Wikipedia bswiki https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana MediaWiki 1.46.0-wmf.26 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedia Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk Topic Muhamed Hevaija Uskufija 0 1785 3838355 3712973 2026-04-30T09:33:43Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3838355 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Bosnian dictionary by Muhamed Hevaji Uskufi Bosnevi in 1631.jpg|mini|Rječnik bosanskog jezika kojeg je Muhamed Hevaija Uskufija napisao 1631. koristeći [[Arebica|arebicu]].]] '''Muhamed Hevaija Uskufija''' (skraćeno: '''Muhamed Uskufi ili Muhamed Hevaija'''), bosanski alhamijado pjesnik<ref>{{Cite book|last=Nametak|first=Fehim|url=https://books.google.ba/books?id=TrYLAQAAMAAJ&dq=Muhammed+Hevaija+Uskufija&focus=searchwithinvolume&q=HEVAIJA+USKUFIJA,+poznatiji+kao+alhamiado+pjesnik|title=Pregled književnog stvaranja bosansko-hercegovačkih muslimana na turskom jeziku|date=1989|publisher=El-Kalem|language=hr}}</ref> i sastavljač tursko-bosanskog rječnika. Rođen je u mjestu [[Dobrnja (Tuzla)|Dobrnja]] kod [[Tuzla|Tuzle]] 1601, a umro poslije 1651. godine. Pjesnički pseudonim mu je bio ''Hevai'' (Zračni).<ref>{{Cite book|last=Ljubović|first=Amir|url=https://books.google.ba/books?id=OhkUAQAAMAAJ&dq=Hevaija+Uskufija+se+rodio+1601.&focus=searchwithinvolume&q=%22Hevaija+Uskufija+se+rodio+1601.%22|title=Prozna književnost Bosne i Hercegovine na orijentalnim jezicima|last2=Grozdanić|first2=Sulejman|date=1995|publisher=Orijentalni institut|language=hr}}</ref> Dana 16. septembra 2016. u naselju Dobrnja podignuta je spomen-ploča s njegovim imenom i godinama rođenja i smrti.<ref>{{Cite web|url=https://www.aa.com.tr/ba/balkan/u-dobrnji-kod-tuzle-otkrivena-spomen-ploča-muhamedu-hevaiju-uskufiju/647176|title=U Dobrnji kod Tuzle: Otkrivena spomen-ploča Muhamedu Hevaiju Uskufiju|website=www.aa.com.tr|access-date=6. 5. 2020}}</ref> ==Biografija== Ostavši rano bez roditelja, otisnuo se u svijet i došao do [[Carigrad]]a, gdje se bavio raznim poslovima. Na carskom dvoru Hevai je služio dvadeset godina. Osim toga što je bio jedan od prvih bosanskih pjesnika na orijentalnim jezicima, prvi je sastavio tursko-bosanski rječnik u stihovima. Pisac je u radu isticao da je [[Bošnjaci|Bošnjak]], a jezik kojim govori [[Bosanski jezik|bosanski]].<ref>Muhamed Hevaji Uskufi, (2018), ''Makbul-i arif - bosansko-turski riječnik u stihovima'', str. 13 i 108, Tuzla</ref> Tako počinje i jednu svoju pjesmu: "Bosanski da vam besidim, bratani, da slušaju dobrotelji, prijatelji znani..."<ref>{{Cite book|last=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine Odjeljenje za književnost|first=ANUBIH|url=https://books.google.ba/books?id=3DkcAAAAMAAJ&q=Bosanski+da+vam+besidim,+bratani,+da+slu%C5%A1aju+dobrotelji,+prijatelji+znani...&dq=Bosanski+da+vam+besidim,+bratani,+da+slu%C5%A1aju+dobrotelji,+prijatelji+znani...&hl=en&sa=X&ved=0ahUKEwip6-amsJ_pAhUmlIsKHcFxA_UQ6AEIKTAA|title=Djela|date=1973|publisher=|year=|isbn=|location=|pages=|language=bs}}</ref> == Djela == === Bosansko-turski rječnik === [[Potur Šahidija|Magbuli-arif ili Potur Šahidija]], spjev iz 1631, i smatra se jednim od najstarijih rječnika na [[Južnoslavenski jezici|južnoslavenskim prostorima]].<ref>{{Cite book|last=Jahić|first=Dževad|url=https://books.google.ba/books?id=Z3jlAAAAMAAJ&dq=%22To+je+jedan+od+najstarijih+rukopisnih+rje%C4%8Dnika+na+ju%C5%BEnoslavenskom%22&focus=searchwithinvolume&q=%22To+je+jedan+od+najstarijih+rukopisnih+rje%C4%8Dnika+na+ju%C5%BEnoslavenskom+prostoru%22|title=Bosanski jezik u 100 pitanja i 100 odgovora|date=1999|publisher=Dom štampe|year=|isbn=978-9958-22-063-0|location=|pages=|language=bs}}</ref> Ovaj rječnik predstavlja najstariji bosanski i prvi južnoslavenski rječnik napisan štokavskim dijalektom. Uskufi je svoje djelo napisan po uzor na rječnik poznatog turskog pjesnika i leksikografa [[Ibrahim Shahidija|Ibrahima Shahidije]] koji nosi naziv ''Tuhfe-yi Šahidi'' zbog čega je pored imena ''Makbul-i Arif'' (Dopadljiv onom ko je učen) poznat i pod imenom ''Potur Šahidija'', što u prijevodu znači "Šahidija jednog seljanina" ili "Seoska šahidija".<ref>Muhamed Hevaji Uskufi, (2018), ''Makbul-i arif - bosansko-turski riječnik u stihovima'', str. 14, 37, Tuzla</ref> [[Otto Blau]], njemački diplomat, prvi je pronašao i objavio riječnik 1868. godine.<ref>{{Cite web|url=https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=8102|title=Blau, Otto {{!}} Hrvatska enciklopedija|website=enciklopedija.hr|access-date=6. 5. 2020|archive-date=23. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200923131946/https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=8102|url-status=dead}}</ref> Uskufija piše o progonima, pohlepi, podmitljivosti, jelima i sličnim temama. U uvodu svog tursko-bosanskog rječnika piše: {{Citat3|Mnogo je lijepih rječnika napisano,<br>Sve kao dragi kamen probranih i omiljenih,<br>Ali nema napisana na bosanskom jeziku,<br>Ni sastavljena u prozi ni skićena u pjesmu,<br>Moje je započeti, a Božije da mi dade da uspijem.|(Potur-Šahidija, 1631. godine)}} Postoje četiri sačuvana primjerka ovog rječnika; jedan od njih se nalazi pohranjen u univerzitetskoj biblioteci u [[Uppsala|Uppsali]] ([[Švedska]]). Muhamed Hevaija Uskufi udario je snažne temelje bosanskom jeziku, što se ističe mišljenjem modernog [[Velika Britanija|britanskog]] historičara [[Noel Malcom|Noela Malcoma]] na ovu temu, koji kaže: ''"Kako je bosanski jezik bio treći jezik Osmanlijskog Carstva, nije nikakvo čudo sto je i dio osmanlijske književnosti napisan na tom jeziku"''. Bosanski pisac iz 18. stoljeća, ljetopisac [[Mula Mustafa Bašeskija]], koji je u svom ljetopisu pridodao i zbirku pjesama na bosanskom jeziku, ustvrdio je da je taj jezik mnogo bogatiji od [[arapski jezik|arapskog]], zato što ima 45 riječi za [[Glagoli|glagol]] "ići".<ref>Mula Mustafa Bašeskija, (1987), ''Ljetopis (1746-1804)'', str. 442, Veselin Masleša</ref> Čak je 1601. godine [[Mauro Orbin|Marvo Orbini]] zapisao da ''"Od svih naroda koji govore slavenski, Bosanci imaju najglađi i najelegantniji jezik i diče se činjenicom da jedini oni danas paze na čistoću slavenskog jezika"''.<ref>Orbini, Regno de gli Slavi, str. 377</ref> O raširenosti i glasovitosti Hevaijina rječnika svjedoče i riječi poznatog osmanskog putopisca [[Evlija Čelebija|Evlije Čelebije]] koji, prolazeći kroz Bosnu 1660. godine, bilježi sljedeće: "''Učenjaci i pjesnici šeher-Sarajeva napisali su jedan rječnik na bosanskom jeziku u stihovima po uzori na perzijsku knjigu Šahidi".'' Čelebija opisuje jezik u Bosni: ''Kao što je čist njihov jezik, tako su, zaista, i oni bistri ljudi koji sve ispravno prosuđuju. Jezik im je blizak latinskom''.<ref>Evlija Čelebi, ''Putopisi'', Sarajevo, 2012, str. 40-41</ref> Sam rječnik, bez nekog posebnog sistematiziranja u njemu, pisan je na [[Turski jezik|turskom jeziku]] u stihovima i sadrži preko 700 riječi bosanskog jezika u oko 330 stihova. Pored ovog riječnika, Hevai je napisao nekoliko ilahija (''Hod'te nami na viru; Bosanski da vam besedim, bratani; Savjet ženama'').<ref>Muhamed Hevaji Uskufi, (2018), Makbul-i arif - bosansko-turski riječnik u stihovima, str. 50, Tuzla</ref> ==Također pogledajte== *[[Tursko-bosanski rječnik iz Gornjeg Vakufa]] == Reference == {{Refspisak|}} == Vanjski linkovi == {{Wikicitat}} * [http://unsa.ba/s/index.php?option=com_content&task=view&id=1223&Itemid=348 http://unsa.ba U amfiteatru Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u srijedu 14. marta 2012. godine upriličena je promocija Bosansko-turskog rječnika iz 1631. godine autora Muhameda Hevaija Uskufija.]{{Mrtav link}} * [http://www.youtube.com/watch?feature=player_embedded&v=YlzGLM_om5Y http://www.youtube.com; Reprint Uskufijevog rječnika iz 1631. godine - Al Jazeera Balkans ] * [https://web.archive.org/web/20100922075448/http://www.openbook.ba/bmss/books/kemura/kemura_1.htm Pjesme] {{DEFAULTSORT:Uskufija, Muhamed Hevaija}} [[Kategorija:Bosanski jezik]] [[Kategorija:Alhamijado književnost]] [[Kategorija:Rođeni 1601.]] [[Kategorija:Biografije, Tuzla]] [[Kategorija:Bošnjački pisci]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] mafxkhxp1wr5dulza3h7jlzi4b7gr9z Gimnastika 0 2513 3838348 3835382 2026-04-30T09:02:16Z ~2026-26339-42 180861 3838348 wikitext text/x-wiki 3838349 3838348 2026-04-30T09:02:33Z NDG 170777 Reverted edits by [[Special:Contribs/~2026-26339-42|~2026-26339-42]] ([[User talk:~2026-26339-42|talk]]) to last version by NeptuneBot: unnecessary links or spam 3835382 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Estatua de bronce Handstand einer Turnerin (Martin Mayer, 1972), Olympiapark, Múnich, Alemania 2012-04-28, DD 01.JPG|mini|desno|250px|Skulptura gimnastičarke]] '''Gimnastika''', čije ime potiče od stare [[grčki jezik|grčke riječi]] za disciplinarne vježbe, je kombinacija motoričkih vještina i sposobnosti kao što su: koordinacija, gracioznost, spretnost, snaga, fleksibilnost itd., a to sve zajedno ukomponovano s akrobatskim vještinama, koje izvode podjednako i muškarci i žene na mnogo nivoa, od lokalnih klubova, škola, fakulteta, univerziteta, kao i na državnim i međunarodnim takmičenjima. Danas ovaj [[sport]] sjedinjuje šest kategorija a to su: sportska gimnastika, [[ritmička gimnastika]], skokovi na [[trampolin]]u, sportski [[aerobik]], sportska [[akrobatika]] i tzv. opća gimnastika. Međunarodno upravljačko tijelo je [[Međunarodna gimnastička federacija]] (FIG - ''Fédération International de Gymnastique''), smještena u Moutieru ([[Švicarska]]). Termin '''gimnastika''' odnosi se i na tjelesne vježbe koje se koriste u preventivne svrhe za liječenje oboljelih kojima se pomaže da se olakša ili ukloni nelagodnost u uspostavljanju normalnih funkcija lokomotorni aparat. == Historija == === Antičko doba === Prvi gimnastičari su bili akrobati koji su to izvodili u starom [[Egipat|Egiptu]]. U [[2. milenij p. n. e.|2. mileniju p. n. e.]] muškarci i žene [[Kreta|Krete]] za vrijeme [[Minojska kultura|minojske kulture]] razvili su [[umjetnost]] skakanja na [[bik]]ovima. U ovom skakanju trkač bi skakao prema biku koji juriša, zgrabio bi njegove [[rog]]ove i kad ga ovaj zbaci u zrak izvodio bi razne akrobacije u zraku prije nego što padne na bikova leđa, a zatim bi sjahao jednim brzim pokretom. U staroj [[Grčka|Grčkoj]], razvila su se tri posebna programa gimnastičkih vježbi: # Za održavanje dobre [[tjelesna kondicija|tjelesne kondicije]]; # Vojnu obuku; # Kao dio uvježbavanja za sportiste. Gimnastika je uvedena u ranoj Grčkoj [[civilizacija|civilizaciji]] da olakša tjelesni razvoj kroz serije vježbi uključujući: [[trčanje]], [[skakanje]], [[plivanje]], [[hrvanje]] i [[dizanje utega]]. Mjesta gdje se ova aktivnost upražnjavala nazivala su se ''Gymnazium'', a većina vježbača su doslovice u to vrijeme vježbali goli bez ikakve odjeće na sebi od čega potječe riječ ''Gymnos'' - go. Tjelesna sposobnost je bila visoko cjenjena aktivnost u Staroj Grčkoj, muškarci i žene su sve više uzimali učešća u energičnim gimnastičkim vježbama. [[Rim]]ljani, poslije osvajanja Grčke, su razvili ove aktivnosti u više formalan sport, a koristili su gimnastičku dvoranu za pripremu svojih [[legij]]a za rat. Padom Rimske imperije, nestao je interes za gimnastiku i ona je više ostala samo kao oblik zabave. === Moderna gimnastika === [[Datoteka:London 1908 Gymnastics women.jpg|mini|desno|300px|Britanske gimnastičarke na Olimpjskim igrama u Londonu 1908.]] Godine 1774. Prus, [[Johann Bernhard Basedow]] je uveo tjelesne vježbe drugim oblikom nastave u njegovoj školi u Dessau, [[Saksonska]]. Ovim činom počela je modernizacija gimnastike a tako i tendencija germanskih zemalja ka stavljanju sporta u prvi plan. Kasnih 1700-ih [[Friedrich Ludwig Jahn]] iz [[Njemačka|Njemačke]] je razvio vratilo, razboj, gredu i skokove i on više od bilo koga drugog se smatra ocem moderne gimnastike. Gimnastika je procvjetala u Njemačkoj 1800, dok u [[Švedska|Švedskoj]] graciozniju formu ovog sporta koja naglašava ritmičke pokrete razvio je Gutz Muth. Švedski sistem, koji je osmislio gimnastičar [[Pehr Henrick Ling]], on naglašava sa druge strane ritam i koordinaciju kroz vježbe koje se izvode sa obručima, čunjevima i malim loptama. Otvaranje Jahnove škole [1881]. godine u [[Berlin]]u, da bi se promovirala njegova verzija sporta je propraćeno osnivanjem mnogih klubova u [[Evropa|Evropi]]. Ovaj sport je uveo u [[Sjedinjene Američke Države]] dr. Dudley Allen Sargent, koji je bio učitelj gimnastike na nekoliko SAD univerziteta i to negdje u periodu pred [[građanski rat]], on je dobio priznanje zato što je izumio više od 30 gimnastičkih sprava. Najveći dio razvoja gimnastike SAD je bio usmjeren na aktivnosti emigranata iz [[Evropa|Evrope]], koji su uveli ovaj sport u njihovim novim gradovima u 1880-im godinama. Klubovi su osnivani kao Turnverein i Sokol grupe, a u čemu su kompletne porodice uzimale učešća. Moderna gimnastika isključuje neke tradicionalne programske tačke kao sto su [[dizanje tegova]] i [[hrvanje]], a ističe formu prije nego lično rivalstvo. Prema nekim podacima prvo takmičenje na spravama je održano 1877. u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]]. Sa stvaranjem Međunarodne gimnastičke federacije 1888. godine, napravljen je presudan korak u osmišljavnju vježbi na spravama, kao sporta, odnosno sportske gimnastike. Za 1881. godinu je moguće označiti kao uključenje ovog sporta u široki spektar sportova. Međunarodna gimnastička federacija označava danas jednu od najstarijih svjetskih sportskih federacija u koju je učlanjeno više od 150 zemalja sa svih kontinenata svijeta. Muška gimnastika je bila na rasporedu na [[Olimpijske igre 1896.|prvim Olipijskim igrama 1896. u Ateni]], a nalazi se u Olimpijskom programu kontinuirano od 1924. godine. Mnoge zemlje, ne one koje su bile tradicionalna glavna potpora u to vrijeme [[SSSR]], [[Japan]], [[Istočna Njemačka|Istočna]] i [[Zapadna Njemačka]] i druge istočno-evropske nacije počele su promovirati gimnastiku, naročito za žene; među ovim zemljama su bile [[Kina]] i [[SAD]]. Na [[Olimpijske igre 1984.|Olimpijskim igrama u Los Angelesu]] 1984, [[Mary Lou Reton]] iz SAD je osvojila pet zlatnih medalja uključujući i zlatnu medalju u generalnom plasmanu. [[Vitaly Scherbo]] iz Objedinjenog Tima (ime pod kojim su se takmičili sportaši bivšeg SSSR [[Olimpijske igre 1992.|1992. godine u Barseloni]]) je osvojio nečuvenih šest zlatnih medalja. SAD je osvojio zlatnu medalju po pvi put na [[Olimpijske igre 1996.|Olimpijskim igrama u Atlanti 1996.]] godine, gdje se isticala hrabra [[Kerri Strug]] koja je iako povrijeđena donijela zlato u ekipnom takmičenju SAD. [[Aleksei Nemov]] iz Rusije je osvojio četiri zlatne medalje na dvije olimpijade, osvajajuci šest medalja na pojedinačnom plasmanu po spravama na natjecanju 1996. godine i još na [[Olimpijske igre 2000.|Olimpijskim igrama u Sidneyju 2000.]] godine. Na [[Olimpijske igre 2004.|Olimpijskim igrama u Ateni 2004.]] dominirale su gimnastičarke iz [[Rumunija|Rumunije]] na čelu sa [[Catalina Ponor]] koja je i osvojila tri zlatne medalje, epitet najbolje reprezentacije u muškoj gimnastici nakon višegodisnje pauze je zasluženo ponio Japan, a u ženskoj konkurenciji Rumunija. Gimnastika danas doživljava izuzetnu ekspanziju po cijelom svijetu tako da se uključuju i one zemlje koje tradicionalno nisu nikad bile prisutne. == Ocjenjivanje == Osnovna namjena i cilj Pravilnika za ocjenjivanje je osiguravanje što objektivnijeg vrednovanja vježbi u muškoj i ženskoj sportskoj gimnastici na regionalnim, nacionalnim i međunarodnim natjecanjima. * Osigurati prepoznavanje najboljeg sportaša na bilo kojem takmičenju. * Usmjeriti trenere i vježbače u kreiranju vježbi. * Dati i druge informacije često potrebne sucima, trenerima i vježbačima na natjecanju. === Sastav sudačkih komisija na spravama: === Na svim službenim natjecanjima FIG ([[Olimpijske igre]], Svjetska prvenstva i završnica Svjetskog kupa) sudačka komisija se sastoji od: * Predsjednika sudačke komisije sprave koji odgovara za rad A i B komisije i član je ili zastupnik MTO i ŽTO. * A komisija, koja se sastoji od dva člana, od kojih bar jednog imenuje FIG MTO i ŽTO, u skladu sa najnovijim Tehničkim pravilnikom FIG. * B komisija, koja se sastoji od šest sudija. * Dodatnih sudija i pomoćnika: ** dva linijska suca na parteru ** mjeritelj vremena izvedbe vježbe na [[parter]]u i/ili vremena zagrijavanja ** raznih pomagača za izračun ocjena, administratora, računalnih operatera itd., ovisno o zahtjevima samog takmičenja. Veličina i sastav sudačkih komisija moraju biti nepromjenjivi tokom cijelog takmičenja (kvalifikacije, ekipno, višeboj ili završnice po spravama). Modifikacije odredbi su moguće i prihvatljive za sva ostala međunarodna takmičenja, prvenstva kontinenata te nacionalna i lokalna takmičenja. U takvim slučajevima, primjenjuje se se pravilo o dozvoljenoj razlici između srednjih oduzimanja. Na takmičenjima sa četiri ili manje B sudija, razlika dviju srednjih ocjena ne smije biti veća od: * >0.00 – 0.40 (0.10) * >0.40 – 0.60 (0.20) * >0.60 – 1.00 (0.30) * >1.00 – 1.50 (0.40) * >1.50 – 2.00 (0.50) * >2.00 (0.60) === Zadaće sudačkih komisija sprava tokom takmičenja === [[Datoteka:Shawn Johnson competes.jpg|mini|desno|300px|Nastup [[Shawn Johnson]] na parteru]] ==== Predsjednik sudačke komisije sprave, između ostalog ima sljedeće zadaće: ==== * Koordinira i nadzire rad svih članova sudačke komisije sprave. * Posreduje između sudačke komisije sprave i predsjednika sudačke komisije takmičenja. * Brine se o efikasnosti odvijanja takmičenja na njegovoj spravi (uključujući i vrijeme zagrijavanja) te još: ** Vježbaču daje znak za početak izvođenja vježbe, koja mora započeti najkasnije 30 sekundi nakon znaka. ** Potvrđuje završetak izvođenja vježbe. * Aktivno i tačno sudi oba aspekta (početnu ocjenu i izvedbu) svake vježbe na takmičenju na spravi za koju je odgovoran i to mora činiti na isti način koji to čine članovi A i B komisije. * Nadzire sve ocjene i konačnu ocjenu za svaku izvedenu vježbu. * Brine se da vježbač dobije ispravnu ocjenu, uz odobrenje predsjednika sudačke komisije takmičenja i u skladu s Tehničkim pravilnikom, može promijeniti krajnje neispravnu ocjenu. Takva radnja može rezultirati kažnjavanjem jednog ili više sudija. * Posreduje između dva člana A komisije te određuje početnu ocjenu, ako se oni ne mogu složiti. * Određuje dodatna oduzimanja i kazne (izlazak iz prostora partera, disciplinski prekršaji itd.) prema Pravilniku za ocjenjivanje. ** Dodatna oduzimanja za loše ponašanje i sl. Od konačne ocjene, prije objave ocjene. ** Dodatna oduzimanja na parteru za prekoračenje vremena i izlazak iz prostora partera računa od konačne ocjene, prije objave ocjene. * Primjenjuje Sudački pravilnik u svrhu nadzora poštivanja konkretnih pravila, poštivanja konzistentnosti sudija. ==== Članovi A-komisije imaju, između ostalih i sljedeće zadaće: ==== * Sudija A1 (tehnički asistent) (imenovan od strane FIG) ** Pomaže predsjedniku sudačke komisije sprave i istovremeno je koordinator i član A-komisije. ** Izvještava predsjednika sudačke komisije sprave o nedostatku posebnih zahtjeva i o ostalim oduzimanjima od početne ocjene. ** Podnosi početnu ocjenu predsjedniku sudačke komisije sprave ili ga izvještava da se članovi A komisije ne mogu saglasiti u određivanju početne ocjene. ** Na kraju takmičenja, podnosi kratki izvještaj predsjedniku sudačke komisije sprave (problemi suđenja, prekršaji ili nejasnoće u vrednovanju vježbi s navadenim imenima dotičnih vježbača). ** U roku od 2 mjeseca od takmičenja i na jednom od službenih FIG jezika, predsjedniku TO i predsjedniku sudačke komisije sprave, podnosi pisani izvještaj o sadržaju svih vježbi koje je sudio. ==== Zadaće A1 i A2 sudija jesu: ==== * Ocjenjivanje sadržaja vježbe. Ova zadaća uključuje sljedeće: ** Utrvrđuju posebne zahtjeve i procjenu da li ispunjava uslove za priznavanje. ** Utvrđuju da li su ispunjeni minimalni težinski zahtjevi. ** Određuju vrijednost bonus elemenata i veza. ** Određuju ispravnu početnu ocjenu. * Vrednuje sve elemente u skladu sa odredbama. * Oba člana A komisije rade nezavisno, ali se smiju međusobno konsultirati. * Da bi pravilno izvršili svoje zadaće, moraju tačno zapisivati sadržaje vježbi. ==== Članovi B-komisije imaju, između ostalih i sljedeće zadaće: ==== * Svaki član B-komisije nezavisno i bez konsultacije s drugim sudijama, ocjenjuje vježbu i određuje broj odbitaka za tehničke i estetske greške u izvedbi elemenata te greške u skladnosti vježbe. * Svaki član B-komisije mora izračunati i podnjeti svoja oduzimanja unutar 10 sekundi nakon završetka vježbe. Prikaz svih ocjena B-komisija mora biti istovremen i do tog trenutka niti jedan član B-komisije ne smije vidjeti ocjenu drugog člana. * Članovi B-komisije ocjenjuju sve izvedbene dijelove vježbe prema važećim odbredbama. * Moraju ispunjavati sve obaveze. ==== Linijske sudije ==== Oni moraju signalizirati predsjedniku sudijske komisije sprave sve uočene prekršaje i o njima podnijeti pisani izvještaj. ==== Mjeritelji vremena ==== Mjeritelj vremena na parteru mora vježbaču, A i B komisiji signalizirati ili dati čujan znak na 60 i 70 sekundi od početka vježbe. U slučaju prekoračenja dozvoljenog vremena, ako nema [[kompjuter]]skog mjerenja, dužan je predsjedniku sudačke komisije sprave podnjeti pisani izvještaj o prekoračenom vremenu većem od 70 sekundi. === Ocjenjivanje takmičarskih vježbi === [[Datoteka:DHypolito-Vault.jpg|mini|desno|300px|Muški preskok]] Na svim spravama nalaze se dvije neovisne sudijske komisije (A i B komisija). ==== A-komisija ==== * Težine * Posebni zahtjevi * Bonus bodovi * Uzima ukupno 9 najboljih elemenata i pridodaje se saskok * Ne više od 4 elementa iz svake grupe * Ocjenjivanje sudije započinju od 10.00 bodova ==== B-komisija ==== * Izvedba vježbe (tehnika izvedbe, položaj tijela i sklad) * Zadatak B komisije je da bilježi samo greške u tehničkoj i estetskoj izvedbi svakog pojedinog elementa * Ocjenjivanje počinje od 10.00 prema dole (odbitci mogu biti u desetinkama boda (npr. 0.70 boda ; 1.00 bod) ili u 5 stotinki boda (npr: 0.35, 0.75 itd) * Najmanji i najveći odbitak se odbijaju i uzima se aritmetička sredina preostale 4 ocjene ==== A + B = konačna ocjena ===== A komisija određuje početnu ocjenu vježbe, a B komisija registrira ivedbene greške obzirom na tehniku izvedbe, položaj tijela i sklad izvedbe vježbe. ==== Vrijednosti specijalnih zahtjeva grupa elemenata ==== Ovim dijelom ocjene sudija, pored vježbačevih osobnih i tehničkih sposobnosti vrednuje raznolikost kretnji u kreiranju vježbi. Svaka sprava ima pet grupa elemenata označenih sa I, II, III, IV i V. U svoju vježbu, vježbač mora ugraditi najmanje po jedan elemenat iz svake grupe koju sudačka A komisija nagrađuje sa dodatnih 0.50 bodova. Svaki nedostajući posebni zahtjev kažnjava se odbitikom od strane A komisije. * 1.-4. grupa 0.5 * Saskok: ** ako je A ili B = 0.0 ** ako je C = 0.3 ** ako je D, E i F = 0.5 ==== Bonus bodovi ==== [[Datoteka:Nationals 2008 All Around.JPG|mini|desno|300px|Pobjednički podijum]] Ovim dijelom ocjene A komisija može nagraditi vježbača sa dodatnim bodovima za izvedbu teških elemenata i veza između njih. Na taj način svrha bonus bodova je da bolje razluči najteže vježbe koje sadrže D, E i F/G elemente i veze među njima. Bonus bodovi mogu biti dodjeljeni samo za tehnički i položajno izvedene elemente i veze. Bonus bodovi se dodjeljuju samo za pojedine “teške” elemente i veze među njima koji su izvedeni bez velikih grešaka. ==== Ponavljanje elemenata u vježbi ==== Elemenat u vježbi ne smije biti ponovljen, osim ako je vježba prekinuta uzrocima van kontrole vježbača. Ako vježbač padne sa ili na spravu, ima pravo izbora nastaviti vježbu elementom nakon pada ili, u svrhu priznavanja težine, ponoviti elemenat iz kojeg je pao. Ni jedan elemenat sa istim indentifikacijskim brojem ne smije se ponoviti za priznavanje težinskog zahtjeva ili u cilju sticanja bonus bodova. To se primjenjuje i na elemente u vezama (osim u situacijama na konju s hvataljkama i krugovima) itd. ==== Određivanje tehničkih i estetskih grešaka ==== Svaki elemenat određen je savršenom izvedbom kretnji ili zadržanim položajem. Sva odstupanja od ispravne izvedbe, određuje se iznos odbitaka za male, srednje ili velike greške i pad sa sprave. Primjenjuju se sljedeći odbici za svako uočeno estetko ili tehničko odstupanje od očekivane isprave izvedbe. Odbitci moraju biti jednaki bez obzira na težinu elementa: * Mala greška 0.10 * Srednja greška 0.30 * Velika greška 0.50 * Pad sa sprave 0.80 == Sportska gimnastika za muškarce i žene == Sportska gimnastika je po svojim karakteristikama polistrukturalni konvencionalni sport. Takmičarske kompozicije sastavljene su iz niza raznovrsnih vježbi, specifičnih za svaku spravu. Osnova svih takmičenja je [[gimnastički višeboj]], koji obuhvata takmičenje u vježbanju na više sprava. Po Olimpijskom rasporedu muškarci se takmiče u sljedećim disciplinama: * [[Parter]], [[Konj s hvataljkama]], [[Karike]], [[Preskok]], [[Razboj]] i [[Vratilo]]. Žene nastupaju u sljedećim disciplinama: * [[Preskok]], [[Dvovisinski razboj]], [[Greda]] i [[Parter]]. == Oprema za muškarce i žene == === Muškarci === Na konju s hvataljkama, krugovima, razboju i vratilu svaki gimnastičar vježba u dugačkim [[hlače|hlačama]], atletskoj [[majica|majici]], [[čarape|čarapama]] i [[patike|patikama]] (ili samo čarape)... U vježbanju na parteru i preskoku koriste kratki [[šorc]], atletsku majicu, čarape, patike (ili nastupaju bosi). Gimnastička oprema jedne ekipe treba biti ista. Nošenje majice na takmičenju je obavezno. === Žene === Gimnastičarke nose vježbaći [[triko]] (obično sa dugim rukavima), gimnastičke patike (a mogu I nastupati i bose). == Muške discipline == === [[Parter]] === Dimenzije partera iznose 12 x 12 metara, sa dodatnom zaštitom od 1 metar sa svake strane. Za izvođenje vježbi na parteru prostor mora imati elastičnu podlogu koja dozvoljava gimnastičarima energične pokrete tokom odskoka i doskoka sa tla. Pokrovni materijal ne smije izazvati povrede vjezbača, poput [[opekotina]] na koži. Vježbe na parteru uključuju pokrete koji moraju da demonstriraju: snagu, fleksibilnost, ravnotežu, gracioznost, skokove itd. Svaka vježba mora se sastojati od pokreta kombinovanih kao što su [[salto|salta]] oko uzdužne i poprečne ose. Tokom izvedbe vježbe gimnastičar treba iskoristiti cijeli parter, a vježbe moraju biti naglašene izrazima i izvršenim radnjama tokom vježbi. Maksimalno trajanje vježbe iznosi 90 sekundi. Tjelesne izvedbe i tehnička izvršenja moraju biti ujedinjene sa maštom i izrazom u jedinstvenoj i ekskluzivnoj stvarnosti. To su karakteristike koje moraju donjeti izražajnost gimnastičareve sposobnosti do perfekcije, kao i suštinu ili moraju biti zapanjujuće kompleksnosti. === [[Konj s hvataljkama]] === [[Datoteka:Gymnastics brokenchopstick.jpg|mini|desno|300px|Konj sa hvataljkama]] Visina iznosi 105 centimetara od vrha strunjače ili od tla 115 centimetara. Dužina na vrhu je 160 centimetara, dok razmak između hvataljki se kreće u zavisnosti od vježbača je 40 do 45 centimetara. Vježbe na konju s hvataljkama moraju se izvoditi dinamično, kontinuirano s jednim lancem cirkularnih i klatnih pokreta, sunožnih kružnih pokreta (kola), [[makaze|makazasti]] pokreta (striževi), a uz korištenje svih ostalih dijelova konja. Kapacitet pokreta koje jedno tijelo može izvesti sa ekstremnom preciznošću sastavljena od cirkularnih elemenata, a ukomponiranih u jednu cjelinu sa svim ostalim elementima, te čine jednu elegantnu kompoziciju. Elementi snage i izdržajnosti na ovoj spravi nisu dozvoljeni. === [[Karike]] === Visina krugova od vrha [[strunjača|strunjače]] iznosi najmanje 260 centimetara. Vježbe na krugovima se moraju sastojati od različitih pokreta demonstrirajući snagu, izdržajnost i zamahe. Ovi se elementi izvode u visu, do ili kroz upor ili do ili kroz stoj na [[ruke|rukama]], a trebaju se izvesti sa pruženim rukama. Gimnastičar mora izvesti seriju okreta i izdržaja sa prednjim i zadnjim elementima a kraj vježbe ili saskok se mora izvesti akrobatskom saskokom. Znati kako da se naprave kombinacije vježbi statike i dinamike a da se pojavljuju, jednostavno i tečno; naročito izražavanje stvarne i umjetničke motorne aktivnosti. === [[Preskok]] === Visina preskoka iznosi 135 centimetara. Dužina preskoka iznosi 120 centimetara, a širina je 95 centimetara. Svaki preskok započinje zaletom sa staze koja maksimalno može biti duga 25 metara. Naskok na dasku se izvodi sunožnim odrazom (sa ili bez rondata), s [[odskočna daska|odskočne daske]] i skupljenim nogama te se izvodi kratkim odgurivanjem objema rukama od konja. Preskok se mora demonstrirati čist i snažan pokret kombiniran sa visinom i dužinom sa jednom ili više rotacija, te završiti sa kontroliranim doskokom. Izvedbe su nagrađene za kontrolu nad tijelom u fazi leta i doskočnim položajem (pozicijom doskoka). Brzina i snaga su ujedinjene s akrobatikom, naglašenom i okarakteriziranom vezom izmedu fizičke izvedbe i sposobnosti za koordinaciju pokreta. U završnici po spravama, nakon prvog preskoka, vjezbač se bez zadržavanja vraća na polazni polažaj i na znak predsjednika sudačkog odbora sprave, izvodi drugi preskok iz druge grupe preskoka. Od 2001. godine uvedena je izmjena u izgledu sprave. Nakon više od 100 godina stari preskok zamijenjen je novim preskokom tzv. stolom. === [[Razboj]] === Visina sprave od vrha strunjače iznosi 180 centimetara. Razmak između pritki se kreće od 42 do 52 centimetra zavisno od vježbača. Kao i krugovi paralelne šipke razboja zahtjevaju od vježbača da kombinira okrete i momente naglašene snagom, visove, elemente izdržljivosti, upore. Gimnastičar mora izvoditi vježbu cijelom dužinom razboja ispod i iznad pritki. Vježbama moraju dominirati okreti oko uzdužne i poprečne ose. Kontrola tijela i vladanje izvedbi pokreta ujedinjuju sve to u nježne i prirodne pokrete, tako što sve navedene elemente ujedinjuju u skladnu cjelinu koja se mora završiti saskokom sa sprave i kontroliranim doskokom. === [[Vratilo]] === Visina vratila od vrha strunjače iznosi 260 centimetara a dužina pritka vratila je 240 centimetara. Gimnastičar mora izvoditi kontinuirane pokrete i ne smije dodirivati šipku od vratila svojim tijelom. Gimnastičar je zadužen da demonstrira promjenu hvatova, rotirajuće pokrete naprijed i nazad plus puštanje sprave i ponovno hvatanje == Ženske discipline == === [[Preskok]] === Visina preskoka iznosi za žene iznosi 125 centimetara. Dužina preskoka iznosi 120 centimetara a širina je 95 centimetara. Svaki preskok započinje zaletom sa staze koja maksimalno može biti duga 25 metara. Naskok na dasku se izvodi sunožnim odrazom (sa ili bez rondata), s odskočne daske i skupljenim nogama te se izvodi kratkim odgurivanjem objema rukama od konja. Umjesto tradicionalnog konja za preskok, nova sprava za preskok je korištena prvi put na Svjetskom šampionatu u [[Ghent]]-u ([[Belgija]]). Ova sprava za preskok je visoka 125 centimetara, široka je 95 centimetara i duga 120 centimetara. Ne samo da može pružiti bolju sigurnost, već omogučava gimnastičarima/kama da se što bolje odgurnu i na što bolji način izvode tehnički teške i komplicirane elemente koji imaju izuzetno složene vrste rotacija. === [[Dvovisinski razboj]] === [[Datoteka:Gymnastics-Facility-07888-nevit.jpg|mini|desno|300px|Dvovisinski razboj]] Dvovisinski razboj je jedna od najspektakularnijih sprava u ženskoj sportskoj gimnastici. Ova sprava zahtjeva snagu, koordinaciju, hrabrost s bezbrojnim izmjenama hvatova i rotacija. Optimalna vježba je okarakterizirana sa orginalnim kombinacijama različitih elemenata kao npr. elementi koji imaju fazu puštanja i hvatanja sprave, pokreti iznad, između i ispod pritki. Kao što sam naziv kaže visina obje pritke je različita: niža pritka je 165 centimetara a viša je 245 centimetara, razmak između pritki može da iznosi do 180 centimetara. Vježba takmičarke završa sigurnim doskokom sa sprave. Elementi su imenovani po znanim natjecateljima koji su prvi izveli pojedine elemenate npr.: Delčev, Ginger, Tkačev, Komaneći, Erceg, Kolman, Pegan itd. === [[Greda (gimnastika)|Greda]] === Visina grede od vrha strunjače iznosi 125 centimetara. Greda je duga 5 metara i široka samo 10 centimetara, te je obložena mekanim materijalom. Vježba na gredi mora sadržavati umjetničke kombinacije, raznolike akrobatske elemente, gimnastičke skokove, okrete, korake, elemente ravnoteže tokom stajanja, sjedećeg i ležećeg položaja. Gimnastičarka mora koristiti čitavu dužinu grede demonstrirajući elegantnost, gracioznost, fleksibilnost, ritam, tempo, sampopouzdanje, kontrolu i dr. Izvedba serijskih akrobatskih elemenata može biti veoma spektakularna. Maksimalno vrijeme za izvedbu vježbe iznosi 90 sekundi. Glavna karakteristika vježbi na gredi je odlično razvijeni osjećaj za ravnotežu i velika moć koncentracije prilikom izvedbe akrobatskih elemenata na izuzetno uskoj površini oslonca. Vježba mora posjedovati akrobatsku seriju, ritmičku seriju, akrobatsko-ritmičku seriju, skokove sa velikom amplitudom pokreta, okrete za 360 stepeni i više, ali i na jednoj nozi kao i elemente grede. === Parter === Vježbe na parteru se izvode uz muzičku pratnju (samo za žene), kombinirane sa [[ples]]nim pokretima i dijelovima koji sadrže različite okrete i akrobatske elemente. Individualnost, orginalnost, zrelost, vladanje i umjetnički dojam su ključni ili sastavni dijelovi za dobar rezultat. Vježba mora trajati između 70 i 90 sekundi. == Vanjski linkovi == * [http://www.fig-gymnastics.com Međunarodna gimnastička federacija] {{Commonscat|Gymnastics|Gimnastika}} {{Olimpijski sportovi}} [[Kategorija:Gimnastika]] p3zid71pgpstu0rcpw0euq93uedowg9 Muzej Sarajeva 0 2973 3838366 3808934 2026-04-30T10:33:49Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3838366 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Muzej Sarajeva''' osnovan je 1949. godine sa zadatkom da prikuplja, proučava, čuva, publikuje i prezentira društvenu, ekonomsku i kulturnu historiju Sarajeva od najstarijih vremena do danas. Prvobitna lokacija u koju je muzej bio smješten je bila zgrada [[Vijećnica|Vijećnice]] odnosno potkrovlje te zgrade. Već 1954. godine muzeju je dodijeljena zgrada bivše Sudačko-šerijatske škole (u blizini Baščaršije) i u njoj je bio smješten do 1993. Potom zgrada biva vraćena vlasniku da bi bila korištena kao objekat Fakulteta islamskih nauka, a muzej i njegove postavke se smještaju u vlastiti depandans prostor Starog hrama (gdje je već bio smješten [[Muzej Jevreja BiH]]). Postoje naznake da bi muzej mogao dobiti prostor [[Brusa bezistan]]a za postavu izložbi (već i koristi privremeno taj prostor od 2000. godine). Nema naznaka o dodjeli posebne (matične) zgrade za potrebe cijelog muzeja. Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] svi eksponati muzeja su, zahvaljujući zalaganju njegovih radnika, spašeni i izmješteni u prostor Starog hrama. Muzej posjeduje preko četiri hiljade knjiga, dvadeset hiljada fotografija, a izlaže i sljedeće tematske zbirke: arheološku, umjetničku, etnografsku, orijentalnu, jevrejsku, austro-ugarsku, zbirku 20. stoljeća, zbirku legata Stjepana Mezea, zbirku pomoćnih predmeta. == Depandansi == Depandansi ovog muzeja jesu: * [[Brusa bezistan]] * [[Muzej Sarajevo 1878–1918.]] * [[Muzej Jevreja Bosne i Hercegovine|Muzej Jevreja BiH]] * [[Svrzina kuća]] * [[Despića kuća]] == Voditelji zbirki muzeja == * [[Adnan Muftarević]] * [[Mirsad Avdić]] * [[Amra Madžarević]] * [[Indira Kučuk-Sorguč]] * [[Moamer Šehović]] * [[Hamdija Dizdar]] * [[Žanka Dodig]] * [[Igor Radovanović]] * [[Edin Veletovac]] * [[Goran Grebo]]<ref>https://www.muzejsarajeva.ba/o-muzeju/zaposleni/{{Mrtav link}}</ref> == Vanjski linkovi == *[http://www.muzejsarajeva.ba/ Zvanični sajt] {{Muzeji u BiH}} {{Sarajevo}} {{Sarajevski muzeji}} [[Kategorija:Građevine u Sarajevu]] [[Kategorija:Turizam u Sarajevu]] [[Kategorija:Muzeji osnovani 1949.]] [[Kategorija:Muzeji u Sarajevu]] 9hhpv690ga5rfjn9xwhr36r3j9ed0ub Humanizam 0 3906 3838039 3797781 2026-04-29T14:12:57Z KWiki 9400 [[Kategorija:Humanizam]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838039 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Humanizam''' je veliki kulturni pokret koji je nastao u [[Evropa|Evropi]] u periodu od [[14. vijek|14.]] do [[16. vijek|16.]] [[vijek|vijeka]],a centar nastanka tog pokreta bila je [[Italija]],u kojoj su se razvili veoma značajni trgovački centri kao što su bili: [[Venecija]], [[Đenova]], [[Firenca]], [[Milano]] itd. Pojavom nove [[građanska klasa|građanske klase]] kao nosioca razvoja [[proizvodnja|proizvodnje]], [[trgovina|trgovine]] i [[bankarstvo|bankarstva]] mijenjao se dotadašnji način razmišljanja. On se zasnivao na suprostavljanju [[Srednji vijek|srednjovjekovnim]] autoritetima i proučavanju kulture stare [[Antička Grčka|Grčke]] i [[Rimska imperija|Rima]]. Humanizam je latinska riječ. To je napredni pravac u [[umjetnost]]i i filozofiji, koji se razvijao tokom [[14. vijek|14.]] i [[16. vijek|16. vijeka]]. Humanizam je prvo italijanska, pa onda evropska pojava. Dobila je ime po Ciceronovom izrazu ''studia humanitates'' pod kojom se podrazumijeva sticanje znanja kako bi se ljudski duh obrazovao i podstekao da dostigne potpuno savršenstvo. '''Nosioci humanističkih ideja''' bili su: [[Dante Alighieri]], poznat po svom djelu [[Božanstvena komedija]] u kojoj oštro kritikuje crkveno učenje, [[Francesco Petrarca]], poznat po svojim ljubavnim pjesmama, [[Giovanni Boccaccio]]-Dekameron, [[Niccolò Machiavelli]]-Vladalac, [[Tommaso Campanella]]-Grad sunca, [[Thomas More]]-Utiopija, [[Giovanni Pico della Mirandola]], [[filozof]]-O ljudskom dostojanstvu itd. == Također pogledajte == * [[Materijalizam]] * [[Socijalna psihologija]] {{stub-filoz}} {{Commonscat|Humanism}} [[Kategorija:Humanizam| ]] 1tp8d1mbyknyyw0iket2ovifxj3lhqa Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine 0 3952 3838017 3823666 2026-04-29T13:33:52Z Z1KA 87045 3838017 wikitext text/x-wiki {{Infokutija parlament | ime = Parlamentarna skupština<br>Bosne i Hercegovine | izvorno_ime = | ime_transkripcija = | boja_pozadine = royalblue | saziv = [[Deveti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|IX saziv]] | logo = Logo of the Parliamentary Assembly of Bosnia and Herzegovina.png | logo_širina = 200px | logo_opis = Logo Parlametarne skupštine BiH | vrsta = [[Dvodomni sistem]] | domovi = [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]]<br>[[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]] | ograničenje_mandata = 2 godine <small>(1996-2002)</small><br>4 godine <small>(od 2002)</small> | osnovano = 14. decembar 1995. {{Small|([[Dejtonski sporazum]])}} | raspušteno = | prethodnik = [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupština Republike BiH]] | sljedbenik = | prvi_saziv = 3. januar 1997.<ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/session/SessionDetails?id=2411&ConvernerId=1|title=1. sjednica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|website=www.parlament.ba|access-date=24. 1. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/session/SessionDetails?id=2537&ConvernerId=2|title=1. sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|website=www.parlament.ba|access-date=24. 1. 2024}}</ref> | početak_saziva = 1. decembar 2022. <small>(Zastupnički dom)</small><br>16. februar 2023. <small>(Dom naroda)</small> | lider1_vrsta = [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Predsjedavajući|Predsjedavajući Zastupničkog doma]] | lider1 = [[Darko Babalj]] | stranka1 = [[Srpska demokratska stranka|SDS]] | datum_izbora1 = 1. aprila 2026 | lider2_vrsta = [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Predsjedavajući|Predsjedavajući Doma naroda]] | lider2 = [[Kemal Ademović]] | stranka2 = [[Nezavisni kandidat|Nezav.]] | datum_izbora2 = 16. oktobra 2025 | lider3_vrsta = | lider3 = | stranka3 = | datum_izbora3 = | lider4_vrsta = | lider4 = | stranka4 = | datum_izbora4 = | lider5_vrsta = | lider5 = | stranka5 = | datum_izbora5 = | lider6_vrsta = | lider6 = | stranka6 = | datum_izbora6 = | zastupnici = 57 (ukupno) | dom1 = [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]] | dom2 = [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]] | struktura1 = BiH HoP 2022–2026.svg | struktura1_rez = 200px | struktura1_alt = | struktura2 = BiH HoR 2022–2026.svg | struktura2_rez = 200px | struktura2_alt = | političke_grupe1 = '''Klub Bošnjaka (5)''': *{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDA|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Stranka demokratske akcije|SDA]]&nbsp;(2) *{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SBiH|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]&nbsp;(1) *{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|DF|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Demokratska fronta|DF]]&nbsp;(1) *{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|CL|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Crvene linije|CL]]&nbsp;(1) '''Klub Hrvata (5)''': *{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ BiH|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]&nbsp;(3) *{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ 1990|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]]&nbsp;(1) *{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|Nezav.|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Nezavisni kandidat|Nezav.]]&nbsp;(1) '''Klub Srba (5)''': *{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SNSD|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]&nbsp;(3) *{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDS|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Srpska demokratska stranka|SDS]]&nbsp;(1) *{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|PDP|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Partija demokratskog progresa|PDP]]&nbsp;(1) | političke_grupe2 = '''[[Vlada]] (20):''' * {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SNSD|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] &nbsp;(6) * {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDP|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] &nbsp;(5) * {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ BiH|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] &nbsp;(4) * {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|NS|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Naša stranka|NS]] &nbsp;(3) * {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|NiP|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Narod i pravda|NiP]] &nbsp;(2) '''[[Povjerenje i ponuda (politika)|Podržavaju]] (3):''' * {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|DEMOS|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Demokratski savez|DEMOS]] &nbsp;(1) * {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|US|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Ujedinjena Srpska|US]] &nbsp;(1) * {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|BHI|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Bosanskohercegovačka inicijativa|BHI]] &nbsp;(1) '''[[Opozicija (politika)|Opozicija]] (19):''' * {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDA|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Stranka demokratske akcije|SDA]] &nbsp;(8) * {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|DF|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Demokratska fronta|DF]]–[[Građanski savez (Bosna i Hercegovina)|GS]] &nbsp;(3) * {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDS|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Srpska demokratska stranka|SDS]]&nbsp;(2) * {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|PDP|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Partija demokratskog progresa|PDP]]&nbsp;(2) * {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|NES|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Narodni evropski savez|NES]]&nbsp;(2) * {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|ZPR|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Za pravdu i red|ZPR]] &nbsp;(1) * {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|NPD|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Naprijed|NPD]] &nbsp;(1) | odbori1 = | odbori2 = | zajednički_odbori = | izborni_sistem1 = | izborni_sistem2 = | posljednji_izbori1 = | posljednji_izbori2 = | posljednji_izbori3 = [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|2. oktobar 2022.]] | sljedeći_izbori1 = | sljedeći_izbori2 = | sljedeći_izbori3 = [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|2026.]] | prostor_zasjedanja = Flags of Bosnia and herzegovina.JPG | zasjedanja_rez = 200px | zasjedanja_alt = | mjesto_zasjedanja = [[Zgrada Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zgrada Parlamenta]]<br>Trg Bosne i Hercegovine 1, [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | web-stranica = {{URL|https://www.parlament.ba/}} | fusnote = }} {{Politika Bosne i Hercegovine}} '''Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine''' jest najviše zakonodavno tijelo [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Sastoji se od dva doma: [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Doma naroda]] sa 15 delegata i [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] sa 42 zastupnika.<ref>{{Cite web |url=https://www.parlament.ba/sadrzaj/about/general_info/default.aspx?id=20333&langTag=bs-BA&pril=b |title=Opći podaci na službenoj web stranici Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine |access-date=13. 1. 2013 |archive-date=15. 5. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130515072936/https://www.parlament.ba/sadrzaj/about/general_info/default.aspx?id=20333&langTag=bs-BA&pril=b |url-status=dead }}</ref> ==Historija== Ustanovljena je [[Dejtonski sporazum|Općim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini]] (poznatijim kao Dejtonski sporazum), parafiranim u [[Dayton (Ohio)|Daytonu]] ([[Ohio]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]), a svečano potpisanim 14. decembra 1995. u [[Pariz]]u. Aneks 4. Sporazuma je [[Ustav Bosne i Hercegovine]] kojim je utvrđeno da je Parlamentarna skupština najviši zakonodavni organ države, sa [[Dvodomni sistem|dvodomnom strukturom]].<ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/Monografijabs.pdf|title=Monografija Bosne i Hercegovine|year=2010|website=parlament.ba|publisher=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|publication-place=[[Sarajevo]]|access-date=26. 3. 2024}}</ref> Posljednja sjednica [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine Republike Bosne i Hercegovine]] bila je 27. augusta 1996, a [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.|prvi poslijeratni opći izbori]] održani su 13. i 14. septembra 1996, u skladu s Aneksom 3. sporazuma.<ref name="parlament.ba">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/istorija/default.aspx?id=28030&langTag=bs-BA&pril=b|title=Zvanična stranica PS BiH – historijat|archive-url=https://web.archive.org/web/20130515071352/https://www.parlament.ba/istorija/default.aspx?id=28030&langTag=bs-BA&pril=b|archive-date=15. 5. 2013|url-status=dead|access-date=8. 4. 2012}}</ref> Nakon održanih izbora i početka zasijedanja [[Prvi saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|prvog saziva]] 3. januara 1997, Parlamentarna skupština službeno zamjenjuje Skupštinu Republike Bosne i Hercegovine te ponovo postaje najviše zakonodavno tijelo cijele države. Prva tri saziva Parlamentarne skupštine birana su svake dvije godine da bi od 2002. izbori za zastupnike bili održavani svake četiri godine. Sjednice prvog saziva održavane su u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju]] i zgradi Elektrotehničkog fakulteta u [[Lukavica (Istočno Novo Sarajevo)|Lukavici]], a od 26. novembra 1998. zasjedanja su se počela održavati u [[Zgrada Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|parlamentarnoj zgradi]] na [[Marijin Dvor|Marindvoru]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] (što je i zvanično sjedište ove institucije). Trenutni saziv delegata (poslije [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|izbora 2022]]) ujedno je i [[Deveti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|deveti saziv]] u ovom formatu od 1996. Važnu ulogu u radu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine imao je [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Ured visokog predstavnika]]<ref name="parlament.ba"/> koji je, u skladu s Dejtonskim sporazumom, nametnuo dio esencijalnih državnih zakona, o kojima parlamentarci nisu postigli saglasnost. ==Nadležnosti== Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine nadležna je za: *Donošenje zakona koji su potrebni za provođenje odluka [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]] ili za vršenje ustavnih funkcija parlamenta; *Odlučivanje o izvorima i iznosu sredstava (budžet) za rad [[Spisak agencija i institucija Bosne i Hercegovine|institucija BiH]] i za međunarodne obaveze Bosne i Hercegovine; *Odlučivanje o saglasnosti za ratifikaciju ugovora i za ostala pitanja koja su potrebna da se provedu njene dužnosti ili koja su joj dodijeljena zajedničkim sporazumom entiteta; *Potvrđivanje imenovanja [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|predsjedavajućeg]] i članova [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara BiH]]. Najznačajnija aktivnost koju obavlja Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine jest [[Zakonodavna vlast|zakonodavna]]. Ona donosi zakone u oblastima koje su iz nadležnosti državnog nivoa vlasti, a to su: [[Vanjska politika Bosne i Hercegovine|vanjska politika]], vanjskotrgovinska, carinska, monetarna politika, finansiranje institucija i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine, regulisanje pitanja imigracije, izbjeglica i azila, provođenje međunarodnih i međuentitetskih krivičnopravnih propisa, uključujući i odnose s [[Interpol]]<nowiki/>om, uspostavljanje i funkcioniranje zajedničkih i međunarodnih komunikacija, reguliranje međuentitetskog transporta, te kontrola zračnog saobraćaja.<ref name=":1" /> Ustavom je ostavljena mogućnost da Parlamentarna skupština može preuzeti dodatne nadležnosti dodijeljene od entiteta u svim pitanjima o kojima se o tome postigne saglasnost entiteta. ==Struktura== Sve zakonodavne odluke koje donosi Parlamentarna skupština BiH moraju biti odobrene od strane oba doma. Sve odluke u oba doma donose se većinom glasova onih koji su prisutni i glasaju, s tim da ta većina uključuje najmanje jednu trećinu glasova delegata ili zastupnika s teritorije svakog entiteta. U slučaju kada se većina delegata jednog naroda usprotivi donošenju neke odluke, s ciljem zaštite vitalnog nacionalnog interesa, one mogu biti proglašene destruktivnim, te odmah se saziva zajednička komisija koju čine tri delegata, po jedan iz svakog naroda, kako bi ona riješila to pitanje. Ako komisija u roku od pet dana ne uspije donijeti rješenje, predmet se upućuje [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine]] koji će po hitnom postupku razmotriti da li ima nepravilnosti u toj proceduri.<ref name=":1" /> Ustavom je predviđeno da zastupnici i delegati neće i ne mogu biti krivično ili građanski odgovorni za bilo koji postupak izvršen u okviru njihovih dužnosti.<ref name=":1" /> ===Zastupnički dom=== {{Glavni|Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine}} [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]] sastoji se od 42 zastupnika, od kojih se dvije trećine (28) biraju s teritorije [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]], a jedna (14) s teritorije [[Republika Srpska|Republike Srpske]] i koji se biraju neposredno na izborima. Većina svih članova izabranih u Zastupničkom domu (22) čine [[kvorum]]. Na čelu Zastupničkog doma je predsjedavajući s dva zamjenika, koji ne mogu biti iz istog [[Konstitutivni narod|konstitutivnog naroda]] i koji se rotiraju svakih osam mjeseci u periodu od četiri godine. Da bi određeni zakon bio usvojen u Zastupničkom domu, potrebna je većina glasova onih koji su prisutni i glasaju (22 glasa), a ta većina mora uključivati najmanje trećinu glasova s teritorije svakog entiteta (14 iz Federacije BiH i sedam iz Republike Srpske). Takav način glasanja zove se entitetsko glasanje i utvrđen je članom 4. [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustava Bosne i Hercegovine]] i bio je jedna od tačaka [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]]. ====Trenutni sastav==== {{Glavni|Deveti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Zastupnički dom}} ===Dom naroda === {{Glavni|Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine}} [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]] čini 15 delegata od kojih se 10 (pet [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i pet [[Hrvati|Hrvata]]) bira sa teritorije [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]], a 5 [[Srbi|Srba]] sa teritorije [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Bošnjačke i hrvatske delegate u Domu naroda biraju delegati navedenih naroda u [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Domu naroda Parlamenta Federacije BiH]], a srpske delegate bira [[Narodna skupština Republike Srpske]]. Devet članova Doma čini kvorum, pod uslovom da su prisutna najmanje tri bošnjačka, tri hrvatska i tri srpska delegata. Dom naroda također ima mogućnost da raspusti [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] ili sam Dom.<ref name=":1" /><ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/sadrzaj/about/ustav/docs/default.aspx?id=27892&langTag=bs-BA&pril=b|title=Ustav Bosne i Hercegovine|archive-url=https://web.archive.org/web/20130515073144/https://www.parlament.ba/sadrzaj/about/ustav/docs/default.aspx?id=27892&langTag=bs-BA&pril=b|archive-date=15. 5. 2013|url-status=dead|access-date=13. 1. 2013}}</ref> Na čelu Doma naroda je predsjedavajući s dva zamjenika i oni čine kolegij. Oni ne mogu biti iz istog [[Konstitutivni narod|konstitutivnog naroda]] i rotiraju se svakih osam mjeseci u periodu od četiri godine. ====Trenutni sastav==== {{Glavni|Deveti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda}} == Komisije == Komisije imaju veoma važnu ulogu i doprinose racionalnijem i efikasnijem radu domova. Ukupno ima 16 komisija, od kojih su sedam stalne komisije Zastupničkog doma, tri stalne komisije Doma naroda i šest zajedničkih. Svaki dom može, na prijedlog zastupnika, odnosno delegata ili kluba, osnovati privremene komisije doma ili, na prijedlog drugog doma, privremene zajedničke komisije za realizaciju ili pripremanje određenog akta ili pitanja, kao i istražne komisije.<ref name=":1" /> [[Datoteka:Komisije Parlamentarne skupštine BiH.png|centar|bez_okvira|574x574piksel|Organizaciona shema komisija Parlamentarne skupštine BiH.]] ==Također pogledajte== *[[Politika Bosne i Hercegovine]] *[[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] *[[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] *[[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine]] *[[Narodna skupština Republike Srpske]] *[[Skupština Brčko distrikta]] *[[Šablon:Parlamenti Bosne i Hercegovine|Prethodna zakonodavna tijela]]: **[[Stanak|Bosanski stanak]] (1354–1463) **[[Bosanski sabor]] (1878–1918) **[[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|ZAVNOBiH]] (1943–1945) **[[Narodna skupština Bosne i Hercegovine|Narodna skupština BiH]] (1945–1963) **[[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština SR BiH]] (1963–1992) **[[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupština Republike BiH]] (1992–1996) ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Parliamentary Assembly of Bosnia and Herzegovina}} * {{Službeni sajt|https://www.parlament.ba|Službeni sajt Parlamentarne skupštine BiH}} {{Teme o BiH}} {{Parlamenti u Evropi}} {{Parlamenti Bosne i Hercegovine}} {{Sazivi Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Skupštine po državama|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Dvodomna zakonodavna tijela|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Državne institucije]] j8b0m3yqb8v4e25pnda9sffxb866le5 Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 0 4094 3838016 3821052 2026-04-29T13:33:32Z Z1KA 87045 3838016 wikitext text/x-wiki {{Infokutija parlament | ime = Dom naroda<br/>Parlamentarne skupštine<br/>Bosne i Hercegovine | izvorno_ime = | ime_transkripcija = | boja_pozadine = royalblue | saziv = [[Deveti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|IX saziv]] | logo = Logo of the Parliamentary Assembly of Bosnia and Herzegovina.png | logo_širina = | logo_opis = | vrsta = [[Gornji dom]] | domovi = | ograničenje_mandata = 2 godine <small>(1996-2002)</small><br>4 godine <small>(od 2002)</small> | osnovano = 14. decembar 1995. {{Small|([[Dejtonski sporazum]])}}<br>'''Prvi saziv: '''<br>3. januar 1997.<ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/session/SessionDetails?id=2537&ConvernerId=2|title=1. sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|website=www.parlament.ba|access-date=24. 1. 2024}}</ref> | raspušteno = | prethodnik = [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupština Republike BiH]] {{Small|([[Vijeće općina Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće općina]])}} | sljedbenik = | početak_saziva = 16. februar 2023. | lider1_vrsta = Predsjedavajući | lider1 = [[Kemal Ademović]] | stranka1 = [[Nezavisni kandidat|Nezav.]] | datum_izbora1 = 16. oktobra 2025 | lider2_vrsta = Prvi zamjenik | lider2 = [[Dragan Čović]] | stranka2 = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] | datum_izbora2 = | lider3_vrsta = Drugi zamjenik | lider3 = [[Nikola Špirić]] | stranka3 = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] | datum_izbora3 = | lider4_vrsta = | lider4 = | stranka4 = | datum_izbora4 = | lider5_vrsta = | lider5 = | stranka5 = | datum_izbora5 = | lider6_vrsta = | lider6 = | stranka6 = | datum_izbora6 = | zastupnici = 15 | dom1 = | dom2 = | struktura1 = BiH HoP 2022–2026.svg | struktura1_rez = 250px | struktura1_alt = | struktura2 = | struktura2_rez = | struktura2_alt = | političke_grupe1 = '''Klub Bošnjaka (5)''': *{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDA|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Stranka demokratske akcije|SDA]]&nbsp;(2) *{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SBiH|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]&nbsp;(1) *{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|DF|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Demokratska fronta|DF]]&nbsp;(1) *{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|CL|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Crvene linije|CL]]&nbsp;(1) '''Klub Hrvata (5)''': *{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ BiH|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]&nbsp;(3) *{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ 1990|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]]&nbsp;(1) *{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|Nezav.|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Nezavisni kandidat|Nezav.]]&nbsp;(1) '''Klub Srba (5)''': *{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SNSD|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]&nbsp;(3) *{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDS|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Srpska demokratska stranka|SDS]]&nbsp;(1) *{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|PDP|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Partija demokratskog progresa|PDP]]&nbsp;(1) | političke_grupe2 = | odbori1 = | odbori2 = | zajednički_odbori = | izborni_sistem1 = | izborni_sistem2 = | posljednji_izbori1 = | posljednji_izbori2 = | posljednji_izbori3 = [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|2. oktobar 2022.]] | sljedeći_izbori1 = | sljedeći_izbori2 = | sljedeći_izbori3 = [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|2026.]] | prostor_zasjedanja = Flags of Bosnia and herzegovina.JPG | zasjedanja_rez = | zasjedanja_alt = | mjesto_zasjedanja = [[Zgrada Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zgrada Parlamenta]]<br>Trg BiH 1, [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | web-stranica = [https://www.parlament.ba/Content/Read/36 www.parlament.ba] | fusnote = }} {{Politika Bosne i Hercegovine}} '''Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine''' jest [[gornji dom]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] koji predstavlja tri [[Konstitutivni narod|konstitutivna naroda]] u Bosni i Hercegovini, [[Bošnjaci|Bošnjake]], [[Hrvati|Hrvate]] i [[Srbi|Srbe]]. [[Donji dom]] je [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom]] koji predstavlja sve državljane [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Ova odredba je u procesu [[Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine]] na [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskom sudu za ljudska prava]] 2009. dokazana kao sporna, jer onemogućava aktivno glasačko pravo drugim nacionalnim manjinama u Bosni i Hercegovini. Izvršenje presude nije provedeno. == Nadležnosti == Dom naroda je ovlašten da stavi veto na usvajanje određenog zakona u [[parlament]]arnoj proceduri koji je već usvojen u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu]]. Ukoliko većina bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih delegata zaključi da određeni zakon ugrožava vitalni nacionalni interes jednog od [[Konstitutivni narod|konstitutivnih naroda]] Bosne i Hercegovine, tada ulaže [[veto]] na taj zakon. U tom slučaju se saziva Zajednička komisija koja u roku od pet dana mora postići saglasnost, te se u protivnom zakon prosljeđuje [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavnom sudu Bosne i Heregovine]] koji donosi konačnu odluku. Zajedničku komisiju čine po jedan član iz [[Bošnjaci|bošnjačkog]], [[Hrvati|hrvatskog]] i [[Srbi|srpskog]] [[narod]]a koji je ujedno i delegat u Domu naroda. Ovlaštenja i sastav Doma naroda su propisana tačkama 2 i 3 člana 4. [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustava Bosne i Hercegovine]]. == Struktura == Dom se sastoji od 15 delegata, od kojih svaki konstitutivni narod ima po pet predstavnika. Dvije trećine delegata, 5 bošnjačkih i 5 hrvatskih, bira se s područja [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]], a preostala trećina, 5 srpskih delegata, bira se s područja [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Bošnjačke i hrvatske delegate u Domu naroda BiH biraju delegati navedenih naroda u [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Domu naroda Parlamenta Federacije BiH]], a srpske delegate bira [[Narodna skupština Republike Srpske]].<ref>{{cite web|url=http://www.parlament.ba/Content/Read/36?title=Op%C4%87i-podaci|title=Opći podaci - Dom naroda BiH|website=parlament.ba|access-date=24. 9. 2017}}</ref> Prema načelima federalnog [[Bikameralizam|bikameralizma]], gornji dom parlamenta treba predstavljati federalne jedinice, a ne narode, međutim, u Bosni i Hercegovini se ovaj zahtjev nije ostvario. To proizlazi iz različitosti njenih federalnih jedinica jer je Federacija BiH po svom uređenju federacija a Republika Srpska unitarna administrativna jedinica. Naime, u Republici Srpskoj teritorijalno se podudara s nacionalnim, dok to u Federaciji BiH nije slučaj. === Kolegij === Kolegij Doma naroda [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] čine predsjedavajući Doma naroda, prvi i drugi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda. Prema Poslovniku Doma naroda, Kolegij je zadužen za ostvarivanje prava i dužnosti delegata, koja su u vezi s obavljanjem njihove dužnosti, te izradu prijedloga kriterija kojim se reguliraju prava i obaveze delegata na profesionalnom radu, ostvarivanje saradnje s Predstavničkim domom, uključujući održavanje zajedničke sjednice oba doma na zahtjev Kolegija Predstavničkog doma, i za održavanje zajedničke sjednice kolegija oba doma, ostvarivanje prava i dužnosti Doma prema [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvu BiH]] i [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeću ministara BiH]], u skladu sa [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavom BiH]], zakonom i Poslovnikom, kao i druge poslove.<ref>{{cite web|url=http://www.parlament.ba/Content/Read/265?title=%C4%8ClanoviKolegijaDomanaroda|title=Kolegij Doma naroda BiH|website=parlament.ba|access-date=24. 9. 2017}}</ref> === Trenutni saziv === {{Glavni|Deveti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda}} {| class="wikitable" style="text-align:left; font-size: 90%; width:40%" |+[[Deveti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|Deveti saziv Doma naroda]] (2022–2026) |- !colspan="3" |Delegat !Stranka !rowspan="7" | !colspan="3" |Delegat !Stranka !rowspan="7" | !colspan="3" |Delegat !Stranka |- !colspan="4" |[[Bošnjaci]] !colspan="4" |[[Hrvati]] !colspan="4" |[[Srbi]] |- |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:No_image.png|50x50piksel]] |[[Dženan Đonlagić]] |[[Demokratska fronta|DF]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:No_image.png|50x50piksel]] |[[Ilija Cvitanović]] |[[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:No_image.png|50x50piksel]] |[[Želimir Nešković]] |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] |- |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:Šefik Džaferović (2022-06-23).jpg|bez okvira|50x111piksel]] |[[Šefik Džaferović]] |rowspan="2" |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:Zdenko Ćosić 2025 (cropped).jpg|bez okvira|50x158piksel]] |[[Zdenko Ćosić]] |rowspan="3" |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:No_image.png|50x50piksel]] |[[Nenad Vuković]] |[[Partija demokratskog progresa|PDP]] |- |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:No_image.png|50x50piksel]] |[[Safet Sofić]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:Dragan Čović European Commission (978490).jpg|bez okvira|50x105piksel]] |[[Dragan Čović]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:No_image.png|50x50piksel]] |[[Radovan Kovačević]] | rowspan="3" |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:Kemal Ademović (2025-09-24).jpg|bez okvira|50x110piksel]] |[[Kemal Ademović]] |[[Narod i pravda|NiP]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:Marina-Pendes-2016.jpg|bez okvira|50x98piksel]] |[[Marina Pendeš]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:Sredoje Nović cropped.jpg|bez okvira|50x113piksel]] |[[Sredoje Nović]] |- |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:No_image.png|50x50piksel]] |[[Džemal Smajić]] |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:No_image.png|50x50piksel]] |[[Zlatko Miletić]] |[[Nezavisni kandidat|Nezav.]]<ref>{{Cite web|url=https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/414291/sad_i_formalno_zlatko_miletic_napustio_stranku_za_nove_generacije.html|title=SAD I FORMALNO: Zlatko Miletić napustio stranku Za nove generacije|website=slobodna-bosna.ba|language=bs-BA|access-date=30. 5. 2025}}</ref> |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |[[Datoteka:Visit of Nikola Špirić to the European Commission (cropped).jpg|bez okvira|50x112piksel]] |[[Nikola Špirić]] |} == Način rada i odlučivanja == [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavom Bosne i Hercegovine]] određeno je da je za [[kvorum]] u Domu naroda BiH potrebna prisutnost devet od 15 delegata, s tim što na sjednicama moraju biti prisutna najmanje tri delegata iz reda svakog konstitutivnog naroda. Time vrlo lahko može doći do opstrukcije rada [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine]] jer samim nedolaskom trojice delegata iz reda jednog konstitutivnog naroda blokira se rad [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine]]. Dom naroda ravnopravan je sa [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkim domom]]. Odluke su usvojene tek onda kada ih u istom sadržaju usvoje oba doma. Prema Ustavu BiH, postoje tri načina odlučivanja u Domu naroda, odlučivanje prostom i kvalificiranom većinom te odlučivanje o pitanjima vitalnog nacionalnog interesa, koji je imanentan isključivo Domu naroda. Dom naroda većinom glasova donosi svoj Poslovnik i bira jednog predsjedavajućeg i dvojicu dopredsjedavajućih, s tim da svaki od njih mora biti iz reda različitih konstitutivnih naroda. Oni se svakih osam mjeseci smjenjuju na mjestu predsjedavajućeg, odnosno dopredsjedavajućih. Predsjedavajući Doma naroda ne može biti iste nacionalnosti kao i predsjedavajući Predstavničkog doma. == Komisije == Komisije imaju veoma značajnu ulogu i doprinose racionalnijem i efikasnijem radu domova. Dom naroda ima 3 stalne komisije: * Ustavnopravna komisija, * Komisija za vanjsku i trgovinsku politiku, carine, saobraćaj i komunikacije, * Komisija za finansije i budžet. Dom također može, na prijedlog delegata ili kluba, osnovati privremene komisije doma ili, na prijedlog drugog doma, privremene zajedničke komisije za realizaciju ili pripremanje određenog akta ili pitanja, kao i istražne komisije.<ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/Monografijabs.pdf|title=Monografija Bosne i Hercegovine|year=2010|website=parlament.ba|publisher=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|publication-place=[[Sarajevo]]|access-date=26. 3. 2024}}</ref> == Predsjedavajući == {| class="wikitable" style="text-align:left; font-size: 90%;" |-- ! # ! Ime ! colspan=2|Mandat !Saziv ! Partija |-- ! 1. | [[Momir Tošić]]|| 3. januar 1997. || 2. septembar 1997. | rowspan="3" | [[Prvi saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|I saziv]]|| [[Srpska demokratska stranka|SDS]] |-- ! 2. | [[Avdo Čampara]]|| 3. septembar 1997. || 2. maj 1998. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]] |-- ! 3. | [[Petar Majić]]|| 3. maj 1998. || 3. decembar 1998. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |-- ! 4. | [[Vladimir Šoljić]]|| 4. decembar 1998. || 3. august 1999. | rowspan="3" | [[Drugi saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|II saziv]]|| [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |-- ! 5. | [[Izet Žigić]]|| 4. august 1999. || 3. april 2000. || [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] |-- ! 6. | [[Drago Ljubičić]]|| 4. april 2000. || 20. mart 2001. || [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |-- ! 7. | [[Ilija Šimić]]|| 20. mart 2001. || 19. novembar 2001. | rowspan="3" | [[Treći saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|III saziv]]|| [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]] |-- ! 8. | [[Sejfudin Tokić]]|| 20. novembar 2001. || 19. juli 2002. || [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |-- ! 9. | [[Nikola Špirić]] || 20. juli 2002. || 31. januar 2003. || [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |-- ! 10. | [[Velimir Jukić]]|| 31. januar 2003. || 29. septembar 2003. | rowspan="6" | [[Četvrti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|IV saziv]]|| [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |-- ! 11. | [[Mustafa Pamuk]]|| 30. septembar 2003. || 30. maj 2004. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]] |-- ! 12. | [[Goran Milojević]]|| 31. maj 2004. || 30. januar 2005. || [[Partija demokratskog progresa|PDP]] |-- ! 13. | [[Velimir Jukić]]|| 31. januar 2005. || 29. septembar 2005. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |-- ! 14. | [[Mustafa Pamuk]]|| 30. septembar 2005. || 30. maj 2006. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]] |-- ! 15. | [[Goran Milojević]]|| 31. maj 2006. || 14. mart 2007. || [[Partija demokratskog progresa|PDP]] |-- ! 16. | [[Ilija Filipović]]|| 14. mart 2007. || 13. novembar 2007. | rowspan="7" | [[Peti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|V saziv]]|| [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |-- ! 17. | [[Sulejman Tihić]] || 14. novembar 2007. || 13. juli 2008. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]] |-- ! 18. | [[Mladen Ivanić]] || 14. juli 2008. || 26. februar 2009. || [[Partija demokratskog progresa|PDP]] |-- ! | 19. | [[Dušanka Majkić]]|| 26. februar 2009. || 13. mart 2009. || [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! 20. | [[Ilija Filipović]]|| 14. mart 2009. || 13. novembar 2009. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! 21. | [[Sulejman Tihić]] || 14. novembar 2009. || 13. juli 2010. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! 22. | [[Dušanka Majkić]]|| 14. juli 2010. || 9. juni 2011. || [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! 23. | [[Ognjen Tadić]] || 9. juni 2011. || 8. februar 2012. | rowspan="6" | [[Šesti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|VI saziv]]|| [[Srpska demokratska stranka|SDS]] |- ! 24. | [[Dragan Čović]] || 9. februar 2012. || 8. oktobar 2012. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! 25. | [[Sulejman Tihić]] || 9. oktobar 2012. || 8. juni 2013. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! 26. | [[Ognjen Tadić]] || 9. juni 2013. || 5. novembar 2013. || [[Srpska demokratska stranka|SDS]] |- ! 27. | [[Staša Košarac]] || 5. novembar 2013. || 8. februar 2014. || [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! 28. | [[Dragan Čović]] || 9. februar 2014. || 16. februar 2015. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! 29. | [[Bariša Čolak]] || 16. februar 2015. || 16. oktobar 2015. | rowspan="7" | [[Sedmi saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|VII saziv]]|| [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! 30. | [[Ognjen Tadić]] || 17. oktobar 2015. || 15. juni 2016. || [[Srpska demokratska stranka|SDS]] |- ! 31. | [[Safet Softić]]|| 16. juni 2016. || 15. februar 2017. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! 32. | [[Bariša Čolak]] || 16. februar 2017. || 15. oktobar 2017. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! 33. | [[Ognjen Tadić]] || 16. oktobar 2017. || 15. juni 2018. || [[Demokratski narodni savez|DNS]] |- ! 34. | [[Safet Softić]]|| 16. juni 2018. || 6. decembar 2018. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! 35. | [[Bariša Čolak]] || 7. decembar 2018. || 28. februar 2019. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! 36. | [[Bakir Izetbegović]] || 28. februar 2019. || 28. oktobar 2019. | rowspan="6" | [[Osmi saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|VIII saziv]]|| [[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! 37. | [[Dragan Čović]] || 28. oktobar 2019. || 28. juni 2020. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! 38. | [[Nikola Špirić]] || 28. juni 2020. || 28. februar 2021. || [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! 39. | [[Bakir Izetbegović]] || 28. februar 2021. || 28. oktobar 2021. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! 40. | [[Dragan Čović]] || 28. oktobar 2021. || 28. juni 2022. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! 41. | rowspan="2" | [[Nikola Špirić]] || 28. juni 2022. || 16. februar 2023. || rowspan="2" | [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- !42. |16. februar 2023. || 16. oktobar 2023. | rowspan="5" |[[Deveti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|IX saziv]] |- ! 43. | [[Kemal Ademović]] || 16. oktobar 2023. || 16. juni 2024. || [[Narod i pravda|NiP]] |- ! 44. | [[Dragan Čović]] || 16. juni 2024. || 16. februar 2025. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! 45. |[[Nikola Špirić]] || 16. februar 2025. || 16. oktobar 2025. || [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |- ! 46. | [[Kemal Ademović]] || 16. oktobar 2023. || ''trenutno'' || [[Narod i pravda|NiP]] {{Malo|(do marta 2026)}}<br>[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]] |} ==Također pogledajte== *[[Politika Bosne i Hercegovine]] *[[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] *[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]] *[[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine]] *[[Narodna skupština Republike Srpske]] *[[Skupština Brčko distrikta]] *[[Šablon:Parlamenti Bosne i Hercegovine|Prethodna zakonodavna tijela]]: **[[Stanak|Bosanski stanak]] (1354–1463) **[[Bosanski sabor]] (1878–1918) **[[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|ZAVNOBiH]] (1943–1945) **[[Narodna skupština Bosne i Hercegovine|Narodna skupština BiH]] (1945–1963) **[[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština SR BiH]] (1963–1992) **[[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupština Republike BiH]] (1992–1996) == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Parliamentary Assembly of Bosnia and Herzegovina}} * [https://www.parlament.ba/ Službena stranica Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine] * [https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/Poslovnik%20doma%20naroda%20bs.pdf Poslovnik Doma naroda PS BiH] {{Bosna i Hercegovina po temama}} {{Sazivi Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine}} {{Predsjedavajući Doma naroda PSBiH}} [[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Gornji domovi|Bosna i Hercegovina]] qjcngryf8iq6qx0k9isn863dx9wthdb Metodologija 0 4221 3838298 3826746 2026-04-30T02:01:56Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3838298 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Plato-raphael.jpg|mini|Platon (427-347. p. n. e). Platonova metoda je bila "dolazak do istine kroz razgovor i raspravu". Prikazan je dio slike "Atinska škola", [[Raffaello Santi|Rafaelo]], XVI st.]] [[Datoteka:Hegel 042.jpg|mini|[[Hegel]] (1770-1831), zaslužan je za "dijalektičku metodu"]] '''Metodologija''' (od [[grčki jezik|grč]]: ''methodos'', ''meta'' – iza, poslije + ''hodos'' – način, put i ''logos'' – riječ, govor, mišljenje, nauka) je [[nauka]] o cjelokupnosti svih oblika i načina istraživanja pomoću kojih se dolazi do objektivnog i sistematskog naučnog saznanja, dakle, pojam metodologije označava načine kako se na naučan, objektivan način dolazi do istine, provjeravaju pretpostavke i pretvaraju u naučne činjenice.<ref name="Klaić">{{cite book |last= Klaić |first= Bratoljub |date= |title= Veliki rječnik stranih riječi |url= |location= Zagreb |publisher= Zora, 1974|page= |isbn= |access-date= }}</ref><ref name="Lex">{{cite book |last= Vujaklija |first= Milan |date= |title= Leksikon stranih riječi i izraza |url= |location= Beograd |publisher= Prosveta, 1986 |page= |isbn= |access-date= }}</ref><ref name="Tubić">{{cite book|url=|title=Enciklopedijski rječnik marksističkih pojmova|last=Tubić|first=Risto|date=|publisher=IP Veselin Masleša, 1974|isbn=|location=Sarajevo|page=232-233|access-date=}}</ref><ref name="Filipović">{{cite book |last= Filipović|first= Vladimir (redaktor)|date= |title= Filozofijski rječnik|url= |location= Zagreb|publisher= Nakladni zavod Matice hrvatske, 1989|page= |isbn= |access-date= }}</ref> == Uvod == Metodologija utvrđuje najadekvatnije načine i postupke vođenja i implementacije naučnog istraživanja, određuje najbolja pravila korištenja naučnih alata i [[Instrument|instrumenata]], [[Definicija|definira]] mjeru sa kojom se može imati određeno povjerenje u dobijene naučne rezultate, ispituje valjanost naučnih postupaka i preciznost primijenjenih [[tehnika istraživanja]] itd.<ref name="Tubić"/> Drugim riječma, metodologija određuje kriterije objektivnog procjenivanja naučnih saznanja, najpouzdanije i najefikasnije postupke dolaženja do naučnog saznanja, također ispituje valjanost postavljenih naučnih [[hipoteza]], njihovu [[Logika|logičnu]] utemeljenost na prethodnim [[teorija]]ma i pravilan odnos između sakupljenih podataka i postavljene [[Hipoteza|hipoteze]]. Metodološki pristup dolaženja do saznanja ima nekoliko faza:<ref>{{cite web| url = http://www.yale.edu/bestpractices/resources/docs/problemsolvingmodel.pdf| title = Six-Step Problem Solving Model| last = | first = | date = | website = Yale University| publisher = | access-date = 30. 6. 2016| language = en| archive-url = https://web.archive.org/web/20150209030018/http://www.yale.edu/bestpractices/resources/docs/problemsolvingmodel.pdf| archive-date=9. 2. 2015| url-status = dead}}</ref><ref>{{cite web | url = https://www.projectmanagement-training.net/category/six-phases/| title = The six phases of project management| last = | first = | date = | website = project-management-training.net| publisher = | access-date = 30. 6. 2016| language = en}}</ref> * [[Definicija|Definiranje]] problema (šta je problem, njegove pretpostavke, koje su raspoložive [[Informacija|informacije]] o datom problemu). Istraživanje problema mora biti pravilno i pažljivo pripremljeno (također mora biti provodljivo i isplativo) da bi krajnji rezultat bio realan i ostvariv. Utvrđivanje količine potrebnih [[Resurs (višeznačnica)|resursa]], odabir [[metoda]] i lokacije [[Istraživanje|istraživanja]] neki su od elemenata potrebnih za definiranje problema. * Određivanje ciljeva i predmeta – ciljevi i predmet se mogu odrediti davanjem odgovora na pitanja: šta je cilj (mora biti realan, pragmatičan i ostvariv) i šta je predmet (također mora biti stvaran, opipljiv). (Odrediti predmet ili pojavu koja će se istražiti, odabrati opseg istraživanja.) * Odabir i primjena adekvatnih [[metoda]] (potrebno je odabrati nekoliko komplementarnih ili različitih metoda da bi se umanjila ili isključila mogućnost odstupanja ili greške; metode moraju biti pouzdane, primjenljive i isplative). * Prikupljanje validnih [[podatak]]a i [[informacija]] (onih koje su relevantne za problem, provjerljive, dovoljnog kvantiteta i koje odgovaraju postavljenim ciljevima). * Obrada [[podatak]]a i [[informacija]] (u postupke obrade ubrajaju se sređivanje - sortiranje, kategorisanje, grupisanje; [[analiza]], prezentacija i sl). Ovdje se koriste metode kao što je [[mjerenje]], komparativna metoda, [[analiza]], korištenje [[Informaciona tehnologija|informatičkih tehnologija]]. Verifikacija (provjera) se vrši (ne samo) u slučaju upitnih rezultata, tada je potrebno ponoviti istraživanje, eventualno i korištenjem alternativnih metoda i ponovnim prikupljanjem potrebnih podataka i informacija. * Donošenje odluke i zaključaka (može biti formalno i direktno). Ove faze su komplementarne, isprepletene, bez strogo određenih granica. Zadatak metodologije u [[Nauka|nauci]] je unaprijeđenje [[metoda]] istraživanja koje se primjenjuju i analiza metodoloških aspekata sprovedenih istraživanja u nauci na sistematski i kritičan način te pospješivanje transfera iskustava stečenih tokom istraživanja i njihovo uobličavanje.<ref name="Tubić"/> == Metodološki principi == U metodologiji se koriste principi,<ref>{{cite web | url = http://www.merriam-webster.com/dictionary/principle| title = Principle| last = | first = | date = | website = Merriam-Webster| publisher = | access-date = 30. 6. 2016| language = en}}</ref> tj. naučni stavovi ili univerzalna pravila koja naročito pomažu kada je nepoznato ono što određuje neku pojavu. Principi (od [[latinski jezik|lat.]]: ''principium'' – početak, porijeklo) su fundamentalna, primarna ili opšta [[istina]] ili [[zakon]] iz koje proizilaze drugi; fiksno ili unaprijed određeno načelo ili način postupanja) pomažu u snalaženju u novim situacijama, mogu se primijeniti i na različite i na slične situacije. Principi mogu biti zdravorazumski (opisuju pojavu) i naučni (kako i zašto pojava nastaje). Npr. logički principi: ''principium tertium exclusum'': '''A''' je '''B''' ili '''A''' nije '''B''';<ref>{{cite web | url = http://www.revolvy.com/main/index.php?s=Principle | title = Principle| last = | first = | date = | website = Revolvy| publisher = | access-date = 30. 6. 2016| language = en}}</ref> princip kontradikcije: ne može [[kiša]] istovremeno padati i ne padati na istom mjestu;<ref>{{cite web | url = http://plato.stanford.edu/entries/contradiction/| title = Contradiction| last = | first = | date = | website = Stanford Encyclopedia of Philosophy| publisher = | access-date = 30. 6. 2016| language = en}}</ref> princip identiteta: '''A'''='''A'''.<ref>{{cite web | url = http://www.jyb-logic.org/id-campinas.pdf| title = What is the principle of identity?| last = | first = | date = | website = Jyb Logic| publisher = | access-date = 30. 6. 2016| language = en}}</ref> Principe možemo podijeliti u tri kategorije:<ref>{{cite web | url = http://www.nap.edu/read/1864/chapter/4#40| title = Scientific Principles and Research Practices| last = | first = | date = | website = National Academy of Sciences| publisher = | access-date = 30. 6. 2016| language = en}}</ref><ref>{{cite web| url = http://bio100.class.uic.edu/labs/scimethod.htm| title = The Principles of Science| last = | first = | date = | website = BIOS 100 Weblinks| publisher = | access-date = 30. 6. 2016| language = en| archive-url = https://web.archive.org/web/20160710173555/http://bio100.class.uic.edu/labs/scimethod.htm| archive-date=10. 7. 2016| url-status = dead}}</ref> * Univerzalni [[filozofija|filozofsko]]-[[logika|logički]] principi; oni važe za sva područja, uključujući i naučno [[Komunikacija|komuniciranje]]. * Posebni principi relevantni za datu nauku (npr. za [[prirodne nauke]], za [[društvene nauke]], itd). * Specifična pravila koja važe za određena područja. U osnovne metododološke principe ubrajaju se: # [[Teorija]]: skup međusobno [[organ]]ski povezanih tvrdnji, [[apstrakcija|apstrahiranih]] od empiričke realnosti; skup [[definicija]] koje su međusobno [[logika|logički]] povezane i koje zajedno grade opću konceptualnu shemu prema kojoj se mogu izvoditi posebne pretpostavke ([[Hipoteza|hipoteze]]) o konkretnim [[fenomen]]ima koji se istražuju.<ref>{{cite web | url = http://es.thefreedictionary.com/teoría| title = Teoría| last = | first = | date = | website = The Free Dictionary| publisher = | access-date = 3. 7. 2016| language = es}}</ref> # [[Hipoteza]]: tvrdnja koja implicira vezu između dva koncepta ili više njih ([[semantika|semantički]] značaj [[lingvistika|lingvističkih]] znakova i mentalnih slika)) koji proizilaze iz nekog procesa [[dedukcija|dedukcije]].<ref>{{cite web | url = http://dizionari.corriere.it/dizionario_italiano/I/ipotesi.shtml| title = Ipotesi| last = | first = | date = | website = Corriere della Sera, Dizionario Italiano | publisher = | access-date = 3. 7. 2016| language = it}}</ref> #Predmet analize: jedan element (osobe ili određene [[sociologija|socijalne]] kategorije, [[životinja|životinjske]] vrste, dokumenti, [[zvuk|zvučni]] zapisi itd.) koji formira [[statistika|statistički]] skup (npr. sva djeca do tri godine starosti) koji predstavlja zbir svih pojedinačnih predmeta analize.<ref>Blokiran URL<nowiki>{{cite web | url = http://www.tutorialspoint.com/object_oriented_analysis_design/ooad_object_oriented_analysis.htm| title = Object Oriented Analysis| last = | first = | date = | website = Tutorialspoint| publisher = | access-date = 3. 7. 2016| language = en}}</nowiki></ref> #Svojstvo (osobina, karakteristika): ono što istraživač namjerava odrediti za svaki predmet koji proučava ([[visina]], [[težina]], dimenzija, [[kapacitet]] itd.). I za sva svojstva istraživač mora ustanoviti skup pravila koje će primjenjivati i koja će se odnositi na određivanje datog svojstva.<ref>{{cite web | url = http://www.dictionary.com/browse/properties| title = Properties| last = | first = | date = | website = Dictionary.com| publisher = | access-date = 3. 7. 2016| language = en}}</ref> #[[Indikator]]i: ako neko svojstvo ne sugeriše na adekvatan način određenu definiciju, potrebno je odrediti indikatore. Npr. koncept '''A''' direktno sugeriše određenu definiciju a postaje varijabilan preko skupa radnji kao što su direktno posmatranje ili uzorkovanje. Koncept '''B''' ne sugeriše direktno određenu definiciju – u tom slučaju indikator daje uopćene informacije o konceptu '''B'''.<ref>{{cite web | url = http://www.merriam-webster.com/dictionary/indicator| title = Indicator| last = | first = | date = | website = Merriam Webster| publisher = | access-date = 3. 7. 2016| language = en}}</ref> == Metodološko-filozofska terminologija == Važan problem, naročito u [[Društvene nauke|društvenim naukama]], je (ne)mogućnost prilagođavanja metoda ili određenih klasa [[metoda]] prema [[Priroda|prirodi]] predmeta proučavanja. Metodologija je jedna od specifičnih etapa istraživačkog rada ili proučavanja koja se temelji na određenoj teorijskoj poziciji i sprovodi uz pomoć odabranih tehnika (ili metoda) u okviru postupka kojem je cilj prevazilaženje poteškoća u istraživanju, radu ili projektima. Prilikom odabira adekvatne metodologije [[Filozofija|filozofska]] pozicija se određuje pomoću kategorija i pravaca kao što su:<ref>{{cite web| url = http://global.oup.com/us/companion.websites/9780199812998/studentresources/pdf/perry_glossary.pdf| title = Glossary of philosophical terms| last = | first = | date = | website = Oxford University Press| publisher = | access-date = 3. 7. 2016| language = en| archive-date = 28. 6. 2016| archive-url = https://web.archive.org/web/20160628200956/http://global.oup.com/us/companion.websites/9780199812998/studentresources/pdf/perry_glossary.pdf| url-status = dead}}</ref><ref>{{cite web| url = http://www.csudh.edu/phenom_studies/study/glossary.htm| title = A glossary of basic philosophical concepts| last = | first = | date = | website = California State University Dominguez Hills| publisher = | access-date = 3. 7. 2016| language = en| archive-date = 12. 9. 2016| archive-url = https://web.archive.org/web/20160912184851/http://www.csudh.edu/phenom_studies/study/glossary.htm| url-status = dead}}</ref> * [[Racionalizam]], nasuprot [[Empirizam|empirizmu]], naglašava [[razum]]sku funkciju u proučavanju. * [[Pragmatizam]], bavi se načinom na koji elementi rada utiču na istraživanje. * [[Konstruktivizam]] ili [[epistemološki konstruktivizam]], prema ovome, do spoznaje se dolazi razradom i realizacijom pretpostavki (polaznih [[hipoteza]]) koje istraživač postavi. * [[Kriticizam]], također u [[Epistemologija|epistemološkim]] okvirima, postavlja granice spoznaje pomnim proučavanjem svih mogućnosti. * [[Skepticizam]], sumnja ili nepovjerenje u istinu ili pouzdanost onoga što se generalno prihvata kao istinito. * [[Pozitivizam]], temeljeći se na epistemologiji, tvrdi da je samo [[naučna spoznaja]] autentična spoznaja. * [[Hermeneutika]], nauka o značenju i tumačenju, bavi se interpretacijom spoznaje. == Heuristika kao naučna metodologija == Metodologija proučava i razvija okvire naučnog saznanja, proučava [[Metoda|metode]], razvija načela, nastoji da sistematizira i ocijeni istraživačko iskustvo jedne nauke. Njena primarna funkcija je u [[Logika|logičko]]-[[Epistemologija|epistemološkoj]] kritici cjelokupne naučno-istraživačke prakse. Ona ispituje tehniku istraživanja i daje joj precizne okvire. Logička saznanja su temelj metodologije, ali u nju pored logičkih ulaze i tehnički i heuristički elementi.<ref>{{cite web| url = http://www.psy.dmu.ac.uk/drhiles/HIpaper.htm| title = Heuristic Inquiry and Transpersonal Research| last = | first = | date = | website = De Montfort University| publisher = | access-date = 3. 7. 2016| language = en| archive-date = 7. 7. 2016| archive-url = https://web.archive.org/web/20160707062806/http://www.psy.dmu.ac.uk/drhiles/HIpaper.htm| url-status = dead}}</ref> Kao naučna metodologija, [[heuristika]] je primjenljiva na svaku nauku, sadrži elaboraciju pomoćnih sredstava, alata, principa, pravila, strategija i programa koji olakšavaju pronalaženje puta ka rješenju problema, odnosno, zadataka bilo koje vrste koji se ne mogu riješiti algoritamski. Heurističke procedure, kao naučne metode, mogu se podijeliti na principe, pravila i strategije.<ref>{{cite web | url = https://prezi.com/cczd5kbggacy/metodo-heuristico/| title = Metodo heuristico| last = | first = | date = | website = Prezi.com| publisher = | access-date = 2. 7. 2016| language = es}}</ref> Heuristički principi nalažu formiranje sugestija pomoću kojih se može na direktan način doći do ideja za rješenje određenog problema, čak i odrediti način i put za traženo rješenje. U ovim principima naglašena je važnost [[Analogija (filozofija)|analogije]] i [[Redukcija|redukcije]] (modeliranja). Heuristička pravila djeluju kao glavni impulsi unutar procesa istraživanja i pomažu naročito u pronalaženju načina za rješavanje problema. Heuristička pravila koja se najčešće koriste su:<ref>{{cite web | url = http://www.thefreedictionary.com/heuristic+rule| title = Heuristic Rule| last = | first = | date = | website = The Free Dictionary| publisher = | access-date = 3. 7. 2016| language = en}}</ref><ref>{{cite web | url = http://examples.yourdictionary.com/examples-of-heuristics.html| title = Heuristics| last = | first = | date = | website =Your Dictionary | publisher = | access-date = 3. 7. 2016| language = en}}</ref><ref>{{cite web | url = https://www.vocabulary.com/dictionary/heuristic | title = Heuristic| last = | first = | date = | website = Vocabulary.com| publisher = | access-date = 3. 7. 2016| language = en}}</ref><ref>{{cite web | url = http://whatis.techtarget.com/definition/heuristic| title = Heuristic| last = | first = | date = | website = Tech Target| publisher = | access-date = 3. 7. 2016| language = en}}</ref> * Određivanje predmeta istraživanja. * Kreiranje analitičkih pomagala: sheme, tabele, mape itd. * Predstavljanje veličine predmeta istraživanja uz pomoć varijabli. * Provjera da li se koriste adekvatne formule. * Korištenje [[broj]]eva – najjednostavnijih struktura – umjesto [[podatak]]a. * Reformulacija problema. Heurističke strategije ponašaju se kao organizacioni resursi procesa pronalaženja rješenja, oni naročito doprinose određivanju puta za pronalazak rješenja problema. Postoje dvije vrste strategija: # Za [[rad]] koji se odvija polagano: polazi se od razmišljanja koja vode do rješenja problema, postavljaju se i provjeravaju [[Hipoteza|hipoteze]]. # Za rad koji se odvija ubrzano: prethodno se prouči ono što se traži i, primjenjujući ono što je već poznato, [[Analiza|analiziraju]] se mogući međurezultati preko kojih se može doći do onoga što se traži. U svakom potpunije razvijenom metodološkom sistemu mogu se izdvojiti tri glavne grupe problema: * [[Logika|logički]], * [[Tehnika|tehnički]] i * naučno–strategijski. == Metodologija i metode == Metode su alati, tehnike ili procesi koji se koriste u istraživanju. Metode mogu biti razgovor, anketa, posmatranje i sl. Metodologija određuje koje metode će se primijeniti u istraživanju i na koji način. Metodologija se, dakle, bavi načinom na koji se istraživanje sprovodi, kako se dolazi do spoznaje i saznanja. Drugim riječima, metodologija se odnosi na principe koji primjenjuju u istraživanju i objašnjava zašto se određene metode ili alati koriste u istraživanju.<ref name ="Whānau Ora">{{cite web| url = http://whanauoraresearch.co.nz/news/method-or-methodology-whats-the-difference/| title = Method or methodology, what’s the difference?| last = | first = | date = | website = Whānau Ora| publisher = | access-date = 3. 7. 2016| language = en| archive-date = 7. 7. 2016| archive-url = https://web.archive.org/web/20160707051717/http://whanauoraresearch.co.nz/news/method-or-methodology-whats-the-difference/| url-status = dead}}</ref> Ne postoji jedna jedinstvena metoda kojom se može nešto proučavati. Prema složenosti predmeta proučavanja i kompetencija osobe koja vrši proučavanje, metode mogu biti:<ref name ="Whānau Ora"/><ref>{{cite web | url = http://deborahgabriel.com/2011/05/13/methods-and-methodology/| title = Methods and Methodology| last = | first = | date = | website = Deborah Gabriel| publisher = | access-date = 3. 7. 2016| language = en}}</ref><ref>{{cite web | url = http://simplyeducate.me/2015/02/15/method-methodology-difference/| title = Method and Methodology: The Difference| last = | first = | date = | website = SimplyEducate.Me| publisher = | access-date = 3. 7. 2016| language = en}}</ref> * skup pomagala koji omogućavaju pojednostavljenje [[rad]]a, * podsjetnik na radnje i postupke koji se ne smiju izostaviti, * skup [[alat]]a i [[instrument|instrumenata]] koji će se koristiti. * [[sistem]]atski pristup koji omogućuje raščlanjivanje predmeta proučavanja na proste elemente i olakšava upoređivanje dobijenih (novih) rezultata proučavanja sa ranijim, sličnim rezultatima, * procedure koje se primjenjuju korak po korak, sa kontrolnim spiskom po potrebi; svaka etapa se registrira nakon kompletiranja (ovaj postupak je često [[automatizacija|automatiziran]] – bez učešća [[čovjek]]a - zahvaljujući informacionim tehnologijama, koriste se npr. softverske skripte). Prethodna procedura omogućava smanjenje uticaja ljudskog faktora (nepažnja, zamor). U krajnjem slučaju, ovaj posao može se povjeriti osobi koja i ne mora imati razumijevanje i uvid u to što radi (po nižoj [[cijena|cijeni]] rada – jeftiniji ukupni troškovi istraživanja); tako se od "sitnih poslova" rasterećuju kvalifikovanije osobe koje se tada mogu posvetiti kompleksnijim i specijalizovanim zadacima. Metoda je često određeno znanje i vještina ([[francuski jezik|francuski]]: ''savoir-faire'', [[engleski jezik|engleski]]: ''know-how'') koju je usavršio pojedinac ili grupa u toku rada na određenom polju. Dakle, metodologija je također i produkt iskustva. == Metode == Svaka nauka, pored predmeta kojim se bavi, pojmovne određenosti i naučne građe, treba raspolagati i naučnim metodama kojim će, na način adekvatan toj nauci, analizirati probleme, objasniti uzroke i pojave, doći do saznanja i pouzdanih i primjenljivih rezultata. [[Metoda]] označava osmišljen i primjenljiv način na koji se vrši neki [[rad]].<ref name="Tubić"/> Metoda također ima značenje koje se odnosi na utvrđen redoslijed, [[sistem]] ili planski postupak utvrđivanja [[Istina|istine]]. U skladu sa time, metodičnost je postupanje po određenom sistemu, po unaprijed postavljenom planu, redoslijedu, postupanje na smišljen način.<ref name="Klaić"/> [[Metodika]] je opći naziv za metode koji se koriste u određenoj nauci (npr. učenje o [[Pedagogija|pedagoškim]] metodama).<ref name="Filipović"/> Temeljne odrednice metoda u proučavanju pojava su:<ref name="Klaić"/> * njihova uzajamna veza i uslovljenost, * kretanje, promjene, obnavljanje, * transformacija postepenih kvantitativnih promjena u esencijalne kvalitativne promjene; uočavanje i određivanje zakonitosti; * posmatranje protivurječnosti, borba suprotnosti (npr. staroga i novoga), odnosi između onoga što je jednostavno i onoga što je kompleksno (složeno).<ref name="Klaić"/> Metode se mogu svrstati prema tipu i formi [[intelekt]]ualne aktivnosti koja je angažovana na proučavanju određene naučne građe, odnosno, podataka i informacija:<ref name="Tubić"/> * '''Analitička metoda''' je metoda istraživanja koja se odnosi na raščlanjivanje jedne cjeline na njene dijelove ili sastavne elemente kako bi se mogli posmatrati njihova [[priroda]], odnosi, uzroci i posljedice. Potrebno je upoznati prirodu fenomena (pojave) ili stvari koji se proučavaju kako bi se razumjela njihova suština. Ova [[metoda]] omogućava bolje poznavanje predmeta tako da se njome oni mogu objasniti, praviti [[Analogija (filozofija)|analogije]], bolje razumjeti i postaviti nove [[Teorija|teorije]]. [[Analiza|Analizirati]] znači i bolje razumjeti cjelinu nakon što se upozna priroda njenih dijelova.<ref>{{cite web | url = http://www.eumed.net/libros-gratis/2007a/257/7.1.htm| title = El Método Analítico | last = | first = | date = | website = Enciclopedia virtual| publisher = | access-date = 30. 6. 2016| language = es}}</ref> * '''Sintetička metoda''' u nauci je metoda kojom se preko jednostavnijh formi i pojmova postepeno dolazi do složenijih formi i pojmova. [[Etimologija|Etimološki]], potiče iz [[Grčki jezik|grčkog jezika]], od [[riječ]]i ''sýnthesis'', koja znači "kompozicija". Ovom metodom se ujedinjuju različiti elementi u jednu cjelinu. U [[Hegel]]ovoj [[Dijalektika|dijalektici]] označava sveobuhvatni koncept koji nadilazi i ujedinjuje suprotstavljene pozicije.<ref>{{cite web| url = http://www.garzantilinguistica.it/ricerca/?q=sintetico| title = Sintetico, sintesi| last = | first = | date = | website = Garzanti linguistica| publisher = | access-date = 30. 6. 2016| language = it| archive-date = 31. 10. 2020| archive-url = https://web.archive.org/web/20201031112222/http://www.garzantilinguistica.it/ricerca/?q=sintetico| url-status = dead}}</ref> * '''Induktivna metoda''' je naučna metoda kod koje se do općih zaključaka dolazi polazeći od pojedinačnih premisa. Ovo je jedna od najčešćih metoda; karakterišu je četiri osnovne etape: posmatranje i registriranje svih činjenica, [[analiza]] i klasifikacija činjenica, induktivna derivacija - od činjenica do generalizacije, verifikacija. Dakle, nakon faza posmatranja, analiza i klasifikacije činjenica, postavlja se [[hipoteza]] ili [[zaključak]] koji je zasnovan na posmatranju pojedinačnih stvari i pojava iste prirode i obuhvata sve stvari i pojave takve prirode.<ref>{{cite web| url = http://lesdefinitions.fr/methode-inductive| title = Methode inductive| last = | first = | date = | website = Les définitions| publisher = | access-date = 30. 6. 2016| 9 = | language = fr| archive-date = 8. 5. 2016| archive-url = https://web.archive.org/web/20160508112110/http://lesdefinitions.fr/methode-inductive| url-status = dead}}</ref> * '''Komparativna metoda''', u širem smislu, je koncept upoređivanja koji se može objasniti kao [[um]]na [[Logika|logička]] aktivnost koja se javlja u mnogim situacijama svakodnevnog [[život]]a, sastoji se u posmatranju sličnosti i razlika između dvije ili više stvari ili pojava. U užem smislu, komparacija kao naučna metoda je sistematski postupak kojim se proučavaju odnosi, sličnosti i razlike između dva predmeta ili pojave sa ciljem da se izvedu određeni zaključci.<ref>{{cite web| url = http://pendientedemigracion.ucm.es/info/eurotheo/diccionario/M/metodocomparativo_a.htm| title = Metodo comparativo| last = | first = | date = | website = Universidad complutense Madrid| publisher = | access-date = 30. 6. 2016| language = es| archive-date = 12. 7. 2016| archive-url = https://web.archive.org/web/20160712071221/http://pendientedemigracion.ucm.es/info/eurotheo/diccionario/M/metodocomparativo_a.htm| url-status = dead}}</ref> * '''Deskriptivna metoda''', odnosno, opisivanje, je jedan od ciljeva [[Nauka|nauke]] (pored npr. predviđanja i objašnjavanja). Metode deskripcije, kao što kaže naziv, opisuju predmete i pojave. Deskriptivne metode mogu biti metode posmatranja, [[anketa]], [[studija slučaja]].<ref>{{cite web| url = http://psychcentral.com/blog/archives/2011/09/27/the-3-basic-types-of-descriptive-research-methods/| title = The 3 Basic Types of Descriptive Research Methods| last = | first = | date = | website = Psychcentral| publisher = | access-date = 30. 6. 2016| language = en| archive-date = 4. 7. 2016| archive-url = https://web.archive.org/web/20160704132510/http://psychcentral.com/blog/archives/2011/09/27/the-3-basic-types-of-descriptive-research-methods| url-status = dead}}</ref> Deskriptivno istraživanje se može objasniti kao opis stanja stvari u trenutku dok ih istraživač posmatra bez mijenjanja bilo koje varijable. Pri tome, opisuju se različiti aspekti pojave ili predmeta, njihove karakteristike i/ili ponašanje.<ref>{{cite web| url = http://research-methodology.net/research-methodology/research-design/conclusive-research/descriptive-research/| title = Descriptive research| last = | first = | date = | website = Research methodology| publisher = | access-date = 30. 6. 2016| language = en| archive-url = https://web.archive.org/web/20160627060012/http://research-methodology.net/research-methodology/research-design/conclusive-research/descriptive-research/| archive-date=27. 6. 2016| url-status = dead}}</ref> * '''Empirijska metoda''' je model naučnog istraživanja koji se temelji na empirijskoj logici. Skupa sa fenomenološkom metodom, predstavlja najčešće metode u [[Društvene nauke|društvenim naukama]] i deskriprivnim naukama. [[Aristotel]] je koristio analitičko razmišljanje i empirijski metod kao metode dolaska do spoznaje.<ref>{{cite web| url = http://docente.ucol.mx/adan_cruz/public_html/metem.htm| title = El metodo empirico| last = | first = | date = | website = Universidad de Colima| publisher = | access-date = | language = es| archive-url = https://web.archive.org/web/20160627215914/http://docente.ucol.mx/adan_cruz/public_html/metem.htm| archive-date=27. 6. 2016| url-status = dead}}</ref><ref>{{cite web | url = https://explorable.com/empirical-research| title = Empirical research| last = | first = | date = | website = Explorable| publisher = | access-date = 30. 6. 2016| language = en}}</ref> * '''Dijalektička metoda''' kod [[Platon]]a je dolazak do istine kroz razgovor i raspravu, sučeljavanje suprotstavljenih stavova. Kasnije, kod [[Heraklit]]a, a naročito kod [[Hegel]]a, u razrađenoj i kompletiranoj formi, dijalektička metoda je pristup predmetima koji odgovara [[Ontologija|ontološkoj]] (suštinskoj, stvarnoj) strukturi predmeta. == Primjeri == [[Datoteka:Differential sociogram.svg|mini|Primjer diferencijalnog sociograma]] [[Datoteka:Moreno Sociogram 1st Grade.png|mini|Morenov sociogram prikazuje odnose između učenika prvog razreda - afinitet za sjedenje u istoj klupi]] [[Datoteka:Normalized Rorschach blot 06.jpg|mini|Primjer projektivne metode - Rorschachov test]] Opće metode iz prethodnog odjeljka i metodološki principi imaju svoje praktične forme:<ref>{{cite web| url = http://www.manager.hr/adminmax/images/upload/AKCIJE/metodologija.pdf| title = Priručnik za metodologiju istraživačkog rada| last = | first = | date = | website = Manager.hr| publisher = | access-date = 2. 7. 2016| language = hr| archive-url = https://web.archive.org/web/20170215075757/http://www.manager.hr/adminmax/images/upload/AKCIJE/metodologija.pdf| archive-date=15. 2. 2017| url-status = dead}}</ref><ref>{{cite web | url = http://archives.gadoe.org/DMGetDocument.aspx/Types.of.Research.Methods.SERVE%20Center.pdf?p=6CC6799F8C1371F66EB82DFEEDC47BAA9B7867AA8DAD30AFB81836E3287FA6FB&Type=D| title = Types of Research Methods| last = | first = | date = | website = GaDOE| publisher = | access-date = 3. 7. 2016| language = en}}</ref><ref>{{cite web | url = http://www.larousse.fr/dictionnaires/francais/méthode/50965| title = Méthode| last = | first = | date = | website = Larousse| publisher = | access-date = 3. 7. 2016| language = fr}}</ref><ref>{{cite web| url = https://www.unipa.it/persone/docenti/c/salvatore.costantino/.content/documenti/Metodologia-della-ricerca.ppt| title = Metodologia della ricerca| last = | first = | date = 3. 7. 2016| website = Università degli Studi di Palermo| publisher = | access-date = 3. 7. 2016| language = it}}{{Mrtav link}}</ref> * Metoda posmatranja. Ova metoda zasniva se na [[Čulo|čulnoj]] [[Percepcija|percepciji]] posmatrača. Za ovu metodu, između ostalog, bitno je precizno odrediti predmet posmatranja i način registracije opaženog. Metoda posmatranja se može sprovesti sa učešćem ili bez učešća posmatrača. Posebna metoda posmatranja je [[introspekcija]] (samoposmatranje). * Metoda razgovora može se sprovesti putem ankete ili upitnika, primjenjuje se u situacijama na koje nije moguće primijeniti neki drugi način uvida u pojavu. Za uspješnu metodu razgovora potrebno je dobro planiranje, priprema relevantnih pitanja, određivanje metode zapisivanja odgovora. Ovo je jednostavna i relativno jeftina metoda. Negativne odlike ove metode su razlike u poimanju pojmova između istraživača i subjekta, pouzdanost subjekta (nepouzdanost sjećanja). * [[Mjerenje]] i [[eksperiment]] su egzaktne metode. Zasnivaju se na upoređivanju neke vrijednosti sa poznatom, određenom vrijednošću (npr. mjerenje [[nacionalni dohodak|nacionalnog dohotka]], nivoa [[Obrazovanje|obrazovanja]], potrošnje, svojstava materijala itd.) Eksperiment nije uvijek primjenljiv kao metoda (neki od razloga su [[Humanizam|humani]] i [[Ekonomija|ekonomski]]). Ove metode se sprovode u kontroliranim uslovima, sa ili bez kontrolnih grupa. * Komparativne metode se primjenjuju kod istraživanja makro i globalnih pojava (kod istraživanja gdje bi bilo skupo, iracionalno ili nehumano vještački izazivati određene pojave). Ovom metodom vrši se poređenje, traže se sličnosti ili razlike, analogijom se izvode zaključci. * Analiza ili raščlanjivanje, kao metoda, koristi se, između ostalog, prilikom proučavanja pojava iz prošlosti - ako ih se nije moglo direktno pratiti i proučavati (preko svjedoka, raspoloživih [[Dokument|dokumenata]], [[artefakt|artefakata]] – ali treba ih verificirati, utvrditi autentičnost). * Sociometrijska metoda primjenjuje se za ispitivanje strukture, [[Kohezija (višeznačnica)|kohezije]], [[Dinamika|dinamike]] odnosa i pojava u grupi ili zajednici. Ovu metodu razvila je [[psihologija]] (pretpostavke su da ispitanici iz predmetne grupe trebaju prihvatiti ili odbiti ulogu ili odnos prema drugima, kao saradnici, partneri i sl.). Odnosi i veze, struktura grupe ili zajednice, podgrupe, istaknuti članovi i dr. prikazuju se uz pomoć [[sociogram]]a. * Kvantne metode su [[Statistika|statističke]] metode kod kojih se barata uzorcima, popisima, kretanjima i trendovima. Obrađeni [[Podatak|podaci]] i [[Informacija|informacije]] prikazuju se i izražavaju u [[Procenat|procentima]], indeksima, grafikonima, tabelama i sl. * Kod projektivnih metoda od ispitanika se traži [[Svijest|nesvjesna]] [[projekcija]] na osnovu višeznačnog sadržaja ([[zvuk]], [[slika]]). Ispitivač na osnovu odgovora utvrđuje stanje i dobija informacije. Za uspjeh ove metode potrebna je dobra obučenost ispitivača i adekvatna [[Tehnika|tehnička]] sredstva. * Informatičke metode se temelje na upotrebi [[Računarski sistem|računarskih sistema]], [[Personalni računar|personalnih računara]], [[baza podataka]], [[Računarska mreža|informatičkih mreža]] i sl. * Skale za mjerenje stavova obuhvataju test pitanja sa ponuđenim odgovorima koji su bodovani po određenom principu. * Metoda obrade slučaja se koristi kada su informacije neadekvatne po broju, kvalitetu ili izraženim stavovima. Prethodno se određuje kriterij i bira [[reprezentativni uzorak]] – rezultat se projektuje na cijelu masu ili kategoriju koja se ispituje. * Individualne i grupne metode se u osnovi sprovode interpersonalno (između dva subjekta) ili grupno (u zajednici, [[Organizacija|organizaciji]], [[institucija|instituciji]]). == Osnovne metode saznanja == *[[Analiza]] *[[Sinteza]] *[[Apstrakcija]] *[[Generalizacija]] *[[Specifikacija]] *[[Dekonstrukcija]] *[[Definicija]] *[[Divizija]] *[[Dedukcija]] *[[Indukcija]] *[[Analogija]] *[[Eksperiment]] *[[Opservacija]] == Također pogledajte == * [[Filozofija]] * [[Logika]] * [[Naučna metoda]] * [[Naučna strategija]] == Reference == {{refspisak|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} #{{cite book |last= Saltaga |first= Fuad |date= |title= Metodologija društvenih nauka |url= |location= |publisher= Pravni fakultet Sarajevo, 2009 |page= |isbn= |access-date= }} #{{cite book |last= Spasoje Bjelica i Asen Videnov |first= |date= |title= Sociologija na putu ka ciljevima u biznisu |url= |location= Novi Sad, 2007|publisher= |page= |isbn= |access-date= }} #{{cite book |url= |title= Enciklopedijski rječnik marksističkih pojmova|last= Tubić|first= Risto|date= |publisher= IP Veselin Masleša, 1974 |isbn= |location= Sarajevo|page= |access-date= }} #{{cite book |url= |title= Filozofijski rječnik|last= Filipović|first= Vladimir (redaktor)|date= |publisher= Nakladni zavod Matice hrvatske, 1989|isbn= |location= Zagreb|page= |access-date= }} {{refend}} == Vanjski linkovi == * [https://explorable.com/fr/methodologie-de-recherche Méthodologie de recherche] * [http://www.fsfv.bg.ac.rs/~metodologija/Materijal_Met/Predavanja_met/I_predavanja_UIR_update.pdf Opšta metodologija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210127050248/http://www.fsfv.bg.ac.rs/~metodologija/Materijal_Met/Predavanja_met/I_predavanja_UIR_update.pdf |date=27. 1. 2021 }} * [http://www.nasciturus.com/skriptarnica/doc_view/9-metodologija Metodologija] * [http://libguides.usc.edu/writingguide/methodology Methodology] * [https://web.archive.org/web/20150420171718/http://unisc.br/portal/upload/com_arquivo/metodologia_cientifica.pdf Metodologia Científica] {{Commonscat|Methodology}} [[Kategorija:Metodologija]] 9k6820g93r2m05yyc5aqq1k9r0ivxb3 Los Angeles 0 4510 3838022 3797958 2026-04-29T14:02:13Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3838022 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u SAD-u | ime = Los Angeles | drugo_ime = | vrsta = Grad | službeni_naziv = City of Los Angeles<br />({{bs|Grad Los Angeles}}) | slogan = | nadimak = "L.A.", "City of Angels",<ref name=VOAnick/> "Angeltown",<ref>{{cite news|title=A Teflon Metropolis Where No Nicknames Stick|last=Smith|first=Jack|newspaper=Los Angeles Times|date=12. 10. 1989|page=1|url=http://articles.latimes.com/1989-10-12/news/vw-168_1_los-angeles|access-date=15. 5. 2015}}</ref> "The Big Orange"<ref name=VOAnick>{{cite news|url=http://learningenglish.voanews.com/content/nicknames-for-los-angeles/1644584.html|title=Nicknames for Los Angeles|work=Voice of America|first1=Shelley|last1=Gollust|date=18. 4. 2013|access-date=15. 5. 2015}}</ref> "La-la-land", "Tinseltown"<ref name=VOAnick/> "City of Flowers and Sunshine"<ref name=VOAnick/> | slika = {{multiple image | border = infobox | total_width = 290 | image_style = border:1; | perrow = 1/2/2/2 | caption_align = center | image1 = Los Angeles with Mount Baldy.jpg | image2 = Hollywood Sign (Zuschnitt).jpg | image3 = Echo Park Lake.jpg | image4 = Olvera st los angeles (cropped2).jpg | image5 = Los Angeles City Hall 2013 (cropped).jpg | image6 = Griffith observatory 2006.jpg | image7 = Venice Beach, Los Angeles, CA 01 (cropped2).jpg }} | opis_slike = | zastava = Flag of Los Angeles, California.svg | grb = Seal of Los Angeles, California.svg | savezna_država = [[Kalifornija]] | okrug = Los Angeles | nadmorska_visina = 93 | širina_stepeni = 34| širina_minuta = 03| širina_sekundi = | širina_SJ = N | dužina_stepeni = 118| dužina_minuta = 15| dužina_sekundi = | dužina_IZ = W | površina_zemlje = 1214 | površina_vode = 88 km<sup>2</sup> | površina_grada = 1302 | površina_urban = | površina_metro = | stanovništvo_datum = 2013 | stanovništvo_grada = 3884307 | stanovništvo_grada_datum = | stanovništvo_urban = 12150996 | stanovništvo_urban_datum = | stanovništvo_metro = 13131431 | stanovništvo_metro_datum = | stanovništvo_CSA = 18351929 | stanovništvo_CSA_datum = | gustoća_urban = | gustoća_metro = | gustoća_grada = 3198 | vrsta_vlade = Gradonačelnik-vijeće-komisija | tijelo_vlade = | gradsko_vijeće = [[Gradsko vijeće Los Angelesa]] | gradonačelnik = [[Karen Bass]] | gradonačelnik_partija = | vremenska_zona = [[Pacifička vremenska zona|PVZ]] ([[UTC-8]]) | vremenska_zona_DST = | poštanski_broj = 90001–90068, 90070–90084, 90086–90089, 90091, 90093–90097, 90099, 90101–90103, 90174, 90185, 90189, 90291–90293, 91040–91043, 91303–91308, 91342–91349, 91352–91353, 91356–91357, 91364–91367, 91401–91499, 91601–91609 | pozivni broj = 213, 310/424, 323, 661, 747/818 | FIPS_kod = [http://factfinder2.census.gov/bkmk/table/1.0/en/DEC/10_DP/DPDP1/1600000US0644000 06-44000] | karta_lokacija = Sjedinjene Američke Države | web_stranica = [http://www.lacity.org/ www.lacity.org] | bilješka = <ref name="CaliforniaCounty1899">{{cite book|last=Barrows|first=H.D.|title=Historical Society of Southern California Quarterly|url=http://books.google.com/books?id=JMg1AAAAIAAJ&pg=PA151|access-date=15. 5. 2015|year=1899|page=151ff|chapter=Felepe de Neve|volume=4}}</ref><ref>{{cite web| url = http://www.calafco.org/docs/Cities_by_incorp_date.doc| title = California Cities by Incorporation Date| publisher = California Association of Local Agency Formation Commissions| access-date = 15. 5. 2015| archive-url = https://web.archive.org/web/20141103002921/http://www.calafco.org/docs/Cities_by_incorp_date.doc| archive-date=3. 11. 2014| url-status = dead}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.lacity.org/city-government/about-city-government |title=About the City Government |publisher=City of Los Angeles |access-date=15. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150208103544/http://www.lacity.org/city-government/about-city-government |archive-date=8. 2. 2015 |url-status=dead }}</ref><ref name=dir>{{cite web| url = http://www.lacity.org/CityDirectory/index.htm| title = City Directory| access-date = 25. 5. 2015| publisher = City of Los Angeles| archive-url = https://web.archive.org/web/20141113102218/http://www.lacity.org/CityDirectory/index.htm| archive-date=13. 11. 2014| url-status = dead}}</ref><ref name=gazetteer>[http://www2.census.gov/geo/docs/maps-data/data/gazetteer/2010_place_list_06.txt "2010 Census U.S. Gazetteer Files – Places – California".]</ref><ref>{{Cite web |url=http://geonames.usgs.gov/apex/f?p=gnispq:3:::NO::P3_FID:1682200 |title="Los Angeles City Hall". GNIS. |access-date=15. 5. 2015 |archive-date=3. 8. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200803121241/https://geonames.usgs.gov/apex/f?p=gnispq:3:::NO::P3_FID:1682200 |url-status=dead }}</ref><ref name=elvadist>{{cite web|url=http://egsc.usgs.gov/isb//pubs/booklets/elvadist/elvadist.html|title=Elevations and Distances|publisher=US Geological Survey|date=29. 4. 2005|access-date=15. 5. 2015|archive-date=9. 11. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131109183109/http://egsc.usgs.gov/isb//pubs/booklets/elvadist/elvadist.html|url-status=dead}}</ref><ref name="Census Bureau">{{cite web|title=Annual Estimates of the Resident Population for Incorporated Places of 50,000 or More, Ranked by July 1, 2013 Population: April 1, 2010 to July 1, 2013 - United States -- Places of 50,000+ Population|url=http://factfinder2.census.gov/faces/tableservices/jsf/pages/productview.xhtml?src=bkmk|publisher=United States Census Bureau|access-date=15. 5. 2015}}</ref><ref>{{cite web|title=Urban Areas|url=http://www2.census.gov/geo/ua/ua_list_all.txt|publisher=United States Census Bureau|access-date=15. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20120516110036/http://www2.census.gov/geo/ua/ua_list_all.txt|archive-date=16. 5. 2012|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|title=Annual Estimates of the Resident Population: April 1, 2010 to July 1, 2013 - United States -- Metropolitan Statistical Area; and for Puerto Rico|url=http://factfinder2.census.gov/faces/tableservices/jsf/pages/productview.xhtml?src=bkmk|publisher=United States Census Bureau|access-date=15. 5. 2015}}</ref><ref>{{cite web|title=Annual Estimates of the Resident Population: April 1, 2010 to July 1, 2013 - United States -- Combined Statistical Area; and for Puerto Rico|url=http://factfinder2.census.gov/faces/tableservices/jsf/pages/productview.xhtml?src=bkmk|website=Census Bureau|publisher=Census Bureau|access-date=15. 5. 2015}}</ref> }} '''Los Angeles''', službeno "Grad Los Angeles", poznat po inicijalima '''L. A''', veliki je grad u južnoj [[Kalifornija|Kaliforniji]]. Udaljen je 551&nbsp;km od [[San Francisco|San Franciska]] i drugi je grad po veličini u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u nakon [[New York]]a s brojem stanovnika od 3.792.621,<ref>{{cite web | url = http://2010.census.gov/news/releases/operations/cb11-cn124.html | title = U.S. Census Bureau Releases Data on Population Distribution and Change in the U.S. Based on Analysis of 2010 Census Results | date = 24. 3. 2010 | publisher = United States Census Bureau | access-date = 6. 5. 2015 | archive-url = https://web.archive.org/web/20111016002430/http://2010.census.gov/news/releases/operations/cb11-cn124.html | archive-date=16. 10. 2011 | url-status = dead }}</ref> što ga čini najnaseljenijim gradom u Kaliforniji. Poznat je po svojoj [[Mediteranska klima|mediteranskoj klimi]], etničkoj raznovrsnosti, kulturi poznatih ličnosti, prometu, te filmskoj i televizijskoj industriji. Nalazi se u velikom obalnom slivu okruženom planinama s tri strane koje dostižu [[Nadmorska visina|nadmorsku visinu]] preko 3.000 [[Metar|m]]. Iako je historijski bio dom raznim plemenima poput [[Chumasha]] i [[Tongva]], Juan Rodríguez Cabrillo ga je prisvojio [[Španija|Španiji]] 1542. kao i ostatak područja koji se danas naziva [[Alta Kalifornija]]. Grad je službeno osnovao španski guverner [[Felipe de Neve]] 4. septembra 1781. Postao je dio [[Prvo špansko carstvo|Prvog španskog carstva]] (današnjeg [[Meksiko|Meksika]]) 1821. nakon [[Meksički rat za nezavisnost|Meksičkog rata za nezavisnost]]. Nakon završetka [[Meksičko-američki rat|Meksičko-američkog rata]] 1848, Los Angeles i ostatak Kalifornije kupljeni su prema dogovoru Guadalupe Hidalgo kojim su kupljena mjesta postala dio [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a. Grad je postao općina 4. aprila 1850 – pet mjeseci prije nego što je [[Kalifornija]] postala [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|savezna država]]. Centar je mnogo većeg [[metropolitansko područje Los Angelesa|metropolitanskog područja Los Angelesa]] (13 miliona ljudi)<ref>{{cite web|url = http://www.census.gov/popest/data/metro/totals/2012/tables/CBSA-EST2012-01.csv|title = Annual Estimates of the Population of Metropolitan and Micropolitan Statistical Areas|date = 1. 7. 2012|access-date = 6. 5. 2015|publisher = United States Census Bureau|archive-url = https://web.archive.org/web/20130401093220/http://www.census.gov/popest/data/metro/totals/2012/tables/CBSA-EST2012-01.csv|archive-date=1. 4. 2013|url-status = dead}}</ref> i područja [[Širi Los Angeles|Šireg Los Angelesa]] (18 miliona ljudi). Ovo ga čini jednim od najvećih [[Metropolitansko područje|metropolitanskih područja]] na svijetu, te drugim po veličini u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u. Grad je središte [[Okrug Los Angelesa|istoimenog]], najnaseljenijeg okruga u SAD-u. Stanovnici grada se izvorno nazivaju "Angelenos". Globalni je grad s jakim biznisima, međunarodnom [[Trgovina|trgovinom]], [[Zabava|zabavom]], kulturom, [[mediji]]ma, [[Moda|modom]], [[Nauka|naukom]], [[sport]]ovima, [[Tehnologija|tehnologijom]], [[obrazovanje]]m, [[Medicina|medicinom]] i istraživanjem. Još je poznat kao "Grad anđela". Grad je 6. na globalnom indeksu najboljih gradova i 9. na indeksu globalnih ekonomskih snaga. Dom je renomiranim institucijama koje pokrivaju širok spektar profesionalnih i kulturnih polja, te je jedan od najodržljivih ekonomskih snaga u SAD-u. Prema podacima iz 2008, [[kombinirano statističko područje Los Angelesa]] (ili skraćeno CSA) ima bruto metropolitanski proizvod (BMP ili GMP) od 831 milijarde [[Američki dolar|dolara]]. Ova statistika ga čini trećim po bruto proizvodu nakon područja [[Širi Tokio|Šireg Tokija]] i [[Njujorško metropolitansko područje|Njujorškog metropolitanskog područja]]. Pošto je [[Hollywood]] dio Los Angelesa, ova četvrt ga čini liderom u proizvodnji televizijskih programa, [[film]]ova, [[Videoigra|videoigara]] i [[Muzika|muzike]]. Grad je također bio domaćin [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]] [[Olimpijske igre 1932.|1932]]. i [[Olimpijske igre 1984.|1984]]. ==Historija== {{Quote box |width=18.5em |align=left |bgcolor=#E5ECF4 |title=Hronološka pripadnost |fontsize=90% |quote={{plainlist| * {{flagicon image|Flag of Cross of Burgundy.svg}} [[Špansko Carstvo]] (1781–1821) * {{flagicon image|Bandera del Primer Imperio Mexicano.svg}} [[Prvo Meksičko Carstvo]] (1821–1823) * {{ZD|Meksiko}} [[Meksiko]] (1823–1848) * {{flagicon image|1stBearFlag.svg}} [[Kalifornijska Republika]] (1846) * {{ZD|SAD|1848}} [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] (1848–) }} }} ===Period prije kolonizacije=== [[Datoteka:Rafael, a Chumash who shared cultural knowledge with Anthropologists.jpg|lijevo|mini|200x200px|Plemena [[Chumash]] su živjela u Los Angelesu prije dolaska [[Evropa|evropskih]] doseljenika.]] Obalno područje Los Angelesa su prvo naselila domorodačka plemena [[Tonga]] (još poznati pod nazivom ''Gabrieleños'') i [[Chumash]] prije nekoliko hiljada godina. Poznato Gabrielino naselje u ovom području se nazivalo "iyáangẚ" ([[Španija|španci]] su ga zapisivali kao Yang-na), što je značilo "mjesto otrovnog [[hrast]]a".<ref name="google86">{{cite book|url=http://books.google.com/books?id=CET4QodMZysC&pg=PA86&lpg=PA86&dq=yang-na+and+poison+oak&source=bl&ots=Njvw9GpJT2&sig=cDlnR5Of9NuUxxaOD5O942HpIhk&hl=en&sa=X&ei=F0RsUdGKBaKdiAK_m4DgAg&ved=0CEkQ6AEwBQ#v=onepage&q=yang-na%20and%20poison%20oak&f=false|title=Fifteen Hundred California Place Names|author=William Bright|isbn=9780520212718|lccn=97043147|year=1998|page=86|publisher=University of California Press|quote=Founded on the site of a Gabrielino Indian village called Yang-na, or more accurately iyáangẚ, 'poison-oak place.'}}</ref><ref name="sfgate2002">{{cite news|title=Roots of native names|author=Sullivan|date=7. 12. 2002|url=http://www.sfgate.com/homeandgarden/thedirt/article/Roots-of-native-names-2712675.php|quote=Los Angeles itself was built over a Gabrielino village called Yangna or iyaanga', 'poison oak place.'|first = Ron|newspaper = San Francisco Chronicle|access-date = 6. 5. 2015}}</ref> [[Portugal]]ski istraživač (u službi [[Španija|Španije]]) [[Juan Rodríguez Cabrillo]] je prisvojio područje [[Južna Kalifornija|južne Kalifornije]] [[Špansko carstvo|Španskom carstvu]] 1542.<ref>{{cite book|last=Willard|first=Charles Dwight|url=http://books.google.com/books?id=o0cOAAAAIAAJ&pg=PA21 |title=The Herald's History of Los Angeles|location=Los Angeles|publisher=Kingsley-Barnes & Neuner|year=1901|pages=21–24|access-date=6. 5. 2015}}</ref> [[Gaspar de Portolà]] i franjevac [[Juan Crespí]] su prvi put dostigli područje današnjeg Los Angelesa 2. augusta 1769.<ref>{{cite web|url = http://pacificahistory.wikispaces.com/Portola+Expedition+1769+Diaries|title = Portola Expedition 1769 Diaries|access-date = 6. 5. 2015|publisher = Pacifica Historical Society|archive-date = 13. 11. 2015|archive-url = https://web.archive.org/web/20151113232240/http://pacificahistory.wikispaces.com/Portola+Expedition+1769+Diaries|url-status = dead}}</ref> ===Španski period=== Franjački kaluđer [[Junípero Serra]] je 1771. predvodio građenje prve mise područja pod nazivom "[[Misa San Gabriela Arcángela]]".<ref name="LeffingwellWorden2005">{{cite book|last1=Leffingwell|first1=Randy|last2=Worden|first2=Alastair|title=California missions and presidios|url=http://books.google.com/books?id=zFn57UJ1mJIC&pg=PA43|access-date=6. 5. 2015|date=4. 11. 2005|publisher=Voyageur Press|isbn=978-0-89658-492-1|pages=43–44}}</ref> Grupa od 44 doseljenika (poznata pod nazivom "Los Pobladores") je 4. septembra 1781. osnovala naselje pod imenom "El Pueblo de Nuestra Señora la Reina de los Ángeles del Río de Porciúncula"; na [[Bosanski jezik|bosanskom]] bi naziv grada bio "Grad naše dame, kraljice anđela rijeke Porciúncula". "Kraljica anđela" se ovdje odnosi na [[Djevica Marija|Djevicu Mariju]] u [[Katoličanstvo|rimokatoličkoj]] [[Religija|religiji]].<ref name="Sullivan2009">{{cite book|last=Sullivan|first=Noelle|title=It Happened in Southern California: Remarkable Events That Shaped History|url=http://books.google.com/books?id=bwRrshiH0oUC&pg=PA7|access-date=7. 5. 2015|edition=2nd|date=8. 12. 2009|publisher=Globe Pequot|isbn=978-0-7627-5423-6|pages=7–9}}</ref> Dvije trećine doseljenika su bili mestici i mulati sa mješavinom [[Afrika|afričkog]], [[Domorodački narodi Amerike|domorodačkog]] i [[Evropljani|evropskog]] porijekla.<ref>{{cite book|last1=Mulroy|first1=Kevin|last2=Taylor|first2=Quintard|author3=Autry Museum of Western Heritage|title=Seeking El Dorado: African Americans in California|url=http://books.google.com/?id=2eH35EuLuUsC|access-date=7. 5. 2015|date=1. 3. 2001|publisher=University of Washington Press|isbn=978-0-295-98082-9|page=79|chapter=The Early African Heritage in California (Forbes, Jack D.)}}</ref> Naselje je duže vrijeme bilo u obliku malog gradića, uglavnom fokusiranog na [[Poljoprivreda|poljoprivredu]]. Stanovništvo je 1820. poraslo na 650 osoba.<ref>{{cite book|last=Guinn|first=James Miller|title=Historical and biographical record of southern California: containing a history of southern California from its earliest settlement to the opening year of the twentieth century|url=http://books.google.com/books?id=KyFPAAAAYAAJ|year=1902|publisher=Chapman pub. co.|page=63}}</ref> Danas se naselje obilježava u historijskom distriktu [[Los Angeles Pueblo Plaza]] i [[Olvera Street|ulici Olvera]], koji je najstariji dio Los Angelesa.<ref name="Estrada2006">{{cite book|last=Estrada|first=William D.|title=Los Angeles's Olvera Street|url=http://books.google.com/books?id=NzlO8C5-Q88C|access-date=7. 5. 2015|year = 2006|publisher=Arcadia Publishing|isbn=978-0-7385-3105-2}}</ref> ===Meksički period=== [[Nova Španija]] se uspjela odvojiti od [[Špansko Carstvo|Španskog Carstva]] 1821. nakon čega je naselje nastavilo biti dio [[Meksiko|Meksika]]. Guverner [[Pío Pico]] je, pod meksičkom vladavinom, izabrao Los Angeles za glavni grad područja [[Alta Kalifornija|Alta Kalifornije]]. ===Američki period=== [[Datoteka:LosAngeles-Plaza-1869.jpg|mini|Naselje ''Pueblo de Los Ángeles Plaza'' 1869.]] Meksička vladavina se završila tokom [[Meksičko-američki rat|Meksičko-američkog rata]]: Amerikanci su preuzeli kontrolu od stanovnika Kalifornije nakon nekoliko borbi, što je dovelo do potpisivanja Cahuenga dogovora 13. januara 1847.<ref>{{cite book|last=Guinn|first=James Miller|title=Historical and biographical record of southern California: containing a history of southern California from its earliest settlement to the opening year of the twentieth century|url=http://books.google.com/books?id=KyFPAAAAYAAJ|access-date=7. 5. 2015|year=1902|publisher=Chapman pub. co.|page=50}}</ref> Nakon završetka [[Južno-pacifična željeznica|Južno-pacifične željezničke linije]] 1876, [[Željeznica|željeznice]] su se počele koristiti u Los Angelesu.<ref name="Mulholland2002">{{cite book|last=Mulholland|first=Catherine|title=William Mulholland and the Rise of Los Angeles|url=http://books.google.com/books?id=iP575do7D48C|access-date=7. 5. 2015|year=2002|publisher=University of California Press|isbn=978-0-520-23466-6|page=15}}</ref> [[Nafta]] je otkrivena u gradu i okružnim područjima 1923. Otkrivanje je pomoglo Kaliforniji da postane najveći proizvođač nafte u državi sa jednom četvrtinom svjetske nafte.<ref name="Kipen2011">{{cite book|last=Kipen|first=David|title=Los Angeles in the 1930s: The WPA Guide to the City of Angels|url=http://books.google.com/books?id=aezmS52IavcC&pg=PA45|access-date=7. 5. 2015|year=2011|publisher=University of California Press|isbn=978-0-520-26883-8|pages=45–46}}</ref> Stanovništvo je poraslo na 102.000 osoba do 1900,<ref>{{cite web|url = https://www.census.gov/population/www/documentation/twps0027/tab13.txt|title = Population of the 100 Largest Urban Places: 1900|date = 15. 6. 1998|access-date = 8. 1. 2015|publisher = United States Census Bureau}}</ref> što je otežalo snabdijevanje vodom.<ref>{{cite web|url = http://www1.american.edu/ted/mono.htm|title = The Los Angeles Aqueduct and the Owens and Mono Lakes (MONO Case)|access-date = 7. 5. 2015|publisher = American University|archive-url = https://web.archive.org/web/20150109051618/http://www1.american.edu/ted/mono.htm|archive-date=9. 1. 2015|url-status = dead}}</ref> Nastavak rasta grada je osiguralo pravljenje [[Akvadukt Los Angelesa|akvadukta Los Angelesa]] 1913. pod vodstvom [[William Mulholland|Williama Mulhollanda]].<ref name="Reisner1993">{{cite book|last=Reisner|first=Marc|title=Cadillac desert: the American West and its disappearing water|url=http://books.google.com/books?id=Akn6rUgR_eEC|access-date=7. 5. 2015|year=1993|publisher=Penguin|isbn=978-0-14-017824-1|page=86}}</ref> [[Datoteka:House in Cheviot Hills, Los Angeles.JPG|mini|lijevo|Mansion iz 20. stoljeća u bogatom susjedstvu Los Angelesa – [[Cheviot Hills (Los Angeles)|Cheviot Hills]].]] [[Hollywood]] se 1910. spojio sa Los Angelesom. U to vrijeme je u gradu radilo 10 filmskih kompanija. Preko 80% svjetske filmske industrije se od 1921. nalazilo u Los Angelesu.<ref name="Buntin2010">{{cite book|last=Buntin|first=John|title=L.A. Noir: The Struggle for the Soul of America's Most Seductive City|url=http://books.google.com/books?id=y6ZlIkYXjiMC&pg=PA18|access-date=7. 5. 2015|date=6. 4. 2010|publisher=Random House Digital, Inc.|isbn=978-0-307-35208-8|page=18}}</ref> Novac koji je filmska industrija proizvodila je omogućila gradu da izbjegne veći dio ekonomskog utjecaja [[Velika depresija|Velike depresije]].<ref name="YoungYoung2007">{{cite book|last1=Young|first1=William H.|last2=Young|first2=Nancy K.|title=The Great Depression in America: a cultural encyclopedia|url=http://books.google.com/books?id=QYYMqXUyjnUC&pg=PA21|access-date=7. 5. 2015|date=1. 3. 2007|publisher=Greenwood Publishing Group|isbn=978-0-313-33521-1|page=21}}</ref> Broj stanovnika je prevazišao milion do 1930.<ref>{{cite web|url = https://www.census.gov/population/www/documentation/twps0027/tab16.txt|title = Population of the 100 Largest Urban Places: 1930|date = 15. 6. 1998|access-date = 7. 5. 2015|publisher = United States Census Bureau}}</ref> Grad je bio domaćin [[Olimpijske igre 1932.|Olimpijskih igara 1932]]. Los Angeles je bio važan centar proizvodnje [[avion]]a i [[brod]]ova tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Kompanija [[California Shipbuilding Corporation|Calship]] je izgradila na stotine takozvanih "Liberty" i "Victory" lađa na [[Ostrvo Terminal|ostrvu Terminal]]. Područje Los Angelesa je bilo sjedište šest proizvođača letjelica: [[Douglas Aircraft Company]], [[Hughes Aircraft Company|Hughes Aircraft]], [[Lockheed Corporation|Lockheed]], [[North American Aviation]], [[Northrop Corporation]] i [[Vultee Aircraft|Vultee]]. Više aviona je proizvedeno u jednoj godini ovog rata nego u svim prethodnim ratovima otkad su Wright braća izmislila avion 1903. Proizvodnja je naglo porasla, kao što je to potvrdio [[William S. Knudsen]] iz državnog komiteta za nacionalnu sigurnost svojim komentarom: "Pobjedili smo zato što smo ugušili neprijatelja sa lavinom proizvodnje koju do tada nikada nisu vidjeli niti su sanjali o nečemu takvom."<ref>Parker, Dana T. ''Building Victory: Aircraft Manufacturing in the Los Angeles Area in World War II,'' pp.5-8, 14, 26, 36, 50, 60, 78, 94, 108, 122, Cypress, CA, 2013. {{ISBN|978-0-9897906-0-4}}.</ref> [[Datoteka:GebhardRichfieldBuilding.jpg|mini|Toranj "Richfield". Predstavlja spomenik u Art Deco stilu. Uništen je 1969.]] Los Angeles je nastavio sa rastom u [[Dolina San Fernanda|dolinu San Fernanda]] nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<ref name="Bruegmann2006">{{cite book|last=Bruegmann|first=Robert|title=Sprawl: A Compact History|url=http://books.google.com/books?id=HFjLm2BauZ8C|access-date=7. 5. 2015|date=1. 11. 2006|publisher=University of Chicago Press|isbn=978-0-226-07691-1|page=133}}</ref> Proširivanje sistema autoputeva tokom 1950-ih i 1960-ih je povećalo naseljivanje u predgrađa i označilo kraj gradskoj željeznici, koja je jednom bila najveća željeznica u saveznoj državi. Odnos rasa je prekapio čašu 1960-ih [[Watts pobune|Wattsovim pobunama]] 1965, u kojima je usmrćeno 34 i ozljeđeno preko 1.000 osoba. Ovo je bila najveća pobuna u historiji grada sve do pobuna 1992. Los Angeles je 1969. postao jedan od mjesta rođenja [[internet]]a nakon što je prvo [[ARPANET]] prenos izvršen iz [[Univerzitet Kalifornije (Los Angeles)|Univerziteta Kalifornije u Los Angelesu]] (odnosno UCLA) do SRI-ja u [[Menlo Park (Kalifornija)|Menlo Parku]], [[Kalifornija|Kaliforniji]].<ref name="HafnerLyon1999">{{cite book|last1=Hafner|first1=Katie|last2=Lyon|first2=Matthew|title=Where Wizards Stay Up Late: The Origins Of The Internet|url=http://books.google.com/books?id=RLKxSvCBQZcC|access-date=7. 5. 2015|date=1. 8. 1999|publisher=Simon and Schuster|isbn=978-0-684-87216-2|page=153}}</ref> Grad je [[Olimpijske igre 1984.|1984.]] po drugi put bio domaćin [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]]. Uprkos bojkotu 14 komunističkih zemalja 1984, Olimpijske igre su ipak bile uspješnije u finansijskom pogledu od prethodnih<ref>{{cite news | url = http://articles.latimes.com/2004/jun/30/local/me-rood30 | title = Rodney W. Rood, 88; Played Key Role in 1984 Olympics, Built Support for Metro Rail | author = Woo | date = 30. 6. 2004 | access-date =7. 5. 2015|first = Elaine|newspaper = Los Angeles Times}}</ref> i druge su Olimpijske igre koje su imale značajan profit, odmah nakon [[Olimpijske igre 1932.|Olimpijskih igara 1932]], koje su također održane u Los Angelesu.<ref name=Zarnowski>{{cite journal | last = Zarnowski | first = C. Frank | date = 1. 8. 1992 | title = A Look at Olympic Costs | journal = Citius, Altius, Fortius | volume = 1 | issue = 1 | pages = 16–32 | url = http://www.la84foundation.org/SportsLibrary/JOH/JOHv1n1/JOHv1n1f.pdf | access-date = 7. 5. 2015 | archive-date = 28. 5. 2008 | archive-url = https://web.archive.org/web/20080528012143/http://www.la84foundation.org/SportsLibrary/JOH/JOHv1n1/JOHv1n1f.pdf | url-status = dead }}</ref> Rasne tenzije su eruptirale 29. aprila 1992. zbog oslobađajuće presude porote [[Dolina Simi (Kalifornija)|doline Simi]], koji su oslobodili policajce uhvaćene kako tuku [[Rodney King|Rodneyja Kinga]] na video snimku.<ref name="RuckerUpton2007">{{cite book|last1=Rucker|first1=Walter C.|last2=Upton|first2=James N.|last3=Hughey|first3=Matthew W.|title=Encyclopedia of American race riots|url=http://books.google.com/books?id=mQcrpqn0124C&pg=PA376|access-date=7. 5. 2015|year=2007|publisher=Greenwood Publishing Group|isbn=978-0-313-33301-9|pages=376–85|chapter=Los Angeles (California) Riots of 1992}}</ref> Ovo je bila najveća pobuna u historiji [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a sa procjenom štete od otprilike 1,3 milijarde [[Američki dolar|dolara]] i sa 53 usmrćena i 2.000 ozljeđenih lica.<ref>{{cite web|url = http://www.therichest.com/rich-list/nation/the-10-biggest-ever-american-riots/10/|title = The 10 Biggest Ever American Riots|date = 24. 2. 2014|access-date = 7. 5. 2015|website = |publisher = TheRichest|last = |first = |archive-date = 1. 5. 2015|archive-url = https://web.archive.org/web/20150501000704/http://www.therichest.com/rich-list/nation/the-10-biggest-ever-american-riots/10/|url-status = dead}}</ref><ref>{{Cite news|url = http://www.cnn.com/2012/04/25/us/california-post-riot/|title = Riot anniversary tour surveys progress and economic challenges in Los Angeles|last = Wilson|first = Stan|date = 25. 4. 2012|work = [[CNN]]|access-date = 7. 5. 2015}}</ref> [[Zemljotres Northridge]] je 1994. prouzrokovao štetu od 12,5 milijardi dolara i 72 smrtna slučaja.<ref>{{cite news|last=Reich|first=Kenneth|title=Study Raises Northridge Quake Death Toll to 72|date=20. 12. 1995|page=B1|url=http://articles.latimes.com/1995-12-20/news/mn-16032_1_quake-death-toll|access-date=7. 5. 2015|newspaper = Los Angeles Times}}</ref> Vijek se završio sa Rampart skandalom. To je bio jedan od najopširnijih slučaja nedoličnog ponašanja policije u američkoj historiji.<ref>{{Cite news|url = http://www.pbs.org/wgbh/pages/frontline/shows/lapd/scandal/cron.html|title = Rampart Scandal Timeline|access-date = 7. 5. 2015|publisher = PBS Frontline}}</ref> Glasači su 2002. odbili pokušaj otcijepljenja [[Dolina San Fernanda|doline San Fernanda]] i [[Hollywood]]a od grada.<ref>{{cite news | url=http://www.dailynews.com/20121104/secession-drive-changed-san-fernando-valley-los-angeles | title=Secession drive changed San Fernando Valley, Los Angeles | newspaper=Los Angeles Daily News | date=3. 11. 2012 | access-date=7. 5. 2015 | author=Orlov, Rick}}</ref> ==Geografija== ===Gradski pejzaž=== {{Široka slika|Los angeles mountains to ocean pano.jpg|1900px|align-cap=center|Panorama Los Angelsa. Pogled sa [[Mulholland Drive|Muholland Drivea]]. Sa lijeva ka desno: [[Planine Santa Ane]], [[Centar Los Angelesa|centar]], Hollywood (prvi plan), [[Wilshire Boulevard|bulvear Wilshirea]], [[Luka Los Angelesa]], [[Poluostrvo Palos Verdes]], [[Ostrvo Santa Catalina (Kalifornija)|ostrvo Santa Catalina]] i [[Međunarodni aerodrom Los Angelesa]]}} [[Datoteka:Hollywood boulevard from kodak theatre.jpg|mini|300px|Hollywood. Ovo je znatno poznat distrikt Los Angelesa za koji ljudi često pogriješe da je zaseban grad iako graniči sa zasebnim gradom [[West Hollywood]].]] Grad je podijeljen u preko 80 distrikta i susjedstava<ref>{{cite news | url = http://www.latimes.com/news/local/la-me-map19-2009feb19,0,5915275.story | title = L.A. neighborhoods, you're on the map |newspaper=Los Angeles Times | date = 19. 2. 2009 | access-date =7. 5. 2015 | first=Bob | last=Pool}}</ref> od kojih su većina bili zasebni gradovi i zajednice koje su se spojile u grad.<ref name="Abu-Lughod1999">{{cite book|last=Abu-Lughod|first=Janet L.|title=New York, Chicago, Los Angeles: America's global cities|url=http://books.google.com/books?id=rrLlt1k59voC&pg=PA66|access-date=7. 5. 2015|year=1999|publisher=U of Minnesota Press|isbn=978-0-8166-3336-4|page=66}}</ref> Općenito gledajući, grad je podijeljen na sljedeća područja: [[Centar Los Angelesa]], [[Istočni Los Angeles (region)|Istočni Los Angeles]] i [[Sjeveroistočni Los Angeles]], [[Južni Los Angeles]] i [[Harbor region Los Angelesa]], [[Širi Hollywood]], [[Wilshire(Los Angeles)|Wilshire]], [[Westside (okrug Los Angelesa)|Westside]] i doline San Fernanda i Crescenta. ====Znamenitosti==== Los Angeles sadrži sljedeće poznate znamenitosti: [[Walt Disney]] koncertnu salu, katedralu Naše dame anđela, [[Angels Flight]], pozorište Kodak, Griffith obzervatorijum, Getty centar, Getty vilu, memorijalni koloseum Los Angelesa, muzej umjetnosti oblasti Los Angelesa, [[Graumanovo kinesko pozorište]], znak [[Hollywood]]a, Bradbury zgradu, Hollywoodski bulevar, zgradu diskografske kuće [[Capital Records]], gradsku vijećnicu Los Angelesa, amfiteatar Hollywood Bowl, ratni brod USS Iowa, Watts tornjeve, centar Staples, [[Stadion "Dodger"|Dodger stadion]] i ulicu Olvera. <gallery> Datoteka:Staples Center LA Live.jpg|[[L.A. Live]] Datoteka:Grauman's Chinese Theatre, by Carol Highsmith fixed & straightened.jpg|Kinesko pozorište TCL Datoteka:Griffith Observatory, Los Angeles, California.jpg|Griffith obzervatorijum Datoteka:Capitol Records Building LA.jpg|Zgrada diskografske kuće Capital Records Datoteka:Angels Flight East.jpg|[[Angels Flight]] Datoteka:Los Angeles California photo D Ramey Logan.jpg|Zračna fotografija centra grada pri zalasku sunca Datoteka:USS_Iowa_(BB-61)_superstructure.jpg|Ratni brod Iowa </gallery> ===Topografija=== [[Datoteka:Los Angeles Basin JPLLandsat.jpg|lijevo|mini|240px|Sliv Los Angelesa]] Grad Los Angelesa je nepravilno oblikovan i pokriva područje od 1.302&nbsp;km<sup>2</sup>, od čega je 1.214&nbsp;km<sup>2</sup> kopno, a 88&nbsp;km<sup>2</sup> voda.<ref name=gazetteer /> Perimetar grada iznosi 550&nbsp;km. Los Angeles je u isto vrijeme ravan a i brdovit grad. Najviša tačka grada se nalazi na sjeveroistočnom kraju doline San Fernanda i to je planina Lukens, te joj [[nadmorska visina]] iznosi 1.547 m.<ref>{{cite web | url=http://egsc.usgs.gov/isb/pubs/booklets/elvadist/elvadist.html#50 | title=Elevations of the 50 Largest Cities (by population, 1980 Census) | publisher=United States Geological Survey | access-date=9. 5. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20111015012701/http://egsc.usgs.gov/isb/pubs/booklets/elvadist/elvadist.html#50 | archive-date=15. 10. 2011 | url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web | url=http://angeles.sierraclub.org/hps/guides/09e.htm | title=Mount Lukens Guide | publisher=Sierra Club Angeles Chapter | access-date=9. 5. 2015 | archive-date=24. 11. 2011 | archive-url=https://web.archive.org/web/20111124012746/http://angeles.sierraclub.org/hps/guides/09e.htm | url-status=dead }}</ref> Istočni kraj [[Planine Santa Monica|planina Santa Monica]] se proteže od centra grada pa sve do [[Tihi okean|Tihog okeana]] te odvaja sliv Los Angelesa od doline San Fernanda. Drugi brdoviti dijelovi Los Angelesa su [[Washington (planina, Los Angeles)|planina Washington]] u području sjeverno od centra grada, istočni dijelovi poput [[Boyle Heights]]a, okruga Crenshaw oko [[Baldwin Hills (Los Angeles|brda Baldwin]] i okruga [[San Pedro (Los Angeles)|San Pedro]]. Grad okružuju mnogo više [[planine]]. Odmah ka sjeveru se nalaze [[planine San Gabriel]], koje su popularno rekreaciono područje za stanovnike Los Angelesa. Najveća tačka je [[Mount San Antonio|planina San Antonio]] koja se lokalno naziva i "Mount Baldy", te dostiže nadmorsku visinu od 3.068 m. Najviša tačka područja šireg Los Angelesa je [[planina San Gorgonio]] sa nadmorskom visinom od 3.506 m. Glavni odvodni kanal je [[Los Angeles (rijeka)|rijeka Los Angeles]]. Korpus inženjeringa ju je izravnao i obložio u 82&nbsp;km betona kako bi se koristila za zaštitu od poplava.<ref name="Gumprecht2001">{{cite book|last=Gumprecht|first=Blake|title=The Los Angeles River: Its Life, Death, and Possible Rebirth|url=http://books.google.com/books?id=2ftBJpp7aIoC|access-date=9. 5. 2015|date=1. 3. 2001|publisher=JHU Press|isbn=978-0-8018-6642-5|page=173}}</ref> Rijeka ulazi u grad u susjedstvu Canoga Park. Teče istočno iz doline San Fernanda, sjevernim rubom planinâ Santa Monice i skreće južno kroz centar grada kako bi se ulila u [[Tihi okean]] u pristaništu [[Long Beach (Kalifornija)|Long Beacha]]. Manji potok pod nazivom Balloona se ulijeva u [[Zaliv Santa Monica|zaliv Santa Monice]] u [[Playa del Rey (Los Angeles)|susjedstvu Playa del Rey]]. ===Flora i fauna=== Los Angeles je bogat po različitim vrstama biljaka zbog raznolikosti u staništima, poput [[plaža]] i [[planina]]. Najčešće botaničko okruženje je područje obalnog žbunja,<ref name="Miller2008">{{cite book|last=Miller|first=George Oxford|title=Landscaping with Native Plants of Southern California|url=http://books.google.com/books?id=RjbPQ6ZOgzMC&pg=PA15|access-date=10. 5. 2015|date=15. 1. 2008|publisher=Voyageur Press|isbn=978-0-7603-2967-2|page=15}}</ref> koje pokriva obronke zapaljivog čestara. Autothne vrste koje se nalaze u ovom području su: ''[[Eschscholzia californica]]'', ''[[Romneya]]'', ''[[Heteromeles arbutifolia]]'', ''[[Quercus agrifolia]]'' i ''[[Leymus condensatus]]''. Mnoge autothne vrste poput [[Helianthus nuttallii|suncokreta Los Angelesa]] su postale toliko rijetke da se gotovo mogu smatrati ugroženim. Iako nije autothna vrsta Los Angelesa, službeno stablo Los Angelesa se smatra koralno stablo (''[[Erythrina caffra]]'')<ref name="Innovation1979">{{cite book|author=National Research Council (U.S.). Advisory Committee on Technology Innovation|title=Tropical legumes: resources for the future: report of an ad hoc panel of the Advisory Committee on Technology Innovation, Board on Science and Technology for International Development, Commission on International Relations, National Research Council|url=http://books.google.com/books?id=MkArAAAAYAAJ&pg=PA258|access-date=10. 5. 2015 |year= 1979 |publisher= National Academies|page=258|id=NAP:14318}}</ref> te je službeni cvijet Los Angelesa ''[[Strelitzia reginae]]''.<ref name= "Communications2003">{{cite book|title=Los Angeles Magazine|url=http://books.google.com/books?id=-10EAAAAMBAJ&pg=PA62|access-date=10. 5. 2015 |date= 1. 4. 2003|publisher=Emmis Communications|page=62|chapter=Flower|issn=15229149}}</ref> ''[[Washingtonia robusta]]'', [[kanarska datulja]], ''[[Syagrus romanzoffiana]]'', [[hurma]] i ''[[Washingtonia filifera]]'' također su česti u području Los Angelesa iako je jedino posljednja vrsta autohtona u Los Angelesu. ===Geologija=== Los Angeles je pod čestim utjecajem [[zemljotres]]a zbog svog smještaja na pacifičkom vatrenom prstenu. Geološka nestabilnost je dovela do pojave znatnog broja [[rasjed]]a koji prouzrokuju oko 10.000 zemljotresa u [[Južna Kalifornija|južnoj Kaliforniji]], mada većina njih nije toliko jaka da bi se mogla značajno osjetiti.<ref name="quakes">{{cite web | url=http://earthquake.usgs.gov/learn/facts.php | title=Earthquake Facts | publisher=United States Geological Survey | access-date=10. 5. 2015}}</ref> Jedan od većih je [[rasjed San Andreasa]]. Smješten je na granici između [[Tihookeanska ploča|Tihookeanske]] i [[Sjevernoamerička ploča|Sjevernoameričke]] ploče, te na njega potencionalno može utjecati ogroman zemljotres pod nazivom "The Big One".<ref>{{cite web|url=http://www.physorg.com/news70114196.html |title=San Andreas Fault Set for the Big One |publisher=Physorg.com |date=21. 7. 2006 |access-date=10. 5. 2015}}</ref> Sljedeći zemljotresi su pogodili područje Los Angelesa: [[Northridge zemljores 1994.]], [[Whitter Narrows zemljotres 1987.]], [[zemljotres San Fernanda 1971.]] blizu naselja [[Sylmar (Los Angeles)|Sylmar]] i [[Zemljotres u Long Beachu 1933.|zemljotres Long Beacha 1933]]. Iako se većina zemljotresa ne može osjetiti, dva posljedna su bila ovakvog tipa - odnosno zemljotresi [[Rasjed Newport-Ingelwood|rasjeda Newport-Inglewooda]] 3. maja 2015. i 12. aprila 2015. U oba slučaja, nije bilo povrijeđenih.<ref name=quakes /><ref>{{Cite web |url=http://www.msn.com/en-us/news/us/magnitude-39-quake-shakes-buildings-across-los-angeles/ar-BBj6vOV |title=Arhivirana kopija |access-date=10. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150506000933/http://www.msn.com/en-us/news/us/magnitude-39-quake-shakes-buildings-across-los-angeles/ar-BBj6vOV |archive-date=6. 5. 2015 |url-status=dead }}</ref> Metropolitansko područje kao i sliv Los Angelesa su rizično mjesto takozvanih "slijepih" navlačnih zemljotresa, koji se javljaju kada se obrnuti rasjed blagog pada i velike amplitude kretanja stijenskih masa ne može vidjeti na površini zemlje, samim time oznaka "slijepi" zemljotresi.<ref>{{cite journal | url = https://www.sciencemag.org/content/283/5407/1516.abstract?ck=nck | journal = Science | title = An Elusive Blind-Thrust Fault Beneath Metropolitan Los Angeles | date = 5. 3. 1999 | volume = 283 | pages = 1516–1518 | last1 = Shaw | first1 = John H. | last2 = Shearer | first2 = Peter M. | access-date =10. 5. 2015 | issue = 5407 | doi = 10.1126/science.283.5407.1516 | pmid = 10066170}}</ref> Na određene dijelove grada mogu značajno utjecati [[cunami]]ji. Primjer ovoga je kad je došlo do oštećenja lučnog područja od strane valova zemljotresa Valdivia 1960.<ref>{{cite web | url=http://geology.com/records/largest-earthquake/ | title=World's Largest Recorded Earthquake | publisher=Geology.com | access-date=12. 1. 2015}}</ref> ===Klima=== [[Datoteka:Macarthur Park.jpg|lijevo|mini|230px|[[Park "MacArthur"]]]] Klima Los Angelesa je mješavina [[Suptropi|suptropske]] i [[Mediteranska klima|mediteranske klime]], te prima taman dovoljno padavina kako bi izbjegao klasifikaciju [[Stepa|stepske klime]]. Los Angeles ima znatno puno sunca godišnje sa prosjekom od 35 dana sa znatnom količinom padavina.<ref name="weatherbase">{{cite web | url=http://www.weatherbase.com/weather/weather.php3?s=159227&refer= | title=Historical Weather for Los Angeles, California, United States of America | publisher=Weatherbase.com | access-date=10. 5. 2011 | archive-date=11. 1. 2012 | archive-url=https://web.archive.org/web/20120111084326/http://www.weatherbase.com/weather/weather.php3?s=159227&refer= | url-status=dead }}</ref> Temperature obalnog sliva prekoračuju 32[[°C]] nekoliko puta godišnje, počevši od jednog dana mjesečno u aprilu, maju, junu i novembru, tri dana mjesečno u julu, augustu i oktobru pa sve do pet dana mjesečno u septembru.<ref name=weatherbase/> Temperature u dolinama San Fernanda i San Gabriela su značajno više. Temperature se dnevno redovito mijenjaju - unutrašnja područja imaju razliku u temperaturi od 16&nbsp;°C između najniže i najviše prosječne temperature.<ref name="NCDC-CANOGA">{{cite web | url=http://cdo.ncdc.noaa.gov/climatenormals/clim20/ca/041484.pdf | title=Climatography of the United States No. 20 (1971–2000) | publisher=National Oceanic and Atmospheric Administration | access-date=10. 5. 2015 | year=2004 | format=PDF | archive-url=https://web.archive.org/web/20130902181245/http://cdo.ncdc.noaa.gov/climatenormals/clim20/ca/041484.pdf | archive-date=2. 9. 2013 | url-status=dead }}</ref> Godišnja prosječna temperatura mora je 17&nbsp;°C, dok je 14&nbsp;°C u januaru a 20&nbsp;°C u augustu.<ref>{{cite web | url=http://www.beachcalifornia.com/beach/california-ocean-temperature.html | title=Pacific Ocean Temperatures on California Coast | publisher=beachcalifornia.com | access-date=10. 5. 2015}}</ref> Broj sunčanih sati je više od 3.000 godišnje, sa prosjekom od 7 sati dnevno u decembru pa sve do 12 u julu.<ref>{{cite web | url=http://www.weather2travel.com/climate-guides/united-states/california/los-angeles-ca.php | title=Los Angeles Climate Guide | publisher=weather2travel.com | access-date=10. 5. 2015}}</ref> U području Los Angelesa se također javljaju [[mikroklime]], za koje su karakteristične drastične promjene temperature u obližnjim područjima. Na primjer, najviša temperatura u pristaništu [[Santa Monica (Kalifornija)|Santa Monice]] je 24&nbsp;°C dok je u parku Canoga 35&nbsp;°C.<ref name="climateofCA">{{cite web | url=http://www.wrcc.dri.edu/narratives/CALIFORNIA.htm | title=Climate of California | publisher=Western Regional Climate Center | access-date=10. 5. 2015 | archive-date=21. 7. 2009 | archive-url=https://web.archive.org/web/20090721042030/http://www.wrcc.dri.edu/narratives/CALIFORNIA.htm | url-status=dead }}</ref> Za ovaj grad je također specifična pojava kasnog proljeća, odnosno ranog ljeta u junu, što je isto tako često za veći dio obale južne Kalifornije. Ovo znači da će nebo biti oblačno ujutro, dok će se vrlo brzo razvedriti i biti sunca prije popodneva.<ref name="Poole2010">{{cite book|last=Poole|first=Matthew R.|title=Frommer's Los Angeles 2011|url=http://books.google.com/books?id=HAPWv2OkeXUC&pg=PA22|access-date=10. 5. 2015|date=22. 9. 2010|publisher=John Wiley & Sons|isbn=978-0-470-62619-1|page=22}}</ref> Tačka rose, u toplijim mjesecima, varira od 13,6&nbsp;°C u junu pa sve do 16,2&nbsp;°C u augustu.<ref name=NOAA/> Godišnje padavine u centru grada iznose 384,6 [[mm]] te se većinom dešavaju tokom zime i proljeća (od novembra pa sve do kraja aprila), najčešće u vidu blagih padavina, mada se mogu pojaviti i veće padavine tokom zimskih oluja. Za vrijeme ljetnih dana rijetko kad pada kiša. Upad vlažnog zraka sa juga ili istoka ponekad može dovesti do kratke grmljavine praćene kišom pri kraju ljeta, pogotovo u planinama. Obalno područje inače ima malo manje padavina, dok planine imaju više. Uprkos ovome, [[dolina San Fernanda]] može dobiti od 406&nbsp;mm pa do 508&nbsp;mm kiše godišnje. Šablon za padavine je nekoliko sušnih godina koje prate vlažne godine kako bi "poboljšale" prosjek padavina. Padavina snijega je veoma rijetka u slivu grada, mada snijeg pada svake zime na planinama unutar granica grada. Najveća količina snijega izmjerena u centru grad je bila 1932. i iznosila je svega 5&nbsp;cm.<ref name="BurtStroud2007">{{cite book|last1=Burt|first1=Christopher C.|last2=Stroud|first2=Mark|title=Extreme weather: a guide & record book|url=http://books.google.com/books?id=SV229set7RIC&pg=PA100|access-date=10. 5. 2015|date=26. 6. 2007|publisher=W. W. Norton & Company|isbn=978-0-393-33015-1|page=100}}</ref> Najviša temperatura u Los Angelesu je zabilježena 27. septembra 2010. te je iznosila 45&nbsp;°C.<ref name="RecordHighTemp113">{{cite news | url=http://articles.latimes.com/2010/sep/27/local/la-me-hottest-ever-20100928 | title=L.A.'s hottest day ever | newspaper=Los Angeles Times | date=27. 9. 2010 | access-date=10. 5. 2015 | first1=Bob | last1=Pool | last2=Lin II | first2=Rong-Gong}}</ref> Najniža temperatura je zabilježena 22. decembra 1944. i iznosila je −4&nbsp;°C. {{Vremenski okvir | naslov = Podaci za Los Angeles ([[Univerzitet Južne Kalifornije|USC]], [[Centar grada Los Angelesa|centar grada]]), prosječne temperature za 1981.–2010. <!-- * Prosječna temperatura * --> | pt_jan = 14,4 | pt_feb = 14,9 | pt_mar = 15,9 | pt_apr = 17,3 | pt_maj = 18,8 | pt_jun = 20,7 | pt_jul = 22,9 | pt_aug = 23,5 | pt_sep = 22,8 | pt_okt = 20,3 | pt_nov = 16,9 | pt_dec = 14,2 <!-- * Najviša prosječna temperatura * --> | vt_jan = 20,1 | vt_feb = 20,3 | vt_mar = 21,2 | vt_apr = 22,6 | vt_maj = 23,6 | vt_jun = 25,6 | vt_jul = 28,4 | vt_aug = 29,1 | vt_sep = 28,4 | vt_okt = 25,8 | vt_nov = 22,7 | vt_dec = 19,8 <!-- * Najniža prosječna temperatura * --> | nt_jan = 8,8 | nt_feb = 9,6 | nt_mar = 10,6 | nt_apr = 11,9 | nt_maj = 13,9 | nt_jun = 15,7 | nt_jul = 17,6 | nt_aug = 17,8 | nt_sep = 17,3 | nt_okt = 14,8 | nt_nov = 11,1 | nt_dec = 8,6 <!-- * Padavine * --> | p_jan = 79,2 | p_feb = 96,5 | p_mar = 61,7 | p_apr = 23,1 | p_maj = 6,6 | p_jun = 2,3 | p_jul = 0,3 | p_aug = 1 | p_sep = 6,1 | p_okt = 16,8 | p_nov = 26,4 | p_dec = 59,2 <!-- * Broj kišnih dana * --> | kd_jan = 6,1 | kd_feb = 6,4 | kd_mar = 5,5 | kd_apr = 3,2 | kd_maj = 1,3 | kd_jun = 0,6 | kd_jul = 0,3 | kd_aug = 0,3 | kd_sep = 1,0 | kd_okt = 2,5 | kd_nov = 3,3 | kd_dec = 5,2 <!-- Ostalo --> | izvor = NOAA (1961–1977)<ref name= NOAA>{{cite web |url = http://www.nws.noaa.gov/climate/xmacis.php?wfo=lox |title = NowData – NOAA Online Weather Data |publisher = National Oceanic and Atmospheric Administration |access-date = 7. 7. 2013}}</ref><ref name="NOAA txt USC">{{cite web |url=ftp://ftp.ncdc.noaa.gov/pub/data/normals/1981-2010/products/station/USW00093134.normals.txt |publisher=National Oceanic and Atmospheric Administration |title=Station Name: CA LOS ANGELES DWTN USC CAMPUS |url-status=dead |access-date=10. 5. 2015 |archive-date=25. 5. 2017 |archive-url=https://wayback.archive-it.org/all/20170525051536/ftp://ftp.ncdc.noaa.gov/pub/data/normals/1981-2010/products/station/USW00093134.normals.txt }}</ref><ref name= sun>{{cite web |url = ftp://ftp.atdd.noaa.gov/pub/GCOS/WMO-Normals/RA-IV/US/GROUP1/00045115.TXT |title = LOS ANGELES/WBO CA Climate Normals |publisher = National Oceanic and Atmospheric Administration |access-date = 10. 5. 2015}}</ref> }} {{Vremenski okvir | naslov = Podaci za Los Angeles (LAX), prosječne temperature za 1981.–2010. <!-- * Prosječna temperatura * --> | pt_jan = 13,7 | pt_feb = 13,9 | pt_mar = 14,4 | pt_apr = 15,6 | pt_maj = 17,1 | pt_jun = 18,6 | pt_jul = 20,4 | pt_aug = 20,9 | pt_sep = 20,5 | pt_okt = 18,8 | pt_nov = 16,2 | pt_dec = 13,7 <!-- * Najviša prosječna temperatura * --> | vt_jan = 18,1 | vt_feb = 17,9 | vt_mar = 18 | vt_apr = 19,1 | vt_maj = 20,1 | vt_jun = 21,4 | vt_jul = 23,2 | vt_aug = 23,8 | vt_sep = 23,7 | vt_okt = 22,5 | vt_nov = 20,5 | vt_dec = 18,1 <!-- * Najniža prosječna temperatura * --> | nt_jan = 9,3 | nt_feb = 10,0 | nt_mar = 10,9 | nt_apr = 12,1 | nt_maj = 14,1 | nt_jun = 15,8 | nt_jul = 17,6 | nt_aug = 17,9 | nt_sep = 17,3 | nt_okt = 15,2 | nt_nov = 11,8 | nt_dec = 9,3 <!-- * Padavine * --> | p_jan = 68,6 | p_feb = 82,6 | p_mar = 47,0 | p_apr = 17,8 | p_maj = 5,6 | p_jun = 2,0 | p_jul = 0,8 | p_aug = 1,3 | p_sep = 5,3 | p_okt = 14,2 | p_nov = 28,2 | p_dec = 52,1 <!-- * Broj kišnih dana * --> | kd_jan = 6,0 | kd_feb = 6,6 | kd_mar = 5,8 | kd_apr = 2,8 | kd_maj = 1,2 | kd_jun = 0,6 | kd_jul = 0,5 | kd_aug = 0,3 | kd_sep = 1,0 | kd_okt = 2,3 | kd_nov = 3,4 | kd_dec = 5,2 <!-- * Prosječna vlažnost zraka * --> | vz_jan = 63,4 | vz_feb = 67,9 | vz_mar = 70,5 | vz_apr = 71,0 | vz_maj = 74,0 | vz_jun = 75,9 | vz_jul = 76,6 | vz_aug = 76,6 | vz_sep = 74,2 | vz_okt = 70,5 | vz_nov = 65,5 | vz_dec = 62,9 <!-- Ostalo --> | izvor = NOAA (1961–1990)<ref name= NOAA/><ref name="NOAA txt LAX">{{cite web |url=ftp://ftp.ncdc.noaa.gov/pub/data/normals/1981-2010/products/station/USW00023174.normals.txt |publisher=National Oceanic and Atmospheric Administration |title=Station Name: CA LOS ANGELES INTL AP |url-status=dead |access-date=10. 5. 2015 |archive-date=25. 5. 2017 |archive-url=https://wayback.archive-it.org/all/20170525051540/ftp://ftp.ncdc.noaa.gov/pub/data/normals/1981-2010/products/station/USW00023174.normals.txt }}</ref><ref name= RH >{{cite web | url = ftp://ftp.atdd.noaa.gov/pub/GCOS/WMO-Normals/TABLES/REG_IV/US/GROUP3/72295.TXT | title = WMO Climate Normals for LOS ANGELES/INTL. CA 1961–1990 | access-date = 10. 5. 2015 | publisher = National Oceanic and Atmospheric Administration}}</ref> }} {{Vremenski okvir | naslov = Podaci za Los Angeles ([[Park "Canoga"]], u području [[Dolina San Fernanda|doline San Fernanda]]), prosječne temperature za 1981.–2010. <!-- * Prosječna temperatura * --> | pt_jan = 12,1 | pt_feb = 13,0 | pt_mar = 14,0 | pt_apr = 16,3 | pt_maj = 18,4 | pt_jun = 21,7 | pt_jul = 24,4 | pt_aug = 24,9 | pt_sep = 23,1 | pt_okt = 19,3 | pt_nov = 14,6 | pt_dec = 12,0 <!-- * Najviša prosječna temperatura * --> | vt_jan = 19,9 | vt_feb = 21,1 | vt_mar = 22,2 | vt_apr = 25,4 | vt_maj = 27,4 | vt_jun = 31,6 | vt_jul = 35 | vt_aug = 35,6 | vt_sep = 33,2 | vt_okt = 29,1 | vt_nov = 23,7 | vt_dec = 20,4 <!-- * Najniža prosječna temperatura * --> | nt_jan = 4,2 | nt_feb = 4,9 | nt_mar = 5,7 | nt_apr = 7,1 | nt_maj = 9,5 | nt_jun = 11,8 | nt_jul = 13,8 | nt_aug = 14,2 | nt_sep = 12,9 | nt_okt = 9,6 | nt_nov = 5,4 | nt_dec = 3,5 <!-- * Padavine * --> | p_jan = 97,3 | p_feb = 111,8 | p_mar = 91,4 | p_apr = 22,4 | p_maj = 8,1 | p_jun = 1,8 | p_jul = 0,3 | p_aug = 3,8 | p_sep = 6,1 | p_okt = 15,7 | p_nov = 32,8 | p_dec = 60,5 <!-- * Broj kišnih dana * --> | kd_jan = 6,2 | kd_feb = 5,9 | kd_mar = 6,1 | kd_apr = 3,0 | kd_maj = 1,3 | kd_jun = 0,4 | kd_jul = 0,1 | kd_aug = 0,7 | kd_sep = 1,3 | kd_okt = 2,0 | kd_nov = 3,2 | kd_dec = 4,4 <!-- Ostalo --> | izvor = NOAA<ref name="NCDC-CANOGA"/> }} === Problemi okoliša === [[Datoteka:Los Angeles Pollution.jpg|mini|desno|500px|Pogled na Los Angeles pokriven smogom]] Postojalo je naselje pod imenom ''iyáangẚ'' (odnosno ''Yang-na'' na [[Španski jezik|španskom]]), čiji se naziv prevodio kao "mjesto otrovnog hrasta".<ref name="google86"/><ref name="sfgate2002"/> ''Yang-na'' je također bio poznat pod imenom "dolina dima".<ref>{{cite news | url=http://www.sacbee.com/101/story/1066675.html | title=Smoke is Normal&nbsp;– for 1800 | newspaper=The Sacramento Bee | date=8. 7. 2008 | access-date=13. 5. 2015 | last=Bowman | first=Chris | archive-url=https://web.archive.org/web/20080709015204/http://www.sacbee.com/101/story/1066675.html | archive-date=9. 7. 2008 | url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web|url=http://webarchive.iiasa.ac.at/Admin/PUB/Documents/IR-98-077.pdf|title=Environment: Evolution of a Concept|author=Gordon J. MacDonald|page=2|quote=The Native American name for Los Angeles was Yang na, which translates into "the valley of smoke."}}</ref> Los Angeles duguje geografiji, teškoj upotrebi automobila i lučnom kompleksu Los Angelesa i [[Long Beach (Kalifornija)|Long Beacha]] za prekomjerno zagađenje zraka u vidu [[smog]]a. [[Sliv Los Angelesa]] i [[dolina San Fernanda]] su podložni [[Atmosferska inverzija|atmosferskoj inverziji]] koja zadržava izduvne gasove iz automobila, aviona, lokomotiva, vozila za prijevoz i proizvodnju kao i iz drugih izvora.<ref>{{cite book|last=Stimson|first=Thomas E.|title=What can we do about smog?|url=http://books.google.com/books?id=xdwDAAAAMBAJ&pg=PA65|access-date=13. 5. 2015|date=1. 7. 1955|publisher=Popular Mechanics|page=65|issn=00324558}}</ref> Sezona smoga traje od maja do oktobra.<ref name="Information1983">{{cite book|title=Smog Hangs Over Olympic Athletes|url=http://books.google.com/books?id=CJNJjq8h2zwC&pg=PA393|access-date=13. 5. 2015|date=11. 8. 1983|publisher=New Scientist|page=393|issn=02624079}}{{Mrtav link}}</ref> Zagađenje se nakuplja nekoliko uzastopnih dana, jer Los Angeles dobija samo 380&nbsp;mm kiše godišnje, za razliku od drugih većih gradova koji se oslanjaju na kišu da očiste nivoe smoga. Problem čistog zraka Los Angelesa i drugih većih gradova je doveo do donošenja raznih državnih zakona o okolišu, uključujući Akt za čisti zrak ([[Engleski jezik|eng]]. ''Clean Air Act''). [[Kalifornija|Savezna država Kalifornija]] u posljednje vrijeme pokušava dovesti do smanjenja problema okoliša u cijelog državi nalaganjem vozila sa niskom emisijom štetnih gasova. Očekuje se da će se pojava smoga drastično spustiti za nekoliko godina zbog agresivnih načina rješenja ovog problema, kao što su pojava električnih i hibridnih automobila, poboljšanje javnog prijevoza kao i raznih drugih mjera. Smog se označava u nekoliko faza. Broj upozorenja prve faze se spustio sa preko 100 godišnje tokom 1970-ih do skoro 0 u novom milenijumu.<ref>{{cite web|last1=Marziali|first1=Carl|title=L.A.'s Environmental Success Story: Cleaner Air, Healthier Kids|url=https://news.usc.edu/76761/las-environmental-success-story-cleaner-air-healthier-kids/|website=USC News|access-date=13. 5. 2015|date=4. 3. 2015}}</ref> Uprkos napredovanju, godišnji izvješaji ''American Lung Association''-a su rangirali grad kao najzagađeniji u državi sa kratkotrajnim neželjenim efektima i godišnjim zagađenjem čestica.<ref name="shortTermPollutedCities">{{cite web | url=http://www.stateoftheair.org/2013/city-rankings/most-polluted-cities.html | title=Most Polluted Cities | publisher=American Lung Association | access-date=13. 5. 2015 | archive-date=7. 1. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20150107185644/http://www.stateoftheair.org/2013/city-rankings/most-polluted-cities.html | url-status=dead }}</ref> Grad je bio na drugom mjestu 2008. po zagađenju i ponovo je bio na prvom mjestu po zagađenju čestica.<ref>{{cite web | url=http://www.citymayors.com/environment/polluted_uscities.html | title=Pittsburgh and Los Angeles the most polluted US cities | publisher=citymayors.com | date=4. 5. 2008 | access-date=7. 10. 2011 | archive-date=12. 9. 2008}}</ref> Grad je 2010. dostigao cilj o pružanju 20% [[Električna energija|električne energije]] grada putem obnovljivih izvora.<ref name="Renewable Energy">{{cite news | url=http://www.bloomberg.com/news/2011-01-14/los-angeles-meets-20-percent-renewable-energy-goal.html | title=Los Angeles meets 20 percent renewable energy goal | work=Bloomberg News | date=14. 1. 2011 | access-date=13. 5. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20110201090303/http://www.bloomberg.com/news/2011-01-14/los-angeles-meets-20-percent-renewable-energy-goal.html | archive-date=1. 2. 2011 | url-status=live }}</ref> ''American Lung Association'' je, 2013, rangirao metropolitansko područje kao najgore u državi po pogledu smoga i četvrto po kratkotrajnim i godišnjim zagađenjima.<ref>{{cite web | url=http://espnmediazone.com/us/bios/buccigross_john/ | title=John Buccigross | publisher=ESPN | access-date=13. 5. 2015 | archive-date=24. 3. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20150324034721/http://espnmediazone.com/us/bios/buccigross_john/ | url-status=dead }}</ref> [[Klimatske promjene]] su već imale značajan utjecaj na Los Angeles. Prosječne temperature su porasle za 4 stepena od 1878. Proučavanje [[Univerzitet Kalifornije (Los Angeles)|Univerziteta Kalifornije u Los Angelesu]] predviđa da će se temperature podići za 3 do 4 stepena u obalnim područjima, odnosno 4 do 4,5 stepena u urbanim područjima.<ref name=":0">{{Cite news|url = http://www.businessinsider.com/climate-change-affect-on-los-angeles-2014-6|title = Climate Change Is Ruining Some Of The Best Things About Los Angeles|last = Baehr|first = Leslie|date = 17. 6. 2014|work = Business Insider|access-date = 13. 5. 2015}}</ref> Sezona požara 2014. se nije završila u [[Južna Kalifornija|južnoj Kaliforniji]], te proučavanja predviđaju da će klimatske promjene imati značajan utjecaj na pojavu češćih i većih požara do kraja ovog vijeka.<ref name=":0" /> Promjena klime će također imati utjecaja na dizanje nivoa mora. Očekuje se dizanje od 12 do 60&nbsp;cm od 2000. do 2050, što će dovesti do češćih oluja i valova, te bi to moglo dovesti do poplava i uništenja kritične obalne infrastrukture grada.<ref name=":0" /> == Demografija == [[Datoteka:Los Angeles County Mexican 2000.png|mini|desno|300px|Mapa okruga Los Angelesa. Prikazuje postotak stanovništva koji se izjasnio da su Meksikanci po porijeklu. Najgušće naseljeni dijelovi su Istočni L.A, Echo/Silver jezero, South Central, San Fernando i San Pedro/Wilmington.]] {{USCensusPop|align=right |1850= 1610 |1860= 4385 |1870= 5728 |1880= 11183 |1890= 50395 |1900= 102479 |1910= 319198 |1920= 576673 |1930= 1238048 |1940= 1504277 |1950= 1970358 |1960= 2479015 |1970= 2816061 |1980= 2966850 |1990= 3485398 |2000= 3694820 |2010= 3792621 |estimate= 3884307 |estyear= 2013 |footnote=Izvor:<ref name="Census Bureau"/> |}} Popis stanovništva iz 2010.<ref>{{cite web|url=http://www.census.gov/2010census/popmap/ipmtext.php?fl=06:0644000|title=2010 Census Interactive Population Search: CA — Los Angeles|publisher=United States Census Bureau|access-date=13. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20160130154808/http://www.census.gov/2010census/popmap/ipmtext.php?fl=06:0644000|archive-date=30. 1. 2016|url-status=dead}}</ref> je ustanovio da Los Angeles ima 3.792.621 stanovnika.<ref name="Census 2010, LA city">{{cite web |url=http://quickfacts.census.gov/qfd/states/06/0644000.html |title=Los Angeles (city), California |publisher=United States Census Bureau |access-date=13. 5. 2015 |archive-url=https://www.webcitation.org/6A73lV8Wv?url=http://quickfacts.census.gov/qfd/states/06/0644000.html |archive-date=22. 8. 2012 |url-status=dead }}</ref> Gustoća stanovništva je bila 2.913 osoba po km<sup>2</sup>. 874.525 osoba (odnosno 23,1%) je bilo mlađih od 18 godina, 434.478 osoba (odnosno 11,5%) je bilo između 18 do 24 godine starosti, 1.209.367 osoba (odnosno 31,9%) je bilo osoba između 25 do 44 godine starosti, 877.555 osoba (odnosno 23,1%) je bilo od 45 do 64 godine starosti dok je 396.696 osoba (odnosno 10,5%) bilo 65 godina starosti ili stariji.<ref name="Census 2010, LA city" /> Srednja dob stanovništva je bila 34,1 godina. Na svakih 100 žena, bilo je 99,2 muškarca. Za svakih 100 žena od 18 godina ili veće starosti, bilo je 97,6 muškaraca.<ref name="Census 2010, LA city" /> Popisano je 1.413.995 stambenih jedinica, od kojih je 1.298.350 bilo tokom 2005. pa sve do 2009.<ref name="Census 2010, LA city" /> Prosječna gustoća stambenih jedinica je iznosila 1.086/km<sup>2</sup>. Od ukupnog broja stambenih jedinica, 503.863 (odnosno 38,2%) ih je bilo u vlasništvu stanara, dok je 814.305 (odnosno 61,8%) stambenih jedinica bilo u vlasništvu iznajmljivača. Iznos upražnjenih domova koji su bili u vlasništvu stanara je iznosio 2,1%, dok je iznos u vlasništvu iznajmljivača bio 6,1%. 1.535.444 osoba (odnosno 40,5% stanovnika) je živjelo u stambenim jedinicama čiji su oni bili vlasnici, dok je 2.172.576 (odnosno 57,3%) stanovnika iznajmljivalo stambene jedinice.<ref name="Census 2010, LA city" /> Po podacima iz popisa stanovništva 2010, prosječni prihodi domaćinstava su iznosili 49.745 $, te je 21,2% stanovništva živjelo ispod državnog nivoa siromaštva.<ref name="Census 2010, LA city" /> === Rase i etnicitet === {| class="wikitable sortable mw-collapsible" style="font-size: 90%;" |- ! Rasa !! 2010<ref name="Census 2010, LA city"/> !! 1990<ref name="Census"/> !! 1970<ref name="Census"/> !! 1940<ref name="Census"/> |- | [[Evropeidna rasa|Bijelci]] || 49,8% || 52,8% || 77,2% || 93,5% |- |&nbsp;–&nbsp;Nešpanski bijelci || 28,7% || 37,3% || 61,1%<ref name="fifteen">Uzeto iz uzora od 15%</ref> || 86,3% |- | [[Afroamerikanci]] || 9,6% || 14,0% || 17,9% || 4,2% |- | [[Latinoamerikanci]] (bilo koje rase) || 48,5% || 39,9% || 17,1%<ref name="fifteen"/> || 7,1%<ref>Špansko porijeklo je bazirano na udjelu bijelog stanovništva kojima je maternji jezik španski.</ref> |- | [[Azijati]] || 11,3% || 9,8% || 3,6% || 2,2% |} Los Angeles udomljava osobe iz preko 140 država koji govore 224 različita jezika.<ref>{{cite web | url=http://www.lacity.org/mayor/deliveringresults/results_cibasic.htm | title=City Basics | publisher=City of Los Angeles | date=12. 4. 2005 | access-date=13. 5. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20101127033250/http://www.lacity.org/mayor/deliveringresults/results_cibasic.htm | archive-date=27. 11. 2010 | url-status=dead }}</ref> Dobri primjeri poligotskog karaktera grada su etnička naselja poput [[Kineska četvrt (Los Angeles)|Kineske četvrti]], historijske Filipinske četvrti, [[Korejska četvrt (Los Angeles)|Korejske četvrti]], [[Mala Armenija (Los Angeles)|Male Armenije]], [[Mala Etiopija (Los Angeles)|Male Etiopije]], [[Mali Bangladeš (Los Angeles)|Malog Bangladeša]] i [[Tajlandska četvrt (Los Angeles)|Tajlandske četvrti]]. Po podacima iz popisa stanovništva 2010, rasna podjela Los Angelesa je bila sljedeća: 1.888.158 [[Evropeidna rasa|bijelaca]] (49,8%), 365.118 [[Afroamerikanci|afroamerikanca]] (9,6%), 28.215 [[Domorodački narodi Amerike|domorodaca]] (0,7%), 426.959 [[Azijati|azijata]] (11,3%), 5.577 [[Pacifički otočani|pacifičkih otočana]] (0,1%), 902.959 drugih rasa (23,8%) i 175.635 (4,6%) osoba sa dvije ili više rase.<ref name="Census 2010, LA city"/> [[Latinoamerikanci|Latinoamerikanaca]] bilo koje rase je bilo 1.838.822 (odnosno 48,5%). Bijelci su, 2010, sačinjavali 28,7% stanovništva,<ref name="Census 2010, LA city"/> dok je ova cifra 1940. iznosila 86,3%.<ref name="Census">{{cite web|title=Race and Hispanic Origin for Selected Cities and Other Places: Earliest Census to 1990|publisher=United States Census Bureau|url=http://www.census.gov/population/www/documentation/twps0076/twps0076.html}}</ref> [[Meksiko|Meksikanci]] sačinjavaju najveći udio latinoamerikanaca grada sa 31,9% stanovništva. Odmah nakon njih su [[El Salvador|Salvadorci]] (6,0%) i [[Gvatemala|Gvatemalci]] (3,6%). Latinoamerikanci su rasprostranjeni širom grada Los Angelesa i njegovog [[Metropolitansko područje|metropolitanskog područja]], te je najgušće naseljen dio područje [[Istočni Los Angeles|Istočnog Los Angelesa]] koji već duže vrijeme ima uspostavljenu srednjoameričku i zajednicu meksičkih amerikanaca. Najbrojnije etničke grupe azijata sačinjavaju [[Filipini]] (3,2%) i [[Korejci]] (2,9%), te žive u svojim etničkim naseljima: Korejska četvrt u okrugu Wilshire Center i historijskoj Filipinskoj četvrti. Veći dio azijata (koji sačinjavaju 1,8% stanovništva Los Angelesa) živi van granica Los Angelesa u [[Dolina San Gabriela|dolini San Gabriela]] koja se nalazi u Istočnom Los Angeles okrugu, mada se dio stanovnika također nalazi u [[Kineska četvrt Los Angelesa|Kineskoj četvrti Los Angelesa]]. Kineska i Tajlandska četvrt također udomljavaju [[Tajlanđani|Tajlanđane]] i [[Kambodžani|Kambodžane]] koji sačinjavaju 0,3%, odnosno 0,1% stanovništva Los Angelesa. [[Japanci]] čine 0,9% stanovnika Los Angelesa, te imaju vlastitu četvrt pod nazivom Mali Tokio. Još jedan veći dio japanskog stanovništva se nalazi u okrugu Sawtelle u [[Zapadni Los Angeles|Zapadnom Los Angelesu]]. [[Vijetnamci]] čine 0,5% stanovništva dok Indijci čine 0,9%. Grad Los Angelesa i njegovo metropolitansko područje udomljavaju veliki dio stanovnika iz [[Bliski istok|Bliskog istoka]], uključujući [[Armeni|Armene]] i [[Iranci|Irance]], koji su djelomično naseljeni u enklavama poput Male Armenije i Tehrangelesa (kombinacija engleske riječi [[Teheran|Tehran]] i Los Angeles). [[Afroamerikanci]] su najbrojniji narod u Južnom Los Angelesu, te pogotovu u susjedstvima Crenshaw i Watts.<ref name=MaryEllen>{{cite book | url=http://www.amazon.com/city-Watts-California-1907-1926/dp/091704701X | title=The City of Watts, California: 1907 to 1926 | author=Ray, MaryEllen Bell | year=1985 | isbn=091704701X}}</ref> Popis stanovništva iz 1970. je prikazao da je 17,9% stanovnika bilo crne boje kože, 61,1% je bili bijelaca bez španskog porijekla dok je 17,1% bilo latinoamerikanca.<ref name="Census"/> Počevši od 1980-ih godina, javlja se hrpa imigranata iz [[Meksiko|Meksika]] i [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]] koji preplavljuju grad i prekoračuju broj afroamerikanaca u [[Južni Los Angeles|Južnom Los Angelesu]]. Gradovi u Južnom Los Angelesu poput grada Compton, koji su nekada bili isključivo zajednice afroamerikanaca, se polako pretvaraju u zajednice latinoamerikanaca.<ref>{{cite web |url=http://www.comptoncity.org/index.php/About-Compton/history-of-the-city.htm |title=History of the City |publisher=City of Compton |access-date=14. 5. 2015 |archive-date=10. 7. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100710154944/http://www.comptoncity.org/index.php/About-Compton/history-of-the-city.htm |url-status=dead }}</ref> Pacifički otočani sačinjavaju 0,1% stanovništva Los Angelesa i prvenstveno žive u jugozapadnom okrugu Los Angelesa, pogotovo u naseljima [[Long Beach (Kalifornija)|Long Beach]] i [[Carson (Kalifornija)|Carson]]. Oba naselja su dom hiljadama [[samoa]]nskih amerikanaca.<ref name='latimes91'>{{cite news | first = Michelle | last = Fuestch | title = Samoans Protest Killing of 2 Brothers | date = 13. 3. 1991 | url = http://articles.latimes.com/1991-03-13/local/me-94_1_compton-police | newspaper = Los Angeles Times | access-date = 14. 5. 2015}}</ref> === Religija === [[Datoteka:Lacathedral.jpg|mini|[[Katedrala naše dame anđela]] je sjedište nadbiskupije Los Angelesa.]] [[Datoteka:Los Angeles Temple 1.jpg|mini|[[Hram "Los Angeles California"]] je najveći hram [[Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana|crkve Isusa Krista svetaca posljednjih dana]] na svijetu, te je sagrađen 1956.]] [[Rimokatolički nadbiskup Los Angelesa]] upravlja najvećom [[Nadbiskupija|nadbiskupijom]] u državi.<ref>{{cite news|last=Pomfret|first=John|url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2006/04/01/AR2006040101206.html|title= Cardinal Puts Church in Fight for Immigration Rights|work=[[The Washington Post]]|date=2. 4. 2006|access-date=14. 5. 2015}}</ref> Kardinal [[Roger Mahony]] je nadgledao izgradnju katedrale "Naše dame anđela", koja je otvorena u septembru 2002. u centru grada.<ref>{{cite news| newspaper = Los Angeles Times | url = http://articles.latimes.com/2002/sep/04/local/me-cathedral4 | title = Pomp Past, Masses Flock to Cathedral | date = 4. 9. 2002 | access-date = 14. 5. 2015 | last1 = Stammer | first1 = Larry B. | last2=Becerra | first2=Hector}}</ref> Izgradnja je označila sazrijevanje [[Rimokatoličanstvo|katoličke]] zajednice grada, koju su većinom činili Latinoamerikanci. Postoji nekolicina katoličkih crkvi i župa širom Los Angelesa. Ranije je bilo često vršiti povorku i misu u čast Nuestra Señora de los Ángeles, čime se obilježava osnivanje grada Los Angelesa 1781. Ovu tradiciju je obnovila Queen of Angels Foundation ([[Bosanski jezik|bos]]. Fondacija kraljice anđela) 2011. uz podršku i odobrenje nadbiskupa Los Angelesa i nekoliko građanskih vođa.<ref>{{cite news | url=http://www.thequeenofangels.com/wp-content/media/tidings-online20110906.pdf | title=2011 'Grand Procession' revives founding of L.A. Marian devotion | work=The Tidings Online | date=6. 9. 2011 | access-date= 14. 5. 2015 | author=Dellinger, Robert}}</ref> Ponovo obnovljena tradicija se nastavlja na prvobitne povorke i mise koje su se održale počevši od prvog obilježavanja osnivanja grada 1782, te se tradicija potom nastavila skoro cijeli vijek. Grad je drugi po naseljenju [[Jevreji|Jevreja]] u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u sa 621.000 jevreja unutar [[Metropolitansko područje|metropolitanskog područja]] i 490.000 unutar granica grada.<ref name=Jews>{{cite web|url=http://www.simpletoremember.com/vitals/world-jewish-population.htm |title=World Jewish Population |publisher=SimpleToRemember.com |access-date=14. 5. 2015}}</ref> Područje [[Boyle Heights (Los Angeles)|Boyle Heightsa]] i [[Sjeverozapadni Los Angeles|Sjeverozapadnog Los Angelesa]] je ranije bilo značajno mjesto jevereja, dok danas većina jevreja živi u [[Westside (Los Angeles)|Westsideu]] i [[Dolina San Fernanda|dolini San Fernanda]]. Postoji nekoliko varijancija [[Judaizam|judaizma]] u ovom području, uključujući reformatski, konzervativni, ortodoksni i rekonstruktivni judaizam. Najveća sinagoga je The Breed Street Shul u [[Istočni Los Angeles|Istočnom Los Angelesu]]. Izgrađena je 1923, te je bila najveća [[sinagoga]] zapadno od [[Chicago|Chicaga]] u svojim ranijim godinama.<ref>{{cite news|url=http://www.isjm.org/jhr/no1/america.htm|title=Washington Symposium and Exhibition Highlight Restoration and Adaptive Reuse of American Synagogues|work=Jewish Heritage Report|number=1|date=1. 3. 1997|access-date=14. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20110327105250/http://www.isjm.org/jhr/no1/america.htm|archive-date=27. 3. 2011|url-status=dead}}</ref> (Više nije sveto mjesto te se trenutno pretvara u muzej i društveni centar.)<ref>{{cite news|url=http://www.isjm.org/jhr/IInos1-2/breedstreet.htm|title=Los Angeles's Breed Street Shul Saved by Politicians|work=Jewish Heritage Report|volume=II|number=1–2|date=1. 4. 1998|access-date=14. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20110327105245/http://www.isjm.org/jhr/IInos1-2/breedstreet.htm|archive-date=27. 3. 2011|url-status=dead}}</ref> Centar Kabbalah se također nalazi u gradu.<ref>{{cite news | url = http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,1223372,00.html | work = Time Magazine | title = Madonna Finds A Cause | date = 6. 8. 2006 | last = Luscombe | first = Belinda | access-date = 14. 5. 2015 | archive-date = 23. 8. 2013 | archive-url = https://web.archive.org/web/20130823131348/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,1223372,00.html | url-status = dead }}</ref> [[Aimee Semple McPherson]] je 1927. osnovala međunarodnu crkvu Foursquare Gospel koja i danas ima sjedište u gradu. Crkva se nekoliko godina sazivala u [[Hram Angelus (Los Angeles)|hramu Angelus]] koji je u vrijeme svoje izgradnje bio najveća crkva u državi.<ref>{{cite web|url=http://www.ldschurchtemples.com/losangeles/ |title=LDS Los Angeles California Temple |publisher=The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints |access-date=14. 5. 2015}}</ref> Hram Los Angeles California je drugi po veličini hram kojim upravlja [[Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana]] te se nalazi na bulevaru Santa Monica u [[Westwood (Los Angeles)|okrugu Westwood]] Los Angelesa. Bio je prvi SPD hram sagrađen u Kaliforniji i najveći na svijetu u vrijeme završetka izgradnje. [[Hollywood]] područje Los Angelesa također sadrži značajna sjedišta, crkve i centar [[Scijentologija|scijentologije]]. Pošto je Los Angeles različit po etničkoj strukturi, prakticira se ogroman broj religija uključujući [[islam]], [[budizam]], [[hinduizam]], [[zoroastrizam]], [[sikizam]], [[baha'i]], razne religije vezane za [[Pravoslavna crkva|istočnu pravoslavnu crkvu]], [[Tesavuf|sufizam]] i druge. Na primjer, imigranti iz [[Azija|Azije]] su osnovali značajan broj budističkih kongregacija širom grada činivši ga jednim od najraznovrsnijih gradova po prisustvu budizma. [[Ateizam]] i druga [[Sekularizam|sekularna]] vjerovanja su također česta jer je grad najveći u zapadnu [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a iz "[[Bezcrkveni pojas|Bezcrkvenog pojasa]]". == Ekonomija == [[Datoteka:LA Skyline.jpg|mini|lijevo|Sljedeće kompanije imaju sjedište ili urede u gradskom finansijskom distriktu: [[US Bancorp]], [[Ernst & Young]], [[Aon Corporation|Aon]], [[Manulife Financial]], [[City National Bank (Kalifornija)|City National Bank]], [[Wells Fargo]], [[Bank of America]], [[Deloitte]], [[KPMG]] i [[Union Bank of California]].]] {|class="toc" style="float:right; font-size:90%; text-align:center; margin:1em;" | colspan="6" style="background:tan;"|'''Najveće kompanije koje javno trguju<br> u Los Angelesu za 2014. godinu'''<br> (raspoređeni po prihodima)<br />''sa oznakama za rang u gradu i SAD-u'' |-style="background:#ccc;" || '''LA'''|||| style="background:#ccc;"|'''Kompanija'''|||| style="background:#ccc;"|'''SAD''' |- | 1||||[[Occidental Petroleum Corporation]]||||116 |- | 2||||[[Health Net, Inc.]]|||||254 |- | 3||||[[Reliance Steel & Aluminum Co.]]||||299 |- | 4||||[[AECOM Technology Corporation]]||||332 |- | 5||||[[Oaktree Capital Group, LLC]]||||354 |- | 6||||[[CBRE Group, Inc.]]||||363 |- |colspan="5"|'''Izvor:''' ''Bogatih'' 500<ref name="fortune500">{{cite web|title=Fortune 500|url=http://fortune.com/fortune500/|website=Fortune|publisher=Time Inc.|access-date=14. 5. 2015}}</ref> |} Za ekonomiju Los Angelesa je zaslužna međunarodna trgovina, zabavni sadržaj (poput [[film]]ova, televizijskih serija, [[Muzika|muzike]] i [[Videoigra|videoigara]]), zračno-kosmički prostor, tehnologija, [[nafta]], moda, odjeća i obuća kao i [[turizam]]. Los Angeles je također najveći proizvođački centar u zapadnom dijelu [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a.<ref name="citydata">{{cite web | url=http://www.city-data.com/us-cities/The-West/Los-Angeles-Economy.html | title=Los Angeles: Economy | publisher=City-Data | access-date=14. 5. 2015}}</ref> Luke Los Angeles i Long Beach zajedno postaju peta najprometnija luka svijeta i najznačajnija luka zapadne hemisfere, te je značajna za trgovinu u [[Pacifički obruč|Pacifičkom obruču]].<ref name='citydata' /> Druge proizvodnje koje su također značajne gradu su medijska produkcija, finansije, telekomunikacije, pravo, zdravstvena zaštita i prijevoz. Los Angeles je često povezan sa zabavnom industrijom. Tri od šest većih filmskih studija se nalaze u Los Angelesu: [[Paramount Pictures]], [[20th Century Fox]] i [[Universal Pictures]], dok se ostala tri nalaze u okolnim gradovima. Pored proizvodnje filmova i televizijskih serija, za Los Angeles su važne i sljedeće industrije: međunarodna trgovina za koju je veoma važna [[luka Los Angelesa]], proizvodnja i snimanje muzike, zračno-kosmički prostor i [[medicina]]. [[Metropolitansko statističko područje]] Los Angeles–Long Beach–Santa Ana ima [[Bruto domaći proizvod|BDP]] od 735,5 milijardi dolara, prema podacima iz 2010.<ref>{{cite web|title=Gross Metropolitan Product|url=http://greyhill.com/gross-metropolitan-product|publisher=Greyhill Advisors|access-date=14. 5. 2015}}</ref> Ovo područje je stoga treće po ekonomskoj vrijednosti nakon područja [[Širi Tokio|Šireg Tokija]] i metropolitanskog statističkog područja New York-Newark-Bridgeport.<ref name="citymayors.com">{{cite web|url=http://www.citymayors.com/statistics/richest-cities-2005.html |publisher=citymayors.com|title=The 150 richest cities in the world by GDP in 2005|date= 11. 3. 2007|access-date=14. 5. 2015}}</ref> Ako bi se okolno statističko područje računalo kao država, bilo bi 15. ekonomija na svijetu u vidu nominalnog BDP-a.<ref>{{cite web | url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2195.html | title=CIA World Factbook, 2009: GDP (official exchange rate) | publisher=[[Central Intelligence Agency]] | date=1. 11. 2008 | access-date=14. 5. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20081004071135/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook//fields/2195.html | archive-date=4. 10. 2008 | url-status=live }}</ref> Proučavanje univerziteta Loughborough u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] je 2012. označilo Los Angeles kao "alfa velegrad".<ref>{{cite web | url=http://www.lboro.ac.uk/gawc/world2012t.html | title=The World According to GaWC 2012 | publisher=Loughborough University | work=Globalization and World Cities Research Network | access-date=14. 5. 2015 | archive-date=20. 3. 2014 | archive-url=https://web.archive.org/web/20140320212149/http://www.lboro.ac.uk/gawc/world2012t.html | url-status=dead }}</ref> Los Angeles udomljava 6 od [[Bogatih 500]].<ref name="fortune500"/> Nekolicina drugih kompanija također ima sjedište u Los Angelesu poput sljedećih: [[American Apparel]], [[Far East National Bank]], [[Farmers Insurance Group]], [[Herbalife]], [[Mercury Insurance Group]], [[Sunkist]] i druge. [[Univerzitet Južne Kalifornije]] (ili USC) je najveći poslodavac privatnog sektora grada, te godišnje pridodaje 4 milijarde dolara gradskoj ekonomiji.<ref>{{cite news | url=http://www.downtownnews.com/articles/2006/12/11/news/news05.txt | title=Trojan Dollars: Study Finds USC Worth $4 Billion Annually to L.A. County | newspaper=Los Angeles Downtown News | date=11. 12. 2006 | last=George | first=Evan | archive-url=https://web.archive.org/web/20090430211002/http://www.downtownnews.com/articles/2006/12/11/news/news05.txt | archive-date=30. 4. 2009 | access-date=14. 5. 2015 | url-status=live }}</ref> Po listi obimnog godišnjeg finansijskog izvještaja 2010, sljedeći poslodavci su bili najveći u gradu 2009. (po opadajućem redosljedu): Grad Los Angelesa, [[okrug Los Angeles]]a, [[Univerzitet Kalifornije (Los Angeles)]], [[Univerzitet Južne Kalifornije]], medicinski centar Cedars-Sinai, [[Kaiser Permanente]], [[Fox Entertainment Group]], [[Farmers Insurance Group]], [[TeamOne]], i [[Northrop Grumman]].<ref>{{cite web | url=http://ens.lacity.org/ctr/financial/ctrfinancial18265184_02262010.pdf | title=City of Los Angeles CAFR | publisher=City of Los Angeles | access-date=14. 5. 2015 | format=PDF | page=332 (367)}}</ref> == Kultura == [[Datoteka:Oscar1 (2).jpg|mini|goredesno|[[Pozorište "Dolby"]]; služi kao mjesto održavanja [[Oscar]]a.]] [[Datoteka:Walt Disney Concert Hall, LA, CA, jjron 22.03.2012.jpg|mini|lijevo|[[Koncertna dvorana "Walt Disney"]].]] Los Angeles se često naziva "kreativni glavni grad svijeta" jer jedan od šest stanovnika radi u kreativnoj industriji<ref>{{cite web |url=http://www.smartplanet.com/blog/smart-takes/is-los-angeles-really-the-creative-capital-of-the-world-report-says-yes/2202 |title=Is Los Angeles really the creative capital of the world? Report says yes |publisher=SmartPlanet |date=19. 11. 2009 |access-date=14. 5. 2015 |archive-date=9. 4. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140409103827/http://www.smartplanet.com/blog/smart-takes/is-los-angeles-really-the-creative-capital-of-the-world-report-says-yes/2202 |url-status=dead }}</ref> te je više [[muzičar]]a, spisatelja, [[glumac]]a, plesača i drugih osoba u Los Angelesu nego u bilo kojem drugom gradu u bilo koje dobe u historiji.<ref name="Only In LA">{{cite web | url=http://stevens.usc.edu/news_only_in_la.php | title=Only In LA: Tapping L.A. Innovation | publisher=Univerzitet Južne Kalifornije (USC) | access-date=14. 5. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20111002195549/http://stevens.usc.edu/news_only_in_la.php | archive-date=2. 10. 2011 | url-status=dead }}</ref> === Filmovi i izvođačka umjetnost === Los Angeles u sebi sadrži [[Hollywood]] koji se smatra epicentrom filmske industrije. Prikaz istaknutosti filmske industrije grade se pokazuje u činjenici da je grad domaćin [[Oscar]]a, koji su godišnja nagradna ceremonija filmske umjetnosti. Los Angeles također sadrži [[USC School of Cinematic Arts]] koja je jedna od najstarijih filmskih škola u državi.<ref>{{cite news|first=Sharon|last=Waxman|url=http://www.nytimes.com/2006/01/31/movies/31film.html|title= At U.S.C, a Practical Emphasis in Film | newspaper = [[The New York Times]]|date= 31. 1. 2006 | access-date =14. 5. 2015}}</ref> Izvođačka umjetnost igra značajnu ulogu u kulturnom identitetu Los Angelesa. Po USC institutu za inovaciju "izvodi se više od 1.100 pozorišnih produkcija godišnje te se svake sedmice otvara 21. nova predstava."<ref name="Only In LA"/> [[Muzički centar Los Angelesa]] je "jedan od najvećih umjetničkih centara države" te dobija više od 1,3 miliona posjetitelja svake godine.<ref>{{cite web |url=http://www.musiccenter.org/visit/index.html |title=Explore the Center |date=14. 5. 2005 |access-date=14. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120224204136/http://www.musiccenter.org//visit/index.html |archive-date=24. 2. 2012 |url-status=dead }}</ref> [[Koncertna dvorana "Walt Disney"]] je središte muzičkog centra. Udomljava [[Filharmonija Los Angelesa|filharmoniju Los Angelesa]]. Postoje i druge kompanije koje su dio muzičkog centra poput: [[Center Theatre Group]], the [[Los Angeles Master Chorale]] i the [[Los Angeles Opera]]. Talent se najčešće traži po lokalnim školama poput škole Colburn i USC Thornton School of Music (Škola muzike "Thornton"). === Muzeji i galerije === U okrugu Los Angelesa se nalazi 841 muzej i galerija.<ref name="lmu">{{cite web | url=http://www.lmu.edu/about/The_Los_Angeles_Region.htm | title=The Los Angeles Region | publisher=Loyola Marymount University | date=5. 5. 2008 | access-date=20. 11. 2011 | archive-date=18. 10. 2011 | archive-url=https://web.archive.org/web/20111018115613/http://www.lmu.edu/about/The_Los_Angeles_Region.htm | url-status=dead }}</ref> Naime, Los Angeles ima najviše muzeja po stanovniku od bilo kojeg drugog grada na svijetu.<ref name=lmu /> Neki od većih muzeja Los Angelesa su: Muzej umjetnosti okruga Los Angelesa ([[Engleski jezik|eng]]. Los Angeles County Museum of Art), koji je najveći muzej umjetnosti u zapadnom dijelu [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a,<ref>{{cite web | url=http://www.lacma.org/overview | title=Overview | publisher=Los Angeles County Museum of Art | access-date=14. 5. 2015}}</ref>) centar "Getty" ([[Engleski jezik|eng]]. Getty Center), koji je dio veće institucije naziva J. Paul Getty Trust,<ref>{{cite news|newspaper=Los Angeles Times|date = 16. 3. 2009|last=Boehm|first=Mike|title=Getty slashes operating budget after severe investment losses|url=http://articles.latimes.com/2009/mar/16/entertainment/et-getty16|access-date=15. 4. 2015}}</ref> Battleship Iowa i muzej savremene umjetnosti ([[Engleski jezik|eng]]. Museum of Contemporary Art). Veći dio muzeja se nalazi u distriktu [[Gallery Row (Los Angeles)|Gallery Row]], te hiljade ljudi učestvuje u umjetničkom hodu koji se održava svakog mjeseca.<ref>{{cite news|newspaper=Los Angeles Times|url=http://articles.latimes.com/2011/aug/05/local/la-me-0805-art-walk-20110805|date=5. 8. 2011|first=Kate|last=Mather|title=Downtown L.A. Art Walk safety changes planned|access-date=14. 5. 2015}}</ref> [[Datoteka:Foxyplaza.jpg|mini|[[Fox Plaza (Los Angeles)|Fox Plaza]] u okrugu [[Century City (Los Angeles)|Century City]]. Sjedište je kompanijer [[20th Century Fox]].]] === Kultovi === Los Angeles ima dugu historiju privlađenja raznih [[kult]]ova i vođa kultova.<ref>{{cite news|url=http://la.curbed.com/archives/2014/10/an_introduction_to_the_long_history_of_los_angeles_cults.php|title=An Introduction to the Long History of Los Angeles Cults|work=Curbed LA|date=20. 11. 2014|access-date=14. 5. 2015|archive-date=12. 4. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150412155724/http://la.curbed.com/archives/2014/10/an_introduction_to_the_long_history_of_los_angeles_cults.php|url-status=dead}}</ref> Diplomirani student Georgetown univerziteta i glumica [[Brit Marling]] je, u junu 2014, izjavila sljedeće: "Ima toliko kultnih krugova, toliko ponuda za popravak vašeg života kako bi bio blažen poput vremena napolju."<ref>{{cite news | url=http://www.vulture.com/2014/07/brit-marling-on-i-origins.html?mid=facebook_nymag | title=Talking Gluten-Free Living, and Other Cults, With Brit Marling | work=New York Magazine | date=12. 7. 2014 | access-date=14. 5. 2015 | author=Meltzer, Marissa}}</ref> == Sport == [[Datoteka:Dodger Stadium.jpg|mini|[[Stadion "Dodger"]] je domaći teren tima [[Los Angeles Dodgers]].]] Los Angeles je dom nekolici timova profesionalnih sportskih liga. Neki od ovih timova su [[Los Angeles Dodgers]], koji igraju u [[Major League Baseball]] rangu profesionalnog [[bejzbol]]a, [[Los Angeles Clippers]] i [[Los Angeles Lakers]] koji igraju za [[National Basketball Association]] (odnosno NBA) i tim [[Los Angeles Kings]] koji igra u ligi [[National Hockey League]] kori igraju [[National Football League]] i [[Los Angeles Rams]] i [[Los Angeles Chargers]]. U metropolitanskom području Los Angelesa se nalazi još timova. U [[Carson (Kalifornija)|Carsonu]], [[Kalifornija|Kaliforniji]] se nalazi tim [[Los Angeles Galaxy]] koji igra u [[nogomet]]noj ligi Major League Soccer. U medijskom marketu Los Angelesa sa sjedištem u [[Anaheim (Kalifornija)|Anaheimu]] se nalaze timovi [[Los Angeles Angels of Anaheim]] (koji igraju za [[bejzbol]]sku ligu [[Major League Baseball]]) i Anaheim Ducks (koji igraju u [[hokej]]škoj ligi [[National Hockey League]]). Angels su počeli kao prošireni tim Los Angelesa 1961, te su se 1966. premjestili u Anaheim.<ref name=iron>{{Cite book | last =Leonard Pitt, Dale Pitt | title =Los Angeles A to Z | url =https://archive.org/details/losangelestozenc00pitt | publisher=University of California Press | year =1997 | pages =[https://archive.org/details/losangelestozenc00pitt/page/560 560]–561 | isbn =0-520-20530-8}}</ref> Tim Ducks je prvobitno bio pod vlasništvom [[Disney]]ja, te su cijelo vrijeme igrali u Anaheimu. Tim je počeo sa korištenjem tačno ovog imena 2006, što je godinu dana nakon što je [[Disney]] prodao franšizu.<ref>{{cite web | url=http://ducks.nhl.com/club/page.htm?id=44140 | title=Ducks History: The Ducks Look | publisher=[[National Hockey League]] | access-date=14. 5. 2015}}</ref> Drugi timovi grada su [[Los Angeles Sparks]] koji igraju u ženskoj košarkaškoj ligi [[Women's National Basketball Association]] i timovi UCLA Bruins i USC Trojans koji igraju u NCAA. Oba tima iz NCAA lige igraju u prvoj diviziji konferencije "Pacific-12". Los Angeles je drugi po veličini grad u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a a sve do 1995. nije imao [[NFL]] tim. Los Angeles je jedno vrijeme imao dva NFL tima: Rams i Raiders. Oba tima su napustila grad 1995, te su se Rams premjestili u St. Louis, dok su se Raiders vratili nazad u [[Oakland]]. Rams su, prije 1995, nazivali svoj stadion domaćim terenom (1946–1979), a Raiders su igrali svoje domaće utakmice na istom Memorial Coliseum stadionu od 1982. do 1994. [[Datoteka:Staples Center, LA, CA, jjron 22.03.2012.jpg|mini|[[Centar "Staples"]] je sportska area i domaći teren timova [[Los Angeles Lakers]], [[Los Angeles Clippers]] i [[Los Angeles Kings]].]] Nakon napuštanja ovih franšiza, NFL i zasebni vlasnici NFL timova su se pokušali premjestiti u grad. Tim [[Seattle Seahawks]] su se planirali premjestiti u LA nakon 1995. sezone [[NFL]]-a pod novim imenom i sa novim logom za 1996. sezonu. Savezna država [[Washington (savezna država)|Washington]] podnijela je tužbu kako bi spriječila premještanje.<ref>{{cite news | url=http://www.seattlepi.com/sports/football/article/Dark-days-10-years-ago-the-Seahawks-nearly-1194634.php | title=Dark days: 10 years ago, the Seahawks nearly moved to California |newspaper= Seattle Post-Intelligencer | date=1. 2. 2006 | access-date=14. 5. 2015|last=Farnsworth|first=Clare}}</ref> Iako Los Angeles nije uspio sagraditi novi stadion za [[NFL]] tim, očekuje se da će se vratiti u ligu nakon raznih proširenja i premještaja.<ref>{{cite news | url= http://espn.go.com/los-angeles/nfl/story/_/id/9500649/arash-markazi-no-team-arrives-years-nfl-not-return-los-angeles-long | title=Might be soon or never for NFL in L.A. | publisher=ESPN | date=23. 7. 2013 | access-date=14. 5. 2015 | author=Markazi, Arash}}</ref> Gradsko vijeće Los Angelesa je 9. augusta 2011. odobrilo izgradnju stadiona Farmers Field koji će možda postati domaćinski stadion nekom [[NFL]] timu u budućnosti.<ref>{{cite news | url=http://latimesblogs.latimes.com/lanow/2011/08/nfl-stadium-los-angeles.html | title=L.A. NFL stadium agreement approved by City Council on 12-0 vote&nbsp;– latimes.com | newspaper=Los Angeles Times | date=9. 8. 2011 | access-date=14. 5. 2015 | author=Zahniser, David}}</ref> Los Angeles je dva puta bio domaćin ljetnih [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]] – [[Olimpijske igre 1932.|1932]]. i [[Olimpijske igre 1984.|1984]]. Oba puta korišten je stadion Memorial Coliseum. Kada su se održale desete Olimpijske igre 1932, prijašnja "10. ulica" preimenovana je u "Olympic Blv" ([[Bosanski jezik|bos]]. Olimpijski bulevar). Natjecanja Super Bowl I i VII su također bila smještena u Los Angelesu kao i nekolicina igara [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetskog prventstva u nogometu]] u Rose Bowlu 1994, uključujući završnu utakmicu. Los Angeles će biti domaćin specijalnih ljetnih Olimpijskih igara 2015.<ref>{{cite web | url=http://www.specialolympics.org/RegionsPages/content.aspx?id=17736&LangType=1033 | title=Los Angeles To Host 2015 Special Olympics World Summer Games | publisher=Special Olympics | date=14. 9. 2011 | access-date=14. 5. 2015}}</ref> Los Angeles ima nekoliko sportskih prostora: stadion "Dodger", stadion "Memorial Coliseum", "The Forum", centar "StubHub", centar "Staples" i "Rose Bowl" blizu [[Pasadena|Pasadene]]. Centar "Staples" je domaći teren timovima [[Los Angeles Clippers]] i [[Los Angeles Lakers]] iz [[NBA]]-ja, [[Los Angeles Sparks]] iz [[WNBA]]-ja i [[Los Angeles Kings]] iz [[NHL]]-a. Također je bio domaći stadion timu [[Los Angeles Avengers]], koji nije sudjelovao u daljnim natjecajima AFL lige. == Vlada == Los Angeles funkcionira na sistemu [[Povelja|povelje]], za razliku od drugih gradova. Trenutna povelja grada je usvojena 8. juna 1999, te je na nju dodan veliki broj amandmana.<ref>{{cite web|url=http://www.lacity.org/city-government/city-charter-rules-and-codes|title=Los Angeles, California Code Resources|publisher=American Legal Publishing|access-date=15. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150123035002/http://lacity.org/city-government/city-charter-rules-and-codes|archive-date=23. 1. 2015|url-status=dead}}</ref> Izabrana vlada se sastoji od gradskog vijeća Los Angelesa i gradonačelnika koji upravljaju pod zajedničkom vladom, gradskim pravnikom (koga ne treba poistovjećavati sa okružnim tužiocom grada) i kontrolerom. Trenutni gradonačelnik je Eric Garcetti. Postoji 15 distrikata gradskog vijeća. Grad ima mnoštvo odjela uključujući sljedeće: [[Policija|policijski odjel]] Los Angelesa (ili skraćeno LAPD), odbor policijskih komesara, vatrogasna služba Los Angelesa (ili LAFD), stambeni organ grada Los Angelesa (skraćeno HACLA), odjel za prijevoz (ili LADOT) i javnu biblioteku Los Angelesa (odnosno LAPL). Povelja grada Los Angelesa, koju su glasači odobrili 1999, stvorila je sistem savjetodavnih vijeća po susjedstvima koja bi jednako predstavljala aktere i osobe koje žive i rade u tim susjedstvima. Susjedska savjetodavna vijeća su značajno autonomna i spontana u vidu definiranja svojih granica, uspostavljanja vlastitih zakona, te izvora svojih službenika. Trenutno postoji 90 savjetodavnih vijeća. Stanovnici Los Angelesa izabiru nadzornike za prve, druge, treće i četvrte nadzorne odbore. === Zastupljenost grada === Los Angeles je podijeljen na 14 okruga u skupštini [[Kalifornija|savezne države Kalifornije]].<ref>{{cite web | url = http://wedrawthelines.ca.gov/downloads/meeting_handouts_072011/handouts_20110729_q2_ad_finaldraft_splits.zip | title = Communities of Interest&nbsp;— City | publisher = California Citizens Redistricting Commission | access-date = 15. 5. 2015 | archive-url = https://web.archive.org/web/20151023054757/http://wedrawthelines.ca.gov/downloads/meeting_handouts_072011/handouts_20110729_q2_ad_finaldraft_splits.zip | archive-date=23. 10. 2015 | url-status = dead }}</ref> U senatu savezne države, Los Angeles je podijeljen na 8 okruga.<ref>{{cite web | url = http://wedrawthelines.ca.gov/downloads/meeting_handouts_072011/handouts_20110729_q2_sd_finaldraft_splits.zip | title = Communities of Interest&nbsp;— City | publisher = California Citizens Redistricting Commission | access-date = 15. 5. 2015 | archive-url = https://web.archive.org/web/20151023054153/http://wedrawthelines.ca.gov/downloads/meeting_handouts_072011/handouts_20110729_q2_sd_finaldraft_splits.zip | archive-date=23. 10. 2015 | url-status = dead }}</ref> U [[predstavničkom domu Sjedinjenih Američkih Država|predstavničkom domu Sjedinjenih Država]], Los Angeles je podijeljen u 10 kongresnih okruga.<ref>{{cite web | url = http://wedrawthelines.ca.gov/downloads/meeting_handouts_072011/handouts_20110729_q2_cd_finaldraft_splits.zip | title = Communities of Interest&nbsp;— City | publisher = California Citizens Redistricting Commission | access-date = 15. 5. 2015 | archive-url = https://web.archive.org/web/20130930184128/http://wedrawthelines.ca.gov/downloads/meeting_handouts_072011/handouts_20110729_q2_cd_finaldraft_splits.zip | archive-date=30. 9. 2013 | url-status = dead }}</ref> === Kriminal === [[Datoteka:May Day Immigration March LA66.jpg|mini|Policijski odjel Los Angelesa ([[LAPD]]) 2006. ispred novog sjedišta Caltrans District 7.]] Poput većine američkih gradova, stopa [[kriminal]]a u Los Angelesu se polako smanjuje počevši od sredine 1990-ih. Najniža stopa ubistava u 50 godina je dostignuta 2006. sa 314 ubistava.<ref>{{cite news | url=http://abclocal.go.com/story?section=news/local/los_angeles&id=7204706 | title=Los Angeles crime rates hit 50-year lows | date=6. 1. 2010 | access-date=15. 5. 2015 | author=Powell, Amy | publisher=KABC-TV | archive-url=https://web.archive.org/web/20150721210109/http://abclocal.go.com/story?section=news%2Flocal%2Flos_angeles&id=7204706 | archive-date=21. 7. 2015 | url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web | url=http://www.lapdonline.org/read_the_beat_magazine/pdf_view/43819 | title=LAPD year-end crime statistics | publisher=Los Angeles Police Department | access-date=15. 5. 2015 | archive-date=23. 6. 2013 | archive-url=https://www.webcitation.org/6HaOQtEgk?url=http://www.lapdonline.org/read_the_beat_magazine/pdf_view/43819 | url-status=dead }}</ref> Ovo je stopa od 7,85 na 100.000 stanovnika, što je značajno manje od stope 1993. koja je iznosila 21,1 na 100.000 stanovnika.<ref>{{cite web | url=http://www.lapdonline.org/assets/pdf/cityprof.pdf | title=LAPD Online Crime Rates | publisher=Los Angeles Police Department | access-date=15. 5. 2015 | format=PDF}}</ref> U ovu stopu su uključena i ubistva policijskih službenika. Jedan vatreni okršaj je doveo do ubistva [[SWAT]] službenika [[Randal Simmons|Randala Simmonsa]], što se prvi put da se tako nešto desi u historiji LAPD-ja.<ref name="swat_killed">{{cite web | url=http://www.lapdonline.org/officers_killed_in_the_line_of_duty/content_basic_view/37466 | title=Simmons, Randal | work=Los Angeles Police Department | access-date=15. 5. 2015 | archive-date=15. 6. 2010 | archive-url=https://web.archive.org/web/20100615144654/http://lapdonline.org/officers_killed_in_the_line_of_duty/content_basic_view/37466 | url-status=dead }}</ref> Los Angeles je 2013. imao 251 ubistvo, što je za 16% manje u odnosu na prethodnu godinu. Policija spekulira na razne faktore koje su doveli do smanjenja ove stope, poput činjenice da mlađe osobe provode sve više vremena na [[internet]]u.<ref>{{cite web | url=http://losangeles.cbslocal.com/2014/01/06/lapd-city-murder-rate-drops-16-percent-in-2013/ | title=LAPD City Murder Rate Drops 16 Percent | publisher=KCBS-TV | date=6. 1. 2014 | access-date=15. 5. 2015}}</ref> Tokom [[Prohibicija u Sjedinjenim Američkim Državama|prohibicijske ere Sjedinjenih Američkih Država]], javile su se dvije porodice koje su dominirale organiziranim kriminalom - Dragna i Cohen.<ref name="mafiaLA"/> Dostigli su svoj vrh tokom 1940-ih i 1950-ih godina kao dio američke mafije, mada su se sada značajno utišala pojavom raznih afroameričkih i latinoameričkih bandi.<ref name="mafiaLA">{{cite book | url=http://books.google.ca/books?id=vyIXw1oq56YC&pg=PA153&dq=joe+ardizzone#v=onepage&q=&f=false | title=The Mafia Made Easy: The Anatomy and Culture of La Cosa Nostra | publisher=Tate Publishing | access-date=15. 5. 2015 | last=DeVico | first=Peter | year=2007 | page=154 | isbn=1-60247-254-8}}</ref> Prema podacima policijskog odjela Los Angelesa, u gradu se nalazi preko 45.000 članova bandi koji su organizirani u 450 bandi.<ref>{{cite web | url=http://www.lapdonline.org/get_informed/content_basic_view/1396 | title=Gangs | publisher=Los Angeles Police Department | access-date=15. 5. 2015 | archive-date=23. 6. 2013 | archive-url=https://www.webcitation.org/6HaORUqDn?url=http://www.lapdonline.org/get_informed/content_basic_view/1396 | url-status=dead }}</ref> Među njima su afroameričke bande [[Banda Crips|Crips]] i [[Banda Bloods|Bloods]] koje potječu iz Južnog Los Angelesa. Bande poput meksičke [[Sureños]] i salvadorske [[Mara Salvatrucha]], obe potječu iz područja grada Los Angelesa. [[Banda 18th Street]] ima većim djelom latinoamerikance, mada je većinom višeetničke strukture. Sve ove statistike su dovele do prozivanja grada "glavnim banditnim gradom Amerike".<ref>{{cite web | url=http://www.reuters.com/article/2007/02/09/idUSN08492271 | title=Police target 11 worst Los Angeles street gangs | work=[[Reuters]] | date=8. 2. 2007 | access-date=15. 5. 2015 | author=Serjeant, Jill | archive-date=23. 1. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20150123224131/http://www.reuters.com/article/2007/02/09/idUSN08492271 | url-status=dead }}</ref> == Obrazovanje == === Fakulteti i univerziteti === [[Datoteka:UCLA-old-statenormal-campus.jpg|mini|lijevo|Druga grana [[Kalifornijske normalne škole|Kalifornijskih normalnih škola]] u centru grada je svoja vrata otvorila [[1882]].]] Postoje tri javna univerziteta koja se nalaze unutar granica grada Los Angelesa, a to su: [[Kalifornijski državni univerzitet (Los Angeles)|Kalifornijski državni univerzitet, Los Angeles]] ([[Engleski jezik|eng]]. California State University, Los Angeles ili skraćeno CSULA), [[Kalifornijski državni univerzitet (Northridge)|Kalifornijski državni univerzitet, Northridge]] ([[Engleski jezik|eng]]. California State University, Northridge ili skraćeno CSUN) i [[Univerzitet Kalifornije (Los Angeles)|Univerzitet Kalifornije, Los Angeles]] ([[Engleski jezik|eng]]. University of California, Los Angeles ili skraćeno UCLA). Sljedeći se univerziteti nalaze u gradu, te su privatni: [[AFI Conservatory]], [[Međunarodni univerzitet "Alliant"]], [[Univerzitet "Syracuse"]] (kampus u Los Angelesu), [[Američka akademija dramskih umjetnosti]] (kampus u Los Angelesu), [[Američki jevrejski univerzitet]], [[Američka muzička i dramska akademija]] (kampus u Los Angelesu), [[Univerzitet "Antioch"]] (kampus u Los Angelesu), [[Charles R. Drew univerzitet medicine i nauke]], [[Kraljevski fakultet tradicionalne orijentalne medicine]], [[Modni institut dizajna i tehnologije i poznavanja robe]] (kampus u Los Angelesu), [[Filmska škola Los Angelesa]], Univerzitet "Loyola Marymount" (ovaj univerzitet je nadređeni univerzitet [[Pravna škola "Loyola"|Pravne škole "Loyola"]] koja se nalazi u Los Angelesu), [[Fakultet "Marymount"]], [[Univerzitet "Mount St. Mary's"]], [[Nacionalni univerzitet Kalifornije]], [[Fakultet "Occidental"]] ("Oxy), [[Otis fakultet umjetnosti i dizajna]] (Otis), [[Institut arhitekture južne Kalifornije]] (SCI-Arc), [[Jugozapadna pravna škola]] i [[Univerzitet južne Kalifornije]] (USC). Sistem komunoloških fakulteta se sastoji od 9 istih kojim upravlja okrug komunoloških fakulteta Los Angelesa: [[Istočni fakultet Los Angelesa]] (ELAC), [[Fakultet grada Los Angelesa]] (LACC), [[Lučni fakultet Los Angelesa]], [[Misijski fakultet Los Angelesa]], [["Pierce" fakultet Los Angelesa]], [[Fakultet doline Los Angelesa]] (LAVC), [[Jugozapadni fakultet Los Angelesa]], [[Trgovinsko-tehnički fakultet Los Angelesa]] i [[Zapadni fakultet Los Angelesa]]. Postoji još niz fakulteta i univerziteta u području [[Širi Los Angeles|Šireg Los Angelesa]]. Udruženje ustanova "Clerement" fakulteta se nalazi 56&nbsp;km istočno od centar Los Angelesa i sadrži neke od najprestižnijih školskih ustanova u [[Sjedinjene Američke Države|državi]]. === Škole i biblioteke === [[Datoteka:Los-angeles-central-library.jpg|mini|[[Javna biblioteka Los Angelesa|Središnja javna biblioteka Los Angelesa]] se nalazi u centru grada.]] [[Ujedinjeni školski okrug Los Angelesa]] služi kako bi pružio pristup školovanju 800.000 studenata iz okolnih zajednica kao i iz samog grada Los Angelesa.<ref>{{cite web | url=http://www.census.gov/hhes/www/saipe/district.html | title=US Census, District information | publisher=United States Census Bureau | access-date=15. 5. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20071101225512/http://www.census.gov/hhes/www/saipe/district.html | archive-date=1. 11. 2007 | url-status=dead }}</ref> Nakon usvojenja "Prijedloga 13" 1978, urbani školski okruzi su imali poteškoća sa finansijama. Upravo zato je ovaj okrug poznat po slabim finansijskim sredstvima, prenatrpavanju i loše održivanim kampusima. Nekoliko manjih dijelova Los Angelesa se nalazi u [[Ujedinjeni školski okrug Las Virgenesa|Ujedinjenom školskom okrugu Las Virgenesa]]. Okružni obrazovni ured Los Angelesa upravlja [[Visoka škola umjetnosti Los Angelesa|Visokom školom umjetnosti Los Angelesa]]. Sistem javnih biblioteka Los Angelesa upravlja 72 javnim bibliotekama grada.<ref>{{cite web | url=http://www.lapl.org/branches/ | title=Los Angeles Public Library Branches | publisher=Los Angeles Public Library | access-date=15. 5. 2015}}</ref> Enklave područja koja nisu uključena u ovaj sistem koriste sistem javnih biblioteka okruga Los Angelesa. Većina ovih je nadohvat većini stanovnika. == Mediji == Najveće i najpoznatije novine napisane [[Engleski jezik|engleskim jezikom]] su ''[[Los Angeles Times]]''. ''[[La Opinión]]'' su gradske [[Španski jezik|španske]] novine, dok su [[The Korea Times (Los Angeles)|''The Korea Times'']] gradske [[Korejski jezik|korejske]] novine. ''[[The World Journal]]'' su najuspješnije i najpoznatije gradske [[Kineski jezik|kineske]] novine te su ''[[Los Angeles Sentinel]]'' najpoznatije sedmične afroameričko-centrične novine, te imaju najveći postotak afroameričkih čitatelja za zapadu [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]]. Sa sjedištem u [[Playa Del Rey (Los Angeles)|Playa Del Reyu]], ''[[Investor's Business Daily]]'' se distribuiraju širom Los Angelesa. [[Datoteka:Latimeshq.JPG|mini|desno|Sjedište novina [[Los Angeles Times]].]] U gradu se nalazi mnoštvo manjih regionalnih dnevnih i sedmičnih novina kao i časopisa uključujući sljedeće: ''[[Los Angeles Register]]'', ''[[Daily News]]'' (koji se fokusirana na [[Dolina San Fernanda|dolinu San Fernanda]]), ''[[LA Weekly]]'', ''[[L.A. Record]]'' (koji se fokusira na muzičku scenu područja [[Širi Los Angeles|Šireg Los Angelesa]]), ''[[Los Angeles magazine]]'', ''[[Los Angeles Business Journal]]'', ''[[Los Angeles Daily Journal]]'' (pravne industrijske novine), ''[[The Hollywood Reporter and Variety]]'' (novine zabavne industrije) i ''[[Los Angeles Downtown News]]''. Kao dodatak ovom velikom broju novina, postoji još nekolicina časopisa koji omogućava imigrantima čitanje vijesti na vlastitom maternjem jeziku uključujući armenski, korejski, perzijski, ruski, kineski, japanski, jevrejski i arapski. Neka susjedna mjesta također imaju vlastite novine i časopise koji se ponekad preklapaju sa novinama i časopisima Los Angelesa poput časopisa ''[[The Daily Breeze]]'' (koji se izdaje u South Bayu) i ''[[The Long Beach Press-Telegram]]''. Los Angeles i [[New York]] su jedina dva medijska marketa koja imaju sedam VHF alokacija.<ref>{{cite web | url=http://www.museum.tv/archives/etv/A/htmlA/allocation/allocation.htm | title=Allocation | publisher=Museum of Broadcast Communications | access-date=15. 5. 2015 | archive-date=29. 8. 2013 | archive-url=https://web.archive.org/web/20130829172310/http://www.museum.tv/archives/etv/A/htmlA/allocation/allocation.htm | url-status=dead }}</ref> Grad ima nekoliko većih postaja uključujući tri lokalne [[PBS]] stanice. World TV se emitira na dva kanala i sadrži nekoliko mreža na [[Španski jezik|španskom]]. Sa sjedištem u [[Santa Ana (Los Angeles)|Santa Ani]], [[KTBN]] 40 je predstavljajuća stanica [[Religija|religijske]] TBN mreže. Nekoliko nezavisnih stanica također pruža svoje usluge u području Los Angelesa. == Saobraćaj == === Autoputevi === [[Datoteka:Los Angeles - Echangeur autoroute 110 105.JPG|mini|desno|Čvor Judge Harry Pregerson povezuje autoputeve I-105 sa I-110.]] Izrazito komplikovana i opširna mreža autoputeva i cesta omogućava prijevoz u [[Metropolitansko područje Los Angelesa|metropolitanskom području Los Angelesa]]. [[Teksaški institut za prijevoz]] objavljuje godišnje izvještaje o urbanim putevima, te je 2005. rangirao puteve Los Angelesa kao najopterećenije puteve u državi koristeći podatke godišnjeg kašnjenja putnika.<ref>{{cite news | url=http://www.forbes.com/2008/04/24/cities-commute-fuel-forbeslife-cx_mw_0424realestate.html | title=Best And Worst Cities For Commuters | work=Forbes | date=25. 4. 2008 | access-date=15. 5. 2015 | last=Woolsey | first=Matt}}</ref> Ispitivanje tvrdi da prosječan putnik godišnje provede 72 sata zaglavljen u saobraćaju. Nakon Los Angelesa slijede [[San Francisco]], [[Oakland]], [[Washington, D.C.]] i [[Atlanta]] (od kojih su svaki imali po 60 sati čekanja u saobraćaju godišnje).<ref>{{cite news | url=http://www.forbes.com/2008/04/24/cities-commute-fuel-forbeslife-cx_mw_0424realestate3_slide_3.html?thisSpeed=undefined | title=In Depth: 10 Worst Cities For Commuters | work=Forbes | access-date=15. 5. 2015 | last=Woolsey | first=Matt}}</ref> Uprkos zaglavljenim puteva, prosječno vrijeme putovanja je kraće u usporedbi sa većim gradovima kao što su [[New York]], [[Philadelphia]] i [[Chicago]]. Prosječno vrijeme putovanja je 2006. iznosilo 29,2 minuta, što je slično [[San Francisco|San Francisku]] i [[Washington, D.C.|D.C-ju]].<ref name="ACS2006">{{cite web | url=http://factfinder.census.gov/servlet/DCGeoSelectServlet?ds_name=ACS_2006_EST_G00_ | title=American Community Survey 2006, Table S0802 | publisher=United States Census Bureau | access-date=15. 5. 2015 | archive-date=16. 9. 2008 | archive-url=https://web.archive.org/web/20080916055045/http://factfinder.census.gov/servlet/DCGeoSelectServlet?ds_name=ACS_2006_EST_G00_ | url-status=dead }}</ref> Od većih autoputeva koji povezuju Los Angelesa s ostatkom savezne države može se navesti I-5, koji ide južno kroz [[San Diego]], pa do [[Tijuana|Tijuane]] u [[Meksiko|Meksiku]], te sjeverno kroz [[Sacramento]], [[Portland]], [[Seattle]], pa sve do [[Granica između Kanade i Sjedinjenih Američkih Država|granice]] s [[Kanada|Kanadom]]; I-10 koji je najjužnije postavljen istočno ka zapadnu, odnosno s obale na obalu od svih autoputeva u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u te koji vodi do centralne obale Kalifornije, [[San Francisco|San Franciska]], [[Redwood Empire]]a i obala [[Oregon]]a i Washingtona. === Tranzitni sistemi === [[Datoteka:Los Angeles County Metro Rail and Metro Liner map.svg|mini|Trenutna podzemna željeznica Los Angelesa i mapa njenih vožnji.]] Metropolitansko prijevozno tijelo Los Angelesa, kao i druge agencije zajedno upravljaju opširnim sistemom autobuskih linija, podzemnih i lakih željeznica koje se sve pružaju kroz okrug Los Angelesa te ih koristi, sve zajedno, 38,8 miliona ljudi prema podacima iz septembra 2010. Veći dio putnika (odnosno 30,5 miliona ljudi) koristi autobusni sistem,<ref name="metro">{{cite web | url=http://www.metro.net/news/pages/ridership-statistics/ | title=Ridership Statistics | publisher=Los Angeles County Metropolitan Transportation Authority | access-date=15. 5. 2015 | archive-date=1. 11. 2011 | archive-url=https://web.archive.org/web/20111101115617/http://www.metro.net/news/pages/ridership-statistics/ | url-status=dead }}</ref> koji je ujedno najprometniji u državi. Laku i podzemnu željeznicu mjesečno koristi oko 8,2 miliona osoba.<ref name=metro /> 10,2% svih putnika Los Angelesa se koristilo nekom vrstom javnog prijevoza, prema podacima iz 2006.<ref>{{cite news | url=http://money.cnn.com/2007/06/13/real_estate/public_transit_commutes/index.htm | title=New Yorkers are Top Transit Users | publisher=[[CNN]] | date=29. 6. 2007 | access-date=15. 5. 2015 | last=Christie | first=Les}}</ref> Sistem podzemne željeznice je 9. po prometu u državi te je laka željeznica 2. po prometu u državi.<ref name="APTA">{{cite web | url=http://www.apta.com/resources/statistics/Documents/Ridership/2011_q1_ridership_APTA.pdf | title=Public Transit Ridership Report | publisher=American Public Transportation Association | access-date=15. 5. 2015 | year=2011}}</ref> Sistem podzemnih željeznica se sastoji od crvene i ljubičaste željezničke linije, dok se lake željeznice sastoje od zlatnih, plavih, expo i zelenih linija. Narandžaste i srebrene linije se koriste za autobuse te imaju sličan raspored vožnji poput željeznica. Grad sadrži i pridgradsku željeznicu koja povezuje Los Angeles sa okolnim okruzima i pridgrađima. Pored željezničke usluge koju pruža metropolitansko prijevozno tijelo Los Angelesa, nalaze i [[Amtrak]] vozovi. Glavna željeznička stanica grada se nalazi u [[Union Station (Kalifornija)|Union Stationu]], što je sjeverno od centra grada. === Aerodromi === [[Datoteka:LAX LA.jpg|mini|Zgrada "Theme" i kontrolni toranj aerodroma LAX.]] Glavni domaći i međunarodni aerodrom koji se nalazi u Los Angelesu je LAX, odnosno [[međunarodni aerodrom Los Angelesa]] ([[Engleski jezik|eng]]. Los Angeles International Airport). 6. je po svjetskom prometu a 3. je po domaćem prometu. LAX je 2013. imao preko 66 miliona putnika i preko 2 miliona tone tereta. Drugi obližni komercijalni aerodromi su: * (IATA: '''ONT''', ICAO: '''KONT''') LA/Ontario International Airport. Posjeduje ga grad Los Angelesa; pruža usluge [[Inland Empire]]u. * (IATA: '''BUR''', ICAO: '''KBUR''') Bob Hope Airport, prije je bio poznat pod imenom ''Burbank Airport''; pruža usluge [[San Fernando|San Fernandu]] i [[Dolina San Gabriela|dolini San Gabriela]] * (IATA: '''LGB''', ICAO: '''KLGB''') Long Beach Airport, pruža usluge području [[Long Beach]]a i Harbora * (IATA: '''SNA''', ICAO: '''KSNA''') John Wayne Airport, pruža usluge [[Okrugu Orange (Kalifornija)|okrugu Orange]] Jedan od najprometnijih aerodroma opće avijacije koji se nalazi u Los Angelesu je [[aerodrom "Van Nuys"]] (ATA: '''VNY''', ICAO: '''KVNY''').<ref>{{cite web | url=http://www.lawa.org/welcome_VNY.aspx?id=92 | title=Van Nuys Airport General Description | publisher=Los Angeles World Airports | access-date=15. 5. 2015 | archive-date=5. 10. 2011 | archive-url=https://web.archive.org/web/20111005140814/http://www.lawa.org/welcome_VNY.aspx?id=92 | url-status=dead }}</ref> === Morske luke === [[Datoteka:Los Angeles Bridge.jpg|mini|[[Most "Vincent Thomas"]] se nalazi na [[Ostrvo Terminal|ostrvu Terminal]].]] [[Luka Los Angelesa]] se nalazi u [[zalivu San Pedra]] u [[San Pedro (Los Angeles)|istoimenom susjedstvu]], te je udaljena 32&nbsp;km južno od centra grada. Lučni kompleks pokriva površinu zemlje od 30&nbsp;km<sup>2</sup> te pokriva 69&nbsp;km<sup>2</sup> rive. Graniči [[Luka Long Beacha|luku Long Beacha]]. Morske [[Luka Los Angelesa|luke Los Angelesa]] i [[Luka Long Beacha|Long Beacha]] zajedno prave luku ''Los Angeles/Long Beach''.<ref>{{cite web |url=http://www.mxsocal.org/pdffiles/108th%20HSC%20Mtg%20Apr%205%202006.pdf |title=Los Angeles/Long Beach Harbor Safety Committee |format=PDF |access-date=15. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20061008141319/http://www.mxsocal.org/pdffiles/108th%20HSC%20Mtg%20Apr%205%202006.pdf |archive-date=8. 10. 2006 |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.harboremployers.com/web/ |title=Los Angeles/Long Beach Harbor Employers Association |publisher=Harboremployers.com |access-date=15. 5. 2015}}</ref> Po podacima iz 2008, zajedno su bili 5. na svijetu po prometu kontejnera te imali volumen od 14,2 miliona [[Jedinica ekvivalentne dvadesete stope|jedinice ekvivalentne dvadesete stope]] (odnosno TEU).<ref>{{cite web|url=http://aapa.files.cms-plus.com/Statistics/WORLD%20PORT%20RANKINGS%2020081.pdf |title=AAPA World Port Rankings 2008 |format=PDF |access-date=15. 5. 2015}}</ref> Luka Los Angelesa zasebno je i dalje najprometnija u vidu kontejnera u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u i najveći je centar kruzera u zapadnom dijelu SAD-a. Svjetski kruzerni centar u Los Angelesu je 2014. imao 590.000 putnika.<ref>{{cite web | url=http://www.portoflosangeles.org/facilities/passenger.asp | title=Cruise Passenger and Ferry Terminals | publisher=Port of Los Angeles | access-date=15. 5. 2015}}</ref> Ima još luka duž obale Los Angelesa koje se ne koriste u industrijske svrhe. Također se nalazi nekoliko mostova: mostovi [[Most "Vincent Thomas"|Vincent Thomas]], [[Most "Henry Ford"|Henry Ford]], [[Most "Gerald Desmond"|Gerald Desmond]] i most [[Most "Commodore Schuyler F. Heim"|Commodore Schuyler F. Heim]]. Catalina Express pruža trajektnu liniju iz San Pedra do [[Avalon (Kalifornija)|Avalona]] na [[Ostrvo Santa Cataline|ostrvu Santa Cataline]]. == Gradska partnerstva == [[Datoteka:Los Angeles City Hall with sister cities 2006.jpg|mini|upright|Znak pored [[Gradske vijećnica Los Angelesa|gradske vijećnice Los Angelesa]] prikazuje gradska partnerstva.]] Los Angeles ima 25 bratska grada,<ref name="Sistercities">{{cite web | url=http://sistercities.lacity.org/ | title=Sister Cities of Los Angeles | publisher=Sister Cities Los Angeles | access-date=15. 5. 2015}}</ref> te su ovdje poredani hronološki: {{div col||20em}} * [[Eilat]], [[Izrael]] (1959) * [[Nagoya]], [[Japan]] (1959) * [[Salvador (Bahia)|Salvador]], [[Brazil]] (1962) * [[Bordeaux]], [[Francuska]] (1964)<ref name="Bordeaux twinnings">{{cite web | url=http://www.bordeaux.fr/p63778/europe%C2%A0et%C2%A0international | title=Bordeaux– Rayonnement européen et mondial | work=Mairie de Bordeaux | access-date=15. 5. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20130207154903/http://www.bordeaux.fr/p63778/europe%C2%A0et%C2%A0international | archive-date=7. 2. 2013 | url-status=dead }}</ref><ref name="Bordeaux twinnings 2">{{cite web | url=http://www.cncd.fr/frontoffice/bdd-recherche-resultat.asp?searchField=bordeaux&x=36&y=14 | title=Bordeaux-Atlas français de la coopération décentralisée et des autres actions extérieures | work=Délégation pour l'Action Extérieure des Collectivités Territoriales (Ministère des Affaires étrangères) | access-date=15. 5. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20130207152951/http://www.cncd.fr/frontoffice/bdd-recherche-resultat.asp?searchField=bordeaux&x=36&y=14 | archive-date=7. 2. 2013 | url-status=dead }}</ref> * [[Berlin]], [[Njemačka]] (1967)<ref name="Berlin twinnings">{{cite web | url=http://www.berlin.de/rbmskzl/staedteverbindungen/staedtepartnerschaft_ueberblick.en.html | title=Berlin City Partnerships | work=Der Regierende Bürgermeister Berlin | access-date=17. 9. 2013 | archive-url=https://web.archive.org/web/20130521054019/http://www.berlin.de/rbmskzl/staedteverbindungen/staedtepartnerschaft_ueberblick.en.html | archive-date=21. 5. 2013 | url-status=dead }}</ref> * [[Lusaka]], [[Zambija]] (1968) * [[Ciudad de México]], [[Meksiko]] (1969) * [[Auckland]], [[Novi Zeland]] (1971) * [[Busan]], [[Južna Koreja]] (1971) * [[Mumbai]], [[Indija]] (1972) * [[Teheran]], [[Iran]] (1972) * [[Taipei]], [[Tajvan]] (1979) * [[Guangzhou]], [[Kina]] (1981)<ref name="Guangzhou twinnings">{{cite web | url=http://www.gzwaishi.gov.cn/Category_121/Index.aspx | title=Guangzhou Sister Cities | publisher=Guangzhou Foreign Affairs Office | access-date=15. 5. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20121024091437/http://www.gzwaishi.gov.cn/Category_121/Index.aspx | archive-date=24. 10. 2012 | url-status=dead }}</ref> * [[Atina]], [[Grčka]] (1984) * [[Sankt Peterburg]], [[Rusija]] (1984) * [[Vancouver]], [[Kanada]] (1986)<ref name="Vancouver">{{cite web | url=http://vancouver.ca/ctyclerk/cclerk/20080311/documents/a14.pdf | title=Vancouver Twinning Relationships | publisher=City of Vancouver | access-date=15. 5. 2015 | format=PDF}}</ref> * [[Giza]], [[Egipat]] (1989) * [[Jakarta]], [[Indonezija]] (1990) * [[Kaunas]], [[Litvanija]] (1991) * [[Makati]], [[Filipini]] (1992) * [[Split]], [[Hrvatska]] (1993)<ref name="Split twinnings">{{cite web | url=http://www.split.hr/Default.aspx?sec=526 | title=Gradovi prijatelji Splita | trans-title=Split Twin Towns | work=Grad Split [Split Official City Website] | access-date=15. 5. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20120324035937/http://www.split.hr/Default.aspx?sec=526 | archive-date=24. 3. 2012 | url-status=live }}</ref> * [[San Salvador]], [[El Salvador]] (2005) * [[Bejrut]], [[Liban]] (2006) * [[Ischia]], [[Italija]] (2006) * [[Erevan]], [[Armenija]] (2007)<ref name="Yerevan twinnings 2">{{cite web | url=http://www.yerevan.am/en/partner/sister-cities/ | title=Yerevan Twin Towns & Sister Cities | work=Yerevan Municipality Official Website | access-date=15. 5. 2015}}</ref> {{div col end}} Los Angeles također ima sljedeće prijateljske gradove:<ref name="Manchester">{{cite web | url=http://www.manchestereveningnews.co.uk/news/greater-manchester-news/twinning-link-with-la-925445 | title=Twinning link with LA | newspaper=Manchester Evening News | date=27. 7. 2009 | access-date=15. 5. 2015}}</ref> * [[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] * [[Łódź]], [[Poljska]] * [[Manchester]], Engleska, UK * [[Tel Aviv]], Izrael<ref>{{cite web | url=http://www.jewishla.org/Tel_Aviv_LA_Partnership.cfm | title=Tel Aviv/Los Angeles Partnership | publisher=The Jewish Federation of Greater Los Angeles | access-date=7. 8. 2008 | year=2007 | archive-url=https://web.archive.org/web/20080623075353/http://www.jewishla.org/Tel_Aviv_LA_Partnership.cfm | archive-date=23. 6. 2008 | url-status=dead }}</ref> == Također pogledajte == {{div col||30em}} * [[Pobune u Los Angelesu 1992.]] * [[Spisak gradova Kalifornije]] * [[Spisak gradova južne Kalifornije]] * [[Spisak najvećih gradova u Kaliforniji po broju stanovnika]] * [[Spisak muzeja Los Angelesa]] * [[Spisak muzičkih mjesta Los Angelesa]] * [[Spisak najviših zgrada Los Angelesa]] * [[Fondacija kraljice anđela]] {{div col end}} == Reference == {{refspisak|30em}} == Literatura == {{div col|small=yes}} ;Općenito * {{cite book | author = Carey McWilliams | publisher = Peregrine Smith | title = Southern California: An Island on the Land | edition = 9 | year = 2009 | isbn = 978-0-87905-007-8 | url = https://archive.org/details/southerncaliforn00mcwi }} * {{cite book | author=Richard White | title = It's Your Misfortune and None of My Own: A New History of the American West | publisher=University of Oklahoma Press | year = 1991 | isbn = 978-0-8061-2567-1}} * {{cite book | author =David Rieff | title = Los Angeles: Capital of the Third World | publisher = Touchstone | year = 1992 | isbn = 978-0-671-79210-7}} * {{cite book | author=Peter Theroux | title=Translating LA: A Tour of the Rainbow City | publisher=Norton | year=1994 | isbn=978-0-393-31394-9 | url=https://archive.org/details/translatingla00pete }} * {{cite book | author=Paul Glover | title = Los Angeles: A History of the Future | publisher=Greenplanners | year = 1995 | isbn = 978-0-9622911-0-4}} * {{cite book | author=Leonard Pitt i Dale Pitt | title = Los Angeles A to Z: An Encyclopedia of the City and County | publisher=University of California Press | place = Berkeley | year = 2000 | isbn = 978-0-520-20530-7}} * {{cite book | author = Kevin Starr i David Ulin | editor = Jim Heimann | title = Los Angeles: Portrait of a City | url = https://archive.org/details/losangelesportra0000unse | publisher = Taschen America | year = 2009 | isbn = 978-3-8365-0291-7}} ;Arhitektura i teorija urbanizacije * {{cite book | author=Reyner Banham | title = Los Angeles: The Architecture of Four Ecologies | url=https://archive.org/details/losangelesarchit0000banh | publisher=University of California Press | place = Berkeley | year = 2009 | edition = 2nd | isbn = 978-0-520-26015-3}} * {{cite book | author=Mike Davis | title = City of Quartz: Excavating the Future in Los Angeles | url=https://archive.org/details/cityofquartzexca0000davi | publisher=Verso | year = 2006 | isbn = 978-1-84467-568-5}} * {{cite book | author=Robert M. Fogelson | title = The Fragmented Metropolis: Los Angeles 1850–1930 | url=https://archive.org/details/fragmentedmetrop0000foge_l1o1 | publisher=University of California Press | place = Berkeley | year = 1993 | isbn = 978-0-520-08230-4}} * {{cite book | author=Norman M. Klein | title = The History of Forgetting: Los Angeles and the Erasure of Memory | url=https://archive.org/details/historyofforgett0000klei | publisher=Verso | year = 1997 | isbn = 978-1-84467-242-4}} * {{cite book | author = Sam Hall Kaplan | title = L.A. Lost & Found: An Architectural History of Los Angeles | publisher = Hennessey and Ingalls | year = 2000 | isbn = 978-0-940512-23-8}} * {{cite book | author = Wim de Wit i Christopher James Alexander | title = Overdrive: L.A. Constructs the Future, 1940–1990 | url = https://archive.org/details/overdrivelaconst0000unse | publisher = Getty Publications | year = 2013 | isbn = 978-1-60606-128-2}} ;Odnos rasa * {{cite book|author=Rodolfo Acuña|title=Anything but Mexican: Chicanos in contemporary Los Angeles|url=http://books.google.com/books?id=0lQXqQPNOUcC|access-date=31. 12. 2015|year=1996|publisher=Verso|isbn=978-1-85984-031-3}} * {{cite book | author=Lynell George | title = No Crystal Stair: African Americans in the City of Angels | url=https://archive.org/details/nocrystalstairaf0000geor | publisher=Verso | year = 1992 | isbn = 978-0-86091-389-4}} * {{cite book | title = L.A. City Limits: African American Los Angeles from the Great Depression to the Present | author = Josh Sides | place = Berkeley | publisher = University of California Press | year = 2006 | isbn = 978-0-520-24830-4}} * {{cite book | title = Murder at the Sleepy Lagoon: Zoot Suits, Race, and Riot in Wartime L.A. | author = Eduardo Obregón Pagán | publisher = The University of North Carolina Press | year = 2006 | isbn = 978-0-8078-5494-5}} * {{cite book | title = The Great Black Way: L.A. in the 1940s and the Last African American Renaissance | url = https://archive.org/details/greatblackwayla00smit | author = R. J. Smith | year = 2007 | publisher = PublicAffairs | isbn = 978-1-58648-521-4}} ;LGBT * {{cite book | title = Gay L. A.: A History of Sexual Outlaws, Power Politics, And Lipstick Lesbians | author = Lillian Faderman i Stuart Timmons | year = 2006 | publisher = Basic Books | isbn = 0-465-02288-X | url = https://archive.org/details/gaylahistoryofse00lill }} * {{cite book | title = Bohemian Los Angeles: and the Making of Modern Politics | url = https://archive.org/details/bohemianlosangel0000hure | author = Daniel Hurewitz | publisher = University of California Press | place = Berkeley | year = 2007 | isbn = 0-520-24925-9}} ;Okoliš * {{cite book | author=Marc Reisner | title=Cadillac Desert: The American West and its Disappearing Water | publisher=Penguin Books | year=1986 | isbn=978-0-14-017824-1 | url=https://archive.org/details/cadillacdesertam00reis }} * {{cite book | title = Smogtown: The Lung-Burning History of Pollution in Los Angeles | author = Chip Jacobs i William Kelly | publisher = Outlook Hardcover | year = 2008 | isbn = 1-58567-860-0 | url = https://archive.org/details/smogtownlungburn00jaco }} ;Umjetnost i književnost * {{cite book | editor = David L. Ulin | title = Writing Los Angeles: A Literary Anthology | publisher = Library of America | year = 2002 | isbn = 978-1-931082-27-3 | url = https://archive.org/details/writinglosangele0000unse }} * {{cite book | title = Pop L.A.: Art and the City in the 1960s | author = Cécile Whiting | place = Berkeley | publisher = University of California Press | year = 2008 | isbn = 978-0-520-25634-7}} {{div col end}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Los Angeles}} * {{en simbol}} [http://www.lacity.org/ Službeni veb-sajt grada Los Angelesa] * {{en simbol}} [http://life.time.com/?attachment_id=4004 "Los Angeles Then and Now"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140709164512/http://life.time.com/?attachment_id=4004 |date=9. 7. 2014 }} – slikovna prezentacija časopisa ''Life'' * {{de simbol}} [https://www.faz.net/aktuell/reise/michael-lange-fotografiert-in-den-industrievierteln-von-los-angeles-15991837.html?GEPC=s9 Svjetlosnim farom preko grada] – monografija iz ''[[Frankfurter Allgemeine Zeitung]]'' {{Divlji zapad}} {{Gradovi domaćini LJOI-a}} {{Istaknuti članak}} [[Kategorija:Los Angeles|*]] [[Kategorija:Gradovi u okrugu Los Angeles]] [[Kategorija:Gradovi u Kaliforniji]] [[Kategorija:Gradovi u Sjedinjenim Američkim Državama]] hrtt3l5wl3x62wt4drkrqciowf0xs5o 2000. 0 4639 3838330 3829079 2026-04-30T06:30:00Z KWiki 9400 /* Maj */ 3838330 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''2000. ([[Rimski brojevi|MM]])''' je bila prijestupna godina koja počinje u subotu po gregorijanskom kalendaru, 2000. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 1000. i posljednja godina 2. milenija, 100. i zadnja godina 20. stoljeća i prva godina 2000-tih. == Događaji == * [[15. januar]] – U beogradskom hotelu "Interkontinental" ubijen [[Željko Ražnatović|Željko Ražnatović-Arkan]]. * [[7. februar]] – U Beogradu ubijen ministar odbrane SR Jugoslavije [[Pavle Bulatović]]. * [[14. februar]] – Svemirska letjelica [[NEAR Shoemaker]] ušla je u orbitu oko [[asteroid]]a [[433 Eros]] i tako postala prva svemirska letjelica koja je kružila oko asteroida.[http://near.jhuapl.edu/] * [[26. mart]] – [[Vladimir Putin]] izabran za predsjednika [[Rusija|Rusije]]. * [[3. april]] – Snage [[NATO]]-a u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] na [[Pale|Palama]] uhapsile jednog od čelnika [[bosanski Srbi|bosanskih Srba]] [[Momčilo Krajišnik|Momčila Krajišnika]] na osnovu tajne optužnice [[Haški tribunal|Haškog tribunala]] ([[ICTY]]). * [[3. maj]] – [[Konjunkcija (astronomija)|Konjunkcija]] svih tradicionalnih nebeskih tijela znanih iz starih vremena do otkrića [[Uran]]a. Na malom području neba sreli su se [[Sunce]] i [[Mjesec (satelit)|Mjesec]], te planete [[Merkur (planeta)|Merkur]], [[Venera (planeta)|Venera]], [[Mars (planeta)|Mars]], [[Jupiter]] i [[Saturn (planeta)|Saturn]]. * [[13. maj]] – Na [[Magistralna cesta M17|magistralnoj cesti M17]], kod mjesta [[Zli brijeg]] [[općina]] [[Kakanj]], autobus ''[[Buco-trans]]a'' pao s mosta prilikom čega su izginula 43 putnika. * [[10. juni]] – Početak [[Euro 2000.|Evropskog nogometnog prvenstva]] u zajedničkoj organizaciji [[Belgija|Belgije]] i [[Holandija|Holandije]]. * [[2. juli]] – [[Francuska nogometna reprezentacija|Nogometna reprezentacija Francuske]] postala je novi evropski prvak pobijedivši reprezentaciju [[Italijanska nogometna reprezentacija|Italije]] u finalu evropskog prvenstva rezultatom 2:1. * [[25. juli]] – Nadzvučni putnički avion [[Concorde]] srušio se nedugo nakon polijetanja iz [[Pariz]]a, a u nesreći je poginulo svih 109 putnika i članova posade te petero osoba na kopnu. * [[12. august]] – Ruska podmornica [[Kursk]] potonula je u [[Barentsovo more|Barentsovom moru]], a u nesreći je poginulo svih 118 osoba u njoj. * [[15. septembar]] – Otvorene su [[Olimpijske igre 2000.|Olimpijske igre]] u [[Sydney]]ju. * [[24. septembar]] – Održani vanredni izbori za predsjednika [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]] i redovni izbori za jugoslavenski parlament i lokalnu samoupravu u [[Srbija|Srbiji]]. Vojislav Koštunica (kandidat srbijanske ujedinjene opozicije) pobjedio Slobodana Miloševića, a Miloševićeva partija ubjedljiva izgubila na saveznom i lokalnom nivou. * [[28. septembar]] – Izborna komisija SRJ objavljuje da Koštunica nije pobjedio u prvom krugu, te se mora organizovati drugi krug. Nastaju demonstracije po Srbiji. * [[1. oktobar]] – Zatvorene Olimpijske igre u Sydneyju. * [[5. oktobar]] – Masovne demonstracije u [[Beograd]]u, tokom kojih je više stotina hiljada ljudi na silu zauzelo najvažnije državne institucije, označile kraj vladavini [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]]. * [[6. oktobar]] – U obraćanju narodu preko televizije, Milošević priznaje pobjedu opozicije. * [[7. oktobar]] – Vojislav Koštunica svečano stupio na dužnost predsjednika SR Jugoslavije. * [[7. novembar]] – [[George W. Bush]] je pobijedio [[Al Gore|Ala Gorea]] na [[Sjedinjene Američke Države|američkim]] predsjedničkim izborima, ali njihov konačan ishod nije objavljen više od mjesec dana zbog spornih glasova u saveznoj državi [[Florida|Floridi]]. * [[16. novembar]] – [[Bill Clinton]] postao je prvi američki predsjednik koji je posjetio [[Vijetnam]]. * [[17. novembar]] – Katastrofalno klizanje tla u Logu pod Mangartom, u [[slovenija|Sloveniji]], poginulo je 7 osoba, a šteta je iznosila milione slovenskih tolara. To je jedna od najgorih prirodnih katastrofa u Sloveniji u posljednjih 100 godina. * [[17. novembar]] – [[Alberto Fujimori]] svrgnut s položaja predsjednika [[Peru]]a. * [[24. novembar]] – [[jugoslavija|Jugoslavenski]] predsjednik [[Vojislav Koštunica]] doputovao u [[Zagreb]] na Samit na vrhu država Jugoistočne Evrope i Evropske unije, što je bila prva posjeta nekog zvaničnika Jugoslavije [[hrvatska|Hrvatskoj]] od raspada [[SFRJ]]. * [[27. novembar]] – Norveški kralj Herold otvorio je u zapadnoj Norveškoj [[Lærdalstunnel]], najduži tunel za cestovni saobraćaj na svijetu. Tunel dugačak 16.900 metara potukao je rekord St. Gothard tunela u Švicarskoj koji je pušten u promet 1980, a dugačak je 16.300 metara. * [[28. novembar]] – [[Ukrajina|Ukrajinski]] političar [[Oleksander Moroz]] javno je optužio predsjednika [[Leonid Kučma|Leonida Kučmu]] za učestovanje u ubistvu novinara [[Georgij Gongadze|Georgija Gongadzea]]. * [[8. decembar]] – U [[Ottawa|Ottawi]] održan prvi svjetski samit posvećen [[kultura|kulturi]] i [[umjetnost]]i, na kojem je osnovana Međunarodna federacija agencija za podršku umjetnosti. * [[23. decembar]] – Na vanrednim izborima za Skupštinu Srbije, opoziciona grupa pod nazivom Demokratska opozicija Srbije osvojila čak 176 zastupničkih mjesta (od 250). Miloševićev SPS osvojio 37 mjesta. * [[30. decembar]] – U više eksplozija bombi na različitim mjestima u metropolitanskom području [[Manila|Manile]], glavnog grada [[Filipini|Filipina]], poginule 22 osobe, a ranjeno ih je stotinjak. == Rođeni == === Januar=== * [[17. januar]] – [[Kenan Kamenjaš]], bosanskohercegovački [[košarka]]š === Februar === === Mart === * [[9. mart]] – [[Nika Križnar]], [[Slovenija|slovenska]] [[ski-skakačica]] * [[26. mart]] – [[Xavier Castañeda]], američko-bosanskohercegovački košarkaš === April === === Maj === * [[2. maj]] – [[Ilma Karahmet]], bosanskohercegovačka pjevačica * [[27. maj]] – [[Anne de Besche]], norveško-danska [[biatlon]]ka * [[31. maj]] – [[Tereza Voborníková]], [[češka]] [[biatlon]]ka === Juni === === Juli === * [[11. juli]] – [[Judita Traubaitė]], [[Litvanija|litvanska]] [[biatlon]]ka * [[18. juli]] – [[Júlia Machyniaková]], [[slovačka]] [[biatlon]]ka * [[24. juli]] – [[Shilo Rousseau]], [[Kanada|kanadska]] [[biatlon]]ka * [[27. juli]] ** [[Mária Remeňová]], [[slovačka]] [[biatlon]]ka ** [[Zuzana Remeňová]], [[slovačka]] [[biatlon]]ka === August === === Septembar === * [[6. septembar]] – [[Camille Bened]], francuska [[biatlon]]ka * [[29. septembar]] ** [[Amy Baserga]], švicarska [[biatlon]]ka ** [[Benita Peiffer]], [[Kanada|kanadska]] [[biatlon]]ka === Oktobar === === Novembar === === Decembar === * [[3. decembar]] – [[Luci Anderson]], [[SAD|američka]] [[biatlon]]ka * [[14. decembar]] – [[Ema Kapustová]], [[slovačka]] [[biatlon]]ka == Umrli == === Januar=== * [[10. januar]] – [[Neda Arnerić]], srbijanska glumica * [[19. januar]] – [[Hedy Lamarr]], američka filmska glumica i izumiteljica * [[20. januar]] – [[Izabela Jurjeva]], ruska pjevačica === Februar === * [[1. februar]] – [[Peter Levi]], britanski naučnik i pisac; === Mart === * [[1. mart]] – [[Vlastimir Peričić]], srpski i jugoslavenski kompozitor, dopisni član [[Srpska akademija nauka i umetnosti|Srpske akademije nauka i umetnosti]]; * [[9. mart]] – [[Liliana Budicin-Manestar]], hrvatska sopranistica * [[10. mart]] – [[Ivo Robić]], hrvatski pjevač === April === * [[3. april]] – [[Terrence McKenna]], američki pisac i filozof === Maj === === Juni === * [[19. juni]] – [[Louis Romand]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac === Juli === * [[1. juli]] – [[Walter Matthau]], američki glumac * [[24. juli]] – [[Ahmad Shamlou]], iranski pisac i novinar === August === * [[5. august]] – [[Alec Guinness]], britanski glumac * [[12. august]] – [[Loretta Young]], američka [[glumica]] * [[15. august]] – [[Ena Begović]], hrvatska glumica === Septembar === * [[30. septembar]] – [[Heikki Flöjt]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac === Oktobar === === Novembar === * [[17. novembar]] – [[Louis Néel]], francuski fizičar === Decembar === * [[3. decembar]] – [[Gwendolyn Brooks]], američka pjesnikinja i esejistica * [[15. decembar]] – [[Haris Brkić]], bosanskohercegovački košarkaš == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[Žores Alferov]], [[Rusija]] ** [[Herbert Kroemer]], [[Njemačka]] ** [[Jack S. Kilby]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[Alan Heeger]], [[SAD]] ** [[Alan MacDiarmid]], [[SAD]] / [[Novi Zeland]] ** [[Hideki Shirakawa]], [[Japan]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[Arvid Carlsson]], [[Švedska]] ** [[Paul Greengard]], [[SAD]] ** [[Eric Kandel]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[Gao Xingjian]], [[Francuska]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** [[Kim Dae-jung]], [[Južna Koreja]] * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]] ** [[James Heckman]], [[SAD]] ** [[Daniel McFadden]], [[SAD]] {{commonscat|2000}} == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} 3nogyz64zq0ooc5yro9wjb5kq3h7pgr 29. april 0 4762 3838249 3808226 2026-04-29T19:28:02Z Dostojewskij 70546 /* 19. vijek */ + [[Aleksandar II, car Rusije]] 3838249 wikitext text/x-wiki {{AprilKalendar}} '''29. april / travanj (29. 4)''' jest 119. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (120. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 246 dana. == Događaji == * [[1429]] – U [[Stogodišnji rat|Stogodišnjem ratu]] [[Ivana Orleanska]] s Étienneom de Vignollesom i nekoliko drugih muškaraca probila englesku odbranu kod [[Orléans]]a i oslobodila grad od [[Englezi|Engleza]]. * [[2011]] – Vjenčanje vojvode i vojvotkinje od Cambridgea, [[Princ William, vojvoda od Cambridgea|princa Williama]] i [[Catherine, vojvotkinja od Cambridgea|Kate Middleton]]. * [[2015]] – Vojno odjeljenje višeg suda u [[Nizozemska|nizozemskom]] gradu [[Arnhem]]u odbilo žalbu na raniju odluku da bivši zapovjednik nizozemskog bataljona Ujedinjenih nacija u [[Genocid u Srebrenici|Srebrenici]] [[Thom Karremans]] i njegovi pomoćnici neće biti procesuirani. == Rođeni == === 19. vijek === * [[1818]] – [[Aleksandar II, car Rusije|Aleksandar II]], car Rusije i veliki vojvoda Finske od 1855. do atentata 1881. * [[1842]] – [[Karl Millöcker]], austrijski kompozitor * [[1854]] – [[Henri Poincaré]], francuski matematičar i teoretičar fizike * [[1899]] – [[Duke Ellington]], američki džez-muzičar === 20. vijek === * [[1901]] – [[Hirohito]], japanski car * [[1907]] – [[Fred Zinnemann]], američki filmski režiser austrijskog porijekla * [[1951]] – [[Yves Blondeau]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]] * [[1955]] – [[Klaus Siebert]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac, trostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i [[Spisak pobjednika Svjetskog kupa u biatlonu|osvajač]] [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]] * [[1957]] – [[Daniel Day-Lewis]], britanski glumac * [[1958]] – [[Michelle Pfeiffer]], američka glumica * [[1959]] – [[Antony McLeod]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac * [[1968]] – [[Kolinda Grabar-Kitarović]], [[hrvatska]] političarka * [[1970.]] ** [[Andre Agassi]], američki teniser ** [[Uma Thurman]], američka glumica * [[1982]] – [[Marija Karan]], srbijanska glumica * [[1987]] – [[Jan Savicki]], [[Kazahstan|kazaški]] [[biatlon]]ac === 21. vijek === * [[2002]] – [[Džejla Ramović]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] pjevačica == Umrli == === 20. vijek === * [[1949]] – [[Slavko Rodić]], [[Narodni heroj Jugoslavije]] * [[1951]] – [[Ludwig Wittgenstein]], austrijski filozof * [[1980]] – [[Alfred Hitchcock]], britansko-američki režiser === 21. vijek === * [[2008]] – [[Albert Hofmann]], [[Švicarska|švicarski]] naučnik i hemičar * [[2017]] – [[Vehid Gunić]], bosanskohercegovački novinar, pisac, publicist, urednik i voditelj * [[2018]] – [[Krista Kostial-Šimonović]], hrvatska doktorica i akademkinja == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|29 April}} *[http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/april/29 Na današnji dan (29. april), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}} *[http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/april-29/ Na današnji dan (29. april), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Dani u godini|apr029]] kg42j6atwcco8juq4r91avqi08zq9c3 30. april 0 4763 3838359 3813378 2026-04-30T09:51:05Z KWiki 9400 3838359 wikitext text/x-wiki {{AprilKalendar}} '''30. april / travanj (30. 4)''' jest 120. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (121. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 245 dana. == Događaji == * [[1006]] – U [[sazviježđe|sazviježđu]] [[Vuk (sazviježđe)|Vuk]] otkrivena [[supernova]] [[SN 1006]]. * [[1789]] – [[George Washington]] položio zakletvu kao [[Spisak predsjednika Sjedinjenih Američkih Država|prvi]] [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjednik]] [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]]. * [[1938]] – Prvo pojavljivanje animiranog lika [[Duško Dugouško]]. * [[2006]] – Objavljena verzija 2.2.2 [[Apache HTTP server]]a. * [[1947]] – Donesena [[Rezolucija 24 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|Rezolucija 24]] [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti]], o prijedlogu za prijem [[Mađarska|Mađarske]] u [[Ujedinjene nacije]]. == Rođeni == === 14. vijek === * [[1310]] – [[Kazimir III, kralj Poljske|Kazimir III]], poljski kralj === 17. vijek === * [[1662]] – [[Marija II, kraljica Engleske|Marija II]], englesko-škotska kraljica === 18. vijek === * [[1777]] – [[Carl Friedrich Gauß]], njemački matematičar, astronom i fizičar === 19. vijek === * [[1865]] – [[Max Nettlau|Max Heinrich Hermann Reinhardt Nettlau]], njemačko-austrijski [[Anarhizam|anarhist]], [[historičar]] i biograf * [[1883]] – [[Jaroslav Hašek]], češki književnik * [[1893]] – [[Joachim von Ribbentrop]], njemački političar === 20. vijek === * [[1909]] – [[Juliana, kraljica Nizozemske|Juliana I]], nizozemska kraljica * [[1916]] – [[Claude Shannon]], američki izumitelj * [[1929]] – [[Klausjürgen Wussow]], njemački glumac (''[[Klinika Schwarzwald]]'') * [[1933]] – [[Willie Nelson]], američki kantautor * [[1946]] – [[Carl XVI Gustaf, kralj Švedske|Carl XVI Gustaf]], švedski kralj * [[1953]] – [[Ibrahim Hajder]], bosanskohercegovački pjesnik * [[1955]] – [[Zlatko Topčić]], bosanskohercegovački književnik i scenarist * [[1956]] – [[Lars von Trier]], danski režiser * [[1963]] – [[Jasmin Osmanagić]], bosanskohercegovački kompozitor * [[1968]] – [[Verona Feldbusch]], njemačka TV-voditeljica * [[1972]] – [[Bekim Sejranović]], bosanskohercegovački i hrvatski pisac * [[1978]] – [[Elvis Ćorić]], bosanskohercegovački nogometaš * [[1998]] – [[Samuela Comola]], [[italija]]nska [[biatlon]]ka == Umrli == === 17. vijek === * [[1671]] – [[Fran Krsto Frankopan]], hrvatski plemić i pjesnik === 20. vijek === * [[1945.]] ** [[Adolf Hitler]], njemački diktator ** [[Eva Braun]], životna saputnica [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] * [[1985]] – [[Jolanda Đačić]], bosanskohercegovačka glumica === 21. vijek === * [[2015]] – [[Ben E. King]], američki pjevač * [[2024]] – [[Paul Auster]], američki književnik i režiser == Praznici == * [[Međunarodni dan džeza]] == Vanjski linkovi == {{Commonscat|30 April}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/april/30 Na današnji dan (30. april), ''BBC.co.uk''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070217201010/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/april/30 |date=17. 2. 2007}} {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/april-30/ Na današnji dan (30. april), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Dani u godini|apr030]] 9yrfqcyk0y43z261p9ovzoylim1hk92 2. maj 0 4802 3838329 3808227 2026-04-30T06:29:25Z KWiki 9400 3838329 wikitext text/x-wiki {{MajKalendar}} '''2. maj / svibanj (2. 5)''' jest 122. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (123. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 243 dana. == Događaji == === 19. vijek === * [[1895]] – U Sarajevu počeo [[saobraćaj|saobraćati]] prvi [[električna energija|električni]] [[tramvaj]], zamijenivši dotadašnji tramvaj na [[konj]]sku vuču, a saobraćao je od Željezničke stanice do [[Latinska ćuprija|Latinske ćuprije]]. Sarajevo je tako postalo prvi grad u [[Evropa|Evropi]] koji je imao cjelodnevnu tramvajsku liniju. Linija je otvorena za Novu 1885. godinu kao probna, a tramvaje su tada pokretali konji. Prvi električni tramvaj imao je dvoja vrata, a mogao je primiti 24 putnika. === 20. vijek === * [[1902]] – Premijerno je prikazan prvi naučnofantastični film, ''[[Put na mjesec (film)|Put na mjesec]]''. * [[1992]] – Napad na Sarajevo od strane JNA, koje su predvodili pukovnik [[JNA]] Milan Šuput i major Marko Labudović. Zapaljena je zgrada Pošte, otet je predsjednik [[Predsjedništvo BiH|Predsjedništva BiH]] [[Alija Izetbegović]] i delegacija koja ga je pratila. == Rođeni == === 17. vijek === * [[1660]] – [[Alessandro Scarlatti]], italijanski [[Barokna muzika|barokni]] kompozitor === 18. vijek === * [[1729]] – [[Katarina II, carica Rusije|Katarina Velika]], ruska carica, poznata i kao Katarina II === 20. vijek === * [[1903]] – [[Bing Crosby]], američki pjevač i filmski glumac * [[1922]] – [[Anatolij Dimarov]], ukrajinski književnik * [[1930]] – [[Vesna Bugarski]], prva bosanskohercegovačka arhitektica * [[1943]] – [[Mustafa Nadarević]], bosanskohercegovački glumac * [[1945.]] ** [[Alija Dubočanin]], bosanskohercegovački književnik ** [[Meho Baraković]], bosanskohercegovački književnik * [[1946]] – [[David Suchet]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[glumac]] * [[1950]] – [[Bianca Jagger]], američka aktivistica za ljudska prava * [[1952]] – [[Zdeněk Pavlíček]], [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac * [[1959]] – [[Sanna Grønlid]], [[norveška]] [[biatlon]]ka * [[1961]] – [[Peter Doohan]], australijski teniser * [[1972]] – [[Irena Česneková]], čehoslovačka i češka biatlonka * [[1975]] – [[David Beckham]], engleski nogometaš * [[1978]] – [[Despina Vavatsi]], grčka biatlonka * [[1983]] – [[Tina Maze]], [[Slovenija|slovenska]] [[Alpsko skijanje|alpska skijašica]] * [[2000]] – [[Ilma Karahmet]], bosanskohercegovačka pjevačica == Umrli == ===16. vijek === * [[1519]] – [[Leonardo da Vinci]], italijanski umjetnik, arhitekt, slikar, pronalazač i ekolog === 19. vijek === * [[1846]] – [[Giacomo Meyerbeer]], njemački kompozitor === 20. vijek === * [[1957]] – [[Joseph McCarthy]], američki političar * [[1925]] – [[Johann Palisa]], austrijski astronom === 21. vijek === * [[2002]] – [[Izet Sarajlić]], bosanskohercegovački književnik * [[2011]] – [[Osama bin Laden]], lider [[Al-Kaida|Al-Kaide]] == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|2 May}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/may/2 Na današnji dan (2. maj), BBC.co.uk] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/may-2/ Na današnji dan (2. maj), nytimes.com] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Dani u godini|maj002]] 4pzzajqfkbxg56nfhb0wa33mj0s9hnu Moskovij 0 7716 3838342 3798871 2026-04-30T08:26:20Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3838342 wikitext text/x-wiki {{Infokutija hemijski element | Hemijski element = Moskovij | Simbol = Mc | Atomski broj = 115 | Serija = Metali | Grupa = 15 | Perioda = 7 | Blok = p | Boja serije = DarkGray | Izgled = - | Zastupljenost = 0 | Atomska masa = oko 288 | Atomski radijus = 187 (?)<ref name="fricke" /><ref name="haire" /> | Atomski radijus izračunat = - | Kovalentni radijus = 156–158 <small>(''ekstrapolirano'')</small><ref name="bonchev" /> | Elektronska konfiguracija = &#x5B;[[Radon|Rn]]&#x5D; 5f<sup>14</sup>6d<sup>10</sup>7s<sup>2</sup>7p<sup>3</sup> (?) | Elektroni u energetskom nivou = 2, 8, 18, 32, 32, 18, 5 | Energija ionizacije_1 = 538,4 (?)<ref name="haire" /> | Energija ionizacije_2 = 1756,0 (?)<ref name="fricke" /> | Energija ionizacije_3 = 2653,3 (?)<ref name="fricke" /> | Agregatno stanje = čvrsto (?)<ref name="haire" /> | Gustoća = 13500 (?)<ref name="fricke" /> | Tačka topljenja_K = 670 (?)<ref name="fricke" /><ref name="haire" /> | Tačka topljenja_C = 400 | Tačka ključanja_K = ~1400 (?)<ref name="haire" /> | Tačka ključanja_C = ~1100 | Toplota isparavanja = 138 (?)<ref name="fricke" /> | Toplota topljenja = 5,90–5,98 <small>(''ekstrapolirano'')</small><ref name="bonchev" /> | Oksidacioni broj = 1, 3 (?)<ref name="fricke" /><ref name="haire" /> | Oznaka upozorenja = {{Oznake upozorenja|/}} | Oznake upozorenja R = {{Oznake upozorenja R|-}} | Oznake upozorenja S = {{Oznake upozorenja S|-}} | Radioaktivan = Da | Izotopi = {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Mc | Maseni broj = 287 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 32 [[sekunda|ms]] | Tipraspada1ZM = [[Alfa-zraci|α]] | Tipraspada1ZE = 11,3 | Tipraspada1ZP = [[Nihonij|<sup>283</sup>Nh]] }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Mc | Maseni broj = 288 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 87 [[sekunda|ms]] | Tipraspada1ZM = [[Alfa-zraci|α]] | Tipraspada1ZE = 11,0 | Tipraspada1ZP = [[Nihonij|<sup>284</sup>Nh]] }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Mc | Maseni broj = 289 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 220 [[sekunda|ms]]<ref name="117s" /> | Tipraspada1ZM = [[Alfa-zraci|α]] | Tipraspada1ZE = 10,6 | Tipraspada1ZP = [[Nihonij|<sup>285</sup>Nh]] }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Mc | Maseni broj = 290 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 23 [[sekunda|ms]] | Tipraspada1ZM = [[Alfa-zraci|α]] | Tipraspada1ZE = 10,3 | Tipraspada1ZP = [[Nihonij|<sup>286</sup>Nh]] }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Mc | Maseni broj = 291 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = ? | Tipraspada1ZM = [[Alfa-zraci|α]] | Tipraspada1ZE = 10,0 | Tipraspada1ZP = [[Nihonij|<sup>287</sup>Nh]] }} |}} '''Moskovij''' je vještački superteški [[hemijski element]] sa [[hemijski simbol|hemijskim simbolom]] '''Mc''' i [[atomski broj|atomskim brojem]] 115. Prvi put je sintetiziran 2003. godine, kada ga je proizveo zajednički tim američkih i ruskih naučnika pri Udruženom institutu za nuklearna istraživanja (JINR) u [[rusija|ruskom]] gradu Dubna. U decembru 2015. zajednička komisija [[IUPAC]]/IUPAP je priznala moskovij kao jedan od četiri nova elementa. Zvanično je 28. novembra 2016. dobio ime po [[Moskovska oblast|Moskovskoj oblasti]], gdje se nalazi i sjedište JINR.<ref name="IUPAC-20161130"/><ref name="NYT-20161201"/><ref name="IUPAC-June2016"/> Moskovij je ekstremno [[radioaktivnost|radioaktivni element]], a njegov najstabilniji poznati izotop moskovij-290 ima [[vrijeme poluraspada]] od samo 0,8&nbsp;sekundi.<ref name="117s" /> U [[periodni sistem elemenata|periodnom sistemu]] nalazi se u ''p''-bloku transaktinoidnih elemenata. Član je 7. periode i smješten je u 15. grupu kao najteži pniktogeni element, mada do danas nije dokazano da bi se on mogao ponašati kao teži homolog pniktogena [[bizmut]]a. Proračuni pokazuju da bi moskovij mogao imati neke osobine slične svojim lakšim homolozima: [[dušik]]u, [[fosfor]]u, [[arsen]]u, [[antimon]]u i bizmutu, te da bi također mogao biti i postprelazni metal, mada postoje i određene pretpostavke da bi između moskovija i njegovih lakših homologa moglo biti velikih razlika. Do danas (stanje: mart 2018) proizvedeno je oko 100 atoma moskovija, a svi oni imaju masene brojeve između 287 i 290. Ranije privremeno ime koje mu je dodijelio [[IUPAC]] bilo je ''ununpentij''. Također je poznat i kao Mendeljejev ''eka-[[bizmut]]'' ili jednostavno kao '''element 115'''. == Historija == Dana [[2. februar]]a [[2004]]. godine tim sastavljen od [[Rusija|ruskih]] naučnika sa Instituta za ispitivanje atoma iz [[Dubna|Dubne]] i [[Sjedinjene Američke Države|američkih]] naučnika iz ''Lawrence Livermore National Laboratory'' objavio je da je uspio otkriti ovaj element. Kako je objavljeno, oni su bombardirali izotop [[americij]]a-242 ionima [[kalcij]]a-48 te dobili četiri atoma moskovija. Ti atomi su se raspali putem emisije alfa-čestica na [[nihonij]] za oko 100 milisekundi.<ref name="yuts" /><ref name="jinr" /> :{{su|b=95|p=243}}Am + {{su|b=20|p=48}}Ca → {{su|b=288|p=115}}Mc + 3 {{su|b=0|p=1}}[[neutron|n]] → {{su|b=284|p=113}}Nh + α :{{su|b=95|p=243}}Am + {{su|b=20|p=48}}Ca → {{su|b=287|p=115}}Mc + 4 {{su|b=0|p=1}}[[neutron|n]] → {{su|b=283|p=113}}Nh + α U augustu 2013. tim istraživača na švedskom univerzitetu Lund objavili su da su ponovili eksperiment iz 2004. i potvrdili da su došli do istog rezultata kao i naučnici u Dubni.<ref name="lunduni" /><ref name="arlapsorg" /> Istraživači pri Društvu za istraživanje teških iona (''Gesellschaft für Schwerionenforschung'', GSI) u [[Darmstadt]]u, [[Njemačka]] potvrdili su još jedan uspješan eksperiment samo dvije sedmice kasnije, 10. septembra 2013.<ref name="autogenerated1" /> Nakon ovih potvrda otkrića elementa, [[IUPAC]] je u decembru 2016. ovom elementu dodijelio ime ''moskovij'' == Osobine == Za moskovij se očekuje da se nalazi u središtu pretpostavljenog "[[ostrvo stabilnosti|ostrva stabilnosti]]", koje se proteže od [[kopernicij]]a (element 112) do [[flerovij]]a (element 114). Međutim, razlozi postojanja ili nepostojanja ovog "ostrva" još uvijek nisu dovoljno razjašnjeni.<ref name="Zagrebaev"/><ref name="Nostrand"/> Zbog očekivanih visokih ograničenja fisije, bilo koje atomsko jezgro unutar ovog "ostrva stabilnosti" isključivo bi se raspadalo alfa raspadom i, možda dosta rjeđe, [[elektronski zahvat|elektronskim zahvatom]] i beta raspadom.<ref name=fricke/> Iako do danas poznati izotopi moskovija zapravo nemaju dovoljno neutrona da bi bili na "ostrvu stabilnosti", oni se mogu posmatrati kao "približavanje ostrvu", jer općenito teži izotopi su uglavnom duže živući.<ref name=117s/><ref name=e115/> Hipotetski izotop <sup>291</sup>Mc je posebno zanimljiv slučaj je on ima samo jedan neutron više od najtežeg poznatog izotopa moskovija <sup>290</sup>Mc. Postoje pretpostavke da bi on mogao biti sintetiziran kao "kćerka" izotop tenesina <sup>295</sup>Ts, a koji bi se dalje mogao dobiti reakcijom {{nowrap|<sup>249</sup>Bk(<sup>48</sup>Ca,2n)<sup>295</sup>Ts}}.<ref name=Zagrebaev/> Izračuni pokazuju da bi se on mogao raspadati elektronskim zahvatom ili emisijom pozitrona, pored osnovnog načina alfa raspada, te da bi također mogao imati relativno dugo vrijeme poluraspada od nekoliko sekundi. Ovim bi se moglo dobiti izotope <sup>291</sup>[[flerovij|Fl]], <sup>291</sup>Nh i, konačno, <sup>291</sup>[[kopernicij|Cn]] za koje se očekuje da bi mogao biti u središtu "ostrva stabilnosti", sa pretpostavljenim vremenom poluraspada od oko 1200&nbsp;godina, što bi ujedno bilo najrealniji ishod dosega "ostrva" pomoću trenutno dostupne tehnologije. Mogući nedostaci su poprečni presjek proizvodnje u reakciji <sup>295</sup>Ts, za koji se očekuje da bi bio izrazito mali, a osobine raspada superteških jezgara ovako blizu granice beta stabilnosti većim dijelom su neistražene.<ref name=Zagrebaev/> Druge mogućnosti za sintezu nekog jezgra na "ostravu stabilnosti" uključuje kvazifisiju (djelimičnu fuziju nakon koje slijedi fisija) nekog masivnog jezgra.<ref name=ZG/> Takva atomska jezgra najčešće se raspadaju, potiskujući dvostruke [[magični broj (fizika)|magične]] ili približno dvostruke magične fragmente kao što su izotopi [[kalcij]]-40, [[kalaj]]-132, olovo-208 ili bizmut-209.<ref name=jinr20006/> Nedavno je otkriveno da bi se reakcije višenukleonskog transfera sa kolizijom (sudarom) aktinoidnih jezgara (kao što su [[uranij]] i [[kirij]]) mogle koristiti za sintezu superteških jezgara bogatih neutronima koja se nalaze na "ostrvu stabilnosti",<ref name=ZG/> iako je više vjerovatan nastanak lakših elemenata [[nobelij]]a ili [[siborgij]]a.<ref name=Zagrebaev/> U periodnom sistemu elemenata, moskovij je član 15. grupe, takozvanih pniktogena, ispod [[dušik]]a, [[fosfor]]a, [[arsen]]a, [[antimon]]a i [[bizmut]]a. Svaki prethodni pniktogen sadrži pet elektrona u svojoj valentnoj ljusci, formirajući konfiguraciju valentnih elektrona ns<sup>2</sup>np<sup>3</sup>. U slučaju moskovija, taj trend bi se trebao nastaviti a predviđa se da bi njegova konfiguracija valentnih elektrona glasila 7s<sup>2</sup>7p<sup>3</sup>;<ref name="haire"/> stoga bi se on mogao u mnogim fizičkih i hemijskim aspektima mogao ponašati dosta slično svojim lakšim kongenerima. Međutim, moguće je također i da se jave značajne razlike između njih, a čiji uzroci bi bili spin-orbitalna interakcija, odnosno međusobna interakcija između kretanja i [[spin]]a elektrona. Takva interakcija je naročito izražena i snažna kod superteških elemenata jer se njihovi elektroni kreću znatno brže od elektrona u lakšim atomima, pri brzinama koje se mogu porediti [[Brzina svjetlosti|brzinom svjetlosti]].<ref name=Thayer/> U vezi sa atomima moskovija, ta pojava bi snizila energetske nivoe ''7s'' i ''7p'' elektrona (stabilizirajući odgovarajuće elektrone), ali bi dva energetska nivoa ''7p'' elektrona bila više stabilizirana od druga četiri nivoa.<ref name="Faegri"/> Stabilizacija ''7s'' elektrona naziva se efekat inertnog para, koji se ogleda u tome što "trga" ''7s'' podljusku u dijelove među kojima ima nekih koji su više a nekih koji su manje stabilizirani, što se naziva dijeljenje podljuski. Hemičari koji se bave [[računarska hemija|računarskom hemijom]] smatraju da je takvo dijeljenje promjena drugog azimutalnog kvantnog broja ''l'' sa 1 na 1/2 te 3/2 za više ili manje stabilizirane dijelove podljuske ''7s'', respektivno.<ref name=Thayer/>{{efn|Kvantni broj odgovara slovu u nazivu elektronske orbitale: 0 odgovara ''s'', 1 slovu ''p'', 2 odgovara ''d'', itd.}} Za većinu teoretskih razmatranja, konfiguracija valentnih elektrona može se izraziti tako da reflektira podjelu ''7p'' podljuske na sljedeći način: 7s{{su|p=2|w=70%}}7p{{su|b=1/2|p=2|w=70%}}7p{{su|b=3/2|p=1|w=70%}}.<ref name=haire/> Ovi efekti uzorok su da je hemija moskovija donekle drugačija od hemije njegovih lakših kongenera. == Napomene == {{Spisaknapomena}} == Reference == {{refspisak|2|refs= <ref name="haire">{{Cite book|author=Haire, Richard G.|year=2006|chapter=Transactinides and the future elements|editor=Morss; Edelstein, Norman M.; Fuger, Jean|title=The Chemistry of the Actinide and Transactinide Elements|edition=3|location=Dordrecht, Holandija|publisher=Springer Science+Business Media|isbn=1-4020-3555-1}}</ref> <ref name="bonchev">Bonchev, Danail; Kamenska, Verginia (1981). ''Predicting the Properties of the 113–120 Transactinide Elements''. J. Phys. Chem. 85: 1177–1186. {{doi|10.1021/j150609a021}}</ref> <ref name="IUPAC-20161130">{{cite news |author=urednici|title=IUPAC Announces the Names of the Elements 113, 115, 117, and 118 |url=https://iupac.org/iupac-announces-the-names-of-the-elements-113-115-117-and-118/ |date=30. 11. 2016 |work=IUPAC |access-date=1. 12. 2016}}</ref> <ref name="NYT-20161201">{{cite news |author=St. Fleur Nicholas |title=Four New Names Officially Added to the Periodic Table of Elements |url=https://www.nytimes.com/2016/12/01/science/periodic-table-new-elements.html |date=1. 12. 2016 |work=New York Times|access-date=1. 12. 2016}}</ref> <ref name="IUPAC-June2016">{{cite web| url = http://iupac.org/iupac-is-naming-the-four-new-elements-nihonium-moscovium-tennessine-and-oganesson/ | title = IUPAC Is Naming The Four New Elements Nihonium, Moscovium, Tennessine, And Oganesson| author = |date=8. 6. 2016| work = | publisher = IUPAC|access-date=8. 6. 2016}}</ref> <ref name="Zagrebaev">{{cite conference |author=Zagrebaev Valeriy; Karpov Alexander; Greiner Walter |year=2013 |title=Future of superheavy element research: Which nuclei could be synthesized within the next few years? |publisher=IOP Science |booktitle=Journal of Physics: Conference Series |volume=420 |pages=1–15 |url=http://iopscience.iop.org/1742-6596/420/1/012001/pdf/1742-6596_420_1_012001.pdf |access-date=20. 8. 2013}}</ref> <ref name="Nostrand">{{cite book|title=Van Nostrand's scientific encyclopedia|url=https://archive.org/details/vannostrandsscie0001unse_b2u7|author=Glenn D. Considine; Peter H. Kulik|publisher=Wiley-Interscience|year=2002|edition=9|isbn=978-0-471-33230-5|oclc=223349096}}</ref> <ref name=e115>[http://www.jinr.ru/publish/Preprints/2004/157(e12-2004-157).pdf "Results of the experiment on chemical identification of Db as a decay product of element 115"], Oganessian et al., JINR preprint, 2004. Pristupljeno 3. marta 2008.</ref> <ref name=ZG>{{cite journal|author=Zagrebaev V.; Greiner W.|year=2008|title=Synthesis of superheavy nuclei: A search for new production reactions|journal=Physical Review C|volume=78 |issue=3 |page=034610|arxiv=0807.2537|bibcode=2008PhRvC..78c4610Z|doi=10.1103/PhysRevC.78.034610}}</ref> <ref name=jinr20006>{{cite web|title=JINR Annual Reports 2000–2006|url=http://www1.jinr.ru/Reports/Reports_eng_arh.html|publisher=Joint Institute for Nuclear Research|access-date=27. 8. 2013}}</ref> <ref name=Thayer>{{cite book |author=Thayer John S. |title=Relativistic Methods for Chemists |year=2010 |pages=63–67, 83 |doi=10.1007/978-1-4020-9975-5_2|chapter=Relativistic Effects and the Chemistry of the Heavier Main Group Elements |isbn=978-1-4020-9974-8|publisher=Springer}}</ref> <ref name="Faegri">{{Cite journal|author=Faegri K.; Saue T.|year=2001|title=Diatomic molecules between very heavy elements of group 13 and group 17: A study of relativistic effects on bonding|journal=Journal of Chemical Physics|volume=115 |issue=6 |pages=2456|bibcode=2001JChPh.115.2456F|doi=10.1063/1.1385366}}</ref> <ref name="yuts">{{cite journal|last=Oganessian|first=Yu. Ts.; Utyonkoy, V. K.; Lobanov, Yu. V.; Abdullin, F. Sh. ''et.al''|title=Experiments on the synthesis of element 115 in the reaction <sup>243</sup>Am(<sup>48</sup>Ca,''xn'')<sup>291−''x''</sup>115|year=2004|journal=Physical Review C|volume=69|issue=2|page=021601}} {{doi|10.1103/PhysRevC.69.021601}}</ref> <ref name="jinr">{{cite journal|url=http://www.jinr.ru/publish/Preprints/2003/178(E7-2003-178).pdf|title=Experiments on the synthesis of element 115 in the reaction <sup>243</sup>Am(<sup>48</sup>Ca,xn)<sup>291−x</sup>115|author=Oganessian et al.|journal=JINR preprints|year=2003|access-date=6. 12. 2014|archive-date=17. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160117104946/http://www.jinr.ru/publish/Preprints/2003/178(E7-2003-178).pdf|url-status=dead}}</ref> <ref name="lunduni">{{cite news|url=http://www.lunduniversity.lu.se/o.o.i.s?id=24890&news_item=6082|agency=Lund University|title=EXISTENCE OF NEW ELEMENT CONFIRMED|date=27. 8. 2013|access-date=27. 8. 2013|access-date=6. 12. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140823092107/http://www.lunduniversity.lu.se/o.o.i.s?id=24890&news_item=6082|archive-date=23. 8. 2014|url-status=dead}}</ref> <ref name="autogenerated1">{{cite web|url=http://prl.aps.org/abstract/PRL/v111/i11/e112502 |title=Phys. Rev. Lett. 111, 112502 (2013): Spectroscopy of Element 115 Decay Chains |publisher=Prl.aps.org |access-date=28. 9. 2013}}</ref> <ref name="fricke">Fricke, Burkhard (1975). ''Superheavy elements: a prediction of their chemical and physical properties''. Recent Impact of Physics on Inorganic Chemistry 21: 89–144. {{doi|10.1007/BFb0116498}}.</ref> <ref name="arlapsorg">{{cite news|url=http://prl.aps.org/accepted/2207dY2bS631e84382e425232df55fb5da302c431|title=Spectroscopy of element 115 decay chains (Accepted for publication on Physical Review Letters on 9 August 2013)|access-date=2. 9. 2013|archive-date=27. 8. 2013|archive-url=https://archive.today/20130827142134/http://prl.aps.org/accepted/2207dY2bS631e84382e425232df55fb5da302c431|url-status=dead}}</ref> <ref name="117s">{{cite journal|author=Oganessian Yuri Ts.; Abdullin F. Sh.; Bailey P. D.; Benker D. E.; Bennett M. E.; Dmitriev S. N. ''et al.''|title=Synthesis of a New Element with Atomic Number ''Z''=117 |date=9. 4. 2010 |journal=Physical Review Letters |publisher=American Physical Society |volume=104 |number=142502 |doi=10.1103/PhysRevLett.104.142502 |pmid=20481935 |bibcode=2010PhRvL.104n2502O |url=http://www.researchgate.net/publication/44610795_Synthesis_of_a_new_element_with_atomic_number_Z__117}}</ref> }} == Vanjski linkovi == *[https://www.webelements.com/moscovium/ WebElements.com - Mc] {{PSE}} [[Kategorija:Hemijski elementi]] [[Kategorija:Sintetički elementi]] 512x449u19oe1gwaex9jfneyo2fgq9v 942. 0 9403 3838008 3675692 2026-04-29T13:25:36Z AdnanSa 226 3838008 wikitext text/x-wiki {{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''942.''' ('''[[rimski brojevi|CMXLII]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u subotu]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 942. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina. == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == 942. u temama == === Religija === * Jesen – Papa Stjepan VIII pokušava pregovarati o miru koji bi okončao sukob između Alberika II, de facto vladara Rima, i Huga od Provanse (njegovog očuha), ali on umire nakon 3 godine vladavine. Stjepana nasljeđuje Marinus II kao 128. papa Katoličke crkve. == [[Porođaj|Rođeni]] == * 7. mart – Mu'ayyad al-Dawla, vladar dinastije Buyid (umro 983.) * Fudživara no Tamemitsu, japanski državnik (umro 992.) * Genšin, japanski učenjak Tendaija (umro 1017.) * Liu Čang, car Južnog Hana (umro 980.) * Sabuktigin, emir Gazne (približan datum) * Sabur ibn Ardašir, perzijski državnik (umro 1025.) * Sŏ Hŭi, koreanski političar i diplomata (umro 998.) * Svjatoslav I, veliki knez Kijeva (približan datum) * Vang, carica dinastije Song (umrla 963.) == [[Smrt|Umrli]] == * 21. januar – An Čongrong, kineski general (Pet dinastija) * 13. februar – Muhamed ibn Ra'iq, abasidski de facto regent * 10. juni – Liu Jan, car Južnog Hana (r. 889.) * 28. juli – Ši Džingtang, car Kasnog Džina (r. 892.) * 24. august – Liu, carica udovica Kasnog Džina * 18. novembar – Odo od Clunyja, franački opat * 17. decembar – William I, vojvoda od [[Normandija|Normandije]] (pr. n. e. 893.) * An Kongdžin, kineski general i guverner * Fulk I, franački plemić (približan datum) * Idwal Foel, kralj Gwynedda (Wales) * Llywelyn ap Merfyn, kralj Powysa (Wales) * Pietro Participazio, dužd Venecije (Italija) * Saadia Gaon, jevrejski filozof i egzeget * Stjepan VIII, papa Katoličke crkve Crkva * Teobald Stariji, franački plemić (rođen 854.) * Wigred, biskup Chester-le-Streeta (približan datum) * Wynsige, biskup Dorchestera (približan datum) == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}}{{Commonscat|942|942.}} n1845vdyktwnz6qbkxt38vzdrtzxfy0 Matična ploča 0 9644 3838274 3799175 2026-04-29T23:03:34Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3838274 wikitext text/x-wiki {{Infokutija hardver | ime = Matična ploča | slika = ASRock K7VT4A Pro Mainboard.jpg | opis_slike = ATX matična ploča | kon1 = Uređaje | preko1_1 = kablova | kon2 = Čipove | preko2_1 = [[Socket]]a | kon3 = Proširujuće kartice | preko3_1 = [[PCI]] | preko3_2 = [[AGP]] | preko3_3 = [[PCI Express]] | ime-klase = Standardni formati | klasa1 = ATX | klasa2 = microATX | klasa3 = | proizv1 = | proizv2 = | proizv3 = | proizv4 = | proizv5 = }} '''Matična ploča''' ({{Jez-en|Motherboard}}, ponekad se naziva i '''glavna ploča''', '''sistemska ploča''', '''logička ploča'''<ref name="Engadget">{{cite web|url=https://www.engadget.com/2006/07/08/apple-sneaks-new-logic-board-into-whining-macbook-pros/|title=Apple sneaks new logic board into whining MacBook Pros|last=Miller|first=Paul|date=8. 7. 2006|publisher=Engadget|archive-url=https://web.archive.org/web/20131004212600/http://www.engadget.com/2006/07/08/apple-sneaks-new-logic-board-into-whining-macbook-pros/|archive-date=4. 10. 2013|url-status=live|access-date=2. 10. 2013}}</ref>, ili skraćeno '''MB''') jest glavna [[Printana ploča (elektrotehnika)|printana ploča]] (PCB) koja se nalazi u računarima opće namjene i drugim proširivim sistemi. Sadrži i omogućava komunikaciju između mnogih ključnih elektroničkih komponenti sistema, kao što su [[Procesor|centralni procesor]] (CPU) i [[Memorija računara|memorija]], te osigurava utore za povezivanje ostalih [[Periferija|perifernih uređaja]].<ref>https://www.wepc.com/tips/how-are-motherboards-made-manufacturing/</ref> Za razliku od [[Osnovna ploča|osnovne ploče]], matična ploča obično sadrži mnoge podsisteme kao što su centralni procesor, ulazno/izlazni čipset, memorijske kontrolere, razne interfejs konektore i druge komponente namijenjene za opću upotrebu. ''Matična ploča'' se izričito odnosi na [[Printana ploča (elektrotehnika)|printanu ploču]] sa mogućnošću proširenja i ubacivanja raznih drugih komponenti, i zbog toga se ova ploča naziva maticom na koju se sve ostalo spaja, što uključuje [[Periferija|periferne uređaje]], interfejs kartice i [[Proširujuća kartica|proširujuće]] [[Zvučna kartica|kartice]] kao što su: [[Zvučna kartica|zvučne kartice]], [[Grafička kartica|video kartice]], [[Mrežna kartica|mrežne kartice]], [[Tvrdi disk|hard diskove]] ili druge oblike skladištenja; [[TV tuner|TV tuner kartice]], kartice koje nude dodatne [[USB]] ili [[FireWire]] utore i razne druge prilagođene komponente. == Historija == Prije izuma mikroprocesora, digitalni računar se sastojao od više printanih ploča koje su bile međusobno spojene na osnovnoj ploči. [[Procesor|Centralna procesorska jedinica]] (CPU), memorija i [[Periferija|periferna oprema]] bile su odvojene štampane ploče, spojene na osnovnu ploču. Sabirnica S-100 iz 1970-ih godina bila je primjer sistema sa osnovnom pločom. Najpopularniji računari iz 1980, poput [[Apple II]] i [[IBM PC]], javno su predstavili svoje nacrte i drugu dokumentaciju koja je omogućila da i drugi kopiraju dizajn i prave zamjenske matične ploče. Tokom kasnih 80-ih i početka 1990-ih postalo je isplativije integrirati mnoge funkcije u matičnu ploču. Krajem osamdesetih matične ploče ličnih računara počele su uključivati pojedinačne čipove koji su mogli podržati: [[Tastatura|tastaturu]], [[Miš (hardver)|miš]], [[Flopi disk|disketne jedinice]], [[Serijski port|serijske portove]] i [[Paralelni port|paralelne portove]]. Do kasnih devedesetih godina, mnoge matične ploče su uključivale mnoge funkcionalnosti u sebe kao što su integrirani čipovi za [[Računarska mreža|računarsku mrežu]] i zvuk, i čak [[Računarska grafika|grafiku]], iako za potrebe većih mogućnosti obrade grafike, [[grafička kartica]] je najčešće bila jedina odvojena komponenta. Računari iz 1990-ih integrirali su najčešće periferne uređaje. To je čak uključivalo matične ploče bez mogućnosti nadogradnje komponenti, trend koji će postati uobičajen i sve češći dolaskom [[Tablet (računar)|tablet računara]] i ostalih prenosnika manjih dimenzija. Memorija, procesor, mrežni kontroler, izvor napajanja i pohrana su danas obično integrirani u takve sisteme. == Dizajn == [[Datoteka:386DX40_MB_Jaguar_V.jpg|mini| Matična ploča Octek Jaguar V iz 1993. godine.<ref>{{Cite web|url=http://redhill.net.au/b/b-93.html|title=Golden Oldies: 1993 mainboards|archive-url=https://web.archive.org/web/20070513024500/http://www.redhill.net.au/b/b-93.html|archive-date=13. 5. 2007|access-date=27. 6. 2007}}</ref> Ova ploča ima malo ugrađenih perifernih uređaja, i zato ima 6 utora predviđenih za [[ISA autobus|ISA]] kartice.Veliki priključak za [[AT tastatura|AT tastature]] sa desne strane je jedini periferni interfejs. ]] [[Datoteka:Samsung_galaxy_s2_internal2.JPG|mini|Matična ploča Samsung Galaxy SII; gotovo sve funkcije uređaja integrisane su u vrlo maloj ploči]] Matična ploča pruža električne veze putem kojih komuniciraju ostale komponente sistema. Za razliku od osnovne ploče, ona također sadrži centralnu procesorsku jedinicu i udomljava druge podsisteme i uređaje. Tipično računar ima [[mikroprocesor]], glavnu memoriju i ostale bitne komponente spojene na matičnu ploču. Ostale komponente kao što su [[vanjska pohrana]], kontroleri za [[Grafička kartica|video]] prikaz i [[Zvučna kartica|zvuk]] i periferni uređaji mogu se priključiti na matičnu ploču kao priključne kartice ili putem kablova. Važna komponenta matične ploče je [[Chipset|čipset]] mikroprocesora, koji pruža potporne interfejse između CPU-a i različitih [[sabirnica]] i vanjskih komponenti. Ovaj čipset u određenoj mjeri određuje i mogućnosti matične ploče. Moderne matične ploče uključuju: * [[Socket|CPU utor (socket)]] u koje je moguće instalirati jedan ili više [[mikroprocesor]]a. Neki su direktno zalemljeni, kao što je [[VIA C3]].<ref>{{Cite web|url=http://www.makeuseof.com/tag/cpu-socket-types-explained-from-socket-5-to-bga-makeuseof-explains/|title=CPU Socket Types Explained: From Socket 5 To BGA [MakeUseOf Explains]|date=25. 1. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20150407165233/http://www.makeuseof.com/tag/cpu-socket-types-explained-from-socket-5-to-bga-makeuseof-explains/|archive-date=7. 4. 2015|access-date=12. 4. 2015}}</ref> * Memorijski utori u koje se instalira glavna memorija sistema, obično u obliku [[DIMM]] modula koji sadrže [[Dinamična memorija sa slučajnim pristupom|DRAM]] čipove * [[Chipset|Čipset]] koji formira interfejs između procesorske [[Prednja sabirnica|prednje sabirnice]], glavne memorije i perifernih sabirnica * Memorijski čip (obično [[Flash memorija|Flash ROM]] u modernim matičnim pločama) koji sadrži [[Firmware|firmver]] ili [[BIOS|BIOS/UEFI sistema]] * [[Taktni oscilator|Taktni generator]] koji proizvodi sistemski taktni signal za sinhronizaciju raznih komponenti * Utori za [[Proširujuća kartica|proširujuće kartice]] * Konektori za napajanje, koji primaju električnu energiju iz računarskog [[Napojna jedinica|napajanja]] i napajaju CPU, čipset, glavnu memoriju, grafičke kartice i kartice za proširenje. * Konektori za tvrde diskove, obično samo [[SATA]]. U prošlosti su bili [[Integrated Drive Electronics|IDE konektori]]. Diskovi se također povezuju sa napajanjem. S obzirom na veliku toplotu koju stvaraju jači CPU-ovi i komponente, moderne matične ploče gotovo uvijek uključuju hladnjake i mjesta montiranja za ventilatore kako bi raspršili suvišnu toplotu. === Formati === [[Datoteka:Motherboards_form_factors.svg|mini|Razni formati matičnih ploča]] {{Glavni|Format matične ploče}} Matične ploče proizvode se u različitim veličinama i oblicima, od kojih su neki specifični za pojedine proizvođače računara. Matične ploče su dizajnirane da budu kompatibilne sa različitim veličinama [[Računarsko kućište|kućišta]]. Većina matičnih ploča ličnih računara koristi [[ATX]] standard. Veličina matične ploče i jedinice napajanja (PSU) moraju se podudarati, iako će neke manje matične ploče iz iste porodice odgovarati i kućištima koja su predviđena za veće ploče. Na primjer, ATX kućište obično može primiti i microATX matičnu ploču. Računari danas uglavnom koriste visoko integrisane, minijaturisane i prilagođene matične ploče. To je jedan od razloga što su prenosni računari teško nadogradivi i njihova popravka jako skupa. Često zbog kvara samo jedne komponente prijenosnog računara potrebna je zamjena cijele matične ploče, koja je obično skuplja od čitave mašine. === CPU utori === CPU utor jeste utor koji je pričvršćen za printanu ploču (PCB) i koji udomljava centralnu procesorsku jedinicu (CPU). To je posebna vrsta utora sa integralnim kolom koji ima jako veliki broj kontaktnih nožica. CPU utor pruža fizičku strukturu za podršku CPU-a, podršku za hladnjak, i najvažnije, pruža električki interfejs između ploče i CPU-a. Procesorski utori na matičnoj ploči najčešće se mogu naći u većini ličnih i [[Server|serverskih računara]] (prenosni računari često direktno integrišu procesor), posebno onih zasnovanim na [[Procesorska arhitektura x86|Intel x86]] arhitekturi. === Integrisana periferija === Uz stalno smanjenje troškova i veličinu [[Integralno kolo|integralnih kola]], bilo je moguće integrisati sve više funkcija u samu matičnu ploču. Neki od najčešćih su: * Disk kontroleri za [[Flopi disk|disketnu jedinicu]], do 2 [[Integrated Drive Electronics|PATA]] pogona i do 6 [[SATA]] pogona (uključujući [[RAID|RAID 0/1]] podršku). Od 2017. sve češći je i [[M.2 interfejs]] za jako brze [[SSD]] uređaje. * Integrisani grafički procesor koji podržava [[2D računarska grafika|2D]] i [[3D računarska grafika|3D]] grafiku. U savremenim pločama, grafički procesor se nalazi u CPU, dok ploča pruža samo fizički interfejs sa [[DVI]], [[VGA]], [[HDMI]], [[DisplayPort]] izlazima *[[Zvučna kartica|Integrisana zvučna kartica koja]] podržava 8-kanalni (7.1) zvuk i S/PDIF izlaz *[[Ethernet]] [[Mrežna kartica|mrežni kontroler]] za povezivanje s [[Local Area Network|LAN-om]] i [[Internet]]om *[[USB]] kontroler * Senzori temperature, napona i brzine ventilatora koji omogućavaju [[softver]]u da prati zdravlje komponenti računara. *[[Wi-Fi]] adapter === Utori za kartice === [[Datoteka:Motherboard_diagram.svg|mini|Dijagram moderne matične ploče koja podržava brojne ugrađene periferne funkcije kao i nekoliko utora za proširenje]] Standardna, moderna ATX matična ploča obično će imati dvije ili tri [[PCI Express|PCI-Express]] 16x veze za grafičku karticu, nijedan, jedan ili dva stara PCI slota za razne kartice za proširenje i jedan ili više PCI-E 1x, 4x utora. (koji je nasljednik [[Peripheral Component Interconnect|PCI]]) Neke matične ploče imaju dva ili više PCI-E 16x utora kako bi omogućili posebnu grafičku tehnologiju koja se zove [[SLI]] (za [[NVIDIA|Nvidia]]) i [[Crossfire]] (za [[AMD]]). Omogućuju povezivanje 2 do 4 grafičke kartice. === Temperatura i pouzdanost === Studija iz 2003. utvrdila je da se neki računarski ruše i ponašaju čudno ne zbog greške u [[softver]]u ili perifernom [[hardver]]u, već zbog istrošenih [[kondenzator]]a na matičnim pločama PC-a.<ref>''[[C't|c't Magazine]]'', vol. 21, pp. 216-221. 2003.</ref> Pokazalo se da je to rezultat neispravne formulacije elektrolita,<ref>{{Cite web|url=http://www.spectrum.ieee.org/WEBONLY/resource/feb03/ncap.html|title=Faults & Failures: Leaking Capacitors Muck up Motherboards|last=Chiu|first=Yu-Tzu|last2=Moore|first2=Samuel K.|date=31. 1. 2003|publisher=IEEE Spectrum|archive-url=https://web.archive.org/web/20030219071949/http://www.spectrum.ieee.org/WEBONLY/resource/feb03/ncap.html|archive-date=19. 2. 2003|access-date=2. 10. 2013}}</ref> nazvana i [[kondenzatorska kuga]]. Standardne matične ploče koriste [[Elektrolitički kondenzator|elektrolitičke kondenzatore]] za filtriranje [[Istosmjerna struja|istosmjerne]] struje. Ovi kondenzatori stare brzinom koja ovisi o temperaturi, jer njihovi [[elektrolit]]i na bazi vode polako isparavaju. To može dovesti do gubitka kapaciteta i naknadnih neispravnosti matične ploče zbog nestabilnosti [[Električni napon|napona]]. Zbog te činjenice, efikasno hlađenje sistema može produžiti životni vijek ploče i do 4 godine.<ref>Carey Holzman ''The healthy PC: preventive care and home remedies for your computer'' McGraw-Hill Professional, 2003 {{ISBN|0-07-222923-3}} page 174</ref> Također, kvaliteta kondenzatora je jako bitna. S druge strane, matične ploče srednjeg i visokog razreda koriste isključivo [[Čvrsti kondenzator|čvrste kondenzatore]].<ref>{{Cite web|url=http://www.gigabyte.com/webpage/8/article_02_all_solid.htm|title=-- GIGABYTE --Geeks Column of the Week - All Solid Capacitor|website=www.gigabyte.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20170327102017/http://www.gigabyte.com/webpage/8/article_02_all_solid.htm|archive-date=27. 3. 2017|access-date=6. 5. 2017}}</ref> Ovi kondenzatori su procijenjeni za 5.000, 10.000 ili 12.000 radnih sati na temperaturi od {{Convert|105|C}}, produžujući predviđeni vijek trajanja u usporedbi sa standardnim čvrstim kondenzatorima. == Pokretanje sistema pomoću BIOS-a == {{Glavni|Pokretanje (računarstvo)}} Većina modernih matičnih ploča koristi [[Extensible Firmware Interface|UEFI]] i [[BIOS]], pohranjen u [[EEPROM]] čipu zalemljenom za matičnu ploču za [[Pokretanje (računarstvo)|pokretanje]] [[Operativni sistem|operativnog sistema]]. Kad se prvi put upali računar, matična ploča i BIOS firmware testira i konfiguriše memoriju, strujne krugove i periferne uređaje. Ovaj test se zove Power-On Self Test (POST) koji testira većinu hardvera prije pokretanja operativnog sistema. Većina savremenih matičnih ploča koristi [[Extensible Firmware Interface|UEFI]] koji je nasljednik BIOS-a. == Također pogledajte == * [[Accelerated Graphics Port]] * [[CMOS baterija]] * [[Overclocking]] * [[Sistem na jednoj ploči]] == Reference == <references /> == Vanjski linkovi == * {{DMOZ|Computers/Hardware/Components/Motherboards|Matične ploče}} * [http://www.wimsbios.com/biosupdates.jsp Popis proizvođača matičnih ploča i linkovi za ažuriranja BIOS-a] * [http://www.pcreview.co.uk/articles/Hardware/What_is_a_Motherboard/ Šta je matična ploča?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051127104907/http://www.pcreview.co.uk/articles/Hardware/What_is_a_Motherboard/ |date=27. 11. 2005 }} * [https://web.archive.org/web/20070226125947/http://www.hardcoreware.net/reviews/review-335-1.htm Izrada matične ploče: ECS Factory Tour] * [https://web.archive.org/web/20090218000208/http://hardcoreware.net/reviews/review-217-1.htm Izrada matične ploče: Tour of Gigabyte Factory] * [https://www.xtremegaminerd.com/types-of-motherboard/ Faktor oblika i upotrebe matične ploče] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190609120720/https://www.xtremegaminerd.com/types-of-motherboard/ |date=9. 6. 2019 }} {{Hardver}} {{Commonscat|Computer motherboards}} [[Kategorija:Matična ploča| ]] 57oonjv3y45biag0lw857tmaviqdcew Banana 0 11774 3838364 3833922 2026-04-30T10:06:57Z Brainstack12 171289 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */ 3838364 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Bananavarieties.jpg|thumb|desno|Četiri varijeteta ploda banana]] [[Datoteka:Banana farm Chinawal.jpg|thumb|desno|Farma banana u [[Chinawal]], Indija]] '''Banana''' jest jestivo [[voće]], u strogo [[botanika|botaničkom]] smislu spada u bobice<ref name="purdue1" /><ref name="Armstrong" />, a [[plod]] je nekoliko vrsta velikih biljnih vrsta [[cvjetnica]] iz roda [[Musa (rod)|Musa]].<ref name="MW" /> (U nekim zemljama, banane koje se koriste za kuhanje nazivaju se ''plantani''.) Ovo voće je različite veličine, boje i čvrstoće, ali je uglavnom izduženo i zakrivljeno. Ima meko tijelo, bogato [[škrob]]om, a kora im može biti zelena, žuta, crvena ili smeđa, kada sazrije. Banane rastu u grozdovima, viseći na vrhu [[biljke]]. Gotovo sve moderne jestive banane bez sjemena ([[Partenokarpija|partenokarpične]]) porijeklom su od dvije divlje vrste: ''[[Musa acuminata]]'' i ''[[Musa balbisiana]]''. [[Binomna nomenklatura|Naučna (binomna)]] imena većine kultiviranih banana su ''Musa acuminata'', ''Musa balbisiana'' i ''Musa'' × ''paradisiaca'' za hibrid ''Musa acuminata'' × ''M.&nbsp;balbisiana'', u zavisnosti od njihove [[genom]]ske konstitucije. Starije binomno ime ''Musa sapientum'' danas se više ne koristi. {{Hranjiva vrijednost | name=Banana, sirova, jestivi dijelovi | kJ=371 | protein=1.09 g | fat=0.33 g | carbs=22.84 g | fiber=2.6 g | sugars=12.23 g | iron_mg=0.26 | calcium_mg=5 | magnesium_mg=27 | phosphorus_mg=22 | potassium_mg=358 | zinc_mg=0.15 | vitC_mg=8.7 | pantothenic_mg=0.334 | vitB6_mg=0.367 | folate_ug=20 | thiamin_mg=0.031 | riboflavin_mg=0.073 | niacin_mg=0.665 | vitA_ug = 3 | right=1 | source_usda=1 | note=Jedna banana je 100–150 g. }} Vrste iz roda ''Musa'' su porijekom iz tropskih područja [[Indonezija|Indonezije]], [[Malajsko poluostrvo|Malajskog poluostrva]] i [[Australija|Australije]], a smatra se da je po prvi put uzgajana na [[Papua Nova Gvineja|Papua Novoj Gvineji]].<ref name="apscience" />{{sfn|Nelson|Ploetz|Kepler|2006}} Prema podacima FAO, razne vrste banane rastu u najmanje 107 zemalja svijeta,<ref name="fao" /> uglavnom zbog plodova, a nešto manje zbog vlakana, vina, [[pivo|piva]] ili kao [[ukrasna biljka]]. U svjetskim okvirima, ne postoji oštro razgraničenje između pojmova ''banane'' i ''plantani''. Naročito u Americi i Evropi, ''banana'' se obično odnosi na mehke, slatke banane, pogotovo one iz grupe ''Cavendish'', koje su glavni izvozni proizvod iz zemalja izvoznica banana. Nasuprot tome, sorte iz roda ''Musa'' sa čvršćim plodovima, sa većim udjelom škroba, nazivaju se ''plantani''. U drugim područjima, kao što je [[Jugoistočna Azija]], rastu i upotrebljavaju se mnoge druge sorte i vrste banana, tako da takva dvostrana distinkcija nije korisna niti je lokalni jezici tog područja imaju. Pojam ''banana'' se također koristi i kao uobičajeno ime za biljke koje daju ovo voće.<ref name="MW" /> On se može proširiti i na druge članove iz roda ''Musa'' poput ''[[Musa coccinea]]'' (crvenocvjetna banana), ''[[Musa velutina]]'' (roza banana) i ''Fe'i'' banane. Pojam se također ponekad koristi i za vrste iz roda ''[[Ensete]]'', kao što su ''[[Ensete glaucum]]'' (sniježna banana) i ekonomski važna vrsta ''[[Ensete ventricosum]]'' (lažna banana). Oba ova roda su klasificirana u porodicu banana, [[Musaceae]]. == Opis == [[Datoteka:M. acuminata x balbisiana.JPG|thumb|150px|lijevo|Cvjetovi biljke banane, djelomično otvoreni.]] [[Datoteka:M. acuminata x balbisiana female flower detail.jpg|thumb|150px|lijevo|Ženski [[Cvijet|cvjetovi]] (koji se mogu razviti u plod) imaju latice i druge dijelove cvijeta na vrhu ovarija.]] [[Datoteka:Bananas white background DS.jpg|thumb|150px|lijevo|Cavendish banane su najčešći tip banana u prodaji.]] Biljka banana je jedna od najvećih zeljastih biljaka cvjetnica.<ref name="PicqINIB00" /> Cjelokupni nadzemni dio biljke raste iz strukture koja se obično naziva ''lukovica''.{{sfn|Stover|Simmonds|1987|pp=5–9}} Biljke su obično visoke i prilično čvrste te se zbog toga greškom zovu i ''stablo'', a ono što izgleda kao [[stablo]] je zapravo ''lažno stablo'' odnosno ''pseudostablo''. Banane rastu na različitim tipovima [[Tlo|zemljišta]], a ono mora biti duboko najmanje 60&nbsp;cm, da se brzo i lahko cijedi (drenažno) i da nije kompaktno (zbijeno).{{sfn|Stover|Simmonds|1987|p=212}} Listovi biljke banane sastavljeni su iz "peteljke" (lisne drške) i lisne ploče. Baza lisne drške se širi gradeći ''korice''. Čvrsto zbijene baze listova sačinjavaju pseudostablo, koje sâmo drži cjelokupnu nadzemnu biljku. Rubovi ''korica'' prilikom rasta se spajaju, postajući cjevasti. Kad novi izrastu iz središta lažnog stabla, rubovi starih se šire prema vani.{{sfn|Stover|Simmonds|1987|pp=13–17}} Kultivirane banane su dosta različite po visini u zavisnosti od sorte i uslova rasta. Većina sorti je oko 5 m visoka, a raspon im se kreće od ''patuljastog Cavendisha'' visokog oko 3 m do ''Gros Michel'' koji raste oko 7 m i više.{{sfn|Nelson|Ploetz|Kepler|2006|p=26}}{{sfn|Ploetz|Kepler|Daniells|Nelson|2007|p=12}} Listovi su spiralno postavljeni a mogu narasti do 2,7 m dugi i 60&nbsp;cm široki.<ref name="purdue1"/> Njih vrlo lahko može potrgati jak [[vjetar]], što rezultira da biljka poprimi karakterističan izgled sličan paprati ili palmi.<ref name="Greenearth" /> Kada biljka odraste, stabljika prestane proizvoditi novo lišće i počinje formirati cvat. Razvija se stabljika koja raste unutar ''lažne'', a na sebi nosi nedozrele cvati sve dok napokon ne dosegne vrh biljke.{{sfn|Stover|Simmonds|1987|pp=9–13}} Svaka pseudostabljika obično proizvede jedan cvat, također poznat i kao ''bananino srce''. (U rijetkim slučajevima naraste više od jednog cvata, u jednom slučaju na [[Filipini]]ma naraslo ih je pet<ref name="ABS_CBN"/>). Nakon oplodnje, pseudostabljika odumire, ali se oko njene baze ravijaju izdanci, tako da je biljka u suštini višegodišnja. U plantažnom sistemu uzgoja ovih biljaka, dopušta se razvoj samo jednog izdanka jer se time održava razmak između njih.{{sfn|Stover|Simmonds|1987|pp=244–247}} Cvat banane sadrži mnogo sitnih cvjetića (koje mnogi pogrešno nazivaju latice), između redova cvati. Ženski cvjetovi (koji se mogu razviti u [[plod]]ove) javljaju se u redovima u gornjem dijelu stabljike (bliže lišću) a redovi muških cvjetova su niže. [[Ovarij]] je ''inferioran'' tj. malehne latice i drugi dijelovi cvijeta se nalaze na vrhu ovarija.{{sfn|Office of the Gene Technology Regulator|2008}} Plod banane se razvija iz ''bananinog srca'', u velikim, prema dolje okrenutim, visećim grozdovima, koji mogu sadržavati do 20 plodova. Viseći ''klasteri'' su poznati i kao ''svežanj'' a obuhvata 3 do 20 grozdova, koji mogu težiti 30 do 50&nbsp;kg. Pojedinačni plod (''banana'' ili ''prst'') ima u prosjeku 125 g. Plod je opisa na ''bobica sa kožom'' odnosno ''korom''.<ref name="Smit77" /> Oko mehkog ploda nalazi se vanjski zaštitni sloj ([[koža]], kora) s brojnim dugim, tankim nitima (floemima), koji se pružaju duž ploda između kože i jestivog unutrašnjeg dijela. Unutrašnji dio običnih žutih jestivih varijeteta može se uzduž podijeliti na tri sekcije koje odgovaraju unutrašnjim dijelovima tri karpele, nakon što se ručno deformira neotvoreni plod.<ref name="Wark04" /> U kultiviranim varijetetima, sjeme banane je smanjeno ili potpuno odsutno, njegovi ostaci su vidljivi u vidu malehnih crnih tačkica u unutrašnjosti ploda.<ref name="Simm62" /> Banane su prirodno sasvim neznatno [[radioaktivnost|radioaktivne]],<ref name="Brod78" /><ref name="ChemAbout" /> više od većine drugog voća, zbog visokog sadržaja [[kalij]]a i male količine kalijevog [[izotop]]a <sup>40</sup>K, koji se javlja u prirodnoj smjesi kalija.<ref name="CassWu07" /> U [[nuklearna fizika|nuklearnom]] žargonu i komunikaciji ponekad se koristi pojam ''ekvivalentna doza banane'' za usporedbu nivoa radijacije i izloženosti.<ref name="ETR" /> == Etimologija == Smatra se da je riječ "''banana''" [[zapadna Afrika|zapadnoafričkog]] porijekla, moguće od riječi ''banaana'' iz jezika wolof, a koja je u gotovo sve svjetske jezike došla preko [[španski jezik|španskog]] ili [[portugalski jezik|portugalskog]].<ref name="OEtymD" /> == Taksonomija == [[Datoteka:Banana Tree 01.jpg|desno|thumb|''Drvo'' banane sa voćem i cvatom.]] Rod ''[[Musa (rod)|Musa]]'' prvi je opisao [[Carl von Linné|Carl Linné]] 1753. godine.<ref name="WCSP_Musa" /> Pretpostavlja se da je Linne naziv roda dao po imenu [[Antonius Musa|Antoniusa Muse]], carskog fizičara rimskog cara [[Oktavijan August|Augusta]] ili je Linne adaptirao [[arapski jezik|arapsku riječ]] za bananu, {{Ar|موز}}, ''mauz''.<ref name="HyamPank95" /> Rod ''Musa'' svrstan je u porodicu [[Musaceae]]. APG III sistem stavlja porodicu Musaceae u red [[Zingiberales]], koji je dio klade monokotiledonih biljaka cvjetnica. Rod ''Musa'' sadrži oko 70 vrsta, koliko ih navodi Svjetski spisak odabranih biljnih porodica sa stanjem iz januara 2013.<ref name="WCSP_Musa"/> Neke od tih vrsta daju jestive plodove, dok druge se uzgajaju kao ukrasne biljke.<ref name="Bail16" /> Klasifikacija kultiviranih banana je dugo vremena predstavljala izazov za taksonome. Linne je prvobitno stavio banane u dvije zasebne vrste u zavisnosti da li se one koriste u ishrani. Imenom ''Musa sapientum'' je označio banane koje se jedu kao slatko voće, a sa ''Musa paradisiaca'' označio je plantane. Kasnije, dodana su druga imena vrstama. Međutim, ovaj pristup se pokazao neadekvatnim da obuhvati ogroman broj varijeteta koji postoje u Jugoistočnoj Aziji, kao primarnom središtu rasprostranjenosti ovog roda. Mnogim ovim varijetetima data su imena za koja se kasnije ispostavilo da su sinonimi.{{sfn|Valmayor|Jamaluddin|Silayoi|Kusumo|2000}} U seriji studija objavljenih od 1947. i kasnije, Ernest Cheesman je dokazao da su Linneove vrste ''Musa sapientum'' i ''Musa paradisiaca'' zapravo varijeteti i potomci dvije divlje vrste koje proizvode pravo sjeme: ''[[Musa acuminata]]'' i ''[[Musa balbisiana]]'', a obje vrste prvi je opisao [[Luigi Aloysius Colla]].<ref name="DRC" /> On je predložio odbacivanje Linneovih prijedloga vrsta u korist nove klasifikacije banana u skladu sa tri morfološki različitih grupa varijeteta. Kao prvu vrstu predložio je one koji ispoljavaju botaničke osobine ''Musa balbisiana'', kao drugu one koje odgovaraju botaničkim osobinama vrste ''Musa acuminata'', te treće sa osobinama koje kombiniraju osobine prethodne dvije vrste.{{sfn|Valmayor|Jamaluddin|Silayoi|Kusumo|2000}} Istraživači Norman Simmonds i Ken Shepherd predložili su 1955. nomenklaturni sistem koji bi bio zasnovan na [[genom]]u. Ovaj sistem eliminira gotovo sve poteškoće i nedoslijednosti ranijih klasifikacija banana zasnovanih na naučnim imenima kultiviranih varijeteta. I pored ovog, prvobitna imena se i dalje koriste od strane nekih naučnika i institucija, što često dovodi do zabuna.<ref name="DRC" /><ref name="Porc02" /> Trenutno prihvaćena [[binomna nomenklatura|naučna imena]] za većinu grupa kultiviranih banana su '''''Musa acuminata''''' <small>Colla</small> i '''''Musa balbisiana''''' <small>Colla</small> za vrste od kojih su potekle i '''''Musa'' × ''paradisiaca''''' <small>L.</small> za hibrid ''M. acuminata'' × ''M. balbisiana''.<ref name="WCSP_Mp"/> [[Datoteka:Nedravazhakola.jpg|desno|thumb|Varijetet banane koji se uzgaja u indijskoj saveznoj državi [[Kerala]], lokalno poznat i kao ''nendran'']] [[Taksonomija|Taksonomski]] sinonimi vrste ''M.'' × ''paradisica'' uključuju sljedeće: * Veliki broj imena [[podvrsta]] i varijeteta od ''M.'' × ''paradisiaca'', uključjući ''M. p.'' subsp. ''sapientum'' <small>(L.) Kuntze</small> * ''Musa'' × ''dacca'' <small>Horan.</small> * ''Musa'' × ''sapidisiaca'' <small>K.C.Jacob, nom. superfl.</small> * ''Musa'' × ''sapientum'' <small>L.</small>, te veliki broj njegovih varijeteta, uključujući ''M.'' × ''sapientum'' var. ''paradisiaca'' <small>(L.) Baker, nom. illeg.</small> Općenito, moderne klasifikacije sorti banana slijede Simmondsov i Shepherdov sistem. Odomaćene sorte su razvrstane u grupe na osnovu broja [[hromosom]]a koji imaju i vrste od kojih su nastali. Tako ''latundan banana'' je uvrštena u grupu AAB, što znači da je triploidna i izvedena iz vrsta ''M. acuminata'' (A) i ''M. balbisiana'' (B). Više o spisku sorti koje su klasificirane po ovom sistemu može se naći u članku [[spisak sorti banana]]. U 2012. tim naučnika je objavio da su uspjeli dobiti nacrt sekvence genoma banane ''[[Musa acuminata]]''.<ref name="dHon12" /> == Historija uzgajanja == === U antička vremena === {| class="wikitable" style="float:right; margin:1em" |+ Proizvodnja banana i plantana po državama (2011) ! država !! miliona<br>tona !! postotak<br>svjetske<br>proizvodnje |- |{{ZID|Indija}}|| style="text-align:right;"|29,7||style="text-align:right;"|20% |- |{{ZID|Uganda}}|| style="text-align:right;"|11,1|| style="text-align:right;"|8% |- |{{ZID|Kina}}|| style="text-align:right;"|10,7|| style="text-align:right;"|7% |- |{{ZID|Filipini}}|| style="text-align:right;"|9,2|| style="text-align:right;"|6% |- |{{ZID|Ekvador}}|| style="text-align:right;"|8,0|| style="text-align:right;"|6% |- |{{ZID|Brazil}}|| style="text-align:right;"|7,3|| style="text-align:right;"|5% |- |{{ZID|Indonezija}}|| style="text-align:right;"|6,1|| style="text-align:right;"|4% |- |{{ZID|Kolumbija}}|| style="text-align:right;"|5,1|| style="text-align:right;"|4% |- |{{ZID|Kamerun}}|| style="text-align:right;"|4,8|| style="text-align:right;"|3% |- |{{ZID|Tanzanija}}|| style="text-align:right;"|3,9|| style="text-align:right;"|3% |- |sve ostale države|| style="text-align:right;"|49,6|| style="text-align:right;"|34% |- |'''Ukupno svijet'''|| style="text-align:right;"|'''145,4'''|| style="text-align:right;"|100% |} [[Datoteka:Banana ancestors (Musa acuminata and Musa balbisiana) original range.png|thumb|lijevo|Prvobitna rasprostranjenost predaka današnjih jestivih banana. Vrsta ''[[Musa acuminata]]'' je prikazana zelenom a ''[[Musa balbisiana]]'' narandžastom bojom.<ref name="LangMare04" />]] Farmeri u [[Jugoistočna Azija|Jugoistočnoj Aziji]] i [[Papua Nova Gvineja|Papui Novoj Gvineji]] su prvi [[Domestikacija|odomaćili]] i uzgajali banane. Nedavni [[arheologija|arheološki]] i paleontološki dokazi iz močvare Kuk u provinciji Zapadno gorje, Papua [[Nova Gvineja]], sugeriraju da uzgajanje banana seže daleko u prošlost, najmanje do 5000 p.n.e. a moguće i do 8000 p.n.e.<ref name="apscience" /><ref name="Denh03" /> Postoji i mogućnost da su se i druge vrste banana, nezavisno od ove, kasnije odomaćile širom Jugozapadne Azije. Stoga je ovo područje centar primarne rasprostranjenosti banana. Područja sekundarne rasprostranjenosti pronađena su u Africi, što daje naznake o dugoj historiji uzgoja banana u tom području.{{sfn|Ploetz|Kepler|Daniells|Nelson|2007|p=7}} [[Datoteka:Bananas Muslim world.JPG|thumb|lijevo|Stvarna i moguća rasprostranjenost banana tokom islamske vlasti (od 700 do 1500.)<ref name="Wats83" />]] Otkrića [[fitolit]]a u [[Kamerun]]u koji su datirani u 1. milenij p.n.e.<ref name="Mbid00" /> pokrenuli su, do danas ne zaključenu, raspravu o datumu početka uzgoja banana u Africi. Postoje određeni lingvistički dokazi da su banane u to vrijeme bile poznate na [[Madagaskar]]u.<ref name="Zell05" /> Raniji dokazi su upućivali da uzgajanje banana u Africi nije počelo prije druge polovije 6. vijeka.<ref name="Lejj05" /> Međutim, postoje mogućnosti da su banane donesene barem na Madagaskar, ali ne i na istočnoafričku obalu tokom jedne faze malagaške kolonizacije ostrva iz Jugoistočne Azije oko 400. godine n.e.<ref name="Rand09" /> Banane su također bile prisutne i u pojedinim područjima širom [[Bliski istok|Bliskog istoka]], u godinama početka širenja [[islam]]a. [[Širenje islama]] dovelo je do velikog širenja uzgoja banana. Postoje brojne reference u islamskoj literaturi počev od 9. vijeka gdje se spominju banane (kao što su poeme i [[hadis]]i). Početkom 10. vijeka, banane su spomenute u tekstovima sa područja današnje [[Palestina|Palestine]] i [[Egipat|Egipta]]. Odatle, one se šire u sjevernu Afriku i muslimansku [[Andaluzija|Andaluziju]]. Tokom Srednjeg vijeka, banane koje su rasle oko [[Granada|Granade]] smatrale su se među najkvalitetnijim u arapskom svijetu.<ref name="Wats83" /> Muslimanski osvajači donose bananu u Palestinu oko [[650te|650tih]]. Danas, potrošnja banana je značajno porasla u islamskim zemljama tokom mjeseca [[Ramazan]]a.<ref name="thefinancialexpress-bd" /> Zasigurno se zna da su banane rasle u kršćanskom kraljevstvu [[Kipar]] u kasnom srednjem vijeku. Italijanski putopisac Gabriele Capodilista pozitivno piše 1458. o proizvodnji banana na farmama episkopije, u blizini današnjeg grada [[Limassol]], a navodi i opise samih plantaža.<ref name="Jenn92" /> Banane u Ameriku donijeli su [[portugal]]ski moreplovci, koji su ovo voće prenijeli iz zapadne Afrike u 16. vijeku.<ref name="Botgard" /> === Uzgoj danas === Sve kultivirane sorte banana koje se danas u svijetu uzgajaju, vode porijeklo od dvije divlje vrste: ''Musa acuminata'' i ''Musa balbisiana''. Iako su prvobitne divlje banane sadržavale veliko sjeme u sebi, danas se u ljudskoj upotrebi koriste diploidne ili poliploidne sorte i varijeteti sa sićušnim sjemenom (od kojih su neki i hibridi).<ref name="Cast09" /> Ove sorte razmnožavaju se aseksualno, putem izdanaka. U kontroliranim uslovima, svakoj biljci se omogućava da proizvede dva izdanka istovremeno, jedan za rast plodova odmah, a drugi ''nasljednik'' koji će davati plodove za 6 do 8 mjeseci. Životni vijek plantaža banana iznosi 25 godina pa i više, pri čemu se individualne biljke ili mjesta sadnje mogu neznatno pomijerati od svog početnog položaja, zavisno od lateralnog formiranja [[rizom]]a. {{Raščistiti}} == Reference == {{refspisak|3|refs= <ref name="purdue1">{{cite web |url=http://www.hort.purdue.edu/newcrop/morton/banana.html |title=Banana from 'Fruits of Warm Climates' by Julia Morton |publisher=Hort.purdue.edu |access-date=16. 4. 2009 |archive-date=15. 4. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090415160027/http://www.hort.purdue.edu/newcrop/morton/banana.html |url-status=bot: unknown }}</ref> <ref name="Armstrong">{{cite web |url=http://waynesword.palomar.edu/fruitid1.htm |author=Armstrong, Wayne P. |title=Identification Of Major Fruit Types |work=Wayne's Word: An On-Line Textbook of Natural History |access-date=17. 8. 2013 |archive-date=20. 11. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111120221956/http://waynesword.palomar.edu/fruitid1.htm |url-status=dead }}</ref> <ref name="MW">{{cite web |title=Merriam-Webster Online Dictionary |url=http://www.merriam-webster.com/dictionary/banana?show=0&t=1357340585 |access-date=4. 1. 2013|ref=harv }}</ref> <ref name="apscience">{{cite web |title=Tracing antiquity of banana cultivation in Papua New Guinea |publisher=The Australia & Pacific Science Foundation |url=http://www.apscience.org.au/projects/PBF_02_3/pbf_02_3.htm |access-date=29. 8. 2007 |archive-date=29. 8. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070829105533/http://www.apscience.org.au/projects/PBF_02_3/pbf_02_3.htm |url-status=bot: unknown }}</ref> <ref name="fao">{{cite web |title=FAOSTAT: ProdSTAT: Crops |publisher=Food and Agriculture Organization |date=2005 |url=http://faostat.fao.org/site/567/DesktopDefault.aspx?PageID=567 |access-date=9. 12. 2006 |archive-date=19. 6. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120619130038/http://faostat.fao.org/site/567/DesktopDefault.aspx?PageID=567 |url-status=dead }}</ref> <ref name="PicqINIB00">{{Cite book |date=2000 |editor=Picq; Claudine, INIBAP |title=Bananas |edition=engl. |location=Montpellier |publisher=International Network for the Improvement of Banana and Plantains/International Plant Genetic Resources Institute |url=http://www.musalit.org/pdf/info09.1_en.pdf |access-date=31. 1. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130411222515/http://www.musalit.org/pdf/info09.1_en.pdf |archive-date=11. 4. 2013 |url-status=dead }} {{ISBN|978-2-910810-37-5}}</ref> <ref name="Greenearth">{{cite web|publisher=Greenearth |url=http://www.bananaplants.net/banananinfo.html |title=Banana Plant Growing Info |access-date=20. 12. 2008}}</ref> <ref name="ABS_CBN">{{cite news|url=http://www.abs-cbnnews.com/classified-odd/05/13/08/banana-plant-five-hearts-instant-hit-negros-occ |title=Banana plant with five hearts is instant hit in Negros Occ |last=Angolo |first=A. |publisher=ABS-CBN Broadcasting Corporation |date=15. 5. 2008 |access-date=17. 5. 2008}}</ref> <ref name="Smit77">{{Cite book|last=Smith|first=James P.|date=1977|title=Vascular Plant Families|url=https://archive.org/details/vascularplantfam00smit|location=Eureka, Kalif.|publisher=Mad River Press}} {{ISBN|978-0-916422-07-3}}</ref> <ref name="Wark04">{{Cite web |last=Warkentin |first=Jon |year=2004 |title=How to make a Banana Split |publisher=University of Manitoba |url=http://umanitoba.ca/outreach/crystal/Grade%209/Cluster%201/S1-1-07%20-%20How%20to%20make%20a%20Banana%20Split%20-%20Demonstration%20and%20Investigation.doc |access-date=21. 7. 2014 |format=Microsoft Word |archive-date=29. 7. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140729203916/http://umanitoba.ca/outreach/crystal/Grade%209/Cluster%201/S1-1-07%20-%20How%20to%20make%20a%20Banana%20Split%20-%20Demonstration%20and%20Investigation.doc |url-status=dead }}</ref> <ref name="Simm62">{{cite journal |first=N.W. |last=Simmonds |date=1962 |title=Where our bananas come from |journal=New Scientist |volume=16 |issue=307 |pages=36–39 |publisher=Reed Business Information |url=http://books.google.com/books?id=ooQ6YhL3rtMC&lpg=PA1&pg=PA36#v=onepage&q&f=false |access-date=11. 6. 2011 |ref=harv }}{{Mrtav link}}</ref> <ref name="Brod78">{{Cite book|last=Brodsky |first=Allen B |year=1978 |title=CRC Handbook on Radiation Measurement and Protection |publication-place=West Palm Beach, FL |publisher=CRC Press |volume=1 |at=str. 620 Tabela A.3.7.12}} {{ISBN|978-0-8493-3756-7}}</ref> <ref name="ChemAbout">{{cite web|url=http://chemistry.about.com/b/2011/07/10/bananas-are-radioactive.htm|title=Bananas Are Radioactive|publisher=About.com|access-date=5. 9. 2014|archive-date=10. 7. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140710141329/http://chemistry.about.com/b/2011/07/10/bananas-are-radioactive.htm|url-status=dead}}</ref> <ref name="CassWu07">{{cite web|author=Stephen, Cass; Corinna, Wu|url=http://discovermagazine.com/2007/jun/life-is-rad |title=Everything Emits Radiation—Even You: The millirems pour in from bananas, bomb tests, the air, bedmates... |work=Discover: Science, Technology, and the Future |date=4. 6. 2007|access-date=5. 9. 2011}}</ref> <ref name="ETR">{{cite web|url=http://enochthered.wordpress.com/category/banana-dose/ |title=banana dose « Physical Insights |publisher=Enochthered.wordpress.com |date=25. 7. 2007|access-date=2. 10. 2011}}</ref> <ref name="OEtymD">{{cite web|url=http://www.etymonline.com/index.php?term=banana |title=Banana |work=Online Etymology Dictionary |access-date=5. 8. 2010}}</ref> <ref name="WCSP_Musa">{{Cite web|title=World Checklist of Selected Plant Families |publisher=Kraljevski botanički vrtovi, Kew |url=http://apps.kew.org/wcsp/|access-date=6. 1. 2013}}</ref> <ref name="HyamPank95">{{Cite book |last=Hyam |first=R.; Pankhurst, R.J. |date=1995 |title=Plants and their names: a concise dictionary |location=Oxford |publisher=Oxford University Press |pages=str. 329}} {{ISBN|978-0-19-866189-4}}</ref> <ref name="Bail16">{{cite book |first=Liberty Hyde |last=Bailey |title=The Standard Cyclopedia of Horticulture |date=1916 |url=http://books.google.com/books?id=uZMDAAAAMAAJ&pg=PA2076 |pages=str. 2076–2079 |publisher=Macmillan}}</ref> <ref name="DRC">{{cite web|author=D.R. Constantine|url=http://www.users.globalnet.co.uk/~drc/mparadisiaca.htm|title=Musa paradisiaca|access-date=5. 9. 2014|archive-date=5. 9. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080905010528/http://www.users.globalnet.co.uk/~drc/mparadisiaca.htm|url-status=bot: unknown}}</ref> <ref name="Porc02">{{cite web|url= http://www.plantnames.unimelb.edu.au/Sorting/Musa.html|title= Sorting Musa names|author=Michel H. Porcher|date=19. 7. 2002 |publisher=Univerzitet u Melbourneu|access-date=11. 1. 2011}}</ref> <ref name="WCSP_Mp">{{Cite web|title=World Checklist of Selected Plant Families |publisher=Kraljevski botanički vrt Kew |url=http://apps.kew.org/wcsp/namedetail.do?name_id=254888|access-date=6. 1. 2013}}</ref> <ref name="dHon12">{{Cite journal|last=d’Hont |first=A. L.; Denoeud, F.; Aury, J. M.; Baurens, F. C. ''et.al.''|title=The banana (Musa acuminata) genome and the evolution of monocotyledonous plants|url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2012-08-09_488_7410/page/212 |journal=Nature |date=2012|pages=213–217 |volume=488 |issue=7410 |lastauthoramp=yes }} {{doi|10.1038/nature11241}} {{Cite pmid|22801500}}</ref> <ref name="LangMare04">{{cite book |chapter=Tracking the banana: its significance in early agriculture |first=Edmond; Pierre, de Maret; Jon G., Hather (ur.)|last=de Langhe|title=The Prehistory of Food: Appetites for Change |publisher=Routledge |date=2004 |page=str. 372 |url=http://books.google.com/books?id=DMgKW9HleFoC&lpg=PP1&pg=PA372}} {{ISBN|978-0-203-20338-5}}</ref> <ref name="Denh03">{{Cite journal |last=Denham |first=T.P.; Haberle, S.G.; Lentfer, C. ''et.al.''|date=2003 |title=Origins of Agriculture at Kuk Swamp in the Highlands of New Guinea |url=https://archive.org/details/sim_science_2003-07-11_301_5630/page/188 |journal=Science |issue=5630 |pages=189–193|ref=harv}} {{doi|10.2307/3834782}}</ref> <ref name="Wats83">{{Cite book|last=Watson|first=Andrew |date=1983 |title=Agricultural innovation in the early Islamic world |location=New York |publisher=Cambridge University Press|page=54}} {{ISBN|978-0-521-24711-5}}</ref> <ref name="Mbid00">{{cite journal|title=Evidence for banana cultivation and animal husbandry during the first millennium BCE in the forest of southern Cameroon |last=Mbida |first=V.M.; Van Neer, W.; Doutrelepont, H.; Vrydaghs, L.|date=2000 |journal=Journal of Archeological Science |url=http://www.clas.ufl.edu/users/krigbaum/6930/mbida_etal_JAS_2000.pdf|volume=27|issue=2|page=151}} {{doi|10.1006/jasc.1999.0447}}</ref> <ref name="Zell05">{{cite journal|title=Herkunft, Diversität und Züchtung der Banane und kultivierter Zitrusarten |first=Friedrich J. |last=Zeller |date=2005 |journal=Journal of Agriculture and Rural Development in the Tropics and Subtropics, Supplement 81 |url=http://www.uni-kassel.de/upress/online/frei/978-3-89958-116-4.volltext.frei.pdf |access-date=5. 9. 2014}}</ref> <ref name="Lejj05">{{cite journal |title=Africa's earliest bananas? |first=B. Julius |last=Lejju; Peter, Robertshaw; David, Taylor |date=2005 |journal=Journal of Archeological Science |url=http://www.inibap.org/pdf/phytoliths_en.pdf |access-date=27. 12. 2014 |archive-date=2. 12. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071202120538/http://www.inibap.org/pdf/phytoliths_en.pdf |url-status=bot: unknown }}</ref> <ref name="Rand09">{{cite book|last=Randrianja |first=Solofo; Stephen, Ellis|title=Madagascar: A Short History|url=https://archive.org/details/madagascarshorth0000rand |publisher=University of Chicago Press |date=2009}} {{ISBN|978-1-85065-947-1}}</ref> <ref name="thefinancialexpress-bd">{{cite web|author=Jasim Uddin Haroon |date=10. 9. 2008|title=Banana consumption on rise during Ramadan|work=The Financial Express|url=http://www.thefinancialexpress-bd.com/old/2008/09/10/45131.html|access-date=5. 9. 2014}}</ref> <ref name="Jenn92">{{cite book|first=Ronald |last=Jennings |title=Christians and Muslims in Ottoman Cyprus and the Mediterranean World, 1571–1640 |location=New York |publisher=NYU Press |year=1992 |page=189}} {{ISBN|978-0-8147-4181-8}}</ref> <ref name="Botgard">{{cite web|author=Arthur C. Gibson|url=http://www.botgard.ucla.edu/html/botanytextbooks/economicbotany/Musa/index.html|title=Bananas and plantains|publisher=UCLA|access-date=5. 9. 2014|access-date=27. 12. 2014|archive-url=https://www.webcitation.org/6C3gSxUtN?url=http://www.botgard.ucla.edu/html/botanytextbooks/economicbotany/Musa/index.html|archive-date=10. 11. 2012|url-status=dead}}</ref> <ref name="Cast09">{{cite web|url=http://www.damninteresting.com/the-unfortunate-sex-life-of-the-banana |title=The Unfortunate Sex Life of the Banana |author=Matt Castle |date=24. 8. 2009|publisher=DamnInteresting.com}}</ref> }} == Literatura == {{refbegin}} *{{Cite book |last=Valmayor |first=Ramón V.; Jamaluddin, S.H.; Silayoi, B.; Kusumo, S.; ''et.al.'' |date=2000 |title=Banana cultivar names and synonyms in Southeast Asia |location=Los Baños, Filipini |publisher=International Network for Improvement of Banana and Plantain – Asia and the Pacific Office |url=http://kukr.lib.ku.ac.th/Fulltext_kukr/KU0222075c.pdf |access-date=8. 1. 2013 |archive-url=https://www.webcitation.org/6DWPTd1hm?url=http://kukr.lib.ku.ac.th/Fulltext_kukr/KU0222075c.pdf |archive-date=8. 1. 2013 |lastauthoramp=yes |ref=harv |url-status=dead }} {{ISBN|978-971-91751-2-4}} *{{Cite book |last=Nelson |first=S.C.; Ploetz, R.C.; Kepler, A.K. |date=2006 |chapter=''Musa'' species (bananas and plantains) |editor-last=Elevitch |editor-first=C.R |title=Species Profiles for Pacific Island Agroforestry |publication-place=Hōlualoa, Hawai'i |publisher=Permanent Agriculture Resources (PAR) |url=http://agroforestry.net/tti/Musa-banana-plantain.pdf |access-date=10. 1. 2013 |lastauthoramp=yes |ref=harv |archive-url=https://web.archive.org/web/20140228051958/http://agroforestry.net/tti/Musa-banana-plantain.pdf |archive-date=28. 2. 2014 |url-status=dead }} *{{Cite book|last=Stover|first=R.H.|author2=Simmonds, N.W.|date=1987|title=Bananas|edition=3. izd.|location=Harlow, Engleska |publisher=Longman|ref=harv}} {{ISBN|978-0-582-46357-8}} *{{Cite book |last=Ploetz |first=R.C. |author2=Kepler, A.K.; Daniells, J.; Nelson, S.C.|date=2007 |chapter=Banana and Plantain: An Overview with Emphasis on Pacific Island Cultivars |editor=Elevitch, C.R|title=Species Profiles for Pacific Island Agroforestry |location=Hōlualoa, Hawaii |publisher=Permanent Agriculture Resources (PAR) |url=http://agroforestry.net/tti/Banana-plantain-overview.pdf |access-date=10. 1. 2013|ref=harv }} * {{Cite book|last=Office of the Gene Technology Regulator|date=2008|title=The Biology of ''Musa'' L. (banana)|publisher=Australian Government|url=http://www.ogtr.gov.au/internet/ogtr/publishing.nsf/content/banana-3/$FILE/biologybanana08.pdf|access-date=30. 1. 2013|lastauthoramp=yes|ref=harv|archive-date=3. 12. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121203022848/http://www.ogtr.gov.au/internet/ogtr/publishing.nsf/content/banana-3/$FILE/biologybanana08.pdf|url-status=dead}} {{refend}} == Vanjski linkovi == * {{Commonscat-inline}} [[Kategorija:Liliopsida]] [[Kategorija:Voće]] dho6lwqj3835ttqja009jua7mqt3b09 Çatalhöyük 0 13001 3838221 3834350 2026-04-29T17:56:44Z Triggerhippie4 46290 ([[c:GR|GR]]) [[File:Fertile crescent Neolithic B circa 7500 BC.jpg]] → [[File:Fertile crescent Neolithic B circa 7500 BC.svg]] Replace JPEG map with SVG 3838221 wikitext text/x-wiki [[File:Fertile crescent Neolithic B circa 7500 BC.svg|mini|desno|Područje [[Plodni polumjesec|Plodnog polumjeseca]] oko 7500. god. [[Mesopotamija]] još nije bila naseljena.]] [[File:Çatalhöyük after the first excavations by James Mellaart and his team..jpg|mini|desno|Čatal Hejuk poslije prvih iskopavanja]] [[File:Catal Hüyük EL.JPG|desno|mini|Restauracija tipičnog interijera u Çatalhöyük-u - [[Turska]]]] '''Čatal Hejuk''' ([[turski jezik|turski]], '''Çatal Höyük''' ili '''Çatalhöyük''', od ''çatal'', "viljuška", i ''höyük'', "brdo, uzvišenje, tumulus";<ref>{{Cite web|url=https://www.smm.org/catal/introduction/|title=Çatalhöyük: Introduction|last=Minnesota|first=Learning Technologies, Science Museum of|website=www.smm.org|access-date=30. 7. 2016}}</ref> je mjesto u modernoj [[Turska|Turskoj]]) i veliko [[neolit]]sko i [[Bakarno doba|bakarnodobno]] nalazište u južnoj [[Anadolija|Anadoliji]],<ref>{{Cite web|url=http://whc.unesco.org/en/list/1405|title=Neolithic Site of Çatalhöyük - UNESCO World Heritage Centre|last=|first=|date=|website=|publisher=|access-date=}}</ref> čiji najraniji slojevi potiču iz vremena od 7.500. p. n. e. - 5.700. p. n. e. Mjesto pripada [[Svjetska baština|Svjetskoj baštini]].<ref>{{Cite web|url=http://www.catalhoyuk.com/|title=Çatalhöyük Research Project {{!}} Excavations of a neolithic anatolian höyük|website=www.catalhoyuk.com|access-date=30. 7. 2016}}</ref><ref>[https://whc.unesco.org/en/list/1405] Çatalhöyük entry on the UNESCO World Heritage List site</ref><ref name=turska>{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/tr |title= Turska, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. 1. 2023}}</ref> Ovo je možda najveće i najsofisticiranije neolitsko nalazište koje je do sada otkriveno. Nalazi se jugoistočno od današnjeg turskog rada [[Konya|Konje]]<ref>{{Cite web|url=http://catalhoyuk.stanford.edu/index.php|title=Çatalhöyük Living Archive|website=catalhoyuk.stan. ford.edu|access-date=30. 7. 2016|archive-date=1. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160601065230/http://catalhoyuk.stanford.edu/index.php|url-status=dead}}</ref> (starog [[Konya|Ikonijum]]a), na području koje nadvisuje pšenična polja u Konyjiskoj ravnici, oko 140&nbsp;km od dvovršnog [[vulkan]]a [[Hasan Dağ]]. Istočno naselje tvori brežuljak koji je narastao oko 20 m iznad tla od vremena posljenjih neolitskih stanovnika. Također postoji manje naselje na zapadu te [[Bizantijsko Carstvo|bizantijsko]] naselje nekoliko stotina metara na istoku. Naselje na prahistorijskom brežuljku je napušteno prije početka [[Bronzano doba|bronzanog doba]]. Kanal rijeke Çarsamba je nekad tekao između dva brežuljka, te je naselje bilo sagrađeno na aluvijalnoj glini koja je vjerojatno pogodovala ranoj [[poljoprivreda|poljoprivredi]]. Osim njega,u najstarija paleolitska naselja spadaju i [[Jerihon]] u Palestini te [[Qalat-Jarmo]] u Mezopotamiji. Otkriven je 1958, a istraživan između 1961 i 1965.<ref>J. Mellaart, Excavations at Çatal Hüyük, third preliminary report: 1963. Anatolian Studies, vol. 14, pp. 39–119, 1964</ref><ref>J. Mellaart, Excavations at Çatal Hüyük, fourth preliminary report: at 1965. Anatolian Studies, vol. 16, pp. 15–191, 1966</ref> Istraživanja su utvrdila 18 neprekidnih nivoa (stratuma) građenja. Utvrđeno je da je bio centar napredne civilizacije u neolitskom periodu. U njemu je živjelo 5000-7000 stanovnika.<ref name=gard>{{cite book | first = Fred S. | last = Kleiner |author2=Mamiya, Christin J. | year = 2006 | title = Gardner's Art Through the Ages: The Western Perspective: Volume 1 | url = https://archive.org/details/gardnersartthrou00unse | edition = Twelfth | publisher = Wadsworth Publishing | location = Belmont, California | isbn = 978-0-495-00479-0 | pages = [https://archive.org/details/gardnersartthrou00unse/page/12 12]–4}}</ref><ref>[https://www.cambridge.org/core/journals/antiquity/article/tale-of-two-tells-dating-the-catalhoyuk-west-mound/01F804089ECB6CC4AA6E47D452E3B9D1/core-reader] David Orton et al., A tale of two tells: dating the Çatalhöyük West Mound, Antiquity, vol. 92, iss. 363, pp. 620-639, June 2018</ref> Od 1993. god istraživanja je vodio [[Ian Hodder]] sa Univerziteta [[Cambridge|Kembridž]].<ref>I. Hodder, Çatalhöyük, Anatolian Archaeology, vol. 4, pp. 8–10, 1998</ref><ref>I. Hodder, Getting to the Bottom of Thing: Çatalhöyük 1999, Anatolian Archaeology, vol. 5, pp. 4–7, 1999</ref> <ref>I. Hodder, Çatalhöyük, Anatolian Archaeology, vol. 8, pp. 5–7, 2002</ref><ref>I. Hodder, A New Phase of Excavation at Çatalhöyük, Anatolian Archaeology, vol. 9, pp. 9–11, 2003</ref><ref>[http://www.catalhoyuk.com/sites/default/files/media/pdf/Archive_Report_2008.pdf] Çatalhöyük: Excavations of a Neolithic Anatolian Höyük - Çatalhöyük Archive Report 2008</ref> === Kuće === Çatalhöyük je bilo isključivo stambeno naselje, bez javnih zgrada, mada je svrha nekih prostorija ostala nejasna. Kuće su bile grupisane u vidu saća (lavirint) i nije bilo staza ili ulica. Pristup je bio preko otvora na plafonu i vrata sa strane opremljenih merdevinama i stepenicama. Krovovi su bile ulice, a na njima su se odvijale razne aktivnosti. Tavanice su bile i ventilacioni prostor za izlaz dima iz prizemlja. U kasnijem periodu na njima su se gradile zajedničke pećnice. Vremenom su se kuće obnavljale ili rušile, a na istim temeljima su građene nove. Tipična kuća je imala dvije sobe za svakodnevne aktivnosti. Bile su ukrašene skulpturama, najčešće ženske glave i crtežima. [[File:Ankara Muzeum B20-10.jpg|mini|desno|Sjedeća Majka Boginja sa dvije lavlje glave - Muzej Anadolske civilizacije, [[Ankara]]]] [[File:AnkaraMuseumCatal.jpg|mini|desno|Mural sa prikazom lova]] === Umjetnost === Živopisni murali i brojne figurine nađene su na vanjskim i unutrašnjim zidovima po cijelom naselju. Mada u naselju nisu identifikovani hramovi, brojne gravure, murali i figurine, sugerišu da su stanovnici imali religiju prepunu simbola. Njihov povećani broj u pojedinim prostorijama su znak da je to bilo mjesto okupljanja. Brojne slike prikazuju životinje, dok su glave, pogotovo govečeta, bile na zidovima. Jedna slika naselja s brdom u pozadini se naziva i prvom mapom u historiji, mada neki smatraju da je to prikaz leoparda sa geometrijskim motivima. U prvim iskopavanjima pronađeno je oko 200 figurina, među njima i ona koja predstavlja Majku božiju. Tada se zaključilo da je tadašnje društvo bilo matrijarhat. Do danas je iskopano oko 2000 figurina, od kojih samo 5% predstavlja ženski lik. To je navelo posljednjeg istraživača Hodera da smatra kako nema indicija da se govori o [[matrijarhat]]u ili o [[patrijarhat]]u. Četal Hejuk je, po njemu, bio društvo potpune socijalne ravnopravnosti.<ref name=gebekli>{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/list/1405 |title= Çatalhöyük |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. 1. 2023}}</ref> {{Infokutija Svjetska baština | SB = Neolitsko mjesto Çatalhöyük | zvanični_naziv = | slika = Çatalhöyük after the first excavations by James Mellaart and his team..jpg | veličina_slike = | opis = | dio = | sadrži = | lokacija = {{flag|Turska}} | kriterij = iii, iv | ID = 1405 | koordinate = | godina = 2012. | proširenja = | ugroženost = | površina = 37 ha | tampon-zona = | veb-sajt = <ref>[https://whc.unesco.org/en/list/1405]</ref> | locmapin = | opis_karte = | širina_karte = | reljef = <!-- "1" za refeljnu kartu ako je dostupna --> | dijete = <!-- "yes" ako je ova infokutija unutar neke druge --> | ugrađeno = <!-- za ugrađivanje druge infokutije unutar ove --> }} === Ekonomija === Čatal Hejuk je bio društvo socijalne jednakosti, jer su sve kuće bile istih obilježja i na približno isti način opremljene. Nijedna ne podsjeća na kuću vladara ili vjerskog poglavara, kao što će se kasnije u historiji pojaviti. Nedavna istraživanja otkrivaju mala socijalna obilježja, bazirana na rodu, sa muškarcem i ženom koji primaju istu hranu, što je jednako [[paleolit]]skim kulturama. Djeca se uče domaćim ritualima, kako se grade i uređuju kuće, izrađuju kućne potrebštine i kako se stvaraju umjetnine<ref name="Stavrianos">{{cite book|url=https://books.google.com/?id=MKhe6qNva10C&q=paleolithic+society&dq=paleolithic+society|title=A Global History from Prehistory to the Present|author=Leften Stavros Stavrianos|publisher=Prentice Hall|year=1991|isbn=978-0-13-357005-2|location=New Jersey, USA}} [https://books.google.com/books?id=MKhe6qNva10C&q=paleolithic+society&dq=paleolithic+society&pgis=1 Pages 9–13]</ref><ref name="Gutrie">{{cite book|url=https://books.google.com/?id=3u6JNwMyMCEC&printsec=frontcover#PPA420,M1|title=The Nature of Paleolithic art|author=R Dale Gutrie|publisher=University of Chicago Press|year=2005|isbn=978-0-226-31126-5|location=Chicago}} [https://books.google.com/books?id=3u6JNwMyMCEC&printsec=frontcover#PPA420,M1 Page 420-422]</ref> U gornjim nivoima nalazišta se vidi da su stanovnici ovladili znanjima iz agrokulture i pripitomljavanja životinja, pogovo govečeta. [[Lov]] i [[ribolov]] su i dalje važan izvor hrane za stanovništvo. Počela je i proizvodnja keramičkog posuđa i upotreba oksidijana, vulkanskog stakla. Evidentno je da Čatal Hejuk bio prvo [[Rudarstvo|rudarsko]] i mjesto gdje se topio metal. Nepostojanje društvene hijerarhije i ekonomske nejednakosti navelo je historičara [[Murray Bookchin]]-a da ovo mjesto nazove ranim primjerom komunizma.<ref>{{Cite book|title=The Rise of Urbanisation and Decline of Citizenship|last=Bookchin|first=Murray|year=|isbn=|location=|pages=18–22}}</ref> == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Çatalhöyük}} *{{Službeni website|http://www.catalhoyuk.com}} {{Svjetska baština u Turskoj}} [[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Turskoj]] [[Kategorija:Geografija Turske]] [[Kategorija:Svjetska baština u Turskoj]] [[Kategorija:Neolitski arheološki lokaliteti]] [[Kategorija:Turističke atrakcije u Turskoj]] bfpg1u40u5npuq510vlewt9zterqfxl Muzika u Bosni i Hercegovini 0 13733 3838368 3684412 2026-04-30T10:40:04Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3838368 wikitext text/x-wiki {{Kultura Bosne i Hercegovine}} [[Bosna i Hercegovina]] pripada krugu zemalja u kojem [[muzika]] ima dugu i vrijednu tradiciju koja se i danas njeguje. Narodna muzika Bosne i Hercegovine je mješavina raznih balkanskih uticaja, u kojoj se susreću najrazličitiji motivi i žanrovi. Značajan utjecaj na bosanskohercegovačku narodnu muzičku tradiciju je imala orijentalna [[Islamska civilizacija]] kroz Osmanlije. Proces akulturacije je trajao intenzivno skoro četiri vijeka, a tragovi su jasno vidljivi i danas kroz razne oblike izražavanja narodne muzike. To se prvenstveno odnosi na korištenje nekih vrsta [[Puhački instrumenti|puhačkih instrumenata]] i žičanih instrumenata sa dugim vratom u obliku [[lutnja|lutnje]] poznatih u narodu pod zajedničkim imenom tambura. Poznate su i pjesme koje su se pjevale uz istovremeno okretanje tepsije (tepsijanje), vjenčane pjesme koje se odnose na običaj "knivanje" mlade, gradske ljubavne pjesme - [[Sevdalinka|sevdalinke]], [[Sefardi|sefardske]] romanse na [[Judeošpanski jezik|ladino jeziku]], kao i melodijsko-poetske oblike islamske, katoličke i pravoslavne duhovne muzike. Tokom [[Austro-Ugarska|austrougarske]] vladavine dat je evropski pečat i duh zapadne civilizacije orijentalnom načinu života - kulturnim obrazcima nastalim kao mješavina između [[Srednjovjekovna Bosna|srednjovjekovne bosanske]] tradicije i orijentalne islamske civilizacije. Rezultat tih "susreta" je vidljiv u arhitekturi i drugim umjetnostima koje čine temelj modernog bosanskohercegovačkog društva. Uporedo s narodnom muzikom, zadnjih su se decenija u Bosni i Hercegovini razvili i novi muzički žanrovi ([[pop]], [[šlager]], [[šansona]], [[jazz]], [[rock and roll]], [[heavy metal]], [[hip hop]], [[House muzika|house]], [[techno]]). [[Muzika]] u Bosni i Hercegovini se može podijeliti u nekoliko kategorija. == Narodna muzika == === Izvorna narodna muzika === {{Glavni|Izvorna narodna muzika}} Ruralna muzička narodna tradicija u Bosni i Hercegovini objedinjuje stilove uzvikivanja, višeglasne gange i ravne pjesme, kao i instrumente poput [[Gajde|gajdi]] bez truta, [[Drvena frula|drvene frule]] i [[Šargija|šargije]]. [[Gusle]], instrument koji se nalazi na čitavom [[Balkan]]u, koriste se i za pratnju drevnih [[Južni Slaveni|slavenskih]] [[ep]]skih pjesama. Veoma značajan oblik narodne muzike su i [[Narodna kola u Bosni i Hercegovini|Bosanska narodna kola]], koja se i danas igraju u mnogim krajevima Bosne i Hercegovine. Postoje i bosanske narodne pjesme na [[ladino jezik]]u, koje potječu od jevrejskog stanovništva sa područja Bosne i Hercegovine . Muzika bosanskih korijena dolazila je iz [[Srednja Bosna|Srednje Bosne]], [[Posavina|Posavine]], doline [[Drina|Drine]] i [[Kalesija|Kalesije]]. Obično je izvode pjevači uz pratnju dvije violine i šargije. Ovakvi muzički sastavi prvi put su se pojavili oko [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i postali popularni 1960-ih. Najpoznatiji su [[Kalesijska trojka]], koja je ujedno i najznačajniji predstavnik kalesijskog izvornog narodnog muzičkog stila. Ovo je treća najstarija muzika nakon sevdalinke i ilahija. Izvodili su je samouki, izvorni izvođači koji nisu zapisivali ovu vrstu muzike na notni sistem, nego je prenošena sluhom s generacije na generaciju. Muzički sastavi uglavnom su imali dva-tri člana koji su koristili različit izbor starih muzičkih instrumenata, uglavnom violina, šargija, sazova, bubnjeva, frula (zurle) ili drveni frula (kako se uobičajeno nazivaju). U Kalesiji se svake godine održava [[Bosanski festival izvorne muzike u Kalesiji|Bosanski festival izvorne muzike]]. === Ilahija i kasida === {{Glavni|Ilahija|Kasida}} === Sevdalinka === {{Glavni|Sevdalinka}} [[Sevdalinka]] je tradicionalna bosanska pjesma i zaštitni znak bosanskog kulturnog miljea. Nastala je u osmansko doba, kada je kod [[Bošnjaci|Bošnjaka]] sa orijentalnim načinom života i [[islam]]om došla i izrazita karakterizacija među polovima. U ovom okružju nastaju prve sevdalinke, ljubavne pjesme, uglavnom melanholičnog i sjetnog raspoloženja (sevdah = ljubav). S vremenom sevdalinke postaju pjesme u kojima se nepoznati narodni pjesnik dotiče i važnijih historijskih zbivanja, ali i trenutaka iz bosanske svakodnevnice. Sevdalinke se kao tekstualno-muzički žanr prvobitno nisu zapisivale, nego su se prenosile s koljena na koljeno, te su stoga moguće dvije ili više (tekstualnih) verzija jedne pjesme. One su se pjevale na skoro svim važnijim događajima, a izvodile su se obično uz narodne muzičke instrumente [[saz]] i/ili [[šargija|šargiju]]. Od svih izvođača tradicionalne pjesme u Bosni i Hercegovini najviše se ističu interpretatori tradicionalne gradske ljubavne pjesme [[sevdalinka|sevdalinke]] koji su rasli u okrilju nekadašnjeg ansambla muzičkog programa [[Radiotelevizija Sarajevo|Radiotelevizije Sarajevo]]. Sa valova radija svoje su velike karijere u bivšoj Jugoslaviji počeli šampioni sevdalinke, kao što su: [[Zaim Imamović]], [[Safet Isović]], [[Nada Mamula]], [[Beba Selimović]], [[Zehra Deović]], [[Nedžad Salković]], a danas zvuke sevdalinke svijetom pronose veoma uspješni ansambli poput mostarskog "[[Mostar Sevdah Reunion]]a", te [[Jadranka Stojaković]] i [[Nedžad Imamović]]. === Ganga === {{Glavni|Ganga}} Ganga je vrsta pjevanja koja je nastala u seoskim područjima Bosne i Hercegovine, [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Najčešće se pjeva u područjima [[Hercegovina|Hercegovine]] i [[Dalmacija|Dalmacije]], a može se čuti u [[Lika|Lici]], [[Karlovac|Karlovcu]] i seoskim područjima zapadne Crne Gore. Ganga je napjev, jedan od načina na koji se u Hercegovini pjevaju izvorne narodne pjesme. To je vrsta [[Melodija|melodije]] kod koje jedan od pjevača vodi, a svi ostali snažnim glasovima podržavaju pjesmu. Sve izvorne pjesme sa područja Hercegovine i šire svrstavaju se pod pojam gange, iako se na drugi način pjevaju.<ref>{{cite web|url=http://www.riznicasrpska.net/muzika/index.php?topic=787.0|title=O gangama, fragment iz knjige "Hercegovina pjesmom umivena."|work=riznicasrpska.net|access-date=24. 2. 2016|archive-date=14. 8. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200814051623/http://www.riznicasrpska.net/muzika/index.php?topic=787.0|url-status=dead}}</ref> Prema riječima Dr. Jove Radoša: {{Citat|lepota i draž ganga pesme je u tome što je nju teško shvatiti "spolja", ona se može pojmiti samo "iznutra", putem tajanstvene metafizičke veze sa precima. U njoj se ispoljava neprikosnovena sloboda čiji je izraz dat u njenoj gromoglasnosti.}} <ref>{{cite web|url=http://www.novosti.rs/vesti/planeta.300.html:421256-Hercegovacka-ganga-pesma-iz-kamena|title=Hercegovačka ganga, pesma iz kamena.|work=novosti.rs|access-date=24. 2. 2016}}</ref> U [[Grude|Grudama]] se održava ''Ganga fest'' koji okuplja brojne izvođače gange s prostora Hercegovine i [[Imotska krajina|Imotske krajine]].<ref>{{cite web|url=http://dnevni-list.ba/web1/gangasi-iz-hercegovine-i-imotske-krajine-pokazali-da-ganga-jos-uvijek-zivi/|title=Gangaši iz Hercegovine i Imotske krajine pokazali da ganga još uvijek živi|work=dnevni-list.ba|access-date=24. 2. 2016}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> === Tepsijanje === {{Glavni|Tepsijanje}} Tepsijanje u Bosni i Hercegovini spada kao dio [[Balkansko poluostrvo|balkanskog]] folklora. To je starinski način pjevanja narodnih pjesama uz okretanje okrugle i plitke [[Bakar|bakrene]] tepsije. Tepsijanje se izvodi tako što se tepsija uspravno postavi na sofru (siniju) ili na pod, pa joj se u početku desnom rukom da snažan zamah, dok se kasnije samo lakšim pokretima održava kovitlanje. Radi ritmičkog zveckanja na ruci kojom se okreće tepsija, nalazi se po nekoliko prstenova ili svežanj ključeva. Tepsijanje izvode djevojke ili mlađe žene, a nekada su to radili i muškarci. Pjeva djevojka koja okreće tepsiju ili njena drugarica, a pjesmu može izvoditi i po nekoliko djevojaka. Uz tepsiju se najčešće pjevalo u Bosni i Hercegovini, [[Sandžak]]u, Crnoj Gori, [[Kosovo|Kosovu]] i u [[Srbija|Srbiji]]. Kod muslimanskog dijela stanovništva u BiH tepsijanje se izvodilo na svadbama i sunnetlucima, a kod pravoslavnog stanovništva u BiH, Srbiji i Crnoj Gori na slavama, sijelima, krštenjima i u jesen kada se smire jesenski radovi. Iako je tepsijanje na prostore BiH došlo sa Turcima, ono je prihvaćeno od većine naroda na Balkanu.<ref>{{cite web|url=http://dzematrahic.ba/new/index.php?option=com_content&view=article&id=1564:tepsijanje&catid=61:iz-svijeta&Itemid=87|title=Tepsijanje|work=dzematrahic.ba|access-date=24. 2. 2016}}</ref> === Sefardska muzika === {{Glavni|Sefardska muzika u Bosni i Hercegovini}} Sefardska muzika nastala je kao spoj [[Španija|španske]] tradicije koju su [[Jevreji]] kao kulturno nasljeđe ponijeli sa sobom tokom progona u 15. vijeku, te orijentalnih uticaja na teritorijama na kojima su se naselili. Odlikuje se svojom melodioznošću, ljepotom i jedinstvenom ladino [[Poezija|poezijom]] na kojoj se zasnivaju, a sefardske romanse zauzimaju važno mjesto u muzičkoj tradiciji bosanskohercegovačkih gradova. Dolazak Austro-Ugarske i [[Aškenazi|Aškenaza]] u BiH donio je sa sobom čitavu jednu lepezu uticaja na kulturu Bosne i Hercegovine - od muzike, arhitekture, pa do samog načina življenja. U muzici to je posebno uočljivo u upotrebi novih muzičkih instrumenata kao što su: [[klarinet]], [[harmonika]], [[violina]] i drugi. To se odrazilo i na ovu vrstu muzike koja je dio suživota kultura i tradicija koje se isprepliću stvarajući jedno novo kulturno blago. Jedan od poznatih primjera ovog kulturnog ispreplitanja je i pjesma ''Kad ja pođoh na Bembašu'' u kojoj se na staru sefardsku melodiju divno uklopio tekst na bosanskom jeziku. Mali je broj 'kazivača' tj. prenosilaca ove usmene tradicije, ladino pjesmama u našoj zemlji, a jedna od najpoznatijih je [[Flory Jagoda]] koja dans živi u [[SAD]]-a.<ref>{{cite web|url=http://www.radiosarajevo.ba/novost/100023|title=Mostarski duo arkul otkriva zaboravljeno blago|work=radiosarajevo.ba|access-date=5. 3. 2016}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Upravo ova rođena sarajka je najpoznatija svjetska interpretatorka sefardskih-ladino romansi. Flory Jagoda je i višestruko nagrađivana, a 2002. godine je primila nagradu za životno djelo koje dodjeljuje američki ''National Heritage Fellowship and the National Endowment for the Arts'', upravo zahvaljujući njenoj posvećenosti prenošenju tradicije Ladino muzike. Nastupala je i na koncertu u okviru [[Baščaršijske noći|Baščaršijskih noći]].<ref>{{cite web|url=http://www.bascarsijskenoci.ba/2011/flory_jagoda_sad_bih_koncert_sefardskih_ladino_romansi.html|title=Flory Jagoda (SAD/BiH), koncert sefardskih ladino romansi|work=bascarsijskenoci.ba|access-date=5. 3. 2016}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Povodom obilježavanje 450 godina od dolaska Sefarda u Bosnu i Hercegovinu Ambasade Kraljevine Španije u Bosni i Hercegovini je ove godine u [[Vijećnica|sarajevskoj Vijećnici]] organizovala koncert Mare Aranda, jedne od vodećih španskih pjevača. Mara Aranda se profilisala kao vrsna interpretatorka sefardske muzike. Po njenim riječima: {{Citat|Srž sefardske muzike je priča o duši, o osjećanjima koje svaki čovjek prepoznaje. U pjesmama se pripovijedaju pozitivni i tužni događaji, o rođenju djeteta, vjenčanju, pa i smrti. Bez obzira na nacionalnost ili vjeroispovijest, svako prepozna srž ove muzike.}} <ref>{{cite web|url=http://www.slobodnaevropa.org/content/nve-aranda-svako-prepozba-srz-sefardske-muzike/27347263.html|title=Aranda: Svako prepozna srž sefardske muzike|work=slobodnaevropa.org|access-date=5. 3. 2016}}</ref> Za ovu vrstu muzike u Bosni i Hercegovini značajan je i [[Atilla Aksoj]] iz [[Mostar]]a koji godinama djeluje kao producent, [[kompozitor]], gitarista, bubnjar, sazlija i pjevač, a poznat je i kao borac za očuvanje sefardske muzike i ladino jezika na ovim prostorima. Od [[2008]]. godine zajedno s Vladimirom Mićkovićem u duetu "Arkul" promovira sefardske pjesme koje su bile objavljene na njihovim albumima "L'amor" i "Il Bastidor".<ref>{{cite web|url=http://www.whfest.com/whf13glazbeni_ziri.asp|title=West Herzegovina fest No. 13|work=whfest.com|access-date=5. 3. 2016}}</ref> === Romska muzika === {{Glavni|Romska muzika u Bosni i Hercegovini}} == Muzika u Bosni i Hercegovini za vrijeme vladavine Austro-Ugarske == Prvi koncert u Bosni i Hercegovini održan je 15. maja 1881. u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. U vrijeme reformi u Osmanlijskom Carstvu uvedena je vojna muzika zapadnoevropskog tipa. Tada su fra [[Grgo Martić]] i [[Fuad-aga]] komponirali prvu himnu u Bosni i Hercegovini pod nazivom ''"[[Nek se hrušti šaka mala]]"''. U Sarajevu su, za vrijeme Austro-Ugarske monarhije, od 1892. godine u Društvenom domu, a zatim i u Oficirskom domu, izvođene [[opera|opere]] i [[Opereta|operete]] godinu ili dvije nakon praizvedbi u [[Beč]]u ili [[Budimpešta|Budimpešti]]. Prema riječima muzikologa, profesora i dekana sarajevske [[Muzička akademija u Sarajevu|Muzičke akademije]] [[Ivan Čavlović|Ivana Čavlovića]]: {{Citat|Bosna i Hercegovina je u to vrijeme pratila evropska muzička zbivanja, tako da opereta izvedena u Beču - sljedeće godine bila je izvedena u Sarajevu - prije nego u Beogradu, možda i prije nego u Zagrebu! Kulturna politika Austro-Ugarske je bila da ponudi što više zabave bosanskom narodu, ali ne treba im davati ozbiljnu operu već nešto zabavno - operete"}}.<ref>{{Cite web|url= https://www.slobodnaevropa.org/a/historija_muzike_u_bih/24443989.html|title= ''Historija muzike u Bosni i Hercegovini''|work= slobodnaevropa.org|access-date= 7. 10. 2022}}</ref> == Narodna muzika == Narodna muzika, tzv. novokomponovana muzika ili jednostavno folk naziv je muzičkog žanra koji se u Bosni pojavio tokom 1970-ih, a znatnije proširio u narednih 20-ak godina, da bi u potpunosti preuzeo primat na muzičkoj sceni. Ovo je svojevrstan oblik tzv. narodne muzike, koji se još aktivno oslanjao na tradicionalnu sevdalinku. Autori kompozicija bila su poznata imena domaće muzičke scene, a tekstovi su, baš kao i u sevdalinkama, bili uglavnom ljubavnog ili domoljubnog/lokalpatriotskog karaktera, u kojima se slavila Bosna i život njenih gradova. Pjesme su se izvodile uz veliki ansambl narodnih instrumenata, gdje je harmonika imala glavnu ulogu. Slušajući danas te prvobitne pjesme narodne, novokomponovane muzike iz 1970-ih, stiče se dojam kako se radi o klasičnoj (narodnoj) šansoni, gdje su autor i izvođač pazili na svaki detalj: od muzike, teksta i aranžmana, preko izbora ansambla i pratećih vokala, do same izvedbe izvođača. Procvatu i općem prihvatanju narodne muzike u društvu pridonijeli su ne samo diskografska industrija sa "Sarajevo Diskom" na čelu, nego i domaći festivali narodne muzike na Ilidži i u Vogošći, te program Radiotelevizije Sarajevo, sa emisijama poput "U đul-bašči", "Filigran" i druge. Narodna i tradicionalna muzika, uz koju je išao i (plesni) folklor obojen raznim etno-motivima balkanske i orijentalne muzike, čine bosansku muzičku scenu još raznovrsnijom i unikatnijom. Prvu ligu pjevača narodne i tzv. novokomponovane muzike danas čine: [[Halid Bešlić]], [[Haris Džinović]], [[Hanka Paldum]], Fahreta Jahić alias [[Lepa Brena]] i drugi, koji uživaju veliku popularnost, ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i u zemljama regije. === Turbo folk === Predstavnici turbo folka u Bosni i Hercegovini su: [[Šemsa Suljaković]], [[Ferid Avdić]], [[Kemal Malovčić]], [[Asim Bajrić]] i drugi. === Mladi izvođači sevdalinke === Novi predstavnici očuvanja sevdaha su: [[Amira Medunjanin]], [[Damir Imamović]], [[Vanja Muhović i Divanhana]]. == Klasična muzika == Bosanskohercegovački kompozitori [[Klasična muzika|evropske klasične muzike]] su: [[Samir Fejzić]], [[Vlado Milošević]], [[Vojin Komadina]], [[Milan Jeličanin]], [[Asim Horozić]], [[Josip Magdić]], [[David Mastikosa]], [[Dražan Kosorić]], Armen Škobalj, [[Nihad Hrustanbegović]], [[Dino Zonić]], Mirsad (Giga) Jelešković, [[Ališer Sijarić]], [[Igor Karača]], [[Dino Rešidbegović]], [[Hanan Hadžajlić]], [[Anđelka Bego-Šimunić]] itd. Festivali: * Sarajevske večeri muzike * Balet Fest Sarajevo == Zabavna muzika == Za vrijeme [[bivša Jugoslavija|bivše Jugoslavije]], pogotovo tokom [[1960te|1960-ih]], [[1970te|1970-ih]] i [[1980te|1980-ih]] godina, zabavna muzika je bila muzika srednje klase bosanskohercegovačkog građanstva kao i novih intelektualnih slojeva društva koji su se htjeli osloboditi "ruralnog i nazadnog". Poklonici zabavne muzike su živjeli uglavnom u urbanim centrima države, a [[Sarajevo]] je na mapi zabavno-muzičkih zbivanja u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] bilo jednako važno kao i [[Split]], [[Zagreb]] i [[Beograd]]. Stvaranjem ovog okruženja, čije su koordinate činili [[RTV Sarajevo]], diskografske kuće "[[Diskoton]]" i "[[Sarajevodisk]]", festivali poput "[[Vaš šlager sezone|Vašeg šlagera sezone]]" i revije "[[Ven]]", stvoren je put bržem razvoju zabavne muzike u Bosni i Hercegovini. [[Sarajevo]] je postalo muzički centar iz kojeg su potekla velika imena zabavne muzike i šlageristike. Najznačajniji predstavnici među solistima su [[Sabahudin Kurt]], [[Mahir Paloš]], [[Davorin Popović]], [[Kemal Monteno]], [[Zdravko Čolić]], [[Jadranka Stojaković]], [[Neda Ukraden]], [[Željko Bebek]], [[Mladen Vojičić Tifa]], [[Alen Islamović]], [[Dino Merlin]], [[Ismeta Krvavac]], [[Jasna Gospić]], [[Zerina Cokoja]], [[Mugdim Avdić Henda]] kao i [[Amila Glamočak]], [[Alma Čardžić]], [[Mija Martina]], [[Igor Vukojević]], [[Boris Režak]], [[Al Dino]], [[Tinka Milinović]] te [[Rezonansa]], [[Kamen na kamen]], [[Mirzino jato]], [[Konvoj]], [[Erogene Zone]], [[Fuad Backović Deen]] i drugi. Iz Bosne i Hercegovine porijeklo vuku i: [[Dragan Stojnić]], [[Ibrica Jusić]], [[Krunoslav Slabinac]], [[Bisera Veletanlić]], [[Senka Veletanlić]], [[Ivo Fabijan]], [[Boris Novković]], [[Ivan Mikulić]], [[Romana]], "[[Feminnem]]", [[Ružica Čavić]]. U [[bivša Jugoslavija|bivšoj Jugoslaviji]], a i danas, [[Bosna i Hercegovina]] se izdvaja cijelim nizom veoma uspješnih pop i rock sastava među kojima su najpopularniji: "[[Indexi]]", "[[Bijelo dugme]]", "[[Ambasadori]]", "[[Teška industrija (grupa)|Teška industrija]]", "[[Plavi orkestar]]", "[[Crvena jabuka]]", "[[Zabranjeno Pušenje]]", "[[Divlje Jagode]]", "[[Dino Merlin]]", "[[Hari Mata Hari]]" i drugi. == Urbana muzika == Ostali važniji MC-iji su: [[Frenkie]], [[Sani]], [[Mayer]], [[Hamaz]], [[Billy]], te grupe: "[[Mučenička grupa]]", "[[Disciplinska komisija]]", i druge. == Heavy metal == Heavy metal je vrsta muzike karakterizirana agresivnim i brzim ritmovima, gitarističkim distorzijama i virtuoznim solažama. Korijeni heavy metala leže u [[hard rock]]u usmjerenom na gitaru i bubnjeve. Heavy metal je na vrhuncu bio tokom [[1980te|osamdesetih]]. Predstavnik je [[Formula 4]]. === Progresivni metal === [[Progresivni metal]] je žešća verzija progresivnog rocka, koja se karakterizira korištenjem kompleksnih kompozicionih struktura, neobičnih ritmova i virtuoznog [[instrument]]alnog sviranja. Visoki nivo muzičke vještine je često kombiniran sa pjevanjem koja ima formu epičkog tekstualnog koncepta, koji često rezultira podugačkim [[pjesma]]ma i koncepcijskim albumima. Zbog ovih faktora, progresivni metal se vrlo rijetko čuje na standardnim radio stanicama i [[televizija|televizijskim]] programima. === Noise === {{Glavni|Noise muzika}} Noise, buka ili po nekim teoretičarima sam "zvuk" u svojoj primarnoj verziji. Neki smatraju da noise uopće nije muzika. Treba napomenuti da se ovaj zvuk ne može jednostavno klasificirati, pa se preporuča konzumiranje buke kao jednog od najinteresantnijih pristupa muzici. U Bosni i Hercegovini neki su bendovi dosegli interesantan i zavidan nivo buke, oslanjajući se na iskustva noise-a kao stilskog backgrounda, mada ne i samo njega, a to su: New faraday collision, Temple Texas, Viktor Liebezeit, Idlness Distribution, Dlake, Vuneny, Rupa u zidu, [[Damir Avdić-Diplomatz]], Caviar spectator trio, Luxusmahr, [[SCH]]. Od 2002. do 2006. u Sarajevu je i djelovala neprofitna izdavačka kuća [[Casasaur]], bazirana uglavnom na noise-u iz Sarajeva. == Također pogledajte == {{Muzika}} {{BiHPortal}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Music of Bosnia and Herzegovina}} * [https://web.archive.org/web/20140305043017/http://unsa.ba/s/index.php?option=com_content&task=view&id=1149&lang=english Predstavljanje knjige „Historija muzike u Bosni i Hercegovini“ (en)] * [http://www.gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2013/01/Pages-from-gg29-5.pdf Tambura sa dvije žice u narodnoj muzičkoj tradiciji Bosne i Hercegovine] * [https://web.archive.org/web/20160305022803/http://www.radiosarajevo.ba/novost/48364/sample.swf Digitalizacija arhiva tradicionalne muzike BiH - radiosarajevo.ba] * http://sevdalinke.blogspot.com/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140602010226/http://sevdalinke.blogspot.com/ |date=2. 6. 2014 }} * [http://dzematrahic.ba/new/index.php?option=com_content&view=article&id=1564:tepsijanje&catid=61:iz-svijeta&Itemid=87 http://dzematrahic.ba/ Tepsijanje] * http://www.academia.edu/9908726/Slu%C5%A1anje_umjetni%C4%8Dke_muzike_Bosne_i_Hercegovine_u_osnovnom_%C5%A1kolskom_obrazovanju_od_I_do_IX_razreda {{Teme o BiH}} [[Kategorija:Muzika u Bosni i Hercegovini]] lbbpepb6x3gq3ipp37lnjcd6y26hk3m Svijet u kojem živim (Indexi) 0 15686 3838288 3588773 2026-04-30T00:50:28Z Tulum387 155909 Proofreading i stilske izmjene. 3838288 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | | Ime = Svijet u kojem živim | Tip izdanja = Singl ploča | Artist = [[Indexi]] | Cover = | Background = salmon | Izdat = 1971 | Produciran = 1971 | Žanr = Pop | Dužina = 8:15 | Kuća = Jugoton | Producent(i) = | Kritike = | Prošli album = ''[[Ne želim tvoju ljubav / Šabn-dabn-šabn-du-bajo|Ne želim tvoju ljubav]]''<br/>(1968) | Ovaj album = '''''Svijet u kojem živim'''''<br/>(1971) | Sljedeći album = ''[[Krivac si ti (Indexi)|Krivac si ti]]''<br/>(1972) }} '''Svijet u kojem živim''' je [[Muzički singl|singl]] ploča [[Sarajevo|sarajevskog]] muzičkog sastava [[Indexi]] koju je u martu 1971. godine objavila izdavačka kuća [[Jugoton]]. Stihove za ovu antologijsku i na koncertima Indexa najviše izvođenu pjesmu napisao je legenda sarajevske muzičke scene [[Želimir Altarac Čičak]].<ref>{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/radio/aktuelno/indexi-i-jedan-covjek-i-jedna-zena-na-peronu-srece-stoje-jos/411589|title=Pjesma dana / Indexi: "Jedan čovjek i jedna žena na peronu sreće stoje još"|work=radiosarajevo.ba|access-date=3. 8. 2021}}</ref><ref name="Altarac">{{Cite book|ref=|last=Altarac|first=Želimir|authorlink=Želimir Altarac|title=Antikvarnica snova|volume=|year=2017|location=Sarajevo|publisher=Dobra knjiga|isbn=978-9958-27-384-1|p= 27-28}}</ref> Početkom 1970-ih Indexi su već bili jedan od najznačajnijih muzičkih sastava na [[Pop i rok-muzika u Jugoslaviji|jugoslavenskoj rock sceni]]. Ovakav ugled stečen je čestim nastupima na "pop" festivalima "beat" muzike (u to vrijeme "rock" je još bio nepoznat izraz u zemljama bivše Jugoslavije) i povremenim singlovima i [[Extended play|EP]] izdanjima. Grupa Indexi je u to vrijeme bila jedan od rijetkih muzičkih sastava u bivšoj Jugoslaviji koji se usudio eksperimentirati u proširenju granica pop pjesama i snimiti ponekad duže pjesme. Nažalost, diskografske kompanije koje su u to vrijeme bile u državnom vlasništvu nisu bile voljne riskirati i umjesto toga su ih prisilile da nastave stvarati kratke pop pjesme za širu publiku. Ovaj singl koji je objavljen 1971. godine rezultat je očitog kompromisa. Na njemu su dvije prilično kratke pjesme pogodne za [[Radio|radijsko]] izvođenje, ali sa složenim muzičkim aranžmanima i tekstovima. Na ovoj singl ploči prvi put se pojavio još jedan novi član Indexa, [[Ranko Rihtman]], [[Klasična muzika|klasično]] školovani [[kompozitor]] i [[pijanist]] koji je preuzeo odgovornosti za električne orgulje. Pjesma "Svijet u kojem živim" počinje sa nezaboravnim uvodom na električnoj gitari i [[Bas-gitara|basu]]. Nakon toga im se pridružuju bubnjevi i orgulje i na kraju snažno pjevanje "živim život svoj, to je sve što sada imam ja" [[Davorin Popović|Davorina Popovića]], koji kasnije instrumentalnim pjevanjem podupire melodiju na solo gitari. Pjesma "Da sam ja netko" je vrsta "protestne", društveno angažirane pjesme o uklanjanju nepravdi i uvođenju ljubavi i brige među ljude. Tekst je napisala [[Maja Perfiljeva]], a muziku [[Hrvoje Hegedušić]]. [[Slobodan Kovačević]] u ovoj pjesmi ponovo pokazuje vještinu sa svojim dugotrajnim gitarskim solima, potpomognut zvukom električnih orgulja i marševskom ritam sekcijom. Ove dvije pjesme snimljene 1971. na singl ploči bile su komercijalno popularne i umjetnički važne, a ubrzo su postale klasični dio muzičkog repertoara grupe Indexi.<ref>{{Cite web|url=http://www.progarchives.com/album.asp?id=9815|title=Indexi: "Svijet u kojem živim"|work=progarchives.com|access-date=3. 8. 2021}}</ref> == Muzički primjeri == * [https://www.youtube.com/watch?v=INSUKs79dHk "Svijet u kojem živim"] * [https://www.youtube.com/watch?v=t_laOs1L71w|"Da sam ja neko"] == Članovi grupe == *[[Davorin Popović]] - pjevanje *[[Fadil Redžić]] - bas-gitara *[[Miroslav Šaranović]] - bubnjevi *[[Slobodan Kovačević]] - električna gitara *[[Ranko Rihtman]] - klavijatura == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.discogs.com/Indeksi-Svijet-U-Kome-%C5%BDivim-Da-Sam-Ja-Netko/release/1763495/ Indexi: "Svijet u kojem živim" na discogs.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210220103340/https://www.discogs.com/Indeksi-Svijet-U-Kome-%C5%BDivim-Da-Sam-Ja-Netko/release/1763495 |date=20. 2. 2021 }} {{Indexi}} [[Kategorija:Singlovi iz 1971.]] [[Kategorija:Singlovi grupe "Indexi"]] [[Kategorija:Singlovi u izdanju Jugotona]] 92obq1srmb6rea74az8uel4k75pykpp Kategorija:Grčki filozofi 14 16575 3838353 3401688 2026-04-30T09:08:27Z Panasko 146730 3838353 wikitext text/x-wiki {{Commons|Category:Philosophers from Greece|Grčki filozofi}} {{Commonscat|Philosophers from Greece}} {{Filozofi po državama|Antička Grčka}} pb62fu0fb95qnvzj40vlafcwpia0wd7 Šar-planina 0 17810 3838004 3747857 2026-04-29T13:12:56Z Panasko 146730 + 2 kategorija; ±[[Kategorija:Planinski lanci u Evropi]]→[[Kategorija:Planinski lanci u Sjevernoj Makedoniji]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838004 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija planina | ime = Šar-planina | slika = MountShara.jpg | slika_opis = | lanac = | visina = Titov vrh, 2747 | lokacija = {{ZID|Sjeverna Makedonija}} <br />{{ZID|Kosovo}}<br />{{ZID|Albanija}} | prvi_uspon = | vrsta = }} '''Šar-planina''' (Šara) jest [[planina]] u južnom dijelu [[Kosovo|Kosova]] i sjeverozapadnom dijelu [[Sjeverna Makedonija|Sjeverne Makedonije]]. Najveći [[Turizam|turistički]] centar je Brezovica u općini Štrpce. Razvijeni turizam na ovoj planini naglo je prekinut 1998, kada se dogodio [[rat na Kosovu]]. Planina je duga 80-ak, a široka 10–20&nbsp;km. Najviši vrhovi jesu: * [[Titov vrh]] (2747 m) * [[Mali Turčin]] (2707 m) * [[Bakardan]] (2704 m) * [[Borislavec]] (2662 m) * [[Velika Rudoka]] (2660 m) Šar-planina se spaja s [[Korab]]om (2764 m) na jugozapadu, prema sjeveroistočnoj [[Albanija|Albaniji]]. Po ovoj planini ime je dobila i pseća pasmina [[šarplaninac]]. == Također pogledajte == * [[Prizrenska Podgora]] * [[Sredačka Župa]] == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Šar Mountain}} * [https://www.youtube.com/watch?v=yxAjM9e3fdc "Šar-planina"], ''[[Vrhovi Balkana]]'', [[Al Jazeera Balkans]], 18. 2. 2016. * [https://www.youtube.com/watch?v=4apiJcUx_rY Skrivena Šara (RTS – zvanični kanal)] * [https://www.youtube.com/watch?v=n5_fat_X9-c "Gora u srcu, život u pečalbi" (RTS Trag – zvanični kanal)] * [https://www.youtube.com/watch?v=DbaQmTtOwoc "Šarenilo Šare" (RTS – zvanični kanal)] * [https://www.youtube.com/watch?v=z1qHJhrlNJM "Šar-planina" (''Istraži ja Makedonija'')] * https://web.archive.org/web/20140929172138/http://www.skopje.gov.mk/EN/DesktopDefault.aspx?tabindex=0&tabid=34 * https://web.archive.org/web/20110617033119/http://www.ks-gov.net/mmph/shqip/depart/parkn_pz.htm [[Kategorija:Šar-planina| ]] [[Kategorija:Planine na Kosovu]] [[Kategorija:Planine u Sjevernoj Makedoniji]] [[Kategorija:Dvohiljadaši na Kosovu]] [[Kategorija:Dvohiljadaši u Sjevernoj Makedoniji]] [[Kategorija:Planinski lanci u Sjevernoj Makedoniji]] [[Kategorija:Zaštićena područja osnovana 1986.]] [[Kategorija:Planinski lanci na Kosovu]] [[Kategorija:Planinski lanci u Albaniji]] qeg58hqj06xbt0lxpofwwyz2wkdn807 Wikipedia:Čaršija 4 19126 3838363 3837364 2026-04-30T10:00:44Z MediaWiki message delivery 64602 /* Call for Community Candidates – Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 */ novi odlomak 3838363 wikitext text/x-wiki {{IW Čaršija}} {{Čaršija|extra=da|1= <div style="border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; border:0;"> <div style="padding:10px;">Čaršija se automatski [[Pomoć:Arhiviranje stranica za razgovor|arhivira]]. Starije rasprave možete naći [[/Arhive|ovdje]].</div> <inputbox> bgcolor=transparent type=fulltext prefix=Wikipedia:Čaršija break=yes width=30 searchbuttonlabel=Traži break=no </inputbox> </div> '''Dobro došli na Wikipedijinu čaršiju!''' Na ovoj stranici projekta Wikipedije možete porazgovarati o svim temama koje se tiču rada na Wikipediji i postaviti sva pitanja za koja smatrate da zaslužuju pažnju. Osnovni kriterij je da postavite pitanje u jednu od tematskih podgrupa čaršije. Ako niste sigurni u koju grupu spada Vaše pitanje, onda ga postavite ovdje. <div class="hlist left" style="margin-top:30px;"> * {{Dugme|Postavi novi komentar|url=//bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija&action=edit&section=new|class=mw-ui-constructive|style=background: #d33682; border: #d33682; color:white;}} </div> }} __NEWSECTIONLINK__ {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 31 |bez_šablona = da |indeks = Wikipedia:Čaršija/Arhive |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} |min_tema_ostaviti = 3 |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Wikipedia:Čaršija/Arhiva %(brojač)d }} {{prečica|WP:Č}} __SADRŽAJ__ == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Voting to ratify the Wikimedia Movement Charter is now open – cast your vote</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Ratification vote opens|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Ratification vote opens}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello everyone, The voting to ratify the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|'''Wikimedia Movement Charter''']] is now open. The Wikimedia Movement Charter is a document to define roles and responsibilities for all the members and entities of the Wikimedia movement, including the creation of a new body – the Global Council – for movement governance. The final version of the Wikimedia Movement Charter is [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|available on Meta in different languages]] and attached [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Wikimedia_Movement_Charter_(June_2024).pdf here in PDF format] for your reading. Voting commenced on SecurePoll on '''June 25, 2024''' at '''00:01 UTC''' and will conclude on '''July 9, 2024''' at '''23:59 UTC'''. Please read more on the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Ratification/Voting|voter information and eligibility details]]. After reading the Charter, please [[Special:SecurePoll/vote/398|'''vote here''']] and share this note further. If you have any questions about the ratification vote, please contact the Charter Electoral Commission at [mailto:cec@wikimedia.org '''cec@wikimedia.org''']. On behalf of the CEC,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 12:51, 25 juni 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Voting to ratify the Wikimedia Movement Charter is ending soon</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Final reminder|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Final reminder}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello everyone, This is a kind reminder that the voting period to ratify the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Wikimedia Movement Charter]] will be closed on '''July 9, 2024''', at '''23:59 UTC'''. If you have not voted yet, please vote [[m:Special:SecurePoll/vote/398|on SecurePoll]]. On behalf of the [[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Ratification/Voting#Electoral_Commission|Charter Electoral Commission]],<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 05:45, 8 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">U4C Special Election - Call for Candidates</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – call for candidates|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – call for candidates}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello all, A special election has been called to fill additional vacancies on the U4C. The call for candidates phase is open from now through July 19, 2024. The [[:m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the [[:foundation:Wikimedia Foundation Universal Code of Conduct|UCoC]]. Community members are invited to submit their applications in the special election for the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, please review the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|U4C Charter]]. In this special election, according to [[Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter#2. Elections and Terms|chapter 2 of the U4C charter]], there are 9 seats available on the U4C: '''four''' community-at-large seats and '''five''' regional seats to ensure the U4C represents the diversity of the movement. [[Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter#5. Glossary|No more than two members of the U4C can be elected from the same home wiki]]. Therefore, candidates must not have English Wikipedia, German Wikipedia, or Italian Wikipedia as their home wiki. Read more and submit your application on [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|Meta-wiki]]. In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 02:02, 10 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Wikimedia Movement Charter ratification voting results</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Results of the ratification vote|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Results of the ratification vote}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello everyone, After carefully tallying both individual and affiliate votes, the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Ratification/Voting#Electoral Commission|Charter Electoral Commission]] is pleased to announce the final results of the Wikimedia Movement Charter voting.   As [[m:Special:MyLanguage/Talk:Movement Charter#Thank you for your participation in the Movement Charter ratification vote!|communicated]] by the Charter Electoral Commission, we reached the quorum for both Affiliate and individual votes by the time the vote closed on '''July 9, 23:59 UTC'''. We thank all 2,451 individuals and 129 Affiliate representatives who voted in the ratification process. Your votes and comments are invaluable for the future steps in Movement Strategy. The final results of the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Wikimedia Movement Charter]] ratification voting held between 25 June and 9 July 2024 are as follows: '''Individual vote:''' Out of 2,451 individuals who voted as of July 9 23:59 (UTC), 2,446 have been accepted as valid votes. Among these, '''1,710''' voted “yes”; '''623''' voted “no”; and '''113''' selected “–” (neutral). Because the neutral votes don’t count towards the total number of votes cast, 73.30% voted to approve the Charter (1710/2333), while 26.70% voted to reject the Charter (623/2333). '''Affiliates vote:''' Out of 129 Affiliates designated voters who voted as of July 9 23:59 (UTC), 129 votes are confirmed as valid votes. Among these, '''93''' voted “yes”; '''18''' voted “no”; and '''18''' selected “–” (neutral). Because the neutral votes don’t count towards the total number of votes cast, 83.78% voted to approve the Charter (93/111), while 16.22% voted to reject the Charter (18/111). '''Board of Trustees of the Wikimedia Foundation:''' The Wikimedia Foundation Board of Trustees voted '''not to ratify''' the proposed Charter during their special Board meeting on July 8, 2024. The Chair of the Wikimedia Foundation Board of Trustees, Nataliia Tymkiv, [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Board_noticeboard/Board_resolution_and_vote_on_the_proposed_Movement_Charter|shared the result of the vote, the resolution, meeting minutes and proposed next steps]].   With this, the Wikimedia Movement Charter in its current revision is '''not ratified'''. We thank you for your participation in this important moment in our movement’s governance. The Charter Electoral Commission, [[m:User:Abhinav619|Abhinav619]], [[m:User:Borschts|Borschts]], [[m:User:Iwuala Lucy|Iwuala Lucy]], [[m:User:Tochiprecious|Tochiprecious]], [[m:User:Der-Wir-Ing|Der-Wir-Ing]]<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:52, 18 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Vote now to fill vacancies of the first U4C</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – voting opens|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – voting opens}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Dear all, I am writing to you to let you know the voting period for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is open now through '''August 10, 2024'''. Read the information on the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|voting page on Meta-wiki]] to learn more about voting and voter eligibility. The Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. Community members were invited to submit their applications for the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, please [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community so they can participate as well. In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 04:46, 27 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Reminder! Vote closing soon to fill vacancies of the first U4C</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – reminder to vote|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – reminder to vote}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Dear all, The voting period for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is closing soon. It is open through 10 August 2024. Read the information on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2024_Special_Election#Voting|the voting page on Meta-wiki to learn more about voting and voter eligibility]]. If you are eligible to vote and have not voted in this special election, it is important that you vote now. '''Why should you vote?''' The U4C is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. Community input into the committee membership is critical to the success of the UCoC. Please share this message with members of your community so they can participate as well. In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 17:29, 6 august 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Coming soon: A new sub-referencing feature – try it!</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="Sub-referencing"/> [[File:Sub-referencing reuse visual.png|{{#ifeq:{{#dir}}|ltr|right|left}}|400px]] Hello. For many years, community members have requested an easy way to re-use references with different details. Now, a MediaWiki solution is coming: The new sub-referencing feature will work for wikitext and Visual Editor and will enhance the existing reference system. You can continue to use different ways of referencing, but you will probably encounter sub-references in articles written by other users. More information on [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|the project page]]. '''We want your feedback''' to make sure this feature works well for you: * [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing#Test|Please try]] the current state of development on beta wiki and [[m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|let us know what you think]]. * [[m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing/Sign-up|Sign up here]] to get updates and/or invites to participate in user research activities. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Deutschland|Wikimedia Deutschland]]’s [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes|Technical Wishes]] team is planning to bring this feature to Wikimedia wikis later this year. We will reach out to creators/maintainers of tools and templates related to references beforehand. Please help us spread the message. --[[m:User:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] ([[m:User talk:Johannes Richter (WMDE)|talk]]) 10:36, 19 August 2024 (UTC) <section end="Sub-referencing"/> </div> <!-- Message sent by User:Johannes Richter (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johannes_Richter_(WMDE)/Sub-referencing/massmessage_list&oldid=27309345 --> == Sign up for the language community meeting on August 30th, 15:00 UTC == Hi all, The next language community meeting is scheduled in a few weeks—on August 30th at 15:00 UTC. If you're interested in joining, you can [https://www.mediawiki.org/wiki/Wikimedia_Language_and_Product_Localization/Community_meetings#30_August_2024 sign up on this wiki page]. This participant-driven meeting will focus on sharing language-specific updates related to various projects, discussing technical issues related to language wikis, and working together to find possible solutions. For example, in the last meeting, topics included the Language Converter, the state of language research, updates on the Incubator conversations, and technical challenges around external links not working with special characters on Bengali sites. Do you have any ideas for topics to share technical updates or discuss challenges? Please add agenda items to the document [https://etherpad.wikimedia.org/p/language-community-meeting-aug-2024 here] and reach out to ssethi(__AT__)wikimedia.org. We look forward to your participation! [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 01:19, 23 august 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Announcing the Universal Code of Conduct Coordinating Committee</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/board-elections@lists.wikimedia.org/thread/OKCCN2CANIH2K7DXJOL2GPVDFWL27R7C/ Original message at wikimedia-l]. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement - results|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement - results}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello all, The scrutineers have finished reviewing the vote and the [[m:Special:MyLanguage/Elections Committee|Elections Committee]] have certified the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Results|results]] for the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) special election]]. I am pleased to announce the following individual as regional members of the U4C, who will fulfill a term until 15 June 2026: * North America (USA and Canada) ** Ajraddatz The following seats were not filled during this special election: * Latin America and Caribbean * Central and East Europe (CEE) * Sub-Saharan Africa * South Asia * The four remaining Community-At-Large seats Thank you again to everyone who participated in this process and much appreciation to the candidates for your leadership and dedication to the Wikimedia movement and community. Over the next few weeks, the U4C will begin meeting and planning the 2024-25 year in supporting the implementation and review of the UCoC and Enforcement Guidelines. You can follow their work on [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Meta-Wiki]]. On behalf of the U4C and the Elections Committee,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 16:05, 2 septembar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Have your say: Vote for the 2024 Board of Trustees!</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Hello all, The voting period for the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024|2024 Board of Trustees election]] is now open. There are twelve (12) candidates running for four (4) seats on the Board. Learn more about the candidates by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024/Candidates|reading their statements]] and their [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2024/Questions_for_candidates|answers to community questions]]. When you are ready, go to the [[Special:SecurePoll/vote/400|SecurePoll]] voting page to vote. '''The vote is open from September 3rd at 00:00 UTC to September 17th at 23:59 UTC'''. To check your voter eligibility, please visit the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2024/Voter_eligibility_guidelines|voter eligibility page]]. Best regards, The Elections Committee and Board Selection Working Group<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:14, 3 septembar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == Ažuriranje čelnika nižih administrativnih jedinica == Ovdje nismo na visini zadatka (ja prvi). Posljednjih mjeseci jedan korisnik (Martin Macha) ažurira predsjednike država i premijere, ali ostaju nam niže administrativne jedinice po državama, a nije da ih nema, pa kako bi bilo najpraktičnije sve "obletjeti"? (Ovdje se mogu uvrstiti i gradonačelnici.) Igraju li ikakvu ulogu Wikipodaci? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:09, 18 septembar 2024 (CEST) : Nisam odavno aktivan, ali ukoliko stvari još uvijek stoje koliko ih se sjećam, mislim da bi za bs.wiki bilo odlično da se ovo poveže sa wikipodacima kroz šablone. Time bi se oslobodili od mnogo ažuriranja u svim člancima gdje se koristi dotični šablon. Imaš li možda nekoliko primjera za te niže administrativne jedinice? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 11:46, 27 septembar 2024 (CEST) ::Savezne države, pokrajine, oblasti, kantoni itd... puta broj država u svijetu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:45, 27 septembar 2024 (CEST) {{Spomeni|Edinwiki}}, {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}} Dakle, ili ukinuti odgovarajuće parametre u infokutijama (prevelik je broj članaka za kontinuirano ažuriranje za malu Wikipediju poput ove) ili povezati s Wikipodacima, tako da se ažurira na svim Wikipedijama odjednom kad bude ažurirano tamo. Ovako nam mnoga imena stoje godinama, a došli novi ljudi na funkcije. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:05, 26 januar 2025 (CET) :Prvi i drugi rang je u redu, ali ići na male opštine nema smisla. Možda stvarno ukinuti parametar u infokutiji za niže podjele? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:09, 26 januar 2025 (CET) ::Na općine nisam ni mislio (osim ako postoje neke male države gdje su one drugi rang) nego na savezne države, pokrajine, autonomne zajednice... [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:33, 26 januar 2025 (CET) ::ako je moguće povezivanje sa wikipodacima zar nije bolje to tako povezati nego ukidati neki podatak? Ja sam voljan dio vremena posvetiti ovome, samo mi neko mora pokazati primjer kako se to radi. Mogli bi napraviti projekat kojim bi pratili šta sve treba ažurirati da se to poveže? Edit: da li bi to bio statement P6?[[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:13, 26 januar 2025 (CET) :::Jest: P6 (obuhvaćene razne funkcije; piše tamo koje sve). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:23, 2 februar 2025 (CET) :Mislim da ovdje trebamo gledati malo i šire, ogroman je potencijal za male projekte kakav je naš, možemo uvezati i druge podatke koje nismo u mogućnosti ažurirati redovno npr. kod države površinu, broj stanovnika, GDP, GDP per kapita, i mnoge druge statističke podatke koji se redovno ažuriraju na Wikipodacima. Koliko sam uspio vidjeti potrebno je onogućiti povezivanje (da li imaju neki moduli ili se to uradi u infokutiji nisam stručan ali srećom imamo korisnike koji su tehnički potkovaniji) pa je kasnije vrlo jednostavno povezati podatke. Ako se odlučimo na ovo nakon jedne runde ažuriranja završili smo posao i nećemo kasnije trošiti jako ograničeno vrijeme na to. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:02, 26 januar 2025 (CET) === Proširivanje članaka o jedinicama drugog ranga === Praveći kategorije za ruske oblasti, primijetio sam da ih većina ima samo 2-3 rečenice. Ovo kažem samo za Rusiju, a znamo koliko je država u svijetu, tj. jedinica drugog ranga. Naravno da ne treba sad pisati neke velike članke (mi to realno ne možemo) nego malo ih proširiti, da bude 4-5 pasusa umjesto 2-3 rečenice. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:22, 26 januar 2025 (CET) === Primjeri === Može li neko ovdje navesti nekoliko relevantnih primjera, o kojim infokutijama se tačno radi itd.? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 14:01, 9 februar 2025 (CET) :Navedeno je: sve koje imaju veze s drugim rangom administrativnih jedinica (savezne države, pokrajine, oblasti, kantoni,...) + kutija za grad / općinu (zbog /grado/načelnika). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:19, 9 februar 2025 (CET) :: Znači recimo [[Washington (savezna država)]] i tu infokutija [[Šablon:Geokutija]]? I jeli se samo radi o čelnicima, ili više podataka? Ima li pored Geokutije drugih infokutija o kojima je riječ? Imamo li možda sveobuhvatnu kategoriju odakle se ovi članci mogu izvući? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 16:24, 9 februar 2025 (CET) === Trenutno stanje === Ažurirao sam sve relevantne module, tako da bi sada trebali biti u toku sa zadnjim dašavanjima uvezi wikipodataka. Primjer gdje se primjenjuje povlačenje podataka sa Wikipodataka se može vidjeti kod {{tl|Infokutija_anatomija}}. Isto tako možemo druge infokutije organizirati. Što se tiče infokutije {{tl|Geokutija}} situacija je komplikovanija. Ovo je generalizovana infokutija gdje, koliko vidim, nije moguće uzeti isti prustup kao kod infokutije anatamoija. Tu je na primjer parametar `lider` definiran, ali pošto se Geokutija koristi u razne svrhe, nevjerujem da je isto svojstvo validno sa Wikipodataka (ali moram da priznam da to nisam provjerio). Ali i bez obzira na to, koliko se sjećam davno smo već govorili o ovome da se Geokutija svakako zamjeni za varijante koje se služe na en.wiki, tako da bi i sada predložio da se to uradi umjesto da nju dalju komplikujemo sa uvezivanjem sa wikipodacima. Kako konkretno naprijed? Kao prvo, mislim da bi jedan projekat mnogo pomogao za sveobuhvatnu organizaciju. Na dalje, mislim da bi trebalo slijediti stari princip da se što više oslonimo na en.wiki. Sugestija za početak je da se krene od američkih saveznih država, i da se umjesto {{tl|Geokutija|Savezna država}} koristi en.wiki varijanta [[:en:Template:Infobox_U.S._state]] (na primjer u članku [[Aljaska]]). Toliko od mene za sad. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 12:01, 10 februar 2025 (CET) :Hvala ti @[[Korisnik:Edinwiki|Edinwiki]], ja sam spreman da učestvujem u projektu jer je ovo jedna od važnijih stvari koje bi mogli da uradimo da dugoročno smanjimo potrebu za ažuriranjem. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:23, 10 februar 2025 (CET) :: 👍 [[:Wikipedia:Projekti/Wikidata čelnici]] -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 13:16, 10 februar 2025 (CET) :: Puno bi mi pomoglo da se sazna o kojim infokutijama je sve riječ. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 13:17, 10 februar 2025 (CET) :::Za početak [[Šablon:Infokutija teritorija|Teritorija]], [[Šablon:Infokutija naselje|Naselje]], "Geokutija|Savezna država", "Geokutija|Regija". Za hrvatske županije i španske autonomne zajednice, npr., korištena je "IK naselje", za italijanske regije nije nijedna, ali to je sad druga stvar. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:24, 10 februar 2025 (CET) ::::* {{tl|Infokutija teritorija}} treba zamjeniti za nešto drugo, jer vidim da nema veze prema en.wiki šablonu. Koja bi mogla biti alternativa za ovo? ::::* {{tl|Infokutija naselje}} ok. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 13:51, 10 februar 2025 (CET) Prije nekoliko godina sam se ja već bavio problematikom Geokutije i dosta toga sam zamijenio. Ostalo je još malo više od 1000 članaka gdje treba zamjeniti Geokutiju, to su većinom naselja, gradovi, distrikti, itd. i to sve treba zamjeniti sa [[Šablon:Infokutija naselje|Infokutijom naselje]] kao na en.wiki (plus nekoliko rijeka i jezera mislim da je ostalo, a za to već imaju infokutija [[Šablon:Infokutija rijeka|Rijeka]] i [[Šablon:Infokutija vodena površina|Vodena površina]]). Također sam pravio [[:Kategorija:Infokutije naselja po državama|wrappere]] koji su bazirani na Infokutiji naselje po uzoru na en.wiki ([[:en:Category:Templates calling Infobox settlement]]) gdje su već neki od parametara popunjeni za lakše i jednostavnije dodavanje infokutija u članke. Nakon toga ostaje da se u Infokutiji naselje ubace ti Wikidata parametri, ali kao što Edin reče za Geokutiju, mislim i da u ovom slučaju to neće biti baš jednostavno zbog broja parametara u šablonu u načinu njihovog korištenja.--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 15:24, 10 februar 2025 (CET) :Da podvučemo: šta i kako dalje? Trebamo sastaviti plan djelovanja i rasporediti se po potrebi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:21, 19 februar 2025 (CET) == Dozvola od IZ == Ima li bs.wiki dozvolu za objavljivanje fotki sa stranice Islamske zajednice BiH (https://islamskazajednica.ba/), rekoh da ne jurim džaba ako je neko pre ovde već uzeo. [[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 18:49, 27 septembar 2024 (CEST) :Ako ima, meni nije poznato. Ne mogu se sjetiti je li ikad to zatraženo. Možda neko drugi bude znao. A valjda im se može napisati e-mail kome treba. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:31, 27 septembar 2024 (CEST) ::Baš to. Obično ima neki pisani trag na projektu, jer napismeno mora da ima dozvola da bi bila važeća. Ako je ima onda je tu, al nigde nisam uspeo da je nađem. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 20:45, 27 septembar 2024 (CEST) == 'Wikidata item' link is moving. Find out where... == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"><i>Apologies for cross-posting in English. Please consider translating this message.</i>{{tracked|T66315}} Hello everyone, a small change will soon be coming to the user-interface of your Wikimedia project. The [[d:Q16222597|Wikidata item]] [[w:|sitelink]] currently found under the <span style="color: #54595d;"><u>''General''</u></span> section of the '''Tools''' sidebar menu will move into the <span style="color: #54595d;"><u>''In Other Projects''</u></span> section. We would like the Wiki communities feedback so please let us know or ask questions on the [[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|Discussion page]] before we enable the change which can take place October 4 2024, circa 15:00 UTC+2. More information can be found on [[m:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|the project page]].<br><br>We welcome your feedback and questions.<br> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 20:56, 27 septembar 2024 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Danny_Benjafield_(WMDE)/MassMessage_Test_List&oldid=27524260 --> == Oktobar – mjesec knjige == Hoćemo li opet neku akciju kao lani :-) (knjige, biblioteke /ne moraju biti isključivo nacionalne/, bibliotekarstvo i s tim povezano, npr., izdavaštvo, štamparstvo...)? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:09, 30 septembar 2024 (CEST) :Može, naravno. Hoćemo li projekat? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:36, 30 septembar 2024 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Preliminary results of the 2024 Wikimedia Foundation Board of Trustees elections</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Hello all, Thank you to everyone who participated in the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024|2024 Wikimedia Foundation Board of Trustees election]]. Close to 6000 community members from more than 180 wiki projects have voted. The following four candidates were the most voted: # [[User:Kritzolina|Christel Steigenberger]] # [[User:Nadzik|Maciej Artur Nadzikiewicz]] # [[User:Victoria|Victoria Doronina]] # [[User:Laurentius|Lorenzo Losa]] While these candidates have been ranked through the vote, they still need to be appointed to the Board of Trustees. They need to pass a successful background check and meet the qualifications outlined in the Bylaws. New trustees will be appointed at the next Board meeting in December 2024. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2024/Results|Learn more about the results on Meta-Wiki.]] Best regards, The Elections Committee and Board Selection Working Group <section end="announcement-content" /> </div> [[User:MPossoupe_(WMF)|MPossoupe_(WMF)]] 10:25, 14 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:MPossoupe (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Seeking volunteers to join several of the movement’s committees</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Each year, typically from October through December, several of the movement’s committees seek new volunteers. Read more about the committees on their Meta-wiki pages: * [[m:Special:MyLanguage/Affiliations_Committee|Affiliations Committee (AffCom)]] * [[m:Special:MyLanguage/Ombuds_commission|Ombuds commission (OC)]] * [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Legal/Community Resilience and Sustainability/Trust and Safety/Case Review Committee|Case Review Committee (CRC)]] Applications for the committees open on 16 October 2024. Applications for the Affiliations Committee close on 18 November 2024, and applications for the Ombuds commission and the Case Review Committee close on 2 December 2024. Learn how to apply by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation/Legal/Committee_appointments|visiting the appointment page on Meta-wiki]]. Post to the talk page or email [mailto:cst@wikimedia.org cst@wikimedia.org] with any questions you may have. For the Committee Support team, <section end="announcement-content" /> </div> -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 01:07, 17 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27601062 --> == Program CEE Hub Microgrant == [[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants|Program CEE Hub Microgrant]] i dalje je otvoren za prijave iz zajednica širom Centralne i Istočne Evrope. Program Microgrant koji sprovodi CEE Hub finansira projekte u iznosu od 50 do 500 EUR. Prije podnošenja prijave pročitajte kriterije i ostale detalje programa. [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfZ-EYkOHNaUo424azmstFH4dxF6amRLtDGRi1U4D7WCqtipw/viewform Obrazac za prijavu] je dostupan na Meta stranici gdje ćete morati odgovoriti na nekoliko jednostavnih pitanja. Spisak prijava koje smo primili do oktobra 2024. možete pronaći na [[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants/Applications 2024|ovoj stranici]], a ove informacije vam mogu pomoći i dati vam predstavu o projektima za koje su druge zajednice tražile finansiranje. Ako imate bilo kakvih pitanja, kontaktirajte nas ([[:m:Wikimedia CEE Hub/Communication|kontaktirajte nas]]). Čekamo vaše prijave! --[[Korisnik:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[Razgovor s korisnikom:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:27, 18 oktobar 2024 (CEST) == 'Wikidata item' link is moving, finally. == Hello everyone, I previously wrote on the 27th September to advise that the ''Wikidata item'' sitelink will change places in the sidebar menu, moving from the '''General''' section into the '''In Other Projects''' section. The scheduled rollout date of 04.10.2024 was delayed due to a necessary request for Mobile/MinervaNeue skin. I am happy to inform that the global rollout can now proceed and will occur later today, 22.10.2024 at 15:00 UTC-2. [[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|Please let us know]] if you notice any problems or bugs after this change. There should be no need for null-edits or purging cache for the changes to occur. Kind regards, -[[m:User:Danny Benjafield (WMDE)|Danny Benjafield (WMDE)]] 13:28, 22 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Danny_Benjafield_(WMDE)/MassMessage_Test_List&oldid=27535421 --> == CampaignEvents extension and the upcoming CEE Hub Office Hour == Some of you have already been in contact with the [[:m:Event Center/Registration|Event Registration tool]], that we are using for our monthly Office Hours. As this tool is part of the wider [[:m: CampaignEvents|CampaignEvents extension]], we would dedicate our upcoming monthly Office Hour to this topic and during the call will be present as well [[:m:User:Udehb-WMF|Benedict Nnaemeka Udeh]], who will have a short demo about this extension and will answer your questions. The Office Hour will be held on 18th of November (Monday) at 17:00 CET. All the details about local time and how to register yourself are available on [[:m:Wikimedia CEE Hub/Office hours|our Meta page]]. In the meantime, you can check [[:m:CampaignEvents|this Meta page]] about the extension, where you can find all the details about three key functionalities: * [[:m:Event Center/Registration|Event Registration tool]], allows campaign organizers to manage event registrations directly on the wiki. You can find instructions on how to use it [[:m:Event Center/Registration/Instructions|here]]. * [[:m:Campaigns/Foundation Product Team/Event list|Event list]], global, automated list of events on the wikis. It can be accessed by going to [[:m:Collaboration list|SpecialːAllEvents]]. * [[:m:Campaigns/Foundation Product Team/Invitation list|Invitation list]], finding past contributors on the selected articles, that can be useful to be invited in the upcoming edit-a-thons, contests, campaigns, etc. You can view [[:c:File:How to test the Invitation List tool.webm|this video]] to see how it works. You can find information on how this extension can be deployed on your Wikipedia [[:m:CampaignEvents/Deployment status|here]], which requires community discussion and consensus. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18:19, 28 oktobar 2024 (CET) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=26669262 --> == Sign up for the language community meeting on November 29th, 16:00 UTC == Hello everyone, The next language community meeting is coming up next week, on November 29th, at 16:00 UTC (Zonestamp! For your timezone <https://zonestamp.toolforge.org/1732896000>). If you're interested in joining, you can sign up on this wiki page: <https://www.mediawiki.org/wiki/Wikimedia_Language_and_Product_Localization/Community_meetings#29_November_2024>. This participant-driven meeting will be organized by the Wikimedia Foundation’s Language Product Localization team and the Language Diversity Hub. There will be presentations on topics like developing language keyboards, the creation of the Moore Wikipedia, and the language support track at Wiki Indaba. We will also have members from the Wayuunaiki community joining us to share their experiences with the Incubator and as a new community within our movement. This meeting will have a Spanish interpretation. Looking forward to seeing you at the language community meeting! Cheers, [[User:SSethi (WMF)|Srishti]] 20:54, 21 novembar 2024 (CET) <!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27746256 --> == Bosna i Hercegovina i Mediteranske igre == Zdravo. Detaljno istražujem Mediteranske igre i stvaram članke s informacijama koje pronađem. (https://en.wikipedia.org/wiki/Basketball_at_the_2001_Mediterranean_Games) Međutim, nisam uspio pronaći sljedeće podatke o Bosni i Hercegovini. Možete li pogledati online ili fizičku arhivu novina i zapisati ove informacije? * Mediteranske igre 1993.: Odbojka (muškarci) - 25.06.1993 - Alžir-Bosna i Hercegovina (podaci o rezultatu i broju setova kao 15:8, 15:10...)- Vrlo je vjerovatno da će dan-dva nakon ovih datuma biti informacija u novinama. Nadam se da će mi neko pomoći. Note: Nažalost, nisam uspio pronaći rezultate utakmica na web stranici Košarkaškog saveza BiH. Pokušao sam koristiti [https://www.infobiro.ba ovu web stranicu] za arhivu Oslobođenja ali nisam uspio.-- [[Korisnik:Sabri76|Sabri76]] ([[Razgovor s korisnikom:Sabri76|razgovor]]) 20:37, 25 novembar 2024 (CET) == [[Lech Kaczyński]] == "Rocky" se "povampirio" nakon američkih izbora. Zaključati ovaj članak. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 15:21, 26 novembar 2024 (CET) == [[Wikipedia:Čaršija]] == "Rocky" se umirit' ne može. Zaštititi i ovu samu Čaršiju. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 08:41, 2 decembar 2024 (CET) == Universal Code of Conduct annual review: provide your comments on the UCoC and Enforcement Guidelines == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> My apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}}. I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 3 February 2025. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 02:11, 24 januar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27746256 --> == Feminism and Folklore 2025 starts soon == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;> [[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <center>''{{int:please-translate}}''</center> Dear Wiki Community, You are humbly invited to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2025|Feminism and Folklore 2025]]''' writing competition from February 1, 2025, to March 31, 2025 on your local Wikipedia. This year, Feminism and Folklore will focus on feminism, women's issues, and gender-focused topics for the project, with a [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025|Wiki Loves Folklore]] gender gap focus and a folk culture theme on Wikipedia. You can help Wikipedia's coverage of folklore from your area by writing or improving articles about things like folk festivals, folk dances, folk music, women and queer folklore figures, folk game athletes, women in mythology, women warriors in folklore, witches and witch hunting, fairy tales, and more. Users can help create new articles, expand or translate from a generated list of suggested articles. Organisers are requested to work on the following action items to sign up their communities for the project: # Create a page for the contest on the local wiki. # Set up a campaign on '''CampWiz''' tool. # Create the local list and mention the timeline and local and international prizes. # Request local admins for site notice. # Link the local page and the CampWiz link on the [[:m:Feminism and Folklore 2025/Project Page|meta project page]]. This year, the Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced two new tools to enhance support for the campaign. These tools include the '''Article List Generator by Topic''' and '''CampWiz'''. The Article List Generator by Topic enables users to identify articles on the English Wikipedia that are not present in their native language Wikipedia. Users can customize their selection criteria, and the tool will present a table showcasing the missing articles along with suggested titles. Additionally, users have the option to download the list in both CSV and wikitable formats. Notably, the CampWiz tool will be employed for the project for the first time, empowering users to effectively host the project with a jury. Both tools are now available for use in the campaign. [https://tools.wikilovesfolklore.org/ '''Click here to access these tools'''] Learn more about the contest and prizes on our [[:m:Feminism and Folklore 2025|project page]]. Feel free to contact us on our [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2025/Project Page|meta talk page]] or by email us if you need any assistance. We look forward to your immense coordination. Thank you and Best wishes, '''[[:m:Feminism and Folklore 2025|Feminism and Folklore 2025 International Team]]''' ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 03:35, 29 januar 2025 (CET) == Wiki Loves Folklore is back! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {{int:please-translate}} [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Dear Wiki Community, You are humbly invited to participate in the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025|Wiki Loves Folklore 2025]]''' an international media contest organized on Wikimedia Commons to document folklore and intangible cultural heritage from different regions, including, folk creative activities and many more. It is held every year from the '''1st till the 31st''' of March. You can help in enriching the folklore documentation on Commons from your region by taking photos, audios, videos, and [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:UploadWizard&campaign=wlf_2025 submitting] them in this commons contest. You can also [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025/Organize|organize a local contest]] in your country and support us in translating the [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025/Translations|project pages]] to help us spread the word in your native language. Feel free to contact us on our [[:c:Commons talk:Wiki Loves Folklore 2025|project Talk page]] if you need any assistance. '''Kind regards,''' '''Wiki loves Folklore International Team''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 03:35, 29 januar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=26503019 --> == Kopirajt na poštanske markice BH pošte == Jel zna neko jesu slike poštanskih markica na sajtu bh pošta ([https://www.posta.ba/filatelija-2023/page/2/ primera radi ovde])pod nekom slobodnom licencom ili su kopirajt? Ako jesu, jel ima neko da je slao dozvolu za objavljivanje? Treba mi za neki članak. Reda radi da tagujem kolegu @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] potšto znam da zna o filateliji, a i ostali ako neko ima info pliz se oglasite. [[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 18:54, 2 februar 2025 (CET) :Jeste, sve su zaštićene copyrightom. Ove koje su na bs.wiki su iz moje kolekcije, ali to ne mijenja stvar. Markice su skoro u svim poštama zaštićene copyrightom, a tek nakon isteka određenog vremena, mogu se koristiti u medijima i sl. Svaka država određuje to vrijeme važenja. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:33, 2 februar 2025 (CET) ::@[[Korisnik:AnToni|AnToni]] Šta misliš da li bi nam dali dozvolu za objavljivanje? Ako nije prevelika usluga da te pitam da ih zamoliš, u ime bs.wiki, jer zadnji put kad sam ja i drugi sa sr.wiki slično to pokušavali da dobijemo dozvolu da objavljujemo slike Komisije za nacionalne spomenike BiH, iz trećeg pokušaja neki ćato tamo što radi je poslao zvaničan dopis da on ne sme to da radi jer je adresa sa koje se tražilo u Beogradu i nešto se istripovao da krši neke međudržavne sporazume, niđe veze. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 19:52, 2 februar 2025 (CET) :::Onda će i meni odbiti. Isto zbog adrese! Pitanje je kako su te tri pošte u BiH riješile copyright s autorima grafičkih rješenja. Probam nešto, ali bi moglo potrajati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:00, 2 februar 2025 (CET) ::::Samo se predstavi da si u ime bs.wiki. Ovoj devojci što radi u Vikimediji Srbije su odbili jer je u ime organizacije iz Srbije tražila. A prethodno sam ja lično tražio i jedna devojka što radi u VZRS u Banjaluci. Meni su dozvolili, al nisu popunili lepo štablon pa nije bilo validno, a njoj su dozvolili, al su zaboravili da pošalju zvanično i onda su na kraju odbili. Tkd, moj savet, pošalji u ime Wikipedije na bosanskom jeziku. Veća je šansa da prođe, a kontam da su ažurniji od ovih u državnim organima bar jer su preduzeće. Fala ti :) --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 20:07, 2 februar 2025 (CET) @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] piši ako bude novosti. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 11:49, 9 februar 2025 (CET) == Reminder: first part of the annual UCoC review closes soon == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> My apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}}. This is a reminder that the first phase of the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines will be closing soon. You can make suggestions for changes through [[d:Q614092|the end of day]], 3 February 2025. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. After review of the feedback, proposals for updated text will be published on Meta in March for another round of community review. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 01:48, 3 februar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28198931 --> == Prijedlog za ujednačavanje == U većini članaka o osobama stoji IK s vremenom i mjestom rođenja (i smrti) tako da je to jednostavno višak navoditi i u prvoj rečenici jer je već napisano nekoliko centimetara udesno (kutije za to i služe – da se glavni dio malo rastereti). To ostaviti da stoji samo tamo gdje (još) nema ubačene IK. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:09, 15 februar 2025 (CET) : To je nasljeđe štampanih enciklopedija, gdje je uglavnom bio samo tekst. S druge strane, oni koji su navikli na taj stil, navikli su na čitanje teksta. A treba razmisiliti kako će to izgledati u mobilnom prikazu na telefonima i sl.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:19, 15 februar 2025 (CET) ::Vide se normalno na mobitelima, samo što nisu pored uvoda nego ispod prvog pasusa. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:26, 15 februar 2025 (CET) : Vidio sam nekad ranije da se o ovom raspravljalo, čini mi se, na serveru Wikipedije na engleskom jeziku ili WMF-a. Ako se dobro sjećam tadašnjih argumenata par ljudi koji su prvobitno radili na infokutijama, zamišljene su da budu lako čitljivi sažeci bitnih informacija o osobi, pojmu, filmu, seriji itd. To je u principu poenta i uvodnog dijela članka – da se napiše sažetak bitnih informacija koje se mogu naći u ostatku članka. E, sad, treba jednostavno ustanoviti šta je zapravo bitno da stoji u prvoj rečenici. Mislim da je ''mjesto'' rođenja i smrti generalno nebitno, ali datum možda ipak jeste i možda bi manje upadljiva bila inverzija koja se, gotovo u svim slučajevima, mora raditi nakon zagrade u odnosu na to kad zagrade nema. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:13, 16 februar 2025 (CET) ::Također sam mišljenja da godina rođenja i smrti treba biti u uvodnom dijelu članka pored toga stoje u kutiji. Mjesto mi je generalno viška. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:24, 16 februar 2025 (CET) == <span lang="en" dir="ltr"> Upcoming Language Community Meeting (Feb 28th, 14:00 UTC) and Newsletter</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="message"/> Hello everyone! [[File:WP20Symbols WIKI INCUBATOR.svg|right|frameless|150x150px|alt=An image symbolising multiple languages]] We’re excited to announce that the next '''Language Community Meeting''' is happening soon, '''February 28th at 14:00 UTC'''! If you’d like to join, simply sign up on the '''[[mw:Wikimedia_Language_and_Product_Localization/Community_meetings#28_February_2025|wiki page]]'''. This is a participant-driven meeting where we share updates on language-related projects, discuss technical challenges in language wikis, and collaborate on solutions. In our last meeting, we covered topics like developing language keyboards, creating the Moore Wikipedia, and updates from the language support track at Wiki Indaba. '''Got a topic to share?''' Whether it’s a technical update from your project, a challenge you need help with, or a request for interpretation support, we’d love to hear from you! Feel free to '''reply to this message''' or add agenda items to the document '''[[etherpad:p/language-community-meeting-feb-2025|here]]'''. Also, we wanted to highlight that the sixth edition of the Language & Internationalization newsletter (January 2025) is available here: [[:mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter/2025/January|Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter/2025/January]]. This newsletter provides updates from the October–December 2024 quarter on new feature development, improvements in various language-related technical projects and support efforts, details about community meetings, and ideas for contributing to projects. To stay updated, you can subscribe to the newsletter on its wiki page: [[:mw:Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter|Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter]]. We look forward to your ideas and participation at the language community meeting, see you there! <section end="message"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 09:28, 22 februar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28217779 --> == CEE Hub Microgrant Programme - 2025 round == '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants|CEE Hub Microgrant programme]]''' is open for submissions from the communities across Central and Eastern Europe (as well as Central Asia, and Farsi contributors that live in these regions). The CEE Hub Microgrant programme will fund projects ranging from 50 to 700 EUR. Please read the criteria and other details with the programme. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdscTZ9EPNjHhU0r7hUHNwntX34Wrk8ieiHemk_clB9VI3PfQ/viewform Application form]''' is accessible on the Meta page where you will need to answer a few simple questions. You can find a list of the applications for the programme from 2024 [[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants/Applications 2024|on this page]], so you will get a sense of what other communities asked for funds. If you have any questions, please let us know ([[:m:Wikimedia CEE Hub/Communication|contact us]]). We are waiting for your submissions! --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:35, 24 februar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=28306207 --> == Alternativni prijedlog o budućnosti srodnih projekata na bosanskom jeziku == Poštovane kolegice i kolege, Wikipedijini srodni projekti na bosanskom jeziku (Wikirječnik, Wikicitati, Wikiknjige, Wikizvor i Wikivijesti) većinom su neaktivni i neodržavani. Potonja četiri projekta uopšte nemaju ni administratore koji bi održavali projekt. Ne tako davno je kolega [[Korisnik:AnToni|AnToni]] pisao o tome. Međutim, umjesto da te projekte gasimo, možda ima smisla da im proširimo opseg. Šta mislite da ovim projektima proširimo domen na cjelokupno srpskohrvatsko/štokavsko (<code>sh</code>) područje? To bi značilo da će Wikirječnik, Wikicitati, Wikiknjige, Wikizvor i Wikivijesti postati zajednička briga bosanskih i srpskohrvatskih vikipedista, ali i svih kolega s našega govornog područja. Tako bismo možda mogli uspjeti da održimo neku sržnu uredničku bazu. Što se tiče Wikirječnika, možemo razmotriti zajednički projekt, gdje bi sve bosanske odrednice bile prenesene, a svi bosanski administratori postali administratori zajedničkog projekta. Na stolu su svi mogući kompromisi i dogovori (oko imena, ustrojstva i tehnike). Slobodno se izjasnite! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:55, 25 februar 2025 (CET) :Meni ovo zvuči razumno, trenutna situacija nema smisla i mislim da je bolje da se ima kakvi takvi srodni projekti na kojem će biti uključeno i ono što je specifično bosanskom jeziku. Ovdje ne vidim nikakvu prepreku spajanja, a na ovaj način možemo održati projekte aktivnim, a možda i uspješnim. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:04, 25 februar 2025 (CET) ::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]]: Hvala na komentaru! Da, ne vidim neke veće prepreke. Jedino se, doduše, treba usaglasiti oko naziva projekata {{lang|en|''Wikisource''}} i {{lang|en|''Wikinews''}}. Na bosanskom su oni prevedeni kao "Wikizvor" i "Wikivijesti", dok su na srpskohrvatskom prevedeni kao "Wikiteka" i "Wikinovosti". Trebalo bi napraviti neki dogovor tu. S tim u vezi, srpskohrvatski "W(j)ečnik" nedavno je preimenovan u "Wikirječnik", tako da je ta nedosljednost riješena. Započeo sam [[:sh:Wikipedija:Pijaca#Prijedlog o budućnosti srodnih projekata na bosanskom jeziku|raspravu na sh.WP]], a ovu ovdje produžujem na 7 dana. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:08, 4 mart 2025 (CET) :::Pozdrav svima, nije sporno da su (manji) srodni wikiprojekti uglavnom zapostavljeni. U teoriji, ništa ne sprečava bilo kog wikikorisnika sa podrazumijevanim stupnjem znanja jezika (i pisama) iste da uređuje. Nego, da li u praksi postoje određene komplikacije (npr. tehničke, karakteristične za neku wikizajednicu, nekakva ograničenja/nekakve zabrane) za ostvarivanje takvog uređivanja? Također, umjesto zatvaranja/brisanja/sakrivanja tih spomenutih wikiprojekata, možda je pametno da tu svugdje budu izabrani/postavljeni isti, zajednički administratori, ali i nosioci drugih korisničkih ovlasti (što zapravo predstavlja procedure ''generalno jednostavnije'' nego gašenje već postojećih, otvorenih projekata) – [[:m:MVR|međutim, treba napomenuti da stjuardi lahko ne daju administratorska i slična prava, i to na projektima bez lokalnih birokrata]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 09:58, 5 mart 2025 (CET) ::::@[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]]: U teoriji, da. Međutim, u praksi, stanje je takvo da jednostavno nedostaje urednički fond. Hvala ti na ovoj napomeni; mislim da bi stjuardi uvažili prijenos administratura (apropo Wikirječnika). Međutim, ako tu bude dvojbe, uvijek možemo formalizirati proces. Kolege sa sh.wikija podržale bi kandidature, s obzirom na to da sh.wikt do 1. aprila vjerovatno neće imati više nijednog aktivnog administratora na projektu ([https://sh.wiktionary.org/w/index.php?title=Posebno:Popis_korisnika&group=sysop lista] – Bogorm gubi ovlaštenja, a Vipzu ističe privremena administratura). Dakako je potrebno oformiti garnituru administratora, tako da mislim da će bosanski administratori zaista dobro doći. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:37, 5 mart 2025 (CET) :::::Aha. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 01:17, 6 mart 2025 (CET) ::::::OK. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 01:17, 6 mart 2025 (CET) :[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija/Jezici&oldid=3556478 Predložio sam isto] prije godinu dana za WikiNews kada je pomenuto gašenje, kontaktirao nekoliko ljudi par puta, informirao @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]a i počeo sređivati sadržaj...tako da se slažem za taj konkretni projekt. -- [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 09:47, 6 mart 2025 (CET) ::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]]: Odlično. Znam da ti imaš kontakt s ljudima iz Jezičkog odbora, tako da možemo zajedno raditi na implementaciji konsenzusa odavde. Svakako će nas ozbiljnije shvatiti u timu, nego pojedinačno. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10:37, 6 mart 2025 (CET) {{raščistiti}} Admin sam na BS Wikirječniku, ali rijetko idem tamo. Imam nešto malo doprinosa, uglavnom da održim status admina jer korisnik koji tamo najviše (i uglavnom sam) radi uopće nije iz našeg govornog područja (mislim da je Turčin). Za Vijesti je valjda jasno da se komotno mogu ugasiti (za Knjige nemam pojma šta uopće da kažem), ali ne bih volio da se to dogodi Citatima i Izvoru. Znam da se (i) Izvor dijeli po jezicima, ali postoji li mogućnost da se, s obzirom na regionalnu srodnost i isprepletenost, napravi krovni projekt, a da se unutar njega naprave podstranice za izvore na svakom regionalnom jeziku (radi lakše pretrage; kome zatreba, npr., izvor koji pripada hrvatskom jeziku, klikne u zaglavlju na "HR" itd.), a onda da se na njih prebaci dosadašnji sadržaj sa svih? {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Palapa}}, {{Spomeni|AdnanSa}}, {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}}, javite se kad mognete. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:42, 5 mart 2025 (CET) : Šta reći sem da svi znamo kakvo je stanje sa srodnim projektima. I to nije slučaj samo s "našim", već i na drugim jezicima s malo govornika. Zajednički bi imao smisla, a mislim da ne bi bilo teško uraditi to što si zamislio. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 13:00, 5 mart 2025 (CET) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]]: To je okej i mogućno. Međutim, sh. Citat i Izvor ne postoje, tako da će svakako sve bosanske odrednice biti prenesene/uvezene direktno. U slučaju da jedna ista stranica postoji na dva projekta, tada se ta stranica prenosi/uvozi kao podstranica s jezičkim kodom (<code>/bs</code>), koliko znam. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:59, 5 mart 2025 (CET) ::Napomena: Bilo kakvo gašenje jednog wikiprojekta zahtijeva dugotrajnu birokraciju, i lokalno, i tamo na Meti. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:36, 6 mart 2025 (CET) :ok [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:13, 5 mart 2025 (CET) ---- Na temelju ove dvosedmične rasprave i na temelju [[:sh:Wikipedija:Pijaca#Prijedlog o budućnosti srodnih projekata na bosanskom jeziku|konsenzusa postignutog na sh.WP]] započet ću razgovore s članovima Jezičkog odbora Fondacije Wikimedija. Članovi Odbora bit će konzultirani radi pronalaska najboljeg načina na koji se ovaj prijedlog može implementirati. Pravovremeno ću vas izvijestiti o relevantnom odgovoru Odbora. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:21, 11 mart 2025 (CET) Prenosim vam detalje razgovora s Jezičkim odborom: # Spajanje Wikirječnika možemo početi odmah, imamo zeleno svjetlo. Prijenos administratura nije moguć ''per se'', pa je preporuka da se bosanski administratori kandidiraju za administratore zajedničkog projekta. Ja mogu pokrenuti tu raspravu. @[[Korisnik:KWiki|KWiki]], @[[Korisnik:Srđan|Srđan]]: Jeste li zainteresirani za to? Ideja je također da jedan od vas (ili neko drugi) zatraži prava uvoznika i da pomoću njih uveze stranice na zajednički projekt. Nakon uvoza stranica potrebno je te stranice izbrisati iz bosanskog Wikirječnika. Pošto se premještanje završi, bosanski Wikirječnik može se formalno zatvoriti, čime će se ratificirati ovaj potez zajednice. # Za ostale projekte (Wikicitati, Wikiknjige, Wikizvor i Wikivijesti), preimenovanje domena trenutno nije tehnički izvodljivo (i neće biti u dogledno vrijeme). Alternativa podrazumijeva da se ovi projekti zatvore i inkubiraju pod novim jezičkim kodom. Jezički odbor spreman je izaći nam u susret i skratiti vrijeme inkubacije, zavisno od slučaja. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 01:32, 19 mart 2025 (CET) :2. Wikivijesti ne treba zatvarati, da bi se ponovo inkubirale, već naći prvo modus operandi i bar 2, bolje 3 ljudi koje su spremne administrirati i 4-5 koji su spremni zajedno bar par vijesti napraviti dnevno. Sve ostalo je bačeno vrijeme, trud i rizik za gubitak i ovog malo što ima kao potencijalna informacija (ako ne već inspiracija) novima da mogu da se uključe. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 23:52, 25 mart 2025 (CET) ::Ako se za sve ove godine nije našlo toliko ljudi za Wikivijesti, čisto sumnjam da će se i sad naći. Volio bih raditi na više Wikiprojekata, ali jedva se izborim i s ovim jednim. Jednostavno je nemoguće, i fizički / vremenski i mentalno. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:02, 26 mart 2025 (CET) :::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] nije ovo jedino mjesto gdje se mogu naći (novi) suradnici i podrška. Ja radim dosta offline sa raznim studentima i grupama u civilnom društvu ili institucijama u HR, a isto bi se moglo raditi u BiH ili čak online sa diasporom. Postoje fondovi i hubovi kojima se može obratiti za pomoć da dio tog posla i troškova bude plaćen/subvencioniran. Važno je samo prelomiti ko to želi povući uopće. a onda kako i kada. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 01:27, 29 mart 2025 (CET) ::Problem je što je teško naći 2-3 osobe za doprinos, a kamoli za administraciju. Wikivijesti su generalno zapuštene u regiji – projekt na hrvatskom je u Inkubatoru, dok se projekt na srpskom drži na aparatima (jedva 9 ''aktivnih'' korisnika, prema statistici). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:02, 26 mart 2025 (CET) :::@[[Korisnik:Aca|Aca]] to nije problem - to je posljedica drugih strukturnih i resursnih problema. Srbija i Republika Srpska imaju dosta resursa i razvijene neke strukture (ne idealno ali funkcionalno) i zato imaju bitno bolje rezultate u Wikimedijima...nekad ni to nije dovoljno za optimum, ali za minimum očito jeste. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 01:29, 29 mart 2025 (CET) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]], @[[Korisnik:Srđan|Srđan]]: Budući da su protekle dvije sedmice od gornje poruke, započeo sam [[:wikt:Wikirječnik:Čaršija#Zahtjev za dodjelu statusa administratora: Aca|kandidaturu na bosanskom Wikirječniku]] radi implementacije konsenzusa. Pozivam vas da se izjasnite. Također, ako je neko zainteresiran za kandidaturu na srpskohrvatskom Wikirječniku, slobodno neka je započne. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15:44, 4 april 2025 (CEST) :Kolegice i kolege, želio bih izvijestiti da je proces prenošenja stranica započet. Prenesene su sve stranice u sljedećim imenskim prostorima: Kategorija, Šablon, Pomoć i Wikirječnik. U narednim danima bit će prenesene sve rječničke natuknice (iz glavnog imenskog prostora). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:03, 20 april 2025 (CEST) ::Trenutno se nalazimo na pola puta do završetka procesa, s 56,6% uvezenih rječničkih natuknica. Kolega Vipz započeo je raspravu o [[:wikt:sh:Wikirječnik:Pijaca#Promjena logotipa projekta|promjeni logotipa srpskohrvatskog Wikirječnika]], pa vas pozivam da se priključite. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:02, 22 april 2025 (CEST) ::Prijenos natuknica je završen. {{ping|Panasko|KWiki}} Želimo li prenijeti korisničke stranice i korisničke stranice za razgovor ili želimo da to ostane na izvornom projektu? Sve ostalo je riješeno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:33, 25 april 2025 (CEST) :::Možda bi najbolje rješenje bilo ''ne'' prenositi korisničke stranice i korisničke stranice za razgovor (zbog masovnih notifikacija), i ostaviti korisnicima i korisnicama da samostalno odluče je li žele prijenos ili ne. Budući da je transwiki-uvoz sad omogućen, bilo koji administrator ili administratorica može bilo kad uvesti stranicu na zahtjev. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:48, 29 april 2025 (CEST) ::::Ne vidim poentu u prenošenju korisničkih stranica, posebno korisnika koji nisu aktivni. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:58, 29 april 2025 (CEST) :::::''Acknowledged''. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:38, 3 maj 2025 (CEST) ::::::Wikirječnici na bosanskom i srpskohrvatskom jeziku su spojeni. U toku je [[metawiki:Proposals_for_closing_projects/Closure_of_Bosnian_Wiktionary|prijedlog za zatvaranje bosanskog Wikirječnika]] na Meta-Wikiju. Pozivam sve zainteresirane kolege i kolegice da se izjasne. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:39, 14 maj 2025 (CEST) ::::::Također je pokrenut [[:meta:Proposals for closing projects/Closure of Bosnian Wikibooks, Wikinews, Wikiquote and Wikisource|zahtjev za zatvaranje i inkubiranje ostalih bosanskih srodnih projekata]]. Možete se i tu izjasniti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:27, 14 maj 2025 (CEST) :::::::{{komentar}} Obznaniti sva ova čuda na neko vidljivije mjesto, i to možda na ovu narednu stranicu: [[MediaWiki:Sitenotice]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 19:30, 21 maj 2025 (CEST) ::::::::{{komentar}} + Jedna tuđa, ali slična ideja možda za ovdašnji [[MediaWiki:Sitenotice]]: [[:wikt:MediaWiki:Sitenotice]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 19:51, 7 juni 2025 (CEST) == Neprihvatljivo korisnicko ime == Zasto se tolerise korisnicko ime Jugoslovenski nacionalista? [[Posebno:Doprinosi/Jugoslovenski_nacionalista]] [[Posebno:Doprinosi/77.77.216.193|77.77.216.193]] 08:45, 26 februar 2025 (CET) :{{komentar}} {{odgovor|77.77.216.193}} Pozdrav, 77.77.216.193, a zašto se ''ne'' bi to korisničko ime tolerisalo...? [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 10:16, 5 mart 2025 (CET) == Universal Code of Conduct annual review: proposed changes are available for comment == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> My apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}}. I am writing to you to let you know that [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/Proposed_Changes|proposed changes]] to the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines|Universal Code of Conduct (UCoC) Enforcement Guidelines]] and [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) Charter]] are open for review. '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/Proposed_Changes|You can provide feedback on suggested changes]]''' through the [[d:Q614092|end of day]] on Tuesday, 18 March 2025. This is the second step in the annual review process, the final step will be community voting on the proposed changes. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review|Read more information and find relevant links about the process on the UCoC annual review page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] 19:51, 7 mart 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28307738 --> == An improved dashboard for the Content Translation tool == <div lang="en" dir="ltr"> {{Int:hello}} Wikipedians, Apologies as this message is not in your language, {{Int:please-translate}}. The [[mediawikiwiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Language_and_Product_Localization|Language and Product Localization team]] has improved the [https://test.wikipedia.org/w/index.php?title=Special:ContentTranslation&filter-type=automatic&filter-id=previous-edits&active-list=suggestions&from=en&to=es Content Translation dashboard] to create a consistent experience for all contributors using mobile and desktop devices. The improved translation dashboard allows all logged-in users of the tool to enjoy a consistent experience regardless of their type of device. With a harmonized experience, logged-in desktop users now have access to the capabilities shown in the image below. [[file:Content_Translation_new-dashboard.png|alt=|center|thumb|576x576px|Notice that in this screenshot, the new dashboard allows: Users to adjust suggestions with the "For you" and "...More" buttons to select general topics or community-created collections (like the example of Climate topic).  Also, users can use translation to create new articles (as before) and expand existing articles section by section. You can see how suggestions are provided in the new dashboard  in two groups ("Create new pages" and "Expand with new sections")-one for each activity.]] [[File:Content_Translation_dashboard_on_desktop.png|alt=|center|thumb|577x577px|In the current dashboard, you will notice that you can't adjust suggestions to select topics or community-created collections. Also, you can't expand on existing articles by translating new sections.]] We will implement [[mw:Special:MyLanguage/Content translation#Improved translation experience|this improvement]] on your wiki '''on Monday, March 17th, 2025''' and remove the current dashboard '''by May 2025'''. Please reach out with any questions concerning the dashboard in this thread. Thank you! On behalf of the Language and Product Localization team. </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]]</bdi> 03:55, 13 mart 2025 (CET) <!-- Message sent by User:UOzurumba (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:UOzurumba_(WMF)/sandbox_CX_Unified_dashboard_announcement_list_1&oldid=28382282 --> == AnToni == Korisnik je obrisao stranice [[Turci na Kosovu]] i [[Srbi na Kosovu]] bez ikakakvog objašnjenja. Šta je sporno pisati o etničkim grupama na Kosovu? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 18:22, 15 mart 2025 (CET) == Kosovo == Mislim da zajednica trijeba ppkrenut raspravu o tome da li je ''enciklopedijski'' pisati o etničkim zajednicama Kosova. Korisnik AnToni je na svoju ruku obrisao sve stranice sa tom tematikom jer po njemu o etničkim grupama Kosova ne treba pisat, samo nije obrazlozio zašto. Na ovaj način se ignorira postojanje kosovskih zajednica koje imaju svoje političke prredstavnike i aktivno sudjeluju u životu Kosova. Obrisao je stranicu [[Bošnjaci Kosova]] koja je godinama bila tu jer mu je neenciklopedijska. Pitanje je sada šta je korisniku AnToni enciklopedijski? Ja sam dugo uređivao stranice na srpskoj Vikipediji gdje sam pre dva dana blokiran samo zbog slobode mišljenja i govora, gdje mi je čak sugestirano da ''promjenim retoriku'' jer Kosovo i Metohija su Srbija. Tamošnji admini su me blokirali samo zato što sam iznosio istinu i reference koje se njima nijesu svidjele. Nažalost, pokazalo se da urednici srpske nacionalnosti na toj Vikipediji nijesu objektivni i da manjine nemaju šta tamo tražit ako ne dijele mišljenje većine. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 10:06, 16 mart 2025 (CET) Želim se zahvalit uredniku AnToni na ispravnoj odluci kojiu je donio vrativši stranice. Ja vjerujem da se ovdje može slobodno uređivat i govorit a ne kao srpskoj Vikipediji gdje Srbi ne toleriraju svoje neistomišljenike i blokiraju ih. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 12:23, 16 mart 2025 (CET) :I ovdje ima razlika u mišljenjima, kao i bilo gdje na svijetu, ali su uglavnom vezana za to šta ko smatra relevantnim za enciklopediju (uključujući i izvore) ili kako bi bilo bolje uraditi nešto i tome slično. Dok god vladaju zdrav razum, poštovanje i normalna komunikacija, bez vrijeđanja, nema blokiranja. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:30, 16 mart 2025 (CET) ::Tamo sam blokiran na tri dana uz ''obrazloženje'' da sam ratovao izmjenama, iako toga uopće nije bilo, da sam vrijeđao iako ni toga nije bilo. Srbima se tamo kao referenca nije svidjeo sopstveni Briselski sporazum na koji se srbijanska vlast stalno poziva (potpisala ga sa Kosovom u kojemu priznaje institucije Kosova) pa su izmislili razlog za moju blokadu, uz opasku da ''promjenim retoriku''. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 12:52, 16 mart 2025 (CET) :::@[[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]]: Doživio sam slična iskustva na tom projektu kao urednik i administrator, tako da Vas potpuno razumijem. Nemojte dopustiti da Vas to odvrati od uređivanja drugih Wikimedijinih projekata. (P. S. sd sam videja da smo zemljaci :)). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:27, 16 mart 2025 (CET) ::::I dalje sam mišljenja da članci ovog tipa nisu enciklopedijski. O stanovništu neke države se može pisati u članku o toj državi. Ovako članci "xxx u yyy" se svode na broj stanovnika xxx, a onda se počinju nabrajati neki marginalni pjevači i šta ti ja znam ko... a da ne govorim o tome, da se stvaraju i izmišljaju neki novi nazivi, kao "kosovski Srbi", "kosovski Turci"...kao da je teško pogledati u zvanične podatke gdje tog i drugih pridjeva nema. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:41, 16 mart 2025 (CET) :::::Članak premestiti na "Bošnjaci na Kosovu" i povezati na Wikipodacima s [[:en:Bosniaks in Kosovo|ovim člankom]] (en.WP). Ovakvi članci u pravilu pokrivaju značajne manjine i njihova prava ili status u određenoj zemlji. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:50, 16 mart 2025 (CET) Mislim da imamo nekoliko smjernica koje nam mogu pomoći ovdje: * Kao prvo, za onoga ko nije upoznat, osnovno pravilo za relevantnost: [[:Wikipedia:Relevantnost]]. Ili za potpunu verziju pogledati [[:en:Wikipedia:Notability]]. * Gdje nije jasno, možemo se osloniti na en-wiki. Ukoliko tamo članak postoji, velika je šansa da tema jeste relevantna kao zaseban članak. * Ukoliko je članak prekratak, može se nekada odlučiti da se materijal pripoji u nekom drugom članku. Relevantne stranice: [[:en:Wikipedia:Merging]], [[:en:Wikipedia:Stub]]. * Postoje isto [[:Wikipedia:Pravila_za_brisanje|pravila za brisanje]]. I da dodam nešto svoje na ovo KWikijevo: "''Dok god vladaju zdrav razum, poštovanje i normalna komunikacija, bez vrijeđanja..''", sve se može riješiti na lijep način. Toliko od mene. ✌️ -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 05:33, 22 mart 2025 (CET) == Teritorijalna organizacije Srbije == AntOni uporno briše sa stranica o naseljima leskovačkog kraja da se nalaze na jugu Srbije. Meni nije uopće jasno zašto njemu smijeta preciznije odrediti mjesto riječina ''na jugu Srbije''? U čumu je problem sa time? On čak ne poznaje dobro ni teritorijalnu organizaciju Srbije ''upravni okrug'' i ''okrug'' nijsu isto, kako on ubacuje u riječenice kopirajući srpsku Vikipediju, koja je daleko od idealne. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 21:40, 19 mart 2025 (CET) === Vučje === AnToni je sada zaključao stranicu [[Vučje]] pod izgovorom ''Rat izmjenama / spor o sadržaju''. Međutim, rata izmjena nije ni bilo jer za to trijeba serija vraćanja, čega nije bilo. Njemu smijeta geografski pojam ''Južna Srbija'' iako u stranici uopće tako ne piše već ''na jugu Srbije''. Ja pokušavam komunicirat s njim ali on ne odgovara, pritom nije upućen u administrativnu podjelu Srbije. Kopira srpsku Vikipediju koja nije točna, jer ni tamo ne znaju podjelu. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 22:03, 19 mart 2025 (CET) === Šablon:Korisnik Južnjak === Sada je obrisao običan šablon gdje me optužuje za ''separatizam'' i ''osamostaljenje'' iako to uopće nije pisalo. Korisnik AnToni očigledno počinje se služit neistinama i pitanje je zbog čega ovo radi i mene ''maltretira'' i ne dopušta mi radit svasvim korektno. Molim da se šablon vrati jer je obrisan zbog neistina i ličnog mišljenja AnTonija. Sličnih šablona o autonomijama Baskije, Kurdistana ima svugdje. AnToni zloupotrebljava svoja admin prava. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 22:12, 19 mart 2025 (CET) === AnToni nastavlja === Poslije mog pisanja na čaršiji AnToni je dijelimice na mojoj szr napisao ;CItat ''Da li Vi stvarno mislite da ću ja raspravljati da li u Srbiji postoji ili ne postoji neki Upravni okrug?''... Po ovome što je napisat on na mene gleda sa omalovažavanjem, jer on pravi izmjene i briše šablone i uopće ga ne zanima da o tome raspravlja sa mnom, jer misli da je ''iznad'' mene. Molim ostale admine da reagiraju na ovakvo bezobrazno i omalovažavajuće ponašanje AnTonija. Ako admini mogu radit što požele da ovoj vikipediji makar da se javno to kaže, jer ovo je nečuvjeno. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 23:10, 19 mart 2025 (CET) == Promjena prikazivanja istaknutih članaka == S obzirom na to da smo se već nekoliko puta našli u situaciji da nije bilo predloženih istaknutih članaka za naredni mjesec, pa smo morali svojeručno birati navrat-nanos, mislim da ne bi bilo loše da se prebacimo na "rotaciju" koja ima na nekim drugim projektima već. Funkcioniralo bi na sljedeći način: imamo [[:Kategorija:Istaknuti članci|nekih 218 istaknutih članaka]] i stavili bismo ih u rotaciju tako da se na početnoj stranici rotira članak svaka 3 dana (imamo materijala – 365 ÷ 3 je 121,66). Međutim, i dalje bismo birali nove istaknute članke. Korisnici će predložiti novi kad ga napišu/nađu neki postojeći, kao i dosad, ostavi se standardnih 7 dana da se drugi izjasne pa, ako bude izabran, postavimo ga da stoji 30 dana na početnoj stranici u narednoj rotaciji (za najkasnije 3 dana od završetka izjašnjavanja). Mislim da nije loša ideja, pa ako ste za, mogli bismo od maja početi. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:10, 25 mart 2025 (CET); izmijenjeno 19:30, 25 mart 2025 (CET) :Za april sam predložio Ripakovu, ali nema glasova. Ako tako i ostane, onda početi od 1. aprila, a ako bude izabrana, onda od 1. maja. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:26, 25 mart 2025 (CET) :: Ma može Ripakova za april, što da ne. :-) Promijenio sam "početni" datum iznad. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:30, 25 mart 2025 (CET) :::Ja sam za! Tako će se glavna stranica "osvježavati". [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:59, 25 mart 2025 (CET) ::{{za}} [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:35, 25 mart 2025 (CET) :Što da ne, i ja sam '''za'''. {{za}} [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 21:14, 25 mart 2025 (CET) ::{{za}} --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 22:17, 25 mart 2025 (CET) :Podrška i s moje strane, djeluje praktično. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:48, 26 mart 2025 (CET) :Dobar prijedlog, i ja sam za. {{za}} - [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] Ništa, ovo je onda spremno i počet će od maja. Budući da ima više nego dovoljno materijala, stavit ću da se rotira svaka dva dana, izuzeti nedavno istaknute članke, i izvršiti rendomizaciju spiska, da bude pošteno i da probamo staviti koliko god je moguće u rotaciju. :) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:15, 7 april 2025 (CEST) :: {{za}} ovo je dobro [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:51, 21 septembar 2025 (CEST) == Final proposed modifications to the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines and U4C Charter now posted == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> The proposed modifications to the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines|Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines]] and the U4C Charter [[m:Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/2025/Proposed_Changes|are now on Meta-wiki for community notice]] in advance of the voting period. This final draft was developed from the previous two rounds of community review. Community members will be able to vote on these modifications starting on 17 April 2025. The vote will close on 1 May 2025, and results will be announced no later than 12 May 2025. The U4C election period, starting with a call for candidates, will open immediately following the announcement of the review results. More information will be posted on [[m:Special:MyLanguage//Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election|the wiki page for the election]] soon. Please be advised that this process will require more messages to be sent here over the next two months. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, you may [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community so they can participate as well. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 04:04, 4 april 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28469465 --> == Slike bez licence == Za sve (nas) administratore: Pregledati [[Korisnik:MGA73/NoLicense|ove slike]] i vidjeti šta dalje (npr., dodati licencu ili ih izbrisati). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:29, 11 april 2025 (CEST) == Be part of the next CEE Catch Up about Global Trends == Hi everyone, We want to announce the ninth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the Foundation Annual Planning Workshop focused on [[diffblog:2025/03/04/global-trends-2025/|'''global trends that are affecting our movement''']]. The session will take place on 23<sup>rd</sup> of April 2025, 18:00-19:00 CEST (check your local time [https://zonestamp.toolforge.org/1745424000 here]). Together (the CEE Communities and the Wikimedia Foundation staff) we will discuss the trends related to our projects, our readers and editors. We will explore how those trends show up in the CEE context and discuss what our projects need to address those trends, and how we can support them. You will also have the opportunity to ask questions to the Wikimedia Foundation staff about the work being planned as part of the annual plan that runs from July 2025 to June 2026. '''<u>''[[Wikimedia CEE Hub/Catch up|Join us at the Next CEE Catch up]]!''</u>''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:19, 14 april 2025 (CEST) (on behalf of the CEE Catch Up team) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=28546550 --> == Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025: Invitation == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:UCDM 2025 general.png|180px|right]] {{int:please-translate}} Hello, dear Wikipedians!<br/> [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the fifth edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from '''14th April''' until '''16th May 2025'''. The campaign is dedicated to famous Ukrainian artists of cinema, music, literature, architecture, design, and cultural phenomena of Ukraine that are now part of world heritage. We accept contributions in every language! The most active contesters will receive prizes. If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest. <br/> We invite you to take part and help us improve the coverage of Ukrainian culture on Wikipedia in your language! Also, we plan to set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025|banner]] to notify users of the possibility to participate in such a challenge! [[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) </div> 18:11, 16 april 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Hide on Rosé@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&oldid=28552112 --> == Vote now on the revised UCoC Enforcement Guidelines and U4C Charter == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> The voting period for the revisions to the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines ("UCoC EG") and the UCoC's Coordinating Committee Charter is open now through the end of 1 May (UTC) ([https://zonestamp.toolforge.org/1746162000 find in your time zone]). [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/2025/Voter_information|Read the information on how to participate and read over the proposal before voting]] on the UCoC page on Meta-wiki. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review of the EG and Charter was planned and implemented by the U4C. Further information will be provided in the coming months about the review of the UCoC itself. For more information and the responsibilities of the U4C, you may [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community so they can participate as well. In cooperation with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 02:34, 17 april 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28469465 --> == Sub-referencing: User testing == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Sub-referencing reuse visual.png|400px|right]] <small>''Apologies for writing in English, please help us by providing a translation below''</small> Hi I’m Johannes from [[:m:Wikimedia Deutschland|Wikimedia Deutschland]]'s [[:m:WMDE Technical Wishes|Technical Wishes team]]. We are making great strides with the new [[:m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|sub-referencing feature]] and we’d love to invite you to take part in two activities to help us move this work further: #'''Try it out and share your feedback''' #:[[:m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing# Test the prototype|Please try]] the updated ''wikitext'' feature [https://en.wikipedia.beta.wmflabs.org/wiki/Sub-referencing on the beta wiki] and let us know what you think, either [[:m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|on our talk page]] or by [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/talktotechwish booking a call] with our UX researcher. #'''Get a sneak peak and help shape the ''Visual Editor'' user designs''' #:Help us test the new design prototypes by participating in user sessions – [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/gxk0taud/apply sign up here to receive an invite]. We're especially hoping to speak with people from underrepresented and diverse groups. If that's you, please consider signing up! No prior or extensive editing experience is required. User sessions will start ''May 14th''. We plan to bring this feature to Wikimedia wikis later this year. We’ll reach out to wikis for piloting in time for deployments. Creators and maintainers of reference-related tools and templates will be contacted beforehand as well. Thank you very much for your support and encouragement so far in helping bring this feature to life! </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] ([[User talk:Johannes Richter (WMDE)|talk]])</bdi> 17:03, 28 april 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Johannes Richter (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johannes_Richter_(WMDE)/Sub-referencing/massmessage_list&oldid=28628657 --> == <span lang="en" dir="ltr">Vote on proposed modifications to the UCoC Enforcement Guidelines and U4C Charter</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> The voting period for the revisions to the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines and U4C Charter closes on 1 May 2025 at 23:59 UTC ([https://zonestamp.toolforge.org/1746162000 find in your time zone]). [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2025/Voter information|Read the information on how to participate and read over the proposal before voting]] on the UCoC page on Meta-wiki. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, you may [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community in your language, as appropriate, so they can participate as well. In cooperation with the U4C -- <section end="announcement-content" /> </div> <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 05:40, 29 april 2025 (CEST)</div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28618011 --> == Međuprojektna saradnja – članstvo, lokalne stranice i komunikacijska platforma == Poštovane kolegice i kolege, Međuprojektna saradnja traži nove članove i članice! Pozivamo vas da posjetite '''[[Wikipedia:Međuprojektna saradnja|lokalnu stranicu]]''' kako biste se informirali o inicijativi. Osim toga, inicijativu možete podržati na '''[[:meta:Cross-Project Cooperation Initiative|njenoj stranici na Meta-Wikiju]]'''. Nakon završetka rada Međuprojektnog foruma, inicijativa je pokrenula svoj server na Discordu kao službenu komunikacijsku platformu. Pozivamo vas da se priključite. U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:49, 5 maj 2025 (CEST) == Nazivi članaka o papama == Da li da idemo s riječju "papa" kod svih ili kod onih gdje je eventualno potrebno razlikovanje ili bez nje? (Čisto radi ujednačavanja). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:42, 10 maj 2025 (CEST) :Meni je logičnije da počinje s "Papa..." [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:09, 10 maj 2025 (CEST) ::slažem se, kada korisnik traži nekog određenog papu uvijek će prvo upisati papa pa ime. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:00, 10 maj 2025 (CEST) :::Saglasan sam s kolegama. Na primjer, [[Papa Franjo]] je prepoznatljivije od [[Franjo]] (što može biti i višeznačno). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:31, 14 maj 2025 (CEST) == Registration for the Wikimedia CEE Meeting 2025 is open == Dear all,               The Organising Committee of the [[metawiki:Wikimedia CEE Meeting 2025|Wikimedia CEE Meeting 2025]] is delighted to announce the opening of the registration for this year's conference. Affiliation and community delegates can register for the meeting until '''June 15th'''. All other self-funded participants can register until July 31st. The registration and scholarship application form which runs on Pretix, a free, open-sourced third-party platform that helps organize and manage events, can be found [https://pretix.eu/wikimedia-events/wmcee-2025/ here]. Details on how to select delegates and the selection process can be found on the [[metawiki:Wikimedia CEE Meeting 2025/Registration|registration page]]. Please keep in mind that the official language of the conference is English and interpreting services will not be available. If you encounter any issues while registering, or have questions about the registration process, feel free to contact the coordination team via [mailto:wmceem2025@wikimedia.gr wmceem2025@wikimedia.gr]. Your swift replies will be appreciated, as they will help us conduct an efficient booking process. Best regards,       On behalf of '''Wikimedia CEE Meeting 2025 Organising Team''' <nowiki>--~~~~</nowiki> [[Korisnik:MARKELLOS|MARKELLOS]] ([[Razgovor s korisnikom:MARKELLOS|razgovor]]) 21:33, 12 maj 2025 (CEST) :Mislim da bi bilo sjajno da se netko iz zajednice prijavi da ide na okupljanje kao predstavnik Wikipedije na bosanskom jeziku. Je li netko zainteresiran? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:15, 14 maj 2025 (CEST) :@[[Korisnik:AnToni|AnToni]], [[Korisnik:Panasko|Panasko]], [[Korisnik:KWiki|KWiki]]? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:47, 15 maj 2025 (CEST) ::Bez mene. Komplikovano mi je putovati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:57, 15 maj 2025 (CEST) :::ja vec imam planirana putovanja, obzirom na porodicu i obaveze, nažalost ne mogu. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:59, 15 maj 2025 (CEST) ::Bilo bi mi zadovoljstvo prisustvovati sastanku wikipedista, ali septembar i oktobar su mjeseci kad sam veoma zauzet s poslom. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:58, 15 maj 2025 (CEST) :Razumijem, hvala na odgovoru! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:09, 15 maj 2025 (CEST) ::@[[Korisnik:Z1KA|Z1KA]]: Kako ti stojiš oko ovoga? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 01:31, 19 maj 2025 (CEST) :::Teško, radim i studiram vanredno, jedva stignem šta urediti na wiki. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 18:08, 27 maj 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Call for Candidates for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> The results of voting on the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines and Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) Charter is [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2025#Results|available on Meta-wiki]]. You may now [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2025/Candidates|submit your candidacy to serve on the U4C]] through 29 May 2025 at 12:00 UTC. Information about [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2025|eligibility, process, and the timeline are on Meta-wiki]]. Voting on candidates will open on 1 June 2025 and run for two weeks, closing on 15 June 2025 at 12:00 UTC. If you have any questions, you can ask on [[m:Talk:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2025|the discussion page for the election]]. -- in cooperation with the U4C, </div><section end="announcement-content" /> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|razgovor]])</bdi> 00:06, 16 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28618011 --> == RfC ongoing regarding Abstract Wikipedia (and your project) == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''(Apologies for posting in English, if this is not your first language)'' Hello all! We opened a discussion on Meta about a very delicate issue for the development of [[:m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia|Abstract Wikipedia]]: where to store the abstract content that will be developed through functions from Wikifunctions and data from Wikidata. Since some of the hypothesis involve your project, we wanted to hear your thoughts too. We want to make the decision process clear: we do not yet know which option we want to use, which is why we are consulting here. We will take the arguments from the Wikimedia communities into account, and we want to consult with the different communities and hear arguments that will help us with the decision. The decision will be made and communicated after the consultation period by the Foundation. You can read the various hypothesis and have your say at [[:m:Abstract Wikipedia/Location of Abstract Content|Abstract Wikipedia/Location of Abstract Content]]. Thank you in advance! -- [[User:Sannita (WMF)|Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|<span class="signature-talk">{{int:Talkpagelinktext}}</span>]]) 17:26, 22 maj 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Sannita_(WMF)/Mass_sending_test&oldid=28768453 --> == Proposal to enable the "Contribute" entry point in Bosnian Wikipedia == {{Int:Hello}} Bosnian Wikipedians, Apologies as this message is not in your language. {{Int:please-translate}}. The [[mediawikiwiki:Wikimedia_Language_and_Product_Localization|WMF Language and Product Localization]] team proposes enabling an entry point called "Contribute" to your Wikipedia. The [[:bn:বিশেষ:Contribute|Contribute]] entry point is based on collaborative work with other product teams in the Wikimedia Foundation on [[mediawikiwiki:Edit_Discovery|Edit discovery]], which validated the entry point as a persistent and constant path that contributors took to discover ways to contribute content in Wikipedia. Therefore, enabling this entry point in your Wikipedia will help contributors quickly discover available tools and immediately click to start using them. This entry point is designed to be a central point for discovering contribution tools in Bosnian Wikipedia. '''Who can access it''' Once it is enabled in your Wikipedia, newcomers can access the entry point automatically by just logging into their account, click on the User drop-down menu and choose the "Contribute" icon, which takes you to another menu where you will find a self-guided description of what you can do to contribute content, as shown in the image below. An option to "view contributions" is also available to access the list of your contributions. [[File:Mobile_Contribute_Page.png|Mobile Contribute Page]] [[File:Mobile_contribute_menu_(detailed).png|Mobile contribute menu (detailed)]] For experienced contributors, the Contribute icon is not automatically shown in their User drop-down menu. They will still see the "Contributions" option unless they change it to the "Contribute" manually. We have gotten valuable feedback that helped us improve its discoverability. Now, it is ready to be enabled in other Wikis. One major improvement was to [[phab:T369041|make the entry point optional for experienced contributors]] who still want to have the "Contributions" entry point as default.           We plan to enable it '''on mobile''' for Wikis, where the Section translation tool is enabled. In this way, we will provide a main entry point to the mobile translation dashboard, and the exposure can still be limited by targeting only the mobile platform for now. If there are no objections to having the entry point for mobile users from your community, we will enable it by 10th June 2025. We welcome your feedback and questions in this thread on our proposal to enable it here. Suppose there are no objections, we will deploy the "Contribute" entry point in your Wikipedia. We look forward to your response soon. Thank you! On behalf of the WMF Language and Product Localization team. [[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:UOzurumba (WMF)|razgovor]]) 01:56, 28 maj 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Wikimedia Foundation Board of Trustees 2025 Selection & Call for Questions</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Selection announcement|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Selection announcement}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Dear all, This year, the term of 2 (two) Community- and Affiliate-selected Trustees on the Wikimedia Foundation Board of Trustees will come to an end [1]. The Board invites the whole movement to participate in this year’s selection process and vote to fill those seats. The Elections Committee will oversee this process with support from Foundation staff [2]. The Governance Committee, composed of trustees who are not candidates in the 2025 community-and-affiliate-selected trustee selection process (Raju Narisetti, Shani Evenstein Sigalov, Lorenzo Losa, Kathy Collins, Victoria Doronina and Esra’a Al Shafei) [3], is tasked with providing Board oversight for the 2025 trustee selection process and for keeping the Board informed. More details on the roles of the Elections Committee, Board, and staff are here [4]. Here are the key planned dates: * May 22 – June 5: Announcement (this communication) and call for questions period [6] * June 17 – July 1, 2025: Call for candidates * July 2025: If needed, affiliates vote to shortlist candidates if more than 10 apply [5] * August 2025: Campaign period * August – September 2025: Two-week community voting period * October – November 2025: Background check of selected candidates * Board’s Meeting in December 2025: New trustees seated Learn more about the 2025 selection process - including the detailed timeline, the candidacy process, the campaign rules, and the voter eligibility criteria - on this Meta-wiki page [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025|[link]]]. '''Call for Questions''' In each selection process, the community has the opportunity to submit questions for the Board of Trustees candidates to answer. The Election Committee selects questions from the list developed by the community for the candidates to answer. Candidates must answer all the required questions in the application in order to be eligible; otherwise their application will be disqualified. This year, the Election Committee will select 5 questions for the candidates to answer. The selected questions may be a combination of what’s been submitted from the community, if they’re alike or related. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Questions_for_candidates|[link]]] '''Election Volunteers''' Another way to be involved with the 2025 selection process is to be an Election Volunteer. Election Volunteers are a bridge between the Elections Committee and their respective community. They help ensure their community is represented and mobilize them to vote. Learn more about the program and how to join on this Meta-wiki page [[m:Wikimedia_Foundation_elections/2025/Election_volunteers|[link].]] Thank you! [1] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Results [2] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Committee:Elections_Committee_Charter [3] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Resolution:Committee_Membership,_December_2024 [4] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections_committee/Roles [5] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2025/FAQ [6] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Questions_for_candidates Best regards, Victoria Doronina Board Liaison to the Elections Committee Governance Committee<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 05:07, 28 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28618011 --> == CEE Meeting 2025: call for session submissions == Hi everyone, The CEE Meeting 2025 programme committee wants to inform you that the deadline to submit a session proposal in the CEE Meeting is 31 May 2025, 23:59 CET. You can read more information about the process [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_CEE_Meeting_2025/Submissions|here]] and [[metawiki:Wikimedia_CEE_Meeting_2025/Programme_development|here]]. We hope to see you in Thessaloniki! Best, Nikos [[Korisnik:NikosLikomitros|NikosLikomitros]] ([[Razgovor s korisnikom:NikosLikomitros|razgovor]]) 15:54, 28 maj 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr"> Upcoming Deployment of the CampaignEvents Extension</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="message"/> Hello everyone, ''(Apologies for posting in English if English is not your first language. Please help translate to your language.)'' The Campaigns Product Team is planning a global deployment of the '''[[:mw:Help:Extension:CampaignEvents|CampaignEvents extension]]''' to all Wikipedias, including this wiki, during the '''week of June 23rd'''. This extension is designed to help organizers plan and manage events, WikiProjects, and other on-wiki collaborations - and to make these efforts more discoverable. The three main features of this extension are: * '''[[:m:Event_Center/Registration|Event Registration]]''': A simple way to sign up for events on the wiki. * '''[[:m:CampaignEvents/Collaboration_list|Collaboration List]]''': A global list of events and a local list of WikiProjects, accessible at '''[[:m:Special:AllEvents|Special:AllEvents]]'''. * '''[[:m:Campaigns/Foundation_Product_Team/Invitation_list|Invitation Lists]]''': A tool to help organizers find editors who might want to join, based on their past contributions. '''Note''': The extension comes with a new user right called '''"Event Organizer"''', which will be managed by administrators on this wiki. Organizer tools like Event Registration and Invitation Lists will only work if someone is granted this right. The Collaboration List is available to everyone immediately after deployment. The extension is already live on several wikis, including '''Meta, Wikidata, English Wikipedia''', and more ( [[m:CampaignEvents/Deployment_status#Current_Deployment_Status_for_CampaignEvents_extension| See the full deployment list]]) If you have any questions, concerns, or feedback, please feel free to share them on the [[m:Talk:CampaignEvents| extension talkpage]]. We’d love to hear from you before the rollout. Thank you! <section end="message"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:Udehb-WMF|Udehb-WMF]] ([[User talk:Udehb-WMF|razgovor]]) 18:47, 29 maj 2025 (CEST)</bdi> <!-- Message sent by User:Udehb-WMF@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Udehb-WMF/sandbox/deployment_audience&oldid=28803829 --> == Međuprojektna saradnja: Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka == Poštovane kolegice i kolege, zadovoljstvo mi je predstaviti prvi veliki projekt Međuprojektne saradnje – '''[[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka]]'''! Ovaj projekt ima za cilj sređivanje članaka kojima je osporena neutralnost i činjenična tačnost. Planirano je da se održi '''od 15. juna do 30. jula'''. Pozivamo vas da se '''[[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka#Učesnici i učesnice|priključite projektu]]''', da [[Razgovor o Wikipediji:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|ostavite povratne informacije o njemu]] i da ga uključite u [[MediaWiki:Sitenotice]]. Zahvaljujemo zajednicama na dosadašnjoj saradnji i kontinuiranom interesiranju oko inicijative. U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18:10, 7 juni 2025 (CEST) == AnToni, Prekmurje, slike == Dragi korisnici i administratori! {{ping|AnToni}} koji je administrator nerazumno i nepotrebno je poništio moje izjeme u člancima o mjestima u Prekmurju (Slovenija). A zašto? Slike predstaviju cijela mjesta i ne samo jedan objekt (npr. kapele u grobljima). [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 08:40, 11 juni 2025 (CEST) :Te slike prikazuju neku ulicu, koja može biti u bilo kojem naselju. To nema smisla! Zato su slike vraćene. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 10:24, 11 juni 2025 (CEST) {{ping|AnToni}} Otkud znaš da je u bilo kojem mjestu? Je li tam stanuješ? I u commonsu su na ovakov način kategorizirane slike i nitko nije im prigovarao. Dokazuj da nisu tamo fotografirane! Ako nećeš onda ja uspostavim ovo stanje koje si poništio. [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 13:29, 11 juni 2025 (CEST) {{ping|AnToni}} Ovo je ta fotografija: <gallery mode="packed"> Kipsinci5.JPG </gallery> Ona ista kapela je i na toj slici koju si uspostavio: <gallery mode="packed"> Kapela v Kupšincih.jpg </gallery> -- [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 13:32, 11 juni 2025 (CEST) Također i u članku o [[Bratonci]]ma: ti, {{ping|AnToni}} si nepotrebno poništio moje uređivanje i uspostavio tu sliku: <gallery mode="packed"> Kapela v Bratoncih.jpg </gallery> Iako ona ista kapela je i na mojoj: <gallery mode="packed"> Bratonci7.jpg </gallery> -- [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 13:38, 11 juni 2025 (CEST) : Poništenja su sasvim razumna i neophodna. Fotografije koje postavljate daleko su lošijeg kvaliteta od postojećih i, kao što je Toni već rekao, najčešće prikazuju samo glavni put, livadu/polje, umjesto bilo kakvog značajnog objekta u tom naseljenom mjestu. Samim time, izmjene kojima se unazađuje kvalitet bit će uklonjene. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:15, 11 juni 2025 (CEST) :zamijenili ste nemjerljivo bolju sliku sa lošijom, po meni apsolutno opravdano vraćanje. Molim da se energija iskoristi na poboljšanje sadržaja a ne nepotrebno mijenjanje na gore [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:16, 11 juni 2025 (CEST) == Vote now in the 2025 U4C Election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}} Eligible voters are asked to participate in the 2025 [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] election. More information–including an eligibility check, voting process information, candidate information, and a link to the vote–are available on Meta at the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2025|2025 Election information page]]. The vote closes on 17 June 2025 at [https://zonestamp.toolforge.org/1750161600 12:00 UTC]. Please vote if your account is eligible. Results will be available by 1 July 2025. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 01:00, 14 juni 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28848819 --> == „Administratorsko brisanje bez konsenzusa – članak Davor Cicović“ == Poštovani saradnici, obraćam se zbog ozbiljnih prigovora na administrativno postupanje administratora AnToni, koji je za brisanje predložio stranicu Davor Cicović bez šire diskusije. U raspravi je više puta osporavana validnost medija kao što su Direktno.rs, Mitrovica.info, Katera, pa čak i Danas.rs, iako su svi registrovani i priznati izvori u Srbiji, od kojih je Danas i štampani dnevni list. Osporavanja su često subjektivna, npr. kvalifikacije o “blogovima”, iako ti portali nisu blogovi niti lične platforme. Dalje, osporena je i relevantnost intervjua sa poslanikom Srđanom Milivojevićem, kao i članstvo u Nezavisnom udruženju novinara Srbije (NUNS) i međunarodnoj asocijaciji novinara, što bi trebalo da bude više nego dovoljno da se osoba smatra javno prepoznatljivom. Zabrinjavajuće je što se kao kriterijumi zahtijevaju: • prisustvo u drugim enciklopedijama, • međunarodne nagrade, • prisustvo u svjetskim medijima. To nisu uslovi koje Wikipedia propisuje za biografske članke. Wikipedia traži prepoznatljivost i značaj u kontekstu svog jezika i prostora, što je u ovom slučaju više nego ispunjeno. ⸻ Molim ostale administratore i saradnike da se uključe i izjasne o ovom slučaju, jer je ovdje riječ o: • subjektivnosti i animozitetu, koji se očituju kroz pokušaj diskreditacije autora, • neprihvatljivom administrativnom pristupu koji obeshrabruje buduće saradnike. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 18:53, 15 juni 2025 (CEST) :To je prijedlog za brisanje. Ukoliko neko navede argumente o relevantnosti, članak neće biti izbrisan. Na stranici za razgovor je otvorena diskusija i tamo se može svako izjasniti. Morate poštovati pravila Wikipedije, a ja niti znam niti me interesuje sfera djelovanja Cicovića, ali je neophodno navesti argumente o relevantnosti, a ne argumentovati da je linkovan na en.wiki i na portalima i blogovima. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:23, 15 juni 2025 (CEST) ::Zahvaljujem na odgovoru, ali smatram da Vaš ton i formulacije (“ne zanima me sfera djelovanja…”) ne doprinose konstruktivnoj raspravi. U pitanju je ocjena značaja na osnovu izvora, a ne ličnih simpatija ili interesovanja. ::U skladu s pravilima WP:BIO i WP:V, argumenti koje sam naveo uključuju: ::– prisustvo u akreditovanim medijima, ::– citiranost u drugim člancima ::– članstvo u NUNS-u i međunarodnoj novinarskoj asocijaciji. ::Vaš komentar da „linkovanje na blogove i en.wiki nije dovoljno” zanemaruje činjenicu da je reč o registrovanim medijima i globalnoj referentnosti. ::Nadam se da će i drugi saradnici izneti svoje mišljenje na osnovu pravila, a ne ličnih stavova ili animoziteta. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 19:34, 15 juni 2025 (CEST) :::Imam pravo da me ne interesuje polje djelovanja spomenutog, ali kao administrator imam obavezu da pregledam nove stranice i signaliziram drugim urednicima, potrebu za reakcijom. Wikipedija je enciklopedija te je potrebno ispitati da li članak zaslužuje da bude na Wikipediji. Ne podmećite teze o animozotetu, jer nemam pojma ko je Cicović, niti imam vremena i interesa da to provjeram. Ukoliko se neko od urednika javi s argumente o relevantnosti, članak neće biti izbrisan. Raznorazni marginalci nemaju šta da traže na Wiki. Wikipedija nije mjesto za (auto)promociju. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:44, 15 juni 2025 (CEST) ::::* „Nemam pojma ko je Cicović, niti imam vremena i interesa da to provjeravam.“ ::::* „Raznorazni marginalci nemaju šta da traže na Wiki.“ ::::* „Wikipedia nije mjesto za (auto)promociju.“ ::::Ovakav rječnik i pristup predstavljaju jasno kršenje pravila ponašanja na Wikipediji, posebno: ::::* [[Wikipedia:Etika komunikacije]] – zabranjuje omalovažavanje i vrijeđanje saradnika, ::::* [[Wikipedia:Bez ličnih napada|Wikipedia:Napadi na korisnike]] – lične kvalifikacije poput „marginalac“ nisu prihvatljive, ::::* [[Wikipedia:Nepristrasnost|Wikipedia:Nepristranost]] – obavezuje na sagledavanje činjenica, ne na izjave „nemam interesa“. ::::Kao urednik koji je u diskusiji učestvovao korektno, informisano i argumentovano, smatram da nije prihvatljivo da mi administrator odgovara ovakvim tonom i izrazima koji degradiraju dostojanstvo saradnika. ::::'''Zahtjev:''' ::::Ljubazno molim: ::::# Da se administrator AnToni pozove na poštovanje komunikacijske etike; ::::# Da se njegov komentar sa omalovažavajućim izrazima ili ukloni ili zvanično označi kao neprimjeren; ::::# Da se pozovu i drugi administratori ili iskusni urednici da preispitaju komunikaciju i donesene ocjene. ::::Ne očekujem da svi misle isto o značaju neke osobe. Ali očekujem da se svi saradnici tretiraju s osnovnim poštovanjem i da Wikipedia ostane prostor dijaloga, a ne uvreda. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 20:03, 15 juni 2025 (CEST) :::::Ne vrijeđam urednika, ali nemam interesa da tražim detalje o Cicoviću. Ako se radi o samopromociji, opet to nije vrijeđanje. Linkovi na internet su ili facebook ili kolumne. Nema kritičkog osvrta, dakle sekundarnih izvora, na osnovu čega sam zaključio da je Cicović marginalac. Marginalac nije pogrda, nego oznaka relevantnosti. A ovdje govorimo o relevantnosti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:12, 15 juni 2025 (CEST) ::::::Izraz „marginalac“ nije enciklopedijski termin. ::::::Bez obzira na Vaše tumačenje da je riječ o „označavanju relevantnosti“, u opštem jeziku i enciklopedijskom kontekstu to je pejorativna i subjektivna kvalifikacija, kojom se osoba diskredituje, a ne opisuje. Takav izraz nije u skladu s pravilima [[WP:NAPAD]] i [[WP:ETIKA]], jer uvodi lični ton u raspravu i cilja na diskvalifikaciju, a ne na provjeru činjenica. ::::::Tvrdnja da se „radi o linkovima s interneta, Facebooka i kolumni“ je netačna i dodatno degradira diskusiju. ::::::Svi navedeni izvori – Direktno.rs, Danas.rs, Katera, Mitrovica.info – su registrovani mediji s uredničkom strukturom, a Danas je štampani dnevni list od javnog značaja u Srbiji. Niti jedan od linkova ne vodi na društvene mreže ili lične stranice. ::::::3. Optužba za samopromociju nije potkrijepljena dokazima. ::::::Ako se tvrdi da se radi o samopromociji, potrebno je jasno ukazati gdje je to u članku izraženo. Članak je pisan trećim licem, neutralnim stilom, bez navođenja ličnih superlativa ili subjektivne glorifikacije. Prema tome, ništa u tekstu ne ukazuje na „autopromociju“, osim ako se ne izjednačava biografski članak sam po sebi s takvom praksom – što nije slučaj. ::::::Na kraju, dodao bih da se iz više Vaših komentara stiče utisak nepotrebne emocionalne uključenosti, kao i potencijalnog neslaganja s tematikom kojom se predmetni autor bavi. To je naravno Vaše pravo kao pojedinca, ali kao administrator pozvani ste da postupate nepristrasno, bez izraza ličnih stavova, a naročito bez vrednosnih ocjena ličnosti kao što su “marginalac”. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 20:23, 15 juni 2025 (CEST) :::::::Marginalac nije uvreda! I ja sam marginalac, pa zato o meni ne postoji natuknica ni u jednoj enciklopediji. O tome da sam prisutan na blogovima, emisijama na državnim televizijama i medijskoj prisutnosti na web-u ne bi pisao, ali sam svejedno osoba o kojoj nema članka na Wikipediji. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:30, 15 juni 2025 (CEST) ::::::::Izjava „Ja sam marginalac, pa zato o meni ne postoji natuknica… ali sam svejedno osoba o kojoj nema članka na Vikipediji“ predstavlja neprimjereno lično poređenje koje nema nikakve veze sa kriterijumima enciklopedijske relevantnosti. To je subjektivna projekcija i svojevrstan izraz frustracije što neko drugi ima članak, a Vi – kako kažete – nemate. ::::::::Takav ton i pristup nisu primereni ulozi administratora. Umesto da se pridržavate pravila i standarda, uključujete lične primere i emotivne opaske koje nemaju mesto u ozbiljnoj raspravi. ::::::::Medijska prisutnost, prisustvo u štampanim i digitalnim izdanjima, kao i citiranost u drugim publikacijama – sve to jesu relevantni kriterijumi za biografski članak. Umanjivati ih iz ličnih razloga i predstavljati kao “blogove” ili “Facebook sadržaj” je neutemeljeno i neprofesionalno. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 20:39, 15 juni 2025 (CEST) :::::::::Iz cjelokupne rasprave najviše vremena se provelo citirajući pravila umjesto da se u skladu s tim istim pravilima iznesu argumenti zašto je ova osoba relevantna za članak na enciklopediji, ili da se pronađu bolji izvori ukoliko postoje. To što je neko javna ličnost nije nužno razlog da zaslužuje članak na enciklopediji. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:35, 15 juni 2025 (CEST) ::::::::::Poštovani, ::::::::::zahvaljujem na uključenju u raspravu. ::::::::::Slažem se da pravila Wikipedije ne treba samo citirati, već primjenjivati – upravo zato je članak i revidiran tako da se jasno prikaže zašto je osoba relevantna. U odjeljcima „Професионални рад“ и „Препознатљивост и значај“ konkretno su istaknute sljedeće činjenice: ::::::::::* kolumne Davora Cicovića objavljuju se u više etabliranih i registrovanih medija (Direktno.rs, Danas.rs, Katera, itd.); ::::::::::* njegovi tekstovi su citirani u drugim autorskim člancima i portalima, što jeste oblik sekundarnih izvora; ::::::::::* jedan njegov tekst koristi se kao referenca na engleskoj Wikipediji, u aktuelnom političkom članku; ::::::::::* član je NUNS-a i međunarodnog novinarskog udruženja. ::::::::::Riječ je, dakle, o osobi čiji se sadržaj širi kroz pouzdane izvore, ne samo autorski. Članak je napisan neutralnim tonom i u skladu s WP:V i WP:BIO. ::::::::::Zato bih molio, ako ima konkretnih prijedloga za dodatna poboljšanja – da ih rado razmotrimo. Sve drugo je već inkorporirano kroz faktografske i provjerljive podatke. ::::::::::Srdačno, ::::::::::Mile Milan [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 22:52, 15 juni 2025 (CEST) :::::::::::Po čemu su navedeni mediji "etablirani"? A Wikipedija sama sebi ne može biti izvor! Pa da je en.wiki, gdje svako može referencirati na nešto, a ond neko treći referencira ba bs.wiki. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 23:02, 15 juni 2025 (CEST) ::::::::::::slazem se s [[Korisnik:AnToni|AnToni]] ne vidim kako ponavljanje takozvanih "argumenata" daje na snazi istih. Saglasan sa brisanjem. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:13, 16 juni 2025 (CEST) :Pregledao sam neke linkove, koji se ovdje spominju. Iskreno, uopće nisam oduševljen. Neka se razvija autor, nije hića sa enciklopedijom. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:13, 16 juni 2025 (CEST) ::Poštovani, članak je u međuvremenu dopunjen i tehnički i izvorima te bih cijenio ako biste ga ponovo pregledali. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 12:13, 16 juni 2025 (CEST) : Kao što rekoše ostale kolege, osoba trenutno nije relevantna za enciklopediju, što ne znači da neće biti nekad kasnije. Članak u trenutnom stanju ("dopunjenom i tehnički i izvorima") isto nije za Wikipedije. Nigdje se u izvorima koji rade ne govori o samom autoru, već se povezuju članci koje je on napisao, što samog autora ne čini relevantnim za zaseban članak (inače bi svaki kolumnist mogao imati svoj članak). Isto tako, dobar dio izvora ne radi: ili sam link ne radi ili vodi na stranicu na kojoj piše da to što je povezano nije pronađeno ([https://direktno.rs/politika/657928/sns-mora-puci-hocu-da-se-vratim-kuci direktno.rs], [https://koreni.rs/imbecil-davor-cicovic/ koreni.rs], [https://istok.rs/dogodine-u-prizrenu/ istok.rs]). Također bih Vas zamolio da rasprave o brisanju ubuduće vodite na stranici za razgovor tog članka, [https://ibb.co/Mynd2ZB9 kako jasno piše u samoj poruci na vrhu članka]. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:30, 16 juni 2025 (CEST) ::Zahvaljujem na odgovoru i pristupu koji je kulturan i konstruktivan. Potpuno prihvatam ovakav ton komunikacije, gdje se na razuman način može ukazati da neka osoba u ovom trenutku, po kriterijima zajednice, možda ne ispunjava uvjete za enciklopedijski članak. Takođe poštujem stav da povezivanje preko autorskih tekstova ne mora nužno biti dokaz relevantnosti. ::Važno mi je istaći da takva formulacija ne vrijeđa ni autora ni medije u kojima je objavljivao, već samo zadržava enciklopedijsku neutralnost – što je razlika u pristupu koju bih istakao u odnosu na prethodnu poruku administratora Antonija, koja je, nažalost, bila lična i neprimjerena. ::U nadi da će admistracija Wikipedije u budućnost zadržati duh poštovanja prema urednicima i autorima, te da neće postati mjesto osobnih frustracija i nezadovoljstva, srdačan pozdrav. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 17:21, 16 juni 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Wikimedia Foundation Board of Trustees 2025 - Call for Candidates</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''<div class="plainlinks">[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Call for candidates|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Call for candidates}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]</div> Hello all, The [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025|call for candidates for the 2025 Wikimedia Foundation Board of Trustees selection is now open]] from June 17, 2025 – July 2, 2025 at 11:59 UTC [1]. The Board of Trustees oversees the Wikimedia Foundation's work, and each Trustee serves a three-year term [2]. This is a volunteer position. This year, the Wikimedia community will vote in late August through September 2025 to fill two (2) seats on the Foundation Board. Could you – or someone you know – be a good fit to join the Wikimedia Foundation's Board of Trustees? [3] Learn more about what it takes to stand for these leadership positions and how to submit your candidacy on [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Candidate application|this Meta-wiki page]] or encourage someone else to run in this year's election. Best regards, Abhishek Suryawanshi<br /> Chair of the Elections Committee On behalf of the Elections Committee and Governance Committee [1] https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Call_for_candidates [2] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Legal:Bylaws#(B)_Term. [3] https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Resources_for_candidates<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:43, 17 juni 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28866958 --> == <span lang="en" dir="ltr">Sister Projects Task Force reviews Wikispore and Wikinews</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="message"/> Dear Wikimedia Community, The [[m:Wikimedia Foundation Community Affairs Committee|Community Affairs Committee (CAC)]] of the Wikimedia Foundation Board of Trustees assigned [[m:Wikimedia Foundation Community Affairs Committee/Sister Projects Task Force|the Sister Projects Task Force (SPTF)]] to update and implement a procedure for assessing the lifecycle of Sister Projects – wiki [[m:Wikimedia projects|projects supported by Wikimedia Foundation (WMF)]]. A vision of relevant, accessible, and impactful free knowledge has always guided the Wikimedia Movement. As the ecosystem of Wikimedia projects continues to evolve, it is crucial that we periodically review existing projects to ensure they still align with our goals and community capacity. Despite their noble intent, some projects may no longer effectively serve their original purpose. '''Reviewing such projects is not about giving up – it's about responsible stewardship of shared resources'''. Volunteer time, staff support, infrastructure, and community attention are finite, and the non-technical costs tend to grow significantly as our ecosystem has entered a different age of the internet than the one we were founded in. Supporting inactive projects or projects that didn't meet our ambitions can unintentionally divert these resources from areas with more potential impact. Moreover, maintaining projects that no longer reflect the quality and reliability of the Wikimedia name stands for, involves a reputational risk. An abandoned or less reliable project affects trust in the Wikimedia movement. Lastly, '''failing to sunset or reimagine projects that are no longer working can make it much harder to start new ones'''. When the community feels bound to every past decision – no matter how outdated – we risk stagnation. A healthy ecosystem must allow for evolution, adaptation, and, when necessary, letting go. If we create the expectation that every project must exist indefinitely, we limit our ability to experiment and innovate. Because of this, SPTF reviewed two requests concerning the lifecycle of the Sister Projects to work through and demonstrate the review process. We chose Wikispore as a case study for a possible new Sister Project opening and Wikinews as a case study for a review of an existing project. Preliminary findings were discussed with the CAC, and a community consultation on both proposals was recommended. === Wikispore === The [[m:Wikispore|application to consider Wikispore]] was submitted in 2019. SPTF decided to review this request in more depth because rather than being concentrated on a specific topic, as most of the proposals for the new Sister Projects are, Wikispore has the potential to nurture multiple start-up Sister Projects. After careful consideration, the SPTF has decided '''not to recommend''' Wikispore as a Wikimedia Sister Project. Considering the current activity level, the current arrangement allows '''better flexibility''' and experimentation while WMF provides core infrastructural support. We acknowledge the initiative's potential and seek community input on what would constitute a sufficient level of activity and engagement to reconsider its status in the future. As part of the process, we shared the decision with the Wikispore community and invited one of its leaders, Pharos, to an SPTF meeting. Currently, we especially invite feedback on measurable criteria indicating the project's readiness, such as contributor numbers, content volume, and sustained community support. This would clarify the criteria sufficient for opening a new Sister Project, including possible future Wikispore re-application. However, the numbers will always be a guide because any number can be gamed. === Wikinews === We chose to review Wikinews among existing Sister Projects because it is the one for which we have observed the highest level of concern in multiple ways. Since the SPTF was convened in 2023, its members have asked for the community's opinions during conferences and community calls about Sister Projects that did not fulfil their promise in the Wikimedia movement.[https://commons.wikimedia.org/wiki/File:WCNA_2024._Sister_Projects_-_opening%3F_closing%3F_merging%3F_splitting%3F.pdf <nowiki>[1]</nowiki>][https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_Community_Affairs_Committee/Sister_Projects_Task_Force#Wikimania_2023_session_%22Sister_Projects:_past,_present_and_the_glorious_future%22 <nowiki>[2]</nowiki>][https://meta.wikimedia.org/wiki/WikiConvention_francophone/2024/Programme/Quelle_proc%C3%A9dure_pour_ouvrir_ou_fermer_un_projet_%3F <nowiki>[3]</nowiki>] Wikinews was the leading candidate for an evaluation because people from multiple language communities proposed it. Additionally, by most measures, it is the least active Sister Project, with the greatest drop in activity over the years. While the Language Committee routinely opens and closes language versions of the Sister Projects in small languages, there has never been a valid proposal to close Wikipedia in major languages or any project in English. This is not true for Wikinews, where there was a proposal to close English Wikinews, which gained some traction but did not result in any action[https://meta.wikimedia.org/wiki/Proposals_for_closing_projects/Closure_of_English_Wikinews <nowiki>[4]</nowiki>][https://meta.wikimedia.org/wiki/WikiConvention_francophone/2024/Programme/Quelle_proc%C3%A9dure_pour_ouvrir_ou_fermer_un_projet_%3F <nowiki>[5]</nowiki>, see section 5] as well as a draft proposal to close all languages of Wikinews[https://meta.wikimedia.org/wiki/Talk:Proposals_for_closing_projects/Archive_2#Close_Wikinews_completely,_all_languages? <nowiki>[6]</nowiki>]. [[:c:File:Sister Projects Taskforce Wikinews review 2024.pdf|Initial metrics]] compiled by WMF staff also support the community's concerns about Wikinews. Based on this report, SPTF recommends a community reevaluation of Wikinews. We conclude that its current structure and activity levels are the lowest among the existing sister projects. SPTF also recommends pausing the opening of new language editions while the consultation runs. SPTF brings this analysis to a discussion and welcomes discussions of alternative outcomes, including potential restructuring efforts or integration with other Wikimedia initiatives. '''Options''' mentioned so far (which might be applied to just low-activity languages or all languages) include but are not limited to: *Restructure how Wikinews works and is linked to other current events efforts on the projects, *Merge the content of Wikinews into the relevant language Wikipedias, possibly in a new namespace, *Merge content into compatibly licensed external projects, *Archive Wikinews projects. Your insights and perspectives are invaluable in shaping the future of these projects. We encourage all interested community members to share their thoughts on the relevant discussion pages or through other designated feedback channels. === Feedback and next steps === We'd be grateful if you want to take part in a conversation on the future of these projects and the review process. We are setting up two different project pages: [[m:Public consultation about Wikispore|Public consultation about Wikispore]] and [[m:Public consultation about Wikinews|Public consultation about Wikinews]]. Please participate between 27 June 2025 and 27 July 2025, after which we will summarize the discussion to move forward. You can write in your own language. I will also host a community conversation 16th July Wednesday 11.00 UTC and 17th July Thursday 17.00 UTC (call links to follow shortly) and will be around at Wikimania for more discussions. <section end="message"/> </div> -- [[User:Victoria|Victoria]] on behalf of the Sister Project Task Force, 22:56, 27 juni 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Sister_project_MassMassage_on_behalf_of_Victoria/Target_list&oldid=28911188 --> == Međuprojektna saradnja – skripta za izvoz članaka == Poštovane kolegice i kolege, [[Wikipedia:Međuprojektna saradnja|Međuprojektna saradnja]] s ponosom vam predstavlja '''[[:meta:User:Aca/Izvoznik|Izvoznik]]''', novu skriptu za izvoz članaka s jednog projekta na drugi. Ova skripta omogućit će brži i lakši prijenos članaka između naših projekata. Ona automatski pruža pravilno pripisivanje i omogućava prilagođavanje wikiteksta. Temelji se na skripti EasyExport korisnika DreamRimmer. Pozivamo vas da isprobate Izvoznik i podijelite svoje utiske. Detalje o instaliranju skripte možete pronaći u [[:meta:User:Aca/Izvoznik|regionalnoj dokumentaciji na Meti]]. U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:48, 23 juli 2025 (CEST) == Industrija, en:Industry (manufacturing) == Nedostaje članak Industrija, za obaveznih 1000, a kao da je mala zbrka sa tim člankom. Koji zapravo članak trebamo imati? [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:44, 6 august 2025 (CEST) :Kod nas je "[[Proizvodnja]]" čvor / višeznačnica, a na EN je čvor "[[:en:Industry|Industry]]". :) Nisam ni ja pametan ovdje. Možda "[[Industrija (proizvodnja)]]" (jer imamo "[[Industrija (ekonomija)]]"? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:21, 6 august 2025 (CEST) ==Ažuriranje (grado)načelnika== Jesmo li ažurirali (grado)načelnike u Bosni i Hercegovini tamo gdje su izabrani novi lani? Čini mi se da je tek manji dio ažuriran. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:50, 16 august 2025 (CEST) :Izgleda da nisu, u [[Busovača|Busovaci]] načelnik izabran 2016. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:26, 16 august 2025 (CEST) ::{{Odgovor|Kwiki}} Nismo. Ja nisam popisan na popisu 2013. godine... --[[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-26945-92|&#126;2025-26945-92]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2025-26945-92|talk]]); 13.01, 28. septembar 2025. (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Temporary accounts will be rolled out soon</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="body"/> Hello, we are the Wikimedia Foundation [[mw:Special:MyLanguage/Product Safety and Integrity|Product Safety and Integrity]] team. We would like to announce that '''we plan to enable [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts|temporary accounts]] for this wiki in the week of September 1'''. Temporary accounts are successfully live on 30 wikis, including many large ones like German, Japanese, and French. The change they bring is especially relevant to logged-out editors, who this feature is designed to protect. But it is also relevant to community members like mentors, patrollers, and admins – anyone who reverts edits, blocks users, or otherwise interacts with logged-out editors as part of keeping the wikis safe and accurate. '''Why we are building temporary accounts''' Our wikis should be safer to edit by default for logged-out editors. Temporary accounts allow people to continue editing the wikis without creating an account, while avoiding publicly tying their edits to their IP address. We believe this is in the best interest of our logged-out editors, who make valuable contributions to the wikis and who may later create accounts and grow our community of editors, admins, and other roles. Even though the wikis do warn logged-out editors that their IP address will be associated with their edit, many people may not understand what an IP address is, or that it could be used to connect them to other information about them in ways they might not expect. Additionally, our moderation software and tools rely too heavily on network origin (IP addresses) to identify users and patterns of activity, especially as IP addresses themselves are becoming less stable as identifiers. Temporary accounts allow for more precise interactions with logged-out editors, including more precise blocks, and can help limit how often we unintentionally end up blocking good-faith users who use the same IP addresses as bad-faith users. '''How temporary accounts work''' [[File:Temporary account banner and empty talk page.png|thumb]] Any time a logged-out user publishes an edit on this wiki, a cookie will be set in this user's browser, and a temporary account tied with this cookie will be automatically created. This account's name will follow the pattern: <code dir=ltr>~2025-12345-67</code> (a tilde, current year, a number). On pages like Recent Changes or page history, this name will be displayed. The cookie will expire 90 days after its creation. As long as it exists, all edits made from this device will be attributed to this temporary account. It will be the same account even if the IP address changes, unless the user clears their cookies or uses a different device or web browser. A record of the IP address used at the time of each edit will be stored for 90 days after the edit. However, only some logged-in users will be able to see it. '''What does this mean for different groups of users?''' '''For logged-out editors''' * This increases privacy: currently, if you do not use a registered account to edit, then everybody can see the IP address for the edits you made, even after 90 days. That will no longer be possible on this wiki. * If you use a temporary account to edit from different locations in the last 90 days (for example at home and at a coffee shop), the edit history and the IP addresses for all those locations will now be recorded together, for the same temporary account. Users who [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Access_to_temporary_account_IP_addresses|meet the relevant requirements]] will be able to view this data. If this creates any personal security concerns for you, please contact talktohumanrights at wikimedia.org for advice. '''For community members interacting with logged-out editors''' * A temporary account is uniquely linked to a device. In comparison, an IP address can be shared with different devices and people (for example, different people at school or at work might have the same IP address). * Compared to the current situation, it will be safer to assume that a temporary user's talk page belongs to only one person, and messages left there will be read by them. As you can see in the screenshot, temporary account users will receive notifications. It will also be possible to thank them for their edits, ping them in discussions, and invite them to get more involved in the community. '''For users who use IP address data to moderate and maintain the wiki''' * '''For patrollers''' who track persistent abusers, investigate violations of policies, etc.: Users who [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Access_to_temporary_account_IP_addresses|meet the requirements]] will be able to reveal temporary users' IP addresses and all contributions made by temporary accounts from a specific IP address or range ([[Special:IPContributions]]). They will also have access to useful information about the IP addresses thanks to the [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/IP Info|IP Info]] feature. Many other pieces of software have been built or adjusted to work with temporary accounts, including AbuseFilter, global blocks, Global User Contributions, and more. (For information for volunteer developers on how to update the code of your tools – see the last part of the message.) * '''For admins blocking logged-out editors''': ** It will be possible to block many abusers by just blocking their temporary accounts. A blocked person won't be able to create new temporary accounts quickly if the admin selects the [[mw:Special:MyLanguage/Autoblock|autoblock]] option. ** It will still be possible to block an IP address or IP range. * Temporary accounts will not be retroactively applied to contributions made before the deployment. On Special:Contributions, you will be able to see existing IP user contributions, but not new contributions made by temporary accounts on that IP address. Instead, you should use Special:IPContributions for this. '''Our requests for you, and next steps''' * If you know of any tools, bots, gadgets etc. using data about IP addresses or being available for logged-out users, you may want to test if they work on [[testwiki:Main_Page|testwiki]] or [[test2wiki:Main_Page|test2wiki]]. If you are a volunteer developer, [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/For developers|read our documentation for developers]], and in particular, the section on [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/For developers#How should I update my code?|how your code might need to be updated]]. * If you want to test the temporary account experience, for example just to check what it feels like, go to testwiki or test2wiki and edit without logging in. * Tell us if you know of any difficulties that need to be addressed. We will try to help, and if we are not able, we will consider the available options. * Look at our [[m:Meta:Babel#Temporary_Accounts:_access_to_IP_addresses_and_next_steps|previous message]] about requirements for users without extended rights who may need access to IP addresses. To learn more about the project, check out [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/FAQ|our FAQ]] – you will find many useful answers there. You may also [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/Updates|look at the updates]] (we have just posted one) and [[mw:Newsletter:Product Safety and Integrity|subscribe to our new newsletter]]. If you'd like to talk to me (Szymon) off-wiki, you will find me on Discord and Telegram. Thank you!<section end="body" /> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[m:user:NKohli (WMF)|NKohli (WMF)]], [[m:user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]]</bdi> 23:35, 26 august 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Quiddity_(WMF)/sandbox6&oldid=29181713 --> == Godine == {{ping|KWiki}}: Vidi [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=1901.&diff=prev&oldid=3756616 ovu promjenu] na [[1901.]] To sam promijenio AWB. Pa ako je u redu popravim dalje.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:33, 2 septembar 2025 (CEST) == Centar za istraživačko novinarstvo == Za kolege koje ne znaju, [[Centar za istraživačko novinarstvo (Bosna i Hercegovina)|Centar za istraživačko novinarstvo]] (CIN) ima napomenu gdje piše "Preuzimanje sadržaja Centra za istraživačko novinarstvo dopušteno je uz obavezno navođenje izvora [https://cin.ba/o-nama/ www.cin.ba]". U suštini, dozvoljeno je korištenje njihovog sadžaja (tekst, slike, videozapisi, itd.) po licenci [https://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/ CC BY-SA 3.0], ako sam dobro shvatio. Može mišljenje @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 22:12, 7 septembar 2025 (CEST) == Yahadzija i klonovi == {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Palapa}}, {{Spomeni|Semso98}} Šta da uradimo? Hoćemo li nastaviti dozvoljavati višegodišnje čaraparenje ili pooštriti pristup? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:48, 17 septembar 2025 (CEST) :neće on odustati, niti će se promijeniti, i poslije mjera. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:55, 17 septembar 2025 (CEST) ::Onda sva pravila i smjernice gube smisao postojanja, a i naše "funkcije". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:19, 17 septembar 2025 (CEST) :::Možemo mu predložiti da izabere jedan account, a ostale da blokiramo? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:00, 17 septembar 2025 (CEST) ::::Nekoliko ih je već globalen blokirano, a ja sam upravo blokirao predzadnjeg. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:33, 17 septembar 2025 (CEST) :::::Nisam administrator ali mislim da bi mu trebalo ostaviti da koristi jedan racun, dok god ga ne zloupotrebljava. Sto se tiče spajanja sa wikipodacima, ja to s vremena na vrijeme pregledam i spojim i to nije neki veliki posao za mene a on pravi dosta članaka koje niko drugi ne bi. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:06, 17 septembar 2025 (CEST) ::::::Fazon je u tome što neće da odabere jedan nego svako malo mijenja kako bi radio po svome, zanemarujući sve što mu govorimo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:34, 17 septembar 2025 (CEST) ::::::Nemaš ti još dovoljno iskustva s njim. Dovede te u situaciju da ga moraš blokirati, a onda se žali na umišljenu zavjeru protiv njega itd. Nemoguć slučaj. Koliko god članaka napiše, toliko posla za sobom ostavi jer jednostavno ne pazi ili ne vidi dobro (isti je ishod). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:06, 18 septembar 2025 (CEST) :::::::Jasno, vi se s tim i takvim situacijama borite godinama, slažem se sa bilo kojom odlukom admina. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:20, 18 septembar 2025 (CEST) : čak i žrtvovanje pojedinih novih članaka je dobra taktika, dok on ne uoči pravilo, da se neće tolerisati otvaranje beskonačno mnogo naloga [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:55, 21 septembar 2025 (CEST) == Korisni alati == Pozdrav ekipa, {{Spomeni|AnToni}} {{Spomeni|Srđan}}, {{spomeni|Palapa}}, {{spomeni|Semso98}}, {{spomeni|Mhare}}, {{spomeni|Edinwiki}}, {{spomeni|Z1KA}}, {{spomeni|KWiki}} u zadnje vrijeme koristim dva korisna "alata" pa ne bi bilo loše da i vi isto pogledate: * SPARQL upit koji pretražuje WikiData bazu podataka i traži nedavno preminule ljude koji imaju članak na bosanskoj Wikipediji. On je postavljen tako da traži umrle u zadnjih 32 dana, s tim da se to može modifikovati po potrebi. On također provjerava od 8. decembra 2020 i isključuje ranije preminule što se također može modifikovati po potrebi. Navedeni upit možete pokrenuti [https://query.wikidata.org/#SELECT%20%3Fitem%20%3FitemLabel%20%3FitemDescription%20%3Fdod%20%3Flinkcount%20%3Farticle%0AWITH%20%7B%0A%20%20SELECT%20%2a%0A%20%20WHERE%20%7B%0A%20%20%20%20%09%3Fitem%20wdt%3AP570%20%3Fdod%0A%09FILTER%20%28%20%3Fdod%20%3E%20%222020-12-08T00%3A00%3A00Z%22%5E%5Exsd%3AdateTime%29%0A%09FILTER%20%28%20%3Fdod%20%3E%20%28now%28%29-%22P32D%22%5E%5Exsd%3Aduration%29%20%26%26%20%3Fdod%20%3C%20now%28%29%20%29%0A%09%3Fitem%20wdt%3AP31%20wd%3AQ5%20.%0A%20%20%20%20%3Farticle%20schema%3Aabout%20%3Fitem%20%3B%0A%20%20%20%20%20%20schema%3AisPartOf%20%3Chttps%3A%2F%2Fbs.wikipedia.org%2F%3E%20.%0A%20%20%7D%0A%20%20LIMIT%205000%0A%7D%20AS%20%25i%0AWHERE%20%7B%0A%20%20INCLUDE%20%25i%0A%20%20SERVICE%20wikibase%3Alabel%20%7B%20bd%3AserviceParam%20wikibase%3Alanguage%20%22bs%2Cen%22%20.%20%7D%0A%20%20%3Fitem%20wikibase%3Asitelinks%20%3Flinkcount%20.%0A%7D%0AORDER%20BY%20DESC%28%3Fdod%29%20%3Fitem ovdje]. * Fantastičan alat koji provjerava kategoriju na izvornoj wikipediji (recimo en.wiki), upiše se naziv kategorije na engleskom i on povuče sve članke iz te kategorije na odredišnom proktu, npr bs.wiki. Predlažem da ovaj alat koristimo kada napravimo novu kategoriju kako bismo istu dodali na sve članke koji pripadaju navedenoj kategoriji na recimo en.wiki, mada se mogu koristiti i drugi projekti. Alat je napravio Ivi a možete ga pronaći [https://hrwp.toolforge.org/catcheck ovdje]. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:42, 2 oktobar 2025 (CEST) :Bilo bi lijepo da imaju neki tutorijali ili primjeri kako koristiti alate, za one koji ne znaju (npr. ja). [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 01:04, 7 oktobar 2025 (CEST) ::Za SPARQL upit predlažem ti da kod ubaciš u ChatGPT da analizira i prilično dobro pojasni, pa ga mozes sebi prilagođavati, ja sam tako uradio. ::Za ovaj drugi alat prvobitno sam postavio link na sve Ivijeve alate, sada sam link dopunio dan Odi na ovaj konkretni alat. ::Vrlo je jednostavan u prvo polje language upišeš izvorni projekat recimo en, u drugo polje kategoriju na tom jeziku, samo naziv kategorije bez “Kategorija:”, a u destinacijom upišeš bs. Alat radi tako da preko WikiData provjerava članke i kategorije koji na izvornom projektu (en) se nalaze u kategoriji koju si upisao sa odredišnim projektom (bs) te ti daje listu svih Kategorija i članaka na en i pripadajući članak ili kategoriju na bs. Ukoliko taj članak/kategorija se nalaze na oba projekta ima kvačicu, ukoliko ne ti mozes kliknuti pa pomoću HotCat-a dodati istu. Vrlo dobar alat da brzo vidiš na kojem članku/kategoriji nije dodatna tražena Kategorija. ::Nadam se da će ti koristiti. ::poz, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:08, 7 oktobar 2025 (CEST) :ok, hvala [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:05, 7 oktobar 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Migration to Parsoid</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> <em>[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Product and Technology/Parsoid Read Views/Read View Announcement|Read this in another language]]</em> Hello everyone! I am glad to inform you that as the next step in the [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser Unification|Parser Unification]] project, Parsoid will soon be turned on as the default article renderer on your wiki. We are gradually increasing the number of wikis using Parsoid, with the intention of making it the default wikitext parser for MediaWiki's next long-term support release. This will make our wikis more reliable and consistent for editors, readers, and tools to use, as well as making the development of future wikitext features easier. If this disrupts your workflow, don’t worry! You can still opt out through a user preference or turn Parsoid off on the current page using the Tools submenu, as described in the [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:ParserMigration|Extension:ParserMigration]] documentation. There is [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser_Unification/Confidence_Framework|more information about our roll-out strategy]] available, including the testing done before we turn on Parsoid for a new wiki. To report bugs and issues, please look at our [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser Unification/Known Issues|known issues]] documentation and if you found a new bug please create a phab ticket and tag the [[phab:project/view/5846|Content Transform Team in Phabricator]]. <section end="announcement-content" /> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[mw:User:ABreault (WMF)|Content Transform Team]]</bdi> 21:49, 2 oktobar 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:ABreault (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikimedia_Foundation/Product_and_Technology/Parsoid_Read_Views/2025-10-06_Wikipedias&oldid=29381387 --> == <span lang="en" dir="ltr">Have your say: vote for the 2025 Board of Trustees</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Hello all, The voting period for the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025|2025 Board of Trustees election]] is now open. Candidates are running for two (2) seats on the Board. To check your voter eligibility, please visit the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Voter eligibility guidelines|voter eligibility page]]. Learn more about them by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Candidates|reading their application statements and watch their candidacy videos]]. When you are ready, go to the [[m:Special:SecurePoll/vote/405|SecurePoll voting page to vote]]. '''The vote is open from October 8 at 00:00 UTC to October 22 at 23:59 UTC.''' Best regards, Abhishek Suryawanshi<br />Chair, Elections Committee<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:48, 9 oktobar 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29360896 --> == Azijski mjesec 2025. == Od 1. novembra je ponovo [[Wikipedia:Azijski mjesec|Azijski mjesec]]! Trebaju nam članovi žirija! Javlja li se se neko kao dobrovoljac, prije nego što napravim projekat na "fountain-u"? