]] iz različitih [[sorta (botanika)|sorti]] kakaovca otkriveni su u keramici iz kulture Valdivia na pacifičkoj obali današnjeg [[Ekvador]]a.<ref>{{cite journal|author=Florence Rosier|title=Le cacao était déjà utilisé en Amérique il y a 5300 ans|journal=Le Monde|pages=7|date=9. 3. 2024|url=https://www.lemonde.fr/planete/article/2024/03/07/le-mystere-de-la-diffusion-du-cacao-a-travers-l-amerique-du-sud-il-y-a-plus-de-5-000-ans-enfin-leve_6220699_3244.html}}</ref><ref>{{cite web |title=Domestication du cacao à l’époque précolombienne : l’histoire revisitée par l’archéogénomique |url=https://www.cirad.fr/espace-presse/communiques-de-presse/2024/domestication-du-cacao-a-l-epoque-precolombienne |site=cirad.fr |date=7. 3. 2024}}</ref>. Drevni tragovi kakaa pronađeni su i u keramici Mokaya iz Paso de la Amada, na pacifičkoj obali [[Chiapas]]a, i u predolmečkoj keramici iz El Manatíja, na obali [[Meksički zaliv|Meksičkog zaliva]], datiranoj na početak 2. milenija prije nove ere (između 1900. i 1750. prije nove ere).<ref>Terry G. Powis, W. Jeffrey Hurst, María del Carmen Rodríguez, Ponciano Ortíz C, Michael Blake, David Cheetham, Michael D. Coe et John G. Hodgson, « [http://antiquity.ac.uk/projgall/powis/index.html Oldest chocolate in the New World] », ''Antiquity'', vol. 81, n°314, décembre 2007.</ref>. Širom Mezoamerike tokom predkolumbovske civilizacije, zrna kakaovca su često korištena kao [[valuta]].<ref>[http://www.mythinglinks.org/ip~cacao.html « THE LORE & HISTORY OF CHOCOLATE in Latin Americq|access-date =2009-07-10}}</ref> Mogla su se i trampiti, plaćati [[porez]]e i kupovati [[rob]]ove, počevši još od 1000. prije nove ere. Naprimjer, Zontli je jednak 400 zrna, dok je 8000 zrna jednako Xiquipilliju. U meksičkim hijeroglifima, korpa koja sadrži 8000 zrna simbolizira broj 8000.<ref>{{cite web|1=year 2013|url=http://www.chocolat.ch/chocolate.php?page=1|title=History|access-date=27. 4. 2026|archive-date=21. 2. 2007|archive-url=https://archive.today/20070221194212/http://www.chocolat.ch/chocolate.php?page=1|url-status=dead}}</ref>Kasnije, 1576, bilo je potrebno 1200 zrna da bi se dobio jedan [[meksički pezos]].<ref>{{cite book|language=en |author=Annie Perrier-Robert |publisher=Translate-A-Book, Oxford |title=Book of Chocolate |editor=Hachette Illustrated |year=2005 |chapter=14|pages=128 |isbn=978-1-84430-142-3}}</ref>. [[Asteci]] su koristili sistem u kojem je [[ćurka]] koštala stotinu zrna kakapa, a svježi [[avokado]] tri zrna. <ref>http://www.newyorker.com/reporting/2007/10/29/071029fa_fact_buford|access-date=2009-06-09}}</ref>. Kakao je bio rezervisan za [[plemstvo]] i konzumiran u piću zvanom [[čokolada]], razrijeđen u vodi, kojoj su dodavani čili papričica i anato (da bi se dobila crvena boja), a ta smjesa je snažno tucana da bi se na površini formirala gusta pjena. Među Majama se prvenstveno koristio u vjerskim obredima.<ref>{{cite book|language =en|author1=Louis E. Grivetti|author2=Howard-Yana Shapiro| year=2009|title=Chocolate: history, culture, and heritage|publisher=John Wiley and Sons|pages=29-31|isbn=|url=https://books.google.fr/books?id=P4kD4Rf5C6wC&pg=PA9&dq=Chocolate%3A+history%2C+culture%2C+and+heritage+%2B+%22mexica+princess%22}}</ref><ref name="Harwich Vallenilla 2008">Nikita Harwich Vallenilla, Histoire du chocolat|edituon=2|place= Paris, Desjoncquères, 2008 [[ISBN|9782843211058}}.</ref> [[Asteci]], koji ga nisu konzumirali u ritualnom kontekstu, proširili su zrno u druge regije Meksika kako su širili svoju teritoriju.<ref name="Harwich Vallenilla 2008"/> Španci su se prvi put susreli s kakaom (Theobroma – Θεοβρώμα – ''teobroma'', što na [[grčki|grčkom]] znači "hrana bogova") na [[Karibi]]ma 1495, ali su tek nakon osvajanja [[Meksiko|Meksika]] počeli usmjeravati svoju pažnju na zrno. Mlako, gorko piće koje su otkrili nije bilo univerzalno cijenjeno od strane osvajača. Njegovo usvajanje bilo je izuzetno uspješno među kolonijalnom elitom jer su transformirali recept za piće kako bi odgovarao njihovom okusu, dodavanjem šećera ([[šećerna trska]] se brzo aklimatizirala u priobalnim regijama gdje je vruća, vlažna klima omogućavala njen uzgoj u velikim razmjerima). Također su zamijenili [[čili papričice]] začinima koje su poznavali od srednjeg vijeka (prvenstveno [[cimet]]om, uvezenim iz Azije) i počeli su piti toplu čokoladu. Nakon kolonizacije Meksika, kakao je izvezen u matičnu zemlju (kao dio trougaone trgovine) u Evropi i miješan s mlijekom; njegov uspjeh bio je trenutan na španskom dvoru. U Francuskoj, [[Luj XIV]] je nije volio, što je doprinijelo odlaganju njenog usvajanja. U Evropi se čokolada u početku proširila prvenstveno među evropskom elitom, i kao piće i kao slatkiš.<ref name="sucre">Huetz de Lemps, Alain, « Boissons coloniales et essor du sucre », in Flandrin, Montanari (dir.), ''op.cit.'', [[p.|629-641}}.</ref>Međutim, u Meksiku se njegova konzumacija brzo proširila među cijelim stanovništvom. U španskoj koloniji, društvena elita je konzumirala ovo raskošno, toplo i slatko piće, dok je velika većina stanovništva nastavila da ga pije prema predhispanskim običajima. Upotreba zrna kakaovca kao valute, posebno među domorodačkim stanovništvom na [[pijaca]]ma, nije odmah nestala. Ipak, kakao koji se koristio u Meksiku tokom kolonijalnog doba uglavnom je dolazio iz uvoza iz [[Venecuela|Venecuele]], [[Kolumbija|Kolumbije]] i [[Gvatemala|Gvatemale]].<ref>Gonzalez Tascón, Fernández Pérez, « Del chocólatl de los Aztecas a la Compañía Guipuzcoana de Caracas, in Fernández Pérez, Fernando, González Tascón, Ignacio, La agricultura viajera: cultivos y manufacturas de plantas industriales y alimentarias en España y en la América virreinal, Barcelone, Lunwerg Editores, 1991, [[p.|125-135}}.</ref>. Piće je brzo izazvalo sumnju Crkve. Budnost crkvenih vlasti bila je tim veća jer je čokolada bila poznata kao afrodizijak.<ref>Méndez, Maria Agueda, “Una relación conflictiva : la Inquisición novohispana y el chocolate”, in Caravelle : Cahiers du monde hispanique et luso-brésilien|year=1998|number=71|pages=9-21}}</ref>. == Od ploda kakaovca do kakao-praha == [[Plod]] ([[mahuna]] kakaovca sadrži nekoliko desetina sjemenki ili zrna kakaovca) bogat je [[lipid]]ima (50% suhe tvari), [[proteini]]ma, [[fenol]]nim spojevima (flavan-3-oli i flavanoli) i teobrominom, što ga čini bazom sa značajnim nutritivnim potencijalom koji je omogućio razvoj ogromnog izbora čokoladnih proizvoda. Više od pet miliona uzgajivača kakaovca na globalnom jugu proizvodi 5,2 miliona tona zrna (u 2017.).<ref>{{cite web|name = FAOSTAT|year=2017 | title = Cultures, fèves de cacao, | access-date = 2019-04-11 | url = http://www.fao.org/faostat/fr/#data/QC }}.</ref>), opskrbljuju čokoladnu industriju u sjevernim zemljama, proizvodeći čokoladne proizvode u vrijednosti od 47 milijardi eura u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]];<ref>{{cite web | name = Statista | title = Production en valeur de produits chocolatés par pays dans l'UE 2015 | access-date = 2019-04-11 | url = https://fr.statista.com/statistiques/703015/produits-chocolates-production-en-valeur-par-pays-ue/ }}.</ref> U 2015, [[Evropa]] je bila najveće svjetsko tržište čokoladnih proizvoda, sa 49% udjela u prodaji čokoladnih slastica, dok je Sjeverna Amerika držala 21%.%<ref>{{cite web | name = CBI Ministry of Foreign Affairs | title = What is the demand for cocoa in Europe? | access-date= 2019-04-11 | url = https://www.cbi.eu/market-information/cocoa/trade-statistics/ }}.</ref> [[slika:Cocoa husk.jpg|thumb|260px|Ljuske zrna kakaovca: moraju se pažljivo ukloniti jer bi kakao-prahu dale neugodan okus.]] [[slika:Cocoa liquor.jpg|thumb|260px|Transformacija zrna u kakao-masu]] [[slika:Cocoa press cake.jpg|thumb|260px|Kakao-kolač nakon presovanja kakao putera]] [[slika:Cocoa butter p1410148.JPG| thumb|260px|Kakao-maslac]] [[slika:Cocoa-powder-1883108.jpg| thumb|260px|Kakao-prah]] U zemljama koje proizvode kakao, uzgajivači provode prve faze prerade [[plod]]a (ili mahune): berbu, lomljenje mahuna, fermentaciju zrna, sušenje i sortiranje.<ref name=":0">{{cite web|language=fr|author=Futura|title=La transformation du cacao et ses étapes : écabossage, fermentation et concassage|périodique=Futura|date=10/10/2016|lire en ligne=http://www.futura-sciences.com/planete/dossiers/botanique-chocolat-histoire-saveurs-degustation-753/page/4/|access-date=2017-07-18|pages=}}</ref>[[fermentacija|fermentacija]]Fermentirana zrna se zatim prodaju nekolicini multinacionalnih kompanija u industriji čokolade, koje ih prže, drobe i presuju kako bi izdvojile kakao-maslac i kakao-prah te proizvele razne prehrambene proizvode: kakao-prah, čokoladu, čokoladne slastice itd.<ref name=lima>{{cite journal | authors = Lídia J. R. Lima, M. Helena Almeida, M. J. Rob Nout & Marcel H. Zwietering | title = Theobroma cacao L, "The Food of the Gods": Quality Determinants of Commercial Cocoa Beans, with Particular Reference to the Impact of Fermentation | journal = Critical Reviews in Food Science and Nutrition | volume = 51 | year = 2011 | pages = 731-761 }}</ref><ref name=costentin>{{cite book | author1=Jean Costentin | author2=Pierre Delaveau | title=Café, thé, chocolat. Les bienfaits pour le cerveau et pour le corps | publisher=Odile Jacob | year=2010 | pages=272 | isbn= }}</ref><ref name=barel>{{cite book | author=Michel Barel | title=Du cacao au chocolat: L'épopée d'une gourmandise |editor=Éditions QUAE GIE |year=2016, New Edition | isbn= }}</ref><ref name=beckett>{{cite book | authors=Steve T. Beckett, Mark S. Fowler, Gregory R. Ziegler (editors) | title=Beckett's Industrial Chocolate Manufacture and Use | publisher=Wiley-Blackwell; 5 edition | year=2017 | pages=800 | isbn= }}</ref>. Operacije prerade u lancu snabdijevanja koji vodi od stabla kakaovca do čokoladnih slastica mogu se sažeti u sljedeće korake: # Berba mahuna kakaovca (plodova stabla kakaovca): plod, čvrsto pričvršćen za stablo, odvaja se makazama za rezidbu ili mačetom za one koji se nalaze niže, a nožem za rezidbu za ostale; # Otvaranje mahuna sastoji se od lomljenja mahuna kako bi se izvadile sjemenke (ili zrna kakaovca). Svaka mahuna sadrži 30 do 50 sjemenki okruženih bjelkastom, sluzavom pulpom. Ova zrna kakaovca sastoje se od dva [[kotiledon]]a i malog embrija, a sve je zatvoreno u čvrstoj ovojnici ili ljusci. Kotiledoni djeluju kao rezerva hranjivih tvari za razvoj klijanaca, prvenstveno u obliku kakao-maslaca. [[Fermentacija]] vlažnih zrna, ključni korak u razvoju aroma kakaovca, uključuje stavljanje zrna u hrpe ili sanduke i miješanje svaki dan ili svaki drugi dan tokom tri do osam dana, ovisno o sorti. Pulpa je glavni supstrat za fermentaciju, jer osigurava šećere potrebne za rast [[bakterija]]. Fermentacija se sastoji od dvije faze: početnoj anaerobnoj fazi u kojoj dominiraju [[kvasci]], slijedi aerobna faza u kojoj dominiraju bakterije [[sirćetna kiselina|sirćetne kiseline]], tokom koje temperatura raste na 50°C. Kvasci transformiraju [[šećer]]e u [[etanol]], koji bakterije zatim oksidiraju u sirćetnu kiselinu. Može se dogoditi i fermentacija [[mliječna kiselina|mliječne kiseline]], ali to je nepoželjno jer kakau daje pokvaren ili čak aroma štale. Zrna se zatim suše na suncu na cementiranim površinama ili policama jednu do tri sedmice; sadržaj vlage, u početku 55–60%, smanjuje se na približno 7%, a dio sirćetne kiseline koja se stvara tokom fermentacije se eliminira. Ako se tokom fermentacije i sušenja naprave greške, kasnije se ne mogu ispraviti; # "Ocjenjivanje": najfinija zrna kakaa stavljaju se u jutene vreće od 60 kg. Milioni malih poljoprivrednika prodaju svoja fermentirana i sušena zrna (pod nazivom "trgovački kakao") industriji čokolade, koja je visoko koncentrirana u rukama nekoliko multinacionalnih korporacija; # "Prženje" na 100-140°C tokom 40 minuta razvija specifične okuse i arome. Nadalje, smanjuje sadržaj vlage sa 7% na 2,5%, podstiče odvajanje ljuske od zrna i dodatno eliminira [[sirćetna kiselina| sirćetnu kiselinu]] koja se stvara tokom fermentacije. Tokom prženja, Maillardove reakcije proizvode približno 500 isparljivih spojeva koji čokoladi daju aromu, od šećera i [[aminokiselina]]; #"Drobljenje" prženih zrna daje komadiće ljuske, klice (koje se uklanjaju puhalima i sitima) i komadiće kotiledona (zrna kakaa). Zrna se "vruće melju" kako bi se dobila "kakao-masa" ili "kakao-pasta". Ovo je poluproizvod gorkog okusa koji se počinje prodavati pod nazivom "100% kakao nezaslađena čokolada", sa sljedećim navedenim sastavom: 100% kakao-pasta; Presovanje kakao-paste odvaja masni dio, kakao-maslac, od suhe, smeđe tvari, koja formira kolače koji se nazivaju kakao kolači. Ovo odvajanje se odvija u [[hidraulika|hidrauličnim]] presama, donekle sličnim presama za maslinovo ulje, ali uz toplotu kako bi se maslac održao tečnim, i pod visokim pritiskom (do 600 bara) u visokoučinkovitoj industrijskoj opremi. Ovisno o korištenim tehnikama, 30 do 40% [[masti]] može se izdvojiti iz kakao-paste, koja je prvobitno sadržavala oko 50%. Kakao-maslac prvenstveno se koristi u proizvodnji čokolade. Proces prosijavanja: kakao kolači se drobe, a zatim melju u mlinovima s iglama, kako bi se dobio kakaov prah. To je osnova svih čokoladnih aroma: čokoladnih kolačića, čokoladnog sladoleda, čokoladnih mliječnih proizvoda, čokoladnih slatkiša… == Oblici pripreme kakaoa == {{glavni|Čokolada}} Kakao se u Evropi koristi u raznim oblicima: * Vruća čokolada (ili kakao u Belgiji i Švicarskoj): napitak napravljen od kakao-praha i mlijeka (ili vode), kojem se obično dodaje zaslađivač; * Tamne čokoladne pločice, pistole ili slatkiši: (kakao-prah, kakao-maslac, često šećeri), kojima se u industrijskoj proizvodnji dodaje fosfatidilholin (sojin lecitin), uglavnom se proizvode u Švicarskoj i Francuskoj; * Mliječna čokolada ili slatkiši: (kakao-prah, kakao-maslac, mlijeko, šećeri), kojima se u industrijskoj proizvodnji dodaje fosfatidilholin (sojin [[lecitin]]) ili, u novije vrijeme, lecitin uljane repice; * Bijela čokolada ili slatkiši: (vrlo malo kakaa, kakao-maslac, puno šećera i mlijeka); * Ganache: mješavina čokolade i vrhnja koja se koristi u pecivima; * Praline čokolada: mješavina lješnjaka i/ili [[badem]]a, šećera i mljevene čokolade, koja se koristi za punjenje čokoladnih slatkiša; * [[Liker]] od kakaa: termin se odnosi na tvrdu kakao-pastu, ali se koristi i za [[alkohol]] na bazi kakaa, koji se može napraviti s [[rum]]om, drugim alkoholnim pićem od [[šećerna trska|šećerne trske]] ili [[votka|votkom]]; * Čokoladna pločica: grickalica, koja se najčešće sastoji od keksa prelivenog čokoladom, u obliku pločice; * Kakao supa: suptilna mješavina prstohvata mljevenog kakaa, obično u zdjeli, a zatim se dodaje [[mineralna voda]]. Ovo piće je bilo vrlo popularno u Engleskoj sredinom 19. stoljeća jer se govorilo da ima [[afrodizijak|afrodizijačko]] djelovanje. Također je bilo uobičajeno da ga neki ljudi u [[Magreb]]u miješaju s [[cvijet|cvjetovima]] [[kanabis]]a, kako bi napravili sve vrste peciva. == Uzgoj i sorte kakao zrna == {{glavni|Kakaovac|Stablo kakaovaca}} [[Slika:Cacao pods - Project Gutenberg eText 16035.jpg|thumb|260px|left|upright=0.7| Mahune kakaovca.]] U 2014, tri glavne regije za proizvodnju bile su [[Gvinejski zaljev]], [[Latinska Amerika]] i [[Južna Azija]].<ref>{{cite web|authors=Kokou Edoh Adabe, E. Lionelle, Ngo-Samnick|title=Production et transformation du cacao|publisher=Ingénieurs sans frontières (Cameroun)|ISF Cameroun et Centre technique de coopération agricole et rurale|collection=PRO-AGRO|place=Wageningen, Pays-Bas|year=2014|pages=44|isbn=978-92-9081-553-2|https://publications.cta.int/media/publications/downloads/1801_PDF.pdf?}}</ref>. Kakao se također uzgaja na [[Madagaskar]]u, od 1881.<ref name="BCM1896">{{cite journal| langue=fr | author= Émile Prudhomme | title= Questions agricoles |chapter= De la culture du cacao aux environs de Tamatave | journal= Bulletin du Comité de Madagascar | number= 8 | pages= 13-16 date= 1896 |https://issuu.com/aaleme/docs/bulcomimad081896/13 | access-date 9 mai 2021-05-09}}</ref>. Postoji nekoliko vrsta stabala kakaovca, čija zrna odabiru proizvođači čokolade zbog njihovih različitih okusnih kvaliteta, ovisno o sorti i mjestu proizvodnje. Dugo vremena, rasprostranjenost je bila ograničena na dvije sorte, Forastero i Criollo (kakao), prema Cheesmanovoj morfogeografskoj analizi iz 1944.{{sfn|Cheesman|1944}}. Dodana je i treća sorta, Trinitario, prirodni hibrid prve dvije, kao i neke posebno cijenjene vrste, poput Nacional (kakao) i Cupuaçu. Autohtono stanovništvo, nakon što je milenijima uočavalo razlike među mnogim stablima kakaa, favoriziralo je svoje omiljene primjerke. Prema ovoj mapi, glavne sorte kakaa sada se uzgajaju u sljedećim područjima: [[Datoteka:Main cacao species - World distribution map - blank.svg| thumb|500px|centre|Područja uzgoja i proizvodnje kakaoa<br>'''Legenda''' :<br> – [[Kreoli]] (zelena)<br> – [[Trinidad i Tobago|Trinitari]] (šatirano [[Centralna Amerika|centralnoameričko]])<br> – Ostali]] Krajem 19. stoljeća, potrošači su iz dijetetskih razloga počeli tražiti proizvode s nižim udjelom šećera. Pojavile su se čokoladne pločice s manje šećera, a samim tim i s visokim udjelom kakaa. Ali na tako visokim razinama, obična zrna kakaa više nisu bila pogodna. Za proizvodnju fine tamne čokolade bila su potrebna visokokvalitetna zrna plemenite sorte, s dobro definiranim porijeklom, i čisti kakao-maslac. === "Criollo" === [[slika:Cabosse de cacao à São Tomé (12).jpg|thumb|upright=0.7| Kakao iz Sao Tomea.]] {{glavni|Criollo (kakao)}} * Porijeklo: [[Amerika|Sjeverna Južna Amerika]], u regiji jezera Maracaibo u sjeverozapadnoj [[Venecuela|Venezueli]], blizu granice s [[Kolumbija|Kolumbijom]]. * Ovo je prva sorta koju su kultivirali, vjerovatno [[Olmeci]], prije nekih 2.500 ili 3.000 godina. Uzgoj kakaa prenijeli su svojim susjedima, [[Maje|Majama]]. 1522, kada su [[španski konkvistadori]] stigli u [[Meksiko]], otkrili su ovaj kakao s bijelim zrnima. * Plodovi sa šiljastom, bradavičastom mahunom, zelenom ili crvenom, i punomasnom, bijelom jezgrom. * Najnježniji, također daje najfinije i najaromatičnije , slatke i blago gorke. * 1-5% svjetske proizvodnje<ref name=":1"/>. * Uzgaja se prvenstveno u Centralnoj Americi ([[Venecuela]], [[Ekvador]]), u [[Šri Lanka|Šri Lanki]] i [[Indonezija|Indoneziji]]<ref name=":2"/>. Morfogeografska i [[genom]]ska studija iz 2008, koristeći [[mikrosatelit]]sku karakterizaciju [[DNK]] stabla kakaovca, predložila je novu klasifikaciju, uključujući Criollo. {{sfn|Gordon|2008}}. ===''Forastero'' === [[slika:Theobroma cacao - Köhler–s Medizinal-Pflanzen-137.jpg|thumb|upright=0.7|''Theobroma cacao'']] {{glavni|Forastero}} * Porijeklo: [[Amazonija|Amazonski bazen]]. * Kasnije, kada su Španci prodrli u srce Amazonije, otkrili su drugu sortu, s glatkim, žutim [[mahuna]]ma i ravnim, ljubičastim [[sjemenka]]ma. Prvu [[sorta (botanika)|sortu]] (na koju su naišli prilikom iskrcavanja u Meksiku) nazvali su "lokalnom" ili "kreolskom", "criollo" na španskom, kako bi je razlikovali od druge, iz Amazonije, strane sorte za njihovu kulturu, ili "forastero". * Plodovi s "glatkim, žutim mahunama i ravnim, ljubičasto-ljubičastim zrnima." * Najrasprostranjenija i najotpornija sorta, njena zrna imaju gorak okus i kisele note.<ref name=":1"/> *Oko 80% svjetske proizvodnje<ref name=":1">{{cite web|title=The three grand cocoa varieties|url=https://www.barry-callebaut.com/about-us/media/press-kit/history-chocolate/theobroma-cacao-food-gods|site=barry-callebaut.com|access-date=2017-07-21|archive-date=1. 7. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170701201900/https://www.barry-callebaut.com/about-us/media/press-kit/history-chocolate/theobroma-cacao-food-gods|url-status=dead}}.</ref>. * Uglavnom se uzgaja u Africi (75% svjetske proizvodnje forastera dolazi iz [[Centralna Afrika|Centralne Afrike]])<ref name=":2">{{cite web|title=Cocoa/Cocoa beans|url=http://www.tis-gdv.de/tis_e/ware/genuss/kakao/kakao.htm|site=tis-gdv.de|access-date=2017-07-21}}.</ref>), [[Brazil]]a i [[Ekvador]]a<ref name=":1"/>. === ''Nacional'' === {{glavni|Nacional (kakao)}} Dalje na zapad, u velikim šumama [[Andi|Anda]], ljudi su odabrali sortu izvedenu iz Forastera. Mahune su žute, a sjemenke ljubičaste, nešto mesnatije od onih kod Forastera. Međutim, njihova aroma je drugačija, nježnija.<ref>{{cite web|url=http://www.icco.org/questions/varieties.htm|title=What are the varieties of cocoa?|date=21, july, 1998|site=International Cocoa Organization|access-datec=2010-12-26|archiveurl=https://web.archive.org/web/20060218083848/http://www.icco.org/questions/varieties.htm|access-date=2006-02-18}}</ref>Karakteriziraju ga note cvijeća, [[jasmin]]a i cvijeta [[narandža|narandže]]. Ovo je poznata aroma "arriba", koja se nalazi u današnjem Ekvadoru. Ekvadorci, ponosni na ovu sortu kakaa, nazivaju je "nacional" ili "arriba nacional".{{sfn|Ramsey, 2017|p=73}}. ==== Nove podjele sorte ''forastero'' (2008) ==== [[geomorfologija|Morfogeografska]] i [[genom]]ska studija iz 2008, koja je predložila novu klasifikaciju, dijeli forasterose na osam varijanti (ili preciznije, na skupove sa uporedivim [[genski klaster|genskim klasterima]])<ref>{{cite journal | authors = Juan C. Motamayor, Philippe Lachenaud, Jay Wallace da Silva e Mota, Rey Loor, David N. Kuhn, J. Steven Brown,Raymond J. Schnell | title =Geographic and Genetic Population Differentiation of the Amazonian Chocolate Tree (Theobroma cacao L) | journal = PLoS ONE | volume =3 | number =10 | year = 2008 | pages = | url texte =https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0003311 }}</ref>{{sfn|eCacaos|2014}}: {{refbegin|2}} * Amelonado * Contamana (kakao) * Curaray (kakao) * Guiana (kakao) * Iquitos (kakao) * Marañon (kakao) * Nanay (kakao) * Purús. {{refend|2}} [[slika:Cacao Genetic Clusters.png|thumb|upright=1.7|Sorte identifikovane putem morfogeografske i [[genom]]ske analize.]] [[slika:Cacao au Jardin des Plantes et de la Nature de Porto.jpg| thumb|260px|Kakao u [[Vrt biljaka i prirode|Vrtu biljaka i prirode]] u Portu, [[Benin]].]] Ova klasifikacija sastoji se od podjele tipa Forastero na osam [[genetika|genetički]] različitih tipova, uključujući Amelonado, koji je već prethodno identifikovan. Nacional ostaje odvojen,{{sfn|Gordon|2008}}, a studija ostaje otvorena za daljnje podjele. === ''Trinitario'' === {{glavni|Trinitario}} [[Slika:Trinitario Cacao.jpg| thumb|270px| Trinitario]] *Uključuje 10–20% svjetske proizvodnje. * To je hibrid nastao spontanim križanjem sorti Criollo i Forastero. Pojavio se u 18. stoljeću na otoku [[Trinidad]], nakon što je tropski ciklon/uragan gotovo potpuno uništio usjeve Criollo 1727.<ref name=":1"/>. * Kombinuje otpornost kakaovca Forastero sa delikatnim, iako manje intenzivnim, aromama kakaovca Criollo. * Uzgaja se prvenstveno u Meksiku, [[Karibi]]ma, Kolumbiji, Venecueli i dijelovima jugoistočne Azije. Dugo vremena, porijeklo stabala kakaovca ostalo je misterija, jer su izgledala toliko različito čak i unutar iste vrste. Tek su [[genetičko testiranje|genetička istraživanja]] riješila problem i omogućila klasifikaciju različitih sorti. Trinitario je isključen iz morfogeografske i genomske studije iz 2008. (Gordon, 2008) jer ostaje korak u razumijevanju genetičkog [[nasljeđivanje|naslijeđa]] stabala kakaovca (Motomayor et al, 2008). === Ostale sorte === [[Datoteka:Deux cacaos.jpg| thumb|260px| Dvije mahune kakaa u [[Benin]]u.]] Suočene s rizikom globalne nestašice, nove [[klon]]irane [[hibridizacija|hibridne sorte]] se brzo šire, poput Colección Castro Naranjal 51 (CCN-51), koju je 1965. stvorio ekvadorski agronom Homero Castro. Ova sorta je otpornija na epidemije koje pogađaju tradicionalne sorte i produktivnija je. U početku marginalizirana zbog svoje kiselosti i gorčine, CCN-51 je u međuvremenu postigla određeni uspjeh, 1990.<ref>{{cite book|authors=Eduardo Crespo del Campo, Fernando Crespo Andía|title=Cultivo y beneficio del cacao CCN51|publisher=Editorial el Conejo|year=1997|pages total=136|isbn=}}</ref>, Međutim, stručnjaci su 2010-ih procijenili da se [[genetička raznolikost]] i specifični okusi [[ekvador]]skog kakaa gube zbog njihovih većih prinosa. {{sfn|Ramsey, 2017|p=72}}. == Ekonomija kakaoa == U 2017, globalno izvozno tržište kakaa iznosilo je 9,274 milijarde američkih dolara.<ref>{{cite web | name = FAO STAT | title = Cultures et produits animaux | access-date = 2019-08-11 | url = http://www.fao.org/faostat/fr/#data/TP }}.</ref>. Nakon što su dostigle vrhunac 1977, cijene kakaa su pale, a zatim su se srušile tokom 1990-ih. To je bilo zbog ponavljajuće globalne proizvodnje koja je premašivala potrošnju i akumulacije viškova iz prethodnih godina.<ref>[http://unctad.org/infocomm/francais/cacao/prix.htm Unctad]</ref>. U periodu 2013-2014, cijena se kretala između 2580 dolara po toni (oktobar 2013.) i 3100 dolara po toni (juni 2014.)<ref>[[citte web|http://www.icco.org/about-us/international-cocoa-agreements/cat_view/30-related-documents/45-statistics-other-statistics.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160520152951/http://www.icco.org/about-us/international-cocoa-agreements/cat_view/30-related-documents/45-statistics-other-statistics.html |date=20. 5. 2016 }} The Cocoa Market Situation, 2014, ICCO|access-date=2016-05-16}}</ref>. Od globalnog tržišta čokolade vrijednog 100 milijardi dolara, samo šest milijardi dolara ide poljoprivrednicima. Poljoprivrednici odgovorni za berbu kakaa često žive u ekstremnom siromaštvu. [[Gana]] i [[Obala Slonovače]] su 2019. odlučile obustaviti proizvodnju kakaa kako bi postigle manje nepovoljnu raspodjelu bogatstva od proizvođača za Afrikance.