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:55, 19 oktobar 2025 (CEST) :Kao i svake godine, uključit ću se koliko mi druge stvari dozvole, makar to bio članak ili dva. Za žiriranje se neću gurati. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:05, 19 oktobar 2025 (CEST) :: [https://meta.wikimedia.org/wiki/Template:Wikipedia_Asian_Month_2025_Communities_and_Organizers#Participating_Communities prijavljeni smo]... {{ping|Kwiki}} treba nam neko pismen u žiriju :)--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:42, 19 oktobar 2025 (CEST) :::Nije nemoguće doći do mog nivoa, samo zapnite. :) :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:52, 19 oktobar 2025 (CEST) :::: {{ping|Panasko}} Mogu li te postaviti u žiri? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:06, 22 oktobar 2025 (CEST) :::::Mozes sto da ne. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:26, 22 oktobar 2025 (CEST) ::::::Bit ce opet...ja-tebi, ti-meni...:) Al' nema veze. Napravim stranicu na "fountain-u" [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:29, 22 oktobar 2025 (CEST) :::::::Ma vidi bude i drugih, nadam se da će ih biti sve više. Napravio sam nekoliko šablona koji mogu biti zanimljivi za Azijski mjesec. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:34, 22 oktobar 2025 (CEST) :imate li na umu neku posebnu temu da se fokusiramo i da napravimo “proboj” ili da šaramo kao inače? Prije dvije godine smo podosta meridijana odradili tokom ovog mjeseca, pa možda nije losa ideja za neki fokus. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:14, 22 oktobar 2025 (CEST) ::Nastaviti s meridijanima... a nađe se i pokoja paralela. :-) Ti uzmeš malezijske teme. :-) Itd. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:57, 22 oktobar 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Help us decide the name of the new Abstract Wikipedia project</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="function1"/> {{int:Hello}}. Please help pick a name for the new Abstract Wikipedia wiki project. This project will be a wiki that will enable users to combine functions from [[:f:|Wikifunctions]] and data from Wikidata in order to generate natural language sentences in any supported languages. These sentences can then be used by any Wikipedia (or elsewhere). There will be two rounds of voting, each followed by legal review of candidates, with votes beginning on 20 October and 17 November 2025. Our goal is to have a final project name selected on mid-December 2025. If you would like to participate, then '''[[m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia/Abstract Wikipedia naming contest|please learn more and vote now]]''' at meta-wiki. {{Int:Feedback-thanks-title}} <section end="function1"/> </div> -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 13:42, 20 oktobar 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29432175 --> == <span lang="en" dir="ltr">Seeking volunteers to join several of the movement’s committees</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Each year, typically from October through December, several of the movement’s committees seek new volunteers. Read more about the committees on their Meta-wiki pages: * [[m:Special:MyLanguage/Affiliations Committee|Affiliations Committee (AffCom)]] * [[m:Special:MyLanguage/Ombuds commission|Ombuds commission (OC)]] * [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Legal/Community Resilience and Sustainability/Trust and Safety/Case Review Committee|Case Review Committee (CRC)]] Applications for the committees open on October 30, 2025. Applications for the Affiliations Committee, Ombuds commission and the Case Review Committee close on December 11, 2025. Learn how to apply by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Legal/Committee appointments|visiting the appointment page on Meta-wiki]]. Post to the talk page or email cst[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org with any questions you may have. For the Committee Support team, <section end="announcement-content" /> </div> -[[m:User:MKaur (WMF)| MKaur (WMF)]] 15:12, 30 oktobar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:MKaur (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29517125 --> == Join the CEE Hub staff team – We’re hiring a Program Specialist == Hi everyone, The regional [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is looking for a '''Program Specialist''' to join our [[:m:Wikimedia CEE Hub/Staff|staff team]]! Are you someone experienced with Wikimedia who wants to help volunteers? Do you participate in Wiki Loves… and other related projects, and do you have ideas and skills to help others improve their efforts? Do you enjoy working with people from different countries? Are you able to work on your own, feel comfortable on Meta-Wiki, and understand how Meta works? If this sounds like you and you're interested in working with the CEE hub team, we’d love to hear from you! '''As a Program Specialist, you will:''' * Support affiliates and communities in developing and implementing impactful programs, * Strengthen regional cooperation and cross-border projects, * Help guide campaigns and initiatives across the CEE region, * Work closely with the CEE Hub team and community members. This is a '''part-time (0.8–0.9 full-time equivalent), remote position''' open to candidates based in the CEE region or nearby time zones. '''APPLICATION DEADLINE: NOVEMBER 10, 2025''' ➡️ '''Learn more and learn how to apply on Meta:''' [[:m:Wikimedia CEE Hub/Jobs/Program Specialist|Wikimedia CEE Hub – Program Specialist]] ⬅️ If you know someone who would be a great fit, please share this opportunity with them! <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29192870 --> == Infokutija:Paravojna organizacija == Trebala bi nam IK Paravojna organizacija, na [http://en:Template:Infobox%20militant%20organization en:Template:Infobox militant organization]. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:36, 6 novembar 2025 (CET) :{{Urađeno}}: [[Šablon:Infokutija paravojna organizacija]] --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 15:42, 21 decembar 2025 (CET) == Preusmjerenja == Primjetio sam da imamo jako puno stranica koje su premještene, ali se linkovi na njih ne ažuriraju, kakav nam je generalni stav, da li bi trebali ove straanice čistiti, po meni nema potrebe da je nešto linkovano na stranicu koja je preusmjerena, pa to treba čistiti kad god je prilika ili se uređuje neka stranica. Izuzetak su naravno situacije gdje nemamo konkretan članak nego je isti preusjmeren na sličan članak, npr preusmjerenje Nogometaš na Nogomet. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:11, 6 novembar 2025 (CET) : Napomena [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:42, 10 novembar 2025 (CET) : Pod uslovom da preusmjerenje radi, ne mora se ispravljati. Ali samo zato što nije za ''moranje'', ne znači da ako imaš vremena dok uređuješ da to ne smiješ mijenjati ako ti baš bodu oči. :-) Samo imaj na umu da "obični" čitaoci (neprijavljeni korisnici, koji čine većinu posjetilaca sajta) vide te linkove kao bilo koje druge linkove, tj. prikazani su plavom bojom; samo su nekim urednicima označeni zelenom bojom (zbog izmijenjenog CSS-a). Tako da s njihove perspektive izgledaju isto bilo da su preusmjerenja ili direktni linkovi. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:50, 16 novembar 2025 (CET) {{spomeni|Panasko}} Mislim da je ovo vrijedno pročitati: * [[:en:Wikipedia:Redirect#Purposes_of_redirects]] * [[:en:Wikipedia:Redirect/Deletion reasons]] Predložio bih da se oslonimo na ova pravila sa en-wiki, i da slijedimo taj primjer. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 15:19, 5 januar 2026 (CET) :Gledao sam ja ovo i to je to, međutim ono što sam govorio prije par dana je da se izmjene linkovi koji vode na preusmjerenje, a da se ostave samo preusmjerenja koja imaju smisla. Brisati preusmjerenja koja su premještena zbog pravopisne greške a imamo brdo takvih preusmjerenja. Npr. stranica o Osmanskom Carstvu je napravljena kao Osmanlijsko carstvo pa preumsmjerena. Puno stranica je linkovano na Osmanlijsko carstvo, ja predlažem da se linkovi izmjene i da vode na Osmansko Carstvo a potencijalno da se Osmanlijsko carstvo izbriše. Praksa do sada je bila da se premjete stranice ali da se linkovi ne mijenjaju, pa tako u raznim člancima carstvo se naziva Osmanlijsko carstvo umjesto kako je ispravno Osmansko Carstvo (obrati pažnju na malo slovo u drugoj riječi). [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:47, 5 januar 2026 (CET) == Okeanijski mjesec == Na nekim projektima postoji odnedavno [[:de:Wikipedia:Ozeanischer Monat 2025|Okeanijski mjesec]]. Možemo organizirati i kod nas, ali mi treba kontrola imena: "Okeanijski mjesec" ili kako drugačije? Inače ima i "Afrički mjesec" u maju, a mi možemo slijedeće godine pokrenuti "Južnoamerički" i "Sjevernoamerički mjesec" kod nas, te ih postaviti na Meti, kao informaciju drugim projektima.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:13, 11 novembar 2025 (CET) :Računaj na mene. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:01, 11 novembar 2025 (CET) == Brisanje članaka gospodina čaraparka == zamal' nisam krenuo brisati članke koje napisao Screamer-XY, pa odustadoh, neću na svoju ruku, a trebalo bi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:03, 12 novembar 2025 (CET) :Nisu članci krivi. Mada vidio si da sam znao neke i obrisati. Sve mi je teže biti pametan. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:16, 12 novembar 2025 (CET) == Help us test Cat-a-lot on your Wikipedia == '''[[:commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|Cat-a-lot]]''' is a JavaScript gadget that helps with moving, removing and adding files (as well as articles or subcategories) between, from and to categories and it is widely used on Wikimedia Commons, where it is accessible for every user after enabling the gadget in your [https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:Preferences#mw-prefsection-gadgets Preferences]. Complete explanation of the tool, along with the images and demonstration video it is accessible on [[:commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|Wikimedia Commons]]. If your Wikipedia is struggling with performing this repetitive task when you need to move pages between categories and remove pages from a category, Cat-a-lot could be activated for your Wikipedia as well. Installation can be done as your user script or as a project gadget and codes can be found [[:commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|here]]. Installation is already done on Polish and Romanian wikis from our CEE Region. English phrases from [[:commons:MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/translating|MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/translating]] can be translated and saved in [[:commons:MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/ro|MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/ro]] (for example). [[:m:CEE Hub/Working Groups/Technical Advancement Group|CEE Hub Technical Advancement Group]] is willing to support your community in the installation of the tool, and to offer support in case of bugs, as we can report them to the development team. Just leave a message below with any issues you encounter. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 11:42, 18 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub Technical Advancement Group) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29670161 --> == <span lang="en" dir="ltr">Reminder: Help us decide the name of the new Abstract Wikipedia project</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="function2"/> {{int:Hello}}. Reminder: Please help to choose name for the new Abstract Wikipedia wiki project. The finalist vote starts today. The finalists for the name are: <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Abstract Wikipedia, Multilingual Wikipedia, Wikiabstracts, Wikigenerator, Proto-Wiki</span>. If you would like to participate, then '''[[m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia/Abstract Wikipedia naming contest|please learn more and vote now]]''' at meta-wiki. {{Int:Feedback-thanks-title}} <section end="function2"/> </div> -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 15:22, 20 novembar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29583860 --> == Spiskovi GerardMa == Šta da radimo s ovim spiskovima: * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Sidon]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Egypt]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Jeddah]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Anatolia]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Bosnia]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Aleppo]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Tripoli]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Cyprus]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Tripolitania]]? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:45, 6 decembar 2025 (CET) == Statistike == Neznam dali iko ovo još prati, ali samo da vas obavjestim da sam obnovio sve spiskove i statistike u ovom šablonu: [[Šablon:Wiki statistike]]. [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 21:54, 3 januar 2026 (CET) :joj mu pitanja :) samo furaj i obnavljaj, hvala [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 22:13, 3 januar 2026 (CET) :: ❤️ -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 22:26, 3 januar 2026 (CET) == TOP20 user pageview pages in year 2025 == TOP20 user pageviews pages from public logs:[https://archive.org/details/2025-daily_user_pageviews] <pre> 538917 - 492163 wiki.phtml 446244 Posebno:Pretraga 376381 Početna_strana 169663 Spisak_pozivnih_brojeva_država 91182 Ajetul-Kursi 55143 Posebno:Nedavne_izmjene 54456 Evropsko_prvenstvo_u_košarci_2025. 47908 Noćni_namaz 46529 Bosna_i_Hercegovina 43403 Ramo_Isak 42574 Županije_u_Hrvatskoj 42572 Spisak_pozivnih_brojeva_u_Bosni_i_Hercegovini 42276 Spisak_država_Evrope_po_površini 39423 Spisak_država_po_površini 39412 Spisak_predsjednika_Sjedinjenih_Američkih_Država 37968 99_Allahovih_imena 37220 Kantoni_Federacije_Bosne_i_Hercegovine 35649 Evropa 32402 Spisak_graničnih_prijelaza_Bosne_i_Hercegovine </pre> --[[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 14:04, 6 januar 2026 (CET) == Event:Wikipedia 25 Virtual Celebration == https://meta.wikimedia.org/wiki/Event:Wikipedia_25_Virtual_Celebration [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:00, 14 januar 2026 (CET) == Feminism and Folklore 2026 starts soon == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> ;Invitation to Organize Feminism and Folklore 2026 Dear Wiki Community, We are pleased to invite Wikimedia communities, affiliates, and independent contributors to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]''' writing competition on your local Wikipedia. The international campaign will run from '''1 February to 31 March 2026''' and aims to improve coverage of feminism, women’s histories, gender-related topics, and folk culture across Wikipedia projects. ;About the Campaign '''Feminism and Folklore''' is a global writing initiative that complements the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2026|Wiki Loves Folklore]]''' photography competition. While Wiki Loves Folklore focuses on visual documentation, this writing campaign addresses the '''gender gap on Wikipedia''' by improving encyclopedic content related to folk culture and marginalized voices. ;What Can Participants Write About? Communities can contribute by creating, expanding, or translating articles related to: * Folk festivals, rituals, and celebrations * Folk dances, music, and traditional performances * Women and queer figures in folklore * Women in mythology and oral traditions * Women warriors, witches, and witch-hunting narratives * Fairy tales, folk stories, and legends * Folk games, sports, and cultural practices Participants may work from curated article lists or generate new article suggestions using campaign tools. ;How to Sign Up as an Organizer Organizers are requested to complete the following steps to register their community: # Create a local project page on your wiki [[:m:Feminism and Folklore/Sample|(see sample)]] # Set up the campaign using the '''CampWiz''' tool # Prepare a local article list and clearly mention: #* Campaign timeline #* Local and international prizes # Request a site notice from local administrators [[:mr:Template:SN-FNF|(see sample)]] # Add your local project page and CampWiz link to the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta project page]]''' ;Campaign Tools The Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced tools to support organizers and participants: * '''Article List Generator by Topic''' – Helps identify articles available on English Wikipedia but missing in your local language Wikipedia. The tool allows customized filters and provides downloadable article lists in CSV and wikitable formats. * '''CampWiz''' – Enables communities to manage writing campaigns effectively, including jury-based evaluation. This will be the third year CampWiz is officially used for Feminism and Folklore. Both tools are now available for use in the campaign. '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/ Click here to access the tools]''' ;Learn More & Get Support For detailed information about rules, timelines, and prizes, please visit the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 project page]]'''. If you have any questions or need assistance, feel free to reach out via: * '''[[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta talk page]]''' * Email us using details on the contact page. ;Join Us We look forward to your collaboration and coordination in making Feminism and Folklore 2026 a meaningful and impactful campaign for closing gender gaps and enriching folk culture content on Wikipedia. Thank you and best wishes, '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 International Team]]''' ---- ''Stay connected:'' [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> == Invitation to Host Wiki Loves Folklore 2026 in Your Country == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Hello everyone, We are delighted to invite Wikimedia affiliates, user groups, and community organizations worldwide to participate in '''Wiki Loves Folklore 2026''', an international initiative dedicated to documenting and celebrating folk culture across the globe. ;About Wiki Loves Folklore '''Wiki Loves Folklore''' is an annual international photography competition hosted on Wikimedia Commons. The campaign runs from '''1 February to 31 March 2026''' and encourages photographers, cultural enthusiasts, and community members to contribute photographs that highlight: * Folk traditions and rituals * Cultural festivals and celebrations * Traditional attire and crafts * Performing arts, music, and dance * Everyday practices rooted in folk heritage Through this campaign, we aim to preserve and promote diverse folk cultures and make them freely accessible to the world. [[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026|Project page on Wikimedia Commons]] ; Host a Local Edition As we celebrate the '''eight edition''' of Wiki Loves Folklore, we warmly invite communities to organize a local edition in their country or region. Hosting a local campaign is a great opportunity to: * Increase visibility of your region’s folk culture * Engage new contributors in your community * Enrich Wikimedia Commons with high-quality cultural content '''[[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026/Organize|Sign up to organize]]:''' If your team prefers to organize the competition in ''either February or March only'', please feel free to let us know. If you are unable to organize, we encourage you to share this opportunity with other interested groups or organizations in your region. ;Get in Touch If you have any questions, need support, or would like to explore collaboration opportunities, please feel free to contact us via: * The project Talk pages * Email: '''support@wikilovesfolklore.org''' We are also happy to connect via an online meeting if your team would like to discuss planning or coordination in more detail. Warm regards, '''The Wiki Loves Folklore International Team''' </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:20, 18 januar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=29228188 --> == razlika u modulima bs i en Modul:Citation/CS1 == 206.347 bajtova i 238,493 bytes Povod je greška Script error: The function "hyphen2dash" does not exist [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 11:44, 19 januar 2026 (CET) : {{spomeni|Palapa}} Gdje se dešava ta greška? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 06:43, 20 januar 2026 (CET) ::[[Korisnik:Palapa/Artemis II]] [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:16, 20 januar 2026 (CET) == <span lang="en" dir="ltr">Annual review of the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 9 February 2026. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2026|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]])<section end="announcement-content" /> </div> 22:01, 19 januar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29905753 --> == razlika u modulima Modul:String2 == Na en je modul mnogo duži, a pojavljuje se i greška (['''Script error: The function &#x22;split&#x22; does not exist. npr u članku olovo''' [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 14:58, 21 januar 2026 (CET) == Šablon:In lang == {{#invoke:In lang|in_lang|template=in lang<noinclude>|{{CONTENTLANGUAGE}}</noinclude>}} Lua error in Modul:Lang at line 1773: attempt to call method 'gsub' (a nil value). Backtrace: # '''[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Modul:Lang&action=edit#mw-ce-l1773 Modul:Lang:1773]''': in function "name_from_tag" # '''[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Modul:In_lang&action=edit#mw-ce-l41 Modul:In_lang:41]''': ? # '''(tail call)''': ? # '''mw.lua:527''': ? # '''[C]''': ? [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:22, 21 januar 2026 (CET) == Zahtjev za savjet promjenu naziva korisničke stranice Korisnik:Bokram84 == Molim administratora za pomoć u vezi sa stranicom '''Korisnik:Bokram84'''. Želio bih da se preimenuje i od nje napravi članak pod nazivom '''„Marko Bačanović“''', ako je to u skladu s pravilima Wikipedije. Molim za uputu da li je moguće preimenovanje ili je potrebno otvoriti novi članak. Hvala unaprijed. [[Korisnik:Bokram84|Bokram84]] ([[Razgovor s korisnikom:Bokram84|razgovor]]) 11:37, 28 januar 2026 (CET) :Dobar dan, :Navedeno možete učiniti tako što ćete premjestiti stranicu u glavni imenski prostor. Ukoliko je članak spreman za objavu u glavnom imenskom prostoru tako da bude dostupan čitaocima, s desne strane vam se nalazi "Premjesti", klikom na njega u polju "Novi naslov" gdje sada stoji Korisnik izaberite (glavni) i objavite. :Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:47, 28 januar 2026 (CET) == CEE Women 2026 == Unutar [[meta:Wikimedia_CEE_Spring|Wikimedia CEE Spring]] prevodilačkog wikipedijskog natjecanja se obično organiziraju tematska pod-natjecanja i aktivnosti među kojima je i onaj posvećen ženama i komenziranju deficita sadržaja po pitanju roda u wikimedijskoj interpretaciji regije Srednje i istočne Europe (poticao sam i su-organizirao sam nekad)... Ove godine je opcija i dobiti manja sredstva (mikro-fond do 500eur) za provedbu širih aktivnosti (uključuje i druge wikimedijske projekte). Bilo bi dobro da se neko hoće primiti toga i potaknuti nove doprinose. Ako ste zainteresirane_i - pogledajte ovdje https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE_Women_Campaign_2026 i javite se za suradnju i/ili koordinaciju s drugima. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:53, 6 februar 2026 (CET) : {{ping|Panasko}} Jesi li zainteresiran da se prijavimo?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 16:49, 6 februar 2026 (CET) ::Jesam, svakako sve sto radim u okviru CEE su članci o ženama iz regije. Ima ih još jako puno bez članaka, da ne govorimo šire. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:02, 6 februar 2026 (CET) :::Pogledaj na onoj stranici, pa vidi šta bi se moglo organizirati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 23:27, 6 februar 2026 (CET) ::::Obzirom na našu raštrkanost, on-site nije opcija, mislim da nam je najbolja opcija "Online edit-a-thon" realna opcija, Primjer aktivnosti za koje bi se sredstva mogla iskoristiti -"Prizes and awards". [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:47, 12 februar 2026 (CET) :::::I ja mislim isto...onda nas prijavi, ima negdje formular, pa ono da npr. prvih troje dobiju neku nagradu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:43, 12 februar 2026 (CET) ::::::Ja sam mislio da bi možda ti mogao, nisam baš na "ti" s tim stvarima... [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:45, 12 februar 2026 (CET) :::::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] ako trebate pomoć da uradimo nešto zajedno online ili hibridno javite. Ja ću probati nešto sa ekipom na Wikidata, Commons a mogli bi i na Wikipedijama. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:28, 14 februar 2026 (CET) ::::::Moj prijedlog je da podnesemo zahtjev CEE Hub-u za "Online edit-a-thons", pa da se u maratonu "CEE Women Campaign 2026" na bs.wiki dodijele nagrade kao npr. prvo troje, pa i eventualno do desetog mjesta, s malo jačim kriterijima: veličina članka, izvori, relevantnost i sl. Zato sam inicirao [[Korisnik:Panasko|Panaska]] za zahtjev, jer je njegov engleski bolji nego moj. Ti [[Korisnik:Zblace|Željko]] znaš kakav je moj engleski :). Cilj bi bio povećanje članaka i integrisanje novih korisnika, kao i intenzivniji rad novih korisnika, kojima bi ovaj maraton bio dobar start za razvoj kvalitetnog rada. Hvala na podršci i pozdrav!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 11:41, 14 februar 2026 (CET) :::::::{{Spomeni|AnToni}} pogledam ja u ponedeljak. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:51, 14 februar 2026 (CET) :::::::Popunio sam aplikaciju, nominovao sam tebe AnToni i sebe kao organizatore. Ovo je predložena matrica nagrada, s tim da ćemo morati staviti neke minimume, 3000 bajta za novi/unaprijeđeni članak, i trebamo staviti minimalni broj članaka kako bi se mogla uručiti nagrada. :::::::Mjesto EUR :::::::1. 100,00 :::::::2. 75,00 :::::::3. 50,00 :::::::4. 25,00 :::::::5. 25,00 :::::::6. 25,00 :::::::7. 25,00 :::::::8. 25,00 :::::::9. 25,00 :::::::10. 25,00 :::::::Ukupno 400,00 [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:19, 16 februar 2026 (CET) ::::::::Možda minimum 5 članaka ili više? Maraton traje dugo, pa da ne Bude nagrada za jedan članak. Da žiri budu najmanje dvoje, i da se najmanje dva glasa žirija broje. (Da nas dvojica ne bi sami sebi davali poene :)). I npr. kod prenošenja članaka s drugih projekata, da članak bude poboljšan, proširen i pravopisno uređen? Tebi odma' prva nagrada :)! Hvala na angažmanu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 14:36, 16 februar 2026 (CET) :::::::::Više članaka definitvno, 10-15 minimum, ja bih se držao pravila kao inače na ovim projektima, da ne bude mašinski preveden, minimalno 3.000 bajta. Mislim da bi zamka bila davati kriterije da bude poboljšan, šta to konkretno znači? to bi bilo teško obrazlagati jer je stvar kvalifikovanja. Obzirom da sam prenosio dosta članaka sa drugih projekata, za neke glumice/pjevačice i sl, nema previše dostupnih podataka pa se prenese ono šta ima. Na taj način jeste naš projekat poboljšan jer imamo biografiju neke osobe koju ranije nismo imali. :::::::::Ovdje se ja pitam zašto misliš da bi meni išla prva nagrada, ja se iskreno nadam da će barem troje četvero ciljati prvu nagradu, pa da imamo koristi kao projekat. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:55, 16 februar 2026 (CET) ::::::::::Minimum 15! Na Meti je granica 25...i možda samo 15 novih? To bi značilo najmanje 150-200 novih članaka. Proširivanje: Bez da se broji 3000 bajta, u starom članku...zato sam i ja ptotiv. A zašto tebi prva? Pa jer si najvrijediji! O prenošenju s drugih projekata je u redu (tvoji nemaju zamjerke), ali da ne bude doslovce prenošenje (copy-paste). Zašto ponovo pisati, ako se može preuzeti, i povezati internem linkovima i pravilno kategorizirati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:03, 16 februar 2026 (CET) :::::::::::sve se slažem s tobom, mislim da nam je to i do sada uvijek bio kriterij, :::::::::::* Prošireni ili novi članak treba imati najmanje dodatnih 3000 bajtova :::::::::::* Članak ne smije biti mašinski preveden :::::::::::* Članak treba proširiti ili napraviti između xx i xx. :::::::::::* Članak ne smije biti siroče :::::::::::* Članak treba da bude u okviru teme :::::::::::* Članak ne smije kršiti autorska prava ili imati probleme sa značajnošću i članak bi trebao imati odgovarajuće reference prema pravilima Wikipedije. :::::::::::* Članak mora biti adekvatno referenciran i citati: Svaki članak treba da sadrži odgovarajuće reference i citate u skladu sa pravilima Wikipedije, osiguravajući pouzdanost i kredibilitet predstavljenih informacija. :::::::::::ja se nadam i većem broju jer smo prošle godine u okviru CEE imali 457 novih članaka, doduše masa toga su bile rezolucije UN-a o ratovima u bivšoj Jugoslaviji, ali opet, kontam da bi trebali imati i više članaka. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:21, 16 februar 2026 (CET) ::::::::::::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] super - samo razmislite o tome da objavite informaciju i negdje van BS Wikipedije da se mogu motivirati i pridružiti ljudi koji već nisu tu, ako ste ih spremni pratiti i korigirati. Sretno! [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:48, 17 februar 2026 (CET) ::::::::::::Obzirom na zamolbu da pribrojimo projekte u jedan, @[[Korisnik:Panasko|Panasko]] nadam se da je OK da se budžet nagrada smanji na pola i da je zajednički između BS i HR...probamo naći još podrške drugdje. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:05, 2 mart 2026 (CET) :::::::::::::{{ping|Zblace}}, {{ping|Nadicab}} Potvrdio sam na [https://meta.wikimedia.org/wiki/Talk:CEE_Women_Campaign_2026/applications/CEE_Women_2026:_Multi-Wiki_Edit-a-thon_%26_Training_(HR_%2B_EN/SH/BS)_with_Wikidata_%26_Commons Meti] suradnju s hr.wiki. Lijep pozdrav--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:45, 3 mart 2026 (CET) == New Rapid Funds in CEE – global support now closer to your local activities == Hi everyone, '''Starting from 1 April 2026''', the CEE Hub will begin reviewing and supporting Rapid Fund applications for Central and Eastern Europe, in close cooperation with the Wikimedia Foundation. This change is part of our shared effort to bring support closer to communities and make the process more accessible and responsive to local contexts. You will still apply through the same system (Fluxx), and WMF will continue handling contracts and fund transfers. What changes is that the CEE Hub becomes your first point of contact, offering guidance, reviewing applications, and staying closer to your ideas throughout the process. We encourage you to reach out to [[:m:User:TRistovski-CEEhub|Toni]], our Grants Specialist before applying. A short conversation can help clarify your idea and make things smoother from the start. * ☝️ Rapid Funds remain open year-round (with possible delays in June and December). * ☝️ For Central Asian communities: the process stays the same – you continue applying directly through WMF. Join our online Q&A session to learn more (same content, two options to join): * 2 April, 5:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 1|register here]]) * 8 April 7:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 2|register here]]) More info & contact: '''[[:m:CEE Hub Rapid Funds|Wikimedia CEE Hub/Rapid Grants]]''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 13:21, 31 mart 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29670168 --> == Join the sixth Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia! == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia 2026.png|right|250px|thumb|link=https://meta.wikimedia.org/wiki/Ukraine%27s_Cultural_Diplomacy_Month_2026|Join our campaign!]] {{int:please-translate}} Dear Wikipedians! [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the sixth edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from '''1st April''' until '''30th April 2026'''. The initiative aims to promote knowledge about Ukrainian culture abroad by creating and improving Wikipedia articles in multiple languages. This year marks the sixth edition of the campaign, which will focus on contemporary culture, making today’s artistic voices and practices more visible to international audiences. 🧩'''How to participate?''' Choose an article from the suggested list → Write an article in your language, or improve an existing one according to the rules → Add your contribution to the contest page and calculate your points → Win prizes and receive a certificate of participation → Become a promoter of truthful knowledge about Ukraine. 🧩'''[[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Check our main page for more information]]'''. '''If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest.''' If not, then we encourage you to translate the [[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|landing page of the contest]] and [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MessageGroupStats?group=Centralnotice-tgroup-UCDM2026banner&messages=&language=en&x=D banner] into your own language. Also, we set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|banner]] to notify users of the possibility to participate in this challenge! [[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) 04:35, 1 April 2026 (UTC) </div> <!-- Message sent by User:OlesiaLukaniuk (WMUA)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&oldid=28552112 --> == De, ljudi... == Yahadzija i dalje štanca račune kao na tekućoj traci, a niko ništa. Pa, ili ćemo mu dozvoliti da radi šta hoće ili primijeniti nultu toleranciju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 06:40, 25 april 2026 (CEST) : Da ih označimo za brisanje u roku od 1 sedmice, kao npr. [[Denitrifikacija]]?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 08:15, 25 april 2026 (CEST) ::Nisu krivi članci nego korisnik (mada znam koliko tehničkih grešaka bude u njima). Poenta je u tome da se konačno počne držati jednog korisničkog računa. Izgleda da ga i na Meti blokiraju, pa ih mijenja kao čarape (ali to treba provjeriti). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:11, 25 april 2026 (CEST) ::: Imao je jedan, pa je opet počeo mjenjati. I opet se počeo igrati Indijanaca u Šipragama [aka: Poglavica]--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 11:19, 25 april 2026 (CEST) ::::Da li poglavica uopšte prati diskusiju ovdje? [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 11:28, 25 april 2026 (CEST) :::::Govoreno mu je više puta (uzalud). Ovo se odnosi na administratorske akcije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:37, 25 april 2026 (CEST) == Request for comment (global AI policy) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies for writing in English. {{int:Please-translate}} A [[:m:Requests for comment/Artificial intelligence policy|request for comment]] is currently being held to decide on a global AI policy. {{int:Feedback-thanks-title}} [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 02:57, 26 april 2026 (CEST) </bdi> <!-- Message sent by User:Codename Noreste@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30424282 --> == Call for Community Candidates – Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 == ''Please help us and your community by translating this announcement into your language!'' Dear all, The [[Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026]] is currently underway. There are 4 seats allocated to community representatives. Community members are invited to nominate themselves as candidates for these seats. These positions will be filled through a vote by the CEE community. '''Eligibility criteria:''' * Candidates must be [[Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026/Eligibility|eligible voters]]: ** Have a Wikimedia account created before 18 December 2025 ** Have at least 300 edits between 18 December 2025 and 18 June 2026 ** Must not have been blocked between 18 March 2026 and 18 June 2026 * Must have participated in at least 2 of the last 3 [[Wikimedia CEE Hub/CEE Hub Status Meeting|CEE Hub Advisory Group meetings]] You can check your eligibility using the following tool: https://cee-sc-election.toolforge.org/ '''How to proceed:''' Candidates may nominate themselves or be nominated by others. If nominated by others, the candidate must explicitly accept the nomination before 18 June 2026. The candidate should create their nomination page and submit their candidacy [[Wikimedia_CEE_Hub_Steering_Committee_Election_2026/Nominations|here]]: Please also inform your communities about the election and encourage participation. Best regards,   Electoral Commission of Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:00, 30 april 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> lc2ihlkpcrnl98vzwfb7ezj391w6iot 3838375 3838363 2026-04-30T10:55:19Z MHeidarzadeh-CEEhub 177291 /* Call for Community Candidates – Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 */ 3838375 wikitext text/x-wiki {{IW Čaršija}} {{Čaršija|extra=da|1= <div style="border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; border:0;"> <div style="padding:10px;">Čaršija se automatski [[Pomoć:Arhiviranje stranica za razgovor|arhivira]]. Starije rasprave možete naći [[/Arhive|ovdje]].</div> <inputbox> bgcolor=transparent type=fulltext prefix=Wikipedia:Čaršija break=yes width=30 searchbuttonlabel=Traži break=no </inputbox> </div> '''Dobro došli na Wikipedijinu čaršiju!''' Na ovoj stranici projekta Wikipedije možete porazgovarati o svim temama koje se tiču rada na Wikipediji i postaviti sva pitanja za koja smatrate da zaslužuju pažnju. Osnovni kriterij je da postavite pitanje u jednu od tematskih podgrupa čaršije. Ako niste sigurni u koju grupu spada Vaše pitanje, onda ga postavite ovdje. <div class="hlist left" style="margin-top:30px;"> * {{Dugme|Postavi novi komentar|url=//bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija&action=edit&section=new|class=mw-ui-constructive|style=background: #d33682; border: #d33682; color:white;}} </div> }} __NEWSECTIONLINK__ {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 31 |bez_šablona = da |indeks = Wikipedia:Čaršija/Arhive |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} |min_tema_ostaviti = 3 |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Wikipedia:Čaršija/Arhiva %(brojač)d }} {{prečica|WP:Č}} __SADRŽAJ__ == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Voting to ratify the Wikimedia Movement Charter is now open – cast your vote</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Ratification vote opens|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Ratification vote opens}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello everyone, The voting to ratify the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|'''Wikimedia Movement Charter''']] is now open. The Wikimedia Movement Charter is a document to define roles and responsibilities for all the members and entities of the Wikimedia movement, including the creation of a new body – the Global Council – for movement governance. The final version of the Wikimedia Movement Charter is [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|available on Meta in different languages]] and attached [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Wikimedia_Movement_Charter_(June_2024).pdf here in PDF format] for your reading. Voting commenced on SecurePoll on '''June 25, 2024''' at '''00:01 UTC''' and will conclude on '''July 9, 2024''' at '''23:59 UTC'''. Please read more on the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Ratification/Voting|voter information and eligibility details]]. After reading the Charter, please [[Special:SecurePoll/vote/398|'''vote here''']] and share this note further. If you have any questions about the ratification vote, please contact the Charter Electoral Commission at [mailto:cec@wikimedia.org '''cec@wikimedia.org''']. On behalf of the CEC,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 12:51, 25 juni 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Voting to ratify the Wikimedia Movement Charter is ending soon</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Final reminder|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Final reminder}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello everyone, This is a kind reminder that the voting period to ratify the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Wikimedia Movement Charter]] will be closed on '''July 9, 2024''', at '''23:59 UTC'''. If you have not voted yet, please vote [[m:Special:SecurePoll/vote/398|on SecurePoll]]. On behalf of the [[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Ratification/Voting#Electoral_Commission|Charter Electoral Commission]],<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 05:45, 8 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">U4C Special Election - Call for Candidates</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – call for candidates|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – call for candidates}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello all, A special election has been called to fill additional vacancies on the U4C. The call for candidates phase is open from now through July 19, 2024. The [[:m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the [[:foundation:Wikimedia Foundation Universal Code of Conduct|UCoC]]. Community members are invited to submit their applications in the special election for the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, please review the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|U4C Charter]]. In this special election, according to [[Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter#2. Elections and Terms|chapter 2 of the U4C charter]], there are 9 seats available on the U4C: '''four''' community-at-large seats and '''five''' regional seats to ensure the U4C represents the diversity of the movement. [[Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter#5. Glossary|No more than two members of the U4C can be elected from the same home wiki]]. Therefore, candidates must not have English Wikipedia, German Wikipedia, or Italian Wikipedia as their home wiki. Read more and submit your application on [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|Meta-wiki]]. In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 02:02, 10 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Wikimedia Movement Charter ratification voting results</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Results of the ratification vote|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Results of the ratification vote}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello everyone, After carefully tallying both individual and affiliate votes, the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Ratification/Voting#Electoral Commission|Charter Electoral Commission]] is pleased to announce the final results of the Wikimedia Movement Charter voting.   As [[m:Special:MyLanguage/Talk:Movement Charter#Thank you for your participation in the Movement Charter ratification vote!|communicated]] by the Charter Electoral Commission, we reached the quorum for both Affiliate and individual votes by the time the vote closed on '''July 9, 23:59 UTC'''. We thank all 2,451 individuals and 129 Affiliate representatives who voted in the ratification process. Your votes and comments are invaluable for the future steps in Movement Strategy. The final results of the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Wikimedia Movement Charter]] ratification voting held between 25 June and 9 July 2024 are as follows: '''Individual vote:''' Out of 2,451 individuals who voted as of July 9 23:59 (UTC), 2,446 have been accepted as valid votes. Among these, '''1,710''' voted “yes”; '''623''' voted “no”; and '''113''' selected “–” (neutral). Because the neutral votes don’t count towards the total number of votes cast, 73.30% voted to approve the Charter (1710/2333), while 26.70% voted to reject the Charter (623/2333). '''Affiliates vote:''' Out of 129 Affiliates designated voters who voted as of July 9 23:59 (UTC), 129 votes are confirmed as valid votes. Among these, '''93''' voted “yes”; '''18''' voted “no”; and '''18''' selected “–” (neutral). Because the neutral votes don’t count towards the total number of votes cast, 83.78% voted to approve the Charter (93/111), while 16.22% voted to reject the Charter (18/111). '''Board of Trustees of the Wikimedia Foundation:''' The Wikimedia Foundation Board of Trustees voted '''not to ratify''' the proposed Charter during their special Board meeting on July 8, 2024. The Chair of the Wikimedia Foundation Board of Trustees, Nataliia Tymkiv, [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Board_noticeboard/Board_resolution_and_vote_on_the_proposed_Movement_Charter|shared the result of the vote, the resolution, meeting minutes and proposed next steps]].   With this, the Wikimedia Movement Charter in its current revision is '''not ratified'''. We thank you for your participation in this important moment in our movement’s governance. The Charter Electoral Commission, [[m:User:Abhinav619|Abhinav619]], [[m:User:Borschts|Borschts]], [[m:User:Iwuala Lucy|Iwuala Lucy]], [[m:User:Tochiprecious|Tochiprecious]], [[m:User:Der-Wir-Ing|Der-Wir-Ing]]<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:52, 18 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Vote now to fill vacancies of the first U4C</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – voting opens|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – voting opens}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Dear all, I am writing to you to let you know the voting period for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is open now through '''August 10, 2024'''. Read the information on the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|voting page on Meta-wiki]] to learn more about voting and voter eligibility. The Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. Community members were invited to submit their applications for the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, please [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community so they can participate as well. In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 04:46, 27 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Reminder! Vote closing soon to fill vacancies of the first U4C</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – reminder to vote|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – reminder to vote}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Dear all, The voting period for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is closing soon. It is open through 10 August 2024. Read the information on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2024_Special_Election#Voting|the voting page on Meta-wiki to learn more about voting and voter eligibility]]. If you are eligible to vote and have not voted in this special election, it is important that you vote now. '''Why should you vote?''' The U4C is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. Community input into the committee membership is critical to the success of the UCoC. Please share this message with members of your community so they can participate as well. In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 17:29, 6 august 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Coming soon: A new sub-referencing feature – try it!</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="Sub-referencing"/> [[File:Sub-referencing reuse visual.png|{{#ifeq:{{#dir}}|ltr|right|left}}|400px]] Hello. For many years, community members have requested an easy way to re-use references with different details. Now, a MediaWiki solution is coming: The new sub-referencing feature will work for wikitext and Visual Editor and will enhance the existing reference system. You can continue to use different ways of referencing, but you will probably encounter sub-references in articles written by other users. More information on [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|the project page]]. '''We want your feedback''' to make sure this feature works well for you: * [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing#Test|Please try]] the current state of development on beta wiki and [[m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|let us know what you think]]. * [[m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing/Sign-up|Sign up here]] to get updates and/or invites to participate in user research activities. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Deutschland|Wikimedia Deutschland]]’s [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes|Technical Wishes]] team is planning to bring this feature to Wikimedia wikis later this year. We will reach out to creators/maintainers of tools and templates related to references beforehand. Please help us spread the message. --[[m:User:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] ([[m:User talk:Johannes Richter (WMDE)|talk]]) 10:36, 19 August 2024 (UTC) <section end="Sub-referencing"/> </div> <!-- Message sent by User:Johannes Richter (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johannes_Richter_(WMDE)/Sub-referencing/massmessage_list&oldid=27309345 --> == Sign up for the language community meeting on August 30th, 15:00 UTC == Hi all, The next language community meeting is scheduled in a few weeks—on August 30th at 15:00 UTC. If you're interested in joining, you can [https://www.mediawiki.org/wiki/Wikimedia_Language_and_Product_Localization/Community_meetings#30_August_2024 sign up on this wiki page]. This participant-driven meeting will focus on sharing language-specific updates related to various projects, discussing technical issues related to language wikis, and working together to find possible solutions. For example, in the last meeting, topics included the Language Converter, the state of language research, updates on the Incubator conversations, and technical challenges around external links not working with special characters on Bengali sites. Do you have any ideas for topics to share technical updates or discuss challenges? Please add agenda items to the document [https://etherpad.wikimedia.org/p/language-community-meeting-aug-2024 here] and reach out to ssethi(__AT__)wikimedia.org. We look forward to your participation! [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 01:19, 23 august 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Announcing the Universal Code of Conduct Coordinating Committee</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/board-elections@lists.wikimedia.org/thread/OKCCN2CANIH2K7DXJOL2GPVDFWL27R7C/ Original message at wikimedia-l]. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement - results|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement - results}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello all, The scrutineers have finished reviewing the vote and the [[m:Special:MyLanguage/Elections Committee|Elections Committee]] have certified the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Results|results]] for the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) special election]]. I am pleased to announce the following individual as regional members of the U4C, who will fulfill a term until 15 June 2026: * North America (USA and Canada) ** Ajraddatz The following seats were not filled during this special election: * Latin America and Caribbean * Central and East Europe (CEE) * Sub-Saharan Africa * South Asia * The four remaining Community-At-Large seats Thank you again to everyone who participated in this process and much appreciation to the candidates for your leadership and dedication to the Wikimedia movement and community. Over the next few weeks, the U4C will begin meeting and planning the 2024-25 year in supporting the implementation and review of the UCoC and Enforcement Guidelines. You can follow their work on [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Meta-Wiki]]. On behalf of the U4C and the Elections Committee,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 16:05, 2 septembar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Have your say: Vote for the 2024 Board of Trustees!</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Hello all, The voting period for the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024|2024 Board of Trustees election]] is now open. There are twelve (12) candidates running for four (4) seats on the Board. Learn more about the candidates by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024/Candidates|reading their statements]] and their [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2024/Questions_for_candidates|answers to community questions]]. When you are ready, go to the [[Special:SecurePoll/vote/400|SecurePoll]] voting page to vote. '''The vote is open from September 3rd at 00:00 UTC to September 17th at 23:59 UTC'''. To check your voter eligibility, please visit the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2024/Voter_eligibility_guidelines|voter eligibility page]]. Best regards, The Elections Committee and Board Selection Working Group<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:14, 3 septembar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == Ažuriranje čelnika nižih administrativnih jedinica == Ovdje nismo na visini zadatka (ja prvi). Posljednjih mjeseci jedan korisnik (Martin Macha) ažurira predsjednike država i premijere, ali ostaju nam niže administrativne jedinice po državama, a nije da ih nema, pa kako bi bilo najpraktičnije sve "obletjeti"? (Ovdje se mogu uvrstiti i gradonačelnici.) Igraju li ikakvu ulogu Wikipodaci? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:09, 18 septembar 2024 (CEST) : Nisam odavno aktivan, ali ukoliko stvari još uvijek stoje koliko ih se sjećam, mislim da bi za bs.wiki bilo odlično da se ovo poveže sa wikipodacima kroz šablone. Time bi se oslobodili od mnogo ažuriranja u svim člancima gdje se koristi dotični šablon. Imaš li možda nekoliko primjera za te niže administrativne jedinice? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 11:46, 27 septembar 2024 (CEST) ::Savezne države, pokrajine, oblasti, kantoni itd... puta broj država u svijetu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:45, 27 septembar 2024 (CEST) {{Spomeni|Edinwiki}}, {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}} Dakle, ili ukinuti odgovarajuće parametre u infokutijama (prevelik je broj članaka za kontinuirano ažuriranje za malu Wikipediju poput ove) ili povezati s Wikipodacima, tako da se ažurira na svim Wikipedijama odjednom kad bude ažurirano tamo. Ovako nam mnoga imena stoje godinama, a došli novi ljudi na funkcije. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:05, 26 januar 2025 (CET) :Prvi i drugi rang je u redu, ali ići na male opštine nema smisla. Možda stvarno ukinuti parametar u infokutiji za niže podjele? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:09, 26 januar 2025 (CET) ::Na općine nisam ni mislio (osim ako postoje neke male države gdje su one drugi rang) nego na savezne države, pokrajine, autonomne zajednice... [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:33, 26 januar 2025 (CET) ::ako je moguće povezivanje sa wikipodacima zar nije bolje to tako povezati nego ukidati neki podatak? Ja sam voljan dio vremena posvetiti ovome, samo mi neko mora pokazati primjer kako se to radi. Mogli bi napraviti projekat kojim bi pratili šta sve treba ažurirati da se to poveže? Edit: da li bi to bio statement P6?[[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:13, 26 januar 2025 (CET) :::Jest: P6 (obuhvaćene razne funkcije; piše tamo koje sve). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:23, 2 februar 2025 (CET) :Mislim da ovdje trebamo gledati malo i šire, ogroman je potencijal za male projekte kakav je naš, možemo uvezati i druge podatke koje nismo u mogućnosti ažurirati redovno npr. kod države površinu, broj stanovnika, GDP, GDP per kapita, i mnoge druge statističke podatke koji se redovno ažuriraju na Wikipodacima. Koliko sam uspio vidjeti potrebno je onogućiti povezivanje (da li imaju neki moduli ili se to uradi u infokutiji nisam stručan ali srećom imamo korisnike koji su tehnički potkovaniji) pa je kasnije vrlo jednostavno povezati podatke. Ako se odlučimo na ovo nakon jedne runde ažuriranja završili smo posao i nećemo kasnije trošiti jako ograničeno vrijeme na to. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:02, 26 januar 2025 (CET) === Proširivanje članaka o jedinicama drugog ranga === Praveći kategorije za ruske oblasti, primijetio sam da ih većina ima samo 2-3 rečenice. Ovo kažem samo za Rusiju, a znamo koliko je država u svijetu, tj. jedinica drugog ranga. Naravno da ne treba sad pisati neke velike članke (mi to realno ne možemo) nego malo ih proširiti, da bude 4-5 pasusa umjesto 2-3 rečenice. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:22, 26 januar 2025 (CET) === Primjeri === Može li neko ovdje navesti nekoliko relevantnih primjera, o kojim infokutijama se tačno radi itd.? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 14:01, 9 februar 2025 (CET) :Navedeno je: sve koje imaju veze s drugim rangom administrativnih jedinica (savezne države, pokrajine, oblasti, kantoni,...) + kutija za grad / općinu (zbog /grado/načelnika). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:19, 9 februar 2025 (CET) :: Znači recimo [[Washington (savezna država)]] i tu infokutija [[Šablon:Geokutija]]? I jeli se samo radi o čelnicima, ili više podataka? Ima li pored Geokutije drugih infokutija o kojima je riječ? Imamo li možda sveobuhvatnu kategoriju odakle se ovi članci mogu izvući? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 16:24, 9 februar 2025 (CET) === Trenutno stanje === Ažurirao sam sve relevantne module, tako da bi sada trebali biti u toku sa zadnjim dašavanjima uvezi wikipodataka. Primjer gdje se primjenjuje povlačenje podataka sa Wikipodataka se može vidjeti kod {{tl|Infokutija_anatomija}}. Isto tako možemo druge infokutije organizirati. Što se tiče infokutije {{tl|Geokutija}} situacija je komplikovanija. Ovo je generalizovana infokutija gdje, koliko vidim, nije moguće uzeti isti prustup kao kod infokutije anatamoija. Tu je na primjer parametar `lider` definiran, ali pošto se Geokutija koristi u razne svrhe, nevjerujem da je isto svojstvo validno sa Wikipodataka (ali moram da priznam da to nisam provjerio). Ali i bez obzira na to, koliko se sjećam davno smo već govorili o ovome da se Geokutija svakako zamjeni za varijante koje se služe na en.wiki, tako da bi i sada predložio da se to uradi umjesto da nju dalju komplikujemo sa uvezivanjem sa wikipodacima. Kako konkretno naprijed? Kao prvo, mislim da bi jedan projekat mnogo pomogao za sveobuhvatnu organizaciju. Na dalje, mislim da bi trebalo slijediti stari princip da se što više oslonimo na en.wiki. Sugestija za početak je da se krene od američkih saveznih država, i da se umjesto {{tl|Geokutija|Savezna država}} koristi en.wiki varijanta [[:en:Template:Infobox_U.S._state]] (na primjer u članku [[Aljaska]]). Toliko od mene za sad. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 12:01, 10 februar 2025 (CET) :Hvala ti @[[Korisnik:Edinwiki|Edinwiki]], ja sam spreman da učestvujem u projektu jer je ovo jedna od važnijih stvari koje bi mogli da uradimo da dugoročno smanjimo potrebu za ažuriranjem. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:23, 10 februar 2025 (CET) :: 👍 [[:Wikipedia:Projekti/Wikidata čelnici]] -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 13:16, 10 februar 2025 (CET) :: Puno bi mi pomoglo da se sazna o kojim infokutijama je sve riječ. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 13:17, 10 februar 2025 (CET) :::Za početak [[Šablon:Infokutija teritorija|Teritorija]], [[Šablon:Infokutija naselje|Naselje]], "Geokutija|Savezna država", "Geokutija|Regija". Za hrvatske županije i španske autonomne zajednice, npr., korištena je "IK naselje", za italijanske regije nije nijedna, ali to je sad druga stvar. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:24, 10 februar 2025 (CET) ::::* {{tl|Infokutija teritorija}} treba zamjeniti za nešto drugo, jer vidim da nema veze prema en.wiki šablonu. Koja bi mogla biti alternativa za ovo? ::::* {{tl|Infokutija naselje}} ok. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 13:51, 10 februar 2025 (CET) Prije nekoliko godina sam se ja već bavio problematikom Geokutije i dosta toga sam zamijenio. Ostalo je još malo više od 1000 članaka gdje treba zamjeniti Geokutiju, to su većinom naselja, gradovi, distrikti, itd. i to sve treba zamjeniti sa [[Šablon:Infokutija naselje|Infokutijom naselje]] kao na en.wiki (plus nekoliko rijeka i jezera mislim da je ostalo, a za to već imaju infokutija [[Šablon:Infokutija rijeka|Rijeka]] i [[Šablon:Infokutija vodena površina|Vodena površina]]). Također sam pravio [[:Kategorija:Infokutije naselja po državama|wrappere]] koji su bazirani na Infokutiji naselje po uzoru na en.wiki ([[:en:Category:Templates calling Infobox settlement]]) gdje su već neki od parametara popunjeni za lakše i jednostavnije dodavanje infokutija u članke. Nakon toga ostaje da se u Infokutiji naselje ubace ti Wikidata parametri, ali kao što Edin reče za Geokutiju, mislim i da u ovom slučaju to neće biti baš jednostavno zbog broja parametara u šablonu u načinu njihovog korištenja.--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 15:24, 10 februar 2025 (CET) :Da podvučemo: šta i kako dalje? Trebamo sastaviti plan djelovanja i rasporediti se po potrebi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:21, 19 februar 2025 (CET) == Dozvola od IZ == Ima li bs.wiki dozvolu za objavljivanje fotki sa stranice Islamske zajednice BiH (https://islamskazajednica.ba/), rekoh da ne jurim džaba ako je neko pre ovde već uzeo. [[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 18:49, 27 septembar 2024 (CEST) :Ako ima, meni nije poznato. Ne mogu se sjetiti je li ikad to zatraženo. Možda neko drugi bude znao. A valjda im se može napisati e-mail kome treba. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:31, 27 septembar 2024 (CEST) ::Baš to. Obično ima neki pisani trag na projektu, jer napismeno mora da ima dozvola da bi bila važeća. Ako je ima onda je tu, al nigde nisam uspeo da je nađem. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 20:45, 27 septembar 2024 (CEST) == 'Wikidata item' link is moving. Find out where... == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"><i>Apologies for cross-posting in English. Please consider translating this message.</i>{{tracked|T66315}} Hello everyone, a small change will soon be coming to the user-interface of your Wikimedia project. The [[d:Q16222597|Wikidata item]] [[w:|sitelink]] currently found under the <span style="color: #54595d;"><u>''General''</u></span> section of the '''Tools''' sidebar menu will move into the <span style="color: #54595d;"><u>''In Other Projects''</u></span> section. We would like the Wiki communities feedback so please let us know or ask questions on the [[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|Discussion page]] before we enable the change which can take place October 4 2024, circa 15:00 UTC+2. More information can be found on [[m:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|the project page]].<br><br>We welcome your feedback and questions.<br> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 20:56, 27 septembar 2024 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Danny_Benjafield_(WMDE)/MassMessage_Test_List&oldid=27524260 --> == Oktobar – mjesec knjige == Hoćemo li opet neku akciju kao lani :-) (knjige, biblioteke /ne moraju biti isključivo nacionalne/, bibliotekarstvo i s tim povezano, npr., izdavaštvo, štamparstvo...)? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:09, 30 septembar 2024 (CEST) :Može, naravno. Hoćemo li projekat? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:36, 30 septembar 2024 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Preliminary results of the 2024 Wikimedia Foundation Board of Trustees elections</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Hello all, Thank you to everyone who participated in the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024|2024 Wikimedia Foundation Board of Trustees election]]. Close to 6000 community members from more than 180 wiki projects have voted. The following four candidates were the most voted: # [[User:Kritzolina|Christel Steigenberger]] # [[User:Nadzik|Maciej Artur Nadzikiewicz]] # [[User:Victoria|Victoria Doronina]] # [[User:Laurentius|Lorenzo Losa]] While these candidates have been ranked through the vote, they still need to be appointed to the Board of Trustees. They need to pass a successful background check and meet the qualifications outlined in the Bylaws. New trustees will be appointed at the next Board meeting in December 2024. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2024/Results|Learn more about the results on Meta-Wiki.]] Best regards, The Elections Committee and Board Selection Working Group <section end="announcement-content" /> </div> [[User:MPossoupe_(WMF)|MPossoupe_(WMF)]] 10:25, 14 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:MPossoupe (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Seeking volunteers to join several of the movement’s committees</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Each year, typically from October through December, several of the movement’s committees seek new volunteers. Read more about the committees on their Meta-wiki pages: * [[m:Special:MyLanguage/Affiliations_Committee|Affiliations Committee (AffCom)]] * [[m:Special:MyLanguage/Ombuds_commission|Ombuds commission (OC)]] * [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Legal/Community Resilience and Sustainability/Trust and Safety/Case Review Committee|Case Review Committee (CRC)]] Applications for the committees open on 16 October 2024. Applications for the Affiliations Committee close on 18 November 2024, and applications for the Ombuds commission and the Case Review Committee close on 2 December 2024. Learn how to apply by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation/Legal/Committee_appointments|visiting the appointment page on Meta-wiki]]. Post to the talk page or email [mailto:cst@wikimedia.org cst@wikimedia.org] with any questions you may have. For the Committee Support team, <section end="announcement-content" /> </div> -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 01:07, 17 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27601062 --> == Program CEE Hub Microgrant == [[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants|Program CEE Hub Microgrant]] i dalje je otvoren za prijave iz zajednica širom Centralne i Istočne Evrope. Program Microgrant koji sprovodi CEE Hub finansira projekte u iznosu od 50 do 500 EUR. Prije podnošenja prijave pročitajte kriterije i ostale detalje programa. [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfZ-EYkOHNaUo424azmstFH4dxF6amRLtDGRi1U4D7WCqtipw/viewform Obrazac za prijavu] je dostupan na Meta stranici gdje ćete morati odgovoriti na nekoliko jednostavnih pitanja. Spisak prijava koje smo primili do oktobra 2024. možete pronaći na [[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants/Applications 2024|ovoj stranici]], a ove informacije vam mogu pomoći i dati vam predstavu o projektima za koje su druge zajednice tražile finansiranje. Ako imate bilo kakvih pitanja, kontaktirajte nas ([[:m:Wikimedia CEE Hub/Communication|kontaktirajte nas]]). Čekamo vaše prijave! --[[Korisnik:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[Razgovor s korisnikom:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:27, 18 oktobar 2024 (CEST) == 'Wikidata item' link is moving, finally. == Hello everyone, I previously wrote on the 27th September to advise that the ''Wikidata item'' sitelink will change places in the sidebar menu, moving from the '''General''' section into the '''In Other Projects''' section. The scheduled rollout date of 04.10.2024 was delayed due to a necessary request for Mobile/MinervaNeue skin. I am happy to inform that the global rollout can now proceed and will occur later today, 22.10.2024 at 15:00 UTC-2. [[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|Please let us know]] if you notice any problems or bugs after this change. There should be no need for null-edits or purging cache for the changes to occur. Kind regards, -[[m:User:Danny Benjafield (WMDE)|Danny Benjafield (WMDE)]] 13:28, 22 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Danny_Benjafield_(WMDE)/MassMessage_Test_List&oldid=27535421 --> == CampaignEvents extension and the upcoming CEE Hub Office Hour == Some of you have already been in contact with the [[:m:Event Center/Registration|Event Registration tool]], that we are using for our monthly Office Hours. As this tool is part of the wider [[:m: CampaignEvents|CampaignEvents extension]], we would dedicate our upcoming monthly Office Hour to this topic and during the call will be present as well [[:m:User:Udehb-WMF|Benedict Nnaemeka Udeh]], who will have a short demo about this extension and will answer your questions. The Office Hour will be held on 18th of November (Monday) at 17:00 CET. All the details about local time and how to register yourself are available on [[:m:Wikimedia CEE Hub/Office hours|our Meta page]]. In the meantime, you can check [[:m:CampaignEvents|this Meta page]] about the extension, where you can find all the details about three key functionalities: * [[:m:Event Center/Registration|Event Registration tool]], allows campaign organizers to manage event registrations directly on the wiki. You can find instructions on how to use it [[:m:Event Center/Registration/Instructions|here]]. * [[:m:Campaigns/Foundation Product Team/Event list|Event list]], global, automated list of events on the wikis. It can be accessed by going to [[:m:Collaboration list|SpecialːAllEvents]]. * [[:m:Campaigns/Foundation Product Team/Invitation list|Invitation list]], finding past contributors on the selected articles, that can be useful to be invited in the upcoming edit-a-thons, contests, campaigns, etc. You can view [[:c:File:How to test the Invitation List tool.webm|this video]] to see how it works. You can find information on how this extension can be deployed on your Wikipedia [[:m:CampaignEvents/Deployment status|here]], which requires community discussion and consensus. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18:19, 28 oktobar 2024 (CET) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=26669262 --> == Sign up for the language community meeting on November 29th, 16:00 UTC == Hello everyone, The next language community meeting is coming up next week, on November 29th, at 16:00 UTC (Zonestamp! For your timezone <https://zonestamp.toolforge.org/1732896000>). If you're interested in joining, you can sign up on this wiki page: <https://www.mediawiki.org/wiki/Wikimedia_Language_and_Product_Localization/Community_meetings#29_November_2024>. This participant-driven meeting will be organized by the Wikimedia Foundation’s Language Product Localization team and the Language Diversity Hub. There will be presentations on topics like developing language keyboards, the creation of the Moore Wikipedia, and the language support track at Wiki Indaba. We will also have members from the Wayuunaiki community joining us to share their experiences with the Incubator and as a new community within our movement. This meeting will have a Spanish interpretation. Looking forward to seeing you at the language community meeting! Cheers, [[User:SSethi (WMF)|Srishti]] 20:54, 21 novembar 2024 (CET) <!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27746256 --> == Bosna i Hercegovina i Mediteranske igre == Zdravo. Detaljno istražujem Mediteranske igre i stvaram članke s informacijama koje pronađem. (https://en.wikipedia.org/wiki/Basketball_at_the_2001_Mediterranean_Games) Međutim, nisam uspio pronaći sljedeće podatke o Bosni i Hercegovini. Možete li pogledati online ili fizičku arhivu novina i zapisati ove informacije? * Mediteranske igre 1993.: Odbojka (muškarci) - 25.06.1993 - Alžir-Bosna i Hercegovina (podaci o rezultatu i broju setova kao 15:8, 15:10...)- Vrlo je vjerovatno da će dan-dva nakon ovih datuma biti informacija u novinama. Nadam se da će mi neko pomoći. Note: Nažalost, nisam uspio pronaći rezultate utakmica na web stranici Košarkaškog saveza BiH. Pokušao sam koristiti [https://www.infobiro.ba ovu web stranicu] za arhivu Oslobođenja ali nisam uspio.-- [[Korisnik:Sabri76|Sabri76]] ([[Razgovor s korisnikom:Sabri76|razgovor]]) 20:37, 25 novembar 2024 (CET) == [[Lech Kaczyński]] == "Rocky" se "povampirio" nakon američkih izbora. Zaključati ovaj članak. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 15:21, 26 novembar 2024 (CET) == [[Wikipedia:Čaršija]] == "Rocky" se umirit' ne može. Zaštititi i ovu samu Čaršiju. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 08:41, 2 decembar 2024 (CET) == Universal Code of Conduct annual review: provide your comments on the UCoC and Enforcement Guidelines == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> My apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}}. I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 3 February 2025. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 02:11, 24 januar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27746256 --> == Feminism and Folklore 2025 starts soon == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;> [[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <center>''{{int:please-translate}}''</center> Dear Wiki Community, You are humbly invited to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2025|Feminism and Folklore 2025]]''' writing competition from February 1, 2025, to March 31, 2025 on your local Wikipedia. This year, Feminism and Folklore will focus on feminism, women's issues, and gender-focused topics for the project, with a [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025|Wiki Loves Folklore]] gender gap focus and a folk culture theme on Wikipedia. You can help Wikipedia's coverage of folklore from your area by writing or improving articles about things like folk festivals, folk dances, folk music, women and queer folklore figures, folk game athletes, women in mythology, women warriors in folklore, witches and witch hunting, fairy tales, and more. Users can help create new articles, expand or translate from a generated list of suggested articles. Organisers are requested to work on the following action items to sign up their communities for the project: # Create a page for the contest on the local wiki. # Set up a campaign on '''CampWiz''' tool. # Create the local list and mention the timeline and local and international prizes. # Request local admins for site notice. # Link the local page and the CampWiz link on the [[:m:Feminism and Folklore 2025/Project Page|meta project page]]. This year, the Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced two new tools to enhance support for the campaign. These tools include the '''Article List Generator by Topic''' and '''CampWiz'''. The Article List Generator by Topic enables users to identify articles on the English Wikipedia that are not present in their native language Wikipedia. Users can customize their selection criteria, and the tool will present a table showcasing the missing articles along with suggested titles. Additionally, users have the option to download the list in both CSV and wikitable formats. Notably, the CampWiz tool will be employed for the project for the first time, empowering users to effectively host the project with a jury. Both tools are now available for use in the campaign. [https://tools.wikilovesfolklore.org/ '''Click here to access these tools'''] Learn more about the contest and prizes on our [[:m:Feminism and Folklore 2025|project page]]. Feel free to contact us on our [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2025/Project Page|meta talk page]] or by email us if you need any assistance. We look forward to your immense coordination. Thank you and Best wishes, '''[[:m:Feminism and Folklore 2025|Feminism and Folklore 2025 International Team]]''' ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 03:35, 29 januar 2025 (CET) == Wiki Loves Folklore is back! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {{int:please-translate}} [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Dear Wiki Community, You are humbly invited to participate in the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025|Wiki Loves Folklore 2025]]''' an international media contest organized on Wikimedia Commons to document folklore and intangible cultural heritage from different regions, including, folk creative activities and many more. It is held every year from the '''1st till the 31st''' of March. You can help in enriching the folklore documentation on Commons from your region by taking photos, audios, videos, and [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:UploadWizard&campaign=wlf_2025 submitting] them in this commons contest. You can also [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025/Organize|organize a local contest]] in your country and support us in translating the [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025/Translations|project pages]] to help us spread the word in your native language. Feel free to contact us on our [[:c:Commons talk:Wiki Loves Folklore 2025|project Talk page]] if you need any assistance. '''Kind regards,''' '''Wiki loves Folklore International Team''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 03:35, 29 januar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=26503019 --> == Kopirajt na poštanske markice BH pošte == Jel zna neko jesu slike poštanskih markica na sajtu bh pošta ([https://www.posta.ba/filatelija-2023/page/2/ primera radi ovde])pod nekom slobodnom licencom ili su kopirajt? Ako jesu, jel ima neko da je slao dozvolu za objavljivanje? Treba mi za neki članak. Reda radi da tagujem kolegu @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] potšto znam da zna o filateliji, a i ostali ako neko ima info pliz se oglasite. [[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 18:54, 2 februar 2025 (CET) :Jeste, sve su zaštićene copyrightom. Ove koje su na bs.wiki su iz moje kolekcije, ali to ne mijenja stvar. Markice su skoro u svim poštama zaštićene copyrightom, a tek nakon isteka određenog vremena, mogu se koristiti u medijima i sl. Svaka država određuje to vrijeme važenja. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:33, 2 februar 2025 (CET) ::@[[Korisnik:AnToni|AnToni]] Šta misliš da li bi nam dali dozvolu za objavljivanje? Ako nije prevelika usluga da te pitam da ih zamoliš, u ime bs.wiki, jer zadnji put kad sam ja i drugi sa sr.wiki slično to pokušavali da dobijemo dozvolu da objavljujemo slike Komisije za nacionalne spomenike BiH, iz trećeg pokušaja neki ćato tamo što radi je poslao zvaničan dopis da on ne sme to da radi jer je adresa sa koje se tražilo u Beogradu i nešto se istripovao da krši neke međudržavne sporazume, niđe veze. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 19:52, 2 februar 2025 (CET) :::Onda će i meni odbiti. Isto zbog adrese! Pitanje je kako su te tri pošte u BiH riješile copyright s autorima grafičkih rješenja. Probam nešto, ali bi moglo potrajati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:00, 2 februar 2025 (CET) ::::Samo se predstavi da si u ime bs.wiki. Ovoj devojci što radi u Vikimediji Srbije su odbili jer je u ime organizacije iz Srbije tražila. A prethodno sam ja lično tražio i jedna devojka što radi u VZRS u Banjaluci. Meni su dozvolili, al nisu popunili lepo štablon pa nije bilo validno, a njoj su dozvolili, al su zaboravili da pošalju zvanično i onda su na kraju odbili. Tkd, moj savet, pošalji u ime Wikipedije na bosanskom jeziku. Veća je šansa da prođe, a kontam da su ažurniji od ovih u državnim organima bar jer su preduzeće. Fala ti :) --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 20:07, 2 februar 2025 (CET) @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] piši ako bude novosti. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 11:49, 9 februar 2025 (CET) == Reminder: first part of the annual UCoC review closes soon == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> My apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}}. This is a reminder that the first phase of the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines will be closing soon. You can make suggestions for changes through [[d:Q614092|the end of day]], 3 February 2025. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. After review of the feedback, proposals for updated text will be published on Meta in March for another round of community review. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 01:48, 3 februar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28198931 --> == Prijedlog za ujednačavanje == U većini članaka o osobama stoji IK s vremenom i mjestom rođenja (i smrti) tako da je to jednostavno višak navoditi i u prvoj rečenici jer je već napisano nekoliko centimetara udesno (kutije za to i služe – da se glavni dio malo rastereti). To ostaviti da stoji samo tamo gdje (još) nema ubačene IK. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:09, 15 februar 2025 (CET) : To je nasljeđe štampanih enciklopedija, gdje je uglavnom bio samo tekst. S druge strane, oni koji su navikli na taj stil, navikli su na čitanje teksta. A treba razmisiliti kako će to izgledati u mobilnom prikazu na telefonima i sl.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:19, 15 februar 2025 (CET) ::Vide se normalno na mobitelima, samo što nisu pored uvoda nego ispod prvog pasusa. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:26, 15 februar 2025 (CET) : Vidio sam nekad ranije da se o ovom raspravljalo, čini mi se, na serveru Wikipedije na engleskom jeziku ili WMF-a. Ako se dobro sjećam tadašnjih argumenata par ljudi koji su prvobitno radili na infokutijama, zamišljene su da budu lako čitljivi sažeci bitnih informacija o osobi, pojmu, filmu, seriji itd. To je u principu poenta i uvodnog dijela članka – da se napiše sažetak bitnih informacija koje se mogu naći u ostatku članka. E, sad, treba jednostavno ustanoviti šta je zapravo bitno da stoji u prvoj rečenici. Mislim da je ''mjesto'' rođenja i smrti generalno nebitno, ali datum možda ipak jeste i možda bi manje upadljiva bila inverzija koja se, gotovo u svim slučajevima, mora raditi nakon zagrade u odnosu na to kad zagrade nema. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:13, 16 februar 2025 (CET) ::Također sam mišljenja da godina rođenja i smrti treba biti u uvodnom dijelu članka pored toga stoje u kutiji. Mjesto mi je generalno viška. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:24, 16 februar 2025 (CET) == <span lang="en" dir="ltr"> Upcoming Language Community Meeting (Feb 28th, 14:00 UTC) and Newsletter</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="message"/> Hello everyone! [[File:WP20Symbols WIKI INCUBATOR.svg|right|frameless|150x150px|alt=An image symbolising multiple languages]] We’re excited to announce that the next '''Language Community Meeting''' is happening soon, '''February 28th at 14:00 UTC'''! If you’d like to join, simply sign up on the '''[[mw:Wikimedia_Language_and_Product_Localization/Community_meetings#28_February_2025|wiki page]]'''. This is a participant-driven meeting where we share updates on language-related projects, discuss technical challenges in language wikis, and collaborate on solutions. In our last meeting, we covered topics like developing language keyboards, creating the Moore Wikipedia, and updates from the language support track at Wiki Indaba. '''Got a topic to share?''' Whether it’s a technical update from your project, a challenge you need help with, or a request for interpretation support, we’d love to hear from you! Feel free to '''reply to this message''' or add agenda items to the document '''[[etherpad:p/language-community-meeting-feb-2025|here]]'''. Also, we wanted to highlight that the sixth edition of the Language & Internationalization newsletter (January 2025) is available here: [[:mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter/2025/January|Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter/2025/January]]. This newsletter provides updates from the October–December 2024 quarter on new feature development, improvements in various language-related technical projects and support efforts, details about community meetings, and ideas for contributing to projects. To stay updated, you can subscribe to the newsletter on its wiki page: [[:mw:Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter|Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter]]. We look forward to your ideas and participation at the language community meeting, see you there! <section end="message"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 09:28, 22 februar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28217779 --> == CEE Hub Microgrant Programme - 2025 round == '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants|CEE Hub Microgrant programme]]''' is open for submissions from the communities across Central and Eastern Europe (as well as Central Asia, and Farsi contributors that live in these regions). The CEE Hub Microgrant programme will fund projects ranging from 50 to 700 EUR. Please read the criteria and other details with the programme. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdscTZ9EPNjHhU0r7hUHNwntX34Wrk8ieiHemk_clB9VI3PfQ/viewform Application form]''' is accessible on the Meta page where you will need to answer a few simple questions. You can find a list of the applications for the programme from 2024 [[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants/Applications 2024|on this page]], so you will get a sense of what other communities asked for funds. If you have any questions, please let us know ([[:m:Wikimedia CEE Hub/Communication|contact us]]). We are waiting for your submissions! --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:35, 24 februar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=28306207 --> == Alternativni prijedlog o budućnosti srodnih projekata na bosanskom jeziku == Poštovane kolegice i kolege, Wikipedijini srodni projekti na bosanskom jeziku (Wikirječnik, Wikicitati, Wikiknjige, Wikizvor i Wikivijesti) većinom su neaktivni i neodržavani. Potonja četiri projekta uopšte nemaju ni administratore koji bi održavali projekt. Ne tako davno je kolega [[Korisnik:AnToni|AnToni]] pisao o tome. Međutim, umjesto da te projekte gasimo, možda ima smisla da im proširimo opseg. Šta mislite da ovim projektima proširimo domen na cjelokupno srpskohrvatsko/štokavsko (<code>sh</code>) područje? To bi značilo da će Wikirječnik, Wikicitati, Wikiknjige, Wikizvor i Wikivijesti postati zajednička briga bosanskih i srpskohrvatskih vikipedista, ali i svih kolega s našega govornog područja. Tako bismo možda mogli uspjeti da održimo neku sržnu uredničku bazu. Što se tiče Wikirječnika, možemo razmotriti zajednički projekt, gdje bi sve bosanske odrednice bile prenesene, a svi bosanski administratori postali administratori zajedničkog projekta. Na stolu su svi mogući kompromisi i dogovori (oko imena, ustrojstva i tehnike). Slobodno se izjasnite! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:55, 25 februar 2025 (CET) :Meni ovo zvuči razumno, trenutna situacija nema smisla i mislim da je bolje da se ima kakvi takvi srodni projekti na kojem će biti uključeno i ono što je specifično bosanskom jeziku. Ovdje ne vidim nikakvu prepreku spajanja, a na ovaj način možemo održati projekte aktivnim, a možda i uspješnim. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:04, 25 februar 2025 (CET) ::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]]: Hvala na komentaru! Da, ne vidim neke veće prepreke. Jedino se, doduše, treba usaglasiti oko naziva projekata {{lang|en|''Wikisource''}} i {{lang|en|''Wikinews''}}. Na bosanskom su oni prevedeni kao "Wikizvor" i "Wikivijesti", dok su na srpskohrvatskom prevedeni kao "Wikiteka" i "Wikinovosti". Trebalo bi napraviti neki dogovor tu. S tim u vezi, srpskohrvatski "W(j)ečnik" nedavno je preimenovan u "Wikirječnik", tako da je ta nedosljednost riješena. Započeo sam [[:sh:Wikipedija:Pijaca#Prijedlog o budućnosti srodnih projekata na bosanskom jeziku|raspravu na sh.WP]], a ovu ovdje produžujem na 7 dana. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:08, 4 mart 2025 (CET) :::Pozdrav svima, nije sporno da su (manji) srodni wikiprojekti uglavnom zapostavljeni. U teoriji, ništa ne sprečava bilo kog wikikorisnika sa podrazumijevanim stupnjem znanja jezika (i pisama) iste da uređuje. Nego, da li u praksi postoje određene komplikacije (npr. tehničke, karakteristične za neku wikizajednicu, nekakva ograničenja/nekakve zabrane) za ostvarivanje takvog uređivanja? Također, umjesto zatvaranja/brisanja/sakrivanja tih spomenutih wikiprojekata, možda je pametno da tu svugdje budu izabrani/postavljeni isti, zajednički administratori, ali i nosioci drugih korisničkih ovlasti (što zapravo predstavlja procedure ''generalno jednostavnije'' nego gašenje već postojećih, otvorenih projekata) – [[:m:MVR|međutim, treba napomenuti da stjuardi lahko ne daju administratorska i slična prava, i to na projektima bez lokalnih birokrata]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 09:58, 5 mart 2025 (CET) ::::@[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]]: U teoriji, da. Međutim, u praksi, stanje je takvo da jednostavno nedostaje urednički fond. Hvala ti na ovoj napomeni; mislim da bi stjuardi uvažili prijenos administratura (apropo Wikirječnika). Međutim, ako tu bude dvojbe, uvijek možemo formalizirati proces. Kolege sa sh.wikija podržale bi kandidature, s obzirom na to da sh.wikt do 1. aprila vjerovatno neće imati više nijednog aktivnog administratora na projektu ([https://sh.wiktionary.org/w/index.php?title=Posebno:Popis_korisnika&group=sysop lista] – Bogorm gubi ovlaštenja, a Vipzu ističe privremena administratura). Dakako je potrebno oformiti garnituru administratora, tako da mislim da će bosanski administratori zaista dobro doći. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:37, 5 mart 2025 (CET) :::::Aha. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 01:17, 6 mart 2025 (CET) ::::::OK. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 01:17, 6 mart 2025 (CET) :[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija/Jezici&oldid=3556478 Predložio sam isto] prije godinu dana za WikiNews kada je pomenuto gašenje, kontaktirao nekoliko ljudi par puta, informirao @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]a i počeo sređivati sadržaj...tako da se slažem za taj konkretni projekt. -- [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 09:47, 6 mart 2025 (CET) ::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]]: Odlično. Znam da ti imaš kontakt s ljudima iz Jezičkog odbora, tako da možemo zajedno raditi na implementaciji konsenzusa odavde. Svakako će nas ozbiljnije shvatiti u timu, nego pojedinačno. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10:37, 6 mart 2025 (CET) {{raščistiti}} Admin sam na BS Wikirječniku, ali rijetko idem tamo. Imam nešto malo doprinosa, uglavnom da održim status admina jer korisnik koji tamo najviše (i uglavnom sam) radi uopće nije iz našeg govornog područja (mislim da je Turčin). Za Vijesti je valjda jasno da se komotno mogu ugasiti (za Knjige nemam pojma šta uopće da kažem), ali ne bih volio da se to dogodi Citatima i Izvoru. Znam da se (i) Izvor dijeli po jezicima, ali postoji li mogućnost da se, s obzirom na regionalnu srodnost i isprepletenost, napravi krovni projekt, a da se unutar njega naprave podstranice za izvore na svakom regionalnom jeziku (radi lakše pretrage; kome zatreba, npr., izvor koji pripada hrvatskom jeziku, klikne u zaglavlju na "HR" itd.), a onda da se na njih prebaci dosadašnji sadržaj sa svih? {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Palapa}}, {{Spomeni|AdnanSa}}, {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}}, javite se kad mognete. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:42, 5 mart 2025 (CET) : Šta reći sem da svi znamo kakvo je stanje sa srodnim projektima. I to nije slučaj samo s "našim", već i na drugim jezicima s malo govornika. Zajednički bi imao smisla, a mislim da ne bi bilo teško uraditi to što si zamislio. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 13:00, 5 mart 2025 (CET) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]]: To je okej i mogućno. Međutim, sh. Citat i Izvor ne postoje, tako da će svakako sve bosanske odrednice biti prenesene/uvezene direktno. U slučaju da jedna ista stranica postoji na dva projekta, tada se ta stranica prenosi/uvozi kao podstranica s jezičkim kodom (<code>/bs</code>), koliko znam. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:59, 5 mart 2025 (CET) ::Napomena: Bilo kakvo gašenje jednog wikiprojekta zahtijeva dugotrajnu birokraciju, i lokalno, i tamo na Meti. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:36, 6 mart 2025 (CET) :ok [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:13, 5 mart 2025 (CET) ---- Na temelju ove dvosedmične rasprave i na temelju [[:sh:Wikipedija:Pijaca#Prijedlog o budućnosti srodnih projekata na bosanskom jeziku|konsenzusa postignutog na sh.WP]] započet ću razgovore s članovima Jezičkog odbora Fondacije Wikimedija. Članovi Odbora bit će konzultirani radi pronalaska najboljeg načina na koji se ovaj prijedlog može implementirati. Pravovremeno ću vas izvijestiti o relevantnom odgovoru Odbora. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:21, 11 mart 2025 (CET) Prenosim vam detalje razgovora s Jezičkim odborom: # Spajanje Wikirječnika možemo početi odmah, imamo zeleno svjetlo. Prijenos administratura nije moguć ''per se'', pa je preporuka da se bosanski administratori kandidiraju za administratore zajedničkog projekta. Ja mogu pokrenuti tu raspravu. @[[Korisnik:KWiki|KWiki]], @[[Korisnik:Srđan|Srđan]]: Jeste li zainteresirani za to? Ideja je također da jedan od vas (ili neko drugi) zatraži prava uvoznika i da pomoću njih uveze stranice na zajednički projekt. Nakon uvoza stranica potrebno je te stranice izbrisati iz bosanskog Wikirječnika. Pošto se premještanje završi, bosanski Wikirječnik može se formalno zatvoriti, čime će se ratificirati ovaj potez zajednice. # Za ostale projekte (Wikicitati, Wikiknjige, Wikizvor i Wikivijesti), preimenovanje domena trenutno nije tehnički izvodljivo (i neće biti u dogledno vrijeme). Alternativa podrazumijeva da se ovi projekti zatvore i inkubiraju pod novim jezičkim kodom. Jezički odbor spreman je izaći nam u susret i skratiti vrijeme inkubacije, zavisno od slučaja. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 01:32, 19 mart 2025 (CET) :2. Wikivijesti ne treba zatvarati, da bi se ponovo inkubirale, već naći prvo modus operandi i bar 2, bolje 3 ljudi koje su spremne administrirati i 4-5 koji su spremni zajedno bar par vijesti napraviti dnevno. Sve ostalo je bačeno vrijeme, trud i rizik za gubitak i ovog malo što ima kao potencijalna informacija (ako ne već inspiracija) novima da mogu da se uključe. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 23:52, 25 mart 2025 (CET) ::Ako se za sve ove godine nije našlo toliko ljudi za Wikivijesti, čisto sumnjam da će se i sad naći. Volio bih raditi na više Wikiprojekata, ali jedva se izborim i s ovim jednim. Jednostavno je nemoguće, i fizički / vremenski i mentalno. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:02, 26 mart 2025 (CET) :::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] nije ovo jedino mjesto gdje se mogu naći (novi) suradnici i podrška. Ja radim dosta offline sa raznim studentima i grupama u civilnom društvu ili institucijama u HR, a isto bi se moglo raditi u BiH ili čak online sa diasporom. Postoje fondovi i hubovi kojima se može obratiti za pomoć da dio tog posla i troškova bude plaćen/subvencioniran. Važno je samo prelomiti ko to želi povući uopće. a onda kako i kada. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 01:27, 29 mart 2025 (CET) ::Problem je što je teško naći 2-3 osobe za doprinos, a kamoli za administraciju. Wikivijesti su generalno zapuštene u regiji – projekt na hrvatskom je u Inkubatoru, dok se projekt na srpskom drži na aparatima (jedva 9 ''aktivnih'' korisnika, prema statistici). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:02, 26 mart 2025 (CET) :::@[[Korisnik:Aca|Aca]] to nije problem - to je posljedica drugih strukturnih i resursnih problema. Srbija i Republika Srpska imaju dosta resursa i razvijene neke strukture (ne idealno ali funkcionalno) i zato imaju bitno bolje rezultate u Wikimedijima...nekad ni to nije dovoljno za optimum, ali za minimum očito jeste. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 01:29, 29 mart 2025 (CET) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]], @[[Korisnik:Srđan|Srđan]]: Budući da su protekle dvije sedmice od gornje poruke, započeo sam [[:wikt:Wikirječnik:Čaršija#Zahtjev za dodjelu statusa administratora: Aca|kandidaturu na bosanskom Wikirječniku]] radi implementacije konsenzusa. Pozivam vas da se izjasnite. Također, ako je neko zainteresiran za kandidaturu na srpskohrvatskom Wikirječniku, slobodno neka je započne. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15:44, 4 april 2025 (CEST) :Kolegice i kolege, želio bih izvijestiti da je proces prenošenja stranica započet. Prenesene su sve stranice u sljedećim imenskim prostorima: Kategorija, Šablon, Pomoć i Wikirječnik. U narednim danima bit će prenesene sve rječničke natuknice (iz glavnog imenskog prostora). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:03, 20 april 2025 (CEST) ::Trenutno se nalazimo na pola puta do završetka procesa, s 56,6% uvezenih rječničkih natuknica. Kolega Vipz započeo je raspravu o [[:wikt:sh:Wikirječnik:Pijaca#Promjena logotipa projekta|promjeni logotipa srpskohrvatskog Wikirječnika]], pa vas pozivam da se priključite. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:02, 22 april 2025 (CEST) ::Prijenos natuknica je završen. {{ping|Panasko|KWiki}} Želimo li prenijeti korisničke stranice i korisničke stranice za razgovor ili želimo da to ostane na izvornom projektu? Sve ostalo je riješeno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:33, 25 april 2025 (CEST) :::Možda bi najbolje rješenje bilo ''ne'' prenositi korisničke stranice i korisničke stranice za razgovor (zbog masovnih notifikacija), i ostaviti korisnicima i korisnicama da samostalno odluče je li žele prijenos ili ne. Budući da je transwiki-uvoz sad omogućen, bilo koji administrator ili administratorica može bilo kad uvesti stranicu na zahtjev. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:48, 29 april 2025 (CEST) ::::Ne vidim poentu u prenošenju korisničkih stranica, posebno korisnika koji nisu aktivni. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:58, 29 april 2025 (CEST) :::::''Acknowledged''. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:38, 3 maj 2025 (CEST) ::::::Wikirječnici na bosanskom i srpskohrvatskom jeziku su spojeni. U toku je [[metawiki:Proposals_for_closing_projects/Closure_of_Bosnian_Wiktionary|prijedlog za zatvaranje bosanskog Wikirječnika]] na Meta-Wikiju. Pozivam sve zainteresirane kolege i kolegice da se izjasne. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:39, 14 maj 2025 (CEST) ::::::Također je pokrenut [[:meta:Proposals for closing projects/Closure of Bosnian Wikibooks, Wikinews, Wikiquote and Wikisource|zahtjev za zatvaranje i inkubiranje ostalih bosanskih srodnih projekata]]. Možete se i tu izjasniti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:27, 14 maj 2025 (CEST) :::::::{{komentar}} Obznaniti sva ova čuda na neko vidljivije mjesto, i to možda na ovu narednu stranicu: [[MediaWiki:Sitenotice]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 19:30, 21 maj 2025 (CEST) ::::::::{{komentar}} + Jedna tuđa, ali slična ideja možda za ovdašnji [[MediaWiki:Sitenotice]]: [[:wikt:MediaWiki:Sitenotice]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 19:51, 7 juni 2025 (CEST) == Neprihvatljivo korisnicko ime == Zasto se tolerise korisnicko ime Jugoslovenski nacionalista? [[Posebno:Doprinosi/Jugoslovenski_nacionalista]] [[Posebno:Doprinosi/77.77.216.193|77.77.216.193]] 08:45, 26 februar 2025 (CET) :{{komentar}} {{odgovor|77.77.216.193}} Pozdrav, 77.77.216.193, a zašto se ''ne'' bi to korisničko ime tolerisalo...? [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 10:16, 5 mart 2025 (CET) == Universal Code of Conduct annual review: proposed changes are available for comment == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> My apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}}. I am writing to you to let you know that [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/Proposed_Changes|proposed changes]] to the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines|Universal Code of Conduct (UCoC) Enforcement Guidelines]] and [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) Charter]] are open for review. '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/Proposed_Changes|You can provide feedback on suggested changes]]''' through the [[d:Q614092|end of day]] on Tuesday, 18 March 2025. This is the second step in the annual review process, the final step will be community voting on the proposed changes. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review|Read more information and find relevant links about the process on the UCoC annual review page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] 19:51, 7 mart 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28307738 --> == An improved dashboard for the Content Translation tool == <div lang="en" dir="ltr"> {{Int:hello}} Wikipedians, Apologies as this message is not in your language, {{Int:please-translate}}. The [[mediawikiwiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Language_and_Product_Localization|Language and Product Localization team]] has improved the [https://test.wikipedia.org/w/index.php?title=Special:ContentTranslation&filter-type=automatic&filter-id=previous-edits&active-list=suggestions&from=en&to=es Content Translation dashboard] to create a consistent experience for all contributors using mobile and desktop devices. The improved translation dashboard allows all logged-in users of the tool to enjoy a consistent experience regardless of their type of device. With a harmonized experience, logged-in desktop users now have access to the capabilities shown in the image below. [[file:Content_Translation_new-dashboard.png|alt=|center|thumb|576x576px|Notice that in this screenshot, the new dashboard allows: Users to adjust suggestions with the "For you" and "...More" buttons to select general topics or community-created collections (like the example of Climate topic).  Also, users can use translation to create new articles (as before) and expand existing articles section by section. You can see how suggestions are provided in the new dashboard  in two groups ("Create new pages" and "Expand with new sections")-one for each activity.]] [[File:Content_Translation_dashboard_on_desktop.png|alt=|center|thumb|577x577px|In the current dashboard, you will notice that you can't adjust suggestions to select topics or community-created collections. Also, you can't expand on existing articles by translating new sections.]] We will implement [[mw:Special:MyLanguage/Content translation#Improved translation experience|this improvement]] on your wiki '''on Monday, March 17th, 2025''' and remove the current dashboard '''by May 2025'''. Please reach out with any questions concerning the dashboard in this thread. Thank you! On behalf of the Language and Product Localization team. </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]]</bdi> 03:55, 13 mart 2025 (CET) <!-- Message sent by User:UOzurumba (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:UOzurumba_(WMF)/sandbox_CX_Unified_dashboard_announcement_list_1&oldid=28382282 --> == AnToni == Korisnik je obrisao stranice [[Turci na Kosovu]] i [[Srbi na Kosovu]] bez ikakakvog objašnjenja. Šta je sporno pisati o etničkim grupama na Kosovu? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 18:22, 15 mart 2025 (CET) == Kosovo == Mislim da zajednica trijeba ppkrenut raspravu o tome da li je ''enciklopedijski'' pisati o etničkim zajednicama Kosova. Korisnik AnToni je na svoju ruku obrisao sve stranice sa tom tematikom jer po njemu o etničkim grupama Kosova ne treba pisat, samo nije obrazlozio zašto. Na ovaj način se ignorira postojanje kosovskih zajednica koje imaju svoje političke prredstavnike i aktivno sudjeluju u životu Kosova. Obrisao je stranicu [[Bošnjaci Kosova]] koja je godinama bila tu jer mu je neenciklopedijska. Pitanje je sada šta je korisniku AnToni enciklopedijski? Ja sam dugo uređivao stranice na srpskoj Vikipediji gdje sam pre dva dana blokiran samo zbog slobode mišljenja i govora, gdje mi je čak sugestirano da ''promjenim retoriku'' jer Kosovo i Metohija su Srbija. Tamošnji admini su me blokirali samo zato što sam iznosio istinu i reference koje se njima nijesu svidjele. Nažalost, pokazalo se da urednici srpske nacionalnosti na toj Vikipediji nijesu objektivni i da manjine nemaju šta tamo tražit ako ne dijele mišljenje većine. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 10:06, 16 mart 2025 (CET) Želim se zahvalit uredniku AnToni na ispravnoj odluci kojiu je donio vrativši stranice. Ja vjerujem da se ovdje može slobodno uređivat i govorit a ne kao srpskoj Vikipediji gdje Srbi ne toleriraju svoje neistomišljenike i blokiraju ih. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 12:23, 16 mart 2025 (CET) :I ovdje ima razlika u mišljenjima, kao i bilo gdje na svijetu, ali su uglavnom vezana za to šta ko smatra relevantnim za enciklopediju (uključujući i izvore) ili kako bi bilo bolje uraditi nešto i tome slično. Dok god vladaju zdrav razum, poštovanje i normalna komunikacija, bez vrijeđanja, nema blokiranja. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:30, 16 mart 2025 (CET) ::Tamo sam blokiran na tri dana uz ''obrazloženje'' da sam ratovao izmjenama, iako toga uopće nije bilo, da sam vrijeđao iako ni toga nije bilo. Srbima se tamo kao referenca nije svidjeo sopstveni Briselski sporazum na koji se srbijanska vlast stalno poziva (potpisala ga sa Kosovom u kojemu priznaje institucije Kosova) pa su izmislili razlog za moju blokadu, uz opasku da ''promjenim retoriku''. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 12:52, 16 mart 2025 (CET) :::@[[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]]: Doživio sam slična iskustva na tom projektu kao urednik i administrator, tako da Vas potpuno razumijem. Nemojte dopustiti da Vas to odvrati od uređivanja drugih Wikimedijinih projekata. (P. S. sd sam videja da smo zemljaci :)). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:27, 16 mart 2025 (CET) ::::I dalje sam mišljenja da članci ovog tipa nisu enciklopedijski. O stanovništu neke države se može pisati u članku o toj državi. Ovako članci "xxx u yyy" se svode na broj stanovnika xxx, a onda se počinju nabrajati neki marginalni pjevači i šta ti ja znam ko... a da ne govorim o tome, da se stvaraju i izmišljaju neki novi nazivi, kao "kosovski Srbi", "kosovski Turci"...kao da je teško pogledati u zvanične podatke gdje tog i drugih pridjeva nema. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:41, 16 mart 2025 (CET) :::::Članak premestiti na "Bošnjaci na Kosovu" i povezati na Wikipodacima s [[:en:Bosniaks in Kosovo|ovim člankom]] (en.WP). Ovakvi članci u pravilu pokrivaju značajne manjine i njihova prava ili status u određenoj zemlji. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:50, 16 mart 2025 (CET) Mislim da imamo nekoliko smjernica koje nam mogu pomoći ovdje: * Kao prvo, za onoga ko nije upoznat, osnovno pravilo za relevantnost: [[:Wikipedia:Relevantnost]]. Ili za potpunu verziju pogledati [[:en:Wikipedia:Notability]]. * Gdje nije jasno, možemo se osloniti na en-wiki. Ukoliko tamo članak postoji, velika je šansa da tema jeste relevantna kao zaseban članak. * Ukoliko je članak prekratak, može se nekada odlučiti da se materijal pripoji u nekom drugom članku. Relevantne stranice: [[:en:Wikipedia:Merging]], [[:en:Wikipedia:Stub]]. * Postoje isto [[:Wikipedia:Pravila_za_brisanje|pravila za brisanje]]. I da dodam nešto svoje na ovo KWikijevo: "''Dok god vladaju zdrav razum, poštovanje i normalna komunikacija, bez vrijeđanja..''", sve se može riješiti na lijep način. Toliko od mene. ✌️ -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 05:33, 22 mart 2025 (CET) == Teritorijalna organizacije Srbije == AntOni uporno briše sa stranica o naseljima leskovačkog kraja da se nalaze na jugu Srbije. Meni nije uopće jasno zašto njemu smijeta preciznije odrediti mjesto riječina ''na jugu Srbije''? U čumu je problem sa time? On čak ne poznaje dobro ni teritorijalnu organizaciju Srbije ''upravni okrug'' i ''okrug'' nijsu isto, kako on ubacuje u riječenice kopirajući srpsku Vikipediju, koja je daleko od idealne. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 21:40, 19 mart 2025 (CET) === Vučje === AnToni je sada zaključao stranicu [[Vučje]] pod izgovorom ''Rat izmjenama / spor o sadržaju''. Međutim, rata izmjena nije ni bilo jer za to trijeba serija vraćanja, čega nije bilo. Njemu smijeta geografski pojam ''Južna Srbija'' iako u stranici uopće tako ne piše već ''na jugu Srbije''. Ja pokušavam komunicirat s njim ali on ne odgovara, pritom nije upućen u administrativnu podjelu Srbije. Kopira srpsku Vikipediju koja nije točna, jer ni tamo ne znaju podjelu. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 22:03, 19 mart 2025 (CET) === Šablon:Korisnik Južnjak === Sada je obrisao običan šablon gdje me optužuje za ''separatizam'' i ''osamostaljenje'' iako to uopće nije pisalo. Korisnik AnToni očigledno počinje se služit neistinama i pitanje je zbog čega ovo radi i mene ''maltretira'' i ne dopušta mi radit svasvim korektno. Molim da se šablon vrati jer je obrisan zbog neistina i ličnog mišljenja AnTonija. Sličnih šablona o autonomijama Baskije, Kurdistana ima svugdje. AnToni zloupotrebljava svoja admin prava. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 22:12, 19 mart 2025 (CET) === AnToni nastavlja === Poslije mog pisanja na čaršiji AnToni je dijelimice na mojoj szr napisao ;CItat ''Da li Vi stvarno mislite da ću ja raspravljati da li u Srbiji postoji ili ne postoji neki Upravni okrug?''... Po ovome što je napisat on na mene gleda sa omalovažavanjem, jer on pravi izmjene i briše šablone i uopće ga ne zanima da o tome raspravlja sa mnom, jer misli da je ''iznad'' mene. Molim ostale admine da reagiraju na ovakvo bezobrazno i omalovažavajuće ponašanje AnTonija. Ako admini mogu radit što požele da ovoj vikipediji makar da se javno to kaže, jer ovo je nečuvjeno. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 23:10, 19 mart 2025 (CET) == Promjena prikazivanja istaknutih članaka == S obzirom na to da smo se već nekoliko puta našli u situaciji da nije bilo predloženih istaknutih članaka za naredni mjesec, pa smo morali svojeručno birati navrat-nanos, mislim da ne bi bilo loše da se prebacimo na "rotaciju" koja ima na nekim drugim projektima već. Funkcioniralo bi na sljedeći način: imamo [[:Kategorija:Istaknuti članci|nekih 218 istaknutih članaka]] i stavili bismo ih u rotaciju tako da se na početnoj stranici rotira članak svaka 3 dana (imamo materijala – 365 ÷ 3 je 121,66). Međutim, i dalje bismo birali nove istaknute članke. Korisnici će predložiti novi kad ga napišu/nađu neki postojeći, kao i dosad, ostavi se standardnih 7 dana da se drugi izjasne pa, ako bude izabran, postavimo ga da stoji 30 dana na početnoj stranici u narednoj rotaciji (za najkasnije 3 dana od završetka izjašnjavanja). Mislim da nije loša ideja, pa ako ste za, mogli bismo od maja početi. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:10, 25 mart 2025 (CET); izmijenjeno 19:30, 25 mart 2025 (CET) :Za april sam predložio Ripakovu, ali nema glasova. Ako tako i ostane, onda početi od 1. aprila, a ako bude izabrana, onda od 1. maja. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:26, 25 mart 2025 (CET) :: Ma može Ripakova za april, što da ne. :-) Promijenio sam "početni" datum iznad. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:30, 25 mart 2025 (CET) :::Ja sam za! Tako će se glavna stranica "osvježavati". [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:59, 25 mart 2025 (CET) ::{{za}} [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:35, 25 mart 2025 (CET) :Što da ne, i ja sam '''za'''. {{za}} [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 21:14, 25 mart 2025 (CET) ::{{za}} --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 22:17, 25 mart 2025 (CET) :Podrška i s moje strane, djeluje praktično. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:48, 26 mart 2025 (CET) :Dobar prijedlog, i ja sam za. {{za}} - [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] Ništa, ovo je onda spremno i počet će od maja. Budući da ima više nego dovoljno materijala, stavit ću da se rotira svaka dva dana, izuzeti nedavno istaknute članke, i izvršiti rendomizaciju spiska, da bude pošteno i da probamo staviti koliko god je moguće u rotaciju. :) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:15, 7 april 2025 (CEST) :: {{za}} ovo je dobro [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:51, 21 septembar 2025 (CEST) == Final proposed modifications to the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines and U4C Charter now posted == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> The proposed modifications to the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines|Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines]] and the U4C Charter [[m:Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/2025/Proposed_Changes|are now on Meta-wiki for community notice]] in advance of the voting period. This final draft was developed from the previous two rounds of community review. Community members will be able to vote on these modifications starting on 17 April 2025. The vote will close on 1 May 2025, and results will be announced no later than 12 May 2025. The U4C election period, starting with a call for candidates, will open immediately following the announcement of the review results. More information will be posted on [[m:Special:MyLanguage//Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election|the wiki page for the election]] soon. Please be advised that this process will require more messages to be sent here over the next two months. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, you may [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community so they can participate as well. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 04:04, 4 april 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28469465 --> == Slike bez licence == Za sve (nas) administratore: Pregledati [[Korisnik:MGA73/NoLicense|ove slike]] i vidjeti šta dalje (npr., dodati licencu ili ih izbrisati). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:29, 11 april 2025 (CEST) == Be part of the next CEE Catch Up about Global Trends == Hi everyone, We want to announce the ninth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the Foundation Annual Planning Workshop focused on [[diffblog:2025/03/04/global-trends-2025/|'''global trends that are affecting our movement''']]. The session will take place on 23<sup>rd</sup> of April 2025, 18:00-19:00 CEST (check your local time [https://zonestamp.toolforge.org/1745424000 here]). Together (the CEE Communities and the Wikimedia Foundation staff) we will discuss the trends related to our projects, our readers and editors. We will explore how those trends show up in the CEE context and discuss what our projects need to address those trends, and how we can support them. You will also have the opportunity to ask questions to the Wikimedia Foundation staff about the work being planned as part of the annual plan that runs from July 2025 to June 2026. '''<u>''[[Wikimedia CEE Hub/Catch up|Join us at the Next CEE Catch up]]!''</u>''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:19, 14 april 2025 (CEST) (on behalf of the CEE Catch Up team) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=28546550 --> == Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025: Invitation == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:UCDM 2025 general.png|180px|right]] {{int:please-translate}} Hello, dear Wikipedians!<br/> [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the fifth edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from '''14th April''' until '''16th May 2025'''. The campaign is dedicated to famous Ukrainian artists of cinema, music, literature, architecture, design, and cultural phenomena of Ukraine that are now part of world heritage. We accept contributions in every language! The most active contesters will receive prizes. If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest. <br/> We invite you to take part and help us improve the coverage of Ukrainian culture on Wikipedia in your language! Also, we plan to set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025|banner]] to notify users of the possibility to participate in such a challenge! [[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) </div> 18:11, 16 april 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Hide on Rosé@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&oldid=28552112 --> == Vote now on the revised UCoC Enforcement Guidelines and U4C Charter == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> The voting period for the revisions to the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines ("UCoC EG") and the UCoC's Coordinating Committee Charter is open now through the end of 1 May (UTC) ([https://zonestamp.toolforge.org/1746162000 find in your time zone]). [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/2025/Voter_information|Read the information on how to participate and read over the proposal before voting]] on the UCoC page on Meta-wiki. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review of the EG and Charter was planned and implemented by the U4C. Further information will be provided in the coming months about the review of the UCoC itself. For more information and the responsibilities of the U4C, you may [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community so they can participate as well. In cooperation with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 02:34, 17 april 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28469465 --> == Sub-referencing: User testing == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Sub-referencing reuse visual.png|400px|right]] <small>''Apologies for writing in English, please help us by providing a translation below''</small> Hi I’m Johannes from [[:m:Wikimedia Deutschland|Wikimedia Deutschland]]'s [[:m:WMDE Technical Wishes|Technical Wishes team]]. We are making great strides with the new [[:m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|sub-referencing feature]] and we’d love to invite you to take part in two activities to help us move this work further: #'''Try it out and share your feedback''' #:[[:m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing# Test the prototype|Please try]] the updated ''wikitext'' feature [https://en.wikipedia.beta.wmflabs.org/wiki/Sub-referencing on the beta wiki] and let us know what you think, either [[:m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|on our talk page]] or by [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/talktotechwish booking a call] with our UX researcher. #'''Get a sneak peak and help shape the ''Visual Editor'' user designs''' #:Help us test the new design prototypes by participating in user sessions – [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/gxk0taud/apply sign up here to receive an invite]. We're especially hoping to speak with people from underrepresented and diverse groups. If that's you, please consider signing up! No prior or extensive editing experience is required. User sessions will start ''May 14th''. We plan to bring this feature to Wikimedia wikis later this year. We’ll reach out to wikis for piloting in time for deployments. Creators and maintainers of reference-related tools and templates will be contacted beforehand as well. Thank you very much for your support and encouragement so far in helping bring this feature to life! </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] ([[User talk:Johannes Richter (WMDE)|talk]])</bdi> 17:03, 28 april 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Johannes Richter (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johannes_Richter_(WMDE)/Sub-referencing/massmessage_list&oldid=28628657 --> == <span lang="en" dir="ltr">Vote on proposed modifications to the UCoC Enforcement Guidelines and U4C Charter</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> The voting period for the revisions to the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines and U4C Charter closes on 1 May 2025 at 23:59 UTC ([https://zonestamp.toolforge.org/1746162000 find in your time zone]). [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2025/Voter information|Read the information on how to participate and read over the proposal before voting]] on the UCoC page on Meta-wiki. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, you may [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community in your language, as appropriate, so they can participate as well. In cooperation with the U4C -- <section end="announcement-content" /> </div> <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 05:40, 29 april 2025 (CEST)</div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28618011 --> == Međuprojektna saradnja – članstvo, lokalne stranice i komunikacijska platforma == Poštovane kolegice i kolege, Međuprojektna saradnja traži nove članove i članice! Pozivamo vas da posjetite '''[[Wikipedia:Međuprojektna saradnja|lokalnu stranicu]]''' kako biste se informirali o inicijativi. Osim toga, inicijativu možete podržati na '''[[:meta:Cross-Project Cooperation Initiative|njenoj stranici na Meta-Wikiju]]'''. Nakon završetka rada Međuprojektnog foruma, inicijativa je pokrenula svoj server na Discordu kao službenu komunikacijsku platformu. Pozivamo vas da se priključite. U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:49, 5 maj 2025 (CEST) == Nazivi članaka o papama == Da li da idemo s riječju "papa" kod svih ili kod onih gdje je eventualno potrebno razlikovanje ili bez nje? (Čisto radi ujednačavanja). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:42, 10 maj 2025 (CEST) :Meni je logičnije da počinje s "Papa..." [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:09, 10 maj 2025 (CEST) ::slažem se, kada korisnik traži nekog određenog papu uvijek će prvo upisati papa pa ime. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:00, 10 maj 2025 (CEST) :::Saglasan sam s kolegama. Na primjer, [[Papa Franjo]] je prepoznatljivije od [[Franjo]] (što može biti i višeznačno). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:31, 14 maj 2025 (CEST) == Registration for the Wikimedia CEE Meeting 2025 is open == Dear all,               The Organising Committee of the [[metawiki:Wikimedia CEE Meeting 2025|Wikimedia CEE Meeting 2025]] is delighted to announce the opening of the registration for this year's conference. Affiliation and community delegates can register for the meeting until '''June 15th'''. All other self-funded participants can register until July 31st. The registration and scholarship application form which runs on Pretix, a free, open-sourced third-party platform that helps organize and manage events, can be found [https://pretix.eu/wikimedia-events/wmcee-2025/ here]. Details on how to select delegates and the selection process can be found on the [[metawiki:Wikimedia CEE Meeting 2025/Registration|registration page]]. Please keep in mind that the official language of the conference is English and interpreting services will not be available. If you encounter any issues while registering, or have questions about the registration process, feel free to contact the coordination team via [mailto:wmceem2025@wikimedia.gr wmceem2025@wikimedia.gr]. Your swift replies will be appreciated, as they will help us conduct an efficient booking process. Best regards,       On behalf of '''Wikimedia CEE Meeting 2025 Organising Team''' <nowiki>--~~~~</nowiki> [[Korisnik:MARKELLOS|MARKELLOS]] ([[Razgovor s korisnikom:MARKELLOS|razgovor]]) 21:33, 12 maj 2025 (CEST) :Mislim da bi bilo sjajno da se netko iz zajednice prijavi da ide na okupljanje kao predstavnik Wikipedije na bosanskom jeziku. Je li netko zainteresiran? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:15, 14 maj 2025 (CEST) :@[[Korisnik:AnToni|AnToni]], [[Korisnik:Panasko|Panasko]], [[Korisnik:KWiki|KWiki]]? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:47, 15 maj 2025 (CEST) ::Bez mene. Komplikovano mi je putovati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:57, 15 maj 2025 (CEST) :::ja vec imam planirana putovanja, obzirom na porodicu i obaveze, nažalost ne mogu. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:59, 15 maj 2025 (CEST) ::Bilo bi mi zadovoljstvo prisustvovati sastanku wikipedista, ali septembar i oktobar su mjeseci kad sam veoma zauzet s poslom. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:58, 15 maj 2025 (CEST) :Razumijem, hvala na odgovoru! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:09, 15 maj 2025 (CEST) ::@[[Korisnik:Z1KA|Z1KA]]: Kako ti stojiš oko ovoga? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 01:31, 19 maj 2025 (CEST) :::Teško, radim i studiram vanredno, jedva stignem šta urediti na wiki. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 18:08, 27 maj 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Call for Candidates for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> The results of voting on the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines and Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) Charter is [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2025#Results|available on Meta-wiki]]. You may now [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2025/Candidates|submit your candidacy to serve on the U4C]] through 29 May 2025 at 12:00 UTC. Information about [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2025|eligibility, process, and the timeline are on Meta-wiki]]. Voting on candidates will open on 1 June 2025 and run for two weeks, closing on 15 June 2025 at 12:00 UTC. If you have any questions, you can ask on [[m:Talk:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2025|the discussion page for the election]]. -- in cooperation with the U4C, </div><section end="announcement-content" /> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|razgovor]])</bdi> 00:06, 16 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28618011 --> == RfC ongoing regarding Abstract Wikipedia (and your project) == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''(Apologies for posting in English, if this is not your first language)'' Hello all! We opened a discussion on Meta about a very delicate issue for the development of [[:m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia|Abstract Wikipedia]]: where to store the abstract content that will be developed through functions from Wikifunctions and data from Wikidata. Since some of the hypothesis involve your project, we wanted to hear your thoughts too. We want to make the decision process clear: we do not yet know which option we want to use, which is why we are consulting here. We will take the arguments from the Wikimedia communities into account, and we want to consult with the different communities and hear arguments that will help us with the decision. The decision will be made and communicated after the consultation period by the Foundation. You can read the various hypothesis and have your say at [[:m:Abstract Wikipedia/Location of Abstract Content|Abstract Wikipedia/Location of Abstract Content]]. Thank you in advance! -- [[User:Sannita (WMF)|Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|<span class="signature-talk">{{int:Talkpagelinktext}}</span>]]) 17:26, 22 maj 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Sannita_(WMF)/Mass_sending_test&oldid=28768453 --> == Proposal to enable the "Contribute" entry point in Bosnian Wikipedia == {{Int:Hello}} Bosnian Wikipedians, Apologies as this message is not in your language. {{Int:please-translate}}. The [[mediawikiwiki:Wikimedia_Language_and_Product_Localization|WMF Language and Product Localization]] team proposes enabling an entry point called "Contribute" to your Wikipedia. The [[:bn:বিশেষ:Contribute|Contribute]] entry point is based on collaborative work with other product teams in the Wikimedia Foundation on [[mediawikiwiki:Edit_Discovery|Edit discovery]], which validated the entry point as a persistent and constant path that contributors took to discover ways to contribute content in Wikipedia. Therefore, enabling this entry point in your Wikipedia will help contributors quickly discover available tools and immediately click to start using them. This entry point is designed to be a central point for discovering contribution tools in Bosnian Wikipedia. '''Who can access it''' Once it is enabled in your Wikipedia, newcomers can access the entry point automatically by just logging into their account, click on the User drop-down menu and choose the "Contribute" icon, which takes you to another menu where you will find a self-guided description of what you can do to contribute content, as shown in the image below. An option to "view contributions" is also available to access the list of your contributions. [[File:Mobile_Contribute_Page.png|Mobile Contribute Page]] [[File:Mobile_contribute_menu_(detailed).png|Mobile contribute menu (detailed)]] For experienced contributors, the Contribute icon is not automatically shown in their User drop-down menu. They will still see the "Contributions" option unless they change it to the "Contribute" manually. We have gotten valuable feedback that helped us improve its discoverability. Now, it is ready to be enabled in other Wikis. One major improvement was to [[phab:T369041|make the entry point optional for experienced contributors]] who still want to have the "Contributions" entry point as default.           We plan to enable it '''on mobile''' for Wikis, where the Section translation tool is enabled. In this way, we will provide a main entry point to the mobile translation dashboard, and the exposure can still be limited by targeting only the mobile platform for now. If there are no objections to having the entry point for mobile users from your community, we will enable it by 10th June 2025. We welcome your feedback and questions in this thread on our proposal to enable it here. Suppose there are no objections, we will deploy the "Contribute" entry point in your Wikipedia. We look forward to your response soon. Thank you! On behalf of the WMF Language and Product Localization team. [[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:UOzurumba (WMF)|razgovor]]) 01:56, 28 maj 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Wikimedia Foundation Board of Trustees 2025 Selection & Call for Questions</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Selection announcement|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Selection announcement}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Dear all, This year, the term of 2 (two) Community- and Affiliate-selected Trustees on the Wikimedia Foundation Board of Trustees will come to an end [1]. The Board invites the whole movement to participate in this year’s selection process and vote to fill those seats. The Elections Committee will oversee this process with support from Foundation staff [2]. The Governance Committee, composed of trustees who are not candidates in the 2025 community-and-affiliate-selected trustee selection process (Raju Narisetti, Shani Evenstein Sigalov, Lorenzo Losa, Kathy Collins, Victoria Doronina and Esra’a Al Shafei) [3], is tasked with providing Board oversight for the 2025 trustee selection process and for keeping the Board informed. More details on the roles of the Elections Committee, Board, and staff are here [4]. Here are the key planned dates: * May 22 – June 5: Announcement (this communication) and call for questions period [6] * June 17 – July 1, 2025: Call for candidates * July 2025: If needed, affiliates vote to shortlist candidates if more than 10 apply [5] * August 2025: Campaign period * August – September 2025: Two-week community voting period * October – November 2025: Background check of selected candidates * Board’s Meeting in December 2025: New trustees seated Learn more about the 2025 selection process - including the detailed timeline, the candidacy process, the campaign rules, and the voter eligibility criteria - on this Meta-wiki page [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025|[link]]]. '''Call for Questions''' In each selection process, the community has the opportunity to submit questions for the Board of Trustees candidates to answer. The Election Committee selects questions from the list developed by the community for the candidates to answer. Candidates must answer all the required questions in the application in order to be eligible; otherwise their application will be disqualified. This year, the Election Committee will select 5 questions for the candidates to answer. The selected questions may be a combination of what’s been submitted from the community, if they’re alike or related. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Questions_for_candidates|[link]]] '''Election Volunteers''' Another way to be involved with the 2025 selection process is to be an Election Volunteer. Election Volunteers are a bridge between the Elections Committee and their respective community. They help ensure their community is represented and mobilize them to vote. Learn more about the program and how to join on this Meta-wiki page [[m:Wikimedia_Foundation_elections/2025/Election_volunteers|[link].]] Thank you! [1] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Results [2] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Committee:Elections_Committee_Charter [3] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Resolution:Committee_Membership,_December_2024 [4] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections_committee/Roles [5] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2025/FAQ [6] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Questions_for_candidates Best regards, Victoria Doronina Board Liaison to the Elections Committee Governance Committee<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 05:07, 28 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28618011 --> == CEE Meeting 2025: call for session submissions == Hi everyone, The CEE Meeting 2025 programme committee wants to inform you that the deadline to submit a session proposal in the CEE Meeting is 31 May 2025, 23:59 CET. You can read more information about the process [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_CEE_Meeting_2025/Submissions|here]] and [[metawiki:Wikimedia_CEE_Meeting_2025/Programme_development|here]]. We hope to see you in Thessaloniki! Best, Nikos [[Korisnik:NikosLikomitros|NikosLikomitros]] ([[Razgovor s korisnikom:NikosLikomitros|razgovor]]) 15:54, 28 maj 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr"> Upcoming Deployment of the CampaignEvents Extension</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="message"/> Hello everyone, ''(Apologies for posting in English if English is not your first language. Please help translate to your language.)'' The Campaigns Product Team is planning a global deployment of the '''[[:mw:Help:Extension:CampaignEvents|CampaignEvents extension]]''' to all Wikipedias, including this wiki, during the '''week of June 23rd'''. This extension is designed to help organizers plan and manage events, WikiProjects, and other on-wiki collaborations - and to make these efforts more discoverable. The three main features of this extension are: * '''[[:m:Event_Center/Registration|Event Registration]]''': A simple way to sign up for events on the wiki. * '''[[:m:CampaignEvents/Collaboration_list|Collaboration List]]''': A global list of events and a local list of WikiProjects, accessible at '''[[:m:Special:AllEvents|Special:AllEvents]]'''. * '''[[:m:Campaigns/Foundation_Product_Team/Invitation_list|Invitation Lists]]''': A tool to help organizers find editors who might want to join, based on their past contributions. '''Note''': The extension comes with a new user right called '''"Event Organizer"''', which will be managed by administrators on this wiki. Organizer tools like Event Registration and Invitation Lists will only work if someone is granted this right. The Collaboration List is available to everyone immediately after deployment. The extension is already live on several wikis, including '''Meta, Wikidata, English Wikipedia''', and more ( [[m:CampaignEvents/Deployment_status#Current_Deployment_Status_for_CampaignEvents_extension| See the full deployment list]]) If you have any questions, concerns, or feedback, please feel free to share them on the [[m:Talk:CampaignEvents| extension talkpage]]. We’d love to hear from you before the rollout. Thank you! <section end="message"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:Udehb-WMF|Udehb-WMF]] ([[User talk:Udehb-WMF|razgovor]]) 18:47, 29 maj 2025 (CEST)</bdi> <!-- Message sent by User:Udehb-WMF@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Udehb-WMF/sandbox/deployment_audience&oldid=28803829 --> == Međuprojektna saradnja: Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka == Poštovane kolegice i kolege, zadovoljstvo mi je predstaviti prvi veliki projekt Međuprojektne saradnje – '''[[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka]]'''! Ovaj projekt ima za cilj sređivanje članaka kojima je osporena neutralnost i činjenična tačnost. Planirano je da se održi '''od 15. juna do 30. jula'''. Pozivamo vas da se '''[[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka#Učesnici i učesnice|priključite projektu]]''', da [[Razgovor o Wikipediji:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|ostavite povratne informacije o njemu]] i da ga uključite u [[MediaWiki:Sitenotice]]. Zahvaljujemo zajednicama na dosadašnjoj saradnji i kontinuiranom interesiranju oko inicijative. U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18:10, 7 juni 2025 (CEST) == AnToni, Prekmurje, slike == Dragi korisnici i administratori! {{ping|AnToni}} koji je administrator nerazumno i nepotrebno je poništio moje izjeme u člancima o mjestima u Prekmurju (Slovenija). A zašto? Slike predstaviju cijela mjesta i ne samo jedan objekt (npr. kapele u grobljima). [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 08:40, 11 juni 2025 (CEST) :Te slike prikazuju neku ulicu, koja može biti u bilo kojem naselju. To nema smisla! Zato su slike vraćene. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 10:24, 11 juni 2025 (CEST) {{ping|AnToni}} Otkud znaš da je u bilo kojem mjestu? Je li tam stanuješ? I u commonsu su na ovakov način kategorizirane slike i nitko nije im prigovarao. Dokazuj da nisu tamo fotografirane! Ako nećeš onda ja uspostavim ovo stanje koje si poništio. [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 13:29, 11 juni 2025 (CEST) {{ping|AnToni}} Ovo je ta fotografija: <gallery mode="packed"> Kipsinci5.JPG </gallery> Ona ista kapela je i na toj slici koju si uspostavio: <gallery mode="packed"> Kapela v Kupšincih.jpg </gallery> -- [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 13:32, 11 juni 2025 (CEST) Također i u članku o [[Bratonci]]ma: ti, {{ping|AnToni}} si nepotrebno poništio moje uređivanje i uspostavio tu sliku: <gallery mode="packed"> Kapela v Bratoncih.jpg </gallery> Iako ona ista kapela je i na mojoj: <gallery mode="packed"> Bratonci7.jpg </gallery> -- [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 13:38, 11 juni 2025 (CEST) : Poništenja su sasvim razumna i neophodna. Fotografije koje postavljate daleko su lošijeg kvaliteta od postojećih i, kao što je Toni već rekao, najčešće prikazuju samo glavni put, livadu/polje, umjesto bilo kakvog značajnog objekta u tom naseljenom mjestu. Samim time, izmjene kojima se unazađuje kvalitet bit će uklonjene. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:15, 11 juni 2025 (CEST) :zamijenili ste nemjerljivo bolju sliku sa lošijom, po meni apsolutno opravdano vraćanje. Molim da se energija iskoristi na poboljšanje sadržaja a ne nepotrebno mijenjanje na gore [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:16, 11 juni 2025 (CEST) == Vote now in the 2025 U4C Election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}} Eligible voters are asked to participate in the 2025 [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] election. More information–including an eligibility check, voting process information, candidate information, and a link to the vote–are available on Meta at the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2025|2025 Election information page]]. The vote closes on 17 June 2025 at [https://zonestamp.toolforge.org/1750161600 12:00 UTC]. Please vote if your account is eligible. Results will be available by 1 July 2025. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 01:00, 14 juni 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28848819 --> == „Administratorsko brisanje bez konsenzusa – članak Davor Cicović“ == Poštovani saradnici, obraćam se zbog ozbiljnih prigovora na administrativno postupanje administratora AnToni, koji je za brisanje predložio stranicu Davor Cicović bez šire diskusije. U raspravi je više puta osporavana validnost medija kao što su Direktno.rs, Mitrovica.info, Katera, pa čak i Danas.rs, iako su svi registrovani i priznati izvori u Srbiji, od kojih je Danas i štampani dnevni list. Osporavanja su često subjektivna, npr. kvalifikacije o “blogovima”, iako ti portali nisu blogovi niti lične platforme. Dalje, osporena je i relevantnost intervjua sa poslanikom Srđanom Milivojevićem, kao i članstvo u Nezavisnom udruženju novinara Srbije (NUNS) i međunarodnoj asocijaciji novinara, što bi trebalo da bude više nego dovoljno da se osoba smatra javno prepoznatljivom. Zabrinjavajuće je što se kao kriterijumi zahtijevaju: • prisustvo u drugim enciklopedijama, • međunarodne nagrade, • prisustvo u svjetskim medijima. To nisu uslovi koje Wikipedia propisuje za biografske članke. Wikipedia traži prepoznatljivost i značaj u kontekstu svog jezika i prostora, što je u ovom slučaju više nego ispunjeno. ⸻ Molim ostale administratore i saradnike da se uključe i izjasne o ovom slučaju, jer je ovdje riječ o: • subjektivnosti i animozitetu, koji se očituju kroz pokušaj diskreditacije autora, • neprihvatljivom administrativnom pristupu koji obeshrabruje buduće saradnike. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 18:53, 15 juni 2025 (CEST) :To je prijedlog za brisanje. Ukoliko neko navede argumente o relevantnosti, članak neće biti izbrisan. Na stranici za razgovor je otvorena diskusija i tamo se može svako izjasniti. Morate poštovati pravila Wikipedije, a ja niti znam niti me interesuje sfera djelovanja Cicovića, ali je neophodno navesti argumente o relevantnosti, a ne argumentovati da je linkovan na en.wiki i na portalima i blogovima. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:23, 15 juni 2025 (CEST) ::Zahvaljujem na odgovoru, ali smatram da Vaš ton i formulacije (“ne zanima me sfera djelovanja…”) ne doprinose konstruktivnoj raspravi. U pitanju je ocjena značaja na osnovu izvora, a ne ličnih simpatija ili interesovanja. ::U skladu s pravilima WP:BIO i WP:V, argumenti koje sam naveo uključuju: ::– prisustvo u akreditovanim medijima, ::– citiranost u drugim člancima ::– članstvo u NUNS-u i međunarodnoj novinarskoj asocijaciji. ::Vaš komentar da „linkovanje na blogove i en.wiki nije dovoljno” zanemaruje činjenicu da je reč o registrovanim medijima i globalnoj referentnosti. ::Nadam se da će i drugi saradnici izneti svoje mišljenje na osnovu pravila, a ne ličnih stavova ili animoziteta. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 19:34, 15 juni 2025 (CEST) :::Imam pravo da me ne interesuje polje djelovanja spomenutog, ali kao administrator imam obavezu da pregledam nove stranice i signaliziram drugim urednicima, potrebu za reakcijom. Wikipedija je enciklopedija te je potrebno ispitati da li članak zaslužuje da bude na Wikipediji. Ne podmećite teze o animozotetu, jer nemam pojma ko je Cicović, niti imam vremena i interesa da to provjeram. Ukoliko se neko od urednika javi s argumente o relevantnosti, članak neće biti izbrisan. Raznorazni marginalci nemaju šta da traže na Wiki. Wikipedija nije mjesto za (auto)promociju. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:44, 15 juni 2025 (CEST) ::::* „Nemam pojma ko je Cicović, niti imam vremena i interesa da to provjeravam.“ ::::* „Raznorazni marginalci nemaju šta da traže na Wiki.“ ::::* „Wikipedia nije mjesto za (auto)promociju.“ ::::Ovakav rječnik i pristup predstavljaju jasno kršenje pravila ponašanja na Wikipediji, posebno: ::::* [[Wikipedia:Etika komunikacije]] – zabranjuje omalovažavanje i vrijeđanje saradnika, ::::* [[Wikipedia:Bez ličnih napada|Wikipedia:Napadi na korisnike]] – lične kvalifikacije poput „marginalac“ nisu prihvatljive, ::::* [[Wikipedia:Nepristrasnost|Wikipedia:Nepristranost]] – obavezuje na sagledavanje činjenica, ne na izjave „nemam interesa“. ::::Kao urednik koji je u diskusiji učestvovao korektno, informisano i argumentovano, smatram da nije prihvatljivo da mi administrator odgovara ovakvim tonom i izrazima koji degradiraju dostojanstvo saradnika. ::::'''Zahtjev:''' ::::Ljubazno molim: ::::# Da se administrator AnToni pozove na poštovanje komunikacijske etike; ::::# Da se njegov komentar sa omalovažavajućim izrazima ili ukloni ili zvanično označi kao neprimjeren; ::::# Da se pozovu i drugi administratori ili iskusni urednici da preispitaju komunikaciju i donesene ocjene. ::::Ne očekujem da svi misle isto o značaju neke osobe. Ali očekujem da se svi saradnici tretiraju s osnovnim poštovanjem i da Wikipedia ostane prostor dijaloga, a ne uvreda. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 20:03, 15 juni 2025 (CEST) :::::Ne vrijeđam urednika, ali nemam interesa da tražim detalje o Cicoviću. Ako se radi o samopromociji, opet to nije vrijeđanje. Linkovi na internet su ili facebook ili kolumne. Nema kritičkog osvrta, dakle sekundarnih izvora, na osnovu čega sam zaključio da je Cicović marginalac. Marginalac nije pogrda, nego oznaka relevantnosti. A ovdje govorimo o relevantnosti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:12, 15 juni 2025 (CEST) ::::::Izraz „marginalac“ nije enciklopedijski termin. ::::::Bez obzira na Vaše tumačenje da je riječ o „označavanju relevantnosti“, u opštem jeziku i enciklopedijskom kontekstu to je pejorativna i subjektivna kvalifikacija, kojom se osoba diskredituje, a ne opisuje. Takav izraz nije u skladu s pravilima [[WP:NAPAD]] i [[WP:ETIKA]], jer uvodi lični ton u raspravu i cilja na diskvalifikaciju, a ne na provjeru činjenica. ::::::Tvrdnja da se „radi o linkovima s interneta, Facebooka i kolumni“ je netačna i dodatno degradira diskusiju. ::::::Svi navedeni izvori – Direktno.rs, Danas.rs, Katera, Mitrovica.info – su registrovani mediji s uredničkom strukturom, a Danas je štampani dnevni list od javnog značaja u Srbiji. Niti jedan od linkova ne vodi na društvene mreže ili lične stranice. ::::::3. Optužba za samopromociju nije potkrijepljena dokazima. ::::::Ako se tvrdi da se radi o samopromociji, potrebno je jasno ukazati gdje je to u članku izraženo. Članak je pisan trećim licem, neutralnim stilom, bez navođenja ličnih superlativa ili subjektivne glorifikacije. Prema tome, ništa u tekstu ne ukazuje na „autopromociju“, osim ako se ne izjednačava biografski članak sam po sebi s takvom praksom – što nije slučaj. ::::::Na kraju, dodao bih da se iz više Vaših komentara stiče utisak nepotrebne emocionalne uključenosti, kao i potencijalnog neslaganja s tematikom kojom se predmetni autor bavi. To je naravno Vaše pravo kao pojedinca, ali kao administrator pozvani ste da postupate nepristrasno, bez izraza ličnih stavova, a naročito bez vrednosnih ocjena ličnosti kao što su “marginalac”. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 20:23, 15 juni 2025 (CEST) :::::::Marginalac nije uvreda! I ja sam marginalac, pa zato o meni ne postoji natuknica ni u jednoj enciklopediji. O tome da sam prisutan na blogovima, emisijama na državnim televizijama i medijskoj prisutnosti na web-u ne bi pisao, ali sam svejedno osoba o kojoj nema članka na Wikipediji. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:30, 15 juni 2025 (CEST) ::::::::Izjava „Ja sam marginalac, pa zato o meni ne postoji natuknica… ali sam svejedno osoba o kojoj nema članka na Vikipediji“ predstavlja neprimjereno lično poređenje koje nema nikakve veze sa kriterijumima enciklopedijske relevantnosti. To je subjektivna projekcija i svojevrstan izraz frustracije što neko drugi ima članak, a Vi – kako kažete – nemate. ::::::::Takav ton i pristup nisu primereni ulozi administratora. Umesto da se pridržavate pravila i standarda, uključujete lične primere i emotivne opaske koje nemaju mesto u ozbiljnoj raspravi. ::::::::Medijska prisutnost, prisustvo u štampanim i digitalnim izdanjima, kao i citiranost u drugim publikacijama – sve to jesu relevantni kriterijumi za biografski članak. Umanjivati ih iz ličnih razloga i predstavljati kao “blogove” ili “Facebook sadržaj” je neutemeljeno i neprofesionalno. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 20:39, 15 juni 2025 (CEST) :::::::::Iz cjelokupne rasprave najviše vremena se provelo citirajući pravila umjesto da se u skladu s tim istim pravilima iznesu argumenti zašto je ova osoba relevantna za članak na enciklopediji, ili da se pronađu bolji izvori ukoliko postoje. To što je neko javna ličnost nije nužno razlog da zaslužuje članak na enciklopediji. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:35, 15 juni 2025 (CEST) ::::::::::Poštovani, ::::::::::zahvaljujem na uključenju u raspravu. ::::::::::Slažem se da pravila Wikipedije ne treba samo citirati, već primjenjivati – upravo zato je članak i revidiran tako da se jasno prikaže zašto je osoba relevantna. U odjeljcima „Професионални рад“ и „Препознатљивост и значај“ konkretno su istaknute sljedeće činjenice: ::::::::::* kolumne Davora Cicovića objavljuju se u više etabliranih i registrovanih medija (Direktno.rs, Danas.rs, Katera, itd.); ::::::::::* njegovi tekstovi su citirani u drugim autorskim člancima i portalima, što jeste oblik sekundarnih izvora; ::::::::::* jedan njegov tekst koristi se kao referenca na engleskoj Wikipediji, u aktuelnom političkom članku; ::::::::::* član je NUNS-a i međunarodnog novinarskog udruženja. ::::::::::Riječ je, dakle, o osobi čiji se sadržaj širi kroz pouzdane izvore, ne samo autorski. Članak je napisan neutralnim tonom i u skladu s WP:V i WP:BIO. ::::::::::Zato bih molio, ako ima konkretnih prijedloga za dodatna poboljšanja – da ih rado razmotrimo. Sve drugo je već inkorporirano kroz faktografske i provjerljive podatke. ::::::::::Srdačno, ::::::::::Mile Milan [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 22:52, 15 juni 2025 (CEST) :::::::::::Po čemu su navedeni mediji "etablirani"? A Wikipedija sama sebi ne može biti izvor! Pa da je en.wiki, gdje svako može referencirati na nešto, a ond neko treći referencira ba bs.wiki. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 23:02, 15 juni 2025 (CEST) ::::::::::::slazem se s [[Korisnik:AnToni|AnToni]] ne vidim kako ponavljanje takozvanih "argumenata" daje na snazi istih. Saglasan sa brisanjem. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:13, 16 juni 2025 (CEST) :Pregledao sam neke linkove, koji se ovdje spominju. Iskreno, uopće nisam oduševljen. Neka se razvija autor, nije hića sa enciklopedijom. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:13, 16 juni 2025 (CEST) ::Poštovani, članak je u međuvremenu dopunjen i tehnički i izvorima te bih cijenio ako biste ga ponovo pregledali. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 12:13, 16 juni 2025 (CEST) : Kao što rekoše ostale kolege, osoba trenutno nije relevantna za enciklopediju, što ne znači da neće biti nekad kasnije. Članak u trenutnom stanju ("dopunjenom i tehnički i izvorima") isto nije za Wikipedije. Nigdje se u izvorima koji rade ne govori o samom autoru, već se povezuju članci koje je on napisao, što samog autora ne čini relevantnim za zaseban članak (inače bi svaki kolumnist mogao imati svoj članak). Isto tako, dobar dio izvora ne radi: ili sam link ne radi ili vodi na stranicu na kojoj piše da to što je povezano nije pronađeno ([https://direktno.rs/politika/657928/sns-mora-puci-hocu-da-se-vratim-kuci direktno.rs], [https://koreni.rs/imbecil-davor-cicovic/ koreni.rs], [https://istok.rs/dogodine-u-prizrenu/ istok.rs]). Također bih Vas zamolio da rasprave o brisanju ubuduće vodite na stranici za razgovor tog članka, [https://ibb.co/Mynd2ZB9 kako jasno piše u samoj poruci na vrhu članka]. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:30, 16 juni 2025 (CEST) ::Zahvaljujem na odgovoru i pristupu koji je kulturan i konstruktivan. Potpuno prihvatam ovakav ton komunikacije, gdje se na razuman način može ukazati da neka osoba u ovom trenutku, po kriterijima zajednice, možda ne ispunjava uvjete za enciklopedijski članak. Takođe poštujem stav da povezivanje preko autorskih tekstova ne mora nužno biti dokaz relevantnosti. ::Važno mi je istaći da takva formulacija ne vrijeđa ni autora ni medije u kojima je objavljivao, već samo zadržava enciklopedijsku neutralnost – što je razlika u pristupu koju bih istakao u odnosu na prethodnu poruku administratora Antonija, koja je, nažalost, bila lična i neprimjerena. ::U nadi da će admistracija Wikipedije u budućnost zadržati duh poštovanja prema urednicima i autorima, te da neće postati mjesto osobnih frustracija i nezadovoljstva, srdačan pozdrav. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 17:21, 16 juni 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Wikimedia Foundation Board of Trustees 2025 - Call for Candidates</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''<div class="plainlinks">[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Call for candidates|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Call for candidates}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]</div> Hello all, The [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025|call for candidates for the 2025 Wikimedia Foundation Board of Trustees selection is now open]] from June 17, 2025 – July 2, 2025 at 11:59 UTC [1]. The Board of Trustees oversees the Wikimedia Foundation's work, and each Trustee serves a three-year term [2]. This is a volunteer position. This year, the Wikimedia community will vote in late August through September 2025 to fill two (2) seats on the Foundation Board. Could you – or someone you know – be a good fit to join the Wikimedia Foundation's Board of Trustees? [3] Learn more about what it takes to stand for these leadership positions and how to submit your candidacy on [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Candidate application|this Meta-wiki page]] or encourage someone else to run in this year's election. Best regards, Abhishek Suryawanshi<br /> Chair of the Elections Committee On behalf of the Elections Committee and Governance Committee [1] https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Call_for_candidates [2] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Legal:Bylaws#(B)_Term. [3] https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Resources_for_candidates<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:43, 17 juni 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28866958 --> == <span lang="en" dir="ltr">Sister Projects Task Force reviews Wikispore and Wikinews</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="message"/> Dear Wikimedia Community, The [[m:Wikimedia Foundation Community Affairs Committee|Community Affairs Committee (CAC)]] of the Wikimedia Foundation Board of Trustees assigned [[m:Wikimedia Foundation Community Affairs Committee/Sister Projects Task Force|the Sister Projects Task Force (SPTF)]] to update and implement a procedure for assessing the lifecycle of Sister Projects – wiki [[m:Wikimedia projects|projects supported by Wikimedia Foundation (WMF)]]. A vision of relevant, accessible, and impactful free knowledge has always guided the Wikimedia Movement. As the ecosystem of Wikimedia projects continues to evolve, it is crucial that we periodically review existing projects to ensure they still align with our goals and community capacity. Despite their noble intent, some projects may no longer effectively serve their original purpose. '''Reviewing such projects is not about giving up – it's about responsible stewardship of shared resources'''. Volunteer time, staff support, infrastructure, and community attention are finite, and the non-technical costs tend to grow significantly as our ecosystem has entered a different age of the internet than the one we were founded in. Supporting inactive projects or projects that didn't meet our ambitions can unintentionally divert these resources from areas with more potential impact. Moreover, maintaining projects that no longer reflect the quality and reliability of the Wikimedia name stands for, involves a reputational risk. An abandoned or less reliable project affects trust in the Wikimedia movement. Lastly, '''failing to sunset or reimagine projects that are no longer working can make it much harder to start new ones'''. When the community feels bound to every past decision – no matter how outdated – we risk stagnation. A healthy ecosystem must allow for evolution, adaptation, and, when necessary, letting go. If we create the expectation that every project must exist indefinitely, we limit our ability to experiment and innovate. Because of this, SPTF reviewed two requests concerning the lifecycle of the Sister Projects to work through and demonstrate the review process. We chose Wikispore as a case study for a possible new Sister Project opening and Wikinews as a case study for a review of an existing project. Preliminary findings were discussed with the CAC, and a community consultation on both proposals was recommended. === Wikispore === The [[m:Wikispore|application to consider Wikispore]] was submitted in 2019. SPTF decided to review this request in more depth because rather than being concentrated on a specific topic, as most of the proposals for the new Sister Projects are, Wikispore has the potential to nurture multiple start-up Sister Projects. After careful consideration, the SPTF has decided '''not to recommend''' Wikispore as a Wikimedia Sister Project. Considering the current activity level, the current arrangement allows '''better flexibility''' and experimentation while WMF provides core infrastructural support. We acknowledge the initiative's potential and seek community input on what would constitute a sufficient level of activity and engagement to reconsider its status in the future. As part of the process, we shared the decision with the Wikispore community and invited one of its leaders, Pharos, to an SPTF meeting. Currently, we especially invite feedback on measurable criteria indicating the project's readiness, such as contributor numbers, content volume, and sustained community support. This would clarify the criteria sufficient for opening a new Sister Project, including possible future Wikispore re-application. However, the numbers will always be a guide because any number can be gamed. === Wikinews === We chose to review Wikinews among existing Sister Projects because it is the one for which we have observed the highest level of concern in multiple ways. Since the SPTF was convened in 2023, its members have asked for the community's opinions during conferences and community calls about Sister Projects that did not fulfil their promise in the Wikimedia movement.[https://commons.wikimedia.org/wiki/File:WCNA_2024._Sister_Projects_-_opening%3F_closing%3F_merging%3F_splitting%3F.pdf <nowiki>[1]</nowiki>][https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_Community_Affairs_Committee/Sister_Projects_Task_Force#Wikimania_2023_session_%22Sister_Projects:_past,_present_and_the_glorious_future%22 <nowiki>[2]</nowiki>][https://meta.wikimedia.org/wiki/WikiConvention_francophone/2024/Programme/Quelle_proc%C3%A9dure_pour_ouvrir_ou_fermer_un_projet_%3F <nowiki>[3]</nowiki>] Wikinews was the leading candidate for an evaluation because people from multiple language communities proposed it. Additionally, by most measures, it is the least active Sister Project, with the greatest drop in activity over the years. While the Language Committee routinely opens and closes language versions of the Sister Projects in small languages, there has never been a valid proposal to close Wikipedia in major languages or any project in English. This is not true for Wikinews, where there was a proposal to close English Wikinews, which gained some traction but did not result in any action[https://meta.wikimedia.org/wiki/Proposals_for_closing_projects/Closure_of_English_Wikinews <nowiki>[4]</nowiki>][https://meta.wikimedia.org/wiki/WikiConvention_francophone/2024/Programme/Quelle_proc%C3%A9dure_pour_ouvrir_ou_fermer_un_projet_%3F <nowiki>[5]</nowiki>, see section 5] as well as a draft proposal to close all languages of Wikinews[https://meta.wikimedia.org/wiki/Talk:Proposals_for_closing_projects/Archive_2#Close_Wikinews_completely,_all_languages? <nowiki>[6]</nowiki>]. [[:c:File:Sister Projects Taskforce Wikinews review 2024.pdf|Initial metrics]] compiled by WMF staff also support the community's concerns about Wikinews. Based on this report, SPTF recommends a community reevaluation of Wikinews. We conclude that its current structure and activity levels are the lowest among the existing sister projects. SPTF also recommends pausing the opening of new language editions while the consultation runs. SPTF brings this analysis to a discussion and welcomes discussions of alternative outcomes, including potential restructuring efforts or integration with other Wikimedia initiatives. '''Options''' mentioned so far (which might be applied to just low-activity languages or all languages) include but are not limited to: *Restructure how Wikinews works and is linked to other current events efforts on the projects, *Merge the content of Wikinews into the relevant language Wikipedias, possibly in a new namespace, *Merge content into compatibly licensed external projects, *Archive Wikinews projects. Your insights and perspectives are invaluable in shaping the future of these projects. We encourage all interested community members to share their thoughts on the relevant discussion pages or through other designated feedback channels. === Feedback and next steps === We'd be grateful if you want to take part in a conversation on the future of these projects and the review process. We are setting up two different project pages: [[m:Public consultation about Wikispore|Public consultation about Wikispore]] and [[m:Public consultation about Wikinews|Public consultation about Wikinews]]. Please participate between 27 June 2025 and 27 July 2025, after which we will summarize the discussion to move forward. You can write in your own language. I will also host a community conversation 16th July Wednesday 11.00 UTC and 17th July Thursday 17.00 UTC (call links to follow shortly) and will be around at Wikimania for more discussions. <section end="message"/> </div> -- [[User:Victoria|Victoria]] on behalf of the Sister Project Task Force, 22:56, 27 juni 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Sister_project_MassMassage_on_behalf_of_Victoria/Target_list&oldid=28911188 --> == Međuprojektna saradnja – skripta za izvoz članaka == Poštovane kolegice i kolege, [[Wikipedia:Međuprojektna saradnja|Međuprojektna saradnja]] s ponosom vam predstavlja '''[[:meta:User:Aca/Izvoznik|Izvoznik]]''', novu skriptu za izvoz članaka s jednog projekta na drugi. Ova skripta omogućit će brži i lakši prijenos članaka između naših projekata. Ona automatski pruža pravilno pripisivanje i omogućava prilagođavanje wikiteksta. Temelji se na skripti EasyExport korisnika DreamRimmer. Pozivamo vas da isprobate Izvoznik i podijelite svoje utiske. Detalje o instaliranju skripte možete pronaći u [[:meta:User:Aca/Izvoznik|regionalnoj dokumentaciji na Meti]]. U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:48, 23 juli 2025 (CEST) == Industrija, en:Industry (manufacturing) == Nedostaje članak Industrija, za obaveznih 1000, a kao da je mala zbrka sa tim člankom. Koji zapravo članak trebamo imati? [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:44, 6 august 2025 (CEST) :Kod nas je "[[Proizvodnja]]" čvor / višeznačnica, a na EN je čvor "[[:en:Industry|Industry]]". :) Nisam ni ja pametan ovdje. Možda "[[Industrija (proizvodnja)]]" (jer imamo "[[Industrija (ekonomija)]]"? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:21, 6 august 2025 (CEST) ==Ažuriranje (grado)načelnika== Jesmo li ažurirali (grado)načelnike u Bosni i Hercegovini tamo gdje su izabrani novi lani? Čini mi se da je tek manji dio ažuriran. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:50, 16 august 2025 (CEST) :Izgleda da nisu, u [[Busovača|Busovaci]] načelnik izabran 2016. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:26, 16 august 2025 (CEST) ::{{Odgovor|Kwiki}} Nismo. Ja nisam popisan na popisu 2013. godine... --[[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-26945-92|&#126;2025-26945-92]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2025-26945-92|talk]]); 13.01, 28. septembar 2025. (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Temporary accounts will be rolled out soon</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="body"/> Hello, we are the Wikimedia Foundation [[mw:Special:MyLanguage/Product Safety and Integrity|Product Safety and Integrity]] team. We would like to announce that '''we plan to enable [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts|temporary accounts]] for this wiki in the week of September 1'''. Temporary accounts are successfully live on 30 wikis, including many large ones like German, Japanese, and French. The change they bring is especially relevant to logged-out editors, who this feature is designed to protect. But it is also relevant to community members like mentors, patrollers, and admins – anyone who reverts edits, blocks users, or otherwise interacts with logged-out editors as part of keeping the wikis safe and accurate. '''Why we are building temporary accounts''' Our wikis should be safer to edit by default for logged-out editors. Temporary accounts allow people to continue editing the wikis without creating an account, while avoiding publicly tying their edits to their IP address. We believe this is in the best interest of our logged-out editors, who make valuable contributions to the wikis and who may later create accounts and grow our community of editors, admins, and other roles. Even though the wikis do warn logged-out editors that their IP address will be associated with their edit, many people may not understand what an IP address is, or that it could be used to connect them to other information about them in ways they might not expect. Additionally, our moderation software and tools rely too heavily on network origin (IP addresses) to identify users and patterns of activity, especially as IP addresses themselves are becoming less stable as identifiers. Temporary accounts allow for more precise interactions with logged-out editors, including more precise blocks, and can help limit how often we unintentionally end up blocking good-faith users who use the same IP addresses as bad-faith users. '''How temporary accounts work''' [[File:Temporary account banner and empty talk page.png|thumb]] Any time a logged-out user publishes an edit on this wiki, a cookie will be set in this user's browser, and a temporary account tied with this cookie will be automatically created. This account's name will follow the pattern: <code dir=ltr>~2025-12345-67</code> (a tilde, current year, a number). On pages like Recent Changes or page history, this name will be displayed. The cookie will expire 90 days after its creation. As long as it exists, all edits made from this device will be attributed to this temporary account. It will be the same account even if the IP address changes, unless the user clears their cookies or uses a different device or web browser. A record of the IP address used at the time of each edit will be stored for 90 days after the edit. However, only some logged-in users will be able to see it. '''What does this mean for different groups of users?''' '''For logged-out editors''' * This increases privacy: currently, if you do not use a registered account to edit, then everybody can see the IP address for the edits you made, even after 90 days. That will no longer be possible on this wiki. * If you use a temporary account to edit from different locations in the last 90 days (for example at home and at a coffee shop), the edit history and the IP addresses for all those locations will now be recorded together, for the same temporary account. Users who [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Access_to_temporary_account_IP_addresses|meet the relevant requirements]] will be able to view this data. If this creates any personal security concerns for you, please contact talktohumanrights at wikimedia.org for advice. '''For community members interacting with logged-out editors''' * A temporary account is uniquely linked to a device. In comparison, an IP address can be shared with different devices and people (for example, different people at school or at work might have the same IP address). * Compared to the current situation, it will be safer to assume that a temporary user's talk page belongs to only one person, and messages left there will be read by them. As you can see in the screenshot, temporary account users will receive notifications. It will also be possible to thank them for their edits, ping them in discussions, and invite them to get more involved in the community. '''For users who use IP address data to moderate and maintain the wiki''' * '''For patrollers''' who track persistent abusers, investigate violations of policies, etc.: Users who [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Access_to_temporary_account_IP_addresses|meet the requirements]] will be able to reveal temporary users' IP addresses and all contributions made by temporary accounts from a specific IP address or range ([[Special:IPContributions]]). They will also have access to useful information about the IP addresses thanks to the [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/IP Info|IP Info]] feature. Many other pieces of software have been built or adjusted to work with temporary accounts, including AbuseFilter, global blocks, Global User Contributions, and more. (For information for volunteer developers on how to update the code of your tools – see the last part of the message.) * '''For admins blocking logged-out editors''': ** It will be possible to block many abusers by just blocking their temporary accounts. A blocked person won't be able to create new temporary accounts quickly if the admin selects the [[mw:Special:MyLanguage/Autoblock|autoblock]] option. ** It will still be possible to block an IP address or IP range. * Temporary accounts will not be retroactively applied to contributions made before the deployment. On Special:Contributions, you will be able to see existing IP user contributions, but not new contributions made by temporary accounts on that IP address. Instead, you should use Special:IPContributions for this. '''Our requests for you, and next steps''' * If you know of any tools, bots, gadgets etc. using data about IP addresses or being available for logged-out users, you may want to test if they work on [[testwiki:Main_Page|testwiki]] or [[test2wiki:Main_Page|test2wiki]]. If you are a volunteer developer, [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/For developers|read our documentation for developers]], and in particular, the section on [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/For developers#How should I update my code?|how your code might need to be updated]]. * If you want to test the temporary account experience, for example just to check what it feels like, go to testwiki or test2wiki and edit without logging in. * Tell us if you know of any difficulties that need to be addressed. We will try to help, and if we are not able, we will consider the available options. * Look at our [[m:Meta:Babel#Temporary_Accounts:_access_to_IP_addresses_and_next_steps|previous message]] about requirements for users without extended rights who may need access to IP addresses. To learn more about the project, check out [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/FAQ|our FAQ]] – you will find many useful answers there. You may also [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/Updates|look at the updates]] (we have just posted one) and [[mw:Newsletter:Product Safety and Integrity|subscribe to our new newsletter]]. If you'd like to talk to me (Szymon) off-wiki, you will find me on Discord and Telegram. Thank you!<section end="body" /> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[m:user:NKohli (WMF)|NKohli (WMF)]], [[m:user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]]</bdi> 23:35, 26 august 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Quiddity_(WMF)/sandbox6&oldid=29181713 --> == Godine == {{ping|KWiki}}: Vidi [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=1901.&diff=prev&oldid=3756616 ovu promjenu] na [[1901.]] To sam promijenio AWB. Pa ako je u redu popravim dalje.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:33, 2 septembar 2025 (CEST) == Centar za istraživačko novinarstvo == Za kolege koje ne znaju, [[Centar za istraživačko novinarstvo (Bosna i Hercegovina)|Centar za istraživačko novinarstvo]] (CIN) ima napomenu gdje piše "Preuzimanje sadržaja Centra za istraživačko novinarstvo dopušteno je uz obavezno navođenje izvora [https://cin.ba/o-nama/ www.cin.ba]". U suštini, dozvoljeno je korištenje njihovog sadžaja (tekst, slike, videozapisi, itd.) po licenci [https://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/ CC BY-SA 3.0], ako sam dobro shvatio. Može mišljenje @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 22:12, 7 septembar 2025 (CEST) == Yahadzija i klonovi == {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Palapa}}, {{Spomeni|Semso98}} Šta da uradimo? Hoćemo li nastaviti dozvoljavati višegodišnje čaraparenje ili pooštriti pristup? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:48, 17 septembar 2025 (CEST) :neće on odustati, niti će se promijeniti, i poslije mjera. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:55, 17 septembar 2025 (CEST) ::Onda sva pravila i smjernice gube smisao postojanja, a i naše "funkcije". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:19, 17 septembar 2025 (CEST) :::Možemo mu predložiti da izabere jedan account, a ostale da blokiramo? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:00, 17 septembar 2025 (CEST) ::::Nekoliko ih je već globalen blokirano, a ja sam upravo blokirao predzadnjeg. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:33, 17 septembar 2025 (CEST) :::::Nisam administrator ali mislim da bi mu trebalo ostaviti da koristi jedan racun, dok god ga ne zloupotrebljava. Sto se tiče spajanja sa wikipodacima, ja to s vremena na vrijeme pregledam i spojim i to nije neki veliki posao za mene a on pravi dosta članaka koje niko drugi ne bi. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:06, 17 septembar 2025 (CEST) ::::::Fazon je u tome što neće da odabere jedan nego svako malo mijenja kako bi radio po svome, zanemarujući sve što mu govorimo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:34, 17 septembar 2025 (CEST) ::::::Nemaš ti još dovoljno iskustva s njim. Dovede te u situaciju da ga moraš blokirati, a onda se žali na umišljenu zavjeru protiv njega itd. Nemoguć slučaj. Koliko god članaka napiše, toliko posla za sobom ostavi jer jednostavno ne pazi ili ne vidi dobro (isti je ishod). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:06, 18 septembar 2025 (CEST) :::::::Jasno, vi se s tim i takvim situacijama borite godinama, slažem se sa bilo kojom odlukom admina. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:20, 18 septembar 2025 (CEST) : čak i žrtvovanje pojedinih novih članaka je dobra taktika, dok on ne uoči pravilo, da se neće tolerisati otvaranje beskonačno mnogo naloga [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:55, 21 septembar 2025 (CEST) == Korisni alati == Pozdrav ekipa, {{Spomeni|AnToni}} {{Spomeni|Srđan}}, {{spomeni|Palapa}}, {{spomeni|Semso98}}, {{spomeni|Mhare}}, {{spomeni|Edinwiki}}, {{spomeni|Z1KA}}, {{spomeni|KWiki}} u zadnje vrijeme koristim dva korisna "alata" pa ne bi bilo loše da i vi isto pogledate: * SPARQL upit koji pretražuje WikiData bazu podataka i traži nedavno preminule ljude koji imaju članak na bosanskoj Wikipediji. On je postavljen tako da traži umrle u zadnjih 32 dana, s tim da se to može modifikovati po potrebi. On također provjerava od 8. decembra 2020 i isključuje ranije preminule što se također može modifikovati po potrebi. Navedeni upit možete pokrenuti [https://query.wikidata.org/#SELECT%20%3Fitem%20%3FitemLabel%20%3FitemDescription%20%3Fdod%20%3Flinkcount%20%3Farticle%0AWITH%20%7B%0A%20%20SELECT%20%2a%0A%20%20WHERE%20%7B%0A%20%20%20%20%09%3Fitem%20wdt%3AP570%20%3Fdod%0A%09FILTER%20%28%20%3Fdod%20%3E%20%222020-12-08T00%3A00%3A00Z%22%5E%5Exsd%3AdateTime%29%0A%09FILTER%20%28%20%3Fdod%20%3E%20%28now%28%29-%22P32D%22%5E%5Exsd%3Aduration%29%20%26%26%20%3Fdod%20%3C%20now%28%29%20%29%0A%09%3Fitem%20wdt%3AP31%20wd%3AQ5%20.%0A%20%20%20%20%3Farticle%20schema%3Aabout%20%3Fitem%20%3B%0A%20%20%20%20%20%20schema%3AisPartOf%20%3Chttps%3A%2F%2Fbs.wikipedia.org%2F%3E%20.%0A%20%20%7D%0A%20%20LIMIT%205000%0A%7D%20AS%20%25i%0AWHERE%20%7B%0A%20%20INCLUDE%20%25i%0A%20%20SERVICE%20wikibase%3Alabel%20%7B%20bd%3AserviceParam%20wikibase%3Alanguage%20%22bs%2Cen%22%20.%20%7D%0A%20%20%3Fitem%20wikibase%3Asitelinks%20%3Flinkcount%20.%0A%7D%0AORDER%20BY%20DESC%28%3Fdod%29%20%3Fitem ovdje]. * Fantastičan alat koji provjerava kategoriju na izvornoj wikipediji (recimo en.wiki), upiše se naziv kategorije na engleskom i on povuče sve članke iz te kategorije na odredišnom proktu, npr bs.wiki. Predlažem da ovaj alat koristimo kada napravimo novu kategoriju kako bismo istu dodali na sve članke koji pripadaju navedenoj kategoriji na recimo en.wiki, mada se mogu koristiti i drugi projekti. Alat je napravio Ivi a možete ga pronaći [https://hrwp.toolforge.org/catcheck ovdje]. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:42, 2 oktobar 2025 (CEST) :Bilo bi lijepo da imaju neki tutorijali ili primjeri kako koristiti alate, za one koji ne znaju (npr. ja). [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 01:04, 7 oktobar 2025 (CEST) ::Za SPARQL upit predlažem ti da kod ubaciš u ChatGPT da analizira i prilično dobro pojasni, pa ga mozes sebi prilagođavati, ja sam tako uradio. ::Za ovaj drugi alat prvobitno sam postavio link na sve Ivijeve alate, sada sam link dopunio dan Odi na ovaj konkretni alat. ::Vrlo je jednostavan u prvo polje language upišeš izvorni projekat recimo en, u drugo polje kategoriju na tom jeziku, samo naziv kategorije bez “Kategorija:”, a u destinacijom upišeš bs. Alat radi tako da preko WikiData provjerava članke i kategorije koji na izvornom projektu (en) se nalaze u kategoriji koju si upisao sa odredišnim projektom (bs) te ti daje listu svih Kategorija i članaka na en i pripadajući članak ili kategoriju na bs. Ukoliko taj članak/kategorija se nalaze na oba projekta ima kvačicu, ukoliko ne ti mozes kliknuti pa pomoću HotCat-a dodati istu. Vrlo dobar alat da brzo vidiš na kojem članku/kategoriji nije dodatna tražena Kategorija. ::Nadam se da će ti koristiti. ::poz, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:08, 7 oktobar 2025 (CEST) :ok, hvala [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:05, 7 oktobar 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Migration to Parsoid</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> <em>[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Product and Technology/Parsoid Read Views/Read View Announcement|Read this in another language]]</em> Hello everyone! I am glad to inform you that as the next step in the [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser Unification|Parser Unification]] project, Parsoid will soon be turned on as the default article renderer on your wiki. We are gradually increasing the number of wikis using Parsoid, with the intention of making it the default wikitext parser for MediaWiki's next long-term support release. This will make our wikis more reliable and consistent for editors, readers, and tools to use, as well as making the development of future wikitext features easier. If this disrupts your workflow, don’t worry! You can still opt out through a user preference or turn Parsoid off on the current page using the Tools submenu, as described in the [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:ParserMigration|Extension:ParserMigration]] documentation. There is [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser_Unification/Confidence_Framework|more information about our roll-out strategy]] available, including the testing done before we turn on Parsoid for a new wiki. To report bugs and issues, please look at our [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser Unification/Known Issues|known issues]] documentation and if you found a new bug please create a phab ticket and tag the [[phab:project/view/5846|Content Transform Team in Phabricator]]. <section end="announcement-content" /> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[mw:User:ABreault (WMF)|Content Transform Team]]</bdi> 21:49, 2 oktobar 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:ABreault (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikimedia_Foundation/Product_and_Technology/Parsoid_Read_Views/2025-10-06_Wikipedias&oldid=29381387 --> == <span lang="en" dir="ltr">Have your say: vote for the 2025 Board of Trustees</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Hello all, The voting period for the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025|2025 Board of Trustees election]] is now open. Candidates are running for two (2) seats on the Board. To check your voter eligibility, please visit the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Voter eligibility guidelines|voter eligibility page]]. Learn more about them by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Candidates|reading their application statements and watch their candidacy videos]]. When you are ready, go to the [[m:Special:SecurePoll/vote/405|SecurePoll voting page to vote]]. '''The vote is open from October 8 at 00:00 UTC to October 22 at 23:59 UTC.''' Best regards, Abhishek Suryawanshi<br />Chair, Elections Committee<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:48, 9 oktobar 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29360896 --> == Azijski mjesec 2025. == Od 1. novembra je ponovo [[Wikipedia:Azijski mjesec|Azijski mjesec]]! Trebaju nam članovi žirija! Javlja li se se neko kao dobrovoljac, prije nego što napravim projekat na "fountain-u"? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:55, 19 oktobar 2025 (CEST) :Kao i svake godine, uključit ću se koliko mi druge stvari dozvole, makar to bio članak ili dva. Za žiriranje se neću gurati. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:05, 19 oktobar 2025 (CEST) :: [https://meta.wikimedia.org/wiki/Template:Wikipedia_Asian_Month_2025_Communities_and_Organizers#Participating_Communities prijavljeni smo]... {{ping|Kwiki}} treba nam neko pismen u žiriju :)--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:42, 19 oktobar 2025 (CEST) :::Nije nemoguće doći do mog nivoa, samo zapnite. :) :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:52, 19 oktobar 2025 (CEST) :::: {{ping|Panasko}} Mogu li te postaviti u žiri? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:06, 22 oktobar 2025 (CEST) :::::Mozes sto da ne. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:26, 22 oktobar 2025 (CEST) ::::::Bit ce opet...ja-tebi, ti-meni...:) Al' nema veze. Napravim stranicu na "fountain-u" [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:29, 22 oktobar 2025 (CEST) :::::::Ma vidi bude i drugih, nadam se da će ih biti sve više. Napravio sam nekoliko šablona koji mogu biti zanimljivi za Azijski mjesec. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:34, 22 oktobar 2025 (CEST) :imate li na umu neku posebnu temu da se fokusiramo i da napravimo “proboj” ili da šaramo kao inače? Prije dvije godine smo podosta meridijana odradili tokom ovog mjeseca, pa možda nije losa ideja za neki fokus. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:14, 22 oktobar 2025 (CEST) ::Nastaviti s meridijanima... a nađe se i pokoja paralela. :-) Ti uzmeš malezijske teme. :-) Itd. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:57, 22 oktobar 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Help us decide the name of the new Abstract Wikipedia project</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="function1"/> {{int:Hello}}. Please help pick a name for the new Abstract Wikipedia wiki project. This project will be a wiki that will enable users to combine functions from [[:f:|Wikifunctions]] and data from Wikidata in order to generate natural language sentences in any supported languages. These sentences can then be used by any Wikipedia (or elsewhere). There will be two rounds of voting, each followed by legal review of candidates, with votes beginning on 20 October and 17 November 2025. Our goal is to have a final project name selected on mid-December 2025. If you would like to participate, then '''[[m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia/Abstract Wikipedia naming contest|please learn more and vote now]]''' at meta-wiki. {{Int:Feedback-thanks-title}} <section end="function1"/> </div> -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 13:42, 20 oktobar 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29432175 --> == <span lang="en" dir="ltr">Seeking volunteers to join several of the movement’s committees</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Each year, typically from October through December, several of the movement’s committees seek new volunteers. Read more about the committees on their Meta-wiki pages: * [[m:Special:MyLanguage/Affiliations Committee|Affiliations Committee (AffCom)]] * [[m:Special:MyLanguage/Ombuds commission|Ombuds commission (OC)]] * [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Legal/Community Resilience and Sustainability/Trust and Safety/Case Review Committee|Case Review Committee (CRC)]] Applications for the committees open on October 30, 2025. Applications for the Affiliations Committee, Ombuds commission and the Case Review Committee close on December 11, 2025. Learn how to apply by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Legal/Committee appointments|visiting the appointment page on Meta-wiki]]. Post to the talk page or email cst[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org with any questions you may have. For the Committee Support team, <section end="announcement-content" /> </div> -[[m:User:MKaur (WMF)| MKaur (WMF)]] 15:12, 30 oktobar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:MKaur (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29517125 --> == Join the CEE Hub staff team – We’re hiring a Program Specialist == Hi everyone, The regional [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is looking for a '''Program Specialist''' to join our [[:m:Wikimedia CEE Hub/Staff|staff team]]! Are you someone experienced with Wikimedia who wants to help volunteers? Do you participate in Wiki Loves… and other related projects, and do you have ideas and skills to help others improve their efforts? Do you enjoy working with people from different countries? Are you able to work on your own, feel comfortable on Meta-Wiki, and understand how Meta works? If this sounds like you and you're interested in working with the CEE hub team, we’d love to hear from you! '''As a Program Specialist, you will:''' * Support affiliates and communities in developing and implementing impactful programs, * Strengthen regional cooperation and cross-border projects, * Help guide campaigns and initiatives across the CEE region, * Work closely with the CEE Hub team and community members. This is a '''part-time (0.8–0.9 full-time equivalent), remote position''' open to candidates based in the CEE region or nearby time zones. '''APPLICATION DEADLINE: NOVEMBER 10, 2025''' ➡️ '''Learn more and learn how to apply on Meta:''' [[:m:Wikimedia CEE Hub/Jobs/Program Specialist|Wikimedia CEE Hub – Program Specialist]] ⬅️ If you know someone who would be a great fit, please share this opportunity with them! <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29192870 --> == Infokutija:Paravojna organizacija == Trebala bi nam IK Paravojna organizacija, na [http://en:Template:Infobox%20militant%20organization en:Template:Infobox militant organization]. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:36, 6 novembar 2025 (CET) :{{Urađeno}}: [[Šablon:Infokutija paravojna organizacija]] --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 15:42, 21 decembar 2025 (CET) == Preusmjerenja == Primjetio sam da imamo jako puno stranica koje su premještene, ali se linkovi na njih ne ažuriraju, kakav nam je generalni stav, da li bi trebali ove straanice čistiti, po meni nema potrebe da je nešto linkovano na stranicu koja je preusmjerena, pa to treba čistiti kad god je prilika ili se uređuje neka stranica. Izuzetak su naravno situacije gdje nemamo konkretan članak nego je isti preusjmeren na sličan članak, npr preusmjerenje Nogometaš na Nogomet. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:11, 6 novembar 2025 (CET) : Napomena [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:42, 10 novembar 2025 (CET) : Pod uslovom da preusmjerenje radi, ne mora se ispravljati. Ali samo zato što nije za ''moranje'', ne znači da ako imaš vremena dok uređuješ da to ne smiješ mijenjati ako ti baš bodu oči. :-) Samo imaj na umu da "obični" čitaoci (neprijavljeni korisnici, koji čine većinu posjetilaca sajta) vide te linkove kao bilo koje druge linkove, tj. prikazani su plavom bojom; samo su nekim urednicima označeni zelenom bojom (zbog izmijenjenog CSS-a). Tako da s njihove perspektive izgledaju isto bilo da su preusmjerenja ili direktni linkovi. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:50, 16 novembar 2025 (CET) {{spomeni|Panasko}} Mislim da je ovo vrijedno pročitati: * [[:en:Wikipedia:Redirect#Purposes_of_redirects]] * [[:en:Wikipedia:Redirect/Deletion reasons]] Predložio bih da se oslonimo na ova pravila sa en-wiki, i da slijedimo taj primjer. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 15:19, 5 januar 2026 (CET) :Gledao sam ja ovo i to je to, međutim ono što sam govorio prije par dana je da se izmjene linkovi koji vode na preusmjerenje, a da se ostave samo preusmjerenja koja imaju smisla. Brisati preusmjerenja koja su premještena zbog pravopisne greške a imamo brdo takvih preusmjerenja. Npr. stranica o Osmanskom Carstvu je napravljena kao Osmanlijsko carstvo pa preumsmjerena. Puno stranica je linkovano na Osmanlijsko carstvo, ja predlažem da se linkovi izmjene i da vode na Osmansko Carstvo a potencijalno da se Osmanlijsko carstvo izbriše. Praksa do sada je bila da se premjete stranice ali da se linkovi ne mijenjaju, pa tako u raznim člancima carstvo se naziva Osmanlijsko carstvo umjesto kako je ispravno Osmansko Carstvo (obrati pažnju na malo slovo u drugoj riječi). [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:47, 5 januar 2026 (CET) == Okeanijski mjesec == Na nekim projektima postoji odnedavno [[:de:Wikipedia:Ozeanischer Monat 2025|Okeanijski mjesec]]. Možemo organizirati i kod nas, ali mi treba kontrola imena: "Okeanijski mjesec" ili kako drugačije? Inače ima i "Afrički mjesec" u maju, a mi možemo slijedeće godine pokrenuti "Južnoamerički" i "Sjevernoamerički mjesec" kod nas, te ih postaviti na Meti, kao informaciju drugim projektima.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:13, 11 novembar 2025 (CET) :Računaj na mene. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:01, 11 novembar 2025 (CET) == Brisanje članaka gospodina čaraparka == zamal' nisam krenuo brisati članke koje napisao Screamer-XY, pa odustadoh, neću na svoju ruku, a trebalo bi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:03, 12 novembar 2025 (CET) :Nisu članci krivi. Mada vidio si da sam znao neke i obrisati. Sve mi je teže biti pametan. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:16, 12 novembar 2025 (CET) == Help us test Cat-a-lot on your Wikipedia == '''[[:commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|Cat-a-lot]]''' is a JavaScript gadget that helps with moving, removing and adding files (as well as articles or subcategories) between, from and to categories and it is widely used on Wikimedia Commons, where it is accessible for every user after enabling the gadget in your [https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:Preferences#mw-prefsection-gadgets Preferences]. Complete explanation of the tool, along with the images and demonstration video it is accessible on [[:commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|Wikimedia Commons]]. If your Wikipedia is struggling with performing this repetitive task when you need to move pages between categories and remove pages from a category, Cat-a-lot could be activated for your Wikipedia as well. Installation can be done as your user script or as a project gadget and codes can be found [[:commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|here]]. Installation is already done on Polish and Romanian wikis from our CEE Region. English phrases from [[:commons:MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/translating|MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/translating]] can be translated and saved in [[:commons:MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/ro|MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/ro]] (for example). [[:m:CEE Hub/Working Groups/Technical Advancement Group|CEE Hub Technical Advancement Group]] is willing to support your community in the installation of the tool, and to offer support in case of bugs, as we can report them to the development team. Just leave a message below with any issues you encounter. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 11:42, 18 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub Technical Advancement Group) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29670161 --> == <span lang="en" dir="ltr">Reminder: Help us decide the name of the new Abstract Wikipedia project</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="function2"/> {{int:Hello}}. Reminder: Please help to choose name for the new Abstract Wikipedia wiki project. The finalist vote starts today. The finalists for the name are: <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Abstract Wikipedia, Multilingual Wikipedia, Wikiabstracts, Wikigenerator, Proto-Wiki</span>. If you would like to participate, then '''[[m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia/Abstract Wikipedia naming contest|please learn more and vote now]]''' at meta-wiki. {{Int:Feedback-thanks-title}} <section end="function2"/> </div> -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 15:22, 20 novembar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29583860 --> == Spiskovi GerardMa == Šta da radimo s ovim spiskovima: * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Sidon]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Egypt]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Jeddah]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Anatolia]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Bosnia]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Aleppo]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Tripoli]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Cyprus]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Tripolitania]]? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:45, 6 decembar 2025 (CET) == Statistike == Neznam dali iko ovo još prati, ali samo da vas obavjestim da sam obnovio sve spiskove i statistike u ovom šablonu: [[Šablon:Wiki statistike]]. [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 21:54, 3 januar 2026 (CET) :joj mu pitanja :) samo furaj i obnavljaj, hvala [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 22:13, 3 januar 2026 (CET) :: ❤️ -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 22:26, 3 januar 2026 (CET) == TOP20 user pageview pages in year 2025 == TOP20 user pageviews pages from public logs:[https://archive.org/details/2025-daily_user_pageviews] <pre> 538917 - 492163 wiki.phtml 446244 Posebno:Pretraga 376381 Početna_strana 169663 Spisak_pozivnih_brojeva_država 91182 Ajetul-Kursi 55143 Posebno:Nedavne_izmjene 54456 Evropsko_prvenstvo_u_košarci_2025. 47908 Noćni_namaz 46529 Bosna_i_Hercegovina 43403 Ramo_Isak 42574 Županije_u_Hrvatskoj 42572 Spisak_pozivnih_brojeva_u_Bosni_i_Hercegovini 42276 Spisak_država_Evrope_po_površini 39423 Spisak_država_po_površini 39412 Spisak_predsjednika_Sjedinjenih_Američkih_Država 37968 99_Allahovih_imena 37220 Kantoni_Federacije_Bosne_i_Hercegovine 35649 Evropa 32402 Spisak_graničnih_prijelaza_Bosne_i_Hercegovine </pre> --[[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 14:04, 6 januar 2026 (CET) == Event:Wikipedia 25 Virtual Celebration == https://meta.wikimedia.org/wiki/Event:Wikipedia_25_Virtual_Celebration [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:00, 14 januar 2026 (CET) == Feminism and Folklore 2026 starts soon == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> ;Invitation to Organize Feminism and Folklore 2026 Dear Wiki Community, We are pleased to invite Wikimedia communities, affiliates, and independent contributors to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]''' writing competition on your local Wikipedia. The international campaign will run from '''1 February to 31 March 2026''' and aims to improve coverage of feminism, women’s histories, gender-related topics, and folk culture across Wikipedia projects. ;About the Campaign '''Feminism and Folklore''' is a global writing initiative that complements the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2026|Wiki Loves Folklore]]''' photography competition. While Wiki Loves Folklore focuses on visual documentation, this writing campaign addresses the '''gender gap on Wikipedia''' by improving encyclopedic content related to folk culture and marginalized voices. ;What Can Participants Write About? Communities can contribute by creating, expanding, or translating articles related to: * Folk festivals, rituals, and celebrations * Folk dances, music, and traditional performances * Women and queer figures in folklore * Women in mythology and oral traditions * Women warriors, witches, and witch-hunting narratives * Fairy tales, folk stories, and legends * Folk games, sports, and cultural practices Participants may work from curated article lists or generate new article suggestions using campaign tools. ;How to Sign Up as an Organizer Organizers are requested to complete the following steps to register their community: # Create a local project page on your wiki [[:m:Feminism and Folklore/Sample|(see sample)]] # Set up the campaign using the '''CampWiz''' tool # Prepare a local article list and clearly mention: #* Campaign timeline #* Local and international prizes # Request a site notice from local administrators [[:mr:Template:SN-FNF|(see sample)]] # Add your local project page and CampWiz link to the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta project page]]''' ;Campaign Tools The Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced tools to support organizers and participants: * '''Article List Generator by Topic''' – Helps identify articles available on English Wikipedia but missing in your local language Wikipedia. The tool allows customized filters and provides downloadable article lists in CSV and wikitable formats. * '''CampWiz''' – Enables communities to manage writing campaigns effectively, including jury-based evaluation. This will be the third year CampWiz is officially used for Feminism and Folklore. Both tools are now available for use in the campaign. '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/ Click here to access the tools]''' ;Learn More & Get Support For detailed information about rules, timelines, and prizes, please visit the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 project page]]'''. If you have any questions or need assistance, feel free to reach out via: * '''[[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta talk page]]''' * Email us using details on the contact page. ;Join Us We look forward to your collaboration and coordination in making Feminism and Folklore 2026 a meaningful and impactful campaign for closing gender gaps and enriching folk culture content on Wikipedia. Thank you and best wishes, '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 International Team]]''' ---- ''Stay connected:'' [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> == Invitation to Host Wiki Loves Folklore 2026 in Your Country == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Hello everyone, We are delighted to invite Wikimedia affiliates, user groups, and community organizations worldwide to participate in '''Wiki Loves Folklore 2026''', an international initiative dedicated to documenting and celebrating folk culture across the globe. ;About Wiki Loves Folklore '''Wiki Loves Folklore''' is an annual international photography competition hosted on Wikimedia Commons. The campaign runs from '''1 February to 31 March 2026''' and encourages photographers, cultural enthusiasts, and community members to contribute photographs that highlight: * Folk traditions and rituals * Cultural festivals and celebrations * Traditional attire and crafts * Performing arts, music, and dance * Everyday practices rooted in folk heritage Through this campaign, we aim to preserve and promote diverse folk cultures and make them freely accessible to the world. [[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026|Project page on Wikimedia Commons]] ; Host a Local Edition As we celebrate the '''eight edition''' of Wiki Loves Folklore, we warmly invite communities to organize a local edition in their country or region. Hosting a local campaign is a great opportunity to: * Increase visibility of your region’s folk culture * Engage new contributors in your community * Enrich Wikimedia Commons with high-quality cultural content '''[[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026/Organize|Sign up to organize]]:''' If your team prefers to organize the competition in ''either February or March only'', please feel free to let us know. If you are unable to organize, we encourage you to share this opportunity with other interested groups or organizations in your region. ;Get in Touch If you have any questions, need support, or would like to explore collaboration opportunities, please feel free to contact us via: * The project Talk pages * Email: '''support@wikilovesfolklore.org''' We are also happy to connect via an online meeting if your team would like to discuss planning or coordination in more detail. Warm regards, '''The Wiki Loves Folklore International Team''' </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:20, 18 januar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=29228188 --> == razlika u modulima bs i en Modul:Citation/CS1 == 206.347 bajtova i 238,493 bytes Povod je greška Script error: The function "hyphen2dash" does not exist [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 11:44, 19 januar 2026 (CET) : {{spomeni|Palapa}} Gdje se dešava ta greška? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 06:43, 20 januar 2026 (CET) ::[[Korisnik:Palapa/Artemis II]] [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:16, 20 januar 2026 (CET) == <span lang="en" dir="ltr">Annual review of the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 9 February 2026. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2026|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]])<section end="announcement-content" /> </div> 22:01, 19 januar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29905753 --> == razlika u modulima Modul:String2 == Na en je modul mnogo duži, a pojavljuje se i greška (['''Script error: The function &#x22;split&#x22; does not exist. npr u članku olovo''' [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 14:58, 21 januar 2026 (CET) == Šablon:In lang == {{#invoke:In lang|in_lang|template=in lang<noinclude>|{{CONTENTLANGUAGE}}</noinclude>}} Lua error in Modul:Lang at line 1773: attempt to call method 'gsub' (a nil value). Backtrace: # '''[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Modul:Lang&action=edit#mw-ce-l1773 Modul:Lang:1773]''': in function "name_from_tag" # '''[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Modul:In_lang&action=edit#mw-ce-l41 Modul:In_lang:41]''': ? # '''(tail call)''': ? # '''mw.lua:527''': ? # '''[C]''': ? [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:22, 21 januar 2026 (CET) == Zahtjev za savjet promjenu naziva korisničke stranice Korisnik:Bokram84 == Molim administratora za pomoć u vezi sa stranicom '''Korisnik:Bokram84'''. Želio bih da se preimenuje i od nje napravi članak pod nazivom '''„Marko Bačanović“''', ako je to u skladu s pravilima Wikipedije. Molim za uputu da li je moguće preimenovanje ili je potrebno otvoriti novi članak. Hvala unaprijed. [[Korisnik:Bokram84|Bokram84]] ([[Razgovor s korisnikom:Bokram84|razgovor]]) 11:37, 28 januar 2026 (CET) :Dobar dan, :Navedeno možete učiniti tako što ćete premjestiti stranicu u glavni imenski prostor. Ukoliko je članak spreman za objavu u glavnom imenskom prostoru tako da bude dostupan čitaocima, s desne strane vam se nalazi "Premjesti", klikom na njega u polju "Novi naslov" gdje sada stoji Korisnik izaberite (glavni) i objavite. :Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:47, 28 januar 2026 (CET) == CEE Women 2026 == Unutar [[meta:Wikimedia_CEE_Spring|Wikimedia CEE Spring]] prevodilačkog wikipedijskog natjecanja se obično organiziraju tematska pod-natjecanja i aktivnosti među kojima je i onaj posvećen ženama i komenziranju deficita sadržaja po pitanju roda u wikimedijskoj interpretaciji regije Srednje i istočne Europe (poticao sam i su-organizirao sam nekad)... Ove godine je opcija i dobiti manja sredstva (mikro-fond do 500eur) za provedbu širih aktivnosti (uključuje i druge wikimedijske projekte). Bilo bi dobro da se neko hoće primiti toga i potaknuti nove doprinose. Ako ste zainteresirane_i - pogledajte ovdje https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE_Women_Campaign_2026 i javite se za suradnju i/ili koordinaciju s drugima. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:53, 6 februar 2026 (CET) : {{ping|Panasko}} Jesi li zainteresiran da se prijavimo?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 16:49, 6 februar 2026 (CET) ::Jesam, svakako sve sto radim u okviru CEE su članci o ženama iz regije. Ima ih još jako puno bez članaka, da ne govorimo šire. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:02, 6 februar 2026 (CET) :::Pogledaj na onoj stranici, pa vidi šta bi se moglo organizirati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 23:27, 6 februar 2026 (CET) ::::Obzirom na našu raštrkanost, on-site nije opcija, mislim da nam je najbolja opcija "Online edit-a-thon" realna opcija, Primjer aktivnosti za koje bi se sredstva mogla iskoristiti -"Prizes and awards". [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:47, 12 februar 2026 (CET) :::::I ja mislim isto...onda nas prijavi, ima negdje formular, pa ono da npr. prvih troje dobiju neku nagradu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:43, 12 februar 2026 (CET) ::::::Ja sam mislio da bi možda ti mogao, nisam baš na "ti" s tim stvarima... [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:45, 12 februar 2026 (CET) :::::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] ako trebate pomoć da uradimo nešto zajedno online ili hibridno javite. Ja ću probati nešto sa ekipom na Wikidata, Commons a mogli bi i na Wikipedijama. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:28, 14 februar 2026 (CET) ::::::Moj prijedlog je da podnesemo zahtjev CEE Hub-u za "Online edit-a-thons", pa da se u maratonu "CEE Women Campaign 2026" na bs.wiki dodijele nagrade kao npr. prvo troje, pa i eventualno do desetog mjesta, s malo jačim kriterijima: veličina članka, izvori, relevantnost i sl. Zato sam inicirao [[Korisnik:Panasko|Panaska]] za zahtjev, jer je njegov engleski bolji nego moj. Ti [[Korisnik:Zblace|Željko]] znaš kakav je moj engleski :). Cilj bi bio povećanje članaka i integrisanje novih korisnika, kao i intenzivniji rad novih korisnika, kojima bi ovaj maraton bio dobar start za razvoj kvalitetnog rada. Hvala na podršci i pozdrav!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 11:41, 14 februar 2026 (CET) :::::::{{Spomeni|AnToni}} pogledam ja u ponedeljak. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:51, 14 februar 2026 (CET) :::::::Popunio sam aplikaciju, nominovao sam tebe AnToni i sebe kao organizatore. Ovo je predložena matrica nagrada, s tim da ćemo morati staviti neke minimume, 3000 bajta za novi/unaprijeđeni članak, i trebamo staviti minimalni broj članaka kako bi se mogla uručiti nagrada. :::::::Mjesto EUR :::::::1. 100,00 :::::::2. 75,00 :::::::3. 50,00 :::::::4. 25,00 :::::::5. 25,00 :::::::6. 25,00 :::::::7. 25,00 :::::::8. 25,00 :::::::9. 25,00 :::::::10. 25,00 :::::::Ukupno 400,00 [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:19, 16 februar 2026 (CET) ::::::::Možda minimum 5 članaka ili više? Maraton traje dugo, pa da ne Bude nagrada za jedan članak. Da žiri budu najmanje dvoje, i da se najmanje dva glasa žirija broje. (Da nas dvojica ne bi sami sebi davali poene :)). I npr. kod prenošenja članaka s drugih projekata, da članak bude poboljšan, proširen i pravopisno uređen? Tebi odma' prva nagrada :)! Hvala na angažmanu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 14:36, 16 februar 2026 (CET) :::::::::Više članaka definitvno, 10-15 minimum, ja bih se držao pravila kao inače na ovim projektima, da ne bude mašinski preveden, minimalno 3.000 bajta. Mislim da bi zamka bila davati kriterije da bude poboljšan, šta to konkretno znači? to bi bilo teško obrazlagati jer je stvar kvalifikovanja. Obzirom da sam prenosio dosta članaka sa drugih projekata, za neke glumice/pjevačice i sl, nema previše dostupnih podataka pa se prenese ono šta ima. Na taj način jeste naš projekat poboljšan jer imamo biografiju neke osobe koju ranije nismo imali. :::::::::Ovdje se ja pitam zašto misliš da bi meni išla prva nagrada, ja se iskreno nadam da će barem troje četvero ciljati prvu nagradu, pa da imamo koristi kao projekat. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:55, 16 februar 2026 (CET) ::::::::::Minimum 15! Na Meti je granica 25...i možda samo 15 novih? To bi značilo najmanje 150-200 novih članaka. Proširivanje: Bez da se broji 3000 bajta, u starom članku...zato sam i ja ptotiv. A zašto tebi prva? Pa jer si najvrijediji! O prenošenju s drugih projekata je u redu (tvoji nemaju zamjerke), ali da ne bude doslovce prenošenje (copy-paste). Zašto ponovo pisati, ako se može preuzeti, i povezati internem linkovima i pravilno kategorizirati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:03, 16 februar 2026 (CET) :::::::::::sve se slažem s tobom, mislim da nam je to i do sada uvijek bio kriterij, :::::::::::* Prošireni ili novi članak treba imati najmanje dodatnih 3000 bajtova :::::::::::* Članak ne smije biti mašinski preveden :::::::::::* Članak treba proširiti ili napraviti između xx i xx. :::::::::::* Članak ne smije biti siroče :::::::::::* Članak treba da bude u okviru teme :::::::::::* Članak ne smije kršiti autorska prava ili imati probleme sa značajnošću i članak bi trebao imati odgovarajuće reference prema pravilima Wikipedije. :::::::::::* Članak mora biti adekvatno referenciran i citati: Svaki članak treba da sadrži odgovarajuće reference i citate u skladu sa pravilima Wikipedije, osiguravajući pouzdanost i kredibilitet predstavljenih informacija. :::::::::::ja se nadam i većem broju jer smo prošle godine u okviru CEE imali 457 novih članaka, doduše masa toga su bile rezolucije UN-a o ratovima u bivšoj Jugoslaviji, ali opet, kontam da bi trebali imati i više članaka. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:21, 16 februar 2026 (CET) ::::::::::::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] super - samo razmislite o tome da objavite informaciju i negdje van BS Wikipedije da se mogu motivirati i pridružiti ljudi koji već nisu tu, ako ste ih spremni pratiti i korigirati. Sretno! [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:48, 17 februar 2026 (CET) ::::::::::::Obzirom na zamolbu da pribrojimo projekte u jedan, @[[Korisnik:Panasko|Panasko]] nadam se da je OK da se budžet nagrada smanji na pola i da je zajednički između BS i HR...probamo naći još podrške drugdje. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:05, 2 mart 2026 (CET) :::::::::::::{{ping|Zblace}}, {{ping|Nadicab}} Potvrdio sam na [https://meta.wikimedia.org/wiki/Talk:CEE_Women_Campaign_2026/applications/CEE_Women_2026:_Multi-Wiki_Edit-a-thon_%26_Training_(HR_%2B_EN/SH/BS)_with_Wikidata_%26_Commons Meti] suradnju s hr.wiki. Lijep pozdrav--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:45, 3 mart 2026 (CET) == New Rapid Funds in CEE – global support now closer to your local activities == Hi everyone, '''Starting from 1 April 2026''', the CEE Hub will begin reviewing and supporting Rapid Fund applications for Central and Eastern Europe, in close cooperation with the Wikimedia Foundation. This change is part of our shared effort to bring support closer to communities and make the process more accessible and responsive to local contexts. You will still apply through the same system (Fluxx), and WMF will continue handling contracts and fund transfers. What changes is that the CEE Hub becomes your first point of contact, offering guidance, reviewing applications, and staying closer to your ideas throughout the process. We encourage you to reach out to [[:m:User:TRistovski-CEEhub|Toni]], our Grants Specialist before applying. A short conversation can help clarify your idea and make things smoother from the start. * ☝️ Rapid Funds remain open year-round (with possible delays in June and December). * ☝️ For Central Asian communities: the process stays the same – you continue applying directly through WMF. Join our online Q&A session to learn more (same content, two options to join): * 2 April, 5:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 1|register here]]) * 8 April 7:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 2|register here]]) More info & contact: '''[[:m:CEE Hub Rapid Funds|Wikimedia CEE Hub/Rapid Grants]]''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 13:21, 31 mart 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29670168 --> == Join the sixth Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia! == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia 2026.png|right|250px|thumb|link=https://meta.wikimedia.org/wiki/Ukraine%27s_Cultural_Diplomacy_Month_2026|Join our campaign!]] {{int:please-translate}} Dear Wikipedians! [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the sixth edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from '''1st April''' until '''30th April 2026'''. The initiative aims to promote knowledge about Ukrainian culture abroad by creating and improving Wikipedia articles in multiple languages. This year marks the sixth edition of the campaign, which will focus on contemporary culture, making today’s artistic voices and practices more visible to international audiences. 🧩'''How to participate?''' Choose an article from the suggested list → Write an article in your language, or improve an existing one according to the rules → Add your contribution to the contest page and calculate your points → Win prizes and receive a certificate of participation → Become a promoter of truthful knowledge about Ukraine. 🧩'''[[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Check our main page for more information]]'''. '''If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest.''' If not, then we encourage you to translate the [[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|landing page of the contest]] and [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MessageGroupStats?group=Centralnotice-tgroup-UCDM2026banner&messages=&language=en&x=D banner] into your own language. Also, we set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|banner]] to notify users of the possibility to participate in this challenge! [[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) 04:35, 1 April 2026 (UTC) </div> <!-- Message sent by User:OlesiaLukaniuk (WMUA)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&oldid=28552112 --> == De, ljudi... == Yahadzija i dalje štanca račune kao na tekućoj traci, a niko ništa. Pa, ili ćemo mu dozvoliti da radi šta hoće ili primijeniti nultu toleranciju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 06:40, 25 april 2026 (CEST) : Da ih označimo za brisanje u roku od 1 sedmice, kao npr. [[Denitrifikacija]]?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 08:15, 25 april 2026 (CEST) ::Nisu krivi članci nego korisnik (mada znam koliko tehničkih grešaka bude u njima). Poenta je u tome da se konačno počne držati jednog korisničkog računa. Izgleda da ga i na Meti blokiraju, pa ih mijenja kao čarape (ali to treba provjeriti). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:11, 25 april 2026 (CEST) ::: Imao je jedan, pa je opet počeo mjenjati. I opet se počeo igrati Indijanaca u Šipragama [aka: Poglavica]--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 11:19, 25 april 2026 (CEST) ::::Da li poglavica uopšte prati diskusiju ovdje? [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 11:28, 25 april 2026 (CEST) :::::Govoreno mu je više puta (uzalud). Ovo se odnosi na administratorske akcije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:37, 25 april 2026 (CEST) == Request for comment (global AI policy) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies for writing in English. {{int:Please-translate}} A [[:m:Requests for comment/Artificial intelligence policy|request for comment]] is currently being held to decide on a global AI policy. {{int:Feedback-thanks-title}} [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 02:57, 26 april 2026 (CEST) </bdi> <!-- Message sent by User:Codename Noreste@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30424282 --> == Call for Community Candidates – Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 == ''Please help us and your community by translating this announcement into your language!'' Dear all, The [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026]] is currently underway. There are 4 seats allocated to community representatives. Community members are invited to nominate themselves as candidates for these seats. These positions will be filled through a vote by the CEE community. '''Eligibility criteria:''' * Candidates must be [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026/Eligibility|eligible voters]]: ** Have a Wikimedia account created before 18 December 2025 ** Have at least 300 edits between 18 December 2025 and 18 June 2026 ** Must not have been blocked between 18 March 2026 and 18 June 2026 * Must have participated in at least 2 of the last 3 [[Meta:Wikimedia CEE Hub/CEE Hub Status Meeting|CEE Hub Advisory Group meetings]] You can check your eligibility using the following tool: https://cee-sc-election.toolforge.org/ '''How to proceed:''' Candidates may nominate themselves or be nominated by others. If nominated by others, the candidate must explicitly accept the nomination before 18 June 2026. The candidate should create their nomination page and submit their candidacy [[Meta:Wikimedia_CEE_Hub_Steering_Committee_Election_2026/Nominations|here]]: Please also inform your communities about the election and encourage participation. Best regards,   Electoral Commission of Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 --[[Meta:Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Meta:Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:00, 30 april 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> pbbbdrfoueeut3w1v9j84ya3vs4qdop Manama 0 20403 3838248 3799848 2026-04-29T19:21:31Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3838248 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Geokutija|Naselje <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Manama | izvorno_ime = المنامة | drugo_ime = | kategorija = Grad <!-- *** Ime **** --> | etimologija = | službeni_naziv = | moto = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = | opis_slike = Manama <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | simbol = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | država = Bahrein | zastava_države = da <!-- *** Položaj i visina *** --> | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 26| širina_minuta = 13| širina_sekundi = | širina_SJ = N | dužina_stepeni = 50| dužina_minuta = 35| dužina_sekundi = | dužina_IZ = E | najviši = | najviša_visina = | najniža = | najniža_visina = <!-- *** Dimenzije *** --> | površina = 30 | površina_zemlje = | površina_vode = | površina_urban = | površina_metro = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo = 157.474 | stanovništvo_datum = 2010 | stanovništvo_urban = 411.000 | stanovništvo_metro = | stanovništvo_opcina = | stanovništvo_gustoca = | stanovništvo_urban_gustoca = | stanovništvo_opcina_gustoca = | stanovništvo_metro_gustoca = <!-- *** Historija i administracija *** --> | osnovan = | vlada = | gradonačelnik = | gradonačelnik_partija = <!-- *** Kod *** --> | vremenska_zona = [[UTC]]+03:00 | utc_odstupanje = | vremenska_zona_DST = | utc_offset_DST = | poštanski_broj = | pozivni broj = | kod = <!-- *** Karta *** --> | karta = Bahrain location map.svg | karta_lokacija = Bahrein <!-- *** Web stranice *** --> | web_stranica = [http://www.capital.gov.bh/ capital.gov.bh] <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Manama''' ({{ArJ|المنامة|f=al-Manama}}) je [[glavni grad]] [[Bahrein]]a. [[Grad]] se nalazi u [[Persijski zaliv|Persijskom zalivu]] u sjeveroistočnom dijelu ostrva Bahrein. To je najveći grad Bahreina, u kojem živi oko 150.000 ljudi, što je četvrtina stanovništva. Naziv grada se prvi put javlja u [[islam]]skim spisima iz [[1345]]. [[Portugal]]ci ga osvajaju [[1521]]. [[Perzija|Perzijanci]] preuzimaju vlast [[1602]]. godine. Do [[1783]]. godine sa manjim prekidima, gradom vlada [[dinastija]] al-Halifa. Godine [[1958]]. postaje slobodna [[luka]], a [[1971]]. glavni grad nezavisnog Bahreina. Ekonomija se, kao i u slučaju same države, zasniva na - [[Nafta|nafti]], rafinerijama, [[Brodogradnja|brodogradnji]], ribarenju i vađenju [[biser]]a. Manamu opslužuje "Međunarodni Aerodrom-Bahrein" koji se nalazi na ostrvu ''[[Al Muharak]]''. U gradu se također nalazi i univerzitet osnovan [[1986]]. == Vanjski linkovi == * [http://www.capital.gov.bh/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120727122827/http://www.capital.gov.bh/ |date=27. 7. 2012 }} {{Glavni gradovi azijskih država}} {{Commonscat}} [[Kategorija:Gradovi u Bahreinu]] [[Kategorija:Glavni gradovi azijskih država]] 51bjw1cj0uvhil8wb18wq45eff1jv1z Carl Barât 0 20538 3838289 3789161 2026-04-30T00:52:02Z Tulum387 155909 3838289 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Carl Barât.jpg|mini|desno|Carl Barât|292x292piksel]] '''Carl Barât'''<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/artist/219402-Carl-Barat|title=Carl Barat|website=Discogs|language=en|access-date=14. 12. 2025}}</ref> (rođen: [[6. juni|6. juna]] [[1978]].) je gitarista i pjevač grupe [[Dirty Pretty Things]]. Muzičkoj javnosti poznat kao jedan od osnivača legendarne engleske grupe [[The Libertines]], gdje je, zajedno sa [[Pete Doherty|Pete Dohertyjem]], bio jedan od pjevača, tekstopisaca i gitarista grupe. Poslije raspada Libertinesa [[2004]]. povukao se iz javnosti. Na muzičku scenu se vraća krajem [[2005]], sa serijom malih koncerata u Italiji sa svojom novom grupom Dirty Pretty Things. == Rane godine == {{Proširiti sekciju}} == The Libertines == {{Proširiti sekciju}} == Raspad == {{Proširiti sekciju}} == Dirty Pretty Things == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * http://www.carlbarat.co.uk/ * http://www.imdb.com/name/nm2098616/<nowiki/>{{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Barât, Carl}} [[Kategorija:Rođeni 1978.]] [[Kategorija:Engleski pjevači]] [[Kategorija:Gitaristi]] ihu33xuwily62mxx9108wmbcjtdr02k Primogenitura 0 21336 3837993 3767720 2026-04-29T12:07:45Z Panasko 146730 [[Kategorija:Nasljedno pravo]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3837993 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Primogenitura''' je ustaljena tradicija nasljedstva gdje prvorođenče ima prednost. Često se koristi u [[monarhija]]ma. Kao mehanizam nasljedstva u nasljednim monarhijama neka vrsta primogeniture je najčešće korištena, ali nije jedina vrsta tradicije niti je najstarija metoda. == Agnatička primogenitura == Agnatička primogenitura ili patrilinealna primogenitura sistem u kojem nasljeđuje prvorođeni sin. Samo muškarci mogu naslijediti; žene nasljedna prava ne posjeduju, niti ih posjeduju njihovi potomci. Nekada najrasprostranjenija, danas se koristi u [[Lihtenštajn]]u, [[Luksemburg]]u, [[Jordan]]u, itd. == Kognatička primogenitura == Ova vrsta primogeniture favorizira najstarije muško dijete, ali žensko dijete može naslijediti ukoliko monarh nema sina. Naziv agnatičko-kognatička primogenitura se koristi s istim značenjem. Ova vrsta nasljedstva važi, na primjer, u španskoj, monegaškoj i britanskoj monarhiji. U prošlosti se uglavnom koristila samo na britanskom ostrvu i pirinejskom poluostrvu. == Apsolutna primogenitura == Apsolutna primogenitura je nasljedstvo gdje najstarije dijete ima prioritet, bez obzira na spol. Danas se koristi i naziv ''puna kognatička primogenitura''. Neke monarhije su preuzele ovu vrstu nasljedstva krajem [[20. vijek]]a. Švedska je usvojila apsolutnu primogenituru [[1980]]. godine. Kasnije je nekoliko monarhija slijedilo primjer Švedske: [[Belgija]], [[Holandija]], [[Norveška]] i [[Danska]]. == Matrilinealna primogenitura == Nijedna evropska monarhija nema niti je primjenjivala ovu vrstu nasljedstva gdje se muško dijete potpuno isključuje. Neka plemena u [[Afrika|Africi]] primjenjuju matrilinealnu primogenituru. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Monarhija]] [[Kategorija:Zakonodavstvo]] [[Kategorija:Historija prava]] [[Kategorija:Nasljedno pravo]] sdv6jhgqzqkbf94vc2hssc3nlakbtiy Mezoplanet 0 22294 3838299 3754391 2026-04-30T02:12:59Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3838299 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Selected Planemos.svg|mini|355p|desno|Poređenje veličina između [[Zemlja (planeta)|Zemljinog]] [[Mjesec (satelit)|Mjeseca]], [[Neptun]]ovog [[Triton (mjesec)|Tritona]] i nekoliko velikih "mezoplaneta"]] '''Mezoplanet''' je termin koji je predložio [[Isaac Asimov]] da bi označio [[Planeta|planetarno tijelo]] veličine manje od [[Merkur]]a, ali veće od [[1 Cerere]]. U doba kada je Asimov predložio ovaj termin samo je [[Pluton]] veličinom zadovoljavao kriterij da bi se tako nazvao; sada već klasifikacija uključuje i tijela kao što su [[136199 Eris]], [[136472 Makemake]], [[136108 Haumea]], [[90377 Sedna]], [[90482 Orcus]], [[50000 Quaoar]] i [[20000 Varuna]] pod uvjetom da se veličina računa prema [[prečnik]]u objekta, jer [[masa]] većine objekata u [[Sunčev sistem|Sunčevom sistemu]] nije precizno utvrđena. Termin je spomenut u Asimovljevom [[esej]]u "Kako se zove?" ({{jez-en|What's in a Name?}}), objavljenom u ''[[Los Angeles Times]]u'' krajem 1980-ih,<ref>{{cite web |author= John H. Jenkins |title= Frontiers: New Discoveries About Man and His Planet, Outer Space, and the Universe |url= http://www.asimovreviews.net/Books/Book448.html |website= Asimov Reviews |access-date= 29. 7. 2015 |archive-date= 4. 11. 2020 |archive-url= https://web.archive.org/web/20201104125837/http://www.asimovreviews.net/Books/Book448.html |url-status= dead }}</ref> a ponovo objavljenom u njegovoj knjizi ''[[Granice (Asimov)|Granice]]'' iz 1991.<ref>{{cite book |last= Asimov |first= Isaac |title= Frontiers: New Discoveries About Man and His Planet, Outer Space, and the Universe |date= 29. 3. 1990 |publisher= Dutton Adult |isbn=0525246622 |url-access= registration |url= https://archive.org/details/frontiersnewdisc00asim_0}}</ref> U eseju Asimov primjećuje da postoji veliki broj "planetarnih tijela" (pored [[Sunce|Sunca]] i [[Prirodni satelit|prirodnih satelita]]) i da je razlika između glavnih planeta, "malih planeta" i asteroida prilično neodređena te da je potrebno odrediti parametre za klasifikaciju tih tijela. Asimov naglašava da postoji velika razlika između [[Merkur]]a, za koji nema sumnje da spada u kategoriju glavnih planeta, i Cerere, najvećeg tada poznatog planetarnog tijela za koje nema sumnje da spada u kategoriju "malih planeta". Pluton je bio između ove dvije kategorije. Radije nego da odredi pripada li Pluton glavnim ili malim planetama, Asimov je sugerisao da bilo koje planetarno tijelo koje je veličinom između ove dvije navedene kategorije bude nazvano mezoplanet, s obzirom na to da "mesos" na [[Grčki jezik|grčkom]] znači "srednji". Od vremena objavljivanja navedenog eseja otkriveno je nekoliko drugih tijela, veličine između Cerere i Merkura, što je naglasilo potrebu za uvođenjem jednog ovakvog termina. Stariji termin [[planetoid]] također je revidiran, tako da se odnosi na planetarna tijela srednje veličine. == Također pogledajte == * [[Asteroidi]] == Reference == {{refspisak}} {{commonscat|Mesoplanets}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Isaac Asimov]] [[Kategorija:Vrste planeta]] [[Kategorija:Patuljaste planete]] [[Kategorija:Definicija planete]] kypg8925mq3cxvmiezp7yzu5uka4o5n Oskar Maria Graf 0 22939 3838290 3237938 2026-04-30T00:53:29Z Tulum387 155909 3838290 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Oskar Maria Graf | slika =Oskar maria graf denkmal.jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1894|7|22}} | mjesto_rođenja = Berg am Starnberger See, Njemačka | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1967|6|28|1894|7|22}} | mjesto_smrti = New York, SAD | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Oskar Maria Graf''' (Berg am Starnberger See, [[22. juli]] [[1894]] – [[New York]], [[28. juni]] [[1967]]) bio je [[Njemačka|njemački]] [[književnik]]. Kao radikalni [[socijalizam|socijalist]] učestvovao je u njemačkom revolucionarnom pokretu. Bio je protivnik [[nacizam|nacionalsocijalista]] od samog početka. Godine [[1933]]. emigrirao je u [[Beč]], pa u [[Prag]]. Nacisti su pokušali prisvojiti njegovo djelo, a on im odgovara čuvenim protestom ''"Spalite me"'' (Verbrennt mich), poslije čega su mu oduzeli njemačko državljanstvo. Od [[1938]]. godine živio je u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. Autor je pjesama i [[novela]], no prvenstveno je bio [[roman]]opisac, slikar svojega [[Bavarska|bavarskog]] zavičaja. Njegov se izraz odlikuje razumijevanjem za tzv. malog čovjeka i krepkim pučkim [[humor]]om. == Djela == * "Revolucionari" * "Divni ljudi" * "Mi smo uznici" * "Bavarski Dekameron" * "Život moje majke" * "Veliko seljačko zrcalo" * "Anton Sittinger" {{Njemačka književnost}} {{Wikicitat|Oskar Maria Graf}} {{DEFAULTSORT:Graf, Oskar Maria}} [[Kategorija:Njemački pisci]] [[Kategorija:Biografije, Berg am Starnberger See]] [[Kategorija:Rođeni 1894.]] [[Kategorija:Umrli 1967.]] b2d2zr2zm8owgxqywujdgx1k7xm63e6 Miroslav Krleža 0 24228 3838325 3671278 2026-04-30T06:12:42Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3838325 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Miroslav Krleža | slika = Miroslav Krleža 1953.jpg | veličina_slike = | opis = Krleža 1953. | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1893|7|7}} | mjesto_rođenja = Zagreb, Austro-ugarska | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1981|12|29|1893|7|7}} | mjesto_smrti = Zagreb, SFRJ | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = književnik | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Miroslav Krleža''' ([[Zagreb]], 7. juli 1893 – Zagreb, 29. decembar 1981) bio je [[književnik]] i enciklopedista. Jedan je od najvećih jugoslavenskih i [[Hrvati|hrvatskih]] pisaca 20. vijeka. == Biografija == Rođen u Zagrebu u građanskoj porodici niže-srednjeg socijalnog statusa (razdoblje opisano u dojmljivoj prozi "Djetinjstvo u Agramu"). Krleža pohađa Gornjogradsku gimmaziju, a zatim vojnu kadetsku školu u [[Pečuh]]u, te neposredno uoči [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], u doba Balkanskih ratova, pod uticajem jugoslavenske integralističke ideologije bježi u Srbiju. Godine 1913. prekida vojne studije u peštanskoj Ludovicejskoj akademiji. Preko [[Pariz]]a i Soluna dolazi u Srbiju s nakanom da bude dobrovoljac u Srpskoj vojsci. Osumnjičen je kao špijun i srbijanske ga vlasti protjeruju. Vraća se u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarsku]] i u Zemunu biva uhapšen na osnovu potjernice Ludoviceuma. Godine 1915. mobiliziran je kao domobran i poslan na front u istočnoj Evropi (Galicija) gde doživljava Brusilovljevu ofanzivu. Na frontu je kratko vrijeme, a ostatak rata provodi po vojnim bolnicama i toplicama zbog slabog zdravstvenog stanja, a i objavljuje prve književne i novinske tekstove. Po stvaranju [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]] Krleža se, fasciniran [[Vladimir Iljič Lenjin|Lenjinom]] i sovjetskom revolucijom, angažira u [[komunizam|komunističkom]] pokretu novonastale države i razvija snažnu spisateljsku djelatnost: u to je doba, gotovo do [[Stjepan Radić|Radićevog]] ubistva, pisao [[Srpski jezik|srpskom]] ekavicom kao i niz drugih, jugounitarizmom opijenih hrvatskih pisaca ([[Antun Branko Šimić|Šimić]], [[Tin Ujević|Ujević]], [[August Cesarec|Cesarec]], [[Vjekoslav Majer|Majer]], [[Dobriša Cesarić|Cesarić]], [[Ulderiko Donadini|Donadini]]). Već je potkraj 1920-ih prošlog vijeka dominantan lik u književnom životu [[Jugoslavija|jugoslavenske]] države, a neka od najsnažnijih ostvarenja na svim poljima ([[poezija]], [[roman]], [[drama]], [[esej]], memoarska proza, polemike i publicistika, novelistika) objavljuje 1930-ih, u vrijeme jačanja desnih i lijevih totalitarizama. U Beogradu 1934. godine pokreće i uređuje jugoslavenski književni [[časopis]] [[Danas (časopis)|Danas]] <ref name="pro">[https://enciklopedija.carnet.hr/enciklopedija.aspx Proleksis enciklopedija, prva hrvatska opća i nacionalna online enciklopedija]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Približavanjem [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Krležina vjera u komunizam slabi i opada: pojava dijelom povezana s averzijom prema kanonima [[socijalni realizam|socrealizma]] koji su postali lektirom u razdoblju zrelog staljinizma, a još više čistkama u kojima je [[Staljin]] iskorijenio većinu stare boljševičke garde, a i sve Krležine prijatelje koji su završili kao prognanici u komunističkoj obećanoj zemlji. Zgađen nad svim opcijama koje su bile na političko-ideološkom meniju, od liberalno-imperijalnih [[demokratija]] koje su mu bile odbojne zbog protuhrvatskih mahinacija sila [[Antanta|Antante]], kasnijih geopolitičkih manipulatora u [[Versailles]]u, preko [[nacizam|nacističkog]] i [[Fašizam|fašističkog]] [[totalitarizam|totalitarizma]] kojeg je dobro procijenio kao slijepu ulicu civilizacije do komunističke diktature (početni entuzijazam o planiranom društvu socijalne i nacionalne pravde splasnuo je u srazu sa stvarnošću realsocijalizma), Krleža je Drugi svjetski rat dočekao praktički usamljen i posvađan s prijašnjim sadrugovima iz komunističke partije. Nova [[Ustaše|ustaška]] vlast ga je dijelom pozivala na saradnju, jer su procijenili da bi im njegov svjetski ugled mogao pomoći da se na cijelu tvorevinu gleda manje neodobravajući. No, on se pasivizirao i odbio vezu s režimom [[NDH]]. Nakon komunističke pobjede u ratu i likvidacije Krležinog zaštitnika pred ustaškim slobodnim strijelcima, ministra zdravstva i liječnika Krešimira Vranešića, orkestrirane od [[Milovan Đilas|Đilasa]] i [[Moše Pijade]], život samog pisca visio je o niti, no spasilo ga je prijeratno prijateljstvo s [[Josip Broz Tito|Titom]]. U klimi kakve-takve liberalizacije pokreće 1950. Jugoslavenski leksikografski zavod, današnji [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]], praktički jedinu "jugoslavensku" instituciju sa središtem u Hrvatskoj, te istupima i referatima djeluje kao poticatelj umjetničke slobode i oslobađanja od stega socrealizma. Godine 1967. potpisuje "Deklaraciju o položaju hrvatskog književnog jezika" (vidi [[Hrvatski jezik]]), što je dovelo do njegove ostavke u Centralnom komitetu [[SKH]] nakon jugokomunističke hajke na "nacionalizam" izražen, navodno, u tom dokumentu. U doba [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]] simpatizirao je zahtjeve proljećara, no povukao se kad je postalo očito da je Tito odlučio slomiti hrvatski nacionalni pokret (jedina Krležina uspješna intervencija smanjivanje zatvorske kazne [[Franjo Tuđman|Tuđmanu]]). Do kraja života djeluje u Leksikografskom zavodu, a zadnje godine provodi narušenog zdravlja i poluparaliziran. To je razdoblje Krležina života iscrpno prikazano u nekonvencionalnim višetomskim [[monografija]]ma njegovog [[Johann Peter Eckermann|Eckermanna]], Enesa Čengića. == Djelo == Krleža je ostvario golem opus (po različitim brojanjima, njegova sabrana djela obuhvataju između 50 i 80 tomova) koji pokriva kako središnje književnoumjetničke žanrove, tako i atipične ili marginalne zapise (enciklopedijske verzije, prepiska o raznim temama, putopisi). Rani uticaji obuhvataju skandinavske dramatike kao [[Henrik Ibsen|Ibsena]] i [[August Strindberg|Strindberga]] i pjesnika-filozofa [[Friedrich Nietzsche|Nietzschea]], kojima su se kasnije pridružili prozni i pjesnički radovi [[Karl Kraus|Krausa]], [[Rainer Maria Rilke|Rilkea]] i romaneskno djelo [[Marcel Proust|Prousta]]. Iako je često iskazivao averziju i prezir prema [[Fjodor Dostojevski|Dostojevskom]], u grozničavim dijalozima Krležinih romana i drama vidljiv je trag [[Rusi|ruskog]] pisca, kao i [[impresionizam|impresionizma]] i [[ekspresionizam|ekspresionizma]] koji su dominirali [[Njemački jezik|njemačkim]] govornim područjem prve dvije dekade 20. vijeka. Iako je pokrenuto čak nekoliko edicija, još ne postoji niti jedna koja bi obuhvatala cijeli Krležin opus. Dodatno takav eventualni pokušaj otežava i činjenica da je sam autor neprekidno intervenirao u svoja već objavljena djela. === Poezija === Krležin je pjesnički opus bjelodan izuzetak od vlastite izreke: "Tko je propao na svim životnim poljima, preostaje mu još bavljenje poezijom i [[Politika|politikom]]". Istina, počeo je glagoljivim, [[Walt Whitman|whitmanovskim]] i verhaerenovskim panteističko-egzaltiranim "simfonijama" ("Pan", 1917, "Tri simfonije", 1917.), nabujalog verbalnog vatrometa koji je trebao ostaviti dojam ekstatične životne radosti u kojoj se pojedinac gubi u, za njega oslobađajućim, ritmovima kosmosa. No, rezultat je bio daleko od očekivanog (kao što su ustanovili i drugi vitalistički panteisti koji su u to doba harali literarnom Evropom): razlomljena sintaksa, mnoštvo bizarnih asocijacija i šepava ritmika naveli su srpskog pjesnika i kritika [[Simo Pandurević|Simu Pandurevića]] na ironičan komentar o jednom Krležinom stihu u kojem ovaj, u karakteristično groteskno-hiperboličnom maniru najavljuje razaranje vlastitog mozga: "Ne sumnjamo da će g. Krleža uspeti u svojim namerama!" [[Datoteka:Petrica Kerempuh.JPG|mini|200px|Petrica Kerempuh, glavno lice iz Krležinih "Balada Petrice Kerempuha"]] Nakon te faze uslijedila su zrelija ostvarenja, objavljena u četvorim zbirkama 1918, te u lirskim djelima početka 30-ih. Za te se ostvaraje može konstatirati da pokazuju uticaj srednjoevropske proturatne lirike i ekspresionističke poetike. Dominantni senzibilitet je paradoksalna mješavina otupjele otuđenosti i sućuti; najbolje pjesme su nabijene pregnantnim slikama društvene bijede i u njima teku asocijativne struje koje vrtlože više disparatnih mislenih i osjećajnih uslova u uvirno središte pjesničke slike. Opći je dojam toga dijela Krležina pjesničkog djela zrelost u kojoj je hipernadraženi senzibilitet mladića s kompleksom nacionalnoliterarnog profeta iz rane faze pretočen u snažni i dojmljivi lirski korpus modernističkog uklona – korpus u kojemu su asimilirani i integrirani uticaji raznih "izama" – mahsuz francuske i njemačke provenijencije ([[dadaizam]], [[nadrealizam]], formalizam, ekspresionizam). No, nedvojbeno najveće Krležino poetsko djelo vizionarni je pjesnički kompendij "Balade Petrice Kerempuha", 1936. Za taj se rad autor dobro pripremao: glavnom mu lektirom bijaše [[Ivan Belostenec|Belostenčev]] monumentalni "Gazofilacij", kao i niz hrvatskih spisatelja koji su pisali na [[Kajkavski dijalekt|kajkavštini]], uključujući Vramca, Pergošića, Habdelića i Brezovačkog. Krleža je u "Baladama" stvorio vlastiti jezik, jezik kojim se nikad i nigdje nije govorilo ni pisalo; savršeni hibridni instrument temeljno [[kajkavski|kajkavskog]] idioma u koji su utkani, virtuozno i funkcionalno, [[latinski]], [[mađarski]], [[njemački]], hrvatski [[štokavski]], [[italijanski]] i drugi leksemi i stilemi. Sva se kompozicija ne može okarakterizirati ni kao spjev, ni pjesnička drama, ni bilo na koji konvencionalan način. U tom djelu dominira, najvećim brojem pjesama, glas i vizura hrvatskog plebejskog "proroka" Petrice Kerempuha, u autorovoj svijesti utjelovljenja socijalno i nacionalno gaženog narodnog hrvatstva; tematika je raznovrsna, no prevladavaju slike krvi, mučenja, razaranja, kao i motivi izdaje, prodaje, veleizdaje, odnarođenja, dok je summa djela "Planetarijom", poduža pjesma u kojoj su sažeti svi glavni hrvatski mitovi i likovi posljednjih 500 godina, od bitaka s [[Turci]]ma do [[Ante Starčević|Starčevića]] i [[Fran Supilo|Supila]], od [[Juraj Križanić|Križanića]] i [[Ivan Gundulić|Gundulića]] do [[Josip Juraj Strossmayer|Strossmayera]]. "Balade" su istovremeno korjenito nacionalna i univerzalna knjiga: mitografija tragičnog ljudskog kosmosa, inkarniranog ovaj puta ne u dogodovštinama kraljeva i velmoža, nego u višestoljetnom iskustvu gaženog narodnog kolektiva. === Drame === Miroslav Krleža je izuzetnu stvaralačku energiju posvetio dramskom žanru – činjenica koja ne začuđuje uzme li se u obzir njegova adolescentska fascinacija dramskom literaturom (mahsuz skandinavskom), kao i angažman (društveni život, brak, poznanstva) u [[pozorište|pozorišnom]] miljeu koji ga je neprestano privlačio. Iako postoje različite periodizacije Krležinog dramskog spisateljstva, vidljivo je da u ranijoj fazi ("Kraljevo", 1918, "Kristofor Kolumbo", 1918, "Michelangelo Buonarrotti", 1919.) prevladava prometejsko-titanski pogled izražen u likovima herojskih vitalista, ali i groteskne karnevalske sotije u masovkama. Sam je scenski rukopis pod jasnim uticajem [[ekspresionizam|ekspresionizma]] i eksperimentalnih pozorišnih strujanja (poigravanje sa zvucima, rasvjetom, jurnjava i tučnjava po pozornici, retorika likova koja je više nalik na deklamatorske političke proglase); ukratko, to su eksperimentalni komadi koji, iako prikazuju historijske ličnosti iz renesansnog miljea, jasno izražavaju piščevu vjeru u budućnost koju je pobudila komunistička revolucija u [[Rusija|Rusiji]] (uostalom, prilično čestom pojavom u [[Evropa|Evropi]] neposredno poslije Prvog svjetskog rata bijaše kombinacija pozorišnog eksperimentiranja i lijeve radikalne ideologije). U drugom dijelu stvaralaštva Krleža piše radnjom i energijom nabijene dramske komade u kojima se koriste neki ekspresionistički postupci, no u funkciji realističkoga prikaza socijalnih i nacionalnih previranja posljednjih dana [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] i nastanka nove države ("Galicija", 1922., "Golgota", 1922., "Vučjak", 1923.). Treći dio piščevog dramskog opusa ujedno je i najpoznatiji: u ciklusu o Glembajevima, autor se vratio skandinavskim naturalističko-simbolističkim uzorima svoje adolescencije. U prikazu pada i rascjepa magnatske porodice Glemabajevih, te drugih osobnosti iz staleža visokog građanstva, Krleža je, uzme li se u obzir energija i sistematičnost koje je uložio u tu trilogiju ("U agoniji", 1928., "Gospoda Glembajevi", 1928., "Leda", 1932.), stvorio pomalo neobičan korpus. Posve sigurno snažno ostvarenje psihološkog naturalizma, piščev najpoznatiji dramski ciklus je stilski anakron: u doba radikalne eksperimentalne poetike, koja se proteže od [[Luigi Pirandello|Pirandella]] preko [[Bertolt Brecht|Brechta]] do poslijeratnih [[Eugène Ionesco|Ionesca]] i [[Samuel Beckett|Becketta]], Krleža je ignorirao pozorišno inovatorstvo i vratio se predčehovljevskim uzorima. Motivi za to ostaju nejasni, no vjerovatno su u vezi s piščevim približavanjem građanskim slojevima, kojima je lakše bilo apsorbirati konvencionalniju dramaturšku poetiku. Bitno je i naglasiti da je to jedini dio Krležina stvaralaštva u kojem on tematski i stilski zaostaje za glavnim strujanjima svoga vremena (što se nikako ne bi moglo reći za poeziju, novelistiku, roman, esej i memoarsku publicistiku). Poslijeratni autorov opus tvori nekoliko drama od kojih su najpoznatije "Aretej", 1959. i "Saloma", 1963, dramske fantazije izvan realističkog miljea (miješaju se prostorni i vremenski planovi, situacije i likovi) koje problematiziraju politiku, rat i historiju – tekstovi koji su možda interesantniji za čitanje nego za izvođenje. Za Krležin mnogohvaljeni dramski opus može se reći da sadrži veoma vrijedna djela koja su među temeljcima hrvatskog i jugoslavenskog dramskog repertoara, no, u cjelini, nema kvaliteta ni snage njegovog stvaralaštva u drugim književnim medijima. Dijelom je tome pridonijela dominacija filma, koja je potisnula bilo kakvu dramaturgiju na margine, a i kontinuacija eksperimentalnih kretanja na evropskim pozornicama koje autor, zbog više razloga, nije htio ili mogao slijediti. === Novele i pripovjetke === Krležin novelistički korpus ostaje, uz [[Ranko Marinković|Marinkovićev]] dominantnim u hrvatskoj književnosti, a po snazi i univerzalnosti ostvaraja ravnim poznatijim novelističkim ciklusima [[Thomas Mann|Thomasa Manna]] ili [[Albert Camus|Alberta Camusa]]. Piščev novelistički opus se dijeli, uglavnom, u tri tematska ciklusa. Prvi čini jedna od ponajboljih proturatnih proza, zbirka pripovjetki "Hrvatski bog Mars", kompletirana 1947. (iako je većina izašla još u ranim dvadesetima). Tema je besmisleno stradanje hrvatskih domobrana poslanih na klaonicu istočnog ratišta (Galicija), a stil je karakterističan Krležin – spoj impresionizma i ekspresionizma, povišene retorike i melanholičnih meditacija. Dominiraju naturalistički opisi vojničkog života i smrti, a sve je uronjeno u ozračje implicitnog komentara koji bismo mogli označiti gnjevnim i nepomirljivim. Već je tu vidljiva Krležina lijeva orijentacija i nada da će komunistička revolucija jednom zauvijek riješiti probleme tlačenja i imperijalnih osvajanja što je jedna od glavnih razlučnica naspram ratne i poratne proze npr. francuskih ili američkih autora, koju karakteriziraju beznađe i besmisao, npr. kod [[Ernest Hemingway|Hemingwaya]]. Drugi ciklus tvore tzv. novele malograđanskog kruga, među kojima se ističu "In extremis", "Veliki meštar sviju hulja" i "Smrt bludnice Marije". Taj je ciklus od 11 ili 12 novela kompletiran 1948, a napisan je većim dijelom također u 1920-im. Središtene su najčešće oko sukoba neurotičnog hrvatskog intelektualca, idealističko-prevratničke ideologije, i malograđanske buržoaske okoline (tako se može reći da u minijaturi predstavljaju neke od opsesivnih tema kasnijih romana). Treći dio Krležinog novelističkog opusa obuhvata 11 novela, i tematizira "glembajevštinu" ili financijski uspon i moralni pad i slom pripadnika visoke buržoazije. Srodne sa sličnim pripovjetkama evropskih naturalista na prijelazu vijeka (ali stilski modernistički usmjerene i samosvojne), te novele pripadaju ponajboljoj evropskoj novelistici toga doba, a savremenom čitatelju su zasigurno najintrigantniji i najzanimljiviji dio Krležinog novelističkog opusa. === Romani === Krležini romani su pisani bujnim, "[[barok]]nim" stilom i jezikom koji vrvi novotvorenicama i složenicama, bogati esejističkim odlomcima u tradiciji srednjoevropskog intelektualnog romana ([[Robert Musil]], [[Rainer Maria Rilke]]), ali i ruskog romana ideja karakterističnog za [[Fjodor Dostojevski|Dostojevskog]], nabijeni su radnjom i dramskim scenama koje se isprepliću s kontemplativnim pasažima o naravi ljudskog postojanja, umjetnosti, politici i historiji. Dominira egzistencijalistička vizija ljudske sudbine, izrečena povišenom retorikom, često prenepregnutim i isprekidanim dijalozima, te bujicom slika, zvukova i asocijacija u kojima se miješaju glasovi likova i autorov implicitni komentar. Kao esejistički romani ideja, Krležina djela su bliska romanesknoj struji modernizma prevladavajućoj u književnosti njemačkog jezika ([[Thomas Mann]], [[Robert Musil]]), no odvajaju se od njih dramatičnošću radnje i silovitim vrtlogom političkih zbivanja koji ne dopušta detaširano intelektualiziranje, po čemu je Krleža sličniji Arthuru Koestleru ili Malrauxu. Uz ponešto zanemarene romane "Tri kavalira frajle Melanije" i "Vražji otok", za Krležinu romanesknu umjetnost reprezentativna su četiri djela: "Povratak Filipa Latinovicza", "Na rubu pameti", "Banket u Blitvi" i "Zastave". "Povratak Filipa Latinovicza" roman je o umjetniku, često dovođen u vezu s proustovskim ciklusom (Krleža je [[Marcel Proust|Prousta]] izuzetno cijenio), no bliži je istini sud da je posrijedi protoegzstencijalističko djelo senzibiliteta stranog francuskom romanopiscu: dominiraju otuđenje i mučnina, incestuozni seksualni porivi i frustracije, ideološko-politički dijalozi vođeni na rubu histerije, rastakanje svijesti izraženo u gongoristički iskrivljenim rečenicama koje nerijetko krše pravila konvencionalne sintakse. To je još vidljivije u satiričko-političkim romanima. "Na rubu pameti" još je dinamičniji spoj dramske radnje izražene u groteskno hipertrofiranim scenama i dijaloškim dvobojima, lirsko-metafizičkim solilokvijima i naglom upadu [[Kajkavsko narječje|kajkavskog]] vernakulara kao moralnog suca sve te [[Franz Kafka|kafkijanske]] more kojoj je tema najotpornija ljudska osobina: glupost. Sljedeći je u nizu velikih romana nastalih uoči Drugog svjetskog rata (iako mu je posljednja knjiga dovršena poslije rata) "Banket u Blitvi", smješten u imaginarnoj baltičkoj državi i usredotočen na temu totalitarizma i borbe protiv njega. Ta, kako su ju neki nazvali, "poema o politici", nije samo izuzetan politički roman, nego i sadrži bitne autorove uvide i nazore o determinizmu i slobodi u tkanju ljudskog života i sudbine, prikazanim u nezaboravnoj sceni marioneta lutkarskog pozorišta, još jedan dug piščev srednjovjekovnoj i renesansnoj plebejskoj kulturi. Četvrti, najopsežniji od istaknutih Krležinih romana, "Zastave", najteže uspostavlja komunikaciju s potencijalnim inostranim čitaocem. Taj hrvatski "Rat i mir" ili "summa krležiana" (kako su ga kritičari nazvali), panorama je hrvatskog društva uoči i poslije Prvog svjetskoga rata, te daje konačnu autorovu presudu o zanosima i zabludama mladosti: ponajviše o raspadu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], hrvatskom nacionalnom pitanju, stvaranju i održivosti [[Jugoslavija|Jugoslavije]], a sadrži i Krležinu filozofiju historiju. Dok prethodni romani ne zahtijevaju od čitaoca uranjanje u ideološko-historijski okvir iz kojeg je nastala jugoslavenska država, a po svom su ostvaraju univerzalniji i svjesno inovativne modernističke strukture, "Zastave" su pisane kao golem solilokvij u kojemu pisac više uopće ne haje za žanrovske konvencije ni za efekte privlačnosti čitateljstvu. Taj posljednji veliki roman je Krležin obračun, ali sa samim sobom. Kao bujica teče radnja koja počinje arhetipskim sukobom oca i sina Emeričkih, i koja u svom toku guta konvencije, žanrove i stilove - sve s ciljem što plastičnijeg prikaza jugoslavenske ideologije i hrvatske sudbine u presudnim momentima prva dva desetljeća 20. vijeka. Krležu su često (naravno, dok je imao status državnog pisca u SFRJ, potajno) prozivali što se nije javno distancirao od komunističkog totalitarizma i što se stalno vraća na "austro-ugarske teme". Ta je ocjena nepravedna i površna. Autor se obračunao s totalitarizmom, bilo koje boje, u političkim romanima. Njegov uvid da je za hrvatsku nacionalnu sudbinu važnija Jugoslavija (kao ideja) od komunizma (kao ideje) nedavna je prošlost više nego dostatno potvrdila. U "Zastavama" je bilo kakva ideja jugoslavenstva temeljito razorena, pa su nagrade koje je taj roman dobio u doba SFRJ samo znak piščevog statusa nedodirljive veličine, a i, valja reći, mješavine plitkosti i nezainteresiranosti jugoslavenske političke i kulturne elite, koja vjerovatno nije ni primijetila svu subverzivnu snagu "Zastava". Nabijene političkom historijom, nezaboravnim likovima i situacijama, problematiziranjem hrvatske, srpske, makedonske i albanske nacionalne sudbine, "Zastave" su istovremeno i nadgrobni spomenik jugoslavenstvu i promišljanje usuda naroda koji su tvorili tu zajednicu. === Eseji === Krležin esejistički opus golem je (obuhvata možda između 30% i 50% njegova djela), izuzetno raznovrstan i bogat, te središnji po značaju za autora. Nasljednik i protagonist srednjoevropske tradicije intelektualiziranog esejizma (kakvu nalazimo, npr, kod [[Karl Kraus|Krausa]] i [[Rainer Maria Rilke|Rilkea]], pisaca koji su snažno utjecali na Krležu), pisac je u esejiziranju cijelog svog proznog spisateljstva nerijetko izbrisao granice među žanrovima: tako se misaono-esejistički pasaži pojavljuju u romanima i novelama, a posebno u dnevnicima i putopisima. Osoba izuzetno širokih interesa, Krleža je u svom esejističkom spisateljstvu obuhvatio politiku, muziku, književnost, likovnu umjetnost, društvene pojave i velike ličnosti evropske kulture, historiju, medicinu, filozofiju i druga područja humanistike i društvenih nauka. Neka izdanja piščevih djela u esejistiku ubrajaju golem korpus Krležinih zabilježaka o leksikografskim pitanjima (dok je bio upravnik Leksikografskog zavoda), izašao pod nazivom "Marginalia lexicographica", te niz opservacija o svemu i svačemu, štamapnom kao višetomska "Panorama pogleda, pojava i pojmova". Eseji su izdavani bilo kao posebne knjige ("Evropa danas", 1935, "Deset krvavih godina", 1937, "Eppur si muove", 1938, "Knjiga studija i putopisa", 1939, te polemički "Dijalektički antibarbarus" i "Moj obračun s njima", 1939, 1940), a nemali dio ostalih tekstova izašao je u izdanjima naslovljenima samo kao "Eseji". U tako bogatom, upravo golemom opusu, razvidne su sljedeće karakteristike: stil je karakterističan Krležin, bujan i gongoristički, često pretovaren neologizmima i bljeskovitim asocijacijama; enciklopedijska inteligencija piščevog suvereno barata nizom disparatnih pojmova i dovodi ih u asocijativne sveze; nemali broj eseja pripada miješanom žanru jer se u njima pojavljuju dramski i poetski fragmenti. U tekstovima posvećenim muzičarima, piscima, slikarima, historijskim ličnostima ([[Frédéric Chopin|Chopin]], [[Petar Dobrović]], [[Marcel Proust|Proust]], [[Erazmo Rotterdamski]], [[Paracelsus]]), Krleža je dao sjajne portrete osobnosti smještene u kontekst vremena i dominantne kulture. Tekstovi su prezasićeni estetskim senzibilitetom, čak i kad se piše o relativno prozaičnim pojavama. Autorovi eseji o politici i historiji su problematičniji: studije o hrvatskom nacionalnom usudu, o ličnostima [[Frano Supilo|Supila]] i [[Stjepan Radić|Radića]] maestralni su, i po vrijednosti rasvjetljavaju mnoga čvorišta nacionalne prošlosti i problematike bolje nego stručna historiografska djela. Tekstovi pak o svjetskoj politici, skandalima (afera Stavisky) i ideologijama (Brest-Litovsk, Lenjin, polemike o socijalno angažiranoj umjetnosti) osciliraju: nerijetko protkani briljantnim uvidima, bitno su oslabljeni Krležinom fiksacijom na lenjinizam i komunističku ideologiju. Pisac nije nigdje problematizirao marksističku ideologiju niti sovjetsku totalitarnu praksu, pa se stoga za taj dio njegova opusa može reći da je uveliko zastario, a u mnogim vidovima upravo smiješan kao primjer političke kratkovidnosti, pristranosti i dogmatizma. Istina je da je Krleža napadao dogmatizam komunističke partije u umjetničkim pitanjima, no nikada nije ozbiljnije doveo u pitanje totalitarizam komunističkog stajališta. Krležini eseji pripadaju vrhunskim djelima toga žanra u svjetskoj književnosti. Najbolji su u onim dijelovima u kojima autor daje oduška svome estetskom senzibilitetu i stvara dojmljive, nekad kvazidramske, nekad pak impresionističke studije iz područja hrvatske nacionalne problematike, umjetnosti i evropske kulture. Vidljivo slabija su djela filozofskih, ekonomskih i analitičkih pretenzija u kojima autor pokušava secirati razne idejne probleme (psihoanaliza, razni metafizički sistemi). Iako veoma načitan i informiran, Krleža je bio mahsuz umjetnički, a ne filozofsko-analitički intelekt, pa su ti radovi bitno inferiorniji u usporedbi sa studijama njegovog uzora [[Karl Kraus|Krausa]]. U vezi piščeve političke esejistike posvećene svjetskoj politici, još je vidljivija dihotomija između sjajnih uvida u političke mahinacije međuraća i apologetike komunističke ideologije. Krležin esejistički opus sadrži istovremeno izuzetne vrjednosti, uglavnom o umjetničkim, kulturološkim i nacionalnim temama, kao i dobar dio drugorazrednog spisateljstva, ponajviše o političko-ideološkoj i religijsko-metafizičkoj problematici. === Dnevnici, zapisi i memoarska proza === Krležini memoarski zapisi i dnevnici idu u red najvrijednije svjetske literature toga žanra. Ovaj pisac je ostavio impresivan korpus u ovom, za književnost pomalo marginaliziranom i slabije poštovanom žanru: Krleža je dnevnik vodio od 1914. do 1977. a tekstovi su objavljeni 1977. u pet knjiga. Godine 1988. štampani su "Zapisi s Tržiča", dnevničko-memoarski zapisi u nekoliko knjiga. U taj korpus spadaju i jasno izdvojeni tekstovi poput "Djetinjstva 1902-1903." (u kojem Krleža opisuje proces odrastanja i dozrijevanja; tekst je štampan 1952.). Posebna, i vjerovatno najbolja Krležina intimna knjiga, jedan od vrhova moderne evropske misaone i ispovjedne književnosti su "Davni dani", spoj dnevnika, memoaristike i kasnijih autorovih redaktura (velik dio proznog djela potječe iz razdoblja 1. svjetskog rata, no pisac ga je pedesetih godina dosta radikalno revidirao). Tematski veoma raznorodna, Krležina memoarska esejistika i dnevnički zapisi su sklop piščevih zapažanja o svakodnevnosti življenja, asocijacija i reminiscenicija na prijatelje (i neprijatelje), razmišljanja o filozofskim, etičkim, političkim, umjetničkim, književnim i drugim problemima, zabilješke snova, promišljanje prošlosti i djetinjstva. Po kvalitetu ostvaraja, dnevnici i memoarska proza pripadaju vrhunskim djelima zapadne književnosti te vrste. == Zaključak == Jedno od pitanja koje se često nameće poznavateljima piščevog djela je: zašto Krleža nije u svijetu poznatiji i priznatiji? Odgovor na to pitanje je istovremeno i odgovor na pitanje o, od mnogih percipiranoj, podcijenjenosti Krležinog cijelog opusa: u recepciji Krležinog djela je konvergiralo nekoliko negativnih činitelja čiji zbrojni efekt bijaše nedovoljna afirmacija ovog pisca. Glavni je ujedno i najočevidniji – "rubnost" i nevelik uticaj hrvatskog jezika, što je, indirektno zasvjedočeno i primjerima poput Andrića i raznih skandinavskih, japanskih ili poljskih pisaca koji su dobili Nobelovu nagradu, no to im svejedno nije pomoglo da uđu u općeprihvaćeni kanon svjetski čitanih klasika. Drugi važni činitelj je situiranost u tzv. "Zwischeneuropi", ili srednjoj i jugoistočnoj Evropi – području u kojem i veliki pisci koji pišu na "velikom jeziku" poput njemačkog (npr. [[Karl Kraus]] ili [[Hermann Broch]]) teško dolaze do univerzalnog priznanja i ostaju, u najbolju ruku, ograničeni na specijalističke studije. Ne nalazeći se ni u središtu "zapada" ([[Francuska]], [[Engleska]], [[Sjedinjene Američke Države]]), niti dovoljno "egzotični" ([[Rusija]], Latinska Amerika), pisci od Austrije do Poljske, glavni faktorka kojih je intelektualizirani esejizam u svim formama proznog spisateljstva, ostaju dijelom zbog sivila i mučnine tematike, a još više zbog zahtjevnosti obrađivanja nedovoljno prihvaćeni i poznati. Piščev politički angažman je do sada uglavnom negativno utjecao na vrijednovanje njegovog djela jer je u prvi plan stavljao socijalnu dimenziju i samostvoreni "image" Krleže kao ikonoklasta i revolucionarne figure. No, kako je vrijeme pokopalo komunističku ideologiju i Krležine iluzije utkane u nju, tako je i njegov opus u dobroj mjeri ostao u sjeni politizacije, i tek u novije doba dobija realniju procjenu koja se postupno oslobađa od ideologizacije. Po više kriterija, Krleža je zasigurno jedan od najvećih evropskih i zapadnih pisaca 20. vijeka, mahsuz u žanrovima poezije ("Balade Petrice Kerempuha"), romana ("Na rubu pameti"), eseja ("Eseji") i dnevničko-memoarske proze ("Davni dani"). Do toga zaključka nije teško doći usporedi li se umjetnički doseg njegovog spisateljstva s onim daleko priznatijih savremenika, [[Thomas Mann|Thomasa Manna]], [[Virginia Woolf|Virginije Woolf]], [[Albert Camus|Alberta Camusa]], [[William Faulkner|Williama Faulknera]] ili [[Aleksandar Solženjicin|Aleksandra Solženjicina]]. Na koncu valja spomenuti i izuzetno važan Krležin rad na enciklopedistici, gdje je u saradnji s [[Mate Ujević|Matom Ujevićem]] i na njegovom tragu ustrojio Leksikografski zavod koji sada nosi Krležino ime, a koji je po kvaliteti izdanja ravan najvrednijim svjetskim enciklopedijskim institutima, te čini, uz Maticu, Akademiju i Sveučilište, jednu od tri ili četiri glavne kulturne institucije u Hrvatskoj. == Djela == === Književna djela === * "Pjesme" I i II, (1918) * "Pjesme" III, (1919) * "Hrvatski bog Mars" (1922; potpuna i konačna varijanta 1933.) * "Pjesme u tmini" (1937) * "Novele" (1924) * "Hiljadu i jedna smrt" (1932) * "[[Povratak Filipa Latinovicza]]" (1932) * "Novele" (1937) * "Balade Petrice Kerempuha" (1936) * "Na rubu pameti" (1938) * "Banket u Blitvi" (1938), (1939), (1962) * "Zastave" (1969) === Drame === * "Kraljevo" (1915) * "Kristofor Kolumbo" (1917) * "Michelangelo Buonarroti" (1918) * "U logoru" (1920) * "Vučjak" (1924) * "[[Gospoda Glembajevi]]" (1929) * "U agoniji", (1928) * "Leda", (1930) * "Aretej", (1959) === Eseji === * "[[Dijalektički antibarbarus]]", (1939) * "[[Panorama pogleda, pojava i pojmova]]", (1982){{sfn|Krleža|1982|}} ==Knjige o Krleži== * [[Enes Čengić]], ''[[S Krležom iz dana u dan]];'' * [[Enes Čengić]], ''[[Post mortem]]''; == Literatura == * Viktor Žmegač: Krležini evropski obzori * Stanko Lasić: Krležologija, I.-VI. * Krležijana: Enciklopedija o Miroslavu Krleži, I.-III. * {{Cite book|ref=harv|last=Krleža|first = Miroslav|authorlink =Miroslav Krleža|title = [[Panorama pogleda, pojava i pojmova]] |year=1982|publisher = NIŠRO "Oslobođenje", Mladost|location = Sarajevo, Zagreb}} == Također pogledajte == * [[Bela Krleža|Bela Krleža, supruga Miroslava Krleže]] * [[Književna republika]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * [http://www.borut.com/library/a_krlezm.htm Miroslav Krleza in South Slavic Literature Library] * [http://www.lzmk.hr/ Leksikografski zavod Miroslav Krleža] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210329151043/http://www.lzmk.hr/ |date=29. 3. 2021 }} {{Članovi ANU BiH}} {{Dobitnici NIN-ove nagrade}} {{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor za književnost}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Krleža, Miroslav}} [[Kategorija:Hrvatski pisci]] [[Kategorija:Hrvatski pjesnici]] [[Kategorija:Jugoslavenski pisci]] [[Kategorija:Jugoslavenski pjesnici]] [[Kategorija:Članovi ANUBiH]] [[Kategorija:Članovi HAZU]] [[Kategorija:Članovi SAZU]] [[Kategorija:Biografije, Zagreb]] [[Kategorija:Dobitnici NIN-ove nagrade]] [[Kategorija:Rođeni 1893.]] [[Kategorija:Umrli 1981.]] [[Kategorija:Članovi SANU]] [[Kategorija:Dobitnici Goranove nagrade]] [[Kategorija:Dobitnici Njegoševe nagrade]] rbdbv0iou9z1l07xa5ctciu8kg11t43 Midheta Kurspahić 0 24539 3838311 3672025 2026-04-30T03:48:21Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3838311 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Midheta Kurtspahić | zanimanje = novinarka, urednica | datum_rođenja = 1965. | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]] }} '''Midheta Kurspahić''' (rođena 3. oktobra 1965. u [[Sarajevo|Sarajevu]]) je bosanskohercegovačka [[novinar]]ka. == Biografija == Rođena je 1965. u Sarajevu. Karijeru je započela kao novinarka-saradnica u programima [[Radiotelevizija Sarajevo|Radija Sarajevo]]. Prvo televizijsko iskustvo ostvarila je u Redakciji kulturno-umjetničkog programa [[TVSA|TV-Sarajevo]]. Bila je dio tima koji je pokrenuo eksperimentalni program “Dobre Vibracije”. Od kraja 1990. do 1992. obavljala je funkciju zamjenika glavnog i odgovornog urednika Trećeg programa TV Sarajevo – Programa Sa 3. Autorica je serijala o narkomaniji, [[kriminal]]u, zdravstvu, dokumentarnih filmova i reportaža. U tom periodu jedan je od inicijatora i osnivača "Udruženja za borbu protiv narkomanije". Istovremeno je radila kao novinarkaa-saradnica i voditeljicaa na Radiju 202.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/23455/midheta-kurspahic-glasnogovornica-elektroprivrede-bih-zbogom-tv-novinarstvu|title=Midheta Kurspahić, glasnogovornica "Elektroprivrede BiH": Zbogom TV novinarstvu - Akta.ba Vijesti|last=Akta.ba|website=www.akta.ba|access-date=2024-12-09}}</ref> Na TV BiH učestvovala je u pokretanju i realizaciji projekta "Rat Art", te produkciji dokumentarnih serijala za inostrana tržišta. Od januara 1994. do septembra 2001. bila je urednica i voditeljica "Dnevnika" - centralne informativne emisije [[TV BiH]]. U tom periodu uredila je i vodila oko 1300 izdanja Dnevnika. Pokretanjem TV Federacije BiH imenovana je za urednicu Jutarnjeg programa i tu funkciju je obavljala do oktobra 2004.<ref name=":0" /> U oktobru 2004. pridružuje se Informativnoj redakciji [[NTV Hayat]]. Koncem 2021. zapošljava se kao šefica Sektora za komunikacije JP [[Elektroprivreda Bosne i Hercegovine|Elektroprivrede Bosne i Hercegovine]].<ref name=":0" /> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == # [https://n1info.ba/vijesti/a228592-midheta-kurspahic-gradjani-bih-zasluzuju-bolju-drzavu/ N1: Midheta Kurspahić: Građani BiH zaslužuju bolju državu]{{Mrtav link}} {{DEFAULTSORT:Kurspahić, Midheta}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] [[Kategorija:Rođeni 1965.]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] hz5a2cy98yyfcedth0x25ahdj6f56b8 Masakr u Halačima 0 25199 3838266 3513063 2026-04-29T22:23:47Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3838266 wikitext text/x-wiki {{Infokutija napad na civile | naziv = Masakr u Halačima | slika = | opis_slike = | lokacija = Ulica Halači br. 5, [[Baščaršija]] ([[Sarajevo]]) | meta = | koordinate = {{coord|43|51|31.6|N|18|25|51.5|E}} | datum = [[23. august]] 1992. | vrijeme = | vremenska_zona = | tip = | mrtvih = 8<ref>{{cite web |url=https://sarajevo.co.ba/sjecanje-masakr-u-halacima/ |title=Sjećanje: Masakr u Halačima |work=sarajevo.co.ba |date=23. 8. 2012 |access-date=22. 8. 2018 }}{{Mrtav link}}</ref><ref>{{cite web |url=http://vlada.ks.gov.ba/najava/ostale-najave/obiljezavanje-25-godisnjice-stradanja-sarajlija-na |title=Obilježavanje 25. godišnjice stradanja Sarajlija na mjestu masakra u ulici Halači kod broja 5 na Baščaršiji - poziv medijima |work=Vlada Kantona Sarajevo |date=23. 8. 2017 |access-date=22. 8. 2018 |archive-date=2. 9. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170902122005/http://vlada.ks.gov.ba/najava/ostale-najave/obiljezavanje-25-godisnjice-stradanja-sarajlija-na |url-status=dead }}</ref> | ranjenih = 3 | počinitelji = [[Vojska Republike Srpske]] | počinitelj = | osumnjičenici = | osumnjičenik = | oružja = | broj_saučesnika = | saučesnici = | branitelji = | branitelj = }} '''Masakr u ulici Halači''' na [[Baščaršija|Baščaršiji]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] dogodio se 23. augusta 1992. tokom [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]] za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Tog dana granata ispaljena sa [[Srbi|srpskih]] položaja ubila je osmero, a teže ranila troje civila u historijskom i kulturnom centru Sarajeva. Ubijeni su Dženan Aljević, Mahir Ferhatović, Tarik Harba, Esma Muratović, Meliha Muratović-Spahić, Almasa Spahić, Mahira Spahić i Ismet Suljić.<ref>{{cite web |url=https://sarajevo.ba/obiljezena-19-godisnjica-masakra-u-ulici-halaci/ |title=Obilježena 19. godišnjica masakra u ulici Halači |work=sarajevo.ba |date=23. 8. 2011 |access-date=22. 8. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190604042742/http://sarajevo.ba/obiljezena-19-godisnjica-masakra-u-ulici-halaci/ |archive-date=4. 6. 2019 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web|url=https://vlada.ks.gov.ba/aktuelnosti/novosti/27-godisnjica-od-masakra-u-ulici-halaci-zalosno-je|title=27. godišnjica od masakra u ulici Halači: Žalosno je da mi roditelji moramo u Strazburu dokazivati da su nam djeca ubijena {{!}} Vlada Kantona Sarajevo|website=vlada.ks.gov.ba|access-date=2021-07-18|archive-date=18. 7. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210718161620/https://vlada.ks.gov.ba/aktuelnosti/novosti/27-godisnjica-od-masakra-u-ulici-halaci-zalosno-je|url-status=dead}}</ref> == Također pogledajte == * [[Genocid u Bosni i Hercegovini]] * [[Opsada Sarajeva]] == Reference == {{refspisak}} {{Rat u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:1992. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Masakri u ratu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Masakri u Sarajevu]] 8vjwu2cogo3og60b4tpyeie41pzfjar Osman Đikić 0 27554 3838251 3564656 2026-04-29T20:36:36Z Letitbeknowledge 180843 Nije tačno samo reći da je bio bosanskohercegovački pjesnik bez da se spominje i njegova nacionalna pripadnost. 3838251 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Osman Đikić | slika = Osman Djikic.jpeg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1879|1|7}} | mjesto_rođenja = [[Mostar]], [[Austro-Ugarska]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1912|3|30|1879|1|7}} | mjesto_smrti = Mostar, Austro-Ugarska | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} [[Datoteka:Grob Osmana Đikića u Mostaru.JPG|mini|desno|[[Turbe]] Osmana Đikića u [[Mostar]]u]] '''Osman Đikić''' (7. januar 1879 – 30. mart 1912) bio je bosanskohercegovački<ref>{{Cite web|url=https://proleksis.lzmk.hr/19012/|title=Đikić, Osman|website=[[Proleksis enciklopedija]]|access-date=2. 3. 2021}}</ref> [[Poezija|pjesnik]], pisac, dramatičar, javni i društveni radnik, koji se izjašnjavao kao Srbin islamske veroispovesti.<ref>{{Cite web|url=https://bosna.hr/izmedju-sevdaha-i-srpstva-osman-djikic-srpski-pjesnik-muhamedanske-vjere/|title=Između sevdaha i srpstva: Osman Đikić, srpski pjesnik muhamedanske vjere|last=Bosna|first=Redakcija|date=2026-03-30|website=BOSNA|language=bs-BA|access-date=2026-04-29}}</ref> == Biografija == Rođen je 7. januara 1879. u Mostaru kao dijete Ahmeta (1858–1918) i Hane Đikić (djevojačko Kurt; umrla 1908). U Mostaru je završio osnovnu školu te pet godina gimnazije u [[Gimnazija Mostar|Gimnaziji Mostar]] iz koje je izbačen zbog nacionalističkih aktivnosti. Kad je isključen iz gimnazije, seli se za [[Carigrad]], gdje nastavlja školovanje. Iz Carigrada odlazi u [[Beograd]], a onda u [[Beč]], gdje završava trgovačku akademiju.<ref>{{Cite web|url=https://www.bljesak.info/kultura/flash/100-godina-od-smrti-mostarskog-pisca-osmana-dikica/46952|title=100 godina od smrti mostarskog pisca Osmana Đikića|website=Bljesak.info|language=en|access-date=2. 3. 2021}}</ref> Godine 1905. vjenčao se sa glumicom Zorom Topalović u Beču. Nakon što je završio Trgovačku akademiju u Beču, Đikić je službovao je kao bankovni činovnik u Zagrebu, Brčkom i Mostaru. Od 1907. uređivao je mostarski list ''Musavat'' i objavljivao tekstove u ''Bosansko-hercegovačkom glasniku''. Godine 1909. seli se u [[Sarajevo]], nakon što je izabran za sekretara [[musliman]]skog [[kultura|kulturnog]] društva [[Gajret (društvo)|Gajret]] i za urednika lista [[Gajret (časopis)|''Gajret'']], a već sljedeće godine, 1910, pokreće politički list ''[[Samouprava]]''. [[poezija|Poeziju]] je počeo pisati veoma mlad, a objavljivao ih je u listovima ''[[Bosanska vila]]'', [[Zora (časopis)|''Zora'']],<ref name="Most">{{Cite web |url=http://www.most.ba/041/046.htm |title='''Jezička standardizacija i pravopisna norma u "Zori"''' Prilog Mr. Muhameda Šatora na most.ba |access-date=20. 6. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130609144433/http://www.most.ba/041/046.htm |archive-date=9. 6. 2013 |url-status=dead }}</ref> [[Behar (časopis)|''Behar'']] i dr. Izdao je zbirke pjesama ''Muslimanskoj mladeži'', ''Ašiklije'' i ''Pobratimstvo'', a autor je i drame ''Zlatija'' koja se prikazivala na Gajretovim i drugim zabavama. Bio je i sakupljač narodnih umotvorina, ali ih nije objavio, već je sve skupljeno ustupio [[SANU|Srpskoj akademiji nauka]] u Beogradu. Đikić je umro od [[Tuberkuloza|tuberkuloze]] u Mostaru 30. marta 1912. u 33. godini života. Pokopan je u Velikom carinskom haremu. Njegova supruga, Zora, umrla je nedugo zatim, također od tuberkuloze i to 14. septembra 1912. == U politici == U vrijeme prvih [[Bosanski sabor|saborskih]] izbora, 1910, bio je jedan od kandidata Socijaldemokratske stranke za treću kuriju. == Djela == === Zbirke pjesama === * ''Pobratimstvo'', 1900. * ''Muslimanskoj mladeži'', 1902. * ''Ašiklije'', 1903. * ''Đaurko lijepa'', 1905. === Folklorne drame === * ''Zlatija'', 1906. * ''Stana'', 1906. * ''Muhadžir'', 1909. == Reference == {{reference}} == Literatura == * "Mali podsjetnik značajnih datuma islamske prošlosti Bošnjaka", hafiz Mahmud Traljić {{DEFAULTSORT:Đikić, Osman}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Biografije, Mostar]] [[Kategorija:Rođeni 1879.]] [[Kategorija:Umrli 1912.]] lrqk54o4dl4756ghjw94qm037zqkznj Blue Line International 0 32279 3838337 3138447 2026-04-30T08:05:41Z Panasko 146730 [[Kategorija:Kompanije u Hrvatskoj]] uklonjena; [[Kategorija:Trajektne kompanije u Hrvatskoj]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838337 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:BlueLineAncona gobeirne.jpg|mini|350p|desno|Putnički brod ''Ancona'', [[Ancona]], [[Italija]]]] '''Blue Line International''' osnovan je još 1993 godine, u vrijeme ratnih zbivanja na hrvatskom tlu, kada se prema Italiji odvažio zaploviti putnički brod «Kraljica mira» prevozeći humanitarnu pomoć i prognanike. [[Kraljica mira]] plovila je tada pod zastavom kompanije [[SEM Maritime Company]] ([[SMC]]), a 1997 godine istoj kompaniji pridružio se i brod [[Split 1700]]. [[SMC]] je na hrvatsko-italijanskom tržištu postojao sve do 2003 godine, kada je na njegovim osnovama nastavila kompanija Blue Line International. [[2003]] godine naručen je i putnički brod [[MV Ancona|Ancona]], najveći brod na Jadranu, koji je zajedno s putničkim brodom[[MV Split 1700|Split 1700]] do [[2010]] godine plovio na svakodnevnoj «plavoj liniji» [[Split]]-[[Ancona]]-[[Split]], održavajući i sezonske linije [[Ancona]]-[[Hvar]]-[[Ancona]] i [[Ancona]]-[[Vis]]-[[Ancona]]. 2010 godine su oba broda umirovljena, a umjesto njih sada plove brodovi [[MV Regina della Pace|Regina della Pace]] i [[MV Dalmatia|Dalmatia]]. == Flota == {| class="wikitable" ! Naziv broda || Izgrađen || Naručen || Zastava || Bilješke |- | [[MV Regina della Pace|MV ''Regina della Pace'']] ||align="Center" | [[1979]] ||align="Center" | [[2009]] (za Blue Line) || {{ZD|PAN}} || || |- | [[MV Dalmatia|MV ''Dalmatia'']] ||align="Center" | [[1977]] ||align="Center" | [[2011]] (za Blue Line) || {{ZD|PAN}}|| || |} ===Bivši brodovi=== {| class="wikitable" ! Naziv broda || Izgrađen || Naručen || Zastava || Prestao ploviti |- | [[MV Split 1700|MV ''Split 1700'']] ||align="Center" | [[1966]] ||align="Center" | [[1997.]] (za SMC) || {{ZD|PAN}} || [[2010]] || |- | [[MV Ancona|MV ''Ancona'']] ||align="Center" | [[1966]] ||align="Center" | [[2003.]] || {{ZD|PAN}} || [[2010]] || |- |} == Vanjski linkovi == * https://web.archive.org/web/20181020015153/http://www.blueline-ferries.com/ {{Commonscat|Blue Line}} [[Kategorija:Trajektne kompanije u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Saobraćaj u Italiji]] m5ugvn5osj8vnpwp1gicnnkik6286ql Mustafa Golubić 0 34771 3838354 3834325 2026-04-30T09:27:38Z ~2026-26131-36 180864 /* Biografija */ 3838354 wikitext text/x-wiki {{Neutralnost}} {{Infokutija osoba | ime = Mustafa Golubić | slika = Mustafa Golubić.jpg | alt_slike = | opis = Golubić u [[Četnici|četničkoj]] uniformi tokom [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]] | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1889|10|24}} | mjesto_rođenja = [[Stolac]], [[Austro-Ugarska]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1941|06|11|1889|10|24}} | mjesto_smrti = [[Beograd]], [[Nedićeva Srbija]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = obavještajac | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Mustafa Golubić''' ([[24. oktobar]] [[1889]] - [[11. juni]] [[1941]]), poznat i po nadimku Mujko, rođen u [[Stolac|Stocu]], tajni agent i obavještajac [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], član Četvrte uprave sovjetskog generalštaba [[GRU]],<ref name="MatSrp"/> pukovnik<ref name="MatSrp"/> (general)<ref>{{cite web|url=http://www.blic.rs/vesti/drustvo/mustafa-golubic-od-mlade-bosne-do-staljinovog-spijuna/yr9gkt0|title=Mustafa Golubić: Od "Mlade Bosne" do Staljinovog špijuna|publisher=Blic|date=14. 4. 2014|access-date=3. 4. 2016}}</ref> sovjetske tajne službe [[NKVD]], koordinator operativnih akcija [[Kominterna|Kominterne]] u Evropi i Americi. Bio je i član [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]] i surađivao je sa oficirima, članovima militarističke organizacije ''"Ujedinjenje ili smrt"'' ([[Crna ruka|Crne ruke]]), koji su učestvovali u [[Majski prevrat|Majskom prevratu]] 1903. godine.<ref name="MatSrp"/><ref>{{cite web|url=http://www.pressonline.rs/zabava/life-style/156452/mustafa-golubic-covek-sa-stotinu-lica.html|title=Mustafa Golubić, čovek sa stotinu lica|publisher=Press|date=3. 4. 2011|access-date=3. 4. 2016|archive-date=14. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160414003240/http://www.pressonline.rs/zabava/life-style/156452/mustafa-golubic-covek-sa-stotinu-lica.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.pressonline.rs/zabava/life-style/53419/izdao-me-tito-ali-neka-ga.html|title=Izdao me Tito! Ali, neka ga...|publisher=Press|date=14. 12. 2008|access-date=3. 4. 2016|archive-date=14. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160414005622/http://www.pressonline.rs/zabava/life-style/53419/izdao-me-tito-ali-neka-ga.html|url-status=dead}}</ref> == Biografija == Rođen je u siromašnoj srpskoj porodici u [[Stolac|Stocu]], [[Bosna i Hercegovina]], tada u sastavu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Izjašnjavao se kao Srbin, iako su mu roditelji bili muslimani. Njegov otac Muhamed je umro dok je Mustafa još bio dijete. Njegova majka Nura živjela je 102 godine, a umrla je 1953.<ref>{{cite web|url=http://www.avaz.ba/clanak/172823/istine-i-lazi-ko-je-mustafa-golubic-staljinov-heroj-navodni-ubica-trockog-likvidator-tita?url=clanak/172823/istine-i-lazi-ko-je-mustafa-golubic-staljinov-heroj-navodni-ubica-trockog-likvidator-tita|title=DOSJEI Nevjerovatna priča o "čovjeku konspiracije"|publisher=Dnevni Avaz|date=11. 4. 2015|access-date=3. 4. 2016|archive-date=1. 2. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160201114319/http://www.avaz.ba/clanak/172823/istine-i-lazi-ko-je-mustafa-golubic-staljinov-heroj-navodni-ubica-trockog-likvidator-tita?url=clanak%2F172823%2Fistine-i-lazi-ko-je-mustafa-golubic-staljinov-heroj-navodni-ubica-trockog-likvidator-tita|url-status=dead}}</ref> Kao najboljeg đaka osnovne škole, opština Stolac ga je poslala u gimnaziju u [[Sarajevo]]. Tu je tokom svog školovanja postao član ilegalne revolucionare organizacije [[Mlada Bosna]]<ref name="Masleša">{{Cite web |url=http://abrasmedia.info/content/veselin-masle%C5%A1-mlada-bosna-%E2%80%93-mrtvaci-na-odsustvu |title=Veselin Masleša: Mlada Bosna – mrtvaci na odsustvu |access-date=10. 1. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160314062206/http://abrasmedia.info/content/veselin-masle%c5%a1-mlada-bosna-%e2%80%93-mrtvaci-na-odsustvu |archive-date=14. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref>, moguće od [[1908]]. godine. Sarađivao je sa [[Bogdan Žerajić|Bogdanom Žerajićem]], [[Vladimir Gaćinović|Vladimirom Gaćinovićem]], [[Danilo Ilić|Danilom Ilićem]]<ref name="MatSrp">{{Cite web |url=http://www.maticasrpska.org.rs/biografije/biografije_sbr.pdf |title=Odabrane biografije Matice Srpske |access-date=22. 1. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130228051054/http://www.maticasrpska.org.rs/biografije/biografije_sbr.pdf |archive-date=28. 2. 2013 |url-status=dead }}</ref> i drugim istaknutim "mladobosancima". U Sarajevu je završio pet razreda gimnazije, a onda nakon austrijske [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|aneksije Bosne i Hercegovine]] 1908. godine prelazi da živi u [[Kraljevina Srbija|Kraljevina Srbiju]]. Nastavlja školovanje u [[Beograd]]u, gdje ga je zatekao [[Prvi balkanski rat]]. === Balkanski ratovi === [[Datoteka:Vojvoda Tankosić with his band, Balkan Wars.jpg|mini|desno|275px|Mustafa Golubić (drugi s lijeva u srednjem redu) sa [[Miša Živanović|Mišom Živanovićem]], [[Risto Toholj|Ristom Toholjem]], [[Vlada Voskar|Vladom Voskarom]], [[Jevrem Gerasimović|Jevremom Gerasimovićem]], [[Đuro Šarac|Đurom Šarcem]], [[Vojislav Tankosić|Vojislavom Tankosićem]], [[Smajo Ferović|Smajom Ferovićem]], [[Dušan Dučić|Dušanom Dučićem]], [[Boško Arežina|Boškom Arežinom]] i [[Milan Milošević|Milanom Miloševićem]].]] Kao dobrovoljac učestvuje u [[Balkanski ratovi|Balkanskim ratovima]] odlazi na ratište i pridružuje se [[Četnici|četničkom]] [[Dobrovoljački odred (Vojvode Vuka)|dobrovoljačkom odredu]] [[Vojvoda (vojni čin)|vojvode]] [[Vojislav Tankosić|Vojislava Tankosića]], gdje se ističe hrabrošću u borbi na Merdaru. Tokom trajanja vojnih operacija šalje članke za časopise "[[Ilustrovana ratna hronika]]"<ref name="IRH">{{Cite web |url=http://ubsm.bg.ac.rs/engleski/dokument/1142/ilustrovana-ratna-kronika-1912-13 |title=Ilustrovana ratna hronika |access-date=22. 1. 2019 |archive-date=6. 2. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200206075224/http://ubsm.bg.ac.rs/engleski/dokument/1142/ilustrovana-ratna-kronika-1912-13 |url-status=dead }}</ref> i "[[Balkanski rat u slici i reči]]".<ref name="BRUS">{{Cite web |url=http://ubsm.bg.ac.rs/cirilica/dokument/1916/balkanski-rat-u-slici-i-reci |title=Balkanski rat u slici i reči |access-date=22. 1. 2019 |archive-date=30. 4. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170430130001/http://ubsm.bg.ac.rs/cirilica/dokument/1916/balkanski-rat-u-slici-i-reci |url-status=dead }}</ref> Po završetku rata izlazi sa činom narednika u [[Vojska Kraljevine Srbije|srpskoj kraljevskoj vojsci]]. Tadašnji prijestolonasljednik [[Aleksandar I Karađorđević|Aleksandar Karađorđević]] ga je nagradio [[Medalja za hrabrost (1913)|Medaljom "Miloša Obilića"]] za pokazanu hrabrost. [[Zagreb]]ački [[Srbobran (novine)|Srbobran]] je objavio dezinformaciju o pogibiji Mustafe Golubića 1913. u [[Drugi balkanski rat|Drugom balkanskom ratu.]] u velikim bojevima kod Krivolaka. List ga je nazvao čestitim i oduševljenim muslimanskim Srbinom i navodi njegove zasluge što se kao srpski komita borio za oslobođenje srpske zemlje u [[Prvi balkanski rat|Prvom balkanskom ratu]]. U tom ratu se istakao u boju na Bosiljevcu, a kasnije se opet prijavio kao dobrovoljac u Drugom balkanskom ratu.<ref>{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title=Србобран, бр. 149., Мустафа Голубић|year=1913.|url= |publisher= |pages=|location=Загреб|id= }}</ref> === Studij === Maturirao je u [[Prva beogradska gimnazija|Prvoj muškoj gimnaziji]] 1913. godine. Upisao je najprije Tehnički, a zatim i [[Pravni fakultet u Beogradu]]. Kao najbolji učenik gimnazije, dobio je stipendiju vlade Kraljevine Srbije da studira prava u [[Lausanne|Lozanu]] i [[Ženeva|Ženevi]], a onda u [[Pariz]]u. Od kraja Drugog balkanskog rata, pa do početka Prvog svjetskog rata studirao je pravo u [[Toulouse|Toulousu]] u Francuskoj.<ref name="MatSrp"/> U [[Švicarska|Švicarskoj]] se za vrijeme svog školovanja upoznao sa mnogima iz ruske kolonije, moguće i sa [[Lenjin]]om. Na taj način se povezao sa [[Kominterna|kominternovskom]] organizacijom i počeo je da radi za nju. Vjerovatno je u Parizu stupio u tajnu oficirsku organizaciju "Crna ruka" kojom je rukovodio [[Dragutin Dimitrijević]] Apis. U arhivskim materijalima austro-ugarske istrage o djelovanju "Crne ruke", Golubić se označava kao jedan od najaktivnijih članova. U ovoj policijskoj istrazi označen je kao učesnik u poznatima akcijama ove organizacije, uključujući [[Sarajevski atentat]]. === Prvi svjetski rat === Za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], prekinuo je studije i vratio se u [[Kraljevina Srbija|Kraljevinu Srbiju]]. Kao član "Crne ruke"{{izvor}} pridružio se vojsci. Unaprijeđen je u čin poručnika i prebačen u [[Kraljeva garda|Kraljevu gardu]]. Učestvovao je u [[Bitka na Kolubari|bici na Kolubari]] i nagrađen ordenom. General Apis ga 1915, uz podršku Vrhovne komande, šalje u [[Rusija|Rusiju]] da među tamošnjim [[Jugoslaveni]]ma prikuplja dobrovoljce za [[Vojska Kraljevine Srbije|srpsku vojsku]]. Iz Rusije se vraća sa oko hiljadu dobrovoljaca, u trenutku kada se srpska vojska već uveliko povlači preko [[Albanija|Albanije]]. Mustafa Golubić učestvuje u svim borbama, te zajedno sa srpskom vojskom prelazi Albaniju, da bi kasnije učestvovao u probijanju [[Solunski front|Solunskog fronta]]. U [[Solun]]u se sprijateljio sa generalom [[Dragutin Dimitrijević Apis|Dragutinom Dimitrijevićem Apisom]] i odbio je da svjedoči protiv njega na [[Solunski proces|Solunskom procesu]]. Zbog toga je osuđen na godinu dana zatvora i izbačen iz vojne službe. Interniran je na [[Grčka|grčko]] ostrvo [[Krf]], odakle mu je uspjelo da pobjegne. Uz novčanu pomoć dr. Jefta Dedijera odlazi u [[Francuska|Francusku]]. === Kraljevina SHS === Poslije rata dolazi u [[Beograd]], gdje je bio pod stalnim nazdorom policije. Ubrzo postaje član [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]]. Juna 1919. je bio uhapšen zbog učešća u studentskim demonstracijama. Biva interniran u rodni Stolac, gdje provodi neko vrijeme, ali se tajno vratio u Beograd. 1921. godine Golubić je uhapšen zbog sumnje da je učestvovao u pripremanju [[Atentat na regenta Aleksandra Karađorđevića (1921)|atentata na regenta Aleksandra Karađorđevića]], pa je zbog toga bio interniran u [[manastir Rakovica]]. === Emigracija u Beču === [[Datoteka:La Federation balkanique.jpg|mini|180px|desno||Bečki emigrantski list [[La fédération balkanique|Balkanska federacija]], za koji je Golubović pisao.]] [[Datoteka:Srp i čekić.jpg|mini|180px|[[Srp i čekić (novine)|Srp i čekić]], ilegalni komunistički list koji je Golubić pokrenuo u Beču.]] Nakon protjerivanja iz Francuske i Švicarske 1921. godine odlazi u Beč, gdje 1923. godine postaje i član [[Komunistička partija Austrije|Komunističke partije Austrije]]. U Beču je živio narednih osam godina, te bio član jugoslavenskog "Kluba studenata marksista" i kao novinar sarađivao u međunarodnom listu "[[La fédération balkanique]]" od 1924-27. Člankom "Tajna beogradska kamarila" koji je pod pseudonimom Nikola Nenadović objavio u broju od 1. decembra 1924., Golubić je u listu "La fédération balkanique" pokrenuo međunarodnu kampanju za reviziju [[Solunski proces|Solunskog procesa]]. Godine 1925. je inicirao pokretanje komunističkog lista "[[Srp i čekić (novine)|Srp i čekić]]", u čijoj se redakciji nalazio duže vremena. Ovaj list su rasturali ilegalnim putem u Kraljevinu Jugoslaviju, najviše [[Dunav]]om preko radnika na brodovima. Iste godine je napisao i ilegalno izdao brošuru ''Lenjin o vojnim pitanjima''. Učestvovao je kao delegat 1926. godine na [[Treći kongres KPJ|Trećem kongresu KPJ]] u Beču. U Beču je živio oskudno i bez stalnih prihoda. Potpomagao ga je pukovnik [[Božin Simić]], član "Crne ruke" koji je živio u [[Nica|Nici]], ali najveću pomoć imao je od svog zemljaka Alije Mujkića, obućara kod kog su studenti popravljali cipele. On je bio član Kluba, volio je studente i kuhao im je [[bosanski lonac]]. Učestvovao je u [[Julski protesti u Beču 1927.|Julskim protestima]] u Beču, kao jedan od organizatora.<ref name="MatSrp"/> U [[Leskovac|Leskovcu]] je Mustafa boravio u više navrata tokom 1920-ih i 1930-ih. Kretao se sa lažnim ispravama, kao Milorad Nikolić i bio aktivan u Sindikatu. Smatrali su ga za obućara jer je izrađivao moderne ženske sandale "na štiklu" i rukotvorine prodavao radnicama u Radničkom domu i na drugim nmjestima. U Leskovcu je Mustafa otvorio radnju za izradu sandala koja se zvala "Venera" i zaposlio pedesetak radnika. Mustafa Golubić je u Beču na zahtjev tadašnjih jugoslavenskih vlasti bio četiri puta hapšen, da bi na kraju bio protjeran u [[Berlin]]. U Berlinu se obraća "[[Crvena pomoć|Crvenoj pomoć]]i" i od te organizacije dobija 10 [[Rentna marka|njemačkih rentnih maraka]] sedmično. Pomagao mu je [[Kosta Novaković]] koji je poznavao šefa organizacije "Crvena pomoć". Do januara 1931. je u Berlinu, a u isto vrijeme boravi u Parizu, [[Moskva|Moskvi]] i [[Prag]]u. Zvanično, u Parizu je po nalogu "Crvene pomoći", nabavljao falsifikovane pasoše za komuniste. === Sovjetski obavještajac === Početkom 1930-ih Golubić radi kao sovjetski obaveštajac i često boravi u Moskvi, u hotelu Luks, gdje su stanovali strani funkcioneri Kominterne. Tu se školovao za oficira [[NKVD]] i izlazi sa činom general-majora. U to vrijeme je dobio i rusko državljanstvo. Radio je u Četvrtom odjeljenju GPU (politička policija), čiji je jedan od poslova bio i uklanjanje političkih protivnika. Za vrijeme rada u Kominterni, kao čovjek NKVD služio je za objedinjavanje komunističkih organizacija koje su potpadale pod Kominternu. U zvaničnoj karakteristici sovjetske službe GPU stoji da je negativna osobina Golubića što uporno insistira "da nas poveže sa organizacijom Crna ruka", prema kojoj gaji određene simpatije, te da se "u svom poslu oslanja isključivo na ljude sa jugoslavenskog područja. Prema memoarima [[Rodoljub Čolaković|Rodoljuba Čolakovića]], Golubić ga je 1932. odveo u Kremaljski dvorac, gde su se sastajali sovjetski rukovodioci i upoznao ga sa [[Staljin]]om. Kapiju su prošli bez legitimisanja. Rodoljub Čolaković opisuje Golubića kao fanatičnog izvršioca [[Staljin]]ovih naloga, ali i kao čovjeka koji u trenucima slabosti čezne za rodnim Stocem. 1934. godine Mustava Golubić je već bio značajan sovjetski obaveštajac u [[Prag]]u.<ref name="Odić-Komarica">[http://www.znaci.net/00002/414 Slavko Odić, Slavko Komarica: PARTIZANSKA OBAVJEŠTAJNA SLUŽBA]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> U to vreme za njega je radio [[Ivo Vejvoda]], ne znajući njegov identitet: {{citat|Za vrijeme studija arhitekture u Pragu, radio sam za Mustafu Golubića. Nosio sam njegove šifrovane poruke u Beograd. O njemu, takoreći, nisam znao ništa, nisam imao pojma čime se zapravo bavi. Ali da sam znao tko je Mustafa Golubić - da je jedan od najvećih sovjetskih obavještajaca, kome su vrata Kremaljskog dvorca, gdje se sastajao sa Staljinom, uvijek bila otvorena - ja bih sebe smatrao aristokratom komunističkog pokreta. Jer, raditi za sovjetsku obavještajnu službu, za Kominternu i Staljina, bila je tada najveća čast koja je mogla zadesiti jednog komunistu. Mustafa je posjedovao nevjerojatan lični šarm. Od prvog sam ga dana zavolio kao rođenog oca.<ref name="stolac">{{Cite web |url=http://www.stolac.ba/komunisticki-james-bond-zvao-se-mustafa-golubic--2.aspx |title=Komunistički James Bond zvao se Mustafa Golubić |access-date=12. 1. 2019 |archive-date=7. 12. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181207154022/http://www.stolac.ba/komunisticki-james-bond-zvao-se-mustafa-golubic--2.aspx |url-status=dead }}</ref>|[[Ivo Vejvoda]]}} Radeći kao sovjetski operativac, Golubić je pod lažnim imenima obišao pola svijeta, od Rusije, [[Kina|Kine]] i [[Japan]]a na istoku, do [[Sjedinjene Države|Sjedinjenih Država]] i [[Meksiko|Meksika]] na zapadu, dok su mu Beč, Moskva, Prag, Pariz, London i Berlin bile "kućne adrese". U zimu 1934-35, preselio se u [[Kanada|Kanadu]], gdje je ostao dvije godine, operišući u Sjedinjenim Državama i Meksiku. Prema tvrdnjama [[Stevan Dedijer|Stevana Dedijera]], Mustafa Golubić je bio jako aktivan, ako ne i glavni agent NKVD-a u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u tokom 1930-ih. Nekoliko puta je kao "slijepi putnik" putovao u SAD. U [[New York]]u je kidnapovao jednog sovjetskog dvostrukog agenta koji je počeo saradnju sa [[FBI|američkim tajnim službama]]. Uspio ga je oteti i organizovati njegov transport u Moskvu. Digao se na noge cijeli FBI I nastala je potjera za Golubićem, kome je [[Stevan Dedijer]] pomogao da umakne i vrati se u [[Evropa|Evropu]]. Prisjećajući se Golubića, Dedijer je rekao: "''Mustafa je jedan od svetaca u mome životu''." Godine 1937. odlazi u [[Španija|Španiju]], gdje je bjesnio [[Španski građanski rat]], ali mu je bilo naređeno da se naseli neko vrijeme u [[Pariz]]u da identifikuje "trockiste" u redovima jugoslavenskih komunista. Tih godina u [[Moskva|Moskvi]] je upoznao budućeg vođu jugoslavenskih komunista [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] i imao je zadatak da vodi računa o njemu. Golubić je, kao i Tito, preživio Staljinovu [[Velika čistka|Veliku čistku]] 1936-38. u kojoj je ubijeno gotovo cijelo vođstvo [[KPJ]]. Godine 1938. novo Titovo rukovodstvo je povelo kampanju protiv njega i drugih istaknutih komunista ([[Rajko Jovanović]], [[Pavle Bastajić]], [[Labud Kusovac]]...) optužujući ih da su "špijuni, provokatori i dupli agenti".<ref name="Pavlović">[http://www.rastko.rs/rastko-ru/delo/12909 Živojin Pavlović, Bilans sovjetskog termidora: Prikaz i otkrića o delatnosti i organizaciji Staljinskog terora]</ref> Više puta je po zadatku putovao u [[Meksiko]]. Tamo je u izbjeglištvu boravio [[Lav Trocki]], najveći i najopasniji Staljinov neprijatelj, koji ga je u svojim veoma čitanim tekstovima raskrinkavao kao komunističkog diktatora.Postoje indicije da je Mustafa Golubić bio jedan od organizatora ubistva [[Lav Trocki|Lava Trockog]]. === Povratak u Jugoslaviju === U martu 1940. Mustafa Golubić se vraća u Beograd. U to vrijeme, nakon uspostavljanja sovjetsko-jugoslavenskih odnosa 10. juna 1940. godine, uspostavljane su veze sovjetskih predstavnika i jugoslavenskih oficira u cilju saradnje protiv Hitlera.<ref name="automatski generisano1">{{Cite web |url=http://www.znaci.net/00003/584.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=13. 1. 2019 |archive-date=30. 10. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181030061644/http://www.znaci.net/00003/584.pdf |url-status=dead }}</ref> Mustafa Golubić je 1940. ili 1941. uspostavio u Beogradu kontakt sa [[Dragiša Vasić|Dragišom Vasićem]] i [[Mladen Žujović (četnik)|Mladenom Žujovićem]], koji su kasnije postali bliski politički savjetnici [[Draža Mihailović|Draže Mihailovića]].<ref>http://www.znaci.net/00001/40_68.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190927001405/http://www.znaci.net/00001/40_68.htm |date=27. 9. 2019 }} Jozo Tomasevich: CETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945</ref> Golubić je s bivšim pripadnicima "Crne ruke" učestvovao u pripremanju [[Vojni puč od 27. marta 1941.|vojnog puča 27. marta 1941. godine]], protiv prostupanja Kraljevine Jugoslavije [[Trojni pakt|Trojnom paktu]]. On je preko Božina Simića bio u dosluhu sa generalom [[Dušan Simović|Dušanom Simovićem]]. Božin Simić je posjetio generala Simovića 26. marta i obavijestio ga je o raspoloženju Sovjeta da sa Jugoslavijom zaključe sporazum. Nakon uspješnog prevrata, Golubić je po zadatku sovjetske službe, pomoću svojih saradnika iz "Crne ruke", inicirao obraćanje nove vlade generala Simovića sovjetskom rukovodstvu. Odmah poslije [[Vojni puč od 27. marta 1941.|Vojni puč od 27. marta 1941.|vojnog puča]] 27. marta, on i [[Božin Simić]], su zajedno iz [[Beograd]]a, avionom otputovali za [[Moskva|Moskvu]] kako bi prisustvovali potpisivanju Sporazuma o prijateljstvu Jugoslavije i [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|SSSR]]-a (potpisan prekasno u zoru 6. aprila 1941. godine).<ref>[http://www.novosti.rs/dodatni_sadrzaj/clanci.119.html:278211-Beli-ruski-knez Beli ruski knez! | Ostali članci | Novosti.rs], Pristupljeno 5. 4. 2013.</ref> Po izbijanju [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], nalazi se u [[Moskva|Moskvi]]. Kao specijalni povjerenik Kominterne dolazi u Beograd aprila 1941, za vrijeme trajanje [[Aprilski rat|aprilskog rata]], da izvrši konsolidovanje u redovima KPJ, a zatim da se uputi za Grčku i da utvrdi odgovornost zamjenika generalnog sekretara tamošnje [[Komunistička partija Grčke|komunističke partije]]. Kad je [[Rodoljub Čolaković]] 15. aprila 1941. godine sreo Mustafu u okupiranom Sarajevu ovaj mu je navodno rekao: "''Valter neće dugo trajati i moraće da bude maknut''". Čolaković u svojim memoarima piše da je to odmah javio Titu, čije je konspirativno ime u to doba bilo Valter. [[Milovan Đilas]] je kasnije tvrdio da je postojala odluka da se Mustafa Golubić ukloni, jer su dobili podatke da se on sprema lividirati Tita. Titovi najbliži saradnici tada su počeli govoriti o Golubiću kao neprijatelju i "trockisti", ali on se nije uzrujavao jer je imao podršku SSSR. U predustaničkim danima, u maju 1941. godine Golubić se sastajao sa Titom, koji je tada boravio u Beogradu, i sa još nekim članovima [[Politbiro]]a KPJ. Neki autori vjeruju da je između njih postojala tenzija ili konkurencija oko vođstva u predstojećim događajima. Neki publicisti vjeruju da je 5. juna 1941. godine Mustafa Golubić organizovao [[Eksplozija u smederevskoj tvrđavi 1941.|dizanje u vazduh tvrđave u Smederevu]], gdje su Nijemci uskladištili municiju poražene vojske Kraljevine Jugoslavije. Međutim, za tako nešto ne postoje dokazi, niti se takve optužbe pominju u dokumentima sa njegovog saslušanja u Gestapou. === Hapšenje i smrt === [[Datoteka:Ploča Mustafe Golubića.JPG|mini|desno|275px|Spomen ploča Mustafe Golubića u Aleji boraca NOR-a na Novom groblju u Beogradu.]] Golubić je stigao u Beograd odmah nakon [[Nijemci|njemačkog]] zauzimanja, kada se njihova uprava tek uspostavljala. Međutim, neko je u Beogradu 10. juna 1941. obavijestio novooformljeni [[Gestapo]] i Specijalnu policiju da se u jednom ilegalnom stanu nalazi veliki [[Boljševik|boljševički]] agent i general NKVD Golubić. Gestapo je odmah provalio u stan na adresi Mirijevski put 97, gdje se smjestio Mustafa Golubić i uhapsio ga. Tom prilikom je ubijena kćerka vlasnika stana pod sumnjom da je [[špijun]] NKVD. Uhapšeni Golubić je sproveden do zatvora Gestapoa, na današnjem Trgu Nikole Pašića. Tu je bio [[mučenje|mučen]] i pod batinama, ali unatoč svemu ništa nije priznao. 11. juna 1941, Nijemci su ga slomljenih ruku i nogu vezali za stolicu, streljali u dvorištu zgrade Gestapoa, raskomadali i zakopali pod velom noći na nekoliko lokacija u Pionirskom parku. Vojnici [[Crvena Armija|Crvene Armije]] su odmah po oslobođenju Beograda 1944. godine, po [[Staljin]]ovoj direktivi pronašli njegove ostatke, otkopali, a zatim poslali u Moskvu gdje je i sahranjen sa najvišim vojnim počastima. == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Mustafa Golubić}} * [http://makdizdar.ba/mustafa-golubic/ Mustafa Golubić], makdizdar.ba * [http://www.marginalac.org/index.php?option=com_content&task=view&id=326&Itemid=86 Mustafa Golubić, Prva lozovača sa drugom Staljinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304214415/http://www.marginalac.org/index.php?option=com_content&task=view&id=326&Itemid=86 |date=4. 3. 2016 }}, marginalac.org * [https://www.blic.rs/vesti/drustvo/mustafa-golubic-od-mlade-bosne-do-staljinovog-spijuna/yr9gkt0/ Mustafa Golubić: Od "Mlade Bosne" do Staljinovog špijuna], blic.rs {{Mlada Bosna}} {{Četnici u balkanskim ratovima}} {{DEFAULTSORT:Golubić, Mustafa}} [[Kategorija:Rođeni 1889.]] [[Kategorija:Umrli 1941.]] [[Kategorija:Biografije, Stolac]] [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Četnici]] [[Kategorija:Heroji Sovjetskog Saveza]] [[Kategorija:Solunski borci]] [[Kategorija:Oficiri NKVD-a]] [[Kategorija:Austrijski komunisti]] [[Kategorija:Sovjetski komunisti]] m93pi24z5p2djk4ur32qhmbts8m78ok 3838362 3838354 2026-04-30T09:57:24Z KWiki 9400 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/~2026-26131-36|~2026-26131-36]] ([[User talk:~2026-26131-36|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:NeptuneBot|NeptuneBot]] 3834325 wikitext text/x-wiki {{Neutralnost}} {{Infokutija osoba | ime = Mustafa Golubić | slika = Mustafa Golubić.jpg | alt_slike = | opis = Golubić u [[Četnici|četničkoj]] uniformi tokom [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]] | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1889|10|24}} | mjesto_rođenja = [[Stolac]], [[Austro-Ugarska]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1941|06|11|1889|10|24}} | mjesto_smrti = [[Beograd]], [[Nedićeva Srbija]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = obavještajac | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Mustafa Golubić''' ([[24. oktobar]] [[1889]] - [[11. juni]] [[1941]]), poznat i po nadimku Mujko, rođen u [[Stolac|Stocu]], tajni agent i obavještajac [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], član Četvrte uprave sovjetskog generalštaba [[GRU]],<ref name="MatSrp"/> pukovnik<ref name="MatSrp"/> (general)<ref>{{cite web|url=http://www.blic.rs/vesti/drustvo/mustafa-golubic-od-mlade-bosne-do-staljinovog-spijuna/yr9gkt0|title=Mustafa Golubić: Od "Mlade Bosne" do Staljinovog špijuna|publisher=Blic|date=14. 4. 2014|access-date=3. 4. 2016}}</ref> sovjetske tajne službe [[NKVD]], koordinator operativnih akcija [[Kominterna|Kominterne]] u Evropi i Americi. Bio je i član [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]] i surađivao je sa oficirima, članovima militarističke organizacije ''"Ujedinjenje ili smrt"'' ([[Crna ruka|Crne ruke]]), koji su učestvovali u [[Majski prevrat|Majskom prevratu]] 1903. godine.<ref name="MatSrp"/><ref>{{cite web|url=http://www.pressonline.rs/zabava/life-style/156452/mustafa-golubic-covek-sa-stotinu-lica.html|title=Mustafa Golubić, čovek sa stotinu lica|publisher=Press|date=3. 4. 2011|access-date=3. 4. 2016|archive-date=14. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160414003240/http://www.pressonline.rs/zabava/life-style/156452/mustafa-golubic-covek-sa-stotinu-lica.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.pressonline.rs/zabava/life-style/53419/izdao-me-tito-ali-neka-ga.html|title=Izdao me Tito! Ali, neka ga...|publisher=Press|date=14. 12. 2008|access-date=3. 4. 2016|archive-date=14. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160414005622/http://www.pressonline.rs/zabava/life-style/53419/izdao-me-tito-ali-neka-ga.html|url-status=dead}}</ref> == Biografija == Rođen je u siromašnoj hercegovačkoj{{izvor}} porodici u [[Stolac|Stocu]], [[Bosna i Hercegovina]], tada u sastavu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Izjašnjavao se kao Srbin, iako su mu roditelji bili muslimani. Njegov otac Muhamed je umro dok je Mustafa još bio dijete. Njegova majka Nura živjela je 102 godine, a umrla je 1953.<ref>{{cite web|url=http://www.avaz.ba/clanak/172823/istine-i-lazi-ko-je-mustafa-golubic-staljinov-heroj-navodni-ubica-trockog-likvidator-tita?url=clanak/172823/istine-i-lazi-ko-je-mustafa-golubic-staljinov-heroj-navodni-ubica-trockog-likvidator-tita|title=DOSJEI Nevjerovatna priča o "čovjeku konspiracije"|publisher=Dnevni Avaz|date=11. 4. 2015|access-date=3. 4. 2016|archive-date=1. 2. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160201114319/http://www.avaz.ba/clanak/172823/istine-i-lazi-ko-je-mustafa-golubic-staljinov-heroj-navodni-ubica-trockog-likvidator-tita?url=clanak%2F172823%2Fistine-i-lazi-ko-je-mustafa-golubic-staljinov-heroj-navodni-ubica-trockog-likvidator-tita|url-status=dead}}</ref> Kao najboljeg đaka osnovne škole, opština Stolac ga je poslala u gimnaziju u [[Sarajevo]]. Tu je tokom svog školovanja postao član ilegalne revolucionare organizacije [[Mlada Bosna]]<ref name="Masleša">{{Cite web |url=http://abrasmedia.info/content/veselin-masle%C5%A1-mlada-bosna-%E2%80%93-mrtvaci-na-odsustvu |title=Veselin Masleša: Mlada Bosna – mrtvaci na odsustvu |access-date=10. 1. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160314062206/http://abrasmedia.info/content/veselin-masle%c5%a1-mlada-bosna-%e2%80%93-mrtvaci-na-odsustvu |archive-date=14. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref>, moguće od [[1908]]. godine. Sarađivao je sa [[Bogdan Žerajić|Bogdanom Žerajićem]], [[Vladimir Gaćinović|Vladimirom Gaćinovićem]], [[Danilo Ilić|Danilom Ilićem]]<ref name="MatSrp">{{Cite web |url=http://www.maticasrpska.org.rs/biografije/biografije_sbr.pdf |title=Odabrane biografije Matice Srpske |access-date=22. 1. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130228051054/http://www.maticasrpska.org.rs/biografije/biografije_sbr.pdf |archive-date=28. 2. 2013 |url-status=dead }}</ref> i drugim istaknutim "mladobosancima". U Sarajevu je završio pet razreda gimnazije, a onda nakon austrijske [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|aneksije Bosne i Hercegovine]] 1908. godine prelazi da živi u [[Kraljevina Srbija|Kraljevina Srbiju]]. Nastavlja školovanje u [[Beograd]]u, gdje ga je zatekao [[Prvi balkanski rat]]. === Balkanski ratovi === [[Datoteka:Vojvoda Tankosić with his band, Balkan Wars.jpg|mini|desno|275px|Mustafa Golubić (drugi s lijeva u srednjem redu) sa [[Miša Živanović|Mišom Živanovićem]], [[Risto Toholj|Ristom Toholjem]], [[Vlada Voskar|Vladom Voskarom]], [[Jevrem Gerasimović|Jevremom Gerasimovićem]], [[Đuro Šarac|Đurom Šarcem]], [[Vojislav Tankosić|Vojislavom Tankosićem]], [[Smajo Ferović|Smajom Ferovićem]], [[Dušan Dučić|Dušanom Dučićem]], [[Boško Arežina|Boškom Arežinom]] i [[Milan Milošević|Milanom Miloševićem]].]] Kao dobrovoljac učestvuje u [[Balkanski ratovi|Balkanskim ratovima]] odlazi na ratište i pridružuje se [[Četnici|četničkom]] [[Dobrovoljački odred (Vojvode Vuka)|dobrovoljačkom odredu]] [[Vojvoda (vojni čin)|vojvode]] [[Vojislav Tankosić|Vojislava Tankosića]], gdje se ističe hrabrošću u borbi na Merdaru. Tokom trajanja vojnih operacija šalje članke za časopise "[[Ilustrovana ratna hronika]]"<ref name="IRH">{{Cite web |url=http://ubsm.bg.ac.rs/engleski/dokument/1142/ilustrovana-ratna-kronika-1912-13 |title=Ilustrovana ratna hronika |access-date=22. 1. 2019 |archive-date=6. 2. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200206075224/http://ubsm.bg.ac.rs/engleski/dokument/1142/ilustrovana-ratna-kronika-1912-13 |url-status=dead }}</ref> i "[[Balkanski rat u slici i reči]]".<ref name="BRUS">{{Cite web |url=http://ubsm.bg.ac.rs/cirilica/dokument/1916/balkanski-rat-u-slici-i-reci |title=Balkanski rat u slici i reči |access-date=22. 1. 2019 |archive-date=30. 4. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170430130001/http://ubsm.bg.ac.rs/cirilica/dokument/1916/balkanski-rat-u-slici-i-reci |url-status=dead }}</ref> Po završetku rata izlazi sa činom narednika u [[Vojska Kraljevine Srbije|srpskoj kraljevskoj vojsci]]. Tadašnji prijestolonasljednik [[Aleksandar I Karađorđević|Aleksandar Karađorđević]] ga je nagradio [[Medalja za hrabrost (1913)|Medaljom "Miloša Obilića"]] za pokazanu hrabrost. [[Zagreb]]ački [[Srbobran (novine)|Srbobran]] je objavio dezinformaciju o pogibiji Mustafe Golubića 1913. u [[Drugi balkanski rat|Drugom balkanskom ratu.]] u velikim bojevima kod Krivolaka. List ga je nazvao čestitim i oduševljenim muslimanskim Srbinom i navodi njegove zasluge što se kao srpski komita borio za oslobođenje srpske zemlje u [[Prvi balkanski rat|Prvom balkanskom ratu]]. U tom ratu se istakao u boju na Bosiljevcu, a kasnije se opet prijavio kao dobrovoljac u Drugom balkanskom ratu.<ref>{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title=Србобран, бр. 149., Мустафа Голубић|year=1913.|url= |publisher= |pages=|location=Загреб|id= }}</ref> === Studij === Maturirao je u [[Prva beogradska gimnazija|Prvoj muškoj gimnaziji]] 1913. godine. Upisao je najprije Tehnički, a zatim i [[Pravni fakultet u Beogradu]]. Kao najbolji učenik gimnazije, dobio je stipendiju vlade Kraljevine Srbije da studira prava u [[Lausanne|Lozanu]] i [[Ženeva|Ženevi]], a onda u [[Pariz]]u. Od kraja Drugog balkanskog rata, pa do početka Prvog svjetskog rata studirao je pravo u [[Toulouse|Toulousu]] u Francuskoj.<ref name="MatSrp"/> U [[Švicarska|Švicarskoj]] se za vrijeme svog školovanja upoznao sa mnogima iz ruske kolonije, moguće i sa [[Lenjin]]om. Na taj način se povezao sa [[Kominterna|kominternovskom]] organizacijom i počeo je da radi za nju. Vjerovatno je u Parizu stupio u tajnu oficirsku organizaciju "Crna ruka" kojom je rukovodio [[Dragutin Dimitrijević]] Apis. U arhivskim materijalima austro-ugarske istrage o djelovanju "Crne ruke", Golubić se označava kao jedan od najaktivnijih članova. U ovoj policijskoj istrazi označen je kao učesnik u poznatima akcijama ove organizacije, uključujući [[Sarajevski atentat]]. === Prvi svjetski rat === Za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], prekinuo je studije i vratio se u [[Kraljevina Srbija|Kraljevinu Srbiju]]. Kao član "Crne ruke"{{izvor}} pridružio se vojsci. Unaprijeđen je u čin poručnika i prebačen u [[Kraljeva garda|Kraljevu gardu]]. Učestvovao je u [[Bitka na Kolubari|bici na Kolubari]] i nagrađen ordenom. General Apis ga 1915, uz podršku Vrhovne komande, šalje u [[Rusija|Rusiju]] da među tamošnjim [[Jugoslaveni]]ma prikuplja dobrovoljce za [[Vojska Kraljevine Srbije|srpsku vojsku]]. Iz Rusije se vraća sa oko hiljadu dobrovoljaca, u trenutku kada se srpska vojska već uveliko povlači preko [[Albanija|Albanije]]. Mustafa Golubić učestvuje u svim borbama, te zajedno sa srpskom vojskom prelazi Albaniju, da bi kasnije učestvovao u probijanju [[Solunski front|Solunskog fronta]]. U [[Solun]]u se sprijateljio sa generalom [[Dragutin Dimitrijević Apis|Dragutinom Dimitrijevićem Apisom]] i odbio je da svjedoči protiv njega na [[Solunski proces|Solunskom procesu]]. Zbog toga je osuđen na godinu dana zatvora i izbačen iz vojne službe. Interniran je na [[Grčka|grčko]] ostrvo [[Krf]], odakle mu je uspjelo da pobjegne. Uz novčanu pomoć dr. Jefta Dedijera odlazi u [[Francuska|Francusku]]. === Kraljevina SHS === Poslije rata dolazi u [[Beograd]], gdje je bio pod stalnim nazdorom policije. Ubrzo postaje član [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]]. Juna 1919. je bio uhapšen zbog učešća u studentskim demonstracijama. Biva interniran u rodni Stolac, gdje provodi neko vrijeme, ali se tajno vratio u Beograd. 1921. godine Golubić je uhapšen zbog sumnje da je učestvovao u pripremanju [[Atentat na regenta Aleksandra Karađorđevića (1921)|atentata na regenta Aleksandra Karađorđevića]], pa je zbog toga bio interniran u [[manastir Rakovica]]. === Emigracija u Beču === [[Datoteka:La Federation balkanique.jpg|mini|180px|desno||Bečki emigrantski list [[La fédération balkanique|Balkanska federacija]], za koji je Golubović pisao.]] [[Datoteka:Srp i čekić.jpg|mini|180px|[[Srp i čekić (novine)|Srp i čekić]], ilegalni komunistički list koji je Golubić pokrenuo u Beču.]] Nakon protjerivanja iz Francuske i Švicarske 1921. godine odlazi u Beč, gdje 1923. godine postaje i član [[Komunistička partija Austrije|Komunističke partije Austrije]]. U Beču je živio narednih osam godina, te bio član jugoslavenskog "Kluba studenata marksista" i kao novinar sarađivao u međunarodnom listu "[[La fédération balkanique]]" od 1924-27. Člankom "Tajna beogradska kamarila" koji je pod pseudonimom Nikola Nenadović objavio u broju od 1. decembra 1924., Golubić je u listu "La fédération balkanique" pokrenuo međunarodnu kampanju za reviziju [[Solunski proces|Solunskog procesa]]. Godine 1925. je inicirao pokretanje komunističkog lista "[[Srp i čekić (novine)|Srp i čekić]]", u čijoj se redakciji nalazio duže vremena. Ovaj list su rasturali ilegalnim putem u Kraljevinu Jugoslaviju, najviše [[Dunav]]om preko radnika na brodovima. Iste godine je napisao i ilegalno izdao brošuru ''Lenjin o vojnim pitanjima''. Učestvovao je kao delegat 1926. godine na [[Treći kongres KPJ|Trećem kongresu KPJ]] u Beču. U Beču je živio oskudno i bez stalnih prihoda. Potpomagao ga je pukovnik [[Božin Simić]], član "Crne ruke" koji je živio u [[Nica|Nici]], ali najveću pomoć imao je od svog zemljaka Alije Mujkića, obućara kod kog su studenti popravljali cipele. On je bio član Kluba, volio je studente i kuhao im je [[bosanski lonac]]. Učestvovao je u [[Julski protesti u Beču 1927.|Julskim protestima]] u Beču, kao jedan od organizatora.<ref name="MatSrp"/> U [[Leskovac|Leskovcu]] je Mustafa boravio u više navrata tokom 1920-ih i 1930-ih. Kretao se sa lažnim ispravama, kao Milorad Nikolić i bio aktivan u Sindikatu. Smatrali su ga za obućara jer je izrađivao moderne ženske sandale "na štiklu" i rukotvorine prodavao radnicama u Radničkom domu i na drugim nmjestima. U Leskovcu je Mustafa otvorio radnju za izradu sandala koja se zvala "Venera" i zaposlio pedesetak radnika. Mustafa Golubić je u Beču na zahtjev tadašnjih jugoslavenskih vlasti bio četiri puta hapšen, da bi na kraju bio protjeran u [[Berlin]]. U Berlinu se obraća "[[Crvena pomoć|Crvenoj pomoć]]i" i od te organizacije dobija 10 [[Rentna marka|njemačkih rentnih maraka]] sedmično. Pomagao mu je [[Kosta Novaković]] koji je poznavao šefa organizacije "Crvena pomoć". Do januara 1931. je u Berlinu, a u isto vrijeme boravi u Parizu, [[Moskva|Moskvi]] i [[Prag]]u. Zvanično, u Parizu je po nalogu "Crvene pomoći", nabavljao falsifikovane pasoše za komuniste. === Sovjetski obavještajac === Početkom 1930-ih Golubić radi kao sovjetski obaveštajac i često boravi u Moskvi, u hotelu Luks, gdje su stanovali strani funkcioneri Kominterne. Tu se školovao za oficira [[NKVD]] i izlazi sa činom general-majora. U to vrijeme je dobio i rusko državljanstvo. Radio je u Četvrtom odjeljenju GPU (politička policija), čiji je jedan od poslova bio i uklanjanje političkih protivnika. Za vrijeme rada u Kominterni, kao čovjek NKVD služio je za objedinjavanje komunističkih organizacija koje su potpadale pod Kominternu. U zvaničnoj karakteristici sovjetske službe GPU stoji da je negativna osobina Golubića što uporno insistira "da nas poveže sa organizacijom Crna ruka", prema kojoj gaji određene simpatije, te da se "u svom poslu oslanja isključivo na ljude sa jugoslavenskog područja. Prema memoarima [[Rodoljub Čolaković|Rodoljuba Čolakovića]], Golubić ga je 1932. odveo u Kremaljski dvorac, gde su se sastajali sovjetski rukovodioci i upoznao ga sa [[Staljin]]om. Kapiju su prošli bez legitimisanja. Rodoljub Čolaković opisuje Golubića kao fanatičnog izvršioca [[Staljin]]ovih naloga, ali i kao čovjeka koji u trenucima slabosti čezne za rodnim Stocem. 1934. godine Mustava Golubić je već bio značajan sovjetski obaveštajac u [[Prag]]u.<ref name="Odić-Komarica">[http://www.znaci.net/00002/414 Slavko Odić, Slavko Komarica: PARTIZANSKA OBAVJEŠTAJNA SLUŽBA]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> U to vreme za njega je radio [[Ivo Vejvoda]], ne znajući njegov identitet: {{citat|Za vrijeme studija arhitekture u Pragu, radio sam za Mustafu Golubića. Nosio sam njegove šifrovane poruke u Beograd. O njemu, takoreći, nisam znao ništa, nisam imao pojma čime se zapravo bavi. Ali da sam znao tko je Mustafa Golubić - da je jedan od najvećih sovjetskih obavještajaca, kome su vrata Kremaljskog dvorca, gdje se sastajao sa Staljinom, uvijek bila otvorena - ja bih sebe smatrao aristokratom komunističkog pokreta. Jer, raditi za sovjetsku obavještajnu službu, za Kominternu i Staljina, bila je tada najveća čast koja je mogla zadesiti jednog komunistu. Mustafa je posjedovao nevjerojatan lični šarm. Od prvog sam ga dana zavolio kao rođenog oca.<ref name="stolac">{{Cite web |url=http://www.stolac.ba/komunisticki-james-bond-zvao-se-mustafa-golubic--2.aspx |title=Komunistički James Bond zvao se Mustafa Golubić |access-date=12. 1. 2019 |archive-date=7. 12. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181207154022/http://www.stolac.ba/komunisticki-james-bond-zvao-se-mustafa-golubic--2.aspx |url-status=dead }}</ref>|[[Ivo Vejvoda]]}} Radeći kao sovjetski operativac, Golubić je pod lažnim imenima obišao pola svijeta, od Rusije, [[Kina|Kine]] i [[Japan]]a na istoku, do [[Sjedinjene Države|Sjedinjenih Država]] i [[Meksiko|Meksika]] na zapadu, dok su mu Beč, Moskva, Prag, Pariz, London i Berlin bile "kućne adrese". U zimu 1934-35, preselio se u [[Kanada|Kanadu]], gdje je ostao dvije godine, operišući u Sjedinjenim Državama i Meksiku. Prema tvrdnjama [[Stevan Dedijer|Stevana Dedijera]], Mustafa Golubić je bio jako aktivan, ako ne i glavni agent NKVD-a u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u tokom 1930-ih. Nekoliko puta je kao "slijepi putnik" putovao u SAD. U [[New York]]u je kidnapovao jednog sovjetskog dvostrukog agenta koji je počeo saradnju sa [[FBI|američkim tajnim službama]]. Uspio ga je oteti i organizovati njegov transport u Moskvu. Digao se na noge cijeli FBI I nastala je potjera za Golubićem, kome je [[Stevan Dedijer]] pomogao da umakne i vrati se u [[Evropa|Evropu]]. Prisjećajući se Golubića, Dedijer je rekao: "''Mustafa je jedan od svetaca u mome životu''." Godine 1937. odlazi u [[Španija|Španiju]], gdje je bjesnio [[Španski građanski rat]], ali mu je bilo naređeno da se naseli neko vrijeme u [[Pariz]]u da identifikuje "trockiste" u redovima jugoslavenskih komunista. Tih godina u [[Moskva|Moskvi]] je upoznao budućeg vođu jugoslavenskih komunista [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] i imao je zadatak da vodi računa o njemu. Golubić je, kao i Tito, preživio Staljinovu [[Velika čistka|Veliku čistku]] 1936-38. u kojoj je ubijeno gotovo cijelo vođstvo [[KPJ]]. Godine 1938. novo Titovo rukovodstvo je povelo kampanju protiv njega i drugih istaknutih komunista ([[Rajko Jovanović]], [[Pavle Bastajić]], [[Labud Kusovac]]...) optužujući ih da su "špijuni, provokatori i dupli agenti".<ref name="Pavlović">[http://www.rastko.rs/rastko-ru/delo/12909 Živojin Pavlović, Bilans sovjetskog termidora: Prikaz i otkrića o delatnosti i organizaciji Staljinskog terora]</ref> Više puta je po zadatku putovao u [[Meksiko]]. Tamo je u izbjeglištvu boravio [[Lav Trocki]], najveći i najopasniji Staljinov neprijatelj, koji ga je u svojim veoma čitanim tekstovima raskrinkavao kao komunističkog diktatora.Postoje indicije da je Mustafa Golubić bio jedan od organizatora ubistva [[Lav Trocki|Lava Trockog]]. === Povratak u Jugoslaviju === U martu 1940. Mustafa Golubić se vraća u Beograd. U to vrijeme, nakon uspostavljanja sovjetsko-jugoslavenskih odnosa 10. juna 1940. godine, uspostavljane su veze sovjetskih predstavnika i jugoslavenskih oficira u cilju saradnje protiv Hitlera.<ref name="automatski generisano1">{{Cite web |url=http://www.znaci.net/00003/584.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=13. 1. 2019 |archive-date=30. 10. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181030061644/http://www.znaci.net/00003/584.pdf |url-status=dead }}</ref> Mustafa Golubić je 1940. ili 1941. uspostavio u Beogradu kontakt sa [[Dragiša Vasić|Dragišom Vasićem]] i [[Mladen Žujović (četnik)|Mladenom Žujovićem]], koji su kasnije postali bliski politički savjetnici [[Draža Mihailović|Draže Mihailovića]].<ref>http://www.znaci.net/00001/40_68.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190927001405/http://www.znaci.net/00001/40_68.htm |date=27. 9. 2019 }} Jozo Tomasevich: CETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945</ref> Golubić je s bivšim pripadnicima "Crne ruke" učestvovao u pripremanju [[Vojni puč od 27. marta 1941.|vojnog puča 27. marta 1941. godine]], protiv prostupanja Kraljevine Jugoslavije [[Trojni pakt|Trojnom paktu]]. On je preko Božina Simića bio u dosluhu sa generalom [[Dušan Simović|Dušanom Simovićem]]. Božin Simić je posjetio generala Simovića 26. marta i obavijestio ga je o raspoloženju Sovjeta da sa Jugoslavijom zaključe sporazum. Nakon uspješnog prevrata, Golubić je po zadatku sovjetske službe, pomoću svojih saradnika iz "Crne ruke", inicirao obraćanje nove vlade generala Simovića sovjetskom rukovodstvu. Odmah poslije [[Vojni puč od 27. marta 1941.|Vojni puč od 27. marta 1941.|vojnog puča]] 27. marta, on i [[Božin Simić]], su zajedno iz [[Beograd]]a, avionom otputovali za [[Moskva|Moskvu]] kako bi prisustvovali potpisivanju Sporazuma o prijateljstvu Jugoslavije i [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|SSSR]]-a (potpisan prekasno u zoru 6. aprila 1941. godine).<ref>[http://www.novosti.rs/dodatni_sadrzaj/clanci.119.html:278211-Beli-ruski-knez Beli ruski knez! | Ostali članci | Novosti.rs], Pristupljeno 5. 4. 2013.</ref> Po izbijanju [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], nalazi se u [[Moskva|Moskvi]]. Kao specijalni povjerenik Kominterne dolazi u Beograd aprila 1941, za vrijeme trajanje [[Aprilski rat|aprilskog rata]], da izvrši konsolidovanje u redovima KPJ, a zatim da se uputi za Grčku i da utvrdi odgovornost zamjenika generalnog sekretara tamošnje [[Komunistička partija Grčke|komunističke partije]]. Kad je [[Rodoljub Čolaković]] 15. aprila 1941. godine sreo Mustafu u okupiranom Sarajevu ovaj mu je navodno rekao: "''Valter neće dugo trajati i moraće da bude maknut''". Čolaković u svojim memoarima piše da je to odmah javio Titu, čije je konspirativno ime u to doba bilo Valter. [[Milovan Đilas]] je kasnije tvrdio da je postojala odluka da se Mustafa Golubić ukloni, jer su dobili podatke da se on sprema lividirati Tita. Titovi najbliži saradnici tada su počeli govoriti o Golubiću kao neprijatelju i "trockisti", ali on se nije uzrujavao jer je imao podršku SSSR. U predustaničkim danima, u maju 1941. godine Golubić se sastajao sa Titom, koji je tada boravio u Beogradu, i sa još nekim članovima [[Politbiro]]a KPJ. Neki autori vjeruju da je između njih postojala tenzija ili konkurencija oko vođstva u predstojećim događajima. Neki publicisti vjeruju da je 5. juna 1941. godine Mustafa Golubić organizovao [[Eksplozija u smederevskoj tvrđavi 1941.|dizanje u vazduh tvrđave u Smederevu]], gdje su Nijemci uskladištili municiju poražene vojske Kraljevine Jugoslavije. Međutim, za tako nešto ne postoje dokazi, niti se takve optužbe pominju u dokumentima sa njegovog saslušanja u Gestapou. === Hapšenje i smrt === [[Datoteka:Ploča Mustafe Golubića.JPG|mini|desno|275px|Spomen ploča Mustafe Golubića u Aleji boraca NOR-a na Novom groblju u Beogradu.]] Golubić je stigao u Beograd odmah nakon [[Nijemci|njemačkog]] zauzimanja, kada se njihova uprava tek uspostavljala. Međutim, neko je u Beogradu 10. juna 1941. obavijestio novooformljeni [[Gestapo]] i Specijalnu policiju da se u jednom ilegalnom stanu nalazi veliki [[Boljševik|boljševički]] agent i general NKVD Golubić. Gestapo je odmah provalio u stan na adresi Mirijevski put 97, gdje se smjestio Mustafa Golubić i uhapsio ga. Tom prilikom je ubijena kćerka vlasnika stana pod sumnjom da je [[špijun]] NKVD. Uhapšeni Golubić je sproveden do zatvora Gestapoa, na današnjem Trgu Nikole Pašića. Tu je bio [[mučenje|mučen]] i pod batinama, ali unatoč svemu ništa nije priznao. 11. juna 1941, Nijemci su ga slomljenih ruku i nogu vezali za stolicu, streljali u dvorištu zgrade Gestapoa, raskomadali i zakopali pod velom noći na nekoliko lokacija u Pionirskom parku. Vojnici [[Crvena Armija|Crvene Armije]] su odmah po oslobođenju Beograda 1944. godine, po [[Staljin]]ovoj direktivi pronašli njegove ostatke, otkopali, a zatim poslali u Moskvu gdje je i sahranjen sa najvišim vojnim počastima. == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Mustafa Golubić}} * [http://makdizdar.ba/mustafa-golubic/ Mustafa Golubić], makdizdar.ba * [http://www.marginalac.org/index.php?option=com_content&task=view&id=326&Itemid=86 Mustafa Golubić, Prva lozovača sa drugom Staljinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304214415/http://www.marginalac.org/index.php?option=com_content&task=view&id=326&Itemid=86 |date=4. 3. 2016 }}, marginalac.org * [https://www.blic.rs/vesti/drustvo/mustafa-golubic-od-mlade-bosne-do-staljinovog-spijuna/yr9gkt0/ Mustafa Golubić: Od "Mlade Bosne" do Staljinovog špijuna], blic.rs {{Mlada Bosna}} {{Četnici u balkanskim ratovima}} {{DEFAULTSORT:Golubić, Mustafa}} [[Kategorija:Rođeni 1889.]] [[Kategorija:Umrli 1941.]] [[Kategorija:Biografije, Stolac]] [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Četnici]] [[Kategorija:Heroji Sovjetskog Saveza]] [[Kategorija:Solunski borci]] [[Kategorija:Oficiri NKVD-a]] [[Kategorija:Austrijski komunisti]] [[Kategorija:Sovjetski komunisti]] 5ctry8i4qvb36gkoycaqnbadnuic4ri Neolit 0 35507 3838222 3670991 2026-04-29T17:56:46Z Triggerhippie4 46290 ([[c:GR|GR]]) [[File:Fertile crescent Neolithic B circa 7500 BC.jpg]] → [[File:Fertile crescent Neolithic B circa 7500 BC.svg]] Replace JPEG map with SVG 3838222 wikitext text/x-wiki [[File:Fertile crescent Neolithic B circa 7500 BC.svg|mini|desno|Područje [[Plodni polumjesec|Plodnog polumjeseca]], jedno od nekoliko područja porijekla neolita]] [[Datoteka:Ankara Muzeum B19-37.jpg|mini|lijevo|120px|Skulptura boginje iz neolita]] [[Datoteka:Neolit Ceramic sample Donets2.png|mini|desno|200px|Crtež na kamenu iz neolita]] '''Mlađe [[kameno doba]]''' (također '''neolit''' i '''neolitik''' - ime dobija od [[Grčki jezik|grčki]]h riječi ''neos'' = nov, mlad + ''lithos'' = kamen) period je prahistorije u kojem je čovjek potpuno ovladao proizvodnjom i upotrebom oružja i oruđa od izglačanog kamena. Ljudske zajednice nisu istovremeno savladale ovu vještinu. One koje su ranije počele koristiti bolje oruđe, brže su napredovale i ušle su u neolit prije onih koji su u dalje klesali kamen. Najbrže su se razvijala društva na [[Bliski istok|Bliskom istoku]]. Tamo je mlađe kameno doba počelo oko 10.200 godina p. n. e. Na središnjem [[Balkan]]u je mlađe kameno doba počelo oko 6.500. godine p. n. e.<ref name="Gumbitas"/> Pored novog načina obrade [[kamen]]a i izrade boljeg [[lov]]ačkog oružja, čovjek neolita je usavršio [[ribolov]]ni alat, naučio izrađivati glineno oruđe i napravio prvi razvoj. Ipak, najvažnije od svega je bilo pripitomljavanje [[životinje|životinja]]<ref name="Neolit u Ev">{{Cite web |url=http://factsanddetails.com/world.php?itemid=1506 |title=Rane domesticirane životinje |work=Internet archive |access-date=9. 2. 2019 |archive-date=21. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131021222544/http://factsanddetails.com/world.php?itemid=1506 |url-status=bot: unknown }}{{en simbol}}</ref> i uzgoj divljih [[Žitarice|žitarica]].<ref name="Neolit u E">{{Cite web |url=https://www.ancient.eu/Neolithic/ |title= Cristian Violatti –Neolithic Period |work=Ancient history eciklopedya |access-date= 9. 2. 2019}}</ref> [[Datoteka:European Middle Neolithic.gif|mini|desno|300px|Karta Evrope u srednjem neolitiku]] Osnovna obilježja mlađeg kamenog doba su razvoj [[Poljoprivreda|zemljoradničke i stočarske privrede]], pojava stalnih ruralnih i protourbanih naselja tj. prijelaz na ''sjedilački način života'', te proizvodnja [[Keramika|''keramičkog]] posuđa'' i drugih predmeta od pečene [[Glina (tlo)|gline]]. Kameno oruđe i oružje i dalje se proizvodi (sve do u [[bronzano doba]]), a javljaju se tehnike glačanja i poliranja. [[Umjetnost]] se ogleda u ukrašavanju keramičkih posuda, figuralne plastike i različitih [[kult]]nih predmeta. Mlađe kameno doba se nije ravnomjerno pojavljivalo u svim krajevima svijeta niti na [[Evropa|evropskome]] tlu. Negdje nastaje postupnim razvojem, negdje kao posljedica naglog lokalnog preobražaja, a u neka područja stiže seobom nove populacije. Radi se o dugotrajnom procesu koji se odvijao između 12. i 6. milenija p. n. e. [[Velika Britanija|Britanski]] prahistoričar [[Gordon Childe]] uveo je u nauku pojam [[Neolitska revolucija|neolitske revolucije]], prve revolucije u historiji ljudskog roda koja je imala društveno-privredni karakter.<ref>[https://www.history.com/topics/pre-history/neolithic-revolution History.com Editors - Neolitska revolucija]</ref> Neolitske promjene se nisu svuda odvijale istovremeno. Novosti se pojavljuju prije što bliže idemo prema JI, [[Grčka|Grčkoj]] i [[Anadolija|Maloj Aziji]], tj. bliže žarištima - pokretačima društvenih tokova.<ref>[https://www.nationalgeographic.com/culture/topics/reference/neolithic-agricultural-revolution/ - Šta je neolitska revolucija]</ref> Teorija o [[Plodni polumjesec|plodnom polumjesecu]] zasniva se na činjenici da su prvi koraci u proizvodnji načinjeni u prostoru koji čini široki luk što se pruža visoravnima (ne dolinama) od Levanta preko Male Azije do [[Irak|iračkog]] [[Kurdistan]]a, južno od [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]], a ovija se oko velikih [[Pustinja|pustinjskih]] prostranstava (Arapska, [[Sirija|Sirijska]], [[Iran]]ska pustinja). Pravo poljodjelstvo počinje, dakle, neovisno u različitim dijelovima svijeta, u različita vremena, s uzgojem različitih [[Biljke|biljaka]] (Plodni polumjesec - [[pšenica]], [[ječam]], mahunarke oko 8000. godina p. n. e.; [[Azija]] - [[riža]], proso oko 6000. g. p. n. e.; [[Srednja Amerika]] - [[kukuruz]], [[grah]], [[krompir]] u 7. mileniju p. n. e.) == Protoneolitik == Prijelazno razdoblje između [[mezolitik]]a (srednjeg kamenog doba) i mlađeg kamenog doba naziva se ''protoneolitik'' (grč. ''protos''=prvi, prednji). Tada kasni mezolitik ne zadržava izvorne osobine klasičnog mezolitika, već se nazire prijelaz sa skupljanja i [[lov]]a na proizvodnju hrane, kao i pripitomljavanje [[životinja]]. Pojava pripitomljenih životinja potvrđena je [[arheologija|arheološki]] u području [[Kurdistan]]a (Zagroz planine), ali nema dokaza o uzgoju [[biljke|biljaka]]. Ipak određeni arheološki nalazi poput kamenih žrvnjeva i mužara, batova i bruseva, jama za zalihe i sl. svjedoče o promjenama u [[privreda|privredi]]. Važan izvor prehrane postaju samonikle [[žitarice]] čija je postojbina upravo u području [[Bliski istok|Bliskog]] i [[Srednji Istok|Srednjeg Istoka]]. Istovremeno se javljaju tragovi prvih trajnih naselja koji sugeriraju sjedilački način života (sedentizam), što je vidljivo u ostacima nastambi, a također ga potvrđuju skladištenje i čuvanje hrane, ostaci flore i faune koji pokazuju na izmjenu godišnjih doba, te pokapanje mrtvih u sklopu naselja. Primjeri protoneolitičkih zajednica su ''[[Karim Shahir kultura]]'' u području Kurdistana (Zagroz planine)i ''[[natufijenska kultura]]'' na području današnjeg [[Izrael]]a i [[Jordan]]a (10000. – 8300. g. p. n. e.), za koju su karakteristična trajna naselja na otvorenom: Ejnan, [[Jerihon]] i Beidha, ali se još uvijek naseljavaju i pećine. To su djelomično ukopane nastambe kružnog tlorisa koje imaju donji dio od kamena, gornji od trske i rogožine, a centralni stup nosi krovnu konstrukciju. Smještene su oko centralnog prostora u kojem je ukopano više jama obljepljenih ilovačom, a koje su služile za spremanje zaliha žitarica. Natufijenska kultura u svome je prostoru pojam nečeg novog, a to je osnivanje seoskih zajednica i uvođenje žitne ishrane. Bitno je nova društvena kategorija ruralni život sa standardiziranim stambenim elementima i dugotrajnim boravkom na jednom mjestu kroz više generacija, dakle barem stotinu godina. U [[Evropa|Evropi]], protoneolitičkom razdoblju pripada [[Lepenski Vir|Kultura Lepenskog vira]]'' čija je privreda ([[lov]] i [[ribolov]]) tipično mezolitička, ali sjedilački način života u naseljima bliže je mlađem kamenom dobu. == Pretkeramičko mlađe kameno doba == Ovim nazivom se obilježavaju zajednice koje su u različitim dijelovima svijeta dosegle nivo mlađeg kamenog doba u svim aspektima (privrednom, društvenom, duhovnom) osim u poznavanju keramičke proizvodnje. Najprije je ta pojava uočena na Bliskom Istoku - pretkeramički [[Jerihon A]] i [[Jerihon B|B]], [[Çatalhöyük]], [[Asikly Hoyuk]], [[Cayonu]], [[Hacilar]], [[Jarmo]] - gdje vrlo stabilne [[klima]]tske prilike početkom [[holocen]]a pogoduju razvoju zajednica koje uzgajaju biljke i nastavljaju s pripitomljavanjem životinja. Slične pojave uočene su u Kirokitiji ([[Kipar|Kipru]]) i u grčkoj [[Tesalija|Tesaliji]] (tesalski pretkeramik). Sve ovo dovodi do porasta broja stanovnika i stvaranja velikih naselja, a na Bliskom istoku i u Anatoliji i do početaka stvaranja [[grad]]ova. == Neolitske stambene kuće == Postoji više vrsta [[zemunice|zemunica]], prema tome da li su potpuno ili samo djelimično ukopane, ili su čitave iznad tla. Među njima postoji i razlika u konstrukciji. Ima onih koje su izgrađene samo od zemlje, a ima ih i kod koji je skeletni sistem od kolja. Zajedničko za sve [[zemunice]] je građevinski materijal od kojeg su napravljene, zemlja, po čemu su i dobile naziv. Sasvim ukopana zemunica ima s gornje strane pokrov od kolja, zemlje i granja. U prostor se ulazi usječenim stepeništem. Savršeniji tip je djelimično ukopana zemunica. Tlocrt je kružni ili ovalni. Nosivi dio je skeletod kolja u obliku kupe, povezan pletarom. U sredini prostorije bilo je ognjište, oko kojeg je bila izgrađena zemljana ovalna klupa za sjedenje i spavanje. Građena je i zemunica koja nije ukopana, i to samo od zemlje, u vidu nekog nepravilnog potkupolnog prostora. == Neolitska kuća od drveta == Glavni tip neolitske kuće predstavljaju [[Sojenica|sojenice]]. Kao i zemljane i kamene kuće se pojavljuju samo u većim grupama, obrazujući manja ili veća grupisana naselja. Sojenička naselja su građena uz obale [[Rijeka|rijeke]], [[Jezero|jezera]] i [[More|mora]], kao što to rade i danas neka [[Azija|azijska]] i [[Afrika|afrička]] plemena, koja se nalaze na primitivnom stepenu [[društvo|društveno]]-[[ekonomija|ekonomskog]] razvoja. Sve kućice bile su izgrađene na prostranoj podnici od drvenih oblica i naboja zemlje. Ovakva uzdignuta podnica, terasa sa ogradom, leži na sistemu kolja gusto pobijenog u vodi, ili uz obalu, do koje vodi širi ili uži [[most]], čija se podnica može ukloniti, da bi se sojeničko naselje odvojilo od okoline i tako zaštitilo od eventualnih opasnosti. Svaka [[sojenica]] u tlocrtu je pravougaonik, sa jednom ili dvije prostorije. U prvoj prostoriji je bilo ognjište. Druga prostorija, ukoliko je postojala, služila je za spavanje. Konstruktivni sistem je bio drveni sklop stubaca, greda i kosnika, ili su zidovi građeni od horizontalno postavljenih greda na preklop. Ispuna zida je najčešće pleter od pruća, spolja i iznutra oblijepljen malterom od blata. Dvovodni krov je imao pokrivač od slame i šindre. Između koliba, u podnici, bilo je otvora kroz koje se silazilo do čamaca na [[voda|vodu]]. Čamci su bili izdubljeni iz jednog debla. Sojenička naselja na teško prilaznim [[Močvara|močvarnim]] terenima (tresištima) zovu se "glibice". Sojenice se grade kroz čitav period neolita i kasnije u [[bakarno doba|bakarnom]], [[bronzano doba|bronzanom]] i [[željezno doba|željeznom dobu]]. == Lista neoolitskih kultura u Plodnom polumjesecu == Na osnovu [[Arheologija|arheoloških nalaza]] i radiokarbonske analize izrađena je ASPRO (Atlas des sites du Proche-Orient - Atlas of Near East archaeological sites) hronologizacija<ref name="Hours1994">{{cite book|author=Francis Hours|title=Atlas des sites du proche orient (14000 - 5700 BP)|url=https://books.google.com/books?id=KlZtAAAAMAAJ|access-date=25. 7. 2011|year=1994|publisher=Maison de l'Orient méditerranéen|isbn=978-2-903264-53-6}}</ref> perioda, kultura, osobenosti i datiranje neolitskog perioda na području Plodnog polumjeseca. {| class="wikitable" |- | ASPRO Period | Kulture | Datiranje (pne) |- | Period 1 | [[Natufian]], [[Zarzian]] | 12.500 – 9.500. |- | Period 2 | [[Protoneolit]], [[Predkeramički neolit A]] | 10.500 – 8.300. |- | Period 3 | Rani [[Predkeramički neolit B]] | 9.200 – 8.300. |- | Period 3 | Srednji [[Predkeramički neolit B]] | 8.400 – 7.500. |- | Period 4,5 | Kasni [[Predkeramički neolit B]], [[Predkeramički neolit C]] | 7.600 – 6.000. |- | Period 6 | [[Hassuna]], [[Samarra]], [[Halaf]], [[Ubaid period|Ubaid]] 1 | 6.400 – 5.600. |- | Period 7 | [[Keramički Neolit]] A, [[Halafian]], Ubaid 2 | 5.800 – 5.400. |- | Period 8 | [[Keramički Neolit]] B, Ubaid 3 | 5.000 – 4.500. |- | Period 9 | Ubaid 4 | 6.400 – 5600. |- |} [[File:Neolithic_expansion-es.svg|mini|desno|Širenje neolita u Evropu]] [[File:Neolítico en Europa.png|mini|desno|Neolit u Evropi]] [[Datoteka:European Middle Neolithic.gif|mini|desno|Evropa oko 4500-4000. pne.]] [[Datoteka:European Late Neolithic.gif|thumb|250px|Evropa oko 4000. - 3500. pne.]] == Neolit u Evropi == Neolitska Evropa je izraz koji se koristi za vrijeme između perioda [[mezolit]]a i [[bronzano doba|bronzanog doba]] u [[Evropa|Evropi]], približno između 6500. pne. i 1700. pne. Nakon što je analizom C14 bilo moguće odrediti starost nalaza i uz poznatu udaljenost nalazišta od područja ''Plodnog polumjeseca'' na zapadu azijskog kontinenta, utvrđeno je da se neolit u Evropi širio prosječnom brzinom od oko 1&nbsp;km/god. - ''neolitska ekspanzija''. O pojavi i širenju neolita u Evropi prisutne su dvije teorije. Prva je ''teorija autohtonosti'' (kontinuiteta), koju zastupa manji broj autora.<ref name="Sarajevo">{{Cite web |url=http://ff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/arh/Sasa-Buljevic.pdf |title= Saša Buljević - Naselja i naseobinske strukture neolita na podruĉju Bosne i Hercegovine |work= Filozofski fakultet u Sarajevu |access-date= 9. 2. 2019}}</ref> Po njima, prelazak ljudskih zajednica iz [[mezolit]]a u neolit je posljedica samostalnog (autohtonog) razvoja.<ref name="srejović">{{Cite web |url= http://www.rastko.rs/arheologija/srejovic/dsrejovic-anadolija.html |title= Dragoslav Srejović - Balkan i Anadolija u srednje i mlađe kameno doba |work= Elektronsko izdanje Zajednički poduhvat TIA Janus i Ars Libri – Beograd 2001 |access-date= 9. 2. 2019}}</ref> Druga je ''teorija difuzije'' koja se realizuje kroz niz mogućnosti: postupno demografsko širenje, preseljavanje čitavih zajednica, selektivna [[kolonizacija]] brzim skokovima, infiltracija manjih skupina ljudi, granični dodiri, trgovina.<ref name="ČovićIlir">{{Cite web |url= https://vdocuments.mx/od-butmira-do-ilira-borivoj-covic-sarajevo-1976-569cd78dbb971.html |title= Borivoj Čović: OD BUTMIRA DO ILIRA - Kultovi sa Mediterana |work= Kulturno naslijeđe, Sarajevo, 1976 |access-date= 9. 2. 2016 |archive-date= 1. 10. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20191001111100/https://vdocuments.mx/od-butmira-do-ilira-borivoj-covic-sarajevo-1976-569cd78dbb971.html |url-status= dead }}</ref><ref name="Tasić"/><ref name="Mitrović">{{Cite web |url= https://www.academia.edu/7263663/Neolitik_Bliskog_Istoka_i_jugoistočne_Europe |title= Matej Mitrović – Neolitik Bliskog Istoka i jugoistočne Europe |work= SVEUČILIŠTE U ZADRU Odjel Za Arheologiju, 2014 |access-date= 9. 2. 2019 |archive-date= 4. 11. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20191104224416/https://www.academia.edu/7263663/Neolitik_Bliskog_Istoka_i_jugoisto%C4%8Dne_Europe |url-status= dead }}</ref> === Neolit u jugoistočnoj Evropi i Mediteranu === Prve neolitske grupe pojavljuju se u jugoistočnoj Evropi, a najstariji nalazi datiraju su u vrijeme 6500. p.n.e. na ostrvu [[Krit]]u i na kopnu u [[Tesalija|Tesaliji]]. Odatle ide širenje u dva pravca. Jedan pravac je prema centralnom [[Balkan]]u i [[Dunav|Podunavlju]], a drugi obalama i ostrvima [[Sredozemlje|Sredozemnog mora]]. [[Starčevačka kultura]] ili Starčevačko-kereško-kriška kultura na centralnom Balkanu, [[Mađarska|Mađarskoj]] i [[Rumunija|Rumuniji]], zajedno sa [[Sesklo kultura|Protosesklo kulturom]] u sjevernoj [[Grčka|Grčkoj]], Anzabegovo-Vršnik kulturom u [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedonija]] i Čavdar-Kremilovci-Karanovo u [[Bugarska|Bugarskoj]] pripada grupi kultura pod nazivom FTN (First Temporate Neolithic), a odnosi se na najranije neolitske kulture u umjerenoj klimi Evrope. Daljnji razvoj neolita na ovim prostorima dovodi do stvaranja [[Vinčanska kultura|Vinčanske kulture]] (5.300-4000)<ref name="Gumbitas"/>, čije umjetničko stvaralaštvo predstavlja jednu od najznačajnijih osobenosti u historiji neolitske Evrope u kojoj je, prema mišljenju [[Marija Gumbitas|Marije Gumbitas]], unutar kulture možda nastao i prvi oblik pismenosti ([[Vinčansko pismo]], Vinčanski znakovi, Vinčanski simboli). Mnogi [[Lingvistika|lingvisti]] i arheolozi osporavaju njenu teoriju.<ref>{{Cite web |url=https://romanianhistoryandculture.com/theeuropeancradle.htm |title=Romanian History and Culture - The European Cradle. The Old European Script. TARTARIA TABLETS |access-date=25. 11. 2019 |archive-date=18. 12. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191218134259/http://www.romanianhistoryandculture.com/theeuropeancradle.htm |url-status=dead }}</ref><ref>[http://self.gutenberg.org/articles/eng/Vinča_symbols Vinča symbols - World Heritage Encyclopedia]{{Mrtav link}}</ref> Obala [[Sredozemlje|Sredozemnog mora]] sa ostrvima je područje [[Impresso kultura|Impresso kulture]].<ref name="Prvi neolit">{{Cite web |url=https://www.academia.edu/20161947/Starčevačka_kultura_The_Starčevo_Culture |title=J. Balen, Rajna Šošić Klindžić, Tomislav Hršak - Starčevačka kultura |work= Arheološki muzej u Zagrebu, 2014 |access-date= 9. 2. 2019}}</ref> Kultura u daljnjem razvoju prodire i u unutrašnjost, gdje se pojavljuju nove kulture: [[Danilska kultura]], [[Kakanjska kultura]], [[Butmirska kultura]], [[Hvarsko-lisičićka kultura]]. Oko 4700 pne Impresso kultura (Mediteranski neolit) stigla je na istočni dio [[Pirinejsko poluostrvo|Iberijskog poluostrva]]. Naslijedila ju je [[La Amagra kultura]], sa crveno-žutom bojom keramike, čije veze sa ostalin neolitskim kulturama nisu još uvijek jasne.<ref>[http://hera.ugr.es/doi/16517829.pdf Capel, J. - Red ochre decorations in Spanish Neolithic ceramics: amineralogical and technological study, October 11, 2011]</ref> Konstrukcije od [[megalit]]a zauzimaju značajno mjesto u periodu neolita. Pojavljuju se još u mezolitu, a trajaće do bronzanog doba.<ref>Johnson, W. (1908) p.&nbsp;[https://books.google.com/books?id=1uwgAAAAMAAJ&pg=PA67#v=onepage 67]. Retrieved July 28, 2018.</ref> Posebno je poznata [[Malta]]. Na [[UNESCO]] Listi svjetske baštine, [[Megalitski hramovi Malte]], nalazi se sedam hramova. Izgrađeni su oko 3.500. pne i stariji su od piramida u [[Egipat|Egiptu]].<ref>{{citation | last = De Soldanis | title = Gozo, Ancient and Modern, Religious and Profane, Book I |pages = 86–88}}</ref><ref>{{cite web|title=3600BC Ggantija Temples on Gozo&nbsp;– Millennium before the Pyramids or Stonehenge|url=http://www.carnaval.com/goddess/|website=Carnaval.com|access-date=25. 9. 2014|archive-date=28. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210328102039/https://www.carnaval.com/goddess/|url-status=dead}}</ref> Pomenute kulture pokazuju određeni kontinuitet sa grupama u jugozapadnoj Aziji i Anadoliji.<ref name="Tasi">{{Cite web |url=http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2037.pdf |title=Nenad N.Tasić - O značenju kvadrata i kruga u neolitskoj ornamentici |work=ANUBIH – Godišnjak, Knjiga XXXVII, Sarajevo, 2008 |access-date=9. 2. 2019 |archive-date=12. 10. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201012151948/http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2037.pdf |url-status=dead }}</ref> Sva neolitska nalazišta u Evropi sadrže keramiku, biljke (žitarice) i životinje (koza, ovca, svinja, krava) kao i nalazišta u jugoistočnoj Aziji i [[Anadolija|Anadoliji]]<ref name="Leksikon">{{Cite web |url=https://www.slideshare.net/edinveletovac/arheoloski-leksikon-tom-1 |title=Neolitsko doba, s.16 |work= Arheološki leksikon -Zemaljski muzej, Sarajevo |access-date= 9. 2. 2017}}</ref> [[File:Sudika Mnajdra porthole.jpg|mini|lijevo|Megalitski hram na Malti]] [[File:Talianki (Trypillian city).jpg|mini|lijevo|Rekonstrukcija neolitskog grada Tripolje kod Kijeva]] === Neolit u ostaloj Evropi === Širenje neolita kroz Evropu, od Egeja do [[Velika Britanija|Britanije]] trajao je oko 2.500 god. (6500. pne - 4000. pne).<ref name="Gumbitas"/> Baltički region je u neolitu od oko 3.500. pne. Generalno, kolonizacija je išla po skokovitom obrascu od jednog do drugog aluvijalnog područja, zaobilazeći planinska područja. Radiokarbonska analiza pokazuje da su mezolitske i neolitske populacije živjele jedna uz drugu nekoliko milenijuma u mnogim dijelovima Evrope, posebno na Iberijskom poluostrvu i duž Atlantske obale.<ref name="Mitrović"/> Sa prostora Starčevačko-kereške kulture u Mađarskoj neolit se širi uz [[Dunav]], kroz [[Mađarska|Mađarsku]], [[Slovačka|Slovačku]] i [[Češka|Češku]], južnu [[Njemačka|Njemačku]], najdalje do [[Holandija|Holandije]] i [[Pariz]]a u [[Francuska|Francuskoj]]. Na tom prostoru nastala je, na osnovama Starčevačke keramike, keramika posebnih osobima, pa je taj period neolita u Evropi, između 5.500-4.500 pne nazvan [[Kultura trakaste keramike]], ili skraćeno LBK (od njem: ''Linearbandkeramik''). Arheolog [[Gordon Childe]] koristi naziv [[Dunavska kultura]], dok [[Marija Gimbutas]] taj dio historije Evrope naziva [[Stara Evropa]], da bi ga odvojila od perioda [[Metalno doba|metalnog doba]] i dolaska [[Indoevropljani|Praindoevropljana]]. <ref name="Gumbitas">{{Cite web |url=https://books.google.de/books?id=zKFFOoPlyjIC&printsec=frontcover&dq=The+Goddesses+and+Gods+of+Old+Europe&hl=de&sa=X&ei=EpOvVO0fxKtR4PeA0AM&ved=0CCsQ6AEwAA#v=onepage&q=The%20Goddesses%20and%20Gods%20of%20Old%20Europe&f=false |title=Marija Gimbutas - The Goddesses and Gods of Old Europe |work= University of California Press - Berkeley, Los Anfeles |access-date= 9. 2. 2017}}</ref> Područje sjeverne Njemačke, [[Danska|Danske]], [[Poljska|Poljske]] nije obuhvaćeno ovim terminima. Kultura se dijeli na dvije varijante, istočnu i zapadnu (na prostoru Mađarske). Širenjem starčevačkog kompleksa u šestom milenijumu i Kulture trakaste keramike sa zapada i [[Boian kultura|Boian kulture]] iz istočnog Balkana neolitska ekonomija se razvija i na prostoru Moldavije i zapadne Ukrajine pod nazivom [[Dnjestar-Bug kultura]]. U petom milenijumu ova kultura prelazi u fazu [[Kultura Cucuteni|Cucuteni kulture]] (na ruskom Tripolje), koja se razvila u urbanu civilizaciju. Veliki grad južno od [[Kijev]]a imao je u periodu 4.000-3.500 pne oko 3.000 stambenih struktura u kojima je živjelo preko 20.000 stanovnika<ref>{{cite journal|last=Diachenko|first=Aleksandr|author2=Francesco Menotti|title=The gravity model: monitoring the formation and development of the Tripolye culture giant-settlements in Ukraine|journal=Journal of Archaeological Science|year=2012|volume=39|pages=2810–2817|doi=10.1016/j.jas.2012.04.025}}</ref><ref>[https://www.academia.edu/8641305/High_precision_Tripolye_settlement_plans_demographic_estimations_and_settlement_organization Johannes Müller - High precision Tripolye settlement plans, demographic estimations and settlement organization]</ref><ref name="MüllerRassmann2016">{{Cite web |url=https://books.google.com/books?id=-3twCwAAQBAJ&pg=PT347&dq=Taljanky+15,600%E2%80%9321,000 |title=Johannes Müller - Trypillia Mega-Sites and European Prehistory: 4100–3400 BCE |work=Taylor & Francis 22 January 2016|access-date= 9. 2. 2019}}</ref> Jedna druga teorija smatra da je neolit u srednjoj Evropi posljedica autohtonog razvoja lokalnih mezolitskih kultura. Treća teorija smatra da je neolit u Evropu došao sa prostora istočne Evrope. [[Datoteka:Tuzla-Park sojenica.jpg|mini|desno|250px|Rekonstrukcija neolitskog naselja u Tuzli, najstarijeg naselja u Bosni i Hercegovini]] === Neolit u Bosni i Hercegovini === Prostorni okvir današnje Bosne i Hercegovine je bio idealan za svestrani razvoj neolitskih aglomeracija i naseljen je već tokom ranog neolita. Predstavljao je sponu između mediteranskog i centralnobalkanskog prostora. Doline rijeka [[Neretva|Neretve]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]] već tada postale su arterija kojom su se kretali prvi kolonizatori. Najstarija nalazišta su [[Arheološko područje Gornja Tuzla|Gornja Tuzla]] i [[Arheološko područje Obre|Obre I]], koji se datuju u period 5.800-5.500. pne. Ponekad se neolitska nalazišta Bosne i Hercegovine smeštaju u „prelaznu zonu“ između [[Impresso kultura|neolita na jadranskoj obali]] i kontinentalnog neolita Balkana (Starčevačka kultura). Očigledno preplitanje dva stila ukrašavanja, dvije tradicije izrade keramike jasno je stavilo do znanja istraživačima da se radi o specifičnoj mješavini kultura sa prevagom starčevačkih elemenata.<ref name="Tasić">{{Cite web |url=http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2036.pdf |title=Nenad N.Tasić - Neolit u senci - još jedan osvrt na starčevačka naselja u Bosni |work=ANUBIH – Godišnjak, Knjiga XXXVI, Sarajevo, 2007 |access-date=9. 2. 2019 |archive-date=14. 12. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181214071954/http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2036.pdf |url-status=dead }}</ref> Osnovna obilježja neolita su razvoj zemljoradnje i stočarstva, pripitomljenje životinja, te pojava ruralnih naselja tj. prelazak na sjedilački način života.<ref name="Basler">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/267288103/Kulturna-Istorija-Bosne-i-Hercegovine |title= Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE |work= Veselin Masleša, Sarajevo, 1966 |access-date= 9. 2. 2019}}</ref> Društvena struktura se zasnivala na rodovskom uređenju, u okvirima porodice i matrijarthatu. Najvažnija karakteristika društvene strukture neolitskih stanovnika je vrlo dobro usklađen odnos individualnog i kolektivnog, ličnog i zajedničkog. Svako naselje je sadržavalo neke objekte od zajedničkog interesa (radionička mjesta, žrvnjivšta, ognjišta). <ref name="Leksikon"/> Na teritoriji Bosne i Hercegovine nije otkrivena ni jedna nekropola. Nekoliko pronađenih skeleta u okviru samog naselja ([[Zelena pećina]] i [[Arheološko područje Obre|Obre I]]) su posljedica žrtvovanja u okviru kulta plodnosti. Daljni razvoj doveo je do stvaranja novih kultura, prvenstveno u skladu sa teorijom difuzije, ali prema nekim mišljenjima i u skladu sa teorijom autohtonosti.<ref name="Sarajevo"/> == Lista neoolitskih kultura u Evropi == {| class="wikitable sortable" |- | [[Sesklo kultura|Sesklo]] | Egej | 6500 pne | 5000 | komentar |- | [[Dimini kultura|Dimini]] | Egej | 5000 | 4400 | |- | [[Starčevačka kultura|Starčevo]] | Centralni Balkan, Podunavlje | 6200 | 4500 | Kereš (Mađarska), Kriš (Rumunija) |- | [[Vinčanska kultura|Vinča]]<ref name="Gumbitas"/> | Centralni Balkan, Podunavlje | 5700 | 4500 | |- | [[Impresso kultura|Impresso]] | Mediteran | 6400 | 5500 | eng: Cardium pottery culture |- | [[Danilska kultura|Danilo]] | Hrvatska | 5400 | 3900 | |- | [[Kakanjska kultura|Kakanj]]<ref name="Obre">{{Cite web |url=https://www.academia.edu/4401304/Analiza_prahistorijski_keramičkih_ulomaka_sa_lokaliteta_Donje_Papratnice_-_Zagrebnice_kod_Kaknja |title=Edina Kadić: ANALIZA PRAHISTORIJSKIH KERAMIČKIH ULOMAKA SA LOKALITETA DONJE PAPRATNICE – ZAGREBNICE KOD KAKNJA |work= Filozofski fakultet Sarajevo, 2012 |access-date= 9. 2. 2016}}</ref> | Bosna i Hercegovina | 6230 | 4900 | |- | [[Butmirska kultura|Butmir]] | Bosna i Hercegovina | 5100 | 4500 | |- | [[Hvarsko-lisičićka kultura|Hvarsko - lisičićka]]<ref name="Neolit u Bosni">{{Cite web |url=https://de.scribd.com/document/35880029/Studije-o-Kamenom-i-Bakarnom-Dobu-u-Sjeverozapadnom-Balkanu-Alojz-Benac|title= Alojz Benac, Sarajevo 1964 –STUDIJE O KAMENOM I BAKARNOM DOBU SJEVEROZAPADNOG BALKANA|work= |access-date= 9. 2. 2016}}</ref> | Hrvatska, Bosna i Hercegovina | 4200 | 2500 | |- | Karanovo | Istočni Balkan | 6200 | 3500 | |- | [[Boian]] | Istočni Balkan | 4300 | 3500 | |- | [[Kultura trakaste keramike|Trakasta keramika]] | Srednji Dunav | 5500 | 4500 | eng: Linear Pottery culture |- | [[Lenđel kultura|Lenđel]] | Srednji Dunav | 5000 | 3400 | |- | Tisa | Mađarska | 5000 | 3400 | |- | [[Dnjestar-Bug kultura|Dnjestar-Bug]] | Moldavija, Ukrajina | 6200 | 4700 | |- | [[Kultura Cucuteni|Cucuteni]] | Moldavija, Ukrajina | 5500 | 2700 | (rus: Tripolje) |- | [[La Amagra kultura|La Amagra]] | Španija | | | |- | [[Windmill Hill kultura|Vindmil hil]] | Engleska | 3000 | | eng: Windmill Hill culture |- | [[Megalitske kulture]] | Evropa | 8000 | 2000 | Od Mezolita do Bronzanog doba |} == Literatura == == Vanjski linkovi == == Reference == {{Refspisak|2}} {{Commonscat|Neolithic}} [[Kategorija:Neolit]] [[Kategorija:Holocen]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u kamenom dobu]] fq9gpvdkvjlwbm53xbxbct671utayda Miodrag Žalica 0 36651 3838318 3837208 2026-04-30T05:42:46Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3838318 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:M. Zalica2.jpg|mini]] '''Miodrag Žalica''' ([[Sarajevo]], 16. decembar 1926 – Sarajevo, 17. decembar 1992) bio je jugoslavenski i bosanskohercegovački dramski pisac i [[pjesnik]].<ref>{{Cite web|url=http://www.sveske.ba/bs/content/miodrag-zalica-poezija-nadrealisticke-dramaticnosti|title=MIODRAG ŽALICA: POEZIJA NADREALISTIČKE DRAMATIČNOSTI {{!}} Sarajevske Sveske|website=www.sveske.ba|language=bs|access-date=9. 4. 2018}}</ref> Jedan od najznačajnijih modernističkih pjesnika i vodeći bosanskohercegovački dramski pisac druge polovine dvadesetog vijeka. Josip Lešić je u knjizi "Drama i njene sjenke" o Miodragu Žalici rekao: ''"Za njega je čovjek usitinu građa od koje se prave snovi."''<ref>{{Cite news|url=https://sarajevo.co.ba/sjecanje-miodrag-zalica/|title=Sjećanje: Miodrag Žalica ~ SARAJEVO.co.ba|date=15. 12. 2015|newspaper=SARAJEVO.co.ba|language=bs-BA|access-date=9. 4. 2018|archive-date=22. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210122083257/https://sarajevo.co.ba/sjecanje-miodrag-zalica/|url-status=dead}}</ref> Školovao se u Sarajevu i Zagrebu. Na Radio Sarajevu adaptirao i režirao veliki broj radio novela i drama. Jedan od pionira Televizije Sarajevo, glavni urednik u igranog programa i urednik dokumentarnom programu TVSA. Drame su mu igrane na mnogim scenama u Jugoslaviji i Poljskoj. Uvršten je u mnoge antologije, poetske i prozne.{{Infokutija osoba | ime = Miodrag Žalica | slika = | opis = Miograg Žalica, 1970. | širina slike = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1926|12|16}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1992|12|17|1926|12|16}} | mjesto_smrti = Sarajevo, [[Bosna i Hercegovina]] | zanimanje = | godine_aktivnosti = | značajna_djela = | supružnik = | djeca = [[Antonije Nino Žalica]], [[Pjer Žalica]] | nagrade = | veb-sajt = | potpis = }} == Djela == *''Ne crtaj đavola na zidu, pripovijetke'' (1962) *''Tržnica sna'' (zbirke poezije, 1972)<ref>{{Cite news|url=https://www.radiosarajevo.ba/kolumne/miljenko-jergovic/jednokrili-andeo/257173|title=Miljenko Jergović / Jednokrili anđeo|newspaper=Radio Sarajevo|access-date=9. 4. 2018}}</ref> (1955.) i "Skakavac u fraku" 1961, <nowiki>''izabrana poezija''</nowiki> 1972 *''Evropska trava'' (prva samostalna drama, 1963)<ref>{{Cite book|url=https://books.google.ba/books?id=1fDaAAAAQBAJ&pg=PA151&lpg=PA151&dq=miodrag+%C5%BEalica&source=bl&ots=wVf4ruW_25&sig=Fk__4GAMTtA_32b5Jp-jKKv38Ro&hl=en&sa=X&ved=0ahUKEwj0mre_7K3aAhVnP5oKHaueDZo4ChDoAQhSMAc#v=onepage&q=miodrag%20%C5%BEalica&f=false|title=World Encyclopedia of Contemporary Theatre: Volume 1: Europe|last=Nagy|first=Peter|last2=Rouyer|first2=Phillippe|last3=Rubin|first3=Don|date=13. 9. 2013|publisher=Routledge|isbn=9781136402890|language=en}}</ref> *''Tri drame (Pas koji pjeva; Jeskim; Najljepši dan: jedna noć)'' (zbirka drama, Sarajevo, 1971) *''Zagrljenici'' (Sarajevo, 1971) *''U beskraj, Hotel s pogledom na čudovište'' (1973) *''Drugi trio (Zagrljenici; Tako dozvaše tajnu; Hotel s pogledom na čudovište ili vilovnjaci)'' (zbirka drama, Sarajevo, 1975) *''Rimski dan (Propercije)'' (Sarajevo, 1976) *''Jesenja padobranska vježba'' (1978) *''Drugi mačići koji se u vodu bacaju'' (1980) *''Treći trio (Velike dvokolice; Lambethwalk; Rimski dan)'' (zbirka drama, Sarajevo, 1980) *''Rimski dan, Savremena književnost naroda i narodnosti BiH'' (Sarajevo, 1984/85) *''Mamurni golubovi'' (Sarajevo, 1986) *''Neprijatno interesovanje'' (Sarajevo, 1987) *''Mirišu li jorgovani u Njujorku'' (Sarajevo, 1988) *''Geteov hrast u Buhenvaldu''(Sarajevo, 1988) *''Posljednji iz kaste strasti'' (Sarajevo, 1990) *''Poezija Miodraga Žalice'' (Sarajevo, 2024) ==Nagrade== * '''1962''' – [[Nagrada Društva pisaca BiH|Godišnja nagrada Društva pisaca Bosne i Hercegovine]] za najbolju knjigu; * '''1972''' – [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva]]; *27-julska nagrada BiH *Nagrada Udruženja književnika Bosne i Hercegovine (dva puta) *Nagrada iz fonda Vase Kosića Udruženja dramskih umjetnika Bosne i Hercegovine (dva puta) *Nagrada časopisa Pozorište {{Wikicitat}} == Reference == {{Refspisak|}} {{stub-bh-biog}} {{DEFAULTSORT:Žalica, Miodrag}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade Društva pisaca Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Jugoslavenski pisci]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]] [[Kategorija:Rođeni 1926.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjesnici]] [[Kategorija:Jugoslavenski pjesnici]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački scenaristi]] [[Kategorija:Jugoslavenski scenaristi]] [[Kategorija:Umrli 1992.]] j9inmn7hiekvv76xp9sjsznqz65h0a5 Šablon:Na današnji dan/30. april 10 40900 3838343 2920039 2026-04-30T08:28:33Z KWiki 9400 3838343 wikitext text/x-wiki <!--Kratko uputstvo (Pomoć [[Wikipedia:Na današnji dan]]): *Pokušajte da šablon sadrži tačno 5 informacija i jednu sliku *Po mogućnosti jedno rođenje i jedna smrt *Pune rečenice *Slike ovako ubacivati (bez okvira - thumb): <div style="float:right; padding-left:0.5em">[[Slika:Slika|85px|Opis]]</div>----> <!------------------------------------------------------------------------------> <div style="float:right; padding-left:0.5em">[[Slika:Gilbert_Stuart_Williamstown_Portrait_of_George_Washington.jpg|85px|Washington]]</div> '''[[Međunarodni dan džeza]]''' * [[1203]] – Ljubin i Dražeta položili zakletvu [[Ugarska|ugarskom]] [[Spisak ugarskih kraljeva|kralju]] [[Emerik, kralj Ugarske|Emeriku]] da će se držati odluka iz [[Bilinopoljska izjava|Bilinopoljske izjave]]. * [[1789]] – [[George Washington]] ''(na slici)'' inauguriran za [[Spisak predsjednika Sjedinjenih Američkih Država|prvog]] [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjednika]] [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]]. * [[1938]] – Prvo pojavljivanje [[Crtani film|animiranog]] lika, [[Duško Dugouško|Duška Dugouška]]. * [[1945]] – [[Adolf Hitler]] i [[Eva Braun]] počinili [[samoubistvo]] u [[bunker]]u u [[Berlin]]u. * [[1955]] – Rođen [[Bosna i Hercegovina|bh.]] [[Književnost|književnik]] [[Zlatko Topčić]]. <!------------------------------------------------------------------------------> {{Na današnji dan-podnožje|dan=30|mjesec-en=April}}<noinclude> [[Kategorija:Izabrani događaji po datumu|4-30]] </noinclude> 4o3q0qt6l9te25qjdpv75cptt6ijjob Luís de Camões 0 46354 3838199 3509602 2026-04-29T15:37:08Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3838199 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Luís Vaz de Camões | slika = Luis de Camoes.jpg | veličina_slike = | opis = Renesansni pjesnik | datum_rođenja = 1524. | mjesto_rođenja = [[Coimbra]] ili [[Lisabon]], Portugal | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1580|6|10|1524||}} | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Luís Vaz de Camões''' (c. [[1524]] – [[10. juni]], [[1580]]) se smatra najvećim [[portugal]]skim [[pjesnik]]om. Njegov stih se poredi sa piscima poput [[Homer]]a, [[Vergilije|Virgila]] ili [[Dante Alighieri|Dantea]]. Napisao je značajan opus [[poezija|pezije]] i [[drama|dreme]], ali se njegovim najznačajnijim djelom smatra ep Os Lusíadas.<ref name="WDL">{{cite web |url = http://www.wdl.org/en/item/11198/ |title = The Lusiads |website = [[World Digital Library]] |date = 1800–1882 |access-date = 31. 8. 2013 |archive-date = 14. 10. 2017 |archive-url = https://web.archive.org/web/20171014103951/https://www.wdl.org/en/item/11198/ |url-status = dead }}</ref> Njegovo filozofsko djelo Parnasum od Luís Vaza je izgubljeno. == Reference == {{refspisak}} {{Commonscat}} {{DEFAULTSORT:Camões, Luís de}} [[Kategorija:Biografije, Lisabon]] [[Kategorija:Rođeni 1524.]] [[Kategorija:Umrli 1580.]] [[Kategorija:Portugalski pjesnici]] 1b1hdrxsm8et5a0c76yttmq6gu9ofao Abordaž 0 52956 3838377 3834673 2026-04-30T11:03:31Z Palapa 383 3838377 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Abordaž''' ili '''abordaža''' ({{jez-en|boarding}}, [[njemački jezik|njemački]] ''die Enterung'')<ref>{{Cite web|url=https://www.duden.de/rechtschreibung/Enterung|title=Enterung ▶ Rechtschreibung, Bedeutung, Definition, Herkunft {{!}} Duden|website=www.duden.de|language=de|access-date=2026-04-30}}</ref> je manevar jednog broda radi zauzimanja protivničkog broda bliskom borbom, hladnim ili vatrenim oružjem na palubu, pošto prethodno pristane uz njega ili ga udari pramcem. To je bio prvi oblik borbe na moru, u vrijeme kada ljudi nisu bili vješti u upravljanju brodom na vesla i kad su brodovi služili samo za prijevoz vojske. Ovaj način borne upotrebljavan je u [[peloponeski rat|Peloponeskom ratu]] sve dok se nije razvila vještina udara kljunom, poznata u historiji kao [[kljunov udar]]. Abordaže su primjenjivali vrlo mnogo Rimljani, čiji vojnici su bili dobri ratnici a slabi mornari i čiji su brodovi bili vrlo nepokretni. Oni su u [[punski ratovi|Prvom punskom ratu]] primjenili tzv. '''abordažski most''' (''1. corvus'', ''manus ferrata''), kako bi izbjegli udar pokretljivih [[kartagina|kartaginskih]] brodova i što bolje iskoristili kvalitet svojih vojnika. Kad bi se približili protivničkom brodu na oko 11 m, bacili bi na njega most, koji bi se zakačio na njega pomoću posebnih kuka i onda bi vojnici prelazili s broda na brod, a protivnički brod bi bio onemogućen da im se približi. Prvu pobjedu na ovaj način su postigli [[260. p. n. e.]] u bitki kod Liparskih otoka. Pojavom i razvojem brodskih topova i topništva, ova tehnika nestaje. Abordažu su vrlo uspješno i često upotrebljavali [[pirat]]i pri napadu na trgovačke brodove. Posljednja bitka koja se vodila s brodovima na vesla i pomoću ove tehnike je [[Lepantska bitka]] [[1571]]. godine. U kasnijim ratovima upotreba abordaža bila je slučajna ili vezana za naročite okolnosti. Tako je poznato da je u noći [[20. april]]a [[1917]]. godine jedan britanski brod slučajno udario jedan njemački brod u Doverskom tjesnacu. Također je britanski razarač ''Cossack'' [[16. februar]]a [[1940]]. godine izvršio abordage na njemački ratni brod ''[[Altmark]]'' i oslobodio britanske ratne zarobljenike. == Također pogledajte == * [[Pirati]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * https://archive.org/details/medievalnavalwar00rose {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Pomorstvo]] [[Kategorija:Pomorske bitke]] jreh4lxixcishzvjbjdmrnajjg23obq Miroslav Deronjić 0 56032 3838324 3818971 2026-04-30T06:11:19Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3838324 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Miroslav Deronjić | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1954|6|6}} | mjesto_rođenja = [[Bratunac]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2007|5|19|1954|6|6}} | mjesto_smrti = [[Švedska]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Miroslav Deronjić''' (6. juni 1954 – 19. maj 2007) bio je [[ratni zločin]]ac porijeklom iz općine [[Bratunac]]. == Biografija== Početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] Deronjić se nalazio na funkciji predsjednika [[Srpska demokratska stranka|SDS]]-a Bratunca kao i kriznog štaba općine Bratunac koji je organizovao srpske paravojne formacije na teritorije te općine. Izdao je naređenje za napad na selo [[Glogova (Bratunac)|Glogova]] 8. maja 1992. pri kojem su srpske snage zapalile selo i pobile civilno stanovništvo sela. [[SFOR]] ga je uhapsio u Bratuncu 7. jula 2002.<ref>{{cite web|url=http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/aktuelno.69.html:198228-Umro-Deronjic|title=Umro Deronjić|publisher=Novosti|date=19. 5. 2007|accessdate=22. 4. 2015}}</ref><ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=4zNCT7uUIW4C&dq=Miroslav+Deronji%C4%87&pg=PA278|title=''Yearbook of International Humanitarian Law - 2002''|date=4. 3. 2011|isbn=9789067041898|accessdate=22. 4. 2015|last1=Fischer|first1=Horst|last2=McDonald|first2=Avril|publisher=Cambridge University Press }}</ref> godine i prebačen u pritvornu jedinicu međunarodnog suda u Haagu. Pred međunarodnim sudom pravde u Haagu Deronjić je optužen za zločin protiv čovječnosti koji je u potpunosti priznao.<ref>{{cite web|url=http://www.haguejusticeportal.net/index.php?id=7601|title=Deronjić dies in detention|publisher=Hague Justice Portal|date=18. 5. 2007|accessdate=22. 4. 2015}}{{Mrtav link}}</ref> Poslije priznanja, 30. marta 2004. osuđen je na deset godina zatvora.<ref>[http://www.icty.org/x/cases/deronjic/tjug/en/sj-040330e.pdf Judgment against Miroslav Deronjić (2004)], icty.org; accessed 13 April 2015.</ref> Zatvorsku kaznu je izdržavao u švedskom zatvoru [[Kumla]]. Poslije kraće bolesti Deronjić je preminuo 19. maja 2007.<ref>{{cite web|url=http://www.24sata.hr/politika/svedska-karadzicev-zamjenik-umro-u-celiji-18423|title=Švedska: Karadžićev zamjenik umro u ćeliji|publisher=24 sata|date=19. 5. 2007|accessdate=22. 4. 2015}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2007&mm=05&dd=20&nav_category=64&nav_id=247440|title=Deronjić umro u švedskom zatvoru|publisher=b92|date=20. 5. 2007|accessdate=22. 4. 2015}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.klix.ba/vijesti/bih/haski-osudjenik-miroslav-deronjic-umro-u-svedskoj-bolnici/070520008|title=Haški osuđenik Miroslav Deronjić umro u švedskoj bolnici|publisher=Klix|date=20. 5. 2007|accessdate=22. 4. 2015}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Deronjić, Miroslav}} [[Kategorija:Biografije, Bratunac]] [[Kategorija:Rođeni 1955.]] [[Kategorija:Umrli 2007.]] [[Kategorija:Ratni zločinci u ratu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za ratne zločine]] [[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za zločine protiv čovječnosti]] esjmdus4xlsosmi9chqoqjmqsd1wazs Šablon:CPLP 10 57449 3838333 3524735 2026-04-30T07:32:29Z KWiki 9400 3838333 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = CPLP | naslov = [[Zajednica država portugalskog govornog područja]] (CPLP) | slika = [[Datoteka:Flag CPLP.svg|80px]] | tijeloklasa = hlist | grupa1 = Članovi | podaci1 = * [[Angola]] * [[Brazil]] * [[Ekvatorska Gvineja]] * [[Gvineja Bisau]] * [[Istočni Timor]] * [[Mozambik]] * [[Portugal]] * [[Sveti Toma i Princip]] * [[Zelenortska Ostrva]] | grupa2 = Posmatrači | podaci2 = * [[Andora]] * [[Argentina]] * [[Češka]] * [[Čile]] * [[Francuska]] * [[Grčka]] * [[Gruzija]] * [[Indija]] * [[Irska]] * [[Italija]] * [[Japan]] * [[Kanada]] * [[Katar]] * [[Luksemburg]] * [[Mađarska]] * [[Mauricijus]] * [[Namibija]] * [[Obala Slonovače]] * [[Organizacija ibero-američkih država]] * [[Peru]] * [[Rumunija]] * [[Senegal]] * [[Sjedinjene Američke Države]] * [[Slovačka]] * [[Srbija]] * [[Španija]] * [[Turska]] * [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] * [[Urugvaj]] |grupa3 = Kultura |podaci3 = * [[Portugalski jezik]] * [[Portugalska književnost]] * [[Luzofona muzika]] * [[Luzofono područje]] }}<noinclude> [[Kategorija:Navigacijski šabloni|{{PAGENAME}}]] </noinclude> b4toouncq6ou2tdoassi2j0smoy9lpd Zajednica država portugalskog govornog područja 0 57450 3838332 3045532 2026-04-30T07:21:45Z KWiki 9400 3838332 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:CPLP - Membros e Observadores Associados.png|mini|400px|desno|Karta članica CPLP-a (plava) i posmatrača (zelena)]] '''Zajednica država portugalskog govornog područja''' (''Comunidade dos Países de Língua Portuguesa – CPLP'') jest [[međunarodna organizacija|međunarodna]] i [[politička organizacija]] država u kojima je službeni jezik [[portugalski jezik|portugalski]]. == Osnivanje i članice == Osnovana je 1996. sa sedam članica: [[Angola]], [[Brazil]], [[Zelenortska Republika]], [[Gvineja Bisau]], [[Mozambik]], [[Portugal]] i [[Sveti Toma i Princip]]. [[Istočni Timor]] pridružio se 2002. nakon što je stekao nezavisnost od [[Indonezija|Indonezije]], a [[Ekvatorska Gvineja]] 2014.<ref name="CPLP_NewsID1635">{{cite web |url= http://www.cplp.org/Default.aspx?ID=316&M=News&PID=304&NewsID=1635 |title= Nota informativa: Missão da CPLP à Guiné Equatorial |language=pt |publisher= CPLP |date=3. 5. 2011 |access-date= 27. 3. 2012}}</ref> nakon što je podnijela zahtjev četiri godine ranije s obzirom na to da ima neka područja u kojima se govori [[kreolski portugalski jezik|kreolski portugalski]], a i kulturno je povezana s Portugalom i Svetim Tomom i Principom. Članice: * [[Portugal]] * [[Brazil]] * [[Angola]] * [[Mozambik]] * [[Zelenortska Republika]] * [[Gvineja Bisau]] * [[Sveti Toma i Princip]] * [[Istočni Timor]] * [[Ekvatorska Gvineja]] == Važnost CPLP-a == U zemljama gdje je službeni jezik portugalski živi 223 miliona ljudi. Teritorij koji ''CPLP'' pokriva ima površinu od 10.742.000 km<sup>2</sup>. Otkad je ''CPLP'' osnovan, pomogao je riješiti probleme u Sao Tomeu i Principeu i Gvineji Bisau uzrokovane državnim udarom. Zajednica je pomogla riješiti ekonomske i demokratske probleme u te dvije zemlje. Vođe ''CPLP''-a vjeruju da će mir u Angoli i Mozambiku i nezavisnost Istočnog Timora pomoći daljnjem razvoju i jačanju Zajednice. == Glavni ciljevi == * ''CPLP-ov HIV-SIDA program'' – pokrenut da pomogne pet afričkih članica * ''Centar za razvoj poduzetničkih sposobnosti'' – utemeljen u [[Luanda|Luandi]], [[Angola]] * ''Centar za razvoj javne administracije'' – utemeljen u [[Maputo|Maputu]], [[Mozambik]] * ''Centar za istočnotimorske službene jezike'' * ''Konferencija o malariji'' – održana na Svetom Tomi i Principu * ''Cenzus portugalskog jezika'' * ''Digitalna škola i univerzitet'' * ''Izborna misija u Gvineji Bisau'' * ''Hitan projekt za potporu obnove institucija u Gvineji Bisau'' * ''Obnova istočnotimorskog sudstva i administracije'' * ''Borba protiv siromaštva i gladi'' == Organizacija Zajednice == Na čelu ''CPLP''-a nalazi se izvršni sekretar, koji je odgovoran za izradu i provedbu projekata Zajednice. Sjedište mu je u [[Lisabon]]u. Zajednicu većinom finansiraju države članice. {|border=1 cellpadding=2 cellspacing=0 width=98% |- bgcolor=#FFFFFF |'''Ime''' |'''Početak mandata''' |'''Završetak mandata''' |'''Zemlja''' |- bgcolor=#FFFFFF |[[Marcolino Moco]] |17. juli 1996. |juli 2000. |[[Angola]] |- bgcolor=#FFFFFF |[[Dulce Maria Pereira]] |juli 2000. |august 2002. |[[Brazil]] |- bgcolor=#FFFFFF |[[João Augusto de Médicis]] |august 2002. |april 2004. |[[Brazil]] |- bgcolor=#FFFFFF |[[Luís de Matos Monteiro da Fonseca]] |juli 2004. |juli 2008. |[[Zelenortska Republika]] |- bgcolor=#FFFFFF |[[Domingos Simões Pereira]] |juli 2008. |juli 2012. |[[Gvineja Bisau]] |- bgcolor=#FFFFFF |[[Murade Isaac Murargy]] |august 2012. |januar 2017. |[[Mozambik]] |- bgcolor=#FFFFFF |[[Maria do Carmo Silveira]] |januar 2017. |decembar 2018. |[[Sveti Toma i Princip]] |- bgcolor=#FFFFFF |[[Francisco Ribeiro Telles]] |decembar 2018. |juli 2021. |[[Portugal]] |- bgcolor=#FFFFFF |[[Zacarias da Costa]] |juli 2021. |juli 2025. |[[Istočni Timor]] |- bgcolor=#FFFFFF |[[Maria de Fátima Monteiro Jardim]] |juli 2025. |''trenutno'' |[[Angola]] |} == Sloboda kretanja == Osam država portugalskog govornog područja potpisale su sporazum o prekograničnom kretanju njihovih stanovnika, kao i prava na medicinsku njegu i boravak. Zamisao o zajedničkom državljanstvu propala je zato što se nisu slagali [[Mozambik]] i [[Angola]]. Statut koji je već na snazi između [[Brazil]]a i [[Portugal]]a pružao bi jednaka civilna i politička prava za stanovnike bilo koje od država članica ''CPLP''-a. == Druge zemlje i teritorije == Neki Galicijci iz autonomne pokrajine [[Galicija (Španija)|Galicije]] u [[Španija|Španiji]] žele učestvovati u ovoj zajednici zato što je [[galicijski jezik|njihov jezik]] blisko povezan s portugalskim (galicijski je, praktički, dijalekt portugalskog). Sličan slučaj dogodio se i u Istočnom Timoru, koji je prije stjecanja nezavisnosti imao status posmatrača. [[Maroko]] i [[Makao]] također su zainteresirani za status posmatrača. ''Instituto Internacional de Macau'' ima status posmatrača u Zajednici. Njegov je cilj da upozna omladinu Makaa s narodima i kulturom članica ''CPLP''-a i tako učvrsti svoj identitet unutar [[Kina|Kine]]. == Također pogledajte == * [[Latinska unija]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat-inline|Comunidade dos Países de Língua Portuguesa}} * [http://www.cplp.org Službena stranica CPLP-a] (na port.) * [https://web.archive.org/web/20040319033658/http://www.seminariocplp.org/ Seminário da CPLP] – Kultura i razvoj CPLP-a {{pt simbol}} {{CPLP}} [[Kategorija:Zajednica država portugalskog govornog područja|*]] lh9nb52vaatciuz2kxo38uo7wmpu8vh Međunarodna astronomska unija 0 59028 3838300 3742103 2026-04-30T02:21:56Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3838300 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:IAU logo.svg|mini|desno|200px|Logotip Međunarodne astronomske unije]] [[Datoteka:IAU National Members.svg|mini|Nacionalne članice]] '''Međunarodna astronomska unija''' ([[engleski jezik|eng]]: ''International Astronomical Union'', ''IAU'', [[francuski jezik|fra]]: ''Union astronomique internationale'', ''UAI'') je organizacija koja ujedinjuje nacionalne [[astronomija|astronomske]] organizacije iz svih dijelova svijeta. Članica je [[Međunarodni vijeće za nauku|Međunarodnog vijeća za nauku]]. IAU je u svjetskoj naučnoj zajednici priznata kao ustanova odgovorna za imenovanje [[zvijezda]], [[planeta]], [[asteroid]]a i drugih [[nebesko tijelo|nebeskih tijela]] i [[nebeska pojava|pojava]]. Radne grupe uključuju '''Radnu grupu za imenovanje planetnih sistema''' (''Working Group for Planetary System Nomenclature'', '''WGPSN'''), koja je odgovorna za imenovanje asteroida i planeta. '''IAU''' je odgovorna i za sistem [[Astronomski telegrami|Astronomskih telegrama]], iako ih ona sama ne vodi. [[Minor Planet Center]] (MPC), središte za sva neplanetna i nesatelitska tijela u [[Sunčev sistem|Sunčevom sistemu]], također djeluje pod okriljem IAU. IAU je osnovana [[1919]].<ref>{{cite web|url=http://www.iau.org/about/|title=About the IAU|work=iau.org|access-date=28. 6. 2015|archive-date=13. 7. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090713210913/http://www.iau.org/about/|url-status=dead}}</ref> godine, spajanjem različitih međunarodnih projekata uključujući projekte "Nebeska karta" (''[[Carte du Ciel]]''), "Sunčeva unija" (''Solar Union'') i Međunarodni ured za vrijeme (''Bureau International de l'Heure''). Prvi predsjednik je bio [[Benjamin Baillaud]]. IAU danas povezuje 9.040 pojedinačnih članova - profesionalnih astronoma, uglavnom doktora nauka, te 63 nacionalne organizacije koje sarađuju s IAU. 87% članova su muškarci, 13% žene. Aktualni predsjednik je Ewine van Dishoeck. '''[https://web.archive.org/web/20030410073742/http://www.astronomy2006.com/ XXVI Generalna skupština]''' IAU je održana u [[Prag]]u ([[Češka]]) u augustu 2006. godine. == IAU u popularnoj kulturi == * U stihovima pjesme "[[Planet X]]" ([[Christine Lavin]]), spominju se IAU i WGPSN. * U filmu [[Žestoki udar]], otkriće novog asteroida amateri bi trebali prijaviti [[MPC]]-u. == Također pogledajte == * [[Astronomski sistem imenovanja]] * [[Planetarna nomenklatura]] ==Reference== {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|International Astronomical Union}} * [http://www.iau.org/ International Astronomical Union] * [https://web.archive.org/web/20030410073742/http://www.astronomy2006.com/ XXVIth General Assembly 2006] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Astronomske organizacije]] [[Kategorija:Međunarodne organizacije sa sjedištem u Francuskoj]] [[Kategorija:Profesionalna međunarodna udruženja]] [[Kategorija:Članovi Međunarodnog vijeća za nauku]] [[Kategorija:Organizacije sa sjedištem u Parizu]] [[Kategorija:Naučne organizacije sa sjedištem u Francuskoj]] [[Kategorija:Naučne organizacije osnovane 1919.]] [[Kategorija:Osnivanja u 1919.]] [[Kategorija:Organizacije za standardizaciju u Francuskoj]] [[Kategorija:Međunarodne naučne organizacije]] [[Kategorija:Međunarodne naučne organizacije sa sjedištem u Evropi]] [[Kategorija:Članovi Međunarodnog naučnog vijeća]] [[Kategorija:1919. u Francuskoj]] 0h3xl3q5gjctm74cihw29t02enjqqod Kičmena moždina 0 61188 3838265 3766961 2026-04-29T22:19:24Z Animalsandpets1 168970 Uređivanje strukture teksta. 3838265 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Gray 111 - Vertebral column-coloured.png|mini|right|150px|Pršljenovi kičme<br>'''C''' − Vratni<br>'''Th''' − Grudni <br>'''L''' − Slabinski<br>'''Kičmena moždina se proteže od početka C1 do kraja L2''']] [[Datoteka:Medulla spinalis - Section - Latin.svg|mini|desno|300px|Poprečni presjek kroz kičmenu moždinu]] '''Kičmena moždina''' (lat. ''medulla spinalis'') se pruža od prvog [[Kičma|kičmenog pršljena]] (atlasa) do donjeg ruba drugog slabinskog pršljena. == Građa == Kičmena moždina i [[mozak]] su jedinstvena cjelina. Kičmena moždina je bjeličasta i mehka nervna cijev. Nalazi se u koštanom kanalu koji čine lukovi kičmenih pršljenova. Ima izgled duge vrpce (oko 50&nbsp;cm), koja se proteže od glaveno-kičmenog zgloba (atlasa) do kraja drugog slabinskog pršljena. Cijelom njenom dužinom postoji uzak kanal, a zidove cijevi čine siva i bijela nervna masa. Siva masa gradi središnji sloj - oko kanala. Njen oblik na poprečnom presjeku moždine podsjeća na slovo H ili leptira raširenih krila, jer ima dva trbušna (prednja) i dva leđna (zadnja) roga i središnju, proširenu poprečnu vezu.<ref>Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-10-222-6}}.</ref><ref>Hadžiselimović R., Maslić E. (1996): Biologija (za I. rezred tehničkih i stručnih škola). Ministarstvo obrazovenja, nauke, kulture i sporta FBiH, Sarajevo.</ref> Iz trbušnih rogova izlaze prednji korjenovi parnih moždinskih [[nerv|nerava]], a u leđne ulaze njihove zadnje grane. Sa svake strane moždine, prednji i zadnji korijeni se spajaju i grade moždinski živac. Na zadnjem korijenu svakog moždinskog nerva nalazi se nervni čvor ([[ganglija]]). U njemu su tijela osjetilnih nervnih ćelija. Vanjski sloj kičmene moždine građen je od bijele mase. Čine je osjetilna i pokretačka nervna vlakna. Osjetilna vlakna provode nervne impulse u pravcu mozga pa se zovu i uzlazna, za razliku od pokretačkih, koja se označavaju kao silazna. Ona impulse vode iz pravca mozga – ka periferiji tijela i unutrašnjim [[organ]]ima. Iz kičmene moždine, između pršljenova, prema tim dijelovima tijela (ili obrnuto), pruža se 31 par perifernih – mješovitih nerava.<ref>Boaz N. T. (1999): Essentials of biological anthropology. Prentice Hall, New Jersey,{{ISBN|0-13-080793-1}}.</ref><ref>Mader S. S. (2000): Human biology. McGraw-Hill, New York, {{ISBN|0-07-290584-0}}; {{ISBN|0-07-117940-2}}.</ref> Kičmena moždina i mozak su centralna gradivna i funkcionalna cjelina nervnog sistema. Na prelazu u mozak, moždinski kanal se širi i spaja sa moždanim komorama. Leđna moždina i mozak su omotani sa tri ovojnice. Između ovojnica je moždano-moždinska tekućina, koja ispunjava i moždinski kanal i moždane komore. Ona učestvuje u prometu tvari i ublažava uticaj potresa tijela na mozak i kičmenu moždinu. Kičmena moždina upravlja refleksnim pokretima. Preko 90% ukupne aktivnosti nervnog sistema odnosi se na životne radnje koje nisu pod kontrolom naše volje i svijesti. Ovakvi odgovori organizma na primljene spoljnje i unutrašnje draži označavaju se kao [[refleks]]i. Takvi su, naprimjer, hitri pokreti povlačenja ruke kada dodirnemo vrelu peć ili doživimo oštar ubod. Mnogi očigledni ogledi dokazuju da se centri koji upravijaju takvim pokretima nalaze u kičmenoj moždini. Refleksni pokret nastaje kao neposredna reakcija na primljenu draž. Put kojim se provodi refleksni nadražaj označen je kao '''refleksni luk'''. Čine ga: *(1) prijemnik draži (receptor), *(2) osjetilno (senzitivno) nervno vlakno, *(3) pokretačko (motorno) nervno vlakno, i *(4) izvršilac radnje (efektor). Refleksni luk u kojem učestvuju samo po jedna osjećajna i pokretačka nervna ćelija je prosti refleksni luk. Od prijemnika draži (čula), preko osjetilnog nervnog vlakna, stvoreni impulsi se sprovode do centra refleksa. On se nalazi u sivoj masi kičmene moždine. Tu se nadražaj prenosi na pokretačku nervnu ćeliju koja ga provodi do izvršioca odgovarajuće radnje ([[mišić]], [[žlijezda]]). Prosti refleksni lukovi odlikuju niže [[životinja|životinje]], a kod čovjeka su rijetki (npr. refleks koljenske čašice) U većini refleksnih pokreta kod čovjeka učestvuje više [[ner]]vnih ćelija. Naša kičmena moždina kontrolira oko 100 hiljada refleksnih lukova. Centri refleksnih lukova takođe se nalaze i u [[mozak|mozgu]]. Refleksne radnje su brze i automatske. Međutim, u njima ni učešće svjesti nije sasvim isključeno. Naknadno, kada postanemo svjesni značenja i posljedica izvršenog pokreta, mozak može neke refleksne radnje i spriječiti (ako držimo punu vrelu posudu, iako nas peče, nećemo je ispustiti!). Refleksne radnje mogu biti urođene i stečene. Urođeni su bezuvjetni refleksi, kao što su dojenje, kašljanje, treptanje, širenje zjenica i sl. Uvjetni refleksi se stiču na osnovu višekratno ponovljenih – prethodnih životnih iskustava. Na primjer, kod gladnih osoba lučenje pljuvačke izazivaju prijatan miris hrane ili već i pogled ili pomisao na poželjna jela. Inače, lučenje pljuvačke i želučanog soka pri žvakanju hrane kontroliraju urođeni refleksi. Kičmena moždina je spona između tijela i mozga. O izvršenom refleksnom pokretu mozak se obavještava preko nervnih vlakana iz bijele mase kičmene moždine. Istim putem do mozga stižu i obavijesti što ih iz nekih čula donose moždinski živci. Bijela masa kičmene moždine provodi i poruke mozga svim dijelovima tijela. Bijela masa kičmene moždine, dakle, održava vezu između mozga i ostalih dijelova [[organizam|organizma]]. Istovremeno, moždani živci (12 parova) direktno povezuju mozak sa pojedinim dijelovima organizma. *'''Nervni sistem''' {| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100%;" |- | style="background:#ddffdd;" align="center"| '''Centralni''' | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | '''Periferni''' |- | style="background:#f3fff3;" |Mozak | align="right" |Moždani živci |- |style="background:#ddffdd;"| Kičmena moždina | style="background:#f3fff3;"| Moždinski živci |- |} *'''Kičmena moždina''' {| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100%;" |- | style="background:#ddffdd;" align="center"| '''Građa''' | style="background:#f3fff3;" align="center" | '''Funkcija''' |- | style="background:#f3fff3;" | *Moždinski kanal *Siva masa *Bijela masa *Tri ovojnice *Moždinska tečnost | *Centri refleksa *Povezivanje mozga sa ostatkom tijela |- |} == Oboljenja == U slučaju povrede kičmene moždine dolazi do oštećenja osjetnih i motornih puteva ispod mjesta lezije. == Funkcija == U kičmenoj moždini su smješteni razni centri. Posebno važni su: * centar za regulaciju mokrenja * centar za regulaciju defekacije (stolice) * vegetativni centri * centri spinalnih refleksa ==Reference== {{reference}} == Također pogledajte == *[[Nervni sistem]] *[[Centralni nervni sistem]] *[[Mozak]] * [[Lumbalna punkcija]] * [[Dječija paraliza]] == Vanjski linkovi == * [http://www.hupt.hr/yesyoucan/yyc-002.html Informacije o kičmenoj moždini na stranici hrvatskog udruženja paraplegičara i tetraplegičara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070909235109/http://www.hupt.hr/yesyoucan/yyc-002.html |date=9. 9. 2007 }} {{Nervni sistem}} {{Commonscat|Spinal cord}} [[Kategorija:Nervni sistem]] [[Kategorija:Centralni nervni sistem]] [[Kategorija:Kičmena moždina]] [[Kategorija:Senzorni sistem]] m8y6qq57dih8jbx9wep9shvaq4q7k6r Muhašinovići 0 62849 3838358 3823104 2026-04-30T09:47:21Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3838358 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Muhašinovići | vrsta = Naseljeno mjesto | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]] | grad = [[Visoko]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.01 | dužina_stepeni = 18.1458 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 343 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 32 | matični broj = 157937<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=20. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 11126 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Muhašinovići u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }}'''Muhašinovići''' su [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Visoko]], u [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom kantonu]], [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Naselje se nalazi u historijski važnom visočkom području, u neposrednoj blizini lokaliteta [[Biskupići]] i [[Mile (Visoko)|Mila]], koji pripadaju jezgru srednjovjekovne bosanske države.<ref>{{cite web|url=https://www.statistika.ba/?id=11126&show=12|title=Popis 2013 u BiH – Visoko|website=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine|access-date=17. 3. 2026}}{{Mrtav link}}</ref><ref>{{cite web|url=https://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/Sifarnik_op_nas_mj.pdf|title=Šifarnik općina / naseljenih mjesta Federacije Bosne i Hercegovine – stanje 31. decembar 2014. godine|website=Federalni zavod za statistiku|access-date=17. 3. 2026}}</ref> == Historija == Područje Muhašinovića ulazi u širi prostor srednjovjekovnog Visokog, koji je u naučnoj literaturi prepoznat kao jedno od najvažnijih političkih, crkvenih i kulturnih središta srednjovjekovne Bosne.<ref>{{cite web|url=https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/20_21/his/Ervin-Klepo.pdf|title=Visoko u srednjem vijeku|website=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu|access-date=17. 3. 2026}}</ref> Poseban značaj ima obližnji lokalitet [[Biskupići]], koji se u dijelu literature označava i kao Biskupići–Muhašinovići.<ref>{{cite web|url=https://www.academia.edu/38455165/Jezik_i_grafija_srednjovjekovne_bosanske_epigrafike|title=Jezik i grafija srednjovjekovne bosanske epigrafike|website=Academia.edu|access-date=17. 3. 2026}}</ref> U Biskupićima kod Visokog, prema objavljenim naučnim radovima, pronađena je epigrafska ploča poznata kao ''[[Kulinova ploča]]'', jedan od najznačajnijih spomenika bosanskog srednjeg vijeka.<ref name="ANUBiHPloca">{{cite web|url=https://godisnjak.anubih.ba/index.php/godisnjak/article/download/160/163|title=jahrbuch - Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja|website=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|access-date=17. 3. 2026}}</ref><ref name="ZMVPloca">{{cite web|url=https://www.academia.edu/51029996/Radovi_Zavicajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_1_2020|title=Radovi Zavičajnog muzeja Visoko, knjiga I, broj 1 (2020)|website=Academia.edu|access-date=17. 3. 2026}}</ref> U radu objavljenom u izdanju [[Zavičajni muzej Visoko|Zavičajnog muzeja Visoko]] navodi se da ploča predstavlja jedini izvor koji govori o postojanju crkve koju je dao sagraditi ban Kulin, te da ju je 1898. godine na lokalitetu Tuština njiva u selu Biskupići pronašao [[Ćiro Truhelka]].<ref name="ZMVPloca" /> U pojedinim radovima taj lokalitet se precizira i kao mjesto „pod selom Muhašinovići”.<ref>{{cite web|url=https://www.academia.edu/3613572/Anti%C4%8Dko_naselje_uz_Zimo%C5%A1nicu_u_Mo%C5%A1trima_kod_Visokog|title=Antičko naselje uz Zimošnicu u Moštrima kod Visokog|website=Academia.edu|access-date=17. 3. 2026}}</ref> Naučna literatura također ističe da toponim ''Biskupići'' upućuje na važnu crkvenu i upravnu ulogu visočkog područja u srednjem vijeku, pri čemu se upravo na prostoru Visokog, Mila, Moštra i Biskupića traže tragovi stare bosanske biskupije i ranih bosanskih političkih središta.<ref>{{cite web|url=https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/20_21/his/Ervin-Klepo.pdf|title=Visoko u srednjem vijeku|website=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu|access-date=17. 3. 2026}}</ref> === Savremeno doba === U savremenom periodu Muhašinovići su dio urbanog i prigradskog prostora grada Visokog. Grad Visoko je 2024. godine objavio da su za naselje Muhašinovići odobrena sredstva za izradu projektno-tehničke dokumentacije za izgradnju fekalne i oborinske kanalizacije te sanaciju saobraćajnice kroz naselje.<ref>{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/grad-visoko-i-program-romacted-u-ulozi-osnazivanja-lokalne-romske-zajednice/|title=Grad Visoko i program ROMACTED u ulozi osnaživanja lokalne romske zajednice|website=Grad Visoko|access-date=17. 3. 2026}}</ref> == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Muhašinovići | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 157937 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 116/7/8) |work=fzs.ba |access-date= 20. 12. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 12. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 12. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 343 | g2013_bosnjaci = 242 | g2013_srbi = 5 | g2013_hrvati = 28 | g2013_bosanci = 1 | g2013_romi = 56 | g2013_muslimani = 11 | g1991_ukupno = 520 | g1991_muslimani = 21 | g1991_srbi = 317 | g1991_hrvati = 141 | g1991_jugosloveni = 21 | g1981_ukupno = 330 | g1981_muslimani = 4 | g1981_srbi = 258 | g1981_hrvati = 32 | g1981_jugosloveni = 34 | g1981_slovenci = 1 | g1981_crnogorci = 1 | g1971_ukupno = 243 | g1971_srbi = 195 | g1971_hrvati = 48 }} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.visoko.gov.ba/ Zvanični sajt grada Visokog] {{Grad Visoko}} huegakkzfu0uret26q3iho2zsw3iwjw Kumanovski sporazum 0 64675 3838231 3650510 2026-04-29T18:31:22Z Panasko 146730 [[Kategorija:Sporazumi iz 1999.]] uklonjena; [[Kategorija:Sporazumi potpisani 1999.]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838231 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Kumanovski sporazum''' postignut je [[9. juni|9. juna]] 1999. godine. Njime je označen kraj [[NATO]] bombardovanja tadašnje [[Savezna republika Jugoslavija|Savezne republike Jugoslavije]]. [[Slobodan Milošević]], tadašnji predsjednik SRJ, pristao je povući sve svoje vojne i policijske snage sa [[Kosovo|Kosova]] i prepustiti pokrajinu snagama [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Vijeće sigurnosti UN izglasalo je '''[[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 1244|Rezoluciju 1244]]''' kojom je ozvaničena vlast UN na Kosovu. == Vanjski linkovi == * [http://www.nato.int/kosovo/docu/a990609a.htm NATO (1999-06-09). "Military Technical Agreement between the International Security Force ("KFOR") and the Governments of the Federal Republic of Yugoslavia and the Republic of Serbia"]. Pristup 15. augusta 2008. * http://www.ejil.org/pdfs/14/5/455.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180219164124/http://www.ejil.org/pdfs/14/5/455.pdf |date=19. 2. 2018 }} [[Kategorija:Historija Srbije]] [[Kategorija:Sporazumi Savezne Republike Jugoslavije]] [[Kategorija:Sporazumi potpisani 1999.]] [[Kategorija:Kumanovo]] [[Kategorija:1999. u SR Jugoslaviji]] [[Kategorija:1999. u Sjevernoj Makedoniji]] dvmcgol9jmswuvqou63g38e65mfs3nm Zdravlje 0 70376 3838334 3835444 2026-04-30T07:55:14Z Brainstack12 171289 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:1|0|1 */ 3838334 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Star of life2.svg|mini|Plava zvjezdica, simbol zdravlja]] '''Zdravlje''' je nivo funkcionalne i metaboličke efikasnosti živog organizma. Kod ljudi to je sposobnost individua ili zajednica da se adaptiraju i vladaju sobom prilikom suočavanja sa fizičkim, mentalnim, psihološkim i društvenim promjenama u svom okruženju.<ref>{{cite journal|date=2011|year=2011|title=How should we define health?|url=http://savenhshomeopathy.org/wp-content/uploads/2012/09/Huber-Definition-Health-BMJ-21.pdf|journal=BMJ|volume=343|pages=d4163|doi=10.1136/bmj.d4163|pmid=21791490|archive-url=https://web.archive.org/web/20201019133625/http://savenhshomeopathy.org/wp-content/uploads/2012/09/Huber-Definition-Health-BMJ-21.pdf|archive-date=19. 10. 2020|access-date=18. 3. 2021|vauthors=Huber M, Knottnerus JA, Green, L, van der Horst H, Jadad AR, Kromhout D, Smid H|url-status=dead}}</ref> [[Svjetska zdravstvena organizacija]] definiše zdravlje kod ljudi kao "stanje kompletne fizičke, mentalne i društvene dobrobiti koje se ne sastoji samo od izostanka bolesti",<ref name="WHO constitution">[[World Health Organization]]. (2006). [https://www.who.int/governance/eb/who_constitution_en.pdf ''Constitution of the World Health Organization''] – ''Basic Documents'', Forty-fifth edition, Supplement, oktobar 2006.</ref> a posljednjih godina definicija je proširena da bi uključila sposobnost da se vodi „društveno i ekonomski produktivan život“. Različite definicije su korištene u različite svrhe tokom vremena. Zdravlje se može promovirati podsticanjem zdravih aktivnosti, kao što su redovna fizička vježba i adekvatan san,<ref>{{Cite web|last=CDC|date=5. 4. 2021|title=Benefits of Physical Activity|url=https://www.cdc.gov/physicalactivity/basics/pa-health/index.htm|access-date=11. 9. 2021|website=Centers for Disease Control and Prevention|language=en-us}}</ref> te smanjenjem ili izbjegavanjem nezdravih aktivnosti ili situacija, poput pušenja ili pretjeranog stresa. Neki faktori koji utječu na zdravlje uzrokovani su individualnim izborima, kao što je da li se uključiti u rizično [[ponašanje]], dok su drugi uzrokovani strukturalnim uzrocima, kao što je to da li je društvo uređeno na način koji ljudima olakšava ili teže neophodne zdravstvene usluge. Ipak, drugi faktori su izvan individualnih i grupnih izbora, kao što su genetski poremećaji. == Historija == Značenje zdravlja se vremenom razvijalo. U skladu s biomedicinskom perspektivom, rane definicije zdravlja fokusirale su se na temu sposobnosti tijela da funkcioniše; zdravlje se smatralo stanjem normalne funkcije koje je s vremena na vrijeme mogla poremetiti [[bolest]]. Primjer takve definicije zdravlja je: "stanje koje karakteriše anatomski, fiziološki i psihološki integritet; sposobnost da se obavljaju lično cijenjene uloge u porodici, poslu i zajednici; sposobnost da se nosi sa fizičkim, biološkim, psihološkim i društvenim stresom".<ref>{{Cite journal|last1=Stokes|first1=J.|last2=Noren|first2=J.|last3=Shindell|first3=S.|date=1. 1. 1982|title=Definition of terms and concepts applicable to clinical preventive medicine|journal=Journal of Community Health|volume=8|issue=1|pages=33–41|issn=0094-5145|pmid=6764783|doi=10.1007/bf01324395|s2cid=1748896}}</ref> Zatim, 1948. godine, u radikalnom odstupanju od prethodnih definicija, [[Svjetska zdravstvena organizacija]] (SZO) predložila je definiciju koja je imala za cilj viši, povezujući zdravlje s blagostanjem, u smislu „fizičkog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i slabosti."<ref>{{Cite book|url=https://www.who.int/iris/handle/10665/37089|title=The first ten years of the World Health Organization|last=World Health Organization|publisher=WHO|year=1958|location=Geneva|isbn=9789241560146|publication-date=1958}}</ref> Iako su neki pozdravili ovu definiciju kao inovativnu, ona je također kritikovana zbog toga što je nejasna i pretjerano široka i nije mjerljiva. Dugo je vremena bio stavljen po strani kao nepraktičan ideal, pri čemu se većina rasprava o zdravlju vraćala na praktičnost biomedicinskog modela.<ref name=":0">{{Cite web|url=http://phprimer.afmc.ca/Part1-TheoryThinkingAboutHealth/ConceptsOfHealthAndIllness/DefinitionsofHealth|title=Part 1 – Theory: Thinking About Health Chapter 1 Concepts of Health and Illness|website=phprimer.afmc.ca|access-date=22. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160812145405/http://phprimer.afmc.ca/Part1-TheoryThinkingAboutHealth/ConceptsOfHealthAndIllness/DefinitionsofHealth|archive-date=12. 8. 2016|url-status=dead}}</ref> Baš kao što je došlo do pomaka sa posmatranja bolesti kao stanja na razmišljanje o njoj kao o procesu, isti pomak se dogodio i u definicijama zdravlja. Opet, SZO je odigrala vodeću ulogu kada je podržala razvoj pokreta za promociju zdravlja 1980-ih. To je dovelo do novog koncepta zdravlja, ne kao stanja, već u dinamičkom smislu otpornosti, drugim riječima, kao "resursa za život". SZO je 1984. godine revidirala definiciju zdravlja i definisala ga kao „stepen do kojeg je pojedinac ili grupa u stanju da realizuje aspiracije i zadovolje potrebe i da se promjeni ili nosi sa okolinom. Zdravlje je resurs za svakodnevni život, a ne cilj života; to je pozitivan koncept, koji naglašava društvene i lične resurse, kao i fizičke kapacitete.“<ref>{{Cite book|url=https://www.who.int/iris/handle/10665/107835|title=Health promotion : a discussion document on the concept and principles : summary report of the Working Group on Concept and Principles of Health Promotion, Copenhagen, 9–13 juli 1984|last=World Health Organization. Regional Office for Europe|publisher=WHO Regional Office for Europe|year=1984|location=Copenhagen|type=ICP/HSR 602(m01)5 p}}</ref> Dakle, zdravlje se odnosilo na sposobnost održavanja [[Homeostaza|homeostaze]] i oporavka od štetnih događaja. Mentalno, intelektualno, emocionalno i socijalno zdravlje odnosilo se na sposobnost osobe da se nosi sa stresom, stiče vještine, održava odnose, a sve to čini resurse za otpornost i samostalan život.<ref name=":0" /> Ovo otvara mnoge mogućnosti da se zdravlje poučava, jača i uči. Od kasnih 1970-ih, američki federalni program ''Zdravi ljudi'' bio je vidljiva komponenta pristupa [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]] poboljšanju zdravlja stanovništva.<ref>[https://www.healthypeople.gov/2020/tools-and-resources/Federal-Prevention-Initiatives Federal Prevention Initiatives] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160615184241/https://www.healthypeople.gov/2020/tools-and-resources/Federal-Prevention-Initiatives |date=15. 6. 2016 }}. U.S. Department of Health and Human Services</ref><ref>{{Cite journal | pmid = 23358287| year = 2013| last1 = Benz| first1 = J| title = The healthy people initiative: Understanding the user's perspective| journal = Journal of Public Health Management and Practice| volume = 19| issue = 2| pages = 103–09| last2 = Blakey| first2 = C| last3 = Oppenheimer| first3 = C.C| last4 = Scherer| first4 = H| last5 = Robinson| first5 = W.T| doi = 10.1097/PHH.0b013e318254cc31}}</ref> U svakoj deceniji izlazi nova verzija knjige ''Zdravi ljudi''<ref>[https://www.healthypeople.gov/2020/about/History-and-Development-of-Healthy-People History & Development of Healthy People] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170427095217/https://www.healthypeople.gov/2020/about/History-and-Development-of-Healthy-People |date=27. 4. 2017 }}. U.S. Department of Health and Human Services</ref> koja sadrži ažurirane ciljeve i identifikaciju tematskih oblasti i mjerljivih ciljeva za poboljšanje zdravlja tokom narednih deset godina, sa procjenom u toj tački napretka ili nedostatka istih. Napredak je ograničen na mnoge ciljeve, što je dovelo do zabrinutosti oko efikasnosti ''Zdravih ljudi'' u oblikovanju ishoda u kontekstu decentralizovanog i nekoordiniranog zdravstvenog sistema [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. ''Zdravi ljudi'' 2020 daje više pažnje promociji zdravlja i preventivnim pristupima i dodaje suštinski fokus na važnost rješavanja društvenih determinanti zdravlja. Novo prošireno digitalni interface olakšava korištenje i širenje umjesto glomaznih štampanih knjiga kao što su se proizvodile u prošlosti. Uticaj ovih promjena na zdrave ljude utvrdit će se u narednim godinama.<ref>{{Cite journal|last1=Jonathan |first1=E. Fielding |last2=Shiriki |first2=Kumanyika |last3=Ronald |first3=W. Manderscheid |date=2013 |title=A Perspective on the Development of the Healthy People 2020 Framework for Improving U.S. Population Health |url=http://www.publichealthreviews.eu/upload/pdf_files/13/00_Fielding.pdf |journal=Public Health Reviews |volume=35 |url-status=bot: unknown |archive-url=https://web.archive.org/web/20140402220801/http://www.publichealthreviews.eu/upload/pdf_files/13/00_Fielding.pdf |archive-date=2. 4. 2014 }}</ref> Sistemske aktivnosti na prevenciji ili liječenju zdravstvenih problema i promoviranju dobrog zdravlja ljudi poduzimaju zdravstveni radnici. Prijave koje se odnose na zdravlje [[Životinje|životinja]] pokrivene su veterinarskim naukama. Termin "zdravo" se takođe široko koristi u kontekstu mnogih organizacija i njihovog uticaja na dobrobit ljudi, kao što je to u smislu zdravih zajednica, zdravih gradova ili zdravog okruženja. Osim intervencija zdravstvene zaštite i okoline osobe, poznato je da brojni drugi faktori utiču na zdravstveno stanje pojedinaca. Oni se nazivaju "odrednicama zdravlja", koje uključuju pozadinu pojedinca, način života, ekonomski status, društvene uslove i duhovnost; Studije su pokazale da visoki nivoi stresa mogu uticati na ljudsko zdravlje.<ref>{{cite news|url=https://www.bbc.co.uk/news/health-24756311 |title= How stressed are you? |publisher=BBC |date=6. 11. 2013 |access-date=1. 3. 2014}}</ref> U prvoj deceniji 21. vijeka, konceptualizacija zdravlja kao sposobnosti otvorila je vrata da samoprocjene postanu glavni indikatori za procjenu učinka napora usmjerenih na poboljšanje zdravlja ljudi.<ref>{{Cite journal|last=Jadad|first=Alejandro R.|date=1. 11. 2016|title=Creating a pandemic of health: What is the role of digital technologies?|journal=Journal of Public Health Policy|language=en|volume=37|issue=2|pages=260–68|doi=10.1057/s41271-016-0016-1|pmid=27899800|issn=0197-5897|doi-access=free}}</ref> Također je stvorila mogućnost da se svaka osoba osjeća zdravo, čak i uz prisustvo više hroničnih bolesti ili terminalnog stanja, te za preispitivanje determinanti zdravlja (daleko od tradicionalnog pristupa koji se fokusira na smanjenje prevalencije bolesti)<ref>{{Cite web|url=http://harvardpublichealthreview.org/creating-a-pandemic-of-health-opportunities-and-lessons-for-a-university-initiative-at-the-intersection-of-health-equity-and-innovation/|title=Creating a Pandemic of Health: Opportunities and Lessons for a University Initiative at the Intersection of Health, Equity, and Innovation {{!}} Harvard Public Health Review: A Student Publication|website=harvardpublichealthreview.org|language=en|access-date=20. 1. 2018|archive-date=7. 3. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190307123430/http://harvardpublichealthreview.org/creating-a-pandemic-of-health-opportunities-and-lessons-for-a-university-initiative-at-the-intersection-of-health-equity-and-innovation/|url-status=dead}}</ref> == Također pogledajte == * [[Invalidnost]] == Reference == <references /> {{Commonscat|Health}} {{stub-med}} [[Kategorija:Medicina]] k1jmpzhfvwkflrvaeo6ngbvbj40m4m7 Univerzitet "Džemal Bijedić" u Mostaru 0 74561 3838344 3833007 2026-04-30T08:52:20Z Edis Suta 180860 Univerzitet "Džemal Bijedić" u Mostaru je javni univerzitet koji se nalazi u Mostaru, Bosna i Hercegovina. Osnovan je 1977. godine i nosi ime po bosanskohercegovačkom i jugoslovenskom političaru Džemalu Bijediću rođenom u Mostaru. Sastoji se od osam fakulteta. 3838344 wikitext text/x-wiki Univerzitet "Džemal Bijedić" u Mostaru je javni univerzitet koji se nalazi u Mostaru, Bosna i Hercegovina. Osnovan je 1977. godine i nosi ime po bosanskohercegovačkom i jugoslovenskom političaru Džemalu Bijediću rođenom u Mostaru. Sastoji se od osam fakulteta.{{Infokutija univerzitet | naziv = Univerzitet "Džemal Bijedić" u Mostaru | slika = Univerzitet Džemal Bijedić logo.png | latinsko_ime = Universitas Studiorum Mostariensis | moto = | motobos = | osnovan = 11. februar 1977. | vrsta = [[Javni univerzitet]] | krovna = | vjerska_pripadnost = | akademska_pripadnost = | izdaci = | budžet = | rukovodilac = | chairman = | chairperson = | chancellor = | predsjednik = | potpredsjednik = | vice_chancellor = | rektor = Prof. dr. Alena Huseinbegović | prorektor = | dekan = | direktor = | vođa_titula = | akademsko_osoblje = | admin_osoblje = | studenti = | dodipl = | dipl = | doktorat = | ostali = | lokacija = USRC Midhat Hujdur Hujka Univerzitetski kampus; Sjeverni logor bb; Mostar | grad = [[Mostar]] | savezna_država = | provincija = | država = [[Bosna i Hercegovina]] | koor = | kampus = [[Urbani]] | prijašnja_imena = | slobodna_oznaka = | boje = | atletika = | sportovi = | nadimak = | maskota = | udruženja = [[Asocijacija univerziteta Evrope]] | web-sajt = [http://www.unmo.ba unmo.ba] | logo = | pushin_map = | fusnote = }} [[File:University "Džemal Bijedić" of Mostar - Entrance to Rektorat building and bust of Džemal Bijedić.jpg|mini|desno|100px|Ulaz u zgradu Rektorata Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru sa bistom bosanskohercegovačkog i jugoslovenskog državnika Džemala Bijedića u prvom planu]] Savremeni proces visokog obrazovanja u Mostaru započeo je 1950. godine otvaranjem Više pedagoške škole, zatim Više tehničke škole, mašinske struke 1959. godine i Više poljoprivredne škole 1960. godine. Odjeljenja Pravnog i Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu formirana su 1970. godine, a 1976. prerasla su u samostalne fakultete. Članovi Skupštine opštine Mostar su na sjednici održanoj 24. 2. 1975. donijeli "Zaključak o organiziranju pripremnih radnji za formiranje univerziteta u Mostaru". Na osnovu Zaključka, Skupština je 16. maja 1975. godine. donijela "Rješenje o obrazovanju inicijativnog odbora za osnivanje univerziteta u Mostaru." Prva konstituirajuća sjednica Skupštine Univerziteta održana je 11. februara 1977. godine i na njoj je donesena odluka da zvanično ime Univerziteta u Mostaru bude Univerzitet "Džemal Bijedić" u Mostaru. Nedugo nakon toga, 14. februara 1977. godine, u Velikoj sali Narodnog pozorišta Mostar, svečano je obilježeno proglašenje i početak rada Univerziteta "Džemal Bijedić". Akademske 1977/78. godine Univerzitet počinje s radom kao samostalna visokoškolska institucija koju su sačinjavali: Ekonomski fakultet, Građevinski fakultet, Mašinski fakultet, Pravni fakultet, Pedagoška akademija. Pored fakulteta, u sastav Univerziteta su ušli instituti, zavodi i razvojni centri iz Hercegovine: Istraživačko-Razvojni institut SOUR-a APRO Hercegovina, Institut za korištenje i zaštitu voda na kršu RO Hidroelektrane na Trebišnjici, Institut za studijsko-razvojne poslove RO Hidroelektrane na Neretvi, Zavod za razvoj privrede, Institut zaštite, Duvanski institut U periodu rata u Bosni i Hercegovini Univerzitet ostaje bez cjelokupne infrastrukture i velikog dijela nastavnog kadra, što dovodi do kratkotrajnog prekida obrazovnog procesa. Godine 1993. godine, kada se stvorio minimum uslova, Univerzitet nastavlja s radom, te se 19. decembra 1993. godine donosi Odluka o izboru članova Savjeta Univerziteta. Savjet Univerziteta 12. januara 1994. godine donosi Odluku o imenovanju dekana visokoškolskih ustanova, a 20. januara 1994. godine Odluku o imenovanju rektora Univerziteta i za rektora imenuje Kerima Slipičevića, redovnog profesora Građevinskog fakulteta. Tokom ratnih dejstava nastava se izvodi u prostorijama koje je Univerzitetu na raspolaganje stavilo Ratno predsjedništvo opštine Mostar, da bi nakon završetka rata Univerzitet na raspolaganje dobio bivšu kasarnu JNA u Sjevernom logoru. Univerzitet je integrisana i akreditovana visokoškolska institucija koja u svom sastavu ima osam organizacionih jedinica: Agromediteranski fakultet, Ekonomski fakultet, Fakultet humanističkih nauka, Fakultet informacijskih tehnologija, Građevinski fakultet, Mašinski fakultet, Nastavnički fakultet i Pravni fakultet. Na Univerzitetu studira studira probližno 5.000 studenata, upisanih na 26 studijskih programa na prvom, 20 studijskih programa na drugom i tri studijska programa na trećem ciklusu studija. U nastavnom procesu sudjeluje više od 200 nastavnika i saradnika, te administrativnog i tehničkog osoblja i oko 150 spoljnih saradnika. == Agromediteranski fakultet == {{Glavni|Agromediteranski fakultet u Mostaru}} Agromediteranski fakultet je je kao nastavno-naučna visokoobrazovna institucija započeo sa radom 1997/1998. akademske godine. Početak rada se javlja kao potreba regije za mladim stručnjacima, koji će u agroekološkim uslovima submediteranskog dijela BiH razvijati specifičnu voćarsko-vinogradarsku i povrtlarsko-cvjećarsku proizvodnju. Planovi i programi Agromediteranskog fakulteta su napravljeni sa ciljem da pruže znanje i vještine iz oblasti specifičnih mediteranskih kultura i uvođenja novih tehnologija uzgoja. Fakultet je smješten u Univerzitetskom sportsko-rekreacionom centru "Midhad Hujdur – Hujka" u dvije zgrade s ukupnom površinom od oko 1000 m<sup>2</sup>. Osim učioničkog prostora, Fakultet posjeduje i laboratorije u kojima se obavlja nastavna, naučno-istraživačka i stručna djelatnost putem osnovnih i primijenjenih istraživanja, studija i projekata. Osim laboratorija, nastavnicima i studentima su na raspolaganju i dva staklenika površine od po 150 m<sup>2</sup> za naučno-istraživački rad osoblja i za vježbe studenata, te 1 ha obradivog zemljišta kao poligon za praktičnu nastavu. ====Studijski programi==== * voćarsko-vinogradarski; * povrtlarsko-cvjećarski; * ekologija i upravljanje okolišom u poljoprivredi; * hortikulturni inžinjering * biotehnika * nutricionizam == Fakultet humanističkih nauka == Dana 25. marta 2002. godine Odlukom Savjeta Univerziteta “Džemal Bijedić”, zvanično je osnovan Fakultet humanističkih nauka. Prvi koraci u pravcu osnivanja Fakulteta napravljeni su 1999. godine, kada je formiran Studij za jezike. Svoje djelovanje tada su započela dva odsjeka: * Odsjek za bosanski jezik i književnost, kao dvopredmetni četverogodišnji studij, * Odsjek za engleski jezik i književnost, kao trogodišnji studij. Danas u okviru Fakulteta humanističkih nauka djeluju: * Odsjek za bosanski jezik i književnost * Odsjek za engleski jezik i književnost * Odsjek za turski jezik i književnost * Odsjek za njemački jezik i književnost * Odsjek za historiju * Studijski program žurnalistika i odnosi s javnošću == Fakultet informacijskih tehnologija (FIT) == Fakultet informacijskih nauka (FIT) osnovan je 1997, kao Studij informatike u trajanju od dvije godine. Dodiplomski studij se realizuje na dva načina i to: na klasičnom sistem i na sistemu učenja na daljinu, te je FIT prva institucija koja je uvela i aktivno realizuje ovakav sistem podučavanja studenata u Bosni i Hercegovini. Studiji koje je moguće pohađati su: * razvoj softvera * softverski inžinjering == Ekonomski fakultet == Ekonomski fakultet Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru je nastao 1971. godine kao odjeljenje Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, da bi 1976. godine prerastao u samostalnu visokoškolsku obrazovnu instituciju. Od 1996. godine Ekonomski fakultet zajedno s ostalim članicama Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru koristi objekte ranije kasarne Sjeverni logor. Ekonomski fakultet izvodi nastavni proces u zgradi u okviru univerzitetskog kampusa u Sjevernom logoru, a u njegovom sastavu djeluju Institut za ekonomska istraživanja (naučno-istraživački rad za potrebe trećih lica), Centar za permanentno obrazovanje i Centar za mala i srednja preduzeća. Na Fakultetu su organizovani: * diplomski/master studij uz mogućnost specijalizacije u tri oblasti – Poslovni menadžment, Menadžment finansija i Računovodstvo i revizija. * dodiplomski studij u četverogodišnjem trajanju * zajednički master studij sa Ekonomskim fakultetom Univerziteta u Sarajevu ==Građevinski fakultet== Građevinski fakultet Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru je osnovan 1978. godine. Tokom rata nastava sa manjim brojem studenata se izvodila u Mostaru, u muzeju "Džemal Bijedić" te u Jablanici i Konjicu. Od 1996. godine zajedno s ostalim fakultetima Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru, Građevinski fakultet je smješten u univerzitetsko-sportsko-rekreacionom centru (USRC) "Midhat Hujdur Hujka" Fakultet izvodi nastavu u novoj zgradi u kojoj se nalazi i Zavod za projektovanje i ispitivanje materijala i konstrukcija (ZPIMK) s laboratorijom, na sva tri ciklusa studija: dodiplomski, master i doktorski studij, te broji preko 400 redovnih studenata. == Mašinski fakultet == Visoke tehničke škole mašinske struke (VTŠMS) osnovana je 11. novembra 1959, a veliki broj nastavnog i asistentskog kadra je angažovan iz kombinata "SOKO". U julu 1968. godine primljena je u sastav tada jedinog univerziteta u SR Bosni i Hercegovini - Univerziteta u Sarajevu. VTŠMS postaje odjeljenje za mašinstvo u Mostaru u sklopu Mašinskog fakulteta u Sarajevu 1970. godine. Odluka da se Odjeljenje za mašinstvo u Mostaru izdvoji iz sastava Mašinskog fakulteta u Sarajevu donesena je 28. novembra 1975. godine, pri čemu je formiran samostalni Mašinski fakultet u Mostaru, koji je od 11. februara 1977. godine zajedno s Pravnim i Ekonomskim fakultetom, te Pedagoškom akademijom činio Univerzitet u Mostaru. Od decembra 1993. nastava se organizuje u Mostaru, zatim od 1994. godine u Jablanici, a 1995. i u Konjicu. Od 1996. godine Mašinski fakultet je smješten u univerzitetsko-sportsko-rekreacionom centru (USRC) "Midhat Hujdur Hujka". Nastaa se izvodi na tri ciklusa studija: dodiplomski, diplomski/master studij i doktorski studij. ==Nastavnički fakultet== Nastavnički fakultet je pravni sljedbenik Pedagoške akademije, najstarije članice Univerziteta, koja je osnovana 1950. kao Viša pedagoška škola, da bi 1970. bila transformisana u Pedagošku akademiju u Mostaru. 2002/2003. godine Pedagoška akademija prerasta u Nastavnički fakultet, koji danas organizuje nastavu u tri ciklusa studija. U okviru Nastavničkog fakulteta djeluju sljedeći odsjeci: * Biologija * Hemija * Pedagogija * Psihologija * Razredna nastava * Sociologija * Sport i zdravlje == Pravni fakultet == Pravni fakultet je osnovan 1971. godine kao Odjeljenje Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, a 1976. godine postaje samostalna obrazovna ustanova. Činio je jednu od prvih članica Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru. Od 1996. godine zajedno sa ostalim fakultetima nalazi se u univerzitetsko-sportsko-rekreacionom centru (USRC) "Midhat Hujdur Hujka" . Nastava se izvodi na tri ciklusa studija: dodiplomski, diplomski/master i doktorski studij. == Također pogledajte == * [[Spisak univerziteta u Bosni i Hercegovini]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.unmo.ba/ Službena stranica] {{Univerzitet "Džemal Bijedić" u Mostaru}} {{Univerziteti u BiH}} [[Kategorija:Asocijacija univerziteta Evrope]] [[Kategorija:Javni univerziteti]] [[Kategorija:Univerziteti u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Obrazovanje u Mostaru]] [[Kategorija:Univerzitet "Džemal Bijedić" Mostar|Mostar]] [[Kategorija:Obrazovne institucije osnovane 1977.]] [[Kategorija:Visoko obrazovanje u Bosni i Hercegovini]] lxfeqyqbxhrbdyaeh288xckqrw5lkiy 3838380 3838344 2026-04-30T11:27:52Z AnToni 2325 Poništena izmjena [[Special:Diff/3838344|3838344]] korisnika/-ce [[Special:Contributions/Edis Suta|Edis Suta]] ([[User talk:Edis Suta|razgovor]]) 3838380 wikitext text/x-wiki {{Infokutija univerzitet | naziv = Univerzitet "Džemal Bijedić" u Mostaru | slika = Univerzitet Džemal Bijedić logo.png | latinsko_ime = Universitas Studiorum Mostariensis | moto = | motobos = | osnovan = 11. februar 1977. | vrsta = [[Javni univerzitet]] | krovna = | vjerska_pripadnost = | akademska_pripadnost = | izdaci = | budžet = | rukovodilac = | chairman = | chairperson = | chancellor = | predsjednik = | potpredsjednik = | vice_chancellor = | rektor = Prof. dr. Alena Huseinbegović | prorektor = | dekan = | direktor = | vođa_titula = | akademsko_osoblje = | admin_osoblje = | studenti = | dodipl = | dipl = | doktorat = | ostali = | lokacija = USRC Midhat Hujdur Hujka Univerzitetski kampus; Sjeverni logor bb; Mostar | grad = [[Mostar]] | savezna_država = | provincija = | država = [[Bosna i Hercegovina]] | koor = | kampus = [[Urbani]] | prijašnja_imena = | slobodna_oznaka = | boje = | atletika = | sportovi = | nadimak = | maskota = | udruženja = [[Asocijacija univerziteta Evrope]] | web-sajt = [http://www.unmo.ba unmo.ba] | logo = | pushin_map = | fusnote = }} '''Univerzitet "Džemal Bijedić" Mostar''' osnovan je 11. februara 1977.<ref>Ivo Cecić, gl. ur., v. d., ''Enciklopedija Jugoslavije'', sv. 2 : ''Bje'' &mdash; ''Crn'', Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1982, str. 324.</ref> i djeluje kao [[javni univerzitet]]. Od 1993. podjeljen je na dva univerziteta, od kojih jedan zadržava dotadašnje ime, a drugi djeluje pod imenom [[Univerzitet u Mostaru|Sveučilište u Mostaru]]. Univerzitet se nalazi u [[Mostar]]u i sastoji se od 8 fakulteta. [[File:University "Džemal Bijedić" of Mostar - Entrance to Rektorat building and bust of Džemal Bijedić.jpg|mini|desno|100px|Ulaz u zgradu Rektorata Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru sa bistom bosanskohercegovačkog i jugoslovenskog državnika Džemala Bijedića u prvom planu]] Savremeni proces visokog obrazovanja u Mostaru započeo je 1950. godine otvaranjem Više pedagoške škole, zatim Više tehničke škole, mašinske struke 1959. godine i Više poljoprivredne škole 1960. godine. Odjeljenja Pravnog i Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu formirana su 1970. godine, a 1976. prerasla su u samostalne fakultete. Članovi Skupštine opštine Mostar su na sjednici održanoj 24. 2. 1975. donijeli "Zaključak o organiziranju pripremnih radnji za formiranje univerziteta u Mostaru". Na osnovu Zaključka, Skupština je 16. maja 1975. godine. donijela "Rješenje o obrazovanju inicijativnog odbora za osnivanje univerziteta u Mostaru." Prva konstituirajuća sjednica Skupštine Univerziteta održana je 11. februara 1977. godine i na njoj je donesena odluka da zvanično ime Univerziteta u Mostaru bude Univerzitet "Džemal Bijedić" u Mostaru. Nedugo nakon toga, 14. februara 1977. godine, u Velikoj sali Narodnog pozorišta Mostar, svečano je obilježeno proglašenje i početak rada Univerziteta "Džemal Bijedić". Akademske 1977/78. godine Univerzitet počinje s radom kao samostalna visokoškolska institucija koju su sačinjavali: Ekonomski fakultet, Građevinski fakultet, Mašinski fakultet, Pravni fakultet, Pedagoška akademija. Pored fakulteta, u sastav Univerziteta su ušli instituti, zavodi i razvojni centri iz Hercegovine: Istraživačko-Razvojni institut SOUR-a APRO Hercegovina, Institut za korištenje i zaštitu voda na kršu RO Hidroelektrane na Trebišnjici, Institut za studijsko-razvojne poslove RO Hidroelektrane na Neretvi, Zavod za razvoj privrede, Institut zaštite, Duvanski institut U periodu rata u Bosni i Hercegovini Univerzitet ostaje bez cjelokupne infrastrukture i velikog dijela nastavnog kadra, što dovodi do kratkotrajnog prekida obrazovnog procesa. Godine 1993. godine, kada se stvorio minimum uslova, Univerzitet nastavlja s radom, te se 19. decembra 1993. godine donosi Odluka o izboru članova Savjeta Univerziteta. Savjet Univerziteta 12. januara 1994. godine donosi Odluku o imenovanju dekana visokoškolskih ustanova, a 20. januara 1994. godine Odluku o imenovanju rektora Univerziteta i za rektora imenuje Kerima Slipičevića, redovnog profesora Građevinskog fakulteta. Tokom ratnih dejstava nastava se izvodi u prostorijama koje je Univerzitetu na raspolaganje stavilo Ratno predsjedništvo opštine Mostar, da bi nakon završetka rata Univerzitet na raspolaganje dobio bivšu kasarnu JNA u Sjevernom logoru. Univerzitet je integrisana i akreditovana visokoškolska institucija koja u svom sastavu ima osam organizacionih jedinica: Agromediteranski fakultet, Ekonomski fakultet, Fakultet humanističkih nauka, Fakultet informacijskih tehnologija, Građevinski fakultet, Mašinski fakultet, Nastavnički fakultet i Pravni fakultet. Na Univerzitetu studira studira probližno 5.000 studenata, upisanih na 26 studijskih programa na prvom, 20 studijskih programa na drugom i tri studijska programa na trećem ciklusu studija. U nastavnom procesu sudjeluje više od 200 nastavnika i saradnika, te administrativnog i tehničkog osoblja i oko 150 spoljnih saradnika. == Agromediteranski fakultet == {{Glavni|Agromediteranski fakultet u Mostaru}} Agromediteranski fakultet je je kao nastavno-naučna visokoobrazovna institucija započeo sa radom 1997/1998. akademske godine. Početak rada se javlja kao potreba regije za mladim stručnjacima, koji će u agroekološkim uslovima submediteranskog dijela BiH razvijati specifičnu voćarsko-vinogradarsku i povrtlarsko-cvjećarsku proizvodnju. Planovi i programi Agromediteranskog fakulteta su napravljeni sa ciljem da pruže znanje i vještine iz oblasti specifičnih mediteranskih kultura i uvođenja novih tehnologija uzgoja. Fakultet je smješten u Univerzitetskom sportsko-rekreacionom centru "Midhad Hujdur – Hujka" u dvije zgrade s ukupnom površinom od oko 1000 m<sup>2</sup>. Osim učioničkog prostora, Fakultet posjeduje i laboratorije u kojima se obavlja nastavna, naučno-istraživačka i stručna djelatnost putem osnovnih i primijenjenih istraživanja, studija i projekata. Osim laboratorija, nastavnicima i studentima su na raspolaganju i dva staklenika površine od po 150 m<sup>2</sup> za naučno-istraživački rad osoblja i za vježbe studenata, te 1 ha obradivog zemljišta kao poligon za praktičnu nastavu. ====Studijski programi==== * voćarsko-vinogradarski; * povrtlarsko-cvjećarski; * ekologija i upravljanje okolišom u poljoprivredi; * hortikulturni inžinjering * biotehnika * nutricionizam == Fakultet humanističkih nauka == Dana 25. marta 2002. godine Odlukom Savjeta Univerziteta “Džemal Bijedić”, zvanično je osnovan Fakultet humanističkih nauka. Prvi koraci u pravcu osnivanja Fakulteta napravljeni su 1999. godine, kada je formiran Studij za jezike. Svoje djelovanje tada su započela dva odsjeka: * Odsjek za bosanski jezik i književnost, kao dvopredmetni četverogodišnji studij, * Odsjek za engleski jezik i književnost, kao trogodišnji studij. Danas u okviru Fakulteta humanističkih nauka djeluju: * Odsjek za bosanski jezik i književnost * Odsjek za engleski jezik i književnost * Odsjek za turski jezik i književnost * Odsjek za njemački jezik i književnost * Odsjek za historiju * Studijski program žurnalistika i odnosi s javnošću == Fakultet informacijskih tehnologija (FIT) == Fakultet informacijskih nauka (FIT) osnovan je 1997, kao Studij informatike u trajanju od dvije godine. Dodiplomski studij se realizuje na dva načina i to: na klasičnom sistem i na sistemu učenja na daljinu, te je FIT prva institucija koja je uvela i aktivno realizuje ovakav sistem podučavanja studenata u Bosni i Hercegovini. Studiji koje je moguće pohađati su: * razvoj softvera * softverski inžinjering == Ekonomski fakultet == Ekonomski fakultet Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru je nastao 1971. godine kao odjeljenje Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, da bi 1976. godine prerastao u samostalnu visokoškolsku obrazovnu instituciju. Od 1996. godine Ekonomski fakultet zajedno s ostalim članicama Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru koristi objekte ranije kasarne Sjeverni logor. Ekonomski fakultet izvodi nastavni proces u zgradi u okviru univerzitetskog kampusa u Sjevernom logoru, a u njegovom sastavu djeluju Institut za ekonomska istraživanja (naučno-istraživački rad za potrebe trećih lica), Centar za permanentno obrazovanje i Centar za mala i srednja preduzeća. Na Fakultetu su organizovani: * diplomski/master studij uz mogućnost specijalizacije u tri oblasti – Poslovni menadžment, Menadžment finansija i Računovodstvo i revizija. * dodiplomski studij u četverogodišnjem trajanju * zajednički master studij sa Ekonomskim fakultetom Univerziteta u Sarajevu ==Građevinski fakultet== Građevinski fakultet Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru je osnovan 1978. godine. Tokom rata nastava sa manjim brojem studenata se izvodila u Mostaru, u muzeju "Džemal Bijedić" te u Jablanici i Konjicu. Od 1996. godine zajedno s ostalim fakultetima Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru, Građevinski fakultet je smješten u univerzitetsko-sportsko-rekreacionom centru (USRC) "Midhat Hujdur Hujka" Fakultet izvodi nastavu u novoj zgradi u kojoj se nalazi i Zavod za projektovanje i ispitivanje materijala i konstrukcija (ZPIMK) s laboratorijom, na sva tri ciklusa studija: dodiplomski, master i doktorski studij, te broji preko 400 redovnih studenata. == Mašinski fakultet == Visoke tehničke škole mašinske struke (VTŠMS) osnovana je 11. novembra 1959, a veliki broj nastavnog i asistentskog kadra je angažovan iz kombinata "SOKO". U julu 1968. godine primljena je u sastav tada jedinog univerziteta u SR Bosni i Hercegovini - Univerziteta u Sarajevu. VTŠMS postaje odjeljenje za mašinstvo u Mostaru u sklopu Mašinskog fakulteta u Sarajevu 1970. godine. Odluka da se Odjeljenje za mašinstvo u Mostaru izdvoji iz sastava Mašinskog fakulteta u Sarajevu donesena je 28. novembra 1975. godine, pri čemu je formiran samostalni Mašinski fakultet u Mostaru, koji je od 11. februara 1977. godine zajedno s Pravnim i Ekonomskim fakultetom, te Pedagoškom akademijom činio Univerzitet u Mostaru. Od decembra 1993. nastava se organizuje u Mostaru, zatim od 1994. godine u Jablanici, a 1995. i u Konjicu. Od 1996. godine Mašinski fakultet je smješten u univerzitetsko-sportsko-rekreacionom centru (USRC) "Midhat Hujdur Hujka". Nastaa se izvodi na tri ciklusa studija: dodiplomski, diplomski/master studij i doktorski studij. ==Nastavnički fakultet== Nastavnički fakultet je pravni sljedbenik Pedagoške akademije, najstarije članice Univerziteta, koja je osnovana 1950. kao Viša pedagoška škola, da bi 1970. bila transformisana u Pedagošku akademiju u Mostaru. 2002/2003. godine Pedagoška akademija prerasta u Nastavnički fakultet, koji danas organizuje nastavu u tri ciklusa studija. U okviru Nastavničkog fakulteta djeluju sljedeći odsjeci: * Biologija * Hemija * Pedagogija * Psihologija * Razredna nastava * Sociologija * Sport i zdravlje == Pravni fakultet == Pravni fakultet je osnovan 1971. godine kao Odjeljenje Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, a 1976. godine postaje samostalna obrazovna ustanova. Činio je jednu od prvih članica Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru. Od 1996. godine zajedno sa ostalim fakultetima nalazi se u univerzitetsko-sportsko-rekreacionom centru (USRC) "Midhat Hujdur Hujka" . Nastava se izvodi na tri ciklusa studija: dodiplomski, diplomski/master i doktorski studij. == Također pogledajte == * [[Spisak univerziteta u Bosni i Hercegovini]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.unmo.ba/ Službena stranica] {{Univerzitet "Džemal Bijedić" u Mostaru}} {{Univerziteti u BiH}} [[Kategorija:Asocijacija univerziteta Evrope]] [[Kategorija:Javni univerziteti]] [[Kategorija:Univerziteti u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Obrazovanje u Mostaru]] [[Kategorija:Univerzitet "Džemal Bijedić" Mostar|Mostar]] [[Kategorija:Obrazovne institucije osnovane 1977.]] [[Kategorija:Visoko obrazovanje u Bosni i Hercegovini]] ea1r94xh166ko29ax7sumsmmauhjgbw Iure uxoris 0 74582 3837990 3707008 2026-04-29T12:06:09Z Panasko 146730 [[Kategorija:Nasljedno pravo]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3837990 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:MariaIpedroIII.jpg|mini|desno|250px|[[Petar III, kralj Portugala|Petar III]], ''iure uxoris'' kralj Portugala, sa suprugom [[Marija I, kraljica Portugala|Marijom I]], čiji je bio amidža, muž, i nominalni savladar]] '''''Iure uxoris''''' (nalazi se i kao '''''jure uxoris''''') je [[latinski jezik|latinski termin]] koji znači "po pravu žene", a označava pravo muškarca da vlada teritorijom koju je naslijedila njegova supruga ili da nosi [[Plemstvo|plemićku]] titulu koju je naslijedila njegova supruga. <ref>In Latin, ''jure'' is the [[ablative case]] of ''jus'', meaning a legal right.</ref><ref>{{Citation | first = H. C. | last = Black | title = Law Dictionary | edition = 4th | year = 1968}}, citing {{Citation | last = Blackstone | title = Commentaries | volume = 3 | page = 210}}.</ref> U [[srednji vijek|srednjem vijeku]] bilo je uobičajeno da muškarac preuzme vlast nad ženinom teritorijom po njihovom vjenčanju, što se objašnjavalo kao muževo pravo. Par je ''[[de jure]]'' vladao zajedno, ali u većini slučajeva sva ''[[de facto]]'' moć je pripadala mužu. U nekim slučajevima, obično kada par nije imao djece, muškarac je ostajao vladar ženine teritorije čak i nakon njene smrti, a naslijedilo bi ga dijete koje bi imao s drugom ženom (kao što je bio slučaj s [[Poljska|poljskim]] kraljem [[Vladislav II, kralj Poljske|Vladislavom II]]). <ref name="Emanuel">{{cite book|title=Property |last=Emanuel |first=Steven L. |date=2004 |publisher=Aspen Publishers, inc. |location=New York |pages=121}}</ref> U [[Portugal]]u su postojali specifični uslovi pod kojima je muž vladarice postajao savladar - njegova supruga je prvo trebala roditi dijete. Portugalska se praksa, međutim, ne može upoređivati sa ostalima pošto je Portugal imao samo dvije priznate vladarice i to obje u 18. vijeku. [[Petar III, kralj Portugala|Petar III]], suprug i amidža [[Marija I, kraljica Portugala|Marije I]], je postao savladar istog trenutka kada je ona naslijedila krunu jer su oni tada već imali djecu, dok je [[Ferdinand II, kralj Portugala|Ferdinand II]], drugi suprug [[Marija II, kraljica Portugala|Marije II]], postao savladar tek nakon rođenja njihovg prvog djeteta. === Primjeri === * [[Luj VII, kralj Francuske]], i [[Henrik II, kralj Engleske]] - ''iure uxoris'' vojvode Akvitanije po pravu [[Eleonora, vojvotkinja Akvitanije|Eleonore]] * [[Filip IV, kralj Francuske]] - ''iure uxoris'' kralj Navare kao Filip I po pravu [[Ivana I Navarska|Ivane I]] * [[Filip III, kralj Navare]] - ''iure uxoris'' kralj Navare kao Filip III po pravu [[Ivana II Navarska|Ivane II]] * [[Sigismund, car Svetog Rimskog Carstva]] - ''iure uxoris'' kralj Ugarske, Hrvatske i Slavonije po pravu [[Marija, kraljica Ugarske|Marije]] * [[Vladislav II, kralj Poljske]] - ''iure uxoris'' kralj Poljske po pravu [[Jadviga, kraljica Poljske|Jadvige]] * [[Ivan II, kralj Aragonije]] - ''iure uxoris'' kralj Navare kao Ivan II po pravu [[Blanka I, kraljica Navare|Blanke I]] * [[Ferdinand II, kralj Aragonije]] - ''iure uxoris'' kralj Kastilje kao Ferdinand V po pravu [[Izabela I, kraljica Kastilje|Izabele I]] * [[Ivan III, kralj Navare]] - ''iure uxoris'' kralj Navare po pravu [[Katarina, kraljica Navare|Katarine]] * [[Maksimilijan I, car Svetog Rimskog Carstva]] - ''iure uxoris'' vojvoda Burgundije po pravu [[Marija, vojvotkinja Burgundije|Marije]] * [[Filip I, kralj Kastilje]] - ''iure uxoris'' kralj Kastilje kao Filip I po pravu [[Ivana, kraljica Kastilje|Ivane]] * [[Karlo VIII, kralj Francuske]], i [[Luj XII, kralj Francuske]] - ''iure uxoris'' vojvode Bretanje po pravu [[Ana, vojvotkinja Bretanje|Ane]] * [[Franjo I, kralj Francuske]] - ''iure uxoris'' vojvoda Bretanje po pravu [[Klaudija, vojvotkinja Bretanje|Klaudije]] * [[Petar III, kralj Portugala]] - ''iure uxoris'' kralj Portugala po pravu [[Marija I, kraljica Portugala|Marije I]] * [[Ferdinand II, kralj Portugala]] - ''iure uxoris'' kralj Portugala po pravu [[Marija II, kraljica Portugala|Marije II]] === Također pogledajte === * [[Iure matris]] * [[Suo iure]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Latinski izrazi]] [[Kategorija:Nasljedno pravo]] qtg3v4636avee24ned0tg0bgpa2dbgg Iure matris 0 74666 3837989 3707000 2026-04-29T12:05:47Z Panasko 146730 [[Kategorija:Nasljedno pravo]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3837989 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Alienor-d-aquitaine et jean sans terre.jpg|mini|200px|desno|Kralj [[Ivan, kralj Engleske|Ivan Engleski]] sa svojom majkom [[Eleonora Akvitanska|Eleonorom]], sa kojom je zajednički vladao Akvitanijom]] '''''Iure matris''''' je [[latinski jezik|latinski izraz]] koji znači "po pravu majke", a njime se objašnjavalo pravo muškarca da zajedno sa svojom majkom vlada njenom teritorijom. U [[srednji vijek|srednjem vijeku]] žene koje bi naslijedile teritoriju od svojih rođaka vladale bi same do udaje, zatim zajedno sa svojim muževima (''[[iure uxoris]]''), a nakon smrti muževa zajedno sa svojim sinovima (''iure matris''). Termin, kao i sami pojam zajedničke vladavine majke i sina, izumro je krajem srednjeg vijeka.<ref>Hamilton, Bernard (1978). ''"Women in the Crusader States: The Queens of Jerusalem"''. In Baker, Derek (ed.). Medieval Women. Oxford: Ecclesiastical History Society. {{ISBN|0-631-19260-3}}.</ref> === Primjeri === * [[Baldovin III, kralj Jeruzalema|Baldovin III]] - ''iure matris'' kralj Jerusalema po pravu [[Melisenda, kraljica Jeruzalema|Melisende]] * [[Rikard I, kralj Engleske|Rikard]] - ''iure matris'' vojvoda Akvitanije po pravu [[Eleonora Akvitanska|Eleonore Akvitanske]] * [[Ivan, kralj Engleske|Ivan]] - ''iure matris'' vojvoda Akvitanije po pravu Eleonore Akvitanske * [[Karlo V, car Svetog Rimskog Carstva|Karlo I]] - ''iure matris'' kralj Kastilje po pravu [[Ivana, kraljica Kastilje|Ivane, kraljice Kastilje]] === Također pogledajte === * [[Iure uxoris]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Latinski izrazi]] [[Kategorija:Nasljedno pravo]] f66ilj1qdbhz5n7i3qicitzuep35ica Prestolonasljednik 0 76545 3837991 3807315 2026-04-29T12:06:40Z Panasko 146730 [[Kategorija:Nasljedno pravo]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3837991 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Prince of Wales in Normandy 2024.jpg|mini|159x159piksel|Princ od Velsa]] '''Prestolonasljednik''' je osoba prva u nizu za nasljeđivanje<ref>{{Cite web|url=https://www.royal.uk/encyclopedia/succession|title=Succession|website=www.royal.uk|language=en|access-date=24. 1. 2026}}</ref> prijestolja. To je uglavnom najstariji sin monarha, pogotovo ako je u pitanju [[primogenitura]] koja favorizira muške potomke. Kroz historiju su prestolonasljednici ponekad bivali i okrunjeni za vrijeme života i vladavine svojih prethodnika. To je bio u slučaj u Francuskoj sve do vladavine [[Filip II Francuski|Filipa II]], te u ostalim državama koje su se ugledale na francuski model. == Prestolonasljedničke titule == [[Datoteka:Prince Al-Muhtadee Billah - 53890488781.jpg|mini|165x165piksel|Al-Muhtadee Billah]] Prestolonasljednici obično nose posebne titule koja označavaju njihov status: *[[Princ od Velsa]] je [[spisak engleskih i britanskih vladara|britanski (prethodno engleski)]] prestolonasljednik<ref>{{Cite web|url=https://www.royal.uk/the-prince-of-wales|title=The Prince of Wales|website=www.royal.uk|language=en|access-date=24. 1. 2026}}</ref> *Princ od Oranje je [[spisak holandskih vladara|holandski]] prestolonasljednik *[[Princ od Asturije]] je [[spisak španskih vladara|španski]] (prethodno [[spisak kastiljskih vladara|kastiljski]]) prestolonasljednik *[[Cecarević]] je bio [[spisak ruskih vladara|ruski]] prestolonasljednik *[[Dofen]] je bio [[spisak francuskih vladara|francuski]] prestolonasljednik itd. Prestolonasljednik može izgubiti svoju poziciju ako prekrši određena [[ustav]]na pravila. Npr, britanski prestolonasljednik izgubio bi pravo na tron ukoliko bi postao [[katoličanstvo|katolik]] ili sklopio brak s katolikom, a švedski krunski princ ili krunska princeza izgubili bi svoj status ako bi sklopili brak bez odobrenja monarha ili s osobom koja je u nasljednom nizu za drugi tron. [[Datoteka:Luxembourg, trounwiessel 2025 chd.lu (111) - Catharina-Amalia.jpg|mini|152x152piksel|Catharina Amalia]] == Trenutni prestolonasljednici == * [[Šejh Salman bin Hamad bin Isa al-Halifa]] - prestolonasljednik [[Bahrein]]a * [[Princ Philippe, vojvoda od Brabanta]] - prestolonasljednik [[Belgija|Belgije]] * [[Al-Muhtadi Bilah]] - prestolonasljednik [[Brunej]]a<ref>{{Cite book|last=Group|first=Oxford Business|url=https://books.google.com/books?id=EZ2xDAAAQBAJ&dq=Al-muhtadee+billah+armed+forces&pg=PA19|title=The Report: Brunei Darussalam 2014|date=4. 12. 2014|publisher=Oxford Business Group|isbn=978-1-910068-15-1|language=en}}</ref> * [[Frederik, krunski princ od Danske]] - prestolonasljednik [[Danska|Danske]] * [[Šejh Hamdan bin Muhamed bin Rašid al-Maktoum]] - prestolonasljednik [[Dubai]]ja * [[Naruhito, krunski princ od Japana]] - prestolonasljednik [[Japan]]a * [[Princ Lerotholi Seeiso]] - prestolonasljednik [[Lesoto|Lesota]] * [[Alois, nasljedni princ od Lihtenštajna]] - prestolonasljednik [[Lihtenštajn]]a * [[Guillaume, nasljedni veliki vojvoda od Luksemburga]] - prestolonasljednik [[Luksemburg]]a * [[Mulaj Hasan, krunski princ od Maroka]] - prestolonasljednik [[Maroko|Maroka]] * [[Catharina-Amalia od Holandije]] - prestolonasljednica [[Nizozemska|Holandije]] * [[Haakon, krunski princ od Norveške]] - prestolonasljednik [[Norveška|Norveške]] * [[Šejh Tamim bin Hamad al-Tani]] - prestolonasljednik [[Katar]]a * [[Felipe, princ od Asturije]] - prestolonasljednik [[Španija|Španije]] * [[Victoria, krunska princeza od Švedske]] - prestolonasljednica [[Švedska|Švedske]] * [[Vajiralongkorn, krunski princ od Tajlanda]] - prestolonasljednik [[Tajland]]a * [[Charles, princ od Velsa]] - prestolonasljednik [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] i ostalih [[Kraljevstva Commonwealtha|kraljevstava Commonwealtha]] * [[Karolina, kneginja-nasljednica od Monaka]] == Također pogledajte == * [[Cezar (naslov)]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Monarhija]] [[Kategorija:Nasljedno pravo]] mq2908vkqx9yxomyhup350iz9cd50g1 Miroslav Blažević 0 77094 3838323 3813633 2026-04-30T06:09:17Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3838323 wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Miroslav Blažević | slika = Miroslav Blažević 1978.jpg | punoime = Miroslav Blažević | nadimak = Ćiro | datumrođenja = {{datum rođenja|1935|2|9}} | rodnigrad = [[Travnik]] | rodnadržava = [[Kraljevina Jugoslavija]] | datumsmrti = {{datum smrti i godine|2023|2|8|1935|2|10}} | gradsmrti = [[Zagreb]] | državasmrti = [[Hrvatska]] | visina = | pozicija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 1959–1960 | klubovi1 = [[NK Rijeka]] | nastupi(golovi)1 = | reprezentacija = | nacionalnegodine = | nacionalneekipe = | nacionalninastupi(golovi) = | trenergodine = 1963–1967<br/>1967–1972<br/>1973–1974<br/>1975–1976<br/>1979–1980<br/>1980–1983<br/>1983–1984<br/>1985<br/>1986<br/>1986–1988<br/>1988–1990<br/>1990–1994<br/>1994–2000<br/>2001–2002<br/>2002<br/>2002–2003<br/>2003 <br/>2004–2005<br/>2005<br/>2005–2006<br/>2006–2008<br/>2008–2009<br/>2010<br/>2010–2011<br/>2011–2012<br/>2012–2013<br/>2014<br/>2014–2015 | trenerklubovi = [[Vevey Sports|Vevey]] <br> [[FC Sion]] <br> [[Lausanne Sports]] <br>{{ZD|ŠVI}}[[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarska]]<br> [[NK Rijeka]] <br> [[NK Dinamo Zagreb]] <br> [[Grasshopper]] <br> [[PAOK FC]] <br> [[FK Priština]] <br> [[NK Dinamo Zagreb]] <br> [[FC Nantes Atlantique|Nantes]] <br> [[NK Dinamo Zagreb]] <br>{{ZD|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]]<br>{{ZD|IRN}} [[Iranska nogometna reprezentacija|Iran]]<br> [[NK Osijek]] <br> [[NK Dinamo Zagreb]] <br> [[NK Mura]] <br> [[NK Varteks]] <br> [[HNK Hajduk Split]] <br> [[Neuchâtel Xamax]] <br> [[NK Zagreb]] <br>{{ZD|BIH}} [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|BiH]]<br> [[Shanghai Shenhua]]<br />{{ZD|KIN}} [[Kineska nogometna reprezentacija|Kina]] U-23 <br> [[Mes Kerman]] <br> [[NK Zagreb]] <br> [[FK Sloboda Tuzla]] <br> [[NK Zadar]] }} '''Miroslav Blažević''' (9. februar 1935 – 8. februar 2023),<ref name="Miroslav Blažević, moljac.hr">[http://www.moljac.hr/biografije/blazevic.htm ''Miroslav Blažević, moljac.hr''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110701154820/http://www.moljac.hr/biografije/blazevic.htm |date=1 Juli 2011 }}; pristupljeno: 17. 11. 2014.</ref> poznat kao '''Ćiro''',<ref name="Miroslav Blažević, moljac.hr"/> bio je jugoslavenski fudbaler, bosanskohercegovački i hrvatski fudbalski stručnjak; bio je trener [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|hrvatske]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačke fudbalske reprezentacije]]. == Rane godine == Blažević je rođen u [[Travnik]]u, tadašnja [[Kraljevina Jugoslavija]], sadašnja [[Bosna i Hercegovina]], 9. februara 1935.<ref>{{Cite web|url=https://story.hr/Celebrity/a245830/Miroslav-Ciro-Blazevic-proslavio-bi-88-rodjendan.html|title=OTIŠAO DAN PRIJE 88. ROĐENDANA: Najgori mu je bio kad mu je stradala supruga, imala je 3 posto šanse da preživi|website=Story|language=hr|access-date=12. 2. 2023}}</ref> Kao tinejdžer trenirao je [[Skijanje|skijaške]] sportove.<ref>{{cite web|url=https://gol.dnevnik.hr/clanak/nogomet/velika-ispovijest-cire-blazevica-20-godina-od-one-utakmice-priznao-najvecu-gresku-u-karijeri---506783.html|title=Velika ispovijest Ćire Blaževića: 20 godina od "one utakmice" priznao najveću grešku u karijeri|date=14. 2. 2018|access-date=15. 12. 2018}}</ref><ref>http://links.sport1.mk/drugite-pishuvaat/fudbal/kjiro-blazhevikj-vo-mene-teche-makedonska-krv-kje-ve-odnesev-na-evro-2012</ref> == Nogometna karijera == === Igračka karijera === Svoju omladinsku nogometnu karijeru započeo je u lokalnom timu [[NK Travnik]], nakon čega se preselio u [[Zagreb]] i pridružio zagrebačkom [[Dinamo Zagreb|Dinamu]]. Blažević je (prema ličnom priznanju), s trenerskom karijerom započeo vrlo rano, jer je bio sasvim prosječan igrač. Kao igrač igrao je za zagrebački Dinamo, [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotivu Zagreb]], [[HNK Rijeka|Rijeku]], [[FK Sarajevo]] i [[FC Sion]]. Karijeru je završio u [[FC Moutier]]u 1966. godine nakon što je dobio promociju u [[Superliga Švicarske|Superligu Švicarske]] (LNA).<ref>{{cite web|url=https://www.fcmoutier.ch/club/histoire-du-club-2/|title=Histoire du club|access-date=15. 12. 2017|archive-date=2. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190502123811/https://www.fcmoutier.ch/club/histoire-du-club-2/|url-status=dead}}</ref> === Nogometni trener u Švicarskoj === Prvo mjesto trenera bilo je na čelu [[FC Vevey]] (1968-71),<ref>{{cite web|url=http://www.teammelli.com/Coaches/miroslav_blazevic.htm|title=Miroslav Blazevic|access-date=13. 12. 2017|archive-date=20. 2. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120220192404/http://www.teammelli.com/Coaches/miroslav_blazevic.htm|url-status=dead}}</ref> zatim je bio trener FC Sion (1971 -76) u kojem je nekad i sam igrao. Slijedi [[Lausanne-Sport]] (1976-79) i [[Nogometna reprezentacija Švicarske]] (kao privremeni trener u 2 utakmice 1976.).<ref name="switzerland">{{cite web |url=http://www.rsssf.com/tablesz/zwit-intres.html#64 |website=[[RSSSF]] |title=Switzerland – International Matches since 1905 |date=16. 5. 2008 |access-date=11. 7. 2008 }}</ref> Sa FC Sionom je osvojio [[Nogometni kup Švicarske]] kao igrač i kao menadžer 1974. godine. === HNK Rijeka === Godine 1979. Blažević se vraća u Jugoslaviju, na čelo HNK Rijeke. Nakon osvajanja 10. mjesta za [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1979/1980|sezonu 1979-80]] u tadašnjoj jugoslavenskoj nogometnoj ligi, Blažević je HNK Rijeku doveo do četvrtfinala [[UEFA Kup pobjednika kupova 1979/1980.]], gdje su izgubili utakmicu protiv [[FC Juventus]]a. Bio je to najbolji [[UEFA]] plasman ovog tima do danas. Također, ostvario je uspjeg predvodivši ovaj nogometni klub do finala [[Kup Balkana 1979/1980.|Kupa Balkana 1979/1980]], gdje su u finalu izgubili od [[FC Sportul Studențesc București]].<ref>{{cite web|url=http://www.hocuri.com/vremeplov-dan-kada-je-na-kantridi-i-juventus-igrao-bunker/|title=Dan kada je na Kantridi i Juventus igrao bunker|publisher=hocuri.com|date=5. 3. 2017|access-date=15. 12. 2018|archive-date=15. 12. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181215224620/http://www.hocuri.com/vremeplov-dan-kada-je-na-kantridi-i-juventus-igrao-bunker/|url-status=dead}}</ref> === Uspjeh sa Dinamom === Dana 11. dećembra 1980. godine Miroslav Blažević preuzima trenersko mjesto Dinama, u to vrijeme jednog od četiri najznačajnija jugoslavenska nogometna kluba. Nakon slabe prve sezone u kojoj je Dinamo zauzeo peto mjesto, Ćiro se proslavio osvajanjem [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1981/1982.|Prvenstva Jugoslavije u nogometu 1981/1982]], prvim jugoslavenskim naslovom prvaka za zagrebački klub nakon 24 godine. Naredne godine Dinamo je osvojio [[Kup Jugoslavije u nogometu|Kup maršala Tita]] i od tada je vodio dugačku sportsku bitku s [[FK Partizan|Partizan]]om i [[HNK Hajduk Split|Hajduk]]om u jugoslavenskom nogometnom prvenstvu. Godine 1983. Partizan osvaja [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1982/1983|prvenstvo Jugoslavije]], a ubrzo zatim Blažević po prvi put napušta Dinamo. === Grasshopper i Priština === Blažević se vraća u Švicarsku i 1984. sa [[Grasshopper Club Zürich|Grasshopperom]] iz [[Zürich]]a osvaja Prvenstvo Švicarske. Predvodio je ovaj nogometni klub u drugo kolo [[Kup evropskih šampiona 1984/1985.|Kupa evropskih šampiona 1984/1985]], gdje je izgubio od Juventusa. Prije završetka druge nogometne sezone Blažević je napustio trenersko mjesto u Grasshopperu. Godine 1986. Ćiro se ponovno vraća u Jugoslaviju, ovog puta na [[Kosovo]], gdje preuzima [[FK Priština|FK Prištinu]]. Sa ovim nogometnim klubom postiže izvrstan rezultat uvodeći ih u prvu ligu [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|Prvenstva Jugoslavije u nogometu]], čime postaje miljenik među ljubiteljima nogometa na [[Kosovo|Kosovu]].<ref name="Priština">{{cite web |url=https://www.24sata.hr/sport/kad-je-ciro-bio-qiro-moja-placa-na-kosovu-bila-je-pravo-zlato-494026|publisher=[[24sata (Croatia)|24sata]] |title=Kad je Ćiro bio Qiro: Moja plaća na Kosovu bila je - pravo zlato!|date=6. 10. 2016 |access-date=2. 12. 2018 }}</ref> === Povratak u Dinamo, Nantes, PAOK === Iste godine postaje trenerom Dinama iz Zagreba, po drugi put. U tom periodu, s Dinamom ne pravi nikakav značajniji rezultat, te 1988. napušta klub. Sljedeći klub mu je [[Francuska|francuski]] [[FC Nantes]], gdje je bio do 1990. godine. Ovaj period ostat će zapamćen po sumnjama u namještanje utakmica koje je rezultiralo odlaskom u zatvor visoko pozicioniranih nogometnih zvaničnika, kao što je [[Bernard Tapie]]. Nakon toga, jednu sezonu trenirao je [[Grčka|grčki]] [[PAOK FC]] iz [[Solun]]a.<ref name="Tarik Filipović">{{cite web |url=https://www.scena.hr/kultura/miroslav-ciro-blazevic-tarik-filipovic/ |publisher=scena.hr |title=Ćiro: Čast mi je što Tarik radi monodramu o meni |date=27. 2. 2017 |access-date=2. 12. 2018 |archive-date=26. 5. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170526122507/http://www.scena.hr/kultura/miroslav-ciro-blazevic-tarik-filipovic/ |url-status=dead }}</ref> === Hrvatska nogometna reprezentacija === Po treći put postaje trenerom i predsjednikom Dinama (tada pod imenom NK Croatia). Godine 1993. osvaja [[Prva hrvatska nogometna liga|Prvenstvo Hrvatske u nogometu]], a 1994. [[Hrvatski nogometni kup|Kup Hrvatske]]. Nakon toga ponovno napušta Dinamo zbog obaveza vođenja [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatske nogometne reprezentacije]]. Pod Ćirinim vodstvom Hrvatska nogometna reprezentacija igrala je svoje prve kvalifikacije za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1996.]], gdje je osvojila prvo mjesto u grupi, ispred Italije i izravno se kvalificirala na Euro 96 u [[Engleska|Engleskoj]]. Hrvatska je prošla prvo kolo pobijedivši [[Nogometna reprezentacija Turske|Tursku]] i tadašnje prvake, reprezentativce [[Nogometna reprezentacija Danske|Danske]], ali je izgubila od [[Nogometna reprezentacija Portugala|Portugala]] i suočila se u četvrtfinalu s [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačkom]]. Njemačka je pobijedila sa 2:1 i na kraju osvojila prvenstvo. Ćiro i reprezentativci Hrvatske optuživali su [[Švedska|švedskog]] suca [[Leif Sundell]] za pristranost u suđenju, tvrdeći da je sudio u korist Njemačke. Međutim, najbolji rezultati su tek dolazili. U [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|kvalifikacijama]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|Svjetskom prvenstvu u nogometu 1998.]] u Francuskoj, Hrvatska reprezentacija je osvojila drugo mjesto u grupi, odmah iza Danske porazivši nogometni tim [[Nogometna reprezentacija Ukrajine|Ukrajine]]. Od januara do juna 1996. Blažević je radio na mjestu savjetnika u HNK Rijeka, kako bi pomogao novoimenovanom treneru [[Nenad Gračan|Nenadu Gračanu]] da spasi svoj bivši klub od ispadanja iz prve lige.<ref name="HNK Rijeka">{{cite web|url=http://www.nk-rijeka.hr/hnk-rijeka/povijest/predsjednici-i-treneri/|website=nk-rijeka.hr|title=Predsjednici i treneri|access-date=15. 12. 2018|archive-date=2. 6. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170602074722/http://www.nk-rijeka.hr/hnk-rijeka/povijest/predsjednici-i-treneri/|url-status=dead}}</ref> === Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998. === Godine 1998. nogomentna reprezentacija Hrvatske bila je sastavljena od vrhunskih igrača koji su igrali po evropskim klubovima, kao što su [[Zvonimir Boban]], [[Davor Šuker]], [[Slaven Bilić]], koje je Miroslav "Ćiro" Blažević veoma uspješno predvodio. Na Svjetskom prvenstvu u nogometu u Francuskoj su postigli najveću senzaciju na ovom takmičenju osvojivši treće mjesto u play-off-u. U grupnoj fazi Hrvatska je eliminirala Japan i Jamajku, pretrpivši nevažan gubitak od Argentine u finalnoj utakmici. U nokaut fazi je prošla Rumuniju, pobijedivši je rezultatom 1-0 iz penala. To ih je pripremilo za četvrtfinale protiv Njemačke. Ćiro i nogometaši Hrvatske su uzvratili nogometašima Njemačke za poraz na evropskom prvenstvu dvije godine ranije sa šokantnom pobjedom 3-0, koja je zaprepastila svijet. U polufinalu Hrvatska je izgubila od domaćina Francuske (1:2). Blažević je u tom polufinalu donio kritičnu trenersku odluku jer nije uveo u igru svog najtalentovanijeg igrača Roberta Prosinečkog kod neriješenog rezultata 1–1. Umjesto toga, odlučio se da u igru uvede Silvija Marića, koji je zamijenio povrijeđenog Bobana poslije poluvremena. Za treće mjesto igrali su sa Holandijom (2-1). U toj utakmici Prosinečki je krenuo naprijed i odmah se osjetilo njegovo prisustvo kada je postigao prvi pogodak, kojom prilikom je dodao loptu između protivničkih odbrambenih igrača, što je rezultiralo drugim pogotkom Hrvatske. Hrvatska je pobijedila protiv Holandije 2: 1 i osvojila bronzanu medalju. Ćiro je ponovno postao nacionalnim herojem i proglašen je najboljim trenerom Svjetskog prvenstva. Ostali dio njegova vremena provedenog na mjestu trenera reprezentacije nije bio tako uspješan. Hrvatska se nije uspjela plasirati na [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.]], zauzela je treće mjesto u grupi, iza [[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore|Nogometne reprezentacije Srbije i Crne Gore]] i Irske. Ćiro je ostao na mjestu trenera i započeo gradnju novog tima, sa mladim igračima za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.]]. Međutim, nakon samo dvije odigrane kvalifikacijske utakmice koje su završene neriješenim rezultatom, Ćiro je bio prisiljen na ostavku u jesen 2000. godine. === Iran i povratak u Hrvatsku === Poznat u fudbalskom svijetu po svojoj senzaciji na Svjetskom prvenstvu 1998. godine, Ćiro je prihvatio ponudu da vodi [[Nogometna reprezentacija Irana|Nogometnu reprezentaciju Irana]] tokom kvalifikacija za Svjetski kup 2002. godine. Pred nastup u posljednjem kolu kvalifikacija brzo je stekao poštovaoce među mnogim iranskim navijačima. Ćiro je zadržao formaciju 3–5–2 s kojom je Iran igrao ranije na [[Kup Azije u nogometu 1996.|Kupu Azije u nogometu 1996.]], gdje je iranska reprezentacija osvojila treće mjesto. Također, on je u Nogometnu reprezentaciju Irana uveo nove igrače, poput: [[Rahman Rezaei|Rahmana Rezaeija]], [[Džavad Nekunam|Džavada Nekunama]] i [[Ebrahim Mirzapur|Ebrahima Mirzapura]]. Poznat kao slatkorječiv i "showman", Blažević je ostao vjeran sebi tvrdeći da će se objesiti o golmansku stativu ako Iran ne uspije pobijediti Irsku u odlučujućem kvalifikacijskom play-off-u za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.]].<ref>{{cite news | url = https://www.independent.co.uk/sport/football/internationals/blazevic-manages-to-unite-bosnia-1782467.html | title = Blazevic manages to unite Bosnia | newspaper = The Independent | date = 6. 9. 2009 | access-date = 28. 4. 2013}}</ref> Irska je slavila pobjedu sa 2: 1 nakon produžetaka, a ovaj poraz je označio kraj Blaževićevog boravka u [[Iran]]u kada je Nogometnu reprezentaciju preuzeo njegov pomoćnik [[Branko Ivanković]]. Ćiro se nakon toga vratio u Hrvatsku, gdje je prvo spasio [[NK Osijek]] od ispadanja, a potom ponovo nazad u Dinamo. U svom četvrtom mandatu kao trener Dinama, Blažević je 2003. godine osvojio hrvatsko prvenstvo, ali je ponovo napustio Dinamo iste godine nakon sukoba sa svojim dugogodišnjim prijateljem, Dinamovim potpredsjednikom [[Zdravko Mamić|Zdravkom Mamićem]]. Nakon toga, Ćiro nekoliko mjeseci vodi slovensku [[NK Mura|NK Muru]], a zatim [[NK Varaždin]], sa kojim ostaje do kraja sezone.<ref>{{cite news | url = https://www.index.hr/sport/clanak/ciro-varteks-je-zajebata-momcad/266632.aspx | title = Ćiro: Varteks je zajebata momčad | publisher = index.hr | date = 23. 5. 2005 | access-date = 3. 12. 2018}}</ref> Tokom njegovog trenerskog rada u NK Varaždin, na mjestu pomoćnika trenera bio je [[Zlatko Dalić]].<ref>{{cite news | url = https://www.24sata.hr/show/davorka-dalic-ponovno-osvaja-odusevila-je-i-ciru-blazevica-582987 | title = Davorka Dalić ponovno osvaja: Oduševila je i Ćiru Blaževića...|publisher = [[24 sata (Croatia)|24 Sata)]] | date = 20. 7. 2018 | access-date = 15. 12. 2018}}</ref> === Kratki boravak u Hajduku === Tada objavljuje da će trenirati Hajduk iz Splita u sezoni 2005./2006. Desetljećima je Ćiro izražavao želju da trenira splitski [[Hajduk Split|Hajduk]], ali mnogi navijači su izražavali sumnju u njega zbog njegovog trenerskog posla sa starim suparnikom Dinamom. Ćirin dolazak u Hajduk 2005. godine podijelio je navijače kluba, s dijelom onih koji su u Ćiri vidjeli čudotvorca koji klubu može vratiti staru slavu. Očekivanja nisu ispunjena pod Ćirinim vodstvom, jer je neslavno izbačen već u prvom kolu iz evropskog takmičenja protiv madžarskog [[Debreceni VSC]] rezultatom 5:0 na Poljudu i (3:0 u gostima). Bio je to najponižavajući rezultat za splitski klub na [[Stadion Poljud|stadionu Poljud]]. Uvodne utakmice novog ligaškog takmičenja dovele su do još jednog niza poniženja, čime je Ćiro na kraju bio prisiljen na ostavku 18. septembra. Njegovo trenersko mjesto preuzeo je [[Igor Štimac]], bivši igrač Hajduka i jedan od njegovih glavnih pristalica u klupskoj administraciji. === Neuchâtel i NK Zagreb === Nakon Hajduka, u oktobru 2005. vratio se u Švicarsku, gdje je predvodio [[Neuchâtel Xamax FCS]]. Na trenerskom poslu zamijenio je Alaina Gegera u pokušaju da spasi klub od ispadanja iz prve lige, nakon što su u prvih 10 utakmica sezone pobijedili samo jednu. Iako je Ćiro ostvario zapažene pobjede s Neuchâtelom protiv najboljih švicarskih klubova [[FC Basel]]a i [[Zürich]]a, oni su sezonu završili na devetom mjestu (u ligi od deset klubova) i prošli u play-off za ispadanje. Međutim, poraženi su nakon rezultata 3:0 u dodatnim kvalifikacijama od [[FC Sion]]a, te ispali iz prve lige. Blaževićev trenerski ugovor u Neuchâtel Xamaxu završio je u junu 2006. Vratio se opet u Hrvatsku, a ovaj put je preuzeo NK Zagreb, sa čijom mladom ekipom je doživio uspješnu sezonu 2006 – 7, zauzevši treće mjesto iza Dinama i Hajduka. Tim rezultatom kvalifikovali su se za [[Intertoto kup]] 2007. godine. Međutim, NK Zagreb ispada iz Intertoto kupa već na prvoj prepreci od albanske [[KF Vllaznia Skadar]] na primljene golove u gostima. Nakon odlaska [[Ivica Vrdoljak|Ivice Vrdoljaka]] i [[Mario Mandžukić|Maria Mandžukića]] na početku sezone u gradskog rivala Dinamo Zagreb, NK Zagreb kreće sa nešto slabijim igrama. Međutim, Ćiro uživa veliko povjerenje predsjednika kluba, koji do kraja sezone završava na šestom mjestu. Oprašta se pobjedom protiv Hajduka i napušta trenersku klupu kluba.<ref>{{cite news |url=http://www.sportnet.hr/Vijest.aspx?ID=359822 |work=[[Sportnet.hr]] |title=''Ćiro'' odlazi iz Kranjčevićeve |date=9. 5. 2008 |access-date=4. 6. 2008 |language=Croatian |archive-date=11. 6. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080611234014/http://www.sportnet.hr/Vijest.aspx?ID=359822 |url-status=dead }}</ref> === Trener Nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine === Dana 10. jula 2008. godine Ćiro je imenovan glavnim trenerom [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine]].<ref name="uefa appointment">{{cite web |url=http://www.uefa.com/competitions/worldcup/news/kind=1/newsid=731685.html |publisher= [[UEFA.com]] |title=Bosnia-Herzegovina turn to Blažević |date=10. 7. 2008 |access-date=11. 7. 2008 }}</ref> Na tom poslu je zamijenio [[Meho Kodro|Mehu Kodru]], koga su funkcioneri [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine]] otpustili 2 mjeseca ranije nakon što je odbio preuzeti dužnost trenera reprezentacije za prijateljsku utakmicu protiv Irana.<ref>{{cite web |url=http://www.uefa.com/competitions/worldcup/news/kind=1/newsid=697282.html |publisher=[[UEFA.com]] |title=Kodro fired as Bosnia-Herzegovina boss |date=17. 5. 2008 |access-date=11. 7. 2008 }}</ref> Budući da su otpuštanje Kodre mnogi njegovi poštovaoci smatrali posljednjom u nizu problematičnih odluka bosanskohercegovačkog nogometnog saveza, tako da ni Blažević po njegovom dolasku nije bio dočekan raširenih ruku od strane određenih dijelova javnosti. Budući da je nacionalni tim bio u potpunom neredu i da su mnogi igrači čak odbijali odgovoriti na pozive privremenog glavnog trenera [[Denijal Pirić|Denijala Pirića]], imenovanje Blaževića mnogi su navijači smatrali očajnim hitnim rješenjem nogometnog saveza osmišljenim da udovolji javnosti dovođenjem proslavljenog trenera nakon dvomjesečnog fijaska. Kombinirajući svoje pomno razrađene manire showman javne ličnosti s pristojnim početnim rezultatima na terenu, Blažević je brzo uspio šarmirati većinu javnosti da ga podrže na mjestu nogometnog trenera. Prema njegovom vlastitom priznanju, Blažević je već bio blizu zapošljavanja kao trener reprezentacije Bosne i Hercegovine godinama ranije. Međutim, nije uspio da dobije taj posao zbog tada utjecajnog člana bosanskohercegovačkog nogometnog saveza [[Jusuf Pušina|Jusufa Pušine]], koji je Blaževića smatrao neprikladnim za taj posao zbog trenerske povezanosti s hrvatskim predsjednikom u vrijeme rata [[Franjo Tuđman|Franjom Tuđmanom]] i njegovom strankom. Ostajući vjeran svim elementima svog trenerskog stila sa prethodnih radnih mjesta, 74-godišnji Blažević brzo je postao medijski favorit u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Uvijek spreman za jetke opaske, davao je bombastične intervjue, veselo iznoseći hrabre izjave i kratka obećanja. Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine pod Blaževićem se plasirala u play-off kvalifikacija za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.]], igrajući utakmicu protiv Portugala. Bosna je u [[Lisabon]]u izgubila rezultatom 1-0, pogotkom [[Bruno Alves|Brune Alvesa]]. U [[Zenica|Zenici]] je Bosna izgubila 1-0 protiv Portugala, pogotkom koji je postigao [[Raul Meireles]]. Postavljen je za menadžera u timu Bosne i Hercegovine 10. jula 2008. godine,<ref name="uefa appointment"/> a 11. decembra 2009. godine najavio je odlazak. Njegovoj smjeni prethodila je kritika bosanskih navijača i novinara nakon napada Blaževića na favorita navijača [[Zvjezdan Misimović|Zvjezdana Misimovića]], okrivljujući ga za poraz protiv Portugala.<ref>{{cite web |url=http://sportsport.ba/bh_fudbalp-27988.htm |title=Ćiro: Stručnjak, glumac i manipulator |date=10. 12. 2009 |access-date=22. 3. 2010 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20091213114913/http://sportsport.ba/bh_fudbalp-27988.htm |archive-date=13. 12. 2009 |df=dmy-all }}</ref> === Kina === Nakon njegovog odlaska sa mjesta selektora Nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine, 12. decembra 2009. godine potpisao je za nogometni klub [[Shanghai Shenhua]].<ref>[http://www.goal.com/de/news/1885/nationalteams/2009/12/12/1682511/bosniens-nationaltrainer-blazevic-wirft-das-handtuch Bosniens Nationaltrainer Blazevic wirft das Handtuch]</ref> Završio je 2010. godinu u kineskoj nogometnoj Super ligi na visokom trećem mjestu kvalifikacija za [[AFC Liga prvaka|AFC Ligu prvaka]].<ref>{{Cite web |url=http://www.shenhuafc.com.cn/club_history.html |title=History |access-date=21. 4. 2020 |archive-date=4. 4. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200404104534/http://www.shenhuafc.com.cn/club_history.html |url-status=dead }}</ref> Postavljen je za menadžera [[Olimpijska nogometna reprezentacija Kine|Olimpijske reprezentacije Kine]] 30. novembra 2010. godine.<ref>http://www.vecernji.hr/sport/nogomet/ciro-vodi-kinu-olimpijskim-igrama-clanak-222029</ref> Podnio je ostavku na službenu dužnost u junu 2011. nakon što se nije uspio kvalificirati na [[Nogomet na ljetnim olimpijskim igrama 2012.|Ljetne olimpijske igre 2012.]] godine. === Sanat Mes Kerman F.C. === Dana 28. avgusta 2011., [[Iranska Pro Liga]] najavila je da će [[Sanat Mes Kerman F.C.|Mes Kerman]] s Blaževićem potpisati ugovor o zamjeni trenera Samada Marfavija, koji je podnio ostavku dva dana ranije. 31. augusta 2011., vratio se u Iran nakon 10 godina i potpisao jednogodišnji ugovor s Mes Kermanom. 9. septembra 2011. godine njegov tim igrao je utakmicu protiv [[S.C. Damash Gilan]]a neriješeno 1: 1. Karijeru je započeo u klubu uspješno, ali nakon nekoliko sedmica nogometni tim Mes Kerman se vratio u zonu ispadanja. Miroslav Blažević je bio otušten kao glavni trener kluba 14. februara 2012., a umjesto toga postavljen je za tehničkog direktora kluba. === NK Zagreb === U novembru 2012. vratio se u NK Zagreb kako bi pomogao klubu da ostane u [[Prva hrvatska nogometna liga|Prvoj hrvatskoj nogometnoj ligi]] jer je nakon loših rezultata dospio pri dnu tabele. U početku je Blažević sa NK Zagreb imao pristojne rezultate, poput pobjede nad zagrebačkim Dinamom na domaćem terenu, ali kasnije je njegov tim počeo da ostvaruje slabe ​​rezultate. U decembru 2012. umalo je napustio klub jer je imao ozbiljnu svađu s predsjednikom NK Zagreba, ali je odlučio ostati. U maju 2013. nakon što NK Zagreb nije uspio osigurati mjesto u Prvoj hrvatskoj nogometnoj ligi i završio na dnu tabele, najavio je odlazak iz profesionalnog nogometa na kraju sezone..<ref>[http://www.hrt.hr/index.php?id=sport-clanak&tx_ttnews%5Btt_news%5D=210196&tx_ttnews%5BbackPid%5D=1004&cHash=de91e87bb9]{{Mrtav link}}</ref> === Sloboda Tuzla === U januaru 2014., nakon što je odbio preuzeti klub [[Druga hrvatska nogometna liga|Druge hrvatske nogometne lige]] [[NK Solin]], Blažević je potpisao sa [[FK Sloboda Tuzla|Slobodom iz Tuzle]], koja igra u [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prvoj nogometnoj ligi Federacije Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite web|url = http://www.jutarnji.hr/senzacija-iz-tuzle--ciro-blazevic-odbio-solin-i--kinu-i-postao-trener-slobode-/1154005/|title = Senzacija iz Tuzle – Ćiro odbio Solin i Kinu i postao trener Slobode!|date = 11. 1. 2014|access-date = 17. 1. 2014|website = [[Jutarnji list|jutarnjilist.hr]]|language = Croatian|archive-date = 14. 1. 2014|archive-url = https://web.archive.org/web/20140114161517/http://www.jutarnji.hr/senzacija-iz-tuzle--ciro-blazevic-odbio-solin-i--kinu-i-postao-trener-slobode-/1154005/|url-status = dead}}</ref> On je preuzeo klub dok je bio drugi na tabeli lige i dogovorio se da vodi klub do kraja sezone s ciljem da se domogne [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer lige Bosne i Hercegovine]]. Uspio je da ostvari taj cilj, a Sloboda je pobijedila u 13 utakmica i izvukla 1 sa neriješenim rezultatom od ukupno 15 mečeva u utrci za pobjedu u Prvoj ligi Federacije Bosne i Hercegovine sa rekordnih ukupno 71 bodom iz svojih 30 ligaških utakmica te sezone. === Zadar === Dana 2. septembra 2014., nakon Slobode iz Tuzle, imenovan je menadžerom hrvatskog kluba iz Prve nogometne lige, [[NK Zadar]], ali je napustio klub i završio trenersku karijeru 2. januara 2015.<ref>{{Cite web|url = https://www.antenazadar.hr/clanak/2014/09/hrvatska-nogometna-legenda-na-stanovima-miroslav-ciro-blazevic-novi-je-trener-nk-zadra/|title = Hrvatska nogometna legenda na Stanovima: Miroslav Ćiro Blažević novi je trener NK Zadra!|date = 2. 9. 2014|access-date = 3. 12. 2018|website = www.antenazadar.hr|language = Croatian|archive-date = 3. 12. 2018|archive-url = https://web.archive.org/web/20181203152232/https://www.antenazadar.hr/clanak/2014/09/hrvatska-nogometna-legenda-na-stanovima-miroslav-ciro-blazevic-novi-je-trener-nk-zadra/|url-status = dead}}</ref><ref>{{Cite web|url = https://sportske.jutarnji.hr/nogomet/hnl/ciro-odlazi-iz-zadra-nisam-javio-nikome-kome-cu-sine-kluba-jednostavno-vise-nema/4150359/|title = Ćiro odlazi iz Zadra: 'Nisam javio nikome, kome ću? Sine, kluba jednostavno više nema'|date= 2. 1. 2015|access-date = 3. 12. 2018|website = [[Jutarnji list|jutarnjilist.hr]]|language = Croatian}}</ref> == Privatni život == Miroslav Blažević je u braku sa Zdenkom Đorđević od 1961. godine, sa kojom ima troje djece, kćeri Barbaru (1962.), Katarinu (1966.), sina Miroslava i petero unučadi. === Nadimak Ćiro === Prema vlastitoj izjavi nadimak "Ćiro" je dobio po lutku iz predstave nekog trbuhozborca. To se njemu ni njegovim roditeljima nije sviđalo jer je to ime imalo i neko pogrdno značenje. Njegova majka se svakodnevno molila da ga prestanu tako zvati. Odlaskom u Dinamo Zagreb taj nadimak je nakratko zaboravljen. Tamo je dobio nadimak "Blaž". Međutim ubrzo ga na terenu prepoznaju neki Travničani i počinju mu skandirati, pa je "Blaž" opet postao "Ćiro" == Nagrade == * Trostruki je dobitnik Državne nagrade za sport "Franjo Bučar": * 1998. godišnja nagrada za pojedince * 1998. godišnja nagrada za ekipe kao član reprezentacije. * 2007. nagrada za životno djelo == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Miroslav Blažević}} * [https://www.youtube.com/watch?v=QHPuT2JjbTE Profesionalci: Miroslav Ćiro Blažević – fudbalski trener], ''RTS prikazuje'' – zvanični kanal * [http://www.transfermarkt.com/miroslav-blazevic/profil/trainer/1910 Miroslav Blažević] na ''transfermarkt.com'' * [http://www.weltfussball.de/spieler_profil/miroslav-blazevic/ Miroslav Blažević] na ''weltfussball.de'' * [http://www.soccerpunter.com/coaches/122558-Miroslav-Bla%C5%BEevi%C4%87 Miroslav Blažević] na ''soccerpunter.com'' * [http://int.soccerway.com/coaches/miroslav-blaevi/122558/ Miroslav Blažević] na ''soccerway.com'' * [https://www.youtube.com/watch?v=CMyc2WHRR-c Razgovor s Miroslavom Blaževićem], serijal ''(Ne)uspjeh prvaka s [[Mario Stanić|Mariom Stanićem]]'', 11. 8. 2023. ([[YouTube]]) {{Treneri Dinama Zagreb}} {{Treneri Hajduka}} {{Selektori nogometne reprezentacije Hrvatske}} {{Selektori nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}} {{Navkutije |ime = Sastavi Hrvatske |naslov = Sastavi Hrvatske |naslovstil = background-color:#ffffff; color:#ff0000; border: solid 1px #171796; |podaci1 = {{Sastav Hrvatske na EP 1996. u nogometu}} {{Sastav Hrvatske na SP 1998. u nogometu}} }} {{Nagrada "Franjo Bučar" za životno djelo}} {{Sportista godine Bosne i Hercegovine}} {{Istaknuti članak}} {{DEFAULTSORT:Blažević, Miroslav}} [[Kategorija:Rođeni 1935.]] [[Kategorija:Umrli 2023.]] [[Kategorija:Biografije, Travnik]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni treneri]] [[Kategorija:Hrvatski nogometni treneri]] [[Kategorija:Švicarski nogometni treneri]] [[Kategorija:Hrvatska demokratska zajednica]] [[Kategorija:Nogometaši Dinamo Zagreba]] [[Kategorija:Nogometaši Sarajeva]] [[Kategorija:Nogometaši Rijeke]] [[Kategorija:Nogometaši Siona]] [[Kategorija:Nogometaši Hajduka]] [[Kategorija:Treneri Vevey Uniteda]] [[Kategorija:Treneri Siona]] [[Kategorija:Treneri Lausanne-Sporta]] [[Kategorija:Treneri Rijeke]] [[Kategorija:Treneri GNK Dinama]] [[Kategorija:Treneri Grasshoppera]] [[Kategorija:Treneri Prištine]] [[Kategorija:Treneri FC Nantesa]] [[Kategorija:Treneri PAOK-a]] [[Kategorija:Treneri Osijeka]] [[Kategorija:Treneri Mure]] [[Kategorija:Treneri Varaždina (1931)]] [[Kategorija:Treneri Hajduka]] [[Kategorija:Treneri Neuchâtel Xamaxa]] [[Kategorija:Treneri NK Zagreba]] [[Kategorija:Treneri Shanghai Shenhue]] [[Kategorija:Treneri Mes Kermana]] [[Kategorija:Treneri Slobode]] [[Kategorija:Treneri Zadra]] [[Kategorija:Selektori nogometne reprezentacije Švicarske]] [[Kategorija:Selektori nogometne reprezentacije Hrvatske]] [[Kategorija:Selektori nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Selektori nogometne reprezentacije Irana]] [[Kategorija:Trener godine u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 20. vijeka]] a94bdcv670xwhdw9pl9zsds9lhf4ucb Auvergne 0 80169 3838378 3763984 2026-04-30T11:06:45Z Palapa 383 3838378 wikitext text/x-wiki {{Infokutija teritorija | zvanično_ime = Auvergne | ime_genitiv = Auvergnea | izvorno_ime = | zastava = Flag of Auvergne.svg | grb = Blason de l'Auvergne.svg | mapa = Auvergne in France.svg | nalazi_se_u_sastavu = {{ZID|Francuska}} | upravni_oblik = [[Regije Francuske|Regija]] | službeni_jezik = [[Francuski jezik|Francuski]] | glavni_grad = [[Clermont-Ferrand]] | vladar = [[René Souchon]] | titula_vladara = [[Predsjednik regionalnog vijeća|Predsjednik<br />reg. vijeća]] | površina = 26013 | procenat_vode = | stanovnika = 1343964 | pozivni_broj = | web = www.cr-auvergne.fr | komentar = }} '''Auvergne''' je [[Regije Francuske|regija]]<ref>{{Cite web|url=https://francetoday.com/travel/beautiful-wilderness-of-the-massif-central/|title=Explore Auvergne in the Massif Central|date=2023-01-25|website=France Today|access-date=2026-04-30}}</ref> u centralnom dijelu [[Francuska|Francuske]]. Čine je četiri [[departman]]a: [[Puy-de-Dome]], [[Cantal]], [[Haute-Loire]] i [[Allier]]. Glavni grad ove regije je [[Clermont-Ferrand]]. Sadašnja upravna regija Auvergne je veća od historijske provincije Auvergne, jer uključuje i područja koja provinciji nikad nisu pripadala. Godine [[1790]]. regija je podijeljena u četiri postojeća departmana. == Veći gradovi == * Aurillac * Chamalières * Clermont-Ferrand * Cournon-d'Auvergne * Le Puy-en-Velay * Montluçon * Moulins * Riom * Vichy == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Auvergne}} * [https://web.archive.org/web/20080302055612/http://www.cr-auvergne.fr/ Zvanični sajt] {{Spisak regija Francuske}}{{Normativna kontrola}}{{stub-geog}} [[Kategorija:Auvergne| ]] [[Kategorija:Historijske regije Francuske]] dls9e2blk542s6rbh3bok762j3oifvt Kategorija:Palestinci 14 81176 3838350 927372 2026-04-30T09:04:15Z Panasko 146730 [[Kategorija:Biografije, Palestina]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838350 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|People of Palestine}} [[Kategorija:Palestina]] [[Kategorija:Biografije, Palestina]] [[ar:تصنيف:فلسطينيون]] [[bg:Категория:Палестинци]] [[ca:Categoria:Palestins]] [[cs:Kategorie:Palestinci]] [[cy:Categori:Palesteiniaid]] [[da:Kategori:Palæstinensere]] [[de:Kategorie:Palästinenser]] [[en:Category:Palestinian people]] [[eo:Kategorio:Palestinanoj]] [[es:Categoría:Palestinos]] [[et:Kategooria:Palestiina inimesed]] [[fi:Luokka:Palestiinalaiset henkilöt]] [[fr:Catégorie:Personnalité palestinienne]] [[he:קטגוריה:פלסטינים]] [[id:Kategori:Tokoh Palestina]] [[it:Categoria:Palestinesi]] [[ja:Category:パレスチナの人物]] [[ka:კატეგორია:პალესტინელები]] [[ko:분류:팔레스타인 사람]] [[nl:Categorie:Palestijns persoon]] [[no:Kategori:Palestinere]] [[pl:Kategoria:Palestyńczycy]] [[pt:Categoria:Palestinos]] [[sk:Kategória:Palestínske osobnosti]] [[sv:Kategori:Palestinier]] [[tr:Kategori:Filistinliler]] [[vi:Thể loại:Người Palestine]] [[zh:Category:巴勒斯坦人]] 3umc7b8khpnh3lk76meg2clv6bjhbcb Razgovor s korisnikom:KWiki 3 83074 3838239 3837969 2026-04-29T18:49:01Z Neptune, the Mystic 61763 /* Imena hemijskih spojeva */ novi odlomak 3838239 wikitext text/x-wiki <div style="float: left;">{{ombox|small=yes|text={{nowrap|BS: '''Odgovaram na poruku tamo gdje se i postavi!''' <br><br>EN: '''I respond to messages at the same place where they have been written.'''}}|type=content}}</div>{{-}} <!-- <big>{{citat|BS: '''Korisnik će uglavnom biti odsutan sljedećih mjeseci zbog poslovnih obaveza i (privremenog) preseljenja.''' <br><br>EN: '''This user will be mostly absent in the next months due to work obligations and (temporary) relocation.'''}}</big> --> <big>'''<br> Napomena: Politička pitanja zabranjena (ex-Yu politika), tj. neću se obazirati na njih. <br> Za novu temu koristite opciju "Dodaj temu". Hvala na razumijevanju.'''</big> {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 4 |indeks = Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhive |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhiva %(brojač)d |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} }} == Nekropola stećaka == Šta misliš da uskladimo nazive članaka:<br> na primjer:<br> [[Nekropola stećaka Radimlja]] --> Nekropola stećaka "Radimlja"<br> [[Nekropola Dugo Polje]] --> Nekropola stećaka "Dugo Polje"... ili imaš neku drugu ideju!? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 09:51, 5 april 2017 (CEST) : Navodnici nisu potrebni. A nazivi bi mogli biti ujednačeni na, npr., "Radimlja (nekropola)", "Dugo polje (nekropola)" (malo P ako je baš polje, veliko P ako je naselje), u skladu s praksom (da prvo ide pojam, pa dodatna odrednica), a ovo ostaviti preusmjerenja (samo prijedlog, nije nikakvo naređenje :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:17, 5 april 2017 (CEST) ==Napravljen čvor== ...gotova stvar...--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:48, 10 april 2017 (CEST) Ako si u prilici tamo gdje pronađeš promijeni u samo Logarska dolina , sa malim slovom, bez Ljubno u zagradi. Pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:48, 10 april 2017 (CEST) U odnosu na površinu naselja i nadmorsku visinu pretpostavljam da se ski-staza nalazi u naselju Planina, ali nisam siguran.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:01, 10 april 2017 (CEST) == Pregled izmjena == [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=San_Marino&type=revision&diff=2759526&oldid=2588696 Ova izmjena] ne bi trebala biti odobrena tek tako. Razlog: [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=San_Marino&oldid=2759526]. Selam --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 08:50, 15 april 2017 (CEST) Uradio sam više izmjena na stranici https://bs.wikipedia.org/wiki/Kopnena_vojska_Bosne_i_Hercegovine . Najvećim dijelom se odnose na novoformiranu tabelu, i podatak o donaciji Tenkova iz Turske za sta se na nekim stranim portalima tvrdilo da je donacija Egipta pa je nastala zabuna. LP --[[Korisnik:Knockknock2|Knockknock2]] ([[Razgovor s korisnikom:Knockknock2|razgovor]]) 19:23, 25 mart 2018 (CEST) == Zvono kao spas == Stvarno se tako zvala serija? Ja se ne sjećam nikako, ničega (a pogledao sam na YT neke kadrove).--سلام - <font style="white-space:nowrap;text-shadow:#05df78 0.1em 0.1em 1.0em,#01796F -0.1em -0.1em 1.5em;">[[Korisnik:C3r4|C3r4]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>r2d2</sup>]]</font> 07:51, 25 april 2017 (CEST) : Bila davno na OBN-u, ako me pamćenje ne vara. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:00, 25 april 2017 (CEST) ==Smijem li da pitam== šta je korisnik-bot ?--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:28, 9 maj 2017 (CEST) : A zašto ne bi smio? :-) Ovo sam ti privremeno dodijelio jer si mašallah vrijedan, :-) pa da Nedavne ne bi bile zatrpane, tj. da je lakše pratiti šta rade ostali korisnici. Rok je 24 sata, ali slobodno možeš reći kad završiš sve što imaš, pa ću vratiti na staro. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:50, 9 maj 2017 (CEST) O.K., nego mi nešto to "bot" izgledalo nesimpatično :)--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 15:16, 9 maj 2017 (CEST) == Date Translation == I'm sorry... I'm updating this tables on 20+ languages, and tried to use automatic update for dates using online translation service. Date it's not a big deal for an advanced translation system, I thought, but it looks like it is... I would try to change this behavior later. Thanks for remark. https://translate.google.com/?source=osdd#auto/bs/12%20may%202017 - Oktobar :P [[Korisnik:5-hydroxytryptamine|5-hydroxytryptamine]] ([[Razgovor s korisnikom:5-hydroxytryptamine|razgovor]]) 19:03, 16 maj 2017 (CEST) : Hahaha :-) Google Translate for Bosnian is not a good choice, obviously. :-) You '''may''' (pun intended :-)) get better results with Croatian or Serbian (Note: the latter uses Cyrillic letters, but the words are pretty much the same). Specifically, regarding the translation of the names of months, only "May" can be a problem because, in English, it has same letters as the verb "may" (who cares about capitalization? :-)). Here are the Bosnian (and Serbian) names (they are not capitalized in any of our languages): januar, februar, mart, april, maj, juni (SR: jun), juli (SR: jul), august (SR: avgust), septembar, oktobar, novembar, decembar. Croats use Slavic-origin names: siječanj, veljača, ožujak, travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni, prosinac; also, in dates they use genitive case of the name of the month (Bosnians and Serbian use nominative case; btw, we all have seven cases). But you can always use number from 1 to 12. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:59, 16 maj 2017 (CEST) == Ostrva == Ćao, KWiki. Znam da si zauzet, ali evo da ipak napišem, pa odgovori kad stigneš. :-) Pogledaj spisak članaka [[:Kategorija:Ostrva|u ovoj kategoriji]]. Poprilično su šareni nazivi, tj. nisu ujednačeni. Recimo, imamo [[Kajmanska Ostrva]] i [[Kokosova ostrva]] (a obje su teritorije koliko mi se čini), [[Britanska Djevičanska Ostrva]] i [[Folklandska ostrva]] (obje su britanske prekomorske teritorije), [[Farska ostrva]] itd (da ne nabrajam pojedinačno). Zato mi nije baš najjasnije kad treba veliko, a kad malo ili bi trebalo sve velikim, odnosno malim, pa bih volio da pojasniš, pa ćemo srediti po uputstvima :-) (nisam našao da si ranije objašnjavao negdje). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:27, 28 juni 2017 (CEST) : I ja sam bio u dilemi i čak premjestio pojedine nazive, a da nisam bio siguran radim li kako treba (a nije bilo kako treba). Da riješimo ovo: 1) ako je riječ o nezavisnoj državi, sve riječi idu velikim (osim veznika) – npr., Zelenortska Ostrva (uz "Z. Republika"); 2) u svim ostalim slučajevima prva riječ velikim, druga (ili ostale) malim, osim ako je vlastita imenica (npr., [[Američka Samoa]]), naravno (dakle, ide Kajmanska ostrva, Folklandska ostrva, Britanska / Američka Djevičanska ostrva /ovdje je D veliko jer se ostrva svakako zovu Djevičanska/, Kokosova ostrva, Farska ostrva itd. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:38, 2 juli 2017 (CEST) == Padežni oblici == Pogledaj padežne oblike za Wikipediju i Wikipodatke [[Korisnik:Srdjan m/Test1|ovdje]]. Treba li iz instrumentala i/ili lokativa izbaciti prefikse "s" i "o"? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:09, 29 juli 2017 (CEST) :Da odgovorim umjesto {{FlowMention|KWiki}}-ja (a danas sam ga sreo face-to-face): izbaci to "s" i "o" iz "šablona" ako će to čudo stalno ubacivati prefikse kad god se upotrijebi, iz praktičnog razloga jer bi npr. neko napisao "razgovor o"... a šablon bi dodao opet jedno "o...wikipediji" (npr.) (ako sam dobro skontao KWikija) ;) --- <font style="white-space:nowrap">[[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]]</font> 22:22, 29 juli 2017 (CEST) :: Pokušat ću sâm promijeniti, mada se ne bih čudio da ovi s Phabricatora zatraže da se opet budemo morali izjašnjavati o svakoj sitnici... :/ – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 23:44, 29 juli 2017 (CEST) == Selam == Selam Iskrajne ;) - [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 09:00, 23 septembar 2017 (CEST) : Ve alejkumu selam. A vraćaj se više... :-)) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:02, 23 septembar 2017 (CEST) == Infokutija teniser == Već odavno imam u planu proširiti infokutiju za tenisere i riješiti nekoliko problemčića koji se javljaju u trenutnoj (naprimjer, oznaka za dolare je na početku reda pod "Novčane nagrade" i nazivi parametara nisu baš u skladu s ostalim infokutijama). Možeš li pregledati nazive parametara [[Šablon:Infokutija teniser/igralište/dok|ovdje]] (naprimjer, <code>WHCC</code>, nazive kupova /<code>davis_cup</code>, <code>fed_cup</code>, i tako dalje/ i ovo [[Šablon:Infokutija_teniser/igralište/dok#Dodaci|pod "Dodaci"]])? Samo otvori i izmijeni kako misliš da treba u toj dokumentaciji, a ja ću ostalo uskladiti. :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 14:05, 23 septembar 2017 (CEST) : Što se mene tiče, slobodno može bez svega navedenog. :-) Čak sad ovako i ne znam šta je uopće WHCC i WCCC. :-) Zna se šta je najvažnije u tenisu i to neka stoji (seniorska karijera), a o ostalome se može naknadno ako se ukaže potreba. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:49, 23 septembar 2017 (CEST) :: Koliko sam skontao, WHCC je [[:en:World Hard Court Championships|World Hard Court Championships]], a WCCC [[:en:World Covered Court Championships|World Covered Court Championships]]. Možeš u dokumentaciji prebaciti šta misliš da nije najvažnije pod ovo "Dodatno" na dnu, da znam koji kôd da stavljam u članke kad budem ažurirao. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:03, 23 septembar 2017 (CEST) ::: Dobro si skontao. Hm... Onda neka kod ipak ostane kakav jest, zbog ovih tenisera i turnira od prije 50 do 100 godina (ako ikad iko napiše članak o nekom). Ionako se ne prikazuje dok se ne popuni. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:57, 23 septembar 2017 (CEST) == Univerziteti == Ako možeš pogledaj [[Šablon:Univerziteti u Austriji|ovaj]] šablon i uredi imena barem nekoliko univerziteta da napravimo neki standard za nazive članaka o univerzitetima. Nisam siguran da li je Univerzitet Beč, Univerzitet u Beču ili Bečki univerzitet i pored toga da li je Tehnološki univerzitet (u) Graz(u) ili Tehnički univerzitet u Graz(u). --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 23:52, 26 septembar 2017 (CEST) == [[:en:FC Zorya Luhansk|FC Zorya Luhansk]] == '''FK Zorja Luhansk''' ili '''FK Zorja Lugansk'''? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 11:36, 29 septembar 2017 (CEST) : Sad-zasad drži(te) se ruskih verzija naziva, a za dalje ćemo vidjeti. Morat ćemo sačekati novu verziju ''Pravopisa'' jer je trenutna stara za ovo pitanje, tj. ni ne spominje ga jer su se tada još svuda koristile ruske verzije ukrajinskih i bjeloruskih imena, naziva, toponima itd. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:13, 29 septembar 2017 (CEST) == [[Transkripcija]] == Ako može usluga u člancima: * {{ok}} [[Autorizovani neutralni atletičari na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Bjelorusija na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Kazahstan na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Kirgistan na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Ukrajina na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]], a ja ću nakon toga prepraviti u člancima. Unaprijed danke sch(preglašeno o)n. :) – [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 07:51, 26 oktobar 2017 (CEST) : Bit će. A evo ti [http://pravopis.hr/uploads/5-o7.pdf nešto] korisno u vezi s ovim. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:47, 26 oktobar 2017 (CEST) :: Kad smo kod SP-a, treba li "autorizirani" umjesto "autorizovanih"? Negdje sam bio ispravio u "autorizirani", pa da znam šta u šta da ispravim. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 10:06, 26 oktobar 2017 (CEST) ::: ''Pravopis'' preferira ''-ir-'', a u svakodnevnoj govornoj praksi u bosanskom češće je ''-ov-'', pa sad šta je tu jače? :-) A valjda ''Pravopis''. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:33, 26 oktobar 2017 (CEST) Baci pogled u '''[[:Kategorija:Sport u Okeaniji|ovu kategoriju]]''' i obavjesti me ako bude kakva gramatička greška. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 19:22, 31 oktobar 2017 (CET) : {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Treba "''u'' F. Polineziji", na "Nauruu" / "Palauu" / "Tuvaluu" / "Vanuatuu", "u SDM" (ne može se staviti "na" kad su u nazivu "Države" iako je riječ o ostrvima). Dakle, bit će posla. Zato i ti i ostali prvo pitajte, pa onda radite, pa makar nekad ja i ne odgovorio "odmah", uvjetno rečeno (mislim, kad je neki veći broj izmjena u pitanju). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:09, 31 oktobar 2017 (CET) ::Kategorije su napravljene po uzoru na kategorije: [[:Kategorija:Sport na Malti|Kategorija:Sport na Malti]], [[:Kategorija:Sport na Islandu|Kategorija:Sport na Islandu]], [[:Kategorija:Sport na Kipru|Kategorija:Sport na Kipru]], [[:Kategorija:Sport na Farskim ostrvima|Kategorija:Sport na Farskim ostrvima]], [[:Kategorija:Sport na Kosovu|Kategorija:Sport na Kosovu]]... Prepravi glavne kategorije (Kategorija:Sport u/na) a ja ću sporedne ako želiš. Ovih dana sam u gužvi sa vremenom. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 05:56, 3 novembar 2017 (CET) :::{{urađeno}}: Popravio sam ove što je KWiki naveo (i glavne i potkategorije). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:42, 3 novembar 2017 (CET) ::::"Sport u Portoriku" ili "[https://bs.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Sport_na_Portoriku Sport na Portoriku]". [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Saobra%C4%87aj_u_Portoriku&action=history hmm]. :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 08:59, 9 novembar 2017 (CET) ::::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Prije bih rekao da je "na". Provjerit ću svakako u toku dana. A Haiti jest na ostrvu, ali ga dijeli s drugom državom i zato ide "u" (da ne ostanem dužan objašnjenje). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:14, 9 novembar 2017 (CET) ::::::Hvala, KWiki, skontao sam za Haiti kad sam pogledao kartu :) Uglavnom, u kategorijama '''[[:Kategorija:Sport po državama|Sport u (ili na) ...]]''' ako primijetiš grešku javi (ili popravi). :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 12:30, 9 novembar 2017 (CET) ::::::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: "...u Togu", ne "...u Togou" (završno "o" je nenaglašeno). I ipak "prevezi" ove iznad NA Portoriko :-) (kad stigneš, naravno; ustvari, ko prvi stigne već; trenutno imam vremena samo da javim). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:53, 20 novembar 2017 (CET) {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Za Mecklenburg-Zapadno Pomorje: po pravopisu bi trebalo kao što si i bio stavio, samo što, barem meni, to nema toliko logike – npr., kako bismo deklinirali pokrajinu pod nekim nazivom tipa "Bosanska krajina–Podgrmečje"? Bilo bi malo ''off'' pisati, a naročito govoriti "u Bosanska krajina-Podgrmečju". :-) Zato sam dodao ''-u'' na "Mecklenburg" na svoju ruku, po nekoj prirodnoj jezičkoj logici, pa makar i ne bilo po ''ćitabima'' (nisam provjeravao konkretno ovakve slučajeve, ali opće je pravilo da prvi dio polusloženica uvijek ostaje nepromijenjen /npr., džuma-namaz, džuma-namaza, džuma-namazu.../; e sad, ovo nije klasična polusloženica u punom smislu nego samo formalna, pa možda za njih postoji izuzetak; mislim, bilo bi logike). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:56, 14 novembar 2017 (CET) ::Vaše pitanje (''kako bismo deklinirali pokrajinu pod nekim nazivom tipa "Bosanska krajina–Podgrmečje"?'') A odgovor je: jednostavno! Isto kao i "Južna Bosna-Primorje" ;) --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 11:59, 14 novembar 2017 (CET) ::: Ma htio sam smisliti nešto što je bliže GBL-u, da ne bude da protežiram širi zavičaj po Wiki. :-D – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:06, 14 novembar 2017 (CET) ::::{{like}} :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 17:24, 14 novembar 2017 (CET) {{izvuci}} Šta pravopis kaže: * [[:Kategorija:Jezici u Burundiju]] * [[:Kategorija:Burundiska kultura]] * [[:Kategorija:Burundisko društvo]] * [[:Kategorija:Geografija Burundija]]... Ili ima '''j''' ili nema!? Po meni bi trebalo biti zbog (lakšeg) izgovora. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 07:40, 15 novembar 2017 (CET) :Ne da treba nego je obavezno, ali nema veze s izgovorom nego s morfologijom: nastavci se dodaju na genitivnu osnovu, a ona je u ovom i sličnim slučajevima na '''j''' (''Burundij-'', ''Malij-'', ''Tokij-'',...). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:36, 15 novembar 2017 (CET) ::Postoji šablon: {{tl|Historija nogometnih trenera}} :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 12:24, 15 novembar 2017 (CET) ::: A vidjeh kad sam već sve uradio i sačuvao. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:26, 15 novembar 2017 (CET) :::: Hoćemo li "članak" [[São Tomé]] premjestiti (na Sveti Toma) po uzoru na [[Sveti Toma i Princip]]? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 19:08, 21 novembar 2017 (CET) ::::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Ne. Imena gradova ostaju u originalu osim onih koja su malo davnije ušla u naš jezik, pa imaju ustaljeni oblik. A taj članak bilo bi bolje prije proširiti (li obrisati) nego preimenovati. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:11, 21 novembar 2017 (CET) == Odg. na pit. == KWiki napisao: ''Zašto oznaka za referencu u kutiji uskače između broja i jedinice?''. Zato što je šablon tako napravljen...Broj je definiran parametrom, tj. kad napišeš u infokutiji dužina = 11, on umjesto parametra "dužina" piše 11, ono ''km'' nije definirano parametrom nego je bukvalno dodano u šablon nakon parametra npr. <nowiki>{{{dužina}}} '''km'''</nowiki>. Zato kad uneseš referencu iza ''11'', on će napisati ''11'' pa referencu (jer "misli" da je referenca vrijednost parametra) pa tek onda ''km'', tako da ti ispadne tako da ''uskače''. Rješenje jedino da se u infokutiju ubaci još jedan parametar npr. dužina_ref =, gdje ćeš staviti referencu za taj podatak. Primjer možeš vidjeti [https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Santa_Clara_River_(California)&action=edit ovdje]. (Amerikanci su stavili parametar ''nešto_footnote'' ili ''nešto_note'' i tu navode referencu.--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 07:57, 2 novembar 2017 (CET) : Već imamo te parametre (tipa <kbd>dužina_ref</kbd>), i navedeni su [[Šablon:Infokutija vodena površina/dok|u dokumentaciji]]... <s>Preradit ću tu infokutiju kad budem imao vremena da ne dodaje automatski jedinice i da se mogu u istom redu dodavati reference (da se olakša unos).</s> – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 18:10, 2 novembar 2017 (CET) == Brisanje datoteke == [[:Datoteka:Raith Rovers FC (grb).png]], trebalo je samo sakriti staru verziju, ne brisati datoteku. Datoteka se koristi u [[Raith Rovers FC]]. -- [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 11:05, 9 novembar 2017 (CET) : Bila označena šablonom. :-) Zamolit ću [[Korisnik:C3r4|hemičara]] da to vrati, tačnije, sakrije kad već mogne (nemam nekog iskustva sa slikama osim postavljanja i brisanja :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:55, 9 novembar 2017 (CET) :: Označio šablonom koji mi je [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] rekao ([[Razgovor sa korisnikom:Semso98#Poštena upotreba slika|ovdje]]) da stavim kada treba sakriti staru verziju. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 12:16, 9 novembar 2017 (CET) ::: Šablon ima jasna uputstva vidljiva administratorima na dnu. Namjerno sam napisao šta se podrazumijeva pod "brisanjem" da bi se izbjeglo da neko od administratora obriše cijelu datoteku, ali eto.... Možda je KWikiju promaklo. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:54, 9 novembar 2017 (CET) :::: Nisam ni gledao ispod slike. :-) Do mene je. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:02, 9 novembar 2017 (CET) == Pozdrav velikom vođi == Mogao si usput i mene izbrisat. Niste mi javili da je izvršena privatizacija vikipedije. – [[Korisnik:Kensxy|Kensxy]] ([[Razgovor s korisnikom:Kensxy|razgovor]]) 14:41, 17 novembar 2017 (CET) : {{Spomeni|Kensxy}}: He-he... :) Pogrešan si utisak stekao. Zašto je zajednica (a ne pojedinac) pokrenula [[Wikipedia:Projekti/Projekt čišćenja članaka|ovaj projekt]] ako ćemo raditi kontra njega? O tome je riječ. Pokušavamo se riješiti kratkih članaka, pa ne znam koliko ima smisla dodavati nove takve. A, kao što rekoh, svaki obrisani može se začas vratiti ako neko ima volje raditi na njemu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:52, 17 novembar 2017 (CET) :: Da nisam imao volju i namjeru da proširim izbrisane stranice i da ih dovedem u stanje koje će izazvati tvoje zadovoljstvo ne bih ni počinjao. Međutim, zbog tvog nepromišljenog poteza volja nestade, a želja za daljim uređivanjem u potpunosti prestade. Jer stvarno nije uredu sa tvoje strane da brišeš friške stranice bez prethodne konsultacije sa njenim urednikom.--[[Korisnik:Kensxy|Kensxy]] ([[Razgovor s korisnikom:Kensxy|razgovor]]) 15:27, 17 novembar 2017 (CET) ::: {{Spomeni|Kensxy}}: Slažem se da sam tu pogriješio i nikakav mi nije problem priznati. A razlog je što smo imali ko zna koliko slučajeva da neko tako počne članak i nikad mu se više ne vrati (odatle se i bio nakupio onoliki broj kratkih članaka, zbog kojih je i pokrenut projekt), pa sam se pobojao da i ovo neće biti ti slučajevi (ne zato što ti ne bi imao volje nego što je previše liga i klubova, pa jednostavno ne bi stigao). Izvinjavam se i odmah vraćam obrisano. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:49, 17 novembar 2017 (CET) == Copley == Naletih na [[Copleyeva medalja|ovaj članak]] i na [[Special:Diff/1914245|ovu izmjenu]]. Budući da se izgovara ˈkɑpli / ˈkɒpli (zavisno od AmE/BE; poenta je da je "i" na kraju), je li ovo opet ustaljeni pogrešni izgovor kao u slučaju za Sydney ("sidnej" umjesto ispravnog "sidni")? Ako jest, ima li još ovakvih slučajeva na ipsilon? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 20:30, 17 novembar 2017 (CET) : Bit će da sam ja ovdje pogriješio vodeći se pisanjem, a ne izgovorom. Bilo mi je na umu da se baš ovih dana vratim na ovo, ali neka si i ti naletio. :-) Pa eto, lahko je uspostaviti pravilo: gdje se ''-(E)Y'' izgovara "i" pisati J iza njega u nastavku za prisvojni pridjev, u suprotnom ne. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:50, 17 novembar 2017 (CET) :: Ma znam za pravilo (logično je ;-)), samo me zanimalo ovo za odstupanje/ustaljenost. Znači, ostaje li "Sydney" "Sidnej" zbog ustaljenosti (tipa "[[Sidnejska "Opera"|Sidnejska opera]]" umjesto "Sidnijska opera")? Ako ostaje, šta s riječima koje imaju isti izgovor (npr., imena/prezimena), a malo se drukčije pišu (tipa [[:en:Sidney Paget|Sidney Paget]] [ˈsɪdni ˈpædʒit] ... trebalo bi po pravilu "Sidneyja Pageta" [[Majstorov palac|ovdje]], recimo.) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 22:12, 17 novembar 2017 (CET) ::: Kod pridjeva od "Sydney" zasad bih ostavio ustaljeni oblik ("sidnejsk-"), a u pravu si za Pageta. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:50, 18 novembar 2017 (CET) == Datum rođenja i smrti u uvodu == Ćao, KWiki. Da te pitam u vezi [[Special:Diff/2876551|s ovom izmjenom]] i sličnim... Ima li nekakav problem u vezi s trenutnim oblikom datuma rođenja i smrti (recimo, taj što je bio u toj izmjeni) pa zato uklanjaš ili je nešto drugo? Lično ih dodajem u nove članke jer mislim da je bitno za uvod (po meni bi dodavanje mjesta rođenja i smrti ''uz datum'' bilo pretrpavanje /kao što je, naprimjer, [[John Frederick William Herschel|ovdje]]/, odnosno da je sâm datum "sweet spot" između pretrpanosti i korisnosti/relevantnosti tog podatka). Znam da se može vidjeti u infokutiji (kad je ima), ali opet kontam da je dovoljno važno da se uvrsti, a i nekako mi "bolje" izgleda kad ima nešto u zagradama nakon kojih ide "bio je", nego kad odmah stoji "bio je" nakon imena (naprimjer, [[Alessandro Volta|ovdje]]). Zanima me šta ti misliš. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:43, 5 decembar 2017 (CET) : Ja ih uklonim ako u članku ima infokutija (ne diram ako je nema) baš zato što mi to djeluje kao ponavljanje suhih podataka (kutija je odmah tu, nije negdje "zavučena" i sve se lijepo vidi :)). Ne kažem da sam sad u pravu, samo opisujem kako to shvatam. Ako je pogrešno, neću to više dirati, nikakav problem. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:23, 5 decembar 2017 (CET) == Mala napomena... == ... za zastave:<br> šablone kao npr: <code><nowiki>{{ZD-B|BIH}} [[Bosna i Hercegovina]]</nowiki></code>, <code><nowiki>{{ZD|BIH}} [[Bosna i Hercegovina]]</nowiki></code>, <code><nowiki>{{ZID|Bosna i Hercegovina}}</nowiki></code>... pišemo u ovakvom obliku '''<nowiki>{{ZID|Bosna i Hercegovina}}</nowiki>'''. Postoje napomene kao na primjer [[Wikipedia:Čaršija/Tehnika#Posao za bota|ovdje]], [[Šablon:Sjedinjene Američke Države|ovdje]], [[Šablon:Indija|ovdje]]... :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 17:14, 14 decembar 2017 (CET) : Navika jedna muka, a odvika sto i jedna. :-) Upotrijebim ponekad i te novije, ali morat ću se i naviknuti na njih. :) P. S: Na EN (a vjerovatno ne samo kod njih) imaju i šabloni tipa <nowiki>{{AUS}}</nowiki> (samo s troslovnom oznakom za državu, a prikaže i zastavu i ime), pa sad trebamo li ih i mi napraviti ili ne – dalo bi se razmisliti. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:25, 14 decembar 2017 (CET) == Bez tačke -> s tačkom == Zar ne bi bilo bolje kategorije kao, npr., [[:Kategorija:1864 u Sjedinjenim Američkim Državama]] pisati gramatički dok ih je manje nego kasnije (kad ih bude hiljade) prepravljati? Nedavno smo imali primjer s kategorijama o nogometu ([[:Kategorija:1980 u nogometu|Kategorija:1980 u nogometu]]) itd. – [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 15:03, 15 decembar 2017 (CET) : Misliš da mi nije prošlo kroz glavu? :-) Samo nisam htio odstupiti od dosadašnje prakse, jer, iako jest greška, ona je svuda ista. Jedino ako se to ne može ispraviti botom (ono nekad što se nadamo)... E onda smo gotovi. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:09, 15 decembar 2017 (CET) ::Ako nemamo bota za ovu akciju, može se napraviti plan: svaki admin po jedan kontinent i to je to :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 15:12, 15 decembar 2017 (CET) :::Pik moja Antarktika! --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 15:20, 15 decembar 2017 (CET) == Odmaknuto ili primaknuto == Šta ono [[Special:Diff/2864927|rekosmo]] za naslove [[Nogometne utakmice Brazil - Andora|ovakvih članaka]]? "Brazil–Andora" ili "Brazil – Andora"? Pretpostavljam da je primaknuto, ali [[:Kategorija:Utakmice nogometnih reprezentacija|budući da ih je mnogo]], rekoh bolje da pitam. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:08, 30 decembar 2017 (CET) : Provjerio. Odmaknuto. Da se i to skine s dnevnog reda. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:08, 30 decembar 2017 (CET) == Jasmin Mrkonja == Možeš li ovde da uradiš članak o rukometašu [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%88%D0%B0%D1%81%D0%BC%D0%B8%D0%BD_%D0%9C%D1%80%D0%BA%D0%BE%D1%9A%D0%B0 Mrkonji] koji je iz Zavidovića, igrao je za šabačku Metaloplastiku. Pozdrav. -- [[Korisnik:Soundwaweserb|Soundwaweserb]] ([[Razgovor s korisnikom:Soundwaweserb|razgovor]]) 11:28, 20 januar 2018 (CET) : Znam ko je. ;-) Hvala na prijedlogu. {{like}} Sad će morati čekati kao što čeka i većina drugih stvari jer sam u priličnoj gužvi s poslom, ali kad se oslobodim, moj je (ako me ko ne pretekne dotad :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:52, 20 januar 2018 (CET) == Šablon za arapski (i slične jezike) == Kad budeš imao vremena, pogledaj [[Šablon:Jez-ar/igralište|ovaj šablon u igralištu]]. Želim pružiti mogućnost da se napiše i latinizirana verzija takvih pisama, ali ne znam treba li ubaciti parametar za transkripciju ili za preslovljavanje (transliteraciju). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:11, 28 januar 2018 (CET) : ''Pravopis'' daje primjere samo za imena iz malo davnije prošlosti, koja se kod nas pišu fonetski. Uopće se ne spominje važi li to i za savremena imena ili se za njih primjenjuje međunarodna (što će reći: engleska) transkripcija (mada vidim da se mi na Wiki uglavnom koristimo engleskom), tako da ne znam sad ni ja šta je bolje odabrati. A "obične" riječi... Valjda bi njih trebalo fonetski, s tim da se zadržavaju apostrof i udvojeni suglasnici po potrebi). Ne znam je li ti ovo i od kakve pomoći. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:49, 28 januar 2018 (CET) :: Eh, samo me više zbuni. ;-) Mislim da ću staviti onako kako je na en.wiki. Parametar je ionako "trans", tako da će biti lako kasnije promijeniti tekst koji se ispisuje s "transliteracije" na "transkripciju" (ako bude potrebno) jer počinju isto, a vrijednosti prilagoditi. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:54, 28 januar 2018 (CET) == Pozdrav za staru raju :) == Zar si to preuzeo [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_s_korisnikom:Baskethoop&action=history botovske poslove]? ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<font style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></font>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<font color="green"><b>r</b></font>]])</sup> 19:54, 8 mart 2018 (CET) : Pa kad pravi botovi spavaju. :-P Ooj, pa gdje si, bolan, Sunce te (o)grijalo? Šta ima, kakav si itd., itd.? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:58, 8 mart 2018 (CET) :: Neka, vidim na koga mogu računati kad mene i bota nema. :) Ma super sam, uglavnom sve pod kontrolom. Ali kako vidiš skroz sam zaboravio za wiki pa mi nešto naumpalo da malo navratim. Šta se ovdje dešava i šta sam propustio? Kako si ti? Jeli te slušaju? -- [[Korisnik:Edinwiki|<font style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></font>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<font color="green"><b>r</b></font>]])</sup> 20:05, 8 mart 2018 (CET) ::: Imam i ja povremenih pauza u radu na Wiki zbog pravog posla, ali držim se tu uglavnom (ono, radim i dalje svoje oblasti, ažuriram koliko stignem /a nikad ne stignem sve/, pišem manje novih). Slušaju li me? Pa, većinom. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:21, 8 mart 2018 (CET) Evo nakon Cere i AnTonija i ti si došao na red. Poslao sam ti ranije moj odgovor na tvoju poruku sa pitanjem dobro/zdravo za burazere. To je lijepo. Ima jedna sitnica koju sam zaboravio da s tobom raspravim. Prošle godine si mi nešto popravljao po Ranoj bizantijskoj umjetnosti. Ma gramatičke stvari nisu sporne, jer kad se radi i griješi se. Naročito kad se uzima materijal iz više knjiga, od kojih je svaka imala više od 500 stranica. Nego, ona tvoja "zahvalnica" u stilu "hemičar jezikoslovac" nekako je bila onako tvoj pogolemi promašaj, a pomalo i uvreda. Ti i ja smo jako lijepo sarađivali ovih zadnjih 4-5 godina, a ne znam šta ti bi pa tako nešto provali. Iskreno se nadam da si pokušao da se našališ, ali eto ispade neslana šala. Ako nije bila šala, e onda meni ne preostaje ništa drugo nego da dođem do nekih zaključaka koji nisu nimalo prijatni za tebe, a i nije ih lijepo iznositi na ovako jednom javnom mjestu. Naravno da sam napravio grešku i to je sve u redu ako je i ispraviš. Nema nikakvih problema, ali ja lično vjerujem da se mogu koristiti obje varijante (zapadna i istočna) u slučaju riječi "hrišċanski/kršċanski." I jedna i druga su pravilne, a to je jedna od mnogih stvari po kojima je BiH posebna. Nisam htio ništa da pjenim ni da diram, jer meni je bitno znanje, a ne neko sad naduravanje i nabijanje mog ega nekom drugom. Najbolji primjer za ovo ti je i kad je naš Munja blaženi na stranici [[Cyril Genik]] obrisao infokutiju zajedno sa slikom koja je tu bila odranije. Po meni je to čisti vandalizam, ali pošto dotični lebdi tamo negdje u dalekim i hladnim prostranstvima asteroidnog pojasa između Marsa i Jupitera, najbolje ga je ostaviti da tovi svoj ego. Nego da se sad vratimo opet tebi. Sjeti se kad te je onaj Ukrajinac zamolio da gramatički popraviš stranicu [[Limena katedrala]]. Tvoj odgovor njemu je bio u stilu: nemam vremena, ali eto mene interesuje samo Islam. Da popravim utisak o nama kao wiki - zajednici ja sam je donekle gramatički popravio. Povrh toga sam te zamolio da vratiš ukrajinske oblasti koje si ti obrisao, a zatim sam uzeo da ih radim. Prekinuo sam svoj rad na Vizantijskoj umjetnosti i uzeo da radim ukrajinske oblasti. Ja nisam tebi ništa prebacio po ovom pitanju, jer to se ne radi jaranima. Onaj Ukrajinac se kasnije zahvaljivao, a svojim primjerom sam ti pokazao da smo mi ipak jači kad smo složni i da se bolje uklapamo sa vanjskim svijetom kojeg smo i dio. Ne treba da se zatvaramo, nego da sarađujemo sa svijetom. Nadam se da je ovo bilo ljekovito za tvoj hercegovački ego i da mala drugarska kritika i ukazivanje na neke stvari neċe uticati na naše dobre drugarske odnose. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 03:17, 14 mart 2018 (CET) : {{Spomeni|Nerko65}}: Nisi baš sve povezao kako treba. Idemo redom:<br/> :Zahvala "hemičaru pravopiscu" nije bila upućena tebi nego našem dežurnom "hemičaru" jer me prethodno nešto pitao u vezi s nečim u tom članku ili mi napomenuo da bi trebalo popraviti (malo je davno bilo, pa se ne mogu svakog detalja sjetiti), a ja i on znamo se i "licem u lice", pa u sažecima ponekad bude obosmjernih poruka i pošalica. :-)<br/> :"Kršćanski / hrišćanski" – u ''Pravopisu'' iz 1996. oba su naporedna; u priručniku istog autora iz 1999. ima samo "kršćanin". ''Pravopis'' inače daje blagu prednost zapadnim oblicima u odnosu na istočne u primjerima ovog tipa.<br/> :Zanimanje (samo) za islam = u smislu rada na Wikipediji kad su religije u pitanju (najčešće nemam vremena ni za islam, kamoli za ostale religije i općenito sam malo uradio u toj oblasti, kad sve saberem).<br/> :Brisanje – nekad je to brisanje s namjerom da se malo "pogura" rad na njima (članci podložni brisanju često znaju dugo stajati da ih niko ne dira, a kad se neki obrišu, to upadne u oko ponekome /ne mislim sad na tebe i ukrajinske oblasti nego općenito/, pa upita da budu vraćeni; dakle, mali psihološki trik ;-)).<br/> :No sikiriki, sve u redu. I bolje je što si me pitao, da ne bi štogod ostalo nejasno. P. S: Dobro došao nazad. :) Koliko god ti život dozvoli biti tu vrijedno je. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 04:25, 15 mart 2018 (CET) == Kečeri u Saudijskoj Arabiji == Možda bi vas ovo moglo zanimati: [https://en.m.wikipedia.org/wiki/WWE_Greatest_Royal_Rumble WWE Greatest Royal Rumble]. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] ([[Razgovor s korisnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]]) 12:34, 26 mart 2018 (CEST) I zahvaljujem na Dobrodošlici. [[Korisnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] ([[Razgovor s korisnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]]) 12:34, 26 mart 2018 (CEST) == 74:30 == [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Oganeson&diff=2922147&oldid=2922146 عَلَيۡهَا تِسۡعَةَ عَشَرَؕ] :) slučajnost.--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 19:23, 30 mart 2018 (CEST) == Novi pravopis == Dolazi nam u aprilu sad. 😉 —[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 21:04, 4 april 2018 (CEST) : Gdje si čuo, gdje si čuo? :-) Za muštuluka si. :-) Čekam(o) ga k'o Penelopa Odiseja, ihahaj... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:19, 4 april 2018 (CEST) :: Posjeti ''pravopis.ba'' ⚜️👍 —[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 08:54, 5 april 2018 (CEST) ::: U međuvremenu sam vidio (dobio) neke riječi i mogu samo reći da mi Kulinova povelja djeluje prirodnije / bosanskije od njih. No, vidjet ću još. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:29, 5 april 2018 (CEST) == Portal 365 == Pogledaj ovaj [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Kamil_Stoch&type=revision&diff=2925957&oldid=2921293 portal]! Napravio sam šablon 365-1 za skokove, a koristim ga kao 365 za biatlon. Pregledni rezultati i za skijaške skokove! --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:30, 9 april 2018 (CEST) == Novi highlight == Sve sam vidio ali olx.ba kao referencu još nikad ([https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Avdo_Sofrad%C5%BEija&curid=87342&diff=2932076&oldid=2932075 do maloprije]).--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 22:07, 5 maj 2018 (CEST) == Galerija Novi hram == Pozdrav, KWiki, trebala bih malu pomoć. Je li na Wikipediji bio članak [[Galerija Novi hram]] u Sarajevu? Tražila sam da nije izbrisan i ne mogu da nađem. --[[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 23:23, 24 maj 2018 (CEST) : Pa gdje si ti? :-) Vidim da opet navraćaš. I drago mi je to vidjeti. Kako si? A što se galerije tiče, zaista ne znam, da ne pričam napamet (a nije ni iz nekog od područja koja pokrivam). Pretražio sam i ja nabrzinu u zapisniku brisanja, ali nije ništa izbacilo, pa ili sam loše pretražio ili članka nikad nije ni bilo. Uglavnom, krajnji je ishod isti: nema ga. :-) Ako imaš (dovoljno) materijala (i vremena), samo piši. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:32, 25 maj 2018 (CEST) :: Hvala, nasla sam malo vremena da radim :) Napisat cu clanak uskoro. Jos nesto sam htjela da vidim: postoji li mogucnost da se clanak [[Grafika]] malo izmjeni u smislu kako su druge wiki radile, da je clanak direktno vezan za likovnu umjetnost (kao kod hr. wiki https://hr.wikipedia.org/wiki/Grafika) ili da se doda Graphic (disambiguation) (kao na en wiki https://en.wikipedia.org/wiki/Graphics) -- [[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 12:50, 25 maj 2018 (CEST) ::: Ne znam (na) šta tačno misliš. Grafika je opći (i širok) pojam pod koji se podvode pojedinačne vrste i tehnike, pa bi se i članak trebao ukratko dotaći svake od njih, a tamo gdje ima dovoljno materijala nije nikakav problem (tačnije: poželjno je) napraviti poseban članak o datoj vrsti ili tehnici (koliko vidim, tako je i na EN Wiki, a mi uglavnom prevodimo s nje). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:27, 25 maj 2018 (CEST) ::: Možeš li izbrisati [https://bs.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Georges_Braque.jpg ovu sliku]? Kad stignem, sredit ću i članak o grafici; sad sam bolje razumjela da je rađena po EN Wiki. -- [[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 00:53, 29 maj 2018 (CEST) :::: Izbrisano i sređeno ono što ima o Braquesu. Inače, nedavno sam uradio [[Tri muzičara|članak]] o jednoj Velázquezovoj slici s namjerom da nastavim tu i tamo raditi na [[Šablon:Diego Velázquez|tome]] jer ima dosta članaka koji su kratki, a opet zadovoljavaju neki minimum da mogu stajati na Wiki. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 03:27, 29 maj 2018 (CEST) Hvala za sliku. Planiram i ja srediti svoje kratke clanke, imam ih par :) --[[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 00:47, 31 maj 2018 (CEST) ==Majdanpekp== Prijema ovom tekstu to je u Austrijskom carstvu [http://scindeks.ceon.rs/article.aspx?artid=0367-598X1002157H] ali navodi na Austriju, Cesku i Bohemiju.--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 22:14, 9 juni 2018 (CEST) :To je [[Chemnitz]], samo što je na sr.wiki pravilno transkribiran u ''K'' a ne u ''Š'' (nije Sch nego Ch) :) --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 22:22, 9 juni 2018 (CEST) :: I ja sam to prvo pomislio, ali bit će da su Šemnice i Jáchymov u Češkoj, prema ovom linku. Uostalom, lahko je ispraviti uvijek ako se ispostavi drugačije. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:26, 9 juni 2018 (CEST) Božić je prvi započeo sa probnim otkopima a prvi koji je otkrio Majdanpek u novije doba je bio baron Herder Saksonac 1835 [https://www.knjizara.com/Rudarsko-putovanje-po-Srbiji-1835-godine-Sigmund-August-Volfgang-fon-Herder-141755]--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 23:08, 9 juni 2018 (CEST) == Mobilni prikaz == Nikad se nije ni prikazivalo pojedine sablone na mobilnoj verziji. Vazi za svaku Wikipediju, osim za infokutije. Jedino da prebacis na desktop verziju (ima na dnu), pa da prikaze. Selam 🤠 —[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 23:46, 14 juli 2018 (CEST) == Wikimedia CEE Meeting 2018 == Hi KWiki, I have opened a discussion about selection of Bosnian representatives to [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2018|Wikimedia CEE Meeting 2018]], a meeting of Wikipedians from our region, Central and Eastern Europe, here: [[Wikipedia:Čaršija#Wikimedia CEE Meeting 2018]]. Fellow Wikipedians suggested you as a possible candidate. Can you please confirm if you are interested in participation? We would need to know who are the Bosnian representatives tomorrow (15 August) by the end of the day. Thank you, on behalf of Wikimedia CEE Meeting team – [[Korisnik:NickK|NickK]] ([[Razgovor s korisnikom:NickK|razgovor]]) 16:25, 14 august 2018 (CEST) == Pasiv == Hvala na sugestijama. Navikao sam se na ovaj jezik koji koristim ovdje preko bare, pa mi to postalo sasvim normalno. Napravi tabele i drugih slikara pa da radim "u pauzi" između golemih stranica. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 13:13, 28 oktobar 2018 (CET) == Caravaggio == Zamolio bih te da kad budeš radio novu tabelu, obavezno mi pripremi Caravaggia. To bih volio da zaplavim, naravno poslije ona 2 što si mi veċ savjetovao da uradim. Nevezano za ovu temu, juče sam gledao stranicu o Pachelbelu što si mi davno savjetovao da je uradim. Sad kad sam završio Josepha Haydna, sad je i to došlo na red. Ovih dana dolazi i moj burazer filmadžija kao pojačanje našem timu, pa idemo po starom. Pozdrav. – [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 17:32, 31 oktobar 2018 (CET) : To se traži. :-) {{like}} A za Caravaggia (ili bilo kojeg slikara) jednostavno ne smijem ništa obećati, ali držat ću ga na umu, pa... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:50, 31 oktobar 2018 (CET) == Nazivi pojedinih naselja u Ukrajini i Bjelorusiji == Prelistavao sam neki dan nedavne izmjene i naletio na [[Razgovor:Černobil|ovu poruku]]. To me navelo da vidim s tobom oko pojedinih imena ukrajinskih i bjeloruskih naselja. Budući da je dosta toga ušlo posredstvom ruskog, opet se pitam koji bi to bili ukorijenjeni nazivi, a koji ne. Uzmimo [[Kijev]] – to je sigurno ukorijenjeno, odnosno nema šanse da će biti Kijiv po ukrajinskom. Onda sam vidio da si premjestio Harkov na [[Harkiv]], pa sam se zapitao šta s gradovima kao što su [[Lavov]] (ukr. Львів, rus. Львов), Vitepsk (bje. Віцебск, rus. Витебск), Polock (bje. По́лацк, rus. По́лоцк) itd. A i Чернобыль (odnosno ukr. Чорнобиль) svakako bi trebalo premjestiti da ima lj na kraju. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:16, 8 decembar 2018 (CET) : Nažalost, i novi pravopis potpuno je zaobišao ukrajinski i bjeloruski, kao da ne postoje, tako da ne mogu ništa reći. A za Harkiv sam bio i zaboravio da sam ga premjestio. Kod nas u literaturi ustaljene su ruske verzije imena [lično smatram da je ruski "najnormalniji" od ova tri jezika, tj. najviše je očuvao vezu s korijenom; ukrajinski ima nekoliko fonetskih specifičnosti (npr., ikavizam, kao kod Dalmatinaca), ali je većinom sličan ruskom (iako ima i elemenata sličnih poljskom), a Bjelorusi su reformisali pravopis i uveli tzv. "akanje" (izgovaranje svakog nenaglašenog O kao A) i u pisanje (u ruskom je to samo u izgovoru, za ukrajinski ne znam) tako da su najviše "zastranili", uvjetno rečeno, i njihova je imena po novom pravopisu dosta teško skontati i povezati s ruskim oblikom]. Nisam institucija i ne mogu na svoju ruku odlučiti šta uraditi ovdje. Mogu samo preporučiti da se do daljnjeg držimo ruskih verzija, zbog ukorijenjenosti (što znači da se Harkiv može vratiti na Harkov /iako znam da bi još Ukrajinaca moglo prigovoriti ako ih "put" nanese ovdje, ali možemo im lijepo objasniti stvar/). P. S: Pogledaj [http://pravopis.hr/pravilo/pisanje-imena/47/ ovo] i [http://pravopis.hr/uploads/5-o7.pdf ovo], ako već nisi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:27, 9 decembar 2018 (CET) == dždž == Treba li da AWB-om popravim to u tekstovima?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:25, 27 decembar 2018 (CET) : Možeš, a i ne moraš. Ovo je sitnija stvar, tj. oboje je prihvatljivo, samo sam pojednostavio jer je odavno udomaćeno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:30, 27 decembar 2018 (CET) ::Samo reci, nemoj Gubiti vrijeme!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:33, 27 decembar 2018 (CET) == Arapski --> bosanski == Mislim da je '''hadž''' u odnosu na '''hadždž''' neispravno! U pitanju je '''tešdid''' na slovu dž. Takve primjere imamo i u riječima [[Allah]], [[Muhammed]]... ("donekle" i u riječima: [[Mekka]]...) Znamo da promjenom jednog fethe, kesre, damme, tešdida riječ apsolutno mijenja i prijevod. -- [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 20:10, 4 januar 2019 (CET) : Onda se žali Haliloviću. :-) A znam vrlo dobro to što kažeš. U ''Pravopisu'' je ''hadž'', ali je ''zul-hidždže'' (uz ''zul-hidže''). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:31, 4 januar 2019 (CET) == [[Vijek]] -> [[stoljeće]] == Zašto? Neko pravilo? [[Wikipedia:Pravopis bosanskog jezika|Pravopis]]? [[Konsenzus]]? Onako... "ofrlje"!? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 12:28, 10 januar 2019 (CET) :Zašto se mijenjaju sinonimi? --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 12:33, 10 januar 2019 (CET) :: "Vijek" i "stoljeće" nisu sinonimi ''per se'' (vijek trajanja, životni vijek, srednji vijek, radni vijek - probajte tu staviti "stoljeće"). Stvar je u preciznosti. Stoljeće je uvijek upravo to – 100 ljeta / godina, a vijek je to samo uvjetno, u kontekstu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:00, 10 januar 2019 (CET) ::: Nisam dobio zadovoljavajući odgovor! Ili sam ga dobio, a da ga nisam shvatio! A budući da ga nisam shvatio, vjerovatno će se onda buduće prepravka s ''stoljeća'' na ''vijek'' smatrati vandalizmom (jer već imamo prijetnje pojedinih "administratorčića" da se "Švajcarska" ne smije prepraviti u "Švicarska" te da ću biti sankcionisan). Jednostavno, bojim se da kakav "admin ne iskoči iz grmlja" (citat mog prijatelja) i pojede Crvenkapicu. -- [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 13:25, 10 januar 2019 (CET) ::::U ovom [https://pravopis.ba/ novom pravopisu] (tačnije mobilna aplikacija) kaže sljedeće: '''vijek''', ''nom. mn.'' vijekovi / vjekovi. Dakle riječ nije neispravna niti je pogrešna, prema tome nema smisla mijenjati je s nekom drugom riječi. --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 13:45, 10 januar 2019 (CET) ::::: @GBL: Moguće je da samo nisi shvatio. (Iako je precizno navedeno, tako da ne može ostati nejasnoća, ali dobro.) Ne znam kako se "vijek" i "tisuća" mogu dovesti u vezu; može samo "milenij". Po novom pravopisu može i "Švicarska" i "Švajcarska" i tu je sloboda izbora, u ličnoj upotrebi; za nazive članaka postoji konsenzus. P. S: "Pošto" je vremenski veznik (= "nakon što"). U značenju koje si namjeravao upotrijebiti može stajati samo "budući da" na početku rečenice, odnosno "s obzirom na to da" u sredini rečenice. Ne postoji riječ "ubuduća"; postoji prilog "ubuduće" ili pridjev "budući/-a/-e". Dalje, načelno treba "smatrati nečim", ne "smatrati kao nešto". Prije pisanja / raspravljanja o jeziku trebalo bi prvo vladati njime, tj. značenjima i konstrukcijama kako treba. Ako neko počne smatrati da radim na štetu bosanskog jezika, onda nemam šta više reći. <br/> @C3r4: Niko nije ni rekao da je '''riječ''' neispravna (naprotiv, savršeno je ispravna) nego da je '''značenjski''' manje precizna od riječi "stoljeće" za stogodišnji period. Naučite čitati šta piše(m). Nije ovo strani jezik da bude toliko nejasno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:59, 10 januar 2019 (CET) :::::: Mislim da je GBL mislio na ''stoljeće'' a ne ''tisuću''. Btw. vijek znači 100 godina isto kao i stoljeće. Kako neka riječ može biti značenjski preciznija od druge koja isto znači? Kako može npr. kruh biti značenjski precizniji od hljeba i obrnuto? Stoljeće je vjerovatno nastalo od ''sto'' + ''ljeto'' (ti to bolje znaš :) :) kao što je NaCl nastalo od Na + Cl (što ja bolje znam hehehe), poenta je ako i jedna i druga riječ savršeno dobro zamjenjuju jedna drugu a istovremeno po pravopisu su dopuštene i ispravne obje, uz to da smo nekad davno napravili konsenzus i kazali: ok, vijek i stoljeće, otok i ostrvo su sinonimi, međutim u naslovima članaka koristit ćemo ostrvo i vijek, dok u tekstu članka je dozvoljeno korištenje obje varijante, uz opasku ako je neko već započeo članak korištenjem jedne varijante nećemo mijenjati u drugu.--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 14:06, 10 januar 2019 (CET) ::::::: Upravo sam gore u zagradi naveo primjere koji jasno potvrđuju da "vijek" i "stoljeće" nisu sinonimi, odnosno međusobno zamjenjivi, za razliku od "otoka" i "ostrva". A s ostalim se slažem. P. S: Može se promijeniti izbor između varijanti i u napisanom članku; bitno je samo da je u istom članku svuda ista, zbog dosljednosti, a do autora je koju će već odabrati. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:00, 10 januar 2019 (CET) {{izvuci}} Ostajem pri svojoj tezi da je vijek ispravnije od stoljeća, Švicarska od Švajcarske... a razloge ću zadržati za sebe. Naravno, da sam lično pisao rječnik umjesto Halilovića dodao bih u rječnik sve te riječi, ali bih naveo i prednost 2:1 u korist već prvonavedenih riječi. Razlozi su očiti ako prođemo Bosnom kroz gradoveeeee... --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 14:48, 10 januar 2019 (CET) : Svako ima pravo na mišljenje. (Usput, nisam nigdje spomenuo "hiljadu".) -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:00, 10 januar 2019 (CET) == [[Prva nogometna liga Litvanije]] == Hello. I looked at [[Prva nogometna liga Litvanije]] and was suprised, that BS_wiki Prva liga is profesional and called A lyga. In Lithuania profesionalna liga '''A lyga'''. And '''Pirma lyga''' is a second tier, semi-profesional league. I think bosnians a little bit confused about LT lyga`s and their levels. [[:en:A Lyga]] (lt. A lyga) and [[:en:I Lyga]] (lt. Pirma lyga) -- [[Korisnik:Makenzis|Makenzis]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:00, 10 januar 2019 (CET) == Aljazeera Balkans - Certifikat == [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Zuko_D%C5%BEumhur&curid=2811&diff=2981721&oldid=2978715 Vidim] da imaju problem sa certifikatom. Inače je uvijek poželjna zaštićena konekcija preko HTTPS-a, ali dobro, važnije je da link uopšte funkcioniše. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 15:02, 16 februar 2019 (CET) : To ti je za mene špansko selo. :-) No, samo neka radi. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:00, 16 februar 2019 (CET) == Hatnote == Koja bi bila najbolja riječ za [[:en:Wikipedia:Hatnote|Hatnote]] na našem? :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 20:59, 17 februar 2019 (CET) : Ukratko: nemam pojma. :-) Nemamo riječ, jedino da smislimo neku, tipa "Vršna napomena". :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:06, 17 februar 2019 (CET) :: Neradi se o napomenama, nego o tzv. "notama na vrhu" (i.e. {{tl|Drugo značenje}}, {{tl|Preusmjerenje}}). Izmislit ćeš ti nešto, siguran sam u tvoju kreativnost. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 22:27, 17 februar 2019 (CET) :::Opaska :D --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 22:30, 17 februar 2019 (CET) ==Vjetrenjača i druge priče== * YouTube nije pouzdan izvor?! Zavisi koje video klipove linkuješ! Usmeravam na dokumentarne i edukativne priloge. Čak i B92 je u svom tekstu koji sam postavio u članku stavio link za youtube kanal Nacionalne geografije.--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 15:51, 18 februar 2019 (CET) Ok :)--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 17:41, 18 februar 2019 (CET) == [[Posebno:Doprinos/BRPever]] == Hello can I ask why did you block one of our [[m:swmt]] members? He was reverting vandalism and blanking on this wiki as part of his job.[[Korisnik:Aldnonymous|Aldnonymous]] ([[Razgovor s korisnikom:Aldnonymous|razgovor]]) 13:47, 2 mart 2019 (CET) : {{Spomeni|Aldnonymous}}: Hah... I did not even realize it. A mistake in hurry – I wanted to block the other guy, whose action was reverted. I am very sorry. I unblocked BRPever right away. Thank you very much. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:53, 2 mart 2019 (CET) ::Oh it's fine for me, I see no harm done as long the block log didn't incriminate BRPever, thanks for unblocking BRPever.-[[Korisnik:Aldnonymous|Aldnonymous]] ([[Razgovor s korisnikom:Aldnonymous|razgovor]]) 13:55, 2 mart 2019 (CET) ::Thanks! everyone makes mistake once in a while so no problem.:) --[[Korisnik:BRPever|BRPever]] ([[Razgovor s korisnikom:BRPever|razgovor]]) 14:01, 2 mart 2019 (CET) == O linkovima == Preuzeli smo {{tl|Datum rođenja i godine}} i {{tl|Datum smrti i godine}} sa EN wiki koji koriste [[Modul:Age]]. Standard na EN wiki je da nema linka u datumu, jer je nepotrebno (ima neka smjernica tamo, zna Edinwiki). {{tl|Datum rođenja}} je ostao po starom jer ne poziva Modul:Age u sebe. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 20:15, 3 mart 2019 (CET) == Moj doprinos == zašto brišete moje uređivanje? šta nije uredu dapopravim? Mihajlo == Gradovi i države == Šta misliš da automatski generišemo stub članke i zatim ručno krenemo da dopunjajemo materijal? Mogao bih se napraviti fin projekat. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 15:26, 26 mart 2019 (CET) == Makedonija vs. Sjeverna Makedonija == [[Šablon:Podaci o zastavi Makedonija]] trebao bi ostati za sva dešavanja u Makedoniji prije promjene imena. Za novo linkovanje i prikazivanje zastave i imena Sj. Makedonije treba koristiti [[Šablon:Podaci o zastavi Sjeverna Makedonija]] (trenutno skraćenica SMK - a po potrebi možda uvesti i neku drugu. Pozdrav! -- [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 16:06, 12 april 2019 (CEST) : Hvala na ispravci, živ i zdrav bio! – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:17, 12 april 2019 (CEST) == Urednik == Hvala puno. :) --[[Korisnik:Mateo K 01|Mateo K 01]] ([[Razgovor s korisnikom:Mateo K 01|razgovor]]) 22:35, 12 april 2019 (CEST) : Nema na čemu. Sve po zasluzi. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:48, 12 april 2019 (CEST) == Predator == Hvala za izmjene, nisam bio sinoć gotov. Nemam pojma šta su italik i pasus, ali nazirem pomalo :-). Dok šablon za izmjene stoji dovršiti ću ja to.--[[Korisnik:Zagor Te Nej 2013|Zagor Te Nej 2013]] ([[Razgovor s korisnikom:Zagor Te Nej 2013|razgovor]]) 21:30, 18 april 2019 (CEST) : {{Spomeni|Zagor Te Nej 2013}}: Znam, znam, nego samo onako napomenuh. Italik (ili kurziv) jest ''ovo'' (ukošen tekst), a pasus je odlomak teksta. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:32, 18 april 2019 (CEST) == Čestitke == Čestitke na prvih 50k :) :)--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 11:26, 11 maj 2019 (CEST) :Šefe [[Beşiktaş|jel' dovoljno]]? --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 12:38, 15 maj 2019 (CEST) == Anatolij Borisovič Solovjanenko == Ako može da vratiš stranicu o Anatoliju Borisoviču Solovjanenku. Ja ċu malo da je sredim. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 15:00, 17 maj 2019 (CEST) == Infokutije == Hvala na informaciji; ima infokutija, hvala bogu, u zavidnom broju i neka su područja odlično pokrivena infokutijama, ali historijske ličnosti baš i ne. Npr., ako sam dobro vidio, nema infokutije tipa plemić, vlastelin, sudija, vojno lice ili slično koja bi najbliže odgovarala Nikoli Draškoviću. Postoji Infokutija: osoba, ali je ona preopćenita. Budući da nisam previše spretan u izradi infokutija, molim Te da, kad stigneš, izradiš odgovarajuću infokutiju. Pozdrav, --[[Korisnik:Silverije|Silverije]] ([[Razgovor s korisnikom:Silverije|razgovor]]) 22:08, 17 maj 2019 (CEST) == Pitanje i zamolba == Poštovani admin, dragi KWiki! Imam jednu zamolbicu. Jel' možeš ''baciti oko'' na moje [[Posebno:Doprinos/Koreanovsky|nedavne izmjene]]? Nadam se da se nećeš naljutiti ako te zamolim da mi odobriš status autopatrolera ili možda čak urednika. Kako vidiš, moji doprinosi su uredni i definitivno mi ne pada na pamet da ''izvodim gluposti'' na bs.wiki. Bio sam dugogodišnji suradnik Wikipedije na hrvatskome jeziku na kojoj imam status ophoditelja, sad većinom doprinosim na njemačkoj Wikipediji na kojoj sam urednik. U zadnje vrijeme sve češće navratim na bs.wiki. Mislim da ću i vama na taj način oduzeti dosta posla, jer ponekad uklanjam i zlonamjerne izmjene štetočina. Bio bih jako zahvalan! Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 19:21, 25 maj 2019 (CEST) : I da nisi zamolio, bilo bi pitanje vremena kad bi ti neko dodijelio status. :-) Nije teško vidjeti ko šta radi ;-) Hvala na svakoj pomoći, i unazad i unaprijed. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:24, 25 maj 2019 (CEST) :: Hvala tebi! Želim ti još ugodan vikend! :) --[[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 19:35, 25 maj 2019 (CEST) == Prigodni znak povodom 80.000 čl. == Zdravo, KWiki! Šta misliš [[Wikipedia:Čaršija#80.000|'''o tome''']]? :) Pozz. --[[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 16:59, 3 juni 2019 (CEST) : Nemam neko mišljenje, tj. i može i ne mora. :) To su samo brojevi ionako. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:02, 8 juni 2019 (CEST) ==Ma== nema problema...kad završim ovu Sloveniju, poslije ću da češljam sve te urađene članke. Pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 16:23, 9 juli 2019 (CEST) == Međuslavenski == Nešto što će tebi biti vjerovatno interesantno https://www.youtube.com/watch?v=NztgXMLwv4A --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 14:24, 18 august 2019 (CEST) : Zanimljivo, naravno. Mada su brojke i dalje male. Ali bilo bi ljepše pričati međuslavenski putujući slavenskim zemljama nego engleski. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:40, 18 august 2019 (CEST) == Prijedlog == Dobar je prijedložiċ, a to ċu svakako imati u vidu. Biċe i to urađeno. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 01:28, 6 septembar 2019 (CEST) == Hvala == Al ne mislim da je potrebno jahati po tipografskim greskama. Al ako se bolje osjecas, slobodno onda mijenjaj nekih 5000 poruka po wiki koje sam pisao. -- [[User:WizardOfOz|<font face="Monotype corsiva" size="4" style="color:#000000;color:blue"><i>WizardOfOz</i></font>]] <sup><span style="font-family:Italic;color:blue">[[user_talk:WizardOfOz|talk]]</span></sup> 12:52, 7 septembar 2019 (CEST) : Nisu sve bile tipografske ("has" je treće lice jednine, a subjekat je u množini + nisam siguran treba li Present Perfect ili pluskvamperfekt). :) Ali glupo mi je nešto ispraviti, a nešto ostaviti ako već ispravljam (o čemu se može razmisliti, doduše :-)). Svako dobro i hvala ti što nisi zaboravio na Wiki. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:07, 7 septembar 2019 (CEST) ::Ok. Do sad me niko nije ispravljao na stranicama za razgovor. A kako se i to izgleda za mog odsustva izmijenilo, onda cu se maniti pisanja po stranicama za razgovor. --[[User:WizardOfOz|<font face="Monotype corsiva" size="4" style="color:#000000;color:blue"><i>WizardOfOz</i></font>]] <sup><span style="font-family:Italic;color:blue">[[user_talk:WizardOfOz|talk]]</span></sup> 13:10, 7 septembar 2019 (CEST) ::: Ne, nego ću se ja okaniti ispravljanja. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:01, 7 septembar 2019 (CEST) == Zlatni ljiljani == {{Urađeno}}. – [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 17:42, 15 septembar 2019 (CEST) == Jedan mali pozdrav == Za raju. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 23:14, 23 septembar 2019 (CEST) == Hvala == Hvala! [[Korisnik:Niegodzisie|Niegodzisie]] ([[Razgovor s korisnikom:Niegodzisie|razgovor]]) 15:54, 13 oktobar 2019 (CEST) == Spisak i autorska prava == Kako [[AFI-jevi najveći mjuzikli|ovakav spisak]] može uopšte kršiti autorska prava? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 12:23, 8 novembar 2019 (CET) : To pitaj autora na EN. :-) Ni ja ne kontam. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:13, 8 novembar 2019 (CET) == Mars 3 == Dobro, znači, šabloni se ne brišu. Ali mislim da bi ih trebalo urediti. – [[Korisnik:Franjo Josip|Franjo Josip]] ([[Razgovor s korisnikom:Franjo Josip|razgovor]]) 12:17, 11 novembar 2019 (CEST) : {{Spomeni|Franjo Josip}}: Naravno da bi. Bila je greška u samom šablonu. Ode se i u njemu se popravi. ;-) Hvala na ukazivanju (ne pokrivam to područje inače, pa ko zna bih li ikad vidio). Inače je taj šablon nepreveden / nedorađen s imenima, pa ako budeš imao vremena i volje, tvoj je. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:24, 11 novembar 2019 (CET) == Gravitational microlensing == Gravitational microlensing na en kod nas bi bilo Gravitacijsko ..., microlens je mikroleća, a naš glagol od mikrolećasti – [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:07, 21 novembar 2019 (CET) : Ne može se tvoriti glagol, a ni radna imenica. Jednostavno: "Gravitacijska mikroleća" (tako je i na ostalim jezicima, osim na engleskom). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 22 novembar 2019 (CET) :: pogrešno sam napisao da je mikrolećasti glagol [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 21:03, 22 novembar 2019 (CET) ==Zamolio bih vas== ako ste u mogućnosti da vratite datoteku Grb općine Moravske Toplice. Osoba koja je mijenjala grbove izgled aje obrisala sliku grba unaprijed pa poslije shvatila da nema na commonsu. -- [[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:57, 14 decembar 2019 (CET) : Evo Srđan ju je vratio. Nisam bio uz računar kad je stigla poruka. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 14 decembar 2019 (CET) == Holandija == Ćao, KWiki. Vidio sam još prošlog mjeseca da holandska vlada radi na nekakvoj vrsti ''rebrandinga'' i da ne želi da se upotrebljava ''Holland'' nego ''Nederland''. Izgleda da se sprovodi ili da je već sprovedeno na snagu ako je vjerovati [https://www.aljazeera.com/news/2020/01/holland-renamed-the-netherlands-government-200102063649386.html ovome] i [https://thehill.com/policy/international/476036-netherlands-to-drop-holland-nickname-as-part-of-rebranding ovome], a prenijeli su i [http://rs.n1info.com/Svet/a557437/Holandija-vise-ne-postoji-od-danas-je-sluzbeni-naziv-Nizozemska.html neki domaći mediji]. Rekoh da pitam hoće li to išta uticati na imenovanje na bs.wikiju ili je to više za englesko govorno područje? Usput, sretna Nova, s malim zakašnjenjem. :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 01:03, 3 januar 2020 (CET) : Vidio sam i ja. Ne znam šta će biti s time s obzirom na to da nam je ''Pravopis'' frišak. U ovoj godini trebalo bi se početi s radom na još jednom pravopisu, pa vidjet ćemo. A za lijepe želje nikad nije kasno. :-) Hvala, također. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:50, 3 januar 2020 (CET) == Poslovi za bota == Ako ti padnu na pamet nekakave česte pravopisne greške koje bi se mogle ispraviti botom, [[Korisnik:WumpusBot|slobodno dodaj pod "Poslovi"]] pa ću pogledati. Već sam prošao kroz gotovo 20.000 članaka i popravio razne varijacije datuma na oblik "5. 1. 2020" u referencama, a sprema se i zamjena raznih engleskih i ISO-oblika ([[Special:Diff/3126385|evo primjera]]). :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:32, 23 januar 2020 (CET) : {{Spomeni|Srdjan m}} Što se tiče popravki datuma sigurno nisi zaboravio na [[Wikipedia:Čaršija/Botovi#Format_datuma|ovu]] temu. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 14:02, 26 januar 2020 (CET) :: {{Spomeni|Edinwiki}}: Ako znaš promijeniti [[Modul:Citation/CS1/Date validation|modul za reference]] da odbija ISO (2020-01-26) i engleske datume (January 26, 2020 i 26 January 2020), mogao bih odmah krenuti na posao. ;-) Ako ne, vidjeću da ja skontam kako, pa ću krenuti u zamjenu. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 14:10, 26 januar 2020 (CET) ::: Baš smo u istoj temi toj pisali o tome da se razmisli o različitim unosima. Bilo bi dobro podržati engleske varijante unosa, što olakšava kopiranje s en.wiki. Mislio sam da se razlikuje ovo sa dva različita šablona. Bot bi mogao da konvertira automatski jedan format na drugi na osnovu ovoga. To je što se tiče unosa, a prikaz bi naravno trebao da bude isti. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 22:54, 26 januar 2020 (CET) :::: To mi je obećao sam autor tog modula podesiti kad bude imao vremena (da se podržavaju i engleski, a da se ispisuju ovi domaći). Valjda hoće. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 23:02, 26 januar 2020 (CET) ::::: Mogu ja napraviti, samo se treba odrediti šta ćemo podržavati, a šta ne. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 10:48, 27 januar 2020 (CET) :::::: E pazi, mislio sam ovako. U inputu moramo dozvoliti ISO-oblik – GGGG-MM-DD – jer ga automatski dodaje alat za reference u vizualnom uređivaču i odbijaju to promijeniti za pojedine jezike (pitao sam već), s tim da tu ne treba dozvoliti početne nule. Trebalo bi dozvoliti i engleske DMY (27 January 2020) i MDY (January 27, 2020). Od domaćih trebalo bi dozvoliti D. M. GGGG (27. 1. 2020), tj. s bjelinama i bez tačke na kraju kao nekakav primarni i poželjni format, te D. MMMM GGGG (27. januar 2020) kao sekundarni, a ostale (bez razmaka, s početnom nulom i sl.), koje sam ionako već zamijenio, označiti nepravilnim. Samo treba paziti da se ne dozvole kombinacije tipa 27. January 2020 i sl. Još bi valjalo kad bi modul mogao stripovati, tj. ukloniti sâm tačku iza godine ako postoji. Što se outputa tiče, trebalo bi omogućiti da se svi ti dozvoljeni oblici (sem drugog domaćeg) pretvore u "27. 1. 2020". Eto ti plana, pa sad vidi ko će prvi – ti ili onaj drugi lik ;-). –[[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 11:43, 27 januar 2020 (CET) == Izbrisati / obrisati == Đes, KWiki. Nisam te odavno smarao, red bi bio vala. ;-) Nego, gledao sam na TranslateWikiju naše prevode, pa ima mješovitih oblika za "delete": negdje "izbrisati / izbrisano", a negdje "obrisati / obrisano". Šta smatraš da bi bio bolji oblik u softverskom kontekstu brisanja stranica, pa da na to uskladim da bude dosljedno? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 17:59, 7 februar 2020 (CET) : Ooo, a tu sam negdje. :-) Kakav si? A stavi "izbrisati". "Obrisati" je za nešto konkretno (npr., mokru površinu, lice i na taj fazon). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:16, 9 februar 2020 (CET) == Učenje iz primjera == Nadam se da ću se popraviti... [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 13:00, 5 mart 2020 (CET) : Ko ne (po)griješi znači da ništa i ne radi. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:11, 5 mart 2020 (CET) == Datumi == Nemoj popravljati datume, Srđan ima bota za to. Preleti sedmično, i sredi sve. :) [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 23:49, 23 mart 2020 (CET) : Nisam samo datume (barem sada), ali hvala ti na napomeni. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:52, 23 mart 2020 (CET) :: Žao mi da se patiš s tim, to je već praktično riješeno tim botom. Mislim da se Srđan raspitivao i za ispravljanje automatskog generiranja referenci, tj. datuma u njima, ali ne znam šta bi od toga. A ovo ostalo pratim, pravim mentalne zabilješke, i mislim da ću uskoro imati manje grešaka. I hvala na pomaganju :) [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 23:56, 23 mart 2020 (CET) == Nazivi singlova, pjesama i albuma == Pozdrav, imam par pitanja i odnose se na davanje imena pjesmama i albumima. Kako se vrši postavka imena za albume i singlove određenih pjevača? Da li ime ide samo bez imena pjevača ili ide i ime pjevača? Kad se zapravo ime pjevača stavlja u zagradu i kako napraviti razliku između istoimene pjesme i istoimenog albuma? Npr. Pjesma Dino Merlin - Ljubav i album Dine Merlina - Ljubav Hvala [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 21:37, 8 april 2020 (CEST) : Jednostavno: kad nema albuma (ili pjesama, ako je pjesma) drugih izvođača pod istim naslovom, onda ne treba dodatna odrednica u zagradi. A za ovo drugo dodaje se "(album)" i "(pjesma)". Mada će ovdje biti malo članaka o domaćim pjesmama jer jednostavno malo ko ima znanja o nastanku da bi napisao dovoljno teksta (a onih koji znaju nema na Wiki). Zato članke tog tipa uglavnom prevodimo s EN Wiki mada i kod njih ima prekratkih. A kad je riječ o albumima, imali smo članaka koji su imali samo infokutiju, jednu rečenicu i suhi spisak pjesama, a to nije članak, pa smo ih izbrisali. P. S: Vidi [[Djevojka s bisernom naušnicom|i ovo]], npr. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:09, 8 april 2020 (CEST) Ok, skontao sam. Uglavnom, što se tiče albuma i singlova, mislio sam se s tim malo detaljnije baviti pa ću praviti te stranice o kojima mogu naći bar 2 reference i gdje mogu napisati 2-3 reda teksta. Što se tiče nazivanja pjesama i albuma, postavljaću ih na način kako si i objasnio. Hvala [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 18:15, 9 april 2020 (CEST) Izvini za brisanje, mislio sam da se diskusije brišu nakon završetka. [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 14:18, 11 april 2020 (CEST) == Nyabarongo == Pozdrav, KWiki. Zanima me tvoje mišljenje o nazivu članka [[Nyabarongo]]. Razmišljao sam da prebacim stranicu na naziv "Njabarongo" jer slova "y" nema u abecedi bosanskog jezika, ali ne želim praviti greške bez potrebe. [[Korisnik:Arnel6-2|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel6-2|razgovor]]) 20:50, 21 april 2020 (CEST) : Nyabarongo. A detaljnije pogledaj [[Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhiva 1#Naše i strane riječi za imena|ovdje]]. Hvala što pitaš i samo nastavi s radom. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:51, 23 april 2020 (CEST) == [[Stefanija Turkevič]] and [[Irena Turkevič-Martinec]] == Hello KWiki, If you have the time, and these two articles are not yet reviewed when you get a chance to look at them, could you review them? [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 17:33, 10 maj 2020 (CEST) : ''Maybe baby'' :-) (don't take this wrong – it's a movie title :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:22, 11 maj 2020 (CEST) ::Hello KWiki, Could you go through the [[Stefanija Turkevič]] article the same great way you did with her sister's article [[Irena Turkevič-Martinec]] when you can find the time? [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 22:42, 19 juni 2020 (CEST) ::: I will, until the end of month. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:55, 20 juni 2020 (CEST) ::::Thanks [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 12:39, 20 juni 2020 (CEST) ::::: Done (albeit a little later than I said). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:32, 4 juli 2020 (CEST) ::::::When you get a chance, do you want to review my most recent change to [[Stefanija Turkevič]]? Thank you. [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 12:47, 24 januar 2021 (CET) == Pitanje == Pozdrav, kolega! Imam jedno pitanje koje nije toliko vezano uz Wikipediju, ali čini mi se kao da bi mogao znati odgovor. Naime, riječ je o vezničkoj skupini "s obzirom na to". Ide li i ona poput "budući da" samo na početak rečenice jer uvodi zavisnu rečenicu koju se od glavne odvaja zarezom ili postoji kakvo drugo pravilo? Pitam podjednako za bosanski i hrvatski jezik, dobro će mi doći u prilagodbi članaka. Hvala ti unaprijed na odgovoru! --[[Korisnik:PajoPajimir|<b style="color:Red; font-family:Old English Text MT;">Pajo</b>]] [[Razgovor s korisnikom:PajoPajimir|<b style="color:Green; font-family:Old English Text MT;">Pajimir</b>]] 16:28, 11 maj 2020 (CEST) : Odzdrav / otpozdrav. :-) I hvala na pitanju. Negdje sam pročitao da kaže da "budući da" ide samo na početku, a "s obzirom na to da" samo u sredini rečenice. Meni je dovoljno do daljnjeg. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:09, 13 maj 2020 (CEST) == 7 novih svjetskih čuda == Pozdrav. Tek sada vidim da imamo dva šablona, ovaj stariji [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:7_novih_svjetskih_%C4%8Duda] i [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Novih_sedam_svjetskih_%C4%8Duda] prema kojem sam imenovao i članak. Pa eto ako si u mogućnosti da provjeriš koji je prikladniji naziv a višak se može ukloniti. Hvala. --[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor s korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 12:51, 9 juni 2020 (CEST) == Web ili veb? == Je li [[web-stranica]] / [[web-sajt]] ili veb-stranica / veb-sajt? Znam da ste Srđan, Munja i ti već [[Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhiva 5#Šablon:Infokutija država na takmičenju|o tome diskutovali]], ali nije donesena konačna odluka. – [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 19:10, 13 juni 2020 (CEST) : A trebalo bi "veb-sajt" (za ''website'') i "veb-stranica" (za ''web page'') ako već nećemo prevoditi. Upravo vidjeh "veb-portal" u ovoj aplikaciji ''Pravopis.ba''. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:50, 13 juni 2020 (CEST) == Zahvala == Pozdrav, kolega KWiki! Srdačno Vam se zahvaljujem na toploj dobrodošlici. Veselim se našoj budućoj suradnji. Ako trebate bilo što slobodno ostavite poruku na mojoj stranici za razgovor. Još jednom, hvala i ugodan dan! [[Korisnik:Bonzg|Bonzg]] ([[Razgovor s korisnikom:Bonzg|razgovor]]) 13:09, 16 juni 2020 (CEST) ==Samo me interesuje== razlika između "Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji bila je u sastavu stare općine Radovljica" i "Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji nalazila se u sastavu stare općine Radovljica"? odn. šta je ispravno, a šta neispravno. Hvala.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:36, 16 juni 2020 (CEST) : Pravilno je "bila je" (izraz glasi "biti u sastavu"; a nalazi se nešto što je izgubljeno ili neotkriveno). Doduše, ima nekih situacija s enklitičkim oblicima "jesam" u kojima "nalaziti se" bolje paše zbog tečnosti rečenice. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 04:02, 19 juni 2020 (CEST) == Zahvala i pitanje == Pozdrav, hvala vam na poruci i dobrodošlici. Sredjujem članak o Šejli Kamerić i prihvatila sam da se promjene ne vide; vlasnik članka treba da prihvati promjene - da li mi možete pomoći oko toga - sad čekam tu osobu da potvrdi ili ne potvrdi promjene? Hvala vam na odgovoru i izvinite ako su pitanja previse basic, učim još. :) [[Korisnik:Zivazava|Zivazava]] ([[Razgovor s korisnikom:Zivazava|razgovor]]) 15:16, 25 juni 2020 (CEST)Zivazava[[Korisnik:Zivazava|Zivazava]] ([[Razgovor s korisnikom:Zivazava|razgovor]]) 15:16, 25 juni 2020 (CEST) : He-he :) Ma nema problema. Ne postoji nikakav "vlasnik članka", samo iskusniji korisnici s dodatnim opcijama (birokrati, administratori, urednici) koji pregledavaju i odobravaju izmjene (novih ili neregistriranih korisnika). Wikipedija je '''slobodna''' za sve (ali ima određena pravila i smjernice, kao i svaki projekt, naravno; linkovi na osnovne stvari upravo su u dobrodošlici – zato se i postavlja). Izmjene će već neko pregledati (možda i ja ako me neko ne preduhitri – trenutno radim drugu stvar). Pozdrav i svako dobro. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:22, 25 juni 2020 (CEST) Hvala za objašnjenje! Sve jasno :) Pozdrav i svako dobro i vam! Javim se ako bude još nešto, ako vam nije problem! --[[Korisnik:Zivazava|Zivazava]] ([[Razgovor s korisnikom:Zivazava|razgovor]]) 21:17, 29 juni 2020 (CEST)Zivazava == Pozivnica == {{DiscordD}} Obavezno dođi :) --[[Korisnik:Arnel6-2|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel6-2|razgovor]]) 18:21, 3 juli 2020 (CEST) ==Ne izmišljaj== života ti. Stavi ti sad tačke iznad 12.000 naselja...:)--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 16:28, 6 juli 2020 (CEST) : Ne izmišljam. :) Rekao bih daleko prije da sam vidio. A postoje botovi i AWB, valjda se mogu donekle "upregnuti" za to. Ti samo nastavi svoj posao (bez kojeg bi ovaj projekt bio prilično siromašniji). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:12, 6 juli 2020 (CEST) ::Hajde, hajde...valjda niko neće crći bez tačkica, kukica, crtica...Lijep pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 18:18, 6 juli 2020 (CEST) ::: Ubacit ću ja AWB-om tačke i interne linkove, samo treba buduće članke tako formatirati!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:00, 6 juli 2020 (CEST) == Gradovi == Pitanje vezano za deklinaciju gradova, npr. "Grad Bihać", "Grad Cazin" i "Grad Živinice". Da li je * "Spisak naseljenih mjesta u gradu Bihać" ili "...u gradu Bihaću" * "Spisak naseljenih mjesta u gradu Cazin" ili "...u gradu Cazinu" * "Spisak naseljenih mjesta u gradu Živinice" ili "...u gradu Živinicama"? --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 23:29, 26 juli 2020 (CEST) : Već sam kod tebe nešto odgovorio, ali ono je kad je odrednica "općina". Kod odrednice "grad" ide "...u gradu Bihaću / Srebrenici / Livnu", tj. mijenjaju se obje riječi kojeg god roda (i broja) grad bio. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:48, 27 juli 2020 (CEST) == Hinokitiol == Izgleda, Čiča, grdno sam te rasrdio sa "jedinjenjem", ha-ha! Ovo je, stari moj, bilo onako "leteċi" pošto na sh i sr-wiki piše da je hinokitilol organsko jedinjenje, a na en-wiki "compounds". Ma nije ni bitno, stavljaj šta hoćeš. Pozdrav! – [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 02:28, 10 august 2020 (CEST) : {{Spomeni|Nerko65}}: Ma kakvo rasrđivanje... :-) Nego ''jedinjenje'' je u srpskom; u bosanskom je ''spoj''. ;-) Inače, kakav si? Kakva je situacija? P. S: Ne daj se '''godinama''', druže! :-) ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:42, 10 august 2020 (CEST) : {{Spomeni|KWiki}}: Super sam, hvala na pitanju. Život ide u laganom ritmu, što je nekad pjevao Zvonko Bogdan. Situacija je dobra ovdje gdje sam ja, a ti mi se Čiča čuvaj tamo i pazi to malo posla što je još ostalo. Lijep pozdrav.:-) [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:12, 11 august 2020 (CEST) == Padež == Pozdrav, zar nije prirodnije reći Diskografije grupe Coldplay umesto Coldplaya kako si ti stavio? Vodim se logikom kako piše u kategoriji npr. [[Diskografija grupe Queen]]. – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 15:20, 24 septembar 2020 (CEST) : Odzdrav. :-) Nema potrebe za dodatnom odrednicom u slučajevima kad se naziv može normalno deklinirati, poput ovog, i kad je značenje nedvosmisleno. I kod Queena može bez nje (sama riječ "Diskografija" dovoljna je odrednica), samo što je to davno napravljeno, a muzika inače nije jedno od područja kojima se bavim ovdje, osim sporadičnih manjih izmjena, pa nisam zalazio "tamo". – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:34, 24 septembar 2020 (CEST) ==Preusmjerenje== Poništeno preusmjerenje u članku [[bubreg]] bespotrebno je i brzopleto. Isto imaju i ostale wiki. Ako poništavate, obrišite link, a što je jazuk! [[Korisnik:Crazy&#38;confused|Crazy&#38;confused]] ([[Razgovor s korisnikom:Crazy&#38;confused|razgovor]]) 16:36, 28 septembar 2020 (CEST) : Čemu kilometarska preusmjerenja ako se naziv članka sastoji od jedne riječi? Linkuje se samo ta riječ. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:49, 28 septembar 2020 (CEST) ;Malo smo pre[[nerv]]ozni ?! Našto to i čemu?! [[Korisnik:Crazy&#38;confused|Crazy&#38;confused]] ([[Razgovor s korisnikom:Crazy&#38;confused|razgovor]]) 23:30, 30 septembar 2020 (CEST) :: Malo smo pregluhi i nedokazni. Krhko je znanje. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:14, 1 oktobar 2020 (CEST) == Kreiranje kategorija == Dobar dan, KWiki, samo sam usput želio pitati, pošto sam još uvijek nov na wikipediji, možete li mi objasniti kako se prave nove kategorije. Ja želim trenutno da napravim kategoriju ''Twitch-streameri'' (jedna od kategorija u članku [[Tyler1]], nisam siguran da li mogu postavljati reference ovdje), ali ne znam kako da je ubacim kao aktivnu ili postojeću kategoriju. Volio bih da mi pojasnite. Lijep pozdrav! [[Korisnik:Zonaga|Zonaga]] ([[Razgovor s korisnikom:Zonaga|razgovor]]) 20:56, 30 septembar 2020 (CEST) : Isto kao i sve drugo. :-) Ukucaš <nowiki>[[Kategorija:(Naziv kategorije)]]</nowiki> na dnu članka (a ne moraš ni ukucavati – samo klikni na komandu u donjoj alatnoj traci) i sačuvaš. Ako je plava, znači da postoji. Ako je crvena, klikneš na nju i napraviš je i povežeš je na Wikipodacima s istom kategorijom na drugim Wikipedijama kao što se povezuju i članci. Bitno je samo pravilno imenovati i kategorizirati (i kategorije se kategoriziraju). Ako postoji kategorija na Commonsu povezana s datom kategorijom na Wikipediji, onda se ubaci i <nowiki>{{Commonscat|(Naziv kategorije na Commonsu)}}</nowiki>. Isto važi i za portal. Klikni na bilo koju postojeću, pa onda na "Uredi izvor" da vidiš kako to izgleda "iza zavjese". Evo, npr., [[:Kategorija:Granice Bosne i Hercegovine|ova]]. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:07, 30 septembar 2020 (CEST) : {{Spomeni|Zonke}}: Zaboravih ti reći da i u Postavkama, na kartici Dodaci, staviš kvačicu pokraj HotCata. Tada ćeš u člancima pored kategorija vidjeti plus-minus, minus i dvije strelice; klikom na plus dodaješ ili mijenjaš kategoriju/-e (otvori se polje da ukucaš), klikom na minus direktno uklanjaš. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:47, 1 oktobar 2020 (CEST) ::[[Korisnik:KWiki]] imam jedan "zadatak" za tebe, naime kategorije Nogometaši xy kluba su nam prilično "zapuštene", pa ja pokušavam malo srediti na način da dodajem one kategorije koje su napravljene pomoću ovih alata "Category suggester" i "Catcheck", međutim tu mi se javlja problem što jako puno klubova nema kategoriju Nogometaš xxx kluba. Obzirom da ja tu mogu napraviti jako puno grešeka u nazivu, možeš li ti malo poraditi na tome kada stigneš, nema veze što za sada ima samo jedan igrač u kategoriji, napuniti će se vremenom. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:47, 15 oktobar 2025 (CEST) :::Samo daj primjere, pa ću malo-pomalo. Mada tu ima i kategorija u kojima će teško ikad biti više od jednog članka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:56, 15 oktobar 2025 (CEST) ::::Primjera je more, otiđi na Posebne stranice/Kategorije i u pretraživač upiši Nogometaši pa će ti izlistati sve kategorije koje su kreirane i koje su tražene (crvene) koje počinju sa tom riječi pa opleti :), nema veze što će neke kategorije biti sam opo jedan članak, ko zna možda za 10, 20, 50 godina neko odluči da napravi članke za svakog igrača iz tog kluba. U dosta članaka nogometaša nisu dodane kategorije kluba, pa i nije skroz realna situacija da li imamo jednog ili više u toj kategoriji. Evo na primjer u [[Kategorija:Nogometaši Neretve|Nogometaši Neretve]] bio je jedan igrač, sada su tri. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:00, 15 oktobar 2025 (CEST) == Obrisana stranica (pomoć) == Poštovani, skoro sam počela kačiti tekstove na Vikipediji i jako bih vam bila zahvalna na pomoći. Stranica koju sam okačila o Meridian Sportu je obrisana, a kao razlog je naveden "reklama" (https://bs.wikipedia.org/wiki/Meridian_Sport). Možete li mi reći koji deo je tačno reklamni? Želela bih da okačim stranicu i da ona bude u skladu sa svim pravilima Vikipedije, te bi mi dobrodošla Vaša pomoć. Ako možete, uputite me, molim Vas, na reklamni deo kako bih ga ispravila i prilagodila. Hvala unapred! : Nemam vremena ovih dana, a nisam ga ni stigao pogledati prije nego što je izbrisan. Ne znam koliko su kladionice i relevantne za enciklopediju ovog tipa (možda jesu, nisam se nikad bavio njima). Stil pisanja treba biti objektivan, opisati kompaniju "udaljeno", "iz trećeg lica", uz navođenje provjerljivih referenci (nepovezanih s Meridian Sportom, tj. vanjskih izvora). Pozivam i [[Korisnik:AnToni|AnTonija]] da dadne još smjernica po potrebi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:12, 27 oktobar 2020 (CET) == Site notice == Ja sam rekao Harisu da onako napiše site notice, da ne ispadne da je on nepismen haha. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 22:40, 5 novembar 2020 (CET) : Hahaha :-) Imaš nagradu za poštenje (makar verbalnu). :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:56, 5 novembar 2020 (CET) == Vojna historija Mađarske == Poštovani KWiki, postoji kategorija na WCommonsu. U nastavku je link [https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Military_history_of_Hungary]. Pozdrav, [[Korisnik:Silverije|Silverije]] ([[Razgovor s korisnikom:Silverije|razgovor]]) 19:39, 12 novembar 2020 (CET) : Znam. :-) Nego treba u kategorije dodavati šablon <nowiki>{{Commonscat|Naziv kategorije (na engleskom)}}</nowiki> kad ta kategorija postoji i na Commonsu. Ma sitnica zapravo. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:22, 12 novembar 2020 (CET) == Vulkani na Kamčatki == Ja sam siguran da može ići za Azijski mjesec ;) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 10:54, 18 novembar 2020 (CET) == Muke s deklinacijom == Bok, KWiki! Imam jedno pitanje... Nedavno je jedan kolega na hr.wiki pitao kako treba deklinirati imena različitih sportskih klubova ako se sastoje od više riječi (npr. Šahtar Donjeck)... Budući da sam vidio da si ti napravio [[:Kategorija:Nogometaši Dinamo Kijeva|ovo čudo]], pretpostavljam da mi možeš objasniti zašto se deklinira samo posljednja riječ u imenu? Znam da sam na fakultetu učio da se u npr. višerječnim imenima djela na latinskom deklinira samo posljednja riječ (npr. Carmina Burana, Carmina Burane itd.), ali vrijedi li to i za ostale jezike? Unaprijed ti hvala na odgovoru! [[File:Face-smile.svg|20px]] -- [[Korisnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune,'''</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 19:59, 23 decembar 2020 (CET) : Zdravo, zdravo! Koliko se sjećam, u bosanskom to pravilo važi i za ovakve slučajeve. Što ne znači da nekad neću provjeriti. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:23, 24 decembar 2020 (CET) == Kad ste već tu == <s>Imamo li mi ovdje HotCat alat? Zašto se kategorije moraju "ručno" postavljati?</s>--[[Korisnik:Santasa99|Santasa99]] ([[Razgovor s korisnikom:Santasa99|razgovor]]) 15:19, 4 februar 2021 (CET) Problem rješen!--[[User:Santasa99|<span style="color:maroon; text-shadow:#666362 0.2em 0.2em 0.4em;">'''ⓢⓐⓝⓣⓐ'''</span>]] &nbsp;<sup>[[File:Saturn - The Noun Project.svg|24px]] &nbsp;<sup>[[Razgovor s korisnikom:Santasa99|pit]]</sup></sup> 21:46, 4 februar 2021 (CET) == Sob/irvas == Kaže li se kod vas sob ili irvas? Pitam jer se sob spominje 9 puta [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno%3AStaJeLinkovanoOvdje&target=sob&namespace=], a irvas 7 [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno%3AStaJeLinkovanoOvdje&target=Irvas&namespace=] [[Korisnik:Croxyz|Croxyz]] ([[Razgovor s korisnikom:Croxyz|razgovor]]) 21:02, 19 februar 2021 (CET) : U rječniku unutar novog ''Pravopisa'' stoji "sob" (barem na aplikaciji "Pravopis.ba"), ali ni "irvas" nije nepoznat u svakodnevnoj praksi. Dakle, dati prednost "sobu", a "irvas" ostaje stvar ličnog izbora (ne može se označiti kao nepravilan jer nema razloga za to). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:36, 19 februar 2021 (CET) == Magistralne ceste / putOvi == E, šta da radim s [[:Kategorija:Magistralne ceste u Bosni i Hercegovini|ovakvim kategorijama]] i riječima u člancima? Važe li kao dubleti ili mijenjam po uzoru na [[Special:Diff/2825320|ovo]]? – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 20:01, 26 februar 2021 (CET) : Trebalo bi "put(evi)" u naslovima članaka i kategorija radi ujednačenosti, a u tekstu je stvar izbora jer je i "cesta" u redu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:45, 26 februar 2021 (CET) == Muzička terminologija == Evo mene opet. :-) Radim na infokutiji za albume da automatski ispisuje boje i vrste albuma, pa se nadam da ćeš mi moći pomoći kako napraviti razliku između određenih termina. Pazi sad ovo: navode različito [[:en:soundtrack|soundtrack]], [[:en:television theme music|television theme]], [[:en:film score|film score]] i [[:en:cast recording|cast recording]]. Imaš li ikakve prijedloge kako bih ih mogao razlikovati? Zasad sam samo preveo ''film score'' kao [[filmska muzika]], što je logično, a iskreno ne znam kako ovo ostalo. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 18:39, 1 mart 2021 (CET) : Siguran sam samo da je "film score" filmska muzika. :-) "Soundtrack" bi mogao biti "zvučna podloga" (i širi je pojam od filmske muzike), a "Theme music" muzička tema (eventualno muzički motiv). "Cast album" možda je najbolje ne prevoditi do daljnjeg :-) ("album glumačke postave"). Naravno, sve je ovo podložno reviziji / promjeni. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:17, 1 mart 2021 (CET) == Nazivi filmova / specijala / serija == Imam pitanje, ako ne postoji ni bosanski ni hrvatski naziv nekog filma / specijala ili serije, smijemo li koristiti srpske nazive (prilagođene bosanskom pravopisu)? '''''[[User:ImJustThere|<span style="color: #d40606">Kori</span><span style="color: #ee9c00">snik</span><span style="color:#e3ff00">ca:I</span><span style="color:#001a98">mjust</span><span style="color:#86007D">there</span>]]''''' 12:45, 10 mart 2021 (CET) : Ako postoji naziv rasprostranjen na tržištu Srbije, onda ne vidim problem u tome. No, čim se pojavi bosanski naziv (ili hrvatski, jer većina filmova i serija u Bosnu i Hercegovinu stiže preko Hrvatske), trebalo bi ga promijeniti. A uvijek je korisno i napraviti preusmjerenje s izvornog naziva. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:32, 10 mart 2021 (CET) ::OK, thx. BTW, nezz jesi li primijetio, ali nedavno sam dovršila ''[[Snježno kraljevstvo]]'', da znaš :). '''''[[User:ImJustThere|<span style="color: #d40606">Kori</span><span style="color: #ee9c00">snik</span><span style="color:#e3ff00">ca:I</span><span style="color:#001a98">mjust</span><span style="color:#86007D">there</span>]]''''' 16:28, 10 mart 2021 (CET) ::: A dama je prekoputa... Pa što ne šutiš? :-) Primijetio sam, naravno (tj. Srđan mi je rekao :)), ali baš sam danas ostavio poruku na Čaršiji da se ipak neću moći posvetiti tome kao što sam bio planirao jer život trenutno ima "jače" planove". :) Neću biti ovdje sljedeće 3-4 sedmice. A ti samo radi i pitaj "starije" ako šta zapne. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:28, 10 mart 2021 (CET) == Pitanje == Pozdrav, KWiki! Zanima me piše li se "božiji" ili "božji" ili je moguće oboje? U pravopisu iz 2018. je "božiji", mada mu ja i nešto ne vjerujem jer ima već ''podosta'' grešaka :) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 16:45, 17 mart 2021 (CET) : {{Spomeni|Arnel}}: U bosanskom su pridjevi ovog tipa na ''-iji''. A ovaj može biti ili "'''B'''ožiji" (< '''B'''og) ili "'''b'''ožiji" (< '''b'''og u općem značenju). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:28, 27 mart 2021 (CET) ::Hvala na odgovoru! I brzo nam se vrati ;) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 12:08, 27 mart 2021 (CET) == Spužva Bob Skockani == Pozdrav, nedavno sam dovršio članak ''[[Spužva Bob Skockani]]''. Ako nije problem, bi li ga možda mogao pregledati? Hvala, lp. :) '''''[[User:ImJustThere|<span style="color: #d40606">Kori</span><span style="color: #ee9c00">snik</span><span style="color:#e3ff00">ca:I</span><span style="color:#001a98">mjust</span><span style="color:#86007D">there</span>]]''''' 20:21, 26 april 2021 (CEST) : Ako-ako. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:50, 26 april 2021 (CEST) == Grad / grad == Pitah te [[Special:Diff/3305385|ovdje]], ali možda se nismo dobro razumjeli pa rekoh da provjerim prije nego što masivno idem mijenjati botom. Ima podosta opština koje su zvanično postale gradovi relativno nedavno ([[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|imaš ovdje spisak zvaničnih gradova]]). E sad, nisam siguran treba li, ako uzmemo primjer Dervente, tretirati "grad" kad dio naziva ili odvojeno kao običnu imenicu? Npr. "X je naseljeno mjesto u ''gradu Derventi''" ili "X je naseljeno mjesto u ''Gradu Derventi''". – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:32, 30 april 2021 (CEST) : A rekao bih da je ovo kao i s riječju "općina": kad se misli na instituciju, veliko O, a kad se misli na teritorijalnu jedinicu, malo O. Vidi šta kažu i [https://pravopis.hr/pravilo/ostala-imena/100/ ovdje], pod F. Doduše, "Grad" može biti i dio zvaničnog imena teritorijalne jedinice (npr., Grad Zagreb), pa je u tom slučaju G veliko. Kod službenih gradova u Bosni i Hercegovini najprije bih rekao da se "grad" odnosi samo na status naselja, tj. da nije dio službenog naziva. (Drugo je kad je riječ o nazivu /pod/institucije, npr., "Porezna služba Grada X".) Valjda te nisam dodatno zbunio. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:23, 30 april 2021 (CEST) :: Ništa onda, stavio sam malim slovom. Ako bude kasnije trebalo mijenjati tu je sada bot pa neće biti (toliki) problem. :-) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 10:19, 1 maj 2021 (CEST ==Zar malko ne pregonite?!== Zar je teško ispraviti slovnu grešku u jednoj rečenici?! Lakše obrisati cio šablon et al. Zar i ja ne učestvujen u konsenzuisu i zašto me ne obvavijestite kadobrišete cio članak?!!! Bio je to doslovbno preveden en.wikipedijski članak. Sve mi se čini da vježbate strogoću na (u genetici) boljem od sebe. Ne cijenite sav prijepodnevni trud!!! [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 00:02, 3 maj 2021 (CEST) : Piše zašto je obrisan (jedna rečenica nije i ne može biti članak; greška nije utjecala na brisanje, inače bi bila gomila obrisanih; to je bila samo usputna primjedba). Ako ima još materijala za članak, pa ništa lakše nego vratiti ga. P. S: Ne vježbam strogoću. Cijenim trud. Zato Vas i opominjem, jer znam da možete raditi bolje / pažljivije, ali kao da ste non-stop u nekom sprintu. Wikipedija je dugoprugaška utrka. Nikad neće biti urađeno sve što bi trebalo biti urađeno, ni na EN, kamoli na ovima poput naše. Kvalitet bi trebao biti ispred kvantiteta (ne potcjenjujući ni kvantitet). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:48, 3 maj 2021 (CEST) :: Bilo bi fer da mi se javi kad se članak obriše i zašto. Bilo bi fer da se poštuje obim kao i u en.wiki. Imam i ja pametnijeg posla. [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 02:09, 5 maj 2021 (CEST) ::: Još jednom: '''ne postoji obaveza ni pravilo za obavještavanje o brisanju ni na jednoj Wikipediji''' (koliko mi je poznato). A zar ne bi bilo lijepo bolje vladati svojim jezikom i ne upotrebljavati konstrukcije koje on ne poznaje? Neke konstrukcije ili oblici koji su u engleskom sasvim normalni u našem jednostavno ne postoje niti mogu postojati zbog razlike u prirodi jezikâ i nemamo niti ikad možemo imati njihove ekvivalente. (Digresija: Nekad smo imali neke od njih, prije 800-900 i više godina, ali su s vremenom i razvojem jezika nestali. Ruski je sačuvao najviše iz tih starih vremena.) A Vi uporno po njima. I opet svako drugi kriv, samo Vi uvijek i u svemu u pravu, uvijek zavjera protiv Vas, neko ometanje, sprečavanje... A ne vidite da neke stvari radite pogrešno. U redu je i pogriješiti, niko od nas nije mašina, ali ustrajavanje u greškama (raznih vrsta) već je zabrinjavajuća stvar. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:51, 5 maj 2021 (CEST) == Osmansko Carstvo == Ako misliš [[Special:Diff/3316267|da bi ovo trebalo biti primarni naziv]] u naslovima, kategorijama i slično, javi, pa ću uskladiti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 21:02, 19 maj 2021 (CEST) : Bit će javljeno ako bude potrebe. A dotad ostaje dublet (jer šta ćemo s onda s riječju "Osmanlije" – ne možemo reći "Osmani" :-)). Usputni info: država se službeno zvala "Osman(lij)ska Država", ali je kod nas ustaljeno "Carstvo", po analogiji prema ostalim državama sličnog sistema vlasti. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:11, 20 maj 2021 (CEST) == Čaršija == Pozdrav. Ima jedna stvar što treba promijeniti, a to je kada uđeš na "Čaršija" stranicu, i ispod kada kliknes na link " Međunarodna statistika, broj članaka, korisnika, administratora...", taj link je mrtav tj. ne postoji više, našao sam statistku međunarodnu od wikipedije, pa ako možeš kako da promijeniš, ja bi to uradio, ali ne znam gdje se nalazi taj tekst što napisan na čaršiji. [https://wikistats.wmcloud.org/display.php?t=wp Evo] statistike, mi smo na 74. mjestu. [[Korisnik:SanelPandzic|SanelPandzic]] ([[Razgovor s korisnikom:SanelPandzic|razgovor]]) 18:02, 13 juni 2021 (CEST) : Evo Šemso je [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0ablon:%C4%8Car%C5%A1ija&curid=373625&diff=3324292&oldid=3208397 vidio] poruku prije mene. Hvala na napomeni. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:55, 13 juni 2021 (CEST) == Prevođenje serija na naš jezik kod glumaca == {{Spomeni|KWiki}} Pozdrav, zanima me kada radim članke o glumcim, i kada pišem filmove i serije u kojima su glumili, da li se moraju ti filmovi i serije prevest na nas jezik? Ja sam radio nekoliko članaka oko glumaca, i svi filmovi i seriji u kojima su glumili, sam stavio u tabelu i na naš jezik, a možda ne treba prevodit, pa da pitam :) [[Korisnik:SanelPandzic|SanelPandzic]] ([[Razgovor s korisnikom:SanelPandzic|razgovor]]) 11:32, 18 juni 2021 (CEST) : Treba prevesti sve za što postoji prihvaćen naziv na našem govornom području, pogotovo hrvatskom (jer dobar dio filmova i serija kod nas stiže preko hrvatskih distributera), a kad ga nema, ostavlja se originalni naziv. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:04, 18 juni 2021 (CEST) == Strana vs stranica == Zdravo, KWiki! Negdje sam pročitao, mislim da je bilo u hrvatskom Jezičnom savjetniku, da postoji vrlo sitna značenjska razlika između riječi "strana" i njenog deminutiva "stranica". Naime, "strana" primarno znači "jedna od površina koja omeđuje kakvo tijelo", a stranica "jedna od dviju površina lista papira". Šta ti misliš o tome? Bi li trebalo premjestiti Početna strana ⇒ Početna stranica? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:38, 19 juni 2021 (CEST) : Ne znam kako mi to nikad nije došlo na um sve ove godine, ali ovo je tačno; trebalo bi "stranica". – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:01, 19 juni 2021 (CEST) == Nemamo nikoga odavde. == znam da nema, nego nešto testirah [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:59, 20 august 2021 (CEST) == Ukrajinski naziv „Полісся” == Kako valja postupiti sa prenosom ovog područja u Ukrajini? Kod Ukrajinaca se naš nastavak -nje/-je piše kao -ння/-я, što se transkribira kao -ja, ali onda u prenosu više liči na ženski rod. Vidim da je neko u [[Ukrajina|članku o Ukrajini]] ovom problemu pristupio tako što je naziv u nominativu ostavio kao ''Polisja'', a sve ostale padeže tvorio kao da su uzeti od nominativa srednjeg roda (dakle, nom. ''Polisja'', gen. ''Polisja'', lok. ''Polisju''). Volio bih čuti mišljenje administratora. [[Korisnik:Kostović|Kostović]] ([[Razgovor s korisnikom:Kostović|razgovor]]) 11:19, 14 oktobar 2021 (CEST) : U nominativu treba "Polesje", u duhu našeg/-ih jezika. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:54, 14 oktobar 2021 (CEST) == Kamčatka == 90% sam siguran da može za Azijski mjesec, ipak je na azijskoj strani Rusije. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 20:43, 3 novembar 2021 (CET) : Sigurno! 102%. Willkommen in Asia Club!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:47, 3 novembar 2021 (CET) :: Viel danke. :-) Lani sam namjeravao štošta uraditi za Azijski mjesec i bio sam počeo, ali me splet okolnosti udaljio od kuće na mjesec dana. Ni ove godine neću moći previše doprinijeti jer imam i drugih obaveza, ali Bože moj, može koliko može već. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:53, 3 novembar 2021 (CET) == Revertiranje == Sve OK. Tu promenu sam napravio samo kao primer za studente balkanistike ovde u Pragu tokom objašnjavanja kako Wikipedija radi. ;-) Pozdrav. [[User:Aktron|Aktron]] ([[User talk:Aktron|r]]|[[Special:Contributions/Aktron|d]]) 22:28, 9 novembar 2021 (CET) : Ah... To je skroz druga stvar. :-) Svako dobro. Ide pozdrav pješke sve do Češke. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:34, 9 novembar 2021 (CET) == kompozicije == bio sam u dilemi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:00, 10 novembar 2021 (CET) ==Članak Admir Husić== Lijep pozdrav, postavio sam članak "Admir Husić" ali je predložen za brisanje. Priznajem da je članak neuredan jer nisam imao mnogo vremena da ga uredim, pa bi to popravio... Što se tiče relevantnosti, čovjek je Kurra Hafiz, pogledajte u članku "Hafiz" šta to znači. On je jedan od dvojice u BiH i regionu. Pa bi vas zamolio da ne brišemo članak a ja bi ga uredio i kategorisao, tad će imat smisla. Hvala : {{Spomeni|Bosniarasta}}: Znam ko je, a dvojicu kurra hafiza znam lično. :-) No, ovdje članci trebaju biti u skladu sa smjernicama Wikipedije. Nije me nikako bilo na Wiki gotovo četiri sedmice (sad će me biti dosta rjeđe nego prije), pa, ako je ovo što spominješ bilo u tom periodu. nemam pojma šta je bilo sa člankom niti znam kakav je bio. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:21, 31 decembar 2021 (CET) == Partije SP u šahu 2021 == Šta misliš šta je bolje: da su dijagrami s partijama koji prikazuju automatski sve poteze [[Partije Svjetskog prvenstva u šahu 2021.|ovdje]] kod svake partije, ili u [https://bs.wikipedia.org/wiki/Svjetsko_prvenstvo_u_%C5%A1ahu_2021.#Partije glavnom članku]? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:03, 4 januar 2022 (CET) : Kad već postoji poseban članak za partije, onda neka ih tu. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:46, 18 januar 2022 (CET) == How we will see unregistered users == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin=content/> Hi! You get this message because you are an admin on a Wikimedia wiki. When someone edits a Wikimedia wiki without being logged in today, we show their IP address. As you may already know, we will not be able to do this in the future. This is a decision by the Wikimedia Foundation Legal department, because norms and regulations for privacy online have changed. Instead of the IP we will show a masked identity. You as an admin '''will still be able to access the IP'''. There will also be a new user right for those who need to see the full IPs of unregistered users to fight vandalism, harassment and spam without being admins. Patrollers will also see part of the IP even without this user right. We are also working on [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation/Improving tools|better tools]] to help. If you have not seen it before, you can [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|read more on Meta]]. If you want to make sure you don’t miss technical changes on the Wikimedia wikis, you can [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|subscribe]] to [[m:Tech/News|the weekly technical newsletter]]. We have [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation#IP Masking Implementation Approaches (FAQ)|two suggested ways]] this identity could work. '''We would appreciate your feedback''' on which way you think would work best for you and your wiki, now and in the future. You can [[m:Talk:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|let us know on the talk page]]. You can write in your language. The suggestions were posted in October and we will decide after 17 January. Thank you. /[[m:User:Johan (WMF)|Johan (WMF)]]<section end=content/> </div> 19:10, 4 januar 2022 (CET) <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Target_lists/Admins2022(1)&oldid=22532492 --> == Jedno pitanje == Pozdrav, KWIki. Muči me uvijek da li da pišem "rok-muzika" ili "rock". Isti problem i sa "punk" ili "pank". Šta je pravilno? [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 08:13, 2 mart 2022 (CET) : Nisi jedini. :-) Trebalo bi fonetski: "rok-muzika", "rok" (jest da postoji i slavensko "rok", ali zato je tu kontekst), "pank", "pank-muzika". Mada znam da ima i pravaca koje je bolje ostaviti u originalu; mislim, kako drugačije pisati, npr., ''death metal''? :-) No, ove već odomaćene, koji su prvi nastali i ušli u jezik i već imaju izvedenice treba pisati prilagođeno našem jeziku. A ako autor iz nekog razloga želi koristiti izvorni oblik, onda to ide pod italik. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:25, 2 mart 2022 (CET) ::Hvala na odgovoru. Sad imam par stvari za izmijeniti :) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 19:00, 6 mart 2022 (CET) == MassDelete == Hello, thanks for the deletions! By the way, if you load <syntaxhighlight lang="js"> mw.loader.load('//en.wikipedia.org/w/index.php?title=User:Animum/massdelete.js&action=raw&ctype=text/javascript'); </syntaxhighlight> through your common.js, you can delete a given list of pages through an interface at [[Special:MassDelete]]. [[Korisnik:1234qwer1234qwer4|1234qwer1234qwer4]] ([[Razgovor s korisnikom:1234qwer1234qwer4|razgovor]]) 22:43, 23 mart 2022 (CET) :Thank you too. I am pretty unfamiliar with these kinds of things on Wiki. Greetings. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:19, 23 mart 2022 (CET) == Joni i ioni == Brzo pitanje. :) Jon ili ion? Senahid u onoj aplikaciji navodi samo „jon”. — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:02, 26 mart 2022 (CET) :Koliko znam, "ion" bi bilo preciznije, ali riječi se ipak prilagođavaju jeziku primaocu, tako da ću još provjeriti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:51, 26 mart 2022 (CET) :Dakle, "jon" (do daljnjeg). Da se mene pita, ostavio bih "ion(ski)" (zbog opozicije prema "jon(ski)" < Jonjani), ali nisam u pravopisnoj komisiji. :-) A možda im je etimologija ista, pa ne znam koliko bi u tom slučaju imalo smisla pravljenje opozicije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:53, 11 april 2022 (CEST) == Pitanje u vezi Nedžad Ibrišimović članka == Poštovanje, hvala Vam na ispravci! Obzirom da je bio dogovor da se stavlja etnička grupa umjesto nacionalnost, zbog toga stavila. Interesuje me kako je to moguće ubaciti u infobox? Hvala unaprijed. [[Korisnik:Selma373|Selma373]] ([[Razgovor s korisnikom:Selma373|razgovor]]) 13:29, 11 april 2022 (CEST) :Promijeni se naziv parametra u kodu [[Šablon:Infokutija pisac|samog šablona]]. No, to je bolje prepustiti "tehničarima". A ne znam za spomenuti dogovor (doduše, znao sam biti odsutan s Wiki, pa sam možda propustio nešto). Inače, kad je riječ o "osjetljivijim" detaljima, to ne ide bez konsenzusa Wiki-zajednice. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:49, 11 april 2022 (CEST) ::{{Ping|Selma373}}: O kakvom se dogovoru radi? Da se narodi preimenuju u etničke grupe? Takvi dogovori mi nisu poznati niti su mogući, jer bi se radilo o samovoljnom preimenovanju određenih pojmova.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:37, 11 april 2022 (CEST) :::Hvala vam na odgovoru. [[Korisnik:Selma373|Selma373]] ([[Razgovor s korisnikom:Selma373|razgovor]]) 21:36, 11 april 2022 (CEST) == Muke s Uneskom == Bok, KWiki! Samo sam u prolazu, ali imam jedno pitanje za tebe. Naime, trenutačno na hr.wiki botom popravljam posvojne oblike za akronim "UNESCO" u skladu s našim pravopisom iz 2013., koji preporučuje da pišemo "UNESCO-ov". Dakle, sufiks koji označava posvojnost ostaje nam u punom obliku. Međutim, želio bih se tim ispravljanjem pozabaviti i ovdje, pa me zanima kakva je situacija u bosanskom. Zavirio sam na brzinu u Senahidov pravopis, ali ondje nisam naišao na posvojni oblik. Jedino što mi je upalo u oko jest to da spominje leksikaliziran oblik "Unesko". Drugim riječima, kakav bi posvojni oblik preporučio? Uneskov, UNESCO-v ili UNESCO-ov? Ili možda nešto drugo? Hvala ti unaprijed na odgovoru! [[File:Face-smile.svg|20px]] --[[Korisnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 13:41, 18 april 2022 (CEST) :Ma UNESCO-ov, nema tu neke dileme. :-) Eventualno Uneskov, ali i to je nategnuto. Akronimi su akronimi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:43, 18 april 2022 (CEST) ==Idem sad redom== pa polako ispravljam...Pozz ...--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 12:50, 14 maj 2022 (CEST) :{{Spomeni|Rethymno}}: Naravno. Neće nikud pobjeći. :-) Svako naselje koje u zvaničnom nazivu ima "...na Moru" piše se tako (s velikim M). P. S: Usput, možeš li nekad baciti oko na [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Grginovi%C4%87_%C5%A0ime članke ovog novog korisnika] (barem one o naseljima) jer se svakako preklapa s tvojim područjem rada? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:04, 14 maj 2022 (CEST) ::Kad budem imao vremena pogledaću. Pozdrav. [[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:06, 14 maj 2022 (CEST) : I meni je bilo čudno ovo Sv. Martin Pod Okićem sa velikim P na "pod", očigledno štamparska greška. Hvala i pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:16, 15 maj 2022 (CEST) == KWiki briše == ::Kwiki je pobrisao tri prve verzije mojih najnovijih članka o genima na [[hromosom X|hromosomu X]], iako su bili korektan prevod sa engleskog! [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 22:54, 25 maj 2022 (CEST) :::Jesu li [[hronozona]] i [[geološki hron]] slične ili različite stvari? Pogledati kako je šta povezano na Wikipodacima [https://www.wikidata.org/wiki/Q1121366#sitelinks-wikipedia ovdje] i [https://www.wikidata.org/wiki/Q56355812#sitelinks-wikipedia ovdje]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:47, 31 maj 2022 (CEST) == Akuzativ množine == E, treba mi mala pomoć. Radim članke o svim iPhoneima, pa sam naletio na problem akuzativa množine za riječ "iPhone". Zasad imam: N iPhone / iPhonei<br /> G iPhonea / iPhonea<br /> D iPhoneu / iPhoneima<br /> A iPhone / ??<br /> I iPhoneom / iPhoneima<br /> L iPhoneu / iPhoneima<br /> i problem je u tome što ne znam mora li se duplati E ili ide samo jedno u akuzativu množine. Imaš li kakvih ideja šta bi trebalo tu ako nije moguće preformulirati rečenicu? – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 20:48, 1 juni 2022 (CEST) : Odlično pitanje. :-) Trebalo bi ''iPhone'', a ako kontekst nije dovoljan da se razazna da je množina, onda upotrijebiti još neku riječ koja otklanja dilemu (npr., ''Vidio sam one iPhone''). Znam, pada na um i ''iPhoneove'', ali onda bi ''-ov-'' trebalo i u ostalim padežima. Ne mislim da bi dva E zaživjela jer bismo ih onda morali oba čitati. A ovo je baš fino pitanje da nekad malo protabirim s kolegama. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:30, 1 juni 2022 (CEST) == Brisanje [[Korisnik:Dušan Kreheľ]] == I hoću nešto [https://de.wikipedia.org/wiki/Benutzer:Du%C5%A1an_Krehe%C4%BE?uselang=sh tako]. Zašto brisanje. [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 01:04, 26 juni 2022 (CEST) :I deleted it a minute ago, but it seems that it has no effect because I am not a bureaucrat. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:06, 26 juni 2022 (CEST) == O spiskovima dobitnika Zlatnog ljiljana == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]]: Da ne dužim previše, zamolio bih Vas da izbrišete sve spiskove o dobitnicima Zlatnog ljiljana. Konstantno sabotiranje mog rada na Wikipediji od strane određenog administratora po principu "kadija te tuži, kadija ti sudi" čini svaki pokušaj doprinošenja uzaludnim. Teško je očekivati da će se pronaći iko ko bi glavni spisak dovršio s obzirom da bi to bio prilično dugotrajan posao pa mislim da je bolje da ga nema nikako nego da čami godinama u sadašnjoj formi. – [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 20:17, 28 juni 2022 (CEST) :Tek vidim poruku (bio na poslu), ali vidim da je Mhare na SZR napisao vrlo slično kako bih i ja. Članak bi trebao ostati, samo ne koristiti izvore koji nisu poznati po neutralnosti. P. S: I dalje mislim da je za mjesta gdje ima dosta dobitnika bolje napraviti posebne članke, a ostali da stoje u glavnom (uz linkove na ove posebne, naravno). Može i ovako stajati, ali kažem čisto iz razloga ako bi spisak bio glomazan. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:37, 29 juni 2022 (CEST) ::Kao što sam rekao, ne planiram više raditi na ovom spisku pa je meni svejedno hoće li on stajati u sadašnjem obliku ili ne, mada mislim da je bolje da bude izbrisan nego sa imenima i podacima otprilike 500 boraca (oko 1/3 ukupnih dobitnika). Opširnije sam odgovorio na SZR, ali moram reći da su sporni portali korišteni kao izvor samo u slučaju opće poznatih događaja ili u slučaju da je neki od dobitnika preminuo. – [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 09:10, 29 juni 2022 (CEST) == Semiz Ali-paša == Mozes li mi molim te popraviti samo naslov članka o Semiz Ali-paši. Kad sam ga pisao prošle godine greškom sam napisao "Semiz ali-paša" umjesto Semiz Ali-paša. Hvala unaprijed :) [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 18:42, 29 juni 2022 (CEST) == ''[[Butch Cassidy i Sundance Kid]]'' == Zdravo. Ja sam korisnik na srpskoj Vikipediji i zanima me da li bih mogao da prevedem svoju stranicu ''Буч Касиди и Санденс Кид'' sa srpske Vikipedije na bosansku vikipediju. Hvala unapred na odgovoru, i u slučaju da sam pogrešio lokaciju pitanja, zamolio bih te da me uputiš osobi koja može da mi da konkretan odgovor. Hvala! ~ [[Korisnik:Uroš Veličković Zmaj]] 01:06, 1. 7. 2022. (CET) : {{Spomeni|Uroš Veličković Zmaj}}: Naravno da možeš (mislim, ovo je Wikipedia :-)), s tim da strana imena (iz jezika koji se služe latinicom) [[Wikipedia:Pravilno-nepravilno u bosanskom jeziku#Pisanje stranih imena|treba pisati izvorno]], ne po izgovoru. I da članak bude na [[Wikipedia:Stilski priručnik|bosanskom jezičkom standardu]]. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:22, 1 juli 2022 (CEST) :: Da, naravno, imao bih na umu korišćenje bosanskog jezika, ali se nadam da će u slučaju da nešto izostavim neko biti tu da ispravi moje jezičke greške. ~ [[Korisnik:Uroš Veličković Zmaj]] 14:29, 7.1.2022. (CET) ::: {{Spomeni|Uroš Veličković Zmaj}}: Ako si zainteresovan za [[Šablon:AFI-jevih 10 top 10|ovaj šablon]]... :-) A u vezi s (ij)ekavicom: gdje je u ekavici dugo E, u ijekavici je IJE, a kratko E = JE. Postoji manji broj izuzetaka, ali ovo pomaže u 95% slučajeva. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:10, 1 juli 2022 (CEST) == Basshunter == I thought so but I wasn't 100% sure. Thanks for instant fix. [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 16:29, 2 august 2022 (CEST) == Mehmed Spaho == Zdravo, KWiki! Možeš li mi, molim te, pregledati moje [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Mehmed_Spaho&oldid=3432821 nedavne izmjene] na članku o [[Mehmed Spaho|Mehmedi Spahi]]. Imamo spor o sadržaju koji bi se trebao riješiti. Da ne idem u detalje, sve sam objavio na [[Razgovor:Mehmed Spaho|stranici za razgovor]]. Hvala unaprijed. :-) [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 17:33, 21 septembar 2022 (CEST) : Zdravo, zdravo. Nažalost, nemam dovoljno znanja o temi (knjige da ni ne spominjem), zato se nisam uključivao, a vidim da traje spor. Drugo "nažalost": historičari s diplomama neće da se uključe u rad na Wikipediji i onda po člancima iz tog područja bude raznih nejasnoća, sporova, nedorečenosti, netačnosti, pristranosti... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:59, 21 septembar 2022 (CEST) Razumijem. Odlučili smo da nikako ne spominjemo uzroke njegove smrti jer su ti podaci samo po sebi kontradiktorni. Znaš li nekog administratora/urednika koji je zadužen za uređivanje historijskih članaka da mogu ubuduće upitati za pomoć u ovakvim situacijama. Svakako hvala na javljanju. Lp [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 23:34, 21 septembar 2022 (CEST) :Nemamo "specijalca" za historiju. Mhare se bavi(o) historijom Visokog (tu je štošta uradio) i donekle srednjovjekovne Bosne, ali historija je preširoko područje. Meni je najbliži Drugi svjetski rat (ali izvan granica Balkana) mada odavno ni tu nisam ništa uradio. U mojim prvim godinama imali smo korisnika koji je radio samo historiju i uradio gomilu toga (dinastije, kraljevi, kraljice, spiskovi vladara...), ali je "nestao" prije osam i po godina. I tako... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:25, 22 septembar 2022 (CEST) Šteta, treba nam jedan diplomirani historičar za poziciju administratora/urednika da se prošire i poprave članci o historiji BiH koji su nepotpuni i netačni. Doći će neko vremenom. Htio sam još pitati da li moguće da promijenim svoj username u MrJazz1894 [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 14:24, 22 septembar 2022 (CEST) :Zahtjev za promjenu imena podnosi se [https://meta.wikimedia.org/wiki/Steward_requests/Username_changes na Meti] (pročitaj upute). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:42, 22 septembar 2022 (CEST) ::ok, hvala [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 15:56, 22 septembar 2022 (CEST) == Modeling our languages with Lexeme == Pogledaj [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Meeting_2022/Programme/Submissions/Modeling_our_languages_with_Lexeme ovu prezentaciju], prezentiranu u Ohridu na [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Meeting_2022 CEE 2022]. o novom projektu "Lexeme"! Pri dnu je .pdf datoteka. Kao stvoreno za tebe! Šteta što nisi bio u Ohridu!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:58, 26 oktobar 2022 (CEST) : Hvala ti. Bit će pogledano čim bude zgodna prilika. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:10, 26 oktobar 2022 (CEST) :: https://www.wikidata.org/wiki/Lexeme:L721313 [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:21, 26 oktobar 2022 (CEST) :::Dobro bi bilo, popuniti sve informacije o nekoj riječi. Samo postavljanje bez tumačenja, nema efikasnu svrhu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:47, 26 oktobar 2022 (CEST) ::::Pogledao. I nije mi trenutno baš najjasnija svrha ovoga kad postoji Wikirječnik, tj. kako bi funkcionisalo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:17, 27 oktobar 2022 (CEST) :::::Između ostalog je svrha za poboljšanje mašinskog prevoda, time da se za svaku riječ opiše smisao, sinonimi, primjer, te deklinacije i druge promjene, da se razgraniče sinonimi, razriješe homonimi (kako prevesti: "...gore gore, gore gore...") [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:50, 27 oktobar 2022 (CEST) ::::::To djeluje kao pisanje još jednog Wikirječnika pored već postojećeg umjesto da se povuče iz te baze ono što ima od domaćih riječi (mada je na našem Wikirječniku taj fond skroman). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:12, 27 oktobar 2022 (CEST) :::::::Razlika je! Lexema je viši stupanj Wikidata, dok Wikirječnik nema taj opseg niti svrhu. U Lexemi se riječi mogu definirati, toliko da se raspoznaje da li je dijalekat, arhaizam i sl, a sve u cilju da se poboljša mašinski prevod, koji prevodi statističkim parametrima, a za male jezike znamo na šta takav prevod liči. Dakle imenice u množini i jednini, svim padežima, izvedenice ili pridjevi od imenica...a kod glagola, su potrebne sve glagolske forme i vremena, a kako je sve preko Wikidata povezano svaki novi pojam u Lexemi (označen s početnim L) smanjuje grešku u prevodu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:32, 27 oktobar 2022 (CEST) ::::::::Ne kažem da je isto nego me samo zanima može li se upotrijebiti ono što već ima (jer i na Wikirječniku su dati padežni i konjugacijski oblici). Ono, kopiraš s WR na WD. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:39, 27 oktobar 2022 (CEST) :::::::::Može [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:48, 27 oktobar 2022 (CEST) == Deklaracije == Zdravo, KWiki! Deklaracija nezavisnosti ili Deklaracija o nezavisnosti? Primijetio sam da si nazive pojedinih članaka menjao iz potonje varijante u pređašnju. To se, međutim, kosi s mojim jezičkim osjećajem. Meni je logično da se prijedlog „o” piše kad je riječ o službenom dokumentu (Deklaracija o pravima čovjeka i građanina), dok bi se navedeni prijedlog mogao izostaviti kad je riječ o činu (deklaracija rata, deklaracija vjeridbe; značenje: objava, proglašenje). Naravno, za tu argumentaciju nemam neposrednu potvrdu u obliku izvora. Šta ti misliš? Jesi li se vodio nekim izvorom pri premještanju? — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:26, 12 novembar 2022 (CET) :I proglašenje nezavisnosti je prvenstveno čin kao što je i proglašenje rata, tj. objava nezavisnosti; sam si naveo primjere koji potvrđuju da tu ne treba "o". Nezavisnost se objavljuje direktno: "Proglašavamo / Objavljujemo / Deklarišemo nezavisnost..." (sva tri glagola traže besprijedložni akuzativ, tj. direktni objekat). Fizički oblik toga na papiru ne mijenja ništa u značenju / činu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:45, 12 novembar 2022 (CET) == Deklaracija nezavisnosti Kosova == Pročitaj šta je Sud rekao. [[Korisnik:Savasampion|Savasampion]] ([[Razgovor s korisnikom:Savasampion|razgovor]]) 23:13, 8 januar 2023 (CET) :''No reference in original Albanian text to the declaration being the work of the Assembly of Kosovo. The language used in the declaration differs from that employed in acts of the Assembly of Kosovo in that the first paragraph commences with the phrase "We, the democratically-elected leaders of our people . . .", whereas acts of the Assembly of Kosovo employ the third person singular. Moreover, the procedure employed in relation to the declaration differed from that employed by the Assembly of Kosovo for the adoption of legislation. It was not transmitted to the Special Representative of the Secretary General and was not published in the Official Gazette of the Provisional Institutions of Self-Government of Kosovo. As the practice shows, he would have been under a duty to take action with regard to acts of the Assembly of Kosovo which he considered to be ultra vires. Taking all factors together, the authors of the declaration of independence of 17 February 2008 did not act as one of the Provisional Institutions of Self-Government within the Constitutional Framework, but rather as persons who acted together in their capacity as representatives of the people of Kosovo outside the framework of the interim administration.'' [[Korisnik:Savasampion|Savasampion]] ([[Razgovor s korisnikom:Savasampion|razgovor]]) 23:14, 8 januar 2023 (CET) :Nije u tome poenta nego u rečenici kakvu si je ostavio (zbog onog "NE /krši/" ispada protivrječna samoj sebi: ako je donesena vaninstitucionalno, onda bi valjda trebalo stajati bez negacije, iz perspektive Srbije). To je napomena čisto jezičko-logičke prirode. A u političko-pravni karakter dalje neću ulaziti jer ex-Yu politiku zaobilazim (ne pratim politiku više nego što moram, pa tu imam rupa u znanju), osim vraćanja ovog tipa. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:25, 8 januar 2023 (CET) == Pozdrav == Kada neće bot, onda će [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Korisnik:Edinwiki/Spisak/Najstarijih_1000_%C4%8Dlanaka&curid=175093&diff=3477672&oldid=3417727 KWiki]. ;) Šta ima kakvo je stanje? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 11:02, 13 januar 2023 (CET) :E nek' si se i ti izvuk'o iz skrovišta. :-) A standardno: radno, kao što možeš vidjeti. Kod tebe? I aktiviraj bota, molim te; osevabit ćeš se za vijeke vjekova. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:09, 13 januar 2023 (CET) :: Haha vjerujem ti. :) Gdje trenutno najviše gori? Možda jedan od vikenda da uhvatim malo vremena pa nešto opet napravim (jer stari kod je poprilično "zahrđao"). :: A kod mene ima svašta, i privatno i poslovno. Mada, život teče opet po nekom standardu svom. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 11:30, 13 januar 2023 (CET) :::Pitaj [[Korisnik:Srđan|Srđana]] ili [[Korisnik:AnToni|AnTonija]], bolje će znati objasniti. :) I navrati češće, nećemo ti ništa. :-)) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:36, 13 januar 2023 (CET) Sta mislite da izbrišete ove članke sa liste najstarijih 1000 koji su u međuvremenu izbrisani? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:13, 13 januar 2023 (CET) :{{Urađeno}}. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:21, 13 januar 2023 (CET) == Pitanjce i pitanjce == Zdravo, KWiki! Kako si? Kako stojiš sa slobodnim vremenom? Primijetio sam da si u pojedinim nazivima članaka dodavao navodnike, npr. [[Svemirski teleskop "James Webb"]]. Nisu li oni neobavezni? Šta misliš o upotrebi kurziva umjesto navodnika? Postoje li neke preporuke o tome kada moramo upotrijebiti navodnike? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:35, 23 januar 2023 (CET) : Nije mnogo loše, :-) hvala na pitanj(c)u. Ne bi trebali biti neobavezni u nazivima koji u sebi imaju ime osobe, ali pravopis je stvar konvencije, pa sad, kako koji već odredi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:15, 24 januar 2023 (CET) == Zahtjev za obrazloženje == Pozdrav, KWiki. U svojoj misiji da proširim broj članaka na Wikipediji, počevši od historije, primijetio sam da je jedan od mojih članaka izbrisan. Osim naše zajedničke ljubavi prema šahu, primijetio sam da imaš "nultu toleranciju prema kratkim člancima". Slagao se ja ili ne slagao, razumijem. Došao sam da zatražim kopiju izbrisanog članka kako bih ga produžio ili da ga vratiš u potpunosti da ga izmijenim. Hvala. – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 20:13, 26 februar 2023 (CET) :Nije bila riječ o kratkoći ovog puta nego je izgledalo kao da je potpuno mašinski preveden, što se također ne toleriše ovdje (konsenzus zajednice). A nije nikakav problem vratiti ako će rad na članku biti nastavljen, samo što smo bezbroj puta imali situaciju da neko ubaci na Google Translate 6-7 rečenica, zalijepi ovdje bez ikakve dorade i misli da je sve urađeno i nikad više to ni ne pogleda. P. S: Pozdrav svim šaholjupcima. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:44, 27 februar 2023 (CET) ::Razumijem. Također sam se trudio da to izbjegnem mada je to bilo malo teže u tim prvim rečenicama, gdje se i radi o definicijama. Definitivno planiram da ga proširujem, tako da ću te zamoliti da ga vratiš kad stigneš. Hvala. – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 15:59, 27 februar 2023 (CET) :::Vratio čim sam napisao prethodnu poruku. :-) P. S: Obrati pažnju na veliko početno slovo te strukturu sintagmi i rečenica; naš jezik nije engleski. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:19, 27 februar 2023 (CET) ::::Primijetio sam poslije nego što sam poslao poruku. Hvala. :) – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 16:24, 27 februar 2023 (CET) ::::Hahahah, trudim se. Hvala na opomeni. – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 16:25, 27 februar 2023 (CET) :::::Pozdrav, dobro nam došao. Imam jedan savjet, kada radiš na nekom članku dobro bi bilo da staviš oznaku Izmjena u toku između (po dvije zagrade) { i }, tako će urednici znati da radiš na njemu i da ne diraju članak. Dobra praksa, meni lično, je da uvijek da prilikom pravljenja nove stranice stavim uvodni dio, te pri dnu šablone za reference, možeš pogledati kod koji sam dodao na tvoj članak, te prilikom prevođenja odmah i dodavati reference na prevedeni dio. :::::Ako gdje zapneš piši, urednici a i ostali članovi su spremni uvijek da priskoče u pomoć. Ako ti ovo oko zagrada nije najjasnije,javi pa ću ti ubaciti u članak. :::::Pozdrav, :::::Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:49, 27 februar 2023 (CET) ::::::Hvala na toploj dobrodošlici. Hvala na savjetu, ne znam kako mi je promaklo to da postavim separator izmedju teksta i referenca.. Definitivno ću koristiti oznaku za nastavljanje članaka, mada ću sačekati sa ovim jer nisam siguran kad ću opet navratiti. ::::::Hvala [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 19:12, 27 februar 2023 (CET) :::::::Nema problema, samo lagano, kad budes imao vremena/volje navrati, uvijek ima sta za dopuniti. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:32, 27 februar 2023 (CET) == broken redirects == Please delete #[[Imperij]] #[[Suverenstvo]] #[[Urfa]] #[[Campus_Martius]] #[[Fransoa_Babef]] #[[Slupsk]] #[[Hawai'i]] #[[Fluminense_Football_Club]] #[[Stanislaw_Wielgus]] #[[Suncostaj]] #[[MTM]] #[[Izengard]] #[[Behind_Enemy_Lines_(film)]] #[[HINA]] #[[Wielun]] #[[Euskadi_Ta_Askatasuna]] #[[Motorna_vozila]] #[[205_GTI]] #[[E150d]] #[[Javna_cesta]] #[[Tanganjika]] #[[Cyberspace]] #[[Teolog]] #[[Stalaktiti]] #[[Karlo_I_Anžuvinski]] #[[Sekosteroidi]] #[[Plamište]] #[[Konskowola]] #[[Robert_Guerin]] #[[Champs-Élysées]] #[[Champs_Elysees]] #[[Svijeće]] #[[Orator]] #[[Karlo_I_Napuljski]] #[[Ferenc_Temlin]] #[[Luj_XVII_Francuski]] #[[Stadio_Olimpico_(Torino)]] #[[Karlo_I,_kralj_Sicilije]] #[[Hipokrizija]] #[[Fluminense]] #[[Sanliurfa]] #[[ZOI_1924.]] #[[ZOI_1928.]] #[[ZOI_1932.]] #[[ZOI_1936.]] #[[ZOI_1948.]] #[[ZOI_1952.]] #[[ZOI_1964.]] #[[ZOI_1968.]] #[[ZOI_1972.]] #[[ZOI_1976.]] #[[ZOI_2002.]] #[[OI_1900.]] #[[OI_1920.]] #[[OI_1940.]] #[[OI_1944.]] #[[OI_1948.]] #[[OI_1952.]] #[[OI_1960.]] #[[OI_1984.]] #[[OI_1988.]] #[[Ocala,_Florida]] #[[Omaha,_Nebraska]] #[[Pichelsteiner]] #[[Vilajet_Anadolija]] #[[Vilajet_Egipat]] #[[Vilajet_Kurdistan]] #[[Poznanj]] #[[Televizija_Beograd]] #[[TV_Beograd]] #[[RTV_Beograd]] #[[Salt_Lake_City_2002.]] #[[Nagano_1998.]] #[[Lillehammer_1994.]] #[[Albertville_1992.]] #[[Lake_Placid_1980.]] #[[Innsbruck_1976.]] #[[Sapporo_1972.]] #[[Grenoble_1968.]] #[[Innsbruck_1964.]] #[[Squaw_Valley_1960.]] #[[Oslo_1952.]] #[[St._Moritz_1948.]] #[[Garmisch-Partenkirchen_1936.]] #[[Lake_Placid_1932.]] #[[St._Moritz_1928.]] #[[Chamonix_1924.]] #[[Pariz_1900.]] #[[Antwerpen_1920.]] #[[Pariz_1924.]] #[[Berlin_1936.]] #[[London_1948.]] #[[Helsinki_1952.]] #[[Tokio_1940.]] #[[London_1944.]] #[[Rim_1960.]] #[[Los_Angeles_1984.]] #[[Seoul_1988.]] #[[Natal,_Rio_Grande_do_Norte]] #[[E218]] #[[Lijevanje]] #[[Tu-155]] #[[Avenue_des_Champs-Élysées]] #[[E383]] #[[São_Paulo_Futebol_Clube]] #[[Košarka_na_OI_2008.]] #[[Košarka_na_OI_2012.]] #[[Košarka_na_OI_2020.]] #[[Košarkaška_reprezentacija_SR_Jugoslavije]] #[[E150a]] #[[Induktivitet]] #[[Pteridium_aquilinum]] #[[Sarcoptes_scabiei]] #[[Knautia_sarajevensis]] #[[Leucanthemum_illyricum]] #[[Chamaedrys_ecytisus_tommasinii]] #[[Tomazinijeva_žučica]] #[[Sečuan]] #[[Velikotrnasti_čičak]] #[[Alpski_čičak]] #[[Cirsium_spinosissimum]] #[[Zec]] [[Korisnik:WikiBayer|WikiBayer]] ([[Razgovor s korisnikom:WikiBayer|razgovor]]) 11:19, 19 mart 2023 (CET) :We have that list [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Pokvarena_preusmjerenja&limit=250&offset=0 here] also. I am keeping an eye on it, don't worry. Some of these will serve as an incentive to write some of the articles (I asked for it on [[Wikipedia:Čaršija#Pokvarena_preusmjerenja|Village Pump]]). There were a lot more than these. I deliberately left these to stand for a period. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:44, 19 mart 2023 (CET) == Uputa za pisanje članka. == Pozdrav KWiki. Naime pokušao sam par puta kreirati članka za poznanika koji je profesionalni bokser, a nema o sebi wikipedia stranicu. Nisam baš stručan u vezi ovih stvari pa mi je vrlo teško razumjeti, gdje se šta nalazi, a da ne pričam o kršenju pravila i sl. Da li bi mi mogao dati upute i smjernice na koji način da kreiram članak, a da to ne podilazi pod samohvaljenje i druge prekršaje? Hvala unaprijed. [[Korisnik:Softa123|Softa123]] ([[Razgovor s korisnikom:Softa123|razgovor]]) 15:15, 20 mart 2023 (CET) :Bojim se da on (još) nije [[Wikipedia:Relevantnost|relevantan]] za Wikipediju, tj. da nije međunarodno poznat i priznat (vidjeti i [[Razgovor o Wikipediji:Relevantnost|ovo]]). A članak nije bio ni tehnički sređen, tj. formatiran po pravilima Wikipedije, mada to ima manju težinu od kriterija relevantnosti (iako nipošto nije nebitno). Inače, relevantnost je kriterij oko kojeg se možda i najviše lome koplja, ali valjda bi za članke o osobama trebao biti jasan neki minimalni prag relevantnosti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:22, 21 mart 2023 (CET) ::Takođe se ova tema može pogledati i u [[Wikipedia:Relevantnost/Igralište|prednacrtu smjernica]].--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:10, 21 mart 2023 (CET) 1[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:33, 3 april 2023 (CEST) == Linkovi u naslovu == Samo brzinska provjera, mogu ukidati linkove u naslovima iki podnaslovima članka? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:29, 10 april 2023 (CEST) :Možeš. A i ne moraš. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:48, 10 april 2023 (CEST) ::iskreno ružno mi izgleda, skidao sam kada vec nesto mijenjam u članku ali rekoh da budem siguran. Danas sam ih se nasmijao u datumima kada sam dodavao rođeni/umrli [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:12, 10 april 2023 (CEST) ::: Interne linkove iz godina (19-21. vijek) i dana sam [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=1899.&diff=3498961&oldid=3496090&diffmode=source uklonio]!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 16:15, 14 april 2023 (CEST) == Podjela na vijekove u člancima Datum == Zašto brišeš podjele po vijekovima o člancima "Datum"? Preglednije je i kada se članak poveća, lakše ga je čitati i dorađivati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:28, 15 april 2023 (CEST) : Kontam: ako neko ne zna koja godina pripada kojem stoljeću... :-) U redu, slažem se za one popunjenije članke, ali tamo gdje je samo nekoliko imena zaista nije potrebno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:33, 15 april 2023 (CEST) ::Radi se o tome, da kad ubacim nekoga, upišem i vijekove, odnosno mjesece u člancima o godinama. To bi se moglo botom, ali to mi nije jača strana, a ovom metodom će članci kad-tad se povećati i biti pripremljeni za povećanje broja stavki. A i preglednije je i manja je mogućnost da se neka stavka upiše na pogrešno mjesto. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:38, 15 april 2023 (CEST) == Pećina == [https://de.wiktionary.org/wiki/terrisch WikiRiječnik ] kaže ''terrisch'', a u Štajerskoj se često piše ''derrisch'' ili ''därrisch'' ili čak ''dårrisch''. Rijetko se koristi za nagluhu osobu. Stariji znaju, ali je nepravilno u njemačkom jeziku. (dt:umgangssprachlich:) --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 07:44, 21 april 2023 (CEST) : a i pećina se kaže '''Ofen''' (ali i stijene) - a Ofen je '''peć''', dolazi iz slavenskih jezika, pa je i kod nas peć i pećina (špilja).--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 07:47, 21 april 2023 (CEST) == Sporazumi u člancima o datumima == Poz @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] pošto ti ne mogu odgovoriti u sažetku u članku [[Baltalimanski sporazum]], pišem ti ovdje, ja to dopunjujem na način da objavim 3-4 sporazuma pa onda ih ubacim u članke o datumu i o godini. Što se tiće konkretno ovog članka, još nisam završio zadnji dio, trebam prevesti dio o efekima sporazuma. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:09, 17 maj 2023 (CEST) :Može kako god, samo da se ne smetne. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:16, 17 maj 2023 (CEST) ::Samo ti napominji, nije zgoreg :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:12, 17 maj 2023 (CEST) == Nisam zaboravio. == Hvala na podsjetniku o pjesmama ABBA-e. Nisam zaboravio, nego mi je prioritet da sredim sarajevsku pop rok scenu. Istovremeno, pokušavam makar malo da pomognem Panassku, AnToniju, Ziki i tebi oko ovih mirovnih sporazuma. Vidim da je potrebna pomoć. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 19:51, 26 maj 2023 (CEST) :🦾🦾🦾 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:54, 26 maj 2023 (CEST) == Request == Hello. Thank you very much for creating the article [[Laach (jezero)]] in Bosnian Wikipedia. Can you enlarge the article by translating and uploading the sections from the article [[:sh:Laacher See]] in Serbo-Croatian Wikipedia? Yours sincerely, [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 08:56, 20 juni 2023 (CEST) :please be patient and don't rush anyone. thank you [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:47, 20 juni 2023 (CEST) :Do you see the label "Work in progress"? And, again, what's the hurry for? I just don't get it. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:41, 20 juni 2023 (CEST) ::Sorry, I overlooked that. I am certainly not in a hurry. [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 13:48, 20 juni 2023 (CEST) :::Thank you very much again for the new article. [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 13:09, 1 juli 2023 (CEST) == Need your input on a policy impacting gadgets and UserJS == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Dear interface administrator, This is Samuel from the Security team and I hope my message finds you well. There is an [[m:Talk:Third-party resources policy|ongoing discussion]] on a proposed policy governing the use of external resources in gadgets and UserJS. The proposed [[m:Special:MyLanguage/Third-party resources policy|Third-party resources policy]] aims at making the UserJS and Gadgets landscape a bit safer by encouraging best practices around external resources. After an initial non-public conversation with a small number of interface admins and staff, we've launched a much larger, public consultation to get a wider pool of feedback for improving the policy proposal. Based on the ideas received so far, the proposed policy now includes some of the risks related to user scripts and gadgets loading third-party resources, best practices for gadgets and UserJS developers, and exemptions requirements such as code transparency and inspectability. As an interface administrator, your feedback and suggestions are warmly welcome until July 17, 2023 on the [[m:Talk:Third-party resources policy|policy talk page]]. Have a great day!</div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[m:User:Samuel (WMF)|Samuel (WMF)]], on behalf of the Foundation's Security team</bdi> 01:02, 8 juli 2023 (CEST) <!-- Message sent by User:Samuel (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Samuel_(WMF)/IAdmins_MassMessage_list_1&oldid=25272788 --> == Invitation to Rejoin the [https://mdwiki.org/wiki/WikiProjectMed:Translation_task_force Healthcare Translation Task Force] == [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|right|frameless|125px]] You have been a [https://mdwiki.toolforge.org/prior/index.php?lang=ar medical translators within Wikipedia]. We have recently relaunched our efforts and invite you to [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php join the new process]. Let me know if you have questions. Best [[User:Doc James|<span style="color:#0000f1">'''Doc James'''</span>]] ([[User talk:Doc James|talk]] · [[Special:Contributions/Doc James|contribs]] · [[Special:EmailUser/Doc James|email]]) 12:34, 2 August 2023 (UTC) <!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_translatiors/bs&oldid=25416228 --> == Bosanski jezik! == Zašto u opisu ispod na .bs wikipediji stoji "standardna varijanta srpsko-hrvatskog jezika" za bosanski jezik. Ne razumijem ovaj opis ispod. Da li se to može promijeniti i napisati kako treba. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 23:53, 29 august 2023 (CEST) :Gdje to tačno stoji? Link, po mogućnosti? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:51, 30 august 2023 (CEST) ::Bio je u opisu na Wikidata da je "standardized variety of serbocroatian languages", promijenio sam opis u "standardized variety of south slavic languages". [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 08:32, 30 august 2023 (CEST) ::[[Bosanski jezik|https://bs.m.wikipedia.org/wiki/Bosanski_jezik]] ::Evo ovdje je stajalo, ali izgleda da je kolega Panassko ovo brzo promijenio. Svaka cast. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 15:43, 30 august 2023 (CEST) :::@[[Korisnik:YitKl|YitKl]], [[Korisnik:Panassko|Panassko]]: Zdravo! Kratka napomena. Bosanski jezik nije „standardizirana varijanta južnoslovenskog jezika”, kako je preinačeno na Wikipodacima, s obizrom na to da taj jezik ne postoji. Južnoslovenski jezici podgrupa su slovenske grupe jezika, a bosanski jezik standardizirana je varijanta srpskohrvatskog jezika, policentričnog jezika koji uključuje četiri standardizirane varijante, s lingvističkog i naučnog aspekta. Članak na en.WP pruža detaljnije informacije o tome. Srdačan pozdrav! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:28, 30 august 2023 (CEST) ::::Ćao @[[Korisnik:Aca|Aca]] ja sam se vodio člankom i definicijom na bs.wiki gdje se to ne spominje. Nisam stručnjak ali mi je rezon da se vodim našim člankom jer smatram da je to tu iskristalizovano.na bosanskom jeziku opis je bio takav te sam to preveo na engleski. ::::Ako ne pogrešno trebalo bi onda izmjeniti i u članku u jeziku na bs pa i na wikipodacima, mada bih volio i da @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] da mišljenje, obzirom je srručniji po pitanju jezika od mene. ::::Pozdrav, ::::Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 18:37, 30 august 2023 (CEST) :::::@[[Korisnik:Panassko|Panassko]]: Pretpostavio sam tako nešto, opušteno. Ima argumenata da na bosanskom stoji i „južnoslavenski jezik”, ali i ovo što sam prethodno spomenuo. Zavisi samo od toga šta želimo prikazati ili čemu pridajemo značaj. Engleski opis bih ostavio onakav kakav jest, upravo iz razloga koji si spomenuo – dosljednost s člankom na tom jeziku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 02:12, 31 august 2023 (CEST) ::::Pozdrav @[[Korisnik:Aca|Aca]] Bosanski jezik ima riječnik koji je stariji od srpskohrvatskog jezik, pa samim tim ne može biti nikakva varijanta drugog jezika. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 15:43, 1 septembar 2023 (CEST) :::::SZR ne služe za iznošenje vlastitih teorija! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:23, 1 septembar 2023 (CEST) ::::::Kakvih teorija! ::::::To su jasne činjenice. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 16:20, 10 septembar 2023 (CEST) :::::@[[Korisnik:YitKl|YitKl]]: Razumijem Vaše stajalište, ali postojanje rječnika (ne „riječnika”, s obzirom na to da ta riječ ne postoji) ne može služiti kao valjan argument protiv teze da jezici pripadaju istom makrojeziku ili policentričnom jeziku. Tako je i ''Srpski rječnik'' izdat 1818, ali to nije validan lingvistički i naučni argument. U svakom slučaju, hvala Vam na doprinosu temi i podizanju svijesti. Ako Vam je potrebna bilo kakva pomoć pri uređivanju ove teme ili drugih, slobodno mi se obratite. Lijep pozdrav! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:10, 1 septembar 2023 (CEST) ::::::Upravu si za rjecnik, a i napravio sam gramatičku grešku. ::::::Uglavnom, nisam ekspert za ovu temu, ali dovoljno znanja imam da bosanski jezik nije nikakva izvedenica iz jezika hrvatskog i srpskog. ::::::Drago mi je da je napravljena izmjena, a svakako bih volio da se uključe ljudi koji su dobri u ovoj temi. ::::::Lp [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 16:19, 10 septembar 2023 (CEST) :: Korisnik je mislio na [[:wikidata:Special:Diff/1964385689|ovaj lokalni opis]], koji sam izmijenio tako da je u skladu s ostalim unosima o slavenskim jezicima na Wikipodacima. Nije naročito produktivno mijenjati opise na engleskom jeziku na Wikipodacima budući da je konsenzus takav da se navode podaci s en.wiki, odnosno da stoji "standardized variety of Serbo-Croatian" za srpski / hrvatski / bosanski / crnogorski itd, tako da bi mijenjanje samo moglo dovestido neproduktivnih ratova izmjena s tamošnjim urednicima. Ako se promijeni tamošnji konsenzus, uskladit ćemo i na Wikipodacima. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 11:54, 31 august 2023 (CEST) :::Srđane, :::hvala ti na pojašnjenju, vidim da si ti to promijenio na Wikipodacima tako da ja nemam šta korigovati. :::Pozdrav, :::Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:20, 31 august 2023 (CEST) == Bosanske poznate ličnosti == Ćao @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ima li gdje spisak bosanaca i hercegovaca kojima nedostaje članak? Mislim da bismo trebali napraviti, pa da imamo okvir i da vremenom obogatiko WikiPediju s tim člancima. Ja bih počeo ali ne znam odakle da krenem. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:39, 24 septembar 2023 (CEST) :@[[Korisnik:Panassko|Panassko]] odeš na web stranice fakulteta i u njihovoj historiji nađeš važne ličnosti [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:33, 25 septembar 2023 (CEST) ::Više sam mislio da li imamo neki spisak sa bosanskohercegovačkim bitnim ličnostima koji bi mogli napraviti kao projekat, koje ličnosti želimo da imamo predstavljena na bs.wiki bili oni političari, umjetnici, pisci i td... [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:54, 25 septembar 2023 (CEST) ::: Možda [[:en:List of Bosnia and Herzegovina people|ovo]] kao polazna tačka? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:02, 25 septembar 2023 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] odlično [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:28, 26 septembar 2023 (CEST) == Anaplastični oligodendrogliom == Why we can translate on Wikipedia? [[Korisnik:Wname1|Wname1]] ([[Razgovor s korisnikom:Wname1|razgovor]]) 14:15, 14 oktobar 2023 (CEST) :I wrote in the summary: Google Translate. Although it has significantly improved last few years, the texts still need a fair amount of human correction, especially in terms of Slavic languages. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:17, 14 oktobar 2023 (CEST) == Projekat Nacionalne biblioteke Evrope == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] zadao projekat i nigdje ga na projektu... <nowiki>:</nowiki>-) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:22, 19 oktobar 2023 (CEST) :A [[Nacionalna biblioteka Malte|Maltešku]] zaboravljaš. Dobro, dobro... :-) Nažalost, ne mogu. Danas se stvari promijene u kratkom roku. Imat ću dodatnih obaveza u sljedećih mjesec dana i rjeđe će me biti ovdje. A i da nije tako, vidiš i sam koliko je posla samo na održavanju i ažuriranju postojećeg. Projekat je za one koji su u mogućnosti i koliko su u mogućnosti. Kao i bilo šta na Wikipediji zapravo. Tebi svaka čast na trudu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:38, 19 oktobar 2023 (CEST) ::ah da Malteška, izvukao si se. Šalu na stranu ideja je odlična, zato sam i prionuo a radiš sjajan posao, ipak moram te malo cimnuti s vremena na vrijeme. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 18:08, 19 oktobar 2023 (CEST) == Arapska imena == Kako se na našem jeziku pišu arapska imena poput Ebu'l-Feth, Ebu'l-Hamza itd? Ebu'l-Feth, Ebul-Feth ili Ebu-l-Feth? [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 04:48, 25 oktobar 2023 (CEST) :Ako je "reisul-ulema" ili "Omer ibnul-Hattab", onda bi trebalo "Ebul-Feth". Ali sklon sam mišljenju da ovo pitanje još nije definitivno riješeno u pravopisima. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 06:10, 25 oktobar 2023 (CEST) ::Hvala na odgovoru. Nisam uspio pronaći odgovor u dosadašnjim pravopisima. Mediji IZ uglavnom koriste npr. reisu-l-ulema, a knjige teološkog karaktera, raznorazne "hagiografije" (u nedostatku boljeg izraza), pogotovo one koje dolaze iz selefijskih krugova, najčešće su pune pravopisnih grešaka i nisam ih htio koristiti kao uzor. [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 06:19, 25 oktobar 2023 (CEST) == Nepregledane stranice == Pozdrav, Evo već par mjeseci periodično se zaletim pa napravim nekoliko novih stranica. Međutim, to sve nekako pada u vodu kad neke stranice čekaju dva mjeseca i još nisu odobrene za čitaoce. Razumijem da to iziskuje mnogo vremena, pa me zanima postoji li nešto što ja mogu uraditi da bi ovaj proces malo ubrzao? [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 22:42, 25 oktobar 2023 (CEST) :Prije svega, hvala na trudu i doprinosima. Nemoj misliti da to ne bude primijećeno. Članci su tu i vidljivi su za sve (ukucaj na Google, npr., "Oproštajni hadž, Wikipedia na bosanskom"), samo ih još nije ''pregledao'' niko od administratora, pa stoji ona oznaka. A ja imam svoj krug područja koja pokrivam i gdje se osjećam kompetentnim (mada ni njih ne mogu ni blizu koliko bih htio), a ostala prepuštam drugima jer nismo svi za sve niti sam jedini administrator niti možemo svi stići sve pohvatati (nas je na prste ruke, a članaka više od 92.500; dobro, nepregledanih je znatno manje od toga :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:17, 26 oktobar 2023 (CEST) ::Hvala na pohvalama. Najviše što me ustvari 'brine' je to što članci nisu dostupni ne-urednicima. To jeste, kada bih na Google ukucao neki nepregledani članak njega čitaocu ne bi prikazalo osim ako ne potraži Bosansku verziju članka preko istog na drugom jeziku. ::Kako god, hvala na informaciji i primjećivanju :). [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 16:17, 26 oktobar 2023 (CEST) == Zapadna obala == Ja sam promijenio Zapadana Obala u Zapadna obala gdje sam uspio naći na mob, nadam se da sam ih sve pronašao, ako nisam... [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:57, 4 novembar 2023 (CET) == Hebrejski i arapski izrazi == E, KWiki. Mislio sam dopuniti / srediti par članaka o aktualnom sukobu na Bliskom istoku, pogotovo ove članke koji imaju dosta pregleda. E sad, kako pisati izraze na hebrejskom i arapskom? Ako ćemo fonetski, tj. transkripcijom, hebrejski mi neće biti problem (npr. "{{jezik|he|קִבּוּץ גָּלֻיּוֹת}}" kao "kibuc galujot"), ali bi mi arapski teže išao (mogao bih pomoću [[:en:DIN 31635|sistema DMG]], [[:sr:Википедија:Транскрипција са арапског и персијског језика|pa onda ovako]]). Pitam jer vidim da si Šarona prebacio neki dan, a ima dosta imena lidera i izraza kroz razne sukobe. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 18:47, 5 novembar 2023 (CET) :Hebrejski je u bosanskim pravopisima (uključujući i ovaj svježi Bulićev) potpuno zaobiđen, da ne spominjem gruzijski, armenski, jezike Indijskog potkontinenta i Indokine, a za arapski sam ranije pisao na onoj pomoćnoj stranici. Historijska imena sigurno idu fonetski, a pod utjecajem (zapadnih) medija postoji tendencija da se ova savremena pišu po engleskoj ili francuskoj transkripciji (kao da je, bubam, ime Enver iz 11. stoljeća različito od današnjeg Anvar). U novom Halilovićevom piše ovo: {{citat3|Opće načelo kojeg se valja držati u pisanju imena iz jezika koji se ne služe ni latinicom ni ćirilicom glasi: takva se imena pišu onako kako se pišu u službenoj latiničkoj transkripciji u narodu iz kojeg potječu. Ovo načelo vrijedi u međunarodnom dopisivanju, diplomatiji, na geografskim kartama te u naučnoj literaturi i slično.}} :Na SR Wiki je gotovo sve dobro urađeno (osim ovog da se inicijalno A piše A, jer ''Asad'' je zapravo ''Esed'' i da je ''aw'' = ''au''; ime je ''Tevfik'', tj. ''Teufik'', da ''f'' i ''v'' ne bi bili u dodiru jer su slični po mjestu tvorbe). Ne znam šta bih rekao kao konačni zaključak. Bosanski naginje fonetskom pisanju ovih imena, ali ne može niko poreći ovu savremenu praksu u medijima koju spomenuh. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:51, 6 novembar 2023 (CET) :Neka ide fonetski, a napraviti preusmjerenja s engleskih (i francuskih) imena. Mora se nešto odlučiti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:30, 6 novembar 2023 (CET) == Pojedine riječi za izmjenu == Možemo li povremeno napraviti kraći spisak riječi koje treba izmijeniti. Možda i da se lokaliziraju po šablonima, da smanjimo mogućnost greške [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:02, 7 novembar 2023 (CET) :Nemam ni ja to u glavi nego kako naiđem na nešto. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:26, 7 novembar 2023 (CET) ::da se botiraju [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:29, 7 novembar 2023 (CET) :::Kontam, ali teško je mozgu pohvatati sve te detalje. Zato, vidio si, nekad nabacim nešto Srđanovom botu, mada urijetko. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:10, 7 novembar 2023 (CET) ::::to je ok [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 20:44, 7 novembar 2023 (CET) == Jermuk == Može i ovo: [[:en:Yarmouk Camp#During the Syrian Civil War]]. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 20:06, 10 novembar 2023 (CET) :Pozdrav, ako možeš da provjeriš transkripciju arapskih naziva za nove stavke u [[Šablon:Masakri nad Palestincima|ovom šablonu]]. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 11:47, 3 mart 2024 (CET) ::Historijska arapska imena pišemo fonetski, a ova savremena po engleskoj transkripciji (ne znam tačan razlog). Hvala na dopuni (vidim da na EN nisu to uradili, barem zasad). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:52, 3 mart 2024 (CET) :::Fala ti! Prva nova stavka je neka ulica nazvana po jednom od imena Boga u islamu, a druga – Arapkinja iz Palestine. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 12:08, 3 mart 2024 (CET) == Meridijani crtica == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] i @[[Korisnik:Srđan|Srđan]] moramo se dogovoriti da li ćemo koristiti - ili — kada razdvajamo mjesta/ostrva i sl, u tabeli za meridijane. Jedan od vas mijenja u — a drugi u -pa ne znam šta od navedenog da koristim da ne morate mijenjati. Mislim nije velika stvar ali eto... Poz Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:49, 13 novembar 2023 (CET) :Ni jednu ni drugu nego – :-) (ima na kraju donje alatne trake). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:55, 13 novembar 2023 (CET) :{{Spomeni|Panassko}} Za crte se koristi – ili {{Plain link|https://www.compart.com/en/unicode/U+2013|"en-dash" po Unicodeu}}. E sad, s obzirom na to da često uređuješ s telefona, u zavisnosti od fonta koji je proizvođač postavio za predodređeni ili koji je naknadno postavljen, moguće je da ti ova duža (— ili {{Plain link|https://www.compart.com/en/unicode/U+2014|"em-dash" po Unicodeu}}) izgleda isto, ali drugi su znakovi ipak. Inače, i ovo mi je neki dugotrajni projekt (srediti te znakove u postojećim člancima), ali kao što i sam kažeš, nije velika stvar pa nije neki prioritet, tako da inače sredim kadgod na neki članak naletim. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 16:59, 13 novembar 2023 (CET) ::Meridijane ne radim s telefone zbog tabela i zato sto mi trebaju dodatni tabovi da vidim naziv nekog mjesta na našem jeziku, pa sam koristio crticu s tastature. Sad kad je KWiki odgovorio u zadnja 2 cini ki se sam kopirao en-dash u članke, pa cete imati manje posla :-). Moze li ti to sto namjeravas srediti uraditi bot ili ce trebati ručno ispravljati? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:46, 13 novembar 2023 (CET) :::Mislio sam botski, ali ima puno izuzetaka da bi se moglo (unutar citata, referenci i sl.). Bit će po mic ko i neki drugi projekti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 21:07, 13 novembar 2023 (CET) == Datumi u referencama == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] što se tiće datuma u referencama iste sam prestao mijenjati jer ima WumpusBot koji 2x mjesečno radi na izmjenama ovih datuma. Poz, [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 12:36, 6 decembar 2023 (CET) : Da se nadovežem: da, napravio sam da [[Korisnik:WumpusBot|Wumpus]] mijenja formate "January 1, 1996", "1 January 1996" i "1996-01-01" u naše dvaput mjesečno pa ih generalno nije potrebno ručno prepravljati. Moguće je da dođe do toga da se ne pokrene (najčešće bude problem s "daljinskim" pokretanjem virtualne mašine koju koristim za bota), ali ako se to desi, tj. ako primijetite da nije popravljeno u nekom razumnom roku, slobodno me [[Šablon:Ping|pingajte]] pa ću popraviti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:33, 6 decembar 2023 (CET) == Geografija, zarezi i nominativ == Hej, hej, KWiki! Kako si? Trenutno radim na standardizaciji geografskih članaka o naseljima u Meksiku na sh.wikiju. Uvodi tih članaka obično su ovakvi: * El Potrillo je naselje u Meksiku, u saveznoj državi Chiapas, u opštini San Fernando. Međutim, uobičajena je praksa da se navode niže jedinice pa više. Stoga bi to trebalo promijeniti ovako: * El Potrillo je naselje u opštini San Fernando, u saveznoj državi Chiapas, u Meksiku. Jesu li tu potrebni zarezi između odrednica? Je li možda bolje koristiti se nominativom, kao što to upotrebljavaju papirne enciklopedije: * El Potrillo je naselje u opštini San Fernando, savezna država Chiapas, Meksiko. Koliko je to rješenje gramatički pravilno? Unaprijed zahvalan, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:14, 28 decembar 2023 (CET) : Nije loše. Kod tebe? Zarezi u ovim slučajevima nisu obavezni, ali nekako je praktičnije s njima nego bez njih, čisto radi razdvajanja jedinica različitog nivoa. A može i "El Potrillo je naselje u opštini San Fernando u meksičkoj saveznoj državi Chiapas." Nisam simpatizer ove "papirne" verzije (nije pogrešno samo po sebi nego više stilsko-konstrukcijski odudara jer se rečenica "obezrečeničava"). == Ime albuma == Pozdrav KWiki, vidim da si ispravljao nešto na šablonu Ekatarine Velike (hvala za to, šablon je bio "na brzaka" napravljen :)). Nego, zanima me da li je pametno stavljati apostrof iza slova "S" kod albuma ''S vetrom uz lice''. Naime, i na vinilnim izdanjima tako stoji kao i na ostalim wiki. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 16:03, 17 januar 2024 (CET) : To je prije svega greška jer je tu A fakultativno (osim kad sljedeća riječ počinje na S, Š, Z, Ž, Dž, Đ). Apostrof se stavlja u slučajevima kad je ispušteno slovo koje inače tu '''mora''' biti, tako da ''S' vetrom'' ukazuje ili na nepoznavanje pravopisnih pravila među članovima EKV-a i ostalih uključenih u to izdanje ili na namjernu pogrešnu upotrebu (a ne mislim da je ovo drugo jer nema nikakve promjene u značenju ili neke skrivene poruke ili aluzije na nešto drugo, što obično bude razlog za odstupanje od pravila). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:05, 18 januar 2024 (CET) ::Hah, zanimljivo, vjerovatno je greška nekog u izdavačkoj kući. Hvala za odgovor :) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 19:09, 18 januar 2024 (CET) == Pitanje == Poštovanje, koliko glasova za mora imati predloženi članak da bi postao potvrđen kao dobar članak? Hvala na odgovoru. Prijatno [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 22:53, 20 januar 2024 (CET) :Glavno je da nema glasova "protiv". :-) Ili da je (znatno) više glasova "za". Ako postoji neka fiksna vrijednost, nije mi poznato. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:02, 20 januar 2024 (CET) ::Hvala. A tko onda odredi odnosno označi članak kao dobar? Ja ili administrator? I koliko vremena mora trajati glasanje? [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 23:04, 20 januar 2024 (CET) :::Dvije sedmice, ako me pamćenje ne vara. Ali zapustili smo dobre članke već duže vrijeme; može biti i promjena tu, nije ništa u kamenu zapisano. A kad glasanje završi, bilo ko od administratora stavi oznaku <nowiki>{{dobar članak}}</nowiki> ako prođe. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:10, 20 januar 2024 (CET) ::::Hvala puno. Laku noć [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 23:14, 20 januar 2024 (CET) == Recenzije albuma == Ima ovaj od prije par godina: [[Šablon:Recenzije albuma]] [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 10:49, 18 februar 2024 (CET) :Toliko o meni... :-) Hvala ti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:06, 18 februar 2024 (CET) == The Wikipedia Asian Month 2023 Barnstar == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="border: 3px solid #32AFAF; background-color: #EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;{{border-radius|1em}} {{box-shadow|0.1em|0.1em|0.5em|rgba(0,0,0,0.75)}}" class="plainlinks">[[File:2023_Wikipedia_Asian_Month_Barnstar.png|left|180px]] {{Center|{{resize|150%|'''''Wikipedia Asian Month 2023 Barnstar'''''}}}} <div style="color: #333333; margin-left:220px; font-size:110%; "> Dear {{ROOTPAGENAME}} : :Congratulations! Thank you so much for participating in the Wikipedia Asian Month 2023. We are very grateful for your dedication to the Wikimedia movement and effort in promoting Asian content. Hope to see you again this year and celebrate the 10th year of Wikipedia Asian Month together. :Sincerely, </div> <div style="color: #333333; text-align:right; font-size:120%; ">Wikipedia Asian Month International Team</div> </div> {{clear}} </div> <!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joycewikiwiki/WAM2023_Barnstar_MassMessage_Receiver_2&oldid=26272593 --> == Nazivi filmova == F Gdje si našao da se ovaj film prevodi Ljetnikovac na zlatnom jezeru? Ja sam se vodio nazivima na ovoj enciklopediji filma, pa ako ima još neka referentna stranica javi da mogu i nju koristiti? [[https://filmska.lzmk.hr/clanak/rydell-mark Filmska enciklopedija] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:53, 7 mart 2024 (CET) :[https://www.google.com/search?q=ljetnikovac+na+zlatnom+jezeru+1981.&sca_esv=65cf4aff65164a10&sca_upv=1&ei=ce_oZYytH7-C9u8PlPWlsAk&udm=&ved=0ahUKEwjMqff82OCEAxU_gf0HHZR6CZYQ4dUDCA8&uact=5&oq=ljetnikovac+na+zlatnom+jezeru+1981.&gs_lp=Egxnd3Mtd2l6LXNlcnAiI2xqZXRuaWtvdmFjIG5hIHpsYXRub20gamV6ZXJ1IDE5ODEuMgUQIRigATIFECEYoAEyBRAhGKABMgUQIRigAUipY1CQBFj8W3ABeACQAQCYAcgBoAGLIaoBBjEuMzMuMbgBA8gBAPgBAZgCJKACgCPCAggQABiABBiwA8ICCRAAGAcYHhiwA8ICCxAAGIAEGLEDGIMBwgIIEAAYgAQYsQPCAgUQABiABMICDhAAGIAEGIoFGLEDGIMBwgIEEAAYA8ICBhAAGBYYHsICCBAAGBYYHhgKwgIIEAAYFhgeGA_CAgcQABiABBgTwgIIEAAYFhgeGBPCAggQABiABBiiBJgDAIgGAZAGCpIHBjEuMzQuMaAHiHs&sclient=gws-wiz-serp Na Googleu]. :-) Izbacuje oba, ali znam da sam ranije viđao ovaj duži. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 7 mart 2024 (CET) ::Hočemo li se onda držati filmske enciklopedije, mislim da nam je relevantnija? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:03, 7 mart 2024 (CET) :::Kako gdje. I ove filmske i TV-sajtove treba uzimati u obzir jer su na njima često naslovi pod kojima su prikazivani u kinima i na TV-u. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 7 mart 2024 (CET) == Translation request == Hello, KWiki. Can you translate and upload the articles [[:sh:Potres u Tangšanu 1976.]] (the deadliest earthquake in the 20th century and the second deadliest earthquake in China) and [[:sh:Potres u Shaanxiju 1556.]] (the deadliest earthquake in history) in Bosnian Wikipedia? There are also Croatian and Serbian Wikipedia articles about both earthquakes, as basis for translation. Kindest regards, [[Korisnik:Lavassa|Lavassa]] ([[Razgovor s korisnikom:Lavassa|razgovor]]) 17:09, 28 mart 2024 (CET) == Znam da imamo == samo što je postojeći šablon malehan [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 14:11, 2 april 2024 (CEST) == Skraćenice == Vjerujem da ste upravu, što se tiče akronima koji završavaju na BiH i slično. Međutim, imam problem u vezi toga, jer ako uzmemo primjer za [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIK]], ispravno je CIKBiH, ali apsolutno svi (pa čak i sam CIK na [https://www.izbori.ba/?Lang=3 službenoj stranici]) piše CIK BiH. Isto tako i za ostale termine, kao SR BiH, [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom PS BiH]], itd. Šta je sada ispravno: onako kako službeno napiše institucija svoju skraćenicu ili onako kako "gramatika nalaže". Jer, ako je pravilno CIKBiH, zašto onda nije HDZBiH, nego [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] (i slične stranke i generalno stvari koje imaju akronim BiH). Nastaje nepotrebna zabuna, pa ako može objašnjenje za buduće članke, bio bih zahvalan. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 01:32, 15 april 2024 (CEST) :A ko kaže da se svi navedeni drže pravopisa ili da ga znaju? ;-) Mogu razumjeti umetanje razmaka radi vizualnog dojma i "prozračnosti", ali s "BiH" to je nepravilno; samo umjesto nje stavi bilo koju "jednorječnu" republiku i stvar je jasna sama po sebi ("'''SR H'''/rvatska/", "'''SR M'''/akedonija/",...). Ono što označava '''jedan pojam''' ne razbija se razmakom, koliko god riječi bilo u punom nazivu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:48, 15 april 2024 (CEST) ::Hvala na pojašnjenju. Ja bi na ovakve stvari samo rekao "Absurdistan", jer skoro sve što se dešava u i o BiH ispadne naopako. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 18:28, 15 april 2024 (CEST) == Poslanici i zastupnici == Pozdrav, tako je to tu već bilo preuzeto sa drugih Wikipedija. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 02:49, 17 maj 2024 (CEST) :Nije bilo upućeno nikome pojedinačno nego je napomena opće prirode. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:51, 17 maj 2024 (CEST) == AWB == Pozzz, mogu li dobiti dozvolu za AWB ovdje? [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 17:49, 20 maj 2024 (CEST) :Zdravo, zdravo! Pitaj [[Korisnik:AnToni|AnTonija]]; i on ga koristi po potrebi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:53, 20 maj 2024 (CEST) ::Fala ti za upute! [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 18:01, 20 maj 2024 (CEST) == Stranice koje nisu povezane sa stavkama == Baci malo pogled na [[Posebno:UnconnectedPages|ovo]] imamo preko 8.000 stranica koje nisu povezane sa Wikipodacima. Vecinom su šabloni, kategorije i moduli, vrlo malo je članaka (manje od 100) jer sam to rasčistio. Ovdje ima brdo posla [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:00, 21 maj 2024 (CEST) :Hvala ti što paziš. ;-) Tu je najviše članaka kojih nema na drugim Wikipedijama, ali ima i onih koje autor nije znao spojiti ili je to jednostavno zaboravio uraditi. Eh, šta je tu je - nikad kraja održavanju, kao što rekoh ranije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:12, 21 maj 2024 (CEST) :: {{Spomeni|Panasko|KWiki}} Ukoliko je stranica tu globalno "unikat" koja samo postoji na bs.wiki, onda se na Wikipodacim može napraviti nova stavka, ukoliko se zadovoljavaju [https://www.wikidata.org/wiki/Wikidata:Notability ova pravila] o značajnosti. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 13:15, 3 septembar 2024 (CEST) :::Pravim ja te stranice povremeno, posebno vodim računa o stanicama na "glavnom" tu nema puno stranica koje ja s vremena na vrijeme povežem sa WikiData, ovi drugi aspekti su malo veći zahvat. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:18, 3 septembar 2024 (CEST) == Vandalizam == Promjene koje sam napravio u tri članka vraća neko drugi, iako su tačne ([[Pravedni halifat]], [[Kordopski Emirat]], [[Vizigotsko Kraljevstvo]]). Napisao sam zašto sam napravio promjenu u razlozima promjene članka. Želim da se moje izmjene objave. Hvala ti. [[Korisnik:Aybeg|Aybeg]] ([[Razgovor s korisnikom:Aybeg|razgovor]]) 23:52, 5 juni 2024 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Ne razumijem zašto niste promijenili ove članke uprkos mojoj ispravnoj poruci. Je li ta zastava zaista bila zastava Omajada? Ili ste otkrili takvu zastavu? Ima li istorijskih dokaza da je ta zastava postojala? Pročitajte naziv tog fajla: [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Fictitious_Flag_of_Umayyad.svg '''Fictitious''' Flag of Umayyad.svg]. @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] [[Korisnik:Aybeg|Aybeg]] ([[Razgovor s korisnikom:Aybeg|razgovor]]) 16:20, 11 juni 2024 (CEST) ::Nije još došlo na red. Doći će ovih dana. Nisam baš stalno za računarom. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:25, 11 juni 2024 (CEST) == Kategorija == Pozdrav, mislim da si obrisao pogrešnu kategoriju: [[:Kategorija:Knjaževina Srbija]] umjesto [[:Kategorija:Kneževina Srbija]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 00:08, 11 juni 2024 (CEST) :Prije ovakvih promjena treba provjeriti historijske izvore na bosanskom jeziku. Ako se u njima pretežno koriste "knez" i "kneževina", onda ni ovo nije trebalo dirati. A jesam greškom obrisao. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:16, 11 juni 2024 (CEST) :: {{spomeni|نوفاك اتشمان}} Na osnovu čega si uradio [[Special:Diff/3624763|"standardizaciju"]]? Koliko vidim, naslovi članaka o tome na sva tri srodna projekta glase "Kneževina Srbija" ([[:sr:Кнежевина Србија|sr]], [[:hr:Kneževina Srbija|hr]], [[:sh:Kneževina Srbija|sh]]). – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 07:40, 11 juni 2024 (CEST) :::Dobro jutro (x2, u množini), to sam isto paralelno učinio sa Crnom Gorom. Obe države su imale svoje nazive. Ne koristimo kolokvijalne nazive. Nećemo valjda da preimenujemo članak o SFRJ u ''Druga Jugoslavija'', ''Titova Jugoslavija'' ili ''Komunistička Jugoslavija'' da bismo pomogli internetom zaglupljene generacije (iako iste imaju ''Google Search'' i slična pomagala) i vremenom isprane mozgove. :-) [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 08:16, 11 juni 2024 (CEST) ::::Ne mogu se ovakve izmjene raditi na svoju ruku. Nisam uvjeren argumentacijom da su "obe države imale svoje nazive" (sve ima svoj naziv?) i da "ne koristimo kolokvijalne nazive" (koristimo prepoznatljive nazive; tako je naslov naziva države "Sjeverna Koreja" a ne zvanični naziv "Demokratska Narodna Republika Koreja"). Arhaična imena također se izbjegavaju. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:37, 11 juni 2024 (CEST) :::::Da li u nekoj knjizi renomiranog istoričara postoji referenca za "Knjaževina"? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 08:49, 11 juni 2024 (CEST) ::::::Rekao bih da će sve ove promjene trebati vratiti na "Kneževinu". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:55, 11 juni 2024 (CEST) :::::::Knjaževina je arhaizam. I ne vjerujem da je moderna historiografija (ni u Srbiji) koristi! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:41, 11 juni 2024 (CEST) ::::::::Teško je danas pronaći (makar ovde kod mene u Srbiji, ali svaka čast svima onima u Crnoj Gori) nekog savremenog istoričara, koji koristi ''neiskvarene'' nazive tih bivših država, "zahvaljujući" sistematskom skrnavljenju nasleđa dinastija Obrenovića i Petrović-Njegoša od strane dinastije Karađorđevića (skrnavljenje koje su slepački "prepisali" jugoslovenski komunisti i zatim drugi od istih), a to po principu ''damnatio memoriae'' iliti primenama primera istorijskog negacionizma i revizionizma. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 04:26, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::: Nismo mi ovdje da [[:en:WP:RIGHTGREATWRONGS|ispravljamo krive Drine]]. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:06, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::<nowiki>*</nowiki>''krive Morave'', a toga eseja nema ovdje na bs.wiki, tako da ne zna svaki Bosanac ili Hercegovac engleski, persijski, hindi, portugalski, ukrajinski i/ili kineski han jezik. :-) [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 12:23, 13 juni 2024 (CEST) :::::::::::Ne znam zašto si fiksiran idejom da je ovo Wikipedia samo Bosanaca i Hercegovaca; mogu je svi uređivati. Ne znaju sve osobe za to, ali bi [[Posebno:SredisnjaAutent/نوفاك اتشمان|petnaestogodišnji korisnik koji je ujedno i administrator na šest projekata]] to morao (ne trebao, već ''morao'') znati. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:45, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::::Bosanac ili Hercegovac u kontekstu korisnika ili čitaoca bs.wiki. Ma hoću da tu kažem da bi valjalo da se ima taj deo eseja preveden za ovdašnje lokalne upotrebe (ko je voljan da to prevodi, to jest). [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:26, 13 juni 2024 (CEST) ::::::: Vraćeno. Ovakve se izmjene ''ne smiju'' raditi bez ikakve konsultacije, pogotovo u kasnim noćnim satima kad je slabo ko za računarom. [[Razgovor:Osmansko Carstvo#Osmanlijsko Carstvo 2|Ovako to treba raditi]]. Ispita se šta je tačno pa se kasnije postepno ide u zamjenu. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:20, 12 juni 2024 (CEST) ::::::::Valjda sam ja ekspert na ovom wikisajtu za istoriju Srbije; dakle, konsultacije se vrše sa ekspertima iz određenih, relevantnih oblasti. :-) Te moje noćne izmene su izvršene u noćnim wikisahatima zbog mog tadašnjeg/trenutnog bioritma; sve moje izmene su javne prirode, javnog karaktera, javna stvar, javno dobro, javna svojina; jedino osim onih mojih ''jednostruko i dvostruko obrisanih i s(a)krivenih'' izmena, što nezavisi od moje wikimalenkosti; tj. nema tu nikakve ''nečasne vampirske rabote''. Dobro si uklonio/poništio moje izmene na članku o ''[[Srpske novine|Srpskim novinama]]'', odnosno hirurški si tu precizno ostavio dodani stari naziv tog službenog lista. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 05:12, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::: Jesi li historičar? Ako nisi, onda nisi ekspert. A i da jesi, mišljenje se zasniva na naučnom konsenzusu, ne na mišljenju jedne osobe. Na Wikipediji si od 2009, dobro ti trebao znati kako se ovakve stvari mijenjaju. ''Glede i u svezi sa'' Srpskim novinarima, vratio sam sve izmjene od noćnih sati, a ta je, koliko sam sad vidio, urađena [[Special:Diff/3624597|nekad poslije podne]], ali drago mi je da misliš da je to neka hirurška teorija zavjere. :-) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:03, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::Naučni konsenzus u Crnoj Gori jeste da se tadašnja CG naziva ''Knjaževina''. Hoću da kažem da tu nisi upotrebio ''rollback''. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 12:29, 13 juni 2024 (CEST) :::::::::::Nisam? A šta je ovo? [[Special:Diff/3625019|1]], [[Special:Diff/3625020|2]], [[Special:Diff/3625023|3]]. Ako sam nešto propustio, to je slučajno, a ne namjerno. Za izmjenu naziva, počni raspravu na odgovarajućoj stranici za razgovor, kao što to drugi urednici rade. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:45, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::::Moj komentar predstavlja pohvalu da si na dobrom mestu izbegao upotrebu rollback-a, a ne zamerku to što nisi. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:33, 13 juni 2024 (CEST) ::[[Korisnik:KWiki|KWiki]] pogledaj ove šablone Nagrada "David di Donatello" pa ubaci kategorije Dobitnik nagrade xxx ako ti nije mrsko. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:28, 9 august 2025 (CEST) :::{{Spomeni|KWiki}} možeš li pogledati nazive ovih kategorija [[:Kategorija:Filmovi Silver Picturesa|Filmovi Silver Picturesa]] bez navodnika, dok su neke sa navodnicima npr. [[:Kategorija:Filmovi "20th Century Foxa"]]. Ja sam neke već prebacio sa navodnicima, pa rekoh da te pitam prije nego nastavim je li to ok? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:47, 27 novembar 2025 (CET) ::::To nisam bio siguran trebaju li ili ne trebaju. A većinu sam napravio s njima, znam. A može komotno i bez njih. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:31, 29 novembar 2025 (CET) :::::Ja ću ih staviti pod navodnike, čisto da imamo standardizovano, ljepše izgleda ako je to ispravno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:19, 29 novembar 2025 (CET) :::::: Baš rekoh neki dan Panasku da bi bilo bolje da stavimo bez navodnika jer ih ne stavljamo za proizvode drugih kompanija pa bi bilo dosljedno, tako da ću to sad jedan dan srediti sve. Ali, kad je riječ o dosljednosti, zapali su mi za oko sporedni članci o serijama i filmovima. Npr. znaš da koristimo ukošena slova za serije i filmove, ali u naslovima trenutno koristimo navodnike (primjer [[Spisak likova u "Bostonskom pravu"|1]], [[Spisak epizoda "South Parka"|2]]). E sad, šta misliš da to prebacimo na ukošeno – npr. da stavim šablon da ispisuje naslov članka: Spisak epizoda ''South Parka'' – ili ipak ne bi moglo? – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 13:06, 1 decembar 2025 (CET) :::::::Bilo bi bolje, samo nisam znao da je moguće, pa sam stavljao navodnike. :) I dalje sam prilično neupućen u tehničke stvari. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:11, 2 decembar 2025 (CET) == Ali[ja] na bs Wiki == Pozdrav, opet ja. Vezano za arapska imena i njihovu transliteraciju na bosanski jezik, zanima me šta ti smatraš da se treba uraditi za ime "Ali[ja]". Na našim prostorima, a i našoj wikipediji, koristi se transliteracija "Alija" samo za [[Alija ibn Ebu-Talib|ibn Ebu-Taliba]], dok se za sve ostale koristi samo "Ali". Identičan slučaj imamo na srpskoj wikipediji. Međutim, na hrvatskoj i srpskohrvatskoj je za sve samo "Ali". Održati standard da je "Alija" samo taj jedan? Sve prevesti na "Alija"? Preuzeti primjer [srpsko]hrvatske wikipedije? [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 23:33, 13 juni 2024 (CEST) :Ako se navodi puno ime, onda ide "Ali ibn Ebu-Talib", a "Alija" se češće koristi kad se spominje samo ime, kao i konstrukcija "hazreti Alija". Za enciklopediju bi bilo pravilnije "Ali ibn Ebu-Talib". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:52, 13 juni 2024 (CEST) ::Naziv njegovog članka već nosi ime "Alija ibn Ebu-Talib". Isto tako, svaki tekst gdje se navodi njegovo ime pisano je sa "Alija". Sve prevesti na "Ali"? [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 23:58, 13 juni 2024 (CEST) == Preusmjerenje == Mogu li svi korisnici kreirati preusmjerenje na članak ili je to samo mogućnost admina? Na susjednim projektima sam pronašao alate za to, ali i ne na bs.wiki [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 18:57, 13 juli 2024 (CEST) :Klikneš na "Više" i u padajućem meniju trebalo bi stajati "Premjesti". Samo, treba biti pažljiv s preusmjeravanjima da se ne pomiješa s nečim što postoji ili paziti na slova ako postoji nešto slično, ali sa slovom razlike. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:12, 13 juli 2024 (CEST) ::Nisam razumio ili sam se ja pogrešno izrazio. Želim da od nepostojećeg članka napravim preusmjerenje na postojeći članak. Nisam pronašao nikakav padajući meni sa opcijom za preusmjerenje ni premještanje. [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 01:27, 15 juli 2024 (CEST) ::: [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] šta hoćeš da preusmjeriš? [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 13:51, 15 juli 2024 (CEST) ::::Primjer termine "dvanaestorice" i "dvanaestinci" preusmjeriti na "dvanaestoimamci" ([[dvanaestoimamizam]]). Možda ne bih odmah sad to počeo standardizovati ali u svakom slučaj želim znati kako to uraditi. Vidim samo opciju za premještanje. [[Korisnik:6akisa|6akisa]] ([[Razgovor s korisnikom:6akisa|razgovor]]) 17:30, 15 juli 2024 (CEST) :::::to je vrlo jednostavno, napraviš stranicu pojma s kojeg hoćeš preusmjerenje i ubaciš kod. Vidi [[Dvanaestinci|ovdje]]. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:25, 15 juli 2024 (CEST) ::::::Hvala ti mnogo, cijenjeni kolega. [[Korisnik:6akisa|6akisa]] ([[Razgovor s korisnikom:6akisa|razgovor]]) 21:31, 15 juli 2024 (CEST) == Research about the tools on Wikimedia projects by the CEE Hub == Hi everyone, We would like to invite you to submit your responses to the survey dedicated to the tools that are used currently across the Wikimedia projects and the tools that you want to have. This survey was made by the working group of the [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]], and your responses will be reviewed afterwards, as we want to continue supporting the communities. That support can be documentation for certain most used tools by other communities across the region per specific topics, finding solutions for new tools to be created in the future, creating most needed tools in the region (so called "regional wishlist list"), and many other options. ''Deadline to fill in the survey is '''20th of August, 2024'''.'' Submit your answers [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeIwzCDKs6jXPG7EpZe-JH2Mm1odU0_MAv1bO-z-nLOq9dlug/viewform?usp=sf_link '''here'''] Thank you in advance for your time that you will dedicate in filling in this survey --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:07, 26 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tools&oldid=27177596 --> == Pravopis kategorije == @KWiki Ne moraš popravljati pravopisne greške u kategorijama koje sam napravio, to ću ja u ponedeljak kad budem pri računaru jer sam vidio gdje sam ih pravio. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:59, 3 august 2024 (CEST) :OK. Izvini zbog blokad(ic)e, ali nisam znao koliko je još članaka, pa da ne ode daleko. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:04, 3 august 2024 (CEST) ::Nema frke, nije da nije zasluženo hahaha. Nemam nekog iskustva u kategoriziranju pa sam jučer skontao da puno fali kategorija za razne nagrade pa sam se toga uhvatio. Vjerujem da imam nekih 50ak grešaka ali to ću ja popraviti u ponedeljak jer ki je na računaru lakša pretraga. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:08, 3 august 2024 (CEST) :::mislim da sam sve popravio. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:06, 3 august 2024 (CEST) ::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] kada naiđem na kategoriju Dobitnici Nagrade xy bez navodnika, hoću li to mijenjati? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:39, 7 august 2024 (CEST) :::Ako je nazvana po osobi, doslovnom datumu (za razliku od pridjeva izvedenog od datuma; npr. Nagrada "25. novembar", ali Šestoaprilska nagrada) i tome slično, onda idu navodnici. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:29, 7 august 2024 (CEST) ::::još jedno pitanje oko kategorija, da li muzičarima stavljati kategoriju grupe u kojoj su bili, vidim da imaju posebne kategorije tipa Indexi, Bijelo dugme i sl, ali nemaju recimo Plavi orkestar, Vatreni poljubac i td? Je li ima neki razlog ili i da dodamo ostale grupe kao kategorije? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 00:20, 11 august 2024 (CEST) :::::Ako su vezani za neku grupu i prepoznatljivi po njoj (ili ona po njima), onda ne vidim problem. A ima i onih što promijene više grupa, pa je kod njih možda bolje to izostaviti. Ima tu prostora za razmišljanje. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:26, 11 august 2024 (CEST) ::::::Možeš li izbrisati preusmjerenja obih nagrada što sam danas prebacio (zbog standardizacije naziva). Ja nemam prava za brisanje. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:22, 12 august 2024 (CEST) :::::::Je li to to? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:04, 13 august 2024 (CEST) ::::::::To je to, ako budem još nešto našao da treba izbrisati zbog standardizacije, javim ti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:03, 13 august 2024 (CEST) :::::::::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] naišao sam na dosta kategorija koje su preusmjeeene na druge kategorije, a ne sadrže ni jedan članak. Šta ću s njima, hocu li u njih ubacivati šablon za brisanje? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:43, 26 august 2024 (CEST) ::::::::::Slobodno. One su višak. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:45, 26 august 2024 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] provjeri molim te ove kategorije imaju li smisla Kategorija:1392. nestanci koje se generišu šablonom za Države koje su prestale postojati. Ako ima potrebe, možda nekako promijeniti naziv kategorije jer ovaj baš nema smisla. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:23, 30 august 2024 (CEST) ::isto tako i ove kategorije koji kreiraju ove kategorije npr. 1720 osnivanja, možda da bude 1720. osnivanje država ili nešto slično. Neko je očigledno bukvalno prevodio s engleskog [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:30, 30 august 2024 (CEST) :::To je rađeno u počecima BS Wiki. Svaka čast pionirima na trudu da se projekt postavi na noge, ali s jezikom su bili kriminalni (ne mislim da je najviše do neznanja nego do srljanja i automatizma). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:28, 30 august 2024 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] dodatno pitanje da li sve kategorije Naselja u prebacuje o u Naseljena mjesta u? Vidim da je dio odrađen, ali ima još jako puno toga što stoji u kategoriji Naselja u. Ako treba, uzet ću ja to na sebe pa polako [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:25, 2 septembar 2024 (CEST) ::Nisam bio uključen u to. Možda [[Korisnik:AnToni|AnToni]] zna više. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:01, 2 septembar 2024 (CEST) :::@[[Korisnik:Srđan|Srđan]] mi kaže da je Naseljeno mjesto za mjesta u BiH, a Naselje za ostalo. Ima li smisla ovo unificirati? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:23, 2 septembar 2024 (CEST) ::::Ne znam zaista. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:51, 2 septembar 2024 (CEST) :@KWiki kada uhvatiš vremena provjeri kategorije godina bez tačke, npr. [[:Kategorija:2008]], ovakvih primjera ima jako puno, pa ne znam da li je ostalo ili treba da postoje kao takvi. Ja nemam prava za brisanje stranica, a glupo mi označavati za brisanje jer ima jako puno takvih stranica. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:52, 17 septembar 2024 (CEST) ::Sve treba obrisati. Ja ću se time baviti malo-pomalo, trebat će vremena. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:59, 17 septembar 2024 (CEST) :@KWiki molim te da pogledaš imamo varijante Kategorija:Kultura Slovenije i Kategorija:Kultura u Sloveniji pa šta misliš da ovo unificiramo i koja bi varijanta bila prikladnija? Uzmi u obzir i kategorije kulture po gradovima Kategorija:Kultura u Sarajevu i američkim državama? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:33, 5 januar 2025 (CET) ::"Kultura + genitiv" možda čak ima šire značenje od "Kultura u + lokativ"; prvo bi se odnosilo na kulturne specifikume Slovenije i Slovenaca, a drugo na konkretne stvari u Sloveniji (institucije, festivali i drugi događaji itd.). (Neko moje razmišljanje, koje je podložno sugestijama i promjenama.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:16, 6 januar 2025 (CET) :[[Korisnik:KWiki|KWiki]] kada budeš u mogućnosti pogledaj da napraviš po jedan primjer sljedećih kategorija: :* xxxx. u streljaškim sportovima ([[:Kategorija:2025. u biatlonu]]) :* xxxx. u književnosti ([[:Kategorija:Romani iz 2018.]]) {{urađeno}} :* xxxx. u filmu ([[:Kategorija:Filmske nagrade u 2018.]]) {{urađeno}} :* xxxx. u okolišu ([[:Kategorija:Prirodne katastrofe u 2019.]]) {{urađeno}} :* xxxx. u obrazovanju ([[:Kategorija:Obrazovne institucije osnovane 2012.]]) {{urađeno}} :* xxxx. u džudu ([[:Kategorija:Džudo na Ljetnim olimpijskim igrama 2020.]]) {{urađeno}} :* Romani iz xxxx-ih ([[:Kategorija:Romani iz 2018.]]) {{urađeno}} :* Romani iz xx. vijeka ([[:Kategorija:Romani iz 2001.]]) {{urađeno}} :* Albumi iz xxxx-ih ([[:Kategorija:Albumi iz 1980.]]) {{urađeno}} :* Avijacija u xxxx-ima ([[:Kategorija:Avijacija u 1924.]]) {{urađeno}} :* Debitantski albumi iz 1960-ih ([[:Kategorija:Debitantski albumi iz 1963.]]) {{urađeno}} :* Djela iz xxxx. ([[:Kategorija:Građevine i strukture osnovane 2021.]]) {{urađeno}} :* Države i teritorije prestale sa postojanjem xxxx-ih ([[:Kategorija:Države i teritorije prestale sa postojanjem 1261.]]) {{urađeno}} :* Ekonomija u xxxx-ima ([[:Kategorija:1990. u ekonomiji]]) {{urađeno}} :* Filmovi iz xxxx-tih ([[:Kategorija:Filmovi iz 1900.]]) {{urađeno}} :* Filmske nagrade u xxxx-im ([[:Kategorija:Filmske nagrade u 2020.]]) {{urađeno}} :Imamo napraviti mnogo ovih kategorija, pa da ne krenem polovično ili pogrešno, a da onda ispravljamo. Ja ću ostale srediti, a ti samo po jedan primjer. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:46, 21 maj 2025 (CEST) ::Viđeno. ;-) Bit će sve, samo bez žurbe. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:53, 21 maj 2025 (CEST) :::Tvoj zadatak je jednostavan, ali ključan: ti primjere, a ja ostalo. :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:55, 21 maj 2025 (CEST) ::::Znaš li možda neke članke gdje se crvene ove kategorije? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:59, 22 maj 2025 (CEST) :::::Sutra ću prelistati kategorije pa dam primjere koji još trebaju. Ti slobodno dodaj još ako treba, samo me pingaj. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:21, 30 juni 2025 (CEST) == Pisanje datuma == Ćao, ćao, KWiki! Na sh.wikiju razmišljamo o standardizaciji formata datuma u potpisima i historiji izmjena. Stoga sam te htio pitati da li se u bosanskom standardu imena mjeseci pišu u genitivu. Na hrvatskom se dosljedno upotrebljava genitiv. Međutim, nisam siguran jesu li se bosanski i srpski normativisti bavili ovim pitanjem. Dakle, 10. august 2024. ili 10. augusta 2024? :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:24, 10 august 2024 (CEST) :U bosanskom je tu nominativ: 10. august. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:23, 11 august 2024 (CEST) == Nazivi na bosanskom jeziku vs službeni naziv == Kolega, tražim od vas da se odlučite više hoćete li koristiti nazive prema pravopisu bosanskog jezika ili službene nazive. Ako je "Predstavnički dom" službeni naziv institucije na bosanskom jeziku, a ispravno je "Zastupnički", red bi bio da se odluči šta će se koristiti. Ne možete ostavljati nazive članaka kako Vam se ćefne. Dakle, ako smo prihvatili naziv "Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine" službeno da je takav na bosanskom jeziku, a pravopisno treba biti "Zastupnički", zašto se uporno ostale stvari ispravljaju. Prihvatili smo da je to "politička nepismenost", međutim zašto je onda skraćenica Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine službeno CIK BiH, a ispravlja se u CIKBiH. CIK se nigdje ne potpisuje tako, te nema smisla da pravilo važi za jednu, a ne važi za drugo. Slično i za nedavno brisanje za [[SPU BiH]]. Stranka se tako izjasnila u statutu, upisana u CIK-ovu bazu podataka, a čak i u sudski registar. Odlučite se da li da se pišu službeni nazivi, skraćenice i sl. ili pravopisno ispravni, kako ne bi dolazilo do dodatnog posla, lijep pozdrav. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 15:19, 8 septembar 2024 (CEST) :Budući da je ovo projekt na bosanskom jeziku, onda bi jezik trebao imati prednost nad politikom jer ga se u politici ne drže koliko bi trebali (politika nema obrazovnu ulogu, za razliku od enciklopedije). A ja često nešto uradim kao primjer, s pretpostavkom da će zajednica dalje preuzeti jer se ne bavim svim područjima niti to mogu. Svi registrovani korisnici mogu preimenovati članke. Ali nije da ne stoje i tvoje riječi. Hvala ti na napomeni. :A ovo za akronime: kako bi, npr., izgledalo "DO RH"? Akronimi predstavljaju '''jedan pojam''' koliko god riječi bilo u njegovom punom nazivu i zato je razmak greška. Ali ko bi to objasnio zvaničnicima? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:16, 9 septembar 2024 (CEST) ::Nigdje ne piše da se mora biti pismen kada se piše pravilnik, zakon ili statut. 😂 [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 18:02, 9 septembar 2024 (CEST) == Results from the survey about the tools on Wikimedia projects by the CEE Hub == Hi everyone, During August 2024, we sent you a survey about the tools, so now we would like to bring to your attention the conclusions and results from the survey, which you can explore on this '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Tools|Meta page]]'''. I hope you will enjoy exploring the mentioned tools on the page, along with other conclusions from the survey. Thanks for your time, and we will continue working on this important topic. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:09, 7 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tools&oldid=27177596 --> == Aljikin i Co. == Popravim ja s AWB-om. Pozdrav [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:43, 23 oktobar 2024 (CEST) == Razlog brisanja članka Željka Prša? == Ako mogu dobiti detaljan opis razlog(a) zašto je postavljeni članak obrisan? Hvala [[Korisnik:Cocco Loco|Cocco Loco]] ([[Razgovor s korisnikom:Cocco Loco|razgovor]]) 09:18, 5 novembar 2024 (CET) :Bio je urađen kao korisnička stranica, ne kao članak. Prije rada na Wikipediji treba se upoznati s njegovim osnovama. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:11, 5 novembar 2024 (CET) == Šablon:Izraelsko-palestinski konflikt == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] dobro bi bilo kada bismo imali šablon kao što je [[en:Template:Israeli–Palestinian conflict|ovaj]]. Pomoglo bi u jezičkoj standardizaciji naziva, imena i sl, pa kada i ako stigneš. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:37, 28 novembar 2024 (CET) :Morat će malo sačekati, ali doći će na red. Dodatak: {{Spomeni|Srđan}} Vidim sad da ovaj ima "invoke" u kodu, pa ću te morati pozvati u pomoć za taj dio. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:42, 28 novembar 2024 (CET) ::{{Spomeni|KWiki|Panasko}} urađena je osnova ([[Šablon:Izraelsko-palestinski sukob]]), sad još treba prevesti nazive. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 13:20, 28 novembar 2024 (CET) == Zahvale == Hvala kolega na medalji. Priznanja uvijek znače :) [[Korisnik:AdnanSa|AdnanSa]] ([[Razgovor s korisnikom:AdnanSa|razgovor]]) 15:06, 18 decembar 2024 (CET) == Thank you for being a medical contributors! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {| style="background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;" |rowspan="2" style="vertical-align: middle; padding: 5px;" | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]] |style="font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;" |'''The 2024 Cure Award''' |- | style="vertical-align: middle; padding: 3px;" |In 2024 you '''[[mdwiki:WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2024_(all)|were one of the top medical editors in your language]]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider joining for 2025]]''', there are no associated costs. Additionally one of our primary efforts revolves around translating health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating]. |} Thanks again :-) -- [[mdwiki:User:Doc_James|<span style="color:#0000f1">'''Doc James'''</span>]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 07:24, 26 januar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2024&oldid=28172893 --> == Blokada - Vandalizam == Postovani KWiki Molio bih za pomoc i podrsku(eduaciju). Član sam Wikipedie na bosanskom jeziku skoro pola godine, sa namjerom da dam doprinos. Imao sam aktivnosti koje su prihvaćene i podržane. 1.feb.25 sam objavio članak Porodica Kulenović, sa namjerom doprinosa i povezivanja više članaka na temu pojedinih članova porodice Kulenović. Referirao sam se na slićne članke na wikipediji drugh jezika. Odmah po objavi je članak izbrisan i moja IP adresa blokirana bez objasnjenja. To je ucinio administrator AnToni. Pisao sam mu elektronsku poruku i uopce nije odgovorio. Proslijedjujem tekst kojim sam mu se obratio: "Predmet: Žalba na neopravdanu blokadu računa Poštovani, Obraćam vam se povodom blokade mog računa Samo22pedia na Wikipediji, koja je izvršena bez prethodnog upozorenja. Aktivno doprinosim Wikipediji već šest mjeseci, pri čemu sam se striktno pridržavao svih pravila zajednice i smjernica za uređivanje. Razlog naveden u obavijesti o blokadi je “vandalizam”, što kategorički odbacujem kao neutemeljenu optužbu. Moji nedavni doprinosi uključivali su objavu informacija o porijeklu jedne poznate bosanske porodice na dvije stranice, referirajuci se na slicne objave na Wikipediji, pri čemu sam koristio pouzdane izvore i slijedio enciklopedijski stil pisanja. Molim da preispitate odluku o blokadi mog računa, kao i konkretne razloge koji su doveli do nje. Također bih cijenio detaljno obrazloženje o eventualnim spornim izmjenama, kako bih mogao dodatno pojasniti svoj rad i, ako je potrebno, izvršiti korekcije u skladu s pravilima Wikipedije. Zahvaljujem na vašem vremenu i nadam se pravednom rješenju ovog nesporazuma. Srdačno, Samo22Pedia" Molio bih Vas za pomoc, podrsku i objasnjenje. Hvala unaprijed [[Korisnik:Samo22pedia|Samo22pedia]] ([[Razgovor s korisnikom:Samo22pedia|razgovor]]) 11:47, 8 februar 2025 (CET) :Možda je mislio, ali još nije stigao (svako ima obaveze i van Wikipedije). {{Spomeni|AnToni}}, možeš li odgovoriti? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:30, 8 februar 2025 (CET) == Feminism and Folklore 2025: Important Updates for Organizers & Jury == Hello Community Organizers and Jury, Thank you for organising Feminism and Folklore writing competition on your wiki. Feminism and Folklore is the largest Wikipedia contest organized by community members. We congratulate you in joining and celebrating our cultural heritage and promoting gender equality on Wikipedia. To encourage boost for the contributions of the participants, we're offering prizes for Feminism and Folklore local prizes. Each Wikipedia will have three local winners: # First Prize: $25 USD # Second Prize: $20 USD # Best Jury Article: $15 USD All this will be in '''gift voucher format only'''. Prizes will only be given to users who have more than 5 accepted articles. No prizes will be given for users winning below 5 accepted articles. Kindly inform your local community regarding these prizes and post them on the local project page The Best Jury Article will be chosen by the jury based on how unique the article is aligned with the theme. The jury will review all submissions and decide the winner together, making sure it's fair. These articles will also be featured on our social media handles. We're also providing internet and childcare support to the first 75 organizers and Jury members for those who request for it. Remember, only 75 organizers will get this support, and it's given on a first-come, first-served basis. The registration form will close after 75 registrations, and the deadline is <nowiki>'''</nowiki>March 5, 2025<nowiki>'''</nowiki>. This support is optional and not compulsory, so if you're interested, fill out the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeum8md6FqHY1ISWRLW5bqOAv_lcd1tpVtMMZfWKRDU_IffLQ/viewform?usp=dialog Form] Each organizer/jury who gets support will receive $40 USD in gift voucher format, even if they're involved in more than one wiki. No dual support will be provided if you have signed up in more than one language. This support is meant to appreciate your volunteer support for the contest. We also invite all organizers and jury members to join us for Advocacy session on '''Saturday, Feb 28, 2025'''. This session will help you understand the jury process for both contests and give you a chance to ask questions. More details are on [[Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia|Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia - Meta]] Let's celebrate our different cultures and work towards gender equality on Wikipedia! Best regards, Stella and Tiven Wiki loves folklore international team [[User:SAgbley|SAgbley]] ([[User talk:SAgbley|talk]]) 04:39, 25 February 2025 (UTC) <!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/Community_Prizes&oldid=28309519 --> == Infokutija == Zdravo, možeš li u infokutiji [[Šablon:Infokutija etnička grupa]] ispred parametara regija1, regija 2... unijeti opciju ''regioni sa značajnom populacijom'' jer to fali šablonu. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 15:48, 15 mart 2025 (CET) :Zamolit ću [[Korisnik:Semso98|Šemsu]] ili [[Korisnik:Srđan|Srđana]]; bit će urađeno kad uhvate. P. S.: "Znatnom", ne "značajnom". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:33, 15 mart 2025 (CET) :: {{odgovor|Marco Mitrovich}} Već postoji parametar za to: <code>popmjesta</code>, samo što nije dokumentirano jer se preporučuje upotreba pojedinačnih parametara (regija1, pop1, ref1, regija2, pop2, ref2, itd.). – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 18:11, 15 mart 2025 (CET) Korisnik Antoni je obrisao stranice o Turcima i Srbima na Kosovu koje sam napravio. Nije uopće objasnio šta ne valja? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 18:32, 15 mart 2025 (CET) == Čaršija == Zamolio bih te da reagiraš jer AnToni radi što želi bez validnog objašnjenja, uopće ne komunicira sa mnom samo briše i uklanja. Ne dozvoljava mi radit. [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:%C4%8Car%C5%A1ija Pogledaj čaršiju]. == [[Protij]] == Hej, hej, KWiki! Radimo na usklađivanju terminologije o hemijskim elementima na sh.WP. Slučajno sam naišao na članak [[Protij]] ovdje. Ako je ''tritium'' [[tricij]], onda bi i ''protuim'' trebao biti [[procij]]. Struna također navodi [http://struna.ihjj.hr/naziv/procij/34447/ procij]. Propuštam li nešto? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 02:15, 29 mart 2025 (CET) :Logika je jasna, ali radi sigurnosti treba provjeriti i sa hemičarima (jer možda se ''protij'' ustalio u praksi). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:23, 29 mart 2025 (CET) ::Sad sam provjerio u literaturi. U knjizi ''Hemija koja nas okružuje'' Omera Mahmutovića u izdanju Pedagoškog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (2017) stoji sljedeće: "Vodik ima tri izotopa: protijum (procij), deuterijum i tritijum (tricij)." Prvo su navedeni oblici nastali na temelju grčke, a potom oblici nastali na temelju latinske tradicije. U knjizi ''Hemija za prvi razred gimnazije'' Milana Sikirice u izdanju kuće Sarajevo Publishing (1998) stoji: "Običan vodik ima jezgru koja se sastoji od jednog protona. Atomski broj vodika jest jedan. Maseni broj takvog atoma vodika jest također jedan [...]." Tu dakle izbjedavaju imenovanje, ali se, s druge strane, kasnije imenuje "[t]eški vodik ili deuterij" i "tricij". Druge mrežne izvore nisam našao. Google Scholar ne daje rezultate za sajtove s domenom <code>ba</code>, dok se oblik "procij" velikom većinom javlja na sajtovima s domenom <code>hr</code>. Oblik "protij" na sajtovima s domenom <code>hr</code> javlja se gotovo marginalno. To je što sam iskopao. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:14, 29 mart 2025 (CET) == Deleting photos == Hi! I noticed you deleted one of the files uploaded by Haka-Taka. I wonder if more of the files on [[Posebno:Spisak_datoteka/Haka-Taka]] should be deleted too? If you have time to have a look it would be great! [[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 16:36, 8 april 2025 (CEST) :I am pinging our [[Korisnik:Semso98|pic-guy]]; :) he will know more. I delete pictures when they are already marked for the deletion. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:02, 8 april 2025 (CEST) :: I love it! You have a pic-guy! All wikis should have one... Or two... :-) --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 22:08, 8 april 2025 (CEST) :::It's unofficial, of course. :-) But for a period in the past he really did a lot regarding the pictures. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:31, 8 april 2025 (CEST) ::::As long as it works :-D I created [[Korisnik:MGA73/Status]] and will try to locate files without a license. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 07:13, 9 april 2025 (CEST) Hello again! Just as info I have now updated [[Korisnik:MGA73/NoLicense]] and I think many of the 103 files are missing a license. If you know any of the users on the list is still active you are very welcome to tell them to check and fix the files. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 19:34, 10 april 2025 (CEST) :I have put it on the [[Wikipedia:Čaršija#Slike_bez_licence|Village pump]], to include all administrators (and other users). The more – the merrier. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:32, 11 april 2025 (CEST) ::Very good! Yes it is much easier when more people help. For example the files in [[:Kategorija:Svi slobodni mediji]] should be moved to Commons if they really are free (I'm not sure about the stamps). --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 16:04, 11 april 2025 (CEST) Hi! Can you perhaps fix [[Šablon:Sporna autorska prava]] and [[Šablon:Izvor slike]] so they do not suggest GFDL? They should suggest Creative Commons instead. Wikipedia have used Creative Commons since 2009 :-) And if you spot any other pages on [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?search=GFDL&title=Posebno%3APretraga&profile=advanced&fulltext=1&ns4=1&ns8=1&ns10=1 this search] you are ofcourse welcome to fix. I fixed some but the two above are protected. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 15:02, 17 april 2025 (CEST) :{{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}}: Koji prvi vidi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:03, 17 april 2025 (CEST) {{Spomeni|MGA73}}: I’ve cleaned up [[Korisnik:MGA73/NoLicense]] significantly. There are still a few files left that I’m unsure how to handle (some pictures taken from flickr), plus those uploaded by Yahadzija ([[:meta:Requests for comment/Global ban for Yahadzija|global ban]]) and his sock puppet accounts (21775198.138-dopisnik, Confused&Creasy, Crazy&confused, Haka-Taka, Pustahyja, Neosamuray, Procuratorac, Кон-Диос). Tbh, I’m not sure what to do with the files from those accounts, especially since one of the main reasons for the global ban was the user’s repeated failure to understand copyright laws.--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 18:40, 17 april 2025 (CEST) :Take the safe route and delete them. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:08, 17 april 2025 (CEST) :: {{Spomeni|Semso98}} Thank you. I updated the list (down to 26 files). Maybe some of the files on [[Korisnik:MGA73/GFDL]] should be deleted too then if uploader did not understand about copyright. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 20:10, 17 april 2025 (CEST) == Premještanje stranica i WikiPodaci == Pozdrav KWiki, kada premjestiš stranicu tako da se ispravi ili prevede raniji naziv s engleskog, dobra praksa bi bila da se ispravi i naziv (label) na WikiPodacima da nam to priča jedno s drugim. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:34, 17 maj 2025 (CEST) :Znam, ali teško je mozgu da sve pohvata u svakom pojedinom slučaju. (Imam više od 20.000 izmjena samo tamo.) Hvala ti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:06, 17 maj 2025 (CEST) ::Sve znam, nije ovo kritika niti pravilo nego mali podsjetnik [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:14, 17 maj 2025 (CEST) == Share Your Feedback – Wiki Loves Ramadan 2025 == Dear KWiki Thank you for being a part of '''[[m:Special:MyLanguage/Wiki Loves Ramadan 2025|Wiki Loves Ramadan 2025]]''' — whether as a contributor, jury member, or local organizer. Your efforts helped make this campaign a meaningful celebration of culture, heritage, and community on Wikimedia platforms. To help us improve and grow this initiative in future years, we kindly ask you to complete a short '''feedback form'''. Your responses are valuable in shaping how we support contributors like you. * '''Feedback Form:''' [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdXEtaqszxcwmTJa8pGT60E7GDtpbssNadR9vZFVFbLicGFBg/viewform Submit your feedback here] * '''Deadline to submit:''' 31 May 2025 It will only take a few minutes to complete, and your input will directly impact how we plan, communicate, and collaborate in the future. Thank you again for your support. We look forward to having you with us in future campaigns! Warm regards,<br/> ''Wiki Loves Ramadan International Team'' 10:51, 19 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Participants&oldid=28751574 --> == Join us at the Next CEE Catch up! Learn about Temporary accounts! == Hi everyone, We want to announce the tenth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the '''Temporary accounts''', as this important change is going to affect every Wikipedia soon, so it is important for patrollers and functionaries like you to understand this change. On wikis where temporary accounts are enabled, IP addresses of unregistered editors are not visible publicly. Only those who fight spam, vandalism, harassment and disinformation have access to IP addresses there. The session will take place on '''10th of June 2025, 18:00-19:00 CEST''' (check your ''[https://zonestamp.toolforge.org/1749571200 local time]''). If you are interested in this topic, then '''[[:m:Event:CEE Catch up Nr. 10 (June 2025)|sign-up for the session here]]'''. [[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 13:17, 29 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Južna Srbija == Pozdrav, KWiki. Da li ja mogu ovdje na miru uređivat teme vezane za moj kraj, Južna Srbija, a da ih drugi admin ne uklanja i briše, pošto je tako preporučeno sa mete? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 06:10, 13 juni 2025 (CEST) : Vjerovatno ti treba kontekst za ovo. Mitrović je Odboru za Univerzalni kodeks ponašanja na Meti [[:m:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Cases/Sysop abuse on Bosnian Wikipedia|prvo prijavio Tonija]], pa onda [[:m:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Cases/2025/Sysop abuse on Croatian Wikipedia|novog admina Hijerovita sa hr.wiki]]. U oba slučaja, zahtjevi su mu jednoglasno odbijeni. Inače, Mitroviću, preporučeno ti je da se obratiš drugim administratorima da pogledaju šta se dešava, a ne da tražiš ''carte blanche'' da ti niko tvoje izmjene ne smije dirati, što je svakako nemoguće garantirati jer bilo koji drugi korisnik (koji nije admin) može izmjene vratiti ako smatra da nisu dobre. Ako zaista misliš produktivno doprinositi projektima, bit će ključno demonstrirati napredak u pristupu uređivanju. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 10:01, 13 juni 2025 (CEST) :Dok god radi u skladu s pravilima i smjernicama Wikipedije i drži se neutralne tačke gledišta, bilo ko može doprinositi. Svako ima pravo na lične stavove, ali njima nije mjesto u člancima. Koliko vidim, i sam to kažeš, pa, eto, nastavi pisati članke. Korisnije je od raspravljanja u svakom slučaju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:47, 14 juni 2025 (CEST) Prvo, zamoliću Srđana da ne ide za mnom, smešno je. Drugo, ''carte blanche'' je tvoj mišljenje, a šta da očekujem od osobe koja je izmislila da sam sve admine na bs.viki nazvao "korisnim budalama". Tako, lepo ću te zamoliti da mi se samo kad je neophodno obraćaš. Treće, pravo da izrazim svoje misljenje na svojoj stranici imam (naravno bez vulgarnossti i slično) to što smatram da Južna Srbija može biti nezavisna je moj lični stav, tebi ako se ne sviđa okreni glavu. Bitno je da to ne unosim u članke da Južna Srbija treba biti nezavisna, članci se samo gledaju. Uostalom, neću samo uvijek uređivat članke vezane za jug. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 15:31, 13 juni 2025 (CEST) :upravo i jeste problem iznošenje vlastitog mišljenja na enciklopediji. Imamo pravo i obavezu ići za svakim, koliko nam vrijeme dopušta. Sve se gleda, ne samo glavni prostor, i nema okretanja glave. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 08:09, 14 juni 2025 (CEST) Toliko ima šablona o stavovima za autonomije i nezavisbosti raznih teritorija u svijetu, tako da ni nije jasno zašto AnToni diže toliku frku oko Južne Srbije, kad je to samo na mojoj stranici. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 16:14, 13 juni 2025 (CEST) Antoni opet tera po starom, uklanja briše, radi šta hoće, sve je referencirano i neutralno. Ovo stvarno nema smila. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 14:50, 18 juni 2025 (CEST) :Nadam se da ćeš ti ili neko od drugih admina reagirati, uklanja i briše ono što su pisali naučnici, ovo žalosno. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 15:31, 18 juni 2025 (CEST) ::Naučnici i intelektualci (i to eminentni) sastavili su i [[Memorandum SANU]], (p)a do čega je to dovelo? Dakle, i naučnike treba provjeravati, pogotovo historičare i pogotovo na našim prostorima jer svako ima svoje viđenje nečega iz historije. Ako neko u radovima tvrdi jedno o nekoj temi, a neko drugi drugačije, onda treba navesti oba stava (s referencom). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:31, 18 juni 2025 (CEST) Kakav Memorandum SANU, samo skreces sa teme. Kakve to ima veze sa pojmom Juznjaci i torlackim dijalektom? Cime je on "proverio" bilo sta? Samo piše "neenciklopedijski" jer argumente nema. Očito je da ga branis sa nekakvim Memorandumom koji nema veze sa Južnom Srbijom. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 18:08, 18 juni 2025 (CEST) :Ne branim; precizno sam se izrazio. Pozvao si se na akademike, naučnike, historičare kao da je njihova riječ nedodirljiva, pa sam naveo primjer šta ideologija može uraditi od takvih umova. U prijevodu: ni oni nisu uvijek neutralni u svojim knjigama i radovima (iako bi trebali biti). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:23, 18 juni 2025 (CEST) == Sarajevo Film Festival stranica == Kako i kome da pošaljem odobrenje za korištenje teksta sa oficijalne stranice Sarajevo Film Festivala? Ja sam zaposlena u Press Officeu Festivala i trebam unaprijediti Wikipedija stranicu [[Korisnik:Adnasaida|Adnasaida]] ([[Razgovor s korisnikom:Adnasaida|razgovor]]) 15:36, 7 juli 2025 (CEST) :Nisam ni ja siguran kako to tačno ide jer je dosad bivalo vrlo rijetko, a i poodavno (i uglavnom se slalo s Wikipedije prema nekome). [[Korisnik:AnToni|Toni]], sjećaš li se ti? [[Wikipedia:Dozvole|Ovdje]] su primjeri, ali ne znam jesu li od neke pomoći. A tekst se ne smije doslovno kopirati bez dozvole, ali se zato smije prerađivati / prepričavati / preformulisati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:23, 7 juli 2025 (CEST) == Growth features - Mentorship and Community updates == ​Hi everyone, Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page). You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''. CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''. We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed. If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]]. --[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:28, 16 juli 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Slika == U čemu je problem sa slikom Munevere Zulfikarpašić? Zar niste previše KWiki? : Napisao sam razlog brisanja, ali ne pratite. Dakle, nije naveden izvor, a to je obavezna stavka. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:20, 21 juli 2025 (CEST) == Promjena prava == Da bi promjena prava djelovala kolega se mora odjaviti i ponovo prijaviti. Onda radi! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 16:16, 28 juli 2025 (CEST) == ''Sitenotice'' == Hej, hej, KWiki! Bi li mogao ukloniti ''sitenotice''? Projekt je gotov. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:27, 3 august 2025 (CEST) :A koji je sad link za Wikirječnik? Treba i njega korigovati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:32, 3 august 2025 (CEST) ::Hvala! Što se tiče Wikirječnika, pričekao bih još malo, da LangCom zatvori raspravu na Meti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:34, 3 august 2025 (CEST) == Australijski->Australski == [[Korisnik:KWiki|Kwiki]] treba li ispraviti australijski u australski? Pretraživanjem vidim da se australijski koristi u 500+ članaka pa možda je kandidat za bota? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:36, 6 august 2025 (CEST) :"Australski" ima prednost za naslove članaka, ali oboje je dozvoljeno, tako da nema potrebe za takvim izmjenama u cijelom tekstu. Gdje naletiš, promijeni ručno (a i ne moraš). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:31, 6 august 2025 (CEST) ::australski ima prednost i u nazivima kategorija? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:39, 6 august 2025 (CEST) :::Ako ima u člancima, onda ima i u kategorijama. (Izvini na kašnjenju - bio sam odsutan nekoliko sati.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 6 august 2025 (CEST) ::::ja volim da potvrdimda ne bih vraćao puno stranica. Mislim da sam sve prebacio [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:08, 6 august 2025 (CEST) == Prevod tehničkih termina == E, pišem prevode nekih, takoreći, "tehničkih" članaka (nešto za mobilne mreže i neke članke o bežičnim tehnologijama; valja se malo ponovo aktivirati), ali ne znam šta raditi s određenim izrazima. Npr. kako bi preveo "5G NR frequency band"? Riječ je naravno o frekvencijskom pojasu koji se koristi za mreže vrste 5G NR, ali kako bi se to moglo uklopiti u, tipa, "list of 5G NR frequency bands" ili generalno u neku sintagmu? Isti slučaj za "Wi-Fi network", "IPS LCD screen", "LTE network" itd. Nadam se da razumiješ šta pitam. :-) [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:24, 12 oktobar 2025 (CEST) :Uh... Tu baš dolazi do izražaja razlika u strukturi jezika. Zato ovakvi nazivi obično budu kilometarski kad se cijeli prevedu. Vidim da su na SR "band" preveli "opseg". Možda "Spisak frekvencijskih opsega mreže 5G NR" (ako je to mreža)? A ovo ostalo: prevesti dijelove koji se mogu normalno prevesti: "Wi-Fi mreža", IPS LCD-ekran/zaslon", "LTE-mreža". Ne znam šta bi čovjek drugo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:38, 12 oktobar 2025 (CEST) :Nije žurba, ali, kad mogneš, prevedi [[:commons:File:Schema communication generale jakobson.png|ovu sliku]]: :* ''Destinateur (expressive)'' = ''Pošiljalac (emotivna)'' :* ''Message (poétique)'' = ''Poruka (poetička)'' :* ''Destinataire (conative)'' = ''Primalac (konativna)'' :* ''Contexte (référentielle)'' = ''Kontekst (referencijalna)'' :* ''Contact (phatique)'' = ''Kanal (fatička)'' :* ''Code (méta-linguistique)'' = ''Kod (metajezička)'' :[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:15, 14 oktobar 2025 (CEST) == Petrosjanov citat == Pozdrav! Pišem ti u vezi Petrosjanova citata koji si naveo načinivši stranicu o [[Wilhelm Steinitz|Wilhelmu Steinitzu]]. Navodim citat: ''Značaj Steinitzovog učenja je u tome što je on pokazao da šah u principu ima jasno definiranu logičku strukturu.'' Zanima me sjećaš li se izvora, knjige iz koje je izdvojen? Petrosjan nije mnogo pisao, čini mi se da mu je jedina ukoričena knjiga ona koju je spremio pripremajući se za radijske lekcije pri kraju svojega života (zapravo, umro je prije samog izdavanja iste), a ne znam je li njegov diplomski rad, u kojem diskutira vezu između filozofije i šaha, dostupan online. Svakako bih ga volio pročitati. Možda je citat izdvojen upravo iz njega? Pohvaljujem tvoj članak o Steinitzu jer je, iako kratak, napisan srdačno i s očitim respektom prema velikom Austrijancu. Nisam provjeravao, ali vjerujem da si na ovoj inačici Wikipedije doprinio i mnogim drugim člancima o velikim šahistima iz bogate šahovske povijesti. I sâm sam uložio dosta truda i ljubavi u članke o Laskeru i Capablanci na hrvatskoj Wikipediji (članak o Laskeru neskromno smatram ponajboljom njegovom monografijom dostupnom online), ali neopravdano sam zapustio Steinitza i Aljehina. Morphyja i ostale velikane da i ne spominjem. Svaka pomoć ili sugestija u pisanju tih članaka bila bi mi dobrodošla. — [[Korisnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] ([[Razgovor s korisnikom:Šaholjubac|razgovor]]) 13:43, 24 oktobar 2025 (CEST) :Zapravo su već bili napisani prije mene (većinom kopirani od komšiluka). :) Koliko se sjećam, moje izmjene bile su manjeg obima. Samo sam Aljehina uradio (tj. bosnizirao sa SR Wiki jer su oni prevodili s EN, pa nije bilo smisla ponovo prevoditi). A već godinama ne "posjećujem" šahiste, više sam radio otvaranja, neke partije, trun se dotakao problemskog šaha... Inače, velika hvala na javljanju; i ja sam šaholjubac, ali i administrator, pa nemam vremena posvetiti se šahu koliko bi srce htjelo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:27, 24 oktobar 2025 (CEST) == Invitation for a session "Tools and features for Users with Extended Rights" == Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you. The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session. The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''. If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:44, 19 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=29165186 --> == Jubilarni clanci == {{Spomeni|KWiki}} znaš li ti koji je link na stranicu gdje nam se nalaze jubilarni clanci, nor 90.000-ti, 91.000-i sl? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:06, 22 novembar 2025 (CET) :[[Wikipedia:Novosti|Znam]]. :-) Eto ga u Nedavnim, u "Drugim alatima za pregled" (pod "Wikipedia"). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:20, 22 novembar 2025 (CET) == Automatski pregledani prijedlog == {{Spomeni|KWiki}} sta mislis da Astrameri dodijelimo Automatski pregledan, pregledao sam njene doprinose slučajnim uzorkom i nisam vidio ništa sporno. Riječ je o osobi koja je duže vremena tu, i pokriva značajne teme. Ima prostora za napredak u smislu korištenih šablona, ali sve u svemu mislim da mozemo dodijeliti ovu rolu. Pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:47, 7 januar 2026 (CET) :Uvaženo. Mogao si i sam, ali znam osjećaj kad si "svjež". :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:37, 7 januar 2026 (CET) == Članak Aleksa Đukanović == zdravo @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Možeš li pregledati ovaj članak i objaviti ga? [[Aleksa Đukanović#]] Eventualno reci ako treba još nešto da dopunim? članka je relevantan, ima ga i na srpskoj, Hrvatskoj, ruskoj, engleskoj, njemačkoj Vikipediji . Hvala unaprijed. [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 15:48, 1 april 2026 (CEST) :Pozdrav, :Članak je objavljen, samo je nepregledan. Kada dođe na red neko od administratora će isti pregledati i označiti ga kao takav. :Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:55, 1 april 2026 (CEST) ::Hvala @[[Korisnik:Panasko|Panasko]] ::Lijep pozdrav [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 15:58, 1 april 2026 (CEST) == Kategorija:Muzikolozi == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] mislim da Kategorija:Muzikolozi ima više smisla da ostane kao generalna dok se bar 3-4 biografije ne skupe...pa onda dijeliti na države i vrste muzikologa - zar ne? [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:13, 8 april 2026 (CEST) :Može i tako. Slobodno vrati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:16, 8 april 2026 (CEST) == Isključenje članaka: Artpop, Chromatica i Mayhem == zdravo @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Smatram da nije bilo potrebno odmah obrisati te članke, jer ste me mogli obavijestiti da proširim informacije i dodam odgovarajuće izvore. Brisanje isključivo zato što su sadržavali samo popis pjesama ne djeluje kao najbolje rješenje. Hvala na razumijevanju. [[Korisnik:Felipeofpo|Felipeofpo]] ([[Razgovor s korisnikom:Felipeofpo|razgovor]]) 20:49, 27 april 2026 (CEST) :Mogu se clanci vratiti ako cete ih dovesti do nekog prihvatljivog nivoa [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:04, 27 april 2026 (CEST) :In the past we had a number of similar articles about albums (just infobox and list of songs) that stood for years, without anyone expanding them. We have deleted most of them. It is no problem to bring these three articles back if you (or anyone) will add at least five sentences, with one reference and one external link (if possible). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:25, 27 april 2026 (CEST) == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:30, 28 april 2026 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30471712 --> == Bosnian == Hello. I noticed your thanks for edit at Basshunter page. I'm looking for translation of descriptions "song by Käärijä and Basshunter" and "single by Käärijä and Basshunter" ("singel Käärije in Basshunterja" in Slovenian) for Wikidata items. Would you help? [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 21:21, 28 april 2026 (CEST) :It is "pjesma Käärije i Basshuntera" (or "singl..."). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 05:38, 29 april 2026 (CEST) :: Thank you. Both added. [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 11:10, 29 april 2026 (CEST) == Imena hemijskih spojeva == Pozdrav, KWiki! [[File:Face-smile.svg|20px]] Imam jedno pitanjce za tebe. Nedavno sam se bavio imenima hemijskih spojeva na sr.wikiju jer se ispostavilo da im je mnogo naziva bilo pravopisno pogrešno (npr. silicijum sulfid trebalo je popraviti u silicijum-sulfid jer po pravopisu srpskoga i mišljenju nauke u takvim slučajevima treba pisati crticu). E sad, znaš li možda kakvo je stanje u bosanskome? U Senahidovu Pravopisu iz 2018. vidio sam da pišu npr. kalcijkarbonat i ugljendioksid. Pišu li se tako ''spojeno'' (heh) svi hemijski spojevi? Bi li se onda [[Indij galij arsenid|ovaj članak]] trebao zvati indijgalijarsenid? Unaprijed ti hvala na odgovoru! [[Korisnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 20:49, 29 april 2026 (CEST) 400ghqtcjsj6lpoyx6p8ym4iybma5nv 3838240 3838239 2026-04-29T18:53:47Z KWiki 9400 /* Imena hemijskih spojeva */ odgovor 3838240 wikitext text/x-wiki <div style="float: left;">{{ombox|small=yes|text={{nowrap|BS: '''Odgovaram na poruku tamo gdje se i postavi!''' <br><br>EN: '''I respond to messages at the same place where they have been written.'''}}|type=content}}</div>{{-}} <!-- <big>{{citat|BS: '''Korisnik će uglavnom biti odsutan sljedećih mjeseci zbog poslovnih obaveza i (privremenog) preseljenja.''' <br><br>EN: '''This user will be mostly absent in the next months due to work obligations and (temporary) relocation.'''}}</big> --> <big>'''<br> Napomena: Politička pitanja zabranjena (ex-Yu politika), tj. neću se obazirati na njih. <br> Za novu temu koristite opciju "Dodaj temu". Hvala na razumijevanju.'''</big> {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 4 |indeks = Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhive |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhiva %(brojač)d |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} }} == Nekropola stećaka == Šta misliš da uskladimo nazive članaka:<br> na primjer:<br> [[Nekropola stećaka Radimlja]] --> Nekropola stećaka "Radimlja"<br> [[Nekropola Dugo Polje]] --> Nekropola stećaka "Dugo Polje"... ili imaš neku drugu ideju!? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 09:51, 5 april 2017 (CEST) : Navodnici nisu potrebni. A nazivi bi mogli biti ujednačeni na, npr., "Radimlja (nekropola)", "Dugo polje (nekropola)" (malo P ako je baš polje, veliko P ako je naselje), u skladu s praksom (da prvo ide pojam, pa dodatna odrednica), a ovo ostaviti preusmjerenja (samo prijedlog, nije nikakvo naređenje :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:17, 5 april 2017 (CEST) ==Napravljen čvor== ...gotova stvar...--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:48, 10 april 2017 (CEST) Ako si u prilici tamo gdje pronađeš promijeni u samo Logarska dolina , sa malim slovom, bez Ljubno u zagradi. Pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:48, 10 april 2017 (CEST) U odnosu na površinu naselja i nadmorsku visinu pretpostavljam da se ski-staza nalazi u naselju Planina, ali nisam siguran.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:01, 10 april 2017 (CEST) == Pregled izmjena == [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=San_Marino&type=revision&diff=2759526&oldid=2588696 Ova izmjena] ne bi trebala biti odobrena tek tako. Razlog: [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=San_Marino&oldid=2759526]. Selam --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 08:50, 15 april 2017 (CEST) Uradio sam više izmjena na stranici https://bs.wikipedia.org/wiki/Kopnena_vojska_Bosne_i_Hercegovine . Najvećim dijelom se odnose na novoformiranu tabelu, i podatak o donaciji Tenkova iz Turske za sta se na nekim stranim portalima tvrdilo da je donacija Egipta pa je nastala zabuna. LP --[[Korisnik:Knockknock2|Knockknock2]] ([[Razgovor s korisnikom:Knockknock2|razgovor]]) 19:23, 25 mart 2018 (CEST) == Zvono kao spas == Stvarno se tako zvala serija? Ja se ne sjećam nikako, ničega (a pogledao sam na YT neke kadrove).--سلام - <font style="white-space:nowrap;text-shadow:#05df78 0.1em 0.1em 1.0em,#01796F -0.1em -0.1em 1.5em;">[[Korisnik:C3r4|C3r4]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>r2d2</sup>]]</font> 07:51, 25 april 2017 (CEST) : Bila davno na OBN-u, ako me pamćenje ne vara. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:00, 25 april 2017 (CEST) ==Smijem li da pitam== šta je korisnik-bot ?--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:28, 9 maj 2017 (CEST) : A zašto ne bi smio? :-) Ovo sam ti privremeno dodijelio jer si mašallah vrijedan, :-) pa da Nedavne ne bi bile zatrpane, tj. da je lakše pratiti šta rade ostali korisnici. Rok je 24 sata, ali slobodno možeš reći kad završiš sve što imaš, pa ću vratiti na staro. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:50, 9 maj 2017 (CEST) O.K., nego mi nešto to "bot" izgledalo nesimpatično :)--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 15:16, 9 maj 2017 (CEST) == Date Translation == I'm sorry... I'm updating this tables on 20+ languages, and tried to use automatic update for dates using online translation service. Date it's not a big deal for an advanced translation system, I thought, but it looks like it is... I would try to change this behavior later. Thanks for remark. https://translate.google.com/?source=osdd#auto/bs/12%20may%202017 - Oktobar :P [[Korisnik:5-hydroxytryptamine|5-hydroxytryptamine]] ([[Razgovor s korisnikom:5-hydroxytryptamine|razgovor]]) 19:03, 16 maj 2017 (CEST) : Hahaha :-) Google Translate for Bosnian is not a good choice, obviously. :-) You '''may''' (pun intended :-)) get better results with Croatian or Serbian (Note: the latter uses Cyrillic letters, but the words are pretty much the same). Specifically, regarding the translation of the names of months, only "May" can be a problem because, in English, it has same letters as the verb "may" (who cares about capitalization? :-)). Here are the Bosnian (and Serbian) names (they are not capitalized in any of our languages): januar, februar, mart, april, maj, juni (SR: jun), juli (SR: jul), august (SR: avgust), septembar, oktobar, novembar, decembar. Croats use Slavic-origin names: siječanj, veljača, ožujak, travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni, prosinac; also, in dates they use genitive case of the name of the month (Bosnians and Serbian use nominative case; btw, we all have seven cases). But you can always use number from 1 to 12. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:59, 16 maj 2017 (CEST) == Ostrva == Ćao, KWiki. Znam da si zauzet, ali evo da ipak napišem, pa odgovori kad stigneš. :-) Pogledaj spisak članaka [[:Kategorija:Ostrva|u ovoj kategoriji]]. Poprilično su šareni nazivi, tj. nisu ujednačeni. Recimo, imamo [[Kajmanska Ostrva]] i [[Kokosova ostrva]] (a obje su teritorije koliko mi se čini), [[Britanska Djevičanska Ostrva]] i [[Folklandska ostrva]] (obje su britanske prekomorske teritorije), [[Farska ostrva]] itd (da ne nabrajam pojedinačno). Zato mi nije baš najjasnije kad treba veliko, a kad malo ili bi trebalo sve velikim, odnosno malim, pa bih volio da pojasniš, pa ćemo srediti po uputstvima :-) (nisam našao da si ranije objašnjavao negdje). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:27, 28 juni 2017 (CEST) : I ja sam bio u dilemi i čak premjestio pojedine nazive, a da nisam bio siguran radim li kako treba (a nije bilo kako treba). Da riješimo ovo: 1) ako je riječ o nezavisnoj državi, sve riječi idu velikim (osim veznika) – npr., Zelenortska Ostrva (uz "Z. Republika"); 2) u svim ostalim slučajevima prva riječ velikim, druga (ili ostale) malim, osim ako je vlastita imenica (npr., [[Američka Samoa]]), naravno (dakle, ide Kajmanska ostrva, Folklandska ostrva, Britanska / Američka Djevičanska ostrva /ovdje je D veliko jer se ostrva svakako zovu Djevičanska/, Kokosova ostrva, Farska ostrva itd. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:38, 2 juli 2017 (CEST) == Padežni oblici == Pogledaj padežne oblike za Wikipediju i Wikipodatke [[Korisnik:Srdjan m/Test1|ovdje]]. Treba li iz instrumentala i/ili lokativa izbaciti prefikse "s" i "o"? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:09, 29 juli 2017 (CEST) :Da odgovorim umjesto {{FlowMention|KWiki}}-ja (a danas sam ga sreo face-to-face): izbaci to "s" i "o" iz "šablona" ako će to čudo stalno ubacivati prefikse kad god se upotrijebi, iz praktičnog razloga jer bi npr. neko napisao "razgovor o"... a šablon bi dodao opet jedno "o...wikipediji" (npr.) (ako sam dobro skontao KWikija) ;) --- <font style="white-space:nowrap">[[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]]</font> 22:22, 29 juli 2017 (CEST) :: Pokušat ću sâm promijeniti, mada se ne bih čudio da ovi s Phabricatora zatraže da se opet budemo morali izjašnjavati o svakoj sitnici... :/ – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 23:44, 29 juli 2017 (CEST) == Selam == Selam Iskrajne ;) - [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 09:00, 23 septembar 2017 (CEST) : Ve alejkumu selam. A vraćaj se više... :-)) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:02, 23 septembar 2017 (CEST) == Infokutija teniser == Već odavno imam u planu proširiti infokutiju za tenisere i riješiti nekoliko problemčića koji se javljaju u trenutnoj (naprimjer, oznaka za dolare je na početku reda pod "Novčane nagrade" i nazivi parametara nisu baš u skladu s ostalim infokutijama). Možeš li pregledati nazive parametara [[Šablon:Infokutija teniser/igralište/dok|ovdje]] (naprimjer, <code>WHCC</code>, nazive kupova /<code>davis_cup</code>, <code>fed_cup</code>, i tako dalje/ i ovo [[Šablon:Infokutija_teniser/igralište/dok#Dodaci|pod "Dodaci"]])? Samo otvori i izmijeni kako misliš da treba u toj dokumentaciji, a ja ću ostalo uskladiti. :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 14:05, 23 septembar 2017 (CEST) : Što se mene tiče, slobodno može bez svega navedenog. :-) Čak sad ovako i ne znam šta je uopće WHCC i WCCC. :-) Zna se šta je najvažnije u tenisu i to neka stoji (seniorska karijera), a o ostalome se može naknadno ako se ukaže potreba. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:49, 23 septembar 2017 (CEST) :: Koliko sam skontao, WHCC je [[:en:World Hard Court Championships|World Hard Court Championships]], a WCCC [[:en:World Covered Court Championships|World Covered Court Championships]]. Možeš u dokumentaciji prebaciti šta misliš da nije najvažnije pod ovo "Dodatno" na dnu, da znam koji kôd da stavljam u članke kad budem ažurirao. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:03, 23 septembar 2017 (CEST) ::: Dobro si skontao. Hm... Onda neka kod ipak ostane kakav jest, zbog ovih tenisera i turnira od prije 50 do 100 godina (ako ikad iko napiše članak o nekom). Ionako se ne prikazuje dok se ne popuni. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:57, 23 septembar 2017 (CEST) == Univerziteti == Ako možeš pogledaj [[Šablon:Univerziteti u Austriji|ovaj]] šablon i uredi imena barem nekoliko univerziteta da napravimo neki standard za nazive članaka o univerzitetima. Nisam siguran da li je Univerzitet Beč, Univerzitet u Beču ili Bečki univerzitet i pored toga da li je Tehnološki univerzitet (u) Graz(u) ili Tehnički univerzitet u Graz(u). --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 23:52, 26 septembar 2017 (CEST) == [[:en:FC Zorya Luhansk|FC Zorya Luhansk]] == '''FK Zorja Luhansk''' ili '''FK Zorja Lugansk'''? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 11:36, 29 septembar 2017 (CEST) : Sad-zasad drži(te) se ruskih verzija naziva, a za dalje ćemo vidjeti. Morat ćemo sačekati novu verziju ''Pravopisa'' jer je trenutna stara za ovo pitanje, tj. ni ne spominje ga jer su se tada još svuda koristile ruske verzije ukrajinskih i bjeloruskih imena, naziva, toponima itd. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:13, 29 septembar 2017 (CEST) == [[Transkripcija]] == Ako može usluga u člancima: * {{ok}} [[Autorizovani neutralni atletičari na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Bjelorusija na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Kazahstan na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Kirgistan na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Ukrajina na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]], a ja ću nakon toga prepraviti u člancima. Unaprijed danke sch(preglašeno o)n. :) – [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 07:51, 26 oktobar 2017 (CEST) : Bit će. A evo ti [http://pravopis.hr/uploads/5-o7.pdf nešto] korisno u vezi s ovim. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:47, 26 oktobar 2017 (CEST) :: Kad smo kod SP-a, treba li "autorizirani" umjesto "autorizovanih"? Negdje sam bio ispravio u "autorizirani", pa da znam šta u šta da ispravim. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 10:06, 26 oktobar 2017 (CEST) ::: ''Pravopis'' preferira ''-ir-'', a u svakodnevnoj govornoj praksi u bosanskom češće je ''-ov-'', pa sad šta je tu jače? :-) A valjda ''Pravopis''. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:33, 26 oktobar 2017 (CEST) Baci pogled u '''[[:Kategorija:Sport u Okeaniji|ovu kategoriju]]''' i obavjesti me ako bude kakva gramatička greška. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 19:22, 31 oktobar 2017 (CET) : {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Treba "''u'' F. Polineziji", na "Nauruu" / "Palauu" / "Tuvaluu" / "Vanuatuu", "u SDM" (ne može se staviti "na" kad su u nazivu "Države" iako je riječ o ostrvima). Dakle, bit će posla. Zato i ti i ostali prvo pitajte, pa onda radite, pa makar nekad ja i ne odgovorio "odmah", uvjetno rečeno (mislim, kad je neki veći broj izmjena u pitanju). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:09, 31 oktobar 2017 (CET) ::Kategorije su napravljene po uzoru na kategorije: [[:Kategorija:Sport na Malti|Kategorija:Sport na Malti]], [[:Kategorija:Sport na Islandu|Kategorija:Sport na Islandu]], [[:Kategorija:Sport na Kipru|Kategorija:Sport na Kipru]], [[:Kategorija:Sport na Farskim ostrvima|Kategorija:Sport na Farskim ostrvima]], [[:Kategorija:Sport na Kosovu|Kategorija:Sport na Kosovu]]... Prepravi glavne kategorije (Kategorija:Sport u/na) a ja ću sporedne ako želiš. Ovih dana sam u gužvi sa vremenom. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 05:56, 3 novembar 2017 (CET) :::{{urađeno}}: Popravio sam ove što je KWiki naveo (i glavne i potkategorije). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:42, 3 novembar 2017 (CET) ::::"Sport u Portoriku" ili "[https://bs.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Sport_na_Portoriku Sport na Portoriku]". [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Saobra%C4%87aj_u_Portoriku&action=history hmm]. :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 08:59, 9 novembar 2017 (CET) ::::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Prije bih rekao da je "na". Provjerit ću svakako u toku dana. A Haiti jest na ostrvu, ali ga dijeli s drugom državom i zato ide "u" (da ne ostanem dužan objašnjenje). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:14, 9 novembar 2017 (CET) ::::::Hvala, KWiki, skontao sam za Haiti kad sam pogledao kartu :) Uglavnom, u kategorijama '''[[:Kategorija:Sport po državama|Sport u (ili na) ...]]''' ako primijetiš grešku javi (ili popravi). :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 12:30, 9 novembar 2017 (CET) ::::::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: "...u Togu", ne "...u Togou" (završno "o" je nenaglašeno). I ipak "prevezi" ove iznad NA Portoriko :-) (kad stigneš, naravno; ustvari, ko prvi stigne već; trenutno imam vremena samo da javim). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:53, 20 novembar 2017 (CET) {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Za Mecklenburg-Zapadno Pomorje: po pravopisu bi trebalo kao što si i bio stavio, samo što, barem meni, to nema toliko logike – npr., kako bismo deklinirali pokrajinu pod nekim nazivom tipa "Bosanska krajina–Podgrmečje"? Bilo bi malo ''off'' pisati, a naročito govoriti "u Bosanska krajina-Podgrmečju". :-) Zato sam dodao ''-u'' na "Mecklenburg" na svoju ruku, po nekoj prirodnoj jezičkoj logici, pa makar i ne bilo po ''ćitabima'' (nisam provjeravao konkretno ovakve slučajeve, ali opće je pravilo da prvi dio polusloženica uvijek ostaje nepromijenjen /npr., džuma-namaz, džuma-namaza, džuma-namazu.../; e sad, ovo nije klasična polusloženica u punom smislu nego samo formalna, pa možda za njih postoji izuzetak; mislim, bilo bi logike). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:56, 14 novembar 2017 (CET) ::Vaše pitanje (''kako bismo deklinirali pokrajinu pod nekim nazivom tipa "Bosanska krajina–Podgrmečje"?'') A odgovor je: jednostavno! Isto kao i "Južna Bosna-Primorje" ;) --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 11:59, 14 novembar 2017 (CET) ::: Ma htio sam smisliti nešto što je bliže GBL-u, da ne bude da protežiram širi zavičaj po Wiki. :-D – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:06, 14 novembar 2017 (CET) ::::{{like}} :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 17:24, 14 novembar 2017 (CET) {{izvuci}} Šta pravopis kaže: * [[:Kategorija:Jezici u Burundiju]] * [[:Kategorija:Burundiska kultura]] * [[:Kategorija:Burundisko društvo]] * [[:Kategorija:Geografija Burundija]]... Ili ima '''j''' ili nema!? Po meni bi trebalo biti zbog (lakšeg) izgovora. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 07:40, 15 novembar 2017 (CET) :Ne da treba nego je obavezno, ali nema veze s izgovorom nego s morfologijom: nastavci se dodaju na genitivnu osnovu, a ona je u ovom i sličnim slučajevima na '''j''' (''Burundij-'', ''Malij-'', ''Tokij-'',...). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:36, 15 novembar 2017 (CET) ::Postoji šablon: {{tl|Historija nogometnih trenera}} :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 12:24, 15 novembar 2017 (CET) ::: A vidjeh kad sam već sve uradio i sačuvao. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:26, 15 novembar 2017 (CET) :::: Hoćemo li "članak" [[São Tomé]] premjestiti (na Sveti Toma) po uzoru na [[Sveti Toma i Princip]]? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 19:08, 21 novembar 2017 (CET) ::::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Ne. Imena gradova ostaju u originalu osim onih koja su malo davnije ušla u naš jezik, pa imaju ustaljeni oblik. A taj članak bilo bi bolje prije proširiti (li obrisati) nego preimenovati. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:11, 21 novembar 2017 (CET) == Odg. na pit. == KWiki napisao: ''Zašto oznaka za referencu u kutiji uskače između broja i jedinice?''. Zato što je šablon tako napravljen...Broj je definiran parametrom, tj. kad napišeš u infokutiji dužina = 11, on umjesto parametra "dužina" piše 11, ono ''km'' nije definirano parametrom nego je bukvalno dodano u šablon nakon parametra npr. <nowiki>{{{dužina}}} '''km'''</nowiki>. Zato kad uneseš referencu iza ''11'', on će napisati ''11'' pa referencu (jer "misli" da je referenca vrijednost parametra) pa tek onda ''km'', tako da ti ispadne tako da ''uskače''. Rješenje jedino da se u infokutiju ubaci još jedan parametar npr. dužina_ref =, gdje ćeš staviti referencu za taj podatak. Primjer možeš vidjeti [https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Santa_Clara_River_(California)&action=edit ovdje]. (Amerikanci su stavili parametar ''nešto_footnote'' ili ''nešto_note'' i tu navode referencu.--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 07:57, 2 novembar 2017 (CET) : Već imamo te parametre (tipa <kbd>dužina_ref</kbd>), i navedeni su [[Šablon:Infokutija vodena površina/dok|u dokumentaciji]]... <s>Preradit ću tu infokutiju kad budem imao vremena da ne dodaje automatski jedinice i da se mogu u istom redu dodavati reference (da se olakša unos).</s> – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 18:10, 2 novembar 2017 (CET) == Brisanje datoteke == [[:Datoteka:Raith Rovers FC (grb).png]], trebalo je samo sakriti staru verziju, ne brisati datoteku. Datoteka se koristi u [[Raith Rovers FC]]. -- [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 11:05, 9 novembar 2017 (CET) : Bila označena šablonom. :-) Zamolit ću [[Korisnik:C3r4|hemičara]] da to vrati, tačnije, sakrije kad već mogne (nemam nekog iskustva sa slikama osim postavljanja i brisanja :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:55, 9 novembar 2017 (CET) :: Označio šablonom koji mi je [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] rekao ([[Razgovor sa korisnikom:Semso98#Poštena upotreba slika|ovdje]]) da stavim kada treba sakriti staru verziju. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 12:16, 9 novembar 2017 (CET) ::: Šablon ima jasna uputstva vidljiva administratorima na dnu. Namjerno sam napisao šta se podrazumijeva pod "brisanjem" da bi se izbjeglo da neko od administratora obriše cijelu datoteku, ali eto.... Možda je KWikiju promaklo. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:54, 9 novembar 2017 (CET) :::: Nisam ni gledao ispod slike. :-) Do mene je. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:02, 9 novembar 2017 (CET) == Pozdrav velikom vođi == Mogao si usput i mene izbrisat. Niste mi javili da je izvršena privatizacija vikipedije. – [[Korisnik:Kensxy|Kensxy]] ([[Razgovor s korisnikom:Kensxy|razgovor]]) 14:41, 17 novembar 2017 (CET) : {{Spomeni|Kensxy}}: He-he... :) Pogrešan si utisak stekao. Zašto je zajednica (a ne pojedinac) pokrenula [[Wikipedia:Projekti/Projekt čišćenja članaka|ovaj projekt]] ako ćemo raditi kontra njega? O tome je riječ. Pokušavamo se riješiti kratkih članaka, pa ne znam koliko ima smisla dodavati nove takve. A, kao što rekoh, svaki obrisani može se začas vratiti ako neko ima volje raditi na njemu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:52, 17 novembar 2017 (CET) :: Da nisam imao volju i namjeru da proširim izbrisane stranice i da ih dovedem u stanje koje će izazvati tvoje zadovoljstvo ne bih ni počinjao. Međutim, zbog tvog nepromišljenog poteza volja nestade, a želja za daljim uređivanjem u potpunosti prestade. Jer stvarno nije uredu sa tvoje strane da brišeš friške stranice bez prethodne konsultacije sa njenim urednikom.--[[Korisnik:Kensxy|Kensxy]] ([[Razgovor s korisnikom:Kensxy|razgovor]]) 15:27, 17 novembar 2017 (CET) ::: {{Spomeni|Kensxy}}: Slažem se da sam tu pogriješio i nikakav mi nije problem priznati. A razlog je što smo imali ko zna koliko slučajeva da neko tako počne članak i nikad mu se više ne vrati (odatle se i bio nakupio onoliki broj kratkih članaka, zbog kojih je i pokrenut projekt), pa sam se pobojao da i ovo neće biti ti slučajevi (ne zato što ti ne bi imao volje nego što je previše liga i klubova, pa jednostavno ne bi stigao). Izvinjavam se i odmah vraćam obrisano. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:49, 17 novembar 2017 (CET) == Copley == Naletih na [[Copleyeva medalja|ovaj članak]] i na [[Special:Diff/1914245|ovu izmjenu]]. Budući da se izgovara ˈkɑpli / ˈkɒpli (zavisno od AmE/BE; poenta je da je "i" na kraju), je li ovo opet ustaljeni pogrešni izgovor kao u slučaju za Sydney ("sidnej" umjesto ispravnog "sidni")? Ako jest, ima li još ovakvih slučajeva na ipsilon? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 20:30, 17 novembar 2017 (CET) : Bit će da sam ja ovdje pogriješio vodeći se pisanjem, a ne izgovorom. Bilo mi je na umu da se baš ovih dana vratim na ovo, ali neka si i ti naletio. :-) Pa eto, lahko je uspostaviti pravilo: gdje se ''-(E)Y'' izgovara "i" pisati J iza njega u nastavku za prisvojni pridjev, u suprotnom ne. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:50, 17 novembar 2017 (CET) :: Ma znam za pravilo (logično je ;-)), samo me zanimalo ovo za odstupanje/ustaljenost. Znači, ostaje li "Sydney" "Sidnej" zbog ustaljenosti (tipa "[[Sidnejska "Opera"|Sidnejska opera]]" umjesto "Sidnijska opera")? Ako ostaje, šta s riječima koje imaju isti izgovor (npr., imena/prezimena), a malo se drukčije pišu (tipa [[:en:Sidney Paget|Sidney Paget]] [ˈsɪdni ˈpædʒit] ... trebalo bi po pravilu "Sidneyja Pageta" [[Majstorov palac|ovdje]], recimo.) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 22:12, 17 novembar 2017 (CET) ::: Kod pridjeva od "Sydney" zasad bih ostavio ustaljeni oblik ("sidnejsk-"), a u pravu si za Pageta. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:50, 18 novembar 2017 (CET) == Datum rođenja i smrti u uvodu == Ćao, KWiki. Da te pitam u vezi [[Special:Diff/2876551|s ovom izmjenom]] i sličnim... Ima li nekakav problem u vezi s trenutnim oblikom datuma rođenja i smrti (recimo, taj što je bio u toj izmjeni) pa zato uklanjaš ili je nešto drugo? Lično ih dodajem u nove članke jer mislim da je bitno za uvod (po meni bi dodavanje mjesta rođenja i smrti ''uz datum'' bilo pretrpavanje /kao što je, naprimjer, [[John Frederick William Herschel|ovdje]]/, odnosno da je sâm datum "sweet spot" između pretrpanosti i korisnosti/relevantnosti tog podatka). Znam da se može vidjeti u infokutiji (kad je ima), ali opet kontam da je dovoljno važno da se uvrsti, a i nekako mi "bolje" izgleda kad ima nešto u zagradama nakon kojih ide "bio je", nego kad odmah stoji "bio je" nakon imena (naprimjer, [[Alessandro Volta|ovdje]]). Zanima me šta ti misliš. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:43, 5 decembar 2017 (CET) : Ja ih uklonim ako u članku ima infokutija (ne diram ako je nema) baš zato što mi to djeluje kao ponavljanje suhih podataka (kutija je odmah tu, nije negdje "zavučena" i sve se lijepo vidi :)). Ne kažem da sam sad u pravu, samo opisujem kako to shvatam. Ako je pogrešno, neću to više dirati, nikakav problem. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:23, 5 decembar 2017 (CET) == Mala napomena... == ... za zastave:<br> šablone kao npr: <code><nowiki>{{ZD-B|BIH}} [[Bosna i Hercegovina]]</nowiki></code>, <code><nowiki>{{ZD|BIH}} [[Bosna i Hercegovina]]</nowiki></code>, <code><nowiki>{{ZID|Bosna i Hercegovina}}</nowiki></code>... pišemo u ovakvom obliku '''<nowiki>{{ZID|Bosna i Hercegovina}}</nowiki>'''. Postoje napomene kao na primjer [[Wikipedia:Čaršija/Tehnika#Posao za bota|ovdje]], [[Šablon:Sjedinjene Američke Države|ovdje]], [[Šablon:Indija|ovdje]]... :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 17:14, 14 decembar 2017 (CET) : Navika jedna muka, a odvika sto i jedna. :-) Upotrijebim ponekad i te novije, ali morat ću se i naviknuti na njih. :) P. S: Na EN (a vjerovatno ne samo kod njih) imaju i šabloni tipa <nowiki>{{AUS}}</nowiki> (samo s troslovnom oznakom za državu, a prikaže i zastavu i ime), pa sad trebamo li ih i mi napraviti ili ne – dalo bi se razmisliti. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:25, 14 decembar 2017 (CET) == Bez tačke -> s tačkom == Zar ne bi bilo bolje kategorije kao, npr., [[:Kategorija:1864 u Sjedinjenim Američkim Državama]] pisati gramatički dok ih je manje nego kasnije (kad ih bude hiljade) prepravljati? Nedavno smo imali primjer s kategorijama o nogometu ([[:Kategorija:1980 u nogometu|Kategorija:1980 u nogometu]]) itd. – [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 15:03, 15 decembar 2017 (CET) : Misliš da mi nije prošlo kroz glavu? :-) Samo nisam htio odstupiti od dosadašnje prakse, jer, iako jest greška, ona je svuda ista. Jedino ako se to ne može ispraviti botom (ono nekad što se nadamo)... E onda smo gotovi. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:09, 15 decembar 2017 (CET) ::Ako nemamo bota za ovu akciju, može se napraviti plan: svaki admin po jedan kontinent i to je to :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 15:12, 15 decembar 2017 (CET) :::Pik moja Antarktika! --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 15:20, 15 decembar 2017 (CET) == Odmaknuto ili primaknuto == Šta ono [[Special:Diff/2864927|rekosmo]] za naslove [[Nogometne utakmice Brazil - Andora|ovakvih članaka]]? "Brazil–Andora" ili "Brazil – Andora"? Pretpostavljam da je primaknuto, ali [[:Kategorija:Utakmice nogometnih reprezentacija|budući da ih je mnogo]], rekoh bolje da pitam. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:08, 30 decembar 2017 (CET) : Provjerio. Odmaknuto. Da se i to skine s dnevnog reda. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:08, 30 decembar 2017 (CET) == Jasmin Mrkonja == Možeš li ovde da uradiš članak o rukometašu [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%88%D0%B0%D1%81%D0%BC%D0%B8%D0%BD_%D0%9C%D1%80%D0%BA%D0%BE%D1%9A%D0%B0 Mrkonji] koji je iz Zavidovića, igrao je za šabačku Metaloplastiku. Pozdrav. -- [[Korisnik:Soundwaweserb|Soundwaweserb]] ([[Razgovor s korisnikom:Soundwaweserb|razgovor]]) 11:28, 20 januar 2018 (CET) : Znam ko je. ;-) Hvala na prijedlogu. {{like}} Sad će morati čekati kao što čeka i većina drugih stvari jer sam u priličnoj gužvi s poslom, ali kad se oslobodim, moj je (ako me ko ne pretekne dotad :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:52, 20 januar 2018 (CET) == Šablon za arapski (i slične jezike) == Kad budeš imao vremena, pogledaj [[Šablon:Jez-ar/igralište|ovaj šablon u igralištu]]. Želim pružiti mogućnost da se napiše i latinizirana verzija takvih pisama, ali ne znam treba li ubaciti parametar za transkripciju ili za preslovljavanje (transliteraciju). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:11, 28 januar 2018 (CET) : ''Pravopis'' daje primjere samo za imena iz malo davnije prošlosti, koja se kod nas pišu fonetski. Uopće se ne spominje važi li to i za savremena imena ili se za njih primjenjuje međunarodna (što će reći: engleska) transkripcija (mada vidim da se mi na Wiki uglavnom koristimo engleskom), tako da ne znam sad ni ja šta je bolje odabrati. A "obične" riječi... Valjda bi njih trebalo fonetski, s tim da se zadržavaju apostrof i udvojeni suglasnici po potrebi). Ne znam je li ti ovo i od kakve pomoći. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:49, 28 januar 2018 (CET) :: Eh, samo me više zbuni. ;-) Mislim da ću staviti onako kako je na en.wiki. Parametar je ionako "trans", tako da će biti lako kasnije promijeniti tekst koji se ispisuje s "transliteracije" na "transkripciju" (ako bude potrebno) jer počinju isto, a vrijednosti prilagoditi. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:54, 28 januar 2018 (CET) == Pozdrav za staru raju :) == Zar si to preuzeo [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_s_korisnikom:Baskethoop&action=history botovske poslove]? ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<font style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></font>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<font color="green"><b>r</b></font>]])</sup> 19:54, 8 mart 2018 (CET) : Pa kad pravi botovi spavaju. :-P Ooj, pa gdje si, bolan, Sunce te (o)grijalo? Šta ima, kakav si itd., itd.? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:58, 8 mart 2018 (CET) :: Neka, vidim na koga mogu računati kad mene i bota nema. :) Ma super sam, uglavnom sve pod kontrolom. Ali kako vidiš skroz sam zaboravio za wiki pa mi nešto naumpalo da malo navratim. Šta se ovdje dešava i šta sam propustio? Kako si ti? Jeli te slušaju? -- [[Korisnik:Edinwiki|<font style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></font>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<font color="green"><b>r</b></font>]])</sup> 20:05, 8 mart 2018 (CET) ::: Imam i ja povremenih pauza u radu na Wiki zbog pravog posla, ali držim se tu uglavnom (ono, radim i dalje svoje oblasti, ažuriram koliko stignem /a nikad ne stignem sve/, pišem manje novih). Slušaju li me? Pa, većinom. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:21, 8 mart 2018 (CET) Evo nakon Cere i AnTonija i ti si došao na red. Poslao sam ti ranije moj odgovor na tvoju poruku sa pitanjem dobro/zdravo za burazere. To je lijepo. Ima jedna sitnica koju sam zaboravio da s tobom raspravim. Prošle godine si mi nešto popravljao po Ranoj bizantijskoj umjetnosti. Ma gramatičke stvari nisu sporne, jer kad se radi i griješi se. Naročito kad se uzima materijal iz više knjiga, od kojih je svaka imala više od 500 stranica. Nego, ona tvoja "zahvalnica" u stilu "hemičar jezikoslovac" nekako je bila onako tvoj pogolemi promašaj, a pomalo i uvreda. Ti i ja smo jako lijepo sarađivali ovih zadnjih 4-5 godina, a ne znam šta ti bi pa tako nešto provali. Iskreno se nadam da si pokušao da se našališ, ali eto ispade neslana šala. Ako nije bila šala, e onda meni ne preostaje ništa drugo nego da dođem do nekih zaključaka koji nisu nimalo prijatni za tebe, a i nije ih lijepo iznositi na ovako jednom javnom mjestu. Naravno da sam napravio grešku i to je sve u redu ako je i ispraviš. Nema nikakvih problema, ali ja lično vjerujem da se mogu koristiti obje varijante (zapadna i istočna) u slučaju riječi "hrišċanski/kršċanski." I jedna i druga su pravilne, a to je jedna od mnogih stvari po kojima je BiH posebna. Nisam htio ništa da pjenim ni da diram, jer meni je bitno znanje, a ne neko sad naduravanje i nabijanje mog ega nekom drugom. Najbolji primjer za ovo ti je i kad je naš Munja blaženi na stranici [[Cyril Genik]] obrisao infokutiju zajedno sa slikom koja je tu bila odranije. Po meni je to čisti vandalizam, ali pošto dotični lebdi tamo negdje u dalekim i hladnim prostranstvima asteroidnog pojasa između Marsa i Jupitera, najbolje ga je ostaviti da tovi svoj ego. Nego da se sad vratimo opet tebi. Sjeti se kad te je onaj Ukrajinac zamolio da gramatički popraviš stranicu [[Limena katedrala]]. Tvoj odgovor njemu je bio u stilu: nemam vremena, ali eto mene interesuje samo Islam. Da popravim utisak o nama kao wiki - zajednici ja sam je donekle gramatički popravio. Povrh toga sam te zamolio da vratiš ukrajinske oblasti koje si ti obrisao, a zatim sam uzeo da ih radim. Prekinuo sam svoj rad na Vizantijskoj umjetnosti i uzeo da radim ukrajinske oblasti. Ja nisam tebi ništa prebacio po ovom pitanju, jer to se ne radi jaranima. Onaj Ukrajinac se kasnije zahvaljivao, a svojim primjerom sam ti pokazao da smo mi ipak jači kad smo složni i da se bolje uklapamo sa vanjskim svijetom kojeg smo i dio. Ne treba da se zatvaramo, nego da sarađujemo sa svijetom. Nadam se da je ovo bilo ljekovito za tvoj hercegovački ego i da mala drugarska kritika i ukazivanje na neke stvari neċe uticati na naše dobre drugarske odnose. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 03:17, 14 mart 2018 (CET) : {{Spomeni|Nerko65}}: Nisi baš sve povezao kako treba. Idemo redom:<br/> :Zahvala "hemičaru pravopiscu" nije bila upućena tebi nego našem dežurnom "hemičaru" jer me prethodno nešto pitao u vezi s nečim u tom članku ili mi napomenuo da bi trebalo popraviti (malo je davno bilo, pa se ne mogu svakog detalja sjetiti), a ja i on znamo se i "licem u lice", pa u sažecima ponekad bude obosmjernih poruka i pošalica. :-)<br/> :"Kršćanski / hrišćanski" – u ''Pravopisu'' iz 1996. oba su naporedna; u priručniku istog autora iz 1999. ima samo "kršćanin". ''Pravopis'' inače daje blagu prednost zapadnim oblicima u odnosu na istočne u primjerima ovog tipa.<br/> :Zanimanje (samo) za islam = u smislu rada na Wikipediji kad su religije u pitanju (najčešće nemam vremena ni za islam, kamoli za ostale religije i općenito sam malo uradio u toj oblasti, kad sve saberem).<br/> :Brisanje – nekad je to brisanje s namjerom da se malo "pogura" rad na njima (članci podložni brisanju često znaju dugo stajati da ih niko ne dira, a kad se neki obrišu, to upadne u oko ponekome /ne mislim sad na tebe i ukrajinske oblasti nego općenito/, pa upita da budu vraćeni; dakle, mali psihološki trik ;-)).<br/> :No sikiriki, sve u redu. I bolje je što si me pitao, da ne bi štogod ostalo nejasno. P. S: Dobro došao nazad. :) Koliko god ti život dozvoli biti tu vrijedno je. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 04:25, 15 mart 2018 (CET) == Kečeri u Saudijskoj Arabiji == Možda bi vas ovo moglo zanimati: [https://en.m.wikipedia.org/wiki/WWE_Greatest_Royal_Rumble WWE Greatest Royal Rumble]. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] ([[Razgovor s korisnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]]) 12:34, 26 mart 2018 (CEST) I zahvaljujem na Dobrodošlici. [[Korisnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] ([[Razgovor s korisnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]]) 12:34, 26 mart 2018 (CEST) == 74:30 == [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Oganeson&diff=2922147&oldid=2922146 عَلَيۡهَا تِسۡعَةَ عَشَرَؕ] :) slučajnost.--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 19:23, 30 mart 2018 (CEST) == Novi pravopis == Dolazi nam u aprilu sad. 😉 —[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 21:04, 4 april 2018 (CEST) : Gdje si čuo, gdje si čuo? :-) Za muštuluka si. :-) Čekam(o) ga k'o Penelopa Odiseja, ihahaj... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:19, 4 april 2018 (CEST) :: Posjeti ''pravopis.ba'' ⚜️👍 —[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 08:54, 5 april 2018 (CEST) ::: U međuvremenu sam vidio (dobio) neke riječi i mogu samo reći da mi Kulinova povelja djeluje prirodnije / bosanskije od njih. No, vidjet ću još. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:29, 5 april 2018 (CEST) == Portal 365 == Pogledaj ovaj [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Kamil_Stoch&type=revision&diff=2925957&oldid=2921293 portal]! Napravio sam šablon 365-1 za skokove, a koristim ga kao 365 za biatlon. Pregledni rezultati i za skijaške skokove! --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:30, 9 april 2018 (CEST) == Novi highlight == Sve sam vidio ali olx.ba kao referencu još nikad ([https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Avdo_Sofrad%C5%BEija&curid=87342&diff=2932076&oldid=2932075 do maloprije]).--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 22:07, 5 maj 2018 (CEST) == Galerija Novi hram == Pozdrav, KWiki, trebala bih malu pomoć. Je li na Wikipediji bio članak [[Galerija Novi hram]] u Sarajevu? Tražila sam da nije izbrisan i ne mogu da nađem. --[[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 23:23, 24 maj 2018 (CEST) : Pa gdje si ti? :-) Vidim da opet navraćaš. I drago mi je to vidjeti. Kako si? A što se galerije tiče, zaista ne znam, da ne pričam napamet (a nije ni iz nekog od područja koja pokrivam). Pretražio sam i ja nabrzinu u zapisniku brisanja, ali nije ništa izbacilo, pa ili sam loše pretražio ili članka nikad nije ni bilo. Uglavnom, krajnji je ishod isti: nema ga. :-) Ako imaš (dovoljno) materijala (i vremena), samo piši. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:32, 25 maj 2018 (CEST) :: Hvala, nasla sam malo vremena da radim :) Napisat cu clanak uskoro. Jos nesto sam htjela da vidim: postoji li mogucnost da se clanak [[Grafika]] malo izmjeni u smislu kako su druge wiki radile, da je clanak direktno vezan za likovnu umjetnost (kao kod hr. wiki https://hr.wikipedia.org/wiki/Grafika) ili da se doda Graphic (disambiguation) (kao na en wiki https://en.wikipedia.org/wiki/Graphics) -- [[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 12:50, 25 maj 2018 (CEST) ::: Ne znam (na) šta tačno misliš. Grafika je opći (i širok) pojam pod koji se podvode pojedinačne vrste i tehnike, pa bi se i članak trebao ukratko dotaći svake od njih, a tamo gdje ima dovoljno materijala nije nikakav problem (tačnije: poželjno je) napraviti poseban članak o datoj vrsti ili tehnici (koliko vidim, tako je i na EN Wiki, a mi uglavnom prevodimo s nje). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:27, 25 maj 2018 (CEST) ::: Možeš li izbrisati [https://bs.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Georges_Braque.jpg ovu sliku]? Kad stignem, sredit ću i članak o grafici; sad sam bolje razumjela da je rađena po EN Wiki. -- [[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 00:53, 29 maj 2018 (CEST) :::: Izbrisano i sređeno ono što ima o Braquesu. Inače, nedavno sam uradio [[Tri muzičara|članak]] o jednoj Velázquezovoj slici s namjerom da nastavim tu i tamo raditi na [[Šablon:Diego Velázquez|tome]] jer ima dosta članaka koji su kratki, a opet zadovoljavaju neki minimum da mogu stajati na Wiki. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 03:27, 29 maj 2018 (CEST) Hvala za sliku. Planiram i ja srediti svoje kratke clanke, imam ih par :) --[[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 00:47, 31 maj 2018 (CEST) ==Majdanpekp== Prijema ovom tekstu to je u Austrijskom carstvu [http://scindeks.ceon.rs/article.aspx?artid=0367-598X1002157H] ali navodi na Austriju, Cesku i Bohemiju.--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 22:14, 9 juni 2018 (CEST) :To je [[Chemnitz]], samo što je na sr.wiki pravilno transkribiran u ''K'' a ne u ''Š'' (nije Sch nego Ch) :) --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 22:22, 9 juni 2018 (CEST) :: I ja sam to prvo pomislio, ali bit će da su Šemnice i Jáchymov u Češkoj, prema ovom linku. Uostalom, lahko je ispraviti uvijek ako se ispostavi drugačije. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:26, 9 juni 2018 (CEST) Božić je prvi započeo sa probnim otkopima a prvi koji je otkrio Majdanpek u novije doba je bio baron Herder Saksonac 1835 [https://www.knjizara.com/Rudarsko-putovanje-po-Srbiji-1835-godine-Sigmund-August-Volfgang-fon-Herder-141755]--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 23:08, 9 juni 2018 (CEST) == Mobilni prikaz == Nikad se nije ni prikazivalo pojedine sablone na mobilnoj verziji. Vazi za svaku Wikipediju, osim za infokutije. Jedino da prebacis na desktop verziju (ima na dnu), pa da prikaze. Selam 🤠 —[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 23:46, 14 juli 2018 (CEST) == Wikimedia CEE Meeting 2018 == Hi KWiki, I have opened a discussion about selection of Bosnian representatives to [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2018|Wikimedia CEE Meeting 2018]], a meeting of Wikipedians from our region, Central and Eastern Europe, here: [[Wikipedia:Čaršija#Wikimedia CEE Meeting 2018]]. Fellow Wikipedians suggested you as a possible candidate. Can you please confirm if you are interested in participation? We would need to know who are the Bosnian representatives tomorrow (15 August) by the end of the day. Thank you, on behalf of Wikimedia CEE Meeting team – [[Korisnik:NickK|NickK]] ([[Razgovor s korisnikom:NickK|razgovor]]) 16:25, 14 august 2018 (CEST) == Pasiv == Hvala na sugestijama. Navikao sam se na ovaj jezik koji koristim ovdje preko bare, pa mi to postalo sasvim normalno. Napravi tabele i drugih slikara pa da radim "u pauzi" između golemih stranica. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 13:13, 28 oktobar 2018 (CET) == Caravaggio == Zamolio bih te da kad budeš radio novu tabelu, obavezno mi pripremi Caravaggia. To bih volio da zaplavim, naravno poslije ona 2 što si mi veċ savjetovao da uradim. Nevezano za ovu temu, juče sam gledao stranicu o Pachelbelu što si mi davno savjetovao da je uradim. Sad kad sam završio Josepha Haydna, sad je i to došlo na red. Ovih dana dolazi i moj burazer filmadžija kao pojačanje našem timu, pa idemo po starom. Pozdrav. – [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 17:32, 31 oktobar 2018 (CET) : To se traži. :-) {{like}} A za Caravaggia (ili bilo kojeg slikara) jednostavno ne smijem ništa obećati, ali držat ću ga na umu, pa... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:50, 31 oktobar 2018 (CET) == Nazivi pojedinih naselja u Ukrajini i Bjelorusiji == Prelistavao sam neki dan nedavne izmjene i naletio na [[Razgovor:Černobil|ovu poruku]]. To me navelo da vidim s tobom oko pojedinih imena ukrajinskih i bjeloruskih naselja. Budući da je dosta toga ušlo posredstvom ruskog, opet se pitam koji bi to bili ukorijenjeni nazivi, a koji ne. Uzmimo [[Kijev]] – to je sigurno ukorijenjeno, odnosno nema šanse da će biti Kijiv po ukrajinskom. Onda sam vidio da si premjestio Harkov na [[Harkiv]], pa sam se zapitao šta s gradovima kao što su [[Lavov]] (ukr. Львів, rus. Львов), Vitepsk (bje. Віцебск, rus. Витебск), Polock (bje. По́лацк, rus. По́лоцк) itd. A i Чернобыль (odnosno ukr. Чорнобиль) svakako bi trebalo premjestiti da ima lj na kraju. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:16, 8 decembar 2018 (CET) : Nažalost, i novi pravopis potpuno je zaobišao ukrajinski i bjeloruski, kao da ne postoje, tako da ne mogu ništa reći. A za Harkiv sam bio i zaboravio da sam ga premjestio. Kod nas u literaturi ustaljene su ruske verzije imena [lično smatram da je ruski "najnormalniji" od ova tri jezika, tj. najviše je očuvao vezu s korijenom; ukrajinski ima nekoliko fonetskih specifičnosti (npr., ikavizam, kao kod Dalmatinaca), ali je većinom sličan ruskom (iako ima i elemenata sličnih poljskom), a Bjelorusi su reformisali pravopis i uveli tzv. "akanje" (izgovaranje svakog nenaglašenog O kao A) i u pisanje (u ruskom je to samo u izgovoru, za ukrajinski ne znam) tako da su najviše "zastranili", uvjetno rečeno, i njihova je imena po novom pravopisu dosta teško skontati i povezati s ruskim oblikom]. Nisam institucija i ne mogu na svoju ruku odlučiti šta uraditi ovdje. Mogu samo preporučiti da se do daljnjeg držimo ruskih verzija, zbog ukorijenjenosti (što znači da se Harkiv može vratiti na Harkov /iako znam da bi još Ukrajinaca moglo prigovoriti ako ih "put" nanese ovdje, ali možemo im lijepo objasniti stvar/). P. S: Pogledaj [http://pravopis.hr/pravilo/pisanje-imena/47/ ovo] i [http://pravopis.hr/uploads/5-o7.pdf ovo], ako već nisi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:27, 9 decembar 2018 (CET) == dždž == Treba li da AWB-om popravim to u tekstovima?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:25, 27 decembar 2018 (CET) : Možeš, a i ne moraš. Ovo je sitnija stvar, tj. oboje je prihvatljivo, samo sam pojednostavio jer je odavno udomaćeno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:30, 27 decembar 2018 (CET) ::Samo reci, nemoj Gubiti vrijeme!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:33, 27 decembar 2018 (CET) == Arapski --> bosanski == Mislim da je '''hadž''' u odnosu na '''hadždž''' neispravno! U pitanju je '''tešdid''' na slovu dž. Takve primjere imamo i u riječima [[Allah]], [[Muhammed]]... ("donekle" i u riječima: [[Mekka]]...) Znamo da promjenom jednog fethe, kesre, damme, tešdida riječ apsolutno mijenja i prijevod. -- [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 20:10, 4 januar 2019 (CET) : Onda se žali Haliloviću. :-) A znam vrlo dobro to što kažeš. U ''Pravopisu'' je ''hadž'', ali je ''zul-hidždže'' (uz ''zul-hidže''). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:31, 4 januar 2019 (CET) == [[Vijek]] -> [[stoljeće]] == Zašto? Neko pravilo? [[Wikipedia:Pravopis bosanskog jezika|Pravopis]]? [[Konsenzus]]? Onako... "ofrlje"!? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 12:28, 10 januar 2019 (CET) :Zašto se mijenjaju sinonimi? --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 12:33, 10 januar 2019 (CET) :: "Vijek" i "stoljeće" nisu sinonimi ''per se'' (vijek trajanja, životni vijek, srednji vijek, radni vijek - probajte tu staviti "stoljeće"). Stvar je u preciznosti. Stoljeće je uvijek upravo to – 100 ljeta / godina, a vijek je to samo uvjetno, u kontekstu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:00, 10 januar 2019 (CET) ::: Nisam dobio zadovoljavajući odgovor! Ili sam ga dobio, a da ga nisam shvatio! A budući da ga nisam shvatio, vjerovatno će se onda buduće prepravka s ''stoljeća'' na ''vijek'' smatrati vandalizmom (jer već imamo prijetnje pojedinih "administratorčića" da se "Švajcarska" ne smije prepraviti u "Švicarska" te da ću biti sankcionisan). Jednostavno, bojim se da kakav "admin ne iskoči iz grmlja" (citat mog prijatelja) i pojede Crvenkapicu. -- [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 13:25, 10 januar 2019 (CET) ::::U ovom [https://pravopis.ba/ novom pravopisu] (tačnije mobilna aplikacija) kaže sljedeće: '''vijek''', ''nom. mn.'' vijekovi / vjekovi. Dakle riječ nije neispravna niti je pogrešna, prema tome nema smisla mijenjati je s nekom drugom riječi. --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 13:45, 10 januar 2019 (CET) ::::: @GBL: Moguće je da samo nisi shvatio. (Iako je precizno navedeno, tako da ne može ostati nejasnoća, ali dobro.) Ne znam kako se "vijek" i "tisuća" mogu dovesti u vezu; može samo "milenij". Po novom pravopisu može i "Švicarska" i "Švajcarska" i tu je sloboda izbora, u ličnoj upotrebi; za nazive članaka postoji konsenzus. P. S: "Pošto" je vremenski veznik (= "nakon što"). U značenju koje si namjeravao upotrijebiti može stajati samo "budući da" na početku rečenice, odnosno "s obzirom na to da" u sredini rečenice. Ne postoji riječ "ubuduća"; postoji prilog "ubuduće" ili pridjev "budući/-a/-e". Dalje, načelno treba "smatrati nečim", ne "smatrati kao nešto". Prije pisanja / raspravljanja o jeziku trebalo bi prvo vladati njime, tj. značenjima i konstrukcijama kako treba. Ako neko počne smatrati da radim na štetu bosanskog jezika, onda nemam šta više reći. <br/> @C3r4: Niko nije ni rekao da je '''riječ''' neispravna (naprotiv, savršeno je ispravna) nego da je '''značenjski''' manje precizna od riječi "stoljeće" za stogodišnji period. Naučite čitati šta piše(m). Nije ovo strani jezik da bude toliko nejasno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:59, 10 januar 2019 (CET) :::::: Mislim da je GBL mislio na ''stoljeće'' a ne ''tisuću''. Btw. vijek znači 100 godina isto kao i stoljeće. Kako neka riječ može biti značenjski preciznija od druge koja isto znači? Kako može npr. kruh biti značenjski precizniji od hljeba i obrnuto? Stoljeće je vjerovatno nastalo od ''sto'' + ''ljeto'' (ti to bolje znaš :) :) kao što je NaCl nastalo od Na + Cl (što ja bolje znam hehehe), poenta je ako i jedna i druga riječ savršeno dobro zamjenjuju jedna drugu a istovremeno po pravopisu su dopuštene i ispravne obje, uz to da smo nekad davno napravili konsenzus i kazali: ok, vijek i stoljeće, otok i ostrvo su sinonimi, međutim u naslovima članaka koristit ćemo ostrvo i vijek, dok u tekstu članka je dozvoljeno korištenje obje varijante, uz opasku ako je neko već započeo članak korištenjem jedne varijante nećemo mijenjati u drugu.--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 14:06, 10 januar 2019 (CET) ::::::: Upravo sam gore u zagradi naveo primjere koji jasno potvrđuju da "vijek" i "stoljeće" nisu sinonimi, odnosno međusobno zamjenjivi, za razliku od "otoka" i "ostrva". A s ostalim se slažem. P. S: Može se promijeniti izbor između varijanti i u napisanom članku; bitno je samo da je u istom članku svuda ista, zbog dosljednosti, a do autora je koju će već odabrati. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:00, 10 januar 2019 (CET) {{izvuci}} Ostajem pri svojoj tezi da je vijek ispravnije od stoljeća, Švicarska od Švajcarske... a razloge ću zadržati za sebe. Naravno, da sam lično pisao rječnik umjesto Halilovića dodao bih u rječnik sve te riječi, ali bih naveo i prednost 2:1 u korist već prvonavedenih riječi. Razlozi su očiti ako prođemo Bosnom kroz gradoveeeee... --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 14:48, 10 januar 2019 (CET) : Svako ima pravo na mišljenje. (Usput, nisam nigdje spomenuo "hiljadu".) -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:00, 10 januar 2019 (CET) == [[Prva nogometna liga Litvanije]] == Hello. I looked at [[Prva nogometna liga Litvanije]] and was suprised, that BS_wiki Prva liga is profesional and called A lyga. In Lithuania profesionalna liga '''A lyga'''. And '''Pirma lyga''' is a second tier, semi-profesional league. I think bosnians a little bit confused about LT lyga`s and their levels. [[:en:A Lyga]] (lt. A lyga) and [[:en:I Lyga]] (lt. Pirma lyga) -- [[Korisnik:Makenzis|Makenzis]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:00, 10 januar 2019 (CET) == Aljazeera Balkans - Certifikat == [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Zuko_D%C5%BEumhur&curid=2811&diff=2981721&oldid=2978715 Vidim] da imaju problem sa certifikatom. Inače je uvijek poželjna zaštićena konekcija preko HTTPS-a, ali dobro, važnije je da link uopšte funkcioniše. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 15:02, 16 februar 2019 (CET) : To ti je za mene špansko selo. :-) No, samo neka radi. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:00, 16 februar 2019 (CET) == Hatnote == Koja bi bila najbolja riječ za [[:en:Wikipedia:Hatnote|Hatnote]] na našem? :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 20:59, 17 februar 2019 (CET) : Ukratko: nemam pojma. :-) Nemamo riječ, jedino da smislimo neku, tipa "Vršna napomena". :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:06, 17 februar 2019 (CET) :: Neradi se o napomenama, nego o tzv. "notama na vrhu" (i.e. {{tl|Drugo značenje}}, {{tl|Preusmjerenje}}). Izmislit ćeš ti nešto, siguran sam u tvoju kreativnost. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 22:27, 17 februar 2019 (CET) :::Opaska :D --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 22:30, 17 februar 2019 (CET) ==Vjetrenjača i druge priče== * YouTube nije pouzdan izvor?! Zavisi koje video klipove linkuješ! Usmeravam na dokumentarne i edukativne priloge. Čak i B92 je u svom tekstu koji sam postavio u članku stavio link za youtube kanal Nacionalne geografije.--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 15:51, 18 februar 2019 (CET) Ok :)--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 17:41, 18 februar 2019 (CET) == [[Posebno:Doprinos/BRPever]] == Hello can I ask why did you block one of our [[m:swmt]] members? He was reverting vandalism and blanking on this wiki as part of his job.[[Korisnik:Aldnonymous|Aldnonymous]] ([[Razgovor s korisnikom:Aldnonymous|razgovor]]) 13:47, 2 mart 2019 (CET) : {{Spomeni|Aldnonymous}}: Hah... I did not even realize it. A mistake in hurry – I wanted to block the other guy, whose action was reverted. I am very sorry. I unblocked BRPever right away. Thank you very much. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:53, 2 mart 2019 (CET) ::Oh it's fine for me, I see no harm done as long the block log didn't incriminate BRPever, thanks for unblocking BRPever.-[[Korisnik:Aldnonymous|Aldnonymous]] ([[Razgovor s korisnikom:Aldnonymous|razgovor]]) 13:55, 2 mart 2019 (CET) ::Thanks! everyone makes mistake once in a while so no problem.:) --[[Korisnik:BRPever|BRPever]] ([[Razgovor s korisnikom:BRPever|razgovor]]) 14:01, 2 mart 2019 (CET) == O linkovima == Preuzeli smo {{tl|Datum rođenja i godine}} i {{tl|Datum smrti i godine}} sa EN wiki koji koriste [[Modul:Age]]. Standard na EN wiki je da nema linka u datumu, jer je nepotrebno (ima neka smjernica tamo, zna Edinwiki). {{tl|Datum rođenja}} je ostao po starom jer ne poziva Modul:Age u sebe. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 20:15, 3 mart 2019 (CET) == Moj doprinos == zašto brišete moje uređivanje? šta nije uredu dapopravim? Mihajlo == Gradovi i države == Šta misliš da automatski generišemo stub članke i zatim ručno krenemo da dopunjajemo materijal? Mogao bih se napraviti fin projekat. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 15:26, 26 mart 2019 (CET) == Makedonija vs. Sjeverna Makedonija == [[Šablon:Podaci o zastavi Makedonija]] trebao bi ostati za sva dešavanja u Makedoniji prije promjene imena. Za novo linkovanje i prikazivanje zastave i imena Sj. Makedonije treba koristiti [[Šablon:Podaci o zastavi Sjeverna Makedonija]] (trenutno skraćenica SMK - a po potrebi možda uvesti i neku drugu. Pozdrav! -- [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 16:06, 12 april 2019 (CEST) : Hvala na ispravci, živ i zdrav bio! – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:17, 12 april 2019 (CEST) == Urednik == Hvala puno. :) --[[Korisnik:Mateo K 01|Mateo K 01]] ([[Razgovor s korisnikom:Mateo K 01|razgovor]]) 22:35, 12 april 2019 (CEST) : Nema na čemu. Sve po zasluzi. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:48, 12 april 2019 (CEST) == Predator == Hvala za izmjene, nisam bio sinoć gotov. Nemam pojma šta su italik i pasus, ali nazirem pomalo :-). Dok šablon za izmjene stoji dovršiti ću ja to.--[[Korisnik:Zagor Te Nej 2013|Zagor Te Nej 2013]] ([[Razgovor s korisnikom:Zagor Te Nej 2013|razgovor]]) 21:30, 18 april 2019 (CEST) : {{Spomeni|Zagor Te Nej 2013}}: Znam, znam, nego samo onako napomenuh. Italik (ili kurziv) jest ''ovo'' (ukošen tekst), a pasus je odlomak teksta. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:32, 18 april 2019 (CEST) == Čestitke == Čestitke na prvih 50k :) :)--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 11:26, 11 maj 2019 (CEST) :Šefe [[Beşiktaş|jel' dovoljno]]? --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 12:38, 15 maj 2019 (CEST) == Anatolij Borisovič Solovjanenko == Ako može da vratiš stranicu o Anatoliju Borisoviču Solovjanenku. Ja ċu malo da je sredim. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 15:00, 17 maj 2019 (CEST) == Infokutije == Hvala na informaciji; ima infokutija, hvala bogu, u zavidnom broju i neka su područja odlično pokrivena infokutijama, ali historijske ličnosti baš i ne. Npr., ako sam dobro vidio, nema infokutije tipa plemić, vlastelin, sudija, vojno lice ili slično koja bi najbliže odgovarala Nikoli Draškoviću. Postoji Infokutija: osoba, ali je ona preopćenita. Budući da nisam previše spretan u izradi infokutija, molim Te da, kad stigneš, izradiš odgovarajuću infokutiju. Pozdrav, --[[Korisnik:Silverije|Silverije]] ([[Razgovor s korisnikom:Silverije|razgovor]]) 22:08, 17 maj 2019 (CEST) == Pitanje i zamolba == Poštovani admin, dragi KWiki! Imam jednu zamolbicu. Jel' možeš ''baciti oko'' na moje [[Posebno:Doprinos/Koreanovsky|nedavne izmjene]]? Nadam se da se nećeš naljutiti ako te zamolim da mi odobriš status autopatrolera ili možda čak urednika. Kako vidiš, moji doprinosi su uredni i definitivno mi ne pada na pamet da ''izvodim gluposti'' na bs.wiki. Bio sam dugogodišnji suradnik Wikipedije na hrvatskome jeziku na kojoj imam status ophoditelja, sad većinom doprinosim na njemačkoj Wikipediji na kojoj sam urednik. U zadnje vrijeme sve češće navratim na bs.wiki. Mislim da ću i vama na taj način oduzeti dosta posla, jer ponekad uklanjam i zlonamjerne izmjene štetočina. Bio bih jako zahvalan! Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 19:21, 25 maj 2019 (CEST) : I da nisi zamolio, bilo bi pitanje vremena kad bi ti neko dodijelio status. :-) Nije teško vidjeti ko šta radi ;-) Hvala na svakoj pomoći, i unazad i unaprijed. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:24, 25 maj 2019 (CEST) :: Hvala tebi! Želim ti još ugodan vikend! :) --[[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 19:35, 25 maj 2019 (CEST) == Prigodni znak povodom 80.000 čl. == Zdravo, KWiki! Šta misliš [[Wikipedia:Čaršija#80.000|'''o tome''']]? :) Pozz. --[[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 16:59, 3 juni 2019 (CEST) : Nemam neko mišljenje, tj. i može i ne mora. :) To su samo brojevi ionako. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:02, 8 juni 2019 (CEST) ==Ma== nema problema...kad završim ovu Sloveniju, poslije ću da češljam sve te urađene članke. Pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 16:23, 9 juli 2019 (CEST) == Međuslavenski == Nešto što će tebi biti vjerovatno interesantno https://www.youtube.com/watch?v=NztgXMLwv4A --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 14:24, 18 august 2019 (CEST) : Zanimljivo, naravno. Mada su brojke i dalje male. Ali bilo bi ljepše pričati međuslavenski putujući slavenskim zemljama nego engleski. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:40, 18 august 2019 (CEST) == Prijedlog == Dobar je prijedložiċ, a to ċu svakako imati u vidu. Biċe i to urađeno. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 01:28, 6 septembar 2019 (CEST) == Hvala == Al ne mislim da je potrebno jahati po tipografskim greskama. Al ako se bolje osjecas, slobodno onda mijenjaj nekih 5000 poruka po wiki koje sam pisao. -- [[User:WizardOfOz|<font face="Monotype corsiva" size="4" style="color:#000000;color:blue"><i>WizardOfOz</i></font>]] <sup><span style="font-family:Italic;color:blue">[[user_talk:WizardOfOz|talk]]</span></sup> 12:52, 7 septembar 2019 (CEST) : Nisu sve bile tipografske ("has" je treće lice jednine, a subjekat je u množini + nisam siguran treba li Present Perfect ili pluskvamperfekt). :) Ali glupo mi je nešto ispraviti, a nešto ostaviti ako već ispravljam (o čemu se može razmisliti, doduše :-)). Svako dobro i hvala ti što nisi zaboravio na Wiki. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:07, 7 septembar 2019 (CEST) ::Ok. Do sad me niko nije ispravljao na stranicama za razgovor. A kako se i to izgleda za mog odsustva izmijenilo, onda cu se maniti pisanja po stranicama za razgovor. --[[User:WizardOfOz|<font face="Monotype corsiva" size="4" style="color:#000000;color:blue"><i>WizardOfOz</i></font>]] <sup><span style="font-family:Italic;color:blue">[[user_talk:WizardOfOz|talk]]</span></sup> 13:10, 7 septembar 2019 (CEST) ::: Ne, nego ću se ja okaniti ispravljanja. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:01, 7 septembar 2019 (CEST) == Zlatni ljiljani == {{Urađeno}}. – [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 17:42, 15 septembar 2019 (CEST) == Jedan mali pozdrav == Za raju. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 23:14, 23 septembar 2019 (CEST) == Hvala == Hvala! [[Korisnik:Niegodzisie|Niegodzisie]] ([[Razgovor s korisnikom:Niegodzisie|razgovor]]) 15:54, 13 oktobar 2019 (CEST) == Spisak i autorska prava == Kako [[AFI-jevi najveći mjuzikli|ovakav spisak]] može uopšte kršiti autorska prava? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 12:23, 8 novembar 2019 (CET) : To pitaj autora na EN. :-) Ni ja ne kontam. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:13, 8 novembar 2019 (CET) == Mars 3 == Dobro, znači, šabloni se ne brišu. Ali mislim da bi ih trebalo urediti. – [[Korisnik:Franjo Josip|Franjo Josip]] ([[Razgovor s korisnikom:Franjo Josip|razgovor]]) 12:17, 11 novembar 2019 (CEST) : {{Spomeni|Franjo Josip}}: Naravno da bi. Bila je greška u samom šablonu. Ode se i u njemu se popravi. ;-) Hvala na ukazivanju (ne pokrivam to područje inače, pa ko zna bih li ikad vidio). Inače je taj šablon nepreveden / nedorađen s imenima, pa ako budeš imao vremena i volje, tvoj je. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:24, 11 novembar 2019 (CET) == Gravitational microlensing == Gravitational microlensing na en kod nas bi bilo Gravitacijsko ..., microlens je mikroleća, a naš glagol od mikrolećasti – [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:07, 21 novembar 2019 (CET) : Ne može se tvoriti glagol, a ni radna imenica. Jednostavno: "Gravitacijska mikroleća" (tako je i na ostalim jezicima, osim na engleskom). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 22 novembar 2019 (CET) :: pogrešno sam napisao da je mikrolećasti glagol [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 21:03, 22 novembar 2019 (CET) ==Zamolio bih vas== ako ste u mogućnosti da vratite datoteku Grb općine Moravske Toplice. Osoba koja je mijenjala grbove izgled aje obrisala sliku grba unaprijed pa poslije shvatila da nema na commonsu. -- [[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:57, 14 decembar 2019 (CET) : Evo Srđan ju je vratio. Nisam bio uz računar kad je stigla poruka. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 14 decembar 2019 (CET) == Holandija == Ćao, KWiki. Vidio sam još prošlog mjeseca da holandska vlada radi na nekakvoj vrsti ''rebrandinga'' i da ne želi da se upotrebljava ''Holland'' nego ''Nederland''. Izgleda da se sprovodi ili da je već sprovedeno na snagu ako je vjerovati [https://www.aljazeera.com/news/2020/01/holland-renamed-the-netherlands-government-200102063649386.html ovome] i [https://thehill.com/policy/international/476036-netherlands-to-drop-holland-nickname-as-part-of-rebranding ovome], a prenijeli su i [http://rs.n1info.com/Svet/a557437/Holandija-vise-ne-postoji-od-danas-je-sluzbeni-naziv-Nizozemska.html neki domaći mediji]. Rekoh da pitam hoće li to išta uticati na imenovanje na bs.wikiju ili je to više za englesko govorno područje? Usput, sretna Nova, s malim zakašnjenjem. :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 01:03, 3 januar 2020 (CET) : Vidio sam i ja. Ne znam šta će biti s time s obzirom na to da nam je ''Pravopis'' frišak. U ovoj godini trebalo bi se početi s radom na još jednom pravopisu, pa vidjet ćemo. A za lijepe želje nikad nije kasno. :-) Hvala, također. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:50, 3 januar 2020 (CET) == Poslovi za bota == Ako ti padnu na pamet nekakave česte pravopisne greške koje bi se mogle ispraviti botom, [[Korisnik:WumpusBot|slobodno dodaj pod "Poslovi"]] pa ću pogledati. Već sam prošao kroz gotovo 20.000 članaka i popravio razne varijacije datuma na oblik "5. 1. 2020" u referencama, a sprema se i zamjena raznih engleskih i ISO-oblika ([[Special:Diff/3126385|evo primjera]]). :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:32, 23 januar 2020 (CET) : {{Spomeni|Srdjan m}} Što se tiče popravki datuma sigurno nisi zaboravio na [[Wikipedia:Čaršija/Botovi#Format_datuma|ovu]] temu. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 14:02, 26 januar 2020 (CET) :: {{Spomeni|Edinwiki}}: Ako znaš promijeniti [[Modul:Citation/CS1/Date validation|modul za reference]] da odbija ISO (2020-01-26) i engleske datume (January 26, 2020 i 26 January 2020), mogao bih odmah krenuti na posao. ;-) Ako ne, vidjeću da ja skontam kako, pa ću krenuti u zamjenu. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 14:10, 26 januar 2020 (CET) ::: Baš smo u istoj temi toj pisali o tome da se razmisli o različitim unosima. Bilo bi dobro podržati engleske varijante unosa, što olakšava kopiranje s en.wiki. Mislio sam da se razlikuje ovo sa dva različita šablona. Bot bi mogao da konvertira automatski jedan format na drugi na osnovu ovoga. To je što se tiče unosa, a prikaz bi naravno trebao da bude isti. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 22:54, 26 januar 2020 (CET) :::: To mi je obećao sam autor tog modula podesiti kad bude imao vremena (da se podržavaju i engleski, a da se ispisuju ovi domaći). Valjda hoće. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 23:02, 26 januar 2020 (CET) ::::: Mogu ja napraviti, samo se treba odrediti šta ćemo podržavati, a šta ne. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 10:48, 27 januar 2020 (CET) :::::: E pazi, mislio sam ovako. U inputu moramo dozvoliti ISO-oblik – GGGG-MM-DD – jer ga automatski dodaje alat za reference u vizualnom uređivaču i odbijaju to promijeniti za pojedine jezike (pitao sam već), s tim da tu ne treba dozvoliti početne nule. Trebalo bi dozvoliti i engleske DMY (27 January 2020) i MDY (January 27, 2020). Od domaćih trebalo bi dozvoliti D. M. GGGG (27. 1. 2020), tj. s bjelinama i bez tačke na kraju kao nekakav primarni i poželjni format, te D. MMMM GGGG (27. januar 2020) kao sekundarni, a ostale (bez razmaka, s početnom nulom i sl.), koje sam ionako već zamijenio, označiti nepravilnim. Samo treba paziti da se ne dozvole kombinacije tipa 27. January 2020 i sl. Još bi valjalo kad bi modul mogao stripovati, tj. ukloniti sâm tačku iza godine ako postoji. Što se outputa tiče, trebalo bi omogućiti da se svi ti dozvoljeni oblici (sem drugog domaćeg) pretvore u "27. 1. 2020". Eto ti plana, pa sad vidi ko će prvi – ti ili onaj drugi lik ;-). –[[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 11:43, 27 januar 2020 (CET) == Izbrisati / obrisati == Đes, KWiki. Nisam te odavno smarao, red bi bio vala. ;-) Nego, gledao sam na TranslateWikiju naše prevode, pa ima mješovitih oblika za "delete": negdje "izbrisati / izbrisano", a negdje "obrisati / obrisano". Šta smatraš da bi bio bolji oblik u softverskom kontekstu brisanja stranica, pa da na to uskladim da bude dosljedno? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 17:59, 7 februar 2020 (CET) : Ooo, a tu sam negdje. :-) Kakav si? A stavi "izbrisati". "Obrisati" je za nešto konkretno (npr., mokru površinu, lice i na taj fazon). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:16, 9 februar 2020 (CET) == Učenje iz primjera == Nadam se da ću se popraviti... [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 13:00, 5 mart 2020 (CET) : Ko ne (po)griješi znači da ništa i ne radi. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:11, 5 mart 2020 (CET) == Datumi == Nemoj popravljati datume, Srđan ima bota za to. Preleti sedmično, i sredi sve. :) [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 23:49, 23 mart 2020 (CET) : Nisam samo datume (barem sada), ali hvala ti na napomeni. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:52, 23 mart 2020 (CET) :: Žao mi da se patiš s tim, to je već praktično riješeno tim botom. Mislim da se Srđan raspitivao i za ispravljanje automatskog generiranja referenci, tj. datuma u njima, ali ne znam šta bi od toga. A ovo ostalo pratim, pravim mentalne zabilješke, i mislim da ću uskoro imati manje grešaka. I hvala na pomaganju :) [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 23:56, 23 mart 2020 (CET) == Nazivi singlova, pjesama i albuma == Pozdrav, imam par pitanja i odnose se na davanje imena pjesmama i albumima. Kako se vrši postavka imena za albume i singlove određenih pjevača? Da li ime ide samo bez imena pjevača ili ide i ime pjevača? Kad se zapravo ime pjevača stavlja u zagradu i kako napraviti razliku između istoimene pjesme i istoimenog albuma? Npr. Pjesma Dino Merlin - Ljubav i album Dine Merlina - Ljubav Hvala [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 21:37, 8 april 2020 (CEST) : Jednostavno: kad nema albuma (ili pjesama, ako je pjesma) drugih izvođača pod istim naslovom, onda ne treba dodatna odrednica u zagradi. A za ovo drugo dodaje se "(album)" i "(pjesma)". Mada će ovdje biti malo članaka o domaćim pjesmama jer jednostavno malo ko ima znanja o nastanku da bi napisao dovoljno teksta (a onih koji znaju nema na Wiki). Zato članke tog tipa uglavnom prevodimo s EN Wiki mada i kod njih ima prekratkih. A kad je riječ o albumima, imali smo članaka koji su imali samo infokutiju, jednu rečenicu i suhi spisak pjesama, a to nije članak, pa smo ih izbrisali. P. S: Vidi [[Djevojka s bisernom naušnicom|i ovo]], npr. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:09, 8 april 2020 (CEST) Ok, skontao sam. Uglavnom, što se tiče albuma i singlova, mislio sam se s tim malo detaljnije baviti pa ću praviti te stranice o kojima mogu naći bar 2 reference i gdje mogu napisati 2-3 reda teksta. Što se tiče nazivanja pjesama i albuma, postavljaću ih na način kako si i objasnio. Hvala [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 18:15, 9 april 2020 (CEST) Izvini za brisanje, mislio sam da se diskusije brišu nakon završetka. [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 14:18, 11 april 2020 (CEST) == Nyabarongo == Pozdrav, KWiki. Zanima me tvoje mišljenje o nazivu članka [[Nyabarongo]]. Razmišljao sam da prebacim stranicu na naziv "Njabarongo" jer slova "y" nema u abecedi bosanskog jezika, ali ne želim praviti greške bez potrebe. [[Korisnik:Arnel6-2|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel6-2|razgovor]]) 20:50, 21 april 2020 (CEST) : Nyabarongo. A detaljnije pogledaj [[Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhiva 1#Naše i strane riječi za imena|ovdje]]. Hvala što pitaš i samo nastavi s radom. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:51, 23 april 2020 (CEST) == [[Stefanija Turkevič]] and [[Irena Turkevič-Martinec]] == Hello KWiki, If you have the time, and these two articles are not yet reviewed when you get a chance to look at them, could you review them? [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 17:33, 10 maj 2020 (CEST) : ''Maybe baby'' :-) (don't take this wrong – it's a movie title :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:22, 11 maj 2020 (CEST) ::Hello KWiki, Could you go through the [[Stefanija Turkevič]] article the same great way you did with her sister's article [[Irena Turkevič-Martinec]] when you can find the time? [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 22:42, 19 juni 2020 (CEST) ::: I will, until the end of month. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:55, 20 juni 2020 (CEST) ::::Thanks [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 12:39, 20 juni 2020 (CEST) ::::: Done (albeit a little later than I said). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:32, 4 juli 2020 (CEST) ::::::When you get a chance, do you want to review my most recent change to [[Stefanija Turkevič]]? Thank you. [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 12:47, 24 januar 2021 (CET) == Pitanje == Pozdrav, kolega! Imam jedno pitanje koje nije toliko vezano uz Wikipediju, ali čini mi se kao da bi mogao znati odgovor. Naime, riječ je o vezničkoj skupini "s obzirom na to". Ide li i ona poput "budući da" samo na početak rečenice jer uvodi zavisnu rečenicu koju se od glavne odvaja zarezom ili postoji kakvo drugo pravilo? Pitam podjednako za bosanski i hrvatski jezik, dobro će mi doći u prilagodbi članaka. Hvala ti unaprijed na odgovoru! --[[Korisnik:PajoPajimir|<b style="color:Red; font-family:Old English Text MT;">Pajo</b>]] [[Razgovor s korisnikom:PajoPajimir|<b style="color:Green; font-family:Old English Text MT;">Pajimir</b>]] 16:28, 11 maj 2020 (CEST) : Odzdrav / otpozdrav. :-) I hvala na pitanju. Negdje sam pročitao da kaže da "budući da" ide samo na početku, a "s obzirom na to da" samo u sredini rečenice. Meni je dovoljno do daljnjeg. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:09, 13 maj 2020 (CEST) == 7 novih svjetskih čuda == Pozdrav. Tek sada vidim da imamo dva šablona, ovaj stariji [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:7_novih_svjetskih_%C4%8Duda] i [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Novih_sedam_svjetskih_%C4%8Duda] prema kojem sam imenovao i članak. Pa eto ako si u mogućnosti da provjeriš koji je prikladniji naziv a višak se može ukloniti. Hvala. --[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor s korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 12:51, 9 juni 2020 (CEST) == Web ili veb? == Je li [[web-stranica]] / [[web-sajt]] ili veb-stranica / veb-sajt? Znam da ste Srđan, Munja i ti već [[Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhiva 5#Šablon:Infokutija država na takmičenju|o tome diskutovali]], ali nije donesena konačna odluka. – [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 19:10, 13 juni 2020 (CEST) : A trebalo bi "veb-sajt" (za ''website'') i "veb-stranica" (za ''web page'') ako već nećemo prevoditi. Upravo vidjeh "veb-portal" u ovoj aplikaciji ''Pravopis.ba''. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:50, 13 juni 2020 (CEST) == Zahvala == Pozdrav, kolega KWiki! Srdačno Vam se zahvaljujem na toploj dobrodošlici. Veselim se našoj budućoj suradnji. Ako trebate bilo što slobodno ostavite poruku na mojoj stranici za razgovor. Još jednom, hvala i ugodan dan! [[Korisnik:Bonzg|Bonzg]] ([[Razgovor s korisnikom:Bonzg|razgovor]]) 13:09, 16 juni 2020 (CEST) ==Samo me interesuje== razlika između "Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji bila je u sastavu stare općine Radovljica" i "Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji nalazila se u sastavu stare općine Radovljica"? odn. šta je ispravno, a šta neispravno. Hvala.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:36, 16 juni 2020 (CEST) : Pravilno je "bila je" (izraz glasi "biti u sastavu"; a nalazi se nešto što je izgubljeno ili neotkriveno). Doduše, ima nekih situacija s enklitičkim oblicima "jesam" u kojima "nalaziti se" bolje paše zbog tečnosti rečenice. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 04:02, 19 juni 2020 (CEST) == Zahvala i pitanje == Pozdrav, hvala vam na poruci i dobrodošlici. Sredjujem članak o Šejli Kamerić i prihvatila sam da se promjene ne vide; vlasnik članka treba da prihvati promjene - da li mi možete pomoći oko toga - sad čekam tu osobu da potvrdi ili ne potvrdi promjene? Hvala vam na odgovoru i izvinite ako su pitanja previse basic, učim još. :) [[Korisnik:Zivazava|Zivazava]] ([[Razgovor s korisnikom:Zivazava|razgovor]]) 15:16, 25 juni 2020 (CEST)Zivazava[[Korisnik:Zivazava|Zivazava]] ([[Razgovor s korisnikom:Zivazava|razgovor]]) 15:16, 25 juni 2020 (CEST) : He-he :) Ma nema problema. Ne postoji nikakav "vlasnik članka", samo iskusniji korisnici s dodatnim opcijama (birokrati, administratori, urednici) koji pregledavaju i odobravaju izmjene (novih ili neregistriranih korisnika). Wikipedija je '''slobodna''' za sve (ali ima određena pravila i smjernice, kao i svaki projekt, naravno; linkovi na osnovne stvari upravo su u dobrodošlici – zato se i postavlja). Izmjene će već neko pregledati (možda i ja ako me neko ne preduhitri – trenutno radim drugu stvar). Pozdrav i svako dobro. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:22, 25 juni 2020 (CEST) Hvala za objašnjenje! Sve jasno :) Pozdrav i svako dobro i vam! Javim se ako bude još nešto, ako vam nije problem! --[[Korisnik:Zivazava|Zivazava]] ([[Razgovor s korisnikom:Zivazava|razgovor]]) 21:17, 29 juni 2020 (CEST)Zivazava == Pozivnica == {{DiscordD}} Obavezno dođi :) --[[Korisnik:Arnel6-2|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel6-2|razgovor]]) 18:21, 3 juli 2020 (CEST) ==Ne izmišljaj== života ti. Stavi ti sad tačke iznad 12.000 naselja...:)--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 16:28, 6 juli 2020 (CEST) : Ne izmišljam. :) Rekao bih daleko prije da sam vidio. A postoje botovi i AWB, valjda se mogu donekle "upregnuti" za to. Ti samo nastavi svoj posao (bez kojeg bi ovaj projekt bio prilično siromašniji). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:12, 6 juli 2020 (CEST) ::Hajde, hajde...valjda niko neće crći bez tačkica, kukica, crtica...Lijep pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 18:18, 6 juli 2020 (CEST) ::: Ubacit ću ja AWB-om tačke i interne linkove, samo treba buduće članke tako formatirati!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:00, 6 juli 2020 (CEST) == Gradovi == Pitanje vezano za deklinaciju gradova, npr. "Grad Bihać", "Grad Cazin" i "Grad Živinice". Da li je * "Spisak naseljenih mjesta u gradu Bihać" ili "...u gradu Bihaću" * "Spisak naseljenih mjesta u gradu Cazin" ili "...u gradu Cazinu" * "Spisak naseljenih mjesta u gradu Živinice" ili "...u gradu Živinicama"? --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 23:29, 26 juli 2020 (CEST) : Već sam kod tebe nešto odgovorio, ali ono je kad je odrednica "općina". Kod odrednice "grad" ide "...u gradu Bihaću / Srebrenici / Livnu", tj. mijenjaju se obje riječi kojeg god roda (i broja) grad bio. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:48, 27 juli 2020 (CEST) == Hinokitiol == Izgleda, Čiča, grdno sam te rasrdio sa "jedinjenjem", ha-ha! Ovo je, stari moj, bilo onako "leteċi" pošto na sh i sr-wiki piše da je hinokitilol organsko jedinjenje, a na en-wiki "compounds". Ma nije ni bitno, stavljaj šta hoćeš. Pozdrav! – [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 02:28, 10 august 2020 (CEST) : {{Spomeni|Nerko65}}: Ma kakvo rasrđivanje... :-) Nego ''jedinjenje'' je u srpskom; u bosanskom je ''spoj''. ;-) Inače, kakav si? Kakva je situacija? P. S: Ne daj se '''godinama''', druže! :-) ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:42, 10 august 2020 (CEST) : {{Spomeni|KWiki}}: Super sam, hvala na pitanju. Život ide u laganom ritmu, što je nekad pjevao Zvonko Bogdan. Situacija je dobra ovdje gdje sam ja, a ti mi se Čiča čuvaj tamo i pazi to malo posla što je još ostalo. Lijep pozdrav.:-) [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:12, 11 august 2020 (CEST) == Padež == Pozdrav, zar nije prirodnije reći Diskografije grupe Coldplay umesto Coldplaya kako si ti stavio? Vodim se logikom kako piše u kategoriji npr. [[Diskografija grupe Queen]]. – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 15:20, 24 septembar 2020 (CEST) : Odzdrav. :-) Nema potrebe za dodatnom odrednicom u slučajevima kad se naziv može normalno deklinirati, poput ovog, i kad je značenje nedvosmisleno. I kod Queena može bez nje (sama riječ "Diskografija" dovoljna je odrednica), samo što je to davno napravljeno, a muzika inače nije jedno od područja kojima se bavim ovdje, osim sporadičnih manjih izmjena, pa nisam zalazio "tamo". – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:34, 24 septembar 2020 (CEST) ==Preusmjerenje== Poništeno preusmjerenje u članku [[bubreg]] bespotrebno je i brzopleto. Isto imaju i ostale wiki. Ako poništavate, obrišite link, a što je jazuk! [[Korisnik:Crazy&#38;confused|Crazy&#38;confused]] ([[Razgovor s korisnikom:Crazy&#38;confused|razgovor]]) 16:36, 28 septembar 2020 (CEST) : Čemu kilometarska preusmjerenja ako se naziv članka sastoji od jedne riječi? Linkuje se samo ta riječ. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:49, 28 septembar 2020 (CEST) ;Malo smo pre[[nerv]]ozni ?! Našto to i čemu?! [[Korisnik:Crazy&#38;confused|Crazy&#38;confused]] ([[Razgovor s korisnikom:Crazy&#38;confused|razgovor]]) 23:30, 30 septembar 2020 (CEST) :: Malo smo pregluhi i nedokazni. Krhko je znanje. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:14, 1 oktobar 2020 (CEST) == Kreiranje kategorija == Dobar dan, KWiki, samo sam usput želio pitati, pošto sam još uvijek nov na wikipediji, možete li mi objasniti kako se prave nove kategorije. Ja želim trenutno da napravim kategoriju ''Twitch-streameri'' (jedna od kategorija u članku [[Tyler1]], nisam siguran da li mogu postavljati reference ovdje), ali ne znam kako da je ubacim kao aktivnu ili postojeću kategoriju. Volio bih da mi pojasnite. Lijep pozdrav! [[Korisnik:Zonaga|Zonaga]] ([[Razgovor s korisnikom:Zonaga|razgovor]]) 20:56, 30 septembar 2020 (CEST) : Isto kao i sve drugo. :-) Ukucaš <nowiki>[[Kategorija:(Naziv kategorije)]]</nowiki> na dnu članka (a ne moraš ni ukucavati – samo klikni na komandu u donjoj alatnoj traci) i sačuvaš. Ako je plava, znači da postoji. Ako je crvena, klikneš na nju i napraviš je i povežeš je na Wikipodacima s istom kategorijom na drugim Wikipedijama kao što se povezuju i članci. Bitno je samo pravilno imenovati i kategorizirati (i kategorije se kategoriziraju). Ako postoji kategorija na Commonsu povezana s datom kategorijom na Wikipediji, onda se ubaci i <nowiki>{{Commonscat|(Naziv kategorije na Commonsu)}}</nowiki>. Isto važi i za portal. Klikni na bilo koju postojeću, pa onda na "Uredi izvor" da vidiš kako to izgleda "iza zavjese". Evo, npr., [[:Kategorija:Granice Bosne i Hercegovine|ova]]. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:07, 30 septembar 2020 (CEST) : {{Spomeni|Zonke}}: Zaboravih ti reći da i u Postavkama, na kartici Dodaci, staviš kvačicu pokraj HotCata. Tada ćeš u člancima pored kategorija vidjeti plus-minus, minus i dvije strelice; klikom na plus dodaješ ili mijenjaš kategoriju/-e (otvori se polje da ukucaš), klikom na minus direktno uklanjaš. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:47, 1 oktobar 2020 (CEST) ::[[Korisnik:KWiki]] imam jedan "zadatak" za tebe, naime kategorije Nogometaši xy kluba su nam prilično "zapuštene", pa ja pokušavam malo srediti na način da dodajem one kategorije koje su napravljene pomoću ovih alata "Category suggester" i "Catcheck", međutim tu mi se javlja problem što jako puno klubova nema kategoriju Nogometaš xxx kluba. Obzirom da ja tu mogu napraviti jako puno grešeka u nazivu, možeš li ti malo poraditi na tome kada stigneš, nema veze što za sada ima samo jedan igrač u kategoriji, napuniti će se vremenom. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:47, 15 oktobar 2025 (CEST) :::Samo daj primjere, pa ću malo-pomalo. Mada tu ima i kategorija u kojima će teško ikad biti više od jednog članka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:56, 15 oktobar 2025 (CEST) ::::Primjera je more, otiđi na Posebne stranice/Kategorije i u pretraživač upiši Nogometaši pa će ti izlistati sve kategorije koje su kreirane i koje su tražene (crvene) koje počinju sa tom riječi pa opleti :), nema veze što će neke kategorije biti sam opo jedan članak, ko zna možda za 10, 20, 50 godina neko odluči da napravi članke za svakog igrača iz tog kluba. U dosta članaka nogometaša nisu dodane kategorije kluba, pa i nije skroz realna situacija da li imamo jednog ili više u toj kategoriji. Evo na primjer u [[Kategorija:Nogometaši Neretve|Nogometaši Neretve]] bio je jedan igrač, sada su tri. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:00, 15 oktobar 2025 (CEST) == Obrisana stranica (pomoć) == Poštovani, skoro sam počela kačiti tekstove na Vikipediji i jako bih vam bila zahvalna na pomoći. Stranica koju sam okačila o Meridian Sportu je obrisana, a kao razlog je naveden "reklama" (https://bs.wikipedia.org/wiki/Meridian_Sport). Možete li mi reći koji deo je tačno reklamni? Želela bih da okačim stranicu i da ona bude u skladu sa svim pravilima Vikipedije, te bi mi dobrodošla Vaša pomoć. Ako možete, uputite me, molim Vas, na reklamni deo kako bih ga ispravila i prilagodila. Hvala unapred! : Nemam vremena ovih dana, a nisam ga ni stigao pogledati prije nego što je izbrisan. Ne znam koliko su kladionice i relevantne za enciklopediju ovog tipa (možda jesu, nisam se nikad bavio njima). Stil pisanja treba biti objektivan, opisati kompaniju "udaljeno", "iz trećeg lica", uz navođenje provjerljivih referenci (nepovezanih s Meridian Sportom, tj. vanjskih izvora). Pozivam i [[Korisnik:AnToni|AnTonija]] da dadne još smjernica po potrebi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:12, 27 oktobar 2020 (CET) == Site notice == Ja sam rekao Harisu da onako napiše site notice, da ne ispadne da je on nepismen haha. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 22:40, 5 novembar 2020 (CET) : Hahaha :-) Imaš nagradu za poštenje (makar verbalnu). :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:56, 5 novembar 2020 (CET) == Vojna historija Mađarske == Poštovani KWiki, postoji kategorija na WCommonsu. U nastavku je link [https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Military_history_of_Hungary]. Pozdrav, [[Korisnik:Silverije|Silverije]] ([[Razgovor s korisnikom:Silverije|razgovor]]) 19:39, 12 novembar 2020 (CET) : Znam. :-) Nego treba u kategorije dodavati šablon <nowiki>{{Commonscat|Naziv kategorije (na engleskom)}}</nowiki> kad ta kategorija postoji i na Commonsu. Ma sitnica zapravo. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:22, 12 novembar 2020 (CET) == Vulkani na Kamčatki == Ja sam siguran da može ići za Azijski mjesec ;) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 10:54, 18 novembar 2020 (CET) == Muke s deklinacijom == Bok, KWiki! Imam jedno pitanje... Nedavno je jedan kolega na hr.wiki pitao kako treba deklinirati imena različitih sportskih klubova ako se sastoje od više riječi (npr. Šahtar Donjeck)... Budući da sam vidio da si ti napravio [[:Kategorija:Nogometaši Dinamo Kijeva|ovo čudo]], pretpostavljam da mi možeš objasniti zašto se deklinira samo posljednja riječ u imenu? Znam da sam na fakultetu učio da se u npr. višerječnim imenima djela na latinskom deklinira samo posljednja riječ (npr. Carmina Burana, Carmina Burane itd.), ali vrijedi li to i za ostale jezike? Unaprijed ti hvala na odgovoru! [[File:Face-smile.svg|20px]] -- [[Korisnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune,'''</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 19:59, 23 decembar 2020 (CET) : Zdravo, zdravo! Koliko se sjećam, u bosanskom to pravilo važi i za ovakve slučajeve. Što ne znači da nekad neću provjeriti. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:23, 24 decembar 2020 (CET) == Kad ste već tu == <s>Imamo li mi ovdje HotCat alat? Zašto se kategorije moraju "ručno" postavljati?</s>--[[Korisnik:Santasa99|Santasa99]] ([[Razgovor s korisnikom:Santasa99|razgovor]]) 15:19, 4 februar 2021 (CET) Problem rješen!--[[User:Santasa99|<span style="color:maroon; text-shadow:#666362 0.2em 0.2em 0.4em;">'''ⓢⓐⓝⓣⓐ'''</span>]] &nbsp;<sup>[[File:Saturn - The Noun Project.svg|24px]] &nbsp;<sup>[[Razgovor s korisnikom:Santasa99|pit]]</sup></sup> 21:46, 4 februar 2021 (CET) == Sob/irvas == Kaže li se kod vas sob ili irvas? Pitam jer se sob spominje 9 puta [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno%3AStaJeLinkovanoOvdje&target=sob&namespace=], a irvas 7 [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno%3AStaJeLinkovanoOvdje&target=Irvas&namespace=] [[Korisnik:Croxyz|Croxyz]] ([[Razgovor s korisnikom:Croxyz|razgovor]]) 21:02, 19 februar 2021 (CET) : U rječniku unutar novog ''Pravopisa'' stoji "sob" (barem na aplikaciji "Pravopis.ba"), ali ni "irvas" nije nepoznat u svakodnevnoj praksi. Dakle, dati prednost "sobu", a "irvas" ostaje stvar ličnog izbora (ne može se označiti kao nepravilan jer nema razloga za to). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:36, 19 februar 2021 (CET) == Magistralne ceste / putOvi == E, šta da radim s [[:Kategorija:Magistralne ceste u Bosni i Hercegovini|ovakvim kategorijama]] i riječima u člancima? Važe li kao dubleti ili mijenjam po uzoru na [[Special:Diff/2825320|ovo]]? – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 20:01, 26 februar 2021 (CET) : Trebalo bi "put(evi)" u naslovima članaka i kategorija radi ujednačenosti, a u tekstu je stvar izbora jer je i "cesta" u redu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:45, 26 februar 2021 (CET) == Muzička terminologija == Evo mene opet. :-) Radim na infokutiji za albume da automatski ispisuje boje i vrste albuma, pa se nadam da ćeš mi moći pomoći kako napraviti razliku između određenih termina. Pazi sad ovo: navode različito [[:en:soundtrack|soundtrack]], [[:en:television theme music|television theme]], [[:en:film score|film score]] i [[:en:cast recording|cast recording]]. Imaš li ikakve prijedloge kako bih ih mogao razlikovati? Zasad sam samo preveo ''film score'' kao [[filmska muzika]], što je logično, a iskreno ne znam kako ovo ostalo. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 18:39, 1 mart 2021 (CET) : Siguran sam samo da je "film score" filmska muzika. :-) "Soundtrack" bi mogao biti "zvučna podloga" (i širi je pojam od filmske muzike), a "Theme music" muzička tema (eventualno muzički motiv). "Cast album" možda je najbolje ne prevoditi do daljnjeg :-) ("album glumačke postave"). Naravno, sve je ovo podložno reviziji / promjeni. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:17, 1 mart 2021 (CET) == Nazivi filmova / specijala / serija == Imam pitanje, ako ne postoji ni bosanski ni hrvatski naziv nekog filma / specijala ili serije, smijemo li koristiti srpske nazive (prilagođene bosanskom pravopisu)? '''''[[User:ImJustThere|<span style="color: #d40606">Kori</span><span style="color: #ee9c00">snik</span><span style="color:#e3ff00">ca:I</span><span style="color:#001a98">mjust</span><span style="color:#86007D">there</span>]]''''' 12:45, 10 mart 2021 (CET) : Ako postoji naziv rasprostranjen na tržištu Srbije, onda ne vidim problem u tome. No, čim se pojavi bosanski naziv (ili hrvatski, jer većina filmova i serija u Bosnu i Hercegovinu stiže preko Hrvatske), trebalo bi ga promijeniti. A uvijek je korisno i napraviti preusmjerenje s izvornog naziva. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:32, 10 mart 2021 (CET) ::OK, thx. BTW, nezz jesi li primijetio, ali nedavno sam dovršila ''[[Snježno kraljevstvo]]'', da znaš :). '''''[[User:ImJustThere|<span style="color: #d40606">Kori</span><span style="color: #ee9c00">snik</span><span style="color:#e3ff00">ca:I</span><span style="color:#001a98">mjust</span><span style="color:#86007D">there</span>]]''''' 16:28, 10 mart 2021 (CET) ::: A dama je prekoputa... Pa što ne šutiš? :-) Primijetio sam, naravno (tj. Srđan mi je rekao :)), ali baš sam danas ostavio poruku na Čaršiji da se ipak neću moći posvetiti tome kao što sam bio planirao jer život trenutno ima "jače" planove". :) Neću biti ovdje sljedeće 3-4 sedmice. A ti samo radi i pitaj "starije" ako šta zapne. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:28, 10 mart 2021 (CET) == Pitanje == Pozdrav, KWiki! Zanima me piše li se "božiji" ili "božji" ili je moguće oboje? U pravopisu iz 2018. je "božiji", mada mu ja i nešto ne vjerujem jer ima već ''podosta'' grešaka :) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 16:45, 17 mart 2021 (CET) : {{Spomeni|Arnel}}: U bosanskom su pridjevi ovog tipa na ''-iji''. A ovaj može biti ili "'''B'''ožiji" (< '''B'''og) ili "'''b'''ožiji" (< '''b'''og u općem značenju). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:28, 27 mart 2021 (CET) ::Hvala na odgovoru! I brzo nam se vrati ;) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 12:08, 27 mart 2021 (CET) == Spužva Bob Skockani == Pozdrav, nedavno sam dovršio članak ''[[Spužva Bob Skockani]]''. Ako nije problem, bi li ga možda mogao pregledati? Hvala, lp. :) '''''[[User:ImJustThere|<span style="color: #d40606">Kori</span><span style="color: #ee9c00">snik</span><span style="color:#e3ff00">ca:I</span><span style="color:#001a98">mjust</span><span style="color:#86007D">there</span>]]''''' 20:21, 26 april 2021 (CEST) : Ako-ako. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:50, 26 april 2021 (CEST) == Grad / grad == Pitah te [[Special:Diff/3305385|ovdje]], ali možda se nismo dobro razumjeli pa rekoh da provjerim prije nego što masivno idem mijenjati botom. Ima podosta opština koje su zvanično postale gradovi relativno nedavno ([[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|imaš ovdje spisak zvaničnih gradova]]). E sad, nisam siguran treba li, ako uzmemo primjer Dervente, tretirati "grad" kad dio naziva ili odvojeno kao običnu imenicu? Npr. "X je naseljeno mjesto u ''gradu Derventi''" ili "X je naseljeno mjesto u ''Gradu Derventi''". – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:32, 30 april 2021 (CEST) : A rekao bih da je ovo kao i s riječju "općina": kad se misli na instituciju, veliko O, a kad se misli na teritorijalnu jedinicu, malo O. Vidi šta kažu i [https://pravopis.hr/pravilo/ostala-imena/100/ ovdje], pod F. Doduše, "Grad" može biti i dio zvaničnog imena teritorijalne jedinice (npr., Grad Zagreb), pa je u tom slučaju G veliko. Kod službenih gradova u Bosni i Hercegovini najprije bih rekao da se "grad" odnosi samo na status naselja, tj. da nije dio službenog naziva. (Drugo je kad je riječ o nazivu /pod/institucije, npr., "Porezna služba Grada X".) Valjda te nisam dodatno zbunio. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:23, 30 april 2021 (CEST) :: Ništa onda, stavio sam malim slovom. Ako bude kasnije trebalo mijenjati tu je sada bot pa neće biti (toliki) problem. :-) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 10:19, 1 maj 2021 (CEST ==Zar malko ne pregonite?!== Zar je teško ispraviti slovnu grešku u jednoj rečenici?! Lakše obrisati cio šablon et al. Zar i ja ne učestvujen u konsenzuisu i zašto me ne obvavijestite kadobrišete cio članak?!!! Bio je to doslovbno preveden en.wikipedijski članak. Sve mi se čini da vježbate strogoću na (u genetici) boljem od sebe. Ne cijenite sav prijepodnevni trud!!! [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 00:02, 3 maj 2021 (CEST) : Piše zašto je obrisan (jedna rečenica nije i ne može biti članak; greška nije utjecala na brisanje, inače bi bila gomila obrisanih; to je bila samo usputna primjedba). Ako ima još materijala za članak, pa ništa lakše nego vratiti ga. P. S: Ne vježbam strogoću. Cijenim trud. Zato Vas i opominjem, jer znam da možete raditi bolje / pažljivije, ali kao da ste non-stop u nekom sprintu. Wikipedija je dugoprugaška utrka. Nikad neće biti urađeno sve što bi trebalo biti urađeno, ni na EN, kamoli na ovima poput naše. Kvalitet bi trebao biti ispred kvantiteta (ne potcjenjujući ni kvantitet). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:48, 3 maj 2021 (CEST) :: Bilo bi fer da mi se javi kad se članak obriše i zašto. Bilo bi fer da se poštuje obim kao i u en.wiki. Imam i ja pametnijeg posla. [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 02:09, 5 maj 2021 (CEST) ::: Još jednom: '''ne postoji obaveza ni pravilo za obavještavanje o brisanju ni na jednoj Wikipediji''' (koliko mi je poznato). A zar ne bi bilo lijepo bolje vladati svojim jezikom i ne upotrebljavati konstrukcije koje on ne poznaje? Neke konstrukcije ili oblici koji su u engleskom sasvim normalni u našem jednostavno ne postoje niti mogu postojati zbog razlike u prirodi jezikâ i nemamo niti ikad možemo imati njihove ekvivalente. (Digresija: Nekad smo imali neke od njih, prije 800-900 i više godina, ali su s vremenom i razvojem jezika nestali. Ruski je sačuvao najviše iz tih starih vremena.) A Vi uporno po njima. I opet svako drugi kriv, samo Vi uvijek i u svemu u pravu, uvijek zavjera protiv Vas, neko ometanje, sprečavanje... A ne vidite da neke stvari radite pogrešno. U redu je i pogriješiti, niko od nas nije mašina, ali ustrajavanje u greškama (raznih vrsta) već je zabrinjavajuća stvar. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:51, 5 maj 2021 (CEST) == Osmansko Carstvo == Ako misliš [[Special:Diff/3316267|da bi ovo trebalo biti primarni naziv]] u naslovima, kategorijama i slično, javi, pa ću uskladiti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 21:02, 19 maj 2021 (CEST) : Bit će javljeno ako bude potrebe. A dotad ostaje dublet (jer šta ćemo s onda s riječju "Osmanlije" – ne možemo reći "Osmani" :-)). Usputni info: država se službeno zvala "Osman(lij)ska Država", ali je kod nas ustaljeno "Carstvo", po analogiji prema ostalim državama sličnog sistema vlasti. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:11, 20 maj 2021 (CEST) == Čaršija == Pozdrav. Ima jedna stvar što treba promijeniti, a to je kada uđeš na "Čaršija" stranicu, i ispod kada kliknes na link " Međunarodna statistika, broj članaka, korisnika, administratora...", taj link je mrtav tj. ne postoji više, našao sam statistku međunarodnu od wikipedije, pa ako možeš kako da promijeniš, ja bi to uradio, ali ne znam gdje se nalazi taj tekst što napisan na čaršiji. [https://wikistats.wmcloud.org/display.php?t=wp Evo] statistike, mi smo na 74. mjestu. [[Korisnik:SanelPandzic|SanelPandzic]] ([[Razgovor s korisnikom:SanelPandzic|razgovor]]) 18:02, 13 juni 2021 (CEST) : Evo Šemso je [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0ablon:%C4%8Car%C5%A1ija&curid=373625&diff=3324292&oldid=3208397 vidio] poruku prije mene. Hvala na napomeni. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:55, 13 juni 2021 (CEST) == Prevođenje serija na naš jezik kod glumaca == {{Spomeni|KWiki}} Pozdrav, zanima me kada radim članke o glumcim, i kada pišem filmove i serije u kojima su glumili, da li se moraju ti filmovi i serije prevest na nas jezik? Ja sam radio nekoliko članaka oko glumaca, i svi filmovi i seriji u kojima su glumili, sam stavio u tabelu i na naš jezik, a možda ne treba prevodit, pa da pitam :) [[Korisnik:SanelPandzic|SanelPandzic]] ([[Razgovor s korisnikom:SanelPandzic|razgovor]]) 11:32, 18 juni 2021 (CEST) : Treba prevesti sve za što postoji prihvaćen naziv na našem govornom području, pogotovo hrvatskom (jer dobar dio filmova i serija kod nas stiže preko hrvatskih distributera), a kad ga nema, ostavlja se originalni naziv. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:04, 18 juni 2021 (CEST) == Strana vs stranica == Zdravo, KWiki! Negdje sam pročitao, mislim da je bilo u hrvatskom Jezičnom savjetniku, da postoji vrlo sitna značenjska razlika između riječi "strana" i njenog deminutiva "stranica". Naime, "strana" primarno znači "jedna od površina koja omeđuje kakvo tijelo", a stranica "jedna od dviju površina lista papira". Šta ti misliš o tome? Bi li trebalo premjestiti Početna strana ⇒ Početna stranica? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:38, 19 juni 2021 (CEST) : Ne znam kako mi to nikad nije došlo na um sve ove godine, ali ovo je tačno; trebalo bi "stranica". – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:01, 19 juni 2021 (CEST) == Nemamo nikoga odavde. == znam da nema, nego nešto testirah [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:59, 20 august 2021 (CEST) == Ukrajinski naziv „Полісся” == Kako valja postupiti sa prenosom ovog područja u Ukrajini? Kod Ukrajinaca se naš nastavak -nje/-je piše kao -ння/-я, što se transkribira kao -ja, ali onda u prenosu više liči na ženski rod. Vidim da je neko u [[Ukrajina|članku o Ukrajini]] ovom problemu pristupio tako što je naziv u nominativu ostavio kao ''Polisja'', a sve ostale padeže tvorio kao da su uzeti od nominativa srednjeg roda (dakle, nom. ''Polisja'', gen. ''Polisja'', lok. ''Polisju''). Volio bih čuti mišljenje administratora. [[Korisnik:Kostović|Kostović]] ([[Razgovor s korisnikom:Kostović|razgovor]]) 11:19, 14 oktobar 2021 (CEST) : U nominativu treba "Polesje", u duhu našeg/-ih jezika. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:54, 14 oktobar 2021 (CEST) == Kamčatka == 90% sam siguran da može za Azijski mjesec, ipak je na azijskoj strani Rusije. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 20:43, 3 novembar 2021 (CET) : Sigurno! 102%. Willkommen in Asia Club!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:47, 3 novembar 2021 (CET) :: Viel danke. :-) Lani sam namjeravao štošta uraditi za Azijski mjesec i bio sam počeo, ali me splet okolnosti udaljio od kuće na mjesec dana. Ni ove godine neću moći previše doprinijeti jer imam i drugih obaveza, ali Bože moj, može koliko može već. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:53, 3 novembar 2021 (CET) == Revertiranje == Sve OK. Tu promenu sam napravio samo kao primer za studente balkanistike ovde u Pragu tokom objašnjavanja kako Wikipedija radi. ;-) Pozdrav. [[User:Aktron|Aktron]] ([[User talk:Aktron|r]]|[[Special:Contributions/Aktron|d]]) 22:28, 9 novembar 2021 (CET) : Ah... To je skroz druga stvar. :-) Svako dobro. Ide pozdrav pješke sve do Češke. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:34, 9 novembar 2021 (CET) == kompozicije == bio sam u dilemi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:00, 10 novembar 2021 (CET) ==Članak Admir Husić== Lijep pozdrav, postavio sam članak "Admir Husić" ali je predložen za brisanje. Priznajem da je članak neuredan jer nisam imao mnogo vremena da ga uredim, pa bi to popravio... Što se tiče relevantnosti, čovjek je Kurra Hafiz, pogledajte u članku "Hafiz" šta to znači. On je jedan od dvojice u BiH i regionu. Pa bi vas zamolio da ne brišemo članak a ja bi ga uredio i kategorisao, tad će imat smisla. Hvala : {{Spomeni|Bosniarasta}}: Znam ko je, a dvojicu kurra hafiza znam lično. :-) No, ovdje članci trebaju biti u skladu sa smjernicama Wikipedije. Nije me nikako bilo na Wiki gotovo četiri sedmice (sad će me biti dosta rjeđe nego prije), pa, ako je ovo što spominješ bilo u tom periodu. nemam pojma šta je bilo sa člankom niti znam kakav je bio. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:21, 31 decembar 2021 (CET) == Partije SP u šahu 2021 == Šta misliš šta je bolje: da su dijagrami s partijama koji prikazuju automatski sve poteze [[Partije Svjetskog prvenstva u šahu 2021.|ovdje]] kod svake partije, ili u [https://bs.wikipedia.org/wiki/Svjetsko_prvenstvo_u_%C5%A1ahu_2021.#Partije glavnom članku]? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:03, 4 januar 2022 (CET) : Kad već postoji poseban članak za partije, onda neka ih tu. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:46, 18 januar 2022 (CET) == How we will see unregistered users == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin=content/> Hi! You get this message because you are an admin on a Wikimedia wiki. When someone edits a Wikimedia wiki without being logged in today, we show their IP address. As you may already know, we will not be able to do this in the future. This is a decision by the Wikimedia Foundation Legal department, because norms and regulations for privacy online have changed. Instead of the IP we will show a masked identity. You as an admin '''will still be able to access the IP'''. There will also be a new user right for those who need to see the full IPs of unregistered users to fight vandalism, harassment and spam without being admins. Patrollers will also see part of the IP even without this user right. We are also working on [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation/Improving tools|better tools]] to help. If you have not seen it before, you can [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|read more on Meta]]. If you want to make sure you don’t miss technical changes on the Wikimedia wikis, you can [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|subscribe]] to [[m:Tech/News|the weekly technical newsletter]]. We have [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation#IP Masking Implementation Approaches (FAQ)|two suggested ways]] this identity could work. '''We would appreciate your feedback''' on which way you think would work best for you and your wiki, now and in the future. You can [[m:Talk:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|let us know on the talk page]]. You can write in your language. The suggestions were posted in October and we will decide after 17 January. Thank you. /[[m:User:Johan (WMF)|Johan (WMF)]]<section end=content/> </div> 19:10, 4 januar 2022 (CET) <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Target_lists/Admins2022(1)&oldid=22532492 --> == Jedno pitanje == Pozdrav, KWIki. Muči me uvijek da li da pišem "rok-muzika" ili "rock". Isti problem i sa "punk" ili "pank". Šta je pravilno? [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 08:13, 2 mart 2022 (CET) : Nisi jedini. :-) Trebalo bi fonetski: "rok-muzika", "rok" (jest da postoji i slavensko "rok", ali zato je tu kontekst), "pank", "pank-muzika". Mada znam da ima i pravaca koje je bolje ostaviti u originalu; mislim, kako drugačije pisati, npr., ''death metal''? :-) No, ove već odomaćene, koji su prvi nastali i ušli u jezik i već imaju izvedenice treba pisati prilagođeno našem jeziku. A ako autor iz nekog razloga želi koristiti izvorni oblik, onda to ide pod italik. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:25, 2 mart 2022 (CET) ::Hvala na odgovoru. Sad imam par stvari za izmijeniti :) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 19:00, 6 mart 2022 (CET) == MassDelete == Hello, thanks for the deletions! By the way, if you load <syntaxhighlight lang="js"> mw.loader.load('//en.wikipedia.org/w/index.php?title=User:Animum/massdelete.js&action=raw&ctype=text/javascript'); </syntaxhighlight> through your common.js, you can delete a given list of pages through an interface at [[Special:MassDelete]]. [[Korisnik:1234qwer1234qwer4|1234qwer1234qwer4]] ([[Razgovor s korisnikom:1234qwer1234qwer4|razgovor]]) 22:43, 23 mart 2022 (CET) :Thank you too. I am pretty unfamiliar with these kinds of things on Wiki. Greetings. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:19, 23 mart 2022 (CET) == Joni i ioni == Brzo pitanje. :) Jon ili ion? Senahid u onoj aplikaciji navodi samo „jon”. — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:02, 26 mart 2022 (CET) :Koliko znam, "ion" bi bilo preciznije, ali riječi se ipak prilagođavaju jeziku primaocu, tako da ću još provjeriti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:51, 26 mart 2022 (CET) :Dakle, "jon" (do daljnjeg). Da se mene pita, ostavio bih "ion(ski)" (zbog opozicije prema "jon(ski)" < Jonjani), ali nisam u pravopisnoj komisiji. :-) A možda im je etimologija ista, pa ne znam koliko bi u tom slučaju imalo smisla pravljenje opozicije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:53, 11 april 2022 (CEST) == Pitanje u vezi Nedžad Ibrišimović članka == Poštovanje, hvala Vam na ispravci! Obzirom da je bio dogovor da se stavlja etnička grupa umjesto nacionalnost, zbog toga stavila. Interesuje me kako je to moguće ubaciti u infobox? Hvala unaprijed. [[Korisnik:Selma373|Selma373]] ([[Razgovor s korisnikom:Selma373|razgovor]]) 13:29, 11 april 2022 (CEST) :Promijeni se naziv parametra u kodu [[Šablon:Infokutija pisac|samog šablona]]. No, to je bolje prepustiti "tehničarima". A ne znam za spomenuti dogovor (doduše, znao sam biti odsutan s Wiki, pa sam možda propustio nešto). Inače, kad je riječ o "osjetljivijim" detaljima, to ne ide bez konsenzusa Wiki-zajednice. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:49, 11 april 2022 (CEST) ::{{Ping|Selma373}}: O kakvom se dogovoru radi? Da se narodi preimenuju u etničke grupe? Takvi dogovori mi nisu poznati niti su mogući, jer bi se radilo o samovoljnom preimenovanju određenih pojmova.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:37, 11 april 2022 (CEST) :::Hvala vam na odgovoru. [[Korisnik:Selma373|Selma373]] ([[Razgovor s korisnikom:Selma373|razgovor]]) 21:36, 11 april 2022 (CEST) == Muke s Uneskom == Bok, KWiki! Samo sam u prolazu, ali imam jedno pitanje za tebe. Naime, trenutačno na hr.wiki botom popravljam posvojne oblike za akronim "UNESCO" u skladu s našim pravopisom iz 2013., koji preporučuje da pišemo "UNESCO-ov". Dakle, sufiks koji označava posvojnost ostaje nam u punom obliku. Međutim, želio bih se tim ispravljanjem pozabaviti i ovdje, pa me zanima kakva je situacija u bosanskom. Zavirio sam na brzinu u Senahidov pravopis, ali ondje nisam naišao na posvojni oblik. Jedino što mi je upalo u oko jest to da spominje leksikaliziran oblik "Unesko". Drugim riječima, kakav bi posvojni oblik preporučio? Uneskov, UNESCO-v ili UNESCO-ov? Ili možda nešto drugo? Hvala ti unaprijed na odgovoru! [[File:Face-smile.svg|20px]] --[[Korisnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 13:41, 18 april 2022 (CEST) :Ma UNESCO-ov, nema tu neke dileme. :-) Eventualno Uneskov, ali i to je nategnuto. Akronimi su akronimi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:43, 18 april 2022 (CEST) ==Idem sad redom== pa polako ispravljam...Pozz ...--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 12:50, 14 maj 2022 (CEST) :{{Spomeni|Rethymno}}: Naravno. Neće nikud pobjeći. :-) Svako naselje koje u zvaničnom nazivu ima "...na Moru" piše se tako (s velikim M). P. S: Usput, možeš li nekad baciti oko na [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Grginovi%C4%87_%C5%A0ime članke ovog novog korisnika] (barem one o naseljima) jer se svakako preklapa s tvojim područjem rada? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:04, 14 maj 2022 (CEST) ::Kad budem imao vremena pogledaću. Pozdrav. [[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:06, 14 maj 2022 (CEST) : I meni je bilo čudno ovo Sv. Martin Pod Okićem sa velikim P na "pod", očigledno štamparska greška. Hvala i pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:16, 15 maj 2022 (CEST) == KWiki briše == ::Kwiki je pobrisao tri prve verzije mojih najnovijih članka o genima na [[hromosom X|hromosomu X]], iako su bili korektan prevod sa engleskog! [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 22:54, 25 maj 2022 (CEST) :::Jesu li [[hronozona]] i [[geološki hron]] slične ili različite stvari? Pogledati kako je šta povezano na Wikipodacima [https://www.wikidata.org/wiki/Q1121366#sitelinks-wikipedia ovdje] i [https://www.wikidata.org/wiki/Q56355812#sitelinks-wikipedia ovdje]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:47, 31 maj 2022 (CEST) == Akuzativ množine == E, treba mi mala pomoć. Radim članke o svim iPhoneima, pa sam naletio na problem akuzativa množine za riječ "iPhone". Zasad imam: N iPhone / iPhonei<br /> G iPhonea / iPhonea<br /> D iPhoneu / iPhoneima<br /> A iPhone / ??<br /> I iPhoneom / iPhoneima<br /> L iPhoneu / iPhoneima<br /> i problem je u tome što ne znam mora li se duplati E ili ide samo jedno u akuzativu množine. Imaš li kakvih ideja šta bi trebalo tu ako nije moguće preformulirati rečenicu? – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 20:48, 1 juni 2022 (CEST) : Odlično pitanje. :-) Trebalo bi ''iPhone'', a ako kontekst nije dovoljan da se razazna da je množina, onda upotrijebiti još neku riječ koja otklanja dilemu (npr., ''Vidio sam one iPhone''). Znam, pada na um i ''iPhoneove'', ali onda bi ''-ov-'' trebalo i u ostalim padežima. Ne mislim da bi dva E zaživjela jer bismo ih onda morali oba čitati. A ovo je baš fino pitanje da nekad malo protabirim s kolegama. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:30, 1 juni 2022 (CEST) == Brisanje [[Korisnik:Dušan Kreheľ]] == I hoću nešto [https://de.wikipedia.org/wiki/Benutzer:Du%C5%A1an_Krehe%C4%BE?uselang=sh tako]. Zašto brisanje. [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 01:04, 26 juni 2022 (CEST) :I deleted it a minute ago, but it seems that it has no effect because I am not a bureaucrat. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:06, 26 juni 2022 (CEST) == O spiskovima dobitnika Zlatnog ljiljana == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]]: Da ne dužim previše, zamolio bih Vas da izbrišete sve spiskove o dobitnicima Zlatnog ljiljana. Konstantno sabotiranje mog rada na Wikipediji od strane određenog administratora po principu "kadija te tuži, kadija ti sudi" čini svaki pokušaj doprinošenja uzaludnim. Teško je očekivati da će se pronaći iko ko bi glavni spisak dovršio s obzirom da bi to bio prilično dugotrajan posao pa mislim da je bolje da ga nema nikako nego da čami godinama u sadašnjoj formi. – [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 20:17, 28 juni 2022 (CEST) :Tek vidim poruku (bio na poslu), ali vidim da je Mhare na SZR napisao vrlo slično kako bih i ja. Članak bi trebao ostati, samo ne koristiti izvore koji nisu poznati po neutralnosti. P. S: I dalje mislim da je za mjesta gdje ima dosta dobitnika bolje napraviti posebne članke, a ostali da stoje u glavnom (uz linkove na ove posebne, naravno). Može i ovako stajati, ali kažem čisto iz razloga ako bi spisak bio glomazan. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:37, 29 juni 2022 (CEST) ::Kao što sam rekao, ne planiram više raditi na ovom spisku pa je meni svejedno hoće li on stajati u sadašnjem obliku ili ne, mada mislim da je bolje da bude izbrisan nego sa imenima i podacima otprilike 500 boraca (oko 1/3 ukupnih dobitnika). Opširnije sam odgovorio na SZR, ali moram reći da su sporni portali korišteni kao izvor samo u slučaju opće poznatih događaja ili u slučaju da je neki od dobitnika preminuo. – [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 09:10, 29 juni 2022 (CEST) == Semiz Ali-paša == Mozes li mi molim te popraviti samo naslov članka o Semiz Ali-paši. Kad sam ga pisao prošle godine greškom sam napisao "Semiz ali-paša" umjesto Semiz Ali-paša. Hvala unaprijed :) [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 18:42, 29 juni 2022 (CEST) == ''[[Butch Cassidy i Sundance Kid]]'' == Zdravo. Ja sam korisnik na srpskoj Vikipediji i zanima me da li bih mogao da prevedem svoju stranicu ''Буч Касиди и Санденс Кид'' sa srpske Vikipedije na bosansku vikipediju. Hvala unapred na odgovoru, i u slučaju da sam pogrešio lokaciju pitanja, zamolio bih te da me uputiš osobi koja može da mi da konkretan odgovor. Hvala! ~ [[Korisnik:Uroš Veličković Zmaj]] 01:06, 1. 7. 2022. (CET) : {{Spomeni|Uroš Veličković Zmaj}}: Naravno da možeš (mislim, ovo je Wikipedia :-)), s tim da strana imena (iz jezika koji se služe latinicom) [[Wikipedia:Pravilno-nepravilno u bosanskom jeziku#Pisanje stranih imena|treba pisati izvorno]], ne po izgovoru. I da članak bude na [[Wikipedia:Stilski priručnik|bosanskom jezičkom standardu]]. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:22, 1 juli 2022 (CEST) :: Da, naravno, imao bih na umu korišćenje bosanskog jezika, ali se nadam da će u slučaju da nešto izostavim neko biti tu da ispravi moje jezičke greške. ~ [[Korisnik:Uroš Veličković Zmaj]] 14:29, 7.1.2022. (CET) ::: {{Spomeni|Uroš Veličković Zmaj}}: Ako si zainteresovan za [[Šablon:AFI-jevih 10 top 10|ovaj šablon]]... :-) A u vezi s (ij)ekavicom: gdje je u ekavici dugo E, u ijekavici je IJE, a kratko E = JE. Postoji manji broj izuzetaka, ali ovo pomaže u 95% slučajeva. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:10, 1 juli 2022 (CEST) == Basshunter == I thought so but I wasn't 100% sure. Thanks for instant fix. [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 16:29, 2 august 2022 (CEST) == Mehmed Spaho == Zdravo, KWiki! Možeš li mi, molim te, pregledati moje [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Mehmed_Spaho&oldid=3432821 nedavne izmjene] na članku o [[Mehmed Spaho|Mehmedi Spahi]]. Imamo spor o sadržaju koji bi se trebao riješiti. Da ne idem u detalje, sve sam objavio na [[Razgovor:Mehmed Spaho|stranici za razgovor]]. Hvala unaprijed. :-) [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 17:33, 21 septembar 2022 (CEST) : Zdravo, zdravo. Nažalost, nemam dovoljno znanja o temi (knjige da ni ne spominjem), zato se nisam uključivao, a vidim da traje spor. Drugo "nažalost": historičari s diplomama neće da se uključe u rad na Wikipediji i onda po člancima iz tog područja bude raznih nejasnoća, sporova, nedorečenosti, netačnosti, pristranosti... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:59, 21 septembar 2022 (CEST) Razumijem. Odlučili smo da nikako ne spominjemo uzroke njegove smrti jer su ti podaci samo po sebi kontradiktorni. Znaš li nekog administratora/urednika koji je zadužen za uređivanje historijskih članaka da mogu ubuduće upitati za pomoć u ovakvim situacijama. Svakako hvala na javljanju. Lp [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 23:34, 21 septembar 2022 (CEST) :Nemamo "specijalca" za historiju. Mhare se bavi(o) historijom Visokog (tu je štošta uradio) i donekle srednjovjekovne Bosne, ali historija je preširoko područje. Meni je najbliži Drugi svjetski rat (ali izvan granica Balkana) mada odavno ni tu nisam ništa uradio. U mojim prvim godinama imali smo korisnika koji je radio samo historiju i uradio gomilu toga (dinastije, kraljevi, kraljice, spiskovi vladara...), ali je "nestao" prije osam i po godina. I tako... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:25, 22 septembar 2022 (CEST) Šteta, treba nam jedan diplomirani historičar za poziciju administratora/urednika da se prošire i poprave članci o historiji BiH koji su nepotpuni i netačni. Doći će neko vremenom. Htio sam još pitati da li moguće da promijenim svoj username u MrJazz1894 [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 14:24, 22 septembar 2022 (CEST) :Zahtjev za promjenu imena podnosi se [https://meta.wikimedia.org/wiki/Steward_requests/Username_changes na Meti] (pročitaj upute). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:42, 22 septembar 2022 (CEST) ::ok, hvala [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 15:56, 22 septembar 2022 (CEST) == Modeling our languages with Lexeme == Pogledaj [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Meeting_2022/Programme/Submissions/Modeling_our_languages_with_Lexeme ovu prezentaciju], prezentiranu u Ohridu na [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Meeting_2022 CEE 2022]. o novom projektu "Lexeme"! Pri dnu je .pdf datoteka. Kao stvoreno za tebe! Šteta što nisi bio u Ohridu!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:58, 26 oktobar 2022 (CEST) : Hvala ti. Bit će pogledano čim bude zgodna prilika. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:10, 26 oktobar 2022 (CEST) :: https://www.wikidata.org/wiki/Lexeme:L721313 [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:21, 26 oktobar 2022 (CEST) :::Dobro bi bilo, popuniti sve informacije o nekoj riječi. Samo postavljanje bez tumačenja, nema efikasnu svrhu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:47, 26 oktobar 2022 (CEST) ::::Pogledao. I nije mi trenutno baš najjasnija svrha ovoga kad postoji Wikirječnik, tj. kako bi funkcionisalo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:17, 27 oktobar 2022 (CEST) :::::Između ostalog je svrha za poboljšanje mašinskog prevoda, time da se za svaku riječ opiše smisao, sinonimi, primjer, te deklinacije i druge promjene, da se razgraniče sinonimi, razriješe homonimi (kako prevesti: "...gore gore, gore gore...") [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:50, 27 oktobar 2022 (CEST) ::::::To djeluje kao pisanje još jednog Wikirječnika pored već postojećeg umjesto da se povuče iz te baze ono što ima od domaćih riječi (mada je na našem Wikirječniku taj fond skroman). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:12, 27 oktobar 2022 (CEST) :::::::Razlika je! Lexema je viši stupanj Wikidata, dok Wikirječnik nema taj opseg niti svrhu. U Lexemi se riječi mogu definirati, toliko da se raspoznaje da li je dijalekat, arhaizam i sl, a sve u cilju da se poboljša mašinski prevod, koji prevodi statističkim parametrima, a za male jezike znamo na šta takav prevod liči. Dakle imenice u množini i jednini, svim padežima, izvedenice ili pridjevi od imenica...a kod glagola, su potrebne sve glagolske forme i vremena, a kako je sve preko Wikidata povezano svaki novi pojam u Lexemi (označen s početnim L) smanjuje grešku u prevodu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:32, 27 oktobar 2022 (CEST) ::::::::Ne kažem da je isto nego me samo zanima može li se upotrijebiti ono što već ima (jer i na Wikirječniku su dati padežni i konjugacijski oblici). Ono, kopiraš s WR na WD. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:39, 27 oktobar 2022 (CEST) :::::::::Može [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:48, 27 oktobar 2022 (CEST) == Deklaracije == Zdravo, KWiki! Deklaracija nezavisnosti ili Deklaracija o nezavisnosti? Primijetio sam da si nazive pojedinih članaka menjao iz potonje varijante u pređašnju. To se, međutim, kosi s mojim jezičkim osjećajem. Meni je logično da se prijedlog „o” piše kad je riječ o službenom dokumentu (Deklaracija o pravima čovjeka i građanina), dok bi se navedeni prijedlog mogao izostaviti kad je riječ o činu (deklaracija rata, deklaracija vjeridbe; značenje: objava, proglašenje). Naravno, za tu argumentaciju nemam neposrednu potvrdu u obliku izvora. Šta ti misliš? Jesi li se vodio nekim izvorom pri premještanju? — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:26, 12 novembar 2022 (CET) :I proglašenje nezavisnosti je prvenstveno čin kao što je i proglašenje rata, tj. objava nezavisnosti; sam si naveo primjere koji potvrđuju da tu ne treba "o". Nezavisnost se objavljuje direktno: "Proglašavamo / Objavljujemo / Deklarišemo nezavisnost..." (sva tri glagola traže besprijedložni akuzativ, tj. direktni objekat). Fizički oblik toga na papiru ne mijenja ništa u značenju / činu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:45, 12 novembar 2022 (CET) == Deklaracija nezavisnosti Kosova == Pročitaj šta je Sud rekao. [[Korisnik:Savasampion|Savasampion]] ([[Razgovor s korisnikom:Savasampion|razgovor]]) 23:13, 8 januar 2023 (CET) :''No reference in original Albanian text to the declaration being the work of the Assembly of Kosovo. The language used in the declaration differs from that employed in acts of the Assembly of Kosovo in that the first paragraph commences with the phrase "We, the democratically-elected leaders of our people . . .", whereas acts of the Assembly of Kosovo employ the third person singular. Moreover, the procedure employed in relation to the declaration differed from that employed by the Assembly of Kosovo for the adoption of legislation. It was not transmitted to the Special Representative of the Secretary General and was not published in the Official Gazette of the Provisional Institutions of Self-Government of Kosovo. As the practice shows, he would have been under a duty to take action with regard to acts of the Assembly of Kosovo which he considered to be ultra vires. Taking all factors together, the authors of the declaration of independence of 17 February 2008 did not act as one of the Provisional Institutions of Self-Government within the Constitutional Framework, but rather as persons who acted together in their capacity as representatives of the people of Kosovo outside the framework of the interim administration.'' [[Korisnik:Savasampion|Savasampion]] ([[Razgovor s korisnikom:Savasampion|razgovor]]) 23:14, 8 januar 2023 (CET) :Nije u tome poenta nego u rečenici kakvu si je ostavio (zbog onog "NE /krši/" ispada protivrječna samoj sebi: ako je donesena vaninstitucionalno, onda bi valjda trebalo stajati bez negacije, iz perspektive Srbije). To je napomena čisto jezičko-logičke prirode. A u političko-pravni karakter dalje neću ulaziti jer ex-Yu politiku zaobilazim (ne pratim politiku više nego što moram, pa tu imam rupa u znanju), osim vraćanja ovog tipa. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:25, 8 januar 2023 (CET) == Pozdrav == Kada neće bot, onda će [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Korisnik:Edinwiki/Spisak/Najstarijih_1000_%C4%8Dlanaka&curid=175093&diff=3477672&oldid=3417727 KWiki]. ;) Šta ima kakvo je stanje? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 11:02, 13 januar 2023 (CET) :E nek' si se i ti izvuk'o iz skrovišta. :-) A standardno: radno, kao što možeš vidjeti. Kod tebe? I aktiviraj bota, molim te; osevabit ćeš se za vijeke vjekova. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:09, 13 januar 2023 (CET) :: Haha vjerujem ti. :) Gdje trenutno najviše gori? Možda jedan od vikenda da uhvatim malo vremena pa nešto opet napravim (jer stari kod je poprilično "zahrđao"). :: A kod mene ima svašta, i privatno i poslovno. Mada, život teče opet po nekom standardu svom. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 11:30, 13 januar 2023 (CET) :::Pitaj [[Korisnik:Srđan|Srđana]] ili [[Korisnik:AnToni|AnTonija]], bolje će znati objasniti. :) I navrati češće, nećemo ti ništa. :-)) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:36, 13 januar 2023 (CET) Sta mislite da izbrišete ove članke sa liste najstarijih 1000 koji su u međuvremenu izbrisani? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:13, 13 januar 2023 (CET) :{{Urađeno}}. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:21, 13 januar 2023 (CET) == Pitanjce i pitanjce == Zdravo, KWiki! Kako si? Kako stojiš sa slobodnim vremenom? Primijetio sam da si u pojedinim nazivima članaka dodavao navodnike, npr. [[Svemirski teleskop "James Webb"]]. Nisu li oni neobavezni? Šta misliš o upotrebi kurziva umjesto navodnika? Postoje li neke preporuke o tome kada moramo upotrijebiti navodnike? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:35, 23 januar 2023 (CET) : Nije mnogo loše, :-) hvala na pitanj(c)u. Ne bi trebali biti neobavezni u nazivima koji u sebi imaju ime osobe, ali pravopis je stvar konvencije, pa sad, kako koji već odredi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:15, 24 januar 2023 (CET) == Zahtjev za obrazloženje == Pozdrav, KWiki. U svojoj misiji da proširim broj članaka na Wikipediji, počevši od historije, primijetio sam da je jedan od mojih članaka izbrisan. Osim naše zajedničke ljubavi prema šahu, primijetio sam da imaš "nultu toleranciju prema kratkim člancima". Slagao se ja ili ne slagao, razumijem. Došao sam da zatražim kopiju izbrisanog članka kako bih ga produžio ili da ga vratiš u potpunosti da ga izmijenim. Hvala. – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 20:13, 26 februar 2023 (CET) :Nije bila riječ o kratkoći ovog puta nego je izgledalo kao da je potpuno mašinski preveden, što se također ne toleriše ovdje (konsenzus zajednice). A nije nikakav problem vratiti ako će rad na članku biti nastavljen, samo što smo bezbroj puta imali situaciju da neko ubaci na Google Translate 6-7 rečenica, zalijepi ovdje bez ikakve dorade i misli da je sve urađeno i nikad više to ni ne pogleda. P. S: Pozdrav svim šaholjupcima. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:44, 27 februar 2023 (CET) ::Razumijem. Također sam se trudio da to izbjegnem mada je to bilo malo teže u tim prvim rečenicama, gdje se i radi o definicijama. Definitivno planiram da ga proširujem, tako da ću te zamoliti da ga vratiš kad stigneš. Hvala. – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 15:59, 27 februar 2023 (CET) :::Vratio čim sam napisao prethodnu poruku. :-) P. S: Obrati pažnju na veliko početno slovo te strukturu sintagmi i rečenica; naš jezik nije engleski. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:19, 27 februar 2023 (CET) ::::Primijetio sam poslije nego što sam poslao poruku. Hvala. :) – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 16:24, 27 februar 2023 (CET) ::::Hahahah, trudim se. Hvala na opomeni. – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 16:25, 27 februar 2023 (CET) :::::Pozdrav, dobro nam došao. Imam jedan savjet, kada radiš na nekom članku dobro bi bilo da staviš oznaku Izmjena u toku između (po dvije zagrade) { i }, tako će urednici znati da radiš na njemu i da ne diraju članak. Dobra praksa, meni lično, je da uvijek da prilikom pravljenja nove stranice stavim uvodni dio, te pri dnu šablone za reference, možeš pogledati kod koji sam dodao na tvoj članak, te prilikom prevođenja odmah i dodavati reference na prevedeni dio. :::::Ako gdje zapneš piši, urednici a i ostali članovi su spremni uvijek da priskoče u pomoć. Ako ti ovo oko zagrada nije najjasnije,javi pa ću ti ubaciti u članak. :::::Pozdrav, :::::Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:49, 27 februar 2023 (CET) ::::::Hvala na toploj dobrodošlici. Hvala na savjetu, ne znam kako mi je promaklo to da postavim separator izmedju teksta i referenca.. Definitivno ću koristiti oznaku za nastavljanje članaka, mada ću sačekati sa ovim jer nisam siguran kad ću opet navratiti. ::::::Hvala [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 19:12, 27 februar 2023 (CET) :::::::Nema problema, samo lagano, kad budes imao vremena/volje navrati, uvijek ima sta za dopuniti. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:32, 27 februar 2023 (CET) == broken redirects == Please delete #[[Imperij]] #[[Suverenstvo]] #[[Urfa]] #[[Campus_Martius]] #[[Fransoa_Babef]] #[[Slupsk]] #[[Hawai'i]] #[[Fluminense_Football_Club]] #[[Stanislaw_Wielgus]] #[[Suncostaj]] #[[MTM]] #[[Izengard]] #[[Behind_Enemy_Lines_(film)]] #[[HINA]] #[[Wielun]] #[[Euskadi_Ta_Askatasuna]] #[[Motorna_vozila]] #[[205_GTI]] #[[E150d]] #[[Javna_cesta]] #[[Tanganjika]] #[[Cyberspace]] #[[Teolog]] #[[Stalaktiti]] #[[Karlo_I_Anžuvinski]] #[[Sekosteroidi]] #[[Plamište]] #[[Konskowola]] #[[Robert_Guerin]] #[[Champs-Élysées]] #[[Champs_Elysees]] #[[Svijeće]] #[[Orator]] #[[Karlo_I_Napuljski]] #[[Ferenc_Temlin]] #[[Luj_XVII_Francuski]] #[[Stadio_Olimpico_(Torino)]] #[[Karlo_I,_kralj_Sicilije]] #[[Hipokrizija]] #[[Fluminense]] #[[Sanliurfa]] #[[ZOI_1924.]] #[[ZOI_1928.]] #[[ZOI_1932.]] #[[ZOI_1936.]] #[[ZOI_1948.]] #[[ZOI_1952.]] #[[ZOI_1964.]] #[[ZOI_1968.]] #[[ZOI_1972.]] #[[ZOI_1976.]] #[[ZOI_2002.]] #[[OI_1900.]] #[[OI_1920.]] #[[OI_1940.]] #[[OI_1944.]] #[[OI_1948.]] #[[OI_1952.]] #[[OI_1960.]] #[[OI_1984.]] #[[OI_1988.]] #[[Ocala,_Florida]] #[[Omaha,_Nebraska]] #[[Pichelsteiner]] #[[Vilajet_Anadolija]] #[[Vilajet_Egipat]] #[[Vilajet_Kurdistan]] #[[Poznanj]] #[[Televizija_Beograd]] #[[TV_Beograd]] #[[RTV_Beograd]] #[[Salt_Lake_City_2002.]] #[[Nagano_1998.]] #[[Lillehammer_1994.]] #[[Albertville_1992.]] #[[Lake_Placid_1980.]] #[[Innsbruck_1976.]] #[[Sapporo_1972.]] #[[Grenoble_1968.]] #[[Innsbruck_1964.]] #[[Squaw_Valley_1960.]] #[[Oslo_1952.]] #[[St._Moritz_1948.]] #[[Garmisch-Partenkirchen_1936.]] #[[Lake_Placid_1932.]] #[[St._Moritz_1928.]] #[[Chamonix_1924.]] #[[Pariz_1900.]] #[[Antwerpen_1920.]] #[[Pariz_1924.]] #[[Berlin_1936.]] #[[London_1948.]] #[[Helsinki_1952.]] #[[Tokio_1940.]] #[[London_1944.]] #[[Rim_1960.]] #[[Los_Angeles_1984.]] #[[Seoul_1988.]] #[[Natal,_Rio_Grande_do_Norte]] #[[E218]] #[[Lijevanje]] #[[Tu-155]] #[[Avenue_des_Champs-Élysées]] #[[E383]] #[[São_Paulo_Futebol_Clube]] #[[Košarka_na_OI_2008.]] #[[Košarka_na_OI_2012.]] #[[Košarka_na_OI_2020.]] #[[Košarkaška_reprezentacija_SR_Jugoslavije]] #[[E150a]] #[[Induktivitet]] #[[Pteridium_aquilinum]] #[[Sarcoptes_scabiei]] #[[Knautia_sarajevensis]] #[[Leucanthemum_illyricum]] #[[Chamaedrys_ecytisus_tommasinii]] #[[Tomazinijeva_žučica]] #[[Sečuan]] #[[Velikotrnasti_čičak]] #[[Alpski_čičak]] #[[Cirsium_spinosissimum]] #[[Zec]] [[Korisnik:WikiBayer|WikiBayer]] ([[Razgovor s korisnikom:WikiBayer|razgovor]]) 11:19, 19 mart 2023 (CET) :We have that list [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Pokvarena_preusmjerenja&limit=250&offset=0 here] also. I am keeping an eye on it, don't worry. Some of these will serve as an incentive to write some of the articles (I asked for it on [[Wikipedia:Čaršija#Pokvarena_preusmjerenja|Village Pump]]). There were a lot more than these. I deliberately left these to stand for a period. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:44, 19 mart 2023 (CET) == Uputa za pisanje članka. == Pozdrav KWiki. Naime pokušao sam par puta kreirati članka za poznanika koji je profesionalni bokser, a nema o sebi wikipedia stranicu. Nisam baš stručan u vezi ovih stvari pa mi je vrlo teško razumjeti, gdje se šta nalazi, a da ne pričam o kršenju pravila i sl. Da li bi mi mogao dati upute i smjernice na koji način da kreiram članak, a da to ne podilazi pod samohvaljenje i druge prekršaje? Hvala unaprijed. [[Korisnik:Softa123|Softa123]] ([[Razgovor s korisnikom:Softa123|razgovor]]) 15:15, 20 mart 2023 (CET) :Bojim se da on (još) nije [[Wikipedia:Relevantnost|relevantan]] za Wikipediju, tj. da nije međunarodno poznat i priznat (vidjeti i [[Razgovor o Wikipediji:Relevantnost|ovo]]). A članak nije bio ni tehnički sređen, tj. formatiran po pravilima Wikipedije, mada to ima manju težinu od kriterija relevantnosti (iako nipošto nije nebitno). Inače, relevantnost je kriterij oko kojeg se možda i najviše lome koplja, ali valjda bi za članke o osobama trebao biti jasan neki minimalni prag relevantnosti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:22, 21 mart 2023 (CET) ::Takođe se ova tema može pogledati i u [[Wikipedia:Relevantnost/Igralište|prednacrtu smjernica]].--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:10, 21 mart 2023 (CET) 1[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:33, 3 april 2023 (CEST) == Linkovi u naslovu == Samo brzinska provjera, mogu ukidati linkove u naslovima iki podnaslovima članka? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:29, 10 april 2023 (CEST) :Možeš. A i ne moraš. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:48, 10 april 2023 (CEST) ::iskreno ružno mi izgleda, skidao sam kada vec nesto mijenjam u članku ali rekoh da budem siguran. Danas sam ih se nasmijao u datumima kada sam dodavao rođeni/umrli [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:12, 10 april 2023 (CEST) ::: Interne linkove iz godina (19-21. vijek) i dana sam [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=1899.&diff=3498961&oldid=3496090&diffmode=source uklonio]!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 16:15, 14 april 2023 (CEST) == Podjela na vijekove u člancima Datum == Zašto brišeš podjele po vijekovima o člancima "Datum"? Preglednije je i kada se članak poveća, lakše ga je čitati i dorađivati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:28, 15 april 2023 (CEST) : Kontam: ako neko ne zna koja godina pripada kojem stoljeću... :-) U redu, slažem se za one popunjenije članke, ali tamo gdje je samo nekoliko imena zaista nije potrebno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:33, 15 april 2023 (CEST) ::Radi se o tome, da kad ubacim nekoga, upišem i vijekove, odnosno mjesece u člancima o godinama. To bi se moglo botom, ali to mi nije jača strana, a ovom metodom će članci kad-tad se povećati i biti pripremljeni za povećanje broja stavki. A i preglednije je i manja je mogućnost da se neka stavka upiše na pogrešno mjesto. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:38, 15 april 2023 (CEST) == Pećina == [https://de.wiktionary.org/wiki/terrisch WikiRiječnik ] kaže ''terrisch'', a u Štajerskoj se često piše ''derrisch'' ili ''därrisch'' ili čak ''dårrisch''. Rijetko se koristi za nagluhu osobu. Stariji znaju, ali je nepravilno u njemačkom jeziku. (dt:umgangssprachlich:) --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 07:44, 21 april 2023 (CEST) : a i pećina se kaže '''Ofen''' (ali i stijene) - a Ofen je '''peć''', dolazi iz slavenskih jezika, pa je i kod nas peć i pećina (špilja).--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 07:47, 21 april 2023 (CEST) == Sporazumi u člancima o datumima == Poz @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] pošto ti ne mogu odgovoriti u sažetku u članku [[Baltalimanski sporazum]], pišem ti ovdje, ja to dopunjujem na način da objavim 3-4 sporazuma pa onda ih ubacim u članke o datumu i o godini. Što se tiće konkretno ovog članka, još nisam završio zadnji dio, trebam prevesti dio o efekima sporazuma. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:09, 17 maj 2023 (CEST) :Može kako god, samo da se ne smetne. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:16, 17 maj 2023 (CEST) ::Samo ti napominji, nije zgoreg :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:12, 17 maj 2023 (CEST) == Nisam zaboravio. == Hvala na podsjetniku o pjesmama ABBA-e. Nisam zaboravio, nego mi je prioritet da sredim sarajevsku pop rok scenu. Istovremeno, pokušavam makar malo da pomognem Panassku, AnToniju, Ziki i tebi oko ovih mirovnih sporazuma. Vidim da je potrebna pomoć. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 19:51, 26 maj 2023 (CEST) :🦾🦾🦾 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:54, 26 maj 2023 (CEST) == Request == Hello. Thank you very much for creating the article [[Laach (jezero)]] in Bosnian Wikipedia. Can you enlarge the article by translating and uploading the sections from the article [[:sh:Laacher See]] in Serbo-Croatian Wikipedia? Yours sincerely, [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 08:56, 20 juni 2023 (CEST) :please be patient and don't rush anyone. thank you [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:47, 20 juni 2023 (CEST) :Do you see the label "Work in progress"? And, again, what's the hurry for? I just don't get it. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:41, 20 juni 2023 (CEST) ::Sorry, I overlooked that. I am certainly not in a hurry. [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 13:48, 20 juni 2023 (CEST) :::Thank you very much again for the new article. [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 13:09, 1 juli 2023 (CEST) == Need your input on a policy impacting gadgets and UserJS == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Dear interface administrator, This is Samuel from the Security team and I hope my message finds you well. There is an [[m:Talk:Third-party resources policy|ongoing discussion]] on a proposed policy governing the use of external resources in gadgets and UserJS. The proposed [[m:Special:MyLanguage/Third-party resources policy|Third-party resources policy]] aims at making the UserJS and Gadgets landscape a bit safer by encouraging best practices around external resources. After an initial non-public conversation with a small number of interface admins and staff, we've launched a much larger, public consultation to get a wider pool of feedback for improving the policy proposal. Based on the ideas received so far, the proposed policy now includes some of the risks related to user scripts and gadgets loading third-party resources, best practices for gadgets and UserJS developers, and exemptions requirements such as code transparency and inspectability. As an interface administrator, your feedback and suggestions are warmly welcome until July 17, 2023 on the [[m:Talk:Third-party resources policy|policy talk page]]. Have a great day!</div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[m:User:Samuel (WMF)|Samuel (WMF)]], on behalf of the Foundation's Security team</bdi> 01:02, 8 juli 2023 (CEST) <!-- Message sent by User:Samuel (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Samuel_(WMF)/IAdmins_MassMessage_list_1&oldid=25272788 --> == Invitation to Rejoin the [https://mdwiki.org/wiki/WikiProjectMed:Translation_task_force Healthcare Translation Task Force] == [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|right|frameless|125px]] You have been a [https://mdwiki.toolforge.org/prior/index.php?lang=ar medical translators within Wikipedia]. We have recently relaunched our efforts and invite you to [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php join the new process]. Let me know if you have questions. Best [[User:Doc James|<span style="color:#0000f1">'''Doc James'''</span>]] ([[User talk:Doc James|talk]] · [[Special:Contributions/Doc James|contribs]] · [[Special:EmailUser/Doc James|email]]) 12:34, 2 August 2023 (UTC) <!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_translatiors/bs&oldid=25416228 --> == Bosanski jezik! == Zašto u opisu ispod na .bs wikipediji stoji "standardna varijanta srpsko-hrvatskog jezika" za bosanski jezik. Ne razumijem ovaj opis ispod. Da li se to može promijeniti i napisati kako treba. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 23:53, 29 august 2023 (CEST) :Gdje to tačno stoji? Link, po mogućnosti? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:51, 30 august 2023 (CEST) ::Bio je u opisu na Wikidata da je "standardized variety of serbocroatian languages", promijenio sam opis u "standardized variety of south slavic languages". [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 08:32, 30 august 2023 (CEST) ::[[Bosanski jezik|https://bs.m.wikipedia.org/wiki/Bosanski_jezik]] ::Evo ovdje je stajalo, ali izgleda da je kolega Panassko ovo brzo promijenio. Svaka cast. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 15:43, 30 august 2023 (CEST) :::@[[Korisnik:YitKl|YitKl]], [[Korisnik:Panassko|Panassko]]: Zdravo! Kratka napomena. Bosanski jezik nije „standardizirana varijanta južnoslovenskog jezika”, kako je preinačeno na Wikipodacima, s obizrom na to da taj jezik ne postoji. Južnoslovenski jezici podgrupa su slovenske grupe jezika, a bosanski jezik standardizirana je varijanta srpskohrvatskog jezika, policentričnog jezika koji uključuje četiri standardizirane varijante, s lingvističkog i naučnog aspekta. Članak na en.WP pruža detaljnije informacije o tome. Srdačan pozdrav! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:28, 30 august 2023 (CEST) ::::Ćao @[[Korisnik:Aca|Aca]] ja sam se vodio člankom i definicijom na bs.wiki gdje se to ne spominje. Nisam stručnjak ali mi je rezon da se vodim našim člankom jer smatram da je to tu iskristalizovano.na bosanskom jeziku opis je bio takav te sam to preveo na engleski. ::::Ako ne pogrešno trebalo bi onda izmjeniti i u članku u jeziku na bs pa i na wikipodacima, mada bih volio i da @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] da mišljenje, obzirom je srručniji po pitanju jezika od mene. ::::Pozdrav, ::::Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 18:37, 30 august 2023 (CEST) :::::@[[Korisnik:Panassko|Panassko]]: Pretpostavio sam tako nešto, opušteno. Ima argumenata da na bosanskom stoji i „južnoslavenski jezik”, ali i ovo što sam prethodno spomenuo. Zavisi samo od toga šta želimo prikazati ili čemu pridajemo značaj. Engleski opis bih ostavio onakav kakav jest, upravo iz razloga koji si spomenuo – dosljednost s člankom na tom jeziku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 02:12, 31 august 2023 (CEST) ::::Pozdrav @[[Korisnik:Aca|Aca]] Bosanski jezik ima riječnik koji je stariji od srpskohrvatskog jezik, pa samim tim ne može biti nikakva varijanta drugog jezika. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 15:43, 1 septembar 2023 (CEST) :::::SZR ne služe za iznošenje vlastitih teorija! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:23, 1 septembar 2023 (CEST) ::::::Kakvih teorija! ::::::To su jasne činjenice. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 16:20, 10 septembar 2023 (CEST) :::::@[[Korisnik:YitKl|YitKl]]: Razumijem Vaše stajalište, ali postojanje rječnika (ne „riječnika”, s obzirom na to da ta riječ ne postoji) ne može služiti kao valjan argument protiv teze da jezici pripadaju istom makrojeziku ili policentričnom jeziku. Tako je i ''Srpski rječnik'' izdat 1818, ali to nije validan lingvistički i naučni argument. U svakom slučaju, hvala Vam na doprinosu temi i podizanju svijesti. Ako Vam je potrebna bilo kakva pomoć pri uređivanju ove teme ili drugih, slobodno mi se obratite. Lijep pozdrav! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:10, 1 septembar 2023 (CEST) ::::::Upravu si za rjecnik, a i napravio sam gramatičku grešku. ::::::Uglavnom, nisam ekspert za ovu temu, ali dovoljno znanja imam da bosanski jezik nije nikakva izvedenica iz jezika hrvatskog i srpskog. ::::::Drago mi je da je napravljena izmjena, a svakako bih volio da se uključe ljudi koji su dobri u ovoj temi. ::::::Lp [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 16:19, 10 septembar 2023 (CEST) :: Korisnik je mislio na [[:wikidata:Special:Diff/1964385689|ovaj lokalni opis]], koji sam izmijenio tako da je u skladu s ostalim unosima o slavenskim jezicima na Wikipodacima. Nije naročito produktivno mijenjati opise na engleskom jeziku na Wikipodacima budući da je konsenzus takav da se navode podaci s en.wiki, odnosno da stoji "standardized variety of Serbo-Croatian" za srpski / hrvatski / bosanski / crnogorski itd, tako da bi mijenjanje samo moglo dovestido neproduktivnih ratova izmjena s tamošnjim urednicima. Ako se promijeni tamošnji konsenzus, uskladit ćemo i na Wikipodacima. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 11:54, 31 august 2023 (CEST) :::Srđane, :::hvala ti na pojašnjenju, vidim da si ti to promijenio na Wikipodacima tako da ja nemam šta korigovati. :::Pozdrav, :::Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:20, 31 august 2023 (CEST) == Bosanske poznate ličnosti == Ćao @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ima li gdje spisak bosanaca i hercegovaca kojima nedostaje članak? Mislim da bismo trebali napraviti, pa da imamo okvir i da vremenom obogatiko WikiPediju s tim člancima. Ja bih počeo ali ne znam odakle da krenem. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:39, 24 septembar 2023 (CEST) :@[[Korisnik:Panassko|Panassko]] odeš na web stranice fakulteta i u njihovoj historiji nađeš važne ličnosti [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:33, 25 septembar 2023 (CEST) ::Više sam mislio da li imamo neki spisak sa bosanskohercegovačkim bitnim ličnostima koji bi mogli napraviti kao projekat, koje ličnosti želimo da imamo predstavljena na bs.wiki bili oni političari, umjetnici, pisci i td... [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:54, 25 septembar 2023 (CEST) ::: Možda [[:en:List of Bosnia and Herzegovina people|ovo]] kao polazna tačka? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:02, 25 septembar 2023 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] odlično [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:28, 26 septembar 2023 (CEST) == Anaplastični oligodendrogliom == Why we can translate on Wikipedia? [[Korisnik:Wname1|Wname1]] ([[Razgovor s korisnikom:Wname1|razgovor]]) 14:15, 14 oktobar 2023 (CEST) :I wrote in the summary: Google Translate. Although it has significantly improved last few years, the texts still need a fair amount of human correction, especially in terms of Slavic languages. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:17, 14 oktobar 2023 (CEST) == Projekat Nacionalne biblioteke Evrope == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] zadao projekat i nigdje ga na projektu... <nowiki>:</nowiki>-) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:22, 19 oktobar 2023 (CEST) :A [[Nacionalna biblioteka Malte|Maltešku]] zaboravljaš. Dobro, dobro... :-) Nažalost, ne mogu. Danas se stvari promijene u kratkom roku. Imat ću dodatnih obaveza u sljedećih mjesec dana i rjeđe će me biti ovdje. A i da nije tako, vidiš i sam koliko je posla samo na održavanju i ažuriranju postojećeg. Projekat je za one koji su u mogućnosti i koliko su u mogućnosti. Kao i bilo šta na Wikipediji zapravo. Tebi svaka čast na trudu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:38, 19 oktobar 2023 (CEST) ::ah da Malteška, izvukao si se. Šalu na stranu ideja je odlična, zato sam i prionuo a radiš sjajan posao, ipak moram te malo cimnuti s vremena na vrijeme. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 18:08, 19 oktobar 2023 (CEST) == Arapska imena == Kako se na našem jeziku pišu arapska imena poput Ebu'l-Feth, Ebu'l-Hamza itd? Ebu'l-Feth, Ebul-Feth ili Ebu-l-Feth? [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 04:48, 25 oktobar 2023 (CEST) :Ako je "reisul-ulema" ili "Omer ibnul-Hattab", onda bi trebalo "Ebul-Feth". Ali sklon sam mišljenju da ovo pitanje još nije definitivno riješeno u pravopisima. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 06:10, 25 oktobar 2023 (CEST) ::Hvala na odgovoru. Nisam uspio pronaći odgovor u dosadašnjim pravopisima. Mediji IZ uglavnom koriste npr. reisu-l-ulema, a knjige teološkog karaktera, raznorazne "hagiografije" (u nedostatku boljeg izraza), pogotovo one koje dolaze iz selefijskih krugova, najčešće su pune pravopisnih grešaka i nisam ih htio koristiti kao uzor. [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 06:19, 25 oktobar 2023 (CEST) == Nepregledane stranice == Pozdrav, Evo već par mjeseci periodično se zaletim pa napravim nekoliko novih stranica. Međutim, to sve nekako pada u vodu kad neke stranice čekaju dva mjeseca i još nisu odobrene za čitaoce. Razumijem da to iziskuje mnogo vremena, pa me zanima postoji li nešto što ja mogu uraditi da bi ovaj proces malo ubrzao? [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 22:42, 25 oktobar 2023 (CEST) :Prije svega, hvala na trudu i doprinosima. Nemoj misliti da to ne bude primijećeno. Članci su tu i vidljivi su za sve (ukucaj na Google, npr., "Oproštajni hadž, Wikipedia na bosanskom"), samo ih još nije ''pregledao'' niko od administratora, pa stoji ona oznaka. A ja imam svoj krug područja koja pokrivam i gdje se osjećam kompetentnim (mada ni njih ne mogu ni blizu koliko bih htio), a ostala prepuštam drugima jer nismo svi za sve niti sam jedini administrator niti možemo svi stići sve pohvatati (nas je na prste ruke, a članaka više od 92.500; dobro, nepregledanih je znatno manje od toga :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:17, 26 oktobar 2023 (CEST) ::Hvala na pohvalama. Najviše što me ustvari 'brine' je to što članci nisu dostupni ne-urednicima. To jeste, kada bih na Google ukucao neki nepregledani članak njega čitaocu ne bi prikazalo osim ako ne potraži Bosansku verziju članka preko istog na drugom jeziku. ::Kako god, hvala na informaciji i primjećivanju :). [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 16:17, 26 oktobar 2023 (CEST) == Zapadna obala == Ja sam promijenio Zapadana Obala u Zapadna obala gdje sam uspio naći na mob, nadam se da sam ih sve pronašao, ako nisam... [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:57, 4 novembar 2023 (CET) == Hebrejski i arapski izrazi == E, KWiki. Mislio sam dopuniti / srediti par članaka o aktualnom sukobu na Bliskom istoku, pogotovo ove članke koji imaju dosta pregleda. E sad, kako pisati izraze na hebrejskom i arapskom? Ako ćemo fonetski, tj. transkripcijom, hebrejski mi neće biti problem (npr. "{{jezik|he|קִבּוּץ גָּלֻיּוֹת}}" kao "kibuc galujot"), ali bi mi arapski teže išao (mogao bih pomoću [[:en:DIN 31635|sistema DMG]], [[:sr:Википедија:Транскрипција са арапског и персијског језика|pa onda ovako]]). Pitam jer vidim da si Šarona prebacio neki dan, a ima dosta imena lidera i izraza kroz razne sukobe. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 18:47, 5 novembar 2023 (CET) :Hebrejski je u bosanskim pravopisima (uključujući i ovaj svježi Bulićev) potpuno zaobiđen, da ne spominjem gruzijski, armenski, jezike Indijskog potkontinenta i Indokine, a za arapski sam ranije pisao na onoj pomoćnoj stranici. Historijska imena sigurno idu fonetski, a pod utjecajem (zapadnih) medija postoji tendencija da se ova savremena pišu po engleskoj ili francuskoj transkripciji (kao da je, bubam, ime Enver iz 11. stoljeća različito od današnjeg Anvar). U novom Halilovićevom piše ovo: {{citat3|Opće načelo kojeg se valja držati u pisanju imena iz jezika koji se ne služe ni latinicom ni ćirilicom glasi: takva se imena pišu onako kako se pišu u službenoj latiničkoj transkripciji u narodu iz kojeg potječu. Ovo načelo vrijedi u međunarodnom dopisivanju, diplomatiji, na geografskim kartama te u naučnoj literaturi i slično.}} :Na SR Wiki je gotovo sve dobro urađeno (osim ovog da se inicijalno A piše A, jer ''Asad'' je zapravo ''Esed'' i da je ''aw'' = ''au''; ime je ''Tevfik'', tj. ''Teufik'', da ''f'' i ''v'' ne bi bili u dodiru jer su slični po mjestu tvorbe). Ne znam šta bih rekao kao konačni zaključak. Bosanski naginje fonetskom pisanju ovih imena, ali ne može niko poreći ovu savremenu praksu u medijima koju spomenuh. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:51, 6 novembar 2023 (CET) :Neka ide fonetski, a napraviti preusmjerenja s engleskih (i francuskih) imena. Mora se nešto odlučiti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:30, 6 novembar 2023 (CET) == Pojedine riječi za izmjenu == Možemo li povremeno napraviti kraći spisak riječi koje treba izmijeniti. Možda i da se lokaliziraju po šablonima, da smanjimo mogućnost greške [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:02, 7 novembar 2023 (CET) :Nemam ni ja to u glavi nego kako naiđem na nešto. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:26, 7 novembar 2023 (CET) ::da se botiraju [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:29, 7 novembar 2023 (CET) :::Kontam, ali teško je mozgu pohvatati sve te detalje. Zato, vidio si, nekad nabacim nešto Srđanovom botu, mada urijetko. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:10, 7 novembar 2023 (CET) ::::to je ok [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 20:44, 7 novembar 2023 (CET) == Jermuk == Može i ovo: [[:en:Yarmouk Camp#During the Syrian Civil War]]. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 20:06, 10 novembar 2023 (CET) :Pozdrav, ako možeš da provjeriš transkripciju arapskih naziva za nove stavke u [[Šablon:Masakri nad Palestincima|ovom šablonu]]. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 11:47, 3 mart 2024 (CET) ::Historijska arapska imena pišemo fonetski, a ova savremena po engleskoj transkripciji (ne znam tačan razlog). Hvala na dopuni (vidim da na EN nisu to uradili, barem zasad). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:52, 3 mart 2024 (CET) :::Fala ti! Prva nova stavka je neka ulica nazvana po jednom od imena Boga u islamu, a druga – Arapkinja iz Palestine. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 12:08, 3 mart 2024 (CET) == Meridijani crtica == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] i @[[Korisnik:Srđan|Srđan]] moramo se dogovoriti da li ćemo koristiti - ili — kada razdvajamo mjesta/ostrva i sl, u tabeli za meridijane. Jedan od vas mijenja u — a drugi u -pa ne znam šta od navedenog da koristim da ne morate mijenjati. Mislim nije velika stvar ali eto... Poz Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:49, 13 novembar 2023 (CET) :Ni jednu ni drugu nego – :-) (ima na kraju donje alatne trake). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:55, 13 novembar 2023 (CET) :{{Spomeni|Panassko}} Za crte se koristi – ili {{Plain link|https://www.compart.com/en/unicode/U+2013|"en-dash" po Unicodeu}}. E sad, s obzirom na to da često uređuješ s telefona, u zavisnosti od fonta koji je proizvođač postavio za predodređeni ili koji je naknadno postavljen, moguće je da ti ova duža (— ili {{Plain link|https://www.compart.com/en/unicode/U+2014|"em-dash" po Unicodeu}}) izgleda isto, ali drugi su znakovi ipak. Inače, i ovo mi je neki dugotrajni projekt (srediti te znakove u postojećim člancima), ali kao što i sam kažeš, nije velika stvar pa nije neki prioritet, tako da inače sredim kadgod na neki članak naletim. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 16:59, 13 novembar 2023 (CET) ::Meridijane ne radim s telefone zbog tabela i zato sto mi trebaju dodatni tabovi da vidim naziv nekog mjesta na našem jeziku, pa sam koristio crticu s tastature. Sad kad je KWiki odgovorio u zadnja 2 cini ki se sam kopirao en-dash u članke, pa cete imati manje posla :-). Moze li ti to sto namjeravas srediti uraditi bot ili ce trebati ručno ispravljati? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:46, 13 novembar 2023 (CET) :::Mislio sam botski, ali ima puno izuzetaka da bi se moglo (unutar citata, referenci i sl.). Bit će po mic ko i neki drugi projekti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 21:07, 13 novembar 2023 (CET) == Datumi u referencama == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] što se tiće datuma u referencama iste sam prestao mijenjati jer ima WumpusBot koji 2x mjesečno radi na izmjenama ovih datuma. Poz, [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 12:36, 6 decembar 2023 (CET) : Da se nadovežem: da, napravio sam da [[Korisnik:WumpusBot|Wumpus]] mijenja formate "January 1, 1996", "1 January 1996" i "1996-01-01" u naše dvaput mjesečno pa ih generalno nije potrebno ručno prepravljati. Moguće je da dođe do toga da se ne pokrene (najčešće bude problem s "daljinskim" pokretanjem virtualne mašine koju koristim za bota), ali ako se to desi, tj. ako primijetite da nije popravljeno u nekom razumnom roku, slobodno me [[Šablon:Ping|pingajte]] pa ću popraviti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:33, 6 decembar 2023 (CET) == Geografija, zarezi i nominativ == Hej, hej, KWiki! Kako si? Trenutno radim na standardizaciji geografskih članaka o naseljima u Meksiku na sh.wikiju. Uvodi tih članaka obično su ovakvi: * El Potrillo je naselje u Meksiku, u saveznoj državi Chiapas, u opštini San Fernando. Međutim, uobičajena je praksa da se navode niže jedinice pa više. Stoga bi to trebalo promijeniti ovako: * El Potrillo je naselje u opštini San Fernando, u saveznoj državi Chiapas, u Meksiku. Jesu li tu potrebni zarezi između odrednica? Je li možda bolje koristiti se nominativom, kao što to upotrebljavaju papirne enciklopedije: * El Potrillo je naselje u opštini San Fernando, savezna država Chiapas, Meksiko. Koliko je to rješenje gramatički pravilno? Unaprijed zahvalan, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:14, 28 decembar 2023 (CET) : Nije loše. Kod tebe? Zarezi u ovim slučajevima nisu obavezni, ali nekako je praktičnije s njima nego bez njih, čisto radi razdvajanja jedinica različitog nivoa. A može i "El Potrillo je naselje u opštini San Fernando u meksičkoj saveznoj državi Chiapas." Nisam simpatizer ove "papirne" verzije (nije pogrešno samo po sebi nego više stilsko-konstrukcijski odudara jer se rečenica "obezrečeničava"). == Ime albuma == Pozdrav KWiki, vidim da si ispravljao nešto na šablonu Ekatarine Velike (hvala za to, šablon je bio "na brzaka" napravljen :)). Nego, zanima me da li je pametno stavljati apostrof iza slova "S" kod albuma ''S vetrom uz lice''. Naime, i na vinilnim izdanjima tako stoji kao i na ostalim wiki. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 16:03, 17 januar 2024 (CET) : To je prije svega greška jer je tu A fakultativno (osim kad sljedeća riječ počinje na S, Š, Z, Ž, Dž, Đ). Apostrof se stavlja u slučajevima kad je ispušteno slovo koje inače tu '''mora''' biti, tako da ''S' vetrom'' ukazuje ili na nepoznavanje pravopisnih pravila među članovima EKV-a i ostalih uključenih u to izdanje ili na namjernu pogrešnu upotrebu (a ne mislim da je ovo drugo jer nema nikakve promjene u značenju ili neke skrivene poruke ili aluzije na nešto drugo, što obično bude razlog za odstupanje od pravila). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:05, 18 januar 2024 (CET) ::Hah, zanimljivo, vjerovatno je greška nekog u izdavačkoj kući. Hvala za odgovor :) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 19:09, 18 januar 2024 (CET) == Pitanje == Poštovanje, koliko glasova za mora imati predloženi članak da bi postao potvrđen kao dobar članak? Hvala na odgovoru. Prijatno [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 22:53, 20 januar 2024 (CET) :Glavno je da nema glasova "protiv". :-) Ili da je (znatno) više glasova "za". Ako postoji neka fiksna vrijednost, nije mi poznato. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:02, 20 januar 2024 (CET) ::Hvala. A tko onda odredi odnosno označi članak kao dobar? Ja ili administrator? I koliko vremena mora trajati glasanje? [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 23:04, 20 januar 2024 (CET) :::Dvije sedmice, ako me pamćenje ne vara. Ali zapustili smo dobre članke već duže vrijeme; može biti i promjena tu, nije ništa u kamenu zapisano. A kad glasanje završi, bilo ko od administratora stavi oznaku <nowiki>{{dobar članak}}</nowiki> ako prođe. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:10, 20 januar 2024 (CET) ::::Hvala puno. Laku noć [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 23:14, 20 januar 2024 (CET) == Recenzije albuma == Ima ovaj od prije par godina: [[Šablon:Recenzije albuma]] [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 10:49, 18 februar 2024 (CET) :Toliko o meni... :-) Hvala ti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:06, 18 februar 2024 (CET) == The Wikipedia Asian Month 2023 Barnstar == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="border: 3px solid #32AFAF; background-color: #EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;{{border-radius|1em}} {{box-shadow|0.1em|0.1em|0.5em|rgba(0,0,0,0.75)}}" class="plainlinks">[[File:2023_Wikipedia_Asian_Month_Barnstar.png|left|180px]] {{Center|{{resize|150%|'''''Wikipedia Asian Month 2023 Barnstar'''''}}}} <div style="color: #333333; margin-left:220px; font-size:110%; "> Dear {{ROOTPAGENAME}} : :Congratulations! Thank you so much for participating in the Wikipedia Asian Month 2023. We are very grateful for your dedication to the Wikimedia movement and effort in promoting Asian content. Hope to see you again this year and celebrate the 10th year of Wikipedia Asian Month together. :Sincerely, </div> <div style="color: #333333; text-align:right; font-size:120%; ">Wikipedia Asian Month International Team</div> </div> {{clear}} </div> <!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joycewikiwiki/WAM2023_Barnstar_MassMessage_Receiver_2&oldid=26272593 --> == Nazivi filmova == F Gdje si našao da se ovaj film prevodi Ljetnikovac na zlatnom jezeru? Ja sam se vodio nazivima na ovoj enciklopediji filma, pa ako ima još neka referentna stranica javi da mogu i nju koristiti? [[https://filmska.lzmk.hr/clanak/rydell-mark Filmska enciklopedija] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:53, 7 mart 2024 (CET) :[https://www.google.com/search?q=ljetnikovac+na+zlatnom+jezeru+1981.&sca_esv=65cf4aff65164a10&sca_upv=1&ei=ce_oZYytH7-C9u8PlPWlsAk&udm=&ved=0ahUKEwjMqff82OCEAxU_gf0HHZR6CZYQ4dUDCA8&uact=5&oq=ljetnikovac+na+zlatnom+jezeru+1981.&gs_lp=Egxnd3Mtd2l6LXNlcnAiI2xqZXRuaWtvdmFjIG5hIHpsYXRub20gamV6ZXJ1IDE5ODEuMgUQIRigATIFECEYoAEyBRAhGKABMgUQIRigAUipY1CQBFj8W3ABeACQAQCYAcgBoAGLIaoBBjEuMzMuMbgBA8gBAPgBAZgCJKACgCPCAggQABiABBiwA8ICCRAAGAcYHhiwA8ICCxAAGIAEGLEDGIMBwgIIEAAYgAQYsQPCAgUQABiABMICDhAAGIAEGIoFGLEDGIMBwgIEEAAYA8ICBhAAGBYYHsICCBAAGBYYHhgKwgIIEAAYFhgeGA_CAgcQABiABBgTwgIIEAAYFhgeGBPCAggQABiABBiiBJgDAIgGAZAGCpIHBjEuMzQuMaAHiHs&sclient=gws-wiz-serp Na Googleu]. :-) Izbacuje oba, ali znam da sam ranije viđao ovaj duži. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 7 mart 2024 (CET) ::Hočemo li se onda držati filmske enciklopedije, mislim da nam je relevantnija? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:03, 7 mart 2024 (CET) :::Kako gdje. I ove filmske i TV-sajtove treba uzimati u obzir jer su na njima često naslovi pod kojima su prikazivani u kinima i na TV-u. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 7 mart 2024 (CET) == Translation request == Hello, KWiki. Can you translate and upload the articles [[:sh:Potres u Tangšanu 1976.]] (the deadliest earthquake in the 20th century and the second deadliest earthquake in China) and [[:sh:Potres u Shaanxiju 1556.]] (the deadliest earthquake in history) in Bosnian Wikipedia? There are also Croatian and Serbian Wikipedia articles about both earthquakes, as basis for translation. Kindest regards, [[Korisnik:Lavassa|Lavassa]] ([[Razgovor s korisnikom:Lavassa|razgovor]]) 17:09, 28 mart 2024 (CET) == Znam da imamo == samo što je postojeći šablon malehan [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 14:11, 2 april 2024 (CEST) == Skraćenice == Vjerujem da ste upravu, što se tiče akronima koji završavaju na BiH i slično. Međutim, imam problem u vezi toga, jer ako uzmemo primjer za [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIK]], ispravno je CIKBiH, ali apsolutno svi (pa čak i sam CIK na [https://www.izbori.ba/?Lang=3 službenoj stranici]) piše CIK BiH. Isto tako i za ostale termine, kao SR BiH, [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom PS BiH]], itd. Šta je sada ispravno: onako kako službeno napiše institucija svoju skraćenicu ili onako kako "gramatika nalaže". Jer, ako je pravilno CIKBiH, zašto onda nije HDZBiH, nego [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] (i slične stranke i generalno stvari koje imaju akronim BiH). Nastaje nepotrebna zabuna, pa ako može objašnjenje za buduće članke, bio bih zahvalan. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 01:32, 15 april 2024 (CEST) :A ko kaže da se svi navedeni drže pravopisa ili da ga znaju? ;-) Mogu razumjeti umetanje razmaka radi vizualnog dojma i "prozračnosti", ali s "BiH" to je nepravilno; samo umjesto nje stavi bilo koju "jednorječnu" republiku i stvar je jasna sama po sebi ("'''SR H'''/rvatska/", "'''SR M'''/akedonija/",...). Ono što označava '''jedan pojam''' ne razbija se razmakom, koliko god riječi bilo u punom nazivu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:48, 15 april 2024 (CEST) ::Hvala na pojašnjenju. Ja bi na ovakve stvari samo rekao "Absurdistan", jer skoro sve što se dešava u i o BiH ispadne naopako. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 18:28, 15 april 2024 (CEST) == Poslanici i zastupnici == Pozdrav, tako je to tu već bilo preuzeto sa drugih Wikipedija. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 02:49, 17 maj 2024 (CEST) :Nije bilo upućeno nikome pojedinačno nego je napomena opće prirode. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:51, 17 maj 2024 (CEST) == AWB == Pozzz, mogu li dobiti dozvolu za AWB ovdje? [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 17:49, 20 maj 2024 (CEST) :Zdravo, zdravo! Pitaj [[Korisnik:AnToni|AnTonija]]; i on ga koristi po potrebi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:53, 20 maj 2024 (CEST) ::Fala ti za upute! [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 18:01, 20 maj 2024 (CEST) == Stranice koje nisu povezane sa stavkama == Baci malo pogled na [[Posebno:UnconnectedPages|ovo]] imamo preko 8.000 stranica koje nisu povezane sa Wikipodacima. Vecinom su šabloni, kategorije i moduli, vrlo malo je članaka (manje od 100) jer sam to rasčistio. Ovdje ima brdo posla [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:00, 21 maj 2024 (CEST) :Hvala ti što paziš. ;-) Tu je najviše članaka kojih nema na drugim Wikipedijama, ali ima i onih koje autor nije znao spojiti ili je to jednostavno zaboravio uraditi. Eh, šta je tu je - nikad kraja održavanju, kao što rekoh ranije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:12, 21 maj 2024 (CEST) :: {{Spomeni|Panasko|KWiki}} Ukoliko je stranica tu globalno "unikat" koja samo postoji na bs.wiki, onda se na Wikipodacim može napraviti nova stavka, ukoliko se zadovoljavaju [https://www.wikidata.org/wiki/Wikidata:Notability ova pravila] o značajnosti. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 13:15, 3 septembar 2024 (CEST) :::Pravim ja te stranice povremeno, posebno vodim računa o stanicama na "glavnom" tu nema puno stranica koje ja s vremena na vrijeme povežem sa WikiData, ovi drugi aspekti su malo veći zahvat. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:18, 3 septembar 2024 (CEST) == Vandalizam == Promjene koje sam napravio u tri članka vraća neko drugi, iako su tačne ([[Pravedni halifat]], [[Kordopski Emirat]], [[Vizigotsko Kraljevstvo]]). Napisao sam zašto sam napravio promjenu u razlozima promjene članka. Želim da se moje izmjene objave. Hvala ti. [[Korisnik:Aybeg|Aybeg]] ([[Razgovor s korisnikom:Aybeg|razgovor]]) 23:52, 5 juni 2024 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Ne razumijem zašto niste promijenili ove članke uprkos mojoj ispravnoj poruci. Je li ta zastava zaista bila zastava Omajada? Ili ste otkrili takvu zastavu? Ima li istorijskih dokaza da je ta zastava postojala? Pročitajte naziv tog fajla: [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Fictitious_Flag_of_Umayyad.svg '''Fictitious''' Flag of Umayyad.svg]. @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] [[Korisnik:Aybeg|Aybeg]] ([[Razgovor s korisnikom:Aybeg|razgovor]]) 16:20, 11 juni 2024 (CEST) ::Nije još došlo na red. Doći će ovih dana. Nisam baš stalno za računarom. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:25, 11 juni 2024 (CEST) == Kategorija == Pozdrav, mislim da si obrisao pogrešnu kategoriju: [[:Kategorija:Knjaževina Srbija]] umjesto [[:Kategorija:Kneževina Srbija]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 00:08, 11 juni 2024 (CEST) :Prije ovakvih promjena treba provjeriti historijske izvore na bosanskom jeziku. Ako se u njima pretežno koriste "knez" i "kneževina", onda ni ovo nije trebalo dirati. A jesam greškom obrisao. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:16, 11 juni 2024 (CEST) :: {{spomeni|نوفاك اتشمان}} Na osnovu čega si uradio [[Special:Diff/3624763|"standardizaciju"]]? Koliko vidim, naslovi članaka o tome na sva tri srodna projekta glase "Kneževina Srbija" ([[:sr:Кнежевина Србија|sr]], [[:hr:Kneževina Srbija|hr]], [[:sh:Kneževina Srbija|sh]]). – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 07:40, 11 juni 2024 (CEST) :::Dobro jutro (x2, u množini), to sam isto paralelno učinio sa Crnom Gorom. Obe države su imale svoje nazive. Ne koristimo kolokvijalne nazive. Nećemo valjda da preimenujemo članak o SFRJ u ''Druga Jugoslavija'', ''Titova Jugoslavija'' ili ''Komunistička Jugoslavija'' da bismo pomogli internetom zaglupljene generacije (iako iste imaju ''Google Search'' i slična pomagala) i vremenom isprane mozgove. :-) [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 08:16, 11 juni 2024 (CEST) ::::Ne mogu se ovakve izmjene raditi na svoju ruku. Nisam uvjeren argumentacijom da su "obe države imale svoje nazive" (sve ima svoj naziv?) i da "ne koristimo kolokvijalne nazive" (koristimo prepoznatljive nazive; tako je naslov naziva države "Sjeverna Koreja" a ne zvanični naziv "Demokratska Narodna Republika Koreja"). Arhaična imena također se izbjegavaju. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:37, 11 juni 2024 (CEST) :::::Da li u nekoj knjizi renomiranog istoričara postoji referenca za "Knjaževina"? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 08:49, 11 juni 2024 (CEST) ::::::Rekao bih da će sve ove promjene trebati vratiti na "Kneževinu". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:55, 11 juni 2024 (CEST) :::::::Knjaževina je arhaizam. I ne vjerujem da je moderna historiografija (ni u Srbiji) koristi! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:41, 11 juni 2024 (CEST) ::::::::Teško je danas pronaći (makar ovde kod mene u Srbiji, ali svaka čast svima onima u Crnoj Gori) nekog savremenog istoričara, koji koristi ''neiskvarene'' nazive tih bivših država, "zahvaljujući" sistematskom skrnavljenju nasleđa dinastija Obrenovića i Petrović-Njegoša od strane dinastije Karađorđevića (skrnavljenje koje su slepački "prepisali" jugoslovenski komunisti i zatim drugi od istih), a to po principu ''damnatio memoriae'' iliti primenama primera istorijskog negacionizma i revizionizma. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 04:26, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::: Nismo mi ovdje da [[:en:WP:RIGHTGREATWRONGS|ispravljamo krive Drine]]. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:06, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::<nowiki>*</nowiki>''krive Morave'', a toga eseja nema ovdje na bs.wiki, tako da ne zna svaki Bosanac ili Hercegovac engleski, persijski, hindi, portugalski, ukrajinski i/ili kineski han jezik. :-) [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 12:23, 13 juni 2024 (CEST) :::::::::::Ne znam zašto si fiksiran idejom da je ovo Wikipedia samo Bosanaca i Hercegovaca; mogu je svi uređivati. Ne znaju sve osobe za to, ali bi [[Posebno:SredisnjaAutent/نوفاك اتشمان|petnaestogodišnji korisnik koji je ujedno i administrator na šest projekata]] to morao (ne trebao, već ''morao'') znati. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:45, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::::Bosanac ili Hercegovac u kontekstu korisnika ili čitaoca bs.wiki. Ma hoću da tu kažem da bi valjalo da se ima taj deo eseja preveden za ovdašnje lokalne upotrebe (ko je voljan da to prevodi, to jest). [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:26, 13 juni 2024 (CEST) ::::::: Vraćeno. Ovakve se izmjene ''ne smiju'' raditi bez ikakve konsultacije, pogotovo u kasnim noćnim satima kad je slabo ko za računarom. [[Razgovor:Osmansko Carstvo#Osmanlijsko Carstvo 2|Ovako to treba raditi]]. Ispita se šta je tačno pa se kasnije postepno ide u zamjenu. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:20, 12 juni 2024 (CEST) ::::::::Valjda sam ja ekspert na ovom wikisajtu za istoriju Srbije; dakle, konsultacije se vrše sa ekspertima iz određenih, relevantnih oblasti. :-) Te moje noćne izmene su izvršene u noćnim wikisahatima zbog mog tadašnjeg/trenutnog bioritma; sve moje izmene su javne prirode, javnog karaktera, javna stvar, javno dobro, javna svojina; jedino osim onih mojih ''jednostruko i dvostruko obrisanih i s(a)krivenih'' izmena, što nezavisi od moje wikimalenkosti; tj. nema tu nikakve ''nečasne vampirske rabote''. Dobro si uklonio/poništio moje izmene na članku o ''[[Srpske novine|Srpskim novinama]]'', odnosno hirurški si tu precizno ostavio dodani stari naziv tog službenog lista. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 05:12, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::: Jesi li historičar? Ako nisi, onda nisi ekspert. A i da jesi, mišljenje se zasniva na naučnom konsenzusu, ne na mišljenju jedne osobe. Na Wikipediji si od 2009, dobro ti trebao znati kako se ovakve stvari mijenjaju. ''Glede i u svezi sa'' Srpskim novinarima, vratio sam sve izmjene od noćnih sati, a ta je, koliko sam sad vidio, urađena [[Special:Diff/3624597|nekad poslije podne]], ali drago mi je da misliš da je to neka hirurška teorija zavjere. :-) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:03, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::Naučni konsenzus u Crnoj Gori jeste da se tadašnja CG naziva ''Knjaževina''. Hoću da kažem da tu nisi upotrebio ''rollback''. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 12:29, 13 juni 2024 (CEST) :::::::::::Nisam? A šta je ovo? [[Special:Diff/3625019|1]], [[Special:Diff/3625020|2]], [[Special:Diff/3625023|3]]. Ako sam nešto propustio, to je slučajno, a ne namjerno. Za izmjenu naziva, počni raspravu na odgovarajućoj stranici za razgovor, kao što to drugi urednici rade. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:45, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::::Moj komentar predstavlja pohvalu da si na dobrom mestu izbegao upotrebu rollback-a, a ne zamerku to što nisi. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:33, 13 juni 2024 (CEST) ::[[Korisnik:KWiki|KWiki]] pogledaj ove šablone Nagrada "David di Donatello" pa ubaci kategorije Dobitnik nagrade xxx ako ti nije mrsko. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:28, 9 august 2025 (CEST) :::{{Spomeni|KWiki}} možeš li pogledati nazive ovih kategorija [[:Kategorija:Filmovi Silver Picturesa|Filmovi Silver Picturesa]] bez navodnika, dok su neke sa navodnicima npr. [[:Kategorija:Filmovi "20th Century Foxa"]]. Ja sam neke već prebacio sa navodnicima, pa rekoh da te pitam prije nego nastavim je li to ok? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:47, 27 novembar 2025 (CET) ::::To nisam bio siguran trebaju li ili ne trebaju. A većinu sam napravio s njima, znam. A može komotno i bez njih. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:31, 29 novembar 2025 (CET) :::::Ja ću ih staviti pod navodnike, čisto da imamo standardizovano, ljepše izgleda ako je to ispravno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:19, 29 novembar 2025 (CET) :::::: Baš rekoh neki dan Panasku da bi bilo bolje da stavimo bez navodnika jer ih ne stavljamo za proizvode drugih kompanija pa bi bilo dosljedno, tako da ću to sad jedan dan srediti sve. Ali, kad je riječ o dosljednosti, zapali su mi za oko sporedni članci o serijama i filmovima. Npr. znaš da koristimo ukošena slova za serije i filmove, ali u naslovima trenutno koristimo navodnike (primjer [[Spisak likova u "Bostonskom pravu"|1]], [[Spisak epizoda "South Parka"|2]]). E sad, šta misliš da to prebacimo na ukošeno – npr. da stavim šablon da ispisuje naslov članka: Spisak epizoda ''South Parka'' – ili ipak ne bi moglo? – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 13:06, 1 decembar 2025 (CET) :::::::Bilo bi bolje, samo nisam znao da je moguće, pa sam stavljao navodnike. :) I dalje sam prilično neupućen u tehničke stvari. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:11, 2 decembar 2025 (CET) == Ali[ja] na bs Wiki == Pozdrav, opet ja. Vezano za arapska imena i njihovu transliteraciju na bosanski jezik, zanima me šta ti smatraš da se treba uraditi za ime "Ali[ja]". Na našim prostorima, a i našoj wikipediji, koristi se transliteracija "Alija" samo za [[Alija ibn Ebu-Talib|ibn Ebu-Taliba]], dok se za sve ostale koristi samo "Ali". Identičan slučaj imamo na srpskoj wikipediji. Međutim, na hrvatskoj i srpskohrvatskoj je za sve samo "Ali". Održati standard da je "Alija" samo taj jedan? Sve prevesti na "Alija"? Preuzeti primjer [srpsko]hrvatske wikipedije? [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 23:33, 13 juni 2024 (CEST) :Ako se navodi puno ime, onda ide "Ali ibn Ebu-Talib", a "Alija" se češće koristi kad se spominje samo ime, kao i konstrukcija "hazreti Alija". Za enciklopediju bi bilo pravilnije "Ali ibn Ebu-Talib". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:52, 13 juni 2024 (CEST) ::Naziv njegovog članka već nosi ime "Alija ibn Ebu-Talib". Isto tako, svaki tekst gdje se navodi njegovo ime pisano je sa "Alija". Sve prevesti na "Ali"? [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 23:58, 13 juni 2024 (CEST) == Preusmjerenje == Mogu li svi korisnici kreirati preusmjerenje na članak ili je to samo mogućnost admina? Na susjednim projektima sam pronašao alate za to, ali i ne na bs.wiki [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 18:57, 13 juli 2024 (CEST) :Klikneš na "Više" i u padajućem meniju trebalo bi stajati "Premjesti". Samo, treba biti pažljiv s preusmjeravanjima da se ne pomiješa s nečim što postoji ili paziti na slova ako postoji nešto slično, ali sa slovom razlike. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:12, 13 juli 2024 (CEST) ::Nisam razumio ili sam se ja pogrešno izrazio. Želim da od nepostojećeg članka napravim preusmjerenje na postojeći članak. Nisam pronašao nikakav padajući meni sa opcijom za preusmjerenje ni premještanje. [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 01:27, 15 juli 2024 (CEST) ::: [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] šta hoćeš da preusmjeriš? [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 13:51, 15 juli 2024 (CEST) ::::Primjer termine "dvanaestorice" i "dvanaestinci" preusmjeriti na "dvanaestoimamci" ([[dvanaestoimamizam]]). Možda ne bih odmah sad to počeo standardizovati ali u svakom slučaj želim znati kako to uraditi. Vidim samo opciju za premještanje. [[Korisnik:6akisa|6akisa]] ([[Razgovor s korisnikom:6akisa|razgovor]]) 17:30, 15 juli 2024 (CEST) :::::to je vrlo jednostavno, napraviš stranicu pojma s kojeg hoćeš preusmjerenje i ubaciš kod. Vidi [[Dvanaestinci|ovdje]]. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:25, 15 juli 2024 (CEST) ::::::Hvala ti mnogo, cijenjeni kolega. [[Korisnik:6akisa|6akisa]] ([[Razgovor s korisnikom:6akisa|razgovor]]) 21:31, 15 juli 2024 (CEST) == Research about the tools on Wikimedia projects by the CEE Hub == Hi everyone, We would like to invite you to submit your responses to the survey dedicated to the tools that are used currently across the Wikimedia projects and the tools that you want to have. This survey was made by the working group of the [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]], and your responses will be reviewed afterwards, as we want to continue supporting the communities. That support can be documentation for certain most used tools by other communities across the region per specific topics, finding solutions for new tools to be created in the future, creating most needed tools in the region (so called "regional wishlist list"), and many other options. ''Deadline to fill in the survey is '''20th of August, 2024'''.'' Submit your answers [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeIwzCDKs6jXPG7EpZe-JH2Mm1odU0_MAv1bO-z-nLOq9dlug/viewform?usp=sf_link '''here'''] Thank you in advance for your time that you will dedicate in filling in this survey --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:07, 26 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tools&oldid=27177596 --> == Pravopis kategorije == @KWiki Ne moraš popravljati pravopisne greške u kategorijama koje sam napravio, to ću ja u ponedeljak kad budem pri računaru jer sam vidio gdje sam ih pravio. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:59, 3 august 2024 (CEST) :OK. Izvini zbog blokad(ic)e, ali nisam znao koliko je još članaka, pa da ne ode daleko. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:04, 3 august 2024 (CEST) ::Nema frke, nije da nije zasluženo hahaha. Nemam nekog iskustva u kategoriziranju pa sam jučer skontao da puno fali kategorija za razne nagrade pa sam se toga uhvatio. Vjerujem da imam nekih 50ak grešaka ali to ću ja popraviti u ponedeljak jer ki je na računaru lakša pretraga. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:08, 3 august 2024 (CEST) :::mislim da sam sve popravio. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:06, 3 august 2024 (CEST) ::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] kada naiđem na kategoriju Dobitnici Nagrade xy bez navodnika, hoću li to mijenjati? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:39, 7 august 2024 (CEST) :::Ako je nazvana po osobi, doslovnom datumu (za razliku od pridjeva izvedenog od datuma; npr. Nagrada "25. novembar", ali Šestoaprilska nagrada) i tome slično, onda idu navodnici. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:29, 7 august 2024 (CEST) ::::još jedno pitanje oko kategorija, da li muzičarima stavljati kategoriju grupe u kojoj su bili, vidim da imaju posebne kategorije tipa Indexi, Bijelo dugme i sl, ali nemaju recimo Plavi orkestar, Vatreni poljubac i td? Je li ima neki razlog ili i da dodamo ostale grupe kao kategorije? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 00:20, 11 august 2024 (CEST) :::::Ako su vezani za neku grupu i prepoznatljivi po njoj (ili ona po njima), onda ne vidim problem. A ima i onih što promijene više grupa, pa je kod njih možda bolje to izostaviti. Ima tu prostora za razmišljanje. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:26, 11 august 2024 (CEST) ::::::Možeš li izbrisati preusmjerenja obih nagrada što sam danas prebacio (zbog standardizacije naziva). Ja nemam prava za brisanje. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:22, 12 august 2024 (CEST) :::::::Je li to to? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:04, 13 august 2024 (CEST) ::::::::To je to, ako budem još nešto našao da treba izbrisati zbog standardizacije, javim ti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:03, 13 august 2024 (CEST) :::::::::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] naišao sam na dosta kategorija koje su preusmjeeene na druge kategorije, a ne sadrže ni jedan članak. Šta ću s njima, hocu li u njih ubacivati šablon za brisanje? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:43, 26 august 2024 (CEST) ::::::::::Slobodno. One su višak. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:45, 26 august 2024 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] provjeri molim te ove kategorije imaju li smisla Kategorija:1392. nestanci koje se generišu šablonom za Države koje su prestale postojati. Ako ima potrebe, možda nekako promijeniti naziv kategorije jer ovaj baš nema smisla. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:23, 30 august 2024 (CEST) ::isto tako i ove kategorije koji kreiraju ove kategorije npr. 1720 osnivanja, možda da bude 1720. osnivanje država ili nešto slično. Neko je očigledno bukvalno prevodio s engleskog [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:30, 30 august 2024 (CEST) :::To je rađeno u počecima BS Wiki. Svaka čast pionirima na trudu da se projekt postavi na noge, ali s jezikom su bili kriminalni (ne mislim da je najviše do neznanja nego do srljanja i automatizma). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:28, 30 august 2024 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] dodatno pitanje da li sve kategorije Naselja u prebacuje o u Naseljena mjesta u? Vidim da je dio odrađen, ali ima još jako puno toga što stoji u kategoriji Naselja u. Ako treba, uzet ću ja to na sebe pa polako [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:25, 2 septembar 2024 (CEST) ::Nisam bio uključen u to. Možda [[Korisnik:AnToni|AnToni]] zna više. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:01, 2 septembar 2024 (CEST) :::@[[Korisnik:Srđan|Srđan]] mi kaže da je Naseljeno mjesto za mjesta u BiH, a Naselje za ostalo. Ima li smisla ovo unificirati? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:23, 2 septembar 2024 (CEST) ::::Ne znam zaista. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:51, 2 septembar 2024 (CEST) :@KWiki kada uhvatiš vremena provjeri kategorije godina bez tačke, npr. [[:Kategorija:2008]], ovakvih primjera ima jako puno, pa ne znam da li je ostalo ili treba da postoje kao takvi. Ja nemam prava za brisanje stranica, a glupo mi označavati za brisanje jer ima jako puno takvih stranica. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:52, 17 septembar 2024 (CEST) ::Sve treba obrisati. Ja ću se time baviti malo-pomalo, trebat će vremena. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:59, 17 septembar 2024 (CEST) :@KWiki molim te da pogledaš imamo varijante Kategorija:Kultura Slovenije i Kategorija:Kultura u Sloveniji pa šta misliš da ovo unificiramo i koja bi varijanta bila prikladnija? Uzmi u obzir i kategorije kulture po gradovima Kategorija:Kultura u Sarajevu i američkim državama? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:33, 5 januar 2025 (CET) ::"Kultura + genitiv" možda čak ima šire značenje od "Kultura u + lokativ"; prvo bi se odnosilo na kulturne specifikume Slovenije i Slovenaca, a drugo na konkretne stvari u Sloveniji (institucije, festivali i drugi događaji itd.). (Neko moje razmišljanje, koje je podložno sugestijama i promjenama.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:16, 6 januar 2025 (CET) :[[Korisnik:KWiki|KWiki]] kada budeš u mogućnosti pogledaj da napraviš po jedan primjer sljedećih kategorija: :* xxxx. u streljaškim sportovima ([[:Kategorija:2025. u biatlonu]]) :* xxxx. u književnosti ([[:Kategorija:Romani iz 2018.]]) {{urađeno}} :* xxxx. u filmu ([[:Kategorija:Filmske nagrade u 2018.]]) {{urađeno}} :* xxxx. u okolišu ([[:Kategorija:Prirodne katastrofe u 2019.]]) {{urađeno}} :* xxxx. u obrazovanju ([[:Kategorija:Obrazovne institucije osnovane 2012.]]) {{urađeno}} :* xxxx. u džudu ([[:Kategorija:Džudo na Ljetnim olimpijskim igrama 2020.]]) {{urađeno}} :* Romani iz xxxx-ih ([[:Kategorija:Romani iz 2018.]]) {{urađeno}} :* Romani iz xx. vijeka ([[:Kategorija:Romani iz 2001.]]) {{urađeno}} :* Albumi iz xxxx-ih ([[:Kategorija:Albumi iz 1980.]]) {{urađeno}} :* Avijacija u xxxx-ima ([[:Kategorija:Avijacija u 1924.]]) {{urađeno}} :* Debitantski albumi iz 1960-ih ([[:Kategorija:Debitantski albumi iz 1963.]]) {{urađeno}} :* Djela iz xxxx. ([[:Kategorija:Građevine i strukture osnovane 2021.]]) {{urađeno}} :* Države i teritorije prestale sa postojanjem xxxx-ih ([[:Kategorija:Države i teritorije prestale sa postojanjem 1261.]]) {{urađeno}} :* Ekonomija u xxxx-ima ([[:Kategorija:1990. u ekonomiji]]) {{urađeno}} :* Filmovi iz xxxx-tih ([[:Kategorija:Filmovi iz 1900.]]) {{urađeno}} :* Filmske nagrade u xxxx-im ([[:Kategorija:Filmske nagrade u 2020.]]) {{urađeno}} :Imamo napraviti mnogo ovih kategorija, pa da ne krenem polovično ili pogrešno, a da onda ispravljamo. Ja ću ostale srediti, a ti samo po jedan primjer. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:46, 21 maj 2025 (CEST) ::Viđeno. ;-) Bit će sve, samo bez žurbe. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:53, 21 maj 2025 (CEST) :::Tvoj zadatak je jednostavan, ali ključan: ti primjere, a ja ostalo. :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:55, 21 maj 2025 (CEST) ::::Znaš li možda neke članke gdje se crvene ove kategorije? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:59, 22 maj 2025 (CEST) :::::Sutra ću prelistati kategorije pa dam primjere koji još trebaju. Ti slobodno dodaj još ako treba, samo me pingaj. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:21, 30 juni 2025 (CEST) == Pisanje datuma == Ćao, ćao, KWiki! Na sh.wikiju razmišljamo o standardizaciji formata datuma u potpisima i historiji izmjena. Stoga sam te htio pitati da li se u bosanskom standardu imena mjeseci pišu u genitivu. Na hrvatskom se dosljedno upotrebljava genitiv. Međutim, nisam siguran jesu li se bosanski i srpski normativisti bavili ovim pitanjem. Dakle, 10. august 2024. ili 10. augusta 2024? :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:24, 10 august 2024 (CEST) :U bosanskom je tu nominativ: 10. august. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:23, 11 august 2024 (CEST) == Nazivi na bosanskom jeziku vs službeni naziv == Kolega, tražim od vas da se odlučite više hoćete li koristiti nazive prema pravopisu bosanskog jezika ili službene nazive. Ako je "Predstavnički dom" službeni naziv institucije na bosanskom jeziku, a ispravno je "Zastupnički", red bi bio da se odluči šta će se koristiti. Ne možete ostavljati nazive članaka kako Vam se ćefne. Dakle, ako smo prihvatili naziv "Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine" službeno da je takav na bosanskom jeziku, a pravopisno treba biti "Zastupnički", zašto se uporno ostale stvari ispravljaju. Prihvatili smo da je to "politička nepismenost", međutim zašto je onda skraćenica Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine službeno CIK BiH, a ispravlja se u CIKBiH. CIK se nigdje ne potpisuje tako, te nema smisla da pravilo važi za jednu, a ne važi za drugo. Slično i za nedavno brisanje za [[SPU BiH]]. Stranka se tako izjasnila u statutu, upisana u CIK-ovu bazu podataka, a čak i u sudski registar. Odlučite se da li da se pišu službeni nazivi, skraćenice i sl. ili pravopisno ispravni, kako ne bi dolazilo do dodatnog posla, lijep pozdrav. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 15:19, 8 septembar 2024 (CEST) :Budući da je ovo projekt na bosanskom jeziku, onda bi jezik trebao imati prednost nad politikom jer ga se u politici ne drže koliko bi trebali (politika nema obrazovnu ulogu, za razliku od enciklopedije). A ja često nešto uradim kao primjer, s pretpostavkom da će zajednica dalje preuzeti jer se ne bavim svim područjima niti to mogu. Svi registrovani korisnici mogu preimenovati članke. Ali nije da ne stoje i tvoje riječi. Hvala ti na napomeni. :A ovo za akronime: kako bi, npr., izgledalo "DO RH"? Akronimi predstavljaju '''jedan pojam''' koliko god riječi bilo u njegovom punom nazivu i zato je razmak greška. Ali ko bi to objasnio zvaničnicima? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:16, 9 septembar 2024 (CEST) ::Nigdje ne piše da se mora biti pismen kada se piše pravilnik, zakon ili statut. 😂 [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 18:02, 9 septembar 2024 (CEST) == Results from the survey about the tools on Wikimedia projects by the CEE Hub == Hi everyone, During August 2024, we sent you a survey about the tools, so now we would like to bring to your attention the conclusions and results from the survey, which you can explore on this '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Tools|Meta page]]'''. I hope you will enjoy exploring the mentioned tools on the page, along with other conclusions from the survey. Thanks for your time, and we will continue working on this important topic. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:09, 7 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tools&oldid=27177596 --> == Aljikin i Co. == Popravim ja s AWB-om. Pozdrav [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:43, 23 oktobar 2024 (CEST) == Razlog brisanja članka Željka Prša? == Ako mogu dobiti detaljan opis razlog(a) zašto je postavljeni članak obrisan? Hvala [[Korisnik:Cocco Loco|Cocco Loco]] ([[Razgovor s korisnikom:Cocco Loco|razgovor]]) 09:18, 5 novembar 2024 (CET) :Bio je urađen kao korisnička stranica, ne kao članak. Prije rada na Wikipediji treba se upoznati s njegovim osnovama. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:11, 5 novembar 2024 (CET) == Šablon:Izraelsko-palestinski konflikt == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] dobro bi bilo kada bismo imali šablon kao što je [[en:Template:Israeli–Palestinian conflict|ovaj]]. Pomoglo bi u jezičkoj standardizaciji naziva, imena i sl, pa kada i ako stigneš. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:37, 28 novembar 2024 (CET) :Morat će malo sačekati, ali doći će na red. Dodatak: {{Spomeni|Srđan}} Vidim sad da ovaj ima "invoke" u kodu, pa ću te morati pozvati u pomoć za taj dio. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:42, 28 novembar 2024 (CET) ::{{Spomeni|KWiki|Panasko}} urađena je osnova ([[Šablon:Izraelsko-palestinski sukob]]), sad još treba prevesti nazive. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 13:20, 28 novembar 2024 (CET) == Zahvale == Hvala kolega na medalji. Priznanja uvijek znače :) [[Korisnik:AdnanSa|AdnanSa]] ([[Razgovor s korisnikom:AdnanSa|razgovor]]) 15:06, 18 decembar 2024 (CET) == Thank you for being a medical contributors! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {| style="background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;" |rowspan="2" style="vertical-align: middle; padding: 5px;" | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]] |style="font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;" |'''The 2024 Cure Award''' |- | style="vertical-align: middle; padding: 3px;" |In 2024 you '''[[mdwiki:WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2024_(all)|were one of the top medical editors in your language]]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider joining for 2025]]''', there are no associated costs. Additionally one of our primary efforts revolves around translating health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating]. |} Thanks again :-) -- [[mdwiki:User:Doc_James|<span style="color:#0000f1">'''Doc James'''</span>]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 07:24, 26 januar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2024&oldid=28172893 --> == Blokada - Vandalizam == Postovani KWiki Molio bih za pomoc i podrsku(eduaciju). Član sam Wikipedie na bosanskom jeziku skoro pola godine, sa namjerom da dam doprinos. Imao sam aktivnosti koje su prihvaćene i podržane. 1.feb.25 sam objavio članak Porodica Kulenović, sa namjerom doprinosa i povezivanja više članaka na temu pojedinih članova porodice Kulenović. Referirao sam se na slićne članke na wikipediji drugh jezika. Odmah po objavi je članak izbrisan i moja IP adresa blokirana bez objasnjenja. To je ucinio administrator AnToni. Pisao sam mu elektronsku poruku i uopce nije odgovorio. Proslijedjujem tekst kojim sam mu se obratio: "Predmet: Žalba na neopravdanu blokadu računa Poštovani, Obraćam vam se povodom blokade mog računa Samo22pedia na Wikipediji, koja je izvršena bez prethodnog upozorenja. Aktivno doprinosim Wikipediji već šest mjeseci, pri čemu sam se striktno pridržavao svih pravila zajednice i smjernica za uređivanje. Razlog naveden u obavijesti o blokadi je “vandalizam”, što kategorički odbacujem kao neutemeljenu optužbu. Moji nedavni doprinosi uključivali su objavu informacija o porijeklu jedne poznate bosanske porodice na dvije stranice, referirajuci se na slicne objave na Wikipediji, pri čemu sam koristio pouzdane izvore i slijedio enciklopedijski stil pisanja. Molim da preispitate odluku o blokadi mog računa, kao i konkretne razloge koji su doveli do nje. Također bih cijenio detaljno obrazloženje o eventualnim spornim izmjenama, kako bih mogao dodatno pojasniti svoj rad i, ako je potrebno, izvršiti korekcije u skladu s pravilima Wikipedije. Zahvaljujem na vašem vremenu i nadam se pravednom rješenju ovog nesporazuma. Srdačno, Samo22Pedia" Molio bih Vas za pomoc, podrsku i objasnjenje. Hvala unaprijed [[Korisnik:Samo22pedia|Samo22pedia]] ([[Razgovor s korisnikom:Samo22pedia|razgovor]]) 11:47, 8 februar 2025 (CET) :Možda je mislio, ali još nije stigao (svako ima obaveze i van Wikipedije). {{Spomeni|AnToni}}, možeš li odgovoriti? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:30, 8 februar 2025 (CET) == Feminism and Folklore 2025: Important Updates for Organizers & Jury == Hello Community Organizers and Jury, Thank you for organising Feminism and Folklore writing competition on your wiki. Feminism and Folklore is the largest Wikipedia contest organized by community members. We congratulate you in joining and celebrating our cultural heritage and promoting gender equality on Wikipedia. To encourage boost for the contributions of the participants, we're offering prizes for Feminism and Folklore local prizes. Each Wikipedia will have three local winners: # First Prize: $25 USD # Second Prize: $20 USD # Best Jury Article: $15 USD All this will be in '''gift voucher format only'''. Prizes will only be given to users who have more than 5 accepted articles. No prizes will be given for users winning below 5 accepted articles. Kindly inform your local community regarding these prizes and post them on the local project page The Best Jury Article will be chosen by the jury based on how unique the article is aligned with the theme. The jury will review all submissions and decide the winner together, making sure it's fair. These articles will also be featured on our social media handles. We're also providing internet and childcare support to the first 75 organizers and Jury members for those who request for it. Remember, only 75 organizers will get this support, and it's given on a first-come, first-served basis. The registration form will close after 75 registrations, and the deadline is <nowiki>'''</nowiki>March 5, 2025<nowiki>'''</nowiki>. This support is optional and not compulsory, so if you're interested, fill out the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeum8md6FqHY1ISWRLW5bqOAv_lcd1tpVtMMZfWKRDU_IffLQ/viewform?usp=dialog Form] Each organizer/jury who gets support will receive $40 USD in gift voucher format, even if they're involved in more than one wiki. No dual support will be provided if you have signed up in more than one language. This support is meant to appreciate your volunteer support for the contest. We also invite all organizers and jury members to join us for Advocacy session on '''Saturday, Feb 28, 2025'''. This session will help you understand the jury process for both contests and give you a chance to ask questions. More details are on [[Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia|Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia - Meta]] Let's celebrate our different cultures and work towards gender equality on Wikipedia! Best regards, Stella and Tiven Wiki loves folklore international team [[User:SAgbley|SAgbley]] ([[User talk:SAgbley|talk]]) 04:39, 25 February 2025 (UTC) <!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/Community_Prizes&oldid=28309519 --> == Infokutija == Zdravo, možeš li u infokutiji [[Šablon:Infokutija etnička grupa]] ispred parametara regija1, regija 2... unijeti opciju ''regioni sa značajnom populacijom'' jer to fali šablonu. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 15:48, 15 mart 2025 (CET) :Zamolit ću [[Korisnik:Semso98|Šemsu]] ili [[Korisnik:Srđan|Srđana]]; bit će urađeno kad uhvate. P. S.: "Znatnom", ne "značajnom". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:33, 15 mart 2025 (CET) :: {{odgovor|Marco Mitrovich}} Već postoji parametar za to: <code>popmjesta</code>, samo što nije dokumentirano jer se preporučuje upotreba pojedinačnih parametara (regija1, pop1, ref1, regija2, pop2, ref2, itd.). – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 18:11, 15 mart 2025 (CET) Korisnik Antoni je obrisao stranice o Turcima i Srbima na Kosovu koje sam napravio. Nije uopće objasnio šta ne valja? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 18:32, 15 mart 2025 (CET) == Čaršija == Zamolio bih te da reagiraš jer AnToni radi što želi bez validnog objašnjenja, uopće ne komunicira sa mnom samo briše i uklanja. Ne dozvoljava mi radit. [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:%C4%8Car%C5%A1ija Pogledaj čaršiju]. == [[Protij]] == Hej, hej, KWiki! Radimo na usklađivanju terminologije o hemijskim elementima na sh.WP. Slučajno sam naišao na članak [[Protij]] ovdje. Ako je ''tritium'' [[tricij]], onda bi i ''protuim'' trebao biti [[procij]]. Struna također navodi [http://struna.ihjj.hr/naziv/procij/34447/ procij]. Propuštam li nešto? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 02:15, 29 mart 2025 (CET) :Logika je jasna, ali radi sigurnosti treba provjeriti i sa hemičarima (jer možda se ''protij'' ustalio u praksi). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:23, 29 mart 2025 (CET) ::Sad sam provjerio u literaturi. U knjizi ''Hemija koja nas okružuje'' Omera Mahmutovića u izdanju Pedagoškog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (2017) stoji sljedeće: "Vodik ima tri izotopa: protijum (procij), deuterijum i tritijum (tricij)." Prvo su navedeni oblici nastali na temelju grčke, a potom oblici nastali na temelju latinske tradicije. U knjizi ''Hemija za prvi razred gimnazije'' Milana Sikirice u izdanju kuće Sarajevo Publishing (1998) stoji: "Običan vodik ima jezgru koja se sastoji od jednog protona. Atomski broj vodika jest jedan. Maseni broj takvog atoma vodika jest također jedan [...]." Tu dakle izbjedavaju imenovanje, ali se, s druge strane, kasnije imenuje "[t]eški vodik ili deuterij" i "tricij". Druge mrežne izvore nisam našao. Google Scholar ne daje rezultate za sajtove s domenom <code>ba</code>, dok se oblik "procij" velikom većinom javlja na sajtovima s domenom <code>hr</code>. Oblik "protij" na sajtovima s domenom <code>hr</code> javlja se gotovo marginalno. To je što sam iskopao. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:14, 29 mart 2025 (CET) == Deleting photos == Hi! I noticed you deleted one of the files uploaded by Haka-Taka. I wonder if more of the files on [[Posebno:Spisak_datoteka/Haka-Taka]] should be deleted too? If you have time to have a look it would be great! [[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 16:36, 8 april 2025 (CEST) :I am pinging our [[Korisnik:Semso98|pic-guy]]; :) he will know more. I delete pictures when they are already marked for the deletion. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:02, 8 april 2025 (CEST) :: I love it! You have a pic-guy! All wikis should have one... Or two... :-) --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 22:08, 8 april 2025 (CEST) :::It's unofficial, of course. :-) But for a period in the past he really did a lot regarding the pictures. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:31, 8 april 2025 (CEST) ::::As long as it works :-D I created [[Korisnik:MGA73/Status]] and will try to locate files without a license. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 07:13, 9 april 2025 (CEST) Hello again! Just as info I have now updated [[Korisnik:MGA73/NoLicense]] and I think many of the 103 files are missing a license. If you know any of the users on the list is still active you are very welcome to tell them to check and fix the files. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 19:34, 10 april 2025 (CEST) :I have put it on the [[Wikipedia:Čaršija#Slike_bez_licence|Village pump]], to include all administrators (and other users). The more – the merrier. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:32, 11 april 2025 (CEST) ::Very good! Yes it is much easier when more people help. For example the files in [[:Kategorija:Svi slobodni mediji]] should be moved to Commons if they really are free (I'm not sure about the stamps). --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 16:04, 11 april 2025 (CEST) Hi! Can you perhaps fix [[Šablon:Sporna autorska prava]] and [[Šablon:Izvor slike]] so they do not suggest GFDL? They should suggest Creative Commons instead. Wikipedia have used Creative Commons since 2009 :-) And if you spot any other pages on [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?search=GFDL&title=Posebno%3APretraga&profile=advanced&fulltext=1&ns4=1&ns8=1&ns10=1 this search] you are ofcourse welcome to fix. I fixed some but the two above are protected. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 15:02, 17 april 2025 (CEST) :{{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}}: Koji prvi vidi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:03, 17 april 2025 (CEST) {{Spomeni|MGA73}}: I’ve cleaned up [[Korisnik:MGA73/NoLicense]] significantly. There are still a few files left that I’m unsure how to handle (some pictures taken from flickr), plus those uploaded by Yahadzija ([[:meta:Requests for comment/Global ban for Yahadzija|global ban]]) and his sock puppet accounts (21775198.138-dopisnik, Confused&Creasy, Crazy&confused, Haka-Taka, Pustahyja, Neosamuray, Procuratorac, Кон-Диос). Tbh, I’m not sure what to do with the files from those accounts, especially since one of the main reasons for the global ban was the user’s repeated failure to understand copyright laws.--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 18:40, 17 april 2025 (CEST) :Take the safe route and delete them. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:08, 17 april 2025 (CEST) :: {{Spomeni|Semso98}} Thank you. I updated the list (down to 26 files). Maybe some of the files on [[Korisnik:MGA73/GFDL]] should be deleted too then if uploader did not understand about copyright. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 20:10, 17 april 2025 (CEST) == Premještanje stranica i WikiPodaci == Pozdrav KWiki, kada premjestiš stranicu tako da se ispravi ili prevede raniji naziv s engleskog, dobra praksa bi bila da se ispravi i naziv (label) na WikiPodacima da nam to priča jedno s drugim. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:34, 17 maj 2025 (CEST) :Znam, ali teško je mozgu da sve pohvata u svakom pojedinom slučaju. (Imam više od 20.000 izmjena samo tamo.) Hvala ti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:06, 17 maj 2025 (CEST) ::Sve znam, nije ovo kritika niti pravilo nego mali podsjetnik [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:14, 17 maj 2025 (CEST) == Share Your Feedback – Wiki Loves Ramadan 2025 == Dear KWiki Thank you for being a part of '''[[m:Special:MyLanguage/Wiki Loves Ramadan 2025|Wiki Loves Ramadan 2025]]''' — whether as a contributor, jury member, or local organizer. Your efforts helped make this campaign a meaningful celebration of culture, heritage, and community on Wikimedia platforms. To help us improve and grow this initiative in future years, we kindly ask you to complete a short '''feedback form'''. Your responses are valuable in shaping how we support contributors like you. * '''Feedback Form:''' [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdXEtaqszxcwmTJa8pGT60E7GDtpbssNadR9vZFVFbLicGFBg/viewform Submit your feedback here] * '''Deadline to submit:''' 31 May 2025 It will only take a few minutes to complete, and your input will directly impact how we plan, communicate, and collaborate in the future. Thank you again for your support. We look forward to having you with us in future campaigns! Warm regards,<br/> ''Wiki Loves Ramadan International Team'' 10:51, 19 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Participants&oldid=28751574 --> == Join us at the Next CEE Catch up! Learn about Temporary accounts! == Hi everyone, We want to announce the tenth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the '''Temporary accounts''', as this important change is going to affect every Wikipedia soon, so it is important for patrollers and functionaries like you to understand this change. On wikis where temporary accounts are enabled, IP addresses of unregistered editors are not visible publicly. Only those who fight spam, vandalism, harassment and disinformation have access to IP addresses there. The session will take place on '''10th of June 2025, 18:00-19:00 CEST''' (check your ''[https://zonestamp.toolforge.org/1749571200 local time]''). If you are interested in this topic, then '''[[:m:Event:CEE Catch up Nr. 10 (June 2025)|sign-up for the session here]]'''. [[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 13:17, 29 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Južna Srbija == Pozdrav, KWiki. Da li ja mogu ovdje na miru uređivat teme vezane za moj kraj, Južna Srbija, a da ih drugi admin ne uklanja i briše, pošto je tako preporučeno sa mete? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 06:10, 13 juni 2025 (CEST) : Vjerovatno ti treba kontekst za ovo. Mitrović je Odboru za Univerzalni kodeks ponašanja na Meti [[:m:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Cases/Sysop abuse on Bosnian Wikipedia|prvo prijavio Tonija]], pa onda [[:m:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Cases/2025/Sysop abuse on Croatian Wikipedia|novog admina Hijerovita sa hr.wiki]]. U oba slučaja, zahtjevi su mu jednoglasno odbijeni. Inače, Mitroviću, preporučeno ti je da se obratiš drugim administratorima da pogledaju šta se dešava, a ne da tražiš ''carte blanche'' da ti niko tvoje izmjene ne smije dirati, što je svakako nemoguće garantirati jer bilo koji drugi korisnik (koji nije admin) može izmjene vratiti ako smatra da nisu dobre. Ako zaista misliš produktivno doprinositi projektima, bit će ključno demonstrirati napredak u pristupu uređivanju. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 10:01, 13 juni 2025 (CEST) :Dok god radi u skladu s pravilima i smjernicama Wikipedije i drži se neutralne tačke gledišta, bilo ko može doprinositi. Svako ima pravo na lične stavove, ali njima nije mjesto u člancima. Koliko vidim, i sam to kažeš, pa, eto, nastavi pisati članke. Korisnije je od raspravljanja u svakom slučaju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:47, 14 juni 2025 (CEST) Prvo, zamoliću Srđana da ne ide za mnom, smešno je. Drugo, ''carte blanche'' je tvoj mišljenje, a šta da očekujem od osobe koja je izmislila da sam sve admine na bs.viki nazvao "korisnim budalama". Tako, lepo ću te zamoliti da mi se samo kad je neophodno obraćaš. Treće, pravo da izrazim svoje misljenje na svojoj stranici imam (naravno bez vulgarnossti i slično) to što smatram da Južna Srbija može biti nezavisna je moj lični stav, tebi ako se ne sviđa okreni glavu. Bitno je da to ne unosim u članke da Južna Srbija treba biti nezavisna, članci se samo gledaju. Uostalom, neću samo uvijek uređivat članke vezane za jug. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 15:31, 13 juni 2025 (CEST) :upravo i jeste problem iznošenje vlastitog mišljenja na enciklopediji. Imamo pravo i obavezu ići za svakim, koliko nam vrijeme dopušta. Sve se gleda, ne samo glavni prostor, i nema okretanja glave. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 08:09, 14 juni 2025 (CEST) Toliko ima šablona o stavovima za autonomije i nezavisbosti raznih teritorija u svijetu, tako da ni nije jasno zašto AnToni diže toliku frku oko Južne Srbije, kad je to samo na mojoj stranici. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 16:14, 13 juni 2025 (CEST) Antoni opet tera po starom, uklanja briše, radi šta hoće, sve je referencirano i neutralno. Ovo stvarno nema smila. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 14:50, 18 juni 2025 (CEST) :Nadam se da ćeš ti ili neko od drugih admina reagirati, uklanja i briše ono što su pisali naučnici, ovo žalosno. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 15:31, 18 juni 2025 (CEST) ::Naučnici i intelektualci (i to eminentni) sastavili su i [[Memorandum SANU]], (p)a do čega je to dovelo? Dakle, i naučnike treba provjeravati, pogotovo historičare i pogotovo na našim prostorima jer svako ima svoje viđenje nečega iz historije. Ako neko u radovima tvrdi jedno o nekoj temi, a neko drugi drugačije, onda treba navesti oba stava (s referencom). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:31, 18 juni 2025 (CEST) Kakav Memorandum SANU, samo skreces sa teme. Kakve to ima veze sa pojmom Juznjaci i torlackim dijalektom? Cime je on "proverio" bilo sta? Samo piše "neenciklopedijski" jer argumente nema. Očito je da ga branis sa nekakvim Memorandumom koji nema veze sa Južnom Srbijom. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 18:08, 18 juni 2025 (CEST) :Ne branim; precizno sam se izrazio. Pozvao si se na akademike, naučnike, historičare kao da je njihova riječ nedodirljiva, pa sam naveo primjer šta ideologija može uraditi od takvih umova. U prijevodu: ni oni nisu uvijek neutralni u svojim knjigama i radovima (iako bi trebali biti). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:23, 18 juni 2025 (CEST) == Sarajevo Film Festival stranica == Kako i kome da pošaljem odobrenje za korištenje teksta sa oficijalne stranice Sarajevo Film Festivala? Ja sam zaposlena u Press Officeu Festivala i trebam unaprijediti Wikipedija stranicu [[Korisnik:Adnasaida|Adnasaida]] ([[Razgovor s korisnikom:Adnasaida|razgovor]]) 15:36, 7 juli 2025 (CEST) :Nisam ni ja siguran kako to tačno ide jer je dosad bivalo vrlo rijetko, a i poodavno (i uglavnom se slalo s Wikipedije prema nekome). [[Korisnik:AnToni|Toni]], sjećaš li se ti? [[Wikipedia:Dozvole|Ovdje]] su primjeri, ali ne znam jesu li od neke pomoći. A tekst se ne smije doslovno kopirati bez dozvole, ali se zato smije prerađivati / prepričavati / preformulisati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:23, 7 juli 2025 (CEST) == Growth features - Mentorship and Community updates == ​Hi everyone, Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page). You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''. CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''. We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed. If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]]. --[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:28, 16 juli 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Slika == U čemu je problem sa slikom Munevere Zulfikarpašić? Zar niste previše KWiki? : Napisao sam razlog brisanja, ali ne pratite. Dakle, nije naveden izvor, a to je obavezna stavka. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:20, 21 juli 2025 (CEST) == Promjena prava == Da bi promjena prava djelovala kolega se mora odjaviti i ponovo prijaviti. Onda radi! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 16:16, 28 juli 2025 (CEST) == ''Sitenotice'' == Hej, hej, KWiki! Bi li mogao ukloniti ''sitenotice''? Projekt je gotov. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:27, 3 august 2025 (CEST) :A koji je sad link za Wikirječnik? Treba i njega korigovati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:32, 3 august 2025 (CEST) ::Hvala! Što se tiče Wikirječnika, pričekao bih još malo, da LangCom zatvori raspravu na Meti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:34, 3 august 2025 (CEST) == Australijski->Australski == [[Korisnik:KWiki|Kwiki]] treba li ispraviti australijski u australski? Pretraživanjem vidim da se australijski koristi u 500+ članaka pa možda je kandidat za bota? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:36, 6 august 2025 (CEST) :"Australski" ima prednost za naslove članaka, ali oboje je dozvoljeno, tako da nema potrebe za takvim izmjenama u cijelom tekstu. Gdje naletiš, promijeni ručno (a i ne moraš). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:31, 6 august 2025 (CEST) ::australski ima prednost i u nazivima kategorija? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:39, 6 august 2025 (CEST) :::Ako ima u člancima, onda ima i u kategorijama. (Izvini na kašnjenju - bio sam odsutan nekoliko sati.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 6 august 2025 (CEST) ::::ja volim da potvrdimda ne bih vraćao puno stranica. Mislim da sam sve prebacio [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:08, 6 august 2025 (CEST) == Prevod tehničkih termina == E, pišem prevode nekih, takoreći, "tehničkih" članaka (nešto za mobilne mreže i neke članke o bežičnim tehnologijama; valja se malo ponovo aktivirati), ali ne znam šta raditi s određenim izrazima. Npr. kako bi preveo "5G NR frequency band"? Riječ je naravno o frekvencijskom pojasu koji se koristi za mreže vrste 5G NR, ali kako bi se to moglo uklopiti u, tipa, "list of 5G NR frequency bands" ili generalno u neku sintagmu? Isti slučaj za "Wi-Fi network", "IPS LCD screen", "LTE network" itd. Nadam se da razumiješ šta pitam. :-) [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:24, 12 oktobar 2025 (CEST) :Uh... Tu baš dolazi do izražaja razlika u strukturi jezika. Zato ovakvi nazivi obično budu kilometarski kad se cijeli prevedu. Vidim da su na SR "band" preveli "opseg". Možda "Spisak frekvencijskih opsega mreže 5G NR" (ako je to mreža)? A ovo ostalo: prevesti dijelove koji se mogu normalno prevesti: "Wi-Fi mreža", IPS LCD-ekran/zaslon", "LTE-mreža". Ne znam šta bi čovjek drugo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:38, 12 oktobar 2025 (CEST) :Nije žurba, ali, kad mogneš, prevedi [[:commons:File:Schema communication generale jakobson.png|ovu sliku]]: :* ''Destinateur (expressive)'' = ''Pošiljalac (emotivna)'' :* ''Message (poétique)'' = ''Poruka (poetička)'' :* ''Destinataire (conative)'' = ''Primalac (konativna)'' :* ''Contexte (référentielle)'' = ''Kontekst (referencijalna)'' :* ''Contact (phatique)'' = ''Kanal (fatička)'' :* ''Code (méta-linguistique)'' = ''Kod (metajezička)'' :[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:15, 14 oktobar 2025 (CEST) == Petrosjanov citat == Pozdrav! Pišem ti u vezi Petrosjanova citata koji si naveo načinivši stranicu o [[Wilhelm Steinitz|Wilhelmu Steinitzu]]. Navodim citat: ''Značaj Steinitzovog učenja je u tome što je on pokazao da šah u principu ima jasno definiranu logičku strukturu.'' Zanima me sjećaš li se izvora, knjige iz koje je izdvojen? Petrosjan nije mnogo pisao, čini mi se da mu je jedina ukoričena knjiga ona koju je spremio pripremajući se za radijske lekcije pri kraju svojega života (zapravo, umro je prije samog izdavanja iste), a ne znam je li njegov diplomski rad, u kojem diskutira vezu između filozofije i šaha, dostupan online. Svakako bih ga volio pročitati. Možda je citat izdvojen upravo iz njega? Pohvaljujem tvoj članak o Steinitzu jer je, iako kratak, napisan srdačno i s očitim respektom prema velikom Austrijancu. Nisam provjeravao, ali vjerujem da si na ovoj inačici Wikipedije doprinio i mnogim drugim člancima o velikim šahistima iz bogate šahovske povijesti. I sâm sam uložio dosta truda i ljubavi u članke o Laskeru i Capablanci na hrvatskoj Wikipediji (članak o Laskeru neskromno smatram ponajboljom njegovom monografijom dostupnom online), ali neopravdano sam zapustio Steinitza i Aljehina. Morphyja i ostale velikane da i ne spominjem. Svaka pomoć ili sugestija u pisanju tih članaka bila bi mi dobrodošla. — [[Korisnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] ([[Razgovor s korisnikom:Šaholjubac|razgovor]]) 13:43, 24 oktobar 2025 (CEST) :Zapravo su već bili napisani prije mene (većinom kopirani od komšiluka). :) Koliko se sjećam, moje izmjene bile su manjeg obima. Samo sam Aljehina uradio (tj. bosnizirao sa SR Wiki jer su oni prevodili s EN, pa nije bilo smisla ponovo prevoditi). A već godinama ne "posjećujem" šahiste, više sam radio otvaranja, neke partije, trun se dotakao problemskog šaha... Inače, velika hvala na javljanju; i ja sam šaholjubac, ali i administrator, pa nemam vremena posvetiti se šahu koliko bi srce htjelo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:27, 24 oktobar 2025 (CEST) == Invitation for a session "Tools and features for Users with Extended Rights" == Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you. The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session. The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''. If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:44, 19 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=29165186 --> == Jubilarni clanci == {{Spomeni|KWiki}} znaš li ti koji je link na stranicu gdje nam se nalaze jubilarni clanci, nor 90.000-ti, 91.000-i sl? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:06, 22 novembar 2025 (CET) :[[Wikipedia:Novosti|Znam]]. :-) Eto ga u Nedavnim, u "Drugim alatima za pregled" (pod "Wikipedia"). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:20, 22 novembar 2025 (CET) == Automatski pregledani prijedlog == {{Spomeni|KWiki}} sta mislis da Astrameri dodijelimo Automatski pregledan, pregledao sam njene doprinose slučajnim uzorkom i nisam vidio ništa sporno. Riječ je o osobi koja je duže vremena tu, i pokriva značajne teme. Ima prostora za napredak u smislu korištenih šablona, ali sve u svemu mislim da mozemo dodijeliti ovu rolu. Pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:47, 7 januar 2026 (CET) :Uvaženo. Mogao si i sam, ali znam osjećaj kad si "svjež". :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:37, 7 januar 2026 (CET) == Članak Aleksa Đukanović == zdravo @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Možeš li pregledati ovaj članak i objaviti ga? [[Aleksa Đukanović#]] Eventualno reci ako treba još nešto da dopunim? članka je relevantan, ima ga i na srpskoj, Hrvatskoj, ruskoj, engleskoj, njemačkoj Vikipediji . Hvala unaprijed. [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 15:48, 1 april 2026 (CEST) :Pozdrav, :Članak je objavljen, samo je nepregledan. Kada dođe na red neko od administratora će isti pregledati i označiti ga kao takav. :Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:55, 1 april 2026 (CEST) ::Hvala @[[Korisnik:Panasko|Panasko]] ::Lijep pozdrav [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 15:58, 1 april 2026 (CEST) == Kategorija:Muzikolozi == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] mislim da Kategorija:Muzikolozi ima više smisla da ostane kao generalna dok se bar 3-4 biografije ne skupe...pa onda dijeliti na države i vrste muzikologa - zar ne? [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:13, 8 april 2026 (CEST) :Može i tako. Slobodno vrati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:16, 8 april 2026 (CEST) == Isključenje članaka: Artpop, Chromatica i Mayhem == zdravo @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Smatram da nije bilo potrebno odmah obrisati te članke, jer ste me mogli obavijestiti da proširim informacije i dodam odgovarajuće izvore. Brisanje isključivo zato što su sadržavali samo popis pjesama ne djeluje kao najbolje rješenje. Hvala na razumijevanju. [[Korisnik:Felipeofpo|Felipeofpo]] ([[Razgovor s korisnikom:Felipeofpo|razgovor]]) 20:49, 27 april 2026 (CEST) :Mogu se clanci vratiti ako cete ih dovesti do nekog prihvatljivog nivoa [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:04, 27 april 2026 (CEST) :In the past we had a number of similar articles about albums (just infobox and list of songs) that stood for years, without anyone expanding them. We have deleted most of them. It is no problem to bring these three articles back if you (or anyone) will add at least five sentences, with one reference and one external link (if possible). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:25, 27 april 2026 (CEST) == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:30, 28 april 2026 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30471712 --> == Bosnian == Hello. I noticed your thanks for edit at Basshunter page. I'm looking for translation of descriptions "song by Käärijä and Basshunter" and "single by Käärijä and Basshunter" ("singel Käärije in Basshunterja" in Slovenian) for Wikidata items. Would you help? [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 21:21, 28 april 2026 (CEST) :It is "pjesma Käärije i Basshuntera" (or "singl..."). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 05:38, 29 april 2026 (CEST) :: Thank you. Both added. [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 11:10, 29 april 2026 (CEST) == Imena hemijskih spojeva == Pozdrav, KWiki! [[File:Face-smile.svg|20px]] Imam jedno pitanjce za tebe. Nedavno sam se bavio imenima hemijskih spojeva na sr.wikiju jer se ispostavilo da im je mnogo naziva bilo pravopisno pogrešno (npr. silicijum sulfid trebalo je popraviti u silicijum-sulfid jer po pravopisu srpskoga i mišljenju nauke u takvim slučajevima treba pisati crticu). E sad, znaš li možda kakvo je stanje u bosanskome? U Senahidovu Pravopisu iz 2018. vidio sam da pišu npr. kalcijkarbonat i ugljendioksid. Pišu li se tako ''spojeno'' (heh) svi hemijski spojevi? Bi li se onda [[Indij galij arsenid|ovaj članak]] trebao zvati indijgalijarsenid? Unaprijed ti hvala na odgovoru! [[Korisnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 20:49, 29 april 2026 (CEST) :Naši pravopisi minimalno su se doticali hemijskih spojeva. Kao jezičar, prije bih se poveo za srpskim rješenjem (upravo posljednji primjer koji si naveo zorno pokazuje zašto). A ako još i hemičari kažu tako, onda je sve jasno. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:53, 29 april 2026 (CEST) ltmetb5cvdolnznp5xgh0tfz5nnfh0o Kategorija:Biografije, Antička Grčka 14 90256 3838352 2025913 2026-04-30T09:07:44Z Panasko 146730 [[Kategorija:Biografije, Grčka]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838352 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Ancient Greek people}} {{Biografije po državama|Antička Grčka}} [[Kategorija:Biografije, Grčka]] 3eu42c20pa88pqmnldn1gbyr4mdligr Masakr u Bleiburgu 0 91930 3838264 3835603 2026-04-29T22:17:20Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3838264 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Gedenkstätte für die Opfer des Massakers von Bleiburg.jpg|mini|desno|250px|Otvoreni spomenik Blajburškim žrtvama na blajburškom polju na imanju u vlasništvu Omera Vrapca.]] [[File:Ratni zarobljenici kod Bleiburga.jpg|250px|mini|Ratni zarobljenici kod Bleiburga (maj 1945.)]] '''Masakr u Bleiburgu''' (pogledaj [[Masakr u Bleiburgu#Terminologija|terminologiju]]) jest jedan od naziva za niz događaja koji se dogodio u maju 1945. na kraju [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u Evropi. Deseci hiljada vojnika i civila povezanih s [[Sile Osovine|Silama Osovine]] pobjegli su iz Jugoslavije u Austriju od [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|jugoslavenskih partizana]] i [[Crvena armija|sovjetske Crvene armije]]. [[Vojska Velike Britanije|Britanska vojska]] koja je okupirala Austriju vratila ih je da se predaju jugoslavenskim partizanima. Vojnici i civili bili su prisiljeni marširati zajedno sa kolonama koje su partizani zarobili u Jugoslaviji. Desetine hiljada tih ljudi pogubljeni su dok su drugi odvedeni u logore na prisilni rad. Događaji su imenovani po pograničnom gradu [[Bleiburg]] u austrijskoj pokrajini [[Koruška]] odakle su vraćeni vojnici raznih vojnih formacija koje su se borile na strani nacističke Njemačke, i civili koji su krenuli za njima. Dana 3. maja 1945. vlada [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne države Hrvatske]] (NDH), fašističke marionetske države osnovane u dijelovima [[Aprilski rat|okupirane Jugoslavije]], odlučila je pobjeći u Austriju u nadi da će se predati okupacionim britanskim snagama. Ostacima vojnih snaga NDH, [[Hrvatske oružane snage|Hrvatskih oružanih snaga]], naređeno je da urade isto. Vođe [[Slovensko domobranstvo|Slovenskog domobranstva]] su također izdale naredbu o povlačenju. Te snage, zajedno sa civilima, pridružili su se njemačkoj [[Armijska grupa E|Armijskoj grupi E]] i drugim kolaboracionim jedinicama kao što su [[15. SS kozački korpus]], ostaci [[Četnici|četnika]], i drugih. U sedmici nakon 8. maja 1945, kapitulacije [[Treći rajh|nacističke Njemačke]] koja je označila formalni kraj Drugog svjetskog rata u Evropi, snage Osovine u Jugoslaviji nastavile su se boriti protiv jugoslavenskih partizana kako bi izbjegle opkoljavanje i držale otvorene rute za bijeg. Slovenske snage su se borile i do 14. maja probile do austrijske granice kod [[Klagenfurt am Wörthersee|Klagenfurta]]. Njihovu predaju Britanci su prihvatili i oni su internirani u obližnji logor Viktring. Kada se 15. maja jedna od kolona snaga vojske NDH, zajedno sa civilima, približila gradu Bleiburg, njihovu predaju su Britanci odbili. Njima je naređeno da se predaju jugoslavenskim partizanima, što je rukovodstvo vojske NDH nakon pregovora i uradilo. Ostali zatvorenici u britanskom zarobljeništvu vraćeni su u Jugoslaviju sljedećih sedmica. Vraćanje zatvorenika je otkazano 31. maja nakon što su Britanci saznali o masakrima u Jugoslaviji. Predati zatvorenici su prisilnim marširanjem razmješteni na razne lokacije širom Jugoslavije. Masovna pogubljenja su izvršena na nekim lokacijama, a najveća su bila u [[Masakr u Teznu|Teznu]], [[Masakr na Kočevskom Rogu|Kočevskom Rogu]] i [[Barbarin rov|Barbarinom rovu]]. == Terminologija == U Hrvatskoj se obično koriste pojmovi kao što su ''Masakr'' ''u'' ''Bleiburgu'', ''Blajburška tragedija'', ''Blajburški zločin'', ''slučaj Bleiburg'', a nekada i samo ''Bleiburg''.<ref name="YatBT-1999">{{Cite web|url=http://www.ess.uwe.ac.uk/genocide/yugoslav-hist1.htm|title=Yalta and The Bleiburg Tragedy|last=McAdams|first=C. Michael|year=1999|archive-url=https://web.archive.org/web/20130816025402/http://www.ess.uwe.ac.uk/genocide/yugoslav-hist1.htm|archive-date=16. 8. 2013|url-status=dead|access-date=24. 3. 2015}}</ref><ref name="Grahek Ravančić">[[Bleiburg repatriations#Grahek Ravančić-2008|Grahek Ravančić, 2008]]</ref> Termin ''Križni put'' se koristi za događaje koji su se desili poslije vraćanja vojnika i civila. To se ponajviše odnosi na "[[marš smrti]]" koji je uslijedio nakon vraćanja zatvorenika s blajburškog polja.<ref name="Zerjavic">Vladimir Žerjavić, [http://www.hic.hr/books/manipulations/p07.htm ''Yugoslavia, Manipulations with the Number of Second World War Victims''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220512100201/http://www.hic.hr/books/manipulations/p07.htm |date=12. 5. 2022 }}, hic.hr; accessed 18 September 2015.</ref>{{Sfn|Tomasevich|2001}} U Sloveniji, koristi se izraz ''Viktringska tragedija'' ({{Jez-sl|Vetrinjska tragedija}}). Viktring je bio britanski logor, gdje je najveći broj slovenskih zatvorenika bio interniran prije repatrijacija.{{Sfn|Rulitz|2015}} == Pozadina == [[Datoteka:Corpses in the Sava river, Sisak 1945.jpg|link=https://bs.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Corpses in the Sava river, Sisak 1945.jpg|mini|{{Mrtav link}}[[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisna država Hrvatska]] vodila je sistemsku kampanju masovnih ubistava i istrebljenja [[Srbi|Srba]], [[Jevreji|Židova]] i [[Romi|Roma]]. Ova slika iz maja 1945. prikazuje žrtve bačene u rijeku Savu, blizu [[Sisak|Siska]].]] Kraljevinu Jugoslaviju su 6. aprila 1941. napali nacistička Njemačka, [[Kraljevina Italija|Italija]] i [[Kraljevina Mađarska (1921–1945)|Mađarska]].{{Sfn|Tomasevich|2001}} Njemačka vojska je već 10. aprila ušla u [[Zagreb]], a istog dana proglašena je [[Nezavisna Država Hrvatska]] (NDH) na čije čelo je postavljen [[Ante Pavelić]], vođa fašističkog ultranacionalističkog pokreta [[Ustaše]], koji je imenovan ''Poglavnikom''.{{Sfn|Tanner|2001}} Jugoslavija je kapitulirala 17. aprila.{{Sfn|Tomasevich|2001}} Ostatak Srbije je bio pod njemačkom vojnom upravom na čelu sa [[Milan Nedić|Milanom Nedićem]],{{Sfn|Tomasevich|2001}} dok je Slovenija podijeljena između [[Treći rajh|Njemačke]], Italije i Mađarske.{{Sfn|Hančič|Podberšič|2008}} Nakon okupacije i podjele Jugoslavije, fašističke vlade su uvele [[Antisemitizam|antisemitske]] zakone koji je pratio nacistički plan [[Konačno rješenje židovskog pitanja|konačnog rješenja židovskog pitanja]].{{Sfn|Tomasevich|2001}} Ustaše su također donijele rasne zakone i sistemski progonile [[Srbi|srpsko]], [[Jevreji|jevrejsko]] i [[Romi|romsko]] stanovništvo širom zemlje. Uspostavljen je sistem koncentracionih logora, od kojih je najveći bio [[Koncentracijski logor Jasenovac|Jasenovac]],{{Sfn|Rulitz|2015}} u kojem je ubijeno između 77.000–100.000 ljudi.<ref>{{Cite web|url=https://encyclopedia.ushmm.org/content/en/article/jasenovac|title=Jasenovac|website=Holocaust Encyclopedia|publisher=United States Holocaust Memorial Museum|access-date=15. 5. 2019}}</ref> Ubijeno je oko 29–31.000 Jevreja, tj. 79% njihovog predratnog stanovništva u NDH.{{Sfn|Cvetković|2011}} Gotovo čitava romska populacija koja je brojala 25.000 ljudi bila je uništena.{{Sfn|Tomasevich|2001}} U jeku invazije, ostaci [[Kraljevska Jugoslovenska Vojska|Kraljevske jugoslovenske vojske]] nastavili su pružati otpor po vodstvom [[Draža Mihailović|Draže Mihailovića]], vođe srpskih [[Četnici|četnika]].{{Sfn|Rulitz|2015}} [[Savez komunista Jugoslavije|Komunistička partija Jugoslavije]] suzdržala se od otvorenog sukoba sa silama Osovine dok je bio na snazi mirovni Molotov-Ribbentropov pakt između Njemačke i [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]]. Nakon početka [[Operacija "Barbarossa"|operacije "Barbarossa"]] 22. juna 1941. godine, nacističke invazije na Sovjetski Savez, [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|jugoslovenski partizani]] objavili su poziv na ustanak.{{Sfn|Rulitz|2015}} [[Josip Broz Tito]] bio je vrhovni komandant partizanskih snaga. Četnici i partizani, dvije glavne grupe [[Gerilsko ratovanje|gerilskog]] otpora, u početku su surađivale protiv sila Osovine, ali njihova se saradnja brzo raspala. Četnici su vremenom počeli sarađivati sa okupacionim snagama, tako da su Saveznici, prije svega [[Velika Britanija]], a kasnije i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]], počeli podržavati partizane.{{Sfn|Tomasevich|1975}}{{Sfn|Rulitz|2015}} == Kraj rata == [[Datoteka:1945-05-01GerWW2BattlefrontAtlas.jpg|mini|Situacija{{Mrtav link}} u Evropi 1. maja 1945.]] [[Beogradska ofanziva]] i dolazak Sovjetske armije, i sve veća saveznička logistička podrška, omogućila je partizanima da povećaju svoje ofanzivne akcije. Krajem 1944. godine uz pomoć sovjetske [[Crvena armija|Crvene armije]] uspostavili su kontrolu u Srbiji, Makedoniji, Crnoj Gori i Dalmaciji.{{Sfn|Dizdar|2005}} Njemačke snage povukle su se iz Srbije, zajedno sa snagama [[Milan Nedić|Milana Nedića]].{{Sfn|Tomasevich|2001}} [[Wehrmacht]] i vojne snage NDH stvorili su front u [[Srem]]u kako bi osigurali povlačenje njemačke Armijske grupe E s Balkana.{{Sfn|Tomasevich|2001}} Partizani su vršili [[Komunističke čistke u Srbiji u periodu 1944–45|masovna ubijanja]] ratnih zarobljenika i etničkih Njemaca nakon što su osigurali kontrolu nad Srbijom.{{Sfn|Rulitz|2015}} U maju 1944, Tito je osnovao obavještajnu službu poznatu kao [[OZNA|Odjeljenje za Zaštitu Naroda]] (OZNA) po uzoru na sovjetski [[NKVD]]. Predstavljao je vojnu obaveštajnu službu i tajnu policiju jugoslavenske Komunističke partije.{{Sfn|Mikola|2008}} U augustu 1944. osnovao je vojnu jedinicu nazvanu Korpus narodne odbrane Jugoslavije (KNOJ), čiji je zadatak bio likvidacija kolaboracionih snaga, prije svega četnika i ustaša.{{Sfn|Vuletić|2007}} Kada je postalo izvjesno da sile Osovine neće dobiti rat dezerterstvo je uzelo maha u snagama NDH, posebno među pripadnicima [[Hrvatsko domobranstvo|hrvatskog domobranstva]].{{Sfn|Tomasevich|2001}} Četnici su također napuštali svoje redove, a neki prelazili na stranu partizana.{{Sfn|Rulitz|2015}} Suprotno tome, pripadnici [[Ustaška vojnica|ustaške vojnice]] rijetko su prelazili u partizane ili napuštai svoje redove.{{Sfn|Rulitz|2015}} Dana 30. augusta 1944, Tito je ponudio [[Amnestija|amnestiju]] pripadnicima hrvatskog domobranstva, slovenskog domobranstva i četnicima ako odluče preći u partizane do 15. septembra. Nakon 15. septembra, svi koji nisu prešli trebali su biti izvedeni pred "narodne sudove". Slični pozivi ponovljeni su nekoliko puta nakon isteka roka.{{Sfn|Dizdar|2005}} [[Hrvatske oružane snage|Oružane snage Nezavisne Države Hrvatske]] reorganizirane su u novembru 1944. godine koje su spojile jedinice Ustaša i Hrvatske domobranske garde.<ref>[[Bleiburg repatriations#Thomas-1995|Thomas, 1995]], p. 30</ref> Time je stvorena vojska za koju se procjenjuje da je brojala 280.000 ljudi.{{Sfn|Vuletić|2007}} Do 1945. partizani koji su se organizovali u [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslovensku narodnu armiju]] brojili su više od 800.000 ljudi raspoređenih u pet armija. Progonili su ostatak poraženih njemačkih i NDH, i drugih kolaboracionih snaga.<ref>[[Bleiburg repatriations#Thomas-1995|Thomas, 1995]], p. 32</ref><ref>[[Bleiburg repatriations#Jancar-Webster-1989|Jancar-Webster, 1989]], p. 46</ref> U martu 1945. godine 4. jugoslavenska armija napredovala je kroz [[Lika|Liku]], [[Hrvatsko primorje]] i [[Kvarner|Kvarnerski zaljev]]. Najveći dio [[Bosna i Hercegovina tokom Drugog svjetskog rata|Bosne i Hercegovine]] bio je u partizanskim rukama do kraja aprila. Dana 12. aprila probijen je [[Srijemski front|Sremski front]], što je omogućilo 1. i 3. armiji napredovanje zapadno preko [[Slavonija|Slavonije]]. Samo je sjeverozapadni dio NDH, s okolicom Zagreba, ostao pod nadzorom vlasti NDH,{{Sfn|Dizdar|2005}} gdje su se okupljale brojne izbjeglice iz drugih dijelova NDH. == Povlačenje == [[Datoteka:Umik_Nemcev_in_domobrancev_skozi_Tržič.jpg|mini| Slovenski domobrani i Njemci prolaze kroz grad [[Tržič]] ]] [[Datoteka:Slovenski_begunci_na_poti_v_Tržič.jpg|mini|Slovenske izbjeglice idu prema Austriji]] Poraz na [[Sremski front|sremskom frontu]] u aprilu 1945. ubrzao je povlačenje njemačkih snaga koje su se povlačile s [[Balkan]]a od oktobra 1944.{{Sfn|Tomasevich|2001}} Kao i druge vojske sila Osovine, snage NDH nisu se htjele predati Crvenoj armiji ili Jugoslovenskoj Armiji. Povukli su se preko Slovenije pokušavajući doći do jugoslovensko-austrijske granice, kako bi se predali britanskim snagama koje su napredovale sjeverno od Italije.{{Sfn|Rulitz|2015}} Vlast u NDH je isplanirala i organizovala veliki egzodus ljudi, a konačna odluka donesena je 3. maja.{{Sfn|Tomasevich|2001}}{{Sfn|Vuletić|2007}} Istog dana i slovensko vodstvo je odlučilo da se povuče u Austriju.{{Sfn|Tomasevich|2010}} Slovenski biskup [[Gregorij Rožman]] apelirao je na Saveznike da okupiraju Sloveniju i spriječe komuniste da preuzmu vlast.{{Sfn|Rulitz|2015}} Rukovodstvo NDH ukinulo je rasne zakone i 6. maja poslalo zahtjev za suradnju sa Saveznicima,{{Sfn|Radelić|2016}} na što pozitivnog odgovora nije bilo.{{Sfn|Rulitz|2015}} Tri divizije JNA su bile uključenje u protjerivanje preostale vojske sila Osovine.{{Sfn|Tomasevich|2001}} Neke jedinice 4. Jugoslovenske armije uspjele su stići do Koruške prije ili u isto vrijeme sa kolonama koje su se povlačile. Na područje su poslane dodatne divizije 3. i 4. armije kako bi zauzele južnu Korušku i spriječile povlačenje. Snage 1. i 2. armije su zaustavljene blizu Celja, dok je 3. armija napredovala dalje u potrazi za kolonama koje su se povlačile.{{Sfn|Rulitz|2015}} Dana 6. maja 1945. visoki dužnosnici Nezavisne Države Hrvatske pobjegli su iz [[Zagreb]]a i 7. maja stigli do mjesta u blizini [[Klagenfurt am Wörthersee|Klagenfurta]] u Austriji.{{Sfn|Dizdar|2005}} Pavelić i vojno vodstvo napustili su [[Zaprešić]] uveče 7. maja, namjeravajući se pridružiti ostatku režima iz NDH u Austriji.{{Sfn|Dizdar|2005}} U končanici, većina rukovodstava NDH je zajedno s Pavelićem operacijom [[Linija pacova]] pobjegla početkom maja, većinom u zapadnu Evropu i Latinsku Ameriku. Zagreb su ostali braniti dijelovi 1. divizije oružanih snaga NDH i njemačke 41. i 181. divizije, raspoređene duž nedovršene utvrđene "Zvonimirove linije" između [[Sveti Ivan Žabno|Svetog Ivana Žabnog]] i [[Ivanić-Grad]]a. Žestoka bitka sa jugoslavenskom 1. armijom trajala je tri dana od 5. do 8. maja. Posebno žestok dan za jugoslovenske partizane bio je 7. maj, gdje je [[1. proleterska brigada NOVJ|1. proleterska brigada]] imala svoj najkrvaviji dan u svojoj historiji, sa 158 poginulih i 358 ranjenih u borbama za [[Vrbovec]].{{Sfn|Miladinović|1991}} Pored hrvatskih snaga, slovenske domobranske garde i njemačke Armijske grupe E, povlačile su se i ostale vojne jedinice.{{Sfn|Portmann|2004}} Među njima su bili ostaci [[Srpska državna straža|Srpske državne straže]], dva puka [[Srpski dobrovoljački korpus|Srpskog dobrovoljačkog korpusa]] i grupa četnika koji su se predali Britancima blizu italijansko-jugoslovenske granice 5. maja. Te jedinice nisu bile vraćene u Jugoslaviju.{{Sfn|Pavlowitch|2008}} [[Crnogorska narodna armija]], koju je formirao [[Sekula Drljević]] u aprilu 1945. uz podršku vlade NDH, kako bi okupljala [[Crnogorci|Crnogorce]] iz NDH, povlačila se zajedno s hrvatskim snagama.{{Sfn|Grahek Ravančić|2009}} Hiljade ruskih kozaka koji su bili u Jugoslaviji od 1943, pripadnici 15. kozačkog konjičkog korpusa SS-a, su također prešli u Austriju.{{Sfn|Dizdar|2005}} Dana 8. maja 1945. Njemačka se bezuvjetno predala savezničkim silama, što je bio praktični kraj Drugog svjetskog rata u Evropi.{{Sfn|Tomasevich|2001}} [[Kapitulacija Trećeg Reicha]] primjenjivala se i na njemačke snage Wehrmachta u Jugoslaviji, kao i na ostale oružane snage pod njemačkom kontrolom, poput Hrvatskih oružanih snaga. Snage NDH su 8. maja morale prekinuti svoje aktivnosti i ostati tamo gdje su se našli. General [[Alexander Löhr|Aleksandar Löhr]], glavni komandir Armijske grupe E, predao je 8. maja komandu nad hrvatskim snagama Ante Paveliću.{{Sfn|Vuletić|2007}} Pavelić je iz [[Rogaška Slatina|Rogaške Slatine]] izdao naredbu da se njegove trupe ne predaju partizanima, već pobjegnu u Austriju u nadi da će se predati zapadnim Saveznicima.{{Sfn|Vuletić|2007}} Nakon kapitulacije Njemačke, Josip Broz Tito je 9. maja preko [[Radio Beograd|Radija Beograd]] prijetio "nemilosrdnim odgovorom" svim naoružanim kolaboracionistima ukoliko se ne predaju.{{Sfn|Dizdar|2005}} === Put za bijeg do Klagenfurta === Slovenska domobranska straža i slovenski civili uglavnom su koristili put preko Ljubeljskog prelaza.{{Sfn|Rulitz|2015}} Oko 30.000 vojnika, uključujući 10.000 do 12.000 slovenskih domobrana, 10.000 Njemaca, 4.000 Srba, 4.000 pripadnika [[Ruski zaštitni korpus|ruskog zaštitnog korpusa]] i 6.000 slovenskih civila, povuklo se u Austriju.{{Sfn|Portmann|2004}} Put do Ljubelja bio je zakrčen natovarenim automobilima, kamionima, vagonima i konjskim kolicima. Bitke sa partizanima su dodatno usporile povlačenje.{{Sfn|Rulitz|2015}} Nakon prolaska [[Ljubelj]]a, kolone su krenule prema mostu preko [[Drava|Drave]] u Hollenburgu. Britanci su bili smješteni sjeverno od mosta. Most su čuvali njemački vojnici i 7. maja su ga napali partizani. Partizanska pojačanja stigla su sutradan i postavila prepreku između [[Ferlach]]a i [[Hollenburg]]a, dok su se jedinice četvrte motorizovane divizije i 26. divizije 4. armije približavale Ferlachu sa zapada. Osovinske snage i civili bili su opkoljeni i pokušali su se probiti kroz blokade. Neke njemačke trupe predale su se partizanima u dolini [[Feistritz im Rosental|Feistritza]], u skladu sa njemačkom kapitulacijom.{{Sfn|Rulitz|2015}} Dana 10. maja desio se glavni pokušaj proboja. Napad su izvršili Slovenska domobranska policija na čelu s bojnikom Vukom Rupnikom i [[7. SS dobrovoljačka brdska divizija "Prinz Eugen"|7. SS brdska divizija "Prinz Eugen"]] i policijske jedinice [[Schutzstaffel|SS]]-a.{{Sfn|Rulitz|2015}} Uspostavljen je radio kontakt s Britancima, koji su bili spremni da ih prihvate ako pređu rijeku Dravu. Slovenačka domobranska garda i SS trupe 11. maja pokrenule su pješački napad na grad [[Ferlach]] i uveče preuzele kontrolu nad njim. Partizani su imali 180 žrtava u toj bitci.{{Sfn|Kranjc|2013}} Preostale partizanske jedinice u blizini su odbijene, a kolona trupa i izbjeglica počela je prelaziti rijeku Dravu. Britanci su ih odveli u logor [[Viktring]] u blizini [[Klagenfurt am Wörthersee|Klagenfurta]]. Do 14. maja sve jedinice slovenske domobranske vojske bile su pod britanskim zatočeništvom.{{Sfn|Rulitz|2015}} === Put za bijeg do Bleiburga === [[Datoteka:Begunci_na_poti_na_Koroško.jpg|mini| Kolona izbjeglica blizu [[Celje|Celja]] ]] Hrvatske trupe i civili većinom su koristili puteve prema [[Mežica|Mežici]] i Bleiburgu te put preko [[Kamniško-Savinjske Alpe|Kamniško-Savinjskih Alpa]].{{Sfn|Rulitz|2015}} Glavna hrvatska kolona kretala se kroz gradove [[Zidani Most (Laško)|Zidani Most]], [[Celje]], [[Šoštanj]] i [[Slovenj Gradec]]. Do 11. maja čitava kolona je stigla do [[Dravograd]]a. Mostove preko Drave blokirale su bugarske jedinice koje su na to područje stigle 9. maja.{{Sfn|Rulitz|2015}} Između 11 i 12. maja, generali [[Vjekoslav Servatzy]] i [[Vladimir Metikoš]] stupili su u pregovore s bugarskim generalima kako bi omogućili hrvatskoj koloni da pređe u Austriju.{{Sfn|Dizdar|2005}} Bugari su predložili da krenu u pravcu [[Prevalje (Slovenija)|Prevalja]] i Bleiburga, što je kolona i uradila.<ref name="Grahek Ravančić-547">[[Bleiburg repatriations#Grahek Ravančić-2008|Grahek Ravančić, 2008]], p. 547</ref> Bleiburg se nalazio oko četiri kilometra sjeverozapadno od granice Austrije i Jugoslavije. Dijelovi kolone koji nisu imali jaku zaštitu su bili napadnuti 12. maja. Časopis ''[[Politika (novine)|Politika]]'' izvještavala je o 15.700 ratnih zarobljenika u Mariboru, i mjestima [[Zidani Most (Laško)|Zidani Most]], [[Bled]], [[Jesenice]] i drugim. Do 13. maja izvještavalo se o 40.000 zarobljenika u blizini [[Rogaška Slatina|Rogaške Slatine]], Celja, [[Velenje|Velenja]], [[Šoštanj]]a, Dravograda i drugih mjesta.{{Sfn|Dizdar|2005}} Glavni dio kolone je bio okružen u Dravogradu. Hrvatske oružane snage koristile su svoje pet kilometara udaljene artiljerijske položaje za gađanje po položajima JNA. U noći 13. maja, elitne pješadijske jedinice HOS-a, kojima je komandovao general [[Rafael Boban]], uspjele su probiti partizansku blokadu, a kolona se kretala zapadno preko [[Ravne na Koroškem]] i [[Poljana (Prevalje)|Poljana]] prema Bleiburgu.{{Sfn|Rulitz|2015}}{{Sfn|Grahek Ravančić|2009}} Veliki broj hrvatskih vojnika i civila stigao 14. maja na Bleiburško polje.{{Sfn|Dizdar|2005}} Prethodno, britanski štab su uspostavili pripadnici 38. irske pješadijske brigade,{{Sfn|Dizdar|2005}} koji su 12. maja preuzeli grad{{Sfn|Dizdar|2005}}, dok je ostatak 5. korpusa Britanske armije bio stacioniran u [[Klagenfurt am Wörthersee|Klagenfurtu]].{{Sfn|Dizdar|2005}} == Predaja u Bleiburgu == [[Datoteka:Kolona_Ustašev_in_hrvaških_beguncev_blizu_Pliberka.jpg|mini| Kolona [[Hrvatske oružane snage|Hrvatske vojske]] koja je stigla u [[Bleiburg]] u maju 1945. godine ]] Glavna grupa vojnika HOS-a i hrvatskih civila stigla je do blajburškog polja 15. maja. Oni su bili prednjica kolone dugačke 45-65 kilometara, u kojima je bilo oko 25.000 do 30.000 ljudi.{{Sfn|Lowe|2012}}{{Sfn|Portmann|2004}} Većina ih se smjestila u blizini lokalnog željezničkog nasipa. Oko 175.000 ljudi još je bilo na teritoriji Jugoslavije i kretalo se prema Bleiburgu.{{Sfn|Lowe|2012}} Pregovori predstavnika HOS-a, Vojske Jugoslavije i Britanaca održani su istog dana.{{Sfn|Rulitz|2015}} Popodne istog dana hrvatske su snage počele podizati bijele zastave kao znak predaje.<ref name="Grahek Ravančić-543">[[Bleiburg repatriations#Grahek Ravančić-2008|Grahek Ravančić (2008)]], p. 543</ref> Jedan od predstavnika partizana bio je general major [[Milan Basta]], politički komesar 51. vojvođanske divizije, i potpukovnik [[Ivan Kovačič Efenka]] iz 14. divizije.<ref name="Grahek Ravančić-547"/> Predstavnici vojske NDH pokušali su ispregovarati predaju britanskoj vojsci, ali su bili upućeni da se predaju jugoslovenskoj vojsci. Nezavisna država Hrvatska pridružila se [[Ženevska konvencija|Ženevskoj konvenciji]] 20. januara 1943. i priznala ju je kao "zaraćenu stranu".<ref name="Shaw, 1973, p.101">[[Bleiburg repatriations#Shaw-1973|Shaw, 1973]], p. 101</ref> Partizanske snage 51. vojvođanske brigade iz 3. armije Jugoslavije i 14. slovenačke divizije uspostavile su kontrolu nad Blajburškom poljanom.{{Sfn|Dizdar|2005}} Milan Basta postavio je ultimatum pregovaračima NDH - bezuslovna predaja u roku od jednog sata, u protivnom će ih napasti i ne pridržavati se normi međunarodnih [[Konvencije Crvenog krsta|konvencija Crvenog krsta]].{{Sfn|Vuletić|2007}} Ultimatum je produžen za još petnaestak minuta, nakon čega je započela opća predaja.{{Sfn|Tomasevich|2001}} Basta je Scottu, komandantu 38. irske brigade, pružio garancije da će se prema zatvorenicima postupati humano i da će sudovi suditi samo "političkim zločincima".{{Sfn|Rulitz|2015}} [[Datoteka:Zajeti_ustaši_na_avstrijsko-slovenski_meji.jpg|lijevo|mini| Ratni zarobljenici Hrvatskih oružanih snaga na Bleiburgu 15. maja 1945. godine, nakon predaje]] Tačan tok događaja nakon isteka ultimatuma je predmet rasprava. Teodor Pavić, opisan kao "hrvatski kurir", napisao je da su partizanske snage počele da s puškomitraljezima pucaju na grupu ljudi na Blajburškom polju.{{Sfn|Vuletić|2007}} Petar Brajović, partizanski oficir, navodi petnaest do dvadeset minuta pucanja puškomitraljezma na kolonu. Strle je napisao da su u pucnjavu bili uključeni 3. bataljon 11. brigade "Zidanšek" i 3. bataljon 1. brigade "Tomšič", a njihova evidencija bilježi najmanje 16 smrtnih slučajeva, uglavnom od mitraljeske vatre. [[Datoteka:Schematische_Darstellung_(Dr._Rulitz)_Das_Massaker_auf_dem_Bleiburger_Feld_durch_die_Staatsgrenze_zwischen_Österreich_und_Jugoslawien_(Slowenien)_getrennt.jpg|mini|Prikaz situacije na Blajburškom polju u maju 1945. godine]] Pojam masakra na Blajburškom polju promovirali su ostaci ustaša u egzilu.{{Sfn|Tomasevich|2001}} Hrvatsko-američki historičar [[Jozo Tomasevich]] smatra da je nemoguće utvrditi tačan broj vojnih i civilnih žrtava koji su pokušali pobjeći u Austriju i bili prisiljeni predati se partizanima, te ističe da su broj žrtava Ustaše vještački uvećavale u svrhu propagande, dok su komunistički izvori umanjivali iz sličnih razloga.<ref>[[Bleiburg repatriations#Tomasevich 2001|Tomasevich, 2001]], pp. 763-64</ref> Hrvatska historičarka Martina Grahek Ravančić napisala je da potpuni opseg žrtava koje je na Bleiburgu na dan predaje pretrpjela kolona nije opisan ni u jednim dostupnim izvorima. Ona je opisala kratki napad partizanske vojske na kolonu kao nešto što se sigurno desilo, ali da broj žrtava nije poznat.<ref name="Grahek Ravančić-546">[[Bleiburg repatriations#Grahek Ravančić-2008|Grahek Ravančić, 2008]], p. 546</ref> Kasnije istog dana, NDH generali [[Slavko Štancer]], [[Vjekoslav Servatzy]] i [[Vladimir Metikoš]] nadzirali su predaju partizanima.<ref name="Grahek Ravančić-546"/> Predavanje je trajalo nekoliko dana i na različitim lokacijama, a Tito je tek 21. maja naredio da se partizani povuku iz [[Koruška|Koruške]].<ref>[[Bleiburg repatriations#Ramet-2006|Ramet, 2006]], [https://books.google.com/books?id=FTw3lEqi2-oC&pg=PA159 p. 159].</ref> == Povratak u Jugoslaviju == [[Datoteka:Zajeti_Nemci_in_Ustaši_na_poti_skozi_Maribor.jpg|mini| Ratni zarobljenici u [[Maribor]]u na prisilnom marširanju ]] [[Datoteka:Dvojno_brezno_pri_Cink_krizu.jpg|mini| Hiljade zarobljenika bačeno je u pećine i jame u masakru na [[Masakr na Kočevskom Rogu|Kočevskom Rogu]] ]] Nakon predaje, jugoslovenske snage počele razoružavanje vojnika i pripreme za prisilno pješačenje nazad.{{Sfn|Dizdar|2005}} Kako su se kolone zarobljenika odmicale od granice, tretman prema njima se pogoršavao i ubrzo su započela pojedinačna ubistva i egzekucije manjih grupa muškaraca. Britanci su 17. maja započeli repatrijaciju zarobljenika iz logora Viktring, većinom pripadnika HOS-a.{{Sfn|Dizdar|2005}} Kolone su marširale prema Mariboru duž rijeke Drave.{{Sfn|Lowe|2012}} Prvi zatvorenici stigli su u Maribor 17. maja i smješteni su u tranzitne logore. U naredna dva dana pristigla je većina zatvorenika, gdje su bili razvrstani prema jedinici i godini pridruživanja.{{Sfn|Grahek Ravančić|2009}} Dio zatvorenika prisiljen je na daljnje marširanje ili prevezen vlakovima do Celja i Zagreba. Ostatak su kamioni dovezli u protivtenkovske rovove u Teznu kod Maribora, ruke vezanih žicom, gdje su postrojeni i ubijeni. Ubistva su trajala nekoliko dana dok rovovi nisu bili napunjeni mrtvim tijelima.{{Sfn|Lowe|2012}} Procjenjuje se da je u masakru u Teznu ubijeno oko 15 000 ljudi, većinom pripadnika HOS-a.{{Sfn|Grahek Ravančić|2009}}{{Sfn|Ferenc|2012}} Zatvorenicima koji su se kretali iz pravca Bleiburga prema Slovenj Gradecu se pridružio veliki broj izbjeglica na putu između Dravograda i Slovenj Gradeca. Oko 1.500 ljudi je ubijeno u obližnjem selu Žančani. Kasnije su zatvorenici krenuli na put prema Celju. Komanda 11. krajiške divizije i 1. armije je procjenjivala da ima 30.000 zatvorenika u tom momentu. Opet su protutenkovski rovovi blizu rijeke Save u blizini [[Bukovžlak]]a korišteni mjesta za egzekucije.{{sfn|Grahek Ravančić|2009|pp=230-234}} Kolona od oko 40.000 ljudi, većinom Hrvatskih vojnika, 18. maja je premještena iz Celja u [[Zidani Most (Laško)|Zidani Most]]. Jedan dio njih je odvojen u obližnje šume i ubijen.{{sfn|Grahek Ravančić|2009|pp=258-259}} Ostatak kolone je stigao do [[Samobor]]a 20. maja gdje su bili smješteni u manje grupe.{{sfn|Dizdar|2005|p=152}} Grupe zarobljenika iz Maribora i Samobora su pristizale u Zagreb gdje je [[Aleksandar Ranković]] od hrvatskog ogranka OZNA-e tražio veću odlučnost u obračunavanju s ostacima NDH režima.{{sfn|Radelić|2016|pp=15-16}} Broj uhapšenih građana Zagreba je i povećan tokom juna i jula 1945.{{sfn|Dizdar|2005|p=152}} Vraćanje srpskih i slovenskih zatvorenika iz Viktringa započelo je 24. maja.{{sfn|Dizdar|2005|p=148}} Oko 11.000 slovenskih domobrana i 600 civila je dolazilo sa dva pravca. Jedan je vodio iz [[Rosenbach]]a za [[Jesenice (Brežice)|Jesenice]] gdje su smješteni u logorima Kranj, [[Škofja Loka]] i Šentvid, a drugi iz Bleiburga za Celje, gdje se nalazio logor [[Teharje]]. Neki su zatvorenici premlaćivani i ubijeni na samom putu. Većinu likvidacija su vršili KNOJ i [[OZNA]].{{sfn|Hančič|Podberšič|2008|pp=52-53}} Oni smješteni u Šentvid logoru su odvedeni u [[Kočevje]] gdje je ubijeno na hiljade ljudi i potom sklonjeno u pećine, jame i procjepe u događaju poznatom kao [[Masakr na Kočevskom Rogu]]. Zatvorenici logora Teharje su ubijeni u njegovoj blizini okruženoj pećinama i rudnicima, između ostalog i Barbarin rov.{{sfn|Mikola|2008|p=148}} Oko 5.000 slovenskih domobrana dovedenih u Teharje je ubijeno. U Ljubljani, blizu Podutika je ubijeno oko 800 slovenskih domobrana i civila.{{sfn|Corsellis|Ferrar|2015|p=87}} Većina kolona je do 8. juna završilo do svojih krajnjih odredišta, tj. stalnih logora od kojih je 12 bilo u Hrvatskoj, a 11 u [[Vojvodina|Vojvodini]]. OZNA je u svom izvještaju iznijela podatak od 175.922 zarobljenika.{{sfn|Dizdar|2005|pp=162-163}} [[Edvard Kardelj]] je u zahtjevu podnesenom [[Borisu Kidrič]]u zahtijevao brže izvršavanje likvidacija jer se uskoro spremala odluka o općoj amnestiji.{{sfn|Grahek Ravančić|2009|p=256}} Uredba o općoj amnestiji za četnike, Srpsku državnu stražu, hrvatske i slovenske domobrane, i albanske i muslimanske milicije je donesena 3. augusta 1945.{{sfn|Portmann|2004|pp=55-56}} Oko 41.320 zarobljenih je oslobođeno na osnovu amnestije.{{sfn|Dizdar|2005|p=181}} Svi koji su raspušteni su imali obavezu javljanja lokalnim vlastima, a neki su osuđeni na zatvor ili prisilni rad. Dana 2. marta 1946. JNA je naredila oslobađanje svih pripadnika neprijateljskih formacija, osim onih protiv kojih je sudski postupak već pokrenut.{{sfn|Grahek Ravančić|2009|p=298}} == Posljedice == Masovne grobnice su vlasti DF Jugoslavije krile ili uništavale.{{sfn|Ferenc|2008|p=157}} Često je rodbina ubijenih u ovim događajima bila suočena sa pritiscima i tretiralo ih se kao građane drugog reda.{{sfn|Dežman|2008|p=201}} Do 1950-ih iz Jugoslavije je ilegalno emigriralo desetine hiljada ljudi.{{sfn|Hančič|Podberšič|2008|p=55}} Prva komemoracija na Blajburškom polju je održana 1952. na dan [[Svi Sveti|Svih Svetih]]. Od tada je Počasni blajburški vod, udruženje hrvatskim emigranata organizovalo godišnje obilježavanja događaja zajedno sa katoličkom crkvom u Kranjskoj. Jugoslavenski konzulat u Klagenfurtu je slao diplomatske proteste Austriji, ali obilježavanje nije zabranjeno.{{sfn|Rulitz|2015|p=137}}{{sfn|Pavlaković|2010|p=134}} Ostatak Ustaša i njihovih pristalica je događaje iz Bleiburga koristio kao alat za historijski revizionizam, kao i vještačko napuhivanje broja žrtava.<ref>{{cite news|url=http://www.jutarnji.hr/slavko-goldstein--nisu-svi-zlocini-uvijek-isti---pa-tako-nisu-isti-ni-bleiburg-i-jasenovac/985222|language=hr|title=Nisu svi zločini uvijek isti&nbsp;... pa tako nisu isti ni Bleiburg i Jasenovac|first=Slavko|last=Goldstein|authorlink=Slavko Goldstein|newspaper=Jutarnji list|access-date=24. 3. 2015}}</ref> [[Uprava državne bezbjednosti|UDBA]] je pratila aktivnosti i učesnike događaja obilježavanja i izvršila niz napada na organizatore. U toku ceremonije održane 1966. bomba je eksplodirala u jednoj od kafana u [[Lobiach]]u. UDBA je 1975. likvidirala Nikicu Martinovića, predsjednika Počasnog blajburškog voda. Sve do [[Raspad SFRJ|raspada Jugoslavije]] komemoracija je održavana svake godine. Godine 1976. postavljen je mramorni spomenik na groblju u Unter-Loibachu, a 1987. postavljen je i spomenik na blajburškom polju sa natpisom na hrvatskom i njemačkom jeziku i ugraviranim hrvatskim grbom i islamskim [[Polumjesec i zvijezda|polumjesecom i zvijezdom]]. === Istraživanje masovnih grobnica === Za vrijeme Jugoslavije nije bilo govora o poslijeratnim masakrima, tako da su istrage o mjestima masovnih grobnica počele tek krajem 1990-ih nakon raspada SFRJ.{{sfn|Ferenc|2008|pp=157-158}} Masovne grobnice u Teznu blizu Maribora su otkrivene 1999. prilikom gradnje autoputa. 1.179 leševa je ekshumirano iz dijela rova dugog 70 metara. [[Komisija Vlade Republike Slovenije za rješavanje pitanja skrivenih grobalja]] je 2005. analizirala i čitav rov u Teznu dužine 940 metara i procijenila da je tu ubijeno oko 15.000 ljudi.{{sfn|Ferenc|2012|p=568}} Barbarin rov blizu [[Huda Jama|Hude Jame]] je 2009. otkrio 726 ljudskih ostataka. Iste godine više jama je otkriveno na dvije lokacije blizu hrvatsko-slovenske granice, jedan blizu sela [[Harmica]] a drugi blizu sela [[Gornji Hrašćan]], za koje se procjenjuje da ima oko 4.500 žrtava.<ref>{{cite web|url=http://www.index.hr/vijesti/clanak/jos-jedna-masovna-grobnica-otkrivena-uz-hrvatskoslovensku-granicu-koliko-ih-jos-ima/428304.aspx|title=Još jedna masovna grobnica otkrivena uz hrvatsko-slovensku granicu: Koliko ih još ima?|publisher=Index.hr|language=hr|access-date=25. 3. 2015}}</ref> Do 2007. otkriveno je 581 skrivena lokacija. Do 2010 broj je porastao na 600, a Komisija Vlade [[Slovenija|Republike Slovenije]] procjenjuje da samo u Sloveniji ima 100.000 žrtava.{{sfn|Rulitz|2015|p=109}} U Hrvatskoj nije bilo sistematskog istraživanja masovnih grobnica.{{sfn|Rulitz|2015|p=109}} === Broj žrtava === Tačan broj ubijenih je teško odrediti.{{sfn|Grahek Ravančić|2009|p=330}} Broj žrtava se u literaturi kreće između 50.000 do 200–250.000. Neke statističke kalkulacije iznose broj od minimalno 70.000 do 80.000 ubijenih.{{sfn|Geiger|2012|p=94}} Hrvatski historičar [[Ivo Goldstein]] u svojoj knjizi ''Hrvatska 1918-2008'' iznosi argumentaciju da je u kolonama bilo oko 116.00 NDH vojnika i do 60.000 hrvatskih civila. Na drugim rutama u kolonama je bilo oko 17.000 slovenskih domobrana, četnika, članova Srpskog dobrovoljačkog korpusa i drugih manjih formacija, i oko 10.000 slovenskih civila.<ref>{{cite news|url=http://www.jutarnji.hr/raspad-i-slom-ndh--bleiburg-i-krizni-put/266118|title=Raspad i slom NDH, Bleiburg i križni put|first=Ivo|last=Goldstein|authorlink=Ivo Goldstein|newspaper=[[Jutarnji list]]|date=8. 11. 2008|access-date=28. 5. 2012|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121107003522/http://www.jutarnji.hr/raspad-i-slom-ndh--bleiburg-i-krizni-put/266118/|archive-date=7. 11. 2012}}</ref> [[Milovan Đilas]] je 1977. pisao da je broj mrtvih iznad 20.000, ali nije prelazio 30.000. [[Franjo Tuđman]] je 1989. procijenio broj žrtava u događajima u i nakon Bleiburga na oko 35.000 do 40.000,{{sfn|Macdonald|2003|p=172}} gdje iznosi tvrdnju "Blajburškom mitu" i vještačkom uvećavanju broja žrtava u desetinama hiljada. Prvi sistematski pristup je izvršio hrvatski demograf [[Vladimir Žerjavić]] početkom 1990-ih. On je procijenio da je u Jugoslaviji umrlo ukupno 70.000 svih nacionalnosti u postratnim ubistvima, uključujući 45.000–55.000 Hrvata i Bošnjaka, 8.000 do 10.000 Slovenaca i oko 2.000 Srba i Crnogoraca. Kasnije je odvojio hrvatske i bošnjačke gubitke, i procijenio da je ubijeno oko 45.000 Hrvata i 4.000 Bošnjaka u Bleiburgu i događajima poslije. Između 1945. i 1947. procijenio je da je u naknadnim čistkama umrlo 4.000 Hrvata i 2.000 Bošnjaka.{{sfn|Žerjavić|1995|p=557}} Hrvatska vlada je 1999. utvrdila da je oko 13.300 ljudi iz Hrvatske umrlo tokom događaja u i poslije Bleiburga.{{sfn|Geiger|2012|p=95}} Komisija koja je donijela taj zaključak je raspuštena 2002.{{sfn|Geiger|2012|p=80}} Žerjavićeva istraživanja su do sada najčešće citirana u literaturi.{{sfn|Grahek Ravančić|2009|p=326}} Hrvatsko-američki historičar [[Jozo Tomasevich]] također je koristio njegove procjene od 70.000 ubijenih u Bleiburgu i Viktringu.{{sfn|Tomasevich|2001|p=765}}{{sfn|Tomasevich|2001|p=765}} Slavko Goldstein procjenjuje oko 50.000 Hrvata i 20.000 Srba, Slovenaca i ostalih.{{sfn|Pavlaković|2010|pp=130-131}} Hrvatska historičarka [[Martina Grahek Ravančić]] razmatra da je broj žrtava mogao bti oko 80.000.{{sfn|Grahek Ravančić|2009|p=323}} == Ostavština == === Komemoracija === [[File:Tezno_commemoration_2015.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Tezno_commemoration_2015.jpg|mini|{{Mrtav link}}[[Josip Leko]] polaže vijenac na spomeniku u Teznu u maju 2015.]] S raspadom SFRJ interes o blajburškim događajima je rastao, i često bio zloupotrebljavan u svrhu revizionizma u Hrvatskoj.<ref name="Butković-2009">{{cite news|url=http://www.jutarnji.hr/kraj-ustaske-ikonografije/282644|language=hr|title=Kraj ustaške ikonografije|first=Davor|last=Butković|newspaper=Jutarnji list|date=10. 1. 2009|access-date=29. 5. 2012|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121107003630/http://www.jutarnji.hr/kraj-ustaske-ikonografije/282644/|archive-date=7. 11. 2012}}</ref><ref name="Pauković-2012">{{cite web|url=http://www.cpi.hr/hr-14096_povijest_malo_sadasnjosti_pa_opet_povijest.htm|title=Povijest, malo sadašnjosti, pa opet povijest|last=Pauković|first=Davor|year=2012|publisher=The Political Science Research Centre|location=Zagreb|language=hr|archive-url=https://web.archive.org/web/20150402123156/http://www.cpi.hr/hr-14096_povijest_malo_sadasnjosti_pa_opet_povijest.htm#|archive-date=2. 4. 2015|url-status=dead|access-date=24. 3. 2015}}</ref> Događaj se obilježava svake godine, a prvi put taj običaj je službeno obilježen 1995. odlukom parlamenta Republike Hrvatske.<ref name="Vukusic">{{cite book|last=Vukušić|first=Božo|title=Bleiburg Memento|publisher=Udruga Hrvatski Križni Put|year=2005|isbn=953-95007-0-2|location=Zagreb|language=hr}}</ref> Mnogi visokopozicionirani političari iz Hrvatske, te katolički i muslimanski predstavnici učestvuju u obilježavanju svake godine. [[Rimokatolička crkva|Katolička crvka]] u austrijskoj pokrajini Koruška je 8. marta 2019. zabranila svećenicima da prisustvuju okupljanju u Bleiburgu zbog "instrumentalizacije događaja u političko-nacionalistički ritual" koji služi za selektivnu interpretaciju historije koji narušava ugled katoličke crkve.<ref>[https://balkaninsight.com/2019/03/08/austrian-church-bans-mass-at-bleiburg-commemoration/ ''Anja Vladisavljevic: Austrian Church Bans Mass at Bleiburg Commemoration'''], Balkan Insight 8 March 2019.</ref> Austrijski EU parlamentarci su osudili okupljanja u Bleiburgu kao "najveće fašističko okupljanje u Evropi",<ref>{{Cite web|url=http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/svijet/clanak/id/543401/austrija-ce-na-bleiburgu-organizirati-instant-sud-za-hrvatske-neofasiste-evo-kako-ce-kazniti-sve-koji-budu-isticali-ustaske-simbole-i-grb-hos-a|title=Austrija će na Bleiburgu organizirati instant-sud za hrvatske neofašiste: evo kako će kazniti sve koji budu isticali ustaške simbole i grb HOS-a|website=Slobodna Dalmacija|language=hr-HR|access-date=10. 1. 2020}}</ref> što je bio povod da Austrijska vlada 2019. zabrani prikazivanje ustaških, [[ISIS]], i ostalih simbola.<ref>{{Cite web|url=https://www.dw.com/hr/austrijska-zabrana-usta%C5%A1kih-simbola/a-47824402|title=Austrijska zabrana ustaških simbola {{!}} DW {{!}} 08.03.2019|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|website=DW.COM|language=hr-HR|access-date=10. 1. 2020}}</ref> [[Datoteka:Antifascist_monument_(6042800071).jpg|mini|Spomenik antifašističkim žrtvama u Sarajevu.]] Osim okupljanja u Bleiburgu, katolička crkva u Hrvatskoj svake godine održava [[Misa|mise]] za žrtve. Zbog [[Pandemija koronavirusa 2019/2020.|pandemije koronavirusa]] komemoracija u Austriji je otkazana, misa je 16. maja 2020. po prvi put održana u Bosni i Hercegovini, u [[Katedrala Srca Isusova|katedrali Srca Isusova]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], koje je bilo pod okupacijom NDH gdje je stradalo 10.789 njegovih stanovnika (od čega 8.776 sarajevskih Jevreja).<ref>{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/zavrsen-bleiburska-misa-u-sarajevskoj-katedrali-557130|title=Završena bleiburška misa u sarajevskoj katedrali|last=PORTAL|first=Oslobođenje|website=www.oslobodjenje.ba|language=bs-ba|access-date=16. 5. 2020}}</ref> Održavanje mise je bilo popraćeno negodovanjem, posebno [[Jevreji u Bosni i Hercegovini|jevrejske zajednice u BiH]] i [[Jakob Finci|Jakoba Fincija]],<ref>{{Cite web|url=http://ba.n1info.com/English/NEWS/a432296/Jewish-leaders-in-Bosnia-No-to-commemoration-of-fascism-in-Sarajevo.html|title=Jewish leaders in Bosnia: No to commemoration of fascism in Sarajevo|website=N1 BA|language=bs-Latn-BA|access-date=13. 5. 2020}}</ref> i [[Željko Komšić|Željka Komšića]], hrvatskog člana predsjedništva Bosne i Hercegovine,<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/komsic-pozivam-sarajlije-da-ne-nasjedaju-na-ustaska-lukavstva/200510074|title=Komšić: Pozivam Sarajlije da ne nasjedaju na ustaška lukavstva|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=13. 5. 2020}}</ref> te predstavnika lijevo orijentiranih stranaka.<ref>{{Cite web|url=http://ba.n1info.com/Vijesti/a432222/Bleiburg-stigao-do-Sarajeva.html|title=Bleiburg stigao do Sarajeva|website=N1 BA|language=bs-Latn-BA|access-date=13. 5. 2020}}</ref> Negodovanje su izrazila i druga dva člana predsjedništva [[Milorad Dodik]] i [[Šefik Džaferović]], kao i predsjednik [[Stranka demokratske akcije|SDA]] stranke [[Bakir Izetbegović]]. S druge strane održavanje mise su podržavali [[Abdulah Skaka]], gradonačelnik Sarajeva,<ref>{{Cite web|url=https://www.24sata.hr/news/prosvjed-zbog-mise-za-bleiburg-koja-bi-trebala-biti-u-saraje-692710|title=Prosvjed zbog mise za Bleiburg koja bi trebala biti u Sarajevu|website=www.24sata.hr|language=hr|access-date=13. 5. 2020}}</ref> [[Hrvatski narodni sabor]], [[Vinko Puljić]],<ref>{{Cite web|url=https://www.24sata.hr/news/kardinal-puljic-je-u-nevjerici-zbog-osuda-mise-za-bleiburg-692534|title=Kardinal Puljić je u nevjerici zbog osuda mise za Bleiburg|website=www.24sata.hr|language=hr|access-date=13. 5. 2020}}</ref> [[Dragan Čović]]<ref>{{Cite web|url=http://ba.n1info.com/Vijesti/a433310/Svidjalo-se-to-nekome-ili-ne-Sarajevo-pripada-svima-nama-koji-zivimo-u-BiH.html|title="Sviđalo se to nekome ili ne, Sarajevo pripada svima nama koji živimo u BiH"|website=N1 BA|language=bs-Latn-BA|access-date=13. 5. 2020|archive-date=18. 5. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200518022640/http://ba.n1info.com/Vijesti/a433310/Svidjalo-se-to-nekome-ili-ne-Sarajevo-pripada-svima-nama-koji-zivimo-u-BiH.html|url-status=dead}}</ref> i većina predstavnika hrvatskih stranaka u BiH. Nekoliko hiljada članova Saveza antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata u Bosni i Hercegovini (SABNOR), i drugih građana protestovalo je u povorci do [[Vječna vatra|Vječne vatre]] gdje je privremeno bio obustavljen saobraćaj.<ref>{{Cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/bih/570443/nekoliko-hiljada-antifasista-ispred-vjecne-vatre-se-razislo-pjevale-se-partizanske-pjesme|title=Nekoliko hiljada antifašista ispred Vječne vatre se razišlo, pjevale se partizanske pjesme|website=Avaz.ba|language=bs-BA|access-date=16. 5. 2020}}</ref> U znak podrške protest je održan i u [[Tuzla|Tuzli]].<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/tuzlaci-na-protestnom-performansu-misa-za-bleiburg-je-izivljavanje-nad-svim-zrtvama-fasizma/200516047|title=Tuzlaci na protestnom performansu: Misa za Bleiburg je iživljavanje nad svim žrtvama fašizma|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=16. 5. 2020}}</ref> === Historiografija === Postratna jugoslovenska literatura pripisuje sve ljudske žrtve u maju i junu 1945. kao vojne.{{sfn|Rulitz|2015|p=100}} Događaji su prikazivani kao završne vojne operacije ili ''veliko finale u Koruškoj''.{{sfn|Rulitz|2015|p=167}} Spomeni o blajburškim događajima su prvi put obrađivani u anti-komunističkoj literaturi koju su pisali izbjegli emigranti. Prva knjiga koja se bavila tematikom nosila je naziv ''La Tragedia de Bleiburg'' ({{Jez-bs|Blajburška tragedija}}), objavljena u [[Buenos Aires]]u 1963.{{sfn|Grahek Ravančić|2009|p=13}} Jozo Tomasevich opisuje događaje kao uništenje većine kolaboracionih trupa i dodaje da je to bio čin masovnog terora i brutalnog obračuna s političkim protivnicima. Međutim, bilježi da s obzirom na prirodu borbe u Jugoslaviji za vrijeme Drugog svjetskog rata i mnogih zločina za vrijeme okupacije, te da su Ustaše ostale uz Naciste sve do samog kraja, i htjeli pobjeći na teritoriju zapadnih Saveznika u slučaju da budu potrebni za borbu protiv komunista, bilo kakva vrsta milosti od partizana nije se mogla očekivati.<ref name="Tomasevich 1969 pp.113-114">[[Bleiburg repatriations#Tomasevich 1969|Tomasevich (1969)]], pp. 113–14</ref> Britanski naučnik [[David Bruce MacDonald]] kritikovao je pretjerivanje s brojem žrtava,<ref name="MacDonald pp. 170-171">[[Bleiburg repatriations#MacDonald-2003|MacDonald, 2003]], pp.&nbsp;170–71</ref> čime bi i Hrvati dobili svoj masakr kojeg su počinili Srbi i/ili komunisti, kako bi imali nešto s čime bi mogli porediti s genocidom u Jasenovcu i ostalim logorima. Time se moglo prikazati da su Hrvatska i Hrvati bila zatočenik u SFRJ, umjesto konstitutivna nacija i narod unutar nje. U odgovorima onim koji žele izjednačiti Bleiburg sa koncentacijskim logorom Jasenovcem, historičari Ivo i Slavko Goldstein su ustanovili da je Jasenovac primarno bio [[genocid]]ni zločin i masovno ubistvo civila samo zbog toga što su bili druge religije i nacionalnosti. Bleiburg je bio zločin masovnog ubistva razoružanih zarobljenika poražene vojske koja se "četiri godine borila na strani zla". U Jasenovcu su ubijani vojno sposobni muškarci, djeca, žene, i stariji ljudi, dok je većina žrtava u Bleiburgu bila pripadnik neke od vojnih formacija.<ref>{{cite web|url=https://www.autograf.hr/ne-jasenovac-i-bleiburg-nisu-isto/|title=Ne, Jasenovac i Bleigurg nisu isto|last1=Goldstein|first1=Iva and Slavko|website=Autograf.hr|access-date=15. 6. 2019}}</ref> == Reference == {{Refspisak|}} == Izvori == {{Refbegin|2}} *{{cite book|last=Booker|first=Christopher|url=https://books.google.com/?id=YAxnAAAAMAAJ|title=A Looking-Glass Tragedy: The Controversy Over The Repatriations From Austria In 1945|publisher=Gerald Duckworth & Co Ltd|year=1997|isbn=9780715627389|location=London, UK|ref=harv}} *{{cite book|last1=Corsellis|first1=John|url=https://books.google.com/books?id=LFLWCQAAQBAJ|title=Slovenia 1945: memories of death and survival after World War II|last2=Ferrar|first2=Marcus|publisher=I.B.Tauris|year=2015|isbn=9781848855342|ref=harv}} *{{cite journal|last=Dizdar|first=Zdravko|date=decembar 2005|title=Prilog istraživanju problema Bleiburga i križnih putova (u povodu 60. obljetnice)|trans-title=An addition to the research of the problem of Bleiburg and the Way of the Cross (dedicated to their 60th anniversary)|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=27516&lang=en|journal=The Review of Senj|language=hr|location=[[Senj]], Hrvatska|publisher=City Museum Senj - Senj Museum Society|volume=32|pages=117&ndash;193|issn=0582-673X|ref=harv|number=1}} *{{cite book|last=Ferenc|first=Mitja|title=Crimes Committed by Totalitarian Regimes|publisher=Slovenian Presidency of the Council of the European Union|year=2008|isbn=978-961-238-977-2|editor-last=Jambrek|editor-first=Peter|editor-link=Peter Jambrek|location=Ljubljana|chapter=Secret World War Two mass graves in Slovenia|ref=harv|authorlink=Mitja Ferenc|chapter-url=http://www.mp.gov.si/fileadmin/mp.gov.si/pageuploads/mp.gov.si/PDF/poprava_krivic/Crimes_committed_by_Totalitarian_Regimes.pdf|access-date=10. 5. 2020|archive-date=4. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304103807/http://www.mp.gov.si/fileadmin/mp.gov.si/pageuploads/mp.gov.si/PDF/poprava_krivic/Crimes_committed_by_Totalitarian_Regimes.pdf|url-status=dead}} *{{cite journal|last=Ferenc|first=Mitja|authorlink=Mitja Ferenc|year=2012|title=Tezno – najveće prikriveno grobište u Sloveniji. O istraživanju grobišta u protutenkovskom rovu u Teznom (Maribor)|trans-title=Tezno – The Biggest Hidden Mass Burial Site in Slovenia. On the Research of the Hidden Burial Site in the Antitank Ditch in Tezno (Maribor)|url=http://hrcak.srce.hr/95078?lang=en|journal=Journal of Contemporary History|language=hr|location=Ljubljana|publisher=Oddelek za zgodovino Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani|volume=44|pages=539–569|ref=harv}} *{{cite journal|last=Geiger|first=Vladimir|year=2012|title=Human losses of Croats in World War II and the immediate post-war period caused by the Chetniks (Yugoslav Army in the Fatherland) and the Partisans (People's Liberation Army and the partisan detachment of Yugoslavia/Yugoslav Army) and the Yugoslav Communist authoritities. Numerical indicators|url=http://hrcak.srce.hr/103223?lang=en|journal=Review of Croatian History|publisher=Croatian institute of history|volume=8|issue=1|pages=77–121|ref=harv}} *{{cite book|last=Glenny|first=Misha|url=https://archive.org/details/balkansnationali00mish|title=The Balkans: Nationalism, War and the Great Powers, 1804–1999|publisher=Penguin Books|year=1999|isbn=0-670-85338-0|location=New York|ref=Glenny-1999|url-access=registration}} *{{cite book|last=Grahek Ravančić|first=Martina|url=https://books.google.com/books?id=_APOZwEACAAJ|title=Bleiburg i križni put 1945: historiografija, publicistika i memoarska literatura|publisher=Hrvatski institut za povijest|year=2009|isbn=9789536324798|location=Zagreb|language=hr|trans-title=Bleiburg and the Death Marches 1945. Historiography, journalism and memoirs|ref=harv}} *{{cite journal|last=Grahek Ravančić|first=Martina|date=januar 2008|title=Izručenja zarobljenika s bleiburškog polja i okolice u svibnju 1945.|trans-title=The handing over of prisoners from Bleiburg field and its surroundings in May 1945|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=29735&lang=en|journal=Journal of Contemporary History|language=hr|location=Zagreb, Hrvatska|publisher=Croatian Institute of History|volume=39|pages=531&ndash;550|issn=0590-9597|access-date=24. 3. 2015|ref=Grahek Ravančić-2008|number=3}} *{{cite book|last1=Hančič|first1=Damjan|title=Crimes Committed by Totalitarian Regimes|last2=Podberšič|first2=Renato|publisher=Slovenian Presidency of the Council of the European Union|year=2008|isbn=978-961-238-977-2|editor-last=Jambrek|editor-first=Peter|editor-link=Peter Jambrek|location=Ljubljana|chapter=Totalitarian regimes in Slovenia in the 20th century|ref=harv|chapter-url=http://www.mp.gov.si/fileadmin/mp.gov.si/pageuploads/mp.gov.si/PDF/poprava_krivic/Crimes_committed_by_Totalitarian_Regimes.pdf|access-date=10. 5. 2020|archive-date=4. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304103807/http://www.mp.gov.si/fileadmin/mp.gov.si/pageuploads/mp.gov.si/PDF/poprava_krivic/Crimes_committed_by_Totalitarian_Regimes.pdf|url-status=dead}} *{{cite book|last=Jancar-Webster|first=B.|title=Women & revolution in Yugoslavia, 1941–1945|publisher=Arden Press|year=1989|isbn=|location=Denver|ref=Jancar-Webster-1989}} * {{cite book|last1=Kranjc|first1=Gregor Joseph|url=https://books.google.com/books?id=1nVurhv7wwMC&pg=PA137#v=onepage&q&f=false|title=To Walk with the Devil : Slovene Collaboration and Axis Occupation, 1941-1945|date=2013|publisher=University of Toronto Press|isbn=978-1442613300|location=Toronto, Kanada|ref=harv}} *{{cite book|last1=Klemenčič|first1=Matjaž|url=https://books.google.com/books?id=ORSMBFwjAKcC|title=The Former Yugoslavia's Diverse Peoples: A Reference Sourcebook|last2=Žagar|first2=Mitja|publisher=ABC-CLIO|year=2004|isbn=978-1-57607-294-3|ref=harv}} *{{cite book|last=Lowe|first=Keith|url=https://books.google.com/books?id=cwv4Q5-UUz8C|title=Savage Continent - Europe in the Aftermath of World War II|publisher=Macmillan|year=2012|isbn=9781250015044|location=New York|ref=harv|authorlink=Keith Lowe (author)}} *{{cite book|last=MacDonald|first=David Bruce|title=Balkan holocausts?: Serbian and Croatian victim-centered propaganda and the war in Yugoslavia|publisher=Manchester University Press|year=2003|isbn=978-0-7190-6467-8|ref=MacDonald-2003|authorlink=David Bruce MacDonald}} *{{cite book|last=Mikola|first=Milko|title=Crimes Committed by Totalitarian Regimes|publisher=Slovenian Presidency of the Council of the European Union|year=2008|isbn=978-961-238-977-2|editor-last=Jambrek|editor-first=Peter|editor-link=Peter Jambrek|location=Ljubljana|chapter=Concentration and labour camps in Slovenia|ref=harv|chapter-url=http://www.mp.gov.si/fileadmin/mp.gov.si/pageuploads/mp.gov.si/PDF/poprava_krivic/Crimes_committed_by_Totalitarian_Regimes.pdf|access-date=10. 5. 2020|archive-date=4. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304103807/http://www.mp.gov.si/fileadmin/mp.gov.si/pageuploads/mp.gov.si/PDF/poprava_krivic/Crimes_committed_by_Totalitarian_Regimes.pdf|url-status=dead}} *{{Cite book|last=Miladinović|first=Veljko|url=http://znaci.net/00001/97.htm|title=Prva proleterska. Knj. 4|publisher=Vojnoizdavački zavod JNA "Vojno delo"|year=1991|location=Beograd|trans-title=1st Proletarian Brigade. Book 4|oclc=441105996|ref=harv|access-date=10. 5. 2020|archive-date=5. 5. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180505074355/http://znaci.net/00001/97.htm|url-status=dead}} *{{cite book|title=BBC History Magazine, Falsified Yugoslav Handover to Tito|publisher=BBC Worldwide Publications|year=2009|isbn=978-0-9562036-2-5|editor-last=Musgrove|editor-first=D.|location=Bristol|ref=Musgrove-2009}} *{{cite book|last=Pavlowitch|first=Stevan K.|title=Hitler's New Disorder: The Second World War in Yugoslavia|url=https://archive.org/details/hitlersnewdisord0000pavl|publisher=Columbia University Press|year=2008|isbn=978-1-85065-895-5|location=New York|ref=harv|authorlink=Stevan K. Pavlowitch}} *{{cite journal|last=Pavlaković|first=Vjeran|year=2010|title=Deifying the Defeated. Commemorating Bleiburg since 1990|journal=L'Europe en Formation|publisher=Centre international de formation européenne|volume=3|issue=357|pages=125–147|doi=10.3917/eufor.357.0125|ref=harv}} *{{cite journal|last=Portmann|first=Michael|year=2004|title=Communist Retaliation and Persecution on Yugoslav Territory During and After World War II (1943-1950)|url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=212765|journal=Tokovi Istorije|publisher=Institut za noviju istoriju Srbije|issue=1–2|pages=45–74|ref=harv}} *{{cite book|last1=Prcela|first1=John Ivan|url=https://books.google.com/books?id=isquAAAACAAJ|title=Hrvatski holokaust|last2=Živić|first2=Dražen|publisher=Hrvatsko društvo političkih zatvorenika|year=2001|isbn=9789539776020|location=Zagreb|language=hr|trans-title=Croatian Holocaust|ref=harv}} *{{cite journal|last=Radelić|first=Zdenko|year=2016|title=1945 in Croatia|url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=470839|journal=Review of Croatian History|publisher=Hrvatski institut za povijest|volume=XII|issue=1|pages=9–66|ref=harv}} *{{cite book|title=Democratic transition in Croatia: value transformation, education & media|url=https://archive.org/details/democratictransi0000unse_q1z6|publisher=[[Texas A&M University Press]]|year=2007|isbn=978-1-58544-587-5|ref=Ramet-Matić-2007|authors=Ramet, Sabrina P. & Davorka Matić}} *{{cite book|last=Ramet|first=Sabrina P.|title=The three Yugoslavias: State-building and Legitimation, 1918–2005|publisher=Indiana University Press|year=2006|isbn=0-253-34656-8|ref=Ramet-2006}} *{{cite book|last=Rees|first=Laurence|title=Their Darkest Hour: People Tested to the Extreme in WWII|url=https://archive.org/details/theirdarkesthour0000rees|publisher=Ebury Press|year=2007|isbn=978-0-09-191757-9|location=London|ref=Rees-2007|authorlink=Laurence Rees}} *{{cite book|last=Ridley|first=Jasper S.|title=Tito|publisher=Constable|year=1994|isbn=0-09-471260-3|ref=Ridley-1994|authorlink=Jasper Ridley}} *{{cite book|last=Rulitz|first=Florian Thomas|url=https://muse.jhu.edu/book/44799|title=The Tragedy of Bleiburg and Viktring, 1945|date=2015|publisher=[[Northern Illinois University Press]]|isbn=9781609091774|ref=harv}} *{{cite book|last=Tanner|first=Marcus|url=https://books.google.com/books?id=sfcpsAoSoewC&printsec=frontcover|title=Croatia: A Nation Forged in War|publisher=Yale University Press|year=2001|isbn=978-0-300-09125-0|location=New Haven|ref=harv}} *{{cite book|title=Axis Forces in Yugoslavia 1941–45|publisher=Osprey|year=1995|isbn=1-85532-473-3|location=London|ref=Thomas-1995|authors=Thomas, N., Mikulan, K. and Pavelic, D.}} *{{cite book|last=Tolstoy|first=Nikolai|title=The Minister and the Massacres|title-link=The Minister and the Massacres|publisher=Hutchinson|year=1986|isbn=978-0-09-164010-1|ref=Tolstoy-1986|authorlink=Nikolai Tolstoy}} *{{cite book|last=Tomasevich|first=Jozo|url=https://books.google.com/?id=yoCaAAAAIAAJ|title=War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: The Chetniks|publisher=Stanford University Press|year=1975|isbn=978-0-8047-0857-9|volume=1|location=San Francisco|ref=harv|authorlink=Jozo Tomasevich}} *{{cite book|last=Tomasevich|first=Jozo|url=https://books.google.com/?id=fqUSGevFe5MC|title=War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: Occupation and Collaboration|publisher=Stanford University Press|year=2001|isbn=978-0-8047-3615-2|volume=2|location=San Francisco|ref=harv|authorlink=Jozo Tomasevich}} *{{cite book|last1=Vucinich|first1=Wayne S.|url=https://archive.org/details/contemporaryyugo0008vuci|title=Contemporary Yugoslavia: twenty years of Socialist experiment|last2=Tomasevich|first2=Jozo|publisher=[[University of California Press]]|year=1969|isbn=|ref=Tomasevich_1969|url-access=registration}} *{{cite journal|last=Vuletić|first=Dominik|date=decembar 2007|title=Kaznenopravni i povijesni aspekti bleiburškog zločina|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=53823&lang=en|journal=Lawyer|language=hr|location=Zagreb, Hrvatska|publisher=Pravnik|volume=41|pages=125&ndash;150|issn=0352-342X|ref=harv|number=85}} *{{cite journal|last=Žerjavić|first=Vladimir|authorlink=Vladimir Žerjavić|date=1995|title=Demografski i ratni gubici Hrvatske u Drugom svjetskom ratu i poraću|trans-title=Demographic and War Losses of Croatia in the World War Two and in the Postwar Period|url=https://hrcak.srce.hr/213638?lang=en|journal=Journal of Contemporary History|language=hr|location=[[Zagreb]], Hrvatska|volume=27|pages=543&ndash;559|issn=|ref=harv|number=3}} {{Refend}} == Dalje čitanje == * Cohen, P.J., Riesman, D., ''Serbia's Secret War: Propaganda and the Deceit of History'', Texas A&M University Press, 1996; {{ISBN|0-89096-760-1}} * {{cite book|last=Epstein|first=Julius|url=https://books.google.com/books?id=iuRBAAAAIAAJ|title=Operation Keelhaul: the story of forced repatriation from 1944 to the present|publisher=Devin-Adair Co.|year=1973|isbn=978-0-8159-6407-0}} {{Authority control}} [[Kategorija:Čistke]] [[Kategorija:Masakri u Jugoslaviji]] [[Kategorija:Nezavisna Država Hrvatska]] [[Kategorija:Sukobi u 1945.]] [[Kategorija:1945. u Jugoslaviji]] [[Kategorija:1945. u Sloveniji]] [[Kategorija:1945. u Hrvatskoj]] [[Kategorija:1945. u Austriji]] [[Kategorija:Slovenija u Narodnooslobodilačkoj borbi]] [[Kategorija:Hrvatska u Narodnooslobodilačkoj borbi]] [[Kategorija:Austrija u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Ratni zločini u Jugoslaviji u Drugom svjetskom ratu]] lmrv4b0m5630s98jko43z5qxchyzl95 Kategorija:Tehnologije motocikala 14 92459 3838336 2075636 2026-04-30T08:02:13Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Tehnologije motociklova]] na [[Kategorija:Tehnologije motocikala]] bez ostavljanja preusmjerenja: Slovna ili gramatička greška 2075636 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Motocikli|Tehnologija]] [[Kategorija:Tehnologije vozila]] jb5cz4teoxbi1bytxl7x18ukxs1rxpb Musée d'Orsay 0 94697 3838365 3784961 2026-04-30T10:24:11Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3838365 wikitext text/x-wiki '''Musée d'Orsay''' (fon. muze dorse) je muzej koji se nalazi u [[Pariz]]u, [[Francuska]], na lijevoj obali rijeke [[Seine]]. Smješten je u bivšoj zgradi željezničke stanice [[Gare d'Orsay]], sagrađene između 1898 i 1900. u Beaux-Arts arhitekturi. U muzeju se drže uglavnom primjerci iz [[francuska umjetnost|francuske umjetnosti]] koji datiraju između 1848. i 1915, uključujući slike, skulpture, namještaj, i fotografiju. Posjeduje najveću svjetsku zbirku [[impresionizam|impresionističkih]] i [[postimpresionizam|post-impresionističkih]] slikara uključujući [[Claude Monet|Moneta]], [[Edouard Manet|Maneta]], [[Edgar Degas|Degasa]], [[Auguste Renoir|Renoira]], [[Paul Cézanne|Cézannea]], [[Georges Sera]], [[Alfred Sisley|Sisleyja]], [[Paul Gauguin|Gauguina]] i [[Vincent Van Gogh|Van Gogha]]. Mnogi od tih radova su ržani u [[Galerie Nationale du Jeu de Paume]] prije otvaranja muzeja 1986. godine. [[Datoteka:MuseeOrsay 20070324.jpg|desno|mini|300px]] == Historija == [[Datoteka:Musée d'Orsay, North-West view, Paris 7e 140402.jpg|thumb|left|Musée d'Orsay pogled sa [[Passerelle Léopold-Sédar-Senghor]]]] [[Datoteka:Musee de orsay clock.jpg|thumb|left|Musée d'Orsay - sat u velikoj sali, [[Victor Laloux]]]] [[Datoteka:Paryż orsay.JPG|thumb|left|170px|Unutrašnjost muzeja.]] Zgrada muzeja je isprva bila [[željeznička stanica]], pod nazivom [[Gare d'Orsay]], koju je gradila željeznička kompanija [[Chemin de Fer de Paris à Orléans]] a završena je na vrijeme za svjetski sajam Exposition Universelle (1900). Zgradu su dizajnirali tri arhitekta: [[Lucien Magne]], [[Émile Bénard]] i [[Victor Laloux]]. To je bila krajnja stanica za željeznice jugozapadne Francuske sve do 1939. Od 1939. kratke platforme stanice postale su neprikladne za duže kompozicije vozova koje su se počele koristiti za glavne usluge. Nakon 1939. koristila se za prigradske usluge i dio zgrade je postao poštanski centar za vrijeme Drugog svjetskog rata. Zatim se koristila kao set za nekoliko filmova, kao što je [[Franz Kafka|Kafkin]] ''[[Proces (film)|Proces]]'' snimljen u adaptaciji [[Orson Welles|Orsona Wellesa]], i kao sjedište pozorišne kompanije [[Madeleine Renaud|Renaud]] - [[Jean-Louis Barrault|Barrault]] kao i za aukcije, dok je [[Hôtel Drouot]] bio obnavljan. Godine 1970, dobijena je dozvola da se sruši stanica, ali je [[Jacques Duhamel]], tadašnji ministar kulture, presudio protiv planova da se izgradi novi hotel na istom mjestu. Stanica je stavljena na dodatnu listu historijskih spomenika i na kraju je dospjela na glavnu listu 1978. Sugestija da se stanica pretvori u muzej došla je iz Uprave muzeja Francuske. Ideja je bila da se izgradi muzej koji će premostiti jaz između [[Musée du Louvre|Louvre-a]] i [[Musée National d'Art Moderne|Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti]] u Georges Pompidou centru. Plan je prihvaćen od strane [[Georges Pompidou|Georgesa Pompidoua]] a studija je napravljena 1974. a 1978. organizovan je natječaj za dizajn novog muzeja. ACT Arhitektura, tim od tri mlada arhitekta (Pierre Colboc, Renaud Bardon i Jean-Paul Philippon), dobili su ugovor koji je uključivao prostor od 20.000 kvadratnih metara na nove četiri etaže. Građevinske radove je izvodila kompanija [[Bouygues]].<ref>{{cite web |url=http://www.bouygues.com/us/groupe/fiches/pop_musee_orsay.html |title=Bouygues website: Musée d'Orsay |publisher=Bouygues.com |access-date=20. 6. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081205220921/http://www.bouygues.com/us/groupe/fiches/pop_musee_orsay.html |archive-date=5. 12. 2008 |url-status=dead }}</ref> 1981. godine, italijanski arhitekt, [[Gae Aulenti]] izabran je da dizajnira interijer, uključujući i unutrašnje uređenje, dekoraciju, namještaj i opremu muzeja. Na kraju je u julu 1986. godine, muzej bio spreman da primi svoje eksponate. Trebalo je 6 mjeseci da se instalira nešto više od 2000 slika, 600 skulptura i drugih radova. Muzej je svečano otvorio u decembru 1986. godine tadašnji predsjednik [[François Mitterrand]]. [[Datoteka:MuseeDOrsay.jpg|thumb|center|600px|Muzej Orsay, pogled sa desne obale rijeke [[Seine]]]] {{clear}} Na trgu pored muzeja nalazi se šest bronzanih alegorijskih skulpturalnih grupa u nizu, izvajanih za svjetski sajam Exposition Universelle (1878): * ''Južna Amerika'' - [[Aimé Millet]] * ''Azija'' - [[Alexandre Falguière]] * ''Okeanija'' - [[Mathurin Moreau]] * ''Evropa'' - [[Alexandre Schoenewerk]] * ''Sjeverna Amerika'' - [[Ernest-Eugène Hiolle]] * ''Afrika'' - [[Eugène Delaplanche]] == Kolekcija == [[Datoteka:Starry Night Over the Rhone.jpg|thumb|[[Vincent van Gogh]]: <br /> ''[[Zvjezdana noć iznad Rhone]]''<br /> [[Arles]], septembar 1888]] [[Datoteka:Pierre-Auguste Renoir, Le Moulin de la Galette.jpg|thumb|[[Pierre-Auguste Renoir]]:<br /> ''[[Bal du moulin de la Galette]]'', 1876]] [[Datoteka:Edouard Manet - Luncheon on the Grass - Google Art Project.jpg|thumb|[[Édouard Manet]] <br />''[[Ručak na travi]]''<br /> 1862-3]] [[Datoteka:Courbet LAtelier du peintre.jpg|thumb|[[Gustave Courbet]]:<br /> ''[[Studio umjetnika]]'' 1855]] [[File:Les Joueurs de cartes, par Paul Cézanne.jpg|thumb|[[Paul Cézanne]]:<br /> ''[[Igrači karata]]'' 1894-1895]] [[Image:Paul Cézanne 179.jpg|thumb|[[Paul Cézanne]]:<br /> ''Jabuke i naranče''<br /> circa 1899]] ===Slike poznatih slikara=== *[[Jean Auguste Dominique Ingres]] - 4 slike (glavna kolekcija njegovih slika nalazi se u [[Louvre]]u) *[[Eugène Delacroix]] - 5 slika (glavna kolekcija njegovih slika nalazi se u [[Louvre]]u) * [[Eugène Carrière]] - 86 slika uključujući ''Slikarsku porodicu'', ''Bolesno dijete'', ''Intimu'' *[[Théodore Chassériau]] - 5 slika (glavna kolekcija njegovih slika nalazi se u [[Louvre]]u) *[[Gustave Courbet]] - 48 slika uključujući ''[[Studio umjetnika]]'', ''Sahrana u Ornansu'', ''Mladić koji sjedi'', ''L'Origine du monde'' *[[Jean-François Millet]] - 27 slika uključujući ''Proljeće'', ''Skupljači'' *[[Jean-Baptiste-Camille Corot]] - 32 slike (glavna kolekcija njegovih slika nalazi se u [[Louvre]]u) uključujući ''Jutarnji ples nimfi'' *[[Johan Barthold Jongkind]] - 9 slika *[[Alexandre Cabanel]] - ''Rođenje Venere'', ''Smrt Francesce da Rimini i Paola Malateste'' *[[Jean-Léon Gérôme]] - ''Portret baronice Nathaniel de Rothschild'', ''Reception of Condé in Versailles'', ''La Comtesse de Keller'' *[[Pierre Puvis de Chavannes]] - ''Mlade djevojke na obali mora'', ''Mlada majka poznatija kao milosrđe'', ''Pogled na Château de Versailles i Orangerie'' *[[Gustave Moreau]] - 8 slika *[[Honoré Daumier]] - 8 slika *[[Eugène Boudin]] - 33 slike uključujući ''Plaža Trouville'' *[[Camille Pissarro]] - 46 slika uključujući ''Bijeli mraz'' *[[Édouard Manet]] &mdash; 34 slika uključujući ''Olimpija'', ''Balkon'', ''Berthe Morisot sa buketom ljubičica'', ''[[Ručak na travi]]'' *[[Berthe Morisot]] - 9 slika *[[Edgar Degas]] - 43 slike uključujući ''Paradu'', poznatiju kao ''Trkaći konji pred tribunima'', ''Porodica Bellelli'', ''Kada'', ''Portret Édouarda Maneta'', ''Portraits, At the Stock Exchange'', ''[[L’Absinthe]]'' *[[Paul Cézanne]] - 56 slika uključujući ''Jabuke i naranče'' *[[Claude Monet]] - 86 paintings (glavna kolekcija njegovih slika nalazi se u muzeju [[Musée Marmottan Monet]]) uključujući ''Stanica Saint-Lazare'', ''Rue Montorgueil u Parizu. Proslava 30. juna, 1878'', ''Wind Effect, Series of The Poplars'', ''Katedrala Rouen. Harmonija u plavom'', ''Plavi vodeni ljiljani'' *[[Alfred Sisley]] - 46 slika uključujući ''Inondation at Port-Marly'' *[[Armand Guillaumin]] - 44 slike *[[Frédéric Bazille]] - 6 slika *[[Mary Cassatt]] - 1 slika *[[Odilon Redon]] - 106 slika uključujući ''Caliban'' *[[Pierre-Auguste Renoir]] - 81 slika uključujući ''[[Bal au moulin de la Galette, Montmartre]]'' *[[Ferdinand Hodler]] - ''Der Holzfäller'' (Drvosječa) *[[Gustave Caillebotte]] - 7 slika uključujući ''Les raboteurs de parquet'' *[[Édouard Detaille]] - ''San'' *[[Vincent van Gogh]] - 24 slika uključujući ''Autoportret'', portret njegovog prijatelja [[Eugène Boch|Eugenea Bocha]], ''Siesta'', ''[[Crkva u Auversu]]'', ''Pogled sa Cheveta'', ''Italijanska žena'', ''[[Zvjezdana noć iznad Rhone]]'', ''[[Portret dra. Gacheta]]'', ''[[Spavaća soba u Arlesu]]'' *[[Paul Gauguin]] - 24 slika uključujući ''[[Tahićanke na plaži]]'' *[[Henri de Toulouse-Lautrec]] - 18 slika *[[Eugène Jansson]] - ''Proletersko odmaralište'' *[[Henri-Edmond Cross]] - 10 slika uključujući ''Čempresi u Cagnesu'' *[[Paul Signac]] - 16 slika uključujući ''Žene na bunaru'' *[[Théo van Rysselberghe]] - 6 slika *[[Félix Vallotton]] - ''Misia at Her Dressing Table'' *[[Georges-Pierre Seurat]] - 19 slika uključujući ''Cirkus'' *[[Édouard Vuillard]] - 70 slika *[[Henri Rousseau]] - 3 slika *[[Pierre Bonnard]] - 60 slika uključujući ''The Chequered Blouse'' *[[Paul Sérusier]] - ''The Talisman, the Aven River at the Bois d'Amo''ur *[[Maurice Denis]] - ''Portret umjetnika u dobi od osamnaest godina'', ''Menuet princeze Maleine''ili ''Marthe svira na klaviru'', ''Zeleno drveće ili Beech Trees in Kerduel'', ''Oktobarska noć'' (panel za dekoraciju djevojačke sobe) *[[André Derain]] - ''Charing Cross Bridge'', poznatija kao ''Westminster most'' *[[Edvard Munch]] - 1 slika *[[Gustav Klimt]] - 1 slika *[[Piet Mondrian]] - 2 slike *[[James McNeill Whistler]] - 3 slike uključujući ''Aranžman u sivom i crnom: Umjetnikova majka'', također poznata kao ''Whistler's Mother'' *[[William-Adolphe Bouguereau]] - ''Rođenje Venere'' *[[Cecilia Beaux]] - ''Sita i Sarita (Jeune Fille au Chat)'' == Skulpture == Listu poznatih skulptora sačinjavaju: [[François Rude]], [[Jules Cavelier]], [[Jean-Baptiste Carpeaux]], [[Auguste Rodin]], [[Paul Gauguin]], [[Camille Claudel]], [[Sarah Bernhardt]] i [[Honoré Daumier]]. == Odabrana zbirka poznatih djela == <gallery widths="200px" heights="200px" perrow="4"> Datoteka:Eugène Delacroix - La Chasse aux lions.jpg|[[Eugène Delacroix]], ''Lov lavova'', c. 1854 Datoteka:Courbet LAtelier du peintre.jpg|[[Gustave Courbet]], ''Umjetnikov studio (L'Atelier du peintre): Prava alegorija sedmogodišnje faze u mom umjetničkom i moralnom životu'', 1855 Datoteka:JEAN AUGUSTE DOMINIQUE INGRES - El Manantial (Museo de Orsay, París, 1820-56. Óleo sobre lienzo, 163 x 80 cm).jpg|[[Jean Auguste Dominique Ingres]], ''Izvor'', 1856 Datoteka:Millet Gleaners.jpg|[[Jean-François Millet]], ''[[Prebiračice]]'', 1857 Datoteka:Manet, Edouard - Olympia, 1863.jpg|[[Édouard Manet]], ''[[Olimpija (slika)|Olimpija]]'', 1863 Image:Monet dejeunersurlherbe.jpg|[[Claude Monet]], ''Le déjeuner sur l'herbe, (desna sekcija), sa [[Gustave Courbet|Gustaveom Courbetom]]'', 1865-1866 Datoteka:Paul Cézanne 127.jpg|[[Paul Cézanne]], ''Portret [[Achille Emperaire|Achillea Emperairea]]'', 1868 Datoteka:Boudin BathersTrouville 1869.jpg|[[Eugène Boudin]], ''Kupači na plaži u Trouville-u'', 1869 Datoteka:Whistlers Mother high res.jpg|[[James McNeill Whistler]], ''Whistlerova majka'', 1871 Datoteka:Gustave_Caillebotte_-_The_Floor_Planers_-_Google_Art_Project.jpg|[[Gustave Caillebotte]], ''Parketari'', 1875 Datoteka:EDGAR DEGAS - En un café o La Absenta (Museo de Orsay, París, 1873. Óleo sobre lienzo, 92 x 68.5 cm).jpg|[[Edgar Degas]], ''[[L’Absinthe]]'', 1876 Datoteka:Pierre Auguste Renoir - Country Dance - Google Art Project.jpg|[[Pierre-Auguste Renoir]], ''Ples u prirodi'' (''Aline Charigot and Paul Lhote''), 1883 Datoteka:Serusier - the talisman.JPG|[[Paul Sérusier]], ''Talisman/Le Talisman'', 1888 Datoteka:Vincent van Gogh - Self-Portrait - Google Art Project.jpg|Autoportret]] (1889) [[Vincent van Gogh]] Datoteka:Vincent van Gogh - The Church in Auvers-sur-Oise, View from the Chevet - Google Art Project.jpg|[[Vincent van Gogh]], ''Crkva u Auversu'', 1890 Datoteka:Paul Gauguin 056.jpg|[[Paul Gauguin]], ''[[Tahićanke na plaži]]'', 1891 Datoteka:Georges Seurat - The Circus - Google Art Project.jpg|[[Georges Seurat]], ''Cirkus'', 1891 Datoteka:Paul Gauguin, 1894, Oviri (Sauvage), partially glazed stoneware, 75 x 19 x 27 cm, Musée d'Orsay, Paris.jpg|[[Paul Gauguin]], ''[[Oviri (Gauguin)|Oviri (Sauvage)]]'', 1894 Datoteka:Georges Lacombe, 1894, 1896, L'Existence, carved wood (Bas-relief en bois de noyer), 68.5 x 141.5 x 6 cm, Musée d'Orsay, Paris. DSC09000.jpg|[[Georges Lacombe (painter)|Georges Lacombe]], ''L'Existence'', 1894-96 Albert Lebourg, before 1918, Paris, l'écluse de la Monnaie. Soleil d'hiver, oil on canvas, 81.5 x 115.5 cm, Musée d'Orsay, Paris..jpg|[[Albert Lebourg]], ''Paris, l'écluse de la Monnaie. Soleil d'hiver'' Datoteka:Rippl Female with Flower 1891.jpg|[[József Rippl-Rónai]], ''Žena sa cvijetom'', 1891 </gallery> == Također pogledajte == * [[Spisak muzeja u Parizu]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Musée d'Orsay}} *[http://www.musee-orsay.fr/ Službena web stranica] {{Fr simbol}} *[http://www.musee-orsay.fr/en/home.html Službena web stranica na engleskom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250126105014/https://www.musee-orsay.fr/fr/oeuvres/auguste-guerbois-21111 |date=26. 1. 2025 }} {{En simbol}} *[http://www.muselia.com/france/paris/orsay-museum/2878/ Muzej Orsay - Musalia] [[Kategorija:Pariz]] [[Kategorija:7. arondisman (Pariz)]] [[Kategorija:Muzeji u Parizu]] qsyi201d5c1wdklewjtrx6ocirz5e6o Aspergerov sindrom 0 116616 3837999 3823998 2026-04-29T12:29:19Z Brainstack12 171289 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */ 3837999 wikitext text/x-wiki {{Istaknuti članak}} {{Infokutija bolest | ime = Aspergerov sindrom | slika = Riboflavin penicillinamide.jpg | Opis slike = Ljudi s Aspergerovim sindromom često ispoljavaju ograničene interese, kao što je interes ovog dječaka sa igračkim modelom molekula. | DiseasesDB = 31268 | DiseasesDB_mult = | ICD10 = [[MKB-10, poglavlje V: Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja|F]][http://apps.who.int/classifications/apps/icd/icd10online/?gf80.htm+f845 84.5] | ICD9 = 299.80 | ICDO = | OMIM = 608638 | MedlinePlus = 001549 | MedlinePlus_mult= | eMedicineSubj = ped/147 | eMedicine_mult = | eMedicineTopic = | MeshID = F03.550.325.100 | GeneReviewsID = | GeneReviewsName = }} '''Aspergerov sindrom''' jedan je od nekoliko poremećaja iz [[autizam|autističkog]] spektra karakteriziran poteškoćama u društvenoj interakciji i ograničenim, stereotipnim interesima i aktivnostima. Također se naziva ''Aspergerov poremećaj'' ili samo ''Asperger''.<ref name="Arhivirana kopija">{{Cite web |url=http://www.behavenet.com/capsules/disorders/asperger.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=25. 5. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070607192022/http://www.behavenet.com/capsules/disorders/asperger.htm |archive-date=7. 6. 2007 |url-status=dead }}</ref> (Među kliničkim istraživačima nema puno saglasnosti oko toga da li ga treba zvati sindromom ili poremećajem.) Aspergerov sindrom razlikuje se od ostalih poremećaja iz spektra autizma po tome što kod njega općenito nema zastoja u jezičkom i kognitivnom razvoju. Ipak, u standardnom dijagnostičkom kriteriju nije spomenuta motorička nespretnost i atipična upotreba jezika, što se zna često javljati.<ref name="McPartland 771–788; abstract xiii">{{Cite journal|last=McPartland|first=James|last2=Klin|first2=Ami|date=2006-10|title=Asperger's syndrome|url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/17030291/|journal=Adolescent Medicine Clinics|volume=17|issue=3|pages=771–788; abstract xiii|doi=10.1016/j.admecli.2006.06.010|issn=1547-3368|pmid=17030291}}</ref> Sindrom je dobio ime po [[Austrija|austrijskom]] [[pedijatrija|pedijatru]] [[Hans Asperger|Hansu Aspergeru]], koji je 1944. opisao djecu koja očigledno imaju normalnu [[inteligencija|inteligenciju]], ali im nedostaje vještina [[neverbalna komunikacija|neverbalne komunikacije]], fizički su nespretna i ne pokazuju [[empatija|empatiju]]. Pedeset godina kasnije poremećaj je ušao u [[ICD]] ([[bosanski jezik|bos.]] ''MKB'') i [[DSM]] klasifikaciju, ali su ipak ostala neriješena pitanja o njegovim aspektima.<ref name="springerlink.com">http://www.springerlink.com/content/h27272175v61766v/{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Npr, postoji sumnja oko toga da li se AS razlikuje od [[visokofunkcionalni autizam|visokofunkcionalnog autizma]] ([[engleski jezik|eng.]] HFA);<ref>http://www.scielo.br/scielo.php?script=sci_arttext&pid=S1516-44462006000500002&lng=en&nrm=iso&tlng=en</ref> djelomično i zbog te sumnje, njegova učestalost nije čvrsto ustanovljena.<ref name="McPartland 771–788; abstract xiii"/> Tačan uzrok AS-a još uvijek je nepoznat, iako istraživanja podupiru vjerovatnost [[gen]]etske osnove; tehnike slikanja [[mozak|mozga]] nisu identificirale jasnu opću [[patologija|patologiju]].<ref name="McPartland 771–788; abstract xiii"/> Nema posebnog liječenja, a o djelotvornosti pojedinačnih intervencija postoje samo ograničeni podaci.<ref name="izvor1">17030291</ref> Intervencija je usmjerena na poboljšanje [[simptom]]a i funkcija, a tretman je zasnovan najviše na [[bihevioralna terapija|bihevioralnoj terapiji]], fokusirajući se na nedostatke u vještini komuniciranja, opsesivne ili ponavljajuće postupke te fizičku nespretnost.<ref>http://www.ninds.nih.gov/disorders/asperger/detail_asperger.htm</ref> Većina pojedinaca vremenom se oporavi, ali se teškoće s komuniciranjem, društvenim prilagođavanjem i samostalnim životom nastavljaju i u odrasloj dobi.<ref name="springerlink.com"/> Neki istraživači i [[Čovjek|ljudi]] s AS-om poduprli su promjenu u pogledu na cijelu stvar, prema kojoj je ono što se treba liječiti zapravo razlika (različitost), a ne nemogućnost.<ref>http://www.informaworld.com/smpp/content~db=all?content=10.1080/09687590701659618</ref> ==Klasifikacija== Aspergerov sindrom spada u [[poremećaji autističkog spektra|poremećaje autističkog spektra]] (''eng.'' ASD) ili [[pervazivni razvojni poremećaji|pervazivne razvojne poremećaje]] (''eng.'' PDD), a koji čine spektar psiholoških stanja koja karakteriziraju abnormalnosti u društvenoj interakciji i komunikaciji (koje "prodiru" u normalno funkcioniranje pojedinca /[[Latinski jezik|lat.]] ''pervasio'' = prodiranje/), te ograničeni interesi i ponavljajuće ponašanje. Kao i ostali psihološki razvojni poremećaji, i ASD počinje u ranom ili kasnijem djetinjstvu, ima stabilan tok bez remisija i vraćanja, ali i pogoršanja koja proizlaze iz promjena u raznim moždanim sistemima, povezanih sa sazrijevanjem.<ref>http://apps.who.int/classifications/apps/icd/icd10online/?gf80.htm+f840</ref> ASD je podskup [[širi autistički fenotip|šireg autističkog fenotipa]] (''eng. ''BAP) u koji spadaju osobe koje nemaju ASD, već neke osobine nalik autizmu, kao što je nedostatak u društvenoj interakciji.<ref>{{Cite web |url=http://ajp.psychiatryonline.org/cgi/reprint/154/2/185.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=8. 8. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070808072808/http://ajp.psychiatryonline.org/cgi/reprint/154/2/185.pdf |archive-date=8. 8. 2007 |url-status=live }}</ref> Od ostala 4 oblika ASD-a, autizam je po znakovima i vjerovatnim uzrocima najsličniji Aspergerovom sindromu, ali da bi se on dijagnosticirao, moraju postojati teškoće u komunikaciji, a dopušta se i kašnjenje u kognitivnom razvoju. Razmjer preklapanja AS-a i HFA-a (autizam bez mentalne retardacije) nije još jasan.<ref>http://journals.lww.com/co-psychiatry/pages/articleviewer.aspx?year=2005&issue=09000&article=00007&type=abstract</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.springerlink.com/content/f152034115867h37/%5B%5D|title=}}{{Mrtav link}}</ref> Trenutna klasifikacija ASD-a u određenoj je mjeri artefakt za to kako je autizam otkriven<ref>http://www.springerlink.com/content/p436x6v3j2884530/{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> i možda neće odraziti pravu prirodu spektra.<ref>http://ww1.cpa-apc.org:8080/Publications/Archives/CJP/2000/Oct/Classification.asp</ref> Jedna od predloženih promjena u 5. izdanju ''Dijagnostičkog i statističkog priručnika za mentalne bolesti'' (DSM-V), koje se treba pojaviti u maju 2013. godine, uklonila bi AS kao posebnu dijagnozu i svrstala ga u ASD, čiji bi se stepen mjerio po skali ozbiljnosti. Predložena promjena je kontroverzna<ref>{{Cite web |url=http://edition.cnn.com/2010/HEALTH/02/11/aspergers.autism.dsm.v/ |title=Arhivirana kopija |access-date=25. 5. 2010 |archive-date=10. 11. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141110200029/http://edition.cnn.com/2010/HEALTH/02/11/aspergers.autism.dsm.v/ |url-status=dead }}</ref> i raspravlja se o tome da se umjesto ovoga promijene dijagnostički kriteriji za AS.<ref>http://www.springerlink.com/content/7154g6l861436801/{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Karakteristike == Aspergerov sindrom razlikuje se više po shemi simptoma nego po jednom posebnom simptomu. Karakteriziraju ga kvalitativni nedostaci u društvenoj interakciji, stereotipni i ograničeni načini ponašanja, aktivnosti i interesi te zaostajanje u kognitivnom razvoju (koje nije od kliničkog značaja) ili općenito zaostajanje na planu jezika i govora.<ref name="Arhivirana kopija"/> Intenzivna preokupacija tačno određenom temom, jednostrana govorljivost i fizička nespretnost tipični su znakovi, ali nisu nužni za dijagnozu. === Društvena interakcija === Nedostatak empatije vjerovatno je najdisfunkcionalniji aspekt AS-a.<ref>{{Cite pmid|16596080}}</ref> Osobe s AS-om doživljavaju poteškoće u osnovnim elementima društvene interakcije, u što može spadati neuspjeh u razvijanju prijateljstava ili u dijeljenju uživanja ili postignuća s drugima (npr, pokazivanje onoga što im se sviđa), zatim nedostatak društvene ili emocionalne uzajamnosti, te smanjene mogućnosti neverbalne komunikacije (npr, u kontaktu očima, izrazima lica, položaju tijela ili gestikulaciji). Za razliku od autista, osobe s AS-om obično nisu povučene u društvu; one prilaze drugima, makar i na neobičan način. Npr, takva osoba može početi jednostran i dosadno dug [[govor]] o njoj omiljenoj temi, a da pogrešno razumije ili ne prepozna slušateljeva osjećanja ili reakcije, kao što su potreba za privatnošću ili odlaskom s tog mjesta. Ova društvena neobičnost nazvana je "aktivnom, ali čudnom". Ovaj neuspjeh da se adekvatno reagira u društvenoj interakciji može od strane drugih biti protumačen kao ignoriranje tuđih osjećaja, a sama ta osoba kao neosjećajna. Kognitivna sposobnost djece s AS-om često im omogućava da se ponašaju u skladu s društvenim normama u laboratorijskom kontekstu, gdje mogu pokazati teoretsko razumijevanje osjećaja drugih ljudi, ali imaju poteškoće kad se po tom znanju trebaju ponašati u situacijama iz svakodnevnog života. Ljudi s AS-om mogu analizirati svoje shvatanje društvene interakcije i pretočiti ga u krute smjernice ponašanja, te primijeniti ta pravila na nespretne i neprijatne načine, kao što je forsirani kontakt očima, što rezultira ponašanjem koje u očima drugih izgleda kruto ili naivno. Dječija želja za druženjem može otupjeti kroz neuspješne slučajeve društvene interakcije. Pretpostavka da su osobe s AS-om predisponirane za nasilničko ili kriminalno ponašanje bila je istraživana, ali nije poduprta podacima.<ref>{{Cite pmid|17805955}}</ref> Većina dokaza ukazuje da djeca s AS-om puno češće budu žrtve nego krivci.<ref>http://www.childpsych.theclinics.com/article/PIIS1056499302000561/fulltext</ref> Studija iz 2008. ustanovila je da je ogromna većina prijavljenih nasilnih kriminalaca s AS-om istovremeno imala i druge psihijatrijske poremećaje, kao što je šizoafektivni poremećaj.<ref>{{Cite pmid|18449633}}</ref> ===Ograničeni interesi i ponavljajuće ponašanje=== Ljudi s AS-om često pokazuju ponašanje, interese i aktivnosti koje su ograničene i ponavljajuće, a ponekad ih prate abnormalna intenzivnost i fokusiranost. Mogu se držati krutih rutina, kretati se na stereotipne i ponavljajuće načine ili se preokupirati dijelovima predmeta ili teme. Držanje za specifična i uska područja interesa jedna je od udarnih karakteristika AS-a. Takve osobe mogu skupljati tomove detaljnih informacija o relativno uskoj temi, kao što su podaci o vremenu ili imena zvijezda, a da nemaju pravo razumijevanje o široj tematici. Npr, dijete može zapamtiti brojeve modela kamera, iako malo mari za fotografiju. Ovo ponašanje obično postaje primjetno u dobi od 5 ili 6 godina. Iako se ovi posebni interesi mogu mijenjati s vremena na vrijeme, oni obično postaju još neobičniji i s još više suženim fokusom, pa često toliko dominiraju društvenom interakcijom da čitava porodica može postati uvučena u to. Zbog toga što sužene teme često zaokupljaju pažnju djece, ovaj simptom može proći neprimijećen. Stereotipno i ponavljajuće motoričko ponašanje predstavlja jezgro pri dijagnosticiranju AS-a i ostalih ASD-ova.<ref>{{Cite pmid|15909401}}</ref> Ono uključuje pokrete rukom, kao pljeskanje ili uvrtanje, te složene pokrete cijelog tijela. Oni se obično ponavljaju u dužim ispadima i izgledaju više svojevoljno i ritualno od tikova, koji su brži, manje ritmični i rjeđe simetrični.<ref>{{Cite pmid|11530449}}</ref> ===Jezik i govor=== Iako osobe s AS-om stječu jezičke sposobnosti bez većih smetnji i u njihovom govoru nema značajnih abnormalnosti, usvajanje jezika i njegova upotreba obično su atipični.