<ref>{{cite journal|language=fr|title=Menace sur le chocolat après la suspension des ventes de cacao du Ghana et de la Côte d’Ivoire|journal=Le Monde|date=2019-06-13|url.https://www.lemonde.fr/afrique/article/2019/06/13/menace-sur-le-chocolat-apres-la-suspension-des-ventes-de-cacao-du-ghana-et-de-la-cote-d-ivoire_5475673_3212.html|access-date =2019-06-14|pages=}}</ref>. === Proizvodnja === [[Datoteka:Cultivateurs de cacao.jpg|thumb|Sušenje kakao zrna.]] Proizvodnja kakao zrna u 2017, prema FAOstatu, iznosila je 5,2 miliona tona, uz stalan porast od 2003. nakon stagnacije između 3 i 2,2 miliona tona od 1995. do 2002. Uglavnom ga proizvode mali poljoprivrednici (95%), koji predstavljaju 6,5 miliona proizvođača.<ref>{{cite journal|langue=en|title=Chocolate Farmers Could Benefit from Newly Sequenced Cacao Genome|journal=Science Daily|year=2010 |url texte=http://www.sciencedaily.com/releases/2010/09/100915113512.htm}}</ref>): U Africi, ovi plantažeri predstavljaju najveći dio proizvodnje (90% plantaža je manje od 10 hektara, ali se lateritna tla brzo iscrpljuju obrađivanjem). U Aziji postoje uz velike plantaže, koje dominiraju u [[Brazil]]u. Zemlje u razvoju (poput [[Brazil]]a i [[Malezija|Malezije]]) ili tradicionalni veliki proizvođači ([[Obala Slonovače]], [[Gana]]) postepeno napuštaju ovu kulturu, koja se smatra nedovoljno profitabilnom u poređenju s uzgojem [[kaučukovac|kaučukovca]], koji ga obično istiskuje.<ref>{{cite journal| author=Christelle Guibert| title=Mangez du chocolat, il va coûter le prix du caviar|journal =Ouest-France| date=2010|number=20147| pages=43| access-date=2010-11-27}}</ref>. Dakle, [[paraziti]] i [[bolesti]] uzrokuju gubitke, prema procjeni iz 1999, od približno 30% svjetske proizvodnje.<ref>{{cite web|url=http://www.eufic.org/article/fr/page/FTARCHIVE/artid/avenir-prometteur-cacao/|title=Un avenir prometteur pour le cacao|date=1999|publisher=Conseil européen de l'information sur l'alimentation (EUFIC)|pristupljreno=[[date-|6=16|7=septembre|8=2010|access-date=27. 4. 2026|archive-date=25. 8. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100825201940/http://www.eufic.org/article/fr/page/FTARCHIVE/artid/avenir-prometteur-cacao/|url-status=dead}}|access-date = 2023-10-28}}.</ref> Virus otečenih izdanaka kakapa (CSSV) izgleda je nestao 1950-ih, ali se ponovo pojavio 2003. u Obali Slonovače. Prema podacima [[Svjetska banka| Svjetske banke]], više od polovine uzgajivača kakaa u Obali Slonovače živi ispod granice siromaštva, zarađujući manje od 1,20 dolara dnevno. U [[prosjek]]u, proizvođači kakaa primaju 5% prihoda, osim u okviru sporazuma o poštenoj trgovini koje su certificirale nevladine organizacije kao što su Fair Trade, Rainforest Alliance ili UTZ. [[Ujedinjene nacije]] su zabrinute zbog ove nejednake raspodjele. Nizak nivo prihoda proizvođača je glavni izazov s kojim se suočava ekonomija kakaa. (..) Cijene moraju biti dovoljno isplative za proizvođače, a proizvodnja efikasnija, kako bi im se garantovao pristojan prihod.<ref>[http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=35078&Cr=unctad&Cr1 Konferencija Ujedinjenih nacija o kakau 2010.]</ref> {{citat|Prema Cocoa Barometru iz 2015, većina velikih proizvođača čokolade, sa izuzetkom Mondelēza i Nestléa, obavezala se da će koristiti 100% održivi ili certificirani kakao do 2020. Najveći od njih su Mars, Hershey, Lindt & Sprüngli i Ferrero..}}<ref>}}[http://www.cocoabarometer.org/Home.html Cocoa Barometer 2015] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160526161712/http://www.cocoabarometer.org/Home.html |date=26. 5. 2016 }} cocoabarometer.org, access-date decembra 2016.</ref>. Inicijative poput CocoaAction, koju je 2014. pokrenula Svjetska fondacija za kakao, imaju za cilj obuku novih uzgajivača kakapa, promociju pristupa gnojivima, upotrebu produktivnijih sorti i borbu protiv dječjeg rada u uzgoju kakaa.<ref>{{Cite web |url=http://worldcocoafoundation.org/about-wcf/cocoaaction/ |title=CocoaAction |access-date=27. 4. 2026 |archive-date=28. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150928204646/http://worldcocoafoundation.org/about-wcf/cocoaaction/ |url-status=dead }}</ref>Međutim, prema istraživanju sektora kakoa u Obali Slonovače koje je 2019. sprovelo Univerzitet u Čikagu, skoro 800.000 djece i dalje radi u industriji kakaa. <ref name="nawa">{{cite web|url=https://www.lemonde.fr/afrique/article/2021/05/12/en-cote-d-ivoire-la-difficile-lutte-contre-le-travail-des-enfants-dans-le-cacao_6079965_3212.html|title=En Côte d’Ivoire, la difficile lutte contre le travail des enfants dans le cacao|date=2021|publisher=AFP et Le Monde}}.</ref>, a neke od njihovih praksi čak podsjećaju na [[dječje ropstvo]].<ref name="nawa"/>. Druge nedavne akcije su se dogodile u Obali Slonovače, poput Operacije Nawa 2 u maju 2021. Njen cilj je pronaći djecu koja se iskorištavaju u proizvodnji kakaa i upisati ih u školu. [[Klimatske promjene]] počinju uticati na proizvodnju kakaa u zapadnoj Africi, posebno zbog neredovnih [[padavina]].<ref name=monde>[[site journal |languagee=fr |title=La chute du cours du cacao a un lien direct avec la pauvreté qui sévit en Afrique de l’Ouest|journal=Le Monde |date=2019-11-01 |https://www.lemonde.fr/afrique/article/2019/11/01/la-chute-du-cours-du-cacao-a-un-lien-direct-avec-la-pauvrete-qui-sevit-en-afrique-de-l-ouest_6017689_3212.html |access-date=2019-11-02}}</ref>. == Proizvođači == Glavni proizvođači kakao zrna u 2017. bili su: * u Africi: [[Obala Slonovače]] 39% (rast), [[Gana]] 17% (dvostruka tonaža od 2002.), [[Nigerija]] 6,3% (opada), [[Kamerun]] 5% (snažan rast od 2002.). * u Jugoistočnoj Aziji: [[Indonezija]] 13% * u Latinskoj Americi: [[Brazil]] 4,5%, [[Ekvador]] 3,9%, [[Peru]] 2,3% Između 2013. i 2017, proizvodnja kakao zrna u Obali Slonovače porasla je za 40%, što je zemlju postavilo daleko ispred sa 39% globalne proizvodnje. U 2017, 89% globalne proizvodnje (5,2 miliona tona) dolazilo je iz sedam najvećih zemalja proizvođača. Četiri glavna afrička proizvođača (Obala Slonovače, Gana, Nigerija i Kamerun) činili su 68% globalne proizvodnje. [[Latinska Amerika]], područje porijekla kakaa, bila je sljedeća. [[Azija]] bilježi pad proizvodnje. Uz ove glavne zemlje proizvođače, postoje i zemlje porijekla biljke ([[Venecuela]], [[Trinidad i Tobago]], [[Ekvador]] i [[Tanzanija]]) čija je proizvodnja mala, ali poznata po kvalitetu i delikatnim aromama. Visoko cijenjeni od strane poznavalaca, ovi proizvodi su doživjeli preporod od sredine 1990-ih. Nadalje, neke zemlje su se specijalizirale za organski kakao, kao što je [[Dominikanska Republika]], koja proizvodi 60% svjetskog organskog kakaa, Meksika i Bolivije. [[Brazil]] je značajno opao zbog rastućih troškova rada i razornih posljedica bolesti vještičje metle, čije je iskorjenjivanje radno intenzivno. Prema FAOSTAT-u, glavne zemlje proizvođači u 2013. i 2017.<ref>[[citr web web|title=FAOSTAT|url=http://faostat3.fao.org/browse/Q/QC/F|site=faostat3.fao.org|consulté le=2016-11-27}}.</ref><ref name=fao>{{cite web |title=FAOSTAT|url=http://www.fao.org/faostat/fr/#data/QC|site=fao.org|access-date=2019-04-19}}.</ref> zrna kakaivca, kao šio su: {| | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=6 | Glavne zemlje proizvođači kakao zrna (tržišni kakao)<br>prema FAOSTAT-u<ref name=fao/> |- ! !Država !Proizvodnja (tona)<br>2013. !% Svjetske<br> 2013 !Proizvodnja<br> 2017 ! % Svjetske<br>2017 |- |1 |{{flag|Obala Slonovače}} |1.449.000 |31,6% |2.034.000 |39% |- |2 |{{flag|Gana}} |835.500 |18,2% |883.652 | 17% |- |3 |{{flag|Indonezija}} |777.500 |17% |659.776 |13% |- |4 | {{flag|Nigerija}} |367.000 |8% |328.263 |6,3% |- |5 | {{flag|Kamerun}} |275.000 |6% |295.028 |5% |- |6 |{{flag|Brazil}} |295.028 |5,6% |235.809 |4,5% |- |7 | {{flag|Ekvador}} |128.400 |2,8% |205.955 |3,9% |- |8 | {{flag|Meksiko}} |82.000 |1,8% |27.287 |0,5% |- |9 | {{flag|Peru}} |71.200 |1,5% |121.825 |2,3% |- |10 | {{flag|Dominikanska Republika}} |68.000 |1,5% |86.599 |1,6% |- ! colspan="2" |{{flag|UN}} Ukupno Svijet !4.586.000 !100% ! 5.201.108 ! 100% |} | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=3 | Zrna kakoa |--- |- !Država !Proizvodnja<ref>[https://lechocolatierivoirien.com/blogs/musee-du-cacao/top-10-des-pays-producteurs-de-cacao ''10 zemalja proizvođača kakoa''], 2. oktobar 2024.</ref><br> 2024.<br><small>hiljade t</small> |- |1 |{{flag|Obala Slonovače}} | align="right" | 1.800 |- |2 | {{flag|Gana}} | align="right" | 501 |- | 3 | {{flag|Ekvador}} | align="right" | 430 |- | 4 | {{flag|Nigerija}} | align="right" | 315 |- | 5 | {{flag|Kamerun}} | align="right" | 300 |- | 6 | {{flag|Brazil}} | align="right" | 220 |- | 7 | {{flag|Indonezija}} | align="right" | 160 |- | 8 |{{flag|Peru}} | align="right" | 150 |- | 9 |{{flag|Dominikanska Republika}} | | align="right" | 70 |- | 10 |{{flag|Papua Nova Gvineja}} | | align="right" | 45 |- ! colspan="2" | {{flag|UN}} Ukupno Svijet ! | align="right" | 4.449 |} |} {| | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=6 | Glavne zemlje proizvođači kakao zrna (tržišni kakao)<br>prema FAOSTAT-u<ref name=fao/> |--- ! !Država !Proizvodnja (tona)<br> 2013. !% Svjetske<br> 2013. !Proizvodnja<br> 2017. ! % Svjetske<br>2017. |- |1 |{{flag|Obala Slonovače}} |1.449.000 |31,6% |2.034.000 |39% |- |2 |{{flag|Gana}} |835.500 |18,2% |883.652 | 17% |- |3 |{{flag|Indonezija}} |777.500 |17% |659.776 |13% |- |4 |{{flag|Nigerija}} |367.000 |8% |328.263 |6,3% |- |5 |{{flag|Kamerun}} |275.000 |6% |295.028 |5% |- |6 |{{flag|Brazil}} |295.028 |5,6% |235.809 |4,5% |- |7 |{{flag|Ekvador}} |128.400 |2,8% |205.955 |3,9% |- |8 |{{flag|Meksiko}} |82.000 |1,8% |27.287 |0,5% |- |9 |{{flag|Peru}} |71.200 |1,5% |121.825 |2,3% |- |10 |{{flag|Dominikanska Republika}} |68.000 |1,5% |86.599 |1,6% |- !colspan="2" |Ukupno {{flag|UN}} Svijet !4.586.000 t !100% ! 5.201.108 ! 100% |} | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=3 | Zrna kakaa |--- |- ! !Država !Proizvodnja (tona)<ref>Čokoladioničar iz Obale Slonovače, [https://lechocolatierivoirien.com/blogs/musee-du-cacao/top-10-des-pays-producteurs-de-cacao ''10 zemalja proizvođača kakoa''], 2. oktobar 2024.</ref><br> 2024<br><small>hiljade t</small> |- |1 |{{flag|Obala Slonovače}} | align="right" | 1.800 |- |2 |{{flag|Gana}} | align="right" | 501 |- | 3 |{{flag|Ekvador}} | align="right" | 430 |- | 4 |{{flag|Nigerija}} |align="right" | 315 |- | 5 |{{flag|Kamerun}} | align="right" | 300 |- | 6 |{{flag|Brazil}} | align="right" | 220 |- | 7 | {{flag|Indonezija}} | align="right" | 160 |- | 8 | {{flag|Peru}} | align="right" | 150 |- | 9 | {{flag|Dominikanska Republika}} | align="right" | 70 |- | 10 | {{flag|Papua Nova Gvineja}} | align="right" | 45 |- ! colspan="2" |{{flag|UN}} Svijet ! align="right" | 4.449 |} |} Suočene s vrlo nestabilnim tržištem i kako bi zaštitile svoje interese, glavne zemlje proizvođačice i pridružene industrije udružile su se u međuvladinu organizaciju za saradnju i lobiranje: COPAL (Savez zemalja proizvođača kakapoa). Ovu organizaciju su u januaru 1962. osnovale vlade pet glavnih zemalja proizvođača kakaa, koje su se tim povodom sastale u [[Abidžan]]u, [[Obala Slonovače]]. Osnivači su bili [[Gana]], [[Nigerija]], [[Brazil]], [[Obala Slonovače]] i [[Kamerun]], a kasnije im se pridružilo još pet zemalja: [[Dominikanska Republika]], [[Gabon]], [[Malezija]], [[Sao Tome i Principe]] i [[Togo]]. Ove zemlje proizvode približno 75% svjetske proizvodnje kakaa.<ref>{{cite web|lang=en|url=http://www.copal-cpa.org/|title=Présentation de la COPAL : Cocoa Producing Countries Alliance|access-date=2014-09-07}}.</ref>. COPAL se upravlja "Abidžanskom poveljom". Njegovo sjedište je u [[Lagos]]u, [[Nigerija]]. <gallery widths="330" heights="220" mode="packed" natpis="Razvoj globalne proizvodnje kakaa između 1961. i 2023." ([[FAO]])"> Cocoa-beans-production-by-region.png| Širom svijeta, ovisno o regiji Cocoa-bean-production-Asia.png| U Aziji i [[Okeanija|Okeaniji]] Cocoa-bean-production-America.png|[[Amerika]] Cocoa-bean-production-Africa.png|[[Afrika]] Cocoa-bean-production-map-2023.png| Situacija u 2023. </gallery> === Izvoz, uvoz i prerada === Prema [[FAOSTAT]]-u, glavne zemlje izvoznice kakao zrna su <ref name=fao2>{{cite web | name = FAOSTAT | title = Cultures et produits animaux | access-date = 2019-09-11 | url = http://www.fao.org/faostat/fr/#data/TP }}.</ref>. {| class="wikitable alternance center" ! colspan=2| Zemlje izvoznice kakao zrna<br>u 1000 američkih dolara, prema FAOSTAT<ref name=fao/> |--- !Država !Izvoz (tona)<br> 2017 |- | {flag|Obala Slonovače}} || align="right" |3,505.214 |- | {flag|Gana}} || align="right" |1,642.052 |- | {flag|Nigerija}} || align="right" | 598.189 |- | {flag|Ekvador}} || align="right" | 589.750 |- | {{flag|UN|}} Svijet || align="right" |9,274.435 |} U 2017, izvoz zrna kakaoa iznosio je 3,89 miliona tona od proizvedenih 5,20 miliona tona (FAOstat<ref name=fao2/>). U periodu 2008/09, izvoz kakao zrna iznosio je 2,3 miliona tona (od proizvedenih 3,5 miliona tona). <ref name="ICCOreport2009">[http://www.icco.org/pdf/An_report/AnnualReport20082009.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101122112139/http://www.icco.org/pdf/An_report/AnnualReport20082009.pdf |date=22. 11. 2010 }} ICCO Report 2009 - production [[p.|15}} et [[p.|35}}</ref>). Na ovaj način se udio izvoza u globalnoj proizvodnji povećao sa 65% na 75%. Glavni izvoznici kakoa su isti kao i proizvođači, s izuzetkom Brazila i Malezije, koji značajan dio prerađuju lokalno. Zahvaljujući lokalnim pogonima, [[Nizozemska]], [[Njemačka]] i [[Belgija]] su glavni dobavljači. {| class="wikitable alternance center" ! colspan=2| Zemlje uvoznice kakao zrna<br>u 1.000 američkih dolara, prema FAOSTAT-u<ref name=fao/> |- !Izvoz (tona) !Zemlja<br> 2017 |- | {{flag|Nizozemska}} || align="right" |2,478.584 |- | {flag|Sjedinjene Američke Države}} || align="right" |1,218.220 |- | {flag|Njemačka}} || align="right" |11,82.357 |- | {flag|Belgija}} || align="right" |806.660 |- | {flag|Malezija}} || align="right" |694.204 |- | {flag|Indonezija}} || align="right" |467.073 |- | {flag|Francuska}}|| align="right" |396.785 |- | {{flag|UN}} Svijet || align="right" |9,274.435 |} Glavni uvoznici kakao zrna su industrijalizirane zemlje Sjevera, koje čine više od 80% potrošnje proizvoda od kakao zrna.<ref name="import">[http://econegociosagricolas.com/ena/files/Assessment_of_the_Movements_of_Global_Supply_and_Demand_2006.pdf Consommation de chocolat et cacao par pays ([[p.|14-18}}) ]</ref>. Transakcije (najčešće u obliku fermentiranih i sušenih zrna) prvenstveno se odvijaju iz južnih zemalja u sjeverne zemlje ([[Evropa]], [[SAD|Sjedinjene Američke Države]] i [[Japan]], gdje se odvija većina prerade). Postoje dva tržišta za kupovinu kakaa: Londonska berza i Njujorška berza. Sektor kakapa globalno nadgleda ICCO (Međunarodna organizacija za kakao), a relevantni dokument je "Međunarodni sporazum o kakau iz 2001.". Ovaj sporazum se redovno obnavlja.<ref>{{Cite web |url=http://www.cgeci.org/cgeci/index.php?option=com_content&view=article&id=542:cacao-le-7e-accord-a-ete-singe-a-geneve&catid=54 |title=7. international sur le cacao (2010) |access-date=27. 4. 2026 |archive-date=27. 4. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140427024944/http://www.cgeci.org/cgeci/index.php?option=com_content&view=article&id=542:cacao-le-7e-accord-a-ete-singe-a-geneve&catid=54 |url-status=dead }}</ref>; la dernière fois en juin 2010</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.icco.org/pdf/agree10french.pdf |title=ICCO accord 2010 - exportation &#91;&#91;p.{{!}}32}} |access-date=27. 4. 2026 |archive-date=6. 1. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120106163338/http://www.icco.org/pdf/agree10french.pdf |url-status=dead }}</ref>. Nizozemska (26,7%), Sjedinjene Američke Države (13,1%), Njemačka (12,7%), Belgija (8,6%), Malezija (7%), Indonezija (5%) i Francuska (3,2%) su najveći uvoznici kakao zrna. Prerađivači kakaa su velike kompanije koje kupuju zrna, prže ih, ljušte i prerađuju ih u proizvodnju kakao-mase. Do 2013. ovim sektorom industrije dominirale su četiri multinacionalne kompanije koje su prerađivale 45% proizvedenih zrna. Od tada su se prerađivači još više konsolidovali: belgijsko-švicarska kompanija Barry Callebaut preuzela je Petra Foods, gurajući je na vrh tržišta prerađivača kakaa. Sjevernoamerička kompanija Cargill finalizirala je akviziciju ADM-ove divizije za kakao 2015. Zajedno, Cargill i Barry Callebaut prerađuju gotovo 60% proizvedenih zrna kakaa. Kao što Michel Barel primjećuje.<ref name=barel/> Pojava ovih industrijskih giganata ilustruje ogromnu neravnotežu moći između miliona malih proizvođača, koji posjeduju samo nekoliko hektara, i multinacionalnih kompanija koje kupuju hiljade tona kakoa. Godine 1988, [[Nestlé]] je preuzeo Rowntree Mackintosh i postao najveći svjetski proizvođač čokolade i čokoladnih slatkiša.<ref>[http://recherche.prodimarques.com/leader-chocolat-groupe-production-cacao.html Prodimarques - Nestlé]</ref> Tokom sezone 2022–2023, sektor je proizveo otprilike 116.000 tona manje nego što su kupci očekivali, što je povećalo cijenu kakaa.<ref>{{cite web|url=https://www.rfi.fr/fr/podcasts/chronique-des-mati%C3%A8res-premi%C3%A8res/20230905-hausse-continue-des-prix-du-cacao-depuis-plusieurs-mois|title= Continuous rise in cocoa prices for several months now|date=6. September 2023|publisher=Radio France Internationale|author=Marie-Pierre Olphand}}</ref> == Svojstva kakaoa == Ova svojstva su povezana sa sastavom kakaa, posebno njegovim masnim sastojcima komponenta, kakao-maslac. Neka od ovih svojstava izgledaju korisna za zdravlje, dok druga nisu. == Sastojci == {{glavni|Sastav kakao-praha}} {{glavni|Zdravstveni efekti čokolade}} Nutritivna vrijednost na 100 g (3,5 oz) Nutritivna vrijednost na 100 g (3,5 oz) {| class = "wikitable " |- | style="text-align:center;"| '''[[Nutrijent|Sastojak]]''' | style="text-align:center;"|Grama/100 g (3,5 oz) |- | [[Energija]]||954 kJ (228 kcal) |- |[[Voda]] ||3,00 g |- |[[Kofein]]||230 mg |- | [[Teobromin]]||2060 mg |- | [[Masti]]|| 13,70 |- | [[Ugljikohidrati]]|| 57,90, od kojih vlakna cca. 33 g |- | [[Proteini]] ||19,60 128 mg |- |[Minerali]] i [[vitamini]] (%DV†)|| |- | [[Kalcij]]|| 10 |- |[[Željezo]] ||77% – 13,86 mg |- | [[Magnezij]]|| 119% – 499 mg |- | [[Mangan]] || 167% – 3,837 mg |- |[[ Fosfor]] || 59% – 734 mg |- | [[ Kalij]] || 51% – 1524 mg |- | [[Kalcij]]|| 10 |- |[[Željezo]] ||77% – 13,86 mg |- | [[Magnezij]]|| 119% – 499 mg |- | [[Mangan]] || 167% – 3,837 mg |- |[[Natrij]] || 1% – 21 mg |- | [[Cink]] || 62% – 6,81 mg |- | [[Vitamin C]], <br>ukupna askorbinska kiselina|| 0 |- |[[Tiamin]] || 0,078 |- | [[Riboflavin]] || 0,241 |- |[[Niacin]] || 2,18 |- |[[Pantotenska kiselina]] || 0,254 |- |[[vitamin B|Vitamin B₆]] || 0,118 |- | [[Folat]], ukupno || 32 µg |- | [[Folna kiselina]] || 0 µg |- | [[ Folat ]], [[hrana]] || 32 µg |- | [[Folat]], DFE || 32 µg |- | [[ Holin]], ukupno || 12 |- | [[ Vitamin B-12]] || 0 |- | [[ Vitamin B-12]], dodati|| 0 µg |- | [[Vitamin A]], RAE || 0 µg |- | [[Retinol]] || 0 µg |- | [[Karoten]], beta|| 0 |- | [[Karoten]], alfa || 0 |- | [[Kriptoksantin ]], beta|| 0 |- |[[Vitamin A]], IU ||0 IU |- | [[Likopen]] || 0 µg |- |[[Lutein]] + [[zeaksantin]] || 38 µg |- | [[ Vitamin E]] (alfa-[[tokoferol]]) || 0,1 |- | [[ Vitamin E]], dodani ||0 |- | [[Vitamin D]] (D2 + D3), IU || 0 |- | [[Vitamin K]] (filokinon) ||2 |- |} ;Izvor:USDA Database <ref>[https://fdc.nal.usda.gov/food-details/169593/nutrients</ref> === Pozitivni aspekti === * Kakao-maslac sadrži vitamin E, koji ima [[antioksidans|antioksidativna]] djelovanja. * Zrna prirodno sadrže značajne količine [[polifenol]]a, antioksidacijskih molekula, koje se suprotstavljaju oksidirajućim supstancama koje su štetne za ćelije, uključujući [[slobodni radikali| slobodne radikale]]: zagađivače, zračenje (sunce), [[alkohol]], [[duhan]]ski dim itd. Među antioksidansima su [[ferulna kiselina]], koja kakau daje slatku aromu, i [[flavonoid]]i ([[katehin]] i [[epikatehin]]), dva snažna [[antioksidans]]a poznata po tome što pomažu u borbi protiv [[starenje| starenja]] [[koža|kože]], uzrokovanog vanjskim agresorima. * Kakao-maslac također može nahraniti kožu ([[usne]]) i stimulirati sintezu [[kolagen]]a, vraćajući elastičnost i tonus koži; * [[Metilksantin]]i su zakođer prisutni u kakau. Pripadaju istoj porodici [[alkaloid]]a kao i oni koji se nalaze u [[kahva|kahvi]] i [[čaj]]u: [[kofein]], [[teofilin]] i [[teobromin]]. Teobromin je prisutan u koncentraciji od 1,5 do 3% u zrnu kakoa.<ref name="merck">{{cite book|title=The Merck index, 13 edition|year=2001|publisher=Merck|isbn=0-911910-13-1}}</ref>. U malim količinama ima prepoznatljiv lipolitski učinak, a u manjoj mjeri antitusičko, vazodilatacijsko, diuretičko, bronhodilatacijsko i stimulativno djelovanje. Ovaj posljednji učinak mogao bi se pripisati i maloj količini kofeina, koju kakao također sadrži. [[Anandamid]] je supstanca koja djeluje na iste receptore kao i [[kanabis]]. Prisutan je u vrlo malim količinama. Diskutabilno je da li može proizvesti [[uforija|euforijske]] i [[sedativ]]ne učinke za koje je odgovoran pri većim [[koncentracija]]ma. Redovna konzumacija kakoa može [[hipotenzija|sniziti]] [[krvni pritisak]] i kardiovaskularnu [[smrtnost]] kod starijih osoba. |jour<ref>Buijsse B, Feskens EJ, Kok FJ, Kromhout D, [http://archinte.ama-assn.org/cgi/content/full/166/4/411 ''Cocoa intake, blood pressure, and cardiovascular mortality: the Zutphen Elderly Study''], Arch Intern Med, 2006;166:411–417</ref> i kod pacijenata koji su imali [[infarkt miokarda]]<ref>{{cite journal|authors= Janszky I, Mukamal KJ, Ljung R et Als|year=2009|title=''Chocolate consumption and mortality following a first acute myocardial infarction: the Stockholm Heart Epidemiology Program''| [http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1365-2796.2009.02088.x/abstract|journal= J Intern Med|number=266|pages=48–257</ref>. Međutim, ovi podaci se zasnivaju isključivo na opservacijskim, a ne intervencijskim studijama. Studija koju je proveo Univerzitet Sjeverne Karoline iz novembra 2020. sugerira da specifični poli[[fenol]]i (flavan-3-oli i [[proantocijanidin]]i) koji se nalaze u [[grožđe|grožđu]] muskadin (''Vitis rotundifolia''), zelenom čaju, kakau i tamnoj čokoladi mogu uticati na sposobnost virusa SARS-CoV-2 da se veže za ljudske ćelije, čime se smanjuje stopa [[infekcija]] i prenosa virusa koji uzrokuje [[COVID-19]].<ref>{{cite journal |autor1=Yue Zhu |author2=De-Yu Xie |title=Docking Characterization and in vitro Inhibitory Activity of Flavan-3-ols and Dimeric Proanthocyanidins Against the Main Protease Activity of SARS-Cov-2 |journal=Frontiers – Frontiers in Plant Science |date=2020 |https://www.frontiersin.org/articles/10.3389/fpls.2020.601316/full |doi=10.3389/fpls.2020.601316 |access-date=2021-01-04}}</ref>. === Negativni aspekti === Kod nekih [[životinja]], poput [[pas]]a, kakao je snažan [[toksin]]; 200 grama može biti dovoljno da ubije malog psa.<ref>{{cite web|title=Pourquoi ne pas donner de chocolat au chien|url=http://www.animalerieenligne.fr/blog/pourquoi-ne-pas-donner-de-chocolat-au-chien|site=animalerieenligne.fr|date=2016|access-date=2016-05-28}}</ref> Simptomi trovanja čokoladom kod pasa uključuju: iritabilni želudac, [[povraćanje]], abnormalno slinjenje, [[umor]] i gubitak [[svijest]]i. Kod pasa i mnogih drugih životinja, može uzrokovati trovanje [[teobromin]]om.<ref>{{cite web| title= Chocolate poisoning in dogs| url=https://www.wanimo.com/veterinaire/urgences-du-chien/intoxication-par-le-chocolat-chez-le-chien.html | site=WanimoVéto |access-date=2024-08-18}}</ref> Za neke [[botanika|botanićčare]], postoji daleko od potpunog konsenzusa o prehrambenim ili medicinskim prednostima kakoa: * Čisti kakao je vrlo gorak i zbog toga se dodaju šećer i masti da bi se zasladio. Ovo može biti štetno za kardiovaskularni sistem i doprinijeti [[gojaznost]]i jer čokolada ima visok sadržaj [[kalorija]] (500 kcal na 100 g), dok druga pića s visokim sadržajem zaštitnih polifenola sadrže vrlo malo (naprimjer, zeleni čaj); * [[Bioraspoloživost]] flavonoida je varijabilna i ovisi o djelovanju crijevne flore; kakao-maslac je prilično neprobavljiv zbog visokog sadržaja [[stearinska kiselina|stearinske]] i [[masne kiseline|masnih kiselina]]. == Uticaj na okolinu == === Evropska uredba o zabrani proizvoda povezanih s deforestacijom === [[glavni|Uvezena deforestacija}} Evropska uredba o zabrani proizvoda povezanih s deforestacijom usvojena je od strane Evropskog parlamenta u srijedu, 19. aprila 2023. * kakao u [[zrna kakaovca|zrnima kakaovca]] i komadići zrna, sirovi ili prženi; * [[kakao-pasta]]; * [[kakao-maslac|maslac]], [[kakao-mast|mast]] i [[kakao-ulje]]; * kakao-prah; * [[čokolada]] i drugi prehrambeni proizvodi koji sadrže kakao. == Olovo i trovanje olovom == Uočeno je da kakao i čokoladni proizvodi gotovo uvijek sadrže relativno visoke nivoe [[olovo|olova]], nivoe koji se ne mogu objasniti sadržajem olova u zrnima (koji je prirodno nizak). Proučavan je [[izotop]]ski sastav olova u zrnima i u čokoladi ili gotovim čokoladnim proizvodima. Otkriva nekoliko izvora kontaminacije industrijskog i ekološkog porijekla, čije precizno porijeklo još nije bilo identifikovano početkom 2000-ih.<ref>COPAL (2004), cité par Rankin & al (voir bibliographie du présent article) Cocoa Producers' Alliance Homepage. Lagos, Nigeria:Cocoa Producers' Alliance. consulté le 26 janvier 2005 http://www. copal-cpa.org/index.html</ref><ref>COPAL (2004). '''[[lang|en|title=Proposed Methodology to Determine Source and Level of Lead Contamination in Cocoa}}'''. Lagos, Nigeria: Cocoa Producers' Alliance. consulté à l'URL http://www.copal-cpa{{Mrtav link}}. org/lead.html January 26, 2005 by Rankin et al. (see bibliography of this article)</ref>. [[Izotop]]ski sastav olova u kakau iz Nigerije ukazuje na to da bi olovni benzin mogao biti odgovoran za barem dio kontaminacije proizvoda od kakaa, pri čemu se kontaminacija javlja nakon berbe i povećava tokom procesa proizvodnje, tokom transporta zrna i/ili proizvodnje kakaa i čokoladnih proizvoda od njega. Poznato je da rezani [[plod]]ovi kakaovca i njegova zrna imaju tendenciju da apsorbuju olovo iz okoline; otpad ljuski ploda čak je eksperimentalno uspješno korišten za dekontaminaciju otpadnih voda ili tla kontaminiranog olovom.<ref>Meunier N, Haberman M, Blais J.F & Tuagi R.D (2003), ''Récupération du plomb extrait de sol contaminé par adsorption sur des colonnes d’écailles de cacao Recovery of Lead Extracted from Contaminated Soil Using Adsorption Columns Filled with Cocoa Shells''. Water quality research journal of Canada, 703</ref>, uključujući i kisele rastvore koji se na taj način mogu regenerirati <ref>Meunier, N, Haberman, M, Blais, J. F, & Tyagi, R. D. (2003). ''Utilisation et regénération des écailles de cacao pour la récupération du plomb dans les solutions acides''. Journal of Environmental Engineering and Science, 2(1), 9-16 ([http://www.nrcresearchpress.com/doi/pdf/10.1139/s03-003 résumé]).</ref>Međutim, olovni [[benzin]] se i dalje koristio u mnogim zemljama proizvođačima kakao zrna (uključujući i Afriku) 2014. U bogatim zemljama gdje je [[olovni benzin]] zabranjen već nekoliko decenija, broj i težina slučajeva [[trovanje olovom|trovanja olovom]] su se smanjili, ali ne na zadovoljavajući nivo, a [[čokolada]] je postala hrana najbogatija olovom. Na kraju, djeca (osjetljiva na [[trovanje olovom]]), odrasli osjetljivi na olovo, te osobe sa [[sindrom iritabilnih crijeva|iritabilnim ili tromim crijevima]], one sa krhkim ili odsutnim [[žučna kesa|žučnom kesom]] i one koje imaju prekomjernu težinu trebaju biti oprezne s kakaom ili čokoladom.<ref>[[Web link |language=fr|title= COCOA CHOCOLATE |url=https://www.phytomania.com/plantes -medicinales/cacao-chocolat/ |site=Phytomania |access-date=2024-08-18}}</ref>. === Toksični industrijski proizvodi === Neki industrijski proizvodi na bazi kakaa sadrže [[teški metali|teške metale]] poput [[kadmij]]a ([[kancerogen]]a) i [[arsen]]a. ==Također pogledajte== * [[Kakaovac]] * [[Čokolada]] * [[Začini]] * [[Historija uzgoja kakaa]] * [[Fabrika čokolade]] * [[Zrno kakaoa]] == Reference == {{Refspisak}} ==Dopunski izvori == * Kokou Edoh Adabe et E. Lionelle Ngo-Samnick, [https://cgspace.cgiar.org/bitstream/handle/10568/76733/1801_PDF.pdf?sequence=1&isAllowed=y ''Production et transformation du cacao''], collection PRO-AGRO, [[Ingénieurs sans frontières|ISF]]-Cameroun et [[Centre technique de coopération agricole et rurale|CTA]], Wageningen, Pays-Bas, 2014, 44 p. téléchargeable. * {{Article|langue=en|prénom=EE|nom1=Cheesman|titre=Notes on the nomenclature, classification and possible relationships of cocoa populations|année=1944|périodique=Tropical Agriculture|volume=21|pages=144-159}} {{plume}} *{{Work | author1=Michel Barel | title=From Cocoa to Chocolate | subtitle=The Epic of a Delicacy | publisher=Éditions QUAE GIE | year=2016, new edition | ISBN= }} * Jumelle, Henri. ''The Cocoa Tree: Its Cultivation and Exploitation in All Producing Countries'' 1900 [http://www.manioc.org/patrimon/FRA11113 read online] * {{article|language=en|author1=Lee, C. K.|name1=Lee| author2=Low, K. S.|name2=Low|year=1985| title=Determination of Cadmium, Lead, Copper and Arsenic in Raw Cocoa, Semifinished and Finished Chocolate Products| read online=http://psasir.upm.edu.my/2305/1/Determination_of_Cadmium,_Lead,_Copper_and_Arsenic_in.pdf| journal=Pertanika| volume=8| issue=2| pages=243-248| publisher=[[Universiti Putra Malaysia]]}} * {{Article|language=en|first name1=Juan C.|last name1=Motomayor|first name2=Philippe|last name2=Lachenaud|first name3=Jay|last name3=Wallace da Silva e Mote|first name4=Rey|last name4=Loor|first name5=David N.|last name5=Kuhn|first name6=J. Steven|last name 6=Brown|first name 7=Raymond J.|last name 7=Schell|title=Geographic and Genetic Population Differentiation of the Amazonian Chocolate Tree (Theobroma cacao L)|doi=10.1371/journal.pone.0003311 |month=10|year=2008|periodical=PLoS ONE|volume=3|issue=11|read online=http://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0003311|periodical link=PLOS ONE|id=Motomayor2008}} {{pen}} * Rankin CW, Nriagu JO, Aggarwal JK, Arowolo TA, Adebayo K, Flegal AR. (2005) ''http://www.doctorjackson.org/pdf/lead_poisoning.pdf Lead contamination in cocoa and cocoa products: isotopic evidence of global contamination]''. 'Environmental Health Perspectives' Oct; 113(10):1344-8. * {{Book|language=fr|original language=en|first name1=Dom|last name1=Ramsey|original title=Chocolate|title=Passion for Chocolate|subtitle=From Bean to Bar|translator=Martine and Dominique Lizambard|publisher=[[Dorling Kindersley]]|year=2017|total pages=224|isbn=978-2-8104-2119-0|id=Ramsey, 2017|label=Ramsey, 2017|pen=yes}} * {{Book|author1=Samy Manga|title=Chocolaté|subtitle=The Bitter Taste of Cocoa Cultivation|publisher=écosociété|year=2023|total pages=136|isbn=9782897198664}} ===Radioemisija === *https://www.franceinter.fr/emissions/sur-les-epaules-de-darwin/sur-les-epaules-de-darwin-14-decembre-2019 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220408182328/https://www.franceinter.fr/emissions/sur-les-epaules-de-darwin/sur-les-epaules-de-darwin-14-decembre-2019 |date=8. 4. 2022 }} === Vanjski linkovi=== {{Commonscat|Cacao}} * [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/plan.htm Informations de marché sur le site de la Conférence des Nations Unies pour le commerce et le développement] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113032636/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/plan.htm |date=13. 1. 2010 }} : [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/descript.htm description] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100119004439/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/descript.htm |date=19. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/culture.htm culture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113223600/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/culture.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/qualite.htm qualité] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113200955/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/qualite.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/utilisat.htm secteurs d'utilisation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113233417/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/utilisat.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/marche.htm marché], [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/filiere.htm filière] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100115232113/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/filiere.htm |date=15. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/societes.htm sociétés] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100114131822/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/societes.htm |date=14. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/technologie.htm techniques] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100112220439/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/technologie.htm |date=12. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/prix.htm prix] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113225954/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/prix.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/ecopol.htm politiques économiques] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100114002026/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/ecopol.htm |date=14. 1. 2010 }} * {{cite web|language=fr|nom=eCacaos|title=En finir (enfin) avec l’approximation Forastero, Criollo et Trinidario ?|year=2014|url=http://ecacaos.com/en-finir-enfin-avec-lapproximation-forastero-criollo-et-trinidario/|site=ecacaos.com|access-date=2015-12-26}} * {{cite web|languagee=fr|author=Clay Gordon|title=Serious Chocolate: First Three, Now Ten Genetically Different Kinds of Cacao|mois=10|année=2008|url=http://sweets.seriouseats.com/2008/10/cacao-by-any-other-name-does-it-taste-just-as.html|site=seriouseats.com|access-date= 2015-12-27}} {{clear}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Kakao| ]] [[Kategorija:Stimulansi]] [[Kategorija:Mezoamerička kuhinja]] [[Kategorija:Nahuatlizam]] [[Kategorija:Začini]] [[Kategorija:Hrana] oqqyhe5n3pfmtv1v8lt0i3fyvj2ycd5 0 533673 3837809 3837768 2026-04-28T14:18:57Z AnToni 2325 Statua... 3837809 wikitext text/x-wiki {{Infokutija spomenik | naziv = | nativno_ime = | slika = | tekst = Izgled statue. | lokacija = Gradski park Zrinjevac, [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]] | dizajner = [[Ivan Fijolić]] | tip = Statua | materijal = [[Bronza]] | dužina = | širina = | visina = 1,68 m | početak = juli 2003. | završetak = {{Završni datum|2005|11|26}} | otvoreno_za = | posvećeno = [[Bruce Lee]] | slika_mape = Bosna i Hercegovina | tekst_mape = Lokacija na karti [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. | map_width = | relief = | coordinates = {{coord|43.3428|N|17.8042|E|display=title, inline}} | latd = 43 | latm = 20 | lats = 34 | latNS = N | longd = 17 | longm = 48 | longs = 15 | longEW = E | lat = | long = | veb-sajt = | dodaci = }} '''Statua [[Bruce Lee|Brucea Leeja]]''' otkrivena je 26. novembra 2005. u [[Mostar|Mostaru]], [[Bosna i Hercegovina]], a djelo je vajara [[Ivan Fijolić|Ivana Fijolića]]. Smještena u gradskom parku Zrinjevac, statua je visoka 1,68 m, 4 cm niža od Bruce Leejeve stvarne visine od 1,72 metra,<ref>{{Cite web|url=http://www.heightdb.com/person/bruce-lee|title=How Tall Is Bruce Lee?|archive-url=https://web.archive.org/web/20201124095743/www.heightdb.com/person/bruce-lee|archive-date=2020-11-24|url-status=dead}}</ref> i simbol je solidarnosti u etničkom podijeljenom gradu. Ukradena u pljački 4. marta 2024, a potom je pronađena isječena u komadima.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.24ur.com/novice/tujina/iz-parka-v-mostarju-izginil-kip-brucea-leeja.html|title=Iz parka v Mostarju izginil kip Brucea Leeja {{!}} 24ur.com|website=www.24ur.com|language=sl|access-date=2024-04-03}}</ref><ref name=":1">{{Cite web|url=https://24.hu/elet-stilus/2024/03/09/bruce-lee-szobor-mostar-elloptak/|title=Feldarabolva találták meg Bruce Lee mostari szobrát|date=2024-03-09|website=24.hu|language=hu|access-date=2024-04-03}}</ref> Restaurirana je u decembru 2025, a vrijednost investicije iznosio je preko 35.000 KM.<ref name=":2">{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/bruce-lee-se-vratio-u-mostar-simbol-mira-ponovo-u-zrinjevcu-vrijednost-investicije-35000-km/|title=Bruce Lee se vratio u Mostar: Simbol mira ponovo u Zrinjevcu, vrijednost investicije 35.000 KM|date=2025-12-17|website=N1 info|language=bs-BA|access-date=2026-04-28}}</ref> == Historija == Statua je bila prvi javni spomenik Bruceu Leeju otkriven u svijetu, a [[Statua Brucea Leeja u Hong Kongu|statua]] u [[Hong Kong|Hong Kongu]] otkrivena je dan kasnije, obilježavajući 65. rođendan hongkonške američke zvijezde. <ref name="bbc2005">{{Cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/4474316.stm|work=BBC News|title=Bosnia unveils Bruce Lee bronze|date=2005-11-26|access-date=2010-05-13}}</ref> Projekt statue predvodila je udruga "Urbani pokret Mostar", omladinska grupa koju su predvodili Nino Raspudić i [[Veselin Gatalo]], koji su statuu vidjeli kao "pokušaj preispitivanja simbola, starih i novih, miješanjem visoke grandioznosti s [[Popularna kultura|masovnom kulturom]] i kung fuom". U gradu koji je bio rastrgan ratom zbog etničkih podjela, dinamična filmska zvijezda bila je simbol "lojalnosti, vještine, prijateljstva i pravde". Bruce Lee je bio "dovoljno daleko od nas da nas niko ne može pitati šta je radio tokom Drugog svjetskog rata" i "dio naše ideje o univerzalnoj pravdi - da dobri momci mogu pobijediti".<ref>{{Cite web|url=http://www.reason.com/news/show/33300.html|title=Mostar's Little Dragon: How Bruce Lee became a symbol of peace in the Balkans|date=April 2006|access-date=2007-09-13}}</ref> Iako je Amerikanac kineskog porijekla i poznati glumac borilačkih vještina, Lee je predstavljao barem jednu stvar koja je mogla premostiti jaz među stanovnicima Mostara: "Jedna stvar koju svi imamo zajedničko je Bruce Lee."<ref name="bbc2005"/> Ceremoniji otkrivanja statue prisustvovali su lokalni obožavatelji Brucea Leeja, predstavnici [[Vlada Njemačke|njemačke vlade]], koja je finansirala projekat, kao i [[Kina|kineski]] zvaničnici. <ref name="bbc2005"/> Borilačke vještine su popularne među mladima u [[Hercegovina|Hercegovini]], posebno takmičarske [[mješovite borilačke vještine]] gdje je Mirko Filipović međunarodna zvijezda. Ubrzo nakon toga, skulptura je vandalizirana, uklonjena radi popravke i vraćena krajem maja 2013.<ref>{{Cite web|url=http://www.atlasobscura.com/place/bruce-lee-sculpture-in-mostar|title=The Lost Bruce Lee Sculpture of Mostar|access-date=2010-09-09}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.artfagcity.com/2009/08/24/img-mgmt-turbo-sculpture/|title=IMG MGMT: Turbo Sculpture|date=24 August 2009|access-date=2010-09-09}}</ref> I [[Bošnjaci]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]] su se žalili da je spomenik provokacija jer su mislili da je usmjeren prema njihovoj strani grada u borbenom stavu, pa su ga njeni tvorci okrenuli u neutralnom smjeru.<ref>{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/2007/11/11/world/europe/11balkans.html|work=The New York Times|first=Dan|last=Bilefsky|title=Balkans' Idolatry Delights Movie Fans and Pigeons|date=2007-11-11}}</ref> Dana 3. marta 2024. statua je ukradena u pljački i nestala je sve dok je policija nije pronašla šest dana kasnije. Osumnjičeni ju je isjekao na komade i planirao je prodati kao staro željezo.<ref name=":0"/><ref name=":1"/> Dana 17. decembra 2025. statua je ponovno postavljena u park Zrinjevac, a u međuvremenu je restauriran, te vraćen u prvobitno stanje. Ukupna vrijednost investicije iznosila je preko 35.000 KM, a troškove su zajednički snosili Turistička zajednica Mostara i Grad [[Mostar]].<ref name=":2" /> == Također pogledajte == * [[Statua Brucea Leeja u Hong Kongu]] * [[Statua Bruceu Leeju u Los Angelesu]] * [[Spomenik Rockyju Balboi u Žitištu]] == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Spomenici Bruceu Leeju|Mostar]] [[Kategorija:Spomenici u Mostaru]] [[Kategorija:Vandalizirane umjetnine]] [[Kategorija:Kultura borilačkih vještina]] [[Kategorija:Bronzane skulpture u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Koordinate na Wikipodacima]] 1rm050m0elfgpobxud6rv4os0swhivr 3837815 3837809 2026-04-28T14:23:49Z AnToni 2325 3837815 wikitext text/x-wiki {{Infokutija spomenik | naziv = | nativno_ime = | slika = | tekst = Izgled statue. | lokacija = Gradski park Zrinjevac, [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]] | dizajner = [[Ivan Fijolić]] | tip = Statua | materijal = [[Bronza]] | dužina = | širina = | visina = 1,68 m | početak = juli 2003. | završetak = {{Završni datum|2005|11|26}} | otvoreno_za = | posvećeno = [[Bruce Lee]] | slika_mape = Bosna i Hercegovina | tekst_mape = Lokacija na karti [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. | map_width = | relief = | coordinates = {{coord|43.3428|N|17.8042|E|display=title, inline}} | latd = 43 | latm = 20 | lats = 34 | latNS = N | longd = 17 | longm = 48 | longs = 15 | longEW = E | lat = | long = | veb-sajt = | dodaci = }} '''Statua [[Bruce Lee|Brucea Leeja]]''' otkrivena je 26. novembra 2005. u [[Mostar|Mostaru]], [[Bosna i Hercegovina]], a djelo je vajara [[Ivan Fijolić|Ivana Fijolića]]. Smještena u gradskom parku Zrinjevac, statua je visoka 1,68 m, 4 cm niža od Bruce Leejeve stvarne visine od 1,72 metra,<ref>{{Cite web|url=http://www.heightdb.com/person/bruce-lee|title=How Tall Is Bruce Lee?|archive-url=https://web.archive.org/web/20201124095743/www.heightdb.com/person/bruce-lee|archive-date=2020-11-24|url-status=dead}}</ref> i simbol je solidarnosti u etničkom podijeljenom gradu. Ukradena u pljački 4. marta 2024, a potom je pronađena isječena u komadima.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.24ur.com/novice/tujina/iz-parka-v-mostarju-izginil-kip-brucea-leeja.html|title=Iz parka v Mostarju izginil kip Brucea Leeja {{!}} 24ur.com|website=www.24ur.com|language=sl|access-date=2024-04-03}}</ref><ref name=":1">{{Cite web|url=https://24.hu/elet-stilus/2024/03/09/bruce-lee-szobor-mostar-elloptak/|title=Feldarabolva találták meg Bruce Lee mostari szobrát|date=2024-03-09|website=24.hu|language=hu|access-date=2024-04-03}}</ref> Restaurirana je u decembru 2025, a vrijednost investicije iznosila je preko 35.000 KM.<ref name=":2">{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/bruce-lee-se-vratio-u-mostar-simbol-mira-ponovo-u-zrinjevcu-vrijednost-investicije-35000-km/|title=Bruce Lee se vratio u Mostar: Simbol mira ponovo u Zrinjevcu, vrijednost investicije 35.000 KM|date=2025-12-17|website=N1 info|language=bs-BA|access-date=2026-04-28}}</ref> == Historija == Statua je bila prvi javni spomenik Bruceu Leeju otkriven u svijetu, a [[Statua Brucea Leeja u Hong Kongu|statua]] u [[Hong Kong|Hong Kongu]] otkrivena je dan kasnije, obilježavajući 65. rođendan hongkonške američke zvijezde. <ref name="bbc2005">{{Cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/4474316.stm|work=BBC News|title=Bosnia unveils Bruce Lee bronze|date=2005-11-26|access-date=2010-05-13}}</ref> Projekt statue predvodila je udruga "Urbani pokret Mostar", omladinska grupa koju su predvodili Nino Raspudić i [[Veselin Gatalo]], koji su statuu vidjeli kao "pokušaj preispitivanja simbola, starih i novih, miješanjem visoke grandioznosti s [[Popularna kultura|masovnom kulturom]] i kung fuom". U gradu koji je bio rastrgan ratom zbog etničkih podjela, dinamična filmska zvijezda bila je simbol "lojalnosti, vještine, prijateljstva i pravde". Bruce Lee je bio "dovoljno daleko od nas da nas niko ne može pitati šta je radio tokom Drugog svjetskog rata" i "dio naše ideje o univerzalnoj pravdi - da dobri momci mogu pobijediti".<ref>{{Cite web|url=http://www.reason.com/news/show/33300.html|title=Mostar's Little Dragon: How Bruce Lee became a symbol of peace in the Balkans|date=April 2006|access-date=2007-09-13}}</ref> Iako je Amerikanac kineskog porijekla i poznati glumac borilačkih vještina, Lee je predstavljao barem jednu stvar koja je mogla premostiti jaz među stanovnicima Mostara: "Jedna stvar koju svi imamo zajedničko je Bruce Lee."<ref name="bbc2005"/> Ceremoniji otkrivanja statue prisustvovali su lokalni obožavatelji Brucea Leeja, predstavnici [[Vlada Njemačke|njemačke vlade]], koja je finansirala projekat, kao i [[Kina|kineski]] zvaničnici. <ref name="bbc2005"/> Borilačke vještine su popularne među mladima u [[Hercegovina|Hercegovini]], posebno takmičarske [[mješovite borilačke vještine]] gdje je Mirko Filipović međunarodna zvijezda. Ubrzo nakon toga, skulptura je vandalizirana, uklonjena radi popravke i vraćena krajem maja 2013.<ref>{{Cite web|url=http://www.atlasobscura.com/place/bruce-lee-sculpture-in-mostar|title=The Lost Bruce Lee Sculpture of Mostar|access-date=2010-09-09}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.artfagcity.com/2009/08/24/img-mgmt-turbo-sculpture/|title=IMG MGMT: Turbo Sculpture|date=24 August 2009|access-date=2010-09-09}}</ref> I [[Bošnjaci]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]] su se žalili da je spomenik provokacija jer su mislili da je usmjeren prema njihovoj strani grada u borbenom stavu, pa su ga njeni tvorci okrenuli u neutralnom smjeru.<ref>{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/2007/11/11/world/europe/11balkans.html|work=The New York Times|first=Dan|last=Bilefsky|title=Balkans' Idolatry Delights Movie Fans and Pigeons|date=2007-11-11}}</ref> Dana 3. marta 2024. statua je ukradena u pljački i nestala je sve dok je policija nije pronašla šest dana kasnije. Osumnjičeni ju je isjekao na komade i planirao je prodati kao staro željezo.<ref name=":0"/><ref name=":1"/> Dana 17. decembra 2025. statua je ponovno postavljena u park Zrinjevac, a u međuvremenu je restauriran, te vraćen u prvobitno stanje. Ukupna vrijednost investicije iznosila je preko 35.000 KM, a troškove su zajednički snosili Turistička zajednica Mostara i Grad [[Mostar]].<ref name=":2" /> == Također pogledajte == * [[Statua Brucea Leeja u Hong Kongu]] * [[Statua Bruceu Leeju u Los Angelesu]] * [[Spomenik Rockyju Balboi u Žitištu]] == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Spomenici Bruceu Leeju|Mostar]] [[Kategorija:Spomenici u Mostaru]] [[Kategorija:Vandalizirane umjetnine]] [[Kategorija:Kultura borilačkih vještina]] [[Kategorija:Bronzane skulpture u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Koordinate na Wikipodacima]] t3acyyzg6orm57g4sosdcjsuumtktcm 0 533688 3837787 2026-04-28T12:12:20Z Bosancica by MK 173186 Preveden jedan dio stranice sa wikipedia en 3837787 wikitext text/x-wiki {{Infokutija univerzitet | naziv = Univerzitet u Michiganu | slika = [[Datoteka:Seal of the University of Michigan.svg|150px|Grb Univerziteta u Michiganu]] | latinsko_ime = Universitas Michigania | moto = {{lang|la|Artes, Scientia, Veritas}}<ref name="Thelin_2021">{{cite book |last=Thelin |first=John R. |date=2021 |title=Essential Documents in the History of American Higher Education |edition=2. |publisher=Johns Hopkins University Press |location=Baltimore |url=https://books.google.com/books?id=QJ8zEAAAQBAJ |doi=10.56021/9781421441450 |isbn=978-1-4214-4146-7 |lccn=2020045432 |oclc=1200037174 |access-date=28. april 2026 |language=en}}</ref> | motobos = "Umjetnost, znanje, istina" | osnovan = {{start date and age|1817|8|26|df=y}} | vrsta = [[Javni univerzitet]] / [[Istraživački univerzitet]] | krovna = | vjerska_pripadnost = | akademska_pripadnost = {{hlist|[[Asocijacija američkih univerziteta|AAU]] | [[ORAU]] | [[URA]] | [[URC]] | [[Sea-grant]] | [[Space-grant]]}} | izdaci = 21,2 milijarde $ {{small|(2025)}}<ref name="NACUBO_2025">{{cite web |url=https://edge.sitecorecloud.io/nacubo1-nacubo-prd-dc8b/media/Nacubo/Documents/EndowmentFiles/2025-NCSE-Endowment-Market-Values-for-US-and-Canadian-Institutions-FINAL.xlsx |title=U.S. and Canadian 2025 NCSE Participating Institutions Listed by Fiscal Year 2025 Endowment Market Value |publisher=National Association of College and University Business Officers (NACUBO) |access-date=28. april 2026 |format=XLSX |language=en}}</ref> | budžet = 15,6 milijardi $ {{small|(2026)}}<ref name="UM_Budget_2026">{{cite report |last1=Chatas |first1=Geoffrey S. |last2=McCauley |first2=Laurie K. |last3=Miller |first3=David C. |date=oktobar 2025 |title=FY 2026 University Budget Book |url=https://obp.umich.edu/wp-content/uploads/pubdata/budget/2025-10-IX-1.pdf |publisher=University of Michigan Office of Budget and Planning |access-date=28. april 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> | rukovodilac = | chairman = | chairperson = | chancellor = | predsjednik = [[Domenico Grasso]] | potpredsjednik = | vice_chancellor = | rektor = | prorektor = [[Laurie McCauley]] | dekan = | direktor = | vođa_titula = | akademsko_osoblje = 8.526 {{small|(2025)}}<ref name="UM_Staff_2025">{{cite report |url=https://obp.umich.edu/wp-content/uploads/pubdata/factsfigures/facstaffsumm_umaa_Nov2025.pdf |title=Faculty and staff headcount summary |publisher=University of Michigan Office of Budget and Planning |access-date=28. april 2026 |language=en}}</ref> | admin_osoblje = 24.765 {{small|(2025)}} | studenti = 53.488 {{small|(2025)}}<ref name="UM_Enrollment_2025">{{cite report |url=https://obp.umich.edu/wp-content/uploads/pubdata/factsfigures/enrollment_umaa_2025.pdf |title=Enrollment headcounts by academic level & citizenship status |publisher=University of Michigan Office of Budget and Planning |access-date=28. april 2026 |language=en}}</ref> | dodipl = 35.358 | dipl = 18.130 | doktorat = | ostali = | lokacija = | grad = [[Ann Arbor, Michigan|Ann Arbor]] | savezna_država = [[Michigan]] | provincija = | država = [[Sjedinjene Američke Države]] | koor = {{coord|42|16|37|N|83|44|17|W|display=inline}} | kampus = Gradski (srednje veličine)<ref name="Fields_Herndon-Brown_2024">{{cite book |last1=Fields |first1=Timothy L. |last2=Herndon-Brown |first2=Shereem |date=2024 |title=The Black Family's Guide to College Admissions: A Conversation about Education, Parenting, and Race |edition=2. |publisher=Johns Hopkins University Press |location=Baltimore |url=https://books.google.com/books?id=0AnTEAAAQBAJ |doi=10.56021/9781421448961 |isbn=978-1-4214-4896-1 |lccn=2023038032 |oclc=1394017275 |access-date=28. april 2026 |language=en}}</ref> | prijašnja_imena = Catholepistemiad ili University of Michigania (1817–1821) | slobodna_oznaka = Akreditacija | slobodna_vrijednost = [[Higher Learning Commission|HLC]] | boje = Zlatnožuta i [[plava]]<ref name="Shaw_1942">{{cite book |last=Shaw |first=Wilfred B. |date=1942 |title=The University of Michigan, An Encyclopedic Survey |volume=1 |publisher=University of Michigan Press |location=Ann Arbor |url=https://books.google.com/books?id=yI4vAAAAMAAJ |hdl=2027/mdp.39015042059132 |lccn=61063636 |oclc=706784258 |access-date=28. april 2026 |language=en}}</ref> | atletika = [[NCAA Division I FBS]] – [[Big Ten Conference|Big Ten]] | sportovi = | nadimak = [[Michigan Wolverines|Wolverines]] | maskota = | udruženja = | web-sajt = [https://umich.edu umich.edu] | logo = [[Datoteka:University of Michigan logo.svg|200px]] | pushin_map = | fusnote = }} '''Univerzitet u Michiganu''' ([[Engleski jezik|eng.]] ''University of Michigan''; skraćeno UMich, U-M ili Michigan) javni je istraživački [[univerzitet]] sa sjedištem u [[Ann Arbor]], u [[Michigan|saveznoj državi Michigan]]. Osnovan je 1817. i najstarija je visokoškolska ustanova u toj saveznoj državi. Također se ubraja među najranije američke istraživačke univerzitete i jedan je od osnivača [[Asocijacija američkih univerziteta|Asocijacije američkih univerziteta]] (AIU). Univerzitet ima najveći broj upisanih studenata u Michiganu, s više od 53.000 studenata, od čega više od 35.000 na dodiplomskim i oko 18.000 na postdiplomskim studijima. Prema [[Carnegiejeva klasifikacija visokoškolskih ustanova|Carnegiejevoj klasifikaciji visokoškolskih ustanova]] ([[Engleski jezik|eng.]] ''Carnegie Classification of Institutions of Higher Education'') svrstava se u kategoriju univerziteta s veoma visokim nivoom istraživačke aktivnosti (R1).