<ref name="springerlink.com"/> U abnormalnosti spadaju govorljivost, nagli prijelazi (na drugu temu), doslovno interpretiranje i pogrešno razumijevanje nijansi, upotreba metafora razumljivih samo govorniku, nedostaci u [[sluh|slušnoj]] percepciji, neobično pedantan, formalan i idiosinkrazijski govor, te neobičnosti u glasnoći, tonu, intonaciji, prozodiji i ritmu.<ref name="izvor1">17030291</ref> Tri aspekta komunikacijskih "uzoraka" od kliničkog su značaja: slaba prozodija, okolišajući govor (tj. bez ulaska u srž teme) i upadljiva govorljivost. Iako infleksija i intonacija mogu biti manje krute ili monotone nego kod autizma, ljudi s AS-om često imaju ograničen raspon intonacije: govor može biti neuobičajeno brz, isprekidan ili glasan. Može ostaviti i utisak nepovezanosti; stil razgovora često uključuje monologe o temama dosadnim slušaocu, govornik ne uspijeva komentare staviti u kontekst ili potisnuti unutrašnje misli. Takvi ljudi često ne primijete da li je slušalac uključen u razgovor ili ne. Govornikov zaključak ili poenta zna potpuno izostati, a slušaočevi pokušaji da razradi sadržaj ili logiku tog govora ili da se prebaci na povezane teme često su neuspješni. Djeca s AS-om mogu imati neuobičajeno sofisticiran vokabular u ranoj dobi i često ih kolokvijalno zovu "malim profesorima", ali imaju teškoće u razumijevanju figurativnog govora i sklona su upotrebljavati jezik doslovno. Takva djeca imaju slabosti naročito u području nepisanog jezika koji uključuje [[humor]], [[ironija|ironiju]] i zadirkivanje. Iako osobe s AS-om obično razumiju kognitivnu osnovu humora, izgleda da ne razumiju namjeru humora, a to je da se on podijeli s ostalima.<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16639107</ref> Unatoč jakom dokazu o oslabljenom razumijevanju humora, izgleda da neki anegdotski slučajevi humora kod osoba s AS-om bacaju rukavicu nekim psihološkim teorijama o AS-u i autizmu.<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15628606</ref> ===Talenti osoba s AS-om=== Ljudi s AS-om često: *ponašaju se na senzibilan način *vide i zapamte detalje nekih stvari koji promaknu drugim ljudima *dobri su u pamćenju zakona, sistema i važnih činjenica; ovaj talent koristan je u mnogim vrstama poslova *bolji su u pisanju nego u razgovoru s ljudima jer pažljivo biraju riječi koje znače '''tačno ono''' što žele reći *dobri su u [[matematika|matematici]], [[kompjuter]]skom [[programiranje|programiranju]] i [[nauka|nauci]] *dobri su u crtanju, [[slikarstvo|slikarstvu]], [[fotografija|fotografiji]], [[gluma|glumi]] ili [[muzika|muzici]] *imaju posebne predmete interesa u kojima postanu stručnjaci *uživaju raditi istu stvar mnogo puta, što je većini ljudi dosadno; mnoge osobe s AS-om dobre su u vježbanju muzičke skale na [[klavir]]u, računanju dugačkih zbirova, te traženju po knjigama i papirima (da nađu informacije i greške) ===Ostalo=== Osobe s AS-om mogu imati znakove ili simptome nezavisne od dijagnoze, ali koji mogu pogoditi pojedinca ili porodicu.<ref>http://www.springerlink.com/content/lkv6152111701724/{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> U to spadaju razlike u percepciji i problemi s motoričkim sposobnostima, spavanjem ili emocijama. Ove osobe često imaju izvrsnu slušnu i vizuelnu percepciju.<ref>http://www3.interscience.wiley.com/journal/118755369/abstract?CRETRY=1&SRETRY=0{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Autistična djeca često pokazuju pojačano zapažanje sitnih promjena u shemama kao što su raspored stvari ili poznate slike; to se obično odnosi na specifični domen i uključuje procesuiranje preciznih karakteristika. Nasuprot tome, u poređenju s osobama s HFA-om, osobe s AS-om imaju neke nedostatke u zadacima koji uključuju vizualno-prostornu i slušnu percepciju te vizualnu memoriju. Mnogi izvještaji o autističnim i osobama s AS-om pokazuju druge neobične osjetilne i perceptivne sposobnosti i iskustva. Te osobe mogu biti neuobičajeno osjetljive ili neosjetljive na zvuk, svjetlost i druge podražaje; ovakve osjetilne reakcije otkrivene su i kod drugih razvojnih poremećaja i nisu specifične samo za AS ili autizam. Nema mnogo podrške za pojačanu "bori se-ili-bježi" reakciju ili neuspjeh stvaranja navike kod autističnih ljudi; više je dokaza za smanjeno reagiranje na osjetilne podražaje, iako nekoliko studija nisu pokazale nikakvu razliku.<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16313426</ref> Prvi izvještaji Hansa Aspergera i ostale dijagnostičke sheme<ref>http://www3.interscience.wiley.com/journal/119292960/abstract{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> uključuju opise fizičke nespretnosti. Djeca s AS-om mogu zaostajati u usvajanju sposobnosti koje zahtijevaju motoričke vještine (kao što su vožnja biciklom ili otvaranje tegle) i može izgledati da se kreću nezgrapno ili da se osjećaju "neugodno u vlastitoj koži". Mogu imati slabu koordinaciju, čudan ili živahan hod ili položaj tijela, loš rukopis ili probleme s vizualno-motoričkom integracijom. Također, mogu pokazati teškoće s propriocepcijom (osjećajem za položaj tijela) u mjerama protiv [[apraksija|apraksije]] (poremećaja motoričkog planiranja), ravnotežom, tzv. tandem-hodom (pri njemu prsti stražnje noge dodiruju petu prednje) i odnosom "palac-prsti". Nema dokaza da ove teškoće u motoričkim sposobnostima razdvajaju AS od ostalih visokofunkcionalnih autističnih poremećaja. Djeca s AS-om imaju veću vjerovatnoću za probleme sa spavanjem, uključujući teškoće s "padanjem u san", česta noćna i ranojutarnja buđenja.<ref>http://www3.interscience.wiley.com/journal/118706492/abstract{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/14981336</ref> AS je povezan i s visokim stepenom [[aleksitimija|aleksitimije]].<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2092499/?tool=pmcentrez</ref><ref>http://www.springerlink.com/content/17502211t4010770/{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>http://www.plosone.org/article/fetchArticle.action?articleURI=info:doi/10.1371/journal.pone.0000883</ref> Iako su AS, smanjen kvalitet spavanja i aleksitimija povezani, njihov uzročni odnos još je nejasan. Kao i kod ostalih slučajeva ASD-a, roditelji djece s AS-om imaju veći stepen stresa.<ref>http://www3.interscience.wiley.com/journal/120088762/abstract{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> ==Uzroci== Asperger je opisao najčešće simptome kod porodica njegovih pacijenata, naročito kod očeva, a jedno istraživanje podržava ovu opservaciju i sugerira na doprinos genetskog faktora AS-u. Iako još nije identificiran poseban gen, vjeruje se da više faktora igra ulogu u nasljeđivanju autizma, uzevši u obzir fenotipsku varijabilnost kod djece s AS-om.<ref name="ncbi.nlm.nih.gov">http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/14508298</ref> Dokazi za genetsku vezu jesu tendencija pojavljivanja AS-a unutar porodica i veći broj članova porodice sa simptomima ponašanja sličnim AS-u, ali u više ograničenoj formi (npr, blage teškoće u društvenoj interakciji, govoru ili čitanju). Većina istraživanja sugerira da svi ASD-ovi imaju zajedničke genetske mehanizme, ali AS može imati jaču genetsku komponentu od autizma. Vjerovatno postoji zajednička grupa gena gdje određeni [[alel]]i čine pojedinca podložnim da razvije AS; ako je to slučaj, onda određena kombinacija alela određuje ozbiljnost i simptome kod svake osobe s AS-om pojedinačno.<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15858952</ref> Nekoliko slučajeva ASD-a povezani su s izloženošću teratogenima (agensima koji uzrokuju urođene defekte) tokom prvih 8 sedmica od začeća. Iako ovo ne isključuje mogućnost da se ASD može pojaviti kasnije, to je jak dokaz da se javlja u veoma ranim etapama razvoja. Za mnoge faktore iz okoline pretpostavlja(lo) se da počinju djelovati nakon rođenja, ali naučna istraživanja dosad nisu potvrdila nijedan. ==Mehanizam== [[Datoteka:Functional magnetic resonance imaging.jpg|mini|desno|250px|Snimak funkcionalnom [[magnetna rezonanca|magnetnom rezonancom]] pruža neke dokaze i za teoriju smanjene povezanosti i za teoriju "ogledalnih [[neuron]]a"]] Izgleda da Aspergerov sindrom rezultira iz razvojnih faktora koji pogađaju mnoge ili sve sisteme u mozgu, za razliku od lokaliziranih efekata.<ref>http://www3.interscience.wiley.com/journal/114129932/abstract?CRETRY=1&SRETRY=0{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Iako su specifična objašnjenja za AS ili faktore po kojima se razlikuje od ostalih ASD-ova još uvijek nepoznata i iako još ne postoji patologija koja bi bila zajednička ljudima s AS-om, još uvijek je moguće da je mehanizam AS-a odvojen od ostalih ASD-ova.<ref>http://informahealthcare.com/doi/abs/10.1046/j.1440-1614.2002.01097.x</ref> Neuroanatomske studije i povezanost sa teratogenima snažno sugeriraju da mehanizam uključuje promjenu u razvoju mozga nedugo nakon začeća. Abnormalna migracija embrioničkih ćelija tokom [[fetus]]ne faze može utjecati na konačnu strukturu i povezanost mozga, rezultirajući promjenama u nervnim sklopovima koji kontroliraju mišljenje i ponašanje.<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/2136076</ref> Postoji više teorija o mehanizmu AS-a, ali izgleda da nijedna ne nudi konačno objašnjenje.<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17001340</ref> Teorija o smanjenoj (unutrašnjoj) povezanosti mozga pretpostavlja smanjeno funkcioniranje nervnih sklopova "visokog nivoa" i smanjenu sinhroniziranost, zajedno s prekomjernim povećanjem procesâ "nižeg nivoa".<ref>http://cercor.oxfordjournals.org/cgi/content/full/17/4/951</ref> To se dosta slaže s teorijama o generalnom procesuiranju, kao što je teorija slabe centralne koherencije, koja pretpostavlja da na ograničenoj sposobnosti da se vidi "veća slika" počiva glavna smetnja kod ASD-ova.<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16450045</ref> Druga teorija povezana s ovom – pojačano perceptivno funkcioniranje – fokusira se više na superiornost lokalno orijentiranih i perceptivnih operacija kod autističnih osoba.<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16453071</ref> Teorija o sistemu ogledalnih [[neuron]]a (MNS) pretpostavlja da se promjene u razvoju MNS-a miješaju s oponašanjem i dovode do ključne karakteristike AS-a: oslabljenosti društvene interakcije.<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17115076</ref><ref>{{Cite web |url=http://cbc.ucsd.edu/pdf/brokenmirrors_asd.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=9. 6. 2010 |archive-date=5. 2. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090205170827/http://cbc.ucsd.edu/pdf/brokenmirrors_asd.pdf |url-status=dead }}</ref> Npr, jedna je studija pokazala da aktivacija u centru za oponašanje kod osoba s AS-om kasni.<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15048895</ref> Ova se teorija slaže s teorijama socijalne kognicije, kao što je teorija uma, koja pretpostavlja da autistično ponašanje nastaje zbog poremećaja u pripisivanju mentalnih stanja sebi i drugima<ref>http://ruccs.rutgers.edu/~aleslie/Baron-Cohen%20Leslie%20&%20Frith%201985.pdf</ref>, ili teorija hipersistemiziranja, prema kojoj autistične osobe mogu sistematizirati unutrašnje operacije kako bi se mogli nositi s unutrašnjim događajima, ali su manje efektivni pri empatiziranju, gdje se moraju nositi s događajima koje su uzrokovali drugi agensi.<ref>{{Cite web |url=http://autismresearchcentre.com/docs/papers/2006_BC_Neuropsychophamacology.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110707191300/http://autismresearchcentre.com/docs/papers/2006_BC_Neuropsychophamacology.pdf |archive-date=7. 7. 2011 |url-status=dead }}</ref> U ostale moguće mehanizme spadaju disfunkcija [[serotonin]]a<ref>{{Cite web |url=http://ajp.psychiatryonline.org/cgi/content/full/163/5/934 |title=Arhivirana kopija |access-date=9. 6. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110611235711/http://ajp.psychiatryonline.org/cgi/content/full/163/5/934 |archive-date=11. 6. 2011 |url-status=dead }}</ref> te disfunkcija [[mali mozak|malog mozga]]<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16321884</ref>. ==Praćenje== Roditelji djece s AS-om obično mogu pratiti razlike u razvoju njihove djece do dobi od najmanje 30 mjeseci. Praćenje razvoja tokom rutinskog pregleda kod ljekara opće prakse ili pedijatra može otkriti znakove koji opravdavaju dalje istraživanje. Dijagnosticiranje AS-a komplicira upotreba više različitih instrumenata za praćenje, uključujući ''Dijagnostičku skalu za AS'' (ASDS), ''Upitnik za praćenje spektra autizma'' (ASSQ), ''Dječiji test za AS'' (CAST), ''Gilliamovu skalu AS-a'' (GADS), ''Krugov indeks AS-a'' (KADI)<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15796119</ref> i ''Kvocijent spektra autizma'' (AQ; s verzijama za djecu<ref>{{Cite web |url=http://autismresearchcenter.com/docs/papers/2008_Auyeung_etal_ChildAQ.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=5. 2. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090205170722/http://autismresearchcenter.com/docs/papers/2008_Auyeung_etal_ChildAQ.pdf |archive-date=5. 2. 2009 |url-status=dead }}</ref>, [[adolescencija|adolescente]]<ref>{{Cite web |url=http://autismresearchcenter.com/docs/papers/2006_BC_Hoekstra_etal_AQ-adol.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=5. 2. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090205170712/http://autismresearchcenter.com/docs/papers/2006_BC_Hoekstra_etal_AQ-adol.pdf |archive-date=5. 2. 2009 |url-status=dead }}</ref> i odrasle<ref>{{Cite web |url=http://autismresearchcentre.com/docs/papers/2005_Woodbury-Smith_etal_ScreeningAdultsForAS.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=10. 9. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080910075118/http://autismresearchcentre.com/docs/papers/2005_Woodbury-Smith_etal_ScreeningAdultsForAS.pdf |archive-date=10. 9. 2008 |url-status=dead }}</ref>). Ni za jedan od njih nije se pokazalo da pouzdano može diferencirati AS od ostalih ASD-ova.<ref name="izvor1">17030291</ref> ==Dijagnoza== Standardni dijagnostički kriterij zahtijeva teškoće u društvenoj interakciji, ponavljajuće i stereotipne sheme ponašanja, aktivnosti i interese, bez značajnog zaostajanja u jeziku i kognitivnom razvoju. Američki kriteriji još traže i probleme u svakodnevnom funkcioniranju. Dijagnoza se najčešće postavlja između 4. i 11. godine života. Za cjelovitu ocjenu potreban je multidisciplinarni tim<ref>http://apt.rcpsych.org/cgi/content/full/7/4/310</ref> koji vrši posmatranje uz pomoć više postavki, što uključuje neurološku i genetsku ocjenu, kao i testove za kogniciju, psihomotoričke funkcije, verbalne i neverbalne slabosti i jače strane, stil učenja i sposobnosti za samostalan život. Trenutni "zlatni standard" u dijagnosticiranju ASD-ova kombinira kliničku procjenu s ''Revidiranim dijagnostičkim intervjuom za autizam'' (ADI-R) - to je polustrukturirani intervju s roditeljima - i ''Dijagnostičkim grafikonom posmatranja za autizam'' (ADOS) - razgovor i intervju s djecom zasnovan na igri. Zakašnjela ili pogrešna dijagnoza može biti [[trauma]]tična za pojedince i porodice; npr, pogrešna dijagnoza može dovesti do uzimanja lijekova koji samo pogoršavaju ponašanje.<ref>http://informahealthcare.com/doi/abs/10.1080/10673220802075852</ref> Mnogoj se djeci pogrešno dijagnosticira [[hiperaktivni poremećaj nedostatka pažnje]] (ADHD). Postavljanje dijagnoze odraslima mnogo je zahtjevnije jer su standardni dijagnostički kriteriji "podešeni" za djecu, a ispoljavanje AS-a mijenja se s godinama<ref>http://www.childpsych.theclinics.com/article/PIIS1056499302000536/fulltext</ref>; dijagnoza kod odraslih zahtijeva brižljivo kliničko ispitivanje i temeljitu [[anamneza|anamnezu]] koja se dobije od same osobe i drugih koji je poznaju, s fokusom na ponašanje u djetinjstvu.<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2695286/?tool=pmcentrez</ref> U stanja koja se moraju razmatrati u diferencijalnoj dijagnozi spadaju ostali ASD-ovi, [[šizofrenijski spektar]], ADHD, [[opsesivno-kompulzivni poremećaj]] (OKP), [[klinička depresija]], [[semantičko-pragmatički poremećaj]], [[poremećaj neverbalnog učenja]], [[Tourretov sindrom]], poremećaj stereotipnog kretanja i [[bipolarni poremećaj]]. Nedovoljna ili prekomjerna dijagnoza problemi su u marginalnim slučajevima. Troškovi i teškoće u praćenju i procjenjivanju mogu odložiti dijagnozu. Nasuprot tome, povećana popularnost mogućnosti tretmana lijekovima često motivira "prejaku" dijagnozu ASD-a.<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17563895</ref> Postoje pokazatelji po kojima je AS češće dijagnosticiran posljednjih godina, djelomično kao rezidualna dijagnoza kod djece s normalnom inteligencijom koja nemaju autizam, ali imaju društvene poteškoće.<ref>http://www.childpsych.theclinics.com/article/PIIS1056499302000524/fulltext</ref> 2006. godine navedeno je da je to najbrže rastuća psihijatrijska dijagnoza kod djece u [[Silicijska dolina|Silicijskoj dolini]]; također, kod odraslih postoji sklonost da ga sami sebi dijagnosticiraju. Postoje pitanja o vanjskoj vrijednosti dijagnoze AS-a, tj. nejasno je da li ima praktične koristi u razlikovanju AS-a od HFA i PDD-NOS-a; isto dijete može dobiti različite dijagnoze zavisno od instrumenata praćenja. Debata o razlikovanju AS-a od HFA djelomično ima razlog u tautološkoj dilemi gdje su poremećaji definirani na osnovi ozbiljnosti oštećenja, tako da su studije koje potvrđuju razlike zasnovane na ozbiljnosti očekivane.<ref>{{Cite web |url=http://ajp.psychiatryonline.org/cgi/content/full/165/8/958 |title=Arhivirana kopija |access-date=10. 6. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110611235732/http://ajp.psychiatryonline.org/cgi/content/full/165/8/958 |archive-date=11. 6. 2011 |url-status=dead }}</ref> ==Liječenje== Liječenje AS-a pokušava se baviti simptomima koji uzrokuju duševni nemir, a također ima za cilj podučavanje odgovarajućim društvenim, komunikacijskim i stručnim sposobnostima (primjerenima dobi osobe) koje se ne usvajaju prirodnim putem tokom razvoja, uz intervenciju prilagođenu potrebama osobe zasnovanu na multidisciplinarnoj procjeni stanja.<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15124148</ref> Iako je postignut napredak, podaci koji potvrđuju djelotvornost pojedinačnih intervencija ograničeni su.<ref>http://www.childpsych.theclinics.com/article/PIIS1056499302000548/fulltext</ref> ===Terapije=== Idealan tretman za AS koordinira terapije usmjerene na ključne simptome poremećaja, uključujući slabe komunikativne sposobnosti i opsesivne ili ponavljajuće rutine. Dok se većina stručnjaka slaže da što je intervencija ranija, to je bolje, ne postoji pojedinačno najbolji "paket" liječenja. Tretman za AS nalik je onome za HFA, s tim što uzima u obzir i lingvističke sposobnosti, verbalnu snagu i slabosti u neverbalnoj komunikaciji osoba s AS-om. Tipični program obično sadrži: *treniranje društvenih sposobnosti za efektivnije međuljudske interakcije<ref>http://www.childpsych.theclinics.com/article/PIIS1056499302000512/fulltext</ref>; *kognitivnu bihevioralnu terapiju za poboljšanje nošenja sa stresom povezanim s tjeskobom ili eksplozivnim emocijama<ref name="childpsych.theclinics.com">http://www.childpsych.theclinics.com/article/PIIS1056499302000482/fulltext</ref> i smanjenje opsesivnih interesa i ponavljajućih rutina; *lijek(ove), za koegzistirajuća stanja, kao što su klinička depresija ili poremećaj tjeskobe<ref name="ReferenceA">http://www.childpsych.theclinics.com/article/PIIS1056499302000494/fulltext</ref>; *radnu ili fizikalnu terapiju kao pomoć za poboljšanje slabe osjetilne integracije i motoričke koordinacije; *intervenciju u društvenoj komunikaciji, tj. govornu terapiju s ciljem pomoći u vezi s pragmatikom normalnog razgovora<ref>http://www.childpsych.theclinics.com/article/PIIS1056499302000470/fulltext</ref> *obučavanje i podrška roditeljima, naročito u bihevioralnim tehnikama za "kućno liječenje" Od mnogih studija o programima rane intervencije zasnovanim na ponašanju, većina su tzv. studije slučaja, s najviše 5 učesnika, i obično se bave problemima u ponašanju, kao što su samopovređivanje, agresivnost, odbijanje poslušnosti, stereotipnosti ili spontani govor; neplanirane nuspojave uglavnom se zanemaruju.<ref name="ReferenceB">http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16682171</ref> Unatoč popularnosti treninga društvenih sposobnosti, njegova djelotvornost još nije na čvrstim nogama.<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17641962</ref> Kontrolirana studija modela za roditelje u procesu obuke za probleme u ponašanju kod njihove djece s AS-om pokazala je da su roditelji koji pohađaju jednodnevne radionice ili 6 pojedinačnih lekcija izvijestili o manje problema u ponašanju, dok su roditelji koji su dobijali pojedinačne lekcije prijavili smanjenje intenziteta problema u ponašanju kod njihove djece s AS-om.<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15358872</ref> Važna je i radna obuka kako bi starija djeca i odrasli s AS-om naučili pravila razgovora za posao i ponašanje na radnom mjestu, a organizacijski [[softver]] i dlanovnici također su korisni kako bi te osobe poboljšale upravljanje radom i životom. ===Lijekovi=== Nijedan lijek ne liječi direktno ključne simptome AS-a.<ref name="ReferenceA"/> Iako su istraživanja o djelotvornosti intervencija lijekovima ograničena, od ključne je važnosti da se dijagnosticiraju i liječe koegzistirajuća stanja. Nedostatak samoidentificirajućih emocija ili u posmatranju efekata nečijeg ponašanja na druge može osobama s AS-om otežati da shvate zašto bi im lijek mogao biti potreban. U kombinaciji s bihevioralnim intervencijama i prilagođavanjem sredini, lijekovi mogu biti djelotvorni u liječenju koegzistirajućih stanja, kao što su poremećaj tjeskobe, klinička depresija, nedostatak pažnje ili agresivnost. Za atipične neuroleptične lijekove ''olanzapin'' i ''risperidon'' pokazalo se da smanjuju simptome udružene s AS-om; risperidon može smanjiti ponavljajuće i samopovređujuće ponašanje, ispade agresivnosti i impulzivnost, te poboljšati stereotipne sheme ponašanja i društvene odnose. ''Fluoksetin'', ''fluoksamin'' i ''sertralin'', koji spadaju u grupu selektivnih [[inhibitor]]a ponovne apsorpcije serotonina (SSRI), pokazali su uspjeh u liječenju ograničenih i ponavljajućih interesa i ponašanja.<ref name="ncbi.nlm.nih.gov"/><ref name="ReferenceA"/><ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16596080</ref> S lijekovima se mora preduzeti oprez jer kod osoba s AS-om nuspojave mogu biti češće i teže za procjenjivanje i testovi za djelotvornost lijek(ov)a protiv koegzistirajućih stanja rutinski isključuju pojedince iz autističkog spektra. Abnormalnosti u [[metabolizam|metabolizmu]], brzini električnih signala u srcu i povećan rizik od [[dijabetes]]a tipa 2 navode se kao problemi s ovim lijekovima<ref name="ReferenceC">http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17539694</ref><ref name="ReferenceD">http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17705564</ref>, zajedno s ozbiljnim i dugotrajnim neurološkim nuspojavama.<ref name="ReferenceB"/> SSRI-lijekovi mogu dovesti do manifestacije, npr, povećane impulzivnosti, agresivnosti ili poremećaja u spavanju.<ref name="ncbi.nlm.nih.gov"/> Dobijanje na težini i umor česte su nuspojave risperidona, koji također može dovesti i do povećanog rizika za ekstrapiramidalne simptome, kao što su nemogućnost odmora i [[distonija]], te povišen nivo [[prolaktin]]a. Umirenost i dobijanje na težini češće se javljaju kod liječenja olanzapinom<ref name="ReferenceD"/>, što je, također, povezano i s dijabetesom.<ref name="ReferenceC"/> Osobe s AS-om možda neće moći identificirati unutrašnja raspoloženja i emocije i komunicirati o njima ili tolerirati nuspojave koje za većinu ljudi ne bi bile problematične. ==Prognoza== Postoje neki dokazi da najmanje 20% djece "preraste" AS i ne zadovoljava dijagnostičke kriterije u odrasloj dobi. Do 2006. nijedna studija koja se bavila dugoročnim praćenjem osoba s AS-om nije dostupna i nema sistematskih dugoročnih studija praćenja djece s AS-om. Životni vijek osoba s AS-om u okvirima je normalnog, ali je kod njih povećano prisustvo i drugih psihijatrijskih stanja (kao što su klinička depresija i poremećaj tjeskobe) koja značajno mogu utjecati na prognozu. Iako su slabosti u društvenoj interakciji doživotne, krajnji rezultat obično je pozitivniji nego kod osoba s niskofunkcionalnim ASD-ovima; npr, za simptome ASD-a vjerovatnije je da će se smanjivati s vremenom kod djece s AS-om ili HFA-om.<ref>{{Cite web |url=http://pediatrics.aappublications.org/cgi/content/full/116/1/117 |title=Arhivirana kopija |access-date=17. 6. 2010 |archive-date=11. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100311191909/http://pediatrics.aappublications.org/cgi/content/full/116/1/117 |url-status=dead }}</ref> Iako većina studenata s AS-om/HFA-om ima prosječne matematičke sposobnosti i na tim testovima postiže nešto slabije rezultate nego na testovima opće inteligencije, neki su ipak nadareni za matematiku<ref>http://aut.sagepub.com/cgi/reprint/11/6/547</ref> i AS nije spriječio neke ljude da ostvare velika dostignuća, kao što je osvajanje [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]].<ref name="msnbc.msn.com">http://www.msnbc.msn.com/id/7030731/</ref> Djeci s AS-om može biti potrebno i posebno obrazovanje zbog njihovih teškoća u društvu i ponašanju, iako mnoga pohađaju redovnu školu. Adolescenti s AS-om mogu ispoljiti kontinuirane teškoće s brigom o samom sebi, organiziranošću i problemima u društvenim i ljubavnim vezama; unatoč visokom kognitivnom potencijalu, većina mladih ljudi s AS-om ostaje kod kuće, iako neki sklope brak ili se zaposle samostalno. "Drugačijost" koju adolescenti dožive (tj. s kojom žive) može biti traumatična.<ref name="msnbc.msn.com"/> Može se pojaviti tjeskoba zbog preokupiranosti mogućim kršenjem rituala i ustaljenih rutina, od toga da se takva osoba nađe u situaciji bez jasnog plana i rasporeda do straha zbog neuspjeha u društvenim kontaktima (tzv. društvena tjeskoba); rezultirajūćī stres može se manifestirati kroz nedostatak pažnje, povučenost, oslanjanje na opsesije, hiperaktivnost te agresivno ili suparničko ponašanje.<ref name="childpsych.theclinics.com"/> Depresija je često rezultat hronične frustriranosti zbog neuspjeha u društvenom povezivanju s drugima i mogu nastati poremećaji raspoloženja koji zahtijevaju tretman. Klinička iskustva ukazuju da stopa samoubistava može biti veća kod osoba s AS-om, ali sistematske empirijske studije nisu dale potvrdu za ovo. Edukacija porodica od kritične je važnosti za razvijanje strategija za razumijevanje snaga i slabosti; pomaganje porodici da se nosi s problemom poboljšava konačni ishod kod djece. Prognoza se može poboljšati dijagnozom u ranoj dobi koja dopušta rane intervencije, dok su intervencije u odrasloj dobi vrijedne, ali manje korisne. Postoje i pravne implikacije kod osoba s AS-om jer su podložne riziku da budu iskorištene od strane drugih i jer možda neće biti u stanju razumjeti društvene implikacije vlastitih postupaka. ==[[Epidemiologija]]== Procjene učestalosti AS-a jako variraju. Prikaz epidemioloških studija djece iz 2003. pokazao je da se stopa učestalosti kreće u rasponu od 0,03 do 4,84 na 1000, a odnos autizam : AS iznosi od 1,5:1 do 16:1<ref>http://www.childpsych.theclinics.com/article/PIIS1056499302000500/fulltext</ref>; kombiniranje prosječnog odnosa od 5:1 s konzervativnom procjenom učestalosti autizma od 1,3 na 1000 indirektno sugerira da bi učestalost AS-a mogla iznositi 0.26 na 1000. Dio ovih variranja u procjenama nastaje zbog razlika u dijagnostičkim kriterijima. Npr, relativno mala studija iz [[Finska|Finske]] iz 2007. na uzorku od 5484 djeteta u dobi od 8 godina utvrdila je da 2,9 od 1000 djece ispunjava ICD-10 kriterije za dijagnosticiranje AS-a, 2,7 na 1000 prema Gillbergovim kriterijima, 2,5 prema DSM-IV, 1,6 prema Szatmariju itd. Dječaci su skloniji da razviju AS nego djevojčice; procjene omjera po spolovima variraju od 1,6:1 do 4:1, prema Gillbergovim kriterijima.<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17450055</ref> Poremećaj tjeskobe i klinička depresija najčešća su koegzistirajuća stanja s AS-om. Njihovo supostojanje kod osoba s AS-om procjenjuje se na 65% slučajeva. Depresija je česta kod adolescenata i odraslih; kod djece je vjerovatniji hiperaktivni poremećaj nedostatka pažnje (ADHD). Drugi izvještaji povezali su AS sa stanjima poput aminoacidurije (povećano izlučivanje [[aminokiselina]] [[mokraća|mokraćom]]) ili labavosti ligamenata, ali to su bili pojedinačni slučajevi ili male studije i nijedan faktor nije povezan s AS-om u unakrsnim istraživanjima. Jedna studija o muškarcima s AS-om otkrila je povećanu stopu [[epilepsija|epilepsije]] i visok stepen poremećaja neverbalnog učenja (51%).<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15473168</ref> AS je povezan s tikovima, Tourettovim sindromom i bipolarnim poremećajem, a ponavljajuća ponašanja imaju mnoge sličnosti s opsesivno-kompulzivnim poremećajem (OKP) ili opsesivno-kompulzivnim poremećajem ličnosti (OKPL)<ref>http://www3.interscience.wiley.com/journal/120188763/abstract?CRETRY=1&SRETRY=0{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> (to su dvije različite stvari). Iako je većina ovih studija zasnovana na uzorcima iz psihijatrijskih klinika bez korištenja standardiziranih mjera, izgleda sasvim razumno zaključiti da su koegzistirajuća stanja relativno česta. == Historijat == Nazvan po austrijskom pedijatru Aspergeru, ovaj sindrom relativno je nova dijagnoza na polju autizma.<ref>http://www.elsevier.com/authored_subject_sections/S05/S05_360/pdf/klin.pdf</ref> Izgleda da je Asperger kao dječak pokazivao neke znakove poremećaja koji je dobio ime baš po njemu, kao što su povučenost i talent za jezik.<ref>http://www.springerlink.com/content/n00w0xl46510v681/{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Neke njegove fotografije pokazuju da je imao ozbiljan izraz lica s intenzivnim pogledom. On je 1944. opisao četvero djece koja su imala poteškoće s uključivanjem u društvo. Toj djeci nedostajale su vještine neverbalne komunikacije, nisu pokazivala empatiju prema vršnjacima i bila su fizički nespretna. Asperger je to stanje nazvao "autističkom psihopatijom" i kao njegovu glavnu karakteristiku naveo društvenu izolaciju. Za razliku od današnjeg AS-a, autistična psihopatija mogla se pojaviti kod ljudi svih nivoa inteligencije, uključujući i one s [[mentalna retardacija|mentalnom retardacijom]]. U kontekstu [[nacistička Njemačka|nacističke]] [[eugenetika|eugenetske]] politike steriliziranja i ubijanja društvenih devijanata i mentalno hendikepiranih osoba, Asperger je strastveno branio vrijednost(i) autističnih osoba, pišući: ''"Mi smo, onda, uvjereni da autistični ljudi imaju svoje mjesto u organizmu društvene zajednice. Oni svoju ulogu dobro ispunjavaju, možda bolje nego što bi iko drugi mogao, i govorimo o ljudima koji su kao djeca imali najveće teškoće i uzrokovali neizrecive i neizrečene brige njhovim starateljima".'' On je svoje mlade pacijente nazivao i "malim profesorima" i vjerovao da će neki od njih biti sposobni za izvanredna dostignuća i originalno razmišljanje kasnije u životu. Njegov je rad objavljen tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] na [[njemački jezik|njemačkom jeziku]], tako da nije bio previše čitan igdje drugo u svijetu. [[Lorna Wing]] popularizirala je termin ''Aspergerov sindrom'' u medicinskoj zajednici engleskog govornog područja u njenoj publikaciji iz 1981. o nizu manjih studija o djeci koja su pokazivala slične simptome, a Uta Frith prevela je Aspergerov rad na engleski jezik 1991. Gillberg i Gillberg postavili su setove dijagnostičkih kriterija 1989, iste godine kad i Szatmary i drugi. AS je postao standardna dijagnoza 1992. kad je uključen u 10. izdanje dijagnostičkog priručnika [[WHO]]-a ''Međunarodna klasifikacija bolesti'' (''International Classification of Diseases'' - ICD-10); 1994. dodan je u 4. izdanje Dijagnostičkog i statističkog priručnika za mentalne bolesti (DSM-IV) Američke psihijatrijske asocijacije. Stotine knjiga, članaka i [[web-stranica]] danas govore o AS-u i procjene učestalosti ASD-ova dramatično su se povećale, s AS-om kao važnom priznatom podgrupom. Da li se on treba posmatrati kao različit od HFA-a fundamentalno je pitanje koje zahtijeva dalja proučavanja, a postoje i pitanja o empirijskom vrednovanju valjanosti DSM-IV i ICD-10 kriterija. ==Kulturni aspekti== Ljudi s AS-om mogu sami sebe u neformalnom govoru nazivati ''aspijima'' (eng. ''aspie'', mn. ''aspies''; čit. ''aspi''). Taj je termin 1999. skovala Liane Holliday Willey. Riječ ''neurotipičan'' (skraćeno ''NT'') opisuje osobu čiji su neurološki razvoj i stanje tipični i često se koristi za neautistične osobe. [[Internet]] je omogućio ljudima s AS-om da međusobno komuniciraju na način koji prije nije bio moguć zbog njihove rijetkosti i geografske raspršenosti. Tako se pojavila nova supkultura aspija. Web-stranice kao ''Wrong Planet''<ref>{{Cite web |url=http://www.wrongplanet.net/ |title=Arhivirana kopija |access-date=20. 6. 2010 |archive-date=11. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210211155226/http://www.wrongplanet.net/ |url-status=dead }}</ref> omogućile su pojedincima da se lakše povežu. Autistične osobe poduprle su promjenu u percepciji ASD-ova prema kojoj se oni trebaju posmatrati više kao kompleksni sindromi nego kao bolesti koje se moraju liječiti. Predlagači ovakvog stava odbacuju ideju da postoji "idealna" konfiguracija mozga i da je bilo koje odstupanje od norme patološko; oni promoviraju toleranciju prema onom što nazivaju ''neurorazličitost''. Ovi su stavovi osnova za pokrete za prava autističnih osoba. Postoji kontrast između stavova osoba sa samoidentificiranim AS-om, koje se obično ne žele liječiti i ponosne su na svoj identitet, i roditelja djece s AS-om, koji obično traže pomoć i lijek za svoju djecu.<ref>http://www.informaworld.com/smpp/content~db=all?content=10.1300/J010v46n03_05</ref> Neki istraživači tvrde da AS može biti posmatran kao drugačiji kognitivni stil, a ne kao bolest ili nesposobnost, i da bi trebao biti uklonjen iz DSM-a, kao što je uklonjena i [[homoseksualnost]].<ref>http://www.informaworld.com/smpp/content~db=all?content=10.1080/09687590902789511</ref> U radu iz 2002. Simon Baron-Cohen napisao je o ljudima s AS-om sljedeće: "U društvenom svijetu nema puno koristi od preciznog oka osjetljivog na detalje, ali u svijetu matematike, [[računarstvo|računarstva]], katalogiziranja, muzike, [[lingvistika|lingvistike]], inženjerstva i nauke takvo oko za detalje prije će dovesti do uspjeha nego do neuspjeha." Naveo je 2 razloga zašto bi još moglo biti korisno posmatrati AS kao poremećaj: * da se osigura sve što je potrebno za zakonski zahtijevanu podršku i * da se prepoznaju emocionalne teškoće nastale zbog smanjene empatije.<ref>{{Cite web |url=http://foa.sagepub.com/cgi/content/abstract/17/3/186 |title=Arhivirana kopija |access-date=20. 6. 2010 |archive-date=11. 1. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100111183925/http://foa.sagepub.com/cgi/content/abstract/17/3/186 |url-status=dead }}</ref> Također se vode rasprave i o tome da su geni za kombinaciju sposobnosti kod AS-a djelovali kroz nedavnu ljudsku evoluciju i dali značajan doprinos u historiji čovječanstva. ==Reference== {{Refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Asperger syndrome}} * [http://www.dmoz.org/Health/Mental_Health/Disorders/Neurodevelopmental/Autism_Spectrum/Asperger%27s_Syndrome/ Aspergerov sindrom] na ''dmoz.org'' {{en simbol}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Aspergerov sindrom| ]] [[Kategorija:Autizam]] [[Kategorija:Neurogenetički poremećaji]] [[Kategorija:Bolesti nervnog sistema]] [[Kategorija:Neurološki poremećaji kod djece]] 73l8tjiv3c8wdx2e1xe2ea6s7z0tvxv Lojze Grozde 0 125190 3838002 3834824 2026-04-29T13:00:29Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3838002 wikitext text/x-wiki {{Prijevod}} {{Neutralnost}} {{Infokutija osoba | ime = Lojze Grozde | slika = Lojze-Grozde MK.jpg | opis = Lojze kao gimnazijalac | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1923|5|27}} | mjesto_rođenja = Zgornje Vodale, Slovenija | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1943|1|1|1923|5|27}} | mjesto_smrti = Mirna, Slovenija | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} Blaženik '''Lojze Grozde''' (rođen kao ''Lojze Alojzij Grozde''), ([[27. maj]] [[1923]]., [[Zgornje Vodale]], [[Slovenija]] - [[1. januar]] [[1943]]., [[Mirna]], [[Slovenija]]) bio je [[slovenski]] [[pjesnik]] i [[mučenik]]. == Biografija == === Mladost === Lojze Grozde se rodio 27. maja 1923. u Zgornjim Vodalama u župi Tržišče kod [[Mokronog]]a na Dolenjskom (danas [[Slovenija]]; tada [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]]), kao vanbračno dijete. Kad mu je bilo četiri godine, majka se udala i tamo je nije smio posjećivati. Kasnije, kad je Lojze napredovao u školi, očuh mu je postao pristupačniji. Tako je Lojzek, kako su ga zvali od milja, ostao u svojoj kući a za njega se brinula pobožna tetka Ivanka. Od nje je naučio zdrave pobožnosti i marljivosti. Ona se pobrinula, da je poslije četiri razreda narodne škole otišao studirati u gimnaziju u [[Ljubljana|Ljubljanu]], gdje je i ona otišla služiti. Dobrotvori su joj pomogli, da je Lojze mogao redovno pohađati školu. Stanovao je u katoličkom đačkom zavodu Marijanišče i posjećivao klasičnu gimnaziju, gdje je bio odličan đak. Među školskim drugovima se je isticao kao pjesnik i literat. Postao je član i kasnije vođa đačke [[Katolička akcija|Katoličke akcije]] i sarađivao je i u zavodskoj zajednici Marijine družbe. Zadnje godine gimnazijskog studija počeo je [[Drugi svjetski rat]], kao i [[građanski rat]]<ref>[[Papa Ivan Pavao II]] je rekao u vezi Drugog svjetskog rata i građanskog rata na teritoriji bivše Jugoslavije među ostalim i ovo: ''Patnji, koju je prouzrokovala strana [[okupacija]], se je pridružio još i [[građanski rat]], u kojem je brat podigao ruku na brata.'' gle: Papež Janez Pavel II. v Sloveniji, Bog blagoslovi predrago Slovenijo, (Papa Ivan Pavao II u Sloveniji, Bog blagoslovi dragu Sloveniju), Družina – Ljubljana 1996, {{ISBN|961-222-079-4}} (str. 59)</ref>, kad je "brat podigao svoju ruku na brata".<ref>U nagovoru kod mise u [[Stožice kod Ljubljane|Stožicama]] je Sluga Božiji [[Papa Ivan Pavao II]] ovrednovao trpljenje, koje je bilo desetljećima prešutkivano i nepriznato: ''"U povijesti je bila vaša kršćanska zajednica ispostavljena teškim kušnjama, nedavno također grozotama oba svjetska rata. Kako neka bi zaboravili na nasilnu komunističku [[Revolucija|revoluciju]]? Patnji, koju je prouzrokovala strana [[okupacija]], se je pridružio još i [[građanski rat]], u kojem je brat podigao ruku na brata. Sluga Božiji Lojze Grozde je samo jedna od bezbrojnih nevinih žrtava, koje visoko dižu palmu svoga [[Mučeništvo|mučeništva]] kao neizbrisivu uspomenu i opomenu. Biskupe, svećenike, redovnike i vjernike su za vrijeme rata i poslije njega zatvarali, mučili, iseljavali ali i nasilno ubijali. Svi oni sada mole Boga za [[pomirenje]], [[mir]] i [[Sloga|slogu]] među svim članovima naroda."'' Papež Janez Pavel II. v Sloveniji, Bog blagoslovi predrago Slovenijo, Družina – Ljubljana 1996, {{ISBN|961-222-079-4}} (str. 59)</ref> Zbog toga su se prilike sve više zaoštravale, što ga je poticalo na tješnji odnos sa Euharistijskim [[Isus]]om. Svi znaci su pokazivali, da želi Lojze poći u bogosloviju. Nije se bavio politikom niti se je htio uključivati u neku stranku.<ref>O njegovu stavu do rata i građanskog rata može se zaključivati iz njegovih riječi za vrijeme posjete kod rodbine dva mjeseca prije tragične smrti. Na nagovaranje: "No, Lojze, kako izgleda, će trebati uzeti pušku u ruke;" je odlučno kazao: "Ne, ja je neću; to nije moja zadaća! Ja sam određen za nešto drugo.: (Dr. Anton Strle, "Slovenski mučenec Lojze Grozde", Ljubljana 1991, XVI. poglavlje: „Prav blizu je sveti večer”, str. 113).</ref> Iz njegovih riječi i ponašanja može se zaključivati o njegovom miroljubivom stavu. On nije htio činiti pravde oružjem, nego obraćati grešnike uvjeravanjem, molitvom i žrtvom. == Mučeništvo, nalaženje i sahrana == ===Mučeništvo=== [[Datoteka:Mirna_Trebnje 01.jpg|mini|Mirna na Dolenjskom - Slovenija]] [[Datoteka:Tomb_Lojze_Grozde_01.jpg|mini|Grob Lojzeta Grozdeta u '''Šentrupertu''']] Za vrijeme božićnog raspusta u osmom razredu gimnazije Grozde nije išao kući jer je tamo bilo sve više nasilja i posjete nisu bile jednostavne.<!--napomena koja nema uporište u referencama <ref>U godini 1942. je tragično preminulo 14 svećenika i vjernika za koje je počeo proces za beatifikaciju. Većinu od njih je Lojze lično poznavao.</ref>--> Usprkos upozorenjima odlučio se na odlazak za Novu godinu 1943. Zamolio je za putnu dozvolu. Najprije se javio prijateju u Strugama. Na prvi petak, koji je pao te godine na 1. januara, bio je na misi u [[Cistercijanski samostan Stična|Cistercijanskom samostanu Stična]], a zatim je pošao [[voz]]om iz Ivančne Gorice do [[Trebnje]]ga. Tamo je saznao da vozom ne može dalje jer je pruga bila prekinuta. Htio je otići do [[Mirna|Mirne]] pješice. Usput je prisjeo na neki voz. Kod prve kuće u Mirni morao je sići s voza jer ga je uhvatila partizanska straža te ga počela saslušavati. Kod njega su našli latinsku misnu knjižicu (do kraja 2. vatikanskog sabora se je u rimskom obredu upotrebljavao latinski jezik kod mise i u brevijaru), knjigu duhovnih pobuda [[Toma Kempenac|Tome Kempenca]] ''Nasljeduj Krista'' i knjižicu o [[Majka Božija|Majci Božijoj Fatimskoj]]. Odveli su ga u obližnju gostionicu te ga dalje saslušavali. Opasnost prilika pokazuje činjenica da su tri sata prije nego su uhvatili Grozdeta u Mirni streljali bogoslova Janeza Hočevara<ref>Anton Pust, Zdravko Reven, Božidar Slapšak: ''Palme mučeništva: Ubiti in pomorjeni slovenski duhovniki, redovniki in bogoslovci in nekateri verni laiki'', Celje 1995, str. 367 – 368 Božiji služabnik Alojzij Grozde, {{ISBN|961-218-064-4}}</ref> koji je za praznike htio obići svoje rođake u bližnjom [[Šentrupert]]u.<ref>'''Bogoslov Janez Hočevar''' ''Gospodin mu je govorio: "Idi za mnom. Daruj mi svoj život! Ja sam ljubav!" Janez se mu je odazvao: "Ovdje sam, Gospodine!" Postao je bogoslov. Bližio se je Božijem oltaru. Napredovao je u kreposti, starosti i mudrosti. Srce mladoga bogoslova je ljubilo Boga i posebno još trpeće brate i sestre; tugovao je sa tužnima, plakao sa plačućima. Ljubio je također svoj dom, svoje domaće i svoje zemljake. Za vrijeme Božićnih praznika godine 1942 je saznao, koliko njegovi domaći pate. Odlučio je, da ih posjeti i utješi. Znao je, da je put kući opasan. Ali jača od smrti je ljubav. Janez je bio Kristov učenik. Njegovo dobro i milosrdno srce mu nije dalo mira. Otišao je.'' '''A kući više nije stigao. 1. januara 1943 je na putu prema domu umjesto nekrvave žrtve, po kojoj je tako čeznuo, obavio krvavu žrtvu.''' ''Također njegov leš su položili ka počinku u crkvi na Veseloj gori.'' (Duhovni koledarček 1944, Sastavio župnik Gregor Mali, Ljubljana, Knjižice br. 239/240 od 1. decembra 1943, str. 9)</ref> U Grozdetu su tražili vojnog obavještajca; u njemu su vidjeli mladog čovjeka sa vjerskim uvjerenjem koje su oni prezirali i progonili. Među ljudima se brzo iza toga pronio glas o okrutnosti novogodišnjeg slavlja Tomšičeve partizanske brigade koja je zaposjela Mirnu. ===Politkomisar Dušan Majcen-Nedeljko=== [[Prva udarna brigada Toneta Tomšiča]] je onih dana vladala nad dolinom rijeke Mirne, dok se je štab pripremao na proslavu Nove godine. Njen politkomisar [[Dušan Majcen–Nedeljko]] piše jedno važno pismo CK KPS dobra dva tjedna poslije mučeništva Lojzeta Grozdeta ovako: ''Sa položaja, 19. januara 1943, Centralnom komitetu KPS: „Smrtna presuda je bila nekoliko preduhitrena i izvršena iz preventivnih uzroka. Doduše je bilo dokazno, da je dotičnik član Katoličke akcije, ipak konkretnih dokaza, da prenosi vijesti, nije bilo. Štab je bio kasnije primoran, da putem posebnog razglasa opravda pred stanovništvom, naročito u Št. Rupertu, nužnost smrtne presude. Pri tome moram autokritički priznati, da sam se za slučaj premalo zanimao i nisam spriječio osude, to bih mogao, da sam učestvovao u brigadnom sudu«''<ref>Milanka Dragarjeva: ZVEST KRIŽANEMU (Knjiga o Grozdetu, Ljubljana 2010, 518 stranica). Na stranici 349 je objavljen u Arhivu Slovenije o Grozdetu nađeni dokument: '''pismo, koje je pisao glavnoj partizanskoj komandi politkomisar Tomšičeve brigade Dušan Majcen-Nedeljko'''.</ref> ===Suprotne tvrdnje=== Slovenski internetni časopis ''Mladina.si'' piše<ref>MLADINA.si Tjednik, br. 13, subota, 22. maj 2010, u članku (Ne)preverjeni mučenik: http://www.mladina.si/tednik/201013/(ne)preverjeni_mucenik {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100428111901/http://www.mladina.si/tednik/201013/(ne)preverjeni_mucenik |date=28. 4. 2010 }}</ref>, da se je za tragičnu Grozdetovu sudbina zanimao također penzionisani partizanski general-major [[Lado Kocijan]], koji je istraživanjem godine 1995. došao do drugačijih zaključaka. On tvrdi, da je nosio Lojze neko nenaslovljeno pismo za organiziranje domobranstva u Mirenskoj dolini i da su ga baš zbog toga partizani osudili na smrt. On doduše priznaje, da je bio Grozde ubijen "projektilom", ali odlučno poriče bilo kakvo mučenje. ===Nalaženje neistrunutog tijela=== O mučenju ipak govori već prvi Grozdetov kratki životopisni sažetak.<ref>''Duhovni koledarček'' 1944, Sastavio župnik Gregor Mali, Ljubljana, Knjižice br. 239/240 od 1. decembra 1943, str. 13</ref> Slično također glavni životopisac Strle spominje, da leš nije bio pokopan i da je posebna komisija odmah poslije pronalaska ustanovila na njemu očite tragove zlostavljanja.<ref>XVII. Poglavlje: Krona pravice, str. 121-129, u: Dr. Anton Strle, ''Slovenski mučenec Lojze Grozde'', Ljubljana 1991.</ref> Dana 23. februar 1943. se djelimično otkrilo što se zapravo događalo s Grozdetom kojeg su usred noći mučili u Mirni. Školarci su brali u šumi visibabe i pronašli njegov leš. Na njemu su bili tragovi strašnog mučenja, a leš je bio neistrunut. Prevezli su ga u susjedni Šentrupert gdje je komisija načinila zapisnik.<ref>Anton Pust, Zdravko Reven, Božidar Slapšak, Palme mučeništva: ''Ubiti in pomorjeni slovenski duhovniki, redovniki in bogoslovci in nekateri verni laiki'', Celje 1995, str. 367 - 368.</ref> ===Sahrana u Šentrupertu=== Grozdetovo tijelo su zatim pokopali na šentrupertskom groblju; zbog opasnih prilika onih dana ga naime nije bilo moguće prevesti u domaću župu Tržišče. Vijest o mučenju i ubistvu nevinog studenta je među ljude unijela uzbunu te duboko potresla njegovu rodbinu, školske drugove i profesore, kao i poznanike i prijatelje. Grozdetov glavni mučitelj je točno četiri godine nakon toga, 1. januara 1947., počinio samoubistvo: navezao se autom pred lokomotivu. == Beatifikacija == [[Datoteka:VidGajsek - Slovene Eucharist Congregation 2010 - 044.jpg|mini|Za vrijeme Prvog slovenskog euharistijskog kongresa je proglašen blaženim Lojze Grozde]] Povodom 50. godišnjice Grozdetove smrti je nadbiskupija Ljubljana počela crkveni postupak za priznanje njegova mučeništva te time za njegovu [[beatifikacija|beatifikaciju]] i kanonizaciju. [[Papa Ivan Pavao II]] ga je prilikom prve posjete u Sloveniji (16.-19. 5. 1996.) dvaput spomenuo. Među ostalim je rekao: ''"Sluga Božiji Lojze Grozde je samo jedna od bezbrojnih nevinih žrtava komunizma, koje visoko dižu palmu mučeništva kao neizbrisljivu uspomenu i opomenu. Bio je Kristov učenik."'' [[Papa Benedikt XVI.]] je izjavio<ref>http://www.druzina.si/icd/spletnastran.nsf/all/9C3A87B5604A239DC1257731002B435C?OpenDocument{{Mrtav link}} Igor Luzar: Celjski sad Grozdetovega zrna, ''Celjski plod Grozdetova zrna,'' gle: Družina, Slovenski katolički tjednik, Ljubljana 2010. V. 30., br. 22)</ref> {{Izvor}} <!--kada? gdje? link?-->, da sveci nisu prošlost, nego predstavljaju sadašnjost i budućnost Crkve i društva. U punini su ostvarili ljubav u istini, koja je u kršćanskom životu najviša vrijednost; njihovi likovi su kao prizme, koje u različitim nijansama odasjavaju jedinstveno svijetlo, koje je Krist.<ref>isti link, u kojem je Papin citat. Članak u: Družina, Slovenski katolički tjednik, Ljubljana 2010. V. 30., br. 22): http://www.druzina.si/icd/spletnastran.nsf/all/9C3A87B5604A239DC1257731002B435C?OpenDocument{{Mrtav link}}</ref> "Rim je odredio, stvar je završena", kaže teško očekivani izvještaj, koji su u srijedu, 19. maja, preko papinske nuncijature u Sloveniji javili novomeškom biskupu Andreju Glavanu i postulaturi za beatifikaciju sluge Božijeg Lojzeta Grozdeta. Već 27. marta 2010. je stigla iz [[Rim]]a vijest, da je papa odobrio dekret o mučeništvu Alojzija Grozdeta. Toga dana je naime [[papa Benedikt XVI.]] primio u audijenciju prefekta Kongregacije za postupke svetaca, nadbiskupa Angela Amata, i potvrdio objavu dekreta o Grozdetovu mučeništvu. Time je dana dozvola za svečanu [[beatifikacija|beatifikaciju]], koja se obavila, kao što su iz [[Novo mesto|Novog mesta]] predlagali u Rim, 13. juna na Slovenskom euharistijskom kongresu u [[Celje|Celju]]. Mučenik Lojze Grozde je bio dakle službeno proglašen blaženim za vrijeme svete mise na 11. nedjelju kroz godinu. U Papino ime proglasio ga je državni sekretar [[kardinal]] [[Tarcisio Bertone]]. Na celjskom stadionu je bilo prisustvovalo svečanosti oko 40.000 vjernika. Naglasak je bio na tom, da mora biti sveta misa u središte kršćanskog života, kao što je bila u životu mladog Lojzeta. »Grozdetu je bila Euharistija sunce njegova života.<ref>Sveta misa, združena sa svetom pričešću, je bila središte njegove pobožnosti; smijemo također reći, da je bilo to za njega svjesno središte čitava života. U programu duhovnog života, kako si ga je sastavio u svojim zadnjim duhovnim vježbama od 24. do 28. srpnja 1942., ima zapisanu lozinku: »Sveta Euharistija, sunce moga života!« u: Strle, Slovenski mučenec Lojze Grozde, XIV. poglavlje: »Sonce življenja«, str. 97.</ref> Tako nije slučajno, da je bio baš za vrijeme Euharistijskog slavlja u Celju pred univerzalnom Crkvom službeno upisan u nebeski spisak blaženih.« Lojze se euharistijski nadahnjivao također pri krčkom biskupu [[Antun Mahnić|Antunu Mahniću]].<ref>Otkako je Mahnić godine 1896. postao biskup na otoku Krku, je svakog dana po više sati klanjao. To je preporučivao i svećenicima, pa i vjernicima. U tu nakanu je počeo za hrvatske i slovenske svećenike klanjatelje izdavati u svojoj štampariji Kurykta (=staro ime za Krk) u Krku mjesečnik Sanctissima Eucharistia sa člancima na oba jezika; 1911. godine ga je preimenovao u Svećenička zajednica. Jedan od njegovih uvodnih članaka ima naslov: „Naše sunce!” (SE VIII/1909, str. 1-4); u jednom drugom kaže: „Presveta euharistija je sunce svih otajstava vjere…” (SE V/1906 156s.)</ref> ==Pjesnik, koji naslućuje svoju smrt== Godine 1991. je izašla iz štampe neke vrste četvero-logija o Grozdetu sa naslovom ''Slovenski mučenec Lojze Grozde'' (Slovenski mučenik Alojzije Grozde). U njoj je najprije životopis, kojeg je vjerno prema izjavama mnogih svjedoka te iz vlastitih iskustava te uspomena napisao Lojzetov odgojitelj, koji ga je i najbolje poznavao, prefekt u zavodu Marijanišče, doktor [[Anton Strle]]. To je ponovnu štampu onog iz godine 1944., proširen sa ocjenama Kermaunera, kratkim uspomenama Pogačara i izborom pjesama, koje je pripremila historičarka Berta Golob. Nakon štampanja knjige »Mladec Kristusa Kralja« (Mladić Krista Kralja) su ga vlasti za pet godina zatvorile te mu pridodale još tri godine oduzimanja građanskih prava.<ref>Prof. Anton Strle je sa knjigom o Lojzetu Grozdetu »zaradio« pet godina zatvora (od godine 1947. do 1952.) i po prestanku kazne još tri godine oduzimanja građanskih prava. (Družina 23, 6. 6. 2010. str. 24, Anton Štrukelj: Strle in Grozde)</ref> Strle je strpljivo podnosio sudbinu, vrlo sličnu onoj, koja je skoro u isto vrijeme zadesila zagrebačkog [[nadbiskup]]a i kasnijeg [[kardinal]]a [[Blaženi Alojzije Stepinac|Blaženog Alojzija Stepinca]]. U toj knjizi kasniji profesor dogmatike na Teološkom fakultetu u Ljubljani opisuje, ''"kako su Lojzeta boljele nesreće, koje su druga za drugom dolazile nad narod"'' za vrijeme (građanskog) rata. Ipak ''"malodušnost u Lojzetovu srcu nije imela mjesta."'' To pokazuje i pjesma "Bolni sonet" iz godine 1942.<ref>''Slovenski mučenec Lojze Grozde'', Ljubljana 1991, str. 68; cijela pjesma je na str. 187.</ref> :'''[[Janez Pogačar]]''', koji je Lojzeta lično poznavao, jer je kod njih služila Lojzetova tetka Ivanka, je napisao "Sitne uspomene" (Drobec spominov). U njima potvrđuje, da Lojze nije htio uzeti oružje u ruke i da je zbog toga morao progutati mnogošto. Sakupljali su se tamni oblaci. Počelo je ubijanje nevinih ljudi, naročito u okolini Ljubljane i na Dolenjskom. Devetnaestogodišnji Lojze se je upitao, dali nije po savjesti pozvan i dužan, da se umiješa u taj metež možda također oružjem, ako će biti potrebno. Sjećam se, da je na pitanje moje sestre odlučno odvratio: "Ja nisam za to." "Zašto pak jesi?" je sestra vrtjela u njega. Lojze pak je šutio. :Historičarka '''[[Berta Golob]]''' je napravila izbor Grozdetovih pjesmi po tematici: raspoloženjske, religiozne i ljubavne pjesme. O njemu kao pjesniku kaže Kermauner: ''"Grozde se pokaže i u pjesmama takav, kakvog je ocrtao Strle u knjizi Mladec Kristusa Kralja (Mladić Krista Kralja, Ljubljana 1944). Grozdetova ambicija nije: biti pjesnik; takva je [[France Balantič|Balantičeva]]. Grozde hoće biti svetac."''<ref>Slovenski mučenec Lojze Grozde, stran 166.</ref> Istina je doduše, da su smrt slutili također drugi pjesnici; na primjer Srečko Kosovel (1904-1926) kod Slovenaca, Đuro Sudeta (1903-1927) kod Hrvata ili Branko Radičević (1824–1853) kod Srba. Imamo takvih slutnji i kod velikih pjesnika ili pisaca drugih naroda: oni smrt nisu samo slutili, nego su mladi i umrli. Ipak se ovdje radi o očekivanju smrti, koju donosi bolest – a najčešće tada još neizlječiva tuberkuloza. U Grozdetovu slučaju pak se radi ne samo o slutnji smrti, nego o predviđanju (svoje) krvavo-nasilne i okrutne smrti. Kao da je slutio, da ga čeka sudbina slična mnogim žrtvama, među njima i onima, koje je poslije zadesila [[Bleiburška tragedija]]. Nevjerovatno su si slični s Balantičem (1921-1943) u tamnoj slutnji, da smrt nije više daleko. U tome pak je Francetu Balantiču i Lojzetu Grozdetu još najbliži [[Ivan Goran Kovačić]] (1913-1943) Slično je slutio i opisivao svoju skoru i krvavu smrt Miklós Radnóti (1909-1944). Kao što je bilo Grozdetovo i Balantičevo djelo izdano tek posthumno, tako je bilo i sa Goranom (Jama), Brankom i Miklošem. Neka slutnja, da će mlad morati umrijeti, i također o načinu te smrti - je dakle već rano često izražena u njegovim pjesmama. Ako smijemo vjerovati Strletovu zapisu izvještaja, koji je sastavila komisija kod nalaza Grozdetovega trupla, je bila ta njegova tamna slutnja više nego utemeljena. Ali on se ne zaustavlja kod straha i groze, koja redovno prati takvu zlu slutnju kod mladih pjesnika i također kod njega; slično je pun groze i Balantič npr. kod soneta "V ognju groze plapolam" (U vatri groze gorim). Obadvoje ipak vjeruju u Boga i zato zaključak nije očaj, mržnja ili osveta (u Jami npr. "mržnja planu"), nego nada i praštanje: "Miruj, srce, miruj (jer) Bog još živi" (i on će suditi). == Lojze Grozde - simbol == Literarni historičar i dramaturg '''[[Taras Kermauner]]''' je u propratnoj besjedi ka Grozdetovu životopisu zapisao: »Grozde ujedinjuje [[Irenej Friderik Baraga|Baragovu]] revnost i apostolat, [[Janez Frančišek Gnidovec|Gnidovčevu]] askezu i patnju, [[Blaženi Anton Martin Slomšek|Slomšekov]] dar za organizaciju i samosvijest... Simbolizira sve mučeništvo, koje su podnijeli kršćanski i katolički Slovenci za vrijeme Drugog svjetskog rata i po njemu poradi svoje pripadnosti vjeri... Morali bi vratiti njegov lik u opću svijest o herojima, koji su bili toliko godina slavljeni i gurani u prvi plan kao jedini primjerni. Danas nama je za uzor potreban baš takav čovjek kao Grozde - mučenik, svetac. Ne čovjek agresivne vojne akcije, koji misli, da će Boga uvažiti oružjem i tuđom krvlju... Ne plašim se zapisati, da spada Grozde među najveće mlade Slovence; da je upravo njegovo držanje smjerodavno i sadržajem najvrjednije.«'' <ref>Slovenski mučenec Lojze Grozde, str. 135. »Popratna riječ« [[Taras Kermauner|Tarasa Kermaunerja]] (1930-2008), koji je bio skoro cijeli svoj život u nekom sukobu: sa vlastima, pa i prijateljima. Sin ljubljanskoga predratnoga komunista je bio tražitelj istine i Boga. Njegov doprinos knjizi o Grozdetu iz 1991. godine nosi podnaslov: »Lojze Grozde - uzor također današnjim Slovencima«</ref>'' == Film i TV == *[http://tvslo.si/predvajaj/moj-glas-zliva-se-v-prosnjo-dokumentarna-oddaja/ava2.64839128//] Moj glas zliva se v prošnjo (Moj glas slijeva se u molbu) – Dokumentarna emisija-[[film]] na [[TV]] [[Slovenija]]-1 Prvi program. Nastupa [[beograd]]ski [[nadbiskup]] [[Stanislav Hočevar]], [[isusovac]] [[Miha Žužek]] i ostali. == Reference == {{reference}} == Literatura == * Anton Strle: ''Un martyr des temps modernes. Aloïs Grozdé, 1923-1943'', Paris 1957 * Miroslav Slana:''Slovenski sij svetosti. Mladi mučenec Lojze Grozde'', Maribor 2001 {{ISBN|961-6227-59-9}} * Duhovni koledarček 1944, Sastavio župnik [[Gregor Mali]], Ljubljana, Knjižice br. 239/240 od dana 1. decembra 1943. * Narte Velikonja, Malikovanje zločina, u: Wikivir. * Anton Strle, Slovenski mučenec Lojze Grozde, Knjižice, Ljubljana 1991. * Milanka Dragarjeva: ZVEST KRIŽANEMU, Knjiga o Grozdetu, Ljubljana 2010, Dragar, 518 strani, {{ISBN|978-961-92879-0-3}}. * Anton Pust, Zdravko Reven, Božidar Slapšak, Palme mučeništva: Ubiti in pomorjeni slovenski duhovniki, redovniki in bogoslovci in nekateri verni laiki, Celje 1995, 447 stranica. - {{ISBN|961-218-043-1}} * Dr. Anton Strle, Lojze Grozde, (Communio 2010, br. 2, 20. godište, Međunarodni teološki časopis na 15 jezika) sa kratkim prijevodom sadržaja na njemački i francuski jezik; na kraju spisak knjiga o Grozdetu. * Papež Janez Pavel II. v Sloveniji, Bog blagoslovi predrago Slovenijo, Družina – Ljubljana 1996, {{ISBN|961-222-079-4}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Lojze Grozde}} * [https://web.archive.org/web/20100616074951/http://www.skofija-novomesto.si/index.php?topic=Lojzegrozde_sl Skofija-novomesto.si] Proces za proglašenje Grozdeta blaženim počela je Ljubljanska nadbiskupija. Po osnivanju nove biskupije u Novom mestu je preuzela obvezu Novomeška biskupija. Ova stranica taj postupak redovito prati. * [http://www.dnevnik.si/novice/slovenija/1042348664 Dnevnik.si] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100523022806/http://www.dnevnik.si/novice/slovenija/1042348664 |date=23. 5. 2010 }} Dnevnik.si u više navrata piše o Lojzetu Grozdetu s popratnim komentarima. * [http://www.mladina.si/tednik/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101121104647/http://www.mladina.si/tednik/ |date=21. 11. 2010 }} Internetsko nedjeljno izdanje časopisa Mladina.si (postoji i dnevno izdanje) se je također uključilo u rasprave u vezi s beatifikacijom Lojzeta Grozdeta * [http://www.mladi.net/content/view/1851/88 Mladi.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100612052451/http://www.mladi.net/content/view/1851/88 |date=12. 6. 2010 }} Mladi.net vjerno prenosi događaje u vezi s Lojzetom Grozdetom. * [http://www.rtvslo.si/kultura/knjige/mucenec-grozde-naj-bo-vzor-in-svetilnik/231133%20 Rtvslo.si] Rtvslo.si je mulitmedijalni portal. Donosi članke također o Grozdetu s brojnim odzivima i komentarima. * [http://www.druzina.si/icd/spletnastran.nsf/all/9C3A87B5604A239DC1257731002B435C?OpenDocument Družina.si]{{Mrtav link}} Druzina.si je internetsko izdanje Slovenskog katoličkog tjednika Družina, koji izdaju slovenske biskupije. * [http://www.donbosko.si/celje/?q=node/375] Opis postupka za proglašenje blaženim Lojzeta Grozdeta sa njegovom pravom fotografijom. *[http://newsaints.faithweb.com/martyrs/East6.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110209103641/http://newsaints.faithweb.com/martyrs/East6.htm |date=9. 2. 2011 }} Opasnost tadašnjih prilika pokazuje i spisak sa osnovnim životnim podacima ovih mučenika. Ovdje su imena mučenih i ubijenih svećenika i vjernika za vrijeme i poslije Drugog svjetskog rata, za koje je počeo proces za beatifikaciju i kanonizaciju. Za Grozdeta je ovaj proces već završen; zato se njegovo ime više ne nalazi ovdje. *[http://newsaints.faithweb.com/martyrs/East8.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110209103650/http://newsaints.faithweb.com/martyrs/East8.htm |date=9. 2. 2011 }} Na osmoj stranici se nalaze franjevački mučenici iz Bosne i Hercegovine, za koje je također počeo proces za beatifikaciju i kanonizaciju. Njihova sudbina, kao i sudbina svih slugu Božijih na ovome spisku je bila slična tragičnoj sudbini Alojzija Grozdeta. * [http://www.heiligenlexikon.de/BiographienA/Alois_Grozde.html Ökumenisches Heiligenlexikon:Alois Grozde (njemački)] {{DEFAULTSORT:Grozde, Lojze}} [[Kategorija:Blaženici]] [[Kategorija:Mučenici]] [[Kategorija:Biografije, Sevnica]] [[Kategorija:Slovenski pjesnici]] [[Kategorija:Rođeni 1923.]] [[Kategorija:Umrli 1943.]] cyqbo8k6e9x44x0w2z9v7s0c33o4lqo Međunarodno priznanje Kosova 0 137113 3838305 3733797 2026-04-30T02:57:54Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3838305 wikitext text/x-wiki {{Politika Kosova}} [[Datoteka:Diplomatic relations of Kosovo.svg|thumb|desno|500px|Države koje su priznale nezavisnost Kosova {{legend|red|Kosovo}} {{legend|#000080|Države koje su priznale nezavisnost Kosova}} {{legend|#ccc|Države koje nisu priznale Kosovo kao nezavisnu državu}}]] Od [[Deklaracija o nezavisnosti Kosova|proglašenja nezavisnosti]] od Srbije usvojene 17. februara 2008. godine u [[Skupština Republike Kosovo|Skupštini Republike Kosovo]], pitanje međunarodnog priznanja nezavisnosti [[Kosovo|Kosova]] je pitanje koje je podijelilo međunarodnu zajednicu. Uprkos tome, Kosovo je, do 26. marta 2025, kao nezavisnu državu priznalo 105 od 193 država članica (54,4%) [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] (UN), 22 od 27 (81,5%) članica [[Evropska unija|Evropske unije]] (EU), 28 od 32 (87,5%) članica [[NATO]]-a, 4 od 10 (40%) članica [[ASEAN]]-a i 34 od 57 članica (59,6%) [[Organizacija islamske saradnje|Organizacije islamske saradnje]] (OIC). [[Vlada Republike Srbije]] ne priznaje Kosovo kao [[Suverena država|suverenu državu]], iako ne ostvaruje niti jedan vid suverenosti na teritoriji Kosova već radi na normalizaciji odnosa sa [[Vlada Kosova|Vladom Kosova]] u skladu sa [[Briselski sporazum (2013)|Briselskim sporazumom]]. Dvije strane su 2013. godine počele normalizovati odnose u skladu sa sporazumom, ali proces je zastao u novembru 2018. godine nakon što je Kosovo uvelo stopostotni porez na uvoz robe iz Srbije. Kosovo je 1. aprila 2020. povuklo taj porez da se proces može nastaviti.<ref>{{Cite web|url=https://www.dw.com/en/kosovo-lifts-all-tariffs-on-serbian-bosnian-goods/a-52975561|title=Kosovo lifts all tariffs on Serbian, Bosnian goods {{!}} DW {{!}} 01.04.2020|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|website=DW.COM|language=en-GB|access-date=7. 6. 2021}}</ref> U septembru 2020. godine, prema [[Sporazumi u Vašingtonu (2020)|sporazumima u Vašingtonu]] koje su posredovale [[Sjedinjene Američke Države]], [[Srbija]] i [[Kosovo]] dogovorili su se o normalizaciji ekonomskih odnosa.<ref>{{Cite web|url=https://apnews.com/article/ap-top-news-international-news-middle-east-politics-3b7aca39c6829655d43de30f68497ed1|title=Serbia, Kosovo normalize economic ties, gesture to Israel|date=20. 4. 2021|website=AP NEWS|access-date=7. 6. 2021}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.timesofisrael.com/serbia-to-move-embassy-to-jerusalem-mostly-muslim-kosovo-to-recognize-israel/|title=Serbia to move embassy to Jerusalem; mostly Muslim Kosovo to recognize Israel|last=AP and TOI staff|website=www.timesofisrael.com|language=en-US|access-date=7. 6. 2021}}</ref> Srbija se složila da obustavi napore da podstakne druge države da ili ne priznaju Kosovo ili da opozovu priznanje na godinu dana. Zauzvrat, Kosovo se složilo da se neće prijaviti za novo članstvo u međunarodnim organizacijama za taj isti period.<ref>{{Cite web|url=https://exit.al/en/2020/09/04/kosovo-and-serbia-signed-separate-pledges-not-an-agreement/|title=Kosovo and Serbia Signed Separate Pledges, Not an Agreement|date=4. 9. 2020|website=Exit - Explaining Albania|language=en-US|access-date=7. 6. 2021|archive-date=25. 11. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201125215919/https://exit.al/en/2020/09/04/kosovo-and-serbia-signed-separate-pledges-not-an-agreement/|url-status=dead}}</ref> Među članovima zemalja G-20, njih 11 ([[Australija]], [[Kanada]], [[Francuska]], [[Njemačka]], [[Italija]], [[Japan]], [[Južna Koreja]], [[Saudijska Arabija]], [[Turska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]) su priznale Kosovo kao nezavisnu državu, dok njih 9 ([[Argentina]], [[Brazil]], [[Kina]], [[Indija]], [[Indonezija]], [[Meksiko]], [[Rusija]], [[Južnoafrička Republika]] i [[Španija]]) nisu. == Priznanje nezavisnosti Kosova == ''Ažurirano: Juni 2021.'' === Države članice Ujedinjenih nacija === {| class="wikitable sortable" align="center" ! #!! width="175px" | Država !! Datum priznavanja !! Ref. |- | 1 || {{ZID|Kostarika}} || [[18. februar|17. februar]] [[2008]]. || <ref name="costa rican foreign ministry">{{cite web|url=http://www.rree.go.cr/ministerio/files/CostaRicaKosovo.doc|title=Costa Rica se pronuncia por la independencia de Kósovo|date=17. 2. 2008|publisher=Ministerio de Relaciones Exteriores y Culto|language=Spanish|format=DOC|access-date=18. 2. 2008|archive-date=26. 2. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080226224510/http://www.rree.go.cr/ministerio/files/CostaRicaKosovo.doc|url-status=dead}}</ref> |- | 2 || {{ZID|Afganistan}} || rowspan="7" | [[18. februar]] [[2008]]. || <ref name="afganistan foreign affairs">{{cite web|url=http://www.mfa.gov.af/detail.asp?Lang=e&Cat=2&ContID=562|title=The Statement of Islamic Republic of Afghanistan on the Recognition of Independence of Kosovo|date=18. 2. 2008|publisher=Ministry of Foreign Affairs Afganistan|access-date=7. 10. 2010|archive-date=13. 9. 2012|archive-url=https://www.webcitation.org/6AdQuP2Rd?url=http://mfa.gov.af/en|url-status=dead}}</ref><ref name="MSBNC Afghanistan">{{cite news|title=Afghanistan recognises Kosovo's independence|publisher=[[MSNBC]]|url=http://www.msnbc.msn.com/id/23220887/|date=18. 2. 2008|access-date=18. 2. 2008|archive-date=28. 2. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080228040332/http://www.msnbc.msn.com/id/23220887/|url-status=dead}}</ref> |- | 3 || {{ZD|ALB}} [[Albanija]] || <ref name="albania govt">{{cite web|url=http://www.keshilliministrave.al/index.php?fq=brenda&m=news&lid=7323&gj=gj2|title=Statement of Prime Minister of Albania Mr. Sali Berisha on Recognition of Independence of Kosova|date=18. 2. 2008|publisher=Republic of Albania Council of Ministers|access-date=7. 10. 2010|archive-date=16. 3. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120316032633/http://www.keshilliministrave.al/index.php?fq=brenda&m=news&lid=7323&gj=gj2|url-status=dead}}</ref><ref name="balkan">{{cite news|title=Albania: US, EU states first to recognise Kosovo|publisher=[[Balkan Insight]]|url=http://www.balkaninsight.com/en/main/news/7964/|date=17. 2. 2008|access-date=17. 2. 2008}}</ref><ref name="reuters albania">{{cite news|title=Albania recognises independent Kosovo|url=http://www.reuters.com/article/newsMaps/idUSL1865943420080218|publisher=[[Reuters]]|date=18. 2. 2008|access-date=18. 2. 2008}}</ref> |- | 4 || {{ZD|FRA}} [[Francuska]] || <ref name="balkaninsight france">{{cite news|title=France Recognises Kosovo|url=http://www.balkaninsight.com/en/main/news/8001/|publisher=BalkanInsight.com|date=18. 2. 2008|access-date=18. 2. 2008}}</ref><ref name="yahoo france">{{cite news|first=Douglas|last=Hamilton|url=http://uk.news.yahoo.com/rtrs/20080218/tts-uk-kosovo-serbia-ca02f96.html|publisher=[[Yahoo!]]|title=EU powers recognise Kosovo independence|date=18. 2. 2008|access-date=18. 2. 2008}}</ref><ref name="nytimes u.s. france">{{cite news|first=Stephen|last=Castle|title=Kosovo is Recognised by U.S., France and Britain|url=http://www.nytimes.com/2008/02/19/world/europe/19kosovo.html?ref=world|date=18. 2. 2008|access-date=18. 2. 2008}}</ref> |- | 5 || {{ZD|SEN}} [[Senegal]] || <ref name="Senegal recognises Kosovo's independence: ministry">{{cite web|url=http://www.africasia.com/services/news/newsitem.php?area=africa&item=080219135538.yd399d3f.php|title=Senegal recognises Kosovo's independence: ministry|date=18. 2. 2008|publisher=IC Publications|archive-url=https://web.archive.org/web/20080227200452/http://www.africasia.com/services/news/newsitem.php?area=africa&item=080219135538.yd399d3f.php|archive-date=27. 2. 2008|url-status=dead|access-date=19. 2. 2008}}</ref> |- | 6 || {{ZID|Turska}} || <ref name="turkish ministry of foreign affairs">{{cite web|url=http://www.mfa.gov.tr/MFA/HomePageTopPart/SM_Kosovo_18February2008.htm|title=Statement of H.E. Mr. Ali Babacan, Minister of Foreign Affairs of the Republic of Turkey, Regarding the Recognition of Kosovo by Turkey|date=18. 2. 2008|publisher=Ministry of Foreign Affairs of the Republic of Turkey|access-date=18. 2. 2008}}</ref> |- | 7 || {{ZD|UK}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] || <ref name="nytimes u.s. france" /><ref>{{cite web|url=http://www.fco.gov.uk/servlet/Front?pagename=OpenMarket/Xcelerate/ShowPage&c=Page&cid=1007029394365&a=KCountryProfile&aid=1019233722672|title=Country Profiles&nbsp;Foreign & Commonwealth Office|year=2008|archive-url=https://www.webarchive.org.uk/wayback/archive/20080329023441/http://www.fco.gov.uk/servlet/Front?pagename=OpenMarket/Xcelerate/ShowPage&c=Page&cid=1007029394365&a=KCountryProfile&aid=1019233722672|archive-date=29. 3. 2008|url-status=live|access-date=24. 2. 2008}}</ref><ref>{{cite news|title=Britain, France recognise Kosovo|publisher=[[Associated Press]]|url=http://ap.google.com/article/ALeqM5jvieojQfAH0lC-MNOQEfGdVlX1XAD8USR0K01|date=18. 2. 2008|access-date=18. 2. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080226013609/http://ap.google.com/article/ALeqM5jvieojQfAH0lC-MNOQEfGdVlX1XAD8USR0K01|archive-date=26. 2. 2008|url-status=dead}}</ref> |- | 8 || {{ZID|Sjedinjene Američke Države}} || <ref name="us department of state">{{cite web|url=http://www.state.gov/secretary/rm/2008/02/100973.htm|title=U.S. Recognises Kosovo as Independent State|date=18. 2. 2008|publisher=[[U.S. Department of State]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20080219202408/http://www.state.gov/secretary/rm/2008/02/100973.htm|archive-date=19. 2. 2008|url-status=live|access-date=18. 2. 2008}}</ref> |- | 9 || {{ZD|AUS}} [[Australija]] || [[19. februar]] [[2008]]. ||<ref name="Australian minister for foreign affairs">{{cite web|url=http://www.foreignminister.gov.au/releases/2008/fa-s034_08.html|title=Australia Recognises the Republic of Kosovo|date=19. 2. 2008|publisher=Australia Department of Foreign Affairs and Trade|access-date=19. 2. 2008|archive-date=20. 2. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080220012853/http://www.foreignminister.gov.au/releases/2008/fa-s034_08.html|url-status=dead}}</ref> |- | 10 || {{ZID|Latvija}} || rowspan="2" | [[20. februar]] [[2008]]. || <ref>{{cite web|url=http://www.am.gov.lv/en/news/press-releases/2008/february/20-4/|title=Announcement by Minister of Foreign Affairs of Republic of Latvia on recognition of Kosovo's independence|date=20. 2. 2008|publisher=Ministry of Foreign Affairs of Republic of Latvia|access-date=20. 2. 2008|archive-date=30. 3. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080330022253/http://www.am.gov.lv/en/news/press-releases/2008/february/20-4/|url-status=dead}}</ref> |- | 11 || {{ZID|Njemačka}} || <ref name="Deutschland erkennt Kosovo an">{{cite web|url=http://www.bundesregierung.de/nn_1264/Content/DE/Artikel/2008/02/2008-02-20-deutschland-erkennt-kosovo-an.html|title=Deutschland erkennt Kosovo an|date=20. 2. 2008|publisher=Deutsche Bundesregierung|archive-url=https://web.archive.org/web/20080503134635/http://www.bundesregierung.de/nn_1264/Content/DE/Artikel/2008/02/2008-02-20-deutschland-erkennt-kosovo-an.html|archive-date=3. 5. 2008|url-status=dead|access-date=21. 2. 2008}}</ref> |- | 12 || {{ZD|EST}} [[Estonija]] || rowspan="4" |[[21. februar]] [[2008]]. ||<ref>{{cite web|url=http://www.vm.ee/eng/kat_138/9350.html|title=Estonia recognises Republic of Kosovo|date=21. 2. 2008|publisher=Estonian Ministry of Foreign Affairs|access-date=21. 2. 2008}}</ref> |- | 13 || {{ZD|ITA}} [[Italija]] ||<ref>{{cite web|url=http://www.corriere.it/politica/08_febbraio_21/kosovo_riconoscimento_212da1ee-e062-11dc-8353-0003ba99c667.shtml?fr=box_primopiano|title="L'Italia riconosce il Kosovo"|date=21. 2. 2008|language=Italian|access-date=21. 2. 2008}}</ref> |- | 14 || {{ZID|Danska}} ||<ref>{{cite web|url=http://www.denmark.dk/en/servicemenu/News/InternationalNews/DenmarkRecognisesKosovo.htm|title=Denmark recognises Kosovo|date=21. 2. 2008|publisher=Ministry of Foreign Affairs of Denmark|language=English|archive-url=https://web.archive.org/web/20080424064218/http://www.denmark.dk/en/servicemenu/News/InternationalNews/DenmarkRecognisesKosovo.htm|archive-date=24. 4. 2008|url-status=dead|access-date=21. 2. 2008}}</ref> |- | 15 || {{ZID|Luksemburg}} ||<ref>{{cite web|url=http://www.gouvernement.lu/salle_presse/actualite/2008/02-fevrier/20-asselborn-kosovo/index.html|title=Le Luxembourg reconnaît formellement le Kosovo|date=21. 2. 2008|publisher=Le Gouvernement du Grande-Duché de Luxembourg|language=French|access-date=21. 2. 2008}}</ref> |- | 16 || {{ZID|Peru}} ||[[22. februar]] [[2008]]. ||<ref>{{cite web|url=http://www.rree.gob.pe/portal/boletinInf.nsf/mrealdia/C9B70437F80DBAF7052573F700710D15?OpenDocument|title=Perú decide reconocer independencia de Kósovoe|date=22. 2. 2008|publisher=Peruvian Ministry of External Relations|archive-url=https://archive.today/20120525191637/http://www.rree.gob.pe/portal/boletinInf.nsf/mrealdia/C9B70437F80DBAF7052573F700710D15?OpenDocument|archive-date=25. 5. 2012|access-date=22. 2. 2008|url-status=live}}</ref> |- | 17 || {{ZD|BEL}} [[Belgija]] ||[[24. februar]] [[2008]]. ||<ref>http://www.ad.nl/buitenland/article2082987.ece</ref><ref>{{cite web|url=http://www.focus-fen.net/?id=n134537|title=Serbia withdraws its ambassadors from Belgium, Peru|date=25. 2. 2008|publisher=Focus News Information Agency|access-date=25. 2. 2008|archive-date=21. 5. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080521082641/http://www.focus-fen.net/?id=n134537|url-status=dead}}</ref> |- | 18 || {{ZID|Poljska}} ||[[26. februar]] [[2008]]. ||<ref>{{cite web|url=http://www.tvn24.pl/-1,1540201,wiadomosc.html|title=Rząd uznał niepodległość Kosowa|date=26. 2. 2008|publisher=TVN24 Agency|language=Polish|archive-url=https://web.archive.org/web/20111115222652/http://www.tvn24.pl/-1,1540201,wiadomosc.html|archive-date=15. 11. 2011|url-status=dead|access-date=26. 2. 2008}}</ref> |- | 19 ||{{ZD|ŠVI}} [[Švicarska]] ||[[27. februar]] [[2008]] ||<ref>{{cite web|url=http://www.tagi.ch/dyn/news/schweiz/846102.html|title=Bundesrat anerkennt Kosovo|date=27. 2. 2008|publisher=Tages-Anzeiger|language=German|access-date=27. 2. 2008|archive-date=1. 3. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080301221131/http://www.tagi.ch/dyn/news/schweiz/846102.html|url-status=dead}}</ref> |- | 20 ||{{ZD|AUT}} [[Austrija]]|| [[28. februar]] [[2008]] || <ref>{{cite press release|url=http://www.bmeia.gv.at/en/foreign-ministry/news/presseaussendungen/2008/plassnik-schreiben-ueber-anerkennung-des-kosovo-unterzeichnet.html|title=Plassnik: "Letter on Kosovo’s recognition signed"|date=28. 2. 2008|access-date=29. 2. 2008|publisher=Austrian Foreign Ministry|archive-date=22. 5. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110522100443/http://www.bmeia.gv.at/en/foreign-ministry/news/presseaussendungen/2008/plassnik-schreiben-ueber-anerkennung-des-kosovo-unterzeichnet.html|url-status=dead}}</ref> |- | 21 ||{{ZD|IRS}} [[Irska]] || [[29. februar]] [[2008]] || <ref>{{cite press release|url=http://foreignaffairs.gov.ie/home/index.aspx?id=42938|title=Minister for Foreign Affairs Dermot Ahern TD Announces Ireland’s recognition of the Republic of Kosovo|date=29. 2. 2008|access-date=29. 2. 2008|publisher=Department of Foreign Affairs|archive-date=5. 3. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080305011519/http://foreignaffairs.gov.ie/home/index.aspx?id=42938|url-status=dead}}</ref> |- | 22 ||{{ZD|ŠVE}} [[Švedska]] || rowspan="2" |[[4. mart]] [[2008]]|| <ref>{{cite press release|url=http://www.sweden.gov.se/sb/d/10358/a/99714|title=Sweden recognises the Republic of Kosovo|publisher=Ministarstvo vanjskih poslova Švedske|date=4. 3. 2008|access-date=4. 3. 2008}}</ref> |- | 23 ||{{ZD|HOL}} [[Nizozemska]] || <ref>{{cite press release|url=http://www.minbuza.nl/en/news/newsflashes,2008/03/The-Netherlands-recognises-Kosovo.html|title=The Netherlands recognises Kosovo|date=4. 3. 2008|access-date=5. 3. 2008|publisher=Ministarstvo vanjskih poslova Holandije|archive-url=https://web.archive.org/web/20080430070042/http://www.minbuza.nl/en/news/newsflashes,2008/03/The-Netherlands-recognises-Kosovo.html|archive-date=30. 4. 2008|url-status=dead}}</ref> |- | 24 ||{{ZD|ISL}} [[Island]] || rowspan="2" | [[5. mart]] [[2008]] ||<ref>{{cite web|url=http://www.utanrikisraduneyti.is/frettaefni/frettatilkynningar/nr/4134|title=Íslensk stjórnvöld viðurkenna formlega sjálfstæði Kósóvó|date=5. 3. 2008|publisher=Iceland Foreign ministry|language=Icelandic|archive-url=http://wayback.vefsafn.is/wayback/20080324000000/www.utanrikisraduneyti.is/frettaefni/frettatilkynningar/nr/4134|archive-date=24. 3. 2008|access-date=5. 3. 2008}}</ref> |- | 25 ||{{ZD|SLO}} [[Slovenija]] ||<ref>{{cite web|url=http://www.sta.si/en/vest.php?s=a&id=1264437|title=Slovenia Recognizes Kosovo|date=5. 3. 2008|publisher=Slovenska novinska agencija|access-date=5. 3. 2008|archive-date=16. 2. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090216171112/http://www.sta.si/en/vest.php?s=a&id=1264437|url-status=dead}}</ref> |- | 26 ||{{ZD|FIN}} [[Finska]] || [[7. mart]] [[2008]] || <ref>{{cite web|url=http://formin.finland.fi/Public/default.aspx?contentid=123797&nodeid=15145&contentlan=2&culture=en-US|title=ÍFinland recognised the Republic of Kosovo|date=5. 3. 2008}}</ref> |- | 27 || {{ZD|JAP}} [[Japan]] || rowspan="2" | [[18. mart]] [[2008]] ||<ref>{{cite news|url=http://www.mofa.go.jp/announce/announce/2008/3/0318.html|title="Statement by Foreign Minister Masahiko Koumura on the Recognition of the Republic of Kosovo"|publisher=Ministarstvo vanjskih poslova Japana|date=18. 3. 2008|access-date=18. 3. 2008}}</ref> |- | 28 || {{ZD|KAN}} [[Kanada]]|| <ref>{{cite web|url=http://w01.international.gc.ca/minpub/Publication.aspx?isRedirect=True&publication_id=385954&language=E&docnumber=59|title="Canada joins international recognition of Kosovo"|date=18. 3. 2008|publisher=Canadian Foreign Ministry|access-date=18. 3. 2008|archive-date=13. 9. 2012|archive-url=https://www.webcitation.org/6AdR2d9i2?url=http://www.international.gc.ca/media/|url-status=dead}}</ref> |- | 29 || {{ZID|Monako}} || rowspan="3" | [[19. mart]] [[2008]] || <ref>[http://www.president-ksgov.net/?id=5,67,67,67,a,714 Principata e Monakos njohu Republikën e Kosovës]</ref> |- | 30 || {{ZID|Mađarska}} || <ref>{{cite web|url=http://www.mfa.gov.hu/kum/en/bal/actualities/spokesman_statements/Kosovo_recognition_080319.htm|title="Hungary recognizes Kosovo’s Independence"|date=19. 3. 2008|publisher=Ministry for Foreign Affairs of Hungary|access-date=19. 3. 2008|archive-date=23. 3. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080323041624/http://www.mfa.gov.hu/kum/en/bal/actualities/spokesman_statements/Kosovo_recognition_080319.htm|url-status=dead}}</ref> |- | 31 || {{ZID|Hrvatska}}|| <ref>{{cite web|url=http://news.xinhuanet.com/english/2008-03/19/content_7822689.htm|title="Joint statement of Bulgaria, Hungary and Croatia on forthcoming recognition of Kosovo|date=19. 3. 2008|access-date=19. 3. 2008}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.cnn.com/2008/WORLD/europe/03/19/kosovo.eeurope.ap/index.html|title=Serbia's neighbors recognize Kosovo|publisher=CNN|date=19. 3. 2008|access-date=19. 3. 2008|archive-date=3. 4. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080403014819/http://www.cnn.com/2008/WORLD/europe/03/19/kosovo.eeurope.ap/index.html|url-status=dead}}</ref> |- | 32 || {{ZD|BUG}} [[Bugarska]]|| [[20. mart]] [[2008]] ||<ref>{{cite news|url=http://www.government.bg/cgi-bin/e-cms/vis/vis.pl?s=001&p=0137&n=000572&g=|title=Joint statement by the Governments of Bulgaria, Hungary and Croatia|publisher=Republic of Bulgaria Council of Ministers|date=19. 3. 2008|access-date=19. 3. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304191222/http://www.government.bg/cgi-bin/e-cms/vis/vis.pl?s=001&p=0137&n=000572&g=|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> |- | 33 || {{ZID|Lihtenštajn}} || [[25. mart]] [[2008]] || |- | 34 || {{ZD|JKO}} [[Južna Koreja]]|| rowspan="2" | [[28. mart]] [[2008]] || |- | 35 || {{ZID|Norveška}} || |- | 36 || {{ZID|Maršalska Ostrva}} || [[17. april]] [[2008]] || |- | 37 || {{ZD|BUF}} [[Burkina Faso]] || [[23. april]] [[2008]] || |- | 38 || {{ZID|Litvanija}}|| [[6. maj]] [[2008]] || |- | 39 || {{ZD|SMR}} [[San Marino]] || [[12. maj]] [[2008]] || |- | 40 || {{ZD|ČEŠ}} [[Češka]]|| [[21. maj]] [[2008]] || |- | 41 || {{ZID|Liberija}}|| [[30. maj]] [[2008]] || |- | 42 || {{ZD|KOL}} [[Kolumbija]] || [[4. august]] [[2008]] || |- | 43 || {{ZD|BLZ}} [[Beliz]]|| [[7. august]] [[2008]] || |- | 44 || {{ZID|Malta}}|| [[22. august]] [[2008]] || |- | 45 ||{{ZD|SAM}} [[Samoa]] | [[15. septembar]] [[2008]] || |- | 46 || {{ZID|Portugal}} || [[7. oktobar]] [[2008]] || |- | 47 || {{ZID|Crna Gora}}|| rowspan="2" | [[9. oktobar]] [[2008]] || |- | 48 || {{ZID|Makedonija}} || |- | 49 || {{ZID|Ujedinjeni Arapski Emirati}} || [[14. oktobar]] [[2008]] || |- | 50 || {{ZID|Malezija}} || [[30. oktobar]] [[2008]]. ||<ref name="Malaysian Ministry of Foreign Affairs">{{cite web|url=http://www.rferl.org/content/Serbia_Expels_Malaysian_Envoy_After_Kosovo_Recognition/1337183.html|title=Serbia Expels Malaysian Envoy After Kosovo Recognition {{en simbol}}|date=20. 2. 2008|publisher=Radio Free Europe/Radio Liberty|access-date=21. 2. 2008|author=}}</ref> |- | 51 || {{ZID|Mikronezija}} || [[5. decembar]] [[2008]] || |- | 52 || {{ZID|Panama}} || [[16. januar]] [[2009]] || |- | 53 || {{ZID|Maldivi}} || [[19. februar]] [[2009]] || |- | 54 || {{ZD|GAM}} [[Gambija]] || [[7. april]] [[2009]] || |- | 55 || {{ZID|Saudijska Arabija}} || [[20. april]] [[2009]] || |- | 56 || {{ZD|BHR}} [[Bahrein]] || [[19. maj]] [[2009]] ||<ref>[http://www.naslovi.net/2009-05-19/mondo/komori-i-bahrein-priznali-kosovo/1161246 Komori i Bahrein priznali Kosovo]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019|bot=InternetArchiveBot}}</ref> |- | 57 || {{ZID|Jordan}} || [[7. juli]] [[2009]] ||<ref>{{Cite web|url=http://www.tip.ba/2009/07/08/pristina-jordan-priznao-nezavisnost-kosova/|title=Jordan je 61. država koja je priznala nezavisnost Kosova|archive-url=https://web.archive.org/web/20151025204714/http://tip.ba/2009/07/08/pristina-jordan-priznao-nezavisnost-kosova/|archive-date=25. 10. 2015|url-status=dead|access-date=27. 10. 2010}}</ref> |- | 58 || {{ZD|DOM}} [[Dominikanska Republika]] || [[10. juli]] [[2009]] || |- | 59 || {{ZID|Novi Zeland}} || [[9. novembar]] [[2009]] || |- | 60 || {{ZID|Malavi}} || [[14. decembar]] [[2009]] || |- | 61 || {{ZID|Mauritanija}} || [[12. januar]] [[2010]] || |- | 62 || {{ZID|Esvatini}} || [[12. april]] [[2010]] || |- | 63 || {{ZD|VAN}} [[Vanuatu]] || [[28. april]] [[2010]] || |- | 64 || {{ZID|Džibuti}} || [[8. maj]] [[2010]] || |- | 65 || {{ZID|Somalija}} || [[19. maj]] [[2010]] || |- | 66 || {{ZID|Honduras}} || [[3. septembar]] [[2010]] ||<ref>[http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2010&mm=09&dd=03&nav_id=456305 Honduras priznao Kosovo]</ref> |- | 67 || [[Datoteka:Flag of Kiribati.svg|22px]] [[Kiribati]] || [[21. oktobar]] [[2010]] ||<ref>[http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2010&mm=10&dd=25&nav_category=640&nav_id=467695 Kiribati priznao Kosovo]</ref> |- |68 |{{ZID|Tuvalu}} |[[18. novembar]] [[2010]] | |- | 69 || {{ZID|Katar}} || [[7. januar]] [[2011]] || |- | 70 || [[Datoteka:Flag of Guinea-Bissau.svg|22px]] [[Gvineja Bisau]] || [[10. januar]] [[2011]] || |- | 71 || {{ZID|Andora}} || [[8. juni]] [[2011]] ||<ref>[http://www.mfa-ks.net/?page=2,4,795]</ref> |- | 72 || {{ZID|Gvineja}} || [[12. august]] [[2011]] ||<ref name="news24.com">{{Cite web |url=http://www.news24.com/Africa/News/Guinea-Niger-recognise-Kosovo-20110816 |title=Arhivirana kopija |access-date=17. 8. 2011 |archive-date=1. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121001200904/http://www.news24.com/Africa/News/Guinea-Niger-recognise-Kosovo-20110816 |url-status=dead }}</ref><ref name="kosovapress.com">http://www.kosovapress.com/ks/beta/?cid=2,2,133529{{Mrtav link}}</ref> |- | 73 || {{ZID|Niger}} || [[15. august]] [[2011]] ||<ref name="news24.com" /><ref name="kosovapress.com" /> |- | 74 || {{ZD|BEN}} [[Benin]] || [[18. august]] [[2011]] ||<ref>http://www.mfa-ks.net/?page=3,4,900</ref> |- | 75 || {{ZD|SV LUC}} [[Sveta Lucija]] || [[19. august]] [[2011]] ||<ref>http://www.mfa-ks.net/?page=1,4,906</ref> |- | 76 || {{ZID|Gabon}} || [[15. septembar]] [[2011]] ||<ref>http://www.mfa-ks.net/?page=2,4,984</ref> |- | 77 ||{{ZID|Obala Slonovače}} | [[16. septembar]] [[2011]] ||<ref>{{Cite web|url=http://www.lesoirdalgerie.com/articles/2008/03/03/article.php?sid=65238&cid=2|title=Arhivirana kopija|archive-url=https://web.archive.org/web/20090618035538/http://www.lesoirdalgerie.com/articles/2008/03/03/article.php?sid=65238&cid=2|archive-date=18. 6. 2009|url-status=dead|access-date=13. 10. 2011}}</ref> |- | 78 || {{ZID|Kuvajt}} || [[11. oktobar]] [[2011]] ||<ref>http://www.mfa-ks.net/?page=2,4,981</ref> |- | 79 || {{ZID|Haiti}} || [[10. februar]] [[2012]] || |- |80 |{{ZID|Brunej}} |[[25. april]] [[2012]] | |- | 81 || {{ZID|Čad}} || [[1. juni]] [[2012]] ||<ref>[http://www.mfa-ks.net/?page=1,4,1282 Çadi njeh Republikën e Kosovës], Ministry of Foreign Affairs of the Republic of Kosovo, 2012-06-01 (in Albanian)</ref> |- | 82 || {{ZID|Istočni Timor}} || [[20. septembar]] [[2012]] ||<ref>[http://www.mfa-ks.net/?page=1,4,1479 Timori Lindor njeh pavarësinë e Kosovës], Ministry of Foreign Affairs of the Republic of Kosovo, 2012-11-09 (in Albanian)</ref> |- | 83 || {{ZD|FIJ}} [[Fidži]] || [[19. novembar]] [[2012]] ||<ref>[http://kryeministri-ks.net/?page=2,9,3213 Office of the Prime Minister of the Republic of Kosovo, 2012-11-19]</ref> |- | 84 || {{ZD|SV KIN}} [[Sveti Kristofor i Nevis]] || [[28. novembar]] [[2012]]. ||<ref>[http://www.mfa-ks.net/?page=1,4,1517 Saint Kitts dhe Nevis njeh zyrtarisht pavarësinë e Kosovës]</ref> |- | 85 || {{ZID|Pakistan}} || [[24. decembar]] [[2012]]. ||<ref>[http://www.blic.rs/Vesti/Svet/359169/Pakistan-priznao-Kosovo Pakistan priznao Kosovo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121224010723/https://www.blic.rs/Vesti/Svet/359169/Pakistan-priznao-Kosovo |date=24. 12. 2012 }}, blic.rs</ref> |- | 86 || {{ZID|Gvajana}}|| [[16. mart]] [[2013]]. ||<ref>[http://www.mfa-ks.net/?page=1,4,1626 Guajana njeh shtetin e pavarur dhe sovran të Kosovës]</ref> |- | 87 ||{{ZID|Tanzanija}} | [[29. maj]] [[2013]]. ||<ref>[http://www.klix.ba/vijesti/regija/tanzanija-97-zemlja-koja-je-priznala-nezavisnost-kosova/130531004 Tanzanija 97. zemlja koja je priznala nezavisnost Kosova]</ref><ref>http://www.balkaneu.com/tanzania-recognizes-independence-kosovo/</ref> |- | 88 || {{ZID|Jemen}}|| [[11. juni]] [[2013]]. ||<ref>[http://www.sabanews.net/en/news313610.htm Saba.net]</ref> |- | 89 || {{ZID|Egipat}}|| [[26. juni]] [[2013]]. ||<ref>{{Cite web |url=http://www.mfa.gov.eg/Arabic/Ministry/News/Pages/NewsDetails.aspx?Source=1d5b0202-c337-4794-ab10-342893d069e1&newsID=17393f2d-a0db-471c-bd41-1c1d169b79c2 |title=Ministarstvo vanjskih poslova Egipta |access-date=17. 9. 2013 |archive-date=30. 6. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130630231622/http://www.mfa.gov.eg/Arabic/Ministry/News/Pages/NewsDetails.aspx?Source=1d5b0202-c337-4794-ab10-342893d069e1&newsID=17393f2d-a0db-471c-bd41-1c1d169b79c2 |url-status=dead }}</ref> |- | 90 || {{ZID|El Salvador}}|| [[29. juni]] [[2013]]. ||<ref>{{Cite web |url=http://www.telegrafi.com/lajme/el-salvador-njeh-kosoven-2-33589.html |title=el-salvador-njeh-kosoven |access-date=17. 9. 2013 |archive-date=23. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160123055037/http://www.telegrafi.com/lajme/el-salvador-njeh-kosoven-2-33589.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.vijesti.ba/vijesti/regija/170545-Salvador-priznao-Kosovo.html |title=Arhivirana kopija |access-date=5. 10. 2013 |archive-date=28. 9. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210928102716/https://vijesti.ba/vijesti/regija/170545-Salvador-priznao-Kosovo.html |url-status=dead }}</ref> |- | 91 || {{ZID|Tajland}}|| [[24. septembar]] [[2013]]. ||<ref>[http://www.kryeministri-ks.net/?page=2,9,3792 Prime Minister Thaçi officially receives Thailand recognition of Kosovo in a meeting with Thailand Deputy Prime Minister Dr. Surapong Tovichakchaikul]</ref> |- | 92 || {{ZID|Libija}}|| [[25. septembar]] [[2013]]. ||<ref>[http://www.kryeministri-ks.net/?page=2,9,3789 Today, in New York, the Prime Minister of the Republic of Kosovo, Hashim Thaçi met the Prime Minister of Libya, Ali Zeidan in a private meeting]</ref><ref>[http://www.libyaherald.com/2013/09/26/libya-officially-recognises-kosovo/#axzz2gJL6FQHM Libya officially recognises Kosovo]</ref> |- | 93 || {{ZID|Tonga}}|| [[17. januar]] [[2014]]. ||<ref>[http://www.klix.ba/vijesti/regija/tonga-105-drzava-koja-je-priznala-kosovo/140117065 Tonga 105. država koja je priznala Kosovo]</ref> |- | 94 || {{ZID|Antigva i Barbuda}}|| [[20. maj]] [[2015.]] ||<ref>[http://www.mfa-ks.net/?page=2,4,2633#.VVzBricViko Antigua and Barbuda recognizes the independence of Kosovo], Ministarstvo vanjskih poslova Kosova</ref> |- | 95 || {{ZID|Singapur}}|| [[1. decembar]] [[2016.]] ||<ref>[http://www.mfa-ks.net/?page=2,217,3943 Singapore Recognizes Kosovo as an Independent State and Diplomatic Relations are Established], Ministry of Foreign Affairs of the Republic of Kosovo, 2016-12-01</ref><ref>[https://www.mfa.gov.sg/content/mfa/media_centre/press_room/pr/2016/201612/press_201612011.html Vlade Republike Singapur i Republike Kosovo uspostavile diplomatske odnose] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180620181102/https://www.mfa.gov.sg/content/mfa/media_centre/press_room/pr/2016/201612/press_201612011.html|date=20. 6. 2018}}, Ministarstvo vanjskih poslova Singapura, 2016-12-01</ref> |- | 96 || {{ZID|Bangladeš}}||[[27. februar]] [[2017.]] |<ref>[http://www.dhakatribune.com/bangladesh/foreign-affairs/2017/02/27/bangladesh-officially-recognises-kosovo-independent-state/ Bangladeš službeno priznao kosovo kao nezavisnu državu], Dhaka Tribune, 2017-02-27</ref><ref>[http://www.kryeministri-ks.net/?page=2,9,6604 Premijer Mustafa prihvatio verbalnu notu o priznavanju Kosova kao nezavisne države od strane Bangladeša], Premijer Kosova, 2016-02-28</ref> |- | 97 || {{ZID|Barbados}}|| [[15. februar]] [[2018.]] || |- | 98 || {{ZID|Izrael}}|| [[4. septembar]] [[2020.]] ||<ref>{{Cite web|url=https://www.timesofisrael.com/serbia-not-happy-with-israels-recognition-of-kosovo-says-it-will-impact-ties/|title=Serbia ‘not happy’ with Israel’s recognition of Kosovo, says it will impact ties|last=Agencies and TOI staff|website=www.timesofisrael.com|language=en-US|access-date=7. 6. 2021}}</ref> |- |} === Ostale države i entiteti === {| class="wikitable" !# !Država/Entitet !Datum priznavanja !Ref. |- |1 |{{ZID|Tajvan}} |19. februar 2008. |<ref>{{Cite web |url=http://www.mofa.gov.tw/webapp/content.asp?cuItem=30318 |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 10. 2010 |archive-date=26. 2. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080226101737/http://www.mofa.gov.tw/webapp/content.asp?cuItem=30318 |url-status=dead }}</ref> |- |2 |{{ZID|Cookova Ostrva}} |15, maj 2015. |<ref>{{Cite web|url=http://www.kktcb.eu/index.php?tpl=show_news&id=236|title=Arhivirana kopija|archive-url=https://web.archive.org/web/20141006120850/http://www.kktcb.eu/index.php?tpl=show_news&id=236|archive-date=6. 10. 2014|url-status=dead|access-date=7. 10. 2010}}</ref> |- |3 |{{ZID|Niue}} |23. juni 2015. |<ref>{{Cite web|url=https://www.mfa-ks.net/?page=1,4,2671|title=Ballina - Ministry of Foreign Affairs - Republic of Kosovo|website=www.mfa-ks.net|access-date=7. 6. 2021}}</ref> |} == Države koje su povukle priznanje == {| class="wikitable" |- !# ! Država !! Datum priznavanja !! Datum povlačenja !Ref. |- |1 | {{ZID|Surinam}} || 8. juli 2016. || 27. oktobar 2017. |<ref>{{Cite web|url=http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/1/politika/2922887/surinam-povukao-priznanje-kosova.html|title=Суринам повукао признање Косова|last=Serbia|first=RTS, Radio televizija Srbije, Radio Television of|website=www.rts.rs|access-date=7. 6. 2021}}</ref><ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.euractiv.com/section/enlargement/news/15-countries-and-counting-revoke-recognition-of-kosovo-serbia-says/|title=15 countries, and counting, revoke recognition of Kosovo, Serbia says|last=Palickova|first=Agata|date=27. 8. 2019|website=www.euractiv.com|language=en-GB|access-date=7. 6. 2021}}</ref> |- |2 | {{ZID|Burundi}} || 16. oktobar 2012. || 15. februar 2018. |<ref name=":0" /><ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/E-8-2018-006438_EN.html|title=VP/HR - Withdrawal of recognition of Kosovo|website=www.europarl.europa.eu|language=en|access-date=7. 6. 2021}}</ref> |- |3 | {{ZID|Papua Nova Gvineja}} || 3. oktobar 2012. || 5. juli 2018. |<ref name=":0" /><ref name=":1" /> |- |4 | {{ZID|Lesoto}} || 11. februar 2014. || 16. oktobar 2018. |<ref name=":0" /><ref>{{Cite web|url=https://www.ansamed.info/ansamed/it/notizie/rubriche/politica/2014/02/11/Kosovo-Lesotho-riconosce-indipendenza-106-mo-Paese-farlo_10052564.html|title=Kosovo: Lesotho riconosce indipendenza, 106/mo Paese a farlo - Politica - ANSAMed.it|website=www.ansamed.info|access-date=7. 6. 2021}}</ref> |- |5 | [[Datoteka:Flag of the Comoros.svg|22px|border]] [[Komori]] || 14. maj 2009. || 1. novembar 2018. |<ref name=":0" /><ref>{{Cite web|url=https://www.mid.ru/foreign_policy/news/-/asset_publisher/cKNonkJE02Bw/content/id/3404241|title=Foreign Minister Sergey Lavrov’s remarks and answers to media questions at a news conference following talks with the Minister of Foreign Affairs and International Cooperation of the Comoros, Mohamed El-Amine Souef, Moscow, November 9, 2018|website=www.mid.ru|language=en-GB|access-date=7. 6. 2021}}</ref> |- |6 | {{ZID|Dominika}} || 11. decembar 2012. || 2. novembar 2018. |<ref name=":0" /><ref>{{Cite web|url=https://www.b92.net/eng/news/politics.php?yyyy=2018&mm=11&dd=02&nav_id=105442|title=Another country no longer recognizes Kosovo - FM announces|website=B92.net|language=en|access-date=7. 6. 2021}}</ref> |- |7 | {{ZID|Grenada}} || 25. septembar 2013. || 4. novembar 2018. |<ref name=":0" /><ref>{{Cite web|url=https://rs.n1info.com/english/news/a433192-Grenada-retracts-recognition-of-Kosovo/|title=Grenada retracts recognition of Kosovo|date=4. 11. 2018|website=N1|language=sr-RS|access-date=7. 6. 2021}}</ref> |- |8 | {{ZID|Solomonska Ostrva}} || 13. august 2014. || 28. novembar 2018. |<ref name=":0" /><ref>{{Cite web|url=https://www.b92.net/eng/news/politics.php?yyyy=2018&mm=12&dd=03&nav_id=105658|title=Dacic confirms, Pristina denies new recognition withdrawal|website=B92.net|language=en|access-date=7. 6. 2021}}</ref> |- |9 | {{ZID|Madagaskar}} || 24. novembar 2017. || 7. decembar 2018. |<ref name=":0" /><ref>(eng.) [https://twitter.com/pacollibehgjet/status/934508081152708608 Madagascarin the margins of OIFfrancophonie has recognized Kosovo], Behgjet Pacolli, Twitter, 25. novembra 2017.</ref><ref>{{cite web|url=https://actu.orange.mg/la-serbie-annonce-que-madagascar-annule-sa-reconnaissance-du-kosovo/|title=La Serbie annonce que Madagascar annule sa reconnaissance du Kosovo|date=8. 12. 2018|website=Orange Madagadscar|language=francuski|access-date=17. 8. 2019|archive-date=18. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190518163524/https://actu.orange.mg/la-serbie-annonce-que-madagascar-annule-sa-reconnaissance-du-kosovo/|url-status=dead}}</ref> |- |10 | {{ZID|Palau}} || 6. mart 2009. || 17. januar 2019. |<ref name=":0" /><ref>{{cite web|url=https://www.gazetaexpress.com/en/news/megjithate-zyrtaret-per-informim-e-kane-mohuar-nje-zhvillim-te-tille-174775/|title=Palau revokes recognition of Kosovo|date=18. 1. 2019|website=Gazetta Express|archive-url=https://web.archive.org/web/20190119174653/https://www.gazetaexpress.com/en/news/megjithate-zyrtaret-per-informim-e-kane-mohuar-nje-zhvillim-te-tille-174775/|archive-date=19. 1. 2019|url-status=dead|access-date=17. 8. 2019}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.mfa.gov.rs/sr/index.php/pres-servis/saopstenja/20782-2019-01-21-12-28-27?lang=cyr|title=Република Палау поништила признање Косова|date=21. 1. 2019|website=Ministry of Foreign Affairs of the Republic of Serbia|archive-url=https://web.archive.org/web/20190414132840/http://www.mfa.gov.rs/sr/index.php/pres-servis/saopstenja/20782-2019-01-21-12-28-27?lang=cyr|archive-date=14. 4. 2019|url-status=dead|access-date=17. 8. 2019}}</ref> |- |11 |{{ZID|Togo}} |11. juli 2014. |28. juni 2019. |<ref name=":0" /><ref>{{Cite web|url=https://www.novosti.rs/vesti/naslovna/politika/aktuelno.289.html:814558-POGLEDAJTE-Ovo-je-nota-kojom-je-Togo-ponistio-priznanje-tzv-Kosova-FOTO|title=POGLEDAJTE: Ovo je nota kojom je Togo poništio priznanje tzv. Kosova (FOTO)|website=NOVOSTI|language=sr|access-date=7. 6. 2021}}</ref> |- |12 |{{ZID|Srednjoafrička Republika}} |22. juli 2011. |24. juli 2019. |<ref name=":0" /><ref>[https://www.b92.net/eng/news/politics.php?yyyy=2019&mm=07&dd=27&nav_id=107067 Dacic: Central African Republic has withdrawn recognition of Kosovo's independence], b92.net, pristupljeno 17. augusta 2019.</ref> |- |13 |{{ZID|Gana}} |23. januar 2012. |7. novembar 2019. |<ref name=":0" /><ref>{{Cite web|url=https://www.lefigaro.fr/flash-actu/le-ghana-retire-sa-reconnaissance-d-un-kosovo-independant-20191112|title=Le Ghana retire sa reconnaissance d'un Kosovo indépendant|website=LEFIGARO|language=fr|access-date=7. 6. 2021}}</ref> |- |14 |{{ZID|Nauru}} |23. april 2008. |13. novembar 2019. |<ref name=":0" /><ref>{{Cite web|url=https://president-ksgov.net/?page=1,6,860|title=REPUBLIKA E NAURUSË NJOHU REPUBLIKËN E KOSOVËS|last=SADRIU|first=Presidente e Republikës së Kosovës-DR VJOSA OSMANI-|website=Presidente e Republikës së Kosovës - DR. VJOSA OSMANI - SADRIU|access-date=7. 6. 2021}}</ref> |- |15 |{{ZID|Sijera Leone}} |22. juni 2008. |2. mart 2020. |<ref name=":0" /><ref>{{Cite web|url=http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=539862|title=TANJUG {{!}}|website=www.tanjug.rs|access-date=7. 6. 2021|archive-date=4. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200304192418/http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=539862|url-status=dead}}</ref> |- |} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Recognition of Kosovo}} [[Kategorija:Kosovo]] [[Kategorija:Nezavisnost Kosova]] hghh6ifqk02e82c6ykupi8rueyc50px Međunarodni aerodrom "Sabiha Gökçen" 0 137164 3838303 3786911 2026-04-30T02:33:08Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3838303 wikitext text/x-wiki {{Infokutija aerodrom | ime = Aerodrom Istanbul-Sabiha Gökçen | izvorno ime = Sabiha Gökçen Uluslararası Havalimanı | izvorno ime-a = | izvorno ime-r = | slika =Pegasus_stand_SAW.JPG | slika-širina = | opis = | IATA = SAW | ICAO = LTFJ | vrsta = Javni aerodrom | vlasnik-operator= Limak-GMR-MAHB Konzorcijum | vlasnik = | operator = | grad = [[Istanbul]], [[Turska]] | lokacija = Pendik, [[Istanbul]] | izgrađen = 2001 | upotreba = | visina-m = 95 | koordinate = {{coor dms |40|53|54|N|029|18|33|E| type: Aerodrom Istanbul-Sabiha Gökçen}} | website = [http://www.sabihagokcen.aero/ Službena stranica] | metar-visina = | metar-r = | r1-broj = 06/24 | r1-dužina-m = 3.000 | r1-površina = [[Beton]] | r2-broj = | r2-dužina-m = | r2-površina = | r3-broj = | r3-dužina-m = | r3-površina = | h1-broj = | h1-dužina-m = | h1-površina = | h2-broj = | h2-dužina-m = | h2-površina = | stat-god = 2009. | stat1-naziv = Ukupan broj putnika | stat1-podatak = 6,639,958 | stat2-naziv = Međunarodni letovi | stat2-podatak = 2,092,285 | stat3-naziv = Domaći letovi | stat3-podatak = 4,547,673 | fusnota = Izvor [http://www.sabihagokcen.aero/airport_traffic_report ISG] }} '''Međunarodni aerodrom Sabiha Gökçen''' ([[IATA]]: '''SAW''', [[ICAO]]: '''LTFJ''') ([[Turski jezik|turski]]: Sabiha Gökçen Uluslararası Havalimanı), je jedan od dva međunarodna [[aerodrom]]a koji opslužuju najveći [[Turska|turski]] grad [[Istanbul]]. Nalazi se otprilike oko 35&nbsp;km jugoistočno<ref>[http://www.ead.eurocontrol.int/publicuser/protect/pu/main.jsp] Pristupljeno 25. juna 2015.</ref> od centra ovog transkontinentalnog grada, u provinciji [[Sakarya (provincija)|Sakarya]]. Aerodrom opslužuje kompanija ''Pegasus Airlines'' a također je i baza za avio kompanije ''Turkish Airlines'' i ''Borajet''. Aerodrom je 2001. godine, nazvan po usvojenoj kćerki osnivača moderne [[Turska|Turske]], [[Mustafa Kemal Atatürk|Ataturka]] i ženi koja je bila prvi ženski borbeni pilot u svijetu, [[Sabiha Gökçen|Sabihi Gökçen]]. == Opći podaci == Aerodrom je izgrađen, jer [[Međunarodni aerodrom Ataturk Istanbul|Međunarodni aerodrom Atatürk]], koji se nalazi u evropskom dijelu Istanbula nije bio dovoljnog kapaciteta da zadovolji rastuće potrebe putnika ovog grada, kako u domaćem tako i u međunarodnom prometu. Međunarodni terminal je prvobitno bio kapaciteta od 3 miliona putnika dok je terminal za unutrašni promet kapaciteta 0,5 miliona putnika godišnje. U 2010. godini kroz aerodrom je prošlo 11.129.472 putnika, što je povećanje od 71% u odnosu na 2009. godinu.<ref>[http://www.dhmi.gov.tr/getBinaryFile.aspx?Type=13&dosyaID=3&IstatistikID=40 Statistika o aerodromima - 2010.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304001407/http://www.dhmi.gov.tr/getBinaryFile.aspx?Type=13&dosyaID=3&IstatistikID=40 |date=4 Mart 2016 }} Pristupljeno 25. juna 2015.</ref> Planovi su bili da aerodrom do 2023. godine dostigne do 25 miliona putnika godišnje,<ref>[http://www.nasdaq.com/aspx/stock-market-news-story.aspx?storyid=200908040859dowjonesdjonline000380&title=istanbuls-2nd-airport-to-reach-25-million-passengers-by-2023-iha Do 25 miliona putnika do 2013.] Nasdaq.com (2011-05-24). Pristupljeno 25. juna 2015.</ref><ref>[http://www.hurriyet.com.tr/gundem/11928901.asp Hurriyet.com.tr.] Pristupljeno 25. juna 2015.</ref> ali su ti planovi već 2015. godine dostignuti sa cifrom od 28 miliona prevezenih putnika u 2015. godini. Sa 28.285.578 putnika i 206.180 letova u 2015. godini, Aeroderom Sabiha Gökçen je drugi najprometniji aerodrom sa jednom pistom na svijetu (prvi je [[london]]ski [[Aerodrom Gatwick|Gatwick]]) koji ima dvije piste ali operiše kao jednopistni aerodrom.<ref>[https://panethos.wordpress.com/2015/09/02/worlds-busiest-single-runway-commercial-airports/ World`s busiest single-runway commercial airports] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170810170023/https://panethos.wordpress.com/2015/09/02/worlds-busiest-single-runway-commercial-airports/ |date=10. 8. 2017 }}. Retrieved on 2016-11-13.</ref> == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Sabiha Gökçen International Airport}} *[http://www.sabihagokcen.aero/ Sabiha Gökçen International Airport's official site] *[http://www.facebook.com/pages/%C4%B0stanbul-Sabiha-G%C3%B6k%C3%A7en-International-Airport/139305092751863 Sabiha Gökçen Airport's facebook page] *[http://www.twitter.com/SabihaGokcen Sabiha Gökçen Airport's twitter page]{{Mrtav link}} *[http://www.istanbulairportpickupservice.com/ Sabiha Gokcen airport transfer and pick up service] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121115183311/http://www.istanbulairportpickupservice.com/ |date=15. 11. 2012 }} *[http://www.constructalia.com/en_EN/case-studies/sabiha-gokcen-international-airport/5162276/page.jsp Sabiha Gökçen International Airport case study on Constructalia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110708192140/http://www.constructalia.com/en_EN/case-studies/sabiha-gokcen-international-airport/5162276/page.jsp |date=8. 7. 2011 }} *[https://web.archive.org/web/20121102224039/http://istanbuloto.net/sabihagokcenrentcar.html Sabiha Gökçen Rent a Car] *[https://web.archive.org/web/20090302183739/http://sehirrehberi.ibb.gov.tr/rehber/Default.aspx?&cx=118302&cy=83629&scl=7 Sabiha Gökçen International Airport Satellite Photo] [[Kategorija:Aerodromi u Turskoj|Istanbul]] miuxjksbzi9wg6tquvwu9yo9e592scf Simfonija br. 5 (Beethoven) 0 149863 3838296 3542927 2026-04-30T01:35:07Z Tulum387 155909 3838296 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Beethoven18045JosephMähler.jpg|300px|desno|mini|[[Joseph Mähler]]: [[Ludwig van Beethoven]] (1804)]] '''V simfonija u c-molu op. 67'''<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/Symphony-No-5-in-C-Minor-Op-67|title=Symphony No. 5 in C Minor, Op. 67 {{!}} C Minor, Op. 67, Classical Music {{!}} Britannica|date=21. 9. 2023|website=www.britannica.com|language=en|access-date=24. 9. 2023}}</ref> jedna je od najpoznatijih [[simfonija]] i djela [[Ludwig van Beethoven|Ludwiga van Beethovena]] i jedno od najpopularnijih djela [[klasična muzika|klasične muzike]].<ref name="Schauffler">[[Robert Haven Schauffler|Schauffler, Robert Haven]]. Beethoven: The Man Who Freed Music, "Doubleday, Doran, & Company", Garden City, New York, 1933, str. 211.</ref> Sastoji se od četiri stavka: nakon prvog, koji je u [[Sonata|sonatnom]] obliku, slijede ''andante'', brzi ''scherzo'', koji se bez prekida (''attacca'') nastavlja u posljednji stavak. Prvi put je izvedena u [[beč]]kom pozorištu [[Theater an der Wien]] 1808.<ref>{{Cite web|url=https://www.history.com/this-day-in-history/beethovens-fifth-symphony-given-world-premiere-in-vienna|title=Beethoven’s Fifth Symphony given world premiere in Vienna|website=HISTORY|language=en|access-date=24. 9. 2023}}</ref> i nedugo zatim stekla je ogroman ugled. [[Muzikologija|Muzikolog]] [[E. T. A. Hoffmann]] smatra ovu simfoniju "najvažnijim djelom tog vremena". Očito, Beethoven je komponirao nešto snažno i univerzalno da odjekuje a vanvremenskim značajem kod svakog slušaoca bez obzira na dubinu njihove muzičke kulture. == Značaj pete simfonije == Osvrćući se unazad mi poštujemo Beethovena zato što nas je uveo u vijek muzike kojeg većina ljubitelja klasične muzike uživa najviše. Dok je Mozart sigurno gurao u tom pravcu (a vjerovatno bi bio uspješan kao Beethoven da je živio duže), upravo su hrabra harmonijska i strukturna istraživanja Beethovena bila ta koja su pokrenula [[romantizam]] u muzici, u kojoj lični osjećaji više nisu bili potisnuti ispod konvencionalnih formi. Iako Beethovenova Peta nije najinovativnija ili utjecajna simfonija (Treća i Deveta se takmiče za tu čast), ipak je imala mnoštvo pionirskih osobina: prva upotreba trombona u simfonijskoj muzici, varijacije nastale na dual teme, dva stavka pridružena zajedno, ponavljanje ranijeg prelaza u finale i najimpresivnija od svih, jedan motiv koji ujedinjuje cijelo muzičko djelo. Beethoven je, navodno, nazvao početak njegove simfonije "Kucanje sudbine na vrata", ali danas je to u velikoj mjeri diskreditirano kao nepouzdano rekla-kazala. Cijelo djelo ilustrira romantični ideal izražajnog putovanja, ali ne u smislu pričanja priče nego kao emocionalne katarze. == Muzički opis pete simfonije == Prvi stavak je mračan i odlučan, ali još pun stalnog sukoba i energije dok tračci svjetlucave nade kao vrtlog prolaze kroz nemilosrdnu oluju. U prvoj frazi tu su četiri note koje oslikavaju žustrinu sudbine. Usmjereni intenzitet razrješava se kroz tečni niz varijacija, ležerno, ali s kontroliranim udarima snage. Zatim dolazi odlučan marš, izgrađen uglavnom na ustrajnom ritmu otvarajućeg motiva koji se spušta u prigušenom dijelu umotan u napetosti i onda eksplodira u završnici kroz uzbudljivu buku trijumfa u C-duru. Beethoven majstorski uvečava efekt ponovnim uvođenjem napetog dijela marša iz 3. stavka, a zatim ponavlja sve ispočetka s trijumfalnim ''crescendom''. Djelo završava zapanjujućom kodom izgrađenoj na varijantama početnog motiva, što otvara put ka radosnom odredištu. == Podaci == '''Vrijeme nastajanja:''' Prve skice dolaze iz godine 1800, ali direktne skice se nalaze u njegovoj knjizi za skice, koje su nastale u februaru i martu 1804. Završavao ju je u vremenu od aprila 1807. do proljeća 1808. '''Prvo izvođenje''' Zajedno sa VI. simfonijom u F-duru op. 68; koncertom za [[klavir]] i [[orkestar]] br. 4 u G-duru op. 57; dijelovima [[Misa|mise]] u C-duru op. 86; i fantazijom za klavir, zbor i orkestar u c-molu op. 80, izvedeni 22. decembra 1808. u ''Theater an der Wien''. '''Spisak instrumenata:''' 1 [[flauta|piccolo flauta]], 2 poprečne flaute, 2 [[Oboa|oboe]], 2 [[klarinet]]a, 2 [[fagot]]a, 1 kontrafagot, 2 [[rog (glazbalo)|roga]], 2 [[truba|trube]], 3 [[trombon]]a, 1. [[violina|violine]], 2. [[Violina|violine]], [[Viola|viole]], [[čelo|violončela]] i [[kontrabas]]i; [[Violončelo|violončela]] i kontrabasi u nekim djelovima razdvojeni). == Priča o nastanku == Zadatak za komponiranje V simfonije dobio je od grofa Franza von Oppersdorffa između 1803. i 1804, dakle, između dovršavanja III simfonije i prije rada na IV simfoniji (koja je bila dovršena u jesen 1806). U vrijeme kad je dovršavao V simfoniju završio je i VI simfoniju. {{slušajte |datoteka=Ludwig van Beethoven - symphony no. 5 in c minor, op. 67 - i. allegro con brio.ogg |naslov=Prvi stavak: Allegro con brio |opis=Izvođači: Skidmore College Orchestra. Muzika ljubaznošću [http://www.musopen.com Musopen]|format=[[Ogg]] |datoteka2=Ludwig van Beethoven - Symphonie 5 c-moll - 1. Allegro con brio.ogg |naslov2=Prvi stavak: Allegro con brio |opis2=Izvođači: Fulda Symphony|format2=[[Ogg]] |zaglavlje=Prvi stavak}} {{slušajte |datoteka=Ludwig van Beethoven - symphony no. 5 in c minor, op. 67 - ii. andante con moto.ogg|naslov=Drugi stavak: Andante con moto|opis=Izvođači ''Skidmore College Orchestra''. Muzika ljubaznošću [http://www.musopen.com Musopen]|format=[[Ogg]] |datoteka2=Ludwig van Beethoven - Symphonie 5 c-moll - 2. Andante con moto.ogg|naslov2=Drugi stavak: Andante con moto|description2=Izvođači ''Fulda Symphony''|format2=[[Ogg]] |zaglavlje=Drugi stavak}} {{slušajte|datoteka=Ludwig van Beethoven - symphony no. 5 in c minor, op. 67 - iii. allegro.ogg|naslov=Treći stavak: Scherzo. Allegro|opis=Izvođači ''Skidmore College Orchestra''. Muzika ljubaznošću [http://www.musopen.com Musopen]|format=[[Ogg]] |datoteka2=Ludwig van Beethoven - Symphonie 5 c-moll - 3. Allegro.ogg|naslov2=Treći stavak: Scherzo. Allegro|description2=Izvođači ''Fulda Symphony''|format2=[[Ogg]] |header=Treći stavak}} {{slušajte|datoteka=Ludwig van Beethoven - symphony no. 5 in c minor, op. 67 - iv. allegro.ogg|naslov=Četvrti stavak: Allegro|opis=Izvođači ''Skidmore College Orchestra''. Muzika ljubaznošću [http://www.musopen.com Musopen]|format=[[Ogg]] |datoteka2=Ludwig van Beethoven - Symphonie 5 c-moll - 4. Allegro.ogg|naslov2=Četvrti stavak: Allegro|description2=Izvođači ''Fulda Symphony''|format2=[[Ogg]] |header=Četvrti stavak}} '''Stavci''' # ''Allegro con brio'' # ''Andante con moto'' # ''Scherzo, Allegro'' # ''Finale: Allegro'' == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Symphonie Nr. 5 c-moll}} * [http://www.classicalnotes.net/classics/fifth.html ''5. simfonija''] na ''Classical Notesu'' {{Beethovenove simfonije}} [[Kategorija:Kompozicije klasične muzike]] [[Kategorija:Simfonije]] s92zfi7po19dt4ct5w334buluwx10yj Mirza Bašić 0 150516 3838327 3765626 2026-04-30T06:19:34Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3838327 wikitext text/x-wiki {{Infokutija teniser | ime = Mirza Bašić | slika = Mirza Bašić (2015).jpg | veličina_slike = | tekst = | puno_ime = | izvorno_ime = | jezik_izvornog_imena = | itf_ime = | nadimak = | država = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | prebivalište = | datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1991|07|12}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[SFRJ]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | visina = 188 cm | težina = 88 kg | profesionalni_početak = 2008. | kraj_karijere = | ruka = Desna (dvoručni [[bekhend]]) | koledž = | trener = Daniel Meyers | novčane_nagrade = 642.282 [[Američki dolar|$]] | kuća_slavnih_god = | kuća_slavnih_id = | služeni_sajt = | pobjede-porazi_pojedinačno = {{pob-por-tenis|pobjede=24|porazi=14}} | turniri_pojedinačno = 1 | najbolji_plasman_pojedinačno = 74 (19. 2. 2018) | trenutni_plasman_pojedinačno = 84 (6. 8. 2018) | australian_open_pojedinačno = 2K ([[Australian Open 2016 – muški singl|2016]]) | roland_garros_pojedinačno = KV2 ([[Roland Garros 2016 – muški singl (kvalifikacije)|2016]], [[Roland Garros 2017 – muški singl (kvalifikacije)|2017]]) | wimbledon_pojedinačno = 1K (2018) | us_open_pojedinačno = KV2 ([[US Open 2013 – muški singl (kvalifikacije)|2013]], [[US Open 2015 – muški singl (kvalifikacije)|2015]], [[US Open 2017 – muški singl (kvalifikacije)|2017]]) | drugi_turniri = | WHCC_pojedinačno = | WCCC_pojedinačno = | TOC = | masters_cup_pojedinačno = | grand_slam_cup = | WCT = | WTA_pojedinačno = | olimpijske_igre_pojedinačno = | pro_prvenstva = | us_pro = | wembley_pro = | french_pro = | pobjede-porazi_parovi = {{pob-por-tenis|pobjede=7|porazi=4}} | turniri_parovi = 3 (1 čelendžer, 2 ITF) | najbolji_plasman_parovi = 320 (12. 8. 2013) | trenutni_plasman_parovi = | australian_open_parovi = | roland_garros_parovi = | wimbledon_parovi = | us_open_parovi = | drugi_turniri_parovi = | WHCC_parovi = | WCCC_parovi = | masters_cup_parovi = | WTA_parovi = | olimpijske_igre_parovi = | mješoviti_parovi = | pobjede-porazi_mješoviti_parovi = | turniri_mješoviti_parovi = | australian_open_mješoviti_parovi = | roland_garros_mješoviti_parovi = | wimbledon_mješoviti_parovi = | us_open_mješoviti_parovi = | drugi_turniri_mješoviti_parovi = | WHCC_mješoviti_parovi = | WCCC_mješoviti_parovi = | olimpijske_igre_mješoviti_parovi = | timska_takmičenja = | davis_cup = | fed_cup = | hopman_cup = | wightman_cup = | modul = | medalje = | ažurirano = 2. 4. 2018. }} '''Mirza Bašić''' profesionalni je [[BiH|bosanskohercegovački]] [[tenis]]er i član [[Davis Cup]] [[Davis Cup reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentacije Bosne i Hercegovine]]. == Karijera == Na juniorskom [[Wimbledon (tenis)|Wimbledonu]] 2008. došao je do polufinala u konkurenciji parova (s [[Kinezi|Kinezom]] [[Wu Di (teniser)|Wu Dijem]]). Dosad je osvojio sedam turnira iz kategorije ''Futures'', uz još četiri finala u istoj kategoriji. Ima i dvije titule u parovima, od kojih je jedna s ATP čelendžera (Sarajevo, 2013, partner [[Tomislav Brkić]]). Dana 26. jula 2015. u [[italija]]nskom [[Recanati]]ju osvojio je prvu titulu na [[ATP čelendžer|čelendžerima]] u karijeri pobijedivši u [[ATP čelendžer Recanati|finalu]] [[Litvanci|Litvanca]] [[Ričardas Berankis|Ričardasa Berankisa]], koji je u tom trenutku bio za 106 mjesta bolje plasiran na ATP-listi.<ref>{{cite web |url = http://www.klix.ba/sport/tenis/prva-atp-challenger-titula-mirze-basica-u-karijeri/150726076 |title = Prva ATP Challenger titula Mirze Bašića u karijeri |publisher=[[Klix.ba]]|date = 26. 7. 2015 |access-date = 27. 7. 2015}}</ref> Pobjedom u polufinalu protiv [[Stanislas Wawrinka|Stanislasa Wawrinke]] u [[ATP Sofija|Sofiji]] 10. februara 2018. plasirao se u svoje prvo ATP-finale, u kojem ga je čekao [[Marius Copil]].<ref>{{cite web |url= http://ba.n1info.com/a242715/Sport-Klub/Tenis/Mirza-Basic-preko-Wawrinke-do-finala-ATP-a-u-Sofiji.html |title= Mirza Bašić preko Wawrinke do finala u Sofiji |publisher= [[N1 (televizija)|ba.n1info.com]] |date= 10. 2. 2018 |access-date= 10. 2. 2018 }}{{Mrtav link}}</ref> Meč je bio vrlo neizvjestan i otišao je u tri seta, a kao pobjednik je izašao Bašić, osvojivši prvu ATP-titulu u karijeri (nakon što je nastup na turniru izborio kroz dva kola kvalifikacija) i probivši se prvi put među top 100 na ATP-listi.<ref>{{cite web |url= http://balkans.aljazeera.net/vijesti/mirza-basic-dosao-do-prve-atp-titule-u-karijeri |title= Mirza Bašić došao do prve ATP titule u karijeri |publisher= [[Al Jazeera Balkans]] |date= 11. 2. 2018 |access-date= 11. 2. 2018}}</ref> == Finala == === ATP World Tour === ==== Titule pojedinačno (1) ==== {| |-valign=top | {|class="wikitable mw-collapsible mw-collapsed" !Legenda |-style="background:#f3e6d7;" |Grand Slam (0–0) |-style="background:#ffc;" |Masters Cup (0–0) |-style="background:#e9e9e9;" |ATP Masters 1000 (0–0) |-style="background:#d4f1c5;" |ATP 500 (0–0) |- |ATP 250 (1–0) |} | {|class="wikitable mw-collapsible mw-collapsed" !Finala po podlogama |- |Tvrda (1–0) |- |Zemlja (0–0) |- |[[Travnati teren|Trava]] (0–0) |} | {|class="wikitable mw-collapsible mw-collapsed" !Finala po vrsti terena |- |Na otvorenom (0–0) |- |Dvorana (1–0) |} |} {|class="sortable wikitable" !Ishod !class="unsortable"|Br. !Datum !Turnir !Podloga !Protivnik !class="unsortable"|Rezultat |- |bgcolor=98FB98|Pobjednik |1. |11. 2. 2018. |[[ATP Sofija|Sofija]] |Tvrda (d) |{{ZD|RUM}} [[Marius Copil]] |7–6<sup>6</sup>, 6–7<sup>4</sup>, 6–4 |} === Čelendžeri i ITF Futuresi === ==== Pojedinačno: 17 (9–8) ==== {| class="wikitable" !Legenda |-bgcolor=moccasin |Čelendžeri (2–4) |-bgcolor=CFFCFF |''Futures'' (7–4) |} {| class="wikitable" !Ishod !Br. !Datum !Turnir !Podloga !Protivnik !Rezultat |-bgcolor=CFFCFF |bgcolor=98FB98|Pobjednik |1. |31. 5. 2010. |[[Kiseljak]], [[Bosna i Hercegovina]] |Zemlja |{{ZD|HOL}} [[Miliaan Niesten]] |6–3, 6–0 |-bgcolor=CFFCFF |bgcolor=#FFA07A|Finalist |1. |14. 2. 2011. |[[Zagreb]], [[Hrvatska]] |Zemlja |{{ZD|NJE}} [[Marcel Zimmermann]] |3–6, 7–5, 4–6 |-bgcolor=CFFCFF |bgcolor=#FFA07A|Finalist |2. |23. 5. 2011. |[[Prijedor]], Bosna i Hercegovina |Zemlja |{{ZD|BIH}} [[Tomislav Brkić]] |4–6, 6–7 |-bgcolor=CFFCFF |bgcolor=98FB98|Pobjednik |2. |29. 8. 2011. |[[Novi Sad]], [[Srbija]] |Zemlja |{{ZD|ITA}} [[Edoardo Eremin]] |7–6, 6–3 |-bgcolor=CFFCFF |bgcolor=#FFA07A|Finalist |3. |9. 1. 2012. |[[Glasgow]], [[Škotska]], [[UK]] |Tvrda |{{ZD|POLJ}} [[Michał Przysiężny]] |1–6, 6–7 |-bgcolor=CFFCFF |bgcolor=98FB98|Pobjednik |3. |18. 10. 2012. |[[Antalya]], [[Turska]] |Tvrda |{{ZD|SLK}} [[Norbert Gombos]] |6–4, 6–4 |-bgcolor=moccasin |bgcolor=#FFA07A|Finalist |4. |12. 11. 2012. |[[Yokohama]], [[Japan]] |Tvrda |{{ZD|ITA}} [[Matteo Viola]] |6–7, 3–6 |-bgcolor=CFFCFF |bgcolor=98FB98|Pobjednik |4. |25. 3. 2013. |[[Trento]], [[Italija]] |Tepih |{{ZD|ITA}} [[Matteo Trevisan]] |7–6, 1–6, 6–2 |-bgcolor=CFFCFF |bgcolor=98FB98|Pobjednik |5. |21. 4. 2013. |[[Ajaccio]], [[Francuska]] |Zemlja |{{ZD|FRA}} [[Romain Jouan]] |6–4, 6–4 |- |-bgcolor=CFFCFF |bgcolor=98FB98|Pobjednik |6. |2. 12. 2013. |[[Antalya]], Turska |Tvrda |{{ZD|VB}} [[Edward Corrie (teniser)|Edward Corrie]] |7–5, 6–4 |- |-bgcolor=CFFCFF |bgcolor=#FFA07A|Finalist |5. |5. 5. 2014. |[[Doboj]], Bosna i Hercegovina |Zemlja |{{ZD|SLK}} [[Adrian Partl]] |4–6, 4–6 |- |-bgcolor=CFFCFF |bgcolor=98FB98|Pobjednik |7. |26. 5. 2014. |[[Kiseljak]], Bosna i Hercegovina |Zemlja |{{ZD|BIH}} [[Tomislav Brkić]] |7–5, 6–4 |- |-bgcolor=moccasin |bgcolor=#FFA07A|Finalist |6. |22. 2. 2015. |[[Wrocław Open 2015.|Wroclaw]], [[Poljska]] |Tvrda |{{ZD|UZB}} [[Farrukh Dustov]] |3–6, 4–6 |- |-bgcolor=moccasin |bgcolor=98FB98|Pobjednik |8. |26. 7. 2015. |[[ATP čelendžer Recanati|Recanati]], Italija |Tvrda |{{ZD|LIT}} [[Ričardas Berankis]] |6–4, 3–6, 7–6 |-bgcolor=moccasin |bgcolor=#FFA07A|Finalist |7. |21. 11. 2015. |[[ATP čelendžer Brescia|Brescia]], Italija |Tvrda |{{ZD|HOL}} [[Igor Sijsling]] |4–6, 4–6 |- |-bgcolor=moccasin |bgcolor=98FB98|Pobjednik |9. |26. 3. 2017. |[[Jalisco Open|Guadalajara]], [[Meksiko]] |Tvrda |{{ZD|KAN}} [[Denis Šapovalov]] |6–4, 6–4 |-bgcolor=moccasin |bgcolor=#FFA07A|Finalist |8. |9. 7. 2017. |[[ATP čelendžer Recanati|Recanati]], Italija |Tvrda |{{ZD|HRV}} [[Viktor Galović]] |6–7<sup>3</sup>, 4–6 |} === Parovi: 6 (3–3) === {| class="wikitable" !Legenda |-bgcolor=moccasin |Čelendžeri (1–1) |-bgcolor=CFFCFF |''Futures'' (2–2) |} {| class="wikitable" |- !Ishod !Br. !width=85|Datum !width=200|Turnir !Podloga !width=180|Partner !width=180|Protivnici !width=160|Rezultati |- |- bgcolor="CFFCFF" |bgcolor=#FFA07A|Finalist |1. |10. 5. 2010. |[[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina |Zemlja |{{ZD|BIH}} [[Zlatan Kadrić]] |{{ZD|SRB}} [[Dušan Lajović]]<br>{{ZD|SRB}} [[Miljan Zekić]] |3–6, 4–6 |- |- bgcolor="CFFCFF" |bgcolor=#FFA07A|Finalist |2. |13. 2. 2012. |[[Zagreb]], Hrvatska |Tvrda |{{ZD|HRV}} [[Mate Delić]] |{{ZD|RUM}} [[Andrei Dăescu]]<br>{{ZD|RUM}} [[Florin Mergea]] |5–7, 1–6 |- |- bgcolor="CFFCFF" |bgcolor=98FB98|Pobjednik |1. |13. 8. 2012. |[[Appiano]], Italija |Zemlja |{{ZD|SRB}} [[Nikola Ćirić]] |{{ZD|ITA}} [[Alessandro Motti]]<br>{{ZD|ITA}} [[Andrea Arnaboldi]] |6–3, 5–7, [10–6] |- |-bgcolor=moccasin |bgcolor=98FB98|Pobjednik |2. |11. 3. 2013. |[[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina |Tvrda |{{ZD|BIH}} [[Tomislav Brkić]] |{{ZD|SLK}} [[Karol Beck]]<br>{{ZD|SLK}} [[Igor Zelenay]] |6–3, 7–5 |- bgcolor="CFFCFF" |bgcolor=98FB98|Pobjednik |3. |11. 8. 2014. |[[Appiano Gentile]], Italija |Zemlja |{{ZD|BIH}} [[Tomislav Brkić]] |{{ZD|BEL}} [[Yannik Reuter]]<br>{{ZD|FRA}} [[Maxime Teixeira]] |6–3, 6–4 |-bgcolor=moccasin |bgcolor=#FFA07A|Finalist |3. |21. 11. 2015. |[[ATP čelendžer Brescia|Brescia]], Italija |Tvrda |{{ZD|HRV}} [[Nikola Mektić]] |{{ZD|SRB}} [[Ilija Bozoljac]]<br>{{ZD|SLK}} [[Igor Zelenay]] |0–6, 3–6 |} == Rezultati po sezonama == ''Nakon [[Australian Open 2018 – muški singl|Australian Opena 2018.]]'' {| class="wikitable" style="text-align:center;" !Turnir!!2011.!!2012.!!2013.!!2014.!!2015.!!2016.!!2017.!!2018.!!D–I |- |colspan=11 align=left|'''[[Grand Slam]]''' turniri |- |align=left| ''[[Australian Open]]'' |N |N |[[Australian Open 2013 – muški singl (kvalifikacije)|KV1]] |[[Australian Open 2014 – muški singl (kvalifikacije)|KV1]] |N |bgcolor=afeeee|[[Australian Open 2016 – muški singl|2K]] |[[Australian Open 2017 – muški singl (kvalifikacije)|KV2]] |[[Australian Open 2018 – muški singl (kvalifikacije)|KV1]] |1–1 |- |align=left| ''[[Roland Garros]]'' |N |N |[[Roland Garros 2013 – muški singl (kvalifikacije)|KV1]] |N |[[Roland Garros 2015 – muški singl (kvalifikacije)|KV1]] |[[Roland Garros 2016 – muški singl (kvalifikacije)|KV2]] |[[Roland Garros 2017 – muški singl (kvalifikacije)|KV2]] | |0–0 |- |align=left| ''[[Wimbledon (tenis)|Wimbledon]]'' |N |N |[[Wimbledon 2013 – muški singl (kvalifikacije)|KV2]] |N |[[Wimbledon 2015 – muški singl (kvalifikacije)|KV1]] |[[Wimbledon 2016 – muški singl (kvalifikacije)|KV1]] |[[Wimbledon 2017 – muški singl (kvalifikacije)|KV1]] | |0–0 |- |align=left| ''[[US Open]]'' |N |N |[[US Open 2013 – muške kvalifikacije|KV2]] |N |[[US Open 2015 – muške kvalifikacije|KV2]] |[[US Open 2016 – muške kvalifikacije|KV1]] |[[US Open 2017 – muške kvalifikacije|KV2]] | |0–0 |- !style=text-align:left|Pob-Por !0–0 !0–0 !0–0 !0–0 !0–0 !1–1 !0–0 !1–1 !0–0 |} == Međusobni omjer protiv igrača iz prvih 100 == {{col-begin|width=100%}} {{col-3}} * {{ZD|AUS}} [[Matthew Ebden]] 0–2 * {{ZD|BEL}} [[Ruben Bemelmans]] 1–0 * {{ZD|ČEŠ}} [[Tomáš Berdych]] 0–1 * {{ZD|ČEŠ}} [[Jan Hájek (teniser)|Jan Hájek]] 0–1 * {{ZD|ČEŠ}} [[Lukáš Rosol]] 0–1 * {{ZD|ŠPA}} [[Nicolás Almagro]] 1–0 * {{ZD|ŠPA}} [[Guillermo García-López]] 0–1 {{col-3}} * {{ZD|FIN}} [[Jarkko Nieminen]] 1–0 * {{ZD|NJE}} [[Dustin Brown (teniser)|Dustin Brown]] 1–2 * {{ZD|IND}} [[Yuki Bhambri]] 1–0 * {{ZD|LIT}} [[Ričardas Berankis]] 2–0 * {{ZD|HOL}} [[Robin Haase]] 1–0 * {{ZD|POLJ}} [[Jerzy Janowicz]] 1–0 * {{ZD|RUS}} [[Karen Hačanov]] 0–1 {{col-3}} * {{ZD|RUS}} [[Konstantin Kravčuk]] 1–0 * {{ZD|RUS}} [[Andrej Kuznjecov (teniser)|Andrej Kuznjecov]] 0–1 * {{ZD|RUS}} [[Mihail Južni]] 0–1 * {{ZD|ŠVI}} [[Stanislas Wawrinka]] 1-0 * {{ZD|TUR}} [[Marsel İlhan]] 1–0 * {{ZD|UKR}} [[Sergij Stahovski]] 1–0 * {{ZD|UZB}} [[Denis Istomin]] 1–0 {{col-end}} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == * [http://www.atpworldtour.com/en/players/enwiki/BE67/overview Bašićev ATP-profil] * [http://www.daviscup.com/en/players/player/profile.aspx?playerid=100097179 Bašićev Davis Cup profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110715023455/http://www.daviscup.com/en/players/player/profile.aspx?playerid=100097179 |date=15. 7. 2011 }} {{DEFAULTSORT:Bašić, Mirza}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački teniseri]] [[Kategorija:Rođeni 1991.]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Teniseri na Olimpijskim igrama 2016.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački olimpijci u tenisu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Sportisti iz Sarajeva]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]] 3jb29tc2xi86n2ngc61iovdn6e7xs8x Milivoj Bačanović 0 166021 3838314 3636074 2026-04-30T04:44:40Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3838314 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Milivoj Bačanović | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1921|12|5}} | mjesto_rođenja = [[Herceg Novi]], [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2012|4|17|1921|12|5}} | mjesto_smrti = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = operski pjevač, pedagog | godine_aktivnosti = 1946-1995, | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Milivoj Bačanović''' ([[Herceg Novi]], 5. decembar 1921 – [[Sarajevo]], 17. april 2012) bio je proslavljeni prvak [[Sarajevska opera|Opere Narodnog pozorišta u Sarajevu]]. == Biografija == Završio je Pomorsku trgovačku akademiju ([[Dubrovnik]] – [[Kotor]]),<ref>{{Cite web|url=https://rme.rilm.org/article?id=mej00686&v=1.0&rs=mej00686|title=Bačanović, Milivoj|website=rme.rilm.org}}</ref> a potom studirao pjevanje u [[Italija|Italiji]] na [[Konzervatorij Rosini|Konzervatoriju Rosini]] u [[Pesaro|Pesaru]]. Učesnik je [[Narodnooslobodilačka borba|Narodnooslobodilačke borbe]] od 1. augusta 1944. godine. Od osnivanja Sarajevske opere 1946. godine, gdje je došao iz [[Beograd]]a, iz Centralne umjetničke grupe [[Ujedinjeni savez antifašističke omladine Jugoslavije|USAOJ]]-a "[[Ivo Lola Ribar (umjetničko udruženje)|Ivo Lola Ribar]]", bio je sve do penzionisanja prvak te opere. Dvije sezone 1955/56, bio je angažovan u [[Zagrebačka opera|Zagrebačkoj operi]] za glavne uloge gdje je [[Pjevanje|pjevao]] [[bariton]]. Gostovao je u svim [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslovenskim]] operskim kućama, kao i u inostranstvu: [[Grčka]], Italija, [[Njemačka]], [[Belgija]], [[Francuska]], [[Bugarska]], [[Rumunija]]. Zajedno sa [[Ljiljana Molnar-Talajić|Ljiljanom Molnar-Talajić]], uz klavirsku pratnju [[Mladen Pozajić|Mladena Pozajića]] predstavljao je Jugoslaviju u [[Pariz]]u, na izložbi "''Umjetnost na tlu Jugoslavije''" (Gran Pale, 1971.). Sa uspjehom je izvodio zabavne [[Melodija|melodije]], napolitanske, starogradske kao i druge pjesme. Nakon penzionisanja, od 1990. do 1995, na poziv Sarajevske opere, posvetio se [[Pedagogija|pedagoškom]] radu pri operskom studiju, tumačeći mladim operskim pjevačima ljepotu [[Opera|bel canto]] pjevanja. Umro je u Sarajevu, 17.aprila 2012.<ref name="sarajevo.co.ba">http://sarajevo.co.ba/sjecanje-milivoj-bacanovic/{{Mrtav link}}</ref> == Nagrade == * Godine 1975. dobitnik je Dvadesetsedmojulske nagrade za potvrđivanje naše muzičke [[umjetnost]]i, pospješivanje muzičkog stvaralaštva i širenja muzičke [[Kultura|kulture]]. * U Belgiji, na međunarodnom takmičenju muzičkih umjetnika 1953. godine, dobio je dvije nagrade: Prvu za bariton pjevanje, a u ukupnom takmičenju na kojem je učestvovalo 200 pjevača iz svih zemalja svijeta, dobio je prvu nagradu – Gran pri. * [[Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva|Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva]] 1961. godine dobio je za ulogu Rigoleta u istoimenoj operi. * Ukazom predsjednika SFRJ, 1950. godine odlikovan je Ordenom rada III reda, a Ordenom rada sa zlatnim vijencem drugog reda 1972. godine. * Spomen plaketu Grada Sarajeva dobio je 1965. godine. * Nagradu Udruženja stvaralačkih umjetnika Bosni i Hercegovini dobio je 1961. * Zlatnu plaketu Muzičke omladine dobio je 1970. godine. * Dobitnik je više visokih nagrada [[Savez kompozitora Jugoslavije|Saveza kompozitora Jugoslavije]]. * Dobitnik je Plakete Grada Sarajeva 1979. godine, kao zaslužan građanin. * Povelju počasnog člana [[Savez muzičkih umjetnika Jugoslavije|Saveza muzičkih umjetnika Jugoslavije]] primio je 1979. * Zlatnom značkom [[Muzička omladina BiH|Muzičke omladine BiH]] bio je nagrađen 1970. godine.<ref name="sarajevo.co.ba"/> == Uloge == Uz veoma plodnu karijeru operskog pjevača, naročitu pažnju posvetio je [[koncert]]nom izvođenju djela poznatih stranih, a naročito kompozitora sa prostora bivše Jugoslavije: [[Vlado Milošević]], [[Branko Grković]], [[Jaroslav Pleciti]], [[Beluš Jungić]], [[Josip Andrić]], [[Mladen Stahuljak]], [[Milan Jeličanin]], [[Miloje Milojević]], [[Stevan Hristić]], [[Josip Hatze]], [[Vlado Bezuljak]], [[Milan Prebanda]], [[Vlado Berdović]], [[Arijan Kozina]], [[Josip Slavinski]], [[Ivan Lukačić]], [[Mladen Pozajić]], [[Božidar Trudić]], [[Krešimir Baranović]], [[Vatroslav Lisinski]], [[Boris Papandopulo]], [[Ivan Zajc]], [[Vlado Gotovac]], [[Petar Konjović]], [[Lotka Kalinski]], [[Vlastimir Nikolovski]], [[Vladimir Ružđak]]. U svojoj dugogodišnjoj karijeri pjevao je u slijedećim operama: Rigoleto, Verdi; Evgenije Onjegin, Čajkovski; Ero s onoga svijeta, Gotovac; Carska nevjesta, Rimski-Korsakov; Seviljski brijač, Rosini; Madam Baterflaj, Pučini; Trubadur, Verdi; Pikova dama, Čajkovski; Figarova ženidba, Mocart; Boemi, Pučini; Ekvinocij, Kozina; Bajaco, Leonkavalo; Faust, Guno; Manon Lesko, Pučini; Travijata, Verdi; Minjon, Tomas; Lućija di Lamermur, Doniceti; Don Paskvale, Doniceti; Aida, Verdi, Manon, Masne; Amelija ide na ples, Menoti; Čarobna frula, Mocart; Don Karlos, Verdi; Đokonda, Ponkijeli; Katarina Ismailova, Šostakovič; Četrdesetprva, Logar; Andre Šenije, Umberto; Otmica Lukrecije, Britn; Plašt, Pučini; Alamistekeo, Vioci; Falstaf, Verdi; To je rat, Petković, Salata, Milo; Cosi fan tute, Mocart; Most svetog Luja kralja, Rojter; Vojvoda od Albe, Doniceti; Marta, Flotov; Moć sudbine, Verdi; Analfabeta, Kalinski; Boris Godunov, Musorgski; == Porodica == Sin Milivoja Bačanovića, Branko je grafički umjetnik. Proslavio se plakatima za pozorištne predstave i igrane filmove. Njegov stariji unuk Vuk Bačanović je historičar i novinar, dok je mlađi unuk [[Marko Bačanović]] pjesnik. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == *[https://web.archive.org/web/20120311061314/http://nps.ba/opera/operaHistory.aspx Istorijat Sarajevske opere] *https://www.youtube.com/watch?v=_gMKbyw76u0 {{Crna Gora portal}} {{DEFAULTSORT:Bačanović, Milivoj}} [[Kategorija:Biografije, Herceg Novi]] [[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački operski pjevači]] [[Kategorija:Jugoslavenski operski pjevači]] [[Kategorija:Rođeni 1921.]] [[Kategorija:Umrli 2012.]] [[Kategorija:Jugoslavenski partizani]] ekkqkru6uja5ajuu91ifh8enx1s5895 Mars Pathfinder 0 169044 3838258 3823384 2026-04-29T21:43:33Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3838258 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Sojourner and Barnacle Bill.jpg|mini|200px|Mars Pathfinder]] Mars Pathfinder<ref>{{Cite web|url=http://www.jpl.nasa.gov/missions/details.php?id=5913|title=Mars Pathfinder - Mars Missions - NASA Jet Propulsion Laboratory - NASA Jet Propulsion Laboratory|last=JPL.NASA.GOV|website=www.jpl.nasa.gov|access-date=13. 3. 2026|archive-date=19. 2. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140219235613/http://www.jpl.nasa.gov/missions/details.php?id=5913|url-status=dead}}</ref> je bila američka robotska svemirska letjelica koja je 1997. godine sletjela na Mars s baznom stanicom i roverskom sondom. Mars Pathfinder<ref name="NASA-Sojourner">{{cite web |last=Nelson |first=Jon |title=Mars Pathfinder / Sojourner Rover |url=http://www.jpl.nasa.gov/missions/details.php?id=5913 |date= |work=[[NASA]] |access-date=novembar 18, 2015 |archive-date=19. 2. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140219235613/http://www.jpl.nasa.gov/missions/details.php?id=5913 |url-status=dead }}</ref> je lansiran 4. decembra 1996. godine a sletio je na Mars na Dan nezavisnosti 4. 7. [[1997]]. Rover je radio samo dva mjeseca, ali je prikupio mnogo podataka i slika značajnih, kako za potragu za životom na [[Mars]]u, tako i za eventualnu ljudsku misiju prema toj [[planeta|planeti]]. Ugašeni Mars Pathfinder i danas se nalazi na površini [[Mars]]a. == Također pogledajte == * [[Adaptivni robot]] * [[Istraživanje Marsa]] * [[Spisak misija istraživanja Marsa]] * [[Mars Exploration Rovers]] * [[Mars Global Surveyor]] * [[Mars Science Laboratory]] * [[Spirit]] * [[Program Viking]] == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * https://web.archive.org/web/20090717155620/http://mpfwww.jpl.nasa.gov/MPF/index0.html {{Istraživanje Marsa}} {{Commonscat}} [[Kategorija:Istraživanje Marsa]] boe72joqkzr857o5t4vwxi9fbcbsyri Historija Evrope 0 169424 3838381 3835551 2026-04-30T11:42:58Z Εὐθυμένης 64103 /* Klasicizam i prosvjetiteljstvo/Apsolutizam i parlamentarizam */ 3838381 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}} [[Datoteka:Abraham Ortelius Map of Europe.jpg|mini|250px|desno|Karta Evrope 1595. Abrahama Orteliusa]] '''Historija Evrope''' obuhvata [[Historija|historiju]] naroda koji su naseljavali [[Kontinentalna Evropa|evropski kontinent]] od [[Prahistorija|prahistorije]] do danas. Neke od najpoznatijih civilizacija iz prahistorijskog vremena su bile [[Minojska civilizacija|minojska]] i [[mikenska civilizacija]], koje su cvjetale tokom [[bronzano doba|bronzanog doba]] dok nisu propale u kratkom vremenskom periodu oko 1200. p. n. e. Period poznat kao [[antika]] počeo je usponom gradova-država [[Antička Grčka|antičke Grčke]]. Grčki utjecaj dostigao je svoj vrhunac ekspanzijom imperije [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] i njenim širenjem u cijeloj [[Azija|Aziji]]. Zatim je [[Rimsko Carstvo]] počelo dominirati cijelim Mediteranom zasnovano na [[rimsko pravo|rimskom pravu]] i [[Legija|rimskim legijama]]. Tada je unaprijeđena trgovina, tolerancija i grčka kultura. Od 300. Rimsko Carstvo je bilo podijeljeno na [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadno]] i [[Bizantijsko Carstvo|Istočno Carstvo]]. Tokom 4. i 5. vijeka [[germani|germanski narodi]] iz sjeverne Evrope su počeli napadati carstvo, što je dovelo do [[pad Zapadnog Rimskog carstva|pada Zapadnog Rimskog carstva]] 476. Ova godina tradicionalno označava kraj klasičnog perioda i početak [[srednji vijek|srednjeg vijeka]]. U srednjem vijeku, Istočno rimsko carstvo je preživjelo, iako moderni historičari označavaju ovo carstvo kao [[Bizantijsko Carstvo]]. U zapadnoj Evropi, germanski narodi su se naselili na prostoru nekadašnjeg Zapadnog rimskog carstva i uspostavili svoja vlastita kraljevstva i carstva. Od svih germanskih naroda, [[Franci]] će uspostaviti [[hegemonija|hegemoniju]] nad zapadnom Evropom. [[Franačko carstvo]] je dostiglo svoj vrhunac pod vladavinom [[Karlo Veliki|Karla Velikog]] 800. Ovo carstvo je kasnije podijeljeno na nekoliko dijelova; [[zapadna franačka|zapadni dio carstva]] će evoluirati u [[Kraljevina Francuska|Kraljevinu Francusku]], a [[istočna Franačka|istočni]] će prerasti u [[Sveto Rimsko Carstvo]], prethodnicu moderne [[Njemačka|Njemačke]]. [[Italijani|Italijanski]] matematičar [[Fibonacci|Leonardo Fibonacci]] je uveo azijski sistem brojeva u zapadni svijet. [[Britanska ostrva]] su doživjela nekoliko migracija velikih razmjera. [[Kelti|Keltski narodi]] su bili marginalizirani u periodu [[Britanija (rimska provincija)|rimske Britanije]], a kada su Rimljani napustili Britaniju tokom 400.-ih godina, talasi germanskih [[Anglosaksonci|Anglosaksonaca]] su migrirali u južnu Britaniju i uspostavili niz sitnih kraljevstava koja su se kasnije razvila u [[kraljevina Engleska|kraljevinu Englesku]]. U ovom periodu, oko 927, stvoreni su [[kraljevina Poljska|Poljsko]] i [[Kraljevina Ugarska (1000–1526)|Mađarsko kraljevstvo]]. [[Vikingško doba]], period migracije skandinavskih naroda, se dogodio od 700. do 1000. Vođa Vikingškog carstva je bio [[Knut II, kralj Danske|Knut Veliki]], kralj Danske, koji je zauzeo Englesku. [[Normani]], vikingško pleme koje se naselilo u sjevernoj Francuskoj, su osnovali [[vojvodstvo Normandija|vojvodstvo Normandiju]], koje je imalo veliki utjecaj na mnoge dijelove Evrope, od [[normansko osvajanje Engleske|normanskog osvajanja Engleske]] do [[normansko osvajanje južne Italije|južne Italije i Sicilije]]. Još jedni skandinavski narodi, [[Rusi]], su osnovali [[Kijevska Rusija|Kijevsku Rusiju]], jednu od prvih država koja je bila prethodnica moderne Rusije. Kako se vikingško doba bližilo kraju, nastao je period poznat kao [[krstaški ratovi]], vjerski motivirane vojne ekspedicije koje su imale za cilj da vrate [[Levant]] u kršćanska carstva. Nakon krstaških ratova, nastale su [[krstaške države|mnoge države]] na istočnom Mediteranu. Međutim, to je sve bilo kratkog vijeka. Krstaši su imali veliki utjecaj u mnogim dijelovima Evrope. Njihovo [[pad Kostantinopolja (1204)|pljačkanje Kostantinopolja]] 1204. je dovelo do naglog pada Bizantije. Iako je kasnije ponovo uspostavljena, nikada nije vratila staru slavu. Krstaši su uspostavili trgovinske rute, koje će postati [[put svile]], i otvorili trgovačke puteve za trgovinu [[republika Genova|Genovi]] i [[Mletačka Republika|Veneciji]] koje će postati velike ekonomske sile. Krstaške misije u Baltičke zemlje i pokrštavanje naroda je izvršio [[monaška država Teutonskih vitezova|Teutonski red]]. Ovaj red je također radio na ponovnom osvajanju [[Pirenejsko poluostrvo|Pirinejskog poluostrva]]. Istočnom Evropom je dominiralo [[Mongolsko Carstvo]]. Predvođeni [[Džingis-kan]]om, Mongoli su bili grupa [[nomadski pastoralizam|stepskih nomada]] koji su uspostavili decentralizovano carstvo koje se, na vrhuncu svoje moći, prostiralo od Kine na Istoku do Crnog mora na zapadu. Kijevska Rusija se raspala na nekoliko malih zaraćenih država. Za vrijeme [[mongolska osvajanja|mongolskih osvajanja]], mnoge od tih država su stupile u vazalski odnos sa Mongolima. Kad je mongolska snaga oslabila u kasnom srednjem vijeku, [[velika kneževina Moskva]] je postala najjača država u istočnoj Evropi i prerasla je u [[Rusko Carstvo|Rusko carstvo]] 1547. [[Kasni srednji vijek]] predstavlja period previranja u Evropi. Epidemija poznata kao [[Crna smrt|"Crna smrt]]" i glad su izazvali demografsku katastrofu u Evropi. Dinastičke borbe i osvajački ratovi su držali mnoge države u ratu u ovom periodu. U Skandinaviji, [[Kalmarska unija]] je dominirala na političkoj sceni, dok se [[škotski ratovi za nezavisnost|Engleska borila sa Škotskom]] i Francuskom u [[Stogodišnji rat|Stogodišnjem ratu]]. U srednjoj Evropi, [[Poljsko-litvanska unija]] je postala veliko teritorijalno carstvo, a Svetim Rimskim Carstvom su počeli dominirati [[Habsburg (dinastija)|Habsburgovci]]. Rusija je nastavila proširivanje na jug i istok, osvajajući bivše mongolske države. Na Balkanu, [[Osmansko Carstvo|Osmanlijsko Carstvo]], koje je porijeklom iz [[Anadolija|Anadolije]], je počelo osvajati bivši bizantijski prostor, što je kulminiralo [[pad Konstantinopolja|padom Konstantinopolja]] 1453. Renesansno znanje se počelo prvo širiti u 14. vijeku u [[Firenca|Firenci]], a zatim u cijeloj Evropi zahvaljujući razvoju [[Štamparska mašina|štamparije]]. [[Renesansa|Renesansna]] znanja su osporena zahvaljujući otkriću klasičnih rimskih i grčkih tekstova koji su bili napisani na arapskom jeziku. Istovremeno, [[reformacija|protestantska reformacija]] sa [[Martin Luther|Martinom Lutherom]] je preispitivala papinu vlast. [[Henrik VIII, kralj Engleske|Henrik VIII]] je preuzeo kontrolu nad engleskom crkvom i njenim posjedima, a njemački i španski vladari su ratovali u mnogim vjerskim ratovima. [[Rekonkvista|Rekonkvisti]] iz Portugala i Španije su počeli istraživati okean uspostavljajući direktne veze sa Afrikom, Amerikom i Azijom. Vjerski ratovi su se i dalje vodili u Evropi, a završeni su 1648. [[Vestfalski mir|Vestfalskim mirom]]. [[Špansko carstvo|Španska kruna]] je održavala svoju hegemoniju u Evropi i bila vodeća snaga na kontinentu do potpisivanja [[Pirinejski mir|Pirinejskog mira]], kojim je okončan sukob između Španije i Francuske koji je počeo tokom Tridesetogodišnjeg rata. Od 1610. do 1700. desili su se niz velikih ratova i političkih revolucija širom Evrope. Mnogi [[Italijani]] su davali značajan doprinos u raznim oblastima. [[Luca Pacioli]] je uspostavio [[računovodstvo]] a [[Galileo Galilei]] je izumio teleskop i termometar koji su mu omogućavali da posmatra i opisuje Sunčev sistem. [[Leonardo Bruni]] je podijelio historiju na tri perioda a [[Alberico Gentili]] je odvojio sekularizam od kanonskog prava i rimokatoličke teologije i napravio je bitne pomake u oblasti međunarodnog prava. [[Francesco Redi]] je osnovao eksperimentalnu biologiju i dokazao da se crvi legu iz jaja muha. [[Marcello Malpighi]] i [[Camillo Golgi]] su istražili brojne biološke sisteme. [[Leonardo da Vinci]] je naslikao najpoznatiju sliku na svijetu. [[Alessandro Volta]] je izmislio bateriju a [[Guglielmo Marconi]] je izmislio radio. Evropske prekomorske ekspanzije su dovele do uspona [[kolonijalna carstva|kolonijalnog carstva]]. Kombinacija priliva sredstava iz Novog svijeta i [[industrijska revolucija]] Velike Britanije, je dozvolila novu ekonomiju zasnovanu na proizvodnji umjesto naturalne poljoprivrede. Počevši od 1775. Britanske [[Američka revolucija|kolonije u Americi]] su se pobunile uspostavljajući vladu. Zahvaljujući [[Francuska revolucija|Francuskoj revoluciji]] podstaknute su političke promjene u kontinentalnoj Evropi pod motom [[sloboda, jednakost, bratstvo]]. Naredni francuski kralj, [[Napoléon Bonaparte|Napoleon Bonaparta]], je širio carstvo ratom i sprovodio reforme do 1815. [[Sake Dean Mahomed]] je predstavio šamponiranje prilikom kupanja i južnoazijsku kuhinju u Evropi, obezbjeđujući terapeutske masaže. U periodu od 1815. do 1871. godine desio se veliki broj revolucija i ratova za nezavisnost. U Francuskoj i Velikoj Britaniji se razvio [[socijalizam]] i [[Sindikat|sindikalna aktivnost]]. Posljednji ostaci [[kmetstvo|kmetstva]] su ukinuti u Rusiji 1861. [[Balkan|Balkanske zemlje]] su započele ratove za nezavisnost od [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Nakon [[Francusko-pruski rat|Francusko-pruskog rata]], Njemačka i Italija su ujedinjene u nacionalne države, a većina evropskih država postaju [[ustavna monarhija|ustavne monarhije]]. Italija proglašava Rim glavnim gradom 1870. godine i time prestaje papina temporalna moć. Izbijanje [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] 1914. izazvalo je porast nacionalizma u jugoistočnoj Evropi zajedno sa [[Velesila|Velikim silama]]. Saveznici, na čelu s Britanijom i Francuskom, uz priključenje Italije 1915. godine i SAD-a 1917, su porazili [[Centralne sile]] na čelu sa [[Njemačko Carstvo|Njemačkim carstvom]] i [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskom]] 1918. [[Pariska mirovna konferencija 1919.|Mirovnom konferencijom u Parizu]] velika četvorka je nametnula niz sporazuma, a pogotovo [[Versajski sporazum]]. Ljudska i materijalna razaranja su bila daleko veća nego što je iko sanjao. Njemačka je izgubila svoje kolonijalne posjede i nekoliko pokrajina, morala je platiti veliku odštetu i ponižena je od strane pobjednika. Sve evropske države su imale velike dugove prema SAD-u. To je dovelo do [[Velika depresija|Velike depresije]] 1929, koja je dovela do kolapsa. Nacistički režim [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] došao je na vlast 1933. godine i ponovo je aktivirao Njemačku. Zajedno sa [[Fašizam|Mussolinijevom Italijom]] je želio dobiti potpunu kontrolu nad kontinentom, što je dovelo do [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Nakon savezničke pobjede u Drugom svjetskom ratu, Evropa je podijeljena takozvanom [[željezna zavjesa|željeznom zavjesom]]. Centralnom i istočnom Evropom je dominirao [[Sovjetski Savez|Sovjetski savez]], a zemlje u toj regiji su postale [[komunističke države]]. Ostatkom su dominirale kapitalističke zemlje sa ekonomskih i vojnim rukovodstvom SAD-a. Obje vodeće zemlje su postale supersile. Većina ne-komunističkih država su se priključili sa SAD-om u vojni savez ([[NATO]]) i formirali [[Evropska ekonomska zajednica|Evropsku ekonomsku zajednicu]]. Komunističke zemlje su se priključile SSSR-u i njegovom vojnom savezu poznatom kao [[Varšavski pakt]] i ekonomski blok pod nazivom [[Comecon]]. Nekoliko malih zemalja su bile neutralne. Njemačka i Italija su ponovo postale glavne [[razvijene zemlje|industrijske zemlje]], zbog svog poslijeratnog ekonomskog čuda, i pridružile su se [[samit G6|samitu G6]] zajedno sa Velikom Britanijom i Francuskom. Stvorena je Evropska unija koja uključuje podjelu vlasti, a oporezivanje, zdravstvo i obrazovanje je ostalo u rukama nacionalnih država, dok je EU zadužena za tržišna pravila, konkurenciju, pravne standarde i ekologiju. Politikom odbrane upravljaju nacije kroz NATO, ali Evropska unija ima ulogu u određivanju vanjske politike. Sovjetski ekonomski i politički sistem se srušio 1989, što je dovelo do kraja komunizma u satelitskim zemljama 1989, a zatim i raspada Sovjetskog saveza 1991. Kao posljedica toga, Njemačka je ujedinjena a [[ugovor iz Maastrichta|integracija u EU]] je produbljena. Kontinent je postao depolarizovan, a [[Evropska unija]] se proširila na mnoge bivše komunističke evropske države. Evropska unija je bila pod sve većim pritiskom zbog [[velika recesija|recesije u svijetu]], a od 2008. glavna pitanja uključuju finansijsku pomoć zemljama, povećanja emigranata, napetosti s [[Rusija|Rusijom]], odbijanja članstva [[Turska|Turskoj]] i različitih stavova o budućnosti EU. == Prahistorija == [[Datoteka:Krapina - Hruskovo 01.jpg|mini|lijevo|250px|Rekonstrukcija porodice [[Krapinski pračovjek|Krapinskog pračovjeka]], jednog od najpoznatijih primjera nedandertalca]]Iako se smatra da je život nastao na području [[Afrika|afričkog kontinenta]], daljnje vrste u čovjekovoj evoluciji pojavljuju se na evropskom kontinentu. ''[[Homo erectus]]'' i ''[[Neandertalac|Homo neanderthalensis]]'' se pojavljuju na evropskom tlu puno prije pojave ''[[Homo sapiens]]a,'' modernog čovjeka. Ostaci najstarijeg Evropljanina nađeni su u [[gruzija|gruzijskom]] mjestu [[Dmanisi]], a naučnici tvrde da su stari oko 1,8 miliona godina. Prva pojava anatomski modernog čovjeka u Evropi datira oko 35.000 godine p. n. e. Dokazi o prvim naseljima datiraju iz 7. milenija p. n. e., a nađeni su u današnjoj [[Rumunija|Rumuniji]], [[Bugarska|Bugarskoj]] i [[Grčka|Grčkoj]]. [[Neolit]] je u Evropu stigao u 6. mileniju p. n. e, s malim zakašnjenjem u dijelovima [[Sjeverna Evropa|Sjeverne Evrope]] gdje je stigao oko 5. ili 4. milenija p. n. e. Najstarija evropska i jedna od najstarijih svjetskih civilizacija je [[Tripoljska civilizacija]], a javlja se oko 5508, i traje sve do 2750. p. n. e, a nalazila se na području triju današnjih država - [[Ukrajina|Ukrajine]], [[Rumunija|Rumunije]] i [[Moldavija|Moldavije]]. U neolitu se također javlja još jedna značajna evropska civilizacija - civilizacija [[Camunni]]. Ostaci te civilizacije nađeni su u [[Valle Camonica|Valle Camonici]], [[Italija]], a značajna je po tome što je iza sebe ostavila više od 350.000 [[petroglif]]a, što je najveće nalazište u Evropi. [[Bronzano doba|Eneolitik]] u prahistorijskoj Evropi dodnosi mnogo promjena, ali i konfuzije. Najvažniji događaj ovog perioda je dolazak srednjoazijskih naroda na tlo Evrope, za koje historičari smatraju da su izvorni [[Indoevropljani]], ali postoje određene teorije koje to pobijaju. Ostale pojave tokom eneolita su ekspanzija megalitizma, te prva pojava ekonomske startifikacije te, u vezi s tim, pojava prvih monarhija na [[Balkan]]u. Prve poznate pismene civilizacije na evropskom tlu su [[Minojska civilizacija|Minojska]], koja se pojavila na [[Kreta|Kreti]], te [[Mikenska kultura|Mikenska]], koja se pojavila na tlu današnje [[Grčka|Grčke]] u 2. mileniju p. n. e. Iako je obrada [[željezo|željeza]] [[Egejci]]ma poznata od 110. p. n. e, u Srednju Evropu je stigla tek 800. p. n. e. Otkrićem obrade željeza, u Evropi počinje [[željezno doba]] i razvijaju se mnoge kulture od kojih je nazpoznatija ona [[Hallstatska kultura|Hallstattska]]. Ubrzo su se, zbog svoje tehnološke nadmoći, Indoevropljani proširili i na područje [[Apeninsko poluostrvo|Apenina]] i [[Pirenejsko poluostrvo|Iberije]], što je dovelo i do pojave civilizacija na tim područjima. == Antičko doba == Grci i Rimljani su toliko utjecali na evropsku kulturu da je njihov utjecaj vidljiv u jeziku, [[kultura|kulturi]], [[pravo|pravu]], [[politika|politici]], [[nauka|nauci]] i [[filozofija|filozofiji]]. [[Antička Grčka]] bila je država sastavljena od mnogih [[polis]]a. Atina je bila najmoćnija i najrazvijeni grad-država i kolijevka učenja još od doba [[Periklo|Perikla]]. Tokom Periklovog doba, Atina je također bila najveće i najrazvijenije središte helenističkog svijeta. U Atini su popularne bile i filozofske i političke debate, a među svi tim govornicima izdigla su se imena [[Platon]], [[Sokrat]] i [[Aristotel]], koji je ujedno bio i učitelj [[Aleksandar Veliki|Aleksandar Velikog]]. Kroz svoju vojnu kampanju, kralj Makedonije Aleksandar Veliki, je proširio helenističku kulturu sve do rijeke Ind. U međuvremenu, [[Rimska Republika]] jača nakon pobjede nad [[Kartaga|Kartagom]] u [[Punski ratovi|Punskim ratovima]]. Grčka mudrost dolazi do rimskih institucija i apsorbira se pod zastavom Senata i naroda Rima; SPQR. Rimljani proširuju carstvo od Arabije do Britanije. Rimski diktator [[Julije Cezar]] je ubijen 44. godine p. n. e. od strane senatora u pokušaju vraćanje Republike. Julija Cezara nasljeđuje [[Oktavijan August|Oktavijan]] koji uzurpira vlast i počinje borbu sa rimskim Senatom. On stvara Rimsko Carstvo, koje će trajati više od četiri vijeka, sve do [[Pad Zapadnog Rimskog carstva|pada Zapadnog Rimskog carstva]]. === Minojci i Mikenjani === [[Datoteka:MaskeAgamemnon.JPG|mini|200px|Zlatna maska kralja [[Agamemnon]]a iz [[16. vijek p. n. e.|16. vijeka p. n. e.]] koju je u [[Mikena|Mikeni]] pronašao [[Heinrich Schlieman]]]]Prva poznata pismena civilizacija u Evropi su bili Minojci. [[Minojska civilizacija]] je civilizacija koja se pojavila tokom [[Bronzano doba|bronzanog doba]] na ostvu [[Kreta|Kreti]] i cvjetala je od 27. vijeka p. n. e. do 15. vijeka p.n.e. Otkrio je početkom 20. vijeka britanski arheolog [[Arthur Evans]]. [[Will Durant]] je opisao kao "prva karika u evropskom lancu". Minojce je zamijenila [[Mikenska civilizacija]] koja je cvjetala od 1.600. p. n. e. do 1.100. p. n. e., kada se transformirala [[Heladski period|Heladska kultura]] pod utjecajem Minojaca. Najveći mikenski gradovi su bili [[Mikena]] i [[Tirint]] u Argolidi, [[Pylos]] u Messeniji, [[Atina]] u Atici, [[Teba (Grčka)|Teba]] i [[Orhomen (Beotija)|Orhomen]] u Beotiji, i [[Iolkos]] u Tesaliji. Na Kreti, Mikenjani su okupirali [[Knosos]]. Mikenska naselja su se nalazila i u [[Epir]]u, [[Makedonija (regija)|Makedoniji]], ostrvima [[Egejsko more|Egejskog mora]], na obali [[Anadolija|Male Azije]], [[Levant]]u, [[Kipar|Kipru]] i Italiji. Mikenski artefakti su pronađeni i izvan granica mikenskog svijeta. Mikenska civilizacija je nestala [[Kolaps bronzanog doba|kolapsom bronzanog doba]] na istočnoj obali Sredozemnog mora. Kolaps je nastao [[Dorska invazija|dorskom invazijom]], iako druge teorije opisuju prirodne katastrofe i klimatske promjene. Bez obzira na uzroke, mikenska civilizacija je definitivno nestala, a Mikena i Tirint su uništeni i izgubili svoj značaj. Ovaj kraj, tokom posljednjih godina 12. vijeka p. n. e. je došao zbog opadanja moći mikenske civilizacije i jačanja moći drugih naroda na prostoru Sredozemnog mora. ===Antička Grčka=== {{glavni|Antička Grčka}} [[Datoteka:Aristotle Altemps Inv8575.jpg|mini|200px|[[Aristotel]]]] [[Antička Grčka|Stara Grčka]] je kao država bila sastavljena od više stotina [[polis]]a (gradova-država) koji su se međusobno razlikovali i prema političkim, ali i kulturološkim osobinama. [[Atina (polis)|Atina]] i [[Sparta]] su tokom grčke historije bile najznačajnije, ali i jedne od najrazličitijih, grčkih polisa. [[Sparta]], militaristička država osnovana na načelu ratovanja, discipline i želje za pobjedom bila je čista suprotnost Atini. Atina, kao kulturno središte Stare Grčke, potiče razvoj [[filozofija|filozofije]], [[književnost]]i, [[Pozorište|teatra]], [[politika|politike]], [[sport]]a i [[nauka|nauke]]. Atina je također bila prva država u kojoj se razvio, doduše primitivni, nekakav [[atinska demokratija|oblik demokratije]]. Svoje korijene, atinska demokratija dobiva tokom vladavina [[Solon]]a i [[Klisten]]a, dok svoj vrhunac, koji ujedno rezultira političkom, kulturnom i privrednom nadmoći Atine, doživljava tokom vladavine stratega [[Periklo|Perikla]]. Ovaj oblik demokratije je prvi put u historiji omogućio da ''[[narod|demos]]'' bira vlast i debatira o zakonima. Iz tih javnih debata izdigao se jedan od najvećih filozofa u historiji, [[Sokrat]], jedan od osnivača zapadnjačke filozofije.<ref name="enc1911">{{cite web| url = http://www.1911encyclopedia.org/Socrates_%28philosopher%29| publisher = 1911 Encyclopaedia Britannica| title = Socrates| year = 1911| access-date = 4. 3. 2008| archive-url = https://web.archive.org/web/20080129232225/http://www.1911encyclopedia.org/Socrates_%28philosopher%29| archive-date = 29. 1. 2008| url-status = dead}}</ref> Sokrat je najznačajniji po osnivanju [[sokratska metoda|sokratske metode]] koja se i danas koristi. Sokratska metoda se primjenjuje postavljanjem pitanja ne samo sa svrhom dobivanja odgovora na njih, već i sa svrhom poticanja na vlastito zaključivanje koje bi dovelo do boljeg uvida u problem. Upravo zbog te metode, Sokret je optužen, ali i osuđen za ''"korumpiranje"'' atinske omladine jer su se njegovi govori kosili sa tadašnjim vjerkim pogledima. Sokrat je u skladu s tom optužbom osuđen na smrt, te je morao popiti otrov. [[Platon]], Sokratov učenik, je sljedeća velika filozofska ličnost grčke historije. Platon je u svom djelu ''[[Republika (Platon)|Država]]'' oštro kritizirao [[atinska demokratija|atinsku demokratiju]] i stvorio tip idealne države pod nazivim ''Politeia'', a u djelu ''[[Odbrana Sokratova]]'' prikazuje sudski proces koji je vođen protiv njegovog učitelja. Svojim idejama i djelima, Platon je osnovao novi filozofski pravac poznat kao [[platonizam]]. Ontološki period zatvorio je [[Aristotel]], vjerovatno najveći grčki filozof i ličnost koja je uveliko utjecala na daljnji razvoj zapadne filozofije. Smatrao se najvećim učenjakom svog doba, a u svojim djelima iznio je i objasnio izrazito kompleksan filozofski sistem koji je po svom opusu gotovo sveobuhvatan. Najznačajnija djela su mu ''[[Metafizika (Aristotel)|Metafizika]]'', opširno i kompleksno djelo u kojem iznosi svoje viđenje metafizičke analize [[Biće|bića]], te ''[[Poetika (Aristotel)|Poetika]]'' u kojoj, iako je sačuvana fragmentarno, iznosi filozofiju umjetnosti i ideju [[mimezis]]a (jedinstvo mjesta, vremena i radnje). Dok se Platon postavio kao [[idealizam|idealist]], Aristotel je odbacio dio njegovih učenja i postavio se kao jedan od začetnika filozofskog [[realizam|realizma]]. [[Datoteka:Map Greco-Persian Wars-en.svg|mini|340px|Grčka tokom [[Grčko-perzijski ratovi|Grčko-perzijskih ratova]] ([[500. p. n. e.]] - [[479. p. n. e.]])]]U 8. vijeku p. n. e, Grci započinju kolonizaciju. Svoju državu, proširili su na teritoriju cijelog [[Sredozemlje|Sredozemlja]], dijelove [[Crno more|Crnog mora]] i [[Anadolija|Male Azije]], a najpoznatija kolonija, ''[[Velika Grčka|Magna Graecia]]'' nalazila se na [[Sicilija|Siciliji]]. Ali, njihovo širenje na istok, koje se dogodilo u 5. vijeku p. n. e, uzrokovalo je probleme s [[Perzija]]ncima. Ti problemi su bili primarni uzrok [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]]. Rat je otvoren [[Bitka kod Maratona|bitkom kod Maratona]] 490. p. n. e, a donio je prvi, ali i iznenađujući, poraz moćne i brojčano nadmoćne perzijske vojske koju je vodio [[Darije I]]. Sljedeći značajni sukobi zbili su se 480. p. n. e. [[Bitka kod Termopila|kod Termopila]], gdje Perzijanci jesu pobijedili, ali su pretrpjeli masivne gubitke od [[Leonida I|Leonidinih]] spartaskih trupa,<ref>[[Herodot]]: ''Historija'', VIII, str. 24</ref> te [[Bitka kod Salamine|kod Salamine]], gdje su Grci iskoristili svoje bolje pomorske vještine kako bi nanijeli težak poraz perzijskoj floti. Posljednju veliku pobjedu, Grci odnose [[Bitka kod Plateje|kod Plateje]] 479. p. n. e, gdje su ponovo iznenadili Perzijance, jer su iako brojčano nadjačani, Grci ipak uspjeli odnijeti pobjedu. Od tada, rat se polahko smiruje, ali ne potpuno. Kraj grčko-perzijskih ratova obilježen je potpisivanjem [[Kalijin mir|Kalijinog mira]] 449. p. n. e. (ili 448. p. n. e).<ref>Rhodes, P.J.: ''The History of the Classical World 478-323BC'', 2005.</ref> Ali, mir u Grčkoj nije dugo trajao. Atina, koja se smatrala glavnim odgovornim za pobjedu protiv Perzije, preuzima prevlast nad svim grčkim polisima. Kako bi učvrstila svoju nadmoć, Atina je 478. p. n. e. osnovala [[Delski savez]] (koji je tokom ratova još uvijek služio u borbi protiv Perzije). Još prije Atine, Sparta, koja je uspostavila prevlast na [[Peloponez]]u, osnovala je [[Peloponeski savez]] koji je predstavljao rivale Delskom savezu. Ta dva saveza su oko 431. p. n. e. započeli [[Peloponeski rat]] u svrhu dobivanja premoći nad grčkim polisima. Rat je započet tzv. [[Peloponeski rat#Arhidamov rat|Arhidamovim ratom]] (431. p. n. e - 421. p. n. e) koji je donio prvu veliku i značajnu pobjedu Spartancima. Nakon Arhidamovog rata, sklopljen je [[Nikijin mir]], ali to nije bilo potpuno primirje, nego je samo donio kratko smirenje. Nikijin mir raskinut je 415. p. n. e. kada započinje [[Peloponeski rat#Sicilska ekspedicija|Sicilska ekspedicija]]. Tokom Sicilske ekspedicije, Atina započinje protivudar. Na nagovor vojskovođe [[Alkibijad]]a, Atina kreće u napad na Sirakuzu. Nakon osvajanja Katane, iz Atine stiže brod i obavještava Alkibijada da je uhapšen pod optužbom da je skrnavio Eleuzinske misterije. Alkibijad je kasnije, na povratku u Atinu, uspio pobjeći te našao utočište u Sparti gdje je Spartancima detaljno iznio atinski plan. Ova izdaja rezultirala je potpunim krahom atinskog protivudara i još jednim teškim porazom atinske vojske. Peloponeski rat službeno je završen [[Peloponeski rat#Dekelejski rat|Dekelejskim ratom]] (413. p. n. e - 404. p. n. e). Tokom Dekelejskog rata, Spartanci su pod vodstvom [[Lisandar|Lisandra]] uspjeli poraziti Atinjane, osvojiti sam grad (u kojem su uspostavili tzv. ''"Strahovladu tridesetorice"'') i postigli su konačni cilj: političku prevlast u grčkom svijetu. Međutim, iako Atina nije više bila političko središte i sve je manje učestvovala u političkom životu Grčke, Atina je još uvijek ostala kulturno središte tadašnjeg svijeta. U 4. vijeku p. n. e. dolazi do jačanja [[Makedonci|Makedonaca]], jednog od grčkih naroda. Svoj vrhunac doživljavaju tokom vladavine [[Filip II. Makedonski|Filipa II]]., čiji je primarni plan bio osvajanje grčkog svijeta i uspostava makedonske države. Kako bi to uspio, Filip je morao dobiti prizanje ostalih Grka. To je uspio tako što je iskoristio makedonske rudnike zlata kako bi podmitio Grke da puste Makedonce da učestvuju na [[Olimpijske igre|Olimpijskim igrama]], što je tada značilo priznanje pripadnosti grčkom svijetu. Međusobni sukobi unutar grčkog svijeta još su više olakšali posao Filipu II. Iako je [[Demosten]] u svojim ''[[filipike (Demosten)|filipikama]]'' upozoravao na moguću opasnost, Filip II. je 338. p. n. e. iznenadio, ali i porazio Grke u [[Bitka kod Heroneje (338. p. n. e.)|bici kod Heroneje]]. Sljedeće godine, Filip II. saziva [[Korintski kongres]] na kojem ujedinjuje sve grčke polise u jedinstvenu, makedonsku, državu. Godine 336. p. n. e, Filip biva ubijen, a nasljeđuje ga njegov sin [[Aleksandar Veliki|Aleksandar]]. Aleksandar je bio [[Aristotel]]ov učenik i mnogo je cijenio kulturu. Svoj vojni pohod Aleksandar počinje 334. p. n. e. kada poražava Perzijance i dio Grka pod vodstvom zapovjednika [[Memnon sa Rodosa|Memnona]] u [[Bitka kod Granika|bici kod Granika]]. Sljedeće godine, ponovo pobjeđuje Perzijance [[Bitka kod Isa|kod Isa]] koje je vodio [[Darije III]]. Godine 332. p. n. e. ulazi u [[Egipat]] gdje ga slave kao oslobodioca. U Egiptu je osnovao novi grad, [[Aleksandrija|Aleksandriju]], koji je uskoro postao glavni grad Egipta.<ref>ibid str. 41</ref> Posljednja velika bitka protiv Perzijanaca zbila se 331. p. n. e. [[Bitka kod Gaugamele|kod Gaugamele]] gdje je Aleksandar konačno dotukao Darija III. Konačnu prevlast nad Perzijom Alekasndar stiče 330. p. n. e. kada odnosi pobjedu [[Bitka kod Perzijskih vrata|kod Perzijskih vrata]]. Nakon uspjeha u Perziji, Aleksandar je krenuo dalje prema današnjoj Indiji. Godine 326. p. n. e. sukobljava se s kraljem [[Por]]om [[Bitka kod Hidaspa|kod Hidaspa]] gdje doživljava svoj najteži poraz. Aleksandrov pohod je zaustavljen, a on i njegova vojska su se morali povući. Pri povratku u [[Babilon]], Aleksandar 323. p. n. e. umire pod, do danas, nerazjašnjenim okolnostima. Nakon njegove smrti, carstvo je podijeljeno na više helenističkih državica kojima su vladali Aleksandrovi nasljednici [[dijadoh|dijadosi]]. ===Stari Rim=== Velik dio grčkog znanja prenesen je tokom kolonizacije na rastuću [[Rimsko Carstvo|Rimsku državu]]. Rim je brzo usvojio znanje i počeo se širiti preko [[Apeninsko poluostrvo|Apenina]] koristeći nesložnost drugih naroda na tom području. Tokom cijele njegove historije, jedini pravi rival Rima bila je [[Fenikija|fenička]] kolonija [[Kartaga]], ali u [[3. vijek p. n. e.|3. vijeku p. n. e.]], Rim započinje [[Punski ratovi|punske ratove]] koji su 146. p. n. e. završeni pobjedom Rima. Ova pobjeda označila je početak rimske [[hegemonija|hegemonije]]. Rim se prvo uredio kao [[Rimsko Kraljevstvo|kraljevina]] kojom je vladalo 7 kraljeva. Nakon kraljevine dolazi do uspostave [[Rimska Republika|republike]] koja traje do 1. vijeka p. n. e. kada konačno dolazi do uspostave [[Rimsko Carstvo|carstva]]. Rimsko Carstvo bila je donimantna svjetska sila sve do početka [[Seoba naroda|velike seobe naroda]] u 4. vijeku. Najveći raspon doseglo je tokom cara [[Trajan]]a kada se priširilo do [[Velika Britanija (ostrvo)|Britanije]] na sjeveru, a na istoku sve do [[Mezopotamija|Mezopotamije]]. Carstvo je u donijelo mir i snažnu centralističku vladu stanovnicima carstva, međutim mnogi [[građanski rat]]ovi tokom 3. vijeka slabe državu. U 4. vijeku, [[Dioklecijan]] i [[Konstantin Veliki]] dijele carstvo na Istok i Zapad (trajnu podjelu uveo je [[Teodozije I Veliki|Teodozije I. Veliki]] 395.), te time usporavaju proces slabljenja carstva, ali ne trajno. [[Dioklecijan]] je progonio kršćane, dok je Konstantin [[Milanski edikt|Milanskim ediktom]] iz 313. ozakonio [[kršćanstvo]] kao službenu religiju, te je time utro put da carstvo postane potpuno kršćansko, što je crkvu učinilo vrlo važnom institucijom u državi. ====Rimsko Kraljevstvo==== {{glavni|Rimsko Kraljevstvo}} [[Datoteka:Lupa Capitolina, Rome.jpg|mini|270px|[[Kapitolska vučica]] s [[Romul]]om i [[Rem]]om]]Prema predaji, grad [[Rim]] osnovan je 753. p. n. e. od strane braće [[Romul]]a i [[Rem]]a. Nakon što je Romul ubio brata Rema i uspostavio vlast, nastaje [[Rimsko kraljevstvo]]. Kraljevstvom je, kroz njegovu dvjestogodišnju historiju, vladalo sedmero legendarnih kraljeva. Kao prvi oblik rimske države, kraljevstvo je period oblikovanja svih državnih tradicija koje će se kasnije prenijeti na slavnu republiku. U ovom periodu dolazi do društvene podjele na [[patriciji|patricije]] i [[plebejci|plebejce]]. ''Patriciji'' (lat. ''patricii'') predstavljali su bogato stanovništvo, koje je svoj ugledni društveni status primarno steklo rodom, a tek sekundarno bogatstvom, imalo je glavnu ulogu u državi.<ref name="Fercek">M. Ferček: Povijest, udžbenik za 1. razred gimnazije'', [[Školska knjiga]]''</ref> ''Plebejci'' (lat. ''plebs'') predstavljali su stanovništvo, najčešće siromašno i seoskog porijekla, koje nije imalo nikakvih značajnih prava u državi.<ref name="Fercek" /> Kako su plebejci primarno obavljali fizičke poslove unutar države, često su bili iskorištavani od strane patricija. Kako bi se izborili za svoja prava, plebejci su primjenjivali [[secesija (Rim)|secesije]]{{newdsm}}<ref name="Fercek" />, odnosno bijeg iz samog grada na neko od okolnih brežuljaka u znak protesta (najznačajniji bijeg je onaj iz 494. p. n. e, kada bježe na [[Aventin]] i uspijevaju izboriti pravo na [[plebejski tribun|tribun]]a).<ref name="Fercek" /> S vremenom su se i neki plebejci počeli bogatiti što je uzrokovalo stvaranje novog društvenog sloja - [[plemstvo|plemića]] (lat. ''nobili''). Plemići su zapravo bili obogaćeni plebejci koji su se svojim novcem uspjeli izboriti za veća prava i integrirati se među patricije. Period kraljevstva obilježen je i stvaranjem najvažnije rimske institucije, [[Senat]]a. Tokom ovog perioda, Rim ratuje s mnogim narodima na [[Apeninsko poluostrvo|Apeninskom poluostrvu]], te u skladu s tim, proširuje svoju teritoriju i stvara savezništva.<ref name="Fercek" /> Najznačajnija vojna reforma događa se za vladavine [[Servije Tulije|Servija Tulija]], 6. kralja (etruršćanskog porijekla)<ref name="Fercek" /> koji je cijelu vojsku podijelio na pet društveno-imovinskih klasa. Ova vojna reforma znala je stvoriti probleme jer su se vojnici 5. klase znali boriti s kamenjima ili nekakvim drugim primitivnim oružjima. Krajem Rimskog kraljevstva smatra se tzv. [[otmica Lukrecije]] koja se desila 509. p. n. e. Sin posljednjeg kralja, [[Lucije Tarkvinije Oholi|Tarkvinija Oholog]], Sekst silovao je Lukreciju, sestru [[Lucije Junije Brut|Lucija Junija Bruta]]. Nakon što se Lukercija povjerila porodici, Brut je poveo narod u pobunu protiv kralja i njegove porodice koja je rezultirala kraljevim progonstvom, rušenjem kraljevstva i uspostavom [[Rimska Republika|republike]]. ====Rimska Republika==== {{glavni|Rimska Republika}} [[Datoteka:Vexilloid of the Roman Empire.svg|mini|lijevo|180px|''[[Senatus Populusque Romanus|Senatus Populosque Romanus]]'' - glavni moto Rimske republike]]Nakon istjerivanja posljednjeg kralja, Rim ulazi u period republike. U skladu s tim, dolazi i do promjene državnog uređenja. Na čelu države više nije kralj, nego su to dvojica [[konzul]]a (prvi su bili [[Lucije Junije Brut|Brut]] i [[Lucije Tarkvinije Kolatin|Kolatin]]). Senat preuzima glavnu zakonodavnu vlast, a sve ostale političke pozicije držao je [[magistrat]]. Konzuli su predstavljali najviše magistre, a obilježje svakog magistra bila je ''[[toga praetexta]]'' (običaj koji su naslijedili od [[Etruršćani|Etruršćana]]).<ref name="Fercek" /> Među ostale više magistre su spadali i [[pretori]] (koji su nosili ''[[fasces]]''), [[cenzori]], [[kvestori]] i [[plebejski tribun|tribuni]].<ref name="Fercek" /> Dvojicu konzula birali s centuriji na period od godinu dana, a ovlasti koje su dobili bile su ograničene (van granica Rima, odnosno u kolonijama i provincijama, imali su neograničenu vlast).<ref name="Fercek" /> Tokom značajnih državnih kriza (npr. rat), konzuli su mogli dobiti neograničenu vlast na šest mjeseci, čime bi postali [[diktator]]i. Početak Rimske republike je, osim uspostavom nove društvene organizacije, obilježen i ratovima, ali i građanskim nemirima. Plebejci su se za svoja prava borili [[Secesija (Rim)|secesijama]] (koje započinju 494. p. n. e, a završavaju oko 300. p. n. e). Prvi ''secessio plebis'' rezultirao je pojavom narodnog tribuna, međutim za historiju je također značajan i drugi ''secessio plebis''. Tokom polovine 5. vijeka p. n. e, plebejci započinju pobunu sa zahtjevom za stvaranjem pisanih i formalnih zakona u državi. Nakon dugog odupiranja, patriciji su popustili, te [[Decimvir]] donosi tzv. ''[[Zakon dvanaest tablica]]'' koji je predstavljao i formalno utemeljenje građanskog zakona, ali i [[rimsko pravo|rimskog prava]]. Što se tiče oružanih sukoba iz ovog perioda, Rimljani su se sukobili s [[Latini]]ma kod [[Bitka kod Regilskog jezera|Regilskog jezera]] 493. p. n. e. i porazili ih. U 4. vijeku p. n. e., ratuju i protiv [[Kelti|Kelta]], koji potpuno uništavaju Rim (međutim Rim se uspio oporaviti), i kasnije protiv [[Samnitski ratovi|Samnita]]. Ovi manji ratni sukobi predstavljali su samo početak rimske ekspanzije i teritorijalnog širenja, koje je svoj vrhunac doseglo nešto kasnije, tokom perioda carstva. Nakon ovog perioda građanskih nemira i ratnih sukoba započinje uspon Rimske republike. Nakon sukoba u [[Tarent]]u s [[epir]]skim kraljem [[Pir]]om 280. p. n. e, Rimljani interveniraju u sukobima grčkih kolonija koje su se nalazile na [[Sicilija|Sicliji]] u sklopu ''[[Velika Grčka|Magnae Graeciae]]''. Kako su neke od kolonija i osvojili, Rimljani su došli u dodir s njihovom kulturom. U cilju ostvarivanja i održanjava kontrole na osvojenoj teritoriji, Rimljani počinju osnivati svoje kolonije i provincije, što je opet vodilo ka stvaranju saveza s gradovima i plemenima s različitim pravima i privilegijama: #punopravni građani Rima (građani Rima, kolonija i već svrstanih plemena) #zajednice s rimskim građanskim pravima, ali bez prava odlučivanja #saveznici, koji su mogli zadržati svoje autonomije Ti sukobi oko grčkih kolonija kulminirali su 264. p. n. e. u sukob poznat kao [[Prvi punski rat]]. Rat je započet zbog sukoba interesa Rima i trgovačke države [[Kartaga|Kartage]] oko Sicilije, tačnije oko sukoba između lokalnih kolonija.<ref name="Fercek" /> Prvi punski rat primarno je bio pomorski rat koji je trajao sve do 241. p. n. e. Kako su Rimljani željeli kontrolu nad cijelom Sicilijom, intervenirali su kada su Kartažani zaposjeli [[Mesana|Mesanu]]. Kako se rat primarno vodio na moru, Rimljani, koji nisu bili dobri u pomorskim bitkama i nisu bili vješti brodograditelji,<ref name="Fercek" /> morali su iskoristiti znanja Grka kojima su pomagali. Grci su, kao izvrsni brodograditelji, uveliko pomogli Rimljanima tokom borbi. Svoje brodograditeljske vještine prenijeli su na Rimljane, koji su ih jako brzo usvojili. Presudno ''"pomorsko pomagalo"'' koje su Rimljani koristili tokom bitke bio je ''[[corvus]]'' (lat. gavran), most kojim su se Rimljani mogli prebaciti na kartaške brodove i time simulirati kopnenu bitku, u kojoj su bili puno moćniji od Kartažana.<ref name="Fercek" /> Taj izum uveliko je pomogao rimskoj floti koja je nakon 23 godine duge i teške borbe 241. p. n. e. uspjela poraziti Katragu, a koja je prisljena plaćati odštetu i prepustiti Siciliju Rimu, ali je uspjela zadržati svoj utjecaj u Španiji. Nakon završetka prvog rata, uslijedilo je kratkotrajno primirje. [[Kartaga]] se proširila na području Španije, a u početku međuratnog perioda glavni zapovjednik bio je [[Hamilkar Barkas]]. Barkas je mrzio Rim zbog poraza i sramote koje je nanijeo Kartagi u prvom punskom ratu, ali nikada nije dobio odobrenje vladajućih [[plutokracija|plutokrata]] za početak ratnog sukoba. Svoju mržnju i bijes prenio je na svog sina, [[Hanibal]]a.<ref name="Fercek" /><ref>Ayrault Dodge, Theodore (1995.). ''Hannibal: A History of the Art of War Among the Carthagonians and Romans Down to the Battle of Pydna, 168 BC.'' Da Capo Press.</ref><ref>[http://www.reversespins.com/patton.html Reverse Spins] ''Patton, the Second Coming of Hannibal.''</ref> Hanibal se odvažio na osvećivanje časti svoje zemlje te je 218. p. n. e. krenuo prema Rimu. Međutim, Hanibal nije krenuo morskim putem, kako se moglo očekivati, već je krenuo kopnenim putem preko juga [[Francuska|Francuske]] i sa slonovima i cijelom vojskom uspjeva prijeći [[Alpe]], što je do tada bio neviđen potez.[[Datoteka:Leutemann, Heinrich - Hannibal's crossing of the Alps.jpg|mini|180px|Hanibal prelazi Alpe]]Prva velika pobjeda Hanibalove vojske dogodila se već 217. p. n. e. [[Bitka kod Trazimenskog jezera|kod Trazimenskog jezera]] kada je Hanibal uspio poraziti Rimljane u jednoj od najbolje organiziranih zasjeda u vojnoj historiji. Godine 216. p. n. e. sukobili su se [[Bitka kod Kane|kod Kane]], što je značajno jer je u njoj pogunilo više od 50.000 ljudi. Nakon toga, Hanibal se sve više približavao Rimu i opsjedao ga punih 16 godina, međutim nikada nije uspio ući u sam grad i osvojiti ga. Sklopio je savez s Filipom V, makedonskim vladarom, a Rim je uspio naći saveznika koji se pobrinuo za Makedoniju, te je tako poslao svog vojskovođu [[Publije Kornelije Scipion Afrički|Publija Kornelija Scipiona]]<ref>[[Tit Livije]]: ''[[Od osnutka grada]]'', XXVI 50</ref> na Pirineje, gdje je odnio mnogo pobjeda. Hanibal, koji nije očekivao takav protivudar, poziva svog brata [[Hazdrubal]]a (koji je ubio Scipinovog oca i ujaka u borbi) u pomoć, ali on biva presreten od strane Scipiona Afričkog, čime je taj pokušaj propao. Rimljani tada mogli doći do Kartage, a vojsku je predvodio upravo Scipion. Kada su Kartažani uvidjeli da trebaju pomoć na njihovom tlu (današnji [[Tunis]]), pozvali su Hanibala natrag, čime se on povukao s Apenina, nikada ne osvojivši sam Rim. Posljednji sukob zbio se [[Bitka kod Zame|kod Zame]] 202. p. n. e. u kojoj Rimljani pod vodstvom Scipiona, koji je zbog svojih vojnih uspjeha dobio nadimak ''Africanus'' (lat. Afrički), konačno pobjeđuju Kartagu, te im nameću sramotan mirovni ugovor prema kojem su morali predati velik dio teritorije Rimu, plaćati odštetu i, što je bilo ključno za [[Treći punski rat]], nisu se smjeli braniti, ili napadati bez dozvole rimskog [[Senat]]a. Hanibal je nakon ovog poraza otišao na istok gdje se priključio vojsci. Međutim, nakon što je i ta vojska izgubila od Rimljana, Hanibal, ne želeći pasti pod njihov utjecaj, počinjava samoubistvo trovanjem. [[Datoteka:Marco Porcio Caton Major.jpg|mini|200px|[[Marko Porcije Katon Stariji|Katon Stariji]], rimski konzul koji se najviše zalagao za uništenje Kartage|left]]Sklapanje mirovnog sporazuma i prestanak sukoba nisu smanjili tenzije između Rima i Kartage. Jedna od ključnih osoba unutar Rima, koja se zalagala za daljni rat, ali i uništenje Kartage, bio je [[konzul]] [[Marko Porcije Katon Stariji]]. On je značajan po tome što je svaki svoj govor u senatu, nezavisno od teme rasprave, završavao riječima ''Ceterum censeo Carthaginem esse delendam'' (lat. ''Uostalom, smatram da Kartagu treba uništiti.'').<ref>''Traditus per L. Annaeum Florum, Epitome de T. Livio Bellorum Omnium XXXI (Bellum Punicum tertium)''</ref> Ipak, kako Kartaga nije prekršila nijedan dio sporazuma, Rim nije imao osnove za napad. Međutim, to se ubrzo promijenilo. [[Numiđani]], pod vodstvom [[Mazinisa|Mazinise,]]<ref name="Fercek" /> bili su južni susjedi Kartage i konstantno su je napadali želeći je osvojiti. Kartaga je više puta tražila odobrenje za rat s Numiđanima, u skladu sa sporazumom, ali ga nije dobila. Tada je Kartaga samoinicijativno<ref name="Fercek" /> odlučila odbraniti svoje granice te je time prekršila uslove sporazuma. Rimljani 149. p. n. e. šalju svoje trupe u Kartagu, koje je vodio usvojeni sin Scipiona Afričkog, [[Publije Kornelije Scipion Emilijan]]. Nakon tri godine borbe, 146. p. n. e. Rimljani odnose konačnu pobjedu (nakon 6 dana teških borbi za svaku ulicu unutar samog grada) i time se službeno završavaju [[punski ratovi]]. Sama Kartaga je nakon trećeg rata uništena, upravo kako je Katon rekao, a zemlja na kojoj se nalazila je razorena i pretvorena u rimsku provinciju. Sva gradska bogatstva su opljačkana i prenesena u Rim od strane Emilijanove vojske, a preživjeli Kartažai su postali [[robovi]]. Godine 146. p. n. e, Rimljani završavaju [[Makedonski ratovi|makedonske ratove]], a svoj pohod na istok završavaju osvajanjem [[Pergam]]a 133. p. n. e, kojeg im je pergamski kralj ostavio oporučno nakon svoje smrti.<ref name="Fercek" /> U ovom periodu se unutar samog Rima počinju javljati prve pobune. Nakon Sicilijske pobune robova, [[Gaj Marije]] od 111. do 105. p. n. e. vodi rat protiv Numiđana koje je vodio [[Jugurta]]. Tokom ovog rata, Gaj Marije je stekao onu moć koju je imao tokom unutarpolitičkog sukoba sa [[Sula|Sulom]] i uspostavio je svoju plaćeničku vojsku, prvu privatnu vojsku u Rimu.<ref name="Fercek" /> Vrlo važan događaj u ovom periodu predstavljaju i borbe braće Grakho. [[Tiberije Grakho]], stariji od dvojice braće, 133. p. n. e, kao narodni tribun,<ref name="Fercek" /> započinje provođenje niza reformi, od kojih su najznačajnije ''leges agrarii'' (lat. agrarni zakoni), kojima je želio poboljšati status ''plebsa''. Kako su te reforme direktno umanjivale moći vladajućeg sloja, taj isti sloj je reagirao, potkupio veći dio Tiberijevih pristaša i 133. p. n. e. organizirao ''"protivudar"'', organiziran u obliku javnih nemira, u kojem su Tiberije, koji je ubijen unutar same zgrade Senata, tokom sjednice, od strane svog rođaka Scipiona Nasice, i mnoge njegove pristaše ubijeni i kasnije bačenu u rijeku [[Tiber]].<ref name="Fercek" /> Deset godina kasnije, Tiberjev brat [[Gaj Grakho|Gaj]] pokušava napraviti isto. Gaj svoje reforme ne zasniva isključivo na agrarnim zakonima, već želi poboljšati status ''plebsa'' u svim aspektima života. Isto kao ni Tiberije, ni Gaj nije uspio u svom naumu te su njegove reforme zaustavljenje na isti način. Za razliku od brata, Gaj je uspio izbjeći smrt od strane građana (za razliku od njegovih sljedbenika), te je pobjegao sa svojim vjernim robom [[Filokrat]]om, kojem je, nakon bijega, najvjerovatnije naredio da ga ubije što je ovaj i učinio.<ref name="Fercek" /><ref>[[Plutarh]]: ''Vitae Parallelae - Fratres Gracchi''</ref> Najveći paradoks u ubistvima dvojice boraca za pravo naroda je taj što je pobunu protiv njih započeo upravo podmićeni narod, kojeg je podmitila vlast, a kojem su braća Grakho željela pomoći. [[Datoteka:Sulla Glyptothek Munich 309.jpg|mini|lijevo|200px|[[Lucije Kornelije Sula]]]] Nakon braće Grakho, u Rimu dolazi do nove društvene podjele. Narod se sada dijeli na [[populari|populare]] (zalagali se za veća prava naroda) i [[optimati|optimate]] (željeli zadržati stari odnos). Ovakvo frakcioniranje dovest će i do prvog građaskog rata u historiji Rima. [[Gaj Marije]], koji je stao na stranu populara, i [[Lucije Kornelije Sula]], vođa optimata, sukobljavaju se 88. p. n. e. i time započinju građanski rat. Zanimljivo je kako sukob nije izbio zbog ideoloških nesuglasica, već zbog [[Pontski rat|pontskog rata]]. Pontski vođa [[Mitridat VI]] diže ustanak protiv rimske vlasti i [[Rimski senat|Senat]] je morao donijeti odluku koga poslati da ga suzbije. Pravo je prvobitno dobio Sula, ali je Marije uspio pritisnuti Senat da promijeni odluku.<ref name="Fercek" /> Sula, nezadovoljan, svojom vojskom napada marijevce, odnosi pobjedu i kreće u [[Pont (kraljevstvo)|Pont]]. Tamo također odnosi pobjedu i vraća se u Rim kao proslavljeni vođa. 83. p. n. e. se iskrcao u Italiju sa svojom legijom i savladao otpor pristalica Gaja Marija u krvavoj bici kod Porta Kolina. Nakon tog sukoba, Sula 82. p. n. e. uvodi diktaturu u kojoj se krvavo obračunao sa svojim protivnicima. Svojim [[proskrpicije (Sula)|proskripcijama]]{{newdsm}} Sula je ozakonio ubistvo i pljačku svih marijevaca bez ikakvih zakonskih posljedica, a za red u državi bili su zaduženi [[kornelijevci]], privatna vojska sastavljena od oslobođenih robova.<ref name="Fercek" /> Sulina diktatura nije uvedena s ciljem rušenja državnog poretka već s ciljem dokazivanja da se, tada, već propadajuća Republika može voditi stabilno i čvrsto te kako još nije vrijeme za njen pad. Njegov pokušaj da obnovi moć republike trajao je nešto više od 50 godina nakon što Sula, 79. p. n. e, stupa s vlasti i ukida diktaturu. Nakon tih 50 godina, uslijedio je period carstva, ali prije toga se trebaju spomenuti i [[Katilinina zavjera]], te dva [[trijumvirat]]a koja su prethodila padu republike. [[Datoteka:Cicerón denuncia a Catilina, por Cesare Maccari.jpg|mini|300px|[[Cesare Maccari]]: ''[[Ciceron|Marko Tulije Ciceron]] optužuje [[Lucije Sergije Katilina|Katilinu]] za [[Katilinina zavjera|zavjeru]] u [[Senat]]u.'']] Iako je Sula uspio dokazati da se Republika može voditi čvrstom i sigurnom rukom, unutrašnje spletke i zavjere s ciljem rušenja Republike su se nastavljale. Tokom cijelog perioda Republike, možda najpoznatija zavjera je [[Katilinina zavjera]]. [[Lucije Sergije Katilina]] je već nekoliko godina unazad planirao zavjeru za rušenje Republike i uvođenje lične diktature zbog niza političkih neuspjeha. Prije nego što je uspio provesti zavjeru, slavni govornik (nazivan i ''[[pater patriae]]'') [[Ciceron|Marko Tulije Ciceron]] saznao je za njegov plan i odlučio ga zaustaviti. Nizom govora u Senatu, Ciceron je javno optužio Katilinu za kovanje zavjere protiv Republike i ovaj je bio prisiljen pobjeći. Tokom tog bijega, Katilina umire, a Republika doživljava još jedan snažan interni udarac koji je dodatno slabi. Pokušaj jačanja Republike ponovo je započeo 60. p. n. e. kada [[Julije Cezar|Gaj Julije Cezar]], [[Marko Licinije Kras]] i [[Gnej Pompej|Gaj Gnej Pompej]] sklapaju [[prvi trijumvirat]]. Cezar, sposobni vojskovođa, Kras, bogataš koji se istakao u [[Spartak]]ovom ustanku 73. p. n. e. i Pompej, politički moćnik, formiraju savez kojim su došli na vlast i osnažili Republiku. Kako bi lakše upravljali državom, trijumviri su Republiku podijelili na tri dijela: Pompej je ostao u Rimu i imao vlast na Apeninskom poluostrvu, Cezar je dobio sjeverni dio gdje je vršio teritorijalnu ekspanziju ([[Galija (rimska provincija)|Galija]], [[Velika Britanija (ostrvo)|Velika Britanija]]), dok je Kras poslan u Afriku gdje je postao general i poginuo u bici.<ref name="Fercek" /> Tokom Krasove pogibije, Cezar je bio van Rima, a Pompej je, želeći cijelu vlast za sebe, huškao Senat protiv njega. Godine 50. p. n. e, Senat, na nagovor Gneja Pompeja, proglašava Cezara izdajicom i naređuje mu da se vrati i preda oružje. Cezar, svjestan moguće opasnosti, dolazi sa svojom vojskom do rijeke [[Rubikon]]. Nakon što je odlučio prijeći rijeku (tada je izrekao svoj poznati slogan ''[[Alea iacta est]]'')<ref name="Fercek" /> započinje [[Drugi rimski građanski rat]]. Cezar, iskusniji i sposobniji vojskovođa od Pompeja, uspio je Pompeja natjerati na bijeg. Cezarove trupe su ga slijedile te su u nekoliko sukoba<ref name="Fercek" /> od kojih je najznačajniji bio onaj [[Bitka kod Farsale|kod Farsale]] 48. p. n. e, uspio dotući Pompejeve pristaše. Sam Pompej pobjegao je u [[Egipat]] gdje je njegovo ubistvo naredio kralj [[Ptolomej XIII]], Cezarov saveznik.<ref name="Fercek" /> Cezar je to ubistvo iskoristio kako bi okupirao Egipat, prevarivši tako Ptolomeja. Nakon ovog građanskog rata, Cezar uvodi diktaturu. Tokom te diktature, Cezar je na unutarpolitičkom planu težio ka pridobivanju podrške siromašnijih slojeva, a na vanjskopolitičkom planu, podršku je uspio dobiti raseljavanjem tada prenaseljenih gradova u neke rimske prekomorske provincije. [[Datoteka:Vincenzo Camuccini - La morte di Cesare.jpg|mini|300px|[[Vincenzo Camuccini]]: ''[[Atentat na Cezara]]'']] Takva vlast, pogotovo zato što ju je držao samo jedan čovjek (koji se još sam proglasio doživotnim [[diktator]]om), nije pogodovala bogatim republikancima, te su oni započeli kovati zavjeru protiv Cezara.<ref>[[Kasije Dio]], Historija Rima, 44.8.4.</ref> U zavjeri su učestvovali mnogi senatori, među kojima je bio i Cezarov bliski savjetnik i usvojeni sin<ref>[[Plutarh]]: ''[[Vitae Parallelae]]''</ref>, [[Marko Junije Brut]], a prema nekim izvorima, on je bio prisiljen učestvovati u zavjeri.<ref>[[Kasije Dio]], Historija Rima, 44.12.2.</ref> [[Atentat]] na Cezara izvršen je 15. marta 44. p. n. e, na praznik [[Martovske ide|martovskih ida]], ispred zgrade Senata. Dok je bio na stepenicama, zavjerenici su mu prišli i izboli ga 23 puta<ref>Woolf Greg (2006.), ''Et Tu Brute? - The Murder of Caesar and Political Assassination'', 199 stranica - {{ISBN|1-86197-741-7}}</ref>, a historičar [[Svetonije]] tvrdi da je samo jedan ubod, i to u prsa, bio smrtonosan.<ref>[[Svetonije]]: ''Julije'', c. 82.</ref> Zanimljiva polemika vodi se i oko Cezarovih posljednjih riječi. Postoji nekoliko verzija, od one da nije rekao ništa pa do one da je rekao ''Zar i ti, sine?'', međutim, danas je najpoznatija, a prema mnogim i najtačnija, ona teza da su Cezarove posljednje riječi bile ''[[Et tu, Brute?]]'' (postoje i verzije ''Et tu, Brute, mi fili?'' i ''Tu quoque, Brute, mi fili?''), time aludirajući na činjenicu da je i Brut bio među zavjerenicima.<ref name="Fercek" /><ref>Stone, Jon R. (2005.). ''The Routledge Dictionary of Latin Quotations'' London: Routledge. str. 250. {{ISBN|0-415-96909-3}}.</ref><ref>Morwood, James (1994.). ''The Pocket Oxford Latin Dictionary (Latin-English)'' Oxford, England: Oxford University Press. {{ISBN|0-19-860283-9}}.</ref> [[Datoteka:Marcus Aemilius Lepidus.jpg|mini|lijevo|200px|[[Marko Emilije Lepid (trijumvir)|Marko Emilije Lepid]], član Drugog trijumvirata, nakon trodiobe vlasti poslan je u Afriku gdje ga je Oktavijan optužio za protivdržavnu zavjeru i oduzeo mu sve ovlasti osim one ''pontifexa maximusa'', te ga se time riješio]]Cezarova smrt nije postigla željeni učinak. Snaga Republike nije vraćena, a željeni mir je još više poremećen. U politčkom sukobu između ''cezarovaca'' i republikanaca pobijedili su ''cezarovci'' predvođeni trima osobama. [[Marko Antonije]], Cezarov najvjerniji prijatelj, [[Marko Emilije Lepid (trijumvir)|Marko Emilije Lepid]], bogati Cezarov pristaša i Cezarov usvojeni pranećak [[Oktavijan August]] su oštro kritizirali Cezarove protivnike i zahtijevali smrt za njegove ubice, a 43. p. n. e. sklapaju savez i osnivaju [[Drugi trijumvirat]]. Ponovo je došlo do trodiobe vlasti: Oktavijan ostaje u Rimu, Lepid na upravu dobija [[Hispanija|Hispaniju]] i [[Afrika|Afriku]], a Antonije odlazi na istok kako bi se sukobio sa [[Part]]om, tada najvećim neprijateljem Rima. Oktavijan je također, po uzoru na Sulu, uveo proskripcije čija je žrtva bio i slavni govornik [[Ciceron|Marko Tulije Ciceron]], koji je u svojim ''[[Filipike (Ciceron)|filipikama]]'' već otprije kritizirao trijumvirat. Kao i u prvom trijumviratu, skladnom savezu dolazi kraj. Oktavijan je, kao Cezarov srodnik, smatrao da ima najveće pravo na vlast, nizom spletki se riješio svojih ''saradnika''. Lepida, koji je tada bio ''[[pontifex maximus]]'', optužuje za protivdržavnu zavjeru i oduzima mu sve ovlasti osim titule ''pontifexa maximusa'' i time ga ''de facto'' eliminira iz politike. Antonije je bio veći problem jer je bio popularniji i imao je veću podršku, a njegova afera s egipatskom kraljicom [[Kleopatra VII|Kleopatrom]] i prestanak rata s Partom dala je Oktavijanu dobar razlog za to da optuži Antonija za antidržavne aktivnosti. Uskoro je Oktavijan Senatu predstavio i Antonijevu oporuku u kojoj je on vlast ostavio svom sinu Cezarionu, kojeg mu je rodila Kleopatra, a želio je i da ga se pokopa u [[Aleksandrija|Aleksandriji]] zajedno s Kleopatrom.<ref name="Fercek" /> Dio o Cezarionu kao nasljedniku nije dirnuo Senat, međutim Antonijeva želja da se pokopa izvan Rima razbijesnila je senatore. Oktavijan je, kao rođeni političar, optužio Kleopatru, a ne Antonija. Tako je dobio dopuštenje Senata za napad na Egipat što je i napravio, ali se time planirao riješiti i Antonija jer je znao da će doći u pomoć svojoj voljenoj. Tako se i dogodilo. Godine 31. p. n. e. započela je [[bitka kod Akcija]]. Antonije je predvodio egipatske snage, a Rimljane je predvodio Oktavijanov iskusni general, [[Marko Vipsanije Agripa]]. Bitka se odigrala 2. septembra 31. p. n. e, a Agripa je uspio odnijeti pobjedu i time je Oktavijan postao pobjednik posljednjeg građanskog rata Rimske republike. Kako Antonije nije bio mrtav Oktavijan je nastavio invaziju Egipta, iako je pobjeda već bila osigurana. Antonije je sljedeće godine, našavši se u bezizlaznoj situaciji, počinio samoubistvo probovši se nožem, jer je mislio da je Kleopatra to već učinila. Najvjerovatnije dvije sedmice nakon Antonijeve smrti i Kleopatra je počinila samoubistvo (prema legendi je dala da je ugrize [[aspa]]),<ref name="Fercek" /> a njihov sin [[Cezarion]] je ubijen. Ovim samoubistvima rat je i ''de iure'' priveden kraju i Oktavijan je ostao jedini i potpuni vladar Rimske republike (''[[princeps]]''). Republika nije trajala dugo jer je već 16. januara 27. p. n. e. Oktavijan, od strane Senata, proglašen carem i tim činom službeno prestaje Republika, a počinje period Rimskog Carstva. ====Rimsko Carstvo==== {{glavni|Rimsko Carstvo}} =====Principat===== Nakon uspjeha u borbi protiv svojih protivnika i uspjeha u Senatu, Oktavijan je 16. januara 27. p. n. e. postao ''August'' (lat. ''Uzvišeni'') i time službeno osnovao Rimsko Carstvo. Carstvo se općenito dijeli na [[principat]] i [[dominat]]. [[Principat]] označava period u kojem su carevi, iako u monarhističkom uređenju, davali privid da vladaju kao u doba republike, dok [[dominat]] predstavlja period u kojem je car i ''de facto'' i ''de iure'' imao apsolutnu, vrhovnu vlast. Rimsko carstvo je kroz svoju historiju prošlo nekoliko historijski važnih događaja, pa čak i podjelu na dva dijela, a obilježilo ga je nekoliko carskih dinastija iz kojih su dolazili carevi. Prva, Augustova loza, bila je [[Julijevsko-Klaudijevska dinastija]]. Julijevsko-Klaudijevska dinastija, za koju se tada smatralo da je direktan potomak [[Eneja|Eneje]], osnivača Rima, dala je ukupno pet careva: [[August]]a, [[Tiberije|Tiberija]], [[Kaligula|Kaligulu]], [[Klaudije|Klaudija]] i [[Neron]]a. Među ovih pet, samo se jedan može nazvati ''"imperator bonus"'' (lat. ''dobri car''), a to je upravio bio prvi rimski car, [[August|Oktavijan August]]. Iako je držao titulu cara, August nikada nije službeno uveo diktaturu i uvijek je rimskom narodu davao velika prava i slobode. Takva vladavina uslovljavala je njegov konstantn reizbor na poziciji vladara, jer je August zadržao praksu izbora vladara, što se pokazao kao vrlo važan potez. Tokom vladavine, osim titule cara, August je držao i mnoge druge političke i vojne titule, od kojih su najznačajnije one ''[[pontifex maximus]]a'' i vrhovnog vojnog zapovjednika rimske vojske. Kao vrhovni zapovjednik, August je, kao i većina njegovih nasljednika, širio carstvo i osvajao nova područja. Ipak, nisu svi pohodi i bitke bili uspješni. U sukobu s [[Herusci]]ma [[Bitka kod Teutoburške šume|kod Teutoburške šume]] 9. godine, [[Publije Var]] se sukobio s heruškim zapovjednikom [[Arminije]]m i izgubio tri od svojih 9 legija, a time i cijelu bitku. Ova bitka predstavljala je najveći rimski poraz tokom Augustove vladavine. [[Datoteka:(Venice) Tiberius Portrait of the 'Imperium Maius' type in Museo Archeologico Nazionale.jpg|mini|160px|[[Tiberije]]]] Državši vlast i imajući podršku naroda, senata i vojske, August se pri kraju života povlači iz javnog života i odlučuje o pitanju nasljednika. Iako je podršku naroda imao [[Germanik]], August je za svog nasljednika izabrao [[Tiberije|Tiberija]], koji je bio uz njega sve do smrti. August je umro prirodnom smrću u 77. godini života, a njegovi posmrtni ostaci položeni su u [[Augustov mauzolej]]. Period Augustove vladavie poznat je još i pod nazivima ''"zlatno doba"'' i ''"Pax Augusta"'' (lat. ''Augustov mir''). Drugi rimski car, Augustov nasljednik, bio je [[Tiberije]]. On je bio vrlo sposoban vojskovođa, ali ne toliko sposoban političar. Ugušio je pobunu dalmatinskih i panonskih plemena u [[Batonski rat|Batonskom ratu]], pobunu u Germaniji, kao i u provincijama Traciji, Galiji i Numidiji. Postao je nepopularan poslije čudnovate smrti svog nećaka Germanika 19. godine, za koju su mnogi tvrdili da je on bio odgovaran. Pred kraj života postaje sve više sumnjičav i paranoičan te likvidira sve one koji bi mu bili mogući protivnici. Umro je u svojoj vili u 78. godini života, prema nekima prirodnom smrću, a prema nekima je ubijen.[[Datoteka:Caligula 02.JPG|lijevo|mini|160px|[[Kaligula]]]] Nakon Tiberijeve smrti na vlast stupa mladi [[Kaligula]]. Prema jednoj historijskoj priči trebao je vladati zajedno sa [[Gamelije|Gemelijom]], ali ga je dao ubiti,<ref name="philo-gaius-v">Filon Aleksandrijski, ''O veleposlanstvu Gaju'', V.29</ref> kao i samog cara Tiberija, međutim za tu priču ne postoji dovoljno dokaza.<ref name="tacitus-calig-50">[[Kornelije Tacit]], ''Anali'', VI.50</ref> Kaligula je car koji je najkraće vladao Rimom. Ojačao je snagu principata i povećao teritoriju carstva, a prema nekim izvorima vladao je kao tiranin, smatrao se bogom i bio je nastran.<ref>Seneka, ''O ljutnji'' xviii.1, ''O ljutnji'' III.xviii.1; ''O kratkoći života'' xviii.5</ref><ref>[[Filon Aleksandrijski]], ''O veleposlanstvu Gaju'' XXIX</ref> Mnogi rimski historičari i izvori prikazivali su Kaligulu ludim,<ref>Filon Aleksandrijski, ''O veleposlanstvu Gaju'' XIII</ref><ref>[[Seneka]], ''O čvrstoći mudraca'' XVIII.1; Seneka, ''O ljutnji'' I.xx.8</ref> a [[Svetonije]] je tvrdio da je imao i [[epilepsija|epilepsiju]].<ref>Svetonije, ''Život dvanaest careva'', Kaligula 50</ref> Jedna anegdota koja potvrđuje priču o ludosti je ona u kojoj je Kaligula svog konja [[Incitat]]a pokušao učiniti sveštenikom i konzulom.<ref>Svetonije, ''Život dvanaest careva'', Kaligula 55</ref><ref>[[Kasije Dio]], ''Rimska historija'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Cassius_Dio/59*.html#14 LIX.14], [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Cassius_Dio/59*.html#28 LIX.28]</ref> Kaligula je ubijen kada je imao 28 godina u zavjeri koji su skovali senatori kako bi vratili republiku, a već sljedeći dan, pretorijanci su proglasili [[Klaudije|Klaudija]] carem. [[Datoteka:Château de Versailles, salon de la paix, buste d'empereur romain (Claude).jpg|mini|160px|[[Klaudije]]]] [[Klaudije]] je prvi rimski car rođen izvan Italije (Lugdunum je danas [[Lyon]]). Imao je mnogih zdravstvenih<ref>Leon (1948.)</ref><ref>Seneka ''Apokolocintoza.'' 5, 6.</ref><ref name = "boyjnt">Svetonije, ''Klaudije'' 30.</ref>, a neki tvrde i mentalnih<ref>Svetonije, ''Klaudije'' 34, 38</ref><ref>Tacit ''Anali'' XII 20.</ref><ref>Burden, George. [http://www.mentalhealth.com/mag1/p5m-tor1.html Carski gen] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20010611131717/http://www.mentalhealth.com/mag1/p5m-tor1.html |date=11. 6. 2001 }}, ''The Medical Post'', 16. srpnja 1996.</ref><ref name="ReferenceA">Svetonije, ''Klaudije'' 35, 36, 37, 39, 40</ref><ref name="ReferenceB">Kasije Dio ''Rimska historija'' LX 2, 3.</ref> problema pa nije bio idealna kandidat za cara, a po dolasku na prijestolje, prema rimskim historičarima, stanje mu se poboljšalo.<ref>Svetonije, ''Klaudije'' 31.</ref> Iako nije bio dobar političar, Klaudije je uveliko doprinio razvoju carstva. Osvojio je Britaniju, a često je učestvovao i u suđenjima. Ženio se četiri puta: s prve dvije se razveo, treću je dao ubiti, a četvrta mu je rodila Nerona, njegovog nasljednika. Stvari kojima su se ljudi najviše čudili kod njega bile su njegova zaboravnost i rastresenost,<ref name="ReferenceA"/><ref name="ReferenceB"/> a često bi se u razgovoru i ponašanju toliko zaboravio da se činilo da ne zna ni ko je, niti s kim priča, a kamoli o čemu se radi.<ref name="ReferenceA"/><ref name="ReferenceB"/> Umro je 13. oktobra 54, u 64. godini svog života. Uzrok smrti bilo je trovanje, najvjerovatnije gljivom. Ubistvo je najvjerovatnije izvršila njegova tadašnja supruga [[Agripina mlađa]] kako bi Nerona dovela na tron. Pokopan je s punim carskim sjajem i uvršten među bogove ([[deifikacija]]). [[Datoteka:443px-Nero bust-fr.jpg|mini|lijevo|160px|[[Neron]]]] [[Neron]], Klaudijev sin i nasljednik, peti rimski car bio je ujedno i [[Smrt Julijevsko-Klaudijevske dinastije|poslijednji car Julijevsko-Klaudijevske dinastije]]. Na tron rimskog cara dovela ga je majka Agripina mlađa nakon što je prethodno otrovala svog muža, cara Klaudija. U početku je vladao kao dobar car<ref>[[Lukan]], ''Građanski rat''</ref><ref>Seneka ''O milosti''</ref><ref>Dio Krisostom, ''Diskursi''</ref>, a kasnije je postao tiranin i jedan od najomraženijih rimskih careva.<ref>Tacit, ''Anali'' I.16</ref><ref>Kragelund, Patrick, "Neron u Tacitu i u Oktaviji", ''The Classical Quarterly'', 2000, str. 494-515</ref> Na početku terora dao je ubiti svog brata,<ref>Tacit, ''Anali'', XIII.16</ref><ref>Josip, ''Historija Židova'', XX.8.2</ref><ref>Svetonije, ''Život dvanaest careva'', Neron</ref><ref>Caije Dio, ''Rimska historija'', LXI.7</ref> svoju majku,<ref>Tacit, ''Anali'', XIV.1</ref><ref>Svetonije, ''Život dvanaest acreva'', Neron,34</ref><ref>Tacit, ''Anali''</ref> svog savjetnika, te svoje prve dvije supruge. Neron je bio bolesno ambiciozna osoba. U toj svojoj nerealnoj ambiciji želio je ponoviti djelo Aleksandra Makedonskog te je vodio skupe i nesigurne ratove na istoku uzalud pokušavajući osvojiti Armeniju, sjevernu obalu Crnog mora i Etiopiju. Godine 64. Neron je zapalio Rim<ref>Svetonije, Neron,38</ref><ref>Kasnije Dio, ''Rimska historija'', LXII.16</ref> i za to okrivio kršćane te ih je počeo sistematski proganjati. Prema priči, Neron je svirao pjesmu o padu [[Troja|Troje]] dok je gledao kako mu grad gori.<ref name="pjesma">Svetonije, ''Život dvanaest careva'', Neron [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/Nero*.html#38 38]</ref> Kasnije naređuje još ubistava, čak i nevinih osoba, a slavni pisac i filozof [[Seneka]] je bio prisiljen na samoubistvo. Između 66. i 67. posjetio je Grčku, a kada se vratio u Rim, Senat ga je proglasio neprijateljem rimskog naroda i osudio na smrt, te je car u 31. godini života počinio samoubistvo.<ref>Svetonije ''Život dvanaest careva'', neron [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/Nero*.html#49 49]</ref> Nakon njega je uslijedila godina četiri cara, nakon koje na vlast stupa druga dinastija u historiji carstva, [[Flavijevska dinastija|dinastija Flavijevaca]]. Godinu četiri cara, svojevrsnu mini krizu, započeo je [[Galba]]. Galba je već prije trebao biti ubijen po Neronovom naređenju, ali je uspio izbjeći smrt. Njegova vladavina obilježena je neuspjelom finansijskom reforom zbog koje je i ubijen u 70. godini života. Naslijedio ga je car [[Oton]]. Oton je bio taj koji je započeo pobunu protiv Galbe i njegovom smrću je postao car. Ali, ista stvar dogodila se i njemu kada je [[Vitelije]] počeo planirati pobunu protiv njega. Nakon neuspješnih pregovora, Vitelije je ušao u Rim i porazio Otonovu vojsku nakon čega je ovaj počinio samoubistvo. Vitelije nije bio naročito ambiciozan car te je svu svoju vlast ''de facto'' prepustio savjetnicima. Takav oblik vladavine izazvao je veliko nezadovoljstvo naroda, koji je na kraju proglasio [[Vespazijan]]a za cara, iako je ''de iure'' car još uvijek bio Vitelije. Vitelije je želio sklopiti mirovni sporazum, ali bez uspjeha. Ubijen je tokom nereda u 58. godini života, a tijelo mu je kasnije bačeno u rijeku [[Tiber]]. [[Datoteka:Vespasianus01 pushkin edit.png|mini|desno|160px|[[Vespazijan]]]] [[Vespazijan|Tit Flavije Vespazijan]] je svojim preuzimanjem vlasti postao posljednji car u godini četiri cara (69. godine) i prvi car nove dinastije Rimskog carstva: [[Flavijevska dinastija|dinastije Flavijevaca]]. Na vlast je došao pobijedivši Vitelija u ratu. Konsolidirao upravu i finansije carstva i uveo novu politiku u provincijama, uveo je municipalne statute (''leges'') o upravljanju u [[provincija]]ma, a bio je prvi car koji je ukinuo autonomiju grčkim gradovima.<ref>Svetonije, ''Životi dvanaest careva'', Vespazijan 8</ref><ref>Filostrat II, ''Apolonijev život'' 5.41</ref> Vespazijan je tokom vladavine započeo i niz ambicioznih građevinskih projekata od kojih je najznačajniji [[Koloseum|rimski Koloseum]]. Umro je u 70. godini života od posljedica bolesti, a posljednje riječi su mi bile: ''Dovraga, mislim da postajem Bog!''<ref>Svetonije, ''Životi dvanaest careva'', Vespazijan 23.4</ref> Vespazijana je naslijedio nejgov najstariji sin [[Tit]]. [[Datoteka:Tito, testa in marmo da Pantelleria.jpg|mini|lijevo|160px|[[Tit Flavije]]]] [[Tit Flavije]] bio je najstariji Vespazijanov sin i naslijedio ga je nakon njegove smrti 79. godine. Iako je po dolasku na vlast bio izrazito nepopularan, popularnost mu je kasnije porasla i postao je jedan do tada najpopularnijih careva. Odmah po dolasku na vlast zbila se [[Erupcija Vezuva 79. godine|erupcija]] [[Vezuv]]a koja je potpuno uništila gradove [[Herkulanej]] i [[Pompeji]],<ref>[[Kasije Dio]], ''Historija Rima'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Cassius_Dio/66*.html#22 LXVI.22]</ref><ref>[[Kasije Dio]], ''Historija rima'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Cassius_Dio/66*.html#23 LXVI.23]</ref> a u erupciji je preminuo i slavni historičar [[Plinije Stariji]]. Sam Tit zaslužan je za dovršetak Koloseuma,<ref>{{cite book | first=Leland M. | last=Roth | year=1993 | title=Understanding Architecture: Its Elements, History and Meaning | edition=Prvo | publisher=Westview Press | location=Boulder, CO | isbn=0-06-430158-3 | pages= | url=https://archive.org/details/understandingarc00roth }}</ref> kojeg je započeo njegov otac, te za gušenje [[Jevreji|jevrejskog]] ustanka u [[Judeja|Judeji]] u [[Prvi rimsko-jevrejski rat|Prvom rimsko-jevrejskom]] ratu (66. godine). Poticao je i finansirao gradnju mnogih javnih ustanova.<ref name="dio-romanhistory-lxvi-25">[[Kasije Dio]], ''Historija rima]]'' LXVI.25</ref><ref name="suetonius-titus-7">[[Svetonije]], ''Život dvanaest careva - Tit'' 7</ref> Tit je preminuo vrlo mlad, u 41. godini života. Uzrok smrti neki pripisuju [[malarija|malariji]], a neki Titivom bratu i nasljedniku [[Domicijan]]u, koji je naredio ljekaru da otruje Tita kako bi on sam došao na vlast.<ref name="suetonius-domitian-2">[[Svetonije]], ''Životi dvanaest careva - Domicijan'' 2</ref><ref name="dio-romanhistory-lxvi-26">[[Kasije Dio]], ''[[Historija Rima]]'' LXVI.26</ref> Ono što ne ide u prilog toj teoriji je činjenica da je [[Domicijan]] po dolasku na vlast [[deifikacija|deificirao]] svog brata. [[Datoteka:Bust of Domitian (loan from Capitoline Museums) - Glyptothek - Munich - Germany 2017 (2).jpg|mini|160px|[[Domicijan]]]] [[Domicijan|Tit Flavije Domicijan]] bio je treći i poslijednji car iz dinastije Flavijevaca, nasljedio je svog brata brata Tita. U prvo vrijeme istakao se kao valjan vladar; podizao je poljoprivredu, gradio ceste i trošio velike svote za građevine, osnivao biblioteke, osnovao posebna takmičenja u grčkoj i latinskoj poeziji i muzici i pomagao književnike, održavao je mir u provincijama i proširio teritoriju, a u čast bratove pobjede nad Jevrejima, podiže i [[Titov slavoluk]]. Međutim, kada se proglasio bogom (''deus'') i gospodarom (''dominus'') postao je neomiljen i uskoro se počela kovati zavjera. Ubili su ga zavjerenici<ref name="jones-domitian-193">Jones (1992.), str. 193</ref> među kojima je bila i njegova žena [[Domicija Longina]]. Senat je nad njim izrekao ''[[damnatio memoriae]]'', tj. odredio je da se njegovo ime briše sa svih spomenika i unište svi njegovi kipovi. U vrijeme smrti je imao 44 godine. [[Datoteka:Nerva Tivoli Massimo.jpg|160px|mini|lijevo|[[Nerva]]]] Vladavinu Flavijevaca je 96. je zamijenila vladavina tzv. [[Pet dobrih careva]] nakon kojih je uslijedila kratkotrajna, ali efikasna, [[dinastija Antonina]]. Ovaj period je obilježilo veliko blagostanje, dobro upravljanje carstvom i velika ekspanzija, a u historiji je period poznat i kao "Humanitarno carstvo". U ovom periodu nastaje pojam [[uzurpator]]a. Prvi se pojavio u ovom periodu, a najviše ih je bilo tokom krize 3. vijeka. Uzurpator Rimskog Carstva je pridjev koji se daje onoj osobi koja je u udaljenim krajevima carstva pokušala preuzeti vlast bez pravnog autoriteta i podrške, te svrgnuti legitimnog cara. Tokom historije ustanci uzurpatora bili su kratki, a samo uzurpatori su ubijani tokom svojih buna. Prvi vladar od tih pet dobrih careva bio je [[Nerva|Marko Kokcej Nerva]]. Već je prije vladao, kao [[konzul]] 71. i 90. godine. Nakon ubistva Domicijana narod i vojska su ga uz dozvolu Senata proglasili carem. Najznačajnija tačka vladavina mu je ''Lex agraria'' (''Agrarni zakon''), prema kojem su mnogi bezemljaši dobili zemlju. Značajan je i jer je 97. godine usvojio [[Trajan]]a kao svog sina i postavio ga za suvladara. Dana 1. januara 98. Nerva je dobio [[Infarkt miokarda|srčani udar]],<ref name="victor-caesaribus-12-10">[[Viktor Aurelije]], ''Epitome de Caesaribus'' [http://www.roman-emperors.org/epitome.htm 12.10]</ref> a samo 26 dana kasnije umro je od posljedica vrućice u 67. godini.<ref name="jerome-chronicle-275">Jerome, ''Kronika'', Romlajni, str.275</ref><ref name="victor-caesaribus-12-11">[[Viktor Aurelije]], ''Epitome de Caesaribus'' [http://www.roman-emperors.org/epitome.htm 12.11]</ref> [[Datoteka:Trajan-Xanten.JPG|mini|160px|[[Trajan]]]] [[Trajan]] je bio drugi car iz u periodu pet dobrih careva. Bio je zapovjednik i upravitelj [[Germanija|Germanije]] kada ga je Nerva usvojio i odredio kao svog nasljednika. Poslije Nervine smrti, postao je carem. Tokom njegove vladavine Rim je doživio najveću ekspanziju (117. godina). Najznačajnija pobjeda bila mu je ona u [[Dačanski ratovi|ratovima protiv Dačana]] koja se i danas komemorira slavnim [[Trajanov stub|Trajanovim stubom]]. Vladao je izuzetno dobro i imao je snažnu podršku, pa je [[Senat]] govorio: ''"Budi sretniji od Augusta i bolji od Trajana.'' Umro je od posljedica [[edem]]a u 63. godini. On je jedini Rimljanin koji je bio mrtav u vrijeme održavanja [[trijumf]]a za njegove pobjede. [[Datoteka:(Venice) Ancient Roman busts in the Museo archeologico nazionale - Colossal head of Hadrian.jpg|lijevo|160px|mini|[[Hadrijan]]]] [[Hadrijan]] je bio Trajanov nasljednik i treći od pet dobrih careva. Historija ga uglavnom pamti kao cara koji je poticao kulturni razvoj, ali ipak je, kroz izuzetno pacifističnu politiku, uspio očuvati tadašnju snagu carstva. Najznamenitija karakteristika njegove vladavine je zid koji je odvojio Britaniju od Škotske, poznat kao [[Hadrijanov zid]]. Za vrijeme njegove vladavine izgrađen je i najpoznatiji (i najbolje sačuvani) rimski hram, [[Panteon]]. Neki historičari tvrde da je planove za ovaj hram s kupolom dovršio sam Hadrijan. Umro je u 62. godini, a njegovo tijelo je nakon smrti premiještano iz raznih gradova sve dok nije kremirano. Posmrtno je deifikovan. [[Datoteka:Antoninus Pius Glyptothek Munich 337 cropped.jpg|mini|160px|[[Antonin Pio]]]] [[Antonin Pio]] bio je pretposljednji vladar od pet dobrih careva, osnivač [[Dinastija Antonina|dinastije Antonina]]. U saradnji sa Senatom proveo administrativne reforme koje je započeo Hadrijan, a uspješno je branio teritoriju carstva koju je naslijedio od [[Trajan]]a i [[Hadrijan]]a. Bio je izuzetno sposoban i omiljen vladar, što i dokazuje činjenica da je nesmetano vladao pune 23 godine, najduže nakon samog [[August]]a. Preminuo je od vrućice u 75. godini života. {{Dvostruka slika|lijevo|Lucius Verus BM Sc1911.jpg|160px|Marcus Aurelius Glyptothek Munich.jpg|136px|[[Lucije Ver]]|[[Marko Aurelije]]}} Antonina Pija su naslijedila dvojica careva: [[Lucije Ver]] i [[Marko Aurelije]]. Ovo je bio prvi slučaj tokom carstva da su istovremeno bila dva legitimna cara. Njih dvojica su svoju vladavinu započeli 8. marta 161. godine, dan nakon smrti Antonina Pija i zajedno su vladali do 169, kada Ver umire a Aurelije nastavlja vladati samostalno. Lucije Ver je bio vrlo rastrošan car i mnogo je trošio na samog sebe i vlastite užitke. Marko Aurelije nije odobravao takvo ponašanje, ali nije mogao ništa, pošto je Ver svoje carske dužnosti obavljao bez većih poteškoća. Ver je svoj najveći ratni uspjeh postigao u ratu protiv [[Partsko Carstvo|Parta]] (162 - 166) kada je, nakon nekoliko značajnih pobjeda, prisilio partskog vladara na primirje. Međutim, novi rat je bio i njegov kraj. Godine 168. izbili su [[Markomanski ratovi]] na istočnim teritorijama carstva. Iako su ratovi trajali sve do 180, Ver nije izdržao niti prvu godinu rata. Po povratku s ratišta u Rim, Ver je pokazivao simptome trovanja hranom, te je na kraju i preminuo iste godine. Njegova smrt nije skroz razjašnjena jer se pretpostavlja da su mogući uzrok smrti [[boginje]], pošto je Ver umro tokom [[Antoninska pošast|Antoninske pošasti]]. Ta teorija nije potvrđena. Iako su postojale nesuglasice među njima, Aurelije je tugovao zbog smrti svog usvojenog brata i čak održao svečane igre u njegovu čast, nakon prenosa tijela u [[Rim]]. Aurelije je bio dosta drugačiji vladar od svog brata. Cijeli život se bavio filozofijom, te je i kao car pohađao filozofska predavanja. Njegovo djelo, napisano na [[Grčki jezik|grčkom jeziku]], ''Samom sebi'' (''Meditations''), sastoji se od misli i upozorenja koje je car samom sebi uputio tokom jednog ratnog pohoda protiv Markomana. Iako je djelovao u helenističko-rimskom periodu, bio je [[stoicizam|stoik]]. Umro je sa 58 godina ili u [[Sirmij]]u ili u [[Vindobona|Vindoboni]] (Beč), najvjerovatnije od posljedica [[malarija|malarije]]. =====Dominat===== {{Glavni|Dominat}} ==Srednji vijek== ===Kasna antika=== {{Glavni|Kasna antika}} ===Velika seoba naroda=== {{Glavni|Velika seoba naroda}} ====Franačka==== {{glavni|Franačka}} ===Bizantsko carstvo=== {{glavni|Bizantijsko Carstvo}} ===Feudalizam=== {{glavni|Feudalizam}} ==Razvijeni i kasni srednji vijek== Monotonija ranog srednjeg vijeka razbijena je [[1054.|1054]]. kada dolazi do [[Crkveni raskol|shizme]] u kojoj je došlo do konačne podjele između kršćanske crkve na zapadnu (katoličku, sa sjedištem u [[Rim]]u) i istočnu (pravoslavnu, sa sjedištem u [[Konstantinopolj|Konstantinopolju]]). ===Shizma 1054.=== {{glavni|Crkveni raskol}} ===Sveti ratovi=== {{glavni|Krstaški ratovi}} {{glavni|Rekonkvista}} ===Kuga=== {{Glavni|Crna smrt}} ==Evropa u novom vijeku== ===Renesansa i barok - početak buđenja=== {{glavni|Renesansa}} {{glavni|Barok}} ===Crkvena reformacija=== {{Glavni|Reformacija}} ===Velika geografska otkrića=== {{glavni|Velika geografska otkrića}} ===Klasicizam i prosvjetiteljstvo/Apsolutizam i parlamentarizam=== {{glavni|Klasicizam}} {{glavni|Prosvjetiteljstvo}} Iako su pokreti kao takvi počeli nastajati tek završetkom [[barok]]a 1750, novotarske društveno-političke ideje u Evropi javljaju se već krajem [[16. vijek]]a. Pod utjecajem uspješno provedenih [[Crkvena reformacija|reformnih]] ideja unutar crkve i novih mogućnosti proizašlih iz velikih geografskih otkrića, Evropa ulazi u novi period svoje historije koji je obilježen, na političkom planu, razvojem dvaju političkih sistema koji je historiju obilježavao sve do [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Jedan od njih bio je centralizirani, despotski sistem poznat kao [[Apsolutna monarhija|dvorski apsolutizam]], dok je drugi bio u skladu s prosvjetiteljskim idejama koje će se u punom obliku javiti tek kasnije, ali će svoje početke imati na kraju 16. vijeka u obliku [[parlamentarizam|parlamentarizma]]. Iako je bila zemlja koja se na karti nije toliko istaknula, [[Nizozemska]] je bila pokretač liberalnih promjena u Evropi. Zemlja koja je bila pod upravom španskog kralja [[Filip II. Habsburg|Filipa II]]. bila je podijeljena na sjeverni, protestanski dio i južni, katolički dio. Nasljednik [[Karlo V. Habsburg|Karla V]]. bio je žestok pobornik katoličanstva te je, shodno s tim, forsirao tu vjeru svim zemljama pod njegovom upravom. Ipak, otpor sjevernih pokrajina Holandije bio je velik tako da je u toj zemlji došlo do niza protivšpanskih ustanaka na čije čelo je postavljen [[Willem Oranjski]]. Nakon niza više-manje uspješnih ustanaka, radikalne sjeverne pokrajine 1579. sklapaju savez poznat kao [[Utrechtska unija]]. Taj savez se odvojio od sjeverne pokrajine Holandije u posebnu zajednicu, koja je 1581. proglasila [[Ujedinjena Holandija|Ujedinjenu Holandiju]]. Na čelo zemlje je, kao ''Stadtholder'', zasjeo [[Willem I Oranjski]], a novoosnovana država postala je najliberalnija zemlja Evrope i jedna od prvih savremenih republika. Ipak, brojni problemi su izbijali na tom području zbog špansko-francuskog pritiska, tako da je njena samostalnost bila potvrđena tek nakon [[Westfalski mir|Westfalskog mira]] 1648. [[Datoteka:Darnley stage 3.jpg|220px|lijevo|mini|Engleska kraljica [[Elizabeta I, kraljica Engleske|Elizabeta I]].]] Istovremeno, [[Velika Britanija]] se još od [[Magna Carta|Magne carte]] razvija u duhu parlamentarnog monarhizma, ali se po ulasku u Novi vijek taj sistem modernizira. [[Henrik VIII, kralj Engleske|Henrik VIII]], iz dinastije [[Tudor (dinastija)|Tudor]], već se 1531. odvojio od katoličke crkve osnovavši [[Anglikanska crkva|anglikansku crkvu]], čime se Britanija odvojila od aktuelnih strujanja u Evropi. Henrika je na prijestolju naslijedio sin [[Edvard VI, kralj Engleske|Edvard VI]]., koji je samo nastavio očeve crkvene reforme, ali veći broj problema izbio je kada je za nasljednicu odredio svoju rođakinju [[Jane Grey|lady Jane Grey]]. Nakon njegove smrti, titula joj je osporena tako da je sa prijestolja svrgnuta nakon samo devet dana, a zamijenila ju je Edvardova polusestra [[Marija I, kraljica Engleske|Mary I]]. [[Marijanski progoni]], koji su obilježili njenu vladavinu, rezultirali su smrću gotovo 300 protestanata, zbog čega je postala izuzetno nepopularna i dobila nadimak "Krvava Mary". Njen pokušaj vraćanja katoličanstva u Englesku, za što je podršku dobila od svog supruga Filipa II, nije bio uspješan, tako da je njene reforme ukinula njena sestra i nasljednica, [[Elizabeta I, kraljica Engleske|Elizabeta I]]. Kraljica Elizabeta bila je posljednja vladarica dinastije Tudor, a njenu vladavinu obilježio je početak snažnije kolonijalne politike, ali i kulturni i politički uspon Velike Britanije. [[Elizabetansko doba]] donijelo je sa sobom vjersku snošljivost i slobodno ispovjedanje vjere, razvoj savremene engleske književnosti (u vrijeme [[Elizabetanski teatar|Elizabetanskog teatra]] djeluje i [[William Shakespeare]], a sama kraljica bila je poznata po sviranju [[lutnja|lutnje]]) i općenit uspon Velike Britanije. Ipak, nakon njene smrti, parlament na vlast dovodi škotsku, katoličku dinastiju [[Stuart (dinastija)|Stuart]] čiji je predstavnik, [[Jakov I, kralj Engleske|Jakov I]] izabran za novog kralja. Jakov I nije se pokazao kao stabilan vladar, a najavio je povratak apsolutističkoj politici kakvu su kasnije forsirali Stuarti. Za vrijeme njegove vlasti zasnovana je i slavna [[Barutna zavjera]] koji je predvodio [[Guy Fawkes]]. Naime, 5. novembra 1605, Fawkes je sa grupom zavjerenika pokušao dignuti u zrak zgradu Parlamenta i ubiti kralja Jakova. Njegov atentat na kralja nije uspio, a zgrada Parlamenta ostala je čitava, tako da je zavjera propala, ali je nepopularnost kralja sve više rasla. Ipak je Jakov I vladao do svoje smrti 1625, kada ga naslijedio sin [[Karlo I, kralj Engleske|Karlo I]]. Karlo je uveo otvoreni apsolutizam, raspustio Parlament, povećao poreze i svu vlast preuzeo u svoje ruke. Parlament je tokom njegove vladavine sazvan samo dva puta. Godine 1640, kralj je ponovo sazvao Parlament kako bi dobio odobrenje za gušenje ustanka u [[Škotska|Škotskoj]]. Ipak, na sjednici Parlamenta odbijena je kraljeva porezna reforma, a izglasano je da se Parlament smije raspustiti samo na vlastiti zahtjev. [[Datoteka:Oliver Cromwell Gaspard de Crayer.jpg|mini|220px|[[Oliver Cromwell]] ostaje i do danas jedna od najkontroverznijih figura engleske historije. Nakon njegove smrti, tijelo mu je eksumirano i vandalizirano]]Autoritet kralja je pao, a ubrzo se zastupnik [[Oliver Cromwell]] otvoreno pobunio i započeo, 1642, [[Engleski građanski rat]]. Iako se Cromwell u devet godina rata pokazao kao zaštitnik naroda i protivnik kraljevskog apsolutizma, kraj rata donio je drugu priču. Smaknućem kralja Karla 1649, građanski rat je završio (iako se još jedna kampanja vodila od 1649. do 1651), a Cromwell je uspostavio [[Engleski Commonwealth]] sa sobom na čelu. Cromwell je, suprotno svim očekivanjima, zavladao diktatorski u tom republikanskom uređenju u Velikoj Britaniji zbog čega je izazivao sve veće negodovanje, čak i među onima koji su ga izvorno podržavali. Njegovu diktaturu obilježio je slavni [[Navigacijski akt (1651)|Navigacijski akt]] iz 1651, kojim je osigurana dominacija britanske mornarice ([[Nepobjediva armada]] postepeno je slabila, a ovim aktom dominacija je nametnuta i Holandiji). Godine 1653. uspostavljen je [[Protektorat]], a Cromwell je proglašen [[Lord Protektor|Lordom Protektorom]]. Tu funkciju vršio je sve do svoje smrti 1658. Nakon njegove smrti, pao je i Protektorat, a rojalisti su brzo iskoristili priliku i zgrabili vlast te ponovo uspostavili monarhiju na čelu sa [[Stuart (dinastija)|Stuartima]]. [[Karlo II, kralj Engleske|Karlo II]] je doveden na vlast uz snažan pritisak Parlamenta tako da su njegovi pokušaji vraćanja apsolutizma bili poprilično ograničeni, ali je zato otvorio vrata svom bratu [[Jakov II, kralj Engleske|Jakovu II]]. koji je nastavio sa širenjem politike apsolutizma. Engleski partlament, u kojem su se u tom periodu formirale prve stranke, konzervativni [[torijevci]] i liberalni [[vigovci]], nije želio ponoviti situaciju kao oni s Karlom I, tako da je 1688. brzo intervenirao i u "[[Slavna revolucija|Slavnoj revoluciji]]" (naziv je dobila jer je izvršena bez ijedne prolivene kapi krvi, zbog čega se i naziva "Beskrvna revolucija") svrgnuo Jakova II s vlasti i doveo njegovog zeta [[Vilim III, kralj Engleske|Vilima III]] na englesko prijestolje. Vladar iz holandske porodice [[Oranje]] potvrdio je prava Parlamenta čime je Velika Britanija, nakon što je 1215. sve počelo, službeno potvrđena kao parlamentarna monarhija. Posljednji odjek dinastije Stuart bila je Vilimova nasljednica, [[Ana, kraljica Velike Britanije|kraljica Ana]]. Ona je Velikoj Britaniji pripojila [[Gibraltar]], učestvovala je u [[Rat za špansko naslijeđe|ratu za špansko naslijeđe]] gdje je njen komandant [[John Churchill Marlborough]] odnio ključne pobjede, a 1707. donijela je slavni [[Zakon o ujedinjenju iz 1707.|Union Act]] čime je Engleska ujedinjena sa Škotskom i tako je osnovano [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]. Ana je imala gotovo 20 djece, ali nijednog muškog nasljednika, tako da je, nakon njene smrti, parlament na čelo zemlje doveo [[Đorđe I, kralj Velike Britanije|Georgea I]] iz njemačke dinastije [[Hannover]], čime je uslijedio period britanske historije obilježen vladavinom stranih dinastija. Ostatak Evrope se razvijao u duhu apsolutizma. Teorijske postavke vladarskom pravcu dao je engleski filozof [[Thomas Hobbes]] u svom djelu ''[[Leviathan]]''. Naime, Hobbes je smatrao da jedna zajednica mora povjeriti vlast i autoriter jednoj osobi (ili osobama) koja bi, gotovo [[despotizam|despotski]], vladala tom zajednicom za njeno vlastito dobro. Apsolutna vlast, dakle, ne počiva u rukama većine, već u rukama pojedinca (ili manje grupe) čiji legitimitet proizlazi iz [[društveni ugovor|društvenog ugovora]] (kojeg će kasnije elaborirati prosvjetiteljstvo), ali nije vječan i podložan je promjeni. Hobbes je tako bio jedan od prvih mislioca koji se otvoreno zalagao za apsolutističko uređenja, iako, paradoksalno, u njegovoj rodnoj Engleskoj ono nikada nije u potpunosti zaživjelo. [[Francuska]] se, nakon niza dinastičkih smjena i nestabilnosti tokom Srednjeg vijeka, uspjela stabilizirati dolaskom [[Bourbon (dinastija)|Bourbonaca]] na vlast. Nakon [[Henrik IV, kralj Francuske|Henrika IV]], na vlast je došao [[Luj XIII, kralj Francuske|Luj XIII Pravedni]]. Iako je dvorski apsolutizam u Francuskoj bio izrazito snažan, njegovu prvu fazu obilježila je dominacija državnih sekretara, kardinala [[Kardinal Richelieu|Richelieua]] i [[Jules Mazarin|Mazarina]]. Dok je Richelieu vodio osnivanje ''[[Académie Française]]'' i koordinirao učešće u [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjem ratu]] za vrijeme Luja XIII, Mazarin je obilježio prvi dio vladavine [[Luj XIV, kralj Francuske|Luja XIV]]. [[Datoteka:Louis XIV of France.jpg|mini|230px|Kralj [[Luj XIV, kralj Francuske|Luj XIV]] najbolje je opisao apsolutizam svojom slavnom izjavom ''"Država, to sam ja!"'']] Ipak, kako je "Kralj Sunce" jačao (njegova vladavina trajala je od 1643. do 1715), potreba za savjetnicima i vladarima iz sjene se gubila, tako da je Francuska, sa završetkom 17. vijeka, ulazila u čisti kraljevski apsolutizam i tako predstavljala najbolji primjer takvog uređenja u svijetu. Luj XIV. je bio izrazito rastrošan vladar čime je uspio isprazniti državnu blagajnu. Ipak, kako se i sam bavio baletom, poticao je i kulturu (u ovom periodu djeluje slavni kompozitor [[Jean-Baptiste Lully]]), a vrhunac njegove kulturno-rastrošne djelatnosti je raskošna palača [[Versailles]]. Njegov plan o uspostavi francuske dominacije nad cijelim kontinentom nikada nije zaživio, iako će mu se [[Napoléon Bonaparte|Napoleon]] približiti tokom svojih [[Napoleonski ratovi|pohoda]]. Smrću dugogodišnjeg vladara na prijestolje dolazi [[Luj XV, kralj Francuske|Luj XV]], vladar koji je zbog brojnih stvari ostao zabilježen kao jedan od najnepopularnijih francuskih vladara. Iako je pokušao provesti uspješnu finansijsku reformu, dolazak [[John Law|Johna Lawa]] u [[Pariz]] rezultirao je osnivanjem državne banke, ali i prvom pravom ekonomskom krizom u novijoj historiji. Državna kasa praznila se novim izdacima, kraljeve afere sa građankama koje su dobivale plemićke titule ([[Madame de Pompadour]] i [[Madame du Barry]]) činile su ga sve omraženijim, a vanjskopolitički neuspjeh sve je to još više potkopavao. Naime, kada je 1756. izbio [[Sedmogodišnji rat]] (prvi rat u historiji koji se vodio na čak tri kontinenta istovremeno: [[Azija]], [[Evropa]], [[Sjeverna Amerika]]), Luj XV je stao na stranu Habsburgovaca i Rusa protiv Pruske i Ujedinjenog Kraljevstva. Dok su Rusi istupili, a Habsburgovci izgubili rat uz manje gubitke, Francuzi su doživjeli sramotan poraz od Britanaca koji je kulminirao [[Mir u Parizu (1763)|mirom u Parizu]] kojim je Francuska izgubila sve sjevernoameričke posjede u korist Ujedinjenog Kraljevstva. Iako je vladao do 1774, Luj XV nije povećao svoju popularnost, a njegov potpuni debakl ostavio je njegovom nasljedniku državu u velikoj krizi koja će kulminirati još većom revolucijom. [[Datoteka:Titian - Portrait of Charles V Seated - WGA22964.jpg|mini|lijevo|220px|Car [[Karlo V, car Svetog Rimskog Carstva|Karlo V]] bio je jedna od najutjecajnijih ličnosti ranog Novog vijeka]][[Habsburg (dinastija)|Habsburgovci]] su, gledajući cjelokupni geopolitički kontekst, bili najjača vladarska dinastija na svijetu. Naime, njihova vlast protezala se kroz tri zemlje ([[Habsburška Monarhija]], [[Sveto Rimsko Carstvo]] i [[Španija]]) te njihove prekomorske posjede, tako da je njihov najjači vladar, [[Karlo V, car Svetog Rimskog Carstva|Karlo V]]. imao posjede na svim naseljenim kontinentima. Njihov uspon započeo je još u Srednjem vijeku, a ubrzo se njihov utjecaj proširio na germanski, ali i slavenski svijet Srednje i Jugoistočne Evrope. Kako su bili izraziti katolici, odbijali su i borili se protiv protestantskim stremljenja u svojim zemljama, s tim da u Svetom rimskom carstvu, za razliku od Španije i Monarhije, bili nešto manje uspješni. Karlo V je značajnu ulogu imao i u opoziciji [[Martin Luther|Martinu Lutheru]] i njegovim reformama u Njemačkoj, ali nije imao prevelikog uspjeha jer je [[evangelička crkva]] na sjeveru imala znatan broj pobornika. Taj vjerski sukob u Njemačkoj razriješen je tek 1555. potpisivanjem [[Augsburški mir|Augburškog mira]] kojim je potvrđeno pravilo "čija je zemlja, njegova je i vjera" i to na Karlovu štetu. U Tridesetogodišnjem ratu su učestvovali na strani katoličke koalicije. Ipak, Karlo V se ubrzo odrekao svoje titule španskog kralja i habsburškog cara, ali je njegova porodica zadržala vlast u tim zemljama, dok je on ostao car Svetog rimskog carstva. [[Datoteka:Copy after Jan van Huchtenburgh (Haarlem 1647-Amsterdam 1733) - The Battle of Malplaquet, 1709 - RCIN 404898 - Royal Collection.jpg|mini|300px|[[Bitka kod Malplaqueta|Bitku kod Malplaqueta]] predvodili su [[Eugen Savojski]] i [[John Churchill Marlbourough]]]]U [[Španija|Španiji]], gdje je Karlo V vladao kao Karlo I, nasljedni vladar bio je [[Filip II, kralj Kastilje|Filip II]]. Za vrijeme njegove vladavine "nepobjediva armada" postepeno je gubila na snazi (posebno nakon poraza od Engleske), a izvorni uspjesi u Holandiji su rezultirali otcjepljenjem sjevernih pokrajina. Nakon Filipa II uslijedila je vladavina Habsburgovaca u Španiji koja je završila smrću maloumnog [[Karlo II, kralj Španije|Karola II]]. Iako ga je formalno naslijedio [[Filip V, kralj Španije|Filip V]], u Španiji je 1701. izbio višegodišnji [[rat za špansko naslijeđe]] u kojem su prednjačili Bourbonci i Habsburgovci. Iako su pod vodstvom [[Eugen Savojski|Eugena Savojskog]] i [[John Churchill Marlbourough|Johna Churchilla Marlbourougha]] britansko-habsburške snage nanijele nekoliko teških poraza Francuzima (posebno [[Bitka kod Malplaqueta|kod Malplaqueta]] 1709), [[Mir u Utrechtu (1713)|mirom u Utrechtu]] 1713, potvrđenim kasnije [[Mir u Rastattu|u Rastattu]] i [[Mir u Brestu|u Brestu]] 1714, Filip V je priznat za španskog kralja, ali je naglašeno kako se španska i francuska loza Bourbonaca nikada ne smiju ujediniti. Istovremeno, u Habsburškoj monarhiji je Karla naslijedio car [[Ferdinand I, car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand I]]. On je 1526. postao [[Češka|češki]] kralj, a 1. januara 1527. pod svoju ingerenciju je stavio i [[Ugarsko-hrvatsko kraljevstvo]]. Habsburgovci su tako zavladali gotovo cijelom jgoistočnom Evropom, a njihovu vladavinu obilježio je dvorski apsolutizam, [[beč]]ki centralizam i postepena germanizacija, koja je kulminirala službenom. To je s vremenom dovelo do sve većeg broja problema koji će do raspada te polinacionalne zajednice dovesti tek 1918. Za vrijeme cara [[Leopold I, car Svetog Rimskog Carstva|Leopolda I]] ugušeni su pokušaji zavjere u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] ([[Zrinsko-franskopanska zavjera]]) i [[Mađarska|Ugarskoj]] (prva zavjera [[Ferenc II Rákóczi|Ferenca II Rákóczija]] 1703), a carski apsolutizam je još više učvršćen kako bi se izbjegli slični slučajevi. Nakon uspjeha i osnaženja, Leopold I je usred [[Veliki turski rat|Velikog turskog rata]] sazvao [[Požunski sabor 1687.|Sabor u Požunu]] 1687. na kojem je uveo pravo [[primogenitura|primogeniture]] za Habsburgovce i tako konsolidirao svoju vlast. Prije nego se iko mogao pobuniti na takve odluke, Sabor je raspušten zbog [[kuga|kuge]]. Leopold I umire 1705, kada ga nasljeđuje [[Josip I, car Svetog Rimskog Carstva|Josip I]], dok u [[Španija|Španiji]] vlada njegov brat Karlo III. (iako to pravo nikada nije formalno priznato već je Karlo samo bio pretendent, ali je ipak boravio u Španiji u tom periodu). Josip I se 1707. suočio s novom Rákóczijevom bunom koja je riješena tek 1711. sklapanjem mira i priznavanja prava Ugarskoj, ali je tokom tog sukoba umro Josip I. Vlast je formalno preuzeo njegov brat Karlo, ali, kako je on boravio u Španiji, ugarsko-hrvatskim dijelom monarhije upravlja carica-majka [[Eleonora Habsburg|Eleonora]] zajedno s namjesnikom [[Emerik Esterhazy|Emerikom Estehazyjem]], koji je bio jedan od glavnih poticatelja rješavanja nove krize. Ta nova kriza izbila je kada su se određeni dijelovi Monarhije pobunili zbog [[Pragmatička sankcija (1713)|Pragmatičke sankcije]] cara [[Karlo VI, car Svetog Rimskog Carstva|Karla VI]] iz 1713, kućni zakon kojim je svojoj kćeri osigurao prijestolje. Naime, kako je bilo izgledno da će car ostati bez muškog nasljednika (ni Josip I ni Karlo nisu imali živih sinova), trebao je osigurati prijestolje svojoj kćeri, [[Marija Terezija, kraljica Ugarske|Mariji Tereziji]], kako ne bi došlo do dinastičke smjene. Hrvatski sabor je pravo Marije Terezije [[Hrvatska pragmatična sankcija|sankcionirao]] već 1712, dakle godinu dana prije donošenja kućnog zakona (što je car komemorirao zahvalom, ali ne i službenom sankcijom), a Ugarski sabor je to učinio tek 1722. (što je sankcionirano 1723), ali su problemi izbili tek po dolasku Karlove kćeri na prijestolje. [[Datoteka:Peter de Grote.jpg|mini|230px|lijevo|Iako veliki reformator, [[Petar I, car Rusije|Petar I Veliki]] ostavio je nekoliko kontroverzi iza sebe, od kojih je najpoznatija situacija sa prijestolonasljednikom [[Aleksej Romanov|Aleksejem]], njegovim sinom, kojeg je dao ubiti]][[Rusko Carstvo]] osnovano je 1547. kada se [[Ivan IV Grozni]] okrunio za cara, ali nije imao cjelovitost teritorije. Godina 1613. je krunidbom [[Mihajlo I, car Rusije|Mihajla I. Romanova]] označila nastanak cjelovitog Ruskog carstva i dolazak dinastije [[Dinastija Romanov|Romanov]] na vlast u Rusiji. Ta dinastija je vladala Rusijom do pada carstva 1917. Uspon i modernizacija Rusije započeli su za vrijeme vladavine [[Petar I, car Rusije|Petra I]], koji je na prijestolje došao 1689. On je, u svojoj kočiji, ''in cognito'' proputovao Evropu (najviše mu se svidjela Holandija) i pozvao nekolicinu evropskih stručnjaka u Rusiju kako bi modernizirali društvo i privredu. Donesen je niz zakona usklađenih s evropskim tekovinama, a započela je i teritorijalna ekspanzija u Evropi (osvajanje [[Azov]]a 1696) i na istoku (ekspedicija Danca [[Vitus Bering|Vitusa Beringa]]). Godine 1700. Petar se sukobio sa [[Švedska|švedskim]] kraljem [[Karlo XII, kralj Švedske|Karlom XII]] oko dominacije na [[Baltik]]u i tako započeo [[Veliki sjeverni rat]]. [[Švedska]] je još ranije, tokom vladavine [[Gustav I Vasa, kralj Švedske|Gustava I. Vase]] istupila iz nestabilne [[Kalmarska Unija|Kalmarske Unije]], a za kralja [[Gustav II Adolf, kralj Švedske|Gustava II Adolfa]] uspostavljen je čvrst apsolutizam i dominacija Švedske u Skandinaviji. Nakon početkog ruskog poraza [[Bitka kod Narve|kod Narve]] 1701, Petar I započinje izgradnju [[Sankt Peterburg|Petropavlovske utvrde]] 1703. koja je kasnije postala novi glavni grad carstva po imenu Petrograd. Pogoršanje švedskih odnosa sa Zapadom omogućilo je Petru I uspješan protivnapad i pobjedu u ključnoj [[bitka kod Poltave|bici kod Poltave]] 1709. u kojoj je poražen i vođa ukrajinskih kozaka [[Ivan Mazepa]]. Veliki sjeverni rat završen je [[Mir u Nystadu|mirom u Nystadu]] 1721, kada se Petar I Veliki proglašava za cara svih Rusa. Rusija je ušla u novi period svoje historije, ali je već 1725, nakon Petrove smrti, došlo do turbulencije na ruskom prijestolju. Petra je nasljedila supruga [[Katarina I, carica Rusije|Katarina I]], a nakon nje su se izmjenjivali carevi i carice. [[Petar II, car Rusije|Petar II]] vladao je samo tri godine, a [[Ana, carica Rusije|carica Ana]] je uspjela u vraćanju Azova (on je izgubljen 1711).Njen nasljednik bio je [[Ivan VI, car Rusije|Ivan VI]], koji je također vladao dosta kratko, da bi [[Elizabeta, carica Rusije|carica Elizabeta]] uspjela nastaviti teritorijalnu ekspanziju Rusije. Prekretnica je uslijedila tokom vladavine nestabilnog [[Petar III, car Rusije|Petra III]]. Kao pobornik Pruskog vladara, Petar III je 1762, [[Mir u Petrogradu (1762)|mirom u Petrogradu]] istupio iz Sedmogodišnjeg rata, a ubrzo je došlo do dvorske zavjere u kojoj je i ubijen. Zanimljivo je kako je zavjeru predvodila njegova supruga, [[Katarina II, carica Rusije|Katarina II Velika]], koja je sljedećih 30-ak godina vladala Rusijom.[[Datoteka:Suvorov Alex V.jpg|mini|220px|Iako briljantan vojskovođa, [[Aleksandar Suvorov]] ostavio je iza sebe kontroverze zbog genocida počinjenog nad poljskim civilima.]]Iako je ženidbenim savezom nastala još 1386, [[Poljsko-Litvanska unija]] potvrđena je tek 1569. sklapanjem [[Lublinski sporazum|Lublinskog sporazuma]] kao zajednica dviju evropskih zemalja. Iako je ispočetka bila stabilna zemlja, 17. vijek i smrt [[Jan III. Sobjeski|Jana III]] donose velike probleme i snažnu političku destabilizaciju zemlje. Jedan od ključnih uzroka bila je i samovolja poljske [[šljahta|šljahte]], plemićkog sloja. Nakon smrti Jana III, za kralja je izabran [[August II Jaki|August II. Jaki]], ali je ubrzo svrgnut od strane švedskog kralja koji je za kralja postavio [[Stanislaw I Leszczynski|Stanislawa I Leszczynskog]]. Nakon švedskog poraza kod Poltave, August II je vraćen na prijestolje, ali je ubrzo došlo do novog oružanog sukoba. [[Rat za poljsku krunu]] trajao je od 1733. do 1735, a razriješen je [[Mir u Beču (1735)|mirom u Beču]]. Habsburško-ruski proteže, August II, priznat je kao vladar, a njegovom sinu Augustu III potvrđeno je nasljeđeno prijestolje (koje je dobio 1733). Ipak, situacija u Poljskoj nije se smirivala. Dolaskom proruskog kralja [[Stanisław August Poniatowski|Stanisława Augusta]] započeo je utjecaj stranih sila u Poljskoj. Dio šljahte pokušao je očuvati teritoriju i stabilnost osnivanjem [[Barska Konfederacija|Barske Konfederacije]] 1768, koja je bez većih problema ugašena nakon bitke. Već 1772. došlo je do onog čega se poljsko plemstvo bojalo, prva [[podjela Poljske]]. Rusko carstvo, Pruska i Habsburška monarhija podijelile su interesne zone na sjeveroistoku, zapadu i jugu zemlje i tako započeli brisanje poljske države. Iako je Četverogodišnji sejm 1791. donio prvi [[poljski ustav]], za promjenu je bilo prekasno. Godine 1793. izvršena je druga podjela Poljske, a otimačina teritorije izazvala je i nacionalno buđenje u Poljskoj. Narodni heroj, [[Tadeusz Kościuszko]], podigao je 1794. ustanak s ciljem stabilizacije stanja u Poljskoj, ali je Rusija brzo intervenirala. General [[Aleksandar Suvorov]] poslan je u Poljsku gdje je bez većih problema ugušio ustanak i, kao mjeru opreza, počinio genocid nad Poljacima u selu Prag pokraj [[Varšava|Varšave]]. Sljedeće godine, kralj je bio prisiljen na abdikaciju, a 1795. dolazi do treće i posljednje podjele Poljske: Rusija, Pruska i monarhija podijelile su teritoriju Poljsko-Litvanske unije i tako izbrisale tu zemlju s karte Evrope. [[Datoteka:Konstantin Kapidagli 002.jpg|mini|lijevo|220px|Sultan [[Selim III]] bio je svestrani umjetnik, pjesnik i muzičar]]Iako je car [[Nikola I, car Rusije|Nikola I]] tek kasnije upotrijebio tu sintagmu, [[Osmansko Carstvo]] je već u 17. i 18. vijeku steklo status "bolesnika na Bosforu". Iako su početni uspjesi na evropskom tlu bili redovni, situacija se nakon [[Bitka na Mohačkom polju|Mohačke bitke]] 1526. počela stišavati. Godine 1532. [[Nikola Jurišić]] uspijeva [[Bitka kod Kisega|odbraniti Kiseg]], ali su Osmanlije zato 1537. zazuele [[Klis]] i krenule prema Beču. Iako su [[Bitka kod Sigeta|kod Sigeta]] 1566. odnijeli pobjedu, smrt [[Sulejman II|Sulejmana II]] i veliki gubici vojske koju je preuzeo [[Mehmed-paša Sokolović]] nisu zadovoljili tradiciju, a već je 1593. uslijedio težak osmanlijski poraz [[Bitka kod Siska|kod Siska]]. Vojska [[Hasan-paša Predojević|Hasan-paše Predojevića]] morala se predati pred carskom vojskom koju je predvodio [[Toma Erdödy]]. Tokom prvog dijela 17. vijeka Osmanlije uglavnom ne napadaju, da bi se 1683, vojska velikog vezira [[Kara Mustafa|Kare Mustafe]] uputila prema [[Beč]]u. [[Opsada Beča 1683.|Druga opsada Beča]] trajala je dva mjeseca da bi se sama bitka odvila 11. septembra 1683. Iako je izgledalo da će Osmanlije pokoriti glavni grad Monarhije, pomoć poljskog kralja Jana III rezultirala je osmanlijskim porazom i povlačenjem. Ubrzo je [[Mletačka Republika]], [[Poljska]] i [[Habsburška Monarhija]], na poticaj Pape, osnovala [[Sveta liga (1684)|Svetu ligu]], a započeo je i pohod Eugena Savojskog koji je spaliti [[Sarajevo]] i nanio Osmanlijama poraz [[Bitka kod Sente|kod Sente]] 1697, a došao je i do [[Srbija|Srbije]], ali se morao povući. Granice su dogovorene [[Mir u Sremskim Karlovcima|mirom u Sremskim Karlovcima]] 1699, a nakon dva sukoba revidirane su [[Mir u Požarevcu (1718)|u Požarevcu]] (1718) i [[Mir u Beogradu (1739)|u Beogradu]] (1739). Unutrašnja politika u ovom periodu bila je velika boljka Osmanlijskog carstva. [[Čitlučenje]] (privatizacija zemljišta) je stvaralo velike ekonomske probleme, [[nepotizam]] političke, a nesposobnost sultana bio je vrhunac krize. Sultan [[Mustafa II]] svrgnut je zbog nesposobnosti da se nosi s krizom, a njegov nasljednik [[Ahmed III]] isprva je podržavao ustanike, da bi se s njima kasnije obračunao. Ipak, ustanci u brojnim djelovima carstva uzrokovali su novu krizu koja je rezultirala smjenom sultana Ahmeda III. U tom periodu došlo je do rapidnih smjena sultana, a neki od njih su više vremena provodili po [[harem]]ima (kao [[Osman III]]) nego što su se bavili državom, tako da je bilo situacija kada je glavni crni [[eunuh]] bio ''de facto'' vođa države. Svojevrsna stabilizacija uslijedila je tokom vladavine [[Selim III|Selima III]], ali njegove reforme nisu naišle na odjeka tako da je na kraju udavljen prilikom pokušaja povratka na vlast. Istovremeno, Osmanlije trpe velike poraze od Rusa u dva sukoba. Godine 1774, [[Kučuk-kajnardžijski mir|Kučuk-kajnardžijskim mirom]] završen je šestogodišnji sukob kojim su Rusi dobili [[Krim]] (anektiran 1873. zajedno s lukom [[Sevastopolj]]) i pravo zaštite pravoslavnih vjernika u Osmanlijskom carstvu. U [[Rusko-turski rat (1787-1792)|drugom sukobu (1787-1792)]] Rusi, predvođeni generalom [[Grigorij Potjemkin|Potjemkinom]], odnijeli su još jednu pobjedu i nakon [[Jašijski mir|Jašijskog mira]] 1792. pripojili luku [[Odesa|Odesu]]. [[Datoteka:Friedrich Zweite Alt.jpg|mini|230px|[[Friedrich II]] je znao lično posjećivati zemljoposjednike i nadgledati radove, a poticao je sadnju krompira kao izuzetne važne životne namirnice]][[Pruska]] se još početkom Novog vijeka počela izdizati među njemačkim državama, a jednu od vodećih uloga dobila je nakon što je njen knez dobio status kneza-izbornika. Spajanjem [[Kneževina Pruska|kneževina Pruske]] i [[Kneževina Brandenburg|Brandenburg]] i proglašenjem kneza [[Friedrich I, pruski kralj|Friedricha III]] za kralja Friedricha I, osnovana je [[Kraljevina Pruska]] 1701. Bila je to militaristička zemlja koja je postepeno dobivala status evropske velesile. Izgrađena na strogim i discipliniranim načelima [[militarizam|militarizma]], Pruska za vrijeme [[Friedrich Wilhelm I|Friedricha Wilhelma I]] unaprijeđuje svoju vojsku, da bi vrhunac razvoja i potvrđivanje statusa velesile stekla za vrijeme [[Friedrich II Veliki|Friedricha II Hohenzollerna]]. Friedrich II je obilježio oblik vladavine koji će služiti kao spoj apsolutizma i parlamentarno-prosvjetiteljskih ideja koje donosi 18. vijek, a poznat je kao [[prosvijećeni apsolutizam]]. Obilježen je čvrstom vladarskom rukom potpomognutom liberalnim reformama i unaprijeđenjem kulturno-intelektualne sfere života. Friedrich II, na čijem dvoru jr boravio i [[Voltaire]], a on sam je bio [[flauta|flautist]], bio je jedan od prvih vladara koji je aktivno primjenjivao takav sistem vladanja. Pruska privreda je unaprijeđena, otvarani su univerziteti, a poticana je i kulturna djelatnost. Na području vanjske politike, godine 1740. učestvuje u [[Rat za austrijsko nasljeđe|ratu za austrijsko nasljeđe]] kao jedan od onih koji je osporavao titulu Mariji Tereziji. Monarhiji je oduzeo [[Šleska|Šlesku]], a 1748. je [[Aachenski mir (1748)|Aachenskim mirom]] potvrdio to osvajanje, ali je Pruska priznala Mariju Tereziju za vladara. Godine 1756. započeo je i [[Sedmogodišnji rat]], ali je nakon što su habsburško-ruske trupe ušle u [[Berlin]] i [[Kalinjingrad]] (odakle su istjerani uz britansku pomoć), s Monarhijom 1763. potpisao [[mir u Hubertsburgu]] i rat završio kao što ga je i započeo (''status quo ante bellum''). Njegova protivnica, [[Marija Terezija, kraljica Ugarske|Marija Terezija]], također spada u kategoriju prosvijećenih apsolutista. U Monarhiji je vladala od 1740. do 1780. (kao kralj), a titulu Rimskog cara držao je njen suprug [[Franjo Stjepan Lotarinški]]. U Monarhiji je gradila ceste ([[jozefina]]), uvela obavezno školstvo, ukinula progon vještica, poticala kulturnu djelatnost i obnavljala političke institucije ([[Hrvatsko kraljevinsko vijeće]]) i županije, a [[urbar]]ima ([[Slavonski urbar]] 1756. i [[Hrvatski urbar]] 1780) je regulirala feudalne odnose i uvela reforme tržišta. Njen sin [[Josip II, car Svetog Rimskog Carstva|Josip II]] bio je njen suvladar od 1765. (kada mu je umro otac), a nakon njene smrti nastavio je s provođenjem reformi u duhu prosvijećenog apsolutizma, iako je u svojim potezima bio nešto radikalniji. Već je 1781. donio [[patent o vjerskoj snošljivosti]], kojim je izjednačio sve vjere i crkvama oduzeo posjede i pravo obrazovanja, te [[patent o ukidanju kmetstva]], kojim su feudalni odnosi ukinuti u [[Austrija|Austriji]]. Također, bio je prvi Habsburgovac koji je pristao na obred dvostrukog krunjenja (austrijska i ugarska kruna), čime je pridobio mađarske političare na svoju stranu. Ipak, radikalne reforme Josipa II su mu stvorile više protivnika nego pobornika. Ukidanjem kmetstva (koje je u Ugarskoj ukinuto 1785) zamjerio se plemstvu, Patentom o vjerskoj snošljivosti crkvi, a obaveznom [[germanizacija|germanizacijom]] (koja je od 1784. postala dio službene državne politike) ostalim narodima Monarhije (posebno Mađarima). Pred kraj svoje desetogodišnje vladavine uključio se u [[Dubički rat]] protiv Osmanlija, ali je ubrzo došao do situacije u kojoj mu je bila potrebna pomoć za uspješno privođenje rata kraju. Kako je s vremenom stvorio više neprijatelja, niko mu nije bio spreman pružiti pomoć, tako da je pred kraj života morao povući gotovo sve svoje reforme kako bi dobio traženu pomoć. Josip II je umro 1790. kao veliki reformator čije reforme nisu izdržale test vremena. Naslijedio ga je brat [[Leopold II, car Svetog Rimskog Carstva|Leopold II]], toskanski vladar, koji je [[Svištovski mir|Svištovskim mirom]] 1791. istupio završio Dubički rat, a na vlasti se pokazao znatno konzervativnijim nego što je bio u Toskanu. On je umro 1792, a naslijedio ga je konzervativni sin [[Franjo II, car Svetog Rimskog Carstva|Franjo II]]. Prosvijećeni apsolutizam zaživio je i u Rusiji i to tokom vladavine [[Katarina II, carica Rusije|Katarine II]] (1762 - 1796). Ruska carica na vlast je došla uklonivši supruga, a započela je sa provođenjem velikog broja reformi, iako su se odlike vladarskog apsolutizma još uvijek održale. Najbolji primjer toga bio je prosvijećeni "ustav" nazvan ''[[Nakaz]]'' (zbog kojeg je sazvala Zakonodavnu komisiju), uprkos kojem je provodila vlast čvrstom rukom. Dopisivala se s Voltaireom, od koga je crpila ideje, a poticala je rad novoosnovanog Moskovskog univerziteta i petogradske Akademije nauka. Podržavala je imperijalističku politiku prema istoku, a ustanke je gušila u krvi. Žrtva joj je bio i ukrajinski kozak [[Jemeljan Pugačov]] (samoprozvani car Petar III), čiji ustanak je ugušen u krvi, a on je uhapšen i pogubljen u [[Moskva|Moskvi]]. Njenom vladavinom vraća se strogi apsolutizam u Rusiji. [[Datoteka:AdamSmith.jpg|mini|220px|[[Adam Smith]] je udario temelje modernoj ekonomiji zagovarajući ''[[laissez faire]]'' načelo i objašnjavajući [[načelo nevidljive ruke]], koja kontrolira privredu]]Privredno, ovaj period doveo je do konflikta triju ekonomskih doktrina koje su u 19. vijeku prepustile mjesto kapitalizmu i planskoj ekonomiji. Iako je [[merkantilizam]] (doktrina zasnovana na trgovini) poznata još od početaka Novog vijeka, u Pruskoj [[Joseph von Sonnenfels]] je zagovarao doktrinu [[kameralizam|kameralizma]], nadogradnju merkantilizma koja je smatrala da se državna blagajna treba puniti povećanim porezima uz potpunu i cjelokupnu državnu kontrolu privrede. [[Ekonomski liberalizam]] začeo je i objasnio škotski ekonomist [[Adam Smith]] u svom djelu ''Bogatstvo naroda'' (1776). Zalagao se za slobodno tržište, naglašavajući važnost slobodne konkurencije i zakona ponude i potražnje, čime je predstavio ono što je kasnije postalo osnova kapitalističkog sistema. S druge strane, obama sistema u Francuskoj se suprostavio ekonomist [[François Quesnay]] koji je zagovarao doktrinu [[fiziokratizam|fiziokratizma]]. Ova se bazirala na poljoprivrednoj proizvodnji, a sam Quesnay naglašavao je kako je zemlja glavni izvor bilo kakvog bogatsva. Na području kulture, kićenost i povremena neumjerenost baroka zamijenjena je antički zasnovanim [[klasicizam|klasicizmom]]. Ideali antičko-renesansnih poetika vraćaju se ponovo među umjetničke teme, a dolazi do znakovitog pojednostavljenja i naglašavanja umjerenosti. U književnosti, mitološka tematika se očituje u tragedijama [[Jean Racine|Jeana Racinea]] i [[Pierre Corneille|Pierrea Corneillea]], dok se u djelima komediografa [[Molière]]a vidi oštra društvena kritika uklopljena u tipiziranu antičku fabulu. Sličan princip koristi i italijanski komediograf [[Carlo Goldoni]], dok se u engleskoj književnosti ističe pjesnik [[Alexander Pope]]. U slikarstvo je dominantan stil bio [[neoklasicizam]]. [[Datoteka:Wolfgang-amadeus-mozart 1.jpg|mini|lijevo|230px|[[Wolfgang Amadeus Mozart]]]][[Datoteka:Denis Diderot by Louis-Michel van Loo.jpg|mini|220px|[[Denis Diderot]] je svojom satirom obilježio društvenu kritiku koja je odlikovala prosvjetiteljstvo]]Doktrina pravca je i u slikarstvu i u kiparstvu i u arhitekturi bila identična, jedino što se koristi drugačija terminologija nego za književnosti i muziku. Stil je dominirao u Francuskoj, tako da su se najviše istaknuli [[Nicolas Poussin]], [[Jean Auguste Dominique Ingres]] i [[Jacques-Louis David]], aktivni učesnik kasnije francuske revolucije, što mu je omogućilo da "nametne" svoj stil drugim umjetnicima. Muzički klasicizam obilježio je trolist muzičkih velikana koje predvode Austrijanci [[Wolfgang Amadeus Mozart]] i [[Joseph Haydn]] te Nijemac [[Ludwig van Beethoven]]. Haydn, čijih je stotinjak simfonija obilježilo njegov rad, imao je dosta kompleksan život pun privatnih problema, poslovnog izrabljivanja i materijalnih poteškoća, a radio je na dvoru porodice [[Esterházy]], da bi kasnije završio u [[Pariz]]u i [[London]]u. Život je završio u [[Beč]]u. [[Wolfgang Amadeus Mozart]] rođen je u [[Salzburg]]u 1756, a umro u [[Beč]]u 1791. Zbog izuzetnog muzičkog talenta kojeg je pred ocem [[Leopold Mozart|Leopoldom]] pokazao još kao dječak, stekao je svjetsku slavu i titulu "Wunderkinda". Proputovao je gotovo cijelu Evropu, da bi se kasnije skrasio na bečkom dvoru cara Josipa II gdje nije imao previše uspjeha. Iako je njegova muzika bila genijalna i revolucionarna, a njegove opere grandiozne i inovativne, bečki dvor ga nikada nije prihvatio (iako su ga u [[Prag]]u obožavali) što je i bio jedan od glavnih razloga finansijskih problema koji su ga pratili cijeli život. Preminuo je dosta mlad, radeći na svom ''[[Requiem]]u'', kojeg je dovršio njegov učenik [[Franz Xaver Süssmayr]]. Pokopan je u masovnoj grobnici na bečkom sirotinjskom groblju u prisutnosti supruge [[Constanze Weber|Constanze]]. [[Ludwig van Beethoven]] bio je [[Joseph Haydn|Haydnov]] učenik, a svojim kasnijim radom je utro put novom muzičkom pravcu, [[romantizam|romantizmu]]. Prvi dio njegovog stvaralaštva obilježen je klasicizmom i ranim simfonijama, a kasniji dio simfonijskim djelima koja su ga učinila poznatim. U periodu muzičkog [[rokoko|pretklasicizma]] (pandan [[rokoko]]u) stvarali su [[Domenico Scarlatti]] i Bachovi sinovi, a opernu reformu u periodu klasicizma inicirao je [[Christoph Willibald Gluck]]. [[Prosvjetiteljstvo]] u umjetničkom izrazu ne donosi puno novog (uglavnom dominiraju satira i kritika), ali je doprinio razvoju filozofske misli. [[Voltaire]] je vjerovatno predstavljao najistaknutiju ličnost pravca, a njegova praktična filozofija orijentirana je na pragmatičnost i uvođenje društveno-političkih promjena. [[Jean-Jacques Rousseau]] u svom ''[[Društveni ugovor|Društvenom ugovoru]]'' donosi proširenje i objašnjenje Hobbesove teze "društvenog ugovora" i naglašava pravo suvereniteta i odrabira (smjene) vlasti. U književnosti je zapamćen djelom ''[[Julija ili Nova Heloiza]]'', a njegova [[etika|moralno]]-[[didaktika|didaktička]] filozofija iznesena je u djelu ''[[Emil ili O odgoju]]''. [[Denis Diderot]], poznat i kao "otac" građanske drame i satiričar (''[[Fatalist Jacques i njegov gospodar]]''), zajedno s cijenjenim matematičarom [[Jean D'Alembert|Jeanom D'Alembertom]] započinje projekt ''[[Enciklopedija|Enciklopedije]]'', koju je od 1751, pa do 1772, štampao u [[Pariz]]u. Bila je to prva štampana knjiga teoretskog i praktičnog ljudskog znanja, a Diderotov krug dobio je nadimak "Enciklopedisti". U svom ''[[Duh zakona|Duhu zakona]]'', štampanom 1748, [[Charles de Montesquieu]] iznio je sistematsku političku analizu trodiobe vlasti na izvršnu (egzekutivnu), zakonodavnu (legislativnu) i sudsku (juridičku). Njegov model, za razliku od [[John Locke|Lockeovog]] ranijeg modela (zakonodavna, izvršna, federativna), usvojen je u potpunosti i predstavlja osnovu savremenog političkog sistema. Iako će se razvijati kao poseban sistem, iz prosvjetiteljstva je proizašao i [[klasični njemački idealizam]], čiji su najznačajniji predstavnici bili [[Immanuel Kant]], [[Johann Gottlieb Fichte]], [[Friedrich Wilhelm Joseph Schelling]] i [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel]], a sam pravac se zasnivao na [[empirizam|empirizmu]] i [[racionalizam|racionalizmu]]. Od ostalih mislilaca ističu se [[Claude Adrien Helvétius]], koji je također boravio na dvoru Friedricha II, markiz [[Condorcet]], čiji je doprinost politici ostao zapamćen, [[Paul Holbach]], tvorac materijalističkog mehanicizma i [[Lamettrie]], tvorac prvog sistematskog filozofskog ateizma. ==19. vijek== ===Prva industrijska revolucija=== {{glavni|Prva industrijska revolucija}} [[Datoteka:James Watt by Henry Howard.jpg|mini|200px|lijevo|[[James Watt]]]] Početak [[18. vijek]]a donio je velike i rapidne promjene na evropskom (a kasnije i svjetskom) tlu. Naime, formiranje većine savremenih država postepeno je završilo, tako da se većina tih zemalja mogla posvetiti privrednom i društvenom razvoju. Predvodnik tog razvoja bilo je [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], a slijedile su [[Nizozemska]], [[Francuska]] i [[Pruska]], a nešto postepenije razvijale su se [[Habsburška Monarhija]] i [[Rusko Carstvo]]. [[Datoteka:Opening Liverpool and Manchester Railway.jpg|mini|270px|A.B. Clayton: ''Inauguracijsko putovanje na pruzi [[Manchester]]-[[Liverpool]]'' (1830)]] Početna etapa razvoja obilježena je masovnom urbanizacijom i deagrarizacijom. Naime, u potrazi za boljim radnim uslovima većina seoskog stanovništva odlazi u gradove i napušta svoja imanja. Seoska imanja postepeno propadaju, otvaraju se industrijska postrojenja na do tada neiskorištenim područjima, a broj gradova i stanovnika u njima se povećava. Svakako da je to za posljedicu imalo brojne probleme u gradovima (kojima se broj stanovnika povećao i po nekoliko desetina puta), među kojima je najveći bio prenaseljenost. Iako je s vremenom jenjavala, poljoprivreda je bila prva grana privrede koja se počela razvijati, a velik uzmah dala je primjena plodoreda pri uzgajanju plodova i primjena novih hemijskih susptancija, među kojima je najvažnije bilo [[umjetno đubrivo]]. Ipak, postepeno je razvoj poljoprivrede doveo do razvoja industrije, čime su se primarne djelatnosti postepeno napuštale, a društvene posljedice počele su se očitovati povećanom industrijalizacijom. [[Datoteka:Robert Fulton - Circle of Thomas Sully.jpg|lijevo|mini|200px|[[Robert Fulton]] je, izuzev "Clermonta", konstruirao, ponovo po [[Napoléon Bonaparte|Napoleonovoj]] narudžbi, prvu upotrebljivu [[podmornica|podmornicu]], nazvanu ''[[Nautilus (Fulton)|Nautilus]]'']]Iako je bio poznat još od [[Antička Grčka|Antičke Grčke]], [[parna mašina]] je bila izum koji nije imao praktičnu upotrebu. Ipak, škotski industrijalac [[James Watt]] uspio je, iskoristivši snagu [[voda|vodene pare]], 1764. patentirati usavršeni model parne mašine koji je ušao u praktičnu upotrebu i uveo revoluciju u privredu. Bio je to svakako najznačajniji izum tog doba, a doveo je do brzog industrijskog razvoja koji se, preko Ujedinjenog Kraljevstva (kao kolijevke revolucije), širio prema Francuskoj i Holandiji, do Pruske. Ručni rad postepeno se zamjenjuje mašinama, što dovodi do masovnog otpuštanja radnika. Industrija se razvija, iskorištavaju se novi izvori energije ([[ugalj]]), dolazi do bolje saobraćajne povezanosti, a osim privrednog, izum parne mašine doveo je i do novog tehnološkog razvitka. Engleski inženjer [[George Stephenson]] patentirao je prvu [[lokomotiva|parnu lokomotivu]], slavni "[[Rocket]]", upravo na principu Wattove mašine. Saobraćajna revolucija u Engleskoj je započela, a ubrzo se otvaraju i prve pruge. Prva, koja je korištena za prijevoz uglja, bila je na relaciji [[Stockton]]-[[Darlington]], a prva putnička pruga otvorena je na relaciji [[Manchester]]-[[Liverpool]]. Dok će se cestovni i zračni saobraćaj razvijati tek na prelazu iz 19. u 20. vijek, pomorski saobraćaj također bilježi napredak. Ključna figura u cijeloj priči bio je Amerikanac [[Robert Fulton]], čiji je brod, odbijen od strane [[Napoléon Bonaparte|Napoleona]], "[[Clermont]]" postao prvi putnički parobrod, a plovio je po rijeci [[Hudson]], dok je slavni "[[Savannah]]" bio prvi parobrod koji je preplovio [[Atlantski okean|Atlantik]] i došao do [[Evropa|Evrope]]. Ipak, odjek revolucije nije bio isključivo u privredno iskoristivim izumima, tako da je razvoj tehnologije uslovljavao i ubrzani razvoj nauke. Engleski fizičar i hemičar, sir [[Humphry Davy]] konstruirao je [[Davyjeva lampa|rudarsku lampu]] koja je rudarima po engleskim rudnicima omogućila sigurniji rad jer je upozoravala na opasnost od opasnih gasova. U Francuskoj, slijepi inovator [[Louis Braille]] patentira [[Brailleovo pismo]] koje se i danas primjenjuje pri olakšavanju čitanja slijepim osobama, a hemičar [[Louis Daguerre]] usavršava [[fotografski aparat]] i stvara preteču [[fotografija|fotografije]], tzv. [[Dagerotipija|dagerotipije]] (fotografiju će nešto kasnije patentirati [[Nicéphore Niépce]]). Tehnološke inovacije, kao [[gromobran]] ([[Benjamin Franklin]]) i [[telegraf]] ([[Samuel Morse]]), stizat će u Evropu s američkog kopna. Posljedice industrijske revolucije bile su mnogobrojne i očigledne u brojnim područjima društvenog života. Dok je poljoprivreda propadala, a gradovi nailazili na prenaseljenost, radnička prava su patila. Djeca i žene su bili prisiljeni raditi najteže fizičke poslove za niske plate (bilo je i situacija u kojima se plaće nisu ni davale), a muškarci su radili u neljudskim uslovima. Isto tako, industrijalizacija i mehanizacija rada stvarala je sve veći broj nezadovoljnih radnika čija je radna snaga od tog trenutka postala nepotrebna. Vrhunac nezadovoljstva bio je pokret [[ludizam]]. Naime, u Engleskoj, [[Ned Ludd]], predvodnik nezadovoljnih radnika, započeo je pokret rušenja i uništavanja mašina koji bi trebao dovesti do nove potrebe za ljudskom radnom snagom. Ipak, Ludd nije naišao na odobravanje tako da su se njihovi ekscesi kažnjavali, a nerijetki su bili i brutalni sukobi s policijom. Sve u svemu, prva industrijska revolucija predstavlja početak jedne nove etape evropske historije koja će Evropu, a kasnije i svijet, polahko uvesti u savremeno društvo. ===Političke revolucije=== {{glavni|Američki rat za nezavisnost}} {{glavni|Francuska revolucija}} Odjek privrednog razvoja potaknutog [[Prva industrijska revolucija|prvom industrijskom revolucijom]] doveo je do nastanka savremenog društva u ekonomsko-tehnološkom smislu, odnosno do početaka onog što će kasnije postati moderno i postmoderno društvo. Isto tako, racionalni pristup [[prosvjetiteljstvo|prosvjetitelja]] počeo je rušiti neke od osnovnih temelja koje je novovjekovna Evropa poznavala i zastupala u tom trenutku. Temelji apsolutističke vlasti počinju se klimati, a narod, kao kolektiv, počinje preispitivati dogme o apsolutnosti koje je ranija historija etablirala. Bio je to period općeg buđenja koje je kulminiralo velikom građansko-demokratskom revolucijom koju su neki historičari nazvali najznačajnijim događajem savremene historije. Evropa se politički nalazi u jednom periodu lokalno značajne, globalno ne toliko opasne, političke krize zbog velikih ekonomskih problema, naglih promjena, ali i čestih (iako malih) ratova koji nanose štetu učesnicima istih. Dok je unutrašnjopolitički još uvijek koliko-toliko stabilna, Velika Britanija slabi na vanjskopolitičkom planu; burbonska Francuska je na koljenima zbog prekomjernog trošenja državne blagajne; Španija je davno prestala biti relevantna sila; Rusija i germanske zemlje još uvijek nemaju toliki vanjskopolitički utjecaj i još su u fazi razvoja (posebno novonastala Pruska i reformama zahvaćeno Rusko carstvo; Habrburška monarhija je koliko-toliko bila usklađena s evropskim tekovinama). Iako nisu bile na teritoriji Evrope, [[Sjedinjene Američke Države]] imale su vrlo važnu ulogu u oblikovanju evropske historije druge polovine 18. vijeka. Kolonizaciju Sjeverne Amerike predvodili su Englezi i Francuzi, s tim da su potonji uspjeli zadržati samo manji dio na području današnje [[Kanada|Kanade]]. Izvornih 13 saveznih država (odnosno kolonija) razvijalo se, u svojim počecima, u skladu s tekovinama engleskog društva, iako nisu imali gotovo nikakva prava u odnosu na stanovnike Ostrva. Neke savezne države su uređene prema načelima vjerskih struja ([[William Penn]] i [[kvekeri]]; katolici u [[Maryland]]u), među kojima su najznačajniji bili [[puritanci]], izrazito utjecajna protestantska struja koja je nastala tokom [[Marijanski progoni|Marijanskih progona]], a u Sjedinjene Američke Države izbjegla nakon [[Engleska restauracija|Engleske restauracije]]. Iako je prvo naselje, [[Jamestown (Virginia)|Jamestown]] u [[Virginia|Virginiji]], osnovano još 1607, ne može se reći da Sjedinjene Američke Države imaju posebno razvijenu urbano-ekonomsku mrežu kakva se susreće na evropskom tlu u jeku urbanizacije i demografske eksplozije. Doduše, razlog tome svakako je i izostanak naprednih ekonomskih promjena u Sjevernoj Americi, koja u tom peroidu još uvijek uveliko zaostaje za Evropom (iako je u ekspresnom roku sustigla i prestigla). Ipak, službena Kruna se prema svojim prekomorskim podanicima, koji su mahom bili Englezi (s obzirom da je domorodačko stanovništvu u tom periodu još uvijek van društvenih tekovina), odnosila i više nego nepravedno, oduzimajući im velik broj prava, koje su imali "regularni" stanovnici Monarhije. To je dovelo do sve većeg nezadovoljstva među "američkim Englezima", a nevoljkost kraljeva iz dinastije [[Hannover (dinastija)|Hannover]] ([[Đorđe I, kralj Velike Britanije|Đorđe I]], Đorđe II, Đorđe III), kao i tvrdokornih torijevskih premijera koji su ne samo podržavali nego i naglašavali kolonijalizam, a tu se prvenstveno misli na [[William Pitt, stariji|Williama Pitta, starijeg]] i [[William Pitt, mlađi|Williama Pitta, mlađeg]], nije pomagala u rješavanju rastućeg nezadovoljstva. Najočitiji, možda i najvažniji, problem ovog odnosa bio je problem oporezivanja. Naime, kao državljani Ujedinjenog Kraljevstva, stanovnici Sjedinjenih Američkih Država morali su plaćati poreze kao i svi ostali, ali nisu imali pravo na zastupnika u parlamentu koji bi se borio za njihova prava, što je bilo nužno s obzirom da su u tom periodu SAD bile najrazvijenija britanska kolonija. Parola "''no taxation without representation''" (bos. "nema poreza bez predstavnika") postala je jedna od ključnih stavki američke borbe za ravnopravnost, a na kraju i za nezavisnost. Javno nezadovoljstvo kulminiralo je 1770. kada je bijesna rulja verbalno napala jednog krunskog oficira u [[Boston]]u. Ubrzo su intervenirali britanski crvenokošuljaši i ispalili hice na civile, ubivši nekoliko njih. Taj događaj, poznat kao [[Bostonsko krvoproliće]], bio je očit primjer nedostatka volje za liberalizacijom i reformom od strane Krune, koja je odlučila primijeniti silu, umjesto da probleme riješi reformama. Godine 1773, politički vrh u [[Boston]]u odbio je vratiti tri broda [[East India Company]]ja, firme koja je držala monopol na uvoz čaja u Monarhiji, puna čaja, a ubrzo je grupa kolonista ušla na brodove i uništila sve pošiljke čaja koje su se nalazile na njima. Predvodnik [[Bostonska čajanka|Bostonske čajanke]] bio je [[Samuel Adams]], jedan od najvažnijih kolonijalnih političara u SAD-u i jedan od vodećih bostonskih političara. Ovaj događaj bio je neformalni početak onog što je 19. aprila 1775, početkom [[Bitka kod Lexingtona|bitke kod Lexingtona]], postalo [[Američki rat za nezavisnost]]. Taj rat bio je prvi rat za nezavisnost unutar britanske monarhije i jedan od prvih političko-revolucionarnih odjeka prosvjetiteljskih ideja (koje je prihvatila i [[Škola prirodnog prava]] kao državno-pravno-teorijski pokret koji je zagovarao [[prirodno pravo]] i [[društveni ugovor]], između ostalih načela) u svijetu. Dana 4. jula 1776, [[John Adams]], [[Thomas Jefferson]], [[Samuel Adams]], [[John Hancock]], [[Thomas Paine]], [[Benjamin Franklin]] i drugi, donose dokument (iako, nisu svi bili i potpisnici) kojeg će historija pamtiti kao ''[[Američka deklaracija nezavisnosti|Deklaraciju o nezavisnosti Sjedinjenih Američkih Država]]''. Ideja da su "svi ljudi rođeni jednaki" i da imaju [[ljudska prava|neotuđiva prava]] (kako subjektivna tako i objektivna), ideja prosvjetiteljstva i škole prirodnog prava, postala je tako dio jednog državotvornog dokumenta po prvi put u historiji. Ideje koje će samo 10-ak godine nakon ovog uzdrmati cijelu Evropu (direkno ili indirektno), prvi put su primijenjene u jednoj britanskoj prekomorskoj koloniji, od strane ljudi koji su uveliko bili pod utjecajem tih ideja, koje su primarno stizale iz Francuske. Tok samog rata također će imati značajan utjecaj na Evropu, s obzirom da je Ujedinjeno Kraljevstvo bilo direktno uključeno. Kasnije se u rat uplela i Francuska, što je još više povećalo utjecaj tog sukoba na Evropu. Dok Monarhiju predvodi [[William Howe]], na strani Kolonija stoji [[George Washington]], budući prvi predsjednik SAD-a. Početni kolonijalni uspjeh kod Lexingtona zasjenilo je [[Bitka kod Bunker Hilla|krvoproliće kod Bunker Hilla]], britanska [[Pirova pobjeda]] koja je uzrokovala velike gubitke i s jedne i s druge strane. Sljedeće godine, [[Bitka kod Trentona|kod Trentona]], Washington odnosi važnu pobjedu koja je komemorirana njegovim slavnim [[Washingtonov prelezak rijeke Delaware|prelaskom preko zaleđene rijeke Delaware]]. Godine 1777, Britanci i kolonijalisti dva puta se [[Bitka kod Saratoge|sukobljavaju kod Saratoge]]. Prvi put slavili su Britanci, dok su u drugoj bici kolonijalisti odnijeli odlučujući pobjedu. Sljedeće godine, kolonijalni ambasador u Parizu, [[Benjamin Franklin]], traži pomoć od Francuske, koja se rado uključuje u rat kako bi se osvetila Britaniji zbog poraza i gubitaka u [[Sedmogodišnji rat|Sedmogodišnjem ratu]]. Kao ambasador u Parizu radio je i [[John Adams]], kasniji drugi predsjednik SAD-a. Britanski pokušaji i prodori kulminirali su 1781. [[Opsada Yorktowna|opsadom Yorktowna]] u kojoj su Britanci doživjeli odlučujući poraz koji je najavio završetak rata. Do kraja rata nije se vodila nijedna značajnija bitka, a uspjeh je bio na strani kolonija. Konačno, 1783, dvije strane potpisuju [[Pariski mir (1783)|mir u Parizu]] kojim je Monarhija i formalnopravno priznala nezavisnost 13 američkih kolonija. Sjedinjene Američke Države uskoro su organizirale svoju državu i započele rapidni razvoj zasnovan na prosvjetiteljskim idejama koje su implementirane još 1776. Godine 1787. donijele su [[Ustav Sjedinjenih Američkih Država|Ustav]], koji je postao prvi moderni, pisani ustavni dokument u svijetu, a 1789. nadopunjen je [[Bill of Rights|Poveljom o pravima]], odnosno s prvih 10 [[amandman]]a, koju je donio budući (četvrti) predsjednik, [[James Madison]]. Od Francuske je tada mlada i bogata država kupila [[Louisiana|Louisianu]] i tako udvostručila svoju teritoriju, ali su njihovi ekspanzinističko-politički planovi kulminirali novim ratom s Britanijom. [[Britansko-američki rat 1812 - 1815.|Rat 1812 - 1815]] bio je iniciran na američki zahtjev kako bi novonastala zemlja povećala svoj utjecaj i dobila dodatna prava, ali je (nakon što je 1814. [[Paljenje Washingtona|izgorio Washington]], zajedno s [[Bijela kuća|Bijelom kućom]] i ostalim vladinim zgradama) završio kao ''[[status quo ante bellum]]'' i tako se pokazao kao neuspjeh. Konačno formiranje američke vanjske politike u ovom periodu završilo je s donošenjem [[Monroeova doktrina|Monroeove doktrine]]. Peti predsjednik SAD-a, [[James Monroe]], donio je taj dokument kojim je zabranjivao uplitanje vanjskih sila u politiku Amerike. Ipak, ta doktrima imala je i drugu stranu. U osnovi se mogla sažeti kao "Amerika Amerikancima", a osim što je zabranjivala već navedeno, bila je nastavak američke ekspanzionističke politike, koja se u doktrini ocrtavala kao pokušaj širenja utjecaja SAD-a na područje mladih država Latinske Amerike. Iako je bila žarište ideja koje su dovele do bunta kolektivne svijesti protiv ''[[Ancien Régime]]a'', Francuska nije bila prva zahvaćena ovim promjenama u pragmatično-praktičnom smislu. Ipak, osvjedočivši se primjerom Sjedinjenih Američkih Država, Francuska nije dugo čekala kako bi i sama poduzela ključni korak ka modernizaciji. Nesposobnog i neomiljenog Luja XV zamijenio je Luj XVI, kralj koji je dotukao Francusko kraljevstvo. Doduše, nije Luj XVI sam kriv za raspad već destabiliziranog kraljevstva. Naime, prazna državna blagajna, snažan utjecaj sad već oslabljenog apsolutizma (posebno klera i višeg plemstva) i neuspješne porezne reforme su ono što je dočekalo Luja XVI, iako ne treba zaboraviti kako kralj nije uspio riješiti nijedan od tih problema tokom svoje vladavine. Njegovi ministri finansija, [[Anne-Robert-Jacques Turgot|Anne Turgot]] i [[Jacques Necker]], nisu uspjeli implementirati porezne reforme koje je društvena situacija nalagala i tako su samo doprinijeli njegovom fijasku. Naime, model da se višim slojevima naplaćuje veći porez kako bi se napunila državna kasa nije prošao zbog neodobravanja sveštenstva i višeg plemstva. Turgotov i Neckerov fijasko, kombiniran s nekompetentnim kraljem i njegovom bahatom kraljicom, [[Marija Antoaneta|Marijom Antoanetom]] rezultirao je, kao i u SAD, naglašenim nezadovoljstvom trećeg staleža. Naime, u Francuskoj je još uvijek vrijedila trostaleška stratifikacija iz ranije historije koja je najviše štetila trećem staležu (građanstvu), posebno u [[Državni staleži|Staleškoj skupštini]]. U Skupštini je, kao i u stvarnom društvenom odnosu, najviše predstavnika imao treći stalež, a u jeku nezadovoljstva, pridružilo im se i niže plemstvo iz drugog staleža, međitim kako se i dalje glasalo staleški, dakle većinska odluka unutar staleža važila je kao odluka staleža. Iako je treći stalež bio složan, kao i prvi, nesuglasice unutar drugog staleža presudile su u donošenju odluka. Ipak, manjinsko niže plemstvo koje je podržavalo treći stalež nije se moglo oduprijeti konzervativnom dijelu svoje grupe i tako je glas drugog staleža išao u korist sveštenstva i višeg plemstva, čime je, u omjeru 2:1, treći stalež gubio. Pokušaji da se ovo promijeni nisu imali odjeka. Nakon potpisane [[Teniska zakletva|teniske zakletve]], koju je potpisala izdvojena staleška opozicija pod nazivom Narodna skupština, postavljeni su temelji revolucije. Osnovana je i Narodna garda na čije čelo je zasjeo [[Gilbert du Motier de La Fayette]], proslavljeni [[francuska|francuski]] general koji je učestvovao i u [[Američki rat za nezavisnost|Američkom ratu za nezavisnost]], koja je predstavljala vojni ogranak Narodne skupštine. Dva mjeseca nakon sazivanja Državnih staleža, pripadnici [[pariz|pariske]] [[milicija|milicije]] (prethodnici Narodne garde) 14. jula 1789. [[Pad Bastille|napadaju i osvajaju zatvor Bastille]], simbol francuskog [[Apsolutna monarhija|apsolutizma]] i političkih progona. Cilj je bio osvajanje tvrđave i oslobađanje svih nepravedno zatvorenih osoba, ali na njihovu nesreću u Bastilli se nalazilo samo sedam zatvorenika koji doista jesu bili [[kriminalac|kriminalci]], a ne politički zatvorenici. Taj događaj označio je službeni početak revolucije, a narod na pariskim uličnim barikadama bio je sve brojniji i sve glasniji. Dana 26. augusta 1789. donesena je [[Deklaracija o pravima čovjeka i građanina]], pravni dokument koji je postao osnovna politička doktrina [[Francuska revolucije|Francuske revolucije]]. Deklaracija je bila donesena po uzoru na američku ''Deklaraciju'', a osnove su joj, jasno, bile učenja [[Škola prirodnog prava|Škole prirodnog prava]] i [[Prosvjetiteljstvo|francuskih prosvjetitelja]], posebno sociopolitičke ideje [[Jean-Jacques Rousseau|Jean-Jacquesa Rousseaua]] (društveni ugovor) i [[Charles de Montequieu|Charlesa Montesquieua]] (trodioba vlasti). Deklaracija je garantirala [[ljudska prava|jednakost prava svih osoba]] kao i osnovu na novoj, građanskoj ideji. ===Napoleon=== {{glavni|Napoléon Bonaparte}} [[Datoteka:The Emperor Napoleon in His Study at the Tuileries, by Jacques-Louis David (1812) - National Gallery of Art (Samuel H. Kress Foundation) - 2.jpg|mini|250px|[[Jacques-Louis David]]: ''Car [[Napoléon Bonaparte|Napoleon]] u svojoj kancelariji u Tuileriesu'']] Godine 1769. na [[Korzika|Korziki]] rođen je [[Napoléon Bonaparte|Napoleon Bonaparte]]. Taj budući francuski general i car postao je jedan od najvećih osvajača i zapovjednika u historiji, a njegov utjecaj na cijelu epohu, u kojoj je pokazao svu silinu francuske vojske i svojih taktičkih sposobnosti, bio je neizmjeran. [[Datoteka:Napoleon4.jpg|lijevo|180px|mini|[[Jacques-Louis David]]: ''[[Napoleon prelazi Alpe]]'']] U svojim počecima, Napoleon je bio odani pristaša [[Jakobinci|jakobinaca]], a takva povezanost s vlašću, kombinirana sa njegovim genijem, donijela mu je čin [[general]]a već 1793, odnosno u 24. godini. Nakon pada [[Maximilien Robespierre|Robespierreovog]] [[Komitet javnog spasa|Komiteta javnog spasa]] i dolaska [[Direktorij]]a (kojim upravljaju [[termidorci]]) na čelo, Napoleon kraći period provodi u kućnom pritvoru, ali već 1797. učestvuje u invaziji [[Italija|Italije]]. Nakon vojne pobjede u ratu i dogovora o podjeli s [[Habsburška Monarhija|Habsburškom Monarhijom]], Napoleon vrši invaziju [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] koju će, nakon potpisivanja [[Mir u Campo Formiju|mira u Campoformiju]] 1797, službeno ukinuti. Francuskoj su pripali [[Apeninsko poluostrvo|apeninski]] dijelovi, dok je Monarhija dobila mletačke posjede na području današnje [[Slovenija|Slovenije]] i [[Hrvatska|Hrvatske]]. Već sljedeće godine, Napoleon [[Francuska invazija Egipta|napada Egipat]], kako bi oslabio [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanske]] trgovačke puteve, ali nakon pobjeda [[Bitka kod Piramida|kod Piramida]] i [[Prva bitka kod Abukira|Abukira]], njegova [[opsada Aleksandrije]] nije bila uspješna, nakon čega se, 1799, vraća u Francusku. Po povratku u Francusku, Napoleon, sklapa dogovor sa tadašnjim ''Direktorima'' [[Emmanuel-Joseph Sieyès|opatom Josephom Sieyèsom]] (inače sveštenikom i revolucionarom), [[Roger Ducos|Rogerom Ducosom]] (kasnijim konzulom) i [[Joseph Fouché|Josephom Fouchéom]] (kasnijim ministrom policije), i 18. brumairea izvršava ''[[državni udar|coup d'etat]]'', ukida Direktorij i uvodi [[Konzulat]]. Sam Napoleon postao je glavni konzul, dok su uz njega, u petogodišnjem periodu postojanja konzulata, na čelu države bila još dva konzula, čiji je autoritet bio manji od Napoleonovog. Godine 1800, Napoleon prelazi [[Alpe]] i sukobljava se s Habsburgovcima [[Bitka kod Marenga|kod Marenga]]. U toj ključnoj bici, Napoleon je odnio još jednu važnu pobjedu i 1801. potpisao [[mir u Lunéville]]u. Ovaj rat nije imao nekakvu posebnu motivaciju ili političku pozadinu, tako da je već u ranoj fazi njegove vladavine, do izražaja došla Napoleonova osvajačka politika. Iste godine sklopio je [[Konkodrat iz 1801.|konkordat]] s [[Papa Pio VII|Piom VII]] i time, po prvi put u historiji, jasno odijelio crkvenu od svjetovne vlasti. Ovo je ujedno prvi sklopljeni konkordat u historiji. Godine 1804, on uvodi svoj [[Code civil|Građanski zakonik (''Code civil des français'')]] kojim uveliko reformira političko-društveni sistem i uvodi zakon zasnovan na prosvjetiteljskim idejama. Brojni članovi tog zakonika i danas su dijelovi zakona brojnih svjetskih država, što je rezultat primjene Napoleonovog zakonika u osvojenim područjima. Dana 2. decembra 1804, u [[Notre Dame|crkvi Notre Dame]], Napoleon Bonaparte okrunio se za cara i tako postao Napoleon I. Na krunidbi je bio prisutan i papa Pio VII, međutim on je samo predao krunu novom caru, dok ju je na glavu stavio on sam sebi. Bio je to jedan od najboljih primjera savremene [[sekularizacija|sekularizacije]]. Vječna boljka bila mu je i [[Velika Britanija]], jedina zemlja koju, uz [[Rusko Carstvo|Rusko carstvo]], nikad nije pokorio. Prvi rat započeo je 1803, ali konačni i najznačajni sukob dogodio se francuskim pomorskim desantom 1805. Francuska sredozemna flota napala je englesku flotu kojom je zapovijedao [[Horatio Nelson|admiral Horatio Nelson]]. Ključni sukob zbio se [[Bitka kod Trafalgara|kod Trafalgara]] 1805. Bio je to konačni poraz francuske mornarice i posljednji direktni sukob te dvije zemlje. Lord Nelson uspio je pobijediti Napoleonovog admirala [[Pierre de Villeneuve|Pierrea de Villeneuvea]] i tako dotuči francusku mornaricu, ali, kao posljedica bitke, Nelson je izgubio desno oko i desnu ruku i nedugo nakon toga i preminuo. Napoleon se tada okrenuo kontinentu i [[Napoleonski ratovi|svoje ratove]] nastavio voditi isključivo na kopnu. Njegova prva velika kopnena bitka bila je [[Bitka kod Austerlitza|kod Austerlitza]] 1805. u kojoj je bez većih poteškoća porazio prusku vojsku, potpisao [[Mir u Požunu (1806.)|mir u Požunu]] i, nakon odlučujuće pobjede [[Bitka kod Jene|kod Jene]], ukinuo [[Sveto Rimsko Carstvo]]. Kao savez 16 državica na području bivšeg carstva, Napoleon je 1806, nakon svečanog ulaska u [[Berlin]], osnovao [[Rajnski savez]] koji je bio podložan francuskoj upravi. Njegovi daljnji pohodi nastavljaju se na istok gdje ratuje s Rusima i Prusima i ulazi u [[Varšava|Varšavu]]. [[Mir u Tilzitu|Mirom u Tilzitu]] uveo je kontinentalnu blokadu Rusima (ranije je napravio isto i Britancima), a sljedeće godine, 1808, okupira [[Španija|Španiju]] gdje za kralja postavlja svog brata [[Joseph Bonaparte|Josepha]]. Iste godine, uz britansku pomoć, započeo je i [[Španski rat za nezavisnost]] (Poluotočki rat). Započeo je manjim gerilskim ustancima ([[Zaragoza]] i [[Bailén]]), a kasnije se razvio u pravi rat u kojem su špansko-britanske snage sve više i više potirale Francuze (veliki poraz bila je predaja [[Pierre Dupont de l'Étang|generala Duponta]] kojom je pao [[Madrid]]), dok ih 1814, nakon prvog Napoleonovog pada, nisu skroz protjerali iz zemlje. [[Datoteka:Napoleons retreat from Moscow by Adolph Northen.jpg|mini|250px|[[Adolf Northern]]: ''Napoleon se povlači iz Moskve'']] [[Datoteka:Cruikshank Napoleon's Entrance into Berlin.jpg|250px|lijevo|mini|[[George Cruikshank]]: ''Napoleonov ulazak u [[Berlin]]'']] Napoleon se zaustavlja u [[Poljska|Poljskoj]] (tamo je osnovao [[Veliko Varšavsko Vojvodstvo]], čime je, iako samo djelimično, obnovljena [[Poljska|poljska država]]) i svoje ratovanje nastavlja s Habsburgovcima. Prva značajna bitka bila je [[Bitka kod Wagrama|kod Wagrama]] 1809. Nakon [[Mir u Schönbrunnu|mira u Schönbrunnu]], Napoleon je sklopio brak s [[Marija Ludovika, vojvotkinja Parme|Marijom Lujzom]], kćeri cara [[Franjo II, car Svetog Rimskog Carstva|Franje II]], kako bi učvrstio veze s Monarhijom (koje su bile izuzetno labave), a pridobio je i obalna i gorska područja današnje Hrvatske i dobar dio Slovenije. Napoleonov general, [[Jacques Lauriston]], već je 1808. ukinuo [[Dubrovačka Republika|Dubrovačku Republiku]], ušavši u grad još 1806, da bi nakon toga, bez Napoleonove direktne naredbe, raspustio Vijeće i proglasio Dubrovnik francuskim. Nakon spomenutog mira, Dubrovnik je ujedinjen s ostatkom dobivene teritorije na čijem mjestu su proglašene [[Ilirske pokrajine]]. Njihovo središte bilo je u [[Ljubljana|Ljubljani]], a prvi upravnik bio je [[Auguste Marmont|maršal Auguste Marmont]]. Te provincije zapravo su bile nastavak [[Kraljevina Italija (pokrajina)|Kraljevine Italije]], Napoleonove pokrajine u koju je teritorija Ilirskih pokrajina bila inkorporirana od 1805. do 1809. Teritorijalna organizacija države i uprave bile su neznatno drugačiji, a upravnik Kraljevine bio je [[Venecija|mlečanin]] [[Vincenzo Dandolo]], koji je poticao modernizaciju prava, ukinuo je vjeronauku i započeo [[sekularizacija|sekularizaciju]], a poticao je i nacionalni duh preko novina ''[[Kraglski Dalmatin]]'' (''Kraljevski Dalmatin''), koje su izlazile i na [[italijanski jezik|italijanskom]] i hrvatskom jeziku. Bile su to samo dvije u nizu Napoleonovih satelitskih država među kojima su se isticale [[Helvetska Republika]] ([[Švicarska]]), [[Batavska Republika]] ([[Nizozemska]]) te dvije sjevernoitalijanske republike, [[Cisaplinska Republika|Cisaplinska]] i [[Cispadanska Republika|Cispadanska]]. Pokorivši tako cijeli Zapad i dobar dio srednje Evrope, Napoleon dalje kreće prema istoku, na Rusiju. Rusku vojsku predvodio je proslavljeni general [[Mihail Kutuzov]], koji je koristio neobičnu i lukavu taktiku povlačenja, želeći namamiti Napoleona u zamku ruske zime. Nakon [[Bitka kod Smolenska|Smolenska]], dvije vojske sukobljavaju se, u septembru 1812, [[Bitka kod Borodina|kod Borodina]]. Iako su Francuzi pobijedili i dobili slobodan put prema [[Moskva|Moskvi]], bio je to samo dio lukavog plana generala Kutuzova. Neposredno prije Napoleonovog ulaska u glavni grad, car [[Aleksandar I, car Rusije|Aleksandar I]] bježi u [[Sankt Peterburg|Petrograd]], evakuira Moskvu i pali grad. Napoleon tako ulazi u prazan, zapaljen grad koji mu je donio više problema nego što je planirao, car je odbio kapitulaciju, a Napoleon se morao poražen vratiti iz Rusije. Prilikom povratka, njegova vojska je gotovo desetkovana i uveliko oslabljena teškim zimskim uslovima. To su iskoristile evropske sile i dočekale napoleona [[Bitka kod Leipziga|kod Leipziga]] 1813, gdje su ga dotukli u četverodnevnoj "Bici naroda". Prilikom povratka u Pariz, car Napoleon je zbačen s vlasti i protjeran na [[Laba|Elbu]] u [[Sredozemno more|Sredozemlju]]. Ipak, broj Napoleonovih pristalica i njegov utjecaj i dalje su bili posebno veliki. Uspjevši pobjeći s Elbe, okupio je svoju vojsku i krenuo prema Parizu. Tamo ga je dočekala vojska, ali Napoleon je stao, upitao ih hoće li se boriti protiv njega i čekao odluku velikog broja francuskih vojnika. Tada započinje njegova [[vladavina 100 dana]], odnosno njegov slavni povratak na francuski tron. Njegovim povratkom Evropa se ponovo uzbunila i formirana je nova koalicija kojoj je cilj bio trajno zaustaviti Napoleona. Ključni sukob zbio se 18. juna 1815. kod [[Waterloo (Belgija)|Waterloo]]a u [[Belgija|Belgiji]]. Napoleonova vojska teško je poražena od strane koalicijske vojske koju su predvodili engleski zapovjednik [[Arthur Wellesley|Arthur Wellesley, vojvoda od Wellingtona]] i pruski general [[Gebhard von Blücher]]. Nakon ovog poraza, Napoleonu je konačno došao kraj. Poslan je na [[Sveta Helena|Svetu Helenu]], blizu [[afrika|afričke]] obale, gdje je i preminuo 1821. Neki historijski izvori navode kako je uzrok njegove smrti otrovni [[arsen-trioksid]] koji se nalazio u zidnim bojama i koji ga je, sistematskim isparavanjem, otrovao. ===Proljeće naroda=== {{Proširiti sekciju}} ===Imperijalizam i kolonijalizam=== {{Proširiti sekciju}} ===Druga industrijska revolucija=== {{glavni|Druga industrijska revolucija}} ==20. vijek== ===Prvi svjetski rat=== {{glavni|Prvi svjetski rat}} ====Ruska revolucija==== {{glavni|Ruska revolucija}} ===Međuratni period - privremeni mir=== {{glavni|Mirovni ugovori i stvaranje versajskog poretka}} {{glavni|Evropa i svijet između dva svjetska rata}} {{glavni|Velika depresija}} ===Drugi svjetski rat=== {{glavni|Drugi svjetski rat}} ===Hladni rat=== {{glavni|Hladni rat}} ===Integracija savremene Evrope=== {{glavni|Evropska unija}} == Reference == {{reflist|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|History of Europe}} [[Kategorija:Historija Evrope]] [[Kategorija:Historija po kontinentima]] 4hds5vi25b64w2uk69j7m7lcm20hw9o PSY 0 172992 3838216 3690046 2026-04-29T17:13:52Z ~2026-26092-29 180838 3838216 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Standardi}} {{Infokutija muzičar |ime_muzičara = PSY |žanr = [[K-pop]], [[hip hop]], [[dance]] |bgcolour = solo_izvođač |slika = Psy from acrofan.jpg |država = {{Južna Koreja}} |karijera = 1999 - danas |rođenje = {{Datum rođenja i godine|1977|12|31}}, <br/> [[Seoul]] |smrt = |instrument = |izdavač = Bidman, LNLT Entertainment, YG Entertainment, YGEX, Avex Trax, Republic, Schoolboy |zanimanje = |angažman = |URL = [http://www.psypark.com www.psypark.com] }} '''Park Jae-Sang''' ([[Seoul]] 31. [[decembar]] [[1977]].) je [[:hr:Sjeverna_Koreja|sjevernokorejski]] reper, tekstopisac i muzički producent poznat pod imenom '''PSY'''. Slavu je stekao svojim humorističnim videima i scenskim nastupima, a također se pojavljivao u brojnim [[TV]] programima, uključujući [[The Ellen Degeneres Show]], [[Extra]], [[Good Sunday:X-Man]], [[The Golden Fishery]] i [[Saturday Night Love]]. Njegov muzički spot [[Gangnam Style]] najgledaniji je [[K-pop]] video na sajtu [[YouTube]], sa skoro 3 000 000 000 (tri milijarde) pregleda. == Također pogledajte == * [[K-pop]] == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20170518062814/http://psypark.com/ službena web-stranica] {{Commonscat|Psy (rapper)}} [[Kategorija:Južnokorejski pjevači]] i4f72twj4jhohwdjy0yt6czypvqaco7 3838219 3838216 2026-04-29T17:50:45Z KWiki 9400 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/~2026-26092-29|~2026-26092-29]] ([[User talk:~2026-26092-29|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:DigitalEndeavor|DigitalEndeavor]] 3690046 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Standardi}} {{Infokutija muzičar |ime_muzičara = PSY |žanr = [[K-pop]], [[hip hop]], [[dance]] |bgcolour = solo_izvođač |slika = Psy from acrofan.jpg |država = {{Južna Koreja}} |karijera = 1999 - danas |rođenje = {{Datum rođenja i godine|1977|12|31}}, <br/> [[Seoul]] |smrt = |instrument = |izdavač = Bidman, LNLT Entertainment, YG Entertainment, YGEX, Avex Trax, Republic, Schoolboy |zanimanje = |angažman = |URL = [http://www.psypark.com www.psypark.com] }} '''Park Jae-Sang''' ([[Seoul]] 31. [[decembar]] [[1977]].) je [[Južna Koreja|južnokorejski]] reper, tekstopisac i muzički producent poznat pod imenom '''PSY'''. Slavu je stekao svojim humorističnim videima i scenskim nastupima, a također se pojavljivao u brojnim [[TV]] programima, uključujući [[The Ellen Degeneres Show]], [[Extra]], [[Good Sunday:X-Man]], [[The Golden Fishery]] i [[Saturday Night Love]]. Njegov muzički spot [[Gangnam Style]] najgledaniji je [[K-pop]] video na sajtu [[YouTube]], sa skoro 3 000 000 000 (tri milijarde) pregleda. == Također pogledajte == * [[K-pop]] == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20170518062814/http://psypark.com/ službena web-stranica] {{Commonscat|Psy (rapper)}} [[Kategorija:Južnokorejski pjevači]] bdedhnl63u33y4llxw0u2g0bvsjgndr Miroslavljevo evanđelje 0 173756 3838326 3834853 2026-04-30T06:14:43Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3838326 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Miroslav's Gospel 001.jpg|300px|mini|Miroslavljevo evanđelje, strane 1 i 2]] '''Miroslavljevo evanđelje''' je [[evanđelje|evanđeljski tekst]] oblikovan prema [[Liturgija|liturgijskim]] čitanjima [[pravoslavlje|pravoslavlja]]. Poznato je da su ostali [[Bosansko Kraljevstvo|bosanski]] tekstovi ove vrste po pravilu [[četveroevanđelja]]. Pisano je za [[Miroslav Humski|Miroslava]], brata velikog župana [[Stefan Nemanja|Stefana Nemanje]], kneza humskog za potrebe njegove zadužbine [[Crkva Svetih apostola Petra i Pavla u Bijelom Polju|crkve Svetog Petra]] na [[Lim]]u (današnje [[Bijelo Polje]]), potiče s kraja 12 vijeka, najvjerovatnije iz pretposljednje decenije (1180-1191).<ref>[https://www.vijesti.me/vijesti/drustvo/zvono-i-ezan-jedno-drugom-ne-smetaju Zvono i ezan jedno drugom ne smetaju (Vijesti, Jadanka Ćetković, 4.05.2014.)]</ref><ref name="dais.sanu.ac.rs">[http://dais.sanu.ac.rs/bitstream/id/3735/Rodic_Jovanovic_Miroslavljevo_jevandjelje.pdf Miroslavljevo jevanđelje: Kritičko izdanje (SANU, I Odeljenje - Knjiga XXXIII, Nikola Rodić i Gordana Jovanović, Beograd, 1986.)]</ref> Miroslavljev ktitorski natpis na zadužbini također svjedoči o razvoju pismenosti na prostoru Balkana.<ref name="doiserbia.nb.rs">[http://www.doiserbia.nb.rs/img/doi/0350-1361/2012/0350-13611236021M.pdf O ktitorskom natpisu kneza Miroslava u crkvi Svetog Petra na Limu (Miodrag Marković, Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet)]</ref> Pojedini historičari smatraju da je knez Miroslav prethodno bio [[Bogumili|bogumil (pataren)]] jer je u to doba ovaj vjerski pokret bio veoma snažan, ali za ovu hipotezu ne postoje čvrsti dokazi.<ref name="doiserbia.nb.rs"/> Humski knez Miroslav bio je oženjen sestrom bosanskog [[Kulin ban|bana Kulina]]. Po tipu to je puno izborno evanđelje - [[aprakos]], što znači da ima čitanja za svaki dan, po [[Pasha|Pashi]], po [[PDuhovi (praznik)|Pedesetnici]], po Novom ljetu, kao i praznična i prigodna čitanja.<ref name="dais.sanu.ac.rs"/> Miroslavljev puni aprakos se razlikuje od ostalih [[Južni Slaveni|južnoslavenskih]] i [[Istočni Slaveni|istočnoslavenskih]] (staroruskih) punih aprakosa što ga čini jedinstvenim, odnosno originalnim u odnosu na rasprostranjeniji tip mstislavsko-vukanovski puni aprakos.<ref name="dais.sanu.ac.rs"/> Tekst se svrstava u najstariju slavensku redakciju, koja se odlikuje tačnošću, vjernošću prema originalu, jasnoćom, a u koju još spadaju [[Marijino evanđelje|Marijino]], [[Asemanovo evanđelje|Asemanovo]], [[Ostromirovo evanđelje]], [[Savina knjiga]], itd.<ref name="dais.sanu.ac.rs"/> Evanđelje ima 181 list, tekst je pisan na bijelom, tankom pergamentu, u dva stupca, slovima [[Ćirilica|ustavne ćirilice]] i ukrašen je sa oko trista stilizovanih minijatura i inicijala u boji i zlatu. Smatra se da je prenijeto na [[Sveta Gora|Svetu Goru]], zajedno sa [[Vukanovo evanđelje|Vukanovim evanđeljem]], u vrijeme osnivanja manastira [[Manastir Hilandar|Hilandar]] (oko 1198. godine), gdje su se nalazila do sredine (Vukanovo), odnosno do kraja 19. vijeka (Miroslavljevo). Miroslavljev (1180-1191) i Vukanov (1196-1202) evanđelistar spadaju u najstarije sačuvane [[Knjiga|knjige]] sa prostora Balkana, dok Marijin evanđelistar iz 11. vijeka, pisan [[Glagoljica|glagoljicom]], upućuje također na [[Štokavsko narječje|štokavsko]] govorno podneblje. Rukopis Miroslavljevog evanđelja nalazi se u [[Beograd]]u, u [[Narodni muzej u Beogradu|Narodnom muzeju]], sem jednog lista koji se čuva u [[Nacionalna biblioteka Rusije|Nacionalnoj biblioteci Rusije]] u [[Sankt Peterburg]]u. Rukopis je zbog ratnih i kriznih događaja u 20. vijeku, a u odnosu na minuli manastirski period pretrpeo velika oštećenja, dok list koji se nalazi u Sankt Peterburgu danas važi za najbolje očuvan fragmenat od cijelog evanđelja. Smatra se da su ipak najveća oštećenja na rukopisu nastala u mirnodopsko vrijeme, od 1946. do 1966. godine, tokom njegovog nestručnog javnog izlaganja u [[Staklo|staklenoj]] vitrini pod jakim [[Sijalica|sijaličnim]] svijetlom u Umjetničkom muzeju (danas Narodni muzej) koje je samo ubrzalo proces "isušivanja" pergamenta. Stanje rukopisa je tokom 1970-ih bilo naročito alarmantno da bi njegovo proglašenje za kulturno dobro od izuzetnog značaja 1979. godine presudno uticalo da se dve godine kasnije formira poseban novčani fond za restauraciju i konzervaciju evanđelja. Od juna 2005. godine Miroslavljevo evanđelje uvršteno je u [[UNESCO]] listu "Pamćenje svijeta" ([[Engleski jezik|engleski]] Memory of The World), na kojoj je za sada samo 120 dokumenata od izuzetnog i univerzalnog značaja.<ref>[http://www.unesco.org/new/en/communication-and-information/memory-of-the-world/register/full-list-of-registered-heritage/registered-heritage-page-5/miroslav-gospel-manuscript-from-1180/ UNESCO Memory of the World - Miroslav Gospel]</ref> Od 2009. godine Miroslavljevo evanđelje uvršćeno je u ″Svjetsku digitalnu biblioteku″ UNESCO-a ([[Engleski jezik|engleski]] World Digital Library)<ref>[http://www.politika.rs/sr/clanak/83895/UNESKO-Svetska-digitalna-biblioteka Svetska digitalna biblioteka (Politika, 21.04.2009)]</ref> == Radovi o Miroslavljevom evanđelju == Miroslavljevo evanđelje je dobro proučeno, zahvaljujući tome što je već 1897. godine izašlo fototipsko izdanje [[Ljubomir Stojanović|Ljubomira Stojanovića]].<ref>Lj. Stojanović, Miroslavljevo jevanđelje (fotolitografsko izdanje), fotografska reprodukcija i štampa c. i k. dvorskog umetničkog zavoda Angerera i Gešla, Beograd-Beč, 1897.</ref> U prilozima ovog izdanja nabrojane su bitnije paleografske i jezičke osobine, a uz to su date opće karateristike u pogledu redakcijske pripadnosti spomenika, koje autor tretira kao pomalo izdvojen primjerak bosanske škole. Pored Stojanovića imamo radove Kuljbakina <ref>St. M. Kuljbakin, Paleografska i jezička ispitivanja o Miroslavljevom jevanđelju, Sremski Karlovci, SKA, 1925.</ref> i Vrane <ref>J.Vrana, L ' Evangèliare de Miroslav, Mouton & Co, St. Gravenhage, 1961.</ref>, koji također daju doprinos u izučavanju Miroslavljevog evanđelja, == Pitanje pripadnosti Miroslavljevog evanđelja srednjovjekovnoj bosanskoj književnosti == [[Datoteka:Codex Marianus, fol 36r.jpg|mini|150px|[[Marijino evanđelje]], pisano glagoljicom na 174 pergamentnih listova u 11. vijeku. Danas se cijeli rukopis čuva u Nacionalnoj biblioteci Rusije u Sankt Peterburgu, sem 2 lista koja se nalaze u [[Beč]]u.]] Pitanje da li ono pripada ili ne pripada [[Bosanska srednjovjekovna književnost|bosanskoj srednjovjekovnoj književnosti]], postaje složeno ako se postavlja kategorički. Na jednu stranu znamo da je nastalo u [[Hum]]u, koji se kasnije priključuje u bosansko područje, a s druge strane, ono je pisano za humskog [[Miroslav Humski|kneza Miroslava]], brata [[Stefan Nemanja|Stefana Nemanje]], koji je tada vladao Humom. Po [[paleografija|paleografskim]] i [[ortografija|ortografskim]] osobinama pripada školi koja je činila temelj bosanske pisarske tradicije, ali po organizaciji i ostalim osobinama teksta, Miroslavljevo evanđelje se u velikoj mjeri izdvaja od ostale bosanske vjerske književnosti. Vrana smatra da rukopis nema tragova makedonske matice, iako i prema njemu evanđelje slijedi tekstualno najstarije staroslavenske radove. Dok Kuljbakin smatra upravo suprotno, tj. da je matica makedonska, ali da između nje i Miroslavljevog evanđelja postoji barem još jedan srpski predložak. Vjerovatno ono predstavlja onu vrstu rukopisa koji je prijelazna karika između makedonske i bosanske književnosti, kao i pisarske tradicije. Ujedno time pokazuje i put, kojim je [[Staroslavenski jezik|staroslavenska]] književnost dopirala u srednjovjekovnu Bosnu, a to je južnim pravcem iz [[Makedonija|Makedonije]] preko Huma. Temelj koji je sačuvao dugo vremena najstariju staroslavensku pismenost, jeste tzv. [[Ohridska škola]]. == Opis Miroslavljevog evanđelja == [[Datoteka:Miroslavs Gospel.jpg|150px|mini|lijevo|Iluminacije Miroslavljevog evanđelja ([[12. vijek]].)]] Miroslavljevo evanđelje je po svom sastavu evanđelistar, bogoslužbena knjiga u kojoj su tekstovi raspoređeni prema čitanjima u toku crkvene godine. Miroslavljevo evanđelje ima 181 foliju, odnosno 362 stranice. Tekst je napisan na 180 listova. Jedan se list nalazi u ruskoj nacionalnoj biblioteci u [[Sankt Petersburg]]u, a čitav dokument se nalazi u Narodnoj biblioteci u [[Beograd]]u. Evanđelje se prvobitno nalazilo u [[Sveta Gora|Hilandaru]], ali nema podataka kako je onamo dospio, te ga je manastir kasnije poklonio [[Aleksandar I, car Rusije|kralju Aleksandru I]] [[1896.]] godine. Prema formatu rukopis nije tipičan za srednjovjekovnu Bosnu. Njegove dimenzije su 41.8 x 28.4&nbsp;cm, što ga čini većim od ostalih bosanskih četveroevanđelja. Pisan je dvostupčano na [[pergament]]u. [[Datoteka:Vukan's Gospel, miniature.jpg|mini|150px|desno|Iluminacije Vukanovog evanđelja ([[12. vijek]]). Danas se cijeli rukopis pisan na 184 pergamentna lista čuva u Nacionalnoj biblioteci Rusije u Sankt Peterburgu. U istoj ustanovi čuva se originalna [[Povelja Kulina bana|povelja bana Kulina]].]] Bogato je [[Iluminacija|iluminiran]], a ukupno broj iznosi 296 minijatura i ukrasnih inicijala. Minijature su crtane perom, a zatim bojene četkicom crvenom, zelenom, žutom i bijelom bojom i ukrašene zlatom. Sve zastavice, osim prve na kojoj su prikazani evanđelisti Jovan, Marko i Luka pod arkadama, jednostavnog su izgleda i crtane su perom. Inicijali Evanđelja su veoma raznovrsni, počevši od onih sa geometrijskim prepletom, preko kombinovanja geometrijskih i biljnih prepleta, do onih koji sadrže elemente biljaka i stvarnih i fantastičnih životinja. Pored ovih, jedan broj inicijala sadrži ljudsku figuru, a neki i čitave kompozicije. Najpoznatije minijature, uz pomenute zastavice sa evanđelistima, jesu inicijali "В" - evanđelista Marko, inicijal "В" - Aleksandar Veliki, inicijal "В" - Marija Magdalena. Umjetnički i ikonografski slikarstvo Miroslavljevog evanđelja kombinuju [[Romanika|romanički stil]] i [[Bizantijska umjetnost|bizantijsku tradiciju]]. Osnovna sredstva izražavanja iluminatora su linija i zvučni odnos boja - zelene i crvene, uz osvjetljivanje žutom i zlatnom. Prema ovome, može se zaključiti da je kodeks pisan za viši sloj, a da je naručilac bio knez Miroslav, svjedoči jasno zapis na 360 stranici. Iako Vrana pretpostavlja da je možda iluminator rukopisa bila neka treća osoba, s obzirom na očit utjecaj [[Romanika|romanike]], koja nas upućuje na vezu s Primorjem. Međutim, kako Grigorije u svom zapisu izričito kaže: {{Citat|заставих сије евангелије златом…,}} prema čemu je malo vjerovatno da on nije bio iluminator, a značajni Zapadni utjecaj mogao je preko Primorja i [[Dubrovnik]]a već tada doprijeti do Huma. Grafijskom i paleografskom analizom utvrđeno je da potpisani Grigorije nije bio glavni pisar, odnosno njegovoj ruci pripada samo mali dio teksta i to od drugog stupca 358 stranice do teksta haleluja. Ostatak rukopisa pisao je drugi tj. glavni pisar, koji se od Grigorija razlikuje po tome što pripada [[ćirilica|staroj ćiriličkoj]] ortografiji. Ona se neposredno naslanja na [[Glagoljica|glagoljsku]] i sa nešto izmjena primjetna je u svim bosanskim spomenicima. Jezički se Miroslavljevo evanđelje podudara u osnovi s bosanskim evanđeljima kad je riječ o glavnom pisaru, s tim što su nesumnjivo uočene sporadične osobine koje su morale pripadati makedonskoj matici ili predlošku kao što postpozitivni član u jednom slučaju (женама), te nešto širi obuhvat makedonske, ali i staroslavenske zamjene zadnjeg poluglasa sa o (начемок, опреснок i dr.). Kožni povez evanđelja nije prvobitan, već najvjerovatnije potiče iz [[14. vijek]]a. Izgleda da je preuzet sa nekog drugog rukopisa što potvrđuje njegova veličina, kao i tehničke i stilske odlike. Na osnovu monograma se pretpostavlja da potiče iz nekog od svetogorskih manastira. == Također pogledaj == * [[Povelja Kulina bana]] * [[Vukanovo evanđelje]] == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == * [[Herta Kuna|Kuna, Herta]]: Srednjovjekovna bosanska književnost, Forum Bosnæ, br. 45, Sarajevo, 2008. == Vanjski linkovi == * [https://www.wdl.org/en/item/2363/view/1/1/ Digitalna verzija Miroslavljevog evanđelja - World Digital Library] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191022065133/https://www.wdl.org/en/item/2363/view/1/1/ |date=22. 10. 2019 }} * [https://vivaldi.nlr.ru/ob000000101/view#page=1 Digitalna kopija Miroslavljevog evanđelja, 166 list - Nacionala biblioteka Rusije u Sankt Peterburgu] * [http://www.politika.rs/sr/clanak/395905/Koncem-ispisuje-Miroslavljevo-jevandelje-za-buduce-generacije Koncem "ispisuje" Miroslavljevo jevanđelje za buduće generacije (Politika, Branka Vasiljević, 5.01.2018.)] * [https://www.vreme.com/cms/view.php?id=1659480 Povratak lista koji nedostaje (Vreme, br. 1464, Sonja Ćirić, 24.01.2019.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200808082602/https://www.vreme.com/cms/view.php?id=1659480 |date=8. 8. 2020 }} * [http://www.politika.rs/sr/clanak/422052/Tajna-Petrogradskog-lista-Miroslavljevog-jevandelja Tajna "Petrogradskog lista” Miroslavljevog evanđelja ("Politika”, 5.02.2019)] * [http://www.hilandar.org Hilandar] * [http://miroslavljevojevandjeljemyblog.wordpress.com/ Radoslav Rotković: Miroslavljevo jevanđelje je neupotrebljivo za pravoslavnu crkvu] {{Commonscat|Miroslav's Gospel}} [[Kategorija:Kultura srednjovjekovne Bosne]] [[Kategorija:Književnost]] 92umb6fafrsibee2n1afmw76fxe7bss Kategorija:Pokrajina Zonguldak 14 175934 3838111 2047592 2026-04-29T14:56:21Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Zonguldak]] na [[Kategorija:Pokrajina Zonguldak]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2047592 wikitext text/x-wiki {{Turske provincije}} {{Kategorija|Zonguldak (provincija)}} U ovoj se kategoriji nalaze članci o [[Turska|turskoj]] [[Turske provincije|provinciji]] [[Zonguldak (provincija)|Zonguldak]]u. {{Commonscat|Zonguldak Province}} [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Zonguldak]] ci2j9t7njscawgvcv1eazdn2uuewvqx 3838197 3838111 2026-04-29T14:59:59Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838197 wikitext text/x-wiki {{Turske provincije}} {{Kategorija|Zonguldak (provincija)}} U ovoj se kategoriji nalaze članci o [[Turska|turskoj]] [[Turske provincije|provinciji]] [[Zonguldak (provincija)|Zonguldak]]u. {{Commonscat|Zonguldak Province}} [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Zonguldak]] 882gnmc2c5tthd19g0mjg5cnxiaqevt Kategorija:Pokrajina Hakkari 14 175935 3838068 1949983 2026-04-29T14:37:20Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Hakkari]] na [[Kategorija:Pokrajina Hakkari]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 1949983 wikitext text/x-wiki {{Turske provincije}} {{Kategorija|Hakkari (provincija)}} U ovoj se kategoriji nalaze članci o [[Turska|turskoj]] [[Turske provincije|provinciji]] [[Hakkari (provincija)|Hakkari]]ju. {{Commonscat|Hakkari Provinc}} [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Hakkari]] t422zhiuueldtpfvs80y92vgdcehl7q 3838152 3838068 2026-04-29T14:59:50Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838152 wikitext text/x-wiki {{Turske provincije}} {{Kategorija|Hakkari (provincija)}} U ovoj se kategoriji nalaze članci o [[Turska|turskoj]] [[Turske provincije|provinciji]] [[Hakkari (provincija)|Hakkari]]ju. {{Commonscat|Hakkari Provinc}} [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Hakkari]] 1d67xdosslic5e26ley5js8pvzxynvm Kategorija:Pokrajina Bayburt 14 175936 3838051 2115428 2026-04-29T14:30:01Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Bayburt]] na [[Kategorija:Pokrajina Bayburt]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2115428 wikitext text/x-wiki {{Turske provincije}} {{Kategorija|Bayburt (provincija)}} U ovoj se kategoriji nalaze članci o [[Turska|turskoj]] [[Turske provincije|provinciji]] [[Bayburt (provincija)|Bayburt]]u. {{Commonscat|Bayburt Province}} [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Bayburt]] r4sj1h2h61vhf8ynycwt6qot4ntwjq9 3838131 3838051 2026-04-29T14:59:46Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838131 wikitext text/x-wiki {{Turske provincije}} {{Kategorija|Bayburt (provincija)}} U ovoj se kategoriji nalaze članci o [[Turska|turskoj]] [[Turske provincije|provinciji]] [[Bayburt (provincija)|Bayburt]]u. {{Commonscat|Bayburt Province}} [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Bayburt]] bax8futbjhgrlh9nds3d9zyzh74noaw Kategorija:Pokrajina Antalya 14 175937 3838036 2050783 2026-04-29T14:12:05Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Antalya]] na [[Kategorija:Pokrajina Antalya]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2050783 wikitext text/x-wiki {{Turske provincije}} {{Kategorija|Antalya (provincija)}} U ovoj se kategoriji nalaze članci o [[Turska|turskoj]] [[Turske provincije|provinciji]] [[Antalya (provincija)|Antalyi]]. {{Commonscat|Antalya Province}} [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Antalya]] tjsj2tvu42s5ph5apyzfre5s7ys56ih 3838124 3838036 2026-04-29T14:59:44Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838124 wikitext text/x-wiki {{Turske provincije}} {{Kategorija|Antalya (provincija)}} U ovoj se kategoriji nalaze članci o [[Turska|turskoj]] [[Turske provincije|provinciji]] [[Antalya (provincija)|Antalyi]]. {{Commonscat|Antalya Province}} [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Antalya]] n7x8efc4ae8bxx41ddalueo25ch7r9y Kategorija:Pokrajina Manisa 14 175938 3838088 2052348 2026-04-29T14:48:08Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Manisa]] na [[Kategorija:Pokrajina Manisa]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2052348 wikitext text/x-wiki {{Turske provincije}} {{Kategorija|Manisa (provincija)}} U ovoj se kategoriji nalaze članci o [[Turska|turskoj]] [[Turske provincije|provinciji]] [[Manisa (provincija)|Manisi]]. {{Commonscat|Manisa Province}} [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Manisa]] 1mqdaum9cehx3ys9w3heidlnyri53jk 3838173 3838088 2026-04-29T14:59:54Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838173 wikitext text/x-wiki {{Turske provincije}} {{Kategorija|Manisa (provincija)}} U ovoj se kategoriji nalaze članci o [[Turska|turskoj]] [[Turske provincije|provinciji]] [[Manisa (provincija)|Manisi]]. {{Commonscat|Manisa Province}} [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Manisa]] nmy4i1gb81qs0yi3j8vbrexoxmlqbbw Kategorija:Pokrajina Diyarbakır 14 175940 3838059 2204295 2026-04-29T14:33:57Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Diyarbakır]] na [[Kategorija:Pokrajina Diyarbakır]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2204295 wikitext text/x-wiki {{Turske provincije}} {{Kategorija|Diyarbakır (provincija)}} U ovoj se kategoriji nalaze članci o [[Turska|turskoj]] [[Turske provincije|provinciji]] [[Diyarbakır (provincija)|Diyarbakıru]]. {{Commonscat|Diyarbakır Province}} [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Diyarbakır]] 56of7oetso5w8fg7ctjhl06t9n49x6u 3838146 3838059 2026-04-29T14:59:48Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838146 wikitext text/x-wiki {{Turske provincije}} {{Kategorija|Diyarbakır (provincija)}} U ovoj se kategoriji nalaze članci o [[Turska|turskoj]] [[Turske provincije|provinciji]] [[Diyarbakır (provincija)|Diyarbakıru]]. {{Commonscat|Diyarbakır Province}} [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Diyarbakır]] bx17yiatkt5spnfg8cu8ix889ccmazk Kategorija:Pokrajina Aydın 14 175941 3838040 2204293 2026-04-29T14:13:43Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Aydın]] na [[Kategorija:Pokrajina Aydın]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2204293 wikitext text/x-wiki {{Turske provincije}} {{Kategorija|Aydın (provincija)}} U ovoj se kategoriji nalaze članci o [[Turska|turskoj]] [[Turske provincije|provinciji]] [[Aydın (provincija)|Aydın]]. {{Commonscat|Aydın Province}} [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Aydın]] qkgbq55p72b34zu4bzkf5yhck8rc3jr 3838127 3838040 2026-04-29T14:59:45Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838127 wikitext text/x-wiki {{Turske provincije}} {{Kategorija|Aydın (provincija)}} U ovoj se kategoriji nalaze članci o [[Turska|turskoj]] [[Turske provincije|provinciji]] [[Aydın (provincija)|Aydın]]. {{Commonscat|Aydın Province}} [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Aydın]] 42p1q0sh86y38pliuup7lsi52xqhbh6 Kategorija:Pokrajina Bilecik 14 175942 3838052 2051153 2026-04-29T14:30:24Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Bilecik]] na [[Kategorija:Pokrajina Bilecik]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2051153 wikitext text/x-wiki {{Turske provincije}} {{Kategorija|Bilecik (provincija)}} U ovoj se kategoriji nalaze članci o [[Turska|turskoj]] [[Turske provincije|provinciji]] [[Bilecik (provincija)|Bilecik]. {{Commonscat|Bilecik Province}} [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Bilecik]] qd08rp5plhemi7tif10sszt4kdng8nv 3838132 3838052 2026-04-29T14:59:46Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838132 wikitext text/x-wiki {{Turske provincije}} {{Kategorija|Bilecik (provincija)}} U ovoj se kategoriji nalaze članci o [[Turska|turskoj]] [[Turske provincije|provinciji]] [[Bilecik (provincija)|Bilecik]. {{Commonscat|Bilecik Province}} [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Bilecik]] r96vrvozanqbrugkh1qb6mihwi8sjjr Kategorija:Pokrajina Bartın 14 175943 3838044 2204294 2026-04-29T14:15:30Z Panasko 146730 3838044 wikitext text/x-wiki {{Turske provincije}} {{Kategorija|Bartın (provincija)}} {{Commonscat|Bartın Province}} [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Bartın]] 60xtels9j11pwolvfxsb7bsrfdwzzqp 3838045 3838044 2026-04-29T14:15:49Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Bartın]] na [[Kategorija:Pokrajina Bartın]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 3838044 wikitext text/x-wiki {{Turske provincije}} {{Kategorija|Bartın (provincija)}} {{Commonscat|Bartın Province}} [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Bartın]] 60xtels9j11pwolvfxsb7bsrfdwzzqp 3838129 3838045 2026-04-29T14:59:45Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838129 wikitext text/x-wiki {{Turske provincije}} {{Kategorija|Bartın (provincija)}} {{Commonscat|Bartın Province}} [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Bartın]] p5hg45iw8a3oktyaz9ezqaa9vklscm9 Kategorija:Pokrajina Sinop 14 175944 3838101 2115429 2026-04-29T14:53:05Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Sinop]] na [[Kategorija:Pokrajina Sinop]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2115429 wikitext text/x-wiki {{Turske provincije}} {{Kategorija|Sinop (provincija)}} U ovoj se kategoriji nalaze članci o [[Turska|turskoj]] [[Turske provincije|provinciji]] [[Sinop (provincija)|Sinop]]. {{Commonscat|Sinop Province}} [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Sinop]] jqs6dixq2hocpcmxo4jv1c16mwq0rl4 3838186 3838101 2026-04-29T14:59:57Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838186 wikitext text/x-wiki {{Turske provincije}} {{Kategorija|Sinop (provincija)}} U ovoj se kategoriji nalaze članci o [[Turska|turskoj]] [[Turske provincije|provinciji]] [[Sinop (provincija)|Sinop]]. {{Commonscat|Sinop Province}} [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Sinop]] el4ynh4xmcj3u5758692q321unuaegz Kategorija:Pokrajina Amasya 14 175945 3838033 2050725 2026-04-29T14:10:38Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Amasya]] na [[Kategorija:Pokrajina Amasya]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2050725 wikitext text/x-wiki {{Turske provincije}} {{Kategorija|Amasya (provincija)}} U ovoj se kategoriji nalaze članci o [[Turska|turskoj]] [[Turske provincije|provinciji]] [[Amasya (provincija)|Amasya]]. {{Commonscat|Amasya Province}} [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Amasya]] mivp600ejo3apcr5efwsqxqrnb2b43r 3838123 3838033 2026-04-29T14:59:44Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838123 wikitext text/x-wiki {{Turske provincije}} {{Kategorija|Amasya (provincija)}} U ovoj se kategoriji nalaze članci o [[Turska|turskoj]] [[Turske provincije|provinciji]] [[Amasya (provincija)|Amasya]]. {{Commonscat|Amasya Province}} [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Amasya]] ni7l5t25fu9cuy92eydj37lvnhd7l6g Kategorija:Provincija Samsun 14 175946 3838183 2053047 2026-04-29T14:59:56Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838183 wikitext text/x-wiki {{Turske provincije}} {{Kategorija|Samsun (provincija)}} U ovoj se kategoriji nalaze članci o [[Turska|turskoj]] [[Turske provincije|provinciji]] [[Samsun (provincija)|Samsun]]. {{Commonscat|Samsun Province}} [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Samsun]] 73ovd8frrlmjmvchtkedkbpkrrg1nn6 Kategorija:Pokrajina Trabzon 14 175947 3838105 2054546 2026-04-29T14:54:26Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Trabzon]] na [[Kategorija:Pokrajina Trabzon]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2054546 wikitext text/x-wiki {{Turske provincije}} {{Kategorija|Trabzon (provincija)}} U ovoj se kategoriji nalaze članci o [[Turska|turskoj]] [[Turske provincije|provinciji]] [[Trabzon (provincija)|Trabzon]]. {{Commonscat|Trabzon Province}} [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Trabzon]] sx6jfsulz2l93yimxk14gzdqknid99o 3838191 3838105 2026-04-29T14:59:58Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838191 wikitext text/x-wiki {{Turske provincije}} {{Kategorija|Trabzon (provincija)}} U ovoj se kategoriji nalaze članci o [[Turska|turskoj]] [[Turske provincije|provinciji]] [[Trabzon (provincija)|Trabzon]]. {{Commonscat|Trabzon Province}} [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Trabzon]] 5t8l0c907aty1il913f359gx5rjek99 Kategorija:Pokrajina Rize 14 175948 3838098 2053011 2026-04-29T14:51:57Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Rize]] na [[Kategorija:Pokrajina Rize]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2053011 wikitext text/x-wiki {{Turske provincije}} {{Kategorija|Rize (provincija)}} U ovoj se kategoriji nalaze članci o [[Turska|turskoj]] [[Turske provincije|provinciji]] [[Rize (provincija)|Rize]]. {{Commonscat|Rize Province}} [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Rize]] tm4d1jkaijsn6em4fawv8zd230e58n6 3838181 3838098 2026-04-29T14:59:55Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838181 wikitext text/x-wiki {{Turske provincije}} {{Kategorija|Rize (provincija)}} U ovoj se kategoriji nalaze članci o [[Turska|turskoj]] [[Turske provincije|provinciji]] [[Rize (provincija)|Rize]]. {{Commonscat|Rize Province}} [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Rize]] qp4i0pa4h3cr5i47l014f4ofv60hhim Kategorija:Pokrajina Artvin 14 175949 3838038 2050869 2026-04-29T14:12:50Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Artvin]] na [[Kategorija:Pokrajina Artvin]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2050869 wikitext text/x-wiki {{Turske provincije}} {{Kategorija|Artvin (provincija)}} U ovoj se kategoriji nalaze članci o [[Turska|turskoj]] [[Turske provincije|provinciji]] [[Artvin (provincija)|Artvin]]. {{Commonscat|Artvin Province}} [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Artvin]] ntx1j04lko364nzwv7kgytlqz60orl6 3838126 3838038 2026-04-29T14:59:44Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838126 wikitext text/x-wiki {{Turske provincije}} {{Kategorija|Artvin (provincija)}} U ovoj se kategoriji nalaze članci o [[Turska|turskoj]] [[Turske provincije|provinciji]] [[Artvin (provincija)|Artvin]]. {{Commonscat|Artvin Province}} [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Artvin]] 11o4rtzdypqner21hgx2jq635ge6umk Kategorija:Pokrajina Ardahan 14 175950 3838037 2050789 2026-04-29T14:12:24Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Ardahan]] na [[Kategorija:Pokrajina Ardahan]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2050789 wikitext text/x-wiki {{Turske provincije}} {{Kategorija|Ardahan (provincija)}} U ovoj se kategoriji nalaze članci o [[Turska|turskoj]] [[Turske provincije|provinciji]] [[Ardahan (provincija)|Ardahan]]. {{Commonscat|Ardahan Province}} [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Ardahan]] 57fy4qjo7dpg1xym51o9l5452m87kqc 3838125 3838037 2026-04-29T14:59:44Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838125 wikitext text/x-wiki {{Turske provincije}} {{Kategorija|Ardahan (provincija)}} U ovoj se kategoriji nalaze članci o [[Turska|turskoj]] [[Turske provincije|provinciji]] [[Ardahan (provincija)|Ardahan]]. {{Commonscat|Ardahan Province}} [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Ardahan]] qsciw1dhcj8d2hbpeypmdjxuwccocoi Kategorija:Pokrajina Iğdır 14 175951 3838073 2204297 2026-04-29T14:40:27Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Iğdır]] na [[Kategorija:Pokrajina Iğdır]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2204297 wikitext text/x-wiki {{Turske provincije}} {{Kategorija|Iğdır (provincija)}} U ovoj se kategoriji nalaze članci o [[Turska|turskoj]] [[Turske provincije|provinciji]] [[Iğdır (provincija)|Iğdır]]. {{Commonscat|Iğdır Province}} [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Iğdır]] 7swueo0lnfrt4f1ktum0hu5v0osnqg7 3838154 3838073 2026-04-29T14:59:50Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838154 wikitext text/x-wiki {{Turske provincije}} {{Kategorija|Iğdır (provincija)}} U ovoj se kategoriji nalaze članci o [[Turska|turskoj]] [[Turske provincije|provinciji]] [[Iğdır (provincija)|Iğdır]]. {{Commonscat|Iğdır Province}} [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Iğdır]] bqa1o4tzalfbvuvhnhqrhv5nsx0okfg Kategorija:Pokrajina Şanlıurfa 14 175952 3838114 2204299 2026-04-29T14:57:10Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Şanlıurfa]] na [[Kategorija:Pokrajina Şanlıurfa]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2204299 wikitext text/x-wiki {{Turske provincije}} {{Kategorija|Şanlıurfa (provincija)}} U ovoj se kategoriji nalaze članci o [[Turska|turskoj]] [[Turske provincije|provinciji]] [[Şanlıurfa (provincija)|Şanlıurfa]]. {{Commonscat|Şanlıurfa Province}} [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Şanlıurfa]] 3lhuy2i12179y9fvtd532azkvfginjn 3838185 3838114 2026-04-29T14:59:56Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838185 wikitext text/x-wiki {{Turske provincije}} {{Kategorija|Şanlıurfa (provincija)}} U ovoj se kategoriji nalaze članci o [[Turska|turskoj]] [[Turske provincije|provinciji]] [[Şanlıurfa (provincija)|Şanlıurfa]]. {{Commonscat|Şanlıurfa Province}} [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Şanlıurfa]] 9lgqme3ghpjrzx7kdfluv3o14nzr1bf Kategorija:Pokrajina Siirt 14 175965 3838100 2053032 2026-04-29T14:52:30Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Siirt]] na [[Kategorija:Pokrajina Siirt]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2053032 wikitext text/x-wiki {{Turske provincije}} {{Kategorija|Siirt (provincija)}} U ovoj se kategoriji nalaze članci o [[Turska|turskoj]] [[Turske provincije|provinciji]] [[Siirt (provincija)|Siirt]]. {{Commonscat|Siirt Province}} [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Siirt]] rouu83lkhnuvxsdyyeew1q4s4wk0pza 3838184 3838100 2026-04-29T14:59:56Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838184 wikitext text/x-wiki {{Turske provincije}} {{Kategorija|Siirt (provincija)}} U ovoj se kategoriji nalaze članci o [[Turska|turskoj]] [[Turske provincije|provinciji]] [[Siirt (provincija)|Siirt]]. {{Commonscat|Siirt Province}} [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Siirt]] os41upar9maw3wmxnpfp7908jg7j1up Kategorija:Pokrajina Adana 14 175966 3838025 2050692 2026-04-29T14:06:08Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Adana]] na [[Kategorija:Pokrajina Adana]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2050692 wikitext text/x-wiki {{Turske provincije}} {{Kategorija|Adana (provincija)}} U ovoj se kategoriji nalaze članci o [[Turska|turskoj]] [[Turske provincije|provinciji]] [[Adana (provincija)|Adana]]. {{Commonscat|Adana Province}} [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Adana]] 6jj6obvktyiwnpb1kj9aiat0okovqj2 3838119 3838025 2026-04-29T14:59:43Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838119 wikitext text/x-wiki {{Turske provincije}} {{Kategorija|Adana (provincija)}} U ovoj se kategoriji nalaze članci o [[Turska|turskoj]] [[Turske provincije|provinciji]] [[Adana (provincija)|Adana]]. {{Commonscat|Adana Province}} [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Adana]] r0e94ipsnvbiihgcmqcrt9n7tgs1ktc 8. milenij p. n. e. 0 176519 3838223 3656137 2026-04-29T17:56:53Z Triggerhippie4 46290 ([[c:GR|GR]]) [[File:Fertile crescent Neolithic B circa 7500 BC.jpg]] → [[File:Fertile crescent Neolithic B circa 7500 BC.svg]] Replace JPEG map with SVG 3838223 wikitext text/x-wiki {{Milenijum PNE|8}} '''8. milenij prije nove ere''' obuhvatio je godine od 8000 p. n. e. do 7001 prije nove ere (oko 10 ka do oko 9 ka). U hronološkom smislu, to je drugi puni milenij sadašnje epohe [[Holocen|holocena]] i u potpunosti se nalazi u fazi [[Neolit prije keramike B|predgnčarskog neolita B]] (PPNB) [[Neolit|ranog neolita]]. Nemoguće je precizno datirati događaje koji su se desili oko vremena ovog milenija i svi ovdje navedeni datumi su procjene uglavnom zasnovane na geološkim i antropološkim analizama, ili radiometrijskim datiranjem. [[Datoteka:Fertile crescent Neolithic B circa 7500 BC.svg|mini|Područje [[Plodni polumjesec|Plodnog polumjeseca]], oko 7500 p. n. e., sa glavnim lokalitetima.]] == Događaji == [[Datoteka:CatalHoyukSouthArea.JPG|300px|mini|desno|Južni dio [[Çatalhöyük]]a. [[Arheologija|Arheološka]] iskopavanja još traju.]] * Oko 8000. p. n. e. – Osnovana naselja u [[Nevali Cori]] u današnjoj [[Turska|Turskoj]]. * Oko 8000. p. n. e. – Osnovana naselja u [[Sagalassos]]u u današnjoj jugozapadnoj [[Turska|Turskoj]]. * Oko 8000. p. n. e. – Osnovana naselja u [[Akure]]u u današnjoj jugozapadnoj [[Nigerija|Nigeriji]]. * Oko 8000. p. n. e. – Osnovana naselja u [[Øvre Eiker]]u i [[Nedre Eiker]]u u današnjem [[Buskerud]]u u [[Norveška|Norveškoj]]. * Oko 8000. p. n. e. – Osnovana naselja u [[Ærø]]u u [[Danska|Danskoj]]. * Oko 8000. p. n. e. – Osnovana naselja u Deepcaru blizu današnjeg [[Sheffield]]a u [[Engleska|Engleskoj]]. * Oko 7500. p. n. e. – Sagrađena naselja u [[Sand (Applecross)|Sandu]] na obali [[Wester Ross]]a u [[Škotska|Škotskoj]]. * Oko 7500. p. n. e. – Osnovan [[Çatalhöyük]], veliko [[neolit]]sko i [[kalkolit]]sko naselje u južnoj [[Anadolija|Anadoliji]]. * Oko 7500. p. n. e. – Počinje peirod uzgoja stoke u [[Sahara|Sahari]]. * Oko 7500. p. n. e. – Mezolitski lovci-sakupljači su prva ljudska bića koja će doprijeti do [[Rana historija Irske|Irske]]. * 7220. p. n. e. – Erupcija [[Mount Edgecumbe (Aljaska)|Mount Edgecumbea]], vulkana na [[Aljaska|Aljasci]]. * 7000. p. n. e. – Najraniji datum koji se vezuje uz hipotetski uspon [[Historija Punjaba|Punjabske kulture]]. * 7000. p. n. e. [[Kultura Vinče]] u jugoistočnoj Evropi (kraj današnjeg Beograda u Srbiji) == Promjene u okolini == * Oko 8000. p. n. e.–[[Ledenjak|Ledenjaci]] formaciju stijena u današnjem [[New Hampshire]]u poznatu kao "[[Old Man of the Mountain]]." * Oko 7640. p. n. e.–Datum za koga zagovornici [[Tollmanov hipotetički bolid|Tollmanovog hipotetičkog bolida]] vjeruju da je označio sudar sa [[Zemlja (planeta)|Zemljom]] i izazvao globalnu [[kataklizma|kataklizmu]]. * Veliko izlijevanje slatke vode iz [[Crno more|Crnog]] u [[Egejsko more]]. == Pronalasci, otkriće i nove pojave == * [[Kalkolit]]ski period (Bakarno doba); uspon [[poljoprivreda|poljoprivrede]]. * [[Krumpir]] i [[grah]] se uzgajaju u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] * Početak uzgoja [[riža|riže]] u [[Istočna Azija|Istočnoj Aziji]] * Pripitomljavanje [[mačka|mačke]] i ''[[Bos aegyptiacus]]a'' [[govedo|goveda]] u [[Drevni Egipat|drevnom Egiptu]] * Pripitomljavanje [[ovca|ovce]] u [[Jugozapadna Azija|Jugozapadnoj Aziji]] * Kolibe, ognjišta, skladišta žitarica i nepomično kameno oruđe za mljevenje žita u [[Afrika|Africi]] * U Catal Huyuku muškarci nose životinjske kože, po svemu sudeći ružičaste kože od leoparda, isto kao i šešire od istog materijala [[Azija]] * Kuće, sušare, grnčarija, tirkizne rezbarije, kameno i koštano oruđe, uključujući koštane flaute [[Kina]] * Grad u Anadoliji ili modernoj [[Turska|Turskoj]] gdje brojni artefakti služe kao dokaz u prilog tezi o široko rasprostranjenom štovanju Boginje majke * Statue od gline i gipsa napravljene u Jerihonu i cAin Ghazalu [[Mediteran]] * Prvi dokazi o posebno označenim "pomagalima za brojanje" prije 9000 godina u neolitskom Plodnom polumjesecu. [[Azija]] * Japanski grnčari počinju ukrašavati posude za kuhanje [[Japan]] * Jednostavne grnčarske tradicije, negdje s ukrasima nalik na pleter i drugim oznakama [[Koreja]] * Poljoprivreda u Novoj Gvineji ([[Australazija]]) * Arheolozi su u [[Kina|Kini]] pronašli najstariju flautu s kojom se može svirati * Drevni Kinezi su u selu Jiahu uspostavili organizirani način života. Dijelovi grada su posvećeni različitim djelatnostima [[Kina]] * Dokazi o pšenici, ječmu, ovcama, kozama i svinjama sugeriraju da je ekonomija na osnovu proizvodnje hrane usvojena od strane [[Egejska civilizacija|Egejske]] [[Grčka|Grčke]] * Spilja Franchthi Cave u Argolidu ukazuje na najstariji pogreb u [[Grčka|Grčkoj]] * Sjeverno more: Dno Sjevernog mrora je uglavnom suho prije ovog perioda. [[Engleska]] * Proizvodnja grnčarije, gradnja grobnih humaka i uvođenje vrtova [[Meksiko]] * Van glavne ceste koja povezuje Ciudad Mexico s Cuernavacom, stoji velika i složena stepenasta piramida koju neki izvori pripisuju ovom periodu [[Ciudad Mexico]] * Aktivnost ledenjaka stvara [[Champlain (jezero)|Jezero Champlain]]; Paleo-Indijanci istražuju i love po [[Vermont]]u * Svijet - Između 12000 i 5000 godina pr.n.e. masivne poplave unutrašnjosti izazvane katastrofalnim topljenjem ledenjaka se događaju u mnogim dijelovima svijeta, a nakon čega dolazi do porasta razine mora * Svijet : Porast razine mora * Sjeverna Evropa - Žene navodno počinju dobijati "[[plavuša|plavu]]" kosu i plave oči kako bi privlačile muškarce čiji je broj bitno smanjen zbog teških uvjeta lova [http://www.timesonline.co.uk/article/0,,2087-2058688,00.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060513152245/http://www.timesonline.co.uk/article/0%2C%2C2087-2058688%2C00.html |date=13. 5. 2006 }}. == Kulturne znamenitosti == * Oko 7500. p. n. e. – Sagrađena [[Kuća Howick]] u [[Northumberland]]u u [[Engleska|Engleskoj]]. * 7193. p. n. e. – Prema [[Korejska mitologija|korejskoj legendi]], savez sjevernih [[Altajski jezici|altajskih]] plemena pod "Huanskim" ([[hun]]skim) vladarom prethodi stvaranju [[Kina|Kine]]. == Fikcija i mit == * 7227. p. n. e. je navodni datum propasti [[Atlantida|Atlantide]] prema [[Rudolf Steiner|Rudolfu Steineru]]. * [[Drevni (Stargate)|Drevni]] (Alteranci) iz [[Stargate]] univerzuma potapljaju [[Atlantida (Stargate)|Atlantidu]] nakon izgubljenog rata s vrstom [[Sablasti (Stargate)|Sablasti]], što je blizu datuma koji se spominje kao vrijeme propasti mitskog grada. * Oko 7600. p. n. e. [[Changeling (Star Trek)|Changelingi]] stvaraju [[Dominion (Star Trek)|The Dominion]] u fiktivnom univerzumu [[Zvjezdane staze|Zvjezdanih staza]]. * 8000. p. n. e. je približni datum rođenja [[Car čovječanstva (Warhammer 40,000)|Cara]] u fiktivnom univerzumu [[Warhammer 40,000]]. {{Commonscat|8th millennium BC}} dkrtlgnyrx6iagn3ez7ha860vvtfevm Die Linke 0 264669 3838005 3804753 2026-04-29T13:15:48Z Panasko 146730 [[Kategorija:Političke stranke osnovane 2007.]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838005 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Logo Die Linke (2023).svg|thumb|180px|Die Linke (ljevičari)]] '''Die Linke''' (''Ljevica'', ''ljevičari'') je [[njemačka]] politička stranka, koja je nastala 16. juna 2007. spajanjem WASG i ljevičarske stranke PDS. Dobila je ime po jednom lijevo orijentisanom političkom izrazu, a zalaže se za prelazak iz [[Kapitalizam|kapitalizma]] u ''demokratski [[socijalizam]]''<ref name="soci" />. Predsjednici stranke su [[Janine Wissler]] i [[Jan van Aken (političar)|Jan van Aken]]. ==Reference== {{Refspisak|1|refs= <ref name="soci">[http://die-linke.de/programm/programmentwurf/iii_demokratischer_sozialismus_im_21_jahrhundert/ Demokratischer Sozialismus im 21. Jahrhundert]</ref> }} ==Vanjski linkovi== {{Normativna kontrola}}{{Stub-polit}} {{Commonscat|Die Linke}} [[Kategorija:Političke stranke u Njemačkoj]] [[Kategorija:Političke stranke osnovane 2007.]] 1cfivzffi3gid3lzh7fy00ii1616ojj Mahmut Bušatlija 0 265349 3838217 3574816 2026-04-29T17:33:15Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3838217 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojna osoba |ime = Mahmut Bušatlija |slika = |opis = |veličina = |datum rođenja = 17. februar 1915. |mjesto rođenja = [[Bugojno]] |datum smrti = 17. oktobra 1941. |mjesto smrti = [[Tuzla]] |nacionalnost = [[Bošnjaci|Bošnjak]] |puno ime = |nadimak = Buš |supruga = |suprug = |titule = |knjige = |služba = 1941. |čin = |ratovi = [[Drugi svjetski rat]] |bitke = |vojska = [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije]] |rod = |jedinice = |zapovijedao = |nagrade = [[Orden narodnog heroja]] }} '''Mahmut Bušatlija''' Buš ([[Bugojno]], 17. februar 1915 – [[Tuzla]], 17. oktobra 1941) bio je učesnik [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačke borbe]] i [[Narodni heroj Jugoslavije]].<ref>{{Cite web|url=http://www.znaci.net/zb/4_4_35.pdf|title=http://www.znaci.net|last=|first=|date=|website=|publisher=|access-date=|archive-date=16. 3. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150316134118/http://znaci.net/zb/4_4_35.pdf|url-status=dead}}</ref><ref name="YU">{{Cite web|url= https://yu-nostalgija.com/mahmut-busatlija-bus-narodnji-heroj-iz-bugojina-bosna-i-hercegovina/|title= ''Mahmut Bušatlija Buš – Narodni heroj iz Bugojina (Bosna i Hercegovina)|work= yu-nostalgija.com|access-date= 28. 3. 2022|archive-date= 23. 5. 2022|archive-url= https://web.archive.org/web/20220523092638/https://yu-nostalgija.com/mahmut-busatlija-bus-narodnji-heroj-iz-bugojina-bosna-i-hercegovina/|url-status= dead}}</ref> == Biografija == Rođen je 17. februara 1915. godine u [[Bugojno|Bugojnu]]. Gimnaziju je učio u [[Bihać]]u, [[Trebinje|Trebinju]], [[Mostar]]u i [[Banja Luka|Banjaluci]]. Studirao je na [[Pravni fakultet u Beogradu|Pravnom fakultetu u Beogradu]]. Bio je jedan od organizatora i rukovodilaca revolucionarnog studentskog pokreta na Beogradskom univerzitetu, kao i član uprave Udruženja bosanskohercegovačkih studenata "Petar Kočić". Od 1936. godine do početka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] nije gotovo bilo političke akcije beogradskih studenata u kojoj Mahmut Bušatlija nije učestvovao. I u masovnim političkim demonstracijama znao je da se uhvati u koštac sa žandarima na beogradskim ulicama. Kada su Ljotićevski fašisti napali studente na Tehničkom fakultetu, Mahmut je sa nekoliko drugova kroz podrum prodro u zgradu i rastjerao napadače. Zbog takve aktivnosti više puta je bio progonjen i hapšen. Član [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunističke Partije Jugoslavije]] (KPJ) je od 1937. godine, a od 1939. je bio član rukovodstva Univerzitetskog komiteta KPJ. Učesnik Narodnooslobodilačke borbe je od 1941. godine. Poslije [[Majsko savjetovanje CK KPJ|Majskog savjetovanja CK KPJ]], 1941. godine, rukovodio je Vojnom komisijom koja je bila formirana u [[Sarajevo|Sarajevu]] pri Pokrajinskom komitetu KPJ za Bosnu i Hercegovinu. U tom svojstvu bio je jedan od organizatora priprema za oružani ustanak, obilazeći ilegalno partijske organizacije na cijeloj teritoriji [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], prerušen u sitnog trgovca sa [[fes]]om na glavi. Krajem ljeta 1941. godine politički je djelovao u istočnoj Bosni. Prilikom izvođenja jedne grupe ilegalaca, iz Tuzle u [[Majevički NOP odred|Majevički partizanski odred]], 16. oktobra 1941. godine, Mahmut je upao u [[Ustaše|ustašku zasjedu]], kod [[Gornja Tuzla|Gornje Tuzle]]. U okršaju s ustašama bio je teško ranjen i zarobljen. Jedna bomba koju je bacio na ustaše kad mu je nestalo municije, udarila je u granu iznad njega, pala mu pred noge i eksplodirala. Preminuo je sutradan 17. oktobra u tuzlanskoj bolnici. Poslije oslobođenja, njegovi posmrtni ostaci sahranjeni su u Grobnici narodnih heroja u [[Spomen-park Vraca|spomen-parku Vraca]], iznad [[Sarajevo|Sarajeva]]. Ukazom Predsjedništva Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije ([[AVNOJ]]), 26. jula 1945. godine, među prvim borcima [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske]], proglašen je za narodnog heroja.<ref name="YU"/> == Izvori == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20190705075635/https://www.bug.ba/narodni-heroj-mahmut-busatlija.html Narodni heroj Mahmut Bušatlija] * [http://tip.ba/2009/05/11/mladi-aktivisti-uredili-spomenik-m-busatlije-u-gornjoj-tuzli/ Spomenik u Tuzli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190705075634/http://tip.ba/2009/05/11/mladi-aktivisti-uredili-spomenik-m-busatlije-u-gornjoj-tuzli/ |date=5. 7. 2019 }} * [http://znaci.net/arhiv/odrednica/narodni-heroji-jugoslavije Narodni heroji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190720043041/http://znaci.net/arhiv/odrednica/narodni-heroji-jugoslavije |date=20. 7. 2019 }} * [http://www.titomanija.com.ba/e-knjige/Narodni%20heroji%20Jugoslavije.pdf HEROJI JUGOSLAVENSKE NARODNOOSLOBODILAČKE BORBE 1941. – 1945] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180715011643/http://www.titomanija.com.ba/e-knjige/Narodni%20heroji%20Jugoslavije.pdf |date=15. 7. 2018 }} * [http://www.vuksfrj.se/istorija/heroji/nob_narodni_heroji.html Narodni heroji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190715053307/http://www.vuksfrj.se/istorija/heroji/nob_narodni_heroji.html |date=15. 7. 2019 }} {{Narodni heroji iz Bosne i Hercegovine}} {{DEFAULTSORT:Bušatlija, Mahmut}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački komunisti]] [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Biografije, Bugojno]] [[Kategorija:Rođeni 1915.]] [[Kategorija:Umrli 1941.]] 380d62gifxzwgv6tid3u3j9asjbmbw1 M114 0 268979 3838200 3257318 2026-04-29T15:55:55Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3838200 wikitext text/x-wiki {{Infokutija oružje | naziv = 155 mm haubica M114 | slika = USArmy M114 howitzer.jpg | opis = | u službi = [[1942]] - do danas | korišten od = {{ZID|Sjedinjene Američke Države}} | ratovi = [[Drugi svjetski rat]], korištena je u mnogo ratova | proizvođač = Rock Island Arsenal | cijena po komadu = | broj proizvedenih primjeraka = | varijante = M114, M44 | težina = 5,800 kg | dužina = 7.31 m | dužina cijevi = 3.56 m | visina = 1.8 m | posada = 11 | kalibar = 155 mm | vrsta operacije = | domet = | max domet = 14.60 km | spremnik municije = | brzina paljbe = 40 granata/min | brzina zrna = | okomito polje djelovanja = -2° do 63° | vodoravno polje djelovanja = 25° }} Pod oznakom '''M114''' krije se u cijelom svijetu dobro poznata haubica 155 mm porijeklom iz [[SAD|SAD-a]] na osnvu koje su razvijeni mnogi poznati sistemi cijevne artiljerije.<ref>Hrvatski vojnik broj 44</ref> Prvi put je uvedena u upotrebu u [[SAD|američkoj]] vojsci [[1942]]. godine. ==Razvoj== Prvi predstavnik haubice 155 mm u [[SAD|američkoj]] vojsci je bio model M-1917 uveden u upotrebu davne [[1918]]. godine na osnovu [[Francuska|francuske]] haubice [[Canon de 155 C modèle 1917 Schneider]]. Ova haubica je bila prilagođena za konjsku vuču dok je vojska zahtjevala haubicu prilagođenu vuču vozilima, pa je stoga razvijen model T3, tačnije haubica 155 mm pod nazivom M1. Na osnovu iskustava iz [[Drugi svijetski rat|Drugog svjetskog rata]] razvijena je nova verzija M114. Na osnovu promjena lafeta i promjene hidropneumatskog sistema kasnije su napravljene verzije M114A1 i M114A2. ==Opis== Haubica se sastoji iz cijevi sa zadnjakom i zatvaračem, lafeta, daljinomjera i drugih mjernih i optičkih instrumenata. Cijev haubice je izrađena od kvalitetnog čelika iz jednog komada. Svanjske strane cijev je cilindričnog oblika, fino obrađena zbog klizanja u kolijevci pri trzanju. Zadnjak cijevi je navijen na cijev i služi za smještaj zatvarača i vezu s kočnicom i povratnikom. Unutrašnjost zadnjaka je podijeljena na tri trodijelna sektora s prekinutim navojima i tri glatka područja u koje ulaze navoji i područja zatvarača. Zatvarač je zavojnog tipa s tri sektora po tri stepena i tri glatka područja. Lafet M114 se sastoji iz kolijevke, gornje lafeta i donjeg lafeta. Hidraulična je kočnica smještena ispod cijevi i ima ulogu transformacije energije trzaja.<ref>Hrvatski vojnik broj 44</ref> ==Streljivo== *'''HEAT''' - trenutno-fugasni projektil. *'''HE''' - trenutno-fugasni tempirni projektil. *'''WP''' - dimni projektil. *'''HC BE''' - dimni projektil. *'''Illuminating''' - hemijski projetil.<ref>TM 9-1331B, 155mm Howitzer M1 and Mount M14, p 205-219.</ref> ==Korisnici== [[Datoteka:155HowRightRear.jpg|thumb|desno|M114 pogled s boka.]] *{{ZID|Afganistan}} *{{ZID|Argentina}} *{{ZID|Bosna i Hercegovina}} *{{ZID|Brazil}} *{{ZID|Čile}} *{{ZID|Ekvador}} *{{ZID|Filipini}} *{{ZID|Hrvatska}} *{{ZID|Irak}} *{{ZID|Iran}} *{{ZID|Južna Koreja}} *{{ZID|Liban}} *{{ZID|Kamerun}} *{{ZID|Maroko}} *{{ZID|Pakistan}} *{{ZID|Tajland}} *{{ZID|Tajvan}} *{{ZID|Turska}} *{{ZID|Urugvaj}} *{{ZID|Venecuela}} *{{ZID|Vijetnam}} ==Reference== {{reference}} ==Vanjski linkovi== *http://www.fas.org/man/dod-101/sys/land/m114.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061011011933/http://www.fas.org/man/dod-101/sys/land/m114.htm |date=11. 10. 2006 }} *[http://www.youtube.com/watch?v=vkyR4bgYeU4 M114 ] * {{Internet Archive short film|id=gov.dod.dimoc.26979|name=STAFF FILM REPORT 66-27A (1966)}} [[Kategorija:Haubice]] 72nodh5qvlonxtrqrmkkqzqtcanwzt5 Wikipedia:Čaršija/Tehnika 4 270098 3838009 3837979 2026-04-29T13:26:28Z KWiki 9400 3838009 wikitext text/x-wiki __NEWSECTIONLINK__ {{Čaršija|1= <div style="border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; border:0;"> <div style="padding:10px;">Čaršija se automatski [[Pomoć:Arhiviranje stranica za razgovor|arhivira]]. Starija pitanja možete naći [[/Arhive|ovdje]].</div> <inputbox> bgcolor=transparent type=fulltext prefix=Wikipedia:Čaršija/Tehnika break=yes width=30 searchbuttonlabel=Traži break=no </inputbox> </div> Ovdje možete postaviti sva Vaša tehnička pitanja. Ovo mogu, naprimjer, biti problemi oko šablona, modula, ili uopćeno oko wiki sintakse. Ispod dodajte novi odlomak. Kad se problem riješi, onda ga označite šablonom {{tl|Urađeno}} ili {{tl|ok}}. <div class="hlist left" style="margin-top:30px;"> * {{Dugme|Postavi novo pitanje|url=//bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija/Tehnika&action=edit&section=new|class=mw-ui-constructive|style=background: #6C71C4; border: #6C71C4; color:white;}} </div> }} __TOC__ == Template:End date == Da i neko zna da li je kod nas preveden [[:en:Template:End date|ovaj šablon]]? Šablon [[:en:Template:Start date|Start date]] je preveden kao [[Šablon:Početni datum|Početni datum]]! Generalno je problem kad se šablon prebaci i prevede, da se ne kategorizira ili ne napravi dokumentacija, pa je kasnije gotovo nemoguće pravilno koristiti, ali i naći potrebne šablone.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:33, 26 novembar 2020 (CET) : htio sam ga ja prevesti https://bs.wikipedia.org/wiki/Korisnik:Palapa/%C5%A0ablon:End_date [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 13:33, 3 maj 2021 (CEST) == Omogućivanje proširenja Kartographer == {{Phabricator-kutija|T279635|riješeno}} [[:mw:Extension:Kartographer|Ovo proširenje]] omogućuje ugrađivanje interaktivnih karti koje bismo mogli upotrijebiti npr. u infokutijama o parkovima, muzejima, školama, zgradama i slično. Trenutno ga nemamo aktiviranog [[:phab:T229726#5419327|zbog jednog buga povezanog s FlaggedRevsima]], no budući da rijetko ko mijenja koordinate stavki, ne bi trebalo uticati na rad proširenja. Ispod se možete izjasniti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 23:33, 8 april 2021 (CEST) * {{za}} – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 23:33, 8 april 2021 (CEST) * {{za}} --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 23:36, 8 april 2021 (CEST) * {{za}} --[[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 00:00, 9 april 2021 (CEST) * {{za}} – [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 07:31, 9 april 2021 (CEST) * {{za}} – [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 09:33, 9 april 2021 (CEST) * {{za}} --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 09:48, 9 april 2021 (CEST) * {{za}} - [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 13:24, 3 maj 2021 (CEST) == Tamna tema == Odsad je dostupan dodatak koji omogućuje prikazivanje elemenata na sajtu u crnoj boji ili nekoj tamnoj nijansi. Može se aktivirati u [[Posebno:Postavke#mw-prefsection-gadgets|Dodacima]] pod "Interfejs" (treća stavka). – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:58, 26 april 2021 (CEST) : Dark mode! To smo čekali. 😎 -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 22:48, 29 april 2021 (CEST) == IK "Sportska nagrada" == [[:en:Template:Infobox sports award|Evo je]]. Imamo za "nagradu", ali ne znam može li obuhvatiti i sportske. A imamo članaka o sportskim nagradama. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:07, 23 maj 2021 (CEST) :{{Urađeno}} --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 23:32, 28 juni 2021 (CEST) == IK "Stonoteniser" == Izgleda da će nam i [[:en:Template:Infobox table tennis player|ova]] trebati. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:42, 26 juni 2021 (CEST) :{{Urađeno}} --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 23:32, 28 juni 2021 (CEST) ==Okvir infoslika== Gdje je nestala kutija za Infosliku? [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 11:35, 18 august 2021 (CEST) == Prebacivanje modula == Trebalo bi paziti prilikom prebacivanja modula kao: [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Modul%3AFootnotes&type=revision&diff=3376486&oldid=3150039 ovdje - Modul:Footnotes], jer to dovodi do grešaka u postojećim člancima (vidi: [https://bs.wikipedia.org/wiki/Josip_Broz_Tito#Napomene ovdje]) Generalno bi trebalo izbjegavati kompletno kopiranje bez koordinacije i provjere od nekog ko može provjeriti kod! Može li neko ({{ping|Edinwiki}}, {{ping|Srđan}}...) provjeriti greške i popraviti?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 10:30, 30 novembar 2021 (CET) : ja ću probati ispraviti, sorry [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:41, 30 novembar 2021 (CET) : Nemojte ove module koji su u širokoj upotrebi tek tako kopirati s enwiki bez ikakvog testiranja. Ako treba nešto ažurirati javite ovdje pa ćemo istestirati da izbjegnemo slučajeve da se u šablonima i člancima pojavljuju greške. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:57, 15 decembar 2021 (CET) ::Izvinjavam se [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:18, 15 decembar 2021 (CET) == Šablon:Pgnviewer == Ovaj šablon prikazuje šahovsku partiju kao: [[:ru:Матч_за_звание_чемпиона_мира_по_шахматам_2021#Партия_1:_Непомнящий_—_Карлсен,_½–½|ovdje]]! Ja sam ga prekopirao i probao na [[Korisnik:AnToni/test|probnoj stranici]] ali nema prikaza kao na ruskoj Wiki. Zna li neko u čemu je problem? Možda je problem u [[Šablon:Pgnviewer/Onegame|ovom šablonu]]?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:07, 3 decembar 2021 (CET) :{{ping|AnToni}} Bok! Kako bi predložak ispravno radio potrebno je učitati skriptu koja pruža interaktivnu komponentu. Dodaj sljedeći kod u [[Korisnik:AnToni/common.js]]: <code>mw.loader.load('//en.wikipedia.org/w/index.php?title=User:קיפודנחש/pgnwrapper.js&action=raw&ctype=text/javascript');</code>. Ako želiš da predložak radi za sve korisnike, administratori sučelja ovog projekta trebali bi gornju skriptu uvesti u [[MediaWiki:Common.js]] ili napraviti [[MediaWiki:Gadgets-definition|dodatak]] koji pokreće ovaj kod i postaviti da je zadano uključen (parametrom <code>|default=true</code>). [[Korisnik:Ivi104|Ivi104]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivi104|razgovor]]) 12:52, 4 januar 2022 (CET) :: Postavio sam to kao predodređeni dodatak. Trebalo bi sad raditi. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 17:23, 4 januar 2022 (CET) :::Radi! Prva liga! Hvala {{ping|Ivi104}} i {{ping|Srđan}}! Posebna dobrošlica za perfektan start {{ping|Ivi104}}: Dugujem paketić Mozartkuglica!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:29, 4 januar 2022 (CET) :@ [[Posebno:Doprinosi/200.68.141.3|200.68.141.3]] 12:10, 30 januar 2024 (CET) == IK ulica == Čini mi se da [[:en:Template:Infobox street|je]] nemamo. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:24, 12 maj 2022 (CEST) :{{Urađeno}} [[Šablon:Infokutija ulica]] --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 14:26, 12 maj 2022 (CEST) == Šablon "Riječni protok" == Pogledati na [[:en:Template:River discharge|EN]] (mada su i oni uzeli s [[:fr:Modèle:Relevé hydrologique|FR]]). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:58, 15 juli 2022 (CEST) :{{Urađeno}} [[:Šablon:Riječni protok]] --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 11:06, 14 novembar 2022 (CET) ::Budući da se šablon daleko više koristi [https://fr.wikipedia.org/wiki/Sp%C3%A9cial:Pages_li%C3%A9es/Mod%C3%A8le:Relev%C3%A9_hydrologique na FR] nego [https://en.wikipedia.org/wiki/Special:WhatLinksHere/Template:River_discharge na EN], bilo bi dobro napraviti preusmjerenje (ili šta već treba) s francuskim kodom radi lakšeg kopiranja. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:17, 14 novembar 2022 (CET) == Šablon:IK kršćanski čelnik == Vidjeti na [[:hr:Predložak:Infookvir kršćanski čelnik|HR Wiki]], po potrebi na [[:en:Template:Infobox Christian leader|EN]]. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:36, 23 septembar 2022 (CEST) :{{Urađeno}} [[:Šablon:Infokutija kršćanski čelnik]] --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 15:11, 7 februar 2023 (CET) == Šablon:IK proizvod == Nemamo ni [[:en:Template:Infobox product|ovu]]. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:34, 20 oktobar 2022 (CEST) :{{Urađeno}} [[:Šablon:Infokutija proizvod]] --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 16:20, 17 novembar 2022 (CET) == Wiki-linkovi == Zašto su mi se izgubili svi strani jezici sa lijeve strane?[[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 14:21, 25 oktobar 2022 (CEST) :možete vratiti na stari izgled [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:25, 25 oktobar 2022 (CEST) :Članci na drugim jezicima su sada desno gore, tako da se lako mogu pozvati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 23:29, 25 oktobar 2022 (CEST) == Šablon:"IK sir" == [[:en:Template:Infobox cheese|EN]], [[:hr:Predložak:Infookvir sir|HR]], [[:sr:Шаблон:Инфокутија сир|SR]], [[:sh:Šablon:Sir|SH]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:03, 8 decembar 2022 (CET) :{{Urađeno}} [[:Šablon:Infokutija sir]] --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 00:38, 4 februar 2023 (CET) == Šablon:IK lednik == [[:en:Template:Infobox glacier|EN]], [[:sr:Шаблон:Инфокутија Ледник|SR]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:04, 27 decembar 2022 (CET) :{{Urađeno}} [[:Šablon:Infokutija lednik]] --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 00:38, 4 februar 2023 (CET) == Šablon: IK oblik reljefa == [[:en:Template:Infobox landform|EN]] - [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:15, 2 februar 2023 (CET) : {{Urađeno}} – [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 19:41, 8 februar 2023 (CET) ::{{Spomeni|Semso98}} Tražio sam je prvenstveno radi [[Strokkur]]a, ali onda zavirih na FR Wiki i vidim da su tamo upotrijebili [[:en:Template:Infobox spring|ovu kutiju]], specifično za izvore raznih vrsta. Valja nekad i na druge baciti oko, nije sve na EN :-) (mada je i oni imaju, ali je iz nekog razloga nisu stavili u ovaj članak). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:06, 9 februar 2023 (CET) :::{{Spomeni|Srđan}} Nešto nam je Šemso zauzet, pa možeš li ti ovo preuzeti nekad? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:03, 11 oktobar 2023 (CEST) :::: {{Spomeni|Semso98}}, {{Spomeni|Srđan}}: Malo listam unazad, pa vidim da ovo čeka da dođe na red od svega ostalog. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:44, 23 april 2024 (CEST) == Šablon:IK serijal videoigara == [[:en:Template:Infobox video game series|EN]], [[:sr:Шаблон:Инфокутија серијал видео-игре|SR]]. -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 03:11, 14 februar 2023 (CET) :{{Urađeno}}. [[Šablon:Infokutija serijal videoigara]]. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 09:44, 23 maj 2023 (CEST) == Šablon:IK staza == Evo na [[:en:Template:Infobox trail|EN]]. Može se naziv još precizirati ako nije dovoljno uzak. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:47, 19 april 2023 (CEST) :{{Urađeno}}. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:42, 23 april 2024 (CEST) == Šablon:IK sezona košarkaške lige == Na [[:en:Template:Infobox basketball league season|EN]]. Ne znam može li se nešto prekopirati iz [[Šablon:Infokutija sezona nogometne lige|one za nogometnu]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:35, 23 maj 2023 (CEST) :{{Urađeno}} --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 15:27, 17 novembar 2023 (CET) == Slika dana == Šta nam je s ovim šablonom? Ista slika stoji ko zna otkad. Može li se podesiti da automatski vuče novu svakog dana? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:05, 16 august 2023 (CEST) : Nažalost, zasad nemaju nikakvu čarobnu riječ niti način da se automatski povuče slika s [[:c:|Commonsa]], što je poprilično glupo jer mobilna aplikacija to radi automatski (provjerio sam kad sam dorađivao šablon prije par godina). Možda bi se moglo botom, ali opet bi trebalo ručno pisati opise za svaki datum. Ako pogledaš [[Šablon:Početna strana/Slika dana|kod šablona]], definirano je dosta datuma. Većinu sam preuzeo [[:c:Template:Potd/2005-01|odavde]] (pomoću table / spiska na vrhu pa onda slika ispod), u zavisnosti od toga šta je meni nekako najljepše izgledalo za određeni dan. Nedostaju slike za još nekoliko mjeseci pa ako ima voljnih da ih dodaju, mislim da bi se time riješio problem dok ne uvedu neki način da ih automatski preuzimamo. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:10, 16 august 2023 (CEST) ::OK. Taman možemo napraviti projekt od ovoga; stavi u Site Notice. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:11, 17 august 2023 (CEST) == IK biblioteka == [[:en:Template:Infobox library|EN]], [[:hr:Predložak:Infookvir knjižnica|HR]], [[:sr:Шаблон:Инфокутија Библиотека|SR]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:51, 10 oktobar 2023 (CEST) : {{Urađeno}}. == nacrt == Kako da prebacim članak iz kategorije nacrt u drugo kategoriju? [[Korisnik:Todoroviccc|Todoroviccc]] ([[Razgovor s korisnikom:Todoroviccc|razgovor]]) 10:58, 1 novembar 2023 (CET) == Infokutija kanal i poluostrvo == Trebale bi nam infokutije [[:en:Template:Infobox canal|canal]] i Poluostrvo [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 12:38, 21 novembar 2023 (CET) :Na EN Wiki IK "poluostrvo" preusmjerava na "ostrvo". Upotrijebljena je, npr., [[:en:Armutlu Peninsula|ovdje]], ali vjerovatno je većina parametara jednaka, pa su kasnije samo preusmjerili na "ostrvo". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:56, 21 novembar 2023 (CET) ::onda za poluostrvo da i mi koristimo kutiju za ostrvo? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:00, 21 novembar 2023 (CET) == Ubacivanje parametra == @[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]], @[[Korisnik:Panassko|Panassko]], @[[Korisnik:Srđan|Srđan]]: Trebali bismo združenim snagama ubaciti parametar "|kompozitor" u članke s [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:%C5%A0ta_vodi_ovamo/%C5%A0ablon:Infokutija_singl&limit=250 ovog spiska] (u one za koje je taj podatak poznat / dostupan, naravno). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:49, 31 januar 2024 (CET) == Šablon Godina u drugim kalendarima == Ne radi za godine pne. Ujedno, i modul je kraći od engleskog 911-1050 [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 21:01, 3 februar 2024 (CET); {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}} {{Spomeni|Panasko}} == IK mačevalac == {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}}: Kad ko bude mogao prije kraja mjeseca, tj. projekta "Feminizam i folklor". [Imam u nekom planu [[:en:Valentina Vezzali|Valentinu Vezzali]]. Discipline su mač (''épée''), floret (''foil'') i sablja (''sabre'').] [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:55, 7 mart 2024 (CET) :{{Urađeno}} [[Šablon:Infokutija mačevalac]] --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 16:29, 8 mart 2024 (CET) == Zabrana IP-korisnicima stvaranja stranica u imenskim prostorima Modul i Šablon == {{Phabricator-kutija|T363898|utoku}} Svojim nedavnim izmjenama, [[:m:Special:CentralAuth/Obsuser|globalno zaključani i višestruko trajno lokalno blokirani kolega Obsuser]], dao mi je ovu ideju jer principijalno stvarno nema nikakvog smisla da IP-korisnici smiju stvarati ovakve stranice. Ovo neće imati utjecaja na uređivanje određenih modula i šablona jer to već možemo ručno određivati zaštitama. S obzirom na to da će za ovo trebati konsenzus zajednice na Phabricatoru, ostavljam otvoreno 7 dana, a izjasniti se možete (uz obrazloženje ako ste protiv iz nekog razloga). – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 15:48, 23 april 2024 (CEST) * {{za}} Slažem se. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] – ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:51, 23 april 2024 (CEST) * {{za}} – [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 16:21, 23 april 2024 (CEST) * {{za}} najviše jer obično IP korisnici ne znaju dovoljno o generisanju šablona (o modulima da ne pričamo). – [[Korisnik:Njamu|Njamu]] ([[Razgovor s korisnikom:Njamu|razgovor]]) 16:29, 23 april 2024 (CEST) * {{za}} – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:44, 23 april 2024 (CEST) * {{za}} - [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 17:36, 23 april 2024 (CEST) * {{za}} LGTM. --[[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 10:25, 7 maj 2024 (CEST) == Dark mode for logged-out users coming soon! == [[File:Accessibility_for_reading_mockup_with_dark_mode_on.png|thumb]] Hi everyone, [[diffblog:2023/11/24/dark-mode-is-coming/|for the past year]], the [[mediawikiwiki:Reading/Web|Web team at the Wikimedia Foundation]] has been working on dark mode. This work is part of the [[mediawikiwiki:Reading/Web/Accessibility_for_reading|Accessibility for Reading]] initiative that introduces changes to the Vector 2022 and Minerva skins. It improves readability, and allows everyone, both logged-out and logged-in users, to customize reading-focused settings. Since early this year, dark mode has been available as a [[Special:Preferences#mw-prefsection-betafeatures|beta feature]] on both the mobile and the desktop website. We have been collaborating with template editors and other technical contributors to prepare wikis for this feature. This work included fixing templates and ensuring that many pages can appear with dark mode without any accessibility issues. We would like to express immense gratitude to everyone involved in this. Because so much has been done, '''over the next three weeks''', we will be releasing the feature to all Wikipedias! '''Deployment configuration and timeline''' * Tier 1 and 2 Wikipedias: wikis where the '''[https://night-mode-checker.wmcloud.org/ number of issues] in dark mode when compared to light mode is not significant.''' These wikis will receive dark mode for both logged-in and logged-out users. Some small issues might still exist within templates, though. We will be adding ways to report these issues so that we can continue fixing templates together with editors. * Tier 3 Wikipedias: wikis where the number of issues in dark mode when compared to light mode is significant. These wikis will only receive dark mode for logged-in users. We would like to make dark mode available to all users. However, some wikis still require work from communities to adapt templates. Similar to the group above, these wikis will also receive a link for reporting issues that will help identify remaining issues. * '''Week of July 1:''' mobile website (Minerva skin) on the Tier 1 Wikipedias ('''including Bosnian Wikipedia''') * '''Week of July 15:''' desktop website (Vector 2022 skin) on all Wikipedias; mobile website: logged-in and logged-out on the Tier 2 Wikipedias, logged-in only on the Tier 3 Wikipedias '''How to turn on dark mode''' The feature will appear in the Appearance menu alongside the options for text and width. Depending on compatibility and technical architecture, some pages might not be available in dark mode. For these pages, a notice will appear in the menu providing more information. '''How to make dark mode even better!''' If you would like to help to make more pages dark-mode friendly, go to our [[mediawikiwiki:Reading/Web/Accessibility_for_reading/Updates/2024-04|previous message]] and see the section "What we would like you to do (template editors, interface admins, technical editors)". Thank you everyone. We're looking forward to your questions, opinions, and comments! [[Korisnik:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:SGrabarczuk (WMF)|razgovor]]) 19:39, 27 juni 2024 (CEST) == Lua error in package.lua at line 80: module 'Module:Ancient Olympiads' not found. == može li neko pogledati ovo [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:23, 25 juli 2024 (CEST) :vratio sam srđanovu verziju, ali je problem ostao za godine pne [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 13:56, 25 juli 2024 (CEST) == IK "Umjetnički pokret / pravac" == {{Spomeni|Semso98}} Rekao bih da bi nam i [[:en:Template:Infobox art movement|ova]] mogla zatrebati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:04, 18 oktobar 2024 (CEST) :{{Urađeno}} [[Šablon:Infokutija umjetnički pokret]]--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 16:59, 17 novembar 2024 (CET) ::@[[Korisnik:Semso98|Semso98]] možeš li pogledati IK anatomija? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:50, 17 novembar 2024 (CET) :::{{Urađeno}}, imaju još 2-3 parametra koja nisam znao prevesti i vjerovatno sam neke pogrešno preveo. Ako negdje naiđeš na grešku, označi me pa ću ispraviti.--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 16:59, 17 novembar 2024 (CET) ::::odlično, hvala ti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:06, 17 novembar 2024 (CET) == Question from the CEE Hub regarding your technical Village Pump == Hello and sorry for writing in English. There is an automatically translated version below, feel free to modify it if it contains errors. I'm user Strainu, member of the [[metawiki:CEE Hub|CEE Hub]] Steering Committee. One of the directions of the Hub for 2025 is to support its member communities technically, including for technical village pumps. We would like to understand how you use this page, so I would appreciate your answers to a few questions: # If you have a technical problem, does it usually get an answer here? # Does your project have enough technical members to respond such questions? # Are there any profiles missing locally? (for instance: gadget creators, bot creators, people with graphical skills etc.) # On a scale from 1 to 10, how important is it for you to receive an answer in the project's language? # Would you be willing to support smaller communities to resolve technical issues if you get notified about such questions? Thank you! Based on the community's responses, we will try to provide some ideas that would support you in the next few months. Best, [[Korisnik:Strainu|Strainu]] ([[Razgovor s korisnikom:Strainu|razgovor]]) 13:08, 10 februar 2025 (CET) ---- Ja sam korisnik Strainu, član Upravnog odbora [[metawiki:CEE Hub|CEE Hub]]. Jedan od pravaca djelovanja Huba za 2025. godinu je tehnička podrška zajednicama članicama, uključujući tehničke forume. Željeli bismo razumjeti kako koristite ovu stranicu, pa bih vam bio zahvalan na odgovorima na nekoliko pitanja: #Ako imate tehnički problem, da li ovdje obično dobijete odgovor? #Da li vaš projekat ima dovoljno tehničkih članova koji mogu odgovarati na takva pitanja? #Da li u vašoj zajednici nedostaju određeni profili? (na primjer: kreatori gedžeta, kreatori botova, ljudi s grafičkim vještinama itd.) #Na skali od 1 do 10, koliko vam je važno da dobijete odgovor na jeziku vašeg projekta? #Da li biste bili voljni pomagati manjim zajednicama u rješavanju tehničkih problema ako biste dobijali obavještenja o takvim pitanjima? Hvala! Na osnovu odgovora zajednice, pokušat ćemo ponuditi neke ideje koje bi vam mogle pomoći u narednim mjesecima. Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Strainu|Strainu]] ([[Razgovor s korisnikom:Strainu|razgovor]]) 13:08, 10 februar 2025 (CET) :{{Spomeni|Edinwiki}}, {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}} Vi možete bolje odgovoriti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:12, 10 februar 2025 (CET) == IK dolina == Vidjeti na [[:hr:Predložak:Infookvir dolina|HR]], [[:sr:Шаблон:Инфокутија Долина|SR]], [[:en:emplate:Infobox valley|EN]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:15, 10 mart 2025 (CET) == Modul:Lang == Da li radi ovaj [[Modul:Lang|modul]]? U članku [[Sura (rijeka)|Sura ]] ne pokazuje čuvaški jezik.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:13, 13 april 2025 (CEST) == IK bilijarist == @[[Korisnik:Semso98|Semso98]], @[[Korisnik:Srđan|Srđan]]: Ne znam koliko se može iskoristiti iz [[Šablon:Infokutija snukeraš|IK snukeraš]] (i na [[:en:Template:Infobox pool player|EN]] su odvojene). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:33, 6 maj 2025 (CEST) == IK muzička kompozicija == [[:en:Template:Infobox musical composition|EN]]. (Ima i na SR i MK, ali uglavnom nisu prevodili.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:09, 9 maj 2025 (CEST) == IK nauka == [[:hr:Predložak:Infookvir znanost|HR]], [[:fr:Modèle:Infobox Discipline|FR]], [[:ru:Шаблон:Комплексная наука|RU]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:05, 18 maj 2025 (CEST) == IK predstava == Trrebala bi nam i Infokutija Predstava, ima na [[:en:Template:Infobox play|EN]]. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:54, 21 maj 2025 (CEST) :{{Urađeno}} [[Šablon:Indokutija predstava]]--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 13:01, 30 decembar 2025 (CET) == Širina glavne stranice == Citat probija desnu marginu i aktivira vodoravni skrol, pri mobilnom prikazu. [[Posebno:Doprinosi/5.43.101.148|5.43.101.148]] 09:15, 20 august 2025 (CEST) :[[:Korisnik:Srđan|Batmane]], reflektor je uključen. :-) [[:Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[:Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:27, 20 august 2025 (CEST) ::Popravljeno nije. Možda privremeno kopirati sadržaj iz [[Šablon:Citat3]] u [[Šablon:Citat2]] i staviti da je drugi po redu parametar ime autora a ne širina navodnika. [[Posebno:Doprinosi/5.43.101.148|5.43.101.148]] 00:50, 27 august 2025 (CEST) == Šablon:Geokutija == u ovom šablonu imamo: vođa. mislim da to treba mijenjati [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:32, 31 august 2025 (CEST) == Funding tech projects == Hi everyone, The [[metawiki:CEE_Hub/Working_Groups/Technical_Advancement_Group|CEE Hub Technical Advancement working group]] is organising an open call to support software development projects related to Wikimedia. We invite individuals, groups, and affiliates to apply with their tech project ideas. Selected projects will receive funding support. To apply, please send your proposal by '''January 25, 2026''' to: toni.ristovski@wmceehub.org For full details, including eligibility and criteria, please read the [[metawiki:CEE_Hub/Working_Groups/Technical_Advancement_Group#Open_call|'''announcement''' on our Meta page]]. Feel free to reach out if you have any questions. [[Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] ([[Razgovor s korisnikom:MHeidarzadeh-CEEhub|razgovor]]) 15:52, 20 januar 2026 (CET) == * [[Blastocel]] * [[Heuserova membrana]] * [[Vitelinski kanal]] * [[Gestacijska vrećica]] }}<noinclude> {{opcija za savijanje}} {{obavijest|Ovaj predložak je dio [[Wikipedia:Navigacijski predložak#Medicina|Medicinska serija]] od [[Wikipedia:Navigacijski predložak|navigacijski okviri]]. Pogledajte [[Predložak:Medicina]] i njegovu [[Razgovor o predlošku:Medicina|stranicu za razgovor]] za prijedloge o stilu i uređivanju.}} [[Kategorija:Predlošci za embriologiju u medicini]] </noinclude> == Prijavljen sam"[[Korisnik:Exsiler|Exsiler]] ([[Razgovor s korisnikom:Exsiler|razgovor]]) 21:45, 17 februar 2026 (CET) == Modul:InfoboxImage == Nedostaje mu autoWithCaption, a ne bih za sada sam da kopiram modul [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 11:38, 28 februar 2026 (CET) == [[Ilma Karahmet]] == Pozdrav, zamolio bih da se razmotri vraćanje ove stranice koju sam napisao pre više godina koja tada nije bila odobrena (pretpostavljam da nije prelazila prag značaja, sad već može jer ima studijski album). [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 20:26, 11 april 2026 (CEST) == Dokle ovako? == Dokle ovako, braćo, To-KWiki?! Ako nastavte nikada nećemo u [[Evropa|Europu]]! Kao Europljanin i [[inteligencija|intelektualac]] to ne shvatam. Eto vama krš u infokutijama pa početnički nagađajte![[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-26019-42|&#126;2026-26019-42]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2026-26019-42|talk]]) 13:12, 29 april 2026 (CEST) c3w922furlu9nwbcrkq7jkek1icdegh 3838013 3838009 2026-04-29T13:30:28Z KWiki 9400 /* Dokle ovako? */ odgovor 3838013 wikitext text/x-wiki __NEWSECTIONLINK__ {{Čaršija|1= <div style="border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; border:0;"> <div style="padding:10px;">Čaršija se automatski [[Pomoć:Arhiviranje stranica za razgovor|arhivira]]. Starija pitanja možete naći [[/Arhive|ovdje]].</div> <inputbox> bgcolor=transparent type=fulltext prefix=Wikipedia:Čaršija/Tehnika break=yes width=30 searchbuttonlabel=Traži break=no </inputbox> </div> Ovdje možete postaviti sva Vaša tehnička pitanja. Ovo mogu, naprimjer, biti problemi oko šablona, modula, ili uopćeno oko wiki sintakse. Ispod dodajte novi odlomak. Kad se problem riješi, onda ga označite šablonom {{tl|Urađeno}} ili {{tl|ok}}. <div class="hlist left" style="margin-top:30px;"> * {{Dugme|Postavi novo pitanje|url=//bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija/Tehnika&action=edit&section=new|class=mw-ui-constructive|style=background: #6C71C4; border: #6C71C4; color:white;}} </div> }} __TOC__ == Template:End date == Da i neko zna da li je kod nas preveden [[:en:Template:End date|ovaj šablon]]? Šablon [[:en:Template:Start date|Start date]] je preveden kao [[Šablon:Početni datum|Početni datum]]! Generalno je problem kad se šablon prebaci i prevede, da se ne kategorizira ili ne napravi dokumentacija, pa je kasnije gotovo nemoguće pravilno koristiti, ali i naći potrebne šablone.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:33, 26 novembar 2020 (CET) : htio sam ga ja prevesti https://bs.wikipedia.org/wiki/Korisnik:Palapa/%C5%A0ablon:End_date [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 13:33, 3 maj 2021 (CEST) == Omogućivanje proširenja Kartographer == {{Phabricator-kutija|T279635|riješeno}} [[:mw:Extension:Kartographer|Ovo proširenje]] omogućuje ugrađivanje interaktivnih karti koje bismo mogli upotrijebiti npr. u infokutijama o parkovima, muzejima, školama, zgradama i slično. Trenutno ga nemamo aktiviranog [[:phab:T229726#5419327|zbog jednog buga povezanog s FlaggedRevsima]], no budući da rijetko ko mijenja koordinate stavki, ne bi trebalo uticati na rad proširenja. Ispod se možete izjasniti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 23:33, 8 april 2021 (CEST) * {{za}} – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 23:33, 8 april 2021 (CEST) * {{za}} --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 23:36, 8 april 2021 (CEST) * {{za}} --[[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 00:00, 9 april 2021 (CEST) * {{za}} – [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 07:31, 9 april 2021 (CEST) * {{za}} – [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 09:33, 9 april 2021 (CEST) * {{za}} --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 09:48, 9 april 2021 (CEST) * {{za}} - [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 13:24, 3 maj 2021 (CEST) == Tamna tema == Odsad je dostupan dodatak koji omogućuje prikazivanje elemenata na sajtu u crnoj boji ili nekoj tamnoj nijansi. Može se aktivirati u [[Posebno:Postavke#mw-prefsection-gadgets|Dodacima]] pod "Interfejs" (treća stavka). – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:58, 26 april 2021 (CEST) : Dark mode! To smo čekali. 😎 -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 22:48, 29 april 2021 (CEST) == IK "Sportska nagrada" == [[:en:Template:Infobox sports award|Evo je]]. Imamo za "nagradu", ali ne znam može li obuhvatiti i sportske. A imamo članaka o sportskim nagradama. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:07, 23 maj 2021 (CEST) :{{Urađeno}} --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 23:32, 28 juni 2021 (CEST) == IK "Stonoteniser" == Izgleda da će nam i [[:en:Template:Infobox table tennis player|ova]] trebati. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:42, 26 juni 2021 (CEST) :{{Urađeno}} --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 23:32, 28 juni 2021 (CEST) ==Okvir infoslika== Gdje je nestala kutija za Infosliku? [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 11:35, 18 august 2021 (CEST) == Prebacivanje modula == Trebalo bi paziti prilikom prebacivanja modula kao: [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Modul%3AFootnotes&type=revision&diff=3376486&oldid=3150039 ovdje - Modul:Footnotes], jer to dovodi do grešaka u postojećim člancima (vidi: [https://bs.wikipedia.org/wiki/Josip_Broz_Tito#Napomene ovdje]) Generalno bi trebalo izbjegavati kompletno kopiranje bez koordinacije i provjere od nekog ko može provjeriti kod! Može li neko ({{ping|Edinwiki}}, {{ping|Srđan}}...) provjeriti greške i popraviti?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 10:30, 30 novembar 2021 (CET) : ja ću probati ispraviti, sorry [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:41, 30 novembar 2021 (CET) : Nemojte ove module koji su u širokoj upotrebi tek tako kopirati s enwiki bez ikakvog testiranja. Ako treba nešto ažurirati javite ovdje pa ćemo istestirati da izbjegnemo slučajeve da se u šablonima i člancima pojavljuju greške. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:57, 15 decembar 2021 (CET) ::Izvinjavam se [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:18, 15 decembar 2021 (CET) == Šablon:Pgnviewer == Ovaj šablon prikazuje šahovsku partiju kao: [[:ru:Матч_за_звание_чемпиона_мира_по_шахматам_2021#Партия_1:_Непомнящий_—_Карлсен,_½–½|ovdje]]! Ja sam ga prekopirao i probao na [[Korisnik:AnToni/test|probnoj stranici]] ali nema prikaza kao na ruskoj Wiki. Zna li neko u čemu je problem? Možda je problem u [[Šablon:Pgnviewer/Onegame|ovom šablonu]]?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:07, 3 decembar 2021 (CET) :{{ping|AnToni}} Bok! Kako bi predložak ispravno radio potrebno je učitati skriptu koja pruža interaktivnu komponentu. Dodaj sljedeći kod u [[Korisnik:AnToni/common.js]]: <code>mw.loader.load('//en.wikipedia.org/w/index.php?title=User:קיפודנחש/pgnwrapper.js&action=raw&ctype=text/javascript');</code>. Ako želiš da predložak radi za sve korisnike, administratori sučelja ovog projekta trebali bi gornju skriptu uvesti u [[MediaWiki:Common.js]] ili napraviti [[MediaWiki:Gadgets-definition|dodatak]] koji pokreće ovaj kod i postaviti da je zadano uključen (parametrom <code>|default=true</code>). [[Korisnik:Ivi104|Ivi104]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivi104|razgovor]]) 12:52, 4 januar 2022 (CET) :: Postavio sam to kao predodređeni dodatak. Trebalo bi sad raditi. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 17:23, 4 januar 2022 (CET) :::Radi! Prva liga! Hvala {{ping|Ivi104}} i {{ping|Srđan}}! Posebna dobrošlica za perfektan start {{ping|Ivi104}}: Dugujem paketić Mozartkuglica!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:29, 4 januar 2022 (CET) :@ [[Posebno:Doprinosi/200.68.141.3|200.68.141.3]] 12:10, 30 januar 2024 (CET) == IK ulica == Čini mi se da [[:en:Template:Infobox street|je]] nemamo. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:24, 12 maj 2022 (CEST) :{{Urađeno}} [[Šablon:Infokutija ulica]] --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 14:26, 12 maj 2022 (CEST) == Šablon "Riječni protok" == Pogledati na [[:en:Template:River discharge|EN]] (mada su i oni uzeli s [[:fr:Modèle:Relevé hydrologique|FR]]). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:58, 15 juli 2022 (CEST) :{{Urađeno}} [[:Šablon:Riječni protok]] --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 11:06, 14 novembar 2022 (CET) ::Budući da se šablon daleko više koristi [https://fr.wikipedia.org/wiki/Sp%C3%A9cial:Pages_li%C3%A9es/Mod%C3%A8le:Relev%C3%A9_hydrologique na FR] nego [https://en.wikipedia.org/wiki/Special:WhatLinksHere/Template:River_discharge na EN], bilo bi dobro napraviti preusmjerenje (ili šta već treba) s francuskim kodom radi lakšeg kopiranja. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:17, 14 novembar 2022 (CET) == Šablon:IK kršćanski čelnik == Vidjeti na [[:hr:Predložak:Infookvir kršćanski čelnik|HR Wiki]], po potrebi na [[:en:Template:Infobox Christian leader|EN]]. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:36, 23 septembar 2022 (CEST) :{{Urađeno}} [[:Šablon:Infokutija kršćanski čelnik]] --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 15:11, 7 februar 2023 (CET) == Šablon:IK proizvod == Nemamo ni [[:en:Template:Infobox product|ovu]]. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:34, 20 oktobar 2022 (CEST) :{{Urađeno}} [[:Šablon:Infokutija proizvod]] --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 16:20, 17 novembar 2022 (CET) == Wiki-linkovi == Zašto su mi se izgubili svi strani jezici sa lijeve strane?[[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 14:21, 25 oktobar 2022 (CEST) :možete vratiti na stari izgled [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:25, 25 oktobar 2022 (CEST) :Članci na drugim jezicima su sada desno gore, tako da se lako mogu pozvati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 23:29, 25 oktobar 2022 (CEST) == Šablon:"IK sir" == [[:en:Template:Infobox cheese|EN]], [[:hr:Predložak:Infookvir sir|HR]], [[:sr:Шаблон:Инфокутија сир|SR]], [[:sh:Šablon:Sir|SH]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:03, 8 decembar 2022 (CET) :{{Urađeno}} [[:Šablon:Infokutija sir]] --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 00:38, 4 februar 2023 (CET) == Šablon:IK lednik == [[:en:Template:Infobox glacier|EN]], [[:sr:Шаблон:Инфокутија Ледник|SR]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:04, 27 decembar 2022 (CET) :{{Urađeno}} [[:Šablon:Infokutija lednik]] --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 00:38, 4 februar 2023 (CET) == Šablon: IK oblik reljefa == [[:en:Template:Infobox landform|EN]] - [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:15, 2 februar 2023 (CET) : {{Urađeno}} – [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 19:41, 8 februar 2023 (CET) ::{{Spomeni|Semso98}} Tražio sam je prvenstveno radi [[Strokkur]]a, ali onda zavirih na FR Wiki i vidim da su tamo upotrijebili [[:en:Template:Infobox spring|ovu kutiju]], specifično za izvore raznih vrsta. Valja nekad i na druge baciti oko, nije sve na EN :-) (mada je i oni imaju, ali je iz nekog razloga nisu stavili u ovaj članak). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:06, 9 februar 2023 (CET) :::{{Spomeni|Srđan}} Nešto nam je Šemso zauzet, pa možeš li ti ovo preuzeti nekad? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:03, 11 oktobar 2023 (CEST) :::: {{Spomeni|Semso98}}, {{Spomeni|Srđan}}: Malo listam unazad, pa vidim da ovo čeka da dođe na red od svega ostalog. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:44, 23 april 2024 (CEST) == Šablon:IK serijal videoigara == [[:en:Template:Infobox video game series|EN]], [[:sr:Шаблон:Инфокутија серијал видео-игре|SR]]. -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 03:11, 14 februar 2023 (CET) :{{Urađeno}}. [[Šablon:Infokutija serijal videoigara]]. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 09:44, 23 maj 2023 (CEST) == Šablon:IK staza == Evo na [[:en:Template:Infobox trail|EN]]. Može se naziv još precizirati ako nije dovoljno uzak. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:47, 19 april 2023 (CEST) :{{Urađeno}}. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:42, 23 april 2024 (CEST) == Šablon:IK sezona košarkaške lige == Na [[:en:Template:Infobox basketball league season|EN]]. Ne znam može li se nešto prekopirati iz [[Šablon:Infokutija sezona nogometne lige|one za nogometnu]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:35, 23 maj 2023 (CEST) :{{Urađeno}} --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 15:27, 17 novembar 2023 (CET) == Slika dana == Šta nam je s ovim šablonom? Ista slika stoji ko zna otkad. Može li se podesiti da automatski vuče novu svakog dana? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:05, 16 august 2023 (CEST) : Nažalost, zasad nemaju nikakvu čarobnu riječ niti način da se automatski povuče slika s [[:c:|Commonsa]], što je poprilično glupo jer mobilna aplikacija to radi automatski (provjerio sam kad sam dorađivao šablon prije par godina). Možda bi se moglo botom, ali opet bi trebalo ručno pisati opise za svaki datum. Ako pogledaš [[Šablon:Početna strana/Slika dana|kod šablona]], definirano je dosta datuma. Većinu sam preuzeo [[:c:Template:Potd/2005-01|odavde]] (pomoću table / spiska na vrhu pa onda slika ispod), u zavisnosti od toga šta je meni nekako najljepše izgledalo za određeni dan. Nedostaju slike za još nekoliko mjeseci pa ako ima voljnih da ih dodaju, mislim da bi se time riješio problem dok ne uvedu neki način da ih automatski preuzimamo. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:10, 16 august 2023 (CEST) ::OK. Taman možemo napraviti projekt od ovoga; stavi u Site Notice. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:11, 17 august 2023 (CEST) == IK biblioteka == [[:en:Template:Infobox library|EN]], [[:hr:Predložak:Infookvir knjižnica|HR]], [[:sr:Шаблон:Инфокутија Библиотека|SR]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:51, 10 oktobar 2023 (CEST) : {{Urađeno}}. == nacrt == Kako da prebacim članak iz kategorije nacrt u drugo kategoriju? [[Korisnik:Todoroviccc|Todoroviccc]] ([[Razgovor s korisnikom:Todoroviccc|razgovor]]) 10:58, 1 novembar 2023 (CET) == Infokutija kanal i poluostrvo == Trebale bi nam infokutije [[:en:Template:Infobox canal|canal]] i Poluostrvo [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 12:38, 21 novembar 2023 (CET) :Na EN Wiki IK "poluostrvo" preusmjerava na "ostrvo". Upotrijebljena je, npr., [[:en:Armutlu Peninsula|ovdje]], ali vjerovatno je većina parametara jednaka, pa su kasnije samo preusmjerili na "ostrvo". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:56, 21 novembar 2023 (CET) ::onda za poluostrvo da i mi koristimo kutiju za ostrvo? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:00, 21 novembar 2023 (CET) == Ubacivanje parametra == @[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]], @[[Korisnik:Panassko|Panassko]], @[[Korisnik:Srđan|Srđan]]: Trebali bismo združenim snagama ubaciti parametar "|kompozitor" u članke s [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:%C5%A0ta_vodi_ovamo/%C5%A0ablon:Infokutija_singl&limit=250 ovog spiska] (u one za koje je taj podatak poznat / dostupan, naravno). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:49, 31 januar 2024 (CET) == Šablon Godina u drugim kalendarima == Ne radi za godine pne. Ujedno, i modul je kraći od engleskog 911-1050 [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 21:01, 3 februar 2024 (CET); {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}} {{Spomeni|Panasko}} == IK mačevalac == {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}}: Kad ko bude mogao prije kraja mjeseca, tj. projekta "Feminizam i folklor". [Imam u nekom planu [[:en:Valentina Vezzali|Valentinu Vezzali]]. Discipline su mač (''épée''), floret (''foil'') i sablja (''sabre'').] [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:55, 7 mart 2024 (CET) :{{Urađeno}} [[Šablon:Infokutija mačevalac]] --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 16:29, 8 mart 2024 (CET) == Zabrana IP-korisnicima stvaranja stranica u imenskim prostorima Modul i Šablon == {{Phabricator-kutija|T363898|utoku}} Svojim nedavnim izmjenama, [[:m:Special:CentralAuth/Obsuser|globalno zaključani i višestruko trajno lokalno blokirani kolega Obsuser]], dao mi je ovu ideju jer principijalno stvarno nema nikakvog smisla da IP-korisnici smiju stvarati ovakve stranice. Ovo neće imati utjecaja na uređivanje određenih modula i šablona jer to već možemo ručno određivati zaštitama. S obzirom na to da će za ovo trebati konsenzus zajednice na Phabricatoru, ostavljam otvoreno 7 dana, a izjasniti se možete (uz obrazloženje ako ste protiv iz nekog razloga). – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 15:48, 23 april 2024 (CEST) * {{za}} Slažem se. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] – ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:51, 23 april 2024 (CEST) * {{za}} – [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 16:21, 23 april 2024 (CEST) * {{za}} najviše jer obično IP korisnici ne znaju dovoljno o generisanju šablona (o modulima da ne pričamo). – [[Korisnik:Njamu|Njamu]] ([[Razgovor s korisnikom:Njamu|razgovor]]) 16:29, 23 april 2024 (CEST) * {{za}} – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:44, 23 april 2024 (CEST) * {{za}} - [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 17:36, 23 april 2024 (CEST) * {{za}} LGTM. --[[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 10:25, 7 maj 2024 (CEST) == Dark mode for logged-out users coming soon! == [[File:Accessibility_for_reading_mockup_with_dark_mode_on.png|thumb]] Hi everyone, [[diffblog:2023/11/24/dark-mode-is-coming/|for the past year]], the [[mediawikiwiki:Reading/Web|Web team at the Wikimedia Foundation]] has been working on dark mode. This work is part of the [[mediawikiwiki:Reading/Web/Accessibility_for_reading|Accessibility for Reading]] initiative that introduces changes to the Vector 2022 and Minerva skins. It improves readability, and allows everyone, both logged-out and logged-in users, to customize reading-focused settings. Since early this year, dark mode has been available as a [[Special:Preferences#mw-prefsection-betafeatures|beta feature]] on both the mobile and the desktop website. We have been collaborating with template editors and other technical contributors to prepare wikis for this feature. This work included fixing templates and ensuring that many pages can appear with dark mode without any accessibility issues. We would like to express immense gratitude to everyone involved in this. Because so much has been done, '''over the next three weeks''', we will be releasing the feature to all Wikipedias! '''Deployment configuration and timeline''' * Tier 1 and 2 Wikipedias: wikis where the '''[https://night-mode-checker.wmcloud.org/ number of issues] in dark mode when compared to light mode is not significant.''' These wikis will receive dark mode for both logged-in and logged-out users. Some small issues might still exist within templates, though. We will be adding ways to report these issues so that we can continue fixing templates together with editors. * Tier 3 Wikipedias: wikis where the number of issues in dark mode when compared to light mode is significant. These wikis will only receive dark mode for logged-in users. We would like to make dark mode available to all users. However, some wikis still require work from communities to adapt templates. Similar to the group above, these wikis will also receive a link for reporting issues that will help identify remaining issues. * '''Week of July 1:''' mobile website (Minerva skin) on the Tier 1 Wikipedias ('''including Bosnian Wikipedia''') * '''Week of July 15:''' desktop website (Vector 2022 skin) on all Wikipedias; mobile website: logged-in and logged-out on the Tier 2 Wikipedias, logged-in only on the Tier 3 Wikipedias '''How to turn on dark mode''' The feature will appear in the Appearance menu alongside the options for text and width. Depending on compatibility and technical architecture, some pages might not be available in dark mode. For these pages, a notice will appear in the menu providing more information. '''How to make dark mode even better!''' If you would like to help to make more pages dark-mode friendly, go to our [[mediawikiwiki:Reading/Web/Accessibility_for_reading/Updates/2024-04|previous message]] and see the section "What we would like you to do (template editors, interface admins, technical editors)". Thank you everyone. We're looking forward to your questions, opinions, and comments! [[Korisnik:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:SGrabarczuk (WMF)|razgovor]]) 19:39, 27 juni 2024 (CEST) == Lua error in package.lua at line 80: module 'Module:Ancient Olympiads' not found. == može li neko pogledati ovo [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:23, 25 juli 2024 (CEST) :vratio sam srđanovu verziju, ali je problem ostao za godine pne [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 13:56, 25 juli 2024 (CEST) == IK "Umjetnički pokret / pravac" == {{Spomeni|Semso98}} Rekao bih da bi nam i [[:en:Template:Infobox art movement|ova]] mogla zatrebati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:04, 18 oktobar 2024 (CEST) :{{Urađeno}} [[Šablon:Infokutija umjetnički pokret]]--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 16:59, 17 novembar 2024 (CET) ::@[[Korisnik:Semso98|Semso98]] možeš li pogledati IK anatomija? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:50, 17 novembar 2024 (CET) :::{{Urađeno}}, imaju još 2-3 parametra koja nisam znao prevesti i vjerovatno sam neke pogrešno preveo. Ako negdje naiđeš na grešku, označi me pa ću ispraviti.--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 16:59, 17 novembar 2024 (CET) ::::odlično, hvala ti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:06, 17 novembar 2024 (CET) == Question from the CEE Hub regarding your technical Village Pump == Hello and sorry for writing in English. There is an automatically translated version below, feel free to modify it if it contains errors. I'm user Strainu, member of the [[metawiki:CEE Hub|CEE Hub]] Steering Committee. One of the directions of the Hub for 2025 is to support its member communities technically, including for technical village pumps. We would like to understand how you use this page, so I would appreciate your answers to a few questions: # If you have a technical problem, does it usually get an answer here? # Does your project have enough technical members to respond such questions? # Are there any profiles missing locally? (for instance: gadget creators, bot creators, people with graphical skills etc.) # On a scale from 1 to 10, how important is it for you to receive an answer in the project's language? # Would you be willing to support smaller communities to resolve technical issues if you get notified about such questions? Thank you! Based on the community's responses, we will try to provide some ideas that would support you in the next few months. Best, [[Korisnik:Strainu|Strainu]] ([[Razgovor s korisnikom:Strainu|razgovor]]) 13:08, 10 februar 2025 (CET) ---- Ja sam korisnik Strainu, član Upravnog odbora [[metawiki:CEE Hub|CEE Hub]]. Jedan od pravaca djelovanja Huba za 2025. godinu je tehnička podrška zajednicama članicama, uključujući tehničke forume. Željeli bismo razumjeti kako koristite ovu stranicu, pa bih vam bio zahvalan na odgovorima na nekoliko pitanja: #Ako imate tehnički problem, da li ovdje obično dobijete odgovor? #Da li vaš projekat ima dovoljno tehničkih članova koji mogu odgovarati na takva pitanja? #Da li u vašoj zajednici nedostaju određeni profili? (na primjer: kreatori gedžeta, kreatori botova, ljudi s grafičkim vještinama itd.) #Na skali od 1 do 10, koliko vam je važno da dobijete odgovor na jeziku vašeg projekta? #Da li biste bili voljni pomagati manjim zajednicama u rješavanju tehničkih problema ako biste dobijali obavještenja o takvim pitanjima? Hvala! Na osnovu odgovora zajednice, pokušat ćemo ponuditi neke ideje koje bi vam mogle pomoći u narednim mjesecima. Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Strainu|Strainu]] ([[Razgovor s korisnikom:Strainu|razgovor]]) 13:08, 10 februar 2025 (CET) :{{Spomeni|Edinwiki}}, {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}} Vi možete bolje odgovoriti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:12, 10 februar 2025 (CET) == IK dolina == Vidjeti na [[:hr:Predložak:Infookvir dolina|HR]], [[:sr:Шаблон:Инфокутија Долина|SR]], [[:en:emplate:Infobox valley|EN]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:15, 10 mart 2025 (CET) == Modul:Lang == Da li radi ovaj [[Modul:Lang|modul]]? U članku [[Sura (rijeka)|Sura ]] ne pokazuje čuvaški jezik.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:13, 13 april 2025 (CEST) == IK bilijarist == @[[Korisnik:Semso98|Semso98]], @[[Korisnik:Srđan|Srđan]]: Ne znam koliko se može iskoristiti iz [[Šablon:Infokutija snukeraš|IK snukeraš]] (i na [[:en:Template:Infobox pool player|EN]] su odvojene). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:33, 6 maj 2025 (CEST) == IK muzička kompozicija == [[:en:Template:Infobox musical composition|EN]]. (Ima i na SR i MK, ali uglavnom nisu prevodili.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:09, 9 maj 2025 (CEST) == IK nauka == [[:hr:Predložak:Infookvir znanost|HR]], [[:fr:Modèle:Infobox Discipline|FR]], [[:ru:Шаблон:Комплексная наука|RU]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:05, 18 maj 2025 (CEST) == IK predstava == Trrebala bi nam i Infokutija Predstava, ima na [[:en:Template:Infobox play|EN]]. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:54, 21 maj 2025 (CEST) :{{Urađeno}} [[Šablon:Indokutija predstava]]--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 13:01, 30 decembar 2025 (CET) == Širina glavne stranice == Citat probija desnu marginu i aktivira vodoravni skrol, pri mobilnom prikazu. [[Posebno:Doprinosi/5.43.101.148|5.43.101.148]] 09:15, 20 august 2025 (CEST) :[[:Korisnik:Srđan|Batmane]], reflektor je uključen. :-) [[:Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[:Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:27, 20 august 2025 (CEST) ::Popravljeno nije. Možda privremeno kopirati sadržaj iz [[Šablon:Citat3]] u [[Šablon:Citat2]] i staviti da je drugi po redu parametar ime autora a ne širina navodnika. [[Posebno:Doprinosi/5.43.101.148|5.43.101.148]] 00:50, 27 august 2025 (CEST) == Šablon:Geokutija == u ovom šablonu imamo: vođa. mislim da to treba mijenjati [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:32, 31 august 2025 (CEST) == Funding tech projects == Hi everyone, The [[metawiki:CEE_Hub/Working_Groups/Technical_Advancement_Group|CEE Hub Technical Advancement working group]] is organising an open call to support software development projects related to Wikimedia. We invite individuals, groups, and affiliates to apply with their tech project ideas. Selected projects will receive funding support. To apply, please send your proposal by '''January 25, 2026''' to: toni.ristovski@wmceehub.org For full details, including eligibility and criteria, please read the [[metawiki:CEE_Hub/Working_Groups/Technical_Advancement_Group#Open_call|'''announcement''' on our Meta page]]. Feel free to reach out if you have any questions. [[Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] ([[Razgovor s korisnikom:MHeidarzadeh-CEEhub|razgovor]]) 15:52, 20 januar 2026 (CET) == * [[Blastocel]] * [[Heuserova membrana]] * [[Vitelinski kanal]] * [[Gestacijska vrećica]] }}<noinclude> {{opcija za savijanje}} {{obavijest|Ovaj predložak je dio [[Wikipedia:Navigacijski predložak#Medicina|Medicinska serija]] od [[Wikipedia:Navigacijski predložak|navigacijski okviri]]. Pogledajte [[Predložak:Medicina]] i njegovu [[Razgovor o predlošku:Medicina|stranicu za razgovor]] za prijedloge o stilu i uređivanju.}} [[Kategorija:Predlošci za embriologiju u medicini]] </noinclude> == Prijavljen sam"[[Korisnik:Exsiler|Exsiler]] ([[Razgovor s korisnikom:Exsiler|razgovor]]) 21:45, 17 februar 2026 (CET) == Modul:InfoboxImage == Nedostaje mu autoWithCaption, a ne bih za sada sam da kopiram modul [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 11:38, 28 februar 2026 (CET) == [[Ilma Karahmet]] == Pozdrav, zamolio bih da se razmotri vraćanje ove stranice koju sam napisao pre više godina koja tada nije bila odobrena (pretpostavljam da nije prelazila prag značaja, sad već može jer ima studijski album). [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 20:26, 11 april 2026 (CEST) == Dokle ovako? == Dokle ovako, braćo, To-KWiki?! Ako nastavte nikada nećemo u [[Evropa|Europu]]! Kao Europljanin i [[inteligencija|intelektualac]] to ne shvatam. Eto vama krš u infokutijama pa početnički nagađajte![[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-26019-42|&#126;2026-26019-42]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2026-26019-42|talk]]) 13:12, 29 april 2026 (CEST) :Kao Evropljanin i intelektualac '''godinama''' odbijate raditi po smjernicama, tjerate po svome i pravite gomilu korisničkih računa (što je '''zabranjeno'''), stvarate svima dodatni posao ne gledajući dok kucate i koristeći mašinski prijevod bez dodatne kontrole, lupate po Wikipediji kao maksim po diviziji i još se usudite reći nešto drugima? Tanko je to za Evropljanina i intelektualca. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:30, 29 april 2026 (CEST) iafpcwyttx2k3lqaw3epcfsoau027h5 3838014 3838013 2026-04-29T13:31:12Z Srđan 73336 /* Ilma Karahmet */ odgovor 3838014 wikitext text/x-wiki __NEWSECTIONLINK__ {{Čaršija|1= <div style="border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; border:0;"> <div style="padding:10px;">Čaršija se automatski [[Pomoć:Arhiviranje stranica za razgovor|arhivira]]. Starija pitanja možete naći [[/Arhive|ovdje]].</div> <inputbox> bgcolor=transparent type=fulltext prefix=Wikipedia:Čaršija/Tehnika break=yes width=30 searchbuttonlabel=Traži break=no </inputbox> </div> Ovdje možete postaviti sva Vaša tehnička pitanja. Ovo mogu, naprimjer, biti problemi oko šablona, modula, ili uopćeno oko wiki sintakse. Ispod dodajte novi odlomak. Kad se problem riješi, onda ga označite šablonom {{tl|Urađeno}} ili {{tl|ok}}. <div class="hlist left" style="margin-top:30px;"> * {{Dugme|Postavi novo pitanje|url=//bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija/Tehnika&action=edit&section=new|class=mw-ui-constructive|style=background: #6C71C4; border: #6C71C4; color:white;}} </div> }} __TOC__ == Template:End date == Da i neko zna da li je kod nas preveden [[:en:Template:End date|ovaj šablon]]? Šablon [[:en:Template:Start date|Start date]] je preveden kao [[Šablon:Početni datum|Početni datum]]! Generalno je problem kad se šablon prebaci i prevede, da se ne kategorizira ili ne napravi dokumentacija, pa je kasnije gotovo nemoguće pravilno koristiti, ali i naći potrebne šablone.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:33, 26 novembar 2020 (CET) : htio sam ga ja prevesti https://bs.wikipedia.org/wiki/Korisnik:Palapa/%C5%A0ablon:End_date [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 13:33, 3 maj 2021 (CEST) == Omogućivanje proširenja Kartographer == {{Phabricator-kutija|T279635|riješeno}} [[:mw:Extension:Kartographer|Ovo proširenje]] omogućuje ugrađivanje interaktivnih karti koje bismo mogli upotrijebiti npr. u infokutijama o parkovima, muzejima, školama, zgradama i slično. Trenutno ga nemamo aktiviranog [[:phab:T229726#5419327|zbog jednog buga povezanog s FlaggedRevsima]], no budući da rijetko ko mijenja koordinate stavki, ne bi trebalo uticati na rad proširenja. Ispod se možete izjasniti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 23:33, 8 april 2021 (CEST) * {{za}} – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 23:33, 8 april 2021 (CEST) * {{za}} --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 23:36, 8 april 2021 (CEST) * {{za}} --[[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 00:00, 9 april 2021 (CEST) * {{za}} – [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 07:31, 9 april 2021 (CEST) * {{za}} – [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 09:33, 9 april 2021 (CEST) * {{za}} --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 09:48, 9 april 2021 (CEST) * {{za}} - [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 13:24, 3 maj 2021 (CEST) == Tamna tema == Odsad je dostupan dodatak koji omogućuje prikazivanje elemenata na sajtu u crnoj boji ili nekoj tamnoj nijansi. Može se aktivirati u [[Posebno:Postavke#mw-prefsection-gadgets|Dodacima]] pod "Interfejs" (treća stavka). – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:58, 26 april 2021 (CEST) : Dark mode! To smo čekali. 😎 -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 22:48, 29 april 2021 (CEST) == IK "Sportska nagrada" == [[:en:Template:Infobox sports award|Evo je]]. Imamo za "nagradu", ali ne znam može li obuhvatiti i sportske. A imamo članaka o sportskim nagradama. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:07, 23 maj 2021 (CEST) :{{Urađeno}} --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 23:32, 28 juni 2021 (CEST) == IK "Stonoteniser" == Izgleda da će nam i [[:en:Template:Infobox table tennis player|ova]] trebati. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:42, 26 juni 2021 (CEST) :{{Urađeno}} --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 23:32, 28 juni 2021 (CEST) ==Okvir infoslika== Gdje je nestala kutija za Infosliku? [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 11:35, 18 august 2021 (CEST) == Prebacivanje modula == Trebalo bi paziti prilikom prebacivanja modula kao: [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Modul%3AFootnotes&type=revision&diff=3376486&oldid=3150039 ovdje - Modul:Footnotes], jer to dovodi do grešaka u postojećim člancima (vidi: [https://bs.wikipedia.org/wiki/Josip_Broz_Tito#Napomene ovdje]) Generalno bi trebalo izbjegavati kompletno kopiranje bez koordinacije i provjere od nekog ko može provjeriti kod! Može li neko ({{ping|Edinwiki}}, {{ping|Srđan}}...) provjeriti greške i popraviti?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 10:30, 30 novembar 2021 (CET) : ja ću probati ispraviti, sorry [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:41, 30 novembar 2021 (CET) : Nemojte ove module koji su u širokoj upotrebi tek tako kopirati s enwiki bez ikakvog testiranja. Ako treba nešto ažurirati javite ovdje pa ćemo istestirati da izbjegnemo slučajeve da se u šablonima i člancima pojavljuju greške. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:57, 15 decembar 2021 (CET) ::Izvinjavam se [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:18, 15 decembar 2021 (CET) == Šablon:Pgnviewer == Ovaj šablon prikazuje šahovsku partiju kao: [[:ru:Матч_за_звание_чемпиона_мира_по_шахматам_2021#Партия_1:_Непомнящий_—_Карлсен,_½–½|ovdje]]! Ja sam ga prekopirao i probao na [[Korisnik:AnToni/test|probnoj stranici]] ali nema prikaza kao na ruskoj Wiki. Zna li neko u čemu je problem? Možda je problem u [[Šablon:Pgnviewer/Onegame|ovom šablonu]]?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:07, 3 decembar 2021 (CET) :{{ping|AnToni}} Bok! Kako bi predložak ispravno radio potrebno je učitati skriptu koja pruža interaktivnu komponentu. Dodaj sljedeći kod u [[Korisnik:AnToni/common.js]]: <code>mw.loader.load('//en.wikipedia.org/w/index.php?title=User:קיפודנחש/pgnwrapper.js&action=raw&ctype=text/javascript');</code>. Ako želiš da predložak radi za sve korisnike, administratori sučelja ovog projekta trebali bi gornju skriptu uvesti u [[MediaWiki:Common.js]] ili napraviti [[MediaWiki:Gadgets-definition|dodatak]] koji pokreće ovaj kod i postaviti da je zadano uključen (parametrom <code>|default=true</code>). [[Korisnik:Ivi104|Ivi104]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivi104|razgovor]]) 12:52, 4 januar 2022 (CET) :: Postavio sam to kao predodređeni dodatak. Trebalo bi sad raditi. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 17:23, 4 januar 2022 (CET) :::Radi! Prva liga! Hvala {{ping|Ivi104}} i {{ping|Srđan}}! Posebna dobrošlica za perfektan start {{ping|Ivi104}}: Dugujem paketić Mozartkuglica!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:29, 4 januar 2022 (CET) :@ [[Posebno:Doprinosi/200.68.141.3|200.68.141.3]] 12:10, 30 januar 2024 (CET) == IK ulica == Čini mi se da [[:en:Template:Infobox street|je]] nemamo. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:24, 12 maj 2022 (CEST) :{{Urađeno}} [[Šablon:Infokutija ulica]] --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 14:26, 12 maj 2022 (CEST) == Šablon "Riječni protok" == Pogledati na [[:en:Template:River discharge|EN]] (mada su i oni uzeli s [[:fr:Modèle:Relevé hydrologique|FR]]). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:58, 15 juli 2022 (CEST) :{{Urađeno}} [[:Šablon:Riječni protok]] --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 11:06, 14 novembar 2022 (CET) ::Budući da se šablon daleko više koristi [https://fr.wikipedia.org/wiki/Sp%C3%A9cial:Pages_li%C3%A9es/Mod%C3%A8le:Relev%C3%A9_hydrologique na FR] nego [https://en.wikipedia.org/wiki/Special:WhatLinksHere/Template:River_discharge na EN], bilo bi dobro napraviti preusmjerenje (ili šta već treba) s francuskim kodom radi lakšeg kopiranja. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:17, 14 novembar 2022 (CET) == Šablon:IK kršćanski čelnik == Vidjeti na [[:hr:Predložak:Infookvir kršćanski čelnik|HR Wiki]], po potrebi na [[:en:Template:Infobox Christian leader|EN]]. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:36, 23 septembar 2022 (CEST) :{{Urađeno}} [[:Šablon:Infokutija kršćanski čelnik]] --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 15:11, 7 februar 2023 (CET) == Šablon:IK proizvod == Nemamo ni [[:en:Template:Infobox product|ovu]]. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:34, 20 oktobar 2022 (CEST) :{{Urađeno}} [[:Šablon:Infokutija proizvod]] --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 16:20, 17 novembar 2022 (CET) == Wiki-linkovi == Zašto su mi se izgubili svi strani jezici sa lijeve strane?[[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 14:21, 25 oktobar 2022 (CEST) :možete vratiti na stari izgled [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:25, 25 oktobar 2022 (CEST) :Članci na drugim jezicima su sada desno gore, tako da se lako mogu pozvati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 23:29, 25 oktobar 2022 (CEST) == Šablon:"IK sir" == [[:en:Template:Infobox cheese|EN]], [[:hr:Predložak:Infookvir sir|HR]], [[:sr:Шаблон:Инфокутија сир|SR]], [[:sh:Šablon:Sir|SH]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:03, 8 decembar 2022 (CET) :{{Urađeno}} [[:Šablon:Infokutija sir]] --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 00:38, 4 februar 2023 (CET) == Šablon:IK lednik == [[:en:Template:Infobox glacier|EN]], [[:sr:Шаблон:Инфокутија Ледник|SR]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:04, 27 decembar 2022 (CET) :{{Urađeno}} [[:Šablon:Infokutija lednik]] --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 00:38, 4 februar 2023 (CET) == Šablon: IK oblik reljefa == [[:en:Template:Infobox landform|EN]] - [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:15, 2 februar 2023 (CET) : {{Urađeno}} – [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 19:41, 8 februar 2023 (CET) ::{{Spomeni|Semso98}} Tražio sam je prvenstveno radi [[Strokkur]]a, ali onda zavirih na FR Wiki i vidim da su tamo upotrijebili [[:en:Template:Infobox spring|ovu kutiju]], specifično za izvore raznih vrsta. Valja nekad i na druge baciti oko, nije sve na EN :-) (mada je i oni imaju, ali je iz nekog razloga nisu stavili u ovaj članak). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:06, 9 februar 2023 (CET) :::{{Spomeni|Srđan}} Nešto nam je Šemso zauzet, pa možeš li ti ovo preuzeti nekad? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:03, 11 oktobar 2023 (CEST) :::: {{Spomeni|Semso98}}, {{Spomeni|Srđan}}: Malo listam unazad, pa vidim da ovo čeka da dođe na red od svega ostalog. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:44, 23 april 2024 (CEST) == Šablon:IK serijal videoigara == [[:en:Template:Infobox video game series|EN]], [[:sr:Шаблон:Инфокутија серијал видео-игре|SR]]. -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 03:11, 14 februar 2023 (CET) :{{Urađeno}}. [[Šablon:Infokutija serijal videoigara]]. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 09:44, 23 maj 2023 (CEST) == Šablon:IK staza == Evo na [[:en:Template:Infobox trail|EN]]. Može se naziv još precizirati ako nije dovoljno uzak. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:47, 19 april 2023 (CEST) :{{Urađeno}}. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:42, 23 april 2024 (CEST) == Šablon:IK sezona košarkaške lige == Na [[:en:Template:Infobox basketball league season|EN]]. Ne znam može li se nešto prekopirati iz [[Šablon:Infokutija sezona nogometne lige|one za nogometnu]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:35, 23 maj 2023 (CEST) :{{Urađeno}} --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 15:27, 17 novembar 2023 (CET) == Slika dana == Šta nam je s ovim šablonom? Ista slika stoji ko zna otkad. Može li se podesiti da automatski vuče novu svakog dana? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:05, 16 august 2023 (CEST) : Nažalost, zasad nemaju nikakvu čarobnu riječ niti način da se automatski povuče slika s [[:c:|Commonsa]], što je poprilično glupo jer mobilna aplikacija to radi automatski (provjerio sam kad sam dorađivao šablon prije par godina). Možda bi se moglo botom, ali opet bi trebalo ručno pisati opise za svaki datum. Ako pogledaš [[Šablon:Početna strana/Slika dana|kod šablona]], definirano je dosta datuma. Većinu sam preuzeo [[:c:Template:Potd/2005-01|odavde]] (pomoću table / spiska na vrhu pa onda slika ispod), u zavisnosti od toga šta je meni nekako najljepše izgledalo za određeni dan. Nedostaju slike za još nekoliko mjeseci pa ako ima voljnih da ih dodaju, mislim da bi se time riješio problem dok ne uvedu neki način da ih automatski preuzimamo. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:10, 16 august 2023 (CEST) ::OK. Taman možemo napraviti projekt od ovoga; stavi u Site Notice. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:11, 17 august 2023 (CEST) == IK biblioteka == [[:en:Template:Infobox library|EN]], [[:hr:Predložak:Infookvir knjižnica|HR]], [[:sr:Шаблон:Инфокутија Библиотека|SR]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:51, 10 oktobar 2023 (CEST) : {{Urađeno}}. == nacrt == Kako da prebacim članak iz kategorije nacrt u drugo kategoriju? [[Korisnik:Todoroviccc|Todoroviccc]] ([[Razgovor s korisnikom:Todoroviccc|razgovor]]) 10:58, 1 novembar 2023 (CET) == Infokutija kanal i poluostrvo == Trebale bi nam infokutije [[:en:Template:Infobox canal|canal]] i Poluostrvo [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 12:38, 21 novembar 2023 (CET) :Na EN Wiki IK "poluostrvo" preusmjerava na "ostrvo". Upotrijebljena je, npr., [[:en:Armutlu Peninsula|ovdje]], ali vjerovatno je većina parametara jednaka, pa su kasnije samo preusmjerili na "ostrvo". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:56, 21 novembar 2023 (CET) ::onda za poluostrvo da i mi koristimo kutiju za ostrvo? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:00, 21 novembar 2023 (CET) == Ubacivanje parametra == @[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]], @[[Korisnik:Panassko|Panassko]], @[[Korisnik:Srđan|Srđan]]: Trebali bismo združenim snagama ubaciti parametar "|kompozitor" u članke s [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:%C5%A0ta_vodi_ovamo/%C5%A0ablon:Infokutija_singl&limit=250 ovog spiska] (u one za koje je taj podatak poznat / dostupan, naravno). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:49, 31 januar 2024 (CET) == Šablon Godina u drugim kalendarima == Ne radi za godine pne. Ujedno, i modul je kraći od engleskog 911-1050 [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 21:01, 3 februar 2024 (CET); {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}} {{Spomeni|Panasko}} == IK mačevalac == {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}}: Kad ko bude mogao prije kraja mjeseca, tj. projekta "Feminizam i folklor". [Imam u nekom planu [[:en:Valentina Vezzali|Valentinu Vezzali]]. Discipline su mač (''épée''), floret (''foil'') i sablja (''sabre'').] [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:55, 7 mart 2024 (CET) :{{Urađeno}} [[Šablon:Infokutija mačevalac]] --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 16:29, 8 mart 2024 (CET) == Zabrana IP-korisnicima stvaranja stranica u imenskim prostorima Modul i Šablon == {{Phabricator-kutija|T363898|utoku}} Svojim nedavnim izmjenama, [[:m:Special:CentralAuth/Obsuser|globalno zaključani i višestruko trajno lokalno blokirani kolega Obsuser]], dao mi je ovu ideju jer principijalno stvarno nema nikakvog smisla da IP-korisnici smiju stvarati ovakve stranice. Ovo neće imati utjecaja na uređivanje određenih modula i šablona jer to već možemo ručno određivati zaštitama. S obzirom na to da će za ovo trebati konsenzus zajednice na Phabricatoru, ostavljam otvoreno 7 dana, a izjasniti se možete (uz obrazloženje ako ste protiv iz nekog razloga). – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 15:48, 23 april 2024 (CEST) * {{za}} Slažem se. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] – ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:51, 23 april 2024 (CEST) * {{za}} – [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 16:21, 23 april 2024 (CEST) * {{za}} najviše jer obično IP korisnici ne znaju dovoljno o generisanju šablona (o modulima da ne pričamo). – [[Korisnik:Njamu|Njamu]] ([[Razgovor s korisnikom:Njamu|razgovor]]) 16:29, 23 april 2024 (CEST) * {{za}} – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:44, 23 april 2024 (CEST) * {{za}} - [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 17:36, 23 april 2024 (CEST) * {{za}} LGTM. --[[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 10:25, 7 maj 2024 (CEST) == Dark mode for logged-out users coming soon! == [[File:Accessibility_for_reading_mockup_with_dark_mode_on.png|thumb]] Hi everyone, [[diffblog:2023/11/24/dark-mode-is-coming/|for the past year]], the [[mediawikiwiki:Reading/Web|Web team at the Wikimedia Foundation]] has been working on dark mode. This work is part of the [[mediawikiwiki:Reading/Web/Accessibility_for_reading|Accessibility for Reading]] initiative that introduces changes to the Vector 2022 and Minerva skins. It improves readability, and allows everyone, both logged-out and logged-in users, to customize reading-focused settings. Since early this year, dark mode has been available as a [[Special:Preferences#mw-prefsection-betafeatures|beta feature]] on both the mobile and the desktop website. We have been collaborating with template editors and other technical contributors to prepare wikis for this feature. This work included fixing templates and ensuring that many pages can appear with dark mode without any accessibility issues. We would like to express immense gratitude to everyone involved in this. Because so much has been done, '''over the next three weeks''', we will be releasing the feature to all Wikipedias! '''Deployment configuration and timeline''' * Tier 1 and 2 Wikipedias: wikis where the '''[https://night-mode-checker.wmcloud.org/ number of issues] in dark mode when compared to light mode is not significant.''' These wikis will receive dark mode for both logged-in and logged-out users. Some small issues might still exist within templates, though. We will be adding ways to report these issues so that we can continue fixing templates together with editors. * Tier 3 Wikipedias: wikis where the number of issues in dark mode when compared to light mode is significant. These wikis will only receive dark mode for logged-in users. We would like to make dark mode available to all users. However, some wikis still require work from communities to adapt templates. Similar to the group above, these wikis will also receive a link for reporting issues that will help identify remaining issues. * '''Week of July 1:''' mobile website (Minerva skin) on the Tier 1 Wikipedias ('''including Bosnian Wikipedia''') * '''Week of July 15:''' desktop website (Vector 2022 skin) on all Wikipedias; mobile website: logged-in and logged-out on the Tier 2 Wikipedias, logged-in only on the Tier 3 Wikipedias '''How to turn on dark mode''' The feature will appear in the Appearance menu alongside the options for text and width. Depending on compatibility and technical architecture, some pages might not be available in dark mode. For these pages, a notice will appear in the menu providing more information. '''How to make dark mode even better!''' If you would like to help to make more pages dark-mode friendly, go to our [[mediawikiwiki:Reading/Web/Accessibility_for_reading/Updates/2024-04|previous message]] and see the section "What we would like you to do (template editors, interface admins, technical editors)". Thank you everyone. We're looking forward to your questions, opinions, and comments! [[Korisnik:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:SGrabarczuk (WMF)|razgovor]]) 19:39, 27 juni 2024 (CEST) == Lua error in package.lua at line 80: module 'Module:Ancient Olympiads' not found. == može li neko pogledati ovo [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:23, 25 juli 2024 (CEST) :vratio sam srđanovu verziju, ali je problem ostao za godine pne [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 13:56, 25 juli 2024 (CEST) == IK "Umjetnički pokret / pravac" == {{Spomeni|Semso98}} Rekao bih da bi nam i [[:en:Template:Infobox art movement|ova]] mogla zatrebati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:04, 18 oktobar 2024 (CEST) :{{Urađeno}} [[Šablon:Infokutija umjetnički pokret]]--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 16:59, 17 novembar 2024 (CET) ::@[[Korisnik:Semso98|Semso98]] možeš li pogledati IK anatomija? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:50, 17 novembar 2024 (CET) :::{{Urađeno}}, imaju još 2-3 parametra koja nisam znao prevesti i vjerovatno sam neke pogrešno preveo. Ako negdje naiđeš na grešku, označi me pa ću ispraviti.--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 16:59, 17 novembar 2024 (CET) ::::odlično, hvala ti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:06, 17 novembar 2024 (CET) == Question from the CEE Hub regarding your technical Village Pump == Hello and sorry for writing in English. There is an automatically translated version below, feel free to modify it if it contains errors. I'm user Strainu, member of the [[metawiki:CEE Hub|CEE Hub]] Steering Committee. One of the directions of the Hub for 2025 is to support its member communities technically, including for technical village pumps. We would like to understand how you use this page, so I would appreciate your answers to a few questions: # If you have a technical problem, does it usually get an answer here? # Does your project have enough technical members to respond such questions? # Are there any profiles missing locally? (for instance: gadget creators, bot creators, people with graphical skills etc.) # On a scale from 1 to 10, how important is it for you to receive an answer in the project's language? # Would you be willing to support smaller communities to resolve technical issues if you get notified about such questions? Thank you! Based on the community's responses, we will try to provide some ideas that would support you in the next few months. Best, [[Korisnik:Strainu|Strainu]] ([[Razgovor s korisnikom:Strainu|razgovor]]) 13:08, 10 februar 2025 (CET) ---- Ja sam korisnik Strainu, član Upravnog odbora [[metawiki:CEE Hub|CEE Hub]]. Jedan od pravaca djelovanja Huba za 2025. godinu je tehnička podrška zajednicama članicama, uključujući tehničke forume. Željeli bismo razumjeti kako koristite ovu stranicu, pa bih vam bio zahvalan na odgovorima na nekoliko pitanja: #Ako imate tehnički problem, da li ovdje obično dobijete odgovor? #Da li vaš projekat ima dovoljno tehničkih članova koji mogu odgovarati na takva pitanja? #Da li u vašoj zajednici nedostaju određeni profili? (na primjer: kreatori gedžeta, kreatori botova, ljudi s grafičkim vještinama itd.) #Na skali od 1 do 10, koliko vam je važno da dobijete odgovor na jeziku vašeg projekta? #Da li biste bili voljni pomagati manjim zajednicama u rješavanju tehničkih problema ako biste dobijali obavještenja o takvim pitanjima? Hvala! Na osnovu odgovora zajednice, pokušat ćemo ponuditi neke ideje koje bi vam mogle pomoći u narednim mjesecima. Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Strainu|Strainu]] ([[Razgovor s korisnikom:Strainu|razgovor]]) 13:08, 10 februar 2025 (CET) :{{Spomeni|Edinwiki}}, {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}} Vi možete bolje odgovoriti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:12, 10 februar 2025 (CET) == IK dolina == Vidjeti na [[:hr:Predložak:Infookvir dolina|HR]], [[:sr:Шаблон:Инфокутија Долина|SR]], [[:en:emplate:Infobox valley|EN]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:15, 10 mart 2025 (CET) == Modul:Lang == Da li radi ovaj [[Modul:Lang|modul]]? U članku [[Sura (rijeka)|Sura ]] ne pokazuje čuvaški jezik.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:13, 13 april 2025 (CEST) == IK bilijarist == @[[Korisnik:Semso98|Semso98]], @[[Korisnik:Srđan|Srđan]]: Ne znam koliko se može iskoristiti iz [[Šablon:Infokutija snukeraš|IK snukeraš]] (i na [[:en:Template:Infobox pool player|EN]] su odvojene). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:33, 6 maj 2025 (CEST) == IK muzička kompozicija == [[:en:Template:Infobox musical composition|EN]]. (Ima i na SR i MK, ali uglavnom nisu prevodili.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:09, 9 maj 2025 (CEST) == IK nauka == [[:hr:Predložak:Infookvir znanost|HR]], [[:fr:Modèle:Infobox Discipline|FR]], [[:ru:Шаблон:Комплексная наука|RU]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:05, 18 maj 2025 (CEST) == IK predstava == Trrebala bi nam i Infokutija Predstava, ima na [[:en:Template:Infobox play|EN]]. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:54, 21 maj 2025 (CEST) :{{Urađeno}} [[Šablon:Indokutija predstava]]--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 13:01, 30 decembar 2025 (CET) == Širina glavne stranice == Citat probija desnu marginu i aktivira vodoravni skrol, pri mobilnom prikazu. [[Posebno:Doprinosi/5.43.101.148|5.43.101.148]] 09:15, 20 august 2025 (CEST) :[[:Korisnik:Srđan|Batmane]], reflektor je uključen. :-) [[:Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[:Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:27, 20 august 2025 (CEST) ::Popravljeno nije. Možda privremeno kopirati sadržaj iz [[Šablon:Citat3]] u [[Šablon:Citat2]] i staviti da je drugi po redu parametar ime autora a ne širina navodnika. [[Posebno:Doprinosi/5.43.101.148|5.43.101.148]] 00:50, 27 august 2025 (CEST) == Šablon:Geokutija == u ovom šablonu imamo: vođa. mislim da to treba mijenjati [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:32, 31 august 2025 (CEST) == Funding tech projects == Hi everyone, The [[metawiki:CEE_Hub/Working_Groups/Technical_Advancement_Group|CEE Hub Technical Advancement working group]] is organising an open call to support software development projects related to Wikimedia. We invite individuals, groups, and affiliates to apply with their tech project ideas. Selected projects will receive funding support. To apply, please send your proposal by '''January 25, 2026''' to: toni.ristovski@wmceehub.org For full details, including eligibility and criteria, please read the [[metawiki:CEE_Hub/Working_Groups/Technical_Advancement_Group#Open_call|'''announcement''' on our Meta page]]. Feel free to reach out if you have any questions. [[Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] ([[Razgovor s korisnikom:MHeidarzadeh-CEEhub|razgovor]]) 15:52, 20 januar 2026 (CET) == * [[Blastocel]] * [[Heuserova membrana]] * [[Vitelinski kanal]] * [[Gestacijska vrećica]] }}<noinclude> {{opcija za savijanje}} {{obavijest|Ovaj predložak je dio [[Wikipedia:Navigacijski predložak#Medicina|Medicinska serija]] od [[Wikipedia:Navigacijski predložak|navigacijski okviri]]. Pogledajte [[Predložak:Medicina]] i njegovu [[Razgovor o predlošku:Medicina|stranicu za razgovor]] za prijedloge o stilu i uređivanju.}} [[Kategorija:Predlošci za embriologiju u medicini]] </noinclude> == Prijavljen sam"[[Korisnik:Exsiler|Exsiler]] ([[Razgovor s korisnikom:Exsiler|razgovor]]) 21:45, 17 februar 2026 (CET) == Modul:InfoboxImage == Nedostaje mu autoWithCaption, a ne bih za sada sam da kopiram modul [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 11:38, 28 februar 2026 (CET) == [[Ilma Karahmet]] == Pozdrav, zamolio bih da se razmotri vraćanje ove stranice koju sam napisao pre više godina koja tada nije bila odobrena (pretpostavljam da nije prelazila prag značaja, sad već može jer ima studijski album). [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 20:26, 11 april 2026 (CEST) :Vratio sam članak. Ne bi bilo loše ažurirati ga. [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 15:31, 29 april 2026 (CEST) == Dokle ovako? == Dokle ovako, braćo, To-KWiki?! Ako nastavte nikada nećemo u [[Evropa|Europu]]! Kao Europljanin i [[inteligencija|intelektualac]] to ne shvatam. Eto vama krš u infokutijama pa početnički nagađajte![[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-26019-42|&#126;2026-26019-42]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2026-26019-42|talk]]) 13:12, 29 april 2026 (CEST) :Kao Evropljanin i intelektualac '''godinama''' odbijate raditi po smjernicama, tjerate po svome i pravite gomilu korisničkih računa (što je '''zabranjeno'''), stvarate svima dodatni posao ne gledajući dok kucate i koristeći mašinski prijevod bez dodatne kontrole, lupate po Wikipediji kao maksim po diviziji i još se usudite reći nešto drugima? Tanko je to za Evropljanina i intelektualca. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:30, 29 april 2026 (CEST) nmuzce5j7fd2zj26xt6azuwnmsp4pdm MiG-29 0 351195 3838306 3712937 2026-04-30T03:09:06Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3838306 wikitext text/x-wiki {{Infokutija avion | |naziv = MiG-29| |model = | |proizvođač = [[Mikojan]]| |slika = Datoteka:Russian Air Force Mikoyan-Gurevich MiG-29S Naumenko-1.jpg|300px| |opis slike =MiG-29 | |designer = | |prvi let = [[6. oktobar]] [[1977]]| |prvi komercijalni let = |prekinut = | |status = u upotrebi | |glavni korisnik = [[Rusija]], [[Indija]], [[Ukrajina]] i mnogi drugi. |više korisnika = |produced = | |broj napravljenih = 1.600+ |cijena = 29 miliona $ (2009.) |varijante = }} '''[[Mikojan|Mikojan-Gurjevi]]č MiG-29''' (ruski: ''Микоян и Гуревич МиГ-21''; [[NATO]] naziv: "''Fulcrum''") jest [[Savez sovjetskih socijalističkih republika|sovjetski]] višenamjenski lovački [[avion]]. Prvi prototip je poletio [[1977]]. godine, a paralelno je razvijan sa [[Su-27]]. Razvijen je kako bi bio konkurencija [[SAD|američkim]] [[General Dynamics F-16|F-16]] i [[F-18]]. ==Razvoj== Priča o avionu MiG-29 je započeta početkom sedamdesetih godina kada je konstruktorski biro "Mikojan" radio na više idejnih projekata novog lovačkog aviona [[1980te|1980tih]] godina. Kako se to radi i na Zapadu, "Mikojan" je nastavio s razvojem svojih projekata u skladu sa dostignutim stepenom razvoja novih metoda i procesa projektovanja, u skladu sa stečenim iskustvima u eksploataciji i u borbenoj primjeni svojih aviona i najboljih zapadnih aviona, ali i u skladu sa potrebama, da novi projekat može zadovoljiti buduće zahtjeve potencijalnih korisnika. Detaljan projekat aviona MiG-29 je započet [[1974]]. godine. Od samog početka MiG-29 je bio projekat od posebnog značaja za sovjetsko RV a njegov značaj je sve više rastao sa nastupajućim vremenom. [[NATO]] u to vrijeme usvojio taktiku prodiranja u sovjetski zračni prostor svojim bombarderskim i jurišnim avionima na malim visinama, a da tadašnji sovjetski avioni [[MiG-23]] nisu bili opremljeni radarima sa mogućnošću "osmatranja i gađanja nadolje". Prema tome nisu mogli ni autonomno napadati takve ciljeve (protivnike) koji lete na malim visinama u svim vremenskim uslovima. Također, Amerikanci su [[1974]]. godine u naoružanje uveli lovac-presretač [[F-15 Eagle]] i da su iste godine poletjeli prototipovi lahkog lovačkog aviona s oznakama YF-16 (kasnije poznat lovac [[General Dynamics F-16|F-16]] Fighting Falcon) i YF-17 (kasnije mornarički lovac-bombarder [[McDonnell Douglas F/A-18 Hornet|F/A-18 Hornet]]). Osim toga, sovjetskih aviona su ostvarili ne baš slavan rezultat u lokalnim ratovima, naročito na Bliskom istoku. MiG-29 je trebao biti bolji od novih zapadnih lovaca u bliskoj borbi u zraku, da im bude ravnopravan protivnik ili da ih nadmaši u borbama izvan zone vizuelne vidljivosti, da se uspješno bori protiv jurišnih i bombarderskih aviona kakvi su naprimjer [[F-111]], ali i novi avion MRCA koji se tada rađao u Zapadnoj Evropi a kasnije dobio naziv Tornado. Ukupno je proizvedeno 13 prototipova aviona MiG-29, a prvi je poletio 6. oktobra [[1977]]. godine. Pilot je bio Aleksandar Fedotov (poginuo je 1984. godine u udesu aviona [[MiG-31]]). Dva glavna probna pilota su bili Aleksandar Fedotov i Valerij Menitski. Zapad je došao do prvih fotografija prototipova aviona MiG-29 pomoću satelita novembra [[1977]]. godine i dao im privremenu oznaku Ram-L. U toku ispitivanja prototipova bilo je određenih problema: Menitski je morao iskočiti iz prototipa PT2 (16. juna 1978. godine) nakon loma motorskog nosača, a Fedotov je morao iskočiti iz PT4 nakon eksplozije komore za sagorjevanje na jednom motoru. Oba otkazivanja su nastala zbog grešaka proizvođača. Ispitivanje prototipova je uspješno završeno i prvi serijski avion je isporučen Frontovskoj avijaciji [[SSSR]]-a tokom [[1983]]. godine. Opremanje zrakoplovstva novim avionom se brzo odvijalo, sa prioritetom onih zrakoplovnih jedinica koje su bile stacionirane u blizini "željezne zavjese". Prvo javno prikazivanje aviona MiG-29 Zapadu je izvršeno tokom posjete grupe od šest aviona MiG-29 [[Finska|Finskoj]] u julu [[1986]]. godine. Već 1987. godine i prvi avioni MiG-29 su ušli i u naoružanje [[Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana SFRJ|Jugoslovenskog ratnog vazduhoplovstva]]. U početnoj fazi uvođenja aviona u naoružanje bilo je dosta problema s ovladavanjem novih tehnologija. Vrijeme između dva otkaza je bilo dosta kratko (2 - 3 sata tokom 1983. godine), motori su bili podvrgavani čestim pregledima sa početnim resursom od samo pedesetak sati. Vrlo brzo su problemi prevaziđeni i počevši od 1986. godine avion je dostigao ustaljeni stepen pouzdanosti, praćen daljnjim unapređivanjem i povećanjem rokova rada motora i drugih komponenata.<ref>"AEROMAGAZIN" br.3, juni 1998.</ref> ==Opis== [[Datoteka:German MIG-29 Nose.jpg|thumb|Pogled na nos aviona.]] Na avionu MiG-29 je izvršena intenzivna integracija (stapanje) krila i trupa. Krila su trapeznog oblika s uglom strijele napadne ivice od 420, s izraženim korjenim produžecima s uglom strijele od 730 u koje su ugrađeni dopunski uvodnici zraka i top. Zbog toga su strejkovi debeli i grade znatan valni otpor pri prelasku sa podzvučnih na nadzvučne brzine. Kao posljedica toga, vrijeme ubrzanja u transsonici je znatno veće nego naprimjer kod aviona [[F-16]]. U korjenom dijelu izlazne ivice krila su ugrađena zakrilca, koja se pri polijetanju i slijetanju obaraju na ugao od 250 stepeni. Pored zakrilca prema krajevima krila su ugrađena krilca, koja se otklanjaju za ugao ±200 stepeni. Duž napadne ivice krila su ugrađena pretkrilca. Obaranje (izvlačenje) pretkrilaca se vrši automatski, pri sletanju po signalu o izvučenosti stajnog trapa, a u letu po signalu sistema za ograničenje napadnog ugla. Maksimalni ugao otklona pretkrilaca iznosi 200 stepeni. Pri manevrisanju brzinama M Ł 0,8 i pri napadnom uglu a Ł 90 pretkrilca se automatski otklanjaju na ugao od 200 stepeni. ===Motori=== Za pogon aviona MiG-29 namjenski je razvijen [[Motor (mašina)|motor]] RD-33. To je dvostrujni, dvovratilni turbomlazni motor sa komorom za dopunsko sagorjevanje (DS). On ostvaruje maksimalan potisak od 50,4&nbsp;kN bez DS, a 83&nbsp;kN sa DS, pri čemu su odgovarajuće specifične potrošnje goriva 0,75 i 1,96&nbsp;kg/daN/h. Protok zraka kroz motor iznosi 77&nbsp;kg/s, a stepen dvostrujnosti je 0,55. Masa motora je 1.050&nbsp;kg, dužina mu je 4,2 m, prečnik uvodnika 0,80 m, a maksimalan prečnik oko 1 m. Ukupan stepen kompresije motora iznosi 21,7. Rotorski dio motora čine: četvorostepeni ventilator, devetostepeni kompresor visokog pritiska i jednostepene turbine visokog i niskog pritiska. Motor RD-33 pripada klasi motora s odnosom potiska i mase od 8 (daN) : 1 (kg); ima elektrohidromehaničko upravljanje i satni resurs u granicama od 300 - 400 sati. Daljnji pravci strukture motora su usmjereni na monokristalne lopatice turbine, na potpuno digitalno upravljanje i na poboljšanje tehnike hlađenja diskova i lopatica turbine. Novije verzije motora imaju povećan potisak za 10% i resurs od 700 - 1000 sati. Za pogon aviona MiG-29 se koriste dva motora RD-33. ===Pilotska kabina=== [[Datoteka:MiG-29 cockpit 3.jpg|mini|desno|150px|Pilotska kabina MiGa-29]] Piloti sjede u izbacivim sjedištima koji se mogu aktivirati na nultoj visini (piloti se mogu sigurno katapultirati iz kabine dok je avion na zemlji). Uz zaslon ispred pilotskog vjetrobranskog stakla ([[Engleski|en]]. ''"head up display, HUD"'') kabina je opremljena s uobičajenim pokazivačima. Težnja je očito bila napraviti pilotsku kabinu što sličnijom onoj na MiG-u 23 za lakši prijelaz pilota na novi tip aviona. Od svih prethodnih ruskih lovaca MiG-29 ima najbolju vidljivost iz pilotske kabine uzdignute iznad trupa aviona. Daljnja modernizacija model uključuje elektronične zaslone s modernim LCD više-funkcionalnim zaslonima umjesto klasičnih pokazivača (en. ''glass cockpit''). == Verzije == [[Datoteka:Peruvian Air Force MiG-29 SDLP.jpg|thumb|Peruanski MIG-29SE.]] [[Datoteka:MiG-29UB 18301 V i PVO VS, september 13, 2009.jpg|thumb|Srbijanski MiG-29UB.]] '''MiG-29 (9-12)''' :Izvorna verzija; u operativnu upotrebu ušla 1983.; NATO oznaka Fulcrum-A. '''MiG-29A (9-12A)''' :Izvozna verzija za [[Varšavski pakt]]; jednostavnija elektronika i bez mogućnosti nošenja nuklearnog oružja.<ref name=vector1>{{cite web|url=http://www.vectorsite.net/avmig29.html#m2|title=''MiG-29 Fulcrum-A in service''|language=en|access-date=16. 2. 2014|archive-date=5. 2. 2004|archive-url=https://web.archive.org/web/20040205061521/http://www.vectorsite.net/avmig29.html#m2|url-status=dead}} Vectorsite.net (8. 5. 2010.)</ref> '''MiG-29B (9-12B)''' :Izvozna verzija za kupce izvan Varšavskog pakta. Još slabija elektronika.<ref name=vector1/> '''MiG-29UB (9-51)''' :Dvosjed s ograničenom borbenom sposobnošću. '''MiG-29S (9-12S)''' :Verzija samo za Sovjetski Savez i Varšavski pakt. Novi N019M ''Topaz'' radar, unaprijeđene letne kontrole, avionika i IFF sistem te povećana nosivost oružja.<ref name=gg245>Gunston & Gordon, str. 245 (1998)</ref><ref name=gg246>Gunston & Gordon, str. 246 (1998)</ref> '''MiG-29SD (9-12SD)''' :Izvozna verzija ''9-12S'' sa slabijom elektronikom.<ref name=gg246/> '''MiG-29SE (9-12SE)''' :Izvozna verzija temeljena na ''9-12SD''; ista elektronika ali s mogućnošću ugradnje sonde za nadopunu goriva tokom leta.<ref name=gg246/> '''MiG-29S (9-13S)''' :Povećan kapacitet goriva, mogućnost ugradnje sistema za ometanje L203BE ''Gardeniya''.<ref name=gg246/> '''MiG-29SE (9-13SE)''' :Izvozna verzija s gotovo svim unaprijeđenjima koje imaju ruske S verzije.<ref name=gg246/> '''MiG-29SM (9-12SM)''' :Verzija samo za Sovjetski Savez i Varšavski pakt. Mogućnost lansiranja i navođenja raketa Kh-29T/TE te bombi KAB-500KR<ref name=gg246/> Prvi prototip ove verzije poletio je 1995. godine. '''MiG-29SMT (9-17)''' :Veći kapacitet goriva, novim premaz boje sa stealth osobinama, te nova avionika testirana na nekoliko probnih zrakoplova. Slovo T u oznaci SMT označava ''"toplivo"'' tj. gorivo.<ref name=hv-smt>{{cite web|url=http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/692001/flying_bear1.asp|title=''Ruski programi modernizacije bojnih zrakoplova - MiG-29''|language=hr|access-date=16. 2. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20121102055203/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/692001/flying_bear1.asp|archive-date=2. 11. 2012|url-status=dead}} Tino Jelavić, Hrvatski vojnik br. 69</ref> ==Upotreba== [[Datoteka:IAF MiG-29.jpg|thumb|Indijski MiG-29.]] MiG-29 prvi put je predstavljen javnosti u [[Finska|Finskoj]] u junu [[1986]]. U septembru 1988. dva primjerka zrakoplova izložena su na aero-mitingu u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]]. Sljedeće [[1989]]. godine tokom prve sedmice aeromitinga u [[Pariz]]u MiG-29 desio se incident kada se srušio.<ref>{{Cite web |url=http://www.weeklystandard.com/Content/Public/Articles/000/000/013/788wbhgw.asp |title=Arhivirana kopija |access-date=16. 2. 2014 |archive-date=11. 9. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070911022211/http://www.weeklystandard.com/Content/Public/Articles/000/000/013/788wbhgw.asp |url-status=dead }}</ref> Pariska prezentacija bila je tek drugo javno pokazivanje sovjetskih lovaca od [[1930]]. godine. Zapadni posmatrači bili su impresionirani osobinama i mogućnostima zrakoplova. Na MiGu-29 su u [[Zalivski rat|Zalivskom ratu]] letjeli i irački piloti. Prema USAF-u, srušeno je pet aviona.<ref name = "AF">[http://www.af.mil/history/milestones.asp?dec=1990&sd=01/01/1990&ed=12/31/1999 USA Air Force Milestones, 1999-12-31] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090516035639/http://www.af.mil/history/milestones.asp?dec=1990&sd=01%2F01%2F1990&ed=12%2F31%2F1999 |date=16. 5. 2009 }}.</ref> Za njihovo rušenje više je kriva slaba obuka pilota, loša protivzračna odbrana i loše održavanje nego njegov kvalitet. Osam pilota MiGa-29 prebjeglo je u [[Iran]] gdje i danas lete u iranskim zračnim snagama. [[Kuba]]nski MiG-29 srušio je dva civilna aviona [[Cessna 337]] [[1996]]. kada su se oni približili kubanskom zračnom prostoru.<ref>http://www1.umn.edu/humanrts/cases/86-99.html</ref> MiGovi u [[Sirija|sirijskim]] zračnim snagama patroliraju iznad Sirije i [[Liban]]a. Sirijski piloti hvale mogućnosti zrakoplova i njegov sistem naoružanja. [[Indija|Indijski]] MiGovi učestvovali su u ratu u [[Kašmir]]u. Bili su zračna podrška za [[Mirage 2000]] koji su ispuštali laserski navođene bombe na neprijateljske ciljeve. Indijske zračne snage modificirale su MiG-29 i uspješno testirale ispaljivanje rakete zrak-zrak s njegovih nosača. Indijski zrakoplovi su i prije kašmirskog rata bili opremljeni opremom za samozaštitu ("''Chaff''" - listići metalne folije koji se izbacuju iz aviona radi ometanja neprijateljskih [[radar]]a koji te listiće prepoznaje kao objekt; "''Flare''" – mnoštvo svjetlećih raketa za zavaravanje navođenih raketa). === SFRJ i SRJ === Bivša SFRJ kupila je krajem [[1987]]. 14 MiGova-29 i 2 MiG-29UB. Jedina jedinica opremljena s njima bila je 127. eskadrila s [[Aerodrom Batajnica|Batajnice]].<ref name=bojan261>Dimitrijević (2006), str. 261</ref> Prvi zrakoplovi stigli su u SFRJ 24. septembra 1987. bez oznaka. Radilo se o dva dvosjeda kojima su uskoro dodane oznake te evidencijski brojevi 18301 i 18302. U jugoslavenskog zrakoplovstvu, jednosjedni MiG-29 označavani su kao L-18 a dvosjedi kao NL-18.<ref name=bojan262>Dimitrijević (2006), str. 262</ref> Glavna grupa od 14 jednosjeda stizala je u dva navrata 22. i 28. decembra iste godine i 1988.<ref name=bojan81>Dimitrijević (2005), str. 81</ref> Zbog predviđanja da će se u budućnosti zrakoplovstvo svesti na manje od 100 operativnih lovaca, za period od 1995. do 2000. razmatrana je kupnja dodatnih Fulcruma.<ref name=bojan85>Dimitrijević (2005), str. 85</ref> To se međutim zbog skorog raspada države nikada nije ostvarilo. Izbijanjem sukoba u Hrvatskoj, MiGovi su napadali ciljeve na području [[Slavonija|Slavonije]] tokom čega su tri i oštećena uslijed djelovanja hrvatskih snaga.<ref name=bojan89>Dimitrijević (2005), str. 89</ref> Svih 16 aviona preživjelo je sukob te su nastavili letjeti u sastavu zrakoplovstva Savezne Republike Jugoslavije. Tokom sankcija koje su uvedene prema SRJ zbog učešća u agresiji na [[Hrvatska|Hrvatsku]] i BiH, zrakoplovi nisu redovno održavani te je [[1999]]. dočekao samo mali broj potpuno ispravnih aviona. Novo ratno djelovanje imali su za vrijeme [[NATO]]-ovog bombardiranja [[Savezna republika Jugoslavija|SRJ]] u sklopu operacije ''Saveznička Sila''. Već prve noći 24. marta 1999., od pet MiGova-29 koliko ih je poletjelo, tri su oborena, jedan je oštećen i jedan je sletio s teškim kvarovima.<ref name=acig>{{cite web|url=http://www.acig.org/artman/publish/article_380.shtml|title=''Yugoslav & Serbian MiG-29S''|language=en|access-date=16. 2. 2014|archive-date=14. 2. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140214094718/http://www.acig.org/artman/publish/article_380.shtml|url-status=dead}} Acig.org (13. 5. 2010.)</ref> Sljedeći dan oborena su i dva aviona koja su zalutala u bosanskohercegovački zračni prostor.<ref name=acig/> Nakon stanke od gotovo mjesec dana, jedan jugoslavenski Fulcrum poletio je 4. maja kako bi presreo NATO zrakoplove na području [[Valjevo|Valjeva]]. Ponovljeni kvarovi na zrakoplovu rezultirali su u tome da je oboren uz pogiblju pilota.<ref name=acig/> Do završetka bombardiranja, dodatna četiri zrakoplova uništena su na tlu dok je jedan izgubljen tokom letnih testiranja.<ref name=acig/> ==Korisnici== [[Datoteka:Mig-29 operators.PNG|thumb|300px|Korisnici aviona MiG-29.]] [[Datoteka:BAF MiG-29s in flight Garchev.png|thumb|Bugarski MiGovi 29.]] [[Datoteka:Mikoyan mig29.jpg|thumb|Njemački MiG-29.]] *{{ZID|Alžir}}: 36 aviona. *{{ZID|Azerbejdžan}}: 13 aviona. *{{ZID|Bangladeš}}: 8 aviona. *{{ZID|Bjelorusija}}: 41 avion. *{{ZID|Bugarska}}: 14 aviona. *{{ZID|Eritreja}}: 7 aviona. *{{ZID|Indija}}: 87 aviona. *{{ZID|Iran}}: 35 aviona. *{{ZID|Jemen}}: 19 aviona. *{{ZID|Kazahstan}}: 40 aviona. *{{ZID|Kuba}}: 4 aviona. *{{ZID|Malezija}}: 10 aviona. *{{ZID|Mjanmar}}: 10 aviona. *{{ZID|Peru}}: 19 aviona. *{{ZID|Poljska}}: 36 aviona. *{{ZID|Rusija}}: 230 aviona. *{{ZID|Sirija}}: 19 aviona. *{{ZID|Sjeverna Koreja}}: 40 aviona. *{{ZID|Slovačka}}: 12 aviona. *{{ZID|Srbija}}: 18 aviona. *{{ZID|Sudan}}: 23 aviona. *{{ZID|Turkmenistan}}: 24 aviona. *{{ZID|Ukrajina}}: 80 aviona. *{{ZID|Uzbekistan}}: 60 aviona. ===Bivši korisnici=== *{{ZID|Čehoslovačka}} *{{ZID|Češka}} *{{ZID|Istočna Njemačka}} *{{ZID|Njemačka}} *{{ZID|Irak}} *{{ZID|Mađarska}} *{{ZID|Moldavija}} *{{ZID|Rumunija}} *{{ZID|SSSR}} *{{ZID|Jugoslavija}} *{{ZID|Srbija i Crna Gora}} == Također pogledajte == * [[General Dynamics F-16]] ==Reference== {{reference}} ==Literatura== * {{Cite book|ref=harv|title=MiG 29 - Naša priča|year=2017|publisher=„Štampa“, d.o.o. Ruma|isbn=978-86-86031-26-6|url=https://www.knjigaknjiga.com/proizvod-mig-29-nasa-prica.html|author=Danko Borojević, Dragi Ivić i Željko Ubović|access-date=4. 6. 2021|archive-date=4. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210604063713/https://www.knjigaknjiga.com/proizvod-mig-29-nasa-prica.html|url-status=dead}} * {{Cite book|ref=harv|last=Dimitrijević|first=Bojan|authorlink=Bojan Dimitrijević (istoričar)|title=Jugoslovensko ratno vazduhoplovstvo 1942 - 1992|location=Beograd|publisher=Institut za savremenu istoriju|year=2012|url=http://knjizara.com/Jugoslovensko-ratno-vazduhoplovstvo-1942-1992-Bojan-B-Dimitrijevic-115144|isbn=978-86-7403-163-6|pages=415|access-date=4. 6. 2021|archive-date=27. 2. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170227062537/https://www.knjizara.com/Jugoslovensko-ratno-vazduhoplovstvo-1942-1992-Bojan-B-Dimitrijevic-115144|url-status=dead}} * {{Cite book| ref=harv| last=Spick| first = Mike| title = The Great Book of Modern Warplanes| url = http://books.google.com/books?id=Ab0yAAAACAAJ| year=2000| publisher = Salamander Books, Limited|isbn=978-1-84065-156-0|pages=}} * {{Cite book| ref=harv| last=Gordon| first = Yefim| last2=Davison| first2 = Peter| title = Mikoyan Gurevich MiG-29 Fulcrum| url = http://books.google.com/books?id=3RmqAAAACAAJ| year=2005| publisher = Specialty Press Publishers & Wholesalers, Incorporated|isbn=978-1-58007-085-0|pages=}} ==Vanjski linkovi== * [http://www.aeromagazin.rs/arhiva/aero03/c10.htm „MiG-29“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210511070054/http://aeromagazin.rs/arhiva/aero03/c10.htm |date=11. 5. 2021 }}, Aeromagazin br. 3, mr Mato Siladić, 1998. (internet domen iz prošlog vijeka) * [https://tangosix.rs/2017/29/09/vitez-naseg-neba-30-godina-mig-29-u-naoruzanju-rv-pvo/ Vitez našeg neba: 30 godina MiG-a 29 u naoružanju RV i PVO], Živojin Banković, Tangosix - Vazduhoplovni portal Srbije, 29. septembar 2017. * [https://www.youtube.com/watch?v=S5_IBp0_Vhk Kako su MiG 21 i MiG 29 došli u JNA (RTS Dozvolite - Zvanični kanal)] * [https://www.youtube.com/watch?v=KO8hGtN0UnI MiG 29 - ljudska priča o "Vitezovima" (RTS Dozvolite - Zvanični kanal)] {{Avioni MiG}} [[Kategorija:Lovački avioni]] llypb9xxvr6n5jpyx6erm72gpusomih Minsk 0 357232 3838317 3520912 2026-04-30T05:37:16Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3838317 wikitext text/x-wiki {{Geokutija|Naselje <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Minsk | izvorno_ime = | drugo_ime = | kategorija = Grad <!-- *** Ime **** --> | etimologija = | službeni_naziv = | moto = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = Minsk montage 240513.jpg | opis_slike = Prikaz Minsk <!-- *** Simboli *** --> | zastava = Flag of Minsk, Belarus.svg | simbol = Coat of arms of Minsk.svg <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | država = Bjelorusija | zastava_države = da | administrativna_podjela1 = <!-- *** Položaj i visina *** --> | nadmorska_visina = 220-280 | širina_stepeni = 53| širina_minuta = 54| širina_sekundi = 0| širina_SJ =N | dužina_stepeni = 27| dužina_minuta = 34| dužina_sekundi = 0| dužina_IZ =E | najviši = | najviša_visina = | najniža = | najniža_visina = <!-- *** Dimenzije *** --> | površina = 348.85 | površina_zemlje = | površina_vode = | površina_urban = | površina_metro = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo =1.974.800<ref>''Численность населения на 1 января 2017 г. '' [http://www.belstat.gov.by/ofitsialnaya-statistika/solialnaya-sfera/demografiya_2/g/chislennost-naseleniya-po-oblastyam-i-g-minsku/ Численность населения по областям и г. Минску] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170902005802/http://www.belstat.gov.by/ofitsialnaya-statistika/solialnaya-sfera/demografiya_2/g/chislennost-naseleniya-po-oblastyam-i-g-minsku/ |date=2. 9. 2017 }}</ref> | stanovništvo_datum =2017 | stanovništvo_urban = | stanovništvo_metro = | stanovništvo_opcina = | stanovništvo_gustoca = | stanovništvo_urban_gustoca = | stanovništvo_opcina_gustoca = | stanovništvo_metro_gustoca = <!-- *** Historija i administracija *** --> | osnovan = | vlada = | gradonačelnik = Andrej Šorets | gradonačelnik_partija = <!-- *** Kod *** --> | vremenska_zona = [[Istočnoevropsko vrijeme]] | utc_odstupanje = | vremenska_zona_DST = | utc_offset_DST = | poštanski_broj = 220001-220141 | pozivni broj = | kod = <!-- *** Karta *** --> | karta = Belarus location map.svg | karta_lokacija = Bjelorusija <!-- *** Web stranice *** --> | web_stranica = [http://minsk.gov.by/en minsk.gov.by/en] <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Minsk''' ({{jez-be|Мінск}}) jeste [[glavni grad|glavni]] i najveći grad [[Bjelorusija|Bjelorusije]]. U Minsku je također i sjedište [[Zajednica nezavisnih država|Zajednice nezavisnih država]]. Kao glavni grad, Minsk ima poseban administrativni status, a uz to je i sjedište [[Minska oblast|istoimene oblasti]]. Leži na rijekama [[Svislač (rijeka)|Svislaču]] i [[Njemiga|Njemigi]]. Grad se prostire na 348&nbsp;km<sup>2</sup> i ima nešto manje od 2 miliona stanovnika. == Historija == Tačno vrijeme osnivanja grada je nepoznato, iako se grad prvi puta spominje u ljetopisu iz [[1067.]] u kojem se opisuju međusobni sukobi kneževa tadašnje Kijevske. Iste je godine Minsk osvojila i spalila vojska kijevskog kneza [[Knez Izjaslav|Izjaslava]] i njegovih saveznika. Prvobitni i najstariji naziv grada glasio je Menesk, Mjensk, Mensk. Porijeklo imena je nejasno, a postavljeno je svega nekoliko teorija. Jedna grupa historičara ipak smatra da ime grada potječe od rijeke Menke koja teče dvadesetak kilometara od današnjeg središta grada, dok drugi ime grada dovode u vezu sa starom slavenskom riječju “mjena” ([[bosanski]]: razmjena - Mjensk mjesto gdje se odvija razmjena) jer je grad ležao na raskrižju trgovačkih puteva a upravo se tu obavljala trgovina i razmjena robom. Negdje od [[17. vijek]]a pod utjecajem [[poljski jezik|poljskog jezika]] riječ Mensk preoblikovala se u sadašnji oblik. <center>'''Simboli Minska kroz historiju'''</center> <center><gallery> Datoteka:Miensk. Менск (1591).gif|[[1591.]] Datoteka:Miensk, Pahonia. Менск, Пагоня (1565).png|[[1565.]] Datoteka:Miensk-Pahonia. Менск-Пагоня (1720).jpg|[[1720.]] Datoteka:Miensk. Менск (1767).png|[[1767.]] </gallery></center> '''Važne godine u historiji Minska''' * [[1067]] - prvi spomen Minska * [[1104]] - Minsk se spominje kao središte kneževine * [[1324]] - Minsk u sastavu Velike litvanske kneževine * [[1441]] - Minsk se ubraja među 15 najvećih gradova Velike litvanske kneževine * [[1499]] - Minsku se dodjeljuje Magdeburško pravo (pravo srednjovjekovnih gradova na samoupravu) * [[1591]] - Minsk dobija grb * [[1654]]–[[1667]] - razrušen tokom rusko-poljskog rata * [[1692]] - prvo pozorište * [[1793]] - Minsk u sastavu carske Rusije * [[1812]] - napad Napoleona * [[1838]] - počinju se izdavati novine ''Minske gubernijske novosti'' (Минские губернские ведомости) * [[1874]] - izgrađen vodovod * [[1890]] - telefon * [[1892]] - konjski tramvaj * [[1894]] - započela s radom električna centrala * [[1914]]–[[1918]] - Prvi svjetski rat i njemačka okupacija * [[1919]] - Minsk glavni grad Bjeloruske sovjetske socijalističke republike * [[1919]]–[[1920]] – pod poljskom okupacijom * [[1921]] - osnovan Bjeloruski državni univerzitet * [[1922]] – osnovana nacionalna i univerzitetska biblioteka * [[1928]] – osnovana Akademija znanosti * [[1929]] – električni tramvaj i autobusni prijevoz * [[1934]] – izgrađen aerodrom * [[1941]]–[[1944]] – njemačka okupacija za vrijeme Drugog svjetskog rata * [[1974]] - dobio titulu "Grad heroj" * [[1982]] – izgrađen metro * [[1991]] – glavni grad samostalne Bjelorusije == Klima == Minsk ima vlažnu [[Kontinentalna klima|kontinentalnu klimu]]. Vremenske prilike veoma su promjenjive. Prosječna temperatura u januaru iznosi −4,5 [[Celzij|°C]], dok je prosječna temperatura u julu 18,5&nbsp;°C. Najniža zabilježena temperatura je iznosila −39,1&nbsp;°C, 17. januara 1940. A najviša temperatura je zabilježena 2015. kada je iznosila 35,8&nbsp;°C. Prosječna godišnja količina padavina je 690&nbsp;mm.<ref>{{Cite web|url =http://www.pogodaiklimat.ru/climate/26850.htm|title =Климат Минска|website =Погода и Климат|access-date = 19. 3. 2018}}</ref> == Administrativne podjele == [[Datoteka:Minsk all districts color-2011-05-02.png|mini|desno||400px|Administrativna podjela]] Minsk je podjeljen na 9 reona (okruga):<ref>[http://minsk.gov.by/ru/rn/?mode=ind&k_rn=3 Территориальное деление.] Минский городской исполнительный комитет</ref> # Centralni (Цэнтральны) # Savecki (Савецкі) # Peršamajski (Першамайскі) # Partizanski (Партызанскі) # Zavodski (Заводскі) # Lenjinski (Ленінскі) # Kastričnicki (Кастрычніцкі) # Moskovski (Маскоўскі) # Frunzenski (Фрунзенскі) == Transport == === Lokalni prijevoz === [[Datoteka:Minsk 031 20070803 0170.jpg|mini|desno||200px|Tramvaj u Minsku]] Minsk ima dobro razvijen javni prijevoz. Putnicima je na raspolaganju 8 [[tramvaj]]skih linija, preko 70 [[trolejbus]]kih linija i više od 100 [[autobus]]kih linija. [[Tramvaj]]i su bili prvi javni prijevoz koji se koristio u Minsku (od 1892. konjski tramvaj, a od 1929. električni). [[Autobus]]i se koriste od 1924, a [[trolejbus]]i od 1952.<ref>[http://www.apartmentinminsk.com/news-blog/public-transport.htm Public transportation in Minsk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121026120236/http://www.apartmentinminsk.com/news-blog/public-transport.htm |date=26. 10. 2012 }} News blog</ref> Javnim prijevozom upravlja Minsktrans, koji je u državnom vlasništvu. Od 2008. koriste 1420 autobusa, 1010 trolejbusa i 153 tramvaja. === Metro === Minsk je jedini grad u Bjelorusiji koji ima [[metro]]. Izgradnja je počela 1977, a otvoren je 1984 godine. 2013. metro u Minsku imao je 29 stanica i 38,3&nbsp;km pruge. === Aerodrom === [[Međunarodni aerodrom Minsk]] nalazi se 42&nbsp;km od grada. Otvoren je 1982. Danas je to moderan [[aerodrom]] s letovima za [[Evropa|Evropu]] i [[Bliski Istok]].<ref>[http://airport.by/en/about/history Airport History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190617040411/https://airport.by/en/about/history |date=17. 6. 2019 }} Minsk National Airport</ref> == Obrazovanje == Minsk je glavni obrazovni centar Bjelorusije. Ima oko 500 [[Obdanište|obdaništa]], 258 [[škola]], 29 institucija visokog obrazovanja<ref>{{Cite web|url=http://edu.gov.by/sistema-obrazovaniya/glavnoe-upravlenie-professionalnogo-obrazovaniya/vysshee-obrazovanie/|title=Высшее образование|publisher=Министерство образования Республики Беларусь|language=ru|access-date=18. 4. 2018|archive-date=23. 4. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180423221107/http://edu.gov.by/sistema-obrazovaniya/glavnoe-upravlenie-professionalnogo-obrazovaniya/vysshee-obrazovanie/|url-status=dead}}</ref>, uključujući i 12 nacionalnih univerziteta. === Visokoškolske ustanove === * Akademija za javnu upravu pod pokroviteljstvom predsjednika [[Bjelorusija|Bjelorusije]], osnovana je 1991. Stekla je status predsjedničke institucije 1995. Sastoji se od tri instituta: Institut za administrativno osoblje, Institut za državnu službu i Institut za teoriju i praksu u javnoj upravi<ref>[http://www.pac.by/en/general-information General Information.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140830031335/http://www.pac.by/en/general-information |date=30. 8. 2014 }} Academy of Public Administration under the aegis of the President of the Republic of Belarus</ref> * Državni poljoprivredni univerzitet, specijaliziran za poljoprivredne tehnologije i poljoprivrednu mehanizaciju * Nacionalni tehnički univerzitet, specijaliziran za tehničke discipline * Državni medicinski univerzitet, specijaliziran za [[Medicina|medicinu]] i [[Stomatologija|stomatologiju]]. Ima 6 odjeljenja * Institut za menadžment, najveća privatna istitucija visokog obrazovanja u Bjelorusiji. Osnovan je 1991. * Univerzitet za informatiku i radioelektroniku, specijaliziran za IT i radioelektroniku <center><gallery> Datoteka:Belarus-Minsk-BSU Branch-Biology Faculty.jpg|Odjel za biologiju, državni univerzitet Datoteka:Belarus-Minsk-BSUIR.jpg|Univerzitet za informatiku i radioelektroniku Datoteka:Belarus-Minsk-BSPU-Main Building.jpg|Pedagoški univerzitet </gallery></center> == Kultura i religija == Minsk je glavni kulturni centar Bjelorusije. Prva [[Pozorište|pozorišta]] i [[Biblioteka|biblioteke]] osnovane su sredinom [[19. vijek]]a. Grad trenutno ima 11 [[Pozorište|pozorišta]] i 16 [[muzej]]a. Pored toga, u gradu postoji 20 [[Kino|kina]] i 139 biblioteka. === Crkve === * Saborna crkva svetog Duha, izgrađena u [[barok]]nom stilu između 1942. i 1987. * Crkva svete Marije, izgrađena između 1700. i 1710. * Crkva svetog Josifa * Crkva svetog Simona i Jelene * Crkva svete Marije Magdalene, najveća crkva podignuta u vrijeme [[Rusko carstvo|carske Rusije]] <center><gallery> Datoteka:Kaścioł śv. Jazepa - 6.jpg|Katedrala svetog Josepha Datoteka:Belarus-Minsk-Church of Simon and Helena-7-2.jpg|Crkva svetog Simona i Jelene Datoteka:Holy Spirit Cathedral (Minsk).JPG|Saborna crkva svetog Duha Datoteka:Belarus-Minsk-Holy Trinity Church-1.jpg|Crkva svetog Trojstva Datoteka:St Elizabeth Monastery 1997 1.jpg|Manastir svete Jelisavete </gallery></center> === Pozorišta === * Nacionalna [[opera]] i [[balet]] Bjelorusije * Bjelorusko državno pozorište * Dramsko pozorište [[Maksim Gorki]] * Dramsko pozorište [[Janka Kupala]] === Muzeji === * Bjeloruski muzej domovinskog rata * Nacionalni muzej umjetnosti * Nacionalni muzej historije i kulture * Muzej prirode i okoliša * Književni muzej "[[Maksim Bogdanovič]]" * Stari bjeloruski historijski muzej * Književni muzej "[[Janka Kupala]]" === Rekreativni centri === * [[Park Čeljuskinovaca]], moderan park sa površinom od 78 [[hektar|ha]] * [[Dječiji željeznički park (Minsk)|Dječiji željeznički park]], otvoren 1955. * [[Gorkijev park (Minsk)|Gorkijev park]] * [[Šumski park (Minsk)|Šumski park]] * [[Park Janka Kupale]] == Turizam == Minsk je veoma popularna turistička destinacija. U Minsku postoji više od 400 turističkih agencija.<ref>[http://landofancestors.com/travel/statistics/250-number-of-organizations-engaged-in-tourist-activities-in-2010-in-belarus.html Number of organizations engaged in tourist activities in 2010 in Belarus] Land Of Ancestors - Belarus</ref> == Sport == * [[FK Dinamo Minsk]], nogometni klub iz Minska. Klub je osnovan 1927. kao dio Sovjetskog Dinamovog sportskog društva. Dinamo Minsk je jedini klub iz Bjeloruske sovjetske socijalističke republike koji je učestvovao u Sovjetskoj prvoj ligi. Igrali su 39 od 54 sezone, te su osvojili prvenstvo 1982. Od nezavisnosti Bjelorusije klub se takmiči u bjeloruskoj Premijer ligi, te je osvojio 7 naslova prvaka i 3 kupa. Domaće utakmice igra na stadionu Dinamo - Juni koji ima kapacitet od 4.500 mjesta.<ref>{{Cite web |url=http://dinamo-minsk.by/en/klub/infrastucture |title=FC Dinamo-Minsk stadium |access-date=24. 8. 2017 |archive-date=19. 7. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170719035713/http://dinamo-minsk.by/en/klub/infrastucture |url-status=dead }}</ref> * [[FK Minsk]], fudbalski klub iz Minska, koji se takmiči u Premijer ligi Bjelorusije. Klub je osnovan 2006. od kluba koji se takmičio u Prvoj ligi Bjelorusije FK Smena Minsk. FK Minsk preuzeo je Smenu i uspio se u prvoj godini postojanja plasirati u Premijer ligu Bjelorusije. * [[Dinamo Minsk (hokej)|HK Dinamo Minsk]], profesionalni hokejaški klub. Klub je osnovan 1976. i 5 sezona je igrao u elitnoj diviziji sovjetskog hokeja, gdje mu je najveći uspjeh bilo 10. mjesto u sezoni 1989/1990. Nakon raspada SSSR klub je [[1993.]] preimenovan u Tivali Minsk i pod tim imenom je djelovao sve do 2000. godine. U tom periodu Tivali je osvojio 4 titule prvaka Bjelorusije (1993, 1994, 1995. i 2000). Godine 2003. klub je obnovio svoj rad i vraćeno mu je staro ime Dinamo. * [[RK Dinamo Minsk|Rukometni klub Dinamo Minsk]] osnovan je 2008. Pet puta bio je prvak Bjelorusije. Domaće utakmice igra u [[Sportska dvorana u Minsku|Sportskoj dvorani u Minsku]]. Učesnik je i [[Liga prvaka u rukometu|rukometne Lige prvaka]]. == Poznate ličnosti == * [[Boris Hajkin]], [[dirigent]] * [[Isak Boleslavski]], [[šah]]ovski [[velemajstor]] * [[Andrej Orlovski]], Ultimate Fight borac * [[Viktorija Azarenka]], [[tenis]]erka * [[Jurij Besmjertni]], kikbokser * [[Svjetlana Boginska]], [[gimnastika|gimnastičarka]] == Međunarodni odnosi == {|style="width:100%" |- | style="width:50.0%;"| * {{ZD|ITA}} [[Milano]] * {{ZD|VEN}} [[Caracas]] * {{ZD|ENG}} [[Nottingham]] * {{ZD|JAP}} [[Sendai]] * {{ZD|IND}} [[Bangalore]] * {{ZD|FRA}} [[Lyon]] * {{ZD|BRA}} [[Belo Horizonte]]<ref>{{Cite web|url=http://www.pbh.gov.br/bh-internacional/bhz-acordos_irmas.htm|title=BH Internacional - Acordos de Cooperação |archive-url=https://web.archive.org/web/20071223020811/http://www.pbh.gov.br/bh-internacional/bhz-acordos_irmas.htm|archive-date=23. 12. 2007}}</ref> * {{ZD|SAD}} [[Detroit]] * {{ZD|KIN}} [[Changchun]] * {{ZD|POLJ}} [[Łódź]] * {{ZD|NJE}} [[Bonn]] | style="width:50.0%;"| * {{ZD|HOL}} [[Eindhoven]] * {{ZD|TADŽ}} [[Dušanbe]]<ref>{{Cite web|url=http://www.dushanbe.tj/ru/external/sister-cities/|title=Города побратимы|publisher=Официальный сайт Местного исполнительного органа государственной власти в городе Душанбе|access-date=16. 1. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20100827203135/http://www.dushanbe.tj/ru/external/sister-cities/|archive-date=27. 8. 2010|url-status=dead}}</ref> * {{ZD|RUM}} [[Chișinău]]<ref>{{Cite web|url=http://www.chisinau.md/tabview.php?l=ro&idc=526|title=Oraşe înfrăţite | publisher=Primăria Municipiului Chişinău|archive-url=https://web.archive.org/web/20120903122220/http://www.chisinau.md/tabview.php?l=ro&idc=526|archive-date=3. 9. 2012}}</ref> * {{ZD|KUB}} [[Havana]] * {{ZD|IRN}} [[Teheran]] * {{ZD|UAE}} [[Abu Dhabi (grad)|Abu Dhabi]] * {{ZD|TUR}} [[Ankara]] * {{ZD|KIR}} [[Biškek]] * {{ZD|VIJ}} [[Hồ Chí Minh (grad)|Hồ Chí Minh]]<ref>{{Cite web |url=http://www.mofahcm.gov.vn/vi/hoptac_qt/nr041014110554/#2O2JGVsVDHhB |title=So Ngoai Vu TP.HCM - Các địa phương kết nghĩa với TPHCM |access-date=29. 4. 2014 |archive-date=26. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150926182926/http://www.mofahcm.gov.vn/vi/hoptac_qt/nr041014110554#2O2JGVsVDHhB |url-status=dead }}</ref> * {{ZD|LAT}} [[Riga]]<ref>[https://www.riga.lv/ru/news/chto-rige-podarili-goroda-pobratimy?9820 Что Риге подарили города-побратимы?]{{Mrtav link}} Riga.lv</ref> * {{ZD|ARM}} [[Erevan]] |} == Galerija == <gallery> Datoteka:Kaścioł śv. Jazepa - 6.jpg|Crkva sv. Josifa Datoteka:Theatre opera&ballet, Minsk.JPG|Opera |Univerzitet |Metro Datoteka:Minsk Catholic Mary church.jpg|Barokna katolička Marijinska katedrala Datoteka:Belarus-Minsk-Independence Square-2.jpg|Trg nezavisnosti </gallery> == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20140529220719/http://www.pac.by/ru/ Akademija za javnu upravu] * [http://airport.by/en Internacionalni aerodrom Minsk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110706162859/http://airport.by/en |date=6. 7. 2011 }} * [http://dinamo-minsk.by/ FC Dinamo Minsk] * [http://hcdinamo.by/ HC Dinamo Minsk] {{Glavni gradovi evropskih država}} {{Oblasti u Bjelorusiji}} [[Kategorija:Gradovi u Bjelorusiji]] [[Kategorija:Glavni gradovi evropskih država]] 1sv4wdmdqrkaxh0qgfz1gjbhwi7qrsj Harriet Martineau 0 357276 3838294 3439574 2026-04-30T01:33:05Z Tulum387 155909 3838294 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Harriet Martineau | slika =Harriet Martineau sociologist.jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1802||}} | mjesto_rođenja = [[Norwich]], Velika Britanija | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1876|||1802||}} | mjesto_smrti = Velika Britanija | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Harriet Martineau''' ([[1802]], [[Norwich]], Norfolkshire– [[1876]] kod [[Ambleside]]<nowiki/>a, Westmoreland, grofovski posjed [[Cumbria]]) bila je britanska književnica i feministkinja koja je pisala o reformama politike i prirodnih nauka jezikom prosječnog čovjeka. Njena djela objavljivana su u novinama i brojnom knjigama.<ref>Michael R. Hill 2002 {{Simboli jezika|en|Engleski}}</ref> == Djetinjstvo i mladost == Harriet Martineau ima porijeklo od [[Hugenota]], njen djed Gaston Martineau izbjegao je iz [[Francuska|Francuske]] u [[Engleska|Englesku]] i tu osnovao porodicu. Njeni roditelji Thomas Martineau und Elizabeth (Rankin) Martineau su posjedovali tvornicu šalova. Njen mlađi brat [[James Martineau]] je u to vrijeme bio jedan od čuvenih vjerskih filozofa. Djetinjstvo je opisala kao teško jer je bila stalno bolesna. Oslabilo joj je [[čulo |čulo dodira]] i ukusa a sa 12 godina je ustanovljeno da teško i čuje. Dok su njena braća mogla završiti zanat odnosno ići studirati ona je sa sestrama ostala u kući. Kasnije je išla u djevojačku školu gdje su predavali unitarni sveštenici. Prva svoja djela je objavljivala preko crkvenih oglasa, osvrćući se na teškoće siromašnih.<ref>Meyers Konversations-Lexikon. Bibliographische Anstalt, Leipzig und Wien 1896, Band 11, S. 997 {{Simboli jezika|de|Njemački}}</ref> == Životno djelo == Veliki uspjeh postiže objavljivanjem devet tomova ''Illustrations of Political Economy'', gdje je obrađivala ekonomska pitanja u smislu [[Robert Malthus|Malthusa]] i [[David Ricardo|Ricarda]]. Njeno djelovanje u socijalnim reformama je inpirisano kroz ekonome [[Jeremy Bentham|Bentham]] i [[John Stuart Mill|Mill]], koji su propagirali [[utilitarizam]]. <ref>Meyers Lexikon. Bibliographisches Institut, Leipzig 1927, Bd. 7, Spalte 1782 {{Simboli jezika|de|Njemački}}</ref>. Između 1834 i 1836 putuje kroz Sjevernu Ameriku. Prilikom toga upoznaje u sklapa prijateljstvo sa [[Margaret Fuller]]. Po povratku u London pridružuje se intelektualcima tzv. [[Whigs]] koji su propagirali slobodu misli. Inspirisana druženjem napadale je robovlasništvo, pohlepu crkve kao i manja prava žena u odnosu na muškarce. Živjela je pisanjem novinskih članaka. [[Charles Darwin|Darwinovi]] (Darvinovi) biografi Desmond i Moore (Dezmend i Mur) kritikovali su njen prosti stil pisanja nazivajući ga "narodnim". No Darvinove sestre su u svojim pismima, dok je on na brodu [[HMS Beagle]] usidren bio u [[Vatrena zemlja (ostrvo)|Vatrenoj zemlji]], izjavile da s užitkom "gutaju" njene knjige.<ref>Adrian Desmond / James Moore: ''Darwin'', London 1991, zitiert nach der Rowohlt-Ausgabe Hamburg 1994, str. 178 {{Simboli jezika|de|Njemački}}</ref>. 1837 susreću se Martineau i Darvin prilikom čega mu ona čita svoj roman ''Deerbrook''. Darvin je bio oduševljen "tečnom prozom". <ref>Desmond/Moore 1994 Seite 285</ref>. Martineau je imala vezu s Darvinom starijim bratom Erasmususom. Upoznala je i Maltuza koji ju je pohvalio za širenje njegovih ideja.<ref>Desmond/Moore 1994 str. 231 {{Simboli jezika|de|Njemački}}</ref>. Razmjenjivala je pisma s [[Florence Nightingale]] i [[Charlotte Brontë]]. == Bolest == Na putovanju za [[Italija|Italiju]] 1839 oboljeva. Potražila je pomoć kod svog zeta Thomas Michael Greenhow (Tomas Majkl Grinhau), koji je kao doktor radio u [[Tynemouth]]. Otkriven je tumor maternice, Grinhau je dao prognozu da će Martineau još 5 godina živjeti. Uzimala je jaka sredstva protiv bolova a nadala se liječenju uz pomoć [[Mezmerizam]] <ref name="Uni Graz">[http://agso.uni-graz.at/lexikon/klassiker/martineau/29bio.htm Leksikon univerzitet u Grazu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140117162512/http://agso.uni-graz.at/lexikon/klassiker/martineau/29bio.htm |date=17. 1. 2014 }}, učitano 21.7.2011 {{Simboli jezika|de|Njemački}}</ref> Nakon isteka 5 godina pravi sebi kuću u blizini pisaca [[William Wordsworth]] (Vilijama Vordsvors) [[Matthew Arnold]] (Metju Arnold). Tu je živjela još 30 godina, smatrano je da je već izliječena. Pisala je članke za londonski [[Daily News]] (Dejli Njuz) a prevodila je iste i s franscuskog jezika. Obradila je djelo od [[Auguste Comte]] ''Cours de philosophie positive'' koje je 1835 objaljeno. Pored pisanja bavila se zemljoradnjom, zimi je davala kurseve za radnike i iznajmljivala svoj posjed. Na svojim putavanjima kroz Englesku i Irsku sastavila je putopis. Boravila je i u zemljama [[orijent]]a, gdje je pod tim utiskom smatrala da će se sve [[vjera|vjere]] reformisati.<ref>Eastern Life. Present and Past, 1848 {{Simboli jezika|en|Engleski}}</ref>. Bolovi u prsima 1856 doveki su do dijagnoze da je njen tumor opet počeo da raste. Martineau je ležala u krevetu dok su o njoj brinule njena nećakinja Maria (koja je 1864 umrla od tifusa) i mlađa sestra Jane (Džejn). Zbog bolesti od 1866 više ne piše, ali je prije toga potpisala [[peticija|peticiju]] za žensku [[emancipacija|emancipaciju]] (pravo glasanja) upućenu londonskom parlamentu. Poslije toga živi još 10 godina i umire od [[bronhitis]]a.<ref name="Uni Graz" /> == Djela == *''Illustrations of taxation''; 5 Bände, Charles Fox, 1834 *''Illustrations of Political Economy''; 9 Bände, Charles Fox, 1834 *''Miscellanies''; 2 Bände, Hilliard, Gray and Co., 1836 *''Society in America''; 3 Bände, Saunders and Otley, 1837, Neuauflage Cambridge University Press, 2009 *''Retrospect of Western Travel'', Saunders and Otley, 1838 *''How to Observe Morals and Manners'', Charles Knight and Co, 1838 *''Deerbrook''; London, 1839 *''The Crofton Boys. A Tale'', Charles Knight, 1841 *''Eastern Life. Present and Past'', 3 Bände, Edward Moxon, 1848 *Mit H. G. Atkinson: ''Letters on the Laws of Man's Nature and Development'', Chapman, 1851, Neuauflage Cambridge University Press, 2009 *''The Positive Philosophy of Auguste Comte'', von M. ausgewählt und übersetzt, 2 Bände, Chapman, 1853, Neuauflage Cambridge University Press, 2009 *''Harriet Martineau's Autobiography. With Memorials by Maria Weston Chapman'', 2 Bände, Smith, Elder & Co, 1877 == Literatura == *Maria Weston Chapman: ''Autobiography, with Memorials'', ursprünglich 1877, Wiederauflage Virago, London 1983 *Florence Fenwick Miller: ''Harriet Martineau'', ursprünglich 1884, Neuauflage Nabu Press, 2010 *R. K. Webb: ''Harriet Martineau, a radical Victorian'', Heinemann, London 1960 *Paul L. Riedesel: "Who Was Harriet Martineau?", in: ''Journal of the History of Sociology'', Nr. 3, 1981, Seite 63–80 *Gaby Weiner: "Harriet Martineau: A reassessment (1802–1876)", in: Dale Spender (Hrsg): ''Feminist theorists: Three centuries of key women thinkers,'' Pantheon 1983, Seite 60–74 *Valerie Sanders: ''Reason Over Passion: Harriet Martineau and the Victorian Novel'', New York 1986 *Deirdre David: ''Intellectual Women and Victorian Patriarchy: Harriet Martineau, Elizabeth Barrett Browning, George Eliot'', Cornell University Press, 1989 *Joan Rees: ''Women on the Nile: Writings of Harriet Martineau, Florence Nightingale, and Amelia Edwards'', Rubicon Press 1995 und 2008 *Michael R. Hill: ''Harriet Martineau: theoretical and methodological perspectives'', Routledge, 2002 *Deborah Anna Logan: ''The Hour and the Woman: Harriet Martineau's "Somewhat Remarkable" Life'', Northern Illinois University Press, 2002 *Deborah Anna Logan (Hrsg): ''The Collected Letters Of Harriet Martineau'', Pickering and Chatto, London 2007 *Ella Dzelzainis und Cora Kaplan (Hrsg): ''Harriet Martineau: Authorship, Society, and Empire'' (Sammelband mit Aufsätzen), Manchester University Press, 2011 == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} *[http://www.martineausociety.co.uk/ Martineau-Gesellschaft {{Simboli jezika|en|Engleski}}] {{DEFAULTSORT:Martineau, Harriet}} [[Kategorija:Britanski pisci]] [[Kategorija:Britanski historičari]] [[Kategorija:Britanski ekonomisti]] [[Kategorija:Britanski sociolozi]] [[Kategorija:Feminizam]] [[Kategorija:Biografije, Norwich]] [[Kategorija:Rođeni 1802.]] [[Kategorija:Umrli 1876.]] 9562cvxu1fkflt7wqcqrwzjtuewcto3 3838295 3838294 2026-04-30T01:34:12Z Tulum387 155909 3838295 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Harriet Martineau | slika =Harriet Martineau sociologist.jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1802||}} | mjesto_rođenja = [[Norwich]], Velika Britanija | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1876|||1802||}} | mjesto_smrti = Velika Britanija | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Harriet Martineau''' ([[1802]]; [[Norwich]], Norfolkshire – [[1876]]; [[Ambleside]], Westmoreland, grofovski posjed [[Cumbria]]) bila je britanska književnica i feministkinja koja je pisala o reformama politike i prirodnih nauka jezikom prosječnog čovjeka. Njena djela objavljivana su u novinama i brojnom knjigama.<ref>Michael R. Hill 2002 {{Simboli jezika|en|Engleski}}</ref> == Djetinjstvo i mladost == Harriet Martineau ima porijeklo od [[Hugenota]], njen djed Gaston Martineau izbjegao je iz [[Francuska|Francuske]] u [[Engleska|Englesku]] i tu osnovao porodicu. Njeni roditelji Thomas Martineau und Elizabeth (Rankin) Martineau su posjedovali tvornicu šalova. Njen mlađi brat [[James Martineau]] je u to vrijeme bio jedan od čuvenih vjerskih filozofa. Djetinjstvo je opisala kao teško jer je bila stalno bolesna. Oslabilo joj je [[čulo |čulo dodira]] i ukusa a sa 12 godina je ustanovljeno da teško i čuje. Dok su njena braća mogla završiti zanat odnosno ići studirati ona je sa sestrama ostala u kući. Kasnije je išla u djevojačku školu gdje su predavali unitarni sveštenici. Prva svoja djela je objavljivala preko crkvenih oglasa, osvrćući se na teškoće siromašnih.<ref>Meyers Konversations-Lexikon. Bibliographische Anstalt, Leipzig und Wien 1896, Band 11, S. 997 {{Simboli jezika|de|Njemački}}</ref> == Životno djelo == Veliki uspjeh postiže objavljivanjem devet tomova ''Illustrations of Political Economy'', gdje je obrađivala ekonomska pitanja u smislu [[Robert Malthus|Malthusa]] i [[David Ricardo|Ricarda]]. Njeno djelovanje u socijalnim reformama je inpirisano kroz ekonome [[Jeremy Bentham|Bentham]] i [[John Stuart Mill|Mill]], koji su propagirali [[utilitarizam]]. <ref>Meyers Lexikon. Bibliographisches Institut, Leipzig 1927, Bd. 7, Spalte 1782 {{Simboli jezika|de|Njemački}}</ref>. Između 1834 i 1836 putuje kroz Sjevernu Ameriku. Prilikom toga upoznaje u sklapa prijateljstvo sa [[Margaret Fuller]]. Po povratku u London pridružuje se intelektualcima tzv. [[Whigs]] koji su propagirali slobodu misli. Inspirisana druženjem napadale je robovlasništvo, pohlepu crkve kao i manja prava žena u odnosu na muškarce. Živjela je pisanjem novinskih članaka. [[Charles Darwin|Darwinovi]] (Darvinovi) biografi Desmond i Moore (Dezmend i Mur) kritikovali su njen prosti stil pisanja nazivajući ga "narodnim". No Darvinove sestre su u svojim pismima, dok je on na brodu [[HMS Beagle]] usidren bio u [[Vatrena zemlja (ostrvo)|Vatrenoj zemlji]], izjavile da s užitkom "gutaju" njene knjige.<ref>Adrian Desmond / James Moore: ''Darwin'', London 1991, zitiert nach der Rowohlt-Ausgabe Hamburg 1994, str. 178 {{Simboli jezika|de|Njemački}}</ref>. 1837 susreću se Martineau i Darvin prilikom čega mu ona čita svoj roman ''Deerbrook''. Darvin je bio oduševljen "tečnom prozom". <ref>Desmond/Moore 1994 Seite 285</ref>. Martineau je imala vezu s Darvinom starijim bratom Erasmususom. Upoznala je i Maltuza koji ju je pohvalio za širenje njegovih ideja.<ref>Desmond/Moore 1994 str. 231 {{Simboli jezika|de|Njemački}}</ref>. Razmjenjivala je pisma s [[Florence Nightingale]] i [[Charlotte Brontë]]. == Bolest == Na putovanju za [[Italija|Italiju]] 1839 oboljeva. Potražila je pomoć kod svog zeta Thomas Michael Greenhow (Tomas Majkl Grinhau), koji je kao doktor radio u [[Tynemouth]]. Otkriven je tumor maternice, Grinhau je dao prognozu da će Martineau još 5 godina živjeti. Uzimala je jaka sredstva protiv bolova a nadala se liječenju uz pomoć [[Mezmerizam]] <ref name="Uni Graz">[http://agso.uni-graz.at/lexikon/klassiker/martineau/29bio.htm Leksikon univerzitet u Grazu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140117162512/http://agso.uni-graz.at/lexikon/klassiker/martineau/29bio.htm |date=17. 1. 2014 }}, učitano 21.7.2011 {{Simboli jezika|de|Njemački}}</ref> Nakon isteka 5 godina pravi sebi kuću u blizini pisaca [[William Wordsworth]] (Vilijama Vordsvors) [[Matthew Arnold]] (Metju Arnold). Tu je živjela još 30 godina, smatrano je da je već izliječena. Pisala je članke za londonski [[Daily News]] (Dejli Njuz) a prevodila je iste i s franscuskog jezika. Obradila je djelo od [[Auguste Comte]] ''Cours de philosophie positive'' koje je 1835 objaljeno. Pored pisanja bavila se zemljoradnjom, zimi je davala kurseve za radnike i iznajmljivala svoj posjed. Na svojim putavanjima kroz Englesku i Irsku sastavila je putopis. Boravila je i u zemljama [[orijent]]a, gdje je pod tim utiskom smatrala da će se sve [[vjera|vjere]] reformisati.<ref>Eastern Life. Present and Past, 1848 {{Simboli jezika|en|Engleski}}</ref>. Bolovi u prsima 1856 doveki su do dijagnoze da je njen tumor opet počeo da raste. Martineau je ležala u krevetu dok su o njoj brinule njena nećakinja Maria (koja je 1864 umrla od tifusa) i mlađa sestra Jane (Džejn). Zbog bolesti od 1866 više ne piše, ali je prije toga potpisala [[peticija|peticiju]] za žensku [[emancipacija|emancipaciju]] (pravo glasanja) upućenu londonskom parlamentu. Poslije toga živi još 10 godina i umire od [[bronhitis]]a.<ref name="Uni Graz" /> == Djela == *''Illustrations of taxation''; 5 Bände, Charles Fox, 1834 *''Illustrations of Political Economy''; 9 Bände, Charles Fox, 1834 *''Miscellanies''; 2 Bände, Hilliard, Gray and Co., 1836 *''Society in America''; 3 Bände, Saunders and Otley, 1837, Neuauflage Cambridge University Press, 2009 *''Retrospect of Western Travel'', Saunders and Otley, 1838 *''How to Observe Morals and Manners'', Charles Knight and Co, 1838 *''Deerbrook''; London, 1839 *''The Crofton Boys. A Tale'', Charles Knight, 1841 *''Eastern Life. Present and Past'', 3 Bände, Edward Moxon, 1848 *Mit H. G. Atkinson: ''Letters on the Laws of Man's Nature and Development'', Chapman, 1851, Neuauflage Cambridge University Press, 2009 *''The Positive Philosophy of Auguste Comte'', von M. ausgewählt und übersetzt, 2 Bände, Chapman, 1853, Neuauflage Cambridge University Press, 2009 *''Harriet Martineau's Autobiography. With Memorials by Maria Weston Chapman'', 2 Bände, Smith, Elder & Co, 1877 == Literatura == *Maria Weston Chapman: ''Autobiography, with Memorials'', ursprünglich 1877, Wiederauflage Virago, London 1983 *Florence Fenwick Miller: ''Harriet Martineau'', ursprünglich 1884, Neuauflage Nabu Press, 2010 *R. K. Webb: ''Harriet Martineau, a radical Victorian'', Heinemann, London 1960 *Paul L. Riedesel: "Who Was Harriet Martineau?", in: ''Journal of the History of Sociology'', Nr. 3, 1981, Seite 63–80 *Gaby Weiner: "Harriet Martineau: A reassessment (1802–1876)", in: Dale Spender (Hrsg): ''Feminist theorists: Three centuries of key women thinkers,'' Pantheon 1983, Seite 60–74 *Valerie Sanders: ''Reason Over Passion: Harriet Martineau and the Victorian Novel'', New York 1986 *Deirdre David: ''Intellectual Women and Victorian Patriarchy: Harriet Martineau, Elizabeth Barrett Browning, George Eliot'', Cornell University Press, 1989 *Joan Rees: ''Women on the Nile: Writings of Harriet Martineau, Florence Nightingale, and Amelia Edwards'', Rubicon Press 1995 und 2008 *Michael R. Hill: ''Harriet Martineau: theoretical and methodological perspectives'', Routledge, 2002 *Deborah Anna Logan: ''The Hour and the Woman: Harriet Martineau's "Somewhat Remarkable" Life'', Northern Illinois University Press, 2002 *Deborah Anna Logan (Hrsg): ''The Collected Letters Of Harriet Martineau'', Pickering and Chatto, London 2007 *Ella Dzelzainis und Cora Kaplan (Hrsg): ''Harriet Martineau: Authorship, Society, and Empire'' (Sammelband mit Aufsätzen), Manchester University Press, 2011 == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} *[http://www.martineausociety.co.uk/ Martineau-Gesellschaft {{Simboli jezika|en|Engleski}}] {{DEFAULTSORT:Martineau, Harriet}} [[Kategorija:Britanski pisci]] [[Kategorija:Britanski historičari]] [[Kategorija:Britanski ekonomisti]] [[Kategorija:Britanski sociolozi]] [[Kategorija:Feminizam]] [[Kategorija:Biografije, Norwich]] [[Kategorija:Rođeni 1802.]] [[Kategorija:Umrli 1876.]] s3nggser72q3rsz6kpt73jr5gj6ntv0 NK Bratstvo Gračanica 0 357771 3838205 3820101 2026-04-29T16:21:57Z Bakir123 110053 3838205 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #FFFFFF | Boja2 = #0000FF | Ime kluba = '''NK Bratstvo Gračanica''' | Puno ime = Nogometni klub<br>Bratstvo Gračanica | Grb = | veličina_grba = 170px | Nadimak = ''Plavo-žuti'' | Osnovan = 1945. | Raspušten = | Lokacija = [[Gračanica]]<br>[[Bosna i Hercegovina]] | Boje = {{colorbox|blue}} {{colorbox|white}} | Federacija = [[Nogometni savez Federacije Bosne i Hercegovine|N/FS FBIH]] | Konfederacija = | Liga = [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | Stadion = [[Stadion Luke (Gračanica)|Luke]] | Kapacitet = 3.000 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = [[Nermin Avdagić]] | Trener = [[Amir Selimović]] | Uspjesi = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 2. mjesto | Prethodna sezona = [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25.]] | Webstranica = | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = | uzorak_t1 = | uzorak_dr1 = | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = 0000FF | tijelo1 = 0000FF | desna ruka1 = 0000FF | šorc1 = 0000FF | čarape1 = 0000FF | uzorak_lr2 = | uzorak_t2 = | uzorak_dr2 = | uzorak_š2 = | uzorak_č12 = | lijeva ruka2 = FFCC00 | tijelo2 = FFCC00 | desna ruka2 = FFCC00 | šorc2 = FFCC00 | čarape2 = FFCC00 }} '''Nogometni klub Bratstvo Gračanica''' je [[nogomet]]ni klub iz [[Gračanica|Gračanice]], [[Bosna i Hercegovina]]. Takmiči se u [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|prvoj ligi Federacije Bosne i Hercegovine]]. Klub je osnovan 1945. godine. Najveći uspjesi su osvajanje ''Druge Republičke lige BiH'', kao i osvajanje [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Druge lige FBiH]] u dva navrata. Tradicionalne boje su plava i žuta. Domaće utakmice igra na stadionu [[Stadion Luke (Gračanica)|Luke]] u Gračanici. ==Historija== Odmah po završetku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], u jesen 1945. godine formiran je ''Nogometni klub Bratstvo''. Od svog osnivanja klub je okupljao je veliki broj mladih sportista i igrao u ligama sjeverno-istočne Bosne, a sredinom osamdesetih (1984) plasirao se u Prvu republičku ligu Bosne i Hercegovine, nakon što je u kvalifikacijama u dva susreta bio bolji od ''NK Bratstva'' iz [[Bosanska Krupa|Bosanske Krupe]]. Nakon rata u BiH klub mijenja ime u ''NK Gračanica-Grin'' i takmiči u Drugoj nogometnoj ligi FBiH - Sjever. Godine 2000. klub još jednom mijenja ime, vraća staro i ponovo se takmiči pod imenom NK Bratstvo. U posljednjih nekoliko godine ekipa Bratstva se u više navrata nalazila na pragu plasmana u viši rang ali je taj cilj ostvaren tek u sezoni 2006-07, kada je osvajanjem prvog mjesta u Drugoj nogometnoj ligi FBiH - Sjever ostvaren plasman u Prvu ligu FBiH. Taj uspjeh ostvarili su igrači: Edin Ribić i Denis Lačić (golmani) Nermin Valjevac, Aleksandar Pantić, Dario Tomić, Mirza Kadić, Nedrmin Kadić, Samir Jogunčić, Mirzet Topčagić, Ferik Dizdarević (kapiten), Nenad Gajić, Kabir Smajić, Emir Borić, Gordan Gec, Edin Šuša, Mirza Spahić, Mirza Pindžić, Albin Biloglavić, Eldin Softić, Nedim Mahmutović, Ermin Mujanović, te stručni štab u sastavu: Irfan Džindić, trener i Amir Zejnilagić, pomoćnik. ==Uspjesi== *'''[[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Sjever|Druga liga FBiH - Sjever]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2)''': 2006/07, 2010/11. ==Plasman po sezonama== {| class="wikitable" style="width: 50%;" |- |-style="background-color:#CCF;" ! style="width: 20%; text-align:left;" |Sezona ! style="width: 50%; text-align:left;" |Liga ! style="width: 15%; text-align:center;" |Rang ! style="width: 15%; text-align:center;" |Pozicija ! style="width: 15%; text-align:center;" |Bodovi |- | [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2003/2004.|2003/04.]] | [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Sjever|Druga liga FBiH - Sjever]] | style="text-align:center;" | III | style="text-align:center;" | 6/16. | style="text-align:center;" | 43 |- | [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004/05.]] | [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Sjever|Druga liga FBiH - Sjever]] | style="text-align:center;" | III | style="text-align:center;" | 5/16. | style="text-align:center;" | 44 |- | [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2005/2006.|2005/06.]] | [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Sjever|Druga liga FBiH - Sjever]] | style="text-align:center;" | III | style="text-align:center;" | 2/16. | style="text-align:center;" | 61 |- | [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2006/2007.|2006/07.]] | [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Sjever|Druga liga FBiH - Sjever]] | style="text-align:center;" | III | style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 1/16. | style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 66 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2007/2008.|2007/08.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 4/16. | style="text-align:center;" | 45 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2008/2009.|2008/09.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 15/16. | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 36 |- | [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2009/2010.|2009/10.]] | [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Sjever|Druga liga FBiH - Sjever]] | style="text-align:center;" | III | style="text-align:center;" | 4/16. | style="text-align:center;" | 48 |- | [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2010/2011.|2010/11.]] | [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Sjever|Druga liga FBiH - Sjever]] | style="text-align:center;" | III | style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 1/16. | style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 65 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2011/2012.|2011/12.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 6/16. | style="text-align:center;" | 49 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2012/2013.|2012/13.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 5/16. | style="text-align:center;" | 42 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2013/2014.|2013/14.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 3/16. | style="text-align:center;" | 54 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014/15.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 3/16. | style="text-align:center;" | 53 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2015/2016.|2015/16.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 6/16. | style="text-align:center;" | 46 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2016/2017.|2016/17.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 7/16. | style="text-align:center;" | 45 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017/18.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 6/16. | style="text-align:center;" | 45 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/19.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 10/16. | style="text-align:center;" | 42 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/20.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 12/16. | style="text-align:center;" | 20 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 6/16. | style="text-align:center;" | 48 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2021/2022.|2021/22.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 7/16. | style="text-align:center;" | 44 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2022/2023.|2022/23.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 12/16. | style="text-align:center;" | 36 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2023/2024.|2023/24.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 3/16. | style="text-align:center;" | 52 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 2/15. | style="text-align:center;" | 46 |} ==Poznati igrači== {{div col|colwidth=30em}} * {{ZD|BIH}} [[Rizah Mešković]] * {{ZD|BIH}} [[Mitar Lukić]] * {{ZD|BIH}} [[Ahmed Zejnilagić]] * {{ZD|SRB}} [[Nenad Gajić]] * {{ZD|BIH}} [[Slobodan Katanić]] * {{ZD|BIH}} [[Slaviša Đukanović]] * {{ZD|SRB}} [[Goran Divljaković]] * {{ZD|BIH}} [[Romeo Mitrović]] * {{ZD|BIH}} [[Duško Bećarević]] * {{ZD|BIH}} [[Nusret Muslimović]] * {{ZD|BIH}} [[Jasmin Smriko]] {{div col end}} == Treneri == {{div col|colwidth=30em}} * {{ZD|BIH}} [[Šekib Sarajlić]] * {{ZD|BIH}} [[Ferid Imamović]] * {{ZD|BIH}} [[Ekrem Geca]] * {{ZD|BIH}} [[Mirza Sumbić]] * {{ZD|BIH}} [[Velibor Pudar]] * {{ZD|BIH}} [[Nusret Muslimović]] * {{ZD|BIH}} [[Denis Sadiković]] * {{ZD|BIH}} [[Fuad Grbešić]] * {{ZD|BIH}} [[Zoran Ćurguz]] * {{ZD|BIH}} [[Nikola Nikić]] * {{ZD|BIH}} [[Faruk Kulović]] * {{ZD|BIH}} [[Dalibor Ignjić]] * {{ZD|BIH}} [[Jasmin Moranjkić]] * {{ZD|BIH}} [[Amir Selimović]] {{div col end}} ==Vanjski linkovi== *[http://www.soccerway.com/teams/bosnia-herzegovina/nk-bratstvo-gracanica/9312/ Bratstvo Gračanica] na soccerway.com *[http://www.transfermarkt.com/nk-bratstvo-gracanica/transfers/verein/3492/saison_id/2014 Bratstvo Gračanica] na transfermarkt.com {{Prva liga FBiH}} {{DEFAULTSORT:Bratstvo Gračanica}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1945.]] [[Kategorija:Sport u Gračanici|NK]] qzvrklvije524ddsjxx20mbh2c1tx67 Boja kose 0 368443 3838000 3832180 2026-04-29T12:29:46Z Brainstack12 171289 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|0|0 */ 3838000 wikitext text/x-wiki [[File:Hair colors.jpg|thumb|Varijacije boje kose, s lijeva na desno (u smjeru kretanja kazaljki na [[Sat (instruments)|sat]]u): crna, smeđa, plava bijela, crvena..]] [[Datoteka:Light hair coloration map.png|thumb|350px|Rasprostranjenje i učestalost svjetlokosih u [[Evropa|Evropi]]<br /><span style="background:#4E3700">&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</span> do 1 %, <br /><span style="background:#8A6400">&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</span> 1 — 19 %,<br /><span style="background:#BE8900">&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</span> 20 — 49 %, <br /><span style="background:#FFC437">&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</span> 50 — 79 %, <br /><span style="background:#FFFF00">&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</span> 80 — 100 %]] ==Pigmentacija== '''Boja kose''' je određena [[pigment]]acijom folikula dlake, koju uvjetuju dva tipa '''[[melanin]]a''': ''eumelanin'' i ''feomelanin''. Jednostavno rečeno: više eumelanina – tamnija kosa; manje eumelanina – svjetlija kosa. Nivo melanina tokom vremena može varirati individualno, kada folikuli mogu imati više od jedne boje. Glavni determinator boje očiju, kose, kože i svih ostalih pigmentiranih struktura i organa ljudskog organizma je ''melanin'', dok modificirajruće i specijalne kolorne efekte daju ''melanoid'', ''karoten'' i srodne supstamce. Boja kose primarno zavisi od prisustva i količine pomenutih pigmenata, ali i od njihovog kvantitativnog odnosa sa prisutnim zrakom u srži i kori dlake. Različitim kombiniranjem količine pigmenata i zraka, nastaju sve osnovne kategorije boje kose i njihove specifične nijanse. Najviše melanina ima u crnoj kosi, u smeđoj ga je manje, u svijetloplavoj najmanje, dok ga u bijeloj uopće nema. Bjelina sijedih vlasi, ustvari, potiče od povećanog sadržaja vazduna, koji se nalazi ne samo u njihovoj srži, nego i u kori. Prema tome, prirodna boja kose koja se u našem najširem (pa i znanstvenom) rječniku označava kao “plava”, naravno, ne potiče od plavog pigmenta. Njene različite nijanse, od “svijetlotplave” do “tamnoplave”, određene su prisustvom odgovarajućih količina razblaženog (žućkastog) melanina. Suglasno tome, niz nijansi smeđe kose (od svijetlosmeđe do tamnosmeđe) uvjetovano je srazmjerno većim depozitima ovog [[pigment]]a, dok je pojava crne [[kosa|kose]] posljedica ekstremno velikih količina melaninskih zrnaca u srži i kori [[dlaka|dlake]]. Specijalne varijante boje kose (crvena ili riđa i dr.) određene su prisustvom odgovarajućih pigmenata. {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" |''' Osobenosti pigmentacije osnovnih kategorija boje kose''' |- |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''Boja kose''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[Pigmentacija]]''' |- |'''Bijela''' |'''– ''' |- |'''Plava / blond''' |'''Razblaženi (žućkasti) melanin''' (pretežno ''feomelanin'') |- |'''Crvena / riđa''' |'''Crveni pigmenti – karotenoidi difuzno raspršeni sa melaninom ''' |- |'''Smeđa''' |'''Jaki depoziti melanina''' |- |'''Crna''' |'''Ekstremno jaki depoziti melanina''' |- |} {| cellpadding="6" cellspacing="2" border="0" align="center" width="90%" style="color:#000;font-family:Courier;text-align:center;padding:6px;border:1px solid #999999;" |style="background:#FFFFFF"|Bijela |style="background:#E2BC74"|Plava |style="background:#E7A854"|Tamnoplava |style="background:#AD4F09;color:white"|Crvena |style="background:#9D3E0C;color:white"|Crvenosmeđa |style="background:#8B6C42;color:white"|Svijetlosmeđa |style="background:#5B3C11;color:white"|Smeđa |style="background:#2F1E0E;color:white"|Tamnosmeđa |style="background:#000000;color:white"|Crna |} ==Genetička kontrola== Intenzitet i kvalitet [[pigment]]acije kose u najvećoj mjeri su genetički određeni, dok neki činioci vanjske i unutrašnje sredine [[organizam|onganizma]], u kojoj se ostvaruju nasljedne predispozicije ovog svojstva, mogu samo u nijansama modificirati njihovo fenotipsko ispoljavanje. Stvarnu disitribuciju boje kose u potomstvu mogućih roditeljskih komibinacija, po ovom svojstvu, pokušavalo je objasniti nekoliko [[hipoteza]] o njegovoj [[genetika|genetičkoj]] kontroli. Prema prvoj, boju kose određuje serija od pet glavnih alela jednog genskog lokusa, čiju interakciju karakterizira opadajuća dominantnost (>) fenotipova, u smjeru: crna>smeđa>crvena>plava>[[albino]]. Druga [[hipoteza]] počiva na mogućnosti da glavninu boje kose kontroliraju [[gen]]i sa dva lokusa. Jedan od njih je odgovoran za produkciju melanina (crna>smeđa>plava>albino), a drugi za sintezu crvenog pigmenta, pri čemu je njegovo prisustvo dominantna, a odsustvo recesivna fenotipska oznaka. Ova pretpostavka također podrazumijeva da efekti alela prvog lokusa koji kodiraju sintezu većih količina pigmenta (u crnoj i smeđoj kosi) maskiraju produkte funkcionalnog alela drugog lokusa (crveni pigment).<ref>Hadžiselimović R. (1996): Boja kose. Mala škola popularne humane genetike. Biološki list, 43: 24-26.</ref> Kao i kod nasljeđivanja boje očiju, kože i ostalih [[pigment]]iranih [[kompleksija]] [[čovjek|ljudsko]] [[tijelo|tijela]], savremena gebetika i boju kose svrstava u [[poligensko nasljeđivanje|poligenska]] svojstva, sa još uvijek nepoznatom brojnošću odgovarajućeg poligenskog kompleksa. Uopćeno gledajući, dakle, kao i u [[genetika|genetici]] [[boja očiju|boje očiju]], u procesima nasljeđivanja boje kose (prema obje pomenute varijante), aleli koji kontroliraju intenzivniju pigmentaciju fenotipski dominiraju nad manje funkcionalnim. To objašnjava pojavu da svjetlokose osobe ne mogu biti nosioci gena za tamniju kosu, dok se u braku dvoje tamnokosih (ako su [[heterozigot]]ni) rađaju i potomci svijetle kose. Pojava tamne kose u potomstvu para svjetlokosih osoba relativno je rijetka, a objašnjava se nepotpunom probojnošću ili izražajnošću dominantnog alela kod jednog ili oba [[roditelj]]a. U takvim slučajevima posebno je plastično ispoljavanje [[alel]]<nowiki/>ogena koji kontrolira produkciju crvenkastog pigmenta. Kada je u paru sa funkcionalnim alelom za tamnu (posebno crnu) kosu, njegovi efekti su potpuno prikriveni, ali u kombinacijama s alelogenima za svjetlije nijanse učestvuje u komponiranju kestenjasto–crvenkastih, zlatasto–plavih, zlatasto–crvenih, jarko–crvenih i drugih tonova riđe kose. Inače, alel koji je odgovoran za sintezu crvenkastog pigmenta javlja se u svim rasnim skupinama, uključujući i negroidne, ali je kod tipično tamnokosih njegova aktivnost uočljiva samo u slučajevima smanjene ekspresivnosti alela za visoku produkciju melanina ili u odsustvu njihove probojnosti. Opća učestalost ovog alela u svjetskom stanovništvu je relativno niska, a prema nekim procjenama ukupna frekvencija jasno crvenih nijansi riđe kose iznosi tek oko 2%. Također može biti zanimljiva i pojava da je crvena kosa gotovo redovni “pratilac” nekih nasljednih sindroma i teških kožnih oboljenja. Zapaženo je da pojedine varijante boje kose mogu biti učestalije asocirane sa etničkom pripadnošću. Tamno smeđa kosa je predominantna u van[[Evropa|evropskim]] skupinama. Nijanse boje kose, prema ustaljenoj praksi, određuju se upotrebom ''Fischer–Saller skale'' (imenovane po Eugenu Fischeru i Karlu Salleru). Široko je upotrebljavana u [[bioantropologija|bioantropologiji]] i [[medicina|medicini]]. ==Klasifikacija== [[slika:Fischer-Saller_scale_of_hair_color.jpg|300px|thumb|Standardna Fischer-Sallerova skala]] Boja kose određuje se usporedbom sa "standardnom skalom boja kose" po Fišer - Zalerovim kriterijumima (Fischer, Saller, 1928). Ova skala sastoji se od 24 pramena kose, označena slovima od A do Y. Grupirani su u skupine prema boji kose: *A - potpuno svijetlo ili pepeljasto plava; *B - E - svijetlo plava; *F - L - plava; *M - O - tamno plava; *P - T - smeđa; *U - Y - smeđe-crna. Dodatna skala sastoji se od šest crvenih tonova označenih [[Rimski brojevi|rimskim brojevima]]: *I - IV - crvena; *V - VI - crveno-plava. <ref name="FSS">{{cite web|url=http://www.fbi.gov/about-us/lab/forensic-science-communications/fsc/july2000/index.htm/ubelaker.htm|title=Change in Hair Pigmentation in Children from Birth to 5 Years in a European Population (Longitudinal Study)|publisher =Forensic Science Communications|access-date=19. 3. 2014}}</ref> ==Reference== {{reference}} ==Također pogledajte== *[[Boja očiju]] *[[Forma kose]] *[[Rasa]] *[[Koža]] [[Kategorija:Bioantropologija]] [[Kategorija:Boja kose]] 7zfc9uitw55znlf2eyl57dgggyuz9ei Mikrobiološka genetika 0 370053 3838312 3834938 2026-04-30T04:14:29Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3838312 wikitext text/x-wiki {{Glavni|Genetika}} '''Mikrobiološka genetika''' (''mikrobna genetika'', ''genetika mikroorganizama'') je uža oblast [[genetika|genetike]] koja proučava pojave i procese [[biologija|biološkog]] nasljeđivanja kod [[mikroorganizam]]a. Pored općih obilježja, ima i niz specifičnosti, prilagođenih istraživanju [[genom]]a [[prokarioti|prokariota]]. Mnoga osnovna znanje savremene genetike, ostvarena su proučavanjem mikroskopskih [[model organizam|model-organizama]]. ==Pregled== Mikrobna genetika je predmet proučvanja unutar [[mikrobiologija|mikrobiologije]] o [[genetičko inženjerstvo|genetičkog inženjerstva]]. Proučava genetiku [[mikroorganizam|veoma malih (mikro) organizama]]: [[bakterija]], [[archaea]], [[virus]]a, [[protozoa]] i [[gljiva]].<ref name="Nature definition of Microbial Genetics">{{cite web|title=Microbial genetics|url=http://www.nature.com/subjects/microbial-genetics|website=Nature|publisher=Nature Publishing Group, A division of Macmillan Publishers Limmited|access-date=24. 9. 2015}}</ref> To uključuje proučavanje [[genotip]]a mikrobnih vrsta i [[ekspresija gena|sistem ekspresije gena]] u formiranju [[fenotip]]ova.<ref name="Bajrović">{{Cite book |author=Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Eds.|title=Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju|publisher=Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB) Sarajevo|year=2005|isbn= 9958-9344-1-8}}</ref> <ref name= "Kapur Pojskić">{{cite book|author=Kapur Pojskić L.|title=Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje|publisher= Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo|year=2014|isbn=978-9958-9344-8-3}}</ref> Od otkrića mikroorganizama, koje se pripisuje [[Robert Hooke|Robertu Hookeu]] i [[Antoni van Leeuwenhoek|Antoniju van Leeuwenhoeku]] u periodu [[1665]]-[[1885]].<ref name="Microorganisms Discovery">{{cite journal|last1=Gest|first1=Hau|title=The discovery of microorganisms by Robert Hooke and Antoni van Leeuwenhoek, Fellows of The Royal Society|journal=The Royal Society|date=22. 5. 2004|volume=58|pages=137–201|doi=10.1098/rsnr.2004.0055|url=http://rsnr.royalsocietypublishing.org/content/58/2/187|access-date=25. 9. 2015|pmid=15209075|archive-date=27. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150927065109/http://rsnr.royalsocietypublishing.org/content/58/2/187|url-status=dead}}</ref> koristi se za proučavanje mnogih procese i primjene u različitim oblastima studija u genetici. Na primjer: brzo stope rasta mikroorganizama i kratka vremena generacije koriste naučnici za proučavanje evolucije.<ref name="Book on Microorganisms and model systems.">{{cite book|last1=Mortlock|first1=Robert|title=Microorganisms As Model Systems for Studying Evolution.|date=2013|publisher=Springer Verlag|isbn=978-1-4684-4846-7|page=2}}</ref> Mikrobna genetika ima također primjenu aplikacije u mogućnosti da proučava procese i puteve koji su slični onima kod ljudi, kao što je metabolizam lijekova.<ref name="Applications of Microbial genetics">{{cite journal|last1=Murphy|first1=Cormac D.|title=Drug metabolism in microorganisms|journal=Biotechnology Letters|date=2. 9. 2014|volume=37|issue=1|pages=19–28|doi=10.1007/s10529-014-1653-8}}</ref> ==Proučavani organizmi u mikrobnoj genici== ;Bakterije [[Datoteka:Bacterial morphology diagram.svg|thumb|300px|Bakterije su klasificirane prema obliku.]] [[Bakterije]] na ovoj planeti postoje oko 3,5 milijardi godina, a obično se klasificiraju prema obliku.<ref name="Applications of microbes">{{cite book|last1=Weeks|first1=Benjamin S.|title=Alcamo's microbes and society|url=https://archive.org/details/alcamosmicrobess0000week|date=2012|publisher=Jones & Bartlett Learning|location=Sudbury, MA|isbn=978-0-7637-9064-6|edition=3rd}}</ref> [[Bakterijska genetika]] proučava mehanizme skladištenja i transfera njihove [[genetička informacija|genetičke informacije]], njihove [[hromosom]]e, [[plazmid]]e, [[transpozon]]e i [[bakteriofag|fage]].<ref name="Nature-Bacterial genetics">{{cite web|title=Bacterial genetics|url=http://www.nature.com/subjects/bacterial-genetics|website=Nature|publisher=Macmillan Publishers Limmited|access-date=8. 11. 2015}}</ref> ;Archaea [[Archaea]] je [[domen (biologija)|domen]] [[prokarioti|prokariotskih]] jednoćelijskih organizama, koji su evoluirali u proteklih oko četiri milijarde godina. Iako imaju zajedničkog pretka s bakterijama, mnogo su bliži [[eukarioti]]ma nego baktrijame.<ref name="Microbe World">{{cite web|title=Archaea|url=http://www.microbeworld.org/types-of-microbes/archaea|website=Microbe WORLD|publisher=Microbe WORLD|access-date=8. 11. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151123080925/http://www.microbeworld.org/types-of-microbes/archaea|archive-date=23. 11. 2015|url-status=dead}}</ref> Neke arheje su u mogućnosti da opstanu u ekstremnim okruženjima, što omogućava višestruku primjrnu i oblasti genetike. Jedan od takvih aplikacija je upotreba njihovih [[enzim]]a, što je bolje za preživljavanje u teškim uvjetima ''[[in vitro]]''.<ref name="Paper on Arcahaeal Enzymes">{{cite journal|last1=Chambers|first1=Cecilia R.|last2=Patrick|first2=Wayne M.|title=Archaeal Nucleic Acid Ligases and Their Potential in Biotechnology|journal=Archaea|date=2015|volume=2015|pages=1–10|doi=10.1155/2015/170571}}</ref> ;Gljive [[Gljive]] mogu biti i višećelijski i jednoćelijski organizmi, a od ostalih mikroba ih razdvaja način pribavljenja hranljivih tvari. One luče [[enzim]]e u svoje okruženje koji razlažu organske materije.<ref name="Applications of microbes" /> Genetika gljiva u istraživanjima upotrebljava [[kvasac]] i končaste gljive kao [[model organizam|modelne organizme]] za eukariote, uključujući [[ćelijski ciklus]] regulaciju, strukturu [[hromatin]]a i [[regulacija ekspresije gena|regulaciju gena]].<ref name="Bajrović"/><ref name="Nature def-Fungal genetics">{{cite web|title=Fungal Genetics|url=http://www.nature.com/subjects/fungal-genetics?WT.ac=search_subjects_fungal_genetics|website=Nature.com|publisher=Macmillan Publishers Limited|access-date=9. 11. 2015}}</ref> ;Protozoa [[Protozoa]] su jednoćelijski organizmi koji imaju [[jedro]] i ultramikroskopske ćelijska tijela u [[citoplazma|citoplazmi]].<ref name="Applications of microbes" /> Poseban aspekt protozoa os interesa za [[genetika čovjeka|genetiku čovjeka]] su njihovi [[bič (biologija)|bičevi]], koji su vrlo slični bičevima ljudskih [[spermatozoid]]a. ;Virusi [[Virus]]i su [[kapsida|kapsidno]]-kodirajući organizmi koji su građeni od proteina i nukleinskih kiselina koje se mogu samostalno sastaviti nakon replikacije u ćeliji domaćina, pomoću replikacijskih mehanizama domaćina.<ref name="Mimivirus-Virus definition">{{cite journal|last1=Raoult|first1=Didier|last2=Forterre|first2=Patrick|title=Redefining viruses: lessons from Mimivirus|journal=Nature Reviews Microbiology|date=3. 3. 2008|volume=6|issue=4|pages=315–319|doi=10.1038/nrmicro1858}}</ref> U naučnoj zajednici postoji neslaganje o tome da li su [[virus]]i živa bića, uglavnom zbog nedostatka [[ribosom]]a.<ref name="Mimivirus-Virus definition" /> Razumijevanje virusnog [[genom]]a je važno, ne samo za studije u genetici, već i za razumijevanje njihovih patogenih svojstava.<ref name="Viral Genome">{{cite journal|last1=Seto|first1=Donald|title=Viral Genomics and Bioinformatics|journal=Viruses|date=30. 11. 2010|volume=2|issue=12|pages=2587–2593|doi=10.3390/v2122587}}</ref> ==Primjena mikrobne genetike== [[Datoteka:Taq.png|thumb|Taq polimeraza koja se upotrebljava u polimeraznoj lančanoj reakciji ([[PCR]])]] Mikroorganizmi su idealni za [[biohemija|biohemijske]] i [[genetika|genetičke]] studije i imali su ogroman doprinos u ovim oblastima nauke, kao što ie pružanje informacija o [[genetički kod|genetičkom kodu]] i [[regulacija djelovanja gena|regulaciji genske aktivnosti]]. [[Jacques Monod]] i [[François Jacob]] koristili su ''[[Escherichia coli]]'', vrstu bakterija, u cilju razvoja [[operon]]skog modela [[regulacija ekspresije gena|ekspresije gena]], koji u osnovi poznavanja ekspresije i regulacije djlovanja gena..<ref name="Encyclopedia">{{cite journal|title=Microbial Genetics|journal=World Of Micorbiology and Immunology|date=2003|url=http://www.encyclopedia.com/topic/Microbial_genetics.aspx|access-date=9. 11. 2015}}</ref> Osim toga, [[Nasljeđivanje|nasljedni]] procesi mikroorganizama su slični onima u višećelijskim organizmima, što omogućava istraživačima da se prikupe informacije o ovom procesu.<ref name="Microbial Genetics">{{cite book|last1=Bainbridge|first1=B.W.|title=Genetics of microbes|date=1987|publisher=Blackie|location=Glasgow|isbn=0-412-01281-2|edition=2nd|url=https://archive.org/details/geneticsofmicrob00bria}}</ref> Još jedna bakterija koja je imala veliki doprinos na polju [[genetika|genetike]] je ''[[Thermus aquaticus]] '', koja koja podnosi visoke temperature. Iz ovog mikroba je izoliran enzim [[Taq polimeraza]], koji se sada koristi u moćnim eksperimentalnim tehnikama, kao što je [[polimerazna lančana reakcija]] (PCR).<ref name="Taq Polymerase">{{cite journal|last1=Terpe|first1=Kay|title=Overview of thermostable DNA polymerases for classical PCR applications: from molecular and biochemical fundamentals to commercial systems|journal=Applied Microbiology and Biotechnology|date=1. 11. 2013|volume=97|issue=24|pages=10243–10254|doi=10.1007/s00253-013-5290-2}}</ref> Razvoj [[rekombinantna DNK|tehnologije rekombinantne DNK]] pomoću bakterija je dovelo do rađanja modernog [[Genetičko inženjerstvo|genetičkog inženjerstva]] i [[biotehnologija|biotehnologije]].<ref name="Bajrović"/> Koristeći mikrobi, su razvijeni se protokoli za ugradnju poznatig gena u bakterijske [[plazmid]] e, iskoristivši njihovu brzu reprodukciju, za instaliranje biofabrika za gene od interesa. Takve genetički modificirane bakterije mogu proizvesti [[farmacija|farmaceutske proizvode]], kao što su [[insulin]], [[hormon rasta]], [[interferon]] i [[zgrušavanje krvi|faktori zgrušavanja krvi]].<ref name="Applications of microbes"/> Mikrobi mogu sintetizirati različite enzime za industrijske aplikacije, kao što su fermentiranje hrane, reagensi za laboratorijski testove i mliječne proizvode (kao što je [[renin]]), pa čak i odjeću (kao što je ''[[Trichoderma]]'', gljiva čiji [[enzim]] se koristi da bi se farmerke „pjeskarile“ i dobile izgled ispranosti).<ref name="Applications of microbes"/> ==Također pogledajte== *[[Polimerazna lančana reakcija]] *[[Taq polimeraza]] *[[Genetičko inženjerstvo]] *[[Biotehnologija]] ==Reference== {{refspisak|2}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Microbes}} {{DEFAULTSORT:Microbial Genetics}} [[Kategorija:Genetika]] [[Kategorija:Mikrobiologija]] [[Kategorija:Biotehnologija]] banhuu1nsbghgjfg699vzbd4gszh75c Šablon:Izborni dijagram/Partija/BS 10 373611 3838015 3813408 2026-04-29T13:32:55Z Z1KA 87045 3838015 wikitext text/x-wiki {{Šablon:Izborni dijagram/Partija/Doku/BS}} <onlyinclude><includeonly>{{#switch: {{{1|}}} <!--A--> |A-SDA={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=D1EBB7|tamno=78bb34|link=[[Stranka demokratske aktivnosti{{!}}A-SDA]]}} <!--B--> |BHČSP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=919191|tamno=1F1F1F|link=[[Bosanskohercegovačka čista stranka{{!}}BHČSP]]}} |BH Blok={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF0000|tamno=FF0000|link=BH Blok ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine{{!}}SDP BiH]] - [[Naša stranka{{!}}NS]])}} |BHB={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF0000|tamno=FF0000|link=BH Blok ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine{{!}}SDP BiH]] - [[Naša stranka{{!}}NS]])}} |Koalicija BH Blok={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF0000|tamno=FF0000|link=Koalicija BH Blok ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine{{!}}SDP BiH]] - [[Naša stranka{{!}}NS]])}} |Koalicija "BH Blok"={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF0000|tamno=FF0000|link=Koalicija "BH Blok" ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine{{!}}SDP BiH]] - [[Naša stranka{{!}}NS]])}} |BHI={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=0020FE|tamno=1520A6|link=[[Bosanskohercegovačka inicijativa{{!}}BHI]]}} |BHI-KF={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=0020FE|tamno=1520A6|link=[[Bosanskohercegovačka inicijativa{{!}}BHI]]}} |BHD={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=efe682|tamno=fcde00|link=[[Bosanskohercegovački demokrati{{!}}BHD]]}} |BDP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=b61a25|tamno=b61a25|link=[[Brčanski demokratski pokret{{!}}BDP]]}} |BNS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=33a675|tamno=12412f|link=[[Bosanska narodna stranka{{!}}BNS]]}} |BPS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=3DFF91|tamno=005826|link=[[Bosanskohercegovačka patriotska stranka{{!}}BPS]]}} |BSP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=66FF99|tamno=009933|link=[[Bosanskohercegovačka stranka prava{{!}}BSP]]}} |BoSP BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=66FF99|tamno=009933|link=[[Bošnjačka stranka prava Bosne i Hercegovine{{!}}BoSP BiH]]}} |BOSS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=BD0006|tamno=BD0006|link=[[Bosanska stranka{{!}}BOSS]]}} |BZ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=00DD00|tamno=006600|link=[[Bosanski zeleni{{!}}BZ]]}} |BHZ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=03C04A|tamno=03C04A|link=[[Bosanskohercegovački zeleni{{!}}BHZ]]}} |BH zeleni={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=03C04A|tamno=03C04A|link=[[Bosanskohercegovački zeleni{{!}}BH zeleni]]}} <!--C--> |CL={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=C52030|tamno=C52030|link=[[Crvene linije{{!}}CL]]}} <!--Č--> |ČNS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF8F8F|tamno=AA0000|link=[[Čapljinska neovisna stranka{{!}}ČNS]]}} <!--D--> |DEMOS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=0468b4|tamno=ed1c23|link=[[Demokratski savez{{!}}DEMOS]]}} |DF={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=F4E3B8|tamno=F16822|link=[[Demokratska fronta{{!}}DF]]}} |DjB={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=11CC00|tamno=110000|link=Dosta je bilo}} |DNS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=EFC2E0|tamno=2B0E72|link=[[Demokratski narodni savez{{!}}DNS]]}} |DNZ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=048AEB|tamno=048AEB|link=[[Demokratska narodna zajednica{{!}}DNZ]]}} |DP RS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=EEBB55|tamno=EE3355|link=[[Demokratska partija (Republika Srpska){{!}}DP RS]]}} |DPB RS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=aaccff|tamno=0066ff|link=[[Demokratski patriotski blok Republike Srpske{{!}}DPB RS]]}} |DSI BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=f6ecb2|tamno=d2b829|link=[[Demokratska stranka invalida Bosne i Hercegovine{{!}}DSI BiH]]}} |DSI={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=f6ecb2|tamno=d2b829|link=[[Demokratska stranka invalida Bosne i Hercegovine{{!}}DSI BiH]]}} |DSP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=f6ecb2|tamno=d2b829|link=[[Demokratska stranka penzionera{{!}}DSP]]}} |DS RS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFFF99|tamno=ffff00|link=[[Demokratska stranka Republike Srpske{{!}}DS RS]]}} |DSS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=BB4488|link=[[Demokratska socijalistička stranka Bosne i Hercegovine{{!}}DSS BiH]]}} <!--E--> |EES E-5={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=00DD00|tamno=006600|link=[[Evropska ekološka stranaka E-5{{!}}EES E-5]]}} |EPRS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=00DD00|tamno=006600|link=[[Ekološka partija Republike Srpske{{!}}EPRS]]}} |EP RS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=00DD00|tamno=006600|link=[[Ekološka partija Republike Srpske{{!}}EP RS]]}} <!--F--> <!--G--> |GM2024={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=F16822|tamno=F16822|link=Grade moj ([[Demokratska fronta{{!}}DF]] - [[Narodni evropski savez{{!}}NES]] - [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu{{!}}SBiH]] - [[Prva mostarska partija{{!}}PMP]])}} |Grade moj 2024={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=F16822|tamno=F16822|link=Grade moj ([[Demokratska fronta{{!}}DF]] - [[Narodni evropski savez{{!}}NES]] - [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu{{!