<ref name="Gilman_2017">{{cite book |last=Gilman |first=Todd |date=2017 |title=Academic Librarianship Today |publisher=Rowman & Littlefield Publishers |location=Lanham, Maryland |url=https://books.google.com/books?id=f_XNDQAAQBAJ |isbn=978-1-4422-7874-5 |lccn=2016042132 |oclc=1016135390 |access-date=28. april 2026 |language=en}}</ref> Sastoji se od 19 [[fakultet|fakulteta]] i [[škola]], u okviru kojih se izvodi više od 280 studijskih programa.<ref name="Desprez_et_al_2025">{{cite journal |last1=Desprez |first1=Mary Jo |last2=Pehlke |first2=Joy |last3=Zichi |first3=Joe |date=2025 |title=The University of Michigan's Well-Being Collective: Embedding the Capacity to Support Student Well-Being across Campus |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/10864822251334131 |journal=About Campus: Enriching the Student Learning Experience |publisher=Sage Publishing |volume=30 |issue=3 |pages=12–21 |doi=10.1177/10864822251334131 |access-date=28. april 2026 |language=en}}</ref> Univerzitet je akreditovan od strane [[Komisija za visoko obrazovanje|Komisije za visoko obrazovanje]] ([[Engleski jezik|engl.]] ''Higher Learning Commission''), a prema podacima Nacionalne fondacije za nauku ([[Engleski jezik|engl]]. ''National Science Foundation'') iz 2021. zauzimao je treće mjesto među američkim univerzitetima prema obimu ulaganja u naučna istraživanja. Kampus univerziteta prostire se na površini od približno 12,9 km² i obuhvata stadion Michigan, najveći stadion u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] i treći po kapacitetu u svijetu. Sportske ekipe univerziteta, poznate pod nazivom Michigan Wolverines, takmiče se u okviru Prve divizije NCAA-a kao članice Konferencije Big Ten ([[Engleski jezik|engl.]] ''Big Ten Conference''). Sportisti univerziteta osvojili su ukupno 185 olimpijskih medalja u periodu od 1900. do 2022., uključujući 86 zlatnih. == Historija == === Počeci === Ideja o osnivanju visokoškolske ustanove na području Michigana datira iz 1703., u vrijeme francuske kolonijalne uprave u [[New France]].<ref name="Hinsdale_1906">{{cite book |last=Hinsdale |first=Burke A. |editor-last=Demmon |editor-first=Isaac |date=1906 |title=History of the University of Michigan |url=https://archive.org/details/historyofunivers00hinsrich |publisher=University of Michigan |location=Ann Arbor |oclc=926150 |access-date=28. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Sheldon_1856">{{cite book |last=Sheldon |first=Electa M. |date=1856 |title=The early history of Michigan, from the first settlement to 1815 |url=https://archive.org/details/earlyhistoryofmi00shelrich |publisher=A.S. Barnes |location=New York |lccn=01007001 |access-date=28. april 2026 |language=en}}</ref> Samo dvije godine nakon osnivanja [[Fort Pontchartrain du Détroit]] 1701., na tjesnacu između jezera Saint Clair i jezero [[Erie (jezero)|Erie]], francuski istraživač i kasniji kolonijalni upravitelj [[Louisiana|Louisiane]], [[Antoine de la Mothe Cadillac]], uputio je 31. augusta 1703. pismo Louisu Phélypeaux de Pontchartrain, ministru kralja Louisa XIV.<ref name="Sheldon_1856" /> U pismu je zagovarao osnivanje sjemeništa u novoformiranoj župi Bazilike Sainte Anne de Détroit radi obrazovanja domorodačke i francuske djece, s posebnim naglaskom na vjeronauku i [[francuski jezik]].<ref name="Hinsdale_1906" /><ref name="Sheldon_1856" /><ref name="Ross_1898">{{cite book |last=Ross |first=Robert Budd |date=1898 |title=Landmarks of Wayne County and Detroit |url=https://archive.org/details/landmarksofwayne00rossrich |publisher=Evening News Association |location=Detroit |lccn=01007051 |access-date=28. april 2026 |language=en}}</ref> Nije sa sigurnošću utvrđeno da li je takvo sjemenište ikada osnovano,<ref name="Farmer_1889">{{cite book |last=Farmer |first=Silas |date=1889 |title=The History of Detroit and Michigan: Or, The Metropolis Illustrated; a Full Record of Territorial Days in Michigan, and the Annals of Wayne County |volume=1 |url=https://archive.org/details/historyofdetroit01farm |publisher=Silas Farmer & Company |location=Detroit |hdl=2027/mdp.39015071306172 |lccn=01007060 |oclc=475797053 |access-date=28. april 2026 |language=en}}</ref> jer sačuvani registri ne sadrže podatke o njegovom uspostavljanju.<ref name="Fuller_Catlin_1928">{{cite book |last1=Fuller |first1=George N. |last2=Catlin |first2=George B. |date=1928 |title=Local history of Detroit and Wayne County |url=https://babel.hathitrust.org/cgi/pt?id=miun.arh7780.0001.001 |publisher=National Historical Association, Inc. |location=Dayton, Ohio |hdl=2027/miun.arh7780.0001.001 |access-date=28. april 2026 |language=en}}</ref> Pretpostavlja se da su isusovački poglavari u grada [[Québec|Quebeca]] bili protiv osnivanja sjemeništa u regiji Pays d'en Haut, zbog neslaganja s Cadillacom i straha od konkurencije vlastitim obrazovnim ustanovama.<ref name="Sheldon_1856" /> Ipak, župni zapisi iz 1755. pokazuju da je Jean Baptiste Rocoux obavljao dužnost ″direktora kršćanskih škola″,<ref name="Farmer_1889" /> što je vjerovatno bio naziv inspirisan obrazovnim modelom [[Jean-Baptiste de La Salle]].<ref name="Hinsdale_1906" /> Rocoux je vodio školu u vlastitoj rezidenciji u ulici Saint Jacques ili u objektu pod pokroviteljstvom crkve Sainte Anne.<ref name="Fuller_Catlin_1928" /> Izvori također spominju sjemenište nepoznatog datuma osnivanja unutar tvrđave,<ref name="Poor_Griffin_1959">{{cite book |last1=Poor |first1=Gerald L. |last2=Griffin |first2=Gladys I. |date=1959 |title=Public education in Michigan |url=https://babel.hathitrust.org/cgi/pt?id=mdp.39015071195658 |publisher=Field Services, Central Michigan University |location=Mount Pleasant |access-date=28. april 2026 |language=en}}</ref> u kojem su se mladići obrazovali za svećeničku službu, ali je ta ustanova uništena u Veliki požar u Detroitu 1805.<ref name="Poor_Griffin_1959" /><ref name="Judson_1926">{{cite journal |last=Judson |first=Paul M. |date=septembar 1926 |title=Sketch of the life of Father Gabriel Richard 1767-1832 |url=https://www.jstor.org/stable/44208653 |journal=Records of the American Catholic Historical Society of Philadelphia |volume=37 |issue=3 |publisher=American Catholic Historical Society of Philadelphia |jstor=44208653 |access-date=28. april 2026 |language=en}}</ref> Pored toga, u blizini tvrđave 1775. djelovala je francuska škola koja se finansirala školarinom, dok sačuvana knjiga računa iz 1780. sadrži podatke o školarinama koje datiraju još iz 1760.<ref name="Hinsdale_1906" /> Kolonija je nakon [[Francusko-indijanskii rat|Francusko-indijanskiog rata]] 1762. predana britanskoj kruni. Lokalni francuski Kanađani zadržali su kršćanske škole, koje su postale dvojezične;<ref name="Mantz_1976">{{cite book |last=Mantz |first=E. Phillips |date=1976 |title=The story of Ste. Anne de Detroit Church, Detroit, Michigan, 1701-1976, and the bicentennial history of Catholic America |url=http://www.mipolonia.net/wp-content/uploads/2017/10/Ste.-Anne_1701-1976_Detroit_MI.pdf |publisher=Custombook, Inc. |location=Hackensack, New Jersey |oclc=665070298 |access-date=28. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Hinsdale_1906" /> međutim, Britanci, koji su koloniju posmatrali isključivo kao trgovačku stanicu, nisu ulagali u obrazovanje, što je dovelo do stagnacije tokom njihove uprave od 1763. do 1796.<ref name="Hinsdale_1906" /><ref name="Burton_1922">{{cite book |last1=Burton |first1=Clarence M. |last2=Stocking |first2=William |last3=Miller |first3=Gordon K. |date=1922 |title=The city of Detroit, Michigan, 1701-1922 |volume=1 |url=https://babel.hathitrust.org/cgi/pt?id=miun.bad1447.0001.001 |publisher=The S. J. Clarke Publishing Company |location=Detroit, Michigan |hdl=2027/miun.bad1447.0001.001 |access-date=28. april 2026 |language=en}}</ref> Nakon što je teritorija 1796. došla pod američku upravu, u skladu s odredbama [[Pariški mir (1783)|Pariškog mira iz 1783.]], bilo je predviđeno da se uključe sudije teritorijalnog suda kako bi formalno utvrdile prava i pravni status kršćanskih škola u okviru novog ustavnog poretka. Nakon toga razvijeno je tumačenje prava na obrazovanje u Michiganu, zasnovano na odredbama člana 1, odjeljka XI [[Sjeverozapadna uredba|Sjeverozapadne uredbe]].<ref name="Shearman_1852">{{cite book |last=Shearman |first=Francis W. |date=1852 |title=System of public instruction and primary school law of Michigan : with explanatory notes, forms, regulations and instructions |url=https://archive.org/details/systempublicins00michgoog |publisher=Ingals, Hedges & Co. |location=Lansing, Michigan |oclc=610391794 |access-date=28. april 2026 |language=en}}</ref> Od 1806. župnik [[Gabriel Richard]], koji je upravljao kršćanskim školama i učestvovao u planiranju nove urbanističke organizacije [[Detroit|Detroita]] nakon [[Velikog požara u Detroitu (1805)|Velikog požara u Detroitu 1805.]],<ref name="Poor_Griffin_1959" /> više puta je podnosio zahtjeve za dodjelu zemljišta radi osnivanja ″ustanove visokog obrazovanja″. Također je predlagao da se finansiranje akademija koje je vodio osigura putem prihoda od javne lutrije.<ref name="Shaw_1920">{{cite book |last=Shaw |first=Wilfred Byron |date=1920 |title=The University of Michigan |url=https://archive.org/details/universitymichi01shawgoog |publisher=Harcourt, Brace and Howe |location=New York |lccn=21000158 |oclc=3813056 |access-date=28. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Hinsdale_1906" /> Nakon toga, 1817., u postratnom periodu nakon [[Rat 1812.|Rata 1812.]], vlada [[Teritorij Michigana|Teritorije Michigan]], na inicijativu oca Richarda i sudije [[Augustus B. Woodward|Augustusa B. Woodwarda]],<ref name="Shaw_1942" /><ref name="Shaw_1920">{{cite book |last=Shaw |first=Wilfred Byron |date=1920 |title=The University of Michigan |url=https://archive.org/details/universitymichi01shawgoog |publisher=Harcourt, Brace and Howe |location=New York |lccn=21000158 |oclc=3813056 |access-date=28. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Burton_1922" /> te uz podršku predsjednika [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] [[Thomas Jefferson]],<ref name="Shaw_1942" /> donijela je ″Zakon o osnivanju Catholepistemiada ili Univerziteta Michigania″ na [[Teritorij Michigana|Teritoriju Michigana]].<ref name="Shearman_1852" /> Zakon je usvojen 26. augusta 1817.<ref name="Farmer_1889" /><ref name="Bersey_1890">{{cite book |last=Bersey |first=John |date=1890 |title=Cyclopedia of Michigan: Historical and Biographical |url=https://books.google.ba/books?id=p5kcAQAAMAAJ |publisher=Western Publishing and Engraving Company |location=New York/Detroit |hdl=2027/loc.ark:/13960/t15m6hc83 |lccn=03018928 |oclc=1511609799 |access-date=28. april 2026 |language=en}}</ref> i njime su dotadašnje škole praktično objedinjene u jednu instituciju. Sveštenik [[John Monteith]] imenovan je za prvog predsjednika, dok je Gabriel Richard bio potpredsjednik.<ref name="Poor_Griffin_1959" /> Osobe s nastavnim i upravljačkim ovlastima imale su nadležnost ne samo nad univerzitetom, nego i nad obrazovnim sistemom na cijeloj teritoriji.<ref name="Poor_Griffin_1959" /><ref name="Hinsdale_1906" /> Zakon su potpisali vršilac dužnosti guvernera i sekretar [[William Woodbridge]], glavni sudija Augustus B. Woodward i sudija [[John Griffin]].<ref name="McLaughlin_1891">{{cite book |last=McLaughlin |first=Andrew C. |editor-last=Adams |editor-first=Herbert B. |date=1891 |title=History of Higher Education in Michigan |series=Circular of Information No. 4 (1891), Contributions to American Educational History |volume=11 |url=https://books.google.ba/books?id=S0ABAAAAYAAJ |publisher=United States Government Publishing Office |location=Washington, D.C. |hdl=2027/uc1.l0053694410 |lccn=06016477 |oclc=1928603 |pages=127 |access-date=28. april 2026 |language=en}}</ref> == Akademsko osoblje == Univerzitet zapošljava 8.189 nastavnika i saradnika, od čega je 3.195 u stalnom radnom odnosu ili u procesu stjecanja stalnog radnog statusa.<ref name="Thomas_2024">{{cite report |last=Thomas |first=Ryan |date=novembar 2024 |title=The Michigan Almanac 20th Edition (2024) |url=https://obp.umich.edu/wp-content/uploads/pubdata/almanac/Almanac_20th_Edition.pdf |publisher=University of Michigan Office of Budget and Planning |location=Ann Arbor |format=PDF |access-date=28. april 2026 |language=en}}</ref> Među njima se nalazi 37 članova [[Nacionalna akademija nauka Sjedinjenih Američkih Država|Nacionalne akademije nauka]], 62 člana [[Nacionalna akademija medicine Sjedinjenih Američkih Država|Nacionalne akademije medicine]],<ref name="NAS_Directory">{{cite web |title=National Academy of Sciences Member directory |url=http://www.nasonline.org/site/Dir?sid=1011&view=basic&pg=srch |website=nasonline.org |publisher=National Academy of Sciences |access-date=28. april 2026 |language=en}}</ref> 30 članova [[Nacionalna inženjerska akademija Sjedinjenih Američkih Država|Nacionalne inženjerske akademije]],<ref name="NAE_Directory">{{cite web |title=National Academy of Engineering Member Directory |url=https://www.nae.edu/default.aspx?id=20412 |website=nae.edu |publisher=National Academy of Engineering |access-date=28. april 2026 |language=en}}</ref> 89 stipendista [[Sloanova istraživačka stipendija|Sloanove istraživačke stipendije]],<ref name="Sloan_Fellows">{{cite web |title=Sloan Research Fellows Database |url=https://sloan.org/fellows-database |website=sloan.org |publisher=Alfred P. Sloan Foundation |access-date=28. april 2026 |language=en}}</ref> 17 Guggenheimovih stipendista, 99 članova [[Američka akademija umjetnosti i nauka|Američke akademije umjetnosti i nauka]]<ref name="AAAS_Directory">{{cite web |title=American Academy of Arts and Sciences Member Directory |url=https://www.amacad.org/directory |website=amacad.org |publisher=American Academy of Arts and Sciences |access-date=28. april 2026 |language=en}}</ref> i 17 članova [[Američko filozofsko društvo|Američkog filozofskog društva]].<ref name="APS_Directory">{{cite web |title=American Philosophical Society Member Directory |url=https://search.amphilsoc.org/memhist/search |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20220917083910/https://search.amphilsoc.org/memhist/search |archive-date=17. septembar 2022 |website=amphilsoc.org |publisher=American Philosophical Society |access-date=28. april 2026 |language=en}}</ref> Među sadašnjim i bivšim nastavnicima univerziteta nalazi se četrnaest dobitnika [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]], osam dobitnika [[Pulitzerova nagrada|Pulitzerove nagrade]], tri dobitnika David M. Holland medalje i jedan dobitnik John Bates Clark medalje. == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|University of Michigan}} * [https://umich.edu/ Službena web stranica univerziteta] * [https://mgoblue.com/ Sportska stranica univerziteta] * [https://www.lib.umich.edu/michigan-digitization-project/ Projekt digitalizacije u Michiganu] {{Asocijacija američkih univerziteta}} {{Asocijacija istraživačkih univerziteta}} [[Kategorija:Univerziteti u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Univerziteti u Michiganu|Univerzitet u Michiganu]] [[Kategorija:Asocijacija američkih univerziteta|Univerzitet u Michiganu]] [[Kategorija:Asocijacija istraživačkih univerziteta|Univerzitet u Michiganu]] [[Kategorija:Obrazovne institucije osnovane 1817.]] ddg2jtrclz6jqjasrhvc1hi6y74h3dl 11 533689 3837790 2026-04-28T12:34:35Z Panasko 146730 /* Prijevod */ novi odlomak 3837790 wikitext text/x-wiki == Prijevod == Probaj [https://mojtv.hr/m2/tv-program/kanal.aspx?id=43#goog_rewarded ovu] stranicu, cesto se mogu naci prijevodi naziva [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:34, 28 april 2026 (CEST) e696qbi85pjw33f7zyjpyh9vq7utwhp 0 533690 3837803 2026-04-28T14:09:12Z Mhare 481 + 3837803 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Mehmed Kardaš | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1985|10|25}} | mjesto_rođenja = [[Visoko]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | nacionalnost = [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] | obrazovanje = [[Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu]]; [[Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu]] | alma_mater = [[Univerzitet u Sarajevu]]; [[Sveučilište u Zagrebu]] | zanimanje = [[lingvist]], [[slavist]], univerzitetski nastavnik | poslodavac = [[Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu]] | poznat_po = istraživanjima [[historija jezika|historije jezika]], srednjovjekovne bosanske epigrafike i bosanske crkvenoslavenske pismenosti | značajna_djela = ''Jezik i grafija srednjovjekovne bosanske epigrafike''; ''Kopitarovo četveroevanđelje – monografija'' }} '''Mehmed Kardaš''' ([[Visoko]], [[25. oktobar]] [[1985]]) bosanskohercegovački je [[lingvist]], [[slavist]] i univerzitetski nastavnik. Vanredni je profesor na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu]], gdje se bavi [[Historija jezika|historijom jezika]], bosansko-humskom pismenošću, [[Srednjovjekovna književnost|srednjovjekovnom]] epigrafikom i bosanskom [[Crkvenoslavenski jezik|crkvenoslavenskom]] rukopisnom tradicijom.<ref name="ffunsa">{{cite web |title=Prof.dr. Mehmed Kardaš |url=https://www.ff.unsa.ba/index.php/bs/2014-12-13-22-50-32/99-mr-mehmed-kardas |website=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu |access-date=28. 4. 2026}}</ref><ref name="sk">{{cite web |title=Mehmed Kardaš, predsjednik Slavističkog komiteta |url=https://slavistickikomitet.ba/biografija-predsjednika/ |website=Slavistički komitet u BiH |date=3. 2. 2023 |access-date=28. 4. 2026}}</ref> Od 2021. predsjednik je [[Slavistički komitet u Bosni i Hercegovini|Slavističkog komiteta u Bosni i Hercegovini]] i glavni i odgovorni urednik Biblioteke Bosnistika.<ref name="sk"/> == Biografija i obrazovanje == Kardaš je rođen 25. oktobra 1985. u Visokom.<ref name="klix2015">{{cite web |title=Promocija knjiga Mehmeda Kardaša: Vrijedan naučni rad o bosansko-humskoj pismenosti |url=https://www.klix.ba/magazin/kultura/promocija-knjiga-mehmeda-kardasa-vrijedan-naucni-rad-o-bosansko-humskoj-pismenosti/151222114 |website=Klix.ba |publisher=Anadolija |date=22. 12. 2015 |access-date=28. 4. 2026}}</ref> Na Odsjeku za bosanski, hrvatski i srpski jezik Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu diplomirao je 2008, a magistrirao 2013.<ref name="sk"/> Magistarski rad odbranio je na temu ''Jezik i grafija srednjovjekovne bosansko-humske epigrafike''.<ref name="klix2015"/> Doktorsku disertaciju odbranio je 2018. na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] [[Univerzitet u Zagrebu|Univerziteta u Zagrebu]], stekavši doktorat iz humanističkih nauka u području [[Filologija|filologije]].<ref name="sk"/><ref name="ecris">{{cite web |title=dr Mehmed Kardaš |url=https://cris.cobiss.net/e-cris/bh/bs/researcher/9772 |website=E-CRIS.BH |publisher=COBISS |access-date=28. 4. 2026}}</ref> Na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu radi u oblasti humanističkih nauka, u polju nauke o jeziku i književnosti, u grani [[Srpskohrvatski jezik|bosanski, hrvatski i srpski jezik]]: historija jezika.<ref name="ffunsa"/> == Naučni rad == Kardašev naučni rad obuhvata [[historijska lingvistika|historijsku lingvistiku]], [[paleografija|paleografiju]], [[epigrafika|epigrafiku]], bosansku redakciju crkvenoslavenskog jezika i jezik srednjovjekovnih pisanih spomenika. U istraživanjima se posebno bavio grafijskim i jezičkim osobinama bosansko-humske epigrafike, [[Ćirilica|ćiriličnim]] natpisima srednjovjekovne Bosne i rukopisima bosanske crkvenoslavenske tradicije.<ref name="klix2015"/><ref name="ceeol">{{cite web |title=Pisar Evanđelja iz Dovolje |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=1093188 |website=CEEOL |access-date=28. 4. 2026}}</ref> Član je Međunarodne komisije za [[Općeslavenski lingvistički atlas]] (OLA) i Centra za leksikologiju i leksikografiju [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]].<ref name="sk"/> Kao koautor učestvovao je u izradi djela ''Bosanskohercegovački lingvistički atlas I: Fonetika'', publikacije zasnovane na građi iz 230 mjesnih govora u Bosni i Hercegovini.<ref name="atlas">{{cite web |title=Halilović: Bosanskohercegovački lingvistički atlas djelo je kapitalne važnosti |url=https://startbih.ba/clanak/halilovic-bosanskohercegovacki-lingvisticki-atlas-djelo-je-kapitalne-vaznosti/183995 |website=StartBiH |date=20. 5. 2022 |access-date=28. 4. 2026}}</ref> U radu "Pisar Evanđelja iz Dovolje" analizirao je grafijske i jezičke osobine pisara [[Evanđelje iz Dovolje|Evanđelja iz Dovolje]], crkvenoslavenskog rukopisa iz Giljferdingove zbirke koji se čuva u [[Ruska nacionalna biblioteka|Ruskoj nacionalnoj biblioteci]] u [[Sankt Peterburg]]u.<ref name="ceeol"/> U tom radu razmatrao je promjene u rukopisu na paleografskom i jezičkom nivou, s posebnim osvrtom na pitanje da li je kodeks pisala jedna ili više ruku.<ref name="ceeol"/> == Bibliografija == Autor je i priređivač više knjiga iz oblasti [[Bosnistika|bosnistike]], historije jezika i srednjovjekovne pismenosti. Među njima su ''Jezik i grafija srednjovjekovne bosanske epigrafike'' (Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu, 2015), ''Bosansko četveroevanđelje: Sofijski odlomci'' (Međunarodni forum Bosna, 2018), ''Kopitarovo četveroevanđelje – monografija'' (Slavistički komitet, 2020), ''Poljičke isprave I – iz Zbirke Aleksandra Poljanića'' (Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, 2021) i ''Poljičke isprave II – iz Zbirke Aleksandra Poljanića'' (Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, 2022).<ref name="sk"/> Kao koautor objavio je ''Bosanskohercegovački lingvistički atlas I: Fonetika'', koji su izdali Slavistički komitet, Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu i Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke.<ref name="sk"/><ref name="atlas"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Kardaš, Mehmed}} [[Kategorija:Rođeni 1985.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Visoko]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački lingvisti]] 3yul2qbkjcfl5bfx99zi4f3piefmod0 3837805 3837803 2026-04-28T14:10:39Z Mhare 481 3837805 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Mehmed Kardaš | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1985|10|25}} | mjesto_rođenja = [[Visoko]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | nacionalnost = [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] | obrazovanje = [[Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu]]; [[Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu]] | alma_mater = [[Univerzitet u Sarajevu]]; [[Sveučilište u Zagrebu]] | zanimanje = [[lingvist]], [[slavist]], univerzitetski nastavnik | poslodavac = [[Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu]] | poznat_po = istraživanjima [[historija jezika|historije jezika]], srednjovjekovne bosanske epigrafike i bosanske crkvenoslavenske pismenosti | značajna_djela = ''Jezik i grafija srednjovjekovne bosanske epigrafike''; ''Kopitarovo četveroevanđelje – monografija'' }} '''Mehmed Kardaš''' ([[Visoko]], [[25. oktobar]] [[1985]]) bosanskohercegovački je [[lingvist]], [[slavist]] i univerzitetski nastavnik. Vanredni je profesor na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu]], gdje se bavi [[Historija jezika|historijom jezika]], bosansko-humskom pismenošću, [[Srednjovjekovna književnost|srednjovjekovnom]] epigrafikom i bosanskom [[Crkvenoslavenski jezik|crkvenoslavenskom]] rukopisnom tradicijom.<ref name="ffunsa">{{cite web |title=Prof.dr. Mehmed Kardaš |url=https://www.ff.unsa.ba/index.php/bs/2014-12-13-22-50-32/99-mr-mehmed-kardas |website=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu |access-date=28. 4. 2026}}</ref><ref name="sk">{{cite web |title=Mehmed Kardaš, predsjednik Slavističkog komiteta |url=https://slavistickikomitet.ba/biografija-predsjednika/ |website=Slavistički komitet u BiH |date=3. 2. 2023 |access-date=28. 4. 2026}}</ref> Od 2021. predsjednik je [[Slavistički komitet u Bosni i Hercegovini|Slavističkog komiteta u Bosni i Hercegovini]] i glavni i odgovorni urednik Biblioteke Bosnistika.<ref name="sk"/> == Biografija i obrazovanje == Kardaš je rođen 25. oktobra 1985. u Visokom. Na Odsjeku za bosanski, hrvatski i srpski jezik Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu diplomirao je 2008, a magistrirao 2013.<ref name="sk"/> Magistarski rad odbranio je na temu ''Jezik i grafija srednjovjekovne bosansko-humske epigrafike''.<ref>{{Cite web|url=https://www.aa.com.tr/ba/obrazovanje/promocija-knjiga-mehmeda-karda%C5%A1a-vrijedan-nau%C4%8Dni-rad-o-bosansko-humskoj-pismenosti/494984|title=Promocija knjiga Mehmeda Kardaša|website=Anadolu|language=tr|access-date=2026-04-28}}</ref> Doktorsku disertaciju odbranio je 2018. na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] [[Univerzitet u Zagrebu|Univerziteta u Zagrebu]], stekavši doktorat iz humanističkih nauka u području [[Filologija|filologije]].<ref name="sk"/><ref name="ecris">{{cite web |title=dr Mehmed Kardaš |url=https://cris.cobiss.net/e-cris/bh/bs/researcher/9772 |website=E-CRIS.BH |publisher=COBISS |access-date=28. 4. 2026}}</ref> Na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu radi u oblasti humanističkih nauka, u polju nauke o jeziku i književnosti, u grani [[Srpskohrvatski jezik|bosanski, hrvatski i srpski jezik]]: historija jezika.<ref name="ffunsa"/> == Naučni rad == Kardašev naučni rad obuhvata [[historijska lingvistika|historijsku lingvistiku]], [[paleografija|paleografiju]], [[epigrafika|epigrafiku]], bosansku redakciju crkvenoslavenskog jezika i jezik srednjovjekovnih pisanih spomenika. U istraživanjima se posebno bavio grafijskim i jezičkim osobinama bosansko-humske epigrafike, [[Ćirilica|ćiriličnim]] natpisima srednjovjekovne Bosne i rukopisima bosanske crkvenoslavenske tradicije.<ref name="ceeol">{{cite web |title=Pisar Evanđelja iz Dovolje |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=1093188 |website=CEEOL |access-date=28. 4. 2026}}</ref> Član je Međunarodne komisije za [[Općeslavenski lingvistički atlas]] (OLA) i Centra za leksikologiju i leksikografiju [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]].<ref name="sk"/> Kao koautor učestvovao je u izradi djela ''Bosanskohercegovački lingvistički atlas I: Fonetika'', publikacije zasnovane na građi iz 230 mjesnih govora u Bosni i Hercegovini.<ref name="atlas">{{cite web |title=Halilović: Bosanskohercegovački lingvistički atlas djelo je kapitalne važnosti |url=https://startbih.ba/clanak/halilovic-bosanskohercegovacki-lingvisticki-atlas-djelo-je-kapitalne-vaznosti/183995 |website=StartBiH |date=20. 5. 2022 |access-date=28. 4. 2026}}</ref> U radu "Pisar Evanđelja iz Dovolje" analizirao je grafijske i jezičke osobine pisara [[Evanđelje iz Dovolje|Evanđelja iz Dovolje]], crkvenoslavenskog rukopisa iz Giljferdingove zbirke koji se čuva u [[Ruska nacionalna biblioteka|Ruskoj nacionalnoj biblioteci]] u [[Sankt Peterburg]]u.<ref name="ceeol"/> U tom radu razmatrao je promjene u rukopisu na paleografskom i jezičkom nivou, s posebnim osvrtom na pitanje da li je kodeks pisala jedna ili više ruku.<ref name="ceeol"/> == Bibliografija == Autor je i priređivač više knjiga iz oblasti [[Bosnistika|bosnistike]], historije jezika i srednjovjekovne pismenosti. Među njima su ''Jezik i grafija srednjovjekovne bosanske epigrafike'' (Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu, 2015), ''Bosansko četveroevanđelje: Sofijski odlomci'' (Međunarodni forum Bosna, 2018), ''Kopitarovo četveroevanđelje – monografija'' (Slavistički komitet, 2020), ''Poljičke isprave I – iz Zbirke Aleksandra Poljanića'' (Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, 2021) i ''Poljičke isprave II – iz Zbirke Aleksandra Poljanića'' (Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, 2022).<ref name="sk"/> Kao koautor objavio je ''Bosanskohercegovački lingvistički atlas I: Fonetika'', koji su izdali Slavistički komitet, Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu i Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke.<ref name="sk"/><ref name="atlas"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Kardaš, Mehmed}} [[Kategorija:Rođeni 1985.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Visoko]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački lingvisti]] f8slz2syxql0yi2f5eosgbl8r47ijqw 3837806 3837805 2026-04-28T14:11:07Z AnToni 2325 [[Kategorija:Živi ljudi]] uklonjena (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3837806 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Mehmed Kardaš | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1985|10|25}} | mjesto_rođenja = [[Visoko]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | nacionalnost = [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] | obrazovanje = [[Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu]]; [[Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu]] | alma_mater = [[Univerzitet u Sarajevu]]; [[Sveučilište u Zagrebu]] | zanimanje = [[lingvist]], [[slavist]], univerzitetski nastavnik | poslodavac = [[Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu]] | poznat_po = istraživanjima [[historija jezika|historije jezika]], srednjovjekovne bosanske epigrafike i bosanske crkvenoslavenske pismenosti | značajna_djela = ''Jezik i grafija srednjovjekovne bosanske epigrafike''; ''Kopitarovo četveroevanđelje – monografija'' }} '''Mehmed Kardaš''' ([[Visoko]], [[25. oktobar]] [[1985]]) bosanskohercegovački je [[lingvist]], [[slavist]] i univerzitetski nastavnik. Vanredni je profesor na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu]], gdje se bavi [[Historija jezika|historijom jezika]], bosansko-humskom pismenošću, [[Srednjovjekovna književnost|srednjovjekovnom]] epigrafikom i bosanskom [[Crkvenoslavenski jezik|crkvenoslavenskom]] rukopisnom tradicijom.<ref name="ffunsa">{{cite web |title=Prof.dr. Mehmed Kardaš |url=https://www.ff.unsa.ba/index.php/bs/2014-12-13-22-50-32/99-mr-mehmed-kardas |website=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu |access-date=28. 4. 2026}}</ref><ref name="sk">{{cite web |title=Mehmed Kardaš, predsjednik Slavističkog komiteta |url=https://slavistickikomitet.ba/biografija-predsjednika/ |website=Slavistički komitet u BiH |date=3. 2. 2023 |access-date=28. 4. 2026}}</ref> Od 2021. predsjednik je [[Slavistički komitet u Bosni i Hercegovini|Slavističkog komiteta u Bosni i Hercegovini]] i glavni i odgovorni urednik Biblioteke Bosnistika.<ref name="sk"/> == Biografija i obrazovanje == Kardaš je rođen 25. oktobra 1985. u Visokom. Na Odsjeku za bosanski, hrvatski i srpski jezik Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu diplomirao je 2008, a magistrirao 2013.<ref name="sk"/> Magistarski rad odbranio je na temu ''Jezik i grafija srednjovjekovne bosansko-humske epigrafike''.<ref>{{Cite web|url=https://www.aa.com.tr/ba/obrazovanje/promocija-knjiga-mehmeda-karda%C5%A1a-vrijedan-nau%C4%8Dni-rad-o-bosansko-humskoj-pismenosti/494984|title=Promocija knjiga Mehmeda Kardaša|website=Anadolu|language=tr|access-date=2026-04-28}}</ref> Doktorsku disertaciju odbranio je 2018. na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] [[Univerzitet u Zagrebu|Univerziteta u Zagrebu]], stekavši doktorat iz humanističkih nauka u području [[Filologija|filologije]].<ref name="sk"/><ref name="ecris">{{cite web |title=dr Mehmed Kardaš |url=https://cris.cobiss.net/e-cris/bh/bs/researcher/9772 |website=E-CRIS.BH |publisher=COBISS |access-date=28. 4. 2026}}</ref> Na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu radi u oblasti humanističkih nauka, u polju nauke o jeziku i književnosti, u grani [[Srpskohrvatski jezik|bosanski, hrvatski i srpski jezik]]: historija jezika.<ref name="ffunsa"/> == Naučni rad == Kardašev naučni rad obuhvata [[historijska lingvistika|historijsku lingvistiku]], [[paleografija|paleografiju]], [[epigrafika|epigrafiku]], bosansku redakciju crkvenoslavenskog jezika i jezik srednjovjekovnih pisanih spomenika. U istraživanjima se posebno bavio grafijskim i jezičkim osobinama bosansko-humske epigrafike, [[Ćirilica|ćiriličnim]] natpisima srednjovjekovne Bosne i rukopisima bosanske crkvenoslavenske tradicije.<ref name="ceeol">{{cite web |title=Pisar Evanđelja iz Dovolje |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=1093188 |website=CEEOL |access-date=28. 4. 2026}}</ref> Član je Međunarodne komisije za [[Općeslavenski lingvistički atlas]] (OLA) i Centra za leksikologiju i leksikografiju [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]].<ref name="sk"/> Kao koautor učestvovao je u izradi djela ''Bosanskohercegovački lingvistički atlas I: Fonetika'', publikacije zasnovane na građi iz 230 mjesnih govora u Bosni i Hercegovini.<ref name="atlas">{{cite web |title=Halilović: Bosanskohercegovački lingvistički atlas djelo je kapitalne važnosti |url=https://startbih.ba/clanak/halilovic-bosanskohercegovacki-lingvisticki-atlas-djelo-je-kapitalne-vaznosti/183995 |website=StartBiH |date=20. 5. 2022 |access-date=28. 4. 2026}}</ref> U radu "Pisar Evanđelja iz Dovolje" analizirao je grafijske i jezičke osobine pisara [[Evanđelje iz Dovolje|Evanđelja iz Dovolje]], crkvenoslavenskog rukopisa iz Giljferdingove zbirke koji se čuva u [[Ruska nacionalna biblioteka|Ruskoj nacionalnoj biblioteci]] u [[Sankt Peterburg]]u.<ref name="ceeol"/> U tom radu razmatrao je promjene u rukopisu na paleografskom i jezičkom nivou, s posebnim osvrtom na pitanje da li je kodeks pisala jedna ili više ruku.<ref name="ceeol"/> == Bibliografija == Autor je i priređivač više knjiga iz oblasti [[Bosnistika|bosnistike]], historije jezika i srednjovjekovne pismenosti. Među njima su ''Jezik i grafija srednjovjekovne bosanske epigrafike'' (Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu, 2015), ''Bosansko četveroevanđelje: Sofijski odlomci'' (Međunarodni forum Bosna, 2018), ''Kopitarovo četveroevanđelje – monografija'' (Slavistički komitet, 2020), ''Poljičke isprave I – iz Zbirke Aleksandra Poljanića'' (Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, 2021) i ''Poljičke isprave II – iz Zbirke Aleksandra Poljanića'' (Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, 2022).<ref name="sk"/> Kao koautor objavio je ''Bosanskohercegovački lingvistički atlas I: Fonetika'', koji su izdali Slavistički komitet, Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu i Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke.<ref name="sk"/><ref name="atlas"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Kardaš, Mehmed}} [[Kategorija:Rođeni 1985.]] [[Kategorija:Biografije, Visoko]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački lingvisti]] m4694gknln8mvb94izr4t3vq32rojp8 3837807 3837806 2026-04-28T14:11:25Z AnToni 2325 Poništena izmjena [[Special:Diff/3837806|3837806]] korisnika [[Special:Contributions/AnToni|AnToni]] ([[User talk:AnToni|razgovor]]) 3837807 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Mehmed Kardaš | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1985|10|25}} | mjesto_rođenja = [[Visoko]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | nacionalnost = [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] | obrazovanje = [[Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu]]; [[Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu]] | alma_mater = [[Univerzitet u Sarajevu]]; [[Sveučilište u Zagrebu]] | zanimanje = [[lingvist]], [[slavist]], univerzitetski nastavnik | poslodavac = [[Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu]] | poznat_po = istraživanjima [[historija jezika|historije jezika]], srednjovjekovne bosanske epigrafike i bosanske crkvenoslavenske pismenosti | značajna_djela = ''Jezik i grafija srednjovjekovne bosanske epigrafike''; ''Kopitarovo četveroevanđelje – monografija'' }} '''Mehmed Kardaš''' ([[Visoko]], [[25. oktobar]] [[1985]]) bosanskohercegovački je [[lingvist]], [[slavist]] i univerzitetski nastavnik. Vanredni je profesor na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu]], gdje se bavi [[Historija jezika|historijom jezika]], bosansko-humskom pismenošću, [[Srednjovjekovna književnost|srednjovjekovnom]] epigrafikom i bosanskom [[Crkvenoslavenski jezik|crkvenoslavenskom]] rukopisnom tradicijom.<ref name="ffunsa">{{cite web |title=Prof.dr. Mehmed Kardaš |url=https://www.ff.unsa.ba/index.php/bs/2014-12-13-22-50-32/99-mr-mehmed-kardas |website=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu |access-date=28. 4. 2026}}</ref><ref name="sk">{{cite web |title=Mehmed Kardaš, predsjednik Slavističkog komiteta |url=https://slavistickikomitet.ba/biografija-predsjednika/ |website=Slavistički komitet u BiH |date=3. 2. 2023 |access-date=28. 4. 2026}}</ref> Od 2021. predsjednik je [[Slavistički komitet u Bosni i Hercegovini|Slavističkog komiteta u Bosni i Hercegovini]] i glavni i odgovorni urednik Biblioteke Bosnistika.<ref name="sk"/> == Biografija i obrazovanje == Kardaš je rođen 25. oktobra 1985. u Visokom. Na Odsjeku za bosanski, hrvatski i srpski jezik Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu diplomirao je 2008, a magistrirao 2013.<ref name="sk"/> Magistarski rad odbranio je na temu ''Jezik i grafija srednjovjekovne bosansko-humske epigrafike''.<ref>{{Cite web|url=https://www.aa.com.tr/ba/obrazovanje/promocija-knjiga-mehmeda-karda%C5%A1a-vrijedan-nau%C4%8Dni-rad-o-bosansko-humskoj-pismenosti/494984|title=Promocija knjiga Mehmeda Kardaša|website=Anadolu|language=tr|access-date=2026-04-28}}</ref> Doktorsku disertaciju odbranio je 2018. na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] [[Univerzitet u Zagrebu|Univerziteta u Zagrebu]], stekavši doktorat iz humanističkih nauka u području [[Filologija|filologije]].<ref name="sk"/><ref name="ecris">{{cite web |title=dr Mehmed Kardaš |url=https://cris.cobiss.net/e-cris/bh/bs/researcher/9772 |website=E-CRIS.BH |publisher=COBISS |access-date=28. 4. 2026}}</ref> Na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu radi u oblasti humanističkih nauka, u polju nauke o jeziku i književnosti, u grani [[Srpskohrvatski jezik|bosanski, hrvatski i srpski jezik]]: historija jezika.<ref name="ffunsa"/> == Naučni rad == Kardašev naučni rad obuhvata [[historijska lingvistika|historijsku lingvistiku]], [[paleografija|paleografiju]], [[epigrafika|epigrafiku]], bosansku redakciju crkvenoslavenskog jezika i jezik srednjovjekovnih pisanih spomenika. U istraživanjima se posebno bavio grafijskim i jezičkim osobinama bosansko-humske epigrafike, [[Ćirilica|ćiriličnim]] natpisima srednjovjekovne Bosne i rukopisima bosanske crkvenoslavenske tradicije.<ref name="ceeol">{{cite web |title=Pisar Evanđelja iz Dovolje |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=1093188 |website=CEEOL |access-date=28. 4. 2026}}</ref> Član je Međunarodne komisije za [[Općeslavenski lingvistički atlas]] (OLA) i Centra za leksikologiju i leksikografiju [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]].<ref name="sk"/> Kao koautor učestvovao je u izradi djela ''Bosanskohercegovački lingvistički atlas I: Fonetika'', publikacije zasnovane na građi iz 230 mjesnih govora u Bosni i Hercegovini.<ref name="atlas">{{cite web |title=Halilović: Bosanskohercegovački lingvistički atlas djelo je kapitalne važnosti |url=https://startbih.ba/clanak/halilovic-bosanskohercegovacki-lingvisticki-atlas-djelo-je-kapitalne-vaznosti/183995 |website=StartBiH |date=20. 5. 2022 |access-date=28. 4. 2026}}</ref> U radu "Pisar Evanđelja iz Dovolje" analizirao je grafijske i jezičke osobine pisara [[Evanđelje iz Dovolje|Evanđelja iz Dovolje]], crkvenoslavenskog rukopisa iz Giljferdingove zbirke koji se čuva u [[Ruska nacionalna biblioteka|Ruskoj nacionalnoj biblioteci]] u [[Sankt Peterburg]]u.<ref name="ceeol"/> U tom radu razmatrao je promjene u rukopisu na paleografskom i jezičkom nivou, s posebnim osvrtom na pitanje da li je kodeks pisala jedna ili više ruku.<ref name="ceeol"/> == Bibliografija == Autor je i priređivač više knjiga iz oblasti [[Bosnistika|bosnistike]], historije jezika i srednjovjekovne pismenosti. Među njima su ''Jezik i grafija srednjovjekovne bosanske epigrafike'' (Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu, 2015), ''Bosansko četveroevanđelje: Sofijski odlomci'' (Međunarodni forum Bosna, 2018), ''Kopitarovo četveroevanđelje – monografija'' (Slavistički komitet, 2020), ''Poljičke isprave I – iz Zbirke Aleksandra Poljanića'' (Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, 2021) i ''Poljičke isprave II – iz Zbirke Aleksandra Poljanića'' (Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, 2022).<ref name="sk"/> Kao koautor objavio je ''Bosanskohercegovački lingvistički atlas I: Fonetika'', koji su izdali Slavistički komitet, Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu i Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke.<ref name="sk"/><ref name="atlas"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Kardaš, Mehmed}} [[Kategorija:Rođeni 1985.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Visoko]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački lingvisti]] f8slz2syxql0yi2f5eosgbl8r47ijqw 10 533691 3837808 2026-04-28T14:18:25Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Navkutija | ime = Steven Spielberg | naslov = [[Steven Spielberg]] | tijeloklasa = hlist | iznad = * [[Spisak nagrada i nominacija za Stevena Spielberga|Nagrade]] * [[Bibliografija radova o Stevenu Spielbergu|Bibliografija]] * [[Filmografija Stevena Spielberga|Filmografija]] * [[Nerealizovani projekti Stevena Spielberga|Nerealizovani projekti]] | grupa1 = Kao režiser | podaci1 = * ''[[Firelight (1964)|Firelight]]'' (1964) * ''Slipstream (nedovršeni film)... 3837808 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Steven Spielberg | naslov = [[Steven Spielberg]] | tijeloklasa = hlist | iznad = * [[Spisak nagrada i nominacija za Stevena Spielberga|Nagrade]] * [[Bibliografija radova o Stevenu Spielbergu|Bibliografija]] * [[Filmografija Stevena Spielberga|Filmografija]] * [[Nerealizovani projekti Stevena Spielberga|Nerealizovani projekti]] | grupa1 = Kao režiser | podaci1 = * ''[[Firelight (1964)|Firelight]]'' (1964) * ''[[Slipstream (nedovršeni film)|Slipstream]]'' (1967) * ''[[Amblin']]'' (1968) * ''[[Dvoboj (1971)|Dvoboj]]'' (1971) * ''[[The Sugarland Express]]'' (1974) * ''[[Ralje (film)|Ralje]]'' (1975) * ''[[Bliski susreti treće vrste]]'' (1977) * ''[[1941 (film)|1941]]'' (1979) * ''[[Otimači izgubljenog kovčega]]'' (1981) * ''[[E.T.]]'' (1982) * ''[[Zona sumraka: Film]]'' (1983; segment "Kick the Can") * ''[[Indiana Jones i ukleti hram]]'' (1984) * ''[[Boja purpura (1985)|Boja purpura]]'' (1985) * ''[[Carstvo sunca (film)|Carstvo sunca]]'' (1987) * ''[[Indiana Jones i posljednji krstaški pohod]]'' (1989) * ''[[Uvijek (1989)|Uvijek]]'' (1989) * ''[[Kuka (film)|Kuka]]'' (1991) * ''[[Jurski park]]'' (1993) * ''[[Schindlerova lista]]'' (1993) * ''[[Izgubljeni svijet: Jurski park]]'' (1997) * ''[[Amistad (film)|Amistad]]'' (1997) * ''[[Spašavanje vojnika Ryana]]'' (1998) * ''[[Umjetna inteligencija (film)|Umjetna inteligencija]]'' (2001) * ''[[Specijalni izvještaj (film)|Specijalni izvještaj]]'' (2002) * ''[[Uhvati me ako možeš]]'' (2002) * ''[[Terminal (film)|Terminal]]'' (2004) * ''[[Rat svjetova (2005)|Rat svjetova]]'' (2005) * ''[[München (film)|München]]'' (2005) * ''[[Indiana Jones i kraljevstvo kristalne lobanje]]'' (2008) * ''[[Avanture Tintina (film)|Avanture Tintina]]'' (2011) * ''[[Put rata (film)|Put rata]]'' (2011) * ''[[Lincoln (film)|Lincoln]]'' (2012) * ''[[Most špijuna (film)|Most špijuna]]'' (2015) * ''[[BFG: Blagi fantastični gorostas (2016)|BFG: Blagi fantastični gorostas]]'' (2016) * ''[[Novine (film)|Novine]]'' (2017) * ''[[Igrač broj 1 (film)|Igrač broj 1]]'' (2018) * ''[[Priča sa zapadne strane (2021)|Priča sa zapadne strane]]'' (2021) * ''[[Fabelmani]]'' (2022) * ''[[Dan razotkrivanja]]'' (2026) | grupa2 = Kao scenarist | podaci2 = * ''[[Ace Eli i Nebeski Rodger]]'' (1973) * ''[[Poltergeist (1982)|Poltergeist]]'' (1982) * ''[[Goonies]]'' (1985) | grupa3 = Kao producent <!--Uloga izvršnog producenta ne spada ovdje. --> | podaci3 = * ''[[Šora u 3]]'' (1987, nepotpisan) * ''[[Američka priča 2: Miš na Divljem zapadu]]'' (1991) * ''[[Sjećanja jedne gejše (film)|Sjećanja jedne gejše]]'' (2005) * ''[[Zastave naših očeva (film)|Zastave naših očeva]]'' (2006) * ''[[Pisma s Iwo Jime]]'' (2006) * ''[[Super 8 (2011)|Super 8]]'' (2011) * ''[[Indijski začin na francuski način (film)|Indijski začin na francuski način]]'' (2014) * ''[[Maestro (2023)|Maestro]]'' (2023) * ''[[Boja purpura (2023)|Boja purpura]]'' (2023) * ''[[Muzika Johna Williamsa]]'' (2024) * ''[[Hamnet (film)|Hamnet]]'' (2025) | grupa4 = Televizija | podaci4 = * ''[[Noćna galerija (film)|Noćna galerija]]'' (1969; segment "Eyes") * "[[L.A. 2017]]" (1971) * ''[[Dvoboj (1971)|Dvoboj]]'' (1971) * ''[[Nešto zlo]]'' (1972) * ''[[Savage (1973)|Savage]]'' (1973) * ''[[Čudesne priče (TV-serija, 1985)|Čudesne priče]]'' (1985–1987) * ''[[High Incident]]'' (1996–1997) * ''[[Invazija na Ameriku]]'' (1998) | grupa5 = Videoigre | podaci5 = * ''[[The Dig (videoigra)|The Dig]]'' (1995) * ''[[Steven Spielberg's Director's Chair]]'' (1996) * ''[[Medal of Honor (1999)|Medal of Honor]]'' (1999) * ''[[Medal of Honor: Allied Assault]]'' (2002) * ''[[Boom Blox]]'' (2008) * ''[[Boom Blox Bash Party]]'' (2009) | grupa6 = Porodica | podaci6 = * [[Amy Irving]] (prva supruga) * [[Kate Capshaw]] (druga supruga) * [[Destry Spielberg]] (kćerka) * [[Sasha Spielberg]] (kćerka) * [[Arnold Spielberg]] (otac) * [[Anne Spielberg]] (sestra) | grupa7 = Povezano | podaci7 = * [[Amblin Partners]] ** [[Amblin Entertainment]] ** [[Amblin Television]] *** [[DreamWorks Television]] ** [[Amblimation]] ** [[DreamWorks Pictures]] *** [[DreamWorks Animation]] * [[USC Shoah Foundation|USC Shoah Foundation Institute for Visual History and Education]] * [[Steven Spielberg Jewish Film Archive]] * [[Sammy Fabelman]] * ''[[Spielberg (film)|Spielberg]]'' (2017) * "[[Cannibal (Marcus Mumford)|Cannibal]]" (2022) }}<noinclude> {{DEFAULTSORT:Spielberg, Steven}} [[Kategorija:Šabloni američkih filmskih režisera|Spielberg, Steven]] </noinclude> 14q8esi0xxuiwxbews1zstpgt6djijr 0 533692 3837818 2026-04-28T14:29:59Z Mhare 481 + 3837818 wikitext text/x-wiki {{Infokutija organizacija | ime = Slavistički komitet u Bosni i Hercegovini | skraćenica = Slavistički komitet u BiH | datum_osnivanja = [[28. januar]] [[2008]] | vrsta = naučno i stručno udruženje | cilj = razvoj bosnistike i slavistike u Bosni i Hercegovini | adresa = Franje Račkog 1, 71 000 [[Sarajevo]] | glavno_sjedište = [[Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu]], [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | područje_utjecaja = [[Bosna i Hercegovina]] | članstvo = [[Međunarodni slavistički komitet]] | jezik = [[bosanski jezik]], [[hrvatski jezik]], [[srpski jezik]] | lider_vrsta1 = predsjednik | lider_ime1 = [[Mehmed Kardaš]] | ključne_osobe = [[Senahid Halilović]] | veb-sajt = {{URL|slavistickikomitet.ba}} }} '''Slavistički komitet u Bosni i Hercegovini''' naučno je i stručno udruženje [[bosnistika|bosnista]] i [[slavistika|slavista]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Osnovan je 28. januara 2008. na [[Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]], a djeluje kao organizacija usmjerena na istraživanje jezika, književnosti i kulture Bosne i Hercegovine u širem slavističkom kontekstu.<ref name="o-komitetu">{{cite web |title=O Slavističkom komitetu |url=https://slavistickikomitet.ba/o-slavistickom-komitetu/ |website=Slavistički komitet u BiH |date=17. 1. 2023 |access-date=28. 4. 2026}}</ref> Sjedište Komiteta nalazi se na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, a od septembra 2008. član je [[Međunarodni slavistički komitet|Međunarodnog slavističkog komiteta]].<ref name="o-komitetu"/> == Historija i organizacija == Osnivačka skupština Slavističkog komiteta održana je 28. januara 2008. na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Za prvog predsjednika izabran je [[Senahid Halilović]], profesor na Odsjeku za bosanski, hrvatski i srpski jezik Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Kasnije je funkciju predsjednika preuzeo [[Mehmed Kardaš]], nastavnik na istom odsjeku. Komitet djeluje kroz dva matična odjeljenja: Odjeljenje za lingvistiku i Odjeljenje za književnost i kulturalne studije.<ref name="o-komitetu"/> Jedna od glavnih aktivnosti Komiteta jeste organizacija Bosanskohercegovačkog slavističkog kongresa, međunarodnog naučnog skupa posvećenog slavenskim jezicima, književnostima i kulturama. Prvi bosanskohercegovački slavistički kongres održan je u Sarajevu od 26. do 28. maja 2011, uz učešće više od 200 slavista iz 20 država.<ref name="prvi">{{cite web |title=Prvi bh. slavistički kongres |url=https://slavistickikomitet.ba/prvi-bh-slavisticki-kongres/ |website=Slavistički komitet u BiH |date=9. 6. 2024 |access-date=28. 4. 