}}SBiH]] - [[Prva mostarska partija{{!}}PMP]])}} |Koalicija Grade moj={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=F16822|tamno=F16822|link=Koalicija Grade moj ([[Demokratska fronta{{!}}DF]] - [[Narodni evropski savez{{!}}NES]] - [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu{{!}}SBiH]] - [[Prva mostarska partija{{!}}PMP]])}} |Koalicija "Grade moj"={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=F16822|tamno=F16822|link=Koalicija "Grade moj" ([[Demokratska fronta{{!}}DF]] - [[Narodni evropski savez{{!}}NES]] - [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu{{!}}SBiH]] - [[Prva mostarska partija{{!}}PMP]])}} |GDS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=00DD00|tamno=006600|link=[[Građanska demokratska stranka Bosne i Hercegovine{{!}}GDS BiH]]}} |GDSBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=00DD00|tamno=006600|link=[[Građanska demokratska stranka Bosne i Hercegovine{{!}}GDSBiH]]}} |GS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=106bb4|tamno=f0d418|link=[[Građanski savez Bosne i Hercegovine{{!}}GS BiH]]}} |GSBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=106bb4|tamno=f0d418|link=[[Građanski savez Bosne i Hercegovine{{!}}GSBiH]]}} |GS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=106bb4|tamno=f0d418|link=[[Građanski savez Bosne i Hercegovine{{!}}GS]]}} <!--H--> |HČSP BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=919191|tamno=1F1F1F|link=[[Hrvatska čista stranka prava Bosne i Hercegovine{{!}}HČSP BiH]]}} |HČSPBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=919191|tamno=1F1F1F|link=[[Hrvatska čista stranka prava Bosne i Hercegovine{{!}}HČSPBiH]]}} |HDS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ED1B24|tamno=26256B|link=[[Hrvatski demokratski savez{{!}}HDS]]}} |HDS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ED1B24|tamno=26256B|link=[[Hrvatski demokratski savez Bosne i Hercegovine{{!}}HDS BiH]]}} |HDSBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ED1B24|tamno=26256B|link=[[Hrvatski demokratski savez Bosne i Hercegovine{{!}}HDSBiH]]}} |HDU BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=D0D0D0|tamno=78bb34|link=[[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine{{!}}HDU BiH]]}} |HDUBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=D0D0D0|tamno=78bb34|link=[[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine{{!}}HDUBiH]]}} |HDZ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCD3FF|tamno=0064AA|link=[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine{{!}}HDZ]]}} |HDZ BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCD3FF|tamno=0064AA|link=[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine{{!}}HDZ BiH]]}} |HDZBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCD3FF|tamno=0064AA|link=[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine{{!}}HDZBiH]]}} |HDZ 1990={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCEBFF|tamno=65C4FF|link=[[Hrvatska demokratska zajednica 1990{{!}}HDZ 1990]]}} |HDZ1990={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCEBFF|tamno=65C4FF|link=[[Hrvatska demokratska zajednica 1990{{!}}HDZ1990]]}} |HKDU BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=BB44EE|link=[[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine{{!}}HKDU BiH]]}} |HKDU={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=BB44EE|link=[[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine{{!}}HKDU BiH]]}} |HKDP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=11CCFF|tamno=1100FF|link=[[Hrvatski kršćanski demokratski preporod {{!}}HKDP]]}} |HKP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=11CC00|tamno=110000|link=[[Hrvatska koalicija za Pougarje{{!}}HKP]]}} |HKzK - HDZ 1990/HNS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCEBFF|tamno=65C4FF|link=HKzK - [[Hrvatska demokratska zajednica 1990{{!}}HDZ 1990]]/[[Hrvatski narodni savez Bosne i Hercegovine{{!}}HNS BiH]]}} |HKzT={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCEBFF|tamno=65C4FF|link=HKzT}} |HLZL={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF8F8F|tamno=AA0000|link=[[Hrvatska lista za Livno{{!}}HLZL]]}} |HLZJ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=5de1e6|tamno=5de1e6|link=[[Hrvatska lista za jug{{!}}HLZJ]]}} |HLzJ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=5de1e6|tamno=5de1e6|link=[[Hrvatska lista za jug{{!}}HLzJ]]}} |HNL={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=009977|tamno=000077|link=[[Hrvatska nezavisna lista{{!}}HNL]]}} |HNZ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=0064AA|tamno=0064AA|link=[[Hrvatska narodna zajednica{{!}}HNZ]]}} |HKU={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=65C4FF|tamno=65C4FF|link=[[Hrvatska katolička udruga{{!}}HKU]]}} |HNP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=1361a9|tamno=FF7777|link=[[Hrvatski nacionalni pomak{{!}}HNP]]}} |HNS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=AE9A64|tamno=AE9A64|link=[[Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine{{!}}HNS BiH]]}} |HRS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e3202a|tamno=0471bb|link=[[Hrvatska republikanska stranka{{!}}HRS]]}} |HS (HKDU-HRAST)={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=55CCFF|tamno=5500FF|link=[[Hrvatski savez HKDU - HRAST{{!}}HS (HKDU-HRAST)]]}} |HSP BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=919191|tamno=1F1F1F|link=[[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine{{!}}HSP BiH]]}} |HSP BiH ĐdJ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=11CCFF|tamno=1100FF|link=[[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine Đapić - dr. Jurišić{{!}}HSP BiH ĐdJ]]}} |HSPdAS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=88EEEE|link=[[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine{{!}}HSPdAS BiH]]}} |HSP H-B={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=5599EE|link=[[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne{{!}}HSP H-B]]}} |HSS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=BBCCBB|link=[[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine{{!}}HSS BiH]]}} |HSSBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=BBCCBB|link=[[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine{{!}}HSSBiH]]}} |HSS BR={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=BBCCBB|link=[[Hrvatska seljačka stranka - Braća Radić{{!}}HSS BR]]}} |HSS-BR={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=BBCCBB|link=[[Hrvatska seljačka stranka - Braća Radić{{!}}HSS-BR]]}} |HSSBR={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=BBCCBB|link=[[Hrvatska seljačka stranka - Braća Radić{{!}}HSS BR]]}} |HSS-BR - HDZ 1990={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCEBFF|tamno=65C4FF|link=[[Hrvatska seljačka stranka - Braća Radić{{!}}HSS-BR]] - [[Hrvatska demokratska zajednica 1990{{!}}HDZ 1990]]}} |HSS-BR-HDZ 1990={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCEBFF|tamno=65C4FF|link=[[Hrvatska seljačka stranka - Braća Radić{{!}}HSS-BR]] - [[Hrvatska demokratska zajednica 1990{{!}}HDZ 1990]]}} |HSS BR-HDZ 1990={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCEBFF|tamno=65C4FF|link=[[Hrvatska seljačka stranka - Braća Radić{{!}}HSS-BR]] - [[Hrvatska demokratska zajednica 1990{{!}}HDZ 1990]]}} |HSS BR - HDZ 1990={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCEBFF|tamno=65C4FF|link=[[Hrvatska seljačka stranka - Braća Radić{{!}}HSS-BR]] - [[Hrvatska demokratska zajednica 1990{{!}}HDZ 1990]]}} |HSS SR={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=99DDEE|link=[[Hrvatska seljačka stranka Stjepana Radića{{!}}HSS SR]]}} |HSS-SR={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=99DDEE|link=[[Hrvatska seljačka stranka Stjepana Radića{{!}}HSS-SR]]}} |IZVOR BG={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=66FF99|tamno=009933|link=[[Koalicija "Izvor"{{!}}IZVOR BG]]}} <!--J--> |JMO={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=014201|tamno=014201|link=[[Jugoslavenska muslimanska organizacija{{!}}JMO]]}} |JNS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=99DDEE|link=[[Jedinstvena napredna stranka{{!}}JNS]]}} |JUL={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=99DDEE|link=[[Jugoslavenska ljevica{{!}}JUL]]}} <!--K--> |Koalicija za Mostar 2024={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=009933|tamno=009933|link=Koalicija za Mostar ([[Stranka demokratske akcije{{!}}SDA]] - [[Bosanskohercegovačka patriotska stranka{{!}}BPS]] - [[Bosanskohercegovački zeleni{{!}}BHZ]])}} |KzM2024={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=009933|tamno=009933|link=Koalicija za Mostar ([[Stranka demokratske akcije{{!}}SDA]] - [[Bosanskohercegovačka patriotska stranka{{!}}BPS]] - [[Bosanskohercegovački zeleni{{!}}BHZ]])}} |Koalicija za Mostar 2020={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=009933|tamno=009933|link=Koalicija za Mostar ([[Stranka demokratske akcije{{!}}SDA]] - [[Savez za bolju budućnost{{!}}SBB]] - [[Demokratska fronta{{!}}DF]] - [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu{{!}}SBiH]] - [[Bosanskohercegovačka patriotska stranka{{!}}BPS]])}} |KzM2020={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=009933|tamno=009933|link=Koalicija za Mostar ([[Stranka demokratske akcije{{!}}SDA]] - [[Savez za bolju budućnost{{!}}SBB]] - [[Demokratska fronta{{!}}DF]] - [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu{{!}}SBiH]] - [[Bosanskohercegovačka patriotska stranka{{!}}BPS]])}} |Koalicija HDZ BiH/HDZ 1990={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCD3FF|tamno=4c64ff|link=Koalicija [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine{{!}}HDZ]]/[[Hrvatska demokratska zajednica 1990{{!}}HDZ 1990]]}} |Koalicija HDZ BiH/HSP BiH/RDS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCD3FF|tamno=4c64ff|link=Koalicija [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine{{!}}HDZ]]/[[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine{{!}}HSP]]/[[Ramska demokratska stranka{{!}}RDS]]}} |Koalicija HDZ BiH/HSS SR/HSP BiH/HKDU BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCD3FF|tamno=4c64ff|link=Koalicija [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine{{!}}HDZ]]/[[Hrvatska seljačka stranka Stjepana Radića{{!}}HSS SR]]/[[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine{{!}}HSP]]/[[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine{{!}}HKDU]]}} |Koalicija HDZ BiH/HSS SR={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCD3FF|tamno=4c64ff|link=Koalicija [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine{{!}}HDZ]]/[[Hrvatska seljačka stranka Stjepana Radića{{!}}HSS SR]]}} |Koalicija HDZ BiH/HSS SR/HDZ 1990={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCD3FF|tamno=4c64ff|link=Koalicija [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine{{!}}HDZ]]/[[Hrvatska seljačka stranka Stjepana Radića{{!}}HSS SR]]/[[Hrvatska demokratska zajednica 1990{{!}}HDZ 1990]]}} |Koalicija HDZ BiH/HDZ 1990/HSP BiH/HSS SR={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCD3FF|tamno=4c64ff|link=Koalicija [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine{{!}}HDZ]]/[[Hrvatska demokratska zajednica 1990{{!}}HDZ 1990]]/[[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine{{!}}HSP]]/[[Hrvatska seljačka stranka Stjepana Radića{{!}}HSS SR]]}} |Koalicija HDZ 1990/HS (HKDU-HRAST)={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCEBFF|tamno=65C4FF|link=Koalicija [[Hrvatska demokratska zajednica 1990{{!}}HDZ 1990]]/[[Hrvatski savez HKDU - HRAST{{!}}HS (HKDU-HRAST)]]}} |Koalicija HDZ 1990/HSP BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCEBFF|tamno=65C4FF|link=Koalicija [[Hrvatska demokratska zajednica 1990{{!}}HDZ 1990]]/[[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine{{!}}HSP]]}} |Koalicija HDZ 1990/HSS SR={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCEBFF|tamno=65C4FF|link=Koalicija [[Hrvatska demokratska zajednica 1990{{!}}HDZ 1990]]/[[Hrvatska seljačka stranka Stjepana Radića{{!}}HSS SR]]}} |Koalicija HRS BiH/HSS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=BBCCBB|link=Koalicija [[Hrvatska republikanska stranka Bosne i Hercegovine{{!}}HRS]]/[[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine{{!}}HSS BiH]]}} |Koalicija HSP BiH/HPB BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=919191|tamno=1F1F1F|link=Koalicija [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine{{!}}HSP]]/[[Hrvatski pravaški blok Bosne i Hercegovine{{!}}HPB]]}} |Koalicija Kotor-Varoš (HDZ-HNS)={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCD3FF|tamno=4c64ff|link=[[Koalicija Kotor-Varoš (HDZ-HNS){{!}}Koalicija Kotor-Varoš (HDZ-HNS)]]}} |Koalicija PDP-NDP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFE0A3|tamno=ffbf3f|link=[[Koalicija PDP-NDP{{!}}Koalicija PDP-NDP]]}} |Koalicija PDP-NS RS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFE0A3|tamno=ffbf3f|link=[[Koalicija PDP-NS RS{{!}}Koalicija PDP-NS RS]]}} |Koalicija SDA-SBB={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=66FF99|tamno=009933|link=Koalicija [[Stranka demokratske akcije{{!}}SDA]]/[[Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine‎{{!}}SBB]]}} |Koalicija SDA-SZBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=66FF99|tamno=009933|link=Koalicija [[Stranka demokratske akcije{{!}}SDA]]/[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu‎{{!}}SzBiH]]}} |Koalicija SDA-SBB-SZBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=66FF99|tamno=009933|link=Koalicija [[Stranka demokratske akcije{{!}}SDA]]/[[Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine‎{{!}}SBB]]/[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu‎{{!}}SzBiH]]}} |Koalicija SDS-NDP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ff66cc|tamno=99BBCC|link=[[Koalicija SDS-NDP{{!}}Koalicija SDS-NDP]]}} |Koalicija SDS-SRS RS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ff66cc|tamno=99BBCC|link=[[Koalicija SDS-SRS RS{{!}}Koalicija SDS-SRS RS]]}} |KoD={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=66FF99|tamno=009933|link=[[Domovina (koalicija){{!}}KoD]]}} |Koalicija SZBiH-BOSS-LDS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFFF99|tamno=ffff00|link=Koalicija [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu‎{{!}}SzBiH]]/[[Bosanska stranka‎{{!}}BOSS]]/[[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine‎{{!}}LDS]]}} |KSPP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=cccccc|tamno=000000|link=[[Kladuška stranka privrednog prosperiteta{{!}}KSPP]]}} |KZ (HDZ 1990-PS)={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=F6D6B6|tamno=E17D19|link=Koalicija "Zajedno - [[Hrvatska demokratska zajednica 1990{{!}}HDZ 1990]]/[[Posavska stranka{{!}}PS]]}} |KZBSJ - HDZ, HDZ 1990, HKDU={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=EFC2E0|tamno=cc3399|link=[[Koalicija "Zajedno za bolje sutra Jajcu"{{!}}KZBSJ - HDZ, HDZ 1990, HKDU]]}} |KzC BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=66FF99|tamno=009933|link=[[Koalicija za cjelovitu Bosnu i Hercegovinu{{!}}KzC BiH]]}} |KZJ - HNS, HSP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=F6D6B6|tamno=E17D19|link=[[Koalicija za Jajce{{!}}KZJ - HNS, HSP]]}} |KZP - HSS SR, HSP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=22FF99|tamno=004433|link=[[Koalicija "Za Pougarje"{{!}}KZP - HSS SR, HSP]]}} |KZzP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=22FF99|tamno=004433|link=[[Koalicija "Zajedno za promjene"{{!}}KZzP]]}} <!--L--> |LBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF9944|tamno=0077BD|link=[[Laburistička stranka Bosne i Hercegovine{{!}}L BiH]]}} |L BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF9944|tamno=0077BD|link=[[Laburistička stranka Bosne i Hercegovine{{!}}L BiH]]}} |LS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF9944|tamno=0077BD|link=[[Laburistička stranka Bosne i Hercegovine{{!}}LS BiH]]}} |LSBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF9944|tamno=0077BD|link=[[Laburistička stranka Bosne i Hercegovine{{!}}LS BiH]]}} |LDS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=CCEE66|link=[[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine{{!}}LDS BiH]]}} |LDSBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=CCEE66|link=[[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine{{!}}LDS BiH]]}} |LS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=fce444|tamno=71c7e8|link=[[Liberalna stranka Bosne i Hercegovine{{!}}LSBiH]]}} |LSP BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=fcfcfc|tamno=eeccee|link=[[Liberalno-socijalna partija Bosne i Hercegovine{{!}}LSP BiH]]}} |LSPBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=fcfcfc|tamno=eeccee|link=[[Liberalno-socijalna partija Bosne i Hercegovine{{!}}LSP BiH]]}} |LNKS 2016={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=11CC00|tamno=110000|link=LNK - Srebrenik 2016.}} |LNK "PzP"={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=11CC00|tamno=110000|link=[[Lista nezavisnih kandidata "Pokret za preokret"{{!}}LNK "PzP"]]}} |LzP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=3DFF91|tamno=005826|link=Lista za Prozor}} <!--M--> |MBO={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=77FF11|link=[[Muslimanska bošnjačka organizacija{{!}}MBO]]}} |MNO={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=009933|tamno=009933|link=[[Muslimanska narodna organizacija{{!}}MNO]]}} |MH PzP ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FCCF2B|tamno=FCCF2B|link=[[Platforma za progres{{!}}PZP]]}} <!--N--> |NB={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCEBFF|tamno=65C4FF|link=[[Nezavisni blok{{!}}NB]]}} |NBL={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCEBFF|tamno=65C4FF|link=[[Nezavisna bosanskohercegovačka lista{{!}}NBL]]}} |NGL={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=2ba6e8|tamno=0689cd|link=[[Nezavisna građanska lista{{!}}NGL]]}} |NF={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=000090|tamno=000090|link=[[Narodni front (Bosna i Hercegovina){{!}}NF]]}} |NF RS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=000090|tamno=000090|link=[[Narodni front (Bosna i Hercegovina){{!}}NF RS]]}} |NFRS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=000090|tamno=000090|link=[[Narodni front (Bosna i Hercegovina){{!}}NFRS]]}} |NDS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=b30000|tamno=b30000|link=[[Narodna demokratska stranka{{!}}NDS]]}} |NDS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=77FF11|link=[[Napredna demokratska stranka Bosne i Hercegovine{{!}}NDS BiH]]}} |NDP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=80FFFF|tamno=0070FF|link=[[Narodni demokratski pokret{{!}}NDP]]}} |ND P={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=80FFFF|tamno=008080|link=[[Novi demokratski pokret{{!}}ND P]]}} |NES={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=87B030|tamno=87B030|link=[[Narodni evropski savez{{!}}NES]]}} |NHI={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ccccff|tamno=0000ff|link=[[Nova hrvatska inicijativa{{!}}NHI]]}} |NiP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=1D175F|tamno=1D175F|link=[[Narod i pravda{{!}}NiP]]}} |NIP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=1D175F|tamno=1D175F|link=[[Narod i pravda{{!}}NIP]]}} |NLB={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=3DFF91|tamno=005826|link=Nezavisna lista Bugojno}} |NLZK={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=3DFF91|tamno=005826|link=[[Nezavisna lista za Kupres{{!}}NLZK]]}} |NL S.Dž.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF8F8F|tamno=AA0000|link=NL - Sead Džafić}} |NLZBB1={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffFF99|tamno=009933|link=Nezavisna lista za bolji Bužim 1}} |NLZBB2={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=eeEE88|tamno=009922|link=Nezavisna lista za bolji Bužim 2}} |NLZBB3={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ccCC77|tamno=009911|link=Nezavisna lista za bolji Bužim 3}} |NLZBB4={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=bbBB66|tamno=009900|link=Nezavisna lista za bolji Bužim 4}} |NLZBB5={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ddDD55|tamno=009999|link=Nezavisna lista za bolji Bužim 5}} |NLzMG={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ff66cc|tamno=99BBCC|link=[[Nezavisna lista "Za moj grad"{{!}}NLzMG]]}} |NLzOV={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=EFC2E0|tamno=cc3399|link=[[Nezavisna lista za općinu Visoko{{!}}NLzOV]]}} |NM 2016={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=556677|tamno=554433|link=[[Nezavisni Milići 2016.{{!}}NM 2016]]}} |NoSr={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=ffcccc|link=[[Nova Srpska{{!}}NoSr]]}} |NPD={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFFFC2|tamno=FFFF00|link=[[Naprijed (Bosna i Hercegovina){{!}}NPD]]}} |NP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e9d275|tamno=05055d|link=[[Novi početak (Bosna i Hercegovina){{!}}NP]]}} |NP BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=559977|tamno=550077|link=[[Novi pokret Bosne i Hercegovine{{!}}NP BiH]]}} |NPS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ec1e20|tamno=0a5a8f|link=[[Narodna partija Srpske{{!}}NPS]]}} |NPI={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=d7384c|tamno=454b7d|link=[[Nova politička inicijativa{{!}}NPI]]}} |NS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFAF94|tamno=FA451F|link=[[Naša stranka{{!}}NS]]}} |NS RS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0e0e0|tamno=dedede|link=[[Narodna stranka Republike Srpske{{!}}NS RS]]}} |NS dr. M.T.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=556600|tamno=550000|link=[[Nezavisna stranka dr. Mihajlo Tovirac{{!}}NS dr. M.T.]]}} |NSRzB={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=99FFFF|tamno=00CCCC|link=[[Narodna stranka Radom za boljitak{{!}}NSRzB]]}} |NSzSM={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=EFC9B8|tamno=D77B4F|link=[[Narodni savez za slobodni mir{{!}}NSzSM]]}} <!--O--> |Ostajte ovdje - Zajedno za naš Mostar={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=C40000|tamno=C40000|link=Ostajte ovdje - Zajedno za naš Mostar}} |OO-ZzNM={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=C40000|tamno=C40000|link=Ostajte ovdje - Zajedno za naš Mostar}} |ZzNM={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=C40000|tamno=C40000|link=Ostajte ovdje - Zajedno za naš Mostar}} <!--P--> |PDA={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=04b393|tamno=04b393|link=[[Pokret demokratske akcije{{!}}PDA]]}} |PDP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFE0A3|tamno=343399|link=[[Partija demokratskog progresa{{!}}PDP]]}} |PDS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFE0A3|tamno=ffbf3f|link=[[Posavska demokratska stranka{{!}}PDS]]}} |PK={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=EFC2E0|tamno=cc3399|link=[[Pokrenimo Kladušu{{!}}PK]]}} |PMP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=96C2E9|tamno=2F2683|link=[[Prva mostarska partija{{!}}PMP]]}} |PNL-SG={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=f6ecb2|tamno=d2b829|link=[[Prva nezavisna lista - Stari Grad{{!}}PNL-SG]]}} |PPP BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=DD9988|tamno=DD1188|link=[[Partija privrednog progresa Bosne i Hercegovine{{!}}PPP BiH]]}} |POMAK={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=6BC3C3|tamno=00B2B2|link=[[Pokret za modernu i aktivnu Krajinu{{!}}POMAK]]}} |PS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=125889|tamno=E4D901|link=[[Prva stranka{{!}}PS]]}} |PSDS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=8080FF|tamno=000080|link=[[Prva srpska demokratska stranka{{!}}PSDS]]}} |PST={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=aaccff|tamno=0066ff|link=[[Prva stranka{{!}}PST]]}} |PUP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=77FF11|link=[[Partija ujedinjenih penzionera{{!}}PUP]]}} |PUS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=11CC00|tamno=110000|link=[[Pokret "Uspješna Srpska"{{!}}PUS]]}} |PzNG={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=F6D6B6|tamno=E17D19|link=[[Pokret za naš grad{{!}}PzNG]]}} |PzP ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FCCF2B|tamno=FCCF2B|link=[[Platforma za progres{{!}}PzP]]}} |PZP ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FCCF2B|tamno=FCCF2B|link=[[Platforma za progres{{!}}PZP]]}} |PzT={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=f6ecb2|tamno=d2b829|link=[[Pokret za Trebinje{{!}}PzT]]}} <!--R--> |RDS TZ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=55CCFF|tamno=5500FF|link=[[Regionalni demokratski savez - Tuzla{{!}}RDS TZ]]}} |RNS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=9db5ff|tamno=a1b0e5|link=[[Ramska narodna stranka{{!}}RNS]]}} |RS RS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF8F8F|tamno=AA0000|link=[[Radikalna stranka Republike Srpske{{!}}RS RS]]}} |RzN SRS RS-SRS-SN={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=cccccc|tamno=000000|link=RzN - [[Srpska radikalna stranka Republike Srpske{{!}}SRS RS]]/[[Srpska u sigurne ruke{{!}}SRS]]}} <!--S--> |SPU BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=183883|tamno=FFF402|link=[[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine]]}} |SPU={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=183883|tamno=FFF402|link=[[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine]]}} |Seljačka stranka={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=BB4488|link=[[Seljačka stranka]]}} |SZSG={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=F6D6B6|tamno=E17D19|link=[[Savez za Stari Grad{{!}}SZSG]]}} |SBB={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=aaccff|tamno=213381|link=[[Savez za bolju budućnost{{!}}SBB]]}} |SBB BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=aaccff|tamno=213381|link=[[Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine{{!}}SBB BiH]]}} |SBBBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=aaccff|tamno=213381|link=[[Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine{{!}}SBBBiH]]}} |SBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffe0aa|tamno=ffcc00|link=[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu{{!}}SBiH]]}} |SzBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffe0aa|tamno=ffcc00|link=[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu{{!}}SBiH]]}} |SC={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=EFC2E0|tamno=cc3399|link=[[Snaga centra{{!}}SC]]}} |SDA={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=66FF99|tamno=009933|link=[[Stranka demokratske akcije{{!}}SDA]]}} |SD BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=667788|tamno=660088|link=[[Stranka dijaspore Bosne i Hercegovine{{!}}SD BiH]]}} |SDBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=DA7275|tamno=ED1B24|link=[[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine{{!}}SDBiH]]}} |SDP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=F3A5B1|tamno=FF0000|link=[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine{{!}}SDP]]}} |SDP BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=F3A5B1|tamno=FF0000|link=[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine{{!}}SDP BiH]]}} |SDPBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=F3A5B1|tamno=FF0000|link=[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine{{!}}SDPBiH]]}} |SDU BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFBDCD|tamno=FF557F|link=[[Socijaldemokratska unija Bosne i Hercegovine{{!}}SDU BiH]]}} |SDUBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFBDCD|tamno=FF557F|link=[[Socijaldemokratska unija Bosne i Hercegovine{{!}}SDU BiH]]}} |SDS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=000080|tamno=38659C|link=[[Srpska demokratska stranka{{!}}SDS]]}} |SEP BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=BB4488|link=[[Snaga ekonomskog pokreta u Bosni i Hercegovini{{!}}SEP BiH]]}} |SK BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF0000|tamno=FF0000|link=[[Savez komunista Bosne i Hercegovine{{!}}SK BiH]]}} |SN={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=4A84AC|tamno=08588C|link=[[Snaga naroda (Bosna i Hercegovina){{!}}SN]]}} |SNS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF7AFF|tamno=780078|link=[[Srpska napredna stranka (Republika Srpska){{!}}SNS]]}} |SNS RS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF7AFF|tamno=780078|link=[[Srpska napredna stranka Republike Srpske{{!}}SNS RS]]}} |SNS FBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=780078|tamno=262970|link=[[Srpska napredna stranka Federacije Bosne i Hercegovine{{!}}SNS FBiH]]}} |SNP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=#cd1c24|tamno=04407e|link=[[Savez za novu politiku{{!}}SNP]]}} |SNP FBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=#cd1c24|tamno=04407e|link=[[Srpska nacionalni pokret Federacije Bosne i Hercegovine{{!}}SNP FBiH]]}} |SNO={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=C40000|tamno=C40000|link=[[Srpska narodna organizacija{{!}}SNO]]}} |SNSD={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF8F8F|tamno=C40000|link=[[Savez nezavisnih socijaldemokrata{{!}}SNSD]]}} |SNSD - SPS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF8F8F|tamno=C40000|link=[[Savez nezavisnih socijaldemokrata{{!}}SNSD]] - [[Socijalistička partija Srpske{{!}}SPS]]}} |SNSD-SPS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF8F8F|tamno=C40000|link=[[Savez nezavisnih socijaldemokrata{{!}}SNSD]] - [[Socijalistička partija Srpske{{!}}SPS]]}} |Sloga={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF8F8F|tamno=AA0000|link=[[Koalicija Sloga{{!}}Sloga]]}} |SPO={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=111122|link=[[Srpski pokret obnove{{!}}SPO]]}} |SPP BiH ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=BB4488|link=[[Stranka privrednog prosperitetea Bosne i Hercegovine{{!}}SPP BiH]]}} |SPS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e62225|tamno=e52029|link=[[Socijalistička partija Srpske{{!}}SPS]]}} |SPP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=42BAEB|tamno=42BAEB|link=[[Stranka pravde i povjerenja{{!}}SPP]]}} |SP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFD6D6|tamno=FF5555|link=[[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina){{!}}SP]]}} |SPRS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFD6D6|tamno=FF5555|link=[[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina){{!}}SPRS]]}} |SP RS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFD6D6|tamno=FF5555|link=[[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina){{!}}SP RS]]}} |SP - DNS - PUP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFD6D6|tamno=FF5555|link=[[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina){{!}}SP]] - [[Demokratski narodni savez{{!}}DNS]] - [[Partija ujedinjenih penzionera{{!}}PUP]]}} |SP-DNS-PUP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FFD6D6|tamno=FF5555|link=[[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina){{!}}SP]] - [[Demokratski narodni savez{{!}}DNS]] - [[Partija ujedinjenih penzionera{{!}}PUP]]}} |SRS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=08457b|tamno=08457b|link=[[Socijalistička partija Srpske{{!}}SRS]]}} |RS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF0000|tamno=CE0000|link=[[Republikanska stranka (Bosna i Hercegovina){{!}}RS]]}} |RS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CE0000|tamno=CE0000|link=[[Republikanska stranka (Bosna i Hercegovina){{!}}RS BiH]]}} |RSBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CE0000|tamno=CE0000|link=[[Republikanska stranka (Bosna i Hercegovina){{!}}RSBiH]]}} |SRS-BS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=08457b|tamno=08457b|link=[[Srpska radikalna stranka-Budućnost Srpske{{!}}SRS-BS]]}} |SRS RS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=08457b|tamno=08457b|link=[[Srpska radikalna stranka Republike Srpske{{!}}SRS RS]]}} |SRSRS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=08457b|tamno=08457b|link=[[Srpska radikalna stranka Republike Srpske{{!}}SRSRS]]}} |SRS-VŠ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=08457b|tamno=08457b|link=[[Srpska radikalna stranka-dr. Vojislav Šešelj{{!}}SRS-VŠ]]}} |SRS VŠ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=08457b|tamno=08457b|link=[[Srpska radikalna stranka-dr. Vojislav Šešelj{{!}}SRS-VŠ]]}} |SRS-9J={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=08457b|tamno=08457b|link=[[Srpska radikalna stranka "9. januar"{{!}}SRS-9J]]}} |SRS 9J={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=08457b|tamno=08457b|link=[[Srpska radikalna stranka "9. januar"{{!}}SRS 9J]]}} |SRSJ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=0055DD|link=[[Savez reformskih snaga Jugoslavije{{!}}SRSJ]]}} |SRSBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=0055DD|link=[[Savez reformskih snaga Bosne i Hercegovine{{!}}SRSBiH]]}} |SRS BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=0055DD|link=[[Savez reformskih snaga Bosne i Hercegovine{{!}}SRS BiH]]}} |SRBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=0055DD|link=[[Stranka reformista Bosne i Hercegovine{{!}}SRBiH]]}} |SR BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=0055DD|link=[[Stranka reformista Bosne i Hercegovine{{!}}SR BiH]]}} |SS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=00DD00|tamno=006600|link=[[Slobodna Srpska{{!}}SS]]}} |SSS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=00DD00|tamno=006600|link=[[Srpska seljačka stranka{{!}}SSS]]}} |SUND BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=aaccff|tamno=0066ff|link=[[Stranka udruženih nezavisnih demokrata Bosne i Hercegovine{{!}}SUND BiH]]}} |SzBG={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=00BB77|tamno=001177|link=[[Stranka za bolje Goražde{{!}}SzBG]]}} |SBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffe0aa|tamno=ffcc00|link=[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu{{!}}SBiH]]}} |SzDS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=99DDEE|link=[[Savez za demokratsku Srpsku{{!}}SzDS]]}} |SzNG={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=F4E3B8|tamno=daa520|link=[[Stranka za naš grad{{!}}SzNG]]}} |SzNP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=11CC00|tamno=110000|link=[[Savez za novu politiku{{!}}SzNP]]}} |SzOOL={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=D1D1D1|tamno=787878|link=[[Stranka za općinu Olovo{{!}}SzOOL]]}} |SzP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=00DD00|tamno=006600|link=[[Savez za promjene (Bosna i Hercegovina){{!}}SzP]]}} |SzŠB - HSP dr. Ante Starčević/HS (HKDU-HRAST)/HČSP={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=ffcccc|tamno=88EEEE|link=Savez za Široki Brijeg [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine{{!}}HSP dr. Ante Starčević]]/[[Hrvatski savez HKDU - HRAST{{!}}HS (HKDU-HRAST)]]/[[Hrvatska čista stranka prava Bosne i Hercegvoine{{!}}HČSP]]}} |Sz Pale={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=00DD00|tamno=006600|link=[[Složno za Pale{{!}}Sz Pale]]}} |SzS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=00DD00|tamno=006600|link=[[Stranka za Srednje{{!}}SzS]]}} |SŽ={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=b2ffff|tamno=00adf0|link=[[Stranka život{{!}}SŽ]]}} <!--T--> |Koalicija "Trojka"={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF0000|tamno=FF0000|link=Koalicija "Trojka" ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine{{!}}SDP BiH]] - [[Narod i pravda{{!}}NiP]] - [[Naša stranka{{!}}NS]])}} |Koalicija Trojka={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF0000|tamno=FF0000|link=Koalicija Trojka ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine{{!}}SDP BiH]] - [[Narod i pravda{{!}}NiP]] - [[Naša stranka{{!}}NS]])}} |Trojka={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF0000|tamno=FF0000|link=Trojka ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine{{!}}SDP BiH]] - [[Narod i pravda{{!}}NiP]] - [[Naša stranka{{!}}NS]])}} |Četvorka={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=FF0000|tamno=FF0000|link=Četvorka ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine{{!}}SDP BiH]] - [[Narod i pravda{{!}}NiP]] - [[Naša stranka{{!}}NS]] - [[Nezavisna bosanskohercegovačka lista{{!}}NBL]])}} |TZ ALT={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=EEBB55|tamno=EE3355|link=[[Tuzlanska alternativa]]}} <!--U--> |USD={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=DE0000|tamno=DE0000|link=[[Socijaldemokratska unija Bosne i Hercegovine{{!}}SDU BiH]]}} |US={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=00008B|tamno=00008B|link=[[Ujedinjena Srpska{{!}}US]]}} |UzL SDU-LDS-DSI={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=CCD3FF|tamno=4c64ff|link=Ujedinjeni za Lukavac [[Socijaldemokratska unija Bosne i Hercegovine{{!}}SDU]]/[[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine{{!}}LDS]]/[[Demokratska stranka invalida Bosne i Hercegovine{{!}}DSI]]}} |UBHS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=DE0000|tamno=DE0000|link=[[Unija bosansko-hercegovačkih socijaldemokrata{{!}}UBHS]]}} |UBSD={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=DE0000|tamno=DE0000|link=[[Unija bosanskohercegovačkih socijaldemokrata{{!}}UBHS]]}} <!--Z--> |ZNG={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=2b336d|tamno=afcb1f|link=[[Za nove generacije{{!}}ZNG]]}} |Za Banje={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=556600|tamno=550000|link=[[Za Banje - za opstojnost Domaljevca, Grebnika, Bazika i Brvnika{{!}}Za Banje]]}} |ZL BiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=DE0000|tamno=DE0000|link=[[Združena lista Bosne i Hercegovine{{!}}ZL BiH]]}} |ZLBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=DE0000|tamno=DE0000|link=[[Združena lista Bosne i Hercegovine{{!}}ZLBiH]]}} |ZL={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=DE0000|tamno=DE0000|link=[[Združena lista Bosne i Hercegovine{{!}}ZL]]}} |ZPR={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=024EB0|tamno=1100FF|link=[[Za pravdu i red{{!}}ZPR]]}} |ZzBiH={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=66FF99|tamno=009933|link=[[Zajedno za Bosnu i Hercegovinu{{!}}ZzBiH]]}} |ZZG={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=3DFF91|tamno=005826|link=[[Zajedno za Grahovo{{!}}ZZG]]}} |ZSD={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=cccccc|tamno=0055dd|link=[[Zavičajni socijaldemokrati{{!}}ZSD]]}} |ZSD-MM={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=cccccc|tamno=0055dd|link=[[Zavičajni socijaldemokrati - Mile Marčeta{{!}}ZSD-MM]]}} |ZZS={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=556600|tamno=550000|link=[[Zajedno za Srebrenicu{{!}}ZZS]]}} |ZZT={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=D1EBB7|tamno=78bb34|link=[[Zajedno za Tomislavgrad{{!}}ZZT]]}} |A.A.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Alen Aličić}} |A.H.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Ahmet Hidić}} |Dž.M.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Džana Motika}} |E.S.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Emir Salihović}} |E.Š.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Enver Šero}} |G.Đ.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Goran Đorđić}} |I.Č.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Idriz Čilić}} |I.M.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Ismet Mulahasanović}} |J.Dž.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Jure Džida}} |M.G.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Mile Golijan}} |M.H.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Marija Herceg}} |M.P.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Mujo Puzić}} |M.V.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Mladen Vlahović}} |N.Š.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Nihad Širić}} |S.A.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Samir Abazović}} |Š.G.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=e0a29f|tamno=de2922|link=Šefik Gusić}} |Upražnjeno mjesto={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=808080|tamno=808080|link=[[Upražnjeno mjesto (politika){{!}}Upražnjeno mjesto]]}} |Upražnjeno={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=808080|tamno=808080|link=[[Upražnjeno mjesto (politika){{!}}Upražnjeno]]}} |Upraž.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=808080|tamno=808080|link=[[Upražnjeno mjesto (politika){{!}}Upraž.]]}} |Nezavisni kandidat={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=D2D2D2|tamno=D2D2D2|link=[[Nezavisni kandidat{{!}}Nezavisni]]}} |Nezavisni={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=D2D2D2|tamno=D2D2D2|link=[[Nezavisni kandidat{{!}}Nezavisni]]}} |Nezav.={{#switch: {{{2|}}}|svijetlo=D2D2D2|tamno=D2D2D2|link=[[Nezavisni kandidat{{!}}Nezav.]]}} |#default={{{1|}}}<span style="display:none;">[[Vorlage:Wahldiagramm/Wartung/Kürzel]]</span>}}</includeonly></onlyinclude> <noinclude> [[Kategorija:Šablon:Metapodaci stranke|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Izborni šabloni Bosne i Hercegovine]] </noinclude> hhhsysewufzxcishg5hex2ikint4xd8 Eterično ulje 0 376855 3838335 2618820 2026-04-30T07:56:32Z Brainstack12 171289 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */ 3838335 wikitext text/x-wiki '''Eterično ulje''' je koncentrirana hidrofobna [[tečnost]] koja sadrži aromatične materije iz biljki. Direktan prevod sa [[Engleski jezik|engleskog jezika]] bio bi '''esencijalno ulje''', termin koji se također ponekad koristi u [[Bosanski jezik|bosanskom jeziku]]. Postoji nekoliko načina dobijanja eteričnog ulja iz suhih ili svježih biljki. Najčešče korišten način je [[destilacija]] vodenom parom. Ulja dobijena na ovaj način mogu se koristiti u medicinske svrhe kao i u industriji hrane. Drugi način za dobijanje eteričnog ulja je ekstrakcija uz pomoć razrjeđivača kao što je [[etanol]]. Ulja dobijena na ovaj način koriste se u kozmetici za proizvodnju [[parfem]]a, [[sapun]]a, šampona, sredstva za čišćenje. itd. Treći i najnoviji način ekstrakcije eteričnih ulja je uz pomoć [[ugljik dioksid]]a, takozvana CO<sup>2</sup> ekstrakcija.<ref name="extract" /> == Reference == {{refspisak|1|refs= <ref name="extract">[http://www.edenbotanicals.com/co2-extracts-supercritical-extraction-essential-oils.html CO<sup>2</sup> ekstrakcija eteričnog ulja] {{Simboli jezika|en|engleski}}</ref> }} [[Kategorija:Ulja]] 7sh7o9c3871nyjqc8ch4ngnc0xxmgxr M1 Abrams 0 382340 3838201 3547537 2026-04-29T15:57:42Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3838201 wikitext text/x-wiki {{Oklopno vozilo | ime= M1 Abrams | slika= [[Datoteka:Combined Resolve II Distinguished Visitors (14256450765).jpg|300 px]] | opaska= | posada= 4 | dužina= 9.83 m | širina= 3.66 m | visina= 2.88 m | težina= 63 t | oklop= višeslojni razmaknuti (sendvič) oklop: čelik visoke tvrdoće, aluminijev (III) oksid (Al2O3), silicijev karbid (SiC), umetci od tvrde plastike, umetci od osiromašenog [[uranij]]a u prednjem dijelu kupole, sloj kevlara | primarno= 120 mm M256 glatkocijevni [[top]] | sekundarno= 1x teški mitraljez 12.7 mm [[M2 Browning|M2HB]]<br>2x mitraljez 7.62 mm [[M240]] | pogon= plinska turbina AGT-1500 | snaga= 1500 KS (1100 kW) | suspenzija= | cestovna_brzina= 67 km/h | omjer_snage_i_težine= 23.8 KS/t | domet= 425 km }} '''M1 Abrams''' je naziv za [[SAD|američki]] glavni borbeni [[tenk]] (MBT) koji je ušao u operativnu upotrebu [[1980.]] godine. Smatrao se najboljim tenkom u svijetu koji objedinjuje vatrenu moć, pokretljivost i oklopnu zaštitu. Ratovi u [[Irak]]u pokazali su ipak suprotno - da Abrams nije toliko superioran kao što se pretpostavljalo i zasigurno nije najbolji tenk na svijetu. Problem je njegova prevelika masa (naročito A2 i A2 SEP verzije) i nedostatan oklop na stražnjoj strani, bočnim stranama i vrhu kupole uspoređujući ga s ostalim konkurentskim tenkovima. ==Razvoj== [[Datoteka:DF-SC-82-07237.jpg|thumb|lijevo|XM1 prototip]] Početak razvoja M1 Abramsa seže još iz zajedničkog projekta sa [[Njemačka|Zapadnom Njemačkom]] po nazivom [[MBT-70]] koji je bio prvi pokušaj zamjene starijeg [[M60 Patton]] tenka. MBT-70 je imao neke dobre značajke kao što su zračno podesivi ovjes, te manje tijelo tenka jer je vozač bio smješten u kupolu tenka. Na kraju MBT-70 se pokazao tenkom ispred svojeg vremena, previše skupim i zahtjevnim projektom, nakon čega je projekat otkazan. Nakon prekida ovog projekta, Amerikanci kreću s razvojem novog tenka pod nazivom XM803, koji je zadržao neka rješenja s projekta MBT-70. Kada je otkazan i projekt XM803, kreće se u razvoj i realizaciju novog projekta pod nazivom XM815, koji je kasnije preimenovan u XM1 Abrams, koji je dobio ime po [[SAD|američkom]] [[general]]u [[Creighton Abrams]]u.<ref>{{Cite web |url=http://fas.org/man/dod-101/sys/land/m1.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=24. 3. 2015 |archive-date=5. 8. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150805074103/http://fas.org/man/dod-101/sys/land/m1.htm |url-status=dead }}</ref> Prvi prototipovi su isporučeni [[1976.]] godine od strane Chrysler Defense i [[General Motors]]a nsoružani s licencno izrađenim topom kalibra 105&nbsp;mm Royal Ordnance L7, s ciljem uporednog testiranja zajedno s njemačkim [[Leopard 2]] tenkom. Ispitivanje osobina novog tenka je bilo pod istim uvjetima kao kod njemačkog Leoparda 2, a rezultati nikada nisu objavljeni. Amerikanci su kao glavno oružje preuzeli top kalibra 120mm s Leoparda 2, a sve ostalo su razvili samostalno. Serijska proizvodnja pod oznakom M1 Abrams počela je [[1980.]] u [[Ohio]]. Početno se proizvodilo 30 komada mjesečno, a kasnije se priključila još jedna fabrika, Detroit Arsenal Tank Plant, pa su zajedno proizvodili 60 tenkova mjesečno. U periodu od [[1979.]] do [[1985.]] godine proizvedeno je ukupno 3.273 M1 Abrams tenkova. [[1984.]] razvijena je verzija M1IP koja je sadržavala male nadogradnje. M1IP model je korišten na takmičenju [[Canadian Army Trophy]] 1985. i 1987. godine. Oko 6.000 M1A1 Abrams tenkova koji su proizvedeni u periodu od [[1986.]] do [[1992.]] su naoružani [[top]]om M256 kalibra 120&nbsp;mm koji je nastao na osnovu njemačkog Rheinmetall topa 120&nbsp;mm, tenkovi su također poboljšani po pitanju oklopa i ABHO zaštite. Troškovi jednog tenka od [[1999.]] godine smatra se da koštaju oko 5 miliona američkih dolara. ==Opis tenka== [[Datoteka:M1A Abrams im Taunus.jpg|thumb|M1 Abrams kod Taunusa prilikom vojnih vježbi]] [[Datoteka:Fallujah 2004 M1A1 Abrams.jpg|thumb|M1A1 Abrams tokom paljbe iz topa u bitci kod Fadžule u Iraku.]] ===Oklop=== Oklop M1 Abrams tenka je baziran na [[UK|britanskom]] Chobham oklopu koji predstavlja kompozitni oklop koji se sastoji od slojeva [[čelik]]a, keramike, plastike, [[kevlar]]a što predstavlja dobru odbranu protiv visokoeksplozivnih protivtenkovskih granata i [[Kinetički penetrator|kinetičkih penetratora]]. Tenk je također zaštićen reaktivnim oklopom ili TUSK-om (Tank Urban Survival Kit). [[1987.]] godine počinje se na M1A1 verzije ugrađivati oklop od osiromašenog uranija zbog njegove velike gustoće na prednju stranu kupole i trupa tenka. Prvi M1A1 tenkovi opremljeni ovakvim oklopom su bili oni stacionirani u [[Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]] jer su bili prva linija odbrane od [[SSSR]]-a. Ovi tenkovi su kasnije upotrijebljeni u [[Zaljevski rat|Zaljevskom ratu]]. ===Naoružanje=== [[Datoteka:M1A1.jpg|thumb|M1A1 u Iraku]] Glavno naoružanje M1A2 je [[top]] [[kalibar|kalibra]] 120&nbsp;mm glatke cijevi, koji je originalno razvijen u njemačkoj kompaniji Rheinmetall za tenk [[Leopard 2]], a koji se licencirano proizvodi u [[SAD]]-u pod oznakom M256. Dužina cijevi topa je 5,28m što je bitno kraće od njemačkih, ruskih, francuskih i engleskih rješenja na tenkovima. Borbeni komplet za top 120&nbsp;mm čini 40 granata za M1A1 verzije, odnosno 42 granate za M1A2 verzije i sastoji se od dvije vrste streljiva: potkalibarske granate s penetratorom od [[osiromašeni uranij|osiromašenog urana]] popularno nazvana Srebrni metak (Silver Bullet) oznake M-829 te M829 A1, A2 i najnoviji A3, te granate M830A1 Heat-MP-T. Glavni dio granate "Srebrni metak" je potkalibarni metak napravljen od osiromašenog urana. Ukupna masa granate je 20,9 kilograma, dok je masa samog penetratora devet kilograma. Penetrator od osiromašenog urana djeluje tako da sa zabile velikom brzinom (između 1500 i 1700&nbsp;m/s, ovisno o verziji) u čelični oklop pri čemu se, zbog siline trenja, zapali puneći tenk užarenom plazmom koja spaljuje. Pritom često dolazi do zapaljenja streljiva i eksplozije tenka. Američki izvori tvrde da "Srebrni metak" ima maksimalan domet 3000 metara uz probojnost veću od 600&nbsp;mm svih vrsta oklopa. Srebrni metak uspješno je korišten u Pustinjskoj oluji i [[Irak]]u gdje je bez problema uništavao sve iračke tenkove. Višenamjenska granata M830A1 Heat-MP-T služi za uništavanje različitih ciljeva. Granata teži 22,3&nbsp;kg, od čega 11,4&nbsp;kg otpada na kumulativno-rasprskavajući projektil. Maksimalan domet joj je 3000 metara. M1A1 ima jedan od najsuvremenijih [[SUP]]-ova svijeta i sastoji se od balističkog računala, laserskog daljinomjera i termovizijske kamere unutar nišanske naprave, komandirova neovisnog nišana i senzora vjetra postavljenog na kupolu. Top i nišanska naprava stabilizirani su u dvije ravni. M1A2 može djelovati noću i u teškim vremenskim uvjetima i može gađati ciljeve iz pokreta. Tenk M1A2 uz top od 120&nbsp;mm koristi i spregnuti [[mitraljez]] [[M240]] kalibra 7,62&nbsp;mm, dok je s lijeve strane kupole postavljeno slično oružje namijenjeno puniocu topa. Komandiru tenka namijenjeanje M2HB teški [[mitraljez]] 12,7&nbsp;mm na desnom dijelu kupole. ==== Pokretljivost ==== Tenk M1A2 nije tako pokretljiv kao njegove ranije verzije zbog veće mase od 7 tona u odnosu na verziju M1. Po pitanju pokretljivosti, ne može parirati ruskim tenkovima. Za pogon M1A2 koristi plinsku turbinu AGT-1500 <ref>{{Cite web |url=http://www51.honeywell.com/aero/common/documents/myaerospacecatalog-documents/SurfaceSystems/AGT1500_Turbine_Technology.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=31. 3. 2015 |archive-date=9. 9. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160909103204/http://www51.honeywell.com/aero/common/documents/myaerospacecatalog-documents/SurfaceSystems/AGT1500_Turbine_Technology.pdf |url-status=dead }}</ref> snage 1500 KS (1100&nbsp;kW). Najveći okretni moment iznosi 3754 Nm. Turbina je višegoriva što znači da M1A2 može koristiti više vrsta goriva što je prednost u ratnim operacijama. Spremnici goriva imaju kapacitet od 1900 litara. Najveće mane plinske turbine su velika potrošnja, za rad je potrebno četiri puta više zraka nego Dieselov [[motor]] i ispušta vidljivi toplinski trag koji ga čini lakom metom navođenih raketa. Abrams ima najveći toplinski odraz od svih suvremenih tenkova što je vrlo velik nedostatak koji još uvijek nije uklonjem. Iako je vijek trajanje turbine veći, ona ima velikih problema u pustinjskim uvjetima zbog pijeska koji zaštopava filtre za zrak. Snažna plinska turbina daje tenku M1A2 odnos snage i težine od dobrih 23,8 KS/t i najveća brzina je 67&nbsp;km/h. Velika masa tenka (preko 60 tona) ograničava pokretljivost. Najveći američki transportni zrakoplov [[C-5 Galaxy]] može ponijeti samo dva, dok savremeni [[C-17 Globemaster III]] samo jedan. ==Verzije tenka== ===M1 Abrams=== Prva proizvodna varijanta tenka. Proizvodnja je trajala od [[1979.]] do [[1985.]] godine. Ova verzija je bila naoružana topom kalibra 105&nbsp;mm, kopija britanskog topa L7 s glatkom cijevi. Godine 1985. tenkovi M1 modernizovani su na M1A2 standard. M1IP verzija razlikuje se po poboljšanim karakteristikama kao što su nova kupola s debljim frontalnim oklopom. ===M1A1 Abrams=== [[Datoteka:M1A1 Twin Bridges training area 2C Republic of Korea 1-23 Infantry.jpg|thumb|M1A1 Abrams]] M1A1<ref>http://www.globalsecurity.org/military/systems/ground/m1a1.htm</ref> je poboljšana verzija M1 Abramsa koja se počela proizvoditi [[1985.]] Glavno oružje ove verzije je glatkocijevni [[top]] 120&nbsp;mm M256, zatim je ojačan oklop tenka. *'''M1A1HA (Heavy Armor)''' - verzija opremljena s oklopom od osiromašenog uranija prve generacije, a neke verzije su poboljšanje s ovim oklopom druge generacije i označene kao M1A1HA+. *'''M1A1HC (Heavy Common)''' - oklop od osiromašenog uranija druge generacije, ugrađena digitalna kontrola motora, te druge male nadogradnje. *'''M1A1D (Digital)''' - digitalne nadogradnje. *'''M1A1AIM V.1''' - verzija sa ugrađenim novim komunikacijskim sistemima, nova optička oprema, IC senzori. *'''M1A1AIM V.2''' - verzija s unaprijeđenjima sličnim kao na M1A1AIM V.1, te sa ugrađenim oklopom od osiromašenog uranija treće generacije. *'''M1A1FEP''' - slične nadogradnje kao na M1A1AIM V.2. *'''M1A1KVT''' - vizualno modificirana verzija koja nalikuje na sovjetske tenkove, namijenjena upotrebi u Nacionalnom centru za obuku u Fort Irwinu. *'''M1A1M''' - varijanta namijenjena izvozu za iračku vojsku.<ref>http://www.strategypage.com/htmw/htarm/articles/20080803.aspx</ref> ===M1A2 Abrams=== Modernija verzija Abrams tenka, novine na tenku se odnose prvenstveno na oklop i elektroniku. Tenk koristi najnovije sisteme paljbe, najssvremeniji oklop i ne baš pouzdanu plinsku turbinu. Ovu verziju pored [[SAD]]-a koriste [[Saudijska Arabija]] i [[Kuvajt]]. *'''M1A2SEP''' - varijanta sa unaprijeđenim oklopom. ===Abrams TUSK=== [[Datoteka:OCPA-2005-03-09-165522.jpg|thumb|Abrams TUSK]] Abrams TUSK ('''T'''ank '''U'''rban '''S'''urvival '''K'''it) predstavlja program modernizaciju i promjena na tenku koje uključuju povećanje borbenih sposobnosti u urbanim sredinama. Kako se inače kod tenkova najveća po pitanju oklopne zaštite pridaje najviše prednjem dijelu tenka, dok su ostali dijelovi, primjerice krov kupole, stražnji dio tenka ostaju znatno manje zaštićeni, što u gradskim borbama predstavlja poseban. S bočnih strana je izvršena ugradnja reaktivnog oklopa, a straga je postavljen rešetkasti oklop. Tenk je opremljen posebnom termovizijskom kamerom koja otkriva ciljeve u različitim vremenskim uslovima, danju i noću. Također izvršena je zaštita mitraljeza 7.62&nbsp;mm. Američka vojska je u augustu [[2006.]] s kompanijom General Dynamics Land Systems sklopila ugovor vrijedan 45 milijuna američkih dolara za proizvodnju 505 TUSK pribora. ===Inženjerske i eksperimentalne verzije tenka=== [[Datoteka:M1 Grizzly 2.jpg|thumb|M1 Grizzly inženjersko vozilo]] *'''M1 TTB''' - prototip s besposadnom kupolom i tri člana posade naoružan topom 120&nbsp;mm. *'''CATTB''' - eksperimentalni model naoružan topom 140&nbsp;mm i teškom kupolom. *'''M1 Grizzly''' - inženjersko vozilo.<ref>http://www.globalsecurity.org/military/systems/ground/grizzly.htm</ref> *'''M1 Panther II''' - inženjersko vozilo za deminiranje. *'''M1 Panther II''' - lansirni most. ==Operativna upotreba== [[Datoteka:Abrams in formation.jpg|thumb|lijevo|Abrams tenkovi tokom Zaljevskog rata [[1991.]]]] ===Zaljevski rat=== Prvo borbeno djelovanje M1 Abrams tenka je bilo tokom [[Zaljevski rat|Zaljevskog rata]] [[1991.]] godine. Ukupno 1848 Abrams tenkova je bilo raspoređeno za potrebe oslobađanja Kuvajta. M1A1 je bio znatno superiorniji od tenkova sovjetske proizvodnje kao što su [[T-55]], [[T-62]] i [[T-72]]. T-72 tenkovi koje je koristila iračka vojska nisu imali noćnu optiku i moderne daljinomjere. Tokom rata ukupno 23 tenka M1A1 su bila uništena ili oštećena. M1A1 tenkovi su tada mogli uništiti neprijateljske tenkove na rastojanjima do 2.500 metara, a [[T-72]] tenkovi koje je koristio Irak mogli su uništavati mete do 2.000 metara. ===Rat u Iraku=== [[Datoteka:IrakKriegM1A1USA.jpg|thumb|Uništeni m1 Abrams u Iraku]] M1 Abrams je također korišten tokom [[Rat u Iraku|Rata u Iraku]] [[2003.]] protiv vojske [[Sadam Husein|Sadama Huseina]]. M1A1 je uspješno uništavao iračke [[T-72]], a tokom jedne bitke ih je uništio čak sedam. Nakon stečenih iskustava u Zaljevskom ratu, kako ne bi došlo do prijateljske vatre, na tenkove su ugrađivane borbene identifikacijske ploče. Nekoliko Abrams tenkova je uništeno od strane prijateljske vatre u slučajevima nemogućnosti kretanja, kako ne bi pali u ruke neprijatelja.<ref>Zucchino, David: Thunder Run: The Armored Strike to Capture Baghdad. Grove Press, 2004, pp. 20–30, 73.</ref> Neki Abrams tenkovi su bili uništavani ili oštećeni prilikom zasjeda, ili vatre iz protivoklopnih raketnih bacača. Značajan broj M1 Abrams tenkova je uništen ili oštećen od strane impriviziranih eksplozivnih naprava.<ref>https://www.youtube.com/watch?v=EVJqBSr_FEs&noredirect=1</ref> Do decembra [[2006.]] u [[SAD]] je vraćeno više od 530 tenkova za popravak. U maju [[2008.]] objavljeno je da je američki M1 Abrams oštećen od strane raketnog bacača [[RPG-29]] koji je ispalio visokoeksplozivnu protivtenkovsku granata i tako probio reaktivni oklop na tenku. Amerikanci RPG-29 smatraju prijetnjom za svoje tenkove, te tako su zabranili novoj iračkoj vojsci kupovinu ovih raketnih bacača, kako ne bi pali u ruke pobunjenika. Sredinom [[2014.]] Abramsi su također korišteni u Iraku kada su snage ISIL-a pokrenue ofenzivu u sjevernom Iraku u junu [[2014.]] ===Rat u Afganistanu=== Abrams tenkobi su također korišteni tokom rata u [[Afganistan]]u, pored [[Leopard 1]] i [[Leopard 2]] tenkova koje su tamo korsitile danske i kanadske snage. ==Korisnici== [[Datoteka:Australian Army Abrams tank July 2011.jpg|thumb|M1A1 australske vojske]] [[Datoteka:Abrams in Tahrir.jpg|thumb|Egipatski M1A1]] *{{ZID|Australija}} - 59 M1A1 tenkova. *{{ZID|Egipat}} - 1005 M1A1 tenkova. *{{ZID|Irak}} - 140 M1A1M tenkova. *{{ZID|Kuvajt}} - 218 M1A2 tenkova. *{{ZID|Sjedinjene Američke Države}} - Američka kopnena vojska koristi 1174 M1A2 i M1A2SEP tenkova, te 4393 M1A1 tenkova, dok marinci koriste 403 M1A1 tenkova. *{{ZID|Saudijska Arabija}} - 373 Abrams tenka koji su unaprijeđeni na M1A2S standard, još 69 M1A2S tenkova je naručeno u januaru [[2013.]] ===Potencijalni korisnici=== *{{ZID|Grčka}} - 400 korištenih Abrams tenkova je ponuđeno Grčkoj.<ref>http://www.defencegreece.com/index.php/2011/10/the-u-s-approved-to-grant-400-m1a1-abrams-to-greece/</ref> *{{ZID|Maroko}} je izrazio želju za kupovinom Abrams tenkova. *{{ZID|Peru}} - peruanci su sprovodii testove za kupnju novih 120-170 tenkova u kojima su upoređivani ruski [[T-90]], zatim njemački [[Leopard 2|Leopard 2A6]], te [[T-64]], [[T-80]] i [[T-84]]. Do septembra [[2013.]] ostali su samo M1A1, T-90, T-80 i T-84 u konkurenciji. *{{ZID|Tajvan}} - prema izvješćima tajvanska vada razmatra kupnju 200 M1A1 tenkova. ==Izvori== {{reference}} {{commonscat}} [[Kategorija:Američki tenkovi]] 08jlq8eeu3cyqa0tvsj2o8qzegybgjx Kategorija:Pokrajina Bursa 14 384794 3838055 2599406 2026-04-29T14:32:46Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Bursa]] na [[Kategorija:Pokrajina Bursa]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2599406 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Bursa]] gfffb3gfu1cv8os7j1nvcmxlpt4t127 3838137 3838055 2026-04-29T14:59:47Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838137 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Bursa]] fdy67hnzwjiq5nfi3wdt31dor5dnzze Kategorija:Njemačke pop-pjesme 14 387808 3837994 3391268 2026-04-29T12:14:10Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Njemačke pop pjesme]] na [[Kategorija:Njemačke pop-pjesme]] bez ostavljanja preusmjerenja: Standardizacija 3391268 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Njemačke pjesme po žanru|pop]] [[Kategorija:Pop-pjesme po državama|Njemačke]] e2cgc1ktfflaagvihqtic8vpihms4u7 Kategorija:Pokrajina Ankara 14 388154 3838034 2599405 2026-04-29T14:11:44Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Ankara]] na [[Kategorija:Pokrajina Ankara]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2599405 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Ankara]] qcddn2ro6js4l5yc6v5q2r9l2teei9e 3838122 3838034 2026-04-29T14:59:44Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838122 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Ankara]] m8hnqg42n7wm6duge0kntzjt5noivvr Kategorija:Pokrajina Denizli 14 388298 3838058 2599407 2026-04-29T14:33:43Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Denizli]] na [[Kategorija:Pokrajina Denizli]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2599407 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Denizli]] rvlpy6a8u1rlviogbcgylnsgnlybdyf 3838141 3838058 2026-04-29T14:59:48Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838141 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Denizli]] p3vq5l64wyta131aafeqqo7jqcas9nw Kategorija:Pokrajina Adiyaman 14 388299 3838027 2599404 2026-04-29T14:07:35Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Adiyaman]] na [[Kategorija:Pokrajina Adiyaman]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2599404 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Adiyaman]] 3570xwae2vyjmkd71x1ohvv5l8zkoe6 3838029 3838027 2026-04-29T14:07:48Z Panasko 146730 [[Kategorija:Provincije u Turskoj]] uklonjena; [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838029 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Adiyaman]] pg254ewsq4hamc0s2olkz3ol6xrvg7a Kategorija:Pokrajina Erzurum 14 388300 3838064 2599409 2026-04-29T14:35:56Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Erzurum]] na [[Kategorija:Pokrajina Erzurum]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2599409 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Erzurum]] qfaq9y5q62umyue60w1grneu00cu174 3838147 3838064 2026-04-29T14:59:49Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838147 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Erzurum]] 14sjfdsosee6prbvg8rs8a2i1j62bq5 Kategorija:Provincija Istanbul 14 388321 3838157 2599411 2026-04-29T14:59:51Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838157 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Istanbul]] rmlj8k92q61vinxvtfdie5owa9j9xqq Kategorija:Pokrajina Gaziantep 14 388430 3838065 2599410 2026-04-29T14:36:24Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Gaziantep]] na [[Kategorija:Pokrajina Gaziantep]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2599410 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Gaziantep]] asbxd2vbtotlr7tm7vtg46q08q8iqvw 3838149 3838065 2026-04-29T14:59:49Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838149 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Gaziantep]] oatfc0e160i39gymoqu5vmd9tuvggxz Kategorija:Provincija Edirne 14 388431 3838143 2599408 2026-04-29T14:59:48Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838143 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Edirne]] kl1zh9l1uhzzupqjgbujhq7eolthpaz Kategorija:Pokrajina Kayseri 14 388540 3838081 2599412 2026-04-29T14:43:09Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Kayseri]] na [[Kategorija:Pokrajina Kayseri]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2599412 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Kayseri]] cqd32ycm0la3esg794n03c40pbrdcn6 3838163 3838081 2026-04-29T14:59:52Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838163 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Kayseri]] 0rmgce5p9buxlfg1zedd55ad48jgyza Kategorija:Pokrajina Aksaray 14 388617 3838032 2599727 2026-04-29T14:10:08Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Aksaray]] na [[Kategorija:Pokrajina Aksaray]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2599727 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Aksaray]] swcobmfxfljjjq2447bmlki86fzfbzj 3838121 3838032 2026-04-29T14:59:43Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838121 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Aksaray]] my8kyluv2a8i3vk183ijb5dl4ytws8g Kategorija:Pokrajina Kilis 14 388618 3838080 2599739 2026-04-29T14:42:40Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Kilis]] na [[Kategorija:Pokrajina Kilis]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2599739 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Kilis]] 14we5biyy2g3ecbrkewp3eeeaggf180 3838165 3838080 2026-04-29T14:59:52Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838165 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Kilis]] qu15inyrd2ujt6ki8ysums20wmpdm1c Kategorija:Pokrajina Sivas 14 388684 3838102 2600082 2026-04-29T14:53:20Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Sivas]] na [[Kategorija:Pokrajina Sivas]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2600082 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Sivas]] 92dtez6mvpwavfs92wcj87il810xndu 3838187 3838102 2026-04-29T14:59:57Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838187 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Sivas]] s4x1zsvlnek6vwx43ap6rm6zdo1bi7i Kategorija:Pokrajina Karabük 14 388700 3838074 2600145 2026-04-29T14:40:48Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Karabük]] na [[Kategorija:Pokrajina Karabük]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2600145 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Karabük]] k7v602xy005poc8hfwfzqw1lqo0hqfw 3838158 3838074 2026-04-29T14:59:51Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838158 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Karabük]] 7alfhmhi96etvfs3c4zs7dqw0cqbjo8 Kategorija:Pokrajina Kocaeli 14 388812 3838082 2600487 2026-04-29T14:43:25Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Kocaeli]] na [[Kategorija:Pokrajina Kocaeli]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2600487 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Kocaeli]] eee83k9k88riay6x0iknxbdclljks92 3838168 3838082 2026-04-29T14:59:53Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838168 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Kocaeli]] 5lc4k8g48sux9n7d7xg37s5yvs1cplq Kategorija:Pokrajina Mersin 14 388818 3838091 2600506 2026-04-29T14:49:07Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Mersin]] na [[Kategorija:Pokrajina Mersin]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2600506 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Mersin]] 144ypuei9grrozo1jht6ai939r5ioir 3838174 3838091 2026-04-29T14:59:54Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838174 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Mersin]] bjnd27krdzesimv9tl29i8wxdob6zn6 Kategorija:Pokrajina Ordu 14 388838 3838096 2600596 2026-04-29T14:50:34Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Ordu]] na [[Kategorija:Pokrajina Ordu]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2600596 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Ordu]] f21m0kbtehsjr7jkuiozgy51uztsmtq 3838179 3838096 2026-04-29T14:59:55Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838179 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Ordu]] lmjbnfl797lt642py83el79jgcawirx Kategorija:Pokrajina Yalova 14 388902 3838109 2600812 2026-04-29T14:55:45Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Yalova]] na [[Kategorija:Pokrajina Yalova]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2600812 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Yalova]] 8jsr0303n0jiz7nvb2sfpv9i1k1f323 3838195 3838109 2026-04-29T14:59:59Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838195 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Yalova]] 27bnf6emmgrdm22mb2h5zo8afhus9v9 Aydın (pokrajina) 0 389164 3838117 3167499 2026-04-29T14:58:53Z Panasko 146730 [[Kategorija:Pokrajina Aydin]] uklonjena; [[Kategorija:Pokrajina Aydın]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838117 wikitext text/x-wiki {{Geokutija|Pokrajina <!-- *** Gornji dio *** --> | ime =Pokrajina Aydin | izvorno_ime =Aydin ili | drugo_ime = | kategorija = [[Turske pokrajine|pokrajina]] <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | simbol = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | država = Turska | zastava_države = da <!-- *** Granice, objekti što pripadaju ovaj dio i.t.d *** --> | graniči_sa = [[Manisa (pokrajina)|Manisa]]<br>[[Izmir (pokrajina)|Izmir]]<br>[[Denizli (pokrajina)|Denizli]]<br>[[Muğla (pokrajina)|Muğla]] | dio = | grad = | znamenitost = | rijeka = <!-- *** Položaj *** --> | glavni_grad = [[Aydin]] <!-- *** Dimenzije *** --> | površina = 8 007 <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo = 989 862 | stanovništvo_datum = 31.12.2010.<ref>[http://www.turkstat.gov.tr/PreHaberBultenleri.do?id=8428&tb_id=1 Turski zavod za statistiku]</ref> | stanovništvo_gustoća = 120 <!-- *** Historija i administracija *** --> | osnovan = | datum = | vlada = | lider =| lider_vrsta = | partija_lidera = <!-- *** Kod *** --> | vremenska_zona = | utc_odstupanje = | vremenska_zona_DST = | utc_offset_DST = | poštanski_broj = | pozivni broj = 00256 | kod = | kod_vrsta = <!-- *** Slobodni polji *** --> | prazno = | prazno_vrsta = | prazno1 = | prazno1_vrsta = <!-- *** Karta *** --> | karta = Aydin_in_Turkey.svg <!-- *** Webb stranice *** --> | web_stranica = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Pokrajina Aydin''' ([[Turski jezik|tur.]]: ''Aydin ili'') je [[Turske pokrajine|pokrajina]] koja se nalazi u jugozapadnom dijelu Turske. Zapadnim dijelom izlazi na obalu [[Egejsko more|Egejskog mora]]. Glavni grad pokrajine je [[Aydin]], grad sa populacijom od oko 150.000. stanovnika (podatak iz 2000. godine). Ostali poznatiji gradovi pokrajine su primorska odmarališta [[Didim]] i [[Kuşadası]]. == Geografija == Pokrajina Aydin graniči sa slijedećim pokrajinama: [[Manisa (pokrajina)|Manisa]] na sjeveroistoku, [[Izmir (pokrajina)|Izmir]] na sjeveru, [[Denizli (pokrajina)|Denizli]] na istoku i [[Muğla (pokrajina)|Muğla]] na jugu. Centralni i zapadni dijelovi pokrajine su plodne ravnice navodnjavane najvećom rijekom Egejske regije [[Büyük Menderes]], sa planinom Aydin na sjeveru i Menteşe na jugu. Zapadne obale pokrajine zapljuskuje Egejsko more. Klima je tipična za egejsku regiju sa jako vrućim ljetima. Germencik regija sadrži mnogo toplih izvora. ==Distrikti== Pokrajina Aydin je podijeljena na 17 distrikta: {| ! width=160 align=left| ! width=160 align=left| |- valign=top || * Bozdoğan * Buharkent * Çine * Didim * Efeler * Germencik || * Incirliova * Karacasu * Karpuzlu * Koçarlı * Köşk * Kuşadası || * Kuyucak * Nazilli * Söke * Sultanhisar * Yenipazar || |} == Reference == {{reference}} {{Commonscat}} {{pokrajine u Turskoj}} [[Kategorija:Pokrajina Aydın]] [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj]] gyhy7qbpvqfgtcfalzr527mfurfp9vf Kategorija:Pokrajina Izmir 14 389167 3838072 2601885 2026-04-29T14:39:15Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Izmir]] na [[Kategorija:Pokrajina Izmir]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2601885 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Izmir]] op0bbcu8my2zlzp3dw5likw96ygnyz7 3838156 3838072 2026-04-29T14:59:51Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838156 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Izmir]] cpp2gp4ysc4c902bqlw5xizewob1fi6 Kategorija:Pokrajina Nevşehir 14 389169 3838093 2601899 2026-04-29T14:49:50Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Nevşehir]] na [[Kategorija:Pokrajina Nevşehir]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2601899 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Nevşehir]] 9nwsihikewzeznpycptd9bu1smq1ksi 3838176 3838093 2026-04-29T14:59:55Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838176 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Nevşehir]] odv4zvi03bbv7n7lcxdindfnwwso9u2 Kategorija:Provincija Kırklareli 14 389235 3838166 2602171 2026-04-29T14:59:53Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838166 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Kırklareli]] h4xvdjnm5ndf3n84ouzogc0hoyzxhui Kategorija:Pokrajina Çankiri 14 389263 3838112 2602248 2026-04-29T14:56:36Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Çankiri]] na [[Kategorija:Pokrajina Çankiri]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2602248 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Çankiri]] qx93qwv1pjv7b6t0mxo84hn0gf7l9jm 3838139 3838112 2026-04-29T14:59:47Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838139 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Çankiri]] l4hb0xycpluecgnadivnki06nq8eveb Kategorija:Pokrajina Bitlis 14 389286 3838054 2602384 2026-04-29T14:32:29Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Bitlis]] na [[Kategorija:Pokrajina Bitlis]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2602384 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Bitlis]] 53emb5qgl4qqptgpxvh8daw2a8yr2s3 3838134 3838054 2026-04-29T14:59:46Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838134 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Bitlis]] ngyjezk1wd55l1fctfsk49zwqeg5mux Kategorija:Pokrajina Bolu 14 389290 3838056 2602403 2026-04-29T14:33:03Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Bolu]] na [[Kategorija:Pokrajina Bolu]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2602403 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Bolu]] o97j983dqq8g5j0inej6kb9tewpu278 3838135 3838056 2026-04-29T14:59:46Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838135 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Bolu]] 7tjq8fm1cayp8nzj083gpy743iouj50 Kategorija:Pokrajina Konya 14 389315 3838083 2602461 2026-04-29T14:46:05Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Konya]] na [[Kategorija:Pokrajina Konya]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2602461 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Konya]] ee1e1dwpoqtfk9b1gbirqvs3m0h2cq6 3838169 3838083 2026-04-29T14:59:53Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838169 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Konya]] 7ckde4jvs6k44oaznzf0w1ty5gx0t3m Kategorija:Pokrajina Kastamonu 14 389375 3838079 2602605 2026-04-29T14:42:25Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Kastamonu]] na [[Kategorija:Pokrajina Kastamonu]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2602605 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Kastamonu]] g84fsev9bo2z2mo6updf27ehmopad2v 3838162 3838079 2026-04-29T14:59:52Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838162 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Kastamonu]] qv7sjzp3nwi3mt06gyuot7jnrfk3exa Kategorija:Pokrajina Van 14 389388 3838108 2602660 2026-04-29T14:55:27Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Van]] na [[Kategorija:Pokrajina Van]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2602660 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Van]] rxwywfigd6kvhxcusoil9nrhnz6oni9 3838194 3838108 2026-04-29T14:59:58Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838194 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Van]] ml99tf67c1m6yec07gkiq9fawodp6vz Kategorija:Pokrajina Tunceli 14 389417 3838106 2602767 2026-04-29T14:54:46Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Tunceli]] na [[Kategorija:Pokrajina Tunceli]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2602767 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Tunceli]] afx5w9wmnz4qim509jssj55v4w5he92 3838192 3838106 2026-04-29T14:59:58Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838192 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Tunceli]] 034aor6uo5sxgz9hol5wb2bbpolynky Kategorija:Pokrajina Erzincan 14 389423 3838062 2602782 2026-04-29T14:35:08Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Erzincan]] na [[Kategorija:Pokrajina Erzincan]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2602782 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Erzincan]] 257iv51kd0vkgh791ymev14zosccxia 3838145 3838062 2026-04-29T14:59:48Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838145 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Erzincan]] r3irubra27ka6utrtjbbj07vdflji98 Kategorija:Pokrajina Afyonkarahisar 14 389543 3838031 2603135 2026-04-29T14:09:38Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Afyonkarahisar]] na [[Kategorija:Pokrajina Afyonkarahisar]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2603135 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Afyonkarahisar]] 5akz5ywt9crriy9su6ocozrxie952ue 3838118 3838031 2026-04-29T14:59:43Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838118 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Afyonkarahisar]] bekam75tc6s7n199rrahqxar2s7hg0w Kategorija:Pokrajina Malatya 14 389752 3838087 2603789 2026-04-29T14:47:27Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Malatya]] na [[Kategorija:Pokrajina Malatya]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2603789 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Malatya]] bpj4pey5v0qc6znyvbzt355hepy8imp 3838171 3838087 2026-04-29T14:59:53Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838171 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Malatya]] 7glz7l5lm5qj0zdd3pl4ivfcfuelgtd Kategorija:Pokrajina Giresun 14 389784 3838066 2603918 2026-04-29T14:36:39Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Giresun]] na [[Kategorija:Pokrajina Giresun]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2603918 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Giresun]] pplr7mb8zivxb8vnsoyhunfx52jrxjo 3838150 3838066 2026-04-29T14:59:49Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838150 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Giresun]] hydjxjtgv5how1hhyok0b9mn9ej4pz6 Kategorija:Pokrajina Tokat 14 389846 3838104 2604148 2026-04-29T14:54:10Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Tokat]] na [[Kategorija:Pokrajina Tokat]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2604148 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Tokat]] 14arthx2v1r1fjuplmwvtjngdoyjmko 3838190 3838104 2026-04-29T14:59:58Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838190 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Tokat]] 07ucph3i0qnnpzl9qbjyrbbntjfmhym Kategorija:Pokrajina Kars 14 389998 3838078 2604902 2026-04-29T14:42:09Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Kars]] na [[Kategorija:Pokrajina Kars]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2604902 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Kars]] canifg6nvrfdy7iv2cds562kxmrt12x 3838161 3838078 2026-04-29T14:59:51Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838161 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Kars]] 7w1eko60rdra24uvbilz9r1qfu4iwk9 Kategorija:Pokrajina Muğla 14 390018 3838092 2605006 2026-04-29T14:49:22Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Muğla]] na [[Kategorija:Pokrajina Muğla]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2605006 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Muğla]] gxzufng85zulxlhdzfmfpykryqhgc85 3838175 3838092 2026-04-29T14:59:54Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838175 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Muğla]] nccjoh43ue49m0llgd7bg84jkl39vwr Kategorija:Pokrajina Sakarya 14 390130 3838099 2605571 2026-04-29T14:52:14Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Sakarya]] na [[Kategorija:Pokrajina Sakarya]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2605571 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Sakarya]] gtzhld6qckzbe6xhjphjhq69v9zypyd 3838182 3838099 2026-04-29T14:59:56Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838182 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Sakarya]] 6eceffb89sc9i9464xdo1lh48xzqj16 Kategorija:Pokrajina Yozgat 14 390136 3838110 2605592 2026-04-29T14:56:03Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Yozgat]] na [[Kategorija:Pokrajina Yozgat]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2605592 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Yozgat]] q3hc5rwcioqtbfpd3xz3yr95nvepkin 3838196 3838110 2026-04-29T14:59:59Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838196 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Yozgat]] 2zt5ytzktbvzoeqvrxw4671k67i8uwl Kategorija:Pokrajina Uşak 14 390155 3838107 2605690 2026-04-29T14:55:01Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Uşak]] na [[Kategorija:Pokrajina Uşak]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2605690 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Uşak]] 2rd27gjfi2uroay74edlpbbekklmttr 3838193 3838107 2026-04-29T14:59:58Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838193 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Uşak]] lgtkj1agmrtazipnqe1apwf5rd9nkgf Kategorija:Pokrajina Şırnak 14 390230 3838116 2606075 2026-04-29T14:57:41Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Şırnak]] na [[Kategorija:Pokrajina Şırnak]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2606075 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Şırnak]] 63gpz1k5mvhu3eby2r7edp5dnlw9197 3838188 3838116 2026-04-29T14:59:57Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838188 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Şırnak]] 5syi6itm4t53ckgwl2nywamvxzozg65 Kategorija:Pokrajina Eskişehir 14 390580 3838063 2607642 2026-04-29T14:35:23Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Eskişehir]] na [[Kategorija:Pokrajina Eskişehir]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2607642 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Eskişehir]] t2olsm1lk9k99cn8se4mh87c3705c4e 3838148 3838063 2026-04-29T14:59:49Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838148 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Eskişehir]] ply7e9ejzoadg3tnjb6heda91nubnhn Kategorija:Pokrajina Çanakkale 14 390715 3838113 2608391 2026-04-29T14:56:53Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Çanakkale]] na [[Kategorija:Pokrajina Çanakkale]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2608391 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Çanakkale]] cknb1py9fr37ae0pzjhh710otjv8dy7 3838138 3838113 2026-04-29T14:59:47Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838138 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Çanakkale]] 7mxjxryxgisfnnly8hj9p54bfgljzeu Kategorija:Pokrajina Ağrı 14 390736 3838041 2608525 2026-04-29T14:14:07Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Ağrı]] na [[Kategorija:Pokrajina Ağrı]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2608525 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Ağrı]] j09a6ov1s29kzhcbt7j211nce57iy0y 3838120 3838041 2026-04-29T14:59:43Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838120 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Ağrı]] 6li89854ql65dwavyf37phd8hig9l7l Kategorija:Pokrajina Tekirdağ 14 390738 3838103 2608532 2026-04-29T14:53:55Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Tekirdağ]] na [[Kategorija:Pokrajina Tekirdağ]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2608532 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Tekirdağ]] ocooy9ffkeqg90oukz57sv005blrm74 3838189 3838103 2026-04-29T14:59:57Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838189 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Tekirdağ]] g9848moo03zicy28fcmrd0cuemqcdoc Kategorija:Pokrajina Osmaniye 14 390782 3838097 2608882 2026-04-29T14:50:53Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Osmaniye]] na [[Kategorija:Pokrajina Osmaniye]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2608882 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Osmaniye]] k2zcmgasu6jrpfjeg2xt6czb6yxpvnh 3838180 3838097 2026-04-29T14:59:55Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838180 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Osmaniye]] ceoe82wi1t2xkmeaaipiqhsgdiqji57 Kategorija:Pokrajina Balikesir 14 390793 3838043 2608960 2026-04-29T14:14:38Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Balikesir]] na [[Kategorija:Pokrajina Balikesir]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2608960 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Balikesir]] 9n85sh5xsm1oxq6b5yar0j2k1x59eum 3838128 3838043 2026-04-29T14:59:45Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838128 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Balikesir]] pa2xbseh12kwvuv10hd4sqvis6lcxqo Kategorija:Pokrajina Niğde 14 391011 3838094 2609912 2026-04-29T14:50:07Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Niğde]] na [[Kategorija:Pokrajina Niğde]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2609912 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Niğde]] rxv58x6hvr6mer692bawe0bwwkic0q4 3838178 3838094 2026-04-29T14:59:55Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838178 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Niğde]] afys1ydpcjkzgvb1cet0dgoo8jugejr Kategorija:Pokrajina Batman 14 391031 3838046 2610012 2026-04-29T14:16:13Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Batman]] na [[Kategorija:Pokrajina Batman]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2610012 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Batman]] 8yzy6emw99ninvt7hio27e3t4en1pzp 3838130 3838046 2026-04-29T14:59:45Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838130 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Batman]] 0svu989hsl1ld5bzf11hr003662quma Kategorija:Pokrajina Muş 14 391085 3838090 2610329 2026-04-29T14:48:43Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Muş]] na [[Kategorija:Pokrajina Muş]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2610329 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Muş]] j8ohf82hbge6m2iv5jdvnjgfglg5861 3838177 3838090 2026-04-29T14:59:55Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838177 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Muş]] 3l7llgclsuq0hdejnh1kl8vq5e13p6b Kategorija:Pokrajina Bingöl 14 391108 3838053 2610476 2026-04-29T14:30:43Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Bingöl]] na [[Kategorija:Pokrajina Bingöl]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2610476 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Bingöl]] ecagraizayru1ous3zr8d5qssxkriws 3838133 3838053 2026-04-29T14:59:46Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838133 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Bingöl]] dn5chtqposaqn0w3f0e1cn3htzow8me Kategorija:Pokrajina Mardin 14 391125 3838089 2610561 2026-04-29T14:48:27Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Mardin]] na [[Kategorija:Pokrajina Mardin]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2610561 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Mardin]] gni6jex4si3czwyioc5xrb4r8r6jk6y 3838172 3838089 2026-04-29T14:59:54Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838172 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Mardin]] d8qkdoi3jndexm6ly7m5dwfakwrejcb Kategorija:Pokrajina Burdur 14 391155 3838057 2610736 2026-04-29T14:33:20Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Burdur]] na [[Kategorija:Pokrajina Burdur]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2610736 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Burdur]] oqp890jaumobm30i528lk4c0peoiutb 3838136 3838057 2026-04-29T14:59:47Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838136 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Burdur]] 1x6e85leaikm706rt5vt7ocn2dlx6ig Kategorija:Pokrajina Kütahya 14 391471 3838084 2612442 2026-04-29T14:46:23Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Kütahya]] na [[Kategorija:Pokrajina Kütahya]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2612442 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Kütahya]] ktyuxf7rjla8jkvkrk9bsr3awb2set3 3838170 3838084 2026-04-29T14:59:53Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838170 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Kütahya]] h6tsmkn21zaljjd5dh92nxxqgkoq9gp Kategorija:Pokrajina Çorum 14 391473 3838115 2612447 2026-04-29T14:57:26Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Çorum]] na [[Kategorija:Pokrajina Çorum]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2612447 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Çorum]] 47g87thglk7d6rh6ddv4q830m41ddk5 3838140 3838115 2026-04-29T14:59:47Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838140 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Çorum]] pkd8f0dz7b4acaoopiezvkbmm26j6nl Kategorija:Pokrajina Kırşehir 14 391566 3838086 2613368 2026-04-29T14:47:03Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Kırşehir]] na [[Kategorija:Pokrajina Kırşehir]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2613368 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Kırşehir]] bwzn89jmews46q3kqeaa2mpczynai4s 3838167 3838086 2026-04-29T14:59:53Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838167 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Kırşehir]] 3yi7uwc6b8amapg9voo0sc2knwh7vbo Kategorija:Pokrajina Düzce 14 391568 3838060 2613372 2026-04-29T14:34:14Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Düzce]] na [[Kategorija:Pokrajina Düzce]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2613372 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Düzce]] d9lhlsgich6ug87xqgfd4v4jl6im4c3 3838142 3838060 2026-04-29T14:59:48Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838142 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Düzce]] nas6aun519lktfu8pr7c2vdr4kd0zjw Kategorija:Pokrajina Kırıkkale 14 391591 3838085 2613568 2026-04-29T14:46:47Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Kırıkkale]] na [[Kategorija:Pokrajina Kırıkkale]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2613568 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Kirikkale]] ky6rlzy77y2otm0wnw9gyglb9ujadw3 3838164 3838085 2026-04-29T14:59:52Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838164 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Kirikkale]] cuwrqmrjt9qph5rk2qo4jj3hpp885wg Kategorija:Pokrajina Elazığ 14 391606 3838061 2613649 2026-04-29T14:34:39Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Elazığ]] na [[Kategorija:Pokrajina Elazığ]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2613649 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Elazığ]] luip5u9grmmec1iczmkebmb3x2dokcj 3838144 3838061 2026-04-29T14:59:48Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838144 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Elazığ]] b5le37hzwohxvohslyru7oebe673qhl Kategorija:Pokrajina Karaman 14 392072 3838076 2616371 2026-04-29T14:41:52Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Karaman]] na [[Kategorija:Pokrajina Karaman]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2616371 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Karaman]] 0cc3dl5675vgwj05cmlobqmqsc5yj38 3838160 3838076 2026-04-29T14:59:51Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838160 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Karaman]] 17uggnk2mvq3bw8yemr168muwdo7u6s Kategorija:Pokrajina Gümüşhane 14 392310 3838067 2618315 2026-04-29T14:37:04Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Gümüşhane]] na [[Kategorija:Pokrajina Gümüşhane]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2618315 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Gümüşhane]] kgy89fa2wzw37t88yzjjw85u3ib5d7b 3838151 3838067 2026-04-29T14:59:50Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838151 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Gümüşhane]] hclcumdy9uexfu3cnc9xc8f2eq9yrkz Kategorija:Pokrajina Kahramanmaraş 14 392313 3838075 2618333 2026-04-29T14:41:12Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Kahramanmaraş]] na [[Kategorija:Pokrajina Kahramanmaraş]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2618333 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Kahramanmaraş]] 0opdl91s3t3hsq9pxd2k8xlpsobgokb 3838159 3838075 2026-04-29T14:59:51Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838159 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Kahramanmaraş]] c5dwtoyijp7i0an1b40o361fbbm4v6d Kategorija:Pokrajina Hatay 14 392423 3838069 2618855 2026-04-29T14:37:39Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Hatay]] na [[Kategorija:Pokrajina Hatay]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2618855 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Hatay]] 6k2618g1zb1ioxevizhbkvv5006fici 3838153 3838069 2026-04-29T14:59:50Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838153 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Hatay]] coert6p7kvb0f64gxrod81g54ij330q Kategorija:Pokrajina Isparta 14 392435 3838070 2618907 2026-04-29T14:37:57Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Provincija Isparta]] na [[Kategorija:Pokrajina Isparta]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 2618907 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Provincije u Turskoj|Isparta]] qeunh73bevetzzpjsh227ncsgeflibo 3838155 3838070 2026-04-29T14:59:50Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Provincije u Turskoj]] to [[Category:Pokrajine u Turskoj]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3838155 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Isparta]] djbcs1sfynyd5m47eoczeu4fv0flsco Indij galij arsenid 0 393244 3838227 3510299 2026-04-29T18:28:25Z Panasko 146730 [[Kategorija:Spojevi indija]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838227 wikitext text/x-wiki '''Indij galij arsenid''' (InGaAs) (alternativno galij indij arsenid) jeste trostruka legura ([[hemijski spoj]]) [[indij]]a, [[galij]]a i [[arsen]]a. Indij i galij su are oba porijeklom iz [[13. grupa hemijskih elemenata|borove grupe]] ([[3. grupa hemijskih elemenata|grupa III]]) elemenata dok je arsen [[15. grupa hemijskih elemenata|pniktogen]]<nowiki/>i ([[5. grupa hemijskih elemenata|grupa V]]) element. Prema tome legure sačinjene od ovih hemijskih grupa su nazvane kao "III-V" spojevi. Zbog toga što su u istoj grupi, indij i galij imaju slične uloge u [[Hemijska veza|hemijskom vezivanju]]. InGaAs se smatra [[Legura|legurom]] [[Gallium arsenide|galij arsenida]] i [[Indium arsenide|indij arsenida]] sa osobinama prijelazno između to dvoje u zavisnosti od proporcije galija i indija. InGaAs je [[poluprovodnik]] sa primjenom u [[Elektronika|elektronici]] i [[Optoelektronika|optoelektronici]]. == Nomenklatura == Indij galij arsenid je popularna oznaka za galij-indij arsenid (GaInAs). InGaAs je direktna [[bandgap]], pseudo-binarna legura sastavljena od III-V poluprovodička materijala (GaAs)<sub>X</sub> i (InAs)<sub>1-X</sub>. Legura je [[Miscibilnost|sklona miješanju]]<nowiki/> u cijelom kompozicionom rasponu od GaAs (bandgap = 1.42&nbsp;eV at 300&nbsp;K) do InAs (bandgap = 0.34&nbsp;eV na 300&nbsp;K).<ref name="Nrcresearchpress.com">{{Cite web|url = http://www.nrcresearchpress.com/doi/abs/10.1139/p68-023#.UQZvbWdsCSo|title = Optical energy gap variation in GaxIn1−x As alloys|authors = John C. Woolley, Mathew B. Thomas, Alan G. Thompson|publisher = Nrcresearchpress.com|access-date = 2. 12. 2013}}</ref> Saglasno sa [[IUPAC]] standardima<ref name="Nrcresearchpress.com"/> preferirana nomenklatura za leguru je In1-XGaXAs gdje se elementi iz grupe-III pojavljuju redom kako se povećava atomski broj, kao i u srodnom sistemu legure AlXGa1-XAs. [[Datoteka:InGaAs_Energy_band_composition.PNG|desno|mini|200x200px|Energetska pukotina naspram galijeve kompozicije za GaInAs]] == Reference == {{Reflist|colwidth = 30em}} [[Kategorija:Poluprovodnički materijali]] [[Kategorija:Spojevi indija]] qzre217bg0splkhlqjnuotova4ji1e3 3838228 3838227 2026-04-29T18:29:06Z Panasko 146730 +[[Kategorija:Spojevi galija]]; +[[Kategorija:Spojevi arsena]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838228 wikitext text/x-wiki '''Indij galij arsenid''' (InGaAs) (alternativno galij indij arsenid) jeste trostruka legura ([[hemijski spoj]]) [[indij]]a, [[galij]]a i [[arsen]]a. Indij i galij su are oba porijeklom iz [[13. grupa hemijskih elemenata|borove grupe]] ([[3. grupa hemijskih elemenata|grupa III]]) elemenata dok je arsen [[15. grupa hemijskih elemenata|pniktogen]]<nowiki/>i ([[5. grupa hemijskih elemenata|grupa V]]) element. Prema tome legure sačinjene od ovih hemijskih grupa su nazvane kao "III-V" spojevi. Zbog toga što su u istoj grupi, indij i galij imaju slične uloge u [[Hemijska veza|hemijskom vezivanju]]. InGaAs se smatra [[Legura|legurom]] [[Gallium arsenide|galij arsenida]] i [[Indium arsenide|indij arsenida]] sa osobinama prijelazno između to dvoje u zavisnosti od proporcije galija i indija. InGaAs je [[poluprovodnik]] sa primjenom u [[Elektronika|elektronici]] i [[Optoelektronika|optoelektronici]]. == Nomenklatura == Indij galij arsenid je popularna oznaka za galij-indij arsenid (GaInAs). InGaAs je direktna [[bandgap]], pseudo-binarna legura sastavljena od III-V poluprovodička materijala (GaAs)<sub>X</sub> i (InAs)<sub>1-X</sub>. Legura je [[Miscibilnost|sklona miješanju]]<nowiki/> u cijelom kompozicionom rasponu od GaAs (bandgap = 1.42&nbsp;eV at 300&nbsp;K) do InAs (bandgap = 0.34&nbsp;eV na 300&nbsp;K).<ref name="Nrcresearchpress.com">{{Cite web|url = http://www.nrcresearchpress.com/doi/abs/10.1139/p68-023#.UQZvbWdsCSo|title = Optical energy gap variation in GaxIn1−x As alloys|authors = John C. Woolley, Mathew B. Thomas, Alan G. Thompson|publisher = Nrcresearchpress.com|access-date = 2. 12. 2013}}</ref> Saglasno sa [[IUPAC]] standardima<ref name="Nrcresearchpress.com"/> preferirana nomenklatura za leguru je In1-XGaXAs gdje se elementi iz grupe-III pojavljuju redom kako se povećava atomski broj, kao i u srodnom sistemu legure AlXGa1-XAs. [[Datoteka:InGaAs_Energy_band_composition.PNG|desno|mini|200x200px|Energetska pukotina naspram galijeve kompozicije za GaInAs]] == Reference == {{Reflist|colwidth = 30em}} [[Kategorija:Poluprovodnički materijali]] [[Kategorija:Spojevi indija]] [[Kategorija:Spojevi galija]] [[Kategorija:Spojevi arsena]] ewsy19juk8nr7kpmn9lk8v4iege27ny Refleksni luk 0 397951 3838267 3663341 2026-04-29T22:26:41Z Animalsandpets1 168970 Ispravka nepravilno napisanih riječi. 3838267 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Medulla spinalis - Querschnitt - German and Latin.svg|mini|500px|Presjek kičmene moždine: prezentacija aferentnih (plava) i eferentnih (crvena) vlakana refleksnog luka (bez receptora i efektora)]] '''Refleksni luk''' je najjednostavniji put rasprostiranja [[nerv]]nog podražaja, koji polazi od perifernog [[čulo|čulnog]] receptora, preko odgovarajućeg centra u [[kičmena moždina|kičmenoj moždini]] – do efektora (izvršitelja radnje). Efektori su [[mišić]]i, koji reagiraju pokretom ili [[žlijezda|žlijezde]], koje reagiraju lučenjem odgovarajućih [[hormon]]a. Refleksi su i najbrže reakcije organizma na primljene informacije iz spoljne i unutrašnje sredine. Procjenjuje se da čak oko 80% reakcija ljudskog organizma kontroliraju refleksi, odnosno njihovi refleksni lukovi. To omogućava jedinki da se brzo i bez uticaja sopstvene volje prilagodi na sve promjene, koje se emitiraju kao draži, što je osnovni uvjet za i samoregulatorno održavanje [[homeostaza|homeostaze]]. Drugim riječima, nadražaj koji pokreće refleksni odgovor nastaje u čulnim ćelijama (organima) i prenosi se perifernim nastavkom osjetne (senzitivne) [[nerv]]ne ćelije ([[neuron]]a) do centra u kičmenoj moždini. Prenos impulsa na motornu (pokretačku) nervnu ćeliju, može biti direktan ili između uzlaznog i silaznog neurona postoji umetnuti jedan ili više neurona. Periferni nastavak motornog nervnog vlakna prenosi impulse na izvršni organ, tj. mišić ili žlijezdu. Dakle, prema tome da li ima ili nema umetnute neurone, refleks može biti jednostavni ([[sinapsa|monosinapsni]]) ili složeni (polisinapsni). Prema tome, svaki refleksni luk ima svoj uzlazni i silazni dio prenosa impulsa. Prvi ide od prijemnika draži do odgovrajućeg centra u sivoj masi [[kičmena moždina|kičmene moždine]], a drugi − odatle do efektora, kako slijedi: *receptor koji preko čulnih ćelija primljene draži pretvara u nadražej, tj. nadražaj akcijski potencijal, *uzlazno (aferentno) nervno vlakno, koje akcioni potencijal prenosi od receptora do centra u moždini, *centar refleksne radnje, u kojem uzlazno [[nerv]]no vlakno ulszi u sinapsu sa silznim (eferentnim) vlaknom ili međuneuronom), *silazno (eferentno) nervno vlakno, koje prenosi impuls do odgovarajućeg izvršitelja radnje, i *efektor ([[mišić]] ili [[žlijezda]]).<ref>Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-10-222-6}}.</ref><ref>Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001): Biologija za 8. razred osnovne škole. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-10-396-6}}.</ref> ==Također pogledajte== *[[Refleks]] *[[Neuron]] *[[Nerv]] ==Reference== {{reference}} [[Kategorija:Nervni sistem]] [[Kategorija:Refleksi]] qd4dbz10ddhwc04yfzio36zq5mzim22 Luj I od Bloisa 0 402554 3838095 2810726 2026-04-29T14:50:25Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3838095 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Louis de Blois.jpg|140px|mini|<center>Luj I</center>]] '''Grof Luj I od Bloisa''' (fr. ''Louis de Blois'') (1172. – 14. aprila 1205) bio je [[Francuski jezik|francuski]] plemić, [[grof]] [[Blois|Bloisa]] u srednjem vijeku. Vladao je od [[1191.]] do svoje smrti. Njegov otac je bio [[Teobald V Dobri|grof Bloisa Teobald V Dobri]],<ref>[http://www.chabad.org/library/article_cdo/aid/112387/jewish/The-Martyrs-of-Blois.htm Nissan Mindel. ''The Martyrs of Blois''].</ref> sin [[Teobald II, grof Šampanje|grofa Šampanje Teobalda II]]. Lujeva majka je bila [[Alisa od Francuske|grofica Alisa, princeza Francuske]], preko koje je Luj bio unuk kraljice [[Eleonora, vojvotkinja Akvitanije|Eleonore Akvitanske]].<ref>''Chronica Albrici Monachi Trium Fontium''</ref> Lujeve sestre su bile grofice [[Margareta Blojiška|Margareta]]<ref>''Châteaudun Hôtel-Dieu'' XXV, str. 20.</ref> i [[Izabela Blojiška|Izabela]].<ref>{{Cite web |url=http://fmg.ac/Projects/MedLands/CENTRAL%20FRANCE.htm#MargueriteCtssBloisdied1230 |title=''Family of Margaret of Blois'' |access-date=11. 12. 2015 |archive-date=26. 2. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120226152906/http://www.fmg.ac/Projects/MedLands/CENTRAL%20FRANCE.htm#MargueriteCtssBloisdied1230 |url-status=dead }}</ref> 1196. Luj je ukinuo [[kmetstvo]] na svojim imanjima. == Brak == Lujeva supruga je bila grofica [[Katarina od Clermont-en-Beauvaisisa]]; brakom je Luj postao grof Clermont-en-Beauvaisisa. Ovo su njihova djeca: *Rudolf *Ivana *[[Teobald VI od Bloisa]] == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Rođeni 1172.]] [[Kategorija:Umrli 1205.]] [[Kategorija:Grofovi Bloisa]] [[Kategorija:Grofovi Clermont-en-Beauvaisisa]] m0brwjaslqejzl5fl3nf1dqe379sjf8 Mulići 0 403417 3838361 3817291 2026-04-30T09:56:50Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3838361 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Mulići | vrsta = Naseljeno mjesto | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]] | grad = [[Visoko]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.012 | dužina_stepeni = 18.1551 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 520 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 32 | matični broj = 157945<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=20. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 11126 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Mulići u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }}'''Mulići''' su [[naselje]] u sastavu [[Visoko|Grada Visoko]], u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]]. Naselje pripada mjesnoj zajednici [[Arnautovići]], a smješteno je u visočkom području uz desnu obalu [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]].<ref name="VisokoMZ">{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/kandidati-za-clanove-savjeta-mjesnih-zajednica-grada-visoko-koji-ce-ucestvovati-na-izborimau-nedjelju-13-06-2021-godine/|title=Kandidati za članove savjeta mjesnih zajednica Grada Visoko, koji će učestvovati na izborima u nedjelju, 13. 06. 2021. godine|website=Grad Visoko|access-date=17. 3. 2026}}</ref><ref name="PoslovnaZona">{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/wp-content/uploads/2021/01/katalog_poslovne_zone_i_kompleksi.pdf|title=Poslovne zone i kompleksi na području općine Visoko|website=Grad Visoko|access-date=17. 3. 2026}}</ref> == Historija == Historija Mulića usko je povezana s historijskim razvojem visočke kotline, jednog od najvažnijih prostora srednjovjekovne Bosne. U naučnoj literaturi o Visokom ističe se da su se na užem prostoru današnjeg Visokog i njegove okoline nalazili ključni naseobinski i politički centri srednjovjekovne bosanske države, među njima [[Moštre (srednji vijek)|Moštre]], [[Podvisoki]], [[Visoki]] i [[Mile (Visoko)|Mili]] u današnjim Arnautovićima.<ref name="KlepoUNSA">{{cite web|url=https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/20_21/his/Ervin-Klepo.pdf|title=Visoko u srednjem vijeku|website=[[Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu]]|access-date=17. 3. 2026}}</ref><ref name="InvesticijskiVodic">{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/wp-content/uploads/2021/01/Investicijski-vodic-ispravljeno-ponovo.pdf|title=Investicijski vodič Općine Visoko|website=Grad Visoko|access-date=17. 3. 2026}}</ref> Za historijski kontekst Mulića naročito je važna neposredna blizina arheološkog područja Mili u Arnautovićima, koje je bilo političko i vjersko središte srednjovjekovne bosanske države. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine proglasila je arheološko područje Mili – krunidbenu i grobnu crkvu bosanskih kraljeva nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.<ref name="KONS">{{cite web|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/ArnautoviciBH%20kompl.pdf|title=Arheološko područje Mile – Krunidbena i grobna crkva bosanskih kraljeva u Arnautovićima, Općina Visoko|website=[[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]]|access-date=17. 3. 2026}}{{Mrtav link}}</ref> Prema podacima Zavičajnog muzeja Visoko, Mili su bili mjesto održavanja državnih sabora, čuvanja isprava i važno crkveno središte srednjovjekovne Bosne.<ref name="ZMVMili">{{cite web|url=https://www.zavicajnimuzej.com/arheolosko-podrucje-mili/|title=Arheološko područje Mili|website=[[Zavičajni muzej Visoko]]|access-date=17. 3. 2026}}</ref> Savremena arheološka istraživanja šire zone oko lokaliteta Mili dodatno su potvrdila višeslojnost i značaj ovoga prostora. Zaštitna istraživanja provedena 2018. godine izveli su Zavičajni muzej u Visokom, firma GeoAVAS i Institut za arheologiju [[Univerzitet u Sarajevu|Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu]], s ciljem preciznijeg određivanja rasprostiranja nacionalnog spomenika.<ref name="KaljanacHadzihasanovic">{{cite journal|last1=Kaljanac|first1=Adnan|last2=Hadžihasanović|first2=Jesenko|year=2020|title=Rezultati zaštitnih arheoloških istraživanja oko lokaliteta nacionalnog spomenika Arheološko područje Mili – Krunidbena i grobna crkva bosanskih kraljeva, Arnautovići, općina Visoko (terenski dio)|url=https://www.researchgate.net/publication/369553603_Rezultati_zastitnih_arheoloskih_istrazivanja_oko_lokaliteta_nacionalnog_spomenika_Arheolosko_podrucje_Mili_-_Krunidbena_i_grobna_crkva_bosanskih_kraljeva_Arnautovici_opcina_Visoko_terenski_dio|journal=Radovi Zavičajnog muzeja – Visoko|volume=1|issue=1|access-date=17. 3. 2026}}</ref> === Savremeni razvoj === U novijem periodu Mulići su dio infrastrukturnog i privrednog razvoja visočkog područja. Grad Visoko u svojim planskim dokumentima navodi Poslovnu zonu Mulići na desnoj obali rijeke Bosne, uz samo naselje, na površini od 2,14 ha.<ref name="PoslovnaZona" /> Godine 2021. predstavljen je idejni projekat mosta Arnautovići–Mulići, zamišljen kao važna saobraćajna veza prema Poriječanima i okolnim naseljima.<ref name="Most2021">{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/odrzana-prezentacija-idejnog-projekta-mosta-arnautovici-mulici/|title=Održana prezentacija idejnog projekta mosta Arnautovići – Mulići|website=Grad Visoko|access-date=17. 3. 2026}}</ref> U 2023. godini započeta je i sanacija puta Mulići–Porječani, koji povezuje Muliće s Bosnićima, Poriječanima i Moštrom.<ref name="Put2023">{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/pocela-sanacija-puta-mulici-porjecani-na-podrucju-visokog-u-toku-projekti-milionske-vrijednosti/|title=Počela sanacija puta Mulići – Porječani: Na području Visokog u toku projekti milionske vrijednosti|website=Grad Visoko|access-date=17. 3. 2026}}</ref> == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Mulići | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 157945 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 116/7/8) |work=fzs.ba |access-date= 20. 12. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 12. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 12. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 520 | g2013_bosnjaci = 513 | g2013_bosanci = 6 | g1991_ukupno = 507 | g1991_muslimani = 436 | g1991_srbi = 65 | g1991_jugosloveni = 6 | g1981_ukupno = 461 | g1981_muslimani = 340 | g1981_srbi = 53 | g1981_jugosloveni = 67 | g1971_ukupno = 405 | g1971_muslimani = 329 | g1971_srbi = 69 | g1971_jugosloveni = 1 | g1971_makedonci = 1 }} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.visoko.gov.ba/ Zvanični sajt grada Visokog] {{Grad Visoko}} 3muh10hj03mae82uidskh63n9wlevw5 Silazno nervno vlakno 0 409556 3838268 3648309 2026-04-29T22:30:28Z Animalsandpets1 168970 Ispravka nepravilno napisanih riječi. 3838268 wikitext text/x-wiki {{Infokutija anatomija | Ime = Silazna nervna vlakna<br>(Neurofibrae efferentes) | Latin = | GraySubject = | GrayPage = | Image =Afferent_(PSF).png | Caption = | Image2 = | Caption2 = | MeshName = | MeshNumber = | Code = {{TerminologiaHistologica|2|00|06.1.00016}} }} '''Silazna nervna vlakna''' ili '''eferentna nervna vlakna''' ([[latinski jezik|lat.]] ''neurofibrae efferentes'') u [[PNS|perifernom nervnom sistemu]] su nervna vlakna ([[akson]]i) silaznih [[neuron]]a ([[motorni neuron]]i). Dug je proces (projekcija) širenja tjelesnih nervnih ćelija koje prenose [[akcijski potencijal]] (impulse) iz [[CNS|centralnog nervnog sistema]], prema perifernim [[efektor]]nim organima (uglavnom [[mišići]]ma i [[žlijezda]]ma. U suprotnom pravcu impulse (dovode) [[uzlazno nervno vlakno|aferentna ili uzlazna]] nervna vlakna (iz [[čulo|čulnih]] organa).<ref>Berberović Lj., Hadžiselimović R., Dizdarević I. (1986): Medicinska antropologija. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|86-01-00364-8}}.</ref> <ref>Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-10-222-6}}.</ref><ref>Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2003): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-10-592-6}}.</ref> U nervnom sistemu postoji sistem "zatvorene petlje" ili kruga prijema nadražaja, odlučivanja i reakcije. Ovaj proces se odvija aktivnošću aferentnih (senzornih) [[neuron]]a, [[interneuron]]a i eferentnih (motornih) neurona. Motorni ili eferentni živci su uključeni u kontrolu mišićne aktivnosti. U tjelesnim (somatskim) [[ćelije (biologija)|ćelijama]], eferentni neuroni su povezani u jedan dugi [[akson]] i nekoliko kraćih <nowiki>[[dendrita]]</nowiki> projektovanih iz samog tijela nervne ćelije. Ovaj akson zatim formira [[neuromišićne veze]] sa efektorom. Tijelo ćelije motornog neurona je u obliku [[satelit]]a. Motorni neuron se nalazi u [[siva masa|sivoj masi]] [[kičmena moždina|kičmene moždine]] i [[produžena moždina|produženoj moždini]] i čini elektrohemijski put do efektornih organa; [[mišić]]a i/ili [[žlijezda]]. Osim motornih živaca, postoje eferentnih (senzorni) živci koji često služe za podešavanje osjetljivosti prenosa signala aferentnih senzornih živaca.<ref>Hadžiselimović R., Maslić E. (1999): Osnovi etologije – Biologija ponašanja životinja i ljudi. Sarajevo Publishing, Sarajevo, {{ISBN|9958-21-091-6}}.</ref> == Etimologija i [[mnemonika]] == Termini '''aferentni''' i '''eferentnih''' dolaze iz [[francuski jezik|francuskog]], koji je evoluirao od [[Latinski jezik|latinske osnove]] (mnogih termina u medicini i biologiji) ''ad ferens '' (latinski glagol ''ferre'' = nošenje), što znači ''nosi u'' i ''ex ferens'', što znači '' nosi dalje'' (iz). ''Ad'' i ''ex'' daju lahko mnemonički aparat za podsjećanje odnosa između '' aferentni'' i '' eferentni'': '''A''' fferent veza '''a''' = ulazi i '''e'''ferent veza = izlazi ''. .<ref>MedicalMnemonics|3502|3463|367|115.</ref> ==Također pogledajte== * [[Neuron]] *[[Uzlazno nervno vlakno]] *[[Akson]] *[[Nerv]] *[[Nervni sistem]] ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * http://neurolex.org/wiki/Category:Motor_neuron {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307100132/http://neurolex.org/wiki/Category:Motor_neuron |date=7. 3. 2016 }} Motor neurons], a dynamic list of Petilla convention aligned motor neurons at NeuroLex. {{Commons|Efferent nerve fiber}} {{Nervni sistem}} [[Kategorija:Nervni sistem]] [[Kategorija:Neuronauka]] [[Kategorija:Periferni nervni sistem]] clk1j2pvc6yz47e0aqgg75998hjqn4e Muhamed Trnka 0 410843 3838357 3657212 2026-04-30T09:43:55Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3838357 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar |ime = Muhamed Trnka |žanr = [[Pop muzika|pop]]/[[Rock muzika|rock]] |background = |slika = Muhamed Trnka (Erogene zone).jpg |ime_po_rođenju = |porijeklo = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} |karijera = 1993 - danas |datum_rođenja = 14. decembar |mjesto_rođenja = |smrt = |instrument = ritam gitara |izdavač = |zanimanje = |povezani_umjetnici = [[Erogene zone (bend)|Erogene zone]] |URL = }} '''Muhamed Trnka''', je [[Sarajevo|sarajevski]] [[Muzika|muzičar]], ko-osnivač, kompozitor i ritam gitarista [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovackog]] benda [[Erogene zone (bend)|Erogene zone]]<ref>{{cite web|url=https://www.muzickazona.ba/intervjui/muki-erogene-zone-ono-sto-nas-drzi-je-to-sto-volimo-svirati-live/38581/|work=muzickazona.ba|title=Muki (Erogene Zone): “Ono što nas drži je to što volimo svirati live.|access-date=15. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160323213053/http://www.muzickazona.ba/intervjui/muki-erogene-zone-ono-sto-nas-drzi-je-to-sto-volimo-svirati-live/38581/|archive-date=23. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> sa kojim je do sada snimio 4 studijska albuma za ''Kappa music'' i jedan live unplugged koncert zabilježen na DVD izdanju [[Mi nismo isti]]. Također Trnka je DJ i svira akustičnu gitaru za grupu ''Serious Beat Lovers (Ozbiljni ljubitelji beat-a)'' formiranom u ljeto 2011 zajedno sa pjevačicom Renatom Kurtalić. ''Genetic Grooves Guru'' je pseudonim kojii Muhamed Trnka koristi u svijetu elektonske muzike i house scene, nastupajući kao DJ, producent i često kao Live Act artist.<ref>{{cite web|url=http://dubrovnikdjs.wix.com/dubrovnikdjs#!serious-beat-lovers/caq3|work=wix.com|title=Serious Beats Lovers|access-date=8. 4. 2016}}{{Mrtav link}}</ref> == Biografija == Svoju muzičku karijeru je započeo 1992. godine osnivanjem benda Erogene zone zajedno sa [[Almas Smajlović|Almasom Smajlovićem]] u Sarajevu.<ref>{{cite web|url=http://sarajevo.co.ba/erogene-zone-trudimo-se-da-ne-izblijedimo/|work=sarajevo.co.ba|title=Erogene zone: Trudimo se da ne izblijedimo|access-date=16. 7. 2015}}{{Mrtav link}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.nezavisne.com/novosti/drustvo/Almas-Smajlovic-Umjesto-gitare-izabrao-loptu/5633|work=nezavisne.com|title=Almas Smajlović: Umjesto gitare izabrao loptu|access-date=10. 2. 2007}}</ref> == Diskografija == '''Erogene zone''' * „[[Šuti, seko, šuti]]“ '''CD''' ([[1994]]) * „European Rock Contest“ Kompilacija ([[1996]]) * „[[Robija (Erogene zone)|Robija]]“ '''CD''' ([[1997]]) * „[[XXL (Erogene zone)|XXL]]“ '''CD''' ([[1999]]) * „[[Mistični znaci]]“ '''CD''' ([[2003]]) * „[[Mi nismo isti|Mi nismo isti / uživo]]“ Unplugged '''DVD''' ([[2007]]) * „Mi nismo isti“ Unplugged '''Live CD''' ([[2008]]) == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == * [https://www.discogs.com/artist/2108957-Muhamed-Trnka Discogs - Trnka, Muhamed] {{DEFAULTSORT:Trnka, Muhamed}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački muzičari]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Gitaristi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački kompozitori]] 4o7ulobb97mcvzskq8g5rhdeqx6qbol Indij-fosfid 0 414612 3838229 3557113 2026-04-29T18:29:25Z Panasko 146730 [[Kategorija:Spojevi indija]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838229 wikitext text/x-wiki {{Infokutija hemijski spoj | Strukturna formula = [[Datoteka:InPcrystal.jpg |200px|]] <br> [[Datoteka:Boron-phosphide-unit-cell-1963-CM-3D-balls.png |200px|]] | Hemijski spoj = Indij-fosfid | Druga imena = Indij(III) fosfid | Sumarna formula = InP | CAS registarski broj = 22398-80-7 | SMILES = [In]#P | InChI =1/In.P/rInP/c1-2 | Kratki opis = Crni tetraedno-kubni kristali | Molarna masa = 145,792 g/mol | Agregatno stanje = Čvrsto | Gustoća = 481 g/cm<sup>3</sup>, čvrsti | Tačka topljenja = 1.062 | Tačka ključanja = | Pritisak pare = | Rastvorljivost = Blago rastvorljiv u [[kiselina]]ma | Viscosity = | Dipolni moment = | NFPA 704 = {{NFPA 704 |H = 0 |F = 0| R = 0}} }} '''Indij-fosfid''' (InP) je binarni [[poluvodič]] koji se sastoji se od po jednog atoma [[indij]]a i [[fosfor]]a. Ima prednju centriranu kubnu kristalnu strukturu. [[Kristalna struktura]] je istovjetna onoj za [[galij arsenid]] (GaAs), a i većine [[Spisak poluvodičkih materijala|III-V poluvodiča]].<ref name=<"Lide">{{cite book|author=Lide D. R.| year = 1998| title = Handbook of Chemistry and Physics|url=https://archive.org/details/isbn_9780849305948| edition = 87| publication-place = Boca Raton, FL| publisher = CRC Press| isbn = 0-8493-0594-2| pages = [https://archive.org/details/isbn_9780849305948/page/5 5]–20}}</ref> ==Proizvodnja== [[Datoteka:Stone Flower (Кам’яна квітка).jpg|thumb|left|Indij-osfidna nanokristalna površina dobijena elektrokemijskim nagrizanjem i promatrana pod skenirajućim elektronskim mikroskopom.<br>(Vještački obojena)]] Indij-fosfid se može dobiti u reakciji [[bijeli fosfor|bijelog fosfora]] i [[indij-jodid]]a na 400&nbsp;°C.,<ref>[http://toxnet.nlm.nih.gov/cgi-bin/sis/search/f?./temp/~roYeK3:3:FULL Indium Phosphide at HSDB]</ref> a također i direktnom kombinacijom prečišćenih elemenata, pri visokim temperaturama i pritiscima ili toplotnom razgradnjom mješavine trialkil indij spoja i [[fosfin]]a.<ref>[http://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/indium_phosphide#section=Methods-of-Manufacturing InP manufacture]</ref> ==Upotreba== InP se koristi u visokosnažnoj i visokofrekventnoj elektronici, zbog svoje superiorne [[brzina elektrona|brzine elektrona]] u odnosu na uobičajene poluvodiče [[silicij]]a i [[galij arsenid]]a. Korišten je s [[indij galij arsenid]]om da bi se napravio rekordni [[pseudomorfni cijni bipolarni tranzistor]] koji bi mogao djelovati na 604&nbsp;GHz.<ref>[http://www.azom.com/news.aspx?newsID=2888 Indium Phosphide and Indium Gallium Arsenide Help Break 600 Gigahertz Speed Barrier. 2005]</ref> Također ima direktni prekid trake, što je korisno za [[optoelektronika|optoelektroniku]] uređaje kao što su [[laserska dioda|laserske diode]]. InP se također koristi kao supstrat za [[epitaksija|epitaksijskii]] [[indij galij arsenid]] u uređajima koji počivaju na opto-elektronici. ==Hemija== Indij fosfid ima jedan od najdugovječnijih [[optički fonon|optičkih fotona]] bilo kojeg spoja s [[cink blenda (kristalna struktura)|cink blendnom kristalnom strukturom]]<ref name=Bouarissa>{{cite journal|last=Bouarissa|first=Nadir|title=Phonons and related crystal properties in indium phosphide under pressure|journal=Physica B: Condensed Matter|date=juli 2011|volume=406|issue=13|pages=2583–2587|doi=10.1016/j.physb.2011.03.073|url=http://www.sciencedirect.com.spot.lib.auburn.edu/science/article/pii/S0921452611003048|access-date=22. 3. 2013}}</ref> ==Također pogledajte== *[[Indij]] *[[Fosfin]] ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== *[http://www.ioffe.ru/SVA/NSM/Semicond/InP/index.html Extensive site on the physical properties of indium phosphide] (Ioffe institute) **[http://www.ioffe.ru/SVA/NSM/Semicond/InP/Figs/821.gif Band structure and carrier concentration of InP.] *[https://web.archive.org/web/20070923081702/http://ieeexplore.ieee.org/xpl/RecentCon.jsp?puNumber=3525 InP conference series] at IEEE *[http://www.semiconductor-today.com/features/Semiconductor%20Today%20-%20Transcending%20frequency%20and%20integration%20limits.pdf Indium Phosphide: Transcending frequency and integration limits. Semiconductor TODAY Compounds&AdvancedSilicon • Vol. 1 • Issue 3 • September 2006] {{Commons|Indium phosphide}} {{Spojevi fosfora}} {{Spojevi indija}} [[Kategorija:Fosfidi]] [[Kategorija:Neorganski spojevi fosfora]] [[Kategorija:Optoelektronika]] [[Kategorija:Poluprovodnici III-V]] [[Kategorija:Spojevi III-V]] [[Kategorija:Karcinogene grupe 2A po IARC‎]] [[Kategorija:Spojevi indija]] 1byem9wlmuj4zmeaormeujaimqfav5h Muja (aligator) 0 417184 3838360 3512394 2026-04-30T09:51:40Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3838360 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Krokodil_Belgrade_zoo.JPG|mini|250x250piksel|Aligator Muja je najstariji američki aligator u svijetu.]] '''Aligator Muja''' je aligator koji se smatra najstarijim živim pripadnikom roda aligatora u svijetu. Pripada vrsti ''[[Alligator mississippiensis]]'' (Američki aligator). Stanovnik je [[Zoološki vrt grada Beograda|Beogradskog zoološkog vrt]]a, gdje je stigao 12. septembra, 1937. godine, godinu dana po otvaranju vrta. Danas je jedini ostao živ od životinja, koje su preživjele [[Drugi svjetski rat]], tokom kojeg je Vrt bio gotovo sasvim uništen.<ref name="beozoovrt">{{Cite web|title=MUJA|url=http://www.beozoovrt.rs/muja-najstariji-aligator/|website=Beo Zoo Vrt|publisher=Beogradski zoološki vrt|access-date=12. 9. 2016|archive-date=14. 9. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160914074353/http://www.beozoovrt.rs/muja-najstariji-aligator/|url-status=dead}}</ref> == Mujino porijeklo i prošlost == [[Datoteka:Muja_ZOO_2.jpg|mini|250x250piksel|I pored amputirane noge, aligator Muja je u dobrom stanju. (Na slici, fotografisan 11. septembra 2016. godine)]] Američki aligator Muja u Beogradski zoo vrt došao je 1937. kao već odrasla jedinka. Bio je dio velikog kontigenta životinje koje su u Beograd stigle iz nekog njemačkog zoo vrta.<ref name="beozoovrt"/> Jedno vrijeme sa njim je bila i ženka aligatora, ali je jedan od čuvara, 60-tih godina proteklog stoljeća greškom pustio u bazen vrelu vodu i ona je uginula. Dugo vreme nije se znalo je li preživio mužjak ili ženka.<ref name="Blic">{{Cite journal|first=Z.|last=Lazarević|title=Najstariji aligator na svetu živi u Beogradu|journal=Blic|date=22. 8. 2011|url=http://www.blic.rs/vesti/srbija/najstariji-aligator-na-svetu-zivi-u-beogradu/sc76fbc|access-date=12. 9. 2016}}</ref> == Muja danas == [[Datoteka:Muja_ZOO_1.jpg|desno|mini|360x360piksel|Info-ploča ispred Mujinog smještaja]] Muja je u dobrom stanju. Hrani se jednom u nedjelju dana, kada pojede 5-6 kila mesa.<ref name="beozoovrt"/> Dobija meso s kostima, radi zuba i kalcija koji mu treba. U ljeto boravi vani, u vanjskom bazenu i idealna temperatura vode je 28-31&nbsp;°C. Tada mu ubrzava [[metabolizam]] i on dobro jede. Kada temperatura pada, njegov [[metabolizam]] usporava, te tada i slabije jede, što je normalno za reptile.<ref name="b92">{{Cite journal|title=Naš Muja najstariji aligator na svetu|journal=b92|date=7. 9. 2011|url=http://www.b92.net/zivot/vesti.php?yyyy=2011&mm=09&dd=07&nav_id=540286|access-date=12. 9. 2016}}</ref> U 2012. godini Muja je imao zdravstvenih problema. Otkrivena mu je gasna [[gangrena]] na prednjoj desnoj nozi.<ref name="Alo">{{Cite journal|title=PONOS BEOGRADSKOG ZOO VRTA Muja - najstariji aligator na svetu|journal=Alo|date=5. 8. 2016|url=http://www.alo.rs/muja-najstariji-aligator-na-svetu-foto/64379|access-date=12. 9. 2016|archive-date=8. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160808164855/http://www.alo.rs/muja-najstariji-aligator-na-svetu-foto/64379|url-status=dead}}</ref> Odmah je alarmirana veterinarska služba i tim ortopeda Kliničkog centra Srbije. Kako je Muja tada već bio u osmom desetljeću procjenjeno je da totalna [[anestezija]] može biti fatalna, te su se odlučili za lokalnu. Pripreme za Mujinu operaciju trajale su 12 sati, a intervencija oko tri sata. Aligatoru je spašen svaki milimetar zdravoga tkiva, tako da bi se mogao kretati i nakon amputacije stopala.<ref name="Životinje">{{Cite web|title=Živa legenda “Vrta dobre nade”|url=http://www.zivotinje.rs/enciklopedijaStrana.php?id=2866&alias=najstariji-aligator-na-svetu-cuveni-muja-iz-beo-zoo-vrta#info-tab|website=Portal Životinje|access-date=12. 9. 2016|archive-date=4. 7. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140704005327/http://www.zivotinje.rs/enciklopedijaStrana.php?id=2866&alias=najstariji-aligator-na-svetu-cuveni-muja-iz-beo-zoo-vrta#info-tab|url-status=dead}}</ref> == Najstariji američki aligator u svijetu == Od kako je 2007. godine u Zoološkom vrtu u [[Riga|Rigi]], [[Latvija]], u 75. godini života, uginuo aligator Čabulitis, Muja je postao zvanični rekorder u dužini životnog vijeka ove vrste. Izučavaoci reptila prate svaki mjesec u njegovom životu i njegovo ime se spominje u brojnim istraživanjima vezanim za ovu životinjsku vrstu. Često se navodi da je skoro nemoguće postaviti gornju granicu života američkog aligatora, jer su dugo bili ugrožena vrsta, čak pred istrebljenjem.<ref name="Životinje"/> Mujina dugovječnost će utjecati, na postavljenje gornje granice životnog vijeka američkog aligatora, jer je ovo vrsta kojoj dužinu životnog vijeka naučnici ne mogu utvrditi u prirodi.<ref name="beozoovrt"/> == Reference == {{Reflist}} == Vanjski linkovi == * {{Cite journal|first=Zorica|last=Lazarević|title=Ortopedi Kliničkog centra spasli život najstarijem aligatoru na svetu|journal=Blic|date=22. 2. 2012|url=http://www.blic.rs/vesti/beograd/ortopedi-klinickog-centra-spasli-zivot-najstarijem-aligatoru-na-svetu/pfrgm4e|access-date=12. 9. 2016}} * [http://www.b92.net/video/vesti.php?yyyy=2016&mm=08&dd=09&nav_id=1164012 Beograđanin Muja - najstariji severnoamerički aligator] - snimak video Beogradskog Zoo na stranici B92. Producirano 12. 9. 2016. [[Kategorija:Stare životinje]] [[Kategorija:Aligatori]] i4a4qfbewx624qv823c4ijjb65k1gtw Međunarodna željeznička unija 0 441857 3838302 3509798 2026-04-30T02:30:47Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3838302 wikitext text/x-wiki {{Infokutija svjetska organizacija | zvanično_ime = Međunarodna željeznička unija | izvorno_ime = International Union of Railways (eng)<br>Union Internationale des Chemins de fer (fr) | ime_genitiv = Međunarodne željezničke unije | zastava = | zastava_širina = | grb = | vrsta_simbola = | uzrečica = | himna = | karta = | glavno_sjedište = [[Pariz]], [[Francuska]] | službeni_jezik = | broj zemalja članica = | vrsta_prve_vlasti = predsjedavajući | vladar_prva_vlast = Krzysztof Mamiński | vrsta_druge_vlasti = | vladar_druga_vlast = | vrsta_treće_vlasti = | vladar_treća_vlast = | datum_osnivanja = [[17. oktobar]] [[1922.]] | web_stranica = {{URL|uic.org}} | komentar = }} [[File:UIC dark green - active, light green - associate, brown - affiliate.png|thumb|375px|UIC članice {{legend|#008000|aktivni članovi}} {{legend|#00FF00|povezani sa UIC}} {{legend|#804000|pridruženi članovi}}]] '''Međunarodna željeznička unija''' ([[Engleski jezik|eng]]: ''International Union of Railways''; [[Francuski jezik|fra]]: ''Union Internationale des Chemins de fer'' - '''UIC''') jest međunarodna organizacija koja definira norme pri kojima se obavlja međunarodni željeznički prijevoz. Osnovana je [[17. oktobar]] [[1922.]] sa sjedištem u [[Francuska|francuskom]] [[Glavni grad|glavnom gradu]] [[Pariz]]u.<ref name="IUR">{{cite web|title=UIC since 1922 - UIC - International union of railways|url=https://uic.org/1922-UIC-a-long-life-organisation|publisher=uic.org|access-date=5. 1. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20171021101042/http://uic.org/1922-UIC-a-long-life-organisation|archive-date=21. 10. 2017|url-status=dead}}</ref> == Historija == Međunarodna željeznička unija proizišla je iz više različitih razloga, a jedan od njih je i promjena državnih granica nakon završetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i [[Versajski sporazum|Versajskog sporazuma]] iz 1919. kojim je okončan rat. Željeznice dotadašnjih kolonijalnih sila bile su u nadležnosti matičnih država. U takvom okruženju nužno je bilo uvođenje standardizacije i unifikacije u ovu oblast. Ideja o stvaranju takve jedne međunarodne organizacije koja će okupljati nacionalne željeznice potekla je nakon međunarodnih konferencija održanih u tadašnjem italijanskom [[Portorose]]u (današnji slovenski [[Portorož]]) 23. novembra 1921. i konferencije u [[Ženeva|Ženevi]] 3. maja 1922.<ref name="IUR" /> Organizacija je osnovana na međunarodnoj konferenciji održanoj u Parizu 17. oktobra 1922. što se i smatra za zvaničan datum osnivanja Međunarodne željezničke unije. == Misija == Međunarodna željeznička unija za svoju misiju ima "promoviranje željezničkog transporta na svjetskom nivou i rješavanje izazova mobilnosti i održivog razvoja". == Ciljevi == Glavni ciljevi organizacije su:<ref>{{cite web|title=UIC - International union of railways. The worldwide railway organisation|url=https://uic.org/spip.php?article528|publisher=uic.org|access-date=5. 1. 2018}}</ref> * Olakšavanje dijeljenja najboljih praksi između članica (benchmarking) * Podrška članicama u njihovim nastojanjima razvoja novog poslovanja i novih područja aktivnosti * Predlaganje novih načina za unaprijeđivanje tehničkih efekata i učinka na okolinu * Promoviranje međusobne operabilnosti, stvaranje novih svjetskih standarda za željeznicu (uključujući uobičajene standarde u odnosu na druge grane prijevoza) * Stvaranje centara kompetencije (velika brzina, sigurnost, osiguranje, e-Posao, ...) == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|International Union of Railways}} * [https://uic.org/ Službeni sajt organizacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230512234104/https://uic.org/ |date=12. 5. 2023 }} [[Kategorija:Međunarodne organizacije]] [[Kategorija:Organizacije osnovane 1922.]] 6j0oojx1lptrejuotdkqy3e8pcjrg2u Myriam Bédard 0 445915 3838372 3709976 2026-04-30T10:52:35Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3838372 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Myriam Bédard | slika = | puno ime = Myriam Bédard | država = {{ZID|Kanada}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1969|12|22}} | mjesto rođenja = [[Neufchâtel]], [[Quebec City]], [[Quebec]] | država rođenja = [[Kanada]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = [[Courcelette Québec]] | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]]) | medalje OI = '''3''' | zlato OI = 2 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''7''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1988.|1988]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|1990]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]]) | medalje SP = '''2''' | zlato SP = 1 <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88]] | pobjede SK = '''2'''{{PSKB}} | plasman SK = '''2.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91]], [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93]]) | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = | pobjede EK = | plasman EK = | kraj karijere = <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 15 km|15 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 15 km|15 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 7,5 km|7,5 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 15 km|15 km]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 2 | 0 | 1 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 1 | 1 | 0 }} |ažurirano = 6. 5. 2018. }} '''Myriam Bédard''', rođena 22. decembra 1969. u [[Neufchâtel]]u, u [[Quebec City]]ju, [[Quebec]], [[Kanada]] je nekadašnja [[Kanada|kanadska]] [[biatlon]]ka, prva kanadska pobjednica utke u Svjetskom kupu, dvostruka olimpijska prvakinja i svjetska prvakinja u biatlonu u disciplini sprint. Po broju osvojenih medalja na na Olimpijskim igrama i Svjetskim prvenstvima je najbolja kanadska biatlonka svih vremena. Myriam Bédard sa nekadašnjim kanadskim biatloncem [[Jean Paquet|Jeanom Paquetom]] ima jednu kćerku. Nakon razvoda udala se za u Iranu rođenog slikara i fotografa [[Nima Mazhari]]ja. == Olimpijske igre == {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- | align=left | {{NaziviOI|Z|1992}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Biatlon]]) | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 15 km|3]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 7,5 km|12]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (žene)|11]] |- | align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 15 km|1]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 7,5 km|1]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (žene)|12]] |- | align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 15 km|50]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 7,5 km|32]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (žene)|17]] |} Myriam Bédard je nastupila na trima olimpijskim igrama: Na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Zimskim olimpijskim igrama 1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]] i na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]] Osvojila je dvije zlatne medalje na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]] u pojedinačnim disciplinama: Na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 15 km|15 km]] je ubjedljivo pobijedila ispred [[Anne Briand]] i [[Uschi Disl]], a u disciplini [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 7,5 km|sprinta na 7,5 km]] bila je bolja za 1,1&nbsp;sekundu od [[Svjetlana Paramigina|Svjetlane Paramigine]] i 1,2&nbsp;sekunde od [[Valentina Cerbe-Nesina|Valentine Cerbe-Nesina]]. Sa dvije zlatne medalje bila je najbolja na prvenstvu. Bronzanu medalju je osvojila na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] u utrci na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 15 km|15 km]] iza pobjednice [[Antje Misersky]] i osvajačice srebrne medalje [[Svjetlana Pečorska|Svjetlane Pečorske]]. U štafetnim utrkama najbolji joj je plasman bilo jedanaesto mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (žene)|štafeti 1992.]] sa [[Lise Meloche|Lisom Meloche]] i [[Jane Isakson]]. == Svjetski kup == Prvi nastup Bédardove u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88]], kada je bez značajnijih rezultata osvojila 41-o mjesto u ukupnom plasmanu. U svojoj drugoj sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90]], je prvi put 1. februara 1990. godine u austrijskom [[Walchsee]]u u utrci na 15&nbsp;km osvojila drugo mjesto iza Bugarke [[Iva Karađozova|Ive Karađozove]]. Te je sezone završila na 28-om mjestu. U trećoj sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91]], 19. januara 1991. u njemačkom [[Ruhpolding]]u, ostvarila je svoju prvu pobjedu u utrci na 15&nbsp;km pobijedivši [[Uschi Disl]] i [[Svjetlana Pečorska|Svjetlanu Pečorsku]]. Drugu pobjedu je ostvarila u [[Oberho]]fu u utrci na 15&nbsp;km. Te je sezone osvojila drugo mjesto u ukupnom plasmanu, iza [[Svjetlana Pečorska|Svjetlane Pečorske]], kao i [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] kada je bila iza [[Anfisa Rezcova|Anfise Rezcove]]. Zabilježila je nekoliko drugih i trećih mjesta. == Svjetska prvenstva == {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Pot.|Potjera}}!!{{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1988}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1988 – 10 km|7]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1988 – 5 km|34]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1990}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 15 km|8]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1991}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 15 km|11]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 7,5 km|9]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 15 km|2]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 7,5 km|1]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (žene)|12]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (žene)|16]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 7,5 km|41]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (žene)|12]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 15 km|26]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 7,5 km|43]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|39]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (žene)|18]] |} Bédardova je nastupila na sedam Svjetskih prvenstava od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1988.|SP 1988.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997]], te je sa jednom zlatnom i jednom srebrnom medaljom najuspješnija kanadska biatlonka po broju osvojenih medalja. Najveći uspjeh postigla je u utrci sprinta 13. februara 1993. u [[Bugarska|bugarskom]] [[Borovec (bugarska)|Borovec]]u na 5&nbsp;km na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 5 km|SP 1993.]] kada je pobijedila ispred Ruskinja [[Nadežda Talanova|Nadežde Talanove]] i [[Jelena Belova|Jelene Belove]]. Dva dana ranije osvojila je srebrnu medalju sa 14.7&nbsp;sekundi zaostatka iza Njemice [[Petre Behle]]. Najbolji rezultati u štafeti bila su dva dvanaesta mjesta i to na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (žene)|štafeti]] sa [[Gillian Hamilton]], [[Lise Meloche]] i [[Yvonne Visser]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (žene)|štafeti]] sa [[Inger-Kristin Berg]], [[Nikki Keddie]] i [[Michelle Collard]]. Nakon uvođenja potjere kao discipline na Svjetskim prvenstvima, najbolji joj je plasman bio 39-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|SP 1997.]] == Prestanak karijere == Zbog rođenja kćerke, povukla se iz profesionalnog sporta, a njen povratak zbog ozljeda nije bio uspješan. Povukla se konačno 1998. godine, a najavila je da će se baviti [[Brzo klizanje|brzim klizanjem]] i nastupiti za kanadsku reprezentaciju, ali tu svoju ideju nije ostvarila. Od 2004. je pripadala u Izvršnom komitetu [[IBU]]-a kao potpredsjednica. U februaru 2004. godine izjavila je u vezi [[Kanadski sponzorski skandal|Sponzorskog skandala]] u koju je bila umješana [[Kanadska liberalna partija]], da je 2002. godine bila prinuđena napustiti posao u odjelu marketinga u Via Rail, nakon što je izrazila mišljenje o sponzorstvu firme [[Groupaction]]. Reakcije na njene tvrdnje dovele su do otpuštanja predsjedavajućeg kompanije Via Rail Jeana Pelletiera i predsjednika Marca LeFrançoisa. Afera je dovela do ostavke kanadskog premijera [[Jean Chrétien|Jeana Chrétiena]]. U daljem svjedočenju u martu 2004. tvrdila je da je [[Groupaction]] bila umiješana u trgovinu drogom. U aferu je bio umješan i kanadski vozač [[Formula 1|formule 1]] [[Jacques Villeneuve]].<ref>{{cite web|title=Myriam Bédard croit que Jacques Villeneuve a touché le gros lot|url=http://www.rds.ca/courses/myriam-bedard-croit-que-jacques-villeneuve-a-touche-le-gros-lot-1.247430|publisher=[[Réseau des sports|RDS]]|access-date=11. 3. 2017|language=francuski|date=23. 3. 2004}}{{Mrtav link}}</ref> Kasnijom viješću koje je prenijela CBC News, sudski je opovrgnuta teza da je bila prinuđena napustiti firmu i da je dobrovoljno napustila Via Rail. 8. decembra 2006. godine izdat je nalog za hapšenje zbot otmice kćerke koja je živjela kod oca.<ref>[http://www.cbc.ca/canada/story/2006/12/13/bedard-warrant.html Arrest warrant issued for Myriam Bédard]</ref> Uhapšena je u [[Washington, D.C.|Washingtonu, D.C.]] a do suodlučivanja u Kanadu, bila je pritvorena u [[Baltimore|Baltimoru]] u američkoj državi [[Maryland]]. Kćerka je vraćena ocu 23. decembra, a Bédardova je vraćena u Kanadu 4. januara 2007. godine.<ref>{{cite news|url=http://www.cbc.ca/canada/montreal/story/2007/09/20/qc-bedard0920.html |title=Former Olympic champion Bédard guilty of child abduction |publisher=CBC News |date=20. 9. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071002100911/http://www.cbc.ca/canada/montreal/story/2007/09/20/qc-bedard0920.html |archive-date=2. 10. 2007}}</ref> Optužena je krivom i osuđena uslovno na dvije godine.<ref>{{cite news|url=http://www.cbc.ca/sports/story/2007/10/09/qc-bedard1009.html?ref=rss|title=Bédard gets conditional discharge and probation for child abduction|agency=CBC Sports|date=9. 10. 2007}}</ref> Kasnije je još jednom osuđena zbog nepoštovanja suda na 45 dana prinudnog rada u socijalne svrhe.<ref>{{cite news|url=http://globalnews.ca/news/725617/ex-olympian-myriam-bedard-gets-45-days-of-community-service/|title=Ex-Olympian Myriam Bédard gets 45 days of community service|last=Plante|first=Caroline|website=Global News|access-date=11. 3. 2016}}</ref> == Nagrade == == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|304}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{Svjetske prvakinje u biatlonu-7,5 km}} {{Olimpijske pobjednice u biatlonu-7,5 km}} {{Olimpijske pobjednice u biatlonu-15 km}} {{Nagrada "Northern Star"}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Bédard, Myriam }} [[Kategorija:Rođeni 1969.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Québec (grad)]] [[Kategorija:Kanadski biatlonci]] [[Kategorija:Kanadski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Kanada)]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Kanada)]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] q4onuiaznk9jmpm31ggj04jsy6yu1yg Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine 0 448158 3838316 3786980 2026-04-30T05:18:11Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3838316 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Bih cantons sh.png|mini|304x304piksel|Kantoni [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]]] '''Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta''' čini jedno od ministarstava [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonalnih]] vlada u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]], nadležno za sprovođenje politike obrazovanja, nauke, kulture i sporta na području kantona. == Historija == Godine 1992, nakon sticanja [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine]] od [[Socijalistička federativna republika Jugoslavija|Socijalističke federativne republike Jugoslavije]] (SFRJ), osnovano je Ministarstvo za obrazovanje, nauku i kulturu Republike Bosne i Hercegovine, a za ministra je tada imenovan [[Nikola Kovač]].<ref>{{Cite web|url=https://faktor.ba/vijest/institucije-bih-u-periodu-1992-1996-ko-su-bili-clanovi-predsjednistva-premijeri-i-ministri-rbih-249409#2|title=Institucije BiH u periodu 1992-1996: Ko su bili članovi Predsjedništva, premijeri i ministri RBiH|last=Šarenkapa|first=|date=22. 5. 2017|website=faktor.ba|publisher=Simurg Media|access-date=2. 5. 2018}}</ref> Nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] i potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]] 1995. godine, a s obzirom na ustavne nadležnosti, nadležnost nad obrazovanjem i naukom dodijeljena je [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|entitetima]] – [[Federaija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]] i [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] – nakon čega su formirana entitetska ministarstva obrazovanja i nauke, dok je u Federaciji Bosne i Hercegovine oblast obrazovanja i nauke dodatno podijeljena na [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantone]]. == Nadležnosti == Glavna osoba u ministarstvu je kantonalni ministar ili ministrica obrazovanja, nauke, kulture i sporta, dok je broj pomoćnika i sekretara nejednako raspoređen po kantonima. === Djelokrug === Kantonalno ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta obavlja poslove koje se odnose na ostvarivanje nadležnosti kantona Federacije BiH u oblastima obrazovanja, nauke, kulture i sporta. Prema tome, ministarstvo je nadležno za:<ref>{{Cite web|url=http://www.monkshnk.gov.ba/Ministarstvo/Pregled/20|title=Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK|last=|first=|date=|website=www.monkshnk.gov.ba|publisher=Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Hercegovačko-neretvanskog kantona|access-date=24. 8. 2018|archive-date=19. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190119024638/http://monkshnk.gov.ba/Ministarstvo/Pregled/20|url-status=dead}}</ref> * predškolski i osnovni odgoj i obrazovanje, srednje, više i visoko obrazovanje * registracija odgojno-obrazovnih ustanova predškolskog odgoja, osnovnog i srednjeg obrazovanja na području kantona i nadzor nad njima * praćenje i poboljšanje učeničkog i studenskog standarda * praćenje i podržavanje sportista i sportskih udruženja od kantonalnog interesa * zaštita sloboda i ljudskih prava utvrđenim članu II.A. (1-7) Ustava Federacije BiH i Aneksa Ustava * rješavanje sporova u drugom stepenu iz svoje oblasti * zakonsko regulisanje oblasti obrazovanja, nauke, kulture i sporta * druge poslove utvrđene zakonom Za ostvarivanje tih nadležnosti neophodna je i saradnja sa drugim kantonalnim, entitetskim i državnim institucijama, te adekvatno praćenje spomenutih oblasti. == Kantonalna ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta == === Bosansko-podrinjski kanton Goražde === Ministarstvo za obrazovanje, mlade, nauku, kulturu i sport [[Bosansko-podrinjski kanton Goražde|Bosansko-podrinjskog kantona Goražde]] se sastoji od 9 sektora (za pravne poslove, za srednje, više i visoko obrazovanje, za predškolsko i osnovno obrazovanje i odgoj, za nauku i kulturu, za sport, za poslove sigurnosti saobraćaja, za ekonomske poslove i za administrativno-tehničke poslove, Inspektorat), dok se njegovo sjedište nalazi u ulici 1. slavne višegradske brigade 2a u [[Goražde|Goraždu]]. Od 8. januara 2015. se na poziciji kantonalnog ministra za obrazovanje, nauku, kulturu i sport BPK nalazi Damir Žuga ([[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]).<ref>{{Cite web|url=http://mo.bpkg.gov.ba/obrzaovnaje/104/organizacija-kantonalnog-ministarstva-za-obrazovanje-nauku-kulturu-i-sport|title=Organizacija kantonalnog Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport|last=|first=|date=|website=mo.bpkg.gov.ba|publisher=Ministarstvo za obrazovanje, mlade, nauku, kulturu i sport Bosansko-podrinjskog kantona Goražde|language=|access-date=27. 8. 2018}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://mo.bpkg.gov.ba/kontakt/15/kontakt|title=Kontakt|last=|first=|date=|website=mo.bpkg.gov.ba|publisher=Ministarstvo za obrazovanje, mlade, nauku, kulturu i sport Bosansko-podrinjskog kantona Goražde|language=|access-date=27. 8. 2018}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/bpk-gorazde-dobio-novu-vladu-emir-okovic-novi-premijer/150108090|title=BPK Goražde dobio novu vladu: Emir Oković novi premijer|last=|first=|date=|work=|newspaper=Klix.ba|language=|access-date=27. 8. 2018|via=}}</ref> === Hercegovačko-neretvanski kanton === Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskog kantona]] (hrvatski: Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa) se sastoji od pet sektora (za preškolsko, osnovno i srednje obrazovanje, za visoko obrazovanje i nauku, za kulturu, sport i informisanje i za edukaciju i licenciranje u saobraćaju, Inspektorat), dok se njegovo sjedište nalazi u ulici Stjepana Radića 3 u [[Mostar]]u. Od 23. septembra 2015. se na poziciji resornog ministra nalazi Rašid Hadžović ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]).<ref>{{Cite news|url=https://www.vlada-hnz-k.ba/bs/clanovi-vlade/ministarstvo-obrazovanja-nauke-kulture-i-sporta|title=Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta|last=Skuhan|first=Jasmin|date=9. 5. 2012|work=|newspaper=VLADA HNŽ-K|language=|access-date=27. 8. 2018|via=|archive-url=https://web.archive.org/web/20180902145214/http://www.vlada-hnz-k.ba/bs/clanovi-vlade/ministarstvo-obrazovanja-nauke-kulture-i-sporta|archive-date=2. 9. 2018|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://www.bhrt.ba/nekategorizirano-bs/napokon-izabrana-vlada-hnk/|title=Napokon izabrana vlada HNK!|last=|first=|date=23. 9. 2015|work=televizija|publisher=Radio-televizija Bosne i Hercegovine|access-date=19. 7. 2018|via=|archive-date=15. 4. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230415193054/http://www.bhrt.ba/nekategorizirano-bs/napokon-izabrana-vlada-hnk/|url-status=dead}}</ref> === Kanton 10 === Ministarstvo nauke, obrazovanja, kulture i sporta [[Kanton 10|Kantona 10]] (hrvatski: Ministarstvo znanosti, prosvjete, kulture i športa) se sastoji od tri sektora (za obrazovanje, za prometnu edukaciju i za normativno-pravne, upravno-pravne i opće poslove), dok se njegovo sjedište nalazi u ulici Stjepana II Kotromanića u [[Livno]]m. Od 21. juna 2017. se na pozicji ministra nauke, obrazovanja, nauke, kulture i sporta K10 nalazi Petar Galić ([[HDZ BiH]]).<ref>{{Cite web|url=http://www.vladahbz.com/ministarstvo-znanosti-prosvjete-kulture-i-sporta/|title=Vlada Hercegbosanske županije – Ministarstvo znanosti, prosvjete, kulture i športa|last=|first=|date=|website=www.vladahbz.com|publisher=Vlada Kantona 10|language=hr|access-date=27. 8. 2018}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.fokus.ba/vijesti/bih/pala-vlada-livanjskog-kantona-pa-odmah-izabrana-nova/769121/|title=Pala Vlada Livanjskog kantona, pa odmah izabrana nova|last=|first=|date=21. 6. 2017|work=faktor.ba|access-date=27. 8. 2018|via=}}</ref> === Posavski kanton === Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta [[Posavski kanton|Posavskog kantona]] (hrvatski: Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta) se sastoji od dva sektora (za obrazovanje i nauku i za kulturu, sport i informisanje), dok se njegovo sjedište nalazi u ulici Jug I u [[Orašje|Orašju]]. Na poziciji ministra obrazovanja, nauke, kulture i sporta PK se od 23. marta 2015. nalazi Drago Kopić (HDZ BiH).<ref>{{Cite news|url=http://www.zupanijaposavska.ba/ministarstvo_prosvjete-znanosti-kulture-i-sporta/|title=Ministarstvo prosvjete, znanosti kulture i sporta|last=|first=|date=9. 9. 2015|work=|newspaper=Vlada Županije Posavske|language=hr|access-date=27. 8. 2018|via=}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://www.zupanijaposavska.ba/clanovi-vlade/|title=Članovi Vlade|last=|first=|date=9. 9. 2015|work=|newspaper=Vlada Županije Posavske|language=hr|access-date=27. 8. 2018|via=}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://www.zupanijaposavska.ba/kontakt/|title=Kontakt|last=|first=|date=9. 9. 2015|work=|newspaper=Vlada Županije Posavske|language=hr|access-date=27. 8. 2018|via=}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://potocani.eu/izabrana-nova-vlada-zupanije-posavske/|title=Izabrana nova Vlada Županije Posavske|last=|first=|date=|website=potocani.eu|publisher=potocani.eu|access-date=28. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20150522022119/http://potocani.eu/izabrana-nova-vlada-zupanije-posavske/|archive-date=22. 5. 2015|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://skupstinazp.ba/Nova/zakazana-iii-izvanredna-sjednica-skupstine/|title=ZAKAZANA III. IZVANREDNA SJEDNICA SKUPŠTINE|last=|first=|date=23. 3. 2015|website=skupstinazp.ba|publisher=Skupština Posavskog kantona|language=hrvatski|access-date=28. 8. 2018}}</ref> === Kanton Sarajevo === U [[Kanton Sarajevo|Kantonu Sarajevo]], u odnosu na druge kantone FBiH, oblasti obrazovanja i nauke i kulture i sporta čine zasebne resore, pa tako u KS postoje ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade i ministarstvo kulture i sporta. Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo se sastoji od šest sektora (za predškolski, osnovni odgoj i obrazovanje i inkluzivno obrazovanje, za srednje obrazovanje i obrazovanje odraslih, za visoko obrazovanje, nauku i mlade,za informatizaciju, međunarodnu saradnju i evropske integracije, za ekonomske poslove i za saobraćaj i edukaciju). Sjedište ministarstva se nalazi u ulici Reisa Džemaludina Čauševića 1 u [[Sarajevo|Sarajevu]], dok se od 26. decembra 2018. na poziciji resornog ministra nalazi Mirvad Kurić ([[Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine|SBB]]). U sastavu ministarstva se nalazi kantonalni Prosvjetno-pedagoški zavod.<ref>{{Cite web|url=http://mon.ks.gov.ba/kontakti|title=Kontakti {{!}} mon.ks.gov.ba|last=|first=|date=|website=mon.ks.gov.ba|publisher=Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo|access-date=27. 8. 2018}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://mon.ks.gov.ba/ministarstvo/ministar|title=Ministar {{!}} mon.ks.gov.ba|last=|first=|date=|website=mon.ks.gov.ba|publisher=Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo|access-date=27. 8. 2018|archive-date=1. 9. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180901030405/http://mon.ks.gov.ba/ministarstvo/ministar|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://mon.ks.gov.ba/kontakti|title=Kontakti {{!}} mon.ks.gov.ba|last=|first=|date=|website=mon.ks.gob.ba|publisher=Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo|access-date=27. 8. 2018}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://mon.ks.gov.ba/ministarstvo/organizacija|title=Organizacija ministarstva {{!}} mon.ks.gov.ba|last=|first=|date=|website=mon.ks.gov.ba|publisher=Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo|access-date=27. 8. 2018|archive-date=1. 9. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180901020632/http://mon.ks.gov.ba/ministarstvo/organizacija|url-status=dead}}</ref> Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo se sastoji od tri sektora (za kulturu, za sport i za ekonomsko-pravne poslove), dok se njegovo sjedište nalazi u ulici Reisa Džemaludina Čauševića 1 u Sarajevu. Na poziciji ministra kulture i sporta KSse od 4. aprila 2018. nalazi Mirvad Kurić ([[Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine|SBB]]).<ref>{{Cite web|url=http://skupstina.ks.gov.ba/sites/skupstina.ks.gov.ba/files/odluka_vlada_0.pdf|title=Prijedlog Odluke o potvrđivanju Vlade Kantona Sarajevo|last=Konaković|first=Elmedin|date=26. 12. 2018|website=skupstina.ks.gov.ba|publisher=Skupština Kantona Sarajevo|access-date=18. 1. 2019|archive-date=15. 4. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230415141652/http://skupstina.ks.gov.ba/sites/skupstina.ks.gov.ba/files/odluka_vlada_0.pdf|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://mks.ks.gov.ba/kontakti|title=Kontakti {{!}} Ministarstvo kulture i sporta KS|last=|first=|date=|website=mks.ks.gov.ba|publisher=Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo|access-date=27. 8. 2018|archive-date=9. 9. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180909063342/http://mks.ks.gov.ba/kontakti|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://mon.ks.gov.ba/ministarstvo/organizacija|title=Organizacija ministarstva {{!}} Ministarstvo kulture i sporta KS|last=|first=|date=|website=mks.ks.gov.ba|publisher=Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo|access-date=27. 8. 2018|archive-date=1. 9. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180901020632/http://mon.ks.gov.ba/ministarstvo/organizacija|url-status=dead}}</ref> === Srednjobosanski kanton === Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanskog kantona]] (hrvatski: Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i športa) se sastoji od pet sektora (za obrazovanje i nauku, za kulturu, sport i informisanje, za materijalno-finansijske poslove i za autoškole i vozačke ispite, te Inspektorat), dok se njegovo sjedište nalazi u Staničnoj ulici 43 u [[Travnik]]u. Na pozicji ministrice obrazovanja, nauke, kulture i sporta SBK se od 15. februara 2019. nalazi Bojan Domić (HDZ BiH).<ref>{{Cite web|url=http://bs.mozks-ksb.ba/ministarstvo|title=Ministarstvo|last=|first=|date=|website=bs.mozks.gov.ba|publisher=Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Srednjobosanskog kantona|access-date=27. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180128193649/http://bs.mozks-ksb.ba/ministarstvo|archive-date=28. 1. 2018|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.sbk-ksb.gov.ba/bs/ministarstvo-obrazovanja,-znanosti,-kulture-i-sporta.html#biografija-ministra|title=Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i sporta - Vlada SBK - KSB|last=|first=|date=|website=sbk-ksb.gov.ba|publisher=Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Srednjobosanskog kantona|access-date=27. 8. 2018}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://avaz.ba/kantoni/srednjobosanski-kanton/458438/sbk-dobio-novu-vladu-tahir-lendo-na-celu-ostaje|title=SBK dobio novu Vladu, Tahir Lendo ostaje na čelu|last=|first=|date=15. 2. 2019|website=Avaz.ba|publisher=Dnevni avaz|language=|access-date=15. 2. 2019}}</ref> === Tuzlanski kanton === U Tuzlanskom kantonu, kao i u Kantonu Sarajevo, oblasti obrazovanja i nauke i kulture i sporta čine zasebne resore, pa tako u [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskom kantonu]] postoje ministarstvo obrazovanja i nauke i ministarstvo za kulturu, sport i mlade. Ministarstvo obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona se sastoji od tri sektora (za obrazovanje i nauku, za ekonomsko-finansijske poslove i za pravne i opće poslove), dok se njegovo sjedište nalazi u ulici Muhameda Hevaija Uskufija 1 u [[Tuzla|Tuzli]]. Na pozicji ministra obrazovanja i nauke TK se od 27. novembra 2015. nalazi Zlatan Muratović (SBB).<ref>{{Cite news|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/imenovana-nova-vlada-tk-sa-tri-nova-ministra-iz-sbb-a/151127070|title=Imenovana nova Vlada TK sa tri nova ministra iz SBB-a (FOTO)|last=|first=|date=|work=|newspaper=Klix.ba|language=|access-date=27. 8. 2018|via=}}</ref> Ministrica za kulturu, sport i mlade Tuzlanskog kantona je od 17. februara 2018. Slavena Vojinović, dok se sjedište ministarstva nalazi u Rudarskoj ulici 65 u Tuzli.<ref>{{Cite web|url=http://www.vladatk.kim.ba/o-ministarstvu-mksm|title=Web stranica Vlade TK - O ministarstvu|last=Sejdinović|first=Nedim|date=|website=www.vladatk.kim.ba|publisher=Vlada Tuzlanskog kantona|language=|access-date=27. 8. 2018|archive-date=9. 9. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180909160353/http://www.vladatk.kim.ba/o-ministarstvu-mksm|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/jakub-suljkanovic-novi-premijer-tuzlanskog-kantona/180217089|title=Jakub Suljkanović novi premijer Tuzlanskog kantona|last=|first=|date=|work=klix.ba|access-date=27. 8. 2018|via=}}</ref> === Unsko-sanski kanton === Ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanskog kantona]] je od 17. oktobra 2018. Damir Omerdić (Pomak), dok se sjedište nalazi u ulici Alije Đerzeleza 2 u [[Bihać]]u.<ref>{{Cite web|url=http://vladausk.ba/v4/index/ministarstvo-obrazovanja-nauke-kulture-i-sporta/2|title=VLADA USK|last=|first=|date=|website=vladausk.ba|publisher=Vlada Unsko-sanskog kantona|language=|access-date=27. 8. 2018}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.mupusk.gov.ba/index.php/2013-03-14-12-40-07|title=Kontakti|last=|first=|date=|website=mupusk.gov.ba|publisher=Ministarstvo unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona|access-date=25. 5. 2018|archive-date=3. 6. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180603040416/http://mupusk.gov.ba/index.php/2013-03-14-12-40-07|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.oslobodjenje.ba/dosjei/kolumne/zna-li-rifet-brojati-401979|title=Zna li Rifet brojati?|last=|first=|date=19. 10. 2018|work=Oslobođenje|access-date=20. 10. 2018|via=}}</ref> === Zapadnohercegovački kanton === Ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta [[Zapadnohercegovački kanton|Zapadnohercegovačkog kantona]] (hrvatski: Ministar obrazovanja, znanosti, kulture i športa) je od 4. februara 2015. Ružica Mikulić (HDZ BiH), dok se sjedište ministarstva nalazi u ulici Stjepana Radića 37b u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]].<ref>{{Cite web|url=http://www.vladazzh.com/detaljno.aspx?id=19|title=Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i športa|last=|first=|date=|website=www.vladazzh.com|publisher=Vlada Zapadnohercegovačkog kantona|access-date=27. 8. 2018}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.mozks-zzh.com/index.php/kontakti|title=Kontakti|last=|first=|date=|website=www.mozks-zzh.com|publisher=Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Zapadnohercegovačkog kantona|language=hr|access-date=27. 8. 2018|archive-date=14. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180814160646/http://mozks-zzh.com/index.php/kontakti|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.jabuka.tv/imenovana-nova-vlada-zupanije-zapadnohercegovacke/|title=Imenovana nova Vlada Županije Zapadnohercegovačke|last=|first=|date=4. 2. 2015|work=Televizija|publisher=jabuka.tv|access-date=27. 8. 2018|via=}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.skupstina-zzh.ba/opsirnije.asp?id=453|title=Priopćenje s 2. sjednice Skupštine ŽZH|last=|first=|date=|website=skupstina-zzh.ba|publisher=Stručna služba Skupštine Zapadnohercecgovačkog kantona|access-date=20. 12. 2018}}</ref> === Zeničko-dobojski kanton === Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskog kantona]] se sastoji od pet sektora (za planiranje, analitiku i poslove saobraćajne edukacije, za za visoko obrazovanje i nauku, za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje i odgoj i obrazovanje odraslih i Inspektorat). Sjedište ministarstva se nalazi u ulici Zmaja od Bosne u [[Zenica|Zenici]], dok se na njegovom čelu od 11. marta 2015. nalazi Mensur Sinanović (SDA).<ref>{{Cite news|url=http://www.zdk.ba/ministarstvo-za-obrazovanje-nauku-kulturu-i-sport|title=Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport|last=Slipic|first=Ibrahim|date=|work=|language=|access-date=27. 8. 2018|via=|archive-date=20. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180820150716/http://zdk.ba/ministarstvo-za-obrazovanje-nauku-kulturu-i-sport|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.zdk.ba/ministarstvo-za-obrazovanje-nauku-kulturu-i-sport/itemlist/category/92-organizaciona-struktura|title=Organizaciona struktura|last=|first=|date=|website=www.zdk.ba|publisher=Vlada Zeničko-dobojskog kantona|language=|access-date=27. 8. 2018|archive-date=25. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180825113158/http://www.zdk.ba/ministarstvo-za-obrazovanje-nauku-kulturu-i-sport/itemlist/category/92-organizaciona-struktura|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.zenicablog.com/izabrana-nova-vlada-zdk-2/|title=Izabrana nova Vlada ZDK - Zenicablog|last=|first=|date=11. 3. 2015|work=novinski portal|publisher=zenicablog.com|access-date=27. 8. 2018|via=}}</ref> == Reference == {{refspisak}} {{Ministarstva kantona Federacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Ministarstva vlada kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine]] brjwi63lkpyzyj1jv1qit8n43m7l212 Kategorija:Planinski lanci u Španiji 14 455215 3838003 3012876 2026-04-29T13:10:35Z Panasko 146730 [[Kategorija:Planine u Španiji]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838003 wikitext text/x-wiki {{Planinski lanci po državama|Evropi|Španija|Španiji|Spain}} [[Kategorija:Planine u Španiji]] aqp26q0fz043qmsq6pe49v6tcorjcc5 Milan Štrljić 0 457106 3838313 3531798 2026-04-30T04:30:15Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3838313 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Milan Štrljić | slika = Milan Strljic, Filmski susreti u Nisu, 1984.jpg | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1952|3|22}} | mjesto_rođenja = [[Tordinci]], [[Hrvatska]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | zanimanje = [[Glumac]] | godine_aktivnosti = }} '''Milan Štrljić''' (rođen 22. marta 1952) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[glumac]]. Nastupio je u preko 60 filmova i odigrao stotinjak uloga u TV serijama i u pozorištu. Otac je glumice Ive Štrljić.<ref>{{Cite web|url=http://www.glas-slavonije.hr/236872/5/Milan-Strljic-Ne-bih-volio-biti-glumica-jer-se-danas-gledaju-samo-lice-i-tijelo|title=Milan Štrljić: Ne bih volio biti glumica jer se danas gledaju samo lice i tijelo!|website=Glas Slavonije|access-date=11. 11. 2019|archive-date=27. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181027021626/http://www.glas-slavonije.hr/236872/5/Milan-Strljic-Ne-bih-volio-biti-glumica-jer-se-danas-gledaju-samo-lice-i-tijelo|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.imdb.com/name/nm0834663/|title=Milan Strljic|website=IMDb|access-date=11. 11. 2019}}</ref> == Biografija == Godine 1962. seli u [[Split]] gdje upisuje klasičnu gimnaziju. Nakon završene gimnazije upisuje glumu na Fakultetu dramskih umjetnosti u [[Beograd]]u. Poslije nekoliko sporednih uloga, 1978. dobiva glavnu ulogu u filmu Okupacija u 26 slika i biva proglašen za najboljeg mladog jugoslavenskog glumca. Veliku popularnost stekao je ulogom u TV seriji Velo misto te ulogom Laufera u TV seriji Nepokoreni grad. Početkom 1991. dobiva ulogu u TV seriji Bolji život. Pred kraj snimanja počinje rat u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], tako da se vraća u Hrvatsku. Od 1996. glumi u hrvatskim filmovima, a 2002. postaje intendant Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu. Zahvaljujući Štrljićevom zalaganju osnovan je studij glume u okviru splitske Umjetničke akademije. Krajem 2012. je započeo politički angažman te je izabran za predsjednika splitskog ogranka Hrvatskih laburista. == Filmografija == * 1972. - Prvi splitski odred * 1975. - Poznajete li Pavla Pleša? * 1976. - Drugovi mornari, Zdravo! * 1976. - Balada o jednoj zastavi * 1977. - Letači velikog neba * 1978. - Okupacija u 26 slika * 1978. - Ljubav i bijes * 1978. - Boško Buha * 1978. - Vučari Donje i Gornje Polače * 1979. - Osma ofanziva * 1980. - Vreme, vodi * 1981. - Ono moje ponoćno sunce * 1980./1981. - Velo misto * 1981. - Visoki napon kao Stjepan * 1981. - Svetozar Marković * 1981. - Nepokoreni grad * 1982. - Savamala * 1982. - Zalazak sunca * 1982. - Hoću živjeti * 1982. - Sablazan * 1983. - Mrtvi se ne vraćaju * 1983. - Igmanski marš * 1984. - Groznica ljubavi * 1984. - Opasni trag * 1984. - Pazi šta radiš * 1984. - Zadarski memento * 1984. - Balkanski špijun * 1985. - U zatvoru * 1985. - Jedna polovina dana * 1985. - Hajdučki gaj * 1985. - Crveni i crni * 1986. - Bal na vodi * 1986. - Lovac protiv topa * 1986. - Misija majora Atertona * 1987. - Lutalica * 1987. - Lager Niš * 1987. - Kraljeva završnica * 1987. - Hajde da se volimo * 1988. - Špijun na štiklama * 1988. - Suncokreti * 1988. - Sulude godine * 1987./1988. - Vuk Karadžić * 1988. - Balkan ekspres 2 * 1989. - Rođaci iz Lazina * 1989. - Uroš blesavi * 1989. - Balkan ekspres 2 * 1990. - Sumnjivo lice * 1990. - Kolubarska bitka * 1990. - Pokvarenjak * 1990. - Gluvi barut * 1990. - Čudna noć * 1990. - Hajde da se volimo 3 * 1990./1991. - Bolji život 2 * 1991. - Brod plovi za Šangaj * 1994. - Rođen kao ratnik * 1995. - Teatar u Srba * 1996. - Prepoznavanje * 1998. - Tri muškarca Melite Žganjer kao Maks * 1998. - Kanjon opasnih igara * 1999. - Dubrovački suton * 2000. - Blagajnica hoće ići na more kao inspektor * 2001. - Majstor * 2002. - Novo doba * 2002. - Fine mrtve djevojke * 2002. - Ne dao Bog većeg zla kao voditelj natjecanja * 2002. - Naši i vaši * 2003. - Doktor ludosti * 2004. - Slučajna suputnica * 2006. - Trešeta * 2010. - Cirkus Columbia * 2011.-2012. - [[Larin izbor]] * 2011.-2012. - Loza * 2012. - [[Ruža vjetrova (serija)|Ruža vjetrova]] * 2013. - "Hitac" kao Anitin otac * 2014.-2016. - [[Kud puklo da puklo (serija)|Kud puklo da puklo]] * 2016. - [[Zlatni dvori]] * 2018. - [[Na granici (serija)|Na granici (televizijska serija)]] == Reference == {{Refspisak}} {{Zlatna arena - sporedni glumac}} {{DEFAULTSORT:Štrljić, Milan}} [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Rođeni 1952.]] [[Kategorija:Hrvatski glumci]] 9uk4g45lnqc3k992tt5im8fho504sng Göbekli Tepe 0 458008 3838224 3629935 2026-04-29T17:56:54Z Triggerhippie4 46290 ([[c:GR|GR]]) [[File:Fertile crescent Neolithic B circa 7500 BC.jpg]] → [[File:Fertile crescent Neolithic B circa 7500 BC.svg]] Replace JPEG map with SVG 3838224 wikitext text/x-wiki [[File:Fertile crescent Neolithic B circa 7500 BC.svg|thumb|Područje [[Plodni polumjesec|Plodnog polumjeseca]], oko 7500 pne, sa glavnim nalazištima.]] '''Göbekli Tepe''' je arheološko nalazište, oblika malog uzvišenja, visina 15 m i prečnika oko 300 m, u [[Turska|turskoj]] pokrajini [[Anadolija]].<ref name="ArchMag"/> Prvi put je registrovan 1963. god. prilikom probnih ispitivanja, a sistematski je istražen 1993. god, pod rukovodstvom [[Klaus Schmidt|Klausa Schmidta iz Njemačkog arheološkog instituta]]. Nalazi potiču iz dva perioda. U prvom, koje se datira u [[Predkeramički neolit A]], oko 10000 - 8000. p. n. e, nalazište je služilo vjerovatno u društvene odnosno ritualne svrhe. Više od 200 T- [[kamen]]ih stubova, najstarijih svjetskih [[megalit]]skih struktura, podignuto je u oko 20 krugova. Svaki stub je visok oko 6 m. i težak do 10 tona. Procjenjuje se da je bilo potrebno oko 500 osoba da ga premjeste sa udaljenost 100–500 m. Zabodeni su u stjenovito tlo, bez mogućnosti rušenja ili vađenja. [[File:Gobekli Tepe 2.jpg|mini|desno|Stub iz stratuma III sa reljefom životinja: [[goveče]], [[lisica]], i [[labud]]]] U drugom periodu, koji pripada [[Predkeramički neolit|Predkeramičkom neolitu B]], stubovi su manjih dimenzija i stoje u pravougaonim prostorijama sa podom od polirane mineralne (kalcijum) podloge. Mnogi detalji megalitskih struktura su još nejasni. Od 2018. god nalazi se na [[UNESCO]]-ovoj Listi svjetske baštine.<ref>{{Cite web|url=https://whc.unesco.org/en/list/1572|title=Göbekli Tepe|last=Centre |first=UNESCO World Heritage|website=whc.unesco.org|access-date=1. 7. 2018}}</ref><ref name=gebekli>{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/list/1572 |title= Göbekli Tepe |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. 1. 2023}}</ref> {{Infokutija Svjetska baština | SB = Göbekli Tepe | zvanični_naziv = | slika = Göbekli Tepe, Urfa.jpg | veličina_slike = | opis = | dio = | sadrži = | lokacija = {{flag|Turska}} | kriterij = i, ii, iv | ID = 1572 | koordinate = | godina = 2018. | proširenja = | ugroženost = | površina = 461 ha | tampon-zona = | veb-sajt = <ref>[https://whc.unesco.org/en/list/1572]</ref> | locmapin = | opis_karte = | širina_karte = | reljef = <!-- "1" za refeljnu kartu ako je dostupna --> | dijete = <!-- "yes" ako je ova infokutija unutar neke druge --> | ugrađeno = <!-- za ugrađivanje druge infokutije unutar ove --> }} == Tumačenja == I ako nalazište formalno pripada dobu ranog [[neolit]]a, tragovi domesticiranih biljaka i životinja nisu pronađeni. Stanovnici su vjerovatno bili lovci i skupljači koji su tokom godine živjeli u okolnim naseljima.<ref>[https://tepetelegrams.wordpress.com/2017/06/01/cooperative-action-of-hunter-gatherers-in-the-early-neolithic-near-east-a-view-from-goebekli-tepe/ Oliver Dietrich - Zajedničko djelovanje lovaca -skupljača u ranom neolitu na Bliskom istoku - Pogled na Göbekli Tepe]</ref> Prema arheologu [[Klaus Schmidt|Klausu Schmidtu]] Göbekli Tepe je najstarije svetilište, otkriveno bilo gdje u svijetu<ref name="ArchMag">{{cite web| url=http://www.archaeology.org/0811/abstracts/turkey.html| title=Klaus Schmidt - Prvi hram na svijetu| work=Arheološki magazin| date=2008| access-date=13. 12. 2019| archive-date=29. 3. 2012| archive-url=https://web.archive.org/web/20120329113052/http://www.archaeology.org/0811/abstracts/turkey.html| url-status=dead}}</ref>. Bio je hodočašće, katedrala na brdu, za stanovništvo u krugu od 150&nbsp;km. U tom radijusu nađena su mala uzvišenja, takođe sa T-stubovima manjih dimenzija. Bila su to društveno - ritualna mjesta lokalnog karaktera. Ostaci dijelova divljih životinjskih vrsta, pronađeni u bliskoj okolini, potvrda su žrtvovanja životinja u obredne svrhe. Hram je bio kultni centar smrti, a isklesane životinje na stubovima su bile zaštita. Moguće je da je podizan, između ostalog, u čast prvih domesticiranih vrsta [[Pšenica|pšenice]]. Pronađene su i brojne čovjekolike figure. Početkom 8-og milenijuma, pojavom agrikulture i domaćih životinja kompleks je izgubio važnost. O važnosti ovog otkrića, zbog činjenice da su ga izgradili [[lov]]ci-skupljači prije [[Neolitska revolucija|neolitske revolucije]] govore dvije izjave. Istraživač lokaliteta Klaus Schmidt izjavio je: ''Najprije dolazi hram, a onda grad''. [[Ian Hodder]] sa Stanford Univerziteta rekao je: ''Göbekli Tepe mijenja sve''.<ref name="ArchMag"/><ref>{{cite web|url=http://www.newsweek.com/turkey-archeological-dig-reshaping-human-history-75101|title=Turkey: Archeological Dig Reshaping Human History|author=|date=18. 2. 2010|website=Newsweek}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.dainst.org/projekt/-/project-display/21890 Zvanična stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191003105010/https://www.dainst.org/projekt/-/project-display/21890 |date=3. 10. 2019 }} * [https://sketchfab.com/3d-models/gobekli-tepe-5a4d25c355ff48d59ab76c36812b9cf3 3D model] {{Commonscat|Göbekli Tepe}} [[Kategorija:Neolitski arheološki lokaliteti]] [[Kategorija:Svjetska baština u Turskoj]] 5xyj08wg67h1kxjugwpzd5m08hfdlfa Malo ropsko jezero 0 459325 3838245 3745534 2026-04-29T19:09:22Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3838245 wikitext text/x-wiki '''Malo ropsko jezero''' ([[Engleski jezik|engleski]]: ''Lesser Slave Lake'') je [[Kanada|kanadsko]] [[jezero]] koje se nalazi centralnom dijelu pokrajine [[Alberta]], sjevernozapadno od [[Edmonton]]a. To je drugo po veličini jezero koje se u potpunosti nalazi unutar granica [[Pokrajine i teritorije Kanade|pokrajine]] [[Alberta]]. Prostire se na 1160 [[Kvadratni kilometar|km<sup>2</sup>]], dugo je preko 100 [[Kilometar|km]], te široko oko 15 [[Kilometar|km]] na najširoj tački. Prosječna dubina jezera iznosi 11,4 [[Metar|m]], dok je maksimalna dubina 20,5 [[Metar|m]]. Iz jezera ističe [[Mala ropska rijeka]] koja je glavna pritoka rijeci [[Athabasca (rijeka)|Athabasci]]. [[Slave Lake|Grad Slave Lake]] nalazi se na istočnom rubu jezera u blizini istoimene rijeke. == Očuvanje i razvoj == Malo ropsko jezero popularno je među ptičarima zbog svoje pristupačnosti i velikog broja [[Ptice|ptičjih vrsta]].<ref>{{Cite web|url=https://www.mdlsr.ca/explore/natural-treasures/birding|title=Birding|website=MD Portal|language=en-gb|access-date=7. 3. 2021}}</ref> U obližnjem provincijskom parku nalaze se pješčane i kamene [[Plaža|plaže]] koje su pogodne za kampovanje. Takođe, [[ribolov]] na jezeru je legalan i popularan. Cijela sjeverna obala jezera je zaštićena, a na ovom području se nalazi i nekolicina prirodnih rezervata. Pored južne obale jezera prolaze Autocesta 2 i željeznica. Na obalama jezera nalazi se niz indijanskih rezervata: * Zemlje Prvih naroda Kapawe'no 150, 230 i 231 i Prve nacije Kapawe'no * Sucker Creek 150a * Drift Pile River 150 * Swan River 150e * Sawridge 150g == Nesreće == === 14. februar 1968. === Dana 14. februara 1968. [[avion]] Cessna 182H CF-WUK srušio se u jezero nakon zaleđivanja krila pri čemu je pilot izgubio kontrolu. Pilot je bio Graham James Cox,<ref>{{Cite web|url=https://allspitfirepilots.org/pilots/1314|title=Spitfire pilots and aircraft database - Sqn Ldr Graham J Cox RAF|website=allspitfirepilots.org|access-date=7. 3. 2021}}{{Mrtav link}}</ref> bivši zapovjednik 501. eskadrile tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. On je, zajedno sa dva putnika, poginuo u nesreći. Putnici su bili William Henry Lucus i Kenneth McIntosh McMillan. === 20. maj 2011. === Dana 20. maja 2011. u jezero se srušio [[helikopter]] Bell 212 prilikom gašenja požara na jezeru. Pilot, 54-godišnji, Jean-Luc Deba iz [[Montréal|Montreala]] je preminuo. Na godišnjicu njegove smrti, u njegovu čast, park u Canyon Creeku dobio je naziv po njemu.<ref>{{Cite web|url=https://edmonton.ctvnews.ca/hundreds-honour-pilot-who-died-fighting-slave-lake-wildfire-1.829848|title=Hundreds honour pilot who died fighting Slave Lake wildfire|last=Hoang|first=Linda|date=20. 5. 2012|website=Edmonton|language=en|access-date=7. 3. 2021|archive-date=7. 7. 2012|archive-url=https://archive.today/20120707022914/http://edmonton.ctvnews.ca/hundreds-honour-pilot-who-died-fighting-slave-lake-wildfire-1.829848|url-status=dead}}</ref> == Porijeklo imena == Ime ne potiče od robova, kao što mnogi misle, nego od plemena Slavey koje je nekad naseljavalo predjele na kojem se jezero nalazi. {{Stub-geog}} == Reference == [[Kategorija:Jezera u Kanadi]] 04ich3razy31c58jyn2g8mg4ze01i80 Breviata 0 460691 3838007 3157221 2026-04-29T13:24:22Z Panasko 146730 [[Kategorija:Protisti rodova]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838007 wikitext text/x-wiki {{taksokvir |boja=rgb(200,250,80) |naziv= Breviata | slika = Mastigamoeba invertens.jpg |slika_opis= Mastigamoeba invertens |slika_širina=250px | domain = [[Eukaryota]] | unranked_superphylum = [[Obazoa]] | classis = [[Breviatea]] | ordo = [[Breviatida]] | familia = [[Breviatidae]] | genus = '''''Breviata''''' | genus_authority = Walker, Dacks & Embley 2006 | razdioba_stupanj = Vrste | razdioba= * ''B. anathema'' <small>(Klebs 1892) Walker, Dacks & Embley 2006</small> | sinonimi = ''Mastigamoeba invertens'' <small>Klebs 1892</small> }} '''''Breviata anathema''''' je jednoćelijski [[bičar]], [[ameboid]]ni [[eukariot]], prethodno proučavan pod imenom ''[[Mastigamoeba]] invertens''.<ref>{{Cite journal|last=Walker|first=Giselle|last2=Dacks|first2=Joel B.|last3=Martin Embley|first3=T.|date=1. 3. 2006|title=Ultrastructural Description of Breviata anathema, N. Gen., N. Sp., the Organism Previously Studied as "Mastigamoeba invertens"|journal=Journal of Eukaryotic Microbiology|language=en|volume=53|issue=2|pages=65–78|doi=10.1111/j.1550-7408.2005.00087.x|issn=1550-7408|pmid=16579808}}</ref> U ćeliji nema [[mitohondrija]]<ref>{{citation | pmid = 12032256 |date=Jun 2002 |author1=Edgcomb, Vp |author2=Simpson, Ag |author3=Zettler, La |author4=Nerad, Ta |author5=Patterson, Dj |author6=Holder, Me |author7=Sogin, Ml | title = Pelobionts are degenerate protists: insights from molecules and morphology | volume = 19 | issue = 6 | pages = 978–82 | issn = 0737-4038 | journal = Molecular Biology and Evolution | url = http://mbe.oxfordjournals.org/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=12032256 | format = Free full text | doi=10.1093/oxfordjournals.molbev.a004157}}</ref> ali ima ostatke mitohondrijskih gena i [[organela|organelu]] za koju se vjeruje da je modificirana [[anaerobni organizam|anaerobna]] mitohondrija, slična [[mitosom]]ima i [[hidrogenosom]]ima koji se nalaze u drugim eukariota, koji žive u okruženju s malo kisika.<ref name="minge">{{citation | pmid = 19004754 |date=Nov 2008 |author1=A Minge, M |author2=Silberman, Jd |author3=Orr, Rj |author4=Cavalier-Smith, T |author5=Shalchian-Tabrizi, K |author6=Burki, F |author7=Skjæveland, A |author8=Jakobsen, Ks | title = Evolutionary position of breviate amoebae and the primary eukaryote divergence | volume = 276| issue = 1657| pages = 597–604| doi = 10.1098/rspb.2008.1358 | journal = Proceedings: Biological Sciences | pmc = 2660946 }}</ref> Rani molekulski podaci smještali su ''Breviata'' u [[Amoebozoa]], ali bez očitog afiniteta prema poznatim amebozojskim skupinama.<ref name="minge" /><ref>{{citation | pmid = 19243692 |date=Feb 2009 |author1=Roger, Aj |author2=Simpson, Ag | title = Evolution: revisiting the root of the eukaryote tree | volume = 19 | issue = 4 | pages = R165–7 | doi = 10.1016/j.cub.2008.12.032 | journal = Current Biology }}</ref> U novije vrijeme, [[filogenomika|filogenomske]] analize pokazuju da je razred Breviatea sestrinska grupa [[Opisthokonta]] i [[Apusomonadida]]. Ove tri grupe zajedno čine kladus [[Obazoa]] (pojam Obazoa zasnovan je na skraćenici Opisthokonta, Breviatea i Apusomonadida, plus [[grčki]] ''zóa'' = život.<ref>{{Cite journal|last=Brown|first=Matthew W.|last2=Sharpe|first2=Susan C.|last3=Silberman|first3=Jeffrey D.|last4=Heiss|first4=Aaron A.|last5=Lang|first5=B. Franz|last6=Simpson|first6=Alastair G. B.|last7=Roger|first7=Andrew J.|date=22. 10. 2013|title=Phylogenomics demonstrates that breviate flagellates are related to opisthokonts and apusomonads|journal=Proceedings: Biological Sciences|volume=280|issue=1769|pages=20131755|doi=10.1098/rspb.2013.1755|issn=1471-2954|pmc=3768317|pmid=23986111}}</ref> ==Međuodnosi== *Razred Breviatea <small>Cavalier-Smith 2004</small> [Protamoebae]<ref>{{Cite journal |author=CAVALIER-SMITH, Thomas |title=Early evolution of eukaryote feeding modes, cell structural diversity, and classification of the protozoan phyla Loukozoa, Sulcozoa, and Choanozoa |journal=European Journal of Protistology [online] |year=2013 |volume =49 |issue=2 |pages=115–178 |issn=0932-4739 |doi=10.1016/j.ejop.2012.06.001 |pmid=23085100}}</ref> ** Red [[Breviatida]] <small>Cavalier-Smith 2004</small> ***Porodica [[Breviatidae]] <small>Cavalier-Smith 2012</small> **** Rod '''''Breviata''''' <small>Walker, Dacks & Martin Embley 2006</small> ***** Vrsta ''[[Breviata anathema]]'' <small>(Klebs 1892) Walker, Dacks & Martin Embley 2006</small> [''[[Mastigamoeba invertens]]'' <small>Klebs 1892</small>] **** Rod ''[[Lenisia]]'' <small>Hamann et al. 2016</small> ***** Vrsta ''[[Lenisia limosa]]'' <small>Hamann et al. 2016</small> **** Rod ''[[Pygsuia]]'' <small>Brown et al. 2013</small> ***** Vrsta ''[[Pygsuia biforma]]'' <small>Brown et al. 2013</small> **** Rod ''[[Subulatomonas]]'' <small>Katz et al. 2011</small> ***** Vrsta ''[[Subulatomonas tetraspora]]'' <small>Katz et al. 2011</small> ==Također pogledajte== *[[Opistokonta]] == Reference == {{Reflist}} ==Vanjski linkovi== * {{commonscat-inline|Breviata }} {{Eukarioti}} [[Kategorija:Eukarioti]] [[Kategorija:Taksonomija]] [[Kategorija:Protisti rodova]] euv4751i63q1kl1c9g6c083a7axe6xc Doktrina 0 461475 3838297 3166022 2026-04-30T01:35:26Z Tulum387 155909 Riječ "osvrčući" ispravljena u osvrćući. 3838297 wikitext text/x-wiki '''Doktrina''' (od [[Latinski jezik|latinske]] riječi: doctrina, što znači učenost, znanje, nauk, podučavanje) je [[kodifikacija]] vjerovanja ili zbir učenja i uputstava, naučenih principa ili stavova, kao suština učenja u određenoj grani znanja ili u sistemu vjerovanja. Grčki [[Etimologija|etimološki]] analog je [[katekizam]].<ref>[https://web.archive.org/web/20100510202232/http://www.wordiq.com/definition/Doctrine Doctrine – Definition at ''WordIQ.com'' 2010]</ref> Doktrina je naučavanje o nečemu, izloženo kao sistem i objektivizacija misli, pri tome, ne vodeći računa o stvarnosti ili ne osvrćući se na nju. Pojam doktrina se koristi u [[Filozofija|filozofiji]], [[Nauka|nauci]], [[Religija|religiji]], [[Ideologija|ideologiji]] kao i ljudskoj praksi, npr. [[Politika|politici]]. Riječ doktrina posebno često podrazumijeva zbirku [[Religija|religijskih]] principa, koje je proglasila crkva ili neka druga religijska ustanova. Doktrina se također može odnositi na načelo zakona, u tradiciji [[Anglosaksonsko pravo|opšteg prava]], uspostavljenog historijom prošlih odluka, poput doktrine samoodbrane, te načela [[Poštena upotreba|poštene upotrebe]], ili usko primjenjive doktrine prve prodaje. Neke organizacije jednostavno objašnjavaju doktrinu kao "ono što se podučava“, ili osnovu za institucionalno podučavanje svom osoblju o njihovom unutrašnjem načinu rada. Kao primjeri upotrebe ovog pojma mogu se uzeti: [[pravna doktrina]], [[vojna doktrina]], [[ekonomska doktrina]], [[naučna doktrina]], [[religijska doktrina]], [[ideološka doktrina]], [[politička doktrina]], [[geopolitička doktrina]]. Pojmu doktrina bliski su pojmovi [[dogma]] i [[koncept]], a često se u praksi pojavljuju zajedno kao kombinacija što otežava njihovo analitičko raščlanjivanje. == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Doktrina]] [[Kategorija:Vjera]] [[Kategorija:Dogma]] if7lknq134p9ovthdmqbg6ccn1rd1h4 Kategorija:Psiholozi po polju istraživanja 14 463898 3838024 3185471 2026-04-29T14:05:29Z KWiki 9400 3838024 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Psychologists by school}} [[Kategorija:Naučnici po specijalizaciji|Psiholozi]] [[Kategorija:Psiholozi|Polje istraživanja]] [[Kategorija:Grane psihologije|Polje istraživanja]] cap9jor6pm5cx78bfk6xcr7phf8xxha Krvno-moždana barijera 0 467757 3838340 3730377 2026-04-30T08:18:28Z Brainstack12 171289 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */ 3838340 wikitext text/x-wiki {{Infokutija anatomija | Ime= Krvno-moždana barijera | Greek= | Image = Protective_barriers_of_the_brain.jpg | Caption = Permesbilnost za rastvor BBB <br>vs. horoidni pleksus | Image2= | Width = | Origin = | Insertion = | Blood = | Nerve = | acronym = BBB | System = [[Neuroimmunski sistem]] | Action = | Antagonist= }} '''Krvno–moždana barijera''' ('''BBB''') ili '''krvno-moždana prepreka''' ili '''krvno-moždana zapreka''' je visoko selektivna [[polupropusna membrana|polupropusna]] granica [[endotel]]skih ćelija koja sprečava [[rastvor]]e iz cirkulirajuće [[krv]]i da pređu u [[vanćelijska tečnost|vanćelijsku tečnost]] [[centralni nervni sistem|centralnog nervnog sistema]] sa [[neuron]]ima.<ref name="daneman">{{cite journal | vauthors = Daneman R, Prat A | title = The blood-brain barrier | journal = Cold Spring Harbor Perspectives in Biology | volume = 7 | issue = 1 | pages = a020412 | date = januar 2015 | pmid = 25561720 | pmc = 4292164 | doi = 10.1101/cshperspect.a020412 }}</ref> Krvno-moždana barijera formirana je od endotelnih ćelija [[kapilar| kapilarnog zida]], [[astrocit]]nih krajnjih stopala koja štite kapilar, a [[pericit]]i su ugrađeni u kapilarnu [[bazna membrana|baznu membranu]].<ref>{{cite journal | vauthors = Ballabh P, Braun A, Nedergaard M| title = The blood-brain barrier: an overview: structure, regulation, and clinical implications | journal = Neurobiology of Disease | volume = 16 | issue = 1 | pages = 1–13 | date = juni 2004 | pmid = 15207256 | doi = 10.1016/j.nbd.2003.12.016 }}</ref> Ovaj sistem omogućava prolazak nekih molekula [[pasivni transport|pasivnom difuzijom]], kao i selektivni transport različitih hranjivih sastojaka, iona, organskih aniona i [[makromolekula]], kao što su [[glukoza]], [[voda]] i [[aminokiselina|aminokiseline]], neophodne su za uravnoteženu nervnu funkciju.<ref name="Gupta">{{cite book | last1=Gupta | first1=Smriti | last2=Dhanda | first2=Saurabh | last3=Sandhir | first3=Rajat | name-list-format = vanc | title=Brain Targeted Drug Delivery System | chapter=Anatomy and physiology of blood-brain barrier | publisher=Elsevier | year=2019 | isbn=978-0-12-814001-7 | doi=10.1016/b978-0-12-814001-7.00002-0 | pages=7–31}}</ref> Ova posebna razgraničenja krvi (intravaskularno) iz ekstravaskularnog prostora u mozgu i leđnoj moždini razvijena su kod svih kopnenih kičmenjaka (Tetrapoda) i omogućava živčanom tkivu da održi stabilne okolinske uslove ([[homeostaza]]). U suštini, ova prepreka se formira od [[endotel]]nih ćelija, koje su ovdje usko povezane u kapilarne krvne žile preko čvrstih spojeva. Krvno-moždana barijera štiti mozak od [[patogen]]a, [[toksin]]a i glasničkih tvari koje cirkuliraju u krvi. To je visokoselektivan filter kroz koji se isporučuju hranjive tvari potrebne mozgu, a uklanjaju se nastali metabolički proizvodi. Snabdijevanje i odlaganje zagarantovani su nizom posebnih transportnih procesa. S druge strane, ova zaštitna funkcija mozga otežava liječenje lijekovima za veliki broj neuroloških bolesti, jer mnoge aktivne tvari ne mogu da prelaze krvno-moždanu barijeru. Prelaz kroz krvno-moždanu barijeru je aktuelna tema istraživanja u svijetu nauke. Vrlo mali broj izuzetno rijetkih bolesti je izravno povezanih s krvno-moždanom barijerom, dok sama može uticati na znatno veći broj rasprostranjenih bolesti. Prve eksperimente koji su ukazivali na postojanje ove barijere izveo je [[Paul Ehrlich]] 1885. Međutim, pogrešno je protumačio rezultate testa. Konačni dokaz krvno-moždane barijere uradio je 1967. elektronsko-mikroskopskim pregledima. [[Datoteka:Unctional complex and pinocytotic vesicles - embryonic brain - TEM.jpg|thumb|250px| Slika tankog presjeka kroz]]telencefalon]] 11-dnevnog mišjeg embrija ood elektronskim mikroskopom. U gornjoj polovini slike je bijeli lumen kapilarne žile. [[Endotel]]ne ćelije međusobno su povezane uskim spojnicama (tamniji "kanali"). Ispod su Adhereni čvorovi. Širina slike odgovara oko 4,2&nbsp;µm.]] [[Datoteka: Neuro-anatomy_01.png|250px|thumb|Shematski prikaz nervnog tkiva:<br>{{div col|2}} 1 – [[epedimis]] ,<br> 2 – [[neuron]], <br>3 – [[akson]], <br>4 – oligodendrocit, <br>5 – [[astrocit]], <br>6 – [[mijelin]], <br>7 – mikro[[glija]], <br> 8 – kapilarni [[krvni sud]]{{div col end|2}}]] [[Datoteka:10.1371_journal.pbio.0050169.g001-O.jpg|250px|thumb| Mreža kapilara opskrbljuje ćelije mozga hranjivim sastojcima.]] ==Funkcije== U [[Čovjek|ljudi]], [[mozak]] čini oko 2% tjelesne mase. Međutim, udio potreba za hranjivim tvarima je oko 20%. Za razliku od drugih tjelesnih organa, mozak ima izuzetno ograničene rezerve hranjivih sastojaka ili [[kisik]]a . Živčane ćelije također nisu u stanju da anaerobno ispune svoje energetske potrebe , tj. bez elementarnog kisika. Prekid u opskrbi mozga krvlju dovodi do nesvijesti nakon deset sekundi, a nervne ćelije umiru samo nekoliko minuta kasnije. Ovisno o aktivnosti određenog područja mozga, njegove energetske potrebe i rezerve mogu biti vrlo različite. Kako bi se mogla prilagoditi ponuda ovisno o potrebama, ova područja automatski reguliraju opskrbu [[krv]]lju. Složene funkcije mozga vezane su za visoko osjetljive elektrohemijske i biohemijske procese koji se mogu odvijati u velikoj mjeri samo bez smetnji u konstantnom unutrašnjem okruženju, [[homeostaza|homeostazi]]. Naprimjer, fluktuacije vrijednosti pH krvi ne smiju se prenijeti na mozak. Fluktuacije koncentracije [[kalij]]a izmijenit će [[membranski potencijal]] nervnih ćelija. [[Neurotransmiter]]i koji kruže krvnim sudovima ne smiju ući u [[centralni nervni sistem]] jer bi značajno poremetili protok informacija u tamošnjim [[sinapsa]]ma . Osim toga, neuroni nisu sposobni za regeneraciju u slučaju oštećenja uzrokovanih fluktuacijom okoline. Konačno, mozak kao centralno upravljajući organ mora biti zaštićen i od djelovanja egzogenih supstanci, poput ksenobiotika i patogena . Opsežna nepropusnost krvno-moždane barijere za [[patogen]]e, [[antitijelo|antitijela]] i krvne [[leukocit]]e, čini je i imunskom barijerom.<ref name="PMID1692329">W. Risau et al.: [http://jcb.rupress.org/cgi/reprint/110/5/1757 ''Immune function of the blood-brain barrier: in complete presentation of protein (auto-)antigens by rat brain microvascular endothelium in vitro.''] In: ''Journal of Cell Biology'' 110, 1990, S.&nbsp;1757–1766. PMID 1692329.</ref><ref name="bauer">B. Bauer: [http://archiv.ub.uni-heidelberg.de/volltextserver/2215/ ''In vitro Zellkulturmodelle der Blut-Hirn-Schranke zur Untersuchung der Permeation und P-Glykoprotein-Interaktion von Arzneistoffen.''] Dissertation, Ruprecht-Karls-Universität Heidelberg, 2002.</ref><ref name="PMID15467183">S. Ohtsuki: ''New aspects of the blood-brain barrier transporters; its physiological roles in the central nervous system.'' In: ''Biol Pharm Bull''. 27, 2004, S.&nbsp;1489–1496. PMID 15467183 (Review).</ref> S druge strane, velike potrebe mozga za energijom – u usporedbi s drugim organima – proizvode natprosječne količine produkata metaboličke razgradnje. koje je potrebno ukloniti, ponovo preko krvno-moždane barijere. Da bi se osigurale sve ove funkcije (napajanje, odlaganje i homeostaza), cerebralni sistem krvnih sudova kod kičmenjaka pokazuje niz strukturnih i funkcionalnih razlika u odnosu na sistem perifernih krvnih sudova. Ova diferencijacija uzrokuje da se mozak u velikoj mjeri odvoji od okolnog vanćelijskog prostora i od suštinske je važnosti za zaštitu osjetljivog neuronskog tkiva i za održavanje konstantnog unutarnjeg okruženja. Promjene u funkciji krvno-moždane barijere uzrokuju promjene u stanju centralnog nervnog sistema, što zauzvrat može dovesti do disfunkcije ili bolesti u CNS-u. Prema tome, niz neuroloških bolesti direktno je ili indirektno povezano s krvno-moždanom barijerom. ==Anatomija == [[Datoteka:Blood-brain_barrier_02.png|250px|thumb|Krvno-moždana barijera, od mozga do uskih međućelijskih veza]] [[Datoteka:Vgl_peripher_cerebral_02.svg|thumb|250px| Poređenje perifernih i moždanih kapilara]] [[Datoteka:Blood_vessels_brain_01.png|thumb|250px|Shema strukture krvnih sudova u mozgu od pia arterije preko arteriola do kapilara.]] Esencijalni element krvno-moždane barijere su endotelne ćelije sa svojim uskim spojevima. Ipak, dvije druge vrste ćelija, periciti i astrociti , od velikog su značaja za funkciju, strukturu i razvoj krvno-moždane barijere . Interakcije ćelija-ćelija između endotelnih ćelija, pericita i astrocita su bliže nego u bilo kojoj drugoj ćeliji. Ove tri vrste ćelija zajedno formiraju krvno-moždanu barijeru kod većine kičmenjaka, [[endotel]]nu krvno-moždanu barijeru . Sljedeće anatomske informacije odnose se na endotelnu krvno-moždanu barijeru kičmenjaka. [[Glija|Glijina]] krvno-moždana barijera razvijena kod nekih kičmenjaka i mnogih beskičmenjaka navedena je odvojeno na kraju ovog poglavlja. ===Endotel=== [[Datoteka: A_red_blood_cell_in_a_capillary,_pancreatic_tissue_-_TEM.jpg|thumb|250px|Presjek perifernog krvnog suda pod elektronskim mikroskopom. Promjer kapilara je 7 do 8 µm. U sredini je crni [[eritrocit]].]] Kao i u perifernim krvnim sudovima, kapilare stvaraju endotelne ćelije. Endotel perifernih kapilara ima otvore (fenestracije) promjera oko 50&nbsp;nm i međućelijske praznine širine 0,1 do 1&nbsp;µm, za razmjenu vode i tvari koje su u njemu otopljene ili suspendirane između krvi i vanćelijske tekućine okolnog tkiva. Suprotno tome, u mozgu nema fenestracija i unutarćelijskih praznina između endotelnih ćelija<ref name="ISBN 0-88167-188-6">J. C. Lee: ''Evolution in the concept of the blood-brain barrier phenomen.'' In: ''Progress in neuropathology''. Band 1. Verlag Grune und Stratton, 1971, ISBN 0-88167-188-6, S.&nbsp;84–145.</ref> Membrana suda okrenuta ka unutrašnjosti kapila znatno se razlikuje od apikalne strane koja je okrenuta prema intersticiju s obzirom na vrstu [[Membranski protein|membranskih proteina]].<ref name="ISBN 3-211-83563-6">M. Pavelka, J. Roth: ''Funktionelle Ultrastruktur.'' Verlag Springer, ISBN 3-211-83563-6, S.&nbsp;234–235.</ref> Broj pinocitotskih [[vezikula]] koji omogućavaju [[Endocitoza|endocitozu]] otopljenih supstanci vrlo je mali u endotelu mozga. [[Datoteka:Permeabilitaetsoberflaechenprodukt 01.png|mini|250px| Poređenje proizvoda propusnosti površine kapilarnih sudova različitih organa. Propusnost kapilara za pet različitih modelnih supstanci različitih veličina (polulogaritamska skala).]] Suprotno tome, broj [[mitohondrija]] je oko 5 do 10 puta veći nego u perifernim kapilarama. To je pokazatelj velike energetske potrebe endotela – između ostalog i za aktivne transportne procese – i velike metaboličke aktivnosti . Barijera između krvi i mozga nije samo fizička, već i metabolička ili enzimska barijera.<ref name="nobmann">S. Nobmann: [http://archiv.ub.uni-heidelberg.de/volltextserver/volltexte/2001/1660/pdf/Dissertation.pdf ''Isolierte Gehirn-Kapillaren als in vitro-Modell der Blut-Hirn Schranke; Dissertation, Ruprecht-Karls-Universität Heidelberg, 2001.]</ref><ref name="PMID10099836">R. S. el-Bacha, A. Minn: ''Drug metabolizing enzymes in cerebrovascular endothelial cells afford a metabolic protection to the brain.'' In: ''Cell Mol Biol'' 45, 1999, S.&nbsp;15–23. PMID 10099836 (Review).</ref><ref name="PMID9488113">M. Chat et al.: ''Drug metabolizing enzyme activities and superoxide formation in primary and immortalized rat brain endothelial cells.'' In: ''Life Sci]'' 62, 1998, S.&nbsp;151–163. PMID 9488113.</ref><ref name="PMID1907518">A. Minn et al.: ''Drug metabolizing enzymes in the brain and cerebral microvessels.'' In: ''Brain Res Brain Res Rev'' 116, 1991, S.&nbsp;65–82. PMID 1907518 (Review).</ref><ref name="PMID1958501">Y. Takahura et al.: ''Blood-brain barrier: transport studies in isolated brain capillaries and in cultured brain endothelial cells.'' In: ''Adv Pharmacol'' 22, 1991, S.&nbsp;137–165. PMID 1958501 (Review).</ref> U ćelijskoj membrani endotela nalazi se veći broj enzima u znatno većem broju nego, naprimjer, u ćelijama [[parenhim]]a . Tu spadaju γ-glutamiltransferaza, [[alkalna fosfataza]] i [[glukoza-6-fosfataza]]. U metabolizmu enzima kao što su katehol-O-metiltransferaza , [[monoamin-oksidaza]] ili citohrom P450 također su aktivni u endoteu u relativno visokim koncentracijama.<ref name="PMID2571674">S. Meresse et al.: ''Bovine brain endothelial cells expres tight junctions and monoamine oxidase activity in long-term culture.'' In: ''J Neurochem'' 53, 1989, S.&nbsp;1363–1371. PMID 2571674.</ref><ref name="PMID2242042">R. Perrin et al.: ''Distribution of cytochrom P450 activities towards alkoxyresorufin derivates in rat brain regions, subcellular fractions and isolated cerebral microvessels.'' In: ''Biochem Pharmacol'' 40, 1990, S.&nbsp;2145–2151. PMID 2242042.</ref><ref>R. Bendayan et al.: ''Functional expression and localization of P-glycoprotein at the blood brain barrier.'' In: ''Microsc Res Tech'' 57, 2002, S.&nbsp;365–380. PMID 12112443 (Review).</ref><ref name="PMID16640501">Y. Su, P. J. Sinko: ''Drug delivery across the blood-brain barrier: why is it difficult? how to measure and improve it?'' In: ''Expert Opin Drug Deliv'' 3, 2006, S.&nbsp;419–435. PMID 16640501 (Review).</ref> Na ovaj se način mnoge tvari metaboliziraju prije ili za vrijeme njihova unutarćelijskog transporta. Endotelne ćelije su ekstremno tanke, svega 0,3 do 0,5 um. U odnosu, enterocite, u epitelnim ćelijama crijeva, znatno je deblja i iznosi 17-30 μm. Kao i u drugim endotelnim ćelijama, omjer [[holesterol]]a u fosfolipidima iznosi 0,7. Čisti difuzijski procesi kroz sćelijsku membranu su stoga jednako brzi kroz krvno-moždanu barijeru kao i kod ostalih endotelnih ćelija. Endotelne ćelije imaju veliki broj akvaporina na ćelijskoj membrani, za reguliranje vodene ravnoteže mozga . Ovi kanali omogućavaju molekulama vode da difundiraju slobodno i prema mozgu i prema krvi.<ref name="PMID11256996">B. Nico et al.: [http://jcs.biologists.org/cgi/reprint/114/7/1297 ''Role of aquaporin-4 water channel in the development and integrity of the blood-brain barrier.''] In: ''J Cell Sci'' 114, 2001, S.&nbsp;1297–1307. PMID 11256996.</ref> Nedostatak fenestracija i pinocitotskih vezikula predstavljaju pasivnu barijeru krvno-moždane barijere. Ovaj barijerski efekat može se fizički kvantificirati njenim električnim otporom . Otpor kod zdravih odraslih pigmentiranih [[pacov]]a iznosi oko 1500 do 2000 Ω cm². Suprotno tome, vrijednost za kapilare u mišićnom tkivu je oko 30 Ω cm².<ref name="PMID2277354">A. M. Butt et al.: ''Electrical resistance across the blood-brain barrier in anaesthetized rats: a developmental study.'' In: ''J Physiol'' 429, 1990, S.&nbsp;47–62. PMID 2277354.</ref> Aktivni transportni sistemi endotela, koji će biti detaljnije opisani kasnije, formiraju aktivnu barijeru krvno-moždane barijere. ===Čvrste [[međućelijske veze]]=== [[Datoteka:Tight junction 03.png|left|mini|250px|Shema membranskih proteina u uskim vezama]] [[Datoteka:Cellular tight junction keys.svg|mini|Shema uskih međućelijskih veza: <br> {{div col|2}}A – lumen <br> B – apikalna strana<br> C – bazalna strana<br> a – [[sluz]]i<br> b – apikalna strana<br> c – bazolateralna površina d – čvrsta veza <br> f – paraćelijski prostor<br> g – [[ćelijska membrana]]<br> e – proteinski kompleks<br> 1 – okludin<br> 2 – klaudin -1<br> 3 – E-[[kaderin]]<br> 4 – ZO-1<br> 5 – JAM-1<br> 6 – katenini<br> 7 – cingulin<br> 8 – [[aktin]]{{div col end|2}}]] [[Datoteka:Tightjunction BBB.jpg|thumb|250px|Elektronsko-mikroskopski zamrznuta sliku loma uskih spojeva krvno-moždane barijere u pacova]] Endotelne ćelije međusobno su povezane čvrstim vezama ćelija, takozvanim tijesnim spojevima. Ovi uski spojevi predstavljaju čvrste veze između susjednih ćelija i daju značajan doprinos zaprečnoj funkciji krvno-moždane barijere.<ref>P. Claude, D. A. Goodenough: ''Fracture faces of zonae occludentes from tight and leaky epithelia.'' In: ''J Cell Biol'', 58, 1973, S.&nbsp;390–400. PMID 4199658.</ref><ref name="PMID7929640">H. Wolburg et al.: [http://jcs.biologists.org/cgi/reprint/107/5/1347 ''Modulation of tight junction structure in blood-brain barrier endothelial cells. Effects of tissue culture, second messengers and cocultured astrocytes.''] In: ''J Cell Sci'' 107, 1994, S.&nbsp;1347–1357. PMID 7929640.</ref> Budući da oni zabravljavaju prostor između ćelija i na taj način praktički isključuju paracelularni transport, omogućuju prolazak tvari duž međućelijskog prostora između susjednih endotelnih ćelija.<ref name="PMID17078789">H. B. Newton: ''Advances in strategies to improve drug delivery to brain tumors.'' In: ''Expert Rev Neurother'' 6, 2006, S.&nbsp;1495–1509. PMID 17078789 (Review).</ref><ref name="PMID3286009">J. L. Madara: ''Tight junction dynamics: is paracellular transport regulated?'' In: ''Cell'' 53, 1988, S.&nbsp;497–498. PMID 3286009.</ref><ref>H. C. Bauer et al.: ''Proteins of the tight junctions in the blood-brain barrier.'' In: ''Blood-spinal Cord and Brain Barriers in Health and Disease''. Verlag Elsevier, 2004, S.&nbsp;1–10.</ref> Nekoliko transmembranskih proteina , kao što su okludin , različiti klavidi i molekule spojne adhezije (JAM), povezuju endotel u apikalnom području bočnih [[ćelijski zid|ćelijskih zidova]] obodnim proteinskim vrpcama u uskim spojnicama, na taj način u velikoj mjeri sprječavajući paraćelijski prolaz kroz međućelijski razmak između dviju endotelnih ćelija za veće molekule.<ref name="PMID17667956">R. Cecchell et al.: ''Modelling of the blood–brain barrier in drug discovery and development.'' In: ''Nat Rev Drug Discov'', 6, 2007, S.&nbsp;650–661. PMID 17667956 (Review).</ref> Pojedinačne veze protein-protein djeluju poput paralelnog osigurača.<ref name="PMID12743096">K. Matter, M. S. Balda: ''Holey barrier: claudins and the regulation of brain endothelial permeability.'' In: ''J Cell Biol'', 161, 2003, S.&nbsp;459–460. PMID 12743096 (Review).</ref> Od 24 poznata klaudina, endotelne ćelije krvno-moždane barijere imaju samo klaudin-5 i klaudin-12. Klaudin-5 koristi se kao najvažniji protein adhezije ćelija i smatra se krvno-moždanom barijerom. Isključivanje (nokautom gena) gena CLDN5, koji kodira klaudin-5 , dovodi do krvno-stvaranje moždanih barijera kod [[miš]]eva koje su propusne za molekule molarne mase do 800 g · mol –1 stanice. [[genetički modificirani organizam|Genetički modificirane životinje]] uginule su za nekoliko sati od rođenja.<ref name="PMID12743111">T. Nitta et al.: ''Size-selective loosening of the blood–brain barrier in claudin-5-deficient mice.'' In: ''J Cell Biol'', 161, 2003, S.&nbsp;653–660. PMID 12743111.</ref> Fiksacija endotela osigurava njihovo poravnanje na dvije vrlo različite strane: lumenska strana okrenuta prema krvi i obilna strana okrenuta prema mozgu. ===Bazna lamina=== [[Datoteka:Basal lamina.jpg|mini|thumb|Bazna lamina endotelne ćelije]] Endotelne ćelije su u potpunosti okružene slojem proteina bazne lamine. [8] Ovaj dvostruki sloj je debljine oko 40 do 50&nbsp;nm i vidljiv je samo pod elektronskim mikroskopom. U osnovi se sastoji od [[kolagen]]a tipa IV, heparin-sulfata – proteoglikana, laminine, fibronektina i drugih proteina [[vanćelijski matriks|vanćelijskog matriksa]]. Bazna lamina graniči s plazma membranom terminalnih krajeva [[astrocit]]a. ===Periciti=== [[Datoteka:Fabry.gif|thumb|250px|Elektronsko-mikroskopski snimak pericita (desno), kapilara s tri eritrocita (lijevo)]] [[Datoteka: Adherens Junctions structural proteins.svg|thumb|250px|Struktura [[Adherens veza]].]] Periciti, koji se nazivaju Rougetovim ćelijama posebno u starijoj literaturi nakon otkrića Charlesa Marieja Benjamina Rougeta (1824-1904) [32] , važan su dio krvno-moždane barijere. Tri su osnovna svojstva u prvom planu: njihova sposobnost ugovaranja, regulacija endotela i aktivnost makrofaga. Oko 20% vanjske endotelne površine moždanihnih kapilara prekriveno je relativno malim pericitima ovalnog oblika i svaka druga do četvrta endotelna ćelija povezana je s pericitom. Periciti su poželjno smješteni na mjestu kontakta između dvije endotelne ćelijee.<ref name="PMID18673199">P. Dore-Duffy: ''Pericytes: pluripotent cells of the blood brain barrier.'' In: ''Curr Pharm Des'' 14, 2008, S.&nbsp;1581–1593. PMID 18673199 (Review).</ref> bezeichnet, sind ein wichtiger Bestandteil der Blut-Hirn-Schranke.<ref name="PMID9753191">R. Balabanov, P. Dore-Duffy: ''Role of the CNS microvascular pericyte in the blood-brain barrier.'' In: ''J Neurosci Res'' 53, 1998, S.&nbsp;637–644. PMID 9753191 (Review).</ref><ref name="PMID10715555">H.K. Rucker et al.: ''Cellular mechanisms of CNS pericytes.'' In: ''Brain Res Bull'' 51, 2000, S.&nbsp;363–369. PMID 10715555 (Review).</ref> Periciti se nalaze na gotovo svim arteriolama, venulama i kapilarima – i to ne samo u moždanom endotelu. Stupanj pokrivenosti endotela pericitima direktno je u korelaciji sa nepropusnošću uskih spojnica . U fenestriranim kapilarima, naprimjer u [[skeletni mišić|skeletnim mišićima]], odnos endotela i pericita iznosi 100: 1.<ref name="PMID16199092">C. H. Lai, K. H. Kuo: ''The critical component to establish in vitro BBB model: Pericyte.'' In: ''Brain Res Brain Res Rev'', 50, 2005, S.&nbsp;258–265. PMID 16199092 (Review).</ref><ref name="PMID8370472">D. Shepro, N.M. Morel: [http://www.fasebj.org/cgi/reprint/7/11/1031 ''Pericyte physiology.''] In: ''FASEB J'', 7, 1993, S.&nbsp;1031–1038. PMID 8370472 (Review).</ref> Poput endotelskih čelija,i periciti su također okruženi kontinuiranom baznom laminom.<ref>P. A. D’Amore: ''Culture and Study of Pericytes.'' In: ''Cell Culture Techniques in Heart and Vessel Research''. Verlag Springer, 1990, ISBN 3-540-51934-3, S.&nbsp;299.</ref><ref name="PMID3808015">N. J. Abbott: ''Neurobiology: Glia and the blood-brain barrier.'' In: ''[[Nature]]'', 325, 1987, S.&nbsp;195. PMID 3808015.</ref> ===Kontakt pericit-endotel=== [[Datoteka: Gap cell junction-de.svg|thumb|250px|Shematski prikaz međućelijsog kontakta.]] Ovi proteinski kompleksi koji formiraju kanal predstavljaju jednu vrstu veze pericita u endotelne ćelije. Periciti su čvrsto usidreni u endotelnim ćelijama. Vezu između ove dvije vrste ćelija, tvore najmanje tri vrste pericite-endotelnog kontakta. To su jazni spojevi (proteinski kompleksi koji formiraju kanal), žarišna adhezija (adhezijski plakovi) i intuscepcijska spona . Spojevi između praznina vežu dvije citoplazme i omogućavaju razmjenu iona i manjih molekula između dva tipaćelija, putem kanala. [39] Periciti su mehanički pričvršćeni na endotel, putem žarišne adhezije. Invazije u vidu klipova i utičnica sastoje se od međusobno isprepletenih izbočina dvije međusobno povezane ćelije.<ref name="PMID7486026">K. Fujimoto: ''Pericyte-endothelial gap junctions in developing rat cerebral capillaries: A fine structural study.'' In: ''Anat Rec'' 242, 1995, S.&nbsp;562–565. PMID 7486026.</ref> Obje vrste ćelija međusobno utiču jedna na drugu, s obzirom na njihovu mitozu i vjerojatno se odnose i na [[fenotip]]sku ekspresiju.<ref name="PMID11022980">D. E. Sims: ''Diversity within pericytes.'' In: ''Clin Exp Pharmacol Physiol'' 27, 2000, S.&nbsp;842–846. PMID 11022980 (Review).</ref> Ovaj tip međućelijskog kontakta također očito doprinosi mehaničkom sidrenju pericita u endotelu<ref name="PMID10715555" /><ref name="PMID1802127">L. Diaz-Flores: ''Microvascular pericytes: A review of their morphological and functional characteristics.'' In: ''Histol Histopath'' 6, 1991, S.&nbsp;269–286. PMID 1802127 (Review).</ref><ref name="PMID1768982">D. E. Sims: ''Recent advances in pericyte biology—Implications for health and disease.'' In: ''Can J Cardiol'' 7, 1991, S.&nbsp;431–443. PMID 1768982 (Review).</ref> ===Kontrakcija=== Periciti imaju visok udio kontraktilnog strukturnog proteina [[aktin]]a . To im omogućuje promjenu promjera kapilara preko njihovih ekstenzija i na taj način lokalno reguliraju [[krvni pritisak]].<ref name="PMID3891763">I. M. Herman, P. A. D’Amore: [http://jcb.rupress.org/cgi/reprint/101/1/43 ''Microvascular pericytes contain muscle and nonmuscle actins.''] In: ''J Cell Biol'', 101, 1985, S.&nbsp;43–52. PMID 3891763.</ref><ref name="PMID8915187">K. K. Hirschi, P. A. D’Amore: ''Pericytes in the microvasculature.'' In: ''Cardiovasc Res'', 32, 1996, S.&nbsp;687–698. PMID 8915187 (Review).</ref> ==Makrocitna svojstva== Očigledno je da samo periciti na cerebralnim kapilarama imaju posebno svojstvo. Tamo djeluju kao makrofagi . Postoji mnogo lizozomi u citoplazmi u periciti i ''[[in vivo]]'' su pokazali sposobnost da se rastvorljivih trasera koji su intravenski ili intraventrikularni i na drugi način uzeti samo putem [[makrofag]]a. U kulturama tkiva pokazalo se da su periciti sposobni za [[fagocitoza|fagocitozu]]<ref name="PMID6325229">M. Mato et al.: ''Evidence for the possible function of the fluorescent granular perithelial cells in brain as scavengers of high-molecular-weight waste products.'' In: ''Experientia'' 40, 1984, S.&nbsp;399–402. PMID 6325229.</ref><ref name="PMID8901442">R. Balabanov et al.: ''CNS microvascular pericytes express macrophage-like function, cell surface integrin alphaM, and macrophage marker ED-2.'' In: ''Microvasc Res'' 52, 1996, S.&nbsp;127–142. PMID 8901442.</ref> i prezentaciju [[antigen]]a.<ref name="PMID3276004">W. F. Hickey und H. Kimura: ''Perivascular microglial cells of the CNS are bone marrow-derived and present antigen in vivo.'' In: ''Science'' 239, 1988, S.&nbsp;290–292. PMID 3276004.</ref><ref name="PMID8100844">Z. Fabry et al.: ''Differential activation of Th1 and Th2 CD4+ cells by murine brain microvessel endothelial cells and smooth muscle/pericytes.'' In: ''J Immunol'' 151, 1993, S.&nbsp;38–47. PMID 8100844.</ref> Ta makrocitna svojstva su "druga linija obrane " protiv neurotoksičnih molekula koji su već prešli kroz endotelni sloj prema mozgu.<ref name="PMID8101424">D. Krause et al.: ''Cerebral pericytes - a second line of defense in controlling blood-brain barrier peptide metabolism.'' In: ''Adv Exp Med Biol'' 331, 1993, S.&nbsp;149–152. PMID 8101424.</ref> Periciti, stoga, značajno doprinose imunskom sistemu centralnog nervnog sistema. S druge strane, posredstvom ovih svojstava oni sudjeluju i u razvoju različitih, posebno autoimunih bolesti . Raspravlja se i o indirektnom uključivanju u [[Alzheimerova bolest|Alzheimerovu bolest]].<ref name="PMID10611494">W. E. Thomas: ''Brain macrophages: on the role of pericytes and perivascular cells.'' In: ''Brain Res Brain Res Rev'' 31, 1999, S.&nbsp;42–57. PMID 10611494 (Review).</ref><ref name="PMID15100718">C. Iadecola: ''Neurovascular regulation in the normal brain and in Alzheimer’s disease.'' In: ''Nat Rev Neurosci'' 5, 2004, S.&nbsp;347–360. PMID 15100718 (Review).</ref> ==Astrociti== [[Datoteka:Astrocyte.jpg|thumb|left|250px|Astrocit (zeleni) u ćelijskoj kulturi]] [[Datoteka:IL6 Crystal Structure.rsh.png|mini|Interleukin-6, glasnička supstanca u endotelu]] Astrociti su zvjezdaste, razgranate ćelije iz porodice makro[[glija]] koje su znatno veće od pericita . Dodijeljeni su centralnom nervnom sistemu i još su se sposobni dijeliti se i nakon rođenja. Kod viših kičmenjaka, oni nemaju direktnu barijersku funkciju, čak i ako terminalnim stopalima pokrivaju oko 99% kapilara u mozgu. [53] Međutim, oni su u direktnoj interakciji s endotelom.<ref name="PMID15805577" /><ref name="PMID6769537">C. E. Johanson: ''Permeability and vascularity of the developing brain: cerebellum vs. cerebral cortex.'' In: ''Brain Res'' 190, 1980, S.&nbsp;3–16. PMID 6769537.</ref> Astrociti induciraju funkciju krvno-moždane barijere u endotelu moždanih krvnih sudova. Bilo je do dokazanih pokušaja transplantacije. Moždani krvni sudovi koji su presađeni u periferne organe ponašale su se poput "normalnih" kapilara tamo i, naprimjer, formirale fenestracije. U obrnutom eksperimentu, periferni kapilari koji su presađeni u centralni nervni sistem, iformirali su tamošnji [[fenotip]] s uskim vezama. Uticaj astrocita na fenotipsku ekspresiju endotela može se vidjeti i u testovima ''[[in vitro]]''. U kokulturama astrocita i endotelnih ćelija endotel je gušći nego u čistim endotelnim kulturama .<ref name="PMID1789585">J. Neuhaus et al.: ''Induction of blood-brain barrier characteristics in bovine brain endothelial cells by rat astroglial cells in transfilter coculture.'' In: ''Ann N Y Acad Sci'' 633, 1991, S.&nbsp;578–580. PMID 1789585.</ref> Astrociti oslobađaju brojne glasničke supstance koje mogu modulirati propusnost endotela u rasponu od sekunde do minute. S druge strane, objavljeno je da endotelne ćelije leukemija-inhibitornog faktora (LIF) i citokina klase interleukin-6 koja izazivaju diferencijaciju astrociti.<ref name="PMID7250491">P. A. Stewart, M. J. Wiley: ''Developing nervous tissue induces formation of blood-brain barrier characteristics in invading endothelial cells: a study using quail–chick transplantation chimeras.'' In: ''Dev Biol'', 84, 1981, S.&nbsp;183–192. PMID 7250491.</ref> Udaljenost između podnožja astrocita i endotelnih ćelija i pericita je samo 20&nbsp;nm. Glavna funkcija astrocita je, međutim, selektivna opskrba neurona hranjivim tvarima i regulacija koncentracije vanćelijskih iona. Većinu [[holesterol]]a koji postoji u mozgu proizvode astrociti. Holesterol ne može prijeći krvno-moždanu barijeru, zbog čega ga se mora sintetizirati lokalno u mozgu. Oko 25% telesnog holesterola nalazi se u mozgu; u osnovi u mijelinu koji pokriva aksone neurona. [[Datoteka:Astrocyte endothel interaction 01.png|thumb|250px|Prikaz terminalnih stopala astrocita na endotelnim ćelijama]] Terminalna stopala astrocita sa endotelnim ćelijama formiraju osjetljiv kontakt poput rozete. Ovaj raspored je važan za međusobno uticaj i komunikaciju dva tipa ćelija. Moguća je i slobodna difuzija endotela i parenhima mozga. Bolesti koje direktno ili indirektno utječu na astrocite, poput Alzheimerove ili astrocitoma , mogu značajno narušiti funkcioniranje krvno-moždane barijere, uslijed bliske interakcije astrocita i endotela. ==Područja mozga bez krvno-moždane barijere== [[Datoteka:Gray715.png|mini|left|Bočni presjek mozga]] [[Datoteka:Human brain right dissected lateral view description.JPG|mini|Ventikulski sistem ljudskog mozga]] Nisu svi kapilari u mozgu izgrađene kao u krvno-moždanoj barijeri. Naprimjer, područja mozga koja oslobađaju neuroendokrine spojeve ([[hormon]]e) u krv ili koja imaju senzornu funkciju – naprimjer za određene peptidne hormone – nužno su bez krvno-moždane barijere. To je slučaj sa šest cirkventrikularnih organa. [[Epifiza]], ''eminentia mediana'', [[neurohipofiza]], na području postrema je ''organum vasculosum lamine terminalis'' i ''organum subfornicale'', imaju fenestrirane kapilare. Naprimjer, neuroni područja postrema otkrivaju za tijelo otrovne tvari i centar za [[povraćanje]] koji stimulira mučninu. U potkomisurnom organu, krvno-moždana barijera jedini je cirkumentikularni organ. Da bi zaštitili okolno moždano tkivo, cirkventrikularni organi su okruženi [[tanicit]]ima. To su posebne ependimaske ćelije s vrlo gustim čvrstim [[međućelijske veze|međućelijskim vezama]].<ref name="PMID17659349">H. M. Duvernoy, P. Y. Risold: ''The circumventricular organs: an atlas of comparative anatomy and vascularization.'' In: ''Brain Res Rev'' 56, 2007, S.&nbsp;119–147. PMID 17659349 (Review).</ref><ref name="lohmann">C. Lohmann: [http://miami.uni-muenster.de/Record/f8f87a59-7a78-418c-aa7c-c9b79d30f9ea ''Die Blut-Hirn-Schranke in vitro: Regulation der Permeabilität durch Matrixmetalloproteasen.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200830080424/https://miami.uni-muenster.de/Record/f8f87a59-7a78-418c-aa7c-c9b79d30f9ea |date=30. 8. 2020 }} Dissertation, Westfälische Wilhelms-Universität Münster, 2003.</ref> ==Značajniji transporteri kroz krvno-moždanu barijeru i njihovi genetički determinatori== {| class="wikitable" |- style="font-weight:bold; font-size:14px; background:#FFDEAD;" | Transporter | Naziv | [[Gen]] | [[Hromosom]], [[lokus (genetika)|genski lokus]] | Porodica | Izvor |- style="font-weight:bold; background:#FFDEAD;" | Olakšana difuzija | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; |- | [[GLUT1]] | Glukozni transporter 1 | SLC2A1 | [[Hromosom 1 (čovjek)|1]] p35-p31.3 | Nosač rastvora |<ref name="PMID17198973">W. M. Pardridge: ''Blood-brain barrier delivery.'' In: ''Drug Discov Today'' 12, 2007, S.&nbsp;54–61. PMID 17198973.</ref> |- | LAT1 | Veliki neutralni transportrr aminokiselina 1 | SLC7A5 | [[Hromosom 16 (čovjek)|16]] q24.3 | Nosač rastvora |<ref name="PMID17198973" /> |- | CAT1 | Kationski transporter aminokiselina 1 | SLC7A1 | [[hromosom 13 (čovjek)|13]] q12.3 | Nosač rastvora |<ref name="PMID17198973" /> |- | [[MCT1]] | Transporter 1 monocarboksilnih kiselina | SLC16A1 | [[hromosom 1 (čovjek)|1]] p13.2-p12 | Nosač rastvora |<ref name="PMID17198973" /> |- | CNT2 | Transporter 2 koncentrativvnih nukleozida | SLC28A2 | [[hromosom 15 (čovjek)|15]] q15 | Nosač rastvora |<ref name="PMID17198973" /> |- | CHT1 | Holinski transporter 1 | SLC5A7 | [[hromosom 2 (čovjek)|2]] q12 | Nosač rastvora |<ref name="PMID17198973" /> |- | NBTX | Transporter nukleobaza | ? | ? | &nbsp; |<ref name="PMID17198973" /> |- style="font-weight:bold; background:#FFDEAD;" | Aktivni odliv | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; |- | MDR1 | P-Glikoprotein | ABCB1 | [[hromosom 7 (čovjek)|7]] q21.1 | ATP-vezujuća kaseta |<ref name="PMID16357150">H. Bronger et al.: [http://cancerres.aacrjournals.org/cgi/content/full/65/24/11419 ''ABCC drug efflux pumps and organic anion uptake transporters in human gliomas and the blood-tumor barrier.''] In: ''Cancer Res'' 65, 2005, S.&nbsp;11419–11428. PMID 16357150.</ref> |- | MRP1 | Protein 1 višestruke rezistencije na lijekove | ABCC1 | [[hromosom 16 (čovjek)|16]] p13.1 | ATP-vezujuća klaseta |<ref name="PMID16357150" /> |- | MRP3 | Protein 3 višestruke rezistencije na lijekove | ABCC3 | [[hromosom 17 (čovjek)|17]] q22 | ATP-binding cassette |<ref name="PMID16357150" /> |- | MRP4 | Protein 4 višestruke rezistencije na lijekove | ABCC4 | [[hromosom 13 (čovjek)|13]] q32 | ATP-vezujuća kaseta |<ref name="PMID16357150" /> |- | MRP5 | Protein 5 višestruke rezistencije na lijekove | ABCC5 | [[hromosom 3 (čovjek)|3]] q27 | ATP-vezujuća kaseta |<ref name="PMID16357150" /> |- | BCRP | Protein rezistencije na rak dojke | ABCG2 | [[hromosom 4 (čovjek)|4]] q22 | ATP-vezujuća kaseta |<ref name="PMID16357150" /> |- | OAT3 | Transporter 3 organskih aniona | SLC22A8 | [[hromosom 11 (čovjek)|11]] | Nosač rastvora |<ref name="PMID15467183" /> |- | OATP-A | Transporter A organskih aniona | SLC21A3 | [[hromosom 12 (čovjek)|12]] p12 | Nosač rastvora |<ref name="PMID15467183" /> |- | OATP3A1 | Transporter 3 organskih polipeptidnih aniona | SLCO1A2 | [[hromosom 15 (čovjek)|15]] q26 | Nosač rastvora |<ref name="PMID15467183" /> |- | EAAT1 |Transporter 5 nadražujućih aminokiselina | SLC1A3 | [[hromosom 5 (čovjek)|5]] p13 | Nosač rastvora |<ref name="PMID15467183" /> |- | TAUT | Taurinski transporter | SLC6A6 | [[hromosom 3 (čovjek)|3]] p25-q24 | Nosač rastvora |<ref name="PMID17198973" /> |- style="font-weight:bold; background:#FFDEAD;" | Transport posredovan receptorima | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; |- | INSR | [[Receptor za inzulin]] | INSR | [[hromosom 19 (čovjek)|19]] p13.2 | &nbsp; |<ref name="PMID17198973" /> |- | TFR1 | Transferinski receptor | TFRC | [[hromosom 3 (čovjek)|3]] q29 | &nbsp; |<ref name="PMID17198973" /> |- | IGF1R | Recepro inzulinolikog faktora rasta 1 | IGF1R | [[hromosom 15 (čovjek)|15]] q25-q26 | &nbsp; |<ref name="PMID17198973" /> |- | LEPR | Leptinski receptor | LEPR | [[hromosom 1 (čovjek)|1]] p31 | &nbsp; |<ref name="PMID17198973" /> |- | FCGRT | Receptorski transporter Fc fragmenta IgC, | FCGRT | [[hromosom 19 (čovjek)|19]] q13.3 | &nbsp; |<ref name="PMID17198973" /> |- | SCARB1 | Klasa receptora čistača B 1 | SCARB1 | [[hromosom 12 (čovjek)|12]] q24.31 | &nbsp; |<ref name="PMID17198973" /> |} Interakcija različitih članova porodice nosača rastvora i ABC transportera izuzetno je efikasan zaštitni mehanizam za krvno- moždanu barijeru kako bi se spriječilo da ksenobiotici uđu u mozak.<ref name="PMID15717059">H. Kusuhara und Y. Sugiyama: ''Active efflux across the blood-brain barrier: role of the solute carrier family.'' In: ''NeuroRx'' 2, 2005, S.&nbsp;73–85. PMID 15717059 (Review).</ref><ref name="PMID16922639">J. M. Scherrmann: ''Expression and function of multidrug resistance transporters at the blood-brain barriers.'' In: ''Expert Opin Drug Metab Toxicol'' 1, 2005, S.&nbsp;233–246.</ref> ==Također pogledajte== *[[Krv]] *[[Mozak]] ==Reference== {{reflist}} == Vanjski linkovi== *{{Commons category|Blood-brain barrier }} {{DEFAULTSORT:blood-brain Barrier}} [[Kategorija:Centralni nervni sistem]] [[Kategorija:Neurologija]] [[Kategorija:Fiziologija životinja]] [[Kategorija:Farmakokinetika]] [[Kategorija:Mozak]] [[Kategorija:Kardiovaskularni sistem]] 2srqfv0q82fshsy1d5s6i7h2gl9au3n Ilma Karahmet 0 473317 3838012 3264111 2026-04-29T13:30:17Z Srđan 73336 3838012 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | ime = Ilma Karahmet | slika = | slika_veličina = | alt = | opis = | pozadina = solo_izvođač | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | ime_po_rođenju = Ilma Karahmet | alias = Bosanska [[Adele]]<ref>{{cite news |title=Ilma Karahmet: "Uspeh se ceni kada se samo desi, kada se ne očekuje" VIDEO |url=https://superzena.b92.net/zdrav-duh.php?yyyy=2021&mm=01&nav_id=1795437 |work=Super žena |date=14. 1. 2021 |language=sr-Latn-RS}}</ref> | datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|2000|5|2}}<ref name="Biografija">{{cite web |title=Biografija |url=https://ilmakarahmet.com/biografija/ |website=Ilma Karahmet - Zvanična web stranica |language=bs-BA}}</ref> | mjesto_rođenja = [[Travnik]], [[BiH]] | porijeklo = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | žanr = [[Pop muzika|Pop]] | zanimanje = pjevačica | instrument = | karijera = 2014–danas | izdavač = | povezani_umjetnici = | veb-sajt = {{URL|https://ilmakarahmet.com/}} | značajni_instrumenti = }} '''Ilma Karahmet''' (rođena 2. maja 2000) bosanskohercegovačka je pop [[pjevač]]ica. == Biografija == Rođena je u [[Travnik]]u, a odrasla u [[Kiseljak]]u gdje je završila osnovnu školu. Dalje obrazovanje je nastavila u Sarajevu gde je završila Richmond Park School.<ref name="Biografija"/> Sa 10 godina je pobjedila na takmičenju Talent Time u organizaciji [[Hayat TV]]. Široj javnosti je postala poznata 2014. godine izvođenjem pjesme ''Ima jedan svijet'' na takmičenju [[X Factor Adria]] na kojem je stigla do finala. Godine 2018. je pobjedila na takmičenju [[RTL Zvijezde]].<ref>{{cite news |title=Ilma Karahmet nova je pjevačka zvijezda! |url=https://www.rtl.hr/tv/zvijezde/novosti/3309465/ilma-karahmet-nova-je-pjevacka-zvijezda/ |work=RTL.hr |date=21. 12. 2018 |language=hr}}</ref> Od 2018. godine je u braku sa Sedinom Lakačom.<ref>{{cite news |title=Ilma Karahmet se javnom porukom oglasila pet dana nakon što se UDALA sa svega 18 godina! (FOTO) |url=https://www.telegraf.rs/jetset/vesti-jetset/2974480-ilma-karahmet-se-javnom-porukom-oglasila-pet-dana-nakon-sto-se-udala-sa-svega-18-godina-foto |work=Telegraf.rs |date=12. 7. 2018 |language=sr}}</ref><ref>{{cite news |title=Ilma Karahmet: Suprug i ja smo se sreli slučajno, to je bila sudbina |url=https://www.hellomagazin.rs/2020/04/30/ilma-karahmet-susret-sa-suprugom-je-bio-subinski-ljubav-nas-je-birala/ |work=Hello! magazin |date=30. 4. 2020 |language=sr-RS}}</ref> == Diskografija == === Singlovi === * ''Sjeti se'' (2014) * ''Ne zovi me tugo'' (2017) * ''Zaledi grijeh'' (2018) * ''Podižem glas'' (2019) * ''Ništa tvoje'' (2019) * ''Neko nije'' (2020) == Izvori == {{Refspisak}} == Spoljašnje veze == * {{Službeni sajt|https://ilmakarahmet.com/}} * [https://www.discogs.com/artist/4516157 Ilma Karahmet] na Discogsu * {{Instagram|ilmakarahmet}} {{DEFAULTSORT:Karahmet, Ilma}} [[Kategorija:Rođeni 2000.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke pjevačice]] [[Kategorija:Pop pjevači]] d00gkfg5mn6m825jruzdl0mohxgy1za 3838028 3838012 2026-04-29T14:07:48Z Mhare 481 3838028 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | ime = Ilma Karahmet | slika = | slika_veličina = | alt = | opis = | pozadina = solo_izvođač | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | ime_po_rođenju = Ilma Karahmet | alias = Bosanska [[Adele]]<ref>{{cite news |title=Ilma Karahmet: "Uspeh se ceni kada se samo desi, kada se ne očekuje" VIDEO |url=https://superzena.b92.net/zdrav-duh.php?yyyy=2021&mm=01&nav_id=1795437 |work=Super žena |date=14. 1. 2021 |language=sr-Latn-RS}}</ref> | datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|2000|5|2}}<ref name="Biografija">{{cite web |title=Biografija |url=https://ilmakarahmet.com/biografija/ |website=Ilma Karahmet - Zvanična web stranica |language=bs-BA}}</ref> | mjesto_rođenja = [[Travnik]], [[BiH]] | porijeklo = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | žanr = [[Pop muzika|Pop]] | zanimanje = pjevačica | instrument = | karijera = 2014–danas | izdavač = | povezani_umjetnici = | veb-sajt = {{URL|https://ilmakarahmet.com/}} | značajni_instrumenti = }} '''Ilma Karahmet''' (rođena 2. maja 2000) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] je [[Pop-muzika|pop]] [[pjevač]]ica. == Biografija == Rođena je u [[Travnik]]u, a odrasla u [[Kiseljak]]u gdje je završila osnovnu školu. Dalje obrazovanje je nastavila u Sarajevu gde je završila Richmond Park School.<ref name="Biografija"/> Sa 10 godina je pobjedila na takmičenju Talent Time u organizaciji [[Hayat TV]]. Široj javnosti je postala poznata 2014. godine izvođenjem pjesme ''Ima jedan svijet'' na takmičenju [[X Factor Adria]] na kojem je stigla do finala. Godine 2018. je pobjedila na takmičenju [[RTL Zvijezde]].<ref>{{cite news |title=Ilma Karahmet nova je pjevačka zvijezda! |url=https://www.rtl.hr/tv/zvijezde/novosti/3309465/ilma-karahmet-nova-je-pjevacka-zvijezda/ |work=RTL.hr |date=21. 12. 2018 |language=hr}}</ref> Prvi studijski album ''Kraj je'' objavila je 2024.<ref name="apple">{{cite web|url=https://music.apple.com/ba/album/kraj-je/1772045808|title=Kraj je – Album by Ilma Karahmet|website=Apple Music|access-date=29. 4. 2026}}</ref> Od 2018. godine je u braku sa Sedinom Lakačom.<ref>{{cite news |title=Ilma Karahmet se javnom porukom oglasila pet dana nakon što se UDALA sa svega 18 godina! (FOTO) |url=https://www.telegraf.rs/jetset/vesti-jetset/2974480-ilma-karahmet-se-javnom-porukom-oglasila-pet-dana-nakon-sto-se-udala-sa-svega-18-godina-foto |work=Telegraf.rs |date=12. 7. 2018 |language=sr}}</ref><ref>{{cite news |title=Ilma Karahmet: Suprug i ja smo se sreli slučajno, to je bila sudbina |url=https://www.hellomagazin.rs/2020/04/30/ilma-karahmet-susret-sa-suprugom-je-bio-subinski-ljubav-nas-je-birala/ |work=Hello! magazin |date=30. 4. 2020 |language=sr-RS}}</ref> == Diskografija == === Studijski albumi === * ''Kraj je'' (2024) === Singlovi === * "Sjeti se" (2015) * "Ne zovi me tugo" (2017) * "Zaledi grijeh" (2018) * "Podižem glas" (2018) * "Ništa tvoje" (2019) * "Neko nije" (2020) * "Mora da je ljubav" (s Mirzom Selimovićem, 2021) * "Ginem ponosno" (2022) * "Oči kesten boje" (2023) * "Ne otvaraj mi kofer" (2024) == Nagrade i priznanja == Karahmet je 2014. dobila priznanje "Večernjakov pečat" u kategoriji "Zvijezda godine". Prema službenoj biografiji, 2018. osvojila je "Oskar popularnosti" kao "BH pop otkriće godine", a 2019. priznanje za pop pjevačicu Bosne i Hercegovine; 2021. dobila je priznanja za pop pjevačicu Bosne i Hercegovine i pop duet godine.<ref name="bio">{{cite web|url=https://ilmakarahmet.ba/biografija.php|title=Ilma Karahmet – biografija|website=ilmakarahmet.ba|access-date=29. 4. 2026}}</ref><ref name="bascarsijske">{{cite web|url=https://bascarsijskenoci.bkc.ba/bs/speaker/ilma-karahmet/|title=Ilma Karahmet|website=Baščaršijske noći|publisher=JU Bosanski kulturni centar Kantona Sarajevo|access-date=29. 4. 2026}}</ref> == Izvori == {{Refspisak}} == Spoljašnje veze == * {{Službeni sajt|https://ilmakarahmet.com/}} * [https://www.discogs.com/artist/4516157 Ilma Karahmet] na Discogsu * {{Instagram|ilmakarahmet}} {{DEFAULTSORT:Karahmet, Ilma}} [[Kategorija:Rođeni 2000.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke pjevačice]] [[Kategorija:Pop pjevači]] 28ef9oitmmqq1zj603wc069v5ynv4jg 3838049 3838028 2026-04-29T14:22:36Z Srđan 73336 3838049 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | ime = Ilma Karahmet | slika = | slika_veličina = | alt = | opis = | pozadina = solo_izvođač | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | ime_po_rođenju = Ilma Karahmet | alias = Bosanska [[Adele]]<ref>{{cite news |title=Ilma Karahmet: "Uspeh se ceni kada se samo desi, kada se ne očekuje" VIDEO |url=https://superzena.b92.net/zdrav-duh.php?yyyy=2021&mm=01&nav_id=1795437 |work=Super žena |date=14. 1. 2021 |language=sr-Latn-RS}}</ref> | datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|2000|5|2}}<ref name="Biografija">{{cite web |title=Biografija |url=https://ilmakarahmet.com/biografija/ |website=Ilma Karahmet - Zvanična web stranica |language=bs-BA}}</ref> | mjesto_rođenja = [[Travnik]], [[Bosna i Hercegovina]] | porijeklo = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | žanr = [[Pop muzika|Pop]] | zanimanje = pjevačica | instrument = | karijera = 2014– | izdavač = | povezani_umjetnici = | veb-sajt = {{URL|https://ilmakarahmet.com/}} | značajni_instrumenti = }} '''Ilma Karahmet''' (rođena 2. maja 2000) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] je [[Pop-muzika|pop]] [[pjevač]]ica. == Biografija == Rođena je u [[Travnik]]u, a odrasla u [[Kiseljak]]u gdje je završila osnovnu školu. Dalje obrazovanje nastavila u Sarajevu gdje je završila Richmond Park School.<ref name="Biografija"/> Sa deset godina pobijedila je na takmičenju ''Talent Time'' u organizaciji [[Hayat TV]]. Široj javnosti postala je poznata 2014. izvođenjem pjesme "Ima jedan svijet" na takmičenju ''[[X Factor Adria]]'' na kojem je stigla do finala. Godine 2018. je pobjedila na takmičenju ''[[RTL Zvijezde]]''.<ref>{{cite news |title=Ilma Karahmet nova je pjevačka zvijezda! |url=https://www.rtl.hr/tv/zvijezde/novosti/3309465/ilma-karahmet-nova-je-pjevacka-zvijezda/ |work=RTL.hr |date=21. 12. 2018 |language=hr}}</ref> Prvi studijski album ''Kraj je'' objavila je 2024.<ref name="apple">{{cite web|url=https://music.apple.com/ba/album/kraj-je/1772045808|title=Kraj je – Album by Ilma Karahmet|website=Apple Music|access-date=29. 4. 2026}}</ref> U braku je sa Sedinom Lakačom od 2018.<ref>{{cite news |title=Ilma Karahmet se javnom porukom oglasila pet dana nakon što se UDALA sa svega 18 godina! (FOTO) |url=https://www.telegraf.rs/jetset/vesti-jetset/2974480-ilma-karahmet-se-javnom-porukom-oglasila-pet-dana-nakon-sto-se-udala-sa-svega-18-godina-foto |work=Telegraf.rs |date=12. 7. 2018 |language=sr}}</ref><ref>{{cite news |title=Ilma Karahmet: Suprug i ja smo se sreli slučajno, to je bila sudbina |url=https://www.hellomagazin.rs/2020/04/30/ilma-karahmet-susret-sa-suprugom-je-bio-subinski-ljubav-nas-je-birala/ |work=Hello! magazin |date=30. 4. 2020 |language=sr-RS}}</ref> == Diskografija == === Studijski albumi === * ''Kraj je'' (2024) === Singlovi === * "Sjeti se" (2015) * "Ne zovi me tugo" (2017) * "Zaledi grijeh" (2018) * "Podižem glas" (2018) * "Ništa tvoje" (2019) * "Neko nije" (2020) * "Mora da je ljubav" (s Mirzom Selimovićem, 2021) * "Ginem ponosno" (2022) * "Oči kesten boje" (2023) * "Ne otvaraj mi kofer" (2024) == Nagrade i priznanja == Karahmet je 2014. dobila priznanje "Večernjakov pečat" u kategoriji "Zvijezda godine". Prema službenoj biografiji, 2018. osvojila je "Oskar popularnosti" kao "BH pop otkriće godine", a 2019. priznanje za pop pjevačicu Bosne i Hercegovine; 2021. dobila je priznanja za pop pjevačicu Bosne i Hercegovine i pop duet godine.<ref name="bio">{{cite web|url=https://ilmakarahmet.ba/biografija.php|title=Ilma Karahmet – biografija|website=ilmakarahmet.ba|access-date=29. 4. 2026}}</ref><ref name="bascarsijske">{{cite web|url=https://bascarsijskenoci.bkc.ba/bs/speaker/ilma-karahmet/|title=Ilma Karahmet|website=Baščaršijske noći|publisher=JU Bosanski kulturni centar Kantona Sarajevo|access-date=29. 4. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Službeni sajt|https://ilmakarahmet.com/}} * [https://www.discogs.com/artist/4516157 Ilma Karahmet] na Discogsu * {{Instagram|ilmakarahmet}} {{DEFAULTSORT:Karahmet, Ilma}} [[Kategorija:Rođeni 2000.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke pjevačice]] [[Kategorija:Pop-muzičari]] m05g3ktqzrnuowjfv7htwwpry18vppe 3838071 3838049 2026-04-29T14:38:06Z KWiki 9400 [[Kategorija:Biografije, Kiseljak]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838071 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | ime = Ilma Karahmet | slika = | slika_veličina = | alt = | opis = | pozadina = solo_izvođač | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | ime_po_rođenju = Ilma Karahmet | alias = Bosanska [[Adele]]<ref>{{cite news |title=Ilma Karahmet: "Uspeh se ceni kada se samo desi, kada se ne očekuje" VIDEO |url=https://superzena.b92.net/zdrav-duh.php?yyyy=2021&mm=01&nav_id=1795437 |work=Super žena |date=14. 1. 2021 |language=sr-Latn-RS}}</ref> | datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|2000|5|2}}<ref name="Biografija">{{cite web |title=Biografija |url=https://ilmakarahmet.com/biografija/ |website=Ilma Karahmet - Zvanična web stranica |language=bs-BA}}</ref> | mjesto_rođenja = [[Travnik]], [[Bosna i Hercegovina]] | porijeklo = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | žanr = [[Pop muzika|Pop]] | zanimanje = pjevačica | instrument = | karijera = 2014– | izdavač = | povezani_umjetnici = | veb-sajt = {{URL|https://ilmakarahmet.com/}} | značajni_instrumenti = }} '''Ilma Karahmet''' (rođena 2. maja 2000) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] je [[Pop-muzika|pop]] [[pjevač]]ica. == Biografija == Rođena je u [[Travnik]]u, a odrasla u [[Kiseljak]]u gdje je završila osnovnu školu. Dalje obrazovanje nastavila u Sarajevu gdje je završila Richmond Park School.<ref name="Biografija"/> Sa deset godina pobijedila je na takmičenju ''Talent Time'' u organizaciji [[Hayat TV]]. Široj javnosti postala je poznata 2014. izvođenjem pjesme "Ima jedan svijet" na takmičenju ''[[X Factor Adria]]'' na kojem je stigla do finala. Godine 2018. je pobjedila na takmičenju ''[[RTL Zvijezde]]''.<ref>{{cite news |title=Ilma Karahmet nova je pjevačka zvijezda! |url=https://www.rtl.hr/tv/zvijezde/novosti/3309465/ilma-karahmet-nova-je-pjevacka-zvijezda/ |work=RTL.hr |date=21. 12. 2018 |language=hr}}</ref> Prvi studijski album ''Kraj je'' objavila je 2024.<ref name="apple">{{cite web|url=https://music.apple.com/ba/album/kraj-je/1772045808|title=Kraj je – Album by Ilma Karahmet|website=Apple Music|access-date=29. 4. 2026}}</ref> U braku je sa Sedinom Lakačom od 2018.<ref>{{cite news |title=Ilma Karahmet se javnom porukom oglasila pet dana nakon što se UDALA sa svega 18 godina! (FOTO) |url=https://www.telegraf.rs/jetset/vesti-jetset/2974480-ilma-karahmet-se-javnom-porukom-oglasila-pet-dana-nakon-sto-se-udala-sa-svega-18-godina-foto |work=Telegraf.rs |date=12. 7. 2018 |language=sr}}</ref><ref>{{cite news |title=Ilma Karahmet: Suprug i ja smo se sreli slučajno, to je bila sudbina |url=https://www.hellomagazin.rs/2020/04/30/ilma-karahmet-susret-sa-suprugom-je-bio-subinski-ljubav-nas-je-birala/ |work=Hello! magazin |date=30. 4. 2020 |language=sr-RS}}</ref> == Diskografija == === Studijski albumi === * ''Kraj je'' (2024) === Singlovi === * "Sjeti se" (2015) * "Ne zovi me tugo" (2017) * "Zaledi grijeh" (2018) * "Podižem glas" (2018) * "Ništa tvoje" (2019) * "Neko nije" (2020) * "Mora da je ljubav" (s Mirzom Selimovićem, 2021) * "Ginem ponosno" (2022) * "Oči kesten boje" (2023) * "Ne otvaraj mi kofer" (2024) == Nagrade i priznanja == Karahmet je 2014. dobila priznanje "Večernjakov pečat" u kategoriji "Zvijezda godine". Prema službenoj biografiji, 2018. osvojila je "Oskar popularnosti" kao "BH pop otkriće godine", a 2019. priznanje za pop pjevačicu Bosne i Hercegovine; 2021. dobila je priznanja za pop pjevačicu Bosne i Hercegovine i pop duet godine.<ref name="bio">{{cite web|url=https://ilmakarahmet.ba/biografija.php|title=Ilma Karahmet – biografija|website=ilmakarahmet.ba|access-date=29. 4. 2026}}</ref><ref name="bascarsijske">{{cite web|url=https://bascarsijskenoci.bkc.ba/bs/speaker/ilma-karahmet/|title=Ilma Karahmet|website=Baščaršijske noći|publisher=JU Bosanski kulturni centar Kantona Sarajevo|access-date=29. 4. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Službeni sajt|https://ilmakarahmet.com/}} * [https://www.discogs.com/artist/4516157 Ilma Karahmet] na Discogsu * {{Instagram|ilmakarahmet}} {{DEFAULTSORT:Karahmet, Ilma}} [[Kategorija:Rođeni 2000.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke pjevačice]] [[Kategorija:Pop-muzičari]] [[Kategorija:Biografije, Kiseljak]] lya4by6ih7hzyu7vbdcntneapzs08rr 3838077 3838071 2026-04-29T14:41:53Z KWiki 9400 3838077 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | ime = Ilma Karahmet | slika = | slika_veličina = | alt = | opis = | pozadina = solo_izvođač | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | ime_po_rođenju = Ilma Karahmet | alias = Bosanska [[Adele]]<ref>{{cite news |title=Ilma Karahmet: "Uspeh se ceni kada se samo desi, kada se ne očekuje" VIDEO |url=https://superzena.b92.net/zdrav-duh.php?yyyy=2021&mm=01&nav_id=1795437 |work=Super žena |date=14. 1. 2021 |language=sr-Latn-RS}}</ref> | datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|2000|5|2}}<ref name="Biografija">{{cite web |title=Biografija |url=https://ilmakarahmet.com/biografija/ |website=Ilma Karahmet - Zvanična web stranica |language=bs-BA}}</ref> | mjesto_rođenja = [[Travnik]], [[Bosna i Hercegovina]] | porijeklo = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | žanr = [[Pop muzika|Pop]] | zanimanje = pjevačica | instrument = | karijera = 2014– | izdavač = | povezani_umjetnici = | veb-sajt = {{URL|https://ilmakarahmet.com/}} | značajni_instrumenti = }} '''Ilma Karahmet''' (rođena 2. maja 2000) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] je [[Pop-muzika|pop]] [[pjevač]]ica. == Biografija == Rođena je u [[Travnik]]u, a odrasla u [[Kiseljak]]u gdje je završila osnovnu školu. Dalje obrazovanje nastavila u Sarajevu gdje je završila Richmond Park School.<ref name="Biografija"/> Sa deset godina pobijedila je na takmičenju ''Talent Time'' u organizaciji [[Hayat TV]]. Široj javnosti postala je poznata 2014. izvođenjem pjesme "Ima jedan svijet" na takmičenju ''[[X Factor Adria]]'' na kojem je stigla do finala. Godine 2018. je pobjedila na takmičenju ''[[RTL Zvijezde]]''.<ref>{{cite news |title=Ilma Karahmet nova je pjevačka zvijezda! |url=https://www.rtl.hr/tv/zvijezde/novosti/3309465/ilma-karahmet-nova-je-pjevacka-zvijezda/ |work=RTL.hr |date=21. 12. 2018 |language=hr}}</ref> Prvi studijski album ''Kraj je'' objavila je 2024.<ref name="apple">{{cite web|url=https://music.apple.com/ba/album/kraj-je/1772045808|title=Kraj je – Album by Ilma Karahmet|website=Apple Music|access-date=29. 4. 2026}}</ref> Bila je u braku sa Sedinom Lakačom od 2018. do 2024.<ref>{{cite news |title=Ilma Karahmet se javnom porukom oglasila pet dana nakon što se UDALA sa svega 18 godina! (FOTO) |url=https://www.telegraf.rs/jetset/vesti-jetset/2974480-ilma-karahmet-se-javnom-porukom-oglasila-pet-dana-nakon-sto-se-udala-sa-svega-18-godina-foto |work=Telegraf.rs |date=12. 7. 2018 |language=sr}}</ref><ref>{{cite news |title=Ilma Karahmet: Suprug i ja smo se sreli slučajno, to je bila sudbina |url=https://www.hellomagazin.rs/2020/04/30/ilma-karahmet-susret-sa-suprugom-je-bio-subinski-ljubav-nas-je-birala/ |work=Hello! magazin |date=30. 4. 2020 |language=sr-RS}}</ref><ref>{{cite web |url= https://www.klix.ba/magazin/showbiz/ilma-karahmet-potvrdila-da-se-razvela-bilo-mi-je-tesko-bivsi-suprug-je-bio-moja-desna-ruka/240424127 |title= Ilma Karahmet potvrdila da se razvela: Bilo mi je teško, bivši suprug je bio moja desna ruka |website= klix.ba |date= 24. 4. 2018 |access-date= 29. 4. 2006}}</ref> == Diskografija == === Studijski albumi === * ''Kraj je'' (2024) === Singlovi === * "Sjeti se" (2015) * "Ne zovi me, tugo" (2017) * "Zaledi grijeh" (2018) * "Podižem glas" (2018) * "Ništa tvoje" (2019) * "Neko nije" (2020) * "Mora da je ljubav" (s [[Mirza Selimović|Mirzom Selimovićem]], 2021) * "Ginem ponosno" (2022) * "Oči kesten boje" (2023) * "Ne otvaraj mi kofer" (2024) == Nagrade i priznanja == Karahmet je 2014. dobila priznanje "Večernjakov pečat" u kategoriji "Zvijezda godine". Prema službenoj biografiji, 2018. osvojila je "Oskar popularnosti" kao "BH pop otkriće godine", a 2019. priznanje za pop pjevačicu Bosne i Hercegovine; 2021. dobila je priznanja za pop pjevačicu Bosne i Hercegovine i pop duet godine.<ref name="bio">{{cite web|url=https://ilmakarahmet.ba/biografija.php|title=Ilma Karahmet – biografija|website=ilmakarahmet.ba|access-date=29. 4. 2026}}</ref><ref name="bascarsijske">{{cite web|url=https://bascarsijskenoci.bkc.ba/bs/speaker/ilma-karahmet/|title=Ilma Karahmet|website=Baščaršijske noći|publisher=JU Bosanski kulturni centar Kantona Sarajevo|access-date=29. 4. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Službeni sajt|https://ilmakarahmet.com/}} * [https://www.discogs.com/artist/4516157 Ilma Karahmet] na ''[[Discogs]]u'' * {{Instagram|ilmakarahmet}} {{DEFAULTSORT:Karahmet, Ilma}} [[Kategorija:Rođeni 2000.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Kiseljak]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke pjevačice]] [[Kategorija:Pop-muzičari]] sd7uin8o5blyrajg3303r72lhhtqln2 Ilindenski ustanak 0 475482 3838209 3837967 2026-04-29T16:39:16Z AnToni 2325 Bugarski i makedonski nemaju latinicu. 3838209 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Ilinden-Preobrazhenie-Krastovden-Rhodope Uprising.PNG|mini|Mapa ustanka u oblastima Makedonije i Trakije. Današnje granice su vidljive, zajedno s otomanskim granicama u to vrijeme.]] '''Ilindensko-Preobražanski ustanak''' ili jednostavno '''Ilindenski ustanak''' u augustu - oktobru 1903. ({{Jez-bg|Илинденско-Преображенско въстание}}; {{Jez-mk|Илинденско востание}}; {{Jez-el|Εξέγερση του Ίλιντεν}}), bila je organizirana pobuna protiv [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], koju je pripremila i izvela Interna makedonsko-jadranska revolucionarna organizacija,<ref name="J.D.B.">{{Cite book|last=J. D. B.|title=The Encyclopaedia Britannica; A Dictionary of Arts, Sciences, Literature and General Information|publisher=At the University Press|year=1911|edition=11th|volume=XVII (LORD CHAMBERLAIN to MECKLENBURG)|location=Cambridge, England|page=221|chapter=Macedonia (Bulgarian Insurrection of 1903)|author-link=James Bourchier|access-date=18. 7. 2018|chapter-url=https://archive.org/stream/encyclopaediabri17chisrich#page/220/mode/2up|via=Internet Archive}}</ref><ref>Uspostavljanje balkanskih nacionalnih država, 1804–1920, C. i B. Jelavich, 1977, str. 211–212</ref> uz podršku Vrhovnog makedonsko-adrijanopoljskog odbora.<ref>Victor. Roudometof, makedonsko pitanje od sukoba do saradnje? u: Constantine Panos Danopoulos, Dhirendra K. Vajpeyi, Amir Bar-Or kao ur, Civilno-vojni odnosi, izgradnja nacije i nacionalni identitet: uporedne perspektive, Greenwood Publishing Group, 2004, <nowiki>ISBN 0275979237</nowiki>, str. 216.</ref> Ime ustanka odnosi se na ''Ilinden'', ime za [[Sveti Ilija|Ilijine dane]], i na ''Preobraženje,'' što znači Preobraženje. Pobuna je trajala od početka augusta do kraja oktobra i zahvatila je ogromnu teritoriju od istočne [[Crno more|obale Crnog mora]] do obala [[Ohridsko jezero|Ohridskog jezera]]. Pobuna u regionu [[Makedonija (regija)|Makedonije]] zahvatila je većinu centralnih i jugozapadnih dijelova Molastirskog vilajeta, primajući podršku uglavnom lokalnih [[Bugari|bugarskih]] seljaka,<ref>„Međutim, suprotno dojmu istraživača koji vjeruju da je Interna organizacija zagovarala„ makedonsku nacionalnu svijest “, lokalni revolucionari izjavili su uvjerenje da je„ većina “kršćanskog stanovništva Makedonije„ bugarska “. Jasno su odbacili moguće navode onoga što oni nazivaju "nacionalnim separatizmom" u odnosu na Bugare, pa čak ga i smatraju "nemoralnim". Iako su proglasili jednak odnos prema svom "makedonskom stanovništvu". Čavdar Marinov, Mi Makedonci, Staze makedonske Supre -Nacionalizam (1878–1912), u „Mi, ljudi: politika nacionalne posebnosti u jugoistočnoj Evropi“ s Miškovom Dajanom kao ur, Central European University Press, 2009, <nowiki>ISBN 9639776289</nowiki>, str. 107-137.</ref><ref>Čini se da politički i vojni lideri Slovena Makedonije na prijelazu stoljeća nisu čuli poziv za odvojenim makedonskim nacionalnim identitetom; nastavili su se u nacionalnom smislu identificirati kao Bugari, a ne kao Makedonci. [...] (Čini se da nikada nisu sumnjali u „pretežno bugarski karakter stanovništva Makedonije“). "Makedonski sukob: etnički nacionalizam u transnacionalnom svijetu", Princeton University Press, Danforth, Loring M. 1997, <nowiki>ISBN 0691043566</nowiki>, str. 64.</ref><ref>''"Posljednji od značajnih vođa ustanka - Dame Gruev, umro je 23. decembra 1906. godine u borbi s turskim vojnicima. Turski tisak opisao ga je kao najvećeg vođu bugarskog revolucionarnog odbora. Francuski, austrijski, ruski, američki i britanski konzuli i ambasadori izvijestili su svoje vlade o pripremi i slamanju Ilindenskog ustanka i opisali ga kao bugarski događaj. Sami Turci ustanak su opisali kao bugarsku zavjeru. " Chris Kostov, Osporeni etnički identitet: slučaj makedonskih imigranata u Torontu, 1900-1996, svezak 7 nacionalizama širom svijeta, Peter Lang, 2010, <nowiki>ISBN 3034301960</nowiki>, str. 87-88.''</ref><ref>''Moderna makedonska istoriografska jednadžba IMRO-a za autonomijom odvojenog i različitog nacionalnog identiteta ne mora nužno da se podudara sa istorijskim zapisima. Prilično očit problem je sam naslov organizacije, koja je pored Makedonije uključivala i Trakiju. Trakija na čije stanovništvo nikada nije polagao pravo moderni makedonski nacionalizam ... Štaviše, postoji ne manje složeno pitanje šta je autonomija značila ljudima koji su je prihvatili u svojim spisima. Prema Hristou Tatarčevu, njihov zahtjev za autonomijom nije motiviran privrženošću makedonskom nacionalnom identitetu, već iz zabrinutosti da će eksplicitna agenda ujedinjenja s Bugarskom isprovocirati druge male balkanske države i Velike sile na akciju. Drugim riječima, makedonska autonomija može se shvatiti kao taktička diverzija ili kao "plan B" bugarskog ujedinjenja. İpek Yosmaoğlu, Krvne veze: religija, nasilje i politika nacionalnosti u osmanskoj Makedoniji, 1878–1908, Cornell University Press, 2013, <nowiki>ISBN 0801469791</nowiki>, str. 15-16.''</ref><ref>''"Adrianopolitanski" dio imena organizacije ukazuje da se njen dnevni red odnosio ne samo na Makedoniju već i na Trakiju - regiju na čije bugarsko stanovništvo makedonski nacionalisti nikako ne polažu pravo danas. U stvari, kako pokazuje početni naziv organizacije („Bugarski makedonsko-adrijanopoljski revolucionarni komiteti“), ona je imala bugarski nacionalni karakter: revolucionarni vođe su često bili učitelji iz bugarskih škola u Makedoniji. To je bio slučaj sa osnivačima organizacije ... Njihova organizacija je u lokalnom kontekstu popularno viđena kao „bugarski odbor (i). Čavdar Marinov, Poznata Makedonija, zemlja Aleksandra: makedonski identitet na razmeđi grčkog i bugarskog i srpski nacionalizam u isprepletenim istorijama Balkana - Prvi svezak: Nacionalne ideologije i jezičke politike sa Roumenom Daskalovom i Čavdarom Marinovim kao izdanje, BRILL, 2013, <nowiki>ISBN 900425076X</nowiki>, str. 273-330.''</ref> i donekle [[Arumuni|Arumunsko]] stanovništvo regije.<ref>''Autonomija Makedonije i vilajet Adrianople (južna Trakija) postali su ključni zahtjev generacije slovenskih aktivista. U oktobru 1893. godine, grupa od njih osnovala je bugarski makedonsko-Adrianopolitski revolucionarni odbor u Solunu ... Angažovala se u stvaranju mreže tajnih odbora i naoružane gerile u dvije regije, kao i u Bugarskoj, gdje je sve više i više politički boravila je utjecajna makedonska i tračka dijaspora. Snažno pod utjecajem ideja ranog socijalizma i anarhizma, aktivisti IMARO-a vidjeli su buduću autonomnu Makedoniju kao multinacionalnu državu i nisu slijedili samoodređenje makedonskih Slovena kao zasebne etničke pripadnosti. Stoga je makedonski (a također i Adrianopolitanski) bio krovni pojam koji je obuhvaćao Bugare, Turke, Grke, Vlahe (Aromune), Albance, Srbe, Jevreje itd. Iako su ovu poruku prihvatili mnogi Vlasi, kao i neki Sloveni Patrijarši, nije impresionirala druge grupe kojima je IMARO ostao bugarski komitet. ' Istorijski rečnik Republike Makedonije, Istorijski rečnici u Evropi, Dimitar Bechev, Strašilo, 2009, <nowiki>ISBN 0810862956</nowiki>, Uvod.''</ref> Privremena vlada uspostavljena je u gradu [[Kruševo|Kruševu]], gde su ustanici ''12. augusta proglasili Republiku Kruševo'', koja je pregažena nakon samo deset dana.<ref name="Khadziev1992">Khadziev, Georgi (1992), Dolje od sultana, Živela balkanska federacija !, preuzeto 3. septembra 2007. Izvod iz knjige "Nacionalno oslobođenje i Libertarijanski federalizam" (Natsionalnoto osvobozhdeniye i bezvlastniyat federalizum), preveo Will Firth.</ref> 19. augusta usko povezani ustanak koji su [[Bugari|bugarski]] seljaci organizovali u Adrijanopolskom vilajetu<ref>''Adrijanopoljska regija postala je jedna od najpoželjnijih bugarskih iredenta, druga nakon Makedonije. Do kraja 19. veka, ukupan broj stanovnika u Adrijanopolskoj regiji iznosio je gotovo milion ljudi, od kojih su gotovo jedna trećina bili Bugari ... Bugarski nacionalnooslobodilački pokret počeo se razvijati odmah nakon 1878. godine, u uskoj saradnji sa narodnooslobodilački pokret u Makedoniji, a organizovani karakter stekao je nakon stvaranja Unutrašnje makedonsko-adrijanopolitske revolucionarne organizacije (IMARO) 1893. Oslanjao se uglavnom na izbeglice iz regije Adrianople koje su živjele u Bugarskoj, ali postojala je i " unutrašnja "organizacija. Njegove akcije su kulminirale ustankom Preobraženja (Preobraženja), koji je izbio dve nedelje nakon ustanka u Ilindenu, 6./19. Augusta 1903. Raymond Detrez, Istorijski rečnik Bugarske, Istorijski rečnici Evrope, br. 46, Strašilo, 2006, <nowiki>ISBN 0810849011</nowiki>, str. 3''</ref> doveo je do oslobađanja velikog područja u planinama Strandža i stvaranja privremene vlade u Vasiliku, ''Republika Strandzha''. To je trajalo dvadesetak dana prije nego što su ga Turci srušili.<ref name="Khadziev1992" /> Pobuna je zahvatila i vilajete Kosovo i Solun.<ref>Nadine Lange-Akhund, Makedonsko pitanje, 1893-1908, iz zapadnih izvora, istočnoevropske monografije, 1998; <nowiki>ISBN 0880333839</nowiki>, str. 125.</ref> U trenutku kad je pobuna započela, Osmanlije su već uhitili ili ubili mnoge od najperspektivnijih potencijalnih vođa, uključujući Ivana Garvanova i [[Goce Delčev]], a napor je ukinut u roku od nekoliko mjeseci. Preživjeli su uspjeli održati gerilsku kampanju protiv Turaka sljedećih nekoliko godina, ali njegov je veći učinak bio taj što je nagovorio evropske sile da pokušaju uvjeriti osmanskog sultana da mora zauzeti pomirljiviji stav prema svojim [[Kršćanstvo|kršćanskim]] podanicima u Europi. == Preludij == Na prijelazu u 20. stoljeće, [[Osmansko Carstvo]] se raspadalo, a zemlje koje su držali u istočnoj Europi više od 500 godina prelazili su u ruke novih vladara. Makedonija i Trakija bile su regije neodređenih granica, susjedne nedavno nezavisnim grčkim, bugarskim i srpskim državama, ali same su i dalje pod kontrolom Osmanskih Turaka. Svaka od susjednih država temeljila je pretenzije na Makedoniju i Trakiju na različitim istorijskim i etničkim sastavima. Ali stanovništvo je bilo vrlo miješano, a konkurentske povijesne tvrdnje temeljile su se na raznim carstvima u dalekoj prošlosti.<ref name=":0">Gewehr, W.M. (1967), Uspon nacionalizma na Balkanu, 1800–1930, Archon books, <nowiki>ISBN 0-208-00507-2</nowiki>, prvi put objavljeno 1931, od H. Holt & Co.</ref> Natjecanje za kontrolu odvijalo se uglavnom propagandnim kampanjama, usmjerenim na pridobijanje lokalnog stanovništva, a odvijalo se uglavnom kroz crkve i škole. Lokalno stanovništvo i tri konkurentske vlade podržale su i različite grupe plaćenika.<ref name=":0" /><ref name=":1">Jelavich, B. (1983), Istorija Balkana, 2, Cambridge University Press, ISBN 0-521-25448-5</ref> [[Datoteka:Ivan Tsonchev cheta.jpg|mini|278x278piksel|Bend vrhovnog komiteta generala Tsonchev]] Najefikasnija grupa bila je Interna makedonsko-Adrianopolitska revolucionarna organizacija (IMARO), osnovana u [[Solun]]u 1893. Grupa je imala brojne promjene imena prije i nakon ustanka. Bila je pretežno bugarska i podržavala je ideju o autonomiji Makedonije i Adrijanopolskih regija u okviru osmanske države s motom "Makedonija za Makedonce".<ref name=":1" /> Ubrzo su se počeli uvlačiti članovi makedonskog Vrhovnog komiteta, grupe osnovane 1894. u [[Sofija|Sofiji]] u [[Bugarska|Bugarskoj]]. Ova grupa se zvala ''supremisti'' i zalagala se za aneksiju regije od strane Bugarske.<ref>Jelavich, C .; Jelavich, B. (1977), Uspostavljanje balkanskih nacionalnih država, 1804–1920, University of Washington Press, <nowiki>ISBN 0-295-95444-2</nowiki> Svezak 8 iz 11 svezaka A History of East Central Europe.</ref> Budući da se izraz autonomija redovno koristio u odnosu na makedonsko pitanje, neophodno je napomenuti njegov smisao i razlog. Njena inspiracija svakako je pripadala [[balkan]]skoj praksi devetnaestog veka, kojom su sile održavale fikciju osmanske kontrole nad efektivno neovisnim državama pod maskom autonomnog statusa u okviru osmanske države; (Srbija, 1829–1878; Rumunija, 1829–1878; Bugarska, 1878–1908). ''Drugim riječima, autonomija je bila jednako dobra kao i neovisnost.'' Štaviše, iz makedonske perspektive cilj nezavisnosti putem autonomije imao je još jednu prednost. Još važnije, IMARO je bio svjestan da ni [[Srbija]] ni [[Grčka]] ne mogu očekivati da će dobiti cijelu Makedoniju i, za razliku od Bugarske, oboje su se radovali i tražili podjelu. Autonomija je tada bila najbolja preventiva protiv podjele, koja će sačuvati bugarski karakter [[Makedonci|kršćansko-makedonskog slovenskog]] stanovništva, uprkos odvajanju od same Bugarske. Ideja makedonske autonomije bila je strogo politička i nije podrazumijevala secesiju od bugarske nacionalnosti.<ref>Makedonac: nacionalno pitanje u Jugoslaviji. Poreklo, istorija, politika, Ivo Banac, Cornell University Press, 1984, str. 314.</ref> [[Datoteka:Adrianople voevodi of IMARO.jpg|mini|Vojvodine u vilajetu Odrin pre ustanka.]] Dvije skupine imale su različite strategije. IMARO je, kako je prvobitno zamišljen, nastojao pripremiti pažljivo planirani ustanak u budućnosti, ali supremacisti su preferirali neposredne racije i gerilske operacije nego jačanje nereda i intervencije oborina.<ref name=":0" /><ref>Schevill, F. (1971), Istorija Balkanskog poluostrva, Harcourt, Brace & Co, <nowiki>ISBN 0-405-02774-5</nowiki>, prvi put štampano 1922. godine.</ref><ref>Crampton, R.J. (1997), Kratka istorija Bugarske (2. izdanje), Cambridge University Press, ISBN 0-521-61637-9</ref> S druge strane, manja grupa konzervativaca u [[Solun]]u organizovala je bugarsko tajno revolucionarno bratstvo ( ''Balgarsko Tayno Revolyutsionno Bratstvo'' ). Potonji je inkorporiran u IMARO do 1902, ali njegovi članovi kao Ivan Garvanov trebali su izvršiti značajan utjecaj na organizaciju. Oni su trebali forsirati ustanak Ilinden-Preobrazhenie, a kasnije su postali jezgro IMRO-ove desničarske frakcije.<ref>Revolucionarno bratstvo stvoreno je nasuprot unutrašnjoj organizaciji evolucionista. Njegov statut datira iz marta 1897. godine i potpisan je pseudonimima 12 članova osnivača. Bratstvo je osnovalo svoje organizacije na nekim mjestima u Makedoniji i Jedrenu i došlo je u oštar sukob s unutrašnjom organizacijom, ali je 1899-1900 postignuto pomirenje i pridružilo se - Hristo Karamandjukov, "Rodopi za vrijeme Ilindensko-preobraženskog ustanka" (Ed. Patriotski front, Sofija, 1986).</ref> Jedan od osnivača IMARO-a, [[Goce Delčev]], snažno je zagovarao polagan postupak, ali su supremacisti tražili da se veliki ustanak održi u ljeto 1903. Turca su ubili samog Delcheva u maju 1903. U međuvremenu, krajem aprila 1903, grupa mladih anarhista iz ''kruga Gemidzhii'' - diplomci bugarske srednje škole za muškarce u Solunu pokrenuli su kampanju terorističkog bombardovanja, takozvanog ''solunskog bombardovanja 1903''. Cilj im je bio privući pažnju velikih sila na osmansko ugnjetavanje u Makedoniji i [[Istočna Trakija|Istočnoj Trakiji]]. Kao odgovor na napade, turska vojska i ''bašibozuci'' (neregularni) masakrirali su mnoge nedužne [[Bugari|Bugare]] u Solunu, a kasnije u [[Bitolj]]u. U tim okolnostima plan Supremacista se nastavio. Pod vodstvom Ivan Garvanov IMARO je donio odluku o vojnoj pobuni. Sam Garvanov nije učestvovao u ustanku zbog hapšenja i progonstva na [[Rodos]]u . Za ustanak je izabran 2. august (20. jula po starom [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]), blagdan svetog Ilije (Ilije). Ovaj sveti dan bio je poznat kao ''Ilinden'' . 11. jula, kongres u ''Petrovoj Nivi'' kod Malko Tarnova odredio je datum pobune 23. jula, a zatim je malo više odložio za 2. august. [[Trakija (regija)|Tračka]] regija, oko Adrijanopolskog vilajeta, nije bila spremna i pregovarala je o kasnijem ustanku u toj regiji. Stav bugarske vlade o ustanku. Tijekom rasprava, vlada Racha Petrova podržala je stav IMARO-a o potpuno unutarnjem karakteru pobune. Osim ličnog upozorenja Racha Petrova Goceu Delčevu u januaru 1903. o odgađanju ili čak otkazivanju pobune, vlada je poslala kružnu notu svojim diplomatskim predstavništvima u [[Solun]]u, [[Bitolj]]u i [[Edirne|Jedrenu]], savjetujući stanovništvo da ne podlegne propagandi probune, jer ''Bugarska nije bila spremna da ga podrži''.<ref>{{Cite web|url=http://www.mni.bg/|title=Македонски научен институт|access-date=14. 4. 2021}}</ref> Staroruske puške Berdan i Krnka, kao i Mannlicheri, isporučeni su iz Bugarske u Skoplje, insistirajući na bržoj brzoj vatri [[oficir]] bugarske vojske Boris Sarafov.<ref>Brown, Keith S. (2013). Odani smrti: Poverenje i teror u revolucionarnoj Makedoniji. Indiana University Press. str. 148. <nowiki>ISBN 9780253008350</nowiki>.</ref> U svojim memoarima Sarafov navodi da je glavni izvor sredstava za kupovinu oružja od bugarske vojske proizašao iz otmice gospođice Stone, kao i iz kontakata u Evropi.<ref>Basevski, Nikolov (1927). Spomeni na Dame Gruev, Boris Sarafov i Ivan Garvanov. Sofija: Press P. Glushkoz. str. 146, str. 153.</ref> [[Datoteka:Ohrid Banner1.jpg|mini|Natpis ustanika iz Ohrida s bugarskom zastavom i natpisom Svoboda ili smʺrtʹ. Pobunjenici su svuda vijorili bugarske zastave.<ref>Nacionalni vojno-istorijski muzej Bugarske, fond 260</ref><ref>Ko su Makedonci Hugh Poulton - str. 57. Pristupljeno 29. novembra 2014.</ref>]] == Ilindenski ustanak == Izvještaj o datumima i detaljima ustanka zabilježio je anarhistički autor Georgi Khadziev, a preveo ga je Will Firth. 28. jula poruka je poslana revolucionarnim pokretima, mada se tajna čuvala do posljednjeg trenutka. Ustanak je započeo u noći 2. augusta, a zahvatio je velike regije u i oko Bitolja, oko jugozapada današnje [[Sjeverna Makedonija|Sjeverne Makedonije]] i dijela sjevera Grčke. Te noći i rano sledećeg jutra, grad [[Kruševo]] napalo je i zauzelo 800 pobunjenika. Istovremeno, nakon trodnevnih borbi praćenih opsadom koja je započela 5. augusta, grad Smilevo zauzeli su pobunjenici. Grad [[Klisura (Kostur)|Kleisoura]], blizu Kastorije, zauzeli su pobunjenici oko 5. augusta. 14. augusta, pod vođstvom Nikole Puškarov, neki bendovi u blizini [[Skoplje|Skoplja]] napali su i iskočili iz šina vojni voz. U Razlogu se stanovništvo uključilo u ustanak. Ovo je bilo dalje na istoku, u Pirinskoj Makedoniji u današnjoj Bugarskoj.<ref name="Khadziev1992" /> Dana 4. augusta, pod vođstvom Nikola Karev, osnovana je lokalna uprava pod nazivom ''republika Kruševo.'' Istog i narednog dana turske trupe su bezuspešno pokušavale da povrate Kruševo.<ref name="Khadziev1992" /> 12. augusta, nakon bitke na Slivi, snaga od 3.500 osmanskih vojnika<ref>{{Cite web|url=http://www.mia.com.mk/default.aspx?mId=1&vId=66543986&lId=1&title=%D0%9C%D0%90%D0%9A%D0%95%D0%94%D0%9E%D0%9D%D0%98%D0%88%D0%90+-+%D0%92%D0%9D%D0%90%D0%A2%D0%A0%D0%95%D0%A8%D0%9D%D0%90+%D0%9F%D0%9E%D0%9B%D0%98%D0%A2%D0%98%D0%9A%D0%90|title=МИА - Македонска Информативна Агенцијa - Сто и шест години од Илинденското востание и 65 од Првото заседание на АСНОМ -|date=5. 4. 2012|website=web.archive.org|access-date=14. 4. 2021|archive-date=5. 4. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120405114735/http://www.mia.com.mk/default.aspx?mId=1&vId=66543986&lId=1&title=%D0%9C%D0%90%D0%9A%D0%95%D0%94%D0%9E%D0%9D%D0%98%D0%88%D0%90+-+%D0%92%D0%9D%D0%90%D0%A2%D0%A0%D0%95%D0%A8%D0%9D%D0%90+%D0%9F%D0%9E%D0%9B%D0%98%D0%A2%D0%98%D0%9A%D0%90|url-status=bot: unknown}}</ref> zauzela je i spalila Kruševo. Držali su ga pobunjenici samo deset dana. Osmanlije su 27. augusta konačno zauzeli Kleisoura.<ref name="Khadziev1992" /> Ostali uključeni regioni su [[Ohrid]], Florina i [[Kičevo]]. U regiji [[Solun]]a operacije su bile mnogo ograničenije i bez puno lokalnog učešća, dijelom i zbog neslaganja između frakcija Interne makedonske revolucionarne organizacije (IMRO). Takođe nije bilo pobune u području [[Prilep]]a, odmah istočno od Bitolja.<ref name="Khadziev1992" /> Razlog zašto je ustanak strateški odabran u bitoljskom vilajetu i širem jugozapadnom regionu [[Makedonija (regija)|Makedonije]], bio je taj što se nalazio najudaljenije od [[Bugarska|Bugarske]], pokušavajući Velikim silama pokazati da je ustanak bio isključivo makedonske karakter i pojava.<ref>Perry, Duncan M. (1980). "Smrt ruskog konzula: Makedonija 1903". Ruska istorija. 7 (1): 204. doi: 10.1163 / 187633180x00139. ISSN 0094-288X. "Dugo očekivana pobuna započela je u sumrak u nedjelju, 2. augusta 1903, na Dan Svetog Ilije - ili Ilinden. Pobuna je bila ograničena na Bitoljski vilajet, jer je, prema jednom izvoru, bila najudaljenija od Bugarske, čimbenika koji je trebao pokazati Velikog Moći da je pobuna bila čisto makedonski fenomen. "</ref> Prema jednom od osnivača IMARO-a - Petar Poparsov, ideja da se drži podalje od Bugarske bila je zato što bi svaka sumnja u njegovo mešanje mogla naštetiti objema stranama: Bugarskoj i organizaciji.<ref>Todor Petrov, Tsocho Bilyarski, Interna makedonsko-jedrenska revolucionarna organizacija očima svojih osnivača; Vojna izdavačka kuća; Sofija, 2002, <nowiki>ISBN 954-509-233-5</nowiki> str. 205.</ref> U stvari, ustanak se ubrzo proširio na susedne vilajete Kosovo, Solun i Adrijanopolj (u Trakiji).<ref>Raymond Detrez, A do Ž Bugarske; Izdanje 2, SCARECROW Press, 2010, <nowiki>ISBN 0810872021</nowiki>, str. 217.</ref> === Krastovdenski ustanak === [[Datoteka:IMARO Activists - Bulgarian Comitadjii - Captured by the Allies Police.jpg|mini|Konvoj zarobljenih bugarskih aktivista IMRO-a.]] * Milicije aktivne u regionu Serres, predvođene Yaneom Sandanskim i pobunjenim odredom Vrhovnog komiteta, zadržale su velike turske snage. Ove akcije je počela na dan Praznik križa (Krastovden na bugarskom, 27. septembar) i da ne uključuje lokalno stanovništvo više nego u drugim regijama, i dobro su istočno od Monastir i zapadno od Trakije. U područjima koja su obuhvaćala ustanak 1903, albanski seljani bili su u situaciji da su ili pod pretnjom četa IMRO ili su ih regrutovale osmanske vlasti da okončaju ustanak.<ref>Brown, Keith (2003). Prošlost u pitanju: Moderna Makedonija i neizvjesnosti nacije. Princeton University Press. str. 267. <nowiki>ISBN 9780691099958</nowiki>. "U ustanku su 1903. bili uključeni uglavnom hrišćani koji su govorili slovenski jezik uz pomoć vlaškog stanovništva. Albanski seljani uglavnom su se našli ili pod prijetnjom četa VMRO ili regrutovani u osmanske napore da sruše ustanak."</ref> == Preobraženski ustanak == Prema Khadzievu, glavni cilj pobune u Trakiji bio je pružiti potporu ustancima zapadnije, angažirajući turske trupe i sprečavajući ih da se presele u Makedoniju. Mnoge operacije su bile diverzijske, mada je zauzeto nekoliko sela, a regija u Strandzhi držana je dvadesetak dana. Ovo se ponekad naziva republikom Strandzha ili komunom Strandzha, ali prema Khadzievu nikada nije bilo pitanja državne moći u regiji Trakije. * Ujutro 19. augusta izvršeni su napadi na sela širom regiona, uključujući Vasiliko (danas Carevo), Stoilovo (blizu Malko Tarnova) i sela u blizini Edirna. * 21. augusta dignut je u [[zrak]] lučki svjetionik u Igneadi. * Otprilike 3. septembra jake osmanske snage počele su ponovo uspostavljati svoju kontrolu. * Do 8. septembra Turci su obnovili kontrolu i brisali se. === Ustanak na planinama Rodopi === U [[Rodopi|planinama]] Rodopa, Zapadna Trakija, ustanak se izrazio samo u nekim diverzantima Cheta u regionima Smolyan i Dedeagach.<ref>Petko T. Karapetkov, Slavejno. Plovdiv, 1948, str. 216-219.</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Historija Makedonije]] [[Kategorija:Historija Bugarske]] [[Kategorija:Sukobi u 1903.]] [[Kategorija:1903. u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:1903. u Bugarskoj]] 2topwo09ylqsg4gxa5rwjffw1aag6l8 3838211 3838209 2026-04-29T16:45:53Z AnToni 2325 3838211 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Ilinden-Preobrazhenie-Krastovden-Rhodope Uprising.PNG|mini|Mapa ustanka u oblastima Makedonije i Trakije. Današnje granice su vidljive, zajedno s otomanskim granicama u to vrijeme.]] '''Ilindensko-Preobražanski ustanak''' ili jednostavno '''Ilindenski ustanak''' u augustu - oktobru 1903. ({{Jez-bg|Илинденско-Преображенско въстание}}; {{Jez-mk|Илинденско востание}}; {{Jez-el|Εξέγερση του Ίλιντεν}}), bila je organizirana pobuna protiv [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], koju je pripremila i izvela Interna makedonsko-jadranska revolucionarna organizacija,<ref name="J.D.B.">{{Cite book|last=J. D. B.|title=The Encyclopaedia Britannica; A Dictionary of Arts, Sciences, Literature and General Information|publisher=At the University Press|year=1911|edition=11th|volume=XVII (LORD CHAMBERLAIN to MECKLENBURG)|location=Cambridge, England|page=221|chapter=Macedonia (Bulgarian Insurrection of 1903)|author-link=James Bourchier|access-date=18. 7. 2018|chapter-url=https://archive.org/stream/encyclopaediabri17chisrich#page/220/mode/2up|via=Internet Archive}}</ref><ref>Uspostavljanje balkanskih nacionalnih država, 1804–1920, C. i B. Jelavich, 1977, str. 211–212</ref> uz podršku Vrhovnog makedonsko-adrijanopoljskog odbora.<ref>Victor. Roudometof, makedonsko pitanje od sukoba do saradnje? u: Constantine Panos Danopoulos, Dhirendra K. Vajpeyi, Amir Bar-Or kao ur, Civilno-vojni odnosi, izgradnja nacije i nacionalni identitet: uporedne perspektive, Greenwood Publishing Group, 2004, ISBN 0275979237, str. 216.</ref> Ime ustanka odnosi se na ''Ilinden'', ime za [[Sveti Ilija|Ilijine dane]], i na ''[[Preobraženje]]. Pobuna je trajala od početka augusta do kraja oktobra i zahvatila je ogromnu teritoriju od istočne [[Crno more|obale Crnog mora]] do obala [[Ohridsko jezero|Ohridskog jezera]]. Pobuna u regionu [[Makedonija (regija)|Makedonije]] zahvatila je većinu centralnih i jugozapadnih dijelova Molastirskog vilajeta, primajući podršku uglavnom lokalnih [[Bugari|bugarskih]] seljaka,<ref>„Međutim, suprotno dojmu istraživača koji vjeruju da je Interna organizacija zagovarala„ makedonsku nacionalnu svijest “, lokalni revolucionari izjavili su uvjerenje da je„ većina “kršćanskog stanovništva Makedonije„ bugarska “. Jasno su odbacili moguće navode onoga što oni nazivaju "nacionalnim separatizmom" u odnosu na Bugare, pa čak ga i smatraju "nemoralnim". Iako su proglasili jednak odnos prema svom "makedonskom stanovništvu". Čavdar Marinov, Mi Makedonci, Staze makedonske Supre -Nacionalizam (1878–1912), u „Mi, ljudi: politika nacionalne posebnosti u jugoistočnoj Evropi“ s Miškovom Dajanom kao ur, Central European University Press, 2009, ISBN 9639776289, str. 107-137.</ref><ref>Čini se da politički i vojni lideri Slovena Makedonije na prijelazu stoljeća nisu čuli poziv za odvojenim makedonskim nacionalnim identitetom; nastavili su se u nacionalnom smislu identificirati kao Bugari, a ne kao Makedonci. [...] (Čini se da nikada nisu sumnjali u „pretežno bugarski karakter stanovništva Makedonije“). "Makedonski sukob: etnički nacionalizam u transnacionalnom svijetu", Princeton University Press, Danforth, Loring M. 1997, <nowiki>ISBN 0691043566</nowiki>, str. 64.</ref><ref>''"Posljednji od značajnih vođa ustanka - Dame Gruev, umro je 23. decembra 1906. u borbi s turskim vojnicima. Turski tisak opisao ga je kao najvećeg vođu bugarskog revolucionarnog odbora. Francuski, austrijski, ruski, američki i britanski konzuli i ambasadori izvijestili su svoje vlade o pripremi i slamanju Ilindenskog ustanka i opisali ga kao bugarski događaj. Sami Turci ustanak su opisali kao bugarsku zavjeru. " Chris Kostov, Osporeni etnički identitet: slučaj makedonskih imigranata u Torontu, 1900-1996, svezak 7 nacionalizama širom svijeta, Peter Lang, 2010, <nowiki>ISBN 3034301960</nowiki>, str. 87-88.''</ref><ref>''Moderna makedonska istoriografska jednadžba IMRO-a za autonomijom odvojenog i različitog nacionalnog identiteta ne mora nužno da se podudara sa istorijskim zapisima. Prilično očit problem je sam naslov organizacije, koja je pored Makedonije uključivala i Trakiju. Trakija na čije stanovništvo nikada nije polagao pravo moderni makedonski nacionalizam ... Štaviše, postoji ne manje složeno pitanje šta je autonomija značila ljudima koji su je prihvatili u svojim spisima. Prema Hristou Tatarčevu, njihov zahtjev za autonomijom nije motiviran privrženošću makedonskom nacionalnom identitetu, već iz zabrinutosti da će eksplicitna agenda ujedinjenja s Bugarskom isprovocirati druge male balkanske države i Velike sile na akciju. Drugim riječima, makedonska autonomija može se shvatiti kao taktička diverzija ili kao "plan B" bugarskog ujedinjenja. İpek Yosmaoğlu, Krvne veze: religija, nasilje i politika nacionalnosti u osmanskoj Makedoniji, 1878–1908, Cornell University Press, 2013, <nowiki>ISBN 0801469791</nowiki>, str. 15-16.''</ref><ref>''"Adrianopolitanski" dio imena organizacije ukazuje da se njen dnevni red odnosio ne samo na Makedoniju već i na Trakiju - regiju na čije bugarsko stanovništvo makedonski nacionalisti nikako ne polažu pravo danas. U stvari, kako pokazuje početni naziv organizacije („Bugarski makedonsko-adrijanopoljski revolucionarni komiteti“), ona je imala bugarski nacionalni karakter: revolucionarni vođe su često bili učitelji iz bugarskih škola u Makedoniji. To je bio slučaj sa osnivačima organizacije ... Njihova organizacija je u lokalnom kontekstu popularno viđena kao „bugarski odbor (i). Čavdar Marinov, Poznata Makedonija, zemlja Aleksandra: makedonski identitet na razmeđi grčkog i bugarskog i srpski nacionalizam u isprepletenim istorijama Balkana - Prvi svezak: Nacionalne ideologije i jezičke politike sa Roumenom Daskalovom i Čavdarom Marinovim kao izdanje, BRILL, 2013, <nowiki>ISBN 900425076X</nowiki>, str. 273-330.''</ref> i donekle [[Arumuni|Arumunsko]] stanovništvo regije.<ref>''Autonomija Makedonije i vilajet Adrianople (južna Trakija) postali su ključni zahtjev generacije slovenskih aktivista. U oktobru 1893, grupa od njih osnovala je bugarski makedonsko-Adrianopolitski revolucionarni odbor u Solunu ... Angažovala se u stvaranju mreže tajnih odbora i naoružane gerile u dvije regije, kao i u Bugarskoj, gdje je sve više i više politički boravila je utjecajna makedonska i tračka dijaspora. Snažno pod utjecajem ideja ranog socijalizma i anarhizma, aktivisti IMARO-a vidjeli su buduću autonomnu Makedoniju kao multinacionalnu državu i nisu slijedili samoodređenje makedonskih Slovena kao zasebne etničke pripadnosti. Stoga je makedonski (a također i Adrianopolitanski) bio krovni pojam koji je obuhvaćao Bugare, Turke, Grke, Aromune), Albance, Srbe, Jevreje itd. Iako su ovu poruku prihvatili mnogi Vlasi, kao i neki Sloveni Patrijarši, nije impresionirala druge grupe kojima je IMARO ostao bugarski komitet. ' Istorijski rečnik Republike Makedonije, Istorijski rečnici u Evropi, Dimitar Bechev, Strašilo, 2009, ISBN 0810862956, Uvod.''</ref> Privremena vlada uspostavljena je u gradu [[Kruševo|Kruševu]], gde su ustanici ''12. augusta proglasili Republiku Kruševo'', koja je pregažena nakon samo deset dana.<ref name="Khadziev1992">Khadziev, Georgi (1992), Dolje od sultana, Živela balkanska federacija !, preuzeto 3. septembra 2007. Izvod iz knjige "Nacionalno oslobođenje i Libertarijanski federalizam" (Natsionalnoto osvobozhdeniye i bezvlastniyat federalizum), preveo Will Firth.</ref> 19. augusta usko povezani ustanak koji su [[Bugari|bugarski]] seljaci organizovali u Adrijanopolskom vilajetu<ref>''Adrijanopoljska regija postala je jedna od najpoželjnijih bugarskih iredenta, druga nakon Makedonije. Do kraja 19. veka, ukupan broj stanovnika u Adrijanopolskoj regiji iznosio je gotovo milion ljudi, od kojih su gotovo jedna trećina bili Bugari ... Bugarski nacionalnooslobodilački pokret počeo se razvijati odmah nakon 1878., u uskoj saradnji sa narodnooslobodilački pokret u Makedoniji, a organizovani karakter stekao je nakon stvaranja Unutrašnje makedonsko-adrijanopolitske revolucionarne organizacije (IMARO) 1893. Oslanjao se uglavnom na izbeglice iz regije Adrianople koje su živjele u Bugarskoj, ali postojala je i " unutrašnja "organizacija. Njegove akcije su kulminirale ustankom Preobraženja (Preobraženja), koji je izbio dve nedelje nakon ustanka u Ilindenu, 6./19. Augusta 1903. Raymond Detrez, Istorijski rečnik Bugarske, Istorijski rečnici Evrope, br. 46, Strašilo, 2006, <nowiki>ISBN 0810849011</nowiki>, str. 3''</ref> doveo je do oslobađanja velikog područja u planinama Strandža i stvaranja privremene vlade u Vasiliku, ''Republika Strandzha''. To je trajalo dvadesetak dana prije nego što su ga Turci srušili.<ref name="Khadziev1992" /> Pobuna je zahvatila i vilajete Kosovo i Solun.<ref>Nadine Lange-Akhund, Makedonsko pitanje, 1893-1908, iz zapadnih izvora, istočnoevropske monografije, 1998; <nowiki>ISBN 0880333839</nowiki>, str. 125.</ref> U trenutku kad je pobuna započela, Osmanlije su već uhitili ili ubili mnoge od najperspektivnijih potencijalnih vođa, uključujući Ivana Garvanova i [[Goce Delčev]]a, a napor je ukinut u roku od nekoliko mjeseci. Preživjeli su uspjeli održati gerilsku kampanju protiv Turaka sljedećih nekoliko godina, ali njegov je veći učinak bio taj što je nagovorio evropske sile da pokušaju uvjeriti osmanskog sultana da mora zauzeti pomirljiviji stav prema svojim [[Kršćanstvo|kršćanskim]] podanicima u Europi. == Preludij == Na prijelazu u 20. stoljeće, [[Osmansko Carstvo]] se raspadalo, a zemlje koje su držali u istočnoj Europi više od 500 godina prelazili su u ruke novih vladara. Makedonija i Trakija bile su regije neodređenih granica, susjedne nedavno nezavisnim grčkim, bugarskim i srpskim državama, ali same su i dalje pod kontrolom Osmanskih Turaka. Svaka od susjednih država temeljila je pretenzije na Makedoniju i Trakiju na različitim istorijskim i etničkim sastavima. Ali stanovništvo je bilo vrlo miješano, a konkurentske povijesne tvrdnje temeljile su se na raznim carstvima u dalekoj prošlosti.<ref name=":0">Gewehr, W.M. (1967), Uspon nacionalizma na Balkanu, 1800–1930, Archon books, <nowiki>ISBN 0-208-00507-2</nowiki>, prvi put objavljeno 1931, od H. Holt & Co.</ref> Natjecanje za kontrolu odvijalo se uglavnom propagandnim kampanjama, usmjerenim na pridobijanje lokalnog stanovništva, a odvijalo se uglavnom kroz crkve i škole. Lokalno stanovništvo i tri konkurentske vlade podržale su i različite grupe plaćenika.<ref name=":0" /><ref name=":1">Jelavich, B. (1983), Istorija Balkana, 2, Cambridge University Press, ISBN 0-521-25448-5</ref> [[Datoteka:Ivan Tsonchev cheta.jpg|mini|278x278piksel|Bend vrhovnog komiteta generala Tsonchev]] Najefikasnija grupa bila je Interna makedonsko-Adrianopolitska revolucionarna organizacija (IMARO), osnovana u [[Solun]]u 1893. Grupa je imala brojne promjene imena prije i nakon ustanka. Bila je pretežno bugarska i podržavala je ideju o autonomiji Makedonije i Adrijanopolskih regija u okviru osmanske države s motom "Makedonija za Makedonce".<ref name=":1" /> Ubrzo su se počeli uvlačiti članovi makedonskog Vrhovnog komiteta, grupe osnovane 1894. u [[Sofija|Sofiji]] u [[Bugarska|Bugarskoj]]. Ova grupa se zvala ''supremisti'' i zalagala se za aneksiju regije od strane Bugarske.<ref>Jelavich, C .; Jelavich, B. (1977), Uspostavljanje balkanskih nacionalnih država, 1804–1920, University of Washington Press, ISBN 0-295-95444-2 Svezak 8 iz 11 svezaka A History of East Central Europe.</ref> Budući da se izraz autonomija redovno koristio u odnosu na makedonsko pitanje, neophodno je napomenuti njegov smisao i razlog. Njena inspiracija svakako je pripadala [[balkan]]skoj praksi devetnaestog veka, kojom su sile održavale fikciju osmanske kontrole nad efektivno neovisnim državama pod maskom autonomnog statusa u okviru osmanske države; (Srbija, 1829–1878; Rumunija, 1829–1878; Bugarska, 1878–1908). ''Drugim riječima, autonomija je bila jednako dobra kao i neovisnost.'' Štaviše, iz makedonske perspektive cilj nezavisnosti putem autonomije imao je još jednu prednost. Još važnije, IMARO je bio svjestan da ni [[Srbija]] ni [[Grčka]] ne mogu očekivati da će dobiti cijelu Makedoniju i, za razliku od Bugarske, oboje su se radovali i tražili podjelu. Autonomija je tada bila najbolja preventiva protiv podjele, koja će sačuvati bugarski karakter [[Makedonci|kršćansko-makedonskog slovenskog]] stanovništva, uprkos odvajanju od same Bugarske. Ideja makedonske autonomije bila je strogo politička i nije podrazumijevala secesiju od bugarske nacionalnosti.<ref>Makedonac: nacionalno pitanje u Jugoslaviji. Poreklo, istorija, politika, Ivo Banac, Cornell University Press, 1984, str. 314.</ref> [[Datoteka:Adrianople voevodi of IMARO.jpg|mini|Vojvodine u vilajetu Odrin pre ustanka.]] Dvije skupine imale su različite strategije. IMARO je, kako je prvobitno zamišljen, nastojao pripremiti pažljivo planirani ustanak u budućnosti, ali supremacisti su preferirali neposredne racije i gerilske operacije nego jačanje nereda i intervencije oborina.<ref name=":0" /><ref>Schevill, F. (1971), Istorija Balkanskog poluostrva, Harcourt, Brace & Co, <nowiki>ISBN 0-405-02774-5</nowiki>, prvi put štampano 1922..</ref><ref>Crampton, R.J. (1997), Kratka istorija Bugarske (2. izdanje), Cambridge University Press, ISBN 0-521-61637-9</ref> S druge strane, manja grupa konzervativaca u [[Solun]]u organizovala je Bugarsko tajno revolucionarno bratstvo. Potonji je inkorporiran u IMARO do 1902, ali njegovi članovi kao Ivan Garvanov trebali su izvršiti značajan utjecaj na organizaciju. Oni su trebali forsirati ustanak Ilinden-Preobrazhenie, a kasnije su postali jezgro IMRO-ove desničarske frakcije.<ref>Revolucionarno bratstvo stvoreno je nasuprot unutrašnjoj organizaciji evolucionista. Njegov statut datira iz marta 1897. i potpisan je pseudonimima 12 članova osnivača. Bratstvo je osnovalo svoje organizacije na nekim mjestima u Makedoniji i Jedrenu i došlo je u oštar sukob s unutrašnjom organizacijom, ali je 1899-1900 postignuto pomirenje i pridružilo se - Hristo Karamandjukov, "Rodopi za vrijeme Ilindensko-preobraženskog ustanka" (Ed. Patriotski front, Sofija, 1986).</ref> Jedan od osnivača IMARO-a, [[Goce Delčev]], snažno je zagovarao polagan postupak, ali su supremacisti tražili da se veliki ustanak održi u ljeto 1903. Turca su ubili samog Delcheva u maju 1903. U međuvremenu, krajem aprila 1903, grupa mladih anarhista iz ''kruga Gemidzhii'' - diplomci bugarske srednje škole za muškarce u Solunu pokrenuli su kampanju terorističkog bombardovanja, takozvanog ''solunskog bombardovanja 1903''. Cilj im je bio privući pažnju velikih sila na osmansko ugnjetavanje u Makedoniji i [[Istočna Trakija|Istočnoj Trakiji]]. Kao odgovor na napade, turska vojska i ''bašibozuci'' (neregularni) masakrirali su mnoge nedužne [[Bugari|Bugare]] u Solunu, a kasnije u [[Bitolj]]u. U tim okolnostima plan Supremacista se nastavio. Pod vodstvom Ivan Garvanov IMARO je donio odluku o vojnoj pobuni. Sam Garvanov nije učestvovao u ustanku zbog hapšenja i progonstva na [[Rodos]]u . Za ustanak je izabran 2. august (20. jula po starom [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]), blagdan svetog Ilije (Ilije). Ovaj sveti dan bio je poznat kao ''Ilinden'' . 11. jula, kongres u ''Petrovoj Nivi'' kod Malko Tarnova odredio je datum pobune 23. jula, a zatim je malo više odložio za 2. august. [[Trakija (regija)|Tračka]] regija, oko Adrijanopolskog vilajeta, nije bila spremna i pregovarala je o kasnijem ustanku u toj regiji. Stav bugarske vlade o ustanku. Tijekom rasprava, vlada Racha Petrova podržala je stav IMARO-a o potpuno unutarnjem karakteru pobune. Osim ličnog upozorenja Racha Petrova Goceu Delčevu u januaru 1903. o odgađanju ili čak otkazivanju pobune, vlada je poslala kružnu notu svojim diplomatskim predstavništvima u [[Solun]]u, [[Bitolj]]u i [[Edirne|Jedrenu]], savjetujući stanovništvo da ne podlegne propagandi probune, jer ''Bugarska nije bila spremna da ga podrži''.<ref>{{Cite web|url=http://www.mni.bg/|title=Македонски научен институт|access-date=14. 4. 2021}}</ref> Staroruske puške Berdan i Krnka, kao i Mannlicheri, isporučeni su iz Bugarske u Skoplje, insistirajući na bržoj brzoj vatri [[oficir]] bugarske vojske Boris Sarafov.<ref>Brown, Keith S. (2013). Odani smrti: Poverenje i teror u revolucionarnoj Makedoniji. Indiana University Press. str. 148. <nowiki>ISBN 9780253008350</nowiki>.</ref> U svojim memoarima Sarafov navodi da je glavni izvor sredstava za kupovinu oružja od bugarske vojske proizašao iz otmice gospođice Stone, kao i iz kontakata u Evropi.<ref>Basevski, Nikolov (1927). Spomeni na Dame Gruev, Boris Sarafov i Ivan Garvanov. Sofija: Press P. Glushkoz. str. 146, str. 153.</ref> [[Datoteka:Ohrid Banner1.jpg|mini|Natpis ustanika iz Ohrida s bugarskom zastavom i natpisom Svoboda ili smʺrtʹ. Pobunjenici su svuda vijorili bugarske zastave.<ref>Nacionalni vojno-istorijski muzej Bugarske, fond 260</ref><ref>Ko su Makedonci Hugh Poulton - str. 57. Pristupljeno 29. novembra 2014.</ref>]] == Ilindenski ustanak == Izvještaj o datumima i detaljima ustanka zabilježio je anarhistički autor Georgi Hadžijev, a preveo ga je Will Firth. 28. jula poruka je poslana revolucionarnim pokretima, mada se tajna čuvala do posljednjeg trenutka. Ustanak je započeo u noći 2. augusta, a zahvatio je velike regije u i oko Bitolja, oko jugozapada današnje [[Sjeverna Makedonija|Sjeverne Makedonije]] i dijela sjevera Grčke. Te noći i rano sledećeg jutra, grad [[Kruševo]] napalo je i zauzelo 800 pobunjenika. Istovremeno, nakon trodnevnih borbi praćenih opsadom koja je započela 5. augusta, grad Smilevo zauzeli su pobunjenici. Grad [[Klisura (Kostur)|Kleisoura]], blizu Kastorije, zauzeli su pobunjenici oko 5. augusta. 14. augusta, pod vođstvom Nikole Puškarov, neki bendovi u blizini [[Skoplje|Skoplja]] napali su i iskočili iz šina vojni voz. U Razlogu se stanovništvo uključilo u ustanak. Ovo je bilo dalje na istoku, u Pirinskoj Makedoniji u današnjoj Bugarskoj.<ref name="Khadziev1992" /> Dana 4. augusta, pod vođstvom Nikola Karev, osnovana je lokalna uprava pod nazivom ''Republika Kruševo.'' Istog i narednog dana turske trupe su bezuspešno pokušavale da povrate Kruševo.<ref name="Khadziev1992" /> 12. augusta, nakon bitke na Slivi, snaga od 3.500 osmanskih vojnika<ref>{{Cite web|url=http://www.mia.com.mk/default.aspx?mId=1&vId=66543986&lId=1&title=%D0%9C%D0%90%D0%9A%D0%95%D0%94%D0%9E%D0%9D%D0%98%D0%88%D0%90+-+%D0%92%D0%9D%D0%90%D0%A2%D0%A0%D0%95%D0%A8%D0%9D%D0%90+%D0%9F%D0%9E%D0%9B%D0%98%D0%A2%D0%98%D0%9A%D0%90|title=МИА - Македонска Информативна Агенцијa - Сто и шест години од Илинденското востание и 65 од Првото заседание на АСНОМ -|date=5. 4. 2012|website=web.archive.org|access-date=14. 4. 2021|archive-date=5. 4. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120405114735/http://www.mia.com.mk/default.aspx?mId=1&vId=66543986&lId=1&title=%D0%9C%D0%90%D0%9A%D0%95%D0%94%D0%9E%D0%9D%D0%98%D0%88%D0%90+-+%D0%92%D0%9D%D0%90%D0%A2%D0%A0%D0%95%D0%A8%D0%9D%D0%90+%D0%9F%D0%9E%D0%9B%D0%98%D0%A2%D0%98%D0%9A%D0%90|url-status=bot: unknown}}</ref> zauzela je i spalila Kruševo. Držali su ga pobunjenici samo deset dana. Osmanlije su 27. augusta konačno zauzeli Kleisoura.<ref name="Khadziev1992" /> Ostali uključeni regioni su [[Ohrid]], Florina i [[Kičevo]]. U regiji [[Solun]]a operacije su bile mnogo ograničenije i bez puno lokalnog učešća, dijelom i zbog neslaganja između frakcija Interne makedonske revolucionarne organizacije (IMRO). Takođe nije bilo pobune u području [[Prilep]]a, odmah istočno od Bitolja.<ref name="Khadziev1992" /> Razlog zašto je ustanak strateški odabran u bitoljskom vilajetu i širem jugozapadnom regionu [[Makedonija (regija)|Makedonije]], bio je taj što se nalazio najudaljenije od [[Bugarska|Bugarske]], pokušavajući Velikim silama pokazati da je ustanak bio isključivo makedonske karakter i pojava.<ref>Perry, Duncan M. (1980). "Smrt ruskog konzula: Makedonija 1903". Ruska istorija. 7 (1): 204. doi: 10.1163 / 187633180x00139. ISSN 0094-288X. "Dugo očekivana pobuna započela je u sumrak u nedjelju, 2. augusta 1903, na Dan Svetog Ilije - ili Ilinden. Pobuna je bila ograničena na Bitoljski vilajet, jer je, prema jednom izvoru, bila najudaljenija od Bugarske, čimbenika koji je trebao pokazati Velikog Moći da je pobuna bila čisto makedonski fenomen. "</ref> Prema jednom od osnivača IMARO-a - Petar Poparsov, ideja da se drži podalje od Bugarske bila je zato što bi svaka sumnja u njegovo mešanje mogla naštetiti objema stranama: Bugarskoj i organizaciji.<ref>Todor Petrov, Tsocho Bilyarski, Interna makedonsko-jedrenska revolucionarna organizacija očima svojih osnivača; Vojna izdavačka kuća; Sofija, 2002, <nowiki>ISBN 954-509-233-5</nowiki> str. 205.</ref> U stvari, ustanak se ubrzo proširio na susedne vilajete Kosovo, Solun i Adrijanopolj (u Trakiji).<ref>Raymond Detrez, A do Ž Bugarske; Izdanje 2, SCARECROW Press, 2010, <nowiki>ISBN 0810872021</nowiki>, str. 217.</ref> === Krastovdenski ustanak === [[Datoteka:IMARO Activists - Bulgarian Comitadjii - Captured by the Allies Police.jpg|mini|Konvoj zarobljenih bugarskih aktivista IMRO-a.]] * Milicije aktivne u regionu Serres, predvođene Yaneom Sandanskim i pobunjenim odredom Vrhovnog komiteta, zadržale su velike turske snage. Ove akcije je počela na dan Praznik križa (Krastovden na bugarskom, 27. septembar) i da ne uključuje lokalno stanovništvo više nego u drugim regijama, i dobro su istočno od Monastir i zapadno od Trakije. U područjima koja su obuhvaćala ustanak 1903, albanski seljani bili su u situaciji da su ili pod pretnjom četa IMRO ili su ih regrutovale osmanske vlasti da okončaju ustanak.<ref>Brown, Keith (2003). Prošlost u pitanju: Moderna Makedonija i neizvjesnosti nacije. Princeton University Press. str. 267. ISBN 9780691099958 "U ustanku su 1903. bili uključeni uglavnom hrišćani koji su govorili slovenski jezik uz pomoć vlaškog stanovništva. Albanski seljani uglavnom su se našli ili pod prijetnjom četa VMRO ili regrutovani u osmanske napore da sruše ustanak."</ref> == Preobraženski ustanak == Prema Khadzievu, glavni cilj pobune u Trakiji bio je pružiti potporu ustancima zapadnije, angažirajući turske trupe i sprečavajući ih da se presele u Makedoniju. Mnoge operacije su bile diverzijske, mada je zauzeto nekoliko sela, a regija u Strandzhi držana je dvadesetak dana. Ovo se ponekad naziva republikom Strandzha ili komunom Strandzha, ali prema Khadzievu nikada nije bilo pitanja državne moći u regiji Trakije. * Ujutro 19. augusta izvršeni su napadi na sela širom regiona, uključujući Vasiliko (danas Carevo), Stoilovo (blizu Malko Tarnova) i sela u blizini Edirna. * 21. augusta dignut je u [[zrak]] lučki svjetionik u Igneadi. * Otprilike 3. septembra jake osmanske snage počele su ponovo uspostavljati svoju kontrolu. * Do 8. septembra Turci su obnovili kontrolu i brisali se. === Ustanak na planinama Rodopi === U [[Rodopi|planinama]] Rodopa, Zapadna Trakija, ustanak se izrazio samo u nekim diverzantima Cheta u regionima Smolyan i Dedeagach.<ref>Petko T. Karapetkov, Slavejno. Plovdiv, 1948, str. 216-219.</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Historija Makedonije]] [[Kategorija:Historija Bugarske]] [[Kategorija:Sukobi u 1903.]] [[Kategorija:1903. u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:1903. u Bugarskoj]] ts149w8smujpdgqq60hwlvyjm579zi2 3838212 3838211 2026-04-29T16:49:35Z AnToni 2325 Ilijini dani, 3838212 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Ilinden-Preobrazhenie-Krastovden-Rhodope Uprising.PNG|mini|Mapa ustanka u oblastima Makedonije i Trakije. Današnje granice su vidljive, zajedno s otomanskim granicama u to vrijeme.]] '''Ilindensko-Preobražanski ustanak''' ili jednostavno '''Ilindenski ustanak''' u augustu - oktobru 1903. ({{Jez-bg|Илинденско-Преображенско въстание}}; {{Jez-mk|Илинденско востание}}; {{Jez-el|Εξέγερση του Ίλιντεν}}), bila je organizirana pobuna protiv [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], koju je pripremila i izvela Interna makedonsko-jadranska revolucionarna organizacija,<ref name="J.D.B.">{{Cite book|last=J. D. B.|title=The Encyclopaedia Britannica; A Dictionary of Arts, Sciences, Literature and General Information|publisher=At the University Press|year=1911|edition=11th|volume=XVII (LORD CHAMBERLAIN to MECKLENBURG)|location=Cambridge, England|page=221|chapter=Macedonia (Bulgarian Insurrection of 1903)|author-link=James Bourchier|access-date=18. 7. 2018|chapter-url=https://archive.org/stream/encyclopaediabri17chisrich#page/220/mode/2up|via=Internet Archive}}</ref><ref>Uspostavljanje balkanskih nacionalnih država, 1804–1920, C. i B. Jelavich, 1977, str. 211–212</ref> uz podršku Vrhovnog makedonsko-adrijanopoljskog odbora.<ref>Victor. Roudometof, makedonsko pitanje od sukoba do saradnje? u: Constantine Panos Danopoulos, Dhirendra K. Vajpeyi, Amir Bar-Or kao ur, Civilno-vojni odnosi, izgradnja nacije i nacionalni identitet: uporedne perspektive, Greenwood Publishing Group, 2004, ISBN 0275979237, str. 216.</ref> Ime ustanka odnosi se na ''Ilinden'', ime za blagdan [[Sveti Ilija|svetog Ilije]], i na ''[[Preobraženje]]. Pobuna je trajala od početka augusta do kraja oktobra i zahvatila je ogromnu teritoriju od istočne [[Crno more|obale Crnog mora]] do obala [[Ohridsko jezero|Ohridskog jezera]]. Pobuna u regionu [[Makedonija (regija)|Makedonije]] zahvatila je većinu centralnih i jugozapadnih dijelova Molastirskog vilajeta, primajući podršku uglavnom lokalnih [[Bugari|bugarskih]] seljaka,<ref>„Međutim, suprotno dojmu istraživača koji vjeruju da je Interna organizacija zagovarala„ makedonsku nacionalnu svijest “, lokalni revolucionari izjavili su uvjerenje da je„ većina “kršćanskog stanovništva Makedonije„ bugarska “. Jasno su odbacili moguće navode onoga što oni nazivaju "nacionalnim separatizmom" u odnosu na Bugare, pa čak ga i smatraju "nemoralnim". Iako su proglasili jednak odnos prema svom "makedonskom stanovništvu". Čavdar Marinov, Mi Makedonci, Staze makedonske Supre -Nacionalizam (1878–1912), u „Mi, ljudi: politika nacionalne posebnosti u jugoistočnoj Evropi“ s Miškovom Dajanom kao ur, Central European University Press, 2009, ISBN 9639776289, str. 107-137.</ref><ref>Čini se da politički i vojni lideri Slovena Makedonije na prijelazu stoljeća nisu čuli poziv za odvojenim makedonskim nacionalnim identitetom; nastavili su se u nacionalnom smislu identificirati kao Bugari, a ne kao Makedonci. [...] (Čini se da nikada nisu sumnjali u „pretežno bugarski karakter stanovništva Makedonije“). "Makedonski sukob: etnički nacionalizam u transnacionalnom svijetu", Princeton University Press, Danforth, Loring M. 1997, <nowiki>ISBN 0691043566</nowiki>, str. 64.</ref><ref>''"Posljednji od značajnih vođa ustanka - Dame Gruev, umro je 23. decembra 1906. u borbi s turskim vojnicima. Turski tisak opisao ga je kao najvećeg vođu bugarskog revolucionarnog odbora. Francuski, austrijski, ruski, američki i britanski konzuli i ambasadori izvijestili su svoje vlade o pripremi i slamanju Ilindenskog ustanka i opisali ga kao bugarski događaj. Sami Turci ustanak su opisali kao bugarsku zavjeru. " Chris Kostov, Osporeni etnički identitet: slučaj makedonskih imigranata u Torontu, 1900-1996, svezak 7 nacionalizama širom svijeta, Peter Lang, 2010, <nowiki>ISBN 3034301960</nowiki>, str. 87-88.''</ref><ref>''Moderna makedonska istoriografska jednadžba IMRO-a za autonomijom odvojenog i različitog nacionalnog identiteta ne mora nužno da se podudara sa istorijskim zapisima. Prilično očit problem je sam naslov organizacije, koja je pored Makedonije uključivala i Trakiju. Trakija na čije stanovništvo nikada nije polagao pravo moderni makedonski nacionalizam ... Štaviše, postoji ne manje složeno pitanje šta je autonomija značila ljudima koji su je prihvatili u svojim spisima. Prema Hristou Tatarčevu, njihov zahtjev za autonomijom nije motiviran privrženošću makedonskom nacionalnom identitetu, već iz zabrinutosti da će eksplicitna agenda ujedinjenja s Bugarskom isprovocirati druge male balkanske države i Velike sile na akciju. Drugim riječima, makedonska autonomija može se shvatiti kao taktička diverzija ili kao "plan B" bugarskog ujedinjenja. İpek Yosmaoğlu, Krvne veze: religija, nasilje i politika nacionalnosti u osmanskoj Makedoniji, 1878–1908, Cornell University Press, 2013, <nowiki>ISBN 0801469791</nowiki>, str. 15-16.''</ref><ref>''"Adrianopolitanski" dio imena organizacije ukazuje da se njen dnevni red odnosio ne samo na Makedoniju već i na Trakiju - regiju na čije bugarsko stanovništvo makedonski nacionalisti nikako ne polažu pravo danas. U stvari, kako pokazuje početni naziv organizacije („Bugarski makedonsko-adrijanopoljski revolucionarni komiteti“), ona je imala bugarski nacionalni karakter: revolucionarni vođe su često bili učitelji iz bugarskih škola u Makedoniji. To je bio slučaj sa osnivačima organizacije ... Njihova organizacija je u lokalnom kontekstu popularno viđena kao „bugarski odbor (i). Čavdar Marinov, Poznata Makedonija, zemlja Aleksandra: makedonski identitet na razmeđi grčkog i bugarskog i srpski nacionalizam u isprepletenim istorijama Balkana - Prvi svezak: Nacionalne ideologije i jezičke politike sa Roumenom Daskalovom i Čavdarom Marinovim kao izdanje, BRILL, 2013, <nowiki>ISBN 900425076X</nowiki>, str. 273-330.''</ref> i donekle [[Arumuni|Arumunsko]] stanovništvo regije.<ref>''Autonomija Makedonije i vilajet Adrianople (južna Trakija) postali su ključni zahtjev generacije slovenskih aktivista. U oktobru 1893, grupa od njih osnovala je bugarski makedonsko-Adrianopolitski revolucionarni odbor u Solunu ... Angažovala se u stvaranju mreže tajnih odbora i naoružane gerile u dvije regije, kao i u Bugarskoj, gdje je sve više i više politički boravila je utjecajna makedonska i tračka dijaspora. Snažno pod utjecajem ideja ranog socijalizma i anarhizma, aktivisti IMARO-a vidjeli su buduću autonomnu Makedoniju kao multinacionalnu državu i nisu slijedili samoodređenje makedonskih Slovena kao zasebne etničke pripadnosti. Stoga je makedonski (a također i Adrianopolitanski) bio krovni pojam koji je obuhvaćao Bugare, Turke, Grke, Aromune), Albance, Srbe, Jevreje itd. Iako su ovu poruku prihvatili mnogi Vlasi, kao i neki Sloveni Patrijarši, nije impresionirala druge grupe kojima je IMARO ostao bugarski komitet. ' Istorijski rečnik Republike Makedonije, Istorijski rečnici u Evropi, Dimitar Bechev, Strašilo, 2009, ISBN 0810862956, Uvod.''</ref> Privremena vlada uspostavljena je u gradu [[Kruševo|Kruševu]], gde su ustanici ''12. augusta proglasili Republiku Kruševo'', koja je pregažena nakon samo deset dana.<ref name="Khadziev1992">Khadziev, Georgi (1992), Dolje od sultana, Živela balkanska federacija !, preuzeto 3. septembra 2007. Izvod iz knjige "Nacionalno oslobođenje i Libertarijanski federalizam" (Natsionalnoto osvobozhdeniye i bezvlastniyat federalizum), preveo Will Firth.</ref> 19. augusta usko povezani ustanak koji su [[Bugari|bugarski]] seljaci organizovali u Adrijanopolskom vilajetu<ref>''Adrijanopoljska regija postala je jedna od najpoželjnijih bugarskih iredenta, druga nakon Makedonije. Do kraja 19. veka, ukupan broj stanovnika u Adrijanopolskoj regiji iznosio je gotovo milion ljudi, od kojih su gotovo jedna trećina bili Bugari ... Bugarski nacionalnooslobodilački pokret počeo se razvijati odmah nakon 1878., u uskoj saradnji sa narodnooslobodilački pokret u Makedoniji, a organizovani karakter stekao je nakon stvaranja Unutrašnje makedonsko-adrijanopolitske revolucionarne organizacije (IMARO) 1893. Oslanjao se uglavnom na izbeglice iz regije Adrianople koje su živjele u Bugarskoj, ali postojala je i " unutrašnja "organizacija. Njegove akcije su kulminirale ustankom Preobraženja (Preobraženja), koji je izbio dve nedelje nakon ustanka u Ilindenu, 6./19. Augusta 1903. Raymond Detrez, Istorijski rečnik Bugarske, Istorijski rečnici Evrope, br. 46, Strašilo, 2006, <nowiki>ISBN 0810849011</nowiki>, str. 3''</ref> doveo je do oslobađanja velikog područja u planinama Strandža i stvaranja privremene vlade u Vasiliku, ''Republika Strandzha''. To je trajalo dvadesetak dana prije nego što su ga Turci srušili.<ref name="Khadziev1992" /> Pobuna je zahvatila i vilajete Kosovo i Solun.<ref>Nadine Lange-Akhund, Makedonsko pitanje, 1893-1908, iz zapadnih izvora, istočnoevropske monografije, 1998; <nowiki>ISBN 0880333839</nowiki>, str. 125.</ref> U trenutku kad je pobuna započela, Osmanlije su već uhitili ili ubili mnoge od najperspektivnijih potencijalnih vođa, uključujući Ivana Garvanova i [[Goce Delčev]]a, a napor je ukinut u roku od nekoliko mjeseci. Preživjeli su uspjeli održati gerilsku kampanju protiv Turaka sljedećih nekoliko godina, ali njegov je veći učinak bio taj što je nagovorio evropske sile da pokušaju uvjeriti osmanskog sultana da mora zauzeti pomirljiviji stav prema svojim [[Kršćanstvo|kršćanskim]] podanicima u Europi. == Preludij == Na prijelazu u 20. stoljeće, [[Osmansko Carstvo]] se raspadalo, a zemlje koje su držali u istočnoj Europi više od 500 godina prelazili su u ruke novih vladara. Makedonija i Trakija bile su regije neodređenih granica, susjedne nedavno nezavisnim grčkim, bugarskim i srpskim državama, ali same su i dalje pod kontrolom Osmanskih Turaka. Svaka od susjednih država temeljila je pretenzije na Makedoniju i Trakiju na različitim istorijskim i etničkim sastavima. Ali stanovništvo je bilo vrlo miješano, a konkurentske povijesne tvrdnje temeljile su se na raznim carstvima u dalekoj prošlosti.<ref name=":0">Gewehr, W.M. (1967), Uspon nacionalizma na Balkanu, 1800–1930, Archon books, <nowiki>ISBN 0-208-00507-2</nowiki>, prvi put objavljeno 1931, od H. Holt & Co.</ref> Natjecanje za kontrolu odvijalo se uglavnom propagandnim kampanjama, usmjerenim na pridobijanje lokalnog stanovništva, a odvijalo se uglavnom kroz crkve i škole. Lokalno stanovništvo i tri konkurentske vlade podržale su i različite grupe plaćenika.<ref name=":0" /><ref name=":1">Jelavich, B. (1983), Istorija Balkana, 2, Cambridge University Press, ISBN 0-521-25448-5</ref> [[Datoteka:Ivan Tsonchev cheta.jpg|mini|278x278piksel|Bend vrhovnog komiteta generala Tsonchev]] Najefikasnija grupa bila je Interna makedonsko-Adrianopolitska revolucionarna organizacija (IMARO), osnovana u [[Solun]]u 1893. Grupa je imala brojne promjene imena prije i nakon ustanka. Bila je pretežno bugarska i podržavala je ideju o autonomiji Makedonije i Adrijanopolskih regija u okviru osmanske države s motom "Makedonija za Makedonce".<ref name=":1" /> Ubrzo su se počeli uvlačiti članovi makedonskog Vrhovnog komiteta, grupe osnovane 1894. u [[Sofija|Sofiji]] u [[Bugarska|Bugarskoj]]. Ova grupa se zvala ''supremisti'' i zalagala se za aneksiju regije od strane Bugarske.<ref>Jelavich, C .; Jelavich, B. (1977), Uspostavljanje balkanskih nacionalnih država, 1804–1920, University of Washington Press, ISBN 0-295-95444-2 Svezak 8 iz 11 svezaka A History of East Central Europe.</ref> Budući da se izraz autonomija redovno koristio u odnosu na makedonsko pitanje, neophodno je napomenuti njegov smisao i razlog. Njena inspiracija svakako je pripadala [[balkan]]skoj praksi devetnaestog veka, kojom su sile održavale fikciju osmanske kontrole nad efektivno neovisnim državama pod maskom autonomnog statusa u okviru osmanske države; (Srbija, 1829–1878; Rumunija, 1829–1878; Bugarska, 1878–1908). ''Drugim riječima, autonomija je bila jednako dobra kao i neovisnost.'' Štaviše, iz makedonske perspektive cilj nezavisnosti putem autonomije imao je još jednu prednost. Još važnije, IMARO je bio svjestan da ni [[Srbija]] ni [[Grčka]] ne mogu očekivati da će dobiti cijelu Makedoniju i, za razliku od Bugarske, oboje su se radovali i tražili podjelu. Autonomija je tada bila najbolja preventiva protiv podjele, koja će sačuvati bugarski karakter [[Makedonci|kršćansko-makedonskog slovenskog]] stanovništva, uprkos odvajanju od same Bugarske. Ideja makedonske autonomije bila je strogo politička i nije podrazumijevala secesiju od bugarske nacionalnosti.<ref>Makedonac: nacionalno pitanje u Jugoslaviji. Poreklo, istorija, politika, Ivo Banac, Cornell University Press, 1984, str. 314.</ref> [[Datoteka:Adrianople voevodi of IMARO.jpg|mini|Vojvodine u vilajetu Odrin pre ustanka.]] Dvije skupine imale su različite strategije. IMARO je, kako je prvobitno zamišljen, nastojao pripremiti pažljivo planirani ustanak u budućnosti, ali supremacisti su preferirali neposredne racije i gerilske operacije nego jačanje nereda i intervencije oborina.<ref name=":0" /><ref>Schevill, F. (1971), Istorija Balkanskog poluostrva, Harcourt, Brace & Co, <nowiki>ISBN 0-405-02774-5</nowiki>, prvi put štampano 1922..</ref><ref>Crampton, R.J. (1997), Kratka istorija Bugarske (2. izdanje), Cambridge University Press, ISBN 0-521-61637-9</ref> S druge strane, manja grupa konzervativaca u [[Solun]]u organizovala je Bugarsko tajno revolucionarno bratstvo. Potonji je inkorporiran u IMARO do 1902, ali njegovi članovi kao Ivan Garvanov trebali su izvršiti značajan utjecaj na organizaciju. Oni su trebali forsirati ustanak Ilinden-Preobrazhenie, a kasnije su postali jezgro IMRO-ove desničarske frakcije.<ref>Revolucionarno bratstvo stvoreno je nasuprot unutrašnjoj organizaciji evolucionista. Njegov statut datira iz marta 1897. i potpisan je pseudonimima 12 članova osnivača. Bratstvo je osnovalo svoje organizacije na nekim mjestima u Makedoniji i Jedrenu i došlo je u oštar sukob s unutrašnjom organizacijom, ali je 1899-1900 postignuto pomirenje i pridružilo se - Hristo Karamandjukov, "Rodopi za vrijeme Ilindensko-preobraženskog ustanka" (Ed. Patriotski front, Sofija, 1986).</ref> Jedan od osnivača IMARO-a, [[Goce Delčev]], snažno je zagovarao polagan postupak, ali su supremacisti tražili da se veliki ustanak održi u ljeto 1903. Turca su ubili samog Delcheva u maju 1903. U međuvremenu, krajem aprila 1903, grupa mladih anarhista iz ''kruga Gemidzhii'' - diplomci bugarske srednje škole za muškarce u Solunu pokrenuli su kampanju terorističkog bombardovanja, takozvanog ''solunskog bombardovanja 1903''. Cilj im je bio privući pažnju velikih sila na osmansko ugnjetavanje u Makedoniji i [[Istočna Trakija|Istočnoj Trakiji]]. Kao odgovor na napade, turska vojska i ''bašibozuci'' (neregularni) masakrirali su mnoge nedužne [[Bugari|Bugare]] u Solunu, a kasnije u [[Bitolj]]u. U tim okolnostima plan Supremacista se nastavio. Pod vodstvom Ivan Garvanov IMARO je donio odluku o vojnoj pobuni. Sam Garvanov nije učestvovao u ustanku zbog hapšenja i progonstva na [[Rodos]]u . Za ustanak je izabran 2. august (20. jula po starom [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]), blagdan svetog Ilije (Ilije). Ovaj sveti dan bio je poznat kao ''Ilinden'' . 11. jula, kongres u ''Petrovoj Nivi'' kod Malko Tarnova odredio je datum pobune 23. jula, a zatim je malo više odložio za 2. august. [[Trakija (regija)|Tračka]] regija, oko Adrijanopolskog vilajeta, nije bila spremna i pregovarala je o kasnijem ustanku u toj regiji. Stav bugarske vlade o ustanku. Tijekom rasprava, vlada Racha Petrova podržala je stav IMARO-a o potpuno unutarnjem karakteru pobune. Osim ličnog upozorenja Racha Petrova Goceu Delčevu u januaru 1903. o odgađanju ili čak otkazivanju pobune, vlada je poslala kružnu notu svojim diplomatskim predstavništvima u [[Solun]]u, [[Bitolj]]u i [[Edirne|Jedrenu]], savjetujući stanovništvo da ne podlegne propagandi probune, jer ''Bugarska nije bila spremna da ga podrži''.<ref>{{Cite web|url=http://www.mni.bg/|title=Македонски научен институт|access-date=14. 4. 2021}}</ref> Staroruske puške Berdan i Krnka, kao i Mannlicheri, isporučeni su iz Bugarske u Skoplje, insistirajući na bržoj brzoj vatri [[oficir]] bugarske vojske Boris Sarafov.<ref>Brown, Keith S. (2013). Odani smrti: Poverenje i teror u revolucionarnoj Makedoniji. Indiana University Press. str. 148. <nowiki>ISBN 9780253008350</nowiki>.</ref> U svojim memoarima Sarafov navodi da je glavni izvor sredstava za kupovinu oružja od bugarske vojske proizašao iz otmice gospođice Stone, kao i iz kontakata u Evropi.<ref>Basevski, Nikolov (1927). Spomeni na Dame Gruev, Boris Sarafov i Ivan Garvanov. Sofija: Press P. Glushkoz. str. 146, str. 153.</ref> [[Datoteka:Ohrid Banner1.jpg|mini|Natpis ustanika iz Ohrida s bugarskom zastavom i natpisom Svoboda ili smʺrtʹ. Pobunjenici su svuda vijorili bugarske zastave.<ref>Nacionalni vojno-istorijski muzej Bugarske, fond 260</ref><ref>Ko su Makedonci Hugh Poulton - str. 57. Pristupljeno 29. novembra 2014.</ref>]] == Ilindenski ustanak == Izvještaj o datumima i detaljima ustanka zabilježio je anarhistički autor Georgi Hadžijev, a preveo ga je Will Firth. 28. jula poruka je poslana revolucionarnim pokretima, mada se tajna čuvala do posljednjeg trenutka. Ustanak je započeo u noći 2. augusta, a zahvatio je velike regije u i oko Bitolja, oko jugozapada današnje [[Sjeverna Makedonija|Sjeverne Makedonije]] i dijela sjevera Grčke. Te noći i rano sledećeg jutra, grad [[Kruševo]] napalo je i zauzelo 800 pobunjenika. Istovremeno, nakon trodnevnih borbi praćenih opsadom koja je započela 5. augusta, grad Smilevo zauzeli su pobunjenici. Grad [[Klisura (Kostur)|Kleisoura]], blizu Kastorije, zauzeli su pobunjenici oko 5. augusta. 14. augusta, pod vođstvom Nikole Puškarov, neki bendovi u blizini [[Skoplje|Skoplja]] napali su i iskočili iz šina vojni voz. U Razlogu se stanovništvo uključilo u ustanak. Ovo je bilo dalje na istoku, u Pirinskoj Makedoniji u današnjoj Bugarskoj.<ref name="Khadziev1992" /> Dana 4. augusta, pod vođstvom Nikola Karev, osnovana je lokalna uprava pod nazivom ''Republika Kruševo.'' Istog i narednog dana turske trupe su bezuspešno pokušavale da povrate Kruševo.<ref name="Khadziev1992" /> 12. augusta, nakon bitke na Slivi, snaga od 3.500 osmanskih vojnika<ref>{{Cite web|url=http://www.mia.com.mk/default.aspx?mId=1&vId=66543986&lId=1&title=%D0%9C%D0%90%D0%9A%D0%95%D0%94%D0%9E%D0%9D%D0%98%D0%88%D0%90+-+%D0%92%D0%9D%D0%90%D0%A2%D0%A0%D0%95%D0%A8%D0%9D%D0%90+%D0%9F%D0%9E%D0%9B%D0%98%D0%A2%D0%98%D0%9A%D0%90|title=МИА - Македонска Информативна Агенцијa - Сто и шест години од Илинденското востание и 65 од Првото заседание на АСНОМ -|date=5. 4. 2012|website=web.archive.org|access-date=14. 4. 2021|archive-date=5. 4. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120405114735/http://www.mia.com.mk/default.aspx?mId=1&vId=66543986&lId=1&title=%D0%9C%D0%90%D0%9A%D0%95%D0%94%D0%9E%D0%9D%D0%98%D0%88%D0%90+-+%D0%92%D0%9D%D0%90%D0%A2%D0%A0%D0%95%D0%A8%D0%9D%D0%90+%D0%9F%D0%9E%D0%9B%D0%98%D0%A2%D0%98%D0%9A%D0%90|url-status=bot: unknown}}</ref> zauzela je i spalila Kruševo. Držali su ga pobunjenici samo deset dana. Osmanlije su 27. augusta konačno zauzeli Kleisoura.<ref name="Khadziev1992" /> Ostali uključeni regioni su [[Ohrid]], Florina i [[Kičevo]]. U regiji [[Solun]]a operacije su bile mnogo ograničenije i bez puno lokalnog učešća, dijelom i zbog neslaganja između frakcija Interne makedonske revolucionarne organizacije (IMRO). Takođe nije bilo pobune u području [[Prilep]]a, odmah istočno od Bitolja.<ref name="Khadziev1992" /> Razlog zašto je ustanak strateški odabran u bitoljskom vilajetu i širem jugozapadnom regionu [[Makedonija (regija)|Makedonije]], bio je taj što se nalazio najudaljenije od [[Bugarska|Bugarske]], pokušavajući Velikim silama pokazati da je ustanak bio isključivo makedonske karakter i pojava.<ref>Perry, Duncan M. (1980). "Smrt ruskog konzula: Makedonija 1903". Ruska istorija. 7 (1): 204. doi: 10.1163 / 187633180x00139. ISSN 0094-288X. "Dugo očekivana pobuna započela je u sumrak u nedjelju, 2. augusta 1903, na Dan Svetog Ilije - ili Ilinden. Pobuna je bila ograničena na Bitoljski vilajet, jer je, prema jednom izvoru, bila najudaljenija od Bugarske, čimbenika koji je trebao pokazati Velikog Moći da je pobuna bila čisto makedonski fenomen. "</ref> Prema jednom od osnivača IMARO-a - Petar Poparsov, ideja da se drži podalje od Bugarske bila je zato što bi svaka sumnja u njegovo mešanje mogla naštetiti objema stranama: Bugarskoj i organizaciji.<ref>Todor Petrov, Tsocho Bilyarski, Interna makedonsko-jedrenska revolucionarna organizacija očima svojih osnivača; Vojna izdavačka kuća; Sofija, 2002, <nowiki>ISBN 954-509-233-5</nowiki> str. 205.</ref> U stvari, ustanak se ubrzo proširio na susedne vilajete Kosovo, Solun i Adrijanopolj (u Trakiji).<ref>Raymond Detrez, A do Ž Bugarske; Izdanje 2, SCARECROW Press, 2010, <nowiki>ISBN 0810872021</nowiki>, str. 217.</ref> === Krastovdenski ustanak === [[Datoteka:IMARO Activists - Bulgarian Comitadjii - Captured by the Allies Police.jpg|mini|Konvoj zarobljenih bugarskih aktivista IMRO-a.]] * Milicije aktivne u regionu Serres, predvođene Yaneom Sandanskim i pobunjenim odredom Vrhovnog komiteta, zadržale su velike turske snage. Ove akcije je počela na dan Praznik križa (Krastovden na bugarskom, 27. septembar) i da ne uključuje lokalno stanovništvo više nego u drugim regijama, i dobro su istočno od Monastir i zapadno od Trakije. U područjima koja su obuhvaćala ustanak 1903, albanski seljani bili su u situaciji da su ili pod pretnjom četa IMRO ili su ih regrutovale osmanske vlasti da okončaju ustanak.<ref>Brown, Keith (2003). Prošlost u pitanju: Moderna Makedonija i neizvjesnosti nacije. Princeton University Press. str. 267. ISBN 9780691099958 "U ustanku su 1903. bili uključeni uglavnom hrišćani koji su govorili slovenski jezik uz pomoć vlaškog stanovništva. Albanski seljani uglavnom su se našli ili pod prijetnjom četa VMRO ili regrutovani u osmanske napore da sruše ustanak."</ref> == Preobraženski ustanak == Prema Khadzievu, glavni cilj pobune u Trakiji bio je pružiti potporu ustancima zapadnije, angažirajući turske trupe i sprečavajući ih da se presele u Makedoniju. Mnoge operacije su bile diverzijske, mada je zauzeto nekoliko sela, a regija u Strandzhi držana je dvadesetak dana. Ovo se ponekad naziva republikom Strandzha ili komunom Strandzha, ali prema Khadzievu nikada nije bilo pitanja državne moći u regiji Trakije. * Ujutro 19. augusta izvršeni su napadi na sela širom regiona, uključujući Vasiliko (danas Carevo), Stoilovo (blizu Malko Tarnova) i sela u blizini Edirna. * 21. augusta dignut je u [[zrak]] lučki svjetionik u Igneadi. * Otprilike 3. septembra jake osmanske snage počele su ponovo uspostavljati svoju kontrolu. * Do 8. septembra Turci su obnovili kontrolu i brisali se. === Ustanak na planinama Rodopi === U [[Rodopi|planinama]] Rodopa, Zapadna Trakija, ustanak se izrazio samo u nekim diverzantima Cheta u regionima Smolyan i Dedeagach.<ref>Petko T. Karapetkov, Slavejno. Plovdiv, 1948, str. 216-219.</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Historija Makedonije]] [[Kategorija:Historija Bugarske]] [[Kategorija:Sukobi u 1903.]] [[Kategorija:1903. u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:1903. u Bugarskoj]] t0m6agh0xfzznm6hfjs2w41784qru32 3838213 3838212 2026-04-29T16:53:25Z AnToni 2325 3838213 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Ilinden-Preobrazhenie-Krastovden-Rhodope Uprising.PNG|mini|Mapa ustanka u oblastima Makedonije i Trakije. Današnje granice su vidljive, zajedno s otomanskim granicama u to vrijeme.]] '''Ilindensko-Preobražanski ustanak''' ili jednostavno '''Ilindenski ustanak''' u augustu - oktobru 1903. ({{Jez-bg|Илинденско-Преображенско въстание}}; {{Jez-mk|Илинденско востание}}; {{Jez-el|Εξέγερση του Ίλιντεν}}), bila je organizirana pobuna protiv [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], koju je pripremila i izvela Interna makedonsko-jadranska revolucionarna organizacija,<ref name="J.D.B.">{{Cite book|last=J. D. B.|title=The Encyclopaedia Britannica; A Dictionary of Arts, Sciences, Literature and General Information|publisher=At the University Press|year=1911|edition=11th|volume=XVII (LORD CHAMBERLAIN to MECKLENBURG)|location=Cambridge, England|page=221|chapter=Macedonia (Bulgarian Insurrection of 1903)|author-link=James Bourchier|access-date=18. 7. 2018|chapter-url=https://archive.org/stream/encyclopaediabri17chisrich#page/220/mode/2up|via=Internet Archive}}</ref><ref>Uspostavljanje balkanskih nacionalnih država, 1804–1920, C. i B. Jelavich, 1977, str. 211–212</ref> uz podršku Vrhovnog makedonsko-adrijanopoljskog odbora.<ref>Victor. Roudometof, makedonsko pitanje od sukoba do saradnje? u: Constantine Panos Danopoulos, Dhirendra K. Vajpeyi, Amir Bar-Or kao ur, Civilno-vojni odnosi, izgradnja nacije i nacionalni identitet: uporedne perspektive, Greenwood Publishing Group, 2004, ISBN 0275979237, str. 216.</ref> Ime ustanka odnosi se na ''Ilinden'', ime za blagdan [[Sveti Ilija|svetog Ilije]], i na [[Preobraženje]]. Pobuna je trajala od početka augusta do kraja oktobra i zahvatila je ogromnu teritoriju od istočne [[Crno more|obale Crnog mora]] do obala [[Ohridsko jezero|Ohridskog jezera]]. Pobuna u regionu [[Makedonija (regija)|Makedonije]] zahvatila je većinu centralnih i jugozapadnih dijelova Molastirskog vilajeta, primajući podršku uglavnom lokalnih [[Bugari|bugarskih]] seljaka,<ref>„Međutim, suprotno dojmu istraživača koji vjeruju da je Interna organizacija zagovarala„ makedonsku nacionalnu svijest “, lokalni revolucionari izjavili su uvjerenje da je„ većina “kršćanskog stanovništva Makedonije„ bugarska “. Jasno su odbacili moguće navode onoga što oni nazivaju "nacionalnim separatizmom" u odnosu na Bugare, pa čak ga i smatraju "nemoralnim". Iako su proglasili jednak odnos prema svom "makedonskom stanovništvu". Čavdar Marinov, Mi Makedonci, Staze makedonske Supre -Nacionalizam (1878–1912), u „Mi, ljudi: politika nacionalne posebnosti u jugoistočnoj Evropi“ s Miškovom Dajanom kao ur, Central European University Press, 2009, ISBN 9639776289, str. 107-137.</ref><ref>Čini se da politički i vojni lideri Slovena Makedonije na prijelazu stoljeća nisu čuli poziv za odvojenim makedonskim nacionalnim identitetom; nastavili su se u nacionalnom smislu identificirati kao Bugari, a ne kao Makedonci. [...] (Čini se da nikada nisu sumnjali u „pretežno bugarski karakter stanovništva Makedonije“). "Makedonski sukob: etnički nacionalizam u transnacionalnom svijetu", Princeton University Press, Danforth, Loring M. 1997, <nowiki>ISBN 0691043566</nowiki>, str. 64.</ref><ref>''"Posljednji od značajnih vođa ustanka - Dame Gruev, umro je 23. decembra 1906. u borbi s turskim vojnicima. Turski tisak opisao ga je kao najvećeg vođu bugarskog revolucionarnog odbora. Francuski, austrijski, ruski, američki i britanski konzuli i ambasadori izvijestili su svoje vlade o pripremi i slamanju Ilindenskog ustanka i opisali ga kao bugarski događaj. Sami Turci ustanak su opisali kao bugarsku zavjeru. " Chris Kostov, Osporeni etnički identitet: slučaj makedonskih imigranata u Torontu, 1900-1996, svezak 7 nacionalizama širom svijeta, Peter Lang, 2010, <nowiki>ISBN 3034301960</nowiki>, str. 87-88.''</ref><ref>''Moderna makedonska istoriografska jednadžba IMRO-a za autonomijom odvojenog i različitog nacionalnog identiteta ne mora nužno da se podudara sa istorijskim zapisima. Prilično očit problem je sam naslov organizacije, koja je pored Makedonije uključivala i Trakiju. Trakija na čije stanovništvo nikada nije polagao pravo moderni makedonski nacionalizam ... Štaviše, postoji ne manje složeno pitanje šta je autonomija značila ljudima koji su je prihvatili u svojim spisima. Prema Hristovu Tatarčevu, njihov zahtjev za autonomijom nije motiviran privrženošću makedonskom nacionalnom identitetu, već iz zabrinutosti da će eksplicitna agenda ujedinjenja s Bugarskom isprovocirati druge male balkanske države i Velike sile na akciju. Drugim riječima, makedonska autonomija može se shvatiti kao taktička diverzija ili kao "plan B" bugarskog ujedinjenja. İpek Yosmaoğlu, Krvne veze: religija, nasilje i politika nacionalnosti u osmanskoj Makedoniji, 1878–1908, Cornell University Press, 2013, <nowiki>ISBN 0801469791</nowiki>, str. 15-16.''</ref><ref>''"Adrianopolitanski" dio imena organizacije ukazuje da se njen dnevni red odnosio ne samo na Makedoniju već i na Trakiju - regiju na čije bugarsko stanovništvo makedonski nacionalisti nikako ne polažu pravo danas. U stvari, kako pokazuje početni naziv organizacije („Bugarski makedonsko-adrijanopoljski revolucionarni komiteti“), ona je imala bugarski nacionalni karakter: revolucionarni vođe su često bili učitelji iz bugarskih škola u Makedoniji. To je bio slučaj sa osnivačima organizacije ... Njihova organizacija je u lokalnom kontekstu popularno viđena kao „bugarski odbor (i). Čavdar Marinov, Poznata Makedonija, zemlja Aleksandra: makedonski identitet na razmeđi grčkog i bugarskog i srpski nacionalizam u isprepletenim istorijama Balkana - Prvi svezak: Nacionalne ideologije i jezičke politike sa Roumenom Daskalovom i Čavdarom Marinovim kao izdanje, BRILL, 2013, <nowiki>ISBN 900425076X</nowiki>, str. 273-330.''</ref> i donekle [[Arumuni|Arumunsko]] stanovništvo regije.<ref>''Autonomija Makedonije i vilajet Adrianople (južna Trakija) postali su ključni zahtjev generacije slovenskih aktivista. U oktobru 1893, grupa od njih osnovala je bugarski makedonsko-Adrianopolitski revolucionarni odbor u Solunu ... Angažovala se u stvaranju mreže tajnih odbora i naoružane gerile u dvije regije, kao i u Bugarskoj, gdje je sve više i više politički boravila je utjecajna makedonska i tračka dijaspora. Snažno pod utjecajem ideja ranog socijalizma i anarhizma, aktivisti IMARO-a vidjeli su buduću autonomnu Makedoniju kao multinacionalnu državu i nisu slijedili samoodređenje makedonskih Slovena kao zasebne etničke pripadnosti. Stoga je makedonski (a također i Adrianopolitanski) bio krovni pojam koji je obuhvaćao Bugare, Turke, Grke, Aromune, Albance, Srbe, Jevreje itd. Iako su ovu poruku prihvatili mnogi Aromuni, kao i neki Sloveni Patrijarši, nije impresionirala druge grupe kojima je IMARO ostao bugarski komitet. ' Istorijski rečnik Republike Makedonije, Istorijski rečnici u Evropi, Dimitar Bechev, Strašilo, 2009, ISBN 0810862956, Uvod.''</ref> Privremena vlada uspostavljena je u gradu [[Kruševo|Kruševu]], gde su ustanici 12. augusta proglasili [[Kruševska Republika|Kruševsku republiku]] Kruševo, koja je pregažena nakon samo deset dana.<ref name="Khadziev1992">Khadziev, Georgi (1992), Dolje od sultana, Živela balkanska federacija !, preuzeto 3. septembra 2007. Izvod iz knjige "Nacionalno oslobođenje i Libertarijanski federalizam" (Natsionalnoto osvobozhdeniye i bezvlastniyat federalizum), preveo Will Firth.</ref> 19. augusta usko povezani ustanak koji su [[Bugari|bugarski]] seljaci organizovali u Adrijanopolskom vilajetu<ref>''Adrijanopoljska regija postala je jedna od najpoželjnijih bugarskih iredenta, druga nakon Makedonije. Do kraja 19. veka, ukupan broj stanovnika u Adrijanopolskoj regiji iznosio je gotovo milion ljudi, od kojih su gotovo jedna trećina bili Bugari ... Bugarski nacionalnooslobodilački pokret počeo se razvijati odmah nakon 1878., u uskoj saradnji sa narodnooslobodilački pokret u Makedoniji, a organizovani karakter stekao je nakon stvaranja Unutrašnje makedonsko-adrijanopolitske revolucionarne organizacije (IMARO) 1893. Oslanjao se uglavnom na izbeglice iz regije Adrianople koje su živjele u Bugarskoj, ali postojala je i " unutrašnja "organizacija. Njegove akcije su kulminirale ustankom Preobraženja (Preobraženja), koji je izbio dve nedelje nakon ustanka u Ilindenu, 6./19. Augusta 1903. Raymond Detrez, Istorijski rečnik Bugarske, Istorijski rečnici Evrope, br. 46, Strašilo, 2006, <nowiki>ISBN 0810849011</nowiki>, str. 3''</ref> doveo je do oslobađanja velikog područja u planinama Strandža i stvaranja privremene vlade u Vasiliku, ''Republika Strandzha''. To je trajalo dvadesetak dana prije nego što su ga Turci srušili.<ref name="Khadziev1992" /> Pobuna je zahvatila i vilajete Kosovo i Solun.<ref>Nadine Lange-Akhund, Makedonsko pitanje, 1893-1908, iz zapadnih izvora, istočnoevropske monografije, 1998; <nowiki>ISBN 0880333839</nowiki>, str. 125.</ref> U trenutku kad je pobuna započela, Osmanlije su već uhitili ili ubili mnoge od najperspektivnijih potencijalnih vođa, uključujući Ivana Garvanova i [[Goce Delčev]]a, a napor je ukinut u roku od nekoliko mjeseci. Preživjeli su uspjeli održati gerilsku kampanju protiv Turaka sljedećih nekoliko godina, ali njegov je veći učinak bio taj što je nagovorio evropske sile da pokušaju uvjeriti osmanskog sultana da mora zauzeti pomirljiviji stav prema svojim [[Kršćanstvo|kršćanskim]] podanicima u Europi. == Preludij == Na prijelazu u 20. stoljeće, [[Osmansko Carstvo]] se raspadalo, a zemlje koje su držali u istočnoj Europi više od 500 godina prelazili su u ruke novih vladara. Makedonija i Trakija bile su regije neodređenih granica, susjedne nedavno nezavisnim grčkim, bugarskim i srpskim državama, ali same su i dalje pod kontrolom Osmanskih Turaka. Svaka od susjednih država temeljila je pretenzije na Makedoniju i Trakiju na različitim istorijskim i etničkim sastavima. Ali stanovništvo je bilo vrlo miješano, a konkurentske povijesne tvrdnje temeljile su se na raznim carstvima u dalekoj prošlosti.<ref name=":0">Gewehr, W.M. (1967), Uspon nacionalizma na Balkanu, 1800–1930, Archon books, <nowiki>ISBN 0-208-00507-2</nowiki>, prvi put objavljeno 1931, od H. Holt & Co.</ref> Natjecanje za kontrolu odvijalo se uglavnom propagandnim kampanjama, usmjerenim na pridobijanje lokalnog stanovništva, a odvijalo se uglavnom kroz crkve i škole. Lokalno stanovništvo i tri konkurentske vlade podržale su i različite grupe plaćenika.<ref name=":0" /><ref name=":1">Jelavich, B. (1983), Istorija Balkana, 2, Cambridge University Press, ISBN 0-521-25448-5</ref> [[Datoteka:Ivan Tsonchev cheta.jpg|mini|278x278piksel|Bend vrhovnog komiteta generala Tsonchev]] Najefikasnija grupa bila je Interna makedonsko-Adrianopolitska revolucionarna organizacija (IMARO), osnovana u [[Solun]]u 1893. Grupa je imala brojne promjene imena prije i nakon ustanka. Bila je pretežno bugarska i podržavala je ideju o autonomiji Makedonije i Adrijanopolskih regija u okviru osmanske države s motom "Makedonija za Makedonce".<ref name=":1" /> Ubrzo su se počeli uvlačiti članovi makedonskog Vrhovnog komiteta, grupe osnovane 1894. u [[Sofija|Sofiji]] u [[Bugarska|Bugarskoj]]. Ova grupa se zvala ''supremisti'' i zalagala se za aneksiju regije od strane Bugarske.<ref>Jelavich, C .; Jelavich, B. (1977), Uspostavljanje balkanskih nacionalnih država, 1804–1920, University of Washington Press, ISBN 0-295-95444-2 Svezak 8 iz 11 svezaka A History of East Central Europe.</ref> Budući da se izraz autonomija redovno koristio u odnosu na makedonsko pitanje, neophodno je napomenuti njegov smisao i razlog. Njena inspiracija svakako je pripadala [[balkan]]skoj praksi devetnaestog veka, kojom su sile održavale fikciju osmanske kontrole nad efektivno neovisnim državama pod maskom autonomnog statusa u okviru osmanske države; (Srbija, 1829–1878; Rumunija, 1829–1878; Bugarska, 1878–1908). ''Drugim riječima, autonomija je bila jednako dobra kao i neovisnost.'' Štaviše, iz makedonske perspektive cilj nezavisnosti putem autonomije imao je još jednu prednost. Još važnije, IMARO je bio svjestan da ni [[Srbija]] ni [[Grčka]] ne mogu očekivati da će dobiti cijelu Makedoniju i, za razliku od Bugarske, oboje su se radovali i tražili podjelu. Autonomija je tada bila najbolja preventiva protiv podjele, koja će sačuvati bugarski karakter [[Makedonci|kršćansko-makedonskog slovenskog]] stanovništva, uprkos odvajanju od same Bugarske. Ideja makedonske autonomije bila je strogo politička i nije podrazumijevala secesiju od bugarske nacionalnosti.<ref>Makedonac: nacionalno pitanje u Jugoslaviji. Poreklo, istorija, politika, Ivo Banac, Cornell University Press, 1984, str. 314.</ref> [[Datoteka:Adrianople voevodi of IMARO.jpg|mini|Vojvodine u vilajetu Odrin pre ustanka.]] Dvije skupine imale su različite strategije. IMARO je, kako je prvobitno zamišljen, nastojao pripremiti pažljivo planirani ustanak u budućnosti, ali supremacisti su preferirali neposredne racije i gerilske operacije nego jačanje nereda i intervencije oborina.<ref name=":0" /><ref>Schevill, F. (1971), Istorija Balkanskog poluostrva, Harcourt, Brace & Co, <nowiki>ISBN 0-405-02774-5</nowiki>, prvi put štampano 1922..</ref><ref>Crampton, R.J. (1997), Kratka istorija Bugarske (2. izdanje), Cambridge University Press, ISBN 0-521-61637-9</ref> S druge strane, manja grupa konzervativaca u [[Solun]]u organizovala je Bugarsko tajno revolucionarno bratstvo. Potonji je inkorporiran u IMARO do 1902, ali njegovi članovi kao Ivan Garvanov trebali su izvršiti značajan utjecaj na organizaciju. Oni su trebali forsirati ustanak Ilinden-Preobrazhenie, a kasnije su postali jezgro IMRO-ove desničarske frakcije.<ref>Revolucionarno bratstvo stvoreno je nasuprot unutrašnjoj organizaciji evolucionista. Njegov statut datira iz marta 1897. i potpisan je pseudonimima 12 članova osnivača. Bratstvo je osnovalo svoje organizacije na nekim mjestima u Makedoniji i Jedrenu i došlo je u oštar sukob s unutrašnjom organizacijom, ali je 1899-1900 postignuto pomirenje i pridružilo se - Hristo Karamandjukov, "Rodopi za vrijeme Ilindensko-preobraženskog ustanka" (Ed. Patriotski front, Sofija, 1986).</ref> Jedan od osnivača IMARO-a, [[Goce Delčev]], snažno je zagovarao polagan postupak, ali su supremacisti tražili da se veliki ustanak održi u ljeto 1903. Turca su ubili samog Delcheva u maju 1903. U međuvremenu, krajem aprila 1903, grupa mladih anarhista iz ''kruga Gemidzhii'' - diplomci bugarske srednje škole za muškarce u Solunu pokrenuli su kampanju terorističkog bombardovanja, takozvanog ''solunskog bombardovanja 1903''. Cilj im je bio privući pažnju velikih sila na osmansko ugnjetavanje u Makedoniji i [[Istočna Trakija|Istočnoj Trakiji]]. Kao odgovor na napade, turska vojska i ''bašibozuci'' (neregularni) masakrirali su mnoge nedužne [[Bugari|Bugare]] u Solunu, a kasnije u [[Bitolj]]u. U tim okolnostima plan Supremacista se nastavio. Pod vodstvom Ivan Garvanov IMARO je donio odluku o vojnoj pobuni. Sam Garvanov nije učestvovao u ustanku zbog hapšenja i progonstva na [[Rodos]]u . Za ustanak je izabran 2. august (20. jula po starom [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]), blagdan svetog Ilije (Ilije). Ovaj sveti dan bio je poznat kao ''Ilinden'' . 11. jula, kongres u ''Petrovoj Nivi'' kod Malko Tarnova odredio je datum pobune 23. jula, a zatim je malo više odložio za 2. august. [[Trakija (regija)|Tračka]] regija, oko Adrijanopolskog vilajeta, nije bila spremna i pregovarala je o kasnijem ustanku u toj regiji. Stav bugarske vlade o ustanku. Tijekom rasprava, vlada Racha Petrova podržala je stav IMARO-a o potpuno unutarnjem karakteru pobune. Osim ličnog upozorenja Racha Petrova Goceu Delčevu u januaru 1903. o odgađanju ili čak otkazivanju pobune, vlada je poslala kružnu notu svojim diplomatskim predstavništvima u [[Solun]]u, [[Bitolj]]u i [[Edirne|Jedrenu]], savjetujući stanovništvo da ne podlegne propagandi probune, jer ''Bugarska nije bila spremna da ga podrži''.<ref>{{Cite web|url=http://www.mni.bg/|title=Македонски научен институт|access-date=14. 4. 2021}}</ref> Staroruske puške Berdan i Krnka, kao i Mannlicheri, isporučeni su iz Bugarske u Skoplje, insistirajući na bržoj brzoj vatri [[oficir]] bugarske vojske Boris Sarafov.<ref>Brown, Keith S. (2013). Odani smrti: Poverenje i teror u revolucionarnoj Makedoniji. Indiana University Press. str. 148. <nowiki>ISBN 9780253008350</nowiki>.</ref> U svojim memoarima Sarafov navodi da je glavni izvor sredstava za kupovinu oružja od bugarske vojske proizašao iz otmice gospođice Stone, kao i iz kontakata u Evropi.<ref>Basevski, Nikolov (1927). Spomeni na Dame Gruev, Boris Sarafov i Ivan Garvanov. Sofija: Press P. Glushkoz. str. 146, str. 153.</ref> [[Datoteka:Ohrid Banner1.jpg|mini|Natpis ustanika iz Ohrida s bugarskom zastavom i natpisom Svoboda ili smʺrtʹ. Pobunjenici su svuda vijorili bugarske zastave.<ref>Nacionalni vojno-istorijski muzej Bugarske, fond 260</ref><ref>Ko su Makedonci Hugh Poulton - str. 57. Pristupljeno 29. novembra 2014.</ref>]] == Ilindenski ustanak == Izvještaj o datumima i detaljima ustanka zabilježio je anarhistički autor Georgi Hadžijev, a preveo ga je Will Firth. 28. jula poruka je poslana revolucionarnim pokretima, mada se tajna čuvala do posljednjeg trenutka. Ustanak je započeo u noći 2. augusta, a zahvatio je velike regije u i oko Bitolja, oko jugozapada današnje [[Sjeverna Makedonija|Sjeverne Makedonije]] i dijela sjevera Grčke. Te noći i rano sledećeg jutra, grad [[Kruševo]] napalo je i zauzelo 800 pobunjenika. Istovremeno, nakon trodnevnih borbi praćenih opsadom koja je započela 5. augusta, grad Smilevo zauzeli su pobunjenici. Grad [[Klisura (Kostur)|Kleisoura]], blizu Kastorije, zauzeli su pobunjenici oko 5. augusta. 14. augusta, pod vođstvom Nikole Puškarov, neki bendovi u blizini [[Skoplje|Skoplja]] napali su i iskočili iz šina vojni voz. U Razlogu se stanovništvo uključilo u ustanak. Ovo je bilo dalje na istoku, u Pirinskoj Makedoniji u današnjoj Bugarskoj.<ref name="Khadziev1992" /> Dana 4. augusta, pod vođstvom Nikola Karev, osnovana je lokalna uprava pod nazivom ''Republika Kruševo.'' Istog i narednog dana turske trupe su bezuspešno pokušavale da povrate Kruševo.<ref name="Khadziev1992" /> 12. augusta, nakon bitke na Slivi, snaga od 3.500 osmanskih vojnika<ref>{{Cite web|url=http://www.mia.com.mk/default.aspx?mId=1&vId=66543986&lId=1&title=%D0%9C%D0%90%D0%9A%D0%95%D0%94%D0%9E%D0%9D%D0%98%D0%88%D0%90+-+%D0%92%D0%9D%D0%90%D0%A2%D0%A0%D0%95%D0%A8%D0%9D%D0%90+%D0%9F%D0%9E%D0%9B%D0%98%D0%A2%D0%98%D0%9A%D0%90|title=МИА - Македонска Информативна Агенцијa - Сто и шест години од Илинденското востание и 65 од Првото заседание на АСНОМ -|date=5. 4. 2012|website=web.archive.org|access-date=14. 4. 2021|archive-date=5. 4. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120405114735/http://www.mia.com.mk/default.aspx?mId=1&vId=66543986&lId=1&title=%D0%9C%D0%90%D0%9A%D0%95%D0%94%D0%9E%D0%9D%D0%98%D0%88%D0%90+-+%D0%92%D0%9D%D0%90%D0%A2%D0%A0%D0%95%D0%A8%D0%9D%D0%90+%D0%9F%D0%9E%D0%9B%D0%98%D0%A2%D0%98%D0%9A%D0%90|url-status=bot: unknown}}</ref> zauzela je i spalila Kruševo. Držali su ga pobunjenici samo deset dana. Osmanlije su 27. augusta konačno zauzeli Kleisoura.<ref name="Khadziev1992" /> Ostali uključeni regioni su [[Ohrid]], Florina i [[Kičevo]]. U regiji [[Solun]]a operacije su bile mnogo ograničenije i bez puno lokalnog učešća, dijelom i zbog neslaganja između frakcija Interne makedonske revolucionarne organizacije (IMRO). Takođe nije bilo pobune u području [[Prilep]]a, odmah istočno od Bitolja.<ref name="Khadziev1992" /> Razlog zašto je ustanak strateški odabran u bitoljskom vilajetu i širem jugozapadnom regionu [[Makedonija (regija)|Makedonije]], bio je taj što se nalazio najudaljenije od [[Bugarska|Bugarske]], pokušavajući Velikim silama pokazati da je ustanak bio isključivo makedonske karakter i pojava.<ref>Perry, Duncan M. (1980). "Smrt ruskog konzula: Makedonija 1903". Ruska istorija. 7 (1): 204. doi: 10.1163 / 187633180x00139. ISSN 0094-288X. "Dugo očekivana pobuna započela je u sumrak u nedjelju, 2. augusta 1903, na Dan Svetog Ilije - ili Ilinden. Pobuna je bila ograničena na Bitoljski vilajet, jer je, prema jednom izvoru, bila najudaljenija od Bugarske, čimbenika koji je trebao pokazati Velikog Moći da je pobuna bila čisto makedonski fenomen. "</ref> Prema jednom od osnivača IMARO-a - Petar Poparsov, ideja da se drži podalje od Bugarske bila je zato što bi svaka sumnja u njegovo mešanje mogla naštetiti objema stranama: Bugarskoj i organizaciji.<ref>Todor Petrov, Tsocho Bilyarski, Interna makedonsko-jedrenska revolucionarna organizacija očima svojih osnivača; Vojna izdavačka kuća; Sofija, 2002, <nowiki>ISBN 954-509-233-5</nowiki> str. 205.</ref> U stvari, ustanak se ubrzo proširio na susedne vilajete Kosovo, Solun i Adrijanopolj (u Trakiji).<ref>Raymond Detrez, A do Ž Bugarske; Izdanje 2, SCARECROW Press, 2010, <nowiki>ISBN 0810872021</nowiki>, str. 217.</ref> === Krastovdenski ustanak === [[Datoteka:IMARO Activists - Bulgarian Comitadjii - Captured by the Allies Police.jpg|mini|Konvoj zarobljenih bugarskih aktivista IMRO-a.]] * Milicije aktivne u regionu Serres, predvođene Yaneom Sandanskim i pobunjenim odredom Vrhovnog komiteta, zadržale su velike turske snage. Ove akcije je počela na dan Praznik križa (Krastovden na bugarskom, 27. septembar) i da ne uključuje lokalno stanovništvo više nego u drugim regijama, i dobro su istočno od Monastir i zapadno od Trakije. U područjima koja su obuhvaćala ustanak 1903, albanski seljani bili su u situaciji da su ili pod pretnjom četa IMRO ili su ih regrutovale osmanske vlasti da okončaju ustanak.<ref>Brown, Keith (2003). Prošlost u pitanju: Moderna Makedonija i neizvjesnosti nacije. Princeton University Press. str. 267. ISBN 9780691099958 "U ustanku su 1903. bili uključeni uglavnom hrišćani koji su govorili slovenski jezik uz pomoć vlaškog stanovništva. Albanski seljani uglavnom su se našli ili pod prijetnjom četa VMRO ili regrutovani u osmanske napore da sruše ustanak."</ref> == Preobraženski ustanak == Prema Khadzievu, glavni cilj pobune u Trakiji bio je pružiti potporu ustancima zapadnije, angažirajući turske trupe i sprečavajući ih da se presele u Makedoniju. Mnoge operacije su bile diverzijske, mada je zauzeto nekoliko sela, a regija u Strandzhi držana je dvadesetak dana. Ovo se ponekad naziva republikom Strandzha ili komunom Strandzha, ali prema Khadzievu nikada nije bilo pitanja državne moći u regiji Trakije. * Ujutro 19. augusta izvršeni su napadi na sela širom regiona, uključujući Vasiliko (danas Carevo), Stoilovo (blizu Malko Tarnova) i sela u blizini Edirna. * 21. augusta dignut je u [[zrak]] lučki svjetionik u Igneadi. * Otprilike 3. septembra jake osmanske snage počele su ponovo uspostavljati svoju kontrolu. * Do 8. septembra Turci su obnovili kontrolu i brisali se. === Ustanak na planinama Rodopi === U [[Rodopi|planinama]] Rodopa, Zapadna Trakija, ustanak se izrazio samo u nekim diverzantima Cheta u regionima Smolyan i Dedeagach.<ref>Petko T. Karapetkov, Slavejno. Plovdiv, 1948, str. 216-219.</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Historija Makedonije]] [[Kategorija:Historija Bugarske]] [[Kategorija:Sukobi u 1903.]] [[Kategorija:1903. u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:1903. u Bugarskoj]] b01gkf78dkhwv97wg7ny9r4su4pztjt 3838214 3838213 2026-04-29T16:56:33Z AnToni 2325 3838214 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Ilinden-Preobrazhenie-Krastovden-Rhodope Uprising.PNG|mini|Mapa ustanka u oblastima Makedonije i Trakije. Današnje granice su vidljive, zajedno s otomanskim granicama u to vrijeme.]] '''Ilindensko-Preobražanski ustanak''' ili jednostavno '''Ilindenski ustanak''' u augustu - oktobru 1903. ({{Jez-bg|Илинденско-Преображенско въстание}}; {{Jez-mk|Илинденско востание}}; {{Jez-el|Εξέγερση του Ίλιντεν}}), bila je organizirana pobuna protiv [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], koju je pripremila i izvela [[Unutrašnja makedonska revolucionarna organizacija|Unutašnhs makedonsko-jadranska revolucionarna organizacija,<ref name="J.D.B.">{{Cite book|last=J. D. B.|title=The Encyclopaedia Britannica; A Dictionary of Arts, Sciences, Literature and General Information|publisher=At the University Press|year=1911|edition=11th|volume=XVII (LORD CHAMBERLAIN to MECKLENBURG)|location=Cambridge, England|page=221|chapter=Macedonia (Bulgarian Insurrection of 1903)|author-link=James Bourchier|access-date=18. 7. 2018|chapter-url=https://archive.org/stream/encyclopaediabri17chisrich#page/220/mode/2up|via=Internet Archive}}</ref><ref>Uspostavljanje balkanskih nacionalnih država, 1804–1920, C. i B. Jelavich, 1977, str. 211–212</ref> uz podršku Vrhovnog makedonsko-adrijanopoljskog odbora.<ref>Victor. Roudometof, makedonsko pitanje od sukoba do saradnje? u: Constantine Panos Danopoulos, Dhirendra K. Vajpeyi, Amir Bar-Or kao ur, Civilno-vojni odnosi, izgradnja nacije i nacionalni identitet: uporedne perspektive, Greenwood Publishing Group, 2004, ISBN 0275979237, str. 216.</ref> Ime ustanka odnosi se na ''Ilinden'', ime za blagdan [[Sveti Ilija|svetog Ilije]], i na [[Preobraženje]]. Pobuna je trajala od početka augusta do kraja oktobra i zahvatila je ogromnu teritoriju od istočne [[Crno more|obale Crnog mora]] do obala [[Ohridsko jezero|Ohridskog jezera]]. Pobuna u regionu [[Makedonija (regija)|Makedonije]] zahvatila je većinu centralnih i jugozapadnih dijelova Molastirskog vilajeta, primajući podršku uglavnom lokalnih [[Bugari|bugarskih]] seljaka,<ref>„Međutim, suprotno dojmu istraživača koji vjeruju da je Interna organizacija zagovarala„ makedonsku nacionalnu svijest “, lokalni revolucionari izjavili su uvjerenje da je„ većina “kršćanskog stanovništva Makedonije„ bugarska “. Jasno su odbacili moguće navode onoga što oni nazivaju "nacionalnim separatizmom" u odnosu na Bugare, pa čak ga i smatraju "nemoralnim". Iako su proglasili jednak odnos prema svom "makedonskom stanovništvu". Čavdar Marinov, Mi Makedonci, Staze makedonske Supre -Nacionalizam (1878–1912), u „Mi, ljudi: politika nacionalne posebnosti u jugoistočnoj Evropi“ s Miškovom Dajanom kao ur, Central European University Press, 2009, ISBN 9639776289, str. 107-137.</ref><ref>Čini se da politički i vojni lideri Slovena Makedonije na prijelazu stoljeća nisu čuli poziv za odvojenim makedonskim nacionalnim identitetom; nastavili su se u nacionalnom smislu identificirati kao Bugari, a ne kao Makedonci. [...] (Čini se da nikada nisu sumnjali u „pretežno bugarski karakter stanovništva Makedonije“). "Makedonski sukob: etnički nacionalizam u transnacionalnom svijetu", Princeton University Press, Danforth, Loring M. 1997, <nowiki>ISBN 0691043566</nowiki>, str. 64.</ref><ref>''"Posljednji od značajnih vođa ustanka - Dame Gruev, umro je 23. decembra 1906. u borbi s turskim vojnicima. Turski tisak opisao ga je kao najvećeg vođu bugarskog revolucionarnog odbora. Francuski, austrijski, ruski, američki i britanski konzuli i ambasadori izvijestili su svoje vlade o pripremi i slamanju Ilindenskog ustanka i opisali ga kao bugarski događaj. Sami Turci ustanak su opisali kao bugarsku zavjeru. " Chris Kostov, Osporeni etnički identitet: slučaj makedonskih imigranata u Torontu, 1900-1996, svezak 7 nacionalizama širom svijeta, Peter Lang, 2010, <nowiki>ISBN 3034301960</nowiki>, str. 87-88.''</ref><ref>''Moderna makedonska istoriografska jednadžba IMRO-a za autonomijom odvojenog i različitog nacionalnog identiteta ne mora nužno da se podudara sa istorijskim zapisima. Prilično očit problem je sam naslov organizacije, koja je pored Makedonije uključivala i Trakiju. Trakija na čije stanovništvo nikada nije polagao pravo moderni makedonski nacionalizam ... Štaviše, postoji ne manje složeno pitanje šta je autonomija značila ljudima koji su je prihvatili u svojim spisima. Prema Hristovu Tatarčevu, njihov zahtjev za autonomijom nije motiviran privrženošću makedonskom nacionalnom identitetu, već iz zabrinutosti da će eksplicitna agenda ujedinjenja s Bugarskom isprovocirati druge male balkanske države i Velike sile na akciju. Drugim riječima, makedonska autonomija može se shvatiti kao taktička diverzija ili kao "plan B" bugarskog ujedinjenja. İpek Yosmaoğlu, Krvne veze: religija, nasilje i politika nacionalnosti u osmanskoj Makedoniji, 1878–1908, Cornell University Press, 2013, <nowiki>ISBN 0801469791</nowiki>, str. 15-16.''</ref><ref>''"Adrianopolitanski" dio imena organizacije ukazuje da se njen dnevni red odnosio ne samo na Makedoniju već i na Trakiju - regiju na čije bugarsko stanovništvo makedonski nacionalisti nikako ne polažu pravo danas. U stvari, kako pokazuje početni naziv organizacije („Bugarski makedonsko-adrijanopoljski revolucionarni komiteti“), ona je imala bugarski nacionalni karakter: revolucionarni vođe su često bili učitelji iz bugarskih škola u Makedoniji. To je bio slučaj sa osnivačima organizacije ... Njihova organizacija je u lokalnom kontekstu popularno viđena kao „bugarski odbor (i). Čavdar Marinov, Poznata Makedonija, zemlja Aleksandra: makedonski identitet na razmeđi grčkog i bugarskog i srpski nacionalizam u isprepletenim istorijama Balkana - Prvi svezak: Nacionalne ideologije i jezičke politike sa Roumenom Daskalovom i Čavdarom Marinovim kao izdanje, BRILL, 2013, <nowiki>ISBN 900425076X</nowiki>, str. 273-330.''</ref> i donekle [[Arumuni|Arumunsko]] stanovništvo regije.<ref>''Autonomija Makedonije i vilajet Adrianople (južna Trakija) postali su ključni zahtjev generacije slovenskih aktivista. U oktobru 1893, grupa od njih osnovala je bugarski makedonsko-Adrianopolitski revolucionarni odbor u Solunu ... Angažovala se u stvaranju mreže tajnih odbora i naoružane gerile u dvije regije, kao i u Bugarskoj, gdje je sve više i više politički boravila je utjecajna makedonska i tračka dijaspora. Snažno pod utjecajem ideja ranog socijalizma i anarhizma, aktivisti IMARO-a vidjeli su buduću autonomnu Makedoniju kao multinacionalnu državu i nisu slijedili samoodređenje makedonskih Slovena kao zasebne etničke pripadnosti. Stoga je makedonski (a također i Adrianopolitanski) bio krovni pojam koji je obuhvaćao Bugare, Turke, Grke, Aromune, Albance, Srbe, Jevreje itd. Iako su ovu poruku prihvatili mnogi Aromuni, kao i neki Sloveni Patrijarši, nije impresionirala druge grupe kojima je IMARO ostao bugarski komitet. ' Istorijski rečnik Republike Makedonije, Istorijski rečnici u Evropi, Dimitar Bechev, Strašilo, 2009, ISBN 0810862956, Uvod.''</ref> Privremena vlada uspostavljena je u gradu [[Kruševo|Kruševu]], gde su ustanici 12. augusta proglasili [[Kruševska Republika|Kruševsku republiku]] Kruševo, koja je pregažena nakon samo deset dana.<ref name="Khadziev1992">Khadziev, Georgi (1992), Dolje od sultana, Živela balkanska federacija !, preuzeto 3. septembra 2007. Izvod iz knjige "Nacionalno oslobođenje i Libertarijanski federalizam" (Natsionalnoto osvobozhdeniye i bezvlastniyat federalizum), preveo Will Firth.</ref> 19. augusta usko povezani ustanak koji su [[Bugari|bugarski]] seljaci organizovali u Adrijanopolskom vilajetu<ref>''Adrijanopoljska regija postala je jedna od najpoželjnijih bugarskih iredenta, druga nakon Makedonije. Do kraja 19. veka, ukupan broj stanovnika u Adrijanopolskoj regiji iznosio je gotovo milion ljudi, od kojih su gotovo jedna trećina bili Bugari ... Bugarski nacionalnooslobodilački pokret počeo se razvijati odmah nakon 1878., u uskoj saradnji sa narodnooslobodilački pokret u Makedoniji, a organizovani karakter stekao je nakon stvaranja Unutrašnje makedonsko-adrijanopolitske revolucionarne organizacije (IMARO) 1893. Oslanjao se uglavnom na izbeglice iz regije Adrianople koje su živjele u Bugarskoj, ali postojala je i " unutrašnja "organizacija. Njegove akcije su kulminirale ustankom Preobraženja (Preobraženja), koji je izbio dve nedelje nakon ustanka u Ilindenu, 6./19. Augusta 1903. Raymond Detrez, Istorijski rečnik Bugarske, Istorijski rečnici Evrope, br. 46, Strašilo, 2006, <nowiki>ISBN 0810849011</nowiki>, str. 3''</ref> doveo je do oslobađanja velikog područja u planinama Strandža i stvaranja privremene vlade u Vasiliku, ''Republika Strandzha''. To je trajalo dvadesetak dana prije nego što su ga Turci srušili.<ref name="Khadziev1992" /> Pobuna je zahvatila i vilajete Kosovo i Solun.<ref>Nadine Lange-Akhund, Makedonsko pitanje, 1893-1908, iz zapadnih izvora, istočnoevropske monografije, 1998; <nowiki>ISBN 0880333839</nowiki>, str. 125.</ref> U trenutku kad je pobuna započela, Osmanlije su već uhitili ili ubili mnoge od najperspektivnijih potencijalnih vođa, uključujući Ivana Garvanova i [[Goce Delčev]]a, a napor je ukinut u roku od nekoliko mjeseci. Preživjeli su uspjeli održati gerilsku kampanju protiv Turaka sljedećih nekoliko godina, ali njegov je veći učinak bio taj što je nagovorio evropske sile da pokušaju uvjeriti osmanskog sultana da mora zauzeti pomirljiviji stav prema svojim [[Kršćanstvo|kršćanskim]] podanicima u Europi. == Preludij == Na prijelazu u 20. stoljeće, [[Osmansko Carstvo]] se raspadalo, a zemlje koje su držali u istočnoj Europi više od 500 godina prelazili su u ruke novih vladara. Makedonija i Trakija bile su regije neodređenih granica, susjedne nedavno nezavisnim grčkim, bugarskim i srpskim državama, ali same su i dalje pod kontrolom Osmanskih Turaka. Svaka od susjednih država temeljila je pretenzije na Makedoniju i Trakiju na različitim istorijskim i etničkim sastavima. Ali stanovništvo je bilo vrlo miješano, a konkurentske povijesne tvrdnje temeljile su se na raznim carstvima u dalekoj prošlosti.<ref name=":0">Gewehr, W.M. (1967), Uspon nacionalizma na Balkanu, 1800–1930, Archon books, <nowiki>ISBN 0-208-00507-2</nowiki>, prvi put objavljeno 1931, od H. Holt & Co.</ref> Natjecanje za kontrolu odvijalo se uglavnom propagandnim kampanjama, usmjerenim na pridobijanje lokalnog stanovništva, a odvijalo se uglavnom kroz crkve i škole. Lokalno stanovništvo i tri konkurentske vlade podržale su i različite grupe plaćenika.<ref name=":0" /><ref name=":1">Jelavich, B. (1983), Istorija Balkana, 2, Cambridge University Press, ISBN 0-521-25448-5</ref> [[Datoteka:Ivan Tsonchev cheta.jpg|mini|278x278piksel|Bend vrhovnog komiteta generala Tsonchev]] Najefikasnija grupa bila je Interna makedonsko-Adrianopolitska revolucionarna organizacija (IMARO), osnovana u [[Solun]]u 1893. Grupa je imala brojne promjene imena prije i nakon ustanka. Bila je pretežno bugarska i podržavala je ideju o autonomiji Makedonije i Adrijanopolskih regija u okviru osmanske države s motom "Makedonija za Makedonce".<ref name=":1" /> Ubrzo su se počeli uvlačiti članovi makedonskog Vrhovnog komiteta, grupe osnovane 1894. u [[Sofija|Sofiji]] u [[Bugarska|Bugarskoj]]. Ova grupa se zvala ''supremisti'' i zalagala se za aneksiju regije od strane Bugarske.<ref>Jelavich, C .; Jelavich, B. (1977), Uspostavljanje balkanskih nacionalnih država, 1804–1920, University of Washington Press, ISBN 0-295-95444-2 Svezak 8 iz 11 svezaka A History of East Central Europe.</ref> Budući da se izraz autonomija redovno koristio u odnosu na makedonsko pitanje, neophodno je napomenuti njegov smisao i razlog. Njena inspiracija svakako je pripadala [[balkan]]skoj praksi devetnaestog veka, kojom su sile održavale fikciju osmanske kontrole nad efektivno neovisnim državama pod maskom autonomnog statusa u okviru osmanske države; (Srbija, 1829–1878; Rumunija, 1829–1878; Bugarska, 1878–1908). ''Drugim riječima, autonomija je bila jednako dobra kao i neovisnost.'' Štaviše, iz makedonske perspektive cilj nezavisnosti putem autonomije imao je još jednu prednost. Još važnije, IMARO je bio svjestan da ni [[Srbija]] ni [[Grčka]] ne mogu očekivati da će dobiti cijelu Makedoniju i, za razliku od Bugarske, oboje su se radovali i tražili podjelu. Autonomija je tada bila najbolja preventiva protiv podjele, koja će sačuvati bugarski karakter [[Makedonci|kršćansko-makedonskog slovenskog]] stanovništva, uprkos odvajanju od same Bugarske. Ideja makedonske autonomije bila je strogo politička i nije podrazumijevala secesiju od bugarske nacionalnosti.<ref>Makedonac: nacionalno pitanje u Jugoslaviji. Poreklo, istorija, politika, Ivo Banac, Cornell University Press, 1984, str. 314.</ref> [[Datoteka:Adrianople voevodi of IMARO.jpg|mini|Vojvodine u vilajetu Odrin pre ustanka.]] Dvije skupine imale su različite strategije. IMARO je, kako je prvobitno zamišljen, nastojao pripremiti pažljivo planirani ustanak u budućnosti, ali supremacisti su preferirali neposredne racije i gerilske operacije nego jačanje nereda i intervencije oborina.<ref name=":0" /><ref>Schevill, F. (1971), Istorija Balkanskog poluostrva, Harcourt, Brace & Co, <nowiki>ISBN 0-405-02774-5</nowiki>, prvi put štampano 1922..</ref><ref>Crampton, R.J. (1997), Kratka istorija Bugarske (2. izdanje), Cambridge University Press, ISBN 0-521-61637-9</ref> S druge strane, manja grupa konzervativaca u [[Solun]]u organizovala je Bugarsko tajno revolucionarno bratstvo. Potonji je inkorporiran u IMARO do 1902, ali njegovi članovi kao Ivan Garvanov trebali su izvršiti značajan utjecaj na organizaciju. Oni su trebali forsirati ustanak Ilinden-Preobrazhenie, a kasnije su postali jezgro IMRO-ove desničarske frakcije.<ref>Revolucionarno bratstvo stvoreno je nasuprot unutrašnjoj organizaciji evolucionista. Njegov statut datira iz marta 1897. i potpisan je pseudonimima 12 članova osnivača. Bratstvo je osnovalo svoje organizacije na nekim mjestima u Makedoniji i Jedrenu i došlo je u oštar sukob s unutrašnjom organizacijom, ali je 1899-1900 postignuto pomirenje i pridružilo se - Hristo Karamandjukov, "Rodopi za vrijeme Ilindensko-preobraženskog ustanka" (Ed. Patriotski front, Sofija, 1986).</ref> Jedan od osnivača IMARO-a, [[Goce Delčev]], snažno je zagovarao polagan postupak, ali su supremacisti tražili da se veliki ustanak održi u ljeto 1903. Turca su ubili samog Delcheva u maju 1903. U međuvremenu, krajem aprila 1903, grupa mladih anarhista iz ''kruga Gemidzhii'' - diplomci bugarske srednje škole za muškarce u Solunu pokrenuli su kampanju terorističkog bombardovanja, takozvanog ''solunskog bombardovanja 1903''. Cilj im je bio privući pažnju velikih sila na osmansko ugnjetavanje u Makedoniji i [[Istočna Trakija|Istočnoj Trakiji]]. Kao odgovor na napade, turska vojska i ''bašibozuci'' (neregularni) masakrirali su mnoge nedužne [[Bugari|Bugare]] u Solunu, a kasnije u [[Bitolj]]u. U tim okolnostima plan Supremacista se nastavio. Pod vodstvom Ivan Garvanov IMARO je donio odluku o vojnoj pobuni. Sam Garvanov nije učestvovao u ustanku zbog hapšenja i progonstva na [[Rodos]]u . Za ustanak je izabran 2. august (20. jula po starom [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]), blagdan svetog Ilije (Ilije). Ovaj sveti dan bio je poznat kao ''Ilinden'' . 11. jula, kongres u ''Petrovoj Nivi'' kod Malko Tarnova odredio je datum pobune 23. jula, a zatim je malo više odložio za 2. august. [[Trakija (regija)|Tračka]] regija, oko Adrijanopolskog vilajeta, nije bila spremna i pregovarala je o kasnijem ustanku u toj regiji. Stav bugarske vlade o ustanku. Tijekom rasprava, vlada Racha Petrova podržala je stav IMARO-a o potpuno unutarnjem karakteru pobune. Osim ličnog upozorenja Racha Petrova Goceu Delčevu u januaru 1903. o odgađanju ili čak otkazivanju pobune, vlada je poslala kružnu notu svojim diplomatskim predstavništvima u [[Solun]]u, [[Bitolj]]u i [[Edirne|Jedrenu]], savjetujući stanovništvo da ne podlegne propagandi probune, jer ''Bugarska nije bila spremna da ga podrži''.<ref>{{Cite web|url=http://www.mni.bg/|title=Македонски научен институт|access-date=14. 4. 2021}}</ref> Staroruske puške Berdan i Krnka, kao i Mannlicheri, isporučeni su iz Bugarske u Skoplje, insistirajući na bržoj brzoj vatri [[oficir]] bugarske vojske Boris Sarafov.<ref>Brown, Keith S. (2013). Odani smrti: Poverenje i teror u revolucionarnoj Makedoniji. Indiana University Press. str. 148. <nowiki>ISBN 9780253008350</nowiki>.</ref> U svojim memoarima Sarafov navodi da je glavni izvor sredstava za kupovinu oružja od bugarske vojske proizašao iz otmice gospođice Stone, kao i iz kontakata u Evropi.<ref>Basevski, Nikolov (1927). Spomeni na Dame Gruev, Boris Sarafov i Ivan Garvanov. Sofija: Press P. Glushkoz. str. 146, str. 153.</ref> [[Datoteka:Ohrid Banner1.jpg|mini|Natpis ustanika iz Ohrida s bugarskom zastavom i natpisom Svoboda ili smʺrtʹ. Pobunjenici su svuda vijorili bugarske zastave.<ref>Nacionalni vojno-istorijski muzej Bugarske, fond 260</ref><ref>Ko su Makedonci Hugh Poulton - str. 57. Pristupljeno 29. novembra 2014.</ref>]] == Ilindenski ustanak == Izvještaj o datumima i detaljima ustanka zabilježio je anarhistički autor Georgi Hadžijev, a preveo ga je Will Firth. 28. jula poruka je poslana revolucionarnim pokretima, mada se tajna čuvala do posljednjeg trenutka. Ustanak je započeo u noći 2. augusta, a zahvatio je velike regije u i oko Bitolja, oko jugozapada današnje [[Sjeverna Makedonija|Sjeverne Makedonije]] i dijela sjevera Grčke. Te noći i rano sledećeg jutra, grad [[Kruševo]] napalo je i zauzelo 800 pobunjenika. Istovremeno, nakon trodnevnih borbi praćenih opsadom koja je započela 5. augusta, grad Smilevo zauzeli su pobunjenici. Grad [[Klisura (Kostur)|Kleisoura]], blizu Kastorije, zauzeli su pobunjenici oko 5. augusta. 14. augusta, pod vođstvom Nikole Puškarov, neki bendovi u blizini [[Skoplje|Skoplja]] napali su i iskočili iz šina vojni voz. U Razlogu se stanovništvo uključilo u ustanak. Ovo je bilo dalje na istoku, u Pirinskoj Makedoniji u današnjoj Bugarskoj.<ref name="Khadziev1992" /> Dana 4. augusta, pod vođstvom Nikola Karev, osnovana je lokalna uprava pod nazivom ''Republika Kruševo.'' Istog i narednog dana turske trupe su bezuspešno pokušavale da povrate Kruševo.<ref name="Khadziev1992" /> 12. augusta, nakon bitke na Slivi, snaga od 3.500 osmanskih vojnika<ref>{{Cite web|url=http://www.mia.com.mk/default.aspx?mId=1&vId=66543986&lId=1&title=%D0%9C%D0%90%D0%9A%D0%95%D0%94%D0%9E%D0%9D%D0%98%D0%88%D0%90+-+%D0%92%D0%9D%D0%90%D0%A2%D0%A0%D0%95%D0%A8%D0%9D%D0%90+%D0%9F%D0%9E%D0%9B%D0%98%D0%A2%D0%98%D0%9A%D0%90|title=МИА - Македонска Информативна Агенцијa - Сто и шест години од Илинденското востание и 65 од Првото заседание на АСНОМ -|date=5. 4. 2012|website=web.archive.org|access-date=14. 4. 2021|archive-date=5. 4. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120405114735/http://www.mia.com.mk/default.aspx?mId=1&vId=66543986&lId=1&title=%D0%9C%D0%90%D0%9A%D0%95%D0%94%D0%9E%D0%9D%D0%98%D0%88%D0%90+-+%D0%92%D0%9D%D0%90%D0%A2%D0%A0%D0%95%D0%A8%D0%9D%D0%90+%D0%9F%D0%9E%D0%9B%D0%98%D0%A2%D0%98%D0%9A%D0%90|url-status=bot: unknown}}</ref> zauzela je i spalila Kruševo. Držali su ga pobunjenici samo deset dana. Osmanlije su 27. augusta konačno zauzeli Kleisoura.<ref name="Khadziev1992" /> Ostali uključeni regioni su [[Ohrid]], Florina i [[Kičevo]]. U regiji [[Solun]]a operacije su bile mnogo ograničenije i bez puno lokalnog učešća, dijelom i zbog neslaganja između frakcija Interne makedonske revolucionarne organizacije (IMRO). Takođe nije bilo pobune u području [[Prilep]]a, odmah istočno od Bitolja.<ref name="Khadziev1992" /> Razlog zašto je ustanak strateški odabran u bitoljskom vilajetu i širem jugozapadnom regionu [[Makedonija (regija)|Makedonije]], bio je taj što se nalazio najudaljenije od [[Bugarska|Bugarske]], pokušavajući Velikim silama pokazati da je ustanak bio isključivo makedonske karakter i pojava.<ref>Perry, Duncan M. (1980). "Smrt ruskog konzula: Makedonija 1903". Ruska istorija. 7 (1): 204. doi: 10.1163 / 187633180x00139. ISSN 0094-288X. "Dugo očekivana pobuna započela je u sumrak u nedjelju, 2. augusta 1903, na Dan Svetog Ilije - ili Ilinden. Pobuna je bila ograničena na Bitoljski vilajet, jer je, prema jednom izvoru, bila najudaljenija od Bugarske, čimbenika koji je trebao pokazati Velikog Moći da je pobuna bila čisto makedonski fenomen. "</ref> Prema jednom od osnivača IMARO-a - Petar Poparsov, ideja da se drži podalje od Bugarske bila je zato što bi svaka sumnja u njegovo mešanje mogla naštetiti objema stranama: Bugarskoj i organizaciji.<ref>Todor Petrov, Tsocho Bilyarski, Interna makedonsko-jedrenska revolucionarna organizacija očima svojih osnivača; Vojna izdavačka kuća; Sofija, 2002, <nowiki>ISBN 954-509-233-5</nowiki> str. 205.</ref> U stvari, ustanak se ubrzo proširio na susedne vilajete Kosovo, Solun i Adrijanopolj (u Trakiji).<ref>Raymond Detrez, A do Ž Bugarske; Izdanje 2, SCARECROW Press, 2010, <nowiki>ISBN 0810872021</nowiki>, str. 217.</ref> === Krastovdenski ustanak === [[Datoteka:IMARO Activists - Bulgarian Comitadjii - Captured by the Allies Police.jpg|mini|Konvoj zarobljenih bugarskih aktivista IMRO-a.]] * Milicije aktivne u regionu Serres, predvođene Yaneom Sandanskim i pobunjenim odredom Vrhovnog komiteta, zadržale su velike turske snage. Ove akcije je počela na dan Praznik križa (Krastovden na bugarskom, 27. septembar) i da ne uključuje lokalno stanovništvo više nego u drugim regijama, i dobro su istočno od Monastir i zapadno od Trakije. U područjima koja su obuhvaćala ustanak 1903, albanski seljani bili su u situaciji da su ili pod pretnjom četa IMRO ili su ih regrutovale osmanske vlasti da okončaju ustanak.<ref>Brown, Keith (2003). Prošlost u pitanju: Moderna Makedonija i neizvjesnosti nacije. Princeton University Press. str. 267. ISBN 9780691099958 "U ustanku su 1903. bili uključeni uglavnom hrišćani koji su govorili slovenski jezik uz pomoć vlaškog stanovništva. Albanski seljani uglavnom su se našli ili pod prijetnjom četa VMRO ili regrutovani u osmanske napore da sruše ustanak."</ref> == Preobraženski ustanak == Prema Khadzievu, glavni cilj pobune u Trakiji bio je pružiti potporu ustancima zapadnije, angažirajući turske trupe i sprečavajući ih da se presele u Makedoniju. Mnoge operacije su bile diverzijske, mada je zauzeto nekoliko sela, a regija u Strandzhi držana je dvadesetak dana. Ovo se ponekad naziva republikom Strandzha ili komunom Strandzha, ali prema Khadzievu nikada nije bilo pitanja državne moći u regiji Trakije. * Ujutro 19. augusta izvršeni su napadi na sela širom regiona, uključujući Vasiliko (danas Carevo), Stoilovo (blizu Malko Tarnova) i sela u blizini Edirna. * 21. augusta dignut je u [[zrak]] lučki svjetionik u Igneadi. * Otprilike 3. septembra jake osmanske snage počele su ponovo uspostavljati svoju kontrolu. * Do 8. septembra Turci su obnovili kontrolu i brisali se. === Ustanak na planinama Rodopi === U [[Rodopi|planinama]] Rodopa, Zapadna Trakija, ustanak se izrazio samo u nekim diverzantima Cheta u regionima Smolyan i Dedeagach.<ref>Petko T. Karapetkov, Slavejno. Plovdiv, 1948, str. 216-219.</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Historija Makedonije]] [[Kategorija:Historija Bugarske]] [[Kategorija:Sukobi u 1903.]] [[Kategorija:1903. u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:1903. u Bugarskoj]] b9m8w34169uuboc47vcfz6mo3ocodu7 3838215 3838214 2026-04-29T16:57:04Z AnToni 2325 3838215 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Ilinden-Preobrazhenie-Krastovden-Rhodope Uprising.PNG|mini|Mapa ustanka u oblastima Makedonije i Trakije. Današnje granice su vidljive, zajedno s otomanskim granicama u to vrijeme.]] '''Ilindensko-Preobražanski ustanak''' ili jednostavno '''Ilindenski ustanak''' u augustu - oktobru 1903. ({{Jez-bg|Илинденско-Преображенско въстание}}; {{Jez-mk|Илинденско востание}}; {{Jez-el|Εξέγερση του Ίλιντεν}}), bila je organizirana pobuna protiv [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], koju je pripremila i izvela [[Unutrašnja makedonska revolucionarna organizacija|Unutrašnja makedonsko-jadranska revolucionarna organizacija]],<ref name="J.D.B.">{{Cite book|last=J. D. B.|title=The Encyclopaedia Britannica; A Dictionary of Arts, Sciences, Literature and General Information|publisher=At the University Press|year=1911|edition=11th|volume=XVII (LORD CHAMBERLAIN to MECKLENBURG)|location=Cambridge, England|page=221|chapter=Macedonia (Bulgarian Insurrection of 1903)|author-link=James Bourchier|access-date=18. 7. 2018|chapter-url=https://archive.org/stream/encyclopaediabri17chisrich#page/220/mode/2up|via=Internet Archive}}</ref><ref>Uspostavljanje balkanskih nacionalnih država, 1804–1920, C. i B. Jelavich, 1977, str. 211–212</ref> uz podršku Vrhovnog makedonsko-adrijanopoljskog odbora.<ref>Victor. Roudometof, makedonsko pitanje od sukoba do saradnje? u: Constantine Panos Danopoulos, Dhirendra K. Vajpeyi, Amir Bar-Or kao ur, Civilno-vojni odnosi, izgradnja nacije i nacionalni identitet: uporedne perspektive, Greenwood Publishing Group, 2004, ISBN 0275979237, str. 216.</ref> Ime ustanka odnosi se na ''Ilinden'', ime za blagdan [[Sveti Ilija|svetog Ilije]], i na [[Preobraženje]]. Pobuna je trajala od početka augusta do kraja oktobra i zahvatila je ogromnu teritoriju od istočne [[Crno more|obale Crnog mora]] do obala [[Ohridsko jezero|Ohridskog jezera]]. Pobuna u regionu [[Makedonija (regija)|Makedonije]] zahvatila je većinu centralnih i jugozapadnih dijelova Molastirskog vilajeta, primajući podršku uglavnom lokalnih [[Bugari|bugarskih]] seljaka,<ref>„Međutim, suprotno dojmu istraživača koji vjeruju da je Interna organizacija zagovarala„ makedonsku nacionalnu svijest “, lokalni revolucionari izjavili su uvjerenje da je„ većina “kršćanskog stanovništva Makedonije„ bugarska “. Jasno su odbacili moguće navode onoga što oni nazivaju "nacionalnim separatizmom" u odnosu na Bugare, pa čak ga i smatraju "nemoralnim". Iako su proglasili jednak odnos prema svom "makedonskom stanovništvu". Čavdar Marinov, Mi Makedonci, Staze makedonske Supre -Nacionalizam (1878–1912), u „Mi, ljudi: politika nacionalne posebnosti u jugoistočnoj Evropi“ s Miškovom Dajanom kao ur, Central European University Press, 2009, ISBN 9639776289, str. 107-137.</ref><ref>Čini se da politički i vojni lideri Slovena Makedonije na prijelazu stoljeća nisu čuli poziv za odvojenim makedonskim nacionalnim identitetom; nastavili su se u nacionalnom smislu identificirati kao Bugari, a ne kao Makedonci. [...] (Čini se da nikada nisu sumnjali u „pretežno bugarski karakter stanovništva Makedonije“). "Makedonski sukob: etnički nacionalizam u transnacionalnom svijetu", Princeton University Press, Danforth, Loring M. 1997, <nowiki>ISBN 0691043566</nowiki>, str. 64.</ref><ref>''"Posljednji od značajnih vođa ustanka - Dame Gruev, umro je 23. decembra 1906. u borbi s turskim vojnicima. Turski tisak opisao ga je kao najvećeg vođu bugarskog revolucionarnog odbora. Francuski, austrijski, ruski, američki i britanski konzuli i ambasadori izvijestili su svoje vlade o pripremi i slamanju Ilindenskog ustanka i opisali ga kao bugarski događaj. Sami Turci ustanak su opisali kao bugarsku zavjeru. " Chris Kostov, Osporeni etnički identitet: slučaj makedonskih imigranata u Torontu, 1900-1996, svezak 7 nacionalizama širom svijeta, Peter Lang, 2010, <nowiki>ISBN 3034301960</nowiki>, str. 87-88.''</ref><ref>''Moderna makedonska istoriografska jednadžba IMRO-a za autonomijom odvojenog i različitog nacionalnog identiteta ne mora nužno da se podudara sa istorijskim zapisima. Prilično očit problem je sam naslov organizacije, koja je pored Makedonije uključivala i Trakiju. Trakija na čije stanovništvo nikada nije polagao pravo moderni makedonski nacionalizam ... Štaviše, postoji ne manje složeno pitanje šta je autonomija značila ljudima koji su je prihvatili u svojim spisima. Prema Hristovu Tatarčevu, njihov zahtjev za autonomijom nije motiviran privrženošću makedonskom nacionalnom identitetu, već iz zabrinutosti da će eksplicitna agenda ujedinjenja s Bugarskom isprovocirati druge male balkanske države i Velike sile na akciju. Drugim riječima, makedonska autonomija može se shvatiti kao taktička diverzija ili kao "plan B" bugarskog ujedinjenja. İpek Yosmaoğlu, Krvne veze: religija, nasilje i politika nacionalnosti u osmanskoj Makedoniji, 1878–1908, Cornell University Press, 2013, <nowiki>ISBN 0801469791</nowiki>, str. 15-16.''</ref><ref>''"Adrianopolitanski" dio imena organizacije ukazuje da se njen dnevni red odnosio ne samo na Makedoniju već i na Trakiju - regiju na čije bugarsko stanovništvo makedonski nacionalisti nikako ne polažu pravo danas. U stvari, kako pokazuje početni naziv organizacije („Bugarski makedonsko-adrijanopoljski revolucionarni komiteti“), ona je imala bugarski nacionalni karakter: revolucionarni vođe su često bili učitelji iz bugarskih škola u Makedoniji. To je bio slučaj sa osnivačima organizacije ... Njihova organizacija je u lokalnom kontekstu popularno viđena kao „bugarski odbor (i). Čavdar Marinov, Poznata Makedonija, zemlja Aleksandra: makedonski identitet na razmeđi grčkog i bugarskog i srpski nacionalizam u isprepletenim istorijama Balkana - Prvi svezak: Nacionalne ideologije i jezičke politike sa Roumenom Daskalovom i Čavdarom Marinovim kao izdanje, BRILL, 2013, <nowiki>ISBN 900425076X</nowiki>, str. 273-330.''</ref> i donekle [[Arumuni|Arumunsko]] stanovništvo regije.<ref>''Autonomija Makedonije i vilajet Adrianople (južna Trakija) postali su ključni zahtjev generacije slovenskih aktivista. U oktobru 1893, grupa od njih osnovala je bugarski makedonsko-Adrianopolitski revolucionarni odbor u Solunu ... Angažovala se u stvaranju mreže tajnih odbora i naoružane gerile u dvije regije, kao i u Bugarskoj, gdje je sve više i više politički boravila je utjecajna makedonska i tračka dijaspora. Snažno pod utjecajem ideja ranog socijalizma i anarhizma, aktivisti IMARO-a vidjeli su buduću autonomnu Makedoniju kao multinacionalnu državu i nisu slijedili samoodređenje makedonskih Slovena kao zasebne etničke pripadnosti. Stoga je makedonski (a također i Adrianopolitanski) bio krovni pojam koji je obuhvaćao Bugare, Turke, Grke, Aromune, Albance, Srbe, Jevreje itd. Iako su ovu poruku prihvatili mnogi Aromuni, kao i neki Sloveni Patrijarši, nije impresionirala druge grupe kojima je IMARO ostao bugarski komitet. ' Istorijski rečnik Republike Makedonije, Istorijski rečnici u Evropi, Dimitar Bechev, Strašilo, 2009, ISBN 0810862956, Uvod.''</ref> Privremena vlada uspostavljena je u gradu [[Kruševo|Kruševu]], gde su ustanici 12. augusta proglasili [[Kruševska Republika|Kruševsku republiku]] Kruševo, koja je pregažena nakon samo deset dana.<ref name="Khadziev1992">Khadziev, Georgi (1992), Dolje od sultana, Živela balkanska federacija !, preuzeto 3. septembra 2007. Izvod iz knjige "Nacionalno oslobođenje i Libertarijanski federalizam" (Natsionalnoto osvobozhdeniye i bezvlastniyat federalizum), preveo Will Firth.</ref> 19. augusta usko povezani ustanak koji su [[Bugari|bugarski]] seljaci organizovali u Adrijanopolskom vilajetu<ref>''Adrijanopoljska regija postala je jedna od najpoželjnijih bugarskih iredenta, druga nakon Makedonije. Do kraja 19. veka, ukupan broj stanovnika u Adrijanopolskoj regiji iznosio je gotovo milion ljudi, od kojih su gotovo jedna trećina bili Bugari ... Bugarski nacionalnooslobodilački pokret počeo se razvijati odmah nakon 1878., u uskoj saradnji sa narodnooslobodilački pokret u Makedoniji, a organizovani karakter stekao je nakon stvaranja Unutrašnje makedonsko-adrijanopolitske revolucionarne organizacije (IMARO) 1893. Oslanjao se uglavnom na izbeglice iz regije Adrianople koje su živjele u Bugarskoj, ali postojala je i " unutrašnja "organizacija. Njegove akcije su kulminirale ustankom Preobraženja (Preobraženja), koji je izbio dve nedelje nakon ustanka u Ilindenu, 6./19. Augusta 1903. Raymond Detrez, Istorijski rečnik Bugarske, Istorijski rečnici Evrope, br. 46, Strašilo, 2006, <nowiki>ISBN 0810849011</nowiki>, str. 3''</ref> doveo je do oslobađanja velikog područja u planinama Strandža i stvaranja privremene vlade u Vasiliku, ''Republika Strandzha''. To je trajalo dvadesetak dana prije nego što su ga Turci srušili.<ref name="Khadziev1992" /> Pobuna je zahvatila i vilajete Kosovo i Solun.<ref>Nadine Lange-Akhund, Makedonsko pitanje, 1893-1908, iz zapadnih izvora, istočnoevropske monografije, 1998; <nowiki>ISBN 0880333839</nowiki>, str. 125.</ref> U trenutku kad je pobuna započela, Osmanlije su već uhitili ili ubili mnoge od najperspektivnijih potencijalnih vođa, uključujući Ivana Garvanova i [[Goce Delčev]]a, a napor je ukinut u roku od nekoliko mjeseci. Preživjeli su uspjeli održati gerilsku kampanju protiv Turaka sljedećih nekoliko godina, ali njegov je veći učinak bio taj što je nagovorio evropske sile da pokušaju uvjeriti osmanskog sultana da mora zauzeti pomirljiviji stav prema svojim [[Kršćanstvo|kršćanskim]] podanicima u Europi. == Preludij == Na prijelazu u 20. stoljeće, [[Osmansko Carstvo]] se raspadalo, a zemlje koje su držali u istočnoj Europi više od 500 godina prelazili su u ruke novih vladara. Makedonija i Trakija bile su regije neodređenih granica, susjedne nedavno nezavisnim grčkim, bugarskim i srpskim državama, ali same su i dalje pod kontrolom Osmanskih Turaka. Svaka od susjednih država temeljila je pretenzije na Makedoniju i Trakiju na različitim istorijskim i etničkim sastavima. Ali stanovništvo je bilo vrlo miješano, a konkurentske povijesne tvrdnje temeljile su se na raznim carstvima u dalekoj prošlosti.<ref name=":0">Gewehr, W.M. (1967), Uspon nacionalizma na Balkanu, 1800–1930, Archon books, <nowiki>ISBN 0-208-00507-2</nowiki>, prvi put objavljeno 1931, od H. Holt & Co.</ref> Natjecanje za kontrolu odvijalo se uglavnom propagandnim kampanjama, usmjerenim na pridobijanje lokalnog stanovništva, a odvijalo se uglavnom kroz crkve i škole. Lokalno stanovništvo i tri konkurentske vlade podržale su i različite grupe plaćenika.<ref name=":0" /><ref name=":1">Jelavich, B. (1983), Istorija Balkana, 2, Cambridge University Press, ISBN 0-521-25448-5</ref> [[Datoteka:Ivan Tsonchev cheta.jpg|mini|278x278piksel|Bend vrhovnog komiteta generala Tsonchev]] Najefikasnija grupa bila je Interna makedonsko-Adrianopolitska revolucionarna organizacija (IMARO), osnovana u [[Solun]]u 1893. Grupa je imala brojne promjene imena prije i nakon ustanka. Bila je pretežno bugarska i podržavala je ideju o autonomiji Makedonije i Adrijanopolskih regija u okviru osmanske države s motom "Makedonija za Makedonce".<ref name=":1" /> Ubrzo su se počeli uvlačiti članovi makedonskog Vrhovnog komiteta, grupe osnovane 1894. u [[Sofija|Sofiji]] u [[Bugarska|Bugarskoj]]. Ova grupa se zvala ''supremisti'' i zalagala se za aneksiju regije od strane Bugarske.<ref>Jelavich, C .; Jelavich, B. (1977), Uspostavljanje balkanskih nacionalnih država, 1804–1920, University of Washington Press, ISBN 0-295-95444-2 Svezak 8 iz 11 svezaka A History of East Central Europe.</ref> Budući da se izraz autonomija redovno koristio u odnosu na makedonsko pitanje, neophodno je napomenuti njegov smisao i razlog. Njena inspiracija svakako je pripadala [[balkan]]skoj praksi devetnaestog veka, kojom su sile održavale fikciju osmanske kontrole nad efektivno neovisnim državama pod maskom autonomnog statusa u okviru osmanske države; (Srbija, 1829–1878; Rumunija, 1829–1878; Bugarska, 1878–1908). ''Drugim riječima, autonomija je bila jednako dobra kao i neovisnost.'' Štaviše, iz makedonske perspektive cilj nezavisnosti putem autonomije imao je još jednu prednost. Još važnije, IMARO je bio svjestan da ni [[Srbija]] ni [[Grčka]] ne mogu očekivati da će dobiti cijelu Makedoniju i, za razliku od Bugarske, oboje su se radovali i tražili podjelu. Autonomija je tada bila najbolja preventiva protiv podjele, koja će sačuvati bugarski karakter [[Makedonci|kršćansko-makedonskog slovenskog]] stanovništva, uprkos odvajanju od same Bugarske. Ideja makedonske autonomije bila je strogo politička i nije podrazumijevala secesiju od bugarske nacionalnosti.<ref>Makedonac: nacionalno pitanje u Jugoslaviji. Poreklo, istorija, politika, Ivo Banac, Cornell University Press, 1984, str. 314.</ref> [[Datoteka:Adrianople voevodi of IMARO.jpg|mini|Vojvodine u vilajetu Odrin pre ustanka.]] Dvije skupine imale su različite strategije. IMARO je, kako je prvobitno zamišljen, nastojao pripremiti pažljivo planirani ustanak u budućnosti, ali supremacisti su preferirali neposredne racije i gerilske operacije nego jačanje nereda i intervencije oborina.<ref name=":0" /><ref>Schevill, F. (1971), Istorija Balkanskog poluostrva, Harcourt, Brace & Co, <nowiki>ISBN 0-405-02774-5</nowiki>, prvi put štampano 1922..</ref><ref>Crampton, R.J. (1997), Kratka istorija Bugarske (2. izdanje), Cambridge University Press, ISBN 0-521-61637-9</ref> S druge strane, manja grupa konzervativaca u [[Solun]]u organizovala je Bugarsko tajno revolucionarno bratstvo. Potonji je inkorporiran u IMARO do 1902, ali njegovi članovi kao Ivan Garvanov trebali su izvršiti značajan utjecaj na organizaciju. Oni su trebali forsirati ustanak Ilinden-Preobrazhenie, a kasnije su postali jezgro IMRO-ove desničarske frakcije.<ref>Revolucionarno bratstvo stvoreno je nasuprot unutrašnjoj organizaciji evolucionista. Njegov statut datira iz marta 1897. i potpisan je pseudonimima 12 članova osnivača. Bratstvo je osnovalo svoje organizacije na nekim mjestima u Makedoniji i Jedrenu i došlo je u oštar sukob s unutrašnjom organizacijom, ali je 1899-1900 postignuto pomirenje i pridružilo se - Hristo Karamandjukov, "Rodopi za vrijeme Ilindensko-preobraženskog ustanka" (Ed. Patriotski front, Sofija, 1986).</ref> Jedan od osnivača IMARO-a, [[Goce Delčev]], snažno je zagovarao polagan postupak, ali su supremacisti tražili da se veliki ustanak održi u ljeto 1903. Turca su ubili samog Delcheva u maju 1903. U međuvremenu, krajem aprila 1903, grupa mladih anarhista iz ''kruga Gemidzhii'' - diplomci bugarske srednje škole za muškarce u Solunu pokrenuli su kampanju terorističkog bombardovanja, takozvanog ''solunskog bombardovanja 1903''. Cilj im je bio privući pažnju velikih sila na osmansko ugnjetavanje u Makedoniji i [[Istočna Trakija|Istočnoj Trakiji]]. Kao odgovor na napade, turska vojska i ''bašibozuci'' (neregularni) masakrirali su mnoge nedužne [[Bugari|Bugare]] u Solunu, a kasnije u [[Bitolj]]u. U tim okolnostima plan Supremacista se nastavio. Pod vodstvom Ivan Garvanov IMARO je donio odluku o vojnoj pobuni. Sam Garvanov nije učestvovao u ustanku zbog hapšenja i progonstva na [[Rodos]]u . Za ustanak je izabran 2. august (20. jula po starom [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]), blagdan svetog Ilije (Ilije). Ovaj sveti dan bio je poznat kao ''Ilinden'' . 11. jula, kongres u ''Petrovoj Nivi'' kod Malko Tarnova odredio je datum pobune 23. jula, a zatim je malo više odložio za 2. august. [[Trakija (regija)|Tračka]] regija, oko Adrijanopolskog vilajeta, nije bila spremna i pregovarala je o kasnijem ustanku u toj regiji. Stav bugarske vlade o ustanku. Tijekom rasprava, vlada Racha Petrova podržala je stav IMARO-a o potpuno unutarnjem karakteru pobune. Osim ličnog upozorenja Racha Petrova Goceu Delčevu u januaru 1903. o odgađanju ili čak otkazivanju pobune, vlada je poslala kružnu notu svojim diplomatskim predstavništvima u [[Solun]]u, [[Bitolj]]u i [[Edirne|Jedrenu]], savjetujući stanovništvo da ne podlegne propagandi probune, jer ''Bugarska nije bila spremna da ga podrži''.<ref>{{Cite web|url=http://www.mni.bg/|title=Македонски научен институт|access-date=14. 4. 2021}}</ref> Staroruske puške Berdan i Krnka, kao i Mannlicheri, isporučeni su iz Bugarske u Skoplje, insistirajući na bržoj brzoj vatri [[oficir]] bugarske vojske Boris Sarafov.<ref>Brown, Keith S. (2013). Odani smrti: Poverenje i teror u revolucionarnoj Makedoniji. Indiana University Press. str. 148. <nowiki>ISBN 9780253008350</nowiki>.</ref> U svojim memoarima Sarafov navodi da je glavni izvor sredstava za kupovinu oružja od bugarske vojske proizašao iz otmice gospođice Stone, kao i iz kontakata u Evropi.<ref>Basevski, Nikolov (1927). Spomeni na Dame Gruev, Boris Sarafov i Ivan Garvanov. Sofija: Press P. Glushkoz. str. 146, str. 153.</ref> [[Datoteka:Ohrid Banner1.jpg|mini|Natpis ustanika iz Ohrida s bugarskom zastavom i natpisom Svoboda ili smʺrtʹ. Pobunjenici su svuda vijorili bugarske zastave.<ref>Nacionalni vojno-istorijski muzej Bugarske, fond 260</ref><ref>Ko su Makedonci Hugh Poulton - str. 57. Pristupljeno 29. novembra 2014.</ref>]] == Ilindenski ustanak == Izvještaj o datumima i detaljima ustanka zabilježio je anarhistički autor Georgi Hadžijev, a preveo ga je Will Firth. 28. jula poruka je poslana revolucionarnim pokretima, mada se tajna čuvala do posljednjeg trenutka. Ustanak je započeo u noći 2. augusta, a zahvatio je velike regije u i oko Bitolja, oko jugozapada današnje [[Sjeverna Makedonija|Sjeverne Makedonije]] i dijela sjevera Grčke. Te noći i rano sledećeg jutra, grad [[Kruševo]] napalo je i zauzelo 800 pobunjenika. Istovremeno, nakon trodnevnih borbi praćenih opsadom koja je započela 5. augusta, grad Smilevo zauzeli su pobunjenici. Grad [[Klisura (Kostur)|Kleisoura]], blizu Kastorije, zauzeli su pobunjenici oko 5. augusta. 14. augusta, pod vođstvom Nikole Puškarov, neki bendovi u blizini [[Skoplje|Skoplja]] napali su i iskočili iz šina vojni voz. U Razlogu se stanovništvo uključilo u ustanak. Ovo je bilo dalje na istoku, u Pirinskoj Makedoniji u današnjoj Bugarskoj.<ref name="Khadziev1992" /> Dana 4. augusta, pod vođstvom Nikola Karev, osnovana je lokalna uprava pod nazivom ''Republika Kruševo.'' Istog i narednog dana turske trupe su bezuspešno pokušavale da povrate Kruševo.<ref name="Khadziev1992" /> 12. augusta, nakon bitke na Slivi, snaga od 3.500 osmanskih vojnika<ref>{{Cite web|url=http://www.mia.com.mk/default.aspx?mId=1&vId=66543986&lId=1&title=%D0%9C%D0%90%D0%9A%D0%95%D0%94%D0%9E%D0%9D%D0%98%D0%88%D0%90+-+%D0%92%D0%9D%D0%90%D0%A2%D0%A0%D0%95%D0%A8%D0%9D%D0%90+%D0%9F%D0%9E%D0%9B%D0%98%D0%A2%D0%98%D0%9A%D0%90|title=МИА - Македонска Информативна Агенцијa - Сто и шест години од Илинденското востание и 65 од Првото заседание на АСНОМ -|date=5. 4. 2012|website=web.archive.org|access-date=14. 4. 2021|archive-date=5. 4. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120405114735/http://www.mia.com.mk/default.aspx?mId=1&vId=66543986&lId=1&title=%D0%9C%D0%90%D0%9A%D0%95%D0%94%D0%9E%D0%9D%D0%98%D0%88%D0%90+-+%D0%92%D0%9D%D0%90%D0%A2%D0%A0%D0%95%D0%A8%D0%9D%D0%90+%D0%9F%D0%9E%D0%9B%D0%98%D0%A2%D0%98%D0%9A%D0%90|url-status=bot: unknown}}</ref> zauzela je i spalila Kruševo. Držali su ga pobunjenici samo deset dana. Osmanlije su 27. augusta konačno zauzeli Kleisoura.<ref name="Khadziev1992" /> Ostali uključeni regioni su [[Ohrid]], Florina i [[Kičevo]]. U regiji [[Solun]]a operacije su bile mnogo ograničenije i bez puno lokalnog učešća, dijelom i zbog neslaganja između frakcija Interne makedonske revolucionarne organizacije (IMRO). Takođe nije bilo pobune u području [[Prilep]]a, odmah istočno od Bitolja.<ref name="Khadziev1992" /> Razlog zašto je ustanak strateški odabran u bitoljskom vilajetu i širem jugozapadnom regionu [[Makedonija (regija)|Makedonije]], bio je taj što se nalazio najudaljenije od [[Bugarska|Bugarske]], pokušavajući Velikim silama pokazati da je ustanak bio isključivo makedonske karakter i pojava.<ref>Perry, Duncan M. (1980). "Smrt ruskog konzula: Makedonija 1903". Ruska istorija. 7 (1): 204. doi: 10.1163 / 187633180x00139. ISSN 0094-288X. "Dugo očekivana pobuna započela je u sumrak u nedjelju, 2. augusta 1903, na Dan Svetog Ilije - ili Ilinden. Pobuna je bila ograničena na Bitoljski vilajet, jer je, prema jednom izvoru, bila najudaljenija od Bugarske, čimbenika koji je trebao pokazati Velikog Moći da je pobuna bila čisto makedonski fenomen. "</ref> Prema jednom od osnivača IMARO-a - Petar Poparsov, ideja da se drži podalje od Bugarske bila je zato što bi svaka sumnja u njegovo mešanje mogla naštetiti objema stranama: Bugarskoj i organizaciji.<ref>Todor Petrov, Tsocho Bilyarski, Interna makedonsko-jedrenska revolucionarna organizacija očima svojih osnivača; Vojna izdavačka kuća; Sofija, 2002, <nowiki>ISBN 954-509-233-5</nowiki> str. 205.</ref> U stvari, ustanak se ubrzo proširio na susedne vilajete Kosovo, Solun i Adrijanopolj (u Trakiji).<ref>Raymond Detrez, A do Ž Bugarske; Izdanje 2, SCARECROW Press, 2010, <nowiki>ISBN 0810872021</nowiki>, str. 217.</ref> === Krastovdenski ustanak === [[Datoteka:IMARO Activists - Bulgarian Comitadjii - Captured by the Allies Police.jpg|mini|Konvoj zarobljenih bugarskih aktivista IMRO-a.]] * Milicije aktivne u regionu Serres, predvođene Yaneom Sandanskim i pobunjenim odredom Vrhovnog komiteta, zadržale su velike turske snage. Ove akcije je počela na dan Praznik križa (Krastovden na bugarskom, 27. septembar) i da ne uključuje lokalno stanovništvo više nego u drugim regijama, i dobro su istočno od Monastir i zapadno od Trakije. U područjima koja su obuhvaćala ustanak 1903, albanski seljani bili su u situaciji da su ili pod pretnjom četa IMRO ili su ih regrutovale osmanske vlasti da okončaju ustanak.<ref>Brown, Keith (2003). Prošlost u pitanju: Moderna Makedonija i neizvjesnosti nacije. Princeton University Press. str. 267. ISBN 9780691099958 "U ustanku su 1903. bili uključeni uglavnom hrišćani koji su govorili slovenski jezik uz pomoć vlaškog stanovništva. Albanski seljani uglavnom su se našli ili pod prijetnjom četa VMRO ili regrutovani u osmanske napore da sruše ustanak."</ref> == Preobraženski ustanak == Prema Khadzievu, glavni cilj pobune u Trakiji bio je pružiti potporu ustancima zapadnije, angažirajući turske trupe i sprečavajući ih da se presele u Makedoniju. Mnoge operacije su bile diverzijske, mada je zauzeto nekoliko sela, a regija u Strandzhi držana je dvadesetak dana. Ovo se ponekad naziva republikom Strandzha ili komunom Strandzha, ali prema Khadzievu nikada nije bilo pitanja državne moći u regiji Trakije. * Ujutro 19. augusta izvršeni su napadi na sela širom regiona, uključujući Vasiliko (danas Carevo), Stoilovo (blizu Malko Tarnova) i sela u blizini Edirna. * 21. augusta dignut je u [[zrak]] lučki svjetionik u Igneadi. * Otprilike 3. septembra jake osmanske snage počele su ponovo uspostavljati svoju kontrolu. * Do 8. septembra Turci su obnovili kontrolu i brisali se. === Ustanak na planinama Rodopi === U [[Rodopi|planinama]] Rodopa, Zapadna Trakija, ustanak se izrazio samo u nekim diverzantima Cheta u regionima Smolyan i Dedeagach.<ref>Petko T. Karapetkov, Slavejno. Plovdiv, 1948, str. 216-219.</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Historija Makedonije]] [[Kategorija:Historija Bugarske]] [[Kategorija:Sukobi u 1903.]] [[Kategorija:1903. u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:1903. u Bugarskoj]] 9afh26v0f67d4q9t3a28tct3tewolmn 3838232 3838215 2026-04-29T18:39:23Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[Ilindensko-Preobražanski ustanak]] na [[Ilindenski ustanak]]: Uobičajen naziv 3838215 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Ilinden-Preobrazhenie-Krastovden-Rhodope Uprising.PNG|mini|Mapa ustanka u oblastima Makedonije i Trakije. Današnje granice su vidljive, zajedno s otomanskim granicama u to vrijeme.]] '''Ilindensko-Preobražanski ustanak''' ili jednostavno '''Ilindenski ustanak''' u augustu - oktobru 1903. ({{Jez-bg|Илинденско-Преображенско въстание}}; {{Jez-mk|Илинденско востание}}; {{Jez-el|Εξέγερση του Ίλιντεν}}), bila je organizirana pobuna protiv [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], koju je pripremila i izvela [[Unutrašnja makedonska revolucionarna organizacija|Unutrašnja makedonsko-jadranska revolucionarna organizacija]],<ref name="J.D.B.">{{Cite book|last=J. D. B.|title=The Encyclopaedia Britannica; A Dictionary of Arts, Sciences, Literature and General Information|publisher=At the University Press|year=1911|edition=11th|volume=XVII (LORD CHAMBERLAIN to MECKLENBURG)|location=Cambridge, England|page=221|chapter=Macedonia (Bulgarian Insurrection of 1903)|author-link=James Bourchier|access-date=18. 7. 2018|chapter-url=https://archive.org/stream/encyclopaediabri17chisrich#page/220/mode/2up|via=Internet Archive}}</ref><ref>Uspostavljanje balkanskih nacionalnih država, 1804–1920, C. i B. Jelavich, 1977, str. 211–212</ref> uz podršku Vrhovnog makedonsko-adrijanopoljskog odbora.<ref>Victor. Roudometof, makedonsko pitanje od sukoba do saradnje? u: Constantine Panos Danopoulos, Dhirendra K. Vajpeyi, Amir Bar-Or kao ur, Civilno-vojni odnosi, izgradnja nacije i nacionalni identitet: uporedne perspektive, Greenwood Publishing Group, 2004, ISBN 0275979237, str. 216.</ref> Ime ustanka odnosi se na ''Ilinden'', ime za blagdan [[Sveti Ilija|svetog Ilije]], i na [[Preobraženje]]. Pobuna je trajala od početka augusta do kraja oktobra i zahvatila je ogromnu teritoriju od istočne [[Crno more|obale Crnog mora]] do obala [[Ohridsko jezero|Ohridskog jezera]]. Pobuna u regionu [[Makedonija (regija)|Makedonije]] zahvatila je većinu centralnih i jugozapadnih dijelova Molastirskog vilajeta, primajući podršku uglavnom lokalnih [[Bugari|bugarskih]] seljaka,<ref>„Međutim, suprotno dojmu istraživača koji vjeruju da je Interna organizacija zagovarala„ makedonsku nacionalnu svijest “, lokalni revolucionari izjavili su uvjerenje da je„ većina “kršćanskog stanovništva Makedonije„ bugarska “. Jasno su odbacili moguće navode onoga što oni nazivaju "nacionalnim separatizmom" u odnosu na Bugare, pa čak ga i smatraju "nemoralnim". Iako su proglasili jednak odnos prema svom "makedonskom stanovništvu". Čavdar Marinov, Mi Makedonci, Staze makedonske Supre -Nacionalizam (1878–1912), u „Mi, ljudi: politika nacionalne posebnosti u jugoistočnoj Evropi“ s Miškovom Dajanom kao ur, Central European University Press, 2009, ISBN 9639776289, str. 107-137.</ref><ref>Čini se da politički i vojni lideri Slovena Makedonije na prijelazu stoljeća nisu čuli poziv za odvojenim makedonskim nacionalnim identitetom; nastavili su se u nacionalnom smislu identificirati kao Bugari, a ne kao Makedonci. [...] (Čini se da nikada nisu sumnjali u „pretežno bugarski karakter stanovništva Makedonije“). "Makedonski sukob: etnički nacionalizam u transnacionalnom svijetu", Princeton University Press, Danforth, Loring M. 1997, <nowiki>ISBN 0691043566</nowiki>, str. 64.</ref><ref>''"Posljednji od značajnih vođa ustanka - Dame Gruev, umro je 23. decembra 1906. u borbi s turskim vojnicima. Turski tisak opisao ga je kao najvećeg vođu bugarskog revolucionarnog odbora. Francuski, austrijski, ruski, američki i britanski konzuli i ambasadori izvijestili su svoje vlade o pripremi i slamanju Ilindenskog ustanka i opisali ga kao bugarski događaj. Sami Turci ustanak su opisali kao bugarsku zavjeru. " Chris Kostov, Osporeni etnički identitet: slučaj makedonskih imigranata u Torontu, 1900-1996, svezak 7 nacionalizama širom svijeta, Peter Lang, 2010, <nowiki>ISBN 3034301960</nowiki>, str. 87-88.''</ref><ref>''Moderna makedonska istoriografska jednadžba IMRO-a za autonomijom odvojenog i različitog nacionalnog identiteta ne mora nužno da se podudara sa istorijskim zapisima. Prilično očit problem je sam naslov organizacije, koja je pored Makedonije uključivala i Trakiju. Trakija na čije stanovništvo nikada nije polagao pravo moderni makedonski nacionalizam ... Štaviše, postoji ne manje složeno pitanje šta je autonomija značila ljudima koji su je prihvatili u svojim spisima. Prema Hristovu Tatarčevu, njihov zahtjev za autonomijom nije motiviran privrženošću makedonskom nacionalnom identitetu, već iz zabrinutosti da će eksplicitna agenda ujedinjenja s Bugarskom isprovocirati druge male balkanske države i Velike sile na akciju. Drugim riječima, makedonska autonomija može se shvatiti kao taktička diverzija ili kao "plan B" bugarskog ujedinjenja. İpek Yosmaoğlu, Krvne veze: religija, nasilje i politika nacionalnosti u osmanskoj Makedoniji, 1878–1908, Cornell University Press, 2013, <nowiki>ISBN 0801469791</nowiki>, str. 15-16.''</ref><ref>''"Adrianopolitanski" dio imena organizacije ukazuje da se njen dnevni red odnosio ne samo na Makedoniju već i na Trakiju - regiju na čije bugarsko stanovništvo makedonski nacionalisti nikako ne polažu pravo danas. U stvari, kako pokazuje početni naziv organizacije („Bugarski makedonsko-adrijanopoljski revolucionarni komiteti“), ona je imala bugarski nacionalni karakter: revolucionarni vođe su često bili učitelji iz bugarskih škola u Makedoniji. To je bio slučaj sa osnivačima organizacije ... Njihova organizacija je u lokalnom kontekstu popularno viđena kao „bugarski odbor (i). Čavdar Marinov, Poznata Makedonija, zemlja Aleksandra: makedonski identitet na razmeđi grčkog i bugarskog i srpski nacionalizam u isprepletenim istorijama Balkana - Prvi svezak: Nacionalne ideologije i jezičke politike sa Roumenom Daskalovom i Čavdarom Marinovim kao izdanje, BRILL, 2013, <nowiki>ISBN 900425076X</nowiki>, str. 273-330.''</ref> i donekle [[Arumuni|Arumunsko]] stanovništvo regije.<ref>''Autonomija Makedonije i vilajet Adrianople (južna Trakija) postali su ključni zahtjev generacije slovenskih aktivista. U oktobru 1893, grupa od njih osnovala je bugarski makedonsko-Adrianopolitski revolucionarni odbor u Solunu ... Angažovala se u stvaranju mreže tajnih odbora i naoružane gerile u dvije regije, kao i u Bugarskoj, gdje je sve više i više politički boravila je utjecajna makedonska i tračka dijaspora. Snažno pod utjecajem ideja ranog socijalizma i anarhizma, aktivisti IMARO-a vidjeli su buduću autonomnu Makedoniju kao multinacionalnu državu i nisu slijedili samoodređenje makedonskih Slovena kao zasebne etničke pripadnosti. Stoga je makedonski (a također i Adrianopolitanski) bio krovni pojam koji je obuhvaćao Bugare, Turke, Grke, Aromune, Albance, Srbe, Jevreje itd. Iako su ovu poruku prihvatili mnogi Aromuni, kao i neki Sloveni Patrijarši, nije impresionirala druge grupe kojima je IMARO ostao bugarski komitet. ' Istorijski rečnik Republike Makedonije, Istorijski rečnici u Evropi, Dimitar Bechev, Strašilo, 2009, ISBN 0810862956, Uvod.''</ref> Privremena vlada uspostavljena je u gradu [[Kruševo|Kruševu]], gde su ustanici 12. augusta proglasili [[Kruševska Republika|Kruševsku republiku]] Kruševo, koja je pregažena nakon samo deset dana.<ref name="Khadziev1992">Khadziev, Georgi (1992), Dolje od sultana, Živela balkanska federacija !, preuzeto 3. septembra 2007. Izvod iz knjige "Nacionalno oslobođenje i Libertarijanski federalizam" (Natsionalnoto osvobozhdeniye i bezvlastniyat federalizum), preveo Will Firth.</ref> 19. augusta usko povezani ustanak koji su [[Bugari|bugarski]] seljaci organizovali u Adrijanopolskom vilajetu<ref>''Adrijanopoljska regija postala je jedna od najpoželjnijih bugarskih iredenta, druga nakon Makedonije. Do kraja 19. veka, ukupan broj stanovnika u Adrijanopolskoj regiji iznosio je gotovo milion ljudi, od kojih su gotovo jedna trećina bili Bugari ... Bugarski nacionalnooslobodilački pokret počeo se razvijati odmah nakon 1878., u uskoj saradnji sa narodnooslobodilački pokret u Makedoniji, a organizovani karakter stekao je nakon stvaranja Unutrašnje makedonsko-adrijanopolitske revolucionarne organizacije (IMARO) 1893. Oslanjao se uglavnom na izbeglice iz regije Adrianople koje su živjele u Bugarskoj, ali postojala je i " unutrašnja "organizacija. Njegove akcije su kulminirale ustankom Preobraženja (Preobraženja), koji je izbio dve nedelje nakon ustanka u Ilindenu, 6./19. Augusta 1903. Raymond Detrez, Istorijski rečnik Bugarske, Istorijski rečnici Evrope, br. 46, Strašilo, 2006, <nowiki>ISBN 0810849011</nowiki>, str. 3''</ref> doveo je do oslobađanja velikog područja u planinama Strandža i stvaranja privremene vlade u Vasiliku, ''Republika Strandzha''. To je trajalo dvadesetak dana prije nego što su ga Turci srušili.<ref name="Khadziev1992" /> Pobuna je zahvatila i vilajete Kosovo i Solun.<ref>Nadine Lange-Akhund, Makedonsko pitanje, 1893-1908, iz zapadnih izvora, istočnoevropske monografije, 1998; <nowiki>ISBN 0880333839</nowiki>, str. 125.</ref> U trenutku kad je pobuna započela, Osmanlije su već uhitili ili ubili mnoge od najperspektivnijih potencijalnih vođa, uključujući Ivana Garvanova i [[Goce Delčev]]a, a napor je ukinut u roku od nekoliko mjeseci. Preživjeli su uspjeli održati gerilsku kampanju protiv Turaka sljedećih nekoliko godina, ali njegov je veći učinak bio taj što je nagovorio evropske sile da pokušaju uvjeriti osmanskog sultana da mora zauzeti pomirljiviji stav prema svojim [[Kršćanstvo|kršćanskim]] podanicima u Europi. == Preludij == Na prijelazu u 20. stoljeće, [[Osmansko Carstvo]] se raspadalo, a zemlje koje su držali u istočnoj Europi više od 500 godina prelazili su u ruke novih vladara. Makedonija i Trakija bile su regije neodređenih granica, susjedne nedavno nezavisnim grčkim, bugarskim i srpskim državama, ali same su i dalje pod kontrolom Osmanskih Turaka. Svaka od susjednih država temeljila je pretenzije na Makedoniju i Trakiju na različitim istorijskim i etničkim sastavima. Ali stanovništvo je bilo vrlo miješano, a konkurentske povijesne tvrdnje temeljile su se na raznim carstvima u dalekoj prošlosti.<ref name=":0">Gewehr, W.M. (1967), Uspon nacionalizma na Balkanu, 1800–1930, Archon books, <nowiki>ISBN 0-208-00507-2</nowiki>, prvi put objavljeno 1931, od H. Holt & Co.</ref> Natjecanje za kontrolu odvijalo se uglavnom propagandnim kampanjama, usmjerenim na pridobijanje lokalnog stanovništva, a odvijalo se uglavnom kroz crkve i škole. Lokalno stanovništvo i tri konkurentske vlade podržale su i različite grupe plaćenika.<ref name=":0" /><ref name=":1">Jelavich, B. (1983), Istorija Balkana, 2, Cambridge University Press, ISBN 0-521-25448-5</ref> [[Datoteka:Ivan Tsonchev cheta.jpg|mini|278x278piksel|Bend vrhovnog komiteta generala Tsonchev]] Najefikasnija grupa bila je Interna makedonsko-Adrianopolitska revolucionarna organizacija (IMARO), osnovana u [[Solun]]u 1893. Grupa je imala brojne promjene imena prije i nakon ustanka. Bila je pretežno bugarska i podržavala je ideju o autonomiji Makedonije i Adrijanopolskih regija u okviru osmanske države s motom "Makedonija za Makedonce".<ref name=":1" /> Ubrzo su se počeli uvlačiti članovi makedonskog Vrhovnog komiteta, grupe osnovane 1894. u [[Sofija|Sofiji]] u [[Bugarska|Bugarskoj]]. Ova grupa se zvala ''supremisti'' i zalagala se za aneksiju regije od strane Bugarske.<ref>Jelavich, C .; Jelavich, B. (1977), Uspostavljanje balkanskih nacionalnih država, 1804–1920, University of Washington Press, ISBN 0-295-95444-2 Svezak 8 iz 11 svezaka A History of East Central Europe.</ref> Budući da se izraz autonomija redovno koristio u odnosu na makedonsko pitanje, neophodno je napomenuti njegov smisao i razlog. Njena inspiracija svakako je pripadala [[balkan]]skoj praksi devetnaestog veka, kojom su sile održavale fikciju osmanske kontrole nad efektivno neovisnim državama pod maskom autonomnog statusa u okviru osmanske države; (Srbija, 1829–1878; Rumunija, 1829–1878; Bugarska, 1878–1908). ''Drugim riječima, autonomija je bila jednako dobra kao i neovisnost.'' Štaviše, iz makedonske perspektive cilj nezavisnosti putem autonomije imao je još jednu prednost. Još važnije, IMARO je bio svjestan da ni [[Srbija]] ni [[Grčka]] ne mogu očekivati da će dobiti cijelu Makedoniju i, za razliku od Bugarske, oboje su se radovali i tražili podjelu. Autonomija je tada bila najbolja preventiva protiv podjele, koja će sačuvati bugarski karakter [[Makedonci|kršćansko-makedonskog slovenskog]] stanovništva, uprkos odvajanju od same Bugarske. Ideja makedonske autonomije bila je strogo politička i nije podrazumijevala secesiju od bugarske nacionalnosti.<ref>Makedonac: nacionalno pitanje u Jugoslaviji. Poreklo, istorija, politika, Ivo Banac, Cornell University Press, 1984, str. 314.</ref> [[Datoteka:Adrianople voevodi of IMARO.jpg|mini|Vojvodine u vilajetu Odrin pre ustanka.]] Dvije skupine imale su različite strategije. IMARO je, kako je prvobitno zamišljen, nastojao pripremiti pažljivo planirani ustanak u budućnosti, ali supremacisti su preferirali neposredne racije i gerilske operacije nego jačanje nereda i intervencije oborina.<ref name=":0" /><ref>Schevill, F. (1971), Istorija Balkanskog poluostrva, Harcourt, Brace & Co, <nowiki>ISBN 0-405-02774-5</nowiki>, prvi put štampano 1922..</ref><ref>Crampton, R.J. (1997), Kratka istorija Bugarske (2. izdanje), Cambridge University Press, ISBN 0-521-61637-9</ref> S druge strane, manja grupa konzervativaca u [[Solun]]u organizovala je Bugarsko tajno revolucionarno bratstvo. Potonji je inkorporiran u IMARO do 1902, ali njegovi članovi kao Ivan Garvanov trebali su izvršiti značajan utjecaj na organizaciju. Oni su trebali forsirati ustanak Ilinden-Preobrazhenie, a kasnije su postali jezgro IMRO-ove desničarske frakcije.<ref>Revolucionarno bratstvo stvoreno je nasuprot unutrašnjoj organizaciji evolucionista. Njegov statut datira iz marta 1897. i potpisan je pseudonimima 12 članova osnivača. Bratstvo je osnovalo svoje organizacije na nekim mjestima u Makedoniji i Jedrenu i došlo je u oštar sukob s unutrašnjom organizacijom, ali je 1899-1900 postignuto pomirenje i pridružilo se - Hristo Karamandjukov, "Rodopi za vrijeme Ilindensko-preobraženskog ustanka" (Ed. Patriotski front, Sofija, 1986).</ref> Jedan od osnivača IMARO-a, [[Goce Delčev]], snažno je zagovarao polagan postupak, ali su supremacisti tražili da se veliki ustanak održi u ljeto 1903. Turca su ubili samog Delcheva u maju 1903. U međuvremenu, krajem aprila 1903, grupa mladih anarhista iz ''kruga Gemidzhii'' - diplomci bugarske srednje škole za muškarce u Solunu pokrenuli su kampanju terorističkog bombardovanja, takozvanog ''solunskog bombardovanja 1903''. Cilj im je bio privući pažnju velikih sila na osmansko ugnjetavanje u Makedoniji i [[Istočna Trakija|Istočnoj Trakiji]]. Kao odgovor na napade, turska vojska i ''bašibozuci'' (neregularni) masakrirali su mnoge nedužne [[Bugari|Bugare]] u Solunu, a kasnije u [[Bitolj]]u. U tim okolnostima plan Supremacista se nastavio. Pod vodstvom Ivan Garvanov IMARO je donio odluku o vojnoj pobuni. Sam Garvanov nije učestvovao u ustanku zbog hapšenja i progonstva na [[Rodos]]u . Za ustanak je izabran 2. august (20. jula po starom [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]), blagdan svetog Ilije (Ilije). Ovaj sveti dan bio je poznat kao ''Ilinden'' . 11. jula, kongres u ''Petrovoj Nivi'' kod Malko Tarnova odredio je datum pobune 23. jula, a zatim je malo više odložio za 2. august. [[Trakija (regija)|Tračka]] regija, oko Adrijanopolskog vilajeta, nije bila spremna i pregovarala je o kasnijem ustanku u toj regiji. Stav bugarske vlade o ustanku. Tijekom rasprava, vlada Racha Petrova podržala je stav IMARO-a o potpuno unutarnjem karakteru pobune. Osim ličnog upozorenja Racha Petrova Goceu Delčevu u januaru 1903. o odgađanju ili čak otkazivanju pobune, vlada je poslala kružnu notu svojim diplomatskim predstavništvima u [[Solun]]u, [[Bitolj]]u i [[Edirne|Jedrenu]], savjetujući stanovništvo da ne podlegne propagandi probune, jer ''Bugarska nije bila spremna da ga podrži''.<ref>{{Cite web|url=http://www.mni.bg/|title=Македонски научен институт|access-date=14. 4. 2021}}</ref> Staroruske puške Berdan i Krnka, kao i Mannlicheri, isporučeni su iz Bugarske u Skoplje, insistirajući na bržoj brzoj vatri [[oficir]] bugarske vojske Boris Sarafov.<ref>Brown, Keith S. (2013). Odani smrti: Poverenje i teror u revolucionarnoj Makedoniji. Indiana University Press. str. 148. <nowiki>ISBN 9780253008350</nowiki>.</ref> U svojim memoarima Sarafov navodi da je glavni izvor sredstava za kupovinu oružja od bugarske vojske proizašao iz otmice gospođice Stone, kao i iz kontakata u Evropi.<ref>Basevski, Nikolov (1927). Spomeni na Dame Gruev, Boris Sarafov i Ivan Garvanov. Sofija: Press P. Glushkoz. str. 146, str. 153.</ref> [[Datoteka:Ohrid Banner1.jpg|mini|Natpis ustanika iz Ohrida s bugarskom zastavom i natpisom Svoboda ili smʺrtʹ. Pobunjenici su svuda vijorili bugarske zastave.<ref>Nacionalni vojno-istorijski muzej Bugarske, fond 260</ref><ref>Ko su Makedonci Hugh Poulton - str. 57. Pristupljeno 29. novembra 2014.</ref>]] == Ilindenski ustanak == Izvještaj o datumima i detaljima ustanka zabilježio je anarhistički autor Georgi Hadžijev, a preveo ga je Will Firth. 28. jula poruka je poslana revolucionarnim pokretima, mada se tajna čuvala do posljednjeg trenutka. Ustanak je započeo u noći 2. augusta, a zahvatio je velike regije u i oko Bitolja, oko jugozapada današnje [[Sjeverna Makedonija|Sjeverne Makedonije]] i dijela sjevera Grčke. Te noći i rano sledećeg jutra, grad [[Kruševo]] napalo je i zauzelo 800 pobunjenika. Istovremeno, nakon trodnevnih borbi praćenih opsadom koja je započela 5. augusta, grad Smilevo zauzeli su pobunjenici. Grad [[Klisura (Kostur)|Kleisoura]], blizu Kastorije, zauzeli su pobunjenici oko 5. augusta. 14. augusta, pod vođstvom Nikole Puškarov, neki bendovi u blizini [[Skoplje|Skoplja]] napali su i iskočili iz šina vojni voz. U Razlogu se stanovništvo uključilo u ustanak. Ovo je bilo dalje na istoku, u Pirinskoj Makedoniji u današnjoj Bugarskoj.<ref name="Khadziev1992" /> Dana 4. augusta, pod vođstvom Nikola Karev, osnovana je lokalna uprava pod nazivom ''Republika Kruševo.'' Istog i narednog dana turske trupe su bezuspešno pokušavale da povrate Kruševo.<ref name="Khadziev1992" /> 12. augusta, nakon bitke na Slivi, snaga od 3.500 osmanskih vojnika<ref>{{Cite web|url=http://www.mia.com.mk/default.aspx?mId=1&vId=66543986&lId=1&title=%D0%9C%D0%90%D0%9A%D0%95%D0%94%D0%9E%D0%9D%D0%98%D0%88%D0%90+-+%D0%92%D0%9D%D0%90%D0%A2%D0%A0%D0%95%D0%A8%D0%9D%D0%90+%D0%9F%D0%9E%D0%9B%D0%98%D0%A2%D0%98%D0%9A%D0%90|title=МИА - Македонска Информативна Агенцијa - Сто и шест години од Илинденското востание и 65 од Првото заседание на АСНОМ -|date=5. 4. 2012|website=web.archive.org|access-date=14. 4. 2021|archive-date=5. 4. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120405114735/http://www.mia.com.mk/default.aspx?mId=1&vId=66543986&lId=1&title=%D0%9C%D0%90%D0%9A%D0%95%D0%94%D0%9E%D0%9D%D0%98%D0%88%D0%90+-+%D0%92%D0%9D%D0%90%D0%A2%D0%A0%D0%95%D0%A8%D0%9D%D0%90+%D0%9F%D0%9E%D0%9B%D0%98%D0%A2%D0%98%D0%9A%D0%90|url-status=bot: unknown}}</ref> zauzela je i spalila Kruševo. Držali su ga pobunjenici samo deset dana. Osmanlije su 27. augusta konačno zauzeli Kleisoura.<ref name="Khadziev1992" /> Ostali uključeni regioni su [[Ohrid]], Florina i [[Kičevo]]. U regiji [[Solun]]a operacije su bile mnogo ograničenije i bez puno lokalnog učešća, dijelom i zbog neslaganja između frakcija Interne makedonske revolucionarne organizacije (IMRO). Takođe nije bilo pobune u području [[Prilep]]a, odmah istočno od Bitolja.<ref name="Khadziev1992" /> Razlog zašto je ustanak strateški odabran u bitoljskom vilajetu i širem jugozapadnom regionu [[Makedonija (regija)|Makedonije]], bio je taj što se nalazio najudaljenije od [[Bugarska|Bugarske]], pokušavajući Velikim silama pokazati da je ustanak bio isključivo makedonske karakter i pojava.<ref>Perry, Duncan M. (1980). "Smrt ruskog konzula: Makedonija 1903". Ruska istorija. 7 (1): 204. doi: 10.1163 / 187633180x00139. ISSN 0094-288X. "Dugo očekivana pobuna započela je u sumrak u nedjelju, 2. augusta 1903, na Dan Svetog Ilije - ili Ilinden. Pobuna je bila ograničena na Bitoljski vilajet, jer je, prema jednom izvoru, bila najudaljenija od Bugarske, čimbenika koji je trebao pokazati Velikog Moći da je pobuna bila čisto makedonski fenomen. "</ref> Prema jednom od osnivača IMARO-a - Petar Poparsov, ideja da se drži podalje od Bugarske bila je zato što bi svaka sumnja u njegovo mešanje mogla naštetiti objema stranama: Bugarskoj i organizaciji.<ref>Todor Petrov, Tsocho Bilyarski, Interna makedonsko-jedrenska revolucionarna organizacija očima svojih osnivača; Vojna izdavačka kuća; Sofija, 2002, <nowiki>ISBN 954-509-233-5</nowiki> str. 205.</ref> U stvari, ustanak se ubrzo proširio na susedne vilajete Kosovo, Solun i Adrijanopolj (u Trakiji).<ref>Raymond Detrez, A do Ž Bugarske; Izdanje 2, SCARECROW Press, 2010, <nowiki>ISBN 0810872021</nowiki>, str. 217.</ref> === Krastovdenski ustanak === [[Datoteka:IMARO Activists - Bulgarian Comitadjii - Captured by the Allies Police.jpg|mini|Konvoj zarobljenih bugarskih aktivista IMRO-a.]] * Milicije aktivne u regionu Serres, predvođene Yaneom Sandanskim i pobunjenim odredom Vrhovnog komiteta, zadržale su velike turske snage. Ove akcije je počela na dan Praznik križa (Krastovden na bugarskom, 27. septembar) i da ne uključuje lokalno stanovništvo više nego u drugim regijama, i dobro su istočno od Monastir i zapadno od Trakije. U područjima koja su obuhvaćala ustanak 1903, albanski seljani bili su u situaciji da su ili pod pretnjom četa IMRO ili su ih regrutovale osmanske vlasti da okončaju ustanak.<ref>Brown, Keith (2003). Prošlost u pitanju: Moderna Makedonija i neizvjesnosti nacije. Princeton University Press. str. 267. ISBN 9780691099958 "U ustanku su 1903. bili uključeni uglavnom hrišćani koji su govorili slovenski jezik uz pomoć vlaškog stanovništva. Albanski seljani uglavnom su se našli ili pod prijetnjom četa VMRO ili regrutovani u osmanske napore da sruše ustanak."</ref> == Preobraženski ustanak == Prema Khadzievu, glavni cilj pobune u Trakiji bio je pružiti potporu ustancima zapadnije, angažirajući turske trupe i sprečavajući ih da se presele u Makedoniju. Mnoge operacije su bile diverzijske, mada je zauzeto nekoliko sela, a regija u Strandzhi držana je dvadesetak dana. Ovo se ponekad naziva republikom Strandzha ili komunom Strandzha, ali prema Khadzievu nikada nije bilo pitanja državne moći u regiji Trakije. * Ujutro 19. augusta izvršeni su napadi na sela širom regiona, uključujući Vasiliko (danas Carevo), Stoilovo (blizu Malko Tarnova) i sela u blizini Edirna. * 21. augusta dignut je u [[zrak]] lučki svjetionik u Igneadi. * Otprilike 3. septembra jake osmanske snage počele su ponovo uspostavljati svoju kontrolu. * Do 8. septembra Turci su obnovili kontrolu i brisali se. === Ustanak na planinama Rodopi === U [[Rodopi|planinama]] Rodopa, Zapadna Trakija, ustanak se izrazio samo u nekim diverzantima Cheta u regionima Smolyan i Dedeagach.<ref>Petko T. Karapetkov, Slavejno. Plovdiv, 1948, str. 216-219.</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Historija Makedonije]] [[Kategorija:Historija Bugarske]] [[Kategorija:Sukobi u 1903.]] [[Kategorija:1903. u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:1903. u Bugarskoj]] 9afh26v0f67d4q9t3a28tct3tewolmn Marina Trumić 0 477472 3838252 3532329 2026-04-29T20:37:54Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3838252 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Marina Trumić | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = 8. maja 1939. | mjesto_rođenja = [[Beograd]], [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2011|2|21|1939|5|8}} | mjesto_smrti = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | mjesto_počivanja = [[Bare (groblje)|Bare]], Sarajevo | prebivalište = Sarajevo, [[Varšava]] (1960.–1968.; 1991.–1999.) | nacionalnost = hrvatska i bosanskohercegovačka | druga_imena = Marija Trumić-Kisić | alma_mater = [[Univerzitet u Sarajevu]] | zanimanje = pjesnikinja, književnica, novinarka, dramaturginja, prevodilac | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = ''Cipele za Mona Lizu''<br />''Između Varšave i Sarajeva'' | supružnik = [[Čedomir Kisić]] | djeca = Srđan Kisić | nagrade = [[Datoteka:POL Odznaka honorowa Zasluzony dla Kultury Polskiej.png|40px]] }} '''Marina Trumić''' (Marija Trumić-Kisić<ref>{{Cite web|url=http://www.hrc.ba/database/decisions/CH-98-375%20i%20dr.%20A%26M%20B.pdf|title=Odluka o prihvatljivosti i meritumu Predmet broj CH/98/375 i dr. Đorđe Besarović i drugi protiv Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine|date=2005|website=hrc.ba|page=56|access-date=12. 5. 2021|archive-date=6. 2. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090206055651/http://hrc.ba/database/decisions/CH-98-375%20i%20dr.%20A%26M%20B.pdf|url-status=dead}}</ref>), ([[Beograd]], 8. maja 1939.<ref name=":0">{{Cite web|url=http://www.penbih.ba/kojeko/trumic.htm|title=P.E.N. Centar Bosne i Hercegovine – Ko je ko|date=6. 7. 2014|website=penbih.ba|archive-url=https://web.archive.org/web/20120616093130/http://www.penbih.ba/kojeko/trumic.htm|archive-date=16. 6. 2012|access-date=12. 5. 2021|url-status=dead}}</ref> – [[Sarajevo]], 21. februara 2011.<ref name=":1">{{Cite web|url=http://www.bh-news.com/ba/vijest/9994/preminula_marina_trumic.html|title=Preminula Marina Trumić|date=22. 2. 2011|website=bh-news.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305222548/http://www.bh-news.com/ba/vijest/9994/preminula_marina_trumic.html|archive-date=5. 3. 2016|access-date=12. 5. 2021}}</ref>) bila je bosanskohercegovačka [[Poezija|pjesnikinja]], [[Književnost|književnica]], [[novinar]]ka i [[dramaturg]]inja hrvatskog porijekla. Njena pjesnička i prozna djela prevedena su na [[Bugarski jezik|bugarski]] i [[Poljski jezik|poljski]] jezik. [[Prevođenje|Prevodilac]] poljske poezije na [[Hrvatski jezik|hrvatski]] i [[Bosanski jezik|bosanski]] jezik, promoter savremene poljske književnosti u republikama Jugoslavije, uglavnom u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i [[Hrvatsko]]j. Dobitnica je nacionalnih nagrada za novinarska dostignuća (1968.) i zbirki poezije ''Između Varšave i Sarajeva'' (2002.) i ''Cipele za Mona Lizu'' (2010.) objavljenih u Bosni i Hercegovini, kao i prijevoda izbora pjesama [[Tadeusz Różewicz|Tadeusza Różewicza]] ''Moja poezija'' (2002) i [[Czesław Miłosz|Czesława Miłosza]] ''Drugi prostor'' (2008). == Obrazovanje == Marina Trumić rodila se u Beogradu, u hrvatskoj porodici, ali većim dijelom svog života bila je vezana za Sarajevo. Tamo je završila osnovnu i srednju školu.<ref name=":2">{{Cite web|url=http://www.literarni-most.de/htmlB/Trumic.htm#Marina|title=Marina Trumić|website=www.literarni-most.de|access-date=12. 5. 2021}}</ref> Diplomirala je jugoslovensku književnost i srpskohrvatski jezik na filozofskom fakultetu [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]].<ref name=":0" /> == Karijera == Nakon završenih studija, radila je kao novinarka sarajevske štampe u: dnevnim novinama ''[[Oslobođenje]]'' i nedeljniku ''Svijet''.<ref name=":2" /> Njena karijera bila je također vezana za bosanski radio – bila je zaposlena u radiodramskoj sekciji na [[Radiotelevizija Sarajevo|RTV Sarajevo]], a kasnije je i sarađivala sa [[Radio Sarajevo]]m.<ref name=":1" /> U periodu od 1991. do 1999. godine bila je zaposlena u Institutu za slavenske jezike [[Univerzitet u Varšavi|Univerziteta u Varšavi]] gdje je držala kurs hrvatskog jezika.<ref name=":3">{{Cite web|url=http://instytutksiazki.pl/aktualnosci,2,odeszla-marina-trumic,2403.html|title=Odeszła Marina Trumić|date=23. 2. 2011|website=instytutksiazki.pl|language=pl|access-date=12. 5. 2021}}</ref> Po povratku u Bosnu 2000. godine bavila se književnom kritikom i pisanjem eseja. Njeni članci su objavljivani između ostalog i u dnevnom listu ''Oslobođenje'', nedeljniku ''Svijet'', polugodišnjem časopisu [[Odjek (časopis)|''Odjek'']] ili regionalnom časopisu ''[[Sarajevske Sveske]]''. Kroz njih je promovisala i pokrenula teme vezane za kulturni život Bosne i Hercegovine, posebno za književnost. Poslije određenog vremena, intervjui u časopisima sa piscima objavljeni su i u obliku knjige.<ref name=":3" /><ref>{{Cite journal|date=2010|title=Prijevod je pjesma koja živi u drugom jeziku. Intervju sa Marinom Trumić, spisateljicom, novinarkom i prevoditeljicom|journal=(sic!) Časopis za književnost, kulturu i književno prevođenje|volume=4|page=40}}</ref> Marina Trumić je mnogo puta bila u žiriju književnih i izdavačkih takmičenja.<ref>{{Cite web|url=https://www.vecernji.ba/22-medjunarodni-sajam-knjige-i-ucila-otvorio-svoja-vrata-129683|title=22. međunarodni sajam knjige i učila otvorio svoja vrata|last=Brkić-Ćubela|first=Ivana|date=22. 4. 2010|website=vecernji.ba|language=hr|access-date=12. 5. 2021}}</ref> Bila je član upravnog odbora [[P.E.N. Centar Bosne i Hercegovine|PEN kluba Bosne i Hercegovine]], a neko vrijeme i njegova predsjednica.<ref name=":4">{{Cite web|url=http://rynek-ksiazki.pl/archiwum/y2011m2/nic-nie-jest-wieczne-procz-samej-wiecznosci_25394.html|title=Nic nie jest wieczne prócz samej wieczności. Odeszła Marina Trumić, nasza poetka z Sarajewa|date=23. 2. 2011|website=Rynek Książki|language=pl|access-date=12. 5. 2021}}</ref> == Književno djelo == Marina Trumić debitirala je 1971. godine zbirkom kratkih priča ''Između mene i tebe''.<ref name=":5">{{Cite web|url=https://www.rp.pl/artykul/621685-Polskie-zwiazki-poetki-Mariny-Trumic.html|title=Polskie związki poetki Mariny Trumić|last=Łatuszyński|first=Grzegorz|date=4. 3. 2011|website=rp.pl|language=pl|access-date=12. 5. 2021}}</ref> Njen 40-godišnji književni rad uključuje poeziju, prozna djela, uključujući putopise i novinarstvo, uglavnom novinske članke, intervjue sa umjetnicima, važnim ličnostima iz svijeta kulture, kao i književnu kritiku.<ref>{{Cite journal|date=2003|title=Marina Trumić (Noty o autorach)|journal=Literatura na Świecie|language=pl|volume=5–6|pages=413–414}}</ref> Također je bila autorka radio drama – radio drame Marine Trumić ''Ifigenija iz Trampine i Varšavska elegija'' emitirane su na Radio Sarajevo u Bosni, kao i na srbijanskom Radio Beograd.<ref name=":0" /> Kao dopisnica dnevnog lista ''Oslobođenje'', objavljivala je intervjue sa stvaraocima poljske kulture. Godine 1968. za intervju sa [[Jerzy Andrzejewski|Jerzyjem Andrzejewskim]] dobila je nacionalnu nagradu za novinare koju je dodjeljivalo [[Društvo novinara Bosne i Hercegovine|Društva novinara Bosne i Hercegovine]].<ref name=":0" /> 2002. godine dobila je nagradu Udruženja izdavača i knjižara u Bosni i Hercegovini za zbirku poezije ''Između Varšave i Sarajeva'', objavljenu tri godine ranije. Ponovo je nagrađena istom nagradom 2010. godine, kada je ''Cipele za Mona Lizu'' prepoznata kao najbolja zbirka poezije prethodne godine.<ref name=":4" /><ref name=":5" /> Pored toga, bila je i dobitnica nagrade za poeziju "Anka Topić".<ref>{{Cite web|url=https://www.doznajemo.com/knjiga/marini-za-rodendan-da-nisam-tu-gdje-jesam/|title=Marini za rođendan. Da nisam tu gdje jesam…|date=6. 5. 2013|website=doznajemo.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20140626131512/https://www.doznajemo.com/knjiga/marini-za-rodendan-da-nisam-tu-gdje-jesam/|archive-date=26. 6. 2014|access-date=12. 5. 2021}}</ref> Neka od djela književnice objavljena su na poljskom jeziku. Godine 1995. u Poljskoj je objavljena knjiga proze Marine Trumić ''Mome poštaru s ljubavlju''. Fragmente njene proze objavio je ''Miesięcznik Literacki''. Njene pjesme su objavljivane u brojnim poljskim časopisima, kao i u antologiji hrvatske poezije 20. vijeka ''W skwarze słońca, w chłodzie nocy''.<ref name=":4" /> Posljednja zbirka pjesama Marine Trumić ''Cipele za Mona Lizu'', koja se smatra svojevrsnim pjesničkom djelom autorke, preveden je na bugarski i objavljen 2012. godine.<ref>{{Cite web|url=https://newspaper.kultura.bg/bg/article/view/20552|title=Култура :: Културен коктейл :: Обувки за Мона Лиза|date=1. 2. 2013|website=Kultura newspaper|language=bg|access-date=12. 5. 2021}}</ref> Djela Marine Trumić pripadaju bosanskoj ([[Bosanskohercegovačka književnost|bosanskohercegovačkoj) književnosti]], ali nije rijetkost da se njena djela ubrajaju i u [[Hrvatska književnost|hrvatsku književnost]]. == Prevodilački angažman == Marina Trumić doprinijela je popularizaciji savremene poljske književnosti i poznavanju poljske kulture ne samo u Bosni i Hercegovini, ali i u Hrvatskoj i [[Srbija|Srbiji]].<ref name=":6">{{Cite web|url=https://wyborcza.pl/1,75410,9174326,Zmarla_Marina_Trumic.html?disableRedirects=true|title=Zmarła Marina Trumić|last=Cirlić-Straszyńska|first=Danuta|date=27. 2. 2011|website=Gazeta Wyborcza|language=pl|access-date=12. 5. 2021}}</ref> Prevodila je na bosanski i hrvatski jezik djela poezije, među kojima su i: [[Julian Kornhauser]] ''(U jednoj sekundi)'', [[Ewa Lipska]] ''(Tu),'' [[Czesław Miłosz]] ''(Drugi prostor),'' [[Tadeusz Różewicz]] ''(Moja poezija),'' [[Wisława Szymborska]] ''(Život na licu mjesta)'' i [[Adam Zagajewski]] ''(Povratak).'' Pored toga, prevela je i izbor tekstova [[Janusz Korczak|Janusza Korczaka]] ''(Dobri duh čovječanstva)'' i ratne izvještaje [[Konstanty Gebert|Konstantyja Geberta]] ''(Obrana sarajevske pošte)''. Marina Trumić pripremila je prevode kao i radio adaptacije djela poljskih savremenih pisaca, koje je emitiralo Radio Sarajevo, a među kojima su: ''Sjednica'' Henryka Bardijewskog, ''Jelka'' [[Jerzy Janicki|Jerzy Janickog]], ''Iz vodenih dubina'' [[Andrzej Mularczyk|Andrzeja Mularczyka]] i ''Eseji'' [[Stefan Zółkiewski|Stefana Zółkiewskog]].<ref name=":0" /> Dobila je nagradu Udruženja izdavača i knižara Bosne i Hercegovine za prevođenje izbora poezije Tadeusza Różewicza (2002. godine) i Czesława Miłosza (2008. godine).<ref name=":4" /> Za svoj prevodilački i popularizacijski angažman, ali i druge aktivnosti usmjerene ka zbližavanju Poljaka i Bosanaca, 2003. godine nagrađena je nagradom "Zaslužan za poljsku kulturu".<ref name=":4" /><ref name=":5" /> == Privatni život == Dva puta je živjela u [[Varšava|Varšavi]], u periodu od 1960. do 1968. i od 1991. do 1999.<ref name=":4" /> Prvi put je došla u Poljsku u pratnji supruga, pisca Čede Kisića, koji je bio ataše za kulturu i savjetnik u ambasadi Jugoslavije.<ref name=":5" /><ref name=":6" /> U početku je objavljivala radove pod dvostrukim prezimenom kao Marina Trumić-Kisić. Preminula je iznenada u svojoj kući u Sarajevu. Pokopana je 23. februara 2011. godine na gradskom [[Bare (groblje)|groblju Bare]] u Sarajevu.<ref>{{Cite web|url=https://sarajevo.co.ba/sjecanje-marina-trumic/|title=Sjećanje: Marina Trumić – SARAJEVO.co.ba|date=22. 2. 2011|access-date=12. 5. 2021}}{{Mrtav link}}</ref> == Djela == * ''Između mene i tebe'' (pripovijetke, 1971.) * ''Daleko proljeće'' (pripovijetke, 1971.) * ''Lirski dnevnik Marije Višnevske'' (roman, 1979.) * ''Čežnja i daljine'' (putopisi i priče, 1987.) * ''Ime puta'' (putopisi i priče, 1990./91.) * ''Mome poštaru s ljubavlju'' (proza, 1995.) * ''Između Varšave i Sarajeva'' (pjesme, 1999.) * ''Živi glas umjetnika'' (2005.) == Također pogledajte == * [[Slavko Šantić]] == Reference == {{reference}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Trumić, Marina}} [[Kategorija:Rođeni 1939.]] [[Kategorija:Umrli 2011.]] [[Kategorija:Biografije, Beograd]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački književni kritičari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački prevodioci]] [[Kategorija:Hrvatski pisci iz BiH]] 68xt7j0x0n67j7lbalt5prnml9k51wg Međunarodni centar za djecu i omladinu 0 488225 3838304 3407087 2026-04-30T02:40:57Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3838304 wikitext text/x-wiki {{Infokutija mjesto događaja | ime = Međunarodni centar za djecu i omladinu | nadimak = | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | punoime = | prethodna imena = | logo_slika = | logo_opis = | slika = | slika_veličina = | slika_alt = | opis = | pushpin_map = | pushpin_mapsize = | pushpin_map_caption = | pushpin_label_position = | adresa = Kemala Kapetanovića 17, 71000 [[Sarajevo]] | lokacija = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | koordinate = {{Coord|43|53|01|N|18|23|26|E|type:landmark|display=inline,title}} | vrsta = | žanr = | kamen_temeljac = | izgrađeno = | otvoreno = 1961. | renovirano = 1997. | prošireno = 2001. | zatvoreno = | srušeno = | vlasnik = | rukovodilac = | površina = | semafor = | proizvodnja = | trošak = | arcitekt = | graditelj = | voditelj_projekta = | građevinski inženjer = | inženjer usluge = | generalni_izvođač_radova = | glavni_izvođači_radova = | vrsta_sjedišta = | kapacitet = | suites = | najveća_posjećenost = | dimenzije = | oblik_terena = | površina_u_jutrima = | zakupci = | embedded = | web_stranica = {{URL|https://mladi.ba/}} | javni_prevoz = }} '''Međunarodni centar za djecu i omladinu''' jest kulturno-umjetnički centar na području [[Općina|općine]] [[Novo Sarajevo]].<ref>{{Cite web |url= https://sarajevo.travel/ba/sta-raditi/medunarodni-centar-za-djecu-i-omladinu-novo-sarajevo/369|title=Međunarodni centar za djecu i omladinu Novo Sarajevo|website=sarajevo.travel}}</ref> == Historija == Poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] [[SFR Jugoslavija|jugoslavenske]] vlasti pokrenule su masivan infrastrukturni program s ciljem promocije [[umjetnost]]i i [[kultura|kulture]]. Jedna od glavnih tačaka programa bilo je osnivanje kulturnih centara u svim općinama u kojima bi se održavale filmske projekcije, nastupi kulturnih i [[folklor]]nih grupa, književne večeri, male pozorišne predstave itd. Vlasti su 1961. osnovale takav centar u naselju [[Grbavica (Sarajevo)|Grbavica]] općine Novo Sarajevo. U to vrijeme bio je najveći općinski kulturni centar u Sarajevu i nosio je ime po [[Vaso Pelagić|Vasi Pelagiću]], [[Srbi u Bosni i Hercegovini|srpskom]] piscu, ljekaru, prosvjetitelju, duhovnjaku, nacionalistu i zagovorniku [[utopijski socijalizam|utopijskog socijalizma]] iz 19. stoljeća. Na početku [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] i [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]] 1992. našao se na teritoriji pod kontrolom srpskih snaga i bio je teško devastiran. Renoviran je 1997, a proširen 2001, kada je ponovo uspostavljen pod novim, aktuelnim nazivom.<ref name="Oznake">{{Cite web|url= https://sarajevo.co.ba/tagovi/medjunarodni-centar-za-djecu-i-omladinu-novo-sarajevo/|title= Oznaka: Međunarodni centar za djecu i omladinu Novo Sarajevo|website= sarajevo.co.ba|access-date= 9. 2. 2022|archive-date= 9. 2. 2022|archive-url= https://web.archive.org/web/20220209175119/https://sarajevo.co.ba/tagovi/medjunarodni-centar-za-djecu-i-omladinu-novo-sarajevo/|url-status= dead}}</ref><ref>{{Cite web |url= https://www.akta.ba/Firma/ju-medunarodni-centar-za-djecu-i-omladinu-novo-sarajevo/10039|title=JU Međunarodni centar za djecu i omladinu Sarajevo|website=akta.ba}}</ref> Danas se u njemu održavaju radionice, izložbe, pozorišne predstave i sportske aktivnosti. To je i mjesto održavanja nekoliko godišnjih festivala, uključujući Juventafest, FEDU i Beton Fest.<ref>{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/o2/kultura/muzika/muzika-nije-u-notama-vec-u-tisini-izmedu-njih|title=Muzika nije u notama, već u tišini između njih|work=[[Oslobođenje]]}}</ref> Bio je domaćin brojnih koncerata.<ref name="Oznake"/> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://mladi.ba/ Zvanični sajt] * [https://www.facebook.com/Centar-za-djecu-i-omladinu-Novo-Sarajevo-268269287449292/ Zvanična stranica] na [[Facebook]]u [[Kategorija:Građevine u Sarajevu]] [[Kategorija:Kultura u Sarajevu]] [[Kategorija:Pozorišta u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Turističke atrakcije u Sarajevu]] [[Kategorija:Koordinate na Wikipodacima]] cj42oy99mbdz2f7h9hpxmyh1q1rtart Mališan 0 489593 3838242 3655904 2026-04-29T19:00:45Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3838242 wikitext text/x-wiki '''Mališan''' ili '''prohodanče''' je dijete u dobi od otprilike 12 do 36 mjeseci, iako se definicije razlikuju.<ref>{{Cite journal|title=toddler|url=http://medical-dictionary.thefreedictionary.com/toddler|journal=The Free Dictionary}}</ref><ref>{{cite book | vauthors = Barker R |year=2001 |title=The Mighty Toddler: The essential guide to the toddler years |publisher=Pan Macmillan Australia |location=Sydney |page=1}}</ref><ref>{{cite book | vauthors = Lieberman AF |date=1993 |title=The Emotional Life of the Toddler |publisher=The Free Press |place=New York |page=1}}</ref> Ovo životno razdoblje obilježeno je velikim napretkom u [[spoznaja|spoznajnom]] (kognitivnom), [[emocija|emocijskom]] i [[društvo|socijalnom]] razvoju. Riječ je izvedena od [[engleski|engleskog]] ''toddle'', što znači hodati nesigurno, kao dijete ovog doba.<ref>{{cite web |url=https://www.verywell.com/what-is-a-toddler-289861 |title=What Is the Definition of a Toddler? |vauthors=Brown S |date=19. 12. 2015 |website=verywell.com |publisher=About, Inc. |access-date=13. 11. 2016 |quote=The term toddler comes from the way that children first walk, which is at first unsteady and more like a toddle than actual walking. |archive-date=22. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171122070837/https://www.verywell.com/what-is-a-toddler-289861 |url-status=dead }}</ref> == Razvojni miljokazi == {|class="wikitable" align="right" |+ Normalni [[vitalni parametri]] mališana |- |rowspan=2| [[Krvni pritisak]]<br> ([[mmHg]]) || [[Sistola|Sistolni]] || 80–110<ref name=ucla>[http://hr.uclahealth.org/workfiles/AgeSpecificSLM-Peds.pdf PEDIATRIC AGE SPECIFIC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170516204947/http://hr.uclahealth.org/workfiles/AgeSpecificSLM-Peds.pdf |date=16. 5. 2017 }}, page 6. Revised 6/10. By Theresa Kirkpatrick and Kateri Tobias. UCLA Health System</ref> |- |[[Dijastola|Dijastolni]] || 50–80<ref name=ucla/> |- |colspan=2| [[Srčani ciklus]] ([[otkucaji u minuti|BPM]]) || 90–140<ref name=ucla/> |- |colspan=2| [[Brzina disanja]] || 20–40<ref name=ucla/> |} [[slika:The First Steps 1893.jpg|left|thumb|Slika iz 1892. godine na kojoj [[novorođenče]] uči da hoda, pravi prve samostalne korake (obično u mjesecima nakon prvog rođendana) često se smatra jednom od glavnih prekretnica u ranim godinama djetetovog života.<ref>{{Cite web|last=Lewsley|first=Joanne|date=februar 2019|title=Developmental milestones: walking|url=https://www.babycentre.co.uk/a6507/developmental-milestones-walking|url-status=live}}</ref>]] Razvoj mališana može se podijeliti na više međusobno povezanih područja.<ref>Barker, Robin (2001) The Mighty Toddler: The essential guide to the toddler years, Pan Macmillan Australia, Sydney, p19.</ref> Postoji razuman konsenzus o tome šta ova područja mogu uključivati: * '''Fizički''': rast ili povećanje veličine. * '''Gruba motorika''': kontrola velikih mišića koji omogućavaju hodanje, trčanje, skakanje i penjanje. * '''Fina motorika''': sposobnost kontrole malih mišića; omogućavajući mališanu da se hrani, crta i rukuje predmetima. * '''[[Vid]]''': sposobnost da se vidi blizu i daleko i interpretira ono što se vidi. * '''[[Sluh]] i [[govor]]''': sposobnost da se čuju i primaju informacije i slušaju ([[tumačenje|interpretiraju]]), te sposobnost razumijevanja i [[učenja]] jezika i korištenja za učinkovitu komunikaciju.<ref>{{cite web |url=https://www.stanfordchildrens.org/en/topic/default?id=age-appropriate-speech-and-language-milestones-90-P02170 |title=Age-Appropriate Speech and Language Milestones |publisher=Stanford Children’s Health |access-date=8. 10. 2020 |archive-date=11. 10. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201011094759/https://www.stanfordchildrens.org/en/topic/default?id=age-appropriate-speech-and-language-milestones-90-P02170 |url-status=dead }}</ref> * '''Društvenost''': sposobnost interakcije sa svijetom kroz [[igra|igru]] s drugima, smjenjivanje i igru [[fantazija]]. Iako je korisno ucrtati definirane periode razvoja, potrebno je prepoznati da razvoj postoji u kontinuitetu, sa značajnim individualnim razlikama među djecom.<ref>{{cite journal | vauthors = Fischer KW, Silvern L |title=Stages and Individual Differences in Cognitive Development |journal=Annual Review of Psychology |date= februar 1985 |volume=36 |pages=613–648 |doi=10.1146/annurev.ps.36.020185.003145}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.nordicnaturals.com/healthy-science/understanding-your-childs-developmental-milestones/ |title=Your Child's Developmental Milestones: Why it's 'Normal' to be Different | vauthors = Jaeger G |date=20. 2. 2019 |access-date=8. 10. 2020}}</ref> Postoji širok raspon onoga što se može smatrati 'normalnim' razvojem. Međutim, prema mišljenju stručnjaka, postoje određene prekretnice koje treba postići u određenim dobima i fazama u životu kako bi pravilno rasli i razvijali se.<ref>{{Citation | url = https://www.goldlearners.com/your-toddler| publisher = Gold Learners | title = Toddler growth | language = en}}</ref> Medicinski stručnjaci također ističu da se djeca razvijaju u svoje vrijeme i predlažu da njegovatelji ne bi trebali previše brinuti ako dijete ne dostigne sve prekretnice za svoj uzrast. Prijevremeni porođaj ili bolest u djetinjstvu također mogu usporiti razvoj malog djeteta.<ref>{{Cite web|title=Child Development|url=https://www.nhsggc.org.uk/kids/child-development/|url-status=live|website=KIDS- Child development website associated with NHS Greater Glasgow and Clyde}}</ref> U nastavku slijedi gruba analiza oblika vještina i atributa za koje se može očekivati da će mališani razviti u različitim fazama tokom perioda prohodančeta. Ovdje se nalaze citati za date informacije.<ref>Feigelman S. The first year. In: Kliegman RM, Behrman RE, Jenson HB, Stanton BF, eds. Nelson Textbook of Pediatrics. 18th ed. Philadelphia, Pa: Saunders Elsevier; 2007: chapter 8 quoted in [https://www.nlm.nih.gov/medlineplus/ency/article/002005.htm Developmental milestones record - 12 months] MedlinePlus Medical Encyclopedia</ref> {| class="wikitable |+ !Aspekti !Jednogodišnjak !Mjeseci nakon prvog rođendana !18 mjeseci !Dvije godine !Dvije i po godine |- |Fizički i motorni pokazatelji | *Utrostručenje porođajne težine * Narastu do visine od 50% porođajne dužine * Imaju obim glave jednak opsegu grudi * Imaju jedan do osam [[zub]]a * Stajanje sa pridržavanjem * Hodanje uz pomoć ili samostalno * Sedenje bez pomoći * Udaranje dva bloka zajedno * Prelistavanje stranica knjige tako što prelistaju više stranica odjednom * Imaju hvataljku * Spavanje 8–10 sati noću i jedno do dva spavanja danju | *Dobro samostalno hodanje sa širokim [[hod]]om * Puzi gore * Gradi blokovima (slagalicama) * Pije iz šolje, koristi se kašikom * Uživa u bacanju i podizanju predmeta | *Hodanje postrance i unazad, dobro trči, lahko pada * Penje se uz stepenice ili na namještaj * Žvrlja energično, pokušavajući napraviti ravnu liniju * Dobro pije iz šoljice, a i dalje se prosipa kašikom | *Težina: oko 11–13&nbsp;kg * Visina: oko 80–82&nbsp;cm * Zubi: 12 privremenih (mliječnih) *Grupa motornih vještina je prilično rafinirana, može hodati uz i niz stepenice na obje noge, korak po korak držeći se za šinu * Gradi kulu od pet kocki * Kontrola kašike dobro razvijena * [[Toalet]] tokom dana | *Zubi: kompletan set od 20 privremenih * Smanjena potreba za drijemanjem |- |Intelektualni i društveni | *Prati objekt koji se brzo kreće * Može da reaguje na zvukove * Odgovara na njegovo ili njeno ime * Razumije nekoliko riječi * Može reći mama, tata/babo i još barem jednu ili dvije riječi * Razumije jednostavne komande * Pokušava da imitira zvukove životinja * Povezuje imena sa objektima * Razumije da objekti nastavljaju postojati, čak i kada se ne vide ([[trajnost objekta]]) * Kažiprstom pokazuje na objekte * Talasi zbogom * Može razviti vezanost za igračku ili predmet * Doživljava [[anksioznost]] odvajanja i može se držati roditelja * Može napraviti kratka putovanja dalje od roditelja da istražuje u poznatim okruženjima | *Može koristiti 10–15 riječi * Kaže "ne" (vidi [[holofraza]]) * Označava kada je pelena mokra | *Koristi fraze sastavljene od [[pridjev]]a i [[imenica]] * Počinje imati [[narav bijesa]] * Vrlo ritualno, ima omiljenu igračku ili ćebe * [[Sisanje palca]] je možda na vrhuncu | *[[Rječnik]] od oko 350 riječi * Poštuje jednostavne komande * Pomaže da se skinete i obučete jednostavnu odjeću * Pokazuje znak povećane autonomije i individualnosti * Ne dijeli imovinu—sve "moje" kao u "Toddler's Creed" | * Počinje sebe da vidi kao posebnu individuu; mogu i dalje vidjeti drugu djecu kao "objekte" |} ===Rane prekretnice i inteligencija=== {{Također pogledajte|Koeficijent inteligencije}} Odavno je poznato da je značajno kasno postizanje [[razvojna prfekretnica|razvojnih prekretnica]] povezano sa [[Intelektualna invalidnost|intelektualnom]] ili [[Fizička invalidnost|fizičkom]] invalidnošću. Međutim, dugo se smatralo da se u općoj populaciji ne vidi veza između starosti prolaska razvojnih prekretnica i kasnije inteligencije. Tek nedavno je otkriveno da rani prolazak razvojnih prekretnica općenito ukazuje na viši nivo inteligencije. Studija iz 2007. godine zasnovana na više od 5.000 djece rođene u [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]] 1946. godine pokazala je da je svaki mjesec ranije dijete koje je naučilo stajati, u dobi od osam godina, došlo do povećanja od polovine jednog poena koeficijenta inteligencije.<ref>{{cite journal | vauthors = Murray GK, Jones PB, Kuh D, Richards M | title = Infant developmental milestones and subsequent cognitive function | journal = Annals of Neurology | volume = 62 | issue = 2 | pages = 128–36 | date = august 2007 | pmid = 17487877 | pmc = 3465788 | doi = 10.1002/ana.21120 }}</ref> Također, kasnija studija iz 2018. godine otkrila je vezu između dostignuća prekretnice i inteligencije u odrasloj dobi (u ovom slučaju, posmatrana prekretnica bila je mogućnost imenovanja objekata/životinja na slikama sa manje od 18 mjeseci, 18-24 mjeseca i kasnije od 24 mjeseca).<ref>{{cite journal | vauthors = Flensborg-Madsen T, Mortensen EL | title = Developmental milestones during the first three years as precursors of adult intelligence | journal = Developmental Psychology | volume = 54 | issue = 8 | pages = 1434–1444 | date = august 2018 | pmid = 30047773 | doi = 10.1037/dev0000545 | s2cid = 51718533 }}</ref> [[Koeficijent inteligencije]] djece koja su bila sposobna da sastave rečenicu sa manje od 24 meseca u proseku je iznosila 107 poena, dok su djeca koja su bila sposobna da sastave rečenicu u dobi kasnijoj od 24 mjeseca, u mlađoj odrasloj dobi (20–34 godine) imala prosečan IQ od 101.<ref>{{cite journal | vauthors = Flensborg-Madsen T, Mortensen EL | title = Associations of Early Developmental Milestones With Adult Intelligence | journal = Child Development | volume = 89 | issue = 2 | pages = 638–648 | date = mart 2018 | pmid = 28198006 | doi = 10.1111/cdev.12760 | doi-access = free }}</ref> Ranoprolazne razvojne prekretnice i obim glave do 3. godine života objašnjavaju oko 6% varijanse IQ-a u odrasloj dobi. Poređenja radi, socioekonomski status roditelja i spol djeteta objašnjavaju oko 23% varijanse u [[IQ]].<ref>{{cite journal | vauthors = Flensborg-Madsen T, Falgreen Eriksen HL, Mortensen EL | title = Early life predictors of intelligence in young adulthood and middle age | journal = PLOS ONE | volume = 15 | issue = 1 | pages = e0228144 | date = 28. 1. 2020 | pmid = 31990952 | pmc = 6986721 | doi = 10.1371/journal.pone.0228144 | bibcode = 2020PLoSO..1528144F | doi-access = free }}</ref> Međutim, stručnjaci savjetuju da se djeca ne požuriju kroz prekretnice, sve dok ih dostižu poksazatelje unutar normalnog raspona.<ref>{{Cite web|title=Early Milestones, Smarter Child?|url=https://babysparks.com/2019/02/15/early-milestones-smarter-child/|access-date=20. 6. 2021|language=en-US}}</ref> ==Glavni događaji učenja== ===[[Obuka za toalet]]=== [[slika:Simple plastic potty.jpg|thumb|Jednostavno dizajnirana kahlica (tuta), mjesto za malu djecu koja prvo uče kako koristiti toalet za olakšanje.]] # Spremnost: Azrinov i Foxxov metod obuke za toaleta uvela je prvi set objektivnih kriterija za određivanje da li je dijete spremno da počne trenirati toalet. Dijete treba da bude fiziološki i psihički sposobno. Fiziološka pripremljenost opisuje sposobnost djeteta da obavlja zadatke neophodne za obuku u toaletu, kao što je kontrola [[anus]]nog i [[mokraćovod]]nog sfinktera, uspravno sjedenje i hodanje. Psihološka spremnost opisuje djetetovu motivaciju da se obuči za toalet i njihovu sposobnost da razumiju i slijede upute.<ref>{{cite journal | vauthors = Klassen TP, Kiddoo D, Lang ME, Friesen C, Russell K, Spooner C, Vandermeer B | title = The effectiveness of different methods of toilet training for bowel and bladder control | journal = Evidence Report/Technology Assessment | issue = 147 | pages = 1–57 | date = decembar 2006 | pmid = 17764212 | pmc = 4781561 }}</ref> # Proces vježbanja <ref>{{Cite web|date=23. 4. 2018|title=The Complete Toilet Learning Guide {{!}} The SOEL Way|url=https://www.soel.wa.edu.au/toilet-learning-guide/|access-date=7. 9. 2020|website=SOEL|language=en-AU}}</ref> # Roditeljski odgovor ===Igre ([[paralelno igranje]])=== * Dijete se igra sa drugom djecom, ali ne samostalno * Uglavnom slobodno i spontano, bez pravila ili propisa * Raspon pažnje je veoma kratak i menjanje igračaka dešava se u čestim intervalima * Igra imitacije i izmišljanja počinje do kraja druge godine Igre: bacanje i vađenje predmeta Predložene igračke: * Igranje namještajem, posuđem, priborom za kuhanje, telefonom, slagalicama s velikim komadima, igračkama na pedala, [[kolica|kolicima za ljuljanje]], glinenim bojicama, bojama za prste, igračkama za udaranje, kockicama, gurni-vuci igračkama, [[lopta|loptom]] == Čučanje == {{Glavni|Položaj čučanja}} Mališani čučnu instinktivno kao kontinuirani pokret iz ustajanja kad god žele da se spuste na nivo tla. Jednogodišnjaci i dvogodišnjaci se obično mogu vidjeti kako se igraju u stabilnom čučećem položaju, sa široko razmaknutim stopalima i dnom ne dodiruju sasvim pod, iako u početku moraju da se drže za nešto da bi ponovo ustali.<ref>Slentz K, Krogh S Early Childhood Development and Its Variations (2001)</ref> ==Jezik== Razgovor je sljedeća prekretnica koje su roditelji obično svjesni. Prva [[riječ]] malog djeteta se često javlja u dobi odoko 12 mjeseci, ali to je samo prosjek.<ref>{{Cite web|url=https://www.babycentre.co.uk/a1050145/your-childs-talking-timeline|title=Child talking timeline|website=babycentre}}</ref> Dijete će tada nastaviti da postepeno dopunjuje svoj vokabular sve do oko 18 mjeseci, kada se jezik brzo razvija. On ili ona mogu naučiti čak 7–9 novih riječi dnevno. Otprilike u to vrijeme mališani uglavnom znaju oko 50 riječi. Sa 21. mjesecom djeca počinju da unose dvije fraze u svoj vokabular, kao što su "ja idem", "mama daj" i "beba igra". Prije spavanja oni idu na spavanje, često učestvuju u [[monolog]]u zvanom [[razgovor u krevetićima]] u kojem vježbaju konverzacijske vještine. U ovom uzrastu, djeca postaju veoma vješta u prenošenju svojih želja i potreba roditeljima na verbalni način; :„Ako ja to želim, moje je. :Ako ti ga dam i kasnije se predomislim, moje je. :Ako mogu da ti ga oduzmem, moje je. :Ako sam to imao malo prije, moje je. :Ako je moje, nikada neće pripadati nikom drugom, bez obzira na sve. :Ako nešto gradimo zajedno, svi dijelovi su moji. :Ako izgleda kao moje, moje je." :Pesma o društvenom životu male dece koju je napisao Burton L. Vajt u svojoj knjizi ''Odgajanje srećnog, neiskvarenog deteta''. ==Emocije i slika o sebi== {{Multiple image | align = | direction = | total_width = | image1 = Ребёнок (2017).jpg | alt1 = | caption1 = Djeca mogu izraziti pozitivne emocije kroz osmijeh i smijeh od ranog detinjstva | image2 = Crying-girl.jpg | caption2 = Prije i u ranim fazama razvoja verbalne komunikacije djeca se često bore da prenesu negativne emocije na druge načine osim plakanja. | caption_align = }} Postoji još nekoliko važnih prekretnica koje se postižu u ovom vremenskom periodu koje roditelji obično ne ističu toliko koliko hodanje i razgovor. Sticanje sposobnosti da pokaže na ono što dijete želi da vidite pokazuje ogromne psihološke prednosti kod malog djeteta. Ovo se obično dešava prije djetetovog prvog rođendana. Ovo doba se ponekad naziva „užasnom dvojicom",<ref>{{cite web |url=http://www.safekids.co.uk/terrible-twos-explained.html |title=The Terrible Twos Explained - Safe Kids (UK) |publisher=Safe Kids |access-date=8. 12. 2010 |archive-date=16. 10. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181016082642/http://www.safekids.co.uk/terrible-twos-explained.html |url-status=dead }}</ref> zbog [[bijes]]nog temperamenta po kojem su poznati. Ova faza može početi već sa devet mjeseci, u zavisnosti od djeteta i okoline. Mališani imaju tendenciju da imaju bijes jer imaju tako jake [[emocije]], ali ne znaju kako da se izraze na način na koji to čine starija djeca i odrasli.<ref>{{cite journal| vauthors = Kuersten-Hogan R, McHale JP |title=Talking About Emotions During the Toddler Years and Beyond: Mothers' and Fathers' Coaching of Children's Emotion Understanding|journal=Infant Behavior and Development|date=1998|volume=21|page=514|doi=10.1016/s0163-6383(98)91727-1|issn=0163-6383}}</ref> Neposredni uzroci mogu uključivati fizičke faktore kao što su glad, nelagoda i umor ili djetetova želja da stekne veću neovisnost i kontrolu okoline oko sebe.<ref>{{Cite web|title=Temper Tantrums (for Parents) - Nemours KidsHealth|url=https://kidshealth.org/en/parents/tantrums.html|access-date=29. 11. 2020|website=kidshealth.org}}</ref> Mališan otkriva da je odvojeno biće od svog roditelja i testira svoje [[lične granice|granice]] u učenju načina na koji svijet oko njih funkcionira. Iako je dijete u fazi istraživanja, također je važno shvatiti da metodi koje roditelji koriste za komunikaciju s djetetom mogu ili pokrenuti bijes ili smiriti situaciju.<ref>{{cite journal | vauthors = Fields MA, Cole PM, Maggi MC | title = Toddler Emotional States, Temperamental Traits, and Their Interaction: Associations with Mothers' and Fathers' Parenting | journal = Journal of Research in Personality | volume = 67 | pages = 106–119 | date = april 2017 | pmid = 28479643 | pmc = 5415346 | doi = 10.1016/j.jrp.2016.05.007 }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.toddlers-world.com |archive-url=https://web.archive.org/web/20110207105113/http://toddlers-world.com/ |archive-date=7. 2. 2011 |title=Toddlers World}}</ref> Istraživanja su pokazala da roditelji s historijom maltretiranja, izloženosti nasilju i srodnom psihopatologijom mogu imati posebne poteškoće u osjetljivom i razvojno primjerenom reagiranju na napade bijesa svoje djece i stoga mogu imati koristi od savjetovanja o mentalnom zdravlju roditelja i djece.<ref>{{cite journal | vauthors = Gudmundson JA, Leerkes EM | title = Links between mothers' coping styles, toddler reactivity, and sensitivity to toddler's negative emotions | journal = Infant Behavior & Development | volume = 35 | issue = 1 | pages = 158–66 | date = februar 2012 | pmid = 21903276 | pmc = 3245338 | doi = 10.1016/j.infbeh.2011.07.004 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Schechter DS, Moser DA, Wang Z, Marsh R, Hao X, Duan Y, Yu S, Gunter B, Murphy D, McCaw J, Kangarlu A, Willheim E, Myers MM, Hofer MA, Peterson BS | display-authors = 6 | title = An fMRI study of the brain responses of traumatized mothers to viewing their toddlers during separation and play | journal = Social Cognitive and Affective Neuroscience | volume = 7 | issue = 8 | pages = 969–79 | date = novembar 2012 | pmid = 22021653 | pmc = 3501701 | doi = 10.1093/scan/nsr069 }}</ref> Ovaj period između druge i pete godine kada posežu za samostalnošću ponavlja se tokom [[adolescencija|adolescencije]]. [[Samosvijest]] je još jedna prekretnica koja pomaže roditeljima da shvate kako dijete reaguje. U dobi od oko 18 mjeseci, dijete će početi da prepoznaje sebe kao zasebno fizičko biće sa svojim mislima i postupcima. Roditelj može testirati da li je ova prekretnica dostignuta primećujući da li dijete prepoznaje da je njihov [[faza ogledala|odraz u ogledalu]] zapravo oni sami. Jedan od načina da se ovo testira je [[ruž-test]]: stavljanje [[ruž]]eva na lice djeteta i pokazivanje vlastitog odraza. Nakon što vidi neuobičajenu oznaku, ako dijete posegne za svojim licem, dijete je postiglo ovu važnu prekretnicu. Uz samoprepoznavanje dolazi i osjećaj stida i ponosa koje dijete ranije nije iskusilo. == Također pogledajte== * [[Faze razvoja djeteta]] * [[Rano djetinjstvo]] * [[Rano obrazovanje]] * [[Znakovni jezik kod dojenčadi i male djece]] == Reference == {{Reflist}} == Vanjski linkovi == * {{wikirječnik|toddler}} * {{commons category|Toddlers}} {{rast i razvoj ljudskog organizma}} {{Authority control}} [[Kategorija:Djetinjstvo]] [[Kategorija:Položaj čučanja]] inr6wwo0kphfwfhthyt38e8xfh782fm Korisnik:James500 2 494747 3838225 3467924 2026-04-29T18:00:53Z James500 147855 Remove template 3838225 wikitext text/x-wiki {{Korisnička stranica}} {{Babel|en}} [[en:User:James500]] s52v2t8g3y581bqtfsql01o0t3y0w3j Mađarska revolucija 1848. 0 495014 3838278 3815423 2026-04-29T23:37:34Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3838278 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rat | sukob = Mađarska revolucija 1848. | dio = [[Revolucije 1848.]] | slika = [[Datoteka:March15.jpg|250px]] | opis_slike = [[Sándor Petőfi]] recituje okupljenima [[Nemzeti dal|"Nacionalnu pjesmu"]] 15. marta 1848. na stepenicama [[Mađarski nacionalni muzej|Mađarskog nacionalnog muzeja]] (slikar: [[Mihály Zichy]]) | datum = 15. mart 1848. – 4. oktobar 1849.<br/> (godina, šest mjeseci i 19 dana) | mjesto = [[Kraljevina Ugarska (1526–1867)|Kraljevina Ugarska]], [[Austrijsko Carstvo]] | casus = | rezultat = Austrijsko-ruska pobjeda; revolucija potisnuta * Ugarska stavljena pod ratno stanje * [[Trinaest aradskih mučenika|Trinaest pobunjenih generala]] pogubljeno u [[Arad]]u * Ugarska stavljena pod vojnu diktaturu do [[Austro-ugarska nagodba|Austro-ugarske nagodbe]] * Kossuth i mnogi njegovi saveznici otišli u egzil u [[Sjedinjene Američke Države]] * Austrijsko Carstvo uvodi politiku [[Germanizacija|germanizacije]] | posjed = | strana1 = {{Collapsible list |title = {{nobold|{{flag|Austrijsko Carstvo|size=22px}}}} |bullets = yes | {{flagicon image|Flag of the Triune Kingdom of Croatia, Slavonia and Dalmatia.svg}} [[Kraljevina Hrvatska (Habsburg)|Kraljevina Hrvatska]] | {{flagicon image|Flag of Serbian Vojvodina.svg}} [[Srpska Vojvodina]] * {{flagicon image|Civil Flag of Serbia.svg}} {{flagicon image|Flag of Serbian Vojvodina (tricolour).png}} [[Srbi|Srpski dobrovoljci]] | {{flagicon image|Austria-Hungary civil flag 1869-1918.svg}} prohabsburški Mađari | {{flagicon image|Slovak Flag (1848).svg}} [[Slovačko nacionalno vijeće (1848–1849)|Slovačko nacionalno vijeće]] | {{flagicon image|Flag of Wallachian Revolution of 1848, vertical stripes.svg}} [[Rumuni|Transilvanijski Rumuni]] | {{flagicon image|Flag of the Ruthenian National Guard from Yavoriv.png}} [[Vrhovno rutensko vijeće]] | {{flagicon image|Flag of Bohemia.svg}} [[Česi|Češki]] i [[Moravci (etnička grupa)|moravski]] dobrovoljci | [[Datoteka:Coa Romania Nationality Saxons.svg|15px]] [[Transilvanijski Sasi]] }} {{Collapsible list |title= {{nobold|{{flag|Rusija|size=22px}}}} |bullets = yes | {{flagdeco|Rusija|size=22px}} [[Veliko Vojvodstvo Finska]]<ref>{{cite web |url= http://corvina.kre.hu:8080/phd/rosonczy_ildiko_phd_disszertacio.pdf |title= Rosonczy: OROSZ GYORSSEGÉLY BÉCSNEK 1849 TAVASZÁN (PhD dissertation 2015) |language= mađarski |access-date= 16. 12. 2022 |archive-date= 17. 11. 2023 |archive-url= https://web.archive.org/web/20231117155042/http://corvina.kre.hu:8080/phd/rosonczy_ildiko_phd_disszertacio.pdf |url-status= dead }}</ref> }} | strana2 = {{Collapsible list |title = {{nobold|{{flagcountry|Kraljevina Ugarska (Habsburg)|1848b|size=23px}}}}{{clear}}{{nobold|{{flagcountry|Mađarska Država (1849)|size=23px}}}}{{clear}}(14. april – 13. august 1849) |bullets = yes | [[Datoteka:Flag of Germany (3-2).svg|border|22px|link=]] Legije revolucionara iz [[Nijemci|njemačkih]] država | [[Poljaci|Poljske]] legije | [[Datoteka:Olasz légió zászló 1849 1.jpg|border|22px]] [[Italijani|Italijanske]] legije | [[Beč]]ka legija | [[Mađarski Nijemci]] | [[Mađarski Slovenci]] | Promađarski Slovaci | Promađarski Rumuni | Promađarski [[Rusini]] | [[Spiški Nijemci|Spiški Sasi]] | [[Gradišćanski Hrvati|Hrvati iz zapadne Mađarske]] i [[Međimurje (regija)|Međimurja]] | [[Šokci]] i [[Bunjevci]] | [[Banatski Bugari]] | [[Mađarski Jevreji]] }} | strana3 = | komandant1 = {{plainlist| *{{flagicon|Austrijsko Carstvo}} [[Franjo Josip, car Austrije|Franjo Josip]]<br />(nakon 2. decembra 1848) *{{flagicon|Austrijsko Carstvo}} [[Ferdinand, car Austrije|Ferdinand I]]<br />(prije 2. decembra 1848) *{{nowrap|{{flagicon|Austrijsko Carstvo}} [[Alfred Windisch-Grätz]]}} *{{flagicon|Austrijsko Carstvo}} [[Ludwig von Welden]] *{{nowrap|{{flagicon|Austrijsko Carstvo}} [[Julius von Haynau]]}} *{{flagicon|Austrijsko Carstvo}}[[Datoteka:Flag of the Triune Kingdom of Croatia, Slavonia and Dalmatia.svg|23px]] [[Josip Jelačić]] *{{flagicon|Austrijsko Carstvo}}[[Datoteka:Flag of Serbian Vojvodina.svg|border|23px]] [[Stevan Knićanin]] *{{flagicon|Austrijsko Carstvo}} [[Ludwig von Benedek]] *{{flagicon|Austrijsko Carstvo}}[[Datoteka:SlovenskaVlajka1848.png|border|23px]] [[Ľudovít Štúr]] *{{flagicon|Austrijsko Carstvo}}[[Datoteka:1848 Blaj Romanian flag (Ștefan Branea's report).svg|border|23px]] [[Avram Iancu]] *{{nowrap|{{flagicon|Austrijsko Carstvo}}[[Datoteka:Flag of the Ruthenian National Guard from Yavoriv.png|border|23px]] [[Hrihorij Jahimovič]]}} *{{flagicon|Rusija}} [[Nikola I, car Rusije|Nikola I]] *{{flagicon|Rusija}} [[Ivan Paskjevič]] }} | komandant2 = {{Plainlist| *{{flagicon|Kraljevina Ugarska (Habsburg)|1848b|size=23px}} [[Lajos Kossuth]] *{{nowrap|{{flagicon|Kraljevina Ugarska (Habsburg)|1848b|size=23px}} [[Lajos Batthyány]]{{RZ}}}} *{{nowrap|{{flagicon|Kraljevina Ugarska (Habsburg)|1848b|size=23px}} [[Artúr Görgey]]{{RZ}}}} *{{flagicon|Kraljevina Ugarska (Habsburg)|1848b|size=23px}} [[György Klapka]] *{{flagicon|Kraljevina Ugarska (Habsburg)|1848b|size=23px}} [[János Damjanich]] *{{flagicon|Kraljevina Ugarska (Habsburg)|1848b|size=23px}} [[Lajos Aulich]] *[[Henryk Dembiński]] *[[Józef Bem]] *[[Józef Wysocki (general)|Józef Wysocki]] *[[Datoteka:Flag of Germany (3-2).svg|border|22px|link=]] Peter Giron *[[Datoteka:Olasz légió zászló 1849 1.jpg|border|22px]] Alessandro Monti }} | komandant3 = | snage1 = 170.000 ljudi iz Austrijskog Carstva<br/> i 200.000 iz Ruskog<ref>Zachary C. Shirkey, ''Joining the Fray: Outside Military Intervention in Civil Wars – Military Strategy and Operational Art'', str. 1944; {{ISBN|1409470911}}, 9781409470915; [https://books.google.com/books?id=Z-le65zU_tUC&pg=RA1-PA1944&dq=The+russian+decision+to+join+the+war+sealed&hl=en&sa=X&ei=_5GeVND3ForzUqbagbAL&ved=0CCAQ6AEwAA#v=onepage&q=The%20russian%20decision%20to%20join%20the%20war%20sealed&f=false] {{webarchive |url= https://web.archive.org/web/20141227124934/https://books.google.com/books?id=Z-le65zU_tUC&pg=RA1-PA1944&dq=The+russian+decision+to+join+the+war+sealed&hl=en&sa=X&ei=_5GeVND3ForzUqbagbAL&ved=0CCAQ6AEwAA |date= 27. 12. 2014}}</ref> | snage2 = Početkom 1849: 170.000 ljudi<ref>Spencer C. Tucker, ''A Global Chronology of Conflict: From the Ancient World to the Modern Middle...'', 2009, str. 1188.</ref> | snage3 = | žrtve1 = | žrtve2 = | žrtve3 = | karta_država = <!-- Npr. Austrija/BiH/Italija, Pogledaj: Šablon:Lokacijska karta --> | karta_lat = | karta_long = | napomena = }} {{Bitke u Mađarskoj revoluciji 1848.}} [[Datoteka:Ferdinando I d'Austria.jpg|mini|desno|Fotografija ostarjelog cara [[Ferdinand, car Austrije|Ferdinanda I]] (oko 1870)]] {{Historija Mađarske}} '''Mađarska revolucija 1848.''' ili, punim nazivom, '''Mađarska građanska revolucija i rat za nezavisnost 1848–1849.''' ({{hu|1848–49-es polgári forradalom és szabadságharc}}) bila je jedna od mnogih [[Revolucije 1848.|evropskih revolucija iz 1848.]] i usko je povezana s drugim revolucijama iz 1848. [[Revolucije 1848. u Austrijskom Carstvu|u zemljama pod habsburškom vlašću]]. Iako nije uspjela, jedan je od najvažnijih događaja u modernoj historiji [[Mađarska|Mađarske]] i kamen temeljac modernog mađarskog nacionalnog identiteta. U aprilu 1848. [[Ugarska]] je postala treća zemlja u [[Kontinentalna Evropa|kontinentalnoj Evropi]] (nakon [[Francuska|Francuske]] 1791. i [[Belgija|Belgije]] 1831) koja je donijela zakon o demokratskim parlamentarnim izborima. Novi zakon o biračkom pravu (Akt V iz 1848) transformirao je stari feudalni parlament u demokratski zastupnički. Taj zakon nudio je najšire biračko pravo u tadašnjoj [[Evropa|Evropi]].<ref name="AG 2014">{{cite web |author= András Gerő |year= 2014 |title= Nationalities and the Hungarian Parliament (1867–1918) |url= http://www.geroandras.hu/2014_Nationalities_and_the_Hungarian_Parliament.pdf |language= en |archive-url= https://web.archive.org/web/20190425200559/http://www.geroandras.hu/2014_Nationalities_and_the_Hungarian_Parliament.pdf |archive-date= 25. 4. 2019}}</ref> Ključna prekretnica bila je kada je novi, mladi austrijski monarh [[Franjo Josip, car Austrije|Franjo Josip]] samovoljno opozvao [[Aprilski zakoni|Aprilske zakone]] (koje je ratificirao kralj [[Ferdinand, car Austrije|Ferdinand I]]) bez ikakve zakonske nadležnosti. Taj protivustavni čin nepovratno je zaoštrio sukob između mađarskog parlamenta i Franje Josipa. Novi ograničeni [[Martovski ustav (Austrija)|Martovski ustav]], opoziv Aprilskih zakona i austrijska vojna kampanja protiv Kraljevine Ugarske rezultirali su padom pacifističke [[Lajos Batthyány|Batthyányjeve]] vlade (koja je tražila sporazum s dvorom) i doveli do iznenadne pojave sljedbenika [[Lajos Kossuth|Lajosa Kossutha]] u parlamentu, koji su tražili potpunu nezavisnost Ugarske. Austrijska vojna intervencija u [[Kraljevina Ugarska (1526–1867)|Kraljevini Ugarskoj]] rezultirala je snažnim antihabsburškim raspoloženjem među [[Mađari]]ma, pa su događaji u Ugarskoj prerasli u rat za potpunu [[nezavisnost]] od [[Habsburg (dinastija)|Habsburške dinastije]]. Približno 40% vojnika u Mađarskoj revolucionarnoj armiji činili su pripadnici etničkih manjina u zemlji.<ref name="epa.oszk.hu">{{cite web |url= https://epa.oszk.hu/00000/00016/00036/980621.htm |title= Bona Gábor: A szabadságharc honvédsége |language= mađarski |access-date= 16. 12. 2022 |archive-date= 7. 7. 2022 |archive-url= https://web.archive.org/web/20220707180512/https://epa.oszk.hu/00000/00016/00036/980621.htm |url-status= dead }}</ref> Nakon niza ozbiljnih austrijskih poraza 1849, [[Austrijsko Carstvo]] približilo se rubu propasti. Mladi car Franjo Josip morao je pozvati u pomoć Ruse u ime [[Sveta alijansa|Svete alijanse]].<ref>Eric Roman, ''Austria-Hungary & the Successor States: A Reference Guide from the Renaissance to the Present'', "Infobase Publishing", 2003, str. 67; {{ISBN|9780816074693}}</ref> [[Spisak ruskih careva|Car]] [[Nikola I, car Rusije|Nikola I]] odgovorio je i poslao vojsku od 200.000 ljudi s 80.000 pripadnika pomoćnih snaga. Konačno, ruske i austrijske snage zajedničkim djelovanjem porazile su mađarske. Nakon obnove habsburške vlasti Mađarska je stavljena pod [[ratno stanje]].<ref>Lynn Hunt, ''The Making of the West: Volume C'', str. 683–684.</ref> Godišnjica izbijanja revolucije, 15. mart, jedan je od tri [[Javni praznici u Mađarskoj|državna praznika]] u Mađarskoj. == Ugarska prije revolucije == Kraljevina Ugarska uvijek je održavala zaseban pravni sistem i odvojeni parlament, [[Ugarski sabor]], čak i nakon što je 1804. formirano Austrijsko Carstvo.<ref>Godine 1804. car Franjo preuzeo je titulu cara Austrije za sve [[habsburške nasljedne zemlje]] i druge zemlje, uključujući Ugarsku. Time je Ugarska formalno postala dio Austrijskog Carstva. Sud je, međutim, uvjeravao parlament da Franjino preuzimanje nove titule ni na koji način ne utječe na zakone i Ustav Ugarske. {{Citation|last=Laszlo|first=Péter|title=Hungary's Long Nineteenth Century: Constitutional and Democratic Traditions |publisher= Koninklijke Brill NV, Leiden, the Netherlands |year=2011|page=6}}</ref> Za razliku od drugih područja pod vlašću Habsburgovaca, Kraljevina Ugarska imala je [[Nekodificirani ustav|stari historijski ustav]],<ref>{{cite book|author=Robert Young|title=Secession of Quebec and the Future of Canada|publisher=[[McGill-Queen's Press]]|year=1995|page=[https://archive.org/details/secessionofquebe0000youn/page/138 138]|isbn=9780773565470|url=https://archive.org/details/secessionofquebe0000youn|url-access=registration|quote=the Hungarian constitution was restored.}}</ref> koji je ograničio moć krune i znatno povećao autoritet parlamenta od 13. stoljeća. Administracija i vlada Kraljevine Ugarske (do 1848) ostale su uglavnom netaknute u strukturi vlasti Austrijskog Carstva. Strukture centralne vlasti Ugarske ostale su dobro odvojene od carske vlade. Zemljom su upravljali Poručničko vijeće Ugarske (''Gubernij'') – smješteno u Požunu (današnja [[Bratislava]]), a kasnije u [[Pešta|Pešti]] – i Ugarska kraljevska dvorska kancelarija u [[Beč]]u.<ref>Éva H. Balázs, ''Ugarska i Habsburzi, 1765–1800: eksperiment u prosvijećenom apsolutizmu'', str.&nbsp;320.</ref> Dok je u većini zapadnoevropskih zemalja (poput Francuske i Engleske) kraljeva vladavina [[Kralj je mrtav, živio kralj!|počinjala odmah nakon smrti njegovog prethodnika]], u Ugarskoj je [[krunisanje]] bilo apsolutno neophodno jer je, ako nije pravilno obavljeno, Kraljevina ostajala [[Interregnum|"siroče"]]. Čak i tokom duge personalne unije između Kraljevine Ugarske i drugih područja pod vlašću Habsburgovaca, habsburški monarsi morali su biti okrunjeni za [[Kralj Ugarske|kralja Ugarske]] kako bi tamo proglašavali zakone ili vršili kraljevske prerogative na području Kraljevine Ugarske.<ref>{{cite book |last=Yonge |first=Charlotte|title=A Book of Golden Deeds Of all Times and all Lands|publisher="Blackie and Son"|location=London, Glasgow i Bombay|year=1867|chapter=The Crown of St. Stephen|chapter-url=http://digital.library.upenn.edu/women/yonge/deeds/crown.html|access-date=21. 8. 2008}}</ref><ref name="review1">{{cite web |url=http://www.ce-review.org/00/1/nemes1.html|title=Central Europe Review&nbsp;— Hungary: The Holy Crown|last=Nemes|first=Paul|date=10. 1. 2000|access-date=26. 9. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20190517110819/http://www.ce-review.org/00/1/nemes1.html|archive-date=17. 5. 2019|url-status=dead}}</ref><ref>Ovo je detaljnije opisao grof [[Miklós Bánffy]], koji je bio svjedok, a može se pročitati ovdje: [http://www.websitetoolbox.com/tool/post/royalcello/vpost?id=2646769&trail=15 The Last Habsburg Coronation: Budapest, 1916]. Sa sajta ''[http://www.royaltymonarchy.com/ Royalty and Monarchy]''.</ref> Od [[Zlatna bula (1222)|Zlatne bule iz 1222.]] svi ugarski monarsi bili su obavezni položiti zakletvu na ceremoniji krunisanja, pri čemu je novi monarh morao pristati na poštovanje ustavnog uređenja zemlje, očuvanje sloboda svojih podanika i teritorijalne cjelovitosti carstva.<ref>{{cite book |author1=András A. Gergely|author2=Gábor Máthé|title=The Hungarian state: thousand years in Europe [1000-2000] |publisher= Korona |year=2000 |page=66 |isbn=9789639191792}}</ref> Od 1526. do 1851. Kraljevina Ugarska zadržala je vlastite carinske granice, koje su je odvajale od jedinstvenog carinskog sistema ostalih područja pod habsburškom vlašću. === Jakobinski klub u Ugarskoj === Nakon smrti [[Spisak njemačkih kraljeva i careva Svetog Rimskog Carstva|cara]] [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] [[Josip II, car Svetog Rimskog Carstva|Josipa II]] u februaru 1790, prestale su prosvijećene reforme u Mađarskoj, što je razbjesnilo mnoge reformatorski orijentirane [[Geografska distribucija govornika francuskog jezika|frankofone]] intelektualce koji su bili sljedbenici novih radikalnih ideja zasnovanih na francuskoj filozofiji i prosvjetiteljstvu. [[Ignjat Martinović]] radio je kao tajni agent za novog cara Svetog Rimskog Carstva, [[Leopold II, car Svetog Rimskog Carstva|Leopolda II]], do 1792. U svom ''Govoru za Leopolda II'' izričito izjavljuje da treba priznati samo autoritet koji proizlazi iz društvenog ugovora; vidio je aristokratiju kao neprijatelja čovječanstva, jer onemogućuje ljudima da se obrazuju. U drugom svom djelu, ''Katekizmu ljudi i građana'', tvrdio je da su građani skloni suprotstaviti se svakoj represiji i da je narod nosilac suverenosti. Postao je i [[slobodni zidar]] te se zalagao za uspostavljanje federalne republike u Mađarskoj. Kao pripadnika mađarskih jakobinaca jedni su ga smatrali idealističkim pretečom revolucionarne misli, a drugi beskrupuloznim pustolovom. Bio je zadužen za dizanje pobune protiv plemstva među mađarskim kmetovima. Zbog ovih subverzivnih djela car [[Franjo II, car Svetog Rimskog Carstva|Franjo]] smijenio je Martinovića i njegovog šefa Ferenca Gotthardija, bivšeg šefa tajne policije. Pogubljen je, zajedno s još šestoricom istaknutih jakobinaca, u maju 1795. Uhapšeno je više od 40 članova republikanskog tajnog društva, uključujući [[Poezija|pjesnika]] [[János Batsányi|Jánosa Batsányija]] i [[Lingvistika|lingvista]] [[Ferenc Kazinczy|Ferenca Kazinczyja]].<ref>Charles W. Ingrao, "The Habsburg Monarchy, 1618–1815", ''New Approaches to European History'', sv. 21, [[Štamparija Univerziteta u Cambridgeu|Štamparija]] [[Univerzitet u Cambridgeu|Univerziteta u Cambridgeu]], 2000; {{ISBN|9781107268692}}</ref><ref>[[Jean Bérenger]], C. A. Simpson, ''The Habsburg Empire 1700–1918'', "Routledge", 2014; {{ISBN|9781317895725}}</ref><ref>Tomasz Kamusella, ''The Politics of Language and Nationalism in Modern Central Europe'', "Palgrave Macmillan", 2009; {{ISBN|9780230550704}}</ref><ref>Paschalis M. Kitromilides, ''Enlightenment and Revolution'', Štamparija [[Univerzitet Harvard|Univerziteta Harvard]], 2013; {{ISBN|9780674726413}}</ref><ref>Peter McPhee, ''A Companion to the French Revolution'', "John Wiley & Sons", 2014, str. 391; {{ISBN|9781118977521}}</ref> Iako [[Mađarski jakobinski republikanski pokret]] nije utjecao na politiku parlamenta i parlamentarnih stranaka, imao je snažne ideološke veze s vanparlamentarnim snagama: radikalnom omladinom i studentima, poput pjesnika [[Sándor Petőfi|Sándora Petőfija]], [[roman]]opisca [[Mór Jókai|Móra Jókaija]], [[Filozofija|filozofa]] i [[historičar]]a [[Pál Vasvári|Pála Vasvárija]] i [[Novinarstvo|novinara]] [[József Irinyi|Józsefa Irinyija]], koji su potakli revoluciju u kafani "Pilvax" 15. marta 1848.<ref>Ödön Beöthy, Tibor Vágvölgyi, ''A Magyar Jakobinusok Köztársasági Mozgalma'' (''Mađarski jakobinski republikanski pokret''), Budimpešta, 1968, str. 103.</ref> === Doba reformi === Ugarski sabor nije se sastajao od 1811.<ref>{{citation|last=Lendvai|first=Paul|title=The Hungarians: A Thousand Years of Victory in Defeat |isbn= 978-1-85065-682-1 |year=2002|publisher= C. Hurst & Co|page=194}}</ref> Česti sabori održavani u ranom dijelu vladavine rijetko su se bavili nečim drugim osim ratnim troškovima; nakon 1811. prestali su se sazivati. U posljednjim godinama vladavine Franje I tamna sjena [[Klemens Wenzel von Metternich|Metternichove]] politike "stabilnosti" pala je na cijelu kraljevinu, a snage reakcionarnog apsolutizma bile su posvuda nadmoćne. No, ispod površine snažna narodna struja počela je teći u suprotnom smjeru. Mađarsko društvo, zahvaćeno zapadnim liberalizmom, ali bez direktne pomoći izvana, pripremalo se za buduću emancipaciju. Pisci, učenjaci, pjesnici, umjetnici, plemići i plebejci, laici i klerici, bez ikakvog prethodnog dogovora ili očite veze, radili su prema tom idealu političke slobode koji je trebao ujediniti sve Mađare. [[Mihály Vörösmarty]], [[Ferenc Kölcsey]], Ferencz Kazinczy i njegovi saradnici, između ostalih, svjesno ili nesvjesno, kao predstavnici preporođene nacionalne književnosti, obavljali su političku misiju, a njihova pera pokazala su se ništa manje djelotvornima od mačeva njihovih predaka.<ref name=EB1911>{{EB1911 |wstitle=Hungary |volume=13 |pages=915–918 |first1=Robert Nisbet |last1=Bain |first2=Walter Alison |last2=Phillips |inline=1}}</ref> Godine 1825. car Franjo II sazvao je Sabor kao odgovor na sve veću zabrinutost mađarskog plemstva zbog poreza i pada privrede nakon Napoleonovih ratova. To – i reakcija na reforme [[Josip II, car Svetog Rimskog Carstva|Josipa II]] – bili su početak Doba reformi ({{hu|reformkor}}). Ali plemići su i dalje zadržali svoje privilegije neplaćanja poreza i nedavanja prava glasa masama. Utjecajni mađarski političar, grof [[István Széchenyi]], prepoznao je potrebu da se zemlji približe prednosti razvijenijih zapadnoevropskih zemalja, poput Engleske. Bio je to direktan napad na Ustav koji je, prema Széchenyijevim riječima, prvi "probudio naciju iz bolesne pospanosti". Godine 1823, kada su reakcionarne sile razmatrale zajedničku akciju za suzbijanje [[Tri liberalne godine|revolucije u Španiji]], vlada je, bez savjetovanja sa Saborom, uvela ratni porez i pozvala regrute. Županijske skupštine odmah su protestovale protiv tog nezakonitog čina, a Franjo I je na saboru 1823. bio prisiljen odbaciti postupak svojih ministara. No, staleži su smatrali da održavanje njihovih sloboda zahtijeva znatnije garancije od mrtvog slova starih zakona. Széchenyi, koji je boravio u inozemstvu i proučavao zapadne institucije, bio je priznati vođa svih onih koji su htjeli od stare stvoriti novu Mađarsku. Godinama su on i njegovi prijatelji educirali javno mišljenje izdavanjem bezbrojnih pamfleta u kojima je rječito razlagao novi liberalizam. Posebno je insistirao na tome da se ljudi ne smiju oslanjati isključivo na vladu, pa čak ni na Sabor, za potrebne reforme. Sâmō društvo mora preuzeti inicijativu rušeći barijere klasne isključivosti i oživljavajući zdrav javni duh. Učinak tog učenja bio je vidljiv na saboru 1832, kada su liberali u Donjem domu imali veliku većinu, među kojima su bili istaknuti [[Ferenc Deák]] i [[Ödön Beöthy]]. Međutim, u Gornjem domu velikaši su se ujedinili s vladom kako bi formirali konzervativnu stranku, koja se tvrdoglavo protivila svakom reformskom projektu, što je osujetilo sve napore liberala.<ref name=EB1911/> Novinar [[Lajos Kossuth]] postao je nova zvijezda u usponu ugarskog parlamenta sredinom 1830-ih. Počeo je konkurirati Széchenyjevoj popularnosti zbog svog govorničkog talenta u liberalnoj frakciji parlamenta. Pozivao je na širu parlamentarnu demokratiju, brzu industrijalizaciju, opće oporezivanje, privrednu ekspanziju posredstvom izvoza i ukidanje [[Kmetstvo|kmetstva]] i aristokratskih privilegija (jednakost pred zakonom). Zabrinutost vlade zbog moći i popularnosti Liberalne stranke potakla ju je da ubrzo nakon dolaska na vlast novog kralja, cara [[Ferdinand, car Austrije|Ferdinanda I]] (1835–1848), pokuša slomiti reformski pokret hapšenjem i zatvaranjem najaktivnijih agitatora – Kossutha i [[Miklós Wesselényi|Miklósa Wesselényija]]. No, nacija se više nije bojala. Sabor sazvan 1839. odbio je nastaviti s radom sve dok politički zatvorenici nisu bili oslobođeni i, dok je u Donjem domu reformatorska većina bila brojnija nego ikad, Liberalna stranka sada je također formirana u Gornjem domu pod vodstvom grofa [[Lajos Batthyány|Lajosa Batthyányja]] i barona [[József Eötvös|Józsefa Eötvösa]]. Od 1000. do 1844. [[latinski jezik]] bio je službeni jezik administracije, zakonodavstva i školstva u Kraljevini Ugarskoj. Dvije progresivne mjere od najveće važnosti donesene su na ovom saboru: jedna je učinila mađarski službenim jezikom Ugarske, a drugom su posjedi seljakâ oslobođeni svih feudalnih obaveza.<ref name=EB1911/> Rezultati Sabora 1839. nisu zadovoljili napredne liberale, dok je protivljenje vlade i Gornjeg doma još više povećalo opće nezadovoljstvo. Glavni eksponent tog raspoloženja bile su ''[[Peštanske novosti (1841–1849)|Peštanske novosti]]'' (''Pesti Hírlap''), prve političke novine u Mađarskoj, koje je 1841. osnovao Kossuth, a čiji su članci, zagovarajući oružane odmazde ako je potrebno, raspalili ekstremiste, ali udaljili Széchenyija, koji je otvoreno napadao Kossuthova mišljenja. Polemika s obje strane bila je burna; ali, kao i obično, prevladala su ekstremna gledišta, a na saboru 1843. Kossuth je bio popularniji nego ikad, dok je Széchenyijev utjecaj osjetno opao. Ton tog sabora bio je strastven, a vlast je žestoko napadnuta zbog miješanja u izbore. Osnovana je nova stranka nazvana [[Opozicijska stranka (Mađarska)|Opozicijska stranka]], koja je ujedinila reformski orijentirane liberale kako bi se suprotstavili konzervativcima. Nove pobjede ostvarili su liberali (Opozicijska stranka). Mađarski je proglašen jezikom škola i sudova te zakonodavstva, legalizirani su mješoviti brakovi, a službeni položaji postali su otvoreni za neplemiće.<ref name=EB1911/> ==== "Duga debata" reformista u štampi (1841–1848) ==== U razdoblju između Sabora 1843. i 1847. različite političke stranke potpuno su se raspale i preobrazile. Széchenyi se otvoreno pridružio vladi, dok su se umjereni liberali odvojili od ekstremista i osnovali novu stranku, Centraliste. [[Datoteka:Pilvax Pest Preiszler.jpg|mini|desno|250px|Ulazna soba kafane "Pilvax" u [[Pešta|Pešti]] 1840-ih]] [[Datoteka:Petőfi Nemzeti Múzeum.jpg|mini|desno|250px|Recitiranje "Nacionalne pjesme" ispred Nacionalnog muzeja]] [[Datoteka:A szabadsajtó első terméke Pesten 1848. március 15.JPG|mini|desno|250px|Gomila je zauzela štampariju "Landerer & Heckenast", gdje su štampali "12 tačaka" i "Nacionalnu pjesmu"; tako je 15. mart postao Dan sjećanja na slobodu štampe u Mađarskoj.]] [[Datoteka:1848-49 Batthyany-kormany.jpg|mini|250px|desno|Članovi Batthyányjeve vlade]] U pamfletu ''Narod Istoka'' (''Kelet Népe'') iz 1841. Széchenyi analizira Kossuthovu politiku i odgovara na njegove reformske prijedloge. Vjerovao je da se ekonomske, političke i društvene reforme trebaju odvijati polahko i pažljivo kako bi se izbjegla potencijalno katastrofalna mogućnost nasilnog uplitanja Habsburgâ. Bio je svjestan širenja Kossuthovih ideja u mađarskom društvu, za koje je smatrao da su previdjele potrebu za dobrim odnosom s Habsburzima. Kossuth je sa svoje strane odbacio ulogu aristokratije i doveo u pitanje ustaljene norme društvenog statusa. Za razliku od Széchenyija, smatrao je da bi u procesu društvene reforme bilo nemoguće držati civilno društvo u pasivnoj ulozi. Upozoravao je na pokušaje isključivanja širih društvenih pokreta iz političkog života, podržavao je demokratiju, odbacujući primat elita i vlasti. Godine 1885. Széchenyija je označio kao liberalnog elitističkog aristokrata, dok je Széchenyi Kossutha smatrao demokratom.<ref>Mihály Lackó, ''Széchenyi és Kossuth vitája'' (''Rasprava između Széchenyija i Kossutha''), ''Gondolat'', 1977.</ref> Széchenyi je bio izolacijski političar, dok je Kossuth vidio snažne odnose i saradnju s međunarodnim liberalnim i progresivnim pokretima kao ključne za uspjeh slobode.<ref>Vidi: Lackó, str. 47.</ref> Széchenyi je zasnivao svoju ekonomsku politiku na principu ''[[laissez-faire]]'', koji je provodilo [[Britansko Carstvo]], dok je Kossuth podržavao zaštitne carine zbog relativno slabog mađarskog industrijskog sektora. Dok je Kossuth predviđao izgradnju brzo industrijalizirane zemlje, Széchenyi je želio sačuvati tradicionalno snažan poljoprivredni sektor kao glavni osnov privrede.<ref>''Gróf Széchenyi István írói és hírlapi vitája Kossuth Lajossal'' (''Književna i publicistička debata grofa Istvána Széchenyija i Lajosa Kossutha''), ur. Gyula Viszota, dva sveska, [[Mađarsko historijsko društvo]], Budimpešta, 1927–1930.</ref> ==== "Dvanaest tačaka" reformista ==== {{Glavni|Dvanaest tačaka mađarskih revolucionara 1848.}} Konzervativci, koji su se obično protivili većini reformi, smatrali su da mogu održati tanku većinu u starom feudalnom parlamentu jer su reformistički liberali bili podijeljeni između ideja Széchenyija i Kossutha. Neposredno prije izbora, Deák je uspio ponovo ujediniti sve liberale na zajedničkoj platformi "Dvanaest tačaka",<ref name=EB1911/> koje su poslužile kao osnova za kasnije [[Aprilski zakoni|Aprilske zakone]]. One su bile:<ref>{{Cite web |url= http://marcius15.kormany.hu/a-12-pont-tortenete-2012 |title= március15 |website= marcius15.kormany.hu |access-date= 16. 3. 2018 |url-status=live |archive-url= https://web.archive.org/web/20170917073048/http://marcius15.kormany.hu/a-12-pont-tortenete-2012 |archive-date= 17. 9. 2017}}</ref> # [[Sloboda štampe]] (ukidanje [[Cenzura|cenzure]] i cenzorskih ureda); # Odgovorna ministarstva u Budimu i Pešti (umjesto jednostavnog kraljevskog imenovanja ministara, sve ministre i vladu mora birati i razrješavati Parlament); # Godišnje zasjedanje parlamenta u Pešti (umjesto rijetkih ''[[ad hoc]]'' sjednica koje je kralj sazivao); # Građanska i vjerska jednakost pred zakonom (ukidanje zasebnih zakona za obične ljude i plemstvo, ukidanje pravnih privilegija plemstva, puna vjerska sloboda umjesto umjerene tolerancije, ukidanje [[Katoličanstvo|katoličanstva]] kao [[Državna religija|državne religije]]); # Nacionalna garda (formiranje mađarske nacionalne garde, koja bi djelovala poput policijskih snaga kako bi se očuvali zakon i red tokom promjene sistema, čuvajući tako moralnost revolucije); # Zajedničko snošenje poreznih obaveza (ukidanje poreznog, carinskog i tarifnog izuzeća za plemstvo); # Ukidanje feudalnih odnosa (ukidanje kmetstva za seljake); # [[Porota|Porote]] i jednaka zastupljenost (obični ljudi mogu biti izabrani u porote na sudovima, svi ljudi mogu biti službenici čak i na najvišim nivoima javne uprave i pravosuđa, ako imaju propisano obrazovanje); # [[Nacionalna banka]]; # [[Mađarske kopnene snage|Vojska]] se treba zakleti da će podržavati Ustav, mađarski vojnici ne bi trebali biti poslani u inozemstvo, a strani vojnici trebali bi napustiti Mađarsku; # Oslobađanje [[politički zatvorenik|političkih zatvorenika]]; # Unija (s [[Transilvanija|Transilvanijom]], uključujući ujedinjenje mađarskog i transilvanijskog parlamenta, koji su se odvojili tokom ratova protiv [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]). Sljedeći parlamentarni izbori donijeli su potpunu pobjedu naprednjaka. To su bili posljednji izbori koji su se zasnivali na parlamentarnom sistemu starih feudalnih staleža. Svi napori da se postigne razumijevanje između vlade i opozicije bili su bez rezultata. Kossuth je zahtijevao ne samo rješavanje postojećih pritužbi nego liberalnu reformu koja bi u budućnosti onemogućila pritužbe. U najvišim krugovima, raspuštanje Sabora sada je izgledalo kao jedino rješenje. No, prije nego što se to moglo izvesti, vijesti o Februarskoj revoluciji u Parizu stigle su do Požuna 1. marta, a 3. marta Donji dom prihvatio je Kossuthov prijedlog za imenovanje nezavisne, odgovorne vlade. Umjerenjaci, zabrinuti ne toliko samim prijedlogom koliko njegovim tonom, opet su pokušali intervenirati, ali je 13. marta izbila revolucija u Beču, a car je, doprinoseći pritisku ili panici, imenovao grofa Lajosa Batthyányja predsjednikom prve mađarske vlade, čiji su članovi bili i Kossuth, Széchenyi i Deák.<ref name=EB1911/> == Jednodnevna revolucija u Budimu i Pešti == [[Datoteka:Magyar kokárda.png|mini|lijevo|92px|Mađarska [[kokarda]] korištena 1848.]] === Revolucija u Beču === Kriza je došla izvana, kako je Kossuth i očekivao, i on ju je potpuno iskoristio. Dana 3. marta 1848, nedugo nakon što su stigle vijesti o [[Francuska revolucija 1848.|revoluciji u Parizu]], u vrlo snažnom govoru, zahtijevao je parlamentarnu vladu za Ugarsku i ustavnu vladu za ostatak Austrije. Pozivao se na nadu Habsburgovaca, "našeg voljenog nadvojvodu [[Franjo Josip, car Austrije|Franju Josipa]]" (koji je tada imao 17 godina), da ovjekovječi drevnu slavu dinastije izlazeći na pola puta ususret težnjama slobodnog naroda. Odmah je postao masovno popularan revolucionarni govornik širom Austrije i većine [[kontinentalna Evropa|kontinentalne Evrope]]; njegov govor čitan je naglas na bečkim ulicama pred masom koja je svrgnula Metternicha (13. marta), a kada je izaslanstvo Sabora posjetilo Beč kako bi dobilo pristanak cara Ferdinanda na njihovu peticiju, Kossuth je dobio najveće ovacije. Dolazak vijesti o revoluciji u Parizu i Kossuthov govor na [[Njemački jezik|njemačkom]] o slobodi i ljudskim pravima uzburkali su strasti austrijskog naroda u Beču 13. marta.<ref>Charles Frederick Henningsen, ''Kossuth and "The Times"'', 1851, str. 10.</ref> Dok su bečke mase slavile Kossutha kao svog heroja, u Budimu je 15. marta izbila revolucija; Kossuth je odmah otputovao kući.<ref>Peter F. Sugar, Péter Hanák, [[Tibor Frank]], ''A History of Hungary'', Indiana University Press, 1994, str. 213.</ref> === Revolucija u Pešti === Proces robne proizvodnje i kapitalizacije polahko je preoblikovao društvene uvjete i svjetonazor plemstva, koje se od reformatorske ere počelo zalagati za ljudska i građanska prava u Ugarskoj. Nedavna istraživanja društvene historije također su sugerirala da se tzv. martovska omladina, plebejska intelektualna elita, ne bi trebala posmatrati kao zaseban fenomen nego kao intelektualna avangarda društvenog sloja u nastajanju koji se može klasificirati kao sitna buržoazija. Nisu predstavljali mjerljivu političku i privrednu snagu u poređenju s plemstvom na nacionalnoj sceni, ali su se u historijski kritičnim situacijama, posebno u razvijenijim, većim urbanim centrima, ipak mogli pokazati važnim ili čak odlučujućim faktorom. Politički, sitna buržoazija bila je nosilac radikalnih, republikanskih težnji sličnih francuskim i njemačkim političkim zbivanjima. Revolucija je počela u kafani "[[Pilvax]]" u Pešti, koja je bila omiljeno sastajalište mladih vanparlamentarnih radikalnih liberalnih intelektualaca 1840-ih. Rano tog jutra Sándor Petőfi požurio je u "Pilvax", gdje su se okupljali mladi. Tamo je zatekao [[Pál Vasvári|Pála Vasvárija]] i [[Gyula Bulyovszky|Gyulu Bulyovszkog]] te ih je pozvao u stan [[Mór Jókai|Móra Jókaija]], gdje je uređen proglas za "12 tačaka". Oko osam sati Petőfi i njegovi pratioci otišli su u "Pilvax", a u zakazano vrijeme pojavila su se samo šestorica (Petőfi, Jókai, Bulyovszky, Sebő, [[Ernő Gaál]] i [[Dániel Hamary]]). Tu je Jókai pročitao "12 tačaka" i proglas, a Petőfi je recitirao svoju novu pjesmu, "Nacionalnu pjesmu". Odatle su, prema prethodnom dogovoru, otišli prvo na Pravni fakultet Univerzitetskom ulicom. Grupa studenata već ih je čekala u dvorištu i odmah su donijeli stolice za Petőfija i Jókaija. Petőfi je još jednom recitirao "Nacionalnu pjesmu", napisanu noć prije, a Jókai je ponovo pročitao "12 tačaka". Potom su otišli na Medicinski fakultet u Ulicu Újvilág, gdje su studenti također prekidali predavanja i ponašali se u dvorištu slično prethodno spomenutim, a kasnije su pjesmu i proglas pročitali i pred studentima Tehničkog i Filozofskog fakulteta; ista koreografija dogodila se i na Univerzitetskom trgu. U to vrijeme ne samo da su bili okruženi mnoštvom omladine nego su im se pridružili i brojni ljudi s ulice. Petőfi je odlučio da će narod svojim autoritetom ispuniti prvu od 12 tačaka, slobodu štampe, što je i učinjeno. U 10 sati otišli su u štampariju "Landerer" (najveću u gradu) u Ulici Hatvani. Vidjevši entuzijazam okupljenih, Petőfi je tu ulicu preimenovao u Ulicu slobode štampe.<ref>Gyula Csernátoni, Zoltán Ferenci, József Korbuly, Petőfijev muzej, 1. 11. 1890; [https://web.archive.org/web/20180315003731/http://documente.bcucluj.ro/web/bibdigit/periodice/petofimuzeum/1890/BCUCLUJ_FP_106452_1890_003_006.pdf link] {{hu simbol}}</ref> Vlasnik štamparije popustio je i odmah počeo prevoditi tražene dokumente na njemački. Ubrzo su hiljade primjeraka izašle iz brze štampe te su neprestano dijeljeni ljudima koji su se okupljali uprkos snažnoj kiši. Razbješnjela gomila razišla se tek oko podneva, dogovorivši se da poslijepodne odu u [[Budim]] kako bi oslobodili [[Mihály Táncsics|Mihályja Táncsicsa]], političkog zatvorenika. Kao simbol slavnog Petőfijevog dana, aktivisti su okupljenima podijelili trobojne mađarske kokarde. U 15 sati održane su masovne demonstracije ispred zgrade Mađarskog nacionalnog muzeja, a podijeljene su hiljade primjeraka "Nacionalne pjesme" i "12 tačaka"; odatle su otišli u Gradsku vijećnicu, tražeći usvajanje "12 tačaka". Vijećnici su ih prihvatili, uz potpis službenika Gradskog vijeća. Odmah su izabrali redovnu komisiju, čijim je članom imenovan i Petőfi. Narod je imenovao privremeni odbor koji će se kombinirati s Gradskim vijećem te zatražio da Táncsics, koji je bio u zatvoru u Budimu zbog navodnog prestupa – nakon što je rekao "Nemamo zakone o cenzuri, niti smo ih ikad imali" – bude oslobođen, a cenzorski kolegij raspušten. Da bi to bilo i učinjeno, okupili su se u Budimu oko 17:30 u dvorištu službene zgrade i istrajali u zatjevima sve dok nije objavljeno da je Namjesničko vijeće pristalo na ove tri tačke: Táncsicsevo oslobađanje, ukidanje cenzure i izbor članova Suda za štampu iz redova naroda. <!-- Pritom je izjavio da će vojsku dodijeliti samo u slučaju da sam narod želi njome raspolagati za normalno provođenje vlastitih ciljeva. --> Ferenc Zichy, predsjednik Namjesničkog vijeća, odmah je oslobodio Táncsicsa, a ljudi su vlastitim rukama dovukli njegovu kočiju iz Budima do Narodnog pozorišta i ušli u objekat. Narod je tražio da [[József Bajza (pjesnik)|József Bajza]], zamjenik direktora Narodnog pozorišta, omogući izvođenje zabranjene [[Opera|opere]] ''[[Bánk ban]]'' s punim osvjetljenjem za proslavu ovog dana. Glumci su na scenu izašli s kokardama u nacionalnim bojama, [[Gábor Egressy]] otpjevao je "Nacionalnu pjesmu", a hor je pjevao [[Himnusz|mađarsku himnu]] i patriotsku pjesmu [[Szózat|"Poziv"]]. Većina publike željela je da se Táncsics pojavi na bini, ali kada su čuli da je bolestan, odustali su od te želje. Na kraju su se ljudi razišli uz [[Rákóczijev marš]]. Međutim, stalni odbor zasjedao je do jutra. Sljedećeg dana, 16. marta, zamjenik guvernera Peštanske županije [[Pál Nyáry]], zamjenik gradonačelnika Pešte [[Lipót Rottenbiller]] i drugi preuzeli su vodstvo pokreta i time su događaji postali od nacionalne važnosti. Prvo što su okupljeni uradili bio je zahtjev za hitno formiranje nacionalne garde, pa su počeli skupljati potpise, prikupivši hiljade njih za nekoliko sati. Narod je tražio oružje. Vojne vlasti izvijestile su da mogu dati samo 500 komada oružja, jer je ostatak odvezen u [[Komárom]]. A onda su ljudi, kojih je dotad bilo 20-25 hiljada, zaprijetili da će provaliti u arsenal ako ne dobiju oružje. Tada je imenovan pododbor za podjelu oružja, a nakon jednosatnog vijećanja Rottenbiller je smirio okupljene u sali, a Jókai okupljene na trgu objavljivanjem plana da se okupljeni raziđu po gradskim četvrtima i između sebe izaberu stotinu ljudi, koji bi se smjenjivali kao narodna garda i noću bdjeli nad mirom u gradu. Narednih dana pozvano je na raspodjelu ostalog oružja. Uvečer su Budim i Pešta bili potpuno osvijetljeni, gomila oduševljenih ljudi uzvikivala je ulicama "Živjela sloboda!" S prozora su visile nacionalne zastave s izvezenom riječju "sloboda". Cijele noći nacionalna garda čuvala je red i mir, hvatajući tražene kriminalce, skitnice i pljačkaše koji su se skrivali na nekoliko lokacija s ciljem da iskoriste turbulentne događaje tog dana. Za to vrijeme Kossuth je pregovarao sa habsburškim vođama u Beču. Kralj Ferdinand u početku nije želio odobriti zakon izglasan prethodnog dana u parlamentu u Bratislavi, ali je u zoru 16. marta, nakon što je čuo šta se desilo u Budimu i Pešti, bio primoran popustiti. Masovne demonstracije u Pešti i Budimu bez prolijevanja krvi primorale su carskog guvernera da prihvati svih 12 tačaka. Austrija je te godine imala svojih problema s revolucijom u Beču i u početku je priznala mađarsku vladu. Stoga su službenici generalnog guvernera, u ime kralja, imenovali novi mađarski parlament s Batthyányjem kao prvim premijerom. Nova vlada više nije pripadala kralju nego izabranim predstavnicima zemlje, Parlamentu Ugarske. Dakle, to je bila nezavisna i odgovorna vlada. Austrijska monarhija napravila je i druge ustupke da umiri bečke mase: 13. marta 1848. Metternich je bio primoran podnijeti ostavku na mjesto kancelara. Potom je pobjegao u London iz straha za vlastitu sigurnost. == Parlamentarna monarhija, Batthyányjeva vlada == {{Dodatne informacije|Aprilski zakoni}} [[Datoteka:Barabás Választási menet.jpg|mini|desno|300px|Parlamentarna izborna kampanja jednog kandidata]] [[Datoteka:Országgyűlés megnyitása 1848.jpg|mini|desno|300px|Otvaranje prvog parlamenta (kolorirana [[litografija]] [[August von Pettenkofen|Augusta von Pettenkofena]] prema slici [[József Borsos|Józsefa Borsosa]]); parlament je 1848 premješten iz Bratislave u Peštu, gdje je 5. jula počela s radom prva Narodna skupština; na balkonu su članovi prve vlade]] [[Datoteka:Jellasics tamadasa EN.jpg|mini|desno|300px|Jelačićevi napadi u posljednjem tromjesečju 1848.]] [[Datoteka:Pákozdi csata.jpg|mini|desno|300px|[[Bitka kod Pákozda]] bila je događaj koji je snage hrvatskih lojalista približio Beču, a udaljio od Pešte]] Car je 17. marta dao odobrenje i Batthyány je formirao prvu mađarsku vladu. Šest dana kasnije povjerio je svoju vladu Saboru. S izuzetkom Kossutha, svi njeni članovi bili su pristalice Széchenyijevih ideja. Dvanaest tačaka, ili Martovske zakone, kako su ih sada nazivali, tada je usvojilo zakonodavno tijelo i dobili su kraljevsku saglasnost 10. aprila. Mađarska je, u svakom slučaju, postala nezavisna država koju je s Austrijom povezivao samo austrijski nadvojvoda kao [[palatin]].<ref name=EB1911/> Nova vlada odobrila je sveobuhvatni reformski paket, koji se naziva "[[Aprilski zakoni|Aprilskim zakonima]]", a kojim je formiran demokratski politički sistem.<ref>{{cite web |url= http://dragon.unideb.hu/~kltegimn/CLASSES/12C/HTM/PZ/HU/APR21.HTM |title= ''Az áprilisi törvények'' |language= hu |access-date= 28. 6. 2011 |date= 22. 3. 1999 |url-status= dead |archive-url= https://web.archive.org/web/20110716180039/http://dragon.unideb.hu/~kltegimn/CLASSES/12C/HTM/PZ/HU/APR21.HTM |archive-date= 16. 7. 2011}}</ref> Novouspostavljena vlada također je zahtijevala da Habsburška Monarhija sve poreze koje je dobijala od Ugarske troši u samoj Ugarskoj te da Ugarski sabor ima vlast nad ugarskim pukovnijama habsburške vojske. Novi zakon o pravu glasa (Akt V iz 1848) transformirao je stari parlament zasnovan na feudalnoj [[Skupština staleža|skupštini staleža]] u demokratski zastupnički parlament. Taj je zakon nudio najšire biračko pravo u tadašnjoj Evropi.<ref name="AG 2014"/> U junu su održani prvi opći parlamentarni izbori, koji su se zasnivali na narodnom zastupništvu umjesto na feudalnim oblicima. Na izborima su pobijedile reformski orijentirane političke snage. Izborni sistem i biračko pravo bili su slični savremenom britanskom sistemu.<ref>Steven A. Seidman, Peter Lang, ''Posters, Propaganda, and Persuasion in Election Campaigns Around the World'', str. 201.</ref> U to vrijeme unutrašnja i vanjska politika Ugarske nije bila stabilna, a Batthyány se suočavao s brojnim problemima. Njegov prvi i najvažniji čin bio je organiziranje oružanih snaga i lokalne uprave. Insistirao je na tome da austrijska vojska, kada bude u Ugarskoj, potpada pod ugarski zakon, a Austrijsko Carstvo je to priznalo. Pokušao je vratiti vojnike regrutirane iz Mađarske. Osnovao je Organizaciju milicionera, čija je zadaća bila osiguravanje unutrašnje sigurnosti zemlje. Batthyány je bio vrlo sposoban vođa, ali je zapeo usred sukoba između Austrijske Monarhije i mađarskih separatista. Bio je privržen [[Ustavna monarhija|ustavnoj monarhiji]] i težio je održavanju ustava, ali car nije bio zadovoljan njegovim radom. [[Josip Jelačić]] bio je [[Ban Hrvatske|ban Hrvatske i Dalmacije]], koje su bile u [[Personalna unija|personalnoj uniji]] s Kraljevinom Ugarskom. Bio je protivnik nove ugarske vlasti te je podigao vojsku u svojim područjima. To je pravno značilo da se monarh pripremao napasti jednu od imenovanih i zakonitih vlada svoje zemlje s vojskom svoje druge zemlje. U ljeto 1848, uočivši skori građanski rat, ugarska vlada pokušala je pridobiti podršku Habsburgovaca protiv Jelačića. Ponudila je slanje trupa u sjevernu Italiju. U augustu 1848. carska vlada u Beču službeno je naredila vladi u Pešti da ne formira vojsku. Batthyány je 29. augusta, uz saglasnost parlamenta, otišao caru s [[Ferenc Deák|Ferencom Deákom]] da zamoli da Srbima naredi kapitulaciju i zaustavi Jelačića, koji je namjeravao napasti Ugarsku. No, Jelačić je krenuo naprijed i napao Ugarsku kako bi raspustio njenu vladu, bez ikakve naredbe iz Austrije. Iako je car formalno razriješio Jelačića dužnosti, Jelačić je sa svojom vojskom 11. septembra 1848. upao u [[Međimurje (regija)|Međimurje]] i južno [[Prekodunavska Mađarska|prekodunavsko područje]] Ugarske. Nakon što je revolucija u Beču ugušena, Franjo Josip zamijenio je na prijestolju svog strica Ferdinanda I, čiji je razum bio oslabio. Novi car nije priznao drugi Batthyányjev premijerski mandat, koji je počeo 25. septembra. Osim toga, ugarski parlament nije priznao Franju Josipa kao "kralja Ugarske" i on je ostao bez te krune sve do 1867. Konačni raskol između Beča i Pešte dogodio se kada je [[feldmaršal]] [[Franz Philipp von Lamberg]] dobio kontrolu nad svim vojskama u Ugarskoj (uključujući i Jelačićevu). Otišao je u Ugarsku, gdje ga je rulja napala i brutalno usmrtila. Nakon njegovog ubistva carski dvor raspustio je Ugarski sabor i imenovao Jelačića [[regent]]om. U međuvremenu, Batthyány je ponovo otputovao u Beč s namjerom da postigne kompromis s novim carem. Njegovi napori ostali su bezuspješni jer je Franjo Josip odbio prihvatiti reforme, poznate kao "Aprilski zakoni", što je bilo protivustavno jer ih je već bio potpisao Ferdinand, pa ih Franjo Josip nije imao pravo opozvati. U tome su mađarski liberali u Pešti vidjeli priliku. U septembru 1848. Sabor je malo popustio pred Peštanskim ustankom i dao ustupke da se austro-ugarska unija ne bi raspala. No, okupljale su se kontrarevolucionarne snage. Nakon više lokalnih pobjeda, združene češke i hrvatske jedinice ušle su u Peštu 5. januara 1849.<ref>{{cite book |first=Stephen |last=Gazi |title=A History of Croatia |publisher=Barnes and Noble Books |place=New York |year=1973 |page=150}}</ref> Zbog toga su Batthyány i njegova vlada podnijeli ostavku, osim Kossutha, Szemerea i Mészárosa. Kasnije, na zahtjev [[Ugarski palatin|palatina]] [[Stjepan Austrijski (ugarski palatin)|Stjepana]], Batthyány je ponovo postao premijer te je 13. septembra najavio pobunu i zatražio da ih palatin predvodi. Međutim, on je, po carevoj naredbi, podnio ostavku i napustio Ugarsku. U Ugarskoj je sada rat bjesnio na tri fronta: Jelačićeve hrvatske trupe na jugu, [[Mađari u Rumuniji|Rumuni]] u [[Banat]]u i [[Transilvanija|Transilvaniji]] na istoku te Austrija na zapadu. Ugarska vlada bila je u ozbiljnoj vojnoj krizi zbog nedostatka vojnika, pa su poslali Kossutha, izrazito dobrog [[govornik]]a, da regrutira dobrovoljce za novu mađarsku vojsku. Dok je Jelačić marširao na Peštu, Kossuth je išao od grada do grada dižući narod na odbranu zemlje, a Narodne domobranske jedinice (''Honvéd'') bile su njegova kreacija. Uz pomoć Kossuthovih regrutacijskih govora Batthyány je brzo formirao Mađarsku revolucionarnu vojsku, čije su dvije petine činili pripadnici etničkih manjina u zemlji.<ref name="epa.oszk.hu"/> Nova mađarska vojska porazila je hrvatsku 29. septembra u [[Bitka kod Pákozda|bici kod Pákozda]]. Bitka je postala ključna za mađarsku vojsku zbog njenog utjecaja na politiku i moral. Kossuthovo drugo pismo austrijskom narodu i ova bitka bili su povod za drugu revoluciju u Beču 6. oktobra. Batthyány je polahko shvatio da ne može postići svoj glavni cilj, a to je bio miran kompromis sa Habsburškom dinastijom. Dana 2. oktobra podnio je ostavku i istovremeno se odrekao svog mjesta u parlamentu. Istog dana ostavke su podnijeli i ministri u njegovoj vladi. === Martovski ustav u Austriji i obnavljanje antagonizma === Habsburška vlada u Beču je 4. marta 1849. proglasila novi, tzv. [[Martovski ustav (Austrija)|Stadionov ustav]].<ref>{{cite book |title= Diglossia and Power: Language Policies and Practice in the 19th Century Habsburg Empire |last= Schjerve |first= Rosita Rindler |year=2003|pages=75–76 |series= Language, Power, and Social Process |volume=9 |publisher= Walter de Gruyter |location= [[Berlin]] |isbn= 9783110176544 |url= https://books.google.com/books?id=JOTFCTYSjicC&pg=PA75}}</ref><ref>{{cite book |title= Francis Joseph I: His Life and Times |last= Mahaffy |first= Robert Pentland |year=1908 |page= [https://archive.org/details/francisjosephih00mahagoog/page/n55 39] |publisher= Duckworth |location= [[Covent Garden]] |url= https://archive.org/details/francisjosephih00mahagoog}}</ref> Centralistički ustav osigurao je vrlo jaku moć monarhu i otvorio put neoapsolutizmu.<ref>{{cite book |author= [[Walther Killy]] |title= Dictionary of German biography |publisher= Walter de Gruyter |volume=9: Schmidt-Theyer |year=2005 |page=237 |isbn=9783110966299 |url= https://books.google.com/books?id=0-hrRQvGV7sC&pg=PA237}}</ref> Izradio ga je austrijski [[Carski sabor (Austrija)|Carski sabor]], u kojem Ugarska nije imala zastupnika. Austrijska zakonodavna tijela, poput Carskog sabora, tradicionalno nisu imala nikakvu vlast u Ugarskoj. Uprkos tome, Carski sabor također je pokušao ukinuti Ugarski sabor (koji je postojao kao vrhovna zakonodavna vlast u Ugarskoj od kraja 12. stoljeća).<ref>{{cite book |author= Július Bartl |title= Slovak History: Chronology & Lexicon |publisher= Bolchazy-Carducci Publishers |year=2002 |page=222 |isbn=9780865164444 |url= https://books.google.com/books?id=3orG2yZ9mBkC&pg=PA222}}</ref> Stadionov ustav pokušao je protivrječiti postojećem Ustavu Ugarske, s idejom da ga i ukine.<ref>{{cite book |author= Paul Bődy |title= Hungarian statesmen of destiny, 1860–1960 |series= Atlantic studies on society in change, 58; East European monographs, 262 |publisher= Social Sciences Monograph |year=1989|page=23 |isbn=9780880331593 |url= https://books.google.com/books?id=et9nAAAAMAAJ&pg=PA23}}</ref> Štaviše, 7. marta izdan je carski proglas u ime Franje Josipa kojim se utvrđuje jedinstveni ustav za cijelo carstvo, po kojem će Kraljevinom Ugarskom upravljati pet samostalnih vojnih okruga.<ref name=EB1911/> == Szemereova vlada i regent-predsjednik Kossuth == Kad je Batthyány dao ostavku, imenovan je zajedno sa Szemereom da privremeno vodi vladu, a krajem septembra imenovan je predsjednikom Odbora za nacionalnu odbranu. Iz perspektive Ustava, a prema krunidbenoj zakletvi, okrunjeni ugarski kralj ne može se za života odreći ugarskog prijestolja. Ako je živ, ali ne može obavljati vladarsku dužnost, regent je morao preuzeti njegove dužnosti. Stoga je Ferdinand ostao i dalje zakoniti [[kralj Ugarske]]. Ako nije postojala mogućnost automatskog nasljeđivanja prijestolja zbog smrti kralja prethodnika (jer je Ferdinand još bio živ), ali se monarh želio odreći svog prijestolja i imenovati drugog kralja prije svoje smrti, tehnički je postojalo samo jedno pravno rješenje: Sabor je imao ovlasti svrgnuti monarha i izabrati njegovog nasljednika. Zbog pravnih i vojnih napetosti mađarski parlament nije Franji Josipu dodijelio tu čast. Ovaj događaj dao je mađarskom otporu čvrst osnov zakonitosti. Od tog vremena do sloma revolucije, Lajos Kossuth, kao državni poglavar Mađarske, postao je ''[[de facto]]'' i ''[[de jure]]'' vladar zemlje.<ref name=EB1911/> Osim Kázméra Batthyányja, svi članovi nove vlade bili su Kossuthove pristalice. Nova vlada (Szemereova administracija) formirana je 2. maja 1849:<ref>Béla K. Király, I. Romsics, ''Geopolitics in the Danube Region: Hungarian Reconciliation Efforts 1848–1998'', Štamparija [[Srednjoevropski univerzitet|Srednjoevropskog univerziteta]], 1999, str. 413; {{ISBN|9789639116290}}</ref><ref>[[Mihály Arnold]], [[Katalin Bossányi]], [[Rezső Gallov]], [[Viktor Orbán]], ''The Reliable Book of Facts: Hungary '98'', "Greger-Delacroix", 1998, str. 32.</ref> * Šef države: Lajos Kossuth * Premijer i ministar unutrašnjih poslova: [[Bertalan Szemere]] * Ministar vanjskih poslova i ministar poljoprivrede, industrije i trgovine: [[Kázmér Batthyány]] * Ministar finansija: [[Ferenc Duschek]] * Ministar pravosuđa: [[Sebő Vukovics]] * Ministar obrazovanja, nauke i kulture: [[Mihály Horváth (historičar)|Mihály Horváth]] * Ministar rada, infrastrukture i saobraćaja: [[László Csány]] * [[Ministar odbrane Mađarske|Ministar odbrane]]: [[Lázár Mészáros]] (14. april – 1. maj 1849), [[Artúr Görgei]] (7. maj – 7. juli) i [[Lajos Aulich]] (14. juli – 11. august) Od tog vremena Kossuth je imao povećanu količinu moći. Smjer cijele vlade bio je u njegovim rukama. Bez vojnog iskustva, morao je kontrolirati i usmjeravati kretanje vojske; nije bio u stanju zadržati kontrolu nad generalima ili uspostaviti tu vojnu saradnju koja je bila toliko bitna za uspjeh. Naročito je Görgei, čije je sposobnosti Kossuth prvi prepoznao, odbio poslušnost; ta dva čovjeka bila su vrlo različitih osobnosti. Kossuth ga je dvaput smjenjivao, ali ga je oba puta morao vratiti na dužnost. Bilo bi dobro da je Kossuth imao nešto više od Görgeijeve proračunate nemilosrdnosti, jer, kao što je ispravno rečeno, revolucionarna moć koju je prigrabio mogla se održati samo revolucionarnim sredstvima; no, po naravi je bio mehka srca i uvijek milosrdan; iako često odvažan, nedostajalo mu je odlučnosti u ophođenju s muškarcima. Rečeno je da je pokazivao nedostatak lične hrabrosti; to nije nevjerovatno, višak osjećaja, koji ga je učinio tako velikim govornikom, teško se mogao kombinirati s hladnokrvnošću koja se u opasnosti zahtijeva od vojnika; ali niko nije mogao drugima uliti hrabrost kao on. Tokom cijele oštre zime, koja je uslijedila, njegova energija i duh nikad ga nisu izdali. On je bio taj koji je nadvladao oklijevanje vojske da maršira u pomoć Beču; nakon poraza u [[Bitka kod Schwechata|bici kod Schwechata]], u kojoj je bio prisutan, poslao je [[Józef Bem|Józefa Bema]] da nastavi rat u Transilvaniji. Krajem godine, kad su se Austrijanci približavali Pešti, zatražio je posredovanje [[William Henry Stiles|Williama Henryja Stilesa]], američkog izaslanika. [[Alfred Windisch-Grätz]], međutim, odbio je sve uvjete. Parlament i vlada pobjegli su u [[Debrecen]], a Kossuth je sa sobom ponio [[Kruna svetog Stjepana|krunu svetog Stjepana]], simbol mađarske nacije. U novembru 1848. Ferdinand je [[Abdikacija|abdicirao]] u korist Franje Josipa. Novi car opozvao je sve ustupke date u martu i stavio van zakona Kossutha i mađarsku vladu – osnovanu zakonito na osnovu Aprilskih zakona. U aprilu 1849, kada su Mađari postigli mnoge uspjehe, nakon što je uzbunio vojsku, Kossuth je objavio [[Mađarska deklaracija nezavisnosti|Mađarsku deklaraciju nezavisnosti]], u kojoj je izjavio da je "[[Dinastija Habsburg-Lothringen|kuća Habsburg-Lothringen]], puna krivokletstva u očima Boga i ljudi, izgubila pravo na ugarsko prijestolje". To je bio potez karakterističan za njegovu sklonost prema ekstremnoj i dramatičnoj akciji, ali je doprinio nesuglasicama između njega i onih koji su željeli samo autonomiju pod starom dinastijom, a njegovi neprijatelji nisu oklijevali optužiti ga da cilja da postane kralj. Detronizacija je također učinila bilo kakav kompromis s Habsburgovcima praktički nemogućim. Kossuth je odigrao ključnu ulogu u tome da mađarska vojska provede višesedmičnu opsadu i ponovno zauzimanje [[Budimski dvorac|Budimskog dvorca]], što je konačno uspjelo 21. maja 1849. Nade u konačni uspjeh bile su, međutim, osujećene intervencijom Rusije; svi pozivi zapadnim silama bili su uzaludni, a 11. augusta Kossuth je odstupio u korist Görgeija, s obrazloženjem da u posljednjoj krajnosti sam general može spasiti naciju. Görgei je kapitulirao kod Világosa (danas [[Șiria]] u [[Rumunija|Rumuniji]]) pred Rusima, koji su predali vojsku Austrijancima.<ref name=EB1911/> == Rat za nezavisnost == [[Datoteka:Buda ostroma 1849. május 21.jpg|mini|250px|[[Opsada Budima (1849)|Opsada Budima]] u maju 1849.]] Godine 1848. i 1849. [[Mađari|mađarski narod]], koji je želio nezavisnost, bio je većinski samo u centralnim područjima zemlje, okružen drugim narodima. Austrijska Monarhija i oni koji su je savjetovali manipulirali su Hrvatima, Srbima i Rumunima, dajući obećanja Mađarima jednog dana, a sutradan protivrječna obećanja Srbima i drugim grupama.{{sfn|Marx|Engels|p=229}} Neke od tih grupa u borbu protiv mađarske vlade vodile su njihove vođe koje su težile vlastitoj nezavisnosti, što je izazvalo brojne brutalne incidente između Mađara i Rumuna, među ostalim. Međutim, Mađare je podržavala većina [[Slovaci|Slovaka]], [[Nijemci|Nijemaca]], [[Rusini|Rusina]] i [[Slovenci u Mađarskoj|mađarskih Slovenaca]],<ref>{{cite encyclopedia |url= http://www.vasidigitkonyvtar.hu/vdkweb/vm_honvedseg/honvedseg.html |title= Kik voltak a honvédek |access-date= 2. 7. 2011 |encyclopedia= www.vasidigitkonyvtar.hu (Mađarska narodna internetska enciklopedija) |language=hu |url-status=dead |archive-url= https://web.archive.org/web/20080925141902/http://www.vasidigitkonyvtar.hu/vdkweb/vm_honvedseg/honvedseg.html |archive-date= 25. 9. 2008}}</ref><ref>{{cite book |last1= Kozár |first1= Mária |last2= Gyurácz |first2= Ferenc |title= Felsőszölnök, Száz magyar falu könyvesháza |year=2000 |publisher=KHT|isbn=9639287202}}</ref><ref>{{cite book|title=Források a Muravidék történetéhez / Viri za zgodovino Prekmurja |volume=1 |issue=871–1849|publisher=Szombathely-Zalaegerszeg|year=2008|isbn=9789637227196}}</ref> [[Historija Jevreja u Mađarskoj|mađarski Jevreji]] i mnogi poljski, austrijski i italijanski dobrovoljci.<ref>{{cite web |first= Géza |last= Jeszenszky |url= http://www.hungarianhistory.com/lib/jeszenszky/ethnic.pdf |title= From "Eastern Switzerland" to Ethnic Cleansing, address at Duquesne History Forum |date= 17. 11. 2000 |author-link= Géza Jeszenszky |url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130117001618/http://www.hungarianhistory.com/lib/jeszenszky/ethnic.pdf |archive-date= 17. 1. 2013 |access-date=24. 1. 2008}}</ref> Mađarski revolucionarni parlament 28. jula 1849. proglasio je i donio prve<ref>{{cite book |author1= Mikulas Teich |author-link1= Mikulas Teich |author-link2= Roy Porter |author2= Roy Porter |title= The National Question in Europe in Historical Context |page=256 |publisher= Štamparija Univerziteta u Cambridgeu |year= 1993 |isbn= 9780521367134 |url= https://books.google.com/books?id=Hu2SnETtV3kC&q=%22first+nationality%22+1849&pg=PA256}}</ref><ref>{{cite book |author= Ferenc Glatz |title= Etudes historiques hongroises 1990: Ethnicity and society in Hungary, Volume 2 |page=108 |publisher= Institut za historiju Mađarske akademije nauka |year=1990 |isbn= 9789638311689 |url= https://books.google.com/books?id=UwQQAQAAMAAJ&q=%22first+nationality%22+1849|author-link=Ferenc Glatz}}</ref> zakone o etničkim i manjinskim pravima u Evropi, ali su oni poništeni nakon što su ruska i austrijska vojska slomile Mađarsku revoluciju.<ref>{{cite book |url= https://books.google.com/books?id=pFCzty0P4UcC&pg=PA50 |first1= Steven |last1= Tötösy de Zepetnek |first2= Louise O. |last2= Vasvari |title= Comparative Hungarian Cultural Studies |page=50|isbn=9781557535931|year=2011}}</ref><ref>{{cite book |url= https://books.google.com/books?id=GvUhAQAAIAAJ |first= György |last= Spira |title= The nationality issue in the Hungary of 1848–49 |isbn=9789630562966|year=1992}}</ref><ref>{{cite book |url= https://books.google.com/books?id=XIN6QmozBE0C&pg=PA40 |first1= Dov |last1= Ronen |first2= Anton |last2= Pelinka |title= The challenge of ethnic conflict, democracy and self-determination in Central Europe |page=40|isbn=9780714647524|year=1997}}</ref> Povremeno bi austrijski dvor pretjerao u taktici "[[zavadi, pa vladaj]]" u Mađarskoj – s nekim sasvim nenamjernim rezultatima. To se dogodilo u slučaju Slovaka, koji su počeli rat kao barem ravnodušni, ako ne i antimađarski raspoloženi, ali su došli podržati mađarsku vladu protiv dinastije.{{sfn|Marx|Engels|loc=3. maj 1848|p=390}} No, u drugom slučaju, austrijski dvostruki aršini donijeli su borcima za mađarsku stvar neke još više iznenađujuće saveznike tokom rata 1849. === Hrvati === {{Glavni|Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima}} [[Hrvatska u personalnoj uniji s Ugarskom|Kraljevina Hrvatska]] bila je u personalnoj uniji s Kraljevinom Ugarskom od 12. stoljeća. Hrvatski nacionalizam početkom 19. stoljeća bio je slab, ali je rastao sa sve većim mađarskim pritiskom, posebno nakon donošenja Aprilskih zakona, koji su ignorirali hrvatsku autonomiju unutar Ugarske.<ref>{{Cite web |url= http://staff.lib.msu.edu/sowards/balkan/lect07.htm |title= Nationalism in Hungary, 1848–1867}}</ref> Kao odgovor, hrvatske vođe pozvale su na formiranje zasebne [[Trojedna kraljevina|Trojedne kraljevine]]. Ban Jelačić, koji će kasnije postati cijenjeni hrvatski junak, nastojao je osloboditi Hrvatsku od Ugarske kao zasebnu cjelinu pod Habsburzima. Na kraju je otputovao u Beč kako bi položio zakletvu za položaj savjetnika austrijskog cara. Ubrzo nakon što je Kossuth proglasio nezavisnu Kraljevinu Ugarsku zbacivši s prijestolja Habsburge, Hrvati su se pobunili protiv Mađara i izjavili lojalnost Austriji. Prve borbe u Mađarskoj revoluciji bile su između Hrvata i Mađara, a intervencija hrvatskih podanika lojalnih Austriji izazvala je potres u Beču.<ref>{{Cite web |url= https://www.heritage-history.com/index.php?c=resources&s=war-dir&f=wars_hungarian |title= 1848-1849: Magyars and allies versus Austria, Russia, and allies |work= Heritage History}}</ref> Jelačić je poslao svoju vojsku po vlastitom nalogu, nadajući se da će suzbiti rastuću moć mađarskih revolucionara, ali nije uspio i Mađari su ga 29. septembra odbili kod [[Pákozd]]a.<ref>{{Cite web |url= https://www.historynet.com/hungarys-war-of-independence.htm |title= Hungary's War of Independence |author= János B. Szabó |date= 5. 9. 2006}}</ref> Po završetku Mađarske revolucije Hrvatskom je direktno upravljala Austrija sve do [[Hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarske nagodbe]] 1868.<ref>{{Cite journal |jstor= 4202930 |title= Russia and the Hungarian Revolution (1848–9) |journal= The Slavonic and East European Review |volume=12|issue=36|pages= 628–645 |last1= Horváth |first1= Eugene |year=1934}}</ref> === Srbi === {{Glavni|Srpski narodni pokret 1848–1849.|Srpska Vojvodina|Vojvodstvo Srbija i Tamiški Banat}} [[Vojvodina]] je postala ugarska krunska zemlja nakon poraza Osmanskog Carstva u [[Veliki turski rat|Velikom turskom ratu]]. [[Datoteka:Armee Bulletin V.jpg|mini|250px|Bitka kod Vršca, između armije Srpske Vojvodine i ugarske armije (januar 1849)]] Između [[Tisa (rijeka)|Tise]] i Transilvanije, sjeverno od Dunava, smještena je bivša regija Ugarske nazvana [[Banat]].<ref>{{cite book |first1= Herman |last1= Kinder |first2= Werner |last2= Hilgeman |title= The Anchor Atlas of world History |volume=2 |publisher= Anchor Books |place= [[Garden City (New York)|Garden City]], [[New York (savezna država)|New York]] |year=1978 |page=58}}</ref> Nakon [[Mohačka bitka|Mohačke bitke]], pod osmanskom vlašću u područje sjeverno od Dunava doselili su se Južni Slaveni zajedno s osvajačkom osmanskom vojskom. Godine 1804. južno od Dunava formirana je polunezavisna [[Kneževina Srbija]] s [[Glavni grad|glavnim gradom]] [[Beograd]]om. Tako je 1849. Dunav odvojio Srbiju od Kraljevine Ugarske. Ugarska regija sjeverno od rijeke zvala se Vojvodina, a u njoj je tada živjelo gotovo pola miliona srpskih stanovnika. Prema popisu iz 1840, Srbi su činili 49% ukupnog stanovništva u Vojvodini i tražili su nezavisnost ili pripajanje Kneževini Srbiji. Suočeni s nastajućim pokretom za nezavisnost Mađarske, koji je doveo do revolucije 1848, Habsburgovci su obećali nezavisan status Srbima u Vojvodini unutar Austrijskog Carstva. U tu svrhu u februaru 1849. [[Josif Rajačić]] imenovan je vojvođanskim patrijarhom.{{sfn|Marx|Engels|p=613}} Bio je pristalica Srpskog nacionalnog pokreta iako donekle konzervativan, s proaustrijskim naklonostima. U ključnom trenutku tokom rata protiv ugarske vlade, krajem marta 1849, kada je Austrijancima trebalo više srpskih vojnika za vođenje rata, austrijski general [[Juraj Rukavina Vidovgradski]], koji je zapovijedao austrijskim trupama u Ugarskoj, službeno je ponovo obećao nezavisnost Vojvodine i pristao na sve zahtjeve patrijarha u vezi sa srpskom narodnošću.{{sfn|Marx|Engels|p=250|loc= Rat u Ugarskoj}} Pristajanje na zahtjeve patrijarha trebalo je značiti ublažavanje stroge vojne uprave nad Vojvodinom. Pod tom upravom u pograničnim područjima svaki muškarac u dobi od 16 do 60 godina mogao je biti regrutiran u vojsku.{{sfn|Marx|Engels|loc=8. april 1848}} [[Datoteka:Than tapiobicskei utközet2 1849 aprilis 4.jpg|250px|mini|lijevo|[[Bitka za Tápióbicske]] (4. april 1849); autor: [[Mór Than]]]] Vojvođanski Srbi očekivali su da će njihova obaveza služenja u austrijskoj vojsci biti prva mjera koja će biti ublažena. No, novi car Franjo Josip imao je druge ideje i to obećanje prekršeno je ne više od dvije sedmice nakon što je dato Vojvođanima. To je dovelo do podjele u stanovništvu Vojvodine i barem dio Srba u toj pokrajini počeo je podržavati izabranu ugarsku vladu protiv Austrijanaca.{{sfn|Marx|Engels|loc=8. april 1848}} Neki Srbi nastojali su omiliti srpsku naciju Austrijskom Carstvu kako bi promovirali nezavisnost Vojvodine. Uz rat na tri fronta, nije se pretpostavljalo da bi ugarska vlada mogla dugo izdržati nakon početka neprijateljstava. No, događaji na početku rata išli su joj u prilog. Jedinstvo Srba na južnom frontu uništila je austrijska perfidnost u vezi s pravnim statusom Vojvodine. Neki desničarski učesnici Srpskog nacionalnog pokreta smatrali su da "revolucija" u Mađarskoj više ugrožava povlastice zemljoposjednika i plemića u Srpskoj Vojvodini nego austrijske okupatore.{{sfn|Judah|1997|p=60}} Na početku rata Mađarske odbrambene snage (''[[Kraljevsko ugarsko domobranstvo|Honvédség]]'') pobijedile su u nekim bitkama<ref>{{cite web |url= http://www.museum.hu/museum/index_en.php?ID=331 |title= Pákozd-Sukoró Battle 1848 Exhibition |language=hu |access-date= 28. 6. 2011 |location= Pákozd |date= 29. 9. 1998 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20110728185918/http://www.museum.hu/museum/index_en.php?ID=331 |archive-date= 28. 7. 2011}}</ref><ref>{{cite web |url= http://www.1hungary.com/info/isaszeg/ |title= Isaszeg |website= 1hungary.com |access-date= 2. 7. 2011 |url-status=live |archive-url= https://web.archive.org/web/20110707061715/http://www.1hungary.com/info/isaszeg/ |archive-date= 7. 7. 2011}}</ref> protiv Austrijanaca, naprimjer, kod Pákozda u septembru 1848. i [[Bitka kod Isaszega (1849)|Isaszega]] u aprilu 1849, kada je čak i objavljena Deklaracija nezavisnosti. Istog mjeseca Artúr Görgei postao je novi vrhovni zapovjednik svih vojski Mađarske Republike.{{sfn|Marx|Engels|p=603}} Nakon pada Mađarske revolucije 1849. Vojvodina je postala austrijska krunska zemlja. Godine 1860. ponovo je postala zemlja ugarske krune i bila je dio Mađarske do kraja [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]].<ref>{{cite book |author= Geert-Hinrich Ahrens |title= Diplomacy on the Edge: Containment of Ethnic Conflict and the Minorities Working Group of the Conferences on Yugoslavia |publisher= [[Međunarodni centar za naučnike "Woodrow Wilson"]] |series= Woodrow Wilson Center Press Series |year=2007 |page=243 |isbn=9780801885570 |url= https://books.google.com/books?id=b3fLRcHYSVAC&pg=PA243}}</ref> === Slovaci === {{Glavni|Slovački ustanak 1848–1849.}} [[Datoteka:Slovenskí dobrovoľníci.jpg|mini|Slovački dobrovoljci (1848/49)]] Jedinice slovačkih dobrovoljaca bile su reakcionarni oružani pokret koji se suprotstavljao Mađarskoj revoluciji. Organizirani u zapadnim dijelovima moderne [[Slovačka|Slovačke]], dobrovoljci su vodili višestruku kampanju preko većinskih slovačkih područja u [[Gornja Ugarska|Gornjoj Ugarskoj]] sve do [[Košice|Košica]] na istoku.<ref>{{cite web |author= Anton Meteňko |year= 2013 |url= https://www.tahanovce.net/public/media/0024/4%20Dobrovo%C4%BEn%C3%ADci%20Slovensk%C3%A9ho%20n%C3%A1rodn%C3%A9ho%20vojska%20rokov%201848-1849%20v%20Ko%C5%A1iciach%20a%20pri%20%C5%A4ahanovciach_1.pdf |title= Dobrovoľníci Slovenského národného vojska rokov 1848–1849 v Košiciach a pri Ťahanovciach |archive-url= https://web.archive.org/web/20210430201458/https://www.tahanovce.net/public/media/0024/4%20Dobrovo%C4%BEn%C3%ADci%20Slovensk%C3%A9ho%20n%C3%A1rodn%C3%A9ho%20vojska%20rokov%201848-1849%20v%20Ko%C5%A1iciach%20a%20pri%20%C5%A4ahanovciach_1.pdf |archive-date= 30. 4. 2021 |language= [[Slovački jezik|slovački]]}}</ref> Njihove vođe – [[Ľudovít Štúr]], [[Jozef Miloslav Hurban]] i [[Michal Miloslav Hodža]] – borile su se da steknu potpunu podršku slovačkog naroda. Mnoge slovačke seljake više je zabrinjavalo ukidanje feudalnog služenja, a ne širi nacionalni ciljevi. Vjerske razlike također su imale ključnu ulogu jer su vođe slovačkih dobrovoljaca bile pretežno [[Protestantizam|protestanti]], što je dovelo do poteškoća u pridobijanju podrške u regijama s katoličkom slovačkom većinom.<ref>{{cite book |authors= Mikuláš Teich, Dušan Kováč, Martin D. Brown |title= Slovakia in History |publisher= Štamparija Univerziteta u Cambridgeu |year=2011 |page=126 |isbn= 9781139494946 |url= https://books.google.com/books?id=jrC1HFgjJxsC&q=%22%28mainly+in+western+slovakia%29%22&pg=PA126 |url-status=live |archive-url= https://web.archive.org/web/20170208032802/https://books.google.com/books?id=jrC1HFgjJxsC&pg=PA126&dq=%22(mainly+in+western+slovakia)%22&hl=en&sa=X&ved=0ahUKEwigqvHQvP3RAhWJthQKHVYtAPUQ6AEIIzAA#v=onepage&q=%22(mainly%20in%20western%20slovakia)%22&f=false |archive-date= 8. 2. 2017}}</ref> Kao rezultat toga, mogli su regrutirati samo do 2000 ljudi, dok je mnogo viši postotak slovačkog stanovništva služio u Mađarskom domobranstvu, među mađarskim revolucionarima.<ref>{{cite web |language= mađarski |url= http://www.magyarszemle.hu/cikk/19990101_szlovakok_a_magyar_szabadsagharcban |title= Szlovákok a magyar szabadságharcban |last= Páva |first= István |date= 1. 8. 1999 |website= magyarszemle.hu |publisher= Magyar szemle |access-date= 21. 2. 2019 |archive-date= 23. 9. 2021 |archive-url= https://web.archive.org/web/20210923235324/http://www.magyarszemle.hu/cikk/19990101_szlovakok_a_magyar_szabadsagharcban |url-status=dead}}</ref> Slovačka nacija i narod do tog trenutka bili su slabo definirani s obzirom na to da je slovačkom narodu nedostajala definitivna granica ili nacionalni identitet. Međutim, u godinama koje su prethodile revoluciji Ugarska je preduzela korake da [[Mađarizacija|mađarizira]] slovačku regiju pod svojom kontrolom. Cilj toga bio je podvesti različite etničke grupe širom Ugarske pod zajedničku kulturu. Na početku Mađarske revolucije taj proces smatran je neizbježnim i prijetećim za etničke grupe, naročito za mnoge slovačke intelektualce.<ref name=slovak>{{cite book |author= Anton Špiesz |year= 2006 |title= Illustrated Slovak History |location= [[Wauconda (Illinois)|Wauconda]] ([[Illinois]]) |publisher= Bolchazy-Carducci Publishers |isbn= 0865165009}}</ref> Slovaci su tražili da se njihova kultura poštedi mađarizacije i da im se daju određene slobode i prava. Ti zahtjevi ubrzo su prerasli u šire demonstracije za prava etničkih manjina u Mađarskoj. Obavljena su hapšenja, koja su dodatno razbjesnila demonstrante i na kraju je u Pragu održan Panslavistički kongres, na kojem je sastavljen dokument koji je poslan ugarskoj vladi, a kojim se traže prava slovačkog naroda. Mađari su odgovorili uvođenjem [[Ratno stanje|ratnog stanja]] u slovačkoj regiji.<ref name=slovak/> Carska vlada shvatila je da u cijelom Carstvu etničke manjine traže veću autonomiju, ali je samo Ugarska željela potpuni razlaz. To su iskoristili podržavajući etničke nacionalne pokrete protiv ugarske vlasti. Slovačke dobrovoljačke jedinice pozvane su u Beč, gdje su dobile zadatak da se pridruže kampanjama protiv revolucionara širom fronta. Slovački puk zatim je marširao do [[Myjava|Myjave]], gdje se [[Slovačko narodno vijeće]] otvoreno otcijepilo od Ugarske. Napetosti su rasle nakon što je ugarska vojska pogubila niz slovačkih vođa zbog izdaje, a borbe su postale krvavije.<ref name=slovak/> Međutim, vođe slovačkih dobrovoljaca također su željele njenu autonomiju od Ugarske. Nadale su se da će slovačke zemlje doći pod direktnu vlast Austrijskog Carstva. Ubrzo su počele rasti tenzije nastale zbog neispunjenih obećanja Austrijanaca. U nedostatku podrške i uz pojačane ugarske napore, Slovački dobrovoljački korpus imao je malo utjecaja do kraja rata sve dok Rusi nisu umarširali. Korišten je za "čišćenje" tačaka otpora u svjetlu ruskog napredovanja, a zatim je ubrzo raspušten, čime je okončano učešće Slovaka u revoluciji. Rezultat ustanka nije jasan jer su Slovaci ponovo pali pod carsku vlast i neko vrijeme nisu imali nikakvu autonomiju.<ref name=slovak/> === Transilvanija === [[Datoteka:Schlacht von Temesvar am 9 August 1849.jpg|mini|250px|[[Bitka kod Temišvara]] u augustu 1849.]] {{Također pogledajte|Masakri u Transilvaniji 1848–1849.}} Dana 29. maja 1848. u Kolozsváru (danas [[Cluj-Napoca]] u Rumuniji) Transilvanijski sabor (sastavljen od 116 Mađara, 114 [[Sekelji|Sekelja]] i 35 [[Transilvanijski Sasi|Sasa]]<ref>{{cite web |url= http://www.taraiancului.ro/data/fotografii/biblioteca/materiale/gelu_neamtu_IstoriaTransilvaniei.pdf |title= Arhivirana kopija |access-date= 14. 5. 2014 |url-status=live |archive-url= https://web.archive.org/web/20140514115537/http://www.taraiancului.ro/data/fotografii/biblioteca/materiale/gelu_neamtu_IstoriaTransilvaniei.pdf |archive-date= 14. 5. 2014 |language= [[Rumunski jezik|rumunski]]}}</ref>) ponovo je ratificirao ujedinjenje s Mađarskom. [[Rumuni]] i Nijemci nisu se složili s tom odlukom.<ref>{{cite book |editor1= Pál Hatos |editor2= Attila Novák |url= https://books.google.com/books?id=pjzNAgAAQBAJ&dq=may+1848+diet+transylvania+hungary&pg=PA28 |title= Between Minority and Majority. Hungarian and Jewish / Israeli Ethnical and Cultural Experiences in Recent Centuries}}</ref> ''[[Wiener Zeitung]]'' pisao je 10. juna 1848: {{citat|''U svakom slučaju, ujedinjenje Transilvanije, proglašeno protiv svih ljudskih prava, nije validno, a sudovi u cijelom svijetu moraju priznati pravednost protesta rumunskog naroda.''<ref name="google">{{cite journal |title= Transylvanian Review |author1= Centar za transilvanijske studije |author2= Rumunska fondacija za kulturu |journal= Transylvanian Review |issue= Supplement |date=1998 |volume=7 |publisher= Rumunska fondacija za kulturu |issn=2067-1016 |url= https://books.google.com/books?id=kLFpAAAAMAAJ |access-date= 20. 6. 2015 |url-status=live |archive-url= https://web.archive.org/web/20150620212426/https://books.google.com/books?id=kLFpAAAAMAAJ |archive-date= 20. 6. 2015}}</ref>}} ==== Rumuni ==== {{Također pogledajte|Avram Iancu}} Dana 25. februara 1849. predstavnici rumunskog stanovništva poslali su habsburškom caru ''Memorandum rumunske nacije iz Velike kneževine Transilvanije, Banata, iz područja susjednih Ugarskoj i Bukovini'', u kojem su tražili ujedinjenje Bukovine, Transilvanije i Banata te svih Rumuna u austrijskoj državi u jednu nezavisnu naciju pod vlašću Austrije kao dio koji upotpunjuje Monarhiju.<ref>{{cite web |url= http://www.brukenthalmuseum.ro/pdf/BAM/BRUKENTHALIA_1.pdf |title= Brukenthalia – Romanian Cultural History Review |year=2011}}</ref> ==== Transilvanijski Sasi ==== U prvim danima oktobra 1848. [[Stephan Ludwig Roth]] smatrao je da postoje dvije mogućnosti za Sase: ''stati na stranu Ugarske te se tako okrenuti protiv Rumuna i Carstva ili pristati uz Rumune te tako podržati Carstvo protiv Ugarske. U tom izboru Rumuni i Mađari sporedni su faktori. Najvažnije načelo je načelo ujedinjenog carstva jer garantira proširenje proglašenog Ustava Austrije''.<ref name="oszk">{{cite web |url= http://mek.oszk.hu/03400/03407/html/369.html |title= Counter-revolution and Civil War |website= mek.oszk.hu |access-date= 20. 6. 2015 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150620211735/http://mek.oszk.hu/03400/03407/html/369.html |archive-date= 20. 6. 2015}}</ref> Transilvanijski Sasi odbili su uključenje Transilvanije u Ugarsku.<ref>{{cite book|author= Miklós Molnár |url= https://books.google.com/books?id=y0g4YEp7ZrsC&dq=%22even+the+Transylvanian+Saxons%2C+better+off+than+the+Romanians%2C+opposed+union%22&pg=PA187 |title= A Concise History of Hungary}}</ref> === Rusi === Zbog uspjeha revolucionarnog otpora, Franjo Josip morao je u martu 1849. zatražiti pomoć od "[[Žandarmerija|žandara]] Evrope"<ref>{{cite web |url= http://www.writewellgroup.com/Euro_Hum_2002-03/Nationalism/nicholas_II.html |website= writewellgroup.com |title= The Gendarme of Europe |access-date= 2. 7. 2011 |date= 12. 8. 2010 |url-status=live |archive-url= https://web.archive.org/web/20120326115856/http://www.writewellgroup.com/Euro_Hum_2002-03/Nationalism/nicholas_II.html |archive-date= 26. 3. 2012}}</ref>, ruskog cara [[Nikola I, car Rusije|Nikole I]]. Ruska vojska, sastavljena od približno 8000 vojnika, napala je Transilvaniju 8. aprila 1849.{{sfn|Marx|Engels|loc=8. april 1849|pp=242, 262}} No, dok su prelazili planinske prijevoje Južnih Karpata (duž granice Transilvanije i Vlaške), dočekala ih je velika mađarska revolucionarna vojska, koju je predvodio [[Józef Bem]], general poljskog porijekla.<ref>{{cite journal |author= Eugene Horváth |title= Russia and the Hungarian Revolution (1848-49) |journal= Slavonic and East European Review |issue= 12.36 |year= 1934 |page= 628-645 |url= https://www.jstor.org/stable/4202930}}</ref> Bem je bio učesnik [[Novembarski ustanak|poljskog ustanka 1830–1831]], bio je uključen u ustanak u Beču 1848. i, konačno, postao je jedan od vrhovnih zapovjednika vojske Mađarske Republike 1848–1849.{{sfn|Marx|Engels|loc=22. april 1848|p=319}} Kada je naišao na Ruse, porazio ih je i istjerao iz Hermannstadta i Kronstadta (danas [[Sibiu]] i [[Brașov]]) u Transilvaniji, preko Južnih Karpata kroz prijevoj [[Crveni toranj (prijevoj)|Crveni toranj]] u Vlašku.{{sfn|Marx|Engels|loc=22. april 1848|p=319}} Samo 2000 ruskih vojnika uspjelo se vratiti iz Transilvanije u Vlašku, a ostalih 6000 ubijeno je ili zarobljeno od mađarske vojske.{{sfn|Marx|Engels|loc=22. april 1848|p=242}} Nakon što je osigurao cijelu Transilvaniju, Bem je pokrenuo svoju mađarsku vojsku od 30.000 do 40.000 ljudi protiv austrijskih snaga u sjevernom Banatu [[Bitka kod Temišvara|zauzevši Temišvar]].{{sfn|Marx|Engels|p=334}} === Austrijanci === [[Datoteka:Görgei Artúr by Miklós Barabás.jpg|mini|[[Artúr Görgei]]]] [[Datoteka:Windisch-Graetz.jpg|mini|130px|[[Alfred Windisch-Grätz]]]] [[Laval Nugent]] bio je zadužen za ratni materijal u austrijskoj vojsci, ali je služio kao [[general]] na terenu pokušavajući okupiti sve Srbe koji su još bili lojalni austrijskom prijestolju za još jednu ofanzivu protiv ugarske vlade.{{sfn|Marx|Engels|p=611}} Ovdje se čak i na južnom frontu ugarska vojska u početku pokazala uspješnom. Ova borba dovela je do [[Bečki ustanak|Bečkog ustanka]] u oktobru 1848, kada su ustanici napali garnizon koji je bio na putu za Ugarsku da podrži snage. Ipak, austrijska vojska uspjela je ugušiti pobunu. U isto vrijeme, kod Schwechata, Austrijanci su osujetili ugarski pokušaj zauzimanja Beča. Nakon te pobjede general Windisch-Grätz i 70.000 vojnika poslani su u Ugarsku da slome revoluciju. Austrijanci su išli niz Dunav od Beča i prešli u Ugarsku kako bi opkolili Komorn (danas [[Komárom]] u Mađarskoj i [[Komárno]] u Slovačkoj). Nastavili su niz Dunav do Pešte. Nakon nekoliko žestokih borbi, predvođeni Windisch-Grätzom, zauzeli su Budim i Peštu{{sfn|Marx|Engels|p=343}} (grad je na njemačkom bio poznat kao Ofen, a kasnije su se Budim i Pešta ujedinili). U aprilu 1849, nakon tih poraza, ugarska vlada oporavila se i ostvarila nekoliko pobjeda na tom zapadnom frontu. Zaustavili su austrijsko napredovanje i ponovo zauzeli Budim i Peštu.{{sfn|Marx|Engels|p=304}} Tada je ugarska vojska razbila [[Prva bitka kod Komároma|opsadu Komároma]].{{sfn|Marx|Engels|p=346}} Proljetna ofanziva stoga se pokazala velikim uspjehom za revoluciju. Tako je ugarska vlada bila podjednako uspješna na svom istočnom frontu (Transilvanija) protiv Rusa i na zapadnom protiv Austrijanaca. No, postojao je i treći front – južni, u Banatu, gdje se borila protiv jedinica Srpskog narodnog pokreta i Jelačićevih hrvatskih trupa unutar same Vojvodine. [[Mór Perczel]], general ugarskih snaga u Banatu, ispočetka je bio uspješan u bitkama na južnom frontu.{{sfn|Marx|Engels|p=331}} U aprilu 1849. [[Ludwig von Welden]] zamijenio je Windisch-Grätza na mjestu vrhovnog zapovjednika austrijskih snaga u Ugarskoj.{{sfn|Marx|Engels|loc=19. april 1849|p=293}} Umjesto da krenu za austrijskom vojskom, Mađari su se zaustavili kako bi ponovo zauzeli Budimsku tvrđavu i pripremili odbranu. U isto vrijeme, međutim, pobjeda u [[Italija|Italiji]] oslobodila je mnoge austrijske trupe koje su se dotad borile na tom frontu. U junu 1849. ruske i austrijske trupe ušle su u Ugarsku sa znatnom brojčanom prednošću nad ugarskom vojskom. Nakon što su propali svi pozivi drugim evropskim državama, Kossuth je 11. augusta 1849. odstupio u korist Artúra Görgeija, za koga je mislio da je jedini general koji je sposoban spasiti naciju. Međutim, u maju 1849. car Nikola I obećao je udvostručiti svoje napore protiv ugarske vlade. On i Franjo Josip počeli su ponovo okupljati i naoružavati vojsku kojom će zapovijedati [[Anton Vogl]], austrijski feldmaršal koji je učestvovao u gušenju narodnooslobodilačkog pokreta u [[Galicija (historijska pokrajina)|Galiciji]] 1848.{{sfn|Marx|Engels|p=618}} Ali čak i u ovoj fazi Vogl je bio okupiran pokušajem da zaustavi još jedan revolucionarni ustanak u Galiciji.{{sfn|Marx|Engels|p=303}} I car se pripremao poslati 30.000 ruskih vojnika nazad preko Istočnih Karpata iz Poljske. Austrija je držala Galiciju i krenula u Ugarsku, nezavisno od Voglovih snaga. U isto vrijeme, sposobni [[Julius von Haynau]] poveo je vojsku od 60.000 Austrijanaca sa zapada i ponovo zauzeo područja izgubljena tokom proljeća. Dana 18. jula konačno je zauzeo Budim i Peštu.<ref name="ReferenceA">S. Leathes, G. W. Prothero i A. W. Ward, ''The Cambridge Modern History Atlas''.</ref> Rusi su također bili uspješni na istoku, a situacija Mađara postajala je sve očajnija. Dana 13. augusta, nakon nekoliko gorkih poraza, posebno nakon [[Bitka kod Segesvára|bitke kod Segesvára]] protiv Rusa i bitaka [[Bitka kod Szőrega|kod Szörega]] i [[Temišvar]]a<ref name="ReferenceA"/> protiv austrijske vojske, bilo je jasno da je Ugarska izgubila. U beznadnoj situaciji, Görgei je kod Világosa potpisao [[Predaja u Világosu|predaju Rusima]] (kako bi se rat smatrao ruskom pobjedom i zato što su pobunjenici Ruse smatrali blažima), koji su vojsku predali Austrijancima.<ref name="jbszabo">{{cite web |url= http://www.historynet.com/magazines/military_history/3822491.html |title= Hungary's War of Independence |author= János B. Szabó |website= historynet.com |date= 5. 9. 2006 |access-date=2. 7. 2011 |url-status=dead |archive-url= https://web.archive.org/web/20080401053017/http://www.historynet.com/magazines/military_history/3822491.html |archive-date= 1. 4. 2008}}</ref> [[Datoteka:Capitulaton of Hungarian Army at Világos 1849.png|250px|mini|desno|[[Predaja u Világosu]] (1849)]] == Posljedice == Von Haynau, vođa austrijske vojske, dobio je punomoć da uspostavi red u Ugarskoj nakon sukoba. Naredio je pogubljenje [[Aradski mučenici|13 aradskih mučenika]], a premijer Batthyány pogubljen je istog dana u Pešti.<ref name="jbszabo"/> Nakon neuspjele revolucije, 1849. dogodio se općenarodni "pasivni otpor".<ref>{{cite web |url= http://www.matud.iif.hu/05mar/06.html |title= Deák Ferenc és a passzív rezisztencia |author= Tamás Csapody |archive-url= https://web.archive.org/web/20120403205008/http://www.matud.iif.hu/05mar/06.html |archive-date= 3. 4. 2012 |language= mađarski}}</ref> Dvije godine kasnije [[Albrecht Austrijski, vojvoda od Teschena|Albrecht, vojvoda od Teschena]], imenovan je regentom, što je trajalo do 1860; u tom periodu proveo je [[Germanizacija|germanizaciju]].<ref name="elte">{{cite web |url= http://gepeskonyv.btk.elte.hu/adatok/Tortenelem/14Szab%F3_Marjanucz/html/3_4.htm |title= Kormányzat |website= gepeskonyv.btk.elte.hu |access-date= 20. 6. 2015 |url-status=live |archive-url= https://web.archive.org/web/20180508181516/http://gepeskonyv.btk.elte.hu/adatok/Tortenelem/14Szab%F3_Marjanucz/html/3_4.htm |archive-date= 8. 5. 2018 |language= mađarski}}</ref> Kossuth je nakon revolucije otišao u izgnanstvo. Prvo je dobio azil u Osmanskom Carstvu, gdje je boravio u [[Kütahya|Kütahyi]] do 1851. Te godine [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|američki Kongres]] pozvao ga je da dođe u Sjedinjene Američke Države. Napustio je Osmansko Carstvo u septembru, zaustavio se u Britaniji, a zatim stigao u [[New York]] u decembru. Američka javnost srdačno ga je primila, kao i tadašnji [[Državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država|državni sekretar]] [[Daniel Webster]], zbog čega su odnosi između SAD-a i Austrije bili donekle zategnuti u narednih 20 godina. [[Okrug Kossuth (Iowa)|Okrug Kossuth]] u [[Iowa|Iowi]] nazvan je po njemu. U ljeto 1852. otišao je u Englesku. Tu je ostao do 1859, kada se preselio u [[Torino]], u to vrijeme glavni grad [[Kraljevina Sardinija (1720–1861)|Pijemont-Sardinije]], u nadi da će se vratiti u domovinu, ali se to nikad nije dogodilo. Kossuth je svojom najvećom greškom smatrao sukob s manjinama u Ugarskoj. Izložio je san o multietničkoj konfederaciji republika duž Dunava, koja bi mogla spriječiti eskalaciju neprijateljskih osjećanja između etničkih grupa na tim prostorima.<ref>''Encyclopædia Britannica'': članak o Kossuthu.</ref> Mnogi Kossuthovi saborci u egzilu pridružili su mu se u Sjedinjenim Državama, uključujući i sinove jedne od njegovih sestara. Neki od tih [[Četrdesetosmaši|"četrdesetosmaša"]] ostali su nakon njegovog odlaska i borili se na strani [[Unija (Američki građanski rat)|Unije]] u [[Američki građanski rat|Američkom građanskom ratu]]. Mađarski advokat [[George Lichtenstein]], koji je služio kao Kossuthov privatni sekretar, pobjegao je u [[Kraljevic]] nakon revolucije i na kraju se nastanio u [[Edinburgh]]u, gdje je postao poznat kao [[muzičar]].<ref>{{cite book |url= https://books.google.com/books?id=Q44PAAAAYAAJ&q=G.+Lichtenstein+music&pg=PA156 |title= Musical Times |volume=34|year=1893 |access-date=9. 2. 2012}}</ref> Nakon predaje mađarske vojske kod Világosa 1849. carističke trupe odnijele su njihove revolucionarne zastave u Rusiju, gdje su čuvane i pod carističkim i pod [[Komunizam|komunističkim]] sistemom. Godine 1940. [[Sovjetski Savez]] ponudio je zastave [[Miklós Horthy|Horthyjevoj]] vladi u zamjenu za oslobađanje zatvorenog mađarskog komunističkog vođe [[Mátyás Rákosi|Mátyása Rákosija]]; Horthyjeva vlada prihvatila je ponudu.<ref name="Mátyás Rákosi">{{cite web |url= http://www.rev.hu/history_of_56/szerviz/kislex/biograf/rakosi.htm |title= Mátyás Rákosi |access-date= 28. 6. 2011 |date= 12. 9. 2001|url-status=dead |archive-url= https://web.archive.org/web/20110615010820/http://www.rev.hu/history_of_56/szerviz/kislex/biograf/rakosi.htm |archive-date= 15. 6. 2011 |language= en}}</ref> Prema legendi, Mađari se ne "kuckaju" čašama [[Pivo|piva]] iz razloga što su to činili Austrijanci nakon gušenja revolucije.<ref>{{Cite web |url= https://retrolegends.hu/2013/05/02/szabad-e-sorrel-koccintani/ |title= Szabad-e sörrel koccintani? |last= Pityer |website= RetroLegends.hu |date= 2. 5. 2013 |language= hu |access-date= 8. 10. 2019 |archive-date= 8. 10. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20191008093516/https://retrolegends.hu/2013/05/02/szabad-e-sorrel-koccintani/ |url-status= dead }}</ref> == Američki građanski rat == Godine 1861. bilo je jedva 4000 Mađara u Sjedinjenim Američkim Državama, ali je ipak 1000 njih stupilo u službu vojske Unije, postotak koji nije imala nijedna druga imigrantska zajednica. Svjedočanstvo vojnih kvaliteta tih Mađara jest činjenica da je od tog relativno malog broja njih pet postalo brigadnim generalima, 15 pukovnicima, dva potpukovnicima, 14 majorima i 15 kapetanima. General [[Gyula Számwald]] zapovijedao je brigadom; general [[Sándor Asbóth]] postavljen je za zapovjednika cijele vojne zone. Među štabnim oficirima posebno su se odlikovali pukovnici [[Fülöp Figyelmessy]], [[Géza Mihalotzy]], organizator Lincolnovog voda strijelaca slavenskog porijekla, te [[Frigyes György Utassy]], organizator i zapovjednik [[39. njujorški pješadijski puk|39. njujorškog pješadijskog puka]], koji je nosio naziv "[[Giuseppe Garibaldi|Garibaldijeva]] garda". Pukovnik [[Károly Zágonyi]], na čelu garde [[John C. Frémont|Frémontovih]] tjelohranitelja, preuzeo je [[Springfield (Missouri)|Springfield]] u [[Missouri]]ju od znatno nadmoćnijih neprijateljskih snaga u [[Prva bitka kod Springfielda|smionom napadu]] poznatom u [[Historija Sjedinjenih Američkih Država|američkoj historiji]] kao "Zágonyijeva vožnja smrti". [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|Predsjednik]] [[Abraham Lincoln]] imenovao je [[László Újházy (političar)|Lászla Újházyja]] [[Konzul (predstavnik)|konzulom]] u [[Ancona|Anconi]] na početku građanskog rata, a nakon njegovog završetka mnogi drugi Mađari dobili su mjesta u američkim [[Diplomatija|diplomatskim]] i konzularnim i drugim javnim službama.<ref>{{cite book |url= https://mek.oszk.hu/02000/02096/html/saxon.htm |title= Hungary and the Anglo-Saxon World |author= Stephen Gál |publisher= Officina Press |location= Budimpešta |year=1947}}</ref> == Također pogledajte == * [[Buržoaska revolucija]] * [[László Lovassy]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.ohio.edu/chastain/index.htm "Encyclopedia of 1848 Revolutions"] {{Mađarska revolucija 1848.}} {{Revolucije 1848.}} {{Mađarska po temama}} {{Istaknuti članak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Mađarska revolucija 1848.| ]] [[Kategorija:Revolucije 1848. u Austrijskom Carstvu]] [[Kategorija:Revolucije u Mađarskoj]] [[Kategorija:Mađarski nacionalizam]] [[Kategorija:Moderna historija Mađarske]] [[Kategorija:1848. u Mađarskoj]] [[Kategorija:1849. u Mađarskoj]] [[Kategorija:1848. u Austrijskom Carstvu]] [[Kategorija:1849. u Austrijskom Carstvu]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Mađarske]] ks82avf3xb6cp9luf63vjhscuuj5i7e Moć (socijalna i politička) 0 497412 3838345 3787108 2026-04-30T08:56:38Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3838345 wikitext text/x-wiki {{multiple image | perrow = 2 | total_width = 350 | image1 = Great Hall of the People and Monument to the People's Heros, Tiananmen Square.jpg | image2 = Japanese passport crimson.jpg | image3 = Modern chain gang.jpg | image4 = Bronze sculpture of Barack and Michelle Obama at Barack Obama Plaza - 1.jpg | footer = '''Društvena i politička moć kao višestruki pojam'''. '''Gore lijevo''': [[Velika dvorana naroda]], centralna državna zgrada koju je [[Vlada Kine|vlada Narodne Republike Kine]] koristila za zakonodavne i ceremonijalne aktivnosti (NRK ). '''Vrh-desno''': u 2021. [[Henley Passport Index]], [[Japan]] je imao najviše bezviznog pristupa od bilo koje zemlje putem svojih sporazuma za [[pasoš]]e do 193 destinacije; primjer [[meka moć|mehke moći]]. '''Dojle lijevo''': [[lančana banda]] zatvorenika koji služe kaznu pod nadležnošću [[texas]]kog odjeljenja zatvorskih institucija u [[Texas]]u, [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. '''Dolje desno''': statua [[Barack Obama|Baracka Obame]] i [[Michelle Obama]] blizu [[Moneygall]], [[Irska]]; primjer kulturne moći. }} {{Sociologija}} U [[društvene nauke|društvenim naukama]] i [[politika|politici]], '''moć''' je društvena proizvodnja efekta koji određuje kapacitete, postupke, uvjerenja ili ponašanje aktera.<ref name=":0">{{Cite journal |last1=Barnett |first1=Michael |last2=Duvall |first2=Raymond |date=2005 |title=Power in International Politics |url=https://www.jstor.org/stable/3877878 |journal=International Organization |volume=59 |issue=1 |pages=39–75 |doi=10.1017/S0020818305050010 |jstor=3877878 |s2cid=3613655 |issn=0020-8183|doi-access=free }}</ref> Moć se ne odnosi isključivo na prijetnju ili upotrebu sile ([[prinuda]]) od strane jednog aktera protiv drugog, već se može vršiti i difuznim sredstvima (kao što su [[institucije]]).<ref name=":0" /><ref>{{Citation |last1=Finnemore |first1=Martha |title=Puzzles about Power |date=2013 |url=https://oxford.universitypressscholarship.com/10.1093/acprof:oso/9780199970087.001.0001/acprof-9780199970087-chapter-1 |work=Back to Basics: State Power in a Contemporary World |publisher=Oxford University Press |doi=10.1093/acprof:oso/9780199970087.003.0001 |isbn=978-0-19-997008-7 |last2=Goldstein |first2=Judith |accessdate=10. 3. 2023 |archive-date=23. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231023015030/https://academic.oup.com/crawlprevention/governor?content=%2foxford-scholarship-online |url-status=dead }}</ref> Moć takođe može imati strukturne forme, jer određuje aktere u međusobnom odnosu (kao što je razlikovanje između [[dijalektika gospodar.rob|gospodara i porobljene osobe]], domaćina i njihovih rođaka, poslodavca i njihovih zaposlenih, roditelj i dijete, politički predstavnik i njihovi birači...), i diskurzivne forme, jer kategorije i jezik mogu dati legitimitet nekim ponašanjima i grupama u odnosu na druge.<ref name=":0"/> Termin ''[[Autoritet (sociologija)|autoritet]]'' se često koristi za moć koja se doživljava kao [[Legitimnost (politika)|legitimna]] ili društveno odobrena od strane [[društvena struktura|društvene strukture]]. Moć se može posmatrati kao zla ili [[nepravda|nepravedna]]; međutim, moć se takođe može posmatrati kao dobra i kao nešto naslijeđeno ili dato za ostvarivanje [[humanizam|humanističkih]] ciljeva koji će pomoći, pokrenuti i osnažiti i druge. Naučnici su napravili razliku između [[meka moć|mehke]] i [[tvrda moć|tvrde moći]]. == Teorije == === Pet osnova moći === {{Glavni|Pet francuskih i Gavranovih osnova moći}} U sada već klasičnoj studiji (1959.) (1959),<ref>French, J.R.P., & Raven, B. (1959). 'The bases of social power,' in D. Cartwright (ed.) Studies in Social Power. Ann Arbor, MI: University of Michigan Press. 259-269.</ref> socijalni psiholozi [[John R. P. French]] i [[Bertram Raven]] razvili su shemu izvora moći pomoću koje su analizirali kako igre moći funkcioniraju (ili ne funkcioniraju) u određenom odnosu. Prema Frenchu i Ravenu, moć se mora razlikovati od uticaja na sljedeći način: moć je ono stanje stvari koje se održava u datom odnosu, A-B, tako da dati pokušaj uticaja A na B čini željenu promjenu A u B vjerovatnijom . Ovako shvaćena, moć je u osnovi „relativna“ – zavisi od specifičnog shvatanja koje A i B primenjuju na svoj odnos, i zahteva B-ovo prepoznavanje kvaliteta u A, koji bi motivisao B da se promeni na način na koji A namjerava. A mora se oslanjati na 'bazu' ili kombinaciju osnova moći prikladne za odnos, da bi postigao željeni ishod. Korištenje pogrešne baze moći može imati neželjene efekte, uključujući smanjenje vlastite snage A. French i Raven tvrde da postoji pet značajnih kategorija takvih kvaliteta, ne isključujući druge manje kategorije. Od tada su navedene dodatne osnove – posebno u svojoj knjizi [[Gareth Morgan|Garetha Morgana]] iz 1986., „Slike organizacije“ ''Images of Organization''.<ref>{{Citation|url=http://trace.tennessee.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1873&context=utk_graddiss|title=Everyday Experiences of Power|date=august 2010|first=Kelly E.|last=de Moll|page=22|format=PDF|publisher=University of Tennessee|location=Knoxville, TN|type=Ph.D. dissertation|postscript=.|accessdate=10. 3. 2023|archive-date=22. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211022074157/https://trace.tennessee.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1873&context=utk_graddiss|url-status=dead}}</ref> ==== Legitimna moć ==== {{Glavni|Legitimna moć}} Takođe se naziva i "poziciona moć", legitimna moć je moć pojedinca zbog relativnog položaja i dužnosti nositelja pozicije unutar organizacije. Legitimna moć je formalna vlast koja se delegira nositelju funkcije. Obično ga prate različiti atributi moći kao što su [[uniforma]], [[titula]] ili impozantna fizička funkcija. Jednostavno rečeno, moć se može izraziti kao „naviše“ ili „naniže“. Sa '''moći naniže''', nadređeni [[kompanija]] utiču na podređene radi postizanja organizacijskih ciljeva. Kada kompanija pokazuje '''moć naviše''', podređeni utiču na odluke svog [[lider]]a ili vođa. ==== Referentna moć ==== {{Glavni|Referentna moć}} Referentna moć je moć ili sposobnost pojedinaca da privuku druge i izgrade [[lojalnost]]. Zasnovan je na [[harizma|harizmi]] i [[međuljudske vještine|međuljudskim vještinama]] nositelja moći. Osoba se može diviti zbog specifične lične osobine, a to divljenje stvara mogućnost za međuljudski uticaj. Ovdje osoba pod moći želi da se poistovjeti sa ovim ličnim kvalitetima i dobija zadovoljstvo što je prihvaćena sljedbenik. [[Nacionalizam]] i [[patriotizam]] se ubrajaju u nematerijalnu vrstu referentne moći. Naprimjer, vojnici se bore u ratovima da brane čast zemlje. Ovo je druga najmanje očigledna moć, ali najefikasnija. Oglašivači su dugo koristili referentnu moć sportskih figura za reklamiranje proizvoda, naprimjer. Harizmatična privlačnost sportske zvijezde navodno vodi do prihvatanja podrške, iako pojedinac možda ima malo stvarnog kredibiliteta izvan sportske arene.<ref>{{cite book|title=Management|date=2008|first1=Patrick J.|last1=Montana|first2=Bruce H.|last2=Charnov|edition= 4th|page=[https://books.google.com/books?id=yJIQ2XGhneUC&pg=PA257 257]|isbn=9780764139314|publisher=Barron's Educational Series|location=Hauppauge, NY|oclc=175290009}}</ref> Zloupotreba je moguća kada neko ko je simpatičan, ali mu nedostaje integritet i poštenje, dođe na vlast, dovodeći ga u situaciju da stekne ličnu prednost po cijenu pozicije grupe. Referentna moć je sama po sebi nestabilna i nije dovoljna za lidera koji želi dugovječnost i poštovanje. Međutim, u kombinaciji s drugim izvorima moći može pomoći osobi da postigne veliki uspjeh. ==== Ekspertska moć ==== {{Glavni|Ekspertska moć}} [[Ekspert]]ska moć je moć pojedinca koja proizilazi iz vještina ili stručnosti osobe i potreba organizacije za tim vještinama i stručnošću. Za razliku od ostalih, ovaj tip moći je obično vrlo specifična i ograničena na određeno područje u kojem je stručnjak obučen i kvalifikovan. Kada imaju znanje i vještine koje im omogućavaju da razumiju situaciju, predlažu rješenja, koriste čvrstu prosudbu i općenito nadmašuju druge, onda ih ljudi teže saslušati. Kada pojedinci pokažu stručnost, ljudi imaju tendenciju da im vjeruju i poštuju ono što govore. Kao stručnjaci za predmet, njihove ideje će imati veću vrijednost, a drugi će od njih tražiti [[liderstvo]] u toj oblasti. ==== Moć nagrade ==== {{Glavni|Moć nagrade}} [[Sistem nagrađivanja|Nagradna]] moć zavisi od sposobnosti nositelja moći da dodijeli vrijedne materijalne nagrade, odnosi se na stepen do kojeg pojedinac može drugima dati neki vid nagrade kao što su beneficije, slobodno vreme, željeni pokloni, unapređenja ili povećanja plaće ili odgovornosti. Ova moć je očigledna, ali i neefikasna ako se zloupotrebi. Ljudi koji zloupotrebljavaju moć nagrađivanja mogu postati nasrtljivi ili biti ukoreni jer su previše otvoreni ili 'prebrzo pokreću stvari'. Ako drugi očekuju da će biti nagrađeni za ono što neko želi, postoji velika vjerovatnoća da će to i učiniti. Problem sa ovom osnovom moći je u tome što nagrađivač možda neće imati toliku kontrolu nad nagradama koliko je to potrebno. Supervizori rijetko imaju potpunu kontrolu nad povećanjem plaća, a menadžeri često ne mogu da kontrolišu sve radnje izolovano: čak je i kompaniji [[Glavni izvršni direktor|CEO]] potrebna dozvola odbora direktora za neke radnje. Kada pojedinac iskoristi dostupne nagrade, ili nagrade nemaju dovoljno percipirane vrijednosti za druge, njihova moć slabi. Jedna od frustracija korištenja nagrada je to što one često moraju svaki put biti veće da bi imale isti motivacijski utjecaj: čak i tada, ako se nagrade često dodjeljuju, ljudi mogu postati zasićeni nagradom, tako da ona gubi na djelotvornosti. . .U smislu [[kultura otkazivanja]], masovna ostrakizacija koja se koristi za pomirenje nekontrolisane nepravde i zloupotrebe moći je "moć naviše". Politike za nadzor [[internet]]a prema ovim procesima kao put za kreiranje odgovarajućeg postupka za rješavanje sukoba, zloupotreba i štete koja se čini kroz uspostavljene procese poznata je kao "silazna moć"<ref>{{cite book |last=Schein |first=Larry E. Greiner, Virginia E. |title=Power and organization development : mobilizing power to implement change |url=https://archive.org/details/powerorganizatio0000grei |date=1988 |publisher=Addison-Wesley |location=Reading, Mass. |isbn=978-0201121858 |edition= Repr. with corrections.}}</ref> ==== Prinudna moć ==== {{Glavni|Moć prinude}} {{također pogledajta|Prinudna kontrola}} [[prinuda|Prinudna]] moć je primjena negativnih utjecaja. Uključuje mogućnost degradiranja ili uskraćivanja drugih nagrada. Želja za vrijednim nagradama ili strah od uskraćivanja mogu osigurati poslušnost onih koji su pod moći. Moć prinude obično je najočitiji, ali najmanje efikasan oblik moći jer stvara ogorčenost i otpor ljudi koji je doživljavaju. Pretnje i [[Kazna (psihologija)|kazne]] su uobičajena sredstva prinude. Nagoveštavanje ili prijetnja da će neko biti otpušten, degradiran, uskraćene privilegije ili nepoželjni zadaci – to su karakteristike upotrebe sile prinude. Ekstenzivna upotreba sile prinude rijetko je prikladna u organizacionom okruženju, a oslanjanje samo na ove oblike moći će rezultirati vrlo hladnim, osiromašenim stilom vođenja. Ovo je tip moći koja se obično vidi u modnoj industriji u sprezi sa legitimnom moći, a u literaturi specifičnoj za industriju naziva se "glamurizacija strukturne dominacije i eksploatacije".<ref>{{Cite news | url=https://www.theguardian.com/fashion/2018/sep/02/academic-exposing-ugly-reality-high-fashion-giulia-mensitieri | title=Chanel shoes, but no salary: How one woman exposed the scandal of the French fashion industry| newspaper=The Guardian| date=2. 9. 2018| last1=Marsh| first1=Stefanie}}</ref> === Principi u međuljudskim odnosima === Prema Lauri K. Guerrero i Peteru A. Andersenu u "Bliski susreti: komunikacija u odnosima":<ref>Guerrero, Laura K., and Peter A. Andersen. ''Close Encounters: Communication in Relationships'', 3rd ed. Thousand Oaks, Calif.: SAGE, 2011. Print. p.267-261</ref> # '''Moć kao percepcija''': Moć je percepcija u smislu da neki ljudi mogu imati objektivnu moć, ali i dalje imaju problema da utiču na druge. Ljudi koji koriste znakove moći i djeluju snažno i proaktivno imaju tendenciju da ih drugi percipiraju kao moćne. Neki ljudi postaju uticajni iako ne koriste otvoreno snažno [[ponašanje]]. # '''Moć kao relacijski koncept''': Moć postoji u odnosima. Ovdje je često pitanje koliku relativnu moć osoba ima u odnosu na svog partnera. Partneri u bliskim i zadovoljavajućim odnosima često utiču jedni na druge u različito vrijeme u različitim arenama. # '''Moć zasnovana na resursima''': Moć obično predstavlja borbu oko resursa. Što su resursi oskudniji i vredniji, to su borbe za moć intenzivnije i dugotrajnije. Hipoteza o oskudici ukazuje na to da ljudi imaju najveću moć kada je teško doći do resursa koje posjeduju ili su im velika potražnja. Međutim, oskudni resursi vode do moći samo ako se vrednuju unutar odnosa. # '''Princip najmanje moći interesa i zavisnosti''': Osoba koja ima manje da izgubi ima veću moć u vezi. Moć zavisnosti ukazuje na to da su oni koji su ovisni o svojoj vezi ili partneru manje moćni, posebno ako znaju da je njihov partner nepovezan i da bi ih mogao napustiti. Prema teoriji međuzavisnosti, kvalitet alternativa odnosi se na e odnosa i mogućnosti koje bi ljudi mogli imati da nisu u trenutnoj vezi. [[Princip najmanjeg interesa]] sugerira da ako postoji razlika u intenzitetu pozitivnih osjećaja među partnerima, partner koji se osjeća najpozitivnije je u nepovoljnom položaju. Postoji obrnuti odnos između interesovanja za vezu i stepena relacijske moći. # '''Napajanje kao omogućavanje ili onemogućavanje''': Napajanje može biti [[omogućavanje]] ili onemogućavanje. Istraživanje je pokazalo da je veća vjerovatnoća da će ljudi imati trajni uticaj na druge kada se upuste u dominantno ponašanje koje odražava [[društvene vještine]], a ne [[zastrašivanje]]. Lična moć štiti od pritiska i preteranog [[Društveni uticaj|uticaja]] drugih i/ili situacijskog [[stres]]a. Ljudi koji komuniciraju putem [[samopouzdanje|samopouzdanja]] i izražajnog, sabranog ponašanja obično su uspješni u postizanju svojih ciljeva i održavanju dobrih odnosa. Moć može biti onesposobljena kada vodi do destruktivnih obrazaca komunikacije. Ovo može dovesti do zastrašujućeg efekta u kojem manje moćna osoba često oklijeva da saopći nezadovoljstvo, kao i do obrasca povlačenja zahtjeva kada jedna osoba postavlja zahtjeve, a druga postaje defanzivna i povlači se (Mawasha, 2006). Oba efekta imaju negativne posljedice na zadovoljstvo odnosa. # '''Moć kao prerogativ''': Prerogativni princip kaže da partner sa većom moći može postavljati i kršiti pravila. Moćni ljudi mogu kršiti [[Konvencija|norme]], kršiti pravila odnosa i upravljati interakcijama bez toliko kazne kao i nemoćni ljudi. Ove akcije mogu ojačati moć zavisnosti moćne osobe. Osim toga, moćnija osoba ima prerogativ da upravlja i verbalnim i neverbalnim interakcijama. Oni mogu lakše pokrenuti razgovore, promijeniti teme, prekinuti druge, pokrenuti dodir i prekinuti rasprave od manje moćnih ljudi. (Pogledajte [[Ekspresija dominacije]].) == Također pogledajte == {{columns-list|colwidth=30em| * [[Kompleks neprijateljstva i neprijateljstva]] * [[Pristrasnost autoriteta]] * [[Kontrola vremena u odnosima moći]] * [[Diskurs moći]] * [[Disciplina]] * [[Struktura moći]] * [[Podjela vlasti]] * [[Govor moćne istine]] * [[Društvena kontrola]] * [[Društvena norma]] * [[Kolaps države]] * [[Anatomija revolucije]] * [[Veto]], moć da se zabrani radnja * [[Agentska moć]] }} == Reference == {{reflist|colwidth=30em}} ==Vanjski linkovi== {{wikiquote|Power}} {{Commons category|Political power}} *{{cite book | last1 = Dolata | first1 = Ulrich | last2 = Schrape | first2 = Jan-Felix| title = Collectivity and Power on the Internet. A Sociological Perspective | publisher = Springer | location = London Cham | year = 2018 | isbn = 9783319784137 | doi=10.1007/978-3-319-78414-4 }} *{{cite book |last=Bitar |first=Amer |date=2020 |title=Bedouin Visual Leadership in the Middle East: The Power of Aesthetics and Practical Implications |url=https://books.google.com/books?id=X4oBEAAAQBAJ |publisher=Springer Nature |isbn=9783030573973}} * Vatiero M. (2009), [http://sites.google.com/site/massimilianovatiero/book ''Understanding Power. A 'Law and Economics' Approach''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200730213500/https://sites.google.com/site/massimilianovatiero/book |date=30. 7. 2020 }}, VDM Verlag. {{ISBN|978-3-639-20265-6}} * Michael Eldred, [http://www.arte-fact.org/sclontlg.html ''Social Ontology: Recasting Political Philosophy Through a Phenomenology of Whoness''] Ontos, Frankfurt 2008 {{ISBN|978-3-938793-78-7}} * Mirko VAGNONI, Charles V and the Furyat the Prado Museum:The Power of the King's Body as Image, Eikón / Imago: Vol 6 No 2 (2017). 49 – 66. https://doi.org/10.5209/eiko.73559 * Simmel, Georg [https://web.archive.org/web/20070220091242/http://spartan.ac.brocku.ca/~lward/Simmel/Simmel_1896a.html ''Superiority and Subordination as Subject-Matter of Sociology''] * Simmel, Georg [https://web.archive.org/web/20041126004910/http://spartan.ac.brocku.ca/%7Elward/Simmel/Simmel_1896b.html ''Superiority and Subordination as Subject-Matter of Sociology II''] * Kanter, R. M. (1979). [https://hbr.org/1979/07/power-failure-in-management-circuits ''Power failures in management circuits'']. Harvard Business Review. *{{YouTube|C8EJXUZmW74|Forbes: World's Most Powerful Women Define Power}} {{međunarodna moć}} {{Buling}} {{Michel Foucault}} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Power (social and political)}} [[Kategorija:Moć (socijalna i politička)| ]] [[Kategorija:Baruh Spinoza]] [[Kategorija:Maltretiranje]] [[Kategorija:Koncepti u političkoj filozofiji]] [[Kategorija:Odnosi većine i manjine]] [[Kategorija:Michel Foucault]] [[Kategorija:Društveni koncepti]] [[Kategorija:Sociološka terminologija]] [[Kategorija:Sociologija]] [[Kategorija:Društvo]] hlvjxpt9eqxru42z7zftrwqrjnrfcql Martin Ødegaard 0 497867 3838259 3589875 2026-04-29T21:52:51Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3838259 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Martin Ødegaard | slika = File:Arsenal v Everton (1) (cropped).jpg | punoime = Martin Ødegaard | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1998|12|17}} | rodnigrad = [[Drammen]] | rodnadržava = [[Norveška]] | datumsmrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 178 cm<ref>{{cite web |url=https://www.premierleague.com/players/11419/Martin-%C3%98degaard/overview |title=Martin Ødegaard: Overview |publisher=Premier League |access-date=12. 3. 2021 |archive-date=12. 3. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210312222740/https://www.premierleague.com/players/11419/Martin-%C3%98degaard/overview |url-status=live}}</ref> | position = [[Midfielder]]<ref>{{cite web |title=Martin Odegaard Positions |url=https://www.footballcritic.com/martin-odegaard/player-positions/16487 |website=Footballcritic|access-date=27. 12. 2022}}</ref> | pozicija = [[Vezni]] | trenutniklub = [[Arsenal FC|Arsenal]] | brojnadresu = 8 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = 2005–2009 <br/> 2009–2014 | omladinskipogoni = Drammen Strong <br/> [[Strømsgodset Toppfotball|Strømsgodset]] | godine1 = 2013. | klubovi1 = [[Strømsgodset Toppfotball|Strømsgodset 3]] | nastupi(golovi)1 = 11 (4) | godine2 = 2013–2014. | klubovi2 = [[Strømsgodset Toppfotball|Strømsgodset 2]] | nastupi(golovi)2 = 5 (1) | godine3 = 2014–2015. | klubovi3 = [[Strømsgodset Toppfotball|Strømsgodset]] | nastupi(golovi)3 = 23 (5) | godine4 = 2015–2017. | klubovi4 = [[Real Madrid Castilla]] | nastupi(golovi)4 = 58 (5) | godine5 = 2015–2021. | klubovi5 = [[Real Madrid CF|Real Madrid]] | nastupi(golovi)5 = 8 (0) | godine6 = 2017–2018 | klubovi6 = → [[SC Heerenveen|Heerenveen]] (posudba) | nastupi(golovi)6 = 38 (2) | godine7 = 2018–2019 | klubovi7 = → [[SBV Vitesse|Vitesse]] (posudba) | nastupi(golovi)7 = 31 (8) | godine8 = 2019–2020 | klubovi8 = → [[Real Sociedad]] (posudba) | nastupi(golovi)8 = 31 (4) | godine9 = 2021 | klubovi9 = → [[Arsenal FC|Arsenal]] (posudba) | nastupi(golovi)9 = 14 (1) | godine10 = 2021– | klubovi10 = [[Arsenal FC|Arsenal]] | nastupi(golovi)10 = 101 (29) | reprezentacija = [[Nogometna reprezentacija Norveške|Norveška]] | nacionalnegodine1 = 2013 | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Norveške U15|Norveška U-15]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 2 (0) | nacionalnegodine2 = 2013–2014. | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Norveške U16|Norveška U-16]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 6 (0) | nacionalnegodine3 = 2014 | nacionalneekipe3 = [[Nogometna reprezentacija Norveške U17|Norveška U-17]] | nacionalninastupi(golovi)3 = 4 (0) | nacionalnegodine4 = 2014–2018. | nacionalneekipe4 = [[Nogometna reprezentacija Norveške U21|Norveška U-21]] | nacionalninastupi(golovi)4 = 18 (5) | nacionalnegodine5 = 2014– | nacionalneekipe5 = [[Nogometna reprezentacija Norveške|Norveška]] | nacionalninastupi(golovi)5 = 57 (3) | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjeuređivanje = 6. 4. 2024. }} '''Martin Ødegaard''' (rođen 17. decembra 1998) jest norveški profesionalni nogometaš koji igra na poziciji veznjaka. Kapiten je [[Arsenal FC|Arsenala]] i [[Nogometna reprezentacija Norveške|reprezentacije Norveške]]. == Nagrade == '''Real Sociedad''' * [[Kup kralja]]: [[Kup kralja 2019/2020.|2019/2020.]]<ref>{{Cite web|url=https://www.football.london/arsenal-fc/news/arsenal-martin-odegaard-copa-rey-20317899|title=Arsenal star Martin Odegaard just won a Copa del Rey title|last=Kemble|first=Jamie|date=3. 4. 2021|website=Football.London|language=en|access-date=1. 4. 2023}}</ref> '''Arsenal''' * [[FA Community Shield]]: [[FA Community Shield 2023.|2023]]<ref>{{Cite news|title=Arsenal beat Man City in Community Shield shootout|url=https://www.bbc.com/sport/football/66352143|newspaper=BBC Sport|access-date=7. 8. 2023|language=en-GB}}</ref> '''Individualno''' * [[Gullballen]]: 2019.<ref>{{Cite web|url=https://www.fotball.no/tema/nff-nyheter/2019/gullballen-til-graham-hansen-og-odegaard/|title=Gullballen til Graham Hansen og Ødegaard|last=Fotballforbund|first=Norges|website=fotball.no - Norges Fotballforbund|language=no|access-date=1. 4. 2023}}</ref> * Kniksen's Honour Award: 2022.<ref>{{Cite web|url=https://toppfotball.no/nyheter/martin-odegaard-far-kniksens-hederspris|title=Martin Ødegaard får Kniksens Hederspris|website=Norsk Toppfotball|language=nb-no|access-date=1. 4. 2023}}</ref> * [[Tippeligaen]] Mladi igrač godine: 2014.<ref>{{Cite web|url=http://www.toppfotball.no/news/article/ujunc3q4y7f1rcz07oyvksig/title/stefan-johansen-fikk-gullballen-2014/|title=Nyheter {{!}} Norsk Toppfotball|date=11. 11. 2014|website=web.archive.org|access-date=1. 4. 2023|archive-date=11. 11. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141111003406/http://www.toppfotball.no/news/article/ujunc3q4y7f1rcz07oyvksig/title/stefan-johansen-fikk-gullballen-2014/|url-status=bot: unknown}}</ref> * Eredivisie tim godine: 2018/2019.<ref>{{Cite web|url=https://eredivisie.eu/news/frenkie-de-jong-eredivisie-player-of-the-season-2018-2019/|title=FRENKIE DE JONG EREDIVISIE PLAYER OF THE SEASON 2018/2019|website=Eredivisie|language=en|access-date=1. 4. 2023}}</ref> * [[SBV Vitesse|Vitesse igrač godine]]: 2018/2019. * [[UEFA]] La Liga tim godine: 2019/2020.<ref>{{Cite web|url=https://es.uefa.com/uefaeuropaleague/news/025f-0ff091d12bcc-b8388f80644f-1000--equipo-revelacion-de-la-liga-2019-20/|title=Equipo Revelación de La Liga 2019/20|last=UEFA.com|date=21. 7. 2020|website=UEFA.com|language=es|access-date=1. 4. 2023}}</ref> * [[Premijer liga Engleske|Premier League]] igrač mjeseca: [[Premier League 2022/2023.|novembar/decembar 2022.]]<ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/3016906|title=Odegaard voted November/December 2022 EA SPORTS Player of the Month|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=1. 4. 2023}}</ref> * [[La Liga]] igrač mjeseca: [[La Liga 2019/2020.|septembar 2019.]]<ref>{{Cite web|url=https://www.laliga.com/en-GB/news/martin-odegaard-september-player-of-the-month-in-laliga-santander|title=Martin Ødegaard, September Player of the Month in LaLiga Santander|website=Página web oficial de LaLiga {{!}} LaLiga|language=en|access-date=1. 4. 2023|archive-date=9. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191009123533/https://www.laliga.com/en-GB/news/martin-odegaard-september-player-of-the-month-in-laliga-santander|url-status=dead}}</ref> * [[Eredivisie]] igrač mjeseca: april 2019. * Eredivisie talent mjeseca: maj 2019.<ref>{{Cite web|url=https://eredivisie.nl/nl-nl/nieuwsbericht/omarsson-speler-van-de-maand-%C3%B8degaard-talent-van-de-maand|title=Ómarsson Speler van de Maand, Ødegaard Talent van de Maand {{!}} Eredivisie|date=24. 7. 2020|website=web.archive.org|access-date=1. 4. 2023|archive-date=24. 7. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200724181938/https://eredivisie.nl/nl-nl/nieuwsbericht/omarsson-speler-van-de-maand-%C3%B8degaard-talent-van-de-maand|url-status=dead}}</ref> * London Football Awards Premier League igrač godine: 2023.<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/quartet-honoured-london-football-awards|title=Quartet honoured at London Football Awards|website=Quartet honoured at London Football Awards|language=en|access-date=1. 4. 2023}}</ref> * Arsenalov igrač godine: [[Arsenal FC – sezona 2022/2023.|2022/2023.]]<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/martin-odegaard-named-202223-player-season|title=Martin Odegaard named 2022/23 Player of the Season|date=13. 7. 2023|website=Martin Odegaard named 2022/23 Player of the Season|language=en|access-date=11. 6. 2023}}</ref> == Reference == <references responsive="" /> == Vanjski linkovi == * [https://www.arsenal.com/men/players/martin-odegaard Profil] na Arsenal.com {{Arsenal FC - ekipa}}{{Igrač godine - Arsenal FC}} [[Kategorija:Rođeni 1998.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Norveški nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Real Madrida]] [[Kategorija:Nogometaši Heerenveena]] [[Kategorija:Nogometaši SBV Vitessea]] [[Kategorija:Nogometaši Real Sociedada]] [[Kategorija:Nogometaši Arsenala]] hlxph44ooombg4qwsc6febvt9fwn1d4 Malajci 0 502202 3838230 3769259 2026-04-29T18:31:04Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3838230 wikitext text/x-wiki {{Infokutija etnička grupa | grupa = Malajci | izvorno_ime = Orang Melayu | ukupno = oko 30.000.000 | regija1 = {{ZID|Malezija}} <small>(2023 popis)</small> | pop1 = 17.600.000 | ref1 = {{refn|group=note|Podaci popisa stanovništva u Maleziji ne razlikuju nemalajske indonežanske etničke grupe (kao što su Javanci) kao zasebne etničke grupe, već ih uključuju među "Malajce".}} | regija2 = {{ZID|Indonezija}} <small>(2010 popis)</small> | pop2 = 8.753.791 | ref2 = {{refn|group=note|Ovaj broj daje samo etničku populaciju koja se nalazi pod pojmom "malajski" prema definiciji indonežanske vlade, naime Melayu Asahan, Melayu Deli, Melayu Riau, Langkat/ Melayu Langkat, Melayu Banyu Asin, Asahan, Melayu, Melayu Lahat i Melayu Semendo u nekim dijelovima Sumatre}}{{sfn|Ananta|Arifin|Hasbullah|Handayani|2015|p=119}}<ref>{{cite web|url=https://indonesia.go.id/profil/suku-bangsa|title=Ethnic Group (eng)|author=<!--Not stated-->|date=2017|website=indonesia.go id|publisher=Indonesian Information Portal|access-date=29. 12. 2020|archive-date=21. 4. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200421175944/https://indonesia.go.id/profil/suku-bangsa|url-status=dead}}</ref> | regija3 = {{ZID|Tajland}} | pop3 = 2.150.950 | ref3 = <ref>{{cite web|title=Thailand|year=2022|website=World Population Review|url=http://worldpopulationreview.com/countries/thailand-population/|access-date=5. 5. 2015|archive-date=20. 4. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150420040210/http://worldpopulationreview.com/countries/thailand-population/|url-status=live}}</ref> | regija4 = {{ZID|Singapur}} <small>(2020 popis)</small> | pop4 = 545.498{{refn|group=note|Podaci sa popisa stanovništva u Singapuru ne razlikuju nemalajske indonežanske etničke grupe kao zasebne etničke grupe, već ih uključuju među "Malajce", iako, na primjer, oni javanskog porijekla čine oko 60% Singapurska "malajska" populacije.}} | ref4 = <ref>{{Cite web|title=Census of Population 2020{{!}}Population|url=https://www.singstat.gov.sg/-/media/files/publications/cop2020/sr1/cop2020sr1.pdf|access-date=29. 11. 2023|archive-date=11. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220611051404/https://www.singstat.gov.sg/-/media/files/publications/cop2020/sr1/cop2020sr1.pdf|url-status=dead}}</ref> | regija5 = {{ZID|Brunej}} | pop5 = 314.560 | ref5 = <ref>"CIA (B)"</ref> | regija6 = {{ZID|Arapski svijet}} | pop6 = oko 50.000 | ref6 = <ref>{{Cite web|url=http://www.utusan.com.my/rencana/agama/jejak-melayu-di-bumi-anbiya-1.437075|title=Jejak Melayu di bumi anbiya|access-date=1. 6. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180915002357/http://www.utusan.com.my/rencana/agama/jejak-melayu-di-bumi-anbiya-1.437075|archive-date=15. 9. 2018|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://ww1.kosmo.com.my/kosmo/content.asp?y=2017&dt=0126&pub=Kosmo&sec=Rencana_Utama&pg=ru_02.htm|title=Jabal Ajyad perkampungan komuniti Melayu di Mekah|access-date=1. 6. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180915001838/http://ww1.kosmo.com.my/kosmo/content.asp?y=2017&dt=0126&pub=Kosmo&sec=Rencana_Utama&pg=ru_02.htm|archive-date=15. 9. 2018|url-status=dead}}</ref> | regija7 = {{ZID|Australija}} | pop7 = 33.183 | ref7 = <ref>{{cite web|url=http://profile.id.com.au/australia/ancestry|title=Australia – Ancestry|website=.id community|access-date=28. 12. 2015|archive-date=3. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230103081623/https://profile.id.com.au/australia/ancestry/|url-status=live}}</ref> | regija8 = {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | pop8 = oko 33.000 | ref8 = | regija9 = {{ZID|SAD}} | pop9 = 29.431 | ref9 = <ref name="Access (DADS) 2010">{{cite web|title=Data Access Dissemination Systems (DADS): Results|website=[[United States Census Bureau]]|date=5. 10. 2010|url=https://www.census.gov/|access-date=2. 12. 2018|archive-date=27. 12. 1996|archive-url=https://web.archive.org/web/19961227012639/https://www.census.gov/|url-status=live}}{{verify source|date=august 2020|reason=URL does not return info referenced and it is not apparent how to obtain it.}}</ref> | regija10 = {{ZID|Mjanmar}} | pop10 = oko 27.000 | ref10 = | regija11 = {{ZID|Kanada}} | pop11 = 16.920 | ref11 = <ref>{{cite web|url=http://www12.statcan.gc.ca/census-recensement/2016/dp-pd/prof/details/page.cfm?Lang=E&Geo1=PR&Code1=01&Geo2=&Code2=&Data=Count&SearchText=Canada&SearchType=Begins&SearchPR=01&B1=All&TABID=1|title=Census Profile, 2016 Census|publisher=Statistics Canada|access-date=23. 3. 2018|archive-date=23. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170923095917/http://www12.statcan.gc.ca/census-recensement/2016/dp-pd/prof/details/page.cfm?Lang=E&Geo1=PR&Code1=01&Geo2=&Code2=&Data=Count&SearchText=Canada&SearchType=Begins&SearchPR=01&B1=All&TABID=1|url-status=live}}</ref> | regija12 = {{ZID|Japan}} | pop12 = 11.287 | ref12 = <ref>[https://www.moj.go.jp/isa/policies/statistics/toukei_touroku_gaiyou.html?hl=ru]</ref> | jezici = [[Malajski jezik]] | vjera = [[Islam]] | vezano = Ostali [[austronezijski narodi]] }} '''Malajci''' ({{jez-ms|Orang Melayu}}; {{jez-ms-Arab|أورڠ ملايو}}) jesu [[Austronezijski narod|austronezijska]] etnoreligijska grupa porijeklom iz istočne [[Sumatra|Sumatre]], [[Malajsko poluostrvo]] i obalnog [[Borneo|Bornea]], kao i manjih ostrva koja se nalaze između ovih lokacija. Ove lokacije su danas dio zemalja [[Malezija|Malezije]], [[Indonezija|Indonezije]] (istočna i južna [[Sumatra]], ostrva [[Bangka Belitung]], [[Zapadni Kalimantan]] i [[Riau ostrva]]), južnog dijela [[Tajland]]a ([[Pattani]], [[Satun]], [[Songkhla]], [[Yala]] i [[Narathiwat]]), [[Singapur]]a i [[Brunej]]a. Postoji značajna jezička, kulturna, umjetnička i društvena raznolikost među mnogim malajskim podgrupama, uglavnom zbog stotina godina imigracije i asimilacije različitih regionalnih etničkih grupa i plemena unutar pomorske jugoistočne Azije. Istorijski gledano, malajska populacija potiče prvenstveno od ranijih Austronezijanaca i austroazijskih plemena koji su govorili malajski koji su osnovali nekoliko drevnih pomorskih trgovačkih država i kraljevstava, posebno [[Brunej]], [[Kedah]], [[Langkasuka]], [[Gangga Negara]], [[Chi Tu]], [[Nakhon Si Thammarat]], [[Pahang]], [[Melayu kraljevstvo|Melayu]] i [[Srivijaya]].{{sfn|Milner|2010|pp=24, 33}}{{sfn|Barnard|2004|pp=7 & 60}} Pojava [[Malaka sultanat]]a u 15. vijeku pokrenula je veliku revoluciju u malajskoj historiji, čiji značaj leži u njegovom dalekosežnom političkom i kulturnom naslijeđu. Smatra se da su uobičajeni definitivne karakteristike malajstva – religija islama, malajski jezik i tradicija – proglašeni tokom ove ere, što je rezultiralo etnogenezom Malajaca kao glavne etnoreligijske grupe u regiji.{{sfn|Melayu Online|2005}} U književnosti, arhitekturi, kuhinji, tradicionalnoj nošnji, izvođačkim umjetnostima, borilačkim vještinama i kraljevskim dvorskim tradicijama, Malaka je postavila standard koji su kasnije malajski sultanati oponašali. Zlatno doba malajskih sultanata na Malajskom poluostrvu, Sumatri i Borneu je rezultiralo time što su mnogi njihovi stanovnici, posebno iz različitih plemenskih zajednica kao što su Batak, Dayak, Orang Asli i Orang Laut, postali islamizirani i malajizirani.{{sfn|Milner|2010|pp=200, 232}} Tokom historije, termin "malajski" je proširen na druge etničke grupe unutar "malajskog svijeta"; ova upotreba je danas uglavnom ograničena na [[Malezija|Maleziju]] i [[Singapur]],{{sfn|Milner|2010|p=10 & 185}} gdje se potomci imigranata iz ove etničke grupe nazivaju anak dagang ("trgovci") i koji su pretežno s indonezijskog arhipelaga kao što su Ačehci, Banjarese, Bugis, Mandailing , Minangkabau i Javanci. Tokom svoje historije, Malajci su bili poznati kao obalna trgovačka zajednica sa fluidnim kulturnim karakteristikama.{{sfn|Milner|2010|p=131}}{{sfn|Barnard|2004|pp=7, 32, 33 & 43}} Oni su apsorbirali, dijelili i prenijeli brojne kulturne karakteristike drugih lokalnih etničkih grupa, poput onih Minanga i Ačehaca. == Napomene == {{Refspisak|group=note}} == Reference == {{Refspisak}} == Izvori == {{refbegin}} {{Div col|colwidth=25em}} * {{citation | last = Abd. Rahman Ismail | title = Seni Silat Melayu: Sejarah, Perkembangan dan Budaya | publisher = Dewan Bahasa dan Pustaka | year = 2008 | location = Kuala Lumpur | isbn = 978-983-62-9934-5 }} * {{cite journal |ref={{harvid|Abdulla et al.|2009}} |first=M. A. |last=Abdulla |collaboration=HUGO Pan-Asian SNP Consortium |title=Mapping Human Genetic Diversity in Asia |url=https://archive.org/details/sim_science_2009-12-11_326_5959/page/1540 |journal=Science |volume=326 |issue=5959 |pages=1541–1545 |date=decembar 2009 |pmid=20007900 |doi=10.1126/science.1177074 |bibcode=2009Sci...326.1541. |s2cid=34341816}} * {{citation | last1 = Abu Talib Ahmad | last2 = Tan | first2 = Liok Ee | title = New terrains in Southeast Asian history | publisher = Ohio University press | year = 2003 | location = Singapore | isbn = 978-9971-69-269-8 }} * {{citation | last = Ahir | first = Diwan Chand | title = A Panorama of Indian Buddhism: Selections from the Maha Bodhi journal, 1892–1992 | publisher = Sri Satguru Publications | year = 1995 | isbn = 978-81-7030-462-3 }} * {{citation | last = Ahmad Salehuddin | title = Serampang dua belas, Tari Tradisional Kesultanan Serdang | year = 2009 | url = http://asalehudin.wordpress.com/2009/04/25/serampang-duabelas-tari-tradisional-melayu-kesultanan-serdang-sumatra-utara/ | access-date = 15. 6. 2012 | archive-date = 15. 6. 2012 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120615152012/http://asalehudin.wordpress.com/2009/04/25/serampang-duabelas-tari-tradisional-melayu-kesultanan-serdang-sumatra-utara/ | url-status = live }} * {{citation | last = Alexander | first = James | title = Malaysia Brunei & Singapore | publisher = New Holland Publishers | year = 2006 | isbn = 978-1-86011-309-3 }} * {{cite web | last = Ali | first = Tongkat | title = Negeri Rahman, hilangnya sebutir permata | language = ms | trans-title = State of Rahman, the loss of a gem | date = 1. 2. 2010 | url = http://kebunketereh.com/?p=387 | access-date = 2. 4. 2011 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110819082400/http://kebunketereh.com/?p=387 | archive-date = 19. 8. 2011 | url-status = dead }} * {{cite thesis |type=MSc |last=Amin |first=Tarek Abd El-Hamid Ahmed |date=1995 |title=Anglo-German Rivalry in the Malay Peninsula and Siam, 1870–1909 |publisher=Universiti Malaya |url=http://myto.upm.edu.my/find/Record/um.u401853 |access-date=25. 8. 2020 |archive-date=25. 9. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220925162704/http://myto.upm.edu.my/find/Record/um.u401853 |url-status=dead }} * {{Cite conference |last=Anderbeck |first=Karl |year=2002 |title=Suku Batin – A Proto-Malay People? Evidence from Historical Linguistics |conference=The Sixth International Symposium on Malay/Indonesian Linguistics, 3 – 5 August 2002, Nirwana Resort Hotel, Bintan Island, Riau, Indonesia |url=http://email.eva.mpg.de/~gil/ismil/6/abstracts/anderbeck.html |access-date=29. 7. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304022950/http://email.eva.mpg.de/~gil/ismil/6/abstracts/anderbeck.html |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }} * {{citation | last = Anuar Nik Mahmud | first = Nik | title = Sejarah Perjuangan Melayu Pattani | publisher = Penerbit Universiti Kebangsaan Malaysia | year = 1999 | location = Bangi | isbn = 9789679424430 }} * {{citation | last1 = Andaya | first1 = Barbara Watson | last2 = Andaya | first2 = Leonard Yuzon | title = A History of Malaysia | publisher = Palgrave Macmillan | year = 1984 | location = London | isbn = 978-0-333-27672-3 }} * {{cite web |last=Angahsunan |date=16. 7. 2017 |title=Pusaka, Rahsia Dan Dzat Keris |website=The Patriots |url=https://www.thepatriots.asia/archives/4275 |access-date=20. 11. 2017 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170923024340/https://www.thepatriots.asia/archives/4275 |archive-date=23. 9. 2017 }} * {{citation | last = Azmi Arifin | title = Traditional Malay Pottery of Kuala Kangsar: Its History and Development | publisher = School of Humanities and Sciencesm, Universiti Sains Malaysia | year = 2015 }} * {{cite journal |last=Baer |first=A. S. |title=''Eden in the East'', Stephen Oppenheimer. London: Weidenfeld and Nicolson, 1998. |journal=Asian Perspectives |department=Book Reviews |volume=38 |issue=2 |pages=256–258 |date=Fall 1999 |url=https://www.proquest.com/openview/d18fba7557fb2762b68723c8176c4e5b/1?pq-origsite=gscholar&cbl=1818432 |access-date=24. 8. 2020 |archive-date=25. 9. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220925164204/https://www.proquest.com/openview/d18fba7557fb2762b68723c8176c4e5b/1?pq-origsite=gscholar&cbl=1818432 |url-status=live }} * {{citation | last = Barnard | first = Timothy P. | title = Contesting Malayness: Malay identity across boundaries | publisher = Singapore University press | year = 2004 | location = Singapore | isbn = 978-9971-69-279-7 }} * {{citation | last = Barrington | first = Lowell | title = After Independence: Making and Protecting the Nation in Postcolonial and Postcommunist States | publisher = University of Michigan Press | year = 2006 | isbn = 978-0-472-06898-2 }} * {{citation | last1 = Bolton | first1 = Kingsley | last2 = Hutton | first2 = Christopher | title = Triad societies: western accounts of the history, sociology and linguistics of Chinese secret societies | volume = 5 | publisher = Routledge | year = 2000 | location = London | isbn = 978-0-415-24397-1 }} * {{citation | last = Boyd | first = Kelly | title = Encyclopedia of historians and historical writing | volume = 2 | publisher = Fitzroy Darborn Publishers | year = 1999 | location = London | isbn = 978-1-884964-33-6 }} * {{citation | last1 = Brown | first1 = Keith | last2 = Ogilvie | first2 = Sarah | title = Concise encyclopedia of languages of the world | publisher = Elsevier Science | year = 2009 | isbn = 978-0-08-087774-7 }} * {{citation | last = Burgat | first = François | title = Face to face with political Islam (L'islamisme en face) | publisher = I.B Tauris & Co. Ltd | year = 2003 | location = New York | isbn = 978-1-86064-212-8 }} * {{cite book |ref={{harvid|Campo|2002}} |author=Joseph Norbert Frans Marie à Campo |date=2002 |title=Engines of Empire: Steamshipping and State Formation in Colonial Indonesia |location=Hilversum |publisher=Verloren |isbn=978-9-06550738-9}} * {{citation | last = Chew | first = Melanie | title = The Presidential Notes: A biography of President Yusof bin Ishak | publisher = SNP Publications | year = 1999 | location = Singapore | isbn = 978-981-4032-48-3 }} * {{citation | last = Chihara | first = Daigorō | title = Hindu-Buddhist architecture in Southeast Asia | publisher = BRILL | year = 1996 | isbn = 978-90-04-10512-6 }} * {{citation | last = Cikgu Paklong | title = Tembikar | publisher = Scribd | year = 2017 | url = https://www.scribd.com/doc/35206504/Tembikar | access-date = 22. 11. 2017 | archive-date = 3. 8. 2020 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200803133112/https://www.scribd.com/doc/35206504/Tembikar | url-status = live }} * {{citation | last = Clyne | first = Michael G. | title = Pluricentric languages: differing norms in different nations | publisher = De Gruyter Mouton | year = 1992 | isbn = 978-3-11-012855-0 }} * {{Cite book |last=Cœdès |first=George |author-link=Georges Coedès |title=The Indianized states of Southeast Asia |publisher=University of Hawaii Press |year=1968 |url=https://books.google.com/books?id=iDyJBFTdiwoC |isbn=978-0-8248-0368-1 |access-date=20. 6. 2020 |archive-date=23. 1. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230123031147/https://books.google.com/books?id=iDyJBFTdiwoC |url-status=live }} * {{citation | editor-last = Colling | editor-first = Patricia | title = Dissertation Abstracts International, A-The Humanities and Social Sciences | volume = 33 | at = #8 | publisher = Xerox University Microfilms | year = 1973 | location = New York | issn = 0419-4209 <!--0012-3854--> }} (Abstracts of Dissertations Available on Microfilm or as Xerographic Reproductions February 1973) * {{citation | last = Cordier | first = Henri | author-link = Henri Cordier | title = Ser Marco Polo; notes and addenda to Sir Henry Yule's edition, containing the results of recent research and discovery | publisher = Bibliolife | year = 2009 | isbn = 978-1-110-77685-6 }} * {{Cite book |last=Crawfurd |first=John |year=1856 |title=A Descriptive Dictionary of the Indian Islands and Adjacent Countries |location=London |publisher=Bradbury and Evans |url=https://archive.org/details/adescriptivedic00crawgoog }} * {{citation | last = Deka | first = Phani | title = The great Indian corridor in the east | publisher = Mittal Publications | year = 2007 | isbn = 978-81-8324-179-3 }} * {{citation | first = Subhadra | last = Devan | title = New interest in an older Lembah Bujang | publisher = NST | year = 2010 | url = http://www.usm.my/index.php/about-usm/news-archive/67-papercutting-/7078-New-interest-in-an-older-Lembah-Bujang-.html | access-date = 21. 6. 2012 | archive-url = https://web.archive.org/web/20121201092907/http://www.usm.my/index.php/about-usm/news-archive/67-papercutting-/7078-New-interest-in-an-older-Lembah-Bujang-.html | archive-date = 1. 12. 2012 | url-status = dead }} * {{citation | last = Draeger | first = Donn F. | title = Weapons and fighting arts of Indonesia | publisher = Tuttle Publishing | year = 1992 | isbn = 978-0-8048-1716-5 }} * {{citation | last = Economic Planning Unit (Malaysia) | title = Population by sex, ethnic group and age, Malaysia,2010 | year = 2010 | url = http://www.epu.gov.my/html/themes/epu/images/common/pdf/eco_stat/pdf/1.2.5.pdf | access-date = 27. 11. 2010 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110722234036/http://www.epu.gov.my/html/themes/epu/images/common/pdf/eco_stat/pdf/1.2.5.pdf | archive-date = 22. 7. 2011 | url-status = dead }} * {{citation | last = Esposito | first = John L. | title = The Oxford History of Islam | publisher = Oxford University Press | year = 1999 | location = New York | url = https://books.google.com/books?id=9HUDXkJIE3EC&pg=PT841 | isbn = 978-0-19-510799-9 }} * {{citation | last = Europa Publications Staff | title = Far East and Australasia (34th edition) | publisher = Routledge | year = 2002 | isbn = 978-1-85743-133-9 }} * {{citation | last = Farrer | first = D. S. | title = Shadows of the Prophet: Martial Arts and Sufi Mysticism | publisher = Springer | year = 2009 | isbn = 978-1-4020-9355-5 }} * {{citation | last = Ford | first = R. Clyde | title = Malay Literature | journal = Popular Science Monthly | volume = 55 | year = 1899 }} * {{citation | last = Ganguly | first = Šumit | title = Government Policies and Ethnic Relations in Asia and the Pacific | publisher = MIT press | year = 1997 | isbn = 978-0-262-52245-8 }} * {{citation | last = Gerini | first = Gerolamo Emilio | author-link = Gerolamo Emilio Gerini | title = Researches on Ptolemy's geography of eastern Asia (further India and Indo-Malay archipelago) | location = New Delhi | publisher = Oriental Books Reprint Corporation | year = 1974 | oclc = 1068575751 }} * {{citation | last = Ghulam Sarwar Yousof | title = The Malay Shadow Play: An Introduction | publisher = The Asian Centre | year = 1997 | isbn = 978-983-9499-02-5 }} * {{cite journal |last=Gibson-Hill |first=C. A. |date=juli 1953 |title=Notes on the old Cannon found in Malaya, and known to be of Dutch origin |journal=Journal of the Malayan Branch of the Royal Asiatic Society|volume=26 |issue=1 |pages=145–174 |jstor=41502911}} * {{citation | last = Gopal | first = Lallanji | title = The economic life of northern India: c. A.D. 700–1200 | publisher = Motilal Banarsidass | year = 2000 | isbn = 978-81-208-0302-2 }} * {{citation | last = Green | first = Thomas A. | title = Martial arts of the world: An Encyclopedia. | publisher = ABC-CLIO Inc | year = 2001 | location = Santa Barbara | isbn = 978-1-57607-150-2 }} * {{citation | last = Gulrose Karim |title=Muslim identity and Islam: misinterpreted in the contemporary world | first = Information Malaysia 1990–91 Yearbook | publisher = Berita Publishing Sdn. Bhd | year = 1990 | location = Kuala Lumpur | isbn = 978-81-7827-165-1 }} * {{cite journal |name-list-style=amp |last1=Halimi |first1=Ahmad Jelani |last2=Pitchai |first2=Mohd Yusoff Mydin |date=2016 |url=http://docplayer.net/38783122-Setoi-setul-mambang-segara-dalam-lintasan-sejarah-negeri-negeri-melayu-utara.html |title=Setoi (Setul) Mambang Segara Dalam Lintasan Sejarah Negeri-Negeri Melayu Utara |journal=Jurnal Perspektif |volume=8 |issue=2 |pages=123–134 |issn=1985-496X |access-date=17. 9. 2017 |archive-date=16. 9. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170916140227/http://docplayer.net/38783122-Setoi-setul-mambang-segara-dalam-lintasan-sejarah-negeri-negeri-melayu-utara.html |url-status=live }} * {{citation | last = Hall | first = Daniel George Edward | author-link = D.G.E. Hall | title = History of South East Asia | publisher = Macmillan | year = 1981 | isbn = 978-0-333-24163-9 }} * {{citation | last = Hall | first = Thomas D. | title = Comparing Globalizations Historical and World-Systems Approaches | year = 2017 | publisher = Springer | url = https://books.google.com/books?id=g0I_DwAAQBAJ&q=sungai+batu+ingots&pg=PA111 | isbn = 9783319682198 | access-date = 27. 10. 2020 | archive-date = 31. 3. 2023 | archive-url = https://web.archive.org/web/20230331160703/https://books.google.com/books?id=g0I_DwAAQBAJ&q=sungai+batu+ingots&pg=PA111 | url-status = live }} * {{citation | last = Harper | first = Timothy Norman | title = The End of Empire and the Making of Malaya | url = https://books.google.com/books?id=lmazmo6_RYMC | publisher = Cambridge University Press | year = 2001 | location = London | isbn = 978-0-521-00465-7 }} * {{Cite journal |last=Hassan |first=Hanisa |date=2016 |title=A Study on the Development of ''Baju Kurung'' Design in the Context of Cultural Changes in Modern Malaysia |publisher=Perpustakaan Negara Malaysia |journal=Wacana Seni Journal of Arts Discourse |volume=15 |pages=63–94 |doi=10.21315/ws2016.15.3 |url=http://wacanaseni.usm.my/WACANA%20SENI%20JOURNAL%20OF%20ARTS%20DISCOURSE/wacanaseni_v15/WS_15_3.pdf |access-date=22. 11. 2018 |doi-access=free |archive-date=22. 12. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181222125633/http://wacanaseni.usm.my/WACANA%20SENI%20JOURNAL%20OF%20ARTS%20DISCOURSE/wacanaseni_v15/WS_15_3.pdf |url-status=live }} * {{citation | last1 = He | first1 = Baogang | last2 = Galligan | first2 = Brian | last3 = Inoguchi | first3 = Takashi | title = Federalism in Asia | publisher = Edward Elgar Publications | year = 2007 | location = London | isbn = 978-1-84720-140-9 }} * {{citation | last1 = Henket | first1 = Hubert-Jan | last2 = Heynen | first2 = Hilde | title = Back from utopia: the challenge of the modern movement | publisher = 010 Publishers | year = 2002 | location = Rotterdam | isbn = 978-90-6450-483-9 }} * {{cite book |last=Herwig |first=Holger H. |date=1980 |title="Luxury' Fleet": The Imperial German Navy 1888-1918 |edition=1st |location=London; Boston |publisher=Allen & Unwin |isbn=978-0-04943023-5}} * {{citation | last1 = Hunter | first1 = William Wilson | author-link1= William Wilson Hunter | last2 = Roberts | first2 = Paul Ernest | author-link2= Paul Ernest Roberts | title = A History of British India: To the Overthrow of the English in the Spice Archipelago | publisher = Nabu Press | year = 2010 | isbn = 978-1-145-70716-0 }} * {{citation |last = Husain | first = M. G. | title = Muslim identity and Islam: misinterpreted in the contemporary world | publisher = Manak Publications | year = 2007 | location = New Delhi | isbn = 978-81-7827-165-1 }} * {{citation | last = Hussin Mutalib | title = Islam in Southeast Asia | publisher = Institute of Southeast Asian Studies | year = 2008 | location = Singapore | isbn = 978-981-230-758-3 }} * {{citation | last = I Ching | author-link =I Ching (monk) | editor-last = Takakusu | editor-first = Junjiro | editor-link = Takakusu Junjiro | title = A Record of the Buddhist Religion As Practised in India and the Malay Archipelago (A.D. 671–695) | publisher = Asian Educational Services | year = 2005 | isbn =978-81-206-1622-6 }} * {{citation | last = IBP | title = Brunei Sultan Haji Hassanal Bolkiah Mu'izzaddin Waddaulah Handbook | location = Washington DC | publisher = International Business Publications | year = 2007 | isbn = 978-1-4330-0444-5 }} * {{citation | last = Irma Musliana | title = Kenapa Bilah Keris Bengkok? Sejarah Keris Melayu Yang Kita Tidak Pernah Dengar. | year = 2016 | url = https://soscili.my/sejarah-keris-melayu-taming-sari/ | access-date = 20. 11. 2017 | archive-date = 1. 12. 2017 | archive-url = https://web.archive.org/web/20171201044508/https://soscili.my/sejarah-keris-melayu-taming-sari/ | url-status = live }} * {{citation | first1 = Johan | last1 = Jaaffar | first2 = Safian | last2 = Hussain | first3 = Mohd Thani | last3 = Ahmad | title = History of Modern Malay Literature | volume = 2 | publisher = Dewan Bahasa dan Pustaka & Ministry of Education (Malaysia) | year = 1992 | location = Kuala Lumpur | isbn = 978-983-62-2745-4 }} * {{citation | last = James | first = Michael | title = Black Belt | journal = Black Belt. Buyer's Guide | publisher = Rainbow Publications | year = 1994 | issn = 0277-3066 }} * {{citation | last = Jamil Abu Bakar | title = A design guide of public parks in Malaysia | publisher = Penerbit UTM | year = 2002 | location = Kuala Lumpur | isbn = 978-983-52-0274-2 }} * {{citation | last = Jermsawatdi | first = Promsak | title = Thai art with Indian influences | publisher = Abhinav Publications | year = 1989 | isbn = 978-81-7017-090-7 }} * {{citation | last1 = Johns | first1 = Anthony Hearle | last2 = Lahoud | first2 = Nelly | title = Islam in world politics | publisher = Routledge | year = 2005 | location = New York | isbn = 978-0-415-32411-3 }} * {{citation | last1 = Joseph | first1 = Suad | last2 = Najmabadi | first2 = Afsaneh | title = Economics, Education, Mobility And Space (Encyclopedia of women & Islamic cultures) | publisher = Brill Academic Publishers | year = 2006 | isbn = 978-90-04-12820-0 }}= * {{citation | last = Leyden | first = John | title = Malay Annals: Translated from the Malay Language | publisher = Longman, Hurst, Rees, Orme, and Brown | year = 1821 | location = London }} * {{citation | last = Littrup | first = Lisbeth | title = Identity in Asian literature | publisher = Nordic Institute of Asian Studies | year = 1996 | location = Richmond | isbn = 978-0-7007-0367-8 }} * {{citation | last = Lockard | first = Craig A. | title = Southeast Asia in world history | publisher = Oxford University Press | year = 2009 | location = New York | isbn = 978-0-19-533811-9 }} * {{citation | last = Lumholtz | first = Carl Sofus | author-link = Carl Sofus Lumholtz | title = Through Central Borneo | publisher = Kessinger publishing | year = 2004 | isbn = 978-1-4191-8996-8 }} * {{citation | last = Majlis Kebudayaan Negeri Kedah | title = Intisari kebudayaan Melayu Kedah: Kumpulan rencana mengenai kebudayaan Negeri Kedah | publisher = Majlis Kebudayaan Negeri Kedah | year = 1986 }} * {{citation | last = Marshall Cavendish | author-link = Marshall Cavendish | title = World and Its Peoples: Eastern and Southern Asia | publisher = Marshall Cavendish | year = 2007 | location = New York | isbn = 978-0-7614-7631-3 }} * {{citation | last = Marzuki bin Haji Mohd Seruddin | title = Program Kerjasama Brunei-Malaysia tingkatkan seni Budaya | publisher = Pelita Brunei | year = 2009 | url = http://www.pelitabrunei.gov.bn/news/pelita/01julai/berita14.htm | access-date = 15. 6. 2012 | archive-url = https://archive.today/20120805132437/http://www.pelitabrunei.gov.bn/news/pelita/01julai/berita14.htm | archive-date = 5. 8. 2012 | url-status = dead }} * {{citation | last = Matusky | first = Patricia Ann | title = Malaysian shadow play and music: continuity of an oral tradition | publisher = Oxford University Press | year = 1993 | isbn = 978-967-65-3048-6 }} * {{citation | last = Maznah Mohammad | title = The Malay handloom weavers: a study of the rise and decline of traditional manufacture | publisher = Institute of Southeast Asian Studies | year = 1996 | location = Singapore | isbn = 978-981-3016-99-6 }} * {{citation | last = McNair | first = Sylvia | title = Malaysia (Enchantment of the World. Second Series) | publisher = Children's Press | year = 2002 | isbn = 978-0-516-21009-4 | url = https://archive.org/details/malaysia00mcna_0 }} * {{citation | last = Melayu Online | title = Melayu Online.com's Theoretical Framework | url = http://melayuonline.com/eng/about/dig/2 | year = 2005 | access-date = 4. 2. 2012 | archive-url = https://web.archive.org/web/20121021153512/http://melayuonline.com/eng/about/dig/2 | archive-date = 21. 10. 2012 | url-status = dead }} * {{citation | last1 = Melebek |first1 = Abdul Rashid | last2 = Moain |first2 = Amat Juhari | title = Sejarah Bahasa Melayu ("History of the Malay Language") | publisher = [[Utusan Malaysia|Utusan Publications & Distributors]] | year = 2006 | isbn = 978-967-61-1809-7 }} * {{citation |last1=Miksic |first1=John N. |title=Ancient Southeast Asia |last2=Goh |first2=Geok Yian |date=2017 |publisher=Routledge |location=London}} * {{citation | last = Milner | first = Anthony | title = The Malays (The Peoples of South-East Asia and the Pacific) | publisher = Wiley-Blackwell | year = 2010 | isbn = 978-1-4443-3903-1 }} * {{citation | last = Ministry of Culture | first = Singapore | title = Singapore: facts and pictures | journal = Singapore Facts and Figures | year = 1973 | issn = 0217-7773 }} * {{citation | last = Mohamad Tajuddin Haji Mohamad Rasdi | title = The architectural heritage of the Malay world: the traditional houses | publisher = Penerbit Universiti Teknologi Malaysia | year = 2005 | location = Skudai, Johor Darul Ta'zim | isbn = 978-983-52-0357-2 }} * {{citation | last = Mohamed Anwar Omar Din | title = Asal Usul Orang Melayu: Menulis Semula Sejarahnya (The Malay Origin: Rewrite Its History) | publisher = Jurnal Melayu, [[Universiti Kebangsaan Malaysia]] | year = 2011 | url = https://www.scribd.com/doc/82001895 | access-date = 4. 6. 2012 | archive-date = 9. 12. 2019 | archive-url = https://web.archive.org/web/20191209135319/https://www.scribd.com/document/82001895/1 | url-status = live }} * {{citation | last = Mohd Fauzi Yaacob | title = Malaysia: Transformasi dan perubahan sosial | publisher = Arah Pendidikan Sdn Bhd | year = 2009 | location = Kuala Lumpur | isbn = 978-967-323-132-4 }} * {{citation | last = Mohd. Zamberi A. Malek. | title = Patani dalam tamadun Melayu | publisher = Pendeta Discovery Universiti Malaya | year = 1994 | isbn = 9789836241214 }} * {{cite web |last=Mok |first=Opalyn |date=9. 6. 2017 |title=Archaeologists search for a king in Sungai Batu |work=Malay Mail |url=http://www.themalaymailonline.com/malaysia/article/archaeologists-search-for-a-king-in-sungai-batu#Lr7qBW8WcLTB8Drf.97 |access-date=28. 11. 2017 |archive-date=1. 12. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171201051918/http://www.themalaymailonline.com/malaysia/article/archaeologists-search-for-a-king-in-sungai-batu#Lr7qBW8WcLTB8Drf.97 |url-status=live }} * {{citation | last = Moore | first = Wendy | title = West Malaysia and Singapore | publisher = Periplus Editions (HK) Ltd | year = 1998 | location = Singapore | isbn = 978-962-593-179-1 }} * {{citation | last = Mukerjee | first = Radhakamal | author-link = Radhakamal Mukerjee | title = The culture and art of India | publisher = Coronet Books Inc | year = 1984 | isbn = 978-81-215-0114-9 }} * {{citation | last = Muljana | first = Slamet | title = Kuntala, Sriwijaya Dan Suwarnabhumi | language = id | location = Jakarta | publisher = Yayasan Idayu | year = 1981 | oclc = 565235680 }} * {{citation | last = Muljana | first = Slamet | editor-last = Stapel | editor-first = Frederik Willem | title = Sriwijaya | language = id | location = Yogyakarta | publisher = LKiS Pelangi Aksara | year = 2006 | isbn = 978-979-8451-62-1 }} * {{citation | last = Munoz | first = Paul Michel| title = Early Kingdoms of the Indonesian Archipelago and the Malay Peninsula | publisher = Editions Didier Millet | year = 2006 | location = Singapore | isbn = 978-981-4155-67-0 }} * {{citation | last = Murdock | first = George Peter | author-link = George Murdock | title = Studies in the science of society | publisher = Books for Libraries Press | year = 1969 | location = Singapore | isbn = 978-0-8369-1157-2 | url = https://archive.org/details/studiesinscience0000unse }} * {{citation |last1 = Na'im |first1 = Akhsan |last2 = Syaputra |first2 = Hendry |editor-last1 = Sumarwanto |editor-last2 = Iriantono |editor-first2 = Tono |title = Kewarganegaraan, Suku Bangsa, Agama, dan Bahasa Sehari-hari Penduduk Indonesia – Hasil Sensus Penduduk 2010 |trans-title = Indonesian Citizens' Nationality, Ethnicity, Religion, and Everyday Language – Results of the 2010 Population Census |year = 2010 |location = Jakarta, Indonesia |publisher = Badan Pusat Statistik [Central Bureau of Statistics] |isbn = 978-979-064-417-5 |language = id |url = http://demografi.bps.go.id/phpfiletree/bahan/kumpulan_tugas_mobilitas_pak_chotib/Kelompok_1/Referensi/BPS_kewarganegaraan_sukubangsa_agama_bahasa_2010.pdf |access-date = 19. 7. 2017 |archive-url = https://web.archive.org/web/20170712140438/http://demografi.bps.go.id/phpfiletree/bahan/kumpulan_tugas_mobilitas_pak_chotib/Kelompok_1/Referensi/BPS_kewarganegaraan_sukubangsa_agama_bahasa_2010.pdf |archive-date = 12. 7. 2017 |url-status = dead }} * {{cite web | last = Niza | first = Syefiri Moniz Mohd. | title = Keris masih simbol paling penting | website = Utusan online | date = 10. 6. 2016 | url = http://www.utusan.com.my/berita/nasional/keris-masih-simbol-paling-penting-1.340651 | access-date = 20. 11. 2017 | archive-url = https://web.archive.org/web/20171201033314/http://www.utusan.com.my/berita/nasional/keris-masih-simbol-paling-penting-1.340651 | archive-date = 1. 12. 2017 | url-status = dead }} * {{citation | last1 = Noor | first1 = Farish Ahmad | last2 = Khoo | first2 = Eddin | title = Spirit of wood: the art of Malay woodcarving : works by master carvers from Kelantan, Terengganu, and Pattani | publisher = Periplus Editions | year = 2003 | location = Singapore | isbn = 978-0-7946-0103-4 }} * {{citation | last = O'Reilly | first = Dougald J. W. | title = Early civilizations of Southeast Asia | publisher = Rowman Altamira Press | year = 2007 | isbn = 978-0-7591-0278-1 }} * {{citation | last = Ooi | first = Keat Gin | title = Southeast Asia: a historical encyclopedia, from Angkor Wat to East Timor | publisher = ABC-CLIO | year = 2004 | isbn = 978-1-57607-770-2 | url = https://books.google.com/books?id=QKgraWbb7yoC | access-date = 27. 10. 2020 | archive-date = 16. 1. 2023 | archive-url = https://web.archive.org/web/20230116094029/https://books.google.com/books?id=QKgraWbb7yoC | url-status = live }} * {{cite book |last=Oppenheimer |first=Stephen |chapter=The 'Austronesian' Story and Farming-language Dispersals: Caveats on the Timing and Independence in Proxy Lines of Evidence from the Indo-European Model |editor1-last=Bacas |editor1-first=Elizabeth A. |editor2-last=Glover |editor2-first=Ian C. |editor3-last=Pigott |editor3-first=Vincent C. |year=2006 |title=Uncovering Southeast Asia's Past |pages=65–73 |publisher=NUS Press |location=Singapore |isbn=978-9971-69-351-0}} * {{citation | last = Othman |first = Mohd. Aris Hj. | title = The dynamics of Malay identity | publisher = Penerbit Universiti Kebangsaan Malaysia | year = 1983 | isbn = 978-967-942-009-8 }} * {{cite book | last = Pande | first = Govind Chandra | author-link = Govind Chandra Pande | title = India's Interaction with Southeast Asia: History of Science, Philosophy and Culture in Indian Civilization, Vol. 1, Part 3 | publisher = Munshiram Manoharlal | year = 2006 | isbn = 978-81-87586-24-1 }} * {{citation |last = Pearson |first = Michael |title = Trade, Circulation, and Flow in the Indian Ocean World |publisher = Palgrave Macmillan |series = Palgrave Series in Indian Ocean World Studies |year = 2015 |url = https://books.google.com/books?id=gkDeCgAAQBAJ&q=sungai+batu+ingots&pg=PT56 |isbn = 9781137566249 |access-date = 27. 10. 2020 |archive-date = 31. 3. 2023 |archive-url = https://web.archive.org/web/20230331160654/https://books.google.com/books?id=gkDeCgAAQBAJ&q=sungai+batu+ingots&pg=PT56 |url-status = live }} * {{cite thesis | last = Ramli | first = Rashahar | chapter = Bab Dua: Selatan Thailand, ''Changwat'' Narathiwat dan Kawasan Kajian | trans-chapter = Chapter Two: South Thailand, ''Changwat'' Narathiwat and Study Area | title = Masyarakat Melayu dan penanaman padi di Selatan Thailand : kajian kes di sebuah mubaan dalam Wilayah / Narathiwat | trans-title = The Malay community and rice cultivation in southern Thailand: a case study in a regency in the Regions / Narathiwat | year = 1999 | chapter-url = http://studentsrepo.um.edu.my/493/3/BAB2.pdf | url = http://malrep.uum.edu.my/rep/Record/my.um.stud.493 | language = ms | via = Universiti Utara Malaysia Library | access-date = 25. 8. 2020 | archive-date = 4. 12. 2020 | archive-url = https://web.archive.org/web/20201204050536/http://malrep.uum.edu.my/rep/Record/my.um.stud.493 | url-status = live }} * {{cite web |last=Razak |first=Aidila |date=24 Jan 2012 |title=Geneticist clarifies role of Proto-Malays in human origin |website=Malaysia Kini |url=https://www.malaysiakini.com/news/187435 |access-date=24. 8. 2020 |archive-date=27. 7. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180727181033/https://www.malaysiakini.com/news/187435 |url-status=live }} * {{citation | last = Richmond | first = Simon | title = Malaysia, Singapore & Brunei | publisher = Lonely Planet publications | year = 2007 | isbn = 978-1-74059-708-1 | url = https://archive.org/details/isbn_9781740597081 }} * {{Cite book |last=Ricklefs |first=M.C. |year=1991 |title=A Modern History of Indonesia, 2nd edition |publisher=MacMillan |isbn=0-333-57690-X}} * {{citation | last = Ryan | first = Neil Joseph | title = A History of Malaysia and Singapore | publisher = Oxford University Press | year = 1976 | location = London | isbn = 978-0-19-580302-0 }} * {{cite journal | last = Said | first = Ismail | title = Visual Composition of Malay Woodcarvings in Vernacular House of Peninsular Malaysia | journal = Jurnal Teknologi | volume = 37 | issue = B | pages = 43–52 | publisher = University Teknologi Malaysia | year = 2002 | url = http://eprints.utm.my/1421/1/JT37B4.pdf | access-date = 15. 1. 2011 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110722234222/http://eprints.utm.my/1421/1/JT37B4.pdf | archive-date = 22. 7. 2011 | url-status = dead }} * {{cite journal | last = Sanib Said | title = Sejarah Awal Kepulauan Melayu:Lima Buah Negeri Warisan Sarawak yang Hilang | journal = CREAM - Current Research in Malaysia | volume = 1 | issue = 1 | pages = 35–44 | publisher = University Malaysia Sarawak | date = oktobar 2012 }} * {{cite journal | last = Said |first = Ismail | title = Criteria for Selecting Timber Species in Malay Woodcarving | journal = Journal of Asian Architecture and Building Engineering | volume = 4 | issue = 1 | pages = 17–23 | date = maj 2005 | doi = 10.3130/jaabe.4.17 | s2cid = 108510191 | doi-access = free }} * {{citation | last = Sarkar | first = Himansu Bhusan | title = Some contributions of India to the ancient civilisation of Indonesia and Malaysia | publisher = Punthi Pustak | year = 1970 | location = Calcutta | isbn = 978-0-19-580302-0 }} * {{citation | last = Sheikh Shamsuddin | title = The Malay art of self-defense: Silat Seni Gayung | publisher = North Atlantic Books | year = 2005 | location = Berkeley | isbn = 978-1-55643-562-1 }} * {{citation | last = Sneddon | first = James N. | title = The Indonesian language: its history and role in modern society | publisher = University of New South Wales Press | year = 2003 | isbn = 978-0-86840-598-8 }} * {{cite journal |ref={{harvid|Soares, et al.|2008}} |last1=Soares |first1=Pedro |display-authors=etal |title=Climate Change and Postglacial Human Dispersals in Southeast Asia |journal=Molecular Biology and Evolution |volume=25 |issue=6 |pages=1209–18 |date=juni 2008 |pmid=18359946 |doi=10.1093/molbev/msn068 |doi-access=free }} * {{citation | last = Srinivasa | first = Kodaganallur Ramaswami | title = Asian variations in Ramayana | publisher = Sahitya Academy | year = 2003 | location = Singapore | isbn = 978-81-260-1809-3 }} * {{citation | last = Stearns | first = Peter N. | author-link = Peter Stearns | title = The Encyclopedia of World History | volume = 1 | publisher = Houghton Mifflin Harcourt | year = 2001 | isbn = 978-0-395-65237-4 | title-link = The Encyclopedia of World History }} * {{citation | last = Suryadinata | first = Leo | title = Nationalism & Globalization: East & West | publisher = Institute of Southeast Asian Studies | year = 2000 | isbn = 978-981-230-078-2 }} * {{citation | last = Sweeney | first = Amin | title = A full hearing:orality and literacy in the Malay world | publisher = University of California Press | year = 1987 | location = Berkeley | isbn = 978-0-520-05910-8 }} * {{citation | last = Syed Husin Ali | title = The Malays, their problems and future | publisher = The Other Press Sdn Bhd | year = 2008 | location = Kuala Lumpur | isbn = 978-983-9541-62-5 }} * {{citation | last = Tan | first = Liok Ee | title = The Rhetoric of Bangsa and Minzu | publisher = Monash Asia Institute | year = 1988 | isbn = 978-0-86746-909-7 }} * {{citation |last = TED |title = Taman Negara Rain Forest Park and Tourism |url = http://www1.american.edu/ted/malayprk.htm |year = 1999 |url-status = dead |archive-url = https://web.archive.org/web/20100609082019/http://www1.american.edu/TED/malayprk.htm |archive-date = 9. 6. 2010 |df = dmy-all }} * {{citation | last = Teeuw | first = Andries | author-link = A. Teeuw | title = The history of the Malay language. A preliminary survey | url = http://www.kitlv-journals.nl/index.php/btlv/article/viewFile/2295/3056 | publisher = Royal Netherlands Institute of Southeast Asian and Caribbean Studies | year = 1959 | access-date = 17. 10. 2012 | archive-date = 5. 3. 2016 | archive-url = https://web.archive.org/web/20160305010911/http://www.kitlv-journals.nl/index.php/btlv/article/viewFile/2295/3056 | url-status = live }} * {{cite journal |last=Terrell |first=John Edward |date=August–October 1999 |title=Think Globally, Act Locally |journal=Current Anthropology |volume=40 |issue=4 |pages=559–560 |doi=10.1086/200054|s2cid=224792124 }} * {{cite report | type = Working paper | last = Tirtosudarmo | first = Riwanto | title = The ''Orang Melayu'' and ''Orang Jawa'' in the 'Lands Below the Winds' | publisher = CRISE: Centre for Research on Inequality, Human Security and Ethnicity | date = mart 2005 | id = CRISE Working Paper 14 | url = http://www.sabrizain.org/malaya/library/javavmalay.pdf | access-date = 25. 8. 2020 | archive-date = 26. 11. 2020 | archive-url = https://web.archive.org/web/20201126212713/http://www.sabrizain.org/malaya/library/javavmalay.pdf | url-status = live }} * {{cite conference | last = Umaiyah Haji Omar | title = Language and writing system of Bangkok Melayu | year = 2007 | conference = International Conference on Minority Languages and Writing Systems held on 23–26 November 2007 in Beijing, China | url = http://www.sabrizain.org/malaya/library/bkmlang.pdf | access-date = 15. 6. 2012 | archive-date = 24. 2. 2021 | archive-url = https://web.archive.org/web/20210224171534/http://www.sabrizain.org/malaya/library/bkmlang.pdf | url-status = live }} * {{citation | last = Umaiyah Haji Omar | title = The Assimilation of the ''Bangkok-Melayu'' Communities | publisher = Asian Scholarship Foundation | year = 2003 | url = http://www.asianscholarship.org/asf/ejourn/articles/umaiyah_haji_umar.doc | access-date = 15. 6. 2012 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120918151751/http://www.asianscholarship.org/asf/ejourn/articles/umaiyah_haji_umar.doc | archive-date = 18. 9. 2012 | url-status = dead }} * {{citation | last1 = Van Beek | first1 = Steve | last2 = Invernizzi | first2 = Luca | title = The arts of Thailand | publisher = Tuttle Publishing | year = 1999 | location = New York | isbn = 978-962-593-262-0 | url = https://archive.org/details/artsofthailand00vanb }} * {{citation | last1 = Van der Putten | first1 = Jan | last2 = Cody | first2 = Mary Kilcline | title = Lost Times and Untold Tales from the Malay World | publisher = National University of Singapore press | year = 2009 | location = Singapore | isbn = 978-9971-69-454-8 }} * {{cite web|last=Winarno|first=Bondan|date=21. 6. 2010|title=Gulai Ketam, Asam-Asam Pedas|website=Detik Food|url=http://us.detikfood.com/read/2010/06/21/160229/1382992/908/gulai-ketam-asam-asam-pedas|archive-url=https://web.archive.org/web/20100623000015/http://us.detikfood.com/read/2010/06/21/160229/1382992/908/gulai-ketam-asam-asam-pedas|archive-date=23. 6. 2010|url-status=dead}} * {{citation | last = Winstedt | first = Richard Olaf | title = Shaman Saiva and Sufi (2008 edition) | publisher = BiblioLife | year = 1925 | location = London | isbn = 978-1-4346-8633-6 }} * {{citation | last = Wolters | first = Oliver William | author-link = O. W. Wolters | title = History, culture, and region in Southeast Asian perspectives | publisher = Cornell University Southeast Asia Program Publications | year = 1999 | location = Singapore | isbn = 978-0-87727-725-5 }} * {{citation | last = Wong | first = Hoy Kee | title = Comparative studies in Southeast Asian education | publisher = Heinemann Educational Books (Asia) | year = 1973 | isbn = 978-0-686-60339-9 }} * {{citation | last = Wright | first = John | title = The New York Times Almanac 2001 | publisher = [[The New York Times Company]] | year = 2007 | location = [[New York]] | isbn = 978-1-57958-348-4 | title-link = The New York Times Almanac }} * {{citation | last = Wright | first = Thomas | title = The travels of Marco Polo, the Venetian: the translation of Marsden revised, with a selection of his notes | publisher = Kessinger Publishing, LLC | year = 2004 | isbn = 978-1-4191-8573-1 }} * {{cite web |last1=Yunos |first1=Rozan |last2=Begawan |first2=Bandar Seri |date=24. 10. 2011 |title=In search of Brunei Malays outside Brunei |url=http://www.bt.com.bn/golden-legacy/2011/10/24/search-brunei-malays-outside-brunei |archive-url=https://web.archive.org/web/20160514083428/http://www.bt.com.bn/golden-legacy/2011/10/24/search-brunei-malays-outside-brunei |archive-date=14. 5. 2016 |url-status=dead |work=Brunei Times }} * {{cite web | last = Zakaria | first = Faizal Izzani | title = Keris jiwa Melayu dan Nusantara | website = Utusan online | date = 3. 9. 2016 | url = http://www.utusan.com.my/rencana/utama/keris-jiwa-melayu-dan-nusantara-1.377802 | access-date = 20. 11. 2017 | archive-url = https://web.archive.org/web/20171201035426/http://www.utusan.com.my/rencana/utama/keris-jiwa-melayu-dan-nusantara-1.377802 | archive-date = 1. 12. 2017 | url-status = dead }} * {{citation | last = Zaki Ragman | title = Gateway to Malay culture | publisher = Asiapac Books Pte Ltd | year = 2003 | location = Singapore | isbn = 978-981-229-326-8 }} * {{citation | last = Ziegler | first = Oswald Leopol | title = The world and south east Asia | publisher = Oswald Ziegler Enterprises | year = 1972 | isbn = 978-0-909586-03-4 }} {{div col end}} {{refend}} == Dodatna literatura == {{refbegin|30em}} * {{cite web | title = Genetic 'map' of Asia's diversity | work = BBC News | date=11. 12. 2009 | url = http://news.bbc.co.uk/2/hi/8406506.stm }} * {{cite web |title=Pakaian Tradisi |trans-title=Traditional Clothing |publisher=Kementerian Kebudayaan, Belia dan Sukan [Ministry of Culture, Youth and Sports] |url=http://www.kkbs.gov.bn/html/pakaian_tradisi.htm |access-date=20. 7. 2010 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100404150912/http://www.kkbs.gov.bn/html/pakaian_tradisi.htm |archive-date=4. 4. 2010 |language=ms }} * {{cite web |title = Royal and Palace Customs: Dresses For Ceremonies And Functions |website = Yang di-Pertuan Agong |publisher = Perpustakaan Negara Malaysia |url = http://www.malaysianmonarchy.org.my/malaysianmonarchy/?q=en/dress |access-date = 20. 7. 2010 |url-status = dead |archive-url = https://web.archive.org/web/20110510081825/http://www.malaysianmonarchy.org.my/malaysianmonarchy/?q=en%2Fdress |archive-date = 10. 5. 2011 }} * {{cite conference | first1 = Aris | last1 = Ananta | first2 = Evi Nurvidya | last2 = Arifin | first3 = M. Sairi | last3 = Hasbullah | first4 = Nur Budi | last4 = Handayani | first5 = Agus | last5 = Pramono | title = Changing Ethnic Composition:Indonesia, 2000–2010 | book-title = XXVII IUSSP International Population Conference | publisher = International Union for the Scientific Study of Population | year = 2013 | location = Busan, Korea | url = http://iussp.org/sites/default/files/event_call_for_papers/IUSSP%20Ethnicity%20Indonesia%20Poster%20Section%20G%202708%202013%20revised.pdf | access-date = 10. 1. 2016 }} * {{citation | last = Collins | first = Alan | title = Security and Southeast Asia: domestic, regional, and global issues | publisher = Institute of Southeast Asian Studies | year = 2003 | location = Singapore | isbn = 978-981-230-230-4 }} * {{citation | last1 = Dewaele | first1 = Jean-Marc | last2 = Beardsmore | first2 = Hugo Baetens | last3 = Housen | first3 = Alex | last4 = Li | first4 = Wei | title = Bilingualism: beyond basic principles | location = Clevedon | publisher = Multilingual Matters | year = 2003 | isbn = 978-1-85359-625-4 }} * {{cite journal | name-list-style = vanc | last1 = Hatin | first1 = Wan Isa | last2 = Nur-Shafawati | first2 = Ab Rajab | last3 = Zahri | first3 = Mohd-Khairi | last4 = Xu | first4 = Shuhua | last5 = Jin | first5 = Li | collaboration = The HUGO Pan-Asian SNP Consortium | title = Population Genetic Structure of Peninsular Malaysia Malay Sub-Ethnic Groups | journal = PLOS ONE | volume = 6 | issue = 4 | pages = e18312 | year = 2011 | doi = 10.1371/journal.pone.0018312 | pmid = 21483678 | pmc = 3071720 | bibcode = 2011PLoSO...618312H | doi-access = free }} * {{cite web | last = Loh | first = Arnold | date = 21. 5. 2016 | title = Experts disagree on religion practised at ruins older than Borobodur and Angkor Wat | work = The Star | url = https://www.thestar.com.my/news/nation/2016/05/21/debate-arises-over-bujang-valley-experts-disagree-on-religion-practised-at-ruins-older-than-borobodu/ }} * {{Citation |last=Pogadaev |first=V.A. |title=Dunia Melayu (Brunei, Indonesia, Malaysia, Singapura): Kamus Lingua-Budaya |trans-title=Malay World (Brunei, Indonesia, Malaysia, Singapore). Lingua-Cultural Dictionary |year=2012|location=Moscow|publisher=Vostochnaya Kniga |isbn= 978-5-7873-0658-3 }} * {{cite web |title=Sejarah Orang Melayu Sarawak |trans-title=The History of Sarawakian Malay |publisher=Amanah Khairat Yayasan Melayu Sarawak |url=https://melayusarawak.org.my/sejarah-orang-melayu-sarawak/ |access-date=22. 6. 2022 |language=ms }} {{refend}} [[Kategorija:Malajci]] [[Kategorija:Etničke grupe Malezije]] [[Kategorija:Etničke grupe Indonezije]] [[Kategorija:Etničke grupe Singapura]] [[Kategorija:Etničke grupe Tajlanda]] [[Kategorija:Etničke grupe Bruneja]] [[Kategorija:Austronezijski narodi]] 58z02hre6pbqnyq0u6x5f0brs2m3z3i Male planete 0 502630 3838234 3770596 2026-04-29T18:39:37Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3838234 wikitext text/x-wiki [[File:Euler-Diagram bodies in the Solar System.jpg|thumb|[[Eulerov dijagram]] koji prikazuje tipove tijela u [[Sunčev sistem|Sunčevom sistemu]] prema [[Međunarodna astronomska unija|IAU]]]] Prema [[Međunarodna astronomska unija|Međunarodnoj astronomskoj uniji]] (IAU), '''mala planeta''' je [[Astronomski objekt]] u direktnoj [[Planetarna putanja|orbiti]] oko [[Sunce|Sunca]] koji nije isključivo klasifikovan ni kao [[planeta]] ni [[kometa]]. Prije 2006. IAU je koristio taj termin, ali su na sastanku te godine male planete i komete reklasifikovane u [[Patuljasta planeta|patuljaste planete]] i mala tijela [[Sunčev sistem|Sunčevog sistema]] (SSSB).<ref name=res>[http://www.iau.org/news/pressreleases/detail/iau0603/ Press release, IAU 2006 General Assembly: Result of the IAU Resolution votes] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429212224/http://iau.org/news/pressreleases/detail/iau0603/ |date=29. 4. 2014 }}, International Astronomical Union, August 24, 2006. Accessed May 5, 2008.</ref> Male planete uključuju [[Asteroidi|asteroide]] (objekte u blizini Zemlje, objekte koji presjecaju Marsovu orbitu, [[Asteroidni pojas]] i [[Jupiterovi trojani|Jupiterove trojane]]), kao i udaljene male planete ([[Kentauri|kentaure]] i [[Transneptunsko tijelo|transneptunske objekte]]), od kojih se većina nalazi u [[Kuiperov pojas|Kuiperovom pojasu]] i [[Raspršeni disk|raspršenom disku]]. Od maja 2022, postoji 1.131.201 poznati objekat, podijeljen na 611.678 numerisanih (osiguranih otkrića) i 519.523 nenumerisanih malih planeta, od kojih je samo pet službeno priznato kao [[patuljasta planeta]].<ref name="MPC-Latest-Published-Data">{{cite web |title = Latest Published Data |publisher = Minor Planet Center |date = 1. 6. 2021 |url = https://minorplanetcenter.net/mpc/summary |access-date= 17. 6. 2021}}</ref> Prva manja planeta koja je otkrivena bila je [[Cerera (patuljasta planeta)|Cerera]] 1801, iako se u to vrijeme nazivala 'planetom' i 'asteroidom' ubrzo nakon toga; termin mala planeta nije uveden sve do 1841, a smatran je podkategorijom 'planete' do 1932.<ref>[http://aa.usno.navy.mil/faq/docs/minorplanets.php When did the asteroids become minor planets?] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090825024347/http://aa.usno.navy.mil/faq/docs/minorplanets.php |date=25. 8. 2009 }}, James L. Hilton, Astronomical Information Center, United States Naval Observatory. Accessed May 5, 2008.</ref> Termin planetoid se također koristi, posebno za veće, planetarne objekte poput onih koje IAU naziva patuljastim planetama od 2006.<ref name=a>Planet, asteroid, minor planet: A case study in astronomical nomenclature, David W. Hughes, Brian G. Marsden, ''Journal of Astronomical History and Heritage'' '''10''', #1 (2007), pp. 21–30. {{Bibcode|2007JAHH...10...21H}}</ref><ref>Mike Brown, 2012. ''[[How I Killed Pluto and Why It Had It Coming]]''</ref> Historijski gledano, termini asteroid, mala planeta i planetoid bili su manje-više sinonimi.<ref name=a/><ref name=encarta/> Ova terminologija je postala komplikovanija otkrićem brojnih manjih planeta izvan orbite [[Jupiter]]a, posebno transneptunskih objekata koji se generalno ne smatraju asteroidima.<ref name=encarta>"[http://encarta.msn.com/encyclopedia_761551567/asteroid.html Asteroid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091028072513/http://encarta.msn.com/encyclopedia_761551567/Asteroid.html |date=28. 10. 2009 }}", ''MSN Encarta'', Microsoft. Accessed May 5, 2008. [https://web.archive.org/web/20091028072513/http://encarta.msn.com/encyclopedia_761551567/Asteroid.html Archived] 2009-11-01.</ref> Manja planeta koja se vidi kako ispušta gas može se dvojno klasifikovati i kao kometa. Objekti se nazivaju patuljastim planetima ako je njihova vlastita [[gravitacija]] dovoljna za postizanje [[Hidrostatička ravnoteža|hidrostatičke ravnoteže]] i formiranje elipsoidnog oblika. Sve druge manje planete i komete nazivaju se malim tijelima Sunčevog sistema.<ref name=res/> IAU je navela da se termin mala planeta i dalje može koristiti, ali će se preferirati termin ''malo tijelo Sunčevog sistema''.<ref>[http://www.iau.org/public/themes/pluto/ Questions and Answers on Planets] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200417193151/https://www.iau.org/public/themes/pluto/ |date=17. 4. 2020 }}, additional information, news release IAU0603, IAU 2006 General Assembly: Result of the IAU Resolution votes, [[International Astronomical Union]], August 24, 2006. Accessed May 8, 2008.</ref> Međutim, za potrebe numerisanja i imenovanja, i dalje se koristi tradicionalna razlika između male planete i komete. == Populacije == Stotine hiljada malih planeta otkriveno je u Sunčevom sistemu, a hiljade ih se otkrivaju svakog mjeseca. [[Centar za male planete]] je dokumentovao preko 213 miliona posmatranja i 794.832 malih planeta, od kojih 541.128 ima orbite dovoljno dobro poznate da im se dodijele stalni službeni brojevi.<ref name=MPC-ArchiveStatistics>{{cite web |title = Minor Planet Statistics – Orbits And Names |publisher = Minor Planet Center |url = http://www.minorplanetcenter.net/iau/lists/ArchiveStatistics.html |date = 28. 10. 2018 |access-date= 8. 4. 2019}}</ref><ref>{{cite web|author=JPL|title=How Many Solar System Bodies|url=http://ssd.jpl.nasa.gov/?body_count|work=JPL Solar System Dynamics|publisher=NASA|access-date=27. 5. 2019}}</ref> Od toga, 21.922 imaju službena imena.<ref name="MPC-ArchiveStatistics" /> Od 8. novembra 2021, najmanja neimenovana mala planeta je [[(4596) 1981 QB]],<ref>{{cite web |title=Discovery Circumstances: Numbered Minor Planets (1)-(5000) |publisher=Minor Planet Center |url=http://www.minorplanetcenter.net/iau/lists/NumberedMPs000001.html |access-date=27. 10. 2021}}</ref> a najmanja planeta s najvišim brojem je [[594913 ꞌAylóꞌchaxnim]].<ref>{{cite web |title=Discovery Circumstances: Numbered Minor Planets (543001)-(544000)|publisher=Minor Planet Center |url=https://minorplanetcenter.net/iau/lists/NumberedMPs580001.html |access-date=27. 10. 2021}}</ref> Postoje različite široke populacije malih planeta: * [[Asteroidi]]; tradicionalno, većina su bila tijela u unutrašnjem Sunčevom sistemu.<ref name=encarta/> ** [[Asteroidi blizu Zemlje]], oni čije orbite ih vode unutar orbite [[Mars]]a. Koristi se daljnja potklasifikacija ovih, na osnovu orbitalne udaljenosti:<ref name=neog>{{citation| title=Near-Earth Object groups| work=Near Earth Object Project | publisher=NASA| url=http://neo.jpl.nasa.gov/neo/groups.html | archive-url=https://web.archive.org/web/20020202160655/http://neo.jpl.nasa.gov/neo/groups.html | url-status=dead | archive-date=2. 2. 2002 | access-date=24. 12. 2011 }}</ref> *** [[Asteroidi Atira|Asteroidi Apohele]] orbitiraju unutar Zemljine udaljenosti [[perihel]]a i stoga se u potpunosti nalaze unutar Zemljine orbite. *** [[Asteroidi Aten]], oni kojima je velika poluosa manja od Zemljine i [[afel]] (najudaljeniju od Sunca) veći od 0,983 AJ. *** [[Asteroidi Apolo]] su oni asteroidi čija je velika poluosa veća od Zemljine, a perihel ima udaljenost od 1,017 AJ ili manje. Poput asteroida Aten, asteroidi Apolo presjecaju Zemljinu orbitu. *** [[Asteroidi Amor]] su oni asteroidi blizu Zemlje koji se približavaju Zemljinoj orbiti izvana, ali je ne sijeku. Ovi asteroidi se dalje dijele u četiri podgrupe, ovisno o tome gdje njihova glavna poluosa pada između Zemljine orbite i asteroidnog pojasa. ** [[Zemljini trojanci]], asteroidi koji dijele Zemljinu orbitu i gravitacijski su vezani za nju. Od 2022. poznata su dva Zemljina trojanca: [[2010 TK7|2010 TK<sub>7</sub>]] i [[2020 XL5|2020 XL<sub>5</sub>]].<ref name=nature475_7357_481>{{citation| last1=Connors | first1=Martin | last2=Wiegert | first2=Paul| last3=Veillet | first3=Christian | title=Earth's Trojan asteroid| journal=Nature | volume=475 | issue=7357 | pages=481–483 |date=juli 2011 | doi=10.1038/nature10233| bibcode=2011Natur.475..481C | pmid=21796207| s2cid=205225571 }}</ref> ** [[Marsovi trojanci]], asteroidi koji dijele Marsovu orbitu i gravitacijski su vezani za njega. Od 2007. poznato je osam takvih asteroida.<ref name=sp465>{{citation | display-authors=1| last1=Trilling | first1=David | last2=Emery | first2=Josh| last3=Mueller | first3=Michael | last4=Rivkin | first4=Andrew| last5=Spahr | first5=Tim | last6=Stansberry | first6=John| title=DDT observations of five Mars Trojan asteroids| journal=Spitzer Proposal ID #465 |date=oktobar 2007 | page=465 | bibcode=2007sptz.prop..465T }}</ref><ref name="MPC-object">{{cite web|title = 2020 XL5|url = ttp://www.minorplanetcenter.net/db_search/show_object?object_id=2020+XL5|work = Minor Planet Center|publisher = International Astronomical Union|access-date = 5. 2. 2021}}</ref> ** [[Asteroidni pojas]], čiji članovi prate otprilike kružne orbite između [[Mars]]a i [[Jupiter]]a. Ovo je prvobitna i najpoznatija grupa asteroida. ** [[Jupiterovi trojanci]], asteroidi koji dijele [[Jupiter]]ovu orbitu i gravitacijski su vezani za nju. Brojčano se procjenjuje da su jednaki asteroidima glavnog pojasa. * [[Udaljena mala planeta|Udaljene male planete]], krovni izraz za male planete u vanjskom Sunčevom sistemu. ** [[Kentauri]], tijela u vanjskom Sunčevom sistemu između Jupitera i Neptuna. Imaju nestabilne orbite zbog gravitacionog uticaja [[Divovske planete|divovskih planeta]], pa su stoga morali doći odnekud, verovatno izvan Neptuna.<ref>{{cite journal|last1=Horner |first1= J.|last2=Evans|first2= N.W.|last3= Bailey|first3= M. E.|title=Simulations of the Population of Centaurs I: The Bulk Statistics|date=2004 |arxiv=astro-ph/0407400|doi=10.1111/j.1365-2966.2004.08240.x |journal=[[Monthly Notices of the Royal Astronomical Society]]|volume=354|issue=3|pages=798–810 |bibcode=2004MNRAS.354..798H|s2cid= 16002759}}</ref> ** [[Neptunski trojanci]], tijela koja dijele Neptunovu orbitu i gravitaciono su vezani za nju. Iako je poznato samo nekoliko, postoje dokazi da su Neptunovi trojanci brojniji od asteroida u asteroidnom pojasu ili Jupiterovih trojana.<ref>{{Cite web |url=http://www.dtm.ciw.edu/users/sheppard/trojans/ |title=Neptune trojans, Jupiter trojans |access-date=28. 12. 2023 |archive-date=20. 2. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120220141841/http://www.dtm.ciw.edu/users/sheppard/trojans/ |url-status=dead }}</ref> ** [[Transneptunsko tijelo|Transneptunski objekti]], tijela na ili izvan orbite Neptuna, najudaljenije planete. *** [[Kuiperov pojas]], objekti unutar prividnog pada populacije otprilike 55 AJ od Sunca. **** [[Klasični objekt Kuiperovog pojasa|Klasični objekti Kuiperovog pojasa]] poput [[Makemake]]a, također poznati kao cubewanos, nalaze se u primordijalnim, relativno kružnim orbitama koje nisu u rezonansi s Neptunom. **** [[Rezonantni objekti Kuiperovog pojasa]]. ***** [[Plutini]], tijela poput [[Pluton]]a koja su u rezonansi 2:3 sa Neptunom. *** [[Raspršeni disk]] objekti poput [[Erida (patuljasta planeta)|Eride]], sa afelijom izvan Kuiperovog pojasa. Smatra se da ih je rasuo Neptun. **** [[Rezonantni raspršeni disk]] objekti. *** [[Odvojeni objekat|Odvojeni objekti]] kao što je [[90377 Sedna|Sedna]], sa afelom i perihelom izvan Kuiperovog pojasa. **** [[Sednoidi]], odvojeni objekti s perihelom većim od 75 AJ (Sedna, [[2012 VP113|2012 VP<sub>113</sub>]], i [[Leleākūhonua]]). *** [[Oortov oblak]], hipotetička populacija za koju se smatra da je izvor kometa dugog perioda i koja se može protezati do 50.000 AJ od Sunca. == Konvencije imenovanja == [[File:Minor planet count.svg|thumb|upright=1.3|Od ukupno više od 700.000 otkrivenih malih planeta, 66% je numerisano (zeleno), a 34% je ostalo nenumerirano (crveno). Samo mali dio od 20,071 malih planeta (3%) je imenovano (ljubičasta).<ref name="MPC-ArchiveStatistics" /><ref>{{cite web |url=http://www.minorplanetcenter.net/ |title=Running Tallies – Minor Planets Discovered |work=IAU Minor Planet Center |access-date=19. 8. 2015}}</ref>]] Sva astronomska tijela u Sunčevom sistemu trebaju posebnu oznaku. Imenovanje malih planeta odvija se kroz proces u tri koraka. Prvo, privremena oznaka se daje nakon otkrića – jer se objekt ipak može pokazati kao lažno pozitivan ili se [[Izgubljeni asteroid|kasnije izgubiti]] – naziva se privremeno određena mala planeta. Nakon što je opservacijski luk dovoljno precizan da predvidi njegovu buduću lokaciju, mala planeta se formalno označava i dobija broj. Tada je to numerisana mala planeta. Konačno, u trećem koraku, mogu ga imenovati njegovi pronalazači. Međutim, samo mali dio svih malih planeta je imenovan. Ogromna većina je ili numerirana ili još uvijek ima samo privremenu oznaku. Primjer procesa imenovanja: * 1932 HA – privremena oznaka nakon otkrića 24. aprila 1932. * (1862) 1932 HA – formalna oznaka, dobija službeni broj * [[1862 Apollo]] – imenovan manji planet, dobija ime, alfanumerički kod se ispušta === Privremena oznaka === Novootkrivena mala planeta dobija privremenu oznaku. Na primjer, privremena oznaka 2002 AT<sub>4</sub> sastoji se od godine otkrića (2002) i alfanumeričkog koda koji označava polumjesec otkrića i redoslijed unutar tog polumjeseca. Kada je orbita asteroida potvrđena, on dobija broj, a kasnije se može dati i ime (npr. [[433 Eros]]). Formalna konvencija imenovanja koristi zagrade oko broja, ali ispuštanje zagrada je prilično uobičajeno. Neformalno, uobičajeno je da se broj potpuno ispusti ili da se ispusti nakon prvog spominjanja kada se ime ponavlja u tekućem tekstu. Male planete koje su dobile broj, ali ne i ime, zadržavaju svoju privremenu oznaku, npr. [[(29075) 1950 DA]]. Budući da moderne tehnike otkrivanja pronalaze veliki broj novih asteroida, oni sve više ostaju neimenovani. Najranije otkriveno da je dugo vremena ostalo neimenovano (3360) 1981 VA, sada [[3360 Syrinx]]. U novembru 2006. njegova pozicija kao najniži broj neimenovanog asteroida prešla je na (3708) 1974 FV<sub>1</sub> (sada [[3708 Socus]]), a u maju 2021. na (4596) 1981 QB. U rijetkim prilikama, privremena oznaka malog objekta može se koristiti kao samo ime: tada neimenovani [[15760 Albion|(15760) 1992 QB<sub>1</sub>]] dao je svoje "ime" grupi objekata koji su postali poznati kao klasični objekti Kuiperovog pojasa ("cubewanos") prije nego što je konačno dobio ime 15760 Albion u januaru 2018.<ref>{{cite web|url=http://www2.ess.ucla.edu/~jewitt/kb/def_classical.html|title=Classical Kuiper Belt Objects|author=Dr. David Jewitt|publisher=David Jewitt/UCLA|access-date=1. 7. 2013}}</ref> Nekoliko objekata je numerisano i kao komete i kao asteroidi, kao što je [[4015 Wilson–Harrington|4015 Wilson-Harrington]], koji je također naveden kao 107P/Wilson-Harrington. === Numeracija === Manje planete dobijaju službeni broj kada se potvrde njihove orbite. Sa sve većom brzinom otkrivanja, ovo su sada šestocifreni brojevi. Prebacivanje sa petocifrenih na šestocifreni je stigao sa objavljivanjem ''Minor Planet Circular (MPC)'' od 19. oktobra 2005, gde je najveći broj malih planeta skočio sa 99947 na 118161.<ref name="MPC-ArchiveStatistics" /> === Imenovanje === Prvih nekoliko asteroida dobilo je imena po likovima iz [[Grčka mitologija|grčke]] i [[Rimska mitologija|rimske mitologije]], ali su se kao takva imena počela smanjivati, korištena su imena poznatih ličnosti, književnih likova, supružnika pronalazača, djece, kolega, pa čak i televizijskih likova. ==== Rod ==== Prvi asteroid kojem je dato nemitološko ime bio je [[20 Massalia]], nazvan po grčkom nazivu za grad [[Marseille]].<ref>{{cite book|last=Schmadel|first=Lutz|title=Dictionary of Minor Planet Names|date=10. 6. 2012|edition=6|publisher=Springer|page=15|url=https://books.google.com/books?id=aeAg1X7afOoC&pg=PA15|isbn=9783642297182}}</ref> Prva koja je dobila potpuno neklasično ime bila je [[45 Eugenia]], nazvana po carici [[Eugénie de Montijo]], ženi [[Napoleon III, car Francuske|Napoleona III]]. Neko vrijeme korištena su samo ženska (ili feminizirana) imena; [[Alexander von Humboldt]] je bio prvi čovjek koji je dobio asteroid nazvan po njemu, ali je njegovo ime feminizirano u [[54 Alexandra]]. Ova neizgovorena tradicija trajala je sve dok [[334 Chicago]] nije dobio ime; čak i tada, ženska imena su se godinama kasnije pojavljivala na listi. ==== Ekscentrična imena ==== Kako je broj asteroida počeo da prelazi u stotine, a na kraju i na hiljade, otkrivači su počeli da im daju sve neozbiljnija imena. Prvi nagovještaji o tome bili su [[482 Petrina]] i [[483 Seppina]], nazvane po psima ljubimcima pronalazača. Međutim, o tome je bilo malo kontroverzi sve do 1971, nakon imenovanja [[2309 Mr. Spock]] (ime mačke pronalazača). Iako je IAU naknadno obeshrabrila upotrebu imena kućnih ljubimaca kao izvora,<ref>{{cite web|url=http://www.iau.org/public/naming|title=Naming Astronomical Objects|publisher=International Astronomical Union|access-date=1. 7. 2013|archive-date=2. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130502120049/http://iau.org/public/naming/|url-status=dead}}</ref> ekscentrična imena asteroida se i dalje predlažu i prihvataju, kao što su [[4321 Zero]], [[6042 Cheshirecat]], [[9007 James Bond]], [[13579 Allodd]] i [[24680 Alleven]] i [[Mister 26858]]. ==== Imenovanje po pronalazaču==== Dobro utvrđeno pravilo je da, za razliku od kometa, male planete ne smiju biti nazvane po svojim pronalazačima. Jedan od načina da se zaobiđe ovo pravilo bio je da astronomi razmijene uslugu nazivajući svoja otkrića jedni po drugima. Rijetki izuzeci od ovog pravila su [[1927 Suvanto]] i [[96747 Crespodasilva]]. 1927. Suvanto je imenovao po svom otkrivaču, [[Rafael Suvanto|Rafaelu Suvantu]], posthumno od Centra za male planete. Umro je četiri godine nakon otkrića u posljednjim danima finskog zimskog rata 1939-40.<ref>[[NASA]] [[JPL]] Small-Body Database Browser on [https://ssd.jpl.nasa.gov/tools/sbdb_lookup.html#/?sstr=1927+Suvanto 1927 Suvanto]</ref> [[96747 Crespodasilva]] je dobila ime po svom pronalazaču, [[Lucy d'Escoffier Crespo da Silva]], jer je umrla ubrzo nakon otkrića, u dobi od 22 godine.<ref>[[NASA]] [[JPL]] Small-Body Database Browser on [http://ssd.jpl.nasa.gov/sbdb.cgi?sstr=96747+Crespodasilva 96747 Crespodasilva]</ref><ref>{{cite news|author=Staff|date=28. 11. 2000|title=Lucy Crespo da Silva, 22, a senior, dies in fall|publisher=Hubble News Desk|url=http://hubblesite.org/newscenter/newsdesk/archive/releases/1991/12/text/|access-date=15. 4. 2008}}</ref> ==== Jezici ==== Imena su od početka prilagođavana raznim jezicima. [[Cerera (patuljasta planeta)|Cerera]], Cerera je njegovo anglo-latinsko ime, zapravo se zvala Cerere, talijanski oblik imena. [[Njemački jezik|Njemački]], [[Francuski jezik|francuski]], [[Arapski jezik|arapski]] i [[Hindski jezik|hindski]] koriste oblike slične engleskom, dok ruski koristi oblik Tserera, sličan italijanskom. Na grčkom, ime je prevedeno u Δήμητρα (Demetra), grčki ekvivalent rimske boginje [[Cerera (mitologija)|Cerere]]. U prvim godinama, prije nego što je počeo izazivati sukobe, asteroidi nazvani po rimskim figurama općenito su se prevodili na grčki; drugi primjeri su Ἥρα (Hera) za 3 Junone, Ἑστία (Hestia) za 4 Veste, Χλωρίς (Chloris) za 8 Flora i Πίστη (Pistis) za 37 Fides. Na kineskom, imenima se ne daju kineski oblici božanstava po kojima su imenovani, već obično imaju slog ili dva za karakter božanstva ili osobe, nakon čega slijedi 神 'bog(des)' ili 女 'žena' ako je samo jedan slog, plus 星 'zvijezda/planeta', tako da je većina imena asteroida napisana sa tri kineska slova. Dakle, Ceres je 穀神星 'planeta boginje žita',<ref>谷 'valley' being a common abbreviation of 穀 'grain' that would be formally adopted with [[simplified Chinese characters]].</ref> Palada je 智神星 'planeta boginje mudrosti', itd. == Fizička svojstva kometa i malih planeta == Komisija 15<ref name="Commission15">{{cite web|date=29. 9. 2005 |title=Division III Commission 15 Physical Study of Comets & Minor Planets |publisher=[[International Astronomical Union]] (IAU) |url=http://www.iau.org/science/scientific_bodies/commissions/15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090514134159/http://www.iau.org/science/scientific_bodies/commissions/15/ |url-status=dead |archive-date=14. 5. 2009 |access-date=22. 3. 2010 }}</ref> [[Međunarodna astronomska unija|Međunarodne astronomske unije]] posvećena je fizičkom proučavanju kometa i malih planeta. Arhivski podaci o fizičkim svojstvima kometa i malih planeta nalaze se u PDS Asteroid/Dust Archive.[27] Ovo uključuje [[standardne fizičke karakteristike asteroida]] kao što su svojstva binarnih sistema, vremena okultacije i prečnici, mase, gustoće, periodi rotacije, površinske temperature, albedo, vektori okretanja, taksonomija i apsolutne veličine i nagibi. Pored toga, European Asteroid Research Node (E.A.R.N.), udruženje grupa za istraživanje asteroida, održava bazu podataka o fizičkim i dinamičkim svojstvima asteroida blizu Zemlje.<ref name="EARN">{{cite web|title=The Near-Earth Asteroids Data Base|url=http://earn.dlr.de/nea|access-date=23. 3. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20140821202152/http://earn.dlr.de/nea/|archive-date=21. 8. 2014|url-status=dead}}</ref> == Ekološka svojstva == Karakteristike životne sredine imaju tri aspekta: svemirsko okruženje, površinsko okruženje i unutrašnje okruženje, uključujući geološka, optička, termička i radiološka svojstva životne sredine, itd, koji su osnova za razumjevanje osnovnih svojstava malih planeta, izvođenje naučnih istraživanja, a također su i važna referentna osnova za dizajniranje nosivosti istraživačkih misija === Okruženje zračenja === Bez zaštite atmosfere i sopstvenog jakog magnetnog polja, površina male planete je direktno izložena okolnom zračenju. U kosmičkom prostoru gdje se nalaze male planete, zračenje na površini planeta može se podijeliti u dvije kategorije prema njihovim izvorima: jedno dolazi od sunca, uključujući [[elektromagnetno zračenje]] sunca, i [[ionizirajuće zračenje]] od [[Sunčev vjetar|solarnog vjetra]] i čestice sunčeve energije; drugi dolazi od sunca izvan Sunčevog sistema, odnosno [[Kosmičko zračenje|galaktičkih kosmičkih zraka]], itd.<ref>{{cite book |last1=Grant |first1=Heiken |last2=David |first2=Vaniman |last3=Bevan M |first3=French |title=Lunar sourcebook: a user 's guide to the moon |date=1991 |publisher=Cambridge: Cambridge University Press |page=753}}</ref> === Optičko okruženje === Obično tokom jednog perioda rotacije male planete, [[albedo]] male planete će se neznatno promijeniti zbog njenog nepravilnog oblika i neravnomjerne distribucije materijalnog sastava. Ova mala promjena će se odraziti u periodičnoj promjeni svjetlosne krive planete, koja se može posmatrati pomoću zemaljske opreme, kako bi se dobila [[Magnituda (astronomija)|planetnu magnitudu]], [[period rotacije]], orijentacija osi rotacije, oblik, raspodjela albeda i svojstva raspršenja. Uopšteno govoreći, albedo malih planeta je obično nizak, a ukupna statistička distribucija je bimodalna, što odgovara manjim planetama C-tipa (prosjek 0,035) i S-tipa (prosjek 0,15).<ref>{{cite journal |last1=David |first1=Morrison |title=Asteroid sizes and albedos |journal=Icarus |date=1977 |volume=31 |issue=2 |pages=185–220|doi=10.1016/0019-1035(77)90034-3 |bibcode=1977Icar...31..185M }}</ref> U misiji istraživanja manjih planeta, mjerenje albeda i promjena boje površine planete je također najosnovnija metoda za direktno saznanje razlike u materijalnom sastavu površine planete.<ref>{{cite book |last1=Xiao |first1=Long |title=Planetary Geology |date=2013 |publisher=Geological Press |pages=346–347}}</ref> === Geološko okruženje === Geološko okruženje na površini malih planeta slično je okruženju drugih nezaštićenih nebeskih tijela, a najrasprostranjenija geomorfološka karakteristika su udarni krateri: međutim, činjenica da su većina malih planeta strukture [[Hrpa krhotina|hrpe krhotina]] koje su labave i porozne daje udarnom djelovanue na površinu malih planeta njegove jedinstvene karakteristike. Na visoko poroznim manjim planetama, mali udari stvaraju pokrivače rasprskavanja slične uobičajenim događajima udara: dok velikim događajima udara dominira zbijanje i pokrivače rasprsavanja je teško formirati, a što duže planete primaju tako velike udare, to je veća ukupna gustoća.<ref>{{cite journal |last1=HOUSEN |first1=K R |last2=HOLSAPPLE |first2=K A |title=Impact cratering on porous asteroids |journal=Icarus |date=2003 |volume=163 |issue=1 |pages=102–109|doi=10.1016/S0019-1035(03)00024-1 |bibcode=2003Icar..163..102H }}</ref> Pored toga, statistička analiza udarnih kratera je važno sredstvo za dobijanje informacija o starosti površine planete. Iako metoda datiranja veličine i frekvencije kratera (CSFD) koja se obično koristi na manjim površinama planeta ne dozvoljava dobijanje apsolutne starosti, može se koristiti za određivanje relativne starosti različitih geoloških tijela radi poređenja.<ref>{{cite journal |last1=ZOU |first1=X |last2=LI |first2=C |last3=LIU |first3=J |title=The preliminary analysis of the 4179 Toutatis snapshots of the Chang'e-2 flyby |journal=Icarus |date=2014 |volume=229 |pages=348–354|doi=10.1016/j.icarus.2013.11.002 |bibcode=2014Icar..229..348Z }}</ref> Osim udara, postoji niz drugih bogatih geoloških efekata na površini manjih planeta,<ref>{{cite journal |last1=KROHN |first1=K |last2=JAUMANN |first2=R |last3=STEPHAN |first3=K |title=Geologic mapping of the Av-12 sextilia quadrangle of asteroid 4 Vesta |journal=EGU General Assembly Conference Abstracts |date=2012 |page=8175|bibcode=2012EGUGA..14.8175K }}</ref> kao što su masovno rasipanje na padinama i zidovima kratera,<ref>{{cite journal |last1=MAHANEY |first1=W C |last2=KALM |first2=V |last3=KAPRAN |first3=B |title=Clast fabric and mass wasting on minor planet 25143-Itokawa: correlation with talus and other periglacial features on Earth |journal=Sedimentary Geology |date=2009 |pages=44–57|doi=10.1016/j.sedgeo.2009.04.007 }}</ref> velike linearne karakteristike povezane s grabenom,<ref>{{cite journal |last1=BUCZKOWSKI |first1=D |last2=WYRICK |first2=D |last3=IYER |first3=K |title=Largescale troughs on Vesta: a signature of planetary tectonics |journal=Geophysical Research Letters |date=2012 |volume=39 |issue=18 |pages=205–211|doi=10.1029/2012GL052959 |bibcode=2012GeoRL..3918205B |s2cid=33459478 |doi-access=free }}</ref> i elektrostatički transport prašine.<ref>{{cite journal |last1=COLWELL |first1=J E |last2=GULBIS |first2=A A |last3=HORÁNYI |first3=M |title=Dust transport in photoelectron layers and the formation of dust ponds on Eros |journal=Icarus |date=2005 |volume=175 |issue=1 |pages=159–169|doi=10.1016/j.icarus.2004.11.001 |bibcode=2005Icar..175..159C }}</ref> Analizom različitih geoloških procesa na površini malih planeta moguće je saznati moguću unutrašnju aktivnost u ovoj fazi i nekim od ključnih evolucijskih informacija o dugotrajnoj interakciji s vanjskim okruženjem, što može dovesti do nekih indikacija prirode porjekla matičnog tijela. Mnoge veće planete često su prekrivene slojem tla (regolita) nepoznate debljine. U poređenju sa drugim tijelima bez atmosfere u Sunčevom sistemu (npr. Mjesec), manje planete imaju slabije gravitacijsko polje i manje su sposobne da zadrže sitnozrnati materijal, što rezultira nešto većom veličinom površinskog sloja tla.<ref>{{cite journal |last1=CLARK |first1=B E |last2=HAPKE |first2=B |last3=PIETERS |first3=C |title=Asteroid space weathering and regolith evolution |journal=Asteroids III |date=2002 |page=585|doi=10.2307/j.ctv1v7zdn4.44 }}</ref> Slojevi tla su neizbježno podložni intenzivnom svemirskom trošenju koje mijenja njihova fizička i hemijska svojstva zbog direktne izloženosti okolnom prostoru. U tlu bogatim silikatima, vanjski slojevi Fe redukovani su na nanofazu Fe (np-Fe), koji je glavni proizvod svemirskog trošenja.<ref>{{cite journal |last1=NOGUCHI |first1=T |last2=NAKAMURA |first2=T |last3=KIMURA |first3=M |title=Incipient space weathering observed on the surface of Itokawa dust particles |journal=Science |date=2011 |volume=333 |issue=6046 |pages=1121–1125 |doi=10.1126/science.1207794 |pmid=21868670 |bibcode=2011Sci...333.1121N |s2cid=5326244 |doi-access=free }}</ref> Za neke male planete, njihove površine su izloženije kao gromade različitih veličina, do 100 metara u prečniku, zbog slabijeg gravitacionog privlačenja.<ref>{{cite journal |last1=SUGITA |first1=S |last2=HONDA |first2=R |last3=MOROTA |first3=T |title=The geomorphology, color, and thermal properties of Ryugu: implications for parent-body processes |journal=Science |date=2019|volume=364 |issue=6437 |page=252 |doi=10.1126/science.aaw0422 |pmid=30890587 |pmc=7370239 |bibcode=2019Sci...364..252S }}</ref> Ove gromade su od velikog naučnog interesa, jer mogu biti ili duboko zakopani materijal iskopan udarcem ili fragmenti matičnog tijela planete koji su preživjeli. Stijene pružaju direktnije i primitivnije informacije o materijalu unutar male planete i prirodi njenog matičnog tijela nego o sloju tla, a različite boje i oblici stijena ukazuju na različite izvore materijala na površini male planete ili različitimevolucijskim procesima. === Magnetno okruženje === Obično u unutrašnjosti planete, konvekcija provodne tekućine će stvoriti veliko i jako magnetno polje. Međutim, veličina male planete je generalno mala i većina manjih planeta ima strukturu "gomile lomljenog kamena", a u suštini nema strukture "dinamo" unutra, tako da neće generisati samogenerisano dipolno magnetno polje kao što je zemlja. Ali neke manje planete imaju magnetna polja – s jedne strane, neke manje planete imaju remanentni magnetizam: ako je matično tijelo imalo magnetno polje ili ako obližnje planetarno tijelo ima jako magnetno polje, stijene na matičnom tijelu će biti magnetizirane. Tokom procesa hlađenja i planeta nastala fisijom matičnog tijela i dalje će zadržati remanentnost,<ref>{{cite journal |last1=WEISS |first1=B P |last2=ELKINS-TANTON |first2=L |last3=BERDAHL |first3=J S |title=Magnetism on the angrite parent body and the early differentiation of planetesimals |url=https://archive.org/details/sim_science_2008-10-31_322_5902/page/712 |journal=Science |date=2008 |volume=322 |issue=5902 |pages=713–716|doi=10.1126/science.1162459 |pmid=18974346 |bibcode=2008Sci...322..713W |s2cid=206514805 }}</ref> koja se također može otkriti u vanzemaljskim meteoritima sa malih planeta;<ref>{{cite journal |last1=BRYSON |first1=J F |last2=HERRERO-ALBILLOS |first2=J |last3=NICHOLS |first3=C I |title=Long-lived magnetism from solidification-driven convection on the pallasite parent body |journal=Nature |date=2015 |volume=517 |issue=7535 |pages=472–475 |doi=10.1038/nature14114 |pmid=25612050 |bibcode=2015Natur.517..472B |s2cid=4470236 |url=https://www.repository.cam.ac.uk/handle/1810/246703 }}</ref> s druge strane, ako su male planete sastavljene; od električno provodljivog materijala i njihova unutrašnja provodljivost je slična onoj kod meteorita koji sadrže ugljik ili željezo, interakcija između malih planeta i solarnog vjetra će vjerovatno biti unipolarna indukcija, što rezultira vanjskim magnetskim poljem za malu planetu.<ref>{{cite journal |last1=IP |first1=W H |last2=HERBERT |first2=F |title=On the asteroidal conductivities as inferred from meteorites |journal=The Moon and the Planets |date=1983 |volume=28 |issue=1 |pages=43–47|doi=10.1007/BF01371671 |bibcode=1983M&P....28...43I |s2cid=120019436 }}</ref> Osim toga, magnetna polja malih planeta nisu statična; događaji udara, vremenske prilike u svemiru i promjene u termalnom okruženju mogu promijeniti postojeća magnetna polja manjih planeta. Trenutno nema mnogo direktnih zapažanja magnetnih polja manjih planeta, a nekoliko postojećih projekata za detekciju planeta uglavnom nosi magnetometre, pri čemu je za neke mete kao što su Gaspra<ref>{{cite journal |last1=KIVELSON |first1=M |last2=BARGATZE |first2=L |last3=KHURANA |first3=K |title=Magnetic field signatures near Galileo 's closest approach to Gaspra |url=https://archive.org/details/sim_science_1993-07-16_261_5119/page/330 |journal=Science |date=1993 |volume=261 |issue=5119 |pages=331–334|doi=10.1126/science.261.5119.331 |pmid=17836843 |bibcode=1993Sci...261..331K |s2cid=29758009 }}</ref> i Braille<ref>{{cite journal |last1=RICHTER |first1=I |last2=BRINZA |first2=D |last3=CASSEL |first3=M |title=First direct magnetic field measurements of an asteroidal magnetic field: DS1 at Braille |journal=Geophysical Research Letters |date=2001 |volume=28 |issue=10 |pages=1913–1916|doi=10.1029/2000GL012679 |bibcode=2001GeoRL..28.1913R |s2cid=121432765 }}</ref> izmjereno da imaju jaka magnetna polja u blizini, dok se za druge kao što je Lutetia nemaju magnetno polje.<ref>{{cite journal |last1=RICHTER |first1=I |last2=AUSTER |first2=H |last3=GLASSMEIER |first3=K |title=Magnetic field measurements during the ROSETTA flyby at asteroid (21) Lutetia |journal=Planetary and Space Science |date=2012 |volume=66 |issue=1 |pages=155–164|doi=10.1016/j.pss.2011.08.009 |bibcode=2012P&SS...66..155R |s2cid=56091003 |url=https://elib.dlr.de/73216/1/2011_richter__umm_lutetia_pss.pdf }}</ref> == Reference == {{Refspisak|}} == Vanjski linkovi == * [http://www.minorplanetcenter.net/iau/mpc.html Centar za male planete] * [https://www.researchgate.net/figure/The-cumulative-number-of-known-asteroids-and-the-yearly-discovery-rate-are-plotted-above_fig1_278734323 Logaritamski graf otkrića asteroida od 1801. do 2015.] {{Sunčev sistem}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Male planete| ]] [[Kategorija:Sunčev sistem]] 13d3qlfyegramipxd30c3qbg1imyd2h Ljiljana Nikolovska 0 504435 3837997 3586306 2026-04-29T12:24:30Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3837997 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Ljiljana Nikolovska | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1964|8|24}} | mjesto_rođenja = [[Split]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]]<ref>{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/life/zivotne-price/zivotna-ispovijest-omiljene-pjevacice-magazina-obitelj-su-mi-u-splitu-istjerali-iz-stana-zbog-krivog-prezimena-15132178|title=Jutarnji list - Životna ispovijest omiljene pjevačice Magazina: Obitelj su mi u Splitu istjerali iz stana zbog ‘krivog‘ prezimena...|date=12. 12. 2021|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr|access-date=25. 11. 2023}}</ref> | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = Pjevačica | godine_aktivnosti = 1983 - danas | poznat_po = Bivša članica grupe [[Magazin (grupa)|Magazin]] | značajna_djela = }} '''Ljiljana Nikolovska''' (24. august 1964) jest [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenska]] i [[hrvatska]] pjevačica [[Sjeverna Makedonija|makedonskog]] porjekla.<ref>{{cite web|url=http://www.last.fm/music/ljiljana+nikolovska|title=ljiljana nikolovska|publisher=last.fm|access-date=8. 11. 2013}}</ref> Najpoznatija je kao pjevačica [[split]]ske grupe [[Magazin (grupa)|Magazin]].<ref>{{Cite web|url=https://scena.story.hr/Estrada/a3443/Kako-danas-izgleda-Ljiljana-Nikolovska.html|title=NJEZIN GLAS I STAS OBOŽAVALA JE CIJELA BIVŠA DRŽAVA: Prva pjevačica Magazina živi u SAD-u i izgleda potpuno drukčije|website=scena.story.hr|language=sr|access-date=25. 11. 2023}}</ref> Snimila je sedam albuma sa grupom Magazin i pojavila se na mnogim kompilacijama od 1983. do sredine 1990-ih.<ref>{{Cite web|url=https://6yka.com/kultura-i-zabava/ovako-danas-izgleda-legendarna-pjevacica-magazina-ljiljana-nikolovska|title=Ovako danas izgleda legendarna pjevačica Magazina, Ljiljana Nikolovska|website=6yka.com|language=en|access-date=4. 2. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.24sata.hr/show/one-su-magazinovi-slavuji-no-sada-nova-prilika-ceka-iza-ugla-susnjara-je-najavila-odlazak-921206|title=One su Magazinovi slavuji, no sada nova prilika čeka iza ugla: Šušnjara je najavila odlazak|date=7. 7. 2023|website=www.24sata.hr|language=hr|access-date=25. 11. 2023}}</ref> Od 1995. Ljiljana je udata za muzičara [[Pete Mazik|Petea Mazika]], sa kojim ima sina Tonija.<ref>{{cite web|url=http://www.svet.rs/najnovije-vesti/ljiljana-nikolovska-vracam-se-na-muzicku-scenu|title=Ljiljana Nikolovska: Vraćam se na muzičku scenu|publisher=svet.rs|access-date=8. 11. 2013}}{{Mrtav link}}</ref> Žive i rade u [[San Pedro (Kalifornija)|San Pedru]], [[Kalifornija]],<ref>{{Cite web|url=https://www.24sata.hr/show/zivi-u-kaliforniji-kuha-i-snima-a-kolindine-izjave-joj-nisu-sjele-699938|title=Živi u Kaliforniji, kuha i snima, a Kolindine izjave joj nisu 'sjele'|date=16. 6. 2020|website=www.24sata.hr|language=hr|access-date=25. 11. 2023}}</ref> [[Sjedinjene Američke Države|SAD]].<ref>{{Cite web|url=https://www.biografija.org/muzika/ljiljana-nikolovska/|title=Ljiljana Nikolovska Biografija|last=Hellasije|date=12. 12. 2016|website=Biografija.org|language=sr-RS|access-date=4. 2. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.yugopapir.com/2013/11/ljiljana-nikolovska-lipo-je-u-americi.html|title=Ljiljana Nikolovska '90: Lipo je u Americi, ali nije za život, Juga je moj dom i tu ću ja živit|access-date=25. 11. 2023}}</ref> == Diskografija == === Studijski albumi s Magazinom === * 1983. - ''[[Kokolo]]'' 270.000 * 1984. - ''[[O, la, la]]'' 12.000 * 1985. - ''[[Piši mi]]'' platinasta 380.000 * 1986. - ''[[Put putujem]]'' dijamantna 670.000 * 1987. - ''[[Magazin (album)|Magazin]]'' dijamantna 630.000 * 1988. - ''[[Besane noći]]'' dijamantna 460.000 * 1989. - ''[[Dobro jutro (Magazinov album)|Dobro jutro]]'' dijamantna 380.000 === Studijski albumi === * 1996. - ''[[Let]]'' === Kompilacijski albumi s Magazinom === * 1990. - ''[[Svi najveći hitovi 1983-1990]]'' platinasta * 1993. - ''[[Najbolje godine (album Magazina)|Najbolje godine]]'' 400.000 * 2005. - ''[[Dueti]]'' * 2006. - ''[[The platinium collection]]'' * 2010. - ''Najljepše ljubavne pjesme (1983-1990)'' * 2013. - ''[[100 originalnih pjesama]]'' * 2018. - ''Best of Collection (1983-1990)'' == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.discogs.com/artist/Ljiljana+Nikolovska Ljiljana Nikolovska] na discogs.com {{DEFAULTSORT:Nikolovska, Ljiljana }} [[Kategorija:Magazin]] [[Kategorija:Rođeni 1983.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Hrvatske pjevačice]] [[Kategorija:Biografije, Split]] 37ts9kcqp07harawaney51lq0o76s1t Merima Ključo 0 506484 3838292 3835839 2026-04-30T01:04:21Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3838292 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | počasni_prefiks = | ime = Merima Ključo | počasni_sufiks = | slika = | slika_veličina = | široka_slika = <!-- 'da' ako je široka slika, inače ostaviti prazno --> | alt = | opis = | pozadina = instrumentalist | ime_na_maternjem = | ime_na_maternjem_jezik = | ime_po_rođenju = | alias = | datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1973|12|26}} | mjesto_rođenja = [[Livno]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]] | porijeklo = | datum_smrti = <!-- {{datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = | žanr = [[Klasična muzika|Klasična]], [[World muzika|World]], Sefardska muzika, [[Klezmerska muzika|Klezmerska]], [[Balkanska muzika|Balkanska]], [[Sevdalinka|Sevdah]] | zanimanje = | instrument = | karijera = <!-- GGGG–GGGG. (ili –danas) --> | izdavač = | povezani_umjetnici = | veb-sajt = <!-- {{URL|primjer.com}} --> | značajni_instrumenti = | modul = | modul2 = | modul3 = }} '''Merima Ključo''' (26. decembar 1973) jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] koncertna [[harmonikaši]]ca i [[kompozitor]]ica. Godine 1993. izbjegla je u Holandiju tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]]. Trenutno je bosansko-holandski državljanin. Nakon što je 2011. dobila Genius vizu, postala je američki rezident i živi u [[Los Angeles]]u. Klasično je školovana harmonikašica, specijalizovana za savremenu muziku. Tečno govori različite muzičke idiome, a njen repertoar crpi od klasične, avangardne i eksperimentalne muzike, kao i od sopstvenih kompozicija u kojima se balkanska, sefardska i klezmerska tradicija susreću sa savremenim tehnikama. Bila je gostujuća solistkinja s brojnim simfonijskim orkestrima, uključujući [[Škotski kamerni orkestar]], [[Holandski simfonijski orkestar]] i [[Filharmonijski orkestar Holandskog radija]]. Kao solista učestvovala je na festivalu St Magnus, festivalu City of London, festivalu Gaudeamus i festivalu Gubaidulina. Osim što svira na harmonici, komponuje i aranžira muziku. Producirala je, komponovala i aranžirala hvaljeni album ''Zumra'' (Gramofon, 2009/ Harmonia Mundi UK / World Village 2010), na kojem je nastupila [[Amira Medunjanin]]. Sunday Times je Zumru proglasio jednim od "100 najboljih albuma 2010.", kao i brojem 4 u "10 najboljih svjetskih muzičkih albuma".<ref>{{Cite web|url=http://www.thesundaytimes.co.uk/sto/culture/music/Jazz/article466917.ece|title=World albums of the year {{!}} The Sunday Times|date=21. 12. 2014|website=web.archive.org|access-date=31. 5. 2024|archive-date=21. 12. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141221181628/http://www.thesundaytimes.co.uk/sto/culture/music/Jazz/article466917.ece|url-status=dead}}</ref> Komponovala je muziku za filmove ''[[U zemlji krvi i meda]]'' [[Angelina Jolie|Angeline Jolie]], "[[Jack]]" [[Sergej Kreso|Sergeja Kresa]], "[[Journey 4 Artists]]" [[Michele Noble]]a i "[[Priče o sevdahu]]" [[Robert Golden|Roberta Goldena]].<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.constellationsmusic.org/merima-kljuco|title=Merima Ključo {{!}} Guest Artists|website=Constellations|language=en|access-date=31. 5. 2024|archive-date=31. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240531080158/https://www.constellationsmusic.org/merima-kljuco|url-status=dead}}</ref> Također je radila s Nacionalnim židovskim kazalištem, Bremer teatrom, Nederlandse Kinder Theaterom, Eastwest Theatre Company i Zagrebačkim kazalištem mladih. Godine 2006. komponovala je muziku za radio dramu "Wie der Soldat das Grammofon repariert", koja je zasnovana na knjizi [[Saša Stanišić|Saše Stanišića]] i objavljena kao audio knjiga preko Random House-a.<ref>http://biber-nuert.kdrs.de:8182/opax15/ftitle.C?LANG=de&FUNC=full&SORTX=13&10044777=YES{{Mrtav link}}</ref> Od 2009. do 2012. svirala je i radila kao aranžer/kompozitor za samostalnu predstavu Theodore Bikel, ''Sholom Aleichem: Laughter Through Tears''. Godine 2012. pozvana je od strane Eastwest Theatre Company da komponuje, aranžira i izvede [[Sarajevska crvena linija|Sarajevsku Crvenu liniju]] povodom obilježavanja 20. godišnjice [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]]. Ovaj komad, koji je uključivao tradicionalne pjesme, pop pjesme i klasičnu muziku, izveden je 6. aprila 2012. pred publikom sa 11.541 praznih crvenih stolica u Sarajevu, s jednom stolicom za svaki život izgubljen u opsadi. Hiljade ljudi iz svih sfera života okupilo se da svjedoči i pamti. Njen multimedijalni rad ''Sarajevska Hagada: Muzika knjige'' (za harmoniku, klavir i video, 2014) prati priču o jednom od najcjenjenijih rukopisa jevrejske kulture. Koristeći muzičke tradicije [[Španija|Španije]], [[Italija|Italije]], [[Austrija|Austrije]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], ilustruje putovanja [[Sarajevska hagada|Hagade]] od srednjovjekovne Španije do Bosne 20. stoljeća gdje je bila skrivena i spašena tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], do restauracije u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju u Sarajevu]] nakon rata 1992-1995. Inspirisan historijskim romanom Ljudi iz knjige autorke dobitnice Pulitzerove nagrade [[Geraldina Brooks|Geraldine Brooks]], Sarajevska Hagada: Muzika knjige tumači artefakt kao univerzalni simbol egzila, povratka i koegzistencije. Predstavu Sarajevske Hagade naručila je Mreža nove jevrejske kulture Fondacije za jevrejsku kulturu, liga sjevernoameričkih prezentera scenskih umjetnosti posvećenih kreiranju i turnejama inovativnih projekata, a razvijena je u rezidenciji u Yellow Barn.<ref>[https://www.washingtonpost.com/entertainment/concert-celebrates-the-sarajevo-haggadah-a-symbol-of-survival/2014/10/08/0368e480-4d6a-11e4-877c-335b53ffe736_story.html ''Washington Post'' article on "The Sarajevo Haggadah: Music of the Book"]</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.bostonglobe.com/arts/music/2014/03/31/from-one-book-many-stories/CV3yES5PT28ZY7UchBQuuN/story.html|title=From one book on the Sarajevo Haggadah, many stories - The Boston Globe|last=Correspondent|first=Ted Weesner Globe|last2=April 1|website=BostonGlobe.com|language=en-US|access-date=31. 5. 2024|last3=2014|last4=Comments|first4=12:00 a m Share on Facebook Share on TwitterView}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.austinchronicle.com/arts/2014-11-28/the-sarajevo-haggadah/|title=Bosnian musician Merima Kljuco loosely traced the miraculous history of the Sarajevo Haggadah from medieval Spain to today in a stunning score for accordion and piano|last=Zeldin|first=Natalie|last2=Fri.|website=www.austinchronicle.com|language=en-US|access-date=31. 5. 2024|last3=Nov. 28|last4=2014}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.bernsarts.com/the-sarajevo-haggadah-music-of-the-book|title=The Sarajevo Haggadah|website=Bernstein Artists|language=en-US|access-date=31. 5. 2024|archive-date=31. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240531080158/http://www.bernsarts.com/the-sarajevo-haggadah-music-of-the-book|url-status=dead}}</ref> Njen solo album ''Couperin Visiting the Balkans'' objavljen je 2015. Godine 2016. redatelj/glumac [[Edvin Liverić]] i Zagrebačkog pozorišta mladih pozvali su je da komponuje muziku za Bilježnicu - predstavu prema knjizi [[Ágota Kristóf|Ágote Kristóf]]. Njene knjige ''Istočnoevropske narodne melodije za harmoniku''<ref name=":0" /><ref>[http://www.schott-music.com/press/press_releases/archive/show,3310.html "Eastern European Folk Tunes for Accordion" on Schott Music]</ref> i ''Klezmer i sefardske melodije za harmoniku''<ref name=":0" /><ref>[http://www.schott-music.com/shop/1/show,280812.html "Klezmer and Sephardic Tunes for Accordion" on Schott Music]</ref> izdaje Schott Music. Album Aritmia objavljen je 2016. kao rezultat njene saradnje sa gitaristom [[Miroslav Tadić|Miroslavom Tadićem]]. Pored toga, predavala je na konzervatorijumima i univerzitetima u Evropi i SAD. Svoje studije harmonike započela na [[Srednja muzička škola u Sarajevu|Srednjoj muzičkoj školi u Sarajevu]], nastavio na Codarts Univerzitetu za umjetnost u Rotterdamu, a kulminirao na Univerzitetu umjetnosti u Bremenu, gdje je dobila postdiplomsku stipendiju za izuzetan talenat i diplomirala s pohvalom. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.merimakljuco.com/ Artist homepage] {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Ključo, Merima}} [[Kategorija:Bosanskohercegovačke harmonikašice]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke kompozitorice]] [[Kategorija:Nizozemske harmonikašice]] [[Kategorija:Nizozemske kompozitorice]] [[Kategorija:Američke harmonikašice]] [[Kategorija:Američke kompozitorice]] [[Kategorija:Biografije, Livno]] [[Kategorija:Rođeni 1973.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 62d9adif097wqejqrhow9rxjw4djow2 Jahja Sinvar 0 514828 3838301 3777242 2026-04-30T02:22:01Z Tulum387 155909 3838301 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Jahja Sinvar | slika = Yahya Sinwar portrait 3x4.jpg | redoslijed = Lider [[Hamas]]a u [[Pojas Gaze|Pojasu Gaze]] | vrijeme_na_vlasti = 13. februar 2017.<ref>{{cite web |title=Israeli occupation's threats against Hamas officials reflect political impasse |url=https://hamas.ps/en/post/4287/Israeli-occupation-s-threats-against-Hamas-officials-reflect-political-impasse |publisher=[[Hamas]] |access-date=27. 2. 2023 |date=25. 9. 2022 |archive-date=27. 2. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230227020201/https://hamas.ps/en/post/4287/Israeli-occupation-s-threats-against-Hamas-officials-reflect-political-impasse |url-status=live}}</ref> – 16. oktobar 2024. | prethodnik = [[Ismail Hanijeh]] | nasljednik = [[Muhamed Sinvar]] | vrijeme_na_vlasti2 = | prethodnik2 = | nasljednik2 = | vrijeme_na_vlasti3 = | prethodnik3 = | nasljednik3 = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1962|10|29}} | mjesto_rođenja = [[Izbjeglički kamp Kan Junis]], [[Pojas Gaze]] | datum_smrti ={{Datum smrti i godine|2024|10|16|1962|10|29}} | mjesto_smrti = | puno_ime = | nacionalnost = Palestinac | etnicitet = | politička_stranka = [[Hamas]] | supruga = Samar Muhamed Abu Zamar | djeca = 3 | obrazovanje = | vjera = | potpis = }} '''Jahja Ibrahim Hasan Sinvar''' ({{Jez-ar|يحيى إبراهيم حسن السنوار}}; 29. oktobra 1962 – 16. oktobar 2024) bio je palestinski političar koji je bio predsjedavajući Hamasovog političkog biroa od augusta 2024,<ref name="Al Jazeera 2024-08-06">{{Cite news |title=Hamas names Yahya Sinwar as new leader after Ismail Haniyeh's killing |url=https://www.aljazeera.com/news/2024/8/6/hamas-names-yahya-sinwar-as-new-leader-after-ismail-haniyehs-killing |access-date=6. 8. 2024 |work=[[Al Jazeera English]] |language=en |archive-date=6. 8. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240806181830/https://www.aljazeera.com/news/2024/8/6/hamas-names-yahya-sinwar-as-new-leader-after-ismail-haniyehs-killing |url-status=live }}</ref> i vođa [[Hamas]]a u [[Pojas Gaze|pojasu Gaze]] od februara 2017. do smrti u oktobru 2024, naslijedivši [[Ismail Hanijeh|Ismaila Hanijeha]] u obje uloge.<ref name="Beaumont">{{Cite news|last=Beaumont |first=Peter |title=Hamas elects hardliner Yahya Sinwar as its Gaza Strip chief |date=13. 2. 2017 |newspaper=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/world/2017/feb/13/hamas-elects-hardliner-yahya-sinwar-as-its-gaza-strip-chief |archive-url=https://web.archive.org/web/20170213150750/https://www.theguardian.com/world/2017/feb/13/hamas-elects-hardliner-yahya-sinwar-as-its-gaza-strip-chief |archive-date=13. 2. 2017 |url-status=live}}</ref><ref name="Balousha">{{Cite news|last1=Balousha |first1=Hazam |last2=Booth |first2=William |date=13. 2. 2017 |title=Hamas names hard-liner as its new political leader in Gaza |newspaper=[[The Washington Post]] |url=https://www.washingtonpost.com/world/middle_east/hamas-names-hard-liner-as-its-new-political-leader-in-gaza-/2017/02/13/b4e31518-f1f6-11e6-9fb1-2d8f3fc9c0ed_story.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20170215201209/https://www.washingtonpost.com/world/middle_east/hamas-names-hard-liner-as-its-new-political-leader-in-gaza-/2017/02/13/b4e31518-f1f6-11e6-9fb1-2d8f3fc9c0ed_story.html |archive-date=15. 2. 2017 |url-status=live}}</ref> Rođen je u [[Izbjeglički kamp Kan Junis|izbjegličkom kampu Kan Junis]] u Gazi koju su okupirali Egipćani 1962, u porodici koja je protjerana ili pobjegla iz Majdal Askalana (Aškelon) tokom [[Arapsko-izraelski rat 1948.|arapsko-izraelskog rata 1948]].<ref>{{Cite web |date=28. 1. 2024|title=Yahya Sinwar |url=https://www.britannica.com/biography/Yahya-Sunwar |access-date=1. 2. 2024|website=Britannica |language=en |archive-date=28. 1. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240128125507/https://www.britannica.com/biography/Yahya-Sunwar |url-status=live }}</ref> Završio je fakultet na [[Islamski univerzitet u Gazi|Islamskom univerzitetu u Gazi]], gdje je diplomirao arapske studije.<ref>{{Cite news |date=21. 11. 2023 |title=Who is the Hamas leader in Gaza, Yahya Sinwar? |url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-67473719 |access-date=1. 2. 2024 |work=[[BBC News]] |language=en-GB |archive-date=9. 1. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240109101602/https://www.bbc.com/news/world-middle-east-67473719 |url-status=live }}</ref> Godine 1989. Sinvar je u Izraelu osuđen na četiri doživotne kazne zatvora zbog orkestriranja otmice i ubistva dva izraelska vojnika i četvorice Palestinaca za koje je smatrao da su kolaboracionisti. Proveo je 22 godine u zatvoru do puštanja na slobodu među 1.026 drugih u razmjeni zarobljenika 2011. za izraelskog vojnika [[Gilad Šalit|Gilada Šalita]].<ref name="Beaumont" /> Tokom svog boravka u zatvoru, Sinvar je nastavio da koordinira vojne aktivnosti Hamasa.<ref name="Becker">{{Cite news |last1=Becker |first1=Jo |last2=Sella |first2=Adam |date=26. 5. 2024 |title=The Hamas Chief and the Israeli Who Saved His Life |url=https://www.nytimes.com/2024/05/26/world/middleeast/hamas-sinwar-israel-doctor-prison-swap.html |access-date=27. 5. 2024 |work=[[The New York Times]] |language=en-US |issn=0362-4331 |archive-date=27. 5. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240527131142/https://www.nytimes.com/2024/05/26/world/middleeast/hamas-sinwar-israel-doctor-prison-swap.html |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite news |date=21. 6. 2024 |title=Repaying a debt with blood: Israeli doctor saved Sinwar, nephew killed on Oct. 7 |url=https://www.jpost.com/israel-hamas-war/article-807178 |access-date=17. 10. 2024 |work=The Jerusalem Post |language=en}}</ref> Sinvar je bio jedan od suosnivača sigurnosnog aparata Hamasa.<ref name="US State Dept 2015-09-08">{{Cite web |title=Terrorist Designations of Yahya Sinwar, Rawhi Mushtaha, and Muhammed Deif |publisher=[[United States Department of State]] |date=8. 9. 2015 |url=https://2009-2017.state.gov/r/pa/Prs/ps/2015/09/246686.htm |access-date=27. 5. 2019 |archive-date=21. 1. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170121124014/https://2009-2017.state.gov/r/pa/Prs/ps/2015/09/246686.htm |url-status=live }}</ref><ref> *{{cite news|title=The Palestinians try to reconcile|url=https://www.economist.com/news/middle-east-and-africa/21730026-latest-effort-likely-fail-palestinians-try-reconcile|newspaper=[[The Economist]]|date=5. 10. 2017|access-date=10. 10. 2017|archive-date=7. 5. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180507041529/https://www.economist.com/news/middle-east-and-africa/21730026-latest-effort-likely-fail-palestinians-try-reconcile|url-status=live}} *{{Cite news|url=https://edition.cnn.com/2023/12/07/middleeast/yahya-sinwar-profile-intl/index.html|title=Who is Yahya Sinwar, the Hamas leader Israel has called a 'dead man walking'|date=7. 12. 2023|work=[[CNN]]|first1=Ivana|last1=Kottasová|first2=David|last2=Shortell|access-date=28. 3. 2024|archive-date=7. 4. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240407153608/https://edition.cnn.com/2023/12/07/middleeast/yahya-sinwar-profile-intl/index.html|url-status=live}} *{{cite news |last1=Morris |first1=Loveday |last2=Balousha |first2=Hazem |date=11. 12. 2023 |title=Who is Hamas leader Yehiya Sinwar: From enforcer to Oct. 7 mastermind |url=https://www.washingtonpost.com/world/2023/12/11/hamas-leader-yahya-sinwar-israel-war/ |url-status=live |archive-url=https://archive.today/20231211182744/https://www.washingtonpost.com/world/2023/12/11/hamas-leader-yahya-sinwar-israel-war/ |archive-date=11. 12. 2023 |access-date=27. 3. 2024 |newspaper=[[The Washington Post]]}}</ref> Godine 2017, izabran je za vođu Hamasa u Gazi i tvrdio je da će sljedeće godine nastaviti 'mirni, narodni otpor', podržavajući [[Protesti na granici u Gazi (2018–2019)|proteste na granici u Gazi 2018-2019]],<ref name="Economist 2018-05-26">{{cite news|title=The leader of Hamas in Gaza is the most influential man in Palestine|newspaper=The Economist|date=26. 5. 2018|url=https://www.economist.com/middle-east-and-africa/2018/05/26/the-leader-of-hamas-in-gaza-is-the-most-influential-man-in-palestine|access-date=9. 7. 2018|archive-date=15. 10. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231015102002/https://www.economist.com/middle-east-and-africa/2018/05/26/the-leader-of-hamas-in-gaza-is-the-most-influential-man-in-palestine|url-status=live}}</ref> iako se također navodi da je bio posvećen uništenju [[Izrael]]a<ref name="Mackenzie">{{Cite news |title=Hamas leader Sinwar killed by Israeli troops in Gaza, Netanyahu says war will go on |work=[[Reuters]] |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/16-dead-israeli-strike-lebanese-municipality-building-2024-10-16/}}</ref><ref name="wapo">{{Cite news |title=Who was Hamas leader Yahya Sinwar? From enforcer to architect of Oct. 7. |work=[[The Washington Post]] |url=https://www.washingtonpost.com/world/2023/12/11/hamas-leader-yahya-sinwar-israel-war/}}</ref> i kaže se da je vojnu konfrontaciju vidio kao jedini put ka "oslobađanju Palestine", rekavši da će se ovo postići "silom, a ne pregovorima".<ref name="Nakhoul">{{Cite news |title=Yahya Sinwar, the Hamas leader committed to eradicating Israel |work=[[Reuters]] |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/yahya-sinwar-hamas-leader-committed-eradicating-israel-is-dead-2024-10-17/ }}</ref> Također je razvio jake veze sa [[Iran]]om.<ref name="Said">{{Cite news |last1=Said |first1=Summer |last2=Jones |first2=Rory |date=7. 8. 2024 |title=Sinwar Power Grab Cements Hamas-Iran Ties |url=https://www.wsj.com/world/middle-east/yahya-sinwar-leadership-hamas-iran-ties-68f2d4ba |work=[[The Wall Street Journal]]}}</ref><ref name="Economist 2024-08-06">{{Cite news |date=6. 8. 2024 |title=Hamas's pick of Yahya Sinwar as leader makes a ceasefire less likely |url=https://www.economist.com/middle-east-and-africa/2024/08/06/hamass-pick-of-yahya-sinwar-as-leader-makes-a-ceasefire-less-likely |access-date=10. 8. 2024 |newspaper=[[The Economist]] |issn=0013-0613}}</ref><ref name="Abualouf">{{Cite news |date=8. 8. 2024 |first=Rushdi |last=Abualouf |title=Behind the scenes as Hamas chose its new leader |url=https://www.bbc.com/news/articles/clyl3yg7wzzo |access-date=9. 8. 2024 |work=BBC News |language=en-GB}}</ref> Nakon što je ponovo izabran za vođu Hamasa 2021, te iste godine preživio je pokušaj atentata od strane Izraela. On se naširoko smatra glavnim umom iza [[Napad Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023|napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023]].<ref name="Vasilyeva">{{Cite news |last=Vasilyeva |first=Nataliya |date=20. 11. 2023 |title=Mastermind behind Hamas attacks personally handling hostage negotiations |url=https://www.telegraph.co.uk/world-news/2023/11/20/mastermind-hamas-attacks-handling-hostage-negotiations/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240407102918/https://www.telegraph.co.uk/world-news/2023/11/20/mastermind-hamas-attacks-handling-hostage-negotiations/ |archive-date=7. 4. 2024 |access-date=13. 4. 2024 |work=The Telegraph |language=en-GB |issn=0307-1235}}</ref><ref name="Estrin">{{Cite news |last=Estrin |first=Daniel |date=3. 12. 2023 |title=The shadowy Hamas leader behind the war against Israel |url=https://www.npr.org/2023/12/03/1216138367/hamas-gaza-leader-yahya-sinwar |work=[[NPR]] |access-date=13. 4. 2024 |archive-date=12. 4. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240412202425/https://www.npr.org/2023/12/03/1216138367/hamas-gaza-leader-yahya-sinwar |url-status=live }}</ref> nakon kojeg je uslijedio [[rat Izrael-Hamas]] koji se prelio na druge dijelove [[Bliski istok|Bliskog istoka]].<ref name="Nakhoul" /><ref>{{Cite news |last1=Kingsley |first1=Patrick |last2=Barnes |first2=Julian E. |last3=Rasgon |first3=Adam |date=12. 5. 2024 |title=Yahya Sinwar Helped Start the War in Gaza. Now He's Key to Its Endgame. |url=https://www.nytimes.com/2024/05/12/world/middleeast/gaza-war-hamas-yahya-sinwar.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240513103321/https://www.nytimes.com/2024/05/12/world/middleeast/gaza-war-hamas-yahya-sinwar.html |archive-date=13. 5. 2024 |access-date=13. 5. 2024 |work=[[The New York Times]] |language=en-US |issn=0362-4331}}</ref><ref>{{Cite news |last1=Peled |first1=Anat |last2=Lieber |first2=Dov |last3=Keller-Lynn |first3=Carrie |last4=Said |first4=Summer |date=18. 10. 2024 |title=After a Yearlong Hunt, Sinwar's Killing Came Down to Chance |url=https://www.wsj.com/world/middle-east/how-israeli-military-killed-sinwar-26bf1149?mod=hp_lead_pos7 |work=[[The Wall Street Journal]]}}</ref> [[Hamas]] i [[El-Kasam|Brigada Izuddin el-Kasam]] proglašene su [[Teroristička organizacija|terorističkim organizacijama]] od strane [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]], [[Evropska unija|Evropske unije]] i drugih zemalja, a u septembru 2015, Sjedinjene Države su ga posebno proglasili teroristom.<ref name="US State Dept 2015-09-08" /> U maju 2024, Karim Khan, tužilac [[Međunarodni krivični sud|Međunarodnog krivičnog suda]], najavio je svoju namjeru da podnese zahtjev za izdavanje naloga za hapšenje Sinvara zbog [[ratni zločin|ratnih zločina]] i [[Zločini protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]], u sklopu istrage MKS-a u Palestini.<ref name="Kottasová">{{Cite news |last=Kottasová |first=Ivana |date=20. 5. 2024 |title=EXCLUSIVE: ICC seeks arrest warrants against Sinwar and Netanyahu for war crimes over October 7 attack and Gaza war |url=https://www.cnn.com/2024/05/20/middleeast/icc-israel-hamas-arrest-warrant-war-crimes-intl/index.html |access-date=20. 5. 2024 |work=[[CNN]] |language=en |archive-date=20. 5. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240520113208/https://www.cnn.com/2024/05/20/middleeast/icc-israel-hamas-arrest-warrant-war-crimes-intl/index.html |url-status=live }}</ref> Sinar je ubijen 16. oktobra 2024. tokom vatrenog obračuna sa izraelskom vojskom.<ref name="Hubbard">{{Cite news |last=Hubbard |first=Ben |date=17. 10. 2024 |title=Yahya Sinwar, Leader of Hamas in Gaza, Is Dead |url=https://www.nytimes.com/2024/10/17/world/middleeast/yahya-sinwar-dead.html |access-date=17. 10. 2024 |work=The New York Times |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak|2}} === Izvori === ==== Knjige ==== {{refbegin|35em}} * {{cite book |title=Hamas and the Media: Politics and strategy |last=Abdelal |first=Wael |publisher=[[Taylor & Francis]] |year=2016 |url=https://books.google.com/books?id=ebVTDAAAQBAJ&pg=PT122 |isbn=978-1317267140 }} * {{Cite book |chapter=Understanding political issues through argumentation analysis |last=Amossy |first=Ruth |title=The Routledge Handbook of Language and Politics |editor1-last=Wodak |editor1-first=Ruth |editor2-last=Forchtner |editor2-first=Bernhard |publisher=Routledge |year=2017 |pages=262–75 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=nFsyDwAAQBAJ&pg=PT389 |isbn=978-1351728966 }} * {{Cite book |title=Encyclopedia of Modern Worldwide Extremists and Extremist Groups |last=Atkins |first=Stephen E. |publisher=[[Greenwood Publishing Group]] |year=2004 |url=https://books.google.com/books?id=b8k4rEPvq_8C&pg=PA123 |isbn=978-0313324857 }} * {{cite book |title=Hamas contained: The rise and pacification of Palestinian resistance |last=Baconi |first=Tareq |publisher=[[Stanford University Press]] |year=2018 |url=https://books.google.com/books?id=Jd9ftAEACAAJ |isbn=978-0804797412 }} * {{Cite book |title=The Crisis of Zionism |last=Beinart |first=Peter |author-link=Peter Beinart |publisher=[[Melbourne University Publishing|Melbourne University Press]] |year=2012 |url=https://books.google.com/books?id=v0U1fjErMGkC&pg=PT231 |isbn=978-0522861761 }} * {{Cite book |title=Gaza Under Hamas: From Islamic Democracy to Islamist Governance |last=Brenner |first=Björn |publisher=I.B. Tauris |year=2017 |url=https://www.bloomsbury.com/uk/gaza-under-hamas-9781786731425/ |isbn=978-1786731425 }} * {{Cite book |title=Gaza Under Hamas: From Islamic Democracy to Islamist Governance |last=Brenner |first=Björn |publisher=Bloomsbury Publishing |year=2022 |url=https://books.google.com/books?id=IhOMDwAAQBAJ&pg=PA203 |isbn=978-0755634392 }} * {{cite book |title=Inside Hamas: The Untold Story of Militants, Martyrs and Spies |last=Chehab |first=Zaki |author-link = Zaki Chehab |publisher=I.B. Tauris |year=2007 |url=https://books.google.com/books?id=rWEg6Tfai_oC |isbn=978-1845113896 }} * {{cite book |chapter=Hamas and Politics in Palestine:Impact on Peace-Building |last=Cheema |first=Sujata Ashwarya |title=West Asia and the Region: Defining India's Role |editor-last=Abhyankar |editor-first=Rajendra Madhukar |publisher=Academic Foundation |location=New Delhi |year=2008 |isbn=978-8171886166 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=YopTyDFI1U4C&pg=466 }} * {{Cite book |title=Terrorism, Inc.: The Financing of Terrorism, Insurgency, and Irregular Warfare |last=Clarke |first=Colin P. |publisher=[[ABC-Clio|ABC-CLIO]] |year=2015 |url=https://books.google.com/books?id=PJRzCQAAQBAJ&pg=PA96 |isbn=978-1440831041 }} * {{Cite book |author-last=Dalacoura |author-first=Katerina |year=2012<!-- Cite bot cause errors again --> |chapter=Islamist Terrorism and National Liberation: Hamas and Hizbullah |chapter-url=https://books.google.com/books?id=PlTKrMFyawoC&pg=PA66 |title=Islamist Terrorism and Democracy in the Middle East |location=[[Cambridge]] |publisher=[[Cambridge University Press]] |pages=66–96 |doi=10.1017/CBO9780511977367.004 |isbn=9780511977367 |lccn=2010047275 |s2cid=150958046 }} * {{cite book |title=Women in Modern Terrorism: From Liberation Wars to Global Jihad and the Islamic State |last=Davis |first=Jessica |publisher=Rowman & Littlefield |year=2017 |url=https://books.google.com/books?id=uR_aDQAAQBAJ&pg=PA57 |isbn=978-1442274990 }} * {{cite book |title=Martyrs: Innocence, Vengeance, and Despair in the Middle East |last=Davis |first=Joyce |publisher=Palgrave Macmillan |year=2004 |page=100 |url=https://books.google.com/books?id=GxwbNesHJBkC&pg=PA100 |isbn=978-1403966810 }} * {{Cite book |title=Hamas, Popular Support and War in the Middle East: Insurgency in the Holy Land |last=Davis |first=Richard |publisher=Routledge |year=2016 |url=https://books.google.com/books?id=bmaFCwAAQBAJ&pg=PT68 |isbn=978-1317402589 }} * {{Cite book |title=Hamas, Jihad and Popular Legitimacy: Reinterpreting Resistance in Palestine |last=Dunning |first=Tristan |publisher=Routledge |year=2016 |url=https://books.google.com/books?id=vTp-CwAAQBAJ&pg=PT270 |isbn=978-1317384946 }} * {{cite journal |title= The Origins of Hamas: Militant Legacy or Israeli Tool? |first=Jean-Pierre |last=Filiu |author-link=Jean-Pierre Filiu |journal= [[Journal of Palestine Studies]] |volume = 41 |issue =3 |pages = 54–70 |date=Spring 2012 |doi=10.1525/jps.2012.xli.3.54 |jstor=10.1525/jps.2012.xli.3.54 |url= https://www.jstor.org/stable/10.1525/jps.2012.xli.3.54 }} * {{cite book |chapter=The Palestinian National Movement Comes of Age |last=Gelvin |first=James L. |title=The Israel-Palestine Conflict: One Hundred Years of War |url=https://archive.org/details/israelpalestinec0000gelv_j3s7_3rdedition |edition=3rd |publisher=Cambridge University Press |location=New York |year=2014 |isbn=978-1-107-61354-6 |page=[https://archive.org/details/israelpalestinec0000gelv_j3s7_3rdedition/page/n237 226] }} * {{cite book |chapter=Mobilizing Women for Nationalist Agendas |last=Gerner |first=Deborah J. |title=From Patriarchy to Empowerment: Women's Participation, Movements, and Rights in the Middle East, North Africa, and South Asia |editor-last=Moghadam |editor-first=Valentine M. |publisher=Syracuse University Press |year=2007 |pages=17–39 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=iKsSEulnPTsC&pg=PA27 |isbn=978-0815631118 }} * {{cite book |title=Hezbollah and Hamas: A Comparative Study |last1=Gleis |first1=Joshua L. |last2=Berti |first2=Benedetta |url=https://books.google.com/books?id=vYBtwkj78BUC&pg=PT111 |year=2012 |publisher=Johns Hopkins University Press |isbn=978-1421406718 |pages=111 }} * {{cite book |title=Historical Dictionary of Islamic Fundamentalism |last=Guidère |first=Mathieu |publisher=[[Scarecrow Press]] |year=2012 |url=https://books.google.com/books?id=tCvhzGiDMYsC&pg=PA173 |isbn=978-0810878211 }} * {{cite book |last=Gunning |first=Jeroen |editor1=Marianne Heiberg |editor2=Brendan O'Leary |chapter=Hamas: Harakat al-Muqamama al-Islamiyya |title=Terror, Insurgency, and the State: Ending Protracted Conflicts |chapter-url=https://books.google.com/books?id=m8_pM7Ncij8C&pg=PA134 |year=2007 |publisher=University of Pennsylvania Press |isbn=978-0812239744 |pages=134– }} * {{Cite book |chapter="Listing terrorists"; the impact of proscription on third-party efforts to engage armed groups in peace processes- a practitioner's perspective' |last=Haspeslagh |first=Sophie |title=Terrorism: Bridging the Gap with Peace and Conflict Studies: Investigating the Crossroad |editor1-last=Tellidis |editor1-first=Ioannis |editor2-last=Toros |editor2-first=Harmonie |publisher=Routledge |year=2016 |pages=189–207 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=tbxYCwAAQBAJ&pg=PA189 |isbn=978-1317665595 }} * {{cite book |chapter=Non-State Actors: A Comparative Analysis of Change and Development Within Hamas and Hezbollah |last=Herrick |first=Julie C. |title=The Changing Middle East: A New Look at Regional Dynamics |editor-last=Korany |editor-first=Bahgat |publisher=Oxford University Press |year=2011 |pages=167–95 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=xyMjPQDzIp8C&pg=PA179 |isbn=978-9774165139 }} * {{cite book |chapter=Hamas |last1=Hueston |first1=Harry Raymond |last2=Pierpaoli |first2=Paul G. |last3=Zahar |first3=Sherifa |title=Arab-Israeli Conflict: The Essential Reference Guide |editor-last=Roberts |editor-first=Priscilla |publisher=[[ABC-Clio|ABC-CLIO]] |year=2014 |pages=67–71 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=xveCBAAAQBAJ&pg=PA67 |isbn=978-1610690683 }} * {{cite book |title=Hamas: A Beginner's Guide |last=Hroub |first=Khaled |publisher=[[Pluto Press]] |year=2006 |url=https://books.google.com/books?id=-XsW4-8VVJ4C&pg=PA33 |isbn=978-0745325910 }} * {{Cite book |title=Hamas: Terrorism, Governance, and Its Future in Middle East Politics |last=Jefferis |first=Jennifer |publisher=[[ABC-Clio|ABC-CLIO]] |year=2016 |url=https://books.google.com/books?id=rzRpCwAAQBAJ&pg=PA150 |isbn=978-1440839030 }} * {{cite book |last=Kabahā |first=Muṣṭafá |title=The Palestinian People: Seeking Sovereignty and State |url=https://books.google.com/books?id=QyTCNAEACAAJ |year=2014 |publisher=[ Boulder, CO], [[Lynne Rienner Publishers]] |isbn=978-1588268822 }} * {{cite book |title=The Deadly Embrace: The Impact of Israeli and Palestinian Rejectionism on the Peace Process |last1=Kass |first1=Ilana |last2=O'Neill |first2=Bard E. |publisher=[[University Press of America]]/National Institute for Public Policy |year=1997 |url=https://books.google.com/books?id=ApANDp1XzmgC&pg=PA267 |isbn=978-0761805359 }} * {{Cite book |title=Hamas and Palestine: The Contested Road to Statehood |last=Kear |first=Martin |publisher=Routledge |year=2018 |url=https://books.google.com/books?id=Yfl0DwAAQBAJ&pg=PT22 |isbn=978-0429999406 }} * {{Cite book |title=Hamas: Politics, Charity, and Terrorism in the Service of Jihad |last=Levitt |first=Matthew |author-link=Matthew Levitt |publisher=Yale University Press |year=2006 |url=https://archive.org/details/hamaspoliticscha00levi |isbn=978-0300122589 }} * {{cite book |title=Negotiating Under Fire: Preserving Peace Talks in the Face of Terror Attacks |last=Levitt |first=Matthew |author-link=Matthew Levitt |publisher=Rowman & Littlefield |year=2008 |url=https://books.google.com/books?id=F5EmiYXQUcsC&pg=PA89 |isbn=978-0742565661 }} * {{cite book |chapter=Religious and Nationalist Fanaticism:Hamas |last=Litvak |first=Meir |author-link=Meir Litvak |title=Fanaticism and Conflict in the Modern Age |editor1-last=Hughes |editor1-first=Matthew |editor2-last=Johnson |editor2-first=Gaynor |publisher=[[Frank Cass]] |year=2004 |pages=156–72 |isbn=978-1135753641 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=TuaQAgAAQBAJ&pg=PA156 }} * {{cite book |title=Hamas Rule in Gaza: Human Rights Under Constraint |last=Mukhimer |first=Tariq |publisher=Palgrave Macmillan |year=2012 |url=https://books.google.com/books?id=ktH7CwAAQBAJ&pg=PA1 |isbn=978-1137310194 }} * {{cite book |chapter=Non-Statutory Armed Groups and Security Sector Governance |last1=Najib |first1=Mohammad |last2=Friedrich |first2=Roland |title=Entry-points to Palestinian Security Sector Reform |editor1-last=Friedrich |editor1-first=Roland |editor2-last=Luethold |editor2-first=Arnold |publisher=[[Geneva Centre for the Democratic Control of Armed Forces|DCAF]] |year=2007 |pages=101–127 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=icV4k__xMmgC&pg=PA106 |isbn=978-9292220617 }} * {{cite book |first=Padraig |last=O'Malley |title=The Two-State Delusion: Israel and Palestine – A Tale of Two Narratives |url=https://books.google.com/books?id=3_kVBAAAQBAJ&pg=PA126 |year=2015 |publisher=Penguin Publishing Group |isbn=978-0698192188 |pages=126– }} * {{cite book |title=From Bullets to Ballots: Violent Muslim Movements in Transition |last=Phillips |first=David L. |publisher=Transaction Publishers |year=2011 |url=https://books.google.com/books?id=cNq0gvBPcGQC&pg=PA81 |isbn=978-1412812016 }} * {{cite book |chapter=Hamas as a Social Movement |last=Robinson |first=Glenn E. |title=Islamic Activism: A Social Movement Theory Approach |editor-last=Wiktorowicz |editor-first=Quintan |publisher=Indiana University Press |year=2004 |pages=112–39 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=0Oljj6FhZZ4C&pg=PA130 |isbn=978-0253216212 }} * {{cite book |title=Hamas and Civil Society in Gaza: Engaging the Islamist Social Sector |last=Roy |first=Sara |author-link=Sara Roy |publisher=Princeton University Press |edition=2 |year=2013 |url=https://books.google.com/books?id=wmmYDwAAQBAJ |isbn=978-0691124483 }} * {{cite book |title=Palestinian Women: Patriarchy and Resistance in the West Bank |last=Rubenberg |first=Cheryl |author-link=Cheryl Rubenberg |publisher=[[Lynne Rienner Publishers]] |year=2001 |url=https://archive.org/details/palestinianwomen0000rube/page/231 |isbn=978-1555879563 }} * {{cite book |title=The Foreign Policy of Hamas |last=Seurat |first=Leila |publisher=[[Bloomsbury Publishing]] |year=2019|isbn=9781838607449 }} * {{cite book |last=Seurat |first=Leila |title=The foreign policy of Hamas: ideology, decision making and political supremacy |date=2022 |publisher=I.B. Tauris |isbn=9781838607456 }} * {{cite book |title=Righteous Transgressions: Women's Activism on the Israeli and Palestinian Religious Right |last=Shitrit |first=Lihi Ben |publisher=Princeton University Press |year=2015 |url=https://books.google.com/books?id=zUjuCQAAQBAJ&pg=PA71 |isbn=978-1400873845 }} * {{cite book |first=Jerome |last=Slater |title=Mythologies Without End: The US, Israel, and the Arab-Israeli Conflict, 1917–2020 |url=https://books.google.com/books?id=y1AAEAAAQBAJ&pg=PA280 |year=2020 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0190459086 }} * {{cite book |title=Terrorism in Asymmetrical Conflict: Ideological and Structural Aspects |last=Stepanova |first=Ekaterina |publisher=[[Stockholm International Peace Research Institute|SIPRI]] / Oxford University Press |year=2008 |url=http://books.sipri.org/files/RR/SIPRIRR23.pdf |isbn=978-0199533558 |access-date=5. 5. 2015 |archive-date=10. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160310143530/http://books.sipri.org/files/RR/SIPRIRR23.pdf }} * {{cite book |title=Terrorist Financing and Resourcing |last=Vittori |first=Jodi |publisher=Palgrave Macmillan |year=2011 |url=https://books.google.com/books?id=ra_GAAAAQBAJ&pg=PA193 |isbn=978-0230117716 }} * {{cite book | last=Zartman | first=Jonathan K. | title=Conflict in the Modern Middle East | publisher=ABC-CLIO | publication-place=Santa Barbara, California | date=19. 3. 2020 | isbn=978-1-4408-6502-2 }} {{refend}} ==== Članci iz časopisa ==== {{refbegin|35em}} * {{cite journal |title=Hamas: A Historical and Political Background |last=Abu-Amr |first=Ziad |journal=[[Journal of Palestine Studies]] |date=Summer 1993 |volume=22 |issue=4 |pages=5–19 |doi=10.2307/2538077 |jstor=2538077 }} * {{Cite journal |title=Peace with Hamas? The Transforming Potential of Political Participation |url=https://archive.org/details/sim_international-affairs_2004-03_80_2/page/232 |last=Gunning |first=Jeroen |journal=International Affairs |publisher=[[Royal Institute of International Affairs]] |volume=80 |issue=2 |pages=233–55 |date=mart 2004 |doi=10.1111/j.1468-2346.2004.00381.x |jstor=3569240 }} * {{Cite journal |title=Can Hamas Be Tamed? |last=Herzog |first=Michael |journal=Foreign Affairs |volume=85 |issue=2 |pages=83–94 |date=March–April 2006 |doi=10.2307/20031913 |jstor=20031913 }} * {{cite journal |title=A 'New Hamas' through Its New Documents |last=Hroub |first=Khaled |journal=[[Journal of Palestine Studies]] |date=Summer 2006b |volume=35 |issue=4 |pages=6–27 |doi=10.1525/jps.2006.35.4.6 |jstor=10.1525/jps.2006.35.4.6 <!-- This and the other Hroub ref needs fixing -->}} * {{cite journal |title=The Islamization of the Palestinian-Israeli Conflict: The Case of Hamas |url=https://archive.org/details/sim_middle-eastern-studies_1998-01_34_1/page/148 |last=Litvak |first=Meir |author-link=Meir Litvak |journal=[[Middle Eastern Studies]] |date=januar 1998 |volume=34 |issue=1 |pages=148–63 |doi=10.1080/00263209808701214 |jstor=4283922 }} * {{cite journal |title=Gaza: New Dynamics of Civic Disintegration |last=Roy |first=Sara |author-link=Sara Roy |journal=[[Journal of Palestine Studies]] |date=Summer 1993 |volume=22 |issue=4 |pages=20–31 |doi=10.2307/2538078 |jstor=2538078 }} {{refend}} ==== Ostalo ==== {{refbegin|35em}} * {{cite news |ref={{harvid|AFP|2019}} |title=Hamas West Bank leader given six-month detention without trial |agency=Agence France-Presse |publisher=[[Arab News]] |date=8. 4. 2019 |url=https://www.arabnews.com/node/1479531/middle-east }} * {{cite news|title=Hamas Owes Its 'Palestine From the River to the Sea' Slogan to Zionism |last=Assi |first=Seraj |newspaper=[[Haaretz]]|url-access=subscription |date=16. 12. 2018 |url=https://www.haaretz.com/middle-east-news/.premium-hamas-owes-its-from-the-river-to-the-sea-slogan-to-zionists-1.6746730 }} * {{cite news |title=Muhammad Hassan Shama, little-known Hamas founder |last=Barzak |first=Ibrahim |newspaper=[[The Boston Globe]] |date=11. 6. 2011 |url=http://archive.boston.com/bostonglobe/obituaries/articles/2011/06/11/muhammad_hassan_shama_little_known_hamas_founder/ }} * {{cite news |ref={{harvid|DW|2018}} |title=UN General Assembly rejects US resolution to condemn Hamas |publisher=[[Deutsche Welle]] |date=7. 12. 2018 |url=https://www.dw.com/en/un-general-assembly-rejects-us-resolution-to-condemn-hamas/a-46623413 }} * {{cite web|title=Interview with Dr Ibrahim Al-Yazouri, a founder of Hamas|last=Dalloul|first=Motasem A|publisher=[[Middle East Monitor]]|date=14. 12. 2017|url=https://www.middleeastmonitor.com/20171214-interview-with-dr-ibrahim-al-yazouri-a-founder-of-hamas/}} {{refend}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Sinvar, Jahja}} [[Kategorija:Rođeni 1962.]] [[Kategorija:Umrli 2024.]] [[Kategorija:Biografije, Pojas Gaze]] [[Kategorija:Zapovjednici Hamasa]] 58km27dldx7a1fuef2i422fznz1jkox Jadrolinija 0 515782 3838338 3675831 2026-04-30T08:06:02Z Panasko 146730 [[Kategorija:Kompanije u Hrvatskoj]] uklonjena; [[Kategorija:Trajektne kompanije u Hrvatskoj]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838338 wikitext text/x-wiki {{Infokutija kompanija | grupa = | ime = Jadrolinija | slika = Palaca Jadran Jadrolinija 040408.jpg | logo_veličina = 250px | vrsta = pomorska kompanija | osnivanje = 1947. | osnivači = | sjedište = {{ZD|Hrvatska}} [[Rijeka (grad)|Rijeka]], Hrvatska | predsjednik = | ključneosobe = David Sopta | industrija = pomorstvo | proizvodi = | zaposleni = 1.700 | holding = | slogan = | web = [https://www.jadrolinija.hr/] | pod_posluženo = | usluge = usluga prijevoza putnika i tereta | prihod = | operativni_prihod = | neto_dobit = | divizije = | podruž = | vlasnik = | prestala_postojati = | dodatak = | }} '''Jadrolinija''' je [[hrvatska]] [[Pomorstvo|pomorska]] [[kompanija]] sa sjedištem u [[Rijeka (grad)|Rijeci]]. Najveći je brodski prijevoznik u putničkom [[saobraćaj]]u u Hrvatskoj, a u voznom redu ima i internacionalne linije. Posjeduje oko šezdeset plovnih jedinica raznih vrsta, među kojima najviše trajekata i [[katamaran]]a. Njima preveze godišnje preko 12 miliona putnika i oko 3,5 miliona vozila. U stopostotnom je vlasništvu Republike Hrvatske.<ref>{{Cite web |url=https://www.jadrolinija.hr/download/b7c82be9556626cefec6d06a6cf8efac |title=Plan poslovanja za 2022. godinu |access-date=29. 12. 2024 |archive-url= |archive-date= |url-status=}}</ref> == Historija == Kompanija ima dugogodišnju tradiciju.<ref>{{Cite web |url=https://www.ferrycroatia.com/hr/jadrolinija/ |title=Jadrolinija |access-date=29. 12. 2024 |archive-url= |archive-date= |url-status=}}</ref> Njeni počeci sežu u 19. vijek kada je za vrijeme [[Austro-Ugarska|Austrougarske monarhije]] postojalo nekoliko manjih brodara obalne plovidbe, a oni su se 1899. udružili u jednu kompaniju nazvanu „Ungaro-Croata“. Poslije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] ona se spojila sa još nekim brodarima i formirala kompaniju „Jadranska plovidba“ d.d. sa sjedištem u [[Sušak (Rijeka)|Sušaku]]. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] nova komunistička vlast osnovala je 1947. godine preduzeće pod nazivom „Jadranska linijska plovidba“, koja proširuje svoje poslovanje, kupuje nove brodove i trajekte te uvodi internacionalne brodske linije, prvenstveno s [[Italija|Italijom]] i [[Grčka|Grčkom]]. U periodu [[Rat u Hrvatskoj|Domovinskog rata u Hrvatskoj]], kada su hrvatska obala i njeno zaleđe bili pod blokadom [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] i [[Beli orlovi|srpskih paravojnih formacija]], Jadrolinijini brodovi su morskim putem povezivali blokirana područja. Od 1991. godine kompanija dobiva ime „Jadrolinija“ p.o. i posluje kao javno trgovačko društvo za pomorski linijski saobraćaj. Osim redovnog prijevoza putnika i tereta registrirana je i za servis i opravku brodova, [[Svjetska turistička organizacija|agencijsko poslovanje]] te turističko-[[Ugostiteljstvo|ugostiteljske usluge]].<ref>{{Cite web |url=https://enciklopedija.hr/clanak/jadrolinija |title=Jadrolinija |access-date=29. 12. 2024 |archive-url= |archive-date= |url-status=}}</ref> == Dio flote == {| class="wikitable" align=center valign=top cellspacing=2 |- bgcolor=#DACF96 align=center valign=top ||[[Datoteka:Mb postira.jpg |220px|centar]]<p style="font-size: 85%"> Motorni brod „Postira“ (1963) ||[[Datoteka: K00 145 MFS Marko Polo.jpg|220px|centar]]<p style="font-size: 85%"> Trajekt „Marko Polo“ (1973) ||[[Datoteka:Petar Hektorovic in Vis, 2022.jpg|220px|centar]]<p style="font-size: 85%"> Trajekt „Petar Hektorović“ (1989) ||[[Datoteka:Trajekt Zadar u Zadru - zatvaranje pramca.JPG| 220px|centar]]<p style="font-size: 85%"> Trajekt „Zadar“ (1993) ||[[Datoteka:Prizna Kroatien Fähre Cres.jpg|220px|centar]]<p style="font-size: 85%"> Trajekt „Cres“ (2005) |} == Također pogledajte == * [[Željeznički trajekt]] * [[Aerodrom Rijeka]] == Reference == {{Reference}} [[Kategorija:Trajektne kompanije u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Kompanije osnovane 1947.]] [[Kategorija:Saobraćaj u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Hrvatske tvrtke za brodski prijevoz putnika]] [[Kategorija:Privreda Rijeke]] mhpe3d8mle7o9hn7ga9oso3p6v1jlt0 Mia Oremović 0 516868 3838307 3806997 2026-04-30T03:11:12Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3838307 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Mia Oremović | ime_pri_rođenju = | mjesto_rođenja = [[Požega (Hrvatska)|Požega]] | mjesto_smrti = [[Križevci]] | slika = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1918|7|31}} | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2010|7|24|1918|7|31}} | godine_aktivnosti = | pseudonim = | veb-sajt = | supružnik = | partner = | značajna_djela = Teta Mina iz filma [[Tko pjeva zlo ne misli]] | važniji filmovi = | oskar = | olivier = | afi = | bafta = | zlatni globus = | emmy = | cesar = | goya = | tony = }} '''Mia Oremović''' (31. juli 1918 – 24. juli 2010)<ref>{{Cite web|url=http://www.gloria.com.hr:80/vijesti/showpage.php?id=12247|title=Gloria - TIHI ODLAZAK / Umrla je slavna glumica Mia Oremović|last=redakcija|first=Gloria online|website=gloria.com.hr|access-date=2. 2. 2026}}</ref> bila je [[hrvatska]] pozorišna, televizijska i filmska [[Glumac|glumica]]. == Biografija == Završila je Školu primijenjene umjetnosti i Školu dramskih umjetnosti (kod [[Branko Gavella|Branka Gavelle]]) u [[Zagreb]]u. Svoju pozorišnu karijeru počinje 1942. Od 1945, stalna je članica [[Hrvatsko narodno pozorište u Zagrebu|zagrebačkog HNK]], a od 1953. Dramskog pozorišta (danas [[Gavella]]). Godine 1967. prelazi u slobodne umjetnike. Kao vrhunska karakterna glumica ostvarila mnogo zapaženih uloga širokog raspona. Debitira glavnom ulogom udovice u filmu [[H-8]] (1958) [[Nikola Tanhofer|Nikole Tanhofera]] za koju je nagrađena glavnom glumačkom nagradom na festivalu u Puli. U filmovima ''[[Imam 2 mame i 2 tate]]'' ([[Krešo Golik]], 1968), kao neurotična malograđanka, i [[Tko pjeva zlo ne misli]] ([[Krešo Golik]], 1970), kao usidjelica srednjih godina, iskazuje se kao izvanredna komičarka, iako taj njezin talent nije kasnije na filmu i na TV bio dovoljno iskorišten. Osim na filmu puno radi na televiziji i na radiju. Za svoj rad u kazalištu, na filmu i na radiju, primila je više značajnih priznanja i nagrada, između kojih [[Nagrada "Vladimir Nazor"|nagradu Vladimir Nazor]] za životno djelo na području filma te (1996) [[Nagrada "Fabijan Šovagović"|nagradu za životno djelo "Fabijan Šovagović"]] Udruženja hrvatskih filmskih redatelja (2002). Njen rodni grad [[Požega (Hrvatska)|Požega]] odao joj je priznanje te je 2009. proglašena počasnom građankom grada.<ref>{{Cite web|url=http://www.glas-slavonije.hr/vijest.asp?rub=1&ID_VIJESTI=105505|title=Glas Slavonije|website=www.glas-slavonije.hr|access-date=2. 2. 2026|archive-date=4. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304114001/http://www.glas-slavonije.hr/vijest.asp?rub=1&ID_VIJESTI=105505|url-status=dead}}</ref> Preminula je u [[Križevci]]ma 2010. Sahranjena je 30. jula 2010. na zagrebačkom groblju [[Mirogoj]]u.<ref>{{Cite web|url=https://www.gradskagroblja.hr/trazilica-pokojnika/15|title=Gradska groblja Zagreb - Tražilica pokojnika|website=www.gradskagroblja.hr|access-date=2. 2. 2026}}</ref> == Filmografija == === Televizijske uloge === {| class="wikitable" |+ !Godina !Naziv !Uloga |- | rowspan="2" |2006. | ''[[Obični ljudi]]'' |čistačica |- | ''[[Ljubav u zaleđu]]'' |komšinica Janica |- | rowspan="3" |2005. | ''[[Bitange i princeze]]'' |bakica |- | ''[[Luda kuća]]'' |Ljubica |- | ''[[Kad zvoni?]]'' |starica |- | rowspan="2" |1991. | ''[[Dirigenti i mužikaši]]'' | |- | ''[[Đuka Begović]]'' |žena iz bordela |- | rowspan="2" |1988. | ''[[Večernja zvona]]'' | |- | ''[[Inspektor Vinko]]'' |računovotkinja |- |1982–1983. | ''[[Smogovci]]'' |Dadina učiteljica |- |1980. | ''[[Velo misto]]'' | |- | rowspan="3" |1974. | ''[[Pozorište u kući 2]]'' |Zvonkina tasta |- | ''[[Čovik i po]]'' |ministrova žena |- | ''[[Kapelski kresovi]]'' | |- |1973. | ''[[Ča smo na ovon svitu]]'' |Franka |- | rowspan="2" |1970. | ''[[Naše malo misto]]'' |Roža #1 |- | ''[[Fiškal]]'' |Elvira |- | rowspan="2" |1969. | ''[[Pod novim krovovima]]'' | |- | ''[[Dnevnik Očenašeka]]'' |konobarica |} === Filmske uloge === {| class="wikitable" |+ !Godina !Naziv !Uloga |- |2006. |''[[Ajde, dan... prođi...]]'' |Martinina gošća |- |2005. |''[[Snivaj, zlato moje]]'' |žena u frizerskom salonu |- |2003. |''[[Tu]]'' |penzionerka |- |2002. |''[[Sjećanje na Georgiju]]'' |prodavačica cvijeća |- |2001. |[[Kraljica noći (film)|''Kraljica noći'']] | |- |2000. |''[[Život sa žoharima]]'' |Elina mama |- |1999. |''[[Četverored]]'' |Gošća |- |1997. |''[[Treća žena]]'' | |- |1996. |''[[Ne zaboravi me]]'' | |- |1995. |''[[Mrtva točka]]'' | |- |1994. |''[[Svaki put kad se rastajemo]]'' |prostitutka |- | rowspan="2" |1991. |''[[Sjećanja na ponoć]]'' |Madame Piris |- |[[Đuka Begović (film)|''Đuka Begović'']] |žena iz bordela |- |1990. |''[[Doktorova noć]]'' |sluškinja |- |1989. |''[[Leo i Brigita]]'' |žena u telefonskoj govornici |- |1986. |''[[Večernja zvona]]'' |Meirina tetka #1 |- |1985. |''[[Anticasanova]]'' | |- |1984. |''[[Tajna starog tavana]]'' |teta Lucija |- |1982. |''[[Nemir]]'' | |- | rowspan="2" |1981. |''[[Visoki napon]]'' |blagajnica |- |''[[Poglavlje iz života Augusta Šenoe]]'' | |- |1979. |''[[Usporeno kretanje]]'' | |- |1978. |[[Ljubica (film)|''Ljubica'']] |Zlatkova majka |- |1977. |''[[Akcija stadion]]'' |gošća na ručku |- |1976. |[[Izjava (film)|''Izjava'']] |kućna gazdarica |- |1974. |''[[Polenov prah]]'' | |- |1973. |''[[Živjeti od ljubavi]]'' |doktorova žena Julija |- |1972. |''[[Luda kuća]]'' |Renata |- | rowspan="2" |1970. |''[[Tko pjeva zlo ne misli]]'' |teta Mina |- |''[[Overnjonski senatori]]'' | |- |1969. |[[Nedjelja (film)|''Nedjelja'']] |Tinova majka |- | rowspan="2" |1968. |''[[Imam dvije mame i dva tate]]'' |Prva mama |- |[[Ljubav (film)|''Ljubav'']] | |- | rowspan="2" |1967. |''[[Ladanjska sekta]]'' | |- |''[[Škorpion u znaku vage]]'' | |- |1966. |''[[Sedam sati i petnaest minuta]]'' |majka |- |1965. |[[Paradoks (film)|''Paradoks'']] | |- | rowspan="2" |1964. |''[[Čuvaj se senjske ruke]]'' | |- |''[[Slijepi kolosijek]]'' | |- | rowspan="2" |1961. |''[[Le goût de la violence]]'' | |- |''[[Sreća dolazi u 9]]'' |gđa. Puhek Simović |- |1960. |''[[Na taraci]]'' |baronica Lidija |- |1958. |''[[H-8]]'' |Švicarčeva žena |- | rowspan="3" |1957. |''[[Vratiću se]]'' | |- |''[[Nije bilo uzalud]]'' |Vidasova žena |- |''[[Ljubav Jarovaja]]'' | |- |1952. |''[[U oluji]]'' |Rose |} == Reference == {{Refspisak}} {{Zlatna arena - najbolja glumica}} {{Zlatna arena - sporedna glumica}} {{Nagrada "Vladimir Nazor" za film}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Oremović, Mia}} [[Kategorija:Rođeni 1918.]] [[Kategorija:Umrli 2010.]] [[Kategorija:Biografije, Požega (Hrvatska)]] [[Kategorija:Jugoslavenske glumice]] [[Kategorija:Hrvatske glumice]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade "Vladimir Nazor" za film]] ko1b9053xd8liyvvbzgo2xosbw9q9u7 Luka Garza 0 517256 3838198 3837573 2026-04-29T15:08:43Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3838198 wikitext text/x-wiki {{Infokutija košarkaš | ime_košarkaša = Luka Garza | slika = Luka Garza 2020.jpg | veličina_slike = 250px | opis_slike = Garza u dresu [[Iowa Hawkeyes]]a 2020. <!-- Lični podaci --> | puno_ime = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1998|12|27}} | mjesto_rođenja = [[Washington, D.C.|Washington]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|godinaSmrt|mjesecSmrt|datumSmrt|godinaRođenja|mjesecRođenja|datumRođenja}} --> | mjesto_smrti = | nacionalnost = | državljanstvo = | visina = 208 cm | težina = 110 kg | nadimak = | pozicija = [[Centar (košarka)|Centar]] | početak_karijere = 2021. | NBA_draft = [[NBA draft 2021.|2021]]: 52. pik – [[Detroit Pistons]] | kraj_karijere = <!-- Informacija o klubu --> | trenutni_klub = [[Boston Celtics]] | broj_na_dresu = 55, 52 <!-- Profesionalni klubovi --> | godine1 = [[NBA 2021/2022.|2021–2022.]] | klub1 = [[Detroit Pistons]] | godine2 = [[NBA razvojna liga 2021/2022.|2021–2022.]] | klub2 = → [[Motor City Cruise]] | godine3 = [[NBA 2022/2023.|2022–]] | klub3 = [[Minnesota Timberwolves]] | godine4 = [[NBA razvojna liga 2022/2023.|2022]]–[[NBA razvojna liga 2023/2024.|2024.]] | klub4 = → [[Iowa Wolves]] | godine5 = [[NBA 2025/2026.|2025–]] | klub5 = [[Boston Celtics]] <!-- Trenirane ekipe --> | tgodine1 = | tklub1 = <!-- Nagrade --> | nagrade = * 2× učesnik "Next Up" utakmice [[NBA Razvojna liga|Razvojne lige]] ([[NBA Razvojna liga 2022/2023.|2023]], [[NBA Razvojna liga 2023/2024.|2024]]) * Najkorisniji igrač "Next Up" utakmice (2023) * Član [[Najbolja petorka NBA Razvojne lige|treće petorke Razvojne lige]] ([[NBA Razvojna liga 2021/2022.|2022]]) * Član [[Najbolja petorka NBA Razvojne lige|najbolje petorke novajlija Razvojne lige]] (2022) * [[Spisak američkih nagrada za univerzitetskog košarkaša godine|Univerzitetski igrač godine]] ([[Divizija I 2020/2021 (NCAA)|2021]]) * {{nowrap|2× [[Univerzitetski košarkaš godine "The Sporting Newsa"|Univerzitetski košarkaš godine ''Sporting Newsa'']] ([[Divizija I 2019/2020 (NCAA)|2020]], 2021)}} * 2× član [[NCAA Sveamerička ekipa|NCAA Sveameričke ekipe]] (2020, 2021) * 2× dobitnik [[Nagrada "Pete Newell"|Nagrade "Pete Newell"]] (2020, 2021) * 2× dobitnik [[Nagrada "Kareem Abdul-Jabbar"|Nagrade "Kareem Abdul-Jabbar"]] (2020, 2021) * Dobitnik [[Nagrada "Lute Olson"|Nagrade "Lute Olson"]] (2021) * Dobitnik [[Spisak dobitnika Nagrade "Senior CLASS"|Nagrade "Senior CLASS"]] (2021) * 2× [[Igrač godine Konferencije Big Ten]] (2020, 2021) * [[Sportist godine Konferencije Big Ten]] (2021) * 2× član najbolje petorke [[Konferencija Big Ten|Konferencije Big Ten]] (2020, 2021) * [[Iowa Hawkeyes]]i povukli iz upotrebe njegov dres s brojem 55 }} '''Luka Garza''' jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačko]]-[[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[košarka]]š. Igra na poziciji [[Centar (košarka)|centra]]. Član je [[Minnesota Timberwolves]]a i [[Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentacije Bosne i Hercegovine]]. == Rane godine == Odrastao je u [[Reston (Virginia)|Restonu]], u [[Virginia|Virginiji]], predgrađu [[Washington, D.C.|Washingtona]]. Naučio je igrati košarku od svog oca Franka, koji je igrao za [[Idaho Vandals]]e. Gledao je [[Videotraka|videotrake]] koje je njegov otac prikupio o bivšim igračima iz [[NBA]] lige kao što je [[Kareem Abdul-Jabbar]] i pokušao rekreirati njihove poteze.<ref name="emmert">{{cite web |author= Mark Emmert |title= Iowa's Luka Garza studies the masters in attempt to become elite scorer |url= https://www.hawkcentral.com/story/sports/college/iowa/2019/02/06/iowa-hawkeyes-basketball-indiana-hoosiers-luka-garza-old-school-mentality-years-studying-nba-greats/2783484002/ |website= HawkCentral.com |date= 6. 2. 2019 |access-date= 13. 12. 2019 |language=en}}</ref> Njegova majka Šejla, koja je iz Bosne i Hercegovine, igrala je profesionalnu košarku u Evropi.<ref>{{cite web |url= https://www.sportskeeda.com/basketball/luka-garza-parents |title= Luka Garza Parents |website= sportskeeda.com |date= 23. 5. 2024 |access-date= 3. 3. 2025 |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |title= Luka Garza explains why he turned down Team USA, leaves Europe's door open |url= https://basketnews.com/news-192278-luka-garza-explains-why-he-turned-down-team-usa-leaves-europes-door-open.html |access-date= 19. 10. 2024 |website= basketnews.com |language=en}}</ref> Bio je visok 201&nbsp;cm u prvom razredu srednje škole [[Škola Maret|Maret]] u Washingtonu, ali nije mogao [[Zakucavanje (košarka)|zakucati]] sve dok nije pošao u drugi razred.<ref name=emmert/> Njegov trener tada je bio [[Chuck Driesell]], sin trenera i člana [[Košarkaška Kuća slavnih|Košarkaške Kuće slavnih]] [[Lefty Driesell|Leftyja Driesella]].<ref name="feinstein">{{cite web |author= John Feinstein |title= Iowa's Luka Garza is a rising star, and Lefty Driesell has been saying it for years |url= https://www.thegazette.com/subject/sports/iowas-luka-garza-is-a-rising-star-and-lefty-driesell-has-been-saying-it-for-years-20190322 |work= [[The Gazette (Cedar Rapids)|The Gazette]] |date= 22. 3. 2019 |access-date= 13. 12. 2019 |language=en}}</ref> U završnom razredu prosječno je postizao 24,6 poena, 11,7 [[Skok (košarka)|skokova]] i 2,5 [[Blokada (košarka)|blokada]] po utakmici. Vodio je Maret do utakmice za naslov prvaka pod okriljem [[Državni sportski savez Distrikta Columbije|Državnog sportskog saveza Distrikta Columbije]] (DCSAA) i dobio [[Gatoradeove nagrade za igrača godine|Gatoradeovu nagradu za igrača godine]].<ref name="whooley">{{cite web |author= Connor Whooley |title= Iowa hoops commit Luke Garza wins Washington, D.C., Gatorade Player of the Year |url= https://www.ajc.com/sports/college/iowa-hoops-commit-luke-garza-wins-washington-gatorade-player-the-year/Ien6Fkqt2gbaiVl59OPx3K/ |work= [[The Atlanta Journal-Constitution]] |date= 20. 3. 2017 |access-date= 13. 12. 2019 |archive-date= 13. 12. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20191213183848/https://www.ajc.com/sports/college/iowa-hoops-commit-luke-garza-wins-washington-gatorade-player-the-year/Ien6Fkqt2gbaiVl59OPx3K/|url-status=dead |language=en}}</ref> Iz škole je otišao kao njen najbolji strijelac svih vremena, sa 1993 poena.<ref name="mullan">{{cite news |author= Dillon Mullan |title= Maret big man Luka Garza wins D.C. Gatorade Player of the Year |url= https://www.washingtonpost.com/news/recruiting-insider/wp/2017/03/21/maret-big-man-luka-garza-wins-d-c-gatorade-player-of-the-year/ |newspaper= [[The Washington Post]] |date= 21. 3. 2017 |access-date= 13. 12. 2019 |language=en}}</ref> Bio je regrut sa četiri zvjezdice i odabrao je igrati [[Univerzitetska košarka|univerzitetsku košarku]] za [[Iowa Hawkeyes|Iowu]], a imao je još ponude od [[Georgetown Hoyas|Georgetowna]], [[Georgia Bulldogs|Georgije]] i [[Notre Dame Fighting Irish|Notre Damea]], između ostalih.<ref name="goodwin">{{cite web |author= Cody Goodwin |title= Four-star big man Luka Garza commits to Iowa hoops |url= https://www.desmoinesregister.com/story/sports/high-school/recruiting/2016/09/10/four-star-big-man-luke-garza-commits-iowa-hoops/90135362/ |website= [[The Des Moines Register]] |date= 10. 9. 2016 |access-date= 13. 12. 2019 |language=en}}</ref> == Karijera == === Univerzitetska === [[Datoteka:Luka Garza.jpg|mini|upright|Garza (desno) u decembru 2019.]] ==== Prva godina (2017–2018) ==== U debiju protiv [[Chicago State Cougars|Chicago Statea]] postigao je 16 poena. Prvi dabl-dabl od 11 poena i 13 skokova zabilježio je u sljedećoj utakmici, u pobjedi nad [[Alabama State Hornets|Alabama Stateom]], i proglašen je brucošem sedmice [[Konferencija Big Ten|Big Tena]].<ref name="IaMEFWMBH">{{cite web |title= Iowa and Minnesota Earn First Weekly Men's Basketball Honors: Minnesota's Jordan Murphy earns Player of the Week honors; Hawkeyes' Luka Garza named Freshmen of the Week |url= http://www.bigten.org/sports/m-baskbl/spec-rel/111317aab.html |website= BigTen.org |publisher= [[CBS Interactive]] |date= 13. 11. 2017 |access-date= 13. 11. 2017 |archive-url= https://web.archive.org/web/20171114040206/http://www.bigten.org/sports/m-baskbl/spec-rel/111317aab.html |archive-date= 14. 11. 2017 |url-status=dead |language=en}}</ref> U prosjeku je postizao 12,1 poen, uz 6,4 skoka po utakmici.<ref name="tear">{{cite news |title= Sophomore Luka Garza on a tear for surging Hawkeyes |url= https://www.usatoday.com/story/sports/ncaab/2019/02/05/sophomore-luka-garza-on-a-tear-for-surging-hawkeyes/39012409/ |work= [[USA Today]] |agency= [[Associated Press]] |date= 5. 2. 2019 |access-date= 15. 12. 2019 |language=en}}</ref> ==== Druga godina (2018–2019) ==== Neposredno pred sezonu podvrgnut je operaciji uklanjanja [[Cista|ciste]] na [[Slezena|slezeni]] teške 4,1&nbsp;kg.<ref>{{cite web |title= Iowa C Luka Garza shooting for opener after cyst removed|url=https://www.usatoday.com/story/sports/ncaab/2018/10/08/iowa-c-luka-garza-shooting-for-opener-after-cyst-removed/38094647/ |work= USA Today |publisher= Associated Press |date= 8. 10. 2018 |access-date= 27. 11. 2020 |language=en}}</ref><ref>{{cite news |author= David Eickholt |title= Luka Garza is "as tough of a player as you're going to find" |url= https://247sports.com/college/iowa/Article/Iowa-Hawkeyes-Basketball-Luka-Garza-Dan-Dakich-ESPN-Fran-McCaffery-All-American-Big-Ten-Conference--140516875/ |work= 247 Sports |date= 14. 12. 2019 |access-date= 15. 12. 2019 |language=en}}</ref> Također je imao problema s uganućem gležnja u januaru 2019.<ref name="tear"/> Na NCAA turniru zabilježio je 20 poena i sedam skokova u pobjedi Iowe protiv [[Cincinnati Bearcats|Cincinnatija]].<ref name="feinstein"/> U prosjeku je postizao 13,1 poena, uz 4,5 skokova po utakmici.<ref>{{cite news |author= Luke Meredith |title= Luka Garza's Monster Start Propels Surging Hawkeyes |url= https://collegebasketball.ap.org/article/luka-garzas-monster-start-propels-surging-hawkeyes |website= CollegeBasketball.ap.org |agency= Associated Press |date= 5. 12. 2019 |access-date= 15. 12. 2019 |language=en}}</ref> ==== Treća godina (2019–2020) ==== U porazu od [[Michigan Wolverines|Michigana]] 103:91 6. decembra postigao je 44 poena,<ref>{{cite news |author= Andrew Kahn |title= Luka Garza dropped 44 points on Michigan but it didn't matter |url= https://www.mlive.com/wolverines/2019/12/luka-garza-dropped-44-points-on-michigan-but-it-didnt-matter.html |work= MLive.com |date= 7. 12. 2019 |access-date= 15. 12. 2019 |language=en}}</ref> po čemu je treći u historiji Iowe. Zatim je u pobjedi 72:52 protiv [[Minnesota Golden Gophers|Minnesote]] zabilježio 21 poen i deset skokova te je proglašen nacionalnim igračem sedmice.<ref>{{cite news |author= David Eickholt |title= Luka Garza named Oscar Robertson National Player of the Week |url= https://247sports.com/college/iowa/Article/Iowa-Hawkeyes-Basketball-Luka-Garza-Oscar-Robertson-Big-Ten-Conference-Michigan-Wolverines-140245942/ |work= 247 Sports |date= 10. 12. 2019 |access-date= 15. 12. 2019 |language=en}}</ref> U pobjedi 84-68 protiv [[Iowa State Cyclones|Iowa Statea]] 12. decembra izbijen mu je zub nakon što ga je nenamjerno laktom udario saigrač [[Joe Wieskamp]]. Vratio se u utakmicu ​​i završio s 21 poenom i 11 skokova.<ref>{{cite news |author1= Zach Creglow |author2=Mark Emmert |language=en |title= Iowa star Luka Garza has tooth jarred loose, returns to game: 'I'll do anything for this team' |url= https://www.hawkcentral.com/story/sports/college/iowa/basketball-men/2019/12/12/iowa-star-luka-garza-loses-tooth-after-inadvertent-elbow-teammate-joe-wieskamp/4416111002/ |work= Hawk Central |date= 12. 12. 2019 |access-date= 15. 12. 2019}}</ref> U porazu 89:86 od [[Penn State Nittany Lions|Penn Statea]] 4. januara imao je 34 poena i 12 skokova.<ref>{{cite news |author= Mark Emmert |title= No. 25 Iowa falls 89–86 to No. 21 Penn State at historic Palestra |url= https://www.hawkcentral.com/story/sports/college/iowa/basketball-men/2020/01/04/iowa-basketball-luka-garzas-34-points-not-enough-penn-state-rallies-89-86-win-palestra/2813182001/ |work= Hawk Central |date= 4. 1. 2020 |access-date= 6. 1. 2020 |language=en}}</ref> Uvršten je na spisak za praćenje za [[Nagrada "John R. Wooden"|Woodenovu nagradu]] te [[Nagrada "Naismith" za univerzitetskog igrača godine|Naismithov]] i [[Trofej "Oscar Robertson"]].<ref>{{cite news |title= Gonzaga's Filip Petrusev among new faces on Wooden Award midseason list |url= https://www.espn.com/mens-college-basketball/story/_/id/28448986/gonzaga-filip-petrusev-new-faces-wooden-award-midseason-list |publisher= [[ESPN]] |date= 8. 1. 2020 |access-date= 10. 1. 2020 |language=en}}</ref><ref name="bohnenkamp">{{cite magazine |author= John Bohnenkamp |title= Garza Named To Robertson, Naismith Lists|url=https://www.si.com/college/iowa/basketball/garza-watch-list-021320 |magazine= [[Sports Illustrated]] |date= 13. 2. 2020 |access-date= 14. 2. 2020 |language=en}}</ref> U porazu 89:77 od [[Indiana Hoosiers|Indiane]] 13. februara zabilježio je 38 poena, osam skokova i četiri blokade.<ref>{{cite web |author= Chad Leistikow |title= Iowa wastes another huge night from Luka Garza in loss at Indiana |url= https://www.press-citizen.com/story/sports/college/iowa/basketball-men/2020/02/13/iowa-hawkeyes-waste-another-huge-night-luka-garza-loss-indiana-hoosiers/4755195002/ |work= [[Iowa City Press-Citizen]] |date= 13. 2. 2020 |access-date= 14. 2. 2020 |language=en}}</ref> Na kraju regularne sezone proglašen je [[Igrač godine u Konferenciji Big Ten|igračem godine]] u [[Konferencija Big Ten|Konferenciji Big Ten]],<ref>{{cite press release |title= Big Ten Unveils Men's Basketball Postseason Honors on BTN |url= https://bigten.org/news/2020/3/9/big-ten-unveils-mens-basketball-postseason-honors-on-btn.aspx |archive-url= https://web.archive.org/web/20200309231733/https://bigten.org/news/2020/3/9/big-ten-unveils-mens-basketball-postseason-honors-on-btn.aspx |url-status=dead |archive-date= 9. 3. 2020 |language=en |website= BigTen.com |date= 9. 3. 2020 |access-date= 9. 3. 2020}}</ref> a zatim ga je i magazin ''[[The Sporting News]]'' proglasio [[Univerzitetski košarkaš godine "The Sporting Newsa"|univerzitetskim igračem godine]].<ref>{{cite news |author= Mike DeCourcy |title= Iowa's Luka Garza is Sporting News' 2019-20 Player of the Year |url= https://www.sportingnews.com/us/ncaa-basketball/news/iowa-luka-garza-sporting-news-2019-20-player-of-the-year/izf67oliq85l1ngm956ry2vmo |work= The Sporting News |date= 10. 3. 2020 |access-date= 10. 3. 2020 |language=en}}</ref> U prosjeku je postizao 23,9 poena i 9,8 skokova po utakmici, zaradivši izbor u prvu [[NCAA Sveamerička ekipa|NCAA Sveameričku ekipu]].<ref>{{cite news |author= Rob Dauster |title= NBC Sports College Basketball All-American Teams |url= https://collegebasketball.nbcsports.com/2020/03/10/college-basketball-all-american-teams/ |publisher= [[NBC Sports]] |date= 10. 3. 2020 |access-date= 16. 3. 2020 |language=en}}</ref><ref>{{cite web |title= Luka Garza: Consensus First-Team All-American |url= https://hawkeyesports.com/news/2020/03/24/mens-basketball-luka-garza-consensus-first-team-all-american/ |publisher= University of Iowa Athletics |date= 24. 3. 2020 |access-date= 27. 11. 2020 |language=en}}</ref> Nakon sezone prijavio se za [[NBA draft 2020]],<ref>{{cite news |title= Iowa's Luka Garza declares for NBA draft, keeps eligibility |url= https://www.espn.com/mens-college-basketball/story/_/id/29021125/iowa-luka-garza-declares-nba-draft-keeps-eligibility |publisher= ESPN |date= 10. 4. 2020 |access-date= 10. 4. 2020 |language=en}}</ref> ali je 2. augusta objavio da se povlači s drafta i vraća u Iowu.<ref>{{cite news |author= Rob Dauster |title= Luka Garza returns to Iowa to make a run at Player of the Year, Final Four |url= https://collegebasketball.nbcsports.com/2020/08/02/luka-garza-iowa-return/ |publisher= NBC Sports |date= 2. 8. 2020 |access-date= 2. 8. 2020 |language=en}}</ref> ==== Četvrta godina (2020–2021) ==== U pobjedi 103:76 protiv [[Southern Jaguars]]a 27. novembra postavio je rekord [[Carver–Hawkeye Arena|Carver–Hawkeye Arene]] sa 41 poenom, od čega 36 u prvom poluvremenu, uz šut 14 od 15, devet skokova i tri blokade. Pridružio se [[John Johnson (košarkaš, 1947)|Johnu Johnsonu]] kao jedini igrač u historiji programa koji je zabilježio dvije utakmice sa 40 poena.<ref>{{cite news |author= John Bohnenkamp |title= Nearly perfect Garza scores 41, No. 5 Iowa routs Southern |url= https://www.washingtonpost.com/sports/colleges/nearly-perfect-garza-scores-41-no-5-iowa-routs-southern/2020/11/27/1d26b844-3110-11eb-9dd6-2d0179981719_story.html |newspaper= The Washington Post |publisher= [[The Associated Press]] |date= 27. 11. 2020 |access-date= 27. 11. 2020 |language=en}}</ref> U sljedećoj utakmici, 3. decembra, postigao je 30 poena u prvom poluvremenu, uz konačni učinak od 35 poena i deset skokova, u pobjedi 99:58 nad [[Western Illinois Leathernecks|Western Illinoisom]].<ref>{{cite web |author= Don Doxsie |title= Luka Garza scores 30-plus again as Iowa beats Western Illinois |language=en |url= https://siouxcityjournal.com/sports/college/luka-garza-scores-30-plus-again-as-iowa-beats-western-illinois/article_0818e6c9-cd94-5c32-ab5a-0d875d55ee51.html |work= [[Sioux City Journal]] |date= 4. 12. 2020 |access-date= 12. 12. 2020}}</ref> Osam dana kasnije postigao je 34 poena i šest [[Trica (košarka)|trica]] u pobjedi 105:77 nad Iowa Stateom.<ref>{{cite web |author= Mike Hlas |title= Luka Garza torches Iowa State in second half, Iowa wins 105-77 |url= https://www.thegazette.com/subject/sports/luka-garza-blisters-cyclones-in-second-half-iowa-wins-105-77-20201211 |work= The Gazette |date= 11. 12. 2020 |access-date= 12. 12. 2020 |language=en}}</ref> Ubacio je svoj 2000. poen u pobjedi nad [[Michigan State Spartans|Michigan Stateom]] 2. februara 2021.<ref>{{cite news |title= Garza reaches 2,000 points as Iowa tops Michigan State 84-78 |url= https://www.usatoday.com/story/sports/ncaab/2021/02/02/garza-reaches-2000-points-as-iowa-tops-michigan-state-84-78/115431242/ |work= USA Today |date= 2. 2. 2021 |access-date= 2. 2. 2021 |language=en}}</ref> da bi 21. februara zabilježio 23 poena i 11 skokova u pobjedi 74:68 protiv Penn Statea, nadmašivši [[Roy Marble|Roya Marblea]] i postavši najbolji strijelac Iowa Hawkeyesa svih vremena.<ref>{{cite web |title= Luka Garza becomes Iowa's all-time scoring leader |url= https://www.kcci.com/article/luka-garza-becomes-iowas-all-time-scoring-leader/35578664 |work= [[KCCI]] |date= 21. 2. 2021 |access-date= 25. 2. 2021 |language=en}}</ref> Nakon pobjede nad [[Wisconsin Badgers]]ima sportski direktor Gary Barta najavio je da će Garzin dres s brojem 55 biti povučen iz upotrebe.<ref>{{cite web |title= Iowa to retire Luka Garza's number at end of season |url= https://theathletic.com/news/iowa-to-retire-luka-garzas-number-at-end-of-season/ot8xGsDOt8QP |work= [[The Athletic]] |date= 7. 3. 2021 |access-date= 7. 3. 2021 |language=en}}</ref> Na kraju sezone ''The Sporting News'' ponovo ga je proglasio igračem godine, čime je postao prvi dvostruki uzastopni dobitnik te nagrade nakon [[Michael Jordan|Michaela Jordana]] 1983. i 1984.<ref>{{cite news |author= Mike DeCourcy |title= Iowa's Luka Garza is Sporting News' first repeat winner as Player of the Year since Michael Jordan |url= https://www.sportingnews.com/us/ncaa-basketball/news/luka-garza-iowa-player-of-the-year/1asyi2tzku1bq1vs0qxc1b63l8 |work= The Sporting News |date= 9. 3. 2021 |access-date= 9. 3. 2021 |language=en}}</ref> Imao je prosjek od 24,1 poena i 8,7 skokova<ref>{{cite web |author= Paul Kasabian |title= Luka Garza Wins 2021 AP Player of Year Award over Ayo Dosunmu, Cade Cunningham |url= https://bleacherreport.com/articles/10000586-luka-garza-wins-2021-ap-player-of-year-award-over-ayo-dosunmu-cade-cunningham |work= Bleacher Report |date= 1. 4. 2021 |access-date= 2. 4. 2021 |language=en}}</ref> i postao prvi igrač u historiji Iowa Hawkeyesa koji je dvaput proglašen igračem godine u Konferenciji Big Ten<ref>{{cite web |title= Luka Garza Voted Big Ten Player of the Year |url= https://hawkeyesports.com/news/2021/03/09/luka-garza-voted-big-ten-player-of-the-year/ |work= University of Iowa Athletics |date= 9. 3. 2021 |access-date= 2. 4. 2021 |language=en}}</ref><ref>{{cite web |title= Garza repeats as Big Ten player of year; Howard top coach |url= https://apnews.com/article/ayo-dosunmu-iowa-basketball-jackson-marcus-carr-8399ee00a91306ae55f4c1e0d2c96071 |website= APNews.com |date= 9. 3. 2021 |access-date= 2. 4. 2021 |language=en}}</ref> i članom najbolje NCAA sveameričke ekipe.<ref>{{cite web |author= Rob Howe |title= Luka Garza Unanimous Consensus All-American |url= https://www.hawkeyenation.com/news/basketball/luka-garza-unanimous-consensus-all-american/article_122b2ef2-8809-11eb-b39c-3b50e6d8bb20.html |website= HawkeyeNation.com |date= 18. 3. 2021 |access-date= 2. 4. 2021 |quote= Garza has earned unanimous consensus first-team All-America status for a second straight year as a result of being voted to All-America first teams by the NBAC, Sporting News, Associated Press, and United States Basketball Writers Association. Garza becomes the program’s only repeat consensus All-America honoree. |archive-date= 13. 4. 2021 |archive-url= https://web.archive.org/web/20210413013447/https://www.hawkeyenation.com/news/basketball/luka-garza-unanimous-consensus-all-american/article_122b2ef2-8809-11eb-b39c-3b50e6d8bb20.html |url-status= dead }}</ref> === Profesionalna === ==== Detroit Pistons (2021–2022) ==== Na [[NBA draft 2021.|NBA draftu 2021.]] izabrali su ga [[Detroit Pistons]]i kao 52. pik.<ref>{{cite web |title= 2021 NBA Draft results: Picks 1-60 |url= https://www.nba.com/news/2021-nba-draft-results-picks-1-60 |publisher= NBA |date= 31. 7. 2021 |access-date= 31. 7. 2021 |language=en}}</ref> Nakon izvanrednog nastupa u [[NBA Ljetna liga 2021.|Ljetnoj ligi]] potpisao je dvosmjerni ugovor s Pistonsima i njihovom podružnicom u [[NBA Razvojna liga|Razvojnoj ligi]], [[Motor City Cruise]]om.<ref>{{cite web |title= Detroit Pistons Sign Luka Garza and Chris Smith to Two-Way Contracts |url= https://www.nba.com/pistons/news/detroit-pistons-sign-luka-garza-and-chris-smith-two-way-contracts |publisher= NBA |date= 17. 8. 2021 |access-date= 25. 9. 2021 |language=en}}</ref> Ekipa je 24. septembra objavila da je njegov ugovor preinačen iz dvosmjernog u standardni.<ref>{{cite tweet |author= Pistons PR |title= The Detroit Pistons announced today that the team has converted center Luka Garza’s two-way contract to a standard NBA contract. Terms of the contract were not disclosed. |number= 1441448414433189890 |user= Pistons_PR |date= 24. 9. 2021 |access-date= 24. 9. 2021 |language=en}}</ref> U [[NBA]] ligi debitovao je 23. oktobra, zabilježivši tri poena, dva skoka, dvije [[Ukradena lopta (košarka)|ukradene lopte]] i jednu [[Asistencija (košarka)|asistenciju]] za šest minuta igre u porazu 97:82 od [[Chicago Bulls]]a.<ref>{{cite web |title= Pistons' Luka Garza reacts to scoring first points in the NBA |url= https://therookiewire.usatoday.com/2021/10/24/pistons-luka-garza-first-nba-points/ |work= The Rookie Wire |date= 24. 10. 2021 |access-date= 4. 1. 2022 |language=en}}</ref><ref>{{cite web |title= Former Iowa star Luka Garza scores first points of NBA career with Detroit Pistons |url= https://saturdaytradition.com/iowa-football/former-iowa-star-luka-garza-scores-first-points-of-nba-career-with-detroit-pistons/ |website= SaturdayTradition.com |date= 24. 10. 2021 |access-date= 6. 1. 2022 |language=en}}</ref> Mjesec dana kasnije prvi je put bio starter, postigavši ​​sedam poena uz šut tri od pet iz igre i jedan od jedan za tricu, uz tri skoka i dvije asistencije, u porazu 100:92 od [[Miami Heat]]a.<ref>{{cite web |title= Pistons' Luka Garza: Struggles in first career start |url= https://www.cbssports.com/fantasy/basketball/news/pistons-luka-garza-struggles-in-first-career-start/ |publisher= CBS Sports |date= 24. 11. 2021 |access-date= 4. 1. 2022 |language=en}}</ref><ref>{{cite web |title= 'It was a dream come true': Luka Garza thankful for first NBA start |url= https://therookiewire.usatoday.com/2021/11/24/pistons-luka-garza-starting-lineup-highlights/ |work= The Rookie Wire |date= 24. 11. 2021 |access-date= 4. 1. 2022 |language=en}}</ref> Dana 26. decembra postavio je rekord karijere od 20 poena uz šut iz igre sedam od 14 i dva od pet za tricu, dodavši šest skokova i dvije asistencije, prije nego što je napustio igru zbog šest prekršaja u visokom porazu od [[San Antonio Spurs]]a 144:109.<ref>{{cite web |title= Pistons' Luka Garza: Goes for 20 points in 20 minutes |url= https://www.cbssports.com/fantasy/basketball/news/pistons-luka-garza-goes-for-20-points-in-20-minutes/ |publisher= CBS Sports |date= 27. 12. 2021 |access-date= 4. 1. 2022 |language=en}}</ref><ref>{{cite web |author= David Eickholt |title= Former Hawkeye Luka Garza drops career-high against San Antonio Spurs |url= https://247sports.com/college/iowa/Article/Former-Iowa-Hawkeye-Luka-Garza-drops-career-high-against-San-Antonio-Spurs-Detroit-Pistons-179164467/ |website=247sports.com |date= 27. 12. 2021 |access-date= 4. 1. 2022 |language=en}}</ref> Prvog dana 2022. zabilježio je svoj prvi dabl-dabl učinak u karijeri izjednačivši rekord karijere s 20 poena i uhvativši rekordnih 14 lopti za također rekordnih 40 minuta igre u pobjedi 117:116 protiv Spursa.<ref>{{cite web |title= Pistons' Luka Garza: Pops for 20 points, 14 boards |url= https://www.cbssports.com/fantasy/basketball/news/pistons-luka-garza-pops-for-20-points-14-boards/ |publisher= CBS Sports |date= 2. 1. 2022 |access-date= 4. 1. 2022 |language=en}}</ref><ref>{{cite web|title=Luka Garza's first double-double helps Pistons players make history|url=https://therookiewire.usatoday.com/2022/01/02/pistons-luka-garza-saddiq-bey-hamidou-diallo-history/|work=The Rookie Wire|date=2. 1. 2022|access-date=4. 1. 2022}}</ref> On i saigrači [[Hamidou Diallo]] i [[Saddiq Bey]] postali su prvi trio koji je zabilježio 20 poena i 14 skokova u istoj NBA utakmici u više od 40 godina.<ref>{{cite tweet |author=NBA |title= Career-highs in rebounds for these three @DetroitPistons as they become the first trio with 20 PTS and 14 REB in over 40 years! |language=en |number= 1477506186484207616 |user= NBA |date= 1. 1. 2022 |access-date= 4. 1. 2022}}</ref><ref>{{cite web |author= Aaron Kellerstrass |title= Unlikely trio makes history for the Detroit Pistons in win over Spurs |url= https://pistonpowered.com/2022/01/02/trio-makes-history-detroit-pistons/ |website= PistonPowered.com |date= 2. 1. 2022 |access-date= 4. 1. 2022 |language=en}}</ref> Pistonsi su 29. juna odbili timsku opciju za Garzu, učinivši ga slobodnim igračem.<ref>{{cite tweet |author= Pistons PR |title= The Detroit Pistons have exercised the team option for the contract of Hamidou Diallo while Cory Joseph has opted in to return for the 2022-23 NBA season. The Pistons have declined the options for the contracts of Luka Garza and Frank Jackson for the upcoming season. |number= 1542213814552346625 |user= Pistons_PR |date= 29. 6. 2022 |access-date= 29. 6. 2022 |language=en}}</ref> U julu 2022. pridružio se [[Portland Trail Blazers]]ima za [[NBA Ljetna liga 2022.|Ljetnu ligu]].<ref>{{cite web |title= Portland Trail Blazers 2022 NBA2K23 Summer League Roster |url= https://www.nba.com/summer-league/2022/vegas/team/1610612757/blazers |publisher= NBA |access-date= 9. 7. 2022 |language=en}}</ref> ==== Minnesota Timberwolves (2022–2025) ==== Krajem augusta 2022. potpisao je ugovor s [[Minnesota Timberwolves]]ima,<ref>{{cite web |author= Taylor Nardinger |title= Timberwolves Sign CJ Elleby and Luka Garza |url= https://www.nba.com/timberwolves/news/timberwolves-sign-cj-elleby-and-luka-garza |publisher= NBA |date= 23. 8. 2022 |access-date= 24. 8. 2022 |language=en}}</ref> koji su 15. oktobra taj ugovor preinačili u dvosmjerni.<ref>{{cite web |title= Report: Timberwolves sign Luka Garza to 2-way deal |url= https://www.si.com/fannation/bringmethesports/.amp/timberwolves/report-timberwolves-sign-luka-garza-to-2-way-deal |website=SI.com |date= 15. 10. 2022 |access-date= 25. 10. 2022 |language=en}}</ref> Imenovan je kapitenom "Ekipe Luka" za inauguralnu utakmicu "Next Up Game" Razvojne lige za sezonu 2022/23.<ref>{{cite web |title= Wolves' Garza And Ignite's Henderson Named Captains For NBA G League Next Up Game |url= https://gleague.nba.com/news/wolves-garza-and-ignites-henderson-named-captains-for-nba-g-league-next-up-game |publisher= NBA |date= 7. 2. 2023 |access-date= 8. 3. 2023 |language=en}}</ref> Proglašen je najkorisnijim igračem utakmice nakon što je vodio svoju momčad do pobjede 178:162 nad "Ekipom [[Scoot Henderson|Scoot]]", zabilježivši 23 poena i osam skokova.<ref>{{cite magazine |author= Chris Schad |title= Timberwolves' Luka Garza wins MVP in NBA G-League's 'Next Up' Game |url= https://www.si.com/fannation/bringmethesports/timberwolves/mn-timberwolves-luka-garza-wins-mvp-in-nba-g-leagues-next-up-game |magazine= Sports Illustrated |date= 23. 2. 2023 |access-date= 8. 3. 2023 |language=en}}</ref> Početkom jula 2023. potpisao je još jedan dvosmjerni ugovor s Timberwolvesima.<ref>{{cite web |author= Taylor Nardinger |title= Timberwolves Re-Sign Luka Garza |url= https://www.nba.com/timberwolves/news/timberwolves-re-sign-luka-garza |publisher= NBA |date= 3. 7. 2023 |access-date= 6. 7. 2023 |language=en}}</ref> Ugovor mu je 4. aprila 2024. preinačen u standardni, što mu je omogućilo da igra za Timberwolvese u [[NBA doigravanje 2024.|doigravanju]].<ref>{{cite web |title= Timberwolves Convert Luka Garza to Standard NBA Contract |url= https://www.nba.com/timberwolves/news/timberwolves-convert-luka-garza-to-standard-nba-contract |publisher= NBA |date= 4. 4. 2024 |access-date= 4. 4. 2024 |language=en}}</ref> To se dogodilo dan nakon utakmice protiv [[Toronto Raptors]]a u kojoj je postigao 16 poena u devet minuta, što je bio njegov rekord u sezoni. U julu 2024. ponovo je potpisao ugovor s Timberwolvesima.<ref>{{cite web |title= Timberwolves Re-Sign Luka Garza |language=en |url= https://www.nba.com/timberwolves/news/timberwolves-re-sign-luka-garza-24 |publisher= NBA |date= 6. 7. 2024 |access-date= 7. 7. 2024}}</ref> ==== Boston Celtics (2025–) ==== Početkom jula 2025. potpisao je dvogodišnji ugovor s [[Boston Celtics]]ima vrijedan 5,5 miliona $.<ref>{{cite web |language=en |title= Celtics reportedly sign big man Luka Garza to 2-year contract |url= https://www.boston.com/sports/boston-celtics/2025/06/30/boston-celtics-luka-garza-nba-basketball-free-agency-luke-kornet/ |website=Boston.com |date= 30. 6. 2025 |access-date= 1. 7. 2025}}</ref><ref>{{cite web |url= https://www.nba.com/celtics/news/070725-press-release-celtics-sign-luka-garza-and-josh-minott |title= Celtics Sign Luka Garza and Josh Minott |work=NBA.com |date= 7. 7. 2025 |language=en}}</ref> == Reprezentacija == U septembru 2020. izrazio je interes da predstavlja Bosnu i Hercegovinu.<ref>{{cite web |author= David Eickholt |title= Luka Garza aiming to play on Bosnia's national team |url= https://247sports.com/college/iowa/Article/Luka-Garza-Josef-Nurkic-Bosnia-National-Team-Iowa-Hawkeyes-Basketball-Frank-Garza--151050745/ |website= 247sports.com |date= 4. 9. 2020 |access-date= 21. 7. 2021 |language=en}}</ref> U decembru 2021. rekao je novinaru da je završio proces dobijanja dvojnog državljanstva.<ref>{{cite web |title= Luka Garza dobio državljanstvo BiH, može igrati za reprezentaciju |url= https://sportsport.ba/kosarka/luka-garza-drzavljanstvo-bih-nastup-reprezentacija/415040 |website= SportSport.ba |access-date= 2. 1. 2022}}</ref> Debitovao je u augustu 2023. u utakmici [[Košarka na Olimpijskim igrama 2024 – kvalifikacije (muškarci)|kvalifikacija]] za [[Košarka na Olimpijskim igrama 2024.|Olimpijske igre]] protiv [[Košarkaška reprezentacija Portugala|Portugala]], završivši utakmicu s 15 poena i 12 skokova.<ref>{{cite web |author= Haris Mrkonja |title= "Zmajevi" savladali Portugal teže od očekivanog, sljedeća Poljska |url= https://n1info.ba/sport-klub/kosarka/zmajevi-savladali-portugal-teze-od-ocekivanog-sljedeca-madjarska/ |publisher= [[N1 (televizija)|N1]] |date= 13. 8. 2023 |access-date= 23. 8. 2023 }}{{Mrtav link}}</ref> Bio je u kombinaciji da bude pozvan za [[Evropsko prvenstvo u košarci 2025.|Evropsko prvenstvo 2025]], ali mu FIBA nije skinula status naturalizovanog igrača (po pravilima, može nastupati samo jedan takav), pa se selektor odlučio za plejmejkera [[John Roberson|Johna Robersona]] zbog izostanka glavnog organizatora igre [[Xavier Castañeda|Xaviera Castañede]], koji je na pripreme za Eurobasket došao nedovoljno oporavljen od teže povrede.<ref>{{cite web |url= https://n1info.ba/sport/kosarka/garza-je-ljubimac-svakog-navijaca-ali-roberson-je-trenutno-pod-moranje/ |title= Garza je ljubimac svakog navijača, ali Roberson je trenutno "pod moranje" |publisher= [[N1 (televizija)|N1]] |date= 20. 8. 2025 |access-date= 30. 8. 2025}}</ref> == Statistike == {{NBA player statistics legend}} === NBA === ==== Regularna sezona ==== {{NBA player statistics start}} |- | style="text-align:left;"| [[NBA 2021/2022.|2021/22.]] | style="text-align:left;"| [[Detroit Pistons|Detroit]] | 32 || 5 || 12.2 || .449 || .327 || .623 || 3.1 || .6 || .3 || .2 || 5.8 |- | style="text-align:left;"| [[NBA 2022/2023.|2022/23.]] | style="text-align:left;" rowspan=3| [[Minnesota Timberwolves|Minnesota]] | 28 || 0 || 8.7 || .543 || .359 || '''.788''' || 2.3 || .6 || .1 || .1 || 6.5 |- | style="text-align:left;"| [[NBA 2023/2024.|2023/24.]] | 25 || 0 || 4.9 || .480 || .281 || .720 || 1.2 || .2 || .2 || .0 || 4.0 |- | style="text-align:left;"| [[NBA 2024/2025.|2024/25.]] | 39 || 0 || 5.6 || .495 || .278 || .686 || 1.4 || .3 || .2 || .1 || 3.5 |- | style="text-align:left;"| [[NBA 2025/2026.|2025/26.]] | style="text-align:left;"| [[Boston Celtics|Boston]] | '''69''' || '''6''' || '''16.2''' || '''.577''' || '''.433''' || .769 || '''4.1''' || '''1.0''' || '''.4''' || '''.4''' || '''8.1''' |- class="sortbottom" | style="text-align:center;" colspan="2"| Karijera | 193 || 11 || 10.8 || .529 || .367 || .728 || 2.7 || .6 || .3 || .2 || 6.0 {{S-end}} ==== Doigravanje ==== {{NBA player statistics start}} |- | style="text-align:left;"|[[NBA doigravanje 2024.|2024.]] | style="text-align:left;" rowspan=2|[[Minnesota Timberwolves|Minnesota]] | 7 || 0 || 3.7 || .833 || .667 || .875 || .9 || .1 || .0 || .0 || 4.1 |- | style="text-align:left;"|[[NBA doigravanje 2025.|2025.]] | 5 || 0 || 3.6 || '''1.000''' || '''1.000''' || {{sort|-|–}} || .6 || .0 || .0 || .0 || 2.6 |- class="sortbottom" | style="text-align:center;" colspan="2"|Karijera | 12 || 0 || 3.7 || .889 || .750 || .875 || .8 || .1 || .0 || .0 || 3.5 {{s-end}} === Univerzitet === {{NBA player statistics start}} |- | style="text-align:left;"| [[NCAA Divizija I 2017/2018.|2017/18.]] | style="text-align:left;" rowspan=4|[[Iowa Hawkeyes|Iowa]] | '''33''' || 26 || 21.7 || '''.557''' || .348 || .681 || 6.4 || 1.1 || .3 || 1.0 || 12.1 |- | style="text-align:left;"| [[NCAA Divizija I 2018/2019.|2018/19.]] | 32 || 30 || 23.7 || .531 || .292 || '''.804''' || 4.5 || .9 || .3 || .5 || 13.1 |- | style="text-align:left;"| [[NCAA Divizija I 2019/2020.|2019/20.]] | 31 || '''31''' || '''32.0''' || .542 || .358 || .651 || '''9.8''' || 1.2 || '''.8''' || '''1.8''' || 23.9 |- | style="text-align:left;"| [[NCAA Divizija I 2020/2021.|2020/21.]] | 31 || '''31''' || 31.5 || .553 || '''.440''' || .709 || 8.7 || '''1.7''' || .7 || 1.6 || '''24.1''' |- class="sortbottom" | style="text-align:center;" colspan="2"| Karijera | 127 || 118 || 27.1 || .546 || .367 || .701 || 7.3 || 1.2 || .5 || 1.2 || 18.2 {{S-end}} == Privatni život == Otac mu je špansko-američkog porijekla, a majka iz Bosne i Hercegovine i oboje imaju košarkaško iskustvo: otac Frank igrao je za univerzitetsku ekipu Idaha, a majka [[Šejla Muftić]] igrala je profesionalno u Evropi. Djed po ocu James Halm igrao je univerzitetsku košarku na [[Hawaii Rainbow Warriors|Havajima]]. Njegov tetak [[Teoman Alibegović]], suprug majčine sestre Lejle Muftić, dugo je bio najbolji strijelac [[Košarkaška reprezentacija Slovenije|reprezentacije Slovenije]] svih vremena.<ref name="goldwein">{{cite news |author= Eric Goldwein |title= Maret's Luka Garza keeps family basketball tradition going |url= https://www.washingtonpost.com/news/recruiting-insider/wp/2016/02/25/marets-luka-garza-keeps-family-basketball-tradition-going/ |newspaper= The Washington Post |date= 25. 2. 2016 |access-date= 25. 2. 2016 |language=en}}</ref> Njegovi rođaci [[Amar Alibegović|Amar]], Mirza i Denis Alibegović također su profesionalni košarkaši. Njegov djed po majci [[Refik Muftić]] bio je uspješan [[nogomet]]ni [[golman]], a cijelu karijeru igrao je za [[FK Sarajevo|Sarajevo]].<ref>{{cite web |title= Košarkaš Luka Garza: Želim predstavljati BiH |url= https://ba.voanews.com/a/kosarkas-luka-garza-zelim-predstavljati-bih/5614340.html |publisher= [[Glas Amerike]] |date= 9. 10. 2020 |access-date= 7. 7. 2021}}</ref> Od 2022. u vezi je s [[advokat]]icom Victorijom Vidi.<ref>{{cite web |url= https://www.sportskeeda.com/basketball/luka-garza-girlfriend |title= Luka Garza Girlfriend |website= sportskeeda.com |date= 23. 5. 2024 |access-date= 6. 3. 2025|language=en}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Luka Garza}} * [https://www.nba.com/stats/player/1630568?PerMode=Totals Garzina NBA-statistika] {{en simbol}} * [https://www.basketball-reference.com/players/g/garzalu01.html Profil] na ''[[Basketball Reference]]u'' {{en simbol}} * [https://hawkeyesports.com/roster/luka-garza/ Biografija] na sajtu Iowa Hawkeyesa {{en simbol}} {{NBA draft 2021.}} {{Trofej "Oscar Robertson"}} {{Nagrada "Naismith" za univerzitetskog igrača godine}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Garza, Luka}} [[Kategorija:Rođeni 1998.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Washington]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački košarkaši]] [[Kategorija:Američki košarkaši]] [[Kategorija:Košarkaši Iowa Hawkeyesa]] [[Kategorija:Košarkaši Detroit Pistonsa]] [[Kategorija:Košarkaši Motor City Cruisea]] [[Kategorija:Košarkaši Minnesota Timberwolvesa]] [[Kategorija:Košarkaši Iowa Wolvesa]] [[Kategorija:Košarkaši Boston Celticsa]] [[Kategorija:Centri (košarka)]] [[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Naturalizovani državljani Bosne i Hercegovine]] sk7bt8phvtlmxbcalm15ux1ot82qvdv Korisnik:Tulum387/Započete stranice 2 517587 3838287 3837686 2026-04-30T00:30:16Z Tulum387 155909 3838287 wikitext text/x-wiki <small>[[Veliko ropsko jezero]], [[Malo ropsko jezero]], [[Jezero Peter Pond]], [[Luis Amado-Blanco]], [[Kriptodepresija]], [[Boston Bruins]], [[Howard Webb]], [[Vedran Bosnić]], [[Bones (reper)]], [[Francisco Pizarro]], [[Azra (film)]], [[Tobías Zúñiga Castro]], [[Rami Malek]], [[Stranger Things]], [[Zemljotres u Elazığu 2020.]], [[Podgajevi]], [[Fernando Gabeira]], [[Draško Stanivuković]], [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2020.]], [[Anel Ahmedhodžić]], [[Dennis Hadžikadunić]], [[Teroristički napad u Beču 2020.]], [[Bee Gees]], [[Honda]], [[Želimir Žilnik]], [[Samsung]], [[Nikola Prce]], [[Dritan Abazović]], [[Xiaomi]], [[Athabasca (jezero)|Jezero Athabasca]], [[Jaroslav Hašek]], [[Eden Hazard]], [[Aleksej Navaljni]], [[Seksualno nasilje]], [[Ivan Musić]], [[Lana Bastašić]], [[Nuklearna tehnologija]], [[LGBTQ prava u Bosni i Hercegovini|LGBTQ prava u BiH]], [[Latvijska mitologija]], [[Majka Albanija (kip)|Majka Albanija]], [[Kršćanstvo u Albaniji]], [[Ljudska prava u Bosni i Hercegovini|Ljudska prava u BiH]], [[Đura Jakšić]], [[Predsjednik Barbadosa]], [[Genije]], [[Politika Angole]], [[Ruska invazija na Ukrajinu 2022.]], [[Eurosong 2000.]], [[Lotika Zellermeier]], [[Konstrakta]], [[Pad drona u Zagrebu 2022.]], [[Stefan Airapetjan]], [[Olena Zelenska]], [[Ikigai]], [[Smail Prevljak]], [[Ronela Hajati]], [[Post Angusa Barbierija]], [[Dmitrij Šostakovič]], [[Požar u diskoteci "Pulse"|Požar u diskoteci Pulse]], [[Onkotski pritisak]], [[Emetullah Râbi'a Gülnûş]], [[Brzi plazma reaginski test]], [[Rapidni dijagnostički test]], [[Reprise Records]], [[Rob Cavallo]], [[Požar u baru u Crans-Montani 2026.]], [[Pljačka u Gelsenkirchenu 2025.]], [[Pljačka banke u Berlinu 1995.]], [[Ubistvo Renee Good]], [[CPU modovi]], [[Antarktička ledena ploča]], [[Arc'teryx]], [[Gore-Tex]], [[Patagonia, Inc.]], [[Ubistvo Alexa Prettija]], [[Begić protiv Bosne i Hercegovine]], [[Meramec]], [[Miokimija gornjeg kosog mišića]], [[Pokušaj ubistva Alija Hameneija]], [[Dolutegravir]], [[Mansoureh Khojasteh Bagherzadeh]], [[Nikola Katić]], [[Amar Memić]], [[Zemljotres u Sjevernom Malukuu 2026.]], [[Butthole Surfers]], [[Usamljeni kralj]], [[Cvijeće Ukrajine]], [[Londonski derbiji]], [[Stauning ili haos]], [[SOFA skor]], [[Duško Vujošević]], [[Tea Kovačević]], [[Goran Samardžić]], [[Istanbulsko kopile]], [[Johanna Reichert]], [[Shaqe Çoba]], [[Kristina Bedeč]], [[Klāra Kalniņa]], [[Diana Çuli]], [[Josephine Ojiambo]], [[Lisa Eder]], [[Zora Tavčar]], [[Margit Slachta]], [[Anti-fudbal]]</small> 9rxwep10noyt0gm2f2r51nhhpw7fa53 Korisnik:Tulum387/Nagrade 2 517588 3838293 3799229 2026-04-30T01:28:49Z Tulum387 155909 3838293 wikitext text/x-wiki == Zaprimljeno == {{Spomenica/Međunarodni dan žena 2022}} == Dodjeljujem == * za rad na tematskim člancima o televiziji i filmografiji, TV filmovima i serijama, sportu (fudbal, tenis, košarka i sl. - minimum 50 kreiranih članaka u jednoj godini (računa se od datuma kreiranja prvog članka) nb8b9bm0c5xehc2upxkx03d8ud7l88q Muzej ukrajinske dijaspore 0 520877 3838367 3707366 2026-04-30T10:38:09Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3838367 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzej | ime = Muzej ukrajinske dijaspore | izvorno_ime = Музей української діаспори | izvorno_ime_jezik = [[Ukrajinski jezik|Ukrajinski]] | logo = Diasporamuseumlogo.jpg | logo_veličina = | logo_opis = | slika = Museum of Cultural Heritage in Kyiv-front.jpg | veličina_slike = 250px | opis_slike = | mapa_tip = | mapa_reljef = | mapa_veličina = | mapa_opis = | koordinate = {{coord|50|26|03|N|30|32|41|E|scale:3000}} | osnovan = 29. maj 1999. | ugašen = | lokacija = Ulica knezova Ostroških 40B, [[Kijev]] | vrsta = | akreditacija = | kolekcije = | kolekcija_veličina = | posjetioci = | direktor = | predsjednik = | kustos = | vlasnik = | javnitranzit = | parking = | veb-sajt = {{URL|https://diaspora.com.ua/en/}} | ugrađeno = }} '''Muzej ukrajinske dijaspore''' ({{uk|Музей української діаспори}}), ranije poznat kao '''Muzej kulturnog naslijeđa''' ({{uk|Музей культурної спадщини}}), smješten je u [[Kijev]]u i posvećen je istaknutim predstavnicima [[Ukrajinska dijaspora|ukrajinske dijaspore]] u različitim područjima ljudskog djelovanja. Trenutno je ogranak [[Muzej historije Kijeva|Muzeja historije Kijeva]]. == Opis == Osnovan je krajem maja 1999, a djeluje u zgradi iz 18. stoljeća u [[Pečersk]]u, historijskoj četvrti Kijeva. U osam soba izloženi su naslijeđe, život i aktivnosti [[Ukrajinci|Ukrajinaca]] u inozemstvu. Zanimljive su spomen-sobe posvećene bivšim stanovnicima Kijeva koji su postali poznati, poput [[Serge Lifar|Sergea Lifara]] ([[Francuska]]), [[Igor Sikorski|Igora Sikorskog]], [[Vladimir Horovic|Vladimira Horovica]] (obojica u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]) i drugih.<ref>"Muzeji Kijeva", vodič, 2005, str. 71.</ref> Jedna muzejska zbirka prikazuje umjetnički život porodice Kričevski, čiji su predstavnici bili razasuti po cijelom svijetu, uključujući Francusku, Sjedinjene Američke Države, pa čak i [[Venecuela|Venecuelu]]. U muzeju se čuva i nekoliko slika i skica Vasila Kričevskog, osnivača dinastije, te akvareli Mikole Kričevskog i Katerine Kričevske-Rosandič, kao i nekoliko djela Vasila Kričevskog mlađeg.<ref>{{cite web |url= http://www.kyivhistorymuseum.org/en/museum-affiliates/museum-of-the-diaspora |title= Muzej ukrajinske dijaspore |publisher= Muzej historije Kijeva |language=en}}</ref> Muzej ima izložbene prostore za redovne, kao i za vanredne memorijalne, umjetničke, dokumentarne i književne izložbe. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Museum of Ukrainian Diaspora}} * [https://diaspora.com.ua/en/ Službeni sajt] {{uk simbol}} {{en simbol}} * [https://www.facebook.com/MuseumUkrainianDiaspora/ Službena stranica Muzeja ukrajinske dijaspore] na [[Facebook]]u {{en simbol}} * [http://www.kyivhistorymuseum.org/en/museum-affiliates/museum-of-the-diaspora Muzej ukrajinske dijaspore] na [http://www.kyivhistorymuseum.org/en službenom sajtu Muzeja historije Kijeva] {{en simbol}} * [https://bodnarchuk.com.ua/en/museum-of-the-ukrainian-diaspora/ Muzej ukrajinske dijaspore]{{Mrtav link}} na ''bodnarchuk.com.ua'' {{en simbol}} [[Kategorija:Muzeji u Kijevu]] ejl6xsocmcygfqlj2hwjo8sf7yxktdf Mobilni uređaj 0 522170 3838331 3823282 2026-04-30T07:07:30Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3838331 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Samsung_Galaxy_S25_Ultra_2025_(1).jpg|desno|mini| Samsung Galaxy S25 Ultra - primjer mobilnih uređaja|215x215px]] '''Mobilni uređaj''' ili '''ručni uređaj''' je računar dovoljno mali da se drži i koristi u ruci. Mobilni uređaji se obično napajaju baterijama i imaju [[ravni ekran]] i jedan ili više ugrađenih [[Ulazni uređaji|ulaznih uređaja]], kao što su [[Touchscreen|ekran osjetljiv na dodir]] ili [[Tastatura mobilnog uređaja|tastatura]]. Moderni mobilni uređaji često naglašavaju [[bežično umrežavanje]], kako s [[internet]]om, tako i s drugim uređajima u njihovoj blizini, kao što su slušalice ili [[Zabavni sistem u automobilu|automobilski zabavni]] sistemi, putem [[Wi-Fi]]-ja, [[Bluetooth]]-a, [[Mobilna mreža|mobilnih mreža]] ili [[komunikacije bliskog polja]].<ref>{{Cite book|last=Iversen|first=Jakob|url=https://books.google.com/books?id=B6lKAgAAQBAJ|title=Learning Mobile App Development: A Hands-on Guide to Building Apps with IOS and Android|last2=Michael Eierman|date=2014|publisher=Addison-Wesley|isbn=978-0-321-94786-4|page=3|via=Google Books}}</ref> [[Datoteka:HA0478-006_(6011470974).jpg|mini| [[Pametni mobitel|Pametni telefoni]], ručni mobilni uređaji|203x203piksel|lijevo]] [[Datoteka:Android_tablet.png|mini| Android [[Tablet|tablet računar]]|152x152piksel]] [[Datoteka:Samsung_Smartwatch.jpg|mini| [[Pametni sat]]ovi, nosivi mobilni uređaji|lijevo|220x220piksel]] [[Datoteka:Ray-Ban_Stories.jpg|mini| [[Pametne naočale]], nosive računarske naočale|lijevo|216x216piksel]] == Reference == {{Refspisak|30em}} == Vanjski linkovi == * https://www.questia.com/library/1G1-191015232/mobile-devices {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131004222921/http://www.questia.com/library/1G1-191015232/mobile-devices |date=4. 10. 2013 }} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Mobilni računari]] 2v64oxn0qb1padw0g8vswrwfy6y10mk Mehmed Begić 0 523248 3838284 3813448 2026-04-30T00:13:16Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3838284 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Mehmed Begić | slika = Mehmed_Begić_2.jpg | opis_slike = Mehmed Begić | datum_rođenja = 1977. | mjesto_rođenja = [[Čapljina]], [[Bosna i Hercegovina]] | prebivalište = [[Madrid]], [[Španija]] | zanimanje = pjesnik, prevodilac, saradnik na muzičkim projektima | poznata_djela = ''Savršen metak u stomak'', ''Opasan čovjek'', ''Predaja'' | web_stranica = [https://madvibratingsand.com/ Oficijelna stranica] | druge_veze = }} '''Mehmed Begić''' (Čapljina, 1977) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[Poezija|pjesnik]].<ref>{{cite web|url=https://www.danas.rs/vesti/drustvo/lepo-opasna-knjiga/?utm_source=chatgpt.com|title=Lepo opasna knjiga|date=26. 7. 2022|website=Danas|language=sr|access-date=26. 7. 2025}}</ref><ref>{{cite web|url=http://literatura.hr/recenzija-pauk-u-meskalinu-mehmed-begic/|title=Recenzija: Pauk u meškalinu – Mehmed Begić|website=Literatura.hr|language=hr|access-date=26. 7. 2025}}</ref><ref>{{cite web|url=https://6yka.com/intervju/pjesnik-mehmed-mesa-begic-za-buku-nacionalizam-i-patriotizam-me-ne-dodiruju-nisam-njihova-musterija/|title=Pjesnik Mehmed Meša Begić za BUKU: Nacionalizam i patriotizam me ne dodiruju, nisam njihova mušterija|website=Buka|language=bs|access-date=26. 7. 2025}}</ref> == Biografija == Rođen je 1977. godine u [[Čapljina|Čapljini]].<ref name=in>{{Cite web |title=Mehmed Begić: Budale su me davno ostavile bez riječi |website=Interview.ba |date=25. 7. 2017 |url=https://interview.ba/b-mehmed-begic-b-budale-su-me-davno-ostavile-bez-rijeci/ |access-date=11. 7. 2025}}</ref> Djetinjstvo je proveo u rodnom gradu, kao i u [[Mostar]]u i [[Sarajevo|Sarajevu]].<ref name=in/> Jedan je od osnivača i urednika kulturnog časopisa ''[[Kolaps (časopis)|Kolaps]]'' - Vodič za urbane spavače, koji je izlazio između 1999. i 2010.<ref>{{Cite web|url=https://utopia.pro.ba/case-studies/individual-case-studies/individual-case-studies-scca/kolaps-vodic-za-urbane-spavace/|title=Kolaps – vodič za urbane spavače|website=Utopia PRO|access-date=11. 7. 2025}}</ref> Godine 2000, zajedno s [[Marko Tomaš|Markom Tomašem]], Nedimom Ćišićem i [[Veselin Gatalo|Veselinom Gatalom]], objavio je zajedničku zbirku poezije pod nazivom ''L'amore al primo binocolo'' kod talijanskog izdavača L'Obliqua u Bresciji.<ref>{{Citiranje weba|title=L'amore al primo binocolo|url=http://www.edizionilobliquo.it/libri/OZI_031.html|access-date=22. 7. 2025|website=Edizioni L'Obliquo|language=it}}</ref> Njegovi prevodi poezije [[Leonard Cohen|Leonarda Cohena]] na bosanski jezik objavljeni su u zbirci ''Moj život u umjetnosti'', koju je 2003. izdao Alternativni institut Mostar.<ref>{{Cite web |title=Moj život u umjetnosti : (izabrana poezija i pjesme) / Leonard Cohen ; preveo Mehmed Begić |website=Katalog Knjižnica grada Zagreba |url=https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?selectedId=11006363 |access-date=12. 7. 2025 }}{{Mrtav link}}</ref> Zastupljen je u zbirci intervjua i poezije ''Jer mi smo mnogi'' hrvatskog pjesnika [[Marko Pogačar|Marka Pogačara]].<ref>{{Cite web|url=https://mvinfo.hr/knjiga/jer-mi-smo-mnogi/|title=Jer mi smo mnogi – razgovori i izbor poezije|website=MVinfo.hr|publisher=Multimedijalni institut|access-date=12. 7. 2025}}</ref> Sarađivao je s bendom [[Vuneny]] i kantautorom [[Sanel Marić|Sanelom Marićem Marom]]. Povremeno piše za online publikacije kao [[Žurnal (Sarajevo)|Žurnal]] (Sarajevo), [[Blesok]] (Skoplje), te časopise ''Tema'' (Zagreb) i [[Enklava (Beograd)|Enklava]] (Beograd). Zajedno s [[Damir Šodan|Damirom Šodanom]] prevodi hispanoameričku poeziju u ediciji ''Divlji detektivi''.<ref>{{Cite web |last=Begić |first=Mehmed |last2=Šodan |first2=Damir |date=1. 9. 2019 |title=Žurnal, s ponosom, najavljuje: Divlji detektivi ili dva lica u potrazi za prevodiocem |url=https://zurnal.info/clanak/divlji-detektivi-ili-dva-lica-u-potrazi-za-prevodiocem/22363 |access-date=11. 7. 2025 |website=Žurnal.info |language=hr}}</ref><ref>{{Cite web|last=Šodan|first=Damir|author2=Begić|first2=Mehmed|date=20. 10. 2019|title=Divlji detektivi vam predstavljaju: Mario Benedetti, tamna strana srca (1)|url=https://zurnal.info/clanak/mario-benedetti-tamna-strana-srca-1/22479|access-date=11. 7. 2025|website=Žurnal.info|language=hr}}</ref><ref>{{Cite web |title=Mehmed Begić |website=Buybook.ba |url=https://buybook.ba/author/begic-mehmed-331 |access-date=12. 7. 2025 |archive-date=18. 5. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250518233015/https://buybook.ba/author/begic-mehmed-331 |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |title=Nensi Morejn – Zemlja je naša |url=http://enklava.rs/prevedena-poezija/225430/nancy-morejn-zemlja-je-nasa.html |website=Enklava |language=sr |access-date=28. 7. 2025}}</ref> Begić sarađuje s producentom i multiinstrumentalistom [[Nedim Zlatar|Basheskiom]] iz Sarajeva, s kojim je objavio eksperimentalne albume koji kombinuju poeziju i muziku. Godine 2015. izašao je album ''Savršen metak''.<ref>{{Cite web |date=13. 11. 2015 |title=Savršen metak – bezuslovna predaja muzike i poezije |url=https://zurnal.info/clanak/savrsen-metak-bezuslovna-predaja-muzike-i-poezije/19465 |access-date=11. 7. 2025 |website=Žurnal.info |language=hr}}</ref> Učestvovao je u albumu ''Iznad tame – Pjesme za [[Victor Jara|Viktora Haru]]'' (2023), projekta ''[[Novi odmetnici (projekt)|Novi odmetnici]]'', za koji je napisao sve tekstove.<ref>{{Cite web|url=https://zurnal.info/clanak/iznad-tame-pjesme-za-viktora-haru/26266|title=Izdan album Novi odmetnici: Iznad tame|website=Žurnal.info|date=17. 9. 2023|access-date=11. 7. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://noviodmetnici1.bandcamp.com/album/iznad-tame-pjesme-za-viktora-haru|title=Iznad tame – Bandcamp|website=Bandcamp|access-date=11. 7. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://ravnododna.com/novi-odmetnici-iznad-tame-pjesme-za-viktora-haru-nauci-ko-je-viktor-hara/|title=Novi odmetnici ‘Iznad tame (pjesme za Viktora Haru)’ – nauči ko je Viktor Hara|website=Ravno do dna|date=26. 9. 2023|access-date=11. 7. 2025|language=hr}}</ref> Njegova poezija i tekstovi na engleskom objavljivani su u međunarodnom časopisu [[Blesok]].<ref>{{Cite web|url=https://blesok.mk/en/authors/mehmed-begic/|title=Mehmed Begić – Blesok author page|website=Blesok|access-date=11. 7. 2025}}</ref> Posljednjih dvanaest godina proveo je u [[Nikaragva|Nikaragvi]] i na Karibima, u [[Dominikanska Republika|Dominikanskoj Republici]]. Trenutno živi u [[Madrid]]u.<ref>{{Cite web|url=https://rtv.rs/sr_lat/vojvodina/novi-sad/objavljen-album-novi-odmetnici-iznad-tame-pjesme-za-viktora-haru_1475360.html|title=Objavljen album Novi odmetnici - Iznad tame (pjesme za Viktora Haru)|website=RTV Vojvodina|date=6. 3. 2024|access-date=11. 7. 2025|language=sr}}</ref> == Kritički prijem == Poezija Mehmeda Begića doživjela je značajan kritički prijem u relevantnim književnim publikacijama širom bivše Jugoslavije, pri čemu su istaknuti autori prepoznali njegov poetski izraz kao autentičan, melankoličan i stilistički prepoznatljiv. U pogovoru iz 2020. objavljenom u časopisu ''Žurnal'', književnik [[Semezdin Mehmedinović]] piše o poetici „jednog novog identiteta, koji se opire ustaljenim limitima geografskih, etničkih i kulturnih granica.“<ref>{{cite web |last=Mehmedinović |first=Semezdin |title=O Nesvrstanim pjesmama: Odakle ovaj glas dolazi? |url=https://zurnal.info/clanak/odakle-ovaj-glas-dolazi/22691 |website=Žurnal |date=11. 1. 2020 |access-date=27. 7. 2025}}</ref> U kritici objavljenoj u zagrebačkom časopisu ''[[Zarez (časopis)|Zarez]]'', Marko Pogačar opisuje zbirku ''Savršeni metak u stomak'' kao pjesnički glas formiran u tradiciji Bitnika, Cohena i [[Charles Simic|Charlesa Simića]], prožet pop-kulturom i fundamentalnom melankolijom.<ref>{{cite web |last=Pogačar |first=Marko |title=Savršeni metak u stomak |url=https://www.zarez.hr/clanci/savrseni-metak-u-stomak |website=Zarez |date=1. 12. 2015 |access-date=27. 7. 2025 |archive-date=24. 6. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250624074642/https://zarez.hr/clanci/savrseni-metak-u-stomak |url-status=dead }}</ref> U kritici ''Ritam i aritmija'', objavljenoj na portalu ''[[Novosti]]'', autor Saša Ćirić analizira poeziju Mehmeda Begića u zbirci ''Opasan čovjek'' unutar konteksta četiri savremena bosanskohercegovačka pjesnika.<ref>{{cite web |last=Ćirić |first=Saša |title=Ritam i aritmija |url=https://www.portalnovosti.com/knjizevna-kritika-ritam-i-aritmija/ |website=Novosti |date=2017 |access-date=27. 7. 2025}}</ref> U oštroj i analitičnoj kritici za [[Oslobođenje]], [[Đorđe Krajišnik]] opisuje zbirku ''Opasan čovjek'' kao smjelu i egzistencijalnu prekretnicu u Begićevoj poetskoj evoluciji — knjigu koja izvodi „vojni udar duše“, razlažući identitet do njegove poetske srži i nagovještavajući ponovno rođenje kroz stih.<ref>{{cite web |url=https://infobiro.ba/article/940520/vojni-udar-duse-djordje-krajisnik |title=Vojni udar duše |last=Krajišnik |first=Đorđe |date=5. 3. 2016 |website=Oslobođenje / Infobiro |access-date=26. 7. 2025}}</ref> [[Predrag Lucić]] je objavio esej o Begićevoj poeziji pod naslovom „Žiletni vijenac Mehmeda Begića“ u književnom magazinu ''Žurnal''. Osvrćući se na stih „Na svakom žiletu piše da je život san“, Lucić je zapisao: „Kad bi Mehmed Begić napisao samo taj jedan stih, bilo bi dovoljno za cijeli jedan život, za cijeli jedan san.“ <ref>{{cite web |title=Vrijeme Morfina: Žiletni vijenac Mehmeda Begića |url=https://www.zurnal.info/clanak/ziletni-vijenac-mehmeda-begica/21302 |website=Žurnal |date=22. 7. 2018 |access-date=27. 7. 2025 |language=bs}}</ref> == Diskografija == * Savršen metak (Basheskia & Edward EQ, Studio Hit 2015) * Opasan čovjek (Basheskia, Periskop Records 2017) * Seven Lessons with Mehmed Begic (Basheskia & Edward EQ, Podmornica 2021) * Kotlina (Taino, 2022) * Iznad tame – Pjesme za Viktora Haru (Novi Odmetnici, 2023) == Bibliografija == * Čekajući mesara (Alternativni institut, Mostar, 2002) * Pjesme iz sobe (Frakcija, Split, 2006) * Savršen metak u stomak (Naklada Mlinarec & Plavić, Zagreb, 2010) * Знам дека знаеш / Znam da znaš / I Know You Know (Blesok, Skopje, 2012) * Sitni sati u Managvi (Vrijeme, Zenica, 2015) * Opasan čovjek (Buybook, Sarajevo/Zagreb, 2016) * Vrijeme morfina (Kontrast izdavaštvo, Beograd, 2018) * Pisma iz Paname: detektivski jazz (Red Box, Beograd, 2018) * Nesvrstane pjesme (Buybook, Sarajevo, 2019) * Divlja tama (Treći Trg, Beograd, 2020) * Pisma iz Paname (dopunjeno uređeno izdanje, Vrijeme, Zenica 2021) * Pauk u meskalinu (VBZ, Zagreb 2021) * Bebop / Hipnoze (Meandar Zagreb 2021 / LOM, Beograd 2019) * Predaja (Buybook, Sarajevo, 2022) == Zajedničke zbirke pjesama == * L’Amore Al Primo Binocolo (Brescia, 1999) w/ Nedim Ćisić, Marko Tomaš and Veselin Gatalo * Tri puta trideset i tri jednako (Mostar, 2000) w/ Ćisić and Tomaš * Film (Mostar, 2001), w/ Lukasz Szopa * Ponoćni razgovori (Mostar, 2013) w/ Marko Tomaš == Vanjski linkovi == * [https://madvibratingsand.com Oficijelna stranica] == Reference == <references /> {{DEFAULTSORT:Begić, Mehmed}} [[Kategorija:Rođeni 1977.]] [[Kategorija:Biografije, Čapljina]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjesnici]] [[Kategorija:Živi ljudi]] fkaykr6qn4wefutc42psyhfm0iby1yf Kategorija:Grčki astronomi 14 523802 3838351 3741388 2026-04-30T09:07:16Z Panasko 146730 [[Kategorija:Biografije, Grčka]] uklonjena; [[Kategorija:Biografije, Antička Grčka]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838351 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Astronomers from Greece}} {{Astronomi po državama|Grčki}} [[Kategorija:Biografije, Antička Grčka|Astronomi]] j4t3sfikqu9rax96mmitm8l9bnkkvgj Matematički model 0 525714 3838272 3776169 2026-04-29T22:55:38Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3838272 wikitext text/x-wiki '''Matematički model''' je apstraktni i konkretni opis konkretnog sistema koji koristi matematičke koncepte i jezik matematike. Proces razvoja matematičkog modela naziva se '''''matematičko modeliranje'''''. Matematički modeli se koriste u mnogim oblastima, uključujući primijenjenu [[matematika|matematiku]], [[prirodne nauke|prirodne]] i [[društvene nauke]].<ref>{{cite journal |last1=Saltelli |first1=Andrea |display-authors=etal |date=juni 2020 |title=Five ways to ensure that models serve society: a manifesto |journal=[[Nature]] |volume=582 |issue=7813 |pages=482–484 |bibcode=2020Natur.582..482S |doi=10.1038/d41586-020-01812-9 |hdl=1885/219031 |pmid=32581374 |hdl-access=free}}</ref><ref>{{Cite book |last=Kornai |first=András |title=Mathematical linguistics |date=2008 |publisher=Springer |isbn=978-1-84628-985-9 |series=Advanced information and knowledge processing |location=London}}</ref> i [[Inženjerstvo|inženjering]]. Posebno, područje [[operacijsko istraživanje|operacijskih istraživanja]] proučava upotrebu matematičkog modeliranja i srodnih alata za rješavanje problema u poslovnim ili vojnim operacijama. Model može pomoći u karakterizaciji sistema proučavanjem efekata različitih komponenti, koje se mogu koristiti za predviđanje ponašanja ili rješavanje specifičnih problema. ==Elementi matematičkog modela== Matematički modeli mogu imati mnogo oblika, uključujući [[dinamički sistem|dinamičke sisteme]], [[statistički model|statističke modele]], [[diferencijalna jednačina|diferencijalne jednačine]] ili [[Teorija igara|modele teorije igara]]. Ovi i drugi tipovi modela mogu se preklapati, pri čemu dati model uključuje različite apstraktne strukture. U mnogim slučajevima, kvalitet naučnog područja zavisi od toga koliko se dobro matematički modeli razvijeni na teorijskoj strani slažu s rezultatima ponovljivih eksperimenata. Nedostatak slaganja između teorijskih matematičkih modela i eksperimentalnih mjerenja često dovodi do važnog napretka kako se razvijaju bolje teorije. U [[fizika|fizičkim naukama]], tradicijski matematički model sadrži većinu sljedećih elemenata: # [[Vodeća jednačina]] # Dopunski podmodeli ## Definirajuće jednačine ## [[Konstitutivna jednačine]] # Pretpostavke i ograničenja ## [[Početni uslov|Inicijalni]] i [[granični uslov]] ## [[Ograničenja (klasična mehanika)|Klasična ograničenja]] i [[Kinematika|kinematičke jednačine]] ==Klasifikacije== Matematički modeli su različitih tipova: === Linearno vs. nelinearno === Ako svi operatori u matematičkom modelu pokazuju [[linearnost]], rezultirajući matematički model se definiše kao linearan. Svi ostali modeli se smatraju nelinearnim. Definicija linearnosti i nelinearnosti zavisi od konteksta, a linearni modeli mogu imati nelinearne izraze u sebi. Na primjer, u [[linearnom modelu|statističkom linearnom modelu]], pretpostavlja se da je odnos linearan u parametrima, ali može biti nelinearan u prediktorskim varijablama. Slično tome, diferencijalna jednačina se naziva linearnom ako se može napisati linearnim [[diferencijalnim operatorima]], ali i dalje može imati nelinearne izraze u sebi. U [[Optimizacijskom (matematika)|matematičkom programiranju]] modelu, ako su objektivne funkcije i ograničenja u potpunosti predstavljeni [[linearnim jednačinama]], tada se model smatra linearnim modelom. Ako je jedna ili više objektivnih funkcija ili ograničenja predstavljena [[nelinearnom]] jednačinom, tada se model naziva nelinearnim modelom. Linearna struktura podrazumijeva da se problem može rastaviti na jednostavnije dijelove koji se mogu tretirati nezavisno ili analizirati na različitoj skali, te da će stoga rezultati ostati validni ako se početni dio prekomponuje ili preskalira. Nelinearnost, čak i u prilično jednostavnim sistemima, često se povezuje s fenomenima kao što su haos i ireverzibilnost. Iako postoje izuzeci, nelinearni sistemi i modeli imaju tendenciju da budu teži za proučavanje od linearnih. Uobičajeni pristup nelinearnim problemima je linearizacija, ali to može biti problematično ako se pokušavaju proučavati aspekti poput ireverzibilnosti, koji su snažno povezani s nelinearnošću. === Statički vs. dinamički === „Dinamički“ model uzima u obzir vremenski zavisne promjene u stanju sistema, dok „statički“ (ili stacionarni) model izračunava sistem u ravnoteži i stoga je vremenski nepromjenjiv. Dinamički modeli su obično predstavljeni diferencijalnim jednačinama ili diferencijalnim jednačinama. === Eksplicitno vs. implicitno === Ako su svi ulazni parametri cjelokupnog modela poznati, a izlazni parametri se mogu izračunati konačnim nizom proračuna, model se naziva ''eksplicitnim''. Ali ponekad su poznati ''izlazni'' parametri, a odgovarajući ulazi se moraju riješiti iterativnim postupkom, kao što je [[Newtonov metod]] ili [[Broydenov metod]]. U takvom slučaju, model se naziva ''implicitnim''. Naprimjer, fizička svojstva mlaznog motora, kao što su površine grla turbine i mlaznice, mogu se eksplicitno izračunati na osnovu projektnog [[termodinamički ciklus|termodinamičkog ciklusa]] (protok zraka i goriva, pritisci i temperature) pri određenim uvjetima leta i postavkama snage, ali radni ciklusi [[motor]]a pri drugim uvjetima leta i postavkama snage ne mogu se eksplicitno izračunati iz konstantnih fizičkih svojstava. === Diskretno vs. kontinuirano === === Deterministički vs. probabilistički (stohastički) === Model [[deterministički sistem|deterministički]] je onaj u kojem je svaki skup varijabilnih stanja jedinstveno određen parametrima u modelu i skupovima prethodnih stanja tih varijabli; stoga, deterministički model uvijek funkcionira na isti način za dati skup početnih uvjeta. Obrnuto, u stohastičkom modelu - obično nazvanom "[[statistički model]]" - prisutna je slučajnost, a varijabilna stanja nisu opisana jedinstvenim vrijednostima, već distribucijama [[vjerovatnoća]]. === Deduktivni, induktivni ili plutajući === Deduktivni model je logička struktura zasnovana na teoriji. Induktivni model proizlazi iz empirijskih nalaza i generalizacije iz njih. Ako model ne počiva ni na teoriji ni na posmatranju, može se opisati kao 'plutajući' model. Primjena matematike u društvenim naukama izvan ekonomije kritikovana je zbog neutemeljenih modela.<ref>{{cite book |author-link=Stanislav Andreski |first=Stanislav |last=Andreski |year=1972 |title=Social Sciences as Sorcery |publisher=St. Martin’s Press |isbn=0-14-021816-5 }}</ref> Primjena teorije katastrofa u nauci okarakterisana je kao plutajući model.<ref>{{cite book |author-link=Clifford Truesdell |first=Clifford |last=Truesdell |year=1984 |title=An Idiot's Fugitive Essays on Science |pages=121–7 |publisher=Springer |isbn=3-540-90703-3 }}</ref> === Strategijski vs. nestrategijski === Modeli korišteni u [[teorija igara|teoriji igara]] razlikuju se po tome što modeliraju agente s nekompatibilnim podsticajima, kao što su konkurentske vrste ili ponuđači na aukciji. Strateški modeli pretpostavljaju da su igrači autonomni donosioci odluka koji racionalno biraju akcije koje maksimiziraju njihovu objektivnu funkciju. Ključni izazov korištenja strateških modela je definiranje i izračunavanje [[koncept rješenja|koncepta rješenja]] kao što je [[Nashova ravnoteža]]. Zanimljivo svojstvo strateških modela je da oni odvajaju rasuđivanje o pravilima igre od rasuđivanja o ponašanju igrača.<ref>Li, C., Xing, Y., He, F., & Cheng, D. (2018). A Strategic Learning Algorithm for State-based Games. ArXiv.</ref> ==Konstrukcija== U [[poslovanje|poslovanju]] i [[inženjerstvo|inženjerstvu]], matematički modeli se mogu koristiti za maksimiziranje određenog izlaza. Razmatrani sistem će zahtijevati određene ulaze. Sistem koji povezuje ulaze s izlazima zavisi i od drugih varijabli: [[teorija odlučivanja|varijable odlučivanja]], [[varijabla stanja|varijable stanja]], egzogene varijable i [[slučajna varijabla|slučajne varijable]]. Varijable odlučivanja se ponekad nazivaju nezavisnim varijablama. Egzogene varijable se ponekad nazivaju [[parametar|parametri]] ili [[konstanta (matematika)|konstante]]. Varijable nisu nezavisne jedna od druge jer varijable stanja zavise od varijable odluke, ulaza, slučajnih i egzogenih varijabli. Nadalje, izlazne varijable zavise od stanja sistema (predstavljenog varijablama stanja). Ciljevi i ograničenja sistema i njegovih korisnika mogu se predstaviti kao funkcije izlaznih varijabli ili varijabli stanja. Ciljne funkcije će zavisiti od perspektive korisnika modela. U zavisnosti od konteksta, ciljna funkcija je poznata i kao ''indeks performansi'', jer je neka mjera od interesa za korisnika. Iako ne postoji ograničenje broja ciljnih funkcija i ograničenja koje model može imati, korištenje ili optimizacija modela postaje složenije (računarski) kako se broj povećava. Naprimjer, ekonomisti često primjenjuju linearnu [[algebra|algebru]] kada koriste modele ulaz-izlaz. Složeni matematički modeli koji imaju mnogo varijabli mogu se konsolidovati korištenjem vektorskog prostora gdje jedan simbol predstavlja nekoliko varijabli. ===''A priori'' informacije=== [[Slika:Blackbox3D-withGraphs.svg|thumb|480px| Da bi se nešto analiziralo tipičnim "pristupom crne kutije", uzeće se u obzir samo ponašanje stimulusa/odgovora, kako bi se zaključilo o (nepoznatoj) "kutiji". Uobičajeni prikaz ovog "sistema crne kutije" je [[dijagram toka podataka]] centriran u kutiji.]] Problemi matematičkog modeliranja često se klasifikuju u modele [[crne kutije]] ili [[bijele kutije (softverski inženjering)|bijele kutije]], prema tome koliko je [[apriori (filozofija)|apriori]] informacija o sistemu dostupno. Model crne kutije je sistem o kojem nema dostupnih apriori informacija. Model bijele kutije (također se naziva staklena kutija ili prozirna kutija) je sistem u kojem su dostupne sve potrebne informacije. Praktično svi sistemi se nalaze negdje između modela crne i bijele kutije, tako da je ovaj koncept koristan samo kao intuitivni vodič za odlučivanje koji pristup primijeniti. Obično je poželjno koristiti što više apriori informacija kako bi model bio precizniji. Stoga se modeli bijele kutije obično smatraju jednostavnijima, jer ako ste ispravno koristili informacije, onda će se model ispravno ponašati. Često a priori informacije dolaze u obliku poznavanja vrste funkcija koje povezuju različite varijable. Na primjer, ako napravimo model kako lijek djeluje u ljudskom sistemu, znamo da je obično količina lijeka u krvi eksponencijalno opadajuća funkcija, ali i dalje nam ostaje nekoliko nepoznatih parametara; koliko brzo se količina lijeka smanjuje i koja je početna količina lijeka u krvi? Ovaj primjer stoga nije potpuno model bijele kutije. Ove parametre treba procijeniti na neki način prije nego što se model može koristiti. U modelima crne kutije pokušava se procijeniti i funkcionalni oblik odnosa između varijabli i numerički parametri u tim funkcijama. Koristeći a priori informacije mogli bismo završiti, na primjer, sa skupom funkcija koje bi vjerovatno mogle adekvatno opisati sistem. Ako nema a priori informacija, pokušali bismo koristiti funkcije što je moguće općenitije kako bismo pokrili sve različite modele. Često korišten pristup za modele crne kutije su [[umjetne neuronske mreže|neuronske mreže]] koje obično ne prave pretpostavke o ulaznim podacima. Alternativno, NARMAX (nelinearni autoregresivni model pokretnog prosjeka sa eXogenim ulazima) algoritmi koji su razvijeni kao dio [[nelinearne identifikacije sistema]]<ref name="SAB1">Billings S.A. (2013), ''Nonlinear System Identification: NARMAX Methods in the Time, Frequency, and Spatio-Temporal Domains'', Wiley.</ref> može se koristiti za odabir članova modela, određivanje strukture modela i procjenu nepoznatih parametara u prisustvu koreliranog i nelinearnog šuma. Prednost NARMAX modela u poređenju sa neuronskim mrežama je u tome što NARMAX proizvodi modele koji se mogu zapisati i povezati sa osnovnim procesom, dok neuronske mreže proizvode aproksimaciju koja je neprozirna. ====Subjektivne informacije==== Ponekad je korisno uključiti subjektivne informacije u matematički model. To se može učiniti na osnovu [[Intuicija|intuicije]], [[iskustvo|iskustva]] ili [[stručno mišljenje|stručnog mišljenja]], ili na osnovu pogodnosti matematičkog oblika. [[Bayesova statistika]] pruža teorijski okvir za uključivanje takve subjektivnosti u rigoroznu analizu: specificiramo [[apriorna raspodjela vjerovatnoće|apriornu raspodjelu vjerovatnoće]] (koja može biti subjektivna), a zatim ažuriramo ovu raspodjelu na osnovu empirijskih podataka. Primjer kada bi takav pristup bio potreban je situacija u kojoj eksperimentator lagano savije novčić i baci ga jednom, bilježeći da li padne glava, a zatim mu se da zadatak da predvidi vjerovatnoću da će sljedeće bacanje pasti glava. Nakon savijanja novčića, stvarna vjerovatnoća da će novčić pasti glava je nepoznata; tako da bi eksperimentator morao donijeti odluku (možda gledajući oblik novčića) o tome koju prethodnu distribuciju će koristiti. Uključivanje takvih subjektivnih informacija može biti važno za dobijanje tačne procjene vjerovatnoće. ===Složenost=== Općenito, složenost modela uključuje kompromis između jednostavnosti i tačnosti modela. [[Occamova britva]] je princip posebno relevantan za modeliranje, a njegova osnovna ideja je da je među modelima sa približno jednakom prediktivnom moći, najjednostavniji najpoželjniji. Dok dodata složenost obično poboljšava realizam modela, ona može učiniti model teškim za razumijevanje i analizu, a može predstavljati i računske probleme, uključujući [[numerička nestabilnost|numeričku nestabilnost]]. [[Thomas Kuhn]] tvrdi da kako nauka napreduje, objašnjenja imaju tendenciju da postanu složenija prije nego što [[promjena paradigme]] ponudi radikalno pojednostavljenje.<ref>{{Cite web|url=https://plato.stanford.edu/entries/thomas-kuhn/|title=Thomas Kuhn|date=13. 8. 2004|website=Stanford Encyclopedia of Philosophy|access-date=15. 1. 2019}}</ref> Na primjer, prilikom modeliranja leta aviona, mogli bismo ugraditi svaki mehanički dio aviona u naš model i tako bismo dobili gotovo model bijele kutije sistema. Međutim, računski troškovi dodavanja tako velike količine detalja efektivno bi spriječili korištenje takvog modela. Osim toga, nesigurnost bi se povećala zbog previše složenog sistema, jer svaki zasebni dio unosi određenu količinu varijanse u model. Stoga je obično prikladno napraviti neke aproksimacije kako bi se model sveo na razumnu veličinu. Inženjeri često mogu prihvatiti neke aproksimacije kako bi dobili robusniji i jednostavniji model. Na primjer, [[Isaac Newton|Newtonova]] [[klasična mehanika]] je aproksimirani model stvarnog svijeta. Ipak, Newtonov model je sasvim dovoljan za većinu običnih životnih situacija, odnosno sve dok su brzine čestica znatno ispod [[brzine svjetlosti]], a proučavamo samo makročestice. Imajte na umu da bolja tačnost ne znači nužno i bolji model. [[Statistički modeli]] su skloni [[pretjeranom prilagođavanju]], što znači da se model previše prilagođava podacima i izgubio je sposobnost generalizacije na nove događaje koji ranije nisu uočeni. ===Trening, podešavanje i prilagođavanje=== Svaki model koji nije čisto bijela kutija sadrži neke [[parametre]] koji se mogu koristiti za [[prilagođavanje modela]] sistemu koji treba opisati. Ako se modeliranje vrši pomoću [[Umjetna neuronska mreža|umjetne neuronske mreže]] ili drugog [[mašinsko učenje|mašinskog učenja]], optimizacija parametara se naziva ''trening'', dok se optimizacija hiperparametara modela naziva ''podešavanje'' i često koristi [[unakrsna validacija (statistika)|unakrsnu validaciju]].<ref>{{Cite web | title = Machine Learning Lecture | url = http://users.sussex.ac.uk/~christ/crs/ml/lec03a.html | last = Thornton | first = Chris | access-date = 6. 2. 2019}}</ref> U konvencionalnijem modeliranju putem eksplicitno datih matematičkih funkcija, parametri se često određuju ''[[prilagođavanjem krivulje]]. ===Evaluacija i procjena=== Ključni dio procesa modeliranja je procjena da li dati matematički model tačno opisuje sistem. Na ovo pitanje može biti teško odgovoriti jer uključuje nekoliko različitih vrsta evaluacije. ====Predviđanje empirijskih podataka==== Obično je najlakši dio evaluacije modela provjera da li model predviđa eksperimentalna mjerenja ili druge empirijske podatke koji nisu korišteni u razvoju modela. U modelima s parametrima, uobičajeni pristup je podjela podataka u dva disjunktna podskupa: podatke za obuku i podatke za verifikaciju. Podaci za obuku se koriste za procjenu parametara modela. Tačan model će se blisko podudarati s podacima za verifikaciju čak i ako ovi podaci nisu korišteni za postavljanje parametara modela. Ova praksa se u statistici naziva [[unakrsna validacija (statistika)|unakrsna validacija]]. Definiranje metrike za mjerenje udaljenosti između opaženih i predviđenih podataka koristan je alat za procjenu prikladnosti modela. U statistici, teoriji odlučivanja i nekim ekonomskim modelima, funkcija gubitka igra sličnu ulogu. Iako je prilično jednostavno testirati prikladnost parametara, može biti teže testirati validnost općeg matematičkog oblika modela. Općenito, razvijeno je više matematičkih alata za testiranje prikladnosti statističkih modela nego modela koji uključuju diferencijalne jednačine. Alati iz neparametrijske statistike ponekad se mogu koristiti za procjenu koliko dobro podaci odgovaraju poznatoj distribuciji ili za dobijanje općeg modela koji pravi samo minimalne pretpostavke o matematičkom obliku modela. ====Opseg modela==== Procjena opsega modela, odnosno određivanje na koje situacije je model primjenjiv, može biti manje jednostavna. Ako je model konstruisan na osnovu skupa podataka, mora se utvrditi za koje sisteme ili situacije poznati podaci predstavljaju "tipičan" skup podataka. Pitanje da li model dobro opisuje svojstva sistema između tačaka podataka naziva se interpolacija, a isto pitanje za događaje ili tačke podataka izvan posmatranih podataka naziva se ekstrapolacija. Kao primjer tipskih ograničenja opsega modela, prilikom procjene Newtonove klasične mehanike, možemo primijetiti da je Newton vršio svoja mjerenja bez napredne opreme, tako da nije mogao mjeriti svojstva [[čestica]] koje putuju brzinama bliskim [[brzina svjetlosti|brzini svjetlosti]]. Isto tako, nije mjerio [[kretanje]] molekula i drugih malih čestica, već samo makročestica. Stoga ne čudi da njegov model ne ekstrapolira dobro u ove domene, iako je njegov model sasvim dovoljan za običnu fiziku života. ====Filozofska razmatranja==== Mnoge vrste modeliranja implicitno uključuju tvrdnje o uzročnosti. Ovo je obično (ali ne uvijek) tačno za modele koji uključuju [[diferencijalna jednačina|diferencijalne jednačine]]. Budući da je svrha modeliranja proširiti naše razumijevanje svijeta, validnost modela ne počiva samo na njegovoj usklađenosti s empirijskim zapažanjima, već i na njegovoj sposobnosti ekstrapolacije na situacije ili podatke izvan onih koji su prvobitno opisani u modelu. Ovo se može smatrati razlikovanjem između kvalitativnih i kvantitativnih predviđanja. Također se može tvrditi da je model bezvrijedan osim ako ne pruža uvid koji nadilazi ono što je već poznato iz direktnog istraživanja [[fenomen]]a koji se proučava. Primjer takve kritike je argument da matematički modeli [[teorija optimalnog traženja hrane|teorije optimalnog traženja hrane]] ne nude uvid koji nadilazi zaključke zdravog razuma [[evolucija|evolucije]] i drugih osnovnih principa [[ekologija|ekologije]].<ref>{{Cite journal | last1 = Pyke | first1 = G. H. | doi = 10.1146/annurev.es.15.110184.002515 | title = Optimal Foraging Theory: A Critical Review | journal = Annual Review of Ecology and Systematics | volume = 15 | pages = 523–575 | year = 1984 | issue = 1 | bibcode = 1984AnRES..15..523P }}</ref> Također treba napomenuti da, iako matematičko modeliranje koristi matematičke koncepte i jezik, ono samo po sebi nije grana matematike i ne mora nužno biti u skladu s bilo kojom matematičkom logikom, već je obično grana neke nauke ili druge tehničke oblasti, s odgovarajućim konceptima i standardima argumentacije.<ref name="Edwards">{{cite book |last1=Edwards |first1=Dilwyn |title=Guide to Mathematical Modelling |url=https://archive.org/details/guidetomathemati0000unse_t2q3 |last2=Hamson |first2=Mike |date=2007 |publisher=Industrial Press Inc. |isbn=978-0-8311-3337-5 |edition=2 |location=New York}}</ref> ==Značaj u prirodnim naukama== Matematički modeli su od velikog značaja u prirodnim naukama, posebno u fizici. Fizička teorija se gotovo uvijek izražava pomoću matematičkih modela. Kroz historiju, razvijani su sve precizniji matematički modeli. Newtonovi zakoni kretanja precizno opisuju mnoge svakodnevne pojave, ali u određenim granicama moraju se koristiti teorija relativnosti i kvantna mehanika. Uobičajeno je koristiti idealizirane modele u fizici radi pojednostavljenja stvari. Užad bez mase, tačkaste čestice, idealni gasovi i čestica u kutiji su među mnogim pojednostavljenim modelima koji se koriste u fizici. Zakoni fizike predstavljeni su jednostavnim jednačinama kao što su Newtonovi zakoni, Maxwellove jednačine i Schrödingerova jednačina. Ovi zakoni su osnova za izradu matematičkih modela stvarnih situacija. Mnoge stvarne situacije su vrlo složene i stoga se modeliraju približno na računaru. Model koji je računski izvodljiv za izračunavanje napravljen je od osnovnih zakona ili od približnih modela napravljenih od osnovnih zakona. Na primjer, molekule se mogu modelirati pomoću [[molekularnih orbitalnih]] modela koji su približna rješenja Schrödingerove jednačine. U [[inženjerstvu]], fizički modeli se često izrađuju matematičkim metodama kao što je [[analiza konačnih elemenata]]. Različiti matematički modeli koriste različite geometrije koje nisu nužno tačni opisi geometrije svemira. [[Euklidska geometrija]] se mnogo koristi u klasičnoj fizici, dok su [[specijalna relativnost|specijalna]] i [[opća teorija relativnosti]] primjeri teorija koje koriste [[geometrija|geometrije]] koje nisu [[euklid]]ske. ==Neke primjene== Često kada inženjeri analiziraju sistem koji treba kontrolisati ili optimizirati, koriste matematički model. U analizi, inženjeri mogu izgraditi deskriptivni model sistema kao hipotezu o tome kako bi sistem mogao funkcionirati ili pokušati procijeniti kako bi nepredvidivi događaj mogao utjecati na sistem. Slično tome, u kontroli sistema, inženjeri mogu isprobati različite pristupe kontroli u simulacijama. Matematički model obično opisuje sistem pomoću skupa varijabli i skupa jednačina koje uspostavljaju odnose između varijabli. Varijable mogu biti mnogo vrsta; na primjer, realni brojevi ili cijeli brojevi, vrijednosti Booleovog tipa podataka ili stringovi. Varijable predstavljaju neka svojstva sistema, na primjer, izmjereni sistemski izlazi često su u obliku signala, hronometrije, podataka o vremenu, brojača i pojave događaja. Stvarni model je skup funkcija koje opisuju odnose između različitih varijabli. ==Primjeri== * Jedan od popularnih primjera u [[računarstvu]] su matematički modeli različitih mašina, primjer je [[deterministički konačni automat]] (DKA) koji je definiran kao apstraktni matematički koncept, ali zbog determinističke prirode DKA, implementiran je u hardveru i softveru za rješavanje različitih specifičnih problema. Na primjer, sljedeći je DKA M s binarnom abecedom, koji zahtijeva da ulaz sadrži paran broj nula: [[Skika:DFAexample.svg|right|thumb|250px| [[Dijagram stanja]] za <math>M</math>]] :: <math>M = (Q, \Sigma, \delta, q_0, F)</math> gdje ::*<math>Q = \{S_1, S_2\},</math> ::*<math>\Sigma = \{0, 1\},</math> ::*<math>q_0 = S_1,</math> ::*<math>F = \{S_1\},</math> i ::*<math>\delta</math> je definirano sljedećom [[tabela prijelaza stanja|tabelom prijelaza stanja]]: :::: {| border="1" | || {{center|'''0'''}} || {{center|'''1'''}} |- |'''''S''<sub>1</sub>''' || <math>S_2</math> || <math>S_1</math> |- |'''''S''<sub>2</sub>''' || <math>S_1</math> || <math>S_2</math> |} :Stanje <math>S_1</math> r predstavlja da je do sada u ulazu bio paran broj nula, dok <math>S_2</math> označava neparan broj. 1 na ulazu ne mijenja stanje automata. Kada se ulaz završi, stanje će pokazati da li je ulaz sadržavao paran broj nula ili ne. Ako je ulaz sadržavao paran broj nula, <math>M</math> će završiti u stanju <math>S_1,</math> prihvatajuće stanje, tako da će ulazni niz biti prihvaćen. :Jezik koji prepoznaje <math>M</math> je [[regularni jezik]] dat [[regularni izraz|regularnim izrazom]] 1*( 0 (1*) 0 (1*) )*, gdje "*" je [[Kleeneova zvijezda]], npr. 1* označava bilo koji nenegativan broj (moguće nula) simbola "1". * Mnoge svakodnevne aktivnosti koje se obavljaju bez razmišljanja koriste matematičke modele. Geografska [[kartografska projekcija]] regije Zemlje na malu, ravnu površinu je model koji se može koristiti u mnoge svrhe, kao što je planiranje putovanja.<ref name="LAND INFO Worldwide Mapping">{{cite web | title=GIS Definitions of Terminology M-P | website=LAND INFO Worldwide Mapping | url=https://www.landinfo.com/resources_dictionaryMP.htm | access-date=27. 1. 2020}}</ref> * Još jedna jednostavna aktivnost je predviđanje položaja vozila na osnovu njegovog početnog položaja, smjera i brzine kretanja, koristeći jednačinu da je pređena udaljenost proizvod vremena i brzine. Ovo je poznato kao [[računanje po udaljenosti]] kada se koristi formalnije. Matematičko modeliranje na ovaj način ne zahtijeva nužno formalnu matematiku; pokazalo se da [[životinje]] koriste računanje po udaljenosti.<ref>{{cite book |last=Gallistel |title=The Organization of Learning |url=https://archive.org/details/isbn_0262071134 |location=Cambridge |publisher=The MIT Press |year=1990 |isbn=0-262-07113-4 }}</ref><ref>{{Cite journal | last1 = Whishaw | first1 = I. Q. | last2 = Hines | first2 = D. J. | last3 = Wallace | first3 = D. G. | doi = 10.1016/S0166-4328(01)00359-X | title = Dead reckoning (path integration) requires the hippocampal formation: Evidence from spontaneous exploration and spatial learning tasks in light (allothetic) and dark (idiothetic) tests | journal = Behavioural Brain Research | volume = 127 | issue = 1–2 | pages = 49–69 | year = 2001 | pmid = 11718884| s2cid = 7897256 }}</ref> * ''Rast [[populacija]]''. Jednostavan (iako približan) model rasta stanovništva je [[Maltuzijanski model rasta]]. Nešto realističniji i široko korišteni model rasta populacije je [[logistička funkcija]] i njena proširenja. * ''Model čestice u potencijalnom polju''. U ovom modelu česticu smatramo tačkom mase koja opisuje putanju u prostoru koja je modelirana funkcijom koja daje njene koordinate u prostoru kao funkciju vremena. Potencijalno polje je dato funkcijom <math>V\! : \Reals^3\! \to \Reals</math> i putanja, koja je funkcija <math>\mathbf{r}\! : \Reals \to \Reals^3,</math> je rješenje [[diferencijalna jednačina|diferencijalne jednačine]]: <math display=block>-\frac{\mathrm{d}^2\mathbf{r}(t)}{\mathrm{d}t^2}m = \frac{\partial V[\mathbf{r}(t)]}{\partial x}\mathbf{\hat{x}} + \frac{\partial V[\mathbf{r}(t)]}{\partial y}\mathbf{\hat{y}} + \frac{\partial V[\mathbf{r}(t)]}{\partial z}\mathbf{\hat{z}},</math> što se može napisati i kao <math display=block>m\frac{\mathrm{d}^2\mathbf{r}(t)}{\mathrm{d}t^2} = -\nabla V[\mathbf{r}(t)].</math> : Treba napomenuti da ovaj model pretpostavlja da je čestica tačkasta [[masa]], što je sigurno netačno u mnogim slučajevima u kojima koristimo ovaj model; naprimjer, kao model planetarnog kretanja. * ''Model racionalnog ponašanja za potrošača''. U ovom modelu pretpostavljamo da se potrošač suočava s izborom od <math>n</math> roba označenih <math>1, 2, \dots, n</math> svaki sa tržišnom cijenom <math>p_1, p_2, \dots, p_n.</math> Pretpostavlja se da potrošač ima funkciju [[ordinalna korisnost|ordinalne korisnosti]] <math>U</math> (ordinalnu u smislu da je značajan samo znak razlike između dvije korisnosti, a ne nivo svake korisnosti), ovisno o količinama konzumiranih roba <math>x_1, x_2, \dots, x_n</math>. Model dalje pretpostavlja da potrošač ima budžet <math>M</math> koji se koristi za kupovinu vektora <math>x_1, x_2, \dots, x_n</math> na način koji maksimizira <math>U(x_1, x_2, \dots, x_n).</math> Problem racionalnog ponašanja u ovom modelu tada postaje problem matematičke optimizacije, tj.: <math display=block>\max \, U(x_1, x_2,\ldots, x_n)</math> podložno: <math display=block>\sum_{i=1}^n p_i x_i \leq M,</math><math display=block>x_i \geq 0 \; \; \; \text{ for all } i = 1, 2, \dots, n.</math> Ovaj model je korišten u širokom spektru ekonomskih konteksta, kao što je u [[teorija opće ravnoteže|teoriji opće ravnoteže]] kako bi se pokazalo postojanje i [[Pareto efikasnost]] ekonomskih ravnoteža. * ''[[Model detekcije susjeda]]'' je model koji objašnjava formiranje [[Pečurka|gljiva]] iz početno haotične gljivične mreže. * U [[računarstvo|računarstvu]], matematički modeli se mogu koristiti za simulaciju računarskih mreža. * U [[mehanika|mehanici]], matematički modeli se mogu koristiti za analizu kretanja modela rakete. ==Također pogledajte== {{div col|colwidth=30em}} * [[Model zasnovan na agentima]] * [[Svi modeli su pogrešni]] * [[Kliodinamika]] * [[Kompjuterska simulacija]] * [[Konceptualni model]] * [[Inženjering odlučivanja]] * [[Model sive kutije]] * [[Međunarodni izazov matematičkog modeliranja]] * [[Matematička biologija]] * [[Matematički dijagram]] * [[Matematička ekonomija]] * [[Matematičko modeliranje zaraznih bolesti]] * [[Matematičke finansije]] * [[Matematička psihologija]] * [[Matematička sociologija]] * [[Mikroskal i makroskal modeli]] * [[Inverzija modela]] * [[Otpornost (matematika)]] * [[Naučni model]] * [[Analiza osjetljivosti]] * [[Sferna krava]] * [[Statistički model]] * [[Surogat model]] * [[Identifikacija sistema]] {{div col end}} ==Reference== {{Refspisak}} == Dodatna literatura == ===Knjige=== * Aris, Rutherford [ 1978 ] ( 1994 ). ''Mathematical Modelling Techniques'', New York: Dover. {{isbn|0-486-68131-9}} * Bender, E.A. [ 1978 ] ( 2000 ). ''An Introduction to Mathematical Modeling'', New York: Dover. {{isbn|0-486-41180-X}} * Gary Chartrand (1977) ''Graphs as Mathematical Models'', Prindle, Webber & Schmidt {{ISBN|0871502364}} * Dubois, G. (2018) [https://www.taylorfrancis.com/books/9781351241120/ "Modeling and Simulation"], Taylor & Francis, CRC Press. * Gershenfeld, N. (1998) ''The Nature of Mathematical Modeling'', Cambridge University Press {{isbn|0-521-57095-6}} . * Lin, C.C. & Segel, L.A. ( 1988 ). ''Mathematics Applied to Deterministic Problems in the Natural Sciences'', Philadelphia: SIAM. {{isbn|0-89871-229-7}} * ''Models as Mediators: Perspectives on Natural and Social Science'' edited by Mary S. Morgan and Margaret Morrison, 1999.<ref>{{cite book | veditors=Morgan MS, Morrison M | date=28. 11. 1999 | title=Models as Mediators: Perspectives on Natural and Social Science | publisher=Cambridge University Press | isbn=978-0-521-65097-7}}</ref> * Mary S. Morgan'' The World in the Model: How Economists Work and Think'', 2012.<ref name="Book">{{cite book | vauthors=Morgan MS | date=17. 9. 2012 | title=The World in the Model: How Economists Work and Think | publisher=Cambridge University Press | isbn=978-1-107-00297-5}}</ref> === Specifične aplikacije=== * Papadimitriou, Fivos. (2010). Mathematical Modelling of Spatial-Ecological Complex Systems: an Evaluation. Geography, Environment, Sustainability 1(3), 67–80. {{doi|10.24057/2071-9388-2010-3-1-67-80}} * {{Cite journal | last1 = Peierls | first1 = R. | doi = 10.1080/00107518008210938 | title = Model-making in physics | journal = Contemporary Physics | volume = 21 | pages = 3–17 | year = 1980 |bibcode = 1980ConPh..21....3P }} * ''[http://anintroductiontoinfectiousdiseasemodelling.com/ An Introduction to Infectious Disease Modelling] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160222150833/http://anintroductiontoinfectiousdiseasemodelling.com/ |date=22. 2. 2016 }}'' by Emilia Vynnycky and Richard G White. == Vanjski linkovi == ;Opće reference * Patrone, F. [http://www.fioravante.patrone.name/mat/u-u/en/differential_equations_intro.htm Introduction to modeling via differential equations], with critical remarks. * [http://plus.maths.org/issue44/package/index.html Plus teacher and student package: Mathematical Modelling.]{{Mrtav link}} Brings together all articles on mathematical modeling from ''Plus Magazine'', the online mathematics magazine produced by the Millennium Mathematics Project at the University of Cambridge. ;Filozofske * Frigg, R. and S. Hartmann, [http://plato.stanford.edu/entries/models-science/ Models in Science], in: The Stanford Encyclopedia of Philosophy, (Spring 2006 Edition) * Griffiths, E. C. (2010) [https://sites.google.com/a/ncsu.edu/emily-griffiths/whatisamodel.pdf What is a model?] {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Mathematical Model}} [[Kategorija:Primijenjena matematika]] [[Kategorija:Matematika]] [[Kategorija:Matematičko modeliranje| ]] [[Kategorija:Matematička terminologija]] [[Kategorija:Konceptni modeli]] g900nebsjx9xubizvk35se71i7t7lub Hoogsteenov bazni par 0 525829 3838339 3815787 2026-04-30T08:17:44Z Brainstack12 171289 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */ 3838339 wikitext text/x-wiki [[Slika:Hoogsteen Watson Crick pairing-en.svg|thumb|400px| Hemijske strukture za Watson-Crickove i Hoogsteenove A•T i G•C+ bazne parove. Hoogsteenova geometrija se može postići rotacijom purina oko glikozidne veze (χ) i okretanjem baze (θ), što istovremeno utiče na C8 i C1{{prime}} (žuto).<ref name="Nikolova">{{cite journal |title=Transient Hoogsteen base pairs in canonical duplex DNA|url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2011-02-24_470_7335/page/498|author1=Evgenia N. Nikolova |author2=Eunae Kim |author3=Abigail A. Wise |author4=Patrick J. O'Brien |author5=Ioan Andricioaei |author6=Hashim M. Al-Hashimi |journal=Nature|year=2011|volume=470|issue=7335|pages=498–502|doi=10.1038/nature09775|pmid=21270796 |bibcode=2011Natur.470..498N|pmc=3074620}}</ref>]] '''Hoogsteenov bazni par''' je varijacija sparivanja baza u [[nukleinske kiseline|nukleinskim kiselinama]] kao što je A•T par. Na ovaj način, dvije [[nukleobaza|nukleobaze]], po jedna na svakom lancu, mogu se držati zajedno [[vodikova veza|vodikovim vezama]] u glavnom žlijebu. Konkretno, to se dešava kada [[pirimidin]]ska baza (C/T) koristi svoju Watson-Crickovu („anti“, N<sup>3</sup>&ndash;C<sup>4</sup>) stranu da se veže za ''syn'' (N<sup>6</sup>&ndash;N<sup>7</sup>) stranu [[purin]]a (A/G). [[Adenin]], koji nije pirimidin, sposoban je koristiti svoju ''anti'' (N<sup>1</sup>–N<sup>6</sup>) stranu za sparivanje sa ''syn'' stranom purina i formiranje baznog para sličnog Hoogsteenovom.<ref>{{cite journal |last1=Pan |first1=B |last2=Mitra |first2=SN |last3=Sundaralingam |first3=M |title=Crystal structure of an RNA 16-mer duplex R(GCAGAGUUAAAUCUGC)2 with nonadjacent G(syn).A+(anti) mispairs. |journal=Biochemistry |date=2. 3. 1999 |volume=38 |issue=9 |pages=2826-31 |doi=10.1021/bi982122y |pmid=10052954}}</ref> [[Guanin]] može formirati sličnu interakciju s drugom purinskom bazom, formirajući kruti ciklus koji se naziva [[guanin tetrad]] u slučaju četiri guanina. Ovo su također "Hoogsteenovi bazni parovi" pod proširenim shvatanjem kao ''anti''-''syn'' interakcija.<ref name="Smith"/> [[Slika:Nucleobase edges.png|alt=|thumb|Rub sparivanja baza nukleobaza ispod općeg prikaza. Gornja slika je primjer purina (adenina) gdje su rubovi poznati kao Watson-Crick (''anti''), Hoogsteen (''syn'') i šećerni rubovi. Donja slika je primjer pirimidina (citozina) sa Watson-Crick (''anti''), C-H (''syn'') i šećernim rubovima.]] '''Obrnuti Hoogsteenov bazni par''' je kada se pirimidinsko ''syn'' (N<sup>3</sup>&ndash;C<sup>2</sup>) lice veže za [[purin]]sko ''syn'' lice.<ref>{{cite web |title=Hoogsteen and reverse Hoogsteen base pairs |website=X3DNA-DSSR: a resource for structural bioinformatics of nucleic acids|url=https://x3dna.org/highlights/hoogsteen-and-reverse-hoogsteen-base-pairs }}</ref> Prema sistematskom pogledu na [[nekanonsko sparivanje baza]], Hoogsteenovi bazni parovi (u proširenom smislu) nazivaju se Watson-Crick/Hoogsteenovi, na osnovu toga koje strane međusobno djeluju (''syn'' strana se naziva Hoogsteenova strana). Obrnuti Hoogsteenov [[bazni par]] naziva se "Hoogsteen/Hoogsteenov.<ref name="Halder_2013">{{cite journal | vauthors = Halder S, Bhattacharyya D | title = RNA structure and dynamics: a base pairing perspective | journal = Progress in Biophysics and Molecular Biology | volume = 113 | issue = 2 | pages = 264–83 | date = novembar 2013 | pmid = 23891726 | doi = 10.1016/j.pbiomolbio.2013.07.003 }}</ref> ==Označanvanje== Ovaj članak koristi znak "•" pri opisivanju bilo koje nekovalantne interakcije, koja može uključivati Hoogsteen, reverzni Hoogsteenove i Watson-Crickove bazne parove, u skladu s preporukom [[IUPAC]]-a iz 1970.<ref name=iupac70>{{Cite journal | author = IUPAC-IUB Commission on Biochemical Nomenclature | doi = 10.1021/bi00822a023 | title = Abbreviations and symbols for nucleic acids, polynucleotides, and their constituents | journal = Biochemistry | volume = 9 | issue = 20 | pages = 4022–4027 | year = 1970|url=https://iupac.qmul.ac.uk/misc/naabb.html }}</ref>{{rp|at=N3.4.2}} Prema IUPAC-u, "-" nije prihvatljiv jer podrazumijeva [[kovalentna veza|kovalentnu vezu]], a nisu ni ":" i "/" jer se mogu zamijeniti za omjere. Nekorištenje bilo kojeg simbola je također neprihvatljivo jer se može zamijeniti sa (kovalentnom) [[polimer]]nom sekvencom.<ref name=iupac70/>{{rp|at=N3.4.2}} [[IUPAC]] ne daje konkretne preporuke za razlikovanje tipova nekovalentnih veza. Kada je potrebno razlikovati, ovaj članak koristi "*" za Hogsteenov par, "□" za Watson-Crickov par i "△" za obrnuti Hoogsteenov par.<!-- Ne treba miješati sa △○✕□. --> Tipski Hogsteenovi parovi su A*T i G*C<sup>+</sup> (obratite pažnju na naboj na [[citidinu]], što ukazuje na [[protonacija|protonaciju]]). ==Historija== Deset godina nakon što su [[James Watson]] i [[Francis Crick]] objavili svoj model dvostruke spirale [[Dezoksiribonukleinska kiselina|DNK]],<ref name="Watson">{{cite journal |title=Molecular Structure of Nucleic Acids: A Structure for Deoxyribose Nucleic Acid|url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1953-04-25_171_4356/page/736|vauthors=Watson JD, Crick FH |journal=Nature|year=1953|volume=171|issue=4356|pages=737–738|doi=10.1038/171737a0|pmid=13054692|bibcode=1953Natur.171..737W|s2cid=4253007 }}</ref> [[Karst Hoogsteen]] je izvijestio<ref>{{cite journal |title=The crystal and molecular structure of a hydrogen-bonded complex between 1-methylthymine and 9-methyladenine|vauthors = Hoogsteen K|journal=Acta Crystallographica|year=1963|volume=16|issue=9|pages=907–916|doi=10.1107/S0365110X63002437|doi-access=free}}</ref> da [[kristalna struktura]] kompleksa u kojoj analozi A i T formiraju [[bazni par]] koji ima drugačiju geometriju od one koju su opisali Watson i Crick. Slično tome, alternativna geometrija sparivanja baza može se pojaviti za G•C parove. Hoogsteen je istakao da ako su alternativni obrasci vodikovih veza prisutni u DNK, tada bi dvostruka spirala morala poprimiti sasvim drugačiji oblik. Hoogsteenovi bazni parovi se opažaju u alternativnim strukturama kao što su četverolančane [[G-kvadripleks]]ne strukture koje se formiraju u DNK i RNK. ==Hemijska svojstva== Hoogsteenovi parovi imaju sasvim drugačija svojstva od [[bazni par|Watson-Crickovih bazniih parova]]. Ugao između dvije [[glikozid]]ne veze (cca. 80° u A*T paru) je veći, a udaljenost C1{{prime}}–C1{{prime}} (cca. 860 pm ili 8,6 Å) je manja nego u regularnoj geometriji. U nekim slučajevima, koji se nazivaju „obrnuti Hoogsteenovi bazni parovi“, jedna baza je rotirana za 180° u odnosu na drugu. U nekim DNK sekvencama, posebno CA i TA di[[nukleotid]]ima, Hoogsteenovi bazni parovi postoje kao prolazni [[entitet]]i koji su prisutni u termičkoj ravnoteži sa standardnim Watson-Crickovim baznim parovima. Detekcija prolaznih vrsta zahtijevala je upotrebu [[NMR]] relaksacijske disperzijske [[spektroskopija|spektroskopije]] primijenjene na makromolekule.<ref name="Nikolova"/> Hoogsteenovi bazni parovi su uočeni u protein-DNK kompleksima.<ref name="Aishima">{{cite journal | vauthors = Aishima J, Gitti RK, Noah JE, Gan HH, Schlick T, Wolberger C | title = A Hoogsteen base pair embedded in undistorted B-DNA | journal = Nucleic Acids Res | volume = 30 | issue = 23 | pages = 5244–52 | date = decembar 2002 | pmid = 12466549 | pmc = 137974 | doi = 10.1093/nar/gkf661 }}</ref> Neki proteini su evoluirali da prepoznaju samo jedan tip baznog para i koriste intermolekulske interakcije kako bi pomjerili ravnotežu između dvije geometrije. DNK ima mnogo karakteristika koje omogućavaju njeno prepoznavanje specifično za sekvencu od strane proteina. Prvobitno se smatralo da ovo prepoznavanje prvenstveno uključuje specifične interakcije [[vodiova veza|vodikovih veza]] između [[Bočni lanac|bočnih lanaca]] aminokiselina i baza. Ali ubrzo je postalo jasno da ne postoji prepoznatljiva korespondencija jedan-na-jedan - to jest, da ne postoji jednostavan kod za čitanje. Dio problema je taj što DNK može proći kroz konformacijske promjene koje iskrivljuju klasičnu dvostruku spiralu. Rezultirajuće varijacije mijenjaju prezentaciju DNK baza molekulama proteina i tako utiču na mehanizam prepoznavanja. Budući da su distorzije u dvostrukoj spirali same po sebi zavisne od sekvence baza, proteini su u stanju da prepoznaju DNK na način sličan načinu na koji prepoznaju druge proteine i male molekule liganda, tj. putem geometrijskog oblika (umjesto specifične sekvence). Naprimjer, istezanje A i T baza može dovesti do sužavanja malog žlijeba DNK (užeg od dva žlijeba u dvostrukoj spirali), što rezultira pojačanim lokalnim negativnim elektrostatskim potencijalima koji zauzvrat stvaraju [[Mjesto vezanja|mjesta vezivanja]] za pozitivno nabijene ostatke [[arginin]]skih [[aminokiselina]] na proteinu. ==Tripleksne strukture== [[Slika:Hoogsteen.png|thumb|right|220px|Bazne trijade u strukturi trostruke spirale DNK. Uključuje četiri standardna Hogsteenova primjera i dva nestandardna primjera adenina.]] Ovo ne-Watson-Crickovo sparivanje baza omogućava trećim lancima da se namotaju oko dupleksa, koji su sastavljeni u [[par baza|Watson-Crickov obrazac]], i formiraju [[trolančana DNK|trolančane spirale]] kao što su (poli(dA)•2poli(dT) = poli(dT)*poli(dA)□poli(dT)) i (poli(rG)•2poli(rC) = poli(rC)*poli(rG)□poli(rC)).<ref name="pmid7578246">{{cite journal | vauthors = Kim SK, Takahashi M, Nordén B | title = Binding of RecA to anti-parallel poly(dA).2poly(dT) triple helix DNA | journal = Biochim Biophys Acta | volume = 1264 | issue = 1 | pages = 129–33 | date = oktobar 1995 | pmid = 7578246 | doi = 10.1016/0167-4781(95)00137-6 }}</ref> Obrnuti Hogsteenov par se može vidjeti u trodimenzijskim strukturama [[tRNK|transferne RNK]], kao T54△A58 i U8△A14.<ref name="pmid12853610">{{cite journal | vauthors = Zagryadskaya EI, Doyon FR, Steinberg SV | title = Importance of the reverse Hoogsteen base pair 54-58 for tRNA function | journal = Nucleic Acids Res | volume = 31 | issue = 14 | pages = 3946–53 | date = juli 2003 | pmid = 12853610 | pmc = 165963 | doi = 10.1093/nar/gkg448 }}</ref><ref>{{cite book |vauthors=Westhof E, Auffinger P |title=Encyclopedia of life sciences. |publisher=Nature Pub. Group |isbn=9780470015902 |chapter-url=http://www-ibmc.u-strasbg.fr/upr9002/westhof/PDF/r2001_EWesthof_ELS.pdf |access-date=28. 3. 2019 |chapter=Transfer RNA Structure |date=9. 9. 2005 |archive-date=19. 10. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161019232454/http://www-ibmc.u-strasbg.fr/upr9002/westhof/PDF/r2001_EWesthof_ELS.pdf |url-status=dead }}</ref> {{clear}} ==Kvadripleksne strukture== [[Slika:G-quadruplex.svg| Lijevo: Guaninska tetrada s centralnim kationom <br /> Desno: Tri [[guanin]]ske tetrade koje doprinose strukturi G-kvadripleksa|thumb |330px]] Kao što je ranije spomenuto, četiri gvaninske baze mogu formirati rigidni ciklus koji se naziva [[guaninska tetrada]]. Ovo omogućava formiranje sekundarnih struktura G-bogate jednolančane DNK i RNK koje se nazivaju [[G-kvadripleks]]i (G4-DNK i G4-RNK). Postoje dokazi za formiranje G4 baza i ''[[in vitro]]'' i ''[[in vivo]]''. Sugerirano je da [[genom]]ske G4 baze regulišu transkripciju gena i na nivou RNK inhibiraju sintezu proteina putem sterne inhibicije funkcije [[ribosom]]a. Potrebna su im četiri [[triplet]]a G, odvojena kratkim razmaknicama. Ovo omogućava sastavljanje planarnih kvarteta koji su sastavljeni od naslaganih asocijacija Hoogsteen-vezanih molekula guanina.<ref name="Smith">{{cite journal | vauthors = Johnson JE, Smith JS, Kozak ML, Johnson FB | title = In vivo veritas: using yeast to probe the biological functions of G-quadruplexes | journal = Biochimie | volume = 90 | issue = 8 | pages = 1250–63 | date = august 2008 | pmid = 18331848 | pmc = 2585026 | doi = 10.1016/j.biochi.2008.02.013 }}</ref> {{clear}} ==Također pogledajte== * [[Wobbleov bazni par]] * [[Terijarna struktura nukleinske kiseline]] * [[Polipurinske obrnuto-Hoogsteenove ukosnice]] (PPRH), [[oligonukleotid]]i koji se mogu vezati za DNK ili RNK i smanjiti [[ekspresija gena|ekspresiju gena]]. ==Reference== {{Reflist}} s [[Kategorija:Nukleinske kiseline]] 5kttdslv10xd7ytd72a2gm5tqwtbyu6 Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK 3 526407 3838001 3837926 2026-04-29T12:34:48Z Bosancica by MK 173186 /* Psihologija i psiholozi */ odgovor 3838001 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} == Formatiranje == U člancima o datumima godinu nije potrebno pisati u formatu <nowiki>[[yyyy.|yyyy]]</nowiki>. Također je nepotrebno u dijelu o umrlim pisati: " x y '''je''' "neko i nešto". Ako je osoba umrla onda je '''je''' nepotrebno!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 08:56, 8 februar 2026 (CET) :Obratite pažnju na gornje primjedbe. Niko nema vremena, popravljati tuđe greške! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 14:25, 8 februar 2026 (CET) :Hvala na sugestiji. Moguće da sam napravila negdje grešku, ali sam vodila računa da ne stoji "...je bio...". [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 14:52, 8 februar 2026 (CET) ::U člancima o datumima godinu nije potrebno pisati u formatu <nowiki>[[yyyy.|yyyy]]</nowiki>.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:24, 13 februar 2026 (CET) == Referenciranje == Nije potrebno reference, koje su navedene sa šablonima <nowiki>{{cite web}}</nowiki> i <nowiki>{{cite book}}</nowiki> mijenjati u jednostavne reference, kao što ste uradili [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Psihologija&diff=prev&oldid=3810121 ovdje]. Ovi šabloni su optimalni za navođenje svih podataka i formatirani su tako da prikazuju sve unesene podatke. Pogledajte [[Šablon:Cite book|Cite book]] i [[Šablon:Cite web|Cite web]]! --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:43, 15 februar 2026 (CET) :Hvala na sugestiji. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 13:17, 15 februar 2026 (CET) == Pomilovanje/amnestija == Pozdrav, potrebno je dopuniti clanke sekundarnim izvorima. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:38, 18 april 2026 (CEST) :Pozdrav Panasko. Dopunila sam "amnestiju", ostaje "pomilovanje". [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 23:55, 19 april 2026 (CEST) == Psihologija i psiholozi == Nije potrebno trostruko kategorizirati članke! Svi psiholozi se nalaza u potkagoriji od kategorije Psiholozi, koja se opet nalazi u kategoriji Psihologija [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 23:22, 28 april 2026 (CEST) :OK. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 23:28, 28 april 2026 (CEST) :Pozdrav, :Da li možemo proširiti kategorije za psihologiju, npr. njene naučne discipline. Vidim da ste izbrisali humanističku psihologiju, a ona spada u naučne discipline i imamo veći broj psihologa koji pripadaju tome pravcu? [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 14:34, 29 april 2026 (CEST) 2o8scom5v0sdyny7mam4vqodw1545m4 3838020 3838001 2026-04-29T13:48:41Z KWiki 9400 /* Psihologija i psiholozi */ odgovor 3838020 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} == Formatiranje == U člancima o datumima godinu nije potrebno pisati u formatu <nowiki>[[yyyy.|yyyy]]</nowiki>. Također je nepotrebno u dijelu o umrlim pisati: " x y '''je''' "neko i nešto". Ako je osoba umrla onda je '''je''' nepotrebno!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 08:56, 8 februar 2026 (CET) :Obratite pažnju na gornje primjedbe. Niko nema vremena, popravljati tuđe greške! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 14:25, 8 februar 2026 (CET) :Hvala na sugestiji. Moguće da sam napravila negdje grešku, ali sam vodila računa da ne stoji "...je bio...". [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 14:52, 8 februar 2026 (CET) ::U člancima o datumima godinu nije potrebno pisati u formatu <nowiki>[[yyyy.|yyyy]]</nowiki>.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:24, 13 februar 2026 (CET) == Referenciranje == Nije potrebno reference, koje su navedene sa šablonima <nowiki>{{cite web}}</nowiki> i <nowiki>{{cite book}}</nowiki> mijenjati u jednostavne reference, kao što ste uradili [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Psihologija&diff=prev&oldid=3810121 ovdje]. Ovi šabloni su optimalni za navođenje svih podataka i formatirani su tako da prikazuju sve unesene podatke. Pogledajte [[Šablon:Cite book|Cite book]] i [[Šablon:Cite web|Cite web]]! --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:43, 15 februar 2026 (CET) :Hvala na sugestiji. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 13:17, 15 februar 2026 (CET) == Pomilovanje/amnestija == Pozdrav, potrebno je dopuniti clanke sekundarnim izvorima. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:38, 18 april 2026 (CEST) :Pozdrav Panasko. Dopunila sam "amnestiju", ostaje "pomilovanje". [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 23:55, 19 april 2026 (CEST) == Psihologija i psiholozi == Nije potrebno trostruko kategorizirati članke! Svi psiholozi se nalaza u potkagoriji od kategorije Psiholozi, koja se opet nalazi u kategoriji Psihologija [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 23:22, 28 april 2026 (CEST) :OK. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 23:28, 28 april 2026 (CEST) :Pozdrav, :Da li možemo proširiti kategorije za psihologiju, npr. njene naučne discipline. Vidim da ste izbrisali humanističku psihologiju, a ona spada u naučne discipline i imamo veći broj psihologa koji pripadaju tome pravcu? [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 14:34, 29 april 2026 (CEST) ::Kategorije je najmanji problem napraviti. P. S.: Članke treba spajati na Wikipodacima, a u njih ubaciti odgovarajuće navigacijske kutije (ako ih imamo). Vidjeti [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Maslowljeva_hijerarhija_potreba&curid=533703&diff=3838019&oldid=3837998 ovo], npr. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 29 april 2026 (CEST) 7jxefv5oe6lb30ccl5d2kwpxj6b5lyo 3838208 3838020 2026-04-29T16:34:06Z Bosancica by MK 173186 /* Psihologija i psiholozi */ odgovor 3838208 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} == Formatiranje == U člancima o datumima godinu nije potrebno pisati u formatu <nowiki>[[yyyy.|yyyy]]</nowiki>. Također je nepotrebno u dijelu o umrlim pisati: " x y '''je''' "neko i nešto". Ako je osoba umrla onda je '''je''' nepotrebno!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 08:56, 8 februar 2026 (CET) :Obratite pažnju na gornje primjedbe. Niko nema vremena, popravljati tuđe greške! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 14:25, 8 februar 2026 (CET) :Hvala na sugestiji. Moguće da sam napravila negdje grešku, ali sam vodila računa da ne stoji "...je bio...". [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 14:52, 8 februar 2026 (CET) ::U člancima o datumima godinu nije potrebno pisati u formatu <nowiki>[[yyyy.|yyyy]]</nowiki>.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:24, 13 februar 2026 (CET) == Referenciranje == Nije potrebno reference, koje su navedene sa šablonima <nowiki>{{cite web}}</nowiki> i <nowiki>{{cite book}}</nowiki> mijenjati u jednostavne reference, kao što ste uradili [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Psihologija&diff=prev&oldid=3810121 ovdje]. Ovi šabloni su optimalni za navođenje svih podataka i formatirani su tako da prikazuju sve unesene podatke. Pogledajte [[Šablon:Cite book|Cite book]] i [[Šablon:Cite web|Cite web]]! --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:43, 15 februar 2026 (CET) :Hvala na sugestiji. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 13:17, 15 februar 2026 (CET) == Pomilovanje/amnestija == Pozdrav, potrebno je dopuniti clanke sekundarnim izvorima. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:38, 18 april 2026 (CEST) :Pozdrav Panasko. Dopunila sam "amnestiju", ostaje "pomilovanje". [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 23:55, 19 april 2026 (CEST) == Psihologija i psiholozi == Nije potrebno trostruko kategorizirati članke! Svi psiholozi se nalaza u potkagoriji od kategorije Psiholozi, koja se opet nalazi u kategoriji Psihologija [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 23:22, 28 april 2026 (CEST) :OK. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 23:28, 28 april 2026 (CEST) :Pozdrav, :Da li možemo proširiti kategorije za psihologiju, npr. njene naučne discipline. Vidim da ste izbrisali humanističku psihologiju, a ona spada u naučne discipline i imamo veći broj psihologa koji pripadaju tome pravcu? [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 14:34, 29 april 2026 (CEST) ::Kategorije je najmanji problem napraviti. P. S.: Članke treba spajati na Wikipodacima, a u njih ubaciti odgovarajuće navigacijske kutije (ako ih imamo). Vidjeti [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Maslowljeva_hijerarhija_potreba&curid=533703&diff=3838019&oldid=3837998 ovo], npr. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 29 april 2026 (CEST) :::Hvala velika. Sada mi je malo jasnije kako funkcioniše. Relativno sam nova pa pravim greške dok se uhodam. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 18:34, 29 april 2026 (CEST) lxlwa44d91go3m9uqhddxibh993wrzg 3838210 3838208 2026-04-29T16:44:23Z KWiki 9400 /* Psihologija i psiholozi */ odgovor 3838210 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} == Formatiranje == U člancima o datumima godinu nije potrebno pisati u formatu <nowiki>[[yyyy.|yyyy]]</nowiki>. Također je nepotrebno u dijelu o umrlim pisati: " x y '''je''' "neko i nešto". Ako je osoba umrla onda je '''je''' nepotrebno!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 08:56, 8 februar 2026 (CET) :Obratite pažnju na gornje primjedbe. Niko nema vremena, popravljati tuđe greške! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 14:25, 8 februar 2026 (CET) :Hvala na sugestiji. Moguće da sam napravila negdje grešku, ali sam vodila računa da ne stoji "...je bio...". [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 14:52, 8 februar 2026 (CET) ::U člancima o datumima godinu nije potrebno pisati u formatu <nowiki>[[yyyy.|yyyy]]</nowiki>.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:24, 13 februar 2026 (CET) == Referenciranje == Nije potrebno reference, koje su navedene sa šablonima <nowiki>{{cite web}}</nowiki> i <nowiki>{{cite book}}</nowiki> mijenjati u jednostavne reference, kao što ste uradili [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Psihologija&diff=prev&oldid=3810121 ovdje]. Ovi šabloni su optimalni za navođenje svih podataka i formatirani su tako da prikazuju sve unesene podatke. Pogledajte [[Šablon:Cite book|Cite book]] i [[Šablon:Cite web|Cite web]]! --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:43, 15 februar 2026 (CET) :Hvala na sugestiji. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 13:17, 15 februar 2026 (CET) == Pomilovanje/amnestija == Pozdrav, potrebno je dopuniti clanke sekundarnim izvorima. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:38, 18 april 2026 (CEST) :Pozdrav Panasko. Dopunila sam "amnestiju", ostaje "pomilovanje". [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 23:55, 19 april 2026 (CEST) == Psihologija i psiholozi == Nije potrebno trostruko kategorizirati članke! Svi psiholozi se nalaza u potkagoriji od kategorije Psiholozi, koja se opet nalazi u kategoriji Psihologija [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 23:22, 28 april 2026 (CEST) :OK. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 23:28, 28 april 2026 (CEST) :Pozdrav, :Da li možemo proširiti kategorije za psihologiju, npr. njene naučne discipline. Vidim da ste izbrisali humanističku psihologiju, a ona spada u naučne discipline i imamo veći broj psihologa koji pripadaju tome pravcu? [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 14:34, 29 april 2026 (CEST) ::Kategorije je najmanji problem napraviti. P. S.: Članke treba spajati na Wikipodacima, a u njih ubaciti odgovarajuće navigacijske kutije (ako ih imamo). Vidjeti [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Maslowljeva_hijerarhija_potreba&curid=533703&diff=3838019&oldid=3837998 ovo], npr. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 29 april 2026 (CEST) :::Hvala velika. Sada mi je malo jasnije kako funkcioniše. Relativno sam nova pa pravim greške dok se uhodam. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 18:34, 29 april 2026 (CEST) ::::Samo pitajte nekoga od iskusnijih. Tu smo da pomognemo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:44, 29 april 2026 (CEST) 5c1i37gly7b1a5lhr7qf2gxtpyzj8ft Michel Sogny 0 526673 3838308 3786916 2026-04-30T03:25:07Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3838308 wikitext text/x-wiki {{Infokutija kompozitor |ime = Michel Sogny |opis_slike = |veličina = |puno_ime = |slika = Michel Sogny b.jpg |datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1947|11|21}} |mjesto_rođenja = [[Pau]], [[Francuska]] |datum_smrti = |mjesto_smrti = |djela = |period = |utjecaj = |saradnici = |nagrade = |}} '''Michel Sogny''' (Pauu 21. novembar 1947) je [[Francuska|francuski]] [[pijanist]]a, [[kompozitor]] i [[pisac]] [[Mađarska|mađarskog]] porijekla. Razvio je novi pristup podučavanju [[klavir]]a.<ref>{{Cite web|url=https://www.lefigaro.fr/livres/2010/04/22/03005-20100422ARTFIG00623-michel-sogny-la-musique-sans-soupir-.php|title=Michel Sogny, la musique sans soupir|last=Sasportas|first=Valérie|date=22. 4. 2010|website=Le Figaro|access-date=10. 10. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.radioclassique.fr/classique/lart-et-la-methode-de-michel-sogny/|title=L’art et la Méthode de Michel Sogny|last=Classique|first=Radio|date=1. 12. 2015|website=Radio Classique|access-date=10. 10. 2025}}</ref> Njegova metoda omogućila je mnogim studentima svih uzrasta da uživaju u vježbanju ovog [[Muzički instrument|instrumenta]], budući da se sviranje klavira općenito smatra nedostižnim ako se ne podučava tokom djetinjstva.<ref>«&nbsp;L'histoire d'une adulte prodige&nbsp;», Piano n°19, 2005–2006.</ref> ==Biografija== Michel Sogny je pohađao École Normale de Musique de Paris, gdje je studirao klavir pod vodstvom [[Jules Gentil|Julesa Gentila]] i [[Yvonne Desportes]]. Ima magistarsku diplomu iz psihologije, diplomu prvog stepena iz književnosti i doktorat iz filozofije,<ref>''Le Processus de l'esprit créateur chez Liszt'' {{SUDOC|040853942}}</ref> koji je završio na Sorboni 1974. pod vodstvom [[Vladimir Jankélévitch|Vladimira Jankélévitcha]]. Michel Sogny je osnivač Fondacije SOS Talents. Zajedno sa [[Valéry Giscard d'Estaing|Valérym Giscardom d'Estaingom]] i praunukom [[Franz Liszt|Franza Liszta]], Blandine Ollivier de Prévaux, Sogny je bio jedan od članova osnivača Francuske asocijacije Franz Liszt.<ref>Association française Franz Liszt 1972 », Documentation Association Franz Liszt,‎ octobre 1972</ref><ref>{{cite news |title=Une Association Franz Liszt|work=[[Le Figaro]]|date=16. 10. 1973|page=29|url=https://www.flickr.com/photos/60784876@N06/49472640182/in/dateposted-public}}</ref> ==Michel Sogny metoda klavira== Sognyeva metodologija se podučava u njegovim školama u [[Pariz]]u i [[Ženeva|Ženevi]]. Od 1974, više od 20.000 studenata savladava klavir po [[Sognyeva metoda|Sognyevoj metodi]].<ref>{{cite news |first=Thierry |last=Hillériteau|title=Les antiques accords de Michel Sogny|work=[[Le Figaro]]|date=2. 5. 2014|url=http://www.lefigaro.fr/mon-figaro/2014/05/02/10001-20140502ARTFIG00286-les-antiques-accords-de-michel-sogny.php}}</ref><ref>{{cite news |title=L'HUMANISTEDE LA MUSIQUE|date=18. 5. 2017|url=https://studylibfr.com/doc/5076546/de-la-musique---%C3%A9ditions-michel-de-maule}}</ref> Metoda se sastoji od dvije glavne komponente: didaktička djela – Prolegomeni, koji predstavljaju male vježbe.<ref>François Lancel, "En avant la musique", ''Le Parisien'',‎ mai 1981</ref> Prolegomeni razvijaju percepciju muzičke simfonije i zvuka.<ref>Stephan Friedrich, ''"L'Art et la Méthode", Classica L'Express"'',‎ décembre 2015, p. 4</ref> Drugi pravac sastoji se od ciklusa etida, gdje je koncentracija na razvoju tehničkih vještina, kao što su pokreti i pozicije ruku.<ref>Georges Hilleret, "Le bonheur de jouer Bach après quelques mois de pratique", Télé 7 Jours,‎ 26 mai 1984</ref> Jedan od Sognyevih studenata, koji je počeo sa vježbanjem klavira već kao odrasla osoba, bila je profesorica francuskog jezika Michel Paris.<ref>Stephan Friedrich, ''"Michèle Paris – L'adulte prodige"'', Classica L'Express,‎ décembre 2014, p. 9</ref> Nakon završetka Sognyevog četvorogodišnjeg metodološkog kursa, u dobi od 30 godina izvela je solo koncert u Théâtre des Champs-Élysées pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture.<ref>Edgar Schneider, ''"Jours de France"'', Le Carnet de la Semaine,‎ 3 mai 1980</ref> Druga uspješna studentica Michela Sognyja bila je Claudine Zévaco, koja je nastupala u Théâtre des Champs-Élysées 1983. i 1984.<ref>"En Bref- Récital à la Fondation Cziffra", ''Le Monde'',‎ 26 mai 1984</ref> 1981. godine, Senat se formalno obratio ministru kulture, Jacku Langu, kako bi se razmotrilo uvođenje Michel Sognyeve metodologije širom cijele [[Francuska|Francuske]].<ref>{{cite news |title=Enseignement de la musique : extension du centre Michel Sogny – Sénat|url=https://www.flickr.com/photos/60784876@N06/25294925464}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.michelsogny.ch/ Michel Sogny Official Website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221017174615/http://www.michelsogny.ch/ |date=17. 10. 2022 }} * [https://www.lefigaro.fr/musique/michel-sogny-l-art-de-la-resilience-20220605 Michel Sogny, l’art de la résilience] [[Le Figaro]] * [http://www.academie-michel-sogny.ch Michel Sogny Academy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221017174620/http://www.academie-michel-sogny.ch/ |date=17. 10. 2022 }} * [http://www.michelsogny.com Michel Sogny Personal Website] * [http://www.sos-talents.ch SOS Talents Foundation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021030101/http://www.sos-talents.ch/ |date=21. 10. 2022 }} * [https://web.archive.org/web/20150822211931/http://www.artchipel.net/fr/compositeur/sogny-michel/ Works at Artchipel] * [https://www.laflutedepan.com/recherche?Effiltre=1&Effiltre2=0&tri=0&page=0001&boutique=&instrument=&style=&motcle=michel+sogny laflutedepan.com] {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Michel, Sogny}} [[Kategorija:Rođeni 1947.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Pau]] [[Kategorija:Francuski kompozitori]] [[Kategorija:Francuski muzičari]] [[Kategorija:Pijanisti]] pw7mlvsq44aefba9in3osagtnk8bhfb Manus 0 528848 3838250 3792013 2026-04-29T19:56:16Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3838250 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politička podjela | zvanično_ime = Manus | izvorno_ime = Manus Provins | vrsta_teritorije = [[Pokrajine Papue Nove Gvineje|Pokrajina Papue Nove Gvineje]] | ime_genitiv = | zastava = Flag of Manus.svg | vrsta_simbola = Zastava | grb = | uzrečica = | himna = | karta = Manus in Papua New Guinea.svg | opis_karte = Lokacija unutar Papua Nove Gvineje | nalazi_se_u_sastavu = {{ZID|Papua Nova Gvineja}} | glavni_grad = [[Lorengau]] | glavni_grad_koordinate = {{Coord|2|5|S|147|0|E|region:PG-MRL_type:adm1st|display=inline}} | najveći_grad = | službeni_jezik = | sistem_pisanja = [[Latinica]] | etničke_grupe = | religija = | demonim = | upravni_oblik = | titula_vladara = [[Guverner]] | vladar = [[Charlie Benjamin]] | titula_vladara2 = | vladar2 = | titula_vladara3 = | vladar3 = | zakonodavstvo = | vrsta_prvog_zakonodavstva = | naziv_prvog_zakonodavstva = | vrsta_drugog_zakonodavstva = | naziv_drugog_zakonodavstva = | tip_suvereniteta = | nota_suvereniteta = | nastanak = | događaj1 = | događaj_datum1 = | događaj2 = | događaj_datum2 = | događaj3 = | događaj_datum3 = | događaj4 = | događaj_datum4 = | događaj5 = | događaj_datum5 = <!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 --> | osnivanje = | ukidanje = | površina = 2.000 | po_površini_na_svijetu = | procenat_vode = | stanovnika = 60.485 | stanovnika_godina = 2011 | po_broju_stanovnika_na_svijetu = | procjena = | procjena_godina = | gustoća = 30,00 | po_broju_gustoće_na_svijetu = | bdp_ukupno = | bdp_godina = | po_broju_bdp_na_svijetu = | bdp_per_capita = | bdp_per_capita_na_svijetu = | bdp_nominalni_ukupno = | bdp_nominalni_godina = | bdp_nominalni_na_svijetu = | bdp_nominalni_per_capita = | bdp_nominalni_per_capita_na_svijetu = | hdi = 0,624<ref name="GlobalDataLab">{{Cite web|url=https://globaldatalab.org/shdi/table/shdi/PNG/title=Sub-national HDI - Area Database - Global Data Lab|website=hdi.globaldatalab.org|language=en|access-date=2. 3. 2025}}{{Mrtav link}}</ref> | hdi_godina = 2022 | hdi_nivo = <span style="color:#fc0;">srednji</span> | po_broju_hdi_na_svijetu = | gini = | gini_godina = | gini_nivo = | po_broju_gini_na_svijetu = | valuta = [[Papua novogvinejska kina]] ([[ISO 4217|PGK]]) | vremenska_zona = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+10:00#Okeanija|+10]] (BST) | ljetno_računanje_vremena = | format_datuma = | najviša_tačka_ime = | najviša_tačka_metara = | najveće_jezero_ime = | najveće_jezero_površina = | najveća_rijeka_ime = | najveća_rijeka_dužina = | vozacka_strana = lijeva | pozivni_broj = | iso_kod = | internetski_nastavak = | veb-sajt = | danas_dio = | komentar = }} '''Manus''' jest najmanja pokrajina u [[Ostrvska regija (Papua Nova Gvineja)|Ostrvskoj regiji]] [[Papua Nova Gvineja|Papue Nove Gvineje]] i po površini i po broju stanovnika, sa površinom od 2.000&nbsp;km<sup>2</sup>, ali sa više od 220.000&nbsp;km<sup>2</sup> vode, a ukupan broj stanovnika je 60.485 (popis iz 2011). Pokrajinski grad Manus je [[Lorengau]]. Pokrajina se sastoji od samo jednog okruga (okrug Manus; sa identičnim granicama kao i pokrajina), 12 lokalnih samouprava (LLG) i 127 okruga.<ref name="Wildlife Conservation Society">{{cite report|url=https://www.researchgate.net/figure/Map-of-Papua-New-Guinea-with-islands-of-Manus-Province-circled-in-red-and-islands-of-New_fig2_284190163|author1=Narayan, Siddharth|author2=Cuthbert, Richard|author3=Neale, Ezra|author4=Humphries, William|author5=Ingram, Jane|display-authors=2|date=2015|title=Protecting against coastal hazards in Manus and New Ireland provinces Papua New Guinea: An assessment of present and future options|doi=10.13140/RG.2.1.4607.2729|publisher=[[Wildlife Conservation Society]]}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.pngfacts.com/27/post/2012/10/manus-province.html|title=Manus Province|website=PNG Facts|access-date=17. 12. 2020}}</ref> Pokrajinu čine [[Admiralska ostrva|Admirlaska ostrva]] (grupa od 18 ostrva u [[Bismarckov arhipelag|Bismarckovom arhipelagu]]), kao i ostrvo [[Wuvulu]] i obližnji atoli na zapadu, koji se zajednički nazivaju [[Zapadna ostrva (Papua Nova Gvineja)|Zapadna ostrva]]. Najveće ostrvo u grupi je ostrvo Manus, gdje se nalaze Lorengau i bivši australijski imigracijski pritvorski centar. == Zastava == Manus fratar, lokalno poznat kao chauka, prikazan je na zastavi pokrajine Manus. Dizajner zastave pokrajine Manus, [[Luke Bulei]], objasnio je svoje razloge za njen dizajn 1977: chauka se nalazi samo u pokrajini Manus; ona najavljuje zoru i signalizira zalazak sunca. Radio stanica NBC je promijenila ime u Maus Bilong Chauka nekoliko godina ranije. Bulei je objasnio da smeđa boja na zastavi predstavlja ljude iz unutrašnjosti, a plava predstavlja ljude s otoka. Drugi važan simbol na zastavi je zeleni puž, koji je jedinstven za pokrajinu Manus.<ref name="flag">{{cite web|url=https://www.crwflags.com/fotw/flags/pg-ma.html|title=Flags of the World|website=crwflags.com|accessdate=1. 2. 2024}}</ref> == Lokalne samouprave i distrikti == Pokrajina Manus ima jedan distrikt, koji sadrži jedno urbano (Lorengau) i jedanaest ruralnih područja lokalne samouprave (LLG). Pokrajina Manus ima najveći broj lokalnih samouprava i distrikata od bilo kojeg druge pokrajine u Papui Novoj Gvineji. Za potrebe popisa stanovništva, područja LLG-a su podijeljena na odjele, a oni na popisne jedinice.<ref name="Wildlife Conservation Society"/> {| class="wikitable" style="text-align: left;" width="400" !Distrikt !Glavno sjedište !Lokalna samouprava |- ! rowspan="12" |[[Manus distrikt]] ! rowspan="12" |[[Lorengau]] |[[Aua-Wuvulu Rural]] |- |[[Balopa Rural]] |- |[[Bisikani-Soparibeu Kabin Rural]] |- |[[Lelemadih-Bupichupeu Rural]] |- |[[Lorengau Urban]] |- |[[Los Negros Rural]] |- |[[Nali Sopat-Penabu Rural]] |- |[[Nigoherm Rural]] |- |[[Pobuma Rural LLG|Pobuma Rural]] |- |[[Pomutu-Kurti-Andra Rural]] |- |[[Rapatona Rural]] |- |[[Tetidu Rural]] |} == Političko upravljanje i administracija == Provincijom je od 1977. do 1995. upravljala decentralizirana pokrajinska administracija, na čelu s [[Predsjednik vlade|premijerom]]. Nakon reformi koje su stupile na snagu te godine, posebno uvođenja Organskog zakona o pokrajinskoj i lokalnoj samoupravi iz 1995, nacionalna vlada je ponovo preuzela neke ovlasti, a ulogu premijera zamijenila je pozicija [[guverner]]a, koju je zauzimao pobjednik mjesta na nivou provincije u Nacionalnom parlamentu Papue Nove Gvineje.<ref>{{cite web | url=http://press-files.anu.edu.au/downloads/press/p66801/mobile/ch08.html | title=8. Decentralisation: Two Steps Forward, One Step Back | publisher=Australian National University | work=State and society in Papua New Guinea: the first twenty-five years | access-date=31. 3. 2017 | author=May, R. J.}}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.rulers.org/pngprov.html | title=Provinces | publisher=rulers.org | access-date=31. 3. 2017}}</ref> === Premijeri (1977–1995)=== {| class="wikitable" ! '''Premijer''' ! '''Mandat''' |- || [[Papi Rasahei]] || 1977–1978. |- || [[Banabas Kombil]] || 1979–1982. |- || [[Joel Maiah]] || 1982–1984. |- || [[Stephen Pokawin]] || 1984–1995. |- |} === Guverneri (1995–danas) === {| class="wikitable" ! '''Guverner''' ! '''Mandat''' |- || [[Martin Thompson]] || 1995–1996. |- || [[Stephen Pokawin]] || 1996–2002. |- || [[Jacob Jumogot]] || 2002–2007. |- || [[Michael Sapau]] || 2007–2012. |- || [[Charlie Benjamin]] || 2012–danas |} == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == * {{cite news|url=https://www.theguardian.com/australia-news/2014/dec/16/-sp-welcome-to-manus-island-changed-forever-australian-asylum-seeker-policy|title=Welcome to Manus, the island that has been changed forever by Australian asylum-seeker policy|last=Chandler|first=Jo|date=15. 12. 2014|work=[[The Guardian]]|access-date=26. 4. 2018}} * [https://archive.today/20121212032746/http://www.army.mil/cmh/books/wwii/admiralties/admiralties-ch4-manus.htm Bitka za ostrvo Manus u Drugom svjetskom ratu], history.army.mil. Pristupljeno 1. februara 2024. == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20190223201350/http://www.manusisland.com/ Ostrvo Manus] {{Pokrajine Papue Nove Gvineje}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Manus}} [[Kategorija:Manus|*]] [[Kategorija:Geografija Melanezije]] [[Kategorija:Ostrvska regija (Papua Nova Gvineja)]] [[Kategorija:Pokrajine Papue Nove Gvineje]] o3xmurgbyh28yf6ecgo93w8hj635hje Morobe 0 528928 3838341 3792005 2026-04-30T08:18:29Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3838341 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politička podjela | zvanično_ime = Morobe | izvorno_ime = Morobe Provins | vrsta_teritorije = [[Pokrajine Papue Nove Gvineje|Pokrajina Papue Nove Gvineje]] | ime_genitiv = | zastava = Flag of Morobe.png | vrsta_simbola = Zastava | grb = | uzrečica = | himna = | karta = Morobe in Papua New Guinea.svg | opis_karte = Lokacija unutar Papua Nove Gvineje | nalazi_se_u_sastavu = {{ZID|Papua Nova Gvineja}} | glavni_grad = [[Lae]] | glavni_grad_koordinate = | najveći_grad = | službeni_jezik = | sistem_pisanja = [[Latinica]] | etničke_grupe = | religija = | demonim = | upravni_oblik = | titula_vladara = [[Guverner]] | vladar = [[Tewae-Siassi Open]] | titula_vladara2 = | vladar2 = | titula_vladara3 = | vladar3 = | zakonodavstvo = | vrsta_prvog_zakonodavstva = | naziv_prvog_zakonodavstva = | vrsta_drugog_zakonodavstva = | naziv_drugog_zakonodavstva = | tip_suvereniteta = | nota_suvereniteta = | nastanak = | događaj1 = | događaj_datum1 = | događaj2 = | događaj_datum2 = | događaj3 = | događaj_datum3 = | događaj4 = | događaj_datum4 = | događaj5 = | događaj_datum5 = <!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 --> | osnivanje = | ukidanje = | površina = 33.705 | po_površini_na_svijetu = | procenat_vode = | stanovnika = 674.810 | stanovnika_godina = 2021 | po_broju_stanovnika_na_svijetu = | procjena = | procjena_godina = | gustoća = 20,021 | po_broju_gustoće_na_svijetu = | bdp_ukupno = | bdp_godina = | po_broju_bdp_na_svijetu = | bdp_per_capita = | bdp_per_capita_na_svijetu = | bdp_nominalni_ukupno = | bdp_nominalni_godina = | bdp_nominalni_na_svijetu = | bdp_nominalni_per_capita = | bdp_nominalni_per_capita_na_svijetu = | hdi = 0,592<ref name="GlobalDataLab">{{Cite web|url=https://hdi.globaldatalab.org/areadata/shdi/|title=Sub-national HDI - Area Database - Global Data Lab|website=hdi.globaldatalab.org|language=en|access-date=18. 4. 2020}}</ref> | hdi_godina = 2019 | hdi_nivo = <span style="color:#fc0;">srednji</span> | po_broju_hdi_na_svijetu = | gini = | gini_godina = | gini_nivo = | po_broju_gini_na_svijetu = | valuta = [[Papua novogvinejska kina]] ([[ISO 4217|PGK]]) | vremenska_zona = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+10:00#Okeanija|+10]] (BST) | ljetno_računanje_vremena = | format_datuma = | najviša_tačka_ime = | najviša_tačka_metara = | najveće_jezero_ime = | najveće_jezero_površina = | najveća_rijeka_ime = | najveća_rijeka_dužina = | vozacka_strana = lijeva | pozivni_broj = | iso_kod = | internetski_nastavak = | veb-sajt = | danas_dio = | komentar = }} '''Morobe''' jest pokrajina u [[Momase|regiji Momase]], [[Papua Nova Gvineja|Papue Nove Gvineje]]. Glavni i najveći grad pokrajine je [[Lae]]. Pokrajina se prostire na 33.705&nbsp;km<sup>2</sup>, sa 674.810 stanovnika (popis stanovništva iz 2011), a od podjele pokrajine Južne visočje u maju 2012, to je najmnogoljudnija pokrajina. Obuhvata poluostrvo Huon, rijeku Markham i deltu, te obalne teritorije duž zaliva Huon. Pokrajina ima devet administrativnih okruga. Govori se najmanje 101 jezik, uključujući jezike Kâte i Yabem. [[Engleski jezik|Engleski]] i [[Tok Pisin jezik|Tok Pisin]] su uobičajeni jezici u urbanim područjima, a u nekim područjima se [[Pidžinski jezici|pidžinski]] oblici njemačkog jezika miješaju s maternjim jezikom. == Ekologija == Papua Nova Gvineja dio je [[Notogea|Australazijskog područja]]. Kroz ekoturizam, pokrajina koristi svoje spektakularne pejzaže, lako dostupna mjesta za ronjenje, te planine i džungle kako bi turistima ponudila bogata iskustva na koralnim grebenima, prašumama, subalpskim, alpskim i tropskim staništima. Džungle i šume pokrajine su također popularne za posmatranje preko 1.000 vrsta ptica i sisara,<ref name=":0">{{Cite web |last=Gopapua |title=Morobe Province |url=https://gopapuanewguinea.com/morobe-province/provinces/ |access-date=1. 8. 2025 |language=en-US}}</ref> uključujući šarenu carsku rajsku pticu, [[Pravi kazuari|kazuara]] i razne makropode i preko 15.000 vrsta biljaka.<ref name=":0" /> [[Huon (poluostrvo)|Poluostrvo Huon]], koje obuhvata veći dio kopnene mase pokrajine, jedinstvena je planinska eko-regija koja nudi raznovrsne biljke i uslove koji se ne nalaze nigdje drugdje u svijetu. Njegovi koralni grebeni i vulkanski uvali dom su hiljadama vrsta riba i okeanskog života koji napreduju na grebenima i olupinama. Godine 2009, područje zaštite YUS osnovano je u sjevernom dijelu poluostrva Huon. YUS se prostire na 760&nbsp;km<sup>2</sup> i obuhvata tri rijeke: [[Yopno]], [[Uruwa]] i [[Som (rijeka)|Som]], po kojima je i dobio ime. To je ključno stanište za ugroženu vrstu [[Matschie kengur penjač]].<ref>[http://www.conservation.org/FMG/Articles/Pages/yus_conservation_agreement.aspx Conservation International], retrieved 19 May 2010</ref> == Ekonomija == Ekonomija pokrajine Morobe raste po stopi od približno dva posto godišnje od 2006. Ekonomska baza pokrajine Morobe ovisi o proizvodnji i berbi [[Kakaovac|kakaa]], [[Kahva|kafe]], [[kopar|kopre]] i [[šećer]]a, te tropskog voća ([[Banana|banane]], [[kokos]]i). Razvijaju se naftna i plinska industrija, kao i nova rudarska i energetska industrija.<ref>Morobe Provincial Government, [http://morobepng.com/id23.html Economy and Industry]{{Mrtav link}}. Accessed 14&nbsp;September 2009.</ref> Propadanje cesta i nedostatak proizvodne i transportne/komunikacijske infrastrukture ometaju ekonomski razvoj.<ref name="Issues">Morobe Provincial Government, [http://morobepng.com/id3.html Issues] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303183037/http://morobepng.com/id3.html |date=3. 3. 2016 }}. Accessed 14&nbsp;September 2009.</ref> == Rudarstvo == Rudnik Hidden Valley je rudnik zlata i srebra koji je izgradila kompanija Harmony Gold iz Južne Afrike od 2006. do sredine 2009, a Newcrest iz Australije je kupio projekat sredinom 2008. kako bi formirao zajedničko ulaganje Morobe Mining ili 'MMJV' (udio 50-50%). MMJV upravlja rudnikom Hidden Valley i svim istraživačkim radovima, što uključuje veliko nalazište bakra i zlata Wafi-Golpu.<ref>{{Cite web|url=http://www.watutriver.com/morobe-report/|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140126203829/http://www.watutriver.com/morobe-report/|url-status=dead|title=Watut River – Morobe Report|archivedate=26. 1. 2014}}</ref> == Demografija == Relativna mladost stanovništva pokrajine Morobe sve više opterećuje škole i obrazovne službe u borbi protiv nepismenosti i pratećih problema. Osam posto stanovništva (djeca) ovisi o dvadeset posto stanovništva (odrasli) za ekonomsku podršku, a stanovništvo nastavlja rasti po stopi od oko 2,8 posto godišnje, što je više nego u drugim zemljama u razvoju.<ref name="Issues"/> == Vlada == Pokrajina šalje devet članova u nacionalni parlament i ima 14 članova Tutumanga, pokrajinske skupštine. Tutumang znači "okupljanje", a Pokrajina zadržava to ime za svoju skupštinu, kako je dozvoljeno Organskim zakonom o pokrajinskoj i lokalnoj upravi. Od nacionalnih izbora 2022, guverner Morobea bio je [[Luther Wenge]]. === Lokalne samouprave i distrikti === Svaka pokrajina u Papui Novoj Gvineji ima jedan ili više distrikta, a svaki distrikt ima jedno ili više područja lokalne samouprave (LLG). Za potrebe popisa stanovništva, područja LLG-a su podijeljena na izborne jedinice, a one na popisne jedinice.<ref>[http://www.spc.int/PRISM/country/pg/Stats/Special_Products/Descrpn.htm National Statistical Office of Papua New Guinea]</ref><ref name="Final-2011">{{cite web |url=https://www.nso.gov.pg/index.php/document-library?view=download&fileId=65 |title=Final Figures |series=2011 National Population and Housing Census: Ward Population Profile |date=2014 |website=www.nso.gov.pg |publisher=National Statistical Office, Papua New Guinea |location=Port Moresby |access-date=4. 6. 2019 |archive-date=6. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150906090745/https://www.nso.gov.pg/index.php/document-library?view=download&fileId=65 |url-status=dead }}</ref><ref name="Momase-2011">{{cite web |url=https://www.nso.gov.pg/index.php/document-library?view=download&fileId=63 |title=Census Figures by Wards - Momase Region |series=2011 National Population and Housing Census: Ward Population Profile |date=2014 |website=www.nso.gov.pg |publisher=National Statistical Office, Papua New Guinea |location=Port Moresby |access-date=4. 6. 2019 |archive-date=19. 5. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190519001005/http://www.nso.gov.pg/index.php/document-library?view=download&fileId=63 |url-status=dead }}</ref> {| class="wikitable" style="text-align: left;" width="400" ! Distrikt|| Glavno sjedište || Lokalna samouprava |- ! rowspan="6" | [[Bulolo distrikt]] ! rowspan="6" | [[Bulolo]] | [[Mumeng Rural]] |- | [[Waria Rural]] |- | [[Watut Rural]] |- | [[Wau-Bulolo Urban]] |- | [[Wau Rural]] |- | [[Buang Rural]] |- ! rowspan="5" | [[Finschhafen distrikt]] ! rowspan="5" | [[Gagidu]] | [[Hube Rural]] |- | [[Kotte Rural]] |- | [[Finschafen Urban]] |- | [[Yabim-Mape Rural]] |- | [[Burum-Kwat Rural]] |- ! rowspan="3" | [[Huon distrikt]] ! rowspan="3" | [[Salamaua]] | [[Morobe Rural]] |- | [[Salamaua Rural]] |- | [[Wampar Rural]] |- ! rowspan="4" | [[Kabwum distrikt]] ! rowspan="4" | [[Kabwum]] | [[Deyamos Rural]] |- | [[Komba Rural]] (Seko) |- | [[Yus Rural]] |- | [[Selepet Rural]] |- ! rowspan="2" | [[Lae distrikt]] ! rowspan="2" | [[Lae]] | [[Ahi Rural]] |- | [[Lae Urban]] |- ! rowspan="3" | [[Markham distrikt]] ! rowspan="3" | [[Kaiapit]] | [[Onga-Waffa Rural]] |- | [[Umi-Atzera Rural]] |- | [[Wantoat-Leron Rural]] |- ! rowspan="4" | [[Menyamya distrikt]] ! rowspan="4" | [[Menyamya]] | [[Kapao Rural]] |- | [[Nanima Kariba Rural]] |- | [[Kome Rural]] |- | [[Wapi Rural]] |- ! rowspan="3" | [[Nawae distrikt]] ! rowspan="3" | [[Boana]] | [[Labuta Rural]] |- | [[Nabak Rural]] |- | [[Wain-Erap Rural]] |- ! rowspan="3" | [[Tewae-Siassi distrikt]] ! rowspan="3" | [[Wasu (Papua Nova Gvineja)|Wasu]] | [[Sialum Rural]] |- | [[Siassi Rural]] |- | [[Wasu Rural]] |} == Političko upravljanje i administracija == Pokrajinom je od 1978. do 1995. upravljala decentralizirana pokrajinska administracija, na čelu s [[Predsjednik vlade|premijerom]]. Nakon što su te godine stupile na snagu reforme, nacionalna vlada je ponovo preuzela neke ovlasti, a ulogu premijera zamijenila je pozicija [[guverner]]a, koju je zauzimao pobjednik mjesta na nivou provincije u Nacionalnom parlamentu Papue Nove Gvineje.<ref>{{cite web | url=http://press-files.anu.edu.au/downloads/press/p66801/mobile/ch08.html | title=8. Decentralisation: Two Steps Forward, One Step Back | publisher=Australian National University | work=State and society in Papua New Guinea: the first twenty-five years | access-date=31. 3. 2017 | author=May, R. J. | archive-date=1. 4. 2019 | archive-url=https://web.archive.org/web/20190401064355/http://press-files.anu.edu.au/downloads/press/p66801/mobile/ch08.html | url-status=live }}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.rulers.org/pngprov.html | title=Provinces | publisher=rulers.org | access-date=31. 3. 2017 | archive-date=28. 7. 2018 | archive-url=https://web.archive.org/web/20180728170208/http://rulers.org/pngprov.html | url-status=live }}</ref> === Premijeri (1978–1995) === {| class="wikitable" ! '''Premijer''' ! '''Mandat''' |- || [[Pama Anio]] || 1978–1980. |- || [[Utula Samana]] || 1980–1987. |- || [[Enny Moaitz]] || 1987–1988. |- || [[Haggai Joshua]] || 1988–1989. |- || ''Suspendovana pokrajinska vlada''|| 1989–1990. |- || [[Jerry Nalau]] || 1991–1992. |- || [[Titi Christian]] || 1992. |- || ''Suspendovana pokrajinska vlada'' || 1992–1994. |- || [[Titi Christian]] || 1994-1995. |} ==== Guverneri (1995–danas) ==== {| class="wikitable" ! '''Guverner''' ! '''Mandat''' |- || [[Jerry Nalau]] || 1995–2002. |- || [[Luther Wenge]] || 2002–2012. |- || [[Kelly Naru]] || 2012–2017. |- || [[Ginson Saonu]] || 2017–2022. |- || [[Luther Wenge]] || 2022–2025. |} == Reference == {{Refspisak}} {{Pokrajine Papue Nove Gvineje}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Morobe}} [[Kategorija:Morobe|*]] [[Kategorija:Geografija Melanezije]] [[Kategorija:Momase (Papua Nova Gvineja)]] [[Kategorija:Pokrajine Papue Nove Gvineje]] c0fd12cydjhatlayee25gnqvnr91e36 Posthumno rođenje 0 530032 3837992 3793980 2026-04-29T12:07:22Z Panasko 146730 [[Kategorija:Nasljedno pravo]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3837992 wikitext text/x-wiki '''Posthumno rođenje''' je rođenje djeteta nakon smrti roditelja.<ref>{{cite web |title=Posthumous Child Law and Legal Definition |publisher=USLegal |url=https://definitions.uslegal.com/p/posthumous-child/}}</ref> Osoba rođena u ovim okolnostima naziva se '''posthumno dijete''' ili '''posthumno rođena osoba'''. Većina slučajeva posthumnog rođenja uključuje rođenje djeteta nakon smrti njihovog oca, ali se taj termin primjenjuje i na dojenčad rođenu ubrzo nakon smrti majke, obično [[carski rez|carskim rezom]].<ref name=Quigley>Christine Quigley, ''[https://books.google.com/books?id=QbRreZuttqMC&pg=PA181&lpg=PA181 The Corpse: A History]'', McFarland, 1996, {{ISBN|0-7864-0170-2}}, pages 180 to 181.</ref> ==Pravne implikacije== Posmrtno rođenje ima posebne implikacije u [[zakon]]u, potencijalno utičući na djetetovo [[državljanstvo]] i [[zakonska prava]], [[nasljeđivanje]] i [[redoslijed nasljeđivanja]]. Pravni sistemi uglavnom uključuju posebne odredbe u vezi s nasljeđivanjem posthumne djece i pravnim statusom takve djece. Naprimjer, zakon [[Massachusetts]]a navodi da se posthumno dijete tretira kao da je bilo živo u trenutku smrti roditelja,<ref name=Sekino/> što znači da dijete dobija isti dio roditeljske imovine kao da je rođeno prije smrti roditelja. Većina država priznaje posthumno dijete rođeno u određenom vremenskom okviru, obično 280 do 300 dana nakon smrti preminulog oca.<ref>{{cite web|first=Amanda|last=Horner|url=https://law.siu.edu/_common/documents/law-journal/articles-2008/fall-2008/7-horner.pdf|title=I consented to do what?: Posthumous children and the consent to parent after-death|work= Southern Illinois University Law Journal|page=1 (157)|date=2008|access-date=16 February 2024}}</ref><ref>{{cite web|first=Christopher A.|last=Scharman|url= https://scholarship.law.vanderbilt.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1794&context=vlr|title=Not Without My Father: The Legal Status of the Posthumously Conceived Child|work=Vanderbilt Law Review / Volume 55 / Issue 3 / Article 5 |date=April 2002|page=10 (1009)|access-date=16 February 2024}}</ref> Još jedno novo pravno pitanje u [[SAD|Sjedinjenim Državama]] je kontrola genetičkog materijala nakon smrti donora.<ref>{{cite web |title=Frozen in Time: Planning for the Posthumously Conceived Child |url= http://www.natlawreview.com/article/frozen-time-planning-posthumously-conceived-child|publisher=Fairfield and Woods P.C. |work=The National Law Review|date=9 July 2009|access-date=7 April 2012}}</ref> Zakon [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]] nalaže da posthumna djeca američkih državljana rođena izvan Sjedinjenih Američkih Država imaju ista prava na državljanstvo koja bi imala da je preminuli roditelj, američki državljanin, bio živ u vrijeme njihovog rođenja.<ref>{{cite web |url=https://fam.state.gov/FAM/08FAM/08FAM030404.html |title=U.S. Department of State Foreign Affairs Manual Volume 8, 8 FAM 304.4 Posthumous Children |access-date=18 July 2018}}</ref> U oblasti [[potpomognuta oplodnja|potpomognute reprodukcije]], [[djeca poput pahuljica]], tj. ona koja su "usvojena" kao zamrznuti embrioni od strane ljudi koji nisu u srodstvu s njima, mogu rezultirati rođenjem djeteta nakon smrti jednog ili oba njihova genetička roditelja. ===U monarhijama i plemstvu=== Posmrtno rođenje ima poseban značaj u slučaju [[nasljedna monarhija|nasljednih monarhija]] i [[Plemstvo|nasljednih plemićkih titula]] nakon [[prvorođenje|prvorođenja]]. U ovom sistemu, dijete monarha ili plemića prethodi bratu/sestri tog monarha ili plemića u redoslijedu nasljeđivanja. U slučajevima kada je udovica kralja ili plemića bez djece trudna u trenutku njegove smrti, sljedećem u redu nije dozvoljeno da preuzme prijestolje ili titulu, ali mora ustupiti mjesto nerođenom djetetu, ili se uzdići i vladati (u slučaju monarha) ili naslijediti (u slučaju vršnjaka) dok se dijete ne rodi (vidi [[Alfonso XIII]], [[Charles Edward, vojvoda od Saxe-Coburga i Gothe|Charles Edward, vojvoda od Saxe-Coburga-Gothe]] ili [[John Pelham, 9. grof od Chichestera]]). U monarhijama i plemićkim titulama koje slijede nakon [[muško-preferencijalno srodno prvorođenje| muško-preferencijalnog srodnog prvorođenja]], situacija je slična gdje preminuli monarh ili vršnjak nije bio bez djece, ali je ostavio kćer kao sljedeću u redu, kao i trudnu udovicu. Posthumni brat bi zamijenio tu kćerku u nasljeđivanju, dok posthumna sestra, budući mlađa, ne bi. Slično tome, u [[monarhija]]ma i plemićkim titulama koje slijede nakon agnatskog prvorođenja, spol nerođenog djeteta određuje nasljeđivanje; posthumno muško dijete bi samo naslijedilo, dok bi sljedeći u redu naslijedio nakon rođenja posthumnog ženskog djeteta. ===Moderne komplikacije=== Posthumno [[Oplodnja|začeće]] putem [[umjetna oplodnja|umjetne oplodnje]] ili [[in vitro oplodnja| in vitro oplodnje]], bilo da se radi o spermi ili jajnoj ćeliji pohranjenoj prije smrti roditelja ili [[posthumno uzimanje sperme|sperme izvađene iz muškog leša]], stvorila je nova pravna pitanja.<ref name=Sekino>Renee H. Sekino, [http://www.bu.edu/law/scitech/volume8/Sekino.pdf Posthumous Conception: The Birth of a New Class] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040715174044/http://www.bu.edu/law/scitech/volume8/Sekino.pdf |date=15 July 2004 }}, ''Boston University Journal of Sci. and Tech. Law'', 2001.</ref> Kada se žena oplodi spermom svog preminulog muža, zakoni koji utvrđuju da [[donor sperme]] nije zakonski otac djeteta rođenog kao rezultat vještačke oplodnje imali su učinak isključenja preminulog muža iz očinstva i pravnog ostavljanja djeteta bez oca.<ref>{{cite web |url=http://www.lawlink.nsw.gov.au/lrc.nsf/pages/R49CHP12 |title=Report 49 (1986) — Artificial Conception: Human Artificial Insemination, 12. AIH and Posthumous Use of Semen |publisher=Law Reform Commission, New South Wales}}</ref> U [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]] prije 2000. godine, rodni listovi za djecu začetu spermom preminulog muškarca morali su identificirati dojenčad kao djecu bez oca, ali je 2000. godine vlada najavila da će zakon biti promijenjen kako bi se omogućilo da se ime preminulog oca navede na [[rodni list|rodnom listu]].<ref name=NSW>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/health/895544.stm |title=Posthumous fathers to be recognised |work=BBC News |date=25 August 2000}}</ref> Godine 1986, komisija za pravnu reformu [[Novi Južni Wales|Novog Južnog Walesa]] preporučila je da zakon prizna pokojnog muža kao oca djeteta rođenog postmortalnom umjetnom oplodnjom, pod uvjetom da je žena njegova [[udovica]] i neudata u vrijeme rođenja, ali da dijete ima pravo nasljeđivanja očeve imovine samo ako je otac ostavio testament koji uključuje posebne odredbe za dijete.<ref name=NSW/> U 2001., Od [[Vrhovnu sud Massachusettsa|Vrhovnog suda Massachusettsa]] zatraženo je da razmotri da li bi se ime oca trebalo pojaviti u rodnom listu djeteta začetog umjetnom oplodnjom nakon očeve smrti, kao i da li to dijete ispunjava uslove za beneficije [[Socijalno osiguranje SAD Socijalnog osiguranja SAD]]. Sud je u januaru 2002. godine presudio da dijete može biti zakonski nasljednik preminulog roditelja ako postoji genetička veza i ako je preminuli roditelj pristao na posthumno začeće i obavezao se da će izdržavati dijete.<ref name=Sekino/> Različiti državni sudovi SAD-a i savezni apelacioni sudovi su različito odlučivali u sličnim slučajevima. Godine 2012., [[Vrhovni sud SAD-a]] je u predmetu ''[[Astrue protiv Capato]] presudio da blizanci rođeni 18 mjeseci nakon očeve smrti koristeći očevu zamrznutu spermu „nisu“ ispunjavali uslove za beneficije socijalnog osiguranja, što je postavilo novi presedan. ==Imenovanje== U srednjem vijeku, tradicionalno je bilo da se posthumno djeci rođenoj u [[Engleska|Engleskoj]] da [[matronim]]sko prezime umjesto patronimskog. Ovo može djelimično objasniti zašto su matronimi češći u Engleskoj nego u drugim dijelovima Evrope.<ref name=bowman>Bowman, William Dodgson. ''Priča o prezimenima''. London, George Routledge & Sons, Ltd., 1932. Bez ISBN-a.</ref> U [[Stari Rim|Starom Rimu]], posthumno djeci plemićkog porijekla često se davao [[cognomen]] (ili treće ime) 'Postumus'. Jedan primjer je [[Agrippa Postumus]]. U [[Joruba narod|Joruba kulturi]], posthumno rođenoj djeci se daju imena koja se odnose na okolnosti rođenja. Primjeri za to uključuju Bàbárímisá, što znači da je otac vidio (dijete) i pobjegao; Yeyérínsá, što znači da je majka vidjela (dijete) i pobjegla; Ikúdáyísí (ili bilo koje ime s korijenom dáyísí), što znači da je smrt poštedjela dijete; i Ẹnúyàmí, što znači da sam "bio/la iznenađen/a", što se odnosi na činjenicu da je tragična smrt oca, majke ili oboje bila iznenadna i iznenađujuća za porodicu. ==Značajnije posthumno rođene osobe == ===Antika=== {| class="wikitable sortable" !Ime !Rođen/a !Preminuli roditelj !Roditelj umro !Pauza Uzrok smrti roditelja |- | [[Bindusara]]<br />{{small|[[Maurya Empire|Mauryan]] Car}} || 320. pne || [[Durdhaara]]<br />{{small|Maurjanska carica}}|| 320. p.n.e. || Isti dan || Trovanje. Rođena je [[carski rez|carskim rezom]].<ref>{{cite journal | last1 = Lurie | first1 = S | year = 2005 | title = The changing motives of cesarean section: from the ancient world to the twenty-first century | url = | journal = Archives of Gynecology and Obstetrics | volume = 271 | issue = 4| pages = 281–285 | doi = 10.1007/s00404-005-0724-4 | pmid = 15856269 }}</ref> |- | [[Aleksandar IV Makedonski|Aleksandar IV]]<br />{{small|[[ Kralj Makedonije]]}} || Avgust 323. p.n.e. || [[Aleksandar Veliki]]<br />{{small| Kralj Makedonije }} || 11. juna 323. godine prije nove ere || {{ntsh|60}}2 mjeseca || [[Smrt Aleksandra Velikog|Bolest]]. |- |[[Cornelia Postuma]] ,, 77. p.n.e. ,, [[Lucije Kornelije Sula Feliks]]<br />{{small[[Rimski diktator]]}} ,, 78. p.n.e. ,, Bolest, moguće povezana s hroničnim zloupotrebom alkohola |- | [[Agripa Postum]]<br />{{small| Unuk [[Cezar Avgust|Cezara Avgusta]]}} || 12. p.n.e. || [[Markus Vipsanius Agripa]]<br />{{small|Rimski general i državnik}} || 12. p.n.e. || Nekoliko sedmica || Bolest. |- , [[Šapur II]]<br />{{small[[Sasanijsko Carstvo,Sasanijski Car]]}}, 309. n.e. ,, [[Hormizd II]]<br />{{amall|Sasanijski Car}} , 309. n.e. , 40 dana ,, [[Atentat]]. Kaže se da je Šapur jedini monarh u historiji koji je krunisan ''u maternici''. |- | {{nowrap|[[ Flavija Maksima Konstancija]]}}<br />{{small|[[ Rimska carica]]}} || 1. Januar 362|| [[Konstancije II]]<br />{{small|[[ Rimski car]]}} || 3. Novembar 361 ||1 mjesec, 29 dnana|| Groznica. |} ===Srednji vijek=== {| class="wikitable sortable" !Ime !Dat rođenja !Pokojni roditelj !Roditelj umro !Pauza !Uzrok smrti roditelja |- | ===Srednji vijek=== {| class="wikitable sortable" !Ime !Datum rođenja !Pokojni roditelj !Roditelj umro !Pauza !Uzrok smrti roditelja |- |[[Muhamed]]<br />{{small Islamski Poslanik }} || 570 ||[[ Abdullah ibn Abdul-Muttalib]]<br />{{small| Arapski trgovac }} || 569 || {{ntsh|180}}<6 mjeseci || Bolest prilikom povratka s trgovačke misije u [[Medina|Medini]]. |- | [[Umm Kulsum bint Ebi Bekr]]<br />{{small| Rani muslimanski tabi'unski učenjak]]}} || 634 ||[[Abu Bakr al-Siddiq]]<br />{{small|Kalifa}} || 23, Avgust 634. || {{ntsh|180}}<3 mjeseca || Dana 23. avgusta 634. godine, Ebu Bekr se razbolio i nije se oporavio. Dobio je visoku temperaturu i bio je vezan za krevet. Njegova bolest je bila dugotrajna, a kada mu se stanje pogoršalo, umro je u Medini. |- | Konstantin <br />{{small| Bizantski princ }} || 1. Januar 798. || [[Konstantin VI]]<br />{{small| [[Bizantski car]]}} || 19. April 797.|| 8 mjeseci, 13 dana || Umro je od rana nakon što ga je [[Osljepljivanje (kazna)|oslijepila]] njegova majka, [[Irena (carica)|Irena]], koja se proglasila caricom. |- | [[Robert I od Francuske]]<br />{{small|[[ Kralj Francuske]]}} || 15. Avgust 866. || [[Robert Snažni]]<br />{{small| [[Grof od Anžuja]]}} || 2. Juli 866. | 1 mkesec, 13 dana || Poginuo u [[Bitka kod Brissarthea|Bici kod Brissarthea]]. |- | [[Karlo Jednostavni]]<br />{{small|[[ Kralj Francuske]]}} || 17. Septembar 879. || [[Luj Mucavac]]<br />{{small| Kralj Francuske }} || 10. April 879. || {{ntsh|161}}5 mjeseci, 7 dana || Zaražen bolešću tokom kampanje protiv [[Vikinzi|Vikinga]]. |- | [[Al-Mustakfi]]<br /> {{small| Abasidski kalif }}<ref>{{EI2 | last = Bosworth | first = C. E. | authorlink = C. E. Bosworth | title = al-Mustakfī |doi=10.1163/1573-3912_islam_SIM_5621 | volume = 7 | pages = 723–724 }}</ref><ref>{{cite book | first = Harold | last = Bowen | title = The Life and Times of ʿAlí Ibn ʿÍsà: The Good Vizier | year = 1928 | location = Cambridge | publisher = Cambridge University Press |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.499033 | oclc = 386849 |pages=384–385}}</ref> || 11. Novembar 908. || [[al-Muktafi]] <br />{{small|[[ Abasidska dinastija|Abasidi]] [[Kalif]]}} || 13. Avgust 908. || {{ntsh|161}}3 mjeseca, 2 dana || Nespecificirana bolest. |- |[[ Ulf, sin Harolda Godwinsona |Ulf]] |1067. |[[Harold Godwinson]] <small>[[ Monarhija Ujedinjenog Kraljevstva | Kralj Engleske]]</small> |14. Ocđktobar 1066. | | Poginuo u [[Bitka kod Hastingsa|Bici kod Hastingsa]] |- |[[Haakon Toresfostre]] |1069. |[[ Magnus II od Norveške]] <small> Kralj Norveške </small> |28. April 1069. | | |- | [[Lotar III, car Svetog Rimskog Carstva | Lotar III]]<br />{{small|[[ Car Svetog Rimskog Carstva]]}} || 1075. || [[Gebhard od Supplinburga]]<br />{{small| Saksonski grof }} || 9. Juni 1075. || || Poginuo u [[Bitka kod Langensalze (1075)|Bici kod Langensalze]]. |- | [[Henrik II, markgrof od Meissena|Henrik II]]<br />{{small| Markgrof od Meissena }} || 1103. || [[Henrik I, markgrof saksonskog Ostmarka]] || 1103. || || Poginuo u bici blizu [[Lužička Nisa|rijeke Nise]]. |- | [[Sveti Drogo]]<br />{{small| Flamanski svetac }} || 14. Mart 1105. || || || || Njegova majka je umrla na porođaju, ostavivši ga siročetom od rođenja|- | [[Valdemar I od Danske I|Valdemar I]]<br />{{small|[[ Kralj Danske]]}} || 14. Januar 1131. || [[Knut Lavard]]<br />{{small|[[ Vojvoda od Schleswiga]]}} || 7. Januar 1131. || 7 dana || [[Ubistvo]] od strane [[Magnus Snažni| Magnusa Snažnog]]. |- | [[Rajmond II od Turennea]]<br />{{small| Vikont od [[Turenne, Corrèze|Turennea]]}} || 1143. || Bozon II od Turennea <br />{{small| Vikont od Turennea }} || 1143. || 4 mjeseca || |- | [[Konstanca I od Sicilije | Konstanca I]]<br />{{small| Kraljica Sicilije }} || 2. Novembar 1154. || [[Rodžer II od Sicilije|Rodžer II]]<br />{{small|[[ Kralj Sicilije]] i [[Kraljevstvo Afrike|Afrike]]}} || 26. Februar 1154. || 8 mjeseci, 5 dana || |- | [[Balduin V od Jerusalema|Balduin V]]<br />{{small|[[ Kralj Jerusalema]]}} || Avgust 1177. || [[Vilijam od Montferata, grof od Jafe i Askalona|Vilijam od Montferata]]<br />{{small|[[ Grof od Jafe i Askalona]]}} || Juni 1177. || {{ntsh|60}}2 mjeseca || Moguće [[malarija]]. |- | [[Artur I, vojvoda od Bretanje | Artur I]]<br />{{small|[[ Vojvoda od Bretanje]]}} || 29. Mart 1187. || [[Geoffrey II, vojvoda od Bretanje | Geoffrey II]]<br />{{small| Vojvoda od Bretanje }} || 19 Avgust 1186 .|| {{ntsh|222}}7&nbsp;mjeseci, 10 dana || Sporno. Jedan izvor tvrdi da je pregažen na smrt u [[borbeni turnir|borbenom turniru]], drugi da je umro od iznenadne bolesti grudnog koša.. |- | [[Marija od Montferrata]]<br/>{{small|[[ Kralj Jerusalema | Kraljica Jerusalema]]}} || Ljeto 1192. || [[Konrad od Montferrata]]<br />{{small| Kralj Jerusalema }} || 28. April 1192. || Nekoliko mjeseci || [[Atentat]]. |- | Teobald I od Navare I Teobald I]]<br />{{small|[[ Kralj Navare]]}} || 30. Maj 1201. ||[[Teobald III, grof od Šampanje | Teobald III]]<br />{{small|[[ Grof od Šampanje]]}} || 24. Maj 1201. || {{ntsh|6}}6 dana || |- | [[Raymond Nonnatus]]<br />{{small|[[ Katolički svetac]]}}|| 1204. || Njegova majka || 1204. || {{ntsh|0}} Istog dana|| [[Porođaj]]. Nakon toga je izvučen [[carski rez|carskim rezom]].<ref name=Quigley/> |- |[[Haakon IV]]<br /><small>[[ Norveška monarhija | Norveški kralj]]</small> |Mart/April 1204. |[[Haakon III]]<br /><small> Kralj Norveške </small> |1. Januar 1204. |2–3 mjeseca Bolest nakon [[puštanje krvi| puštanja krvi]], sumnja na trovanje od strane [[Margareta Švedske|Margarete Švedske, kraljica Norveške]] |- | [[Walter IV, grof od Brienne|Walter IV]]<br />{{small|[[Grof od Brienne]]}} || 1205 || [[Walter III, grof od Brienne|Walter III]]<br />{{small|Grof od Brienne}} || 14. juni 1205 || || Poginuo u bici. |- |[[Erik Eriksson]]<br /><small>[[ Švedska monarhija | Kralj Švedske]]</small> |1216. |[[Erik Knutsson]]<br /><small>[[ Švedska monarhija | Kralj Švedske]]</small> |10. April 1216. | | Prirodni uzroci, navodno [[groznica]]. |- | [[Karlo I. od Anžua I Karlo I.]]<br />{{small|[[ Kralj Sicilije]]}} || Rana 1227. || [[Luj VIII od Francuske |Louj VIII <br />{{small|[[ Kralj Francuske]]}} || 8. Novembar 1226. || ?? || [[Dizenterija]]. |- | [[Stjepan Posthumni]]<br />{{small| Ugarski princ }} || 1236. || [[Andrija II od Ugarske|Andrija II]]<br />{{small|[[ Kralj Ugarske]] i [[Kralj Hrvatske|Hrvatske]]}} || 21. Septembar 1235. || {{ntsh|133}} najmanje 2 mjeseca || |- | [[Robert II, grof od Artoisa |Robert II]]<br />{{small|[[Count of Artois]]}} || September 1250 || [[Robert I, grof od Artoisa |Robert I]]<br />{{small|[[ Grof od Artoisa]]}} || 8. Februar 1250. || 7 mjeseci || Poginuo u borbi. |- | [[Przemysł II]]<br />{{small|[[ Kralj Poljske]]}} || 14. Oktobar 1257. || [[Przemysl I od Velike Poljske|Przemysł I]]<br />{{small|[[ Vojvoda Velike Poljske]]}} || 4. Juni 1257. || {{ntsh|133}}4 mjeseca, 10 dana || |- | [[Władysław od Legnice]]<br />{{small| Vojvoda od Legnice }} || 6. Juni 1296. || [[Henrik V, vojvoda od Legnice]]<br />{{small|Vojvoda od Legnice}} || 22. Februar 1296. || 4 mjeseca || Bolest nakon zatvora. |- | [[Ivan I od Francuske |Ivan I]]<br />{{small| Kralj Francuske i Navare }} || 15. Novembar 1316. || [[Luj X od Francuske |Luj X]]<br />{{small| Kralj Francuske i Navare }} || 5. Juni 1316, || {{ntsh|163}}5 mjeseci, 10 dana || [[Upala pluća]] ili [[pleuritis]] od konzumiranja previše ohlađenog vina nakon [[tenis|pravog teniskog]] meča. |- | [[Isabel de Verdun, barunica Ferrers od Groby|Isabel de Verdun]]<br />{{small|[[ Baronica]] Ferrers de Groby }}|| 21. Mart 1317. || [[Teobald od Verduna| 2. baron Verduna]]<br />{{small|[[Irski sudija]]}} || 27. Juli 1316. || 7 mjeseci, 22 dana || [[Tifus]]. |- | [[Marija od Kalabrije]]<br />{{small| Latinska carica, supruga Carigrada }} || 6, Maj 1329. || [[Karlo, vojvoda od Kalabrije|Karlo]]<br />{{small|[[ Vojvoda od Kalabrije]]}} || 9. Novembar 1328. || 5 mjeseci, 27 dana || |- | [[John, 3. grof od Kenta]] || 7. April 1330. || [[Edmund od Woodstocka, 1. grof od Kenta |Edmund od Woodstocka]]<br />{{small| Engleski princ }} || 19. Mart 1330 .|| {{ntsh|19}}19 dana || Pogubljen zbog [[izdaja|izdaje]] svog nećaka, [[Edward III od Engleske|Edwarda III od Engleske]]. |- | [[Karlo Martel, vojvoda od Kalabrije]] || 25. Decembar 1345. || [[Andrija, vojvoda od Kalabrije]] || 18. Septembar 1345. || 3 mjeseca || |- | [[Ivan od Francuske (1351–1371)| Ivan od Francuske]] || Maj 1351. || [[Filip VI od Francuske | Filip VI]]<br />{{small| Kralj Francuske i Navare }} || 22. Avgust 1350. || 9 mjeseci || |- |[[ Gerhard VII, grof od Holstein-Rendsburga]]<small> Vojvoda od Schleswiga, grof od Holsteina</small> |1404. |[[ Gerhard VI, grof od Holstein-Rendsburga]] |4. Avgust 1404. | | Poginuo u bici na Hammeu |- | [[Vilim od Bavarske-Minhen]] || 1435. || [[Vilim III, vojvoda Bavarske | Vilim III]]<br />{{small|[[ Vojvoda od Bavarske]]}} || 12. Septembar 1435. || {{ntsh|90}} do 3 mjeseca || |- | [[Ivana Portugalska]]<br />{{small|[[ Kraljica supruga|Kraljica supruga]] of [[Kastiljska kruna |Kastilja]]}} || 31. Mart 1439- || [[Edward, kralj Portugala]] || 9. Septembar 1438. || 6 mjeseci, 22 dana || [[Kuga]]. |- | [[Ladislav Posmrtni | Ladislav VI]]<br />{{small|]] i [[Nadvojvoda Austrije]]}} || 22. Februar 1440. || [[Albert II od Njemačke |Albert II]]<br />{{small|[[ Kralj Njemačke]], Bohemije i Mađarske}} || 27. Oktobar 1439. || {{ntsh|118}}3 mjeseca, 23 dana || |- | [[Enrique de Aragón y Pimentel]]<br />{{small| Grof od Ampurija }} || 25. Juli 1445. || [[Henrik, vojvoda od Villene]]<br />{{small| Grof od Ampurija }} || 15. Juni 1445. || 1 mjesec || [[Moždani udar]] nakon ranjavanja u [[Prva bitka kod Olmeda|Prvoj bici kod Olmeda]]. |- | [[Henrik VII od Engleske |Henrik VII]]<br />{{small|[[ Kralj Engleske]]}} || 28. Januar 1457. || [[Edmund Tudor, 1. grof od Richmonda |Edmund Tudor]]<br />{{small|[[ Grof od Richmonda]]}} || 1. ili 3. Novembar 1456. || {{ntsh|88}}2 mjeseca, 25 dana || Bubonska [[kuga]]. |- | [[John Louis, grof od Nassau-Saarbrückena |John Louis]]<br />{{small| grof [[Nassau-Saarbrücken]]a}} || 19. Oktobar 1472. || [[Johann II od Nassau-Saarbrückena |Johann II]]<br />{{small| Vojvoda od Nassau-Saarbrückena }} || 15. Juli 1472. || {{ntsh|96}}3 mjeseca, 4 dana || |- | [[Jakov III od Kipra | Jakov III]]<br />{{small| Kralj Kipra }} || 6. Avgust 1473. || [[Jakov II od Kipra| Jakov II]]<br />{{small| Kralj Kipra }} || 10. Juli 1473. || 1 mjesec || Navodno [[otrov]]an od strane [[Mletačka Republika|mletačkih agenata]]. |- | Mencía Pacheco<ref>Franco Silva, A. (2009) "Las mujeres de Juan Pacheco y su parentela." ''Historia, Instituciones, Documentos.'' Vol. 36, pgs. 161-182</ref><br />{{small|[[Kastilja|Kastiljska]] plemkinja }} || 1474–1475 || [[Juan Pacheco]]<br />{{small|[[ Markiz od Villene]]}} || 1. Oktobar 1474. || || Bolest grla. |- | [[Papa Klement VII|Klement VII]]<br />{{small|[[ Papa Katoličke crkve]]}} || 26. Maj 1478. || [[Giuliano de' Medici]]<br />{{small| Vladar [[Firentinska Republika|Firentinske Republike]]]}} || 26. April 1478. || {{ntsh|30}}1 mjesec || Atentat u [[Pazzi zavjera|Pazzi zavjeri]]. |} ===16.–18. stoljeće=== {| class="wikitable sortable" !Ime !Datum rođenja !Preminuli roditelj !Roditelj je umro !Pauza !Uzrok smrti roditelja |- | [[Katarina Austrijska, kraljica Portugala | Katarina Austrijska]]<br />{{small|[[ Spisak portugalskih kraljevskih supruga | Portugalska kraljica supruga]]}} || 14. Januar 1507. || [[Filip I od Kastilje |Filip I]]<br />{{small|[[ Kralj Kastilje]] i [[Vojvoda od Burgundije]]}} || 25. Septembar 1506. || 3 mjeseca, 18 dana || [[Tifus]] ili [[otrov]]. |- | [[Aleksandar Stewart, vojvoda od Rossa | Aleksandar Stewart]]<br />{{small|[[ Vojvoda od Rossa]]}} || 30. April 1514. || [[James IV od Škotske|James IV]]<br />{{small|[[ Kralj Škotske]]}} || 9. Septembar 1513. || {{ntsh|223}}7 mjeseci, 21 dan || Poginuo u [[Bitka kod Floddena|Bici kod Floddena]]. |- |Görvel Fadersdotter Sparre<br /><small> Švedska plemkinja </small> |1517. |Fader Nilsson |1515. | | |- | [[Wenceslaus III Adam, vojvoda od Cieszyna |Wenceslaus III Adam]]<br />{{small|[[ Vojvoda od Cieszyna]]}} || Decembar 1524. || [[Wenceslaus II, vojvoda od Cieszyna |Wenceslaus II]]<br />{{small|[[ Vojvoda od Cieszyna]]}} || 17. Novembar 1524. || 1 mjesec || |- | [[Henry Berkeley, 7. baron Berkeley |Henry Berkeley]]<br />{{small|[[Baron Berkeley]]a}} || 26. Novembar 1534. || [[Thomas Berkeley, 6. baron Berkeleya |Thomas Berkeley]]<br />{{small|[[Baron Berkeley]]a}} || 19, Septembar 1534. || 9 sedmica, 4 dana || |- | [[Porzia de' Medici]]<br />{{small| Italijanska misionarska [[časna sestra]] }} ||1537 || [[Alessandro de Medici, vojvoda od Firence |Alessandro de' Medici]]<br />{{small| Vojvoda od Firence }} || 6 Januar 1537. ||Nekoliko mjeseci|| Njen vanbračni otac je ubijen |- | [[Duarte, vojvoda od Guimarãesa (1541–1576)|Duarte]]<br />{{small|[[ Vojvoda od Guimarãesa]]}} || Mart 1541, || [[Duarte, vojvoda od Guimarãesa (1515–1540)|Duarte]]<br />{{small|[[ Vojvoda od Guimarãesa]]}} || 20. Septembar 1540. || 7 mjeseci || |- | [[Françoise d'Orléans-Longueville]]<br />{{small| Supruga [[Louis I de Bourbon, princ de Condé |Louisa I od Bourbona]]}} || 5. April 1549. || François d'Orléans<br />{{small| Francuski plemić }} || 25. Oktobar 1548. || {{ntsh|162}}5 mjeseci, 8 dana || |- | [[Sebastijan, kralj Portugala |Sebastijan]]<br />{{small|[[ Kralj Portugala]]}} || 20. Januar 1554. || [[João Manuel, Princ od Portugala|João Manuel]]<br />{{small| Princ od Portugala }} || 2. Januar 1554. || {{ntsh|18}}18 dana || [[Tuberkuloza]] ili [[dijabetes]]. |- | [[Marija od Hanau-Münzenberga]] || 20. Januar 1562. || [[Filip III, grof Hanau-Münzenberg|Filip III]] <br />{{small|[[ Grof od Hanau-Münzenberga]]}} || 14. Novembar 1561. || 2 mjeseca, 6 dana || |- |[[Jaroslav Bořita od Martinice|Jaroslav II Bořita od Martinice]] || 6. Januar 1582. || Jaroslav I. Bořita of Martinice || 1581. | | Nesreća |- | [[Ben Jonson]]<br />{{small| Elizabetanski dramski pisac }} || oko 11. Juna 1572. || Njegov otac || April 1572. || {{ntsh|60}}1–2 mjeseca || |- | [[Henri, princ od Condéa (1588–1646)|Henri II]]<br />{{small|[[ Princ od Condéa]]}} || 1. Septembar 1588. || [[Henri, princ od Condéa (1552–1588)|Henri I]]<br />{{small| Princ od Condéa}} || 5. Mart 1588. || 5 mjeseca, 23 dana || Bolest. |- | [[Karlo Austrijski, biskup Wroclawa | Karlo Austrijski]]<br />{{small|[[ Biskup Wroclawa]]}} || 7. Avgust 1590, || [[Karlo II, nadvojvoda Austrije | Karlo II]]<br />{{small|[[ Nadvojvoda Austrije]]}} || 10. Juli 1590. || 28 dana|| |- |Bengt Oxenstierna<br /><small> Švedski državnik </small> |19. Oktobar 1591. |Bengt Gabrielsson Oxenstierna |15. April 1591. | | |- | [[Toyotomi Sadako]]<br />{{small| Supruga [[Kugyō]] [[Kujō Yukiie]] }} || 1592. || [[Toyotomi Hidekatsu]] || 14. Oktobar 1592. || || Poginuo u [[Japanska invazija na Koreju (1592–1598)|korejskoj kampanji]]. |- | Sveinn "Skotti" Björnsson<br />{{small|[[Islandski kriminalac }} || 1596–1597 || [[Axlar-Björn|Björn Pétursson]]<br />{{small| Samo [[island]]ski [[serijski ubica]]}} || 1596. || || Pogubljen zbog ubistva. |- | [[Thomas Herbert|Thomas Herbert]]<br />{{small| Velški pomorac i autor }} || 15, Maj 1597. || [[Richard Herbert, lord Cherburyja |Richard Herbert]]<br />{{small|[[Mirovni sudija]] i [[Član parlamenta]]}} || 15. Oktobar 1596. (sahranjen) || 7 mjeseci || |- | Christopher Vasa<br />{{Small| Knez Poljske, Litve i Švedske}} |10 February 1598 |[[Anna od Austrije, Kraljica Poljske | Ana Austrijska]] |10. Februar 1598. |Istog dana |Bolest |- | [[Friedrich Wilhelm II, vojvoda od Saxe-Altenburga |Friedrich Wilhelm II]]<br />{{small|[[ Vojvoda od Saxe-Altenburga]}} || 12. Februar 1603. || [[Friedrich Wilhelm I, vojvoda od Saxe-Weimara |Friedrich Wilhelm I]]<br />{{small|[[ Vojvoda od Saxe-Weimara]]}} || 7. Juli 1602. || {{ntsh|221}}7 mjeseci, 5 dana || |- | [[Josip iz Cupertina]]<br />{{small| Katolički svetac }} || 17. Juni 1603. || Felice Desa<br />{{small|[[ Apulijski stolar }}<ref>''[[Catholic Encyclopedia]]''</ref> || || || |- | [[Abraham Cowley]]<br />{{small| Engleski pjesnik }} || 1618. || Njegov otac|| || || |- | [[Elizabeth Gyllenhielm]]<br />{{small| Švedska plemkinja }} || 1622. || [[Charles Philip, vojvoda od Södermanlanda|Charles Philip]]<br />{{small|[[ Vojvoda od Södermanlanda]]}} || 25. Januar 1622. || || Bolest tokom opsade [[Narva|Narve]] 1622. |- |[[Nils Brahe]] mlađi |8. April 1533. |[[Nils Brahe|Nils Brahe. stariji]] |21. Novembar 1632. | | Ranjen u [[Bitka kod Lützena (1632)|Bici kod Lützena]] |- | [[François-Henri de Montmorency, vojvoda od Luksemburga |François-Henri de Montmorency]]<br />{{small|[[ Vojvoda od Luksemburga]]}} || 8. Januar 1628. || [[François de Montmorency-Bouteville]]<br />{{small| Vojvoda od Luksemburga }} || 22. Jun 1627. || {{ntsh|201}}6 mkeseci, 15 dana|| Pogubljen zbog [[dvoboj]]a. |- | [[Isaac Newton]]<br />{{small| Engleski naučnik }} || 4. Januar 1643. || Isaac Newton, Sr.<br />{{small|Engleski farmer}} || Oktobar 1642. || {{ntsh|105}}3 mjeseca || |- |[[Gulielma Penn]]<br />{{small|supruga [[William Penn|Williama Penna]], osnivača [[Pennsylvanija| Pennsylvanije]]}} || February 1644 || Sir William Springett<br />{{small| Engleski parlamentarni vojni oficir }} || 3. Februar 1644, || Nekoliko dana|| [[Groznica]] nakon [[Opsada Arundela|Opsade Arundela]]. |- |Elisabeth Dorothea Wrangel |1644. |[[Herman Wrangel]]<br /><small> Guverner Livonije </small> |10. Decembar 1643. | | |- |[[:de:Georg Albrecht II. (Erbach-Fürstenau)|Georg Albrecht II.]] |26. Februar 1648. |[[:de:Georg Albrecht I. (Erbach)|Georg Albrecht I.]]<br /><small> Grof od Erbacha </small> |25 Novembar 1647. | | |- | [[William III od Engleske|William III]]<br />{{small|[[Džavnik]] Holandske Republike [[Holandija|Holandije]], kralj Engleske, Škotske i Irske }} || 14. Novembar 1650. || [[William II, Prin od Orangea |William II]]<br />{{small| Državnik Holandske Republike }} || 6. Novembar 1650. || {{ntsh|8}}8 dana || [[Male boginje]]. |- | [[Robert Molesworth, 1. vikont Moleswortha<br />{{small| Irski političar i pisac }} || 7 Septembar 1656. || Robert Molesworth, Sr. || 3. Septembar 1656. || 4 dana || |- | [[Adolphus Frederick II]]<br />{{small|[[ Vojvoda od Mecklenburg-Strelitza]]}} || 19 Octobar 1658. || [[Adolphus Frederick I]]<br />{{small|[[ Vojvoda od Mecklenburg-Schwerina]]}} || 27. Februar 1658. || {{ntsh|235}}7 mjeseci, 21 dan || |- | [[Jonathan Swift]]<br />{{small| Autor knjige ''[[Guliverova putovanja]]''}} || 30. Novembar 1667. || Jonathan Swift, Sr.<br />{{small| Engleski advokat u [[Irska|Irskoj]]}} || oko Aprila 1667. || {{ntsh|210}}7 mjeseci || [[Sifilis]]. |- | [[William August, vojvoda od Saxe-Eisenacha |William August]]<br />{{small|[[Vojvoda od Saxe-Eisenacha]]}} || 30. Novembar 1668. || [[Adolf William, Vojvoda od Saxe-Eisenacha]]<br />{{small| Vojvoda od Saxe-Eisenacha }} || 21&nbsp;Novembar&nbsp;1668. || {{ntsh|9}}9 dama || |- | [[Thomas Greenhill]]<br />{{small| Engleski hirurg }} || 1669? || William Greenhill || || || |- | [[Emmanuel Lebrecht, Princ od Anhalt-Köthena |Emmanuel Lebrecht]]<br />{{small| Princ od Anhalt-Köthena }} || 20. Maj 1671. || [[Emmanuel, Princ od Anhalt-Köthena|Emmanuel]]<br />{{small|Princ od Anhalt-Köthena}} || 8. Novembar 1670. || 6 mjeseci || |- | [[Godscall Paleologue]]<br />{{small| Posljednji poznati član [[dinastijs Paleologa|dinastije Paleologa]]}} || 12 January 1694 || [[Theodorious Paleologus]]<br />{{small|[[Barbados|Barbadoski]] [[gusar]]}} || Asgust–Decembar 1693. || Do 5 mjeseci || |- | Christine Marie Jacqueline Henriette FitzJames<br />{{small| Francuska [[časna sestra]] }} || 29. Maj 1703. || [[Henry FitzJames]]<br />{{small| Jakobinski plemić }} || 16. Decembar 1702. || 5 mjeseci, 13 dana || |- | [[Edward Ward, 9. baron Dudley]]<br />{{small| Britanski plemić }} || 16. Juni 1704. || [[Edward Ward, 8. Baron Dudley]] || 28. Mart 1704. || {{ntsh|80}}2 mjeseca, 15 dana || [[Male bokinje]]. |- | [[Frederick Christian, Markgrof od Brandenburga-Bayreutha |Frederick Christian]]<br />{{small| Markgrof od Brandenburga-Bayreutha }}|| 17. Juli 1708. || [[Kristijan Henri, markgrof od Brandenburg-Kulmbaha |Christian Henry]]<br />{{small| Markgrof od Brandenburg-Kulmbaha }} || 5. April 1708. || 3 mjeseca, 12 dana || |- | {{nowrap|[[Georg Wilhelm Richmann]]}}<br />{{small|[[ Švedski fizičar iz Livonije }} || 22. Juli 1711. || Njegov otac || || || [[Kuga]] |- | [[William IV, Prince of Orange |William IV]]<br />{{small| Državnik Holandske Republike }} || 1&nbsp;Septembar&nbsp;1711 .|| [[John William Friso, Princ od Orangea |John William Friso]]<br />{{small|[[Prince of Orange]]}} || 14 July 1711 || {{ntsh|50}}1 month, 15 days || Drowning in a [[ferryboat]] accident. |- | [[Robert Petre, 8. baron Petre]]<br />{{small| Britanski plemić i hortikulturist }} || 3. Juni 1713. || [[Robert Petre, 7. Baron Petre]] || 22. Mart 1713. || 2 mjeseca, 7 dana || Male boginje |- | [[Edmund Pendleton]]<br />{{small| Američki političar }} || 9- Septembar 1721. || Henry Pendleton || 1721. || 4 mjeseca || |- | [[John Morton (političar)|John Morton]]<br />{{small|Američki političar}} || 1725 || John Morton, Sr. || 1724. || || |- | [[Sir Brook Bridges, treći baronet]]<br />{{small|Britanski političar}} || 17. Septembar 1733. || Sir Brook Bridges, drugi baronet || 23. Maj 1733.<ref>{{usurped|1=[https://web.archive.org/web/20080501224809/http://www.leighrayment.com/baronetage/baronetsB5.htm leighrayment, The Baronetage]}}. Retrieved 14 March 2014</ref> || 3 mjeseca, 22 dana || |- | [[Barbara Herbert, Grofica od Powisa |Barbara Herbert]]<br />{{small| Grofica od Powisa }} || 24. Juni 1735. || Edward Herbert<br />{{small|Britanski aristokrat}} || oko Marta 1735. || 3 mjeseca || |- | [[Caroline Matilda od Velike Britanije|Caroline Matilda]]<br />{{small| Kraljica supruga [[Danska|Danske[[ i [[Norvešla|Norveške]]}} || 11. Juli 1751. || [[Frederick, Princ os Walesa]] || 20. Mart 1751. || 3 mjeseca, 17 dana || [[Plućna embolija]]. |- | [[Thomas Chatterton]]<br />{{small| Engleski pjesnik i falsifikator }} || 20. Novembar 1752. || Thomas Chatterton Sr.<br />{{small| Engleski pjesnik i muzičar}} || 7. Avgust 1752.<ref>[[s:Chatterton, Thomas (DNB00)|Wikisource]]. Retrieved 14 March 2014</ref> || 3 mjeseca, 13 dana || |- | [[John Hamilton, 1. markiz od Abercorna]]<br />{{small| Irski plemić i političar }} ||Juli 1756. || [[John Hamilton|John Hamilton, Sr.]]<br />{{small|[[ oficir [[Kraljevska mornarica| Kraljevske mornarice[[ }} ||Decembar 1755. || 7 mjeseci || Slučajno [[utapanje]] tokom obavljanja dužnosti. |- |[[Magnus Fredrik Brahe]] [[Lord Marshal (Švedska)|Švedski lord maršal]] |15. Oktobar 1756. |[[Erik Brahe (1722–1756)|Erik Brahe]] Grof i političar |23. Juli 1756. |3 mjeseca | Pogubljenje zbog izdaje nakon [[Državni udar 1756.|Državnog udara 1756.]]. |- | [[Princ Frederick Ferdinand Constantin od Saxe-Weimar-Eisenacha|Frederick Ferdinand Constantin]]<br />{{small|Princ od Saxe-Weimar-Eisenacha}} || 8. Septembar 1758. || [[Ernest Augustus II, Vojvoda od Saxe-Weimar-Eisenacha|Ernest Augustus II]]<br />{{small| Vojvoda od Saxe-Weimar-Eisenacha}} || 28. Maj 1758. || 3 mjeseca || |- | [[Marie Tussaud]]<br />{{small| Francuski umjetnik voska }} || 1. Decembar 1761. || Joseph Grosholtz || Sep-Okt 1761. || 2 mjeseca || |- | [[Elizabeth Simcoe]]<br />{{small|[[ Kanađani engleskog porijekla|Britansks kanadska umjetnica }} || 22. Septembar 1762. || Thomas Gwillim<br />{{small| Vojni oficir }} || 29. Januar 1762. || 7 mjeseci, 22 dana| Ubijen ili na drugi način poginuo u [[Sedmogodišnji rat|Sedmogodišnjem ratu]].<ref>{{cite book |last1=Beacock Fryer |first1=Mary |title=Elizabeth Posthuma Simcoe 1762-1850. A Biography |date=1989 |publisher=Dundurn |location=Toronto, London |pages=10–12}}</ref> |- | [[Benedict Joseph Flaget]]<br />{{small|[[Francuska|Francusko]- [[Amerika|Američki]] [[bikup]]}} || 7. Novembar 1763. || Njegov otac<ref>[http://www.newadvent.org/cathen/06093a.htm ''Catholic Encyclopedia'']</ref> || || || |- | [[Andrew Jackson]]<br />{{small|7. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država }} || 15. Mart 1767. || Andrew Jackson, Sr.<br />{{small|[[Irski Amerikanac]] kolonist}} || oko 23. Februara 1767. || Oko 21 dam || Nesreća prilikom sječe drva. |- | [[Lord William Russell]]<br />{{small|Britanski političar}} || 20. Avgust 1767. || [[Francis Russell, Markiz od Tavistocka|Francis Russell]]<br />{{small| Markiz od Tavistocka }} || 22. Mart 1767. || 5 mjeseci|| Pad s [[konj]]a. |- | [[Sawai Madhavrao]]<br />{{small|12. [[Peshwa]] iz [[Maratsko carstvo|Maratskog carstva]]}} || 18. April 1774. || [[Narayan Rao]]<br />{{small|10. pešva Maratskog carstva }} || 30. Avgust 1773. || 7 mjeseci || [[Ubistvo]] |- | [[Tenskwatawa]]<br />{{small|[[Shawnee]]ski prorok i vođa }} || Januar 1775. || Puckenshinwa<br />{{small| Vođa divizije Kispokotha [[pleme]]na Shawnee }} || 10. Oktobar 1774. || 3–4 mjeseca || Poginuo u [[Poginuo u [[Bitla kod Point Pleasanta|Bici kod Point Pleasanta]]. |- | [[Henry Howard, 13. grof od Suffolka]]<br />{{small| Nasljedni plemić}} || 8. Avgust 1779. || [[Henry Howard, 12. grof od Suffolka]]<br />{{small| Britanski nasljedni plemić i političar }} || 7 Mart 1779. || 5 mjeseci, 1 dan || |} ===19. stoljeće=== {| class="wikitable sortable" !Ime !Datum rođenja !Preminuli roditelj !Roditelj umro !Pauza !Uzrok smrti roditelja |- | [[Lord George Hill]]<br />{{small|Britanski političar}} || 9. Decembar 1801. || [[Arthur Hill, 2. Markiz od Downshirea]] || 7. Septembar 1801. || 3 mjeseca, 2 dana || [[Suicid]] |- | [[Louis Augustus, Vojvoda od Anhalt-Köthena|Louis Augustus Karl Frederick Emil]]<br />{{small|[[Anhalt-Köthen| Vojvoda od Anhalt-Köthena]]}} || 20. Septembar 1802. || [[Princ Louis od Anhalt-Köthena|Louis]]<br />{{small|Princ os Anhalt-Köthena}} || 16. Septembar 1802. || 4 dana || |- | [[William Holland Thomas]]<br />{{small| Američki trgovac, advokat, političar, vojnik.}} || 5 Februar 1805. || Richard Thomas || ?? || ?? || ?? |- | Sir [[George Grey]]<br />{{small| Britanski vojnik, istraživač, [[guverner]] }} || 14. April 1812. || Lt-Col George Grey || Rani April 1812- || Nekoliko dana || Poginuo u [[Opsada Badajoza (1812)|Bici kod Badajoza]]. |- | [[Arthur MacArthur Sr.]]<br />{{small|[[ Spisak guvernera Wisconsina | Guverner Wisconsina]] i djed [[Douglas MacArthur|Douglasa MacArthura]]}} || 26. Januar 1815. || Arthur MacArthur I || 19 Januar 1815. || 7 dana || |- | [[François Sabatier-Ungher]]<br />{{small| Francuski filantrop }} || 2. Juli 1818. || Njegov otac || Neposredno prije || ?? || |- | Charles de La Roche || 30 Mart 1820. || rowspan=4|[[Charles Ferdinand, vojvoda od Berryja|Charles Ferdinand]]<br />{{small|[[ Vojvoda od Berryja]]}} || rowspan=4|14. Februar 1820. || 1 mjesec, 16 dana || rowspan=4| Atentat od strane [[bonapartizam|bonapartiste]]. Svako dijete je rođeno drugoj majci. |- | Alix Mélanie Cosnefroy de Saint-Ange || 16. Septembar 1820. || 7 mjeseci, 2 dana |- | [[Henri, Grof od Chamborda]]<br />{{small|[[Legitimisti|Legitimni]] pretendent na francuski tron }} || 29&nbsp;Septembar&nbsp;1820. || 7 mjeseci, 15 dana |- | Ferdinand Oreille de Carrière || 10. Oktobar 1820. || 7 mjeseci, 25 dana |- | [[Rutherford B. Hayes]]<br />{{small|19. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država }} || 4. Oktobar 1822. || Rutherford Hayes, Jr.<br />{{small| Američki skladištar }} || 20. Juli 1822. || 1 mjesec, 22 dana || |- | [[Jemima Blackburn]]<br />{{small| Škotski slikar }} || 1. Maj 1823. || [[James Wedderburn]]<br />{{small|[[ Generalni advokat za Škotsku]]}} || 7. Novembar 1822. || 5 mjeseci, 23 dana|| |- | [[Anna Leonowens]]<br />{{small|Britanski nastavnik, ko-predmet predmeta ''[[Kralj i ja|Kralj i ja]]''}} || 5. Novembar 1831. || Thomas Edwards <br />{{small|Dužnosnica [[Istočnoindijska kompanija|Istočnoindijske kompanije]] }} || oko Avgusta 1831. || 3 mjeseca || |- | [[Henry B. Wheatley]]<br />{{small| Engleski autor, urednik i indekser }} ||1838. || Benjamin Wheatley<br />{{small|Auctioneer}} || || || |- | [[David Hyrum Smith]]<br />{{small| Vođa [[Zajednica Kristova|RLDS crkve]]}} || 7. Novembar 1844. || [[Joseph Smith]]<br />{{small| Osnivač [[Pokret svetaca posljednjih dana|Pokreta svetaca posljednjih dana]]}} || 27. Juni 1844. || 4 mjeseca, 9 dana || [[Linčovanje]] dok čeka suđenje u zatvoru. |- | [[Tokugawa Iemochi]]<br />{{small|14. [[šogun]] of [[Tokugawa shogunate]] }}|| 17. Juli 1846. || [[Tokugawa Nariyuki]]<br />{{small| Gospodar [[Domen Wakayama|Domena Wakayama]]}} || 1. Juni 1846. || 1 mjesec, 16 dana|| |- | [[Chikako, Princeza Kazua]]<br />{{small| Supruga [[Tokugawa Iemochi|Tokugawe Iemochija]]}}|| 1. Avgust 1846. || [[Car Ninkō|Ninkō]]<br />{{small|[[Japanski car]]}} || 21. Februar 1846. || 5 mjeseci, 9 dana || |- | [[Horace Tabberer Brown]]<br />{{small|Britanski hemičar}} || 20. Julo 1848. || Njegov otac || || || |- |Helena Hedvig Klinckowström |30 septembar 1850. |Otto Wilhelm Klinckowström |27. Januar 1850. | | |- | [[Henry Waldegrave, 11. grof Waldegravea]]<br />{{small| Britanski ministar i plemić }} || 14. Oktobar 1854. || [[William Waldegrave, Viskont Chewtona]] || 8. Oktobar 1854. || 6 dana || Rane iz [[Bitka kod Alme|Bitke kod Alme]]. |- | [[Katherine Harley (sufražetkinja)|Katherine Harley]]<br />{{small|Britanska sufražetkinja}} || 3. Maj 1855. || John Tracy William French<br />{{small| Oficir Kraljevske mornarice } || 1854. || || |- | [[John Norton (novinar)|John Norton]]<br />{{small| Englesko-australijski novinar}} || 25. Januar 1857. || John Norton<br />{{small| Kamenorezac }} || || |- | [[Samuel Alexander]]<br />{{small|Britanski filozof}} || 6. Januar 1859. || Samuel Alexander, Sr.<br />{{small|[[Australija|Australijski]] [[sedlo|sedlar]]}} || || || |- | [[Motilal Nehru]]<br />{{small|36. i 47. [[Spisak predsjednika Indijskog nacionalnog kongresa|Predsjednik Indijskog nacionalnog kongresa]]}} || 6. Maj 1861. || Gangadhar Nehru<br/>{{small|posljednji [[Kotwal]] [[Delhi|Delhija]]}} || 4. Februar 1861. || 3 mjeseca, 2 dana || |- | [[Florence Maybrick]]<br />{{small|Britansko-Američka osuđena ubica}} || 3. Septembar 1862. || William George Chandler<br />{{small|Bankar i [[Gradonačelnik Mobilea]] || |- | [[Breaker Morant]]<br />{{small| Australijski vojnik i narodni heroj }} || 9. Decembar 1864. || Edwin Murrant<br />{{small|Engleski majstor [[sirotište|sirotišta]]}} v|| Agust 1864. || 4 mjeseca || |- | [[William George (advokat)|William George]]<br />{{small|Welški advokat}} || 23. Februar 1865. || William George<br />{{small| Welški učitelj }} || Jun 1864. || 8 mjeseci || [[Upala pluća]] |- | [[Frank Anstey]]<br />{{small|Australijski političar}} || 18. Avgust 1865. || Samuel Anstey<br />{{small| Engleski [[rudar]] željeza }} || oko Marta 1865. || 5 mjeseci || |- | [[Rua Kenana Hepetipa]]<br />{{small|[[Maori|Māorski]] prorok, [[iscjelitelj vjerom]] i aktivista}} || 1869 || Kenana Tumoana || Novembar 1868. || || Poginuo u [[Te Kootijev rat|Te Kootijevom ratu]]. |- | [[George Washington Lambert]]<br />{{small|Australijski umjetnik}} || 13. Septembar 1873. || George Washington Lambert, Sr. || 25 Juli 1873. || 1 mjesec, 16 dana || |- | [[Lionel Hichens|William Lionel Hichens]]<br />{{small|Engleski industrialac}} || 1. Maj 1874. || John Ley Hichens<br />{{small| Engleski ljekar i vojni hirurg }} || || || |- | [[Rudolf Besier]]<br /><small> Holandski/engleski dramaturg</small> || 2. Juli 1878. || Rudolf Besier, Sr. || oko Januara 1878. || oko 6 mjeseci || |- | [[Edwin Richards (hokej na travi)|Edwin William Gruffydd Richards]]<br />{{small| Welški olimpijski hokejaš }} || 15. Decembar 1879. || Edwin William Richards<br />{{small|Welški željezar}} || 3. Septembar 1879, || 3 mjeseca, 12 dana || [[Tifus]]. |- | [[Carl Schuricht]]<br />{{small| Njemački dirigent }} || 3. Juli 1880. || Carl Conrad Schuricht || Juni 1880. || oko 21 dan || Utopio se u [[Baltičko more|Baltičkom moru]], dok je pokušavao spasiti prijatelja. |- | [[Charles Edward, Vojvoda od Saxe-Coburga i Gothe |Charles Edward]]<br />{{small|[[Saxe-Coburg i Gotha| Vojvoda od Saxe-Coburga i Gothe]]}} || 19. Juli 1884. || [[Princ Leopold, vojvoda od Albanyja |Leopold, Xojvoda od Albanyja]]<br />{{small|Britanski princ}} || 28. Mart 1884. || 3 mkeseca, 18 dana || [[Hrmophilija|hemofiliji]]srodna [[moždano krvarenje]] nakon pada. |- | [[Chester W. Nimitz]]<br />{{small| Američki admiral flote }} || 24. Februar 1885. || Chester Bernard Nimitz || 14. Avgust 1884. || 6 mjeseci, 10 dana || |- | [[Abd al-Rahman al-Mahdi]]<br />{{small|[[Sudan]]ski [[imam]] [[Ansara (Sudan)|Ansare]], prvi [[Spisak šefova vlade Sudana|Glavni ministar Sudana]]}} ||15. Juli 1885. || [[Muhammad Ahmad]]<br />{{small| Sudanski samoproglašeni Mahdi }} || 22. Juni 1885. || 23 dams ||[[Tufus]]. |- | [[Clara Sipprell]]<br />{{small|[[Kanadsko-Američka]] fotografkinja}} || 31. Oktobar 1885. || Francis Sipprell || || || |- | [[Alfonso XIII]]<br />{{small|[[ Španska monarhija |Španski kralj]]}} || 17. Maj 1886. || [[Alfonso XII]]<br />{{small| Španski kralj }} || 25. Novembar 1885. || 5 mjeseci, 21 dam|| [[Dizenterija]] pogoršana [[tuberkuloza| tuberkulozom]]. |- | [[Li Dazhao]]<br />{{small| Suosnivač [[Komunistička partija Kine|Komunističke partije Kine]]}} || 29. Oktobar 1889. || Njegov [[otac]] || ||Nekoliko mjeseci || |- | [[Manuel Roxas]]<br />{{small| Predsjednik Filipina }} || 1. Januar 1892. || Gerardo Roxas y Arroyo || 21. April 1891. || 8 mjeseci, 11 dana || Ubijen od strane [[Civilna gard|Civilne garde]] |- | [[Charles Wilfred Orr]] <br /><small> Engleski kompozitor pjesama </small> || 31. Juli 1893. ||Njegov otac|| || || |- | [[Thomas Iorwerth Ellis]]<br />{{small|Welški klasik}} || 19. Decembar 1899. || [[Thomas Edward Ellis]]<br />{{small|Welški političar}} || 5. April 1899. || 8 mjeseci, 14 dana || |- | [[Mabel Mercer]]<br />{{small|Britansko-Amerićki [[džez]] pevač}} || 3. Februar 1900. || Njegov otac|| || || |} ===20. stoljeće=== {| class="wikitable sortable" !Ime !Datum rođenja !Preminuli roditelj !Roditelj umro !Pauza !Uzrok smrti roditelja |- | [[Stanley Kunitz]]<br />{{small|Američki pjesnik}} || 28. Juli 1905. || Solomon Z. Kunitz<br />{{small| Imigrantska [[ruski Jevrej]] krojač }} || Juni 1905. || 6 sedmica || [[Suicid]] pijenjem [[karbolna kiselina| karbolne kiseline]] nakon što je [[bankrot]]irao. |- | [[Johan Kjær Hansen]]<br />{{small| Borac [[Danski otpor|Danskog otpora]]}} || 7. April 1907. || Hans Christian Johan Andreas Hansen<br />{{small| Proizvođač bicikala }} || 13. Decembar 1906. || 3 mjeseca, 22 dana || |- | [[Menachem Mendel Futerfas]]<br />{{small|[[Habad]]ski hasid }} || 22&nbsp;Septembar&nbsp;1907. || Menachem Mendel Futerfas || || || |- | [[Xiao Qian]]<br />{{small| Kineski esejist i prevoditelj}} || 27. Januar 1910. || Njegov otac || || || |- | [[John Jacob Astor VI]]<br />{{small| Američki brodarski biznismen }} || 14 Avgust 1912. || [[John Jacob Astor IV]]<br />{{small| Američki biznismen }} || 15. April 1912. || 3 mjeseca 28 dana || Potapanje broda Titanik]]. |- | [[Raoul Wallenberg]]<br />{{small| Švedski diplomata i humanitarac }} || 14. Avgust 1912. || Raoul Oscar Wallenberg<br />{{small|[[ oficir [Švedska mornarica|Švedske mornarice]] }} || Maj 1912. || 3 mjeseca || [[Kancer]]. |- | [[Red Skelton]]<br />{{small| Američki komičar }} || 18. Juli 1913. || Joseph Elmer Skelton<br />{{small| Trgovac mješovitom robom i bivši [[cirkus]]ki [[klovn]]}} || Mak 1913. || 2 mjeaeca|| |- | Cäzilia Gabriel<br/>{{small| Žrtva [[ Ubistvo u Hinterkaifecku|Hinterkaifeck]]}} || Januar 1915 .|| Karl Gabriel<br />{{small| Njemački vojnik }} || Decembar 1914. || 1 mjesec || Poginuo u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]]. |- | [[Georg Quistgaard]]<br />{{small Borac Danskog otpora }} || 19. Februar 1915. || Georg Brockhoff Quistgaard<br />{{small| Danski sekretar}} || 18. Decembar 1914. || 2 mjeseca, 1 dan || |- |[[Fred Ball]]<br />{{small| Izvršni direktor [[film]]skog studija }} |17. Juli 1915. |Henry Durell Ball<br /><small> [[Telefon]]ski radnik </small> |28. Februar 1915. |139 dana | Umro od [[tifusne groznica| tifusne groznice]]. |- | [[Alfred Shaughnessy]]<br />{{small| Engleski scenarist i producent }} || 19. Maj 1916. || Thomas Alfred Shaughnessy<br />{{small| Oficir kanadske vojske }} ||31. Mart 1916. ||50 dana || Poginuo u [[Prvi svjetski rat| Prvom svjetskom ratu]]. |- | [[Mihrişah Sultan (kćerka Šehzade Izzeddina)|Mihrişah Sultan]]<br />{{small|Otomansks princeza}} || 1. Jun 1916. || [[Şehzade Yusuf Izzeddin|Yusuf Izzeddin]]<br />{{small| Osmanski prijestolonasljednik }} || 1. Februar 1916. || 4 mjeseca || [[Suicid]] |- | [[Ronald R. Van Stockum]]<br />{{small|[[Brigadni Gceneral]] [[Marinski korpus Sjedinjenih Američkih Država |U.S. Marinaca]]}} || 8. Juli 1916. || Reginald George Bareham<br />{{small|Britsnski vojnik}} ||1. Juli 1916. || 1 sedmica || Poginuo u Prvom svjetskom ratu [[Bitka na Somi]]. |- | Edward Bell, Jr.<br />{{small|[[ Vođa eskadrile]] [[Kraljevsko ratno zrakoplovstvo]]}} || Oktobar 1918. || [[Edward Bell|Edward Bell, Sr.<br />{{small| Komandant [[Fudbal]]skog [[bataljon]]a}} ||24. Mart 1918. || 6 mjeseci || Poginuo u Prvom svjetskom ratu. |- | [[Aleksandr Solzhenitsyn]]<br />{{small| Ruski romanopisac }} || 11. Decembar 1918. || Isak Semjonovič Solženjicin <br />{{small|[[Oficir [[Carska ruska vojska| Carske ruske vojske]]}} || 15. Juni 1918. || 5 mjeseci, 25 dana || [[Nesreća u lovu]]. |- | [[Lawrence Ferlinghetti]]<br />{{small|Američkp plesnik}} || 24. Mart 1919. || Carlo Ferlinghetti<br />{{small| Italijanski [[imigrant]] }} || || || [[Srčani udar]] |- | [[John Mitchum]]<br />{{small|Amerićki glumac}} || 6- Septembar 1919. || James Thomas Mitchum || Februar 1919. || 7 mjesrci || Nesreća na željezničkoj pruzi. |- | Jehanne Rosemary Ernestine Beaumont || 7. Septembar 1919. || [[Dudley Beaumont]]<br />{{small| Oficir britanske vojske }} || 24. Novembar 1918. || 9 mjeseci || [[Španska gripa]]. |- | [[Kung Te-cheng]]<br />{{small|Last [[Duke Yansheng]]}}|| 23 February 1920|| Kong Lingyi<br />{{small|Duke Yansheng}} || 8 November 1919 || 3 months, 15 days || |- | [[Aleksandra od Jugoslavije |Alexandra]]<br />{{small| Posljednja [[kraljica supruga Jugoslavije]]}} || 25. Mart 1921. || [[Aleksandar od Grčke |Aleksandar]]<br />{{small|[[Grčko kralj]]}} || 25. Oktobar 1920. || 5 mjeseci || [[Sepsa]] od ugriza zatočenog [[berberski makaki| berberskog makakija]]. |- | [[Jules Olitski]]<br />{{small| Ukrajinsko-američki slikar, kipar }} || 27. Mart 1922. || Dževel Demikovski <ref>''New York Magazine'' (1 Oct 1973), Vol. 6, Nº 40, pg. 76</ref><br />{{small|[[Sovjetski Savez|Sovjetski]] [[Komesar]]}} || || Nekoliko mjeseci||[[Strijeljanje]] |- | [[Archduchess Elisabeth of Austria (1922–1993)|Elisabeth of Austria]]<br />{{small| Član [[Dom Habsburg-Lorraine|Doma Habsburg-Lorraine]]]}} || 31. Maj 1922. || [[Karlo I od Austrije | Karlo I]]<br />{{small| Posljednji [[car Austrije]] i kralj Ugarske }} || 1. April 1922. || 1 mjesec, 30 dana || [[Upala pluća]]. |- | [[Stephen Wurm]]<br />{{small| Mađarsko-australijski lingvista }} || 19. Avgust 1922. || Adolphe Wurm || || || |- | [[Mary Warnock, baronica Warnocks |Mary Warnock]]<br />{{small| Engleska filozofkinja }} || 14. April 1924. || Archibald Edward Wilson<br />{{small| Nastavnik na [[Winchester College| Winchester Collegeu]]}} || 1923. || || |- | [[Anthony Earnshaw]]<br />{{small|Englesku anarhist}} || 9. Oktobar 1924. || Njegov otac || || || |- | [[Felipe Rodríguez (pjevać)|Felipe Rodríguez]]<br />{{small| Portorikanski pjevač }} || 8. Maj 1926. || Njegov otac || || || |- | [[Erl Holliman]]<br />{{small|Američki glumac}} || 11. Septembar 1928- || William A. Frost<br />{{small|Američli farmer}} || || 6 mjeseci<ref name="auto6">{{cite news |date=October 5, 1991 |title=Veteran Holliman returns to TV |url=https://www.newspapers.com/clip/27712667/veteranhollimanreturnstotvpsilu/ |newspaper=[[Quad-City Times]] |page=2B |via=Newspapers.com |agency=New York Times}}</ref>|| |- | [[Zhu Rongji]]<br />{{small| Bivši kineski premijer }} || 23. Oktobar 1928- || Zhu Kuanshu<br />{{small|16. unuk [[car Hongwua| cara Hongwua]]}} || || || |- | [[Bertram Wainer]]<br />{{small| Australijski doktor i aktivista }} || 30. Decembar 1928. || Njegov otac || || || |- | [[Itamar Franco]]<br />{{small|33. predsjednik [[Brazil]]a }} || 28. Junu 1930. || Augusto César Stiebler Franco || April 1930. || 2 mjeseca || [[Malarija]].<ref>[http://noticias.uol.com.br/politica/ultimas-noticias/2011/07/03/corpo-de-itamar-franco-chega-a-juiz-de-fora-mg-onde-sera-velado.htm Corpo de Itamar Franco chega a Juiz de Fora (MG), onde será velado] UOL (''In Portuguese''), 3 July 2011, accessed in 29 November 2016.</ref> |- | [[Thomas Sowell]]<br />{{small|Američki ekonomista}} || 30. Jun 1930. ||Njegov otac || || || |- | [[Brian Sewell]]<br />{{small| Britanski likovni kritičar }} || 15. Juli 1931. || [[Peter Warlock]]<br />{{small| Britanski kompozitor i muzički kritičar (očinstvo tvrdi Sewell))}} || 17- Decembar 1930.|| 6 mjeseci, 26 dana || [[Trovanje]] ugljenim [[plin]]om. |- | [[Don Durant]]<br />{{small|Amerićki glumac}} || 20. Novembar 1932. || Njegov otac || Septembar–Oktobar 1932- || 2 mjeseca ||[[Kamion]]ska nesreća |- | [[Saddam Hussein]]<br />{{small|[[Irak|Irački]]i diktator}} || 28. April 1937. || Hussein Abd Al-Majid || || || [[Kancer]] |- | [[Ubistva Maura |Ian Brady]]<br />{{small| Britanski [[serijski ubica]]}} || 2. Januar 1938. || Njegov otac<br />{{small|( prema riječima njegove majke)}} || || 3 mjeseca || Nepoznato. Bradyjev otac nikada nije identifikovan, što dovodi u sumnju tvrdnje njegove majke. |- | [[Lee Harvey Oswald]]<br />{{small| Ubica [[John F. Kennedy|Johna F. Kennedyja]]}} || 18. Očtobar 1939. || Robert Edward Lee Oswald<br />{{small|[[ Vojska Sjedinjenih Američkih Država|Vojni veteran]] iz [[Prvi svjetski rat| Prvog svjetskog rata]]}} || 19. Avgust 1939. || 1 mjesec, 28 dans || [[Srčani udar]]. |- |[[Jacques Mairesse (ekonomista)|Jacques Mairesse]]<br />{{small| Francuski ekonomista }}|| 16. Avgust 1940. ||[[Jacques Mairesse (fudballer)|Jacques Mairesse]], Sr.<br />{{small| Francuski fudbaler}} ||13. juni 1940. || 2 mjeseca, 3 dana || Poginuo pri pokušaju bijega iz [[logor za ratne zarobljenike|logora za ratne zarobljenike]]] tokom [[Bitka za Francusku| Bitke za Francusku]]. |- | [[Edwin Wilson (poet)|Edwin Wilson]]<br />{{small| Australijski pjesnik }} || 27. Oktobar 1942. || Njegov otac || || || |- | [[Henry Cecil|Henry and David Cecil]]<br />{{small| Britanski treneri za [[bizanci|blizanačke]] [[trkaći konj|trkaće konje]] }} || 11. Januar 1943. || Henry Kerr Auchmuty Cecil<br />{{small|[[ Oficir Padobranskig puka (Ujedinjeno Kraljevstvo)| Padobranski puk]]}} || 30. Novembar – 2&nbsp;Decembar 1942. || 1 mjesec, 1–2 dana || Poginuo u [[Sjevernoafrička kampanja| Sjevernoafričkoj kampanji]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]].<ref name=guardian20130611>{{cite news|url= https://www.theguardian.com/sport/2013/jun/11/sir-henry-cecil |work= The Guardian |first= Julian |last= Wilson |title= Sir Henry Cecil obituary |date= 11 June 2013 |access-date= 5 July 2015}}</ref> |- | [[Sylvester McCoy]]<br />{{small| Britanski glumac i komičar }} || 20. Avgust 1943. || Percy Kent-Smith || 18. Juli 1943. || 1 mjesec, 2 dana || Poginuo u Drugom svjetskom ratu. |- | [[Ranulph Fiennes]]<br />{{small| Britanski istraživač i pisac }} || 7. Mart 1944. || Ranulph Twisleton-Wykeham-Fiennes<br />{{small| Komandant [[Kraljevski škotski sivi| Kraljevskih škotskih sivih]] }} || 24. Novembar 1943. || 3 mjeseca, 12 dana || Poginuo od [[mina|mine]] u Italiji dok je služio u [[Drugi svjetski rat| Drugom svjetskom ratu]].<ref>{{Cite news|last=Jinman|first=Richard|date=19 February 2019|title=Sir Ranulph Fiennes on rivalry, pain and the storage of amputated fingers|work=Sydney Morning Herald|url=https://www.smh.com.au/entertainment/sir-ranulph-fiennes-on-rivalry-pain-and-the-storage-of-amputated-fingers-20190218-h1be6y.html|access-date=4 August 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20190222153049/https://www.smh.com.au/entertainment/sir-ranulph-fiennes-on-rivalry-pain-and-the-storage-of-amputated-fingers-20190218-h1be6y.html|archive-date=22 February 2019}}</ref> |- | [[John Pelham, 9. grof od Chichestera |John Pelham]]<br />{{small|[[Grof od Chichestera]]}} || 14. April 1944. || [[John Pelham, 8. grof od Chichestera |John Pelham, Sr.]]<br />{{small| Britanski [[diplomat]] i kapetan [[Škotska garda|Škotske garde]]}} || 21. Februar 1944. || 1 mjesec, 22 dana || Poginuo u saobraćajnoj nesreći tokom služenja u Drugom svjetskom ratu. |- | [[Maria João Pires]]<br />{{small| Portugalsko-švicarska klasična pijanistica }} || 23. Juli 1944. || João Baptista Pires || 1. Juli 1944. || 22 dana || |- | [[Bernard Collaery]]<br />{{small| Australijski advokat i političar}} || 12. Oktobar 1944. || Edward Francis Collaery<br />{{small| Letački oficir [[ Kraljevske australijske zračne snage |RAAF]]-a}} || 29. Juni 1944. || 3 mjeseca 13 dana|| Poginuo u Drugom svjetskom ratu. |- | [[Edward Foljambe, 5. grof od Liverpoola |Edward Foljambe]]<br />{{small|[[ Grof od Liverpoola]]}} || 14. Novembar 1944. || Peter George William Savile Foljambe || 2. Septembar 1944. || 2 mjeseca, 12 dana || Poginuo u Drugom svjetskom ratu. |- | [[Joachim, 8. princ Murat |Joachim]]<br />{{small|8. princ Murat}} || 26. Novembar 1944. || [[Joachim, 7. princ Murat |Joachim]]<br />{{small|7. princ Murat }} || 20. Juli 1944. || 4 mjeseca, 6 dana || Poginuo u Drugom svjetskom ratu. |- | [[Konstanze von Schulthess]]<br />{{small|Njemački autor}} || 27. Januar 1945. || [[Claus von Stauffenberg]]<br />{{small| Oficir njemačke vojske }} || 21. Juli 1944. || 6 mjeseci, 6 dana || Pogubljen zbog [[Zavjera 20. jula|Zavjere 20. jula]] protiv [[Hitler]]a. |- | Eva Barbara Fegelein || 5. Maj 1945. || [[Hermann Fegelein]]<br />{{small| Visokorangirani nacistički oficir}} || 28. April 1945. || 6 dana || Pogubljenje |- | [[Frederica von Stade]]<br />{{small| Američki operni pjevač }} || 1. Juni 1945. || [[Charles S. von Stade]]<br />{{small|[[ Južnoafričko-američki prvak u [[polo]]u}} || 10. April 1945. || 1 mjesec, 20 dana || Poginuo u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu[[.<ref>Horace A. Laffaye, ''Polo in the United States: A History'', Jefferson, North Carolina: McFarland & Company, 2011, p. 355</ref> |- | [[Graça Machel]]<br />{{small| Mozambički političar }} || 17. Oktobar 1945. || Njegov otac|| 30. Septembar 1945. || 17 dana || <ref name=ThisDayLive-2014-08-16>{{cite news |url= http://www.thisdaylive.com/articles/graca-machel-there-is-nothing-exceptional-about-me-/186451 |title= Graca Machel: There Is Nothing Exceptional About Me... |date= 16 August 2014 |publisher= This Day Live |archive-url= https://web.archive.org/web/20150713231840/http://www.thisdaylive.com/articles/graca-machel-there-is-nothing-exceptional-about-me-/186451 |archive-date= 13 July 2015 |df= dmy-all }}</ref> |- | [[Bill Clinton]]<br />{{small|42. predsjednik [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država[[ }} || 19. Avgust 1946. || [[William Jefferson Blythe Jr.]]<br />{{small| Američki trgovački putnik }} || 17. Maj 1946. || 3 mjeseca, 2 dana || Utopio se u saobraćajnoj nesreći. |- | [[Peter Kocan]]<br />{{small| Australijski autor i pokušaj atentata na [[Arthur Calwell| Arthura Calwella]]}} || 4. Maj 1947. || Njegov otac || || 3 mjeseca || [[Saobraćaj]]na nesreća. |- | [[Pedro López (serijski ubica)|Pedro López]]<br />{{small|[[Kolumbija|Kolumbijski]] [[serijski ubica]] }} || 8. Oktobar 1948. || Midardo Reyes || 4. April 1948. || 6 mjeseci, 4 dana || Ubijen u ''[[La Violencia| La Violenciji]]''.<ref>Cowton, Michael (2020) ''Murders that shocked the world - 70s.'' Banovallum, 200 pages.</ref> |- | [[Jett Williams]]<br />{{small| Američki pjevač }} || 6. Januar 1953. || [[Hank Williams]]<br />{{small| Američki pjevač }} || 1. Januar 1953. || {{ntsh|5}}5 dana || [[Smrt Hanka Williamsa|Moguće [[srčani zastoj]] izazvan lijekovima. |- Gospel muzika | [[Wally Carr]]<br />{{small|[[ Australijjski aboridžini|Australijaki aboridžinski]] [[profesionalni bokser]]}} || 11. Avgust 1954. || Njegov otac || || 2 mjeseca || [[Suicid]] hicem iz vatrenog oružja. |- | [[Janet Lynn Skinner]]<br />{{small|Američki [[Gospel muzika|Gospel muzičar]]}} || 5. Juli 1955. || Billie Haille || || || [[Spinalni meningitis]] |- | [[Ahmed bin Saeed Al Maktoum]]<br />{{small|Predsjednik [[Uprava civilnog zrakoplovstva Dubaija|Uprave civilnog zrakoplovstva Dubaija]] i osnivač [[Grupa Emirates|Grupe Emirates]]}} || 1. Decembar 1958. || [[Saeed bin Maktoum bin Hasher Al Maktoum]]<br />{{small|[[Emir od Dubaia]]}} || 9. Septembar 1958. || 2 mjesca, 21 dan || |- | [[Tyrone Power Jr.]]<br />{{small|Američki glumac}} || 22. Januar 1959. || [[Tyrone Power]]<br />{{small|Američki glumac}} || 15. Novembar 1958. || 2 mjeseca, 7 dama || Fulminantna [[angina pektoris]] tokom snimanja akcione scene. |- | [[Antwone Fisher]]<br />{{small| Američki autor i [[filmski režiser]] }} || 3. Axgust 1959. || Eddie Elkins || || 2 mjeseca || Ubijen (upucan) od strane ljubomorne djevojke. |- | [[John Clark Gable]]<br />{{small|Američki glumac}} || 20. Mart 1961. || [[Clark Gable]]<br />{{small|Američki glumac}} || 16. Novembar 1960. || 4 mjeseca, 4 dana || [[[Srčani udar]] uzrokovan arterijskim krvnim [[ugrušak|ugruškom]]. |- | [[:fr:Yves Amu Klein|Yves Amu Klein]]<br />{{small| Francuski umjetnik }} || 6. Avgust 1962. || [[Yves Klein]]<br />{{small|Francuski umjetnik [[Novi realizam|Novog realizma]] }} || 6. Juni 1962. || {{ntsh|61}}2 mjeseca || Tri [[srčani udar|srčana udara]], prvi dok je gledao [[film o eksploataciji]] ''[[Mondo Cane]]''. |- | [[:pl:Sławomir Makaruk (podróżnik)|Sławomir Makaruk]]<br />{{small|Poljski putnik i fotograf}} || 4. Oktobar 1963. || [[:pl:Sławomir Makaruk (lotnik)|Sławomir Makaruk]]<br />{{small| Poljski pilot }} || 20. April 1963. || {{ntsh|167}}5 mjeseci, 13 dana || Nesreća na eksperimentalnom brodu[[jedrilica (avion)|jedrilica]] [[SZD-21 Kobuz]] |- | [[Tariq Al-Ali]]<br />{{small| [[Kuvajt]]ski glumac i komičar }} || 18. Januar 1966. || Njegov otac || || || |- | [[Rory Kennedy]]<br />{{small| Američki dokumentarni režiser }} || 12. Decembar 1968. || [[Robert F. Kennedy]]<br />{{small|[[ Senat Sjedinjenih Američkih Država | Senator]] [[SAD]] iz[[New York (stžava)|New Yorka]] i mlađi brat [[John F. Kennedy| John F. Kennedyja]]}} || 6. Juni 1968. || {{ntsh|189}}6 mjeseci, 6 dana || [[Atentat na Roberta F. Kennedyja | Atentat]] tokom kampanje za [[predsjednički predizbori Demokratske stranke 1968.| predsjedničke predizbore Demokratske stranke 1968]]. |- | [[Fred Hampton Jr.]]<br />{{small| Američki politički aktivista}} || 29. Decembar 1969. || [[Fred Hampton]]<br />{{small|Američki [[Marksizam-Lenjinizam |Marjsističko-Lenjinistički]] [[revolutionar]] i zamjenik predsjednika Stranke Crnih pantera }} || 4. Decembar 1969. || {{ntsh|189}}25 dana|| Ubijen od strane [[Čikaška policijska uprava|Čikaške policijske uprave]] u raciji. Status ovoga kao atentata je donekle sporan; međutim, mnogi izvori ovo vide kao atentat ili barem politički motivisano vansudsko pogubljenje, uz podršku [[FBI]]-jevog programa [[COINTELPRO]].<ref>{{Cite news|last1=Gottlieb|first1=Jeff|last2=Cohen|first2=Jeff|date=1976-12-26|title=Was Fred Hampton Executed?|journal=The Nation|language=en-US|url=https://www.thenation.com/article/society/was-fred-hampton-executed/|access-date=2021-01-15|issn=0027-8378|archive-date=2021-01-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20210109225117/https://www.thenation.com/article/society/was-fred-hampton-executed/|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|last=Martin|first=Alison|date=2020-12-02|title=This week in history: Fred Hampton's murder makes headlines|url=https://chicago.suntimes.com/2020/12/2/21841523/fred-hampton-black-panther-murder-chicago|access-date=2021-01-15|website=Chicago Sun-Times|language=en|archive-date=2021-02-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20210213123437/https://chicago.suntimes.com/2020/12/2/21841523/fred-hampton-black-panther-murder-chicago|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|last=Lee|first=William|title=In 1969, charismatic Black Panthers leader Fred Hampton was killed in a hail of gunfire. 50 years later, the fight against police brutality continues|url=https://www.chicagotribune.com/news/ct-black-panthers-raid-fred-hampton-50-years-20191203-kbzgztrvtfh7tp7x4ggtvhncpm-story.html|access-date=2021-01-15|website=chicagotribune.com|date=3 December 2019 |archive-date=2021-01-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20210109225115/https://www.chicagotribune.com/news/ct-black-panthers-raid-fred-hampton-50-years-20191203-kbzgztrvtfh7tp7x4ggtvhncpm-story.html|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite book|last=Haas|first=Jeffrey|title=The Assassination of Fred Hampton: How the FBI and the Chicago Police Murdered a Black Panther|publisher=Lawrence Hill Books|year=2011|isbn=978-1-56976-709-2|location=|pages=}}</ref><ref>{{Cite web|last1=Taylor|first1=G. Flint, Founding Partner, People's Law Office|author1-link=G. Flint Taylor|date=2012-12-05|title='Nothing but a Northern Lynching': The Assassination of Fred Hampton|url=https://www.huffpost.com/entry/fred-hamptom-death_b_2234651|access-date=2021-01-15|website=HuffPost|language=en|archive-date=2021-05-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20210514150240/https://www.huffpost.com/entry/fred-hamptom-death_b_2234651|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|title=The Assassination · The Assassination of Fred Hampton · Digital Chicago|url=https://digitalchicagohistory.org/exhibits/show/fred-hampton-50th/the-assassination|access-date=2021-01-15|website=digitalchicagohistory.org|archive-date=2020-11-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20201102022639/https://digitalchicagohistory.org/exhibits/show/fred-hampton-50th/the-assassination|url-status=live}}</ref> |- | [[Brandon Teena]]<br />{{small| Američka žrtva ubice transfobnog zločina iz [[mržnja|mržnje]]}} || 12. Decembar 1972. || Patrick Brandon || 7. April 1972. || {{ntsh|249}}8 mjeseci, 5 dana || Automobilska saobraćajna nesreća. |- | [[Philippe Cousteau Jr.]]<br />{{small| Francusko-američki okeanograf i aktivista za zaštitu okoliša}} || 20. Januar 1980.|| [[Philippe Cousteau]]<br />{{small| Francuski filmski snimatelj }} || 28. Juni 1979. || {{ntsh|206}}6 mjeseci, 21 dan || [[Avion]]ska nesreća. |- | [[Diana Yukawa]]<br />{{small| Japansko-britanska violinistica i kompozitorica }} || 16. Septembar 1985. || Akihisa Yukawa<br />{{small| Japanska bankarica }} || 12. Avgust 1985. || {{ntsh|35}}1 mjesec, 4 dana || Sudar ns [[Let 123 kompanije Japan Air Lines|Letu 123 kompanije Japan Air Lines]] . |- | Nataša Ignatenko<br />{{small|Žrtva [[Černobilska katastrofa|Černobilske katastrofe]]}} || 1986. || [[Vasilij Ignatenko]]<br />{{small| Sovjetski vatrogasac }} || 13. Maj 1986. || || [[Akutni radijacijski sindrom]] zadobio se prilikom gašenja požara iznad eksplodiranog reaktora broj 4. |- | [[Gia Coppola]]<br />{{small| Američki filmski glumac }} || 1. Januar 1987. || [[Gian-Carlo Coppola]]<br />{{small| Američki filmski producent }} || 26. Maj 1986. || {{ntsh|220}}7 mjeseci, 3 dana || Nesreća s [[gliser]]om. |} == Posthumno rođenje nakon majčine smrti == Može se desiti da majka umre prije porođaja. To obično rezultira smrću djeteta, ali u izuzetnim slučajevima dijete, hirurški izvađeno iz majčine utrobe, može preživjeti. Postoji samo nekoliko takvih zapisa. Najpoznatiji je možda slučaj [[Raymond Nonnat|Raymonda Nonnata]] (1204–1240), španskog sveca u srednjem vijeku, koji je rođen na ovaj način. Njegov latinski pridjev također sugerira ovo ("nerođen").<ref>{{cite web | title=CATHOLIC ENCYCLOPEDIA: St. Raymond Nonnatus | url=https://www.newadvent.org/cathen/12671b.htm }}</ref> Sličan slučaj opisuje [[:it:Andrea Majocchi|Andrea Majocchi]] (1876–1965), italijanski doktor, koji u svojoj knjizi spominje slučaj u kojem su dvije žive bebe izvađene iz majčine utrobe prije porođaja i donesene doktoru, ali su tamo iznenada umrle.<ref>Andrea Majocchi: ''A műtőlámpa fényében. Egy sebész önéletrajza'', Dante Könyvkiadó, Budapest, 1940 (in Hungarian)</ref> U 2024., palestinska beba je izvađena iz majčine utrobe u 30. sedmici trudnoće nakon što je njena majka poginula u napadu [[dron]]om. Beba je umrla u inkubatoru nekoliko dana kasnije.<ref>{{cite web | title=Gaza baby girl saved from dead mother's womb dies in incubator | url=https://www.aljazeera.com/news/2024/4/26/gaza-baby-girl-saved-from-dead-mothers-womb-dies-in-incubator }}</ref> Moderne medicinske tehnologije omogućavaju održavanje [[homeostaza|homeostaze]] i cjelokupne funkcije organa kod [[trudnica]] sa moždanom smrću kako bi se osigurao pravilan razvoj fetusa, što dovodi do uspješnog porođaja zdravog djeteta.<ref>{{cite journal | pmc = 8141338 | pmid=34001845 | doi=10.12659/AJCR.930926 | volume=22 | title=Delivery of a Healthy Baby from a Brain-Dead Woman After 117 Days of Somatic Support: A Case Report | year=2021 | journal=Am J Case Rep | last1 = Gal | first1 = R | last2 = Zimova | first2 = I | last3 = Antoni | first3 = H | last4 = Minarcikova | first4 = P | last5 = Ventruba | first5 = P | last6 = Hruban | first6 = L | last7 = Hrdy | first7 = O}}</ref> Takozvani [[porođaj u kovčegu]] se snažno razlikuje od "rođenja" nakon smrti majke. Ovo je inverzno od prvog. Ovdje se beba zapravo rodi, ali je već mrtva. Razlikuje se od normalnog [[mrtvorođenče| mrtvorođenja]] po tome što je ovdje majka već također mrtva, a samo plinovi raspadanja / kontrakcija tijela u njoj istiskuju također mrtvo tijelo bebe. ==Religijske i mitološke osobe rođene posthumno== [[biblija|Biblijski]] [[Stari zavjet]] spominje dva imenovana slučaja posthumne djece: *Ašhur, najmlađi sin [[Hezron]]a, rođen kada mu je otac umro u dobi od preko 60 godina. (1. Ljetopisa 2:21, 24) *[[Ikabod]], koji je rođen kada je njegova majka, koja je kasnije umrla, čula vijest da su mu otac [[Ofni i Finehas|Finehas]] ubijeni u [[Bitka kod Afeka|Bici kod Afeka]], a djed po ocu [[Eli (biblijska ličnost)|Eli]] slučajno ubijen nakon toga. (1. Samuelova 4:19–22) === Indijska mitologija === * [[Parikšit]], jedini preživjeli iz [[dinastija Kuru|Dinastije Kuru]] u ''[[Mahabharata|Mahabharati]]'', rođen je nakon što je njegov otac [[Abhimanju]] poginuo u [[rat na Kurukšetri|Ratu na Kurukšetri]]. === Grčka mitologija === * Za boga liječnika [[Asklepije|Asklepija]] kaže se da je rođen [[carski rez|carskim rezom]], nakon što je njegovu majku [[Kirena (mitologija)|Kirenu]] na [[Olimp]]u ubila njegova tetka [[Artemida]].<ref name="Quigley"/> * Kaže se da je bog vina [[Dioniz]] spašen iz pepela svoje majke [[Semela|Semele]] nakon što ju je njegov otac [[Zeus]] nevoljno spalio dok je bila trudna s njim. Zeus je zatim posijao Dionisa na njegovu preponu dok se nije potpuno rodio. === Keltska mitologija === * [[Fionn mac Cumhaill]], rođen nakon što je njegov otac Cumhall mac Trénmhoir poginuo u bitci. * [[Putovanje Máela Dúina|Máel Dúin]], sin ratnika Aililla Ochaira Agre ==Izmišljeni likovi rođeni posthumno== *[[Macduff (Macbeth)|Macduff]], lik u [[Shakespeare]]ovom ''[[Magbet]]'', otkrio je da nije doslovno rođen, već odvojen od svoje [mrtve] majke, što je upotpunilo obrat u radnji. *U bajci [[Ljepotica i zvijer]] Gabrielle-Suzanne de Villeneuve, prinčev otac, kralj, umro je mjesecima prije njegovog rođenja. *Pjesma [[Irski republikanci]] "The Broad Black Brimmer" govori o dječaku čiji je otac umro prije njegovog rođenja. *U [[Avanture Sinbada]]'': TV serija, 11. epizoda "Princ koji nije bio" Čovjek pokušava iskorijeniti bratovljevu lozu ubivši svog brata i jedinog nećaka. Kasnije se otkriva da je njegova snaha trudna. *Lik character [[David Copperfield (lik)|David Copperfield]] [[Charles Dickens|Charlesa Dickensa]] bio je posthumno dijete, čiji je otac umro šest mjeseci prije njegovog rođenja.<ref>{{cite web|url= http://www.blundeston.org.uk/copperquotes.html |publisher= Blundeston |title=David Copperfield |access-date= 5 July 2015}}</ref> Još jedan Dickensov lik, Oliver Twist, bio je posthumno ubijen jer mu je majka umrla tokom porođaja. *U epizodi ''[[Noćna mora u Ulici brijestova 5: Dijete iz snova]]'', beba Jacob je rođena nakon što je njegovog oca Dana ubio Freddy. *U seriji ''[[Igre gladi]]'', sestra [[Gale Hawthorne]], Posy, rođena je ubrzo nakon što im otac pogine u eksploziji rudnika, a sin Finnicka Odaira rođen je mjesecima nakon njegove smrti u borbi. *[[John Connor]], glavni lik u franšizi [[Terminator (franšiza)|''Terminator'']], i sin [[Sarah Connor (Terminator)|Sarah Connor]] i [[Kylea Reesea]] (putnika kroz vrijeme iz budućnosti), začet je neposredno prije nego što mu je otac ubijen. Kao odrasla osoba, John je zapravo bio odgovoran za odabir Reesea (koji nije bio svjestan njihove veze) da se vrati u prošlost. *Lik iz serije ''[[Noughts & Crosses (roman serija)|Noughts & Crosses]]'', Callie-Rose Hadley, rođena je nakon pogubljenja svog oca, Calluma McGregora. *U britanskoj televizijskoj [[sapunica|sapunici]] ''[[Ulica krunidbe]]'', Liam Connor Jr. rođen je u julu 2009. godine; njegovog oca i imenjaka [[Liam Connor|Liam Connor]] je naredio ubistvo [[Tony Gordon]] samo kratko nakon Liamovog začeća u oktobru 2008. godine. *Roman [[Stephen King]] ''[[Carrie (roman)|Carrie]]'' ukratko govori o roditeljima naslovnog lika, Margaret i Ralphu Whiteu. Ralph, građevinski radnik, oplodio je Margaret, samo da bi poginuo u građevinskoj nesreći neposredno prije rođenja njihove kćerke. *U ''[[Berserk (manga)|Berserk]]'', glavni lik Guts je pronađen nakon što ga je porodio viseći leš. *''[[Greyexa Anatomija]]'': [[Derek Shepherd]] poginuo je u saobraćajnoj nesreći u 11. sezoni, devet mjeseci prije rođenja svoje kćerke. *''[[Baahubali (franšiza)|Bahubali serija]]'': Mahendra Bahubali je rođen ubrzo nakon što je njegov otac Amarendra Bahubali ubijen. *''[[Star Wars Rebels]]'': [[Kanan Jarrus]] poginuo je žrtvujući se spašavajući svoju ljubavnicu [[Hera Syndulla|Heru Syndullu]], koja je trudna s njihovim sinom, Jacenom Syndullom. *U djelu ''[[Pjesma leda i vatre]]'', princeza [[Daenerys Targaryen]] rođena je nekoliko mjeseci nakon smrti svog oca, kralja [[Aerysa II Targaryena]]. *''[[Avatar (franšiza)|Avatar]]'' [[Avatar (franšiza)|serija]]: Ljudski oblik Grace Augustine ubio je pukovnik [[Miles Quaritch]], ali njeno nesvjesno tijelo Avatara držano je u stazi i kasnije je rodilo Kiri. *U romanima Bridgerton i njihovoj [[Netflix]] adaptaciji, najmlađe dijete Hyacinth rađa se u sedmicama nakon očeve smrti od anafilaanog šoka uzrokovanog ubodom pčele. ==Također pogledajte== *[[Porođaj u kovčegu]] *[[Majćina smrt]] *[[Posmrtno uzimanje sperme]] ==Reference== {{reflist}} ==Vanjski linkovi== {{NIE Poster|Posthumno dijete}} *[https://web.archive.org/web/20080703222638/http://famous.adoption.com/famous/index-posthumous-child-ie-born-after-fathers-death.html Posthumous Child (i.e., Born After Father's Death)], Adoption.com [[Kategorija:Posthumna rođenja]] [[Kategorija:Društvo]] [[Kategorija:Sociologija]] [[Kategorija: Akušerstvo]] [[Kategorija:Neonatologija]] [[Kategorija:Nasljedno pravo]] aieruye3anlkmno0b2k5ugakhdxzo74 Wikipedia:Wiki voli ramazan 2026. 4 530471 3838236 3820078 2026-04-29T18:41:59Z Panasko 146730 3838236 wikitext text/x-wiki <div style="width: 99%; color: #111; {{box-shadow|0|0|6px|rgba(0, 0, 0, 0.55)}} {{border-radius|2px}}"> <div style="overflow:hidden; height:auto; background: #fff; width: 100%; padding-bottom:18px;"> <div style="font-size: 36px; margin-top: 24px;margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height: 1.2em;">{{{header|Wiki voli ramazan}}}<div style="margin-right:1em; float:right;">[[Datoteka:Wiki voli Ramazan.svg|180px]]</div> <div style="font-size: 24px; padding-top: 0px; margin-left: 16px; font-family: 'Linux Libertine',Georgia,Times,serif; line-height:1.2em; color: #666; "> </div> </div> <div style="vertical-align:middle; color: black; background-color:#fff"> <div style="background-color:#f0f0f0; padding: 16px; margin-top: -15px; font-size: 18px; font-weight: 200; line-height: 30px;"> '''Wiki voli Ramazan 2026.''' godišnje je međunarodno takmičenje koje organizuje Wikimedija zajednica za dokumentovanje i dijeljenje islamskih kultura i historije iz različitih regija svijeta. Takmičenje poziva učesnike da doprinesu pisanju i poboljšanju članaka na Wikipediji koji se odnose na islamsku kulturu i historiju tokom [[Ramazan]]a. Ova inicijativa stavlja poseban naglasak na poboljšanje sadržaja Wikipedije o islamskim temama na različitim jezicima, osiguravajući raznoliku i inkluzivnu zastupljenost. Svake godine zajednica bira novu temu koja ističe kulturno bogate i vizuelno privlačne teme, podstičući dublje istraživanje islamske tradicije i naslijeđa. Ovi doprinosi se proširuju i na druge web stranice projekta [[Fondacija Wikimedia|Wikimedia fondacije]]. <div style="text-align:center;">{{Clickable button 2|Prijavi se|url={{fullurl:{{FULLPAGENAME}}/Učesnici}} |class=mw-ui-progressive}} {{Clickable button 2|Dodaj članke|url=https://fountain.toolforge.org/editathons/wvr2026|class=mw-ui-progressive}} </div> == Trajanje == '''16. februar''' 2026 00:01 – '''28. mart''' 2026. 23:59 == Opseg tema == Saradnici se ohrabruju da se fokusiraju na sljedeće teme: * ''Vjerske prakse'': Članci o [[post]]u, [[namaz]]u, [[zekat]]u i proslavama [[Ramazanski bajram|Ramazanskog bajrama]]. * ''Historija Ramazana'': Historijski nastanak i razvoj Ramazana tokom vremena. * ''Kulturni aspekti'': Kako se ramazan obilježava u različitim zemljama i zajednicama, uključujući kulturne tradicije kao što su [[iftar]] i [[sehur]]. * ''Značajne ličnosti'': Doprinosi ključnih islamskih učenjaka, vjerskih vođa i značajnih ličnosti vezanih za Ramazan. * ''Ramazan i umjetnost'': Poezija, muzika i književnost inspirisana Ramazanom i kako je Ramazan utjecao na kulturnu proizvodnju. * ''Hrana i tradicija'': članci o tradicionalnoj ramazanskoj hrani, receptima za iftar i suhor i kulinarskim običajima u različitim kulturama. * ''Članci izvan ovog opsega'' mogu biti prihvaćeni sve dok doprinose širem razumijevanju Ramazana. Prijave trebaju pokrivati temu na sveobuhvatan način. Članci bi trebali ići dalje od osnovnih definicija i pružiti pronicljive i detaljne informacije. Najmanje 400 riječi čistog novog sadržaja je potrebno za novostvoreni članak, a najmanje 300 riječi čistog novog sadržaja je potrebno za poboljšani članak, podnesci moraju pokazati nivo posvećenosti i detalja da bi bili podobni. Kvalitet, detaljnost, istraživanje i sveobuhvatnost su važniji od dužine članka. Stub članci se neće uzeti u obzir. == Pravila == '''Sažeto: Napravite nove članke ili proširite postojeće vezane za temu u periodu od '''16. februar''' 2026 00:01 – '''28. mart''' 2026. 23:59''' * Članak treba proširiti ili napraviti između 16. februara i 28. marta * Članak mora imati barem 3.500 bajtova i barem 450 riječi <small>(ne računaju se infokutija, šabloni itd.).</small> * Članak mora ispunjavati kriterij [[Wikipedia:Relevantnost|relevantnosti]]. * Članak mora imati pristojne reference; sumnjivi ili kontroverzni iskazi u članku trebaju biti potvrđeni referencama. * Članak ne smije biti mašinski preveden i treba biti formatiran u skladu s pravilima Wikipedije. * Ne smije biti problema sa člankom (kršenje autorskih prava, relevantnost itd.). * Članak ne smije biti spisak. * Članak ne smije biti siroče. * Članak treba biti informativan. * Članak treba da bude u okviru teme. == Članci == {{Stubičasti dijagram | naslov = Wikipedia voli ramazan 2026. | širina = 300px | širina_stubovima = 60% | lijevo1 = Autor | desno1 = Broj članaka | maks = 25 |ime_stuba1= [[User:Panasko|Panasko]] |boja_stuba1=gold |cifra_stuba1=21 |ime_stuba2= [[Korisnik:KWiki|KWiki]] |boja_stuba2= silver |cifra_stuba2=0 |ime_stuba3= [[User:Z1KA|Z1KA]] |boja_stuba3=#f8e6c4|cifra_stuba3=0 |ime_stuba4= |boja_stuba4=#e7e684|cifra_stuba4=0 }} == Organizatori == * [[Korisnik:Panasko|Panasko]] [[Kategorija:Wikipedia:Wiki voli ramazan|2026]] [[Kategorija:Wikipedia:Wiki voli ramazan 2026.|*]] 5f1vhac2cu5vzqu4mzd4l4qcabyk7sg Kemal Ademović 0 531808 3838010 3822495 2026-04-29T13:28:52Z Z1KA 87045 [[Kategorija:Političari stranke Crvene linije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838010 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Kemal Ademović | slika = Kemal Ademović (2025-09-24).jpg | opis_slike = | redoslijed = Delegat u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]] | vrijeme_na_vlasti = 16. februar 2023 – | redoslijed2 = Zastupnik u [[Skupština Kantona Sarajevo|Skupštini Kantona Sarajevo]] | vrijeme_na_vlasti2 = 11. novembar 2010 – 16. novembar 2018. | redoslijed3 = Direktor [[Agencija za istraživanje i dokumentaciju|Agencije za istraživanje i dokumentaciju]] | vrijeme_na_vlasti3 = 1996–2001. | prethodnik3 = | nasljednik3 = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1961|08|10}} | mjesto_rođenja = [[Srebrenica]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|NRBiH]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | puno_ime = | nacionalnost = [[Bošnjaci|Bošnjak]] | etnicitet = | politička_stranka = [[Nezavisni kandidat|Nezavisan]] {{Small|(od 2026)}}<br>[[Narod i pravda]] {{Small|(2018–2026)}}<br>[[Stranka demokratske akcije|SDA]] {{Small|(do 2018)}} | supruga = | djeca = 2 | obrazovanje = '''Srednje:''' [[Srednja policijska škola u Sarajevu|Srednja škola unutrašnjih poslova]], [[Sarajevo]] (1980)<br>'''Visoko:''' [[Pravni fakultet u Sarajevu|Pravni fakultet]], [[Univerzitet u Sarajevu]] (1992) | zanimanje = Političar | vjera = [[Sunitski islam]] | potpis = | veb-sajt = | nagrade = | pripadnost = {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}} | vojska = [[Datoteka:Logo of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|15px]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armija Republike BiH]] | godine_službe = 1992–1995. | čin = | komandovao = | ratovi = [[Rat u Bosni i Hercegovini]] | ordeni = [[Datoteka:BIH Order of the Golden Lilly 1st Class.png|25px]] [[Zlatni ljiljan|Orden Zlatnog ljiljana]]<br>[[Datoteka:Zlatna policijska značka Republike Bosne i Hercegovine.png|25px]] Zlatna policijska značka }} '''Kemal Ademović''' (rođen 10. augusta 1961) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Bošnjaci|bošnjački]] [[političar]], bivši obavještajni službenik i delegat, odnosno član kolegija [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Doma naroda]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] od 2023. Bivši je član [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA) koju je napustio 2018. kako bi postao jedan od osnivača stranke [[Narod i pravda]] (NiP). Bivši je zastupnik u [[Skupština Kantona Sarajevo|Skupštini Kantona Sarajevo]] od 2010. do 2018, savjetnik [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine|ministra unutrašnjih poslova]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i direktor direktor [[Agencija za istraživanje i dokumentaciju|Agencije za istraživanje i dokumentaciju]] (AID) od 1996. do 2001.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://hamdocamo.wordpress.com/2017/11/22/biografija-drugog-ratnog-komadanta-keme-ademovica/|title=BIOGRAFIJA DRUGOG RATNOG KOMADANTA KEME ADEMOVIĆA|date=22. 11. 2017|website=hamdočamo|language=bs-BA|access-date=14. 3. 2026}}</ref> Trenutnu dužnost [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Predsjedavajući|predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH]] obavlja kao [[Nezavisni kandidat|nezavisni političar]], nakon što je istupio iz članstva NiP-a u martu 2026.<ref name=":2">{{Cite web|url=https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=pfbid0V9EQ4HFMTcPpxLBeWBHdzJPFsfG8sayANEGLTLTu5EZvcXoho4xhCgnyWXkTysYbl&id=61558545062968|title=Obavještavam javnost da sam danas podnio ostavku... - Kemal Ademović|date=29. 3. 2026|website=facebook.com|access-date=29. 3. 2026}}</ref><ref name=":3">{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/nakon-mjeseci-spekulacija-kemal-ademovic-napustio-stranku-narod-i-pravda/260329053|title=Nakon mjeseci špekulacija: Kemal Ademović napustio stranku Narod i pravda|date=29. 3. 2026|website=Klix.ba|access-date=29. 3. 2026}}</ref> == Biografija == === Rani život i obrazovanje === Rođen je 10. augusta 1961. u [[Srebrenica|Srebrenici]] u tadašnjoj [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|NR Bosni i Hercegovini]] ([[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslaviji]]). Osnovnu školu završio je u [[Vogošća|Vogošći]] 1976, dok je [[Srednja policijska škola u Sarajevu|srednju školu unutrašnjih poslova]] završio 1980. u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Nakon maturiranja zapošljava se kao policajac u Policiji Bosne i Hercegovine, a 1982. unaprijeđen je u Specijalnu jedinicu kao policajac-specijalac. [[Pravni fakultet u Sarajevu|Pravni fakultet]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]] završio je 1992. i iste godine postaje komandir Jedinice za obezbjeđenje. Pravosudni ispit položio je 2001. u Sarajevu.<ref name=":0" /><ref name=":1">{{Cite web|url=https://istinomjer.ba/akter/kemal-ademovic/|title=Kemal Ademović|last=Velić|first=Emir|date=19. 6. 2023|website=Istinomjer|language=bs-BA|access-date=14. 3. 2026}}</ref> Od januara 1994. unaprijeđen je na mjesto komandanta Specijalne jedinice [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Bosne i Hercegovine|MUP-a Republike BiH]]. U ratnom periodu je odlikovan sa najvišim priznanjima [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike BiH]]: "Zlatnom policijskom značkom" i "[[Zlatni ljiljan|Zlatnim ljiljanom]]."<ref name=":0" /><ref>{{Cite news|date=9. 2. 2020|title=Narod i pravda o Laburistima BiH: Napadi Fikreta Abdića su potvrda da smo na ispravnom putu|work=[[Klix.ba]]|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/narod-i-pravda-o-laburistima-bih-napadi-fikreta-abdica-su-potvrda-da-smo-na-ispravnom-putu/200209048|archive-url=https://web.archive.org/web/20200210142037/https://www.klix.ba/vijesti/bih/narod-i-pravda-o-laburistima-bih-napadi-fikreta-abdica-su-potvrda-da-smo-na-ispravnom-putu/200209048|archive-date=10. 2. 2020}}</ref> Nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] [[Rat u Bosni i Hercegovini|u BiH]], 1996. postaje direktor [[Agencija za istraživanje i dokumentaciju|Agencije za istraživanje i dokumentaciju]] (AID), na čijem čelu ostaje do 2001. Obnašao je i funkciju savjetnika [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine|ministra unutrašnjih poslova]] [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]].<ref name=":1" /> === Politička karijera === Kao član [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA) izabran je u [[Skupština Kantona Sarajevo|Skupštinu Kantona Sarajevo]] na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|općim izborima 2010]].<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/default.aspx?CategoryID=258&Lang=3|title=Potvrđeni rezultati - Opći izbori 2010.|date=11. 11. 2010|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=18. 7. 2025}}</ref> Ponovo je izabran četiri godine kasnije na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|općim izborima 2014]].<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/default.aspx?CategoryID=541&Lang=3|title=Potvrđeni rezultati - Opći izbori 2014.|date=10. 11. 2014|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=18. 7. 2025}}</ref> Tokom svog mandata, obavljao je funkciju zamjenika predsjedavajućeg skupštine.<ref name=":1" /> Ademović je napustio SDA u znak neslaganja kako bi se pridružio stranci [[Narod i pravda]] 2018.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/klub-sda-u-skupstini-ks-napustili-ademovic-okeric-i-mekic-pridruzili-se-konakovicu/180211041|title=Klub SDA u Skupštini KS napustili Ademović, Okerić i Mekić, pridružili se Konakoviću|date=11. 2. 2018|website=Klix.ba|language=bs|access-date=11. 2. 2018}}</ref> Bio je jedan od osnivača NiP-a i izabran je za njegovog zamjenika predsjednika 2021. Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|općim izborima 2018.]] bio je nosilac liste NiP-a za [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH]] ([[Izborna jedinica 3A za Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine|Izborna jedinica 3A]]), ali stranka nije osvojila nijedan mandat.<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/rezultati_izbora?resId=25&langId=1#/2/1/513/0/0/4498|title=Izborna jedinica 3A - Opći izbori 2018.|date=28. 10. 2018|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=14. 3. 2026}}</ref> Nakon [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|općih izbora 2022.]] delegiran je u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]] i postaje član kolegija 16. februara 2023.<ref>{{Cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/bih/809600/izabrano-rukovodstvo-doma-naroda-bih-spiric-predsjedavajuci-covic-i-ademovic-zamjenici|title=Izabrano rukovodstvo Doma naroda BiH: Špirić predsjedavajući, Čović i Ademović zamjenici|last=Sedin Spahić|date=16. 2. 2023|publisher=[[Dnevni avaz]]|access-date=16. 2. 2023}}</ref> Dana 29. marta 2026. Ademović je na svojoj službenoj [[Facebook]] stranici objavio da je podnio ostavku na svim stranačkim funkcijama i istupio iz članstva NiP-a.<ref name=":2" /> Ranije je stranku, zbog nesuglasica sa određenim članovima, napustio i njegov sin [[Jasmin Ademović|Jasmin]], te je zajedno s još nekoliko bivših članova NiP-a formirao stranku [[Crvene linije (Bosna i Hercegovina)|Crvene linije]].<ref name=":3" /> === Optužbe === U junu 2024. [[Tužilaštvo Bosne i Hercegovine]] pokrenulo je istragu protiv Ademovića, bivšeg direktora [[Obavještajno-sigurnosna agencija Bosne i Hercegovine|Obavještajno-sigurnosne agencije]] [[Osman Mehmedagić|Osmana Mehmedagića]] i bivšeg člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]] i predsjednika SDA [[Bakir Izetbegović|Bakira Izetbegovića]] nakon što ih je bivši obavještajni službenik [[Edin Garaplija]] optužio za umiješanost u kriminalnu organizaciju 1996, koja je vršila politički motivirana ubistva. Garaplija je bio svjedok na suđenjima ratnim zločincima [[Radovan Karadžić|Radovanu Karadžiću]] i [[Ratko Mladić|Ratku Mladiću]].<ref name="slobodnaevropa">{{Cite news|date=25. 6. 2024|title=Tužilaštvo BiH formiralo predmet protiv Izetbegovića, Mehmedagića i Ademovića|work=[[Radio Slobodna Evropa]]|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/garaplija-edin-izetbegovic-bakir-kemal-ademovic-osman-mehmedagic/33008783.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20250703020711/https://www.slobodnaevropa.org/a/garaplija-edin-izetbegovic-bakir-kemal-ademovic-osman-mehmedagic/33008783.html|archive-date=3. 7. 2025|access-date=14. 3. 2026}}</ref> === Privatni život === Oženjen je i otac dvoje djece. Njegov sin, [[Jasmin Ademović|Jasmin]] [[Jasmin Ademović|Ademović]], kao član NiP-a obavljao je funkciju predsjedavajućeg [[Gradsko vijeće Grada Sarajeva|Gradskog vijeća Grada Sarajeva]] od 2021. do 2025.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/jasmin-ademovic-izabran-za-predsjedavajuceg-gradskog-vijeca-sarajeva/210326056|title=Jasmin Ademović izabran za predsjedavajućeg Gradskog vijeća Sarajeva|last=N.V.|date=26. 3. 2021|publisher=Klix.ba|language=bs|access-date=26. 3. 2021}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Ademović, Kemal}} [[Kategorija:Rođeni 1961.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Srebrenica]] [[Kategorija:Bošnjački političari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Političari Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Političari Stranke demokratske akcije]] [[Kategorija:Političari Naroda i pravde]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Osumnjičeni kriminalci]] [[Kategorija:Dobitnici vojnog odlikovanja ''Zlatni ljiljan'']] [[Kategorija:Političari stranke Crvene linije]] 6fqdm57v1ewndn1iu2hk4ixp5joo8f3 3838011 3838010 2026-04-29T13:30:07Z Z1KA 87045 3838011 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Kemal Ademović | slika = Kemal Ademović (2025-09-24).jpg | opis_slike = | redoslijed = Delegat u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]] | vrijeme_na_vlasti = 16. februar 2023 – | redoslijed2 = Zastupnik u [[Skupština Kantona Sarajevo|Skupštini Kantona Sarajevo]] | vrijeme_na_vlasti2 = 11. novembar 2010 – 16. novembar 2018. | redoslijed3 = Direktor [[Agencija za istraživanje i dokumentaciju|Agencije za istraživanje i dokumentaciju]] | vrijeme_na_vlasti3 = 1996–2001. | prethodnik3 = | nasljednik3 = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1961|08|10}} | mjesto_rođenja = [[Srebrenica]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|NRBiH]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | puno_ime = | nacionalnost = [[Bošnjaci|Bošnjak]] | etnicitet = | politička_stranka = [[Crvene linije]] {{Small|(od 2026)}}<br>[[Nezavisni kandidat|Nezavisan]] {{Small|(2026)}}<br>[[Narod i pravda]] {{Small|(2018–2026)}}<br>[[Stranka demokratske akcije|SDA]] {{Small|(do 2018)}} | supruga = | djeca = 2 | obrazovanje = '''Srednje:''' [[Srednja policijska škola u Sarajevu|Srednja škola unutrašnjih poslova]], [[Sarajevo]] (1980)<br>'''Visoko:''' [[Pravni fakultet u Sarajevu|Pravni fakultet]], [[Univerzitet u Sarajevu]] (1992) | zanimanje = Političar | vjera = [[Sunitski islam]] | potpis = | veb-sajt = | nagrade = | pripadnost = {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}} | vojska = [[Datoteka:Logo of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|15px]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armija Republike BiH]] | godine_službe = 1992–1995. | čin = | komandovao = | ratovi = [[Rat u Bosni i Hercegovini]] | ordeni = [[Datoteka:BIH Order of the Golden Lilly 1st Class.png|25px]] [[Zlatni ljiljan|Orden Zlatnog ljiljana]]<br>[[Datoteka:Zlatna policijska značka Republike Bosne i Hercegovine.png|25px]] Zlatna policijska značka }} '''Kemal Ademović''' (rođen 10. augusta 1961) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Bošnjaci|bošnjački]] [[političar]], bivši obavještajni službenik i delegat, odnosno član kolegija [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Doma naroda]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] od 2023. Bivši je član [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA) koju je napustio 2018. kako bi postao jedan od osnivača stranke [[Narod i pravda]] (NiP). Bivši je zastupnik u [[Skupština Kantona Sarajevo|Skupštini Kantona Sarajevo]] od 2010. do 2018, savjetnik [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine|ministra unutrašnjih poslova]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i direktor direktor [[Agencija za istraživanje i dokumentaciju|Agencije za istraživanje i dokumentaciju]] (AID) od 1996. do 2001.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://hamdocamo.wordpress.com/2017/11/22/biografija-drugog-ratnog-komadanta-keme-ademovica/|title=BIOGRAFIJA DRUGOG RATNOG KOMADANTA KEME ADEMOVIĆA|date=22. 11. 2017|website=hamdočamo|language=bs-BA|access-date=14. 3. 2026}}</ref> Trenutnu dužnost [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Predsjedavajući|predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH]] obavlja kao [[Nezavisni kandidat|nezavisni političar]], nakon što je istupio iz članstva NiP-a u martu 2026.<ref name=":2">{{Cite web|url=https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=pfbid0V9EQ4HFMTcPpxLBeWBHdzJPFsfG8sayANEGLTLTu5EZvcXoho4xhCgnyWXkTysYbl&id=61558545062968|title=Obavještavam javnost da sam danas podnio ostavku... - Kemal Ademović|date=29. 3. 2026|website=facebook.com|access-date=29. 3. 2026}}</ref><ref name=":3">{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/nakon-mjeseci-spekulacija-kemal-ademovic-napustio-stranku-narod-i-pravda/260329053|title=Nakon mjeseci špekulacija: Kemal Ademović napustio stranku Narod i pravda|date=29. 3. 2026|website=Klix.ba|access-date=29. 3. 2026}}</ref> == Biografija == === Rani život i obrazovanje === Rođen je 10. augusta 1961. u [[Srebrenica|Srebrenici]] u tadašnjoj [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|NR Bosni i Hercegovini]] ([[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslaviji]]). Osnovnu školu završio je u [[Vogošća|Vogošći]] 1976, dok je [[Srednja policijska škola u Sarajevu|srednju školu unutrašnjih poslova]] završio 1980. u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Nakon maturiranja zapošljava se kao policajac u Policiji Bosne i Hercegovine, a 1982. unaprijeđen je u Specijalnu jedinicu kao policajac-specijalac. [[Pravni fakultet u Sarajevu|Pravni fakultet]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]] završio je 1992. i iste godine postaje komandir Jedinice za obezbjeđenje. Pravosudni ispit položio je 2001. u Sarajevu.<ref name=":0" /><ref name=":1">{{Cite web|url=https://istinomjer.ba/akter/kemal-ademovic/|title=Kemal Ademović|last=Velić|first=Emir|date=19. 6. 2023|website=Istinomjer|language=bs-BA|access-date=14. 3. 2026}}</ref> Od januara 1994. unaprijeđen je na mjesto komandanta Specijalne jedinice [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Bosne i Hercegovine|MUP-a Republike BiH]]. U ratnom periodu je odlikovan sa najvišim priznanjima [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike BiH]]: "Zlatnom policijskom značkom" i "[[Zlatni ljiljan|Zlatnim ljiljanom]]."<ref name=":0" /><ref>{{Cite news|date=9. 2. 2020|title=Narod i pravda o Laburistima BiH: Napadi Fikreta Abdića su potvrda da smo na ispravnom putu|work=[[Klix.ba]]|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/narod-i-pravda-o-laburistima-bih-napadi-fikreta-abdica-su-potvrda-da-smo-na-ispravnom-putu/200209048|archive-url=https://web.archive.org/web/20200210142037/https://www.klix.ba/vijesti/bih/narod-i-pravda-o-laburistima-bih-napadi-fikreta-abdica-su-potvrda-da-smo-na-ispravnom-putu/200209048|archive-date=10. 2. 2020}}</ref> Nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] [[Rat u Bosni i Hercegovini|u BiH]], 1996. postaje direktor [[Agencija za istraživanje i dokumentaciju|Agencije za istraživanje i dokumentaciju]] (AID), na čijem čelu ostaje do 2001. Obnašao je i funkciju savjetnika [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine|ministra unutrašnjih poslova]] [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]].<ref name=":1" /> === Politička karijera === Kao član [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA) izabran je u [[Skupština Kantona Sarajevo|Skupštinu Kantona Sarajevo]] na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|općim izborima 2010]].<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/default.aspx?CategoryID=258&Lang=3|title=Potvrđeni rezultati - Opći izbori 2010.|date=11. 11. 2010|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=18. 7. 2025}}</ref> Ponovo je izabran četiri godine kasnije na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|općim izborima 2014]].<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/default.aspx?CategoryID=541&Lang=3|title=Potvrđeni rezultati - Opći izbori 2014.|date=10. 11. 2014|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=18. 7. 2025}}</ref> Tokom svog mandata, obavljao je funkciju zamjenika predsjedavajućeg skupštine.<ref name=":1" /> Ademović je napustio SDA u znak neslaganja kako bi se pridružio stranci [[Narod i pravda]] 2018.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/klub-sda-u-skupstini-ks-napustili-ademovic-okeric-i-mekic-pridruzili-se-konakovicu/180211041|title=Klub SDA u Skupštini KS napustili Ademović, Okerić i Mekić, pridružili se Konakoviću|date=11. 2. 2018|website=Klix.ba|language=bs|access-date=11. 2. 2018}}</ref> Bio je jedan od osnivača NiP-a i izabran je za njegovog zamjenika predsjednika 2021. Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|općim izborima 2018.]] bio je nosilac liste NiP-a za [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH]] ([[Izborna jedinica 3A za Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine|Izborna jedinica 3A]]), ali stranka nije osvojila nijedan mandat.<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/rezultati_izbora?resId=25&langId=1#/2/1/513/0/0/4498|title=Izborna jedinica 3A - Opći izbori 2018.|date=28. 10. 2018|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=14. 3. 2026}}</ref> Nakon [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|općih izbora 2022.]] delegiran je u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]] i postaje član kolegija 16. februara 2023.<ref>{{Cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/bih/809600/izabrano-rukovodstvo-doma-naroda-bih-spiric-predsjedavajuci-covic-i-ademovic-zamjenici|title=Izabrano rukovodstvo Doma naroda BiH: Špirić predsjedavajući, Čović i Ademović zamjenici|last=Sedin Spahić|date=16. 2. 2023|publisher=[[Dnevni avaz]]|access-date=16. 2. 2023}}</ref> Dana 29. marta 2026. Ademović je na svojoj službenoj [[Facebook]] stranici objavio da je podnio ostavku na svim stranačkim funkcijama i istupio iz članstva NiP-a.<ref name=":2" /> Ranije je stranku, zbog nesuglasica sa određenim članovima, napustio i njegov sin [[Jasmin Ademović|Jasmin]], te je zajedno s još nekoliko bivših članova NiP-a formirao stranku [[Crvene linije (Bosna i Hercegovina)|Crvene linije]].<ref name=":3" /> === Optužbe === U junu 2024. [[Tužilaštvo Bosne i Hercegovine]] pokrenulo je istragu protiv Ademovića, bivšeg direktora [[Obavještajno-sigurnosna agencija Bosne i Hercegovine|Obavještajno-sigurnosne agencije]] [[Osman Mehmedagić|Osmana Mehmedagića]] i bivšeg člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]] i predsjednika SDA [[Bakir Izetbegović|Bakira Izetbegovića]] nakon što ih je bivši obavještajni službenik [[Edin Garaplija]] optužio za umiješanost u kriminalnu organizaciju 1996, koja je vršila politički motivirana ubistva. Garaplija je bio svjedok na suđenjima ratnim zločincima [[Radovan Karadžić|Radovanu Karadžiću]] i [[Ratko Mladić|Ratku Mladiću]].<ref name="slobodnaevropa">{{Cite news|date=25. 6. 2024|title=Tužilaštvo BiH formiralo predmet protiv Izetbegovića, Mehmedagića i Ademovića|work=[[Radio Slobodna Evropa]]|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/garaplija-edin-izetbegovic-bakir-kemal-ademovic-osman-mehmedagic/33008783.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20250703020711/https://www.slobodnaevropa.org/a/garaplija-edin-izetbegovic-bakir-kemal-ademovic-osman-mehmedagic/33008783.html|archive-date=3. 7. 2025|access-date=14. 3. 2026}}</ref> === Privatni život === Oženjen je i otac dvoje djece. Njegov sin, [[Jasmin Ademović|Jasmin]] [[Jasmin Ademović|Ademović]], kao član NiP-a obavljao je funkciju predsjedavajućeg [[Gradsko vijeće Grada Sarajeva|Gradskog vijeća Grada Sarajeva]] od 2021. do 2025.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/jasmin-ademovic-izabran-za-predsjedavajuceg-gradskog-vijeca-sarajeva/210326056|title=Jasmin Ademović izabran za predsjedavajućeg Gradskog vijeća Sarajeva|last=N.V.|date=26. 3. 2021|publisher=Klix.ba|language=bs|access-date=26. 3. 2021}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Ademović, Kemal}} [[Kategorija:Rođeni 1961.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Srebrenica]] [[Kategorija:Bošnjački političari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Političari Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Političari Stranke demokratske akcije]] [[Kategorija:Političari Naroda i pravde]] [[Kategorija:Političari stranke Crvene linije]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Osumnjičeni kriminalci]] [[Kategorija:Dobitnici vojnog odlikovanja ''Zlatni ljiljan'']] cptmf3g2wyw0c0uefknl5x677flhepd 3838018 3838011 2026-04-29T13:39:12Z Z1KA 87045 3838018 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Kemal Ademović | slika = Kemal Ademović (2025-09-24).jpg | opis_slike = | redoslijed = Delegat u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]] | vrijeme_na_vlasti = 16. februar 2023 – | redoslijed2 = Zastupnik u [[Skupština Kantona Sarajevo|Skupštini Kantona Sarajevo]] | vrijeme_na_vlasti2 = 11. novembar 2010 – 16. novembar 2018. | redoslijed3 = Direktor [[Agencija za istraživanje i dokumentaciju|Agencije za istraživanje i dokumentaciju]] | vrijeme_na_vlasti3 = 1996–2001. | prethodnik3 = | nasljednik3 = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1961|08|10}} | mjesto_rođenja = [[Srebrenica]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|NRBiH]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | puno_ime = | nacionalnost = [[Bošnjaci|Bošnjak]] | etnicitet = | politička_stranka = [[Crvene linije]] {{Small|(od 2026)}}<br>[[Nezavisni kandidat|Nezavisan]] {{Small|(2026)}}<br>[[Narod i pravda]] {{Small|(2018–2026)}}<br>[[Stranka demokratske akcije]] {{Small|(do 2018)}} | supruga = | djeca = 2 | obrazovanje = '''Srednje:''' [[Srednja policijska škola u Sarajevu|Srednja škola unutrašnjih poslova]], [[Sarajevo]] (1980)<br>'''Visoko:''' [[Pravni fakultet u Sarajevu|Pravni fakultet]], [[Univerzitet u Sarajevu]] (1992) | zanimanje = Političar | vjera = [[Sunitski islam]] | potpis = | veb-sajt = | nagrade = | pripadnost = {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}} | vojska = [[Datoteka:Logo of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|15px]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armija Republike BiH]] | godine_službe = 1992–1995. | čin = | komandovao = | ratovi = [[Rat u Bosni i Hercegovini]] | ordeni = [[Datoteka:BIH Order of the Golden Lilly 1st Class.png|25px]] [[Zlatni ljiljan|Orden Zlatnog ljiljana]]<br>[[Datoteka:Zlatna policijska značka Republike Bosne i Hercegovine.png|25px]] Zlatna policijska značka }} '''Kemal Ademović''' (rođen 10. augusta 1961) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Bošnjaci|bošnjački]] [[političar]], bivši obavještajni službenik i delegat, odnosno član kolegija [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Doma naroda]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] od 2023. Bivši je član [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA) koju je napustio 2018. kako bi postao jedan od osnivača stranke [[Narod i pravda]] (NiP). Bivši je zastupnik u [[Skupština Kantona Sarajevo|Skupštini Kantona Sarajevo]] od 2010. do 2018, savjetnik [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine|ministra unutrašnjih poslova]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i direktor direktor [[Agencija za istraživanje i dokumentaciju|Agencije za istraživanje i dokumentaciju]] (AID) od 1996. do 2001.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://hamdocamo.wordpress.com/2017/11/22/biografija-drugog-ratnog-komadanta-keme-ademovica/|title=BIOGRAFIJA DRUGOG RATNOG KOMADANTA KEME ADEMOVIĆA|date=22. 11. 2017|website=hamdočamo|language=bs-BA|access-date=14. 3. 2026}}</ref> Trenutnu dužnost [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Predsjedavajući|predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH]] obavlja kao [[Nezavisni kandidat|nezavisni političar]], nakon što je istupio iz članstva NiP-a u martu 2026.<ref name=":2">{{Cite web|url=https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=pfbid0V9EQ4HFMTcPpxLBeWBHdzJPFsfG8sayANEGLTLTu5EZvcXoho4xhCgnyWXkTysYbl&id=61558545062968|title=Obavještavam javnost da sam danas podnio ostavku... - Kemal Ademović|date=29. 3. 2026|website=facebook.com|access-date=29. 3. 2026}}</ref><ref name=":3">{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/nakon-mjeseci-spekulacija-kemal-ademovic-napustio-stranku-narod-i-pravda/260329053|title=Nakon mjeseci špekulacija: Kemal Ademović napustio stranku Narod i pravda|date=29. 3. 2026|website=Klix.ba|access-date=29. 3. 2026}}</ref> == Biografija == === Rani život i obrazovanje === Rođen je 10. augusta 1961. u [[Srebrenica|Srebrenici]] u tadašnjoj [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|NR Bosni i Hercegovini]] ([[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslaviji]]). Osnovnu školu završio je u [[Vogošća|Vogošći]] 1976, dok je [[Srednja policijska škola u Sarajevu|srednju školu unutrašnjih poslova]] završio 1980. u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Nakon maturiranja zapošljava se kao policajac u Policiji Bosne i Hercegovine, a 1982. unaprijeđen je u Specijalnu jedinicu kao policajac-specijalac. [[Pravni fakultet u Sarajevu|Pravni fakultet]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]] završio je 1992. i iste godine postaje komandir Jedinice za obezbjeđenje. Pravosudni ispit položio je 2001. u Sarajevu.<ref name=":0" /><ref name=":1">{{Cite web|url=https://istinomjer.ba/akter/kemal-ademovic/|title=Kemal Ademović|last=Velić|first=Emir|date=19. 6. 2023|website=Istinomjer|language=bs-BA|access-date=14. 3. 2026}}</ref> Od januara 1994. unaprijeđen je na mjesto komandanta Specijalne jedinice [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Bosne i Hercegovine|MUP-a Republike BiH]]. U ratnom periodu je odlikovan sa najvišim priznanjima [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike BiH]]: "Zlatnom policijskom značkom" i "[[Zlatni ljiljan|Zlatnim ljiljanom]]."<ref name=":0" /><ref>{{Cite news|date=9. 2. 2020|title=Narod i pravda o Laburistima BiH: Napadi Fikreta Abdića su potvrda da smo na ispravnom putu|work=[[Klix.ba]]|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/narod-i-pravda-o-laburistima-bih-napadi-fikreta-abdica-su-potvrda-da-smo-na-ispravnom-putu/200209048|archive-url=https://web.archive.org/web/20200210142037/https://www.klix.ba/vijesti/bih/narod-i-pravda-o-laburistima-bih-napadi-fikreta-abdica-su-potvrda-da-smo-na-ispravnom-putu/200209048|archive-date=10. 2. 2020}}</ref> Nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] [[Rat u Bosni i Hercegovini|u BiH]], 1996. postaje direktor [[Agencija za istraživanje i dokumentaciju|Agencije za istraživanje i dokumentaciju]] (AID), na čijem čelu ostaje do 2001. Obnašao je i funkciju savjetnika [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine|ministra unutrašnjih poslova]] [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]].<ref name=":1" /> === Politička karijera === Kao član [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA) izabran je u [[Skupština Kantona Sarajevo|Skupštinu Kantona Sarajevo]] na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|općim izborima 2010]].<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/default.aspx?CategoryID=258&Lang=3|title=Potvrđeni rezultati - Opći izbori 2010.|date=11. 11. 2010|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=18. 7. 2025}}</ref> Ponovo je izabran četiri godine kasnije na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|općim izborima 2014]].<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/default.aspx?CategoryID=541&Lang=3|title=Potvrđeni rezultati - Opći izbori 2014.|date=10. 11. 2014|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=18. 7. 2025}}</ref> Tokom svog mandata, obavljao je funkciju zamjenika predsjedavajućeg skupštine.<ref name=":1" /> Ademović je napustio SDA u znak neslaganja kako bi se pridružio stranci [[Narod i pravda]] 2018.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/klub-sda-u-skupstini-ks-napustili-ademovic-okeric-i-mekic-pridruzili-se-konakovicu/180211041|title=Klub SDA u Skupštini KS napustili Ademović, Okerić i Mekić, pridružili se Konakoviću|date=11. 2. 2018|website=Klix.ba|language=bs|access-date=11. 2. 2018}}</ref> Bio je jedan od osnivača NiP-a i izabran je za njegovog zamjenika predsjednika 2021. Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|općim izborima 2018.]] bio je nosilac liste NiP-a za [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH]] ([[Izborna jedinica 3A za Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine|Izborna jedinica 3A]]), ali stranka nije osvojila nijedan mandat.<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/rezultati_izbora?resId=25&langId=1#/2/1/513/0/0/4498|title=Izborna jedinica 3A - Opći izbori 2018.|date=28. 10. 2018|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=14. 3. 2026}}</ref> Nakon [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|općih izbora 2022.]] delegiran je u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]] i postaje član kolegija 16. februara 2023.<ref>{{Cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/bih/809600/izabrano-rukovodstvo-doma-naroda-bih-spiric-predsjedavajuci-covic-i-ademovic-zamjenici|title=Izabrano rukovodstvo Doma naroda BiH: Špirić predsjedavajući, Čović i Ademović zamjenici|last=Sedin Spahić|date=16. 2. 2023|publisher=[[Dnevni avaz]]|access-date=16. 2. 2023}}</ref> Dana 29. marta 2026. Ademović je na svojoj službenoj [[Facebook]] stranici objavio da je podnio ostavku na svim stranačkim funkcijama i istupio iz članstva NiP-a.<ref name=":2" /> Ranije je stranku, zbog nesuglasica sa određenim članovima, napustio i njegov sin [[Jasmin Ademović|Jasmin]], te je zajedno s još nekoliko bivših članova NiP-a formirao stranku [[Crvene linije]] (CL).<ref name=":3" /> Nedugo nakon toga, sredinom aprila mjeseca, i on pristupa novoosnovanoj stranci.<ref>{{Cite web|url=https://odgovor.ba/article/14834|title=Kemal Ademović pristupio stranci Crvene linije|date=2026-04-20|website=Odgovor.ba|language=en|access-date=2026-04-29}}</ref> === Optužbe === U junu 2024. [[Tužilaštvo Bosne i Hercegovine]] pokrenulo je istragu protiv Ademovića, bivšeg direktora [[Obavještajno-sigurnosna agencija Bosne i Hercegovine|Obavještajno-sigurnosne agencije]] [[Osman Mehmedagić|Osmana Mehmedagića]] i bivšeg člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]] i predsjednika SDA [[Bakir Izetbegović|Bakira Izetbegovića]] nakon što ih je bivši obavještajni službenik [[Edin Garaplija]] optužio za umiješanost u kriminalnu organizaciju 1996, koja je vršila politički motivirana ubistva. Garaplija je bio svjedok na suđenjima ratnim zločincima [[Radovan Karadžić|Radovanu Karadžiću]] i [[Ratko Mladić|Ratku Mladiću]].<ref name="slobodnaevropa">{{Cite news|date=25. 6. 2024|title=Tužilaštvo BiH formiralo predmet protiv Izetbegovića, Mehmedagića i Ademovića|work=[[Radio Slobodna Evropa]]|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/garaplija-edin-izetbegovic-bakir-kemal-ademovic-osman-mehmedagic/33008783.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20250703020711/https://www.slobodnaevropa.org/a/garaplija-edin-izetbegovic-bakir-kemal-ademovic-osman-mehmedagic/33008783.html|archive-date=3. 7. 2025|access-date=14. 3. 2026}}</ref> === Privatni život === Oženjen je i otac dvoje djece. Njegov sin, [[Jasmin Ademović|Jasmin]] [[Jasmin Ademović|Ademović]], kao član NiP-a obavljao je funkciju predsjedavajućeg [[Gradsko vijeće Grada Sarajeva|Gradskog vijeća Grada Sarajeva]] od 2021. do 2025.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/jasmin-ademovic-izabran-za-predsjedavajuceg-gradskog-vijeca-sarajeva/210326056|title=Jasmin Ademović izabran za predsjedavajućeg Gradskog vijeća Sarajeva|last=N.V.|date=26. 3. 2021|publisher=Klix.ba|language=bs|access-date=26. 3. 2021}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Ademović, Kemal}} [[Kategorija:Rođeni 1961.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Srebrenica]] [[Kategorija:Bošnjački političari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Političari Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Političari Stranke demokratske akcije]] [[Kategorija:Političari Naroda i pravde]] [[Kategorija:Političari stranke Crvene linije]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Osumnjičeni kriminalci]] [[Kategorija:Dobitnici vojnog odlikovanja ''Zlatni ljiljan'']] ocvmobqd77bhk1u9dwy2n9sfvad0g9d Mirjana Joković 0 533306 3838319 3830383 2026-04-30T05:57:50Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3838319 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Mirjana Joković | slika = Mirjana Jokovic.JPG | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1967|11|24}} | mjesto_rođenja = [[Užice|Titovo Užice]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = [[Glumac|glumica]] | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = }} '''Mirjana Joković''' ([[Užice|Titovo Užice]], 24. novembar 1967) jest [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenska]] i [[srbija]]nska pozorišna, televizijska, filmska [[Glumac|glumica]]. == Biografija == djetinjstvo je provela u [[Zambija|Zambiji]], gde je njen otac radio kao industrijski inženjer. Diplomirala je na [[Akademija dramskih umjetnosti u Beogradu|Akademiji dramskih umjetnosti u Beogradu]], a neke od kolega u klasi bili su joj [[Dragan Bjelogrlić]], [[Milorad Mandić]], [[Darko Tomović]], [[Srđan Todorović]], [[Vesna Trivalić]], [[Slobodan Ninković]] i [[Dragan Petrović]].<ref>{{Cite web|url=https://zena.blic.rs/puls-poznatih/bila-je-najpovuceniji-student-fdu-a-a-onda-se-pojavila-u-vrelim-holivudskim-scenama/gyzwp95|title =Bila je najpovučeniji student FDU-a, a onda se pojavila u vrelim holivudskim scenama: Na ovu Mirjanu niko nije mogao da bude ravnodušan|date=14. 1. 2018|accessdate=23. 8. 2018|last=M|first =J.|publisher=[[Blic (novine)|Blic]]}}</ref> Počela je da glumi u Narodnom pozorištu i Jugoslovenskom dramskom pozorištu u Beogradu, kao i u filmovima i na televiziji. Poznata je po ulogama kao što su: Dina, u televizijskom serijalu i filmu ''[[Zaboravljeni (film)|Zaboravljeni]]'' i Adrijana u filmu ''[[Stršljen (film)|Stršljen]]''.<ref>{{Cite web|url=https://www.svet.rs/vesti/estrada/mirjana-jokovic-dolazi-u-srbiju-i-snima-film-sa-lazarom-ristovskim|title=Mirjana Joković dolazi u Srbiju i snima film sa Lazarom Ristovskim|date=10. 2. 2015|accessdate=23. 8. 2018|publisher=svet.rs}}{{Mrtav link}}</ref> Od 1993. živi i radi u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. Dobitnica je "Zlatne arene" za najbolju glavnu žensku ulogu u Puli za ulogu u filmu ''[[Granica (film)|Granica]]'' 1990. Trenutno je zaposlena kao direktorica glumačke performanse, a ujedno radi i kao nastavnica glume na Kalifornijskom fakultetu umjetnosti, u blizini Los Angelesa.<ref>{{Cite web|url=https://zena.blic.rs/puls-poznatih/mirjana-jokovic-je-ovako-izgledala-pre-19-godina-uslikana-je-sinoc-u-beogradu-i-ova/l0m4lgj|title =Mirjana Joković je ovako izgledala pre 19 godina: Uslikana je sinoć u Beogradu i ova slika će vas ODUŠEVITI!|date=13. 9. 2017|accessdate=23. 8. 2018|last=M|first =J.|publisher=[[Blic (novine)|Blic]]}}</ref> {| class="wikitable" !<abbr>God.</abbr> !Naziv !Uloga |- |1979. |''[[Poslednja trka]]'' |Zrna |- |1982. |''[[Tesna koža]]'' |učenica |- |1983. |''[[Poslednje sovuljage i prvi petli]]'' |Ivana |- | rowspan="2" |1984. |''[[Kamiondžije opet voze]]'' |Jaretova unuka |- |''[[Kamiondžije 2]]'' |Jaretova unuka |- | rowspan="2" |1986. |''[[Priče sa kraja hodnika]]'' |Mlada trudnica |- |''[[Sivi dom]]'' |Kalifornija |- | rowspan="2" |1988. |''[[Zaboravljeni]]'' |Dina |- |''[[Put na jug]]'' |Jana/Anita |- | rowspan="4" |1989. |''[[Vreme čuda (serija)|Vreme čuda]]'' ''(TV serija)'' |Marija |- |''[[Vreme čuda (film)|Vreme čuda]]'' |Marija |- |''[[Songlines]]'' | |- |''[[Eversmile, New Jersey]]'' |Estela |- | rowspan="3" |1990. |''[[Zaboravljeni (film)|Zaboravljeni]]'' |Dina |- |''[[Baal (film)|Baal]]'' | |- |''[[Granica (film)|Granica]]'' |Etel |- | rowspan="2" |1991. |''[[Srpkinja (film)|Srpkinja]]'' |Dobrila Korić |- |''[[Mala (film)|Mala]]'' |Milica |- |1994. |''[[Vukovar, jedna priča]]'' |Ana |- | rowspan="2" |1995. |''[[Podzemlje (film)|Podzemlje]]'' |Natalija Zovkov |- |''[[Liability Crisis]]'' |Dunja |- |1997. |''[[Tri letnja dana]]'' |Sonja |- | rowspan="3" |1998. |''[[Stršljen (film)|Stršljen]]'' |Adrijana |- |''[[Bure baruta]]'' |Ana |- |''[[Side Streets]]'' |Elena Iskovesku |- |2000. |''[[A Better Way to Die]]'' |Salvi |- | rowspan="2" |2002. |''[[Private Property]]'' |Tes |- |''[[Maid in Manhattan]]'' |sobarica |- |2007-2008. |''[[Vratiće se rode]]'' |Sanja |- |2009. |''[[Rode u magli]]'' |Sanja |- |2013. |''[[Na Midltonu]]'' |profesorica Rili |- |2016. |''[[Ime: Dobrica, prezime: nepoznato]]'' |Emanuela |- |2019. |''[[Easy Land]]'' |Jasna |- | rowspan="2" |2023. |''[[Poziv (serija)|Poziv]] (TV serija)'' |Anica Reljić |- |''[[Živi i zdravi]]'' | |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *{{imdb name|id=0427066|name=Mirjana Joković}} * [https://superzena.b92.net/uspesne-zene.php?yyyy=2022&mm=05&nav_id=2160210 Mirjana Joković nestala na vrhuncu slave, evo kako danas izgleda (B92, 25. мај 2022)] * [https://www.novosti.rs/kultura/vesti/1141978/intervju-mirjana-jokovic-novosti-vera-moje-sidro-moj-koren INTERVJU Mirjana Joković za "TV Novosti": Vera je moje sidro i moj koren ("Večernje novosti", 6. august 2022)] {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Joković, Mirjana}} [[Kategorija:Rođeni 1967.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Užice]] [[Kategorija:Srbijanske glumice]] [[Kategorija:Jugoslavenske glumice]] sk3bhcbgb4dcpmbx2pcc39apq46fm4l Marke Toma of Finlanda 0 533387 3838256 3830925 2026-04-29T21:20:01Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3838256 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Tom-of-Finland-stampsheet.jpg|thumb|right|List poštanskih maraka]] '''Marke Toma of Finlanda''' izdanje su triju [[Finska|finskih]] [[Poštanska marka|prvoklasnih]] poštanskih maraka iz 2014. koje slave rad finskog umjetnika [[Tom of Finland|Toma of Finlanda]] (rođen kao Touko Laaksonen). == Izdanje == Marke je najavila finska poštanska služba [[Posti Group|Itella Posti Oy]] u aprilu 2014, a u prodaju su puštene 8. septembra.<ref name="Nichols">{{cite news |last=Nichols|first=James |title=Tom of Finland Stamps to Be Released in Finland (NSFW)|url=http://www.huffingtonpost.com/2014/04/15/tom-of-finland-stamps_n_5153034.html|access-date=19. 8. 2015|work=[[The Huffington Post]] |date=15. 4. 2014}}</ref><ref name="Foundation">{{cite web|title=Tom of Finland Stamps|url=http://tomoffinlandfoundation.org/foundation/tof_stamps.htm|publisher=Tom of Finland Foundation|access-date=19. 8. 2015}}{{Mrtav link}}</ref> Smatraju se prvim poštanskim markama na svijetu koje prikazuju [[Homoerotika|homoerotsku]] umjetnost.<ref name="BBC">{{cite web|title=World's first homoerotic stamps produced in Finland|url=https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-27060533|publisher=BBC News|access-date=19. 8. 2015|date=17. 4. 2014}}</ref> Prema [[Tom of Finland#Fondacija Tom of Finland|Fondaciji Tom of Finland]] (TFF), odabir slika za marke koordinirali su Solja Järvenpää iz finskog Centra za promociju umjetnosti, Susanna Luoto i Durk Dehner iz TFF-a te Timo Berry iz finske dizajnerske agencije BOTH, koji ih je i dizajnirao.<ref name="Foundation" /><ref name="ArtNet">{{cite web |first=Eileen |last=Kinsella |url=https://news.artnet.com/market/lick-me-finnish-postal-stamp-honors-tom-of-finlands-proud-homoeroticsm-10487 |title=Lick Me! Finnish Postal Stamp Honors Tom of Finland's 'Proud Homoeroticism' |website=Artnet News |publisher=[[Artnet]] |date=16. 4. 2014 |access-date=17. 1. 2017 }}</ref> Itella Posti Oy pohvalila je umjetnikova djela jer su postigla ikonični status u svom žanru i utjecala na, naprimjer, pop kulturu i modu.<ref name="Nichols" /> Novi {{ill|Finski poštanski muzej|fi|Postimuseo}} u [[Tampere]]u otvoren je izložbom umjetnikovih radova i razmjenom pisama kako bi se poklopilo s izdavanjem maraka.<ref name="ArtNet" /><ref name="Bustle">{{cite news |last1=Millstein|first1=Seth|title=Finland's Homoerotic Postage Stamps Are Pretty Bold|url=http://www.bustle.com/articles/21302-finlands-homoerotic-postage-stamps-are-pretty-bold|newspaper=[[Bustle (časopis)|Bustle]] |access-date=19. 8. 2015|date=15. 4. 2014}}</ref><ref name="Advocate">{{cite news |first=Daniel |last=Reynolds |url=http://www.advocate.com/world/2014/04/14/finnish-postal-service-will-release-tom-finland-stamps |title=Finnish Postal Service Will Release Tom of Finland Stamps |newspaper=[[The Advocate (LGBT časopis)|The Advocate]] |date=14. 4. 2014 |access-date=16. 1. 2017 }}</ref><ref name="seller">{{cite web |url=http://yle.fi/uutiset/osasto/news/tom_of_finland_stamps_on_sale_monday_finlands_biggest_seller_ever/7459075 |title=Tom of Finland stamps on sale Monday; Finland's biggest seller ever |publisher=[[Posti Group|Itella Posti Oy]] |date=8. 9. 2014 |access-date=16. 1. 2017 }}</ref><ref name=":0">{{Cite web|url=http://info.arte.tv/fr/la-poste-se-lance-dans-lhomoerotisme|title=La poste se lance dans l'homoérotisme|last=Ayoub|first=Nadine|date=8. 12. 2016|website=ARTE Info|access-date=17. 1. 2017}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.postimuseo.fi/en/exhibitions/exhibition-archive/sealed-with-a-secret|title=Sealed with a Secret|last=Niinimäki|first=Jarmo|date=2014|website=www.postimuseo.fi|access-date=17. 1. 2017|archive-date=18. 1. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170118135916/http://www.postimuseo.fi/en/exhibitions/exhibition-archive/sealed-with-a-secret|url-status=dead}}</ref> Likovna kritičarka [[Estelle Lovatt]] rekla je da su marke "sjajna izjava"; ona i drugi, uključujući [[Mark Joseph Stern|Marka Josepha Sterna]], pisca za LGBTQ blog u časopisu ''[[Slate (časopis)|Slate]]'', istakli su da Finska do tada [[Istospolni brakovi u Finskoj|još nije bila legalizirala istospolne brakove]].<ref name="BBC" /><ref>{{cite news |first=Mark Joseph |last=Stern |url=http://www.slate.com/blogs/outward/2014/04/14/finland_s_graphic_gay_bondage_stamps_are_amazing.html |title=Check Out Finland's New Graphic Gay Bondage Stamps |newspaper=[[Slate (časopis)|Slate]] |date=14. 4. 2014 |access-date=16. 1. 2017 |type=Outward blog }}</ref><ref name="Ind">{{cite news |first=Rose Troup |last=Buchanan |url=https://www.independent.co.uk/news/world/russian-politician-calls-for-ban-on-gay-propaganda-stamps-depicting-finnish-erotic-artist-tom-of-9806350.html |title=Russian politician calls for ban on 'gay propaganda' stamps depicting Finnish erotic artist Tom of Finland |newspaper=[[The Independent]] |date=20. 10. 2014 }}</ref> U Finskoj je internetska peticija pozivala na otkazivanje izdanja kao "[ni] estetski lijepog [niti] kulturološki vrijednog", a kršćanski lanac robnih kuća {{ill|Halpa-Halli|fi}} odbio ih je prodavati.<ref name="V&A" /><ref>{{cite news |first=Linda |last=Pelkonen |url=https://www.uusisuomi.fi/kotimaa/71951-miksi-ette-myy-tom-finland-postimerkkeja-halpa-halli |title=Miksi ette myy Tom of Finland -postimerkkejä, Halpa-Halli? |trans-title=Why don't you sell Tom of Finland stamps, Halpa-Halli? |newspaper=[[Uusi Suomi]] |date=9. 9. 2014 |access-date=17. 1. 2017 |language=fi }}</ref> Izdavanje maraka teklo je paralelno s javnom raspravom o legalizaciji istospolnih brakova iste godine; parlament je 12. decembra 2014. usvojio zakon o legalizaciji.<ref>{{Cite news|url=http://www.corriere.it/esteri/14_aprile_16/finlandia-arrivano-francobolli-dedicati-all-artista-gay-tom-of-finland-f0e8876c-c55a-11e3-ab93-8b453f4397d6.shtml|title=Finlandia, arrivano i francobolli dedicati all'artista gay Tom of Finland |trans-title=Finland, Stamps arrive dedicated to the gay artist Tom of Finland |date=16. 9. 2014|newspaper=Corriere della Sera|language=it|access-date=17. 1. 2017}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.eduskunta.fi/FI/Vaski/sivut/aanestys.aspx?aanestysnro=14&istuntonro=129&vuosi=2014|title=Kansalaisaloite eduskunnalle avioliittolain, rekisteröidystä parisuhteesta annetun lain ja transseksuaalin sukupuolen vahvistamisesta annetun lain muuttamisesta (KAA 3/2013 vp) - Toinen käsittely|language=fi|date=12. 12. 2014|access-date=20. 1. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170120224035/https://www.eduskunta.fi/FI/Vaski/sivut/aanestys.aspx?aanestysnro=14&istuntonro=129&vuosi=2014|archive-date=20. 1. 2017}}</ref> == Dizajn == Poštanske marke djelo su finskog dizajnera Time Berryja, a zasnovane su na crtežima Touka Laaksonena. Kako su Berry i drugi istakli, najveći je značaj Toma of Finlanda u njegovoj sklonosti ka snažnoj homoseksualnoj muškosti. Prethodno su homoseksualci prikazivani kao kicoški, slabi ili djevojački. Laaksonen je razvio prve elemente svog stila, uključujući sklonost ka uniformama, tokom finskog [[Nastavljeni rat|Nastavljenog rata]] (1941–1944), kada su njemačke trupe bile stacionirane u Helsinkiju.<ref>{{Cite news|url=https://www.forbes.com/sites/davidmacdougall/2014/10/13/porn-in-the-post-youve-got-male/#4b19fe16ff57|title=You've Got Male: Erotic Stamps by Tom of Finland Issued|last=Dougall|first=David Mac|newspaper=Forbes |date=13. 10. 2014 |access-date=18. 1. 2017}}</ref> Izdanje je [[minijaturni list]] koji se sastoji od tri prvoklasne samoljepljive marke:<ref name="Finnbay">{{cite web |url=http://www.finnbay.com/media/news/finnish-postal-service-to-showcase-homoerotic-fetish-art-on-stamps-of-tom-of-finland/ |title=Finnish Postal Service to Showcase Homoerotic Fetish Art on Stamps |website=Finnbay |date=13. 4. 2014 |access-date=16. 1. 2017 |archive-date=18. 1. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170118033450/http://www.finnbay.com/media/news/finnish-postal-service-to-showcase-homoerotic-fetish-art-on-stamps-of-tom-of-finland/ |url-status=dead }}</ref> dvije prikazuju dijelove crteža nagog muškarca koji sjedi među nogama drugog muškarca odjevenog kao policajac i s cigaretom u ustima; treća prikazuje nagu stražnjicu i lice muškarca koji viri između dvije noge.<ref name="BBC" /><ref name="Bustle" /><ref name="Advocate" /> == Međunarodni prijem == Finska poštanska služba izvijestila je o rekordnom interesovanju za izdavanje maraka, uključujući prednarudžbe iz 178 država.<ref name="seller" /><ref>{{cite web |url=https://news.artnet.com/art-world/tom-of-finlands-homoerotic-stamps-are-a-hit-96573 |title=Tom of Finland's Homoerotic Stamps Are a Hit |website=Artnet News |date=9. 9. 2014 |access-date=17. 1. 2017 }}</ref> Itella je planirala proizvesti 200.000 listova te omogućuje internetske narudžbe kupcima iz inostranstva.<ref>{{Cite news|url=http://yle.fi/uutiset/osasto/news/finlands_erotic_tom_stamps_raise_temperatures_worldwide/7195169|title=Finland's erotic Tom stamps raise temperatures worldwide|date=17. 4. 2014|newspaper=Yle Uutiset|access-date=18. 1. 2017}}</ref> Njemački ''[[Der Tagesspiegel|Tagesspiegel]]'' nazvao je seriju ''Kassenschlagerom'', svjetskim uspjehom na blagajnama.<ref>{{Cite news|url=http://www.tagesspiegel.de/weltspiegel/schwule-pornografie-finnische-briefmarken-mit-motiven-von-tom-of-finland-sind-weltweit-ein-renner/10672888.html|title=Finnische Briefmarken mit Motiven von Tom of Finland sind weltweit ein Renner |trans-title=Finnish stamps with Tom of Finland motifs are a worldwide success|date=9. 9. 2014|newspaper=Der Tagesspiegel |location=Berlin|access-date=17. 1. 2017|language=de }}</ref> Većina narudžbi pristigla je iz Švedske, Ujedinjenog Kraljevstva, Sjedinjenih Američkih Država i Francuske.<ref name=":0" /> Seth Millstein u časopisu ''[[Bustle (časopis)|Bustle]]'' napisao je: "Dizajni nisu sasvim eksplicitni, ali su svjetlosnim godinama grafičniji od bilo čega što se ikada pojavilo na američkoj poštanskoj marki."<ref name="Bustle" /> Pisac iz lista ''[[The Washington Post|Washington Post]]'' nazvao ih je "prilično riskantnim".<ref>{{cite news |first=Soraya Nadia |last=McDonald |url=https://www.washingtonpost.com/news/morning-mix/wp/2014/04/14/two-new-finnish-stamps-feature-homoerotic-themes/ |title=New Finnish stamps feature homoerotic themes |newspaper=[[Washington Post]] |date=14. 4. 2014 |access-date=16. 1. 2017 }}</ref> Muzej [[Muzej Viktorije i Alberta|Viktorije i Alberta]] u Londonu nabavio je jedan od kompleta maraka prvog dana kao "značajan dodatak predmetima LGBTQ kulture u kolekciji".<ref name="V&A">{{cite web |url=https://collections.vam.ac.uk/item/O1301493/tom-of-finland-stamps-stamps-itella-posti-oy/ |title=Collections: Tom of Finland stamps |publisher=[[Victoria and Albert Museum]] |access-date=17. 1. 2017 }}</ref> [[Vitalij Milonov]], antigay ruski političar tada u vijeću [[Sankt Peterburg]]a, pozvao je na zabranu maraka u Rusiji, a Fince da ih dobrovoljno prestanu koristiti na pošti za Rusiju.<ref name="Ind" /><ref>{{cite news |first=A. |last=Quinn |url=https://themoscowtimes.com/news/anti-gay-russian-lawmaker-milonov-protests-homoerotic-finnish-stamps-40535 |title=Anti-Gay Russian Lawmaker Milonov Protests Homoerotic Finnish Stamps |newspaper=[[The Moscow Times]] |date=19. 10. 2014 |access-date=16. 1. 2017 }}</ref><ref>{{cite web |url=http://yle.fi/uutiset/osasto/news/russian_politician_demands_ban_on_tom_of_finland-stamped_mail/7540220 |title=Russian politician demands ban on Tom of Finland-stamped mail |publisher=Itella Posti Oy |date=21. 10. 2014 |access-date=16. 1. 2017 }}</ref> == Status prvih erotskih maraka == [[Datoteka:Espana1930majadesnuda10ptsscott399.jpg|thumb|''Gola Maja'' na španskoj marki iz 1930.]] Prema riječima Deana Shepherda, urednika časopisa ''[[Gibbons Stamp Monthly]]'', to su vjerovatno prve marke s erotskom umjetnošću bilo koje vrste.<ref>{{cite news|url=https://www.theguardian.com/artanddesign/shortcuts/2014/apr/15/homoerotic-artist-tom-of-finland-official-stamp-approval|title=Homoerotic artist Tom of Finland gets the official stamp of approval|last=Cochrane|first=Kira|date=15. 4. 2014|newspaper=[[The Guardian]]|access-date=16. 1. 2017}}</ref> Međutim, prema Markku Penttinenu, menadžeru za razvoj u finskim poštanskim službama, još 1950-ih finske su marke prikazivale gole žene u sauni.<ref>{{Cite news|url=http://yle.fi/uutiset/osasto/news/tom_of_finland_stamps_on_sale_monday_finlands_biggest_seller_ever/7459075|title=Tom of Finland stamps on sale Monday; Finland's biggest seller ever|date=8. 9. 2014|newspaper=Yle Uutiset|access-date=18. 1. 2017}}</ref> I muška i ženska golotinja pojavljivale su se na markama već u 19. stoljeću. Španske [[Gola Maja (poštanske marke)|marke]] iz 1930. na kojima je prikazana Goyina ''[[Gola Maja]]'' predstavljaju prvu otvorenu sliku tijela ljudske žene (za razliku od [[Grčka mitologija|grčke boginje]]) sa [[Stidne dlake|stidnim dlakama]] na marki i tada su izazvale skandal.<ref name="pukas">{{cite news |last=Pukas |first=A. |url=http://www.express.co.uk/expressyourself/275973/Duchess-of-Alba-The-Royal-Cougar |title=Duchess of Alba: The Royal Cougar |newspaper=[[The Daily Express]] |date=7. 10. 2011 }}</ref> == Također pogledajte == * [[Poštanske marke i poštanska historija Finske]] == Reference == {{Reflist|30em}} == Vanjski linkovi == * {{YouTube|id=7NRrHuJkc9k|title=Making of the Tom of Finland stamps}} * {{cite news |url=http://www.pri.org/stories/2014-04-17/homoerotic-stamps-celebrate-work-tom |title=These homoerotic stamps celebrate the work of Tom of Finland |first=Andrea |last=Crossan |date=17. 4. 2014 |publisher=[[Public Radio International]] |type=audio }} [[Kategorija:Gay umjetnost]] [[Kategorija:Filatelija Finske]] [[Kategorija:Poštanske marke na kojima su ljudi]] [[Kategorija:Erotska umjetnost]] pjxjmvdkwrbjmhcikqx63sufi732p1k Millennium Super Soccer kup 0 533458 3838315 3831356 2026-04-30T04:56:27Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3838315 wikitext text/x-wiki {{Infokutija međunarodno nogometno takmičenje | naziv_turnira = Millennium Super Soccer kup | godina = 2001. | slika = | veličina = | tekst = | država = Indija | datumi = 10–25. januar | br_ekipa = 13 | konfederacije = | stadioni = 3 | gradovi = 3 | šampion_drugo = {{NOG|SRJ}} | broj = | drugi_drugo = {{NOG|BIH}} | utakmice = 22 | golovi = 58 | posjećenost = | najbolji_strijelac = {{ZD|ISL}} [[Tryggvi Guðmundsson]]<br>{{ZD|JPN}} [[Keisuke Ota]]<br>{{ZD|SRJ}} [[Saša Ilić]]<br>(3 gola) | najbolji_igrač = | prethodnasezona = | sljedećasezona = }} '''Millennium Super Soccer kup''', poznat i kao '''Sahara kup''' zbog sponzorskih razloga, bio je prijateljski međunarodni nogometni turnir održan u [[Indija|Indiji]] od 10. do 25. januara 2001.<ref>{{cite web |title=India National Football Team: The Tactical Dilemma |url=https://thehardtackle.com/2011/india-national-football-team-the-tactical-dilemma/ |website=thehardtackle.com |publisher=The Hard Tackle |last=Sengupta |first=Somnath |date=10 May 2011 |access-date=2 January 2023 |archive-date=2 January 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230102203409/https://thehardtackle.com/2011/india-national-football-team-the-tactical-dilemma/ }}</ref> Osvojila ga je [[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore|Nogometna reprezentacija Savezne Republije Jugoslavije]] pobjedom protiv [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosne i Hercegovine]] rezltatom 2:0.<ref>{{Cite web | url=https://www.telegraphindia.com/1010126/sports.htm#head1 | archive-url=https://web.archive.org/web/20180715040316/https://www.telegraphindia.com/1010126/sports.htm#head1 | url-status=dead | archive-date=15 July 2018 | title=Yugoslavia romp to glory | publisher=telegraphindia.com | date=25 January 2001 | access-date=15 July 2018}}</ref><ref>{{Cite web | url=http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/01/26/srpski/S01012501.shtml | title=Mirna Bosna | language=Serbian | publisher=glas-javnosti.rs | date=25 January 2001 | access-date=15 July 2018}}</ref> == Stadioni == {| class="wikitable" !Grad !Stadion !Kapacitet |- |[[Kolkata]] |[[Stadion "Salt Lake"]] |120.000 |- |[[Kochi]] |[[Stadion "Jawaharlal Nehru" Kochi|Stadion "Jawaharlal Nehru"]] |60.000 |- |[[Goa]] |[[Stadion "Jawaharlal Nehru" Margao|Stadion "Fatorda"]] |35.000 |} == Učesnici == {{Col-begin}} {{Col-2}} ;[[Azijska nogometna konfederacija|AFC]] * {{NOG|BHR}} * {{NOG|BAN}} * {{NOG|HKG}} * {{NOG|IND}} * <s>{{NOG|IDN}}</s> (povukla se) * <s>{{NOG|IRQ}}</s> (povukao se) * {{NOG|JPN|ime=Japan univerzitetski XI}} * {{NOG|JOR}} * {{NOG|UZB}} ;[[Afrička nogometna konfederacija|CAF]] * <s>{{NOG|CMR}}</s> (povukao se) {{Col-2}} ;[[Južnoamerička nogometna konfederacija|CONMEBOL]] * {{NOG|CHI}} * {{NOG|URU|ime=Urugvaj B}} ;[[UEFA]] * {{NOG|BIH}} * {{NOG|ISL}} * {{NOG|ROU|ime=Rumunija XI}} * {{NOG|SRJ}} {{Col-end}} == Rezultati == ===Grupna faza=== ====Grupa I==== {| class="wikitable" style="text-align:center" |- !width=30|{{Tooltip|Poz.|Pozicija}} !width=200|Reprezentacija !width=30|{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}} !width=30|{{Tooltip|P|Pobjede}} !width=30|{{Tooltip|N|Neriješeno}} !width=30|{{Tooltip|I|Izgubljeno}} !width=30|{{Tooltip|DG|Dati golovi}} !width=30|{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}} !width=30|{{Tooltip|GR|Gol-razlika}} !width=30|{{Tooltip|Bod.|Bodovi}} !width=200|Kvalifikacija |- style="background-color:#cfc" |'''1.'''|| style="text-align:left" |{{NOG|SRJ}} |2||1||1||0||5||2||+3||4||rowspan="2"|Prolazi u [[Millennium Super Soccer kup#Nokaut faza|nokaut fazu]] |- style="background-color:#cfc" |'''2.'''|| style="text-align:left" |{{NOG|BIH}} |2||1||1||0||3||1||+2||4 |- |3.|| style="text-align:left" |{{NOG|BAN}} |2||0||0||2||1||6||–5||0|| |- |4.|| style="text-align:left" |{{NOG|IRQ}} |colspan="9"|Povukao se 8. januara bez navođenja razloga.<ref name=RSSSF1>{{cite web | url=https://www.rsssf.org/tablesm/millsupsoc2001.html | title=Millennium Super Soccer Cup - India 2001 }}</ref> |} {{Sklopiva nogometna kutija | datum = {{Početni datum|2001|1|12|df=y}} | vrijeme = 19:30 | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 2–0 | tim2 = {{NOG|BAN}} | izvještaj = https://www.rsssf.org/tablesm/millsupsoc2001.html | golovi1 = [[Almedin Hota|Hota]] {{gol|55||58}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Jawaharlal Nehru" Kochi|Stadion "Nehru"]] | lokacija = [[Kochi]] | gledalaca = | sudac = Vasan Surem ([[Nogometni savez Indonezije|Indonezija]]) }} ---- {{Sklopiva nogometna kutija | datum = {{Početni datum|2001|1|14|df=y}} | vrijeme = 17:30 | tim1 = {{NOG-D|SRJ}} | rezultat = 1–1 | tim2 = {{NOG|BIH}} | izvještaj =https://www.rsssf.org/tablesm/millsupsoc2001.html | golovi1 = [[Dušan Petković|Petković]] {{gol|86}} | golovi2 = [[Mirsad Bešlija|Bešlija]] {{gol|75}} | stadion = [[Stadion "Jawaharlal Nehru" Kochi|Stadion "Nehru"]] | lokacija = [[Kochi]] | gledalaca = | sudac = Halim Abdul Hamid ([[Nogometni savez Malezije|Malezija]]) }} ---- {{Sklopiva nogometna kutija | datum = {{Početni datum|2001|1|16|df=y}} | vrijeme = 19:00 | tim1 = {{NOG-D|SRJ}} | rezultat = 4–1 | tim2 = {{NOG|BAN}} | izvještaj = https://www.rsssf.org/tablesm/millsupsoc2001.html | golovi1 = [[Saša Ilić|Ilić]] {{gol|19||38}}<br>[[Vuk Rašović|Rašović]] {{gol|80}}<br>[[Goran Trobok|Trobok]] {{gol|89}} | golovi2 = [[Firoj Mahmud Titu|Firoj Mahmud]] {{gol|6}} | stadion = [[Stadion "Jawaharlal Nehru" Kochi|Stadion "Nehru"]] | lokacija = [[Kochi]] | gledalaca = | sudac = [[Michael Andrews (sudac)|Michael Andrews]] ([[Nogometni savez Indije|Indija]]) }} ====Grupa II==== {| class="wikitable" style="text-align:center" |- !width=30|{{Tooltip|Poz.|Pozicija}} !width=200|Reprezentacija !width=30|{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}} !width=30|{{Tooltip|P|Pobjede}} !width=30|{{Tooltip|N|Neriješeno}} !width=30|{{Tooltip|I|Izgubljeno}} !width=30|{{Tooltip|DG|Dati golovi}} !width=30|{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}} !width=30|{{Tooltip|GR|Gol-razlika}} !width=30|{{Tooltip|Bod.|Bodovi}} !width=200|Kvalifikacija |- style="background-color:#cfc" |'''1.'''|| style="text-align:left" |{{NOG|URU|ime=Urugvaj B}} |2||2||0||0||5||1||+4||6||rowspan="2"|Prolazi u [[Millennium Super Soccer kup#Nokaut faza|nokaut fazu]] |- style="background-color:#cfc" |'''2.'''|| style="text-align:left" |{{NOG|ISL}} |2||1||0||1||4||2||+2||3 |- |3.|| style="text-align:left" |{{NOG|IND}} |2||0||0||2||0||6||–6||0|| |- |4.|| style="text-align:left" |{{NOG|IDN}} |colspan="9"|Povukla se 10. januara. |} {{Sklopiva nogometna kutija | datum = {{Početni datum|2001|1|11|df=y}} | vrijeme = 17:30 | tim1 = {{NOG-D|URU|ime=Urugvaj B}} | rezultat = 2–1 | tim2 = {{NOG|ISL}} | izvještaj = https://eu-football.info/_match.php?id=25564 | golovi1 = Alexandro Umpiérrez {{gol|26|pen.}}<br>Ricardo Varela {{gol|29}} | golovi2 = Þórhallur Hinriksson {{gol|31}} | stadion = [[Stadion "Jawaharlal Nehru" Kochi|Stadion "Nehru"]] | lokacija = [[Kochi]] | gledalaca = 2,340 | sudac = Halim Abdul Hamid ([[Nogometni savez Malezije|Malezija]]) }} ---- {{Sklopiva nogometna kutija | datum = {{Početni datum|2001|1|13|df=y}} | vrijeme = 17:00 | tim1 = {{NOG-D|IND}} | rezultat = 0–3 | tim2 = {{NOG|ISL}} | izvještaj = http://indianfootball.de/specials/mc2001/group_b.html | golovi1 = | golovi2 = [[Tryggvi Guðmundsson|Guðmundsson]] {{gol|44||52||69}} | stadion = [[Stadion "Jawaharlal Nehru" Kochi|Stadion "Nehru"]] | lokacija = [[Kochi]] | gledalaca = 10,000 | sudac = Arambekade G. C. Deshapriya ([[Nogometni savez Šri Lanke|Šri Lanka]]) }} ---- {{Sklopiva nogometna kutija | datum = {{Početni datum|2001|1|15|df=y}} | vrijeme = 17:30 | tim1 = {{NOG-D|IND}} | rezultat = 0–3 | tim2 = {{NOG|URU|ime=Urugvaj B}} | izvještaj = http://indianfootball.de/specials/mc2001/group_b.html | golovi1 = | golovi2 = Juan Selages {{gol|38}}<br>Ricardo Varela {{gol|58}}<br>Wilson Martirena {{gol|74}} | stadion = [[Stadion "Jawaharlal Nehru" Kochi|Stadion "Nehru"]] | lokacija = [[Kochi]] | gledalaca = | sudac = Arambekade G. C. Deshapriya ([[Nogometni savez Šri Lanke|Šri Lanka]]) }} ====Grupa III==== {| class="wikitable" style="text-align:center" |- !width=30|{{Tooltip|Poz.|Pozicija}} !width=200|Reprezentacija !width=30|{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}} !width=30|{{Tooltip|P|Pobjede}} !width=30|{{Tooltip|N|Neriješeno}} !width=30|{{Tooltip|I|Izgubljeno}} !width=30|{{Tooltip|DG|Dati golovi}} !width=30|{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}} !width=30|{{Tooltip|GR|Gol-razlika}} !width=30|{{Tooltip|Bod.|Bodovi}} !width=200|Kvalifikacija |- style="background-color:#cfc" |'''1.'''|| style="text-align:left" |{{NOG|JOR}} |2||2||0||0||3||0||+3||6||rowspan="2"|Prolazi u [[Millennium Super Soccer kup#Nokaut faza|nokaut fazu]] |- style="background-color:#cfc" |'''2.'''|| style="text-align:left" |{{NOG|ROU|ime=Rumunija XI}} |2||1||0||1||4||3||+1||3 |- |3.|| style="text-align:left" |{{NOG|HKG}} |2||0||0||2||2||6||–4||0|| |- |4.|| style="text-align:left" |{{NOG|CMR}} |colspan="9"|Povukao se 8. januara bez navođenja razloga.<ref name=RSSSF1 /> |} {{Sklopiva nogometna kutija | datum = {{Početni datum|2001|1|11|df=y}} | vrijeme = 15:45 | tim1 = {{NOG-D|ROU|ime=Rumunija XI}} | rezultat = 0–1 | tim2 = {{NOG|JOR}} | izvještaj = https://www.rsssf.org/tablesm/millsupsoc2001.html | golovi1 = | golovi2 = [[Faisal Ibrahim|Ibrahim]] {{gol|87}} | stadion = [[Stadion "Jawaharlal Nehru" Margao|Stadion "Fatorda"]] | lokacija = [[Margao]] | gledalaca = | sudac = Bala Sundaraj ([[Nogometni savez Indije|Indija]]) }} ---- {{Sklopiva nogometna kutija | datum = {{Početni datum|2001|1|14|df=y}} | vrijeme = 15:30 | tim1 = {{NOG-D|ROU|ime=Rumunija XI}} | rezultat = 4–2 | tim2 = {{NOG|HKG}} | izvještaj = https://www.rsssf.org/tablesm/millsupsoc2001.html | golovi1 = Liviu Zahariuc {{gol|4}}<br>[[Marius Sasu|Sasu]] {{gol|23}}<br>[[Lucian Sânmărtean|Sânmărtean]] {{gol|59}}<br>Ioan Luca {{gol|63}} | golovi2 = [[Kwok Yue Hung]] {{gol|22||45}} | stadion = [[Stadion "Jawaharlal Nehru" Margao|Stadion "Fatorda"]] | lokacija = [[Margao]] | gledalaca = | sudac = A. M. Yapa ([[Nogometni savez Šri Lanke|Šri Lanka]]) }} ---- {{Sklopiva nogometna kutija | datum = {{Početni datum|2001|1|16|df=y}} | vrijeme = 17:00 | tim1 = {{NOG-D|JOR}} | rezultat = 2–0 | tim2 = {{NOG|HKG}} | izvještaj =https://www.rsssf.org/tablesm/millsupsoc2001.html | golovi1 = [[Badran Al-Shaqran|Al-Shaqran]] {{gol|49}}<br>[[Haitham Al-Shboul|Al-Shboul]] {{gol|84}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Jawaharlal Nehru" Margao|Stadion "Fatorda"]] | lokacija = [[Margao]] | gledalaca = | sudac = }} ====Grupa IV==== {| class="wikitable" style="text-align:center" |- !width=30|{{Tooltip|Poz.|Pozicija}} !width=200|Reprezentacija !width=30|{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}} !width=30|{{Tooltip|P|Pobjede}} !width=30|{{Tooltip|N|Neriješeno}} !width=30|{{Tooltip|I|Izgubljeno}} !width=30|{{Tooltip|DG|Dati golovi}} !width=30|{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}} !width=30|{{Tooltip|GR|Gol-razlika}} !width=30|{{Tooltip|Bod.|Bodovi}} !width=200|Kvalifikacija |- style="background-color:#cfc" |'''1.'''|| style="text-align:left" |{{NOG|CHI}} |3||3||0||0||5||0||+5||9||rowspan="2"|Prolazi u [[Millennium Super Soccer kup#Nokaut faza|nokaut fazu]] |- style="background-color:#cfc" |'''2.'''|| style="text-align:left" |{{NOG|JPN|ime=Japan univerzitetski XI}} |3||2||0||1||4||1||+3||6 |- |3.|| style="text-align:left" |{{NOG|UZB}} |3||1||0||2||5||4||+1||3||rowspan="2"| |- |4.|| style="text-align:left" |{{NOG|BHR}} |3||0||0||3||0||9||–9||0 |} {{Sklopiva nogometna kutija | datum = {{Početni datum|2001|1|10|df=y}} | vrijeme = 15:00 | tim1 = {{NOG-D|UZB}} | rezultat = 0–2 | tim2 = {{NOG|JPN|name=Japan univerzitetski XI}} | izvještaj = https://www.rsssf.org/tablesm/millsupsoc2001.html | golovi1 = | golovi2 = [[Keisuke Ota|Ota]] {{gol|44}}<br>[[Satoshi Horinouchi|Horinouchi]] {{gol|87}} | stadion = [[Stadion "Salt Lake"]] | lokacija = [[Kolkata]] | gledalaca = 12,500 | sudac = S. Saleerajan ([[Nogometni savez Malezije|Malezija]]) }} ---- {{Sklopiva nogometna kutija | datum = {{Početni datum|2001|1|12|df=y}} | vrijeme = 15:30 | tim1 = {{NOG-D|UZB}} | rezultat = 5–0 | tim2 = {{NOG|BHR}} | izvještaj = https://www.rsssf.org/tablesm/millsupsoc2001.html | golovi1 = Bahadir Annamotov {{gol|15||66}}<br>Aleksei Zhdanov {{gol|26|pen.}}<br>Oybek Usmankhodjaev {{gol|53||90}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Salt Lake"]] | lokacija = [[Kolkata]] | gledalaca = | sudac = Binod Kumar Singh ([[Nogometni savez Indije|Indija]]) }} ---- {{Sklopiva nogometna kutija | datum = {{Početni datum|2001|1|13|df=y}} | vrijeme = 19:00 | tim1 = {{NOG-D|CHI}} | rezultat = 1–0 | tim2 = {{NOG|JPN|name=Japan univerzitetski XI}} | izvještaj =https://www.rsssf.org/tablesm/millsupsoc2001.html | golovi1 = [[Héctor Tapia|Tapia]] {{gol|34}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Salt Lake"]] | lokacija = [[Kolkata]] | gledalaca = | sudac = }} ---- {{Sklopiva nogometna kutija | datum = {{Početni datum|2001|1|15|df=y}} | vrijeme = 15:00 | tim1 = {{NOG-D|CHI}} | rezultat = 2–0 | tim2 = {{NOG|BHR}} | izvještaj =https://www.rsssf.org/tablesm/millsupsoc2001.html | golovi1 = [[Héctor Tapia|Tapia]] {{gol|29}}<br>[[Fernando Martel|Martel]] {{gol|80}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Salt Lake"]] | lokacija = [[Kolkata]] | gledalaca = | sudac = P. K. Bose ([[Nogometni savez Indije|Indija]]) }} ''Utakmica je prvobitno bila zakazana za 10. januar, ali je kasnije odgođena jer je čileanska reprezentacija imala problema sa opremom, koja se na dan utakmice nalazila u [[Johannesburg]]u.''<ref>{{cite news |last1=Retamal |first1=Rodrigo |title=La inolvidable desventura chilena de la ''Copa Millenium'' |trans-title=The unforgettable misadventures of Chile at the ''Millennium Cup'' |url=https://www.latercera.com/mouse/la-inolvidable-desventura-chilena-de-la-copa-millenium/ |access-date=24 December 2020 |work=[[La Tercera]] |language=es|date=16 January 2017}}</ref> ---- {{Sklopiva nogometna kutija | datum = {{Početni datum|2001|1|17|df=y}} | vrijeme = 17:00 | tim1 = {{NOG-D|CHI}} | rezultat = 2–0 | tim2 = {{NOG|UZB}} | izvještaj = https://www.rsssf.org/tablesm/millsupsoc2001.html | golovi1 = [[Marco Villaseca|Villaseca]] {{gol|41}}<br>[[Rodrigo Meléndez|Meléndez]] {{gol|86}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Salt Lake"]] | lokacija = [[Kolkata]] | gledalaca = | sudac = S. Saleerajan ([[Nogometni savez Malezije|Malezija]]) }} ---- {{Sklopiva nogometna kutija | datum = {{Početni datum|2001|1|17|df=y}} | vrijeme = 19:00 | tim1 = {{NOG-D|BHR}} | rezultat = 0–2 | tim2 = {{NOG|JPN|name=Japan univerzitetski XI}} | izvještaj = https://www.rsssf.org/tablesm/millsupsoc2001.html | golovi1 = | golovi2 = [[Keisuke Ota|Ota]] {{gol|39}}<br>Hideki Sekine {{gol|79}} | stadion = [[Stadion "Salt Lake"]] | lokacija = [[Kolkata]] | gledalaca = | sudac = Binod Kumar Singh ([[Nogometni savez Indije|Indija]]) }} ===Nokaut faza=== {{Četvrtfinale |18. Januar – [[Stadion "Jawaharlal Nehru" Kochi|Kochi]]|{{NOG|URU|ime=Urugvaj B}}|2|'''{{NOG|BIH}}&nbsp;([[zlatni&nbsp;gol]])'''|'''3''' |20. Januar – [[Stadion "Salt Lake"|Kolkata]]|'''{{NOG|CHI}}'''|'''2'''|{{NOG|ISL}}|0 |20. Januar – [[Stadion "Jawaharlal Nehru" Margao|Goa]]|'''{{NOG|SRJ}}'''|'''2'''|{{NOG|ROU|ime=Rumunija XI}}|0 |21. Januar – [[Stadion "Salt Lake"|Kolkata]]|{{NOG|JOR}}|0|'''{{NOG|JPN|ime=Japan univerzitetski XI}}'''|'''4''' |22. Januar – [[Stadion "Salt Lake"|Kolkata]]|'''{{NOG|BIH}}'''|'''1'''|{{NOG|CHI}}|0 |23. Januar – [[Stadion "Salt Lake"|Kolkata]]|'''{{NOG|SRJ}}'''|'''1'''|{{NOG|JPN|ime=Japan univerzitetski XI}}|0 |25. Januar – [[Stadion "Salt Lake"|Kolkata]]|{{NOG|BIH}}|0|'''{{NOG|SRJ}}'''|'''2''' }} ====Četvrtfinale==== {{Sklopiva nogometna kutija | datum = {{Početni datum|2001|1|18|df=y}} | vrijeme = 19:00 | tim1 = {{NOG-D|URU|ime=Urugvaj B}} | rezultat = 2–3 | tim2 = {{NOG|BIH}} | aet = yes | izvještaj = http://indianfootball.de/specials/mc2001/quarterfinal.html | golovi1 = [[Daniel Pereira|Pereira]] {{gol|12}}<br>Juan Segales {{gol|59}} | golovi2 = [[Zehrudin Kavazović|Kavazović]] {{gol|40}}<br>[[Dželaludin Muharemović|Muharemović]] {{gol|83}}<br>[[Mirsad Bešlija|Bešlija]] {{zlatni gol|97}} | stadion = [[Stadion "Jawaharlal Nehru" Kochi|Stadion "Nehru"]] | lokacija = [[Kochi]] | gledalaca = | sudac = Halim Abdul Hamid ([[Nogometni savez Malezije|Malezija]]) }} ---- {{Sklopiva nogometna kutija | datum = {{Početni datum|2001|1|20|df=y}} | vrijeme = 16:30 | tim1 = {{NOG-D|SRJ}} | rezultat = 2–0 | tim2 = {{NOG|ROU}} | izvještaj = http://indianfootball.de/specials/mc2001/quarterfinal.html | golovi1 = [[Saša Ilić|Ilić]] {{gol|30}}<br>[[Igor Bogdanović|Bogdanović]] {{gol|45}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Jawaharlal Nehru" Margao|Stadion "Fatorda"]] | lokacija = [[Margao]] | gledalaca = | sudac = Balu Sundarraj ([[Nogometni savez Indije|Indija]]) }} ---- {{Sklopiva nogometna kutija | datum = {{Početni datum|2001|1|20|df=y}} | vrijeme = 18:30 | tim1 = {{NOG-D|CHI}} | rezultat = 2–0 | tim2 = {{NOG|ISL}} | izvještaj = http://indianfootball.de/specials/mc2001/quarterfinal.html | golovi1 = [[Sebastián González|González]] {{gol|37||50}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Salt Lake"]] | lokacija = [[Kolkata]] | gledalaca = | sudac = Hassan Marshoud ([[Nogometni savez Jordana|Jordan]]) }} ---- {{Sklopiva nogometna kutija | datum = {{Početni datum|2001|1|21|df=y}} | vrijeme = 17:00 | tim1 = {{NOG-D|JOR}} | rezultat = 0–4 | tim2 = {{NOG|JPN|ime=Japan univerzitetski XI}} | izvještaj = http://indianfootball.de/specials/mc2001/quarterfinal.html | golovi1 = | golovi2 = Fujita {{gol|31}}<br>[[Keisuke Ota|Ota]] {{gol|54}}<br>[[Keiji Yoshimura|Yoshimura]] {{gol|58}}<br>Hideki Sekine {{gol|67}} | stadion = [[Stadion "Salt Lake"]] | lokacija = [[Kolkata]] | gledalaca = | sudac = Binod Kumar Singh ([[Nogometni savez Indije|Indija]]) }} ====Polufinale==== {{Sklopiva nogometna kutija | datum = {{Početni datum|2001|1|22|df=y}} | vrijeme = 17:00 | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 1–0 | tim2 = {{NOG|CHI}} | izvještaj = http://indianfootball.de/specials/mc2001/semifinal.html | golovi1 = [[Dželaludin Muharemović|Muharemović]] {{gol|75}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Salt Lake"]] | lokacija = [[Kolkata]] | gledalaca = | sudac = Rungkly Mangkol ([[Nogometni savez Tajlanda|Tajland]]) }} ---- {{Sklopiva nogometna kutija | datum = {{Početni datum|2001|1|23|df=y}} | vrijeme = 17:00 | tim1 = {{NOG-D|SRJ}} | rezultat = 1–0 | tim2 = {{NOG|JPN|ime=Japan univerzitetski XI}} | izvještaj = http://indianfootball.de/specials/mc2001/semifinal.html | golovi1 = [[Igor Duljaj|Duljaj]] {{gol|5}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Salt Lake"]] | lokacija = [[Kolkata]] | gledalaca = | sudac = S. Salerajan ([[Nogometni savez Malezije|Malezija]]) }} ====Finale==== {{Sklopiva nogometna kutija | datum = {{Početni datum|2001|1|25|df=y}} | vrijeme = 17:00 | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 0–2 | tim2 = {{NOG|SRJ}} | izvještaj = https://www.rsssf.org/tablesm/millsupsoc2001.html | golovi1 = | golovi2 = [[Igor Duljaj|Duljaj]] {{gol|6}}<br>[[Igor Bogdanović|Bogdanović]] {{gol|45}} | stadion = [[Stadion "Salt Lake"]] | lokacija = [[Kolkata]] | gledalaca = 40,000 | sudac = Rungkly Mangkol ([[Nogometni savez Tajlanda|Tajland]]) }} == Statistika == === Strijelci === ;3 gola {{Div col|colwidth=30em}} * {{ZD|ISL}} [[Tryggvi Guðmundsson]] * {{ZD|JPN}} [[Keisuke Ota]] * {{ZD|SRJ}} [[Saša Ilić]] {{Div col end}} ;2 gola {{Div col|colwidth=30em}} * {{ZD|BIH}} [[Mirsad Bešlija]] * {{ZD|BIH}} [[Almedin Hota]] * {{ZD|BIH}} [[Dželaludin Muharemović]] * {{ZD|CHI}} [[Sebastián González]] * {{ZD|CHI}} [[Héctor Tapia]] * {{ZD|HKG}} [[Kwok Yue Hung]] * {{ZD|JPN}} Hideki Sekine * {{ZD|URU}} Juan Selages * {{ZD|URU}} Ricardo Varela * {{ZD|UZB}} Bahadir Annamotov * {{ZD|UZB}} Oybek Usmankhodjaev * {{ZD|SRJ}} [[Igor Bogdanović]] * {{ZD|SRJ}} [[Igor Duljaj]] {{Div col end}} ;1 gol {{Div col|colwidth=30em}} * {{ZD|BAN}} [[Firoj Mahmud Titu]] * {{ZD|BIH}} [[Zehrudin Kavazović]] * {{ZD|CHI}} [[Fernando Martel]] * {{ZD|CHI}} [[Rodrigo Meléndez]] * {{ZD|CHI}} [[Marco Villaseca]] * {{ZD|ISL}} Þórhallur Hinriksson * {{ZD|JPN}} Yoshimasa Fujita * {{ZD|JPN}} [[Satoshi Horinouchi]] * {{ZD|JPN}} [[Keiji Yoshimura]] * {{ZD|JOR}} [[Badran Al-Shaqran]] * {{ZD|JOR}} [[Haitham Al-Shboul]] * {{ZD|JOR}} [[Faisal Ibrahim]] * {{ZD|ROU}} Ioan Luca * {{ZD|ROU}} [[Lucian Sânmărtean]] * {{ZD|ROU}} [[Marius Sasu]] * {{ZD|ROU}} Liviu Zahariuc * {{ZD|URU}} Wilson Martirena * {{ZD|URU}} [[Daniel Pereira|Daniel Pereira]] * {{ZD|URU}} Alexandro Umpiérrez * {{ZD|UZB}} Aleksei Zhdanov * {{ZD|SRJ}} [[Dušan Petković|Dušan Petković]] * {{ZD|SRJ}} [[Vuk Rašović]] * {{ZD|SRJ}} [[Goran Trobok]] {{Div col end}} == Također pogledajte == * [[Dunhill kup Malezija 1997.]] * [[Turnir "Merdeka" 2001.]] * [[LG kup 2001 (Iran)]] * [[Kirin kup]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://indianfootball.de/specials/mc2001/index.html Službeni veb-sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20030914040439/http://www.indianfootball.de/specials/mc2001/index.html |date=14. 9. 2003 }} * [https://www.rsssf.org/tablesm/millsupsoc2001.html Turnir] na [[Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation|RSSSF.org]] [[Kategorija:2001. u nogometu]] [[Kategorija:2001. u Indiji]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Indiji]] en52koafb9tsyib6pjrda3ton6rpxdr Rudaki (pjesnik) 0 533539 3838006 3836780 2026-04-29T13:17:57Z AdnanSa 226 3838006 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Rudaki (također i Rodaki) | slika = Miniature of Rudaki by Hossein Behzad.jpg | alt_slike = | opis = Ilustracija Rudakija od Hosseina Behzada, datirana 1958. | ime_pri_rođenju = Ebu Abdulah Dža'far ibn Muhamed ibn Hakim ibn Abdulrahman ibn Adam al-Rudaki | datum_rođenja = približno 858. | mjesto_rođenja = Banoj, Samanidsko Carstvo | datum_smrti = 940/941. | mjesto_smrti = Banoj, Samanidsko Carstvo | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = Pjesnik | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} Rudaki (također se piše Rodaki; perzijski: رودکی; oko 858. – 940/41.) bio je pjesnik, pjevač i muzičar koji se smatra prvim velikim pjesnikom koji je pisao na novom perzijskom jeziku. Kao dvorski pjesnik pod Samanidima, navodno je komponovao više od 180.000 stihova, ali je sačuvan samo mali dio njegovog djela, a najznačajniji su dijelovi njegove verzifikacije Kalila va-Dimne, zbirke indijskih [[Basna|basni]]. Rođen u selu Banoj (koje se nalazi u današnjem području Rudaka), Rudaki je najvažniji dio svoje karijere proveo na dvoru Samanida. Iako ga biografski podaci povezuju sa samanidskim emirom (vladarom) Nasrom II (vladao 914–943), moguće je da se već pridružio dvoru pod njegovim prethodnikom, Ahmedom Samanijem (vladao 907–914). Rudakijev uspjeh je uglavnom bio posljedica podrške njegovog glavnog pokrovitelja, vezira Abu'l-Fadla al-Bal'amija (umro 940. godine), koji je odigrao važnu ulogu u procvatu nove perzijske književnosti u X stoljeću. Nakon pada Bal'amija 937. godine, Rudakijeva karijera se pogoršala, te je na kraju otpušten s dvora. Nakon toga je posljednje godine proveo u siromaštvu, umro je slijep i sam u svom rodnom gradu. U Iranu, Rudaki se priznaje kao "osnivač [[Perzijska književnost|nove perzijske poezije]]", a u Tadžikistanu kao "otac tadžičke književnosti". == Ime == Njegovo puno ime bilo je Ebu Abdulah Dža'far ibn Muhamed ibn Hakim ibn Abdulrahman ibn Adam al-Rudaki al-Ša'ir al-Samarqandi ([[Perzijski jezik|perzijski]] عبدالرحمن بن آدم الرودکی الشاعر سمرقندی). Pravilna [[transliteracija]] njegovog imena je Rōdhakī, dok je al-Rūdhakī arapski oblik.<ref>De Blois, Francois (1971). "Rūdakī". In Lewis, B.; Ménage, V. L.; Pellat, Ch. & Schacht, J. (eds.). The Encyclopaedia of Islam, Second Edition. Volume III: H–Iram. Leiden: E. J. Brill. OCLC 495469525</ref>. Ostale transliteracije uključuju Rudagi, Rawdhagi i Rudhagi. == Pozadina == Malo je informacija dostupno o Rudakijevom životu, a mnogo toga je rekonstruisano iz njegovih pjesama.<ref>Tabatabai, Sassan (2010). Father of Persian Verse: Rudaki and His Poetry. Leiden University Press. ISBN 978-9087280925. p.2.</ref> Živio je u doba Samanidskog carstva (819–999), pod kojim se počela razvijati i cvjetati nova perzijska književnost.<ref>Negmatov, N. N. (1998). "The Samanid state". History of Civilizations of Central Asia, Volume IV. Unesco. ISBN 978-9231034671. p.97.</ref> <ref>Bosworth, C.E. & Crowe, Yolande (1995). "Sāmānids". In Bosworth, C. E.; van Donzel, E.; Heinrichs, W. P. & Lecomte, G. (eds.). The Encyclopaedia of Islam, Second Edition. Volume VIII: Ned–Sam. Leiden: E. J. Brill. ISBN 978-90-04-09834-3.</ref> Perzijskog porijekla,<ref>Epinette, Michèle, "RUDAKI", Encyclopaedia Iranica Online, Brill, retrieved 31 May 2025, "RUDAKI, ABU ʿABD-ALLĀH JAʿFAR b. Moḥammad Samarqandi (b. Banoj, a village in the Rudak area between Samarqand and Bukhara, ca. 243/858; d. Banoj, 329/941), the most celebrated Persian poet of the Samanid period."</ref> <ref>Henning, Walter Bruno (1962). A LOCUST'S LEG. PERCY LUND, HUMPHRIES & CO.LTD. p. 99.</ref> Rudaki je rođen oko 858. godine u selu Banoj (Panjrud), koje se nalazi u području Rudaka između Samarkanda i Buhare. Njegovo sljepilo impliciraju spisi ranih pjesnika kao što su Daqiqi (umro 977.), Ferdowsi (umro 1020./25.), Abu Zura'ah al-Mu'ammari (oko X vijeka) i Nasir Khusraw (umro nakon 1070.). Historičar Awfi (umro 1242.) čak kaže da je Rudaki rođen [[Sljepilo|slijep]], ali to su doveli u pitanje neki moderni naučnici, zbog ekspresivne slike [[Priroda|prirode]] koju je Rudaki dao u svojim spisima.<ref>De Blois, Francois (2004). Persian Literature – A Bio-Bibliographical Survey: Poetry of the Pre-Mongol Period (Volume V). Routledge. ISBN 978-0947593476. p.191.</ref> Osim što je bio pjesnik, Rudaki je bio i pjevač i muzičar.<ref>Rypka, Jan (1968). History of Iranian Literature. Springer Netherlands. ISBN 978-9401034814. p.144.</ref> Od ere sasanidskog Irana (224–651), pjesme su se obično izvodile uz korištenje muzike.<ref>Foltz, Richard (2019). A History of the Tajiks: Iranians of the East. Bloomsbury Publishing. ISBN 978-1784539559. p.73.</ref> Pod Sasanidima, službeni, vjerski i književni jezik bio je srednjoperzijski.<ref>Lazard, G. (1975). "The Rise of the New Persian Language". In Frye, Richard N. (ed.). The Cambridge History of Iran: From the Arab Invasion to the Saljuqs. Vol. 4. Cambridge: Cambridge University Press. pp. 595–633. ISBN 0-521-20093-8. p.596.</ref> Nakon muslimanskog osvajanja Irana, jezik je ušao u novu fazu, poznatu kao novoperzijski.<ref>Paul, Ludwig (2000). "Persian Language i. Early New Persian". Encyclopædia Iranica, online edition. New York.</ref> Međutim, ne potiče od književnog oblika srednjoperzijskog (poznatog kao pārsīk, obično nazvan pahlavi), kojim su govorili ljudi Farsa i koji se koristio u [[Zoroastrizam|zoroastrijskim]] vjerskim spisima. Umjesto toga, potiče od dijalekta kojim je govorio dvor sasanidske [[Glavni grad|prijestolnice]] Ktesifona i sjeveroistočne iranske regije Horasan.[13] Tokom ovog perioda, novoperzijski jezik je bio poznat kao darī ili parsī-i darī.<ref>Perry, John R. (2011). "Persian". In Edzard, Lutz; de Jong, Rudolf (eds.). Encyclopedia of Arabic Language and Linguistics. Brill Online.</ref> == Reference == {{Reference}} [[Kategorija:Iranski pjesnici]] [[Kategorija:Perzijska književnost]] [[Kategorija:Rođeni 858.]] [[Kategorija:Umrli 940.]] 5ikcnbcw0prk2fsvybxq41nlaffn1f4 Müfide Kadri 0 533588 3838376 3837343 2026-04-30T11:00:06Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3838376 wikitext text/x-wiki {{Infokutija likovni umjetnik | ime = Müfide Kadri | slika = Mufide Kadri.jpg | opis_slike = Müfide Kadri prije 1912. | datum_rođenja = 1890. | mjesto_rođenja = [[Istanbul]], [[Osmansko carstvo]] | datum_smrti = 1912. | mjesto_smrti = [[Istanbul]], [[Osmansko carstvo]] | nacionalnost = [[Osmansko carstvo|osmanska]] | obrazovanje = privatna poduka; časovi kod [[Osman Hamdi-beg|Osman Hamdi-bega]] i [[Salvatore Valeri]]ja | period = početak 20. vijeka | vrsta_umjetnosti = [[slikarstvo]] | djela = ''Sahilde Aşk'', ''Mesirede Ud Çalan Kadınlar'', portret Güzin Duran }} '''Müfide Kadri''' (1890, [[Istanbul]] – 1912, Istanbul) bila je osmanska slikarica, [[Muzika|muzička]] [[Pedagogija|pedagoginja]] i [[Kompozitor|kompozitorica]], jedna od prvih profesionalno afirmiranih umjetnica u kasnom [[Osmansko carstvo|Osmanskom carstvu]].<ref name="ARHM-bio">{{cite web |title=Müfide Kadri (1890–1912) |url=https://arhm.ktb.gov.tr/artists/detail/2024/mufide-kadri-1890-1912 |website=Ankara Resim ve Heykel Müzesi |publisher=Ministarstvo kulture i turizma Republike Turske |access-date=2026-04-25 |archive-date=17. 3. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220317115938/https://arhm.ktb.gov.tr/artists/detail/2024/mufide-kadri-1890-1912 |url-status=dead }}</ref><ref name="IKM">{{cite web |title=Müfide Kadri |url=https://www.istanbulkadinmuzesi.com/mufide-kadri |website=İstanbul Kadın Müzesi |access-date=2026-04-25}}</ref> U literaturi se navodi kao prva poznata profesionalna muslimanska slikarka i prva profesionalna učiteljica slikanja u Osmanskom carstvu.<ref name="Sar2021">{{cite journal |last=Sar |first=Elif |title=Osmanlı Batılılaşma döneminde yetişen öncü kadın ressamlardan Müfide Kadri'nin yaşamı, sanatı ve eserleri üzerine bir inceleme |journal=Safran Kültür ve Turizm Araştırmaları Dergisi |year=2021 |volume=4 |issue=2 |url=https://dergipark.org.tr/en/pub/saktad/issue/64807/927751 |access-date=2026-04-25}}</ref> Slikala je portrete, pejzaže, mrtve prirode i figuralne prizore, a njena djela danas se čuvaju u [[Istanbulski muzej slikarstva i kiparstva|Istanbulskom muzeju slikarstva i kiparstva]] i [[Ankarski muzej slikarstva i kiparstva|Ankarskom muzeju slikarstva i kiparstva]].<ref name="ARHM-bio"/><ref name="IKM"/> [[Datoteka:Müfide Kadri Otoportre.jpg|mini|desno|Müfide Kadri, ''Otoportret'']] == Život i obrazovanje == Müfide Kadri rano je ostala bez roditelja te je odrasla u porodici Kadri-bega, koja joj je omogućila kućno obrazovanje i privatne časove iz jezika, muzike i slikarstva.<ref name="IKM"/><ref name="KulturPortali">{{cite web |title=Müfide Kadri (1890–1912) |url=https://www.kulturportali.gov.tr/portal/mufide-kadri |website=Kültür Portalı |publisher=Ministarstvo kulture i turizma Republike Turske |access-date=2026-04-25}}</ref> Njenu darovitost rano su uočili učitelji, pa je već kao djevojčica pohađala privatne časove kod [[Osman Hamdi-beg|Osman Hamdi-bega]], a potom i kod italijanskog slikara [[Salvatore Valeri]]ja, profesora na tadašnjoj Školi lijepih umjetnosti u Istanbulu.<ref name="IKM"/><ref name="KulturPortali"/> Pored slikarstva, bavila se muzikom, svirala više instrumenata i komponirala. U izvorima se spominje i njena kompozicija "Tenan-i Şebap", objavljivana u tadašnjim kulturnim časopisima.<ref name="KulturPortali"/><ref name="Sar2021"/> == Karijera == U mladosti je radila kao nastavnica u ženskim školama u Istanbulu. Predavala je crtanje, vez i muziku u Numune [[Mekteb|mektebima]], zatim u školi Numune-i İnas u [[Süleymaniye]]u, kao i u ženskim srednjim školama [[İnas Rüşdiyesi]] i [[İnas İdadisi]]ja.<ref name="IKM"/><ref name="KulturPortali"/> Prema više izvora, bila je prva profesionalna učiteljica slikanja među muslimankama u Osmanskom carstvu.<ref name="IKM"/><ref name="Sar2021"/> Davala je i privatne časove slikanja Adile Sultan, kćerki sultana [[Abdulhamid II|Abdulhamida II]].<ref name="IKM"/><ref name="KulturPortali"/> Na preporuku Osman Hamdi-bega poslala je radove na izložbu u [[Minhen]]u, gdje je nagrađena zlatnom medaljom, što se u turskoj historiografiji navodi kao jedno od prvih međunarodnih priznanja koje je dobila osmanska umjetnica.<ref name="IKM"/><ref name="Sar2021"/> Učestvovala je i na izložbama koje su organizirali umjetnički krugovi u Istanbulu, uključujući izložbe povezane s Osmanlijskim društvom slikara.<ref name="Sar2021"/> == Stil i djela == Kadri je slikala u duhu kasnoosmanske modernizacije, spajajući akademsku poduku s intimnijim, lirskim pristupom motivu. Njena djela obuhvataju portrete, pejzaže, mrtve prirode i prizore iz svakodnevnog života, a u stručnoj literaturi posebno se ističu osjećaj za atmosferu, nježan kolorit i interes za žensku figuru i unutrašnji svijet modela.<ref name="Sar2021"/> Među poznatijim djelima navode se ''Sahilde Aşk'', ''Mesirede Ud Çalan Kadınlar'', ''Kitap Okuyan Kadın'', ''Otoportret'' i portret kasnije poznate slikarice Güzin Duran.<ref name="IKM"/><ref name="ARHM-ud">{{cite web |title=Mesirede Ud Çalan Kadınlar |url=https://arhm.ktb.gov.tr/artworks/detail/74/mesirede-ud-calan-kadinlar |website=Ankara Resim ve Heykel Müzesi |publisher=Ministarstvo kulture i turizma Republike Turske |access-date=2026-04-25}}</ref><ref name="Topalli2021">{{cite journal |last=Topallı |first=Elvan |title="Örnekten Resim": Hasan Rıza, Müfide Kadri, Tevfik Fikret'in resimlerinde P. S. Krøyer etkisi |journal=MSGSÜ Sosyal Bilimler Dergisi |year=2021 |issue=23 |pages=394–419 |url=https://dergipark.org.tr/en/download/article-file/2394175 |access-date=2026-04-25}}</ref> [[Datoteka:Mesirede Ud Çalan Kadınlar by Müfide Kadri.jpg|mini|desno|''Mesirede Ud Çalan Kadınlar'']] Studija Elvan Topallı posebno razmatra sliku ''Sahilde Aşk'' iz 1907. i njene veze s djelom P. S. Krøyera, što pokazuje da je Kadri pratila evropske slikarske uzore i prilagođavala ih osmanskom društvenom i vizuelnom kontekstu.<ref name="Topalli2021"/> == Smrt i naslijeđe == Müfide Kadri razboljela se od [[tuberkuloza|tuberkuloze]] nakon izložbenih nastupa 1911. i umrla 1912. u Istanbulu.<ref name="IKM"/><ref name="KulturPortali"/> Sahranjena je na [[Karacaahmet]]skom mezarju, a na njenom mezaru nalazi se natpis koji se pripisuje kaligrafu [[İsmail Hakkı Altunbezer]]u.