2026}}</ref> Drugi kongres održan je od 28. do 30. maja 2015. u Sarajevu.<ref name="drugi">{{cite web |title=Drugi bh. slavistički kongres |url=https://slavistickikomitet.ba/drugi-bh-slavisticki-kongres/ |website=Slavistički komitet u BiH |date=15. 2. 2020 |access-date=28. 4. 2026}}</ref> Treći bosanskohercegovački slavistički kongres održan je od 17. do 19. septembra 2021. na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Zbog [[Pandemija COVID-a 19 u Bosni i Hercegovini|epidemioloških okolnosti]] organiziran je hibridno, a okupio je više od pedeset stručnjaka za slavenske jezike i književnosti.<ref name="treci">{{cite web |title=Održan Treći bosanskohercegovački slavistički kongres u Sarajevu |url=https://slavistickikomitet.ba/odrzan-treci-bosanskohercegovacki-slavisticki-kongres-u-sarajevu/ |website=Slavistički komitet u BiH |date=17. 1. 2023 |access-date=28. 4. 2026}}</ref> Na tom kongresu uručena je nagrada "Povelja bana Kulina" Senahidu Haliloviću za doprinos slavistici.<ref name="treci"/> Četvrti bosanskohercegovački slavistički kongres održan je u Sarajevu od 22. do 24. maja 2025. u saradnji s Federalnim ministarstvom obrazovanja i nauke, Univerzitetom u Sarajevu – Filozofskim fakultetom i Rektoratom Univerziteta u Sarajevu.<ref name="cetvrti">{{cite web |title=Održan Četvrti bosanskohercegovački slavistički kongres |url=https://www.unsa.ba/novosti/odrzan-cetvrti-bosanskohercegovacki-slavisticki-kongres |website=Univerzitet u Sarajevu |date=27. 5. 2025 |access-date=28. 4. 2026}}</ref> Slavistički komitet vodi izdavački projekt Biblioteka "Bosnistika", namijenjen objavljivanju novih i uspješnih ostvarenja iz oblasti proučavanja jezika i književnosti Bosne i Hercegovine.<ref name="bosnistika">{{cite web |title=Biblioteka "Bosnistika" |url=https://slavistickikomitet.ba/biblioteka-bosnistika/ |website=Slavistički komitet u BiH |date=14. 7. 2024 |access-date=28. 4. 2026}}</ref> Biblioteka je organizirana u pet izdavačkih nizova: Monografije, Zbornici, Priručnici, Rječnici i Posebna izdanja.<ref name="bosnistika"/> U izdanjima Biblioteke objavljena su djela iz lingvistike, historije jezika, književne historije, usmene književnosti, leksikografije i kulturalne bosnistike. Među izdanjima su knjige ''Kopitarovo četveroevanđelje'' Mehmeda Kardaša, ''Bosansko-slovenski rječnik – Bosansko-slovenski slovar'' Senahida Halilovića i Amre Halilović, ''Studije iz kulturalne bosnistike'' Sanjina Kodrića i druga djela iz oblasti bosnistike.<ref name="bosnistika"/> U okviru bosanskohercegovačkih slavističkih kongresa Komitet dodjeljuje nagradu "Povelja bana Kulina" za poseban doprinos slavistici. Dobitnici nagrade su, između ostalih, [[Svein Mønnesland]], [[Nazif Kusturica]], Senahid Halilović i [[Celia Hawkesworth]].<ref name="cetvrti-program">{{cite web |title=Četvrti bosanskohercegovački slavistički kongres |url=https://www.unsa.ba/doga%C4%91aji/cetvrti-bosanskohercegovacki-slavisticki-kongres |website=Univerzitet u Sarajevu |date=20. 5. 2025 |access-date=28. 4. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Slavisticki komitet u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Slavistika]] [[Kategorija:Organizacije osnovane 2008.]] [[Kategorija:Bosanski jezik]] [[Kategorija:Kultura Bosne i Hercegovine]] ebg7jigdk22vjndffdw39b1lpoq4boj 14 533693 3837823 2026-04-28T15:21:35Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Commonscat|Steven Spielberg}} {{Kategorija|Steven Spielberg}} [[Kategorija:Američki režiseri|Spielberg, Steven]] [[Kategorija:Američki filmski producenti|Spielberg, Steven]] [[Kategorija:Američki scenaristi|Spielberg, Steven]] 3837823 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Steven Spielberg}} {{Kategorija|Steven Spielberg}} [[Kategorija:Američki režiseri|Spielberg, Steven]] [[Kategorija:Američki filmski producenti|Spielberg, Steven]] [[Kategorija:Američki scenaristi|Spielberg, Steven]] 4zo7ulsh2dd7osz93m7rrlm9tajyzct 11 533694 3837834 2026-04-28T17:48:00Z Panasko 146730 /* Pregled */ novi odlomak 3837834 wikitext text/x-wiki == Pregled == Treba ovaj sablon detaljno pregeldati (sadržaj) jer su dodati članci koji nemaju veze s tekom (npr. Ensarije). [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:48, 28 april 2026 (CEST) egfyjbgn1hebjd4rge8n4v6s1i62peu 3837848 3837834 2026-04-28T18:46:48Z Panasko 146730 /* Pregled */ 3837848 wikitext text/x-wiki == Pregled == Treba ovaj sablon detaljno pregledati (sadržaj) jer su dodati članci koji nemaju veze s temom (npr. Ensarije). [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:48, 28 april 2026 (CEST) 5al3e1mi1v49w444u2nc06mqbjd3hh8 1 533696 3837851 2026-04-28T19:11:07Z Mhare 481 + 3837851 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = nauka | tema2 = | tema3 = | država = Međunarodne teme | država2 = | država3 = }} fe5lt61d36i6id61pqtv7kdsf5op1ha 1 533697 3837852 2026-04-28T19:12:02Z Mhare 481 + 3837852 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = nauka | tema2 = | tema3 = | država = Bosna i Hercegovina | država2 = | država3 = }} qm801lcdv8ixkhq4q7xn4ea32gu6uuz 0 533699 3837922 2026-04-28T21:20:33Z ~2026-26001-27 180804 Nova stranica: Nutritivna vrijednost na 100 g (3,5 oz) {| class = "wikitable " | style="text-align:center;"| '''[[Nutrijent|Sastojak]]''' | style="text-align:center;"|Grama/100 g (3,5 oz) |- | [[Energija]]||954 kJ (228 kcal) |- |[[Voda]] ||3,00 g |- |[[Kofein]]||230 mg |- | [[Teobromin]]||2060 mg |- | [[Masti]]|| 13,70 |- | [[Ugljikohidrati]]|| 57,90, od kojih vlakna cca. 33 g |- | [[Proteini]] ||19,60 128 mg |- |[Minerali]] i [[vitamini]] (%DV†)|| |- | [[Kalcij]]|| 10 |- |Željezo... 3837922 wikitext text/x-wiki Nutritivna vrijednost na 100 g (3,5 oz) {| class = "wikitable " | style="text-align:center;"| '''[[Nutrijent|Sastojak]]''' | style="text-align:center;"|Grama/100 g (3,5 oz) |- | [[Energija]]||954 kJ (228 kcal) |- |[[Voda]] ||3,00 g |- |[[Kofein]]||230 mg |- | [[Teobromin]]||2060 mg |- | [[Masti]]|| 13,70 |- | [[Ugljikohidrati]]|| 57,90, od kojih vlakna cca. 33 g |- | [[Proteini]] ||19,60 128 mg |- |[Minerali]] i [[vitamini]] (%DV†)|| |- | [[Kalcij]]|| 10 |- |[[Željezo]] ||77% – 13,86 mg |- | [[Magnezij]]|| 119% 499 mg |- | [[Mangan]] || 167% 3,837 mg |- |[[ Fosfor]] || 59% 734 mg |- | [[ Kalij]] || 51% 1524 mg |- | [[Kalcij]]|| 10 |- |[[Željezo]] ||77% – 13,86 mg |- | [[Magnezij]]|| 119% 499 mg |- | [[Mangan]] || 167% 3,837 mg |- |[[Natrij]] || 1% 21 mg |- | [[Cink]] || 62% 6,81 mg |- |'''[[Vitamini]]''' || |- | [[Vitamin C]], <br>ukupna askorbinska kiselina|| 0 |- |[[Tiamin]] || 0,078 |- | [[Riboflavin]] || 0,241 |- |[[Niacin]] || 2,18 |- |[[Pantotenska kiselina]] || 0,254 |- |[[vitamin B|Vitamin B₆]] || 0,118 |- | [[Folat]], ukupno || 32 µg |- | [[Folna kiselina]] || 0 µg |- | [[ Folat ]], [[hrana]] || 32 µg |- | [[Folat]], DFE || 32 µg |- | [[ Holin]], ukupno || 12 |- | [[ Vitamin B-12]] || 0 |- | [[ Vitamin B-12]], dodati|| 0 µg |- | [[ Vitamin A]], RAE || 0 µg |- | [[ Retinol]] || 0 µg |- | [[ Karoten]], beta|| 0 |- | [[ Karoten]], alfa || 0 |- | [[Kriptoksantin ]], beta|| 0 |- |[[Vitamin A]], IU ||0 IU |- | [[Likopen]] || 0 µg |- |[[Lutein]] + [[zeaksantin]] || 38 µg |- | [[ Vitamin E]] (alfa-[[tokoferol]]) || 0,1 |- | [[ Vitamin E]], dodani ||0 |- | [[Vitamin D]] (D2 + D3), IU|| 0 |- | [[Vitamin D]] (D2 + D3) ||0 µg |- |[[Vitamin K]] (filokinon) ||2 |- |} 2891r1y9031rmcauvgd64p4wzl7fwpv 15 533700 3837928 2026-04-28T21:48:21Z ~2026-26048-12 180812 /* koje rijeke pripadaju atlanskom slivu iz argentine */ novi odlomak 3837928 wikitext text/x-wiki == koje rijeke pripadaju atlanskom slivu iz argentine == jel [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-26048-12|&#126;2026-26048-12]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2026-26048-12|talk]]) 23:48, 28 april 2026 (CEST) l355znsk1ig4f2nbgpakp2d9fj8qd6j 3837959 3837928 2026-04-29T05:14:43Z Tulum387 155909 /* koje rijeke pripadaju atlanskom slivu iz argentine */ odgovor 3837959 wikitext text/x-wiki == koje rijeke pripadaju atlanskom slivu iz argentine == jel [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-26048-12|&#126;2026-26048-12]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2026-26048-12|talk]]) 23:48, 28 april 2026 (CEST) :Zbog samih geografskih odrednica Argentine, većina njenih rijeka "završava" put u estuariju Rio de la Plate, ili se direktno ulivaju u Atlantik. Dakle, velika većina argentinskih rijeka pripada atlantskom slivu, one najvažnije svakako (procenat mora biti veći od 90%). Jedina veća rijeka dužine ~250 km (rijeka Palena) koja ističe iz istoimenog jezera, koje se ponekad naziva i jezero Vintter, pripada pacifičkom slivu. Ovdje imate [[:en:List_of_rivers_of_Argentina|spisak rijeka Argentine]] (Wikipedija na engleskom), nadam se da će poslužit'. Pozdrav! <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 07:14, 29 april 2026 (CEST) 1svnwlqw9csre5l8o2tgz29saua64ke 0 533701 3837933 2026-04-28T23:39:15Z Bosancica by MK 173186 Većim dijelom tekst preveden sa wikipedia en 3837933 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Abraham Maslow | slika = Photo of Abraham Harold Maslow by William Carter (cropped).jpg | slika_širina = 250px | naslov = Američki psiholog, utemeljitelj humanističke psihologije | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1908|4|1}} | mjesto_rođenja = [[Brooklyn]], [[New York City|New York]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | datum_smrti = {{Datum smrti|1970|6|8|1908|4|1}} | mjesto_smrti = [[Menlo Park (California)|Menlo Park]], [[California|Kalifornija]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | prebivalište = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | državljanstvo = Američko | narodnost = | etnicitet = | polje = [[Psihologija]] ([[Humanistička psihologija]]) | radna_institucija = [[Univerzitet Cornell]]<br />[[Brooklyn College]]<br />[[Univerzitet Brandeis]]<br />[[Univerzitet Columbia]] | alma_mater = [[City College of New York]]<br />[[Univerzitet Cornell]]<br />[[Univerzitet u Wisconsin-Madisonu]] | doktorski_mentor = [[Harry Harlow]] | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = [[Alfred Adler]]<br />[[Kurt Goldstein]]<br />[[Max Wertheimer]] | poznat_po = [[Maslowljeva hijerarhija potreba]]; [[Samoaktualizacija]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = Humanista godine (1967) | religija = | fusnote = Supruga: Bertha Goodman Maslow (vjenčani 1928); Djeca: 2 }} '''Abraham Harold Maslow''' (1. april 1908 – 8. juni 1970) bio je američki [[Psihologija|psiholog]] najpoznatiji po uspostavljanju [[Maslowljeva hijerarhija potreba|Maslowljeve hijerarhije potreba]], teorije [[Mentalno zdravlje|psihološkog zdravlja]] zasnovane na zadovoljenju urođenih ljudskih potreba prema hijerarhijskom redoslijedu, čiji je najviši stepen samoaktualizacija.<ref name="Mustofa_2022">{{cite journal |last=Mustofa |first=Ahmad Zainal |date=2022 |title=Hierarchy of Human Needs: A Humanistic Psychology Approach of Abraham Maslow |journal=Kawanua International Journal of Multicultural Studies |volume=3 |issue=2 |pages=30–35 |doi=10.30984/KIJMS.v3i2.282 |url=https://ejournal.iain-manado.ac.id/KIJMS/article/view/282/253 |access-date=28. april 2026 |language=en}}</ref> Maslow je bio profesor [[Psihologija|psihologije]] na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]], [[Brooklyn College|Brooklyn Collegeu]], [[Univerzitet Brandeis|Univerzitetu Brandeis]] i [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]]. U svom radu naglašavao je značaj usmjeravanja pažnje na pozitivne osobine čovjeka, nasuprot pristupu koji pojedinca posmatra isključivo kroz njegove [[Mentalni poremećaj|psihološke poteškoće]] ili simptome.<ref name="Hoffmann_1988">{{cite book |last=Hoffmann |first=Edward |year=1988 |title=The Right to be Human: A Biography of Abraham Maslow |location=New York |publisher=St. Martin's Press |isbn=978-0-87477-461-0 |url=https://archive.org/details/righttobehuman00edwa |access-date=28. april 2026 |language=en}}</ref> Prema istraživanju objavljenom 2002. u časopisu ''Review of General Psychology'', Maslow je svrstan na deseto mjesto među najcitiranijim psiholozima 20. vijeka.<ref name="APA_Eminent">{{cite web |author=American Psychological Association |title=The 100 most eminent psychologists of the 20th century |url=https://www.apa.org/monitor/julaug02/eminent |website=apa.org |date=2002 |access-date=28. april 2026 |language=en}}</ref> == Biografija == === Rane godine === Abraham Maslow rođen je 1908. i odrastao je u [[Brooklyn|Brooklynu]] kao najstarije od sedmero djece u porodici. Njegovi roditelji bili su jevrejski imigranti prve generacije iz [[Kijev|Kijeva]], koji je tada bio dio [[Ruska Imperija|Ruske Imperije]] (danas [[Ukrajina]]), a početkom 20. vijeka emigrirali su u [[Sjedinjene Američke Države]] bježeći od progona i [[Antisemitizam|antisemitizma]] u carskoj Rusiji.<ref name="Mercado_2022">{{cite web |last=Mercado |first=Juan Andrés |date=2022 |title=Abraham Maslow: Biographical and Intellectual Profile |url=https://www.researchgate.net/publication/323336830_Abraham_Maslow_Biographical_and_Intellectual_Profile_Draft |publisher=Human Flourishing |access-date=28. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Wilson_2004">{{cite book |last=Wilson |first=Colin |year=2004 |title=Dreaming To Some Purpose |location=London |publisher=Arrow Books |isbn=978-0099471479 |url=https://books.google.co.uk/books?id=9bN8AAAACAAJ |access-date=28. april 2026 |language=en}}</ref> Maslow je u svojim kasnijim autobiografskim osvrtima djetinjstvo opisivao kao teško i emocionalno zahtjevno. Navodio je da je njegov otac često bio odsutan zbog poslovnih obaveza, dok je odnos s majkom opisivao kao emocionalno distanciran i opterećen sukobima. Na seminaru održanom 1960. godine Maslow je izjavio: {{Citat|Bio sam izuzetno nesretan dječak... Moja porodica je bila nesretna porodica, a moja majka užasno biće... Odrastao sam u [[Biblioteka|bibliotekama]] i među knjigama, bez prijatelja. S takvim djetinjstvom pravo je čudo da nisam postao psihotičan.|— Abraham Maslow<ref name="Hoffmann_1988" />}} U ranom životnom periodu razvio je i kritički odnos prema [[Religija|religiji]]. Iako je porodica njegove majke bila religioznija od očeve, Maslow je religijske prakse smatrao nedosljednim u odnosu na svakodnevni život.<ref name="Hoffmann_1988" /> Tokom obreda [[Jevrejski vjerski obredi|Bar Mitzvah]], u dobi od trinaest godina, doživio je snažnu emocionalnu reakciju, nakon čega se postepeno udaljio od religijske prakse.<ref name="Hoffmann_1988" /> Godine 1922. započeo je srednjoškolsko školovanje u Boys High School u [[Brooklyn|Brooklynu]], gdje se istakao u radu školskih akademskih klubova i uredničkim poslovima. Bio je urednik školskog latinskog časopisa, a jedno vrijeme i školskog lista iz fizike ''Principia''.<ref name="Hoffmann_1988" /> Tokom tog perioda razvio je snažno interesovanje za [[književnost]], [[muzika|muziku]] i društvena pitanja, posebno pod utjecajem [[Upton Sinclair|Uptona Sinclaira]], čija su ga djela usmjerila ka razmišljanju o društvenim nejednakostima i socijalnoj pravdi.<ref name="Mercado_2022" /> U mladosti je pokazivao interes i za političke i društvene ideje, uključujući [[Demokratski socijalizam|demokratski socijalizam]], razvijajući kritički odnos prema materijalizmu i potrošačkom društvu.<ref name="Hoffmann_1988" /> Istovremeno se bavio fizičkim vježbanjem i dizanjem tegova, smatrajući fizičku snagu važnim dijelom ličnog identiteta.<ref name="Nicholson_2001">{{cite journal |last=Nicholson |first=Ian A. M. |year=2001 |title=Giving Up Maleness: Abraham Maslow, Masculinity, and the Boundaries of Psychology |journal=History of Psychology |volume=4 |issue=1 |pages=79–91 |doi=10.1037/1093-4510.4.1.79}}</ref> === Univerzitetsko obrazovanje === Nakon završetka srednje škole Maslow upisao je [[City College u New Yorku]], a 1926. pohađao je i večernje kurseve prava, od kojih je ubrzo odustao. Godine 1927. nastavio je studij na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]], ali ga je napustio nakon jednog semestra zbog zbog slabijeg akademskog uspjeha i visokih troškova studiranja.<ref name="Hoffmann_1988" /> Godine 1928. oženio se svojom rođakom Berthom Goodman, s kojom se poznavao još iz djetinjstva provedenog u Brooklynu.<ref name="Hoffmann_1988" /> Iste godine upisao je [[Univerzitet u Wisconsin-Madison]], gdje se trajno usmjerio ka studiju [[psihologija|psihologije]]. U to vrijeme Odsjek za psihologiju na Univerzitetu u Wisconsinu bio je jedno od značajnijih središta psiholoških istraživanja u Sjedinjenim Američkim Državama i važno uporište [[Biheviorizam|biheviorizma]].<ref name="Lowry_1973">{{cite book |last=Lowry |first=Richard J. |year=1973 |title=A. H. Maslow: An Intellectual Portrait |location=Monterey, California |publisher=Brooks/Cole Publishing Company |isbn=0-8185-0083-2}}</ref> Pod utjecajem tada dominantnog eksperimentalnog biheviorizma, Maslow je započeo istraživanja iz oblasti ponašanja primata, dominacije i seksualnosti, što je obilježilo njegov rani naučni rad.<ref name="Hoffmann_1988" /> Na preporuku profesora Hulseyja Casona izradio je magistarski rad pod naslovom ''Learning, Retention and Reproduction of Verbal Material'', koji je završio 1931. godine, stekavši zvanje magistra psihologije.<ref name="Hoffmann_1988" /> Iako je kasnije taj rad smatrao metodološki ograničenim, njegov mentor smatrao ga je dovoljno vrijednim za objavljivanje, pa su rezultati istraživanja kasnije objavljeni u obliku dva naučna članka.<ref name="Hoffmann_1988" /> Pod mentorstvom [[Harry Harlow|Harryja F. Harlowa]] Maslow je nastavio doktorski studij i 1934. stekao doktorat iz psihologije.<ref name="Lowry_1973" /> Nakon završetka doktorskog studija ostao je na Univerzitetu u Wisconsinu još jednu akademsku godinu (1934–1935) kao asistent u nastavi na Odsjeku za psihologiju.<ref name="Lowry_1973" /> === Akademska karijera === Nakon završetka angažmana na [[Univerzitet u Wisconsin-Madison|Univerzitetu u Wisconsinu]], Maslow je nastavio istraživački rad na srodnim temama na [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]], gdje je ostvario kontakt s [[Alfred Adler|Alfredom Adlerom]], jednim od ranih saradnika [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]], koji je imao značajan utjecaj na njegovo dalje teorijsko usmjerenje.<ref name="Hoffmann_1988" /> Od 1937. do 1951. bio je član nastavnog osoblja [[Brooklyn College|Brooklyn Collegea]], gdje je razvio veliki dio svojih ranih teorijskih ideja iz oblasti [[Psihologija ličnosti|psihologije ličnosti]] i [[Motivacija|motivacije]]. U tom periodu njegovo porodično iskustvo i profesionalni rad značajno su utjecali na oblikovanje njegovih psiholoških stavova. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Maslow je počeo kritički preispitivati dominantne pristupe u psihologiji, posebno način na koji su psiholozi donosili zaključke o ljudskom ponašanju i mentalnim procesima. Iako nije u potpunosti odbacio tadašnje teorijske pravce, razvio je vlastiti pristup razumijevanju ljudske psihe, koji je kasnije postao poznat kao [[Humanistička psihologija|humanistička psihologija]].<ref name="Berger_1983">{{cite book |last=Berger |first=Kathleen Stassen |year=1983 |title=The Developing Person through the Life Span |location=New York |publisher=Worth Publishers |isbn=978-0879012052 |url=https://archive.org/details/developingperson0000berg_c0y2 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Tokom ratnog perioda Maslow je razvio snažno interesovanje za pitanja mira, ljudskog razvoja i psihološkog blagostanja. To ga je usmjerilo ka istraživanjima fenomena [[samoaktualizacija|samoaktualizacije]], koja su postala centralni dio njegovog teorijskog rada. U tim istraživanjima poseban utjecaj na njega imali su [[antropologija|antropologinja]] [[Ruth Benedict]] i [[Geštalt psihologija|geštalt psiholog]] [[Max Wertheimer]], koje je smatrao primjerima psihološki zdravih i ostvarenih ličnosti.<ref name="Hoffmann_1988" /> Posmatranja njihovih osobina, ponašanja i životnih obrazaca predstavljala su osnovu za Maslowljeva kasnija istraživanja [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]], ljudskog potencijala i razvoja teorije hijerarhije potreba.<ref name="Hoffmann_1988" /> Maslow je tokom svoje akademske karijere proširio područje istraživanja ljudske motivacije i razvoja ličnosti, integrišući ideje drugih psihologa i razvijajući vlastite teorijske koncepte, među kojima su [[Maslowljeva hijerarhija potreba|hijerarhija potreba]], [[metapotrebe]], [[metamotivacija]], [[samoaktualizacija]] i [[vrhunsko iskustvo|vrhunska iskustva]]. Ovi koncepti postali su temelj njegovog doprinosa [[Humanistička psihologija|humanističkoj psihologiji]] i imali značajan utjecaj na razvoj savremenih teorija motivacije i psihološkog razvoja.<ref name="Hoffmann_1988" /> Od 1951. do 1969. radio je kao profesor psihologije na [[Univerzitet Brandeis|Univerzitetu Brandeis]], gdje je razvio najveći dio svojih najpoznatijih teorijskih radova. Nakon toga postao je rezidentni istraživač na Laughlin institutu u [[Kalifornija|Kaliforniji]], gdje je nastavio naučni rad i pisanje.<ref name="Hoffmann_1988" /> Maslow je zagovarao model rukovođenja zasnovan na nenametljivom vođenju i podršci autonomnom razvoju pojedinaca i grupa. U skladu s tim stavovima, 1963. odbio je kandidaturu za predsjednika [[Association for Humanistic Psychology|Udruženja za humanističku psihologiju]], smatrajući da organizacija treba razvijati intelektualni pokret bez oslanjanja na centralizirano vodstvo.<ref>{{cite journal |last=Vich |first=Miles |year=2008 |title=Maslow's Leadership Legacy |journal=Journal of Humanistic Psychology |volume=48 |issue=4 |pages=444–445 |doi=10.1177/0022167808320540}}</ref> === Smrt === Maslow je 1967. pretrpio težak [[infarkt miokarda]], koji je doživio tokom trčanja. Preminuo je 8. juna 1970. u dobi od 62 godine u [[Menlo Park, California|Menlo Parku]], u [[Kalifornija|Kaliforniji]].<ref name="NYT_Obit">{{cite news |title=Dr. Abraham Maslow, Founder Of Humanistic Psychology, Dies |url=https://www.nytimes.com/1970/06/10/archives/dr-abraham-maslow-founder-of-humanistic-psychology-dies.html |work=[[The New York Times]] |date=1970 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Muskingum_Psycweb">{{cite web |title=Abraham Maslow (1908–1970) |url=http://www.muskingum.edu/~psych/psycweb/history/maslow.htm |website=Muskingum University |date=1997 |access-date=29. april 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151220204237/http://www.muskingum.edu/~psych/psycweb/history/maslow.htm |archive-date=20. decembar 2015 |url-status=dead |language=en}}</ref> Sahranjen je na [[Groblje Mount Auburn|groblju Mount Auburn]]. == Reference == {{reflist}} [[Kategorija:Humanistička psihologija]] [[Kategorija:Humanistički psiholozi]] [[Kategorija:Američki psiholozi]] [[Kategorija:Rođeni 1908.]] [[Kategorija:Umrli 1970.]] 2zusy4jwkk1l7vs8ndjo088kocire8a 3837952 3837933 2026-04-29T03:50:22Z AnToni 2325 [[Kategorija:Humanistička psihologija]] uklonjena (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3837952 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Abraham Maslow | slika = Photo of Abraham Harold Maslow by William Carter (cropped).jpg | slika_širina = 250px | naslov = Američki psiholog, utemeljitelj humanističke psihologije | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1908|4|1}} | mjesto_rođenja = [[Brooklyn]], [[New York City|New York]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | datum_smrti = {{Datum smrti|1970|6|8|1908|4|1}} | mjesto_smrti = [[Menlo Park (California)|Menlo Park]], [[California|Kalifornija]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | prebivalište = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | državljanstvo = Američko | narodnost = | etnicitet = | polje = [[Psihologija]] ([[Humanistička psihologija]]) | radna_institucija = [[Univerzitet Cornell]]<br />[[Brooklyn College]]<br />[[Univerzitet Brandeis]]<br />[[Univerzitet Columbia]] | alma_mater = [[City College of New York]]<br />[[Univerzitet Cornell]]<br />[[Univerzitet u Wisconsin-Madisonu]] | doktorski_mentor = [[Harry Harlow]] | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = [[Alfred Adler]]<br />[[Kurt Goldstein]]<br />[[Max Wertheimer]] | poznat_po = [[Maslowljeva hijerarhija potreba]]; [[Samoaktualizacija]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = Humanista godine (1967) | religija = | fusnote = Supruga: Bertha Goodman Maslow (vjenčani 1928); Djeca: 2 }} '''Abraham Harold Maslow''' (1. april 1908 – 8. juni 1970) bio je američki [[Psihologija|psiholog]] najpoznatiji po uspostavljanju [[Maslowljeva hijerarhija potreba|Maslowljeve hijerarhije potreba]], teorije [[Mentalno zdravlje|psihološkog zdravlja]] zasnovane na zadovoljenju urođenih ljudskih potreba prema hijerarhijskom redoslijedu, čiji je najviši stepen samoaktualizacija.<ref name="Mustofa_2022">{{cite journal |last=Mustofa |first=Ahmad Zainal |date=2022 |title=Hierarchy of Human Needs: A Humanistic Psychology Approach of Abraham Maslow |journal=Kawanua International Journal of Multicultural Studies |volume=3 |issue=2 |pages=30–35 |doi=10.30984/KIJMS.v3i2.282 |url=https://ejournal.iain-manado.ac.id/KIJMS/article/view/282/253 |access-date=28. april 2026 |language=en}}</ref> Maslow je bio profesor [[Psihologija|psihologije]] na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]], [[Brooklyn College|Brooklyn Collegeu]], [[Univerzitet Brandeis|Univerzitetu Brandeis]] i [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]]. U svom radu naglašavao je značaj usmjeravanja pažnje na pozitivne osobine čovjeka, nasuprot pristupu koji pojedinca posmatra isključivo kroz njegove [[Mentalni poremećaj|psihološke poteškoće]] ili simptome.<ref name="Hoffmann_1988">{{cite book |last=Hoffmann |first=Edward |year=1988 |title=The Right to be Human: A Biography of Abraham Maslow |location=New York |publisher=St. Martin's Press |isbn=978-0-87477-461-0 |url=https://archive.org/details/righttobehuman00edwa |access-date=28. april 2026 |language=en}}</ref> Prema istraživanju objavljenom 2002. u časopisu ''Review of General Psychology'', Maslow je svrstan na deseto mjesto među najcitiranijim psiholozima 20. vijeka.<ref name="APA_Eminent">{{cite web |author=American Psychological Association |title=The 100 most eminent psychologists of the 20th century |url=https://www.apa.org/monitor/julaug02/eminent |website=apa.org |date=2002 |access-date=28. april 2026 |language=en}}</ref> == Biografija == === Rane godine === Abraham Maslow rođen je 1908. i odrastao je u [[Brooklyn|Brooklynu]] kao najstarije od sedmero djece u porodici. Njegovi roditelji bili su jevrejski imigranti prve generacije iz [[Kijev|Kijeva]], koji je tada bio dio [[Ruska Imperija|Ruske Imperije]] (danas [[Ukrajina]]), a početkom 20. vijeka emigrirali su u [[Sjedinjene Američke Države]] bježeći od progona i [[Antisemitizam|antisemitizma]] u carskoj Rusiji.<ref name="Mercado_2022">{{cite web |last=Mercado |first=Juan Andrés |date=2022 |title=Abraham Maslow: Biographical and Intellectual Profile |url=https://www.researchgate.net/publication/323336830_Abraham_Maslow_Biographical_and_Intellectual_Profile_Draft |publisher=Human Flourishing |access-date=28. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Wilson_2004">{{cite book |last=Wilson |first=Colin |year=2004 |title=Dreaming To Some Purpose |location=London |publisher=Arrow Books |isbn=978-0099471479 |url=https://books.google.co.uk/books?id=9bN8AAAACAAJ |access-date=28. april 2026 |language=en}}</ref> Maslow je u svojim kasnijim autobiografskim osvrtima djetinjstvo opisivao kao teško i emocionalno zahtjevno. Navodio je da je njegov otac često bio odsutan zbog poslovnih obaveza, dok je odnos s majkom opisivao kao emocionalno distanciran i opterećen sukobima. Na seminaru održanom 1960. godine Maslow je izjavio: {{Citat|Bio sam izuzetno nesretan dječak... Moja porodica je bila nesretna porodica, a moja majka užasno biće... Odrastao sam u [[Biblioteka|bibliotekama]] i među knjigama, bez prijatelja. S takvim djetinjstvom pravo je čudo da nisam postao psihotičan.|— Abraham Maslow<ref name="Hoffmann_1988" />}} U ranom životnom periodu razvio je i kritički odnos prema [[Religija|religiji]]. Iako je porodica njegove majke bila religioznija od očeve, Maslow je religijske prakse smatrao nedosljednim u odnosu na svakodnevni život.<ref name="Hoffmann_1988" /> Tokom obreda [[Jevrejski vjerski obredi|Bar Mitzvah]], u dobi od trinaest godina, doživio je snažnu emocionalnu reakciju, nakon čega se postepeno udaljio od religijske prakse.<ref name="Hoffmann_1988" /> Godine 1922. započeo je srednjoškolsko školovanje u Boys High School u [[Brooklyn|Brooklynu]], gdje se istakao u radu školskih akademskih klubova i uredničkim poslovima. Bio je urednik školskog latinskog časopisa, a jedno vrijeme i školskog lista iz fizike ''Principia''.<ref name="Hoffmann_1988" /> Tokom tog perioda razvio je snažno interesovanje za [[književnost]], [[muzika|muziku]] i društvena pitanja, posebno pod utjecajem [[Upton Sinclair|Uptona Sinclaira]], čija su ga djela usmjerila ka razmišljanju o društvenim nejednakostima i socijalnoj pravdi.<ref name="Mercado_2022" /> U mladosti je pokazivao interes i za političke i društvene ideje, uključujući [[Demokratski socijalizam|demokratski socijalizam]], razvijajući kritički odnos prema materijalizmu i potrošačkom društvu.<ref name="Hoffmann_1988" /> Istovremeno se bavio fizičkim vježbanjem i dizanjem tegova, smatrajući fizičku snagu važnim dijelom ličnog identiteta.<ref name="Nicholson_2001">{{cite journal |last=Nicholson |first=Ian A. M. |year=2001 |title=Giving Up Maleness: Abraham Maslow, Masculinity, and the Boundaries of Psychology |journal=History of Psychology |volume=4 |issue=1 |pages=79–91 |doi=10.1037/1093-4510.4.1.79}}</ref> === Univerzitetsko obrazovanje === Nakon završetka srednje škole Maslow upisao je [[City College u New Yorku]], a 1926. pohađao je i večernje kurseve prava, od kojih je ubrzo odustao. Godine 1927. nastavio je studij na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]], ali ga je napustio nakon jednog semestra zbog zbog slabijeg akademskog uspjeha i visokih troškova studiranja.<ref name="Hoffmann_1988" /> Godine 1928. oženio se svojom rođakom Berthom Goodman, s kojom se poznavao još iz djetinjstva provedenog u Brooklynu.<ref name="Hoffmann_1988" /> Iste godine upisao je [[Univerzitet u Wisconsin-Madison]], gdje se trajno usmjerio ka studiju [[psihologija|psihologije]]. U to vrijeme Odsjek za psihologiju na Univerzitetu u Wisconsinu bio je jedno od značajnijih središta psiholoških istraživanja u Sjedinjenim Američkim Državama i važno uporište [[Biheviorizam|biheviorizma]].<ref name="Lowry_1973">{{cite book |last=Lowry |first=Richard J. |year=1973 |title=A. H. Maslow: An Intellectual Portrait |location=Monterey, California |publisher=Brooks/Cole Publishing Company |isbn=0-8185-0083-2}}</ref> Pod utjecajem tada dominantnog eksperimentalnog biheviorizma, Maslow je započeo istraživanja iz oblasti ponašanja primata, dominacije i seksualnosti, što je obilježilo njegov rani naučni rad.<ref name="Hoffmann_1988" /> Na preporuku profesora Hulseyja Casona izradio je magistarski rad pod naslovom ''Learning, Retention and Reproduction of Verbal Material'', koji je završio 1931. godine, stekavši zvanje magistra psihologije.<ref name="Hoffmann_1988" /> Iako je kasnije taj rad smatrao metodološki ograničenim, njegov mentor smatrao ga je dovoljno vrijednim za objavljivanje, pa su rezultati istraživanja kasnije objavljeni u obliku dva naučna članka.<ref name="Hoffmann_1988" /> Pod mentorstvom [[Harry Harlow|Harryja F. Harlowa]] Maslow je nastavio doktorski studij i 1934. stekao doktorat iz psihologije.<ref name="Lowry_1973" /> Nakon završetka doktorskog studija ostao je na Univerzitetu u Wisconsinu još jednu akademsku godinu (1934–1935) kao asistent u nastavi na Odsjeku za psihologiju.<ref name="Lowry_1973" /> === Akademska karijera === Nakon završetka angažmana na [[Univerzitet u Wisconsin-Madison|Univerzitetu u Wisconsinu]], Maslow je nastavio istraživački rad na srodnim temama na [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]], gdje je ostvario kontakt s [[Alfred Adler|Alfredom Adlerom]], jednim od ranih saradnika [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]], koji je imao značajan utjecaj na njegovo dalje teorijsko usmjerenje.<ref name="Hoffmann_1988" /> Od 1937. do 1951. bio je član nastavnog osoblja [[Brooklyn College|Brooklyn Collegea]], gdje je razvio veliki dio svojih ranih teorijskih ideja iz oblasti [[Psihologija ličnosti|psihologije ličnosti]] i [[Motivacija|motivacije]]. U tom periodu njegovo porodično iskustvo i profesionalni rad značajno su utjecali na oblikovanje njegovih psiholoških stavova. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Maslow je počeo kritički preispitivati dominantne pristupe u psihologiji, posebno način na koji su psiholozi donosili zaključke o ljudskom ponašanju i mentalnim procesima. Iako nije u potpunosti odbacio tadašnje teorijske pravce, razvio je vlastiti pristup razumijevanju ljudske psihe, koji je kasnije postao poznat kao [[Humanistička psihologija|humanistička psihologija]].<ref name="Berger_1983">{{cite book |last=Berger |first=Kathleen Stassen |year=1983 |title=The Developing Person through the Life Span |location=New York |publisher=Worth Publishers |isbn=978-0879012052 |url=https://archive.org/details/developingperson0000berg_c0y2 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Tokom ratnog perioda Maslow je razvio snažno interesovanje za pitanja mira, ljudskog razvoja i psihološkog blagostanja. To ga je usmjerilo ka istraživanjima fenomena [[samoaktualizacija|samoaktualizacije]], koja su postala centralni dio njegovog teorijskog rada. U tim istraživanjima poseban utjecaj na njega imali su [[antropologija|antropologinja]] [[Ruth Benedict]] i [[Geštalt psihologija|geštalt psiholog]] [[Max Wertheimer]], koje je smatrao primjerima psihološki zdravih i ostvarenih ličnosti.<ref name="Hoffmann_1988" /> Posmatranja njihovih osobina, ponašanja i životnih obrazaca predstavljala su osnovu za Maslowljeva kasnija istraživanja [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]], ljudskog potencijala i razvoja teorije hijerarhije potreba.<ref name="Hoffmann_1988" /> Maslow je tokom svoje akademske karijere proširio područje istraživanja ljudske motivacije i razvoja ličnosti, integrišući ideje drugih psihologa i razvijajući vlastite teorijske koncepte, među kojima su [[Maslowljeva hijerarhija potreba|hijerarhija potreba]], [[metapotrebe]], [[metamotivacija]], [[samoaktualizacija]] i [[vrhunsko iskustvo|vrhunska iskustva]]. Ovi koncepti postali su temelj njegovog doprinosa [[Humanistička psihologija|humanističkoj psihologiji]] i imali značajan utjecaj na razvoj savremenih teorija motivacije i psihološkog razvoja.<ref name="Hoffmann_1988" /> Od 1951. do 1969. radio je kao profesor psihologije na [[Univerzitet Brandeis|Univerzitetu Brandeis]], gdje je razvio najveći dio svojih najpoznatijih teorijskih radova. Nakon toga postao je rezidentni istraživač na Laughlin institutu u [[Kalifornija|Kaliforniji]], gdje je nastavio naučni rad i pisanje.<ref name="Hoffmann_1988" /> Maslow je zagovarao model rukovođenja zasnovan na nenametljivom vođenju i podršci autonomnom razvoju pojedinaca i grupa. U skladu s tim stavovima, 1963. odbio je kandidaturu za predsjednika [[Association for Humanistic Psychology|Udruženja za humanističku psihologiju]], smatrajući da organizacija treba razvijati intelektualni pokret bez oslanjanja na centralizirano vodstvo.<ref>{{cite journal |last=Vich |first=Miles |year=2008 |title=Maslow's Leadership Legacy |journal=Journal of Humanistic Psychology |volume=48 |issue=4 |pages=444–445 |doi=10.1177/0022167808320540}}</ref> === Smrt === Maslow je 1967. pretrpio težak [[infarkt miokarda]], koji je doživio tokom trčanja. Preminuo je 8. juna 1970. u dobi od 62 godine u [[Menlo Park, California|Menlo Parku]], u [[Kalifornija|Kaliforniji]].<ref name="NYT_Obit">{{cite news |title=Dr. Abraham Maslow, Founder Of Humanistic Psychology, Dies |url=https://www.nytimes.com/1970/06/10/archives/dr-abraham-maslow-founder-of-humanistic-psychology-dies.html |work=[[The New York Times]] |date=1970 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Muskingum_Psycweb">{{cite web |title=Abraham Maslow (1908–1970) |url=http://www.muskingum.edu/~psych/psycweb/history/maslow.htm |website=Muskingum University |date=1997 |access-date=29. april 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151220204237/http://www.muskingum.edu/~psych/psycweb/history/maslow.htm |archive-date=20. decembar 2015 |url-status=dead |language=en}}</ref> Sahranjen je na [[Groblje Mount Auburn|groblju Mount Auburn]]. == Reference == {{reflist}} [[Kategorija:Humanistički psiholozi]] [[Kategorija:Američki psiholozi]] [[Kategorija:Rođeni 1908.]] [[Kategorija:Umrli 1970.]] cac7awelowniok5k44kacpzu9ykr2w4 14 533702 3837955 2026-04-29T04:14:04Z AnToni 2325 Nova stranica: [[Kategorija:Psiholozi po polju istraživanja]] [[Kategorija:Humanistička psihologija]] 3837955 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Psiholozi po polju istraživanja]] [[Kategorija:Humanistička psihologija]] 6mpaicxiledzil7xlvp8kblzxhnjpdh 0 533703 3837985 2026-04-29T11:49:22Z Bosancica by MK 173186 Nova stranica: [[Datoteka:Maslow's Hierarchy of Needs Pyramid (original five-level model).png|mini|desno|300px|Dijagram Maslowljeve hijerarhije potreba (originalni model od pet nivoa). Zasnovano na njegovom izvornom radu iz 1943. "Teorija ljudske motivacije" i kasnijim pojašnjenjima.]] '''Maslowljeva hijerarhija potreba''' predstavlja teorijski model ljudskih potreba (odnosno ciljeva) koji motiviraju [[ljudsko ponašanje]], a razvio ga je američki psiholog [[Abraham Maslow]].<ref name="Ma... 3837985 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Maslow's Hierarchy of Needs Pyramid (original five-level model).png|mini|desno|300px|Dijagram Maslowljeve hijerarhije potreba (originalni model od pet nivoa). Zasnovano na njegovom izvornom radu iz 1943. "Teorija ljudske motivacije" i kasnijim pojašnjenjima.]] '''Maslowljeva hijerarhija potreba''' predstavlja teorijski model ljudskih potreba (odnosno ciljeva) koji motiviraju [[ljudsko ponašanje]], a razvio ga je američki psiholog [[Abraham Maslow]].<ref name="Maslow_1943">{{cite journal |last=Maslow |first=Abraham H. |date=1943 |title=A theory of human motivation |journal=Psychological Review |volume=50 |issue=4 |pages=370–396 |doi=10.1037/h0054346 |hdl=10983/23610 |url=https://psychclassics.yorku.ca/Maslow/motivation.htm |access-date=29. april 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170914175317/http://psychclassics.yorku.ca/Maslow/motivation.htm |archive-date=14. septembar 2017 |language=en}}</ref><ref name="Maslow_1954">{{cite book |last=Maslow |first=Abraham H. |year=1954 |title=Motivation and Personality |location=New York |publisher=Harper & Brothers |isbn=978-0-06-041987-5 |url=https://archive.org/details/motivationperson00masl_0 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Prema Maslowljevoj izvornoj formulaciji, postoji pet grupa [[osnovne potrebe|osnovnih potreba]] koje su međusobno povezane u hijerarhijskom odnosu prioriteta (odnosno relativne snage). Hijerarhija se najčešće prikazuje u obliku piramide, iako sam Maslow nije autor tog danas prepoznatljivog grafičkog prikaza.<ref name="Kaufman_2019">{{cite web |last=Kaufman |first=Scott Barry |date=2019 |title=Who Created Maslow's Iconic Pyramid? |url=https://www.scientificamerican.com/blog/beautiful-minds/who-created-maslows-iconic-pyramid/ |website=Scientific American |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Na njenom dnu nalaze se fiziološke potrebe, koje imaju najveći prioritet, dok se na vrhu nalaze potrebe za [[samoaktualizacija|samoaktualizacijom]]. U svojim kasnijim radovima Maslow je ovoj strukturi dodao i šesti nivo, koji je označio kao ''metapotrebe'', kao i koncept [[metamotivacija|metamotivacije]].<ref name="Maslow_1971">{{cite book |last=Maslow |first=Abraham H. |year=1971 |title=The Farther Reaches of Human Nature |location=New York |publisher=Viking Press |isbn=978-0670308538 |url=https://archive.org/details/fartherreachesof0000masl |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Goble_1971">{{cite book |last=Goble |first=Frank G. |year=1971 |title=The Third Force: The Psychology of Abraham Maslow |location=Richmond, CA |publisher=Maurice Bassett Publishing |isbn=0-671-42174-3 |page=62 |url=https://archive.org/details/3rdforce00fran |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Hijerarhija potreba smatra se jednim od najtrajnijih i najutjecajnijih doprinosa Abrahama Maslowa u području [[psihologija|psihologije]].<ref name="Koltko-Rivera_2006">{{cite journal |last=Koltko-Rivera |first=Mark E. |date=2006 |title=Rediscovering the Later Version of Maslow's Hierarchy of Needs: Self-Transcendence and Opportunities for Theory, Research, and Unification |journal=Review of General Psychology |volume=10 |issue=4 |pages=302–317 |doi=10.1037/1089-2680.10.4.302 |url=https://www.researchgate.net/publication/232510315_Rediscovering_the_Later_Version_of_Maslow's_Hierarchy_of_Needs_Self-Transcendence_and_Opportunities_for_Theory_Research_and_Unification |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Ovaj model i dalje se široko koristi kao teorijski okvir i praktični alat u [[visoko obrazovanje|visokom obrazovanju]],<ref name="Steere_1988">{{cite book |last=Steere |first=Bob F. |year=1988 |title=Becoming an Effective Classroom Manager: A Resource for Teachers |location=Albany, NY |publisher=SUNY Press |isbn=978-0-88706-620-7 |page=21 |url=https://books.google.ba/books?id=S2cwd56VvOMC |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Freitas_2011">{{cite journal |last1=Freitas |first1=Frances Anne |last2=Leonard |first2=Lora J. |date=januar 2011 |title=Maslow's hierarchy of needs and student academic success |journal=Teaching and Learning in Nursing |volume=6 |issue=1 |pages=9–13 |doi=10.1016/j.teln.2010.07.004 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S1557308710000491 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> poslovnom i menadžerskom osposobljavanju,<ref name="BBC_2013">{{cite news |last1=Kremer |first1=William |last2=Hammond |first2=Claudia |date=31. august 2013 |title=Abraham Maslow and the pyramid that beguiled business |url=https://www.bbc.com/news/magazine-23902918 |work=BBC News Magazine |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> istraživanjima u [[sociologija|sociologiji]], [[zdravstvo|zdravstvu]],<ref name="Dames_2021">{{cite book |last=Dames |first=Shannon |year=2021 |title=Root Strength: A Health and Care Professionals Guide to Minimizing Stress and Maximizing Thriving |location=St. Louis, MO |publisher=Elsevier Health Sciences |isbn=978-0-323-77870-1 |url=https://books.google.ba/books?id=BQ1UEAAAQBAJ |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="McEwen_2014">{{cite book |last1=McEwen |first1=Melanie |last2=Wills |first2=Evelyn M. |year=2014 |title=Theoretical Basis for Nursing |edition=4. |location=Philadelphia |publisher=Wolters Kluwer/Lippincott Williams & Wilkins |isbn=978-1-4511-9031-1 |url=https://www.minams.edu.pk/cPanel/ebooks/miscellaneous/Theoretical%20Basis%20for%20Nursing%20-%20Melanie%20McEwen.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> [[savjetodavna psihologija|savjetodavnoj psihologiji]]<ref name="Colledge_2002">{{cite book |last=Colledge |first=Ray |year=2002 |title=Mastering Counselling Theory |location=London |publisher=Macmillan Education UK |isbn=978-0-333-92243-9 |doi=10.1007/978-0-230-62957-8 |url=https://link.springer.com/book/10.1007/978-0-230-62957-8 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> i [[socijalni rad|socijalnom radu]].<ref name="Poston_2009">{{cite journal |last=Poston |first=Bob |date=2009 |title=An Exercise in Personal Exploration: Maslow's Hierarchy of Needs |url=https://www.ast.org/pdf/308.pdf |journal=The Surgical Technologist |publisher=Association of Surgical Technologists |volume=41 |issue=8 |pages=347–353 |access-date=29. april 2026 |language=en |format=PDF}}</ref> Iako je teorija široko prihvaćena i primjenjivana, bila je predmet brojnih kritika zbog nedostatka konačnih empirijskih dokaza, a njena naučna valjanost i dalje je predmet rasprava.<ref name="Lester_2013">{{cite journal |last=Lester |first=David |date=august 2013 |title=Measuring Maslow's Hierarchy of Needs |journal=Psychological Reports |volume=113 |issue=1 |pages=15–17 |doi=10.2466/02.20.PR0.113x16z1 |pmid=24340796 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.2466/02.20.PR0.113x16z1 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Fallatah_2017">{{cite book |last1=Fallatah |first1=Rodwan Hashim Mohammed |last2=Syed |first2=Jawad |year=2017 |title=Employee Motivation in Saudi Arabia |location=Cham |publisher=Springer International Publishing |isbn=978-3-319-67740-8 |pages=19–59 |doi=10.1007/978-3-319-67741-5_2 |url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-3-319-67741-5_2 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Villarica_2011">{{cite web |last=Villarica |first=Hans |date=17. august 2011 |title=Maslow 2.0: A new and improved recipe for happiness |url=https://www.theatlantic.com/health/archive/2011/08/maslow-20-a-new-and-improved-recipe-for-happiness/243486/ |website=The Atlantic |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Tay_Diener_2011">{{cite journal |last1=Tay |first1=Louis |last2=Diener |first2=Ed |year=2011 |title=Needs and subjective well-being around the world |journal=Journal of Personality and Social Psychology |volume=101 |issue=2 |pages=354–365 |doi=10.1037/a0023779 |url=https://www.apa.org/pubs/journals/releases/psp-101-2-354.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> == Historijski razvoj == Maslow je svoju hijerarhiju potreba predstavio 1943. u radu ''A Theory of Human Motivation'', objavljenom u časopisu ''[[Psychological Review]]''.<ref name="Maslow_1943" /> Teorija predstavlja klasifikacijski model osmišljen da prikaže univerzalne ljudske potrebe, polazeći od najosnovnijih potreba biološkog i društvenog opstanka pa sve do složenijih psiholoških i razvojnih potreba.<ref name="Deckers_2018">{{cite book |last=Deckers |first=Lambert |year=2018 |title=Motivation: Biological, Psychological, and Environmental |edition=5. |location=New York |publisher=Routledge |isbn=978-1-138-03633-8 |url=https://archive.org/details/motivationbiolog0000deck_u4t2 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Hijerarhija je podijeljena na potrebe nedostatka i potrebe rasta, a među temeljnim obilježjima teorije ističu se [[individualizam]] i hijerarhijsko određivanje prioriteta potreba. Prema Maslowljevoj izvornoj formulaciji, postoji pet grupa osnovnih potreba: fiziološke potrebe, potrebe za sigurnošću, potrebe za ljubavlju i pripadanjem, potrebe za poštovanjem i potrebe za [[samoaktualizacija|samoaktualizacijom]]. Ove potrebe nalaze se u hijerarhijskom odnosu prioriteta, pri čemu fiziološke potrebe imaju najveći prioritet. Kada su fiziološke potrebe zadovoljene, javljaju se potrebe za sigurnošću. Nakon relativnog zadovoljenja fizioloških i sigurnosnih potreba, pojavljuje se potreba za ljubavlju i pripadanjem, koja uključuje i davanje i primanje ljubavi. Sljedeći nivo obuhvata potrebe za poštovanjem, dok najviši nivo čini potreba za samoaktualizacijom. Maslow je također uveo pojam [[metamotivacija|metamotivacije]] kako bi opisao motivaciju pojedinaca koji nadilaze osnovne potrebe i teže stalnom ličnom razvoju i usavršavanju.<ref name="Goble_1971" /> Iako se hijerarhija često prikazuje kao jasno odvojeni i uzastopni nivoi potreba, Maslow je naglašavao da zadovoljenje jedne potrebe ne mora biti potpuno prije nego što se pojavi sljedeća. Prema njegovom tumačenju, hijerarhiju je realnije razumjeti kao postepeno smanjenje stepena zadovoljenja potreba pri prelasku na više nivoe motivacije.<ref name="Maslow_1943" /> === Piramida === Maslowljeva hijerarhija [[potreba]] često se prikazuje u obliku piramide, pri čemu se na njenom dnu nalaze najosnovnije ljudske potrebe, dok se na vrhu nalaze potrebe za [[samoaktualizacija|samoaktualizacijom]] i transcendencijom. Međutim, sam Maslow nikada nije izradio piramidalni prikaz svoje hijerarhije potreba.<ref name="Eaton_2012">{{cite web |last=Eaton |first=Sarah Elaine |date=4. august 2012 |title=Maslow's Hierarchy of Needs: Is the Pyramid a Hoax? |url=https://drsaraheaton.com/2012/08/04/maslows-hierarchy-of-needs/ |website=Learning, Teaching, and Leadership |access-date=29. april 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200522000000/https://drsaraheaton.com/2012/08/04/maslows-hierarchy-of-needs/ |archive-date=22. maj 2020 |language=en}}</ref><ref name="Kaufman_2019" /><ref name="Bridgman_2019">{{cite journal |last1=Bridgman |first1=Todd |last2=Cummings |first2=Stephen |last3=Ballard |first3=John |date=mart 2019 |title=Who Built Maslow's Pyramid? A History of the Creation of Management Studies' Most Famous Symbol and Its Implications for Management Education |journal=Academy of Management Learning & Education |volume=18 |issue=1 |pages=81–98 |doi=10.5465/amle.2017.0351 |url=https://journals.aom.org/doi/10.5465/amle.2017.0351 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Prvi poznati prikaz ove danas široko rasprostranjene piramide izradio je američki savjetodavni psiholog Charles McDermid. U članku objavljenom u časopisu ''Business Horizons'', McDermid je tvrdio da Maslowljeva teorija motivacije pruža bolje razumijevanje dinamike ljudskog ponašanja nego klasične ekonomske teorije, opisujući hijerarhiju potreba kao piramidu sastavljenu od pet nivoa.<ref name="McDermid_1960">{{cite journal |last=McDermid |first=Charles D. |year=1960 |title=How Money motivates Men |journal=Business Horizons |volume=3 |issue=4 |pages=93–100 |doi=10.1016/S0007-6813(60)80034-1 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0007681360800341 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Četiri najniža nivoa piramide obuhvataju ono što je Maslow nazivao ''potrebama nedostatka'' (''d-needs''). U njih spadaju potrebe za poštovanjem, prijateljstvom i ljubavlju, sigurnošću i fiziološke potrebe. Ako ove potrebe nisu zadovoljene, pojedinac može osjećati napetost, tjeskobu ili psihološku nelagodu, čak i kada izostaju neposredne fizičke posljedice. Prema ovoj teoriji, upravo osjećaj uskraćenosti predstavlja pokretač motivacije, jer podstiče pojedinca da zadovolji potrebe koje mu nedostaju.