<ref name="IKM"/> Nakon njene smrti približno četrdeset radova prodano je u dobrotvorne svrhe, a prihod je bio namijenjen tadašnjim javnim fondovima i umjetničkim udruženjima.<ref name="IKM"/><ref name="KulturPortali"/> Njena biografija poslužila je kao nadahnuće [[Halide Edib Adıvar]] za roman ''Son Eseri'', objavljivan 1913. u listu ''Tanin'' i posvećen Müfide Kadri.<ref name="Yalcin2016">{{cite journal |last=Yalçın Çelik |first=S. Dilek |title=Halide Edip Adıvar'ın ''Son Eseri''nde Müfide Kadri'nin adını yaşatmak |journal=Sanal Türkoloji Araştırmaları Dergisi |year=2016 |volume=1 |issue=1 |pages=17–44 |url=https://dergipark.org.tr/tr/pub/stad/article/377526 |access-date=2026-04-25}}</ref> U savremenim pregledima turske umjetnosti ona se redovno navodi među pionirkama ženskog profesionalnog slikarstva u Turskoj.<ref name="ARHM-bio"/><ref name="Sar2021"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Kadri, Mufide}} [[Kategorija:Rođeni 1890.]] [[Kategorija:Umrli 1912.]] [[Kategorija:Biografije, Istanbul]] [[Kategorija:Turski slikari]] cyc5hnp1evtk6jbio5fnpmvj5alha2f Kakao 0 533667 3837995 3837975 2026-04-29T12:20:25Z JEŠTA-MAI-BA 180825 /* Sastojci */ 3837995 wikitext text/x-wiki [[Slika:2012-02-Theobroma cacao anagoria 04.JPG|thumb|260px|Otvorena [[mahuna]] kakaa koja prikazuje zrna u bijeloj [[Sluz|sluzavoj]] [[Parenhim|pulpi]].]] Termin '''kakao''' najčešće se koristi za kakao-prah, ali se može odnositi i na kakao-maslac. Obje komponente (prah i maslac) dobijaju se nakon mljevenja i presovanja jezgre zrna kakaovca, koja se fermentira i prži. Ustvari, "kakao-prah" samo je jedno od značenja riječi "kakao"; to je najčešće značenje za prosječnog govornika na Sjevernoj hemisferi. Ostala značenja nalaze se samo u specijaliziranom rječniku govornika koji rade u industriji kakaa.<ref name="Alkalization">{{cite journal | last1 = Miller | first1 = Kenneth B. | last2 = Jeffery Hurst | first2 = William | last3 = Payne | first3 = Mark J. | last4 = Stuart | first4 = David A. | last5 = Apgar | first5 = Joan | last6 = Sweigart | first6 = Daniel S. | last7 = Ou | first7 = Boxin | year = 2008 | title = Impact of Alkalization on the Antioxidant and Flavanol Content of Commercial Cocoa Powders | journal = Journal of Agricultural and Food Chemistry | volume = 56 | issue = 18| pages = 8527–8533 | doi = 10.1021/jf801670p | pmid=18710243 | bibcode = 2008JAFC..56.8527M }}</ref> Prva serija operacija koje se provode u zemljama proizvođačima kakaovca transformira njegov [[plod]] kakaa u fermentirana i sušena kakao zrna. Nakon što se prodaju nekolicini multinacionalnih kompanija u industriji čokolade, ova zrna se zatim peku, drobe i sortiraju kako bi se uklonili fragmenti ljuske i [[embrion]]a, ostavljajući samo [[kotiledon]]e. Ovi kotiledoni su jedini dio koji daje kakao-masu (ili kakao-pastu) nakon mljevenja. Ovaj poluproizvod zatim se presuje kako bi se mast, ili kakao-maslac, odvojila od suhe tvari, ili kakao kolača. Kakao-prah dobija se mljevenjem kakao-kolača, a koristi se za pravljenje energizirajućeg napitka, popularnog zimi, nazvanog "vruća čokolada", napravljenog još od [[mlijeko|mlijeka]] i [[šećer]]a. Približno 95% svjetske proizvodnje kakaa dolazi od malih poljoprivrednika koji žive na jednom do tri hektara plantaža kakaa. Više od pet miliona malih uzgajivača kakaa u [[tropi|tropskim]] regijama proizvelo je 5,2 miliona tona fermentiranih zrna kakaa u 2017, koja su prodali nekolicini multinacionalnih kompanija za proizvodnju [[čokolade]]. Nakon što stignu u zemlje potrošače, zrna se peku, drobe i presuju kako bi se od njih napravila čokolada i drugi čokoladni slatkiši.<ref>{{cite book | url=https://books.google.com/books?id=A1CkAgAAQBAJ | title=Science and Technology of Enrobed and Filled Chocolate, Confectionery and Bakery Products | publisher=Elsevier | author=Talbot, Geoff | year=2009 | pages=31 | isbn=9781845696436 |quote=Cocoa solids are calculated on a dry basis (after the deduction of moisture) and include cocoa mass, cocoa powder and cocoa butter. The total dry cocoa solids are the sum of the dry non-fat cocoa solids (NFCS) and cocoa butter..}}</ref> == Etimologija i leksikografija == Termin "'''kakao'''" je posuđen iz jezika Nahuatl [[Asteci|Asteka]], "cacahuatl", koji ima isto značenje.<ref>{{cite book| authors=Alain Rey, Marianne Tomi, Tristan Hordé, Chantal Tanet, Alain Rey | title=Dictionnaire historique de la langue française, Tomes I et II | publisher=Le Robert |year=2016 | isbn= }}</ref><ref name="HCDN">{{cite book |language=es |author=Birgitta Leander |title=Herencia cultural del mundo náhuatl |volume=a traves de la lengua |publisher=SepSetentas |year=1972 |pages=155 |isbn= }}</ref>, prema [[španski|španskom]] ''cacao'' (1535). Termin "kakao" može imati sljedeća značenja, ovisno o kontekstu: # stablo [[kakaovac|kakaovca]], npr. "[[Omleci]] su vratili neke [[Reznica|reznice]] kakaovca u svoju domovinu", "uzgoj kakaovca"; # plod stabla kakaovca, mahuna kakaovca, "ovisno o zemlji, berba kakaovca se ne odvija u isto vrijeme"; # zrno kakaovca, "Radim na [[fermentacija|fermentaciji]] kakaovca u državi Tabasco, [[Meksiko]]" ili "kakao je pakovan u jutene vreće od 60 kg"; # Prehrambeni proizvod napravljen od zrna kakaovca, ako je [[čokolada]] označena kao 70% kakaovca, to znači da sadrži 30% dodanog šećera, ovdje kakao = kakao-masa + kakao-maslac. Svi primjeri su preuzeti iz knjige Michela Barela, bivšeg direktora programa za kakao u Francuskom centru za poljoprivredna istraživanja za međunarodni razvoj (CIRAD). [[Datoteka:Cocoa farming in Ghana.jpg|thumb| Gomile [[mahuna]] nakupljene tokom žetve.]] [[Slika:Cocoa farmers during harvest.jpg|thumb| Otvaranje kapsula: otvaranje kapsula mačetom.]] [[slika:Cocoa farmer David Kebu Jnr holding fermenting cocoa beans. (10687048615).jpg|thumb| [[Fermentacija]] zrna kakaa.]] [[Slika:Costa Rica - Sarapiqui 05.jpg|280px|thumb| Zrna kakaovca u različitim fazama fermentacije. ([[Kostarika]])]] [[slika:Cultivateur de cacao 01.jpg|280px|thumb| Zrna kakaovca raširena na suncu da se osuše.]] [[Datoteka:Secadora_de_Cacao.jpg|280px|thumb| Sušenje [[plod]]ova u pokrivenoj sušari.]] [[Slika:Cocoa season in Cameroon.JPG|thumb| Pakovanje fermentiranog i sušenog zrna.]] [[slika:Cacao23.jpg|280px|thumb| Sektor kakaa.]] [[Datoteka:CacaoChonita13.JPG|280px|thumb|Plodovi nakon zanatskog prženja.]] [[datoteka:Atelier torréfaction chocolat Menier.jpg|280px|thumb| Radionica za prženje u tvornici čokolade Menier 1866.]] Tokom cijelog proizvodnog procesa, od mahuna kakaa u tropskim regijama do čokoladnih proizvoda napravljenih u tvornicama čokolade u velikim sjevernim gradovima, termin "kakao" može se koristiti, a slušalac će lahko moći izvući relevantno značenje (ili smisao) u kontekstu. U svakoj fazi – a ima ih više od četiri koje su gore navedene po vokabularu (stablo kakaoa, [[mahuna]], zrno, čokoladni proizvod) – koristi se sljedeći princip imenovanja: kada se pomoćni dio ukloni iz objekta X, dio koji se obično smatra "najkorisnijim ili najznačajnijim" i dalje se može metonimski označiti istim terminom X (čak i ako je prošao kroz hemijsku transformaciju). Karakteristično je za svakodnevni jezik da ima veliku fleksibilnost i da se isti termin može koristiti u različitim kontekstima za različita značenja. Tehnički i naučni vokabular pomažu u izbjegavanju ove dvosmislenosti, iako po cijenu određene glomaznosti. == Historija == {{Glavni|Historija uzgoja kakaovca}} {{glavni|Historija čokolade u Španiji}} Kakao, čije ime potiče od riječi "cacahuatl" na jeziku Nahuatl»<ref>Dictionnaire français Larousse, « [http://www.larousse.fr/dictionnaires/francais/cacao/11933 Cacao].</ref><ref>Philippe Marcou, [http://www.persee.fr/web/revues/home/prescript/article/jsa_0037-9174_1920_num_12_1_2882 Cacao, cacahuet ou cacaouète] », ''Journal de la Société des Américanistes'', tome 12, 1920 p. 65|doi|10.3406/jsa.1920.2882}}.</ref> (vjerovatno je izveden iz [[Maje|majanskog]] "''kakaw'''" i hipotetski proto-mješovitog zokeanskog ''kakawa'')<ref>Lyle Campbell et Terrence Kaufman, « [http://www2.hawaii.edu/~lylecamp/LC%20Lx%20look%20at%20Olmecs%20JSTOR.pdf A Linguistic Look at the Olmecs] », ''American Antiquity'', vol. 41, n°1, janvier 1976, Society for American Archaeology|page=83-84}}</ref>. Tradicionalno su ga koristile i uzgajale mezoameričke populacije, posebno [[Olmeci]] i [[Maje]], a kasnije i [[Asteci]]. U 14. stoljeću, populacije koje su Asteci pokorili bile su prisiljene uzgajati stabla kakaovca za osvajače iz visoravni Meksika-Tenochtitlana. [[Pripitomljavanje]] i upotreba kakaovca čini se da su se dogodili u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], oko 3000. prije nove ere. Tragovi teobromina i [[DNK]] iz različitih [[sorta (botanika)|sorti]] kakaovca otkriveni su u keramici iz kulture Valdivia na pacifičkoj obali današnjeg [[Ekvador]]a.<ref>{{cite journal|author=Florence Rosier|title=Le cacao était déjà utilisé en Amérique il y a 5300 ans|journal=Le Monde|pages=7|date=9. 3. 2024|url=https://www.lemonde.fr/planete/article/2024/03/07/le-mystere-de-la-diffusion-du-cacao-a-travers-l-amerique-du-sud-il-y-a-plus-de-5-000-ans-enfin-leve_6220699_3244.html}}</ref><ref>{{cite web |title=Domestication du cacao à l’époque précolombienne : l’histoire revisitée par l’archéogénomique |url=https://www.cirad.fr/espace-presse/communiques-de-presse/2024/domestication-du-cacao-a-l-epoque-precolombienne |site=cirad.fr |date=7. 3. 2024}}</ref>. Drevni tragovi kakaa pronađeni su i u keramici Mokaya iz Paso de la Amada, na pacifičkoj obali [[Chiapas]]a, i u predolmečkoj keramici iz El Manatíja, na obali [[Meksički zaliv|Meksičkog zaliva]], datiranoj na početak 2. milenija prije nove ere (između 1900. i 1750. prije nove ere).<ref>Terry G. Powis, W. Jeffrey Hurst, María del Carmen Rodríguez, Ponciano Ortíz C, Michael Blake, David Cheetham, Michael D. Coe et John G. Hodgson, « [http://antiquity.ac.uk/projgall/powis/index.html Oldest chocolate in the New World] », ''Antiquity'', vol. 81, n°314, décembre 2007.</ref>. Širom Mezoamerike tokom predkolumbovske civilizacije, zrna kakaovca su često korištena kao [[valuta]].<ref>[http://www.mythinglinks.org/ip~cacao.html « THE LORE & HISTORY OF CHOCOLATE in Latin Americq|access-date =2009-07-10}}</ref> Mogla su se i trampiti, plaćati [[porez]]e i kupovati [[rob]]ove, počevši još od 1000. prije nove ere. Naprimjer, Zontli je jednak 400 zrna, dok je 8000 zrna jednako Xiquipilliju. U meksičkim hijeroglifima, korpa koja sadrži 8000 zrna simbolizira broj 8000.<ref>{{cite web|1=year 2013|url=http://www.chocolat.ch/chocolate.php?page=1|title=History|access-date=27. 4. 2026|archive-date=21. 2. 2007|archive-url=https://archive.today/20070221194212/http://www.chocolat.ch/chocolate.php?page=1|url-status=dead}}</ref>Kasnije, 1576, bilo je potrebno 1200 zrna da bi se dobio jedan [[meksički pezos]].<ref>{{cite book|language=en |author=Annie Perrier-Robert |publisher=Translate-A-Book, Oxford |title=Book of Chocolate |editor=Hachette Illustrated |year=2005 |chapter=14|pages=128 |isbn=978-1-84430-142-3}}</ref>. [[Asteci]] su koristili sistem u kojem je [[ćurka]] koštala stotinu zrna kakapa, a svježi [[avokado]] tri zrna. <ref>http://www.newyorker.com/reporting/2007/10/29/071029fa_fact_buford|access-date=2009-06-09}}</ref>. Kakao je bio rezervisan za [[plemstvo]] i konzumiran u piću zvanom [[čokolada]], razrijeđen u vodi, kojoj su dodavani čili papričica i anato (da bi se dobila crvena boja), a ta smjesa je snažno tucana da bi se na površini formirala gusta pjena. Među Majama se prvenstveno koristio u vjerskim obredima.<ref>{{cite book|language =en|author1=Louis E. Grivetti|author2=Howard-Yana Shapiro| year=2009|title=Chocolate: history, culture, and heritage|publisher=John Wiley and Sons|pages=29-31|isbn=|url=https://books.google.fr/books?id=P4kD4Rf5C6wC&pg=PA9&dq=Chocolate%3A+history%2C+culture%2C+and+heritage+%2B+%22mexica+princess%22}}</ref><ref name="Harwich Vallenilla 2008">Nikita Harwich Vallenilla, Histoire du chocolat|edituon=2|place= Paris, Desjoncquères, 2008 [[ISBN|9782843211058}}.</ref> [[Asteci]], koji ga nisu konzumirali u ritualnom kontekstu, proširili su zrno u druge regije Meksika kako su širili svoju teritoriju.<ref name="Harwich Vallenilla 2008"/> Španci su se prvi put susreli s kakaom (Theobroma – Θεοβρώμα – ''teobroma'', što na [[grčki|grčkom]] znači "hrana bogova") na [[Karibi]]ma 1495, ali su tek nakon osvajanja [[Meksiko|Meksika]] počeli usmjeravati svoju pažnju na zrno. Mlako, gorko piće koje su otkrili nije bilo univerzalno cijenjeno od strane osvajača. Njegovo usvajanje bilo je izuzetno uspješno među kolonijalnom elitom jer su transformirali recept za piće kako bi odgovarao njihovom okusu, dodavanjem šećera ([[šećerna trska]] se brzo aklimatizirala u priobalnim regijama gdje je vruća, vlažna klima omogućavala njen uzgoj u velikim razmjerima). Također su zamijenili [[čili papričice]] začinima koje su poznavali od srednjeg vijeka (prvenstveno [[cimet]]om, uvezenim iz Azije) i počeli su piti toplu čokoladu. Nakon kolonizacije Meksika, kakao je izvezen u matičnu zemlju (kao dio trougaone trgovine) u Evropi i miješan s mlijekom; njegov uspjeh bio je trenutan na španskom dvoru. U Francuskoj, [[Luj XIV]] je nije volio, što je doprinijelo odlaganju njenog usvajanja. U Evropi se čokolada u početku proširila prvenstveno među evropskom elitom, i kao piće i kao slatkiš.<ref name="sucre">Huetz de Lemps, Alain, « Boissons coloniales et essor du sucre », in Flandrin, Montanari (dir.), ''op.cit.'', [[p.|629-641}}.</ref>Međutim, u Meksiku se njegova konzumacija brzo proširila među cijelim stanovništvom. U španskoj koloniji, društvena elita je konzumirala ovo raskošno, toplo i slatko piće, dok je velika većina stanovništva nastavila da ga pije prema predhispanskim običajima. Upotreba zrna kakaovca kao valute, posebno među domorodačkim stanovništvom na [[pijaca]]ma, nije odmah nestala. Ipak, kakao koji se koristio u Meksiku tokom kolonijalnog doba uglavnom je dolazio iz uvoza iz [[Venecuela|Venecuele]], [[Kolumbija|Kolumbije]] i [[Gvatemala|Gvatemale]].<ref>Gonzalez Tascón, Fernández Pérez, « Del chocólatl de los Aztecas a la Compañía Guipuzcoana de Caracas, in Fernández Pérez, Fernando, González Tascón, Ignacio, La agricultura viajera: cultivos y manufacturas de plantas industriales y alimentarias en España y en la América virreinal, Barcelone, Lunwerg Editores, 1991, [[p.|125-135}}.</ref>. Piće je brzo izazvalo sumnju Crkve. Budnost crkvenih vlasti bila je tim veća jer je čokolada bila poznata kao afrodizijak.<ref>Méndez, Maria Agueda, “Una relación conflictiva : la Inquisición novohispana y el chocolate”, in Caravelle : Cahiers du monde hispanique et luso-brésilien|year=1998|number=71|pages=9-21}}</ref>. == Od ploda kakaovca do kakao-praha == [[Plod]] ([[mahuna]] kakaovca sadrži nekoliko desetina sjemenki ili zrna kakaovca) bogat je [[lipid]]ima (50% suhe tvari), [[proteini]]ma, [[fenol]]nim spojevima (flavan-3-oli i flavanoli) i teobrominom, što ga čini bazom sa značajnim nutritivnim potencijalom koji je omogućio razvoj ogromnog izbora čokoladnih proizvoda. Više od pet miliona uzgajivača kakaovca na globalnom jugu proizvodi 5,2 miliona tona zrna (u 2017.).<ref>{{cite web|name = FAOSTAT|year=2017 | title = Cultures, fèves de cacao, | access-date = 2019-04-11 | url = http://www.fao.org/faostat/fr/#data/QC }}.</ref>), opskrbljuju čokoladnu industriju u sjevernim zemljama, proizvodeći čokoladne proizvode u vrijednosti od 47 milijardi eura u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]];<ref>{{cite web | name = Statista | title = Production en valeur de produits chocolatés par pays dans l'UE 2015 | access-date = 2019-04-11 | url = https://fr.statista.com/statistiques/703015/produits-chocolates-production-en-valeur-par-pays-ue/ }}.</ref> U 2015, [[Evropa]] je bila najveće svjetsko tržište čokoladnih proizvoda, sa 49% udjela u prodaji čokoladnih slastica, dok je Sjeverna Amerika držala 21%.%<ref>{{cite web | name = CBI Ministry of Foreign Affairs | title = What is the demand for cocoa in Europe? | access-date= 2019-04-11 | url = https://www.cbi.eu/market-information/cocoa/trade-statistics/ }}.</ref> [[slika:Cocoa husk.jpg|thumb|260px|Ljuske zrna kakaovca: moraju se pažljivo ukloniti jer bi kakao-prahu dale neugodan okus.]] [[slika:Cocoa liquor.jpg|thumb|260px|Transformacija zrna u kakao-masu]] [[slika:Cocoa press cake.jpg|thumb|260px|Kakao-kolač nakon presovanja kakao putera]] [[slika:Cocoa butter p1410148.JPG| thumb|260px|Kakao-maslac]] [[slika:Cocoa-powder-1883108.jpg| thumb|260px|Kakao-prah]] U zemljama koje proizvode kakao, uzgajivači provode prve faze prerade [[plod]]a (ili mahune): berbu, lomljenje mahuna, fermentaciju zrna, sušenje i sortiranje.<ref name=":0">{{cite web|language=fr|author=Futura|title=La transformation du cacao et ses étapes : écabossage, fermentation et concassage|périodique=Futura|date=10/10/2016|lire en ligne=http://www.futura-sciences.com/planete/dossiers/botanique-chocolat-histoire-saveurs-degustation-753/page/4/|access-date=2017-07-18|pages=}}</ref>[[fermentacija|fermentacija]]Fermentirana zrna se zatim prodaju nekolicini multinacionalnih kompanija u industriji čokolade, koje ih prže, drobe i presuju kako bi izdvojile kakao-maslac i kakao-prah te proizvele razne prehrambene proizvode: kakao-prah, čokoladu, čokoladne slastice itd.<ref name=lima>{{cite journal | authors = Lídia J. R. Lima, M. Helena Almeida, M. J. Rob Nout & Marcel H. Zwietering | title = Theobroma cacao L, "The Food of the Gods": Quality Determinants of Commercial Cocoa Beans, with Particular Reference to the Impact of Fermentation | journal = Critical Reviews in Food Science and Nutrition | volume = 51 | year = 2011 | pages = 731-761 }}</ref><ref name=costentin>{{cite book | author1=Jean Costentin | author2=Pierre Delaveau | title=Café, thé, chocolat. Les bienfaits pour le cerveau et pour le corps | publisher=Odile Jacob | year=2010 | pages=272 | isbn= }}</ref><ref name=barel>{{cite book | author=Michel Barel | title=Du cacao au chocolat: L'épopée d'une gourmandise |editor=Éditions QUAE GIE |year=2016, New Edition | isbn= }}</ref><ref name=beckett>{{cite book | authors=Steve T. Beckett, Mark S. Fowler, Gregory R. Ziegler (editors) | title=Beckett's Industrial Chocolate Manufacture and Use | publisher=Wiley-Blackwell; 5 edition | year=2017 | pages=800 | isbn= }}</ref>. Operacije prerade u lancu snabdijevanja koji vodi od stabla kakaovca do čokoladnih slastica mogu se sažeti u sljedeće korake: # Berba mahuna kakaovca (plodova stabla kakaovca): plod, čvrsto pričvršćen za stablo, odvaja se makazama za rezidbu ili mačetom za one koji se nalaze niže, a nožem za rezidbu za ostale; # Otvaranje mahuna sastoji se od lomljenja mahuna kako bi se izvadile sjemenke (ili zrna kakaovca). Svaka mahuna sadrži 30 do 50 sjemenki okruženih bjelkastom, sluzavom pulpom. Ova zrna kakaovca sastoje se od dva [[kotiledon]]a i malog embrija, a sve je zatvoreno u čvrstoj ovojnici ili ljusci. Kotiledoni djeluju kao rezerva hranjivih tvari za razvoj klijanaca, prvenstveno u obliku kakao-maslaca. [[Fermentacija]] vlažnih zrna, ključni korak u razvoju aroma kakaovca, uključuje stavljanje zrna u hrpe ili sanduke i miješanje svaki dan ili svaki drugi dan tokom tri do osam dana, ovisno o sorti. Pulpa je glavni supstrat za fermentaciju, jer osigurava šećere potrebne za rast [[bakterija]]. Fermentacija se sastoji od dvije faze: početnoj anaerobnoj fazi u kojoj dominiraju [[kvasci]], slijedi aerobna faza u kojoj dominiraju bakterije [[sirćetna kiselina|sirćetne kiseline]], tokom koje temperatura raste na 50°C. Kvasci transformiraju [[šećer]]e u [[etanol]], koji bakterije zatim oksidiraju u sirćetnu kiselinu. Može se dogoditi i fermentacija [[mliječna kiselina|mliječne kiseline]], ali to je nepoželjno jer kakau daje pokvaren ili čak aroma štale. Zrna se zatim suše na suncu na cementiranim površinama ili policama jednu do tri sedmice; sadržaj vlage, u početku 55–60%, smanjuje se na približno 7%, a dio sirćetne kiseline koja se stvara tokom fermentacije se eliminira. Ako se tokom fermentacije i sušenja naprave greške, kasnije se ne mogu ispraviti; # "Ocjenjivanje": najfinija zrna kakaa stavljaju se u jutene vreće od 60 kg. Milioni malih poljoprivrednika prodaju svoja fermentirana i sušena zrna (pod nazivom "trgovački kakao") industriji čokolade, koja je visoko koncentrirana u rukama nekoliko multinacionalnih korporacija; # "Prženje" na 100-140°C tokom 40 minuta razvija specifične okuse i arome. Nadalje, smanjuje sadržaj vlage sa 7% na 2,5%, podstiče odvajanje ljuske od zrna i dodatno eliminira [[sirćetna kiselina| sirćetnu kiselinu]] koja se stvara tokom fermentacije. Tokom prženja, Maillardove reakcije proizvode približno 500 isparljivih spojeva koji čokoladi daju aromu, od šećera i [[aminokiselina]]; #"Drobljenje" prženih zrna daje komadiće ljuske, klice (koje se uklanjaju puhalima i sitima) i komadiće kotiledona (zrna kakaa). Zrna se "vruće melju" kako bi se dobila "kakao-masa" ili "kakao-pasta". Ovo je poluproizvod gorkog okusa koji se počinje prodavati pod nazivom "100% kakao nezaslađena čokolada", sa sljedećim navedenim sastavom: 100% kakao-pasta; Presovanje kakao-paste odvaja masni dio, kakao-maslac, od suhe, smeđe tvari, koja formira kolače koji se nazivaju kakao kolači. Ovo odvajanje se odvija u [[hidraulika|hidrauličnim]] presama, donekle sličnim presama za maslinovo ulje, ali uz toplotu kako bi se maslac održao tečnim, i pod visokim pritiskom (do 600 bara) u visokoučinkovitoj industrijskoj opremi. Ovisno o korištenim tehnikama, 30 do 40% [[masti]] može se izdvojiti iz kakao-paste, koja je prvobitno sadržavala oko 50%. Kakao-maslac prvenstveno se koristi u proizvodnji čokolade. Proces prosijavanja: kakao kolači se drobe, a zatim melju u mlinovima s iglama, kako bi se dobio kakaov prah. To je osnova svih čokoladnih aroma: čokoladnih kolačića, čokoladnog sladoleda, čokoladnih mliječnih proizvoda, čokoladnih slatkiša… == Oblici pripreme kakaoa == {{glavni|Čokolada}} Kakao se u Evropi koristi u raznim oblicima: * Vruća čokolada (ili kakao u Belgiji i Švicarskoj): napitak napravljen od kakao-praha i mlijeka (ili vode), kojem se obično dodaje zaslađivač; * Tamne čokoladne pločice, pistole ili slatkiši: (kakao-prah, kakao-maslac, često šećeri), kojima se u industrijskoj proizvodnji dodaje fosfatidilholin (sojin lecitin), uglavnom se proizvode u Švicarskoj i Francuskoj; * Mliječna čokolada ili slatkiši: (kakao-prah, kakao-maslac, mlijeko, šećeri), kojima se u industrijskoj proizvodnji dodaje fosfatidilholin (sojin [[lecitin]]) ili, u novije vrijeme, lecitin uljane repice; * Bijela čokolada ili slatkiši: (vrlo malo kakaa, kakao-maslac, puno šećera i mlijeka); * Ganache: mješavina čokolade i vrhnja koja se koristi u pecivima; * Praline čokolada: mješavina lješnjaka i/ili [[badem]]a, šećera i mljevene čokolade, koja se koristi za punjenje čokoladnih slatkiša; * [[Liker]] od kakaa: termin se odnosi na tvrdu kakao-pastu, ali se koristi i za [[alkohol]] na bazi kakaa, koji se može napraviti s [[rum]]om, drugim alkoholnim pićem od [[šećerna trska|šećerne trske]] ili [[votka|votkom]]; * Čokoladna pločica: grickalica, koja se najčešće sastoji od keksa prelivenog čokoladom, u obliku pločice; * Kakao supa: suptilna mješavina prstohvata mljevenog kakaa, obično u zdjeli, a zatim se dodaje [[mineralna voda]]. Ovo piće je bilo vrlo popularno u Engleskoj sredinom 19. stoljeća jer se govorilo da ima [[afrodizijak|afrodizijačko]] djelovanje. Također je bilo uobičajeno da ga neki ljudi u [[Magreb]]u miješaju s [[cvijet|cvjetovima]] [[kanabis]]a, kako bi napravili sve vrste peciva. == Uzgoj i sorte kakao zrna == {{glavni|Kakaovac|Stablo kakaovaca}} [[Slika:Cacao pods - Project Gutenberg eText 16035.jpg|thumb|260px|left|upright=0.7| Mahune kakaovca.]] U 2014, tri glavne regije za proizvodnju bile su [[Gvinejski zaljev]], [[Latinska Amerika]] i [[Južna Azija]].<ref>{{cite web|authors=Kokou Edoh Adabe, E. Lionelle, Ngo-Samnick|title=Production et transformation du cacao|publisher=Ingénieurs sans frontières (Cameroun)|ISF Cameroun et Centre technique de coopération agricole et rurale|collection=PRO-AGRO|place=Wageningen, Pays-Bas|year=2014|pages=44|isbn=978-92-9081-553-2|https://publications.cta.int/media/publications/downloads/1801_PDF.pdf?}}</ref>. Kakao se također uzgaja na [[Madagaskar]]u, od 1881.<ref name="BCM1896">{{cite journal| langue=fr | author= Émile Prudhomme | title= Questions agricoles |chapter= De la culture du cacao aux environs de Tamatave | journal= Bulletin du Comité de Madagascar | number= 8 | pages= 13-16 date= 1896 |https://issuu.com/aaleme/docs/bulcomimad081896/13 | access-date 9 mai 2021-05-09}}</ref>. Postoji nekoliko vrsta stabala kakaovca, čija zrna odabiru proizvođači čokolade zbog njihovih različitih okusnih kvaliteta, ovisno o sorti i mjestu proizvodnje. Dugo vremena, rasprostranjenost je bila ograničena na dvije sorte, Forastero i Criollo (kakao), prema Cheesmanovoj morfogeografskoj analizi iz 1944.{{sfn|Cheesman|1944}}. Dodana je i treća sorta, Trinitario, prirodni hibrid prve dvije, kao i neke posebno cijenjene vrste, poput Nacional (kakao) i Cupuaçu. Autohtono stanovništvo, nakon što je milenijima uočavalo razlike među mnogim stablima kakaa, favoriziralo je svoje omiljene primjerke. Prema ovoj mapi, glavne sorte kakaa sada se uzgajaju u sljedećim područjima: [[Datoteka:Main cacao species - World distribution map - blank.svg| thumb|500px|centre|Područja uzgoja i proizvodnje kakaoa<br>'''Legenda''' :<br> – [[Kreoli]] (zelena)<br> – [[Trinidad i Tobago|Trinitari]] (šatirano [[Centralna Amerika|centralnoameričko]])<br> – Ostali]] Krajem 19. stoljeća, potrošači su iz dijetetskih razloga počeli tražiti proizvode s nižim udjelom šećera. Pojavile su se čokoladne pločice s manje šećera, a samim tim i s visokim udjelom kakaa. Ali na tako visokim razinama, obična zrna kakaa više nisu bila pogodna. Za proizvodnju fine tamne čokolade bila su potrebna visokokvalitetna zrna plemenite sorte, s dobro definiranim porijeklom, i čisti kakao-maslac. === "Criollo" === [[slika:Cabosse de cacao à São Tomé (12).jpg|thumb|upright=0.7| Kakao iz Sao Tomea.]] {{glavni|Criollo (kakao)}} * Porijeklo: [[Amerika|Sjeverna Južna Amerika]], u regiji jezera Maracaibo u sjeverozapadnoj [[Venecuela|Venezueli]], blizu granice s [[Kolumbija|Kolumbijom]]. * Ovo je prva sorta koju su kultivirali, vjerovatno [[Olmeci]], prije nekih 2.500 ili 3.000 godina. Uzgoj kakaa prenijeli su svojim susjedima, [[Maje|Majama]]. 1522, kada su [[španski konkvistadori]] stigli u [[Meksiko]], otkrili su ovaj kakao s bijelim zrnima. * Plodovi sa šiljastom, bradavičastom mahunom, zelenom ili crvenom, i punomasnom, bijelom jezgrom. * Najnježniji, također daje najfinije i najaromatičnije , slatke i blago gorke. * 1-5% svjetske proizvodnje<ref name=":1"/>. * Uzgaja se prvenstveno u Centralnoj Americi ([[Venecuela]], [[Ekvador]]), u [[Šri Lanka|Šri Lanki]] i [[Indonezija|Indoneziji]]<ref name=":2"/>. Morfogeografska i [[genom]]ska studija iz 2008, koristeći [[mikrosatelit]]sku karakterizaciju [[DNK]] stabla kakaovca, predložila je novu klasifikaciju, uključujući Criollo. {{sfn|Gordon|2008}}. ===''Forastero'' === [[slika:Theobroma cacao - Köhler–s Medizinal-Pflanzen-137.jpg|thumb|upright=0.7|''Theobroma cacao'']] {{glavni|Forastero}} * Porijeklo: [[Amazonija|Amazonski bazen]]. * Kasnije, kada su Španci prodrli u srce Amazonije, otkrili su drugu sortu, s glatkim, žutim [[mahuna]]ma i ravnim, ljubičastim [[sjemenka]]ma. Prvu [[sorta (botanika)|sortu]] (na koju su naišli prilikom iskrcavanja u Meksiku) nazvali su "lokalnom" ili "kreolskom", "criollo" na španskom, kako bi je razlikovali od druge, iz Amazonije, strane sorte za njihovu kulturu, ili "forastero". * Plodovi s "glatkim, žutim mahunama i ravnim, ljubičasto-ljubičastim zrnima." * Najrasprostranjenija i najotpornija sorta, njena zrna imaju gorak okus i kisele note.<ref name=":1"/> *Oko 80% svjetske proizvodnje<ref name=":1">{{cite web|title=The three grand cocoa varieties|url=https://www.barry-callebaut.com/about-us/media/press-kit/history-chocolate/theobroma-cacao-food-gods|site=barry-callebaut.com|access-date=2017-07-21|archive-date=1. 7. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170701201900/https://www.barry-callebaut.com/about-us/media/press-kit/history-chocolate/theobroma-cacao-food-gods|url-status=dead}}.</ref>. * Uglavnom se uzgaja u Africi (75% svjetske proizvodnje forastera dolazi iz [[Centralna Afrika|Centralne Afrike]])<ref name=":2">{{cite web|title=Cocoa/Cocoa beans|url=http://www.tis-gdv.de/tis_e/ware/genuss/kakao/kakao.htm|site=tis-gdv.de|access-date=2017-07-21}}.</ref>), [[Brazil]]a i [[Ekvador]]a<ref name=":1"/>. === ''Nacional'' === {{glavni|Nacional (kakao)}} Dalje na zapad, u velikim šumama [[Andi|Anda]], ljudi su odabrali sortu izvedenu iz Forastera. Mahune su žute, a sjemenke ljubičaste, nešto mesnatije od onih kod Forastera. Međutim, njihova aroma je drugačija, nježnija.<ref>{{cite web|url=http://www.icco.org/questions/varieties.htm|title=What are the varieties of cocoa?|date=21, july, 1998|site=International Cocoa Organization|access-datec=2010-12-26|archiveurl=https://web.archive.org/web/20060218083848/http://www.icco.org/questions/varieties.htm|access-date=2006-02-18}}</ref>Karakteriziraju ga note cvijeća, [[jasmin]]a i cvijeta [[narandža|narandže]]. Ovo je poznata aroma "arriba", koja se nalazi u današnjem Ekvadoru. Ekvadorci, ponosni na ovu sortu kakaa, nazivaju je "nacional" ili "arriba nacional".{{sfn|Ramsey, 2017|p=73}}. ==== Nove podjele sorte ''forastero'' (2008) ==== [[geomorfologija|Morfogeografska]] i [[genom]]ska studija iz 2008, koja je predložila novu klasifikaciju, dijeli forasterose na osam varijanti (ili preciznije, na skupove sa uporedivim [[genski klaster|genskim klasterima]])<ref>{{cite journal | authors = Juan C. Motamayor, Philippe Lachenaud, Jay Wallace da Silva e Mota, Rey Loor, David N. Kuhn, J. Steven Brown,Raymond J. Schnell | title =Geographic and Genetic Population Differentiation of the Amazonian Chocolate Tree (Theobroma cacao L) | journal = PLoS ONE | volume =3 | number =10 | year = 2008 | pages = | url texte =https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0003311 }}</ref>{{sfn|eCacaos|2014}}: {{refbegin|2}} * Amelonado * Contamana (kakao) * Curaray (kakao) * Guiana (kakao) * Iquitos (kakao) * Marañon (kakao) * Nanay (kakao) * Purús. {{refend|2}} [[slika:Cacao Genetic Clusters.png|thumb|upright=1.7|Sorte identifikovane putem morfogeografske i [[genom]]ske analize.]] [[slika:Cacao au Jardin des Plantes et de la Nature de Porto.jpg| thumb|260px|Kakao u [[Vrt biljaka i prirode|Vrtu biljaka i prirode]] u Portu, [[Benin]].]] Ova klasifikacija sastoji se od podjele tipa Forastero na osam [[genetika|genetički]] različitih tipova, uključujući Amelonado, koji je već prethodno identifikovan. Nacional ostaje odvojen,{{sfn|Gordon|2008}}, a studija ostaje otvorena za daljnje podjele. === ''Trinitario'' === {{glavni|Trinitario}} [[Slika:Trinitario Cacao.jpg| thumb|270px| Trinitario]] *Uključuje 10–20% svjetske proizvodnje. * To je hibrid nastao spontanim križanjem sorti Criollo i Forastero. Pojavio se u 18. stoljeću na otoku [[Trinidad]], nakon što je tropski ciklon/uragan gotovo potpuno uništio usjeve Criollo 1727.<ref name=":1"/>. * Kombinuje otpornost kakaovca Forastero sa delikatnim, iako manje intenzivnim, aromama kakaovca Criollo. * Uzgaja se prvenstveno u Meksiku, [[Karibi]]ma, Kolumbiji, Venecueli i dijelovima jugoistočne Azije. Dugo vremena, porijeklo stabala kakaovca ostalo je misterija, jer su izgledala toliko različito čak i unutar iste vrste. Tek su [[genetičko testiranje|genetička istraživanja]] riješila problem i omogućila klasifikaciju različitih sorti. Trinitario je isključen iz morfogeografske i genomske studije iz 2008. (Gordon, 2008) jer ostaje korak u razumijevanju genetičkog [[nasljeđivanje|naslijeđa]] stabala kakaovca (Motomayor et al, 2008). === Ostale sorte === [[Datoteka:Deux cacaos.jpg| thumb|260px| Dvije mahune kakaa u [[Benin]]u.]] Suočene s rizikom globalne nestašice, nove [[klon]]irane [[hibridizacija|hibridne sorte]] se brzo šire, poput Colección Castro Naranjal 51 (CCN-51), koju je 1965. stvorio ekvadorski agronom Homero Castro. Ova sorta je otpornija na epidemije koje pogađaju tradicionalne sorte i produktivnija je. U početku marginalizirana zbog svoje kiselosti i gorčine, CCN-51 je u međuvremenu postigla određeni uspjeh, 1990.<ref>{{cite book|authors=Eduardo Crespo del Campo, Fernando Crespo Andía|title=Cultivo y beneficio del cacao CCN51|publisher=Editorial el Conejo|year=1997|pages total=136|isbn=}}</ref>, Međutim, stručnjaci su 2010-ih procijenili da se [[genetička raznolikost]] i specifični okusi [[ekvador]]skog kakaa gube zbog njihovih većih prinosa. {{sfn|Ramsey, 2017|p=72}}. == Ekonomija kakaoa == U 2017, globalno izvozno tržište kakaa iznosilo je 9,274 milijarde američkih dolara.<ref>{{cite web | name = FAO STAT | title = Cultures et produits animaux | access-date = 2019-08-11 | url = http://www.fao.org/faostat/fr/#data/TP }}.</ref>. Nakon što su dostigle vrhunac 1977, cijene kakaa su pale, a zatim su se srušile tokom 1990-ih. To je bilo zbog ponavljajuće globalne proizvodnje koja je premašivala potrošnju i akumulacije viškova iz prethodnih godina.<ref>[http://unctad.org/infocomm/francais/cacao/prix.htm Unctad]</ref>. U periodu 2013-2014, cijena se kretala između 2580 dolara po toni (oktobar 2013.) i 3100 dolara po toni (juni 2014.)<ref>[[citte web|http://www.icco.org/about-us/international-cocoa-agreements/cat_view/30-related-documents/45-statistics-other-statistics.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160520152951/http://www.icco.org/about-us/international-cocoa-agreements/cat_view/30-related-documents/45-statistics-other-statistics.html |date=20. 5. 2016 }} The Cocoa Market Situation, 2014, ICCO|access-date=2016-05-16}}</ref>. Od globalnog tržišta čokolade vrijednog 100 milijardi dolara, samo šest milijardi dolara ide poljoprivrednicima. Poljoprivrednici odgovorni za berbu kakaa često žive u ekstremnom siromaštvu. [[Gana]] i [[Obala Slonovače]] su 2019. odlučile obustaviti proizvodnju kakaa kako bi postigle manje nepovoljnu raspodjelu bogatstva od proizvođača za Afrikance.<ref>{{cite journal|language=fr|title=Menace sur le chocolat après la suspension des ventes de cacao du Ghana et de la Côte d’Ivoire|journal=Le Monde|date=2019-06-13|url.https://www.lemonde.fr/afrique/article/2019/06/13/menace-sur-le-chocolat-apres-la-suspension-des-ventes-de-cacao-du-ghana-et-de-la-cote-d-ivoire_5475673_3212.html|access-date =2019-06-14|pages=}}</ref>. === Proizvodnja === [[Datoteka:Cultivateurs de cacao.jpg|thumb|Sušenje kakao zrna.]] Proizvodnja kakao zrna u 2017, prema FAOstatu, iznosila je 5,2 miliona tona, uz stalan porast od 2003. nakon stagnacije između 3 i 2,2 miliona tona od 1995. do 2002. Uglavnom ga proizvode mali poljoprivrednici (95%), koji predstavljaju 6,5 miliona proizvođača.<ref>{{cite journal|langue=en|title=Chocolate Farmers Could Benefit from Newly Sequenced Cacao Genome|journal=Science Daily|year=2010 |url texte=http://www.sciencedaily.com/releases/2010/09/100915113512.htm}}</ref>): U Africi, ovi plantažeri predstavljaju najveći dio proizvodnje (90% plantaža je manje od 10 hektara, ali se lateritna tla brzo iscrpljuju obrađivanjem). U Aziji postoje uz velike plantaže, koje dominiraju u [[Brazil]]u. Zemlje u razvoju (poput [[Brazil]]a i [[Malezija|Malezije]]) ili tradicionalni veliki proizvođači ([[Obala Slonovače]], [[Gana]]) postepeno napuštaju ovu kulturu, koja se smatra nedovoljno profitabilnom u poređenju s uzgojem [[kaučukovac|kaučukovca]], koji ga obično istiskuje.<ref>{{cite journal| author=Christelle Guibert| title=Mangez du chocolat, il va coûter le prix du caviar|journal =Ouest-France| date=2010|number=20147| pages=43| access-date=2010-11-27}}</ref>. Dakle, [[paraziti]] i [[bolesti]] uzrokuju gubitke, prema procjeni iz 1999, od približno 30% svjetske proizvodnje.<ref>{{cite web|url=http://www.eufic.org/article/fr/page/FTARCHIVE/artid/avenir-prometteur-cacao/|title=Un avenir prometteur pour le cacao|date=1999|publisher=Conseil européen de l'information sur l'alimentation (EUFIC)|pristupljreno=[[date-|6=16|7=septembre|8=2010|access-date=27. 4. 2026|archive-date=25. 8. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100825201940/http://www.eufic.org/article/fr/page/FTARCHIVE/artid/avenir-prometteur-cacao/|url-status=dead}}|access-date = 2023-10-28}}.</ref> Virus otečenih izdanaka kakapa (CSSV) izgleda je nestao 1950-ih, ali se ponovo pojavio 2003. u Obali Slonovače. Prema podacima [[Svjetska banka| Svjetske banke]], više od polovine uzgajivača kakaa u Obali Slonovače živi ispod granice siromaštva, zarađujući manje od 1,20 dolara dnevno. U [[prosjek]]u, proizvođači kakaa primaju 5% prihoda, osim u okviru sporazuma o poštenoj trgovini koje su certificirale nevladine organizacije kao što su Fair Trade, Rainforest Alliance ili UTZ. [[Ujedinjene nacije]] su zabrinute zbog ove nejednake raspodjele. Nizak nivo prihoda proizvođača je glavni izazov s kojim se suočava ekonomija kakaa. (..) Cijene moraju biti dovoljno isplative za proizvođače, a proizvodnja efikasnija, kako bi im se garantovao pristojan prihod.<ref>[http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=35078&Cr=unctad&Cr1 Konferencija Ujedinjenih nacija o kakau 2010.]</ref> {{citat|Prema Cocoa Barometru iz 2015, većina velikih proizvođača čokolade, sa izuzetkom Mondelēza i Nestléa, obavezala se da će koristiti 100% održivi ili certificirani kakao do 2020. Najveći od njih su Mars, Hershey, Lindt & Sprüngli i Ferrero..}}<ref>}}[http://www.cocoabarometer.org/Home.html Cocoa Barometer 2015] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160526161712/http://www.cocoabarometer.org/Home.html |date=26. 5. 2016 }} cocoabarometer.org, access-date decembra 2016.</ref>. Inicijative poput CocoaAction, koju je 2014. pokrenula Svjetska fondacija za kakao, imaju za cilj obuku novih uzgajivača kakapa, promociju pristupa gnojivima, upotrebu produktivnijih sorti i borbu protiv dječjeg rada u uzgoju kakaa.<ref>{{Cite web |url=http://worldcocoafoundation.org/about-wcf/cocoaaction/ |title=CocoaAction |access-date=27. 4. 2026 |archive-date=28. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150928204646/http://worldcocoafoundation.org/about-wcf/cocoaaction/ |url-status=dead }}</ref>Međutim, prema istraživanju sektora kakoa u Obali Slonovače koje je 2019. sprovelo Univerzitet u Čikagu, skoro 800.000 djece i dalje radi u industriji kakaa. <ref name="nawa">{{cite web|url=https://www.lemonde.fr/afrique/article/2021/05/12/en-cote-d-ivoire-la-difficile-lutte-contre-le-travail-des-enfants-dans-le-cacao_6079965_3212.html|title=En Côte d’Ivoire, la difficile lutte contre le travail des enfants dans le cacao|date=2021|publisher=AFP et Le Monde}}.</ref>, a neke od njihovih praksi čak podsjećaju na [[dječje ropstvo]].<ref name="nawa"/>. Druge nedavne akcije su se dogodile u Obali Slonovače, poput Operacije Nawa 2 u maju 2021. Njen cilj je pronaći djecu koja se iskorištavaju u proizvodnji kakaa i upisati ih u školu. [[Klimatske promjene]] počinju uticati na proizvodnju kakaa u zapadnoj Africi, posebno zbog neredovnih [[padavina]].<ref name=monde>[[site journal |languagee=fr |title=La chute du cours du cacao a un lien direct avec la pauvreté qui sévit en Afrique de l’Ouest|journal=Le Monde |date=2019-11-01 |https://www.lemonde.fr/afrique/article/2019/11/01/la-chute-du-cours-du-cacao-a-un-lien-direct-avec-la-pauvrete-qui-sevit-en-afrique-de-l-ouest_6017689_3212.html |access-date=2019-11-02}}</ref>. == Proizvođači == Glavni proizvođači kakao zrna u 2017. bili su: * u Africi: [[Obala Slonovače]] 39% (rast), [[Gana]] 17% (dvostruka tonaža od 2002.), [[Nigerija]] 6,3% (opada), [[Kamerun]] 5% (snažan rast od 2002.). * u Jugoistočnoj Aziji: [[Indonezija]] 13% * u Latinskoj Americi: [[Brazil]] 4,5%, [[Ekvador]] 3,9%, [[Peru]] 2,3% Između 2013. i 2017, proizvodnja kakao zrna u Obali Slonovače porasla je za 40%, što je zemlju postavilo daleko ispred sa 39% globalne proizvodnje. U 2017, 89% globalne proizvodnje (5,2 miliona tona) dolazilo je iz sedam najvećih zemalja proizvođača. Četiri glavna afrička proizvođača (Obala Slonovače, Gana, Nigerija i Kamerun) činili su 68% globalne proizvodnje. [[Latinska Amerika]], područje porijekla kakaa, bila je sljedeća. [[Azija]] bilježi pad proizvodnje. Uz ove glavne zemlje proizvođače, postoje i zemlje porijekla biljke ([[Venecuela]], [[Trinidad i Tobago]], [[Ekvador]] i [[Tanzanija]]) čija je proizvodnja mala, ali poznata po kvalitetu i delikatnim aromama. Visoko cijenjeni od strane poznavalaca, ovi proizvodi su doživjeli preporod od sredine 1990-ih. Nadalje, neke zemlje su se specijalizirale za organski kakao, kao što je [[Dominikanska Republika]], koja proizvodi 60% svjetskog organskog kakaa, Meksika i Bolivije. [[Brazil]] je značajno opao zbog rastućih troškova rada i razornih posljedica bolesti vještičje metle, čije je iskorjenjivanje radno intenzivno. Prema FAOSTAT-u, glavne zemlje proizvođači u 2013. i 2017.<ref>[[citr web web|title=FAOSTAT|url=http://faostat3.fao.org/browse/Q/QC/F|site=faostat3.fao.org|consulté le=2016-11-27}}.</ref><ref name=fao>{{cite web |title=FAOSTAT|url=http://www.fao.org/faostat/fr/#data/QC|site=fao.org|access-date=2019-04-19}}.</ref> zrna kakaivca, kao šio su: {| | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=6 | Glavne zemlje proizvođači kakao zrna (tržišni kakao)<br>prema FAOSTAT-u<ref name=fao/> |- ! !Država !Proizvodnja (tona)<br>2013. !% Svjetske<br> 2013 !Proizvodnja<br> 2017 ! % Svjetske<br>2017 |- |1 |{{flag|Obala Slonovače}} |1.449.000 |31,6% |2.034.000 |39% |- |2 |{{flag|Gana}} |835.500 |18,2% |883.652 | 17% |- |3 |{{flag|Indonezija}} |777.500 |17% |659.776 |13% |- |4 | {{flag|Nigerija}} |367.000 |8% |328.263 |6,3% |- |5 | {{flag|Kamerun}} |275.000 |6% |295.028 |5% |- |6 |{{flag|Brazil}} |295.028 |5,6% |235.809 |4,5% |- |7 | {{flag|Ekvador}} |128.400 |2,8% |205.955 |3,9% |- |8 | {{flag|Meksiko}} |82.000 |1,8% |27.287 |0,5% |- |9 | {{flag|Peru}} |71.200 |1,5% |121.825 |2,3% |- |10 | {{flag|Dominikanska Republika}} |68.000 |1,5% |86.599 |1,6% |- ! colspan="2" |{{flag|UN}} Ukupno Svijet !4.586.000 !100% ! 5.201.108 ! 100% |} | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=3 | Zrna kakoa |--- |- !Država !Proizvodnja<ref>[https://lechocolatierivoirien.com/blogs/musee-du-cacao/top-10-des-pays-producteurs-de-cacao ''10 zemalja proizvođača kakoa''], 2. oktobar 2024.</ref><br> 2024.<br><small>hiljade t</small> |- |1 |{{flag|Obala Slonovače}} | align="right" | 1.800 |- |2 | {{flag|Gana}} | align="right" | 501 |- | 3 | {{flag|Ekvador}} | align="right" | 430 |- | 4 | {{flag|Nigerija}} | align="right" | 315 |- | 5 | {{flag|Kamerun}} | align="right" | 300 |- | 6 | {{flag|Brazil}} | align="right" | 220 |- | 7 | {{flag|Indonezija}} | align="right" | 160 |- | 8 |{{flag|Peru}} | align="right" | 150 |- | 9 |{{flag|Dominikanska Republika}} | | align="right" | 70 |- | 10 |{{flag|Papua Nova Gvineja}} | | align="right" | 45 |- ! colspan="2" | {{flag|UN}} Ukupno Svijet ! | align="right" | 4.449 |} |} {| | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=6 | Glavne zemlje proizvođači kakao zrna (tržišni kakao)<br>prema FAOSTAT-u<ref name=fao/> |--- ! !Država !Proizvodnja (tona)<br> 2013. !% Svjetske<br> 2013. !Proizvodnja<br> 2017. ! % Svjetske<br>2017. |- |1 |{{flag|Obala Slonovače}} |1.449.000 |31,6% |2.034.000 |39% |- |2 |{{flag|Gana}} |835.500 |18,2% |883.652 | 17% |- |3 |{{flag|Indonezija}} |777.500 |17% |659.776 |13% |- |4 |{{flag|Nigerija}} |367.000 |8% |328.263 |6,3% |- |5 |{{flag|Kamerun}} |275.000 |6% |295.028 |5% |- |6 |{{flag|Brazil}} |295.028 |5,6% |235.809 |4,5% |- |7 |{{flag|Ekvador}} |128.400 |2,8% |205.955 |3,9% |- |8 |{{flag|Meksiko}} |82.000 |1,8% |27.287 |0,5% |- |9 |{{flag|Peru}} |71.200 |1,5% |121.825 |2,3% |- |10 |{{flag|Dominikanska Republika}} |68.000 |1,5% |86.599 |1,6% |- !colspan="2" |Ukupno {{flag|UN}} Svijet !4.586.000 t !100% ! 5.201.108 ! 100% |} | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=3 | Zrna kakaa |--- |- ! !Država !Proizvodnja (tona)<ref>Čokoladioničar iz Obale Slonovače, [https://lechocolatierivoirien.com/blogs/musee-du-cacao/top-10-des-pays-producteurs-de-cacao ''10 zemalja proizvođača kakoa''], 2. oktobar 2024.</ref><br> 2024<br><small>hiljade t</small> |- |1 |{{flag|Obala Slonovače}} | align="right" | 1.800 |- |2 |{{flag|Gana}} | align="right" | 501 |- | 3 |{{flag|Ekvador}} | align="right" | 430 |- | 4 |{{flag|Nigerija}} |align="right" | 315 |- | 5 |{{flag|Kamerun}} | align="right" | 300 |- | 6 |{{flag|Brazil}} | align="right" | 220 |- | 7 | {{flag|Indonezija}} | align="right" | 160 |- | 8 | {{flag|Peru}} | align="right" | 150 |- | 9 | {{flag|Dominikanska Republika}} | align="right" | 70 |- | 10 | {{flag|Papua Nova Gvineja}} | align="right" | 45 |- ! colspan="2" |{{flag|UN}} Svijet ! align="right" | 4.449 |} |} Suočene s vrlo nestabilnim tržištem i kako bi zaštitile svoje interese, glavne zemlje proizvođačice i pridružene industrije udružile su se u međuvladinu organizaciju za saradnju i lobiranje: COPAL (Savez zemalja proizvođača kakapoa). Ovu organizaciju su u januaru 1962. osnovale vlade pet glavnih zemalja proizvođača kakaa, koje su se tim povodom sastale u [[Abidžan]]u, [[Obala Slonovače]]. Osnivači su bili [[Gana]], [[Nigerija]], [[Brazil]], [[Obala Slonovače]] i [[Kamerun]], a kasnije im se pridružilo još pet zemalja: [[Dominikanska Republika]], [[Gabon]], [[Malezija]], [[Sao Tome i Principe]] i [[Togo]]. Ove zemlje proizvode približno 75% svjetske proizvodnje kakaa.<ref>{{cite web|lang=en|url=http://www.copal-cpa.org/|title=Présentation de la COPAL : Cocoa Producing Countries Alliance|access-date=2014-09-07}}.</ref>. COPAL se upravlja "Abidžanskom poveljom". Njegovo sjedište je u [[Lagos]]u, [[Nigerija]]. <gallery widths="330" heights="220" mode="packed" natpis="Razvoj globalne proizvodnje kakaa između 1961. i 2023." ([[FAO]])"> Cocoa-beans-production-by-region.png| Širom svijeta, ovisno o regiji Cocoa-bean-production-Asia.png| U Aziji i [[Okeanija|Okeaniji]] Cocoa-bean-production-America.png|[[Amerika]] Cocoa-bean-production-Africa.png|[[Afrika]] Cocoa-bean-production-map-2023.png| Situacija u 2023. </gallery> === Izvoz, uvoz i prerada === Prema [[FAOSTAT]]-u, glavne zemlje izvoznice kakao zrna su <ref name=fao2>{{cite web | name = FAOSTAT | title = Cultures et produits animaux | access-date = 2019-09-11 | url = http://www.fao.org/faostat/fr/#data/TP }}.</ref>. {| class="wikitable alternance center" ! colspan=2| Zemlje izvoznice kakao zrna<br>u 1000 američkih dolara, prema FAOSTAT<ref name=fao/> |--- !Država !Izvoz (tona)<br> 2017 |- | {flag|Obala Slonovače}} || align="right" |3,505.214 |- | {flag|Gana}} || align="right" |1,642.052 |- | {flag|Nigerija}} || align="right" | 598.189 |- | {flag|Ekvador}} || align="right" | 589.750 |- | {{flag|UN|}} Svijet || align="right" |9,274.435 |} U 2017, izvoz zrna kakaoa iznosio je 3,89 miliona tona od proizvedenih 5,20 miliona tona (FAOstat<ref name=fao2/>). U periodu 2008/09, izvoz kakao zrna iznosio je 2,3 miliona tona (od proizvedenih 3,5 miliona tona). <ref name="ICCOreport2009">[http://www.icco.org/pdf/An_report/AnnualReport20082009.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101122112139/http://www.icco.org/pdf/An_report/AnnualReport20082009.pdf |date=22. 11. 2010 }} ICCO Report 2009 - production [[p.|15}} et [[p.|35}}</ref>). Na ovaj način se udio izvoza u globalnoj proizvodnji povećao sa 65% na 75%. Glavni izvoznici kakoa su isti kao i proizvođači, s izuzetkom Brazila i Malezije, koji značajan dio prerađuju lokalno. Zahvaljujući lokalnim pogonima, [[Nizozemska]], [[Njemačka]] i [[Belgija]] su glavni dobavljači. {| class="wikitable alternance center" ! colspan=2| Zemlje uvoznice kakao zrna<br>u 1.000 američkih dolara, prema FAOSTAT-u<ref name=fao/> |- !Izvoz (tona) !Zemlja<br> 2017 |- | {{flag|Nizozemska}} || align="right" |2,478.584 |- | {flag|Sjedinjene Američke Države}} || align="right" |1,218.220 |- | {flag|Njemačka}} || align="right" |11,82.357 |- | {flag|Belgija}} || align="right" |806.660 |- | {flag|Malezija}} || align="right" |694.204 |- | {flag|Indonezija}} || align="right" |467.073 |- | {flag|Francuska}}|| align="right" |396.785 |- | {{flag|UN}} Svijet || align="right" |9,274.435 |} Glavni uvoznici kakao zrna su industrijalizirane zemlje Sjevera, koje čine više od 80% potrošnje proizvoda od kakao zrna.<ref name="import">[http://econegociosagricolas.com/ena/files/Assessment_of_the_Movements_of_Global_Supply_and_Demand_2006.pdf Consommation de chocolat et cacao par pays ([[p.|14-18}}) ]</ref>. Transakcije (najčešće u obliku fermentiranih i sušenih zrna) prvenstveno se odvijaju iz južnih zemalja u sjeverne zemlje ([[Evropa]], [[SAD|Sjedinjene Američke Države]] i [[Japan]], gdje se odvija većina prerade). Postoje dva tržišta za kupovinu kakaa: Londonska berza i Njujorška berza. Sektor kakapa globalno nadgleda ICCO (Međunarodna organizacija za kakao), a relevantni dokument je "Međunarodni sporazum o kakau iz 2001.". Ovaj sporazum se redovno obnavlja.<ref>{{Cite web |url=http://www.cgeci.org/cgeci/index.php?option=com_content&view=article&id=542:cacao-le-7e-accord-a-ete-singe-a-geneve&catid=54 |title=7. international sur le cacao (2010) |access-date=27. 4. 2026 |archive-date=27. 4. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140427024944/http://www.cgeci.org/cgeci/index.php?option=com_content&view=article&id=542:cacao-le-7e-accord-a-ete-singe-a-geneve&catid=54 |url-status=dead }}</ref>; la dernière fois en juin 2010</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.icco.org/pdf/agree10french.pdf |title=ICCO accord 2010 - exportation &#91;&#91;p.{{!}}32}} |access-date=27. 4. 2026 |archive-date=6. 1. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120106163338/http://www.icco.org/pdf/agree10french.pdf |url-status=dead }}</ref>. Nizozemska (26,7%), Sjedinjene Američke Države (13,1%), Njemačka (12,7%), Belgija (8,6%), Malezija (7%), Indonezija (5%) i Francuska (3,2%) su najveći uvoznici kakao zrna. Prerađivači kakaa su velike kompanije koje kupuju zrna, prže ih, ljušte i prerađuju ih u proizvodnju kakao-mase. Do 2013. ovim sektorom industrije dominirale su četiri multinacionalne kompanije koje su prerađivale 45% proizvedenih zrna. Od tada su se prerađivači još više konsolidovali: belgijsko-švicarska kompanija Barry Callebaut preuzela je Petra Foods, gurajući je na vrh tržišta prerađivača kakaa. Sjevernoamerička kompanija Cargill finalizirala je akviziciju ADM-ove divizije za kakao 2015. Zajedno, Cargill i Barry Callebaut prerađuju gotovo 60% proizvedenih zrna kakaa. Kao što Michel Barel primjećuje.<ref name=barel/> Pojava ovih industrijskih giganata ilustruje ogromnu neravnotežu moći između miliona malih proizvođača, koji posjeduju samo nekoliko hektara, i multinacionalnih kompanija koje kupuju hiljade tona kakoa. Godine 1988, [[Nestlé]] je preuzeo Rowntree Mackintosh i postao najveći svjetski proizvođač čokolade i čokoladnih slatkiša.<ref>[http://recherche.prodimarques.com/leader-chocolat-groupe-production-cacao.html Prodimarques - Nestlé]</ref> Tokom sezone 2022–2023, sektor je proizveo otprilike 116.000 tona manje nego što su kupci očekivali, što je povećalo cijenu kakaa.<ref>{{cite web|url=https://www.rfi.fr/fr/podcasts/chronique-des-mati%C3%A8res-premi%C3%A8res/20230905-hausse-continue-des-prix-du-cacao-depuis-plusieurs-mois|title= Continuous rise in cocoa prices for several months now|date=6. September 2023|publisher=Radio France Internationale|author=Marie-Pierre Olphand}}</ref> == Svojstva kakaoa == Ova svojstva su povezana sa sastavom kakaa, posebno njegovim masnim sastojcima komponenta, kakao-maslac. Neka od ovih svojstava izgledaju korisna za zdravlje, dok druga nisu. == Sastojci == {{glavni|Sastav kakao-praha}} {{glavni|Zdravstveni efekti čokolade}} Nutritivna vrijednost na 100 g (3,5 oz) Nutritivna vrijednost na 100 g (3,5 oz) {| class = "wikitable " |- | style="text-align:center;"| '''[[Nutrijent|Sastojak]]''' | style="text-align:center;"|Grama/100 g (3,5 oz) |- | [[Energija]]||954 kJ (228 kcal) |- |[[Voda]] ||3,00 g |- |[[Kofein]]||230 mg |- | [[Teobromin]]||2060 mg |- | [[Masti]]|| 13,70 |- | [[Ugljikohidrati]]|| 57,90, od kojih vlakna cca. 33 g |- | [[Proteini]] ||19,60 128 mg |- |[[Minerali]] i [[vitamini]] (%DV†)|| |- | [[Kalcij]]|| 10 |- |[[Željezo]] ||77% – 13,86 mg |- | [[Magnezij]]|| 119% – 499 mg |- | [[Mangan]] || 167% – 3,837 mg |- |[[ Fosfor]] || 59% – 734 mg |- | [[ Kalij]] || 51% – 1524 mg |- | [[Kalcij]]|| 10 |- |[[Željezo]] ||77% – 13,86 mg |- | [[Magnezij]]|| 119% – 499 mg |- | [[Mangan]] || 167% – 3,837 mg |- |[[Natrij]] || 1% – 21 mg |- | [[Cink]] || 62% – 6,81 mg |- | [[Vitamin C]], <br>ukupna askorbinska kiselina|| 0 |- |[[Tiamin]] || 0,078 |- | [[Riboflavin]] || 0,241 |- |[[Niacin]] || 2,18 |- |[[Pantotenska kiselina]] || 0,254 |- |[[vitamin B|Vitamin B<sub>6</sub>]] || 0,118 |- | [[Folat]], ukupno || 32 µg |- | [[Folna kiselina]] || 0 µg |- | [[ Folat ]], [[hrana]] || 32 µg |- | [[Folat]], DFE || 32 µg |- | [[ Holin]], ukupno || 12 |- | [[ Vitamin B-12]] || 0 |- | [[ Vitamin B-12]], dodati|| 0 µg |- | [[Vitamin A]], RAE || 0 µg |- | [[Retinol]] || 0 µg |- | [[Karoten]], beta|| 0 |- | [[Karoten]], alfa || 0 |- | [[Kriptoksantin ]], beta|| 0 |- |[[Vitamin A]], IU ||0 IU |- | [[Likopen]] || 0 µg |- |[[Lutein]] + [[zeaksantin]] || 38 µg |- | [[ Vitamin E]] (alfa-[[tokoferol]]) || 0,1 |- | [[ Vitamin E]], dodani ||0 |- | [[Vitamin D]] (D2 + D3), IU || 0 |- | [[Vitamin K]] (filokinon) ||2 |- |} ;Izvor:USDA Database <ref>[https://fdc.nal.usda.gov/food-details/169593/nutrients</ref> === Pozitivni aspekti === * Kakao-maslac sadrži vitamin E, koji ima [[antioksidans|antioksidativna]] djelovanja. * Zrna prirodno sadrže značajne količine [[polifenol]]a, antioksidacijskih molekula, koje se suprotstavljaju oksidirajućim supstancama koje su štetne za ćelije, uključujući [[slobodni radikali| slobodne radikale]]: zagađivače, zračenje (sunce), [[alkohol]], [[duhan]]ski dim itd. Među antioksidansima su [[ferulna kiselina]], koja kakau daje slatku aromu, i [[flavonoid]]i ([[katehin]] i [[epikatehin]]), dva snažna [[antioksidans]]a poznata po tome što pomažu u borbi protiv [[starenje| starenja]] [[koža|kože]], uzrokovanog vanjskim agresorima. * Kakao-maslac također može nahraniti kožu ([[usne]]) i stimulirati sintezu [[kolagen]]a, vraćajući elastičnost i tonus koži; * [[Metilksantin]]i su zakođer prisutni u kakau. Pripadaju istoj porodici [[alkaloid]]a kao i oni koji se nalaze u [[kahva|kahvi]] i [[čaj]]u: [[kofein]], [[teofilin]] i [[teobromin]]. Teobromin je prisutan u koncentraciji od 1,5 do 3% u zrnu kakoa.<ref name="merck">{{cite book|title=The Merck index, 13 edition|year=2001|publisher=Merck|isbn=0-911910-13-1}}</ref>. U malim količinama ima prepoznatljiv lipolitski učinak, a u manjoj mjeri antitusičko, vazodilatacijsko, diuretičko, bronhodilatacijsko i stimulativno djelovanje. Ovaj posljednji učinak mogao bi se pripisati i maloj količini kofeina, koju kakao također sadrži. [[Anandamid]] je supstanca koja djeluje na iste receptore kao i [[kanabis]]. Prisutan je u vrlo malim količinama. Diskutabilno je da li može proizvesti [[uforija|euforijske]] i [[sedativ]]ne učinke za koje je odgovoran pri većim [[koncentracija]]ma. Redovna konzumacija kakoa može [[hipotenzija|sniziti]] [[krvni pritisak]] i kardiovaskularnu [[smrtnost]] kod starijih osoba. |jour<ref>Buijsse B, Feskens EJ, Kok FJ, Kromhout D, [http://archinte.ama-assn.org/cgi/content/full/166/4/411 ''Cocoa intake, blood pressure, and cardiovascular mortality: the Zutphen Elderly Study''], Arch Intern Med, 2006;166:411–417</ref> i kod pacijenata koji su imali [[infarkt miokarda]]<ref>{{cite journal|authors= Janszky I, Mukamal KJ, Ljung R et Als|year=2009|title=''Chocolate consumption and mortality following a first acute myocardial infarction: the Stockholm Heart Epidemiology Program''| [http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1365-2796.2009.02088.x/abstract|journal= J Intern Med|number=266|pages=48–257</ref>. Međutim, ovi podaci se zasnivaju isključivo na opservacijskim, a ne intervencijskim studijama. Studija koju je proveo Univerzitet Sjeverne Karoline iz novembra 2020. sugerira da specifični poli[[fenol]]i (flavan-3-oli i [[proantocijanidin]]i) koji se nalaze u [[grožđe|grožđu]] muskadin (''Vitis rotundifolia''), zelenom čaju, kakau i tamnoj čokoladi mogu uticati na sposobnost virusa SARS-CoV-2 da se veže za ljudske ćelije, čime se smanjuje stopa [[infekcija]] i prenosa virusa koji uzrokuje [[COVID-19]].<ref>{{cite journal |autor1=Yue Zhu |author2=De-Yu Xie |title=Docking Characterization and in vitro Inhibitory Activity of Flavan-3-ols and Dimeric Proanthocyanidins Against the Main Protease Activity of SARS-Cov-2 |journal=Frontiers – Frontiers in Plant Science |date=2020 |https://www.frontiersin.org/articles/10.3389/fpls.2020.601316/full |doi=10.3389/fpls.2020.601316 |access-date=2021-01-04}}</ref>. === Negativni aspekti === Kod nekih [[životinja]], poput [[pas]]a, kakao je snažan [[toksin]]; 200 grama može biti dovoljno da ubije malog psa.<ref>{{cite web|title=Pourquoi ne pas donner de chocolat au chien|url=http://www.animalerieenligne.fr/blog/pourquoi-ne-pas-donner-de-chocolat-au-chien|site=animalerieenligne.fr|date=2016|access-date=2016-05-28}}</ref> Simptomi trovanja čokoladom kod pasa uključuju: iritabilni želudac, [[povraćanje]], abnormalno slinjenje, [[umor]] i gubitak [[svijest]]i. Kod pasa i mnogih drugih životinja, može uzrokovati trovanje [[teobromin]]om.<ref>{{cite web| title= Chocolate poisoning in dogs| url=https://www.wanimo.com/veterinaire/urgences-du-chien/intoxication-par-le-chocolat-chez-le-chien.html | site=WanimoVéto |access-date=2024-08-18}}</ref> Za neke [[botanika|botanićčare]], postoji daleko od potpunog konsenzusa o prehrambenim ili medicinskim prednostima kakoa: * Čisti kakao je vrlo gorak i zbog toga se dodaju šećer i masti da bi se zasladio. Ovo može biti štetno za kardiovaskularni sistem i doprinijeti [[gojaznost]]i jer čokolada ima visok sadržaj [[kalorija]] (500 kcal na 100 g), dok druga pića s visokim sadržajem zaštitnih polifenola sadrže vrlo malo (naprimjer, zeleni čaj); * [[Bioraspoloživost]] flavonoida je varijabilna i ovisi o djelovanju crijevne flore; kakao-maslac je prilično neprobavljiv zbog visokog sadržaja [[stearinska kiselina|stearinske]] i [[masne kiseline|masnih kiselina]]. == Uticaj na okolinu == === Evropska uredba o zabrani proizvoda povezanih s deforestacijom === [[glavni|Uvezena deforestacija}} Evropska uredba o zabrani proizvoda povezanih s deforestacijom usvojena je od strane Evropskog parlamenta u srijedu, 19. aprila 2023. * kakao u [[zrna kakaovca|zrnima kakaovca]] i komadići zrna, sirovi ili prženi; * [[kakao-pasta]]; * [[kakao-maslac|maslac]], [[kakao-mast|mast]] i [[kakao-ulje]]; * kakao-prah; * [[čokolada]] i drugi prehrambeni proizvodi koji sadrže kakao. == Olovo i trovanje olovom == Uočeno je da kakao i čokoladni proizvodi gotovo uvijek sadrže relativno visoke nivoe [[olovo|olova]], nivoe koji se ne mogu objasniti sadržajem olova u zrnima (koji je prirodno nizak). Proučavan je [[izotop]]ski sastav olova u zrnima i u čokoladi ili gotovim čokoladnim proizvodima. Otkriva nekoliko izvora kontaminacije industrijskog i ekološkog porijekla, čije precizno porijeklo još nije bilo identifikovano početkom 2000-ih.<ref>COPAL (2004), cité par Rankin & al (voir bibliographie du présent article) Cocoa Producers' Alliance Homepage. Lagos, Nigeria:Cocoa Producers' Alliance. consulté le 26 janvier 2005 http://www. copal-cpa.org/index.html</ref><ref>COPAL (2004). '''[[lang|en|title=Proposed Methodology to Determine Source and Level of Lead Contamination in Cocoa}}'''. Lagos, Nigeria: Cocoa Producers' Alliance. consulté à l'URL http://www.copal-cpa{{Mrtav link}}. org/lead.html January 26, 2005 by Rankin et al. (see bibliography of this article)</ref>. [[Izotop]]ski sastav olova u kakau iz Nigerije ukazuje na to da bi olovni benzin mogao biti odgovoran za barem dio kontaminacije proizvoda od kakaa, pri čemu se kontaminacija javlja nakon berbe i povećava tokom procesa proizvodnje, tokom transporta zrna i/ili proizvodnje kakaa i čokoladnih proizvoda od njega. Poznato je da rezani [[plod]]ovi kakaovca i njegova zrna imaju tendenciju da apsorbuju olovo iz okoline; otpad ljuski ploda čak je eksperimentalno uspješno korišten za dekontaminaciju otpadnih voda ili tla kontaminiranog olovom.<ref>Meunier N, Haberman M, Blais J.F & Tuagi R.D (2003), ''Récupération du plomb extrait de sol contaminé par adsorption sur des colonnes d’écailles de cacao Recovery of Lead Extracted from Contaminated Soil Using Adsorption Columns Filled with Cocoa Shells''. Water quality research journal of Canada, 703</ref>, uključujući i kisele rastvore koji se na taj način mogu regenerirati <ref>Meunier, N, Haberman, M, Blais, J. F, & Tyagi, R. D. (2003). ''Utilisation et regénération des écailles de cacao pour la récupération du plomb dans les solutions acides''. Journal of Environmental Engineering and Science, 2(1), 9-16 ([http://www.nrcresearchpress.com/doi/pdf/10.1139/s03-003 résumé]).</ref>Međutim, olovni [[benzin]] se i dalje koristio u mnogim zemljama proizvođačima kakao zrna (uključujući i Afriku) 2014. U bogatim zemljama gdje je [[olovni benzin]] zabranjen već nekoliko decenija, broj i težina slučajeva [[trovanje olovom|trovanja olovom]] su se smanjili, ali ne na zadovoljavajući nivo, a [[čokolada]] je postala hrana najbogatija olovom. Na kraju, djeca (osjetljiva na [[trovanje olovom]]), odrasli osjetljivi na olovo, te osobe sa [[sindrom iritabilnih crijeva|iritabilnim ili tromim crijevima]], one sa krhkim ili odsutnim [[žučna kesa|žučnom kesom]] i one koje imaju prekomjernu težinu trebaju biti oprezne s kakaom ili čokoladom.<ref>[[Web link |language=fr|title= COCOA CHOCOLATE |url=https://www.phytomania.com/plantes -medicinales/cacao-chocolat/ |site=Phytomania |access-date=2024-08-18}}</ref>. === Toksični industrijski proizvodi === Neki industrijski proizvodi na bazi kakaa sadrže [[teški metali|teške metale]] poput [[kadmij]]a ([[kancerogen]]a) i [[arsen]]a. ==Također pogledajte== * [[Kakaovac]] * [[Čokolada]] * [[Začini]] * [[Historija uzgoja kakaa]] * [[Fabrika čokolade]] * [[Zrno kakaoa]] == Reference == {{Refspisak}} ==Dopunski izvori == * Kokou Edoh Adabe et E. Lionelle Ngo-Samnick, [https://cgspace.cgiar.org/bitstream/handle/10568/76733/1801_PDF.pdf?sequence=1&isAllowed=y ''Production et transformation du cacao''], collection PRO-AGRO, [[Ingénieurs sans frontières|ISF]]-Cameroun et [[Centre technique de coopération agricole et rurale|CTA]], Wageningen, Pays-Bas, 2014, 44 p. téléchargeable. * {{Article|langue=en|prénom=EE|nom1=Cheesman|titre=Notes on the nomenclature, classification and possible relationships of cocoa populations|année=1944|périodique=Tropical Agriculture|volume=21|pages=144-159}} {{plume}} *{{Work | author1=Michel Barel | title=From Cocoa to Chocolate | subtitle=The Epic of a Delicacy | publisher=Éditions QUAE GIE | year=2016, new edition | ISBN= }} * Jumelle, Henri. ''The Cocoa Tree: Its Cultivation and Exploitation in All Producing Countries'' 1900 [http://www.manioc.org/patrimon/FRA11113 read online] * {{article|language=en|author1=Lee, C. K.|name1=Lee| author2=Low, K. S.|name2=Low|year=1985| title=Determination of Cadmium, Lead, Copper and Arsenic in Raw Cocoa, Semifinished and Finished Chocolate Products| read online=http://psasir.upm.edu.my/2305/1/Determination_of_Cadmium,_Lead,_Copper_and_Arsenic_in.pdf| journal=Pertanika| volume=8| issue=2| pages=243-248| publisher=[[Universiti Putra Malaysia]]}} * {{Article|language=en|first name1=Juan C.|last name1=Motomayor|first name2=Philippe|last name2=Lachenaud|first name3=Jay|last name3=Wallace da Silva e Mote|first name4=Rey|last name4=Loor|first name5=David N.|last name5=Kuhn|first name6=J. Steven|last name 6=Brown|first name 7=Raymond J.|last name 7=Schell|title=Geographic and Genetic Population Differentiation of the Amazonian Chocolate Tree (Theobroma cacao L)|doi=10.1371/journal.pone.0003311 |month=10|year=2008|periodical=PLoS ONE|volume=3|issue=11|read online=http://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0003311|periodical link=PLOS ONE|id=Motomayor2008}} {{pen}} * Rankin CW, Nriagu JO, Aggarwal JK, Arowolo TA, Adebayo K, Flegal AR. (2005) ''http://www.doctorjackson.org/pdf/lead_poisoning.pdf Lead contamination in cocoa and cocoa products: isotopic evidence of global contamination]''. 'Environmental Health Perspectives' Oct; 113(10):1344-8. * {{Book|language=fr|original language=en|first name1=Dom|last name1=Ramsey|original title=Chocolate|title=Passion for Chocolate|subtitle=From Bean to Bar|translator=Martine and Dominique Lizambard|publisher=[[Dorling Kindersley]]|year=2017|total pages=224|isbn=978-2-8104-2119-0|id=Ramsey, 2017|label=Ramsey, 2017|pen=yes}} * {{Book|author1=Samy Manga|title=Chocolaté|subtitle=The Bitter Taste of Cocoa Cultivation|publisher=écosociété|year=2023|total pages=136|isbn=9782897198664}} ===Radioemisija === *https://www.franceinter.fr/emissions/sur-les-epaules-de-darwin/sur-les-epaules-de-darwin-14-decembre-2019 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220408182328/https://www.franceinter.fr/emissions/sur-les-epaules-de-darwin/sur-les-epaules-de-darwin-14-decembre-2019 |date=8. 4. 2022 }} === Vanjski linkovi=== {{Commonscat|Cacao}} * [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/plan.htm Informations de marché sur le site de la Conférence des Nations Unies pour le commerce et le développement] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113032636/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/plan.htm |date=13. 1. 2010 }} : [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/descript.htm description] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100119004439/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/descript.htm |date=19. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/culture.htm culture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113223600/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/culture.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/qualite.htm qualité] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113200955/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/qualite.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/utilisat.htm secteurs d'utilisation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113233417/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/utilisat.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/marche.htm marché], [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/filiere.htm filière] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100115232113/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/filiere.htm |date=15. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/societes.htm sociétés] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100114131822/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/societes.htm |date=14. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/technologie.htm techniques] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100112220439/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/technologie.htm |date=12. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/prix.htm prix] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113225954/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/prix.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/ecopol.htm politiques économiques] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100114002026/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/ecopol.htm |date=14. 1. 2010 }} * {{cite web|language=fr|nom=eCacaos|title=En finir (enfin) avec l’approximation Forastero, Criollo et Trinidario ?|year=2014|url=http://ecacaos.com/en-finir-enfin-avec-lapproximation-forastero-criollo-et-trinidario/|site=ecacaos.com|access-date=2015-12-26}} * {{cite web|languagee=fr|author=Clay Gordon|title=Serious Chocolate: First Three, Now Ten Genetically Different Kinds of Cacao|mois=10|année=2008|url=http://sweets.seriouseats.com/2008/10/cacao-by-any-other-name-does-it-taste-just-as.html|site=seriouseats.com|access-date= 2015-12-27}} {{clear}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Kakao| ]] [[Kategorija:Stimulansi]] [[Kategorija:Mezoamerička kuhinja]] [[Kategorija:Nahuatlizam]] [[Kategorija:Začini]] [[Kategorija:Hrana] s9aozyinruzz3edzi29tlch8bv91ma6 3837996 3837995 2026-04-29T12:24:21Z JEŠTA-MAI-BA 180825 /* Vanjski linkovi */ 3837996 wikitext text/x-wiki [[Slika:2012-02-Theobroma cacao anagoria 04.JPG|thumb|260px|Otvorena [[mahuna]] kakaa koja prikazuje zrna u bijeloj [[Sluz|sluzavoj]] [[Parenhim|pulpi]].]] Termin '''kakao''' najčešće se koristi za kakao-prah, ali se može odnositi i na kakao-maslac. Obje komponente (prah i maslac) dobijaju se nakon mljevenja i presovanja jezgre zrna kakaovca, koja se fermentira i prži. Ustvari, "kakao-prah" samo je jedno od značenja riječi "kakao"; to je najčešće značenje za prosječnog govornika na Sjevernoj hemisferi. Ostala značenja nalaze se samo u specijaliziranom rječniku govornika koji rade u industriji kakaa.<ref name="Alkalization">{{cite journal | last1 = Miller | first1 = Kenneth B. | last2 = Jeffery Hurst | first2 = William | last3 = Payne | first3 = Mark J. | last4 = Stuart | first4 = David A. | last5 = Apgar | first5 = Joan | last6 = Sweigart | first6 = Daniel S. | last7 = Ou | first7 = Boxin | year = 2008 | title = Impact of Alkalization on the Antioxidant and Flavanol Content of Commercial Cocoa Powders | journal = Journal of Agricultural and Food Chemistry | volume = 56 | issue = 18| pages = 8527–8533 | doi = 10.1021/jf801670p | pmid=18710243 | bibcode = 2008JAFC..56.8527M }}</ref> Prva serija operacija koje se provode u zemljama proizvođačima kakaovca transformira njegov [[plod]] kakaa u fermentirana i sušena kakao zrna. Nakon što se prodaju nekolicini multinacionalnih kompanija u industriji čokolade, ova zrna se zatim peku, drobe i sortiraju kako bi se uklonili fragmenti ljuske i [[embrion]]a, ostavljajući samo [[kotiledon]]e. Ovi kotiledoni su jedini dio koji daje kakao-masu (ili kakao-pastu) nakon mljevenja. Ovaj poluproizvod zatim se presuje kako bi se mast, ili kakao-maslac, odvojila od suhe tvari, ili kakao kolača. Kakao-prah dobija se mljevenjem kakao-kolača, a koristi se za pravljenje energizirajućeg napitka, popularnog zimi, nazvanog "vruća čokolada", napravljenog još od [[mlijeko|mlijeka]] i [[šećer]]a. Približno 95% svjetske proizvodnje kakaa dolazi od malih poljoprivrednika koji žive na jednom do tri hektara plantaža kakaa. Više od pet miliona malih uzgajivača kakaa u [[tropi|tropskim]] regijama proizvelo je 5,2 miliona tona fermentiranih zrna kakaa u 2017, koja su prodali nekolicini multinacionalnih kompanija za proizvodnju [[čokolade]]. Nakon što stignu u zemlje potrošače, zrna se peku, drobe i presuju kako bi se od njih napravila čokolada i drugi čokoladni slatkiši.<ref>{{cite book | url=https://books.google.com/books?id=A1CkAgAAQBAJ | title=Science and Technology of Enrobed and Filled Chocolate, Confectionery and Bakery Products | publisher=Elsevier | author=Talbot, Geoff | year=2009 | pages=31 | isbn=9781845696436 |quote=Cocoa solids are calculated on a dry basis (after the deduction of moisture) and include cocoa mass, cocoa powder and cocoa butter. The total dry cocoa solids are the sum of the dry non-fat cocoa solids (NFCS) and cocoa butter..}}</ref> == Etimologija i leksikografija == Termin "'''kakao'''" je posuđen iz jezika Nahuatl [[Asteci|Asteka]], "cacahuatl", koji ima isto značenje.<ref>{{cite book| authors=Alain Rey, Marianne Tomi, Tristan Hordé, Chantal Tanet, Alain Rey | title=Dictionnaire historique de la langue française, Tomes I et II | publisher=Le Robert |year=2016 | isbn= }}</ref><ref name="HCDN">{{cite book |language=es |author=Birgitta Leander |title=Herencia cultural del mundo náhuatl |volume=a traves de la lengua |publisher=SepSetentas |year=1972 |pages=155 |isbn= }}</ref>, prema [[španski|španskom]] ''cacao'' (1535). Termin "kakao" može imati sljedeća značenja, ovisno o kontekstu: # stablo [[kakaovac|kakaovca]], npr. "[[Omleci]] su vratili neke [[Reznica|reznice]] kakaovca u svoju domovinu", "uzgoj kakaovca"; # plod stabla kakaovca, mahuna kakaovca, "ovisno o zemlji, berba kakaovca se ne odvija u isto vrijeme"; # zrno kakaovca, "Radim na [[fermentacija|fermentaciji]] kakaovca u državi Tabasco, [[Meksiko]]" ili "kakao je pakovan u jutene vreće od 60 kg"; # Prehrambeni proizvod napravljen od zrna kakaovca, ako je [[čokolada]] označena kao 70% kakaovca, to znači da sadrži 30% dodanog šećera, ovdje kakao = kakao-masa + kakao-maslac. Svi primjeri su preuzeti iz knjige Michela Barela, bivšeg direktora programa za kakao u Francuskom centru za poljoprivredna istraživanja za međunarodni razvoj (CIRAD). [[Datoteka:Cocoa farming in Ghana.jpg|thumb| Gomile [[mahuna]] nakupljene tokom žetve.]] [[Slika:Cocoa farmers during harvest.jpg|thumb| Otvaranje kapsula: otvaranje kapsula mačetom.]] [[slika:Cocoa farmer David Kebu Jnr holding fermenting cocoa beans. (10687048615).jpg|thumb| [[Fermentacija]] zrna kakaa.]] [[Slika:Costa Rica - Sarapiqui 05.jpg|280px|thumb| Zrna kakaovca u različitim fazama fermentacije. ([[Kostarika]])]] [[slika:Cultivateur de cacao 01.jpg|280px|thumb| Zrna kakaovca raširena na suncu da se osuše.]] [[Datoteka:Secadora_de_Cacao.jpg|280px|thumb| Sušenje [[plod]]ova u pokrivenoj sušari.]] [[Slika:Cocoa season in Cameroon.JPG|thumb| Pakovanje fermentiranog i sušenog zrna.]] [[slika:Cacao23.jpg|280px|thumb| Sektor kakaa.]] [[Datoteka:CacaoChonita13.JPG|280px|thumb|Plodovi nakon zanatskog prženja.]] [[datoteka:Atelier torréfaction chocolat Menier.jpg|280px|thumb| Radionica za prženje u tvornici čokolade Menier 1866.]] Tokom cijelog proizvodnog procesa, od mahuna kakaa u tropskim regijama do čokoladnih proizvoda napravljenih u tvornicama čokolade u velikim sjevernim gradovima, termin "kakao" može se koristiti, a slušalac će lahko moći izvući relevantno značenje (ili smisao) u kontekstu. U svakoj fazi – a ima ih više od četiri koje su gore navedene po vokabularu (stablo kakaoa, [[mahuna]], zrno, čokoladni proizvod) – koristi se sljedeći princip imenovanja: kada se pomoćni dio ukloni iz objekta X, dio koji se obično smatra "najkorisnijim ili najznačajnijim" i dalje se može metonimski označiti istim terminom X (čak i ako je prošao kroz hemijsku transformaciju). Karakteristično je za svakodnevni jezik da ima veliku fleksibilnost i da se isti termin može koristiti u različitim kontekstima za različita značenja. Tehnički i naučni vokabular pomažu u izbjegavanju ove dvosmislenosti, iako po cijenu određene glomaznosti. == Historija == {{Glavni|Historija uzgoja kakaovca}} {{glavni|Historija čokolade u Španiji}} Kakao, čije ime potiče od riječi "cacahuatl" na jeziku Nahuatl»<ref>Dictionnaire français Larousse, « [http://www.larousse.fr/dictionnaires/francais/cacao/11933 Cacao].</ref><ref>Philippe Marcou, [http://www.persee.fr/web/revues/home/prescript/article/jsa_0037-9174_1920_num_12_1_2882 Cacao, cacahuet ou cacaouète] », ''Journal de la Société des Américanistes'', tome 12, 1920 p. 65|doi|10.3406/jsa.1920.2882}}.</ref> (vjerovatno je izveden iz [[Maje|majanskog]] "''kakaw'''" i hipotetski proto-mješovitog zokeanskog ''kakawa'')<ref>Lyle Campbell et Terrence Kaufman, « [http://www2.hawaii.edu/~lylecamp/LC%20Lx%20look%20at%20Olmecs%20JSTOR.pdf A Linguistic Look at the Olmecs] », ''American Antiquity'', vol. 41, n°1, janvier 1976, Society for American Archaeology|page=83-84}}</ref>. Tradicionalno su ga koristile i uzgajale mezoameričke populacije, posebno [[Olmeci]] i [[Maje]], a kasnije i [[Asteci]]. U 14. stoljeću, populacije koje su Asteci pokorili bile su prisiljene uzgajati stabla kakaovca za osvajače iz visoravni Meksika-Tenochtitlana. [[Pripitomljavanje]] i upotreba kakaovca čini se da su se dogodili u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], oko 3000. prije nove ere. Tragovi teobromina i [[DNK]] iz različitih [[sorta (botanika)|sorti]] kakaovca otkriveni su u keramici iz kulture Valdivia na pacifičkoj obali današnjeg [[Ekvador]]a.<ref>{{cite journal|author=Florence Rosier|title=Le cacao était déjà utilisé en Amérique il y a 5300 ans|journal=Le Monde|pages=7|date=9. 3. 2024|url=https://www.lemonde.fr/planete/article/2024/03/07/le-mystere-de-la-diffusion-du-cacao-a-travers-l-amerique-du-sud-il-y-a-plus-de-5-000-ans-enfin-leve_6220699_3244.html}}</ref><ref>{{cite web |title=Domestication du cacao à l’époque précolombienne : l’histoire revisitée par l’archéogénomique |url=https://www.cirad.fr/espace-presse/communiques-de-presse/2024/domestication-du-cacao-a-l-epoque-precolombienne |site=cirad.fr |date=7. 3. 2024}}</ref>. Drevni tragovi kakaa pronađeni su i u keramici Mokaya iz Paso de la Amada, na pacifičkoj obali [[Chiapas]]a, i u predolmečkoj keramici iz El Manatíja, na obali [[Meksički zaliv|Meksičkog zaliva]], datiranoj na početak 2. milenija prije nove ere (između 1900. i 1750. prije nove ere).<ref>Terry G. Powis, W. Jeffrey Hurst, María del Carmen Rodríguez, Ponciano Ortíz C, Michael Blake, David Cheetham, Michael D. Coe et John G. Hodgson, « [http://antiquity.ac.uk/projgall/powis/index.html Oldest chocolate in the New World] », ''Antiquity'', vol. 81, n°314, décembre 2007.</ref>. Širom Mezoamerike tokom predkolumbovske civilizacije, zrna kakaovca su često korištena kao [[valuta]].<ref>[http://www.mythinglinks.org/ip~cacao.html « THE LORE & HISTORY OF CHOCOLATE in Latin Americq|access-date =2009-07-10}}</ref> Mogla su se i trampiti, plaćati [[porez]]e i kupovati [[rob]]ove, počevši još od 1000. prije nove ere. Naprimjer, Zontli je jednak 400 zrna, dok je 8000 zrna jednako Xiquipilliju. U meksičkim hijeroglifima, korpa koja sadrži 8000 zrna simbolizira broj 8000.<ref>{{cite web|1=year 2013|url=http://www.chocolat.ch/chocolate.php?page=1|title=History|access-date=27. 4. 2026|archive-date=21. 2. 2007|archive-url=https://archive.today/20070221194212/http://www.chocolat.ch/chocolate.php?page=1|url-status=dead}}</ref>Kasnije, 1576, bilo je potrebno 1200 zrna da bi se dobio jedan [[meksički pezos]].<ref>{{cite book|language=en |author=Annie Perrier-Robert |publisher=Translate-A-Book, Oxford |title=Book of Chocolate |editor=Hachette Illustrated |year=2005 |chapter=14|pages=128 |isbn=978-1-84430-142-3}}</ref>. [[Asteci]] su koristili sistem u kojem je [[ćurka]] koštala stotinu zrna kakapa, a svježi [[avokado]] tri zrna. <ref>http://www.newyorker.com/reporting/2007/10/29/071029fa_fact_buford|access-date=2009-06-09}}</ref>. Kakao je bio rezervisan za [[plemstvo]] i konzumiran u piću zvanom [[čokolada]], razrijeđen u vodi, kojoj su dodavani čili papričica i anato (da bi se dobila crvena boja), a ta smjesa je snažno tucana da bi se na površini formirala gusta pjena. Među Majama se prvenstveno koristio u vjerskim obredima.<ref>{{cite book|language =en|author1=Louis E. Grivetti|author2=Howard-Yana Shapiro| year=2009|title=Chocolate: history, culture, and heritage|publisher=John Wiley and Sons|pages=29-31|isbn=|url=https://books.google.fr/books?id=P4kD4Rf5C6wC&pg=PA9&dq=Chocolate%3A+history%2C+culture%2C+and+heritage+%2B+%22mexica+princess%22}}</ref><ref name="Harwich Vallenilla 2008">Nikita Harwich Vallenilla, Histoire du chocolat|edituon=2|place= Paris, Desjoncquères, 2008 [[ISBN|9782843211058}}.</ref> [[Asteci]], koji ga nisu konzumirali u ritualnom kontekstu, proširili su zrno u druge regije Meksika kako su širili svoju teritoriju.<ref name="Harwich Vallenilla 2008"/> Španci su se prvi put susreli s kakaom (Theobroma – Θεοβρώμα – ''teobroma'', što na [[grčki|grčkom]] znači "hrana bogova") na [[Karibi]]ma 1495, ali su tek nakon osvajanja [[Meksiko|Meksika]] počeli usmjeravati svoju pažnju na zrno. Mlako, gorko piće koje su otkrili nije bilo univerzalno cijenjeno od strane osvajača. Njegovo usvajanje bilo je izuzetno uspješno među kolonijalnom elitom jer su transformirali recept za piće kako bi odgovarao njihovom okusu, dodavanjem šećera ([[šećerna trska]] se brzo aklimatizirala u priobalnim regijama gdje je vruća, vlažna klima omogućavala njen uzgoj u velikim razmjerima). Također su zamijenili [[čili papričice]] začinima koje su poznavali od srednjeg vijeka (prvenstveno [[cimet]]om, uvezenim iz Azije) i počeli su piti toplu čokoladu. Nakon kolonizacije Meksika, kakao je izvezen u matičnu zemlju (kao dio trougaone trgovine) u Evropi i miješan s mlijekom; njegov uspjeh bio je trenutan na španskom dvoru. U Francuskoj, [[Luj XIV]] je nije volio, što je doprinijelo odlaganju njenog usvajanja. U Evropi se čokolada u početku proširila prvenstveno među evropskom elitom, i kao piće i kao slatkiš.<ref name="sucre">Huetz de Lemps, Alain, « Boissons coloniales et essor du sucre », in Flandrin, Montanari (dir.), ''op.cit.'', [[p.|629-641}}.</ref>Međutim, u Meksiku se njegova konzumacija brzo proširila među cijelim stanovništvom. U španskoj koloniji, društvena elita je konzumirala ovo raskošno, toplo i slatko piće, dok je velika većina stanovništva nastavila da ga pije prema predhispanskim običajima. Upotreba zrna kakaovca kao valute, posebno među domorodačkim stanovništvom na [[pijaca]]ma, nije odmah nestala. Ipak, kakao koji se koristio u Meksiku tokom kolonijalnog doba uglavnom je dolazio iz uvoza iz [[Venecuela|Venecuele]], [[Kolumbija|Kolumbije]] i [[Gvatemala|Gvatemale]].<ref>Gonzalez Tascón, Fernández Pérez, « Del chocólatl de los Aztecas a la Compañía Guipuzcoana de Caracas, in Fernández Pérez, Fernando, González Tascón, Ignacio, La agricultura viajera: cultivos y manufacturas de plantas industriales y alimentarias en España y en la América virreinal, Barcelone, Lunwerg Editores, 1991, [[p.|125-135}}.</ref>. Piće je brzo izazvalo sumnju Crkve. Budnost crkvenih vlasti bila je tim veća jer je čokolada bila poznata kao afrodizijak.<ref>Méndez, Maria Agueda, “Una relación conflictiva : la Inquisición novohispana y el chocolate”, in Caravelle : Cahiers du monde hispanique et luso-brésilien|year=1998|number=71|pages=9-21}}</ref>. == Od ploda kakaovca do kakao-praha == [[Plod]] ([[mahuna]] kakaovca sadrži nekoliko desetina sjemenki ili zrna kakaovca) bogat je [[lipid]]ima (50% suhe tvari), [[proteini]]ma, [[fenol]]nim spojevima (flavan-3-oli i flavanoli) i teobrominom, što ga čini bazom sa značajnim nutritivnim potencijalom koji je omogućio razvoj ogromnog izbora čokoladnih proizvoda. Više od pet miliona uzgajivača kakaovca na globalnom jugu proizvodi 5,2 miliona tona zrna (u 2017.).<ref>{{cite web|name = FAOSTAT|year=2017 | title = Cultures, fèves de cacao, | access-date = 2019-04-11 | url = http://www.fao.org/faostat/fr/#data/QC }}.</ref>), opskrbljuju čokoladnu industriju u sjevernim zemljama, proizvodeći čokoladne proizvode u vrijednosti od 47 milijardi eura u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]];<ref>{{cite web | name = Statista | title = Production en valeur de produits chocolatés par pays dans l'UE 2015 | access-date = 2019-04-11 | url = https://fr.statista.com/statistiques/703015/produits-chocolates-production-en-valeur-par-pays-ue/ }}.</ref> U 2015, [[Evropa]] je bila najveće svjetsko tržište čokoladnih proizvoda, sa 49% udjela u prodaji čokoladnih slastica, dok je Sjeverna Amerika držala 21%.%<ref>{{cite web | name = CBI Ministry of Foreign Affairs | title = What is the demand for cocoa in Europe? | access-date= 2019-04-11 | url = https://www.cbi.eu/market-information/cocoa/trade-statistics/ }}.</ref> [[slika:Cocoa husk.jpg|thumb|260px|Ljuske zrna kakaovca: moraju se pažljivo ukloniti jer bi kakao-prahu dale neugodan okus.]] [[slika:Cocoa liquor.jpg|thumb|260px|Transformacija zrna u kakao-masu]] [[slika:Cocoa press cake.jpg|thumb|260px|Kakao-kolač nakon presovanja kakao putera]] [[slika:Cocoa butter p1410148.JPG| thumb|260px|Kakao-maslac]] [[slika:Cocoa-powder-1883108.jpg| thumb|260px|Kakao-prah]] U zemljama koje proizvode kakao, uzgajivači provode prve faze prerade [[plod]]a (ili mahune): berbu, lomljenje mahuna, fermentaciju zrna, sušenje i sortiranje.<ref name=":0">{{cite web|language=fr|author=Futura|title=La transformation du cacao et ses étapes : écabossage, fermentation et concassage|périodique=Futura|date=10/10/2016|lire en ligne=http://www.futura-sciences.com/planete/dossiers/botanique-chocolat-histoire-saveurs-degustation-753/page/4/|access-date=2017-07-18|pages=}}</ref>[[fermentacija|fermentacija]]Fermentirana zrna se zatim prodaju nekolicini multinacionalnih kompanija u industriji čokolade, koje ih prže, drobe i presuju kako bi izdvojile kakao-maslac i kakao-prah te proizvele razne prehrambene proizvode: kakao-prah, čokoladu, čokoladne slastice itd.<ref name=lima>{{cite journal | authors = Lídia J. R. Lima, M. Helena Almeida, M. J. Rob Nout & Marcel H. Zwietering | title = Theobroma cacao L, "The Food of the Gods": Quality Determinants of Commercial Cocoa Beans, with Particular Reference to the Impact of Fermentation | journal = Critical Reviews in Food Science and Nutrition | volume = 51 | year = 2011 | pages = 731-761 }}</ref><ref name=costentin>{{cite book | author1=Jean Costentin | author2=Pierre Delaveau | title=Café, thé, chocolat. Les bienfaits pour le cerveau et pour le corps | publisher=Odile Jacob | year=2010 | pages=272 | isbn= }}</ref><ref name=barel>{{cite book | author=Michel Barel | title=Du cacao au chocolat: L'épopée d'une gourmandise |editor=Éditions QUAE GIE |year=2016, New Edition | isbn= }}</ref><ref name=beckett>{{cite book | authors=Steve T. Beckett, Mark S. Fowler, Gregory R. Ziegler (editors) | title=Beckett's Industrial Chocolate Manufacture and Use | publisher=Wiley-Blackwell; 5 edition | year=2017 | pages=800 | isbn= }}</ref>. Operacije prerade u lancu snabdijevanja koji vodi od stabla kakaovca do čokoladnih slastica mogu se sažeti u sljedeće korake: # Berba mahuna kakaovca (plodova stabla kakaovca): plod, čvrsto pričvršćen za stablo, odvaja se makazama za rezidbu ili mačetom za one koji se nalaze niže, a nožem za rezidbu za ostale; # Otvaranje mahuna sastoji se od lomljenja mahuna kako bi se izvadile sjemenke (ili zrna kakaovca). Svaka mahuna sadrži 30 do 50 sjemenki okruženih bjelkastom, sluzavom pulpom. Ova zrna kakaovca sastoje se od dva [[kotiledon]]a i malog embrija, a sve je zatvoreno u čvrstoj ovojnici ili ljusci. Kotiledoni djeluju kao rezerva hranjivih tvari za razvoj klijanaca, prvenstveno u obliku kakao-maslaca. [[Fermentacija]] vlažnih zrna, ključni korak u razvoju aroma kakaovca, uključuje stavljanje zrna u hrpe ili sanduke i miješanje svaki dan ili svaki drugi dan tokom tri do osam dana, ovisno o sorti. Pulpa je glavni supstrat za fermentaciju, jer osigurava šećere potrebne za rast [[bakterija]]. Fermentacija se sastoji od dvije faze: početnoj anaerobnoj fazi u kojoj dominiraju [[kvasci]], slijedi aerobna faza u kojoj dominiraju bakterije [[sirćetna kiselina|sirćetne kiseline]], tokom koje temperatura raste na 50°C. Kvasci transformiraju [[šećer]]e u [[etanol]], koji bakterije zatim oksidiraju u sirćetnu kiselinu. Može se dogoditi i fermentacija [[mliječna kiselina|mliječne kiseline]], ali to je nepoželjno jer kakau daje pokvaren ili čak aroma štale. Zrna se zatim suše na suncu na cementiranim površinama ili policama jednu do tri sedmice; sadržaj vlage, u početku 55–60%, smanjuje se na približno 7%, a dio sirćetne kiseline koja se stvara tokom fermentacije se eliminira. Ako se tokom fermentacije i sušenja naprave greške, kasnije se ne mogu ispraviti; # "Ocjenjivanje": najfinija zrna kakaa stavljaju se u jutene vreće od 60 kg. Milioni malih poljoprivrednika prodaju svoja fermentirana i sušena zrna (pod nazivom "trgovački kakao") industriji čokolade, koja je visoko koncentrirana u rukama nekoliko multinacionalnih korporacija; # "Prženje" na 100-140°C tokom 40 minuta razvija specifične okuse i arome. Nadalje, smanjuje sadržaj vlage sa 7% na 2,5%, podstiče odvajanje ljuske od zrna i dodatno eliminira [[sirćetna kiselina| sirćetnu kiselinu]] koja se stvara tokom fermentacije. Tokom prženja, Maillardove reakcije proizvode približno 500 isparljivih spojeva koji čokoladi daju aromu, od šećera i [[aminokiselina]]; #"Drobljenje" prženih zrna daje komadiće ljuske, klice (koje se uklanjaju puhalima i sitima) i komadiće kotiledona (zrna kakaa). Zrna se "vruće melju" kako bi se dobila "kakao-masa" ili "kakao-pasta". Ovo je poluproizvod gorkog okusa koji se počinje prodavati pod nazivom "100% kakao nezaslađena čokolada", sa sljedećim navedenim sastavom: 100% kakao-pasta; Presovanje kakao-paste odvaja masni dio, kakao-maslac, od suhe, smeđe tvari, koja formira kolače koji se nazivaju kakao kolači. Ovo odvajanje se odvija u [[hidraulika|hidrauličnim]] presama, donekle sličnim presama za maslinovo ulje, ali uz toplotu kako bi se maslac održao tečnim, i pod visokim pritiskom (do 600 bara) u visokoučinkovitoj industrijskoj opremi. Ovisno o korištenim tehnikama, 30 do 40% [[masti]] može se izdvojiti iz kakao-paste, koja je prvobitno sadržavala oko 50%. Kakao-maslac prvenstveno se koristi u proizvodnji čokolade. Proces prosijavanja: kakao kolači se drobe, a zatim melju u mlinovima s iglama, kako bi se dobio kakaov prah. To je osnova svih čokoladnih aroma: čokoladnih kolačića, čokoladnog sladoleda, čokoladnih mliječnih proizvoda, čokoladnih slatkiša… == Oblici pripreme kakaoa == {{glavni|Čokolada}} Kakao se u Evropi koristi u raznim oblicima: * Vruća čokolada (ili kakao u Belgiji i Švicarskoj): napitak napravljen od kakao-praha i mlijeka (ili vode), kojem se obično dodaje zaslađivač; * Tamne čokoladne pločice, pistole ili slatkiši: (kakao-prah, kakao-maslac, često šećeri), kojima se u industrijskoj proizvodnji dodaje fosfatidilholin (sojin lecitin), uglavnom se proizvode u Švicarskoj i Francuskoj; * Mliječna čokolada ili slatkiši: (kakao-prah, kakao-maslac, mlijeko, šećeri), kojima se u industrijskoj proizvodnji dodaje fosfatidilholin (sojin [[lecitin]]) ili, u novije vrijeme, lecitin uljane repice; * Bijela čokolada ili slatkiši: (vrlo malo kakaa, kakao-maslac, puno šećera i mlijeka); * Ganache: mješavina čokolade i vrhnja koja se koristi u pecivima; * Praline čokolada: mješavina lješnjaka i/ili [[badem]]a, šećera i mljevene čokolade, koja se koristi za punjenje čokoladnih slatkiša; * [[Liker]] od kakaa: termin se odnosi na tvrdu kakao-pastu, ali se koristi i za [[alkohol]] na bazi kakaa, koji se može napraviti s [[rum]]om, drugim alkoholnim pićem od [[šećerna trska|šećerne trske]] ili [[votka|votkom]]; * Čokoladna pločica: grickalica, koja se najčešće sastoji od keksa prelivenog čokoladom, u obliku pločice; * Kakao supa: suptilna mješavina prstohvata mljevenog kakaa, obično u zdjeli, a zatim se dodaje [[mineralna voda]]. Ovo piće je bilo vrlo popularno u Engleskoj sredinom 19. stoljeća jer se govorilo da ima [[afrodizijak|afrodizijačko]] djelovanje. Također je bilo uobičajeno da ga neki ljudi u [[Magreb]]u miješaju s [[cvijet|cvjetovima]] [[kanabis]]a, kako bi napravili sve vrste peciva. == Uzgoj i sorte kakao zrna == {{glavni|Kakaovac|Stablo kakaovaca}} [[Slika:Cacao pods - Project Gutenberg eText 16035.jpg|thumb|260px|left|upright=0.7| Mahune kakaovca.]] U 2014, tri glavne regije za proizvodnju bile su [[Gvinejski zaljev]], [[Latinska Amerika]] i [[Južna Azija]].<ref>{{cite web|authors=Kokou Edoh Adabe, E. Lionelle, Ngo-Samnick|title=Production et transformation du cacao|publisher=Ingénieurs sans frontières (Cameroun)|ISF Cameroun et Centre technique de coopération agricole et rurale|collection=PRO-AGRO|place=Wageningen, Pays-Bas|year=2014|pages=44|isbn=978-92-9081-553-2|https://publications.cta.int/media/publications/downloads/1801_PDF.pdf?}}</ref>. Kakao se također uzgaja na [[Madagaskar]]u, od 1881.<ref name="BCM1896">{{cite journal| langue=fr | author= Émile Prudhomme | title= Questions agricoles |chapter= De la culture du cacao aux environs de Tamatave | journal= Bulletin du Comité de Madagascar | number= 8 | pages= 13-16 date= 1896 |https://issuu.com/aaleme/docs/bulcomimad081896/13 | access-date 9 mai 2021-05-09}}</ref>. Postoji nekoliko vrsta stabala kakaovca, čija zrna odabiru proizvođači čokolade zbog njihovih različitih okusnih kvaliteta, ovisno o sorti i mjestu proizvodnje. Dugo vremena, rasprostranjenost je bila ograničena na dvije sorte, Forastero i Criollo (kakao), prema Cheesmanovoj morfogeografskoj analizi iz 1944.{{sfn|Cheesman|1944}}. Dodana je i treća sorta, Trinitario, prirodni hibrid prve dvije, kao i neke posebno cijenjene vrste, poput Nacional (kakao) i Cupuaçu. Autohtono stanovništvo, nakon što je milenijima uočavalo razlike među mnogim stablima kakaa, favoriziralo je svoje omiljene primjerke. Prema ovoj mapi, glavne sorte kakaa sada se uzgajaju u sljedećim područjima: [[Datoteka:Main cacao species - World distribution map - blank.svg| thumb|500px|centre|Područja uzgoja i proizvodnje kakaoa<br>'''Legenda''' :<br> – [[Kreoli]] (zelena)<br> – [[Trinidad i Tobago|Trinitari]] (šatirano [[Centralna Amerika|centralnoameričko]])<br> – Ostali]] Krajem 19. stoljeća, potrošači su iz dijetetskih razloga počeli tražiti proizvode s nižim udjelom šećera. Pojavile su se čokoladne pločice s manje šećera, a samim tim i s visokim udjelom kakaa. Ali na tako visokim razinama, obična zrna kakaa više nisu bila pogodna. Za proizvodnju fine tamne čokolade bila su potrebna visokokvalitetna zrna plemenite sorte, s dobro definiranim porijeklom, i čisti kakao-maslac. === "Criollo" === [[slika:Cabosse de cacao à São Tomé (12).jpg|thumb|upright=0.7| Kakao iz Sao Tomea.]] {{glavni|Criollo (kakao)}} * Porijeklo: [[Amerika|Sjeverna Južna Amerika]], u regiji jezera Maracaibo u sjeverozapadnoj [[Venecuela|Venezueli]], blizu granice s [[Kolumbija|Kolumbijom]]. * Ovo je prva sorta koju su kultivirali, vjerovatno [[Olmeci]], prije nekih 2.500 ili 3.000 godina. Uzgoj kakaa prenijeli su svojim susjedima, [[Maje|Majama]]. 1522, kada su [[španski konkvistadori]] stigli u [[Meksiko]], otkrili su ovaj kakao s bijelim zrnima. * Plodovi sa šiljastom, bradavičastom mahunom, zelenom ili crvenom, i punomasnom, bijelom jezgrom. * Najnježniji, također daje najfinije i najaromatičnije , slatke i blago gorke. * 1-5% svjetske proizvodnje<ref name=":1"/>. * Uzgaja se prvenstveno u Centralnoj Americi ([[Venecuela]], [[Ekvador]]), u [[Šri Lanka|Šri Lanki]] i [[Indonezija|Indoneziji]]<ref name=":2"/>. Morfogeografska i [[genom]]ska studija iz 2008, koristeći [[mikrosatelit]]sku karakterizaciju [[DNK]] stabla kakaovca, predložila je novu klasifikaciju, uključujući Criollo. {{sfn|Gordon|2008}}. ===''Forastero'' === [[slika:Theobroma cacao - Köhler–s Medizinal-Pflanzen-137.jpg|thumb|upright=0.7|''Theobroma cacao'']] {{glavni|Forastero}} * Porijeklo: [[Amazonija|Amazonski bazen]]. * Kasnije, kada su Španci prodrli u srce Amazonije, otkrili su drugu sortu, s glatkim, žutim [[mahuna]]ma i ravnim, ljubičastim [[sjemenka]]ma. Prvu [[sorta (botanika)|sortu]] (na koju su naišli prilikom iskrcavanja u Meksiku) nazvali su "lokalnom" ili "kreolskom", "criollo" na španskom, kako bi je razlikovali od druge, iz Amazonije, strane sorte za njihovu kulturu, ili "forastero". * Plodovi s "glatkim, žutim mahunama i ravnim, ljubičasto-ljubičastim zrnima." * Najrasprostranjenija i najotpornija sorta, njena zrna imaju gorak okus i kisele note.<ref name=":1"/> *Oko 80% svjetske proizvodnje<ref name=":1">{{cite web|title=The three grand cocoa varieties|url=https://www.barry-callebaut.com/about-us/media/press-kit/history-chocolate/theobroma-cacao-food-gods|site=barry-callebaut.com|access-date=2017-07-21|archive-date=1. 7. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170701201900/https://www.barry-callebaut.com/about-us/media/press-kit/history-chocolate/theobroma-cacao-food-gods|url-status=dead}}.</ref>. * Uglavnom se uzgaja u Africi (75% svjetske proizvodnje forastera dolazi iz [[Centralna Afrika|Centralne Afrike]])<ref name=":2">{{cite web|title=Cocoa/Cocoa beans|url=http://www.tis-gdv.de/tis_e/ware/genuss/kakao/kakao.htm|site=tis-gdv.de|access-date=2017-07-21}}.</ref>), [[Brazil]]a i [[Ekvador]]a<ref name=":1"/>. === ''Nacional'' === {{glavni|Nacional (kakao)}} Dalje na zapad, u velikim šumama [[Andi|Anda]], ljudi su odabrali sortu izvedenu iz Forastera. Mahune su žute, a sjemenke ljubičaste, nešto mesnatije od onih kod Forastera. Međutim, njihova aroma je drugačija, nježnija.<ref>{{cite web|url=http://www.icco.org/questions/varieties.htm|title=What are the varieties of cocoa?|date=21, july, 1998|site=International Cocoa Organization|access-datec=2010-12-26|archiveurl=https://web.archive.org/web/20060218083848/http://www.icco.org/questions/varieties.htm|access-date=2006-02-18}}</ref>Karakteriziraju ga note cvijeća, [[jasmin]]a i cvijeta [[narandža|narandže]]. Ovo je poznata aroma "arriba", koja se nalazi u današnjem Ekvadoru. Ekvadorci, ponosni na ovu sortu kakaa, nazivaju je "nacional" ili "arriba nacional".{{sfn|Ramsey, 2017|p=73}}. ==== Nove podjele sorte ''forastero'' (2008) ==== [[geomorfologija|Morfogeografska]] i [[genom]]ska studija iz 2008, koja je predložila novu klasifikaciju, dijeli forasterose na osam varijanti (ili preciznije, na skupove sa uporedivim [[genski klaster|genskim klasterima]])<ref>{{cite journal | authors = Juan C. Motamayor, Philippe Lachenaud, Jay Wallace da Silva e Mota, Rey Loor, David N. Kuhn, J. Steven Brown,Raymond J. Schnell | title =Geographic and Genetic Population Differentiation of the Amazonian Chocolate Tree (Theobroma cacao L) | journal = PLoS ONE | volume =3 | number =10 | year = 2008 | pages = | url texte =https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0003311 }}</ref>{{sfn|eCacaos|2014}}: {{refbegin|2}} * Amelonado * Contamana (kakao) * Curaray (kakao) * Guiana (kakao) * Iquitos (kakao) * Marañon (kakao) * Nanay (kakao) * Purús. {{refend|2}} [[slika:Cacao Genetic Clusters.png|thumb|upright=1.7|Sorte identifikovane putem morfogeografske i [[genom]]ske analize.]] [[slika:Cacao au Jardin des Plantes et de la Nature de Porto.jpg| thumb|260px|Kakao u [[Vrt biljaka i prirode|Vrtu biljaka i prirode]] u Portu, [[Benin]].]] Ova klasifikacija sastoji se od podjele tipa Forastero na osam [[genetika|genetički]] različitih tipova, uključujući Amelonado, koji je već prethodno identifikovan. Nacional ostaje odvojen,{{sfn|Gordon|2008}}, a studija ostaje otvorena za daljnje podjele. === ''Trinitario'' === {{glavni|Trinitario}} [[Slika:Trinitario Cacao.jpg| thumb|270px| Trinitario]] *Uključuje 10–20% svjetske proizvodnje. * To je hibrid nastao spontanim križanjem sorti Criollo i Forastero. Pojavio se u 18. stoljeću na otoku [[Trinidad]], nakon što je tropski ciklon/uragan gotovo potpuno uništio usjeve Criollo 1727.<ref name=":1"/>. * Kombinuje otpornost kakaovca Forastero sa delikatnim, iako manje intenzivnim, aromama kakaovca Criollo. * Uzgaja se prvenstveno u Meksiku, [[Karibi]]ma, Kolumbiji, Venecueli i dijelovima jugoistočne Azije. Dugo vremena, porijeklo stabala kakaovca ostalo je misterija, jer su izgledala toliko različito čak i unutar iste vrste. Tek su [[genetičko testiranje|genetička istraživanja]] riješila problem i omogućila klasifikaciju različitih sorti. Trinitario je isključen iz morfogeografske i genomske studije iz 2008. (Gordon, 2008) jer ostaje korak u razumijevanju genetičkog [[nasljeđivanje|naslijeđa]] stabala kakaovca (Motomayor et al, 2008). === Ostale sorte === [[Datoteka:Deux cacaos.jpg| thumb|260px| Dvije mahune kakaa u [[Benin]]u.]] Suočene s rizikom globalne nestašice, nove [[klon]]irane [[hibridizacija|hibridne sorte]] se brzo šire, poput Colección Castro Naranjal 51 (CCN-51), koju je 1965. stvorio ekvadorski agronom Homero Castro. Ova sorta je otpornija na epidemije koje pogađaju tradicionalne sorte i produktivnija je. U početku marginalizirana zbog svoje kiselosti i gorčine, CCN-51 je u međuvremenu postigla određeni uspjeh, 1990.<ref>{{cite book|authors=Eduardo Crespo del Campo, Fernando Crespo Andía|title=Cultivo y beneficio del cacao CCN51|publisher=Editorial el Conejo|year=1997|pages total=136|isbn=}}</ref>, Međutim, stručnjaci su 2010-ih procijenili da se [[genetička raznolikost]] i specifični okusi [[ekvador]]skog kakaa gube zbog njihovih većih prinosa. {{sfn|Ramsey, 2017|p=72}}. == Ekonomija kakaoa == U 2017, globalno izvozno tržište kakaa iznosilo je 9,274 milijarde američkih dolara.<ref>{{cite web | name = FAO STAT | title = Cultures et produits animaux | access-date = 2019-08-11 | url = http://www.fao.org/faostat/fr/#data/TP }}.</ref>. Nakon što su dostigle vrhunac 1977, cijene kakaa su pale, a zatim su se srušile tokom 1990-ih. To je bilo zbog ponavljajuće globalne proizvodnje koja je premašivala potrošnju i akumulacije viškova iz prethodnih godina.<ref>[http://unctad.org/infocomm/francais/cacao/prix.htm Unctad]</ref>. U periodu 2013-2014, cijena se kretala između 2580 dolara po toni (oktobar 2013.) i 3100 dolara po toni (juni 2014.)<ref>[[citte web|http://www.icco.org/about-us/international-cocoa-agreements/cat_view/30-related-documents/45-statistics-other-statistics.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160520152951/http://www.icco.org/about-us/international-cocoa-agreements/cat_view/30-related-documents/45-statistics-other-statistics.html |date=20. 5. 2016 }} The Cocoa Market Situation, 2014, ICCO|access-date=2016-05-16}}</ref>. Od globalnog tržišta čokolade vrijednog 100 milijardi dolara, samo šest milijardi dolara ide poljoprivrednicima. Poljoprivrednici odgovorni za berbu kakaa često žive u ekstremnom siromaštvu. [[Gana]] i [[Obala Slonovače]] su 2019. odlučile obustaviti proizvodnju kakaa kako bi postigle manje nepovoljnu raspodjelu bogatstva od proizvođača za Afrikance.<ref>{{cite journal|language=fr|title=Menace sur le chocolat après la suspension des ventes de cacao du Ghana et de la Côte d’Ivoire|journal=Le Monde|date=2019-06-13|url.https://www.lemonde.fr/afrique/article/2019/06/13/menace-sur-le-chocolat-apres-la-suspension-des-ventes-de-cacao-du-ghana-et-de-la-cote-d-ivoire_5475673_3212.html|access-date =2019-06-14|pages=}}</ref>. === Proizvodnja === [[Datoteka:Cultivateurs de cacao.jpg|thumb|Sušenje kakao zrna.]] Proizvodnja kakao zrna u 2017, prema FAOstatu, iznosila je 5,2 miliona tona, uz stalan porast od 2003. nakon stagnacije između 3 i 2,2 miliona tona od 1995. do 2002. Uglavnom ga proizvode mali poljoprivrednici (95%), koji predstavljaju 6,5 miliona proizvođača.<ref>{{cite journal|langue=en|title=Chocolate Farmers Could Benefit from Newly Sequenced Cacao Genome|journal=Science Daily|year=2010 |url texte=http://www.sciencedaily.com/releases/2010/09/100915113512.htm}}</ref>): U Africi, ovi plantažeri predstavljaju najveći dio proizvodnje (90% plantaža je manje od 10 hektara, ali se lateritna tla brzo iscrpljuju obrađivanjem). U Aziji postoje uz velike plantaže, koje dominiraju u [[Brazil]]u. Zemlje u razvoju (poput [[Brazil]]a i [[Malezija|Malezije]]) ili tradicionalni veliki proizvođači ([[Obala Slonovače]], [[Gana]]) postepeno napuštaju ovu kulturu, koja se smatra nedovoljno profitabilnom u poređenju s uzgojem [[kaučukovac|kaučukovca]], koji ga obično istiskuje.<ref>{{cite journal| author=Christelle Guibert| title=Mangez du chocolat, il va coûter le prix du caviar|journal =Ouest-France| date=2010|number=20147| pages=43| access-date=2010-11-27}}</ref>. Dakle, [[paraziti]] i [[bolesti]] uzrokuju gubitke, prema procjeni iz 1999, od približno 30% svjetske proizvodnje.<ref>{{cite web|url=http://www.eufic.org/article/fr/page/FTARCHIVE/artid/avenir-prometteur-cacao/|title=Un avenir prometteur pour le cacao|date=1999|publisher=Conseil européen de l'information sur l'alimentation (EUFIC)|pristupljreno=[[date-|6=16|7=septembre|8=2010|access-date=27. 4. 2026|archive-date=25. 8. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100825201940/http://www.eufic.org/article/fr/page/FTARCHIVE/artid/avenir-prometteur-cacao/|url-status=dead}}|access-date = 2023-10-28}}.</ref> Virus otečenih izdanaka kakapa (CSSV) izgleda je nestao 1950-ih, ali se ponovo pojavio 2003. u Obali Slonovače. Prema podacima [[Svjetska banka| Svjetske banke]], više od polovine uzgajivača kakaa u Obali Slonovače živi ispod granice siromaštva, zarađujući manje od 1,20 dolara dnevno. U [[prosjek]]u, proizvođači kakaa primaju 5% prihoda, osim u okviru sporazuma o poštenoj trgovini koje su certificirale nevladine organizacije kao što su Fair Trade, Rainforest Alliance ili UTZ. [[Ujedinjene nacije]] su zabrinute zbog ove nejednake raspodjele. Nizak nivo prihoda proizvođača je glavni izazov s kojim se suočava ekonomija kakaa. (..) Cijene moraju biti dovoljno isplative za proizvođače, a proizvodnja efikasnija, kako bi im se garantovao pristojan prihod.<ref>[http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=35078&Cr=unctad&Cr1 Konferencija Ujedinjenih nacija o kakau 2010.]</ref> {{citat|Prema Cocoa Barometru iz 2015, većina velikih proizvođača čokolade, sa izuzetkom Mondelēza i Nestléa, obavezala se da će koristiti 100% održivi ili certificirani kakao do 2020. Najveći od njih su Mars, Hershey, Lindt & Sprüngli i Ferrero..}}<ref>}}[http://www.cocoabarometer.org/Home.html Cocoa Barometer 2015] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160526161712/http://www.cocoabarometer.org/Home.html |date=26. 5. 2016 }} cocoabarometer.org, access-date decembra 2016.</ref>. Inicijative poput CocoaAction, koju je 2014. pokrenula Svjetska fondacija za kakao, imaju za cilj obuku novih uzgajivača kakapa, promociju pristupa gnojivima, upotrebu produktivnijih sorti i borbu protiv dječjeg rada u uzgoju kakaa.<ref>{{Cite web |url=http://worldcocoafoundation.org/about-wcf/cocoaaction/ |title=CocoaAction |access-date=27. 4. 2026 |archive-date=28. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150928204646/http://worldcocoafoundation.org/about-wcf/cocoaaction/ |url-status=dead }}</ref>Međutim, prema istraživanju sektora kakoa u Obali Slonovače koje je 2019. sprovelo Univerzitet u Čikagu, skoro 800.000 djece i dalje radi u industriji kakaa. <ref name="nawa">{{cite web|url=https://www.lemonde.fr/afrique/article/2021/05/12/en-cote-d-ivoire-la-difficile-lutte-contre-le-travail-des-enfants-dans-le-cacao_6079965_3212.html|title=En Côte d’Ivoire, la difficile lutte contre le travail des enfants dans le cacao|date=2021|publisher=AFP et Le Monde}}.</ref>, a neke od njihovih praksi čak podsjećaju na [[dječje ropstvo]].<ref name="nawa"/>. Druge nedavne akcije su se dogodile u Obali Slonovače, poput Operacije Nawa 2 u maju 2021. Njen cilj je pronaći djecu koja se iskorištavaju u proizvodnji kakaa i upisati ih u školu. [[Klimatske promjene]] počinju uticati na proizvodnju kakaa u zapadnoj Africi, posebno zbog neredovnih [[padavina]].<ref name=monde>[[site journal |languagee=fr |title=La chute du cours du cacao a un lien direct avec la pauvreté qui sévit en Afrique de l’Ouest|journal=Le Monde |date=2019-11-01 |https://www.lemonde.fr/afrique/article/2019/11/01/la-chute-du-cours-du-cacao-a-un-lien-direct-avec-la-pauvrete-qui-sevit-en-afrique-de-l-ouest_6017689_3212.html |access-date=2019-11-02}}</ref>. == Proizvođači == Glavni proizvođači kakao zrna u 2017. bili su: * u Africi: [[Obala Slonovače]] 39% (rast), [[Gana]] 17% (dvostruka tonaža od 2002.), [[Nigerija]] 6,3% (opada), [[Kamerun]] 5% (snažan rast od 2002.). * u Jugoistočnoj Aziji: [[Indonezija]] 13% * u Latinskoj Americi: [[Brazil]] 4,5%, [[Ekvador]] 3,9%, [[Peru]] 2,3% Između 2013. i 2017, proizvodnja kakao zrna u Obali Slonovače porasla je za 40%, što je zemlju postavilo daleko ispred sa 39% globalne proizvodnje. U 2017, 89% globalne proizvodnje (5,2 miliona tona) dolazilo je iz sedam najvećih zemalja proizvođača. Četiri glavna afrička proizvođača (Obala Slonovače, Gana, Nigerija i Kamerun) činili su 68% globalne proizvodnje. [[Latinska Amerika]], područje porijekla kakaa, bila je sljedeća. [[Azija]] bilježi pad proizvodnje. Uz ove glavne zemlje proizvođače, postoje i zemlje porijekla biljke ([[Venecuela]], [[Trinidad i Tobago]], [[Ekvador]] i [[Tanzanija]]) čija je proizvodnja mala, ali poznata po kvalitetu i delikatnim aromama. Visoko cijenjeni od strane poznavalaca, ovi proizvodi su doživjeli preporod od sredine 1990-ih. Nadalje, neke zemlje su se specijalizirale za organski kakao, kao što je [[Dominikanska Republika]], koja proizvodi 60% svjetskog organskog kakaa, Meksika i Bolivije. [[Brazil]] je značajno opao zbog rastućih troškova rada i razornih posljedica bolesti vještičje metle, čije je iskorjenjivanje radno intenzivno. Prema FAOSTAT-u, glavne zemlje proizvođači u 2013. i 2017.<ref>[[citr web web|title=FAOSTAT|url=http://faostat3.fao.org/browse/Q/QC/F|site=faostat3.fao.org|consulté le=2016-11-27}}.</ref><ref name=fao>{{cite web |title=FAOSTAT|url=http://www.fao.org/faostat/fr/#data/QC|site=fao.org|access-date=2019-04-19}}.</ref> zrna kakaivca, kao šio su: {| | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=6 | Glavne zemlje proizvođači kakao zrna (tržišni kakao)<br>prema FAOSTAT-u<ref name=fao/> |- ! !Država !Proizvodnja (tona)<br>2013. !% Svjetske<br> 2013 !Proizvodnja<br> 2017 ! % Svjetske<br>2017 |- |1 |{{flag|Obala Slonovače}} |1.449.000 |31,6% |2.034.000 |39% |- |2 |{{flag|Gana}} |835.500 |18,2% |883.652 | 17% |- |3 |{{flag|Indonezija}} |777.500 |17% |659.776 |13% |- |4 | {{flag|Nigerija}} |367.000 |8% |328.263 |6,3% |- |5 | {{flag|Kamerun}} |275.000 |6% |295.028 |5% |- |6 |{{flag|Brazil}} |295.028 |5,6% |235.809 |4,5% |- |7 | {{flag|Ekvador}} |128.400 |2,8% |205.955 |3,9% |- |8 | {{flag|Meksiko}} |82.000 |1,8% |27.287 |0,5% |- |9 | {{flag|Peru}} |71.200 |1,5% |121.825 |2,3% |- |10 | {{flag|Dominikanska Republika}} |68.000 |1,5% |86.599 |1,6% |- ! colspan="2" |{{flag|UN}} Ukupno Svijet !4.586.000 !100% ! 5.201.108 ! 100% |} | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=3 | Zrna kakoa |--- |- !Država !Proizvodnja<ref>[https://lechocolatierivoirien.com/blogs/musee-du-cacao/top-10-des-pays-producteurs-de-cacao ''10 zemalja proizvođača kakoa''], 2. oktobar 2024.</ref><br> 2024.<br><small>hiljade t</small> |- |1 |{{flag|Obala Slonovače}} | align="right" | 1.800 |- |2 | {{flag|Gana}} | align="right" | 501 |- | 3 | {{flag|Ekvador}} | align="right" | 430 |- | 4 | {{flag|Nigerija}} | align="right" | 315 |- | 5 | {{flag|Kamerun}} | align="right" | 300 |- | 6 | {{flag|Brazil}} | align="right" | 220 |- | 7 | {{flag|Indonezija}} | align="right" | 160 |- | 8 |{{flag|Peru}} | align="right" | 150 |- | 9 |{{flag|Dominikanska Republika}} | | align="right" | 70 |- | 10 |{{flag|Papua Nova Gvineja}} | | align="right" | 45 |- ! colspan="2" | {{flag|UN}} Ukupno Svijet ! | align="right" | 4.449 |} |} {| | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=6 | Glavne zemlje proizvođači kakao zrna (tržišni kakao)<br>prema FAOSTAT-u<ref name=fao/> |--- ! !Država !Proizvodnja (tona)<br> 2013. !% Svjetske<br> 2013. !Proizvodnja<br> 2017. ! % Svjetske<br>2017. |- |1 |{{flag|Obala Slonovače}} |1.449.000 |31,6% |2.034.000 |39% |- |2 |{{flag|Gana}} |835.500 |18,2% |883.652 | 17% |- |3 |{{flag|Indonezija}} |777.500 |17% |659.776 |13% |- |4 |{{flag|Nigerija}} |367.000 |8% |328.263 |6,3% |- |5 |{{flag|Kamerun}} |275.000 |6% |295.028 |5% |- |6 |{{flag|Brazil}} |295.028 |5,6% |235.809 |4,5% |- |7 |{{flag|Ekvador}} |128.400 |2,8% |205.955 |3,9% |- |8 |{{flag|Meksiko}} |82.000 |1,8% |27.287 |0,5% |- |9 |{{flag|Peru}} |71.200 |1,5% |121.825 |2,3% |- |10 |{{flag|Dominikanska Republika}} |68.000 |1,5% |86.599 |1,6% |- !colspan="2" |Ukupno {{flag|UN}} Svijet !4.586.000 t !100% ! 5.201.108 ! 100% |} | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=3 | Zrna kakaa |--- |- ! !Država !Proizvodnja (tona)<ref>Čokoladioničar iz Obale Slonovače, [https://lechocolatierivoirien.com/blogs/musee-du-cacao/top-10-des-pays-producteurs-de-cacao ''10 zemalja proizvođača kakoa''], 2. oktobar 2024.</ref><br> 2024<br><small>hiljade t</small> |- |1 |{{flag|Obala Slonovače}} | align="right" | 1.800 |- |2 |{{flag|Gana}} | align="right" | 501 |- | 3 |{{flag|Ekvador}} | align="right" | 430 |- | 4 |{{flag|Nigerija}} |align="right" | 315 |- | 5 |{{flag|Kamerun}} | align="right" | 300 |- | 6 |{{flag|Brazil}} | align="right" | 220 |- | 7 | {{flag|Indonezija}} | align="right" | 160 |- | 8 | {{flag|Peru}} | align="right" | 150 |- | 9 | {{flag|Dominikanska Republika}} | align="right" | 70 |- | 10 | {{flag|Papua Nova Gvineja}} | align="right" | 45 |- ! colspan="2" |{{flag|UN}} Svijet ! align="right" | 4.449 |} |} Suočene s vrlo nestabilnim tržištem i kako bi zaštitile svoje interese, glavne zemlje proizvođačice i pridružene industrije udružile su se u međuvladinu organizaciju za saradnju i lobiranje: COPAL (Savez zemalja proizvođača kakapoa). Ovu organizaciju su u januaru 1962. osnovale vlade pet glavnih zemalja proizvođača kakaa, koje su se tim povodom sastale u [[Abidžan]]u, [[Obala Slonovače]]. Osnivači su bili [[Gana]], [[Nigerija]], [[Brazil]], [[Obala Slonovače]] i [[Kamerun]], a kasnije im se pridružilo još pet zemalja: [[Dominikanska Republika]], [[Gabon]], [[Malezija]], [[Sao Tome i Principe]] i [[Togo]]. Ove zemlje proizvode približno 75% svjetske proizvodnje kakaa.<ref>{{cite web|lang=en|url=http://www.copal-cpa.org/|title=Présentation de la COPAL : Cocoa Producing Countries Alliance|access-date=2014-09-07}}.</ref>. COPAL se upravlja "Abidžanskom poveljom". Njegovo sjedište je u [[Lagos]]u, [[Nigerija]]. <gallery widths="330" heights="220" mode="packed" natpis="Razvoj globalne proizvodnje kakaa između 1961. i 2023." ([[FAO]])"> Cocoa-beans-production-by-region.png| Širom svijeta, ovisno o regiji Cocoa-bean-production-Asia.png| U Aziji i [[Okeanija|Okeaniji]] Cocoa-bean-production-America.png|[[Amerika]] Cocoa-bean-production-Africa.png|[[Afrika]] Cocoa-bean-production-map-2023.png| Situacija u 2023. </gallery> === Izvoz, uvoz i prerada === Prema [[FAOSTAT]]-u, glavne zemlje izvoznice kakao zrna su <ref name=fao2>{{cite web | name = FAOSTAT | title = Cultures et produits animaux | access-date = 2019-09-11 | url = http://www.fao.org/faostat/fr/#data/TP }}.</ref>. {| class="wikitable alternance center" ! colspan=2| Zemlje izvoznice kakao zrna<br>u 1000 američkih dolara, prema FAOSTAT<ref name=fao/> |--- !Država !Izvoz (tona)<br> 2017 |- | {flag|Obala Slonovače}} || align="right" |3,505.214 |- | {flag|Gana}} || align="right" |1,642.052 |- | {flag|Nigerija}} || align="right" | 598.189 |- | {flag|Ekvador}} || align="right" | 589.750 |- | {{flag|UN|}} Svijet || align="right" |9,274.435 |} U 2017, izvoz zrna kakaoa iznosio je 3,89 miliona tona od proizvedenih 5,20 miliona tona (FAOstat<ref name=fao2/>). U periodu 2008/09, izvoz kakao zrna iznosio je 2,3 miliona tona (od proizvedenih 3,5 miliona tona). <ref name="ICCOreport2009">[http://www.icco.org/pdf/An_report/AnnualReport20082009.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101122112139/http://www.icco.org/pdf/An_report/AnnualReport20082009.pdf |date=22. 11. 2010 }} ICCO Report 2009 - production [[p.|15}} et [[p.|35}}</ref>). Na ovaj način se udio izvoza u globalnoj proizvodnji povećao sa 65% na 75%. Glavni izvoznici kakoa su isti kao i proizvođači, s izuzetkom Brazila i Malezije, koji značajan dio prerađuju lokalno. Zahvaljujući lokalnim pogonima, [[Nizozemska]], [[Njemačka]] i [[Belgija]] su glavni dobavljači. {| class="wikitable alternance center" ! colspan=2| Zemlje uvoznice kakao zrna<br>u 1.000 američkih dolara, prema FAOSTAT-u<ref name=fao/> |- !Izvoz (tona) !Zemlja<br> 2017 |- | {{flag|Nizozemska}} || align="right" |2,478.584 |- | {flag|Sjedinjene Američke Države}} || align="right" |1,218.220 |- | {flag|Njemačka}} || align="right" |11,82.357 |- | {flag|Belgija}} || align="right" |806.660 |- | {flag|Malezija}} || align="right" |694.204 |- | {flag|Indonezija}} || align="right" |467.073 |- | {flag|Francuska}}|| align="right" |396.785 |- | {{flag|UN}} Svijet || align="right" |9,274.435 |} Glavni uvoznici kakao zrna su industrijalizirane zemlje Sjevera, koje čine više od 80% potrošnje proizvoda od kakao zrna.<ref name="import">[http://econegociosagricolas.com/ena/files/Assessment_of_the_Movements_of_Global_Supply_and_Demand_2006.pdf Consommation de chocolat et cacao par pays ([[p.|14-18}}) ]</ref>. Transakcije (najčešće u obliku fermentiranih i sušenih zrna) prvenstveno se odvijaju iz južnih zemalja u sjeverne zemlje ([[Evropa]], [[SAD|Sjedinjene Američke Države]] i [[Japan]], gdje se odvija većina prerade). Postoje dva tržišta za kupovinu kakaa: Londonska berza i Njujorška berza. Sektor kakapa globalno nadgleda ICCO (Međunarodna organizacija za kakao), a relevantni dokument je "Međunarodni sporazum o kakau iz 2001.". Ovaj sporazum se redovno obnavlja.<ref>{{Cite web |url=http://www.cgeci.org/cgeci/index.php?option=com_content&view=article&id=542:cacao-le-7e-accord-a-ete-singe-a-geneve&catid=54 |title=7. international sur le cacao (2010) |access-date=27. 4. 2026 |archive-date=27. 4. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140427024944/http://www.cgeci.org/cgeci/index.php?option=com_content&view=article&id=542:cacao-le-7e-accord-a-ete-singe-a-geneve&catid=54 |url-status=dead }}</ref>; la dernière fois en juin 2010</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.icco.org/pdf/agree10french.pdf |title=ICCO accord 2010 - exportation &#91;&#91;p.{{!}}32}} |access-date=27. 4. 2026 |archive-date=6. 1. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120106163338/http://www.icco.org/pdf/agree10french.pdf |url-status=dead }}</ref>. Nizozemska (26,7%), Sjedinjene Američke Države (13,1%), Njemačka (12,7%), Belgija (8,6%), Malezija (7%), Indonezija (5%) i Francuska (3,2%) su najveći uvoznici kakao zrna. Prerađivači kakaa su velike kompanije koje kupuju zrna, prže ih, ljušte i prerađuju ih u proizvodnju kakao-mase. Do 2013. ovim sektorom industrije dominirale su četiri multinacionalne kompanije koje su prerađivale 45% proizvedenih zrna. Od tada su se prerađivači još više konsolidovali: belgijsko-švicarska kompanija Barry Callebaut preuzela je Petra Foods, gurajući je na vrh tržišta prerađivača kakaa. Sjevernoamerička kompanija Cargill finalizirala je akviziciju ADM-ove divizije za kakao 2015. Zajedno, Cargill i Barry Callebaut prerađuju gotovo 60% proizvedenih zrna kakaa. Kao što Michel Barel primjećuje.<ref name=barel/> Pojava ovih industrijskih giganata ilustruje ogromnu neravnotežu moći između miliona malih proizvođača, koji posjeduju samo nekoliko hektara, i multinacionalnih kompanija koje kupuju hiljade tona kakoa. Godine 1988, [[Nestlé]] je preuzeo Rowntree Mackintosh i postao najveći svjetski proizvođač čokolade i čokoladnih slatkiša.<ref>[http://recherche.prodimarques.com/leader-chocolat-groupe-production-cacao.html Prodimarques - Nestlé]</ref> Tokom sezone 2022–2023, sektor je proizveo otprilike 116.000 tona manje nego što su kupci očekivali, što je povećalo cijenu kakaa.<ref>{{cite web|url=https://www.rfi.fr/fr/podcasts/chronique-des-mati%C3%A8res-premi%C3%A8res/20230905-hausse-continue-des-prix-du-cacao-depuis-plusieurs-mois|title= Continuous rise in cocoa prices for several months now|date=6. September 2023|publisher=Radio France Internationale|author=Marie-Pierre Olphand}}</ref> == Svojstva kakaoa == Ova svojstva su povezana sa sastavom kakaa, posebno njegovim masnim sastojcima komponenta, kakao-maslac. Neka od ovih svojstava izgledaju korisna za zdravlje, dok druga nisu. == Sastojci == {{glavni|Sastav kakao-praha}} {{glavni|Zdravstveni efekti čokolade}} Nutritivna vrijednost na 100 g (3,5 oz) Nutritivna vrijednost na 100 g (3,5 oz) {| class = "wikitable " |- | style="text-align:center;"| '''[[Nutrijent|Sastojak]]''' | style="text-align:center;"|Grama/100 g (3,5 oz) |- | [[Energija]]||954 kJ (228 kcal) |- |[[Voda]] ||3,00 g |- |[[Kofein]]||230 mg |- | [[Teobromin]]||2060 mg |- | [[Masti]]|| 13,70 |- | [[Ugljikohidrati]]|| 57,90, od kojih vlakna cca. 33 g |- | [[Proteini]] ||19,60 128 mg |- |[[Minerali]] i [[vitamini]] (%DV†)|| |- | [[Kalcij]]|| 10 |- |[[Željezo]] ||77% – 13,86 mg |- | [[Magnezij]]|| 119% – 499 mg |- | [[Mangan]] || 167% – 3,837 mg |- |[[ Fosfor]] || 59% – 734 mg |- | [[ Kalij]] || 51% – 1524 mg |- | [[Kalcij]]|| 10 |- |[[Željezo]] ||77% – 13,86 mg |- | [[Magnezij]]|| 119% – 499 mg |- | [[Mangan]] || 167% – 3,837 mg |- |[[Natrij]] || 1% – 21 mg |- | [[Cink]] || 62% – 6,81 mg |- | [[Vitamin C]], <br>ukupna askorbinska kiselina|| 0 |- |[[Tiamin]] || 0,078 |- | [[Riboflavin]] || 0,241 |- |[[Niacin]] || 2,18 |- |[[Pantotenska kiselina]] || 0,254 |- |[[vitamin B|Vitamin B<sub>6</sub>]] || 0,118 |- | [[Folat]], ukupno || 32 µg |- | [[Folna kiselina]] || 0 µg |- | [[ Folat ]], [[hrana]] || 32 µg |- | [[Folat]], DFE || 32 µg |- | [[ Holin]], ukupno || 12 |- | [[ Vitamin B-12]] || 0 |- | [[ Vitamin B-12]], dodati|| 0 µg |- | [[Vitamin A]], RAE || 0 µg |- | [[Retinol]] || 0 µg |- | [[Karoten]], beta|| 0 |- | [[Karoten]], alfa || 0 |- | [[Kriptoksantin ]], beta|| 0 |- |[[Vitamin A]], IU ||0 IU |- | [[Likopen]] || 0 µg |- |[[Lutein]] + [[zeaksantin]] || 38 µg |- | [[ Vitamin E]] (alfa-[[tokoferol]]) || 0,1 |- | [[ Vitamin E]], dodani ||0 |- | [[Vitamin D]] (D2 + D3), IU || 0 |- | [[Vitamin K]] (filokinon) ||2 |- |} ;Izvor:USDA Database <ref>[https://fdc.nal.usda.gov/food-details/169593/nutrients</ref> === Pozitivni aspekti === * Kakao-maslac sadrži vitamin E, koji ima [[antioksidans|antioksidativna]] djelovanja. * Zrna prirodno sadrže značajne količine [[polifenol]]a, antioksidacijskih molekula, koje se suprotstavljaju oksidirajućim supstancama koje su štetne za ćelije, uključujući [[slobodni radikali| slobodne radikale]]: zagađivače, zračenje (sunce), [[alkohol]], [[duhan]]ski dim itd. Među antioksidansima su [[ferulna kiselina]], koja kakau daje slatku aromu, i [[flavonoid]]i ([[katehin]] i [[epikatehin]]), dva snažna [[antioksidans]]a poznata po tome što pomažu u borbi protiv [[starenje| starenja]] [[koža|kože]], uzrokovanog vanjskim agresorima. * Kakao-maslac također može nahraniti kožu ([[usne]]) i stimulirati sintezu [[kolagen]]a, vraćajući elastičnost i tonus koži; * [[Metilksantin]]i su zakođer prisutni u kakau. Pripadaju istoj porodici [[alkaloid]]a kao i oni koji se nalaze u [[kahva|kahvi]] i [[čaj]]u: [[kofein]], [[teofilin]] i [[teobromin]]. Teobromin je prisutan u koncentraciji od 1,5 do 3% u zrnu kakoa.<ref name="merck">{{cite book|title=The Merck index, 13 edition|year=2001|publisher=Merck|isbn=0-911910-13-1}}</ref>. U malim količinama ima prepoznatljiv lipolitski učinak, a u manjoj mjeri antitusičko, vazodilatacijsko, diuretičko, bronhodilatacijsko i stimulativno djelovanje. Ovaj posljednji učinak mogao bi se pripisati i maloj količini kofeina, koju kakao također sadrži. [[Anandamid]] je supstanca koja djeluje na iste receptore kao i [[kanabis]]. Prisutan je u vrlo malim količinama. Diskutabilno je da li može proizvesti [[uforija|euforijske]] i [[sedativ]]ne učinke za koje je odgovoran pri većim [[koncentracija]]ma. Redovna konzumacija kakoa može [[hipotenzija|sniziti]] [[krvni pritisak]] i kardiovaskularnu [[smrtnost]] kod starijih osoba. |jour<ref>Buijsse B, Feskens EJ, Kok FJ, Kromhout D, [http://archinte.ama-assn.org/cgi/content/full/166/4/411 ''Cocoa intake, blood pressure, and cardiovascular mortality: the Zutphen Elderly Study''], Arch Intern Med, 2006;166:411–417</ref> i kod pacijenata koji su imali [[infarkt miokarda]]<ref>{{cite journal|authors= Janszky I, Mukamal KJ, Ljung R et Als|year=2009|title=''Chocolate consumption and mortality following a first acute myocardial infarction: the Stockholm Heart Epidemiology Program''| [http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1365-2796.2009.02088.x/abstract|journal= J Intern Med|number=266|pages=48–257</ref>. Međutim, ovi podaci se zasnivaju isključivo na opservacijskim, a ne intervencijskim studijama. Studija koju je proveo Univerzitet Sjeverne Karoline iz novembra 2020. sugerira da specifični poli[[fenol]]i (flavan-3-oli i [[proantocijanidin]]i) koji se nalaze u [[grožđe|grožđu]] muskadin (''Vitis rotundifolia''), zelenom čaju, kakau i tamnoj čokoladi mogu uticati na sposobnost virusa SARS-CoV-2 da se veže za ljudske ćelije, čime se smanjuje stopa [[infekcija]] i prenosa virusa koji uzrokuje [[COVID-19]].<ref>{{cite journal |autor1=Yue Zhu |author2=De-Yu Xie |title=Docking Characterization and in vitro Inhibitory Activity of Flavan-3-ols and Dimeric Proanthocyanidins Against the Main Protease Activity of SARS-Cov-2 |journal=Frontiers – Frontiers in Plant Science |date=2020 |https://www.frontiersin.org/articles/10.3389/fpls.2020.601316/full |doi=10.3389/fpls.2020.601316 |access-date=2021-01-04}}</ref>. === Negativni aspekti === Kod nekih [[životinja]], poput [[pas]]a, kakao je snažan [[toksin]]; 200 grama može biti dovoljno da ubije malog psa.<ref>{{cite web|title=Pourquoi ne pas donner de chocolat au chien|url=http://www.animalerieenligne.fr/blog/pourquoi-ne-pas-donner-de-chocolat-au-chien|site=animalerieenligne.fr|date=2016|access-date=2016-05-28}}</ref> Simptomi trovanja čokoladom kod pasa uključuju: iritabilni želudac, [[povraćanje]], abnormalno slinjenje, [[umor]] i gubitak [[svijest]]i. Kod pasa i mnogih drugih životinja, može uzrokovati trovanje [[teobromin]]om.<ref>{{cite web| title= Chocolate poisoning in dogs| url=https://www.wanimo.com/veterinaire/urgences-du-chien/intoxication-par-le-chocolat-chez-le-chien.html | site=WanimoVéto |access-date=2024-08-18}}</ref> Za neke [[botanika|botanićčare]], postoji daleko od potpunog konsenzusa o prehrambenim ili medicinskim prednostima kakoa: * Čisti kakao je vrlo gorak i zbog toga se dodaju šećer i masti da bi se zasladio. Ovo može biti štetno za kardiovaskularni sistem i doprinijeti [[gojaznost]]i jer čokolada ima visok sadržaj [[kalorija]] (500 kcal na 100 g), dok druga pića s visokim sadržajem zaštitnih polifenola sadrže vrlo malo (naprimjer, zeleni čaj); * [[Bioraspoloživost]] flavonoida je varijabilna i ovisi o djelovanju crijevne flore; kakao-maslac je prilično neprobavljiv zbog visokog sadržaja [[stearinska kiselina|stearinske]] i [[masne kiseline|masnih kiselina]]. == Uticaj na okolinu == === Evropska uredba o zabrani proizvoda povezanih s deforestacijom === [[glavni|Uvezena deforestacija}} Evropska uredba o zabrani proizvoda povezanih s deforestacijom usvojena je od strane Evropskog parlamenta u srijedu, 19. aprila 2023. * kakao u [[zrna kakaovca|zrnima kakaovca]] i komadići zrna, sirovi ili prženi; * [[kakao-pasta]]; * [[kakao-maslac|maslac]], [[kakao-mast|mast]] i [[kakao-ulje]]; * kakao-prah; * [[čokolada]] i drugi prehrambeni proizvodi koji sadrže kakao. == Olovo i trovanje olovom == Uočeno je da kakao i čokoladni proizvodi gotovo uvijek sadrže relativno visoke nivoe [[olovo|olova]], nivoe koji se ne mogu objasniti sadržajem olova u zrnima (koji je prirodno nizak). Proučavan je [[izotop]]ski sastav olova u zrnima i u čokoladi ili gotovim čokoladnim proizvodima. Otkriva nekoliko izvora kontaminacije industrijskog i ekološkog porijekla, čije precizno porijeklo još nije bilo identifikovano početkom 2000-ih.<ref>COPAL (2004), cité par Rankin & al (voir bibliographie du présent article) Cocoa Producers' Alliance Homepage. Lagos, Nigeria:Cocoa Producers' Alliance. consulté le 26 janvier 2005 http://www. copal-cpa.org/index.html</ref><ref>COPAL (2004). '''[[lang|en|title=Proposed Methodology to Determine Source and Level of Lead Contamination in Cocoa}}'''. Lagos, Nigeria: Cocoa Producers' Alliance. consulté à l'URL http://www.copal-cpa{{Mrtav link}}. org/lead.html January 26, 2005 by Rankin et al. (see bibliography of this article)</ref>. [[Izotop]]ski sastav olova u kakau iz Nigerije ukazuje na to da bi olovni benzin mogao biti odgovoran za barem dio kontaminacije proizvoda od kakaa, pri čemu se kontaminacija javlja nakon berbe i povećava tokom procesa proizvodnje, tokom transporta zrna i/ili proizvodnje kakaa i čokoladnih proizvoda od njega. Poznato je da rezani [[plod]]ovi kakaovca i njegova zrna imaju tendenciju da apsorbuju olovo iz okoline; otpad ljuski ploda čak je eksperimentalno uspješno korišten za dekontaminaciju otpadnih voda ili tla kontaminiranog olovom.<ref>Meunier N, Haberman M, Blais J.F & Tuagi R.D (2003), ''Récupération du plomb extrait de sol contaminé par adsorption sur des colonnes d’écailles de cacao Recovery of Lead Extracted from Contaminated Soil Using Adsorption Columns Filled with Cocoa Shells''. Water quality research journal of Canada, 703</ref>, uključujući i kisele rastvore koji se na taj način mogu regenerirati <ref>Meunier, N, Haberman, M, Blais, J. F, & Tyagi, R. D. (2003). ''Utilisation et regénération des écailles de cacao pour la récupération du plomb dans les solutions acides''. Journal of Environmental Engineering and Science, 2(1), 9-16 ([http://www.nrcresearchpress.com/doi/pdf/10.1139/s03-003 résumé]).</ref>Međutim, olovni [[benzin]] se i dalje koristio u mnogim zemljama proizvođačima kakao zrna (uključujući i Afriku) 2014. U bogatim zemljama gdje je [[olovni benzin]] zabranjen već nekoliko decenija, broj i težina slučajeva [[trovanje olovom|trovanja olovom]] su se smanjili, ali ne na zadovoljavajući nivo, a [[čokolada]] je postala hrana najbogatija olovom. Na kraju, djeca (osjetljiva na [[trovanje olovom]]), odrasli osjetljivi na olovo, te osobe sa [[sindrom iritabilnih crijeva|iritabilnim ili tromim crijevima]], one sa krhkim ili odsutnim [[žučna kesa|žučnom kesom]] i one koje imaju prekomjernu težinu trebaju biti oprezne s kakaom ili čokoladom.<ref>[[Web link |language=fr|title= COCOA CHOCOLATE |url=https://www.phytomania.com/plantes -medicinales/cacao-chocolat/ |site=Phytomania |access-date=2024-08-18}}</ref>. === Toksični industrijski proizvodi === Neki industrijski proizvodi na bazi kakaa sadrže [[teški metali|teške metale]] poput [[kadmij]]a ([[kancerogen]]a) i [[arsen]]a. ==Također pogledajte== * [[Kakaovac]] * [[Čokolada]] * [[Začini]] * [[Historija uzgoja kakaa]] * [[Fabrika čokolade]] * [[Zrno kakaoa]] == Reference == {{Refspisak}} ==Dopunski izvori == * Kokou Edoh Adabe et E. Lionelle Ngo-Samnick, [https://cgspace.cgiar.org/bitstream/handle/10568/76733/1801_PDF.pdf?sequence=1&isAllowed=y ''Production et transformation du cacao''], collection PRO-AGRO, [[Ingénieurs sans frontières|ISF]]-Cameroun et [[Centre technique de coopération agricole et rurale|CTA]], Wageningen, Pays-Bas, 2014, 44 p. téléchargeable. * {{Article|langue=en|prénom=EE|nom1=Cheesman|titre=Notes on the nomenclature, classification and possible relationships of cocoa populations|année=1944|périodique=Tropical Agriculture|volume=21|pages=144-159}} {{plume}} *{{Work | author1=Michel Barel | title=From Cocoa to Chocolate | subtitle=The Epic of a Delicacy | publisher=Éditions QUAE GIE | year=2016, new edition | ISBN= }} * Jumelle, Henri. ''The Cocoa Tree: Its Cultivation and Exploitation in All Producing Countries'' 1900 [http://www.manioc.org/patrimon/FRA11113 read online] * {{article|language=en|author1=Lee, C. K.|name1=Lee| author2=Low, K. S.|name2=Low|year=1985| title=Determination of Cadmium, Lead, Copper and Arsenic in Raw Cocoa, Semifinished and Finished Chocolate Products| read online=http://psasir.upm.edu.my/2305/1/Determination_of_Cadmium,_Lead,_Copper_and_Arsenic_in.pdf| journal=Pertanika| volume=8| issue=2| pages=243-248| publisher=[[Universiti Putra Malaysia]]}} * {{Article|language=en|first name1=Juan C.|last name1=Motomayor|first name2=Philippe|last name2=Lachenaud|first name3=Jay|last name3=Wallace da Silva e Mote|first name4=Rey|last name4=Loor|first name5=David N.|last name5=Kuhn|first name6=J. Steven|last name 6=Brown|first name 7=Raymond J.|last name 7=Schell|title=Geographic and Genetic Population Differentiation of the Amazonian Chocolate Tree (Theobroma cacao L)|doi=10.1371/journal.pone.0003311 |month=10|year=2008|periodical=PLoS ONE|volume=3|issue=11|read online=http://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0003311|periodical link=PLOS ONE|id=Motomayor2008}} {{pen}} * Rankin CW, Nriagu JO, Aggarwal JK, Arowolo TA, Adebayo K, Flegal AR. (2005) ''http://www.doctorjackson.org/pdf/lead_poisoning.pdf Lead contamination in cocoa and cocoa products: isotopic evidence of global contamination]''. 'Environmental Health Perspectives' Oct; 113(10):1344-8. * {{Book|language=fr|original language=en|first name1=Dom|last name1=Ramsey|original title=Chocolate|title=Passion for Chocolate|subtitle=From Bean to Bar|translator=Martine and Dominique Lizambard|publisher=[[Dorling Kindersley]]|year=2017|total pages=224|isbn=978-2-8104-2119-0|id=Ramsey, 2017|label=Ramsey, 2017|pen=yes}} * {{Book|author1=Samy Manga|title=Chocolaté|subtitle=The Bitter Taste of Cocoa Cultivation|publisher=écosociété|year=2023|total pages=136|isbn=9782897198664}} ===Radioemisija === *https://www.franceinter.fr/emissions/sur-les-epaules-de-darwin/sur-les-epaules-de-darwin-14-decembre-2019 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220408182328/https://www.franceinter.fr/emissions/sur-les-epaules-de-darwin/sur-les-epaules-de-darwin-14-decembre-2019 |date=8. 4. 2022 }} === Vanjski linkovi=== {{Commonscat|Cacao}} * [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/plan.htm Informations de marché sur le site de la Conférence des Nations Unies pour le commerce et le développement] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113032636/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/plan.htm |date=13. 1. 2010 }} : [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/descript.htm description] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100119004439/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/descript.htm |date=19. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/culture.htm culture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113223600/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/culture.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/qualite.htm qualité] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113200955/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/qualite.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/utilisat.htm secteurs d'utilisation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113233417/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/utilisat.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/marche.htm marché], [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/filiere.htm filière] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100115232113/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/filiere.htm |date=15. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/societes.htm sociétés] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100114131822/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/societes.htm |date=14. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/technologie.htm techniques] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100112220439/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/technologie.htm |date=12. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/prix.htm prix] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113225954/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/prix.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/ecopol.htm politiques économiques] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100114002026/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/ecopol.htm |date=14. 1. 2010 }} * {{cite web|language=fr|nom=eCacaos|title=En finir (enfin) avec l’approximation Forastero, Criollo et Trinidario ?|year=2014|url=http://ecacaos.com/en-finir-enfin-avec-lapproximation-forastero-criollo-et-trinidario/|site=ecacaos.com|access-date=2015-12-26}} * {{cite web|languagee=fr|author=Clay Gordon|title=Serious Chocolate: First Three, Now Ten Genetically Different Kinds of Cacao|mois=10|année=2008|url=http://sweets.seriouseats.com/2008/10/cacao-by-any-other-name-does-it-taste-just-as.html|site=seriouseats.com|access-date= 2015-12-27}} {{clear}} {{Authority control}} [[Kategorija:Kakao| ]] [[Kategorija:Stimulansi]] [[Kategorija:Mezoamerička kuhinja]] [[Kategorija:Nahuatlizam]] [[Kategorija:Začini]] [[Kategorija:Hrana]] i18gpan2yzoy06qcttjf43r5ldjknla 3838226 3837996 2026-04-29T18:26:04Z ~2026-26244-52 180840 /* Izvoz, uvoz i prerada */ 3838226 wikitext text/x-wiki [[Slika:2012-02-Theobroma cacao anagoria 04.JPG|thumb|260px|Otvorena [[mahuna]] kakaa koja prikazuje zrna u bijeloj [[Sluz|sluzavoj]] [[Parenhim|pulpi]].]] Termin '''kakao''' najčešće se koristi za kakao-prah, ali se može odnositi i na kakao-maslac. Obje komponente (prah i maslac) dobijaju se nakon mljevenja i presovanja jezgre zrna kakaovca, koja se fermentira i prži. Ustvari, "kakao-prah" samo je jedno od značenja riječi "kakao"; to je najčešće značenje za prosječnog govornika na Sjevernoj hemisferi. Ostala značenja nalaze se samo u specijaliziranom rječniku govornika koji rade u industriji kakaa.<ref name="Alkalization">{{cite journal | last1 = Miller | first1 = Kenneth B. | last2 = Jeffery Hurst | first2 = William | last3 = Payne | first3 = Mark J. | last4 = Stuart | first4 = David A. | last5 = Apgar | first5 = Joan | last6 = Sweigart | first6 = Daniel S. | last7 = Ou | first7 = Boxin | year = 2008 | title = Impact of Alkalization on the Antioxidant and Flavanol Content of Commercial Cocoa Powders | journal = Journal of Agricultural and Food Chemistry | volume = 56 | issue = 18| pages = 8527–8533 | doi = 10.1021/jf801670p | pmid=18710243 | bibcode = 2008JAFC..56.8527M }}</ref> Prva serija operacija koje se provode u zemljama proizvođačima kakaovca transformira njegov [[plod]] kakaa u fermentirana i sušena kakao zrna. Nakon što se prodaju nekolicini multinacionalnih kompanija u industriji čokolade, ova zrna se zatim peku, drobe i sortiraju kako bi se uklonili fragmenti ljuske i [[embrion]]a, ostavljajući samo [[kotiledon]]e. Ovi kotiledoni su jedini dio koji daje kakao-masu (ili kakao-pastu) nakon mljevenja. Ovaj poluproizvod zatim se presuje kako bi se mast, ili kakao-maslac, odvojila od suhe tvari, ili kakao kolača. Kakao-prah dobija se mljevenjem kakao-kolača, a koristi se za pravljenje energizirajućeg napitka, popularnog zimi, nazvanog "vruća čokolada", napravljenog još od [[mlijeko|mlijeka]] i [[šećer]]a. Približno 95% svjetske proizvodnje kakaa dolazi od malih poljoprivrednika koji žive na jednom do tri hektara plantaža kakaa. Više od pet miliona malih uzgajivača kakaa u [[tropi|tropskim]] regijama proizvelo je 5,2 miliona tona fermentiranih zrna kakaa u 2017, koja su prodali nekolicini multinacionalnih kompanija za proizvodnju [[čokolade]]. Nakon što stignu u zemlje potrošače, zrna se peku, drobe i presuju kako bi se od njih napravila čokolada i drugi čokoladni slatkiši.<ref>{{cite book | url=https://books.google.com/books?id=A1CkAgAAQBAJ | title=Science and Technology of Enrobed and Filled Chocolate, Confectionery and Bakery Products | publisher=Elsevier | author=Talbot, Geoff | year=2009 | pages=31 | isbn=9781845696436 |quote=Cocoa solids are calculated on a dry basis (after the deduction of moisture) and include cocoa mass, cocoa powder and cocoa butter. The total dry cocoa solids are the sum of the dry non-fat cocoa solids (NFCS) and cocoa butter..}}</ref> == Etimologija i leksikografija == Termin "'''kakao'''" je posuđen iz jezika Nahuatl [[Asteci|Asteka]], "cacahuatl", koji ima isto značenje.<ref>{{cite book| authors=Alain Rey, Marianne Tomi, Tristan Hordé, Chantal Tanet, Alain Rey | title=Dictionnaire historique de la langue française, Tomes I et II | publisher=Le Robert |year=2016 | isbn= }}</ref><ref name="HCDN">{{cite book |language=es |author=Birgitta Leander |title=Herencia cultural del mundo náhuatl |volume=a traves de la lengua |publisher=SepSetentas |year=1972 |pages=155 |isbn= }}</ref>, prema [[španski|španskom]] ''cacao'' (1535). Termin "kakao" može imati sljedeća značenja, ovisno o kontekstu: # stablo [[kakaovac|kakaovca]], npr. "[[Omleci]] su vratili neke [[Reznica|reznice]] kakaovca u svoju domovinu", "uzgoj kakaovca"; # plod stabla kakaovca, mahuna kakaovca, "ovisno o zemlji, berba kakaovca se ne odvija u isto vrijeme"; # zrno kakaovca, "Radim na [[fermentacija|fermentaciji]] kakaovca u državi Tabasco, [[Meksiko]]" ili "kakao je pakovan u jutene vreće od 60 kg"; # Prehrambeni proizvod napravljen od zrna kakaovca, ako je [[čokolada]] označena kao 70% kakaovca, to znači da sadrži 30% dodanog šećera, ovdje kakao = kakao-masa + kakao-maslac. Svi primjeri su preuzeti iz knjige Michela Barela, bivšeg direktora programa za kakao u Francuskom centru za poljoprivredna istraživanja za međunarodni razvoj (CIRAD). [[Datoteka:Cocoa farming in Ghana.jpg|thumb| Gomile [[mahuna]] nakupljene tokom žetve.]] [[Slika:Cocoa farmers during harvest.jpg|thumb| Otvaranje kapsula: otvaranje kapsula mačetom.]] [[slika:Cocoa farmer David Kebu Jnr holding fermenting cocoa beans. (10687048615).jpg|thumb| [[Fermentacija]] zrna kakaa.]] [[Slika:Costa Rica - Sarapiqui 05.jpg|280px|thumb| Zrna kakaovca u različitim fazama fermentacije. ([[Kostarika]])]] [[slika:Cultivateur de cacao 01.jpg|280px|thumb| Zrna kakaovca raširena na suncu da se osuše.]] [[Datoteka:Secadora_de_Cacao.jpg|280px|thumb| Sušenje [[plod]]ova u pokrivenoj sušari.]] [[Slika:Cocoa season in Cameroon.JPG|thumb| Pakovanje fermentiranog i sušenog zrna.]] [[slika:Cacao23.jpg|280px|thumb| Sektor kakaa.]] [[Datoteka:CacaoChonita13.JPG|280px|thumb|Plodovi nakon zanatskog prženja.]] [[datoteka:Atelier torréfaction chocolat Menier.jpg|280px|thumb| Radionica za prženje u tvornici čokolade Menier 1866.]] Tokom cijelog proizvodnog procesa, od mahuna kakaa u tropskim regijama do čokoladnih proizvoda napravljenih u tvornicama čokolade u velikim sjevernim gradovima, termin "kakao" može se koristiti, a slušalac će lahko moći izvući relevantno značenje (ili smisao) u kontekstu. U svakoj fazi – a ima ih više od četiri koje su gore navedene po vokabularu (stablo kakaoa, [[mahuna]], zrno, čokoladni proizvod) – koristi se sljedeći princip imenovanja: kada se pomoćni dio ukloni iz objekta X, dio koji se obično smatra "najkorisnijim ili najznačajnijim" i dalje se može metonimski označiti istim terminom X (čak i ako je prošao kroz hemijsku transformaciju). Karakteristično je za svakodnevni jezik da ima veliku fleksibilnost i da se isti termin može koristiti u različitim kontekstima za različita značenja. Tehnički i naučni vokabular pomažu u izbjegavanju ove dvosmislenosti, iako po cijenu određene glomaznosti. == Historija == {{Glavni|Historija uzgoja kakaovca}} {{glavni|Historija čokolade u Španiji}} Kakao, čije ime potiče od riječi "cacahuatl" na jeziku Nahuatl»<ref>Dictionnaire français Larousse, « [http://www.larousse.fr/dictionnaires/francais/cacao/11933 Cacao].</ref><ref>Philippe Marcou, [http://www.persee.fr/web/revues/home/prescript/article/jsa_0037-9174_1920_num_12_1_2882 Cacao, cacahuet ou cacaouète] », ''Journal de la Société des Américanistes'', tome 12, 1920 p. 65|doi|10.3406/jsa.1920.2882}}.</ref> (vjerovatno je izveden iz [[Maje|majanskog]] "''kakaw'''" i hipotetski proto-mješovitog zokeanskog ''kakawa'')<ref>Lyle Campbell et Terrence Kaufman, « [http://www2.hawaii.edu/~lylecamp/LC%20Lx%20look%20at%20Olmecs%20JSTOR.pdf A Linguistic Look at the Olmecs] », ''American Antiquity'', vol. 41, n°1, janvier 1976, Society for American Archaeology|page=83-84}}</ref>. Tradicionalno su ga koristile i uzgajale mezoameričke populacije, posebno [[Olmeci]] i [[Maje]], a kasnije i [[Asteci]]. U 14. stoljeću, populacije koje su Asteci pokorili bile su prisiljene uzgajati stabla kakaovca za osvajače iz visoravni Meksika-Tenochtitlana. [[Pripitomljavanje]] i upotreba kakaovca čini se da su se dogodili u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], oko 3000. prije nove ere. Tragovi teobromina i [[DNK]] iz različitih [[sorta (botanika)|sorti]] kakaovca otkriveni su u keramici iz kulture Valdivia na pacifičkoj obali današnjeg [[Ekvador]]a.<ref>{{cite journal|author=Florence Rosier|title=Le cacao était déjà utilisé en Amérique il y a 5300 ans|journal=Le Monde|pages=7|date=9. 3. 2024|url=https://www.lemonde.fr/planete/article/2024/03/07/le-mystere-de-la-diffusion-du-cacao-a-travers-l-amerique-du-sud-il-y-a-plus-de-5-000-ans-enfin-leve_6220699_3244.html}}</ref><ref>{{cite web |title=Domestication du cacao à l’époque précolombienne : l’histoire revisitée par l’archéogénomique |url=https://www.cirad.fr/espace-presse/communiques-de-presse/2024/domestication-du-cacao-a-l-epoque-precolombienne |site=cirad.fr |date=7. 3. 2024}}</ref>. Drevni tragovi kakaa pronađeni su i u keramici Mokaya iz Paso de la Amada, na pacifičkoj obali [[Chiapas]]a, i u predolmečkoj keramici iz El Manatíja, na obali [[Meksički zaliv|Meksičkog zaliva]], datiranoj na početak 2. milenija prije nove ere (između 1900. i 1750. prije nove ere).<ref>Terry G. Powis, W. Jeffrey Hurst, María del Carmen Rodríguez, Ponciano Ortíz C, Michael Blake, David Cheetham, Michael D. Coe et John G. Hodgson, « [http://antiquity.ac.uk/projgall/powis/index.html Oldest chocolate in the New World] », ''Antiquity'', vol. 81, n°314, décembre 2007.</ref>. Širom Mezoamerike tokom predkolumbovske civilizacije, zrna kakaovca su često korištena kao [[valuta]].<ref>[http://www.mythinglinks.org/ip~cacao.html « THE LORE & HISTORY OF CHOCOLATE in Latin Americq|access-date =2009-07-10}}</ref> Mogla su se i trampiti, plaćati [[porez]]e i kupovati [[rob]]ove, počevši još od 1000. prije nove ere. Naprimjer, Zontli je jednak 400 zrna, dok je 8000 zrna jednako Xiquipilliju. U meksičkim hijeroglifima, korpa koja sadrži 8000 zrna simbolizira broj 8000.<ref>{{cite web|1=year 2013|url=http://www.chocolat.ch/chocolate.php?page=1|title=History|access-date=27. 4. 2026|archive-date=21. 2. 2007|archive-url=https://archive.today/20070221194212/http://www.chocolat.ch/chocolate.php?page=1|url-status=dead}}</ref>Kasnije, 1576, bilo je potrebno 1200 zrna da bi se dobio jedan [[meksički pezos]].<ref>{{cite book|language=en |author=Annie Perrier-Robert |publisher=Translate-A-Book, Oxford |title=Book of Chocolate |editor=Hachette Illustrated |year=2005 |chapter=14|pages=128 |isbn=978-1-84430-142-3}}</ref>. [[Asteci]] su koristili sistem u kojem je [[ćurka]] koštala stotinu zrna kakapa, a svježi [[avokado]] tri zrna. <ref>http://www.newyorker.com/reporting/2007/10/29/071029fa_fact_buford|access-date=2009-06-09}}</ref>. Kakao je bio rezervisan za [[plemstvo]] i konzumiran u piću zvanom [[čokolada]], razrijeđen u vodi, kojoj su dodavani čili papričica i anato (da bi se dobila crvena boja), a ta smjesa je snažno tucana da bi se na površini formirala gusta pjena. Među Majama se prvenstveno koristio u vjerskim obredima.<ref>{{cite book|language =en|author1=Louis E. Grivetti|author2=Howard-Yana Shapiro| year=2009|title=Chocolate: history, culture, and heritage|publisher=John Wiley and Sons|pages=29-31|isbn=|url=https://books.google.fr/books?id=P4kD4Rf5C6wC&pg=PA9&dq=Chocolate%3A+history%2C+culture%2C+and+heritage+%2B+%22mexica+princess%22}}</ref><ref name="Harwich Vallenilla 2008">Nikita Harwich Vallenilla, Histoire du chocolat|edituon=2|place= Paris, Desjoncquères, 2008 [[ISBN|9782843211058}}.</ref> [[Asteci]], koji ga nisu konzumirali u ritualnom kontekstu, proširili su zrno u druge regije Meksika kako su širili svoju teritoriju.<ref name="Harwich Vallenilla 2008"/> Španci su se prvi put susreli s kakaom (Theobroma – Θεοβρώμα – ''teobroma'', što na [[grčki|grčkom]] znači "hrana bogova") na [[Karibi]]ma 1495, ali su tek nakon osvajanja [[Meksiko|Meksika]] počeli usmjeravati svoju pažnju na zrno. Mlako, gorko piće koje su otkrili nije bilo univerzalno cijenjeno od strane osvajača. Njegovo usvajanje bilo je izuzetno uspješno među kolonijalnom elitom jer su transformirali recept za piće kako bi odgovarao njihovom okusu, dodavanjem šećera ([[šećerna trska]] se brzo aklimatizirala u priobalnim regijama gdje je vruća, vlažna klima omogućavala njen uzgoj u velikim razmjerima). Također su zamijenili [[čili papričice]] začinima koje su poznavali od srednjeg vijeka (prvenstveno [[cimet]]om, uvezenim iz Azije) i počeli su piti toplu čokoladu. Nakon kolonizacije Meksika, kakao je izvezen u matičnu zemlju (kao dio trougaone trgovine) u Evropi i miješan s mlijekom; njegov uspjeh bio je trenutan na španskom dvoru. U Francuskoj, [[Luj XIV]] je nije volio, što je doprinijelo odlaganju njenog usvajanja. U Evropi se čokolada u početku proširila prvenstveno među evropskom elitom, i kao piće i kao slatkiš.<ref name="sucre">Huetz de Lemps, Alain, « Boissons coloniales et essor du sucre », in Flandrin, Montanari (dir.), ''op.cit.'', [[p.|629-641}}.</ref>Međutim, u Meksiku se njegova konzumacija brzo proširila među cijelim stanovništvom. U španskoj koloniji, društvena elita je konzumirala ovo raskošno, toplo i slatko piće, dok je velika većina stanovništva nastavila da ga pije prema predhispanskim običajima. Upotreba zrna kakaovca kao valute, posebno među domorodačkim stanovništvom na [[pijaca]]ma, nije odmah nestala. Ipak, kakao koji se koristio u Meksiku tokom kolonijalnog doba uglavnom je dolazio iz uvoza iz [[Venecuela|Venecuele]], [[Kolumbija|Kolumbije]] i [[Gvatemala|Gvatemale]].<ref>Gonzalez Tascón, Fernández Pérez, « Del chocólatl de los Aztecas a la Compañía Guipuzcoana de Caracas, in Fernández Pérez, Fernando, González Tascón, Ignacio, La agricultura viajera: cultivos y manufacturas de plantas industriales y alimentarias en España y en la América virreinal, Barcelone, Lunwerg Editores, 1991, [[p.|125-135}}.</ref>. Piće je brzo izazvalo sumnju Crkve. Budnost crkvenih vlasti bila je tim veća jer je čokolada bila poznata kao afrodizijak.<ref>Méndez, Maria Agueda, “Una relación conflictiva : la Inquisición novohispana y el chocolate”, in Caravelle : Cahiers du monde hispanique et luso-brésilien|year=1998|number=71|pages=9-21}}</ref>. == Od ploda kakaovca do kakao-praha == [[Plod]] ([[mahuna]] kakaovca sadrži nekoliko desetina sjemenki ili zrna kakaovca) bogat je [[lipid]]ima (50% suhe tvari), [[proteini]]ma, [[fenol]]nim spojevima (flavan-3-oli i flavanoli) i teobrominom, što ga čini bazom sa značajnim nutritivnim potencijalom koji je omogućio razvoj ogromnog izbora čokoladnih proizvoda. Više od pet miliona uzgajivača kakaovca na globalnom jugu proizvodi 5,2 miliona tona zrna (u 2017.).<ref>{{cite web|name = FAOSTAT|year=2017 | title = Cultures, fèves de cacao, | access-date = 2019-04-11 | url = http://www.fao.org/faostat/fr/#data/QC }}.</ref>), opskrbljuju čokoladnu industriju u sjevernim zemljama, proizvodeći čokoladne proizvode u vrijednosti od 47 milijardi eura u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]];<ref>{{cite web | name = Statista | title = Production en valeur de produits chocolatés par pays dans l'UE 2015 | access-date = 2019-04-11 | url = https://fr.statista.com/statistiques/703015/produits-chocolates-production-en-valeur-par-pays-ue/ }}.</ref> U 2015, [[Evropa]] je bila najveće svjetsko tržište čokoladnih proizvoda, sa 49% udjela u prodaji čokoladnih slastica, dok je Sjeverna Amerika držala 21%.%<ref>{{cite web | name = CBI Ministry of Foreign Affairs | title = What is the demand for cocoa in Europe? | access-date= 2019-04-11 | url = https://www.cbi.eu/market-information/cocoa/trade-statistics/ }}.</ref> [[slika:Cocoa husk.jpg|thumb|260px|Ljuske zrna kakaovca: moraju se pažljivo ukloniti jer bi kakao-prahu dale neugodan okus.]] [[slika:Cocoa liquor.jpg|thumb|260px|Transformacija zrna u kakao-masu]] [[slika:Cocoa press cake.jpg|thumb|260px|Kakao-kolač nakon presovanja kakao putera]] [[slika:Cocoa butter p1410148.JPG| thumb|260px|Kakao-maslac]] [[slika:Cocoa-powder-1883108.jpg| thumb|260px|Kakao-prah]] U zemljama koje proizvode kakao, uzgajivači provode prve faze prerade [[plod]]a (ili mahune): berbu, lomljenje mahuna, fermentaciju zrna, sušenje i sortiranje.<ref name=":0">{{cite web|language=fr|author=Futura|title=La transformation du cacao et ses étapes : écabossage, fermentation et concassage|périodique=Futura|date=10/10/2016|lire en ligne=http://www.futura-sciences.com/planete/dossiers/botanique-chocolat-histoire-saveurs-degustation-753/page/4/|access-date=2017-07-18|pages=}}</ref>[[fermentacija|fermentacija]]Fermentirana zrna se zatim prodaju nekolicini multinacionalnih kompanija u industriji čokolade, koje ih prže, drobe i presuju kako bi izdvojile kakao-maslac i kakao-prah te proizvele razne prehrambene proizvode: kakao-prah, čokoladu, čokoladne slastice itd.<ref name=lima>{{cite journal | authors = Lídia J. R. Lima, M. Helena Almeida, M. J. Rob Nout & Marcel H. Zwietering | title = Theobroma cacao L, "The Food of the Gods": Quality Determinants of Commercial Cocoa Beans, with Particular Reference to the Impact of Fermentation | journal = Critical Reviews in Food Science and Nutrition | volume = 51 | year = 2011 | pages = 731-761 }}</ref><ref name=costentin>{{cite book | author1=Jean Costentin | author2=Pierre Delaveau | title=Café, thé, chocolat. Les bienfaits pour le cerveau et pour le corps | publisher=Odile Jacob | year=2010 | pages=272 | isbn= }}</ref><ref name=barel>{{cite book | author=Michel Barel | title=Du cacao au chocolat: L'épopée d'une gourmandise |editor=Éditions QUAE GIE |year=2016, New Edition | isbn= }}</ref><ref name=beckett>{{cite book | authors=Steve T. Beckett, Mark S. Fowler, Gregory R. Ziegler (editors) | title=Beckett's Industrial Chocolate Manufacture and Use | publisher=Wiley-Blackwell; 5 edition | year=2017 | pages=800 | isbn= }}</ref>. Operacije prerade u lancu snabdijevanja koji vodi od stabla kakaovca do čokoladnih slastica mogu se sažeti u sljedeće korake: # Berba mahuna kakaovca (plodova stabla kakaovca): plod, čvrsto pričvršćen za stablo, odvaja se makazama za rezidbu ili mačetom za one koji se nalaze niže, a nožem za rezidbu za ostale; # Otvaranje mahuna sastoji se od lomljenja mahuna kako bi se izvadile sjemenke (ili zrna kakaovca). Svaka mahuna sadrži 30 do 50 sjemenki okruženih bjelkastom, sluzavom pulpom. Ova zrna kakaovca sastoje se od dva [[kotiledon]]a i malog embrija, a sve je zatvoreno u čvrstoj ovojnici ili ljusci. Kotiledoni djeluju kao rezerva hranjivih tvari za razvoj klijanaca, prvenstveno u obliku kakao-maslaca. [[Fermentacija]] vlažnih zrna, ključni korak u razvoju aroma kakaovca, uključuje stavljanje zrna u hrpe ili sanduke i miješanje svaki dan ili svaki drugi dan tokom tri do osam dana, ovisno o sorti. Pulpa je glavni supstrat za fermentaciju, jer osigurava šećere potrebne za rast [[bakterija]]. Fermentacija se sastoji od dvije faze: početnoj anaerobnoj fazi u kojoj dominiraju [[kvasci]], slijedi aerobna faza u kojoj dominiraju bakterije [[sirćetna kiselina|sirćetne kiseline]], tokom koje temperatura raste na 50°C. Kvasci transformiraju [[šećer]]e u [[etanol]], koji bakterije zatim oksidiraju u sirćetnu kiselinu. Može se dogoditi i fermentacija [[mliječna kiselina|mliječne kiseline]], ali to je nepoželjno jer kakau daje pokvaren ili čak aroma štale. Zrna se zatim suše na suncu na cementiranim površinama ili policama jednu do tri sedmice; sadržaj vlage, u početku 55–60%, smanjuje se na približno 7%, a dio sirćetne kiseline koja se stvara tokom fermentacije se eliminira. Ako se tokom fermentacije i sušenja naprave greške, kasnije se ne mogu ispraviti; # "Ocjenjivanje": najfinija zrna kakaa stavljaju se u jutene vreće od 60 kg. Milioni malih poljoprivrednika prodaju svoja fermentirana i sušena zrna (pod nazivom "trgovački kakao") industriji čokolade, koja je visoko koncentrirana u rukama nekoliko multinacionalnih korporacija; # "Prženje" na 100-140°C tokom 40 minuta razvija specifične okuse i arome. Nadalje, smanjuje sadržaj vlage sa 7% na 2,5%, podstiče odvajanje ljuske od zrna i dodatno eliminira [[sirćetna kiselina| sirćetnu kiselinu]] koja se stvara tokom fermentacije. Tokom prženja, Maillardove reakcije proizvode približno 500 isparljivih spojeva koji čokoladi daju aromu, od šećera i [[aminokiselina]]; #"Drobljenje" prženih zrna daje komadiće ljuske, klice (koje se uklanjaju puhalima i sitima) i komadiće kotiledona (zrna kakaa). Zrna se "vruće melju" kako bi se dobila "kakao-masa" ili "kakao-pasta". Ovo je poluproizvod gorkog okusa koji se počinje prodavati pod nazivom "100% kakao nezaslađena čokolada", sa sljedećim navedenim sastavom: 100% kakao-pasta; Presovanje kakao-paste odvaja masni dio, kakao-maslac, od suhe, smeđe tvari, koja formira kolače koji se nazivaju kakao kolači. Ovo odvajanje se odvija u [[hidraulika|hidrauličnim]] presama, donekle sličnim presama za maslinovo ulje, ali uz toplotu kako bi se maslac održao tečnim, i pod visokim pritiskom (do 600 bara) u visokoučinkovitoj industrijskoj opremi. Ovisno o korištenim tehnikama, 30 do 40% [[masti]] može se izdvojiti iz kakao-paste, koja je prvobitno sadržavala oko 50%. Kakao-maslac prvenstveno se koristi u proizvodnji čokolade. Proces prosijavanja: kakao kolači se drobe, a zatim melju u mlinovima s iglama, kako bi se dobio kakaov prah. To je osnova svih čokoladnih aroma: čokoladnih kolačića, čokoladnog sladoleda, čokoladnih mliječnih proizvoda, čokoladnih slatkiša… == Oblici pripreme kakaoa == {{glavni|Čokolada}} Kakao se u Evropi koristi u raznim oblicima: * Vruća čokolada (ili kakao u Belgiji i Švicarskoj): napitak napravljen od kakao-praha i mlijeka (ili vode), kojem se obično dodaje zaslađivač; * Tamne čokoladne pločice, pistole ili slatkiši: (kakao-prah, kakao-maslac, često šećeri), kojima se u industrijskoj proizvodnji dodaje fosfatidilholin (sojin lecitin), uglavnom se proizvode u Švicarskoj i Francuskoj; * Mliječna čokolada ili slatkiši: (kakao-prah, kakao-maslac, mlijeko, šećeri), kojima se u industrijskoj proizvodnji dodaje fosfatidilholin (sojin [[lecitin]]) ili, u novije vrijeme, lecitin uljane repice; * Bijela čokolada ili slatkiši: (vrlo malo kakaa, kakao-maslac, puno šećera i mlijeka); * Ganache: mješavina čokolade i vrhnja koja se koristi u pecivima; * Praline čokolada: mješavina lješnjaka i/ili [[badem]]a, šećera i mljevene čokolade, koja se koristi za punjenje čokoladnih slatkiša; * [[Liker]] od kakaa: termin se odnosi na tvrdu kakao-pastu, ali se koristi i za [[alkohol]] na bazi kakaa, koji se može napraviti s [[rum]]om, drugim alkoholnim pićem od [[šećerna trska|šećerne trske]] ili [[votka|votkom]]; * Čokoladna pločica: grickalica, koja se najčešće sastoji od keksa prelivenog čokoladom, u obliku pločice; * Kakao supa: suptilna mješavina prstohvata mljevenog kakaa, obično u zdjeli, a zatim se dodaje [[mineralna voda]]. Ovo piće je bilo vrlo popularno u Engleskoj sredinom 19. stoljeća jer se govorilo da ima [[afrodizijak|afrodizijačko]] djelovanje. Također je bilo uobičajeno da ga neki ljudi u [[Magreb]]u miješaju s [[cvijet|cvjetovima]] [[kanabis]]a, kako bi napravili sve vrste peciva. == Uzgoj i sorte kakao zrna == {{glavni|Kakaovac|Stablo kakaovaca}} [[Slika:Cacao pods - Project Gutenberg eText 16035.jpg|thumb|260px|left|upright=0.7| Mahune kakaovca.]] U 2014, tri glavne regije za proizvodnju bile su [[Gvinejski zaljev]], [[Latinska Amerika]] i [[Južna Azija]].<ref>{{cite web|authors=Kokou Edoh Adabe, E. Lionelle, Ngo-Samnick|title=Production et transformation du cacao|publisher=Ingénieurs sans frontières (Cameroun)|ISF Cameroun et Centre technique de coopération agricole et rurale|collection=PRO-AGRO|place=Wageningen, Pays-Bas|year=2014|pages=44|isbn=978-92-9081-553-2|https://publications.cta.int/media/publications/downloads/1801_PDF.pdf?}}</ref>. Kakao se također uzgaja na [[Madagaskar]]u, od 1881.<ref name="BCM1896">{{cite journal| langue=fr | author= Émile Prudhomme | title= Questions agricoles |chapter= De la culture du cacao aux environs de Tamatave | journal= Bulletin du Comité de Madagascar | number= 8 | pages= 13-16 date= 1896 |https://issuu.com/aaleme/docs/bulcomimad081896/13 | access-date 9 mai 2021-05-09}}</ref>. Postoji nekoliko vrsta stabala kakaovca, čija zrna odabiru proizvođači čokolade zbog njihovih različitih okusnih kvaliteta, ovisno o sorti i mjestu proizvodnje. Dugo vremena, rasprostranjenost je bila ograničena na dvije sorte, Forastero i Criollo (kakao), prema Cheesmanovoj morfogeografskoj analizi iz 1944.{{sfn|Cheesman|1944}}. Dodana je i treća sorta, Trinitario, prirodni hibrid prve dvije, kao i neke posebno cijenjene vrste, poput Nacional (kakao) i Cupuaçu. Autohtono stanovništvo, nakon što je milenijima uočavalo razlike među mnogim stablima kakaa, favoriziralo je svoje omiljene primjerke. Prema ovoj mapi, glavne sorte kakaa sada se uzgajaju u sljedećim područjima: [[Datoteka:Main cacao species - World distribution map - blank.svg| thumb|500px|centre|Područja uzgoja i proizvodnje kakaoa<br>'''Legenda''' :<br> – [[Kreoli]] (zelena)<br> – [[Trinidad i Tobago|Trinitari]] (šatirano [[Centralna Amerika|centralnoameričko]])<br> – Ostali]] Krajem 19. stoljeća, potrošači su iz dijetetskih razloga počeli tražiti proizvode s nižim udjelom šećera. Pojavile su se čokoladne pločice s manje šećera, a samim tim i s visokim udjelom kakaa. Ali na tako visokim razinama, obična zrna kakaa više nisu bila pogodna. Za proizvodnju fine tamne čokolade bila su potrebna visokokvalitetna zrna plemenite sorte, s dobro definiranim porijeklom, i čisti kakao-maslac. === "Criollo" === [[slika:Cabosse de cacao à São Tomé (12).jpg|thumb|upright=0.7| Kakao iz Sao Tomea.]] {{glavni|Criollo (kakao)}} * Porijeklo: [[Amerika|Sjeverna Južna Amerika]], u regiji jezera Maracaibo u sjeverozapadnoj [[Venecuela|Venezueli]], blizu granice s [[Kolumbija|Kolumbijom]]. * Ovo je prva sorta koju su kultivirali, vjerovatno [[Olmeci]], prije nekih 2.500 ili 3.000 godina. Uzgoj kakaa prenijeli su svojim susjedima, [[Maje|Majama]]. 1522, kada su [[španski konkvistadori]] stigli u [[Meksiko]], otkrili su ovaj kakao s bijelim zrnima. * Plodovi sa šiljastom, bradavičastom mahunom, zelenom ili crvenom, i punomasnom, bijelom jezgrom. * Najnježniji, također daje najfinije i najaromatičnije , slatke i blago gorke. * 1-5% svjetske proizvodnje<ref name=":1"/>. * Uzgaja se prvenstveno u Centralnoj Americi ([[Venecuela]], [[Ekvador]]), u [[Šri Lanka|Šri Lanki]] i [[Indonezija|Indoneziji]]<ref name=":2"/>. Morfogeografska i [[genom]]ska studija iz 2008, koristeći [[mikrosatelit]]sku karakterizaciju [[DNK]] stabla kakaovca, predložila je novu klasifikaciju, uključujući Criollo. {{sfn|Gordon|2008}}. ===''Forastero'' === [[slika:Theobroma cacao - Köhler–s Medizinal-Pflanzen-137.jpg|thumb|upright=0.7|''Theobroma cacao'']] {{glavni|Forastero}} * Porijeklo: [[Amazonija|Amazonski bazen]]. * Kasnije, kada su Španci prodrli u srce Amazonije, otkrili su drugu sortu, s glatkim, žutim [[mahuna]]ma i ravnim, ljubičastim [[sjemenka]]ma. Prvu [[sorta (botanika)|sortu]] (na koju su naišli prilikom iskrcavanja u Meksiku) nazvali su "lokalnom" ili "kreolskom", "criollo" na španskom, kako bi je razlikovali od druge, iz Amazonije, strane sorte za njihovu kulturu, ili "forastero". * Plodovi s "glatkim, žutim mahunama i ravnim, ljubičasto-ljubičastim zrnima." * Najrasprostranjenija i najotpornija sorta, njena zrna imaju gorak okus i kisele note.<ref name=":1"/> *Oko 80% svjetske proizvodnje<ref name=":1">{{cite web|title=The three grand cocoa varieties|url=https://www.barry-callebaut.com/about-us/media/press-kit/history-chocolate/theobroma-cacao-food-gods|site=barry-callebaut.com|access-date=2017-07-21|archive-date=1. 7. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170701201900/https://www.barry-callebaut.com/about-us/media/press-kit/history-chocolate/theobroma-cacao-food-gods|url-status=dead}}.</ref>. * Uglavnom se uzgaja u Africi (75% svjetske proizvodnje forastera dolazi iz [[Centralna Afrika|Centralne Afrike]])<ref name=":2">{{cite web|title=Cocoa/Cocoa beans|url=http://www.tis-gdv.de/tis_e/ware/genuss/kakao/kakao.htm|site=tis-gdv.de|access-date=2017-07-21}}.</ref>), [[Brazil]]a i [[Ekvador]]a<ref name=":1"/>. === ''Nacional'' === {{glavni|Nacional (kakao)}} Dalje na zapad, u velikim šumama [[Andi|Anda]], ljudi su odabrali sortu izvedenu iz Forastera. Mahune su žute, a sjemenke ljubičaste, nešto mesnatije od onih kod Forastera. Međutim, njihova aroma je drugačija, nježnija.<ref>{{cite web|url=http://www.icco.org/questions/varieties.htm|title=What are the varieties of cocoa?|date=21, july, 1998|site=International Cocoa Organization|access-datec=2010-12-26|archiveurl=https://web.archive.org/web/20060218083848/http://www.icco.org/questions/varieties.htm|access-date=2006-02-18}}</ref>Karakteriziraju ga note cvijeća, [[jasmin]]a i cvijeta [[narandža|narandže]]. Ovo je poznata aroma "arriba", koja se nalazi u današnjem Ekvadoru. Ekvadorci, ponosni na ovu sortu kakaa, nazivaju je "nacional" ili "arriba nacional".{{sfn|Ramsey, 2017|p=73}}. ==== Nove podjele sorte ''forastero'' (2008) ==== [[geomorfologija|Morfogeografska]] i [[genom]]ska studija iz 2008, koja je predložila novu klasifikaciju, dijeli forasterose na osam varijanti (ili preciznije, na skupove sa uporedivim [[genski klaster|genskim klasterima]])<ref>{{cite journal | authors = Juan C. Motamayor, Philippe Lachenaud, Jay Wallace da Silva e Mota, Rey Loor, David N. Kuhn, J. Steven Brown,Raymond J. Schnell | title =Geographic and Genetic Population Differentiation of the Amazonian Chocolate Tree (Theobroma cacao L) | journal = PLoS ONE | volume =3 | number =10 | year = 2008 | pages = | url texte =https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0003311 }}</ref>{{sfn|eCacaos|2014}}: {{refbegin|2}} * Amelonado * Contamana (kakao) * Curaray (kakao) * Guiana (kakao) * Iquitos (kakao) * Marañon (kakao) * Nanay (kakao) * Purús. {{refend|2}} [[slika:Cacao Genetic Clusters.png|thumb|upright=1.7|Sorte identifikovane putem morfogeografske i [[genom]]ske analize.]] [[slika:Cacao au Jardin des Plantes et de la Nature de Porto.jpg| thumb|260px|Kakao u [[Vrt biljaka i prirode|Vrtu biljaka i prirode]] u Portu, [[Benin]].]] Ova klasifikacija sastoji se od podjele tipa Forastero na osam [[genetika|genetički]] različitih tipova, uključujući Amelonado, koji je već prethodno identifikovan. Nacional ostaje odvojen,{{sfn|Gordon|2008}}, a studija ostaje otvorena za daljnje podjele. === ''Trinitario'' === {{glavni|Trinitario}} [[Slika:Trinitario Cacao.jpg| thumb|270px| Trinitario]] *Uključuje 10–20% svjetske proizvodnje. * To je hibrid nastao spontanim križanjem sorti Criollo i Forastero. Pojavio se u 18. stoljeću na otoku [[Trinidad]], nakon što je tropski ciklon/uragan gotovo potpuno uništio usjeve Criollo 1727.<ref name=":1"/>. * Kombinuje otpornost kakaovca Forastero sa delikatnim, iako manje intenzivnim, aromama kakaovca Criollo. * Uzgaja se prvenstveno u Meksiku, [[Karibi]]ma, Kolumbiji, Venecueli i dijelovima jugoistočne Azije. Dugo vremena, porijeklo stabala kakaovca ostalo je misterija, jer su izgledala toliko različito čak i unutar iste vrste. Tek su [[genetičko testiranje|genetička istraživanja]] riješila problem i omogućila klasifikaciju različitih sorti. Trinitario je isključen iz morfogeografske i genomske studije iz 2008. (Gordon, 2008) jer ostaje korak u razumijevanju genetičkog [[nasljeđivanje|naslijeđa]] stabala kakaovca (Motomayor et al, 2008). === Ostale sorte === [[Datoteka:Deux cacaos.jpg| thumb|260px| Dvije mahune kakaa u [[Benin]]u.]] Suočene s rizikom globalne nestašice, nove [[klon]]irane [[hibridizacija|hibridne sorte]] se brzo šire, poput Colección Castro Naranjal 51 (CCN-51), koju je 1965. stvorio ekvadorski agronom Homero Castro. Ova sorta je otpornija na epidemije koje pogađaju tradicionalne sorte i produktivnija je. U početku marginalizirana zbog svoje kiselosti i gorčine, CCN-51 je u međuvremenu postigla određeni uspjeh, 1990.<ref>{{cite book|authors=Eduardo Crespo del Campo, Fernando Crespo Andía|title=Cultivo y beneficio del cacao CCN51|publisher=Editorial el Conejo|year=1997|pages total=136|isbn=}}</ref>, Međutim, stručnjaci su 2010-ih procijenili da se [[genetička raznolikost]] i specifični okusi [[ekvador]]skog kakaa gube zbog njihovih većih prinosa. {{sfn|Ramsey, 2017|p=72}}. == Ekonomija kakaoa == U 2017, globalno izvozno tržište kakaa iznosilo je 9,274 milijarde američkih dolara.<ref>{{cite web | name = FAO STAT | title = Cultures et produits animaux | access-date = 2019-08-11 | url = http://www.fao.org/faostat/fr/#data/TP }}.</ref>. Nakon što su dostigle vrhunac 1977, cijene kakaa su pale, a zatim su se srušile tokom 1990-ih. To je bilo zbog ponavljajuće globalne proizvodnje koja je premašivala potrošnju i akumulacije viškova iz prethodnih godina.<ref>[http://unctad.org/infocomm/francais/cacao/prix.htm Unctad]</ref>. U periodu 2013-2014, cijena se kretala između 2580 dolara po toni (oktobar 2013.) i 3100 dolara po toni (juni 2014.)<ref>[[citte web|http://www.icco.org/about-us/international-cocoa-agreements/cat_view/30-related-documents/45-statistics-other-statistics.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160520152951/http://www.icco.org/about-us/international-cocoa-agreements/cat_view/30-related-documents/45-statistics-other-statistics.html |date=20. 5. 2016 }} The Cocoa Market Situation, 2014, ICCO|access-date=2016-05-16}}</ref>. Od globalnog tržišta čokolade vrijednog 100 milijardi dolara, samo šest milijardi dolara ide poljoprivrednicima. Poljoprivrednici odgovorni za berbu kakaa često žive u ekstremnom siromaštvu. [[Gana]] i [[Obala Slonovače]] su 2019. odlučile obustaviti proizvodnju kakaa kako bi postigle manje nepovoljnu raspodjelu bogatstva od proizvođača za Afrikance.<ref>{{cite journal|language=fr|title=Menace sur le chocolat après la suspension des ventes de cacao du Ghana et de la Côte d’Ivoire|journal=Le Monde|date=2019-06-13|url.https://www.lemonde.fr/afrique/article/2019/06/13/menace-sur-le-chocolat-apres-la-suspension-des-ventes-de-cacao-du-ghana-et-de-la-cote-d-ivoire_5475673_3212.html|access-date =2019-06-14|pages=}}</ref>. === Proizvodnja === [[Datoteka:Cultivateurs de cacao.jpg|thumb|Sušenje kakao zrna.]] Proizvodnja kakao zrna u 2017, prema FAOstatu, iznosila je 5,2 miliona tona, uz stalan porast od 2003. nakon stagnacije između 3 i 2,2 miliona tona od 1995. do 2002. Uglavnom ga proizvode mali poljoprivrednici (95%), koji predstavljaju 6,5 miliona proizvođača.<ref>{{cite journal|langue=en|title=Chocolate Farmers Could Benefit from Newly Sequenced Cacao Genome|journal=Science Daily|year=2010 |url texte=http://www.sciencedaily.com/releases/2010/09/100915113512.htm}}</ref>): U Africi, ovi plantažeri predstavljaju najveći dio proizvodnje (90% plantaža je manje od 10 hektara, ali se lateritna tla brzo iscrpljuju obrađivanjem). U Aziji postoje uz velike plantaže, koje dominiraju u [[Brazil]]u. Zemlje u razvoju (poput [[Brazil]]a i [[Malezija|Malezije]]) ili tradicionalni veliki proizvođači ([[Obala Slonovače]], [[Gana]]) postepeno napuštaju ovu kulturu, koja se smatra nedovoljno profitabilnom u poređenju s uzgojem [[kaučukovac|kaučukovca]], koji ga obično istiskuje.<ref>{{cite journal| author=Christelle Guibert| title=Mangez du chocolat, il va coûter le prix du caviar|journal =Ouest-France| date=2010|number=20147| pages=43| access-date=2010-11-27}}</ref>. Dakle, [[paraziti]] i [[bolesti]] uzrokuju gubitke, prema procjeni iz 1999, od približno 30% svjetske proizvodnje.<ref>{{cite web|url=http://www.eufic.org/article/fr/page/FTARCHIVE/artid/avenir-prometteur-cacao/|title=Un avenir prometteur pour le cacao|date=1999|publisher=Conseil européen de l'information sur l'alimentation (EUFIC)|pristupljreno=[[date-|6=16|7=septembre|8=2010|access-date=27. 4. 2026|archive-date=25. 8. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100825201940/http://www.eufic.org/article/fr/page/FTARCHIVE/artid/avenir-prometteur-cacao/|url-status=dead}}|access-date = 2023-10-28}}.</ref> Virus otečenih izdanaka kakapa (CSSV) izgleda je nestao 1950-ih, ali se ponovo pojavio 2003. u Obali Slonovače. Prema podacima [[Svjetska banka| Svjetske banke]], više od polovine uzgajivača kakaa u Obali Slonovače živi ispod granice siromaštva, zarađujući manje od 1,20 dolara dnevno. U [[prosjek]]u, proizvođači kakaa primaju 5% prihoda, osim u okviru sporazuma o poštenoj trgovini koje su certificirale nevladine organizacije kao što su Fair Trade, Rainforest Alliance ili UTZ. [[Ujedinjene nacije]] su zabrinute zbog ove nejednake raspodjele. Nizak nivo prihoda proizvođača je glavni izazov s kojim se suočava ekonomija kakaa. (..) Cijene moraju biti dovoljno isplative za proizvođače, a proizvodnja efikasnija, kako bi im se garantovao pristojan prihod.<ref>[http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=35078&Cr=unctad&Cr1 Konferencija Ujedinjenih nacija o kakau 2010.]</ref> {{citat|Prema Cocoa Barometru iz 2015, većina velikih proizvođača čokolade, sa izuzetkom Mondelēza i Nestléa, obavezala se da će koristiti 100% održivi ili certificirani kakao do 2020. Najveći od njih su Mars, Hershey, Lindt & Sprüngli i Ferrero..}}<ref>}}[http://www.cocoabarometer.org/Home.html Cocoa Barometer 2015] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160526161712/http://www.cocoabarometer.org/Home.html |date=26. 5. 2016 }} cocoabarometer.org, access-date decembra 2016.</ref>. Inicijative poput CocoaAction, koju je 2014. pokrenula Svjetska fondacija za kakao, imaju za cilj obuku novih uzgajivača kakapa, promociju pristupa gnojivima, upotrebu produktivnijih sorti i borbu protiv dječjeg rada u uzgoju kakaa.<ref>{{Cite web |url=http://worldcocoafoundation.org/about-wcf/cocoaaction/ |title=CocoaAction |access-date=27. 4. 2026 |archive-date=28. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150928204646/http://worldcocoafoundation.org/about-wcf/cocoaaction/ |url-status=dead }}</ref>Međutim, prema istraživanju sektora kakoa u Obali Slonovače koje je 2019. sprovelo Univerzitet u Čikagu, skoro 800.000 djece i dalje radi u industriji kakaa. <ref name="nawa">{{cite web|url=https://www.lemonde.fr/afrique/article/2021/05/12/en-cote-d-ivoire-la-difficile-lutte-contre-le-travail-des-enfants-dans-le-cacao_6079965_3212.html|title=En Côte d’Ivoire, la difficile lutte contre le travail des enfants dans le cacao|date=2021|publisher=AFP et Le Monde}}.</ref>, a neke od njihovih praksi čak podsjećaju na [[dječje ropstvo]].<ref name="nawa"/>. Druge nedavne akcije su se dogodile u Obali Slonovače, poput Operacije Nawa 2 u maju 2021. Njen cilj je pronaći djecu koja se iskorištavaju u proizvodnji kakaa i upisati ih u školu. [[Klimatske promjene]] počinju uticati na proizvodnju kakaa u zapadnoj Africi, posebno zbog neredovnih [[padavina]].<ref name=monde>[[site journal |languagee=fr |title=La chute du cours du cacao a un lien direct avec la pauvreté qui sévit en Afrique de l’Ouest|journal=Le Monde |date=2019-11-01 |https://www.lemonde.fr/afrique/article/2019/11/01/la-chute-du-cours-du-cacao-a-un-lien-direct-avec-la-pauvrete-qui-sevit-en-afrique-de-l-ouest_6017689_3212.html |access-date=2019-11-02}}</ref>. == Proizvođači == Glavni proizvođači kakao zrna u 2017. bili su: * u Africi: [[Obala Slonovače]] 39% (rast), [[Gana]] 17% (dvostruka tonaža od 2002.), [[Nigerija]] 6,3% (opada), [[Kamerun]] 5% (snažan rast od 2002.). * u Jugoistočnoj Aziji: [[Indonezija]] 13% * u Latinskoj Americi: [[Brazil]] 4,5%, [[Ekvador]] 3,9%, [[Peru]] 2,3% Između 2013. i 2017, proizvodnja kakao zrna u Obali Slonovače porasla je za 40%, što je zemlju postavilo daleko ispred sa 39% globalne proizvodnje. U 2017, 89% globalne proizvodnje (5,2 miliona tona) dolazilo je iz sedam najvećih zemalja proizvođača. Četiri glavna afrička proizvođača (Obala Slonovače, Gana, Nigerija i Kamerun) činili su 68% globalne proizvodnje. [[Latinska Amerika]], područje porijekla kakaa, bila je sljedeća. [[Azija]] bilježi pad proizvodnje. Uz ove glavne zemlje proizvođače, postoje i zemlje porijekla biljke ([[Venecuela]], [[Trinidad i Tobago]], [[Ekvador]] i [[Tanzanija]]) čija je proizvodnja mala, ali poznata po kvalitetu i delikatnim aromama. Visoko cijenjeni od strane poznavalaca, ovi proizvodi su doživjeli preporod od sredine 1990-ih. Nadalje, neke zemlje su se specijalizirale za organski kakao, kao što je [[Dominikanska Republika]], koja proizvodi 60% svjetskog organskog kakaa, Meksika i Bolivije. [[Brazil]] je značajno opao zbog rastućih troškova rada i razornih posljedica bolesti vještičje metle, čije je iskorjenjivanje radno intenzivno. Prema FAOSTAT-u, glavne zemlje proizvođači u 2013. i 2017.<ref>[[citr web web|title=FAOSTAT|url=http://faostat3.fao.org/browse/Q/QC/F|site=faostat3.fao.org|consulté le=2016-11-27}}.</ref><ref name=fao>{{cite web |title=FAOSTAT|url=http://www.fao.org/faostat/fr/#data/QC|site=fao.org|access-date=2019-04-19}}.</ref> zrna kakaivca, kao šio su: {| | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=6 | Glavne zemlje proizvođači kakao zrna (tržišni kakao)<br>prema FAOSTAT-u<ref name=fao/> |- ! !Država !Proizvodnja (tona)<br>2013. !% Svjetske<br> 2013 !Proizvodnja<br> 2017 ! % Svjetske<br>2017 |- |1 |{{flag|Obala Slonovače}} |1.449.000 |31,6% |2.034.000 |39% |- |2 |{{flag|Gana}} |835.500 |18,2% |883.652 | 17% |- |3 |{{flag|Indonezija}} |777.500 |17% |659.776 |13% |- |4 | {{flag|Nigerija}} |367.000 |8% |328.263 |6,3% |- |5 | {{flag|Kamerun}} |275.000 |6% |295.028 |5% |- |6 |{{flag|Brazil}} |295.028 |5,6% |235.809 |4,5% |- |7 | {{flag|Ekvador}} |128.400 |2,8% |205.955 |3,9% |- |8 | {{flag|Meksiko}} |82.000 |1,8% |27.287 |0,5% |- |9 | {{flag|Peru}} |71.200 |1,5% |121.825 |2,3% |- |10 | {{flag|Dominikanska Republika}} |68.000 |1,5% |86.599 |1,6% |- ! colspan="2" |{{flag|UN}} Ukupno Svijet !4.586.000 !100% ! 5.201.108 ! 100% |} | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=3 | Zrna kakoa |--- |- !Država !Proizvodnja<ref>[https://lechocolatierivoirien.com/blogs/musee-du-cacao/top-10-des-pays-producteurs-de-cacao ''10 zemalja proizvođača kakoa''], 2. oktobar 2024.</ref><br> 2024.<br><small>hiljade t</small> |- |1 |{{flag|Obala Slonovače}} | align="right" | 1.800 |- |2 | {{flag|Gana}} | align="right" | 501 |- | 3 | {{flag|Ekvador}} | align="right" | 430 |- | 4 | {{flag|Nigerija}} | align="right" | 315 |- | 5 | {{flag|Kamerun}} | align="right" | 300 |- | 6 | {{flag|Brazil}} | align="right" | 220 |- | 7 | {{flag|Indonezija}} | align="right" | 160 |- | 8 |{{flag|Peru}} | align="right" | 150 |- | 9 |{{flag|Dominikanska Republika}} | | align="right" | 70 |- | 10 |{{flag|Papua Nova Gvineja}} | | align="right" | 45 |- ! colspan="2" | {{flag|UN}} Ukupno Svijet ! | align="right" | 4.449 |} |} {| | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=6 | Glavne zemlje proizvođači kakao zrna (tržišni kakao)<br>prema FAOSTAT-u<ref name=fao/> |--- ! !Država !Proizvodnja (tona)<br> 2013. !% Svjetske<br> 2013. !Proizvodnja<br> 2017. ! % Svjetske<br>2017. |- |1 |{{flag|Obala Slonovače}} |1.449.000 |31,6% |2.034.000 |39% |- |2 |{{flag|Gana}} |835.500 |18,2% |883.652 | 17% |- |3 |{{flag|Indonezija}} |777.500 |17% |659.776 |13% |- |4 |{{flag|Nigerija}} |367.000 |8% |328.263 |6,3% |- |5 |{{flag|Kamerun}} |275.000 |6% |295.028 |5% |- |6 |{{flag|Brazil}} |295.028 |5,6% |235.809 |4,5% |- |7 |{{flag|Ekvador}} |128.400 |2,8% |205.955 |3,9% |- |8 |{{flag|Meksiko}} |82.000 |1,8% |27.287 |0,5% |- |9 |{{flag|Peru}} |71.200 |1,5% |121.825 |2,3% |- |10 |{{flag|Dominikanska Republika}} |68.000 |1,5% |86.599 |1,6% |- !colspan="2" |Ukupno {{flag|UN}} Svijet !4.586.000 t !100% ! 5.201.108 ! 100% |} | valign="top" | {| class="wikitable alternance" ! colspan=3 | Zrna kakaa |--- |- ! !Država !Proizvodnja (tona)<ref>Čokoladioničar iz Obale Slonovače, [https://lechocolatierivoirien.com/blogs/musee-du-cacao/top-10-des-pays-producteurs-de-cacao ''10 zemalja proizvođača kakoa''], 2. oktobar 2024.</ref><br> 2024<br><small>hiljade t</small> |- |1 |{{flag|Obala Slonovače}} | align="right" | 1.800 |- |2 |{{flag|Gana}} | align="right" | 501 |- | 3 |{{flag|Ekvador}} | align="right" | 430 |- | 4 |{{flag|Nigerija}} |align="right" | 315 |- | 5 |{{flag|Kamerun}} | align="right" | 300 |- | 6 |{{flag|Brazil}} | align="right" | 220 |- | 7 | {{flag|Indonezija}} | align="right" | 160 |- | 8 | {{flag|Peru}} | align="right" | 150 |- | 9 | {{flag|Dominikanska Republika}} | align="right" | 70 |- | 10 | {{flag|Papua Nova Gvineja}} | align="right" | 45 |- ! colspan="2" |{{flag|UN}} Svijet ! align="right" | 4.449 |} |} Suočene s vrlo nestabilnim tržištem i kako bi zaštitile svoje interese, glavne zemlje proizvođačice i pridružene industrije udružile su se u međuvladinu organizaciju za saradnju i lobiranje: COPAL (Savez zemalja proizvođača kakapoa). Ovu organizaciju su u januaru 1962. osnovale vlade pet glavnih zemalja proizvođača kakaa, koje su se tim povodom sastale u [[Abidžan]]u, [[Obala Slonovače]]. Osnivači su bili [[Gana]], [[Nigerija]], [[Brazil]], [[Obala Slonovače]] i [[Kamerun]], a kasnije im se pridružilo još pet zemalja: [[Dominikanska Republika]], [[Gabon]], [[Malezija]], [[Sao Tome i Principe]] i [[Togo]]. Ove zemlje proizvode približno 75% svjetske proizvodnje kakaa.<ref>{{cite web|lang=en|url=http://www.copal-cpa.org/|title=Présentation de la COPAL : Cocoa Producing Countries Alliance|access-date=2014-09-07}}.</ref>. COPAL se upravlja "Abidžanskom poveljom". Njegovo sjedište je u [[Lagos]]u, [[Nigerija]]. <gallery widths="330" heights="220" mode="packed" natpis="Razvoj globalne proizvodnje kakaa između 1961. i 2023." ([[FAO]])"> Cocoa-beans-production-by-region.png| Širom svijeta, ovisno o regiji Cocoa-bean-production-Asia.png| U Aziji i [[Okeanija|Okeaniji]] Cocoa-bean-production-America.png|[[Amerika]] Cocoa-bean-production-Africa.png|[[Afrika]] Cocoa-bean-production-map-2023.png| Situacija u 2023. </gallery> === Izvoz, uvoz i prerada === Prema [[FAOSTAT]]-u, glavne zemlje izvoznice kakao zrna su <ref name=fao2>{{cite web | name = FAOSTAT | title = Cultures et produits animaux | access-date = 2019-09-11 | url = http://www.fao.org/faostat/fr/#data/TP }}.</ref>. {| class="wikitable alternance center" ! colspan=2| Zemlje izvoznice kakao zrna<br>u 1000 američkih dolara, prema FAOSTAT<ref name=fao/> |--- !Država !Izvoz (tona)<br> 2017 |- | {{flag|Obala Slonovače}} || align="right" |3,505.214 |- | {{flag|Gana}} || align="right" |1,642.052 |- | {{flag|Nigerija}} || align="right" | 598.189 |- | {{flag|Ekvador}} || align="right" | 589.750 |- | {{flag|UN|}} Svijet || align="right" |9,274.435 |} U 2017, izvoz zrna kakaoa iznosio je 3,89 miliona tona od proizvedenih 5,20 miliona tona (FAOstat<ref name=fao2/>). U periodu 2008/09, izvoz kakao zrna iznosio je 2,3 miliona tona (od proizvedenih 3,5 miliona tona). <ref name="ICCOreport2009">[http://www.icco.org/pdf/An_report/AnnualReport20082009.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101122112139/http://www.icco.org/pdf/An_report/AnnualReport20082009.pdf |date=22. 11. 2010 }} ICCO Report 2009 - production [[p.|15}} et [[p.|35}}</ref>). Na ovaj način se udio izvoza u globalnoj proizvodnji povećao sa 65% na 75%. Glavni izvoznici kakoa su isti kao i proizvođači, s izuzetkom Brazila i Malezije, koji značajan dio prerađuju lokalno. Zahvaljujući lokalnim pogonima, [[Nizozemska]], [[Njemačka]] i [[Belgija]] su glavni dobavljači. {| class="wikitable alternance center" ! colspan=2| Zemlje uvoznice kakao zrna<br>u 1.000 američkih dolara, prema FAOSTAT-u<ref name=fao/> |- !Izvoz (tona) !Zemlja<br> 2017 |- | {{flag|Nizozemska}} || align="right" |2,478.584 |- | {{flag|Sjedinjene Američke Države}} || align="right" |1,218.220 |- | {{flag|Njemačka}} || align="right" |11,82.357 |- | {{flag|Belgija}} || align="right" |806.660 |- | {{flag|Malezija}} || align="right" |694.204 |- | {{flag|Indonezija}} || align="right" |467.073 |- | {{flag|Francuska}}|| align="right" |396.785 |- | {{flag|UN}} Svijet || align="right" |9,274.435 |} Glavni uvoznici kakao zrna su industrijalizirane zemlje Sjevera, koje čine više od 80% potrošnje proizvoda od kakao zrna.<ref name="import">[http://econegociosagricolas.com/ena/files/Assessment_of_the_Movements_of_Global_Supply_and_Demand_2006.pdf Consommation de chocolat et cacao par pays ([[p.|14-18}}) ]</ref>. Transakcije (najčešće u obliku fermentiranih i sušenih zrna) prvenstveno se odvijaju iz južnih zemalja u sjeverne zemlje ([[Evropa]], [[SAD|Sjedinjene Američke Države]] i [[Japan]], gdje se odvija većina prerade). Postoje dva tržišta za kupovinu kakaa: Londonska berza i Njujorška berza. Sektor kakapa globalno nadgleda ICCO (Međunarodna organizacija za kakao), a relevantni dokument je "Međunarodni sporazum o kakau iz 2001.". Ovaj sporazum se redovno obnavlja.<ref>{{Cite web |url=http://www.cgeci.org/cgeci/index.php?option=com_content&view=article&id=542:cacao-le-7e-accord-a-ete-singe-a-geneve&catid=54 |title=7. international sur le cacao (2010) |access-date=27. 4. 2026 |archive-date=27. 4. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140427024944/http://www.cgeci.org/cgeci/index.php?option=com_content&view=article&id=542:cacao-le-7e-accord-a-ete-singe-a-geneve&catid=54 |url-status=dead }}</ref>; la dernière fois en juin 2010</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.icco.org/pdf/agree10french.pdf |title=ICCO accord 2010 - exportation &#91;&#91;p.{{!}}32}} |access-date=27. 4. 2026 |archive-date=6. 1. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120106163338/http://www.icco.org/pdf/agree10french.pdf |url-status=dead }}</ref>. Nizozemska (26,7%), Sjedinjene Američke Države (13,1%), Njemačka (12,7%), Belgija (8,6%), Malezija (7%), Indonezija (5%) i Francuska (3,2%) su najveći uvoznici kakao zrna. Prerađivači kakaa su velike kompanije koje kupuju zrna, prže ih, ljušte i prerađuju ih u proizvodnju kakao-mase. Do 2013. ovim sektorom industrije dominirale su četiri multinacionalne kompanije koje su prerađivale 45% proizvedenih zrna. Od tada su se prerađivači još više konsolidovali: belgijsko-švicarska kompanija Barry Callebaut preuzela je Petra Foods, gurajući je na vrh tržišta prerađivača kakaa. Sjevernoamerička kompanija Cargill finalizirala je akviziciju ADM-ove divizije za kakao 2015. Zajedno, Cargill i Barry Callebaut prerađuju gotovo 60% proizvedenih zrna kakaa. Kao što Michel Barel primjećuje.<ref name=barel/> Pojava ovih industrijskih giganata ilustruje ogromnu neravnotežu moći između miliona malih proizvođača, koji posjeduju samo nekoliko hektara, i multinacionalnih kompanija koje kupuju hiljade tona kakoa. Godine 1988, [[Nestlé]] je preuzeo Rowntree Mackintosh i postao najveći svjetski proizvođač čokolade i čokoladnih slatkiša.<ref>[http://recherche.prodimarques.com/leader-chocolat-groupe-production-cacao.html Prodimarques - Nestlé]</ref> Tokom sezone 2022–2023, sektor je proizveo otprilike 116.000 tona manje nego što su kupci očekivali, što je povećalo cijenu kakaa.<ref>{{cite web|url=https://www.rfi.fr/fr/podcasts/chronique-des-mati%C3%A8res-premi%C3%A8res/20230905-hausse-continue-des-prix-du-cacao-depuis-plusieurs-mois|title= Continuous rise in cocoa prices for several months now|date=6. September 2023|publisher=Radio France Internationale|author=Marie-Pierre Olphand}}</ref> == Svojstva kakaoa == Ova svojstva su povezana sa sastavom kakaa, posebno njegovim masnim sastojcima komponenta, kakao-maslac. Neka od ovih svojstava izgledaju korisna za zdravlje, dok druga nisu. == Sastojci == {{glavni|Sastav kakao-praha}} {{glavni|Zdravstveni efekti čokolade}} Nutritivna vrijednost na 100 g (3,5 oz) Nutritivna vrijednost na 100 g (3,5 oz) {| class = "wikitable " |- | style="text-align:center;"| '''[[Nutrijent|Sastojak]]''' | style="text-align:center;"|Grama/100 g (3,5 oz) |- | [[Energija]]||954 kJ (228 kcal) |- |[[Voda]] ||3,00 g |- |[[Kofein]]||230 mg |- | [[Teobromin]]||2060 mg |- | [[Masti]]|| 13,70 |- | [[Ugljikohidrati]]|| 57,90, od kojih vlakna cca. 33 g |- | [[Proteini]] ||19,60 128 mg |- |[[Minerali]] i [[vitamini]] (%DV†)|| |- | [[Kalcij]]|| 10 |- |[[Željezo]] ||77% – 13,86 mg |- | [[Magnezij]]|| 119% – 499 mg |- | [[Mangan]] || 167% – 3,837 mg |- |[[ Fosfor]] || 59% – 734 mg |- | [[ Kalij]] || 51% – 1524 mg |- | [[Kalcij]]|| 10 |- |[[Željezo]] ||77% – 13,86 mg |- | [[Magnezij]]|| 119% – 499 mg |- | [[Mangan]] || 167% – 3,837 mg |- |[[Natrij]] || 1% – 21 mg |- | [[Cink]] || 62% – 6,81 mg |- | [[Vitamin C]], <br>ukupna askorbinska kiselina|| 0 |- |[[Tiamin]] || 0,078 |- | [[Riboflavin]] || 0,241 |- |[[Niacin]] || 2,18 |- |[[Pantotenska kiselina]] || 0,254 |- |[[vitamin B|Vitamin B<sub>6</sub>]] || 0,118 |- | [[Folat]], ukupno || 32 µg |- | [[Folna kiselina]] || 0 µg |- | [[ Folat ]], [[hrana]] || 32 µg |- | [[Folat]], DFE || 32 µg |- | [[ Holin]], ukupno || 12 |- | [[ Vitamin B-12]] || 0 |- | [[ Vitamin B-12]], dodati|| 0 µg |- | [[Vitamin A]], RAE || 0 µg |- | [[Retinol]] || 0 µg |- | [[Karoten]], beta|| 0 |- | [[Karoten]], alfa || 0 |- | [[Kriptoksantin ]], beta|| 0 |- |[[Vitamin A]], IU ||0 IU |- | [[Likopen]] || 0 µg |- |[[Lutein]] + [[zeaksantin]] || 38 µg |- | [[ Vitamin E]] (alfa-[[tokoferol]]) || 0,1 |- | [[ Vitamin E]], dodani ||0 |- | [[Vitamin D]] (D2 + D3), IU || 0 |- | [[Vitamin K]] (filokinon) ||2 |- |} ;Izvor:USDA Database <ref>[https://fdc.nal.usda.gov/food-details/169593/nutrients</ref> === Pozitivni aspekti === * Kakao-maslac sadrži vitamin E, koji ima [[antioksidans|antioksidativna]] djelovanja. * Zrna prirodno sadrže značajne količine [[polifenol]]a, antioksidacijskih molekula, koje se suprotstavljaju oksidirajućim supstancama koje su štetne za ćelije, uključujući [[slobodni radikali| slobodne radikale]]: zagađivače, zračenje (sunce), [[alkohol]], [[duhan]]ski dim itd. Među antioksidansima su [[ferulna kiselina]], koja kakau daje slatku aromu, i [[flavonoid]]i ([[katehin]] i [[epikatehin]]), dva snažna [[antioksidans]]a poznata po tome što pomažu u borbi protiv [[starenje| starenja]] [[koža|kože]], uzrokovanog vanjskim agresorima. * Kakao-maslac također može nahraniti kožu ([[usne]]) i stimulirati sintezu [[kolagen]]a, vraćajući elastičnost i tonus koži; * [[Metilksantin]]i su zakođer prisutni u kakau. Pripadaju istoj porodici [[alkaloid]]a kao i oni koji se nalaze u [[kahva|kahvi]] i [[čaj]]u: [[kofein]], [[teofilin]] i [[teobromin]]. Teobromin je prisutan u koncentraciji od 1,5 do 3% u zrnu kakoa.<ref name="merck">{{cite book|title=The Merck index, 13 edition|year=2001|publisher=Merck|isbn=0-911910-13-1}}</ref>. U malim količinama ima prepoznatljiv lipolitski učinak, a u manjoj mjeri antitusičko, vazodilatacijsko, diuretičko, bronhodilatacijsko i stimulativno djelovanje. Ovaj posljednji učinak mogao bi se pripisati i maloj količini kofeina, koju kakao također sadrži. [[Anandamid]] je supstanca koja djeluje na iste receptore kao i [[kanabis]]. Prisutan je u vrlo malim količinama. Diskutabilno je da li može proizvesti [[uforija|euforijske]] i [[sedativ]]ne učinke za koje je odgovoran pri većim [[koncentracija]]ma. Redovna konzumacija kakoa može [[hipotenzija|sniziti]] [[krvni pritisak]] i kardiovaskularnu [[smrtnost]] kod starijih osoba. |jour<ref>Buijsse B, Feskens EJ, Kok FJ, Kromhout D, [http://archinte.ama-assn.org/cgi/content/full/166/4/411 ''Cocoa intake, blood pressure, and cardiovascular mortality: the Zutphen Elderly Study''], Arch Intern Med, 2006;166:411–417</ref> i kod pacijenata koji su imali [[infarkt miokarda]]<ref>{{cite journal|authors= Janszky I, Mukamal KJ, Ljung R et Als|year=2009|title=''Chocolate consumption and mortality following a first acute myocardial infarction: the Stockholm Heart Epidemiology Program''| [http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1365-2796.2009.02088.x/abstract|journal= J Intern Med|number=266|pages=48–257</ref>. Međutim, ovi podaci se zasnivaju isključivo na opservacijskim, a ne intervencijskim studijama. Studija koju je proveo Univerzitet Sjeverne Karoline iz novembra 2020. sugerira da specifični poli[[fenol]]i (flavan-3-oli i [[proantocijanidin]]i) koji se nalaze u [[grožđe|grožđu]] muskadin (''Vitis rotundifolia''), zelenom čaju, kakau i tamnoj čokoladi mogu uticati na sposobnost virusa SARS-CoV-2 da se veže za ljudske ćelije, čime se smanjuje stopa [[infekcija]] i prenosa virusa koji uzrokuje [[COVID-19]].<ref>{{cite journal |autor1=Yue Zhu |author2=De-Yu Xie |title=Docking Characterization and in vitro Inhibitory Activity of Flavan-3-ols and Dimeric Proanthocyanidins Against the Main Protease Activity of SARS-Cov-2 |journal=Frontiers – Frontiers in Plant Science |date=2020 |https://www.frontiersin.org/articles/10.3389/fpls.2020.601316/full |doi=10.3389/fpls.2020.601316 |access-date=2021-01-04}}</ref>. === Negativni aspekti === Kod nekih [[životinja]], poput [[pas]]a, kakao je snažan [[toksin]]; 200 grama može biti dovoljno da ubije malog psa.<ref>{{cite web|title=Pourquoi ne pas donner de chocolat au chien|url=http://www.animalerieenligne.fr/blog/pourquoi-ne-pas-donner-de-chocolat-au-chien|site=animalerieenligne.fr|date=2016|access-date=2016-05-28}}</ref> Simptomi trovanja čokoladom kod pasa uključuju: iritabilni želudac, [[povraćanje]], abnormalno slinjenje, [[umor]] i gubitak [[svijest]]i. Kod pasa i mnogih drugih životinja, može uzrokovati trovanje [[teobromin]]om.<ref>{{cite web| title= Chocolate poisoning in dogs| url=https://www.wanimo.com/veterinaire/urgences-du-chien/intoxication-par-le-chocolat-chez-le-chien.html | site=WanimoVéto |access-date=2024-08-18}}</ref> Za neke [[botanika|botanićčare]], postoji daleko od potpunog konsenzusa o prehrambenim ili medicinskim prednostima kakoa: * Čisti kakao je vrlo gorak i zbog toga se dodaju šećer i masti da bi se zasladio. Ovo može biti štetno za kardiovaskularni sistem i doprinijeti [[gojaznost]]i jer čokolada ima visok sadržaj [[kalorija]] (500 kcal na 100 g), dok druga pića s visokim sadržajem zaštitnih polifenola sadrže vrlo malo (naprimjer, zeleni čaj); * [[Bioraspoloživost]] flavonoida je varijabilna i ovisi o djelovanju crijevne flore; kakao-maslac je prilično neprobavljiv zbog visokog sadržaja [[stearinska kiselina|stearinske]] i [[masne kiseline|masnih kiselina]]. == Uticaj na okolinu == === Evropska uredba o zabrani proizvoda povezanih s deforestacijom === [[glavni|Uvezena deforestacija}} Evropska uredba o zabrani proizvoda povezanih s deforestacijom usvojena je od strane Evropskog parlamenta u srijedu, 19. aprila 2023. * kakao u [[zrna kakaovca|zrnima kakaovca]] i komadići zrna, sirovi ili prženi; * [[kakao-pasta]]; * [[kakao-maslac|maslac]], [[kakao-mast|mast]] i [[kakao-ulje]]; * kakao-prah; * [[čokolada]] i drugi prehrambeni proizvodi koji sadrže kakao. == Olovo i trovanje olovom == Uočeno je da kakao i čokoladni proizvodi gotovo uvijek sadrže relativno visoke nivoe [[olovo|olova]], nivoe koji se ne mogu objasniti sadržajem olova u zrnima (koji je prirodno nizak). Proučavan je [[izotop]]ski sastav olova u zrnima i u čokoladi ili gotovim čokoladnim proizvodima. Otkriva nekoliko izvora kontaminacije industrijskog i ekološkog porijekla, čije precizno porijeklo još nije bilo identifikovano početkom 2000-ih.<ref>COPAL (2004), cité par Rankin & al (voir bibliographie du présent article) Cocoa Producers' Alliance Homepage. Lagos, Nigeria:Cocoa Producers' Alliance. consulté le 26 janvier 2005 http://www. copal-cpa.org/index.html</ref><ref>COPAL (2004). '''[[lang|en|title=Proposed Methodology to Determine Source and Level of Lead Contamination in Cocoa}}'''. Lagos, Nigeria: Cocoa Producers' Alliance. consulté à l'URL http://www.copal-cpa{{Mrtav link}}. org/lead.html January 26, 2005 by Rankin et al. (see bibliography of this article)</ref>. [[Izotop]]ski sastav olova u kakau iz Nigerije ukazuje na to da bi olovni benzin mogao biti odgovoran za barem dio kontaminacije proizvoda od kakaa, pri čemu se kontaminacija javlja nakon berbe i povećava tokom procesa proizvodnje, tokom transporta zrna i/ili proizvodnje kakaa i čokoladnih proizvoda od njega. Poznato je da rezani [[plod]]ovi kakaovca i njegova zrna imaju tendenciju da apsorbuju olovo iz okoline; otpad ljuski ploda čak je eksperimentalno uspješno korišten za dekontaminaciju otpadnih voda ili tla kontaminiranog olovom.<ref>Meunier N, Haberman M, Blais J.F & Tuagi R.D (2003), ''Récupération du plomb extrait de sol contaminé par adsorption sur des colonnes d’écailles de cacao Recovery of Lead Extracted from Contaminated Soil Using Adsorption Columns Filled with Cocoa Shells''. Water quality research journal of Canada, 703</ref>, uključujući i kisele rastvore koji se na taj način mogu regenerirati <ref>Meunier, N, Haberman, M, Blais, J. F, & Tyagi, R. D. (2003). ''Utilisation et regénération des écailles de cacao pour la récupération du plomb dans les solutions acides''. Journal of Environmental Engineering and Science, 2(1), 9-16 ([http://www.nrcresearchpress.com/doi/pdf/10.1139/s03-003 résumé]).</ref>Međutim, olovni [[benzin]] se i dalje koristio u mnogim zemljama proizvođačima kakao zrna (uključujući i Afriku) 2014. U bogatim zemljama gdje je [[olovni benzin]] zabranjen već nekoliko decenija, broj i težina slučajeva [[trovanje olovom|trovanja olovom]] su se smanjili, ali ne na zadovoljavajući nivo, a [[čokolada]] je postala hrana najbogatija olovom. Na kraju, djeca (osjetljiva na [[trovanje olovom]]), odrasli osjetljivi na olovo, te osobe sa [[sindrom iritabilnih crijeva|iritabilnim ili tromim crijevima]], one sa krhkim ili odsutnim [[žučna kesa|žučnom kesom]] i one koje imaju prekomjernu težinu trebaju biti oprezne s kakaom ili čokoladom.<ref>[[Web link |language=fr|title= COCOA CHOCOLATE |url=https://www.phytomania.com/plantes -medicinales/cacao-chocolat/ |site=Phytomania |access-date=2024-08-18}}</ref>. === Toksični industrijski proizvodi === Neki industrijski proizvodi na bazi kakaa sadrže [[teški metali|teške metale]] poput [[kadmij]]a ([[kancerogen]]a) i [[arsen]]a. ==Također pogledajte== * [[Kakaovac]] * [[Čokolada]] * [[Začini]] * [[Historija uzgoja kakaa]] * [[Fabrika čokolade]] * [[Zrno kakaoa]] == Reference == {{Refspisak}} ==Dopunski izvori == * Kokou Edoh Adabe et E. Lionelle Ngo-Samnick, [https://cgspace.cgiar.org/bitstream/handle/10568/76733/1801_PDF.pdf?sequence=1&isAllowed=y ''Production et transformation du cacao''], collection PRO-AGRO, [[Ingénieurs sans frontières|ISF]]-Cameroun et [[Centre technique de coopération agricole et rurale|CTA]], Wageningen, Pays-Bas, 2014, 44 p. téléchargeable. * {{Article|langue=en|prénom=EE|nom1=Cheesman|titre=Notes on the nomenclature, classification and possible relationships of cocoa populations|année=1944|périodique=Tropical Agriculture|volume=21|pages=144-159}} {{plume}} *{{Work | author1=Michel Barel | title=From Cocoa to Chocolate | subtitle=The Epic of a Delicacy | publisher=Éditions QUAE GIE | year=2016, new edition | ISBN= }} * Jumelle, Henri. ''The Cocoa Tree: Its Cultivation and Exploitation in All Producing Countries'' 1900 [http://www.manioc.org/patrimon/FRA11113 read online] * {{article|language=en|author1=Lee, C. K.|name1=Lee| author2=Low, K. S.|name2=Low|year=1985| title=Determination of Cadmium, Lead, Copper and Arsenic in Raw Cocoa, Semifinished and Finished Chocolate Products| read online=http://psasir.upm.edu.my/2305/1/Determination_of_Cadmium,_Lead,_Copper_and_Arsenic_in.pdf| journal=Pertanika| volume=8| issue=2| pages=243-248| publisher=[[Universiti Putra Malaysia]]}} * {{Article|language=en|first name1=Juan C.|last name1=Motomayor|first name2=Philippe|last name2=Lachenaud|first name3=Jay|last name3=Wallace da Silva e Mote|first name4=Rey|last name4=Loor|first name5=David N.|last name5=Kuhn|first name6=J. Steven|last name 6=Brown|first name 7=Raymond J.|last name 7=Schell|title=Geographic and Genetic Population Differentiation of the Amazonian Chocolate Tree (Theobroma cacao L)|doi=10.1371/journal.pone.0003311 |month=10|year=2008|periodical=PLoS ONE|volume=3|issue=11|read online=http://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0003311|periodical link=PLOS ONE|id=Motomayor2008}} {{pen}} * Rankin CW, Nriagu JO, Aggarwal JK, Arowolo TA, Adebayo K, Flegal AR. (2005) ''http://www.doctorjackson.org/pdf/lead_poisoning.pdf Lead contamination in cocoa and cocoa products: isotopic evidence of global contamination]''. 'Environmental Health Perspectives' Oct; 113(10):1344-8. * {{Book|language=fr|original language=en|first name1=Dom|last name1=Ramsey|original title=Chocolate|title=Passion for Chocolate|subtitle=From Bean to Bar|translator=Martine and Dominique Lizambard|publisher=[[Dorling Kindersley]]|year=2017|total pages=224|isbn=978-2-8104-2119-0|id=Ramsey, 2017|label=Ramsey, 2017|pen=yes}} * {{Book|author1=Samy Manga|title=Chocolaté|subtitle=The Bitter Taste of Cocoa Cultivation|publisher=écosociété|year=2023|total pages=136|isbn=9782897198664}} ===Radioemisija === *https://www.franceinter.fr/emissions/sur-les-epaules-de-darwin/sur-les-epaules-de-darwin-14-decembre-2019 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220408182328/https://www.franceinter.fr/emissions/sur-les-epaules-de-darwin/sur-les-epaules-de-darwin-14-decembre-2019 |date=8. 4. 2022 }} === Vanjski linkovi=== {{Commonscat|Cacao}} * [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/plan.htm Informations de marché sur le site de la Conférence des Nations Unies pour le commerce et le développement] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113032636/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/plan.htm |date=13. 1. 2010 }} : [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/descript.htm description] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100119004439/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/descript.htm |date=19. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/culture.htm culture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113223600/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/culture.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/qualite.htm qualité] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113200955/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/qualite.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/utilisat.htm secteurs d'utilisation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113233417/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/utilisat.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/marche.htm marché], [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/filiere.htm filière] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100115232113/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/filiere.htm |date=15. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/societes.htm sociétés] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100114131822/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/societes.htm |date=14. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/technologie.htm techniques] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100112220439/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/technologie.htm |date=12. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/prix.htm prix] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113225954/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/prix.htm |date=13. 1. 2010 }}, [http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/ecopol.htm politiques économiques] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100114002026/http://r0.unctad.org/infocomm/francais/cacao/ecopol.htm |date=14. 1. 2010 }} * {{cite web|language=fr|nom=eCacaos|title=En finir (enfin) avec l’approximation Forastero, Criollo et Trinidario ?|year=2014|url=http://ecacaos.com/en-finir-enfin-avec-lapproximation-forastero-criollo-et-trinidario/|site=ecacaos.com|access-date=2015-12-26}} * {{cite web|languagee=fr|author=Clay Gordon|title=Serious Chocolate: First Three, Now Ten Genetically Different Kinds of Cacao|mois=10|année=2008|url=http://sweets.seriouseats.com/2008/10/cacao-by-any-other-name-does-it-taste-just-as.html|site=seriouseats.com|access-date= 2015-12-27}} {{clear}} {{Authority control}} [[Kategorija:Kakao| ]] [[Kategorija:Stimulansi]] [[Kategorija:Mezoamerička kuhinja]] [[Kategorija:Nahuatlizam]] [[Kategorija:Začini]] [[Kategorija:Hrana]] r8zd9858wo7sixhat1pfpguuueg9b5h Abraham Maslow 0 533701 3838021 3837952 2026-04-29T14:00:02Z KWiki 9400 /* Reference */ 3838021 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Abraham Maslow | slika = Photo of Abraham Harold Maslow by William Carter (cropped).jpg | slika_širina = 250px | naslov = Američki psiholog, utemeljitelj humanističke psihologije | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1908|4|1}} | mjesto_rođenja = [[Brooklyn]], [[New York City|New York]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | datum_smrti = {{Datum smrti|1970|6|8|1908|4|1}} | mjesto_smrti = [[Menlo Park (California)|Menlo Park]], [[California|Kalifornija]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | prebivalište = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | državljanstvo = Američko | narodnost = | etnicitet = | polje = [[Psihologija]] ([[Humanistička psihologija]]) | radna_institucija = [[Univerzitet Cornell]]<br />[[Brooklyn College]]<br />[[Univerzitet Brandeis]]<br />[[Univerzitet Columbia]] | alma_mater = [[City College of New York]]<br />[[Univerzitet Cornell]]<br />[[Univerzitet u Wisconsin-Madisonu]] | doktorski_mentor = [[Harry Harlow]] | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = [[Alfred Adler]]<br />[[Kurt Goldstein]]<br />[[Max Wertheimer]] | poznat_po = [[Maslowljeva hijerarhija potreba]]; [[Samoaktualizacija]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = Humanista godine (1967) | religija = | fusnote = Supruga: Bertha Goodman Maslow (vjenčani 1928); Djeca: 2 }} '''Abraham Harold Maslow''' (1. april 1908 – 8. juni 1970) bio je američki [[Psihologija|psiholog]] najpoznatiji po uspostavljanju [[Maslowljeva hijerarhija potreba|Maslowljeve hijerarhije potreba]], teorije [[Mentalno zdravlje|psihološkog zdravlja]] zasnovane na zadovoljenju urođenih ljudskih potreba prema hijerarhijskom redoslijedu, čiji je najviši stepen samoaktualizacija.<ref name="Mustofa_2022">{{cite journal |last=Mustofa |first=Ahmad Zainal |date=2022 |title=Hierarchy of Human Needs: A Humanistic Psychology Approach of Abraham Maslow |journal=Kawanua International Journal of Multicultural Studies |volume=3 |issue=2 |pages=30–35 |doi=10.30984/KIJMS.v3i2.282 |url=https://ejournal.iain-manado.ac.id/KIJMS/article/view/282/253 |access-date=28. april 2026 |language=en}}</ref> Maslow je bio profesor [[Psihologija|psihologije]] na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]], [[Brooklyn College|Brooklyn Collegeu]], [[Univerzitet Brandeis|Univerzitetu Brandeis]] i [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]]. U svom radu naglašavao je značaj usmjeravanja pažnje na pozitivne osobine čovjeka, nasuprot pristupu koji pojedinca posmatra isključivo kroz njegove [[Mentalni poremećaj|psihološke poteškoće]] ili simptome.<ref name="Hoffmann_1988">{{cite book |last=Hoffmann |first=Edward |year=1988 |title=The Right to be Human: A Biography of Abraham Maslow |location=New York |publisher=St. Martin's Press |isbn=978-0-87477-461-0 |url=https://archive.org/details/righttobehuman00edwa |access-date=28. april 2026 |language=en}}</ref> Prema istraživanju objavljenom 2002. u časopisu ''Review of General Psychology'', Maslow je svrstan na deseto mjesto među najcitiranijim psiholozima 20. vijeka.<ref name="APA_Eminent">{{cite web |author=American Psychological Association |title=The 100 most eminent psychologists of the 20th century |url=https://www.apa.org/monitor/julaug02/eminent |website=apa.org |date=2002 |access-date=28. april 2026 |language=en}}</ref> == Biografija == === Rane godine === Abraham Maslow rođen je 1908. i odrastao je u [[Brooklyn|Brooklynu]] kao najstarije od sedmero djece u porodici. Njegovi roditelji bili su jevrejski imigranti prve generacije iz [[Kijev|Kijeva]], koji je tada bio dio [[Ruska Imperija|Ruske Imperije]] (danas [[Ukrajina]]), a početkom 20. vijeka emigrirali su u [[Sjedinjene Američke Države]] bježeći od progona i [[Antisemitizam|antisemitizma]] u carskoj Rusiji.<ref name="Mercado_2022">{{cite web |last=Mercado |first=Juan Andrés |date=2022 |title=Abraham Maslow: Biographical and Intellectual Profile |url=https://www.researchgate.net/publication/323336830_Abraham_Maslow_Biographical_and_Intellectual_Profile_Draft |publisher=Human Flourishing |access-date=28. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Wilson_2004">{{cite book |last=Wilson |first=Colin |year=2004 |title=Dreaming To Some Purpose |location=London |publisher=Arrow Books |isbn=978-0099471479 |url=https://books.google.co.uk/books?id=9bN8AAAACAAJ |access-date=28. april 2026 |language=en}}</ref> Maslow je u svojim kasnijim autobiografskim osvrtima djetinjstvo opisivao kao teško i emocionalno zahtjevno. Navodio je da je njegov otac često bio odsutan zbog poslovnih obaveza, dok je odnos s majkom opisivao kao emocionalno distanciran i opterećen sukobima. Na seminaru održanom 1960. godine Maslow je izjavio: {{Citat|Bio sam izuzetno nesretan dječak... Moja porodica je bila nesretna porodica, a moja majka užasno biće... Odrastao sam u [[Biblioteka|bibliotekama]] i među knjigama, bez prijatelja. S takvim djetinjstvom pravo je čudo da nisam postao psihotičan.|— Abraham Maslow<ref name="Hoffmann_1988" />}} U ranom životnom periodu razvio je i kritički odnos prema [[Religija|religiji]]. Iako je porodica njegove majke bila religioznija od očeve, Maslow je religijske prakse smatrao nedosljednim u odnosu na svakodnevni život.<ref name="Hoffmann_1988" /> Tokom obreda [[Jevrejski vjerski obredi|Bar Mitzvah]], u dobi od trinaest godina, doživio je snažnu emocionalnu reakciju, nakon čega se postepeno udaljio od religijske prakse.<ref name="Hoffmann_1988" /> Godine 1922. započeo je srednjoškolsko školovanje u Boys High School u [[Brooklyn|Brooklynu]], gdje se istakao u radu školskih akademskih klubova i uredničkim poslovima. Bio je urednik školskog latinskog časopisa, a jedno vrijeme i školskog lista iz fizike ''Principia''.<ref name="Hoffmann_1988" /> Tokom tog perioda razvio je snažno interesovanje za [[književnost]], [[muzika|muziku]] i društvena pitanja, posebno pod utjecajem [[Upton Sinclair|Uptona Sinclaira]], čija su ga djela usmjerila ka razmišljanju o društvenim nejednakostima i socijalnoj pravdi.<ref name="Mercado_2022" /> U mladosti je pokazivao interes i za političke i društvene ideje, uključujući [[Demokratski socijalizam|demokratski socijalizam]], razvijajući kritički odnos prema materijalizmu i potrošačkom društvu.<ref name="Hoffmann_1988" /> Istovremeno se bavio fizičkim vježbanjem i dizanjem tegova, smatrajući fizičku snagu važnim dijelom ličnog identiteta.<ref name="Nicholson_2001">{{cite journal |last=Nicholson |first=Ian A. M. |year=2001 |title=Giving Up Maleness: Abraham Maslow, Masculinity, and the Boundaries of Psychology |journal=History of Psychology |volume=4 |issue=1 |pages=79–91 |doi=10.1037/1093-4510.4.1.79}}</ref> === Univerzitetsko obrazovanje === Nakon završetka srednje škole Maslow upisao je [[City College u New Yorku]], a 1926. pohađao je i večernje kurseve prava, od kojih je ubrzo odustao. Godine 1927. nastavio je studij na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]], ali ga je napustio nakon jednog semestra zbog zbog slabijeg akademskog uspjeha i visokih troškova studiranja.<ref name="Hoffmann_1988" /> Godine 1928. oženio se svojom rođakom Berthom Goodman, s kojom se poznavao još iz djetinjstva provedenog u Brooklynu.<ref name="Hoffmann_1988" /> Iste godine upisao je [[Univerzitet u Wisconsin-Madison]], gdje se trajno usmjerio ka studiju [[psihologija|psihologije]]. U to vrijeme Odsjek za psihologiju na Univerzitetu u Wisconsinu bio je jedno od značajnijih središta psiholoških istraživanja u Sjedinjenim Američkim Državama i važno uporište [[Biheviorizam|biheviorizma]].<ref name="Lowry_1973">{{cite book |last=Lowry |first=Richard J. |year=1973 |title=A. H. Maslow: An Intellectual Portrait |location=Monterey, California |publisher=Brooks/Cole Publishing Company |isbn=0-8185-0083-2}}</ref> Pod utjecajem tada dominantnog eksperimentalnog biheviorizma, Maslow je započeo istraživanja iz oblasti ponašanja primata, dominacije i seksualnosti, što je obilježilo njegov rani naučni rad.<ref name="Hoffmann_1988" /> Na preporuku profesora Hulseyja Casona izradio je magistarski rad pod naslovom ''Learning, Retention and Reproduction of Verbal Material'', koji je završio 1931. godine, stekavši zvanje magistra psihologije.<ref name="Hoffmann_1988" /> Iako je kasnije taj rad smatrao metodološki ograničenim, njegov mentor smatrao ga je dovoljno vrijednim za objavljivanje, pa su rezultati istraživanja kasnije objavljeni u obliku dva naučna članka.<ref name="Hoffmann_1988" /> Pod mentorstvom [[Harry Harlow|Harryja F. Harlowa]] Maslow je nastavio doktorski studij i 1934. stekao doktorat iz psihologije.<ref name="Lowry_1973" /> Nakon završetka doktorskog studija ostao je na Univerzitetu u Wisconsinu još jednu akademsku godinu (1934–1935) kao asistent u nastavi na Odsjeku za psihologiju.<ref name="Lowry_1973" /> === Akademska karijera === Nakon završetka angažmana na [[Univerzitet u Wisconsin-Madison|Univerzitetu u Wisconsinu]], Maslow je nastavio istraživački rad na srodnim temama na [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]], gdje je ostvario kontakt s [[Alfred Adler|Alfredom Adlerom]], jednim od ranih saradnika [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]], koji je imao značajan utjecaj na njegovo dalje teorijsko usmjerenje.<ref name="Hoffmann_1988" /> Od 1937. do 1951. bio je član nastavnog osoblja [[Brooklyn College|Brooklyn Collegea]], gdje je razvio veliki dio svojih ranih teorijskih ideja iz oblasti [[Psihologija ličnosti|psihologije ličnosti]] i [[Motivacija|motivacije]]. U tom periodu njegovo porodično iskustvo i profesionalni rad značajno su utjecali na oblikovanje njegovih psiholoških stavova. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Maslow je počeo kritički preispitivati dominantne pristupe u psihologiji, posebno način na koji su psiholozi donosili zaključke o ljudskom ponašanju i mentalnim procesima. Iako nije u potpunosti odbacio tadašnje teorijske pravce, razvio je vlastiti pristup razumijevanju ljudske psihe, koji je kasnije postao poznat kao [[Humanistička psihologija|humanistička psihologija]].<ref name="Berger_1983">{{cite book |last=Berger |first=Kathleen Stassen |year=1983 |title=The Developing Person through the Life Span |location=New York |publisher=Worth Publishers |isbn=978-0879012052 |url=https://archive.org/details/developingperson0000berg_c0y2 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Tokom ratnog perioda Maslow je razvio snažno interesovanje za pitanja mira, ljudskog razvoja i psihološkog blagostanja. To ga je usmjerilo ka istraživanjima fenomena [[samoaktualizacija|samoaktualizacije]], koja su postala centralni dio njegovog teorijskog rada. U tim istraživanjima poseban utjecaj na njega imali su [[antropologija|antropologinja]] [[Ruth Benedict]] i [[Geštalt psihologija|geštalt psiholog]] [[Max Wertheimer]], koje je smatrao primjerima psihološki zdravih i ostvarenih ličnosti.<ref name="Hoffmann_1988" /> Posmatranja njihovih osobina, ponašanja i životnih obrazaca predstavljala su osnovu za Maslowljeva kasnija istraživanja [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]], ljudskog potencijala i razvoja teorije hijerarhije potreba.<ref name="Hoffmann_1988" /> Maslow je tokom svoje akademske karijere proširio područje istraživanja ljudske motivacije i razvoja ličnosti, integrišući ideje drugih psihologa i razvijajući vlastite teorijske koncepte, među kojima su [[Maslowljeva hijerarhija potreba|hijerarhija potreba]], [[metapotrebe]], [[metamotivacija]], [[samoaktualizacija]] i [[vrhunsko iskustvo|vrhunska iskustva]]. Ovi koncepti postali su temelj njegovog doprinosa [[Humanistička psihologija|humanističkoj psihologiji]] i imali značajan utjecaj na razvoj savremenih teorija motivacije i psihološkog razvoja.<ref name="Hoffmann_1988" /> Od 1951. do 1969. radio je kao profesor psihologije na [[Univerzitet Brandeis|Univerzitetu Brandeis]], gdje je razvio najveći dio svojih najpoznatijih teorijskih radova. Nakon toga postao je rezidentni istraživač na Laughlin institutu u [[Kalifornija|Kaliforniji]], gdje je nastavio naučni rad i pisanje.<ref name="Hoffmann_1988" /> Maslow je zagovarao model rukovođenja zasnovan na nenametljivom vođenju i podršci autonomnom razvoju pojedinaca i grupa. U skladu s tim stavovima, 1963. odbio je kandidaturu za predsjednika [[Association for Humanistic Psychology|Udruženja za humanističku psihologiju]], smatrajući da organizacija treba razvijati intelektualni pokret bez oslanjanja na centralizirano vodstvo.<ref>{{cite journal |last=Vich |first=Miles |year=2008 |title=Maslow's Leadership Legacy |journal=Journal of Humanistic Psychology |volume=48 |issue=4 |pages=444–445 |doi=10.1177/0022167808320540}}</ref> === Smrt === Maslow je 1967. pretrpio težak [[infarkt miokarda]], koji je doživio tokom trčanja. Preminuo je 8. juna 1970. u dobi od 62 godine u [[Menlo Park, California|Menlo Parku]], u [[Kalifornija|Kaliforniji]].<ref name="NYT_Obit">{{cite news |title=Dr. Abraham Maslow, Founder Of Humanistic Psychology, Dies |url=https://www.nytimes.com/1970/06/10/archives/dr-abraham-maslow-founder-of-humanistic-psychology-dies.html |work=[[The New York Times]] |date=1970 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Muskingum_Psycweb">{{cite web |title=Abraham Maslow (1908–1970) |url=http://www.muskingum.edu/~psych/psycweb/history/maslow.htm |website=Muskingum University |date=1997 |access-date=29. april 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151220204237/http://www.muskingum.edu/~psych/psycweb/history/maslow.htm |archive-date=20. decembar 2015 |url-status=dead |language=en}}</ref> Sahranjen je na [[Groblje Mount Auburn|groblju Mount Auburn]]. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat-inline|Abraham Maslow}} * [https://web.archive.org/web/20051203221954/http://www.maslow.org/sub/m_bib.htm Bibliografija Maslowljevih radova] *[https://web.archive.org/web/20241213225713/https://www.positivedisintegration.com/maslow.htm Kompletna Maslowljeva bibliografija], autor: William Tillier * [https://web.archive.org/web/20071022173753/http://faculty.vassar.edu/lowry/maslow1.html "Maslow's Vision of Human Nature"], adaptirano iz uredničkog uvoda u knjizi ''Toward a Psychology of Being'' (treće izdanje) * [https://www.panarchy.org/maslow/being.1955.html Excerpts from ''Toward a Psychology of Being''] (drugo izdanje) * [http://www.abrahammaslow.com/podcasts.html Abraham Maslow Audio Collection] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200906065654/http://www.abrahammaslow.com/podcasts.html |date=September 6, 2020 }} * {{YouTube|id=sfmo04EZP3o|title=Being Abraham Maslow}}. Rijedak dokumentarac o Maslowu s razgovorom s Warrenom Bennisom s Univerziteta u Cincinnatiju iz 1968. {{Psihologija}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Maslow, Abraham}} [[Kategorija:Rođeni 1908.]] [[Kategorija:Umrli 1970.]] [[Kategorija:Biografije, New York]] [[Kategorija:Američki psiholozi]] [[Kategorija:Humanistički psiholozi]] 2tjmuus5fgoj7ubm5tlm7i4sa5d31mv 3838206 3838021 2026-04-29T16:29:49Z Srđan 73336 3838206 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Abraham Maslow | slika = Photo of Abraham Harold Maslow by William Carter (cropped).jpg | slika_širina = 250px | naslov = Američki psiholog, utemeljitelj humanističke psihologije | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1908|04|01}} | mjesto_rođenja = [[Brooklyn]], [[New York]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | datum_smrti = {{Datum smrti|1970|06|08|1908|04|01}} | mjesto_smrti = [[Menlo Park (California)|Menlo Park]], [[Kalifornija]], SAD | prebivalište = SAD | državljanstvo = Američko | narodnost = | etnicitet = | polje = [[Psihologija]] ([[Humanistička psihologija]]) | radna_institucija = {{Plainlist| * [[Univerzitet Cornell]] * [[Brooklyn College]] * [[Univerzitet Brandeis]] * [[Univerzitet Columbia]]}} | alma_mater = {{Plainlist| * [[City College of New York]] * [[Univerzitet Cornell]] * [[Univerzitet u Wisconsin-Madisonu]] }} | doktorski_mentor = [[Harry Harlow]] | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = {{Plainlist| * [[Alfred Adler]] * [[Kurt Goldstein]] * [[Max Wertheimer]] }} | poznat_po = [[Maslowljeva hijerarhija potreba]]; [[Samoaktualizacija]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = Humanista godine (1967) | religija = | fusnote = Supruga: Bertha Goodman Maslow (vjenčani 1928); Djeca: 2 }} '''Abraham Harold Maslow''' (1. april 1908 – 8. juni 1970) bio je američki [[Psihologija|psiholog]] najpoznatiji po uspostavljanju [[Maslowljeva hijerarhija potreba|Maslowljeve hijerarhije potreba]], teorije [[Mentalno zdravlje|psihološkog zdravlja]] zasnovane na zadovoljenju urođenih ljudskih potreba prema hijerarhijskom redoslijedu, čiji je najviši stepen samoaktualizacija.<ref name="Mustofa_2022">{{cite journal |last=Mustofa |first=Ahmad Zainal |date=2022 |title=Hierarchy of Human Needs: A Humanistic Psychology Approach of Abraham Maslow |journal=Kawanua International Journal of Multicultural Studies |volume=3 |issue=2 |pages=30–35 |doi=10.30984/KIJMS.v3i2.282 |url=https://ejournal.iain-manado.ac.id/KIJMS/article/view/282/253 |access-date=28. 4. 2026 |language=en}}</ref> Maslow je bio profesor [[Psihologija|psihologije]] na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]], [[Brooklyn College|Brooklyn Collegeu]], [[Univerzitet Brandeis|Univerzitetu Brandeis]] i [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]]. U svom radu naglašavao je značaj usmjeravanja pažnje na pozitivne osobine čovjeka, nasuprot pristupu koji pojedinca posmatra isključivo kroz njegove [[Mentalni poremećaj|psihološke poteškoće]] ili simptome.<ref name="Hoffmann_1988">{{cite book |last=Hoffmann |first=Edward |year=1988 |title=The Right to be Human: A Biography of Abraham Maslow |location=New York |publisher=St. Martin's Press |isbn=978-0-87477-461-0 |url=https://archive.org/details/righttobehuman00edwa |access-date=28. 4. 2026 |language=en}}</ref> Prema istraživanju objavljenom 2002. u časopisu ''Review of General Psychology'', Maslow je svrstan na deseto mjesto među najcitiranijim psiholozima 20. vijeka.<ref name="APA_Eminent">{{cite web |author=American Psychological Association |title=The 100 most eminent psychologists of the 20th century |url=https://www.apa.org/monitor/julaug02/eminent |website=apa.org |date=2002 |access-date=28. 4. 2026 |language=en}}</ref> == Biografija == === Rane godine === Rođen je 1908. i odrastao je u [[Brooklyn|Brooklynu]] kao najstarije od sedmero djece u porodici. Roditelji su mu bili jevrejski imigranti prve generacije iz [[Kijev|Kijeva]], koji je tada bio dio [[Ruska Imperija|Ruske Imperije]] (danas [[Ukrajina]]), a početkom 20. vijeka emigrirali su u [[Sjedinjene Američke Države]] bježeći od progona i [[Antisemitizam|antisemitizma]] u carskoj Rusiji.<ref name="Mercado_2022">{{cite web |last=Mercado |first=Juan Andrés |date=2022 |title=Abraham Maslow: Biographical and Intellectual Profile |url=https://www.researchgate.net/publication/323336830_Abraham_Maslow_Biographical_and_Intellectual_Profile_Draft |publisher=Human Flourishing |access-date=28. 4. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Wilson_2004">{{cite book |last=Wilson |first=Colin |year=2004 |title=Dreaming To Some Purpose |location=London |publisher=Arrow Books |isbn=978-0099471479 |url=https://books.google.co.uk/books?id=9bN8AAAACAAJ |access-date=28. 4. 2026 |language=en}}</ref> Maslow je u svojim kasnijim autobiografskim osvrtima djetinjstvo opisivao kao teško i emocionalno zahtjevno. Navodio je da je njegov otac često bio odsutan zbog poslovnih obaveza, dok je odnos s majkom opisivao kao emocionalno distanciran i opterećen sukobima. Na seminaru održanom 1960. godine Maslow je izjavio: {{Citat|Bio sam izuzetno nesretan dječak... Moja porodica je bila nesretna porodica, a moja majka užasno biće... Odrastao sam u [[Biblioteka|bibliotekama]] i među knjigama, bez prijatelja. S takvim djetinjstvom pravo je čudo da nisam postao psihotičan.|Abraham Maslow<ref name="Hoffmann_1988" />}} U ranom životnom periodu razvio je i kritički odnos prema [[Religija|religiji]]. Iako je porodica njegove majke bila religioznija od očeve, Maslow je religijske prakse smatrao nedosljednim u odnosu na svakodnevni život.<ref name="Hoffmann_1988" /> Tokom obreda [[Jevrejski vjerski obredi|Bar Mitzvah]], u dobi od trinaest godina, doživio je snažnu emocionalnu reakciju, nakon čega se postepeno udaljio od religijske prakse.<ref name="Hoffmann_1988" /> Godine 1922. započeo je srednjoškolsko školovanje u Boys High School u [[Brooklyn|Brooklynu]], gdje se istakao u radu školskih akademskih klubova i uredničkim poslovima. Bio je urednik školskog latinskog časopisa, a jedno vrijeme i školskog lista iz fizike ''Principia''.<ref name="Hoffmann_1988" /> Tokom tog perioda razvio je snažno interesovanje za [[književnost]], [[muzika|muziku]] i društvena pitanja, posebno pod utjecajem [[Upton Sinclair|Uptona Sinclaira]], čija su ga djela usmjerila ka razmišljanju o društvenim nejednakostima i socijalnoj pravdi.<ref name="Mercado_2022" /> U mladosti je pokazivao interes i za političke i društvene ideje, uključujući [[Demokratski socijalizam|demokratski socijalizam]], razvijajući kritički odnos prema materijalizmu i potrošačkom društvu.<ref name="Hoffmann_1988" /> Istovremeno se bavio fizičkim vježbanjem i dizanjem tegova, smatrajući fizičku snagu važnim dijelom ličnog identiteta.<ref name="Nicholson_2001">{{cite journal |last=Nicholson |first=Ian A. M. |year=2001 |title=Giving Up Maleness: Abraham Maslow, Masculinity, and the Boundaries of Psychology |journal=History of Psychology |volume=4 |issue=1 |pages=79–91 |doi=10.1037/1093-4510.4.1.79}}</ref> === Univerzitetsko obrazovanje === Nakon završetka srednje škole Maslow upisao je [[City College u New Yorku]], a 1926. pohađao je i večernje kurseve prava, od kojih je ubrzo odustao. Godine 1927. nastavio je studij na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]], ali ga je napustio nakon jednog semestra zbog zbog slabijeg akademskog uspjeha i visokih troškova studiranja.<ref name="Hoffmann_1988" /> Godine 1928. oženio se svojom rođakom Berthom Goodman, s kojom se poznavao još iz djetinjstva provedenog u Brooklynu.<ref name="Hoffmann_1988" /> Iste godine upisao je [[Univerzitet u Wisconsin-Madison]], gdje se trajno usmjerio ka studiju [[psihologija|psihologije]]. U to vrijeme Odsjek za psihologiju na Univerzitetu u Wisconsinu bio je jedno od značajnijih središta psiholoških istraživanja u Sjedinjenim Američkim Državama i važno uporište [[Biheviorizam|biheviorizma]].<ref name="Lowry_1973">{{cite book |last=Lowry |first=Richard J. |year=1973 |title=A. H. Maslow: An Intellectual Portrait |location=Monterey, California |publisher=Brooks/Cole Publishing Company |isbn=0-8185-0083-2}}</ref> Pod utjecajem tada dominantnog eksperimentalnog biheviorizma, Maslow je započeo istraživanja iz oblasti ponašanja primata, dominacije i seksualnosti, što je obilježilo njegov rani naučni rad.<ref name="Hoffmann_1988" /> Na preporuku profesora Hulseyja Casona izradio je magistarski rad pod naslovom ''Learning, Retention and Reproduction of Verbal Material'', koji je završio 1931, stekavši zvanje magistra psihologije.<ref name="Hoffmann_1988" /> Iako je kasnije taj rad smatrao metodološki ograničenim, njegov mentor smatrao ga je dovoljno vrijednim za objavljivanje, pa su rezultati istraživanja kasnije objavljeni u obliku dva naučna članka.<ref name="Hoffmann_1988" /> Pod mentorstvom [[Harry Harlow|Harryja F. Harlowa]] Maslow je nastavio doktorski studij i 1934. stekao doktorat iz psihologije.<ref name="Lowry_1973" /> Nakon završetka doktorskog studija ostao je na Univerzitetu u Wisconsinu još jednu akademsku godinu (1934–1935) kao asistent u nastavi na Odsjeku za psihologiju.<ref name="Lowry_1973" /> === Akademska karijera === Nakon završetka angažmana na [[Univerzitet u Wisconsin-Madison|Univerzitetu u Wisconsinu]], Maslow je nastavio istraživački rad na srodnim temama na [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]], gdje je ostvario kontakt s [[Alfred Adler|Alfredom Adlerom]], jednim od ranih saradnika [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]], koji je imao značajan utjecaj na njegovo dalje teorijsko usmjerenje.<ref name="Hoffmann_1988" /> Od 1937. do 1951. bio je član nastavnog osoblja [[Brooklyn College|Brooklyn Collegea]], gdje je razvio veliki dio svojih ranih teorijskih ideja iz oblasti [[Psihologija ličnosti|psihologije ličnosti]] i [[Motivacija|motivacije]]. U tom periodu njegovo porodično iskustvo i profesionalni rad značajno su utjecali na oblikovanje njegovih psiholoških stavova. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Maslow je počeo kritički preispitivati dominantne pristupe u psihologiji, posebno način na koji su psiholozi donosili zaključke o ljudskom ponašanju i mentalnim procesima. Iako nije u potpunosti odbacio tadašnje teorijske pravce, razvio je vlastiti pristup razumijevanju ljudske psihe, koji je kasnije postao poznat kao [[Humanistička psihologija|humanistička psihologija]].<ref name="Berger_1983">{{cite book |last=Berger |first=Kathleen Stassen |year=1983 |title=The Developing Person through the Life Span |location=New York |publisher=Worth Publishers |isbn=978-0879012052 |url=https://archive.org/details/developingperson0000berg_c0y2 |access-date=29. 4. 2026 |language=en}}</ref> Tokom ratnog perioda Maslow je razvio snažno interesovanje za pitanja mira, ljudskog razvoja i psihološkog blagostanja. To ga je usmjerilo ka istraživanjima fenomena [[samoaktualizacija|samoaktualizacije]], koja su postala centralni dio njegovog teorijskog rada. U tim istraživanjima poseban utjecaj na njega imali su [[antropologija|antropologinja]] [[Ruth Benedict]] i [[Geštalt psihologija|geštalt psiholog]] [[Max Wertheimer]], koje je smatrao primjerima psihološki zdravih i ostvarenih ličnosti.<ref name="Hoffmann_1988" /> Posmatranja njihovih osobina, ponašanja i životnih obrazaca predstavljala su osnovu za Maslowljeva kasnija istraživanja [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]], ljudskog potencijala i razvoja teorije hijerarhije potreba.<ref name="Hoffmann_1988" /> Maslow je tokom svoje akademske karijere proširio područje istraživanja ljudske motivacije i razvoja ličnosti, integrišući ideje drugih psihologa i razvijajući vlastite teorijske koncepte, među kojima su [[Maslowljeva hijerarhija potreba|hijerarhija potreba]], [[metapotrebe]], [[metamotivacija]], [[samoaktualizacija]] i [[vrhunsko iskustvo|vrhunska iskustva]]. Ovi koncepti postali su temelj njegovog doprinosa [[Humanistička psihologija|humanističkoj psihologiji]] i imali značajan utjecaj na razvoj savremenih teorija motivacije i psihološkog razvoja.<ref name="Hoffmann_1988" /> Od 1951. do 1969. radio je kao profesor psihologije na [[Univerzitet Brandeis|Univerzitetu Brandeis]], gdje je razvio najveći dio svojih najpoznatijih teorijskih radova. Nakon toga postao je rezidentni istraživač na Laughlin institutu u [[Kalifornija|Kaliforniji]], gdje je nastavio naučni rad i pisanje.<ref name="Hoffmann_1988" /> Maslow je zagovarao model rukovođenja zasnovan na nenametljivom vođenju i podršci autonomnom razvoju pojedinaca i grupa. U skladu s tim stavovima, 1963. odbio je kandidaturu za predsjednika [[Association for Humanistic Psychology|Udruženja za humanističku psihologiju]], smatrajući da organizacija treba razvijati intelektualni pokret bez oslanjanja na centralizirano vodstvo.<ref>{{cite journal |last=Vich |first=Miles |year=2008 |title=Maslow's Leadership Legacy |journal=Journal of Humanistic Psychology |volume=48 |issue=4 |pages=444–445 |doi=10.1177/0022167808320540}}</ref> === Smrt === Maslow je 1967. pretrpio težak [[infarkt miokarda]], koji je doživio tokom trčanja. Preminuo je 8. juna 1970. u dobi od 62 godine u [[Menlo Park, California|Menlo Parku]], u [[Kalifornija|Kaliforniji]].<ref name="NYT_Obit">{{cite news |title=Dr. Abraham Maslow, Founder Of Humanistic Psychology, Dies |url=https://www.nytimes.com/1970/06/10/archives/dr-abraham-maslow-founder-of-humanistic-psychology-dies.html |work=[[The New York Times]] |date=1970 |access-date=29. 4. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Muskingum_Psycweb">{{cite web |title=Abraham Maslow (1908–1970) |url=http://www.muskingum.edu/~psych/psycweb/history/maslow.htm |website=Muskingum University |date=1997 |access-date=29. 4. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151220204237/http://www.muskingum.edu/~psych/psycweb/history/maslow.htm |archive-date=20. 12. 2015 |url-status=dead |language=en}}</ref> Sahranjen je na [[Groblje Mount Auburn|groblju Mount Auburn]]. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Abraham Maslow}} * [https://web.archive.org/web/20051203221954/http://www.maslow.org/sub/m_bib.htm Bibliografija Maslowljevih radova] *[https://web.archive.org/web/20241213225713/https://www.positivedisintegration.com/maslow.htm Kompletna Maslowljeva bibliografija], autor: William Tillier * [https://web.archive.org/web/20071022173753/http://faculty.vassar.edu/lowry/maslow1.html "Maslow's Vision of Human Nature"], adaptirano iz uredničkog uvoda u knjizi ''Toward a Psychology of Being'' (treće izdanje) * [https://www.panarchy.org/maslow/being.1955.html Excerpts from ''Toward a Psychology of Being''] (drugo izdanje) * [http://www.abrahammaslow.com/podcasts.html Abraham Maslow Audio Collection] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200906065654/http://www.abrahammaslow.com/podcasts.html |date=September 6, 2020 }} * {{YouTube|id=sfmo04EZP3o|title=Being Abraham Maslow}}. Rijedak dokumentarac o Maslowu s razgovorom s Warrenom Bennisom s Univerziteta u Cincinnatiju iz 1968. {{Psihologija}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Maslow, Abraham}} [[Kategorija:Rođeni 1908.]] [[Kategorija:Umrli 1970.]] [[Kategorija:Biografije, New York]] [[Kategorija:Američki psiholozi]] [[Kategorija:Humanistički psiholozi]] f9e0alvjk6k9nlpzk0369yleb90nc8j Kategorija:Humanistički psiholozi 14 533702 3838023 3837955 2026-04-29T14:04:56Z KWiki 9400 3838023 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Psiholozi po polju istraživanja|Humanistički]] [[Kategorija:Humanistička psihologija|Psiholozi]] 61ikrbeqsv17x1fdqffpuqs5dysnved 3838048 3838023 2026-04-29T14:21:47Z KWiki 9400 [[Kategorija:Psiholozi po polju istraživanja]] uklonjena; [[Kategorija:Psiholozi po školama]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838048 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Psiholozi po školama|Humanistički]] [[Kategorija:Humanistička psihologija|Psiholozi]] lm9zuq30u47f54svu0jszaysyz0tk93 Maslowljeva hijerarhija potreba 0 533703 3837998 3837985 2026-04-29T12:27:05Z Bosancica by MK 173186 Prevedeno sa wikipedia en 3837998 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Maslow's Hierarchy of Needs Pyramid (original five-level model).png|mini|desno|300px|Dijagram Maslowljeve hijerarhije potreba (originalni model od pet nivoa). Zasnovano na njegovom izvornom radu iz 1943. "Teorija ljudske motivacije" i kasnijim pojašnjenjima.]] '''Maslowljeva hijerarhija potreba''' predstavlja teorijski model ljudskih potreba (odnosno ciljeva) koji motiviraju [[ljudsko ponašanje]], a razvio ga je američki psiholog [[Abraham Maslow]].<ref name="Maslow_1943">{{cite journal |last=Maslow |first=Abraham H. |date=1943 |title=A theory of human motivation |journal=Psychological Review |volume=50 |issue=4 |pages=370–396 |doi=10.1037/h0054346 |hdl=10983/23610 |url=https://psychclassics.yorku.ca/Maslow/motivation.htm |access-date=29. april 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170914175317/http://psychclassics.yorku.ca/Maslow/motivation.htm |archive-date=14. septembar 2017 |language=en}}</ref><ref name="Maslow_1954">{{cite book |last=Maslow |first=Abraham H. |year=1954 |title=Motivation and Personality |location=New York |publisher=Harper & Brothers |isbn=978-0-06-041987-5 |url=https://archive.org/details/motivationperson00masl_0 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Prema Maslowljevoj izvornoj formulaciji, postoji pet grupa [[osnovne potrebe|osnovnih potreba]] koje su međusobno povezane u hijerarhijskom odnosu prioriteta (odnosno relativne snage). Hijerarhija se najčešće prikazuje u obliku piramide, iako sam Maslow nije autor tog danas prepoznatljivog grafičkog prikaza.<ref name="Kaufman_2019">{{cite web |last=Kaufman |first=Scott Barry |date=2019 |title=Who Created Maslow's Iconic Pyramid? |url=https://www.scientificamerican.com/blog/beautiful-minds/who-created-maslows-iconic-pyramid/ |website=Scientific American |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Na njenom dnu nalaze se fiziološke potrebe, koje imaju najveći prioritet, dok se na vrhu nalaze potrebe za [[samoaktualizacija|samoaktualizacijom]]. U svojim kasnijim radovima Maslow je ovoj strukturi dodao i šesti nivo, koji je označio kao ''metapotrebe'', kao i koncept [[metamotivacija|metamotivacije]].<ref name="Maslow_1971">{{cite book |last=Maslow |first=Abraham H. |year=1971 |title=The Farther Reaches of Human Nature |location=New York |publisher=Viking Press |isbn=978-0670308538 |url=https://archive.org/details/fartherreachesof0000masl |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Goble_1971">{{cite book |last=Goble |first=Frank G. |year=1971 |title=The Third Force: The Psychology of Abraham Maslow |location=Richmond, CA |publisher=Maurice Bassett Publishing |isbn=0-671-42174-3 |page=62 |url=https://archive.org/details/3rdforce00fran |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Hijerarhija potreba smatra se jednim od najtrajnijih i najutjecajnijih doprinosa Abrahama Maslowa u području [[psihologija|psihologije]].<ref name="Koltko-Rivera_2006">{{cite journal |last=Koltko-Rivera |first=Mark E. |date=2006 |title=Rediscovering the Later Version of Maslow's Hierarchy of Needs: Self-Transcendence and Opportunities for Theory, Research, and Unification |journal=Review of General Psychology |volume=10 |issue=4 |pages=302–317 |doi=10.1037/1089-2680.10.4.302 |url=https://www.researchgate.net/publication/232510315_Rediscovering_the_Later_Version_of_Maslow's_Hierarchy_of_Needs_Self-Transcendence_and_Opportunities_for_Theory_Research_and_Unification |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Ovaj model i dalje se široko koristi kao teorijski okvir i praktični alat u [[visoko obrazovanje|visokom obrazovanju]],<ref name="Steere_1988">{{cite book |last=Steere |first=Bob F. |year=1988 |title=Becoming an Effective Classroom Manager: A Resource for Teachers |location=Albany, NY |publisher=SUNY Press |isbn=978-0-88706-620-7 |page=21 |url=https://books.google.ba/books?id=S2cwd56VvOMC |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Freitas_2011">{{cite journal |last1=Freitas |first1=Frances Anne |last2=Leonard |first2=Lora J. |date=januar 2011 |title=Maslow's hierarchy of needs and student academic success |journal=Teaching and Learning in Nursing |volume=6 |issue=1 |pages=9–13 |doi=10.1016/j.teln.2010.07.004 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S1557308710000491 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> poslovnom i menadžerskom osposobljavanju,<ref name="BBC_2013">{{cite news |last1=Kremer |first1=William |last2=Hammond |first2=Claudia |date=31. august 2013 |title=Abraham Maslow and the pyramid that beguiled business |url=https://www.bbc.com/news/magazine-23902918 |work=BBC News Magazine |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> istraživanjima u [[sociologija|sociologiji]], [[zdravstvo|zdravstvu]],<ref name="Dames_2021">{{cite book |last=Dames |first=Shannon |year=2021 |title=Root Strength: A Health and Care Professionals Guide to Minimizing Stress and Maximizing Thriving |location=St. Louis, MO |publisher=Elsevier Health Sciences |isbn=978-0-323-77870-1 |url=https://books.google.ba/books?id=BQ1UEAAAQBAJ |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="McEwen_2014">{{cite book |last1=McEwen |first1=Melanie |last2=Wills |first2=Evelyn M. |year=2014 |title=Theoretical Basis for Nursing |edition=4. |location=Philadelphia |publisher=Wolters Kluwer Lippincott Williams & Wilkins |isbn=978-1-4511-9031-1 |url=https://www.minams.edu.pk/cPanel/ebooks/miscellaneous/Theoretical%20Basis%20for%20Nursing%20-%20Melanie%20McEwen.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> [[savjetodavna psihologija|savjetodavnoj psihologiji]]<ref name="Colledge_2002">{{cite book |last=Colledge |first=Ray |year=2002 |title=Mastering Counselling Theory |location=London |publisher=Macmillan Education UK |isbn=978-0-333-92243-9 |doi=10.1007/978-0-230-62957-8 |url=https://link.springer.com/book/10.1007/978-0-230-62957-8 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> i [[socijalni rad|socijalnom radu]].<ref name="Poston_2009">{{cite journal |last=Poston |first=Bob |date=2009 |title=An Exercise in Personal Exploration: Maslow's Hierarchy of Needs |url=https://www.ast.org/pdf/308.pdf |journal=The Surgical Technologist |volume=41 |issue=8 |pages=347–353 |access-date=29. april 2026 |language=en |format=PDF}}</ref> Iako je teorija široko prihvaćena i primjenjivana, bila je predmet brojnih kritika zbog nedostatka konačnih empirijskih dokaza, a njena naučna valjanost i dalje je predmet rasprava.<ref name="Lester_2013">{{cite journal |last=Lester |first=David |date=august 2013 |title=Measuring Maslow's Hierarchy of Needs |journal=Psychological Reports |volume=113 |issue=1 |pages=15–17 |doi=10.2466/02.20.PR0.113x16z1 |pmid=24340796 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.2466/02.20.PR0.113x16z1 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Fallatah_2017">{{cite book |last1=Fallatah |first1=Rodwan Hashim Mohammed |last2=Syed |first2=Jawad |year=2017 |title=Employee Motivation in Saudi Arabia |location=Cham |publisher=Springer International Publishing |isbn=978-3-319-67740-8 |pages=19–59 |doi=10.1007/978-3-319-67741-5_2 |url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-3-319-67741-5_2 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Villarica_2011">{{cite web |last=Villarica |first=Hans |date=17. august 2011 |title=Maslow 2.0: A new and improved recipe for happiness |url=https://www.theatlantic.com/health/archive/2011/08/maslow-20-a-new-and-improved-recipe-for-happiness/243486/ |website=The Atlantic |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Tay_Diener_2011">{{cite journal |last1=Tay |first1=Louis |last2=Diener |first2=Ed |year=2011 |title=Needs and subjective well-being around the world |journal=Journal of Personality and Social Psychology |volume=101 |issue=2 |pages=354–365 |doi=10.1037/a0023779 |url=https://www.apa.org/pubs/journals/releases/psp-101-2-354.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> == Historijski razvoj == Maslow je svoju hijerarhiju potreba predstavio 1943. u radu ''A Theory of Human Motivation'', objavljenom u časopisu ''[[Psychological Review]]''.<ref name="Maslow_1943" /> Teorija predstavlja klasifikacijski model osmišljen da prikaže univerzalne ljudske potrebe, polazeći od najosnovnijih potreba biološkog i društvenog opstanka pa sve do složenijih psiholoških i razvojnih potreba.<ref name="Deckers_2018">{{cite book |last=Deckers |first=Lambert |year=2018 |title=Motivation: Biological, Psychological, and Environmental |edition=5. |location=New York |publisher=Routledge |isbn=978-1-138-03633-8 |url=https://archive.org/details/motivationbiolog0000deck_u4t2 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Hijerarhija je podijeljena na potrebe nedostatka i potrebe rasta, a među temeljnim obilježjima teorije ističu se [[individualizam]] i hijerarhijsko određivanje prioriteta potreba. Prema Maslowljevoj izvornoj formulaciji, postoji pet grupa osnovnih potreba: fiziološke potrebe, potrebe za sigurnošću, potrebe za ljubavlju i pripadanjem, potrebe za poštovanjem i potrebe za [[samoaktualizacija|samoaktualizacijom]]. Ove potrebe nalaze se u hijerarhijskom odnosu prioriteta, pri čemu fiziološke potrebe imaju najveći prioritet. Kada su fiziološke potrebe zadovoljene, javljaju se potrebe za sigurnošću. Nakon relativnog zadovoljenja fizioloških i sigurnosnih potreba, pojavljuje se potreba za ljubavlju i pripadanjem, koja uključuje i davanje i primanje ljubavi. Sljedeći nivo obuhvata potrebe za poštovanjem, dok najviši nivo čini potreba za samoaktualizacijom. Maslow je također uveo pojam [[metamotivacija|metamotivacije]] kako bi opisao motivaciju pojedinaca koji nadilaze osnovne potrebe i teže stalnom ličnom razvoju i usavršavanju.<ref name="Goble_1971" /> Iako se hijerarhija često prikazuje kao jasno odvojeni i uzastopni nivoi potreba, Maslow je naglašavao da zadovoljenje jedne potrebe ne mora biti potpuno prije nego što se pojavi sljedeća. Prema njegovom tumačenju, hijerarhiju je realnije razumjeti kao postepeno smanjenje stepena zadovoljenja potreba pri prelasku na više nivoe motivacije.<ref name="Maslow_1943" /> === Piramida === Maslowljeva hijerarhija [[potreba]] često se prikazuje u obliku piramide, pri čemu se na njenom dnu nalaze najosnovnije ljudske potrebe, dok se na vrhu nalaze potrebe za [[samoaktualizacija|samoaktualizacijom]] i transcendencijom. Međutim, sam Maslow nikada nije izradio piramidalni prikaz svoje hijerarhije potreba.<ref name="Eaton_2012">{{cite web |last=Eaton |first=Sarah Elaine |date=4. august 2012 |title=Maslow's Hierarchy of Needs: Is the Pyramid a Hoax? |url=https://drsaraheaton.com/2012/08/04/maslows-hierarchy-of-needs/ |website=Learning, Teaching, and Leadership |access-date=29. april 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200522000000/https://drsaraheaton.com/2012/08/04/maslows-hierarchy-of-needs/ |archive-date=22. maj 2020 |language=en}}</ref><ref name="Kaufman_2019" /><ref name="Bridgman_2019">{{cite journal |last1=Bridgman |first1=Todd |last2=Cummings |first2=Stephen |last3=Ballard |first3=John |date=mart 2019 |title=Who Built Maslow's Pyramid? A History of the Creation of Management Studies' Most Famous Symbol and Its Implications for Management Education |journal=Academy of Management Learning & Education |volume=18 |issue=1 |pages=81–98 |doi=10.5465/amle.2017.0351 |url=https://journals.aom.org/doi/10.5465/amle.2017.0351 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Prvi poznati prikaz ove danas široko rasprostranjene piramide izradio je američki savjetodavni psiholog Charles McDermid. U članku objavljenom u časopisu ''Business Horizons'', McDermid je tvrdio da Maslowljeva teorija motivacije pruža bolje razumijevanje dinamike ljudskog ponašanja nego klasične ekonomske teorije, opisujući hijerarhiju potreba kao piramidu sastavljenu od pet nivoa.<ref name="McDermid_1960">{{cite journal |last=McDermid |first=Charles D. |year=1960 |title=How Money motivates Men |journal=Business Horizons |volume=3 |issue=4 |pages=93–100 |doi=10.1016/S0007-6813(60)80034-1 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0007681360800341 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Četiri najniža nivoa piramide obuhvataju ono što je Maslow nazivao ''potrebama nedostatka'' (''d-needs''). U njih spadaju potrebe za poštovanjem, prijateljstvom i ljubavlju, sigurnošću i fiziološke potrebe. Ako ove potrebe nisu zadovoljene, pojedinac može osjećati napetost, tjeskobu ili psihološku nelagodu, čak i kada izostaju neposredne fizičke posljedice. Prema ovoj teoriji, upravo osjećaj uskraćenosti predstavlja pokretač motivacije, jer podstiče pojedinca da zadovolji potrebe koje mu nedostaju.<ref name="McLeod_2025">{{cite web |last=McLeod |first=Saul |date=mart 2025 |title=Maslow's Hierarchy of Needs |url=https://www.simplypsychology.org/maslow.html |website=Simply Psychology |doi=10.5281/zenodo.15240897 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Maslow je naglašavao da ljudska motivacija nije strogo linearna. Budući da je ljudski mozak složen sistem u kojem se istovremeno odvijaju brojni paralelni procesi, različite motivacije iz više nivoa hijerarhije mogu biti prisutne u isto vrijeme.<ref name="Maslow_1954" /> Umjesto tvrdnje da se osoba u određenom trenutku usmjerava isključivo na jednu potrebu, Maslow je isticao da određena potreba u datom trenutku ''dominira'' ponašanjem pojedinca. Time je priznao mogućnost istovremenog djelovanja različitih motivacijskih nivoa, ali je u svojoj teoriji nastojao identifikovati osnovne tipove motivacije i njihov uobičajeni redoslijed zadovoljavanja.<ref name="Kurt_2020">{{cite web |last=Kurt |first=Serhat |date=2020 |title=Maslow's Hierarchy of Needs in Education |url=https://educationlibrary.org/maslows-hierarchy-of-needs-in-education/ |website=Education Library |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Pored antropoloških istraživanja, Maslow je u razvoju svoje teorije koristio i podatke iz posmatranja životinja, posebno majmuna, analizirajući obrasce ponašanja koji ukazuju na prioritizaciju potreba u skladu s individualnim okolnostima.<ref name="Poston_2009" /> === Alternativni prikazi hijerarhije === [[File:Dynamic hierarchy of needs - Maslow.svg|thumb|300px|right|Alternativni prikaz hijerarhije potreba s preklapajućim potrebama|alt=Dijagram koji prikazuje kako se različiti nivoi potreba preklapaju i razvijaju simultano, umjesto kao strogo odvojene stepenice piramide.]] Pored široko rasprostranjenog prikaza hijerarhije potreba u obliku piramide, razvijen je i niz alternativnih shematskih prikaza ovog modela. Jedan od ranijih takvih prikaza, objavljen 1962., predstavlja hijerarhiju kao dinamičan sistem u kojem se različiti nivoi potreba pojavljuju u obliku ″valova″ koji se međusobno preklapaju.<ref name="Krech_1962">{{cite book |last1=Krech |first1=David |last2=Crutchfield |first2=Richard S. |last3=Ballachey |first3=Egerton L. |year=1962 |title=Individual in Society: A Textbook of Social Psychology |location=New York |publisher=McGraw-Hill |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.199566 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Prema tom prikazu, vrhunac jednog dominantnog skupa potreba mora biti dosegnut prije nego što naredni, viši nivo potreba počne preuzimati dominantnu motivacijsku ulogu. Drugi shematski prikazi hijerarhije koriste preklapajuće trouglove kako bi ilustrirali međusobnu povezanost i interakciju različitih potreba. Jedna od savremenijih reinterpretacija predlaže model u kojem se [[samoaktualizacija]] više ne nalazi na privilegovanom vrhu hijerarhije, već se posmatra kao dio potreba povezanih sa statusom (poštovanjem) i motivima vezanim za partnerske odnose i reprodukciju unutar novog teorijskog okvira.<ref name="Kenrick_2010">{{cite journal |last1=Kenrick |first1=Douglas T. |last2=Griskevicius |first2=Vladas |last3=Neuberg |first3=Steven L. |last4=Schaller |first4=Mark |date=maj 2010 |title=Renovating the pyramid of needs: Contemporary extensions built upon ancient foundations |journal=Perspectives on Psychological Science |volume=5 |issue=3 |pages=292–314 |doi=10.1177/1745691610369469 |pmid=21874133 |pmc=3161123 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3161123/ |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> == Potrebe == === Fiziološke potrebe === Fiziološke potrebe predstavljaju osnovu Maslowljeve hijerarhije potreba. One obuhvataju biološke uslove neophodne za opstanak čovjeka i čine osnovni nivo ljudske motivacije. Prema Maslowljevoj teoriji, pojedinac je prvenstveno usmjeren na zadovoljenje fizioloških potreba prije nego što može težiti višim nivoima psihološkog ispunjenja.<ref name="Maslow_1943" /> To znači da, ukoliko osoba nije u stanju zadovoljiti osnovne fiziološke potrebe, njena motivacija za sigurnošću, pripadanjem, poštovanjem ili [[samoaktualizacija|samoaktualizacijom]] ostaje potisnuta. Fiziološke potrebe uključuju [[zrak]], [[voda|vodu]], [[hrana|hranu]], toplotu, odjeću, [[reprodukcija|reprodukciju]], [[sklonište]] i [[san]].<ref name="McLeod_2025" /> Većina ovih potreba mora biti zadovoljena kako bi ljudsko tijelo održavalo stanje [[homeostaza|homeostaze]], odnosno unutrašnje fiziološke ravnoteže. Na primjer, potreba za zrakom ima neposredni prioritet nad potrebama višeg nivoa, kao što su društvena pripadnost ili samopoštovanje. Fiziološke potrebe smatraju se osnovnim preduslovom za održavanje života i normalno funkcionisanje organizma.<ref name="Poston_2009" /> === Potrebe za sigurnošću === Nakon što su fiziološke potrebe u dovoljnoj mjeri zadovoljene, potrebe za sigurnošću postaju dominantan motivacijski faktor u ljudskom ponašanju. Ove potrebe odnose se na zaštitu od fizičkih, emocionalnih i ekonomskih prijetnji. U situacijama poput rata, prirodnih katastrofa, [[nasilje u porodici|porodičnog nasilja]], [[zlostavljanje djece|zlostavljanja djece]] ili ekonomskih kriza, potreba za sigurnošću postaje posebno izražena. Potrebe za sigurnošću mogu se ispoljavati kroz težnju ka stabilnom zaposlenju, pravnoj zaštiti, finansijskoj sigurnosti, zdravstvenoj zaštiti i sigurnom životnom okruženju. Ovaj nivo potreba naročito je izražen kod djece, koja imaju veću potrebu za osjećajem sigurnosti i predvidivosti, posebno djeca s invaliditetom ili posebnim potrebama.<ref name="Dodge_2002">{{cite book |last1=Dodge |first1=Diane Trister |last2=Colker |first2=Laura J. |last3=Heroman |first3=Cate |year=2002 |title=The Creative Curriculum for Preschool |edition=4. |location=Washington, DC |publisher=Teaching Strategies |isbn=978-1879537439 |url=https://web.archive.org/web/20200110075759/http://fanconij.faculty.mjc.edu/Theoriest.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> I kod odraslih ove potrebe imaju značajnu ulogu, posebno u kontekstu ekonomske stabilnosti i zaštite zdravlja.<ref name="Poston_2009" /> Ukoliko osoba ne osjeća sigurnost u svom okruženju, nastojat će najprije zadovoljiti ovu potrebu prije nego što se usmjeri na potrebe višeg nivoa. Stabilnost i sigurnost omogućavaju ponovno uspostavljanje psihološke i fiziološke ravnoteže, odnosno homeostaze. Potrebe za sigurnošću uključuju: * [[zdravlje]] * [[lična sigurnost]] * [[emocionalna sigurnost]] * [[finansijska sigurnost]] === Potrebe za ljubavlju i društvenom pripadnošću === Nakon zadovoljenja fizioloških potreba i potreba za sigurnošću, treći nivo u Maslowljevoj hijerarhiji odnosi se na međuljudske potrebe i osjećaj [[pripadnost|pripadnosti]]. Prema Maslowu, ljudi imaju izraženu potrebu za prihvatanjem, povezanošću i pripadanjem društvenim grupama, bez obzira na njihovu veličinu.<ref name="McLeod_2025" /> Pripadnost podrazumijeva osjećaj povezanosti s drugima, kao i iskustvo prihvatanja, poštovanja i ljubavi.<ref name="Dodge_2002" /> Društvene grupe koje zadovoljavaju ovu potrebu mogu biti velike ili male. Veće grupe uključuju profesionalne organizacije, vjerske zajednice, sportske timove, radne kolektive ili različite društvene zajednice, dok manje grupe obuhvataju porodicu, intimne partnere, bliske prijatelje, mentore i povjerljive osobe. Prema Maslowu, čovjek ima potrebu da voli i bude voljen, kako u romantičnim tako i u neromantičnim odnosima.<ref name="Maslow_1943" /> U nedostatku ljubavi, prihvatanja i osjećaja pripadnosti, pojedinac može biti podložniji [[usamljenost|usamljenosti]], [[socijalna anksioznost|socijalnoj anksioznosti]] i [[klinička depresija|kliničkoj depresiji]]. Ova potreba posebno je izražena u [[djetinjstvo|djetinjstvu]], kada može imati prednost čak i nad potrebom za sigurnošću, što se može uočiti kod djece koja ostaju vezana za roditelje uprkos iskustvu zlostavljanja ili zanemarivanja. Nedostatak emocionalne podrške, [[zanemarivanje djece|zanemarivanje]], odbacivanje ili društvena izolacija mogu negativno utjecati na sposobnost pojedinca da razvije i održava značajne [[međuljudski odnosi|međuljudske odnose]]. Istraživanja pokazuju da nezadovoljene osnovne potrebe mogu imati značajan utjecaj na [[mentalno zdravlje]], posebno tokom [[Adolescencija|adolescencije]]. Dugotrajni finansijski stres u porodici povezan je s većom učestalošću depresivnih simptoma kod mladih, ne samo zbog otežanog zadovoljavanja osnovnih potreba, već i zbog narušavanja odnosa između roditelja i djece uslijed povećanog stresa i smanjene međusobne interakcije.<ref name="Crandall_2020">{{cite journal |last1=Crandall |first1=Aliceann |last2=Powell |first2=Elizabeth A. |last3=Bradford |first3=Grace C. |last4=Bean |first4=Roy A. |date=februar 2020 |title=Maslow’s Hierarchy of Needs as a Framework for Understanding Adolescent Depressive Symptoms Over Time |journal=Journal of Child and Family Studies |volume=29 |issue=4 |doi=10.1007/s10826-019-01577-4 |url=https://www.researchgate.net/publication/335997822_Maslow's_Hierarchy_of_Needs_as_a_Framework_for_Understanding_Adolescent_Depressive_Symptoms_Over_Time |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Potrebe za ljubavlju i društvenom pripadnošću uključuju: * [[porodica]] * [[prijateljstvo]] * [[intimnost]] * [[povjerenje]] * [[prihvatanje]] * davanje i primanje ljubavi i emocionalne podrške U određenim okolnostima, potreba za pripadanjem može nadjačati čak i fiziološke potrebe ili potrebe za sigurnošću, naročito pod snažnim utjecajem vršnjačkog pritiska.<ref name="Kenrick_2010" /> === Potrebe za poštovanjem === Potrebe za poštovanjem odnose se na osjećaj vlastite vrijednosti, samopoštovanja i priznanja od strane drugih.<ref name="Dodge_2002" /> Prema Maslowu, većina ljudi ima potrebu za stabilnim osjećajem poštovanja koji je zasnovan na stvarnim sposobnostima, postignućima i kompetencijama. Maslow razlikuje dva nivoa potreba za poštovanjem. Niži nivo odnosi se na potrebu za poštovanjem i priznanjem od drugih, što uključuje težnju za statusom, ugledom, slavom, prestižem i pažnjom. Viši nivo odnosi se na samopoštovanje i uključuje osjećaj snage, kompetentnosti, ovladavanja vlastitim sposobnostima, [[samopouzdanje|samopouzdanje]], nezavisnost i sloboda.<ref name="Deckers_2018" /> Maslow je naglašavao da ovi nivoi nisu strogo odvojeni, nego međusobno povezani i isprepleteni.<ref name="Maslow_1954" /> Osjećaj poštovanja razvija se kroz svakodnevna iskustva koja pojedincu omogućavaju učenje, samootkrivanje i potvrđivanje vlastitih sposobnosti. Ovo je posebno važno u djetinjstvu, kada pozitivna iskustva i uspješno savladavanje zadataka doprinose razvoju osjećaja kompetentnosti i vlastite vrijednosti.<ref name="Dodge_2002" /> Uloga roditelja i nastavnika u tom procesu ogleda se u stvaranju podržavajućeg okruženja koje djeci omogućava razvoj samopoštovanja i osjećaja lične sposobnosti. Maslow je također smatrao da je potreba za poštovanjem i reputacijom kod djece često izraženija i prethodi razvoju stabilnog samopoštovanja.<ref name="McLeod_2025" /> === Kognitivne potrebe === Pored osnovnih pet nivoa hijerarhije potreba, pojedini autori ukazuju da se Maslowljev model može proširiti dodatnim kategorijama, među kojima su kognitivne i estetske potrebe.<ref name="Maslow_1954" /> Kognitivne potrebe odnose se na težnju za razumijevanjem, znanjem, informacijama, smislom i istraživanjem svijeta. One uključuju [[radoznalost]], potragu za značenjem i potrebu za učenjem.<ref name="McLeod_2025" /> Iz obrazovne perspektive, Maslow je smatrao da čovjek treba razvijati unutrašnju motivaciju za obrazovanjem i stjecanjem znanja. Kognitivne potrebe obuhvataju i [[kreativnost]], predviđanje, radoznalost i potragu za smislom. Pojedinci koji uživaju u aktivnostima koje zahtijevaju promišljanje, analizu i rješavanje problema obično imaju izraženiju potrebu za spoznajom, dok osobe s manjom motivacijom za takve aktivnosti pokazuju niži nivo kognitivne angažiranosti.<ref name="iResearchNet_NFC">{{cite web |title=Need for Cognition |url=https://psychology.iresearchnet.com/social-psychology/personality/need-for-cognition/ |website=Psychology iResearchNet |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> === Estetske potrebe === Nakon zadovoljenja kognitivnih potreba, prema proširenim interpretacijama Maslowljeve hijerarhije, slijede estetske potrebe. One se odnose na težnju pojedinca da unese ljepotu, sklad i uređenost u vlastiti život i neposredno okruženje. To uključuje sposobnost prepoznavanja i uvažavanja ljepote u svakodnevnom svijetu i prirodnom okruženju.<ref name="McLeod_2025" /> Prema Maslowljevim teorijskim postavkama, napredovanje prema [[samoaktualizacija|samoaktualizaciji]] podrazumijeva i potrebu za estetski ugodnim iskustvima, novim doživljajima i vizuelnim skladom. Ova potreba može se ispoljiti kroz oblikovanje prijatnog životnog prostora, razvijanje ličnog stila, umjetničko izražavanje ili aktivno povezivanje s prirodom.<ref name="McLeod_2025" /> Maslow je smatrao da estetske potrebe omogućavaju dublje povezivanje s okruženjem i doprinose osjećaju unutrašnjeg sklada i cjelovitosti. U širem smislu, one uključuju i brigu o vlastitom izgledu, ličnom izražavanju i načinu predstavljanja sebe u društvenom okruženju.<ref name="McLeod_2025" /> === Samoaktualizacija === Maslow je samoaktualizaciju sažeo u poznatoj tvrdnji: ″Ono što čovjek može biti, to mora postati.″<ref name="Maslow_1954" /> Ova ideja predstavlja temelj potrebe za samoaktualizacijom, koja označava ostvarenje punog ljudskog potencijala. Samoaktualizacija se odnosi na težnju pojedinca da razvije i ostvari svoje sposobnosti u najvećoj mogućoj mjeri. Maslow ju opisuje kao želju da osoba postane ono što je sposobna postati i da ostvari svoje najviše mogućnosti.<ref name="Maslow_1954" /> To može uključivati različite životne ciljeve, kao što su uspješno roditeljstvo, sportska postignuća, umjetničko stvaralaštvo ili inovacije.<ref name="Maslow_1954" /> Za ostvarenje samoaktualizacije potrebno je prethodno zadovoljiti i integrirati potrebe nižih nivoa hijerarhije. U motivacijskom smislu, samoaktualizacija predstavlja krajnji cilj kojem pojedinac teži, dok prethodni nivoi potreba čine razvojni put koji omogućava njegovo ostvarenje.<ref name="Deckers_2018" /> Potrebe povezane sa samoaktualizacijom uključuju: * uspostavljanje i razvoj partnerskih odnosa * roditeljstvo * korištenje i razvijanje talenata i sposobnosti * ostvarivanje ličnih ciljeva === Potrebe za transcendencijom === U svojim kasnijim radovima Maslow je proširio vrh hijerarhije potreba uključivanjem samotranscendencije, odnosno potreba za transcendencijom. Ovaj nivo nadilazi samoaktualizaciju i odnosi se na težnju pojedinca da prevaziđe vlastite granice i usmjeri se prema nečemu što nadmašuje lični interes, poput [[altruizam|altruizma]], duhovnosti ili služenja višim vrijednostima.<ref name="Maslow_1971" /> Za razliku od drugih potreba, potrebe za transcendencijom mogu biti zadovoljavane na različitim nivoima ljudskog iskustva. Njihovo ispunjenje povezano je s osjećajem cjelovitosti, unutrašnje povezanosti i dubljeg smisla postojanja.<ref name="Gautam_2007">{{cite web |last=Gautam |first=Sandeep |date=2007 |title=Maslow's eight basic needs and the eight stage developmental model |url=https://the-mouse-trap.com/2007/12/14/maslows-eight-basic-needs-and-the-eight-stage-devlopmental-model/ |website=The Mouse Trap |access-date=29. april 2026}}</ref> U kasnijem periodu svog rada Maslow je kritički preispitivao vlastiti koncept samoaktualizacije, smatrajući da najviši nivo ljudskog razvoja nije ograničen samo na ostvarenje vlastitih potencijala, već uključuje i sposobnost nadilaženja sebe kroz povezivanje s univerzalnim vrijednostima i širim egzistencijalnim ciljevima.<ref name="Maslow_1991">{{cite journal |last=Maslow |first=Abraham H. |date=1991 |title=Critique of Self‐Actualization Theory |journal=The Journal of Humanistic Education and Development |volume=29 |issue=3 |pages=103–108 |doi=10.1002/j.2164-4683.1991.tb00010.x |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/j.2164-4683.1991.tb00010.x |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Maslow_1969">{{cite journal |last=Maslow |first=Abraham H. |date=1969 |title=The farther reaches of human nature |journal=Journal of Transpersonal Psychology |volume=1 |issue=1 |pages=1–9 |url=https://www.humanpotentialcenter.org/Forms/FartherReaches.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Maslow je smatrao da se najpotpunije ostvarenje čovjeka može pronaći u posvećenosti ciljevima koji prevazilaze lične interese, kao što su pomaganje drugima, duhovna iskustva ili traganje za univerzalnim smislom. Ovu težnju povezivao je sa željom za dosezanjem beskonačnog i univerzalnog iskustva ljudskog postojanja.<ref name="Garcia_Romeu_2010">{{cite journal |last=Garcia-Romeu |first=Albert |year=2010 |title=Self-transcendence as a measurable transpersonal construct |journal=Journal of Transpersonal Psychology |volume=42 |issue=1 |pages=26–47 |url=http://www.atpweb.org/jtparchive/trps-42-10-01-026.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Prema Maslowu, transcendencija predstavlja najšire i najobuhvatnije nivoe ljudske svijesti, ponašanja i odnosa prema sebi, drugim ljudima, prirodi i [[kosmos]]u, pri čemu ti odnosi imaju vrijednost sami po sebi, a ne samo kao sredstvo za postizanje drugih ciljeva.<ref name="Maslow_1971" /> Maslow je također zastupao stav da duhovne vrijednosti imaju prirodno mjesto u ljudskom iskustvu i da ne pripadaju isključivo institucionalnim religijama, već mogu biti predmet naučnog proučavanja u okviru proširenog razumijevanja ljudske prirode.<ref name="Maslow_1964">{{cite book |last=Maslow |first=Abraham H. |year=1964 |title=Religions, Values, and Peak-experiences |location=Columbus |publisher=Ohio State University Press |url=https://books.google.com/books?id=2LwVtgEACAAJ |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> == Kritike == === Utjecaj filozofije Blackfoota === Maslowljeva rana antropološka istraživanja iz 1938. uključivala su terenski rad među pripadnicima naroda Blackfoot ([[Engleski jezik|eng.]] ''Blackfoot people''), odnosno zajednice siksiškog naroda u južnoj Alberti u [[Kanada|Kanadi]]. Na osnovu svojih opažanja njihovog društvenog života, koji je opisivao kao miran, kooperativan i zasnovan na međusobnoj povezanosti, Maslow je zaključio da su ljudska destruktivnost i agresivnost u velikoj mjeri kulturno uslovljene pojave, te vjerovatno sekundarna reakcija na frustraciju ili ugroženost osnovnih ljudskih potreba.<ref name="Maslow_1954" /> Kasniji autori ukazivali su na mogućnost da je Maslowljeva hijerarhija potreba djelimično oblikovana pod utjecajem filozofskih i društvenih vrijednosti naroda Blackfoot, iako Maslow to nije izričito priznao u svojim teorijskim radovima.<ref name="Coon_2006">{{cite book |last=Coon |first=Deborah J. |year=2006 |title=Abraham H. Maslow: Reconnaissance for Eupsychia |editor1-last=Dewsbury |editor1-first=Donald A. |editor2-last=Benjamin Jr. |editor2-first=Ludy T. |editor3-last=Wertheimer |editor3-first=Michael |title=Portraits of Pioneers in Psychology, Vol. 6 |location=Washington, D.C. & Mahwah, N.J. |publisher=American Psychological Association and Lawrence Erlbaum Associates |pages=255–273 |isbn=978-1-59147-417-3 |language=en}}</ref><ref name="Brown_2014">{{cite book |last=Brown |first=Sidney Stone |year=2014 |title=Transformation beyond greed: Native self-actualization |location=North Charleston |publisher=CreateSpace / Sidney Stone Brown |isbn=978-1494883492 |url=https://search.worldcat.org/title/Transformation-beyond-greed-:-native-self-actualization/oclc/1079925951 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Prema [[Scott Barry Kaufman|Kaufmanu]], iako je Maslow nesumnjivo mnogo naučio iz kontakta s Blackfoot zajednicom, nema jasnih dokaza da je njihove ideje neposredno preuzeo u formulisanju hijerarhije potreba.<ref name="Kaufman_2019" /> S druge strane, pojedine starješine i savremeni istraživači iz Blackfoot zajednice isticali su da Maslow nije u potpunosti razumio njihovu filozofsku tradiciju. Prema njihovom tumačenju, problem nije u tome što je hijerarhija potreba ″pogrešno postavljena″, nego u tome što zanemaruje kružnu i međusobno povezanu prirodu ljudskih odnosa i potreba, koja je osnov društvene organizacije u filozofiji siksiškog naroda.<ref name="Bear_Chief_2022">{{cite journal |last1=Bear Chief |first1=Oom Kapisi |last2=Choate |first2=Peter |last3=Lindstrom |first3=Gabrielle |date=2022 |title=Reconsidering Maslow and the hierarchy of needs from a First Nations’ perspective |journal=Aotearoa New Zealand Social Work |volume=34 |issue=2 |pages=30–41 |doi=10.11157/anzswj-vol34iss2id959 |url=https://anzswjournal.nz/anzsw/article/view/959 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> === Samoaktualizirajuće osobe === U svojim istraživanjima [[samoaktualizacija|samoaktualizacije]], Maslow je proučavao živote i osobine istaknutih historijskih i savremenih ličnosti, među kojima su bili [[Albert Einstein]], [[Jane Addams]], [[Eleanor Roosevelt]] i [[Baruch Spinoza]], umjesto osoba s izraženim psihološkim poremećajima ili neurozama. Smatrao je da proučavanje psihološki zdravih i funkcionalnih pojedinaca omogućava bolje razumijevanje ljudskog potencijala i razvoja ličnosti.<ref name="Mittelman_1991">{{cite journal |last=Mittelman |first=Willard |date=januar 1991 |title=Maslow's Study of Self-Actualization: A Reinterpretation |journal=Journal of Humanistic Psychology |volume=31 |issue=1 |pages=114–135 |doi=10.1177/0022167891311010 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0022167891311010 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Maslow_1954" /> === Rangiranje potreba === U pregledu istraživanja iz 1976., autori Wahba i Bridwell zaključili su da dostupni empirijski podaci ne pružaju dovoljno dosljedne potvrde za precizno hijerarhijsko rangiranje potreba kako ih je Maslow opisao, niti za postojanje strogo definisanog redoslijeda njihovog zadovoljavanja.<ref name="Wahba_1976">{{cite journal |last1=Wahba |first1=Mahmoud A. |last2=Bridwell |first2=Lawrence G. |date=1976 |title=Maslow reconsidered: A review of research on the need hierarchy theory |journal=Organizational Behavior and Human Performance |volume=15 |issue=2 |pages=212–240 |doi=10.1016/0030-5073(76)90038-6 |url=https://larrybridwell.com/Maslo.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Godine 1984. [[Geert Hofstede]] kritikovao je univerzalnost hijerarhije potreba, navodeći da model ne uzima u obzir kulturne razlike u razumijevanju motivacije i kvaliteta života.<ref name="Hofstede_1984">{{cite journal |last=Hofstede |first=Geert |date=1984 |title=The cultural relativity of the quality of life concept |journal=Academy of Management Review |volume=9 |issue=3 |pages=389–398 |doi=10.5465/amr.1984.4279653 |url=https://web.archive.org/web/20141112000247/http://myweb.usf.edu/~jdorio/Articles/The%20cultural%20relativity%20of%20the%20quality%20of%20life%20concept.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Kasnija istraživanja ukazivala su na razlike između [[individualizam|individualističkih]] i [[kolektivizam|kolektivističkih]] društava, pri čemu se u individualističkim kulturama veći značaj pridaje ličnom razvoju i samoaktualizaciji, dok kolektivističke kulture veću važnost daju pripadanju zajednici i društvenoj povezanosti.<ref name="Cianci_2003">{{cite journal |last1=Cianci |first1=R. |last2=Gambrel |first2=P. A. |year=2003 |title=Maslow's hierarchy of needs: Does it apply in a collectivist culture? |journal=Journal of Applied Management and Entrepreneurship |volume=8 |issue=2 |pages=143–161 |url=https://groups.google.com/group/nsu-mgt-502-fall-2010/attach/1773196ca5b27177/article.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Pojedini autori također su kritikovali teoriju zbog nedovoljnog razmatranja odnosa između kulturnih obrazaca i duhovnih potreba pojedinca.<ref name="Bouzenita_2016">{{cite journal |last1=Bouzenita |first1=Anke Iman |last2=Boulanouar |first2=Aisha Wood |date=2016 |title=Maslow's hierarchy of needs: An Islamic critique |journal=Intellectual Discourse |volume=24 |issue=1 |pages=59–81 |url=https://www.researchgate.net/publication/305552656_Maslow's_hierarchy_of_needs_An_Islamic_critique |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> ==== Rangiranje seksualnih potreba ==== Položaj i značaj [[seksualnost|seksualnosti]] unutar Maslowove hijerarhije potreba bili su predmet kritike. U originalnoj formulaciji Maslow je seksualne potrebe svrstao među [[fiziološke potrebe]], zajedno s potrebama poput hrane, disanja i sna. Pojedini autori smatraju da ovakva klasifikacija ne obuhvata u potpunosti emocionalne, porodične i evolucijske dimenzije seksualnosti, posebno njenu ulogu u formiranju međuljudskih odnosa i društvenih veza. S druge strane, isticano je da se slična primjedba može odnositi i na druge osnovne potrebe, koje također mogu imati šire psihološke i društvene implikacije. Maslow je i sam ukazivao da zadovoljenje seksualnih potreba nije isključivo fiziološko pitanje, već da može biti povezano s višim društvenim motivima, uključujući ljubav, pripadanje i emocionalnu bliskost. Savremena istraživanja također ukazuju da fiziološke potrebe, poput seksualnosti i gladi, mogu biti povezane s motivacijama višeg reda i ne djeluju uvijek izolovano od drugih nivoa hijerarhije.<ref name="Kenrick_2010" /> === Kulturne i individualne varijacije === Iako novija istraživanja ukazuju na postojanje univerzalnih ljudskih potreba, kao i određenih zajedničkih obrazaca u načinu na koji ljudi nastoje zadovoljiti te potrebe, precizna hijerarhijska struktura koju je predložio Maslow ostaje predmet rasprava.<ref name="Villarica_2011" /><ref name="Tay_Diener_2011" /> Jedna od čestih kritika odnosi se na pretpostavku da bi pojedinci sa sličnim životnim okolnostima i društvenim iskustvima, suočeni s istim situacijama, trebali pokazivati slične obrasce prioritizacije potreba. Empirijska opažanja, međutim, pokazuju da ljudsko ponašanje oblikuje složen skup individualnih motivacija, zbog čega nije uvijek moguće predvidjeti odluke isključivo na osnovu Maslowljeve teorije. Podjela na potrebe nižeg reda (fiziološke, sigurnosne i socijalne) i potrebe višeg reda (poštovanje i samoaktualizacija) nije univerzalno potvrđena, te može varirati među kulturama, zavisno od društvenih okolnosti, dostupnosti resursa i individualnih razlika. U istraživanju provedenom 1997., primjenom metode [[faktorska analiza|faktorske analize]], identifikovane su dvije dominantne kategorije potreba među ispitanicima u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] tokom mirnodopskog perioda 1993–1994: potrebe preživljavanja (fiziološke i sigurnosne) i psihološke potrebe (ljubav, samopoštovanje i samoaktualizacija).<ref name="Tang_1997">{{cite journal |last1=Tang |first1=Thomas Li-Ping |last2=West |first2=William B. |year=1997 |title=The importance of human needs during peacetime, retrospective peacetime, and the Persian Gulf War |journal=International Journal of Stress Management |volume=4 |issue=1 |pages=47–62 |doi=10.1007/BF02766072 |url=https://files.eric.ed.gov/fulltext/ED378478.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Tokom retrospektivnog istraživanja provedenog za vrijeme [[Zaljevski rat|Perzijskog zaljevskog rata]], ispitanici u Sjedinjenim Američkim Državama ponovo su pokazali istu dvostepenu strukturu potreba. Nasuprot tome, istraživanja provedena među ispitanicima na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] (u [[Egipat|Egiptu]] i [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]]) pokazala su trostepenu strukturu prioriteta potreba u mirnodopskom kontekstu. Promjene u važnosti i stepenu zadovoljenja potreba tokom ratnog i mirnodopskog perioda pokazale su značajne međukulturne razlike. Kod ispitanika iz SAD-a tokom ratnog perioda potrebe su se diferencirale u tri nivoa: fiziološke potrebe, sigurnosne potrebe i psihološke potrebe. Kod ispitanika sa Bliskog istoka struktura potreba tokom rata promijenila se sa tri na dva nivoa.<ref name="Tang_1997" /><ref name="Tang_Ibrahim_2002">{{cite journal |last1=Tang |first1=Thomas Li-Ping |last2=Ibrahim |first2=A. H. |last3=West |first3=William B. |year=2002 |title=Effects of war-related stress on the satisfaction of human needs: The United States and the Middle East |journal=International Journal of Management Theory and Practices |volume=3 |issue=1 |pages=35–53 |url=https://www.researchgate.net/publication/234118631_Effects_of_war-related_stress_on_the_satisfaction_of_human_needs_The_United_States_and_the_Middle_East |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Istraživanje o redoslijedu potreba u [[Azija|Aziji]] pokazalo je drugačiji obrazac prioritizacije. Potreba za zajedništvom, koja se u Maslowljevoj hijerarhiji povezuje s pripadanjem i smatra potrebom nižeg reda, pokazala se kao najviše rangirana potreba, neposredno ispred samoprihvatanja i ličnog razvoja.<ref name="Monnot_2022">{{cite journal |last1=Monnot |first1=M. J. |last2=Beehr |first2=T. A. |date=mart 2022 |title=The Good Life Versus the "Goods Life": An Investigation of Goal Contents Theory and Employee Subjective Well-Being Across Asian Countries |journal=Journal of Happiness Studies |volume=23 |issue=3 |pages=1241–1266 |doi=10.1007/s10902-021-00447-5 |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s10902-021-00447-5 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Istraživanje iz 1981. analiziralo je razlike u hijerarhiji potreba među različitim dobnim grupama.<ref name="Goebel_1981">{{cite journal |last1=Goebel |first1=Barbara L. |last2=Brown |first2=Dolores R. |year=1981 |title=Age differences in motivation related to Maslow's need hierarchy |journal=Developmental Psychology |volume=17 |issue=6 |pages=809–815 |doi=10.1037/0012-1649.17.6.809 |url=https://psycnet.apa.org/record/1982-04870-001 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Rezultati su pokazali da su djeca izraženije vrednovala fiziološke potrebe, adolescenti potrebe samopoštovanja, mladi odrasli samoaktualizaciju, dok su starije osobe veću važnost pridavale sigurnosti. Autori su zaključili da redoslijed potreba može zavisiti i od životne dobi. Maslowljeva hijerarhija potreba bila je predmet kritike i iz perspektive [[Islam|islamske]] misli, posebno zbog drugačijeg razumijevanja odnosa između materijalnih, duhovnih i društvenih potreba.<ref name="Bouzenita_2016" /> == Reference == {{reflist}} [[Kategorija:Psihologija]] [[Kategorija:Abraham Maslow]] [[Kategorija:Humanistička psihologija]] [[Kategorija:Razvojna psihologija]] [[Kategorija:Pozitivna psihologija]] [[Kategorija:Psihološke teorije]] [[Kategorija:Naučne teorije]] 7noyz8k2teqwkmy20tfbnbisiayk74p 3838019 3837998 2026-04-29T13:45:11Z KWiki 9400 +[[Kategorija:Međuljudski odnosi]]; +[[Kategorija:Organizacijsko ponašanje]]; +[[Kategorija:Lični život]]; +[[Kategorija:Psihološki koncepti]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3838019 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Maslow's Hierarchy of Needs Pyramid (original five-level model).png|mini|desno|300px|Dijagram Maslowljeve hijerarhije potreba (originalni model od pet nivoa). Zasnovano na njegovom izvornom radu iz 1943. "Teorija ljudske motivacije" i kasnijim pojašnjenjima.]] '''Maslowljeva hijerarhija potreba''' predstavlja teorijski model ljudskih potreba (odnosno ciljeva) koji motiviraju [[ljudsko ponašanje]], a razvio ga je američki psiholog [[Abraham Maslow]].<ref name="Maslow_1943">{{cite journal |last=Maslow |first=Abraham H. |date=1943 |title=A theory of human motivation |journal=Psychological Review |volume=50 |issue=4 |pages=370–396 |doi=10.1037/h0054346 |hdl=10983/23610 |url=https://psychclassics.yorku.ca/Maslow/motivation.htm |access-date=29. april 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170914175317/http://psychclassics.yorku.ca/Maslow/motivation.htm |archive-date=14. septembar 2017 |language=en}}</ref><ref name="Maslow_1954">{{cite book |last=Maslow |first=Abraham H. |year=1954 |title=Motivation and Personality |location=New York |publisher=Harper & Brothers |isbn=978-0-06-041987-5 |url=https://archive.org/details/motivationperson00masl_0 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Prema Maslowljevoj izvornoj formulaciji, postoji pet grupa [[osnovne potrebe|osnovnih potreba]] koje su međusobno povezane u hijerarhijskom odnosu prioriteta (odnosno relativne snage). Hijerarhija se najčešće prikazuje u obliku piramide, iako sam Maslow nije autor tog danas prepoznatljivog grafičkog prikaza.<ref name="Kaufman_2019">{{cite web |last=Kaufman |first=Scott Barry |date=2019 |title=Who Created Maslow's Iconic Pyramid? |url=https://www.scientificamerican.com/blog/beautiful-minds/who-created-maslows-iconic-pyramid/ |website=Scientific American |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Na njenom dnu nalaze se fiziološke potrebe, koje imaju najveći prioritet, dok se na vrhu nalaze potrebe za [[samoaktualizacija|samoaktualizacijom]]. U svojim kasnijim radovima Maslow je ovoj strukturi dodao i šesti nivo, koji je označio kao ''metapotrebe'', kao i koncept [[metamotivacija|metamotivacije]].<ref name="Maslow_1971">{{cite book |last=Maslow |first=Abraham H. |year=1971 |title=The Farther Reaches of Human Nature |location=New York |publisher=Viking Press |isbn=978-0670308538 |url=https://archive.org/details/fartherreachesof0000masl |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Goble_1971">{{cite book |last=Goble |first=Frank G. |year=1971 |title=The Third Force: The Psychology of Abraham Maslow |location=Richmond, CA |publisher=Maurice Bassett Publishing |isbn=0-671-42174-3 |page=62 |url=https://archive.org/details/3rdforce00fran |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Hijerarhija potreba smatra se jednim od najtrajnijih i najutjecajnijih doprinosa Abrahama Maslowa u području [[psihologija|psihologije]].<ref name="Koltko-Rivera_2006">{{cite journal |last=Koltko-Rivera |first=Mark E. |date=2006 |title=Rediscovering the Later Version of Maslow's Hierarchy of Needs: Self-Transcendence and Opportunities for Theory, Research, and Unification |journal=Review of General Psychology |volume=10 |issue=4 |pages=302–317 |doi=10.1037/1089-2680.10.4.302 |url=https://www.researchgate.net/publication/232510315_Rediscovering_the_Later_Version_of_Maslow's_Hierarchy_of_Needs_Self-Transcendence_and_Opportunities_for_Theory_Research_and_Unification |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Ovaj model i dalje se široko koristi kao teorijski okvir i praktični alat u [[visoko obrazovanje|visokom obrazovanju]],<ref name="Steere_1988">{{cite book |last=Steere |first=Bob F. |year=1988 |title=Becoming an Effective Classroom Manager: A Resource for Teachers |location=Albany, NY |publisher=SUNY Press |isbn=978-0-88706-620-7 |page=21 |url=https://books.google.ba/books?id=S2cwd56VvOMC |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Freitas_2011">{{cite journal |last1=Freitas |first1=Frances Anne |last2=Leonard |first2=Lora J. |date=januar 2011 |title=Maslow's hierarchy of needs and student academic success |journal=Teaching and Learning in Nursing |volume=6 |issue=1 |pages=9–13 |doi=10.1016/j.teln.2010.07.004 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S1557308710000491 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> poslovnom i menadžerskom osposobljavanju,<ref name="BBC_2013">{{cite news |last1=Kremer |first1=William |last2=Hammond |first2=Claudia |date=31. august 2013 |title=Abraham Maslow and the pyramid that beguiled business |url=https://www.bbc.com/news/magazine-23902918 |work=BBC News Magazine |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> istraživanjima u [[sociologija|sociologiji]], [[zdravstvo|zdravstvu]],<ref name="Dames_2021">{{cite book |last=Dames |first=Shannon |year=2021 |title=Root Strength: A Health and Care Professionals Guide to Minimizing Stress and Maximizing Thriving |location=St. Louis, MO |publisher=Elsevier Health Sciences |isbn=978-0-323-77870-1 |url=https://books.google.ba/books?id=BQ1UEAAAQBAJ |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="McEwen_2014">{{cite book |last1=McEwen |first1=Melanie |last2=Wills |first2=Evelyn M. |year=2014 |title=Theoretical Basis for Nursing |edition=4. |location=Philadelphia |publisher=Wolters Kluwer Lippincott Williams & Wilkins |isbn=978-1-4511-9031-1 |url=https://www.minams.edu.pk/cPanel/ebooks/miscellaneous/Theoretical%20Basis%20for%20Nursing%20-%20Melanie%20McEwen.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> [[savjetodavna psihologija|savjetodavnoj psihologiji]]<ref name="Colledge_2002">{{cite book |last=Colledge |first=Ray |year=2002 |title=Mastering Counselling Theory |location=London |publisher=Macmillan Education UK |isbn=978-0-333-92243-9 |doi=10.1007/978-0-230-62957-8 |url=https://link.springer.com/book/10.1007/978-0-230-62957-8 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> i [[socijalni rad|socijalnom radu]].<ref name="Poston_2009">{{cite journal |last=Poston |first=Bob |date=2009 |title=An Exercise in Personal Exploration: Maslow's Hierarchy of Needs |url=https://www.ast.org/pdf/308.pdf |journal=The Surgical Technologist |volume=41 |issue=8 |pages=347–353 |access-date=29. april 2026 |language=en |format=PDF}}</ref> Iako je teorija široko prihvaćena i primjenjivana, bila je predmet brojnih kritika zbog nedostatka konačnih empirijskih dokaza, a njena naučna valjanost i dalje je predmet rasprava.<ref name="Lester_2013">{{cite journal |last=Lester |first=David |date=august 2013 |title=Measuring Maslow's Hierarchy of Needs |journal=Psychological Reports |volume=113 |issue=1 |pages=15–17 |doi=10.2466/02.20.PR0.113x16z1 |pmid=24340796 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.2466/02.20.PR0.113x16z1 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Fallatah_2017">{{cite book |last1=Fallatah |first1=Rodwan Hashim Mohammed |last2=Syed |first2=Jawad |year=2017 |title=Employee Motivation in Saudi Arabia |location=Cham |publisher=Springer International Publishing |isbn=978-3-319-67740-8 |pages=19–59 |doi=10.1007/978-3-319-67741-5_2 |url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-3-319-67741-5_2 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Villarica_2011">{{cite web |last=Villarica |first=Hans |date=17. august 2011 |title=Maslow 2.0: A new and improved recipe for happiness |url=https://www.theatlantic.com/health/archive/2011/08/maslow-20-a-new-and-improved-recipe-for-happiness/243486/ |website=The Atlantic |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Tay_Diener_2011">{{cite journal |last1=Tay |first1=Louis |last2=Diener |first2=Ed |year=2011 |title=Needs and subjective well-being around the world |journal=Journal of Personality and Social Psychology |volume=101 |issue=2 |pages=354–365 |doi=10.1037/a0023779 |url=https://www.apa.org/pubs/journals/releases/psp-101-2-354.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> == Historijski razvoj == Maslow je svoju hijerarhiju potreba predstavio 1943. u radu ''A Theory of Human Motivation'', objavljenom u časopisu ''[[Psychological Review]]''.<ref name="Maslow_1943" /> Teorija predstavlja klasifikacijski model osmišljen da prikaže univerzalne ljudske potrebe, polazeći od najosnovnijih potreba biološkog i društvenog opstanka pa sve do složenijih psiholoških i razvojnih potreba.<ref name="Deckers_2018">{{cite book |last=Deckers |first=Lambert |year=2018 |title=Motivation: Biological, Psychological, and Environmental |edition=5. |location=New York |publisher=Routledge |isbn=978-1-138-03633-8 |url=https://archive.org/details/motivationbiolog0000deck_u4t2 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Hijerarhija je podijeljena na potrebe nedostatka i potrebe rasta, a među temeljnim obilježjima teorije ističu se [[individualizam]] i hijerarhijsko određivanje prioriteta potreba. Prema Maslowljevoj izvornoj formulaciji, postoji pet grupa osnovnih potreba: fiziološke potrebe, potrebe za sigurnošću, potrebe za ljubavlju i pripadanjem, potrebe za poštovanjem i potrebe za [[samoaktualizacija|samoaktualizacijom]]. Ove potrebe nalaze se u hijerarhijskom odnosu prioriteta, pri čemu fiziološke potrebe imaju najveći prioritet. Kada su fiziološke potrebe zadovoljene, javljaju se potrebe za sigurnošću. Nakon relativnog zadovoljenja fizioloških i sigurnosnih potreba, pojavljuje se potreba za ljubavlju i pripadanjem, koja uključuje i davanje i primanje ljubavi. Sljedeći nivo obuhvata potrebe za poštovanjem, dok najviši nivo čini potreba za samoaktualizacijom. Maslow je također uveo pojam [[metamotivacija|metamotivacije]] kako bi opisao motivaciju pojedinaca koji nadilaze osnovne potrebe i teže stalnom ličnom razvoju i usavršavanju.<ref name="Goble_1971" /> Iako se hijerarhija često prikazuje kao jasno odvojeni i uzastopni nivoi potreba, Maslow je naglašavao da zadovoljenje jedne potrebe ne mora biti potpuno prije nego što se pojavi sljedeća. Prema njegovom tumačenju, hijerarhiju je realnije razumjeti kao postepeno smanjenje stepena zadovoljenja potreba pri prelasku na više nivoe motivacije.<ref name="Maslow_1943" /> === Piramida === Maslowljeva hijerarhija [[potreba]] često se prikazuje u obliku piramide, pri čemu se na njenom dnu nalaze najosnovnije ljudske potrebe, dok se na vrhu nalaze potrebe za [[samoaktualizacija|samoaktualizacijom]] i transcendencijom. Međutim, sam Maslow nikada nije izradio piramidalni prikaz svoje hijerarhije potreba.<ref name="Eaton_2012">{{cite web |last=Eaton |first=Sarah Elaine |date=4. august 2012 |title=Maslow's Hierarchy of Needs: Is the Pyramid a Hoax? |url=https://drsaraheaton.com/2012/08/04/maslows-hierarchy-of-needs/ |website=Learning, Teaching, and Leadership |access-date=29. april 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200522000000/https://drsaraheaton.com/2012/08/04/maslows-hierarchy-of-needs/ |archive-date=22. maj 2020 |language=en}}</ref><ref name="Kaufman_2019" /><ref name="Bridgman_2019">{{cite journal |last1=Bridgman |first1=Todd |last2=Cummings |first2=Stephen |last3=Ballard |first3=John |date=mart 2019 |title=Who Built Maslow's Pyramid? A History of the Creation of Management Studies' Most Famous Symbol and Its Implications for Management Education |journal=Academy of Management Learning & Education |volume=18 |issue=1 |pages=81–98 |doi=10.5465/amle.2017.0351 |url=https://journals.aom.org/doi/10.5465/amle.2017.0351 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Prvi poznati prikaz ove danas široko rasprostranjene piramide izradio je američki savjetodavni psiholog Charles McDermid. U članku objavljenom u časopisu ''Business Horizons'', McDermid je tvrdio da Maslowljeva teorija motivacije pruža bolje razumijevanje dinamike ljudskog ponašanja nego klasične ekonomske teorije, opisujući hijerarhiju potreba kao piramidu sastavljenu od pet nivoa.<ref name="McDermid_1960">{{cite journal |last=McDermid |first=Charles D. |year=1960 |title=How Money motivates Men |journal=Business Horizons |volume=3 |issue=4 |pages=93–100 |doi=10.1016/S0007-6813(60)80034-1 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0007681360800341 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Četiri najniža nivoa piramide obuhvataju ono što je Maslow nazivao ''potrebama nedostatka'' (''d-needs''). U njih spadaju potrebe za poštovanjem, prijateljstvom i ljubavlju, sigurnošću i fiziološke potrebe. Ako ove potrebe nisu zadovoljene, pojedinac može osjećati napetost, tjeskobu ili psihološku nelagodu, čak i kada izostaju neposredne fizičke posljedice. Prema ovoj teoriji, upravo osjećaj uskraćenosti predstavlja pokretač motivacije, jer podstiče pojedinca da zadovolji potrebe koje mu nedostaju.<ref name="McLeod_2025">{{cite web |last=McLeod |first=Saul |date=mart 2025 |title=Maslow's Hierarchy of Needs |url=https://www.simplypsychology.org/maslow.html |website=Simply Psychology |doi=10.5281/zenodo.15240897 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Maslow je naglašavao da ljudska motivacija nije strogo linearna. Budući da je ljudski mozak složen sistem u kojem se istovremeno odvijaju brojni paralelni procesi, različite motivacije iz više nivoa hijerarhije mogu biti prisutne u isto vrijeme.<ref name="Maslow_1954" /> Umjesto tvrdnje da se osoba u određenom trenutku usmjerava isključivo na jednu potrebu, Maslow je isticao da određena potreba u datom trenutku ''dominira'' ponašanjem pojedinca. Time je priznao mogućnost istovremenog djelovanja različitih motivacijskih nivoa, ali je u svojoj teoriji nastojao identifikovati osnovne tipove motivacije i njihov uobičajeni redoslijed zadovoljavanja.<ref name="Kurt_2020">{{cite web |last=Kurt |first=Serhat |date=2020 |title=Maslow's Hierarchy of Needs in Education |url=https://educationlibrary.org/maslows-hierarchy-of-needs-in-education/ |website=Education Library |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Pored antropoloških istraživanja, Maslow je u razvoju svoje teorije koristio i podatke iz posmatranja životinja, posebno majmuna, analizirajući obrasce ponašanja koji ukazuju na prioritizaciju potreba u skladu s individualnim okolnostima.<ref name="Poston_2009" /> === Alternativni prikazi hijerarhije === [[File:Dynamic hierarchy of needs - Maslow.svg|thumb|300px|right|Alternativni prikaz hijerarhije potreba s preklapajućim potrebama|alt=Dijagram koji prikazuje kako se različiti nivoi potreba preklapaju i razvijaju simultano, umjesto kao strogo odvojene stepenice piramide.]] Pored široko rasprostranjenog prikaza hijerarhije potreba u obliku piramide, razvijen je i niz alternativnih shematskih prikaza ovog modela. Jedan od ranijih takvih prikaza, objavljen 1962., predstavlja hijerarhiju kao dinamičan sistem u kojem se različiti nivoi potreba pojavljuju u obliku ″valova″ koji se međusobno preklapaju.<ref name="Krech_1962">{{cite book |last1=Krech |first1=David |last2=Crutchfield |first2=Richard S. |last3=Ballachey |first3=Egerton L. |year=1962 |title=Individual in Society: A Textbook of Social Psychology |location=New York |publisher=McGraw-Hill |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.199566 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Prema tom prikazu, vrhunac jednog dominantnog skupa potreba mora biti dosegnut prije nego što naredni, viši nivo potreba počne preuzimati dominantnu motivacijsku ulogu. Drugi shematski prikazi hijerarhije koriste preklapajuće trouglove kako bi ilustrirali međusobnu povezanost i interakciju različitih potreba. Jedna od savremenijih reinterpretacija predlaže model u kojem se [[samoaktualizacija]] više ne nalazi na privilegovanom vrhu hijerarhije, već se posmatra kao dio potreba povezanih sa statusom (poštovanjem) i motivima vezanim za partnerske odnose i reprodukciju unutar novog teorijskog okvira.<ref name="Kenrick_2010">{{cite journal |last1=Kenrick |first1=Douglas T. |last2=Griskevicius |first2=Vladas |last3=Neuberg |first3=Steven L. |last4=Schaller |first4=Mark |date=maj 2010 |title=Renovating the pyramid of needs: Contemporary extensions built upon ancient foundations |journal=Perspectives on Psychological Science |volume=5 |issue=3 |pages=292–314 |doi=10.1177/1745691610369469 |pmid=21874133 |pmc=3161123 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3161123/ |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> == Potrebe == === Fiziološke potrebe === Fiziološke potrebe predstavljaju osnovu Maslowljeve hijerarhije potreba. One obuhvataju biološke uslove neophodne za opstanak čovjeka i čine osnovni nivo ljudske motivacije. Prema Maslowljevoj teoriji, pojedinac je prvenstveno usmjeren na zadovoljenje fizioloških potreba prije nego što može težiti višim nivoima psihološkog ispunjenja.<ref name="Maslow_1943" /> To znači da, ukoliko osoba nije u stanju zadovoljiti osnovne fiziološke potrebe, njena motivacija za sigurnošću, pripadanjem, poštovanjem ili [[samoaktualizacija|samoaktualizacijom]] ostaje potisnuta. Fiziološke potrebe uključuju [[zrak]], [[voda|vodu]], [[hrana|hranu]], toplotu, odjeću, [[reprodukcija|reprodukciju]], [[sklonište]] i [[san]].<ref name="McLeod_2025" /> Većina ovih potreba mora biti zadovoljena kako bi ljudsko tijelo održavalo stanje [[homeostaza|homeostaze]], odnosno unutrašnje fiziološke ravnoteže. Na primjer, potreba za zrakom ima neposredni prioritet nad potrebama višeg nivoa, kao što su društvena pripadnost ili samopoštovanje. Fiziološke potrebe smatraju se osnovnim preduslovom za održavanje života i normalno funkcionisanje organizma.<ref name="Poston_2009" /> === Potrebe za sigurnošću === Nakon što su fiziološke potrebe u dovoljnoj mjeri zadovoljene, potrebe za sigurnošću postaju dominantan motivacijski faktor u ljudskom ponašanju. Ove potrebe odnose se na zaštitu od fizičkih, emocionalnih i ekonomskih prijetnji. U situacijama poput rata, prirodnih katastrofa, [[nasilje u porodici|porodičnog nasilja]], [[zlostavljanje djece|zlostavljanja djece]] ili ekonomskih kriza, potreba za sigurnošću postaje posebno izražena. Potrebe za sigurnošću mogu se ispoljavati kroz težnju ka stabilnom zaposlenju, pravnoj zaštiti, finansijskoj sigurnosti, zdravstvenoj zaštiti i sigurnom životnom okruženju. Ovaj nivo potreba naročito je izražen kod djece, koja imaju veću potrebu za osjećajem sigurnosti i predvidivosti, posebno djeca s invaliditetom ili posebnim potrebama.<ref name="Dodge_2002">{{cite book |last1=Dodge |first1=Diane Trister |last2=Colker |first2=Laura J. |last3=Heroman |first3=Cate |year=2002 |title=The Creative Curriculum for Preschool |edition=4. |location=Washington, DC |publisher=Teaching Strategies |isbn=978-1879537439 |url=https://web.archive.org/web/20200110075759/http://fanconij.faculty.mjc.edu/Theoriest.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> I kod odraslih ove potrebe imaju značajnu ulogu, posebno u kontekstu ekonomske stabilnosti i zaštite zdravlja.<ref name="Poston_2009" /> Ukoliko osoba ne osjeća sigurnost u svom okruženju, nastojat će najprije zadovoljiti ovu potrebu prije nego što se usmjeri na potrebe višeg nivoa. Stabilnost i sigurnost omogućavaju ponovno uspostavljanje psihološke i fiziološke ravnoteže, odnosno homeostaze. Potrebe za sigurnošću uključuju: * [[zdravlje]] * [[lična sigurnost]] * [[emocionalna sigurnost]] * [[finansijska sigurnost]] === Potrebe za ljubavlju i društvenom pripadnošću === Nakon zadovoljenja fizioloških potreba i potreba za sigurnošću, treći nivo u Maslowljevoj hijerarhiji odnosi se na međuljudske potrebe i osjećaj [[pripadnost|pripadnosti]]. Prema Maslowu, ljudi imaju izraženu potrebu za prihvatanjem, povezanošću i pripadanjem društvenim grupama, bez obzira na njihovu veličinu.<ref name="McLeod_2025" /> Pripadnost podrazumijeva osjećaj povezanosti s drugima, kao i iskustvo prihvatanja, poštovanja i ljubavi.<ref name="Dodge_2002" /> Društvene grupe koje zadovoljavaju ovu potrebu mogu biti velike ili male. Veće grupe uključuju profesionalne organizacije, vjerske zajednice, sportske timove, radne kolektive ili različite društvene zajednice, dok manje grupe obuhvataju porodicu, intimne partnere, bliske prijatelje, mentore i povjerljive osobe. Prema Maslowu, čovjek ima potrebu da voli i bude voljen, kako u romantičnim tako i u neromantičnim odnosima.<ref name="Maslow_1943" /> U nedostatku ljubavi, prihvatanja i osjećaja pripadnosti, pojedinac može biti podložniji [[usamljenost|usamljenosti]], [[socijalna anksioznost|socijalnoj anksioznosti]] i [[klinička depresija|kliničkoj depresiji]]. Ova potreba posebno je izražena u [[djetinjstvo|djetinjstvu]], kada može imati prednost čak i nad potrebom za sigurnošću, što se može uočiti kod djece koja ostaju vezana za roditelje uprkos iskustvu zlostavljanja ili zanemarivanja. Nedostatak emocionalne podrške, [[zanemarivanje djece|zanemarivanje]], odbacivanje ili društvena izolacija mogu negativno utjecati na sposobnost pojedinca da razvije i održava značajne [[međuljudski odnosi|međuljudske odnose]]. Istraživanja pokazuju da nezadovoljene osnovne potrebe mogu imati značajan utjecaj na [[mentalno zdravlje]], posebno tokom [[Adolescencija|adolescencije]]. Dugotrajni finansijski stres u porodici povezan je s većom učestalošću depresivnih simptoma kod mladih, ne samo zbog otežanog zadovoljavanja osnovnih potreba, već i zbog narušavanja odnosa između roditelja i djece uslijed povećanog stresa i smanjene međusobne interakcije.<ref name="Crandall_2020">{{cite journal |last1=Crandall |first1=Aliceann |last2=Powell |first2=Elizabeth A. |last3=Bradford |first3=Grace C. |last4=Bean |first4=Roy A. |date=februar 2020 |title=Maslow’s Hierarchy of Needs as a Framework for Understanding Adolescent Depressive Symptoms Over Time |journal=Journal of Child and Family Studies |volume=29 |issue=4 |doi=10.1007/s10826-019-01577-4 |url=https://www.researchgate.net/publication/335997822_Maslow's_Hierarchy_of_Needs_as_a_Framework_for_Understanding_Adolescent_Depressive_Symptoms_Over_Time |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Potrebe za ljubavlju i društvenom pripadnošću uključuju: * [[porodica]] * [[prijateljstvo]] * [[intimnost]] * [[povjerenje]] * [[prihvatanje]] * davanje i primanje ljubavi i emocionalne podrške U određenim okolnostima, potreba za pripadanjem može nadjačati čak i fiziološke potrebe ili potrebe za sigurnošću, naročito pod snažnim utjecajem vršnjačkog pritiska.<ref name="Kenrick_2010" /> === Potrebe za poštovanjem === Potrebe za poštovanjem odnose se na osjećaj vlastite vrijednosti, samopoštovanja i priznanja od strane drugih.<ref name="Dodge_2002" /> Prema Maslowu, većina ljudi ima potrebu za stabilnim osjećajem poštovanja koji je zasnovan na stvarnim sposobnostima, postignućima i kompetencijama. Maslow razlikuje dva nivoa potreba za poštovanjem. Niži nivo odnosi se na potrebu za poštovanjem i priznanjem od drugih, što uključuje težnju za statusom, ugledom, slavom, prestižem i pažnjom. Viši nivo odnosi se na samopoštovanje i uključuje osjećaj snage, kompetentnosti, ovladavanja vlastitim sposobnostima, [[samopouzdanje|samopouzdanje]], nezavisnost i sloboda.<ref name="Deckers_2018" /> Maslow je naglašavao da ovi nivoi nisu strogo odvojeni, nego međusobno povezani i isprepleteni.<ref name="Maslow_1954" /> Osjećaj poštovanja razvija se kroz svakodnevna iskustva koja pojedincu omogućavaju učenje, samootkrivanje i potvrđivanje vlastitih sposobnosti. Ovo je posebno važno u djetinjstvu, kada pozitivna iskustva i uspješno savladavanje zadataka doprinose razvoju osjećaja kompetentnosti i vlastite vrijednosti.<ref name="Dodge_2002" /> Uloga roditelja i nastavnika u tom procesu ogleda se u stvaranju podržavajućeg okruženja koje djeci omogućava razvoj samopoštovanja i osjećaja lične sposobnosti. Maslow je također smatrao da je potreba za poštovanjem i reputacijom kod djece često izraženija i prethodi razvoju stabilnog samopoštovanja.<ref name="McLeod_2025" /> === Kognitivne potrebe === Pored osnovnih pet nivoa hijerarhije potreba, pojedini autori ukazuju da se Maslowljev model može proširiti dodatnim kategorijama, među kojima su kognitivne i estetske potrebe.<ref name="Maslow_1954" /> Kognitivne potrebe odnose se na težnju za razumijevanjem, znanjem, informacijama, smislom i istraživanjem svijeta. One uključuju [[radoznalost]], potragu za značenjem i potrebu za učenjem.<ref name="McLeod_2025" /> Iz obrazovne perspektive, Maslow je smatrao da čovjek treba razvijati unutrašnju motivaciju za obrazovanjem i stjecanjem znanja. Kognitivne potrebe obuhvataju i [[kreativnost]], predviđanje, radoznalost i potragu za smislom. Pojedinci koji uživaju u aktivnostima koje zahtijevaju promišljanje, analizu i rješavanje problema obično imaju izraženiju potrebu za spoznajom, dok osobe s manjom motivacijom za takve aktivnosti pokazuju niži nivo kognitivne angažiranosti.<ref name="iResearchNet_NFC">{{cite web |title=Need for Cognition |url=https://psychology.iresearchnet.com/social-psychology/personality/need-for-cognition/ |website=Psychology iResearchNet |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> === Estetske potrebe === Nakon zadovoljenja kognitivnih potreba, prema proširenim interpretacijama Maslowljeve hijerarhije, slijede estetske potrebe. One se odnose na težnju pojedinca da unese ljepotu, sklad i uređenost u vlastiti život i neposredno okruženje. To uključuje sposobnost prepoznavanja i uvažavanja ljepote u svakodnevnom svijetu i prirodnom okruženju.<ref name="McLeod_2025" /> Prema Maslowljevim teorijskim postavkama, napredovanje prema [[samoaktualizacija|samoaktualizaciji]] podrazumijeva i potrebu za estetski ugodnim iskustvima, novim doživljajima i vizuelnim skladom. Ova potreba može se ispoljiti kroz oblikovanje prijatnog životnog prostora, razvijanje ličnog stila, umjetničko izražavanje ili aktivno povezivanje s prirodom.<ref name="McLeod_2025" /> Maslow je smatrao da estetske potrebe omogućavaju dublje povezivanje s okruženjem i doprinose osjećaju unutrašnjeg sklada i cjelovitosti. U širem smislu, one uključuju i brigu o vlastitom izgledu, ličnom izražavanju i načinu predstavljanja sebe u društvenom okruženju.<ref name="McLeod_2025" /> === Samoaktualizacija === Maslow je samoaktualizaciju sažeo u poznatoj tvrdnji: ″Ono što čovjek može biti, to mora postati.″<ref name="Maslow_1954" /> Ova ideja predstavlja temelj potrebe za samoaktualizacijom, koja označava ostvarenje punog ljudskog potencijala. Samoaktualizacija se odnosi na težnju pojedinca da razvije i ostvari svoje sposobnosti u najvećoj mogućoj mjeri. Maslow ju opisuje kao želju da osoba postane ono što je sposobna postati i da ostvari svoje najviše mogućnosti.<ref name="Maslow_1954" /> To može uključivati različite životne ciljeve, kao što su uspješno roditeljstvo, sportska postignuća, umjetničko stvaralaštvo ili inovacije.<ref name="Maslow_1954" /> Za ostvarenje samoaktualizacije potrebno je prethodno zadovoljiti i integrirati potrebe nižih nivoa hijerarhije. U motivacijskom smislu, samoaktualizacija predstavlja krajnji cilj kojem pojedinac teži, dok prethodni nivoi potreba čine razvojni put koji omogućava njegovo ostvarenje.<ref name="Deckers_2018" /> Potrebe povezane sa samoaktualizacijom uključuju: * uspostavljanje i razvoj partnerskih odnosa * roditeljstvo * korištenje i razvijanje talenata i sposobnosti * ostvarivanje ličnih ciljeva === Potrebe za transcendencijom === U svojim kasnijim radovima Maslow je proširio vrh hijerarhije potreba uključivanjem samotranscendencije, odnosno potreba za transcendencijom. Ovaj nivo nadilazi samoaktualizaciju i odnosi se na težnju pojedinca da prevaziđe vlastite granice i usmjeri se prema nečemu što nadmašuje lični interes, poput [[altruizam|altruizma]], duhovnosti ili služenja višim vrijednostima.<ref name="Maslow_1971" /> Za razliku od drugih potreba, potrebe za transcendencijom mogu biti zadovoljavane na različitim nivoima ljudskog iskustva. Njihovo ispunjenje povezano je s osjećajem cjelovitosti, unutrašnje povezanosti i dubljeg smisla postojanja.<ref name="Gautam_2007">{{cite web |last=Gautam |first=Sandeep |date=2007 |title=Maslow's eight basic needs and the eight stage developmental model |url=https://the-mouse-trap.com/2007/12/14/maslows-eight-basic-needs-and-the-eight-stage-devlopmental-model/ |website=The Mouse Trap |access-date=29. april 2026}}</ref> U kasnijem periodu svog rada Maslow je kritički preispitivao vlastiti koncept samoaktualizacije, smatrajući da najviši nivo ljudskog razvoja nije ograničen samo na ostvarenje vlastitih potencijala, već uključuje i sposobnost nadilaženja sebe kroz povezivanje s univerzalnim vrijednostima i širim egzistencijalnim ciljevima.<ref name="Maslow_1991">{{cite journal |last=Maslow |first=Abraham H. |date=1991 |title=Critique of Self‐Actualization Theory |journal=The Journal of Humanistic Education and Development |volume=29 |issue=3 |pages=103–108 |doi=10.1002/j.2164-4683.1991.tb00010.x |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/j.2164-4683.1991.tb00010.x |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Maslow_1969">{{cite journal |last=Maslow |first=Abraham H. |date=1969 |title=The farther reaches of human nature |journal=Journal of Transpersonal Psychology |volume=1 |issue=1 |pages=1–9 |url=https://www.humanpotentialcenter.org/Forms/FartherReaches.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Maslow je smatrao da se najpotpunije ostvarenje čovjeka može pronaći u posvećenosti ciljevima koji prevazilaze lične interese, kao što su pomaganje drugima, duhovna iskustva ili traganje za univerzalnim smislom. Ovu težnju povezivao je sa željom za dosezanjem beskonačnog i univerzalnog iskustva ljudskog postojanja.<ref name="Garcia_Romeu_2010">{{cite journal |last=Garcia-Romeu |first=Albert |year=2010 |title=Self-transcendence as a measurable transpersonal construct |journal=Journal of Transpersonal Psychology |volume=42 |issue=1 |pages=26–47 |url=http://www.atpweb.org/jtparchive/trps-42-10-01-026.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Prema Maslowu, transcendencija predstavlja najšire i najobuhvatnije nivoe ljudske svijesti, ponašanja i odnosa prema sebi, drugim ljudima, prirodi i [[kosmos]]u, pri čemu ti odnosi imaju vrijednost sami po sebi, a ne samo kao sredstvo za postizanje drugih ciljeva.<ref name="Maslow_1971" /> Maslow je također zastupao stav da duhovne vrijednosti imaju prirodno mjesto u ljudskom iskustvu i da ne pripadaju isključivo institucionalnim religijama, već mogu biti predmet naučnog proučavanja u okviru proširenog razumijevanja ljudske prirode.<ref name="Maslow_1964">{{cite book |last=Maslow |first=Abraham H. |year=1964 |title=Religions, Values, and Peak-experiences |location=Columbus |publisher=Ohio State University Press |url=https://books.google.com/books?id=2LwVtgEACAAJ |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> == Kritike == === Utjecaj filozofije Blackfoota === Maslowljeva rana antropološka istraživanja iz 1938. uključivala su terenski rad među pripadnicima naroda Blackfoot ([[Engleski jezik|eng.]] ''Blackfoot people''), odnosno zajednice siksiškog naroda u južnoj Alberti u [[Kanada|Kanadi]]. Na osnovu svojih opažanja njihovog društvenog života, koji je opisivao kao miran, kooperativan i zasnovan na međusobnoj povezanosti, Maslow je zaključio da su ljudska destruktivnost i agresivnost u velikoj mjeri kulturno uslovljene pojave, te vjerovatno sekundarna reakcija na frustraciju ili ugroženost osnovnih ljudskih potreba.<ref name="Maslow_1954" /> Kasniji autori ukazivali su na mogućnost da je Maslowljeva hijerarhija potreba djelimično oblikovana pod utjecajem filozofskih i društvenih vrijednosti naroda Blackfoot, iako Maslow to nije izričito priznao u svojim teorijskim radovima.<ref name="Coon_2006">{{cite book |last=Coon |first=Deborah J. |year=2006 |title=Abraham H. Maslow: Reconnaissance for Eupsychia |editor1-last=Dewsbury |editor1-first=Donald A. |editor2-last=Benjamin Jr. |editor2-first=Ludy T. |editor3-last=Wertheimer |editor3-first=Michael |title=Portraits of Pioneers in Psychology, Vol. 6 |location=Washington, D.C. & Mahwah, N.J. |publisher=American Psychological Association and Lawrence Erlbaum Associates |pages=255–273 |isbn=978-1-59147-417-3 |language=en}}</ref><ref name="Brown_2014">{{cite book |last=Brown |first=Sidney Stone |year=2014 |title=Transformation beyond greed: Native self-actualization |location=North Charleston |publisher=CreateSpace / Sidney Stone Brown |isbn=978-1494883492 |url=https://search.worldcat.org/title/Transformation-beyond-greed-:-native-self-actualization/oclc/1079925951 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Prema [[Scott Barry Kaufman|Kaufmanu]], iako je Maslow nesumnjivo mnogo naučio iz kontakta s Blackfoot zajednicom, nema jasnih dokaza da je njihove ideje neposredno preuzeo u formulisanju hijerarhije potreba.<ref name="Kaufman_2019" /> S druge strane, pojedine starješine i savremeni istraživači iz Blackfoot zajednice isticali su da Maslow nije u potpunosti razumio njihovu filozofsku tradiciju. Prema njihovom tumačenju, problem nije u tome što je hijerarhija potreba ″pogrešno postavljena″, nego u tome što zanemaruje kružnu i međusobno povezanu prirodu ljudskih odnosa i potreba, koja je osnov društvene organizacije u filozofiji siksiškog naroda.<ref name="Bear_Chief_2022">{{cite journal |last1=Bear Chief |first1=Oom Kapisi |last2=Choate |first2=Peter |last3=Lindstrom |first3=Gabrielle |date=2022 |title=Reconsidering Maslow and the hierarchy of needs from a First Nations’ perspective |journal=Aotearoa New Zealand Social Work |volume=34 |issue=2 |pages=30–41 |doi=10.11157/anzswj-vol34iss2id959 |url=https://anzswjournal.nz/anzsw/article/view/959 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> === Samoaktualizirajuće osobe === U svojim istraživanjima [[samoaktualizacija|samoaktualizacije]], Maslow je proučavao živote i osobine istaknutih historijskih i savremenih ličnosti, među kojima su bili [[Albert Einstein]], [[Jane Addams]], [[Eleanor Roosevelt]] i [[Baruch Spinoza]], umjesto osoba s izraženim psihološkim poremećajima ili neurozama. Smatrao je da proučavanje psihološki zdravih i funkcionalnih pojedinaca omogućava bolje razumijevanje ljudskog potencijala i razvoja ličnosti.<ref name="Mittelman_1991">{{cite journal |last=Mittelman |first=Willard |date=januar 1991 |title=Maslow's Study of Self-Actualization: A Reinterpretation |journal=Journal of Humanistic Psychology |volume=31 |issue=1 |pages=114–135 |doi=10.1177/0022167891311010 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0022167891311010 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Maslow_1954" /> === Rangiranje potreba === U pregledu istraživanja iz 1976., autori Wahba i Bridwell zaključili su da dostupni empirijski podaci ne pružaju dovoljno dosljedne potvrde za precizno hijerarhijsko rangiranje potreba kako ih je Maslow opisao, niti za postojanje strogo definisanog redoslijeda njihovog zadovoljavanja.<ref name="Wahba_1976">{{cite journal |last1=Wahba |first1=Mahmoud A. |last2=Bridwell |first2=Lawrence G. |date=1976 |title=Maslow reconsidered: A review of research on the need hierarchy theory |journal=Organizational Behavior and Human Performance |volume=15 |issue=2 |pages=212–240 |doi=10.1016/0030-5073(76)90038-6 |url=https://larrybridwell.com/Maslo.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Godine 1984. [[Geert Hofstede]] kritikovao je univerzalnost hijerarhije potreba, navodeći da model ne uzima u obzir kulturne razlike u razumijevanju motivacije i kvaliteta života.<ref name="Hofstede_1984">{{cite journal |last=Hofstede |first=Geert |date=1984 |title=The cultural relativity of the quality of life concept |journal=Academy of Management Review |volume=9 |issue=3 |pages=389–398 |doi=10.5465/amr.1984.4279653 |url=https://web.archive.org/web/20141112000247/http://myweb.usf.edu/~jdorio/Articles/The%20cultural%20relativity%20of%20the%20quality%20of%20life%20concept.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Kasnija istraživanja ukazivala su na razlike između [[individualizam|individualističkih]] i [[kolektivizam|kolektivističkih]] društava, pri čemu se u individualističkim kulturama veći značaj pridaje ličnom razvoju i samoaktualizaciji, dok kolektivističke kulture veću važnost daju pripadanju zajednici i društvenoj povezanosti.<ref name="Cianci_2003">{{cite journal |last1=Cianci |first1=R. |last2=Gambrel |first2=P. A. |year=2003 |title=Maslow's hierarchy of needs: Does it apply in a collectivist culture? |journal=Journal of Applied Management and Entrepreneurship |volume=8 |issue=2 |pages=143–161 |url=https://groups.google.com/group/nsu-mgt-502-fall-2010/attach/1773196ca5b27177/article.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Pojedini autori također su kritikovali teoriju zbog nedovoljnog razmatranja odnosa između kulturnih obrazaca i duhovnih potreba pojedinca.<ref name="Bouzenita_2016">{{cite journal |last1=Bouzenita |first1=Anke Iman |last2=Boulanouar |first2=Aisha Wood |date=2016 |title=Maslow's hierarchy of needs: An Islamic critique |journal=Intellectual Discourse |volume=24 |issue=1 |pages=59–81 |url=https://www.researchgate.net/publication/305552656_Maslow's_hierarchy_of_needs_An_Islamic_critique |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> ==== Rangiranje seksualnih potreba ==== Položaj i značaj [[seksualnost|seksualnosti]] unutar Maslowove hijerarhije potreba bili su predmet kritike. U originalnoj formulaciji Maslow je seksualne potrebe svrstao među [[fiziološke potrebe]], zajedno s potrebama poput hrane, disanja i sna. Pojedini autori smatraju da ovakva klasifikacija ne obuhvata u potpunosti emocionalne, porodične i evolucijske dimenzije seksualnosti, posebno njenu ulogu u formiranju međuljudskih odnosa i društvenih veza. S druge strane, isticano je da se slična primjedba može odnositi i na druge osnovne potrebe, koje također mogu imati šire psihološke i društvene implikacije. Maslow je i sam ukazivao da zadovoljenje seksualnih potreba nije isključivo fiziološko pitanje, već da može biti povezano s višim društvenim motivima, uključujući ljubav, pripadanje i emocionalnu bliskost. Savremena istraživanja također ukazuju da fiziološke potrebe, poput seksualnosti i gladi, mogu biti povezane s motivacijama višeg reda i ne djeluju uvijek izolovano od drugih nivoa hijerarhije.<ref name="Kenrick_2010" /> === Kulturne i individualne varijacije === Iako novija istraživanja ukazuju na postojanje univerzalnih ljudskih potreba, kao i određenih zajedničkih obrazaca u načinu na koji ljudi nastoje zadovoljiti te potrebe, precizna hijerarhijska struktura koju je predložio Maslow ostaje predmet rasprava.<ref name="Villarica_2011" /><ref name="Tay_Diener_2011" /> Jedna od čestih kritika odnosi se na pretpostavku da bi pojedinci sa sličnim životnim okolnostima i društvenim iskustvima, suočeni s istim situacijama, trebali pokazivati slične obrasce prioritizacije potreba. Empirijska opažanja, međutim, pokazuju da ljudsko ponašanje oblikuje složen skup individualnih motivacija, zbog čega nije uvijek moguće predvidjeti odluke isključivo na osnovu Maslowljeve teorije. Podjela na potrebe nižeg reda (fiziološke, sigurnosne i socijalne) i potrebe višeg reda (poštovanje i samoaktualizacija) nije univerzalno potvrđena, te može varirati među kulturama, zavisno od društvenih okolnosti, dostupnosti resursa i individualnih razlika. U istraživanju provedenom 1997., primjenom metode [[faktorska analiza|faktorske analize]], identifikovane su dvije dominantne kategorije potreba među ispitanicima u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] tokom mirnodopskog perioda 1993–1994: potrebe preživljavanja (fiziološke i sigurnosne) i psihološke potrebe (ljubav, samopoštovanje i samoaktualizacija).<ref name="Tang_1997">{{cite journal |last1=Tang |first1=Thomas Li-Ping |last2=West |first2=William B. |year=1997 |title=The importance of human needs during peacetime, retrospective peacetime, and the Persian Gulf War |journal=International Journal of Stress Management |volume=4 |issue=1 |pages=47–62 |doi=10.1007/BF02766072 |url=https://files.eric.ed.gov/fulltext/ED378478.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Tokom retrospektivnog istraživanja provedenog za vrijeme [[Zaljevski rat|Perzijskog zaljevskog rata]], ispitanici u Sjedinjenim Američkim Državama ponovo su pokazali istu dvostepenu strukturu potreba. Nasuprot tome, istraživanja provedena među ispitanicima na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] (u [[Egipat|Egiptu]] i [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]]) pokazala su trostepenu strukturu prioriteta potreba u mirnodopskom kontekstu. Promjene u važnosti i stepenu zadovoljenja potreba tokom ratnog i mirnodopskog perioda pokazale su značajne međukulturne razlike. Kod ispitanika iz SAD-a tokom ratnog perioda potrebe su se diferencirale u tri nivoa: fiziološke potrebe, sigurnosne potrebe i psihološke potrebe. Kod ispitanika sa Bliskog istoka struktura potreba tokom rata promijenila se sa tri na dva nivoa.<ref name="Tang_1997" /><ref name="Tang_Ibrahim_2002">{{cite journal |last1=Tang |first1=Thomas Li-Ping |last2=Ibrahim |first2=A. H. |last3=West |first3=William B. |year=2002 |title=Effects of war-related stress on the satisfaction of human needs: The United States and the Middle East |journal=International Journal of Management Theory and Practices |volume=3 |issue=1 |pages=35–53 |url=https://www.researchgate.net/publication/234118631_Effects_of_war-related_stress_on_the_satisfaction_of_human_needs_The_United_States_and_the_Middle_East |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Istraživanje o redoslijedu potreba u [[Azija|Aziji]] pokazalo je drugačiji obrazac prioritizacije. Potreba za zajedništvom, koja se u Maslowljevoj hijerarhiji povezuje s pripadanjem i smatra potrebom nižeg reda, pokazala se kao najviše rangirana potreba, neposredno ispred samoprihvatanja i ličnog razvoja.<ref name="Monnot_2022">{{cite journal |last1=Monnot |first1=M. J. |last2=Beehr |first2=T. A. |date=mart 2022 |title=The Good Life Versus the "Goods Life": An Investigation of Goal Contents Theory and Employee Subjective Well-Being Across Asian Countries |journal=Journal of Happiness Studies |volume=23 |issue=3 |pages=1241–1266 |doi=10.1007/s10902-021-00447-5 |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s10902-021-00447-5 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Istraživanje iz 1981. analiziralo je razlike u hijerarhiji potreba među različitim dobnim grupama.<ref name="Goebel_1981">{{cite journal |last1=Goebel |first1=Barbara L. |last2=Brown |first2=Dolores R. |year=1981 |title=Age differences in motivation related to Maslow's need hierarchy |journal=Developmental Psychology |volume=17 |issue=6 |pages=809–815 |doi=10.1037/0012-1649.17.6.809 |url=https://psycnet.apa.org/record/1982-04870-001 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Rezultati su pokazali da su djeca izraženije vrednovala fiziološke potrebe, adolescenti potrebe samopoštovanja, mladi odrasli samoaktualizaciju, dok su starije osobe veću važnost pridavale sigurnosti. Autori su zaključili da redoslijed potreba može zavisiti i od životne dobi. Maslowljeva hijerarhija potreba bila je predmet kritike i iz perspektive [[islam]]ske misli, posebno zbog drugačijeg razumijevanja odnosa između materijalnih, duhovnih i društvenih potreba.<ref name="Bouzenita_2016"/> == Reference == {{refspisak}} {{commonscat|Maslow's hierarchy of needs}} {{Psihologija}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Abraham Maslow]] [[Kategorija:Humanistička psihologija]] [[Kategorija:Lični život]] [[Kategorija:Međuljudski odnosi]] [[Kategorija:Motivacijske teorije]] [[Kategorija:Naučne teorije]] [[Kategorija:Organizacijsko ponašanje]] [[Kategorija:Pozitivna psihologija]] [[Kategorija:Psihološke teorije]] [[Kategorija:Psihološki koncepti]] [[Kategorija:Razvojna psihologija]] [[Kategorija:Sreća]] kxte2l1zyec75dcf94f1tqtm59c5i51 3838202 3838019 2026-04-29T16:09:31Z AnToni 2325 3838202 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Maslow's hierarchy of needs-sh.svg|mini|desno|300px|Dijagram Maslowljeve hijerarhije potreba (originalni model od pet nivoa). Zasnovano na njegovom izvornom radu iz 1943. "Teorija ljudske motivacije" i kasnijim pojašnjenjima.]] '''Maslowljeva hijerarhija potreba''' predstavlja teorijski model ljudskih potreba (odnosno ciljeva) koji motiviraju [[ljudsko ponašanje]], a razvio ga je američki psiholog [[Abraham Maslow]].<ref name="Maslow_1943">{{cite journal |last=Maslow |first=Abraham H. |date=1943 |title=A theory of human motivation |journal=Psychological Review |volume=50 |issue=4 |pages=370–396 |doi=10.1037/h0054346 |hdl=10983/23610 |url=https://psychclassics.yorku.ca/Maslow/motivation.htm |access-date=29. april 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170914175317/http://psychclassics.yorku.ca/Maslow/motivation.htm |archive-date=14. septembar 2017 |language=en}}</ref><ref name="Maslow_1954">{{cite book |last=Maslow |first=Abraham H. |year=1954 |title=Motivation and Personality |location=New York |publisher=Harper & Brothers |isbn=978-0-06-041987-5 |url=https://archive.org/details/motivationperson00masl_0 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Prema Maslowljevoj izvornoj formulaciji, postoji pet grupa [[osnovne potrebe|osnovnih potreba]] koje su međusobno povezane u hijerarhijskom odnosu prioriteta (odnosno relativne snage). Hijerarhija se najčešće prikazuje u obliku piramide, iako sam Maslow nije autor tog danas prepoznatljivog grafičkog prikaza.<ref name="Kaufman_2019">{{cite web |last=Kaufman |first=Scott Barry |date=2019 |title=Who Created Maslow's Iconic Pyramid? |url=https://www.scientificamerican.com/blog/beautiful-minds/who-created-maslows-iconic-pyramid/ |website=Scientific American |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Na njenom dnu nalaze se fiziološke potrebe, koje imaju najveći prioritet, dok se na vrhu nalaze potrebe za [[samoaktualizacija|samoaktualizacijom]]. U svojim kasnijim radovima Maslow je ovoj strukturi dodao i šesti nivo, koji je označio kao ''metapotrebe'', kao i koncept [[metamotivacija|metamotivacije]].<ref name="Maslow_1971">{{cite book |last=Maslow |first=Abraham H. |year=1971 |title=The Farther Reaches of Human Nature |location=New York |publisher=Viking Press |isbn=978-0670308538 |url=https://archive.org/details/fartherreachesof0000masl |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Goble_1971">{{cite book |last=Goble |first=Frank G. |year=1971 |title=The Third Force: The Psychology of Abraham Maslow |location=Richmond, CA |publisher=Maurice Bassett Publishing |isbn=0-671-42174-3 |page=62 |url=https://archive.org/details/3rdforce00fran |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Hijerarhija potreba smatra se jednim od najtrajnijih i najutjecajnijih doprinosa Abrahama Maslowa u području [[psihologija|psihologije]].<ref name="Koltko-Rivera_2006">{{cite journal |last=Koltko-Rivera |first=Mark E. |date=2006 |title=Rediscovering the Later Version of Maslow's Hierarchy of Needs: Self-Transcendence and Opportunities for Theory, Research, and Unification |journal=Review of General Psychology |volume=10 |issue=4 |pages=302–317 |doi=10.1037/1089-2680.10.4.302 |url=https://www.researchgate.net/publication/232510315_Rediscovering_the_Later_Version_of_Maslow's_Hierarchy_of_Needs_Self-Transcendence_and_Opportunities_for_Theory_Research_and_Unification |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Ovaj model i dalje se široko koristi kao teorijski okvir i praktični alat u [[visoko obrazovanje|visokom obrazovanju]],<ref name="Steere_1988">{{cite book |last=Steere |first=Bob F. |year=1988 |title=Becoming an Effective Classroom Manager: A Resource for Teachers |location=Albany, NY |publisher=SUNY Press |isbn=978-0-88706-620-7 |page=21 |url=https://books.google.ba/books?id=S2cwd56VvOMC |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Freitas_2011">{{cite journal |last1=Freitas |first1=Frances Anne |last2=Leonard |first2=Lora J. |date=januar 2011 |title=Maslow's hierarchy of needs and student academic success |journal=Teaching and Learning in Nursing |volume=6 |issue=1 |pages=9–13 |doi=10.1016/j.teln.2010.07.004 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S1557308710000491 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> poslovnom i menadžerskom osposobljavanju,<ref name="BBC_2013">{{cite news |last1=Kremer |first1=William |last2=Hammond |first2=Claudia |date=31. august 2013 |title=Abraham Maslow and the pyramid that beguiled business |url=https://www.bbc.com/news/magazine-23902918 |work=BBC News Magazine |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> istraživanjima u [[sociologija|sociologiji]], [[zdravstvo|zdravstvu]],<ref name="Dames_2021">{{cite book |last=Dames |first=Shannon |year=2021 |title=Root Strength: A Health and Care Professionals Guide to Minimizing Stress and Maximizing Thriving |location=St. Louis, MO |publisher=Elsevier Health Sciences |isbn=978-0-323-77870-1 |url=https://books.google.ba/books?id=BQ1UEAAAQBAJ |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="McEwen_2014">{{cite book |last1=McEwen |first1=Melanie |last2=Wills |first2=Evelyn M. |year=2014 |title=Theoretical Basis for Nursing |edition=4. |location=Philadelphia |publisher=Wolters Kluwer Lippincott Williams & Wilkins |isbn=978-1-4511-9031-1 |url=https://www.minams.edu.pk/cPanel/ebooks/miscellaneous/Theoretical%20Basis%20for%20Nursing%20-%20Melanie%20McEwen.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> [[savjetodavna psihologija|savjetodavnoj psihologiji]]<ref name="Colledge_2002">{{cite book |last=Colledge |first=Ray |year=2002 |title=Mastering Counselling Theory |location=London |publisher=Macmillan Education UK |isbn=978-0-333-92243-9 |doi=10.1007/978-0-230-62957-8 |url=https://link.springer.com/book/10.1007/978-0-230-62957-8 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> i [[socijalni rad|socijalnom radu]].<ref name="Poston_2009">{{cite journal |last=Poston |first=Bob |date=2009 |title=An Exercise in Personal Exploration: Maslow's Hierarchy of Needs |url=https://www.ast.org/pdf/308.pdf |journal=The Surgical Technologist |volume=41 |issue=8 |pages=347–353 |access-date=29. april 2026 |language=en |format=PDF}}</ref> Iako je teorija široko prihvaćena i primjenjivana, bila je predmet brojnih kritika zbog nedostatka konačnih empirijskih dokaza, a njena naučna valjanost i dalje je predmet rasprava.<ref name="Lester_2013">{{cite journal |last=Lester |first=David |date=august 2013 |title=Measuring Maslow's Hierarchy of Needs |journal=Psychological Reports |volume=113 |issue=1 |pages=15–17 |doi=10.2466/02.20.PR0.113x16z1 |pmid=24340796 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.2466/02.20.PR0.113x16z1 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Fallatah_2017">{{cite book |last1=Fallatah |first1=Rodwan Hashim Mohammed |last2=Syed |first2=Jawad |year=2017 |title=Employee Motivation in Saudi Arabia |location=Cham |publisher=Springer International Publishing |isbn=978-3-319-67740-8 |pages=19–59 |doi=10.1007/978-3-319-67741-5_2 |url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-3-319-67741-5_2 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Villarica_2011">{{cite web |last=Villarica |first=Hans |date=17. august 2011 |title=Maslow 2.0: A new and improved recipe for happiness |url=https://www.theatlantic.com/health/archive/2011/08/maslow-20-a-new-and-improved-recipe-for-happiness/243486/ |website=The Atlantic |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Tay_Diener_2011">{{cite journal |last1=Tay |first1=Louis |last2=Diener |first2=Ed |year=2011 |title=Needs and subjective well-being around the world |journal=Journal of Personality and Social Psychology |volume=101 |issue=2 |pages=354–365 |doi=10.1037/a0023779 |url=https://www.apa.org/pubs/journals/releases/psp-101-2-354.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> == Historijski razvoj == Maslow je svoju hijerarhiju potreba predstavio 1943. u radu ''A Theory of Human Motivation'', objavljenom u časopisu ''[[Psychological Review]]''.<ref name="Maslow_1943" /> Teorija predstavlja klasifikacijski model osmišljen da prikaže univerzalne ljudske potrebe, polazeći od najosnovnijih potreba biološkog i društvenog opstanka pa sve do složenijih psiholoških i razvojnih potreba.<ref name="Deckers_2018">{{cite book |last=Deckers |first=Lambert |year=2018 |title=Motivation: Biological, Psychological, and Environmental |edition=5. |location=New York |publisher=Routledge |isbn=978-1-138-03633-8 |url=https://archive.org/details/motivationbiolog0000deck_u4t2 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Hijerarhija je podijeljena na potrebe nedostatka i potrebe rasta, a među temeljnim obilježjima teorije ističu se [[individualizam]] i hijerarhijsko određivanje prioriteta potreba. Prema Maslowljevoj izvornoj formulaciji, postoji pet grupa osnovnih potreba: fiziološke potrebe, potrebe za sigurnošću, potrebe za ljubavlju i pripadanjem, potrebe za poštovanjem i potrebe za [[samoaktualizacija|samoaktualizacijom]]. Ove potrebe nalaze se u hijerarhijskom odnosu prioriteta, pri čemu fiziološke potrebe imaju najveći prioritet. Kada su fiziološke potrebe zadovoljene, javljaju se potrebe za sigurnošću. Nakon relativnog zadovoljenja fizioloških i sigurnosnih potreba, pojavljuje se potreba za ljubavlju i pripadanjem, koja uključuje i davanje i primanje ljubavi. Sljedeći nivo obuhvata potrebe za poštovanjem, dok najviši nivo čini potreba za samoaktualizacijom. Maslow je također uveo pojam [[metamotivacija|metamotivacije]] kako bi opisao motivaciju pojedinaca koji nadilaze osnovne potrebe i teže stalnom ličnom razvoju i usavršavanju.<ref name="Goble_1971" /> Iako se hijerarhija često prikazuje kao jasno odvojeni i uzastopni nivoi potreba, Maslow je naglašavao da zadovoljenje jedne potrebe ne mora biti potpuno prije nego što se pojavi sljedeća. Prema njegovom tumačenju, hijerarhiju je realnije razumjeti kao postepeno smanjenje stepena zadovoljenja potreba pri prelasku na više nivoe motivacije.<ref name="Maslow_1943" /> === Piramida === Maslowljeva hijerarhija [[potreba]] često se prikazuje u obliku piramide, pri čemu se na njenom dnu nalaze najosnovnije ljudske potrebe, dok se na vrhu nalaze potrebe za [[samoaktualizacija|samoaktualizacijom]] i transcendencijom. Međutim, sam Maslow nikada nije izradio piramidalni prikaz svoje hijerarhije potreba.<ref name="Eaton_2012">{{cite web |last=Eaton |first=Sarah Elaine |date=4. august 2012 |title=Maslow's Hierarchy of Needs: Is the Pyramid a Hoax? |url=https://drsaraheaton.com/2012/08/04/maslows-hierarchy-of-needs/ |website=Learning, Teaching, and Leadership |access-date=29. april 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200522000000/https://drsaraheaton.com/2012/08/04/maslows-hierarchy-of-needs/ |archive-date=22. maj 2020 |language=en}}</ref><ref name="Kaufman_2019" /><ref name="Bridgman_2019">{{cite journal |last1=Bridgman |first1=Todd |last2=Cummings |first2=Stephen |last3=Ballard |first3=John |date=mart 2019 |title=Who Built Maslow's Pyramid? A History of the Creation of Management Studies' Most Famous Symbol and Its Implications for Management Education |journal=Academy of Management Learning & Education |volume=18 |issue=1 |pages=81–98 |doi=10.5465/amle.2017.0351 |url=https://journals.aom.org/doi/10.5465/amle.2017.0351 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Prvi poznati prikaz ove danas široko rasprostranjene piramide izradio je američki savjetodavni psiholog Charles McDermid. U članku objavljenom u časopisu ''Business Horizons'', McDermid je tvrdio da Maslowljeva teorija motivacije pruža bolje razumijevanje dinamike ljudskog ponašanja nego klasične ekonomske teorije, opisujući hijerarhiju potreba kao piramidu sastavljenu od pet nivoa.<ref name="McDermid_1960">{{cite journal |last=McDermid |first=Charles D. |year=1960 |title=How Money motivates Men |journal=Business Horizons |volume=3 |issue=4 |pages=93–100 |doi=10.1016/S0007-6813(60)80034-1 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0007681360800341 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Četiri najniža nivoa piramide obuhvataju ono što je Maslow nazivao ''potrebama nedostatka'' (''d-needs''). U njih spadaju potrebe za poštovanjem, prijateljstvom i ljubavlju, sigurnošću i fiziološke potrebe. Ako ove potrebe nisu zadovoljene, pojedinac može osjećati napetost, tjeskobu ili psihološku nelagodu, čak i kada izostaju neposredne fizičke posljedice. Prema ovoj teoriji, upravo osjećaj uskraćenosti predstavlja pokretač motivacije, jer podstiče pojedinca da zadovolji potrebe koje mu nedostaju.<ref name="McLeod_2025">{{cite web |last=McLeod |first=Saul |date=mart 2025 |title=Maslow's Hierarchy of Needs |url=https://www.simplypsychology.org/maslow.html |website=Simply Psychology |doi=10.5281/zenodo.15240897 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Maslow je naglašavao da ljudska motivacija nije strogo linearna. Budući da je ljudski mozak složen sistem u kojem se istovremeno odvijaju brojni paralelni procesi, različite motivacije iz više nivoa hijerarhije mogu biti prisutne u isto vrijeme.<ref name="Maslow_1954" /> Umjesto tvrdnje da se osoba u određenom trenutku usmjerava isključivo na jednu potrebu, Maslow je isticao da određena potreba u datom trenutku ''dominira'' ponašanjem pojedinca. Time je priznao mogućnost istovremenog djelovanja različitih motivacijskih nivoa, ali je u svojoj teoriji nastojao identifikovati osnovne tipove motivacije i njihov uobičajeni redoslijed zadovoljavanja.<ref name="Kurt_2020">{{cite web |last=Kurt |first=Serhat |date=2020 |title=Maslow's Hierarchy of Needs in Education |url=https://educationlibrary.org/maslows-hierarchy-of-needs-in-education/ |website=Education Library |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Pored antropoloških istraživanja, Maslow je u razvoju svoje teorije koristio i podatke iz posmatranja životinja, posebno majmuna, analizirajući obrasce ponašanja koji ukazuju na prioritizaciju potreba u skladu s individualnim okolnostima.<ref name="Poston_2009" /> === Alternativni prikazi hijerarhije === [[File:Dynamic hierarchy of needs - Maslow.svg|thumb|300px|right|Alternativni prikaz hijerarhije potreba s preklapajućim potrebama|alt=Dijagram koji prikazuje kako se različiti nivoi potreba preklapaju i razvijaju simultano, umjesto kao strogo odvojene stepenice piramide.]] Pored široko rasprostranjenog prikaza hijerarhije potreba u obliku piramide, razvijen je i niz alternativnih shematskih prikaza ovog modela. Jedan od ranijih takvih prikaza, objavljen 1962., predstavlja hijerarhiju kao dinamičan sistem u kojem se različiti nivoi potreba pojavljuju u obliku ″valova″ koji se međusobno preklapaju.<ref name="Krech_1962">{{cite book |last1=Krech |first1=David |last2=Crutchfield |first2=Richard S. |last3=Ballachey |first3=Egerton L. |year=1962 |title=Individual in Society: A Textbook of Social Psychology |location=New York |publisher=McGraw-Hill |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.199566 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Prema tom prikazu, vrhunac jednog dominantnog skupa potreba mora biti dosegnut prije nego što naredni, viši nivo potreba počne preuzimati dominantnu motivacijsku ulogu. Drugi shematski prikazi hijerarhije koriste preklapajuće trouglove kako bi ilustrirali međusobnu povezanost i interakciju različitih potreba. Jedna od savremenijih reinterpretacija predlaže model u kojem se [[samoaktualizacija]] više ne nalazi na privilegovanom vrhu hijerarhije, već se posmatra kao dio potreba povezanih sa statusom (poštovanjem) i motivima vezanim za partnerske odnose i reprodukciju unutar novog teorijskog okvira.<ref name="Kenrick_2010">{{cite journal |last1=Kenrick |first1=Douglas T. |last2=Griskevicius |first2=Vladas |last3=Neuberg |first3=Steven L. |last4=Schaller |first4=Mark |date=maj 2010 |title=Renovating the pyramid of needs: Contemporary extensions built upon ancient foundations |journal=Perspectives on Psychological Science |volume=5 |issue=3 |pages=292–314 |doi=10.1177/1745691610369469 |pmid=21874133 |pmc=3161123 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3161123/ |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> == Potrebe == === Fiziološke potrebe === Fiziološke potrebe predstavljaju osnovu Maslowljeve hijerarhije potreba. One obuhvataju biološke uslove neophodne za opstanak čovjeka i čine osnovni nivo ljudske motivacije. Prema Maslowljevoj teoriji, pojedinac je prvenstveno usmjeren na zadovoljenje fizioloških potreba prije nego što može težiti višim nivoima psihološkog ispunjenja.<ref name="Maslow_1943" /> To znači da, ukoliko osoba nije u stanju zadovoljiti osnovne fiziološke potrebe, njena motivacija za sigurnošću, pripadanjem, poštovanjem ili [[samoaktualizacija|samoaktualizacijom]] ostaje potisnuta. Fiziološke potrebe uključuju [[zrak]], [[voda|vodu]], [[hrana|hranu]], toplotu, odjeću, [[reprodukcija|reprodukciju]], [[sklonište]] i [[san]].<ref name="McLeod_2025" /> Većina ovih potreba mora biti zadovoljena kako bi ljudsko tijelo održavalo stanje [[homeostaza|homeostaze]], odnosno unutrašnje fiziološke ravnoteže. Na primjer, potreba za zrakom ima neposredni prioritet nad potrebama višeg nivoa, kao što su društvena pripadnost ili samopoštovanje. Fiziološke potrebe smatraju se osnovnim preduslovom za održavanje života i normalno funkcionisanje organizma.<ref name="Poston_2009" /> === Potrebe za sigurnošću === Nakon što su fiziološke potrebe u dovoljnoj mjeri zadovoljene, potrebe za sigurnošću postaju dominantan motivacijski faktor u ljudskom ponašanju. Ove potrebe odnose se na zaštitu od fizičkih, emocionalnih i ekonomskih prijetnji. U situacijama poput rata, prirodnih katastrofa, [[nasilje u porodici|porodičnog nasilja]], [[zlostavljanje djece|zlostavljanja djece]] ili ekonomskih kriza, potreba za sigurnošću postaje posebno izražena. Potrebe za sigurnošću mogu se ispoljavati kroz težnju ka stabilnom zaposlenju, pravnoj zaštiti, finansijskoj sigurnosti, zdravstvenoj zaštiti i sigurnom životnom okruženju. Ovaj nivo potreba naročito je izražen kod djece, koja imaju veću potrebu za osjećajem sigurnosti i predvidivosti, posebno djeca s invaliditetom ili posebnim potrebama.<ref name="Dodge_2002">{{cite book |last1=Dodge |first1=Diane Trister |last2=Colker |first2=Laura J. |last3=Heroman |first3=Cate |year=2002 |title=The Creative Curriculum for Preschool |edition=4. |location=Washington, DC |publisher=Teaching Strategies |isbn=978-1879537439 |url=https://web.archive.org/web/20200110075759/http://fanconij.faculty.mjc.edu/Theoriest.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> I kod odraslih ove potrebe imaju značajnu ulogu, posebno u kontekstu ekonomske stabilnosti i zaštite zdravlja.<ref name="Poston_2009" /> Ukoliko osoba ne osjeća sigurnost u svom okruženju, nastojat će najprije zadovoljiti ovu potrebu prije nego što se usmjeri na potrebe višeg nivoa. Stabilnost i sigurnost omogućavaju ponovno uspostavljanje psihološke i fiziološke ravnoteže, odnosno homeostaze. Potrebe za sigurnošću uključuju: * [[zdravlje]] * [[lična sigurnost]] * [[emocionalna sigurnost]] * [[finansijska sigurnost]] === Potrebe za ljubavlju i društvenom pripadnošću === Nakon zadovoljenja fizioloških potreba i potreba za sigurnošću, treći nivo u Maslowljevoj hijerarhiji odnosi se na međuljudske potrebe i osjećaj [[pripadnost|pripadnosti]]. Prema Maslowu, ljudi imaju izraženu potrebu za prihvatanjem, povezanošću i pripadanjem društvenim grupama, bez obzira na njihovu veličinu.<ref name="McLeod_2025" /> Pripadnost podrazumijeva osjećaj povezanosti s drugima, kao i iskustvo prihvatanja, poštovanja i ljubavi.<ref name="Dodge_2002" /> Društvene grupe koje zadovoljavaju ovu potrebu mogu biti velike ili male. Veće grupe uključuju profesionalne organizacije, vjerske zajednice, sportske timove, radne kolektive ili različite društvene zajednice, dok manje grupe obuhvataju porodicu, intimne partnere, bliske prijatelje, mentore i povjerljive osobe. Prema Maslowu, čovjek ima potrebu da voli i bude voljen, kako u romantičnim tako i u neromantičnim odnosima.<ref name="Maslow_1943" /> U nedostatku ljubavi, prihvatanja i osjećaja pripadnosti, pojedinac može biti podložniji [[usamljenost|usamljenosti]], [[socijalna anksioznost|socijalnoj anksioznosti]] i [[klinička depresija|kliničkoj depresiji]]. Ova potreba posebno je izražena u [[djetinjstvo|djetinjstvu]], kada može imati prednost čak i nad potrebom za sigurnošću, što se može uočiti kod djece koja ostaju vezana za roditelje uprkos iskustvu zlostavljanja ili zanemarivanja. Nedostatak emocionalne podrške, [[zanemarivanje djece|zanemarivanje]], odbacivanje ili društvena izolacija mogu negativno utjecati na sposobnost pojedinca da razvije i održava značajne [[međuljudski odnosi|međuljudske odnose]]. Istraživanja pokazuju da nezadovoljene osnovne potrebe mogu imati značajan utjecaj na [[mentalno zdravlje]], posebno tokom [[Adolescencija|adolescencije]]. Dugotrajni finansijski stres u porodici povezan je s većom učestalošću depresivnih simptoma kod mladih, ne samo zbog otežanog zadovoljavanja osnovnih potreba, već i zbog narušavanja odnosa između roditelja i djece uslijed povećanog stresa i smanjene međusobne interakcije.<ref name="Crandall_2020">{{cite journal |last1=Crandall |first1=Aliceann |last2=Powell |first2=Elizabeth A. |last3=Bradford |first3=Grace C. |last4=Bean |first4=Roy A. |date=februar 2020 |title=Maslow’s Hierarchy of Needs as a Framework for Understanding Adolescent Depressive Symptoms Over Time |journal=Journal of Child and Family Studies |volume=29 |issue=4 |doi=10.1007/s10826-019-01577-4 |url=https://www.researchgate.net/publication/335997822_Maslow's_Hierarchy_of_Needs_as_a_Framework_for_Understanding_Adolescent_Depressive_Symptoms_Over_Time |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Potrebe za ljubavlju i društvenom pripadnošću uključuju: * [[porodica]] * [[prijateljstvo]] * [[intimnost]] * [[povjerenje]] * [[prihvatanje]] * davanje i primanje ljubavi i emocionalne podrške U određenim okolnostima, potreba za pripadanjem može nadjačati čak i fiziološke potrebe ili potrebe za sigurnošću, naročito pod snažnim utjecajem vršnjačkog pritiska.<ref name="Kenrick_2010" /> === Potrebe za poštovanjem === Potrebe za poštovanjem odnose se na osjećaj vlastite vrijednosti, samopoštovanja i priznanja od strane drugih.<ref name="Dodge_2002" /> Prema Maslowu, većina ljudi ima potrebu za stabilnim osjećajem poštovanja koji je zasnovan na stvarnim sposobnostima, postignućima i kompetencijama. Maslow razlikuje dva nivoa potreba za poštovanjem. Niži nivo odnosi se na potrebu za poštovanjem i priznanjem od drugih, što uključuje težnju za statusom, ugledom, slavom, prestižem i pažnjom. Viši nivo odnosi se na samopoštovanje i uključuje osjećaj snage, kompetentnosti, ovladavanja vlastitim sposobnostima, [[samopouzdanje|samopouzdanje]], nezavisnost i sloboda.<ref name="Deckers_2018" /> Maslow je naglašavao da ovi nivoi nisu strogo odvojeni, nego međusobno povezani i isprepleteni.<ref name="Maslow_1954" /> Osjećaj poštovanja razvija se kroz svakodnevna iskustva koja pojedincu omogućavaju učenje, samootkrivanje i potvrđivanje vlastitih sposobnosti. Ovo je posebno važno u djetinjstvu, kada pozitivna iskustva i uspješno savladavanje zadataka doprinose razvoju osjećaja kompetentnosti i vlastite vrijednosti.<ref name="Dodge_2002" /> Uloga roditelja i nastavnika u tom procesu ogleda se u stvaranju podržavajućeg okruženja koje djeci omogućava razvoj samopoštovanja i osjećaja lične sposobnosti. Maslow je također smatrao da je potreba za poštovanjem i reputacijom kod djece često izraženija i prethodi razvoju stabilnog samopoštovanja.<ref name="McLeod_2025" /> === Kognitivne potrebe === Pored osnovnih pet nivoa hijerarhije potreba, pojedini autori ukazuju da se Maslowljev model može proširiti dodatnim kategorijama, među kojima su kognitivne i estetske potrebe.<ref name="Maslow_1954" /> Kognitivne potrebe odnose se na težnju za razumijevanjem, znanjem, informacijama, smislom i istraživanjem svijeta. One uključuju [[radoznalost]], potragu za značenjem i potrebu za učenjem.<ref name="McLeod_2025" /> Iz obrazovne perspektive, Maslow je smatrao da čovjek treba razvijati unutrašnju motivaciju za obrazovanjem i stjecanjem znanja. Kognitivne potrebe obuhvataju i [[kreativnost]], predviđanje, radoznalost i potragu za smislom. Pojedinci koji uživaju u aktivnostima koje zahtijevaju promišljanje, analizu i rješavanje problema obično imaju izraženiju potrebu za spoznajom, dok osobe s manjom motivacijom za takve aktivnosti pokazuju niži nivo kognitivne angažiranosti.<ref name="iResearchNet_NFC">{{cite web |title=Need for Cognition |url=https://psychology.iresearchnet.com/social-psychology/personality/need-for-cognition/ |website=Psychology iResearchNet |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> === Estetske potrebe === Nakon zadovoljenja kognitivnih potreba, prema proširenim interpretacijama Maslowljeve hijerarhije, slijede estetske potrebe. One se odnose na težnju pojedinca da unese ljepotu, sklad i uređenost u vlastiti život i neposredno okruženje. To uključuje sposobnost prepoznavanja i uvažavanja ljepote u svakodnevnom svijetu i prirodnom okruženju.<ref name="McLeod_2025" /> Prema Maslowljevim teorijskim postavkama, napredovanje prema [[samoaktualizacija|samoaktualizaciji]] podrazumijeva i potrebu za estetski ugodnim iskustvima, novim doživljajima i vizuelnim skladom. Ova potreba može se ispoljiti kroz oblikovanje prijatnog životnog prostora, razvijanje ličnog stila, umjetničko izražavanje ili aktivno povezivanje s prirodom.<ref name="McLeod_2025" /> Maslow je smatrao da estetske potrebe omogućavaju dublje povezivanje s okruženjem i doprinose osjećaju unutrašnjeg sklada i cjelovitosti. U širem smislu, one uključuju i brigu o vlastitom izgledu, ličnom izražavanju i načinu predstavljanja sebe u društvenom okruženju.<ref name="McLeod_2025" /> === Samoaktualizacija === Maslow je samoaktualizaciju sažeo u poznatoj tvrdnji: ″Ono što čovjek može biti, to mora postati.″<ref name="Maslow_1954" /> Ova ideja predstavlja temelj potrebe za samoaktualizacijom, koja označava ostvarenje punog ljudskog potencijala. Samoaktualizacija se odnosi na težnju pojedinca da razvije i ostvari svoje sposobnosti u najvećoj mogućoj mjeri. Maslow ju opisuje kao želju da osoba postane ono što je sposobna postati i da ostvari svoje najviše mogućnosti.<ref name="Maslow_1954" /> To može uključivati različite životne ciljeve, kao što su uspješno roditeljstvo, sportska postignuća, umjetničko stvaralaštvo ili inovacije.<ref name="Maslow_1954" /> Za ostvarenje samoaktualizacije potrebno je prethodno zadovoljiti i integrirati potrebe nižih nivoa hijerarhije. U motivacijskom smislu, samoaktualizacija predstavlja krajnji cilj kojem pojedinac teži, dok prethodni nivoi potreba čine razvojni put koji omogućava njegovo ostvarenje.<ref name="Deckers_2018" /> Potrebe povezane sa samoaktualizacijom uključuju: * uspostavljanje i razvoj partnerskih odnosa * roditeljstvo * korištenje i razvijanje talenata i sposobnosti * ostvarivanje ličnih ciljeva === Potrebe za transcendencijom === U svojim kasnijim radovima Maslow je proširio vrh hijerarhije potreba uključivanjem samotranscendencije, odnosno potreba za transcendencijom. Ovaj nivo nadilazi samoaktualizaciju i odnosi se na težnju pojedinca da prevaziđe vlastite granice i usmjeri se prema nečemu što nadmašuje lični interes, poput [[altruizam|altruizma]], duhovnosti ili služenja višim vrijednostima.<ref name="Maslow_1971" /> Za razliku od drugih potreba, potrebe za transcendencijom mogu biti zadovoljavane na različitim nivoima ljudskog iskustva. Njihovo ispunjenje povezano je s osjećajem cjelovitosti, unutrašnje povezanosti i dubljeg smisla postojanja.<ref name="Gautam_2007">{{cite web |last=Gautam |first=Sandeep |date=2007 |title=Maslow's eight basic needs and the eight stage developmental model |url=https://the-mouse-trap.com/2007/12/14/maslows-eight-basic-needs-and-the-eight-stage-devlopmental-model/ |website=The Mouse Trap |access-date=29. april 2026}}</ref> U kasnijem periodu svog rada Maslow je kritički preispitivao vlastiti koncept samoaktualizacije, smatrajući da najviši nivo ljudskog razvoja nije ograničen samo na ostvarenje vlastitih potencijala, već uključuje i sposobnost nadilaženja sebe kroz povezivanje s univerzalnim vrijednostima i širim egzistencijalnim ciljevima.<ref name="Maslow_1991">{{cite journal |last=Maslow |first=Abraham H. |date=1991 |title=Critique of Self‐Actualization Theory |journal=The Journal of Humanistic Education and Development |volume=29 |issue=3 |pages=103–108 |doi=10.1002/j.2164-4683.1991.tb00010.x |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/j.2164-4683.1991.tb00010.x |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Maslow_1969">{{cite journal |last=Maslow |first=Abraham H. |date=1969 |title=The farther reaches of human nature |journal=Journal of Transpersonal Psychology |volume=1 |issue=1 |pages=1–9 |url=https://www.humanpotentialcenter.org/Forms/FartherReaches.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Maslow je smatrao da se najpotpunije ostvarenje čovjeka može pronaći u posvećenosti ciljevima koji prevazilaze lične interese, kao što su pomaganje drugima, duhovna iskustva ili traganje za univerzalnim smislom. Ovu težnju povezivao je sa željom za dosezanjem beskonačnog i univerzalnog iskustva ljudskog postojanja.<ref name="Garcia_Romeu_2010">{{cite journal |last=Garcia-Romeu |first=Albert |year=2010 |title=Self-transcendence as a measurable transpersonal construct |journal=Journal of Transpersonal Psychology |volume=42 |issue=1 |pages=26–47 |url=http://www.atpweb.org/jtparchive/trps-42-10-01-026.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Prema Maslowu, transcendencija predstavlja najšire i najobuhvatnije nivoe ljudske svijesti, ponašanja i odnosa prema sebi, drugim ljudima, prirodi i [[kosmos]]u, pri čemu ti odnosi imaju vrijednost sami po sebi, a ne samo kao sredstvo za postizanje drugih ciljeva.<ref name="Maslow_1971" /> Maslow je također zastupao stav da duhovne vrijednosti imaju prirodno mjesto u ljudskom iskustvu i da ne pripadaju isključivo institucionalnim religijama, već mogu biti predmet naučnog proučavanja u okviru proširenog razumijevanja ljudske prirode.<ref name="Maslow_1964">{{cite book |last=Maslow |first=Abraham H. |year=1964 |title=Religions, Values, and Peak-experiences |location=Columbus |publisher=Ohio State University Press |url=https://books.google.com/books?id=2LwVtgEACAAJ |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> == Kritike == === Utjecaj filozofije Blackfoota === Maslowljeva rana antropološka istraživanja iz 1938. uključivala su terenski rad među pripadnicima naroda Blackfoot ([[Engleski jezik|eng.]] ''Blackfoot people''), odnosno zajednice siksiškog naroda u južnoj Alberti u [[Kanada|Kanadi]]. Na osnovu svojih opažanja njihovog društvenog života, koji je opisivao kao miran, kooperativan i zasnovan na međusobnoj povezanosti, Maslow je zaključio da su ljudska destruktivnost i agresivnost u velikoj mjeri kulturno uslovljene pojave, te vjerovatno sekundarna reakcija na frustraciju ili ugroženost osnovnih ljudskih potreba.<ref name="Maslow_1954" /> Kasniji autori ukazivali su na mogućnost da je Maslowljeva hijerarhija potreba djelimično oblikovana pod utjecajem filozofskih i društvenih vrijednosti naroda Blackfoot, iako Maslow to nije izričito priznao u svojim teorijskim radovima.<ref name="Coon_2006">{{cite book |last=Coon |first=Deborah J. |year=2006 |title=Abraham H. Maslow: Reconnaissance for Eupsychia |editor1-last=Dewsbury |editor1-first=Donald A. |editor2-last=Benjamin Jr. |editor2-first=Ludy T. |editor3-last=Wertheimer |editor3-first=Michael |title=Portraits of Pioneers in Psychology, Vol. 6 |location=Washington, D.C. & Mahwah, N.J. |publisher=American Psychological Association and Lawrence Erlbaum Associates |pages=255–273 |isbn=978-1-59147-417-3 |language=en}}</ref><ref name="Brown_2014">{{cite book |last=Brown |first=Sidney Stone |year=2014 |title=Transformation beyond greed: Native self-actualization |location=North Charleston |publisher=CreateSpace / Sidney Stone Brown |isbn=978-1494883492 |url=https://search.worldcat.org/title/Transformation-beyond-greed-:-native-self-actualization/oclc/1079925951 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Prema [[Scott Barry Kaufman|Kaufmanu]], iako je Maslow nesumnjivo mnogo naučio iz kontakta s Blackfoot zajednicom, nema jasnih dokaza da je njihove ideje neposredno preuzeo u formulisanju hijerarhije potreba.<ref name="Kaufman_2019" /> S druge strane, pojedine starješine i savremeni istraživači iz Blackfoot zajednice isticali su da Maslow nije u potpunosti razumio njihovu filozofsku tradiciju. Prema njihovom tumačenju, problem nije u tome što je hijerarhija potreba ″pogrešno postavljena″, nego u tome što zanemaruje kružnu i međusobno povezanu prirodu ljudskih odnosa i potreba, koja je osnov društvene organizacije u filozofiji siksiškog naroda.<ref name="Bear_Chief_2022">{{cite journal |last1=Bear Chief |first1=Oom Kapisi |last2=Choate |first2=Peter |last3=Lindstrom |first3=Gabrielle |date=2022 |title=Reconsidering Maslow and the hierarchy of needs from a First Nations’ perspective |journal=Aotearoa New Zealand Social Work |volume=34 |issue=2 |pages=30–41 |doi=10.11157/anzswj-vol34iss2id959 |url=https://anzswjournal.nz/anzsw/article/view/959 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> === Samoaktualizirajuće osobe === U svojim istraživanjima [[samoaktualizacija|samoaktualizacije]], Maslow je proučavao živote i osobine istaknutih historijskih i savremenih ličnosti, među kojima su bili [[Albert Einstein]], [[Jane Addams]], [[Eleanor Roosevelt]] i [[Baruch Spinoza]], umjesto osoba s izraženim psihološkim poremećajima ili neurozama. Smatrao je da proučavanje psihološki zdravih i funkcionalnih pojedinaca omogućava bolje razumijevanje ljudskog potencijala i razvoja ličnosti.<ref name="Mittelman_1991">{{cite journal |last=Mittelman |first=Willard |date=januar 1991 |title=Maslow's Study of Self-Actualization: A Reinterpretation |journal=Journal of Humanistic Psychology |volume=31 |issue=1 |pages=114–135 |doi=10.1177/0022167891311010 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0022167891311010 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Maslow_1954" /> === Rangiranje potreba === U pregledu istraživanja iz 1976., autori Wahba i Bridwell zaključili su da dostupni empirijski podaci ne pružaju dovoljno dosljedne potvrde za precizno hijerarhijsko rangiranje potreba kako ih je Maslow opisao, niti za postojanje strogo definisanog redoslijeda njihovog zadovoljavanja.<ref name="Wahba_1976">{{cite journal |last1=Wahba |first1=Mahmoud A. |last2=Bridwell |first2=Lawrence G. |date=1976 |title=Maslow reconsidered: A review of research on the need hierarchy theory |journal=Organizational Behavior and Human Performance |volume=15 |issue=2 |pages=212–240 |doi=10.1016/0030-5073(76)90038-6 |url=https://larrybridwell.com/Maslo.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Godine 1984. [[Geert Hofstede]] kritikovao je univerzalnost hijerarhije potreba, navodeći da model ne uzima u obzir kulturne razlike u razumijevanju motivacije i kvaliteta života.<ref name="Hofstede_1984">{{cite journal |last=Hofstede |first=Geert |date=1984 |title=The cultural relativity of the quality of life concept |journal=Academy of Management Review |volume=9 |issue=3 |pages=389–398 |doi=10.5465/amr.1984.4279653 |url=https://web.archive.org/web/20141112000247/http://myweb.usf.edu/~jdorio/Articles/The%20cultural%20relativity%20of%20the%20quality%20of%20life%20concept.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Kasnija istraživanja ukazivala su na razlike između [[individualizam|individualističkih]] i [[kolektivizam|kolektivističkih]] društava, pri čemu se u individualističkim kulturama veći značaj pridaje ličnom razvoju i samoaktualizaciji, dok kolektivističke kulture veću važnost daju pripadanju zajednici i društvenoj povezanosti.<ref name="Cianci_2003">{{cite journal |last1=Cianci |first1=R. |last2=Gambrel |first2=P. A. |year=2003 |title=Maslow's hierarchy of needs: Does it apply in a collectivist culture? |journal=Journal of Applied Management and Entrepreneurship |volume=8 |issue=2 |pages=143–161 |url=https://groups.google.com/group/nsu-mgt-502-fall-2010/attach/1773196ca5b27177/article.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Pojedini autori također su kritikovali teoriju zbog nedovoljnog razmatranja odnosa između kulturnih obrazaca i duhovnih potreba pojedinca.<ref name="Bouzenita_2016">{{cite journal |last1=Bouzenita |first1=Anke Iman |last2=Boulanouar |first2=Aisha Wood |date=2016 |title=Maslow's hierarchy of needs: An Islamic critique |journal=Intellectual Discourse |volume=24 |issue=1 |pages=59–81 |url=https://www.researchgate.net/publication/305552656_Maslow's_hierarchy_of_needs_An_Islamic_critique |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> ==== Rangiranje seksualnih potreba ==== Položaj i značaj [[seksualnost|seksualnosti]] unutar Maslowove hijerarhije potreba bili su predmet kritike. U originalnoj formulaciji Maslow je seksualne potrebe svrstao među [[fiziološke potrebe]], zajedno s potrebama poput hrane, disanja i sna. Pojedini autori smatraju da ovakva klasifikacija ne obuhvata u potpunosti emocionalne, porodične i evolucijske dimenzije seksualnosti, posebno njenu ulogu u formiranju međuljudskih odnosa i društvenih veza. S druge strane, isticano je da se slična primjedba može odnositi i na druge osnovne potrebe, koje također mogu imati šire psihološke i društvene implikacije. Maslow je i sam ukazivao da zadovoljenje seksualnih potreba nije isključivo fiziološko pitanje, već da može biti povezano s višim društvenim motivima, uključujući ljubav, pripadanje i emocionalnu bliskost. Savremena istraživanja također ukazuju da fiziološke potrebe, poput seksualnosti i gladi, mogu biti povezane s motivacijama višeg reda i ne djeluju uvijek izolovano od drugih nivoa hijerarhije.<ref name="Kenrick_2010" /> === Kulturne i individualne varijacije === Iako novija istraživanja ukazuju na postojanje univerzalnih ljudskih potreba, kao i određenih zajedničkih obrazaca u načinu na koji ljudi nastoje zadovoljiti te potrebe, precizna hijerarhijska struktura koju je predložio Maslow ostaje predmet rasprava.<ref name="Villarica_2011" /><ref name="Tay_Diener_2011" /> Jedna od čestih kritika odnosi se na pretpostavku da bi pojedinci sa sličnim životnim okolnostima i društvenim iskustvima, suočeni s istim situacijama, trebali pokazivati slične obrasce prioritizacije potreba. Empirijska opažanja, međutim, pokazuju da ljudsko ponašanje oblikuje složen skup individualnih motivacija, zbog čega nije uvijek moguće predvidjeti odluke isključivo na osnovu Maslowljeve teorije. Podjela na potrebe nižeg reda (fiziološke, sigurnosne i socijalne) i potrebe višeg reda (poštovanje i samoaktualizacija) nije univerzalno potvrđena, te može varirati među kulturama, zavisno od društvenih okolnosti, dostupnosti resursa i individualnih razlika. U istraživanju provedenom 1997., primjenom metode [[faktorska analiza|faktorske analize]], identifikovane su dvije dominantne kategorije potreba među ispitanicima u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] tokom mirnodopskog perioda 1993–1994: potrebe preživljavanja (fiziološke i sigurnosne) i psihološke potrebe (ljubav, samopoštovanje i samoaktualizacija).<ref name="Tang_1997">{{cite journal |last1=Tang |first1=Thomas Li-Ping |last2=West |first2=William B. |year=1997 |title=The importance of human needs during peacetime, retrospective peacetime, and the Persian Gulf War |journal=International Journal of Stress Management |volume=4 |issue=1 |pages=47–62 |doi=10.1007/BF02766072 |url=https://files.eric.ed.gov/fulltext/ED378478.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Tokom retrospektivnog istraživanja provedenog za vrijeme [[Zaljevski rat|Perzijskog zaljevskog rata]], ispitanici u Sjedinjenim Američkim Državama ponovo su pokazali istu dvostepenu strukturu potreba. Nasuprot tome, istraživanja provedena među ispitanicima na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] (u [[Egipat|Egiptu]] i [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]]) pokazala su trostepenu strukturu prioriteta potreba u mirnodopskom kontekstu. Promjene u važnosti i stepenu zadovoljenja potreba tokom ratnog i mirnodopskog perioda pokazale su značajne međukulturne razlike. Kod ispitanika iz SAD-a tokom ratnog perioda potrebe su se diferencirale u tri nivoa: fiziološke potrebe, sigurnosne potrebe i psihološke potrebe. Kod ispitanika sa Bliskog istoka struktura potreba tokom rata promijenila se sa tri na dva nivoa.<ref name="Tang_1997" /><ref name="Tang_Ibrahim_2002">{{cite journal |last1=Tang |first1=Thomas Li-Ping |last2=Ibrahim |first2=A. H. |last3=West |first3=William B. |year=2002 |title=Effects of war-related stress on the satisfaction of human needs: The United States and the Middle East |journal=International Journal of Management Theory and Practices |volume=3 |issue=1 |pages=35–53 |url=https://www.researchgate.net/publication/234118631_Effects_of_war-related_stress_on_the_satisfaction_of_human_needs_The_United_States_and_the_Middle_East |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Istraživanje o redoslijedu potreba u [[Azija|Aziji]] pokazalo je drugačiji obrazac prioritizacije. Potreba za zajedništvom, koja se u Maslowljevoj hijerarhiji povezuje s pripadanjem i smatra potrebom nižeg reda, pokazala se kao najviše rangirana potreba, neposredno ispred samoprihvatanja i ličnog razvoja.<ref name="Monnot_2022">{{cite journal |last1=Monnot |first1=M. J. |last2=Beehr |first2=T. A. |date=mart 2022 |title=The Good Life Versus the "Goods Life": An Investigation of Goal Contents Theory and Employee Subjective Well-Being Across Asian Countries |journal=Journal of Happiness Studies |volume=23 |issue=3 |pages=1241–1266 |doi=10.1007/s10902-021-00447-5 |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s10902-021-00447-5 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Istraživanje iz 1981. analiziralo je razlike u hijerarhiji potreba među različitim dobnim grupama.<ref name="Goebel_1981">{{cite journal |last1=Goebel |first1=Barbara L. |last2=Brown |first2=Dolores R. |year=1981 |title=Age differences in motivation related to Maslow's need hierarchy |journal=Developmental Psychology |volume=17 |issue=6 |pages=809–815 |doi=10.1037/0012-1649.17.6.809 |url=https://psycnet.apa.org/record/1982-04870-001 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Rezultati su pokazali da su djeca izraženije vrednovala fiziološke potrebe, adolescenti potrebe samopoštovanja, mladi odrasli samoaktualizaciju, dok su starije osobe veću važnost pridavale sigurnosti. Autori su zaključili da redoslijed potreba može zavisiti i od životne dobi. Maslowljeva hijerarhija potreba bila je predmet kritike i iz perspektive [[islam]]ske misli, posebno zbog drugačijeg razumijevanja odnosa između materijalnih, duhovnih i društvenih potreba.<ref name="Bouzenita_2016"/> == Reference == {{refspisak}} {{commonscat|Maslow's hierarchy of needs}} {{Psihologija}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Abraham Maslow]] [[Kategorija:Humanistička psihologija]] [[Kategorija:Lični život]] [[Kategorija:Međuljudski odnosi]] [[Kategorija:Motivacijske teorije]] [[Kategorija:Naučne teorije]] [[Kategorija:Organizacijsko ponašanje]] [[Kategorija:Pozitivna psihologija]] [[Kategorija:Psihološke teorije]] [[Kategorija:Psihološki koncepti]] [[Kategorija:Razvojna psihologija]] [[Kategorija:Sreća]] ctddfgan944pja2p22412b8spyuzggt 3838203 3838202 2026-04-29T16:11:09Z AnToni 2325 /* Alternativni prikazi hijerarhije */ 3838203 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Maslow's hierarchy of needs-sh.svg|mini|desno|300px|Dijagram Maslowljeve hijerarhije potreba (originalni model od pet nivoa). Zasnovano na njegovom izvornom radu iz 1943. "Teorija ljudske motivacije" i kasnijim pojašnjenjima.]] '''Maslowljeva hijerarhija potreba''' predstavlja teorijski model ljudskih potreba (odnosno ciljeva) koji motiviraju [[ljudsko ponašanje]], a razvio ga je američki psiholog [[Abraham Maslow]].<ref name="Maslow_1943">{{cite journal |last=Maslow |first=Abraham H. |date=1943 |title=A theory of human motivation |journal=Psychological Review |volume=50 |issue=4 |pages=370–396 |doi=10.1037/h0054346 |hdl=10983/23610 |url=https://psychclassics.yorku.ca/Maslow/motivation.htm |access-date=29. april 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170914175317/http://psychclassics.yorku.ca/Maslow/motivation.htm |archive-date=14. septembar 2017 |language=en}}</ref><ref name="Maslow_1954">{{cite book |last=Maslow |first=Abraham H. |year=1954 |title=Motivation and Personality |location=New York |publisher=Harper & Brothers |isbn=978-0-06-041987-5 |url=https://archive.org/details/motivationperson00masl_0 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Prema Maslowljevoj izvornoj formulaciji, postoji pet grupa [[osnovne potrebe|osnovnih potreba]] koje su međusobno povezane u hijerarhijskom odnosu prioriteta (odnosno relativne snage). Hijerarhija se najčešće prikazuje u obliku piramide, iako sam Maslow nije autor tog danas prepoznatljivog grafičkog prikaza.<ref name="Kaufman_2019">{{cite web |last=Kaufman |first=Scott Barry |date=2019 |title=Who Created Maslow's Iconic Pyramid? |url=https://www.scientificamerican.com/blog/beautiful-minds/who-created-maslows-iconic-pyramid/ |website=Scientific American |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Na njenom dnu nalaze se fiziološke potrebe, koje imaju najveći prioritet, dok se na vrhu nalaze potrebe za [[samoaktualizacija|samoaktualizacijom]]. U svojim kasnijim radovima Maslow je ovoj strukturi dodao i šesti nivo, koji je označio kao ''metapotrebe'', kao i koncept [[metamotivacija|metamotivacije]].<ref name="Maslow_1971">{{cite book |last=Maslow |first=Abraham H. |year=1971 |title=The Farther Reaches of Human Nature |location=New York |publisher=Viking Press |isbn=978-0670308538 |url=https://archive.org/details/fartherreachesof0000masl |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Goble_1971">{{cite book |last=Goble |first=Frank G. |year=1971 |title=The Third Force: The Psychology of Abraham Maslow |location=Richmond, CA |publisher=Maurice Bassett Publishing |isbn=0-671-42174-3 |page=62 |url=https://archive.org/details/3rdforce00fran |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Hijerarhija potreba smatra se jednim od najtrajnijih i najutjecajnijih doprinosa Abrahama Maslowa u području [[psihologija|psihologije]].<ref name="Koltko-Rivera_2006">{{cite journal |last=Koltko-Rivera |first=Mark E. |date=2006 |title=Rediscovering the Later Version of Maslow's Hierarchy of Needs: Self-Transcendence and Opportunities for Theory, Research, and Unification |journal=Review of General Psychology |volume=10 |issue=4 |pages=302–317 |doi=10.1037/1089-2680.10.4.302 |url=https://www.researchgate.net/publication/232510315_Rediscovering_the_Later_Version_of_Maslow's_Hierarchy_of_Needs_Self-Transcendence_and_Opportunities_for_Theory_Research_and_Unification |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Ovaj model i dalje se široko koristi kao teorijski okvir i praktični alat u [[visoko obrazovanje|visokom obrazovanju]],<ref name="Steere_1988">{{cite book |last=Steere |first=Bob F. |year=1988 |title=Becoming an Effective Classroom Manager: A Resource for Teachers |location=Albany, NY |publisher=SUNY Press |isbn=978-0-88706-620-7 |page=21 |url=https://books.google.ba/books?id=S2cwd56VvOMC |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Freitas_2011">{{cite journal |last1=Freitas |first1=Frances Anne |last2=Leonard |first2=Lora J. |date=januar 2011 |title=Maslow's hierarchy of needs and student academic success |journal=Teaching and Learning in Nursing |volume=6 |issue=1 |pages=9–13 |doi=10.1016/j.teln.2010.07.004 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S1557308710000491 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> poslovnom i menadžerskom osposobljavanju,<ref name="BBC_2013">{{cite news |last1=Kremer |first1=William |last2=Hammond |first2=Claudia |date=31. august 2013 |title=Abraham Maslow and the pyramid that beguiled business |url=https://www.bbc.com/news/magazine-23902918 |work=BBC News Magazine |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> istraživanjima u [[sociologija|sociologiji]], [[zdravstvo|zdravstvu]],<ref name="Dames_2021">{{cite book |last=Dames |first=Shannon |year=2021 |title=Root Strength: A Health and Care Professionals Guide to Minimizing Stress and Maximizing Thriving |location=St. Louis, MO |publisher=Elsevier Health Sciences |isbn=978-0-323-77870-1 |url=https://books.google.ba/books?id=BQ1UEAAAQBAJ |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="McEwen_2014">{{cite book |last1=McEwen |first1=Melanie |last2=Wills |first2=Evelyn M. |year=2014 |title=Theoretical Basis for Nursing |edition=4. |location=Philadelphia |publisher=Wolters Kluwer Lippincott Williams & Wilkins |isbn=978-1-4511-9031-1 |url=https://www.minams.edu.pk/cPanel/ebooks/miscellaneous/Theoretical%20Basis%20for%20Nursing%20-%20Melanie%20McEwen.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> [[savjetodavna psihologija|savjetodavnoj psihologiji]]<ref name="Colledge_2002">{{cite book |last=Colledge |first=Ray |year=2002 |title=Mastering Counselling Theory |location=London |publisher=Macmillan Education UK |isbn=978-0-333-92243-9 |doi=10.1007/978-0-230-62957-8 |url=https://link.springer.com/book/10.1007/978-0-230-62957-8 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> i [[socijalni rad|socijalnom radu]].<ref name="Poston_2009">{{cite journal |last=Poston |first=Bob |date=2009 |title=An Exercise in Personal Exploration: Maslow's Hierarchy of Needs |url=https://www.ast.org/pdf/308.pdf |journal=The Surgical Technologist |volume=41 |issue=8 |pages=347–353 |access-date=29. april 2026 |language=en |format=PDF}}</ref> Iako je teorija široko prihvaćena i primjenjivana, bila je predmet brojnih kritika zbog nedostatka konačnih empirijskih dokaza, a njena naučna valjanost i dalje je predmet rasprava.<ref name="Lester_2013">{{cite journal |last=Lester |first=David |date=august 2013 |title=Measuring Maslow's Hierarchy of Needs |journal=Psychological Reports |volume=113 |issue=1 |pages=15–17 |doi=10.2466/02.20.PR0.113x16z1 |pmid=24340796 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.2466/02.20.PR0.113x16z1 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Fallatah_2017">{{cite book |last1=Fallatah |first1=Rodwan Hashim Mohammed |last2=Syed |first2=Jawad |year=2017 |title=Employee Motivation in Saudi Arabia |location=Cham |publisher=Springer International Publishing |isbn=978-3-319-67740-8 |pages=19–59 |doi=10.1007/978-3-319-67741-5_2 |url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-3-319-67741-5_2 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Villarica_2011">{{cite web |last=Villarica |first=Hans |date=17. august 2011 |title=Maslow 2.0: A new and improved recipe for happiness |url=https://www.theatlantic.com/health/archive/2011/08/maslow-20-a-new-and-improved-recipe-for-happiness/243486/ |website=The Atlantic |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Tay_Diener_2011">{{cite journal |last1=Tay |first1=Louis |last2=Diener |first2=Ed |year=2011 |title=Needs and subjective well-being around the world |journal=Journal of Personality and Social Psychology |volume=101 |issue=2 |pages=354–365 |doi=10.1037/a0023779 |url=https://www.apa.org/pubs/journals/releases/psp-101-2-354.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> == Historijski razvoj == Maslow je svoju hijerarhiju potreba predstavio 1943. u radu ''A Theory of Human Motivation'', objavljenom u časopisu ''[[Psychological Review]]''.<ref name="Maslow_1943" /> Teorija predstavlja klasifikacijski model osmišljen da prikaže univerzalne ljudske potrebe, polazeći od najosnovnijih potreba biološkog i društvenog opstanka pa sve do složenijih psiholoških i razvojnih potreba.<ref name="Deckers_2018">{{cite book |last=Deckers |first=Lambert |year=2018 |title=Motivation: Biological, Psychological, and Environmental |edition=5. |location=New York |publisher=Routledge |isbn=978-1-138-03633-8 |url=https://archive.org/details/motivationbiolog0000deck_u4t2 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Hijerarhija je podijeljena na potrebe nedostatka i potrebe rasta, a među temeljnim obilježjima teorije ističu se [[individualizam]] i hijerarhijsko određivanje prioriteta potreba. Prema Maslowljevoj izvornoj formulaciji, postoji pet grupa osnovnih potreba: fiziološke potrebe, potrebe za sigurnošću, potrebe za ljubavlju i pripadanjem, potrebe za poštovanjem i potrebe za [[samoaktualizacija|samoaktualizacijom]]. Ove potrebe nalaze se u hijerarhijskom odnosu prioriteta, pri čemu fiziološke potrebe imaju najveći prioritet. Kada su fiziološke potrebe zadovoljene, javljaju se potrebe za sigurnošću. Nakon relativnog zadovoljenja fizioloških i sigurnosnih potreba, pojavljuje se potreba za ljubavlju i pripadanjem, koja uključuje i davanje i primanje ljubavi. Sljedeći nivo obuhvata potrebe za poštovanjem, dok najviši nivo čini potreba za samoaktualizacijom. Maslow je također uveo pojam [[metamotivacija|metamotivacije]] kako bi opisao motivaciju pojedinaca koji nadilaze osnovne potrebe i teže stalnom ličnom razvoju i usavršavanju.<ref name="Goble_1971" /> Iako se hijerarhija često prikazuje kao jasno odvojeni i uzastopni nivoi potreba, Maslow je naglašavao da zadovoljenje jedne potrebe ne mora biti potpuno prije nego što se pojavi sljedeća. Prema njegovom tumačenju, hijerarhiju je realnije razumjeti kao postepeno smanjenje stepena zadovoljenja potreba pri prelasku na više nivoe motivacije.<ref name="Maslow_1943" /> === Piramida === Maslowljeva hijerarhija [[potreba]] često se prikazuje u obliku piramide, pri čemu se na njenom dnu nalaze najosnovnije ljudske potrebe, dok se na vrhu nalaze potrebe za [[samoaktualizacija|samoaktualizacijom]] i transcendencijom. Međutim, sam Maslow nikada nije izradio piramidalni prikaz svoje hijerarhije potreba.<ref name="Eaton_2012">{{cite web |last=Eaton |first=Sarah Elaine |date=4. august 2012 |title=Maslow's Hierarchy of Needs: Is the Pyramid a Hoax? |url=https://drsaraheaton.com/2012/08/04/maslows-hierarchy-of-needs/ |website=Learning, Teaching, and Leadership |access-date=29. april 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200522000000/https://drsaraheaton.com/2012/08/04/maslows-hierarchy-of-needs/ |archive-date=22. maj 2020 |language=en}}</ref><ref name="Kaufman_2019" /><ref name="Bridgman_2019">{{cite journal |last1=Bridgman |first1=Todd |last2=Cummings |first2=Stephen |last3=Ballard |first3=John |date=mart 2019 |title=Who Built Maslow's Pyramid? A History of the Creation of Management Studies' Most Famous Symbol and Its Implications for Management Education |journal=Academy of Management Learning & Education |volume=18 |issue=1 |pages=81–98 |doi=10.5465/amle.2017.0351 |url=https://journals.aom.org/doi/10.5465/amle.2017.0351 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Prvi poznati prikaz ove danas široko rasprostranjene piramide izradio je američki savjetodavni psiholog Charles McDermid. U članku objavljenom u časopisu ''Business Horizons'', McDermid je tvrdio da Maslowljeva teorija motivacije pruža bolje razumijevanje dinamike ljudskog ponašanja nego klasične ekonomske teorije, opisujući hijerarhiju potreba kao piramidu sastavljenu od pet nivoa.<ref name="McDermid_1960">{{cite journal |last=McDermid |first=Charles D. |year=1960 |title=How Money motivates Men |journal=Business Horizons |volume=3 |issue=4 |pages=93–100 |doi=10.1016/S0007-6813(60)80034-1 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0007681360800341 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Četiri najniža nivoa piramide obuhvataju ono što je Maslow nazivao ''potrebama nedostatka'' (''d-needs''). U njih spadaju potrebe za poštovanjem, prijateljstvom i ljubavlju, sigurnošću i fiziološke potrebe. Ako ove potrebe nisu zadovoljene, pojedinac može osjećati napetost, tjeskobu ili psihološku nelagodu, čak i kada izostaju neposredne fizičke posljedice. Prema ovoj teoriji, upravo osjećaj uskraćenosti predstavlja pokretač motivacije, jer podstiče pojedinca da zadovolji potrebe koje mu nedostaju.<ref name="McLeod_2025">{{cite web |last=McLeod |first=Saul |date=mart 2025 |title=Maslow's Hierarchy of Needs |url=https://www.simplypsychology.org/maslow.html |website=Simply Psychology |doi=10.5281/zenodo.15240897 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Maslow je naglašavao da ljudska motivacija nije strogo linearna. Budući da je ljudski mozak složen sistem u kojem se istovremeno odvijaju brojni paralelni procesi, različite motivacije iz više nivoa hijerarhije mogu biti prisutne u isto vrijeme.<ref name="Maslow_1954" /> Umjesto tvrdnje da se osoba u određenom trenutku usmjerava isključivo na jednu potrebu, Maslow je isticao da određena potreba u datom trenutku ''dominira'' ponašanjem pojedinca. Time je priznao mogućnost istovremenog djelovanja različitih motivacijskih nivoa, ali je u svojoj teoriji nastojao identifikovati osnovne tipove motivacije i njihov uobičajeni redoslijed zadovoljavanja.<ref name="Kurt_2020">{{cite web |last=Kurt |first=Serhat |date=2020 |title=Maslow's Hierarchy of Needs in Education |url=https://educationlibrary.org/maslows-hierarchy-of-needs-in-education/ |website=Education Library |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Pored antropoloških istraživanja, Maslow je u razvoju svoje teorije koristio i podatke iz posmatranja životinja, posebno majmuna, analizirajući obrasce ponašanja koji ukazuju na prioritizaciju potreba u skladu s individualnim okolnostima.<ref name="Poston_2009" /> === Alternativni prikazi hijerarhije === [[Datoteka:dinamički prikaz hijerarhije potreba po Maslowu.svg|thumb|300px|right|Alternativni prikaz hijerarhije potreba s preklapajućim potrebama|alt=Dijagram koji prikazuje kako se različiti nivoi potreba preklapaju i razvijaju simultano, umjesto kao strogo odvojene stepenice piramide.]] Pored široko rasprostranjenog prikaza hijerarhije potreba u obliku piramide, razvijen je i niz alternativnih shematskih prikaza ovog modela. Jedan od ranijih takvih prikaza, objavljen 1962., predstavlja hijerarhiju kao dinamičan sistem u kojem se različiti nivoi potreba pojavljuju u obliku ″valova″ koji se međusobno preklapaju.<ref name="Krech_1962">{{cite book |last1=Krech |first1=David |last2=Crutchfield |first2=Richard S. |last3=Ballachey |first3=Egerton L. |year=1962 |title=Individual in Society: A Textbook of Social Psychology |location=New York |publisher=McGraw-Hill |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.199566 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Prema tom prikazu, vrhunac jednog dominantnog skupa potreba mora biti dosegnut prije nego što naredni, viši nivo potreba počne preuzimati dominantnu motivacijsku ulogu. Drugi shematski prikazi hijerarhije koriste preklapajuće trouglove kako bi ilustrirali međusobnu povezanost i interakciju različitih potreba. Jedna od savremenijih reinterpretacija predlaže model u kojem se [[samoaktualizacija]] više ne nalazi na privilegovanom vrhu hijerarhije, već se posmatra kao dio potreba povezanih sa statusom (poštovanjem) i motivima vezanim za partnerske odnose i reprodukciju unutar novog teorijskog okvira.<ref name="Kenrick_2010">{{cite journal |last1=Kenrick |first1=Douglas T. |last2=Griskevicius |first2=Vladas |last3=Neuberg |first3=Steven L. |last4=Schaller |first4=Mark |date=maj 2010 |title=Renovating the pyramid of needs: Contemporary extensions built upon ancient foundations |journal=Perspectives on Psychological Science |volume=5 |issue=3 |pages=292–314 |doi=10.1177/1745691610369469 |pmid=21874133 |pmc=3161123 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3161123/ |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> == Potrebe == === Fiziološke potrebe === Fiziološke potrebe predstavljaju osnovu Maslowljeve hijerarhije potreba. One obuhvataju biološke uslove neophodne za opstanak čovjeka i čine osnovni nivo ljudske motivacije. Prema Maslowljevoj teoriji, pojedinac je prvenstveno usmjeren na zadovoljenje fizioloških potreba prije nego što može težiti višim nivoima psihološkog ispunjenja.<ref name="Maslow_1943" /> To znači da, ukoliko osoba nije u stanju zadovoljiti osnovne fiziološke potrebe, njena motivacija za sigurnošću, pripadanjem, poštovanjem ili [[samoaktualizacija|samoaktualizacijom]] ostaje potisnuta. Fiziološke potrebe uključuju [[zrak]], [[voda|vodu]], [[hrana|hranu]], toplotu, odjeću, [[reprodukcija|reprodukciju]], [[sklonište]] i [[san]].<ref name="McLeod_2025" /> Većina ovih potreba mora biti zadovoljena kako bi ljudsko tijelo održavalo stanje [[homeostaza|homeostaze]], odnosno unutrašnje fiziološke ravnoteže. Na primjer, potreba za zrakom ima neposredni prioritet nad potrebama višeg nivoa, kao što su društvena pripadnost ili samopoštovanje. Fiziološke potrebe smatraju se osnovnim preduslovom za održavanje života i normalno funkcionisanje organizma.<ref name="Poston_2009" /> === Potrebe za sigurnošću === Nakon što su fiziološke potrebe u dovoljnoj mjeri zadovoljene, potrebe za sigurnošću postaju dominantan motivacijski faktor u ljudskom ponašanju. Ove potrebe odnose se na zaštitu od fizičkih, emocionalnih i ekonomskih prijetnji. U situacijama poput rata, prirodnih katastrofa, [[nasilje u porodici|porodičnog nasilja]], [[zlostavljanje djece|zlostavljanja djece]] ili ekonomskih kriza, potreba za sigurnošću postaje posebno izražena. Potrebe za sigurnošću mogu se ispoljavati kroz težnju ka stabilnom zaposlenju, pravnoj zaštiti, finansijskoj sigurnosti, zdravstvenoj zaštiti i sigurnom životnom okruženju. Ovaj nivo potreba naročito je izražen kod djece, koja imaju veću potrebu za osjećajem sigurnosti i predvidivosti, posebno djeca s invaliditetom ili posebnim potrebama.<ref name="Dodge_2002">{{cite book |last1=Dodge |first1=Diane Trister |last2=Colker |first2=Laura J. |last3=Heroman |first3=Cate |year=2002 |title=The Creative Curriculum for Preschool |edition=4. |location=Washington, DC |publisher=Teaching Strategies |isbn=978-1879537439 |url=https://web.archive.org/web/20200110075759/http://fanconij.faculty.mjc.edu/Theoriest.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> I kod odraslih ove potrebe imaju značajnu ulogu, posebno u kontekstu ekonomske stabilnosti i zaštite zdravlja.<ref name="Poston_2009" /> Ukoliko osoba ne osjeća sigurnost u svom okruženju, nastojat će najprije zadovoljiti ovu potrebu prije nego što se usmjeri na potrebe višeg nivoa. Stabilnost i sigurnost omogućavaju ponovno uspostavljanje psihološke i fiziološke ravnoteže, odnosno homeostaze. Potrebe za sigurnošću uključuju: * [[zdravlje]] * [[lična sigurnost]] * [[emocionalna sigurnost]] * [[finansijska sigurnost]] === Potrebe za ljubavlju i društvenom pripadnošću === Nakon zadovoljenja fizioloških potreba i potreba za sigurnošću, treći nivo u Maslowljevoj hijerarhiji odnosi se na međuljudske potrebe i osjećaj [[pripadnost|pripadnosti]]. Prema Maslowu, ljudi imaju izraženu potrebu za prihvatanjem, povezanošću i pripadanjem društvenim grupama, bez obzira na njihovu veličinu.<ref name="McLeod_2025" /> Pripadnost podrazumijeva osjećaj povezanosti s drugima, kao i iskustvo prihvatanja, poštovanja i ljubavi.<ref name="Dodge_2002" /> Društvene grupe koje zadovoljavaju ovu potrebu mogu biti velike ili male. Veće grupe uključuju profesionalne organizacije, vjerske zajednice, sportske timove, radne kolektive ili različite društvene zajednice, dok manje grupe obuhvataju porodicu, intimne partnere, bliske prijatelje, mentore i povjerljive osobe. Prema Maslowu, čovjek ima potrebu da voli i bude voljen, kako u romantičnim tako i u neromantičnim odnosima.<ref name="Maslow_1943" /> U nedostatku ljubavi, prihvatanja i osjećaja pripadnosti, pojedinac može biti podložniji [[usamljenost|usamljenosti]], [[socijalna anksioznost|socijalnoj anksioznosti]] i [[klinička depresija|kliničkoj depresiji]]. Ova potreba posebno je izražena u [[djetinjstvo|djetinjstvu]], kada može imati prednost čak i nad potrebom za sigurnošću, što se može uočiti kod djece koja ostaju vezana za roditelje uprkos iskustvu zlostavljanja ili zanemarivanja. Nedostatak emocionalne podrške, [[zanemarivanje djece|zanemarivanje]], odbacivanje ili društvena izolacija mogu negativno utjecati na sposobnost pojedinca da razvije i održava značajne [[međuljudski odnosi|međuljudske odnose]]. Istraživanja pokazuju da nezadovoljene osnovne potrebe mogu imati značajan utjecaj na [[mentalno zdravlje]], posebno tokom [[Adolescencija|adolescencije]]. Dugotrajni finansijski stres u porodici povezan je s većom učestalošću depresivnih simptoma kod mladih, ne samo zbog otežanog zadovoljavanja osnovnih potreba, već i zbog narušavanja odnosa između roditelja i djece uslijed povećanog stresa i smanjene međusobne interakcije.<ref name="Crandall_2020">{{cite journal |last1=Crandall |first1=Aliceann |last2=Powell |first2=Elizabeth A. |last3=Bradford |first3=Grace C. |last4=Bean |first4=Roy A. |date=februar 2020 |title=Maslow’s Hierarchy of Needs as a Framework for Understanding Adolescent Depressive Symptoms Over Time |journal=Journal of Child and Family Studies |volume=29 |issue=4 |doi=10.1007/s10826-019-01577-4 |url=https://www.researchgate.net/publication/335997822_Maslow's_Hierarchy_of_Needs_as_a_Framework_for_Understanding_Adolescent_Depressive_Symptoms_Over_Time |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Potrebe za ljubavlju i društvenom pripadnošću uključuju: * [[porodica]] * [[prijateljstvo]] * [[intimnost]] * [[povjerenje]] * [[prihvatanje]] * davanje i primanje ljubavi i emocionalne podrške U određenim okolnostima, potreba za pripadanjem može nadjačati čak i fiziološke potrebe ili potrebe za sigurnošću, naročito pod snažnim utjecajem vršnjačkog pritiska.<ref name="Kenrick_2010" /> === Potrebe za poštovanjem === Potrebe za poštovanjem odnose se na osjećaj vlastite vrijednosti, samopoštovanja i priznanja od strane drugih.<ref name="Dodge_2002" /> Prema Maslowu, većina ljudi ima potrebu za stabilnim osjećajem poštovanja koji je zasnovan na stvarnim sposobnostima, postignućima i kompetencijama. Maslow razlikuje dva nivoa potreba za poštovanjem. Niži nivo odnosi se na potrebu za poštovanjem i priznanjem od drugih, što uključuje težnju za statusom, ugledom, slavom, prestižem i pažnjom. Viši nivo odnosi se na samopoštovanje i uključuje osjećaj snage, kompetentnosti, ovladavanja vlastitim sposobnostima, [[samopouzdanje|samopouzdanje]], nezavisnost i sloboda.<ref name="Deckers_2018" /> Maslow je naglašavao da ovi nivoi nisu strogo odvojeni, nego međusobno povezani i isprepleteni.<ref name="Maslow_1954" /> Osjećaj poštovanja razvija se kroz svakodnevna iskustva koja pojedincu omogućavaju učenje, samootkrivanje i potvrđivanje vlastitih sposobnosti. Ovo je posebno važno u djetinjstvu, kada pozitivna iskustva i uspješno savladavanje zadataka doprinose razvoju osjećaja kompetentnosti i vlastite vrijednosti.<ref name="Dodge_2002" /> Uloga roditelja i nastavnika u tom procesu ogleda se u stvaranju podržavajućeg okruženja koje djeci omogućava razvoj samopoštovanja i osjećaja lične sposobnosti. Maslow je također smatrao da je potreba za poštovanjem i reputacijom kod djece često izraženija i prethodi razvoju stabilnog samopoštovanja.<ref name="McLeod_2025" /> === Kognitivne potrebe === Pored osnovnih pet nivoa hijerarhije potreba, pojedini autori ukazuju da se Maslowljev model može proširiti dodatnim kategorijama, među kojima su kognitivne i estetske potrebe.<ref name="Maslow_1954" /> Kognitivne potrebe odnose se na težnju za razumijevanjem, znanjem, informacijama, smislom i istraživanjem svijeta. One uključuju [[radoznalost]], potragu za značenjem i potrebu za učenjem.<ref name="McLeod_2025" /> Iz obrazovne perspektive, Maslow je smatrao da čovjek treba razvijati unutrašnju motivaciju za obrazovanjem i stjecanjem znanja. Kognitivne potrebe obuhvataju i [[kreativnost]], predviđanje, radoznalost i potragu za smislom. Pojedinci koji uživaju u aktivnostima koje zahtijevaju promišljanje, analizu i rješavanje problema obično imaju izraženiju potrebu za spoznajom, dok osobe s manjom motivacijom za takve aktivnosti pokazuju niži nivo kognitivne angažiranosti.<ref name="iResearchNet_NFC">{{cite web |title=Need for Cognition |url=https://psychology.iresearchnet.com/social-psychology/personality/need-for-cognition/ |website=Psychology iResearchNet |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> === Estetske potrebe === Nakon zadovoljenja kognitivnih potreba, prema proširenim interpretacijama Maslowljeve hijerarhije, slijede estetske potrebe. One se odnose na težnju pojedinca da unese ljepotu, sklad i uređenost u vlastiti život i neposredno okruženje. To uključuje sposobnost prepoznavanja i uvažavanja ljepote u svakodnevnom svijetu i prirodnom okruženju.<ref name="McLeod_2025" /> Prema Maslowljevim teorijskim postavkama, napredovanje prema [[samoaktualizacija|samoaktualizaciji]] podrazumijeva i potrebu za estetski ugodnim iskustvima, novim doživljajima i vizuelnim skladom. Ova potreba može se ispoljiti kroz oblikovanje prijatnog životnog prostora, razvijanje ličnog stila, umjetničko izražavanje ili aktivno povezivanje s prirodom.<ref name="McLeod_2025" /> Maslow je smatrao da estetske potrebe omogućavaju dublje povezivanje s okruženjem i doprinose osjećaju unutrašnjeg sklada i cjelovitosti. U širem smislu, one uključuju i brigu o vlastitom izgledu, ličnom izražavanju i načinu predstavljanja sebe u društvenom okruženju.<ref name="McLeod_2025" /> === Samoaktualizacija === Maslow je samoaktualizaciju sažeo u poznatoj tvrdnji: ″Ono što čovjek može biti, to mora postati.″<ref name="Maslow_1954" /> Ova ideja predstavlja temelj potrebe za samoaktualizacijom, koja označava ostvarenje punog ljudskog potencijala. Samoaktualizacija se odnosi na težnju pojedinca da razvije i ostvari svoje sposobnosti u najvećoj mogućoj mjeri. Maslow ju opisuje kao želju da osoba postane ono što je sposobna postati i da ostvari svoje najviše mogućnosti.<ref name="Maslow_1954" /> To može uključivati različite životne ciljeve, kao što su uspješno roditeljstvo, sportska postignuća, umjetničko stvaralaštvo ili inovacije.<ref name="Maslow_1954" /> Za ostvarenje samoaktualizacije potrebno je prethodno zadovoljiti i integrirati potrebe nižih nivoa hijerarhije. U motivacijskom smislu, samoaktualizacija predstavlja krajnji cilj kojem pojedinac teži, dok prethodni nivoi potreba čine razvojni put koji omogućava njegovo ostvarenje.<ref name="Deckers_2018" /> Potrebe povezane sa samoaktualizacijom uključuju: * uspostavljanje i razvoj partnerskih odnosa * roditeljstvo * korištenje i razvijanje talenata i sposobnosti * ostvarivanje ličnih ciljeva === Potrebe za transcendencijom === U svojim kasnijim radovima Maslow je proširio vrh hijerarhije potreba uključivanjem samotranscendencije, odnosno potreba za transcendencijom. Ovaj nivo nadilazi samoaktualizaciju i odnosi se na težnju pojedinca da prevaziđe vlastite granice i usmjeri se prema nečemu što nadmašuje lični interes, poput [[altruizam|altruizma]], duhovnosti ili služenja višim vrijednostima.<ref name="Maslow_1971" /> Za razliku od drugih potreba, potrebe za transcendencijom mogu biti zadovoljavane na različitim nivoima ljudskog iskustva. Njihovo ispunjenje povezano je s osjećajem cjelovitosti, unutrašnje povezanosti i dubljeg smisla postojanja.<ref name="Gautam_2007">{{cite web |last=Gautam |first=Sandeep |date=2007 |title=Maslow's eight basic needs and the eight stage developmental model |url=https://the-mouse-trap.com/2007/12/14/maslows-eight-basic-needs-and-the-eight-stage-devlopmental-model/ |website=The Mouse Trap |access-date=29. april 2026}}</ref> U kasnijem periodu svog rada Maslow je kritički preispitivao vlastiti koncept samoaktualizacije, smatrajući da najviši nivo ljudskog razvoja nije ograničen samo na ostvarenje vlastitih potencijala, već uključuje i sposobnost nadilaženja sebe kroz povezivanje s univerzalnim vrijednostima i širim egzistencijalnim ciljevima.<ref name="Maslow_1991">{{cite journal |last=Maslow |first=Abraham H. |date=1991 |title=Critique of Self‐Actualization Theory |journal=The Journal of Humanistic Education and Development |volume=29 |issue=3 |pages=103–108 |doi=10.1002/j.2164-4683.1991.tb00010.x |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/j.2164-4683.1991.tb00010.x |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Maslow_1969">{{cite journal |last=Maslow |first=Abraham H. |date=1969 |title=The farther reaches of human nature |journal=Journal of Transpersonal Psychology |volume=1 |issue=1 |pages=1–9 |url=https://www.humanpotentialcenter.org/Forms/FartherReaches.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Maslow je smatrao da se najpotpunije ostvarenje čovjeka može pronaći u posvećenosti ciljevima koji prevazilaze lične interese, kao što su pomaganje drugima, duhovna iskustva ili traganje za univerzalnim smislom. Ovu težnju povezivao je sa željom za dosezanjem beskonačnog i univerzalnog iskustva ljudskog postojanja.<ref name="Garcia_Romeu_2010">{{cite journal |last=Garcia-Romeu |first=Albert |year=2010 |title=Self-transcendence as a measurable transpersonal construct |journal=Journal of Transpersonal Psychology |volume=42 |issue=1 |pages=26–47 |url=http://www.atpweb.org/jtparchive/trps-42-10-01-026.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Prema Maslowu, transcendencija predstavlja najšire i najobuhvatnije nivoe ljudske svijesti, ponašanja i odnosa prema sebi, drugim ljudima, prirodi i [[kosmos]]u, pri čemu ti odnosi imaju vrijednost sami po sebi, a ne samo kao sredstvo za postizanje drugih ciljeva.<ref name="Maslow_1971" /> Maslow je također zastupao stav da duhovne vrijednosti imaju prirodno mjesto u ljudskom iskustvu i da ne pripadaju isključivo institucionalnim religijama, već mogu biti predmet naučnog proučavanja u okviru proširenog razumijevanja ljudske prirode.<ref name="Maslow_1964">{{cite book |last=Maslow |first=Abraham H. |year=1964 |title=Religions, Values, and Peak-experiences |location=Columbus |publisher=Ohio State University Press |url=https://books.google.com/books?id=2LwVtgEACAAJ |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> == Kritike == === Utjecaj filozofije Blackfoota === Maslowljeva rana antropološka istraživanja iz 1938. uključivala su terenski rad među pripadnicima naroda Blackfoot ([[Engleski jezik|eng.]] ''Blackfoot people''), odnosno zajednice siksiškog naroda u južnoj Alberti u [[Kanada|Kanadi]]. Na osnovu svojih opažanja njihovog društvenog života, koji je opisivao kao miran, kooperativan i zasnovan na međusobnoj povezanosti, Maslow je zaključio da su ljudska destruktivnost i agresivnost u velikoj mjeri kulturno uslovljene pojave, te vjerovatno sekundarna reakcija na frustraciju ili ugroženost osnovnih ljudskih potreba.<ref name="Maslow_1954" /> Kasniji autori ukazivali su na mogućnost da je Maslowljeva hijerarhija potreba djelimično oblikovana pod utjecajem filozofskih i društvenih vrijednosti naroda Blackfoot, iako Maslow to nije izričito priznao u svojim teorijskim radovima.<ref name="Coon_2006">{{cite book |last=Coon |first=Deborah J. |year=2006 |title=Abraham H. Maslow: Reconnaissance for Eupsychia |editor1-last=Dewsbury |editor1-first=Donald A. |editor2-last=Benjamin Jr. |editor2-first=Ludy T. |editor3-last=Wertheimer |editor3-first=Michael |title=Portraits of Pioneers in Psychology, Vol. 6 |location=Washington, D.C. & Mahwah, N.J. |publisher=American Psychological Association and Lawrence Erlbaum Associates |pages=255–273 |isbn=978-1-59147-417-3 |language=en}}</ref><ref name="Brown_2014">{{cite book |last=Brown |first=Sidney Stone |year=2014 |title=Transformation beyond greed: Native self-actualization |location=North Charleston |publisher=CreateSpace / Sidney Stone Brown |isbn=978-1494883492 |url=https://search.worldcat.org/title/Transformation-beyond-greed-:-native-self-actualization/oclc/1079925951 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Prema [[Scott Barry Kaufman|Kaufmanu]], iako je Maslow nesumnjivo mnogo naučio iz kontakta s Blackfoot zajednicom, nema jasnih dokaza da je njihove ideje neposredno preuzeo u formulisanju hijerarhije potreba.<ref name="Kaufman_2019" /> S druge strane, pojedine starješine i savremeni istraživači iz Blackfoot zajednice isticali su da Maslow nije u potpunosti razumio njihovu filozofsku tradiciju. Prema njihovom tumačenju, problem nije u tome što je hijerarhija potreba ″pogrešno postavljena″, nego u tome što zanemaruje kružnu i međusobno povezanu prirodu ljudskih odnosa i potreba, koja je osnov društvene organizacije u filozofiji siksiškog naroda.<ref name="Bear_Chief_2022">{{cite journal |last1=Bear Chief |first1=Oom Kapisi |last2=Choate |first2=Peter |last3=Lindstrom |first3=Gabrielle |date=2022 |title=Reconsidering Maslow and the hierarchy of needs from a First Nations’ perspective |journal=Aotearoa New Zealand Social Work |volume=34 |issue=2 |pages=30–41 |doi=10.11157/anzswj-vol34iss2id959 |url=https://anzswjournal.nz/anzsw/article/view/959 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> === Samoaktualizirajuće osobe === U svojim istraživanjima [[samoaktualizacija|samoaktualizacije]], Maslow je proučavao živote i osobine istaknutih historijskih i savremenih ličnosti, među kojima su bili [[Albert Einstein]], [[Jane Addams]], [[Eleanor Roosevelt]] i [[Baruch Spinoza]], umjesto osoba s izraženim psihološkim poremećajima ili neurozama. Smatrao je da proučavanje psihološki zdravih i funkcionalnih pojedinaca omogućava bolje razumijevanje ljudskog potencijala i razvoja ličnosti.<ref name="Mittelman_1991">{{cite journal |last=Mittelman |first=Willard |date=januar 1991 |title=Maslow's Study of Self-Actualization: A Reinterpretation |journal=Journal of Humanistic Psychology |volume=31 |issue=1 |pages=114–135 |doi=10.1177/0022167891311010 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0022167891311010 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Maslow_1954" /> === Rangiranje potreba === U pregledu istraživanja iz 1976., autori Wahba i Bridwell zaključili su da dostupni empirijski podaci ne pružaju dovoljno dosljedne potvrde za precizno hijerarhijsko rangiranje potreba kako ih je Maslow opisao, niti za postojanje strogo definisanog redoslijeda njihovog zadovoljavanja.<ref name="Wahba_1976">{{cite journal |last1=Wahba |first1=Mahmoud A. |last2=Bridwell |first2=Lawrence G. |date=1976 |title=Maslow reconsidered: A review of research on the need hierarchy theory |journal=Organizational Behavior and Human Performance |volume=15 |issue=2 |pages=212–240 |doi=10.1016/0030-5073(76)90038-6 |url=https://larrybridwell.com/Maslo.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Godine 1984. [[Geert Hofstede]] kritikovao je univerzalnost hijerarhije potreba, navodeći da model ne uzima u obzir kulturne razlike u razumijevanju motivacije i kvaliteta života.<ref name="Hofstede_1984">{{cite journal |last=Hofstede |first=Geert |date=1984 |title=The cultural relativity of the quality of life concept |journal=Academy of Management Review |volume=9 |issue=3 |pages=389–398 |doi=10.5465/amr.1984.4279653 |url=https://web.archive.org/web/20141112000247/http://myweb.usf.edu/~jdorio/Articles/The%20cultural%20relativity%20of%20the%20quality%20of%20life%20concept.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Kasnija istraživanja ukazivala su na razlike između [[individualizam|individualističkih]] i [[kolektivizam|kolektivističkih]] društava, pri čemu se u individualističkim kulturama veći značaj pridaje ličnom razvoju i samoaktualizaciji, dok kolektivističke kulture veću važnost daju pripadanju zajednici i društvenoj povezanosti.<ref name="Cianci_2003">{{cite journal |last1=Cianci |first1=R. |last2=Gambrel |first2=P. A. |year=2003 |title=Maslow's hierarchy of needs: Does it apply in a collectivist culture? |journal=Journal of Applied Management and Entrepreneurship |volume=8 |issue=2 |pages=143–161 |url=https://groups.google.com/group/nsu-mgt-502-fall-2010/attach/1773196ca5b27177/article.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Pojedini autori također su kritikovali teoriju zbog nedovoljnog razmatranja odnosa između kulturnih obrazaca i duhovnih potreba pojedinca.<ref name="Bouzenita_2016">{{cite journal |last1=Bouzenita |first1=Anke Iman |last2=Boulanouar |first2=Aisha Wood |date=2016 |title=Maslow's hierarchy of needs: An Islamic critique |journal=Intellectual Discourse |volume=24 |issue=1 |pages=59–81 |url=https://www.researchgate.net/publication/305552656_Maslow's_hierarchy_of_needs_An_Islamic_critique |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> ==== Rangiranje seksualnih potreba ==== Položaj i značaj [[seksualnost|seksualnosti]] unutar Maslowove hijerarhije potreba bili su predmet kritike. U originalnoj formulaciji Maslow je seksualne potrebe svrstao među [[fiziološke potrebe]], zajedno s potrebama poput hrane, disanja i sna. Pojedini autori smatraju da ovakva klasifikacija ne obuhvata u potpunosti emocionalne, porodične i evolucijske dimenzije seksualnosti, posebno njenu ulogu u formiranju međuljudskih odnosa i društvenih veza. S druge strane, isticano je da se slična primjedba može odnositi i na druge osnovne potrebe, koje također mogu imati šire psihološke i društvene implikacije. Maslow je i sam ukazivao da zadovoljenje seksualnih potreba nije isključivo fiziološko pitanje, već da može biti povezano s višim društvenim motivima, uključujući ljubav, pripadanje i emocionalnu bliskost. Savremena istraživanja također ukazuju da fiziološke potrebe, poput seksualnosti i gladi, mogu biti povezane s motivacijama višeg reda i ne djeluju uvijek izolovano od drugih nivoa hijerarhije.<ref name="Kenrick_2010" /> === Kulturne i individualne varijacije === Iako novija istraživanja ukazuju na postojanje univerzalnih ljudskih potreba, kao i određenih zajedničkih obrazaca u načinu na koji ljudi nastoje zadovoljiti te potrebe, precizna hijerarhijska struktura koju je predložio Maslow ostaje predmet rasprava.<ref name="Villarica_2011" /><ref name="Tay_Diener_2011" /> Jedna od čestih kritika odnosi se na pretpostavku da bi pojedinci sa sličnim životnim okolnostima i društvenim iskustvima, suočeni s istim situacijama, trebali pokazivati slične obrasce prioritizacije potreba. Empirijska opažanja, međutim, pokazuju da ljudsko ponašanje oblikuje složen skup individualnih motivacija, zbog čega nije uvijek moguće predvidjeti odluke isključivo na osnovu Maslowljeve teorije. Podjela na potrebe nižeg reda (fiziološke, sigurnosne i socijalne) i potrebe višeg reda (poštovanje i samoaktualizacija) nije univerzalno potvrđena, te može varirati među kulturama, zavisno od društvenih okolnosti, dostupnosti resursa i individualnih razlika. U istraživanju provedenom 1997., primjenom metode [[faktorska analiza|faktorske analize]], identifikovane su dvije dominantne kategorije potreba među ispitanicima u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] tokom mirnodopskog perioda 1993–1994: potrebe preživljavanja (fiziološke i sigurnosne) i psihološke potrebe (ljubav, samopoštovanje i samoaktualizacija).<ref name="Tang_1997">{{cite journal |last1=Tang |first1=Thomas Li-Ping |last2=West |first2=William B. |year=1997 |title=The importance of human needs during peacetime, retrospective peacetime, and the Persian Gulf War |journal=International Journal of Stress Management |volume=4 |issue=1 |pages=47–62 |doi=10.1007/BF02766072 |url=https://files.eric.ed.gov/fulltext/ED378478.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Tokom retrospektivnog istraživanja provedenog za vrijeme [[Zaljevski rat|Perzijskog zaljevskog rata]], ispitanici u Sjedinjenim Američkim Državama ponovo su pokazali istu dvostepenu strukturu potreba. Nasuprot tome, istraživanja provedena među ispitanicima na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] (u [[Egipat|Egiptu]] i [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]]) pokazala su trostepenu strukturu prioriteta potreba u mirnodopskom kontekstu. Promjene u važnosti i stepenu zadovoljenja potreba tokom ratnog i mirnodopskog perioda pokazale su značajne međukulturne razlike. Kod ispitanika iz SAD-a tokom ratnog perioda potrebe su se diferencirale u tri nivoa: fiziološke potrebe, sigurnosne potrebe i psihološke potrebe. Kod ispitanika sa Bliskog istoka struktura potreba tokom rata promijenila se sa tri na dva nivoa.<ref name="Tang_1997" /><ref name="Tang_Ibrahim_2002">{{cite journal |last1=Tang |first1=Thomas Li-Ping |last2=Ibrahim |first2=A. H. |last3=West |first3=William B. |year=2002 |title=Effects of war-related stress on the satisfaction of human needs: The United States and the Middle East |journal=International Journal of Management Theory and Practices |volume=3 |issue=1 |pages=35–53 |url=https://www.researchgate.net/publication/234118631_Effects_of_war-related_stress_on_the_satisfaction_of_human_needs_The_United_States_and_the_Middle_East |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Istraživanje o redoslijedu potreba u [[Azija|Aziji]] pokazalo je drugačiji obrazac prioritizacije. Potreba za zajedništvom, koja se u Maslowljevoj hijerarhiji povezuje s pripadanjem i smatra potrebom nižeg reda, pokazala se kao najviše rangirana potreba, neposredno ispred samoprihvatanja i ličnog razvoja.<ref name="Monnot_2022">{{cite journal |last1=Monnot |first1=M. J. |last2=Beehr |first2=T. A. |date=mart 2022 |title=The Good Life Versus the "Goods Life": An Investigation of Goal Contents Theory and Employee Subjective Well-Being Across Asian Countries |journal=Journal of Happiness Studies |volume=23 |issue=3 |pages=1241–1266 |doi=10.1007/s10902-021-00447-5 |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s10902-021-00447-5 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Istraživanje iz 1981. analiziralo je razlike u hijerarhiji potreba među različitim dobnim grupama.<ref name="Goebel_1981">{{cite journal |last1=Goebel |first1=Barbara L. |last2=Brown |first2=Dolores R. |year=1981 |title=Age differences in motivation related to Maslow's need hierarchy |journal=Developmental Psychology |volume=17 |issue=6 |pages=809–815 |doi=10.1037/0012-1649.17.6.809 |url=https://psycnet.apa.org/record/1982-04870-001 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Rezultati su pokazali da su djeca izraženije vrednovala fiziološke potrebe, adolescenti potrebe samopoštovanja, mladi odrasli samoaktualizaciju, dok su starije osobe veću važnost pridavale sigurnosti. Autori su zaključili da redoslijed potreba može zavisiti i od životne dobi. Maslowljeva hijerarhija potreba bila je predmet kritike i iz perspektive [[islam]]ske misli, posebno zbog drugačijeg razumijevanja odnosa između materijalnih, duhovnih i društvenih potreba.<ref name="Bouzenita_2016"/> == Reference == {{refspisak}} {{commonscat|Maslow's hierarchy of needs}} {{Psihologija}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Abraham Maslow]] [[Kategorija:Humanistička psihologija]] [[Kategorija:Lični život]] [[Kategorija:Međuljudski odnosi]] [[Kategorija:Motivacijske teorije]] [[Kategorija:Naučne teorije]] [[Kategorija:Organizacijsko ponašanje]] [[Kategorija:Pozitivna psihologija]] [[Kategorija:Psihološke teorije]] [[Kategorija:Psihološki koncepti]] [[Kategorija:Razvojna psihologija]] [[Kategorija:Sreća]] 9t8ok8zxu8wg3e4iobbnrlhsaruf6z7 3838207 3838203 2026-04-29T16:31:48Z AnToni 2325 3838207 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Maslow's hierarchy of needs-sh.svg|mini|desno|300px|Dijagram Maslowljeve hijerarhije potreba (originalni model od pet nivoa). Zasnovano na njegovom izvornom radu iz 1943. "Teorija ljudske motivacije" i kasnijim pojašnjenjima.]] '''Maslowljeva hijerarhija potreba''' predstavlja teorijski model ljudskih potreba (odnosno ciljeva) koji motiviraju [[ljudsko ponašanje]], a razvio ga je američki psiholog [[Abraham Maslow]].<ref name="Maslow_1943">{{cite journal |last=Maslow |first=Abraham H. |date=1943 |title=A theory of human motivation |journal=Psychological Review |volume=50 |issue=4 |pages=370–396 |doi=10.1037/h0054346 |hdl=10983/23610 |url=https://psychclassics.yorku.ca/Maslow/motivation.htm |access-date=29. april 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170914175317/http://psychclassics.yorku.ca/Maslow/motivation.htm |archive-date=14. septembar 2017 |language=en}}</ref><ref name="Maslow_1954">{{cite book |last=Maslow |first=Abraham H. |year=1954 |title=Motivation and Personality |location=New York |publisher=Harper & Brothers |isbn=978-0-06-041987-5 |url=https://archive.org/details/motivationperson00masl_0 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Prema Maslowljevoj izvornoj formulaciji, postoji pet grupa [[osnovne potrebe|osnovnih potreba]] koje su međusobno povezane u hijerarhijskom odnosu prioriteta (odnosno relativne snage). Hijerarhija se najčešće prikazuje u obliku piramide, iako sam Maslow nije autor tog danas prepoznatljivog grafičkog prikaza.<ref name="Kaufman_2019">{{cite web |last=Kaufman |first=Scott Barry |date=2019 |title=Who Created Maslow's Iconic Pyramid? |url=https://www.scientificamerican.com/blog/beautiful-minds/who-created-maslows-iconic-pyramid/ |website=Scientific American |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Na njenom dnu nalaze se fiziološke potrebe, koje imaju najveći prioritet, dok se na vrhu nalaze potrebe za [[samoaktualizacija|samoaktualizacijom]]. U svojim kasnijim radovima Maslow je ovoj strukturi dodao i šesti nivo, koji je označio kao ''metapotrebe'', kao i koncept [[metamotivacija|metamotivacije]].<ref name="Maslow_1971">{{cite book |last=Maslow |first=Abraham H. |year=1971 |title=The Farther Reaches of Human Nature |location=New York |publisher=Viking Press |isbn=978-0670308538 |url=https://archive.org/details/fartherreachesof0000masl |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Goble_1971">{{cite book |last=Goble |first=Frank G. |year=1971 |title=The Third Force: The Psychology of Abraham Maslow |location=Richmond, CA |publisher=Maurice Bassett Publishing |isbn=0-671-42174-3 |page=62 |url=https://archive.org/details/3rdforce00fran |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Hijerarhija potreba smatra se jednim od najtrajnijih i najutjecajnijih doprinosa Abrahama Maslowa u području [[psihologija|psihologije]].<ref name="Koltko-Rivera_2006">{{cite journal |last=Koltko-Rivera |first=Mark E. |date=2006 |title=Rediscovering the Later Version of Maslow's Hierarchy of Needs: Self-Transcendence and Opportunities for Theory, Research, and Unification |journal=Review of General Psychology |volume=10 |issue=4 |pages=302–317 |doi=10.1037/1089-2680.10.4.302 |url=https://www.researchgate.net/publication/232510315_Rediscovering_the_Later_Version_of_Maslow's_Hierarchy_of_Needs_Self-Transcendence_and_Opportunities_for_Theory_Research_and_Unification |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Ovaj model i dalje se široko koristi kao teorijski okvir i praktični alat u [[visoko obrazovanje|visokom obrazovanju]],<ref name="Steere_1988">{{cite book |last=Steere |first=Bob F. |year=1988 |title=Becoming an Effective Classroom Manager: A Resource for Teachers |location=Albany, NY |publisher=SUNY Press |isbn=978-0-88706-620-7 |page=21 |url=https://books.google.ba/books?id=S2cwd56VvOMC |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Freitas_2011">{{cite journal |last1=Freitas |first1=Frances Anne |last2=Leonard |first2=Lora J. |date=januar 2011 |title=Maslow's hierarchy of needs and student academic success |journal=Teaching and Learning in Nursing |volume=6 |issue=1 |pages=9–13 |doi=10.1016/j.teln.2010.07.004 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S1557308710000491 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> poslovnom i menadžerskom osposobljavanju,<ref name="BBC_2013">{{cite news |last1=Kremer |first1=William |last2=Hammond |first2=Claudia |date=31. august 2013 |title=Abraham Maslow and the pyramid that beguiled business |url=https://www.bbc.com/news/magazine-23902918 |work=BBC News Magazine |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> istraživanjima u [[sociologija|sociologiji]], [[zdravstvo|zdravstvu]],<ref name="Dames_2021">{{cite book |last=Dames |first=Shannon |year=2021 |title=Root Strength: A Health and Care Professionals Guide to Minimizing Stress and Maximizing Thriving |location=St. Louis, MO |publisher=Elsevier Health Sciences |isbn=978-0-323-77870-1 |url=https://books.google.ba/books?id=BQ1UEAAAQBAJ |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="McEwen_2014">{{cite book |last1=McEwen |first1=Melanie |last2=Wills |first2=Evelyn M. |year=2014 |title=Theoretical Basis for Nursing |edition=4. |location=Philadelphia |publisher=Wolters Kluwer Lippincott Williams & Wilkins |isbn=978-1-4511-9031-1 |url=https://www.minams.edu.pk/cPanel/ebooks/miscellaneous/Theoretical%20Basis%20for%20Nursing%20-%20Melanie%20McEwen.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> [[savjetodavna psihologija|savjetodavnoj psihologiji]]<ref name="Colledge_2002">{{cite book |last=Colledge |first=Ray |year=2002 |title=Mastering Counselling Theory |location=London |publisher=Macmillan Education UK |isbn=978-0-333-92243-9 |doi=10.1007/978-0-230-62957-8 |url=https://link.springer.com/book/10.1007/978-0-230-62957-8 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> i [[socijalni rad|socijalnom radu]].<ref name="Poston_2009">{{cite journal |last=Poston |first=Bob |date=2009 |title=An Exercise in Personal Exploration: Maslow's Hierarchy of Needs |url=https://www.ast.org/pdf/308.pdf |journal=The Surgical Technologist |volume=41 |issue=8 |pages=347–353 |access-date=29. april 2026 |language=en |format=PDF}}</ref> Iako je teorija široko prihvaćena i primjenjivana, bila je predmet brojnih kritika zbog nedostatka konačnih empirijskih dokaza, a njena naučna valjanost i dalje je predmet rasprava.<ref name="Lester_2013">{{cite journal |last=Lester |first=David |date=august 2013 |title=Measuring Maslow's Hierarchy of Needs |journal=Psychological Reports |volume=113 |issue=1 |pages=15–17 |doi=10.2466/02.20.PR0.113x16z1 |pmid=24340796 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.2466/02.20.PR0.113x16z1 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Fallatah_2017">{{cite book |last1=Fallatah |first1=Rodwan Hashim Mohammed |last2=Syed |first2=Jawad |year=2017 |title=Employee Motivation in Saudi Arabia |location=Cham |publisher=Springer International Publishing |isbn=978-3-319-67740-8 |pages=19–59 |doi=10.1007/978-3-319-67741-5_2 |url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-3-319-67741-5_2 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Villarica_2011">{{cite web |last=Villarica |first=Hans |date=17. august 2011 |title=Maslow 2.0: A new and improved recipe for happiness |url=https://www.theatlantic.com/health/archive/2011/08/maslow-20-a-new-and-improved-recipe-for-happiness/243486/ |website=The Atlantic |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Tay_Diener_2011">{{cite journal |last1=Tay |first1=Louis |last2=Diener |first2=Ed |year=2011 |title=Needs and subjective well-being around the world |journal=Journal of Personality and Social Psychology |volume=101 |issue=2 |pages=354–365 |doi=10.1037/a0023779 |url=https://www.apa.org/pubs/journals/releases/psp-101-2-354.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> == Historijski razvoj == Maslow je svoju hijerarhiju potreba predstavio 1943. u radu ''A Theory of Human Motivation'', objavljenom u časopisu ''[[Psychological Review]]''.<ref name="Maslow_1943" /> Teorija predstavlja klasifikacijski model osmišljen da prikaže univerzalne ljudske potrebe, polazeći od najosnovnijih potreba biološkog i društvenog opstanka pa sve do složenijih psiholoških i razvojnih potreba.<ref name="Deckers_2018">{{cite book |last=Deckers |first=Lambert |year=2018 |title=Motivation: Biological, Psychological, and Environmental |edition=5. |location=New York |publisher=Routledge |isbn=978-1-138-03633-8 |url=https://archive.org/details/motivationbiolog0000deck_u4t2 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Hijerarhija je podijeljena na potrebe nedostatka i potrebe rasta, a među temeljnim obilježjima teorije ističu se [[individualizam]] i hijerarhijsko određivanje prioriteta potreba. Prema Maslowljevoj izvornoj formulaciji, postoji pet grupa osnovnih potreba: fiziološke potrebe, potrebe za sigurnošću, potrebe za ljubavlju i pripadanjem, potrebe za poštovanjem i potrebe za [[samoaktualizacija|samoaktualizacijom]]. Ove potrebe nalaze se u hijerarhijskom odnosu prioriteta, pri čemu fiziološke potrebe imaju najveći prioritet. Kada su fiziološke potrebe zadovoljene, javljaju se potrebe za sigurnošću. Nakon relativnog zadovoljenja fizioloških i sigurnosnih potreba, pojavljuje se potreba za ljubavlju i pripadanjem, koja uključuje i davanje i primanje ljubavi. Sljedeći nivo obuhvata potrebe za poštovanjem, dok najviši nivo čini potreba za samoaktualizacijom. Maslow je također uveo pojam [[metamotivacija|metamotivacije]] kako bi opisao motivaciju pojedinaca koji nadilaze osnovne potrebe i teže stalnom ličnom razvoju i usavršavanju.<ref name="Goble_1971" /> Iako se hijerarhija često prikazuje kao jasno odvojeni i uzastopni nivoi potreba, Maslow je naglašavao da zadovoljenje jedne potrebe ne mora biti potpuno prije nego što se pojavi sljedeća. Prema njegovom tumačenju, hijerarhiju je realnije razumjeti kao postepeno smanjenje stepena zadovoljenja potreba pri prelasku na više nivoe motivacije.<ref name="Maslow_1943" /> === Piramida === Maslowljeva hijerarhija [[potreba]] često se prikazuje u obliku piramide, pri čemu se na njenom dnu nalaze najosnovnije ljudske potrebe, dok se na vrhu nalaze potrebe za [[samoaktualizacija|samoaktualizacijom]] i transcendencijom. Međutim, sam Maslow nikada nije izradio piramidalni prikaz svoje hijerarhije potreba.<ref name="Eaton_2012">{{cite web |last=Eaton |first=Sarah Elaine |date=4. august 2012 |title=Maslow's Hierarchy of Needs: Is the Pyramid a Hoax? |url=https://drsaraheaton.com/2012/08/04/maslows-hierarchy-of-needs/ |website=Learning, Teaching, and Leadership |access-date=29. april 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200522000000/https://drsaraheaton.com/2012/08/04/maslows-hierarchy-of-needs/ |archive-date=22. maj 2020 |language=en}}</ref><ref name="Kaufman_2019" /><ref name="Bridgman_2019">{{cite journal |last1=Bridgman |first1=Todd |last2=Cummings |first2=Stephen |last3=Ballard |first3=John |date=mart 2019 |title=Who Built Maslow's Pyramid? A History of the Creation of Management Studies' Most Famous Symbol and Its Implications for Management Education |journal=Academy of Management Learning & Education |volume=18 |issue=1 |pages=81–98 |doi=10.5465/amle.2017.0351 |url=https://journals.aom.org/doi/10.5465/amle.2017.0351 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Prvi poznati prikaz ove danas široko rasprostranjene piramide izradio je američki savjetodavni psiholog Charles McDermid. U članku objavljenom u časopisu ''Business Horizons'', McDermid je tvrdio da Maslowljeva teorija motivacije pruža bolje razumijevanje dinamike ljudskog ponašanja nego klasične ekonomske teorije, opisujući hijerarhiju potreba kao piramidu sastavljenu od pet nivoa.<ref name="McDermid_1960">{{cite journal |last=McDermid |first=Charles D. |year=1960 |title=How Money motivates Men |journal=Business Horizons |volume=3 |issue=4 |pages=93–100 |doi=10.1016/S0007-6813(60)80034-1 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0007681360800341 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Četiri najniža nivoa piramide obuhvataju ono što je Maslow nazivao ''potrebama nedostatka'' (''d-needs''). U njih spadaju potrebe za poštovanjem, prijateljstvom i ljubavlju, sigurnošću i fiziološke potrebe. Ako ove potrebe nisu zadovoljene, pojedinac može osjećati napetost, tjeskobu ili psihološku nelagodu, čak i kada izostaju neposredne fizičke posljedice. Prema ovoj teoriji, upravo osjećaj uskraćenosti predstavlja pokretač motivacije, jer podstiče pojedinca da zadovolji potrebe koje mu nedostaju.<ref name="McLeod_2025">{{cite web |last=McLeod |first=Saul |date=mart 2025 |title=Maslow's Hierarchy of Needs |url=https://www.simplypsychology.org/maslow.html |website=Simply Psychology |doi=10.5281/zenodo.15240897 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Maslow je naglašavao da ljudska motivacija nije strogo linearna. Budući da je ljudski mozak složen sistem u kojem se istovremeno odvijaju brojni paralelni procesi, različite motivacije iz više nivoa hijerarhije mogu biti prisutne u isto vrijeme.<ref name="Maslow_1954" /> Umjesto tvrdnje da se osoba u određenom trenutku usmjerava isključivo na jednu potrebu, Maslow je isticao da određena potreba u datom trenutku ''dominira'' ponašanjem pojedinca. Time je priznao mogućnost istovremenog djelovanja različitih motivacijskih nivoa, ali je u svojoj teoriji nastojao identifikovati osnovne tipove motivacije i njihov uobičajeni redoslijed zadovoljavanja.<ref name="Kurt_2020">{{cite web |last=Kurt |first=Serhat |date=2020 |title=Maslow's Hierarchy of Needs in Education |url=https://educationlibrary.org/maslows-hierarchy-of-needs-in-education/ |website=Education Library |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Pored antropoloških istraživanja, Maslow je u razvoju svoje teorije koristio i podatke iz posmatranja životinja, posebno majmuna, analizirajući obrasce ponašanja koji ukazuju na prioritizaciju potreba u skladu s individualnim okolnostima.<ref name="Poston_2009" /> === Alternativni prikazi hijerarhije === [[Datoteka:dinamički prikaz hijerarhije potreba po Maslowu.svg|thumb|300px|right|Alternativni prikaz hijerarhije potreba s preklapajućim potrebama|alt=Dijagram koji prikazuje kako se različiti nivoi potreba preklapaju i razvijaju simultano, umjesto kao strogo odvojene stepenice piramide.]] Pored široko rasprostranjenog prikaza hijerarhije potreba u obliku piramide, razvijen je i niz alternativnih shematskih prikaza ovog modela. Jedan od ranijih takvih prikaza, objavljen 1962, predstavlja hijerarhiju kao dinamičan sistem u kojem se različiti nivoi potreba pojavljuju u obliku ″valova″ koji se međusobno preklapaju.<ref name="Krech_1962">{{cite book |last1=Krech |first1=David |last2=Crutchfield |first2=Richard S. |last3=Ballachey |first3=Egerton L. |year=1962 |title=Individual in Society: A Textbook of Social Psychology |location=New York |publisher=McGraw-Hill |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.199566 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Prema tom prikazu, vrhunac jednog dominantnog skupa potreba mora biti dosegnut prije nego što naredni, viši nivo potreba počne preuzimati dominantnu motivacijsku ulogu. Drugi shematski prikazi hijerarhije koriste preklapajuće trouglove kako bi ilustrirali međusobnu povezanost i interakciju različitih potreba. Jedna od savremenijih reinterpretacija predlaže model u kojem se [[samoaktualizacija]] više ne nalazi na privilegovanom vrhu hijerarhije, već se posmatra kao dio potreba povezanih sa statusom (poštovanjem) i motivima vezanim za partnerske odnose i reprodukciju unutar novog teorijskog okvira.<ref name="Kenrick_2010">{{cite journal |last1=Kenrick |first1=Douglas T. |last2=Griskevicius |first2=Vladas |last3=Neuberg |first3=Steven L. |last4=Schaller |first4=Mark |date=maj 2010 |title=Renovating the pyramid of needs: Contemporary extensions built upon ancient foundations |journal=Perspectives on Psychological Science |volume=5 |issue=3 |pages=292–314 |doi=10.1177/1745691610369469 |pmid=21874133 |pmc=3161123 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3161123/ |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> == Potrebe == === Fiziološke potrebe === Fiziološke potrebe predstavljaju osnovu Maslowljeve hijerarhije potreba. One obuhvataju biološke uslove neophodne za opstanak čovjeka i čine osnovni nivo ljudske motivacije. Prema Maslowljevoj teoriji, pojedinac je prvenstveno usmjeren na zadovoljenje fizioloških potreba prije nego što može težiti višim nivoima psihološkog ispunjenja.<ref name="Maslow_1943" /> To znači da, ukoliko osoba nije u stanju zadovoljiti osnovne fiziološke potrebe, njena motivacija za sigurnošću, pripadanjem, poštovanjem ili [[samoaktualizacija|samoaktualizacijom]] ostaje potisnuta. Fiziološke potrebe uključuju [[zrak]], [[voda|vodu]], [[hrana|hranu]], toplotu, odjeću, [[reprodukcija|reprodukciju]], [[sklonište]] i [[san]].<ref name="McLeod_2025" /> Većina ovih potreba mora biti zadovoljena kako bi ljudsko tijelo održavalo stanje [[homeostaza|homeostaze]], odnosno unutrašnje fiziološke ravnoteže. Na primjer, potreba za zrakom ima neposredni prioritet nad potrebama višeg nivoa, kao što su društvena pripadnost ili samopoštovanje. Fiziološke potrebe smatraju se osnovnim preduslovom za održavanje života i normalno funkcionisanje organizma.<ref name="Poston_2009" /> === Potrebe za sigurnošću === Nakon što su fiziološke potrebe u dovoljnoj mjeri zadovoljene, potrebe za sigurnošću postaju dominantan motivacijski faktor u ljudskom ponašanju. Ove potrebe odnose se na zaštitu od fizičkih, emocionalnih i ekonomskih prijetnji. U situacijama poput rata, prirodnih katastrofa, [[nasilje u porodici|porodičnog nasilja]], [[zlostavljanje djece|zlostavljanja djece]] ili ekonomskih kriza, potreba za sigurnošću postaje posebno izražena. Potrebe za sigurnošću mogu se ispoljavati kroz težnju ka stabilnom zaposlenju, pravnoj zaštiti, finansijskoj sigurnosti, zdravstvenoj zaštiti i sigurnom životnom okruženju. Ovaj nivo potreba naročito je izražen kod djece, koja imaju veću potrebu za osjećajem sigurnosti i predvidivosti, posebno djeca s invaliditetom ili posebnim potrebama.<ref name="Dodge_2002">{{cite book |last1=Dodge |first1=Diane Trister |last2=Colker |first2=Laura J. |last3=Heroman |first3=Cate |year=2002 |title=The Creative Curriculum for Preschool |edition=4. |location=Washington, DC |publisher=Teaching Strategies |isbn=978-1879537439 |url=https://web.archive.org/web/20200110075759/http://fanconij.faculty.mjc.edu/Theoriest.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> I kod odraslih ove potrebe imaju značajnu ulogu, posebno u kontekstu ekonomske stabilnosti i zaštite zdravlja.<ref name="Poston_2009" /> Ukoliko osoba ne osjeća sigurnost u svom okruženju, nastojat će najprije zadovoljiti ovu potrebu prije nego što se usmjeri na potrebe višeg nivoa. Stabilnost i sigurnost omogućavaju ponovno uspostavljanje psihološke i fiziološke ravnoteže, odnosno homeostaze. Potrebe za sigurnošću uključuju: * [[zdravlje]] * [[lična sigurnost]] * [[emocionalna sigurnost]] * [[finansijska sigurnost]] === Potrebe za ljubavlju i društvenom pripadnošću === Nakon zadovoljenja fizioloških potreba i potreba za sigurnošću, treći nivo u Maslowljevoj hijerarhiji odnosi se na međuljudske potrebe i osjećaj [[pripadnost|pripadnosti]]. Prema Maslowu, ljudi imaju izraženu potrebu za prihvatanjem, povezanošću i pripadanjem društvenim grupama, bez obzira na njihovu veličinu.<ref name="McLeod_2025" /> Pripadnost podrazumijeva osjećaj povezanosti s drugima, kao i iskustvo prihvatanja, poštovanja i ljubavi.<ref name="Dodge_2002" /> Društvene grupe koje zadovoljavaju ovu potrebu mogu biti velike ili male. Veće grupe uključuju profesionalne organizacije, vjerske zajednice, sportske timove, radne kolektive ili različite društvene zajednice, dok manje grupe obuhvataju porodicu, intimne partnere, bliske prijatelje, mentore i povjerljive osobe. Prema Maslowu, čovjek ima potrebu da voli i bude voljen, kako u romantičnim tako i u neromantičnim odnosima.<ref name="Maslow_1943" /> U nedostatku ljubavi, prihvatanja i osjećaja pripadnosti, pojedinac može biti podložniji [[usamljenost|usamljenosti]], [[socijalna anksioznost|socijalnoj anksioznosti]] i [[klinička depresija|kliničkoj depresiji]]. Ova potreba posebno je izražena u [[djetinjstvo|djetinjstvu]], kada može imati prednost čak i nad potrebom za sigurnošću, što se može uočiti kod djece koja ostaju vezana za roditelje uprkos iskustvu zlostavljanja ili zanemarivanja. Nedostatak emocionalne podrške, [[zanemarivanje djece|zanemarivanje]], odbacivanje ili društvena izolacija mogu negativno utjecati na sposobnost pojedinca da razvije i održava značajne [[međuljudski odnosi|međuljudske odnose]]. Istraživanja pokazuju da nezadovoljene osnovne potrebe mogu imati značajan utjecaj na [[mentalno zdravlje]], posebno tokom [[Adolescencija|adolescencije]]. Dugotrajni finansijski stres u porodici povezan je s većom učestalošću depresivnih simptoma kod mladih, ne samo zbog otežanog zadovoljavanja osnovnih potreba, već i zbog narušavanja odnosa između roditelja i djece uslijed povećanog stresa i smanjene međusobne interakcije.<ref name="Crandall_2020">{{cite journal |last1=Crandall |first1=Aliceann |last2=Powell |first2=Elizabeth A. |last3=Bradford |first3=Grace C. |last4=Bean |first4=Roy A. |date=februar 2020 |title=Maslow’s Hierarchy of Needs as a Framework for Understanding Adolescent Depressive Symptoms Over Time |journal=Journal of Child and Family Studies |volume=29 |issue=4 |doi=10.1007/s10826-019-01577-4 |url=https://www.researchgate.net/publication/335997822_Maslow's_Hierarchy_of_Needs_as_a_Framework_for_Understanding_Adolescent_Depressive_Symptoms_Over_Time |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Potrebe za ljubavlju i društvenom pripadnošću uključuju: * [[porodica]] * [[prijateljstvo]] * [[intimnost]] * [[povjerenje]] * [[prihvatanje]] * davanje i primanje ljubavi i emocionalne podrške U određenim okolnostima, potreba za pripadanjem može nadjačati čak i fiziološke potrebe ili potrebe za sigurnošću, naročito pod snažnim utjecajem vršnjačkog pritiska.<ref name="Kenrick_2010" /> === Potrebe za poštovanjem === Potrebe za poštovanjem odnose se na osjećaj vlastite vrijednosti, samopoštovanja i priznanja od strane drugih.<ref name="Dodge_2002" /> Prema Maslowu, većina ljudi ima potrebu za stabilnim osjećajem poštovanja koji je zasnovan na stvarnim sposobnostima, postignućima i kompetencijama. Maslow razlikuje dva nivoa potreba za poštovanjem. Niži nivo odnosi se na potrebu za poštovanjem i priznanjem od drugih, što uključuje težnju za statusom, ugledom, slavom, prestižem i pažnjom. Viši nivo odnosi se na samopoštovanje i uključuje osjećaj snage, kompetentnosti, ovladavanja vlastitim sposobnostima, [[samopouzdanje|samopouzdanje]], nezavisnost i sloboda.<ref name="Deckers_2018" /> Maslow je naglašavao da ovi nivoi nisu strogo odvojeni, nego međusobno povezani i isprepleteni.<ref name="Maslow_1954" /> Osjećaj poštovanja razvija se kroz svakodnevna iskustva koja pojedincu omogućavaju učenje, samootkrivanje i potvrđivanje vlastitih sposobnosti. Ovo je posebno važno u djetinjstvu, kada pozitivna iskustva i uspješno savladavanje zadataka doprinose razvoju osjećaja kompetentnosti i vlastite vrijednosti.<ref name="Dodge_2002" /> Uloga roditelja i nastavnika u tom procesu ogleda se u stvaranju podržavajućeg okruženja koje djeci omogućava razvoj samopoštovanja i osjećaja lične sposobnosti. Maslow je također smatrao da je potreba za poštovanjem i reputacijom kod djece često izraženija i prethodi razvoju stabilnog samopoštovanja.<ref name="McLeod_2025" /> === Kognitivne potrebe === Pored osnovnih pet nivoa hijerarhije potreba, pojedini autori ukazuju da se Maslowljev model može proširiti dodatnim kategorijama, među kojima su kognitivne i estetske potrebe.<ref name="Maslow_1954" /> Kognitivne potrebe odnose se na težnju za razumijevanjem, znanjem, informacijama, smislom i istraživanjem svijeta. One uključuju [[radoznalost]], potragu za značenjem i potrebu za učenjem.<ref name="McLeod_2025" /> Iz obrazovne perspektive, Maslow je smatrao da čovjek treba razvijati unutrašnju motivaciju za obrazovanjem i stjecanjem znanja. Kognitivne potrebe obuhvataju i [[kreativnost]], predviđanje, radoznalost i potragu za smislom. Pojedinci koji uživaju u aktivnostima koje zahtijevaju promišljanje, analizu i rješavanje problema obično imaju izraženiju potrebu za spoznajom, dok osobe s manjom motivacijom za takve aktivnosti pokazuju niži nivo kognitivne angažiranosti.<ref name="iResearchNet_NFC">{{cite web |title=Need for Cognition |url=https://psychology.iresearchnet.com/social-psychology/personality/need-for-cognition/ |website=Psychology iResearchNet |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> === Estetske potrebe === Nakon zadovoljenja kognitivnih potreba, prema proširenim interpretacijama Maslowljeve hijerarhije, slijede estetske potrebe. One se odnose na težnju pojedinca da unese ljepotu, sklad i uređenost u vlastiti život i neposredno okruženje. To uključuje sposobnost prepoznavanja i uvažavanja ljepote u svakodnevnom svijetu i prirodnom okruženju.<ref name="McLeod_2025" /> Prema Maslowljevim teorijskim postavkama, napredovanje prema [[samoaktualizacija|samoaktualizaciji]] podrazumijeva i potrebu za estetski ugodnim iskustvima, novim doživljajima i vizuelnim skladom. Ova potreba može se ispoljiti kroz oblikovanje prijatnog životnog prostora, razvijanje ličnog stila, umjetničko izražavanje ili aktivno povezivanje s prirodom.<ref name="McLeod_2025" /> Maslow je smatrao da estetske potrebe omogućavaju dublje povezivanje s okruženjem i doprinose osjećaju unutrašnjeg sklada i cjelovitosti. U širem smislu, one uključuju i brigu o vlastitom izgledu, ličnom izražavanju i načinu predstavljanja sebe u društvenom okruženju.<ref name="McLeod_2025" /> === Samoaktualizacija === Maslow je samoaktualizaciju sažeo u poznatoj tvrdnji: ″Ono što čovjek može biti, to mora postati.″<ref name="Maslow_1954" /> Ova ideja predstavlja temelj potrebe za samoaktualizacijom, koja označava ostvarenje punog ljudskog potencijala. Samoaktualizacija se odnosi na težnju pojedinca da razvije i ostvari svoje sposobnosti u najvećoj mogućoj mjeri. Maslow ju opisuje kao želju da osoba postane ono što je sposobna postati i da ostvari svoje najviše mogućnosti.<ref name="Maslow_1954" /> To može uključivati različite životne ciljeve, kao što su uspješno roditeljstvo, sportska postignuća, umjetničko stvaralaštvo ili inovacije.<ref name="Maslow_1954" /> Za ostvarenje samoaktualizacije potrebno je prethodno zadovoljiti i integrirati potrebe nižih nivoa hijerarhije. U motivacijskom smislu, samoaktualizacija predstavlja krajnji cilj kojem pojedinac teži, dok prethodni nivoi potreba čine razvojni put koji omogućava njegovo ostvarenje.<ref name="Deckers_2018" /> Potrebe povezane sa samoaktualizacijom uključuju: * uspostavljanje i razvoj partnerskih odnosa * roditeljstvo * korištenje i razvijanje talenata i sposobnosti * ostvarivanje ličnih ciljeva === Potrebe za transcendencijom === U svojim kasnijim radovima Maslow je proširio vrh hijerarhije potreba uključivanjem samotranscendencije, odnosno potreba za transcendencijom. Ovaj nivo nadilazi samoaktualizaciju i odnosi se na težnju pojedinca da prevaziđe vlastite granice i usmjeri se prema nečemu što nadmašuje lični interes, poput [[altruizam|altruizma]], duhovnosti ili služenja višim vrijednostima.<ref name="Maslow_1971" /> Za razliku od drugih potreba, potrebe za transcendencijom mogu biti zadovoljavane na različitim nivoima ljudskog iskustva. Njihovo ispunjenje povezano je s osjećajem cjelovitosti, unutrašnje povezanosti i dubljeg smisla postojanja.<ref name="Gautam_2007">{{cite web |last=Gautam |first=Sandeep |date=2007 |title=Maslow's eight basic needs and the eight stage developmental model |url=https://the-mouse-trap.com/2007/12/14/maslows-eight-basic-needs-and-the-eight-stage-devlopmental-model/ |website=The Mouse Trap |access-date=29. april 2026}}</ref> U kasnijem periodu svog rada Maslow je kritički preispitivao vlastiti koncept samoaktualizacije, smatrajući da najviši nivo ljudskog razvoja nije ograničen samo na ostvarenje vlastitih potencijala, već uključuje i sposobnost nadilaženja sebe kroz povezivanje s univerzalnim vrijednostima i širim egzistencijalnim ciljevima.<ref name="Maslow_1991">{{cite journal |last=Maslow |first=Abraham H. |date=1991 |title=Critique of Self‐Actualization Theory |journal=The Journal of Humanistic Education and Development |volume=29 |issue=3 |pages=103–108 |doi=10.1002/j.2164-4683.1991.tb00010.x |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/j.2164-4683.1991.tb00010.x |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Maslow_1969">{{cite journal |last=Maslow |first=Abraham H. |date=1969 |title=The farther reaches of human nature |journal=Journal of Transpersonal Psychology |volume=1 |issue=1 |pages=1–9 |url=https://www.humanpotentialcenter.org/Forms/FartherReaches.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Maslow je smatrao da se najpotpunije ostvarenje čovjeka može pronaći u posvećenosti ciljevima koji prevazilaze lične interese, kao što su pomaganje drugima, duhovna iskustva ili traganje za univerzalnim smislom. Ovu težnju povezivao je sa željom za dosezanjem beskonačnog i univerzalnog iskustva ljudskog postojanja.<ref name="Garcia_Romeu_2010">{{cite journal |last=Garcia-Romeu |first=Albert |year=2010 |title=Self-transcendence as a measurable transpersonal construct |journal=Journal of Transpersonal Psychology |volume=42 |issue=1 |pages=26–47 |url=http://www.atpweb.org/jtparchive/trps-42-10-01-026.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Prema Maslowu, transcendencija predstavlja najšire i najobuhvatnije nivoe ljudske svijesti, ponašanja i odnosa prema sebi, drugim ljudima, prirodi i [[kosmos]]u, pri čemu ti odnosi imaju vrijednost sami po sebi, a ne samo kao sredstvo za postizanje drugih ciljeva.<ref name="Maslow_1971" /> Maslow je također zastupao stav da duhovne vrijednosti imaju prirodno mjesto u ljudskom iskustvu i da ne pripadaju isključivo institucionalnim religijama, već mogu biti predmet naučnog proučavanja u okviru proširenog razumijevanja ljudske prirode.<ref name="Maslow_1964">{{cite book |last=Maslow |first=Abraham H. |year=1964 |title=Religions, Values, and Peak-experiences |location=Columbus |publisher=Ohio State University Press |url=https://books.google.com/books?id=2LwVtgEACAAJ |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> == Kritike == === Utjecaj filozofije Blackfoota === Maslowljeva rana antropološka istraživanja iz 1938. uključivala su terenski rad među pripadnicima naroda Blackfoot ([[Engleski jezik|eng.]] ''Blackfoot people''), odnosno zajednice siksiškog naroda u južnoj Alberti u [[Kanada|Kanadi]]. Na osnovu svojih opažanja njihovog društvenog života, koji je opisivao kao miran, kooperativan i zasnovan na međusobnoj povezanosti, Maslow je zaključio da su ljudska destruktivnost i agresivnost u velikoj mjeri kulturno uslovljene pojave, te vjerovatno sekundarna reakcija na frustraciju ili ugroženost osnovnih ljudskih potreba.<ref name="Maslow_1954" /> Kasniji autori ukazivali su na mogućnost da je Maslowljeva hijerarhija potreba djelimično oblikovana pod utjecajem filozofskih i društvenih vrijednosti naroda Blackfoot, iako Maslow to nije izričito priznao u svojim teorijskim radovima.<ref name="Coon_2006">{{cite book |last=Coon |first=Deborah J. |year=2006 |title=Abraham H. Maslow: Reconnaissance for Eupsychia |editor1-last=Dewsbury |editor1-first=Donald A. |editor2-last=Benjamin Jr. |editor2-first=Ludy T. |editor3-last=Wertheimer |editor3-first=Michael |title=Portraits of Pioneers in Psychology, Vol. 6 |location=Washington, D.C. & Mahwah, N.J. |publisher=American Psychological Association and Lawrence Erlbaum Associates |pages=255–273 |isbn=978-1-59147-417-3 |language=en}}</ref><ref name="Brown_2014">{{cite book |last=Brown |first=Sidney Stone |year=2014 |title=Transformation beyond greed: Native self-actualization |location=North Charleston |publisher=CreateSpace / Sidney Stone Brown |isbn=978-1494883492 |url=https://search.worldcat.org/title/Transformation-beyond-greed-:-native-self-actualization/oclc/1079925951 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Prema [[Scott Barry Kaufman|Kaufmanu]], iako je Maslow nesumnjivo mnogo naučio iz kontakta s Blackfoot zajednicom, nema jasnih dokaza da je njihove ideje neposredno preuzeo u formulisanju hijerarhije potreba.<ref name="Kaufman_2019" /> S druge strane, pojedine starješine i savremeni istraživači iz Blackfoot zajednice isticali su da Maslow nije u potpunosti razumio njihovu filozofsku tradiciju. Prema njihovom tumačenju, problem nije u tome što je hijerarhija potreba ″pogrešno postavljena″, nego u tome što zanemaruje kružnu i međusobno povezanu prirodu ljudskih odnosa i potreba, koja je osnov društvene organizacije u filozofiji siksiškog naroda.<ref name="Bear_Chief_2022">{{cite journal |last1=Bear Chief |first1=Oom Kapisi |last2=Choate |first2=Peter |last3=Lindstrom |first3=Gabrielle |date=2022 |title=Reconsidering Maslow and the hierarchy of needs from a First Nations’ perspective |journal=Aotearoa New Zealand Social Work |volume=34 |issue=2 |pages=30–41 |doi=10.11157/anzswj-vol34iss2id959 |url=https://anzswjournal.nz/anzsw/article/view/959 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> === Samoaktualizirajuće osobe === U svojim istraživanjima [[samoaktualizacija|samoaktualizacije]], Maslow je proučavao živote i osobine istaknutih historijskih i savremenih ličnosti, među kojima su bili [[Albert Einstein]], [[Jane Addams]], [[Eleanor Roosevelt]] i [[Baruch Spinoza]], umjesto osoba s izraženim psihološkim poremećajima ili neurozama. Smatrao je da proučavanje psihološki zdravih i funkcionalnih pojedinaca omogućava bolje razumijevanje ljudskog potencijala i razvoja ličnosti.<ref name="Mittelman_1991">{{cite journal |last=Mittelman |first=Willard |date=januar 1991 |title=Maslow's Study of Self-Actualization: A Reinterpretation |journal=Journal of Humanistic Psychology |volume=31 |issue=1 |pages=114–135 |doi=10.1177/0022167891311010 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0022167891311010 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Maslow_1954" /> === Rangiranje potreba === U pregledu istraživanja iz 1976, autori Wahba i Bridwell zaključili su da dostupni empirijski podaci ne pružaju dovoljno dosljedne potvrde za precizno hijerarhijsko rangiranje potreba kako ih je Maslow opisao, niti za postojanje strogo definisanog redoslijeda njihovog zadovoljavanja.<ref name="Wahba_1976">{{cite journal |last1=Wahba |first1=Mahmoud A. |last2=Bridwell |first2=Lawrence G. |date=1976 |title=Maslow reconsidered: A review of research on the need hierarchy theory |journal=Organizational Behavior and Human Performance |volume=15 |issue=2 |pages=212–240 |doi=10.1016/0030-5073(76)90038-6 |url=https://larrybridwell.com/Maslo.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Godine 1984. [[Geert Hofstede]] kritikovao je univerzalnost hijerarhije potreba, navodeći da model ne uzima u obzir kulturne razlike u razumijevanju motivacije i kvaliteta života.<ref name="Hofstede_1984">{{cite journal |last=Hofstede |first=Geert |date=1984 |title=The cultural relativity of the quality of life concept |journal=Academy of Management Review |volume=9 |issue=3 |pages=389–398 |doi=10.5465/amr.1984.4279653 |url=https://web.archive.org/web/20141112000247/http://myweb.usf.edu/~jdorio/Articles/The%20cultural%20relativity%20of%20the%20quality%20of%20life%20concept.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Kasnija istraživanja ukazivala su na razlike između [[individualizam|individualističkih]] i [[kolektivizam|kolektivističkih]] društava, pri čemu se u individualističkim kulturama veći značaj pridaje ličnom razvoju i samoaktualizaciji, dok kolektivističke kulture veću važnost daju pripadanju zajednici i društvenoj povezanosti.<ref name="Cianci_2003">{{cite journal |last1=Cianci |first1=R. |last2=Gambrel |first2=P. A. |year=2003 |title=Maslow's hierarchy of needs: Does it apply in a collectivist culture? |journal=Journal of Applied Management and Entrepreneurship |volume=8 |issue=2 |pages=143–161 |url=https://groups.google.com/group/nsu-mgt-502-fall-2010/attach/1773196ca5b27177/article.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Pojedini autori također su kritikovali teoriju zbog nedovoljnog razmatranja odnosa između kulturnih obrazaca i duhovnih potreba pojedinca.<ref name="Bouzenita_2016">{{cite journal |last1=Bouzenita |first1=Anke Iman |last2=Boulanouar |first2=Aisha Wood |date=2016 |title=Maslow's hierarchy of needs: An Islamic critique |journal=Intellectual Discourse |volume=24 |issue=1 |pages=59–81 |url=https://www.researchgate.net/publication/305552656_Maslow's_hierarchy_of_needs_An_Islamic_critique |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> ==== Rangiranje seksualnih potreba ==== Položaj i značaj [[seksualnost|seksualnosti]] unutar Maslowove hijerarhije potreba bili su predmet kritike. U originalnoj formulaciji Maslow je seksualne potrebe svrstao među [[fiziološke potrebe]], zajedno s potrebama poput hrane, disanja i sna. Pojedini autori smatraju da ovakva klasifikacija ne obuhvata u potpunosti emocionalne, porodične i evolucijske dimenzije seksualnosti, posebno njenu ulogu u formiranju međuljudskih odnosa i društvenih veza. S druge strane, isticano je da se slična primjedba može odnositi i na druge osnovne potrebe, koje također mogu imati šire psihološke i društvene implikacije. Maslow je i sam ukazivao da zadovoljenje seksualnih potreba nije isključivo fiziološko pitanje, već da može biti povezano s višim društvenim motivima, uključujući ljubav, pripadanje i emocionalnu bliskost. Savremena istraživanja također ukazuju da fiziološke potrebe, poput seksualnosti i gladi, mogu biti povezane s motivacijama višeg reda i ne djeluju uvijek izolovano od drugih nivoa hijerarhije.<ref name="Kenrick_2010" /> === Kulturne i individualne varijacije === Iako novija istraživanja ukazuju na postojanje univerzalnih ljudskih potreba, kao i određenih zajedničkih obrazaca u načinu na koji ljudi nastoje zadovoljiti te potrebe, precizna hijerarhijska struktura koju je predložio Maslow ostaje predmet rasprava.<ref name="Villarica_2011" /><ref name="Tay_Diener_2011" /> Jedna od čestih kritika odnosi se na pretpostavku da bi pojedinci sa sličnim životnim okolnostima i društvenim iskustvima, suočeni s istim situacijama, trebali pokazivati slične obrasce prioritizacije potreba. Empirijska opažanja, međutim, pokazuju da ljudsko ponašanje oblikuje složen skup individualnih motivacija, zbog čega nije uvijek moguće predvidjeti odluke isključivo na osnovu Maslowljeve teorije. Podjela na potrebe nižeg reda (fiziološke, sigurnosne i socijalne) i potrebe višeg reda (poštovanje i samoaktualizacija) nije univerzalno potvrđena, te može varirati među kulturama, zavisno od društvenih okolnosti, dostupnosti resursa i individualnih razlika. U istraživanju provedenom 1997, primjenom metode [[faktorska analiza|faktorske analize]], identifikovane su dvije dominantne kategorije potreba među ispitanicima u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] tokom mirnodopskog perioda 1993–1994: potrebe preživljavanja (fiziološke i sigurnosne) i psihološke potrebe (ljubav, samopoštovanje i samoaktualizacija).<ref name="Tang_1997">{{cite journal |last1=Tang |first1=Thomas Li-Ping |last2=West |first2=William B. |year=1997 |title=The importance of human needs during peacetime, retrospective peacetime, and the Persian Gulf War |journal=International Journal of Stress Management |volume=4 |issue=1 |pages=47–62 |doi=10.1007/BF02766072 |url=https://files.eric.ed.gov/fulltext/ED378478.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Tokom retrospektivnog istraživanja provedenog za vrijeme [[Zaljevski rat|Perzijskog zaljevskog rata]], ispitanici u Sjedinjenim Američkim Državama ponovo su pokazali istu dvostepenu strukturu potreba. Nasuprot tome, istraživanja provedena među ispitanicima na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] (u [[Egipat|Egiptu]] i [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]]) pokazala su trostepenu strukturu prioriteta potreba u mirnodopskom kontekstu. Promjene u važnosti i stepenu zadovoljenja potreba tokom ratnog i mirnodopskog perioda pokazale su značajne međukulturne razlike. Kod ispitanika iz SAD-a tokom ratnog perioda potrebe su se diferencirale u tri nivoa: fiziološke potrebe, sigurnosne potrebe i psihološke potrebe. Kod ispitanika sa Bliskog istoka struktura potreba tokom rata promijenila se sa tri na dva nivoa.<ref name="Tang_1997" /><ref name="Tang_Ibrahim_2002">{{cite journal |last1=Tang |first1=Thomas Li-Ping |last2=Ibrahim |first2=A. H. |last3=West |first3=William B. |year=2002 |title=Effects of war-related stress on the satisfaction of human needs: The United States and the Middle East |journal=International Journal of Management Theory and Practices |volume=3 |issue=1 |pages=35–53 |url=https://www.researchgate.net/publication/234118631_Effects_of_war-related_stress_on_the_satisfaction_of_human_needs_The_United_States_and_the_Middle_East |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Istraživanje o redoslijedu potreba u [[Azija|Aziji]] pokazalo je drugačiji obrazac prioritizacije. Potreba za zajedništvom, koja se u Maslowljevoj hijerarhiji povezuje s pripadanjem i smatra potrebom nižeg reda, pokazala se kao najviše rangirana potreba, neposredno ispred samoprihvatanja i ličnog razvoja.<ref name="Monnot_2022">{{cite journal |last1=Monnot |first1=M. J. |last2=Beehr |first2=T. A. |date=mart 2022 |title=The Good Life Versus the "Goods Life": An Investigation of Goal Contents Theory and Employee Subjective Well-Being Across Asian Countries |journal=Journal of Happiness Studies |volume=23 |issue=3 |pages=1241–1266 |doi=10.1007/s10902-021-00447-5 |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s10902-021-00447-5 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Istraživanje iz 1981. analiziralo je razlike u hijerarhiji potreba među različitim dobnim grupama.<ref name="Goebel_1981">{{cite journal |last1=Goebel |first1=Barbara L. |last2=Brown |first2=Dolores R. |year=1981 |title=Age differences in motivation related to Maslow's need hierarchy |journal=Developmental Psychology |volume=17 |issue=6 |pages=809–815 |doi=10.1037/0012-1649.17.6.809 |url=https://psycnet.apa.org/record/1982-04870-001 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Rezultati su pokazali da su djeca izraženije vrednovala fiziološke potrebe, adolescenti potrebe samopoštovanja, mladi odrasli samoaktualizaciju, dok su starije osobe veću važnost pridavale sigurnosti. Autori su zaključili da redoslijed potreba može zavisiti i od životne dobi. Maslowljeva hijerarhija potreba bila je predmet kritike i iz perspektive [[islam]]ske misli, posebno zbog drugačijeg razumijevanja odnosa između materijalnih, duhovnih i društvenih potreba.<ref name="Bouzenita_2016"/> == Reference == {{refspisak}} {{commonscat|Maslow's hierarchy of needs}} {{Psihologija}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Abraham Maslow]] [[Kategorija:Humanistička psihologija]] [[Kategorija:Lični život]] [[Kategorija:Međuljudski odnosi]] [[Kategorija:Motivacijske teorije]] [[Kategorija:Naučne teorije]] [[Kategorija:Organizacijsko ponašanje]] [[Kategorija:Pozitivna psihologija]] [[Kategorija:Psihološke teorije]] [[Kategorija:Psihološki koncepti]] [[Kategorija:Razvojna psihologija]] [[Kategorija:Sreća]] 9sknbr6aq008p0qt51fkvhlv89qjhrd Kategorija:Humanistička psihologija 14 533704 3838026 2026-04-29T14:07:18Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Kategorija|Humanistička psihologija}} [[Kategorija:Grane humanizma|Psihologija]] [[Kategorija:Psihološke škole|Humanistička]] 3838026 wikitext text/x-wiki {{Kategorija|Humanistička psihologija}} [[Kategorija:Grane humanizma|Psihologija]] [[Kategorija:Psihološke škole|Humanistička]] pqlt2wfshhunce1mapwvaskazdei0tc Kategorija:Grane humanizma 14 533705 3838030 2026-04-29T14:08:23Z KWiki 9400 Nova stranica: [[Kategorija:Humanizam|Grane]] 3838030 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Humanizam|Grane]] 5yxolupv768w6162wdt4lts10cjlzw7 Kategorija:Humanizam 14 533706 3838035 2026-04-29T14:12:00Z KWiki 9400 Nova stranica: {{commonscat|Humanism}} {{Kategorija|Humanizam}} [[Kategorija:Društvene ideologije|Humanizam]] [[Kategorija:Etičke škole i pokreti|Humanizam]] [[Kategorija:Filozofija 20. vijeka|Humanizam]] [[Kategorija:Filozofija života|Humanizam]] [[Kategorija:Filozofske škole i tradicije|Humanizam]] [[Kategorija:Političke ideologije|Humanizam]] 3838035 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Humanism}} {{Kategorija|Humanizam}} [[Kategorija:Društvene ideologije|Humanizam]] [[Kategorija:Etičke škole i pokreti|Humanizam]] [[Kategorija:Filozofija 20. vijeka|Humanizam]] [[Kategorija:Filozofija života|Humanizam]] [[Kategorija:Filozofske škole i tradicije|Humanizam]] [[Kategorija:Političke ideologije|Humanizam]] 2e06w8pg1mvzkpzilqk62763skb7y8m Kategorija:Etičke škole i pokreti 14 533707 3838042 2026-04-29T14:14:14Z KWiki 9400 Nova stranica: {{commonscat|Ethical schools and movements}} [[Kategorija:Etika|Škole i pokreti]] [[Kategorija:Filozofske škole i tradicije|Etičke]] 3838042 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Ethical schools and movements}} [[Kategorija:Etika|Škole i pokreti]] [[Kategorija:Filozofske škole i tradicije|Etičke]] 8kowdunj68taggmofux2otr9wxh5oip Kategorija:Psihološke škole 14 533708 3838047 2026-04-29T14:17:10Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Commonscat|Psychological schools}} {{Kategorija|Psihologija|Historija psihologije|Spisak psiholoških škola}} [[Kategorija:Filozofija psihologije|Psihološke škole]] [[Kategorija:Psihologija|Škole]] 3838047 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Psychological schools}} {{Kategorija|Psihologija|Historija psihologije|Spisak psiholoških škola}} [[Kategorija:Filozofija psihologije|Psihološke škole]] [[Kategorija:Psihologija|Škole]] r15gnk9n5wdqntzbmdt6fzsqzkxakqj Kategorija:Psiholozi po školama 14 533709 3838050 2026-04-29T14:22:44Z KWiki 9400 Nova stranica: {{commonscat|Psychologists by school}} [[Kategorija:Psihološke škole| ]] [[Kategorija:Psiholozi|Škole]] 3838050 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Psychologists by school}} [[Kategorija:Psihološke škole| ]] [[Kategorija:Psiholozi|Škole]] 6wmu4s7mfmspjwrl61c4wdq0ioaj5jj Razgovor:Maslowljeva hijerarhija potreba 1 533710 3838204 2026-04-29T16:15:52Z AnToni 2325 /* Samoaktualizacija */ novi odlomak 3838204 wikitext text/x-wiki == Samoaktualizacija == ...možda je bolji i u literaturi češći izraz "samoostvarenje"? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:15, 29 april 2026 (CEST) 4w55x6rin2s1s67o028v8u9yp8a28w6 Filozofija psihologije 0 533711 3838218 2026-04-29T17:48:08Z KWiki 9400 Nova stranica: '''Filozofija psihologije''' bavi se historijom i osnovama [[Psihologija|psihologije]] te [[Epistemologija|epistemološkim]] i [[Ontologija|ontološkim]] pitanjima i dijeli interese s drugim područjima, uključujući [[Filozofija uma|filozofiju uma]] i [[Teorijska psihologija|teorijsku psihologiju]]. Filozofska i teorijska psihologija usko su povezane i stoga se ponekad koriste naizmjenično ili zajedno. Međutim, filozofija psihologije više se oslanja na debate općenite z... 3838218 wikitext text/x-wiki '''Filozofija psihologije''' bavi se historijom i osnovama [[Psihologija|psihologije]] te [[Epistemologija|epistemološkim]] i [[Ontologija|ontološkim]] pitanjima i dijeli interese s drugim područjima, uključujući [[Filozofija uma|filozofiju uma]] i [[Teorijska psihologija|teorijsku psihologiju]]. Filozofska i teorijska psihologija usko su povezane i stoga se ponekad koriste naizmjenično ili zajedno. Međutim, filozofija psihologije više se oslanja na debate općenite za filozofiju i na filozofske metode, dok se teorijska psihologija oslanja na više područja.<ref>{{Cite book |url= https://link.springer.com/book/10.1057/978-1-137-59651-2 |title= Outline of Theoretical Psychology |year=2018 |language=en |doi=10.1057/978-1-137-59651-2 |last1= Teo |first1= Thomas |isbn=978-1-137-59650-5}}</ref> == Epistemologija == Neka od pitanja koja proučava filozofija psihologije jesu epistemološka pitanja o [[Metodologija|metodologiji]] psihološkog istraživanja. Naprimjer: * Šta predstavlja psihološko objašnjenje? * Koja je najprikladnija metodologija za psihologiju: [[Mentalizam (psihologija)|mentalizam]], [[biheviorizam]] ili kompromis? * Jesu li samoprocjene pouzdana metoda prikupljanja podataka<ref>{{Cite web |author= R. Stewart Ellis |publisher= Univerzitet Kettering |title= Research data gathering techniques |year=2010 |url= https://paws.kettering.edu/~ellis/mycourse/ssci201/r-d-g-t-good-bad.htm |access-date= 11. 9. 2017 |archive-date= 3. 11. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20181103233914/http://paws.kettering.edu/~ellis/mycourse/ssci201/r-d-g-t-good-bad.htm |url-status=dead |language=en}}</ref>? * Koji se zaključci mogu izvući iz testova nulte hipoteze? * Mogu li se iskustva iz prve ruke (emocije, želje, uvjerenja itd.) objektivno mjeriti? == Ontologija == Filozofi psihologije također se bave ontološkim pitanjima, kao što su: * Može li se psihologija teoretski svesti na neuronauku? * Šta su psihološki fenomeni? * Kakav je odnos između subjektivnosti i objektivnosti u psihologiji? == Etika == Filozofi psihologije razmatraju etička pitanja, uključujući: * mogućnosti za etičku praksu psihologije s obzirom na njena teorijska opredjeljenja * presjeke etike i pravde s kliničkom praksom psihologije<ref>M. J. Miller, "Ethics in Service of the Ego: Reconsidering the Recognition Demand With Hegel, Kierkegaard, and Lacan", ''Philosophy, Psychiatry, & Psychology'', 202532, 225–238. https://philpapers.org/rec/MILEIS-6 </ref> * implicitne i eksplicitne etičke stavove profesionalne psihologije * historiju etičkih odluka psiholoških institucija poput [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] == Odnosi s drugim poljima == Filozofija psihologije također pomno prati savremeni rad koji se provodi u [[Kognitivna neuronauka|kognitivnoj neuronauci]], [[Kognitivna psihologija|kognitivnoj psihologiji]] i [[Umjetna inteligencija|umjetnoj inteligenciji]], naprimjer, postavljajući pitanje mogu li se psihološki fenomeni objasniti metodama [[Neuronauka|neuronauke]], [[Evolucija|teorije evolucije]] i [[Računarsko simuliranje|računarskog modeliranja]].<ref>{{cite journal |last1= Coltheart |first1= Max |title= What has Functional Neuroimaging told us about the Mind (so far)? (Position Paper Presented to the European Cognitive Neuropsychology Workshop, Bressanone, 2005) |journal= Cortex |date= januar 2006 |volume=42 |issue=3 |pages=323–331 |doi=10.1016/S0010-9452(08)70358-7 |pmid=16771037|s2cid=4485292 |language=en}}</ref><ref>{{cite journal |last1= Klein |first1= Colin |title= Brain regions as difference-makers |journal= Philosophical Psychology |date= 14. 11. 2016 |volume=30 |issue=1–2 |pages=1–20 |language=en |doi= 10.1080/09515089.2016.1253053|s2cid=67796566}}</ref> Iako su sve to usko povezana područja, i dalje se javljaju neke nedoumice u vezi s prikladnošću primjene njihovih metoda u psihologiji. Neke od takvih nedoumica jesu je li psihologija, kao proučavanje pojedinaca kao sistema za obradu informacija (vidi "[[Donald Broadbent]]"), autonomna od onoga što se događa u mozgu [čak i ako se psiholozi uglavnom slažu da mozak u nekom smislu uzrokuje ponašanje (vidi "[[Supervenijencija]]")], je li um dovoljno "programiran" da evolucijska istraživanja budu plodonosna i mogu li računarski modeli učiniti išta više od ponude mogućih primjena kognitivnih teorija koje nam ništa ne govore o umu (Fodor i Pylyshyn 1988). Filozofija psihologije povezana je s filozofskim i epistemološkim istraživanjima o [[Klinička psihologija|kliničkoj psihijatriji]] i [[Psihopatologija|psihopatologiji]]. [[Filozofija psihijatrije]] uglavnom se bavi ulogom vrijednosti u psihijatriji: izvedena iz filozofske [[Teorija vrijednosti|teorije vrijednosti]] i [[Fenomenologija|fenomenologije]], praksa zasnovana na vrijednostima ima za cilj poboljšanje i humanizaciju kliničkog donošenja odluka u vrlo složenom okruženju brige o mentalnom zdravlju.<ref>{{Cite journal |author= KWM Fulford, G. Stanghellini |title= The Third Revolution: Philosophy into Practice in Twenty-first Century Psychiatry |journal= Dialogues in Philosophy, Mental and Neuro Sciences |volume=1 |issue=1 |pages=5–14 |year=2008 |url=http://www.crossingdialogues.com/fulford.htm |language=en}}</ref> Filozofija psihopatologije pretežno se bavi epistemološkim promišljanjem o implicitnim filozofskim temeljima [[Psihijatrija|psihijatrijske]] klasifikacije i psihijatrije zasnovane na dokazima. Njen je cilj otkriti konstruktivnu aktivnost koja leži u osnovi opisa mentalnih fenomena.<ref>{{Cite book |author= M. Aragona |title= Il mito dei fatti. Una introduzione alla Filosofia della Psicopatologia |publisher= Crossing Dialogues |year=2009 |url=http://www.deastore.com/libro/il-mito-dei-fatti-una-massimiliano-aragona-ass-crossing-dialogues/9788890462009.html |language=it |url-status=dead |archive-url= https://web.archive.org/web/20120306212907/http://www.deastore.com/libro/il-mito-dei-fatti-una-massimiliano-aragona-ass-crossing-dialogues/9788890462009.html |archive-date= 6. 3. 2012}}</ref> == Glavna područja == Različite škole i sistemi psihologije predstavljaju pristupe psihološkim problemima, koji se često zasnivaju na različitim filozofijama svijesti. ;Funkcionalna psihologija [[Funkcionalizam (filozofija uma)|Funkcionalizam]] tretira psihu kao izvedenu iz djelovanja vanjskih podražaja, lišenu njene suštinske autonomije, negirajući slobodnu volju, što je kasnije utjecalo na biheviorizam;<ref>{{Cite encyclopedia |title= Behaviorism |url= https://plato.stanford.edu/entries/behaviorism/ |access-date= 24. 11. 2022 |encyclopedia= plato.stanford.edu |language=en}}</ref> jedan od osnivača funkcionalizma bio je [[William James]], također blizak pragmatizmu, gdje se ljudsko djelovanje stavlja ispred pitanja i sumnji o prirodi svijeta i samog čovjeka. ;[[Psihoanaliza]] Freudova doktrina, nazvana [[metapsihologija]], trebala je dati ljudskom ja veću slobodu od instinktivnih i iracionalnih želja u dijalogu sa psihologom kroz analizu nesvjesnog.<ref>{{Cite web |title= Philosophy of Psychology |url= https://www.umock.com/philosophy-of-psychology |access-date= 24. 11. 2022 |website= umock.com |language=en}}</ref> Kasnije se psihoanalitički pokret podijelio: dio je tretirao psihoanalizu kao praksu rada s arhetipovima (analitička psihologija), dio je kritikovao društvena ograničenja nesvjesnog (frojdomarksizam), a kasnije je Lacanova strukturna psihoanaliza interpretirala nesvjesno kao jezik. ;[[Fenomenologija (psihologija)|Fenomenološka psihologija]] [[Edmund Husserl]] odbacio je fizikalizam većine psiholoških učenja svog vremena i počeo shvatati svijest kao jedinu stvarnost dostupnu pouzdanoj spoznaji.<ref>{{Cite encyclopedia |title= Edmund Husserl |url= https://plato.stanford.edu/entries/husserl/ |access-date= 24. 11. 2022 |encyclopedia= plato.stanford.edu |language=en}}</ref> Njegov učenik [[Martin Heidegger|Heidegger]] dodao je tome tvrdnju o fundamentalnoj konačnosti čovjeka i prijetnji gubitka autentičnosti u tehničkom svijetu, postavivši tako temelje egzistencijalne psihologije. ;[[Strukturalizam (psihologija)|Strukturalizam]] Priznati osnivač psihologije kao nauke, [[Wilhelm Wundt]], opisao je primordijalne strukture psihe koje određuju percepciju i ponašanje, ali se suočio s problemom nemogućnosti direktnog pristupa tim strukturama i nejasnoće njihovog opisa.<ref>{{Cite web |title= Wilhelm Wundt |url= https://www.simplypsychology.org/wundt.html |access-date= 24. 11. 2022 |website= simplypsychology.org |language=en}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Dodatna literatura == * J. Stacy Adams, ''Advances in Experimental Social Psychology''. Academic Press, 1976; {{ISBN|0120152096}}, 9780120152094 * Leonard Berkowitz, ''Social psychology'', "Scott Foresman & Co.", 1972. * Ned Block, ''Readings in Philosophy of Psychology'', sv. 1, Štamparija Univerziteta Harvard, 1980; {{ISBN|067474876X}}, 9780674748767 * Stuart C. Brown, ''Royal Institute of Philosophy'', "Macmillan", 1974; original s [[Univerzitet u Michiganu|Univerziteta u Michiganu]] * [[Joseph Margolis]] (2008), ''Philosophy of Psychology'', Prentice-Hall foundations of philosophy series, Prentice-Hall, 1984; {{ISBN|0136643264}}, 9780136643265. * Ken Richardson (2008), ''Understanding psychology'', Open University Press, 1988; {{ISBN|0335098428}}, 9780335098422 * George Botterill, [[Peter Carruthers (filozof)|Peter Carruthers]], . ''The Philosophy of Psychology'', Štamparija Univerziteta Cambridge, 1999; {{ISBN|0521559154}}, 9780521559157 * Craig Steven Titus, ''Philosophical Psychology: Psychology, Emotions, and Freedom'', CUA Press, 2009; {{ISBN|0977310361}}, 9780977310364 * Jose Bermudez, ''Philosophy of Psychology: A Contemporary Introduction'', "Routledge", 2005; {{ISBN|9780415368629}}. * [[Terence Horgan]], [[John Tienson]], ''Connectionism and the Philosophy of Psychology'', MIT Press, 1996; {{ISBN|0262082489}}, 9780262082488 == Vanjski linkovi == * [https://consc.net/mindpapers/7/all Part 7 of MindPapers: Philosophy of Cognitive Science] (sadrži više od 1500 članaka, mnogi s primjercima na internetu) {{Filozofija}} {{Filozofija nauke}} {{Psihologija}} {{Društvene nauke}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Filozofija psihologije| ]] [[Kategorija:Filozofija uma]] [[Kategorija:Filozofija društvenih nauka]] r3ap40437a5u8a9wzf7f46xuu0m6gq5 3838220 3838218 2026-04-29T17:53:31Z KWiki 9400 3838220 wikitext text/x-wiki '''Filozofija psihologije''' bavi se historijom i osnovama [[Psihologija|psihologije]] te [[Epistemologija|epistemološkim]] i [[Ontologija|ontološkim]] pitanjima i dijeli interese s drugim područjima, uključujući [[Filozofija uma|filozofiju uma]] i [[Teorijska psihologija|teorijsku psihologiju]]. Filozofska i teorijska psihologija usko su povezane i stoga se ponekad koriste naizmjenično ili zajedno. Međutim, filozofija psihologije više se oslanja na debate općenite za filozofiju i na filozofske metode, dok se teorijska psihologija oslanja na više područja.<ref>{{Cite book |url= https://link.springer.com/book/10.1057/978-1-137-59651-2 |title= Outline of Theoretical Psychology |year=2018 |language=en |doi=10.1057/978-1-137-59651-2 |last1= Teo |first1= Thomas |isbn=978-1-137-59650-5}}</ref> == Epistemologija == Neka od pitanja koja proučava filozofija psihologije jesu epistemološka pitanja o [[Metodologija|metodologiji]] psihološkog istraživanja. Naprimjer: * Šta predstavlja psihološko objašnjenje? * Koja je najprikladnija metodologija za psihologiju: [[Mentalizam (psihologija)|mentalizam]], [[biheviorizam]] ili kompromis? * Jesu li samoprocjene pouzdana metoda prikupljanja podataka<ref>{{Cite web |author= R. Stewart Ellis |publisher= Univerzitet Kettering |title= Research data gathering techniques |year=2010 |url= https://paws.kettering.edu/~ellis/mycourse/ssci201/r-d-g-t-good-bad.htm |access-date= 11. 9. 2017 |archive-date= 3. 11. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20181103233914/http://paws.kettering.edu/~ellis/mycourse/ssci201/r-d-g-t-good-bad.htm |url-status=dead |language=en}}</ref>? * Koji se zaključci mogu izvući iz testova nulte hipoteze? * Mogu li se iskustva iz prve ruke (emocije, želje, uvjerenja itd.) objektivno mjeriti? == Ontologija == Filozofi psihologije također se bave ontološkim pitanjima, kao što su: * Može li se psihologija teoretski svesti na neuronauku? * Šta su psihološki fenomeni? * Kakav je odnos između subjektivnosti i objektivnosti u psihologiji? == Etika == Filozofi psihologije razmatraju etička pitanja, uključujući: * mogućnosti za etičku praksu psihologije s obzirom na njena teorijska opredjeljenja * presjeke etike i pravde s kliničkom praksom psihologije<ref>M. J. Miller, "Ethics in Service of the Ego: Reconsidering the Recognition Demand With Hegel, Kierkegaard, and Lacan", ''Philosophy, Psychiatry, & Psychology'', 202532, 225–238. https://philpapers.org/rec/MILEIS-6 </ref> * implicitne i eksplicitne etičke stavove profesionalne psihologije * historiju etičkih odluka psiholoških institucija poput [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] == Odnosi s drugim poljima == Filozofija psihologije također pomno prati savremeni rad koji se provodi u [[Kognitivna neuronauka|kognitivnoj neuronauci]], [[Kognitivna psihologija|kognitivnoj psihologiji]] i [[Umjetna inteligencija|umjetnoj inteligenciji]], naprimjer, postavljajući pitanje mogu li se psihološki fenomeni objasniti metodama [[Neuronauka|neuronauke]], [[Evolucija|teorije evolucije]] i [[Računarsko simuliranje|računarskog modeliranja]].<ref>{{cite journal |last1= Coltheart |first1= Max |title= What has Functional Neuroimaging told us about the Mind (so far)? (Position Paper Presented to the European Cognitive Neuropsychology Workshop, Bressanone, 2005) |journal= Cortex |date= januar 2006 |volume=42 |issue=3 |pages=323–331 |doi=10.1016/S0010-9452(08)70358-7 |pmid=16771037|s2cid=4485292 |language=en}}</ref><ref>{{cite journal |last1= Klein |first1= Colin |title= Brain regions as difference-makers |journal= Philosophical Psychology |date= 14. 11. 2016 |volume=30 |issue=1–2 |pages=1–20 |language=en |doi= 10.1080/09515089.2016.1253053|s2cid=67796566}}</ref> Iako su sve to usko povezana područja, i dalje se javljaju neke nedoumice u vezi s prikladnošću primjene njihovih metoda u psihologiji. Neke od takvih nedoumica jesu je li psihologija, kao proučavanje pojedinaca kao sistema za obradu informacija (vidi "[[Donald Broadbent]]"), autonomna od onoga što se događa u mozgu [čak i ako se psiholozi uglavnom slažu da mozak u nekom smislu uzrokuje ponašanje (vidi "[[Supervenijencija]]")], je li um dovoljno "programiran" da evolucijska istraživanja budu plodonosna i mogu li računarski modeli učiniti išta više od ponude mogućih primjena kognitivnih teorija koje nam ništa ne govore o umu (Fodor i Pylyshyn 1988). Filozofija psihologije povezana je s filozofskim i epistemološkim istraživanjima o [[Klinička psihologija|kliničkoj psihijatriji]] i [[Psihopatologija|psihopatologiji]]. [[Filozofija psihijatrije]] uglavnom se bavi ulogom vrijednosti u psihijatriji: izvedena iz filozofske [[Teorija vrijednosti|teorije vrijednosti]] i [[Fenomenologija|fenomenologije]], praksa zasnovana na vrijednostima ima za cilj poboljšanje i humanizaciju kliničkog donošenja odluka u vrlo složenom okruženju brige o mentalnom zdravlju.<ref>{{Cite journal |author= KWM Fulford, G. Stanghellini |title= The Third Revolution: Philosophy into Practice in Twenty-first Century Psychiatry |journal= Dialogues in Philosophy, Mental and Neuro Sciences |volume=1 |issue=1 |pages=5–14 |year=2008 |url=http://www.crossingdialogues.com/fulford.htm |language=en}}</ref> Filozofija psihopatologije pretežno se bavi epistemološkim promišljanjem o implicitnim filozofskim temeljima [[Psihijatrija|psihijatrijske]] klasifikacije i psihijatrije zasnovane na dokazima. Njen je cilj otkriti konstruktivnu aktivnost koja leži u osnovi opisa mentalnih fenomena.<ref>{{Cite book |author= M. Aragona |title= Il mito dei fatti. Una introduzione alla Filosofia della Psicopatologia |publisher= Crossing Dialogues |year=2009 |url=http://www.deastore.com/libro/il-mito-dei-fatti-una-massimiliano-aragona-ass-crossing-dialogues/9788890462009.html |language=it |url-status=dead |archive-url= https://web.archive.org/web/20120306212907/http://www.deastore.com/libro/il-mito-dei-fatti-una-massimiliano-aragona-ass-crossing-dialogues/9788890462009.html |archive-date= 6. 3. 2012}}</ref> == Glavna područja == Različite škole i sistemi psihologije predstavljaju pristupe psihološkim problemima, koji se često zasnivaju na različitim filozofijama svijesti. ;Funkcionalna psihologija [[Funkcionalizam (filozofija uma)|Funkcionalizam]] tretira psihu kao izvedenu iz djelovanja vanjskih podražaja, lišenu njene suštinske autonomije, negirajući slobodnu volju, što je kasnije utjecalo na biheviorizam;<ref>{{Cite encyclopedia |title= Behaviorism |url= https://plato.stanford.edu/entries/behaviorism/ |access-date= 24. 11. 2022 |encyclopedia= plato.stanford.edu |language=en}}</ref> jedan od osnivača funkcionalizma bio je [[William James]], također blizak pragmatizmu, gdje se ljudsko djelovanje stavlja ispred pitanja i sumnji o prirodi svijeta i samog čovjeka. ;[[Psihoanaliza]] Freudova doktrina, nazvana [[metapsihologija]], trebala je dati ljudskom ja veću slobodu od instinktivnih i iracionalnih želja u dijalogu sa psihologom kroz analizu nesvjesnog.<ref>{{Cite web |title= Philosophy of Psychology |url= https://www.umock.com/philosophy-of-psychology |access-date= 24. 11. 2022 |website= umock.com |language=en}}</ref> Kasnije se psihoanalitički pokret podijelio: dio je tretirao psihoanalizu kao praksu rada s arhetipovima (analitička psihologija), dio je kritikovao društvena ograničenja nesvjesnog (frojdomarksizam), a kasnije je Lacanova strukturna psihoanaliza interpretirala nesvjesno kao jezik. ;[[Fenomenologija (psihologija)|Fenomenološka psihologija]] [[Edmund Husserl]] odbacio je fizikalizam većine psiholoških učenja svog vremena i počeo shvatati svijest kao jedinu stvarnost dostupnu pouzdanoj spoznaji.<ref>{{Cite encyclopedia |title= Edmund Husserl |url= https://plato.stanford.edu/entries/husserl/ |access-date= 24. 11. 2022 |encyclopedia= plato.stanford.edu |language=en}}</ref> Njegov učenik [[Martin Heidegger|Heidegger]] dodao je tome tvrdnju o fundamentalnoj konačnosti čovjeka i prijetnji gubitka autentičnosti u tehničkom svijetu, postavivši tako temelje egzistencijalne psihologije. ;[[Strukturalizam (psihologija)|Strukturalizam]] Priznati osnivač psihologije kao nauke, [[Wilhelm Wundt]], opisao je primordijalne strukture psihe koje određuju percepciju i ponašanje, ali se suočio s problemom nemogućnosti direktnog pristupa tim strukturama i nejasnoće njihovog opisa.<ref>{{Cite web |title= Wilhelm Wundt |url= https://www.simplypsychology.org/wundt.html |access-date= 24. 11. 2022 |website= simplypsychology.org |language=en}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Dodatna literatura == * J. Stacy Adams, ''Advances in Experimental Social Psychology''. Academic Press, 1976; {{ISBN|0120152096}}, 9780120152094 * Leonard Berkowitz, ''Social psychology'', "Scott Foresman & Co.", 1972. * Ned Block, ''Readings in Philosophy of Psychology'', sv. 1, Štamparija [[Univerzitet Harvard|Univerziteta Harvard]], 1980; {{ISBN|067474876X}}, 9780674748767 * Stuart C. Brown, ''Royal Institute of Philosophy'', "Macmillan", 1974; original s [[Univerzitet u Michiganu|Univerziteta u Michiganu]] * [[Joseph Margolis]] (2008), ''Philosophy of Psychology'', Prentice-Hall foundations of philosophy series, Prentice-Hall, 1984; {{ISBN|0136643264}}, 9780136643265. * Ken Richardson (2008), ''Understanding psychology'', Open University Press, 1988; {{ISBN|0335098428}}, 9780335098422 * George Botterill, [[Peter Carruthers (filozof)|Peter Carruthers]], ''The Philosophy of Psychology'', Štamparija Univerziteta Cambridge, 1999; {{ISBN|0521559154}}, 9780521559157 * Craig Steven Titus, ''Philosophical Psychology: Psychology, Emotions, and Freedom'', CUA Press, 2009; {{ISBN|0977310361}}, 9780977310364 * Jose Bermudez, ''Philosophy of Psychology: A Contemporary Introduction'', "Routledge", 2005; {{ISBN|9780415368629}}. * [[Terence Horgan]], [[John Tienson]], ''Connectionism and the Philosophy of Psychology'', MIT Press, 1996; {{ISBN|0262082489}}, 9780262082488 == Vanjski linkovi == * [https://consc.net/mindpapers/7/all Part 7 of MindPapers: Philosophy of Cognitive Science] (sadrži više od 1500 članaka, mnogi s primjercima na internetu) {{Filozofija}} {{Filozofija nauke}} {{Psihologija}} {{Društvene nauke}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Filozofija psihologije| ]] [[Kategorija:Filozofija uma]] [[Kategorija:Filozofija društvenih nauka]] 33l9p0jr814jecwowx50eoz899816df Ilindensko-Preobražanski ustanak 0 533712 3838233 2026-04-29T18:39:24Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[Ilindensko-Preobražanski ustanak]] na [[Ilindenski ustanak]]: Uobičajen naziv 3838233 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Ilindenski ustanak]] iysusxrtzvs3yjlma7ul9vc72g0ropn Kreoli 0 533713 3838235 2026-04-29T18:40:33Z ~2026-26244-52 180840 Nova stranica: '''[[Kreolski narodi]]''' ili kratko '''[[Kreolci]]''' mogu se odnositi na različite etničke grupe širom svijeta. Značenje termina pokazuje regionalne varijacije, što često izaziva debatu.<ref>{{Cite web|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/creole|title=Definition of CREOLE|website=www.merriam-webster.com}}</ref><ref name="brit">{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/Creole|title=Creole &#124; History, Culture & Language &#124; Britannica|website=www.... 3838235 wikitext text/x-wiki '''[[Kreolski narodi]]''' ili kratko '''[[Kreolci]]''' mogu se odnositi na različite etničke grupe širom svijeta. Značenje termina pokazuje regionalne varijacije, što često izaziva debatu.<ref>{{Cite web|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/creole|title=Definition of CREOLE|website=www.merriam-webster.com}}</ref><ref name="brit">{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/Creole|title=Creole &#124; History, Culture & Language &#124; Britannica|website=www.britannica.com|date=15 December 2023 }}</ref> Kreolski narodi predstavljaju raznolik niz etničkih grupa, od kojih svaka posjeduje zaseban kulturni identitet koji se oblikovao tokom vremena. Pojava kreolskih jezika, često povezanih s kreolskom etničkom pripadnošću, zaseban je [[fenomen]].<ref name="brit"></ref> U specifičnim historijskim kontekstima, posebno tokom [[Rani moderni period|Evropske kolonijalne ere]], termin ''kreolski'' primjenjuje se na etničke grupe formirane kroz [[Ljudske migracije|velika kretanja stanovništva]]. Ova kretanja uključivala su ljude iz različitih [[lingvistika|lingvističkih]] i [[kultura|kulturnih]] sredina koji su se okupljali na novoosnovanim [[kolonija|kolonijalnim teritorijama]].<ref name="Cohen"></ref><ref name="Eric"></ref> Često nehotice odvojene od svojih predačkih domovina, ove populacije su bile prisiljene prilagoditi se i stvoriti novi način života. Kroz proces kulturnog spajanja, selektivno su usvojile i spojile poželjne elemente iz svojih raznolikih naslijeđa. To je rezultiralo pojavom novih društvenih normi, jezika i kulturnih praksi koje su prevazilazile njihovo individualno porijeklo.<ref name="Cohen">{{Cite journal|last=Cohen|first=Robin|s2cid=54814946|date=2007|title=Creolization and Cultural Globalization: The Soft Sounds of Fugitive Power|journal=Globalizations|volume=4|issue=3|pages=369–384|doi=10.1080/14747730701532492|bibcode=2007Glob....4..369C }}</ref><ref name="Eric"></ref><ref name="auto2">{{Cite book|title=Creolization as Cultural Creativity|last=Baron, Robert A., and Cara, Ana C.|publisher=University Press of Mississippi|year=2011|isbn= 9781617031069|location=Jackson, MS|pages=12–23}}</ref> Ovaj proces kulturnog spajanja, nazvan [[kreolizacija]], karakteriziraju brze društvene promjene koje u konačnici vode do formiranja zasebnog kreolskog identiteta.<ref>{{cite book |doi=10.1016/B0-08-043076-7/00835-4 |chapter=Creolization: Sociocultural Aspects |title=International Encyclopedia of the Social & Behavioral Sciences |date=2001 |last1=Jourdan |first1=C. |pages=2903–2906 |isbn=978-0-08-043076-8 }}</ref><ref name="auto1">{{Cite book|title=Creolization history, ethnography, theory. Walnut Creek, CA: Left Coast Press.|last=Stewart|first=Charles|publisher=Left Coast Press|year=2016|isbn=9781598742787|location=Walnut Creek, CA|pages=1–25}}</ref> == Etimologija i pregled == Engleska riječ '''creole''' potiče od francuske riječi ''créole'', koja je pak nastala od [[portugal]]ske riječi ''crioulo'', deminutiva od ''cria'', što znači osoba odgojena u vlastitoj kući. Riječ ''cria'' potiče od riječi ''criar'', što znači "odgajati ili odgojiti", a sama riječ potiče od [[latinski|latinske riječi]] ''creare'', što znači "stvoriti, donijeti na svijet, proizvesti, začeti"; što je ujedno i izvor engleske riječi "create". Izvorno se odnosila na potomke evropskih kolonista koji su rođeni u koloniji. Kreolski jezik je također poznat po srodnim riječima u drugim jezicima, kao što su ''crioulo'', ''criollo'', ''creolo'', ''kriolu'', ''criol'', ''kreyol'', ''kreol'', ''kriol'', ''krio'' i ''kriyoyo''. U [[Louisiana|Louisiani]], termin kreolski se koristi od 1792. godine za predstavljanje potomaka afričkih ili [[rasa|mješovitog naslijeđa]] roditelja, kao i djece francuskog i španskog porijekla bez rasnog miješanja.<ref name="Louisiana1"/><ref name="Louisiana2"/><ref name="Louisiana3"/> Njegova upotreba kao naziva za jezike počela je od 1879. godine, dok je kao pridjev za jezike počela da se koristi oko d 1748.<ref name="beget">{{Cite web|url=https://www.etymonline.com/word/creole|title=creole {{!}} Origin and meaning of creole by Online Etymology Dictionary|website=www.etymonline.com|language=en|access-date=2019-04-29|archive-date=2019-05-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20190501164415/https://www.etymonline.com/word/creole|url-status=live}}</ref> U zemljama španskog govornog područja, riječ ''[[Criollo narod|Criollo]]'' odnosi se na potomke Evropljana rođene u Americi, ali i u nekim zemljama, kako bi se opisalo nešto lokalno ili vrlo tipično za određenu regiju [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]].<ref>{{Cite web|url=https://dle.rae.es/criollo|title=Criollo, criolla &#124; Diccionario de la lengua española|access-date=2022-06-14|archive-date=2021-02-26|archive-url=https://web.archive.org/web/20210226205737/https://dle.rae.es/criollo|url-status=live}}</ref> Na [[Karibi]]ma, termin se široko odnosi na sve ljude, bez obzira na njihovu klasu ili porijeklo - Afrikance, istočnoazijske, evropske, indijske – koji su dio kulture Kariba.<ref name="Brit"/> Na [[Trinidad i Tobagu|Trinidadu]], termin kreolski se koristi za označavanje svih Trinidađana osim onih azijskog porijekla. U [[Surinam]]u, termin se odnosi samo na potomke porobljenih [[Afrika]]naca, a u susjednoj [[Francuska Gvajan|Francuskoj Gvajani]], termin se odnosi na svakoga, bez obzira na [[boja kože|boju kože]], ko je usvojio evropski način života.<ref name="Eric"/><ref name="Brit">{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/Creole|title=Creole|website=www.britannica.com|access-date=2022-06-14|archive-date=2022-06-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20220627162453/https://www.britannica.com/topic/Creole|url-status=live}}</ref> [[Slika:Cafe Creole.jpg|thumb|[[trojezičnost|Trojezični]] znakovi na Cafe Kreol u [[Cape Verde]].]] U Africi, termin kreolski odnosi se na bilo koju etničku grupu formiranu tokom [[Evropske etničke grupe|evropskog]] [[rani moderni period|kolonijalnog]] doba, sa nekim [[rasa|mješavinom rasa]] afričkog i neafričkog rasnog ili kulturnog naslijeđa.<ref name="Africans"/> Kreolske zajednice se nalaze na većini afričkih ostrva i duž obalnih regija kontinenta gdje su autohtoni narodi prvi put komunicirali sa Evropljanima. Kao rezultat ovih kontakata, pojavilo se pet glavnih kreolskih tipova: [[Portugal|Portugalci]], [[Afroamerikanci]], [[Nizozemska|Nizozemci], [[Francuska|Francuzi]] i [[Britanija|Britanci]].<ref name="African">{{Cite web|url=https://geography.name/creoles/|title=Creoles of |website=www.geography.name|access-date=2022-06-14|archive-date=2022-08-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20220817004937/https://geography.name/creoles/|url-status=live}}</ref> ''Crioulosi'' afričkog ili miješanog portugalskog porijekla na kraju su doveli do nekoliko etničkih grupa na [[Zelenortska Ostrva|Zelenortskim Ostrvima]], [[Gvineja Bisao|Gvineji Bisao]], [[Sveti Tome i Prinsipe|Svetom Tomeu i Prinsipeu]], [[Angola|Angoli]] i [[Mozambik]]u.<ref name="Berlin"/> Francuski govorni [[mauricijski kreolci|mauricijski]] i [[sejšelski kreolci]] su ili afrički ili etnički miješani i [[hristijanizacija|hristijanizirani]]. Na [[Reunion]]u, termin kreolski odnosi se na sve ljude rođene na ostrvu,<ref name="chaudenson">{{cite book|author=Robert Chaudenson |title=Creolization of Language and Culture |isbn=978-0-203-44029-2|publisher=CRC press |page=11 |year=2001}}</ref> dok je u [[Južna Afrika|Južnoj Africi]], miješanje istočnoafričkih i jugoistočnoazijskih robova s [[Holandija|nizozemskim]] doseljenicima, kasnije rezultiralo kreoliziranom populacijom.<ref name="Markey 1982 169–207">{{Cite journal|last=Markey|first=Thomas L.|date=1982|title=Afrikaans: Creole or Non-Creole?[|url=https://www.jstor.org/stable/40501733|journal=Zeitschrift für Dialektologie und Linguistik|volume=49|issue=2|pages=169–207|jstor=40501733|issn=0044-1449|access-date=2021-08-02|archive-date=2021-08-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20210802143521/https://www.jstor.org/stable/40501733|url-status=live}}</ref> [[Fernandino narodi|Fernandino kreolski narodi]] iz [[Ekvatorijalna Gvineja| Ekvatorijalne Gvineje]] su mješavina [[Kuba]]naca sa [[Emancipadosi]]ma i oslobođenih Afrikanaca u [[Sijera Leone]] koji govore engleski jezik,<ref>''Glimpses of Africa, West and Southwest coast''. By Charles Spencer Smith; A.M.E. Sunday School Union, 1895; p. 164</ref> dok su [[Amerika|Američko]]-[[Liberija|liberijski]] i [[Sijera Leone]] Kreolci nastali miješanjem afričkih zarobljenika s [[Karibi|karipskim]] narodima i [[Afroamerikanci]]ma.<ref>Murray, Robert P., ''Whiteness in Africa: Americo-Liberians and the Transformative Geographies of Race'' (2013). Theses and Dissertations--History. 23. https://uknowledge.uky.edu/history_etds/23 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220614121007/https://uknowledge.uky.edu/history_etds/23/ |date=2022-06-14 }}</ref><ref>{{cite book|last=Walker |first=James W |year=1992 |chapter=Chapter Five: Foundation of Sierra Leone |title=The Black Loyalists: The Search for a Promised Land in Nova Scotia and Sierra Leone, 1783–1870 |location=Toronto |publisher=University of Toronto Press |pages=[https://archive.org/details/blackloyalistsse0000walk/page/94 94]–114 |url=https://archive.org/details/blackloyalistsse0000walk |url-access=registration |isbn=978-0-8020-7402-7}}, originally published by Longman & Dalhousie University Press (1976).</ref> Možda zbog niza različitih opisa i nedostatka koherentne definicije, norveški antropolog [[Thomas Hylland Eriksen|T. H. Eriksen]] zaključuje: {{quote box |border = 1.9px | quote =<span style="font-size:1.3em; font-family:'Times New Roman',serif; font-weight:420;"> „Kreolsko društvo, po mom shvatanju, zasniva se u potpunosti ili djelimično na masovnom raseljavanju ljudi koji su, često nehotice, iščupani iz svog prvobitnog doma, usput odbacujući glavne karakteristike svojih društvenih i političkih organizacija, dovedeni u trajni kontakt s ljudima iz drugih jezičkih i kulturnih područja i primorani da razvijaju, na kreativne i improvizacijske načine, nove društvene i kulturne oblike u novoj zemlji, istovremeno crpeći iz tradicija svojih odgovarajućih mjesta porijekla i iz impulsa koji proizlaze iz susreta.“</span><ref name="Eric">Eriksen, T.H. (2020). ''Creolisation as a Recipe for Conviviality''. In: Hemer, O., Povrzanović Frykman, M., Ristilammi, PM. (eds) Conviviality at the Crossroads. Palgrave Macmillan, Cham. https://doi.org/10.1007/978-3-030-28979-9_3 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320035530/https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-3-030-28979-9_3 |date=2023-03-20 }}</ref> |author = [[Thomas Hylland Eriksen]] |source = ''Creolisation as a Recipe for Conviviality'' (2020) |bgcolor = #EEEEEE |width = 50% |align = right }} Sljedeće etničke grupe su historijski okarakterisane kao "kreolski" narodi: * [[Afro-Brazilci|Afro-Brazilski kriolci]] * [[Aku narod|Aku Krio narod]] * [[Atlantski kreolci]] * [[Belizejski Kriol narod]] * [[Zelenortski stanovnici]] (Krioli) * [[Kriolski narod]] (Evropska dijaspora rođena u [[španska kolonizacija Amerike|španskim kolonijama u Americi]]) * [[Fernandinski narodi|Fernandinski kreolski narodi]] * [[Haićanski mulati |Haićanski kreolski narodi]] ** [[Ranči]] * [[Honduras|Honduraški kreolci]] * [[Ameroliberijci|Liberijski kreolski narod]] * [[Alabamski kreolci]] * [[Arkanzaski kreolci]] * [[Louisianski kreolci]] ** [[Kreolci druge boje kože]] * [[Francuski Missouri]] (Kreolci iz Illinoisa) * [[Mauricijski kreolci]] ** također [[Reunionski kreolci]] * [[Sejšelski kreolci]] * [[Kreolci Sierra Leone]] * [[Surinamski kreolci]] == Sjedinjene Američke Države == === Aljaska === {{Glavni|Aljaški kreolci}} {{glavni|Starozhily}} [[Datoteka:Aleut.jpg|palac|desno|Aleutski muškarac sa [[Aljaški kreolci|Aljaškom kreolkom]] ženom na [[Aleutskim ostrvima]].]] Aljaški kreolci, ponekad kolokvijalno izgovoreni kao "Kriol" na engleskom (od ruskog креол), su jedinstveni narod koji su se prvo pojavili miješanjem ruskih starih sibirsko-ruskih doseljenika ''[[idustrija|industrijskih]] muškaraca s [[Aleuti|aleutskim narodom]] i [[inuit]]skim ženama krajem 18. stoljeća i zauzeli istaknutu poziciju u ekonomiji [[Ruska Amerika|Ruske Amerike]] i sjevernopacifičkog obruča.<ref>{{cite web|url=http://rocinak.sasktelwebsite.net/roc/creole.htm |title=Creoles in Alaska |access-date=2010-07-30 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110724054518/http://rocinak.sasktelwebsite.net/roc/creole.htm |archive-date=2011-07-24 }}</ref><ref>{{Cite web|url=https://kreolmagazine.com/culture/history-and-culture/creoles-of-alaska-kreol-explores-their-fascinating-history/#.YlW-k8hBxPY|title=Creoles of Alaska – Kreol explores their fascinating history &#124; International Magazine Kreol|date=17 February 2016 |access-date=2022-04-12|archive-date=2022-10-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20221022030335/https://kreolmagazine.com/culture/history-and-culture/creoles-of-alaska-kreol-explores-their-fascinating-history/#.YlW-k8hBxPY|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |title=Alutiiq Word of the Week: Creole |url=https://alutiiqmuseum.org/collection/index.php/Detail/word/178 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220706081047/https://alutiiqmuseum.org/collection/index.php/Detail/word/178 |archive-date=2022-07-06 |website=Alutiiq Museum Archeological Repository}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://depts.washington.edu/cspn/creole-policy-and-practice-in-russian-america-iakov-egorovich-netsvetov/|title=Featured Article: Creole Policy and Practice in Russian America – Center for the Study of the Pacific Northwest|access-date=2022-04-12|archive-date=2022-04-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20220412200620/https://depts.washington.edu/cspn/creole-policy-and-practice-in-russian-america-iakov-egorovich-netsvetov/|url-status=live}}</ref> ===Arkansas=== {{Glavni|Arkansaski kreolci}} [[Arkansaski kreolci]]: Francuski korijeni sežu duboko u [[Arkansas]]. Upravo je u Arkansasu, blizu prvobitne lokacije Arkansaske pošte, krajem sedamnaestog stoljeća, Sieur de la Salle osnovao ono što je zamišljao da će biti središte francuskog carstva u [[Sjeverna Amerila|Sjevernoj Americi]]. Ono što se zapravo pojavilo, zaista je obuhvatilo Arkansas: ogroman luk francuskih utvrda i naselja, koji povezuju [[Meksički zaliv]] s [[Velika jezera|Velikim jezerima]] i dalje, sjevernim [[Atlantik]]om i samom [[Rrancuska|Francuskom]]. Francuski zvaničnici su se nadali da će ova mreža naselja i trgovačkih postaja poslužiti kao bedem protiv širenja britanskih naselja na istoku i španskih na jugu i zapadu. Francuske ambicije u Sjevernoj Americi unutar [[Louisiana (Nova Francuska)|historijske francuske Louisiane]] doživjele su teški prekid gubitkom od [[UK|Velike Britanije]] u Sedmogodišnjem ratu, i iako je špansko preuzimanje teritorije poznate kao la Louisiane sačuvalo mnoge postojeće kulturne, vjerske i pravne norme, većina preostalih frankofonskih zajednica nestala je nakon što je kupovina [[Teritorija Louisiane| Teritorije Louisiane]] od strane [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]] 1803. godine otvorila vrata brzom angloameričkom naseljavanju. Ali kreolska kultura u Arkansasu je opstala. Lovci i doseljenici koji su govorili francuski, mnogi miješanog evropskog i [[Indijanci|autohtonog porijekla]], neki porobljeni ili bivši porobljeni ljudi afričkog porijekla, nastavili su živjeti i raditi u ovoj regiji. Novi govornici francuskog jezika također su nastavili pristizati, iako u relativno malom broju, čak i nakon akvizicije Arkansasa od strane Sjedinjenih Američkih Država i aneksije kao teritorije u 1819.<ref>https://storymaps.arcgis.com/stories/f7eb9937a53846c4ab0f1f1812d24a7c</ref> === Kolonije Chesapeakea === {{Glavni|Kolonije Chesapeakea}} [[Atlantski kreolci]] je termin koji je skovao historičar [[Ira Berlin]] da opiše grupu ljudi iz [[Angola|Angole]] i [[Centralna Afrika| Centralne Afrike]] u 16. i 17. stoljeću, s kulturnim ili etničkim vezama s [[Afrika|Afrikom]], [[Evropa|Evropom]], a ponekad i [[Karibi]]ma. Neki od ovih ljudi stigli su u kolonije Chesapeake kao [[generacija]] [[Ropstvo|robova]] tokom [[Evropska kolonizacija Amerike| Evropske kolonizacije Amerike]] prije 1660. Neki su živjeli i radili u Evropi ili na Karibima prije nego što su došli (ili bili deportovani) u Sjevernu Ameriku.<ref name="Berlin">{{cite journal |last1=Berlin |first1=Ira |title=From Creole to African |journal=William and Mary Quarterly |date=April 1, 1996 |volume=53 |issue=2 |page=266 |doi=10.2307/2947401 |jstor=2947401 |url=https://www.jstor.org/stable/2947401 |access-date=June 6, 2022 |archive-date=March 31, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220331225526/https://www.jstor.org/stable/2947401 |url-status=live |url-access=subscription }}</ref> Primjeri takvih ljudi uključuju [[John Punch (rob)|Johna Puncha]] i [[Emanuel Driggus|Emanuela Driggusa]] (njegovo prezime je vjerovatno izvedeno od [[Rodrigues (prezime)|Rodrigues]]). Također, tokom ranog naseljavanja kolonija, djeca rođena od imigranata u kolonijama često su nazivana "kreolcima". Ovo se češće nalazi u kolonijama Chesapeakea.<ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=387JNEjpczQC&pg=PA9 |title=First Generations: Women in Colonial America |author=Carol Berkin |page=9 |date=July 1997 |publisher=Macmillan |access-date=2016-10-03 |isbn=9780809016068 |archive-date=2023-03-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230320035510/https://books.google.com/books?id=387JNEjpczQC&pg=PA9 |url-status=live }}</ref> === Louisiana === {{Glavni|Louisianski kreolci|Kreolci druge boje kože}} {{multiple image | align = right | caption_align = center | direction = vertical | width = 200 | image1 = Portrait of a Black Man by Julien Hudson 1835.jpg | image2 = Creole women of color out taking the air, from a watercolor series by Édouard Marquis, New Orleans, 1867.jpg | image3 = Portrait of Matias Francisco Alpuente y Ruiz by José Francisco Xavier de Salazar y Mendoza.jpg | caption1 = Kreol iz [[New Orleans]]a | caption2 = Građanke [[Louisianski lreolci|louisianskih kreolaca]], djevojke u modernoj odjeći | caption3 = Matias Alpuente kreol iz [[New Orleans]]a }} U [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]], riječi "Louisiana Creole" odnose se na ljude bilo koje rase ili njihove mješavine koji potiču od kolonijalnih francuskih [[La Louisiane]] i kolonijalnih španskih [[Louisiana (Nova Španija)]] doseljenika prije nego što je regija Louisiana postala dio Sjedinjenih Američkih Država 1803. godine [[Kupovina Louisiane|kupovinom Louisiane]]. I riječ i etnička grupa potiču od slične upotrebe, počevši od Kariba u 16. stoljeću, koja je razlikovala ljude rođene u francuskim, španskim i [[portugal]]skim kolonijama od raznih novopridošlih rođenih u njihovim odgovarajućim, nekaribskim domovinama. Neki pisci iz drugih dijelova zemlje pogrešno su pretpostavili da se termin odnosi samo na ljude miješanog rasnog porijekla, ali to nije tradicionalna [[Louisiana|louisianska]] upotreba.<ref name="Louisiana1">Dominguez, Virginia R. ''White by Definition: Social Classification in Creole Louisiana.'' New Brunswick: Rutgers University Press, 1986.{{pn|date=May 2025}}</ref><ref name="Louisiana2">{{cite journal |last1=Dormon |first1=James H. |title=Louisiana's "Creoles of Color": Ethnicity, Marginality, and Identity |journal=Social Science Quarterly |date=1992 |volume=73 |issue=3 |pages=615–626 |jstor=42863083 }}</ref><ref name="Louisiana3">Eaton, Clement. ''A History of the Old South: The Emergence of a Reluctant Nation,'' third edition. New York: Macmillan, 1975.{{pn|date=May 2025}}</ref><ref name="Fowler">Fowler, H.W. (1926) ''A Dictionary of Modern English Usage'', Oxford University Press.{{pn|date=May 2025}}</ref> U Louisiani se termin "kreolski" prvi put koristio za opisivanje ljudi rođenih u Louisiani, koji su taj termin koristili da bi se razlikovali od novopridošlih imigranata. Nije bio rasni ili etnički identifikator; bio je jednostavno sinonim za "rođen u Novom svijetu", što je značilo odvajanje domorodaca bilo koje etničke pripadnosti — bijeli, afrički ili bilo koja njihova mješavina — od evropskih imigranata i robova uvezenih iz Afrike. Kasnije je termin rasiziran nakon što su novopridošli [[Angloamerikanci]] počeli povezivati kreolski, ili kvalitet bivanja kreolskim, s rasno miješanim porijeklom. To je uzrokovalo da mnogi bijeli kreolci na kraju napuste tu oznaku iz straha da će termin navesti većinu Amerikanaca da povjeruju da su rasno miješanog porijekla (i time ugroziti njihovu egzistenciju ili društveni položaj). Kasniji pisci povremeno prave razliku između francuskih kreolaca (evropskog porijekla), kreolaca druge boje kože (mješovitog etničkog porijekla) i povremeno afričkih kreolaca (prvenstveno afričkih potomaka); ove kategorije, međutim, su kasniji izumi, a većina primarnih dokumenata iz osamnaestog, devetnaestog i ranog dvadesetog stoljeća koristi riječ "kreolski" bez ikakvog dodatnog kvalifikatora. Kreolci španskog i njemačkog porijekla također postoje, a španski kr danas opstaju kao [[Isleños]] i Malagueños, oba pronađena u južnoj Louisiani. Međutim, sve rasne kategorije kreolaca — od kavkaskih, miješanih [[rasa]], Afrikanaca, do [[Indijanci|autohtonaca]] — obično su sebe smatrale i nazivale isključivo Kreolcima, što je zajednička karakteristika u mnogim drugim frankofonskim i iberoameričkim [[kultura]]ma, kojima obično nedostaju stroge rasne podele uobičajene u historiji Sjedinjenih Država i drugim zemljama sa velikim stanovništvom iz različitih kultura Sjeverne Evrope. Ova rasna neutralnost traje do danas, jer mnogi Kreolci ne koriste rasu kao faktor za pripadnost etno-kulturi.<ref name="Louisiana1"/><ref name="Louisiana2"/><ref name="Louisiana3"/> Savremena upotreba je ponovo proširila značenje izraza [[Louisiana|Louisianske kreole]], kako bi se opisala široka kulturna grupa ljudi svih [[rasa]] koji dijele kolonijalno luizijansko porijeklo. Stanovnici Louisiane koji se identificiraju kao "kreolci" najčešće potiču iz historijski [[frankofonija|frankofonskih]] i [[Srednja Amerika|hispanskih]] zajednica. Neki od njihovih predaka došli su u Louisianu direktno iz [[Francuska| Francuske]], [[Španija| Španije]] ili [[Njemačka| Njemačke]]], dok su drugi došli preko francuskih i španskih kolonija na [[Karibi]]ma i u [[Kanada|Kanadi]]. Mnoge porodice louisiananskih kreola stigle su u Louisianu iz [[Saint-Domingue]]a kao izbjeglice od [[Haićanska revolucija|Haićanske revolucije]], zajedno s drugim imigrantima iz karipskih kolonijalnih centara poput [[Santo Domingo|Santo Dominga]] i [[Havana|Havane]]. Djeca robova dovedena prvenstveno iz zapadne Afrike također su smatrana kreolima, kao i djeca rođena iz brakova između [[Indijanci |američkih domorodaca] i ne-domorodačkog stanovništva. Kreolska kultura u Louisiani se stoga sastoji od jedinstvene mješavine evropske, [[Indijaci|američkoomorodačke]] i afričke kulture. Luizijanci koji potiču od francuskih [[Akađani|Akađana]] iz Kanade također su kreolci u strogom smislu, a postoje mnogi historijski primjeri ljudi potpuno evropskog porijekla s akadskim prezimenima, poput utjecajnih Alexandrea i Alfreda Moutona,<ref>{{cite thesis |doi=10.31390/gradschool_dissertations.1908 |title=Two histories, one future: Louisiana sugar planters, their slaves, and the Anglo-Creole schism, 1815–1865 |date=2013 |last1=Buman |first1=Nathan A }}{{pn|date=May 2025}}</ref> eksplicitno opisani kao "Kreolci".<ref>{{cite web |last1=Landry |first1=Christophe |title=Attakapas Post Spanish Militia Rolls, 1792 |url=http://www.mylhcv.com/wp-content/uploads/2015/10/1792-Militia.pdf |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20221009/http://www.mylhcv.com/wp-content/uploads/2015/10/1792-Militia.pdf |archive-date=2022-10-09 |url-status=live}}</ref> Međutim, danas se potomci Akađanaca češće nazivaju i identificiraju kao '[[Cajuni]]' - izvedenica od riječi Akadian, koja ukazuje na francusko-kanadske doseljenike kao pretke. Razlika između "Cajuna" i "Kreola" je danas jača nego što je bila u prošlosti jer su američke rasne ideologije snažno utjecale na značenje riječi "kreol" do te mjere da više ne postoji jednoglasan dogovor među stanovnicima Louisiane o preciznoj definiciji riječi. Danas mnogi pretpostavljaju da je svaka frankofona osoba evropskog porijekla Cajun, a svaka frankofona osoba afričkog porijekla kreol - pogrešna pretpostavka koja ne bi bila prepoznata u devetnaestom stoljeću. Neki tvrde da se "kreol" odnosi na aristokratske urbaniste, dok su "Cajuni" agrarni članovi frankofone radničke klase, ali ovo je još jedna relativno nedavna razlika. Kreolci mogu biti bilo koje rase i živjeti u bilo kojem području, ruralnom ili urbanom. Kreolska kultura jugozapadne Louisiane stoga je sličnija kulturi koja dominira u Acadiani nego kreolskoj kulturi New Orleansa. Iako se kopnena područja preklapaju oko New Orleansa i nizvodno, Cajun/kreolska kultura i jezik protežu se prema zapadu duž cijele južne obale Louisiane, koncentrirajući se u područjima jugozapadno od New Orleansa oko Lafayettea, pa sve do Crowleyja, Abbevillea i u rižin pojas Louisiane bliže Lake Charlesu i granici s Teksasom. [[Datoteka:Slobodna žena boje kože s kćerkom NOLA Collage.jpg|thumb| Žena slobodne boje kože]] s kćerkom [[miješana rasa|miješane rase]]; kolažna slika s kraja 18. stoljeća, [[New Orleans]].]] Kreolci iz Louisiane su historijski govorili raznim jezicima; danas su najistaknutiji louisianski francuski i louisianski kreolski. (Postoji razlika između "kreolskih" ljudi i "kreolskog" jezika. Ne govore svi kreolski – mnogi govore [[francuski]], [[španski]] ili [[engleski[[ kao primarne jezike.) Govorni kreolski jezik izumire s kontinuiranom "amerikanizacijom" u tom području. Većina preostalih kreolskih [[leksem]]a prešla je u popularnu kulturu. Tradicionalni kreolski se govori među onim porodicama koje su odlučne da održe jezik živim ili u regijama ispod New Orleansa oko župa St. James i St. John, gdje su se [[njemački]] imigranti prvobitno naselili (također poznato kao "Njemačka obala" ili La Côte des Allemands) i obrađivali zemlju, sprječavajući slabo opremljene francuske koloniste od gladi tokom kolonijalnog perioda i usvajajući uobičajeno korišteni francuski i kreolski (koji su stigli s prognanicima) kao jezik trgovine. Kreolci su uglavnom [[rimokatolici]] i pod utjecajem su tradicionalne francuske i španske kulture koja je ostala iz prvog kolonijalnog perioda, koji je zvanično započeo 1722. godine dolaskom uršulinki, kojima je prethodio drugi red, sestre Presvetog Srca, s kojima su živjele sve dok im se prvi samostan nije mogao izgraditi novcem francuske krune. (Oba reda još uvijek obrazuju djevojčice 2010. godine). "Vatreni latinski temperament" koji su opisali rani naučnici o kulturi New Orleansa doveo je do opsežnih generalizacija kako bi se prilagodili kreolcima španskog naslijeđa, kao i izvornim francuskim. Kreolci miješane rase, potomci miješanja evropskih kolonista, robova i američkih domoridaca ili ponekad "Gens de Couleur" (slobodni muškarci i žene druge boje kože), prvi put su se pojavili tokom kolonijalnog perioda, dolaskom robovskog stanovništva. Većina Kreolaca, bez obzira na rasu, uglavnom smatra da dijele kolektivnu kulturu. Oni koji nisu iz Louisiane često ne shvataju ovo i pretpostavljaju da su svi Kreolci miješane rase, što je historijski netačno. Kreolci iz Louisiane su također nazivani ''criollos'', riječ iz španskog jezika koja znači "stvoren" i korištena je u periodu nakon francuske vladavine, kako bi se razlikovale dvije grupe iz područja New Orleansa i nizvodnih Kreola. I grupe miješane rase i evropske kreolske grupe dijele mnoge tradicije i jezik, ali njihovi socio-ekonomski korijeni su se razlikovali u izvornom periodu historije Louisiane. Zapravo, francuska riječ Créole potiče od portugalske riječi ''Crioulo'', koja je opisivala ljude rođene u Americi, a ne u Španiji. Termin se često koristi jednostavno u značenju "odnosi se na područje [[New Orleans]]a", ali ni ovo nije historijski tačno. Ljudi širom teritorije Louisiane, uključujući i ''[[Illinois Country|pays des Illinois]], identificirali su se kao Kreoli, što dokazuje kontinuirano postojanje termina ''Créole'' u kritično ugroženoj [[Francuski Missouri|Francuskoj Missouriji ]]. === Mississippi === Regija [[Mississippi Meksička obala]] ima značajnu populaciju Kreola –s posebno u [[Pass Christian, Mississippi|Pass Christian]], [[Bay St. Louis]] [[Natchez, Mississippi|Natchez]] [[Moss Point]] [[Gulfport, Mississippi|Gulfport]], [[Biloxi, Mississippi|Biloxi]] i [[Pascagoula, Mississippi|Pascagoula]]. Zajednica poznata kao Creoletown nalazi se u Pascagouli, čija je historija zabilježena.