<ref name="McLeod_2025">{{cite web |last=McLeod |first=Saul |date=mart 2025 |title=Maslow's Hierarchy of Needs |url=https://www.simplypsychology.org/maslow.html |website=Simply Psychology |doi=10.5281/zenodo.15240897 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Maslow je naglašavao da ljudska motivacija nije strogo linearna. Budući da je ljudski mozak složen sistem u kojem se istovremeno odvijaju brojni paralelni procesi, različite motivacije iz više nivoa hijerarhije mogu biti prisutne u isto vrijeme.<ref name="Maslow_1954" /> Umjesto tvrdnje da se osoba u određenom trenutku usmjerava isključivo na jednu potrebu, Maslow je isticao da određena potreba u datom trenutku ''dominira'' ponašanjem pojedinca. Time je priznao mogućnost istovremenog djelovanja različitih motivacijskih nivoa, ali je u svojoj teoriji nastojao identifikovati osnovne tipove motivacije i njihov uobičajeni redoslijed zadovoljavanja.<ref name="Kurt_2020">{{cite web |last=Kurt |first=Serhat |date=2020 |title=Maslow's Hierarchy of Needs in Education |url=https://educationlibrary.org/maslows-hierarchy-of-needs-in-education/ |website=Education Library |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Pored antropoloških istraživanja, Maslow je u razvoju svoje teorije koristio i podatke iz posmatranja životinja, posebno majmuna, analizirajući obrasce ponašanja koji ukazuju na prioritizaciju potreba u skladu s individualnim okolnostima.<ref name="Poston_2009" /> === Alternativni prikazi hijerarhije === [[File:Dynamic hierarchy of needs - Maslow.svg|thumb|300px|right|Alternativni prikaz hijerarhije potreba s preklapajućim potrebama|alt=Dijagram koji prikazuje kako se različiti nivoi potreba preklapaju i razvijaju simultano, umjesto kao strogo odvojene stepenice piramide.]] Pored široko rasprostranjenog prikaza hijerarhije potreba u obliku piramide, razvijen je i niz alternativnih shematskih prikaza ovog modela. Jedan od ranijih takvih prikaza, objavljen 1962., predstavlja hijerarhiju kao dinamičan sistem u kojem se različiti nivoi potreba pojavljuju u obliku ″valova″ koji se međusobno preklapaju.<ref name="Krech_1962">{{cite book |last1=Krech |first1=David |last2=Crutchfield |first2=Richard S. |last3=Ballachey |first3=Egerton L. |year=1962 |title=Individual in Society: A Textbook of Social Psychology |location=New York |publisher=McGraw-Hill |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.199566 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Prema tom prikazu, vrhunac jednog dominantnog skupa potreba mora biti dosegnut prije nego što naredni, viši nivo potreba počne preuzimati dominantnu motivacijsku ulogu. Drugi shematski prikazi hijerarhije koriste preklapajuće trouglove kako bi ilustrirali međusobnu povezanost i interakciju različitih potreba. Jedna od savremenijih reinterpretacija predlaže model u kojem se [[samoaktualizacija]] više ne nalazi na privilegovanom vrhu hijerarhije, već se posmatra kao dio potreba povezanih sa statusom (poštovanjem) i motivima vezanim za partnerske odnose i reprodukciju unutar novog teorijskog okvira.<ref name="Kenrick_2010">{{cite journal |last1=Kenrick |first1=Douglas T. |last2=Griskevicius |first2=Vladas |last3=Neuberg |first3=Steven L. |last4=Schaller |first4=Mark |date=maj 2010 |title=Renovating the pyramid of needs: Contemporary extensions built upon ancient foundations |journal=Perspectives on Psychological Science |volume=5 |issue=3 |pages=292–314 |doi=10.1177/1745691610369469 |pmid=21874133 |pmc=3161123 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3161123/ |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> == Potrebe == === Fiziološke potrebe === Fiziološke potrebe predstavljaju osnovu Maslowljeve hijerarhije potreba. One obuhvataju biološke uslove neophodne za opstanak čovjeka i čine osnovni nivo ljudske motivacije. Prema Maslowljevoj teoriji, pojedinac je prvenstveno usmjeren na zadovoljenje fizioloških potreba prije nego što može težiti višim nivoima psihološkog ispunjenja.<ref name="Maslow_1943" /> To znači da, ukoliko osoba nije u stanju zadovoljiti osnovne fiziološke potrebe, njena motivacija za sigurnošću, pripadanjem, poštovanjem ili [[samoaktualizacija|samoaktualizacijom]] ostaje potisnuta. Fiziološke potrebe uključuju [[zrak]], [[voda|vodu]], [[hrana|hranu]], toplotu, odjeću, [[reprodukcija|reprodukciju]], [[sklonište]] i [[san]].<ref name="McLeod_2025" /> Većina ovih potreba mora biti zadovoljena kako bi ljudsko tijelo održavalo stanje [[homeostaza|homeostaze]], odnosno unutrašnje fiziološke ravnoteže. Na primjer, potreba za zrakom ima neposredni prioritet nad potrebama višeg nivoa, kao što su društvena pripadnost ili samopoštovanje. Fiziološke potrebe smatraju se osnovnim preduslovom za održavanje života i normalno funkcionisanje organizma.<ref name="Poston_2009" /> === Potrebe za sigurnošću === Nakon što su fiziološke potrebe u dovoljnoj mjeri zadovoljene, potrebe za sigurnošću postaju dominantan motivacijski faktor u ljudskom ponašanju. Ove potrebe odnose se na zaštitu od fizičkih, emocionalnih i ekonomskih prijetnji. U situacijama poput rata, prirodnih katastrofa, [[nasilje u porodici|porodičnog nasilja]], [[zlostavljanje djece|zlostavljanja djece]] ili ekonomskih kriza, potreba za sigurnošću postaje posebno izražena. Potrebe za sigurnošću mogu se ispoljavati kroz težnju ka stabilnom zaposlenju, pravnoj zaštiti, finansijskoj sigurnosti, zdravstvenoj zaštiti i sigurnom životnom okruženju. Ovaj nivo potreba naročito je izražen kod djece, koja imaju veću potrebu za osjećajem sigurnosti i predvidivosti, posebno djeca s invaliditetom ili posebnim potrebama.<ref name="Dodge_2002">{{cite book |last1=Dodge |first1=Diane Trister |last2=Colker |first2=Laura J. |last3=Heroman |first3=Cate |year=2002 |title=The Creative Curriculum for Preschool |edition=4. |location=Washington, DC |publisher=Teaching Strategies |isbn=978-1879537439 |url=https://web.archive.org/web/20200110075759/http://fanconij.faculty.mjc.edu/Theoriest.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> I kod odraslih ove potrebe imaju značajnu ulogu, posebno u kontekstu ekonomske stabilnosti i zaštite zdravlja.<ref name="Poston_2009" /> Ukoliko osoba ne osjeća sigurnost u svom okruženju, nastojat će najprije zadovoljiti ovu potrebu prije nego što se usmjeri na potrebe višeg nivoa. Stabilnost i sigurnost omogućavaju ponovno uspostavljanje psihološke i fiziološke ravnoteže, odnosno homeostaze. Potrebe za sigurnošću uključuju: * [[zdravlje]] * [[lična sigurnost]] * [[emocionalna sigurnost]] * [[finansijska sigurnost]] === Potrebe za ljubavlju i društvenom pripadnošću === Nakon zadovoljenja fizioloških potreba i potreba za sigurnošću, treći nivo u Maslowljevoj hijerarhiji odnosi se na međuljudske potrebe i osjećaj [[pripadnost|pripadnosti]]. Prema Maslowu, ljudi imaju izraženu potrebu za prihvatanjem, povezanošću i pripadanjem društvenim grupama, bez obzira na njihovu veličinu.<ref name="McLeod_2025" /> Pripadnost podrazumijeva osjećaj povezanosti s drugima, kao i iskustvo prihvatanja, poštovanja i ljubavi.<ref name="Dodge_2002" /> Društvene grupe koje zadovoljavaju ovu potrebu mogu biti velike ili male. Veće grupe uključuju profesionalne organizacije, vjerske zajednice, sportske timove, radne kolektive ili različite društvene zajednice, dok manje grupe obuhvataju porodicu, intimne partnere, bliske prijatelje, mentore i povjerljive osobe. Prema Maslowu, čovjek ima potrebu da voli i bude voljen, kako u romantičnim tako i u neromantičnim odnosima.<ref name="Maslow_1943" /> U nedostatku ljubavi, prihvatanja i osjećaja pripadnosti, pojedinac može biti podložniji [[usamljenost|usamljenosti]], [[socijalna anksioznost|socijalnoj anksioznosti]] i [[klinička depresija|kliničkoj depresiji]]. Ova potreba posebno je izražena u [[djetinjstvo|djetinjstvu]], kada može imati prednost čak i nad potrebom za sigurnošću, što se može uočiti kod djece koja ostaju vezana za roditelje uprkos iskustvu zlostavljanja ili zanemarivanja. Nedostatak emocionalne podrške, [[zanemarivanje djece|zanemarivanje]], odbacivanje ili društvena izolacija mogu negativno utjecati na sposobnost pojedinca da razvije i održava značajne [[međuljudski odnosi|međuljudske odnose]]. Istraživanja pokazuju da nezadovoljene osnovne potrebe mogu imati značajan utjecaj na [[mentalno zdravlje]], posebno tokom [[Adolescencija|adolescencije]]. Dugotrajni finansijski stres u porodici povezan je s većom učestalošću depresivnih simptoma kod mladih, ne samo zbog otežanog zadovoljavanja osnovnih potreba, već i zbog narušavanja odnosa između roditelja i djece uslijed povećanog stresa i smanjene međusobne interakcije.<ref name="Crandall_2020">{{cite journal |last1=Crandall |first1=Aliceann |last2=Powell |first2=Elizabeth A. |last3=Bradford |first3=Grace C. |last4=Bean |first4=Roy A. |date=februar 2020 |title=Maslow’s Hierarchy of Needs as a Framework for Understanding Adolescent Depressive Symptoms Over Time |journal=Journal of Child and Family Studies |volume=29 |issue=4 |pages=1–9 |doi=10.1007/s10826-019-01577-4 |url=https://www.researchgate.net/publication/335997822_Maslow's_Hierarchy_of_Needs_as_a_Framework_for_Understanding_Adolescent_Depressive_Symptoms_Over_Time |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Potrebe za ljubavlju i društvenom pripadnošću uključuju: * [[porodica]] * [[prijateljstvo]] * [[intimnost]] * [[povjerenje]] * [[prihvatanje]] * davanje i primanje ljubavi i emocionalne podrške U određenim okolnostima, potreba za pripadanjem može nadjačati čak i fiziološke potrebe ili potrebe za sigurnošću, naročito pod snažnim utjecajem vršnjačkog pritiska.<ref name="Kenrick_2010" /> === Potrebe za poštovanjem === Potrebe za poštovanjem odnose se na osjećaj vlastite vrijednosti, samopoštovanja i priznanja od strane drugih.<ref name="Dodge_2002" /> Prema Maslowu, većina ljudi ima potrebu za stabilnim osjećajem poštovanja koji je zasnovan na stvarnim sposobnostima, postignućima i kompetencijama. Maslow razlikuje dva nivoa potreba za poštovanjem. Niži nivo odnosi se na potrebu za poštovanjem i priznanjem od drugih, što uključuje težnju za statusom, ugledom, slavom, prestižem i pažnjom. Viši nivo odnosi se na samopoštovanje i uključuje osjećaj snage, kompetentnosti, ovladavanja vlastitim sposobnostima, [[samopouzdanje|samopouzdanje]], nezavisnost i sloboda.<ref name="Deckers_2018" /> Maslow je naglašavao da ovi nivoi nisu strogo odvojeni, nego međusobno povezani i isprepleteni.<ref name="Maslow_1954" /> Osjećaj poštovanja razvija se kroz svakodnevna iskustva koja pojedincu omogućavaju učenje, samootkrivanje i potvrđivanje vlastitih sposobnosti. Ovo je posebno važno u djetinjstvu, kada pozitivna iskustva i uspješno savladavanje zadataka doprinose razvoju osjećaja kompetentnosti i vlastite vrijednosti.<ref name="Dodge_2002" /> Uloga roditelja i nastavnika u tom procesu ogleda se u stvaranju podržavajućeg okruženja koje djeci omogućava razvoj samopoštovanja i osjećaja lične sposobnosti. Maslow je također smatrao da je potreba za poštovanjem i reputacijom kod djece često izraženija i prethodi razvoju stabilnog samopoštovanja.<ref name="McLeod_2025" /> === Kognitivne potrebe === Pored osnovnih pet nivoa hijerarhije potreba, pojedini autori ukazuju da se Maslowljev model može proširiti dodatnim kategorijama, među kojima su kognitivne i estetske potrebe.<ref name="Maslow_1954" /> Kognitivne potrebe odnose se na težnju za razumijevanjem, znanjem, informacijama, smislom i istraživanjem svijeta. One uključuju [[radoznalost]], potragu za značenjem i potrebu za učenjem.<ref name="McLeod_2025" /> Iz obrazovne perspektive, Maslow je smatrao da čovjek treba razvijati unutrašnju motivaciju za obrazovanjem i stjecanjem znanja. Kognitivne potrebe obuhvataju i [[kreativnost]], predviđanje, radoznalost i potragu za smislom. Pojedinci koji uživaju u aktivnostima koje zahtijevaju promišljanje, analizu i rješavanje problema obično imaju izraženiju potrebu za spoznajom, dok osobe s manjom motivacijom za takve aktivnosti pokazuju niži nivo kognitivne angažiranosti.<ref name="iResearchNet_NFC">{{cite web |title=Need for Cognition |url=https://psychology.iresearchnet.com/social-psychology/personality/need-for-cognition/ |website=Psychology iResearchNet |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> === Estetske potrebe === Nakon zadovoljenja kognitivnih potreba, prema proširenim interpretacijama Maslowljeve hijerarhije, slijede estetske potrebe. One se odnose na težnju pojedinca da unese ljepotu, sklad i uređenost u vlastiti život i neposredno okruženje. To uključuje sposobnost prepoznavanja i uvažavanja ljepote u svakodnevnom svijetu i prirodnom okruženju.<ref name="McLeod_2025" /> Prema Maslowljevim teorijskim postavkama, napredovanje prema [[samoaktualizacija|samoaktualizaciji]] podrazumijeva i potrebu za estetski ugodnim iskustvima, novim doživljajima i vizuelnim skladom. Ova potreba može se ispoljiti kroz oblikovanje prijatnog životnog prostora, razvijanje ličnog stila, umjetničko izražavanje ili aktivno povezivanje s prirodom.<ref name="McLeod_2025" /> Maslow je smatrao da estetske potrebe omogućavaju dublje povezivanje s okruženjem i doprinose osjećaju unutrašnjeg sklada i cjelovitosti. U širem smislu, one uključuju i brigu o vlastitom izgledu, ličnom izražavanju i načinu predstavljanja sebe u društvenom okruženju.<ref name="McLeod_2025" /> === Samoaktualizacija === Maslow je samoaktualizaciju sažeo u poznatoj tvrdnji: ″Ono što čovjek može biti, to mora postati.″<ref name="Maslow_1954" /> Ova ideja predstavlja temelj potrebe za samoaktualizacijom, koja označava ostvarenje punog ljudskog potencijala. Samoaktualizacija se odnosi na težnju pojedinca da razvije i ostvari svoje sposobnosti u najvećoj mogućoj mjeri. Maslow ju opisuje kao želju da osoba postane ono što je sposobna postati i da ostvari svoje najviše mogućnosti.<ref name="Maslow_1954" /> To može uključivati različite životne ciljeve, kao što su uspješno roditeljstvo, sportska postignuća, umjetničko stvaralaštvo ili inovacije.<ref name="Maslow_1954" /> Za ostvarenje samoaktualizacije potrebno je prethodno zadovoljiti i integrirati potrebe nižih nivoa hijerarhije. U motivacijskom smislu, samoaktualizacija predstavlja krajnji cilj kojem pojedinac teži, dok prethodni nivoi potreba čine razvojni put koji omogućava njegovo ostvarenje.<ref name="Deckers_2018" /> Potrebe povezane sa samoaktualizacijom uključuju: * uspostavljanje i razvoj partnerskih odnosa * roditeljstvo * korištenje i razvijanje talenata i sposobnosti * ostvarivanje ličnih ciljeva === Potrebe za transcendencijom === U svojim kasnijim radovima Maslow je proširio vrh hijerarhije potreba uključivanjem samotranscendencije, odnosno potreba za transcendencijom. Ovaj nivo nadilazi samoaktualizaciju i odnosi se na težnju pojedinca da prevaziđe vlastite granice i usmjeri se prema nečemu što nadmašuje lični interes, poput [[altruizam|altruizma]], duhovnosti ili služenja višim vrijednostima.<ref name="Maslow_1971" /> Za razliku od drugih potreba, potrebe za transcendencijom mogu biti zadovoljavane na različitim nivoima ljudskog iskustva. Njihovo ispunjenje povezano je s osjećajem cjelovitosti, unutrašnje povezanosti i dubljeg smisla postojanja.<ref name="Gautam_2007">{{cite web |last=Gautam |first=Sandeep |date=2007 |title=Maslow's eight basic needs and the eight stage developmental model |url=https://the-mouse-trap.com/2007/12/14/maslows-eight-basic-needs-and-the-eight-stage-devlopmental-model/ |website=The Mouse Trap |access-date=29. april 2026}}</ref> U kasnijem periodu svog rada Maslow je kritički preispitivao vlastiti koncept samoaktualizacije, smatrajući da najviši nivo ljudskog razvoja nije ograničen samo na ostvarenje vlastitih potencijala, već uključuje i sposobnost nadilaženja sebe kroz povezivanje s univerzalnim vrijednostima i širim egzistencijalnim ciljevima.<ref name="Maslow_1991">{{cite journal |last=Maslow |first=Abraham H. |date=1991 |title=Critique of Self‐Actualization Theory |journal=The Journal of Humanistic Education and Development |volume=29 |issue=3 |pages=103–108 |doi=10.1002/j.2164-4683.1991.tb00010.x |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/j.2164-4683.1991.tb00010.x |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Maslow_1969">{{cite journal |last=Maslow |first=Abraham H. |date=1969 |title=The farther reaches of human nature |journal=Journal of Transpersonal Psychology |volume=1 |issue=1 |pages=1–9 |url=https://www.humanpotentialcenter.org/Forms/FartherReaches.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Maslow je smatrao da se najpotpunije ostvarenje čovjeka može pronaći u posvećenosti ciljevima koji prevazilaze lične interese, kao što su pomaganje drugima, duhovna iskustva ili traganje za univerzalnim smislom. Ovu težnju povezivao je sa željom za dosezanjem beskonačnog i univerzalnog iskustva ljudskog postojanja.<ref name="Garcia_Romeu_2010">{{cite journal |last=Garcia-Romeu |first=Albert |year=2010 |title=Self-transcendence as a measurable transpersonal construct |journal=Journal of Transpersonal Psychology |volume=42 |issue=1 |pages=26–47 |url=http://www.atpweb.org/jtparchive/trps-42-10-01-026.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Prema Maslowu, transcendencija predstavlja najšire i najobuhvatnije nivoe ljudske svijesti, ponašanja i odnosa prema sebi, drugim ljudima, prirodi i [[kosmos]]u, pri čemu ti odnosi imaju vrijednost sami po sebi, a ne samo kao sredstvo za postizanje drugih ciljeva.<ref name="Maslow_1971" /> Maslow je također zastupao stav da duhovne vrijednosti imaju prirodno mjesto u ljudskom iskustvu i da ne pripadaju isključivo institucionalnim religijama, već mogu biti predmet naučnog proučavanja u okviru proširenog razumijevanja ljudske prirode.<ref name="Maslow_1964">{{cite book |last=Maslow |first=Abraham H. |year=1964 |title=Religions, Values, and Peak-experiences |location=Columbus |publisher=Ohio State University Press |url=https://books.google.com/books?id=2LwVtgEACAAJ |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> == Kritike == === Utjecaj filozofije Blackfoota === Maslowljeva rana antropološka istraživanja iz 1938. uključivala su terenski rad među pripadnicima naroda Blackfoot ([[Engleski jezik|eng.]] ''Blackfoot people''), odnosno zajednice siksiškog naroda u južnoj Alberti u [[Kanada|Kanadi]]. Na osnovu svojih opažanja njihovog društvenog života, koji je opisivao kao miran, kooperativan i zasnovan na međusobnoj povezanosti, Maslow je zaključio da su ljudska destruktivnost i agresivnost u velikoj mjeri kulturno uslovljene pojave, te vjerovatno sekundarna reakcija na frustraciju ili ugroženost osnovnih ljudskih potreba.<ref name="Maslow_1954" /> Kasniji autori ukazivali su na mogućnost da je Maslowljeva hijerarhija potreba djelimično oblikovana pod utjecajem filozofskih i društvenih vrijednosti naroda Blackfoot, iako Maslow to nije izričito priznao u svojim teorijskim radovima.<ref name="Coon_2006">{{cite book |last=Coon |first=Deborah J. |year=2006 |title=Abraham H. Maslow: Reconnaissance for Eupsychia |editor1-last=Dewsbury |editor1-first=Donald A. |editor2-last=Benjamin Jr. |editor2-first=Ludy T. |editor3-last=Wertheimer |editor3-first=Michael |title=Portraits of Pioneers in Psychology, Vol. 6 |location=Washington, D.C. & Mahwah, N.J. |publisher=American Psychological Association and Lawrence Erlbaum Associates |pages=255–273 |isbn=978-1-59147-417-3 |language=en}}</ref><ref name="Brown_2014">{{cite book |last=Brown |first=Sidney Stone |year=2014 |title=Transformation beyond greed: Native self-actualization |location=North Charleston |publisher=CreateSpace / Sidney Stone Brown |isbn=978-1494883492 |url=https://search.worldcat.org/title/Transformation-beyond-greed-:-native-self-actualization/oclc/1079925951 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Prema [[Scott Barry Kaufman|Kaufmanu]], iako je Maslow nesumnjivo mnogo naučio iz kontakta s Blackfoot zajednicom, nema jasnih dokaza da je njihove ideje neposredno preuzeo u formulisanju hijerarhije potreba.<ref name="Kaufman_2019" /> S druge strane, pojedine starješine i savremeni istraživači iz Blackfoot zajednice isticali su da Maslow nije u potpunosti razumio njihovu filozofsku tradiciju. Prema njihovom tumačenju, problem nije u tome što je hijerarhija potreba ″pogrešno postavljena″, nego u tome što zanemaruje kružnu i međusobno povezanu prirodu ljudskih odnosa i potreba, koja je osnov društvene organizacije u filozofiji siksiškog naroda.<ref name="Bear_Chief_2022">{{cite journal |last1=Bear Chief |first1=Oom Kapisi |last2=Choate |first2=Peter |last3=Lindstrom |first3=Gabrielle |date=2022 |title=Reconsidering Maslow and the hierarchy of needs from a First Nations’ perspective |journal=Aotearoa New Zealand Social Work |volume=34 |issue=2 |pages=30–41 |doi=10.11157/anzswj-vol34iss2id959 |url=https://anzswjournal.nz/anzsw/article/view/959 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> === Samoaktualizirajuće osobe === U svojim istraživanjima [[samoaktualizacija|samoaktualizacije]], Maslow je proučavao živote i osobine istaknutih historijskih i savremenih ličnosti, među kojima su bili [[Albert Einstein]], [[Jane Addams]], [[Eleanor Roosevelt]] i [[Baruch Spinoza]], umjesto osoba s izraženim psihološkim poremećajima ili neurozama. Smatrao je da proučavanje psihološki zdravih i funkcionalnih pojedinaca omogućava bolje razumijevanje ljudskog potencijala i razvoja ličnosti.<ref name="Mittelman_1991">{{cite journal |last=Mittelman |first=Willard |date=januar 1991 |title=Maslow's Study of Self-Actualization: A Reinterpretation |journal=Journal of Humanistic Psychology |volume=31 |issue=1 |pages=114–135 |doi=10.1177/0022167891311010 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0022167891311010 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Maslow_1954" /> === Rangiranje potreba === U pregledu istraživanja iz 1976., autori Wahba i Bridwell zaključili su da dostupni empirijski podaci ne pružaju dovoljno dosljedne potvrde za precizno hijerarhijsko rangiranje potreba kako ih je Maslow opisao, niti za postojanje strogo definisanog redoslijeda njihovog zadovoljavanja.<ref name="Wahba_1976">{{cite journal |last1=Wahba |first1=Mahmoud A. |last2=Bridwell |first2=Lawrence G. |date=1976 |title=Maslow reconsidered: A review of research on the need hierarchy theory |journal=Organizational Behavior and Human Performance |volume=15 |issue=2 |pages=212–240 |doi=10.1016/0030-5073(76)90038-6 |url=https://larrybridwell.com/Maslo.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Godine 1984. [[Geert Hofstede]] kritikovao je univerzalnost hijerarhije potreba, navodeći da model ne uzima u obzir kulturne razlike u razumijevanju motivacije i kvaliteta života.<ref name="Hofstede_1984">{{cite journal |last=Hofstede |first=Geert |date=1984 |title=The cultural relativity of the quality of life concept |journal=Academy of Management Review |volume=9 |issue=3 |pages=389–398 |doi=10.5465/amr.1984.4279653 |url=https://web.archive.org/web/20141112000247/http://myweb.usf.edu/~jdorio/Articles/The%20cultural%20relativity%20of%20the%20quality%20of%20life%20concept.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Kasnija istraživanja ukazivala su na razlike između [[individualizam|individualističkih]] i [[kolektivizam|kolektivističkih]] društava, pri čemu se u individualističkim kulturama veći značaj pridaje ličnom razvoju i samoaktualizaciji, dok kolektivističke kulture veću važnost daju pripadanju zajednici i društvenoj povezanosti.<ref name="Cianci_2003">{{cite journal |last1=Cianci |first1=R. |last2=Gambrel |first2=P. A. |year=2003 |title=Maslow's hierarchy of needs: Does it apply in a collectivist culture? |journal=Journal of Applied Management and Entrepreneurship |volume=8 |issue=2 |pages=143–161 |url=https://groups.google.com/group/nsu-mgt-502-fall-2010/attach/1773196ca5b27177/article.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Pojedini autori također su kritikovali teoriju zbog nedovoljnog razmatranja odnosa između kulturnih obrazaca i duhovnih potreba pojedinca.<ref name="Bouzenita_2016">{{cite journal |last1=Bouzenita |first1=Anke Iman |last2=Boulanouar |first2=Aisha Wood |date=2016 |title=Maslow's hierarchy of needs: An Islamic critique |journal=Intellectual Discourse |volume=24 |issue=1 |pages=59–81 |url=https://www.researchgate.net/publication/305552656_Maslow's_hierarchy_of_needs_An_Islamic_critique |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> <ref name="Maslow_1943" /> <ref name="Maslow_1954" /> <ref name="Kaufman_2019" /> <ref name="Maslow_1971" /> <ref name="Goble_1971" /> <ref name="Koltko-Rivera_2006" /> <ref name="Steere_1988" /> <ref name="Freitas_2011" /> <ref name="BBC_2013" /> <ref name="Dames_2021" /> <ref name="McEwen_2014" /> <ref name="Colledge_2002" /> <ref name="Poston_2009" /> <ref name="Lester_2013" /> <ref name="Fallatah_2017" /> <ref name="Villarica_2011" /> <ref name="Tay_Diener_2011" /> <ref name="Deckers_2018" /> <ref name="Eaton_2012" /> <ref name="Bridgman_2019" /> <ref name="McDermid_1960" /> <ref name="McLeod_2025" /> <ref name="Krech_1962" /> <ref name="Kenrick_2010" /> <ref name="Dodge_2002" /> <ref name="Crandall_2020" /> <ref name="Maslow_1969" /> <ref name="Wahba_1976" /> <ref name="Bouzenita_2016" /> == Reference == {{reflist}} [[Kategorija:Psihologija]] [[Kategorija:Humanistička psihologija]] [[Kategorija:Psihološke teorije]] [[Kategorija:Psihološke škole]] [[Kategorija:Naučne teorije]] spczqxsyoi0fnzuki8n9rgw086klk7b