<ref name="blog.gulflive.com">{{Cite web|url=http://blog.gulflive.com/mississippi-press-living/2012/04/creoletown_name_racial_identit.html|title=Creoletown: Name, racial identity of community lost in Pascagoula's past|date=9 April 2012|access-date=22 November 2018|archive-date=22 November 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181122131842/http://blog.gulflive.com/mississippi-press-living/2012/04/creoletown_name_racial_identit.html|url-status=live}}</ref> Many in this location are Catholic and have also used the Creole, French, and English languages. ===Texas=== {{glavni|Tejanos}} [[Slika:Frederic Remington - The Mier Expedition- The Drawing of the Black Bean - Google Art Project.jpg|300px|thumb| Španski kreolci iz Teksasa]] U kolonijalnom Teksasu, termin "kreolski" (''criollo'') razlikovao je Afrikance i Evropljane starog svijeta od njihovih potomaka rođenih u novom svijetu, kreola; oni su činili građansku klasu provincije Tejas u [[Nova Španija| Novoj Španiji]].<ref name="andrewdelbanco">{{cite book |title=The War Before the War Fugitive Slaves and the Struggle for America's Soul from the Revolution to the Civil War|author=Andrew Delbanco|publisher=Penguin Publishing Group|year=2019|pages=190}}</ref><ref name="williamcdavis">{{cite book |title=Lone Star Rising|author=William C. Davis|publisher=Free Press|year=2017|pages=63,64}}</ref><ref name="philipthomastucker">{{cite book |title=Emily D. West and the "Yellow Rose of Texas" Myth|author=Phillip Thomas Tucker|publisher=McFarland, Incorporated, Publishers|year=2014|pages=100}}</ref> Teksaška kreolska kultura vrtjela se oko "rančosa" (kreolskih rančeva), koje su uglavnom posjećivali vaquerosi (kauboji) afričkog, španskog ili mestizo porijekla i [[Tlaxcaltec|Tlaxcalan Nahuatl doseljenici]], koji su osnovali niz naselja u jugoistočnom Teksasu i zapadnoj Louisiani (npr. [[Los Adaes]]).<ref name="andrewdelbanco"/><ref name="williamcdavis"/><ref name="francisxgalan">{{cite book |title=Los Adaes, the First Capital of Spanish Texas|author= Francis X. Galan|publisher=Texas A&M University Press|year=2020|pages=416}}</ref><ref name="vaqueros">{{cite book |title=Vaqueros, Cowboys, and Buckaroos|author=Lawrence Clayton|author2=Jim Hoy|author3=Jerald Underwood|publisher=University of Texas Press|year=2010|pages=2}}</ref> Crni teksaški kreoli prisutni su u Teksasu još od 17. stoljeća; služili su kao vojnici u španskim garnizonima istočnog Teksasa. Generacije crnih teksaških kreola, poznatih i kao "Crni Tejano", igrale su ulogu u kasnijim fazama historije Teksasa: Meksičkom Teksasu, Republici Teksas i Američkom Teksasu.<ref name="philipthomastucker"/> == Afrika == === Južna Afrika === Za razliku od Amerike, termin "obojeni" se preferira u Južnoj Africi za miješane ljude afričkog i evropskog porijekla. Kolonizacija [[Cape Colony]] od strane [[Holandske istočnoindijske kompanije]] dovela je do uvoza indonezijskih, istočnoafričkih i jugoistočnoazijskih robova, koji su se miješali s holandskim doseljenicima i autohtonim stanovništvom, što je dovelo do razvoja kreoliziranog stanovništva početkom 18. stoljeća. Osim toga, portugalski trgovci su se miješali s afričkim zajednicama, na području današnjeg Mozambika i Zimbabvea, stvarajući [[Prazerose]] i [[Luzo-Afrikance]], koji su bili lojalni portugalskoj kruni i služili su unapređenju njenih interesa u [[jugoistočnoj Africi]]. Naslijeđe ovog doba su brojne portugalske riječi koje su ušle u [[šona jezik|Shona]], [[Tsonga jezik| Tsonga]] i Makonde. Danas, zajednice miješanih rasa postoje širom regije, posebno u Južnoj Africi, Namibiji i Zimbabveu. U kolonijalno doba Zambije, termin "Eurafrikanac" se često koristio, iako je uglavnom izašao iz upotrebe u moderno doba i više se ne priznaje na nacionalnom nivou.<ref name="Markey 1982 169–207"/> Danas, južnoafrički [[negroidi|obojeni]] i [[Malajci s Kapa|Kap Malajci]] čine većinu stanovništva u [[Zapadni Kap|Zapadnom]] i mnoštvo u [[Sjeverni Kap| Sjevernom Kapu]]. Pored obojenog stanovništva, termin [[mestiço]] se koristi u Angoli i [[Mozambik]]u za označavanje ljudi miješane rase, koji su uživali određene privilegije tokom [[portugal]]ske ere. === Zapadna Afrika === [[Datoteka:SierraLeone Hofstra 043.jpg|thumb|upright|Portret kreolske porodice u [[Sijera Leone]], početak 1900-ih.]] U [[Sijera Leone]]u, miješanje novooslobođenih Afrikanaca i [[Multirasni ljudi|mješovitog naslijeđa]] [[doseljenika iz [[Nova Škotska|Nove Škotske]] i [[jamajčanski Maroni u Sijera Leoneu|jamajčanskih Marona]] sa zapadne hemisfere i [[Oslobođeni Afrikanaci u Sijera Leoneu|Oslobođenih Afrikanaca]] - kao što su [[Akan narod|Akan]], [[Igbo narod]] i [[Joruba narod]] – tokom nekoliko generacija krajem 18. i početkom 19. stoljeća dovelo je do konačnog stvaranja [[ariatokratija|Aristokratske]] [[etnička grupa| etničke grupe]] danas poznate kao ''[[Kreolski narod Sijera Leonea|Kreolci]]''. Temeljno [[zapadnjačka kultura|pozapadnjačenje]] u svojim manirima i [[buržoazija|buržoaski]] u svojim metodama, Kreolci su uspostavili udobnu dominaciju u zemlji kombinacijom [[britanski kolonijalizam|britanskog kolonijalnog]] favoriziranja i političke i ekonomske aktivnosti. Njihov uticaj u modernoj republici ostaje značajan, a njihov jezik [[jezik Sijera Leone Krio|Krio]] – [[kreolski jezik zasnovan na engleskom]] – je [[lingua franca]] i [[de facto]] [[nacionalni jezik]] koji se govori širom zemlje. Proširenje poslovnih i vjerskih aktivnosti ovih stanovnika Sijera Leonea na susjednu [[Nigerija| Nigeriju]] krajem 19. i početkom 20. stoljeća – gdje su mnogi od njih imali veze s precima – potom je uzrokovalo stvaranje ogranka u toj zemlji, ''[[Saro narod|Saros]]''. Saro, koji se sada često smatraju dijelom šire etničke skupine Joruba, bili su istaknuti u politici, pravu, religiji, umjetnosti i novinarstvu. === Portugalska Afrika === [[Atlantski kreolski]] je termin koji je skovao historičar [[Ira Berlin]] kako bi opisao grupu ljudi iz Angole i Centralne Afrike u 16. i 17. sroljeću, s kulturnim ili etničkim vezama s [[Afrika|Afrikom]], [[Evropa|Evropom]]], a ponekad i s [[Karibi]]ma. Često su imali [[portugal]]ska imena, a ponekad su bili miješane rase. Njihovo poznavanje različitih kultura učinilo ih je vještim trgovcima i pregovaračima, ali neki su bili porobljeni i stigli u kolonije Chesapeake, prema Povelji generacije robova tokom transatlantske trgovine robljem prije 1660. godine.<ref name="Berlin"/> ''Crioulo'' miješanog portugalskog i afričkog porijekla na kraju su doveli do nekoliko glavnih etničkih grupa u Africi, posebno na Zelenortskim Ostrvima, Gvineji Bisao, Svetom Tomeu i Prinsipeu, Ekvatorijalnoj Gvineji (posebno provinciji Annobón), Ziguinchoru (Casamance), [[Angola|Angoli]], [[Mozambik]]u. Samo nekoliko ovih grupa zadržalo je naziv ''crioulo'' ili njegove varijacije: * [[Zelenortski Otoci]] : dominantna etnička grupa, nazvana ''Kriolus'' ili ''Kriols'' na lokalnom jeziku; sam jezik se također naziva "[[Zelenortski kreolski|kreolski]]"; * [[Gvineja Bisao]] : ''Crioulos'' * [[São Tomé i Principe]] : ''Crioulos'' ===Indijski okean=== [[Datoteka:Seychelles Creole Festival Victoria.jpg|thumb|right|Žene na Festivalu kreolskog jezika na [[Sejšeli]]ma u Viktoriji slave svoje naslijeđe.]] {{Glavni|Mauricijski kreolski narod|Sejšelski kreolski narod|Mauricijski kreolski narod |Reunionski kreolski narod|Sejšelski kreolski narod}} Upotreba kreolskog jezika na ostrvima jugozapadnog dijela Indijskog okeana varira u zavisnosti od ostrva. Na [[Mauricijus]]u, mauricijski kreolski narod će biti identifikovan na osnovu etničke pripadnosti i religije. Mauricijski kreolski narod može biti [[ljudi druge boje kože|ljudi]] koji su mauricijskog porijekla ili oni koji su rasno miješani i kršćanski. Ustav Mauricijusa identificira četiri zajednice: [[hindu]]ističku, [[musliman]]sku, [[Kina|kinesku]] i opću populaciju. Kreolski narod je uključen u kategoriju opće populacije zajedno s bijelim kršćanima. Termin također označava isto za narod [[Sejšeli|Sejšela]]. Na [[Réunion]]u termin kreolski se odnosi na sve ljude rođene na ostrvu.<ref name="chaudenson"/> U sva tri društva, kreolski se također odnosi na nove kreolske jezike zasnovane na francuskom i koji uključuju druge jezike. == Bivše španske kolonije == {{glavni|Kriolski narod|Kreolski nacionalizam}} U regijama koje su ranije bile kolonije [[Španija|Španije]], [[španski jezik|španski]] riječ ''[[criollo narod|criollo]]'' (što podrazumijeva "rođeni u zemlji") historijski je označavala klasu u [[Kasta|kolonijalnom kastinskom sistemu]] koja se sastojala od ljudi rođenih u kolonijama sa potpunim ili uglavnom evropskim, uglavnom [[Španci|španskim]], porijeklom. Oni sa uglavnom evropskim porijeklom smatrani su na osnovu svog "prolaska" kroz kavkazoide. Naprimjer, mnogi [[castizos]] bi se mogli izvući s tim da prođu kao criollo jer bi njihove crte lica bile izrazito evropske, pa bi mnogi od njih usput stekli takav identitet, uglavnom iz ekonomskih razloga. "Criollo" se počeo odnositi na stvari karakteristične za regiju, kako se koristi danas, u izrazima kao što je "comida criolla" ("seoska" hrana iz tog područja). [[Datoteka:Independenciacentroamerica2.jpg|thumb|[[Narod Criollo|Criollo]] u [[Gvatemala| Gvatemali]] slave nezavisnost od Španije, 1821.]] U kasnijem periodu naseljavanja Latinske Amerike nazvanom ''La Colonia'', španska kruna Burbona je preferirala ''[[Peninsulares]]'' (doslovno "rođeni na [[Pirineji|Iberijskom poluostrvu]]") u odnosu na Criollo za najviše vojne, administrativne i vjerske funkcije zbog lošeg upravljanja kolonijama u prethodnoj habzburškoj eri.<ref>{{Cite journal|url = https://historiamexicana.colmex.mx/index.php/RHM/article/view/2717/2226|title = Vista de Sobre Mark A. Burkholder y D. S. Chandler, from impotence to authority. The Spanish crown and the American audiencias, 1687-1808|journal = Historia Mexicana|date = April 1979|pages = 618–620|last1 = Sudo|first1 = Takako|access-date = 2019-09-06|archive-date = 2019-09-06|archive-url = https://web.archive.org/web/20190906040444/https://historiamexicana.colmex.mx/index.php/RHM/article/view/2717/2226|url-status = live}}</ref> U [[Argentina|Argentini]], na dvosmislen etnorasni način, riječ "criollo" se sada koristi za ljude čiji su preci već bili prisutni na toj teritoriji u kolonijalnom periodu, bez obzira na njihovu etničku pripadnost. Izuzetak su tamnoputi Afrikanci i današnje [[Indijanci|autohtone grupe]]. Riječ "criollo" je porijeklo i srodna je francuskoj riječi "creole". === Španska Amerika === Rasno zasnovan kastinski sistem bio je na snazi tokom cijelog [[špansko osvajanje Amerike|španskih potkraljevstava u Americi]], od 16. stoljeća. Tokom ranog španskog kolonijalnog perioda, Španci su imali politiku odabira obećavajućih asimilacionističkih starosjedilaca za obrazovanje i indoktrinaciju. Bili su prihvaćeni u kolonijalno rukovodstvo, ali su ponekad ostajali u Španiji. Među potomcima ovih asimiliranih sinova poglavica su i [[Asteci|astečki potomci]] [[vojvoda od Moctezume de Tultenga|Moctezuma de Tultengo]]. Do 19. vijeka, ova diskriminacija i primjer [[Američke revolucije]] i ideali [[prosvjetiteljstvo| prosvjetiteljstva]] na kraju su doveli do toga da špansko-američka kriolska elita pobuni protiv španske vlasti. Uz podršku nižih klasa, uključili su Španiju u [[špansko-američki ratovi za nezavisnost|špansko-američke ratove za nezavisnost]] (1810–1826), koji su završili raspadom bivšeg Španskog carstva u Americi, na niz nezavisnih [[republika]]. === Španski Filipini === Osobe čistog španskog porijekla rođene na ostrvima [[španskih Filipina]] nazivane su Insulares ("otočani").)<ref>{{Cite web|url=https://dle.rae.es/insular|title=insular &#124; Definición &#124; Diccionario de la lengua española &#124; RAE - ASALE}}</ref> or Criollos. Although many of the Spanish Americans in the islands were also persons of pure Spanish descent, they, along with many Mestizos and Castizos from Spanish America living in the East Indies were also classified as "Americanos". == Karibi == {{glavni|Afro-Karibi}} U mnogim dijelovima Južnih Kariba, termin kreolski narod koristi se za označavanje potomaka Evropljana i Afrikanaca miješane rase rođenih na ostrvima. Vremenom je došlo do miješanih brakova s američkim Indijancima i stanovnicima Azije, Bliskog istoka i Latinske Amerike. Na kraju su formirali zajedničku kulturu zasnovanu na svom iskustvu zajedničkog života u zemljama koje su kolonizirali Francuzi, Španci, Holanđani i Britanci. Tipična kreolska osoba s Kariba ima francusko, špansko, portugalsko, britansko, [[Holanđani|Holanđani]] ili [[Historija Jevreja u Surinamu#Identitet|Jevreji]] porijeklo, pomiješano s etničkim grupama podsaharske Afrike, a ponekad i s domorodačkim narodima Amerike. Kako su radnici iz Azije ulazili na Karibe, kreolski ljudi druge boje kože sklapali su miješane brakove s Arapima, Indijcima, Kinezima, Javancima, Filipincima, Korejcima i Hmongima. Potonje kombinacije bile su posebno česte na Gvadalupi. Hrana i kulture su rezultat kreolizacije ovih uticaja.<ref name="Cohen"/> === Karipski jezici === {{glavni| Karipski jezici |Kreolski jezik}} "Kreyòl" ili "Kwéyòl" ili "Patois/Patwa" odnosi se na francuski leksikon [[kreolski jezici]] na [[Karibi]]ma, uključujući [[antili|antilski francuski kreolski]], [[haićanski kreolski]] i [[trinidadski kreolski]]. Kreolski se također odnosi na [[bajanski kreolski]], [[bahamski kreolski]], [[belizejski kreolski]], [[gvajanski kreolski]], [[jamajčanski patoisi]], [[tobagoski kreolski]], [[trinidadski kreolski]] i [[sranan tongoski]] (surinamski kreolski), između ostalih. Ljudi govore francuski leksikon [[antilski kreolski]] na sljedećim ostrvima: Etnološki kodovi Gvadalupski francuski kreolski (govori se na [[Gvadalupe]]u i [[Martinik]]u) i Svetolucijski kreolski francuski (govori se na Dominici i[[Sveta Lucija|Svetoj Luciji]]) različito, sa odgovarajućim ISO 639-3 kodovima: '''gcf''' i '''acf'''. Međutim, napominje se da je njihova stopa razumijevanja 90%, što bi ih kvalifikovalo kao dijalekte jednog jezika.<ref>{{cite web |url=http://www.avirtualdominica.com/creole.cfm |title=The Creole Language of Dominica |access-date=31 March 2014 |archive-date=2 April 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140402205539/http://www.avirtualdominica.com/creole.cfm |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite book|last=Mitchell|first=Edward S.|url=https://www.cambridgescholars.com/download/sample/60530|title=St. Lucian Kwéyòl on Saint Croix: A Study of Language Choice and Attitudes|publisher=Cambridge Scholars Publishing|year=2010|isbn=978-1-4438-2147-6|pages=22|access-date=2022-12-17|archive-date=2017-06-11|archive-url=https://web.archive.org/web/20170611194241/http://www.cambridgescholars.com/download/sample/60530|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=acf |title=Ethnologue report for language code:acf<!-- Bot generated title --> |access-date=2022-12-17 |archive-date=2005-04-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20050428161945/http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=acf |url-status=live}}</ref> * {{ flag|Sveta Lucija}} * {{ flag| Martinik}} * {{ flag|Dominikamska Republika}} * {{ flag|Gvadalupa}} * {{ flag|Sveti Martin}} *{{ flag|Sveti Bartolomej}} * {{ flag|Trinidad i Tobago}} * {{ flag|Grenada}} == Također pogledajte == * [[Kriolski narod]] * [[Kreolski nacionalizam]] * [[Blanqueamiento]] * [[Kreolizacija]] * [[Indo narod]] * [[Kristang narod]] * [[Porodica McGill (Monrovija)]] * [[Mestizo]] * [[Metis]] * [[Mulat]] == Reference == {{Reflist}} ==Vanjski linkovi== *{{Commons category|Creole Peoples }} *[http://iocp.potomitan.info/ International Organization of Creole Peoples] {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Creole Peoples}} [[Kategorija:Kreolski narodi| ]] [[Kategorija:Kreolska kultura]] [[Kategorija:Historija afričke dijaspore]] [[Kategorija:Afrička dijaspora]] [[Kategorija:Etnonimi]] [[Kategorija:Demografija]] [[Kategorija:Antropologija]] cgftel6r5m7f8cx8u5t52lvue9znbpc 3838241 3838235 2026-04-29T18:58:08Z KWiki 9400 3838241 wikitext text/x-wiki Termin '''kreolski narodi''' ili '''Kreoli''' može se odnositi na različite etničke grupe širom svijeta. Značenje termina pokazuje regionalne varijacije, što često izaziva debatu.<ref>{{Cite web|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/creole|title=Definition of CREOLE|website=www.merriam-webster.com}}</ref><ref name="brit">{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/Creole|title=Creole &#124; History, Culture & Language &#124; Britannica|website=www.britannica.com|date=15 December 2023 }}</ref> Kreolski narodi predstavljaju raznolik niz etničkih grupa, od kojih svaka posjeduje zaseban kulturni identitet koji se oblikovao tokom vremena. Pojava kreolskih jezika, često povezanih s kreolskom etničkom pripadnošću, zaseban je [[fenomen]].<ref name="brit"></ref> U specifičnim historijskim kontekstima, posebno tokom [[Rani moderni period|Evropske kolonijalne ere]], termin ''kreolski'' primjenjuje se na etničke grupe formirane kroz [[Ljudske migracije|velika kretanja stanovništva]]. Ova kretanja uključivala su ljude iz različitih [[lingvistika|lingvističkih]] i [[kultura|kulturnih]] sredina koji su se okupljali na novoosnovanim [[kolonija|kolonijalnim teritorijama]].<ref name="Cohen"></ref><ref name="Eric"></ref> Često nehotice odvojene od svojih predačkih domovina, ove populacije su bile prisiljene prilagoditi se i stvoriti novi način života. Kroz proces kulturnog spajanja, selektivno su usvojile i spojile poželjne elemente iz svojih raznolikih naslijeđa. To je rezultiralo pojavom novih društvenih normi, jezika i kulturnih praksi koje su prevazilazile njihovo individualno porijeklo.<ref name="Cohen">{{Cite journal|last=Cohen|first=Robin|s2cid=54814946|date=2007|title=Creolization and Cultural Globalization: The Soft Sounds of Fugitive Power|journal=Globalizations|volume=4|issue=3|pages=369–384|doi=10.1080/14747730701532492|bibcode=2007Glob....4..369C }}</ref><ref name="Eric"></ref><ref name="auto2">{{Cite book|title=Creolization as Cultural Creativity|last=Baron, Robert A., and Cara, Ana C.|publisher=University Press of Mississippi|year=2011|isbn= 9781617031069|location=Jackson, MS|pages=12–23}}</ref> Ovaj proces kulturnog spajanja, nazvan [[kreolizacija]], karakteriziraju brze društvene promjene koje u konačnici vode do formiranja zasebnog kreolskog identiteta.<ref>{{cite book |doi=10.1016/B0-08-043076-7/00835-4 |chapter=Creolization: Sociocultural Aspects |title=International Encyclopedia of the Social & Behavioral Sciences |date=2001 |last1=Jourdan |first1=C. |pages=2903–2906 |isbn=978-0-08-043076-8 }}</ref><ref name="auto1">{{Cite book|title=Creolization history, ethnography, theory. Walnut Creek, CA: Left Coast Press.|last=Stewart|first=Charles|publisher=Left Coast Press|year=2016|isbn=9781598742787|location=Walnut Creek, CA|pages=1–25}}</ref> == Etimologija i pregled == Engleska riječ '''creole''' potiče od francuske riječi ''créole'', koja je pak nastala od [[portugal]]ske riječi ''crioulo'', deminutiva od ''cria'', što znači osoba odgojena u vlastitoj kući. Riječ ''cria'' potiče od riječi ''criar'', što znači "odgajati ili odgojiti", a sama riječ potiče od [[latinski|latinske riječi]] ''creare'', što znači "stvoriti, donijeti na svijet, proizvesti, začeti"; što je ujedno i izvor engleske riječi "create". Izvorno se odnosila na potomke evropskih kolonista koji su rođeni u koloniji. Kreolski jezik je također poznat po srodnim riječima u drugim jezicima, kao što su ''crioulo'', ''criollo'', ''creolo'', ''kriolu'', ''criol'', ''kreyol'', ''kreol'', ''kriol'', ''krio'' i ''kriyoyo''. U [[Louisiana|Louisiani]], termin kreolski se koristi od 1792. godine za predstavljanje potomaka afričkih ili [[rasa|mješovitog naslijeđa]] roditelja, kao i djece francuskog i španskog porijekla bez rasnog miješanja.<ref name="Louisiana1"/><ref name="Louisiana2"/><ref name="Louisiana3"/> Njegova upotreba kao naziva za jezike počela je od 1879. godine, dok je kao pridjev za jezike počela da se koristi oko d 1748.<ref name="beget">{{Cite web|url=https://www.etymonline.com/word/creole|title=creole {{!}} Origin and meaning of creole by Online Etymology Dictionary|website=www.etymonline.com|language=en|access-date=2019-04-29|archive-date=2019-05-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20190501164415/https://www.etymonline.com/word/creole|url-status=live}}</ref> U zemljama španskog govornog područja, riječ ''[[Criollo narod|Criollo]]'' odnosi se na potomke Evropljana rođene u Americi, ali i u nekim zemljama, kako bi se opisalo nešto lokalno ili vrlo tipično za određenu regiju [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]].<ref>{{Cite web|url=https://dle.rae.es/criollo|title=Criollo, criolla &#124; Diccionario de la lengua española|access-date=2022-06-14|archive-date=2021-02-26|archive-url=https://web.archive.org/web/20210226205737/https://dle.rae.es/criollo|url-status=live}}</ref> Na [[Karibi]]ma, termin se široko odnosi na sve ljude, bez obzira na njihovu klasu ili porijeklo - Afrikance, istočnoazijske, evropske, indijske – koji su dio kulture Kariba.<ref name="Brit"/> Na [[Trinidad i Tobagu|Trinidadu]], termin kreolski se koristi za označavanje svih Trinidađana osim onih azijskog porijekla. U [[Surinam]]u, termin se odnosi samo na potomke porobljenih [[Afrika]]naca, a u susjednoj [[Francuska Gvajan|Francuskoj Gvajani]], termin se odnosi na svakoga, bez obzira na [[boja kože|boju kože]], ko je usvojio evropski način života.<ref name="Eric"/><ref name="Brit">{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/Creole|title=Creole|website=www.britannica.com|access-date=2022-06-14|archive-date=2022-06-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20220627162453/https://www.britannica.com/topic/Creole|url-status=live}}</ref> [[Slika:Cafe Creole.jpg|thumb|[[trojezičnost|Trojezični]] znakovi na Cafe Kreol u [[Cape Verde]].]] U Africi, termin kreolski odnosi se na bilo koju etničku grupu formiranu tokom [[Evropske etničke grupe|evropskog]] [[rani moderni period|kolonijalnog]] doba, sa nekim [[rasa|mješavinom rasa]] afričkog i neafričkog rasnog ili kulturnog naslijeđa.<ref name="Africans"/> Kreolske zajednice se nalaze na većini afričkih ostrva i duž obalnih regija kontinenta gdje su autohtoni narodi prvi put komunicirali sa Evropljanima. Kao rezultat ovih kontakata, pojavilo se pet glavnih kreolskih tipova: [[Portugal|Portugalci]], [[Afroamerikanci]], [[Nizozemska|Nizozemci], [[Francuska|Francuzi]] i [[Britanija|Britanci]].<ref name="African">{{Cite web|url=https://geography.name/creoles/|title=Creoles of |website=www.geography.name|access-date=2022-06-14|archive-date=2022-08-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20220817004937/https://geography.name/creoles/|url-status=live}}</ref> ''Crioulosi'' afričkog ili miješanog portugalskog porijekla na kraju su doveli do nekoliko etničkih grupa na [[Zelenortska Ostrva|Zelenortskim Ostrvima]], [[Gvineja Bisao|Gvineji Bisao]], [[Sveti Tome i Prinsipe|Svetom Tomeu i Prinsipeu]], [[Angola|Angoli]] i [[Mozambik]]u.<ref name="Berlin"/> Francuski govorni [[mauricijski kreolci|mauricijski]] i [[sejšelski kreolci]] su ili afrički ili etnički miješani i [[hristijanizacija|hristijanizirani]]. Na [[Reunion]]u, termin kreolski odnosi se na sve ljude rođene na ostrvu,<ref name="chaudenson">{{cite book|author=Robert Chaudenson |title=Creolization of Language and Culture |isbn=978-0-203-44029-2|publisher=CRC press |page=11 |year=2001}}</ref> dok je u [[Južna Afrika|Južnoj Africi]], miješanje istočnoafričkih i jugoistočnoazijskih robova s [[Holandija|nizozemskim]] doseljenicima, kasnije rezultiralo kreoliziranom populacijom.<ref name="Markey 1982 169–207">{{Cite journal|last=Markey|first=Thomas L.|date=1982|title=Afrikaans: Creole or Non-Creole?[|url=https://www.jstor.org/stable/40501733|journal=Zeitschrift für Dialektologie und Linguistik|volume=49|issue=2|pages=169–207|jstor=40501733|issn=0044-1449|access-date=2021-08-02|archive-date=2021-08-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20210802143521/https://www.jstor.org/stable/40501733|url-status=live}}</ref> [[Fernandino narodi|Fernandino kreolski narodi]] iz [[Ekvatorijalna Gvineja| Ekvatorijalne Gvineje]] su mješavina [[Kuba]]naca sa [[Emancipadosi]]ma i oslobođenih Afrikanaca u [[Sijera Leone]] koji govore engleski jezik,<ref>''Glimpses of Africa, West and Southwest coast''. By Charles Spencer Smith; A.M.E. Sunday School Union, 1895; p. 164</ref> dok su [[Amerika|Američko]]-[[Liberija|liberijski]] i [[Sijera Leone]] Kreolci nastali miješanjem afričkih zarobljenika s [[Karibi|karipskim]] narodima i [[Afroamerikanci]]ma.<ref>Murray, Robert P., ''Whiteness in Africa: Americo-Liberians and the Transformative Geographies of Race'' (2013). Theses and Dissertations--History. 23. https://uknowledge.uky.edu/history_etds/23 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220614121007/https://uknowledge.uky.edu/history_etds/23/ |date=2022-06-14 }}</ref><ref>{{cite book|last=Walker |first=James W |year=1992 |chapter=Chapter Five: Foundation of Sierra Leone |title=The Black Loyalists: The Search for a Promised Land in Nova Scotia and Sierra Leone, 1783–1870 |location=Toronto |publisher=University of Toronto Press |pages=[https://archive.org/details/blackloyalistsse0000walk/page/94 94]–114 |url=https://archive.org/details/blackloyalistsse0000walk |url-access=registration |isbn=978-0-8020-7402-7}}, originally published by Longman & Dalhousie University Press (1976).</ref> Možda zbog niza različitih opisa i nedostatka koherentne definicije, norveški antropolog [[Thomas Hylland Eriksen|T. H. Eriksen]] zaključuje: {{quote box |border = 1.9px | quote =<span style="font-size:1.3em; font-family:'Times New Roman',serif; font-weight:420;"> „Kreolsko društvo, po mom shvatanju, zasniva se u potpunosti ili djelimično na masovnom raseljavanju ljudi koji su, često nehotice, iščupani iz svog prvobitnog doma, usput odbacujući glavne karakteristike svojih društvenih i političkih organizacija, dovedeni u trajni kontakt s ljudima iz drugih jezičkih i kulturnih područja i primorani da razvijaju, na kreativne i improvizacijske načine, nove društvene i kulturne oblike u novoj zemlji, istovremeno crpeći iz tradicija svojih odgovarajućih mjesta porijekla i iz impulsa koji proizlaze iz susreta.“</span><ref name="Eric">Eriksen, T.H. (2020). ''Creolisation as a Recipe for Conviviality''. In: Hemer, O., Povrzanović Frykman, M., Ristilammi, PM. (eds) Conviviality at the Crossroads. Palgrave Macmillan, Cham. https://doi.org/10.1007/978-3-030-28979-9_3 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320035530/https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-3-030-28979-9_3 |date=2023-03-20 }}</ref> |author = [[Thomas Hylland Eriksen]] |source = ''Creolisation as a Recipe for Conviviality'' (2020) |bgcolor = #EEEEEE |width = 50% |align = right }} Sljedeće etničke grupe su historijski okarakterisane kao "kreolski" narodi: * [[Afro-Brazilci|Afro-Brazilski kriolci]] * [[Aku narod|Aku Krio narod]] * [[Atlantski kreolci]] * [[Belizejski Kriol narod]] * [[Zelenortski stanovnici]] (Krioli) * [[Kriolski narod]] (Evropska dijaspora rođena u [[španska kolonizacija Amerike|španskim kolonijama u Americi]]) * [[Fernandinski narodi|Fernandinski kreolski narodi]] * [[Haićanski mulati |Haićanski kreolski narodi]] ** [[Ranči]] * [[Honduras|Honduraški kreolci]] * [[Ameroliberijci|Liberijski kreolski narod]] * [[Alabamski kreolci]] * [[Arkanzaski kreolci]] * [[Louisianski kreolci]] ** [[Kreolci druge boje kože]] * [[Francuski Missouri]] (Kreolci iz Illinoisa) * [[Mauricijski kreolci]] ** također [[Reunionski kreolci]] * [[Sejšelski kreolci]] * [[Kreolci Sierra Leone]] * [[Surinamski kreolci]] == Sjedinjene Američke Države == === Aljaska === {{Glavni|Aljaški kreolci}} {{glavni|Starozhily}} [[Datoteka:Aleut.jpg|palac|desno|Aleutski muškarac sa [[Aljaški kreolci|Aljaškom kreolkom]] ženom na [[Aleutskim ostrvima]].]] Aljaški kreolci, ponekad kolokvijalno izgovoreni kao "Kriol" na engleskom (od ruskog креол), su jedinstveni narod koji su se prvo pojavili miješanjem ruskih starih sibirsko-ruskih doseljenika ''[[idustrija|industrijskih]] muškaraca s [[Aleuti|aleutskim narodom]] i [[inuit]]skim ženama krajem 18. stoljeća i zauzeli istaknutu poziciju u ekonomiji [[Ruska Amerika|Ruske Amerike]] i sjevernopacifičkog obruča.<ref>{{cite web|url=http://rocinak.sasktelwebsite.net/roc/creole.htm |title=Creoles in Alaska |access-date=2010-07-30 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110724054518/http://rocinak.sasktelwebsite.net/roc/creole.htm |archive-date=2011-07-24 }}</ref><ref>{{Cite web|url=https://kreolmagazine.com/culture/history-and-culture/creoles-of-alaska-kreol-explores-their-fascinating-history/#.YlW-k8hBxPY|title=Creoles of Alaska – Kreol explores their fascinating history &#124; International Magazine Kreol|date=17 February 2016 |access-date=2022-04-12|archive-date=2022-10-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20221022030335/https://kreolmagazine.com/culture/history-and-culture/creoles-of-alaska-kreol-explores-their-fascinating-history/#.YlW-k8hBxPY|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |title=Alutiiq Word of the Week: Creole |url=https://alutiiqmuseum.org/collection/index.php/Detail/word/178 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220706081047/https://alutiiqmuseum.org/collection/index.php/Detail/word/178 |archive-date=2022-07-06 |website=Alutiiq Museum Archeological Repository}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://depts.washington.edu/cspn/creole-policy-and-practice-in-russian-america-iakov-egorovich-netsvetov/|title=Featured Article: Creole Policy and Practice in Russian America – Center for the Study of the Pacific Northwest|access-date=2022-04-12|archive-date=2022-04-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20220412200620/https://depts.washington.edu/cspn/creole-policy-and-practice-in-russian-america-iakov-egorovich-netsvetov/|url-status=live}}</ref> ===Arkansas=== {{Glavni|Arkansaski kreolci}} [[Arkansaski kreolci]]: Francuski korijeni sežu duboko u [[Arkansas]]. Upravo je u Arkansasu, blizu prvobitne lokacije Arkansaske pošte, krajem sedamnaestog stoljeća, Sieur de la Salle osnovao ono što je zamišljao da će biti središte francuskog carstva u [[Sjeverna Amerila|Sjevernoj Americi]]. Ono što se zapravo pojavilo, zaista je obuhvatilo Arkansas: ogroman luk francuskih utvrda i naselja, koji povezuju [[Meksički zaliv]] s [[Velika jezera|Velikim jezerima]] i dalje, sjevernim [[Atlantik]]om i samom [[Rrancuska|Francuskom]]. Francuski zvaničnici su se nadali da će ova mreža naselja i trgovačkih postaja poslužiti kao bedem protiv širenja britanskih naselja na istoku i španskih na jugu i zapadu. Francuske ambicije u Sjevernoj Americi unutar [[Louisiana (Nova Francuska)|historijske francuske Louisiane]] doživjele su teški prekid gubitkom od [[UK|Velike Britanije]] u Sedmogodišnjem ratu, i iako je špansko preuzimanje teritorije poznate kao la Louisiane sačuvalo mnoge postojeće kulturne, vjerske i pravne norme, većina preostalih frankofonskih zajednica nestala je nakon što je kupovina [[Teritorija Louisiane| Teritorije Louisiane]] od strane [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]] 1803. godine otvorila vrata brzom angloameričkom naseljavanju. Ali kreolska kultura u Arkansasu je opstala. Lovci i doseljenici koji su govorili francuski, mnogi miješanog evropskog i [[Indijanci|autohtonog porijekla]], neki porobljeni ili bivši porobljeni ljudi afričkog porijekla, nastavili su živjeti i raditi u ovoj regiji. Novi govornici francuskog jezika također su nastavili pristizati, iako u relativno malom broju, čak i nakon akvizicije Arkansasa od strane Sjedinjenih Američkih Država i aneksije kao teritorije u 1819.<ref>https://storymaps.arcgis.com/stories/f7eb9937a53846c4ab0f1f1812d24a7c</ref> === Kolonije Chesapeakea === {{Glavni|Kolonije Chesapeakea}} [[Atlantski kreolci]] je termin koji je skovao historičar [[Ira Berlin]] da opiše grupu ljudi iz [[Angola|Angole]] i [[Centralna Afrika| Centralne Afrike]] u 16. i 17. stoljeću, s kulturnim ili etničkim vezama s [[Afrika|Afrikom]], [[Evropa|Evropom]], a ponekad i [[Karibi]]ma. Neki od ovih ljudi stigli su u kolonije Chesapeake kao [[generacija]] [[Ropstvo|robova]] tokom [[Evropska kolonizacija Amerike| Evropske kolonizacije Amerike]] prije 1660. Neki su živjeli i radili u Evropi ili na Karibima prije nego što su došli (ili bili deportovani) u Sjevernu Ameriku.<ref name="Berlin">{{cite journal |last1=Berlin |first1=Ira |title=From Creole to African |journal=William and Mary Quarterly |date=April 1, 1996 |volume=53 |issue=2 |page=266 |doi=10.2307/2947401 |jstor=2947401 |url=https://www.jstor.org/stable/2947401 |access-date=June 6, 2022 |archive-date=March 31, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220331225526/https://www.jstor.org/stable/2947401 |url-status=live |url-access=subscription }}</ref> Primjeri takvih ljudi uključuju [[John Punch (rob)|Johna Puncha]] i [[Emanuel Driggus|Emanuela Driggusa]] (njegovo prezime je vjerovatno izvedeno od [[Rodrigues (prezime)|Rodrigues]]). Također, tokom ranog naseljavanja kolonija, djeca rođena od imigranata u kolonijama često su nazivana "kreolcima". Ovo se češće nalazi u kolonijama Chesapeakea.<ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=387JNEjpczQC&pg=PA9 |title=First Generations: Women in Colonial America |author=Carol Berkin |page=9 |date=July 1997 |publisher=Macmillan |access-date=2016-10-03 |isbn=9780809016068 |archive-date=2023-03-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230320035510/https://books.google.com/books?id=387JNEjpczQC&pg=PA9 |url-status=live }}</ref> === Louisiana === {{Glavni|Louisianski kreolci|Kreolci druge boje kože}} {{multiple image | align = right | caption_align = center | direction = vertical | width = 200 | image1 = Portrait of a Black Man by Julien Hudson 1835.jpg | image2 = Creole women of color out taking the air, from a watercolor series by Édouard Marquis, New Orleans, 1867.jpg | image3 = Portrait of Matias Francisco Alpuente y Ruiz by José Francisco Xavier de Salazar y Mendoza.jpg | caption1 = Kreol iz [[New Orleans]]a | caption2 = Građanke [[Louisianski lreolci|louisianskih kreolaca]], djevojke u modernoj odjeći | caption3 = Matias Alpuente kreol iz [[New Orleans]]a }} U [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]], riječi "Louisiana Creole" odnose se na ljude bilo koje rase ili njihove mješavine koji potiču od kolonijalnih francuskih [[La Louisiane]] i kolonijalnih španskih [[Louisiana (Nova Španija)]] doseljenika prije nego što je regija Louisiana postala dio Sjedinjenih Američkih Država 1803. godine [[Kupovina Louisiane|kupovinom Louisiane]]. I riječ i etnička grupa potiču od slične upotrebe, počevši od Kariba u 16. stoljeću, koja je razlikovala ljude rođene u francuskim, španskim i [[portugal]]skim kolonijama od raznih novopridošlih rođenih u njihovim odgovarajućim, nekaribskim domovinama. Neki pisci iz drugih dijelova zemlje pogrešno su pretpostavili da se termin odnosi samo na ljude miješanog rasnog porijekla, ali to nije tradicionalna [[Louisiana|louisianska]] upotreba.<ref name="Louisiana1">Dominguez, Virginia R. ''White by Definition: Social Classification in Creole Louisiana.'' New Brunswick: Rutgers University Press, 1986.{{pn|date=May 2025}}</ref><ref name="Louisiana2">{{cite journal |last1=Dormon |first1=James H. |title=Louisiana's "Creoles of Color": Ethnicity, Marginality, and Identity |journal=Social Science Quarterly |date=1992 |volume=73 |issue=3 |pages=615–626 |jstor=42863083 }}</ref><ref name="Louisiana3">Eaton, Clement. ''A History of the Old South: The Emergence of a Reluctant Nation,'' third edition. New York: Macmillan, 1975.{{pn|date=May 2025}}</ref><ref name="Fowler">Fowler, H.W. (1926) ''A Dictionary of Modern English Usage'', Oxford University Press.{{pn|date=May 2025}}</ref> U Louisiani se termin "kreolski" prvi put koristio za opisivanje ljudi rođenih u Louisiani, koji su taj termin koristili da bi se razlikovali od novopridošlih imigranata. Nije bio rasni ili etnički identifikator; bio je jednostavno sinonim za "rođen u Novom svijetu", što je značilo odvajanje domorodaca bilo koje etničke pripadnosti — bijeli, afrički ili bilo koja njihova mješavina — od evropskih imigranata i robova uvezenih iz Afrike. Kasnije je termin rasiziran nakon što su novopridošli [[Angloamerikanci]] počeli povezivati kreolski, ili kvalitet bivanja kreolskim, s rasno miješanim porijeklom. To je uzrokovalo da mnogi bijeli kreolci na kraju napuste tu oznaku iz straha da će termin navesti većinu Amerikanaca da povjeruju da su rasno miješanog porijekla (i time ugroziti njihovu egzistenciju ili društveni položaj). Kasniji pisci povremeno prave razliku između francuskih kreolaca (evropskog porijekla), kreolaca druge boje kože (mješovitog etničkog porijekla) i povremeno afričkih kreolaca (prvenstveno afričkih potomaka); ove kategorije, međutim, su kasniji izumi, a većina primarnih dokumenata iz osamnaestog, devetnaestog i ranog dvadesetog stoljeća koristi riječ "kreolski" bez ikakvog dodatnog kvalifikatora. Kreolci španskog i njemačkog porijekla također postoje, a španski kr danas opstaju kao [[Isleños]] i Malagueños, oba pronađena u južnoj Louisiani. Međutim, sve rasne kategorije kreolaca — od kavkaskih, miješanih [[rasa]], Afrikanaca, do [[Indijanci|autohtonaca]] — obično su sebe smatrale i nazivale isključivo Kreolcima, što je zajednička karakteristika u mnogim drugim frankofonskim i iberoameričkim [[kultura]]ma, kojima obično nedostaju stroge rasne podele uobičajene u historiji Sjedinjenih Država i drugim zemljama sa velikim stanovništvom iz različitih kultura Sjeverne Evrope. Ova rasna neutralnost traje do danas, jer mnogi Kreolci ne koriste rasu kao faktor za pripadnost etno-kulturi.<ref name="Louisiana1"/><ref name="Louisiana2"/><ref name="Louisiana3"/> Savremena upotreba je ponovo proširila značenje izraza [[Louisiana|Louisianske kreole]], kako bi se opisala široka kulturna grupa ljudi svih [[rasa]] koji dijele kolonijalno luizijansko porijeklo. Stanovnici Louisiane koji se identificiraju kao "kreolci" najčešće potiču iz historijski [[frankofonija|frankofonskih]] i [[Srednja Amerika|hispanskih]] zajednica. Neki od njihovih predaka došli su u Louisianu direktno iz [[Francuska| Francuske]], [[Španija| Španije]] ili [[Njemačka| Njemačke]]], dok su drugi došli preko francuskih i španskih kolonija na [[Karibi]]ma i u [[Kanada|Kanadi]]. Mnoge porodice louisiananskih kreola stigle su u Louisianu iz [[Saint-Domingue]]a kao izbjeglice od [[Haićanska revolucija|Haićanske revolucije]], zajedno s drugim imigrantima iz karipskih kolonijalnih centara poput [[Santo Domingo|Santo Dominga]] i [[Havana|Havane]]. Djeca robova dovedena prvenstveno iz zapadne Afrike također su smatrana kreolima, kao i djeca rođena iz brakova između [[Indijanci |američkih domorodaca] i ne-domorodačkog stanovništva. Kreolska kultura u Louisiani se stoga sastoji od jedinstvene mješavine evropske, [[Indijaci|američkoomorodačke]] i afričke kulture. Luizijanci koji potiču od francuskih [[Akađani|Akađana]] iz Kanade također su kreolci u strogom smislu, a postoje mnogi historijski primjeri ljudi potpuno evropskog porijekla s akadskim prezimenima, poput utjecajnih Alexandrea i Alfreda Moutona,<ref>{{cite thesis |doi=10.31390/gradschool_dissertations.1908 |title=Two histories, one future: Louisiana sugar planters, their slaves, and the Anglo-Creole schism, 1815–1865 |date=2013 |last1=Buman |first1=Nathan A }}{{pn|date=May 2025}}</ref> eksplicitno opisani kao "Kreolci".<ref>{{cite web |last1=Landry |first1=Christophe |title=Attakapas Post Spanish Militia Rolls, 1792 |url=http://www.mylhcv.com/wp-content/uploads/2015/10/1792-Militia.pdf |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20221009/http://www.mylhcv.com/wp-content/uploads/2015/10/1792-Militia.pdf |archive-date=2022-10-09 |url-status=live}}</ref> Međutim, danas se potomci Akađanaca češće nazivaju i identificiraju kao '[[Cajuni]]' - izvedenica od riječi Akadian, koja ukazuje na francusko-kanadske doseljenike kao pretke. Razlika između "Cajuna" i "Kreola" je danas jača nego što je bila u prošlosti jer su američke rasne ideologije snažno utjecale na značenje riječi "kreol" do te mjere da više ne postoji jednoglasan dogovor među stanovnicima Louisiane o preciznoj definiciji riječi. Danas mnogi pretpostavljaju da je svaka frankofona osoba evropskog porijekla Cajun, a svaka frankofona osoba afričkog porijekla kreol - pogrešna pretpostavka koja ne bi bila prepoznata u devetnaestom stoljeću. Neki tvrde da se "kreol" odnosi na aristokratske urbaniste, dok su "Cajuni" agrarni članovi frankofone radničke klase, ali ovo je još jedna relativno nedavna razlika. Kreolci mogu biti bilo koje rase i živjeti u bilo kojem području, ruralnom ili urbanom. Kreolska kultura jugozapadne Louisiane stoga je sličnija kulturi koja dominira u Acadiani nego kreolskoj kulturi New Orleansa. Iako se kopnena područja preklapaju oko New Orleansa i nizvodno, Cajun/kreolska kultura i jezik protežu se prema zapadu duž cijele južne obale Louisiane, koncentrirajući se u područjima jugozapadno od New Orleansa oko Lafayettea, pa sve do Crowleyja, Abbevillea i u rižin pojas Louisiane bliže Lake Charlesu i granici s Teksasom. [[Datoteka:Slobodna žena boje kože s kćerkom NOLA Collage.jpg|thumb| Žena slobodne boje kože]] s kćerkom [[miješana rasa|miješane rase]]; kolažna slika s kraja 18. stoljeća, [[New Orleans]].]] Kreolci iz Louisiane su historijski govorili raznim jezicima; danas su najistaknutiji louisianski francuski i louisianski kreolski. (Postoji razlika između "kreolskih" ljudi i "kreolskog" jezika. Ne govore svi kreolski – mnogi govore [[francuski]], [[španski]] ili [[engleski[[ kao primarne jezike.) Govorni kreolski jezik izumire s kontinuiranom "amerikanizacijom" u tom području. Većina preostalih kreolskih [[leksem]]a prešla je u popularnu kulturu. Tradicionalni kreolski se govori među onim porodicama koje su odlučne da održe jezik živim ili u regijama ispod New Orleansa oko župa St. James i St. John, gdje su se [[njemački]] imigranti prvobitno naselili (također poznato kao "Njemačka obala" ili La Côte des Allemands) i obrađivali zemlju, sprječavajući slabo opremljene francuske koloniste od gladi tokom kolonijalnog perioda i usvajajući uobičajeno korišteni francuski i kreolski (koji su stigli s prognanicima) kao jezik trgovine. Kreolci su uglavnom [[rimokatolici]] i pod utjecajem su tradicionalne francuske i španske kulture koja je ostala iz prvog kolonijalnog perioda, koji je zvanično započeo 1722. godine dolaskom uršulinki, kojima je prethodio drugi red, sestre Presvetog Srca, s kojima su živjele sve dok im se prvi samostan nije mogao izgraditi novcem francuske krune. (Oba reda još uvijek obrazuju djevojčice 2010. godine). "Vatreni latinski temperament" koji su opisali rani naučnici o kulturi New Orleansa doveo je do opsežnih generalizacija kako bi se prilagodili kreolcima španskog naslijeđa, kao i izvornim francuskim. Kreolci miješane rase, potomci miješanja evropskih kolonista, robova i američkih domoridaca ili ponekad "Gens de Couleur" (slobodni muškarci i žene druge boje kože), prvi put su se pojavili tokom kolonijalnog perioda, dolaskom robovskog stanovništva. Većina Kreolaca, bez obzira na rasu, uglavnom smatra da dijele kolektivnu kulturu. Oni koji nisu iz Louisiane često ne shvataju ovo i pretpostavljaju da su svi Kreolci miješane rase, što je historijski netačno. Kreolci iz Louisiane su također nazivani ''criollos'', riječ iz španskog jezika koja znači "stvoren" i korištena je u periodu nakon francuske vladavine, kako bi se razlikovale dvije grupe iz područja New Orleansa i nizvodnih Kreola. I grupe miješane rase i evropske kreolske grupe dijele mnoge tradicije i jezik, ali njihovi socio-ekonomski korijeni su se razlikovali u izvornom periodu historije Louisiane. Zapravo, francuska riječ Créole potiče od portugalske riječi ''Crioulo'', koja je opisivala ljude rođene u Americi, a ne u Španiji. Termin se često koristi jednostavno u značenju "odnosi se na područje [[New Orleans]]a", ali ni ovo nije historijski tačno. Ljudi širom teritorije Louisiane, uključujući i ''[[Illinois Country|pays des Illinois]], identificirali su se kao Kreoli, što dokazuje kontinuirano postojanje termina ''Créole'' u kritično ugroženoj [[Francuski Missouri|Francuskoj Missouriji ]]. === Mississippi === Regija [[Mississippi Meksička obala]] ima značajnu populaciju Kreola –s posebno u [[Pass Christian, Mississippi|Pass Christian]], [[Bay St. Louis]] [[Natchez, Mississippi|Natchez]] [[Moss Point]] [[Gulfport, Mississippi|Gulfport]], [[Biloxi, Mississippi|Biloxi]] i [[Pascagoula, Mississippi|Pascagoula]]. Zajednica poznata kao Creoletown nalazi se u Pascagouli, čija je historija zabilježena.<ref name="blog.gulflive.com">{{Cite web|url=http://blog.gulflive.com/mississippi-press-living/2012/04/creoletown_name_racial_identit.html|title=Creoletown: Name, racial identity of community lost in Pascagoula's past|date=9 April 2012|access-date=22 November 2018|archive-date=22 November 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181122131842/http://blog.gulflive.com/mississippi-press-living/2012/04/creoletown_name_racial_identit.html|url-status=live}}</ref> Many in this location are Catholic and have also used the Creole, French, and English languages. ===Texas=== {{glavni|Tejanos}} [[Slika:Frederic Remington - The Mier Expedition- The Drawing of the Black Bean - Google Art Project.jpg|300px|thumb| Španski kreolci iz Teksasa]] U kolonijalnom Teksasu, termin "kreolski" (''criollo'') razlikovao je Afrikance i Evropljane starog svijeta od njihovih potomaka rođenih u novom svijetu, kreola; oni su činili građansku klasu provincije Tejas u [[Nova Španija| Novoj Španiji]].<ref name="andrewdelbanco">{{cite book |title=The War Before the War Fugitive Slaves and the Struggle for America's Soul from the Revolution to the Civil War|author=Andrew Delbanco|publisher=Penguin Publishing Group|year=2019|pages=190}}</ref><ref name="williamcdavis">{{cite book |title=Lone Star Rising|author=William C. Davis|publisher=Free Press|year=2017|pages=63,64}}</ref><ref name="philipthomastucker">{{cite book |title=Emily D. West and the "Yellow Rose of Texas" Myth|author=Phillip Thomas Tucker|publisher=McFarland, Incorporated, Publishers|year=2014|pages=100}}</ref> Teksaška kreolska kultura vrtjela se oko "rančosa" (kreolskih rančeva), koje su uglavnom posjećivali vaquerosi (kauboji) afričkog, španskog ili mestizo porijekla i [[Tlaxcaltec|Tlaxcalan Nahuatl doseljenici]], koji su osnovali niz naselja u jugoistočnom Teksasu i zapadnoj Louisiani (npr. [[Los Adaes]]).<ref name="andrewdelbanco"/><ref name="williamcdavis"/><ref name="francisxgalan">{{cite book |title=Los Adaes, the First Capital of Spanish Texas|author= Francis X. Galan|publisher=Texas A&M University Press|year=2020|pages=416}}</ref><ref name="vaqueros">{{cite book |title=Vaqueros, Cowboys, and Buckaroos|author=Lawrence Clayton|author2=Jim Hoy|author3=Jerald Underwood|publisher=University of Texas Press|year=2010|pages=2}}</ref> Crni teksaški kreoli prisutni su u Teksasu još od 17. stoljeća; služili su kao vojnici u španskim garnizonima istočnog Teksasa. Generacije crnih teksaških kreola, poznatih i kao "Crni Tejano", igrale su ulogu u kasnijim fazama historije Teksasa: Meksičkom Teksasu, Republici Teksas i Američkom Teksasu.<ref name="philipthomastucker"/> == Afrika == === Južna Afrika === Za razliku od Amerike, termin "obojeni" se preferira u Južnoj Africi za miješane ljude afričkog i evropskog porijekla. Kolonizacija [[Cape Colony]] od strane [[Holandske istočnoindijske kompanije]] dovela je do uvoza indonezijskih, istočnoafričkih i jugoistočnoazijskih robova, koji su se miješali s holandskim doseljenicima i autohtonim stanovništvom, što je dovelo do razvoja kreoliziranog stanovništva početkom 18. stoljeća. Osim toga, portugalski trgovci su se miješali s afričkim zajednicama, na području današnjeg Mozambika i Zimbabvea, stvarajući [[Prazerose]] i [[Luzo-Afrikance]], koji su bili lojalni portugalskoj kruni i služili su unapređenju njenih interesa u [[jugoistočnoj Africi]]. Naslijeđe ovog doba su brojne portugalske riječi koje su ušle u [[šona jezik|Shona]], [[Tsonga jezik| Tsonga]] i Makonde. Danas, zajednice miješanih rasa postoje širom regije, posebno u Južnoj Africi, Namibiji i Zimbabveu. U kolonijalno doba Zambije, termin "Eurafrikanac" se često koristio, iako je uglavnom izašao iz upotrebe u moderno doba i više se ne priznaje na nacionalnom nivou.<ref name="Markey 1982 169–207"/> Danas, južnoafrički [[negroidi|obojeni]] i [[Malajci s Kapa|Kap Malajci]] čine većinu stanovništva u [[Zapadni Kap|Zapadnom]] i mnoštvo u [[Sjeverni Kap| Sjevernom Kapu]]. Pored obojenog stanovništva, termin [[mestiço]] se koristi u Angoli i [[Mozambik]]u za označavanje ljudi miješane rase, koji su uživali određene privilegije tokom [[portugal]]ske ere. === Zapadna Afrika === [[Datoteka:SierraLeone Hofstra 043.jpg|thumb|upright|Portret kreolske porodice u [[Sijera Leone]], početak 1900-ih.]] U [[Sijera Leone]]u, miješanje novooslobođenih Afrikanaca i [[Multirasni ljudi|mješovitog naslijeđa]] [[doseljenika iz [[Nova Škotska|Nove Škotske]] i [[jamajčanski Maroni u Sijera Leoneu|jamajčanskih Marona]] sa zapadne hemisfere i [[Oslobođeni Afrikanaci u Sijera Leoneu|Oslobođenih Afrikanaca]] - kao što su [[Akan narod|Akan]], [[Igbo narod]] i [[Joruba narod]] – tokom nekoliko generacija krajem 18. i početkom 19. stoljeća dovelo je do konačnog stvaranja [[ariatokratija|Aristokratske]] [[etnička grupa| etničke grupe]] danas poznate kao ''[[Kreolski narod Sijera Leonea|Kreolci]]''. Temeljno [[zapadnjačka kultura|pozapadnjačenje]] u svojim manirima i [[buržoazija|buržoaski]] u svojim metodama, Kreolci su uspostavili udobnu dominaciju u zemlji kombinacijom [[britanski kolonijalizam|britanskog kolonijalnog]] favoriziranja i političke i ekonomske aktivnosti. Njihov uticaj u modernoj republici ostaje značajan, a njihov jezik [[jezik Sijera Leone Krio|Krio]] – [[kreolski jezik zasnovan na engleskom]] – je [[lingua franca]] i [[de facto]] [[nacionalni jezik]] koji se govori širom zemlje. Proširenje poslovnih i vjerskih aktivnosti ovih stanovnika Sijera Leonea na susjednu [[Nigerija| Nigeriju]] krajem 19. i početkom 20. stoljeća – gdje su mnogi od njih imali veze s precima – potom je uzrokovalo stvaranje ogranka u toj zemlji, ''[[Saro narod|Saros]]''. Saro, koji se sada često smatraju dijelom šire etničke skupine Joruba, bili su istaknuti u politici, pravu, religiji, umjetnosti i novinarstvu. === Portugalska Afrika === [[Atlantski kreolski]] je termin koji je skovao historičar [[Ira Berlin]] kako bi opisao grupu ljudi iz Angole i Centralne Afrike u 16. i 17. sroljeću, s kulturnim ili etničkim vezama s [[Afrika|Afrikom]], [[Evropa|Evropom]]], a ponekad i s [[Karibi]]ma. Često su imali [[portugal]]ska imena, a ponekad su bili miješane rase. Njihovo poznavanje različitih kultura učinilo ih je vještim trgovcima i pregovaračima, ali neki su bili porobljeni i stigli u kolonije Chesapeake, prema Povelji generacije robova tokom transatlantske trgovine robljem prije 1660. godine.<ref name="Berlin"/> ''Crioulo'' miješanog portugalskog i afričkog porijekla na kraju su doveli do nekoliko glavnih etničkih grupa u Africi, posebno na Zelenortskim Ostrvima, Gvineji Bisao, Svetom Tomeu i Prinsipeu, Ekvatorijalnoj Gvineji (posebno provinciji Annobón), Ziguinchoru (Casamance), [[Angola|Angoli]], [[Mozambik]]u. Samo nekoliko ovih grupa zadržalo je naziv ''crioulo'' ili njegove varijacije: * [[Zelenortski Otoci]] : dominantna etnička grupa, nazvana ''Kriolus'' ili ''Kriols'' na lokalnom jeziku; sam jezik se također naziva "[[Zelenortski kreolski|kreolski]]"; * [[Gvineja Bisao]] : ''Crioulos'' * [[São Tomé i Principe]] : ''Crioulos'' ===Indijski okean=== [[Datoteka:Seychelles Creole Festival Victoria.jpg|thumb|right|Žene na Festivalu kreolskog jezika na [[Sejšeli]]ma u Viktoriji slave svoje naslijeđe.]] {{Glavni|Mauricijski kreolski narod|Sejšelski kreolski narod|Mauricijski kreolski narod |Reunionski kreolski narod|Sejšelski kreolski narod}} Upotreba kreolskog jezika na ostrvima jugozapadnog dijela Indijskog okeana varira u zavisnosti od ostrva. Na [[Mauricijus]]u, mauricijski kreolski narod će biti identifikovan na osnovu etničke pripadnosti i religije. Mauricijski kreolski narod može biti [[ljudi druge boje kože|ljudi]] koji su mauricijskog porijekla ili oni koji su rasno miješani i kršćanski. Ustav Mauricijusa identificira četiri zajednice: [[hindu]]ističku, [[musliman]]sku, [[Kina|kinesku]] i opću populaciju. Kreolski narod je uključen u kategoriju opće populacije zajedno s bijelim kršćanima. Termin također označava isto za narod [[Sejšeli|Sejšela]]. Na [[Réunion]]u termin kreolski se odnosi na sve ljude rođene na ostrvu.<ref name="chaudenson"/> U sva tri društva, kreolski se također odnosi na nove kreolske jezike zasnovane na francuskom i koji uključuju druge jezike. == Bivše španske kolonije == {{glavni|Kriolski narod|Kreolski nacionalizam}} U regijama koje su ranije bile kolonije [[Španija|Španije]], [[španski jezik|španski]] riječ ''[[criollo narod|criollo]]'' (što podrazumijeva "rođeni u zemlji") historijski je označavala klasu u [[Kasta|kolonijalnom kastinskom sistemu]] koja se sastojala od ljudi rođenih u kolonijama sa potpunim ili uglavnom evropskim, uglavnom [[Španci|španskim]], porijeklom. Oni sa uglavnom evropskim porijeklom smatrani su na osnovu svog "prolaska" kroz kavkazoide. Naprimjer, mnogi [[castizos]] bi se mogli izvući s tim da prođu kao criollo jer bi njihove crte lica bile izrazito evropske, pa bi mnogi od njih usput stekli takav identitet, uglavnom iz ekonomskih razloga. "Criollo" se počeo odnositi na stvari karakteristične za regiju, kako se koristi danas, u izrazima kao što je "comida criolla" ("seoska" hrana iz tog područja). [[Datoteka:Independenciacentroamerica2.jpg|thumb|[[Narod Criollo|Criollo]] u [[Gvatemala| Gvatemali]] slave nezavisnost od Španije, 1821.]] U kasnijem periodu naseljavanja Latinske Amerike nazvanom ''La Colonia'', španska kruna Burbona je preferirala ''[[Peninsulares]]'' (doslovno "rođeni na [[Pirineji|Iberijskom poluostrvu]]") u odnosu na Criollo za najviše vojne, administrativne i vjerske funkcije zbog lošeg upravljanja kolonijama u prethodnoj habzburškoj eri.<ref>{{Cite journal|url = https://historiamexicana.colmex.mx/index.php/RHM/article/view/2717/2226|title = Vista de Sobre Mark A. Burkholder y D. S. Chandler, from impotence to authority. The Spanish crown and the American audiencias, 1687-1808|journal = Historia Mexicana|date = April 1979|pages = 618–620|last1 = Sudo|first1 = Takako|access-date = 2019-09-06|archive-date = 2019-09-06|archive-url = https://web.archive.org/web/20190906040444/https://historiamexicana.colmex.mx/index.php/RHM/article/view/2717/2226|url-status = live}}</ref> U [[Argentina|Argentini]], na dvosmislen etnorasni način, riječ "criollo" se sada koristi za ljude čiji su preci već bili prisutni na toj teritoriji u kolonijalnom periodu, bez obzira na njihovu etničku pripadnost. Izuzetak su tamnoputi Afrikanci i današnje [[Indijanci|autohtone grupe]]. Riječ "criollo" je porijeklo i srodna je francuskoj riječi "creole". === Španska Amerika === Rasno zasnovan kastinski sistem bio je na snazi tokom cijelog [[špansko osvajanje Amerike|španskih potkraljevstava u Americi]], od 16. stoljeća. Tokom ranog španskog kolonijalnog perioda, Španci su imali politiku odabira obećavajućih asimilacionističkih starosjedilaca za obrazovanje i indoktrinaciju. Bili su prihvaćeni u kolonijalno rukovodstvo, ali su ponekad ostajali u Španiji. Među potomcima ovih asimiliranih sinova poglavica su i [[Asteci|astečki potomci]] [[vojvoda od Moctezume de Tultenga|Moctezuma de Tultengo]]. Do 19. vijeka, ova diskriminacija i primjer [[Američke revolucije]] i ideali [[prosvjetiteljstvo| prosvjetiteljstva]] na kraju su doveli do toga da špansko-američka kriolska elita pobuni protiv španske vlasti. Uz podršku nižih klasa, uključili su Španiju u [[špansko-američki ratovi za nezavisnost|špansko-američke ratove za nezavisnost]] (1810–1826), koji su završili raspadom bivšeg Španskog carstva u Americi, na niz nezavisnih [[republika]]. === Španski Filipini === Osobe čistog španskog porijekla rođene na ostrvima [[španskih Filipina]] nazivane su Insulares ("otočani").)<ref>{{Cite web|url=https://dle.rae.es/insular|title=insular &#124; Definición &#124; Diccionario de la lengua española &#124; RAE - ASALE}}</ref> or Criollos. Although many of the Spanish Americans in the islands were also persons of pure Spanish descent, they, along with many Mestizos and Castizos from Spanish America living in the East Indies were also classified as "Americanos". == Karibi == {{glavni|Afro-Karibi}} U mnogim dijelovima Južnih Kariba, termin kreolski narod koristi se za označavanje potomaka Evropljana i Afrikanaca miješane rase rođenih na ostrvima. Vremenom je došlo do miješanih brakova s američkim Indijancima i stanovnicima Azije, Bliskog istoka i Latinske Amerike. Na kraju su formirali zajedničku kulturu zasnovanu na svom iskustvu zajedničkog života u zemljama koje su kolonizirali Francuzi, Španci, Holanđani i Britanci. Tipična kreolska osoba s Kariba ima francusko, špansko, portugalsko, britansko, [[Holanđani|Holanđani]] ili [[Historija Jevreja u Surinamu#Identitet|Jevreji]] porijeklo, pomiješano s etničkim grupama podsaharske Afrike, a ponekad i s domorodačkim narodima Amerike. Kako su radnici iz Azije ulazili na Karibe, kreolski ljudi druge boje kože sklapali su miješane brakove s Arapima, Indijcima, Kinezima, Javancima, Filipincima, Korejcima i Hmongima. Potonje kombinacije bile su posebno česte na Gvadalupi. Hrana i kulture su rezultat kreolizacije ovih uticaja.<ref name="Cohen"/> === Karipski jezici === {{glavni| Karipski jezici |Kreolski jezik}} "Kreyòl" ili "Kwéyòl" ili "Patois/Patwa" odnosi se na francuski leksikon [[kreolski jezici]] na [[Karibi]]ma, uključujući [[antili|antilski francuski kreolski]], [[haićanski kreolski]] i [[trinidadski kreolski]]. Kreolski se također odnosi na [[bajanski kreolski]], [[bahamski kreolski]], [[belizejski kreolski]], [[gvajanski kreolski]], [[jamajčanski patoisi]], [[tobagoski kreolski]], [[trinidadski kreolski]] i [[sranan tongoski]] (surinamski kreolski), između ostalih. Ljudi govore francuski leksikon [[antilski kreolski]] na sljedećim ostrvima: Etnološki kodovi Gvadalupski francuski kreolski (govori se na [[Gvadalupe]]u i [[Martinik]]u) i Svetolucijski kreolski francuski (govori se na Dominici i[[Sveta Lucija|Svetoj Luciji]]) različito, sa odgovarajućim ISO 639-3 kodovima: '''gcf''' i '''acf'''. Međutim, napominje se da je njihova stopa razumijevanja 90%, što bi ih kvalifikovalo kao dijalekte jednog jezika.<ref>{{cite web |url=http://www.avirtualdominica.com/creole.cfm |title=The Creole Language of Dominica |access-date=31 March 2014 |archive-date=2 April 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140402205539/http://www.avirtualdominica.com/creole.cfm |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite book|last=Mitchell|first=Edward S.|url=https://www.cambridgescholars.com/download/sample/60530|title=St. Lucian Kwéyòl on Saint Croix: A Study of Language Choice and Attitudes|publisher=Cambridge Scholars Publishing|year=2010|isbn=978-1-4438-2147-6|pages=22|access-date=2022-12-17|archive-date=2017-06-11|archive-url=https://web.archive.org/web/20170611194241/http://www.cambridgescholars.com/download/sample/60530|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=acf |title=Ethnologue report for language code:acf<!-- Bot generated title --> |access-date=2022-12-17 |archive-date=2005-04-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20050428161945/http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=acf |url-status=live}}</ref> * {{flag|Sveta Lucija}} * {{flag|Martinique}} * {{flag|Dominikanska Republika}} * {{flag|Guadeloupe}} * {{flag|Sveti Martin}} * {{flag|Sveti Bartolomej}} * {{flag|Trinidad i Tobago}} * {{flag|Grenada}} == Također pogledajte == * [[Kriolski narod]] * [[Kreolski nacionalizam]] * ''[[Blanqueamiento]]'' * [[Kreolizacija]] * [[Indo narod]] * [[Kristang narod]] * [[Porodica McGill (Monrovija)]] * [[Mestiso]] * [[Metis]] * [[Mulat]] == Reference == {{Reflist}} ==Vanjski linkovi== *{{Commonscat|Creole Peoples}} *[http://iocp.potomitan.info/ International Organization of Creole Peoples] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Kreolski narodi| ]] [[Kategorija:Kreolska kultura]] [[Kategorija:Historija afričke dijaspore]] [[Kategorija:Afrička dijaspora]] [[Kategorija:Etnonimi]] [[Kategorija:Demografija]] [[Kategorija:Antropologija]] tnbenwbiek2a4wxqg4hfofh88lrosxz 3838243 3838241 2026-04-29T19:03:26Z ~2026-26244-52 180840 /* Louisiana */ 3838243 wikitext text/x-wiki Termin '''kreolski narodi''' ili '''Kreoli''' može se odnositi na različite etničke grupe širom svijeta. Značenje termina pokazuje regionalne varijacije, što često izaziva debatu.<ref>{{Cite web|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/creole|title=Definition of CREOLE|website=www.merriam-webster.com}}</ref><ref name="brit">{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/Creole|title=Creole &#124; History, Culture & Language &#124; Britannica|website=www.britannica.com|date=15 December 2023 }}</ref> Kreolski narodi predstavljaju raznolik niz etničkih grupa, od kojih svaka posjeduje zaseban kulturni identitet koji se oblikovao tokom vremena. Pojava kreolskih jezika, često povezanih s kreolskom etničkom pripadnošću, zaseban je [[fenomen]].<ref name="brit"></ref> U specifičnim historijskim kontekstima, posebno tokom [[Rani moderni period|Evropske kolonijalne ere]], termin ''kreolski'' primjenjuje se na etničke grupe formirane kroz [[Ljudske migracije|velika kretanja stanovništva]]. Ova kretanja uključivala su ljude iz različitih [[lingvistika|lingvističkih]] i [[kultura|kulturnih]] sredina koji su se okupljali na novoosnovanim [[kolonija|kolonijalnim teritorijama]].<ref name="Cohen"></ref><ref name="Eric"></ref> Često nehotice odvojene od svojih predačkih domovina, ove populacije su bile prisiljene prilagoditi se i stvoriti novi način života. Kroz proces kulturnog spajanja, selektivno su usvojile i spojile poželjne elemente iz svojih raznolikih naslijeđa. To je rezultiralo pojavom novih društvenih normi, jezika i kulturnih praksi koje su prevazilazile njihovo individualno porijeklo.<ref name="Cohen">{{Cite journal|last=Cohen|first=Robin|s2cid=54814946|date=2007|title=Creolization and Cultural Globalization: The Soft Sounds of Fugitive Power|journal=Globalizations|volume=4|issue=3|pages=369–384|doi=10.1080/14747730701532492|bibcode=2007Glob....4..369C }}</ref><ref name="Eric"></ref><ref name="auto2">{{Cite book|title=Creolization as Cultural Creativity|last=Baron, Robert A., and Cara, Ana C.|publisher=University Press of Mississippi|year=2011|isbn= 9781617031069|location=Jackson, MS|pages=12–23}}</ref> Ovaj proces kulturnog spajanja, nazvan [[kreolizacija]], karakteriziraju brze društvene promjene koje u konačnici vode do formiranja zasebnog kreolskog identiteta.<ref>{{cite book |doi=10.1016/B0-08-043076-7/00835-4 |chapter=Creolization: Sociocultural Aspects |title=International Encyclopedia of the Social & Behavioral Sciences |date=2001 |last1=Jourdan |first1=C. |pages=2903–2906 |isbn=978-0-08-043076-8 }}</ref><ref name="auto1">{{Cite book|title=Creolization history, ethnography, theory. Walnut Creek, CA: Left Coast Press.|last=Stewart|first=Charles|publisher=Left Coast Press|year=2016|isbn=9781598742787|location=Walnut Creek, CA|pages=1–25}}</ref> == Etimologija i pregled == Engleska riječ '''creole''' potiče od francuske riječi ''créole'', koja je pak nastala od [[portugal]]ske riječi ''crioulo'', deminutiva od ''cria'', što znači osoba odgojena u vlastitoj kući. Riječ ''cria'' potiče od riječi ''criar'', što znači "odgajati ili odgojiti", a sama riječ potiče od [[latinski|latinske riječi]] ''creare'', što znači "stvoriti, donijeti na svijet, proizvesti, začeti"; što je ujedno i izvor engleske riječi "create". Izvorno se odnosila na potomke evropskih kolonista koji su rođeni u koloniji. Kreolski jezik je također poznat po srodnim riječima u drugim jezicima, kao što su ''crioulo'', ''criollo'', ''creolo'', ''kriolu'', ''criol'', ''kreyol'', ''kreol'', ''kriol'', ''krio'' i ''kriyoyo''. U [[Louisiana|Louisiani]], termin kreolski se koristi od 1792. godine za predstavljanje potomaka afričkih ili [[rasa|mješovitog naslijeđa]] roditelja, kao i djece francuskog i španskog porijekla bez rasnog miješanja.<ref name="Louisiana1"/><ref name="Louisiana2"/><ref name="Louisiana3"/> Njegova upotreba kao naziva za jezike počela je od 1879. godine, dok je kao pridjev za jezike počela da se koristi oko d 1748.<ref name="beget">{{Cite web|url=https://www.etymonline.com/word/creole|title=creole {{!}} Origin and meaning of creole by Online Etymology Dictionary|website=www.etymonline.com|language=en|access-date=2019-04-29|archive-date=2019-05-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20190501164415/https://www.etymonline.com/word/creole|url-status=live}}</ref> U zemljama španskog govornog područja, riječ ''[[Criollo narod|Criollo]]'' odnosi se na potomke Evropljana rođene u Americi, ali i u nekim zemljama, kako bi se opisalo nešto lokalno ili vrlo tipično za određenu regiju [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]].<ref>{{Cite web|url=https://dle.rae.es/criollo|title=Criollo, criolla &#124; Diccionario de la lengua española|access-date=2022-06-14|archive-date=2021-02-26|archive-url=https://web.archive.org/web/20210226205737/https://dle.rae.es/criollo|url-status=live}}</ref> Na [[Karibi]]ma, termin se široko odnosi na sve ljude, bez obzira na njihovu klasu ili porijeklo - Afrikance, istočnoazijske, evropske, indijske – koji su dio kulture Kariba.<ref name="Brit"/> Na [[Trinidad i Tobagu|Trinidadu]], termin kreolski se koristi za označavanje svih Trinidađana osim onih azijskog porijekla. U [[Surinam]]u, termin se odnosi samo na potomke porobljenih [[Afrika]]naca, a u susjednoj [[Francuska Gvajan|Francuskoj Gvajani]], termin se odnosi na svakoga, bez obzira na [[boja kože|boju kože]], ko je usvojio evropski način života.<ref name="Eric"/><ref name="Brit">{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/Creole|title=Creole|website=www.britannica.com|access-date=2022-06-14|archive-date=2022-06-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20220627162453/https://www.britannica.com/topic/Creole|url-status=live}}</ref> [[Slika:Cafe Creole.jpg|thumb|[[trojezičnost|Trojezični]] znakovi na Cafe Kreol u [[Cape Verde]].]] U Africi, termin kreolski odnosi se na bilo koju etničku grupu formiranu tokom [[Evropske etničke grupe|evropskog]] [[rani moderni period|kolonijalnog]] doba, sa nekim [[rasa|mješavinom rasa]] afričkog i neafričkog rasnog ili kulturnog naslijeđa.<ref name="Africans"/> Kreolske zajednice se nalaze na većini afričkih ostrva i duž obalnih regija kontinenta gdje su autohtoni narodi prvi put komunicirali sa Evropljanima. Kao rezultat ovih kontakata, pojavilo se pet glavnih kreolskih tipova: [[Portugal|Portugalci]], [[Afroamerikanci]], [[Nizozemska|Nizozemci], [[Francuska|Francuzi]] i [[Britanija|Britanci]].<ref name="African">{{Cite web|url=https://geography.name/creoles/|title=Creoles of |website=www.geography.name|access-date=2022-06-14|archive-date=2022-08-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20220817004937/https://geography.name/creoles/|url-status=live}}</ref> ''Crioulosi'' afričkog ili miješanog portugalskog porijekla na kraju su doveli do nekoliko etničkih grupa na [[Zelenortska Ostrva|Zelenortskim Ostrvima]], [[Gvineja Bisao|Gvineji Bisao]], [[Sveti Tome i Prinsipe|Svetom Tomeu i Prinsipeu]], [[Angola|Angoli]] i [[Mozambik]]u.<ref name="Berlin"/> Francuski govorni [[mauricijski kreolci|mauricijski]] i [[sejšelski kreolci]] su ili afrički ili etnički miješani i [[hristijanizacija|hristijanizirani]]. Na [[Reunion]]u, termin kreolski odnosi se na sve ljude rođene na ostrvu,<ref name="chaudenson">{{cite book|author=Robert Chaudenson |title=Creolization of Language and Culture |isbn=978-0-203-44029-2|publisher=CRC press |page=11 |year=2001}}</ref> dok je u [[Južna Afrika|Južnoj Africi]], miješanje istočnoafričkih i jugoistočnoazijskih robova s [[Holandija|nizozemskim]] doseljenicima, kasnije rezultiralo kreoliziranom populacijom.<ref name="Markey 1982 169–207">{{Cite journal|last=Markey|first=Thomas L.|date=1982|title=Afrikaans: Creole or Non-Creole?[|url=https://www.jstor.org/stable/40501733|journal=Zeitschrift für Dialektologie und Linguistik|volume=49|issue=2|pages=169–207|jstor=40501733|issn=0044-1449|access-date=2021-08-02|archive-date=2021-08-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20210802143521/https://www.jstor.org/stable/40501733|url-status=live}}</ref> [[Fernandino narodi|Fernandino kreolski narodi]] iz [[Ekvatorijalna Gvineja| Ekvatorijalne Gvineje]] su mješavina [[Kuba]]naca sa [[Emancipadosi]]ma i oslobođenih Afrikanaca u [[Sijera Leone]] koji govore engleski jezik,<ref>''Glimpses of Africa, West and Southwest coast''. By Charles Spencer Smith; A.M.E. Sunday School Union, 1895; p. 164</ref> dok su [[Amerika|Američko]]-[[Liberija|liberijski]] i [[Sijera Leone]] Kreolci nastali miješanjem afričkih zarobljenika s [[Karibi|karipskim]] narodima i [[Afroamerikanci]]ma.<ref>Murray, Robert P., ''Whiteness in Africa: Americo-Liberians and the Transformative Geographies of Race'' (2013). Theses and Dissertations--History. 23. https://uknowledge.uky.edu/history_etds/23 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220614121007/https://uknowledge.uky.edu/history_etds/23/ |date=2022-06-14 }}</ref><ref>{{cite book|last=Walker |first=James W |year=1992 |chapter=Chapter Five: Foundation of Sierra Leone |title=The Black Loyalists: The Search for a Promised Land in Nova Scotia and Sierra Leone, 1783–1870 |location=Toronto |publisher=University of Toronto Press |pages=[https://archive.org/details/blackloyalistsse0000walk/page/94 94]–114 |url=https://archive.org/details/blackloyalistsse0000walk |url-access=registration |isbn=978-0-8020-7402-7}}, originally published by Longman & Dalhousie University Press (1976).</ref> Možda zbog niza različitih opisa i nedostatka koherentne definicije, norveški antropolog [[Thomas Hylland Eriksen|T. H. Eriksen]] zaključuje: {{quote box |border = 1.9px | quote =<span style="font-size:1.3em; font-family:'Times New Roman',serif; font-weight:420;"> „Kreolsko društvo, po mom shvatanju, zasniva se u potpunosti ili djelimično na masovnom raseljavanju ljudi koji su, često nehotice, iščupani iz svog prvobitnog doma, usput odbacujući glavne karakteristike svojih društvenih i političkih organizacija, dovedeni u trajni kontakt s ljudima iz drugih jezičkih i kulturnih područja i primorani da razvijaju, na kreativne i improvizacijske načine, nove društvene i kulturne oblike u novoj zemlji, istovremeno crpeći iz tradicija svojih odgovarajućih mjesta porijekla i iz impulsa koji proizlaze iz susreta.“</span><ref name="Eric">Eriksen, T.H. (2020). ''Creolisation as a Recipe for Conviviality''. In: Hemer, O., Povrzanović Frykman, M., Ristilammi, PM. (eds) Conviviality at the Crossroads. Palgrave Macmillan, Cham. https://doi.org/10.1007/978-3-030-28979-9_3 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320035530/https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-3-030-28979-9_3 |date=2023-03-20 }}</ref> |author = [[Thomas Hylland Eriksen]] |source = ''Creolisation as a Recipe for Conviviality'' (2020) |bgcolor = #EEEEEE |width = 50% |align = right }} Sljedeće etničke grupe su historijski okarakterisane kao "kreolski" narodi: * [[Afro-Brazilci|Afro-Brazilski kriolci]] * [[Aku narod|Aku Krio narod]] * [[Atlantski kreolci]] * [[Belizejski Kriol narod]] * [[Zelenortski stanovnici]] (Krioli) * [[Kriolski narod]] (Evropska dijaspora rođena u [[španska kolonizacija Amerike|španskim kolonijama u Americi]]) * [[Fernandinski narodi|Fernandinski kreolski narodi]] * [[Haićanski mulati |Haićanski kreolski narodi]] ** [[Ranči]] * [[Honduras|Honduraški kreolci]] * [[Ameroliberijci|Liberijski kreolski narod]] * [[Alabamski kreolci]] * [[Arkanzaski kreolci]] * [[Louisianski kreolci]] ** [[Kreolci druge boje kože]] * [[Francuski Missouri]] (Kreolci iz Illinoisa) * [[Mauricijski kreolci]] ** također [[Reunionski kreolci]] * [[Sejšelski kreolci]] * [[Kreolci Sierra Leone]] * [[Surinamski kreolci]] == Sjedinjene Američke Države == === Aljaska === {{Glavni|Aljaški kreolci}} {{glavni|Starozhily}} [[Datoteka:Aleut.jpg|palac|desno|Aleutski muškarac sa [[Aljaški kreolci|Aljaškom kreolkom]] ženom na [[Aleutskim ostrvima]].]] Aljaški kreolci, ponekad kolokvijalno izgovoreni kao "Kriol" na engleskom (od ruskog креол), su jedinstveni narod koji su se prvo pojavili miješanjem ruskih starih sibirsko-ruskih doseljenika ''[[idustrija|industrijskih]] muškaraca s [[Aleuti|aleutskim narodom]] i [[inuit]]skim ženama krajem 18. stoljeća i zauzeli istaknutu poziciju u ekonomiji [[Ruska Amerika|Ruske Amerike]] i sjevernopacifičkog obruča.<ref>{{cite web|url=http://rocinak.sasktelwebsite.net/roc/creole.htm |title=Creoles in Alaska |access-date=2010-07-30 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110724054518/http://rocinak.sasktelwebsite.net/roc/creole.htm |archive-date=2011-07-24 }}</ref><ref>{{Cite web|url=https://kreolmagazine.com/culture/history-and-culture/creoles-of-alaska-kreol-explores-their-fascinating-history/#.YlW-k8hBxPY|title=Creoles of Alaska – Kreol explores their fascinating history &#124; International Magazine Kreol|date=17 February 2016 |access-date=2022-04-12|archive-date=2022-10-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20221022030335/https://kreolmagazine.com/culture/history-and-culture/creoles-of-alaska-kreol-explores-their-fascinating-history/#.YlW-k8hBxPY|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |title=Alutiiq Word of the Week: Creole |url=https://alutiiqmuseum.org/collection/index.php/Detail/word/178 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220706081047/https://alutiiqmuseum.org/collection/index.php/Detail/word/178 |archive-date=2022-07-06 |website=Alutiiq Museum Archeological Repository}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://depts.washington.edu/cspn/creole-policy-and-practice-in-russian-america-iakov-egorovich-netsvetov/|title=Featured Article: Creole Policy and Practice in Russian America – Center for the Study of the Pacific Northwest|access-date=2022-04-12|archive-date=2022-04-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20220412200620/https://depts.washington.edu/cspn/creole-policy-and-practice-in-russian-america-iakov-egorovich-netsvetov/|url-status=live}}</ref> ===Arkansas=== {{Glavni|Arkansaski kreolci}} [[Arkansaski kreolci]]: Francuski korijeni sežu duboko u [[Arkansas]]. Upravo je u Arkansasu, blizu prvobitne lokacije Arkansaske pošte, krajem sedamnaestog stoljeća, Sieur de la Salle osnovao ono što je zamišljao da će biti središte francuskog carstva u [[Sjeverna Amerila|Sjevernoj Americi]]. Ono što se zapravo pojavilo, zaista je obuhvatilo Arkansas: ogroman luk francuskih utvrda i naselja, koji povezuju [[Meksički zaliv]] s [[Velika jezera|Velikim jezerima]] i dalje, sjevernim [[Atlantik]]om i samom [[Rrancuska|Francuskom]]. Francuski zvaničnici su se nadali da će ova mreža naselja i trgovačkih postaja poslužiti kao bedem protiv širenja britanskih naselja na istoku i španskih na jugu i zapadu. Francuske ambicije u Sjevernoj Americi unutar [[Louisiana (Nova Francuska)|historijske francuske Louisiane]] doživjele su teški prekid gubitkom od [[UK|Velike Britanije]] u Sedmogodišnjem ratu, i iako je špansko preuzimanje teritorije poznate kao la Louisiane sačuvalo mnoge postojeće kulturne, vjerske i pravne norme, većina preostalih frankofonskih zajednica nestala je nakon što je kupovina [[Teritorija Louisiane| Teritorije Louisiane]] od strane [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]] 1803. godine otvorila vrata brzom angloameričkom naseljavanju. Ali kreolska kultura u Arkansasu je opstala. Lovci i doseljenici koji su govorili francuski, mnogi miješanog evropskog i [[Indijanci|autohtonog porijekla]], neki porobljeni ili bivši porobljeni ljudi afričkog porijekla, nastavili su živjeti i raditi u ovoj regiji. Novi govornici francuskog jezika također su nastavili pristizati, iako u relativno malom broju, čak i nakon akvizicije Arkansasa od strane Sjedinjenih Američkih Država i aneksije kao teritorije u 1819.<ref>https://storymaps.arcgis.com/stories/f7eb9937a53846c4ab0f1f1812d24a7c</ref> === Kolonije Chesapeakea === {{Glavni|Kolonije Chesapeakea}} [[Atlantski kreolci]] je termin koji je skovao historičar [[Ira Berlin]] da opiše grupu ljudi iz [[Angola|Angole]] i [[Centralna Afrika| Centralne Afrike]] u 16. i 17. stoljeću, s kulturnim ili etničkim vezama s [[Afrika|Afrikom]], [[Evropa|Evropom]], a ponekad i [[Karibi]]ma. Neki od ovih ljudi stigli su u kolonije Chesapeake kao [[generacija]] [[Ropstvo|robova]] tokom [[Evropska kolonizacija Amerike| Evropske kolonizacije Amerike]] prije 1660. Neki su živjeli i radili u Evropi ili na Karibima prije nego što su došli (ili bili deportovani) u Sjevernu Ameriku.<ref name="Berlin">{{cite journal |last1=Berlin |first1=Ira |title=From Creole to African |journal=William and Mary Quarterly |date=April 1, 1996 |volume=53 |issue=2 |page=266 |doi=10.2307/2947401 |jstor=2947401 |url=https://www.jstor.org/stable/2947401 |access-date=June 6, 2022 |archive-date=March 31, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220331225526/https://www.jstor.org/stable/2947401 |url-status=live |url-access=subscription }}</ref> Primjeri takvih ljudi uključuju [[John Punch (rob)|Johna Puncha]] i [[Emanuel Driggus|Emanuela Driggusa]] (njegovo prezime je vjerovatno izvedeno od [[Rodrigues (prezime)|Rodrigues]]). Također, tokom ranog naseljavanja kolonija, djeca rođena od imigranata u kolonijama često su nazivana "kreolcima". Ovo se češće nalazi u kolonijama Chesapeakea.<ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=387JNEjpczQC&pg=PA9 |title=First Generations: Women in Colonial America |author=Carol Berkin |page=9 |date=July 1997 |publisher=Macmillan |access-date=2016-10-03 |isbn=9780809016068 |archive-date=2023-03-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230320035510/https://books.google.com/books?id=387JNEjpczQC&pg=PA9 |url-status=live }}</ref> === Louisiana === {{Glavni|Louisianski kreolci|Kreolci druge boje kože}} {{multiple image | align = right | caption_align = center | direction = vertical | width = 200 | image1 = Portrait of a Black Man by Julien Hudson 1835.jpg | image2 = Creole women of color out taking the air, from a watercolor series by Édouard Marquis, New Orleans, 1867.jpg | image3 = Portrait of Matias Francisco Alpuente y Ruiz by José Francisco Xavier de Salazar y Mendoza.jpg | caption1 = Kreol iz [[New Orleans]]a | caption2 = Građanke [[Louisianski lreolci|louisianskih kreolaca]], djevojke u modernoj odjeći | caption3 = Matias Alpuente kreol iz [[New Orleans]]a }} U [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]], riječi "Louisiana Creole" odnose se na ljude bilo koje rase ili njihove mješavine koji potiču od kolonijalnih francuskih [[La Louisiane]] i kolonijalnih španskih [[Louisiana (Nova Španija)]] doseljenika prije nego što je regija Louisiana postala dio Sjedinjenih Američkih Država 1803. godine [[Kupovina Louisiane|kupovinom Louisiane]]. I riječ i etnička grupa potiču od slične upotrebe, počevši od Kariba u 16. stoljeću, koja je razlikovala ljude rođene u francuskim, španskim i [[portugal]]skim kolonijama od raznih novopridošlih rođenih u njihovim odgovarajućim, nekaribskim domovinama. Neki pisci iz drugih dijelova zemlje pogrešno su pretpostavili da se termin odnosi samo na ljude miješanog rasnog porijekla, ali to nije tradicionalna [[Louisiana|louisianska]] upotreba.<ref name="Louisiana1">Dominguez, Virginia R. ''White by Definition: Social Classification in Creole Louisiana.'' New Brunswick: Rutgers University Press, 1986.{{pn|date=May 2025}}</ref><ref name="Louisiana2">{{cite journal |last1=Dormon |first1=James H. |title=Louisiana's "Creoles of Color": Ethnicity, Marginality, and Identity |journal=Social Science Quarterly |date=1992 |volume=73 |issue=3 |pages=615–626 |jstor=42863083 }}</ref><ref name="Louisiana3">Eaton, Clement. ''A History of the Old South: The Emergence of a Reluctant Nation,'' third edition. New York: Macmillan, 1975.{{pn|date=May 2025}}</ref><ref name="Fowler">Fowler, H.W. (1926) ''A Dictionary of Modern English Usage'', Oxford University Press.{{pn|date=May 2025}}</ref> U Louisiani se termin "kreolski" prvi put koristio za opisivanje ljudi rođenih u Louisiani, koji su taj termin koristili da bi se razlikovali od novopridošlih imigranata. Nije bio rasni ili etnički identifikator; bio je jednostavno sinonim za "rođen u Novom svijetu", što je značilo odvajanje domorodaca bilo koje etničke pripadnosti — bijeli, afrički ili bilo koja njihova mješavina — od evropskih imigranata i robova uvezenih iz Afrike. Kasnije je termin rasiziran nakon što su novopridošli [[Angloamerikanci]] počeli povezivati kreolski, ili kvalitet bivanja kreolskim, s rasno miješanim porijeklom. To je uzrokovalo da mnogi bijeli kreolci na kraju napuste tu oznaku iz straha da će termin navesti većinu Amerikanaca da povjeruju da su rasno miješanog porijekla (i time ugroziti njihovu egzistenciju ili društveni položaj). Kasniji pisci povremeno prave razliku između francuskih kreolaca (evropskog porijekla), kreolaca druge boje kože (mješovitog etničkog porijekla) i povremeno afričkih kreolaca (prvenstveno afričkih potomaka); ove kategorije, međutim, su kasniji izumi, a većina primarnih dokumenata iz osamnaestog, devetnaestog i ranog dvadesetog stoljeća koristi riječ "kreolski" bez ikakvog dodatnog kvalifikatora. Kreolci španskog i njemačkog porijekla također postoje, a španski kr danas opstaju kao [[Isleños]] i Malagueños, oba pronađena u južnoj Louisiani. Međutim, sve rasne kategorije kreolaca — od kavkaskih, miješanih [[rasa]], Afrikanaca, do [[Indijanci|autohtonaca]] — obično su sebe smatrale i nazivale isključivo Kreolcima, što je zajednička karakteristika u mnogim drugim frankofonskim i iberoameričkim [[kultura]]ma, kojima obično nedostaju stroge rasne podele uobičajene u historiji Sjedinjenih Država i drugim zemljama sa velikim stanovništvom iz različitih kultura Sjeverne Evrope. Ova rasna neutralnost traje do danas, jer mnogi Kreolci ne koriste rasu kao faktor za pripadnost etno-kulturi.<ref name="Louisiana1"/><ref name="Louisiana2"/><ref name="Louisiana3"/> Savremena upotreba je ponovo proširila značenje izraza [[Louisiana|Louisianske kreole]], kako bi se opisala široka kulturna grupa ljudi svih [[rasa]] koji dijele kolonijalno luizijansko porijeklo. Stanovnici Louisiane koji se identificiraju kao "kreolci" najčešće potiču iz historijski [[frankofonsko područje|frankofonskih]] i [[Srednja Amerika|hispanskih]] zajednica. Neki od njihovih predaka došli su u Louisianu direktno iz [[Francuska| Francuske]], [[Španija| Španije]] ili [[Njemačka| Njemačke]], dok su drugi došli preko francuskih i španskih kolonija na [[Karibi]]ma i u [[Kanada|Kanadi]]. Mnoge porodice louisiananskih kreola stigle su u Louisianu iz [[Santa Domingo]]a kao izbjeglice od [[Haićanska revolucija|Haićanske revolucije]], zajedno s drugim imigrantima iz karipskih kolonijalnih centara poput [[Santo Domingo|Santo Dominga]] i [[Havana|Havane]]. Djeca robova dovedena prvenstveno iz zapadne Afrike također su smatrana kreolima, kao i djeca rođena iz brakova između [[Indijanci |američkih domorodaca]] i ne-domorodačkog stanovništva. Kreolska kultura u Louisiani se stoga sastoji od jedinstvene mješavine evropske, [[Indijanci|američkodomorodačke]] i afričke kulture. Luizijanci koji potiču od francuskih [[Akađani|Akađana]] iz Kanade također su kreolci u strogom smislu, a postoje mnogi historijski primjeri ljudi potpuno evropskog porijekla s akadskim prezimenima, poput utjecajnih Alexandrea i Alfreda Moutona,<ref>{{cite thesis |doi=10.31390/gradschool_dissertations.1908 |title=Two histories, one future: Louisiana sugar planters, their slaves, and the Anglo-Creole schism, 1815–1865 |date=2013 |last1=Buman |first1=Nathan A }}{{pn|date=May 2025}}</ref> eksplicitno opisani kao "Kreolci".<ref>{{cite web |last1=Landry |first1=Christophe |title=Attakapas Post Spanish Militia Rolls, 1792 |url=http://www.mylhcv.com/wp-content/uploads/2015/10/1792-Militia.pdf |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20221009/http://www.mylhcv.com/wp-content/uploads/2015/10/1792-Militia.pdf |archive-date=2022-10-09 |url-status=live}}</ref> Međutim, danas se potomci Akađanaca češće nazivaju i identificiraju kao '[[Cajuni]]' - izvedenica od riječi Akadian, koja ukazuje na francusko-kanadske doseljenike kao pretke. Razlika između "Cajuna" i "Kreola" je danas jača nego što je bila u prošlosti jer su američke rasne ideologije snažno utjecale na značenje riječi "kreol" do te mjere da više ne postoji jednoglasan dogovor među stanovnicima Louisiane o preciznoj definiciji riječi. Danas mnogi pretpostavljaju da je svaka frankofona osoba evropskog porijekla Cajun, a svaka frankofona osoba afričkog porijekla kreol - pogrešna pretpostavka koja ne bi bila prepoznata u devetnaestom stoljeću. Neki tvrde da se "kreol" odnosi na aristokratske urbaniste, dok su "Cajuni" agrarni članovi frankofone radničke klase, ali ovo je još jedna relativno nedavna razlika. Kreolci mogu biti bilo koje rase i živjeti u bilo kojem području, ruralnom ili urbanom. Kreolska kultura jugozapadne Louisiane stoga je sličnija kulturi koja dominira u Acadiani nego kreolskoj kulturi New Orleansa. Iako se kopnena područja preklapaju oko New Orleansa i nizvodno, Cajun/kreolska kultura i jezik protežu se prema zapadu duž cijele južne obale Louisiane, koncentrirajući se u područjima jugozapadno od New Orleansa oko Lafayettea, pa sve do Crowleyja, Abbevillea i u rižin pojas Louisiane bliže Lake Charlesu i granici s Teksasom. [[Datoteka:Free Woman of Color with daughter NOLA Collage.jpg|thumb|Slobodna žena druge boje kože sa kćerkom miješane rase; kolažna slika s kraja 18. stoljeća, [[New Orleans]].]] Kreolci iz Louisiane su historijski govorili raznim jezicima; danas su najistaknutiji louisianski francuski i louisianski kreolski. (Postoji razlika između "kreolskih" ljudi i "kreolskog" jezika. Ne govore svi kreolski – mnogi govore [[francuski]], [[španski]] ili [[engleski[[ kao primarne jezike.) Govorni kreolski jezik izumire s kontinuiranom "amerikanizacijom" u tom području. Većina preostalih kreolskih [[leksem]]a prešla je u popularnu kulturu. Tradicionalni kreolski se govori među onim porodicama koje su odlučne da održe jezik živim ili u regijama ispod New Orleansa oko župa St. James i St. John, gdje su se [[njemački]] imigranti prvobitno naselili (također poznato kao "Njemačka obala" ili La Côte des Allemands) i obrađivali zemlju, sprječavajući slabo opremljene francuske koloniste od gladi tokom kolonijalnog perioda i usvajajući uobičajeno korišteni francuski i kreolski (koji su stigli s prognanicima) kao jezik trgovine. Kreolci su uglavnom [[rimokatolici]] i pod utjecajem su tradicionalne francuske i španske kulture koja je ostala iz prvog kolonijalnog perioda, koji je zvanično započeo 1722. godine dolaskom uršulinki, kojima je prethodio drugi red, sestre Presvetog Srca, s kojima su živjele sve dok im se prvi samostan nije mogao izgraditi novcem francuske krune. (Oba reda još uvijek obrazuju djevojčice 2010. godine). "Vatreni latinski temperament" koji su opisali rani naučnici o kulturi New Orleansa doveo je do opsežnih generalizacija kako bi se prilagodili kreolcima španskog naslijeđa, kao i izvornim francuskim. Kreolci miješane rase, potomci miješanja evropskih kolonista, robova i američkih domoridaca ili ponekad "Gens de Couleur" (slobodni muškarci i žene druge boje kože), prvi put su se pojavili tokom kolonijalnog perioda, dolaskom robovskog stanovništva. Većina Kreolaca, bez obzira na rasu, uglavnom smatra da dijele kolektivnu kulturu. Oni koji nisu iz Louisiane često ne shvataju ovo i pretpostavljaju da su svi Kreolci miješane rase, što je historijski netačno. Kreolci iz Louisiane su također nazivani ''criollos'', riječ iz španskog jezika koja znači "stvoren" i korištena je u periodu nakon francuske vladavine, kako bi se razlikovale dvije grupe iz područja New Orleansa i nizvodnih Kreola. I grupe miješane rase i evropske kreolske grupe dijele mnoge tradicije i jezik, ali njihovi socio-ekonomski korijeni su se razlikovali u izvornom periodu historije Louisiane. Zapravo, francuska riječ Créole potiče od portugalske riječi ''Crioulo'', koja je opisivala ljude rođene u Americi, a ne u Španiji. Termin se često koristi jednostavno u značenju "odnosi se na područje [[New Orleans]]a", ali ni ovo nije historijski tačno. Ljudi širom teritorije Louisiane, uključujući i ''[[Illinois Country|pays des Illinois]], identificirali su se kao Kreoli, što dokazuje kontinuirano postojanje termina ''Créole'' u kritično ugroženoj [[Francuski Missouri|Francuskoj Missouriji ]]. === Mississippi === Regija [[Mississippi Meksička obala]] ima značajnu populaciju Kreola –s posebno u [[Pass Christian, Mississippi|Pass Christian]], [[Bay St. Louis]] [[Natchez, Mississippi|Natchez]] [[Moss Point]] [[Gulfport, Mississippi|Gulfport]], [[Biloxi, Mississippi|Biloxi]] i [[Pascagoula, Mississippi|Pascagoula]]. Zajednica poznata kao Creoletown nalazi se u Pascagouli, čija je historija zabilježena.<ref name="blog.gulflive.com">{{Cite web|url=http://blog.gulflive.com/mississippi-press-living/2012/04/creoletown_name_racial_identit.html|title=Creoletown: Name, racial identity of community lost in Pascagoula's past|date=9 April 2012|access-date=22 November 2018|archive-date=22 November 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181122131842/http://blog.gulflive.com/mississippi-press-living/2012/04/creoletown_name_racial_identit.html|url-status=live}}</ref> Many in this location are Catholic and have also used the Creole, French, and English languages. ===Texas=== {{glavni|Tejanos}} [[Slika:Frederic Remington - The Mier Expedition- The Drawing of the Black Bean - Google Art Project.jpg|300px|thumb| Španski kreolci iz Teksasa]] U kolonijalnom Teksasu, termin "kreolski" (''criollo'') razlikovao je Afrikance i Evropljane starog svijeta od njihovih potomaka rođenih u novom svijetu, kreola; oni su činili građansku klasu provincije Tejas u [[Nova Španija| Novoj Španiji]].<ref name="andrewdelbanco">{{cite book |title=The War Before the War Fugitive Slaves and the Struggle for America's Soul from the Revolution to the Civil War|author=Andrew Delbanco|publisher=Penguin Publishing Group|year=2019|pages=190}}</ref><ref name="williamcdavis">{{cite book |title=Lone Star Rising|author=William C. Davis|publisher=Free Press|year=2017|pages=63,64}}</ref><ref name="philipthomastucker">{{cite book |title=Emily D. West and the "Yellow Rose of Texas" Myth|author=Phillip Thomas Tucker|publisher=McFarland, Incorporated, Publishers|year=2014|pages=100}}</ref> Teksaška kreolska kultura vrtjela se oko "rančosa" (kreolskih rančeva), koje su uglavnom posjećivali vaquerosi (kauboji) afričkog, španskog ili mestizo porijekla i [[Tlaxcaltec|Tlaxcalan Nahuatl doseljenici]], koji su osnovali niz naselja u jugoistočnom Teksasu i zapadnoj Louisiani (npr. [[Los Adaes]]).<ref name="andrewdelbanco"/><ref name="williamcdavis"/><ref name="francisxgalan">{{cite book |title=Los Adaes, the First Capital of Spanish Texas|author= Francis X. Galan|publisher=Texas A&M University Press|year=2020|pages=416}}</ref><ref name="vaqueros">{{cite book |title=Vaqueros, Cowboys, and Buckaroos|author=Lawrence Clayton|author2=Jim Hoy|author3=Jerald Underwood|publisher=University of Texas Press|year=2010|pages=2}}</ref> Crni teksaški kreoli prisutni su u Teksasu još od 17. stoljeća; služili su kao vojnici u španskim garnizonima istočnog Teksasa. Generacije crnih teksaških kreola, poznatih i kao "Crni Tejano", igrale su ulogu u kasnijim fazama historije Teksasa: Meksičkom Teksasu, Republici Teksas i Američkom Teksasu.<ref name="philipthomastucker"/> == Afrika == === Južna Afrika === Za razliku od Amerike, termin "obojeni" se preferira u Južnoj Africi za miješane ljude afričkog i evropskog porijekla. Kolonizacija [[Cape Colony]] od strane [[Holandske istočnoindijske kompanije]] dovela je do uvoza indonezijskih, istočnoafričkih i jugoistočnoazijskih robova, koji su se miješali s holandskim doseljenicima i autohtonim stanovništvom, što je dovelo do razvoja kreoliziranog stanovništva početkom 18. stoljeća. Osim toga, portugalski trgovci su se miješali s afričkim zajednicama, na području današnjeg Mozambika i Zimbabvea, stvarajući [[Prazerose]] i [[Luzo-Afrikance]], koji su bili lojalni portugalskoj kruni i služili su unapređenju njenih interesa u [[jugoistočnoj Africi]]. Naslijeđe ovog doba su brojne portugalske riječi koje su ušle u [[šona jezik|Shona]], [[Tsonga jezik| Tsonga]] i Makonde. Danas, zajednice miješanih rasa postoje širom regije, posebno u Južnoj Africi, Namibiji i Zimbabveu. U kolonijalno doba Zambije, termin "Eurafrikanac" se često koristio, iako je uglavnom izašao iz upotrebe u moderno doba i više se ne priznaje na nacionalnom nivou.<ref name="Markey 1982 169–207"/> Danas, južnoafrički [[negroidi|obojeni]] i [[Malajci s Kapa|Kap Malajci]] čine većinu stanovništva u [[Zapadni Kap|Zapadnom]] i mnoštvo u [[Sjeverni Kap| Sjevernom Kapu]]. Pored obojenog stanovništva, termin [[mestiço]] se koristi u Angoli i [[Mozambik]]u za označavanje ljudi miješane rase, koji su uživali određene privilegije tokom [[portugal]]ske ere. === Zapadna Afrika === [[Datoteka:SierraLeone Hofstra 043.jpg|thumb|upright|Portret kreolske porodice u [[Sijera Leone]], početak 1900-ih.]] U [[Sijera Leone]]u, miješanje novooslobođenih Afrikanaca i [[Multirasni ljudi|mješovitog naslijeđa]] [[doseljenika iz [[Nova Škotska|Nove Škotske]] i [[jamajčanski Maroni u Sijera Leoneu|jamajčanskih Marona]] sa zapadne hemisfere i [[Oslobođeni Afrikanaci u Sijera Leoneu|Oslobođenih Afrikanaca]] - kao što su [[Akan narod|Akan]], [[Igbo narod]] i [[Joruba narod]] – tokom nekoliko generacija krajem 18. i početkom 19. stoljeća dovelo je do konačnog stvaranja [[ariatokratija|Aristokratske]] [[etnička grupa| etničke grupe]] danas poznate kao ''[[Kreolski narod Sijera Leonea|Kreolci]]''. Temeljno [[zapadnjačka kultura|pozapadnjačenje]] u svojim manirima i [[buržoazija|buržoaski]] u svojim metodama, Kreolci su uspostavili udobnu dominaciju u zemlji kombinacijom [[britanski kolonijalizam|britanskog kolonijalnog]] favoriziranja i političke i ekonomske aktivnosti. Njihov uticaj u modernoj republici ostaje značajan, a njihov jezik [[jezik Sijera Leone Krio|Krio]] – [[kreolski jezik zasnovan na engleskom]] – je [[lingua franca]] i [[de facto]] [[nacionalni jezik]] koji se govori širom zemlje. Proširenje poslovnih i vjerskih aktivnosti ovih stanovnika Sijera Leonea na susjednu [[Nigerija| Nigeriju]] krajem 19. i početkom 20. stoljeća – gdje su mnogi od njih imali veze s precima – potom je uzrokovalo stvaranje ogranka u toj zemlji, ''[[Saro narod|Saros]]''. Saro, koji se sada često smatraju dijelom šire etničke skupine Joruba, bili su istaknuti u politici, pravu, religiji, umjetnosti i novinarstvu. === Portugalska Afrika === [[Atlantski kreolski]] je termin koji je skovao historičar [[Ira Berlin]] kako bi opisao grupu ljudi iz Angole i Centralne Afrike u 16. i 17. sroljeću, s kulturnim ili etničkim vezama s [[Afrika|Afrikom]], [[Evropa|Evropom]]], a ponekad i s [[Karibi]]ma. Često su imali [[portugal]]ska imena, a ponekad su bili miješane rase. Njihovo poznavanje različitih kultura učinilo ih je vještim trgovcima i pregovaračima, ali neki su bili porobljeni i stigli u kolonije Chesapeake, prema Povelji generacije robova tokom transatlantske trgovine robljem prije 1660. godine.<ref name="Berlin"/> ''Crioulo'' miješanog portugalskog i afričkog porijekla na kraju su doveli do nekoliko glavnih etničkih grupa u Africi, posebno na Zelenortskim Ostrvima, Gvineji Bisao, Svetom Tomeu i Prinsipeu, Ekvatorijalnoj Gvineji (posebno provinciji Annobón), Ziguinchoru (Casamance), [[Angola|Angoli]], [[Mozambik]]u. Samo nekoliko ovih grupa zadržalo je naziv ''crioulo'' ili njegove varijacije: * [[Zelenortski Otoci]] : dominantna etnička grupa, nazvana ''Kriolus'' ili ''Kriols'' na lokalnom jeziku; sam jezik se također naziva "[[Zelenortski kreolski|kreolski]]"; * [[Gvineja Bisao]] : ''Crioulos'' * [[São Tomé i Principe]] : ''Crioulos'' ===Indijski okean=== [[Datoteka:Seychelles Creole Festival Victoria.jpg|thumb|right|Žene na Festivalu kreolskog jezika na [[Sejšeli]]ma u Viktoriji slave svoje naslijeđe.]] {{Glavni|Mauricijski kreolski narod|Sejšelski kreolski narod|Mauricijski kreolski narod |Reunionski kreolski narod|Sejšelski kreolski narod}} Upotreba kreolskog jezika na ostrvima jugozapadnog dijela Indijskog okeana varira u zavisnosti od ostrva. Na [[Mauricijus]]u, mauricijski kreolski narod će biti identifikovan na osnovu etničke pripadnosti i religije. Mauricijski kreolski narod može biti [[ljudi druge boje kože|ljudi]] koji su mauricijskog porijekla ili oni koji su rasno miješani i kršćanski. Ustav Mauricijusa identificira četiri zajednice: [[hindu]]ističku, [[musliman]]sku, [[Kina|kinesku]] i opću populaciju. Kreolski narod je uključen u kategoriju opće populacije zajedno s bijelim kršćanima. Termin također označava isto za narod [[Sejšeli|Sejšela]]. Na [[Réunion]]u termin kreolski se odnosi na sve ljude rođene na ostrvu.<ref name="chaudenson"/> U sva tri društva, kreolski se također odnosi na nove kreolske jezike zasnovane na francuskom i koji uključuju druge jezike. == Bivše španske kolonije == {{glavni|Kriolski narod|Kreolski nacionalizam}} U regijama koje su ranije bile kolonije [[Španija|Španije]], [[španski jezik|španski]] riječ ''[[criollo narod|criollo]]'' (što podrazumijeva "rođeni u zemlji") historijski je označavala klasu u [[Kasta|kolonijalnom kastinskom sistemu]] koja se sastojala od ljudi rođenih u kolonijama sa potpunim ili uglavnom evropskim, uglavnom [[Španci|španskim]], porijeklom. Oni sa uglavnom evropskim porijeklom smatrani su na osnovu svog "prolaska" kroz kavkazoide. Naprimjer, mnogi [[castizos]] bi se mogli izvući s tim da prođu kao criollo jer bi njihove crte lica bile izrazito evropske, pa bi mnogi od njih usput stekli takav identitet, uglavnom iz ekonomskih razloga. "Criollo" se počeo odnositi na stvari karakteristične za regiju, kako se koristi danas, u izrazima kao što je "comida criolla" ("seoska" hrana iz tog područja). [[Datoteka:Independenciacentroamerica2.jpg|thumb|[[Narod Criollo|Criollo]] u [[Gvatemala| Gvatemali]] slave nezavisnost od Španije, 1821.]] U kasnijem periodu naseljavanja Latinske Amerike nazvanom ''La Colonia'', španska kruna Burbona je preferirala ''[[Peninsulares]]'' (doslovno "rođeni na [[Pirineji|Iberijskom poluostrvu]]") u odnosu na Criollo za najviše vojne, administrativne i vjerske funkcije zbog lošeg upravljanja kolonijama u prethodnoj habzburškoj eri.<ref>{{Cite journal|url = https://historiamexicana.colmex.mx/index.php/RHM/article/view/2717/2226|title = Vista de Sobre Mark A. Burkholder y D. S. Chandler, from impotence to authority. The Spanish crown and the American audiencias, 1687-1808|journal = Historia Mexicana|date = April 1979|pages = 618–620|last1 = Sudo|first1 = Takako|access-date = 2019-09-06|archive-date = 2019-09-06|archive-url = https://web.archive.org/web/20190906040444/https://historiamexicana.colmex.mx/index.php/RHM/article/view/2717/2226|url-status = live}}</ref> U [[Argentina|Argentini]], na dvosmislen etnorasni način, riječ "criollo" se sada koristi za ljude čiji su preci već bili prisutni na toj teritoriji u kolonijalnom periodu, bez obzira na njihovu etničku pripadnost. Izuzetak su tamnoputi Afrikanci i današnje [[Indijanci|autohtone grupe]]. Riječ "criollo" je porijeklo i srodna je francuskoj riječi "creole". === Španska Amerika === Rasno zasnovan kastinski sistem bio je na snazi tokom cijelog [[špansko osvajanje Amerike|španskih potkraljevstava u Americi]], od 16. stoljeća. Tokom ranog španskog kolonijalnog perioda, Španci su imali politiku odabira obećavajućih asimilacionističkih starosjedilaca za obrazovanje i indoktrinaciju. Bili su prihvaćeni u kolonijalno rukovodstvo, ali su ponekad ostajali u Španiji. Među potomcima ovih asimiliranih sinova poglavica su i [[Asteci|astečki potomci]] [[vojvoda od Moctezume de Tultenga|Moctezuma de Tultengo]]. Do 19. vijeka, ova diskriminacija i primjer [[Američke revolucije]] i ideali [[prosvjetiteljstvo| prosvjetiteljstva]] na kraju su doveli do toga da špansko-američka kriolska elita pobuni protiv španske vlasti. Uz podršku nižih klasa, uključili su Španiju u [[špansko-američki ratovi za nezavisnost|špansko-američke ratove za nezavisnost]] (1810–1826), koji su završili raspadom bivšeg Španskog carstva u Americi, na niz nezavisnih [[republika]]. === Španski Filipini === Osobe čistog španskog porijekla rođene na ostrvima [[španskih Filipina]] nazivane su Insulares ("otočani").)<ref>{{Cite web|url=https://dle.rae.es/insular|title=insular &#124; Definición &#124; Diccionario de la lengua española &#124; RAE - ASALE}}</ref> or Criollos. Although many of the Spanish Americans in the islands were also persons of pure Spanish descent, they, along with many Mestizos and Castizos from Spanish America living in the East Indies were also classified as "Americanos". == Karibi == {{glavni|Afro-Karibi}} U mnogim dijelovima Južnih Kariba, termin kreolski narod koristi se za označavanje potomaka Evropljana i Afrikanaca miješane rase rođenih na ostrvima. Vremenom je došlo do miješanih brakova s američkim Indijancima i stanovnicima Azije, Bliskog istoka i Latinske Amerike. Na kraju su formirali zajedničku kulturu zasnovanu na svom iskustvu zajedničkog života u zemljama koje su kolonizirali Francuzi, Španci, Holanđani i Britanci. Tipična kreolska osoba s Kariba ima francusko, špansko, portugalsko, britansko, [[Holanđani|Holanđani]] ili [[Historija Jevreja u Surinamu#Identitet|Jevreji]] porijeklo, pomiješano s etničkim grupama podsaharske Afrike, a ponekad i s domorodačkim narodima Amerike. Kako su radnici iz Azije ulazili na Karibe, kreolski ljudi druge boje kože sklapali su miješane brakove s Arapima, Indijcima, Kinezima, Javancima, Filipincima, Korejcima i Hmongima. Potonje kombinacije bile su posebno česte na Gvadalupi. Hrana i kulture su rezultat kreolizacije ovih uticaja.<ref name="Cohen"/> === Karipski jezici === {{glavni| Karipski jezici |Kreolski jezik}} "Kreyòl" ili "Kwéyòl" ili "Patois/Patwa" odnosi se na francuski leksikon [[kreolski jezici]] na [[Karibi]]ma, uključujući [[antili|antilski francuski kreolski]], [[haićanski kreolski]] i [[trinidadski kreolski]]. Kreolski se također odnosi na [[bajanski kreolski]], [[bahamski kreolski]], [[belizejski kreolski]], [[gvajanski kreolski]], [[jamajčanski patoisi]], [[tobagoski kreolski]], [[trinidadski kreolski]] i [[sranan tongoski]] (surinamski kreolski), između ostalih. Ljudi govore francuski leksikon [[antilski kreolski]] na sljedećim ostrvima: Etnološki kodovi Gvadalupski francuski kreolski (govori se na [[Gvadalupe]]u i [[Martinik]]u) i Svetolucijski kreolski francuski (govori se na Dominici i[[Sveta Lucija|Svetoj Luciji]]) različito, sa odgovarajućim ISO 639-3 kodovima: '''gcf''' i '''acf'''. Međutim, napominje se da je njihova stopa razumijevanja 90%, što bi ih kvalifikovalo kao dijalekte jednog jezika.<ref>{{cite web |url=http://www.avirtualdominica.com/creole.cfm |title=The Creole Language of Dominica |access-date=31 March 2014 |archive-date=2 April 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140402205539/http://www.avirtualdominica.com/creole.cfm |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite book|last=Mitchell|first=Edward S.|url=https://www.cambridgescholars.com/download/sample/60530|title=St. Lucian Kwéyòl on Saint Croix: A Study of Language Choice and Attitudes|publisher=Cambridge Scholars Publishing|year=2010|isbn=978-1-4438-2147-6|pages=22|access-date=2022-12-17|archive-date=2017-06-11|archive-url=https://web.archive.org/web/20170611194241/http://www.cambridgescholars.com/download/sample/60530|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=acf |title=Ethnologue report for language code:acf<!-- Bot generated title --> |access-date=2022-12-17 |archive-date=2005-04-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20050428161945/http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=acf |url-status=live}}</ref> * {{flag|Sveta Lucija}} * {{flag|Martinique}} * {{flag|Dominikanska Republika}} * {{flag|Guadeloupe}} * {{flag|Sveti Martin}} * {{flag|Sveti Bartolomej}} * {{flag|Trinidad i Tobago}} * {{flag|Grenada}} == Također pogledajte == * [[Kriolski narod]] * [[Kreolski nacionalizam]] * ''[[Blanqueamiento]]'' * [[Kreolizacija]] * [[Indo narod]] * [[Kristang narod]] * [[Porodica McGill (Monrovija)]] * [[Mestiso]] * [[Metis]] * [[Mulat]] == Reference == {{Reflist}} ==Vanjski linkovi== *{{Commonscat|Creole Peoples}} *[http://iocp.potomitan.info/ International Organization of Creole Peoples] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Kreolski narodi| ]] [[Kategorija:Kreolska kultura]] [[Kategorija:Historija afričke dijaspore]] [[Kategorija:Afrička dijaspora]] [[Kategorija:Etnonimi]] [[Kategorija:Demografija]] [[Kategorija:Antropologija]] 970io3213hfn3kgd853xtihfiw98plh 3838244 3838243 2026-04-29T19:08:41Z ~2026-26244-52 180840 /* Vanjski linkovi */ 3838244 wikitext text/x-wiki Termin '''kreolski narodi''' ili '''Kreoli''' može se odnositi na različite etničke grupe širom svijeta. Značenje termina pokazuje regionalne varijacije, što često izaziva debatu.<ref>{{Cite web|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/creole|title=Definition of CREOLE|website=www.merriam-webster.com}}</ref><ref name="brit">{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/Creole|title=Creole &#124; History, Culture & Language &#124; Britannica|website=www.britannica.com|date=15 December 2023 }}</ref> Kreolski narodi predstavljaju raznolik niz etničkih grupa, od kojih svaka posjeduje zaseban kulturni identitet koji se oblikovao tokom vremena. Pojava kreolskih jezika, često povezanih s kreolskom etničkom pripadnošću, zaseban je [[fenomen]].<ref name="brit"></ref> U specifičnim historijskim kontekstima, posebno tokom [[Rani moderni period|Evropske kolonijalne ere]], termin ''kreolski'' primjenjuje se na etničke grupe formirane kroz [[Ljudske migracije|velika kretanja stanovništva]]. Ova kretanja uključivala su ljude iz različitih [[lingvistika|lingvističkih]] i [[kultura|kulturnih]] sredina koji su se okupljali na novoosnovanim [[kolonija|kolonijalnim teritorijama]].<ref name="Cohen"></ref><ref name="Eric"></ref> Često nehotice odvojene od svojih predačkih domovina, ove populacije su bile prisiljene prilagoditi se i stvoriti novi način života. Kroz proces kulturnog spajanja, selektivno su usvojile i spojile poželjne elemente iz svojih raznolikih naslijeđa. To je rezultiralo pojavom novih društvenih normi, jezika i kulturnih praksi koje su prevazilazile njihovo individualno porijeklo.<ref name="Cohen">{{Cite journal|last=Cohen|first=Robin|s2cid=54814946|date=2007|title=Creolization and Cultural Globalization: The Soft Sounds of Fugitive Power|journal=Globalizations|volume=4|issue=3|pages=369–384|doi=10.1080/14747730701532492|bibcode=2007Glob....4..369C }}</ref><ref name="Eric"></ref><ref name="auto2">{{Cite book|title=Creolization as Cultural Creativity|last=Baron, Robert A., and Cara, Ana C.|publisher=University Press of Mississippi|year=2011|isbn= 9781617031069|location=Jackson, MS|pages=12–23}}</ref> Ovaj proces kulturnog spajanja, nazvan [[kreolizacija]], karakteriziraju brze društvene promjene koje u konačnici vode do formiranja zasebnog kreolskog identiteta.<ref>{{cite book |doi=10.1016/B0-08-043076-7/00835-4 |chapter=Creolization: Sociocultural Aspects |title=International Encyclopedia of the Social & Behavioral Sciences |date=2001 |last1=Jourdan |first1=C. |pages=2903–2906 |isbn=978-0-08-043076-8 }}</ref><ref name="auto1">{{Cite book|title=Creolization history, ethnography, theory. Walnut Creek, CA: Left Coast Press.|last=Stewart|first=Charles|publisher=Left Coast Press|year=2016|isbn=9781598742787|location=Walnut Creek, CA|pages=1–25}}</ref> == Etimologija i pregled == Engleska riječ '''creole''' potiče od francuske riječi ''créole'', koja je pak nastala od [[portugal]]ske riječi ''crioulo'', deminutiva od ''cria'', što znači osoba odgojena u vlastitoj kući. Riječ ''cria'' potiče od riječi ''criar'', što znači "odgajati ili odgojiti", a sama riječ potiče od [[latinski|latinske riječi]] ''creare'', što znači "stvoriti, donijeti na svijet, proizvesti, začeti"; što je ujedno i izvor engleske riječi "create". Izvorno se odnosila na potomke evropskih kolonista koji su rođeni u koloniji. Kreolski jezik je također poznat po srodnim riječima u drugim jezicima, kao što su ''crioulo'', ''criollo'', ''creolo'', ''kriolu'', ''criol'', ''kreyol'', ''kreol'', ''kriol'', ''krio'' i ''kriyoyo''. U [[Louisiana|Louisiani]], termin kreolski se koristi od 1792. godine za predstavljanje potomaka afričkih ili [[rasa|mješovitog naslijeđa]] roditelja, kao i djece francuskog i španskog porijekla bez rasnog miješanja.<ref name="Louisiana1"/><ref name="Louisiana2"/><ref name="Louisiana3"/> Njegova upotreba kao naziva za jezike počela je od 1879. godine, dok je kao pridjev za jezike počela da se koristi oko d 1748.<ref name="beget">{{Cite web|url=https://www.etymonline.com/word/creole|title=creole {{!}} Origin and meaning of creole by Online Etymology Dictionary|website=www.etymonline.com|language=en|access-date=2019-04-29|archive-date=2019-05-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20190501164415/https://www.etymonline.com/word/creole|url-status=live}}</ref> U zemljama španskog govornog područja, riječ ''[[Criollo narod|Criollo]]'' odnosi se na potomke Evropljana rođene u Americi, ali i u nekim zemljama, kako bi se opisalo nešto lokalno ili vrlo tipično za određenu regiju [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]].<ref>{{Cite web|url=https://dle.rae.es/criollo|title=Criollo, criolla &#124; Diccionario de la lengua española|access-date=2022-06-14|archive-date=2021-02-26|archive-url=https://web.archive.org/web/20210226205737/https://dle.rae.es/criollo|url-status=live}}</ref> Na [[Karibi]]ma, termin se široko odnosi na sve ljude, bez obzira na njihovu klasu ili porijeklo - Afrikance, istočnoazijske, evropske, indijske – koji su dio kulture Kariba.<ref name="Brit"/> Na [[Trinidad i Tobagu|Trinidadu]], termin kreolski se koristi za označavanje svih Trinidađana osim onih azijskog porijekla. U [[Surinam]]u, termin se odnosi samo na potomke porobljenih [[Afrika]]naca, a u susjednoj [[Francuska Gvajan|Francuskoj Gvajani]], termin se odnosi na svakoga, bez obzira na [[boja kože|boju kože]], ko je usvojio evropski način života.<ref name="Eric"/><ref name="Brit">{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/Creole|title=Creole|website=www.britannica.com|access-date=2022-06-14|archive-date=2022-06-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20220627162453/https://www.britannica.com/topic/Creole|url-status=live}}</ref> [[Slika:Cafe Creole.jpg|thumb|[[trojezičnost|Trojezični]] znakovi na Cafe Kreol u [[Cape Verde]].]] U Africi, termin kreolski odnosi se na bilo koju etničku grupu formiranu tokom [[Evropske etničke grupe|evropskog]] [[rani moderni period|kolonijalnog]] doba, sa nekim [[rasa|mješavinom rasa]] afričkog i neafričkog rasnog ili kulturnog naslijeđa.<ref name="Africans"/> Kreolske zajednice se nalaze na većini afričkih ostrva i duž obalnih regija kontinenta gdje su autohtoni narodi prvi put komunicirali sa Evropljanima. Kao rezultat ovih kontakata, pojavilo se pet glavnih kreolskih tipova: [[Portugal|Portugalci]], [[Afroamerikanci]], [[Nizozemska|Nizozemci], [[Francuska|Francuzi]] i [[Britanija|Britanci]].<ref name="African">{{Cite web|url=https://geography.name/creoles/|title=Creoles of |website=www.geography.name|access-date=2022-06-14|archive-date=2022-08-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20220817004937/https://geography.name/creoles/|url-status=live}}</ref> ''Crioulosi'' afričkog ili miješanog portugalskog porijekla na kraju su doveli do nekoliko etničkih grupa na [[Zelenortska Ostrva|Zelenortskim Ostrvima]], [[Gvineja Bisao|Gvineji Bisao]], [[Sveti Tome i Prinsipe|Svetom Tomeu i Prinsipeu]], [[Angola|Angoli]] i [[Mozambik]]u.<ref name="Berlin"/> Francuski govorni [[mauricijski kreolci|mauricijski]] i [[sejšelski kreolci]] su ili afrički ili etnički miješani i [[hristijanizacija|hristijanizirani]]. Na [[Reunion]]u, termin kreolski odnosi se na sve ljude rođene na ostrvu,<ref name="chaudenson">{{cite book|author=Robert Chaudenson |title=Creolization of Language and Culture |isbn=978-0-203-44029-2|publisher=CRC press |page=11 |year=2001}}</ref> dok je u [[Južna Afrika|Južnoj Africi]], miješanje istočnoafričkih i jugoistočnoazijskih robova s [[Holandija|nizozemskim]] doseljenicima, kasnije rezultiralo kreoliziranom populacijom.<ref name="Markey 1982 169–207">{{Cite journal|last=Markey|first=Thomas L.|date=1982|title=Afrikaans: Creole or Non-Creole?[|url=https://www.jstor.org/stable/40501733|journal=Zeitschrift für Dialektologie und Linguistik|volume=49|issue=2|pages=169–207|jstor=40501733|issn=0044-1449|access-date=2021-08-02|archive-date=2021-08-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20210802143521/https://www.jstor.org/stable/40501733|url-status=live}}</ref> [[Fernandino narodi|Fernandino kreolski narodi]] iz [[Ekvatorijalna Gvineja| Ekvatorijalne Gvineje]] su mješavina [[Kuba]]naca sa [[Emancipadosi]]ma i oslobođenih Afrikanaca u [[Sijera Leone]] koji govore engleski jezik,<ref>''Glimpses of Africa, West and Southwest coast''. By Charles Spencer Smith; A.M.E. Sunday School Union, 1895; p. 164</ref> dok su [[Amerika|Američko]]-[[Liberija|liberijski]] i [[Sijera Leone]] Kreolci nastali miješanjem afričkih zarobljenika s [[Karibi|karipskim]] narodima i [[Afroamerikanci]]ma.<ref>Murray, Robert P., ''Whiteness in Africa: Americo-Liberians and the Transformative Geographies of Race'' (2013). Theses and Dissertations--History. 23. https://uknowledge.uky.edu/history_etds/23 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220614121007/https://uknowledge.uky.edu/history_etds/23/ |date=2022-06-14 }}</ref><ref>{{cite book|last=Walker |first=James W |year=1992 |chapter=Chapter Five: Foundation of Sierra Leone |title=The Black Loyalists: The Search for a Promised Land in Nova Scotia and Sierra Leone, 1783–1870 |location=Toronto |publisher=University of Toronto Press |pages=[https://archive.org/details/blackloyalistsse0000walk/page/94 94]–114 |url=https://archive.org/details/blackloyalistsse0000walk |url-access=registration |isbn=978-0-8020-7402-7}}, originally published by Longman & Dalhousie University Press (1976).</ref> Možda zbog niza različitih opisa i nedostatka koherentne definicije, norveški antropolog [[Thomas Hylland Eriksen|T. H. Eriksen]] zaključuje: {{quote box |border = 1.9px | quote =<span style="font-size:1.3em; font-family:'Times New Roman',serif; font-weight:420;"> „Kreolsko društvo, po mom shvatanju, zasniva se u potpunosti ili djelimično na masovnom raseljavanju ljudi koji su, često nehotice, iščupani iz svog prvobitnog doma, usput odbacujući glavne karakteristike svojih društvenih i političkih organizacija, dovedeni u trajni kontakt s ljudima iz drugih jezičkih i kulturnih područja i primorani da razvijaju, na kreativne i improvizacijske načine, nove društvene i kulturne oblike u novoj zemlji, istovremeno crpeći iz tradicija svojih odgovarajućih mjesta porijekla i iz impulsa koji proizlaze iz susreta.“</span><ref name="Eric">Eriksen, T.H. (2020). ''Creolisation as a Recipe for Conviviality''. In: Hemer, O., Povrzanović Frykman, M., Ristilammi, PM. (eds) Conviviality at the Crossroads. Palgrave Macmillan, Cham. https://doi.org/10.1007/978-3-030-28979-9_3 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320035530/https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-3-030-28979-9_3 |date=2023-03-20 }}</ref> |author = [[Thomas Hylland Eriksen]] |source = ''Creolisation as a Recipe for Conviviality'' (2020) |bgcolor = #EEEEEE |width = 50% |align = right }} Sljedeće etničke grupe su historijski okarakterisane kao "kreolski" narodi: * [[Afro-Brazilci|Afro-Brazilski kriolci]] * [[Aku narod|Aku Krio narod]] * [[Atlantski kreolci]] * [[Belizejski Kriol narod]] * [[Zelenortski stanovnici]] (Krioli) * [[Kriolski narod]] (Evropska dijaspora rođena u [[španska kolonizacija Amerike|španskim kolonijama u Americi]]) * [[Fernandinski narodi|Fernandinski kreolski narodi]] * [[Haićanski mulati |Haićanski kreolski narodi]] ** [[Ranči]] * [[Honduras|Honduraški kreolci]] * [[Ameroliberijci|Liberijski kreolski narod]] * [[Alabamski kreolci]] * [[Arkanzaski kreolci]] * [[Louisianski kreolci]] ** [[Kreolci druge boje kože]] * [[Francuski Missouri]] (Kreolci iz Illinoisa) * [[Mauricijski kreolci]] ** također [[Reunionski kreolci]] * [[Sejšelski kreolci]] * [[Kreolci Sierra Leone]] * [[Surinamski kreolci]] == Sjedinjene Američke Države == === Aljaska === {{Glavni|Aljaški kreolci}} {{glavni|Starozhily}} [[Datoteka:Aleut.jpg|palac|desno|Aleutski muškarac sa [[Aljaški kreolci|Aljaškom kreolkom]] ženom na [[Aleutskim ostrvima]].]] Aljaški kreolci, ponekad kolokvijalno izgovoreni kao "Kriol" na engleskom (od ruskog креол), su jedinstveni narod koji su se prvo pojavili miješanjem ruskih starih sibirsko-ruskih doseljenika ''[[idustrija|industrijskih]] muškaraca s [[Aleuti|aleutskim narodom]] i [[inuit]]skim ženama krajem 18. stoljeća i zauzeli istaknutu poziciju u ekonomiji [[Ruska Amerika|Ruske Amerike]] i sjevernopacifičkog obruča.<ref>{{cite web|url=http://rocinak.sasktelwebsite.net/roc/creole.htm |title=Creoles in Alaska |access-date=2010-07-30 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110724054518/http://rocinak.sasktelwebsite.net/roc/creole.htm |archive-date=2011-07-24 }}</ref><ref>{{Cite web|url=https://kreolmagazine.com/culture/history-and-culture/creoles-of-alaska-kreol-explores-their-fascinating-history/#.YlW-k8hBxPY|title=Creoles of Alaska – Kreol explores their fascinating history &#124; International Magazine Kreol|date=17 February 2016 |access-date=2022-04-12|archive-date=2022-10-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20221022030335/https://kreolmagazine.com/culture/history-and-culture/creoles-of-alaska-kreol-explores-their-fascinating-history/#.YlW-k8hBxPY|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |title=Alutiiq Word of the Week: Creole |url=https://alutiiqmuseum.org/collection/index.php/Detail/word/178 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220706081047/https://alutiiqmuseum.org/collection/index.php/Detail/word/178 |archive-date=2022-07-06 |website=Alutiiq Museum Archeological Repository}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://depts.washington.edu/cspn/creole-policy-and-practice-in-russian-america-iakov-egorovich-netsvetov/|title=Featured Article: Creole Policy and Practice in Russian America – Center for the Study of the Pacific Northwest|access-date=2022-04-12|archive-date=2022-04-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20220412200620/https://depts.washington.edu/cspn/creole-policy-and-practice-in-russian-america-iakov-egorovich-netsvetov/|url-status=live}}</ref> ===Arkansas=== {{Glavni|Arkansaski kreolci}} [[Arkansaski kreolci]]: Francuski korijeni sežu duboko u [[Arkansas]]. Upravo je u Arkansasu, blizu prvobitne lokacije Arkansaske pošte, krajem sedamnaestog stoljeća, Sieur de la Salle osnovao ono što je zamišljao da će biti središte francuskog carstva u [[Sjeverna Amerila|Sjevernoj Americi]]. Ono što se zapravo pojavilo, zaista je obuhvatilo Arkansas: ogroman luk francuskih utvrda i naselja, koji povezuju [[Meksički zaliv]] s [[Velika jezera|Velikim jezerima]] i dalje, sjevernim [[Atlantik]]om i samom [[Rrancuska|Francuskom]]. Francuski zvaničnici su se nadali da će ova mreža naselja i trgovačkih postaja poslužiti kao bedem protiv širenja britanskih naselja na istoku i španskih na jugu i zapadu. Francuske ambicije u Sjevernoj Americi unutar [[Louisiana (Nova Francuska)|historijske francuske Louisiane]] doživjele su teški prekid gubitkom od [[UK|Velike Britanije]] u Sedmogodišnjem ratu, i iako je špansko preuzimanje teritorije poznate kao la Louisiane sačuvalo mnoge postojeće kulturne, vjerske i pravne norme, većina preostalih frankofonskih zajednica nestala je nakon što je kupovina [[Teritorija Louisiane| Teritorije Louisiane]] od strane [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]] 1803. godine otvorila vrata brzom angloameričkom naseljavanju. Ali kreolska kultura u Arkansasu je opstala. Lovci i doseljenici koji su govorili francuski, mnogi miješanog evropskog i [[Indijanci|autohtonog porijekla]], neki porobljeni ili bivši porobljeni ljudi afričkog porijekla, nastavili su živjeti i raditi u ovoj regiji. Novi govornici francuskog jezika također su nastavili pristizati, iako u relativno malom broju, čak i nakon akvizicije Arkansasa od strane Sjedinjenih Američkih Država i aneksije kao teritorije u 1819.<ref>https://storymaps.arcgis.com/stories/f7eb9937a53846c4ab0f1f1812d24a7c</ref> === Kolonije Chesapeakea === {{Glavni|Kolonije Chesapeakea}} [[Atlantski kreolci]] je termin koji je skovao historičar [[Ira Berlin]] da opiše grupu ljudi iz [[Angola|Angole]] i [[Centralna Afrika| Centralne Afrike]] u 16. i 17. stoljeću, s kulturnim ili etničkim vezama s [[Afrika|Afrikom]], [[Evropa|Evropom]], a ponekad i [[Karibi]]ma. Neki od ovih ljudi stigli su u kolonije Chesapeake kao [[generacija]] [[Ropstvo|robova]] tokom [[Evropska kolonizacija Amerike| Evropske kolonizacije Amerike]] prije 1660. Neki su živjeli i radili u Evropi ili na Karibima prije nego što su došli (ili bili deportovani) u Sjevernu Ameriku.<ref name="Berlin">{{cite journal |last1=Berlin |first1=Ira |title=From Creole to African |journal=William and Mary Quarterly |date=April 1, 1996 |volume=53 |issue=2 |page=266 |doi=10.2307/2947401 |jstor=2947401 |url=https://www.jstor.org/stable/2947401 |access-date=June 6, 2022 |archive-date=March 31, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220331225526/https://www.jstor.org/stable/2947401 |url-status=live |url-access=subscription }}</ref> Primjeri takvih ljudi uključuju [[John Punch (rob)|Johna Puncha]] i [[Emanuel Driggus|Emanuela Driggusa]] (njegovo prezime je vjerovatno izvedeno od [[Rodrigues (prezime)|Rodrigues]]). Također, tokom ranog naseljavanja kolonija, djeca rođena od imigranata u kolonijama često su nazivana "kreolcima". Ovo se češće nalazi u kolonijama Chesapeakea.<ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=387JNEjpczQC&pg=PA9 |title=First Generations: Women in Colonial America |author=Carol Berkin |page=9 |date=July 1997 |publisher=Macmillan |access-date=2016-10-03 |isbn=9780809016068 |archive-date=2023-03-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230320035510/https://books.google.com/books?id=387JNEjpczQC&pg=PA9 |url-status=live }}</ref> === Louisiana === {{Glavni|Louisianski kreolci|Kreolci druge boje kože}} {{multiple image | align = right | caption_align = center | direction = vertical | width = 200 | image1 = Portrait of a Black Man by Julien Hudson 1835.jpg | image2 = Creole women of color out taking the air, from a watercolor series by Édouard Marquis, New Orleans, 1867.jpg | image3 = Portrait of Matias Francisco Alpuente y Ruiz by José Francisco Xavier de Salazar y Mendoza.jpg | caption1 = Kreol iz [[New Orleans]]a | caption2 = Građanke [[Louisianski lreolci|louisianskih kreolaca]], djevojke u modernoj odjeći | caption3 = Matias Alpuente kreol iz [[New Orleans]]a }} U [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]], riječi "Louisiana Creole" odnose se na ljude bilo koje rase ili njihove mješavine koji potiču od kolonijalnih francuskih [[La Louisiane]] i kolonijalnih španskih [[Louisiana (Nova Španija)]] doseljenika prije nego što je regija Louisiana postala dio Sjedinjenih Američkih Država 1803. godine [[Kupovina Louisiane|kupovinom Louisiane]]. I riječ i etnička grupa potiču od slične upotrebe, počevši od Kariba u 16. stoljeću, koja je razlikovala ljude rođene u francuskim, španskim i [[portugal]]skim kolonijama od raznih novopridošlih rođenih u njihovim odgovarajućim, nekaribskim domovinama. Neki pisci iz drugih dijelova zemlje pogrešno su pretpostavili da se termin odnosi samo na ljude miješanog rasnog porijekla, ali to nije tradicionalna [[Louisiana|louisianska]] upotreba.<ref name="Louisiana1">Dominguez, Virginia R. ''White by Definition: Social Classification in Creole Louisiana.'' New Brunswick: Rutgers University Press, 1986.{{pn|date=May 2025}}</ref><ref name="Louisiana2">{{cite journal |last1=Dormon |first1=James H. |title=Louisiana's "Creoles of Color": Ethnicity, Marginality, and Identity |journal=Social Science Quarterly |date=1992 |volume=73 |issue=3 |pages=615–626 |jstor=42863083 }}</ref><ref name="Louisiana3">Eaton, Clement. ''A History of the Old South: The Emergence of a Reluctant Nation,'' third edition. New York: Macmillan, 1975.{{pn|date=May 2025}}</ref><ref name="Fowler">Fowler, H.W. (1926) ''A Dictionary of Modern English Usage'', Oxford University Press.{{pn|date=May 2025}}</ref> U Louisiani se termin "kreolski" prvi put koristio za opisivanje ljudi rođenih u Louisiani, koji su taj termin koristili da bi se razlikovali od novopridošlih imigranata. Nije bio rasni ili etnički identifikator; bio je jednostavno sinonim za "rođen u Novom svijetu", što je značilo odvajanje domorodaca bilo koje etničke pripadnosti — bijeli, afrički ili bilo koja njihova mješavina — od evropskih imigranata i robova uvezenih iz Afrike. Kasnije je termin rasiziran nakon što su novopridošli [[Angloamerikanci]] počeli povezivati kreolski, ili kvalitet bivanja kreolskim, s rasno miješanim porijeklom. To je uzrokovalo da mnogi bijeli kreolci na kraju napuste tu oznaku iz straha da će termin navesti većinu Amerikanaca da povjeruju da su rasno miješanog porijekla (i time ugroziti njihovu egzistenciju ili društveni položaj). Kasniji pisci povremeno prave razliku između francuskih kreolaca (evropskog porijekla), kreolaca druge boje kože (mješovitog etničkog porijekla) i povremeno afričkih kreolaca (prvenstveno afričkih potomaka); ove kategorije, međutim, su kasniji izumi, a većina primarnih dokumenata iz osamnaestog, devetnaestog i ranog dvadesetog stoljeća koristi riječ "kreolski" bez ikakvog dodatnog kvalifikatora. Kreolci španskog i njemačkog porijekla također postoje, a španski kr danas opstaju kao [[Isleños]] i Malagueños, oba pronađena u južnoj Louisiani. Međutim, sve rasne kategorije kreolaca — od kavkaskih, miješanih [[rasa]], Afrikanaca, do [[Indijanci|autohtonaca]] — obično su sebe smatrale i nazivale isključivo Kreolcima, što je zajednička karakteristika u mnogim drugim frankofonskim i iberoameričkim [[kultura]]ma, kojima obično nedostaju stroge rasne podele uobičajene u historiji Sjedinjenih Država i drugim zemljama sa velikim stanovništvom iz različitih kultura Sjeverne Evrope. Ova rasna neutralnost traje do danas, jer mnogi Kreolci ne koriste rasu kao faktor za pripadnost etno-kulturi.<ref name="Louisiana1"/><ref name="Louisiana2"/><ref name="Louisiana3"/> Savremena upotreba je ponovo proširila značenje izraza [[Louisiana|Louisianske kreole]], kako bi se opisala široka kulturna grupa ljudi svih [[rasa]] koji dijele kolonijalno luizijansko porijeklo. Stanovnici Louisiane koji se identificiraju kao "kreolci" najčešće potiču iz historijski [[frankofonsko područje|frankofonskih]] i [[Srednja Amerika|hispanskih]] zajednica. Neki od njihovih predaka došli su u Louisianu direktno iz [[Francuska| Francuske]], [[Španija| Španije]] ili [[Njemačka| Njemačke]], dok su drugi došli preko francuskih i španskih kolonija na [[Karibi]]ma i u [[Kanada|Kanadi]]. Mnoge porodice louisiananskih kreola stigle su u Louisianu iz [[Santa Domingo]]a kao izbjeglice od [[Haićanska revolucija|Haićanske revolucije]], zajedno s drugim imigrantima iz karipskih kolonijalnih centara poput [[Santo Domingo|Santo Dominga]] i [[Havana|Havane]]. Djeca robova dovedena prvenstveno iz zapadne Afrike također su smatrana kreolima, kao i djeca rođena iz brakova između [[Indijanci |američkih domorodaca]] i ne-domorodačkog stanovništva. Kreolska kultura u Louisiani se stoga sastoji od jedinstvene mješavine evropske, [[Indijanci|američkodomorodačke]] i afričke kulture. Luizijanci koji potiču od francuskih [[Akađani|Akađana]] iz Kanade također su kreolci u strogom smislu, a postoje mnogi historijski primjeri ljudi potpuno evropskog porijekla s akadskim prezimenima, poput utjecajnih Alexandrea i Alfreda Moutona,<ref>{{cite thesis |doi=10.31390/gradschool_dissertations.1908 |title=Two histories, one future: Louisiana sugar planters, their slaves, and the Anglo-Creole schism, 1815–1865 |date=2013 |last1=Buman |first1=Nathan A }}{{pn|date=May 2025}}</ref> eksplicitno opisani kao "Kreolci".<ref>{{cite web |last1=Landry |first1=Christophe |title=Attakapas Post Spanish Militia Rolls, 1792 |url=http://www.mylhcv.com/wp-content/uploads/2015/10/1792-Militia.pdf |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20221009/http://www.mylhcv.com/wp-content/uploads/2015/10/1792-Militia.pdf |archive-date=2022-10-09 |url-status=live}}</ref> Međutim, danas se potomci Akađanaca češće nazivaju i identificiraju kao '[[Cajuni]]' - izvedenica od riječi Akadian, koja ukazuje na francusko-kanadske doseljenike kao pretke. Razlika između "Cajuna" i "Kreola" je danas jača nego što je bila u prošlosti jer su američke rasne ideologije snažno utjecale na značenje riječi "kreol" do te mjere da više ne postoji jednoglasan dogovor među stanovnicima Louisiane o preciznoj definiciji riječi. Danas mnogi pretpostavljaju da je svaka frankofona osoba evropskog porijekla Cajun, a svaka frankofona osoba afričkog porijekla kreol - pogrešna pretpostavka koja ne bi bila prepoznata u devetnaestom stoljeću. Neki tvrde da se "kreol" odnosi na aristokratske urbaniste, dok su "Cajuni" agrarni članovi frankofone radničke klase, ali ovo je još jedna relativno nedavna razlika. Kreolci mogu biti bilo koje rase i živjeti u bilo kojem području, ruralnom ili urbanom. Kreolska kultura jugozapadne Louisiane stoga je sličnija kulturi koja dominira u Acadiani nego kreolskoj kulturi New Orleansa. Iako se kopnena područja preklapaju oko New Orleansa i nizvodno, Cajun/kreolska kultura i jezik protežu se prema zapadu duž cijele južne obale Louisiane, koncentrirajući se u područjima jugozapadno od New Orleansa oko Lafayettea, pa sve do Crowleyja, Abbevillea i u rižin pojas Louisiane bliže Lake Charlesu i granici s Teksasom. [[Datoteka:Free Woman of Color with daughter NOLA Collage.jpg|thumb|Slobodna žena druge boje kože sa kćerkom miješane rase; kolažna slika s kraja 18. stoljeća, [[New Orleans]].]] Kreolci iz Louisiane su historijski govorili raznim jezicima; danas su najistaknutiji louisianski francuski i louisianski kreolski. (Postoji razlika između "kreolskih" ljudi i "kreolskog" jezika. Ne govore svi kreolski – mnogi govore [[francuski]], [[španski]] ili [[engleski[[ kao primarne jezike.) Govorni kreolski jezik izumire s kontinuiranom "amerikanizacijom" u tom području. Većina preostalih kreolskih [[leksem]]a prešla je u popularnu kulturu. Tradicionalni kreolski se govori među onim porodicama koje su odlučne da održe jezik živim ili u regijama ispod New Orleansa oko župa St. James i St. John, gdje su se [[njemački]] imigranti prvobitno naselili (također poznato kao "Njemačka obala" ili La Côte des Allemands) i obrađivali zemlju, sprječavajući slabo opremljene francuske koloniste od gladi tokom kolonijalnog perioda i usvajajući uobičajeno korišteni francuski i kreolski (koji su stigli s prognanicima) kao jezik trgovine. Kreolci su uglavnom [[rimokatolici]] i pod utjecajem su tradicionalne francuske i španske kulture koja je ostala iz prvog kolonijalnog perioda, koji je zvanično započeo 1722. godine dolaskom uršulinki, kojima je prethodio drugi red, sestre Presvetog Srca, s kojima su živjele sve dok im se prvi samostan nije mogao izgraditi novcem francuske krune. (Oba reda još uvijek obrazuju djevojčice 2010. godine). "Vatreni latinski temperament" koji su opisali rani naučnici o kulturi New Orleansa doveo je do opsežnih generalizacija kako bi se prilagodili kreolcima španskog naslijeđa, kao i izvornim francuskim. Kreolci miješane rase, potomci miješanja evropskih kolonista, robova i američkih domoridaca ili ponekad "Gens de Couleur" (slobodni muškarci i žene druge boje kože), prvi put su se pojavili tokom kolonijalnog perioda, dolaskom robovskog stanovništva. Većina Kreolaca, bez obzira na rasu, uglavnom smatra da dijele kolektivnu kulturu. Oni koji nisu iz Louisiane često ne shvataju ovo i pretpostavljaju da su svi Kreolci miješane rase, što je historijski netačno. Kreolci iz Louisiane su također nazivani ''criollos'', riječ iz španskog jezika koja znači "stvoren" i korištena je u periodu nakon francuske vladavine, kako bi se razlikovale dvije grupe iz područja New Orleansa i nizvodnih Kreola. I grupe miješane rase i evropske kreolske grupe dijele mnoge tradicije i jezik, ali njihovi socio-ekonomski korijeni su se razlikovali u izvornom periodu historije Louisiane. Zapravo, francuska riječ Créole potiče od portugalske riječi ''Crioulo'', koja je opisivala ljude rođene u Americi, a ne u Španiji. Termin se često koristi jednostavno u značenju "odnosi se na područje [[New Orleans]]a", ali ni ovo nije historijski tačno. Ljudi širom teritorije Louisiane, uključujući i ''[[Illinois Country|pays des Illinois]], identificirali su se kao Kreoli, što dokazuje kontinuirano postojanje termina ''Créole'' u kritično ugroženoj [[Francuski Missouri|Francuskoj Missouriji ]]. === Mississippi === Regija [[Mississippi Meksička obala]] ima značajnu populaciju Kreola –s posebno u [[Pass Christian, Mississippi|Pass Christian]], [[Bay St. Louis]] [[Natchez, Mississippi|Natchez]] [[Moss Point]] [[Gulfport, Mississippi|Gulfport]], [[Biloxi, Mississippi|Biloxi]] i [[Pascagoula, Mississippi|Pascagoula]]. Zajednica poznata kao Creoletown nalazi se u Pascagouli, čija je historija zabilježena.<ref name="blog.gulflive.com">{{Cite web|url=http://blog.gulflive.com/mississippi-press-living/2012/04/creoletown_name_racial_identit.html|title=Creoletown: Name, racial identity of community lost in Pascagoula's past|date=9 April 2012|access-date=22 November 2018|archive-date=22 November 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181122131842/http://blog.gulflive.com/mississippi-press-living/2012/04/creoletown_name_racial_identit.html|url-status=live}}</ref> Many in this location are Catholic and have also used the Creole, French, and English languages. ===Texas=== {{glavni|Tejanos}} [[Slika:Frederic Remington - The Mier Expedition- The Drawing of the Black Bean - Google Art Project.jpg|300px|thumb| Španski kreolci iz Teksasa]] U kolonijalnom Teksasu, termin "kreolski" (''criollo'') razlikovao je Afrikance i Evropljane starog svijeta od njihovih potomaka rođenih u novom svijetu, kreola; oni su činili građansku klasu provincije Tejas u [[Nova Španija| Novoj Španiji]].<ref name="andrewdelbanco">{{cite book |title=The War Before the War Fugitive Slaves and the Struggle for America's Soul from the Revolution to the Civil War|author=Andrew Delbanco|publisher=Penguin Publishing Group|year=2019|pages=190}}</ref><ref name="williamcdavis">{{cite book |title=Lone Star Rising|author=William C. Davis|publisher=Free Press|year=2017|pages=63,64}}</ref><ref name="philipthomastucker">{{cite book |title=Emily D. West and the "Yellow Rose of Texas" Myth|author=Phillip Thomas Tucker|publisher=McFarland, Incorporated, Publishers|year=2014|pages=100}}</ref> Teksaška kreolska kultura vrtjela se oko "rančosa" (kreolskih rančeva), koje su uglavnom posjećivali vaquerosi (kauboji) afričkog, španskog ili mestizo porijekla i [[Tlaxcaltec|Tlaxcalan Nahuatl doseljenici]], koji su osnovali niz naselja u jugoistočnom Teksasu i zapadnoj Louisiani (npr. [[Los Adaes]]).<ref name="andrewdelbanco"/><ref name="williamcdavis"/><ref name="francisxgalan">{{cite book |title=Los Adaes, the First Capital of Spanish Texas|author= Francis X. Galan|publisher=Texas A&M University Press|year=2020|pages=416}}</ref><ref name="vaqueros">{{cite book |title=Vaqueros, Cowboys, and Buckaroos|author=Lawrence Clayton|author2=Jim Hoy|author3=Jerald Underwood|publisher=University of Texas Press|year=2010|pages=2}}</ref> Crni teksaški kreoli prisutni su u Teksasu još od 17. stoljeća; služili su kao vojnici u španskim garnizonima istočnog Teksasa. Generacije crnih teksaških kreola, poznatih i kao "Crni Tejano", igrale su ulogu u kasnijim fazama historije Teksasa: Meksičkom Teksasu, Republici Teksas i Američkom Teksasu.<ref name="philipthomastucker"/> == Afrika == === Južna Afrika === Za razliku od Amerike, termin "obojeni" se preferira u Južnoj Africi za miješane ljude afričkog i evropskog porijekla. Kolonizacija [[Cape Colony]] od strane [[Holandske istočnoindijske kompanije]] dovela je do uvoza indonezijskih, istočnoafričkih i jugoistočnoazijskih robova, koji su se miješali s holandskim doseljenicima i autohtonim stanovništvom, što je dovelo do razvoja kreoliziranog stanovništva početkom 18. stoljeća. Osim toga, portugalski trgovci su se miješali s afričkim zajednicama, na području današnjeg Mozambika i Zimbabvea, stvarajući [[Prazerose]] i [[Luzo-Afrikance]], koji su bili lojalni portugalskoj kruni i služili su unapređenju njenih interesa u [[jugoistočnoj Africi]]. Naslijeđe ovog doba su brojne portugalske riječi koje su ušle u [[šona jezik|Shona]], [[Tsonga jezik| Tsonga]] i Makonde. Danas, zajednice miješanih rasa postoje širom regije, posebno u Južnoj Africi, Namibiji i Zimbabveu. U kolonijalno doba Zambije, termin "Eurafrikanac" se često koristio, iako je uglavnom izašao iz upotrebe u moderno doba i više se ne priznaje na nacionalnom nivou.<ref name="Markey 1982 169–207"/> Danas, južnoafrički [[negroidi|obojeni]] i [[Malajci s Kapa|Kap Malajci]] čine većinu stanovništva u [[Zapadni Kap|Zapadnom]] i mnoštvo u [[Sjeverni Kap| Sjevernom Kapu]]. Pored obojenog stanovništva, termin [[mestiço]] se koristi u Angoli i [[Mozambik]]u za označavanje ljudi miješane rase, koji su uživali određene privilegije tokom [[portugal]]ske ere. === Zapadna Afrika === [[Datoteka:SierraLeone Hofstra 043.jpg|thumb|upright|Portret kreolske porodice u [[Sijera Leone]], početak 1900-ih.]] U [[Sijera Leone]]u, miješanje novooslobođenih Afrikanaca i [[Multirasni ljudi|mješovitog naslijeđa]] [[doseljenika iz [[Nova Škotska|Nove Škotske]] i [[jamajčanski Maroni u Sijera Leoneu|jamajčanskih Marona]] sa zapadne hemisfere i [[Oslobođeni Afrikanaci u Sijera Leoneu|Oslobođenih Afrikanaca]] - kao što su [[Akan narod|Akan]], [[Igbo narod]] i [[Joruba narod]] – tokom nekoliko generacija krajem 18. i početkom 19. stoljeća dovelo je do konačnog stvaranja [[ariatokratija|Aristokratske]] [[etnička grupa| etničke grupe]] danas poznate kao ''[[Kreolski narod Sijera Leonea|Kreolci]]''. Temeljno [[zapadnjačka kultura|pozapadnjačenje]] u svojim manirima i [[buržoazija|buržoaski]] u svojim metodama, Kreolci su uspostavili udobnu dominaciju u zemlji kombinacijom [[britanski kolonijalizam|britanskog kolonijalnog]] favoriziranja i političke i ekonomske aktivnosti. Njihov uticaj u modernoj republici ostaje značajan, a njihov jezik [[jezik Sijera Leone Krio|Krio]] – [[kreolski jezik zasnovan na engleskom]] – je [[lingua franca]] i [[de facto]] [[nacionalni jezik]] koji se govori širom zemlje. Proširenje poslovnih i vjerskih aktivnosti ovih stanovnika Sijera Leonea na susjednu [[Nigerija| Nigeriju]] krajem 19. i početkom 20. stoljeća – gdje su mnogi od njih imali veze s precima – potom je uzrokovalo stvaranje ogranka u toj zemlji, ''[[Saro narod|Saros]]''. Saro, koji se sada često smatraju dijelom šire etničke skupine Joruba, bili su istaknuti u politici, pravu, religiji, umjetnosti i novinarstvu. === Portugalska Afrika === [[Atlantski kreolski]] je termin koji je skovao historičar [[Ira Berlin]] kako bi opisao grupu ljudi iz Angole i Centralne Afrike u 16. i 17. sroljeću, s kulturnim ili etničkim vezama s [[Afrika|Afrikom]], [[Evropa|Evropom]]], a ponekad i s [[Karibi]]ma. Često su imali [[portugal]]ska imena, a ponekad su bili miješane rase. Njihovo poznavanje različitih kultura učinilo ih je vještim trgovcima i pregovaračima, ali neki su bili porobljeni i stigli u kolonije Chesapeake, prema Povelji generacije robova tokom transatlantske trgovine robljem prije 1660. godine.<ref name="Berlin"/> ''Crioulo'' miješanog portugalskog i afričkog porijekla na kraju su doveli do nekoliko glavnih etničkih grupa u Africi, posebno na Zelenortskim Ostrvima, Gvineji Bisao, Svetom Tomeu i Prinsipeu, Ekvatorijalnoj Gvineji (posebno provinciji Annobón), Ziguinchoru (Casamance), [[Angola|Angoli]], [[Mozambik]]u. Samo nekoliko ovih grupa zadržalo je naziv ''crioulo'' ili njegove varijacije: * [[Zelenortski Otoci]] : dominantna etnička grupa, nazvana ''Kriolus'' ili ''Kriols'' na lokalnom jeziku; sam jezik se također naziva "[[Zelenortski kreolski|kreolski]]"; * [[Gvineja Bisao]] : ''Crioulos'' * [[São Tomé i Principe]] : ''Crioulos'' ===Indijski okean=== [[Datoteka:Seychelles Creole Festival Victoria.jpg|thumb|right|Žene na Festivalu kreolskog jezika na [[Sejšeli]]ma u Viktoriji slave svoje naslijeđe.]] {{Glavni|Mauricijski kreolski narod|Sejšelski kreolski narod|Mauricijski kreolski narod |Reunionski kreolski narod|Sejšelski kreolski narod}} Upotreba kreolskog jezika na ostrvima jugozapadnog dijela Indijskog okeana varira u zavisnosti od ostrva. Na [[Mauricijus]]u, mauricijski kreolski narod će biti identifikovan na osnovu etničke pripadnosti i religije. Mauricijski kreolski narod može biti [[ljudi druge boje kože|ljudi]] koji su mauricijskog porijekla ili oni koji su rasno miješani i kršćanski. Ustav Mauricijusa identificira četiri zajednice: [[hindu]]ističku, [[musliman]]sku, [[Kina|kinesku]] i opću populaciju. Kreolski narod je uključen u kategoriju opće populacije zajedno s bijelim kršćanima. Termin također označava isto za narod [[Sejšeli|Sejšela]]. Na [[Réunion]]u termin kreolski se odnosi na sve ljude rođene na ostrvu.<ref name="chaudenson"/> U sva tri društva, kreolski se također odnosi na nove kreolske jezike zasnovane na francuskom i koji uključuju druge jezike. == Bivše španske kolonije == {{glavni|Kriolski narod|Kreolski nacionalizam}} U regijama koje su ranije bile kolonije [[Španija|Španije]], [[španski jezik|španski]] riječ ''[[criollo narod|criollo]]'' (što podrazumijeva "rođeni u zemlji") historijski je označavala klasu u [[Kasta|kolonijalnom kastinskom sistemu]] koja se sastojala od ljudi rođenih u kolonijama sa potpunim ili uglavnom evropskim, uglavnom [[Španci|španskim]], porijeklom. Oni sa uglavnom evropskim porijeklom smatrani su na osnovu svog "prolaska" kroz kavkazoide. Naprimjer, mnogi [[castizos]] bi se mogli izvući s tim da prođu kao criollo jer bi njihove crte lica bile izrazito evropske, pa bi mnogi od njih usput stekli takav identitet, uglavnom iz ekonomskih razloga. "Criollo" se počeo odnositi na stvari karakteristične za regiju, kako se koristi danas, u izrazima kao što je "comida criolla" ("seoska" hrana iz tog područja). [[Datoteka:Independenciacentroamerica2.jpg|thumb|[[Narod Criollo|Criollo]] u [[Gvatemala| Gvatemali]] slave nezavisnost od Španije, 1821.]] U kasnijem periodu naseljavanja Latinske Amerike nazvanom ''La Colonia'', španska kruna Burbona je preferirala ''[[Peninsulares]]'' (doslovno "rođeni na [[Pirineji|Iberijskom poluostrvu]]") u odnosu na Criollo za najviše vojne, administrativne i vjerske funkcije zbog lošeg upravljanja kolonijama u prethodnoj habzburškoj eri.<ref>{{Cite journal|url = https://historiamexicana.colmex.mx/index.php/RHM/article/view/2717/2226|title = Vista de Sobre Mark A. Burkholder y D. S. Chandler, from impotence to authority. The Spanish crown and the American audiencias, 1687-1808|journal = Historia Mexicana|date = April 1979|pages = 618–620|last1 = Sudo|first1 = Takako|access-date = 2019-09-06|archive-date = 2019-09-06|archive-url = https://web.archive.org/web/20190906040444/https://historiamexicana.colmex.mx/index.php/RHM/article/view/2717/2226|url-status = live}}</ref> U [[Argentina|Argentini]], na dvosmislen etnorasni način, riječ "criollo" se sada koristi za ljude čiji su preci već bili prisutni na toj teritoriji u kolonijalnom periodu, bez obzira na njihovu etničku pripadnost. Izuzetak su tamnoputi Afrikanci i današnje [[Indijanci|autohtone grupe]]. Riječ "criollo" je porijeklo i srodna je francuskoj riječi "creole". === Španska Amerika === Rasno zasnovan kastinski sistem bio je na snazi tokom cijelog [[špansko osvajanje Amerike|španskih potkraljevstava u Americi]], od 16. stoljeća. Tokom ranog španskog kolonijalnog perioda, Španci su imali politiku odabira obećavajućih asimilacionističkih starosjedilaca za obrazovanje i indoktrinaciju. Bili su prihvaćeni u kolonijalno rukovodstvo, ali su ponekad ostajali u Španiji. Među potomcima ovih asimiliranih sinova poglavica su i [[Asteci|astečki potomci]] [[vojvoda od Moctezume de Tultenga|Moctezuma de Tultengo]]. Do 19. vijeka, ova diskriminacija i primjer [[Američke revolucije]] i ideali [[prosvjetiteljstvo| prosvjetiteljstva]] na kraju su doveli do toga da špansko-američka kriolska elita pobuni protiv španske vlasti. Uz podršku nižih klasa, uključili su Španiju u [[špansko-američki ratovi za nezavisnost|špansko-američke ratove za nezavisnost]] (1810–1826), koji su završili raspadom bivšeg Španskog carstva u Americi, na niz nezavisnih [[republika]]. === Španski Filipini === Osobe čistog španskog porijekla rođene na ostrvima [[španskih Filipina]] nazivane su Insulares ("otočani").)<ref>{{Cite web|url=https://dle.rae.es/insular|title=insular &#124; Definición &#124; Diccionario de la lengua española &#124; RAE - ASALE}}</ref> or Criollos. Although many of the Spanish Americans in the islands were also persons of pure Spanish descent, they, along with many Mestizos and Castizos from Spanish America living in the East Indies were also classified as "Americanos". == Karibi == {{glavni|Afro-Karibi}} U mnogim dijelovima Južnih Kariba, termin kreolski narod koristi se za označavanje potomaka Evropljana i Afrikanaca miješane rase rođenih na ostrvima. Vremenom je došlo do miješanih brakova s američkim Indijancima i stanovnicima Azije, Bliskog istoka i Latinske Amerike. Na kraju su formirali zajedničku kulturu zasnovanu na svom iskustvu zajedničkog života u zemljama koje su kolonizirali Francuzi, Španci, Holanđani i Britanci. Tipična kreolska osoba s Kariba ima francusko, špansko, portugalsko, britansko, [[Holanđani|Holanđani]] ili [[Historija Jevreja u Surinamu#Identitet|Jevreji]] porijeklo, pomiješano s etničkim grupama podsaharske Afrike, a ponekad i s domorodačkim narodima Amerike. Kako su radnici iz Azije ulazili na Karibe, kreolski ljudi druge boje kože sklapali su miješane brakove s Arapima, Indijcima, Kinezima, Javancima, Filipincima, Korejcima i Hmongima. Potonje kombinacije bile su posebno česte na Gvadalupi. Hrana i kulture su rezultat kreolizacije ovih uticaja.<ref name="Cohen"/> === Karipski jezici === {{glavni| Karipski jezici |Kreolski jezik}} "Kreyòl" ili "Kwéyòl" ili "Patois/Patwa" odnosi se na francuski leksikon [[kreolski jezici]] na [[Karibi]]ma, uključujući [[antili|antilski francuski kreolski]], [[haićanski kreolski]] i [[trinidadski kreolski]]. Kreolski se također odnosi na [[bajanski kreolski]], [[bahamski kreolski]], [[belizejski kreolski]], [[gvajanski kreolski]], [[jamajčanski patoisi]], [[tobagoski kreolski]], [[trinidadski kreolski]] i [[sranan tongoski]] (surinamski kreolski), između ostalih. Ljudi govore francuski leksikon [[antilski kreolski]] na sljedećim ostrvima: Etnološki kodovi Gvadalupski francuski kreolski (govori se na [[Gvadalupe]]u i [[Martinik]]u) i Svetolucijski kreolski francuski (govori se na Dominici i[[Sveta Lucija|Svetoj Luciji]]) različito, sa odgovarajućim ISO 639-3 kodovima: '''gcf''' i '''acf'''. Međutim, napominje se da je njihova stopa razumijevanja 90%, što bi ih kvalifikovalo kao dijalekte jednog jezika.<ref>{{cite web |url=http://www.avirtualdominica.com/creole.cfm |title=The Creole Language of Dominica |access-date=31 March 2014 |archive-date=2 April 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140402205539/http://www.avirtualdominica.com/creole.cfm |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite book|last=Mitchell|first=Edward S.|url=https://www.cambridgescholars.com/download/sample/60530|title=St. Lucian Kwéyòl on Saint Croix: A Study of Language Choice and Attitudes|publisher=Cambridge Scholars Publishing|year=2010|isbn=978-1-4438-2147-6|pages=22|access-date=2022-12-17|archive-date=2017-06-11|archive-url=https://web.archive.org/web/20170611194241/http://www.cambridgescholars.com/download/sample/60530|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=acf |title=Ethnologue report for language code:acf<!-- Bot generated title --> |access-date=2022-12-17 |archive-date=2005-04-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20050428161945/http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=acf |url-status=live}}</ref> * {{flag|Sveta Lucija}} * {{flag|Martinique}} * {{flag|Dominikanska Republika}} * {{flag|Guadeloupe}} * {{flag|Sveti Martin}} * {{flag|Sveti Bartolomej}} * {{flag|Trinidad i Tobago}} * {{flag|Grenada}} == Također pogledajte == * [[Kriolski narod]] * [[Kreolski nacionalizam]] * ''[[Blanqueamiento]]'' * [[Kreolizacija]] * [[Indo narod]] * [[Kristang narod]] * [[Porodica McGill (Monrovija)]] * [[Mestiso]] * [[Metis]] * [[Mulat]] == Reference == {{Reflist}} ==Vanjski linkovi== *{{Commonscat|Creole Peoples}} *[http://iocp.potomitan.info/ International Organization of Creole Peoples] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Kreolski narodi| ]] [[Kategorija:Sociologija]] [[Kategorija:Historija afričke dijaspore]] [[Kategorija:Bioantropologija]] [[Kategorija:Etnonimi]] [[Kategorija:Demografija]] [[Kategorija:Antropologija]] [[Kategorija:Lingvistika]] [[Kategorija:Društvo]] ibhxshb8htcgdh8rjqffj3dig8w89u0 3838246 3838244 2026-04-29T19:10:23Z ~2026-26244-52 180840 /* Etimologija i pregled */ 3838246 wikitext text/x-wiki Termin '''kreolski narodi''' ili '''Kreoli''' može se odnositi na različite etničke grupe širom svijeta. Značenje termina pokazuje regionalne varijacije, što često izaziva debatu.<ref>{{Cite web|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/creole|title=Definition of CREOLE|website=www.merriam-webster.com}}</ref><ref name="brit">{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/Creole|title=Creole &#124; History, Culture & Language &#124; Britannica|website=www.britannica.com|date=15 December 2023 }}</ref> Kreolski narodi predstavljaju raznolik niz etničkih grupa, od kojih svaka posjeduje zaseban kulturni identitet koji se oblikovao tokom vremena. Pojava kreolskih jezika, često povezanih s kreolskom etničkom pripadnošću, zaseban je [[fenomen]].<ref name="brit"></ref> U specifičnim historijskim kontekstima, posebno tokom [[Rani moderni period|Evropske kolonijalne ere]], termin ''kreolski'' primjenjuje se na etničke grupe formirane kroz [[Ljudske migracije|velika kretanja stanovništva]]. Ova kretanja uključivala su ljude iz različitih [[lingvistika|lingvističkih]] i [[kultura|kulturnih]] sredina koji su se okupljali na novoosnovanim [[kolonija|kolonijalnim teritorijama]].<ref name="Cohen"></ref><ref name="Eric"></ref> Često nehotice odvojene od svojih predačkih domovina, ove populacije su bile prisiljene prilagoditi se i stvoriti novi način života. Kroz proces kulturnog spajanja, selektivno su usvojile i spojile poželjne elemente iz svojih raznolikih naslijeđa. To je rezultiralo pojavom novih društvenih normi, jezika i kulturnih praksi koje su prevazilazile njihovo individualno porijeklo.<ref name="Cohen">{{Cite journal|last=Cohen|first=Robin|s2cid=54814946|date=2007|title=Creolization and Cultural Globalization: The Soft Sounds of Fugitive Power|journal=Globalizations|volume=4|issue=3|pages=369–384|doi=10.1080/14747730701532492|bibcode=2007Glob....4..369C }}</ref><ref name="Eric"></ref><ref name="auto2">{{Cite book|title=Creolization as Cultural Creativity|last=Baron, Robert A., and Cara, Ana C.|publisher=University Press of Mississippi|year=2011|isbn= 9781617031069|location=Jackson, MS|pages=12–23}}</ref> Ovaj proces kulturnog spajanja, nazvan [[kreolizacija]], karakteriziraju brze društvene promjene koje u konačnici vode do formiranja zasebnog kreolskog identiteta.<ref>{{cite book |doi=10.1016/B0-08-043076-7/00835-4 |chapter=Creolization: Sociocultural Aspects |title=International Encyclopedia of the Social & Behavioral Sciences |date=2001 |last1=Jourdan |first1=C. |pages=2903–2906 |isbn=978-0-08-043076-8 }}</ref><ref name="auto1">{{Cite book|title=Creolization history, ethnography, theory. Walnut Creek, CA: Left Coast Press.|last=Stewart|first=Charles|publisher=Left Coast Press|year=2016|isbn=9781598742787|location=Walnut Creek, CA|pages=1–25}}</ref> == Etimologija i pregled == Engleska riječ '''creole''' potiče od francuske riječi ''créole'', koja je pak nastala od [[portugal]]ske riječi ''crioulo'', deminutiva od ''cria'', što znači osoba odgojena u vlastitoj kući. Riječ ''cria'' potiče od riječi ''criar'', što znači "odgajati ili odgojiti", a sama riječ potiče od [[latinski|latinske riječi]] ''creare'', što znači "stvoriti, donijeti na svijet, proizvesti, začeti"; što je ujedno i izvor engleske riječi "create". Izvorno se odnosila na potomke evropskih kolonista koji su rođeni u koloniji. Kreolski jezik je također poznat po srodnim riječima u drugim jezicima, kao što su ''crioulo'', ''criollo'', ''creolo'', ''kriolu'', ''criol'', ''kreyol'', ''kreol'', ''kriol'', ''krio'' i ''kriyoyo''. U [[Louisiana|Louisiani]], termin kreolski se koristi od 1792. godine za predstavljanje potomaka afričkih ili [[rasa|mješovitog naslijeđa]] roditelja, kao i djece francuskog i španskog porijekla bez rasnog miješanja.<ref name="Louisiana1"/><ref name="Louisiana2"/><ref name="Louisiana3"/> Njegova upotreba kao naziva za jezike počela je od 1879. godine, dok je kao pridjev za jezike počela da se koristi oko d 1748.<ref name="beget">{{Cite web|url=https://www.etymonline.com/word/creole|title=creole {{!}} Origin and meaning of creole by Online Etymology Dictionary|website=www.etymonline.com|language=en|access-date=2019-04-29|archive-date=2019-05-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20190501164415/https://www.etymonline.com/word/creole|url-status=live}}</ref> U zemljama španskog govornog područja, riječ ''[[Criollo narod|Criollo]]'' odnosi se na potomke Evropljana rođene u Americi, ali i u nekim zemljama, kako bi se opisalo nešto lokalno ili vrlo tipično za određenu regiju [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]].<ref>{{Cite web|url=https://dle.rae.es/criollo|title=Criollo, criolla &#124; Diccionario de la lengua española|access-date=2022-06-14|archive-date=2021-02-26|archive-url=https://web.archive.org/web/20210226205737/https://dle.rae.es/criollo|url-status=live}}</ref> Na [[Karibi]]ma, termin se široko odnosi na sve ljude, bez obzira na njihovu klasu ili porijeklo - Afrikance, istočnoazijske, evropske, indijske – koji su dio kulture Kariba.<ref name="Brit"/> Na [[Trinidad i Tobagu|Trinidadu]], termin kreolski se koristi za označavanje svih Trinidađana osim onih azijskog porijekla. U [[Surinam]]u, termin se odnosi samo na potomke porobljenih [[Afrika]]naca, a u susjednoj [[Francuska Gvajan|Francuskoj Gvajani]], termin se odnosi na svakoga, bez obzira na [[boja kože|boju kože]], ko je usvojio evropski način života.<ref name="Eric"/><ref name="Brit">{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/Creole|title=Creole|website=www.britannica.com|access-date=2022-06-14|archive-date=2022-06-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20220627162453/https://www.britannica.com/topic/Creole|url-status=live}}</ref> [[Slika:Cafe Creole.jpg|thumb|[[trojezičnost|Trojezični]] znakovi na Cafe Kreol u [[Cape Verde]].]] U Africi, termin kreolski odnosi se na bilo koju etničku grupu formiranu tokom [[Evropske etničke grupe|evropskog]] [[rani moderni period|kolonijalnog]] doba, sa nekim [[rasa|mješavinom rasa]] afričkog i neafričkog rasnog ili kulturnog naslijeđa.Kreolske zajednice se nalaze na većini afričkih ostrva i duž obalnih regija kontinenta gdje su autohtoni narodi prvi put komunicirali sa Evropljanima. Kao rezultat ovih kontakata, pojavilo se pet glavnih kreolskih tipova: [[Portugal|Portugalci]], [[Afroamerikanci]], [[Nizozemska|Nizozemci], [[Francuska|Francuzi]] i [[Britanija|Britanci]].<ref name="African">{{Cite web|url=https://geography.name/creoles/|title=Creoles of |website=www.geography.name|access-date=2022-06-14|archive-date=2022-08-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20220817004937/https://geography.name/creoles/|url-status=live}}</ref> ''Crioulosi'' afričkog ili miješanog portugalskog porijekla na kraju su doveli do nekoliko etničkih grupa na [[Zelenortska Ostrva|Zelenortskim Ostrvima]], [[Gvineja Bisao|Gvineji Bisao]], [[Sveti Tome i Prinsipe|Svetom Tomeu i Prinsipeu]], [[Angola|Angoli]] i [[Mozambik]]u.<ref name="Berlin"/> Francuski govorni [[mauricijski kreolci|mauricijski]] i [[sejšelski kreolci]] su ili afrički ili etnički miješani i [[hristijanizacija|hristijanizirani]]. Na [[Reunion]]u, termin kreolski odnosi se na sve ljude rođene na ostrvu,<ref name="chaudenson">{{cite book|author=Robert Chaudenson |title=Creolization of Language and Culture |isbn=978-0-203-44029-2|publisher=CRC press |page=11 |year=2001}}</ref> dok je u [[Južna Afrika|Južnoj Africi]], miješanje istočnoafričkih i jugoistočnoazijskih robova s [[Holandija|nizozemskim]] doseljenicima, kasnije rezultiralo kreoliziranom populacijom.<ref name="Markey 1982 169–207">{{Cite journal|last=Markey|first=Thomas L.|date=1982|title=Afrikaans: Creole or Non-Creole?[|url=https://www.jstor.org/stable/40501733|journal=Zeitschrift für Dialektologie und Linguistik|volume=49|issue=2|pages=169–207|jstor=40501733|issn=0044-1449|access-date=2021-08-02|archive-date=2021-08-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20210802143521/https://www.jstor.org/stable/40501733|url-status=live}}</ref> [[Fernandino narodi|Fernandino kreolski narodi]] iz [[Ekvatorijalna Gvineja| Ekvatorijalne Gvineje]] su mješavina [[Kuba]]naca sa [[Emancipadosi]]ma i oslobođenih Afrikanaca u [[Sijera Leone]] koji govore engleski jezik,<ref>''Glimpses of Africa, West and Southwest coast''. By Charles Spencer Smith; A.M.E. Sunday School Union, 1895; p. 164</ref> dok su [[Amerika|Američko]]-[[Liberija|liberijski]] i [[Sijera Leone]] Kreolci nastali miješanjem afričkih zarobljenika s [[Karibi|karipskim]] narodima i [[Afroamerikanci]]ma.<ref>Murray, Robert P., ''Whiteness in Africa: Americo-Liberians and the Transformative Geographies of Race'' (2013). Theses and Dissertations--History. 23. https://uknowledge.uky.edu/history_etds/23 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220614121007/https://uknowledge.uky.edu/history_etds/23/ |date=2022-06-14 }}</ref><ref>{{cite book|last=Walker |first=James W |year=1992 |chapter=Chapter Five: Foundation of Sierra Leone |title=The Black Loyalists: The Search for a Promised Land in Nova Scotia and Sierra Leone, 1783–1870 |location=Toronto |publisher=University of Toronto Press |pages=[https://archive.org/details/blackloyalistsse0000walk/page/94 94]–114 |url=https://archive.org/details/blackloyalistsse0000walk |url-access=registration |isbn=978-0-8020-7402-7}}, originally published by Longman & Dalhousie University Press (1976).</ref> Možda zbog niza različitih opisa i nedostatka koherentne definicije, norveški antropolog [[Thomas Hylland Eriksen|T. H. Eriksen]] zaključuje: {{quote box |border = 1.9px | quote =<span style="font-size:1.3em; font-family:'Times New Roman',serif; font-weight:420;"> „Kreolsko društvo, po mom shvatanju, zasniva se u potpunosti ili djelimično na masovnom raseljavanju ljudi koji su, često nehotice, iščupani iz svog prvobitnog doma, usput odbacujući glavne karakteristike svojih društvenih i političkih organizacija, dovedeni u trajni kontakt s ljudima iz drugih jezičkih i kulturnih područja i primorani da razvijaju, na kreativne i improvizacijske načine, nove društvene i kulturne oblike u novoj zemlji, istovremeno crpeći iz tradicija svojih odgovarajućih mjesta porijekla i iz impulsa koji proizlaze iz susreta.“</span><ref name="Eric">Eriksen, T.H. (2020). ''Creolisation as a Recipe for Conviviality''. In: Hemer, O., Povrzanović Frykman, M., Ristilammi, PM. (eds) Conviviality at the Crossroads. Palgrave Macmillan, Cham. https://doi.org/10.1007/978-3-030-28979-9_3 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320035530/https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-3-030-28979-9_3 |date=2023-03-20 }}</ref> |author = [[Thomas Hylland Eriksen]] |source = ''Creolisation as a Recipe for Conviviality'' (2020) |bgcolor = #EEEEEE |width = 50% |align = right }} Sljedeće etničke grupe su historijski okarakterisane kao "kreolski" narodi: * [[Afro-Brazilci|Afro-Brazilski kriolci]] * [[Aku narod|Aku Krio narod]] * [[Atlantski kreolci]] * [[Belizejski Kriol narod]] * [[Zelenortski stanovnici]] (Krioli) * [[Kriolski narod]] (Evropska dijaspora rođena u [[španska kolonizacija Amerike|španskim kolonijama u Americi]]) * [[Fernandinski narodi|Fernandinski kreolski narodi]] * [[Haićanski mulati |Haićanski kreolski narodi]] ** [[Ranči]] * [[Honduras|Honduraški kreolci]] * [[Ameroliberijci|Liberijski kreolski narod]] * [[Alabamski kreolci]] * [[Arkanzaski kreolci]] * [[Louisianski kreolci]] ** [[Kreolci druge boje kože]] * [[Francuski Missouri]] (Kreolci iz Illinoisa) * [[Mauricijski kreolci]] ** također [[Reunionski kreolci]] * [[Sejšelski kreolci]] * [[Kreolci Sierra Leone]] * [[Surinamski kreolci]] == Sjedinjene Američke Države == === Aljaska === {{Glavni|Aljaški kreolci}} {{glavni|Starozhily}} [[Datoteka:Aleut.jpg|palac|desno|Aleutski muškarac sa [[Aljaški kreolci|Aljaškom kreolkom]] ženom na [[Aleutskim ostrvima]].]] Aljaški kreolci, ponekad kolokvijalno izgovoreni kao "Kriol" na engleskom (od ruskog креол), su jedinstveni narod koji su se prvo pojavili miješanjem ruskih starih sibirsko-ruskih doseljenika ''[[idustrija|industrijskih]] muškaraca s [[Aleuti|aleutskim narodom]] i [[inuit]]skim ženama krajem 18. stoljeća i zauzeli istaknutu poziciju u ekonomiji [[Ruska Amerika|Ruske Amerike]] i sjevernopacifičkog obruča.<ref>{{cite web|url=http://rocinak.sasktelwebsite.net/roc/creole.htm |title=Creoles in Alaska |access-date=2010-07-30 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110724054518/http://rocinak.sasktelwebsite.net/roc/creole.htm |archive-date=2011-07-24 }}</ref><ref>{{Cite web|url=https://kreolmagazine.com/culture/history-and-culture/creoles-of-alaska-kreol-explores-their-fascinating-history/#.YlW-k8hBxPY|title=Creoles of Alaska – Kreol explores their fascinating history &#124; International Magazine Kreol|date=17 February 2016 |access-date=2022-04-12|archive-date=2022-10-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20221022030335/https://kreolmagazine.com/culture/history-and-culture/creoles-of-alaska-kreol-explores-their-fascinating-history/#.YlW-k8hBxPY|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |title=Alutiiq Word of the Week: Creole |url=https://alutiiqmuseum.org/collection/index.php/Detail/word/178 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220706081047/https://alutiiqmuseum.org/collection/index.php/Detail/word/178 |archive-date=2022-07-06 |website=Alutiiq Museum Archeological Repository}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://depts.washington.edu/cspn/creole-policy-and-practice-in-russian-america-iakov-egorovich-netsvetov/|title=Featured Article: Creole Policy and Practice in Russian America – Center for the Study of the Pacific Northwest|access-date=2022-04-12|archive-date=2022-04-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20220412200620/https://depts.washington.edu/cspn/creole-policy-and-practice-in-russian-america-iakov-egorovich-netsvetov/|url-status=live}}</ref> ===Arkansas=== {{Glavni|Arkansaski kreolci}} [[Arkansaski kreolci]]: Francuski korijeni sežu duboko u [[Arkansas]]. Upravo je u Arkansasu, blizu prvobitne lokacije Arkansaske pošte, krajem sedamnaestog stoljeća, Sieur de la Salle osnovao ono što je zamišljao da će biti središte francuskog carstva u [[Sjeverna Amerila|Sjevernoj Americi]]. Ono što se zapravo pojavilo, zaista je obuhvatilo Arkansas: ogroman luk francuskih utvrda i naselja, koji povezuju [[Meksički zaliv]] s [[Velika jezera|Velikim jezerima]] i dalje, sjevernim [[Atlantik]]om i samom [[Rrancuska|Francuskom]]. Francuski zvaničnici su se nadali da će ova mreža naselja i trgovačkih postaja poslužiti kao bedem protiv širenja britanskih naselja na istoku i španskih na jugu i zapadu. Francuske ambicije u Sjevernoj Americi unutar [[Louisiana (Nova Francuska)|historijske francuske Louisiane]] doživjele su teški prekid gubitkom od [[UK|Velike Britanije]] u Sedmogodišnjem ratu, i iako je špansko preuzimanje teritorije poznate kao la Louisiane sačuvalo mnoge postojeće kulturne, vjerske i pravne norme, većina preostalih frankofonskih zajednica nestala je nakon što je kupovina [[Teritorija Louisiane| Teritorije Louisiane]] od strane [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]] 1803. godine otvorila vrata brzom angloameričkom naseljavanju. Ali kreolska kultura u Arkansasu je opstala. Lovci i doseljenici koji su govorili francuski, mnogi miješanog evropskog i [[Indijanci|autohtonog porijekla]], neki porobljeni ili bivši porobljeni ljudi afričkog porijekla, nastavili su živjeti i raditi u ovoj regiji. Novi govornici francuskog jezika također su nastavili pristizati, iako u relativno malom broju, čak i nakon akvizicije Arkansasa od strane Sjedinjenih Američkih Država i aneksije kao teritorije u 1819.<ref>https://storymaps.arcgis.com/stories/f7eb9937a53846c4ab0f1f1812d24a7c</ref> === Kolonije Chesapeakea === {{Glavni|Kolonije Chesapeakea}} [[Atlantski kreolci]] je termin koji je skovao historičar [[Ira Berlin]] da opiše grupu ljudi iz [[Angola|Angole]] i [[Centralna Afrika| Centralne Afrike]] u 16. i 17. stoljeću, s kulturnim ili etničkim vezama s [[Afrika|Afrikom]], [[Evropa|Evropom]], a ponekad i [[Karibi]]ma. Neki od ovih ljudi stigli su u kolonije Chesapeake kao [[generacija]] [[Ropstvo|robova]] tokom [[Evropska kolonizacija Amerike| Evropske kolonizacije Amerike]] prije 1660. Neki su živjeli i radili u Evropi ili na Karibima prije nego što su došli (ili bili deportovani) u Sjevernu Ameriku.<ref name="Berlin">{{cite journal |last1=Berlin |first1=Ira |title=From Creole to African |journal=William and Mary Quarterly |date=April 1, 1996 |volume=53 |issue=2 |page=266 |doi=10.2307/2947401 |jstor=2947401 |url=https://www.jstor.org/stable/2947401 |access-date=June 6, 2022 |archive-date=March 31, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220331225526/https://www.jstor.org/stable/2947401 |url-status=live |url-access=subscription }}</ref> Primjeri takvih ljudi uključuju [[John Punch (rob)|Johna Puncha]] i [[Emanuel Driggus|Emanuela Driggusa]] (njegovo prezime je vjerovatno izvedeno od [[Rodrigues (prezime)|Rodrigues]]). Također, tokom ranog naseljavanja kolonija, djeca rođena od imigranata u kolonijama često su nazivana "kreolcima". Ovo se češće nalazi u kolonijama Chesapeakea.<ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=387JNEjpczQC&pg=PA9 |title=First Generations: Women in Colonial America |author=Carol Berkin |page=9 |date=July 1997 |publisher=Macmillan |access-date=2016-10-03 |isbn=9780809016068 |archive-date=2023-03-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230320035510/https://books.google.com/books?id=387JNEjpczQC&pg=PA9 |url-status=live }}</ref> === Louisiana === {{Glavni|Louisianski kreolci|Kreolci druge boje kože}} {{multiple image | align = right | caption_align = center | direction = vertical | width = 200 | image1 = Portrait of a Black Man by Julien Hudson 1835.jpg | image2 = Creole women of color out taking the air, from a watercolor series by Édouard Marquis, New Orleans, 1867.jpg | image3 = Portrait of Matias Francisco Alpuente y Ruiz by José Francisco Xavier de Salazar y Mendoza.jpg | caption1 = Kreol iz [[New Orleans]]a | caption2 = Građanke [[Louisianski lreolci|louisianskih kreolaca]], djevojke u modernoj odjeći | caption3 = Matias Alpuente kreol iz [[New Orleans]]a }} U [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]], riječi "Louisiana Creole" odnose se na ljude bilo koje rase ili njihove mješavine koji potiču od kolonijalnih francuskih [[La Louisiane]] i kolonijalnih španskih [[Louisiana (Nova Španija)]] doseljenika prije nego što je regija Louisiana postala dio Sjedinjenih Američkih Država 1803. godine [[Kupovina Louisiane|kupovinom Louisiane]]. I riječ i etnička grupa potiču od slične upotrebe, počevši od Kariba u 16. stoljeću, koja je razlikovala ljude rođene u francuskim, španskim i [[portugal]]skim kolonijama od raznih novopridošlih rođenih u njihovim odgovarajućim, nekaribskim domovinama. Neki pisci iz drugih dijelova zemlje pogrešno su pretpostavili da se termin odnosi samo na ljude miješanog rasnog porijekla, ali to nije tradicionalna [[Louisiana|louisianska]] upotreba.<ref name="Louisiana1">Dominguez, Virginia R. ''White by Definition: Social Classification in Creole Louisiana.'' New Brunswick: Rutgers University Press, 1986.{{pn|date=May 2025}}</ref><ref name="Louisiana2">{{cite journal |last1=Dormon |first1=James H. |title=Louisiana's "Creoles of Color": Ethnicity, Marginality, and Identity |journal=Social Science Quarterly |date=1992 |volume=73 |issue=3 |pages=615–626 |jstor=42863083 }}</ref><ref name="Louisiana3">Eaton, Clement. ''A History of the Old South: The Emergence of a Reluctant Nation,'' third edition. New York: Macmillan, 1975.{{pn|date=May 2025}}</ref><ref name="Fowler">Fowler, H.W. (1926) ''A Dictionary of Modern English Usage'', Oxford University Press.{{pn|date=May 2025}}</ref> U Louisiani se termin "kreolski" prvi put koristio za opisivanje ljudi rođenih u Louisiani, koji su taj termin koristili da bi se razlikovali od novopridošlih imigranata. Nije bio rasni ili etnički identifikator; bio je jednostavno sinonim za "rođen u Novom svijetu", što je značilo odvajanje domorodaca bilo koje etničke pripadnosti — bijeli, afrički ili bilo koja njihova mješavina — od evropskih imigranata i robova uvezenih iz Afrike. Kasnije je termin rasiziran nakon što su novopridošli [[Angloamerikanci]] počeli povezivati kreolski, ili kvalitet bivanja kreolskim, s rasno miješanim porijeklom. To je uzrokovalo da mnogi bijeli kreolci na kraju napuste tu oznaku iz straha da će termin navesti većinu Amerikanaca da povjeruju da su rasno miješanog porijekla (i time ugroziti njihovu egzistenciju ili društveni položaj). Kasniji pisci povremeno prave razliku između francuskih kreolaca (evropskog porijekla), kreolaca druge boje kože (mješovitog etničkog porijekla) i povremeno afričkih kreolaca (prvenstveno afričkih potomaka); ove kategorije, međutim, su kasniji izumi, a većina primarnih dokumenata iz osamnaestog, devetnaestog i ranog dvadesetog stoljeća koristi riječ "kreolski" bez ikakvog dodatnog kvalifikatora. Kreolci španskog i njemačkog porijekla također postoje, a španski kr danas opstaju kao [[Isleños]] i Malagueños, oba pronađena u južnoj Louisiani. Međutim, sve rasne kategorije kreolaca — od kavkaskih, miješanih [[rasa]], Afrikanaca, do [[Indijanci|autohtonaca]] — obično su sebe smatrale i nazivale isključivo Kreolcima, što je zajednička karakteristika u mnogim drugim frankofonskim i iberoameričkim [[kultura]]ma, kojima obično nedostaju stroge rasne podele uobičajene u historiji Sjedinjenih Država i drugim zemljama sa velikim stanovništvom iz različitih kultura Sjeverne Evrope. Ova rasna neutralnost traje do danas, jer mnogi Kreolci ne koriste rasu kao faktor za pripadnost etno-kulturi.<ref name="Louisiana1"/><ref name="Louisiana2"/><ref name="Louisiana3"/> Savremena upotreba je ponovo proširila značenje izraza [[Louisiana|Louisianske kreole]], kako bi se opisala široka kulturna grupa ljudi svih [[rasa]] koji dijele kolonijalno luizijansko porijeklo. Stanovnici Louisiane koji se identificiraju kao "kreolci" najčešće potiču iz historijski [[frankofonsko područje|frankofonskih]] i [[Srednja Amerika|hispanskih]] zajednica. Neki od njihovih predaka došli su u Louisianu direktno iz [[Francuska| Francuske]], [[Španija| Španije]] ili [[Njemačka| Njemačke]], dok su drugi došli preko francuskih i španskih kolonija na [[Karibi]]ma i u [[Kanada|Kanadi]]. Mnoge porodice louisiananskih kreola stigle su u Louisianu iz [[Santa Domingo]]a kao izbjeglice od [[Haićanska revolucija|Haićanske revolucije]], zajedno s drugim imigrantima iz karipskih kolonijalnih centara poput [[Santo Domingo|Santo Dominga]] i [[Havana|Havane]]. Djeca robova dovedena prvenstveno iz zapadne Afrike također su smatrana kreolima, kao i djeca rođena iz brakova između [[Indijanci |američkih domorodaca]] i ne-domorodačkog stanovništva. Kreolska kultura u Louisiani se stoga sastoji od jedinstvene mješavine evropske, [[Indijanci|američkodomorodačke]] i afričke kulture. Luizijanci koji potiču od francuskih [[Akađani|Akađana]] iz Kanade također su kreolci u strogom smislu, a postoje mnogi historijski primjeri ljudi potpuno evropskog porijekla s akadskim prezimenima, poput utjecajnih Alexandrea i Alfreda Moutona,<ref>{{cite thesis |doi=10.31390/gradschool_dissertations.1908 |title=Two histories, one future: Louisiana sugar planters, their slaves, and the Anglo-Creole schism, 1815–1865 |date=2013 |last1=Buman |first1=Nathan A }}{{pn|date=May 2025}}</ref> eksplicitno opisani kao "Kreolci".<ref>{{cite web |last1=Landry |first1=Christophe |title=Attakapas Post Spanish Militia Rolls, 1792 |url=http://www.mylhcv.com/wp-content/uploads/2015/10/1792-Militia.pdf |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20221009/http://www.mylhcv.com/wp-content/uploads/2015/10/1792-Militia.pdf |archive-date=2022-10-09 |url-status=live}}</ref> Međutim, danas se potomci Akađanaca češće nazivaju i identificiraju kao '[[Cajuni]]' - izvedenica od riječi Akadian, koja ukazuje na francusko-kanadske doseljenike kao pretke. Razlika između "Cajuna" i "Kreola" je danas jača nego što je bila u prošlosti jer su američke rasne ideologije snažno utjecale na značenje riječi "kreol" do te mjere da više ne postoji jednoglasan dogovor među stanovnicima Louisiane o preciznoj definiciji riječi. Danas mnogi pretpostavljaju da je svaka frankofona osoba evropskog porijekla Cajun, a svaka frankofona osoba afričkog porijekla kreol - pogrešna pretpostavka koja ne bi bila prepoznata u devetnaestom stoljeću. Neki tvrde da se "kreol" odnosi na aristokratske urbaniste, dok su "Cajuni" agrarni članovi frankofone radničke klase, ali ovo je još jedna relativno nedavna razlika. Kreolci mogu biti bilo koje rase i živjeti u bilo kojem području, ruralnom ili urbanom. Kreolska kultura jugozapadne Louisiane stoga je sličnija kulturi koja dominira u Acadiani nego kreolskoj kulturi New Orleansa. Iako se kopnena područja preklapaju oko New Orleansa i nizvodno, Cajun/kreolska kultura i jezik protežu se prema zapadu duž cijele južne obale Louisiane, koncentrirajući se u područjima jugozapadno od New Orleansa oko Lafayettea, pa sve do Crowleyja, Abbevillea i u rižin pojas Louisiane bliže Lake Charlesu i granici s Teksasom. [[Datoteka:Free Woman of Color with daughter NOLA Collage.jpg|thumb|Slobodna žena druge boje kože sa kćerkom miješane rase; kolažna slika s kraja 18. stoljeća, [[New Orleans]].]] Kreolci iz Louisiane su historijski govorili raznim jezicima; danas su najistaknutiji louisianski francuski i louisianski kreolski. (Postoji razlika između "kreolskih" ljudi i "kreolskog" jezika. Ne govore svi kreolski – mnogi govore [[francuski]], [[španski]] ili [[engleski[[ kao primarne jezike.) Govorni kreolski jezik izumire s kontinuiranom "amerikanizacijom" u tom području. Većina preostalih kreolskih [[leksem]]a prešla je u popularnu kulturu. Tradicionalni kreolski se govori među onim porodicama koje su odlučne da održe jezik živim ili u regijama ispod New Orleansa oko župa St. James i St. John, gdje su se [[njemački]] imigranti prvobitno naselili (također poznato kao "Njemačka obala" ili La Côte des Allemands) i obrađivali zemlju, sprječavajući slabo opremljene francuske koloniste od gladi tokom kolonijalnog perioda i usvajajući uobičajeno korišteni francuski i kreolski (koji su stigli s prognanicima) kao jezik trgovine. Kreolci su uglavnom [[rimokatolici]] i pod utjecajem su tradicionalne francuske i španske kulture koja je ostala iz prvog kolonijalnog perioda, koji je zvanično započeo 1722. godine dolaskom uršulinki, kojima je prethodio drugi red, sestre Presvetog Srca, s kojima su živjele sve dok im se prvi samostan nije mogao izgraditi novcem francuske krune. (Oba reda još uvijek obrazuju djevojčice 2010. godine). "Vatreni latinski temperament" koji su opisali rani naučnici o kulturi New Orleansa doveo je do opsežnih generalizacija kako bi se prilagodili kreolcima španskog naslijeđa, kao i izvornim francuskim. Kreolci miješane rase, potomci miješanja evropskih kolonista, robova i američkih domoridaca ili ponekad "Gens de Couleur" (slobodni muškarci i žene druge boje kože), prvi put su se pojavili tokom kolonijalnog perioda, dolaskom robovskog stanovništva. Većina Kreolaca, bez obzira na rasu, uglavnom smatra da dijele kolektivnu kulturu. Oni koji nisu iz Louisiane često ne shvataju ovo i pretpostavljaju da su svi Kreolci miješane rase, što je historijski netačno. Kreolci iz Louisiane su također nazivani ''criollos'', riječ iz španskog jezika koja znači "stvoren" i korištena je u periodu nakon francuske vladavine, kako bi se razlikovale dvije grupe iz područja New Orleansa i nizvodnih Kreola. I grupe miješane rase i evropske kreolske grupe dijele mnoge tradicije i jezik, ali njihovi socio-ekonomski korijeni su se razlikovali u izvornom periodu historije Louisiane. Zapravo, francuska riječ Créole potiče od portugalske riječi ''Crioulo'', koja je opisivala ljude rođene u Americi, a ne u Španiji. Termin se često koristi jednostavno u značenju "odnosi se na područje [[New Orleans]]a", ali ni ovo nije historijski tačno. Ljudi širom teritorije Louisiane, uključujući i ''[[Illinois Country|pays des Illinois]], identificirali su se kao Kreoli, što dokazuje kontinuirano postojanje termina ''Créole'' u kritično ugroženoj [[Francuski Missouri|Francuskoj Missouriji ]]. === Mississippi === Regija [[Mississippi Meksička obala]] ima značajnu populaciju Kreola –s posebno u [[Pass Christian, Mississippi|Pass Christian]], [[Bay St. Louis]] [[Natchez, Mississippi|Natchez]] [[Moss Point]] [[Gulfport, Mississippi|Gulfport]], [[Biloxi, Mississippi|Biloxi]] i [[Pascagoula, Mississippi|Pascagoula]]. Zajednica poznata kao Creoletown nalazi se u Pascagouli, čija je historija zabilježena.<ref name="blog.gulflive.com">{{Cite web|url=http://blog.gulflive.com/mississippi-press-living/2012/04/creoletown_name_racial_identit.html|title=Creoletown: Name, racial identity of community lost in Pascagoula's past|date=9 April 2012|access-date=22 November 2018|archive-date=22 November 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181122131842/http://blog.gulflive.com/mississippi-press-living/2012/04/creoletown_name_racial_identit.html|url-status=live}}</ref> Many in this location are Catholic and have also used the Creole, French, and English languages. ===Texas=== {{glavni|Tejanos}} [[Slika:Frederic Remington - The Mier Expedition- The Drawing of the Black Bean - Google Art Project.jpg|300px|thumb| Španski kreolci iz Teksasa]] U kolonijalnom Teksasu, termin "kreolski" (''criollo'') razlikovao je Afrikance i Evropljane starog svijeta od njihovih potomaka rođenih u novom svijetu, kreola; oni su činili građansku klasu provincije Tejas u [[Nova Španija| Novoj Španiji]].<ref name="andrewdelbanco">{{cite book |title=The War Before the War Fugitive Slaves and the Struggle for America's Soul from the Revolution to the Civil War|author=Andrew Delbanco|publisher=Penguin Publishing Group|year=2019|pages=190}}</ref><ref name="williamcdavis">{{cite book |title=Lone Star Rising|author=William C. Davis|publisher=Free Press|year=2017|pages=63,64}}</ref><ref name="philipthomastucker">{{cite book |title=Emily D. West and the "Yellow Rose of Texas" Myth|author=Phillip Thomas Tucker|publisher=McFarland, Incorporated, Publishers|year=2014|pages=100}}</ref> Teksaška kreolska kultura vrtjela se oko "rančosa" (kreolskih rančeva), koje su uglavnom posjećivali vaquerosi (kauboji) afričkog, španskog ili mestizo porijekla i [[Tlaxcaltec|Tlaxcalan Nahuatl doseljenici]], koji su osnovali niz naselja u jugoistočnom Teksasu i zapadnoj Louisiani (npr. [[Los Adaes]]).<ref name="andrewdelbanco"/><ref name="williamcdavis"/><ref name="francisxgalan">{{cite book |title=Los Adaes, the First Capital of Spanish Texas|author= Francis X. Galan|publisher=Texas A&M University Press|year=2020|pages=416}}</ref><ref name="vaqueros">{{cite book |title=Vaqueros, Cowboys, and Buckaroos|author=Lawrence Clayton|author2=Jim Hoy|author3=Jerald Underwood|publisher=University of Texas Press|year=2010|pages=2}}</ref> Crni teksaški kreoli prisutni su u Teksasu još od 17. stoljeća; služili su kao vojnici u španskim garnizonima istočnog Teksasa. Generacije crnih teksaških kreola, poznatih i kao "Crni Tejano", igrale su ulogu u kasnijim fazama historije Teksasa: Meksičkom Teksasu, Republici Teksas i Američkom Teksasu.<ref name="philipthomastucker"/> == Afrika == === Južna Afrika === Za razliku od Amerike, termin "obojeni" se preferira u Južnoj Africi za miješane ljude afričkog i evropskog porijekla. Kolonizacija [[Cape Colony]] od strane [[Holandske istočnoindijske kompanije]] dovela je do uvoza indonezijskih, istočnoafričkih i jugoistočnoazijskih robova, koji su se miješali s holandskim doseljenicima i autohtonim stanovništvom, što je dovelo do razvoja kreoliziranog stanovništva početkom 18. stoljeća. Osim toga, portugalski trgovci su se miješali s afričkim zajednicama, na području današnjeg Mozambika i Zimbabvea, stvarajući [[Prazerose]] i [[Luzo-Afrikance]], koji su bili lojalni portugalskoj kruni i služili su unapređenju njenih interesa u [[jugoistočnoj Africi]]. Naslijeđe ovog doba su brojne portugalske riječi koje su ušle u [[šona jezik|Shona]], [[Tsonga jezik| Tsonga]] i Makonde. Danas, zajednice miješanih rasa postoje širom regije, posebno u Južnoj Africi, Namibiji i Zimbabveu. U kolonijalno doba Zambije, termin "Eurafrikanac" se često koristio, iako je uglavnom izašao iz upotrebe u moderno doba i više se ne priznaje na nacionalnom nivou.<ref name="Markey 1982 169–207"/> Danas, južnoafrički [[negroidi|obojeni]] i [[Malajci s Kapa|Kap Malajci]] čine većinu stanovništva u [[Zapadni Kap|Zapadnom]] i mnoštvo u [[Sjeverni Kap| Sjevernom Kapu]]. Pored obojenog stanovništva, termin [[mestiço]] se koristi u Angoli i [[Mozambik]]u za označavanje ljudi miješane rase, koji su uživali određene privilegije tokom [[portugal]]ske ere. === Zapadna Afrika === [[Datoteka:SierraLeone Hofstra 043.jpg|thumb|upright|Portret kreolske porodice u [[Sijera Leone]], početak 1900-ih.]] U [[Sijera Leone]]u, miješanje novooslobođenih Afrikanaca i [[Multirasni ljudi|mješovitog naslijeđa]] [[doseljenika iz [[Nova Škotska|Nove Škotske]] i [[jamajčanski Maroni u Sijera Leoneu|jamajčanskih Marona]] sa zapadne hemisfere i [[Oslobođeni Afrikanaci u Sijera Leoneu|Oslobođenih Afrikanaca]] - kao što su [[Akan narod|Akan]], [[Igbo narod]] i [[Joruba narod]] – tokom nekoliko generacija krajem 18. i početkom 19. stoljeća dovelo je do konačnog stvaranja [[ariatokratija|Aristokratske]] [[etnička grupa| etničke grupe]] danas poznate kao ''[[Kreolski narod Sijera Leonea|Kreolci]]''. Temeljno [[zapadnjačka kultura|pozapadnjačenje]] u svojim manirima i [[buržoazija|buržoaski]] u svojim metodama, Kreolci su uspostavili udobnu dominaciju u zemlji kombinacijom [[britanski kolonijalizam|britanskog kolonijalnog]] favoriziranja i političke i ekonomske aktivnosti. Njihov uticaj u modernoj republici ostaje značajan, a njihov jezik [[jezik Sijera Leone Krio|Krio]] – [[kreolski jezik zasnovan na engleskom]] – je [[lingua franca]] i [[de facto]] [[nacionalni jezik]] koji se govori širom zemlje. Proširenje poslovnih i vjerskih aktivnosti ovih stanovnika Sijera Leonea na susjednu [[Nigerija| Nigeriju]] krajem 19. i početkom 20. stoljeća – gdje su mnogi od njih imali veze s precima – potom je uzrokovalo stvaranje ogranka u toj zemlji, ''[[Saro narod|Saros]]''. Saro, koji se sada često smatraju dijelom šire etničke skupine Joruba, bili su istaknuti u politici, pravu, religiji, umjetnosti i novinarstvu. === Portugalska Afrika === [[Atlantski kreolski]] je termin koji je skovao historičar [[Ira Berlin]] kako bi opisao grupu ljudi iz Angole i Centralne Afrike u 16. i 17. sroljeću, s kulturnim ili etničkim vezama s [[Afrika|Afrikom]], [[Evropa|Evropom]]], a ponekad i s [[Karibi]]ma. Često su imali [[portugal]]ska imena, a ponekad su bili miješane rase. Njihovo poznavanje različitih kultura učinilo ih je vještim trgovcima i pregovaračima, ali neki su bili porobljeni i stigli u kolonije Chesapeake, prema Povelji generacije robova tokom transatlantske trgovine robljem prije 1660. godine.<ref name="Berlin"/> ''Crioulo'' miješanog portugalskog i afričkog porijekla na kraju su doveli do nekoliko glavnih etničkih grupa u Africi, posebno na Zelenortskim Ostrvima, Gvineji Bisao, Svetom Tomeu i Prinsipeu, Ekvatorijalnoj Gvineji (posebno provinciji Annobón), Ziguinchoru (Casamance), [[Angola|Angoli]], [[Mozambik]]u. Samo nekoliko ovih grupa zadržalo je naziv ''crioulo'' ili njegove varijacije: * [[Zelenortski Otoci]] : dominantna etnička grupa, nazvana ''Kriolus'' ili ''Kriols'' na lokalnom jeziku; sam jezik se također naziva "[[Zelenortski kreolski|kreolski]]"; * [[Gvineja Bisao]] : ''Crioulos'' * [[São Tomé i Principe]] : ''Crioulos'' ===Indijski okean=== [[Datoteka:Seychelles Creole Festival Victoria.jpg|thumb|right|Žene na Festivalu kreolskog jezika na [[Sejšeli]]ma u Viktoriji slave svoje naslijeđe.]] {{Glavni|Mauricijski kreolski narod|Sejšelski kreolski narod|Mauricijski kreolski narod |Reunionski kreolski narod|Sejšelski kreolski narod}} Upotreba kreolskog jezika na ostrvima jugozapadnog dijela Indijskog okeana varira u zavisnosti od ostrva. Na [[Mauricijus]]u, mauricijski kreolski narod će biti identifikovan na osnovu etničke pripadnosti i religije. Mauricijski kreolski narod može biti [[ljudi druge boje kože|ljudi]] koji su mauricijskog porijekla ili oni koji su rasno miješani i kršćanski. Ustav Mauricijusa identificira četiri zajednice: [[hindu]]ističku, [[musliman]]sku, [[Kina|kinesku]] i opću populaciju. Kreolski narod je uključen u kategoriju opće populacije zajedno s bijelim kršćanima. Termin također označava isto za narod [[Sejšeli|Sejšela]]. Na [[Réunion]]u termin kreolski se odnosi na sve ljude rođene na ostrvu.<ref name="chaudenson"/> U sva tri društva, kreolski se također odnosi na nove kreolske jezike zasnovane na francuskom i koji uključuju druge jezike. == Bivše španske kolonije == {{glavni|Kriolski narod|Kreolski nacionalizam}} U regijama koje su ranije bile kolonije [[Španija|Španije]], [[španski jezik|španski]] riječ ''[[criollo narod|criollo]]'' (što podrazumijeva "rođeni u zemlji") historijski je označavala klasu u [[Kasta|kolonijalnom kastinskom sistemu]] koja se sastojala od ljudi rođenih u kolonijama sa potpunim ili uglavnom evropskim, uglavnom [[Španci|španskim]], porijeklom. Oni sa uglavnom evropskim porijeklom smatrani su na osnovu svog "prolaska" kroz kavkazoide. Naprimjer, mnogi [[castizos]] bi se mogli izvući s tim da prođu kao criollo jer bi njihove crte lica bile izrazito evropske, pa bi mnogi od njih usput stekli takav identitet, uglavnom iz ekonomskih razloga. "Criollo" se počeo odnositi na stvari karakteristične za regiju, kako se koristi danas, u izrazima kao što je "comida criolla" ("seoska" hrana iz tog područja). [[Datoteka:Independenciacentroamerica2.jpg|thumb|[[Narod Criollo|Criollo]] u [[Gvatemala| Gvatemali]] slave nezavisnost od Španije, 1821.]] U kasnijem periodu naseljavanja Latinske Amerike nazvanom ''La Colonia'', španska kruna Burbona je preferirala ''[[Peninsulares]]'' (doslovno "rođeni na [[Pirineji|Iberijskom poluostrvu]]") u odnosu na Criollo za najviše vojne, administrativne i vjerske funkcije zbog lošeg upravljanja kolonijama u prethodnoj habzburškoj eri.<ref>{{Cite journal|url = https://historiamexicana.colmex.mx/index.php/RHM/article/view/2717/2226|title = Vista de Sobre Mark A. Burkholder y D. S. Chandler, from impotence to authority. The Spanish crown and the American audiencias, 1687-1808|journal = Historia Mexicana|date = April 1979|pages = 618–620|last1 = Sudo|first1 = Takako|access-date = 2019-09-06|archive-date = 2019-09-06|archive-url = https://web.archive.org/web/20190906040444/https://historiamexicana.colmex.mx/index.php/RHM/article/view/2717/2226|url-status = live}}</ref> U [[Argentina|Argentini]], na dvosmislen etnorasni način, riječ "criollo" se sada koristi za ljude čiji su preci već bili prisutni na toj teritoriji u kolonijalnom periodu, bez obzira na njihovu etničku pripadnost. Izuzetak su tamnoputi Afrikanci i današnje [[Indijanci|autohtone grupe]]. Riječ "criollo" je porijeklo i srodna je francuskoj riječi "creole". === Španska Amerika === Rasno zasnovan kastinski sistem bio je na snazi tokom cijelog [[špansko osvajanje Amerike|španskih potkraljevstava u Americi]], od 16. stoljeća. Tokom ranog španskog kolonijalnog perioda, Španci su imali politiku odabira obećavajućih asimilacionističkih starosjedilaca za obrazovanje i indoktrinaciju. Bili su prihvaćeni u kolonijalno rukovodstvo, ali su ponekad ostajali u Španiji. Među potomcima ovih asimiliranih sinova poglavica su i [[Asteci|astečki potomci]] [[vojvoda od Moctezume de Tultenga|Moctezuma de Tultengo]]. Do 19. vijeka, ova diskriminacija i primjer [[Američke revolucije]] i ideali [[prosvjetiteljstvo| prosvjetiteljstva]] na kraju su doveli do toga da špansko-američka kriolska elita pobuni protiv španske vlasti. Uz podršku nižih klasa, uključili su Španiju u [[špansko-američki ratovi za nezavisnost|špansko-američke ratove za nezavisnost]] (1810–1826), koji su završili raspadom bivšeg Španskog carstva u Americi, na niz nezavisnih [[republika]]. === Španski Filipini === Osobe čistog španskog porijekla rođene na ostrvima [[španskih Filipina]] nazivane su Insulares ("otočani").)<ref>{{Cite web|url=https://dle.rae.es/insular|title=insular &#124; Definición &#124; Diccionario de la lengua española &#124; RAE - ASALE}}</ref> or Criollos. Although many of the Spanish Americans in the islands were also persons of pure Spanish descent, they, along with many Mestizos and Castizos from Spanish America living in the East Indies were also classified as "Americanos". == Karibi == {{glavni|Afro-Karibi}} U mnogim dijelovima Južnih Kariba, termin kreolski narod koristi se za označavanje potomaka Evropljana i Afrikanaca miješane rase rođenih na ostrvima. Vremenom je došlo do miješanih brakova s američkim Indijancima i stanovnicima Azije, Bliskog istoka i Latinske Amerike. Na kraju su formirali zajedničku kulturu zasnovanu na svom iskustvu zajedničkog života u zemljama koje su kolonizirali Francuzi, Španci, Holanđani i Britanci. Tipična kreolska osoba s Kariba ima francusko, špansko, portugalsko, britansko, [[Holanđani|Holanđani]] ili [[Historija Jevreja u Surinamu#Identitet|Jevreji]] porijeklo, pomiješano s etničkim grupama podsaharske Afrike, a ponekad i s domorodačkim narodima Amerike. Kako su radnici iz Azije ulazili na Karibe, kreolski ljudi druge boje kože sklapali su miješane brakove s Arapima, Indijcima, Kinezima, Javancima, Filipincima, Korejcima i Hmongima. Potonje kombinacije bile su posebno česte na Gvadalupi. Hrana i kulture su rezultat kreolizacije ovih uticaja.<ref name="Cohen"/> === Karipski jezici === {{glavni| Karipski jezici |Kreolski jezik}} "Kreyòl" ili "Kwéyòl" ili "Patois/Patwa" odnosi se na francuski leksikon [[kreolski jezici]] na [[Karibi]]ma, uključujući [[antili|antilski francuski kreolski]], [[haićanski kreolski]] i [[trinidadski kreolski]]. Kreolski se također odnosi na [[bajanski kreolski]], [[bahamski kreolski]], [[belizejski kreolski]], [[gvajanski kreolski]], [[jamajčanski patoisi]], [[tobagoski kreolski]], [[trinidadski kreolski]] i [[sranan tongoski]] (surinamski kreolski), između ostalih. Ljudi govore francuski leksikon [[antilski kreolski]] na sljedećim ostrvima: Etnološki kodovi Gvadalupski francuski kreolski (govori se na [[Gvadalupe]]u i [[Martinik]]u) i Svetolucijski kreolski francuski (govori se na Dominici i[[Sveta Lucija|Svetoj Luciji]]) različito, sa odgovarajućim ISO 639-3 kodovima: '''gcf''' i '''acf'''. Međutim, napominje se da je njihova stopa razumijevanja 90%, što bi ih kvalifikovalo kao dijalekte jednog jezika.<ref>{{cite web |url=http://www.avirtualdominica.com/creole.cfm |title=The Creole Language of Dominica |access-date=31 March 2014 |archive-date=2 April 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140402205539/http://www.avirtualdominica.com/creole.cfm |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite book|last=Mitchell|first=Edward S.|url=https://www.cambridgescholars.com/download/sample/60530|title=St. Lucian Kwéyòl on Saint Croix: A Study of Language Choice and Attitudes|publisher=Cambridge Scholars Publishing|year=2010|isbn=978-1-4438-2147-6|pages=22|access-date=2022-12-17|archive-date=2017-06-11|archive-url=https://web.archive.org/web/20170611194241/http://www.cambridgescholars.com/download/sample/60530|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=acf |title=Ethnologue report for language code:acf<!-- Bot generated title --> |access-date=2022-12-17 |archive-date=2005-04-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20050428161945/http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=acf |url-status=live}}</ref> * {{flag|Sveta Lucija}} * {{flag|Martinique}} * {{flag|Dominikanska Republika}} * {{flag|Guadeloupe}} * {{flag|Sveti Martin}} * {{flag|Sveti Bartolomej}} * {{flag|Trinidad i Tobago}} * {{flag|Grenada}} == Također pogledajte == * [[Kriolski narod]] * [[Kreolski nacionalizam]] * ''[[Blanqueamiento]]'' * [[Kreolizacija]] * [[Indo narod]] * [[Kristang narod]] * [[Porodica McGill (Monrovija)]] * [[Mestiso]] * [[Metis]] * [[Mulat]] == Reference == {{Reflist}} ==Vanjski linkovi== *{{Commonscat|Creole Peoples}} *[http://iocp.potomitan.info/ International Organization of Creole Peoples] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Kreolski narodi| ]] [[Kategorija:Sociologija]] [[Kategorija:Historija afričke dijaspore]] [[Kategorija:Bioantropologija]] [[Kategorija:Etnonimi]] [[Kategorija:Demografija]] [[Kategorija:Antropologija]] [[Kategorija:Lingvistika]] [[Kategorija:Društvo]] 3mm30g5mzochmzxc8xmebhshx151lqc 3838253 3838246 2026-04-29T20:40:27Z ~2026-26244-52 180840 /* Etimologija i pregled */ 3838253 wikitext text/x-wiki Termin '''kreolski narodi''' ili '''Kreoli''' može se odnositi na različite etničke grupe širom svijeta. Značenje termina pokazuje regionalne varijacije, što često izaziva debatu.<ref>{{Cite web|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/creole|title=Definition of CREOLE|website=www.merriam-webster.com}}</ref><ref name="brit">{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/Creole|title=Creole &#124; History, Culture & Language &#124; Britannica|website=www.britannica.com|date=15 December 2023 }}</ref> Kreolski narodi predstavljaju raznolik niz etničkih grupa, od kojih svaka posjeduje zaseban kulturni identitet koji se oblikovao tokom vremena. Pojava kreolskih jezika, često povezanih s kreolskom etničkom pripadnošću, zaseban je [[fenomen]].<ref name="brit"></ref> U specifičnim historijskim kontekstima, posebno tokom [[Rani moderni period|Evropske kolonijalne ere]], termin ''kreolski'' primjenjuje se na etničke grupe formirane kroz [[Ljudske migracije|velika kretanja stanovništva]]. Ova kretanja uključivala su ljude iz različitih [[lingvistika|lingvističkih]] i [[kultura|kulturnih]] sredina koji su se okupljali na novoosnovanim [[kolonija|kolonijalnim teritorijama]].<ref name="Cohen"></ref><ref name="Eric"></ref> Često nehotice odvojene od svojih predačkih domovina, ove populacije su bile prisiljene prilagoditi se i stvoriti novi način života. Kroz proces kulturnog spajanja, selektivno su usvojile i spojile poželjne elemente iz svojih raznolikih naslijeđa. To je rezultiralo pojavom novih društvenih normi, jezika i kulturnih praksi koje su prevazilazile njihovo individualno porijeklo.<ref name="Cohen">{{Cite journal|last=Cohen|first=Robin|s2cid=54814946|date=2007|title=Creolization and Cultural Globalization: The Soft Sounds of Fugitive Power|journal=Globalizations|volume=4|issue=3|pages=369–384|doi=10.1080/14747730701532492|bibcode=2007Glob....4..369C }}</ref><ref name="Eric"></ref><ref name="auto2">{{Cite book|title=Creolization as Cultural Creativity|last=Baron, Robert A., and Cara, Ana C.|publisher=University Press of Mississippi|year=2011|isbn= 9781617031069|location=Jackson, MS|pages=12–23}}</ref> Ovaj proces kulturnog spajanja, nazvan [[kreolizacija]], karakteriziraju brze društvene promjene koje u konačnici vode do formiranja zasebnog kreolskog identiteta.<ref>{{cite book |doi=10.1016/B0-08-043076-7/00835-4 |chapter=Creolization: Sociocultural Aspects |title=International Encyclopedia of the Social & Behavioral Sciences |date=2001 |last1=Jourdan |first1=C. |pages=2903–2906 |isbn=978-0-08-043076-8 }}</ref><ref name="auto1">{{Cite book|title=Creolization history, ethnography, theory. Walnut Creek, CA: Left Coast Press.|last=Stewart|first=Charles|publisher=Left Coast Press|year=2016|isbn=9781598742787|location=Walnut Creek, CA|pages=1–25}}</ref> == Etimologija i pregled == Engleska riječ '''creole''' potiče od francuske riječi ''créole'', koja je pak nastala od [[portugal]]ske riječi ''crioulo'', deminutiva od ''cria'', što znači osoba odgojena u vlastitoj kući. Riječ ''cria'' potiče od riječi ''criar'', što znači "odgajati ili odgojiti", a sama riječ potiče od [[latinski|latinske riječi]] ''creare'', što znači "stvoriti, donijeti na svijet, proizvesti, začeti"; što je ujedno i izvor engleske riječi "create". Izvorno se odnosila na potomke evropskih kolonista koji su rođeni u koloniji. Kreolski jezik je također poznat po srodnim riječima u drugim jezicima, kao što su ''crioulo'', ''criollo'', ''creolo'', ''kriolu'', ''criol'', ''kreyol'', ''kreol'', ''kriol'', ''krio'' i ''kriyoyo''. U [[Louisiana|Louisiani]], termin kreolski se koristi od 1792. godine za predstavljanje potomaka afričkih ili [[rasa|mješovitog naslijeđa]] roditelja, kao i djece francuskog i španskog porijekla bez rasnog miješanja.<ref name="Louisiana1"/><ref name="Louisiana2"/><ref name="Louisiana3"/> Njegova upotreba kao naziva za jezike počela je od 1879. godine, dok je kao pridjev za jezike počela da se koristi oko d 1748.<ref name="beget">{{Cite web|url=https://www.etymonline.com/word/creole|title=creole {{!}} Origin and meaning of creole by Online Etymology Dictionary|website=www.etymonline.com|language=en|access-date=2019-04-29|archive-date=2019-05-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20190501164415/https://www.etymonline.com/word/creole|url-status=live}}</ref> U zemljama španskog govornog područja, riječ ''[[Criollo narod|Criollo]]'' odnosi se na potomke Evropljana rođene u Americi, ali i u nekim zemljama, kako bi se opisalo nešto lokalno ili vrlo tipično za određenu regiju [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]].<ref>{{Cite web|url=https://dle.rae.es/criollo|title=Criollo, criolla &#124; Diccionario de la lengua española|access-date=2022-06-14|archive-date=2021-02-26|archive-url=https://web.archive.org/web/20210226205737/https://dle.rae.es/criollo|url-status=live}}</ref> Na [[Karibi]]ma, termin se široko odnosi na sve ljude, bez obzira na njihovu klasu ili porijeklo - Afrikance, istočnoazijske, evropske, indijske – koji su dio kulture Kariba.<ref name="Brit"/> Na [[Trinidad i Tobago|Trinidadu]], termin kreolski se koristi za označavanje svih Trinidađana osim onih azijskog porijekla. U [[Surinam]]u, termin se odnosi samo na potomke porobljenih [[Afrika]]naca, a u susjednoj [[Francuska Gvajana|Francuskoj Gvajani]], termin se odnosi na svakoga, bez obzira na [[boja kože|boju kože]], ko je usvojio evropski način života.<ref name="Eric"/><ref name="Brit">{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/Creole|title=Creole|website=www.britannica.com|access-date=2022-06-14|archive-date=2022-06-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20220627162453/https://www.britannica.com/topic/Creole|url-status=live}}</ref> [[Slika:Cafe Creole.jpg|thumb|[[trojezičnost|Trojezični]] znakovi na Cafe Kreol u [[Cape Verde]].]] U Africi, termin kreolski odnosi se na bilo koju etničku grupu formiranu tokom [[Evropske etničke grupe|evropskog]] [[rani moderni period|kolonijalnog]] doba, sa nekim [[rasa|mješavinom rasa]] afričkog i neafričkog rasnog ili kulturnog naslijeđa.Kreolske zajednice se nalaze na većini afričkih ostrva i duž obalnih regija kontinenta gdje su autohtoni narodi prvi put komunicirali sa Evropljanima. Kao rezultat ovih kontakata, pojavilo se pet glavnih kreolskih tipova: [[Portugal|Portugalci]], [[Afroamerikanci]], [[Nizozemska|Nizozemci]], [[Francuska|Francuzi]] i [[Britanija|Britanci]].<ref name="African">{{Cite web|url=https://geography.name/creoles/|title=Creoles of |website=www.geography.name|access-date=2022-06-14|archive-date=2022-08-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20220817004937/https://geography.name/creoles/|url-status=live}}</ref> ''Crioulosi'' afričkog ili miješanog portugalskog porijekla na kraju su doveli do nekoliko etničkih grupa na [[Zelenortska Ostrva|Zelenortskim Ostrvima]], [[Gvineja Bisao|Gvineji Bisao]], [[Sveti Toma i Princip|Svetom Tomeu i Prinsipeu]], [[Angola|Angoli]] i [[Mozambik]]u.<ref name="Berlin"/> Francuski govorni [[mauricijski kreolci|mauricijski]] i [[sejšelski kreolci]] su ili afrički ili etnički miješani i [[hristijanizacija|hristijanizirani]]. Na [[Reunion]]u, termin kreolski odnosi se na sve ljude rođene na ostrvu,<ref name="chaudenson">{{cite book|author=Robert Chaudenson |title=Creolization of Language and Culture |isbn=978-0-203-44029-2|publisher=CRC press |page=11 |year=2001}}</ref> dok je u [[Južna Afrika|Južnoj Africi]], miješanje istočnoafričkih i jugoistočnoazijskih robova s [[Holandija|nizozemskim]] doseljenicima, kasnije rezultiralo kreoliziranom populacijom.<ref name="Markey 1982 169–207">{{Cite journal|last=Markey|first=Thomas L.|date=1982|title=Afrikaans: Creole or Non-Creole?[|url=https://www.jstor.org/stable/40501733|journal=Zeitschrift für Dialektologie und Linguistik|volume=49|issue=2|pages=169–207|jstor=40501733|issn=0044-1449|access-date=2021-08-02|archive-date=2021-08-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20210802143521/https://www.jstor.org/stable/40501733|url-status=live}}</ref> [[Fernandino narodi|Fernandino kreolski narodi]] iz [[Ekvatorijalna Gvineja| Ekvatorijalne Gvineje]] su mješavina [[Kuba]]naca sa [[Emancipadosi]]ma i oslobođenih Afrikanaca u [[Sijera Leone]] koji govore engleski jezik,<ref>''Glimpses of Africa, West and Southwest coast''. By Charles Spencer Smith; A.M.E. Sunday School Union, 1895; p. 164</ref> dok su [[Amerika|Američko]]-[[Liberija|liberijski]] i [[Sijera Leone]] Kreolci nastali miješanjem afričkih zarobljenika s [[Karibi|karipskim]] narodima i [[Afroamerikanci]]ma.<ref>Murray, Robert P., ''Whiteness in Africa: Americo-Liberians and the Transformative Geographies of Race'' (2013). Theses and Dissertations--History. 23. https://uknowledge.uky.edu/history_etds/23 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220614121007/https://uknowledge.uky.edu/history_etds/23/ |date=2022-06-14 }}</ref><ref>{{cite book|last=Walker |first=James W |year=1992 |chapter=Chapter Five: Foundation of Sierra Leone |title=The Black Loyalists: The Search for a Promised Land in Nova Scotia and Sierra Leone, 1783–1870 |location=Toronto |publisher=University of Toronto Press |pages=[https://archive.org/details/blackloyalistsse0000walk/page/94 94]–114 |url=https://archive.org/details/blackloyalistsse0000walk |url-access=registration |isbn=978-0-8020-7402-7}}, originally published by Longman & Dalhousie University Press (1976).</ref> Možda zbog niza različitih opisa i nedostatka koherentne definicije, norveški antropolog [[Thomas Hylland Eriksen|T. H. Eriksen]] zaključuje: {{quote box |border = 1.9px | quote =<span style="font-size:1.3em; font-family:'Times New Roman',serif; font-weight:420;"> „Kreolsko društvo, po mom shvatanju, zasniva se u potpunosti ili djelimično na masovnom raseljavanju ljudi koji su, često nehotice, iščupani iz svog prvobitnog doma, usput odbacujući glavne karakteristike svojih društvenih i političkih organizacija, dovedeni u trajni kontakt s ljudima iz drugih jezičkih i kulturnih područja i primorani da razvijaju, na kreativne i improvizacijske načine, nove društvene i kulturne oblike u novoj zemlji, istovremeno crpeći iz tradicija svojih odgovarajućih mjesta porijekla i iz impulsa koji proizlaze iz susreta.“</span><ref name="Eric">Eriksen, T.H. (2020). ''Creolisation as a Recipe for Conviviality''. In: Hemer, O., Povrzanović Frykman, M., Ristilammi, PM. (eds) Conviviality at the Crossroads. Palgrave Macmillan, Cham. https://doi.org/10.1007/978-3-030-28979-9_3 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320035530/https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-3-030-28979-9_3 |date=2023-03-20 }}</ref> |author = [[Thomas Hylland Eriksen]] |source = ''Creolisation as a Recipe for Conviviality'' (2020) |bgcolor = #EEEEEE |width = 50% |align = right }} Sljedeće etničke grupe su historijski okarakterisane kao "kreolski" narodi: * [[Afro-Brazilci|Afro-Brazilski kriolci]] * [[Aku narod|Aku Krio narod]] * [[Atlantski kreolci]] * [[Belizejski Kriol narod]] * [[Zelenortski stanovnici]] (Krioli) * [[Kriolski narod]] (Evropska dijaspora rođena u [[španska kolonizacija Amerike|španskim kolonijama u Americi]]) * [[Fernandinski narodi|Fernandinski kreolski narodi]] * [[Haićanski mulati |Haićanski kreolski narodi]] ** [[Ranči]] * [[Honduras|Honduraški kreolci]] * [[Ameroliberijci|Liberijski kreolski narod]] * [[Alabamski kreolci]] * [[Arkanzaski kreolci]] * [[Louisianski kreolci]] ** [[Kreolci druge boje kože]] * [[Francuski Missouri]] (Kreolci iz Illinoisa) * [[Mauricijski kreolci]] ** također [[Reunionski kreolci]] * [[Sejšelski kreolci]] * [[Kreolci Sierra Leone]] * [[Surinamski kreolci]] == Sjedinjene Američke Države == === Aljaska === {{Glavni|Aljaški kreolci}} {{glavni|Starozhily}} [[Datoteka:Aleut.jpg|palac|desno|Aleutski muškarac sa [[Aljaški kreolci|Aljaškom kreolkom]] ženom na [[Aleutskim ostrvima]].]] Aljaški kreolci, ponekad kolokvijalno izgovoreni kao "Kriol" na engleskom (od ruskog креол), su jedinstveni narod koji su se prvo pojavili miješanjem ruskih starih sibirsko-ruskih doseljenika ''[[idustrija|industrijskih]] muškaraca s [[Aleuti|aleutskim narodom]] i [[inuit]]skim ženama krajem 18. stoljeća i zauzeli istaknutu poziciju u ekonomiji [[Ruska Amerika|Ruske Amerike]] i sjevernopacifičkog obruča.<ref>{{cite web|url=http://rocinak.sasktelwebsite.net/roc/creole.htm |title=Creoles in Alaska |access-date=2010-07-30 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110724054518/http://rocinak.sasktelwebsite.net/roc/creole.htm |archive-date=2011-07-24 }}</ref><ref>{{Cite web|url=https://kreolmagazine.com/culture/history-and-culture/creoles-of-alaska-kreol-explores-their-fascinating-history/#.YlW-k8hBxPY|title=Creoles of Alaska – Kreol explores their fascinating history &#124; International Magazine Kreol|date=17 February 2016 |access-date=2022-04-12|archive-date=2022-10-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20221022030335/https://kreolmagazine.com/culture/history-and-culture/creoles-of-alaska-kreol-explores-their-fascinating-history/#.YlW-k8hBxPY|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |title=Alutiiq Word of the Week: Creole |url=https://alutiiqmuseum.org/collection/index.php/Detail/word/178 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220706081047/https://alutiiqmuseum.org/collection/index.php/Detail/word/178 |archive-date=2022-07-06 |website=Alutiiq Museum Archeological Repository}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://depts.washington.edu/cspn/creole-policy-and-practice-in-russian-america-iakov-egorovich-netsvetov/|title=Featured Article: Creole Policy and Practice in Russian America – Center for the Study of the Pacific Northwest|access-date=2022-04-12|archive-date=2022-04-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20220412200620/https://depts.washington.edu/cspn/creole-policy-and-practice-in-russian-america-iakov-egorovich-netsvetov/|url-status=live}}</ref> ===Arkansas=== {{Glavni|Arkansaski kreolci}} [[Arkansaski kreolci]]: Francuski korijeni sežu duboko u [[Arkansas]]. Upravo je u Arkansasu, blizu prvobitne lokacije Arkansaske pošte, krajem sedamnaestog stoljeća, Sieur de la Salle osnovao ono što je zamišljao da će biti središte francuskog carstva u [[Sjeverna Amerila|Sjevernoj Americi]]. Ono što se zapravo pojavilo, zaista je obuhvatilo Arkansas: ogroman luk francuskih utvrda i naselja, koji povezuju [[Meksički zaliv]] s [[Velika jezera|Velikim jezerima]] i dalje, sjevernim [[Atlantik]]om i samom [[Rrancuska|Francuskom]]. Francuski zvaničnici su se nadali da će ova mreža naselja i trgovačkih postaja poslužiti kao bedem protiv širenja britanskih naselja na istoku i španskih na jugu i zapadu. Francuske ambicije u Sjevernoj Americi unutar [[Louisiana (Nova Francuska)|historijske francuske Louisiane]] doživjele su teški prekid gubitkom od [[UK|Velike Britanije]] u Sedmogodišnjem ratu, i iako je špansko preuzimanje teritorije poznate kao la Louisiane sačuvalo mnoge postojeće kulturne, vjerske i pravne norme, većina preostalih frankofonskih zajednica nestala je nakon što je kupovina [[Teritorija Louisiane| Teritorije Louisiane]] od strane [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]] 1803. godine otvorila vrata brzom angloameričkom naseljavanju. Ali kreolska kultura u Arkansasu je opstala. Lovci i doseljenici koji su govorili francuski, mnogi miješanog evropskog i [[Indijanci|autohtonog porijekla]], neki porobljeni ili bivši porobljeni ljudi afričkog porijekla, nastavili su živjeti i raditi u ovoj regiji. Novi govornici francuskog jezika također su nastavili pristizati, iako u relativno malom broju, čak i nakon akvizicije Arkansasa od strane Sjedinjenih Američkih Država i aneksije kao teritorije u 1819.<ref>https://storymaps.arcgis.com/stories/f7eb9937a53846c4ab0f1f1812d24a7c</ref> === Kolonije Chesapeakea === {{Glavni|Kolonije Chesapeakea}} [[Atlantski kreolci]] je termin koji je skovao historičar [[Ira Berlin]] da opiše grupu ljudi iz [[Angola|Angole]] i [[Centralna Afrika| Centralne Afrike]] u 16. i 17. stoljeću, s kulturnim ili etničkim vezama s [[Afrika|Afrikom]], [[Evropa|Evropom]], a ponekad i [[Karibi]]ma. Neki od ovih ljudi stigli su u kolonije Chesapeake kao [[generacija]] [[Ropstvo|robova]] tokom [[Evropska kolonizacija Amerike| Evropske kolonizacije Amerike]] prije 1660. Neki su živjeli i radili u Evropi ili na Karibima prije nego što su došli (ili bili deportovani) u Sjevernu Ameriku.<ref name="Berlin">{{cite journal |last1=Berlin |first1=Ira |title=From Creole to African |journal=William and Mary Quarterly |date=April 1, 1996 |volume=53 |issue=2 |page=266 |doi=10.2307/2947401 |jstor=2947401 |url=https://www.jstor.org/stable/2947401 |access-date=June 6, 2022 |archive-date=March 31, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220331225526/https://www.jstor.org/stable/2947401 |url-status=live |url-access=subscription }}</ref> Primjeri takvih ljudi uključuju [[John Punch (rob)|Johna Puncha]] i [[Emanuel Driggus|Emanuela Driggusa]] (njegovo prezime je vjerovatno izvedeno od [[Rodrigues (prezime)|Rodrigues]]). Također, tokom ranog naseljavanja kolonija, djeca rođena od imigranata u kolonijama često su nazivana "kreolcima". Ovo se češće nalazi u kolonijama Chesapeakea.<ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=387JNEjpczQC&pg=PA9 |title=First Generations: Women in Colonial America |author=Carol Berkin |page=9 |date=July 1997 |publisher=Macmillan |access-date=2016-10-03 |isbn=9780809016068 |archive-date=2023-03-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230320035510/https://books.google.com/books?id=387JNEjpczQC&pg=PA9 |url-status=live }}</ref> === Louisiana === {{Glavni|Louisianski kreolci|Kreolci druge boje kože}} {{multiple image | align = right | caption_align = center | direction = vertical | width = 200 | image1 = Portrait of a Black Man by Julien Hudson 1835.jpg | image2 = Creole women of color out taking the air, from a watercolor series by Édouard Marquis, New Orleans, 1867.jpg | image3 = Portrait of Matias Francisco Alpuente y Ruiz by José Francisco Xavier de Salazar y Mendoza.jpg | caption1 = Kreol iz [[New Orleans]]a | caption2 = Građanke [[Louisianski lreolci|louisianskih kreolaca]], djevojke u modernoj odjeći | caption3 = Matias Alpuente kreol iz [[New Orleans]]a }} U [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]], riječi "Louisiana Creole" odnose se na ljude bilo koje rase ili njihove mješavine koji potiču od kolonijalnih francuskih [[La Louisiane]] i kolonijalnih španskih [[Louisiana (Nova Španija)]] doseljenika prije nego što je regija Louisiana postala dio Sjedinjenih Američkih Država 1803. godine [[Kupovina Louisiane|kupovinom Louisiane]]. I riječ i etnička grupa potiču od slične upotrebe, počevši od Kariba u 16. stoljeću, koja je razlikovala ljude rođene u francuskim, španskim i [[portugal]]skim kolonijama od raznih novopridošlih rođenih u njihovim odgovarajućim, nekaribskim domovinama. Neki pisci iz drugih dijelova zemlje pogrešno su pretpostavili da se termin odnosi samo na ljude miješanog rasnog porijekla, ali to nije tradicionalna [[Louisiana|louisianska]] upotreba.<ref name="Louisiana1">Dominguez, Virginia R. ''White by Definition: Social Classification in Creole Louisiana.'' New Brunswick: Rutgers University Press, 1986.{{pn|date=May 2025}}</ref><ref name="Louisiana2">{{cite journal |last1=Dormon |first1=James H. |title=Louisiana's "Creoles of Color": Ethnicity, Marginality, and Identity |journal=Social Science Quarterly |date=1992 |volume=73 |issue=3 |pages=615–626 |jstor=42863083 }}</ref><ref name="Louisiana3">Eaton, Clement. ''A History of the Old South: The Emergence of a Reluctant Nation,'' third edition. New York: Macmillan, 1975.{{pn|date=May 2025}}</ref><ref name="Fowler">Fowler, H.W. (1926) ''A Dictionary of Modern English Usage'', Oxford University Press.{{pn|date=May 2025}}</ref> U Louisiani se termin "kreolski" prvi put koristio za opisivanje ljudi rođenih u Louisiani, koji su taj termin koristili da bi se razlikovali od novopridošlih imigranata. Nije bio rasni ili etnički identifikator; bio je jednostavno sinonim za "rođen u Novom svijetu", što je značilo odvajanje domorodaca bilo koje etničke pripadnosti — bijeli, afrički ili bilo koja njihova mješavina — od evropskih imigranata i robova uvezenih iz Afrike. Kasnije je termin rasiziran nakon što su novopridošli [[Angloamerikanci]] počeli povezivati kreolski, ili kvalitet bivanja kreolskim, s rasno miješanim porijeklom. To je uzrokovalo da mnogi bijeli kreolci na kraju napuste tu oznaku iz straha da će termin navesti većinu Amerikanaca da povjeruju da su rasno miješanog porijekla (i time ugroziti njihovu egzistenciju ili društveni položaj). Kasniji pisci povremeno prave razliku između francuskih kreolaca (evropskog porijekla), kreolaca druge boje kože (mješovitog etničkog porijekla) i povremeno afričkih kreolaca (prvenstveno afričkih potomaka); ove kategorije, međutim, su kasniji izumi, a većina primarnih dokumenata iz osamnaestog, devetnaestog i ranog dvadesetog stoljeća koristi riječ "kreolski" bez ikakvog dodatnog kvalifikatora. Kreolci španskog i njemačkog porijekla također postoje, a španski kr danas opstaju kao [[Isleños]] i Malagueños, oba pronađena u južnoj Louisiani. Međutim, sve rasne kategorije kreolaca — od kavkaskih, miješanih [[rasa]], Afrikanaca, do [[Indijanci|autohtonaca]] — obično su sebe smatrale i nazivale isključivo Kreolcima, što je zajednička karakteristika u mnogim drugim frankofonskim i iberoameričkim [[kultura]]ma, kojima obično nedostaju stroge rasne podele uobičajene u historiji Sjedinjenih Država i drugim zemljama sa velikim stanovništvom iz različitih kultura Sjeverne Evrope. Ova rasna neutralnost traje do danas, jer mnogi Kreolci ne koriste rasu kao faktor za pripadnost etno-kulturi.<ref name="Louisiana1"/><ref name="Louisiana2"/><ref name="Louisiana3"/> Savremena upotreba je ponovo proširila značenje izraza [[Louisiana|Louisianske kreole]], kako bi se opisala široka kulturna grupa ljudi svih [[rasa]] koji dijele kolonijalno luizijansko porijeklo. Stanovnici Louisiane koji se identificiraju kao "kreolci" najčešće potiču iz historijski [[frankofonsko područje|frankofonskih]] i [[Srednja Amerika|hispanskih]] zajednica. Neki od njihovih predaka došli su u Louisianu direktno iz [[Francuska| Francuske]], [[Španija| Španije]] ili [[Njemačka| Njemačke]], dok su drugi došli preko francuskih i španskih kolonija na [[Karibi]]ma i u [[Kanada|Kanadi]]. Mnoge porodice louisiananskih kreola stigle su u Louisianu iz [[Santa Domingo]]a kao izbjeglice od [[Haićanska revolucija|Haićanske revolucije]], zajedno s drugim imigrantima iz karipskih kolonijalnih centara poput [[Santo Domingo|Santo Dominga]] i [[Havana|Havane]]. Djeca robova dovedena prvenstveno iz zapadne Afrike također su smatrana kreolima, kao i djeca rođena iz brakova između [[Indijanci |američkih domorodaca]] i ne-domorodačkog stanovništva. Kreolska kultura u Louisiani se stoga sastoji od jedinstvene mješavine evropske, [[Indijanci|američkodomorodačke]] i afričke kulture. Luizijanci koji potiču od francuskih [[Akađani|Akađana]] iz Kanade također su kreolci u strogom smislu, a postoje mnogi historijski primjeri ljudi potpuno evropskog porijekla s akadskim prezimenima, poput utjecajnih Alexandrea i Alfreda Moutona,<ref>{{cite thesis |doi=10.31390/gradschool_dissertations.1908 |title=Two histories, one future: Louisiana sugar planters, their slaves, and the Anglo-Creole schism, 1815–1865 |date=2013 |last1=Buman |first1=Nathan A }}{{pn|date=May 2025}}</ref> eksplicitno opisani kao "Kreolci".<ref>{{cite web |last1=Landry |first1=Christophe |title=Attakapas Post Spanish Militia Rolls, 1792 |url=http://www.mylhcv.com/wp-content/uploads/2015/10/1792-Militia.pdf |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20221009/http://www.mylhcv.com/wp-content/uploads/2015/10/1792-Militia.pdf |archive-date=2022-10-09 |url-status=live}}</ref> Međutim, danas se potomci Akađanaca češće nazivaju i identificiraju kao '[[Cajuni]]' - izvedenica od riječi Akadian, koja ukazuje na francusko-kanadske doseljenike kao pretke. Razlika između "Cajuna" i "Kreola" je danas jača nego što je bila u prošlosti jer su američke rasne ideologije snažno utjecale na značenje riječi "kreol" do te mjere da više ne postoji jednoglasan dogovor među stanovnicima Louisiane o preciznoj definiciji riječi. Danas mnogi pretpostavljaju da je svaka frankofona osoba evropskog porijekla Cajun, a svaka frankofona osoba afričkog porijekla kreol - pogrešna pretpostavka koja ne bi bila prepoznata u devetnaestom stoljeću. Neki tvrde da se "kreol" odnosi na aristokratske urbaniste, dok su "Cajuni" agrarni članovi frankofone radničke klase, ali ovo je još jedna relativno nedavna razlika. Kreolci mogu biti bilo koje rase i živjeti u bilo kojem području, ruralnom ili urbanom. Kreolska kultura jugozapadne Louisiane stoga je sličnija kulturi koja dominira u Acadiani nego kreolskoj kulturi New Orleansa. Iako se kopnena područja preklapaju oko New Orleansa i nizvodno, Cajun/kreolska kultura i jezik protežu se prema zapadu duž cijele južne obale Louisiane, koncentrirajući se u područjima jugozapadno od New Orleansa oko Lafayettea, pa sve do Crowleyja, Abbevillea i u rižin pojas Louisiane bliže Lake Charlesu i granici s Teksasom. [[Datoteka:Free Woman of Color with daughter NOLA Collage.jpg|thumb|Slobodna žena druge boje kože sa kćerkom miješane rase; kolažna slika s kraja 18. stoljeća, [[New Orleans]].]] Kreolci iz Louisiane su historijski govorili raznim jezicima; danas su najistaknutiji louisianski francuski i louisianski kreolski. (Postoji razlika između "kreolskih" ljudi i "kreolskog" jezika. Ne govore svi kreolski – mnogi govore [[francuski]], [[španski]] ili [[engleski[[ kao primarne jezike.) Govorni kreolski jezik izumire s kontinuiranom "amerikanizacijom" u tom području. Većina preostalih kreolskih [[leksem]]a prešla je u popularnu kulturu. Tradicionalni kreolski se govori među onim porodicama koje su odlučne da održe jezik živim ili u regijama ispod New Orleansa oko župa St. James i St. John, gdje su se [[njemački]] imigranti prvobitno naselili (također poznato kao "Njemačka obala" ili La Côte des Allemands) i obrađivali zemlju, sprječavajući slabo opremljene francuske koloniste od gladi tokom kolonijalnog perioda i usvajajući uobičajeno korišteni francuski i kreolski (koji su stigli s prognanicima) kao jezik trgovine. Kreolci su uglavnom [[rimokatolici]] i pod utjecajem su tradicionalne francuske i španske kulture koja je ostala iz prvog kolonijalnog perioda, koji je zvanično započeo 1722. godine dolaskom uršulinki, kojima je prethodio drugi red, sestre Presvetog Srca, s kojima su živjele sve dok im se prvi samostan nije mogao izgraditi novcem francuske krune. (Oba reda još uvijek obrazuju djevojčice 2010. godine). "Vatreni latinski temperament" koji su opisali rani naučnici o kulturi New Orleansa doveo je do opsežnih generalizacija kako bi se prilagodili kreolcima španskog naslijeđa, kao i izvornim francuskim. Kreolci miješane rase, potomci miješanja evropskih kolonista, robova i američkih domoridaca ili ponekad "Gens de Couleur" (slobodni muškarci i žene druge boje kože), prvi put su se pojavili tokom kolonijalnog perioda, dolaskom robovskog stanovništva. Većina Kreolaca, bez obzira na rasu, uglavnom smatra da dijele kolektivnu kulturu. Oni koji nisu iz Louisiane često ne shvataju ovo i pretpostavljaju da su svi Kreolci miješane rase, što je historijski netačno. Kreolci iz Louisiane su također nazivani ''criollos'', riječ iz španskog jezika koja znači "stvoren" i korištena je u periodu nakon francuske vladavine, kako bi se razlikovale dvije grupe iz područja New Orleansa i nizvodnih Kreola. I grupe miješane rase i evropske kreolske grupe dijele mnoge tradicije i jezik, ali njihovi socio-ekonomski korijeni su se razlikovali u izvornom periodu historije Louisiane. Zapravo, francuska riječ Créole potiče od portugalske riječi ''Crioulo'', koja je opisivala ljude rođene u Americi, a ne u Španiji. Termin se često koristi jednostavno u značenju "odnosi se na područje [[New Orleans]]a", ali ni ovo nije historijski tačno. Ljudi širom teritorije Louisiane, uključujući i ''[[Illinois Country|pays des Illinois]], identificirali su se kao Kreoli, što dokazuje kontinuirano postojanje termina ''Créole'' u kritično ugroženoj [[Francuski Missouri|Francuskoj Missouriji ]]. === Mississippi === Regija [[Mississippi Meksička obala]] ima značajnu populaciju Kreola –s posebno u [[Pass Christian, Mississippi|Pass Christian]], [[Bay St. Louis]] [[Natchez, Mississippi|Natchez]] [[Moss Point]] [[Gulfport, Mississippi|Gulfport]], [[Biloxi, Mississippi|Biloxi]] i [[Pascagoula, Mississippi|Pascagoula]]. Zajednica poznata kao Creoletown nalazi se u Pascagouli, čija je historija zabilježena.<ref name="blog.gulflive.com">{{Cite web|url=http://blog.gulflive.com/mississippi-press-living/2012/04/creoletown_name_racial_identit.html|title=Creoletown: Name, racial identity of community lost in Pascagoula's past|date=9 April 2012|access-date=22 November 2018|archive-date=22 November 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181122131842/http://blog.gulflive.com/mississippi-press-living/2012/04/creoletown_name_racial_identit.html|url-status=live}}</ref> Many in this location are Catholic and have also used the Creole, French, and English languages. ===Texas=== {{glavni|Tejanos}} [[Slika:Frederic Remington - The Mier Expedition- The Drawing of the Black Bean - Google Art Project.jpg|300px|thumb| Španski kreolci iz Teksasa]] U kolonijalnom Teksasu, termin "kreolski" (''criollo'') razlikovao je Afrikance i Evropljane starog svijeta od njihovih potomaka rođenih u novom svijetu, kreola; oni su činili građansku klasu provincije Tejas u [[Nova Španija| Novoj Španiji]].<ref name="andrewdelbanco">{{cite book |title=The War Before the War Fugitive Slaves and the Struggle for America's Soul from the Revolution to the Civil War|author=Andrew Delbanco|publisher=Penguin Publishing Group|year=2019|pages=190}}</ref><ref name="williamcdavis">{{cite book |title=Lone Star Rising|author=William C. Davis|publisher=Free Press|year=2017|pages=63,64}}</ref><ref name="philipthomastucker">{{cite book |title=Emily D. West and the "Yellow Rose of Texas" Myth|author=Phillip Thomas Tucker|publisher=McFarland, Incorporated, Publishers|year=2014|pages=100}}</ref> Teksaška kreolska kultura vrtjela se oko "rančosa" (kreolskih rančeva), koje su uglavnom posjećivali vaquerosi (kauboji) afričkog, španskog ili mestizo porijekla i [[Tlaxcaltec|Tlaxcalan Nahuatl doseljenici]], koji su osnovali niz naselja u jugoistočnom Teksasu i zapadnoj Louisiani (npr. [[Los Adaes]]).<ref name="andrewdelbanco"/><ref name="williamcdavis"/><ref name="francisxgalan">{{cite book |title=Los Adaes, the First Capital of Spanish Texas|author= Francis X. Galan|publisher=Texas A&M University Press|year=2020|pages=416}}</ref><ref name="vaqueros">{{cite book |title=Vaqueros, Cowboys, and Buckaroos|author=Lawrence Clayton|author2=Jim Hoy|author3=Jerald Underwood|publisher=University of Texas Press|year=2010|pages=2}}</ref> Crni teksaški kreoli prisutni su u Teksasu još od 17. stoljeća; služili su kao vojnici u španskim garnizonima istočnog Teksasa. Generacije crnih teksaških kreola, poznatih i kao "Crni Tejano", igrale su ulogu u kasnijim fazama historije Teksasa: Meksičkom Teksasu, Republici Teksas i Američkom Teksasu.<ref name="philipthomastucker"/> == Afrika == === Južna Afrika === Za razliku od Amerike, termin "obojeni" se preferira u Južnoj Africi za miješane ljude afričkog i evropskog porijekla. Kolonizacija [[Cape Colony]] od strane [[Holandske istočnoindijske kompanije]] dovela je do uvoza indonezijskih, istočnoafričkih i jugoistočnoazijskih robova, koji su se miješali s holandskim doseljenicima i autohtonim stanovništvom, što je dovelo do razvoja kreoliziranog stanovništva početkom 18. stoljeća. Osim toga, portugalski trgovci su se miješali s afričkim zajednicama, na području današnjeg Mozambika i Zimbabvea, stvarajući [[Prazerose]] i [[Luzo-Afrikance]], koji su bili lojalni portugalskoj kruni i služili su unapređenju njenih interesa u [[jugoistočnoj Africi]]. Naslijeđe ovog doba su brojne portugalske riječi koje su ušle u [[šona jezik|Shona]], [[Tsonga jezik| Tsonga]] i Makonde. Danas, zajednice miješanih rasa postoje širom regije, posebno u Južnoj Africi, Namibiji i Zimbabveu. U kolonijalno doba Zambije, termin "Eurafrikanac" se često koristio, iako je uglavnom izašao iz upotrebe u moderno doba i više se ne priznaje na nacionalnom nivou.<ref name="Markey 1982 169–207"/> Danas, južnoafrički [[negroidi|obojeni]] i [[Malajci s Kapa|Kap Malajci]] čine većinu stanovništva u [[Zapadni Kap|Zapadnom]] i mnoštvo u [[Sjeverni Kap| Sjevernom Kapu]]. Pored obojenog stanovništva, termin [[mestiço]] se koristi u Angoli i [[Mozambik]]u za označavanje ljudi miješane rase, koji su uživali određene privilegije tokom [[portugal]]ske ere. === Zapadna Afrika === [[Datoteka:SierraLeone Hofstra 043.jpg|thumb|upright|Portret kreolske porodice u [[Sijera Leone]], početak 1900-ih.]] U [[Sijera Leone]]u, miješanje novooslobođenih Afrikanaca i [[Multirasni ljudi|mješovitog naslijeđa]] [[doseljenika iz [[Nova Škotska|Nove Škotske]] i [[jamajčanski Maroni u Sijera Leoneu|jamajčanskih Marona]] sa zapadne hemisfere i [[Oslobođeni Afrikanaci u Sijera Leoneu|Oslobođenih Afrikanaca]] - kao što su [[Akan narod|Akan]], [[Igbo narod]] i [[Joruba narod]] – tokom nekoliko generacija krajem 18. i početkom 19. stoljeća dovelo je do konačnog stvaranja [[ariatokratija|Aristokratske]] [[etnička grupa| etničke grupe]] danas poznate kao ''[[Kreolski narod Sijera Leonea|Kreolci]]''. Temeljno [[zapadnjačka kultura|pozapadnjačenje]] u svojim manirima i [[buržoazija|buržoaski]] u svojim metodama, Kreolci su uspostavili udobnu dominaciju u zemlji kombinacijom [[britanski kolonijalizam|britanskog kolonijalnog]] favoriziranja i političke i ekonomske aktivnosti. Njihov uticaj u modernoj republici ostaje značajan, a njihov jezik [[jezik Sijera Leone Krio|Krio]] – [[kreolski jezik zasnovan na engleskom]] – je [[lingua franca]] i [[de facto]] [[nacionalni jezik]] koji se govori širom zemlje. Proširenje poslovnih i vjerskih aktivnosti ovih stanovnika Sijera Leonea na susjednu [[Nigerija| Nigeriju]] krajem 19. i početkom 20. stoljeća – gdje su mnogi od njih imali veze s precima – potom je uzrokovalo stvaranje ogranka u toj zemlji, ''[[Saro narod|Saros]]''. Saro, koji se sada često smatraju dijelom šire etničke skupine Joruba, bili su istaknuti u politici, pravu, religiji, umjetnosti i novinarstvu. === Portugalska Afrika === [[Atlantski kreolski]] je termin koji je skovao historičar [[Ira Berlin]] kako bi opisao grupu ljudi iz Angole i Centralne Afrike u 16. i 17. sroljeću, s kulturnim ili etničkim vezama s [[Afrika|Afrikom]], [[Evropa|Evropom]]], a ponekad i s [[Karibi]]ma. Često su imali [[portugal]]ska imena, a ponekad su bili miješane rase. Njihovo poznavanje različitih kultura učinilo ih je vještim trgovcima i pregovaračima, ali neki su bili porobljeni i stigli u kolonije Chesapeake, prema Povelji generacije robova tokom transatlantske trgovine robljem prije 1660. godine.<ref name="Berlin"/> ''Crioulo'' miješanog portugalskog i afričkog porijekla na kraju su doveli do nekoliko glavnih etničkih grupa u Africi, posebno na Zelenortskim Ostrvima, Gvineji Bisao, Svetom Tomeu i Prinsipeu, Ekvatorijalnoj Gvineji (posebno provinciji Annobón), Ziguinchoru (Casamance), [[Angola|Angoli]], [[Mozambik]]u. Samo nekoliko ovih grupa zadržalo je naziv ''crioulo'' ili njegove varijacije: * [[Zelenortski Otoci]] : dominantna etnička grupa, nazvana ''Kriolus'' ili ''Kriols'' na lokalnom jeziku; sam jezik se također naziva "[[Zelenortski kreolski|kreolski]]"; * [[Gvineja Bisao]] : ''Crioulos'' * [[São Tomé i Principe]] : ''Crioulos'' ===Indijski okean=== [[Datoteka:Seychelles Creole Festival Victoria.jpg|thumb|right|Žene na Festivalu kreolskog jezika na [[Sejšeli]]ma u Viktoriji slave svoje naslijeđe.]] {{Glavni|Mauricijski kreolski narod|Sejšelski kreolski narod|Mauricijski kreolski narod |Reunionski kreolski narod|Sejšelski kreolski narod}} Upotreba kreolskog jezika na ostrvima jugozapadnog dijela Indijskog okeana varira u zavisnosti od ostrva. Na [[Mauricijus]]u, mauricijski kreolski narod će biti identifikovan na osnovu etničke pripadnosti i religije. Mauricijski kreolski narod može biti [[ljudi druge boje kože|ljudi]] koji su mauricijskog porijekla ili oni koji su rasno miješani i kršćanski. Ustav Mauricijusa identificira četiri zajednice: [[hindu]]ističku, [[musliman]]sku, [[Kina|kinesku]] i opću populaciju. Kreolski narod je uključen u kategoriju opće populacije zajedno s bijelim kršćanima. Termin također označava isto za narod [[Sejšeli|Sejšela]]. Na [[Réunion]]u termin kreolski se odnosi na sve ljude rođene na ostrvu.<ref name="chaudenson"/> U sva tri društva, kreolski se također odnosi na nove kreolske jezike zasnovane na francuskom i koji uključuju druge jezike. == Bivše španske kolonije == {{glavni|Kriolski narod|Kreolski nacionalizam}} U regijama koje su ranije bile kolonije [[Španija|Španije]], [[španski jezik|španski]] riječ ''[[criollo narod|criollo]]'' (što podrazumijeva "rođeni u zemlji") historijski je označavala klasu u [[Kasta|kolonijalnom kastinskom sistemu]] koja se sastojala od ljudi rođenih u kolonijama sa potpunim ili uglavnom evropskim, uglavnom [[Španci|španskim]], porijeklom. Oni sa uglavnom evropskim porijeklom smatrani su na osnovu svog "prolaska" kroz kavkazoide. Naprimjer, mnogi [[castizos]] bi se mogli izvući s tim da prođu kao criollo jer bi njihove crte lica bile izrazito evropske, pa bi mnogi od njih usput stekli takav identitet, uglavnom iz ekonomskih razloga. "Criollo" se počeo odnositi na stvari karakteristične za regiju, kako se koristi danas, u izrazima kao što je "comida criolla" ("seoska" hrana iz tog područja). [[Datoteka:Independenciacentroamerica2.jpg|thumb|[[Narod Criollo|Criollo]] u [[Gvatemala| Gvatemali]] slave nezavisnost od Španije, 1821.]] U kasnijem periodu naseljavanja Latinske Amerike nazvanom ''La Colonia'', španska kruna Burbona je preferirala ''[[Peninsulares]]'' (doslovno "rođeni na [[Pirineji|Iberijskom poluostrvu]]") u odnosu na Criollo za najviše vojne, administrativne i vjerske funkcije zbog lošeg upravljanja kolonijama u prethodnoj habzburškoj eri.<ref>{{Cite journal|url = https://historiamexicana.colmex.mx/index.php/RHM/article/view/2717/2226|title = Vista de Sobre Mark A. Burkholder y D. S. Chandler, from impotence to authority. The Spanish crown and the American audiencias, 1687-1808|journal = Historia Mexicana|date = April 1979|pages = 618–620|last1 = Sudo|first1 = Takako|access-date = 2019-09-06|archive-date = 2019-09-06|archive-url = https://web.archive.org/web/20190906040444/https://historiamexicana.colmex.mx/index.php/RHM/article/view/2717/2226|url-status = live}}</ref> U [[Argentina|Argentini]], na dvosmislen etnorasni način, riječ "criollo" se sada koristi za ljude čiji su preci već bili prisutni na toj teritoriji u kolonijalnom periodu, bez obzira na njihovu etničku pripadnost. Izuzetak su tamnoputi Afrikanci i današnje [[Indijanci|autohtone grupe]]. Riječ "criollo" je porijeklo i srodna je francuskoj riječi "creole". === Španska Amerika === Rasno zasnovan kastinski sistem bio je na snazi tokom cijelog [[špansko osvajanje Amerike|španskih potkraljevstava u Americi]], od 16. stoljeća. Tokom ranog španskog kolonijalnog perioda, Španci su imali politiku odabira obećavajućih asimilacionističkih starosjedilaca za obrazovanje i indoktrinaciju. Bili su prihvaćeni u kolonijalno rukovodstvo, ali su ponekad ostajali u Španiji. Među potomcima ovih asimiliranih sinova poglavica su i [[Asteci|astečki potomci]] [[vojvoda od Moctezume de Tultenga|Moctezuma de Tultengo]]. Do 19. vijeka, ova diskriminacija i primjer [[Američke revolucije]] i ideali [[prosvjetiteljstvo| prosvjetiteljstva]] na kraju su doveli do toga da špansko-američka kriolska elita pobuni protiv španske vlasti. Uz podršku nižih klasa, uključili su Španiju u [[špansko-američki ratovi za nezavisnost|špansko-američke ratove za nezavisnost]] (1810–1826), koji su završili raspadom bivšeg Španskog carstva u Americi, na niz nezavisnih [[republika]]. === Španski Filipini === Osobe čistog španskog porijekla rođene na ostrvima [[španskih Filipina]] nazivane su Insulares ("otočani").)<ref>{{Cite web|url=https://dle.rae.es/insular|title=insular &#124; Definición &#124; Diccionario de la lengua española &#124; RAE - ASALE}}</ref> or Criollos. Although many of the Spanish Americans in the islands were also persons of pure Spanish descent, they, along with many Mestizos and Castizos from Spanish America living in the East Indies were also classified as "Americanos". == Karibi == {{glavni|Afro-Karibi}} U mnogim dijelovima Južnih Kariba, termin kreolski narod koristi se za označavanje potomaka Evropljana i Afrikanaca miješane rase rođenih na ostrvima. Vremenom je došlo do miješanih brakova s američkim Indijancima i stanovnicima Azije, Bliskog istoka i Latinske Amerike. Na kraju su formirali zajedničku kulturu zasnovanu na svom iskustvu zajedničkog života u zemljama koje su kolonizirali Francuzi, Španci, Holanđani i Britanci. Tipična kreolska osoba s Kariba ima francusko, špansko, portugalsko, britansko, [[Holanđani|Holanđani]] ili [[Historija Jevreja u Surinamu#Identitet|Jevreji]] porijeklo, pomiješano s etničkim grupama podsaharske Afrike, a ponekad i s domorodačkim narodima Amerike. Kako su radnici iz Azije ulazili na Karibe, kreolski ljudi druge boje kože sklapali su miješane brakove s Arapima, Indijcima, Kinezima, Javancima, Filipincima, Korejcima i Hmongima. Potonje kombinacije bile su posebno česte na Gvadalupi. Hrana i kulture su rezultat kreolizacije ovih uticaja.<ref name="Cohen"/> === Karipski jezici === {{glavni| Karipski jezici |Kreolski jezik}} "Kreyòl" ili "Kwéyòl" ili "Patois/Patwa" odnosi se na francuski leksikon [[kreolski jezici]] na [[Karibi]]ma, uključujući [[antili|antilski francuski kreolski]], [[haićanski kreolski]] i [[trinidadski kreolski]]. Kreolski se također odnosi na [[bajanski kreolski]], [[bahamski kreolski]], [[belizejski kreolski]], [[gvajanski kreolski]], [[jamajčanski patoisi]], [[tobagoski kreolski]], [[trinidadski kreolski]] i [[sranan tongoski]] (surinamski kreolski), između ostalih. Ljudi govore francuski leksikon [[antilski kreolski]] na sljedećim ostrvima: Etnološki kodovi Gvadalupski francuski kreolski (govori se na [[Gvadalupe]]u i [[Martinik]]u) i Svetolucijski kreolski francuski (govori se na Dominici i[[Sveta Lucija|Svetoj Luciji]]) različito, sa odgovarajućim ISO 639-3 kodovima: '''gcf''' i '''acf'''. Međutim, napominje se da je njihova stopa razumijevanja 90%, što bi ih kvalifikovalo kao dijalekte jednog jezika.<ref>{{cite web |url=http://www.avirtualdominica.com/creole.cfm |title=The Creole Language of Dominica |access-date=31 March 2014 |archive-date=2 April 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140402205539/http://www.avirtualdominica.com/creole.cfm |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite book|last=Mitchell|first=Edward S.|url=https://www.cambridgescholars.com/download/sample/60530|title=St. Lucian Kwéyòl on Saint Croix: A Study of Language Choice and Attitudes|publisher=Cambridge Scholars Publishing|year=2010|isbn=978-1-4438-2147-6|pages=22|access-date=2022-12-17|archive-date=2017-06-11|archive-url=https://web.archive.org/web/20170611194241/http://www.cambridgescholars.com/download/sample/60530|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=acf |title=Ethnologue report for language code:acf<!-- Bot generated title --> |access-date=2022-12-17 |archive-date=2005-04-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20050428161945/http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=acf |url-status=live}}</ref> * {{flag|Sveta Lucija}} * {{flag|Martinique}} * {{flag|Dominikanska Republika}} * {{flag|Guadeloupe}} * {{flag|Sveti Martin}} * {{flag|Sveti Bartolomej}} * {{flag|Trinidad i Tobago}} * {{flag|Grenada}} == Također pogledajte == * [[Kriolski narod]] * [[Kreolski nacionalizam]] * ''[[Blanqueamiento]]'' * [[Kreolizacija]] * [[Indo narod]] * [[Kristang narod]] * [[Porodica McGill (Monrovija)]] * [[Mestiso]] * [[Metis]] * [[Mulat]] == Reference == {{Reflist}} ==Vanjski linkovi== *{{Commonscat|Creole Peoples}} *[http://iocp.potomitan.info/ International Organization of Creole Peoples] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Kreolski narodi| ]] [[Kategorija:Sociologija]] [[Kategorija:Historija afričke dijaspore]] [[Kategorija:Bioantropologija]] [[Kategorija:Etnonimi]] [[Kategorija:Demografija]] [[Kategorija:Antropologija]] [[Kategorija:Lingvistika]] [[Kategorija:Društvo]] mrp76qh4ab2lfrwdza3pucgmxwgk39h 3838254 3838253 2026-04-29T20:42:37Z ~2026-26244-52 180840 /* Arkansas */ 3838254 wikitext text/x-wiki Termin '''kreolski narodi''' ili '''Kreoli''' može se odnositi na različite etničke grupe širom svijeta. Značenje termina pokazuje regionalne varijacije, što često izaziva debatu.<ref>{{Cite web|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/creole|title=Definition of CREOLE|website=www.merriam-webster.com}}</ref><ref name="brit">{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/Creole|title=Creole &#124; History, Culture & Language &#124; Britannica|website=www.britannica.com|date=15 December 2023 }}</ref> Kreolski narodi predstavljaju raznolik niz etničkih grupa, od kojih svaka posjeduje zaseban kulturni identitet koji se oblikovao tokom vremena. Pojava kreolskih jezika, često povezanih s kreolskom etničkom pripadnošću, zaseban je [[fenomen]].<ref name="brit"></ref> U specifičnim historijskim kontekstima, posebno tokom [[Rani moderni period|Evropske kolonijalne ere]], termin ''kreolski'' primjenjuje se na etničke grupe formirane kroz [[Ljudske migracije|velika kretanja stanovništva]]. Ova kretanja uključivala su ljude iz različitih [[lingvistika|lingvističkih]] i [[kultura|kulturnih]] sredina koji su se okupljali na novoosnovanim [[kolonija|kolonijalnim teritorijama]].<ref name="Cohen"></ref><ref name="Eric"></ref> Često nehotice odvojene od svojih predačkih domovina, ove populacije su bile prisiljene prilagoditi se i stvoriti novi način života. Kroz proces kulturnog spajanja, selektivno su usvojile i spojile poželjne elemente iz svojih raznolikih naslijeđa. To je rezultiralo pojavom novih društvenih normi, jezika i kulturnih praksi koje su prevazilazile njihovo individualno porijeklo.<ref name="Cohen">{{Cite journal|last=Cohen|first=Robin|s2cid=54814946|date=2007|title=Creolization and Cultural Globalization: The Soft Sounds of Fugitive Power|journal=Globalizations|volume=4|issue=3|pages=369–384|doi=10.1080/14747730701532492|bibcode=2007Glob....4..369C }}</ref><ref name="Eric"></ref><ref name="auto2">{{Cite book|title=Creolization as Cultural Creativity|last=Baron, Robert A., and Cara, Ana C.|publisher=University Press of Mississippi|year=2011|isbn= 9781617031069|location=Jackson, MS|pages=12–23}}</ref> Ovaj proces kulturnog spajanja, nazvan [[kreolizacija]], karakteriziraju brze društvene promjene koje u konačnici vode do formiranja zasebnog kreolskog identiteta.<ref>{{cite book |doi=10.1016/B0-08-043076-7/00835-4 |chapter=Creolization: Sociocultural Aspects |title=International Encyclopedia of the Social & Behavioral Sciences |date=2001 |last1=Jourdan |first1=C. |pages=2903–2906 |isbn=978-0-08-043076-8 }}</ref><ref name="auto1">{{Cite book|title=Creolization history, ethnography, theory. Walnut Creek, CA: Left Coast Press.|last=Stewart|first=Charles|publisher=Left Coast Press|year=2016|isbn=9781598742787|location=Walnut Creek, CA|pages=1–25}}</ref> == Etimologija i pregled == Engleska riječ '''creole''' potiče od francuske riječi ''créole'', koja je pak nastala od [[portugal]]ske riječi ''crioulo'', deminutiva od ''cria'', što znači osoba odgojena u vlastitoj kući. Riječ ''cria'' potiče od riječi ''criar'', što znači "odgajati ili odgojiti", a sama riječ potiče od [[latinski|latinske riječi]] ''creare'', što znači "stvoriti, donijeti na svijet, proizvesti, začeti"; što je ujedno i izvor engleske riječi "create". Izvorno se odnosila na potomke evropskih kolonista koji su rođeni u koloniji. Kreolski jezik je također poznat po srodnim riječima u drugim jezicima, kao što su ''crioulo'', ''criollo'', ''creolo'', ''kriolu'', ''criol'', ''kreyol'', ''kreol'', ''kriol'', ''krio'' i ''kriyoyo''. U [[Louisiana|Louisiani]], termin kreolski se koristi od 1792. godine za predstavljanje potomaka afričkih ili [[rasa|mješovitog naslijeđa]] roditelja, kao i djece francuskog i španskog porijekla bez rasnog miješanja.<ref name="Louisiana1"/><ref name="Louisiana2"/><ref name="Louisiana3"/> Njegova upotreba kao naziva za jezike počela je od 1879. godine, dok je kao pridjev za jezike počela da se koristi oko d 1748.<ref name="beget">{{Cite web|url=https://www.etymonline.com/word/creole|title=creole {{!}} Origin and meaning of creole by Online Etymology Dictionary|website=www.etymonline.com|language=en|access-date=2019-04-29|archive-date=2019-05-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20190501164415/https://www.etymonline.com/word/creole|url-status=live}}</ref> U zemljama španskog govornog područja, riječ ''[[Criollo narod|Criollo]]'' odnosi se na potomke Evropljana rođene u Americi, ali i u nekim zemljama, kako bi se opisalo nešto lokalno ili vrlo tipično za određenu regiju [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]].<ref>{{Cite web|url=https://dle.rae.es/criollo|title=Criollo, criolla &#124; Diccionario de la lengua española|access-date=2022-06-14|archive-date=2021-02-26|archive-url=https://web.archive.org/web/20210226205737/https://dle.rae.es/criollo|url-status=live}}</ref> Na [[Karibi]]ma, termin se široko odnosi na sve ljude, bez obzira na njihovu klasu ili porijeklo - Afrikance, istočnoazijske, evropske, indijske – koji su dio kulture Kariba.<ref name="Brit"/> Na [[Trinidad i Tobago|Trinidadu]], termin kreolski se koristi za označavanje svih Trinidađana osim onih azijskog porijekla. U [[Surinam]]u, termin se odnosi samo na potomke porobljenih [[Afrika]]naca, a u susjednoj [[Francuska Gvajana|Francuskoj Gvajani]], termin se odnosi na svakoga, bez obzira na [[boja kože|boju kože]], ko je usvojio evropski način života.<ref name="Eric"/><ref name="Brit">{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/Creole|title=Creole|website=www.britannica.com|access-date=2022-06-14|archive-date=2022-06-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20220627162453/https://www.britannica.com/topic/Creole|url-status=live}}</ref> [[Slika:Cafe Creole.jpg|thumb|[[trojezičnost|Trojezični]] znakovi na Cafe Kreol u [[Cape Verde]].]] U Africi, termin kreolski odnosi se na bilo koju etničku grupu formiranu tokom [[Evropske etničke grupe|evropskog]] [[rani moderni period|kolonijalnog]] doba, sa nekim [[rasa|mješavinom rasa]] afričkog i neafričkog rasnog ili kulturnog naslijeđa.Kreolske zajednice se nalaze na većini afričkih ostrva i duž obalnih regija kontinenta gdje su autohtoni narodi prvi put komunicirali sa Evropljanima. Kao rezultat ovih kontakata, pojavilo se pet glavnih kreolskih tipova: [[Portugal|Portugalci]], [[Afroamerikanci]], [[Nizozemska|Nizozemci]], [[Francuska|Francuzi]] i [[Britanija|Britanci]].<ref name="African">{{Cite web|url=https://geography.name/creoles/|title=Creoles of |website=www.geography.name|access-date=2022-06-14|archive-date=2022-08-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20220817004937/https://geography.name/creoles/|url-status=live}}</ref> ''Crioulosi'' afričkog ili miješanog portugalskog porijekla na kraju su doveli do nekoliko etničkih grupa na [[Zelenortska Ostrva|Zelenortskim Ostrvima]], [[Gvineja Bisao|Gvineji Bisao]], [[Sveti Toma i Princip|Svetom Tomeu i Prinsipeu]], [[Angola|Angoli]] i [[Mozambik]]u.<ref name="Berlin"/> Francuski govorni [[mauricijski kreolci|mauricijski]] i [[sejšelski kreolci]] su ili afrički ili etnički miješani i [[hristijanizacija|hristijanizirani]]. Na [[Reunion]]u, termin kreolski odnosi se na sve ljude rođene na ostrvu,<ref name="chaudenson">{{cite book|author=Robert Chaudenson |title=Creolization of Language and Culture |isbn=978-0-203-44029-2|publisher=CRC press |page=11 |year=2001}}</ref> dok je u [[Južna Afrika|Južnoj Africi]], miješanje istočnoafričkih i jugoistočnoazijskih robova s [[Holandija|nizozemskim]] doseljenicima, kasnije rezultiralo kreoliziranom populacijom.<ref name="Markey 1982 169–207">{{Cite journal|last=Markey|first=Thomas L.|date=1982|title=Afrikaans: Creole or Non-Creole?[|url=https://www.jstor.org/stable/40501733|journal=Zeitschrift für Dialektologie und Linguistik|volume=49|issue=2|pages=169–207|jstor=40501733|issn=0044-1449|access-date=2021-08-02|archive-date=2021-08-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20210802143521/https://www.jstor.org/stable/40501733|url-status=live}}</ref> [[Fernandino narodi|Fernandino kreolski narodi]] iz [[Ekvatorijalna Gvineja| Ekvatorijalne Gvineje]] su mješavina [[Kuba]]naca sa [[Emancipadosi]]ma i oslobođenih Afrikanaca u [[Sijera Leone]] koji govore engleski jezik,<ref>''Glimpses of Africa, West and Southwest coast''. By Charles Spencer Smith; A.M.E. Sunday School Union, 1895; p. 164</ref> dok su [[Amerika|Američko]]-[[Liberija|liberijski]] i [[Sijera Leone]] Kreolci nastali miješanjem afričkih zarobljenika s [[Karibi|karipskim]] narodima i [[Afroamerikanci]]ma.<ref>Murray, Robert P., ''Whiteness in Africa: Americo-Liberians and the Transformative Geographies of Race'' (2013). Theses and Dissertations--History. 23. https://uknowledge.uky.edu/history_etds/23 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220614121007/https://uknowledge.uky.edu/history_etds/23/ |date=2022-06-14 }}</ref><ref>{{cite book|last=Walker |first=James W |year=1992 |chapter=Chapter Five: Foundation of Sierra Leone |title=The Black Loyalists: The Search for a Promised Land in Nova Scotia and Sierra Leone, 1783–1870 |location=Toronto |publisher=University of Toronto Press |pages=[https://archive.org/details/blackloyalistsse0000walk/page/94 94]–114 |url=https://archive.org/details/blackloyalistsse0000walk |url-access=registration |isbn=978-0-8020-7402-7}}, originally published by Longman & Dalhousie University Press (1976).</ref> Možda zbog niza različitih opisa i nedostatka koherentne definicije, norveški antropolog [[Thomas Hylland Eriksen|T. H. Eriksen]] zaključuje: {{quote box |border = 1.9px | quote =<span style="font-size:1.3em; font-family:'Times New Roman',serif; font-weight:420;"> „Kreolsko društvo, po mom shvatanju, zasniva se u potpunosti ili djelimično na masovnom raseljavanju ljudi koji su, često nehotice, iščupani iz svog prvobitnog doma, usput odbacujući glavne karakteristike svojih društvenih i političkih organizacija, dovedeni u trajni kontakt s ljudima iz drugih jezičkih i kulturnih područja i primorani da razvijaju, na kreativne i improvizacijske načine, nove društvene i kulturne oblike u novoj zemlji, istovremeno crpeći iz tradicija svojih odgovarajućih mjesta porijekla i iz impulsa koji proizlaze iz susreta.“</span><ref name="Eric">Eriksen, T.H. (2020). ''Creolisation as a Recipe for Conviviality''. In: Hemer, O., Povrzanović Frykman, M., Ristilammi, PM. (eds) Conviviality at the Crossroads. Palgrave Macmillan, Cham. https://doi.org/10.1007/978-3-030-28979-9_3 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320035530/https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-3-030-28979-9_3 |date=2023-03-20 }}</ref> |author = [[Thomas Hylland Eriksen]] |source = ''Creolisation as a Recipe for Conviviality'' (2020) |bgcolor = #EEEEEE |width = 50% |align = right }} Sljedeće etničke grupe su historijski okarakterisane kao "kreolski" narodi: * [[Afro-Brazilci|Afro-Brazilski kriolci]] * [[Aku narod|Aku Krio narod]] * [[Atlantski kreolci]] * [[Belizejski Kriol narod]] * [[Zelenortski stanovnici]] (Krioli) * [[Kriolski narod]] (Evropska dijaspora rođena u [[španska kolonizacija Amerike|španskim kolonijama u Americi]]) * [[Fernandinski narodi|Fernandinski kreolski narodi]] * [[Haićanski mulati |Haićanski kreolski narodi]] ** [[Ranči]] * [[Honduras|Honduraški kreolci]] * [[Ameroliberijci|Liberijski kreolski narod]] * [[Alabamski kreolci]] * [[Arkanzaski kreolci]] * [[Louisianski kreolci]] ** [[Kreolci druge boje kože]] * [[Francuski Missouri]] (Kreolci iz Illinoisa) * [[Mauricijski kreolci]] ** također [[Reunionski kreolci]] * [[Sejšelski kreolci]] * [[Kreolci Sierra Leone]] * [[Surinamski kreolci]] == Sjedinjene Američke Države == === Aljaska === {{Glavni|Aljaški kreolci}} {{glavni|Starozhily}} [[Datoteka:Aleut.jpg|palac|desno|Aleutski muškarac sa [[Aljaški kreolci|Aljaškom kreolkom]] ženom na [[Aleutskim ostrvima]].]] Aljaški kreolci, ponekad kolokvijalno izgovoreni kao "Kriol" na engleskom (od ruskog креол), su jedinstveni narod koji su se prvo pojavili miješanjem ruskih starih sibirsko-ruskih doseljenika ''[[idustrija|industrijskih]] muškaraca s [[Aleuti|aleutskim narodom]] i [[inuit]]skim ženama krajem 18. stoljeća i zauzeli istaknutu poziciju u ekonomiji [[Ruska Amerika|Ruske Amerike]] i sjevernopacifičkog obruča.<ref>{{cite web|url=http://rocinak.sasktelwebsite.net/roc/creole.htm |title=Creoles in Alaska |access-date=2010-07-30 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110724054518/http://rocinak.sasktelwebsite.net/roc/creole.htm |archive-date=2011-07-24 }}</ref><ref>{{Cite web|url=https://kreolmagazine.com/culture/history-and-culture/creoles-of-alaska-kreol-explores-their-fascinating-history/#.YlW-k8hBxPY|title=Creoles of Alaska – Kreol explores their fascinating history &#124; International Magazine Kreol|date=17 February 2016 |access-date=2022-04-12|archive-date=2022-10-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20221022030335/https://kreolmagazine.com/culture/history-and-culture/creoles-of-alaska-kreol-explores-their-fascinating-history/#.YlW-k8hBxPY|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |title=Alutiiq Word of the Week: Creole |url=https://alutiiqmuseum.org/collection/index.php/Detail/word/178 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220706081047/https://alutiiqmuseum.org/collection/index.php/Detail/word/178 |archive-date=2022-07-06 |website=Alutiiq Museum Archeological Repository}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://depts.washington.edu/cspn/creole-policy-and-practice-in-russian-america-iakov-egorovich-netsvetov/|title=Featured Article: Creole Policy and Practice in Russian America – Center for the Study of the Pacific Northwest|access-date=2022-04-12|archive-date=2022-04-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20220412200620/https://depts.washington.edu/cspn/creole-policy-and-practice-in-russian-america-iakov-egorovich-netsvetov/|url-status=live}}</ref> ===Arkansas=== {{Glavni|Arkansaski kreolci}} [[Arkansaski kreolci]]: Francuski korijeni sežu duboko u [[Arkansas]]. Upravo je u Arkansasu, blizu prvobitne lokacije Arkansaske pošte, krajem sedamnaestog stoljeća, Sieur de la Salle osnovao ono što je zamišljao da će biti središte francuskog carstva u [[Sjeverna Amerila|Sjevernoj Americi]]. Ono što se zapravo pojavilo, zaista je obuhvatilo Arkansas: ogroman luk francuskih utvrda i naselja, koji povezuju [[Meksički zaliv]] s [[Velika jezera|Velikim jezerima]] i dalje, sjevernim [[Atlantik]]om i samom [[Francuska|Francuskom]]. Francuski zvaničnici su se nadali da će ova mreža naselja i trgovačkih postaja poslužiti kao bedem protiv širenja britanskih naselja na istoku i španskih na jugu i zapadu. Francuske ambicije u Sjevernoj Americi unutar [[Louisiana (Nova Francuska)|historijske francuske Louisiane]] doživjele su teški prekid gubitkom od [[UK|Velike Britanije]] u Sedmogodišnjem ratu, i iako je špansko preuzimanje teritorije poznate kao la Louisiane sačuvalo mnoge postojeće kulturne, vjerske i pravne norme, većina preostalih frankofonskih zajednica nestala je nakon što je kupovina [[Teritorija Louisiane| Teritorije Louisiane]] od strane [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]] 1803. godine otvorila vrata brzom angloameričkom naseljavanju. Ali kreolska kultura u Arkansasu je opstala. Lovci i doseljenici koji su govorili francuski, mnogi miješanog evropskog i [[Indijanci|autohtonog porijekla]], neki porobljeni ili bivši porobljeni ljudi afričkog porijekla, nastavili su živjeti i raditi u ovoj regiji. Novi govornici francuskog jezika također su nastavili pristizati, iako u relativno malom broju, čak i nakon akvizicije Arkansasa od strane Sjedinjenih Američkih Država i aneksije kao teritorije u 1819.<ref>https://storymaps.arcgis.com/stories/f7eb9937a53846c4ab0f1f1812d24a7c</ref> === Kolonije Chesapeakea === {{Glavni|Kolonije Chesapeakea}} [[Atlantski kreolci]] je termin koji je skovao historičar [[Ira Berlin]] da opiše grupu ljudi iz [[Angola|Angole]] i [[Centralna Afrika| Centralne Afrike]] u 16. i 17. stoljeću, s kulturnim ili etničkim vezama s [[Afrika|Afrikom]], [[Evropa|Evropom]], a ponekad i [[Karibi]]ma. Neki od ovih ljudi stigli su u kolonije Chesapeake kao [[generacija]] [[Ropstvo|robova]] tokom [[Evropska kolonizacija Amerike| Evropske kolonizacije Amerike]] prije 1660. Neki su živjeli i radili u Evropi ili na Karibima prije nego što su došli (ili bili deportovani) u Sjevernu Ameriku.<ref name="Berlin">{{cite journal |last1=Berlin |first1=Ira |title=From Creole to African |journal=William and Mary Quarterly |date=April 1, 1996 |volume=53 |issue=2 |page=266 |doi=10.2307/2947401 |jstor=2947401 |url=https://www.jstor.org/stable/2947401 |access-date=June 6, 2022 |archive-date=March 31, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220331225526/https://www.jstor.org/stable/2947401 |url-status=live |url-access=subscription }}</ref> Primjeri takvih ljudi uključuju [[John Punch (rob)|Johna Puncha]] i [[Emanuel Driggus|Emanuela Driggusa]] (njegovo prezime je vjerovatno izvedeno od [[Rodrigues (prezime)|Rodrigues]]). Također, tokom ranog naseljavanja kolonija, djeca rođena od imigranata u kolonijama često su nazivana "kreolcima". Ovo se češće nalazi u kolonijama Chesapeakea.<ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=387JNEjpczQC&pg=PA9 |title=First Generations: Women in Colonial America |author=Carol Berkin |page=9 |date=July 1997 |publisher=Macmillan |access-date=2016-10-03 |isbn=9780809016068 |archive-date=2023-03-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230320035510/https://books.google.com/books?id=387JNEjpczQC&pg=PA9 |url-status=live }}</ref> === Louisiana === {{Glavni|Louisianski kreolci|Kreolci druge boje kože}} {{multiple image | align = right | caption_align = center | direction = vertical | width = 200 | image1 = Portrait of a Black Man by Julien Hudson 1835.jpg | image2 = Creole women of color out taking the air, from a watercolor series by Édouard Marquis, New Orleans, 1867.jpg | image3 = Portrait of Matias Francisco Alpuente y Ruiz by José Francisco Xavier de Salazar y Mendoza.jpg | caption1 = Kreol iz [[New Orleans]]a | caption2 = Građanke [[Louisianski lreolci|louisianskih kreolaca]], djevojke u modernoj odjeći | caption3 = Matias Alpuente kreol iz [[New Orleans]]a }} U [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]], riječi "Louisiana Creole" odnose se na ljude bilo koje rase ili njihove mješavine koji potiču od kolonijalnih francuskih [[La Louisiane]] i kolonijalnih španskih [[Louisiana (Nova Španija)]] doseljenika prije nego što je regija Louisiana postala dio Sjedinjenih Američkih Država 1803. godine [[Kupovina Louisiane|kupovinom Louisiane]]. I riječ i etnička grupa potiču od slične upotrebe, počevši od Kariba u 16. stoljeću, koja je razlikovala ljude rođene u francuskim, španskim i [[portugal]]skim kolonijama od raznih novopridošlih rođenih u njihovim odgovarajućim, nekaribskim domovinama. Neki pisci iz drugih dijelova zemlje pogrešno su pretpostavili da se termin odnosi samo na ljude miješanog rasnog porijekla, ali to nije tradicionalna [[Louisiana|louisianska]] upotreba.<ref name="Louisiana1">Dominguez, Virginia R. ''White by Definition: Social Classification in Creole Louisiana.'' New Brunswick: Rutgers University Press, 1986.{{pn|date=May 2025}}</ref><ref name="Louisiana2">{{cite journal |last1=Dormon |first1=James H. |title=Louisiana's "Creoles of Color": Ethnicity, Marginality, and Identity |journal=Social Science Quarterly |date=1992 |volume=73 |issue=3 |pages=615–626 |jstor=42863083 }}</ref><ref name="Louisiana3">Eaton, Clement. ''A History of the Old South: The Emergence of a Reluctant Nation,'' third edition. New York: Macmillan, 1975.{{pn|date=May 2025}}</ref><ref name="Fowler">Fowler, H.W. (1926) ''A Dictionary of Modern English Usage'', Oxford University Press.{{pn|date=May 2025}}</ref> U Louisiani se termin "kreolski" prvi put koristio za opisivanje ljudi rođenih u Louisiani, koji su taj termin koristili da bi se razlikovali od novopridošlih imigranata. Nije bio rasni ili etnički identifikator; bio je jednostavno sinonim za "rođen u Novom svijetu", što je značilo odvajanje domorodaca bilo koje etničke pripadnosti — bijeli, afrički ili bilo koja njihova mješavina — od evropskih imigranata i robova uvezenih iz Afrike. Kasnije je termin rasiziran nakon što su novopridošli [[Angloamerikanci]] počeli povezivati kreolski, ili kvalitet bivanja kreolskim, s rasno miješanim porijeklom. To je uzrokovalo da mnogi bijeli kreolci na kraju napuste tu oznaku iz straha da će termin navesti većinu Amerikanaca da povjeruju da su rasno miješanog porijekla (i time ugroziti njihovu egzistenciju ili društveni položaj). Kasniji pisci povremeno prave razliku između francuskih kreolaca (evropskog porijekla), kreolaca druge boje kože (mješovitog etničkog porijekla) i povremeno afričkih kreolaca (prvenstveno afričkih potomaka); ove kategorije, međutim, su kasniji izumi, a većina primarnih dokumenata iz osamnaestog, devetnaestog i ranog dvadesetog stoljeća koristi riječ "kreolski" bez ikakvog dodatnog kvalifikatora. Kreolci španskog i njemačkog porijekla također postoje, a španski kr danas opstaju kao [[Isleños]] i Malagueños, oba pronađena u južnoj Louisiani. Međutim, sve rasne kategorije kreolaca — od kavkaskih, miješanih [[rasa]], Afrikanaca, do [[Indijanci|autohtonaca]] — obično su sebe smatrale i nazivale isključivo Kreolcima, što je zajednička karakteristika u mnogim drugim frankofonskim i iberoameričkim [[kultura]]ma, kojima obično nedostaju stroge rasne podele uobičajene u historiji Sjedinjenih Država i drugim zemljama sa velikim stanovništvom iz različitih kultura Sjeverne Evrope. Ova rasna neutralnost traje do danas, jer mnogi Kreolci ne koriste rasu kao faktor za pripadnost etno-kulturi.<ref name="Louisiana1"/><ref name="Louisiana2"/><ref name="Louisiana3"/> Savremena upotreba je ponovo proširila značenje izraza [[Louisiana|Louisianske kreole]], kako bi se opisala široka kulturna grupa ljudi svih [[rasa]] koji dijele kolonijalno luizijansko porijeklo. Stanovnici Louisiane koji se identificiraju kao "kreolci" najčešće potiču iz historijski [[frankofonsko područje|frankofonskih]] i [[Srednja Amerika|hispanskih]] zajednica. Neki od njihovih predaka došli su u Louisianu direktno iz [[Francuska| Francuske]], [[Španija| Španije]] ili [[Njemačka| Njemačke]], dok su drugi došli preko francuskih i španskih kolonija na [[Karibi]]ma i u [[Kanada|Kanadi]]. Mnoge porodice louisiananskih kreola stigle su u Louisianu iz [[Santa Domingo]]a kao izbjeglice od [[Haićanska revolucija|Haićanske revolucije]], zajedno s drugim imigrantima iz karipskih kolonijalnih centara poput [[Santo Domingo|Santo Dominga]] i [[Havana|Havane]]. Djeca robova dovedena prvenstveno iz zapadne Afrike također su smatrana kreolima, kao i djeca rođena iz brakova između [[Indijanci |američkih domorodaca]] i ne-domorodačkog stanovništva. Kreolska kultura u Louisiani se stoga sastoji od jedinstvene mješavine evropske, [[Indijanci|američkodomorodačke]] i afričke kulture. Luizijanci koji potiču od francuskih [[Akađani|Akađana]] iz Kanade također su kreolci u strogom smislu, a postoje mnogi historijski primjeri ljudi potpuno evropskog porijekla s akadskim prezimenima, poput utjecajnih Alexandrea i Alfreda Moutona,<ref>{{cite thesis |doi=10.31390/gradschool_dissertations.1908 |title=Two histories, one future: Louisiana sugar planters, their slaves, and the Anglo-Creole schism, 1815–1865 |date=2013 |last1=Buman |first1=Nathan A }}{{pn|date=May 2025}}</ref> eksplicitno opisani kao "Kreolci".<ref>{{cite web |last1=Landry |first1=Christophe |title=Attakapas Post Spanish Militia Rolls, 1792 |url=http://www.mylhcv.com/wp-content/uploads/2015/10/1792-Militia.pdf |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20221009/http://www.mylhcv.com/wp-content/uploads/2015/10/1792-Militia.pdf |archive-date=2022-10-09 |url-status=live}}</ref> Međutim, danas se potomci Akađanaca češće nazivaju i identificiraju kao '[[Cajuni]]' - izvedenica od riječi Akadian, koja ukazuje na francusko-kanadske doseljenike kao pretke. Razlika između "Cajuna" i "Kreola" je danas jača nego što je bila u prošlosti jer su američke rasne ideologije snažno utjecale na značenje riječi "kreol" do te mjere da više ne postoji jednoglasan dogovor među stanovnicima Louisiane o preciznoj definiciji riječi. Danas mnogi pretpostavljaju da je svaka frankofona osoba evropskog porijekla Cajun, a svaka frankofona osoba afričkog porijekla kreol - pogrešna pretpostavka koja ne bi bila prepoznata u devetnaestom stoljeću. Neki tvrde da se "kreol" odnosi na aristokratske urbaniste, dok su "Cajuni" agrarni članovi frankofone radničke klase, ali ovo je još jedna relativno nedavna razlika. Kreolci mogu biti bilo koje rase i živjeti u bilo kojem području, ruralnom ili urbanom. Kreolska kultura jugozapadne Louisiane stoga je sličnija kulturi koja dominira u Acadiani nego kreolskoj kulturi New Orleansa. Iako se kopnena područja preklapaju oko New Orleansa i nizvodno, Cajun/kreolska kultura i jezik protežu se prema zapadu duž cijele južne obale Louisiane, koncentrirajući se u područjima jugozapadno od New Orleansa oko Lafayettea, pa sve do Crowleyja, Abbevillea i u rižin pojas Louisiane bliže Lake Charlesu i granici s Teksasom. [[Datoteka:Free Woman of Color with daughter NOLA Collage.jpg|thumb|Slobodna žena druge boje kože sa kćerkom miješane rase; kolažna slika s kraja 18. stoljeća, [[New Orleans]].]] Kreolci iz Louisiane su historijski govorili raznim jezicima; danas su najistaknutiji louisianski francuski i louisianski kreolski. (Postoji razlika između "kreolskih" ljudi i "kreolskog" jezika. Ne govore svi kreolski – mnogi govore [[francuski]], [[španski]] ili [[engleski[[ kao primarne jezike.) Govorni kreolski jezik izumire s kontinuiranom "amerikanizacijom" u tom području. Većina preostalih kreolskih [[leksem]]a prešla je u popularnu kulturu. Tradicionalni kreolski se govori među onim porodicama koje su odlučne da održe jezik živim ili u regijama ispod New Orleansa oko župa St. James i St. John, gdje su se [[njemački]] imigranti prvobitno naselili (također poznato kao "Njemačka obala" ili La Côte des Allemands) i obrađivali zemlju, sprječavajući slabo opremljene francuske koloniste od gladi tokom kolonijalnog perioda i usvajajući uobičajeno korišteni francuski i kreolski (koji su stigli s prognanicima) kao jezik trgovine. Kreolci su uglavnom [[rimokatolici]] i pod utjecajem su tradicionalne francuske i španske kulture koja je ostala iz prvog kolonijalnog perioda, koji je zvanično započeo 1722. godine dolaskom uršulinki, kojima je prethodio drugi red, sestre Presvetog Srca, s kojima su živjele sve dok im se prvi samostan nije mogao izgraditi novcem francuske krune. (Oba reda još uvijek obrazuju djevojčice 2010. godine). "Vatreni latinski temperament" koji su opisali rani naučnici o kulturi New Orleansa doveo je do opsežnih generalizacija kako bi se prilagodili kreolcima španskog naslijeđa, kao i izvornim francuskim. Kreolci miješane rase, potomci miješanja evropskih kolonista, robova i američkih domoridaca ili ponekad "Gens de Couleur" (slobodni muškarci i žene druge boje kože), prvi put su se pojavili tokom kolonijalnog perioda, dolaskom robovskog stanovništva. Većina Kreolaca, bez obzira na rasu, uglavnom smatra da dijele kolektivnu kulturu. Oni koji nisu iz Louisiane često ne shvataju ovo i pretpostavljaju da su svi Kreolci miješane rase, što je historijski netačno. Kreolci iz Louisiane su također nazivani ''criollos'', riječ iz španskog jezika koja znači "stvoren" i korištena je u periodu nakon francuske vladavine, kako bi se razlikovale dvije grupe iz područja New Orleansa i nizvodnih Kreola. I grupe miješane rase i evropske kreolske grupe dijele mnoge tradicije i jezik, ali njihovi socio-ekonomski korijeni su se razlikovali u izvornom periodu historije Louisiane. Zapravo, francuska riječ Créole potiče od portugalske riječi ''Crioulo'', koja je opisivala ljude rođene u Americi, a ne u Španiji. Termin se često koristi jednostavno u značenju "odnosi se na područje [[New Orleans]]a", ali ni ovo nije historijski tačno. Ljudi širom teritorije Louisiane, uključujući i ''[[Illinois Country|pays des Illinois]], identificirali su se kao Kreoli, što dokazuje kontinuirano postojanje termina ''Créole'' u kritično ugroženoj [[Francuski Missouri|Francuskoj Missouriji ]]. === Mississippi === Regija [[Mississippi Meksička obala]] ima značajnu populaciju Kreola –s posebno u [[Pass Christian, Mississippi|Pass Christian]], [[Bay St. Louis]] [[Natchez, Mississippi|Natchez]] [[Moss Point]] [[Gulfport, Mississippi|Gulfport]], [[Biloxi, Mississippi|Biloxi]] i [[Pascagoula, Mississippi|Pascagoula]]. Zajednica poznata kao Creoletown nalazi se u Pascagouli, čija je historija zabilježena.<ref name="blog.gulflive.com">{{Cite web|url=http://blog.gulflive.com/mississippi-press-living/2012/04/creoletown_name_racial_identit.html|title=Creoletown: Name, racial identity of community lost in Pascagoula's past|date=9 April 2012|access-date=22 November 2018|archive-date=22 November 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181122131842/http://blog.gulflive.com/mississippi-press-living/2012/04/creoletown_name_racial_identit.html|url-status=live}}</ref> Many in this location are Catholic and have also used the Creole, French, and English languages. ===Texas=== {{glavni|Tejanos}} [[Slika:Frederic Remington - The Mier Expedition- The Drawing of the Black Bean - Google Art Project.jpg|300px|thumb| Španski kreolci iz Teksasa]] U kolonijalnom Teksasu, termin "kreolski" (''criollo'') razlikovao je Afrikance i Evropljane starog svijeta od njihovih potomaka rođenih u novom svijetu, kreola; oni su činili građansku klasu provincije Tejas u [[Nova Španija| Novoj Španiji]].<ref name="andrewdelbanco">{{cite book |title=The War Before the War Fugitive Slaves and the Struggle for America's Soul from the Revolution to the Civil War|author=Andrew Delbanco|publisher=Penguin Publishing Group|year=2019|pages=190}}</ref><ref name="williamcdavis">{{cite book |title=Lone Star Rising|author=William C. Davis|publisher=Free Press|year=2017|pages=63,64}}</ref><ref name="philipthomastucker">{{cite book |title=Emily D. West and the "Yellow Rose of Texas" Myth|author=Phillip Thomas Tucker|publisher=McFarland, Incorporated, Publishers|year=2014|pages=100}}</ref> Teksaška kreolska kultura vrtjela se oko "rančosa" (kreolskih rančeva), koje su uglavnom posjećivali vaquerosi (kauboji) afričkog, španskog ili mestizo porijekla i [[Tlaxcaltec|Tlaxcalan Nahuatl doseljenici]], koji su osnovali niz naselja u jugoistočnom Teksasu i zapadnoj Louisiani (npr. [[Los Adaes]]).<ref name="andrewdelbanco"/><ref name="williamcdavis"/><ref name="francisxgalan">{{cite book |title=Los Adaes, the First Capital of Spanish Texas|author= Francis X. Galan|publisher=Texas A&M University Press|year=2020|pages=416}}</ref><ref name="vaqueros">{{cite book |title=Vaqueros, Cowboys, and Buckaroos|author=Lawrence Clayton|author2=Jim Hoy|author3=Jerald Underwood|publisher=University of Texas Press|year=2010|pages=2}}</ref> Crni teksaški kreoli prisutni su u Teksasu još od 17. stoljeća; služili su kao vojnici u španskim garnizonima istočnog Teksasa. Generacije crnih teksaških kreola, poznatih i kao "Crni Tejano", igrale su ulogu u kasnijim fazama historije Teksasa: Meksičkom Teksasu, Republici Teksas i Američkom Teksasu.<ref name="philipthomastucker"/> == Afrika == === Južna Afrika === Za razliku od Amerike, termin "obojeni" se preferira u Južnoj Africi za miješane ljude afričkog i evropskog porijekla. Kolonizacija [[Cape Colony]] od strane [[Holandske istočnoindijske kompanije]] dovela je do uvoza indonezijskih, istočnoafričkih i jugoistočnoazijskih robova, koji su se miješali s holandskim doseljenicima i autohtonim stanovništvom, što je dovelo do razvoja kreoliziranog stanovništva početkom 18. stoljeća. Osim toga, portugalski trgovci su se miješali s afričkim zajednicama, na području današnjeg Mozambika i Zimbabvea, stvarajući [[Prazerose]] i [[Luzo-Afrikance]], koji su bili lojalni portugalskoj kruni i služili su unapređenju njenih interesa u [[jugoistočnoj Africi]]. Naslijeđe ovog doba su brojne portugalske riječi koje su ušle u [[šona jezik|Shona]], [[Tsonga jezik| Tsonga]] i Makonde. Danas, zajednice miješanih rasa postoje širom regije, posebno u Južnoj Africi, Namibiji i Zimbabveu. U kolonijalno doba Zambije, termin "Eurafrikanac" se često koristio, iako je uglavnom izašao iz upotrebe u moderno doba i više se ne priznaje na nacionalnom nivou.<ref name="Markey 1982 169–207"/> Danas, južnoafrički [[negroidi|obojeni]] i [[Malajci s Kapa|Kap Malajci]] čine većinu stanovništva u [[Zapadni Kap|Zapadnom]] i mnoštvo u [[Sjeverni Kap| Sjevernom Kapu]]. Pored obojenog stanovništva, termin [[mestiço]] se koristi u Angoli i [[Mozambik]]u za označavanje ljudi miješane rase, koji su uživali određene privilegije tokom [[portugal]]ske ere. === Zapadna Afrika === [[Datoteka:SierraLeone Hofstra 043.jpg|thumb|upright|Portret kreolske porodice u [[Sijera Leone]], početak 1900-ih.]] U [[Sijera Leone]]u, miješanje novooslobođenih Afrikanaca i [[Multirasni ljudi|mješovitog naslijeđa]] [[doseljenika iz [[Nova Škotska|Nove Škotske]] i [[jamajčanski Maroni u Sijera Leoneu|jamajčanskih Marona]] sa zapadne hemisfere i [[Oslobođeni Afrikanaci u Sijera Leoneu|Oslobođenih Afrikanaca]] - kao što su [[Akan narod|Akan]], [[Igbo narod]] i [[Joruba narod]] – tokom nekoliko generacija krajem 18. i početkom 19. stoljeća dovelo je do konačnog stvaranja [[ariatokratija|Aristokratske]] [[etnička grupa| etničke grupe]] danas poznate kao ''[[Kreolski narod Sijera Leonea|Kreolci]]''. Temeljno [[zapadnjačka kultura|pozapadnjačenje]] u svojim manirima i [[buržoazija|buržoaski]] u svojim metodama, Kreolci su uspostavili udobnu dominaciju u zemlji kombinacijom [[britanski kolonijalizam|britanskog kolonijalnog]] favoriziranja i političke i ekonomske aktivnosti. Njihov uticaj u modernoj republici ostaje značajan, a njihov jezik [[jezik Sijera Leone Krio|Krio]] – [[kreolski jezik zasnovan na engleskom]] – je [[lingua franca]] i [[de facto]] [[nacionalni jezik]] koji se govori širom zemlje. Proširenje poslovnih i vjerskih aktivnosti ovih stanovnika Sijera Leonea na susjednu [[Nigerija| Nigeriju]] krajem 19. i početkom 20. stoljeća – gdje su mnogi od njih imali veze s precima – potom je uzrokovalo stvaranje ogranka u toj zemlji, ''[[Saro narod|Saros]]''. Saro, koji se sada često smatraju dijelom šire etničke skupine Joruba, bili su istaknuti u politici, pravu, religiji, umjetnosti i novinarstvu. === Portugalska Afrika === [[Atlantski kreolski]] je termin koji je skovao historičar [[Ira Berlin]] kako bi opisao grupu ljudi iz Angole i Centralne Afrike u 16. i 17. sroljeću, s kulturnim ili etničkim vezama s [[Afrika|Afrikom]], [[Evropa|Evropom]]], a ponekad i s [[Karibi]]ma. Često su imali [[portugal]]ska imena, a ponekad su bili miješane rase. Njihovo poznavanje različitih kultura učinilo ih je vještim trgovcima i pregovaračima, ali neki su bili porobljeni i stigli u kolonije Chesapeake, prema Povelji generacije robova tokom transatlantske trgovine robljem prije 1660. godine.<ref name="Berlin"/> ''Crioulo'' miješanog portugalskog i afričkog porijekla na kraju su doveli do nekoliko glavnih etničkih grupa u Africi, posebno na Zelenortskim Ostrvima, Gvineji Bisao, Svetom Tomeu i Prinsipeu, Ekvatorijalnoj Gvineji (posebno provinciji Annobón), Ziguinchoru (Casamance), [[Angola|Angoli]], [[Mozambik]]u. Samo nekoliko ovih grupa zadržalo je naziv ''crioulo'' ili njegove varijacije: * [[Zelenortski Otoci]] : dominantna etnička grupa, nazvana ''Kriolus'' ili ''Kriols'' na lokalnom jeziku; sam jezik se također naziva "[[Zelenortski kreolski|kreolski]]"; * [[Gvineja Bisao]] : ''Crioulos'' * [[São Tomé i Principe]] : ''Crioulos'' ===Indijski okean=== [[Datoteka:Seychelles Creole Festival Victoria.jpg|thumb|right|Žene na Festivalu kreolskog jezika na [[Sejšeli]]ma u Viktoriji slave svoje naslijeđe.]] {{Glavni|Mauricijski kreolski narod|Sejšelski kreolski narod|Mauricijski kreolski narod |Reunionski kreolski narod|Sejšelski kreolski narod}} Upotreba kreolskog jezika na ostrvima jugozapadnog dijela Indijskog okeana varira u zavisnosti od ostrva. Na [[Mauricijus]]u, mauricijski kreolski narod će biti identifikovan na osnovu etničke pripadnosti i religije. Mauricijski kreolski narod može biti [[ljudi druge boje kože|ljudi]] koji su mauricijskog porijekla ili oni koji su rasno miješani i kršćanski. Ustav Mauricijusa identificira četiri zajednice: [[hindu]]ističku, [[musliman]]sku, [[Kina|kinesku]] i opću populaciju. Kreolski narod je uključen u kategoriju opće populacije zajedno s bijelim kršćanima. Termin također označava isto za narod [[Sejšeli|Sejšela]]. Na [[Réunion]]u termin kreolski se odnosi na sve ljude rođene na ostrvu.<ref name="chaudenson"/> U sva tri društva, kreolski se također odnosi na nove kreolske jezike zasnovane na francuskom i koji uključuju druge jezike. == Bivše španske kolonije == {{glavni|Kriolski narod|Kreolski nacionalizam}} U regijama koje su ranije bile kolonije [[Španija|Španije]], [[španski jezik|španski]] riječ ''[[criollo narod|criollo]]'' (što podrazumijeva "rođeni u zemlji") historijski je označavala klasu u [[Kasta|kolonijalnom kastinskom sistemu]] koja se sastojala od ljudi rođenih u kolonijama sa potpunim ili uglavnom evropskim, uglavnom [[Španci|španskim]], porijeklom. Oni sa uglavnom evropskim porijeklom smatrani su na osnovu svog "prolaska" kroz kavkazoide. Naprimjer, mnogi [[castizos]] bi se mogli izvući s tim da prođu kao criollo jer bi njihove crte lica bile izrazito evropske, pa bi mnogi od njih usput stekli takav identitet, uglavnom iz ekonomskih razloga. "Criollo" se počeo odnositi na stvari karakteristične za regiju, kako se koristi danas, u izrazima kao što je "comida criolla" ("seoska" hrana iz tog područja). [[Datoteka:Independenciacentroamerica2.jpg|thumb|[[Narod Criollo|Criollo]] u [[Gvatemala| Gvatemali]] slave nezavisnost od Španije, 1821.]] U kasnijem periodu naseljavanja Latinske Amerike nazvanom ''La Colonia'', španska kruna Burbona je preferirala ''[[Peninsulares]]'' (doslovno "rođeni na [[Pirineji|Iberijskom poluostrvu]]") u odnosu na Criollo za najviše vojne, administrativne i vjerske funkcije zbog lošeg upravljanja kolonijama u prethodnoj habzburškoj eri.<ref>{{Cite journal|url = https://historiamexicana.colmex.mx/index.php/RHM/article/view/2717/2226|title = Vista de Sobre Mark A. Burkholder y D. S. Chandler, from impotence to authority. The Spanish crown and the American audiencias, 1687-1808|journal = Historia Mexicana|date = April 1979|pages = 618–620|last1 = Sudo|first1 = Takako|access-date = 2019-09-06|archive-date = 2019-09-06|archive-url = https://web.archive.org/web/20190906040444/https://historiamexicana.colmex.mx/index.php/RHM/article/view/2717/2226|url-status = live}}</ref> U [[Argentina|Argentini]], na dvosmislen etnorasni način, riječ "criollo" se sada koristi za ljude čiji su preci već bili prisutni na toj teritoriji u kolonijalnom periodu, bez obzira na njihovu etničku pripadnost. Izuzetak su tamnoputi Afrikanci i današnje [[Indijanci|autohtone grupe]]. Riječ "criollo" je porijeklo i srodna je francuskoj riječi "creole". === Španska Amerika === Rasno zasnovan kastinski sistem bio je na snazi tokom cijelog [[špansko osvajanje Amerike|španskih potkraljevstava u Americi]], od 16. stoljeća. Tokom ranog španskog kolonijalnog perioda, Španci su imali politiku odabira obećavajućih asimilacionističkih starosjedilaca za obrazovanje i indoktrinaciju. Bili su prihvaćeni u kolonijalno rukovodstvo, ali su ponekad ostajali u Španiji. Među potomcima ovih asimiliranih sinova poglavica su i [[Asteci|astečki potomci]] [[vojvoda od Moctezume de Tultenga|Moctezuma de Tultengo]]. Do 19. vijeka, ova diskriminacija i primjer [[Američke revolucije]] i ideali [[prosvjetiteljstvo| prosvjetiteljstva]] na kraju su doveli do toga da špansko-američka kriolska elita pobuni protiv španske vlasti. Uz podršku nižih klasa, uključili su Španiju u [[špansko-američki ratovi za nezavisnost|špansko-američke ratove za nezavisnost]] (1810–1826), koji su završili raspadom bivšeg Španskog carstva u Americi, na niz nezavisnih [[republika]]. === Španski Filipini === Osobe čistog španskog porijekla rođene na ostrvima [[španskih Filipina]] nazivane su Insulares ("otočani").)<ref>{{Cite web|url=https://dle.rae.es/insular|title=insular &#124; Definición &#124; Diccionario de la lengua española &#124; RAE - ASALE}}</ref> or Criollos. Although many of the Spanish Americans in the islands were also persons of pure Spanish descent, they, along with many Mestizos and Castizos from Spanish America living in the East Indies were also classified as "Americanos". == Karibi == {{glavni|Afro-Karibi}} U mnogim dijelovima Južnih Kariba, termin kreolski narod koristi se za označavanje potomaka Evropljana i Afrikanaca miješane rase rođenih na ostrvima. Vremenom je došlo do miješanih brakova s američkim Indijancima i stanovnicima Azije, Bliskog istoka i Latinske Amerike. Na kraju su formirali zajedničku kulturu zasnovanu na svom iskustvu zajedničkog života u zemljama koje su kolonizirali Francuzi, Španci, Holanđani i Britanci. Tipična kreolska osoba s Kariba ima francusko, špansko, portugalsko, britansko, [[Holanđani|Holanđani]] ili [[Historija Jevreja u Surinamu#Identitet|Jevreji]] porijeklo, pomiješano s etničkim grupama podsaharske Afrike, a ponekad i s domorodačkim narodima Amerike. Kako su radnici iz Azije ulazili na Karibe, kreolski ljudi druge boje kože sklapali su miješane brakove s Arapima, Indijcima, Kinezima, Javancima, Filipincima, Korejcima i Hmongima. Potonje kombinacije bile su posebno česte na Gvadalupi. Hrana i kulture su rezultat kreolizacije ovih uticaja.<ref name="Cohen"/> === Karipski jezici === {{glavni| Karipski jezici |Kreolski jezik}} "Kreyòl" ili "Kwéyòl" ili "Patois/Patwa" odnosi se na francuski leksikon [[kreolski jezici]] na [[Karibi]]ma, uključujući [[antili|antilski francuski kreolski]], [[haićanski kreolski]] i [[trinidadski kreolski]]. Kreolski se također odnosi na [[bajanski kreolski]], [[bahamski kreolski]], [[belizejski kreolski]], [[gvajanski kreolski]], [[jamajčanski patoisi]], [[tobagoski kreolski]], [[trinidadski kreolski]] i [[sranan tongoski]] (surinamski kreolski), između ostalih. Ljudi govore francuski leksikon [[antilski kreolski]] na sljedećim ostrvima: Etnološki kodovi Gvadalupski francuski kreolski (govori se na [[Gvadalupe]]u i [[Martinik]]u) i Svetolucijski kreolski francuski (govori se na Dominici i[[Sveta Lucija|Svetoj Luciji]]) različito, sa odgovarajućim ISO 639-3 kodovima: '''gcf''' i '''acf'''. Međutim, napominje se da je njihova stopa razumijevanja 90%, što bi ih kvalifikovalo kao dijalekte jednog jezika.<ref>{{cite web |url=http://www.avirtualdominica.com/creole.cfm |title=The Creole Language of Dominica |access-date=31 March 2014 |archive-date=2 April 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140402205539/http://www.avirtualdominica.com/creole.cfm |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite book|last=Mitchell|first=Edward S.|url=https://www.cambridgescholars.com/download/sample/60530|title=St. Lucian Kwéyòl on Saint Croix: A Study of Language Choice and Attitudes|publisher=Cambridge Scholars Publishing|year=2010|isbn=978-1-4438-2147-6|pages=22|access-date=2022-12-17|archive-date=2017-06-11|archive-url=https://web.archive.org/web/20170611194241/http://www.cambridgescholars.com/download/sample/60530|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=acf |title=Ethnologue report for language code:acf<!-- Bot generated title --> |access-date=2022-12-17 |archive-date=2005-04-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20050428161945/http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=acf |url-status=live}}</ref> * {{flag|Sveta Lucija}} * {{flag|Martinique}} * {{flag|Dominikanska Republika}} * {{flag|Guadeloupe}} * {{flag|Sveti Martin}} * {{flag|Sveti Bartolomej}} * {{flag|Trinidad i Tobago}} * {{flag|Grenada}} == Također pogledajte == * [[Kriolski narod]] * [[Kreolski nacionalizam]] * ''[[Blanqueamiento]]'' * [[Kreolizacija]] * [[Indo narod]] * [[Kristang narod]] * [[Porodica McGill (Monrovija)]] * [[Mestiso]] * [[Metis]] * [[Mulat]] == Reference == {{Reflist}} ==Vanjski linkovi== *{{Commonscat|Creole Peoples}} *[http://iocp.potomitan.info/ International Organization of Creole Peoples] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Kreolski narodi| ]] [[Kategorija:Sociologija]] [[Kategorija:Historija afričke dijaspore]] [[Kategorija:Bioantropologija]] [[Kategorija:Etnonimi]] [[Kategorija:Demografija]] [[Kategorija:Antropologija]] [[Kategorija:Lingvistika]] [[Kategorija:Društvo]] 7j0ifsbpwny7awhr7myrndtz29akvue Kreolski narodi 0 533714 3838237 2026-04-29T18:42:27Z ~2026-26244-52 180840 Preusmjereno na [[Kreoli]] 3838237 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Kreoli]] ssx4s26njy4pbjbo1352lda8h242upm Kreolci 0 533715 3838238 2026-04-29T18:43:00Z ~2026-26244-52 180840 Preusmjereno na [[Kreoli]] 3838238 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Kreoli]] ssx4s26njy4pbjbo1352lda8h242upm Rimokatolici 0 533716 3838247 2026-04-29T19:18:15Z ~2026-26244-52 180840 Preusmjereno na [[Katoličanstvo]] 3838247 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Katoličanstvo]] 8py7g6rehz0tqchlr04f2raa9v8kd3k Frankofono područje 0 533717 3838255 2026-04-29T20:51:03Z ~2026-26244-52 180840 Nova stranica: {| class="toccolours" border="1" cellpadding="4" style="float:right; margin: 0 0 1em 1em; border-collapse: collapse; font-size: 95%; width: 250px;" |+ style="font-size: larger; margin-left: inherit;"|<big>'''Frankofonija'''<br>'''La Francophonie'''</big> |- style="text-align: center;" | colspan="2" | [[Datoteka:Flag of La Francophonie.svg|250px|Zastava Frankofonije]]<br /> '''Zastava Frankofonije''', koja simbolizira pet kontinenata, usvojena je [[1987.]] na prijedlog Nige... 3838255 wikitext text/x-wiki {| class="toccolours" border="1" cellpadding="4" style="float:right; margin: 0 0 1em 1em; border-collapse: collapse; font-size: 95%; width: 250px;" |+ style="font-size: larger; margin-left: inherit;"|<big>'''Frankofonija'''<br>'''La Francophonie'''</big> |- style="text-align: center;" | colspan="2" | [[Datoteka:Flag of La Francophonie.svg|250px|Zastava Frankofonije]]<br /> '''Zastava Frankofonije''', koja simbolizira pet kontinenata, usvojena je [[1987.]] na prijedlog [[Niger]]a |- |'''[[Službeni jezik]]''' | [[Francuski]] |- | '''Sekretar''' | [[Abdou Diouf]] (od 2002.) |- | '''Osnovana''' | [[1970.]] |- | '''Broj članica''' | 49 <br> (plus 4 pridružene i 10 posmatrača) |- | '''Sjedište''' | [[Pariz]], [[Francuska]] |- | '''Službena internet stranica''' | [http://www.francophonie.org/index.cfm Službena internet stranica Frankofonije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060518084720/http://www.francophonie.org/index.cfm |date=18. svibnja 2006. }} <br> (na francuskom) |} '''Frankofonija''' (fr. ''La Francophonie''; službeni naziv: Međunarodna organizacija Frankofonija (''l'Organisation internationale de la Francophonie'')) je međunarodna organizacija koja predstavlja skup država, zemalja i regija koji koriste [[francuski]] kao nacionalni i/ili službeni jezik, jezik međunarodne komunikacije i kao radni jezik. Termin frankofonija skovao je [[francuski]] geograf Onésime Reclus (1880.), brat Elisée Reclusa, kojim je označio zajednicu ljudi i država koje koriste francuski jezik.<ref>{{Cite web |last= |date= |title=88 Etats et gouvernements |url=https://www.francophonie.org/88-etats-et-gouvernements-125 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210929234953/https://www.francophonie.org/88-etats-et-gouvernements-125 |archive-date=2021-09-29 |access-date=2021-10-01 |website=Organisation internationale de la Francophonie |publisher= |language=fr}}</ref><ref>{{Məqalə|author=О. А. Крюкова|publisher=Академический ландшафт международной организации Франкофонии как „Место знания“|link=https://cyberleninka.ru/article/n/akademicheskiy-landshaft-mezhdunarodnoy-organizatsii-frankofonii-kak-mesto-znaniya/viewer|яzyk=ru|izdanie=Vestnik MGU|type=|year=2012|month=|issue=|volume=|number=3|stranicy=119—124|DOI=|issn=2074-1588}}</ref><ref>{{Cite web |last= |date= |title=proekty Trianonskogo dialoga |url=https://dialogue-trianon.ru/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20210307130508/https://dialogue-trianon.ru/ |archive-date=2021-03-07 |access-date=2021-03-04 |website= |publisher= |language=ru}}</ref>. Originalni osnivač Frankofonije bio je [[Samuel de Champlain]]. Frankofoniju čini 49 zemalja članica, četiri pridružene zemlje ([[Albanija]], [[Andora]], [[Grčka]], [[Sjeverna Makedonija]]) i deset zemalja-posmatrača ([[Armenija]], [[Austrija]], [[Hrvatska]],[[Bosna i Hercegovina]] [[Gruzija]], [[Mađarska]], [[Litvanija]], [[Poljska]], [[Češka]], [[Slovačka]], [[Slovenija]] i [[Srbija]]) na summitima ove organizacije. U svakoj od ovih zemalja francuski jezik se koristi bar u minimalnoj mjeri. Nekoliko zemalja članica imaju loš položaj u zaštiti ljudskih prava i podsticanju demokratije. Predložene mjere u vidu sankcija su raspravljane nekoliko puta, ali nisu odobrene. Moderna Frankofonija osnovana je 1970. Njen moto je '''jednakost, komplementarnost i solidarnost''' (''égalité, complémentarité, solidarité''). U početku, Frankofonija je bila mali klub sjevernih zemalja u kojima se govori [[francuski]], dok je danas to važna međunarodna organizacija čije zemlje-članice surađuju na polju [[kultura|kulture]], [[znanost|nauke]], privreda, pravde i mira. Zajedno s ostalim organizacijama kao što je [[UNESCO]], Frankofonija radi na razvijanju [[lingvistika|lingvistike]] i kulture u eri globalizma. Tijesno surađuje s nekim sličnim organizacijama [[španski|španskog]] i [[portugal]]skog jezika (vidjeti: [[Latinska unija]] i [[CPLP]]). == Struktura == '''Međunarodna organizacija Frankofonija''' ima status posmatrača na sjednicama [[Vijeće sigurnosti| Vijeća sigurnosti]] [[UN]]-a. === Samiti === Summiti Frankofonije se održavaju svake dvije godine, kada lideri zemaljačlanica imaju mogućnost razvijati strategije i ciljeve organizacije. Prethodni summiti: *[[Pariz]], [[Francuska]] ([[1986.]]) *[[Quebec (grad)|Québec]], [[Kanada]] ([[1987.]]) *[[Dakar]], [[Senegal]] ([[1989.]]) *[[Pariz]], [[Francuska]] ([[1991.]]) *[[Port Louis]], [[Mauricijus]] ([[1993.]]) *[[Cotonou]], [[Benin]] ([[1995.]]) *[[Hanoi]], [[Vijetnam]] ([[1997.]]) *[[Moncton]], [[Kanada]] ([[1999.]]) *[[Beirut]], [[Libanon]] ([[2002.]]) *[[Ouagadougou]], [[Burkina Faso]] ([[2004.]]) *[[Bukurešt]], [[Rumunija]] ([[2006.]]) *[[Quebec (grad)|Québec]], [[Kanada]] ([[2008.]]) *[[Montreux]], [[Švicarska]] ([[2010.]]) *[[Kinshasa]], [[Demokratska Republika Kongo]] ([[2012.]]) *[[Dakar]], [[Senegal]] ([[2014.]]) *[[Antananarivo]], [[Madagaskar]] ([[2016.]]) *[[Erevan]], [[Armenija]] ([[2018.]]) === Ministarske konferencije === === Stalno vijeće === Stalno vijeće Frankofonije se sastoji od veleposlanika zemalja članica i, kao ministarskim konferencijama, njegov glavni zadatak je planiranje budućih summita i nadgledanje implementacije odluka summita na bazi "dan za danom". === Međuvladina agencija === Međuvladina agencija Frankofonije je glavni operator kulturne, znanstvene, tehničke, ekonomske i pravničke kooperacije programa i odluka summita. Sjedište Agencije je u [[Pariz]]u, a tri ogranka se nalaze u [[Libreville]]u ([[Gabon]]), [[Lomé]]u ([[Togo]]) i [[Hanoj]]u ([[Vijetnam]]). == Članovi == [[Datoteka:La francophonie mapa.svg|mini|upright=2.5|Mapa Frankofonskih zemalja.]] Službeni popis članica je dostupan na linku [https://web.archive.org/web/20051231055927/http://www.francophonie.org/membres/etats/ internet stranici Frankofonije]. Popis članica po kontinentima: === Europa === * {{Z+X|FRA}} * {{Z+X|BEL}} (samo [[Valonija]]) * {{Z+X|BUG}} * {{Z+X|LUKS}} * {{Z+X|MOL}} * {{Z+X|MNK}} * {{Z+X|RUM}} * {{Z+X|ŠVI}} *'''Pridružene članice:''' ** {{Z+X|ALB}} ** {{Z+X|AND}} ** {{Z+X|GRČ}} ** {{Z+X|MAK}} *'''Posmatrači:''' ** {{Z+X|AUS}} ** {{Z+X|ARM}} ** {{Z+X|ČEŠ}} ** {{Z+X|HRV}} ** {{Z+X|BIH}} ** {{Z+X|LAT}} ** {{Z+X|LIT}} ** {{Z+X|MAĐ}} ** {{Z+X|POLJ}} ** {{Z+X|SLK}} ** {{Z+X|SLO}} ** {{Z+X|GRU}} === Sjeverna i Južna Amerika === * {{Z+X|KAN}} ** {{Z+X|N BRUN}} (sudjeluje vlada) ** {{Z+X|QUE}} (sudjeluje vlada) ** {{Z+X|ONT}} (posmatrač, ali moguće je članstvo u budućnosti) * {{Z+X|DOM}} * {{Z+X|HAI}} * {{Z+X|SV LUC}} * Francuski prekomorski posjedi: ** {{Z+X|MART}} ** {{Z+X|GUAD}} ** {{Z+X|FRA GIJ}} ** {{Z+X|SV PIM}} === Afrika === * {{Z+X|BEN}} * {{Z+X|BUF}} * {{Z+X|BUR}} * {{Z+X|KAM}} * {{Z+X|ZEL}} * {{Z+X|SAR}} * {{Z+X|ČAD}} * {{Z+X|KOM}} * {{Z+X|KON}} * {{Z+X|OSK}} * {{Z+X|DR KONGO}} * {{Z+X|DŽI}} * {{Z+X|EGI}} * {{Z+X|EKG}} * {{Z+X|GAB}} * {{Z+X|GVI}} * {{Z+X|GVB}} * {{Z+X|MAD}} * {{Z+X|MALI}} * {{Z+X|MAU}} * {{Z+X|MAUS}} * {{Z+X|MAR}} * {{Z+X|NGR}} * {{Z+X|RUA}} * {{Z+X|SV TIP}} * {{Z+X|SEN}} * {{Z+X|SEJ}} * {{Z+X|TOG}} * {{Z+X|TUN}} === Azija === * {{Z+X|KMB}} * {{Z+X|LAO}} * {{Z+X|LBN}} * {{Z+X|VIJ}} === Okeanija === * {{Z+X|VAN}} == Također pogledajte== * [[Francuske kolonije]] * [[CPLP]] * [[Latinska unija]] * [[Komonvelt]] == Vanjski linkovi == *[http://www.francophonie.org/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100724001316/http://www.francophonie.org/ |access-date=2010-07-24}} {{Commonscat|Francofonia}} [[Kategorija:Međunarodne organizacije]] 01qrj77qq2g6poyxxcpn8tqc7pasq4z 3838260 3838255 2026-04-29T22:09:39Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[Frankofonsko područje]] na [[Frankofono područje]]: Slovna ili gramatička greška 3838255 wikitext text/x-wiki {| class="toccolours" border="1" cellpadding="4" style="float:right; margin: 0 0 1em 1em; border-collapse: collapse; font-size: 95%; width: 250px;" |+ style="font-size: larger; margin-left: inherit;"|<big>'''Frankofonija'''<br>'''La Francophonie'''</big> |- style="text-align: center;" | colspan="2" | [[Datoteka:Flag of La Francophonie.svg|250px|Zastava Frankofonije]]<br /> '''Zastava Frankofonije''', koja simbolizira pet kontinenata, usvojena je [[1987.]] na prijedlog [[Niger]]a |- |'''[[Službeni jezik]]''' | [[Francuski]] |- | '''Sekretar''' | [[Abdou Diouf]] (od 2002.) |- | '''Osnovana''' | [[1970.]] |- | '''Broj članica''' | 49 <br> (plus 4 pridružene i 10 posmatrača) |- | '''Sjedište''' | [[Pariz]], [[Francuska]] |- | '''Službena internet stranica''' | [http://www.francophonie.org/index.cfm Službena internet stranica Frankofonije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060518084720/http://www.francophonie.org/index.cfm |date=18. svibnja 2006. }} <br> (na francuskom) |} '''Frankofonija''' (fr. ''La Francophonie''; službeni naziv: Međunarodna organizacija Frankofonija (''l'Organisation internationale de la Francophonie'')) je međunarodna organizacija koja predstavlja skup država, zemalja i regija koji koriste [[francuski]] kao nacionalni i/ili službeni jezik, jezik međunarodne komunikacije i kao radni jezik. Termin frankofonija skovao je [[francuski]] geograf Onésime Reclus (1880.), brat Elisée Reclusa, kojim je označio zajednicu ljudi i država koje koriste francuski jezik.<ref>{{Cite web |last= |date= |title=88 Etats et gouvernements |url=https://www.francophonie.org/88-etats-et-gouvernements-125 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210929234953/https://www.francophonie.org/88-etats-et-gouvernements-125 |archive-date=2021-09-29 |access-date=2021-10-01 |website=Organisation internationale de la Francophonie |publisher= |language=fr}}</ref><ref>{{Məqalə|author=О. А. Крюкова|publisher=Академический ландшафт международной организации Франкофонии как „Место знания“|link=https://cyberleninka.ru/article/n/akademicheskiy-landshaft-mezhdunarodnoy-organizatsii-frankofonii-kak-mesto-znaniya/viewer|яzyk=ru|izdanie=Vestnik MGU|type=|year=2012|month=|issue=|volume=|number=3|stranicy=119—124|DOI=|issn=2074-1588}}</ref><ref>{{Cite web |last= |date= |title=proekty Trianonskogo dialoga |url=https://dialogue-trianon.ru/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20210307130508/https://dialogue-trianon.ru/ |archive-date=2021-03-07 |access-date=2021-03-04 |website= |publisher= |language=ru}}</ref>. Originalni osnivač Frankofonije bio je [[Samuel de Champlain]]. Frankofoniju čini 49 zemalja članica, četiri pridružene zemlje ([[Albanija]], [[Andora]], [[Grčka]], [[Sjeverna Makedonija]]) i deset zemalja-posmatrača ([[Armenija]], [[Austrija]], [[Hrvatska]],[[Bosna i Hercegovina]] [[Gruzija]], [[Mađarska]], [[Litvanija]], [[Poljska]], [[Češka]], [[Slovačka]], [[Slovenija]] i [[Srbija]]) na summitima ove organizacije. U svakoj od ovih zemalja francuski jezik se koristi bar u minimalnoj mjeri. Nekoliko zemalja članica imaju loš položaj u zaštiti ljudskih prava i podsticanju demokratije. Predložene mjere u vidu sankcija su raspravljane nekoliko puta, ali nisu odobrene. Moderna Frankofonija osnovana je 1970. Njen moto je '''jednakost, komplementarnost i solidarnost''' (''égalité, complémentarité, solidarité''). U početku, Frankofonija je bila mali klub sjevernih zemalja u kojima se govori [[francuski]], dok je danas to važna međunarodna organizacija čije zemlje-članice surađuju na polju [[kultura|kulture]], [[znanost|nauke]], privreda, pravde i mira. Zajedno s ostalim organizacijama kao što je [[UNESCO]], Frankofonija radi na razvijanju [[lingvistika|lingvistike]] i kulture u eri globalizma. Tijesno surađuje s nekim sličnim organizacijama [[španski|španskog]] i [[portugal]]skog jezika (vidjeti: [[Latinska unija]] i [[CPLP]]). == Struktura == '''Međunarodna organizacija Frankofonija''' ima status posmatrača na sjednicama [[Vijeće sigurnosti| Vijeća sigurnosti]] [[UN]]-a. === Samiti === Summiti Frankofonije se održavaju svake dvije godine, kada lideri zemaljačlanica imaju mogućnost razvijati strategije i ciljeve organizacije. Prethodni summiti: *[[Pariz]], [[Francuska]] ([[1986.]]) *[[Quebec (grad)|Québec]], [[Kanada]] ([[1987.]]) *[[Dakar]], [[Senegal]] ([[1989.]]) *[[Pariz]], [[Francuska]] ([[1991.]]) *[[Port Louis]], [[Mauricijus]] ([[1993.]]) *[[Cotonou]], [[Benin]] ([[1995.]]) *[[Hanoi]], [[Vijetnam]] ([[1997.]]) *[[Moncton]], [[Kanada]] ([[1999.]]) *[[Beirut]], [[Libanon]] ([[2002.]]) *[[Ouagadougou]], [[Burkina Faso]] ([[2004.]]) *[[Bukurešt]], [[Rumunija]] ([[2006.]]) *[[Quebec (grad)|Québec]], [[Kanada]] ([[2008.]]) *[[Montreux]], [[Švicarska]] ([[2010.]]) *[[Kinshasa]], [[Demokratska Republika Kongo]] ([[2012.]]) *[[Dakar]], [[Senegal]] ([[2014.]]) *[[Antananarivo]], [[Madagaskar]] ([[2016.]]) *[[Erevan]], [[Armenija]] ([[2018.]]) === Ministarske konferencije === === Stalno vijeće === Stalno vijeće Frankofonije se sastoji od veleposlanika zemalja članica i, kao ministarskim konferencijama, njegov glavni zadatak je planiranje budućih summita i nadgledanje implementacije odluka summita na bazi "dan za danom". === Međuvladina agencija === Međuvladina agencija Frankofonije je glavni operator kulturne, znanstvene, tehničke, ekonomske i pravničke kooperacije programa i odluka summita. Sjedište Agencije je u [[Pariz]]u, a tri ogranka se nalaze u [[Libreville]]u ([[Gabon]]), [[Lomé]]u ([[Togo]]) i [[Hanoj]]u ([[Vijetnam]]). == Članovi == [[Datoteka:La francophonie mapa.svg|mini|upright=2.5|Mapa Frankofonskih zemalja.]] Službeni popis članica je dostupan na linku [https://web.archive.org/web/20051231055927/http://www.francophonie.org/membres/etats/ internet stranici Frankofonije]. Popis članica po kontinentima: === Europa === * {{Z+X|FRA}} * {{Z+X|BEL}} (samo [[Valonija]]) * {{Z+X|BUG}} * {{Z+X|LUKS}} * {{Z+X|MOL}} * {{Z+X|MNK}} * {{Z+X|RUM}} * {{Z+X|ŠVI}} *'''Pridružene članice:''' ** {{Z+X|ALB}} ** {{Z+X|AND}} ** {{Z+X|GRČ}} ** {{Z+X|MAK}} *'''Posmatrači:''' ** {{Z+X|AUS}} ** {{Z+X|ARM}} ** {{Z+X|ČEŠ}} ** {{Z+X|HRV}} ** {{Z+X|BIH}} ** {{Z+X|LAT}} ** {{Z+X|LIT}} ** {{Z+X|MAĐ}} ** {{Z+X|POLJ}} ** {{Z+X|SLK}} ** {{Z+X|SLO}} ** {{Z+X|GRU}} === Sjeverna i Južna Amerika === * {{Z+X|KAN}} ** {{Z+X|N BRUN}} (sudjeluje vlada) ** {{Z+X|QUE}} (sudjeluje vlada) ** {{Z+X|ONT}} (posmatrač, ali moguće je članstvo u budućnosti) * {{Z+X|DOM}} * {{Z+X|HAI}} * {{Z+X|SV LUC}} * Francuski prekomorski posjedi: ** {{Z+X|MART}} ** {{Z+X|GUAD}} ** {{Z+X|FRA GIJ}} ** {{Z+X|SV PIM}} === Afrika === * {{Z+X|BEN}} * {{Z+X|BUF}} * {{Z+X|BUR}} * {{Z+X|KAM}} * {{Z+X|ZEL}} * {{Z+X|SAR}} * {{Z+X|ČAD}} * {{Z+X|KOM}} * {{Z+X|KON}} * {{Z+X|OSK}} * {{Z+X|DR KONGO}} * {{Z+X|DŽI}} * {{Z+X|EGI}} * {{Z+X|EKG}} * {{Z+X|GAB}} * {{Z+X|GVI}} * {{Z+X|GVB}} * {{Z+X|MAD}} * {{Z+X|MALI}} * {{Z+X|MAU}} * {{Z+X|MAUS}} * {{Z+X|MAR}} * {{Z+X|NGR}} * {{Z+X|RUA}} * {{Z+X|SV TIP}} * {{Z+X|SEN}} * {{Z+X|SEJ}} * {{Z+X|TOG}} * {{Z+X|TUN}} === Azija === * {{Z+X|KMB}} * {{Z+X|LAO}} * {{Z+X|LBN}} * {{Z+X|VIJ}} === Okeanija === * {{Z+X|VAN}} == Također pogledajte== * [[Francuske kolonije]] * [[CPLP]] * [[Latinska unija]] * [[Komonvelt]] == Vanjski linkovi == *[http://www.francophonie.org/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100724001316/http://www.francophonie.org/ |access-date=2010-07-24}} {{Commonscat|Francofonia}} [[Kategorija:Međunarodne organizacije]] 01qrj77qq2g6poyxxcpn8tqc7pasq4z 3838273 3838260 2026-04-29T23:00:52Z ~2026-26284-42 180851 /* Europa */ 3838273 wikitext text/x-wiki {| class="toccolours" border="1" cellpadding="4" style="float:right; margin: 0 0 1em 1em; border-collapse: collapse; font-size: 95%; width: 250px;" |+ style="font-size: larger; margin-left: inherit;"|<big>'''Frankofonija'''<br>'''La Francophonie'''</big> |- style="text-align: center;" | colspan="2" | [[Datoteka:Flag of La Francophonie.svg|250px|Zastava Frankofonije]]<br /> '''Zastava Frankofonije''', koja simbolizira pet kontinenata, usvojena je [[1987.]] na prijedlog [[Niger]]a |- |'''[[Službeni jezik]]''' | [[Francuski]] |- | '''Sekretar''' | [[Abdou Diouf]] (od 2002.) |- | '''Osnovana''' | [[1970.]] |- | '''Broj članica''' | 49 <br> (plus 4 pridružene i 10 posmatrača) |- | '''Sjedište''' | [[Pariz]], [[Francuska]] |- | '''Službena internet stranica''' | [http://www.francophonie.org/index.cfm Službena internet stranica Frankofonije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060518084720/http://www.francophonie.org/index.cfm |date=18. svibnja 2006. }} <br> (na francuskom) |} '''Frankofonija''' (fr. ''La Francophonie''; službeni naziv: Međunarodna organizacija Frankofonija (''l'Organisation internationale de la Francophonie'')) je međunarodna organizacija koja predstavlja skup država, zemalja i regija koji koriste [[francuski]] kao nacionalni i/ili službeni jezik, jezik međunarodne komunikacije i kao radni jezik. Termin frankofonija skovao je [[francuski]] geograf Onésime Reclus (1880.), brat Elisée Reclusa, kojim je označio zajednicu ljudi i država koje koriste francuski jezik.<ref>{{Cite web |last= |date= |title=88 Etats et gouvernements |url=https://www.francophonie.org/88-etats-et-gouvernements-125 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210929234953/https://www.francophonie.org/88-etats-et-gouvernements-125 |archive-date=2021-09-29 |access-date=2021-10-01 |website=Organisation internationale de la Francophonie |publisher= |language=fr}}</ref><ref>{{Məqalə|author=О. А. Крюкова|publisher=Академический ландшафт международной организации Франкофонии как „Место знания“|link=https://cyberleninka.ru/article/n/akademicheskiy-landshaft-mezhdunarodnoy-organizatsii-frankofonii-kak-mesto-znaniya/viewer|яzyk=ru|izdanie=Vestnik MGU|type=|year=2012|month=|issue=|volume=|number=3|stranicy=119—124|DOI=|issn=2074-1588}}</ref><ref>{{Cite web |last= |date= |title=proekty Trianonskogo dialoga |url=https://dialogue-trianon.ru/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20210307130508/https://dialogue-trianon.ru/ |archive-date=2021-03-07 |access-date=2021-03-04 |website= |publisher= |language=ru}}</ref>. Originalni osnivač Frankofonije bio je [[Samuel de Champlain]]. Frankofoniju čini 49 zemalja članica, četiri pridružene zemlje ([[Albanija]], [[Andora]], [[Grčka]], [[Sjeverna Makedonija]]) i deset zemalja-posmatrača ([[Armenija]], [[Austrija]], [[Hrvatska]],[[Bosna i Hercegovina]] [[Gruzija]], [[Mađarska]], [[Litvanija]], [[Poljska]], [[Češka]], [[Slovačka]], [[Slovenija]] i [[Srbija]]) na summitima ove organizacije. U svakoj od ovih zemalja francuski jezik se koristi bar u minimalnoj mjeri. Nekoliko zemalja članica imaju loš položaj u zaštiti ljudskih prava i podsticanju demokratije. Predložene mjere u vidu sankcija su raspravljane nekoliko puta, ali nisu odobrene. Moderna Frankofonija osnovana je 1970. Njen moto je '''jednakost, komplementarnost i solidarnost''' (''égalité, complémentarité, solidarité''). U početku, Frankofonija je bila mali klub sjevernih zemalja u kojima se govori [[francuski]], dok je danas to važna međunarodna organizacija čije zemlje-članice surađuju na polju [[kultura|kulture]], [[znanost|nauke]], privreda, pravde i mira. Zajedno s ostalim organizacijama kao što je [[UNESCO]], Frankofonija radi na razvijanju [[lingvistika|lingvistike]] i kulture u eri globalizma. Tijesno surađuje s nekim sličnim organizacijama [[španski|španskog]] i [[portugal]]skog jezika (vidjeti: [[Latinska unija]] i [[CPLP]]). == Struktura == '''Međunarodna organizacija Frankofonija''' ima status posmatrača na sjednicama [[Vijeće sigurnosti| Vijeća sigurnosti]] [[UN]]-a. === Samiti === Summiti Frankofonije se održavaju svake dvije godine, kada lideri zemaljačlanica imaju mogućnost razvijati strategije i ciljeve organizacije. Prethodni summiti: *[[Pariz]], [[Francuska]] ([[1986.]]) *[[Quebec (grad)|Québec]], [[Kanada]] ([[1987.]]) *[[Dakar]], [[Senegal]] ([[1989.]]) *[[Pariz]], [[Francuska]] ([[1991.]]) *[[Port Louis]], [[Mauricijus]] ([[1993.]]) *[[Cotonou]], [[Benin]] ([[1995.]]) *[[Hanoi]], [[Vijetnam]] ([[1997.]]) *[[Moncton]], [[Kanada]] ([[1999.]]) *[[Beirut]], [[Libanon]] ([[2002.]]) *[[Ouagadougou]], [[Burkina Faso]] ([[2004.]]) *[[Bukurešt]], [[Rumunija]] ([[2006.]]) *[[Quebec (grad)|Québec]], [[Kanada]] ([[2008.]]) *[[Montreux]], [[Švicarska]] ([[2010.]]) *[[Kinshasa]], [[Demokratska Republika Kongo]] ([[2012.]]) *[[Dakar]], [[Senegal]] ([[2014.]]) *[[Antananarivo]], [[Madagaskar]] ([[2016.]]) *[[Erevan]], [[Armenija]] ([[2018.]]) === Ministarske konferencije === === Stalno vijeće === Stalno vijeće Frankofonije se sastoji od veleposlanika zemalja članica i, kao ministarskim konferencijama, njegov glavni zadatak je planiranje budućih summita i nadgledanje implementacije odluka summita na bazi "dan za danom". === Međuvladina agencija === Međuvladina agencija Frankofonije je glavni operator kulturne, znanstvene, tehničke, ekonomske i pravničke kooperacije programa i odluka summita. Sjedište Agencije je u [[Pariz]]u, a tri ogranka se nalaze u [[Libreville]]u ([[Gabon]]), [[Lomé]]u ([[Togo]]) i [[Hanoj]]u ([[Vijetnam]]). == Članovi == [[Datoteka:La francophonie mapa.svg|mini|upright=2.5|Mapa Frankofonskih zemalja.]] Službeni popis članica je dostupan na linku [https://web.archive.org/web/20051231055927/http://www.francophonie.org/membres/etats/ internet stranici Frankofonije]. Popis članica po kontinentima: *{{flag|Belgija}} (samo [[Valonija]]) *{{flag|Bugarska}} *{{flag|Francuska}} *{{flag|Luksemburg}} *{{flag|Moldavija}} *{{flag|Monako}} *{{flag|Rumunija}} *{{flag|Švicarska}} ;Pridružene članice *{{flag|Albanija}} *{{flag|Andora}} *{{flag|Grčka}} *{{flag|Sjeverna Makedonija}} ;Posmatrači *{{flag|Australija}} *{{flag|Armenija}} *{{flag|Bosna i Hercegovina}} *{{flag|Češka}} *{{flag|Hrvatska}} *{{flag|Latvija}} *{{flag|Litvanija}} *{{flag|Mađarska}} *{{flag|Poljska}} *{{flag|Slovačka}} *{{flag|Slovenija}} *{{flag|Gruzija}} ;Sjeverna i Južna Amerika *{{flag|Kanada}} *{{flag|Novi Brunswick}} (sudjeluje Vlada) *{{flag|Kvebek}} (sudjeluje Vlada) *{{flag|Ontario}} (posmatrač, ali moguće je buduće članstvo) *{{flag|Dominikanska Republika}} *{{flag|Haiti}} *{{flag|Sveta Lucija}} :Francuski prekomorski posjedi: *{{flag|Martinik}} *{{flag|Gvadalupe}} *{{flag|Francuska Gvajana}} *{{flag|Sveti Petar i Mikelon}} ;Afrika *{{flag|Benin}} *{{flag|Burkina Faso}} *{{flag|Burundi}} *{{flag|Kamerun}} *{{flag|Zelenortska Republika}} * {{flag|Srednjoafrička Republika}} *{{flag|Čad}} *{{flag|Komori}} *{{flag|Republika Kongo}} *{{flag|Obala Slonovače}} *{{flag|DR Kongo}} *{{flag|Džibuti}} *{{flag|Egipat}} *{{flag|Ekvatorska Gvineja}} *{{flag|Gabon}} *{{flag|Gvineja}} *{{flag|Gvineja Bisao}} *{{flag|Madagaskar}} *{{flag|Mali}} *{{flag|Mauritanija}} *{{flag|Mauricijus}} *{{flag|Maroko}} *{{flag|Niger}} *{{flag| Ruanda}} *{{flag|Senegal}} *{{flag|Sejšeli}} *{{flag|Sveti Toma i Princip}} *{{flag| Togo}} *{{flag|Tunis}} ;Azija *{{flag| Kambodža}} *{{flag|Laos}} *{{flag|Liban}} *{{flag|Vijetnam}} ;Okeanija *{{flag|Vanuatu}} === Sjeverna i Južna Amerika === * {{Z+X|KAN}} ** {{Z+X|N BRUN}} (sudjeluje vlada) ** {{Z+X|QUE}} (sudjeluje vlada) ** {{Z+X|ONT}} (posmatrač, ali moguće je članstvo u budućnosti) * {{Z+X|DOM}} * {{Z+X|HAI}} * {{Z+X|SV LUC}} * Francuski prekomorski posjedi: ** {{Z+X|MART}} ** {{Z+X|GUAD}} ** {{Z+X|FRA GIJ}} ** {{Z+X|SV PIM}} === Afrika === * {{Z+X|BEN}} * {{Z+X|BUF}} * {{Z+X|BUR}} * {{Z+X|KAM}} * {{Z+X|ZEL}} * {{Z+X|SAR}} * {{Z+X|ČAD}} * {{Z+X|KOM}} * {{Z+X|KON}} * {{Z+X|OSK}} * {{Z+X|DR KONGO}} * {{Z+X|DŽI}} * {{Z+X|EGI}} * {{Z+X|EKG}} * {{Z+X|GAB}} * {{Z+X|GVI}} * {{Z+X|GVB}} * {{Z+X|MAD}} * {{Z+X|MALI}} * {{Z+X|MAU}} * {{Z+X|MAUS}} * {{Z+X|MAR}} * {{Z+X|NGR}} * {{Z+X|RUA}} * {{Z+X|SV TIP}} * {{Z+X|SEN}} * {{Z+X|SEJ}} * {{Z+X|TOG}} * {{Z+X|TUN}} === Azija === * {{Z+X|KMB}} * {{Z+X|LAO}} * {{Z+X|LBN}} * {{Z+X|VIJ}} === Okeanija === * {{Z+X|VAN}} == Također pogledajte== * [[Francuske kolonije]] * [[CPLP]] * [[Latinska unija]] * [[Komonvelt]] == Vanjski linkovi == *[http://www.francophonie.org/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100724001316/http://www.francophonie.org/ |access-date=2010-07-24}} {{Commonscat|Francofonia}} [[Kategorija:Međunarodne organizacije]] 0n68fbeuj47quondhe00ycc7eh0g7zb 3838275 3838273 2026-04-29T23:04:01Z ~2026-26284-42 180851 /* Sjeverna i Južna Amerika */ 3838275 wikitext text/x-wiki {| class="toccolours" border="1" cellpadding="4" style="float:right; margin: 0 0 1em 1em; border-collapse: collapse; font-size: 95%; width: 250px;" |+ style="font-size: larger; margin-left: inherit;"|<big>'''Frankofonija'''<br>'''La Francophonie'''</big> |- style="text-align: center;" | colspan="2" | [[Datoteka:Flag of La Francophonie.svg|250px|Zastava Frankofonije]]<br /> '''Zastava Frankofonije''', koja simbolizira pet kontinenata, usvojena je [[1987.]] na prijedlog [[Niger]]a |- |'''[[Službeni jezik]]''' | [[Francuski]] |- | '''Sekretar''' | [[Abdou Diouf]] (od 2002.) |- | '''Osnovana''' | [[1970.]] |- | '''Broj članica''' | 49 <br> (plus 4 pridružene i 10 posmatrača) |- | '''Sjedište''' | [[Pariz]], [[Francuska]] |- | '''Službena internet stranica''' | [http://www.francophonie.org/index.cfm Službena internet stranica Frankofonije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060518084720/http://www.francophonie.org/index.cfm |date=18. svibnja 2006. }} <br> (na francuskom) |} '''Frankofonija''' (fr. ''La Francophonie''; službeni naziv: Međunarodna organizacija Frankofonija (''l'Organisation internationale de la Francophonie'')) je međunarodna organizacija koja predstavlja skup država, zemalja i regija koji koriste [[francuski]] kao nacionalni i/ili službeni jezik, jezik međunarodne komunikacije i kao radni jezik. Termin frankofonija skovao je [[francuski]] geograf Onésime Reclus (1880.), brat Elisée Reclusa, kojim je označio zajednicu ljudi i država koje koriste francuski jezik.<ref>{{Cite web |last= |date= |title=88 Etats et gouvernements |url=https://www.francophonie.org/88-etats-et-gouvernements-125 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210929234953/https://www.francophonie.org/88-etats-et-gouvernements-125 |archive-date=2021-09-29 |access-date=2021-10-01 |website=Organisation internationale de la Francophonie |publisher= |language=fr}}</ref><ref>{{Məqalə|author=О. А. Крюкова|publisher=Академический ландшафт международной организации Франкофонии как „Место знания“|link=https://cyberleninka.ru/article/n/akademicheskiy-landshaft-mezhdunarodnoy-organizatsii-frankofonii-kak-mesto-znaniya/viewer|яzyk=ru|izdanie=Vestnik MGU|type=|year=2012|month=|issue=|volume=|number=3|stranicy=119—124|DOI=|issn=2074-1588}}</ref><ref>{{Cite web |last= |date= |title=proekty Trianonskogo dialoga |url=https://dialogue-trianon.ru/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20210307130508/https://dialogue-trianon.ru/ |archive-date=2021-03-07 |access-date=2021-03-04 |website= |publisher= |language=ru}}</ref>. Originalni osnivač Frankofonije bio je [[Samuel de Champlain]]. Frankofoniju čini 49 zemalja članica, četiri pridružene zemlje ([[Albanija]], [[Andora]], [[Grčka]], [[Sjeverna Makedonija]]) i deset zemalja-posmatrača ([[Armenija]], [[Austrija]], [[Hrvatska]],[[Bosna i Hercegovina]] [[Gruzija]], [[Mađarska]], [[Litvanija]], [[Poljska]], [[Češka]], [[Slovačka]], [[Slovenija]] i [[Srbija]]) na summitima ove organizacije. U svakoj od ovih zemalja francuski jezik se koristi bar u minimalnoj mjeri. Nekoliko zemalja članica imaju loš položaj u zaštiti ljudskih prava i podsticanju demokratije. Predložene mjere u vidu sankcija su raspravljane nekoliko puta, ali nisu odobrene. Moderna Frankofonija osnovana je 1970. Njen moto je '''jednakost, komplementarnost i solidarnost''' (''égalité, complémentarité, solidarité''). U početku, Frankofonija je bila mali klub sjevernih zemalja u kojima se govori [[francuski]], dok je danas to važna međunarodna organizacija čije zemlje-članice surađuju na polju [[kultura|kulture]], [[znanost|nauke]], privreda, pravde i mira. Zajedno s ostalim organizacijama kao što je [[UNESCO]], Frankofonija radi na razvijanju [[lingvistika|lingvistike]] i kulture u eri globalizma. Tijesno surađuje s nekim sličnim organizacijama [[španski|španskog]] i [[portugal]]skog jezika (vidjeti: [[Latinska unija]] i [[CPLP]]). == Struktura == '''Međunarodna organizacija Frankofonija''' ima status posmatrača na sjednicama [[Vijeće sigurnosti| Vijeća sigurnosti]] [[UN]]-a. === Samiti === Summiti Frankofonije se održavaju svake dvije godine, kada lideri zemaljačlanica imaju mogućnost razvijati strategije i ciljeve organizacije. Prethodni summiti: *[[Pariz]], [[Francuska]] ([[1986.]]) *[[Quebec (grad)|Québec]], [[Kanada]] ([[1987.]]) *[[Dakar]], [[Senegal]] ([[1989.]]) *[[Pariz]], [[Francuska]] ([[1991.]]) *[[Port Louis]], [[Mauricijus]] ([[1993.]]) *[[Cotonou]], [[Benin]] ([[1995.]]) *[[Hanoi]], [[Vijetnam]] ([[1997.]]) *[[Moncton]], [[Kanada]] ([[1999.]]) *[[Beirut]], [[Libanon]] ([[2002.]]) *[[Ouagadougou]], [[Burkina Faso]] ([[2004.]]) *[[Bukurešt]], [[Rumunija]] ([[2006.]]) *[[Quebec (grad)|Québec]], [[Kanada]] ([[2008.]]) *[[Montreux]], [[Švicarska]] ([[2010.]]) *[[Kinshasa]], [[Demokratska Republika Kongo]] ([[2012.]]) *[[Dakar]], [[Senegal]] ([[2014.]]) *[[Antananarivo]], [[Madagaskar]] ([[2016.]]) *[[Erevan]], [[Armenija]] ([[2018.]]) === Ministarske konferencije === === Stalno vijeće === Stalno vijeće Frankofonije se sastoji od veleposlanika zemalja članica i, kao ministarskim konferencijama, njegov glavni zadatak je planiranje budućih summita i nadgledanje implementacije odluka summita na bazi "dan za danom". === Međuvladina agencija === Međuvladina agencija Frankofonije je glavni operator kulturne, znanstvene, tehničke, ekonomske i pravničke kooperacije programa i odluka summita. Sjedište Agencije je u [[Pariz]]u, a tri ogranka se nalaze u [[Libreville]]u ([[Gabon]]), [[Lomé]]u ([[Togo]]) i [[Hanoj]]u ([[Vijetnam]]). == Članovi == [[Datoteka:La francophonie mapa.svg|mini|upright=2.5|Mapa Frankofonskih zemalja.]] Službeni popis članica je dostupan na linku [https://web.archive.org/web/20051231055927/http://www.francophonie.org/membres/etats/ internet stranici Frankofonije]. Popis članica po kontinentima: *{{flag|Belgija}} (samo [[Valonija]]) *{{flag|Bugarska}} *{{flag|Francuska}} *{{flag|Luksemburg}} *{{flag|Moldavija}} *{{flag|Monako}} *{{flag|Rumunija}} *{{flag|Švicarska}} ;Pridružene članice *{{flag|Albanija}} *{{flag|Andora}} *{{flag|Grčka}} *{{flag|Sjeverna Makedonija}} ;Posmatrači *{{flag|Australija}} *{{flag|Armenija}} *{{flag|Bosna i Hercegovina}} *{{flag|Češka}} *{{flag|Hrvatska}} *{{flag|Latvija}} *{{flag|Litvanija}} *{{flag|Mađarska}} *{{flag|Poljska}} *{{flag|Slovačka}} *{{flag|Slovenija}} *{{flag|Gruzija}} ;Sjeverna i Južna Amerika *{{flag|Kanada}} *{{flag|Novi Brunswick}} (sudjeluje Vlada) *{{flag|Kvebek}} (sudjeluje Vlada) *{{flag|Ontario}} (posmatrač, ali moguće je buduće članstvo) *{{flag|Dominikanska Republika}} *{{flag|Haiti}} *{{flag|Sveta Lucija}} :Francuski prekomorski posjedi: *{{flag|Martinik}} *{{flag|Gvadalupe}} *{{flag|Francuska Gvajana}} *{{flag|Sveti Petar i Mikelon}} ;Afrika *{{flag|Benin}} *{{flag|Burkina Faso}} *{{flag|Burundi}} *{{flag|Kamerun}} *{{flag|Zelenortska Republika}} * {{flag|Srednjoafrička Republika}} *{{flag|Čad}} *{{flag|Komori}} *{{flag|Republika Kongo}} *{{flag|Obala Slonovače}} *{{flag|DR Kongo}} *{{flag|Džibuti}} *{{flag|Egipat}} *{{flag|Ekvatorska Gvineja}} *{{flag|Gabon}} *{{flag|Gvineja}} *{{flag|Gvineja Bisao}} *{{flag|Madagaskar}} *{{flag|Mali}} *{{flag|Mauritanija}} *{{flag|Mauricijus}} *{{flag|Maroko}} *{{flag|Niger}} *{{flag| Ruanda}} *{{flag|Senegal}} *{{flag|Sejšeli}} *{{flag|Sveti Toma i Princip}} *{{flag| Togo}} *{{flag|Tunis}} ;Azija *{{flag| Kambodža}} *{{flag|Laos}} *{{flag|Liban}} *{{flag|Vijetnam}} ;Okeanija *{{flag|Vanuatu}} === Afrika === * {{Z+X|BEN}} * {{Z+X|BUF}} * {{Z+X|BUR}} * {{Z+X|KAM}} * {{Z+X|ZEL}} * {{Z+X|SAR}} * {{Z+X|ČAD}} * {{Z+X|KOM}} * {{Z+X|KON}} * {{Z+X|OSK}} * {{Z+X|DR KONGO}} * {{Z+X|DŽI}} * {{Z+X|EGI}} * {{Z+X|EKG}} * {{Z+X|GAB}} * {{Z+X|GVI}} * {{Z+X|GVB}} * {{Z+X|MAD}} * {{Z+X|MALI}} * {{Z+X|MAU}} * {{Z+X|MAUS}} * {{Z+X|MAR}} * {{Z+X|NGR}} * {{Z+X|RUA}} * {{Z+X|SV TIP}} * {{Z+X|SEN}} * {{Z+X|SEJ}} * {{Z+X|TOG}} * {{Z+X|TUN}} === Azija === * {{Z+X|KMB}} * {{Z+X|LAO}} * {{Z+X|LBN}} * {{Z+X|VIJ}} === Okeanija === * {{Z+X|VAN}} == Također pogledajte== * [[Francuske kolonije]] * [[CPLP]] * [[Latinska unija]] * [[Komonvelt]] == Vanjski linkovi == *[http://www.francophonie.org/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100724001316/http://www.francophonie.org/ |access-date=2010-07-24}} {{Commonscat|Francofonia}} [[Kategorija:Međunarodne organizacije]] rry7gm046llu7a6jdr1w42sosg4fckl 3838276 3838275 2026-04-29T23:05:56Z ~2026-26284-42 180851 /* Afrika */ 3838276 wikitext text/x-wiki {| class="toccolours" border="1" cellpadding="4" style="float:right; margin: 0 0 1em 1em; border-collapse: collapse; font-size: 95%; width: 250px;" |+ style="font-size: larger; margin-left: inherit;"|<big>'''Frankofonija'''<br>'''La Francophonie'''</big> |- style="text-align: center;" | colspan="2" | [[Datoteka:Flag of La Francophonie.svg|250px|Zastava Frankofonije]]<br /> '''Zastava Frankofonije''', koja simbolizira pet kontinenata, usvojena je [[1987.]] na prijedlog [[Niger]]a |- |'''[[Službeni jezik]]''' | [[Francuski]] |- | '''Sekretar''' | [[Abdou Diouf]] (od 2002.) |- | '''Osnovana''' | [[1970.]] |- | '''Broj članica''' | 49 <br> (plus 4 pridružene i 10 posmatrača) |- | '''Sjedište''' | [[Pariz]], [[Francuska]] |- | '''Službena internet stranica''' | [http://www.francophonie.org/index.cfm Službena internet stranica Frankofonije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060518084720/http://www.francophonie.org/index.cfm |date=18. svibnja 2006. }} <br> (na francuskom) |} '''Frankofonija''' (fr. ''La Francophonie''; službeni naziv: Međunarodna organizacija Frankofonija (''l'Organisation internationale de la Francophonie'')) je međunarodna organizacija koja predstavlja skup država, zemalja i regija koji koriste [[francuski]] kao nacionalni i/ili službeni jezik, jezik međunarodne komunikacije i kao radni jezik. Termin frankofonija skovao je [[francuski]] geograf Onésime Reclus (1880.), brat Elisée Reclusa, kojim je označio zajednicu ljudi i država koje koriste francuski jezik.<ref>{{Cite web |last= |date= |title=88 Etats et gouvernements |url=https://www.francophonie.org/88-etats-et-gouvernements-125 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210929234953/https://www.francophonie.org/88-etats-et-gouvernements-125 |archive-date=2021-09-29 |access-date=2021-10-01 |website=Organisation internationale de la Francophonie |publisher= |language=fr}}</ref><ref>{{Məqalə|author=О. А. Крюкова|publisher=Академический ландшафт международной организации Франкофонии как „Место знания“|link=https://cyberleninka.ru/article/n/akademicheskiy-landshaft-mezhdunarodnoy-organizatsii-frankofonii-kak-mesto-znaniya/viewer|яzyk=ru|izdanie=Vestnik MGU|type=|year=2012|month=|issue=|volume=|number=3|stranicy=119—124|DOI=|issn=2074-1588}}</ref><ref>{{Cite web |last= |date= |title=proekty Trianonskogo dialoga |url=https://dialogue-trianon.ru/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20210307130508/https://dialogue-trianon.ru/ |archive-date=2021-03-07 |access-date=2021-03-04 |website= |publisher= |language=ru}}</ref>. Originalni osnivač Frankofonije bio je [[Samuel de Champlain]]. Frankofoniju čini 49 zemalja članica, četiri pridružene zemlje ([[Albanija]], [[Andora]], [[Grčka]], [[Sjeverna Makedonija]]) i deset zemalja-posmatrača ([[Armenija]], [[Austrija]], [[Hrvatska]],[[Bosna i Hercegovina]] [[Gruzija]], [[Mađarska]], [[Litvanija]], [[Poljska]], [[Češka]], [[Slovačka]], [[Slovenija]] i [[Srbija]]) na summitima ove organizacije. U svakoj od ovih zemalja francuski jezik se koristi bar u minimalnoj mjeri. Nekoliko zemalja članica imaju loš položaj u zaštiti ljudskih prava i podsticanju demokratije. Predložene mjere u vidu sankcija su raspravljane nekoliko puta, ali nisu odobrene. Moderna Frankofonija osnovana je 1970. Njen moto je '''jednakost, komplementarnost i solidarnost''' (''égalité, complémentarité, solidarité''). U početku, Frankofonija je bila mali klub sjevernih zemalja u kojima se govori [[francuski]], dok je danas to važna međunarodna organizacija čije zemlje-članice surađuju na polju [[kultura|kulture]], [[znanost|nauke]], privreda, pravde i mira. Zajedno s ostalim organizacijama kao što je [[UNESCO]], Frankofonija radi na razvijanju [[lingvistika|lingvistike]] i kulture u eri globalizma. Tijesno surađuje s nekim sličnim organizacijama [[španski|španskog]] i [[portugal]]skog jezika (vidjeti: [[Latinska unija]] i [[CPLP]]). == Struktura == '''Međunarodna organizacija Frankofonija''' ima status posmatrača na sjednicama [[Vijeće sigurnosti| Vijeća sigurnosti]] [[UN]]-a. === Samiti === Summiti Frankofonije se održavaju svake dvije godine, kada lideri zemaljačlanica imaju mogućnost razvijati strategije i ciljeve organizacije. Prethodni summiti: *[[Pariz]], [[Francuska]] ([[1986.]]) *[[Quebec (grad)|Québec]], [[Kanada]] ([[1987.]]) *[[Dakar]], [[Senegal]] ([[1989.]]) *[[Pariz]], [[Francuska]] ([[1991.]]) *[[Port Louis]], [[Mauricijus]] ([[1993.]]) *[[Cotonou]], [[Benin]] ([[1995.]]) *[[Hanoi]], [[Vijetnam]] ([[1997.]]) *[[Moncton]], [[Kanada]] ([[1999.]]) *[[Beirut]], [[Libanon]] ([[2002.]]) *[[Ouagadougou]], [[Burkina Faso]] ([[2004.]]) *[[Bukurešt]], [[Rumunija]] ([[2006.]]) *[[Quebec (grad)|Québec]], [[Kanada]] ([[2008.]]) *[[Montreux]], [[Švicarska]] ([[2010.]]) *[[Kinshasa]], [[Demokratska Republika Kongo]] ([[2012.]]) *[[Dakar]], [[Senegal]] ([[2014.]]) *[[Antananarivo]], [[Madagaskar]] ([[2016.]]) *[[Erevan]], [[Armenija]] ([[2018.]]) === Ministarske konferencije === === Stalno vijeće === Stalno vijeće Frankofonije se sastoji od veleposlanika zemalja članica i, kao ministarskim konferencijama, njegov glavni zadatak je planiranje budućih summita i nadgledanje implementacije odluka summita na bazi "dan za danom". === Međuvladina agencija === Međuvladina agencija Frankofonije je glavni operator kulturne, znanstvene, tehničke, ekonomske i pravničke kooperacije programa i odluka summita. Sjedište Agencije je u [[Pariz]]u, a tri ogranka se nalaze u [[Libreville]]u ([[Gabon]]), [[Lomé]]u ([[Togo]]) i [[Hanoj]]u ([[Vijetnam]]). == Članovi == [[Datoteka:La francophonie mapa.svg|mini|upright=2.5|Mapa Frankofonskih zemalja.]] Službeni popis članica je dostupan na linku [https://web.archive.org/web/20051231055927/http://www.francophonie.org/membres/etats/ internet stranici Frankofonije]. Popis članica po kontinentima: *{{flag|Belgija}} (samo [[Valonija]]) *{{flag|Bugarska}} *{{flag|Francuska}} *{{flag|Luksemburg}} *{{flag|Moldavija}} *{{flag|Monako}} *{{flag|Rumunija}} *{{flag|Švicarska}} ;Pridružene članice *{{flag|Albanija}} *{{flag|Andora}} *{{flag|Grčka}} *{{flag|Sjeverna Makedonija}} ;Posmatrači *{{flag|Australija}} *{{flag|Armenija}} *{{flag|Bosna i Hercegovina}} *{{flag|Češka}} *{{flag|Hrvatska}} *{{flag|Latvija}} *{{flag|Litvanija}} *{{flag|Mađarska}} *{{flag|Poljska}} *{{flag|Slovačka}} *{{flag|Slovenija}} *{{flag|Gruzija}} ;Sjeverna i Južna Amerika *{{flag|Kanada}} *{{flag|Novi Brunswick}} (sudjeluje Vlada) *{{flag|Kvebek}} (sudjeluje Vlada) *{{flag|Ontario}} (posmatrač, ali moguće je buduće članstvo) *{{flag|Dominikanska Republika}} *{{flag|Haiti}} *{{flag|Sveta Lucija}} :Francuski prekomorski posjedi: *{{flag|Martinik}} *{{flag|Gvadalupe}} *{{flag|Francuska Gvajana}} *{{flag|Sveti Petar i Mikelon}} ;Afrika *{{flag|Benin}} *{{flag|Burkina Faso}} *{{flag|Burundi}} *{{flag|Kamerun}} *{{flag|Zelenortska Republika}} * {{flag|Srednjoafrička Republika}} *{{flag|Čad}} *{{flag|Komori}} *{{flag|Republika Kongo}} *{{flag|Obala Slonovače}} *{{flag|DR Kongo}} *{{flag|Džibuti}} *{{flag|Egipat}} *{{flag|Ekvatorska Gvineja}} *{{flag|Gabon}} *{{flag|Gvineja}} *{{flag|Gvineja Bisao}} *{{flag|Madagaskar}} *{{flag|Mali}} *{{flag|Mauritanija}} *{{flag|Mauricijus}} *{{flag|Maroko}} *{{flag|Niger}} *{{flag| Ruanda}} *{{flag|Senegal}} *{{flag|Sejšeli}} *{{flag|Sveti Toma i Princip}} *{{flag| Togo}} *{{flag|Tunis}} ;Azija *{{flag| Kambodža}} *{{flag|Laos}} *{{flag|Liban}} *{{flag|Vijetnam}} ;Okeanija *{{flag|Vanuatu}} === Azija === * {{Z+X|KMB}} * {{Z+X|LAO}} * {{Z+X|LBN}} * {{Z+X|VIJ}} === Okeanija === * {{Z+X|VAN}} == Također pogledajte== * [[Francuske kolonije]] * [[CPLP]] * [[Latinska unija]] * [[Komonvelt]] == Vanjski linkovi == *[http://www.francophonie.org/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100724001316/http://www.francophonie.org/ |access-date=2010-07-24}} {{Commonscat|Francofonia}} [[Kategorija:Međunarodne organizacije]] h66w0vpwkfdwzfjj3oi95ivro5d6501 3838277 3838276 2026-04-29T23:13:40Z ~2026-26284-42 180851 /* Članovi */ 3838277 wikitext text/x-wiki {| class="toccolours" border="1" cellpadding="4" style="float:right; margin: 0 0 1em 1em; border-collapse: collapse; font-size: 95%; width: 250px;" |+ style="font-size: larger; margin-left: inherit;"|<big>'''Frankofonija'''<br>'''La Francophonie'''</big> |- style="text-align: center;" | colspan="2" | [[Datoteka:Flag of La Francophonie.svg|250px|Zastava Frankofonije]]<br /> '''Zastava Frankofonije''', koja simbolizira pet kontinenata, usvojena je [[1987.]] na prijedlog [[Niger]]a |- |'''[[Službeni jezik]]''' | [[Francuski]] |- | '''Sekretar''' | [[Abdou Diouf]] (od 2002.) |- | '''Osnovana''' | [[1970.]] |- | '''Broj članica''' | 49 <br> (plus 4 pridružene i 10 posmatrača) |- | '''Sjedište''' | [[Pariz]], [[Francuska]] |- | '''Službena internet stranica''' | [http://www.francophonie.org/index.cfm Službena internet stranica Frankofonije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060518084720/http://www.francophonie.org/index.cfm |date=18. svibnja 2006. }} <br> (na francuskom) |} '''Frankofonija''' (fr. ''La Francophonie''; službeni naziv: Međunarodna organizacija Frankofonija (''l'Organisation internationale de la Francophonie'')) je međunarodna organizacija koja predstavlja skup država, zemalja i regija koji koriste [[francuski]] kao nacionalni i/ili službeni jezik, jezik međunarodne komunikacije i kao radni jezik. Termin frankofonija skovao je [[francuski]] geograf Onésime Reclus (1880.), brat Elisée Reclusa, kojim je označio zajednicu ljudi i država koje koriste francuski jezik.<ref>{{Cite web |last= |date= |title=88 Etats et gouvernements |url=https://www.francophonie.org/88-etats-et-gouvernements-125 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210929234953/https://www.francophonie.org/88-etats-et-gouvernements-125 |archive-date=2021-09-29 |access-date=2021-10-01 |website=Organisation internationale de la Francophonie |publisher= |language=fr}}</ref><ref>{{Məqalə|author=О. А. Крюкова|publisher=Академический ландшафт международной организации Франкофонии как „Место знания“|link=https://cyberleninka.ru/article/n/akademicheskiy-landshaft-mezhdunarodnoy-organizatsii-frankofonii-kak-mesto-znaniya/viewer|яzyk=ru|izdanie=Vestnik MGU|type=|year=2012|month=|issue=|volume=|number=3|stranicy=119—124|DOI=|issn=2074-1588}}</ref><ref>{{Cite web |last= |date= |title=proekty Trianonskogo dialoga |url=https://dialogue-trianon.ru/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20210307130508/https://dialogue-trianon.ru/ |archive-date=2021-03-07 |access-date=2021-03-04 |website= |publisher= |language=ru}}</ref>. Originalni osnivač Frankofonije bio je [[Samuel de Champlain]]. Frankofoniju čini 49 zemalja članica, četiri pridružene zemlje ([[Albanija]], [[Andora]], [[Grčka]], [[Sjeverna Makedonija]]) i deset zemalja-posmatrača ([[Armenija]], [[Austrija]], [[Hrvatska]],[[Bosna i Hercegovina]] [[Gruzija]], [[Mađarska]], [[Litvanija]], [[Poljska]], [[Češka]], [[Slovačka]], [[Slovenija]] i [[Srbija]]) na summitima ove organizacije. U svakoj od ovih zemalja francuski jezik se koristi bar u minimalnoj mjeri. Nekoliko zemalja članica imaju loš položaj u zaštiti ljudskih prava i podsticanju demokratije. Predložene mjere u vidu sankcija su raspravljane nekoliko puta, ali nisu odobrene. Moderna Frankofonija osnovana je 1970. Njen moto je '''jednakost, komplementarnost i solidarnost''' (''égalité, complémentarité, solidarité''). U početku, Frankofonija je bila mali klub sjevernih zemalja u kojima se govori [[francuski]], dok je danas to važna međunarodna organizacija čije zemlje-članice surađuju na polju [[kultura|kulture]], [[znanost|nauke]], privreda, pravde i mira. Zajedno s ostalim organizacijama kao što je [[UNESCO]], Frankofonija radi na razvijanju [[lingvistika|lingvistike]] i kulture u eri globalizma. Tijesno surađuje s nekim sličnim organizacijama [[španski|španskog]] i [[portugal]]skog jezika (vidjeti: [[Latinska unija]] i [[CPLP]]). == Struktura == '''Međunarodna organizacija Frankofonija''' ima status posmatrača na sjednicama [[Vijeće sigurnosti| Vijeća sigurnosti]] [[UN]]-a. === Samiti === Summiti Frankofonije se održavaju svake dvije godine, kada lideri zemaljačlanica imaju mogućnost razvijati strategije i ciljeve organizacije. Prethodni summiti: *[[Pariz]], [[Francuska]] ([[1986.]]) *[[Quebec (grad)|Québec]], [[Kanada]] ([[1987.]]) *[[Dakar]], [[Senegal]] ([[1989.]]) *[[Pariz]], [[Francuska]] ([[1991.]]) *[[Port Louis]], [[Mauricijus]] ([[1993.]]) *[[Cotonou]], [[Benin]] ([[1995.]]) *[[Hanoi]], [[Vijetnam]] ([[1997.]]) *[[Moncton]], [[Kanada]] ([[1999.]]) *[[Beirut]], [[Libanon]] ([[2002.]]) *[[Ouagadougou]], [[Burkina Faso]] ([[2004.]]) *[[Bukurešt]], [[Rumunija]] ([[2006.]]) *[[Quebec (grad)|Québec]], [[Kanada]] ([[2008.]]) *[[Montreux]], [[Švicarska]] ([[2010.]]) *[[Kinshasa]], [[Demokratska Republika Kongo]] ([[2012.]]) *[[Dakar]], [[Senegal]] ([[2014.]]) *[[Antananarivo]], [[Madagaskar]] ([[2016.]]) *[[Erevan]], [[Armenija]] ([[2018.]]) === Ministarske konferencije === === Stalno vijeće === Stalno vijeće Frankofonije se sastoji od veleposlanika zemalja članica i, kao ministarskim konferencijama, njegov glavni zadatak je planiranje budućih summita i nadgledanje implementacije odluka summita na bazi "dan za danom". === Međuvladina agencija === Međuvladina agencija Frankofonije je glavni operator kulturne, znanstvene, tehničke, ekonomske i pravničke kooperacije programa i odluka summita. Sjedište Agencije je u [[Pariz]]u, a tri ogranka se nalaze u [[Libreville]]u ([[Gabon]]), [[Lomé]]u ([[Togo]]) i [[Hanoj]]u ([[Vijetnam]]). == Članovi == [[Datoteka:La francophonie mapa.svg|mini|upright=2.5|Mapa Frankofonskih zemalja.]] Službeni popis članica je dostupan na linku [https://web.archive.org/web/20051231055927/http://www.francophonie.org/membres/etats/ internet stranici Frankofonije]. Popis članica po kontinentima: *{{flag|Belgija}} (samo [[Valonija]]) *{{flag|Bugarska}} *{{flag|Francuska}} *{{flag|Luksemburg}} *{{flag|Moldavija}} *{{flag|Monako}} *{{flag|Rumunija}} *{{flag|Švicarska}} ;Pridružene članice *{{flag|Albanija}} *{{flag|Andora}} *{{flag|Grčka}} *{{flag|Sjeverna Makedonija}} ;Posmatrači *{{flag|Australija}} *{{flag|Armenija}} *{{flag|Bosna i Hercegovina}} *{{flag|Češka}} *{{flag|Hrvatska}} *{{flag|Latvija}} *{{flag|Litvanija}} *{{flag|Mađarska}} *{{flag|Poljska}} *{{flag|Slovačka}} *{{flag|Slovenija}} *{{flag|Gruzija}} ;Sjeverna i Južna Amerika *{{flag|Kanada}} *{{flag|Novi Brunswick}} (sudjeluje Vlada) *{{flag|Kvebek}} (sudjeluje Vlada) *{{flag|Ontario}} (posmatrač, ali moguće je buduće članstvo) *{{flag|Dominikanska Republika}} *{{flag|Haiti}} *{{flag|Sveta Lucija}} :Francuski prekomorski posjedi: *{{flag|Martinik}} *{{flag|Gvadalupe}} *{{flag|Francuska Gvajana}} *{{flag|Sveti Petar i Mikelon}} ;Afrika *{{flag|Benin}} *{{flag|Burkina Faso}} *{{flag|Burundi}} *{{flag|Kamerun}} *{{flag|Zelenortska Republika}} *{{flag|Srednjoafrička Republika}} *{{flag|Čad}} *{{flag|Komori}} *{{flag|Republika Kongo}} *{{flag|Obala Slonovače}} *{{flag|DR Kongo}} *{{flag|Džibuti}} *{{flag|Egipat}} *{{flag|Ekvatorska Gvineja}} *{{flag|Gabon}} *{{flag|Gvineja}} *{{flag|Gvineja Bisao}} *{{flag|Madagaskar}} *{{flag|Mali}} *{{flag|Mauritanija}} *{{flag|Mauricijus}} *{{flag|Maroko}} *{{flag|Niger}} *{{flag| Ruanda}} *{{flag|Senegal}} *{{flag|Sejšeli}} *{{flag|Sveti Toma i Princip}} *{{flag| Togo}} *{{flag|Tunis}} ;Azija *{{flag|Kambodža}} *{{flag|Laos}} *{{flag|Liban}} *{{flag|Vijetnam}} ;Okeanija *{{flag|Vanuatu}} == Također pogledajte== * [[Francuske kolonije]] * [[CPLP]] * [[Latinska unija]] * [[Komonvelt]] == Vanjski linkovi == *[http://www.francophonie.org/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100724001316/http://www.francophonie.org/ |access-date=2010-07-24}} {{Commonscat|Francofonia}} [[Kategorija:Međunarodne organizacije]] acpll4j064u1fbnc2dwj19oesoidcyy 3838279 3838277 2026-04-29T23:39:18Z ~2026-26284-42 180851 /* Članovi */ 3838279 wikitext text/x-wiki {| class="toccolours" border="1" cellpadding="4" style="float:right; margin: 0 0 1em 1em; border-collapse: collapse; font-size: 95%; width: 250px;" |+ style="font-size: larger; margin-left: inherit;"|<big>'''Frankofonija'''<br>'''La Francophonie'''</big> |- style="text-align: center;" | colspan="2" | [[Datoteka:Flag of La Francophonie.svg|250px|Zastava Frankofonije]]<br /> '''Zastava Frankofonije''', koja simbolizira pet kontinenata, usvojena je [[1987.]] na prijedlog [[Niger]]a |- |'''[[Službeni jezik]]''' | [[Francuski]] |- | '''Sekretar''' | [[Abdou Diouf]] (od 2002.) |- | '''Osnovana''' | [[1970.]] |- | '''Broj članica''' | 49 <br> (plus 4 pridružene i 10 posmatrača) |- | '''Sjedište''' | [[Pariz]], [[Francuska]] |- | '''Službena internet stranica''' | [http://www.francophonie.org/index.cfm Službena internet stranica Frankofonije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060518084720/http://www.francophonie.org/index.cfm |date=18. svibnja 2006. }} <br> (na francuskom) |} '''Frankofonija''' (fr. ''La Francophonie''; službeni naziv: Međunarodna organizacija Frankofonija (''l'Organisation internationale de la Francophonie'')) je međunarodna organizacija koja predstavlja skup država, zemalja i regija koji koriste [[francuski]] kao nacionalni i/ili službeni jezik, jezik međunarodne komunikacije i kao radni jezik. Termin frankofonija skovao je [[francuski]] geograf Onésime Reclus (1880.), brat Elisée Reclusa, kojim je označio zajednicu ljudi i država koje koriste francuski jezik.<ref>{{Cite web |last= |date= |title=88 Etats et gouvernements |url=https://www.francophonie.org/88-etats-et-gouvernements-125 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210929234953/https://www.francophonie.org/88-etats-et-gouvernements-125 |archive-date=2021-09-29 |access-date=2021-10-01 |website=Organisation internationale de la Francophonie |publisher= |language=fr}}</ref><ref>{{Məqalə|author=О. А. Крюкова|publisher=Академический ландшафт международной организации Франкофонии как „Место знания“|link=https://cyberleninka.ru/article/n/akademicheskiy-landshaft-mezhdunarodnoy-organizatsii-frankofonii-kak-mesto-znaniya/viewer|яzyk=ru|izdanie=Vestnik MGU|type=|year=2012|month=|issue=|volume=|number=3|stranicy=119—124|DOI=|issn=2074-1588}}</ref><ref>{{Cite web |last= |date= |title=proekty Trianonskogo dialoga |url=https://dialogue-trianon.ru/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20210307130508/https://dialogue-trianon.ru/ |archive-date=2021-03-07 |access-date=2021-03-04 |website= |publisher= |language=ru}}</ref>. Originalni osnivač Frankofonije bio je [[Samuel de Champlain]]. Frankofoniju čini 49 zemalja članica, četiri pridružene zemlje ([[Albanija]], [[Andora]], [[Grčka]], [[Sjeverna Makedonija]]) i deset zemalja-posmatrača ([[Armenija]], [[Austrija]], [[Hrvatska]],[[Bosna i Hercegovina]] [[Gruzija]], [[Mađarska]], [[Litvanija]], [[Poljska]], [[Češka]], [[Slovačka]], [[Slovenija]] i [[Srbija]]) na summitima ove organizacije. U svakoj od ovih zemalja francuski jezik se koristi bar u minimalnoj mjeri. Nekoliko zemalja članica imaju loš položaj u zaštiti ljudskih prava i podsticanju demokratije. Predložene mjere u vidu sankcija su raspravljane nekoliko puta, ali nisu odobrene. Moderna Frankofonija osnovana je 1970. Njen moto je '''jednakost, komplementarnost i solidarnost''' (''égalité, complémentarité, solidarité''). U početku, Frankofonija je bila mali klub sjevernih zemalja u kojima se govori [[francuski]], dok je danas to važna međunarodna organizacija čije zemlje-članice surađuju na polju [[kultura|kulture]], [[znanost|nauke]], privreda, pravde i mira. Zajedno s ostalim organizacijama kao što je [[UNESCO]], Frankofonija radi na razvijanju [[lingvistika|lingvistike]] i kulture u eri globalizma. Tijesno surađuje s nekim sličnim organizacijama [[španski|španskog]] i [[portugal]]skog jezika (vidjeti: [[Latinska unija]] i [[CPLP]]). == Struktura == '''Međunarodna organizacija Frankofonija''' ima status posmatrača na sjednicama [[Vijeće sigurnosti| Vijeća sigurnosti]] [[UN]]-a. === Samiti === Summiti Frankofonije se održavaju svake dvije godine, kada lideri zemaljačlanica imaju mogućnost razvijati strategije i ciljeve organizacije. Prethodni summiti: *[[Pariz]], [[Francuska]] ([[1986.]]) *[[Quebec (grad)|Québec]], [[Kanada]] ([[1987.]]) *[[Dakar]], [[Senegal]] ([[1989.]]) *[[Pariz]], [[Francuska]] ([[1991.]]) *[[Port Louis]], [[Mauricijus]] ([[1993.]]) *[[Cotonou]], [[Benin]] ([[1995.]]) *[[Hanoi]], [[Vijetnam]] ([[1997.]]) *[[Moncton]], [[Kanada]] ([[1999.]]) *[[Beirut]], [[Libanon]] ([[2002.]]) *[[Ouagadougou]], [[Burkina Faso]] ([[2004.]]) *[[Bukurešt]], [[Rumunija]] ([[2006.]]) *[[Quebec (grad)|Québec]], [[Kanada]] ([[2008.]]) *[[Montreux]], [[Švicarska]] ([[2010.]]) *[[Kinshasa]], [[Demokratska Republika Kongo]] ([[2012.]]) *[[Dakar]], [[Senegal]] ([[2014.]]) *[[Antananarivo]], [[Madagaskar]] ([[2016.]]) *[[Erevan]], [[Armenija]] ([[2018.]]) === Ministarske konferencije === === Stalno vijeće === Stalno vijeće Frankofonije se sastoji od veleposlanika zemalja članica i, kao ministarskim konferencijama, njegov glavni zadatak je planiranje budućih summita i nadgledanje implementacije odluka summita na bazi "dan za danom". === Međuvladina agencija === Međuvladina agencija Frankofonije je glavni operator kulturne, znanstvene, tehničke, ekonomske i pravničke kooperacije programa i odluka summita. Sjedište Agencije je u [[Pariz]]u, a tri ogranka se nalaze u [[Libreville]]u ([[Gabon]]), [[Lomé]]u ([[Togo]]) i [[Hanoj]]u ([[Vijetnam]]). == Članovi == [[Datoteka:La francophonie mapa.svg|mini|upright=2.5|Mapa Frankofonskih zemalja.]] Službeni popis članica je dostupan na linku [https://web.archive.org/web/20051231055927/http://www.francophonie.org/membres/etats/ internet stranici Frankofonije]. Popis članica po kontinentima: *{{flag|Belgija}} (samo [[Valonija]]) *{{flag|Bugarska}} *{{flag|Francuska}} *{{flag|Luksemburg}} *{{flag|Moldavija}} *{{flag|Monako}} *{{flag|Rumunija}} *{{flag|Švicarska}} ;Pridružene članice *{{flag|Albanija}} *{{flag|Andora}} *{{flag|Grčka}} *{{flag|Sjeverna Makedonija}} ;Posmatrači *{{flag|Australija}} *{{flag|Armenija}} *{{flag|Bosna i Hercegovina}} *{{flag|Češka}} *{{flag|Hrvatska}} *{{flag|Latvija}} *{{flag|Litvanija}} *{{flag|Mađarska}} *{{flag|Poljska}} *{{flag|Slovačka}} *{{flag|Slovenija}} *{{flag|Gruzija}} ;Sjeverna i Južna Amerika *{{flag|Kanada}} *{{flag|Novi Brunswick}} (sudjeluje Vlada) *{{flag|Kvebek}} (sudjeluje Vlada) *{{flag|Ontario}} (posmatrač, ali moguće je buduće članstvo) *{{flag|Dominikanska Republika}} *{{flag|Haiti}} *{{flag|Sveta Lucija}} :Francuski prekomorski posjedi: *{{flag|Martinik}} *{{flag|Guadeloupe}} *{{flag|Francuska Gvajana}} *{{flag|Sveti Petar i Mikelon}} ;Afrika *{{flag|Benin}} *{{flag|Burkina Faso}} *{{flag|Burundi}} *{{flag|Kamerun}} *{{flag|Zelenortska Republika}} *{{flag|Srednjoafrička Republika}} *{{flag|Čad}} *{{flag|Komori}} *{{flag|Republika Kongo}} *{{flag|Obala Slonovače}} *{{flag|DR Kongo}} *{{flag|Džibuti}} *{{flag|Egipat}} *{{flag|Ekvatorska Gvineja}} *{{flag|Gabon}} *{{flag|Gvineja}} *{{flag|Gvineja Bisao}} *{{flag|Madagaskar}} *{{flag|Mali}} *{{flag|Mauritanija}} *{{flag|Mauricijus}} *{{flag|Maroko}} *{{flag|Niger}} *{{flag| Ruanda}} *{{flag|Senegal}} *{{flag|Sejšeli}} *{{flag|Sveti Toma i Princip}} *{{flag| Togo}} *{{flag|Tunis}} ;Azija *{{flag|Kambodža}} *{{flag|Laos}} *{{flag|Liban}} *{{flag|Vijetnam}} ;Okeanija *{{flag|Vanuatu}} == Također pogledajte== * [[Francuske kolonije]] * [[CPLP]] * [[Latinska unija]] * [[Komonvelt]] == Vanjski linkovi == *[http://www.francophonie.org/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100724001316/http://www.francophonie.org/ |access-date=2010-07-24}} {{Commonscat|Francofonia}} [[Kategorija:Međunarodne organizacije]] l1qs3mqog571mftzgumext3dp8vnx84 3838280 3838279 2026-04-29T23:58:00Z ~2026-26284-42 180851 /* Članovi */ 3838280 wikitext text/x-wiki {| class="toccolours" border="1" cellpadding="4" style="float:right; margin: 0 0 1em 1em; border-collapse: collapse; font-size: 95%; width: 250px;" |+ style="font-size: larger; margin-left: inherit;"|<big>'''Frankofonija'''<br>'''La Francophonie'''</big> |- style="text-align: center;" | colspan="2" | [[Datoteka:Flag of La Francophonie.svg|250px|Zastava Frankofonije]]<br /> '''Zastava Frankofonije''', koja simbolizira pet kontinenata, usvojena je [[1987.]] na prijedlog [[Niger]]a |- |'''[[Službeni jezik]]''' | [[Francuski]] |- | '''Sekretar''' | [[Abdou Diouf]] (od 2002.) |- | '''Osnovana''' | [[1970.]] |- | '''Broj članica''' | 49 <br> (plus 4 pridružene i 10 posmatrača) |- | '''Sjedište''' | [[Pariz]], [[Francuska]] |- | '''Službena internet stranica''' | [http://www.francophonie.org/index.cfm Službena internet stranica Frankofonije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060518084720/http://www.francophonie.org/index.cfm |date=18. svibnja 2006. }} <br> (na francuskom) |} '''Frankofonija''' (fr. ''La Francophonie''; službeni naziv: Međunarodna organizacija Frankofonija (''l'Organisation internationale de la Francophonie'')) je međunarodna organizacija koja predstavlja skup država, zemalja i regija koji koriste [[francuski]] kao nacionalni i/ili službeni jezik, jezik međunarodne komunikacije i kao radni jezik. Termin frankofonija skovao je [[francuski]] geograf Onésime Reclus (1880.), brat Elisée Reclusa, kojim je označio zajednicu ljudi i država koje koriste francuski jezik.<ref>{{Cite web |last= |date= |title=88 Etats et gouvernements |url=https://www.francophonie.org/88-etats-et-gouvernements-125 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210929234953/https://www.francophonie.org/88-etats-et-gouvernements-125 |archive-date=2021-09-29 |access-date=2021-10-01 |website=Organisation internationale de la Francophonie |publisher= |language=fr}}</ref><ref>{{Məqalə|author=О. А. Крюкова|publisher=Академический ландшафт международной организации Франкофонии как „Место знания“|link=https://cyberleninka.ru/article/n/akademicheskiy-landshaft-mezhdunarodnoy-organizatsii-frankofonii-kak-mesto-znaniya/viewer|яzyk=ru|izdanie=Vestnik MGU|type=|year=2012|month=|issue=|volume=|number=3|stranicy=119—124|DOI=|issn=2074-1588}}</ref><ref>{{Cite web |last= |date= |title=proekty Trianonskogo dialoga |url=https://dialogue-trianon.ru/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20210307130508/https://dialogue-trianon.ru/ |archive-date=2021-03-07 |access-date=2021-03-04 |website= |publisher= |language=ru}}</ref>. Originalni osnivač Frankofonije bio je [[Samuel de Champlain]]. Frankofoniju čini 49 zemalja članica, četiri pridružene zemlje ([[Albanija]], [[Andora]], [[Grčka]], [[Sjeverna Makedonija]]) i deset zemalja-posmatrača ([[Armenija]], [[Austrija]], [[Hrvatska]],[[Bosna i Hercegovina]] [[Gruzija]], [[Mađarska]], [[Litvanija]], [[Poljska]], [[Češka]], [[Slovačka]], [[Slovenija]] i [[Srbija]]) na summitima ove organizacije. U svakoj od ovih zemalja francuski jezik se koristi bar u minimalnoj mjeri. Nekoliko zemalja članica imaju loš položaj u zaštiti ljudskih prava i podsticanju demokratije. Predložene mjere u vidu sankcija su raspravljane nekoliko puta, ali nisu odobrene. Moderna Frankofonija osnovana je 1970. Njen moto je '''jednakost, komplementarnost i solidarnost''' (''égalité, complémentarité, solidarité''). U početku, Frankofonija je bila mali klub sjevernih zemalja u kojima se govori [[francuski]], dok je danas to važna međunarodna organizacija čije zemlje-članice surađuju na polju [[kultura|kulture]], [[znanost|nauke]], privreda, pravde i mira. Zajedno s ostalim organizacijama kao što je [[UNESCO]], Frankofonija radi na razvijanju [[lingvistika|lingvistike]] i kulture u eri globalizma. Tijesno surađuje s nekim sličnim organizacijama [[španski|španskog]] i [[portugal]]skog jezika (vidjeti: [[Latinska unija]] i [[CPLP]]). == Struktura == '''Međunarodna organizacija Frankofonija''' ima status posmatrača na sjednicama [[Vijeće sigurnosti| Vijeća sigurnosti]] [[UN]]-a. === Samiti === Summiti Frankofonije se održavaju svake dvije godine, kada lideri zemaljačlanica imaju mogućnost razvijati strategije i ciljeve organizacije. Prethodni summiti: *[[Pariz]], [[Francuska]] ([[1986.]]) *[[Quebec (grad)|Québec]], [[Kanada]] ([[1987.]]) *[[Dakar]], [[Senegal]] ([[1989.]]) *[[Pariz]], [[Francuska]] ([[1991.]]) *[[Port Louis]], [[Mauricijus]] ([[1993.]]) *[[Cotonou]], [[Benin]] ([[1995.]]) *[[Hanoi]], [[Vijetnam]] ([[1997.]]) *[[Moncton]], [[Kanada]] ([[1999.]]) *[[Beirut]], [[Libanon]] ([[2002.]]) *[[Ouagadougou]], [[Burkina Faso]] ([[2004.]]) *[[Bukurešt]], [[Rumunija]] ([[2006.]]) *[[Quebec (grad)|Québec]], [[Kanada]] ([[2008.]]) *[[Montreux]], [[Švicarska]] ([[2010.]]) *[[Kinshasa]], [[Demokratska Republika Kongo]] ([[2012.]]) *[[Dakar]], [[Senegal]] ([[2014.]]) *[[Antananarivo]], [[Madagaskar]] ([[2016.]]) *[[Erevan]], [[Armenija]] ([[2018.]]) === Ministarske konferencije === === Stalno vijeće === Stalno vijeće Frankofonije se sastoji od veleposlanika zemalja članica i, kao ministarskim konferencijama, njegov glavni zadatak je planiranje budućih summita i nadgledanje implementacije odluka summita na bazi "dan za danom". === Međuvladina agencija === Međuvladina agencija Frankofonije je glavni operator kulturne, znanstvene, tehničke, ekonomske i pravničke kooperacije programa i odluka summita. Sjedište Agencije je u [[Pariz]]u, a tri ogranka se nalaze u [[Libreville]]u ([[Gabon]]), [[Lomé]]u ([[Togo]]) i [[Hanoj]]u ([[Vijetnam]]). == Članovi == [[Slika:Map-Francophone World.svg|thumb|upright=1.9|Geografska distribucija [[francuski|francuskog jezika]]: {{legend|#0049a2|Maternji jezik većine}} {{legend|#006aFF|Službeni, ali ne i maternji jezik većine}} {{legend|#8ec3ff|Administrativni ili kulturni jezik, ali bez službenog statusa}}]] [[Slika:Proportion of French speakers by country (1-100% gradation).svg|thumb|upright=1.9|Udio govornika francuskog jezika (uključujući govornike L2) po državama u 2022. godini, sa zasićenjem od 100%, prema podacima [[Međunarodna organizacija frankofonije|OIF]](''Organisation internationale de la Francophonie'').]]<ref>{{cite book |author=Organisation internationale de la Francophonie |title=La langue française dans le monde, 2019-2022 |language=fr |year=2022 |publisher=Gallimard |isbn=978-2-07-297686-5 |url=https://observatoire.francophonie.org/wp-content/uploads/2022/10/Rapport-La-langue-francaise-dans-le-monde_VF-2022.pdf |access-date=4 January 2023 |pp=30–35 }}</ref>{{legend|#959EA9|0–19% frankofoni}} {{legend|#6987AE|20–39% frankofoni}} {{legend|#3E71B3|40–59% frankofoni}} {{legend|#1F5BA8|60–79% frankofoni}} {{legend|#084594|80–99% frankofoni}} ]] Službeni popis članica je dostupan na linku [https://web.archive.org/web/20051231055927/http://www.francophonie.org/membres/etats/ internet stranici Frankofonije]. Popis članica po kontinentima: *{{flag|Belgija}} (samo [[Valonija]]) *{{flag|Bugarska}} *{{flag|Francuska}} *{{flag|Luksemburg}} *{{flag|Moldavija}} *{{flag|Monako}} *{{flag|Rumunija}} *{{flag|Švicarska}} ;Pridružene članice *{{flag|Albanija}} *{{flag|Andora}} *{{flag|Grčka}} *{{flag|Sjeverna Makedonija}} ;Posmatrači *{{flag|Australija}} *{{flag|Armenija}} *{{flag|Bosna i Hercegovina}} *{{flag|Češka}} *{{flag|Hrvatska}} *{{flag|Latvija}} *{{flag|Litvanija}} *{{flag|Mađarska}} *{{flag|Poljska}} *{{flag|Slovačka}} *{{flag|Slovenija}} *{{flag|Gruzija}} ;Sjeverna i Južna Amerika *{{flag|Kanada}} *{{flag|Novi Brunswick}} (sudjeluje Vlada) *{{flag|Kvebek}} (sudjeluje Vlada) *{{flag|Ontario}} (posmatrač, ali moguće je buduće članstvo) *{{flag|Dominikanska Republika}} *{{flag|Haiti}} *{{flag|Sveta Lucija}} :Francuski prekomorski posjedi: *{{flag|Martinik}} *{{flag|Guadeloupe}} *{{flag|Francuska Gvajana}} *{{flag|Sveti Petar i Mikelon}} ;Afrika *{{flag|Benin}} *{{flag|Burkina Faso}} *{{flag|Burundi}} *{{flag|Kamerun}} *{{flag|Zelenortska Republika}} *{{flag|Srednjoafrička Republika}} *{{flag|Čad}} *{{flag|Komori}} *{{flag|Republika Kongo}} *{{flag|Obala Slonovače}} *{{flag|DR Kongo}} *{{flag|Džibuti}} *{{flag|Egipat}} *{{flag|Ekvatorska Gvineja}} *{{flag|Gabon}} *{{flag|Gvineja}} *{{flag|Gvineja Bisao}} *{{flag|Madagaskar}} *{{flag|Mali}} *{{flag|Mauritanija}} *{{flag|Mauricijus}} *{{flag|Maroko}} *{{flag|Niger}} *{{flag| Ruanda}} *{{flag|Senegal}} *{{flag|Sejšeli}} *{{flag|Sveti Toma i Princip}} *{{flag| Togo}} *{{flag|Tunis}} ;Azija *{{flag|Kambodža}} *{{flag|Laos}} *{{flag|Liban}} *{{flag|Vijetnam}} ;Okeanija *{{flag|Vanuatu}} == Također pogledajte== * [[Francuske kolonije]] * [[CPLP]] * [[Latinska unija]] * [[Komonvelt]] == Vanjski linkovi == *[http://www.francophonie.org/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100724001316/http://www.francophonie.org/ |access-date=2010-07-24}} {{Commonscat|Francofonia}} [[Kategorija:Međunarodne organizacije]] ihwx9it9nyjjeq9necu8t9pqwulko5a 3838283 3838280 2026-04-30T00:11:37Z ~2026-26284-42 180851 /* Članovi */ 3838283 wikitext text/x-wiki {| class="toccolours" border="1" cellpadding="4" style="float:right; margin: 0 0 1em 1em; border-collapse: collapse; font-size: 95%; width: 250px;" |+ style="font-size: larger; margin-left: inherit;"|<big>'''Frankofonija'''<br>'''La Francophonie'''</big> |- style="text-align: center;" | colspan="2" | [[Datoteka:Flag of La Francophonie.svg|250px|Zastava Frankofonije]]<br /> '''Zastava Frankofonije''', koja simbolizira pet kontinenata, usvojena je [[1987.]] na prijedlog [[Niger]]a |- |'''[[Službeni jezik]]''' | [[Francuski]] |- | '''Sekretar''' | [[Abdou Diouf]] (od 2002.) |- | '''Osnovana''' | [[1970.]] |- | '''Broj članica''' | 49 <br> (plus 4 pridružene i 10 posmatrača) |- | '''Sjedište''' | [[Pariz]], [[Francuska]] |- | '''Službena internet stranica''' | [http://www.francophonie.org/index.cfm Službena internet stranica Frankofonije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060518084720/http://www.francophonie.org/index.cfm |date=18. svibnja 2006. }} <br> (na francuskom) |} '''Frankofonija''' (fr. ''La Francophonie''; službeni naziv: Međunarodna organizacija Frankofonija (''l'Organisation internationale de la Francophonie'')) je međunarodna organizacija koja predstavlja skup država, zemalja i regija koji koriste [[francuski]] kao nacionalni i/ili službeni jezik, jezik međunarodne komunikacije i kao radni jezik. Termin frankofonija skovao je [[francuski]] geograf Onésime Reclus (1880.), brat Elisée Reclusa, kojim je označio zajednicu ljudi i država koje koriste francuski jezik.<ref>{{Cite web |last= |date= |title=88 Etats et gouvernements |url=https://www.francophonie.org/88-etats-et-gouvernements-125 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210929234953/https://www.francophonie.org/88-etats-et-gouvernements-125 |archive-date=2021-09-29 |access-date=2021-10-01 |website=Organisation internationale de la Francophonie |publisher= |language=fr}}</ref><ref>{{Məqalə|author=О. А. Крюкова|publisher=Академический ландшафт международной организации Франкофонии как „Место знания“|link=https://cyberleninka.ru/article/n/akademicheskiy-landshaft-mezhdunarodnoy-organizatsii-frankofonii-kak-mesto-znaniya/viewer|яzyk=ru|izdanie=Vestnik MGU|type=|year=2012|month=|issue=|volume=|number=3|stranicy=119—124|DOI=|issn=2074-1588}}</ref><ref>{{Cite web |last= |date= |title=proekty Trianonskogo dialoga |url=https://dialogue-trianon.ru/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20210307130508/https://dialogue-trianon.ru/ |archive-date=2021-03-07 |access-date=2021-03-04 |website= |publisher= |language=ru}}</ref>. Originalni osnivač Frankofonije bio je [[Samuel de Champlain]]. Frankofoniju čini 49 zemalja članica, četiri pridružene zemlje ([[Albanija]], [[Andora]], [[Grčka]], [[Sjeverna Makedonija]]) i deset zemalja-posmatrača ([[Armenija]], [[Austrija]], [[Hrvatska]],[[Bosna i Hercegovina]] [[Gruzija]], [[Mađarska]], [[Litvanija]], [[Poljska]], [[Češka]], [[Slovačka]], [[Slovenija]] i [[Srbija]]) na summitima ove organizacije. U svakoj od ovih zemalja francuski jezik se koristi bar u minimalnoj mjeri. Nekoliko zemalja članica imaju loš položaj u zaštiti ljudskih prava i podsticanju demokratije. Predložene mjere u vidu sankcija su raspravljane nekoliko puta, ali nisu odobrene. Moderna Frankofonija osnovana je 1970. Njen moto je '''jednakost, komplementarnost i solidarnost''' (''égalité, complémentarité, solidarité''). U početku, Frankofonija je bila mali klub sjevernih zemalja u kojima se govori [[francuski]], dok je danas to važna međunarodna organizacija čije zemlje-članice surađuju na polju [[kultura|kulture]], [[znanost|nauke]], privreda, pravde i mira. Zajedno s ostalim organizacijama kao što je [[UNESCO]], Frankofonija radi na razvijanju [[lingvistika|lingvistike]] i kulture u eri globalizma. Tijesno surađuje s nekim sličnim organizacijama [[španski|španskog]] i [[portugal]]skog jezika (vidjeti: [[Latinska unija]] i [[CPLP]]). == Struktura == '''Međunarodna organizacija Frankofonija''' ima status posmatrača na sjednicama [[Vijeće sigurnosti| Vijeća sigurnosti]] [[UN]]-a. === Samiti === Summiti Frankofonije se održavaju svake dvije godine, kada lideri zemaljačlanica imaju mogućnost razvijati strategije i ciljeve organizacije. Prethodni summiti: *[[Pariz]], [[Francuska]] ([[1986.]]) *[[Quebec (grad)|Québec]], [[Kanada]] ([[1987.]]) *[[Dakar]], [[Senegal]] ([[1989.]]) *[[Pariz]], [[Francuska]] ([[1991.]]) *[[Port Louis]], [[Mauricijus]] ([[1993.]]) *[[Cotonou]], [[Benin]] ([[1995.]]) *[[Hanoi]], [[Vijetnam]] ([[1997.]]) *[[Moncton]], [[Kanada]] ([[1999.]]) *[[Beirut]], [[Libanon]] ([[2002.]]) *[[Ouagadougou]], [[Burkina Faso]] ([[2004.]]) *[[Bukurešt]], [[Rumunija]] ([[2006.]]) *[[Quebec (grad)|Québec]], [[Kanada]] ([[2008.]]) *[[Montreux]], [[Švicarska]] ([[2010.]]) *[[Kinshasa]], [[Demokratska Republika Kongo]] ([[2012.]]) *[[Dakar]], [[Senegal]] ([[2014.]]) *[[Antananarivo]], [[Madagaskar]] ([[2016.]]) *[[Erevan]], [[Armenija]] ([[2018.]]) === Ministarske konferencije === === Stalno vijeće === Stalno vijeće Frankofonije se sastoji od veleposlanika zemalja članica i, kao ministarskim konferencijama, njegov glavni zadatak je planiranje budućih summita i nadgledanje implementacije odluka summita na bazi "dan za danom". === Međuvladina agencija === Međuvladina agencija Frankofonije je glavni operator kulturne, znanstvene, tehničke, ekonomske i pravničke kooperacije programa i odluka summita. Sjedište Agencije je u [[Pariz]]u, a tri ogranka se nalaze u [[Libreville]]u ([[Gabon]]), [[Lomé]]u ([[Togo]]) i [[Hanoj]]u ([[Vijetnam]]). == Članovi == [[Slika:Map-Francophone World.svg|thumb|upright=1.9|Geografska distribucija [[francuski|francuskog jezika]]: {{legend|#0049a2|Maternji jezik većine}} {{legend|#006aFF|Službeni, ali ne i maternji jezik većine}} {{legend|#8ec3ff|Administrativni ili kulturni jezik, ali bez službenog statusa}}]] [[Slika:Proportion of French speakers by country (1-100% gradation).svg|thumb|upright=1.9|Udio govornika francuskog jezika (uključujući govornike L2) po državama u 2022. godini, sa zasićenjem od 100%, prema podacima [[Međunarodna organizacija frankofonije|OIF]](''Organisation internationale de la Francophonie'').]]<ref>{{cite book |author=Organisation internationale de la Francophonie |title=La langue française dans le monde, 2019-2022 |language=fr |year=2022 |publisher=Gallimard |isbn=978-2-07-297686-5 |url=https://observatoire.francophonie.org/wp-content/uploads/2022/10/Rapport-La-langue-francaise-dans-le-monde_VF-2022.pdf |access-date=4 January 2023 |pp=30–35 }}</ref>{{legend|#959EA9|0–19% frankofoni}} {{legend|#6987AE|20–39% frankofoni}} {{legend|#3E71B3|40–59% frankofoni}} {{legend|#1F5BA8|60–79% frankofoni}} {{legend|#084594|80–99% frankofoni}} ]] Službeni popis članica je dostupan na linku [https://web.archive.org/web/20051231055927/http://www.francophonie.org/membres/etats/ internet stranici Frankofonije]. Popis članica po kontinentima: *{{flag|Belgija}} (samo [[Valonija]]) *{{flag|Bugarska}} *{{flag|Francuska}} *{{flag|Luksemburg}} *{{flag|Moldavija}} *{{flag|Monako}} *{{flag|Rumunija}} *{{flag|Švicarska}} ;Pridružene članice *{{flag|Albanija}} *{{flag|Andora}} *{{flag|Grčka}} *{{flag|Sjeverna Makedonija}} ;Posmatrači *{{flag|Australija}} *{{flag|Armenija}} *{{flag|Bosna i Hercegovina}} *{{flag|Češka}} *{{flag|Hrvatska}} *{{flag|Latvija}} *{{flag|Litvanija}} *{{flag|Mađarska}} *{{flag|Poljska}} *{{flag|Slovačka}} *{{flag|Slovenija}} *{{flag|Gruzija}} ;Sjeverna i Južna Amerika *{{flag|Kanada}} *{{flag|Novi Brunswick}} (sudjeluje Vlada) *[[slika:Flag_of_Quebec.svg|24px|Quebec]] (sudjeluje Vlada) *{{flag|Ontario}} (posmatrač, ali moguće je buduće članstvo) *{{flag|Dominikanska Republika}} *{{flag|Haiti}} *{{flag|Sveta Lucija}} :Francuski prekomorski posjedi: *{{flag|Martinik}} *{{flag|Guadeloupe}} *{{flag|Francuska Gvajana}} *{{flag|Sveti Petar i Mikelon}} ;Afrika *{{flag|Benin}} *{{flag|Burkina Faso}} *{{flag|Burundi}} *{{flag|Kamerun}} *{{flag|Zelenortska Republika}} *{{flag|Srednjoafrička Republika}} *{{flag|Čad}} *{{flag|Komori}} *{{flag|Republika Kongo}} *{{flag|Obala Slonovače}} *{{flag|DR Kongo}} *{{flag|Džibuti}} *{{flag|Egipat}} *{{flag|Ekvatorska Gvineja}} *{{flag|Gabon}} *{{flag|Gvineja}} *{{flag|Gvineja Bisao}} *{{flag|Madagaskar}} *{{flag|Mali}} *{{flag|Mauritanija}} *{{flag|Mauricijus}} *{{flag|Maroko}} *{{flag|Niger}} *{{flag| Ruanda}} *{{flag|Senegal}} *{{flag|Sejšeli}} *{{flag|Sveti Toma i Princip}} *{{flag| Togo}} *{{flag|Tunis}} ;Azija *{{flag|Kambodža}} *{{flag|Laos}} *{{flag|Liban}} *{{flag|Vijetnam}} ;Okeanija *{{flag|Vanuatu}} == Također pogledajte== * [[Francuske kolonije]] * [[CPLP]] * [[Latinska unija]] * [[Komonvelt]] == Vanjski linkovi == *[http://www.francophonie.org/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100724001316/http://www.francophonie.org/ |access-date=2010-07-24}} {{Commonscat|Francofonia}} [[Kategorija:Međunarodne organizacije]] s6pdd7ubspzn1u5l1cr94hjl8qwhnqz 3838285 3838283 2026-04-30T00:20:08Z ~2026-26284-42 180851 /* Članovi */ 3838285 wikitext text/x-wiki {| class="toccolours" border="1" cellpadding="4" style="float:right; margin: 0 0 1em 1em; border-collapse: collapse; font-size: 95%; width: 250px;" |+ style="font-size: larger; margin-left: inherit;"|<big>'''Frankofonija'''<br>'''La Francophonie'''</big> |- style="text-align: center;" | colspan="2" | [[Datoteka:Flag of La Francophonie.svg|250px|Zastava Frankofonije]]<br /> '''Zastava Frankofonije''', koja simbolizira pet kontinenata, usvojena je [[1987.]] na prijedlog [[Niger]]a |- |'''[[Službeni jezik]]''' | [[Francuski]] |- | '''Sekretar''' | [[Abdou Diouf]] (od 2002.) |- | '''Osnovana''' | [[1970.]] |- | '''Broj članica''' | 49 <br> (plus 4 pridružene i 10 posmatrača) |- | '''Sjedište''' | [[Pariz]], [[Francuska]] |- | '''Službena internet stranica''' | [http://www.francophonie.org/index.cfm Službena internet stranica Frankofonije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060518084720/http://www.francophonie.org/index.cfm |date=18. svibnja 2006. }} <br> (na francuskom) |} '''Frankofonija''' (fr. ''La Francophonie''; službeni naziv: Međunarodna organizacija Frankofonija (''l'Organisation internationale de la Francophonie'')) je međunarodna organizacija koja predstavlja skup država, zemalja i regija koji koriste [[francuski]] kao nacionalni i/ili službeni jezik, jezik međunarodne komunikacije i kao radni jezik. Termin frankofonija skovao je [[francuski]] geograf Onésime Reclus (1880.), brat Elisée Reclusa, kojim je označio zajednicu ljudi i država koje koriste francuski jezik.<ref>{{Cite web |last= |date= |title=88 Etats et gouvernements |url=https://www.francophonie.org/88-etats-et-gouvernements-125 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210929234953/https://www.francophonie.org/88-etats-et-gouvernements-125 |archive-date=2021-09-29 |access-date=2021-10-01 |website=Organisation internationale de la Francophonie |publisher= |language=fr}}</ref><ref>{{Məqalə|author=О. А. Крюкова|publisher=Академический ландшафт международной организации Франкофонии как „Место знания“|link=https://cyberleninka.ru/article/n/akademicheskiy-landshaft-mezhdunarodnoy-organizatsii-frankofonii-kak-mesto-znaniya/viewer|яzyk=ru|izdanie=Vestnik MGU|type=|year=2012|month=|issue=|volume=|number=3|stranicy=119—124|DOI=|issn=2074-1588}}</ref><ref>{{Cite web |last= |date= |title=proekty Trianonskogo dialoga |url=https://dialogue-trianon.ru/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20210307130508/https://dialogue-trianon.ru/ |archive-date=2021-03-07 |access-date=2021-03-04 |website= |publisher= |language=ru}}</ref>. Originalni osnivač Frankofonije bio je [[Samuel de Champlain]]. Frankofoniju čini 49 zemalja članica, četiri pridružene zemlje ([[Albanija]], [[Andora]], [[Grčka]], [[Sjeverna Makedonija]]) i deset zemalja-posmatrača ([[Armenija]], [[Austrija]], [[Hrvatska]],[[Bosna i Hercegovina]] [[Gruzija]], [[Mađarska]], [[Litvanija]], [[Poljska]], [[Češka]], [[Slovačka]], [[Slovenija]] i [[Srbija]]) na summitima ove organizacije. U svakoj od ovih zemalja francuski jezik se koristi bar u minimalnoj mjeri. Nekoliko zemalja članica imaju loš položaj u zaštiti ljudskih prava i podsticanju demokratije. Predložene mjere u vidu sankcija su raspravljane nekoliko puta, ali nisu odobrene. Moderna Frankofonija osnovana je 1970. Njen moto je '''jednakost, komplementarnost i solidarnost''' (''égalité, complémentarité, solidarité''). U početku, Frankofonija je bila mali klub sjevernih zemalja u kojima se govori [[francuski]], dok je danas to važna međunarodna organizacija čije zemlje-članice surađuju na polju [[kultura|kulture]], [[znanost|nauke]], privreda, pravde i mira. Zajedno s ostalim organizacijama kao što je [[UNESCO]], Frankofonija radi na razvijanju [[lingvistika|lingvistike]] i kulture u eri globalizma. Tijesno surađuje s nekim sličnim organizacijama [[španski|španskog]] i [[portugal]]skog jezika (vidjeti: [[Latinska unija]] i [[CPLP]]). == Struktura == '''Međunarodna organizacija Frankofonija''' ima status posmatrača na sjednicama [[Vijeće sigurnosti| Vijeća sigurnosti]] [[UN]]-a. === Samiti === Summiti Frankofonije se održavaju svake dvije godine, kada lideri zemaljačlanica imaju mogućnost razvijati strategije i ciljeve organizacije. Prethodni summiti: *[[Pariz]], [[Francuska]] ([[1986.]]) *[[Quebec (grad)|Québec]], [[Kanada]] ([[1987.]]) *[[Dakar]], [[Senegal]] ([[1989.]]) *[[Pariz]], [[Francuska]] ([[1991.]]) *[[Port Louis]], [[Mauricijus]] ([[1993.]]) *[[Cotonou]], [[Benin]] ([[1995.]]) *[[Hanoi]], [[Vijetnam]] ([[1997.]]) *[[Moncton]], [[Kanada]] ([[1999.]]) *[[Beirut]], [[Libanon]] ([[2002.]]) *[[Ouagadougou]], [[Burkina Faso]] ([[2004.]]) *[[Bukurešt]], [[Rumunija]] ([[2006.]]) *[[Quebec (grad)|Québec]], [[Kanada]] ([[2008.]]) *[[Montreux]], [[Švicarska]] ([[2010.]]) *[[Kinshasa]], [[Demokratska Republika Kongo]] ([[2012.]]) *[[Dakar]], [[Senegal]] ([[2014.]]) *[[Antananarivo]], [[Madagaskar]] ([[2016.]]) *[[Erevan]], [[Armenija]] ([[2018.]]) === Ministarske konferencije === === Stalno vijeće === Stalno vijeće Frankofonije se sastoji od veleposlanika zemalja članica i, kao ministarskim konferencijama, njegov glavni zadatak je planiranje budućih summita i nadgledanje implementacije odluka summita na bazi "dan za danom". === Međuvladina agencija === Međuvladina agencija Frankofonije je glavni operator kulturne, znanstvene, tehničke, ekonomske i pravničke kooperacije programa i odluka summita. Sjedište Agencije je u [[Pariz]]u, a tri ogranka se nalaze u [[Libreville]]u ([[Gabon]]), [[Lomé]]u ([[Togo]]) i [[Hanoj]]u ([[Vijetnam]]). == Članovi == [[Slika:Map-Francophone World.svg|thumb|upright=1.9|Geografska distribucija [[francuski|francuskog jezika]]: {{legend|#0049a2|Maternji jezik većine}} {{legend|#006aFF|Službeni, ali ne i maternji jezik većine}} {{legend|#8ec3ff|Administrativni ili kulturni jezik, ali bez službenog statusa}}]] [[Slika:Proportion of French speakers by country (1-100% gradation).svg|thumb|upright=1.9|Udio govornika francuskog jezika (uključujući govornike L2) po državama u 2022. godini, sa zasićenjem od 100%, prema podacima [[Međunarodna organizacija frankofonije|OIF]](''Organisation internationale de la Francophonie'').]]<ref>{{cite book |author=Organisation internationale de la Francophonie |title=La langue française dans le monde, 2019-2022 |language=fr |year=2022 |publisher=Gallimard |isbn=978-2-07-297686-5 |url=https://observatoire.francophonie.org/wp-content/uploads/2022/10/Rapport-La-langue-francaise-dans-le-monde_VF-2022.pdf |access-date=4 January 2023 |pp=30–35 }}</ref>{{legend|#959EA9|0–19% frankofoni}} {{legend|#6987AE|20–39% frankofoni}} {{legend|#3E71B3|40–59% frankofoni}} {{legend|#1F5BA8|60–79% frankofoni}} {{legend|#084594|80–99% frankofoni}} ]] Službeni popis članica je dostupan na linku [https://web.archive.org/web/20051231055927/http://www.francophonie.org/membres/etats/ internet stranici Frankofonije]. Popis članica po kontinentima: *{{flag|Belgija}} (samo [[Valonija]]) *{{flag|Bugarska}} *{{flag|Francuska}} *{{flag|Luksemburg}} *{{flag|Moldavija}} *{{flag|Monako}} *{{flag|Rumunija}} *{{flag|Švicarska}} ;Pridružene članice *{{flag|Albanija}} *{{flag|Andora}} *{{flag|Grčka}} *{{flag|Sjeverna Makedonija}} ;Posmatrači *{{flag|Australija}} *{{flag|Armenija}} *{{flag|Bosna i Hercegovina}} *{{flag|Češka}} *{{flag|Hrvatska}} *{{flag|Latvija}} *{{flag|Litvanija}} *{{flag|Mađarska}} *{{flag|Poljska}} *{{flag|Slovačka}} *{{flag|Slovenija}} *{{flag|Gruzija}} ;Sjeverna i Južna Amerika *{{flag|Kanada}} *{{flag|Novi Brunswick}} (sudjeluje Vlada) *[[slika:Flag_of_Quebec.svg|24px|thumb|Quebec]] (sudjeluje Vlada) *{{flag|Ontario}} (posmatrač, ali moguće je buduće članstvo) *{{flag|Dominikanska Republika}} *{{flag|Haiti}} *{{flag|Sveta Lucija}} :Francuski prekomorski posjedi: *{{flag|Martinik}} *{{flag|Guadeloupe}} *{{flag|Francuska Gvajana}} *{{flag|Sveti Petar i Mikelon}} ;Afrika *{{flag|Benin}} *{{flag|Burkina Faso}} *{{flag|Burundi}} *{{flag|Kamerun}} *{{flag|Zelenortska Republika}} *{{flag|Srednjoafrička Republika}} *{{flag|Čad}} *{{flag|Komori}} *{{flag|Republika Kongo}} *{{flag|Obala Slonovače}} *{{flag|DR Kongo}} *{{flag|Džibuti}} *{{flag|Egipat}} *{{flag|Ekvatorska Gvineja}} *{{flag|Gabon}} *{{flag|Gvineja}} *{{flag|Gvineja Bisao}} *{{flag|Madagaskar}} *{{flag|Mali}} *{{flag|Mauritanija}} *{{flag|Mauricijus}} *{{flag|Maroko}} *{{flag|Niger}} *{{flag| Ruanda}} *{{flag|Senegal}} *{{flag|Sejšeli}} *{{flag|Sveti Toma i Princip}} *{{flag| Togo}} *{{flag|Tunis}} ;Azija *{{flag|Kambodža}} *{{flag|Laos}} *{{flag|Liban}} *{{flag|Vijetnam}} ;Okeanija *{{flag|Vanuatu}} == Također pogledajte== * [[Francuske kolonije]] * [[CPLP]] * [[Latinska unija]] * [[Komonvelt]] == Vanjski linkovi == *[http://www.francophonie.org/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100724001316/http://www.francophonie.org/ |access-date=2010-07-24}} {{Commonscat|Francofonia}} [[Kategorija:Međunarodne organizacije]] h1v8x76nool3cjuxjhm1zd6anesje3b 3838371 3838285 2026-04-30T10:51:23Z DEFENDER-PLAY 180869 3838371 wikitext text/x-wiki {| class="toccolours" border="1" cellpadding="4" style="float:right; margin: 0 0 1em 1em; border-collapse: collapse; font-size: 95%; width: 250px;" |+ style="font-size: larger; margin-left: inherit;"|<big>'''Frankofonija'''<br>'''La Francophonie'''</big> |- style="text-align: center;" | colspan="2" | [[Datoteka:Flag of La Francophonie.svg|250px|Zastava Frankofonije]]<br /> '''Zastava Frankofonije''', koja simbolizira pet kontinenata, usvojena je [[1987.]] na prijedlog [[Niger]]a |- |'''[[Službeni jezik]]''' | [[Francuski]] |- | '''Sekretar''' | [[Abdou Diouf]] (od 2002.) |- | '''Osnovana''' | [[1970.]] |- | '''Broj članica''' | 49 <br> (plus 4 pridružene i 10 posmatrača) |- | '''Sjedište''' | [[Pariz]], [[Francuska]] |- | '''Službena internet stranica''' | [http://www.francophonie.org/index.cfm Službena internet stranica Frankofonije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060518084720/http://www.francophonie.org/index.cfm |date=18. svibnja 2006. }} <br> (na francuskom) |} '''[[Frankofonija]]''' (fr. ''La Francophonie''; službeni naziv: Međunarodna organizacija Frankofonija (''l'Organisation internationale de la Francophonie'')) je međunarodna organizacija koja predstavlja skup država, zemalja i regija koji koriste [[francuski]] kao nacionalni i/ili službeni jezik, jezik međunarodne komunikacije i kao radni jezik. Termin frankofonija skovao je [[francuski]] geograf Onésime Reclus (1880.), brat Elisée Reclusa, kojim je označio zajednicu ljudi i država koje koriste francuski jezik.<ref>{{Cite web |last= |date= |title=88 Etats et gouvernements |url=https://www.francophonie.org/88-etats-et-gouvernements-125 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210929234953/https://www.francophonie.org/88-etats-et-gouvernements-125 |archive-date=2021-09-29 |access-date=2021-10-01 |website=Organisation internationale de la Francophonie |publisher= |language=fr}}</ref><ref>{{Məqalə|author=О. А. Крюкова|publisher=Академический ландшафт международной организации Франкофонии как „Место знания“|link=https://cyberleninka.ru/article/n/akademicheskiy-landshaft-mezhdunarodnoy-organizatsii-frankofonii-kak-mesto-znaniya/viewer|яzyk=ru|izdanie=Vestnik MGU|type=|year=2012|month=|issue=|volume=|number=3|stranicy=119—124|DOI=|issn=2074-1588}}</ref><ref>{{Cite web |last= |date= |title=proekty Trianonskogo dialoga |url=https://dialogue-trianon.ru/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20210307130508/https://dialogue-trianon.ru/ |archive-date=2021-03-07 |access-date=2021-03-04 |website= |publisher= |language=ru}}</ref>. Originalni osnivač Frankofonije bio je [[Samuel de Champlain]]. Frankofoniju čini 49 zemalja članica, četiri pridružene zemlje ([[Albanija]], [[Andora]], [[Grčka]], [[Sjeverna Makedonija]]) i deset zemalja-posmatrača ([[Armenija]], [[Austrija]], [[Hrvatska]],[[Bosna i Hercegovina]] [[Gruzija]], [[Mađarska]], [[Litvanija]], [[Poljska]], [[Češka]], [[Slovačka]], [[Slovenija]] i [[Srbija]]) na summitima ove organizacije. U svakoj od ovih zemalja francuski jezik se koristi bar u minimalnoj mjeri. Nekoliko zemalja članica imaju loš položaj u zaštiti ljudskih prava i podsticanju demokratije. Predložene mjere u vidu sankcija su raspravljane nekoliko puta, ali nisu odobrene. Moderna Frankofonija osnovana je 1970. Njen moto je '''jednakost, komplementarnost i solidarnost''' (''égalité, complémentarité, solidarité''). U početku, Frankofonija je bila mali klub sjevernih zemalja u kojima se govori [[francuski]], dok je danas to važna međunarodna organizacija čije zemlje-članice surađuju na polju [[kultura|kulture]], [[znanost|nauke]], privreda, pravde i mira. Zajedno s ostalim organizacijama kao što je [[UNESCO]], Frankofonija radi na razvijanju [[lingvistika|lingvistike]] i kulture u eri globalizma. Tijesno surađuje s nekim sličnim organizacijama [[španski|španskog]] i [[portugal]]skog jezika (vidjeti: [[Latinska unija]] i [[CPLP]]). == Struktura == '''Međunarodna organizacija Frankofonija''' ima status posmatrača na sjednicama [[Vijeće sigurnosti| Vijeća sigurnosti]] [[UN]]-a. === Samiti === Summiti Frankofonije se održavaju svake dvije godine, kada lideri zemaljačlanica imaju mogućnost razvijati strategije i ciljeve organizacije. Prethodni summiti: *[[Pariz]], [[Francuska]] ([[1986.]]) *[[Quebec (grad)|Québec]], [[Kanada]] ([[1987.]]) *[[Dakar]], [[Senegal]] ([[1989.]]) *[[Pariz]], [[Francuska]] ([[1991.]]) *[[Port Louis]], [[Mauricijus]] ([[1993.]]) *[[Cotonou]], [[Benin]] ([[1995.]]) *[[Hanoi]], [[Vijetnam]] ([[1997.]]) *[[Moncton]], [[Kanada]] ([[1999.]]) *[[Beirut]], [[Libanon]] ([[2002.]]) *[[Ouagadougou]], [[Burkina Faso]] ([[2004.]]) *[[Bukurešt]], [[Rumunija]] ([[2006.]]) *[[Quebec (grad)|Québec]], [[Kanada]] ([[2008.]]) *[[Montreux]], [[Švicarska]] ([[2010.]]) *[[Kinshasa]], [[Demokratska Republika Kongo]] ([[2012.]]) *[[Dakar]], [[Senegal]] ([[2014.]]) *[[Antananarivo]], [[Madagaskar]] ([[2016.]]) *[[Erevan]], [[Armenija]] ([[2018.]]) === Ministarske konferencije === === Stalno vijeće === Stalno vijeće Frankofonije se sastoji od veleposlanika zemalja članica i, kao ministarskim konferencijama, njegov glavni zadatak je planiranje budućih summita i nadgledanje implementacije odluka summita na bazi "dan za danom". === Međuvladina agencija === Međuvladina agencija Frankofonije je glavni operator kulturne, znanstvene, tehničke, ekonomske i pravničke kooperacije programa i odluka summita. Sjedište Agencije je u [[Pariz]]u, a tri ogranka se nalaze u [[Libreville]]u ([[Gabon]]), [[Lomé]]u ([[Togo]]) i [[Hanoj]]u ([[Vijetnam]]). == Članovi == [[Slika:Map-Francophone World.svg|thumb|upright=1.9|Geografska distribucija [[francuski|francuskog jezika]]: {{legend|#0049a2|Maternji jezik većine}} {{legend|#006aFF|Službeni, ali ne i maternji jezik većine}} {{legend|#8ec3ff|Administrativni ili kulturni jezik, ali bez službenog statusa}}]] [[Slika:Proportion of French speakers by country (1-100% gradation).svg|thumb|upright=1.9|Udio govornika francuskog jezika (uključujući govornike L2) po državama u 2022. godini, sa zasićenjem od 100%, prema podacima [[Međunarodna organizacija frankofonije|OIF]](''Organisation internationale de la Francophonie'').]]<ref>{{cite book |author=Organisation internationale de la Francophonie |title=La langue française dans le monde, 2019-2022 |language=fr |year=2022 |publisher=Gallimard |isbn=978-2-07-297686-5 |url=https://observatoire.francophonie.org/wp-content/uploads/2022/10/Rapport-La-langue-francaise-dans-le-monde_VF-2022.pdf |access-date=4 January 2023 |pp=30–35 }}</ref>{{legend|#959EA9|0–19% frankofoni}} {{legend|#6987AE|20–39% frankofoni}} {{legend|#3E71B3|40–59% frankofoni}} {{legend|#1F5BA8|60–79% frankofoni}} {{legend|#084594|80–99% frankofoni}} ]] Službeni popis članica je dostupan na linku [https://web.archive.org/web/20051231055927/http://www.francophonie.org/membres/etats/ internet stranici Frankofonije]. Popis članica po kontinentima: *{{flag|Belgija}} (samo [[Valonija]]) *{{flag|Bugarska}} *{{flag|Francuska}} *{{flag|Luksemburg}} *{{flag|Moldavija}} *{{flag|Monako}} *{{flag|Rumunija}} *{{flag|Švicarska}} ;Pridružene članice *{{flag|Albanija}} *{{flag|Andora}} *{{flag|Grčka}} *{{flag|Sjeverna Makedonija}} ;Posmatrači *{{flag|Australija}} *{{flag|Armenija}} *{{flag|Bosna i Hercegovina}} *{{flag|Češka}} *{{flag|Hrvatska}} *{{flag|Latvija}} *{{flag|Litvanija}} *{{flag|Mađarska}} *{{flag|Poljska}} *{{flag|Slovačka}} *{{flag|Slovenija}} *{{flag|Gruzija}} ;Sjeverna i Južna Amerika *{{flag|Kanada}} *{{flag|Novi Brunswick}} (sudjeluje Vlada) *[[slika:Flag_of_Quebec.svg|24px|thumb|Quebec]] (sudjeluje Vlada) *{{flag|Ontario}} (posmatrač, ali moguće je buduće članstvo) *{{flag|Dominikanska Republika}} *{{flag|Haiti}} *{{flag|Sveta Lucija}} :Francuski prekomorski posjedi: *{{flag|Martinik}} *{{flag|Guadeloupe}} *{{flag|Francuska Gvajana}} *{{flag|Sveti Petar i Mikelon}} ;Afrika *{{flag|Benin}} *{{flag|Burkina Faso}} *{{flag|Burundi}} *{{flag|Kamerun}} *{{flag|Zelenortska ostrva}} Republika *{{flag|Srednjoafrička Republika}} *{{flag|Čad}} *{{flag|Komori}} *{{flag|Republika Kongo}} *{{flag|Obala Slonovače}} *{{flag|DR Kongo}} *{{flag|Džibuti}} *{{flag|Egipat}} *{{flag|Ekvatorska Gvineja}} *{{flag|Gabon}} *{{flag|Gvineja}} *{{flag|Gvineja Bisao}} *{{flag|Madagaskar}} *{{flag|Mali}} *{{flag|Mauritanija}} *{{flag|Mauricijus}} *{{flag|Maroko}} *{{flag|Niger}} *{{flag| Ruanda}} *{{flag|Senegal}} *{{flag|Sejšeli}} *{{flag|Sveti Toma i Princip}} *{{flag| Togo}} *{{flag|Tunis}} ;Azija *{{flag|Kambodža}} *{{flag|Laos}} *{{flag|Liban}} *{{flag|Vijetnam}} ;Okeanija *{{flag|Vanuatu}} == Također pogledajte== * [[Francuske kolonije]] * [[CPLP]] * [[Latinska unija]] * [[Komonvelt]] == Vanjski linkovi == *[http://www.francophonie.org/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100724001316/http://www.francophonie.org/ |access-date=2010-07-24}} {{Commonscat|Francofonia}} [[Kategorija:Međunarodne organizacije]] pcirxdtt059hzoovnindkn80gy4mvfi 3838374 3838371 2026-04-30T10:53:45Z DEFENDER-PLAY 180869 3838374 wikitext text/x-wiki {| class="toccolours" border="1" cellpadding="4" style="float:right; margin: 0 0 1em 1em; border-collapse: collapse; font-size: 95%; width: 250px;" |+ style="font-size: larger; margin-left: inherit;"|<big>'''Frankofonija'''<br>'''La Francophonie'''</big> |- style="text-align: center;" | colspan="2" | [[Datoteka:Flag of La Francophonie.svg|250px|Zastava Frankofonije]]<br /> '''Zastava Frankofonije''', koja simbolizira pet kontinenata, usvojena je [[1987.]] na prijedlog [[Niger]]a |- |'''[[Službeni jezik]]''' | [[Francuski]] |- | '''Sekretar''' | [[Abdou Diouf]] (od 2002.) |- | '''Osnovana''' | [[1970.]] |- | '''Broj članica''' | 49 <br> (plus 4 pridružene i 10 posmatrača) |- | '''Sjedište''' | [[Pariz]], [[Francuska]] |- | '''Službena internet stranica''' | [http://www.francophonie.org/index.cfm Službena internet stranica Frankofonije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060518084720/http://www.francophonie.org/index.cfm |date=18. svibnja 2006. }} <br> (na francuskom) |} '''Frankofonija''' (fr. ''La Francophonie''; službeni naziv: Međunarodna organizacija Frankofonija (''l'Organisation internationale de la Francophonie'')) je međunarodna organizacija koja predstavlja skup država, zemalja i regija koji koriste [[francuski]] kao nacionalni i/ili službeni jezik, jezik međunarodne komunikacije i kao radni jezik. Termin frankofonija skovao je [[francuski]] geograf Onésime Reclus (1880.), brat Elisée Reclusa, kojim je označio zajednicu ljudi i država koje koriste francuski jezik.<ref>{{Cite web |last= |date= |title=88 Etats et gouvernements |url=https://www.francophonie.org/88-etats-et-gouvernements-125 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210929234953/https://www.francophonie.org/88-etats-et-gouvernements-125 |archive-date=2021-09-29 |access-date=2021-10-01 |website=Organisation internationale de la Francophonie |publisher= |language=fr}}</ref><ref>{{Məqalə|author=О. А. Крюкова|publisher=Академический ландшафт международной организации Франкофонии как „Место знания“|link=https://cyberleninka.ru/article/n/akademicheskiy-landshaft-mezhdunarodnoy-organizatsii-frankofonii-kak-mesto-znaniya/viewer|яzyk=ru|izdanie=Vestnik MGU|type=|year=2012|month=|issue=|volume=|number=3|stranicy=119—124|DOI=|issn=2074-1588}}</ref><ref>{{Cite web |last= |date= |title=proekty Trianonskogo dialoga |url=https://dialogue-trianon.ru/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20210307130508/https://dialogue-trianon.ru/ |archive-date=2021-03-07 |access-date=2021-03-04 |website= |publisher= |language=ru}}</ref>. Originalni osnivač Frankofonije bio je [[Samuel de Champlain]]. Frankofoniju čini 49 zemalja članica, četiri pridružene zemlje ([[Albanija]], [[Andora]], [[Grčka]], [[Sjeverna Makedonija]]) i deset zemalja-posmatrača ([[Armenija]], [[Austrija]], [[Hrvatska]],[[Bosna i Hercegovina]] [[Gruzija]], [[Mađarska]], [[Litvanija]], [[Poljska]], [[Češka]], [[Slovačka]], [[Slovenija]] i [[Srbija]]) na summitima ove organizacije. U svakoj od ovih zemalja francuski jezik se koristi bar u minimalnoj mjeri. Nekoliko zemalja članica imaju loš položaj u zaštiti ljudskih prava i podsticanju demokratije. Predložene mjere u vidu sankcija su raspravljane nekoliko puta, ali nisu odobrene. Moderna Frankofonija osnovana je 1970. Njen moto je '''jednakost, komplementarnost i solidarnost''' (''égalité, complémentarité, solidarité''). U početku, Frankofonija je bila mali klub sjevernih zemalja u kojima se govori [[francuski]], dok je danas to važna međunarodna organizacija čije zemlje-članice surađuju na polju [[kultura|kulture]], [[znanost|nauke]], privreda, pravde i mira. Zajedno s ostalim organizacijama kao što je [[UNESCO]], Frankofonija radi na razvijanju [[lingvistika|lingvistike]] i kulture u eri globalizma. Tijesno surađuje s nekim sličnim organizacijama [[španski|španskog]] i [[portugal]]skog jezika (vidjeti: [[Latinska unija]] i [[CPLP]]). == Struktura == '''Međunarodna organizacija Frankofonija''' ima status posmatrača na sjednicama [[Vijeće sigurnosti| Vijeća sigurnosti]] [[UN]]-a. === Samiti === Summiti Frankofonije se održavaju svake dvije godine, kada lideri zemaljačlanica imaju mogućnost razvijati strategije i ciljeve organizacije. Prethodni summiti: *[[Pariz]], [[Francuska]] ([[1986.]]) *[[Quebec (grad)|Québec]], [[Kanada]] ([[1987.]]) *[[Dakar]], [[Senegal]] ([[1989.]]) *[[Pariz]], [[Francuska]] ([[1991.]]) *[[Port Louis]], [[Mauricijus]] ([[1993.]]) *[[Cotonou]], [[Benin]] ([[1995.]]) *[[Hanoi]], [[Vijetnam]] ([[1997.]]) *[[Moncton]], [[Kanada]] ([[1999.]]) *[[Beirut]], [[Libanon]] ([[2002.]]) *[[Ouagadougou]], [[Burkina Faso]] ([[2004.]]) *[[Bukurešt]], [[Rumunija]] ([[2006.]]) *[[Quebec (grad)|Québec]], [[Kanada]] ([[2008.]]) *[[Montreux]], [[Švicarska]] ([[2010.]]) *[[Kinshasa]], [[Demokratska Republika Kongo]] ([[2012.]]) *[[Dakar]], [[Senegal]] ([[2014.]]) *[[Antananarivo]], [[Madagaskar]] ([[2016.]]) *[[Erevan]], [[Armenija]] ([[2018.]]) === Ministarske konferencije === === Stalno vijeće === Stalno vijeće Frankofonije se sastoji od veleposlanika zemalja članica i, kao ministarskim konferencijama, njegov glavni zadatak je planiranje budućih summita i nadgledanje implementacije odluka summita na bazi "dan za danom". === Međuvladina agencija === Međuvladina agencija Frankofonije je glavni operator kulturne, znanstvene, tehničke, ekonomske i pravničke kooperacije programa i odluka summita. Sjedište Agencije je u [[Pariz]]u, a tri ogranka se nalaze u [[Libreville]]u ([[Gabon]]), [[Lomé]]u ([[Togo]]) i [[Hanoj]]u ([[Vijetnam]]). == Članovi == [[Slika:Map-Francophone World.svg|thumb|upright=1.9|Geografska distribucija [[francuski|francuskog jezika]]: {{legend|#0049a2|Maternji jezik većine}} {{legend|#006aFF|Službeni, ali ne i maternji jezik većine}} {{legend|#8ec3ff|Administrativni ili kulturni jezik, ali bez službenog statusa}}]] [[Slika:Proportion of French speakers by country (1-100% gradation).svg|thumb|upright=1.9|Udio govornika francuskog jezika (uključujući govornike L2) po državama u 2022. godini, sa zasićenjem od 100%, prema podacima [[Međunarodna organizacija frankofonije|OIF]](''Organisation internationale de la Francophonie'').]]<ref>{{cite book |author=Organisation internationale de la Francophonie |title=La langue française dans le monde, 2019-2022 |language=fr |year=2022 |publisher=Gallimard |isbn=978-2-07-297686-5 |url=https://observatoire.francophonie.org/wp-content/uploads/2022/10/Rapport-La-langue-francaise-dans-le-monde_VF-2022.pdf |access-date=4 January 2023 |pp=30–35 }}</ref>{{legend|#959EA9|0–19% frankofoni}} {{legend|#6987AE|20–39% frankofoni}} {{legend|#3E71B3|40–59% frankofoni}} {{legend|#1F5BA8|60–79% frankofoni}} {{legend|#084594|80–99% frankofoni}} ]] Službeni popis članica je dostupan na linku [https://web.archive.org/web/20051231055927/http://www.francophonie.org/membres/etats/ internet stranici Frankofonije]. Popis članica po kontinentima: *{{flag|Belgija}} (samo [[Valonija]]) *{{flag|Bugarska}} *{{flag|Francuska}} *{{flag|Luksemburg}} *{{flag|Moldavija}} *{{flag|Monako}} *{{flag|Rumunija}} *{{flag|Švicarska}} ;Pridružene članice *{{flag|Albanija}} *{{flag|Andora}} *{{flag|Grčka}} *{{flag|Sjeverna Makedonija}} ;Posmatrači *{{flag|Australija}} *{{flag|Armenija}} *{{flag|Bosna i Hercegovina}} *{{flag|Češka}} *{{flag|Hrvatska}} *{{flag|Latvija}} *{{flag|Litvanija}} *{{flag|Mađarska}} *{{flag|Poljska}} *{{flag|Slovačka}} *{{flag|Slovenija}} *{{flag|Gruzija}} ;Sjeverna i Južna Amerika *{{flag|Kanada}} *{{flag|Novi Brunswick}} (sudjeluje Vlada) *[[slika:Flag_of_Quebec.svg|24px|thumb|Quebec]] (sudjeluje Vlada) *{{flag|Ontario}} (posmatrač, ali moguće je buduće članstvo) *{{flag|Dominikanska Republika}} *{{flag|Haiti}} *{{flag|Sveta Lucija}} :Francuski prekomorski posjedi: *{{flag|Martinik}} *{{flag|Guadeloupe}} *{{flag|Francuska Gvajana}} *{{flag|Sveti Petar i Mikelon}} ;Afrika *{{flag|Benin}} *{{flag|Burkina Faso}} *{{flag|Burundi}} *{{flag|Kamerun}} *{{flag|Zelenortska ostrva}} Republika *{{flag|Srednjoafrička Republika}} *{{flag|Čad}} *{{flag|Komori}} *{{flag|Republika Kongo}} *{{flag|Obala Slonovače}} *{{flag|DR Kongo}} *{{flag|Džibuti}} *{{flag|Egipat}} *{{flag|Ekvatorska Gvineja}} *{{flag|Gabon}} *{{flag|Gvineja}} *{{flag|Gvineja Bisao}} *{{flag|Madagaskar}} *{{flag|Mali}} *{{flag|Mauritanija}} *{{flag|Mauricijus}} *{{flag|Maroko}} *{{flag|Niger}} *{{flag| Ruanda}} *{{flag|Senegal}} *{{flag|Sejšeli}} *{{flag|Sveti Toma i Princip}} *{{flag| Togo}} *{{flag|Tunis}} ;Azija *{{flag|Kambodža}} *{{flag|Laos}} *{{flag|Liban}} *{{flag|Vijetnam}} ;Okeanija *{{flag|Vanuatu}} == Također pogledajte== * [[Francuske kolonije]] * [[CPLP]] * [[Latinska unija]] * [[Komonvelt]] == Vanjski linkovi == *[http://www.francophonie.org/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100724001316/http://www.francophonie.org/ |access-date=2010-07-24}} {{Commonscat|Francofonia}} [[Kategorija:Međunarodne organizacije]] i3l1sexni6rntdhrvogb7lblmnfjhoq Razgovor:Frankofono područje 1 533718 3838257 2026-04-29T21:26:35Z Mhare 481 + 3838257 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = ~2026-26244-52 | tema = nauka | tema2 = | tema3 = | država = Međunarodne teme | država2 = | država3 = }} 6gxqp3282zfp17ei1h3zzp5iuqaq7zz 3838262 3838257 2026-04-29T22:09:39Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[Razgovor:Frankofonsko područje]] na [[Razgovor:Frankofono područje]]: Slovna ili gramatička greška 3838257 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = ~2026-26244-52 | tema = nauka | tema2 = | tema3 = | država = Međunarodne teme | država2 = | država3 = }} 6gxqp3282zfp17ei1h3zzp5iuqaq7zz Vico Zeljković 0 533721 3838269 2026-04-29T22:35:42Z Mhare 481 + 3838269 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Vico Zeljković | slika = | opis_slike = | redoslijed = predsjednik [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine]] | vrijeme_na_vlasti = 16. mart 2021 – danas | prethodnik = [[Elvedin Begić]] | nasljednik = | redoslijed2 = predsjednik [[FK Borac Banja Luka|FK Borca Banja Luka]] | vrijeme_na_vlasti2 = 19. juni 2018 – 6. august 2020 | prethodnik2 = Branko Kovačević | nasljednik2 = Stojan Malbašić | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1988|11|12}} | mjesto_rođenja = [[Bosanska Gradiška]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[SFRJ]] | puno_ime = Vico Zeljković | nacionalnost = | politička_stranka = | supružnik = Nataša Zeljković | djeca = 3 | obrazovanje = Banja Luka College | zanimanje = nogometni funkcioner }} '''Vico Zeljković''' jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Srbi u Bosni i Hercegovini|srpski]] je [[Sport|sportski]] radnik i [[Nogomet|nogometni]] funkcioner. Od 16. marta 2021. predsjednik je [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine]], a obavlja i funkciju predsjednika [[Fudbalski savez Republike Srpske|Fudbalskog saveza Republike Srpske]].<ref name="fifa">{{cite web |title=Bosnia and Herzegovina Football Federation: Organisation |url=https://inside.fifa.com/en/associations/BIH/organisation |website=FIFA |access-date=30. 4. 2026 |language=en}}</ref><ref name="uefa2025">{{cite web |title=Zeljković re-elected in Bosnia and Herzegovina |url=https://www.uefa.com/news-media/news/0298-1d86633ecf21-6f2785b5b379-1000--zeljkovic-re-elected-in-bosnia-and-herzegovina/ |website=UEFA |date=15. 4. 2025 |access-date=30. 4. 2026 |language=en}}</ref> Prije dolaska na čelo državnog saveza bio je predsjednik [[FK Borac Banja Luka|Borca iz Banje Luke]] i član organa nogometnih saveza u Bosni i Hercegovini.<ref name="radiosarajevo">{{cite web |title=Ko je Vico Zeljković? One koje zanima mogu pročitati |url=https://radiosarajevo.ba/sport/nogomet/ko-je-vico-zeljkovic-one-koje-zanima-mogu-procitati/429932 |website=Radio Sarajevo |date=10. 9. 2021 |access-date=30. 4. 2026}}</ref> Tokom njegovog predsjedavanja seniorska [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentacija Bosne i Hercegovine]] plasirala se na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetsko prvenstvo 2026]].<ref name="uefa-italija">{{cite web |title=Bosnia and Herzegovina 1-1 Italy highlights (4-1 on pens): Hosts win 2026 World Cup play-off final shoot-out |url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/news/02a3-2047c06e29c6-0a8f1c84272a-1000--bosnia-and-herzegovina-1-1-italy-highlights-4-1-on-pens-host/ |website=UEFA |date=31. 3. 2026 |access-date=30. 4. 2026 |language=en}}</ref> == Biografija == U mladosti se bavio košarkom u omladinskim selekcijama [[KK Igokea|Igokee]] te nogometom u školi nogometa "Džaja" i banjalučkom Borcu.<ref name="radiosarajevo"/><ref name="faktor">{{cite web |title=FSBiH konačno objavio predsjednikovu biografiju: Ko je Vico Zeljković? |url=https://faktor.ba/sport/fudbal/fsbih-konacno-objavio-predsjednikovu-biografiju-ko-je-vico-zeljkovic/100585 |website=Faktor.ba |date=10. 9. 2021 |access-date=30. 4. 2026}}</ref> Diplomirao je na koledžu Banja Luka, gdje je stekao zvanje menadžera zaštite na radu i zaštite životne sredine. Radio je u Fondu za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske, a zatim je poslovnu karijeru nastavio u privatnom sektoru.<ref name="faktor"/> U upravi [[FK Borac Banja Luka|FK Borac]] bio je od juna 2018, a funkciju predsjednika kluba obavljao je do augusta 2020.<ref name="radiosarajevo"/> U tom periodu Borac se vratio u najviši rang bosanskohercegovačkog nogometa i učvrstio položaj među vodećim klubovima u domaćem prvenstvu. Od 12. oktobra 2018. do 5. juna 2020. bio je predsjednik Područnog fudbalskog saveza Banja Luka. U januaru 2020. izabran je za predsjednika Fudbalskog saveza Republike Srpske, a nakon reizbora u septembru iste godine, kao predsjednik entitetskog saveza, postao je član Izvršnog odbora NSBiH.<ref name="radiosarajevo"/> === Predsjednik Nogometnog saveza BiH === Dana 16. marta 2021. izabran je za predsjednika saveza za mandatni period 2021–2025.<ref name="radiosarajevo" /> [[UEFA]] je u aprilu 2025. objavila da je Zeljković jednoglasno reizabran za predsjednika Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine na novi četverogodišnji mandat. U istom saopćenju navedeno je da je od 2021. član UEFA-inog Komiteta za nacionalne asocijacije, a od 2024. član Predsjedništva [[Olimpijski komitet Bosne i Hercegovine|Olimpijskog komiteta Bosne i Hercegovine]].<ref name="uefa2025" /> Tokom njegovog mandata reprezentacija Bosne i Hercegovine izborila je drugi plasman na svjetska prvenstva. U finalu evropskog baraža za Svjetsko prvenstvo 2026. Bosna i Hercegovina je 31. marta 2026. na stadionu [[Bilino polje]] u [[Zenica|Zenici]] odigrala 1–1 protiv [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]] nakon produžetaka i pobijedila 4–1 boljim izvođenjem [[Jedanaesterac|jedanaesteraca]].<ref>{{cite web |title=Vico Zeljković nakon Italije poslao jasnu poruku |url=https://atvbl.rs/lat/sport-1/fudbal/vico-zeljkovic-nakon-italije-poslao-jasnu-poruku/2267840 |website=ATV |date=1. 4. 2026 |access-date=30. 4. 2026}}</ref> == Privatni život == Zeljković je oženjen Natašom Zeljković, s kojom ima troje djece.<ref>{{cite web |title=Vico Zeljković treći put postao otac, dobio je sina Tadeja |url=https://www.vijesti.ba/clanak/633954/vico-zeljkovic-treci-put-postao-otac-dobio-je-sina-tadeja |website=Vijesti.ba |date=12. 3. 2024 |access-date=30. 4. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Zeljković, Vico}} [[Kategorija:Rođeni 1988.]] [[Kategorija:Biografije, Gradiška]] gt9kvemi6lyldgmho3t0etv1gf2vgm8 3838270 3838269 2026-04-29T22:36:49Z Mhare 481 Mhare premjestio je stranicu [[Vico Željković]] na [[Vico Zeljković]] bez ostavljanja preusmjerenja: Slovna ili gramatička greška 3838269 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Vico Zeljković | slika = | opis_slike = | redoslijed = predsjednik [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine]] | vrijeme_na_vlasti = 16. mart 2021 – danas | prethodnik = [[Elvedin Begić]] | nasljednik = | redoslijed2 = predsjednik [[FK Borac Banja Luka|FK Borca Banja Luka]] | vrijeme_na_vlasti2 = 19. juni 2018 – 6. august 2020 | prethodnik2 = Branko Kovačević | nasljednik2 = Stojan Malbašić | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1988|11|12}} | mjesto_rođenja = [[Bosanska Gradiška]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[SFRJ]] | puno_ime = Vico Zeljković | nacionalnost = | politička_stranka = | supružnik = Nataša Zeljković | djeca = 3 | obrazovanje = Banja Luka College | zanimanje = nogometni funkcioner }} '''Vico Zeljković''' jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Srbi u Bosni i Hercegovini|srpski]] je [[Sport|sportski]] radnik i [[Nogomet|nogometni]] funkcioner. Od 16. marta 2021. predsjednik je [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine]], a obavlja i funkciju predsjednika [[Fudbalski savez Republike Srpske|Fudbalskog saveza Republike Srpske]].<ref name="fifa">{{cite web |title=Bosnia and Herzegovina Football Federation: Organisation |url=https://inside.fifa.com/en/associations/BIH/organisation |website=FIFA |access-date=30. 4. 2026 |language=en}}</ref><ref name="uefa2025">{{cite web |title=Zeljković re-elected in Bosnia and Herzegovina |url=https://www.uefa.com/news-media/news/0298-1d86633ecf21-6f2785b5b379-1000--zeljkovic-re-elected-in-bosnia-and-herzegovina/ |website=UEFA |date=15. 4. 2025 |access-date=30. 4. 2026 |language=en}}</ref> Prije dolaska na čelo državnog saveza bio je predsjednik [[FK Borac Banja Luka|Borca iz Banje Luke]] i član organa nogometnih saveza u Bosni i Hercegovini.<ref name="radiosarajevo">{{cite web |title=Ko je Vico Zeljković? One koje zanima mogu pročitati |url=https://radiosarajevo.ba/sport/nogomet/ko-je-vico-zeljkovic-one-koje-zanima-mogu-procitati/429932 |website=Radio Sarajevo |date=10. 9. 2021 |access-date=30. 4. 2026}}</ref> Tokom njegovog predsjedavanja seniorska [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentacija Bosne i Hercegovine]] plasirala se na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetsko prvenstvo 2026]].<ref name="uefa-italija">{{cite web |title=Bosnia and Herzegovina 1-1 Italy highlights (4-1 on pens): Hosts win 2026 World Cup play-off final shoot-out |url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/news/02a3-2047c06e29c6-0a8f1c84272a-1000--bosnia-and-herzegovina-1-1-italy-highlights-4-1-on-pens-host/ |website=UEFA |date=31. 3. 2026 |access-date=30. 4. 2026 |language=en}}</ref> == Biografija == U mladosti se bavio košarkom u omladinskim selekcijama [[KK Igokea|Igokee]] te nogometom u školi nogometa "Džaja" i banjalučkom Borcu.<ref name="radiosarajevo"/><ref name="faktor">{{cite web |title=FSBiH konačno objavio predsjednikovu biografiju: Ko je Vico Zeljković? |url=https://faktor.ba/sport/fudbal/fsbih-konacno-objavio-predsjednikovu-biografiju-ko-je-vico-zeljkovic/100585 |website=Faktor.ba |date=10. 9. 2021 |access-date=30. 4. 2026}}</ref> Diplomirao je na koledžu Banja Luka, gdje je stekao zvanje menadžera zaštite na radu i zaštite životne sredine. Radio je u Fondu za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske, a zatim je poslovnu karijeru nastavio u privatnom sektoru.<ref name="faktor"/> U upravi [[FK Borac Banja Luka|FK Borac]] bio je od juna 2018, a funkciju predsjednika kluba obavljao je do augusta 2020.<ref name="radiosarajevo"/> U tom periodu Borac se vratio u najviši rang bosanskohercegovačkog nogometa i učvrstio položaj među vodećim klubovima u domaćem prvenstvu. Od 12. oktobra 2018. do 5. juna 2020. bio je predsjednik Područnog fudbalskog saveza Banja Luka. U januaru 2020. izabran je za predsjednika Fudbalskog saveza Republike Srpske, a nakon reizbora u septembru iste godine, kao predsjednik entitetskog saveza, postao je član Izvršnog odbora NSBiH.<ref name="radiosarajevo"/> === Predsjednik Nogometnog saveza BiH === Dana 16. marta 2021. izabran je za predsjednika saveza za mandatni period 2021–2025.<ref name="radiosarajevo" /> [[UEFA]] je u aprilu 2025. objavila da je Zeljković jednoglasno reizabran za predsjednika Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine na novi četverogodišnji mandat. U istom saopćenju navedeno je da je od 2021. član UEFA-inog Komiteta za nacionalne asocijacije, a od 2024. član Predsjedništva [[Olimpijski komitet Bosne i Hercegovine|Olimpijskog komiteta Bosne i Hercegovine]].<ref name="uefa2025" /> Tokom njegovog mandata reprezentacija Bosne i Hercegovine izborila je drugi plasman na svjetska prvenstva. U finalu evropskog baraža za Svjetsko prvenstvo 2026. Bosna i Hercegovina je 31. marta 2026. na stadionu [[Bilino polje]] u [[Zenica|Zenici]] odigrala 1–1 protiv [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]] nakon produžetaka i pobijedila 4–1 boljim izvođenjem [[Jedanaesterac|jedanaesteraca]].<ref>{{cite web |title=Vico Zeljković nakon Italije poslao jasnu poruku |url=https://atvbl.rs/lat/sport-1/fudbal/vico-zeljkovic-nakon-italije-poslao-jasnu-poruku/2267840 |website=ATV |date=1. 4. 2026 |access-date=30. 4. 2026}}</ref> == Privatni život == Zeljković je oženjen Natašom Zeljković, s kojom ima troje djece.<ref>{{cite web |title=Vico Zeljković treći put postao otac, dobio je sina Tadeja |url=https://www.vijesti.ba/clanak/633954/vico-zeljkovic-treci-put-postao-otac-dobio-je-sina-tadeja |website=Vijesti.ba |date=12. 3. 2024 |access-date=30. 4. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Zeljković, Vico}} [[Kategorija:Rođeni 1988.]] [[Kategorija:Biografije, Gradiška]] gt9kvemi6lyldgmho3t0etv1gf2vgm8 3838271 3838270 2026-04-29T22:37:13Z Mhare 481 3838271 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Vico Zeljković | slika = | opis_slike = | redoslijed = predsjednik [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine]] | vrijeme_na_vlasti = 16. mart 2021 – danas | prethodnik = [[Elvedin Begić]] | nasljednik = | redoslijed2 = predsjednik [[FK Borac Banja Luka|FK Borca Banja Luka]] | vrijeme_na_vlasti2 = 19. juni 2018 – 6. august 2020 | prethodnik2 = Branko Kovačević | nasljednik2 = Stojan Malbašić | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1988|11|12}} | mjesto_rođenja = [[Bosanska Gradiška]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[SFRJ]] | puno_ime = Vico Zeljković | nacionalnost = | politička_stranka = | supružnik = Nataša Zeljković | djeca = 3 | obrazovanje = Banja Luka College | zanimanje = nogometni funkcioner }} '''Vico Zeljković''' jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Srbi u Bosni i Hercegovini|srpski]] [[Sport|sportski]] radnik i [[Nogomet|nogometni]] funkcioner. Od 16. marta 2021. predsjednik je [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine]], a obavlja i funkciju predsjednika [[Fudbalski savez Republike Srpske|Fudbalskog saveza Republike Srpske]].<ref name="fifa">{{cite web |title=Bosnia and Herzegovina Football Federation: Organisation |url=https://inside.fifa.com/en/associations/BIH/organisation |website=FIFA |access-date=30. 4. 2026 |language=en}}</ref><ref name="uefa2025">{{cite web |title=Zeljković re-elected in Bosnia and Herzegovina |url=https://www.uefa.com/news-media/news/0298-1d86633ecf21-6f2785b5b379-1000--zeljkovic-re-elected-in-bosnia-and-herzegovina/ |website=UEFA |date=15. 4. 2025 |access-date=30. 4. 2026 |language=en}}</ref> Prije dolaska na čelo državnog saveza bio je predsjednik [[FK Borac Banja Luka|Borca iz Banje Luke]] i član organa nogometnih saveza u Bosni i Hercegovini.<ref name="radiosarajevo">{{cite web |title=Ko je Vico Zeljković? One koje zanima mogu pročitati |url=https://radiosarajevo.ba/sport/nogomet/ko-je-vico-zeljkovic-one-koje-zanima-mogu-procitati/429932 |website=Radio Sarajevo |date=10. 9. 2021 |access-date=30. 4. 2026}}</ref> Tokom njegovog predsjedavanja seniorska [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentacija Bosne i Hercegovine]] plasirala se na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetsko prvenstvo 2026]].<ref name="uefa-italija">{{cite web |title=Bosnia and Herzegovina 1-1 Italy highlights (4-1 on pens): Hosts win 2026 World Cup play-off final shoot-out |url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/news/02a3-2047c06e29c6-0a8f1c84272a-1000--bosnia-and-herzegovina-1-1-italy-highlights-4-1-on-pens-host/ |website=UEFA |date=31. 3. 2026 |access-date=30. 4. 2026 |language=en}}</ref> == Biografija == U mladosti se bavio košarkom u omladinskim selekcijama [[KK Igokea|Igokee]] te nogometom u školi nogometa "Džaja" i banjalučkom Borcu.<ref name="radiosarajevo"/><ref name="faktor">{{cite web |title=FSBiH konačno objavio predsjednikovu biografiju: Ko je Vico Zeljković? |url=https://faktor.ba/sport/fudbal/fsbih-konacno-objavio-predsjednikovu-biografiju-ko-je-vico-zeljkovic/100585 |website=Faktor.ba |date=10. 9. 2021 |access-date=30. 4. 2026}}</ref> Diplomirao je na koledžu Banja Luka, gdje je stekao zvanje menadžera zaštite na radu i zaštite životne sredine. Radio je u Fondu za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske, a zatim je poslovnu karijeru nastavio u privatnom sektoru.<ref name="faktor"/> U upravi [[FK Borac Banja Luka|FK Borac]] bio je od juna 2018, a funkciju predsjednika kluba obavljao je do augusta 2020.<ref name="radiosarajevo"/> U tom periodu Borac se vratio u najviši rang bosanskohercegovačkog nogometa i učvrstio položaj među vodećim klubovima u domaćem prvenstvu. Od 12. oktobra 2018. do 5. juna 2020. bio je predsjednik Područnog fudbalskog saveza Banja Luka. U januaru 2020. izabran je za predsjednika Fudbalskog saveza Republike Srpske, a nakon reizbora u septembru iste godine, kao predsjednik entitetskog saveza, postao je član Izvršnog odbora NSBiH.<ref name="radiosarajevo"/> === Predsjednik Nogometnog saveza BiH === Dana 16. marta 2021. izabran je za predsjednika saveza za mandatni period 2021–2025.<ref name="radiosarajevo" /> [[UEFA]] je u aprilu 2025. objavila da je Zeljković jednoglasno reizabran za predsjednika Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine na novi četverogodišnji mandat. U istom saopćenju navedeno je da je od 2021. član UEFA-inog Komiteta za nacionalne asocijacije, a od 2024. član Predsjedništva [[Olimpijski komitet Bosne i Hercegovine|Olimpijskog komiteta Bosne i Hercegovine]].<ref name="uefa2025" /> Tokom njegovog mandata reprezentacija Bosne i Hercegovine izborila je drugi plasman na svjetska prvenstva. U finalu evropskog baraža za Svjetsko prvenstvo 2026. Bosna i Hercegovina je 31. marta 2026. na stadionu [[Bilino polje]] u [[Zenica|Zenici]] odigrala 1–1 protiv [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]] nakon produžetaka i pobijedila 4–1 boljim izvođenjem [[Jedanaesterac|jedanaesteraca]].<ref>{{cite web |title=Vico Zeljković nakon Italije poslao jasnu poruku |url=https://atvbl.rs/lat/sport-1/fudbal/vico-zeljkovic-nakon-italije-poslao-jasnu-poruku/2267840 |website=ATV |date=1. 4. 2026 |access-date=30. 4. 2026}}</ref> == Privatni život == Zeljković je oženjen Natašom Zeljković, s kojom ima troje djece.<ref>{{cite web |title=Vico Zeljković treći put postao otac, dobio je sina Tadeja |url=https://www.vijesti.ba/clanak/633954/vico-zeljkovic-treci-put-postao-otac-dobio-je-sina-tadeja |website=Vijesti.ba |date=12. 3. 2024 |access-date=30. 4. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Zeljković, Vico}} [[Kategorija:Rođeni 1988.]] [[Kategorija:Biografije, Gradiška]] jv248vea6n55ppgjz49bq9kj47jh888 3838281 3838271 2026-04-30T00:04:09Z Mhare 481 /* Privatni život */ 3838281 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Vico Zeljković | slika = | opis_slike = | redoslijed = predsjednik [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine]] | vrijeme_na_vlasti = 16. mart 2021 – danas | prethodnik = [[Elvedin Begić]] | nasljednik = | redoslijed2 = predsjednik [[FK Borac Banja Luka|FK Borca Banja Luka]] | vrijeme_na_vlasti2 = 19. juni 2018 – 6. august 2020 | prethodnik2 = Branko Kovačević | nasljednik2 = Stojan Malbašić | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1988|11|12}} | mjesto_rođenja = [[Bosanska Gradiška]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[SFRJ]] | puno_ime = Vico Zeljković | nacionalnost = | politička_stranka = | supružnik = Nataša Zeljković | djeca = 3 | obrazovanje = Banja Luka College | zanimanje = nogometni funkcioner }} '''Vico Zeljković''' jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Srbi u Bosni i Hercegovini|srpski]] [[Sport|sportski]] radnik i [[Nogomet|nogometni]] funkcioner. Od 16. marta 2021. predsjednik je [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine]], a obavlja i funkciju predsjednika [[Fudbalski savez Republike Srpske|Fudbalskog saveza Republike Srpske]].<ref name="fifa">{{cite web |title=Bosnia and Herzegovina Football Federation: Organisation |url=https://inside.fifa.com/en/associations/BIH/organisation |website=FIFA |access-date=30. 4. 2026 |language=en}}</ref><ref name="uefa2025">{{cite web |title=Zeljković re-elected in Bosnia and Herzegovina |url=https://www.uefa.com/news-media/news/0298-1d86633ecf21-6f2785b5b379-1000--zeljkovic-re-elected-in-bosnia-and-herzegovina/ |website=UEFA |date=15. 4. 2025 |access-date=30. 4. 2026 |language=en}}</ref> Prije dolaska na čelo državnog saveza bio je predsjednik [[FK Borac Banja Luka|Borca iz Banje Luke]] i član organa nogometnih saveza u Bosni i Hercegovini.<ref name="radiosarajevo">{{cite web |title=Ko je Vico Zeljković? One koje zanima mogu pročitati |url=https://radiosarajevo.ba/sport/nogomet/ko-je-vico-zeljkovic-one-koje-zanima-mogu-procitati/429932 |website=Radio Sarajevo |date=10. 9. 2021 |access-date=30. 4. 2026}}</ref> Tokom njegovog predsjedavanja seniorska [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentacija Bosne i Hercegovine]] plasirala se na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetsko prvenstvo 2026]].<ref name="uefa-italija">{{cite web |title=Bosnia and Herzegovina 1-1 Italy highlights (4-1 on pens): Hosts win 2026 World Cup play-off final shoot-out |url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/news/02a3-2047c06e29c6-0a8f1c84272a-1000--bosnia-and-herzegovina-1-1-italy-highlights-4-1-on-pens-host/ |website=UEFA |date=31. 3. 2026 |access-date=30. 4. 2026 |language=en}}</ref> == Biografija == U mladosti se bavio košarkom u omladinskim selekcijama [[KK Igokea|Igokee]] te nogometom u školi nogometa "Džaja" i banjalučkom Borcu.<ref name="radiosarajevo"/><ref name="faktor">{{cite web |title=FSBiH konačno objavio predsjednikovu biografiju: Ko je Vico Zeljković? |url=https://faktor.ba/sport/fudbal/fsbih-konacno-objavio-predsjednikovu-biografiju-ko-je-vico-zeljkovic/100585 |website=Faktor.ba |date=10. 9. 2021 |access-date=30. 4. 2026}}</ref> Diplomirao je na koledžu Banja Luka, gdje je stekao zvanje menadžera zaštite na radu i zaštite životne sredine. Radio je u Fondu za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske, a zatim je poslovnu karijeru nastavio u privatnom sektoru.<ref name="faktor"/> U upravi [[FK Borac Banja Luka|FK Borac]] bio je od juna 2018, a funkciju predsjednika kluba obavljao je do augusta 2020.<ref name="radiosarajevo"/> U tom periodu Borac se vratio u najviši rang bosanskohercegovačkog nogometa i učvrstio položaj među vodećim klubovima u domaćem prvenstvu. Od 12. oktobra 2018. do 5. juna 2020. bio je predsjednik Područnog fudbalskog saveza Banja Luka. U januaru 2020. izabran je za predsjednika Fudbalskog saveza Republike Srpske, a nakon reizbora u septembru iste godine, kao predsjednik entitetskog saveza, postao je član Izvršnog odbora NSBiH.<ref name="radiosarajevo"/> === Predsjednik Nogometnog saveza BiH === Dana 16. marta 2021. izabran je za predsjednika saveza za mandatni period 2021–2025.<ref name="radiosarajevo" /> [[UEFA]] je u aprilu 2025. objavila da je Zeljković jednoglasno reizabran za predsjednika Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine na novi četverogodišnji mandat. U istom saopćenju navedeno je da je od 2021. član UEFA-inog Komiteta za nacionalne asocijacije, a od 2024. član Predsjedništva [[Olimpijski komitet Bosne i Hercegovine|Olimpijskog komiteta Bosne i Hercegovine]].<ref name="uefa2025" /> Tokom njegovog mandata reprezentacija Bosne i Hercegovine izborila je drugi plasman na svjetska prvenstva. U finalu evropskog baraža za Svjetsko prvenstvo 2026. Bosna i Hercegovina je 31. marta 2026. na stadionu [[Bilino polje]] u [[Zenica|Zenici]] odigrala 1–1 protiv [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]] nakon produžetaka i pobijedila 4–1 boljim izvođenjem [[Jedanaesterac|jedanaesteraca]].<ref>{{cite web |title=Vico Zeljković nakon Italije poslao jasnu poruku |url=https://atvbl.rs/lat/sport-1/fudbal/vico-zeljkovic-nakon-italije-poslao-jasnu-poruku/2267840 |website=ATV |date=1. 4. 2026 |access-date=30. 4. 2026}}</ref> == Privatni život == Oženjen je Natašom Zeljković, s kojom ima troje djece.<ref>{{cite web |title=Vico Zeljković treći put postao otac, dobio je sina Tadeja |url=https://www.vijesti.ba/clanak/633954/vico-zeljkovic-treci-put-postao-otac-dobio-je-sina-tadeja |website=Vijesti.ba |date=12. 3. 2024 |access-date=30. 4. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Zeljković, Vico}} [[Kategorija:Rođeni 1988.]] [[Kategorija:Biografije, Gradiška]] 7sro04w0j9dnm8clmon8t5wssk62loo Harry Harlow 0 533722 3838282 2026-04-30T00:09:20Z Bosancica by MK 173186 Tekst preveden sa wikipedia en 3838282 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Harry Harlow | slika = | slika_širina = 250px | naslov = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1905|10|31}} | mjesto_rođenja = [[Fairfield, Iowa|Fairfield]], [[Iowa]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | datum_smrti = {{Datum smrti|1981|12|6|1905|10|31}} | mjesto_smrti = [[Tucson, Arizona|Tucson]], [[Arizona]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | prebivalište = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | državljanstvo = Američko | narodnost = | etnicitet = | polje = [[Psihologija]] (Razvojna psihologija) | radna_institucija = [[Univerzitet u Wisconsin-Madisonu]] | alma_mater = [[Univerzitet Stanford]] | doktorski_mentor = [[Lewis Terman]] | doktorski_studenti = [[Abraham Maslow]]<br />[[Stephen Suomi]] | akademski_savjetnici = | uticao_na = [[John Bowlby]] | uticali_na_njega = | poznat_po = Eksperimenti sa rhesus majmunima; Teorija afektivne vezanosti; "Žičana" i "platnena" majka | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = [[National Medal of Science]] (1967)<br />Zlatna medalja Američke psihološke fondacije (1973)<br />Howard Crosby Warren medalja (1956) | religija = | fusnote = Supruge: Clara Mears (vj. 1932–1946; 1972–1981), [[Margaret Kuenne]] (vj. 1946–1971); Rođeno ime: Harry Frederick Israel }} [[Datoteka:Natural_of_Love_Typical_response_to_cloth_mother_surrogate_in_fear_test.jpg|mini|desno|300px|Eksperiment Harryja Harlowa s majmunima: Mladunče traži emocionalnu sigurnost i utjehu kod vještačke majke prekrivene tkaninom umjesto kod žičane majke koja mu pruža hranu ]] '''Harry Frederick Harlow''' (31. oktobar 1905 – 6. decembar 1981) bio je američki [[psiholog]], najpoznatiji po istraživanjima o odvajanju mladunčadi od majke, potrebama za privrženošću i [[socijalna izolacija|socijalnoj izolaciji]] kod [[rezus makaki|rezus makakija]], koja su ukazala na značaj brige i društvene povezanosti za socijalni i [[kognitivni razvoj]]. Veći dio svojih istraživanja proveo je na [[Univerzitet Wisconsin–Madison]], gdje je kratko sarađivao s [[humanistička psihologija|humanističkim psihologom]] [[Abraham Maslow|Abrahamom Maslowom]]. Harlowovi eksperimenti bili su predmet značajnih etičkih rasprava. U okviru svojih istraživanja konstruisao je nežive surogat-majke od žice i drveta za mladunce rezus makakija. Svaki mladunac razvijao je privrženost prema određenoj surogat-majci, prepoznajući njene karakteristike. Harlow je zatim ispitivao preferencije mladunaca između žičane majke i majke presvučene platnom u različitim eksperimentalnim uslovima: kada je žičana majka držala bočicu s hranom, a platnena nije imala hranu, te obrnuto. Rezultati su pokazali da su mladunci u većini slučajeva preferirali platnenu majku, bez obzira na prisustvo hrane, dok su žičanu majku posjećivali uglavnom radi hranjenja. U kasnijem periodu karijere Harlow je provodio eksperimente potpune socijalne izolacije, držeći mladunce u izolacijskim komorama i do 12 mjeseci, nakon čega su ispoljavali ozbiljne poremećaje u ponašanju.<ref name="Harlow_1965">{{cite journal |last1=Harlow |first1=Harry F. |last2=Dodsworth |first2=R. O. |last3=Harlow |first3=M. K. |date=1965 |title=Total social isolation in monkeys |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |volume=54 |issue=1 |doi=10.1073/pnas.54.1.90 |pmid=4955132 |pmc=285801 |bibcode=1965PNAS...54...90H |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC285801 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Neki autori smatraju da su upravo ova istraživanja doprinijela jačanju [[pokret za oslobađanje životinja|pokreta za prava životinja]] u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].<ref name="Blum_2002">{{cite book |last=Blum |first=Deborah |year=2002 |title=Love at Goon Park: Harry Harlow and the Science of Affection |location=Cambridge, MA |publisher=Perseus Publishing |isbn=978-0-7382-0278-5 |url=https://archive.org/details/loveatgoonparkha0000blum_n2r8 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Prema istraživanju objavljenom 2002. u časopisu ''[[Review of General Psychology]]'', Harlow je rangiran kao 26. najcitiraniji psiholog 20. vijeka.<ref name="Haggbloom_2002">{{cite journal |last1=Haggbloom |first1=Steven J. |last2=Warnick |first2=Jason E. |last3=Jones |first3=Vinessa K. |last4=Yarbrough |first4=Gary L. |last5=Russell |first5=Tenea M. |last6=Borecky |first6=Chris M. |last7=McGahhey |first7=Reagan |last8=Powell |first8=John L. III |date=2002 |title=The 100 most eminent psychologists of the 20th century |journal=Review of General Psychology |volume=6 |issue=2 |pages=139–152 |doi=10.1037/1089-2680.6.2.139 |url=https://www.apa.org/monitor/julaug02/eminent |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> == Biografija == Harry Harlow rođen je 31. oktobra 1905. u [[Fairfield]]u, u američkoj saveznoj državi [[Iowa]], kao treće od četvero djece Mabel Rock i Alonza Harlowa Israela.<ref name="McKinney_2003">{{cite journal |last=McKinney |first=William T. |date=2003 |title=Love at Goon Park: Harry Harlow and the Science of Affection |journal=American Journal of Psychiatry |volume=160 |issue=12 |pages=2254–2255 |doi=10.1176/appi.ajp.160.12.2254 |url=https://ajp.psychiatryonline.org/doi/full/10.1176/appi.ajp.160.12.2254 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> O njegovom ranom životu sačuvano je relativno malo podataka. U nedovršenoj autobiografiji navodio je da je njegov odnos s majkom bio emocionalno distanciran i da je tokom života prolazio kroz periode [[depresija|depresije]].<ref name="Slater_2004">{{cite news |last=Slater |first=Lauren |date=2004 |title=Monkey love |url=https://archive.boston.com/news/globe/ideas/articles/2004/03/21/monkey_love/ |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Nakon jedne godine studija na [[Reed College]]u u [[Portland (Oregon)|Portlandu]], Harlow je, putem posebnog testa sposobnosti, primljen na [[Univerzitet Stanford]]. U početku je studirao [[engleski jezik]] i [[književnost]], ali je nakon prvog semestra, zbog slabijih akademskih rezultata, promijenio studijski program i opredijelio se za [[psihologija|psihologiju]].<ref name="Suomi_2008">{{cite journal |last=Suomi |first=Stephen J. |date=2008 |title=Rigorous Experiments on Monkey Love: An Account of Harry F. Harlow's Role in the History of Attachment Theory |journal=Integrative Psychological and Behavioral Science |volume=42 |issue=4 |pages=354–369 |doi=10.1007/s12124-008-9072-9 |pmid=18688688 |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s12124-008-9072-9 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Na Univerzitetu Stanford studirao je pod mentorstvom [[Calvin Perry Stone|Calvina Perryja Stonea]], istraživača ponašanja životinja i [[Walter Richard Miles|Waltera Richarda Milesa]], stručnjaka za percepciju vida, dok je njegov akademski rad nadgledao [[Lewis Terman]], autor [[Stanford-Binet test inteligencije|Stanford-Binetovog testa inteligencije]].<ref name="McKinney_2003" /> Terman je imao značajan utjecaj na Harlowov profesionalni razvoj. Nakon stjecanja doktorata 1930. promijenio je prezime iz Israel u Harlow.<ref name="Rumbaugh_1997">{{cite journal |last=Rumbaugh |first=Duane M. |year=1997 |title=The psychology of Harry F. Harlow: A bridge from radical to rational behaviorism |journal=Philosophical Psychology |volume=10 |issue=2 |pages=197–210 |doi=10.1080/09515089708573215 |url=https://www.tandfonline.com/doi/pdf/10.1080/09515089708573215 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Prema dostupnim izvorima, promjena prezimena bila je motivisana zabrinutošću zbog mogućih društvenih predrasuda povezanih s jevrejskim porijeklom, iako njegova porodica nije bila jevrejska.<ref name="McKinney_2003" /> Neposredno nakon završetka doktorske disertacije, Harlow je prihvatio profesorsku poziciju na [[Univerzitet u Wisconsin-Madisonu|Univerzitetu u Wisconsin-Madisonu]]. Kako nije uspio osigurati odgovarajući laboratorijski prostor na univerzitetu, preuzeo je napuštenu zgradu u blizini kampusa i, uz pomoć svojih studenata, preuredio je u istraživački centar koji je kasnije postao poznat kao Laboratorij za primate.<ref name="Blum_2002" /> Taj laboratorij bio je među prvim specijaliziranim centrima te vrste u svijetu. Pod Harlowovim vodstvom razvio se u značajan istraživački centar u kojem je oko četrdeset studenata steklo doktorat iz psihologije.<ref name="Harlow_1958">{{cite journal |last=Harlow |first=Harry F. |year=1958 |title=The nature of love |journal=American Psychologist |volume=13 |issue=12 |pages=673–685 |doi=10.1037/h0047884 |url=https://psychclassics.yorku.ca/Harlow/love.htm |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Tokom svoje akademske karijere Harry Harlow dobio je brojna priznanja i odlikovanja, uključujući izbor u [[Nacionalna akademija nauka Sjedinjenih Američkih Država|Nacionalnu akademiju nauka Sjedinjenih Američkih Država]] 1951.,<ref name="NAS_Harlow">{{cite web |title=Member Directory: Harry F. Harlow |url=http://www.nasonline.org/member-directory/deceased-members/20001163.html |website=National Academy of Sciences |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Medalju Howarda Crosbyja Warrena [[Američko društvo eksperimentalnih psihologa]] 1956., izbor u [[Američko filozofsko društvo|Američko filozofsko društvo]] 1957.,<ref name="APS_Harlow">{{cite web |title=APS Member History: Harry F. Harlow |url=https://search.amphilsoc.org/memhist/search?creator=Harry+Harlow |website=American Philosophical Society |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> izbor u [[Američka akademija umjetnosti i nauka|Američku akademiju umjetnosti i nauka]] 1961.,<ref name="AAAS_Harlow">{{cite web |title=Member Directory: Harry Frederick Harlow |url=https://www.amacad.org/person/harry-frederick-harlow |website=American Academy of Arts and Sciences |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> i Nacionalnu medalju za nauku 1967. Godine 1973. dodijeljena mu je Zlatna medalja Američke psihološke fondacije. U periodu od 1950. do 1952. obavljao je funkciju rukovodioca Odjela za istraživanje ljudskih resursa pri Ministarstvu vojske Sjedinjenih Američkih Država. Od 1952. do 1955. bio je na čelu Odjela za antropologiju i psihologiju [[Nacionalno istraživačko vijeća Sjedinjenih Američkih Država|Nacionalnog istraživačkog vijeća]], a djelovao je i kao savjetnik Naučnog savjetodavnog odbora američke vojske. Funkciju predsjednika [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] obavljao je od 1958. do 1959. [[Datoteka:Graves of Harry Frederick Harlow (1905–1981) and Margaret Ruth Kuenne Harlow (1918–1971) at Forest Hill Cemetery, Madison, WI.jpg|mini|desno|300px|Grobovi Harryja Harlowa i Margaret Kuenne Harlow na groblju Forest Hill]] Harlow se 1932. oženio Clarom Mears, studenticom [[Univerzitet Stanford|Univerziteta Stanford]] koju je [[Lewis Terman]] uključio u svoje istraživanje visokog koeficijenta inteligencije.<ref name="McKinney_2003" /> U braku su dobili dvojicu sinova, Roberta i Richarda. Brak je okončan razvodom 1946. Iste godine Harlow se oženio dječijom psihologinjom [[Margaret Kuenne Harlow|Margaret Kuenne]], s kojom je imao dvoje djece, Pamelu i Jonathana. Margaret Kuenne Harlow preminula je 11. augusta 1971. nakon dugotrajne borbe s [[rak]]om, koji joj je dijagnostikovan 1967.<ref name="Blum_2002" /> Njena smrt imala je značajan utjecaj na Harlowa, koji je nakon toga ponovo razvio simptome [[depresija|depresije]] i bio podvrgnut [[elektrokonvulzivna terapija|elektrokonvulzivnoj terapiji]].<ref name="Rice_Attachment">{{cite web |last=Rice |first=Keith E. |title=Key Study: Attachment in Infant Monkeys |url=https://web.archive.org/web/20120601044957/http://www.integratedsociopsychology.net/infant_monkeys-attachment.html |website=Integrated Sociopsychology |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> U martu 1972. ponovo se oženio Clarom Mears. Zajedno su živjeli u [[Tucson, Arizona|Tucsonu]], u saveznoj državi [[Arizona]], sve do njegove smrti 1981.<ref name="Blum_2002" /> Sahranjen je pored Margaret Kuenne na groblju Forest Hill u [[Madison (Wisconsin)|Madisonu]], savezna država [[Wisconsin]]. == Istraživanja na majmunima == Harry Harlow došao je na [[Univerzitet u Wisconsin-Madisonu|Univerzitet u Wisconsin-Madisonu]] 1930., nakon što je doktorirao na [[Univerzitetu Stanford|Univerzitetu Stanford]] pod mentorstvom istraživača kao što su [[Calvin Perry Stone|Calvin Perry Stone]] i [[Lewis Terman]].<ref name="VanDerHorst_2008">{{cite journal |last=Van der Horst |first=Frank C. P. |date=2008 |title='When Strangers Meet': John Bowlby and Harry Harlow on Attachment Behavior |journal=Integrative Psychological and Behavioral Science |volume=42 |issue=4 |pages=370–388 |doi=10.1007/s12124-008-9079-2 |pmid=18766423 |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s12124-008-9079-2 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Na početku akademske karijere posvetio se istraživanju [[primati|primata]], radeći sa životinjama u [[Zoološki vrt Henry Vilas|Zoološkom vrtu Henry Vilas]]. Tokom tog perioda razvio je Vinskonsinski opći aparat za testiranje (WGTA), eksperimentalni uređaj namijenjen proučavanju [[učenje|učenja]], [[kognicija|kognicije]] i [[Pamćenje|pamćenja]] kod primata. Upravo kroz ta istraživanja Harlow je uočio da majmuni razvijaju obrasce rješavanja zadataka koji nadilaze jednostavno ponavljanje prethodnih iskustava. Ovaj fenomen kasnije je definisan kao [[meta-učenje]] ([[Engleski jezik|eng.]] ''metalearning''), odnosno ″učenje kako učiti″ ili ″obrasci učenja″ ([[Engleski jezik|eng.]] ''learning sets'').<ref name="Suomi_LeRoy_1982">{{cite journal |last1=Suomi |first1=Stephen J. |last2=LeRoy |first2=Helen A. |date=1982 |title=In memoriam: Harry F. Harlow (1905–1981) |journal=American Journal of Primatology |volume=2 |issue=4 |pages=319–342 |doi=10.1002/ajp.1350020402 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/ajp.1350020402 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Harlow_1949">{{cite journal |last=Harlow |first=Harry F. |year=1949 |title=The formation of learning sets |journal=Psychological Review |volume=56 |issue=1 |doi=10.1037/h0062474 |pmid=18124807 |url=https://psychclassics.yorku.ca/Harlow/sets.htm |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> U vrijeme kada je Harlow provodio ta istraživanja, u psihologiji su dominirale dvije suprotstavljene teorije učenja: teorija [[Clark L. Hull|Clarka L. Hulla]] i [[Kenneth Spence|Kennetha Spencea]], prema kojoj se učenje odvija metodom pokušaja i pogreške, te [[Gestalt psihologija|gestalt psihologija]], koja je naglašavala učenje putem iznenadnog uvida. Harlowovi nalazi o ″obrascima učenja″ ukazivali su da između ta dva pristupa ne postoji potpuna suprotnost, budući da proces učenja može započeti pokušajima i pogreškama, ali s akumulacijom iskustva dovesti do bržeg i intuitivnijeg rješavanja novih problema.<ref name="Harlow_1949" /> [[Datoteka:Rhesus Macaque (Macaca mulatta) (5780783616).jpg|mini|desno|300px|Harlow je u svojim eksperimentima isključivo koristio majmune [[rezus makaki|rezus makakije]]]] Kako bi proučavao razvoj ″obrazaca učenja″, Harry Harlow je morao imati pristup primatima u ranom razvojnom periodu. Zbog toga je 1932. uspostavio uzgojnu koloniju [[rezus makaki|rezus makakija]]. Budući da je njegovo istraživanje zahtijevalo kontinuirano posmatranje mladunaca, odlučio ih je odgajati u kontrolisanom laboratorijskom okruženju, umjesto uz njihove biološke majke.<ref name="Suomi_LeRoy_1982" /> Ovakav pristup, poznat kao [[majčinska deprivacija]], kasnije je postao predmet značajnih etičkih rasprava, a u modifikovanim oblicima korišten je kao eksperimentalni model za proučavanje ranih životnih nepovoljnosti kod primata. [[Datoteka:Nature of Love Wire and cloth mother surrogates.jpg|mini|desno|300px|Eksperimentalni modeli ″žičane″ i ″platnene″ surogat majke]] Rad s mladuncima rezus makakija i njihovo odgajanje u laboratorijskim uslovima potaknuli su Harlowa na razvoj istraživanja koja će kasnije postati njegova najpoznatija djela — eksperimente sa surogat majkama. Iako su Harlow i njegovi saradnici uspijevali zadovoljiti fiziološke potrebe mladunaca, primijećeno je da su laboratorijski odgojeni majmuni pokazivali značajne razlike u odnosu na one koji su odrastali uz biološke majke. Takve jedinke često su ispoljavale socijalnu povučenost, poteškoće u socijalnoj interakciji i izraženu vezanost za mekane predmete, poput platnenih podloga ili prekrivača.<ref name="Suomi_LeRoy_1982" /> Istovremeno, opaženo je da su mladunci koji su odrastali isključivo uz majku, ali bez kontakta s vršnjacima, pokazivali pojačane reakcije straha ili agresivnosti.<ref name="PBS_Harlow">{{cite web |title=A Science Odyssey: People and Discoveries: Harry Harlow |url=https://www.pbs.org/wgbh/aso/databank/entries/bhharl.html |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Uočivši izraženu privrženost mladunaca mekim tkaninama i povezanost tog ponašanja s odsustvom majčinske figure, Harlow je započeo sistematsko istraživanje odnosa između majke i mladunčeta.<ref name="Suomi_LeRoy_1982" /> Ovo pitanje bilo je predmet intenzivnih naučnih rasprava sredinom 20. vijeka, posebno između predstavnika [[biheviorizam|biheviorizma]], uključujući [[B. F. Skinner]]a, i britanskog psihologa [[John Bowlby|Johna Bowlbyja]], koji je naglašavao značaj emocionalne privrženosti i fizičkog kontakta između majke i djeteta u ranom razvoju. Ova istraživanja bila su potaknuta studijom i izvještajem [[John Bowlby|Johna Bowlbyja]] pod naslovom ''Maternal Care and Mental Health'', objavljenim 1950. pod pokroviteljstvom [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije]]. U tom izvještaju Bowlby je analizirao dotadašnja istraživanja o efektima institucionalnog odgoja na dječiji razvoj, kao i psihološke posljedice odvajanja djece od majki.<ref name="McLeod_2008">{{cite web |last=McLeod |first=Saul |date=2008 |title=Attachment Theory |url=https://www.simplypsychology.org/attachment.html |website=Simply Psychology |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Posebno se oslanjao na istraživanja [[René Spitz|Renéa Spitza]]<ref>{{Cite journal |last1=Spitz |first1=R. A. |last2=Wolf |first2=K. M. |year=1946 |title=Anaclitic depression: an inquiry into the genesis of psychiatric conditions in early childhood. II. |journal=Psychoanalytic Study of the Child |volume=2 |pages=313–342 |doi=10.1080/00797308.1946.11823551 |pmid=20293638}}</ref> i vlastite analize djece odgajane u različitim institucionalnim i porodičnim okruženjima. Godine 1953. Bowlbyjev saradnik [[James Robertson (psychoanalyst)|James Robertson]] snimio je kratki dokumentarni film ''A Two-Year-Old Goes to Hospital'', koji je prikazivao neposredne emocionalne posljedice odvajanja malog djeteta od majke tokom hospitalizacije.<ref name="Karen_1990">{{cite magazine |last=Karen |first=Robert |date=februar 1990 |title=Becoming Attached |url=http://www.djeffrey.id.au/attachment_information_pages/Articles_files/Becoming%20Attached.pdf |magazine=The Atlantic Monthly |volume=265 |issue=2 |pages=35–70 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Bowlbyjev izvještaj i Robertsonov film dodatno su usmjerili pažnju naučne zajednice na značaj primarnog njegovatelja u razvoju djece i primata. Bowlby je osporavao tada dominantno biheviorističko gledište prema kojem je hranjenje osnovna vezivanja između majke i djeteta. Umjesto toga, tvrdio je da majka djetetu pruža i emocionalnu sigurnost i specifičnu vezu koja ima značajan utjecaj na psihološki razvoj i [[mentalno zdravlje]]. U to vrijeme u pojedinim stručnim krugovima prevladavalo je mišljenje da prekomjerni fizički kontakt s [[Dojenčad|dojenčadi]] može negativno utjecati na njihov razvoj, što je dovelo do uspostavljanja institucionalnih modela odgoja s ograničenim fizičkim kontaktom. Bowlby se protivio takvom pristupu, naglašavajući važnost emocionalne privrženosti i tjelesne bliskosti. Upravo rasprava o prirodi i uzrocima potrebe za majčinskom brigom predstavljala je teorijski okvir Harlowovih eksperimenata sa surogat majkama. Kako bi ispitao ulogu fizičkog kontakta u formiranju privrženosti, Harlow je konstruisao nežive surogat majke za mladunce [[rezus makaki|rezus makakija]], izrađene od žice i drveta.<ref name="Suomi_LeRoy_1982" /> Svaki mladunac razvijao je privrženost prema svojoj surogat majci, prepoznajući njene specifične karakteristike i pokazujući preferenciju prema njoj. Nakon toga Harlow je osmislio eksperiment kojim je ispitivao da li mladunci preferiraju žičanu majku ili majku obloženu mekanom tkaninom. U jednoj eksperimentalnoj situaciji žičana majka imala je bočicu s hranom, dok platnena majka nije nudila hranu. U drugoj situaciji raspored je bio obrnut — platnena majka imala je hranu, a žičana nije imala nikakvu funkciju hranjenja.<ref name="Suomi_LeRoy_1982" /> Istraživanja su pokazala da su mladunci rezus makakija izrazito preferirali provođenje vremena uz surogat majku presvučenu tkaninom.<ref name="Suomi_LeRoy_1982" /> Čak i kada je samo žičana surogat majka pružala hranu, mladunci su joj prilazili isključivo radi hranjenja. Na osnovu ovih nalaza, Harlow je zaključio da odnos između majke i mladunčeta nije zasnovan samo na zadovoljavanju fizioloških potreba, nego da je ″kontaktna udobnost″ od suštinske važnosti za psihološki razvoj i emocionalnu stabilnost mladunaca, ali i djece. Ova istraživanja pružila su snažnu empirijsku podršku tvrdnjama [[John Bowlby|Johna Bowlbyja]] o značaju emocionalne povezanosti i bliskog odnosa između majke i djeteta. Kasniji eksperimenti pokazali su da su mladunci surogat majku koristili kao sigurnu osnovu za istraživanje okoline, kao i izvor zaštite i utjehe u novim ili zastrašujućim situacijama.<ref name="Harlow_1958_PDF">{{cite journal |last=Harlow |first=Harry F. |date=1958 |title=The nature of love |journal=American Psychologist |volume=13 |issue=12 |pages=673–685 |doi=10.1037/h0047884 |issn=0003-066X |url=https://users.sussex.ac.uk/~grahamh/RM1web/Classic%20papers/Harlow1958.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en |format=PDF}}</ref> U eksperimentu poznatom kao ″test otvorenog prostora″, mladunče je smješteno u nepoznato okruženje ispunjeno novim predmetima. Kada je surogat majka bila prisutna, mladunče bi joj se najprije privilo, a zatim započelo istraživanje prostora. U slučaju straha, vraćalo bi se surogat majci radi sigurnosti, nakon čega bi nastavilo istraživanje. U odsustvu surogat majke, mladunci su pokazivali izražene znakove straha, povlačeći se u sebe i izbjegavajući interakciju sa okolinom.<ref name="Harlow_1958_PDF" /> U tzv. ″testu straha″, mladuncima je prezentovan zastrašujući podražaj, najčešće plišana igračka koja proizvodi zvuk.<ref name="Harlow_1958_PDF" /> Kada su bili bez prisustva surogat majke, mladunci su reagovali povlačenjem i izbjegavanjem podražaja. Nasuprot tome, u prisustvu surogat majke pokazivali su znatno manji stepen straha, češće prilazili nepoznatom objektu te ga istraživali, a ponekad i napadali. Daljnja istraživanja ispitivala su različite efekte odrastanja isključivo uz žičanu ili isključivo uz platnenu surogat majku.<ref name="Harlow_1958_PDF" /> Iako su mladunci u obje grupe napredovali u tjelesnoj težini približno jednakim tempom, oni koji su odrastali uz žičanu surogat majku pokazivali su izraženije probavne smetnje, uključujući mekšu stolicu i učestale epizode proljeva. Harlow je ove pojave tumačio kao posljedicu psihološkog stresa izazvanog nedostatkom tjelesnog kontakta i osjećaja sigurnosti, pri čemu su probavne tegobe predstavljale fiziološku manifestaciju emocionalne deprivacije.<ref name="Harlow_1958_PDF" /> Značaj ovih nalaza ogleda se u tome što su doveli u pitanje tada dominantne pedagoške preporuke koje su zagovarale ograničavanje tjelesnog kontakta s djecom kako bi se izbjeglo njihovo ″razmaživanje″, kao i stavove [[bihevioralna psihologija|bihevioralne psihologije]] prema kojima su [[Emocija|emocije]] imale zanemarivu ulogu u razvoju. U to vrijeme hranjenje se smatralo osnovnim faktorom u uspostavljanju veze između majke i djeteta. Harlow je, međutim, zaključio da hranjenje jača ovu vezu prvenstveno zato što podrazumijeva bliski tjelesni kontakt. Svoja istraživanja opisivao je kao proučavanje ljubavi, naglašavajući da osjećaj sigurnosti i utjehe može pružiti i majka i otac. Danas široko prihvaćena, ova ideja u vrijeme nastanka predstavljala je značajan zaokret u razumijevanju emocionalne povezanosti i privrženosti.<ref name="Rumbaugh_1997_PDF">{{cite journal |last=Rumbaugh |first=Duane |date=1997 |title=The psychology of Harry F. Harlow: A bridge from radical to rational behaviorism |journal=Philosophical Psychology |volume=10 |issue=2 |pages=197–210 |doi=10.1080/09515089708573215 |url=https://www.tandfonline.com/doi/pdf/10.1080/09515089708573215 |access-date=29. april 2026 |language=en }}</ref> Neka od Harlowovih kasnijih istraživanja bila su usmjerena na socijalnu deprivaciju s ciljem razvoja životinjskog modela za proučavanje [[Depresija (raspoloženje)|depresije]]. Ovi eksperimenti, koji su među najkontroverznijima u njegovoj karijeri, uključivali su izolaciju mladunaca i juvenilnih makakija tokom različitih vremenskih perioda. Životinje koje su bile podvrgnute izolaciji pokazivale su izražene socijalne poteškoće nakon ponovnog uključivanja u grupu vršnjaka. Njihovo ponašanje karakterisala je nesigurnost u socijalnim interakcijama, povlačenje i izbjegavanje kontakta s pripadnicima vlastite vrste. Ovi rezultati dodatno su ukazali na značaj socijalne interakcije i socijalnih podražaja u razvoju socijalnih kompetencija kod primata, ali i kod djece. Kritičari Harlowovih istraživanja ukazivali su na to da je ponašanje prianjanja kod mladunaca rezus makakija prvenstveno mehanizam preživljavanja, dok kod ljudi ima složeniju emocionalnu i razvojnu funkciju. Na osnovu toga tvrdili su da Harlowovi zaključci, kada se primjenjuju na ljudski razvoj, mogu precijeniti značaj tjelesnog kontakta i osjećaja utjehe, a umanjiti značaj hranjenja i drugih aspekata roditeljske brige.<ref name="Glass_1968">{{cite book |editor-last=Glass |editor-first=David C. |date=1968 |title=Environmental Influences |url=https://www.russellsage.org/sites/default/files/Environmental-Influences.pdf |location=New York |publisher=Rockefeller University and Russell Sage Foundation |access-date=29. april 2026 |language=en |format=PDF}}</ref> Harlow je rezultate ovih eksperimenata prvi put predstavio u radu pod naslovom ''The Nature of Love'', koji je izložio kao uvodno predavanje na šezdeset šestoj godišnjoj konvenciji [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]], održanoj 1958. u [[Washington|Washingtonu, D.C.]] Ovo izlaganje kasnije je postalo jedno od njegovih najpoznatijih djela i značajno doprinijelo promjeni razumijevanja privrženosti i emocionalnog razvoja u psihologiji.<ref name="Green_Harlow_Classic">{{cite web |last=Harlow |first=Harry F. |date=1958 |title=The Nature of Love |url=http://psychclassics.yorku.ca/Harlow/love.htm |editor-last=Green |editor-first=Christopher D. |website=Classics in the History of Psychology |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> === Djelimična i potpuna izolacija mladunčadi majmuna === Počevši od 1959., Harlow i njegovi saradnici počeli su objavljivati rezultate posmatranja o posljedicama djelimične i potpune socijalne izolacije. Djelimična izolacija podrazumijevala je odgoj majmuna u kafezima od žičane mreže koji su omogućavali vizuelni, olfaktorni i auditivni kontakt s drugim majmunima, ali su isključivali mogućnost fizičkog kontakta. Potpuna socijalna izolacija podrazumijevala je smještanje mladunaca u izolacione komore koje su u potpunosti onemogućavale bilo kakav kontakt s drugim jedinkama. Harlow i saradnici su izvijestili da je djelimična izolacija dovodila do različitih poremećaja u ponašanju, uključujući ukočen i prazan pogled, stereotipno ponavljajuće kruženje u kavezu i ponašanja samoozljeđivanja. Ove jedinke su potom posmatrane u različitim eksperimentalnim uslovima. Varijanta ovog načina smještaja, u kojoj se koriste kafezi sa punim stranicama umjesto žičane mreže, ali uz zadržavanje principa jedan kafez – jedan majmun, i dalje je prisutna u pojedinim laboratorijskim praksama. <ref name="Reinhardt_1995_PDF">{{cite journal |last1=Reinhardt |first1=Viktor |last2=Liss |first2=Cathy |last3=Stevens |first3=Christine |date=1995 |title=Social Housing of Previously Single-Caged Macaques: What are the options and the Risks? |journal=Animal Welfare |volume=4 |issue=4 |doi=10.1017/S0962728600018017 |url=https://www.cambridge.org/core/services/aop-cambridge-core/content/view/B969B32D820C07A176BEEC1C8DADD57E/S0962728600018017a.pdf/social-housing-of-previously-single-caged-macaques-what-are-the-options-and-the-risks.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en |format=PDF}}</ref> U eksperimentima potpune izolacije, mladunci su ostavljani sami u trajanju od tri, šest, dvanaest ili dvadeset četiri mjeseca ″potpune socijalne deprivacije″. Rezultati su pokazali da su životinje ispoljavale izrazite psihološke poremećaje. Harlow je naveo: {{Citat|Nijedan majmun nije uginuo tokom izolacije. Međutim, nakon prvog uklanjanja iz potpune socijalne izolacije, obično su ulazili u stanje emocionalnog šoka, koje je karakterisalo ... autističko samoprihvatanje i njihanje. Jedan od šest majmuna izolovanih tokom tri mjeseca odbio je da jede nakon vraćanja i uginuo je pet dana kasnije. Obdukcijski nalaz pripisao je smrt emocionalnoj anoreksiji.<br /><br />... Efekti šest mjeseci potpune socijalne izolacije bili su toliko razorni i iscrpljujući da smo prvobitno pretpostavili kako dvanaest mjeseci izolacije neće proizvesti dodatno pogoršanje. Ta pretpostavka se pokazala pogrešnom; dvanaest mjeseci izolacije gotovo je u potpunosti uništilo socijalno ponašanje životinja ...|— Harry Harlow<ref name="Bliss_1962_PDF">{{cite book |editor-last=Bliss |editor-first=Eugene L. |date=1962 |title=Roots of Behavior: Genetics, Instinct, and Socialization in Animal Behavior |url=https://gwern.net/doc/genetics/heritable/1962-bliss-rootsofbehavior.pdf |location=New York |publisher=Harper & Brothers |access-date=29. april 2026 |language=en |format=PDF}}</ref>}} Harlow je pokušao reintegraciju majmuna koji su šest mjeseci proveli u izolaciji tako što ih je smještao u zajednicu s jedinkama koje su odrastale u normalnim uslovima.<ref name="Suomi_Harlow_1976">{{cite journal |last1=Suomi |first1=Stephen J. |last2=Delizio |first2=R. |last3=Harlow |first3=Harry F. |date=1976 |title=Social rehabilitation of separation-induced depressive disorders in monkeys |journal=American Journal of Psychiatry |volume=133 |issue=11 |pages=1279–1285 |doi=10.1176/ajp.133.11.1279 |issn=0002-953X |pmid=824960 |url=https://psychiatryonline.org/doi/10.1176/ajp.133.11.1279 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Ovi pokušaji rehabilitacije imali su ograničen uspjeh. Harlow je naveo da je potpuna socijalna izolacija tokom prvih šest mjeseci života dovodila do ″teških deficita u gotovo svim aspektima socijalnog ponašanja″.<ref name="Harlow_Suomi_1971">{{cite journal |last1=Harlow |first1=Harry F. |last2=Suomi |first2=Stephen J. |date=1971 |title=Social Recovery by Isolation-Reared Monkeys |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=68 |issue=7 |pages=1534–1538 |doi=10.1073/pnas.68.7.1534 |pmid=5283943 |pmc=389234 |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC389234 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Jedinke izložene vršnjacima iste dobi koje su odrastale u normalnim uslovima ostvarivale su samo djelimičan oporavak jednostavnih socijalnih reakcija.<ref name="Harlow_Suomi_1971" /> Majmunice majke koje su odrastale u izolaciji pokazivale su ″prihvatljivo majčinsko ponašanje tek nakon prisilnog prihvatanja kontakta s mladuncima tokom dužeg vremenskog perioda, ali bez daljeg napretka u razvoju socijalnih funkcija″.<ref name="Harlow_Suomi_1971" /> Izolovane jedinke smještene sa surogat majkama razvijale su ″grube obrasce međusobne interakcije″.<ref name="Harlow_Suomi_1971" /> Suprotno tome, kada su šestomjesečne izolovane jedinke bile izložene mlađim majmunima starim oko tri mjeseca, postizale su ″gotovo potpun oporavak socijalnog ponašanja u svim ispitivanim situacijama″.<ref name="Harlow_Suomi_1971" /><ref name="Suomi_1972">{{cite journal |last1=Suomi |first1=Stephen J. |last2=Harlow |first2=Harry F. |last3=McKinney |first3=William T. |date=februar 1972 |title=Monkey Psychiatrists |journal=American Journal of Psychiatry |volume=128 |issue=8 |pages=927–932 |doi=10.1176/ajp.128.8.927 |pmid=4621656 |url=https://ajp.psychiatryonline.org/doi/10.1176/ajp.128.8.927 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Nalazi su potvrđeni i u kasnijim istraživanjima drugih autora, koji nisu pronašli značajne razlike između jedinki koje su prošle ″peer terapiju″ i onih koje su odrastale uz majku, dok su umjetne surogat majke imale vrlo ograničen efekat na socijalni oporavak.<ref name="Cummins_1976">{{cite journal |last1=Cummins |first1=Mark S. |last2=Suomi |first2=Stephen J. |year=1976 |title=Long-term effects of social rehabilitation in rhesus monkeys |journal=Primates |volume=17 |issue=1 |pages=43–51 |doi=10.1007/BF02381565 |s2cid=1369284 |url=https://link.springer.com/article/10.1007/BF02381565 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Od Harlowovog pionirskog rada o značaju dodira, novija istraživanja su potvrdila da je taktilna stimulacija u ranom djetinjstvu značajna za zdrav razvoj, kao i da deprivacija dodira može imati negativne posljedice po fiziološko i psihološko funkcionisanje.<ref name="Jutapakdeegul_2003">{{cite journal |last1=Jutapakdeegul |first1=N. |last2=Casalotti |first2=Stefano O. |last3=Govitrapong |first3=P. |last4=Kotchabhakdi |first4=N. |year=2003 |title=Postnatal Touch Stimulation Acutely Alters Corticosterone Levels and Glucocorticoid Receptor Gene Expression in the Neonatal Rat |journal=Developmental Neuroscience |volume=25 |issue=1 |pages=26–33 |doi=10.1159/000071465 |pmid=12876428 |url=https://www.karger.com/Article/FullText/71465 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Field_1988">{{cite book |editor-last1=Field |editor-first1=Tiffany |editor-last2=McCabe |editor-first2=Philip |editor-last3=Schneiderman |editor-first3=Neil |date=1988 |title=Stress and Coping Across Development |url=https://dokumen.pub/stress-and-coping-across-development-9781315825489-1315825481-0898599601.html |location=Hillsdale, N.J. |publisher=Lawrence Erlbaum Associates |isbn=0-89859-960-1 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Laudenslager_1993">{{cite journal |last1=Laudenslager |first1=Mark L. |last2=Rasmussen |first2=Kathlyn L. R. |last3=Berman |first3=Carol M. |last4=Suomi |first4=Stephen J. |last5=Berger |first5=Christy B. |date=1993 |title=Specific antibody levels in free-ranging rhesus monkeys: Relationships to plasma hormones, cardiac parameters, and early behavior |journal=Developmental Psychobiology |volume=26 |issue=7 |pages=407–420 |doi=10.1002/dev.420260704 |pmid=8270123 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/epdf/10.1002/dev.420260704 |access-date=29. april 2026 |language=en |format=PDF}}</ref><ref name="Field_1995">{{cite book |last=Field |first=Tiffany M. |date=1995 |title=Touch in Early Development |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9781317779575_A23925175/preview-9781317779575_A23925175.pdf |location=Mahwah, N.J. |publisher=Lawrence Erlbaum Associates |isbn=0-8058-1890-1 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> === ″Jama očaja″ === Harlow je bio poznat po tome što je izbjegavao uobičajenu naučnu terminologiju, te je za eksperimentalne uređaje koje je razvijao koristio namjerno provokativne i neobične nazive. Ovakav pristup djelimično je proizašao iz ranijih sukoba s dijelom psihološke zajednice, u kojima je Harlow umjesto termina ″privrženost″ ([[Engleski jezik|engl.]] ''attachment'') koristio izraz ″ljubav″ ([[Engleski jezik|engl.]] ''love''), što je u to vrijeme smatrano nekonvencionalnim u akademskom diskursu. Među takvim nazivima i uređajima nalazili su se uređaj za prisilno parenje koji je nazvao ″stalak za silovanje″, zatim aparature za izolaciju i deprivaciju koje je nazivao ″željezna djevica″ i izolacijska komora poznata kao ″jama očaja″, koju je razvio zajedno sa svojim studentom Stephenom Suomijem. U posljednjoj varijanti ovog uređaja, ponekad nazvanoj i ″bunar očaja″, mladunci majmuna bili su izloženi potpunoj izolaciji u tami u trajanju do jedne godine od rođenja, ili su ponavljano odvajani od vršnjaka i smještani u izolacione komore. Ovi postupci dovodili su do izraženih poremećaja u ponašanju, zbog čega su korišteni kao eksperimentalni modeli za proučavanje depresivnih stanja kod ljudi.<ref name="Suomi_1971">{{cite book |last=Suomi |first=S. J. |date=1971 |title=Experimental Production of Depressive Behavior in Young Monkeys |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9781317779575_A23925175/preview-9781317779575_A23925175.pdf |location=Madison, WI |publisher=University of Wisconsin–Madison |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> U kasnijim fazama svog rada, Harlow je pokušavao rehabilitirati majmune izložene različitim oblicima izolacije primjenom različitih oblika ″terapijskih″ postupaka. U tom kontekstu je izjavio: {{Citat|U našem proučavanju psihopatologije počeli smo kao sadisti koji pokušavaju proizvesti abnormalnost. Danas smo psihijatri koji pokušavaju postići normalnost i emocionalnu stabilnost.|— Harry Harlow<ref name="Harlow_1971">{{cite journal |last1=Harlow |first1=H. F. |last2=Harlow |first2=M. K. |last3=Suomi |first3=S. J. |date=1971 |title=From thought to therapy: lessons from a primate laboratory |url=https://www.hrstud.unizg.hr/_download/repository/From_thought_to_therapy_-_lessons_from_a_primate_laboratory.pdf |journal=American Scientist |volume=59 |issue=5 |pages=538–549 |pmid=5004085 |access-date=30. april 2026 |language=en}}</ref>}} == Analiza eksperimenata == === Utjecaj === Harlowov istraživački rad imao je značajan utjecaj na kasnije [[Teorija privrženosti|teorije privrženosti]], [[emocionalni razvoj|emocionalnom razvoju]] i [[Psihopatologija|psihopatologiji]] u djetinjstvu. Među stručnjacima na koje je njegov rad utjecao bio je i [[Bruno Bettelheim]], direktor [[Sonia Shankman Orthogenic School]] u Chicagu, ustanove namijenjene djeci s teškim emocionalnim i razvojnim poteškoćama. Bettelheim je proučavao [[autizam]] i bio je posebno zainteresovan za Harlowova istraživanja na majmunima, smatrajući da bi njihovi nalazi mogli imati primjenu u razumijevanju dječijeg emocionalnog razvoja i posljedica ranog emocionalnog zanemarivanja.<ref name="VanDerHorst_2008" /> Harlowovi eksperimenti pružili su empirijsku osnovu za razvoj [[teorija privrženosti|teorije privrženosti]], posebno u radovima [[John Bowlby|Johna Bowlbyja]], te su doprinijeli promjeni tada dominantnih stavova prema emocionalnim potrebama djece u ranom razvoju. === Reaktivni poremećaj privrženosti === [[Datoteka:DSM-5 Cover.png|mini|desno|300px|Reaktivni poremećaj privrženosti (RAD) uključen je u DSM-5<ref name="MayoClinic_RAD">{{cite web |url=https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/reactive-attachment-disorder/diagnosis-treatment/drc-20352945 |title=Reactive attachment disorder |author=Mayo Clinic Staff |date=2022 |website=Mayo Clinic |publisher=Mayo Foundation for Medical Education and Research |access-date=30. april 2026 |language=en}}</ref>]] Reaktivni poremećaj privrženosti (RAD) javlja se kod djece koja su bila izložena zanemarivanju, zlostavljanju ili ozbiljnom nedostatku stabilne emocionalne brige u ranom djetinjstvu. Ovaj poremećaj manifestuje se kroz teškoće u uspostavljanju emocionalnih veza, poremećaje ponašanja i poteškoće u socijalnom funkcionisanju. Liječenje reaktivnog poremećaja privrženosti složen je i dugotrajan proces, jer djeca s ovim poremećajem često imaju i druge prateće psihološke, razvojne ili medicinske teškoće. Dijagnostika je dodatno otežana činjenicom da se RAD često u početku pogrešno identififikuje kao neki drugi poremećaj ponašanja, što može odgoditi odgovarajući tretman i produžiti period patnje djeteta i porodice.<ref name="Hanson_2000">{{cite journal |last1=Hanson |first1=Rochelle F. |last2=Spratt |first2=Eve G. |date=2000 |title=Reactive Attachment Disorder: What We Know about the Disorder and Implications for Treatment |url=https://www.researchgate.net/publication/12099861_Reactive_Attachment_Disorder_What_We_Know_about_the_Disorder_and_Implications_for_Treatment |journal=Child Maltreatment |volume=5 |issue=2 |pages=137–145 |doi=10.1177/1077559500005002005 |pmid=11232086 |access-date=30. april 2026 |language=en}}</ref> Harlow je smatrao da se odnos između majke i djeteta ne zasniva isključivo na hranjenju, već i na pružanju fizičke bliskosti i emocionalne sigurnosti. Njegovi eksperimenti pokazali su da novorođenčad imaju urođenu potrebu za dodirom, bliskošću i osjećajem sigurnosti, što predstavlja osnovu emocionalne privrženosti. Ova saznanja doprinijela su kasnijem razumijevanju mehanizama nastanka poremećaja privrženosti, uključujući RAD, te su utjecala na savremene pristupe u tretmanu djece s poremećajima ranog emocionalnog razvoja.<ref name="McLeod_2020">{{cite web |url=https://www.simplypsychology.org/harlow-monkey.html |title=Harry Harlow, Monkey Love Experiments |last=McLeod |first=Saul |date=2020 |website=SimplyPsychology |publisher=Simply Psychology |access-date=30. april 2026 |language=en}}</ref> == Kritike == Mnogi Harlowovi eksperimenti danas se smatraju [[etika|etički]] neprihvatljivim, kako zbog same prirode postupaka, tako i zbog načina na koji ih je Harlow opisivao. Njegova istraživanja doprinijela su intenzivnijoj javnoj i akademskoj raspravi o tretmanu laboratorijskih životinja, te su posredno utjecala na razvoj savremenih etičkih standarda i regulatornih okvira za istraživanja na životinjama. U eksperimentima su mladunci majmuna bili lišeni majčinske njege i emocionalne bliskosti, što je kod njih izazivalo ozbiljne psihološke poremećaje, uključujući obrasce ponašanja koji se danas povezuju s [[Anksiozni poremećaj|anksioznim]] i [[Panični poremećaj|paničnim poremećajima]].<ref name="Rosenblum_2007">{{cite book |author=Medical Research Modernization Committee |date=2007 |title=A Critique of Maternal Deprivation Monkey Experiments at The State University of New York Health Science Center |url=http://www.mrmcmed.org/mom.html |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071023215056/http://www.mrmcmed.org/mom.html |archivedate=23. oktobar 2007 |publisher=MRMC |access-date=30. april 2026 |language=en}}</ref> Profesor Gene Sackett sa [[Univerzitet u Washingtonu|Univerziteta u Washingtonu]], jedan od Harlowovih doktoranata, izjavio je da su upravo Harlowovi eksperimenti bili među faktorima koji su podstakli razvoj pokreta za oslobađanje životinja u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].<ref name="Blum_2002" /> Još jedan Harlowov student, William Mason, koji je i sam nastavio provoditi eksperimente socijalne deprivacije nakon odlaska sa [[Univerzitet u Wisconsin-Madisonu|Univerziteta u Wisconsin-Madisonu]],<ref name="Capitanio_2000">{{cite journal |last1=Capitanio |first1=John P. |last2=Mason |first2=William A. |date=2000 |title=Cognitive style: Problem solving by rhesus macaques (Macaca mulatta) reared with living or inanimate substitute mothers |url=https://www.researchgate.net/publication/325670849_Cognitive_style_Problem_solving_by_rhesus_macaques_Macaca_mulatta_reared_with_living_or_inanimate_substitute_mothers |journal=Journal of Comparative Psychology |volume=114 |issue=2 |pages=115–125 |doi=10.1037/0735-7036.114.2.115 |pmid=10890583 |access-date=30. april 2026 |language=en}}</ref> kasnije je kritički govorio o Harlowovom radu, navodeći da je istraživanje nastavljeno i nakon što je, prema mišljenju mnogih, već bilo jasno da prelazi granice prihvatljivog naučnog postupanja i osnovnih moralnih normi.<ref name="Blum_1994">{{cite book |last=Blum |first=Deborah |date=1994 |title=The Monkey Wars |url=https://archive.org/details/monkeywars0000blum |location=New York |publisher=Oxford University Press |page=96 |isbn=0-19-509412-3 |access-date=30. april 2026 |language=en }}</ref> Mason je u svojim kasnijim radovima razmatrao odnos između naučne težnje za razumijevanjem prirodnog svijeta i prava životinja na život, autonomiju i zaštitu od patnje. Ova pitanja ostala su važan dio savremenih bioetičkih rasprava o granicama [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalne psihologije]] i biomedicinskih istraživanja. Među Harlowovim bivšim studentima bio je i [[Stephen Suomi]], koji je kasnije nastavio istraživanja o majčinskoj deprivaciji kod majmuna u okviru [[Nacionalni institut za zdravlje Sjedinjenih Američkih Država|Nacionalnog instituta za zdravlje]] (NIH). Njegov rad bio je predmet kritika organizacije [[Osobe za etički tretman životinja|PETA]], kao i pojedinih članova [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongresa Sjedinjenih Američkih Država]], koji su dovodili u pitanje etičku opravdanost takvih eksperimenata.<ref name="Firger_2014">{{cite web |url=http://www.cbsnews.com/news/mental-health-experiments-on-baby-monkeys-at-federal-nih-labs/ |title=Questions raised about mental health studies on baby monkeys at NIH labs |last=Firger |first=Jessica |date=2014 |website=CBSNews.com |publisher=CBS |access-date=30. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Novak_2014">{{cite web |url=https://www.reuters.com/article/us-nih-ethics-baby-monkeys-idUSKBN0K300120141225 |title=Animal research at NIH lab challenged by members of Congress |last=Novak |first=Bridgett |date=2014 |website=Reuters |access-date=30. april 2026 |language=en}}</ref> Naučna novinarka [[Deborah Blum]] također je kritički analizirala Harlowov rad. U svojim djelima isticala je da su mnoge kritike, kako od strane njegovih saradnika tako i šire javnosti, bile usmjerene ne samo na same eksperimente nego i na način na koji ih je Harlow javno predstavljao, koristeći provokativan i često uznemirujući jezik. Blum navodi da je čak i Suomi smatrao da je morao čekati Harlowovo penzionisanje kako bi zaustavio projekte poput ″Jama očaja″, koje je opisivao kao duboko uznemirujuće i psihološki opterećujuće za istraživače uključene u rad.<ref name="Gluck_1997">{{cite journal |last=Gluck |first=John P. |date=1997 |title=Harry F. Harlow and Animal Research: Reflection on the Ethical Paradox |url=https://animalstudiesrepository.org/cgi/viewcontent.cgi?article=1112&context=acwp_arte |journal=Ethics & Behavior |volume=7 |issue=2 |pages=149–161 |doi=10.1207/s15327019eb0702_6 |pmid=11655129 |access-date=30. april 2026 |language=en}}</ref> Još jedan Harlowov student, Leonard Rosenblum, također je nastavio eksperimente majčinske deprivacije, kao i istraživanja u kojima su životinje bile izložene kombinaciji farmakoloških supstanci i socijalne deprivacije, s ciljem modeliranja ljudskih [[Panični poremećaj|paničnih poremećaja]]. Njegov istraživački pristup i obrazloženja za takve eksperimente također su bili predmet kritika.<ref name="Rosenblum_2007" /> E. H. Eyestone, rukovodilac Odsjeka za životinjske resurse pri [[Nacionalni institut za zdravlje Sjedinjenih Američkih Država|Nacionalnom institutu za zdravlje]], ukazao je na zabrinutost evaluacijskog odbora povodom eksperimenata tipa ″Jama očaja″. Prema njegovim navodima, pitanja dobrobiti životinja i humanog postupanja često su bila potisnuta u drugi plan, dok su institucije više pažnje posvećivale mogućim negativnim reakcijama javnosti nego samim etičkim implikacijama istraživanja.<ref name="Gluck_1997" /> Harlow je u intervjuu iz 1974. izjavio da ga prvenstveno zanima naučna vrijednost rezultata istraživanja, a ne emocionalni odnos prema životinjama koje koristi u eksperimentima. Ova izjava dodatno je pojačala kritike na račun njegovog rada i njegovog odnosa prema eksperimentalnim životinjama.<ref name="Gluck_1997" /> Iako je Harlow bio svjestan zakonskih propisa o zaštiti životinja, poput britanskog [[Zakon o okrutnosti prema životinjama iz 1876.|Zakona o okrutnosti prema životinjama iz 1876.]], ozbiljniji zakonodavni napori u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] započeli su tek šezdesetih godina 20. vijeka. Kao rezultat tih nastojanja, usvojen je [[Zakon o dobrobiti životinja]] 1966., koji je postavio osnovne standarde za tretman životinja u istraživačkim ustanovama.<ref name="Adams_Larson">{{cite web |url=https://search.nal.usda.gov/discovery/collectionDiscovery?vid=01NAL_INST:MAIN&collectionId=81279629890007426 |title=Legislative History of the Animal Welfare Act: Introduction |last1=Adams |first1=Benjamin |last2=Larson |first2=Jean |website=USDA National Agricultural Library |publisher=Animal Welfare Information Center |access-date=30. april 2026 |language=en}}</ref> == U popularnoj kulturi == Život i naučni rad Harryja Harlowa poslužili su kao inspiracija za više umjetničkih i kulturnih projekata. Pozorišna predstava ''The Harry Harlow Project'', zasnovana na njegovom životu i istraživačkom radu, producirana je u zasnovana na životu i radu Harlowa, producirana je u [[Victoria (Australija)|Victoriji]] i izvođena je širom [[Australija|Australije]].<ref name="TheAge_2009">{{cite web |url=http://www.theage.com.au/articles/2009/11/29/1259429301627.html |title=The Harry Harlow Project |date=2009 |website=The Age |publisher=Arts Review |access-date=30. april 2026 |language=en}}</ref> Književnik i zagovornik prava životinja [[Grant Morrison]] naveo je Harlowa i njegove eksperimente kao djelimičnu inspiraciju za kreiranje lika (sa [[Andy Kubert|Andyjem Kubertom]] i [[Frazer Irving|Frazerom Irvingom]]) [[Batman|Batmanovog]] negativca P[[Profesor Pyg|rofesora Pyga]].<ref name="Morrison_2012_V2">{{cite book |last=Morrison |first=Grant |date=2012 |title=Batman & Robin: Batman vs. Robin |location=New York |publisher=DC Comics |isbn=978-1-4012-3508-6 |access-date=30. april 2026 |language=en}}</ref> == Reference == {{refspisak}} {{commonscat|Harry Harlow}} {{Psihologija}} {{Evolucijski psiholozi}} {{Predsjednici Američkog psihološkog udruženja}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Evolucijska psihologija]] [[Kategorija:Razvojna psihologija]] [[Kategorija:Razvojni psiholozi]] [[Kategorija:Američki psiholozi]] [[Kategorija:Rođeni 1905.]] [[Kategorija:Umrli 1981.]] 5bw3w9zf7s2vvsv696rw760py7q1ws9 3838322 3838282 2026-04-30T06:04:57Z KWiki 9400 /* Reference */ 3838322 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Harry Harlow | slika = | slika_širina = 250px | naslov = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1905|10|31}} | mjesto_rođenja = [[Fairfield, Iowa|Fairfield]], [[Iowa]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | datum_smrti = {{Datum smrti|1981|12|6|1905|10|31}} | mjesto_smrti = [[Tucson, Arizona|Tucson]], [[Arizona]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | prebivalište = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | državljanstvo = Američko | narodnost = | etnicitet = | polje = [[Psihologija]] (Razvojna psihologija) | radna_institucija = [[Univerzitet u Wisconsin-Madisonu]] | alma_mater = [[Univerzitet Stanford]] | doktorski_mentor = [[Lewis Terman]] | doktorski_studenti = [[Abraham Maslow]]<br />[[Stephen Suomi]] | akademski_savjetnici = | uticao_na = [[John Bowlby]] | uticali_na_njega = | poznat_po = Eksperimenti sa rhesus majmunima; Teorija afektivne vezanosti; "Žičana" i "platnena" majka | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = [[National Medal of Science]] (1967)<br />Zlatna medalja Američke psihološke fondacije (1973)<br />Howard Crosby Warren medalja (1956) | religija = | fusnote = Supruge: Clara Mears (vj. 1932–1946; 1972–1981), [[Margaret Kuenne]] (vj. 1946–1971); Rođeno ime: Harry Frederick Israel }} [[Datoteka:Natural_of_Love_Typical_response_to_cloth_mother_surrogate_in_fear_test.jpg|mini|desno|300px|Eksperiment Harryja Harlowa s majmunima: Mladunče traži emocionalnu sigurnost i utjehu kod vještačke majke prekrivene tkaninom umjesto kod žičane majke koja mu pruža hranu ]] '''Harry Frederick Harlow''' (31. oktobar 1905 – 6. decembar 1981) bio je američki [[psiholog]], najpoznatiji po istraživanjima o odvajanju mladunčadi od majke, potrebama za privrženošću i [[socijalna izolacija|socijalnoj izolaciji]] kod [[rezus makaki|rezus makakija]], koja su ukazala na značaj brige i društvene povezanosti za socijalni i [[kognitivni razvoj]]. Veći dio svojih istraživanja proveo je na [[Univerzitet Wisconsin–Madison]], gdje je kratko sarađivao s [[humanistička psihologija|humanističkim psihologom]] [[Abraham Maslow|Abrahamom Maslowom]]. Harlowovi eksperimenti bili su predmet značajnih etičkih rasprava. U okviru svojih istraživanja konstruisao je nežive surogat-majke od žice i drveta za mladunce rezus makakija. Svaki mladunac razvijao je privrženost prema određenoj surogat-majci, prepoznajući njene karakteristike. Harlow je zatim ispitivao preferencije mladunaca između žičane majke i majke presvučene platnom u različitim eksperimentalnim uslovima: kada je žičana majka držala bočicu s hranom, a platnena nije imala hranu, te obrnuto. Rezultati su pokazali da su mladunci u većini slučajeva preferirali platnenu majku, bez obzira na prisustvo hrane, dok su žičanu majku posjećivali uglavnom radi hranjenja. U kasnijem periodu karijere Harlow je provodio eksperimente potpune socijalne izolacije, držeći mladunce u izolacijskim komorama i do 12 mjeseci, nakon čega su ispoljavali ozbiljne poremećaje u ponašanju.<ref name="Harlow_1965">{{cite journal |last1=Harlow |first1=Harry F. |last2=Dodsworth |first2=R. O. |last3=Harlow |first3=M. K. |date=1965 |title=Total social isolation in monkeys |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |volume=54 |issue=1 |doi=10.1073/pnas.54.1.90 |pmid=4955132 |pmc=285801 |bibcode=1965PNAS...54...90H |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC285801 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Neki autori smatraju da su upravo ova istraživanja doprinijela jačanju [[pokret za oslobađanje životinja|pokreta za prava životinja]] u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].<ref name="Blum_2002">{{cite book |last=Blum |first=Deborah |year=2002 |title=Love at Goon Park: Harry Harlow and the Science of Affection |location=Cambridge, MA |publisher=Perseus Publishing |isbn=978-0-7382-0278-5 |url=https://archive.org/details/loveatgoonparkha0000blum_n2r8 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Prema istraživanju objavljenom 2002. u časopisu ''[[Review of General Psychology]]'', Harlow je rangiran kao 26. najcitiraniji psiholog 20. vijeka.<ref name="Haggbloom_2002">{{cite journal |last1=Haggbloom |first1=Steven J. |last2=Warnick |first2=Jason E. |last3=Jones |first3=Vinessa K. |last4=Yarbrough |first4=Gary L. |last5=Russell |first5=Tenea M. |last6=Borecky |first6=Chris M. |last7=McGahhey |first7=Reagan |last8=Powell |first8=John L. III |date=2002 |title=The 100 most eminent psychologists of the 20th century |journal=Review of General Psychology |volume=6 |issue=2 |pages=139–152 |doi=10.1037/1089-2680.6.2.139 |url=https://www.apa.org/monitor/julaug02/eminent |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> == Biografija == Harry Harlow rođen je 31. oktobra 1905. u [[Fairfield]]u, u američkoj saveznoj državi [[Iowa]], kao treće od četvero djece Mabel Rock i Alonza Harlowa Israela.<ref name="McKinney_2003">{{cite journal |last=McKinney |first=William T. |date=2003 |title=Love at Goon Park: Harry Harlow and the Science of Affection |journal=American Journal of Psychiatry |volume=160 |issue=12 |pages=2254–2255 |doi=10.1176/appi.ajp.160.12.2254 |url=https://ajp.psychiatryonline.org/doi/full/10.1176/appi.ajp.160.12.2254 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> O njegovom ranom životu sačuvano je relativno malo podataka. U nedovršenoj autobiografiji navodio je da je njegov odnos s majkom bio emocionalno distanciran i da je tokom života prolazio kroz periode [[depresija|depresije]].<ref name="Slater_2004">{{cite news |last=Slater |first=Lauren |date=2004 |title=Monkey love |url=https://archive.boston.com/news/globe/ideas/articles/2004/03/21/monkey_love/ |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Nakon jedne godine studija na [[Reed College]]u u [[Portland (Oregon)|Portlandu]], Harlow je, putem posebnog testa sposobnosti, primljen na [[Univerzitet Stanford]]. U početku je studirao [[engleski jezik]] i [[književnost]], ali je nakon prvog semestra, zbog slabijih akademskih rezultata, promijenio studijski program i opredijelio se za [[psihologija|psihologiju]].<ref name="Suomi_2008">{{cite journal |last=Suomi |first=Stephen J. |date=2008 |title=Rigorous Experiments on Monkey Love: An Account of Harry F. Harlow's Role in the History of Attachment Theory |journal=Integrative Psychological and Behavioral Science |volume=42 |issue=4 |pages=354–369 |doi=10.1007/s12124-008-9072-9 |pmid=18688688 |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s12124-008-9072-9 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Na Univerzitetu Stanford studirao je pod mentorstvom [[Calvin Perry Stone|Calvina Perryja Stonea]], istraživača ponašanja životinja i [[Walter Richard Miles|Waltera Richarda Milesa]], stručnjaka za percepciju vida, dok je njegov akademski rad nadgledao [[Lewis Terman]], autor [[Stanford-Binet test inteligencije|Stanford-Binetovog testa inteligencije]].<ref name="McKinney_2003" /> Terman je imao značajan utjecaj na Harlowov profesionalni razvoj. Nakon stjecanja doktorata 1930. promijenio je prezime iz Israel u Harlow.<ref name="Rumbaugh_1997">{{cite journal |last=Rumbaugh |first=Duane M. |year=1997 |title=The psychology of Harry F. Harlow: A bridge from radical to rational behaviorism |journal=Philosophical Psychology |volume=10 |issue=2 |pages=197–210 |doi=10.1080/09515089708573215 |url=https://www.tandfonline.com/doi/pdf/10.1080/09515089708573215 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Prema dostupnim izvorima, promjena prezimena bila je motivisana zabrinutošću zbog mogućih društvenih predrasuda povezanih s jevrejskim porijeklom, iako njegova porodica nije bila jevrejska.<ref name="McKinney_2003" /> Neposredno nakon završetka doktorske disertacije, Harlow je prihvatio profesorsku poziciju na [[Univerzitet u Wisconsin-Madisonu|Univerzitetu u Wisconsin-Madisonu]]. Kako nije uspio osigurati odgovarajući laboratorijski prostor na univerzitetu, preuzeo je napuštenu zgradu u blizini kampusa i, uz pomoć svojih studenata, preuredio je u istraživački centar koji je kasnije postao poznat kao Laboratorij za primate.<ref name="Blum_2002" /> Taj laboratorij bio je među prvim specijaliziranim centrima te vrste u svijetu. Pod Harlowovim vodstvom razvio se u značajan istraživački centar u kojem je oko četrdeset studenata steklo doktorat iz psihologije.<ref name="Harlow_1958">{{cite journal |last=Harlow |first=Harry F. |year=1958 |title=The nature of love |journal=American Psychologist |volume=13 |issue=12 |pages=673–685 |doi=10.1037/h0047884 |url=https://psychclassics.yorku.ca/Harlow/love.htm |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Tokom svoje akademske karijere Harry Harlow dobio je brojna priznanja i odlikovanja, uključujući izbor u [[Nacionalna akademija nauka Sjedinjenih Američkih Država|Nacionalnu akademiju nauka Sjedinjenih Američkih Država]] 1951.,<ref name="NAS_Harlow">{{cite web |title=Member Directory: Harry F. Harlow |url=http://www.nasonline.org/member-directory/deceased-members/20001163.html |website=National Academy of Sciences |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Medalju Howarda Crosbyja Warrena [[Američko društvo eksperimentalnih psihologa]] 1956., izbor u [[Američko filozofsko društvo|Američko filozofsko društvo]] 1957.,<ref name="APS_Harlow">{{cite web |title=APS Member History: Harry F. Harlow |url=https://search.amphilsoc.org/memhist/search?creator=Harry+Harlow |website=American Philosophical Society |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> izbor u [[Američka akademija umjetnosti i nauka|Američku akademiju umjetnosti i nauka]] 1961.,<ref name="AAAS_Harlow">{{cite web |title=Member Directory: Harry Frederick Harlow |url=https://www.amacad.org/person/harry-frederick-harlow |website=American Academy of Arts and Sciences |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> i Nacionalnu medalju za nauku 1967. Godine 1973. dodijeljena mu je Zlatna medalja Američke psihološke fondacije. U periodu od 1950. do 1952. obavljao je funkciju rukovodioca Odjela za istraživanje ljudskih resursa pri Ministarstvu vojske Sjedinjenih Američkih Država. Od 1952. do 1955. bio je na čelu Odjela za antropologiju i psihologiju [[Nacionalno istraživačko vijeća Sjedinjenih Američkih Država|Nacionalnog istraživačkog vijeća]], a djelovao je i kao savjetnik Naučnog savjetodavnog odbora američke vojske. Funkciju predsjednika [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] obavljao je od 1958. do 1959. [[Datoteka:Graves of Harry Frederick Harlow (1905–1981) and Margaret Ruth Kuenne Harlow (1918–1971) at Forest Hill Cemetery, Madison, WI.jpg|mini|desno|300px|Grobovi Harryja Harlowa i Margaret Kuenne Harlow na groblju Forest Hill]] Harlow se 1932. oženio Clarom Mears, studenticom [[Univerzitet Stanford|Univerziteta Stanford]] koju je [[Lewis Terman]] uključio u svoje istraživanje visokog koeficijenta inteligencije.<ref name="McKinney_2003" /> U braku su dobili dvojicu sinova, Roberta i Richarda. Brak je okončan razvodom 1946. Iste godine Harlow se oženio dječijom psihologinjom [[Margaret Kuenne Harlow|Margaret Kuenne]], s kojom je imao dvoje djece, Pamelu i Jonathana. Margaret Kuenne Harlow preminula je 11. augusta 1971. nakon dugotrajne borbe s [[rak]]om, koji joj je dijagnostikovan 1967.<ref name="Blum_2002" /> Njena smrt imala je značajan utjecaj na Harlowa, koji je nakon toga ponovo razvio simptome [[depresija|depresije]] i bio podvrgnut [[elektrokonvulzivna terapija|elektrokonvulzivnoj terapiji]].<ref name="Rice_Attachment">{{cite web |last=Rice |first=Keith E. |title=Key Study: Attachment in Infant Monkeys |url=https://web.archive.org/web/20120601044957/http://www.integratedsociopsychology.net/infant_monkeys-attachment.html |website=Integrated Sociopsychology |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> U martu 1972. ponovo se oženio Clarom Mears. Zajedno su živjeli u [[Tucson, Arizona|Tucsonu]], u saveznoj državi [[Arizona]], sve do njegove smrti 1981.<ref name="Blum_2002" /> Sahranjen je pored Margaret Kuenne na groblju Forest Hill u [[Madison (Wisconsin)|Madisonu]], savezna država [[Wisconsin]]. == Istraživanja na majmunima == Harry Harlow došao je na [[Univerzitet u Wisconsin-Madisonu|Univerzitet u Wisconsin-Madisonu]] 1930., nakon što je doktorirao na [[Univerzitetu Stanford|Univerzitetu Stanford]] pod mentorstvom istraživača kao što su [[Calvin Perry Stone|Calvin Perry Stone]] i [[Lewis Terman]].<ref name="VanDerHorst_2008">{{cite journal |last=Van der Horst |first=Frank C. P. |date=2008 |title='When Strangers Meet': John Bowlby and Harry Harlow on Attachment Behavior |journal=Integrative Psychological and Behavioral Science |volume=42 |issue=4 |pages=370–388 |doi=10.1007/s12124-008-9079-2 |pmid=18766423 |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s12124-008-9079-2 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Na početku akademske karijere posvetio se istraživanju [[primati|primata]], radeći sa životinjama u [[Zoološki vrt Henry Vilas|Zoološkom vrtu Henry Vilas]]. Tokom tog perioda razvio je Vinskonsinski opći aparat za testiranje (WGTA), eksperimentalni uređaj namijenjen proučavanju [[učenje|učenja]], [[kognicija|kognicije]] i [[Pamćenje|pamćenja]] kod primata. Upravo kroz ta istraživanja Harlow je uočio da majmuni razvijaju obrasce rješavanja zadataka koji nadilaze jednostavno ponavljanje prethodnih iskustava. Ovaj fenomen kasnije je definisan kao [[meta-učenje]] ([[Engleski jezik|eng.]] ''metalearning''), odnosno ″učenje kako učiti″ ili ″obrasci učenja″ ([[Engleski jezik|eng.]] ''learning sets'').<ref name="Suomi_LeRoy_1982">{{cite journal |last1=Suomi |first1=Stephen J. |last2=LeRoy |first2=Helen A. |date=1982 |title=In memoriam: Harry F. Harlow (1905–1981) |journal=American Journal of Primatology |volume=2 |issue=4 |pages=319–342 |doi=10.1002/ajp.1350020402 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/ajp.1350020402 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Harlow_1949">{{cite journal |last=Harlow |first=Harry F. |year=1949 |title=The formation of learning sets |journal=Psychological Review |volume=56 |issue=1 |doi=10.1037/h0062474 |pmid=18124807 |url=https://psychclassics.yorku.ca/Harlow/sets.htm |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> U vrijeme kada je Harlow provodio ta istraživanja, u psihologiji su dominirale dvije suprotstavljene teorije učenja: teorija [[Clark L. Hull|Clarka L. Hulla]] i [[Kenneth Spence|Kennetha Spencea]], prema kojoj se učenje odvija metodom pokušaja i pogreške, te [[Gestalt psihologija|gestalt psihologija]], koja je naglašavala učenje putem iznenadnog uvida. Harlowovi nalazi o ″obrascima učenja″ ukazivali su da između ta dva pristupa ne postoji potpuna suprotnost, budući da proces učenja može započeti pokušajima i pogreškama, ali s akumulacijom iskustva dovesti do bržeg i intuitivnijeg rješavanja novih problema.<ref name="Harlow_1949" /> [[Datoteka:Rhesus Macaque (Macaca mulatta) (5780783616).jpg|mini|desno|300px|Harlow je u svojim eksperimentima isključivo koristio majmune [[rezus makaki|rezus makakije]]]] Kako bi proučavao razvoj ″obrazaca učenja″, Harry Harlow je morao imati pristup primatima u ranom razvojnom periodu. Zbog toga je 1932. uspostavio uzgojnu koloniju [[rezus makaki|rezus makakija]]. Budući da je njegovo istraživanje zahtijevalo kontinuirano posmatranje mladunaca, odlučio ih je odgajati u kontrolisanom laboratorijskom okruženju, umjesto uz njihove biološke majke.<ref name="Suomi_LeRoy_1982" /> Ovakav pristup, poznat kao [[majčinska deprivacija]], kasnije je postao predmet značajnih etičkih rasprava, a u modifikovanim oblicima korišten je kao eksperimentalni model za proučavanje ranih životnih nepovoljnosti kod primata. [[Datoteka:Nature of Love Wire and cloth mother surrogates.jpg|mini|desno|300px|Eksperimentalni modeli ″žičane″ i ″platnene″ surogat majke]] Rad s mladuncima rezus makakija i njihovo odgajanje u laboratorijskim uslovima potaknuli su Harlowa na razvoj istraživanja koja će kasnije postati njegova najpoznatija djela — eksperimente sa surogat majkama. Iako su Harlow i njegovi saradnici uspijevali zadovoljiti fiziološke potrebe mladunaca, primijećeno je da su laboratorijski odgojeni majmuni pokazivali značajne razlike u odnosu na one koji su odrastali uz biološke majke. Takve jedinke često su ispoljavale socijalnu povučenost, poteškoće u socijalnoj interakciji i izraženu vezanost za mekane predmete, poput platnenih podloga ili prekrivača.<ref name="Suomi_LeRoy_1982" /> Istovremeno, opaženo je da su mladunci koji su odrastali isključivo uz majku, ali bez kontakta s vršnjacima, pokazivali pojačane reakcije straha ili agresivnosti.<ref name="PBS_Harlow">{{cite web |title=A Science Odyssey: People and Discoveries: Harry Harlow |url=https://www.pbs.org/wgbh/aso/databank/entries/bhharl.html |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Uočivši izraženu privrženost mladunaca mekim tkaninama i povezanost tog ponašanja s odsustvom majčinske figure, Harlow je započeo sistematsko istraživanje odnosa između majke i mladunčeta.<ref name="Suomi_LeRoy_1982" /> Ovo pitanje bilo je predmet intenzivnih naučnih rasprava sredinom 20. vijeka, posebno između predstavnika [[biheviorizam|biheviorizma]], uključujući [[B. F. Skinner]]a, i britanskog psihologa [[John Bowlby|Johna Bowlbyja]], koji je naglašavao značaj emocionalne privrženosti i fizičkog kontakta između majke i djeteta u ranom razvoju. Ova istraživanja bila su potaknuta studijom i izvještajem [[John Bowlby|Johna Bowlbyja]] pod naslovom ''Maternal Care and Mental Health'', objavljenim 1950. pod pokroviteljstvom [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije]]. U tom izvještaju Bowlby je analizirao dotadašnja istraživanja o efektima institucionalnog odgoja na dječiji razvoj, kao i psihološke posljedice odvajanja djece od majki.<ref name="McLeod_2008">{{cite web |last=McLeod |first=Saul |date=2008 |title=Attachment Theory |url=https://www.simplypsychology.org/attachment.html |website=Simply Psychology |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Posebno se oslanjao na istraživanja [[René Spitz|Renéa Spitza]]<ref>{{Cite journal |last1=Spitz |first1=R. A. |last2=Wolf |first2=K. M. |year=1946 |title=Anaclitic depression: an inquiry into the genesis of psychiatric conditions in early childhood. II. |journal=Psychoanalytic Study of the Child |volume=2 |pages=313–342 |doi=10.1080/00797308.1946.11823551 |pmid=20293638}}</ref> i vlastite analize djece odgajane u različitim institucionalnim i porodičnim okruženjima. Godine 1953. Bowlbyjev saradnik [[James Robertson (psychoanalyst)|James Robertson]] snimio je kratki dokumentarni film ''A Two-Year-Old Goes to Hospital'', koji je prikazivao neposredne emocionalne posljedice odvajanja malog djeteta od majke tokom hospitalizacije.<ref name="Karen_1990">{{cite magazine |last=Karen |first=Robert |date=februar 1990 |title=Becoming Attached |url=http://www.djeffrey.id.au/attachment_information_pages/Articles_files/Becoming%20Attached.pdf |magazine=The Atlantic Monthly |volume=265 |issue=2 |pages=35–70 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Bowlbyjev izvještaj i Robertsonov film dodatno su usmjerili pažnju naučne zajednice na značaj primarnog njegovatelja u razvoju djece i primata. Bowlby je osporavao tada dominantno biheviorističko gledište prema kojem je hranjenje osnovna vezivanja između majke i djeteta. Umjesto toga, tvrdio je da majka djetetu pruža i emocionalnu sigurnost i specifičnu vezu koja ima značajan utjecaj na psihološki razvoj i [[mentalno zdravlje]]. U to vrijeme u pojedinim stručnim krugovima prevladavalo je mišljenje da prekomjerni fizički kontakt s [[Dojenčad|dojenčadi]] može negativno utjecati na njihov razvoj, što je dovelo do uspostavljanja institucionalnih modela odgoja s ograničenim fizičkim kontaktom. Bowlby se protivio takvom pristupu, naglašavajući važnost emocionalne privrženosti i tjelesne bliskosti. Upravo rasprava o prirodi i uzrocima potrebe za majčinskom brigom predstavljala je teorijski okvir Harlowovih eksperimenata sa surogat majkama. Kako bi ispitao ulogu fizičkog kontakta u formiranju privrženosti, Harlow je konstruisao nežive surogat majke za mladunce [[rezus makaki|rezus makakija]], izrađene od žice i drveta.<ref name="Suomi_LeRoy_1982" /> Svaki mladunac razvijao je privrženost prema svojoj surogat majci, prepoznajući njene specifične karakteristike i pokazujući preferenciju prema njoj. Nakon toga Harlow je osmislio eksperiment kojim je ispitivao da li mladunci preferiraju žičanu majku ili majku obloženu mekanom tkaninom. U jednoj eksperimentalnoj situaciji žičana majka imala je bočicu s hranom, dok platnena majka nije nudila hranu. U drugoj situaciji raspored je bio obrnut — platnena majka imala je hranu, a žičana nije imala nikakvu funkciju hranjenja.<ref name="Suomi_LeRoy_1982" /> Istraživanja su pokazala da su mladunci rezus makakija izrazito preferirali provođenje vremena uz surogat majku presvučenu tkaninom.<ref name="Suomi_LeRoy_1982" /> Čak i kada je samo žičana surogat majka pružala hranu, mladunci su joj prilazili isključivo radi hranjenja. Na osnovu ovih nalaza, Harlow je zaključio da odnos između majke i mladunčeta nije zasnovan samo na zadovoljavanju fizioloških potreba, nego da je ″kontaktna udobnost″ od suštinske važnosti za psihološki razvoj i emocionalnu stabilnost mladunaca, ali i djece. Ova istraživanja pružila su snažnu empirijsku podršku tvrdnjama [[John Bowlby|Johna Bowlbyja]] o značaju emocionalne povezanosti i bliskog odnosa između majke i djeteta. Kasniji eksperimenti pokazali su da su mladunci surogat majku koristili kao sigurnu osnovu za istraživanje okoline, kao i izvor zaštite i utjehe u novim ili zastrašujućim situacijama.<ref name="Harlow_1958_PDF">{{cite journal |last=Harlow |first=Harry F. |date=1958 |title=The nature of love |journal=American Psychologist |volume=13 |issue=12 |pages=673–685 |doi=10.1037/h0047884 |issn=0003-066X |url=https://users.sussex.ac.uk/~grahamh/RM1web/Classic%20papers/Harlow1958.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en |format=PDF}}</ref> U eksperimentu poznatom kao ″test otvorenog prostora″, mladunče je smješteno u nepoznato okruženje ispunjeno novim predmetima. Kada je surogat majka bila prisutna, mladunče bi joj se najprije privilo, a zatim započelo istraživanje prostora. U slučaju straha, vraćalo bi se surogat majci radi sigurnosti, nakon čega bi nastavilo istraživanje. U odsustvu surogat majke, mladunci su pokazivali izražene znakove straha, povlačeći se u sebe i izbjegavajući interakciju sa okolinom.<ref name="Harlow_1958_PDF" /> U tzv. ″testu straha″, mladuncima je prezentovan zastrašujući podražaj, najčešće plišana igračka koja proizvodi zvuk.<ref name="Harlow_1958_PDF" /> Kada su bili bez prisustva surogat majke, mladunci su reagovali povlačenjem i izbjegavanjem podražaja. Nasuprot tome, u prisustvu surogat majke pokazivali su znatno manji stepen straha, češće prilazili nepoznatom objektu te ga istraživali, a ponekad i napadali. Daljnja istraživanja ispitivala su različite efekte odrastanja isključivo uz žičanu ili isključivo uz platnenu surogat majku.<ref name="Harlow_1958_PDF" /> Iako su mladunci u obje grupe napredovali u tjelesnoj težini približno jednakim tempom, oni koji su odrastali uz žičanu surogat majku pokazivali su izraženije probavne smetnje, uključujući mekšu stolicu i učestale epizode proljeva. Harlow je ove pojave tumačio kao posljedicu psihološkog stresa izazvanog nedostatkom tjelesnog kontakta i osjećaja sigurnosti, pri čemu su probavne tegobe predstavljale fiziološku manifestaciju emocionalne deprivacije.<ref name="Harlow_1958_PDF" /> Značaj ovih nalaza ogleda se u tome što su doveli u pitanje tada dominantne pedagoške preporuke koje su zagovarale ograničavanje tjelesnog kontakta s djecom kako bi se izbjeglo njihovo ″razmaživanje″, kao i stavove [[bihevioralna psihologija|bihevioralne psihologije]] prema kojima su [[Emocija|emocije]] imale zanemarivu ulogu u razvoju. U to vrijeme hranjenje se smatralo osnovnim faktorom u uspostavljanju veze između majke i djeteta. Harlow je, međutim, zaključio da hranjenje jača ovu vezu prvenstveno zato što podrazumijeva bliski tjelesni kontakt. Svoja istraživanja opisivao je kao proučavanje ljubavi, naglašavajući da osjećaj sigurnosti i utjehe može pružiti i majka i otac. Danas široko prihvaćena, ova ideja u vrijeme nastanka predstavljala je značajan zaokret u razumijevanju emocionalne povezanosti i privrženosti.<ref name="Rumbaugh_1997_PDF">{{cite journal |last=Rumbaugh |first=Duane |date=1997 |title=The psychology of Harry F. Harlow: A bridge from radical to rational behaviorism |journal=Philosophical Psychology |volume=10 |issue=2 |pages=197–210 |doi=10.1080/09515089708573215 |url=https://www.tandfonline.com/doi/pdf/10.1080/09515089708573215 |access-date=29. april 2026 |language=en }}</ref> Neka od Harlowovih kasnijih istraživanja bila su usmjerena na socijalnu deprivaciju s ciljem razvoja životinjskog modela za proučavanje [[Depresija (raspoloženje)|depresije]]. Ovi eksperimenti, koji su među najkontroverznijima u njegovoj karijeri, uključivali su izolaciju mladunaca i juvenilnih makakija tokom različitih vremenskih perioda. Životinje koje su bile podvrgnute izolaciji pokazivale su izražene socijalne poteškoće nakon ponovnog uključivanja u grupu vršnjaka. Njihovo ponašanje karakterisala je nesigurnost u socijalnim interakcijama, povlačenje i izbjegavanje kontakta s pripadnicima vlastite vrste. Ovi rezultati dodatno su ukazali na značaj socijalne interakcije i socijalnih podražaja u razvoju socijalnih kompetencija kod primata, ali i kod djece. Kritičari Harlowovih istraživanja ukazivali su na to da je ponašanje prianjanja kod mladunaca rezus makakija prvenstveno mehanizam preživljavanja, dok kod ljudi ima složeniju emocionalnu i razvojnu funkciju. Na osnovu toga tvrdili su da Harlowovi zaključci, kada se primjenjuju na ljudski razvoj, mogu precijeniti značaj tjelesnog kontakta i osjećaja utjehe, a umanjiti značaj hranjenja i drugih aspekata roditeljske brige.<ref name="Glass_1968">{{cite book |editor-last=Glass |editor-first=David C. |date=1968 |title=Environmental Influences |url=https://www.russellsage.org/sites/default/files/Environmental-Influences.pdf |location=New York |publisher=Rockefeller University and Russell Sage Foundation |access-date=29. april 2026 |language=en |format=PDF}}</ref> Harlow je rezultate ovih eksperimenata prvi put predstavio u radu pod naslovom ''The Nature of Love'', koji je izložio kao uvodno predavanje na šezdeset šestoj godišnjoj konvenciji [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]], održanoj 1958. u [[Washington|Washingtonu, D.C.]] Ovo izlaganje kasnije je postalo jedno od njegovih najpoznatijih djela i značajno doprinijelo promjeni razumijevanja privrženosti i emocionalnog razvoja u psihologiji.<ref name="Green_Harlow_Classic">{{cite web |last=Harlow |first=Harry F. |date=1958 |title=The Nature of Love |url=http://psychclassics.yorku.ca/Harlow/love.htm |editor-last=Green |editor-first=Christopher D. |website=Classics in the History of Psychology |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> === Djelimična i potpuna izolacija mladunčadi majmuna === Počevši od 1959., Harlow i njegovi saradnici počeli su objavljivati rezultate posmatranja o posljedicama djelimične i potpune socijalne izolacije. Djelimična izolacija podrazumijevala je odgoj majmuna u kafezima od žičane mreže koji su omogućavali vizuelni, olfaktorni i auditivni kontakt s drugim majmunima, ali su isključivali mogućnost fizičkog kontakta. Potpuna socijalna izolacija podrazumijevala je smještanje mladunaca u izolacione komore koje su u potpunosti onemogućavale bilo kakav kontakt s drugim jedinkama. Harlow i saradnici su izvijestili da je djelimična izolacija dovodila do različitih poremećaja u ponašanju, uključujući ukočen i prazan pogled, stereotipno ponavljajuće kruženje u kavezu i ponašanja samoozljeđivanja. Ove jedinke su potom posmatrane u različitim eksperimentalnim uslovima. Varijanta ovog načina smještaja, u kojoj se koriste kafezi sa punim stranicama umjesto žičane mreže, ali uz zadržavanje principa jedan kafez – jedan majmun, i dalje je prisutna u pojedinim laboratorijskim praksama. <ref name="Reinhardt_1995_PDF">{{cite journal |last1=Reinhardt |first1=Viktor |last2=Liss |first2=Cathy |last3=Stevens |first3=Christine |date=1995 |title=Social Housing of Previously Single-Caged Macaques: What are the options and the Risks? |journal=Animal Welfare |volume=4 |issue=4 |doi=10.1017/S0962728600018017 |url=https://www.cambridge.org/core/services/aop-cambridge-core/content/view/B969B32D820C07A176BEEC1C8DADD57E/S0962728600018017a.pdf/social-housing-of-previously-single-caged-macaques-what-are-the-options-and-the-risks.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en |format=PDF}}</ref> U eksperimentima potpune izolacije, mladunci su ostavljani sami u trajanju od tri, šest, dvanaest ili dvadeset četiri mjeseca ″potpune socijalne deprivacije″. Rezultati su pokazali da su životinje ispoljavale izrazite psihološke poremećaje. Harlow je naveo: {{Citat|Nijedan majmun nije uginuo tokom izolacije. Međutim, nakon prvog uklanjanja iz potpune socijalne izolacije, obično su ulazili u stanje emocionalnog šoka, koje je karakterisalo ... autističko samoprihvatanje i njihanje. Jedan od šest majmuna izolovanih tokom tri mjeseca odbio je da jede nakon vraćanja i uginuo je pet dana kasnije. Obdukcijski nalaz pripisao je smrt emocionalnoj anoreksiji.<br /><br />... Efekti šest mjeseci potpune socijalne izolacije bili su toliko razorni i iscrpljujući da smo prvobitno pretpostavili kako dvanaest mjeseci izolacije neće proizvesti dodatno pogoršanje. Ta pretpostavka se pokazala pogrešnom; dvanaest mjeseci izolacije gotovo je u potpunosti uništilo socijalno ponašanje životinja ...|— Harry Harlow<ref name="Bliss_1962_PDF">{{cite book |editor-last=Bliss |editor-first=Eugene L. |date=1962 |title=Roots of Behavior: Genetics, Instinct, and Socialization in Animal Behavior |url=https://gwern.net/doc/genetics/heritable/1962-bliss-rootsofbehavior.pdf |location=New York |publisher=Harper & Brothers |access-date=29. april 2026 |language=en |format=PDF}}</ref>}} Harlow je pokušao reintegraciju majmuna koji su šest mjeseci proveli u izolaciji tako što ih je smještao u zajednicu s jedinkama koje su odrastale u normalnim uslovima.<ref name="Suomi_Harlow_1976">{{cite journal |last1=Suomi |first1=Stephen J. |last2=Delizio |first2=R. |last3=Harlow |first3=Harry F. |date=1976 |title=Social rehabilitation of separation-induced depressive disorders in monkeys |journal=American Journal of Psychiatry |volume=133 |issue=11 |pages=1279–1285 |doi=10.1176/ajp.133.11.1279 |issn=0002-953X |pmid=824960 |url=https://psychiatryonline.org/doi/10.1176/ajp.133.11.1279 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Ovi pokušaji rehabilitacije imali su ograničen uspjeh. Harlow je naveo da je potpuna socijalna izolacija tokom prvih šest mjeseci života dovodila do ″teških deficita u gotovo svim aspektima socijalnog ponašanja″.<ref name="Harlow_Suomi_1971">{{cite journal |last1=Harlow |first1=Harry F. |last2=Suomi |first2=Stephen J. |date=1971 |title=Social Recovery by Isolation-Reared Monkeys |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=68 |issue=7 |pages=1534–1538 |doi=10.1073/pnas.68.7.1534 |pmid=5283943 |pmc=389234 |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC389234 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Jedinke izložene vršnjacima iste dobi koje su odrastale u normalnim uslovima ostvarivale su samo djelimičan oporavak jednostavnih socijalnih reakcija.<ref name="Harlow_Suomi_1971" /> Majmunice majke koje su odrastale u izolaciji pokazivale su ″prihvatljivo majčinsko ponašanje tek nakon prisilnog prihvatanja kontakta s mladuncima tokom dužeg vremenskog perioda, ali bez daljeg napretka u razvoju socijalnih funkcija″.<ref name="Harlow_Suomi_1971" /> Izolovane jedinke smještene sa surogat majkama razvijale su ″grube obrasce međusobne interakcije″.<ref name="Harlow_Suomi_1971" /> Suprotno tome, kada su šestomjesečne izolovane jedinke bile izložene mlađim majmunima starim oko tri mjeseca, postizale su ″gotovo potpun oporavak socijalnog ponašanja u svim ispitivanim situacijama″.<ref name="Harlow_Suomi_1971" /><ref name="Suomi_1972">{{cite journal |last1=Suomi |first1=Stephen J. |last2=Harlow |first2=Harry F. |last3=McKinney |first3=William T. |date=februar 1972 |title=Monkey Psychiatrists |journal=American Journal of Psychiatry |volume=128 |issue=8 |pages=927–932 |doi=10.1176/ajp.128.8.927 |pmid=4621656 |url=https://ajp.psychiatryonline.org/doi/10.1176/ajp.128.8.927 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Nalazi su potvrđeni i u kasnijim istraživanjima drugih autora, koji nisu pronašli značajne razlike između jedinki koje su prošle ″peer terapiju″ i onih koje su odrastale uz majku, dok su umjetne surogat majke imale vrlo ograničen efekat na socijalni oporavak.<ref name="Cummins_1976">{{cite journal |last1=Cummins |first1=Mark S. |last2=Suomi |first2=Stephen J. |year=1976 |title=Long-term effects of social rehabilitation in rhesus monkeys |journal=Primates |volume=17 |issue=1 |pages=43–51 |doi=10.1007/BF02381565 |s2cid=1369284 |url=https://link.springer.com/article/10.1007/BF02381565 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Od Harlowovog pionirskog rada o značaju dodira, novija istraživanja su potvrdila da je taktilna stimulacija u ranom djetinjstvu značajna za zdrav razvoj, kao i da deprivacija dodira može imati negativne posljedice po fiziološko i psihološko funkcionisanje.<ref name="Jutapakdeegul_2003">{{cite journal |last1=Jutapakdeegul |first1=N. |last2=Casalotti |first2=Stefano O. |last3=Govitrapong |first3=P. |last4=Kotchabhakdi |first4=N. |year=2003 |title=Postnatal Touch Stimulation Acutely Alters Corticosterone Levels and Glucocorticoid Receptor Gene Expression in the Neonatal Rat |journal=Developmental Neuroscience |volume=25 |issue=1 |pages=26–33 |doi=10.1159/000071465 |pmid=12876428 |url=https://www.karger.com/Article/FullText/71465 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Field_1988">{{cite book |editor-last1=Field |editor-first1=Tiffany |editor-last2=McCabe |editor-first2=Philip |editor-last3=Schneiderman |editor-first3=Neil |date=1988 |title=Stress and Coping Across Development |url=https://dokumen.pub/stress-and-coping-across-development-9781315825489-1315825481-0898599601.html |location=Hillsdale, N.J. |publisher=Lawrence Erlbaum Associates |isbn=0-89859-960-1 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Laudenslager_1993">{{cite journal |last1=Laudenslager |first1=Mark L. |last2=Rasmussen |first2=Kathlyn L. R. |last3=Berman |first3=Carol M. |last4=Suomi |first4=Stephen J. |last5=Berger |first5=Christy B. |date=1993 |title=Specific antibody levels in free-ranging rhesus monkeys: Relationships to plasma hormones, cardiac parameters, and early behavior |journal=Developmental Psychobiology |volume=26 |issue=7 |pages=407–420 |doi=10.1002/dev.420260704 |pmid=8270123 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/epdf/10.1002/dev.420260704 |access-date=29. april 2026 |language=en |format=PDF}}</ref><ref name="Field_1995">{{cite book |last=Field |first=Tiffany M. |date=1995 |title=Touch in Early Development |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9781317779575_A23925175/preview-9781317779575_A23925175.pdf |location=Mahwah, N.J. |publisher=Lawrence Erlbaum Associates |isbn=0-8058-1890-1 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> === ″Jama očaja″ === Harlow je bio poznat po tome što je izbjegavao uobičajenu naučnu terminologiju, te je za eksperimentalne uređaje koje je razvijao koristio namjerno provokativne i neobične nazive. Ovakav pristup djelimično je proizašao iz ranijih sukoba s dijelom psihološke zajednice, u kojima je Harlow umjesto termina ″privrženost″ ([[Engleski jezik|engl.]] ''attachment'') koristio izraz ″ljubav″ ([[Engleski jezik|engl.]] ''love''), što je u to vrijeme smatrano nekonvencionalnim u akademskom diskursu. Među takvim nazivima i uređajima nalazili su se uređaj za prisilno parenje koji je nazvao ″stalak za silovanje″, zatim aparature za izolaciju i deprivaciju koje je nazivao ″željezna djevica″ i izolacijska komora poznata kao ″jama očaja″, koju je razvio zajedno sa svojim studentom Stephenom Suomijem. U posljednjoj varijanti ovog uređaja, ponekad nazvanoj i ″bunar očaja″, mladunci majmuna bili su izloženi potpunoj izolaciji u tami u trajanju do jedne godine od rođenja, ili su ponavljano odvajani od vršnjaka i smještani u izolacione komore. Ovi postupci dovodili su do izraženih poremećaja u ponašanju, zbog čega su korišteni kao eksperimentalni modeli za proučavanje depresivnih stanja kod ljudi.<ref name="Suomi_1971">{{cite book |last=Suomi |first=S. J. |date=1971 |title=Experimental Production of Depressive Behavior in Young Monkeys |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9781317779575_A23925175/preview-9781317779575_A23925175.pdf |location=Madison, WI |publisher=University of Wisconsin–Madison |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> U kasnijim fazama svog rada, Harlow je pokušavao rehabilitirati majmune izložene različitim oblicima izolacije primjenom različitih oblika ″terapijskih″ postupaka. U tom kontekstu je izjavio: {{Citat|U našem proučavanju psihopatologije počeli smo kao sadisti koji pokušavaju proizvesti abnormalnost. Danas smo psihijatri koji pokušavaju postići normalnost i emocionalnu stabilnost.|— Harry Harlow<ref name="Harlow_1971">{{cite journal |last1=Harlow |first1=H. F. |last2=Harlow |first2=M. K. |last3=Suomi |first3=S. J. |date=1971 |title=From thought to therapy: lessons from a primate laboratory |url=https://www.hrstud.unizg.hr/_download/repository/From_thought_to_therapy_-_lessons_from_a_primate_laboratory.pdf |journal=American Scientist |volume=59 |issue=5 |pages=538–549 |pmid=5004085 |access-date=30. april 2026 |language=en}}</ref>}} == Analiza eksperimenata == === Utjecaj === Harlowov istraživački rad imao je značajan utjecaj na kasnije [[Teorija privrženosti|teorije privrženosti]], [[emocionalni razvoj|emocionalnom razvoju]] i [[Psihopatologija|psihopatologiji]] u djetinjstvu. Među stručnjacima na koje je njegov rad utjecao bio je i [[Bruno Bettelheim]], direktor [[Sonia Shankman Orthogenic School]] u Chicagu, ustanove namijenjene djeci s teškim emocionalnim i razvojnim poteškoćama. Bettelheim je proučavao [[autizam]] i bio je posebno zainteresovan za Harlowova istraživanja na majmunima, smatrajući da bi njihovi nalazi mogli imati primjenu u razumijevanju dječijeg emocionalnog razvoja i posljedica ranog emocionalnog zanemarivanja.<ref name="VanDerHorst_2008" /> Harlowovi eksperimenti pružili su empirijsku osnovu za razvoj [[teorija privrženosti|teorije privrženosti]], posebno u radovima [[John Bowlby|Johna Bowlbyja]], te su doprinijeli promjeni tada dominantnih stavova prema emocionalnim potrebama djece u ranom razvoju. === Reaktivni poremećaj privrženosti === [[Datoteka:DSM-5 Cover.png|mini|desno|300px|Reaktivni poremećaj privrženosti (RAD) uključen je u DSM-5<ref name="MayoClinic_RAD">{{cite web |url=https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/reactive-attachment-disorder/diagnosis-treatment/drc-20352945 |title=Reactive attachment disorder |author=Mayo Clinic Staff |date=2022 |website=Mayo Clinic |publisher=Mayo Foundation for Medical Education and Research |access-date=30. april 2026 |language=en}}</ref>]] Reaktivni poremećaj privrženosti (RAD) javlja se kod djece koja su bila izložena zanemarivanju, zlostavljanju ili ozbiljnom nedostatku stabilne emocionalne brige u ranom djetinjstvu. Ovaj poremećaj manifestuje se kroz teškoće u uspostavljanju emocionalnih veza, poremećaje ponašanja i poteškoće u socijalnom funkcionisanju. Liječenje reaktivnog poremećaja privrženosti složen je i dugotrajan proces, jer djeca s ovim poremećajem često imaju i druge prateće psihološke, razvojne ili medicinske teškoće. Dijagnostika je dodatno otežana činjenicom da se RAD često u početku pogrešno identififikuje kao neki drugi poremećaj ponašanja, što može odgoditi odgovarajući tretman i produžiti period patnje djeteta i porodice.<ref name="Hanson_2000">{{cite journal |last1=Hanson |first1=Rochelle F. |last2=Spratt |first2=Eve G. |date=2000 |title=Reactive Attachment Disorder: What We Know about the Disorder and Implications for Treatment |url=https://www.researchgate.net/publication/12099861_Reactive_Attachment_Disorder_What_We_Know_about_the_Disorder_and_Implications_for_Treatment |journal=Child Maltreatment |volume=5 |issue=2 |pages=137–145 |doi=10.1177/1077559500005002005 |pmid=11232086 |access-date=30. april 2026 |language=en}}</ref> Harlow je smatrao da se odnos između majke i djeteta ne zasniva isključivo na hranjenju, već i na pružanju fizičke bliskosti i emocionalne sigurnosti. Njegovi eksperimenti pokazali su da novorođenčad imaju urođenu potrebu za dodirom, bliskošću i osjećajem sigurnosti, što predstavlja osnovu emocionalne privrženosti. Ova saznanja doprinijela su kasnijem razumijevanju mehanizama nastanka poremećaja privrženosti, uključujući RAD, te su utjecala na savremene pristupe u tretmanu djece s poremećajima ranog emocionalnog razvoja.<ref name="McLeod_2020">{{cite web |url=https://www.simplypsychology.org/harlow-monkey.html |title=Harry Harlow, Monkey Love Experiments |last=McLeod |first=Saul |date=2020 |website=SimplyPsychology |publisher=Simply Psychology |access-date=30. april 2026 |language=en}}</ref> == Kritike == Mnogi Harlowovi eksperimenti danas se smatraju [[etika|etički]] neprihvatljivim, kako zbog same prirode postupaka, tako i zbog načina na koji ih je Harlow opisivao. Njegova istraživanja doprinijela su intenzivnijoj javnoj i akademskoj raspravi o tretmanu laboratorijskih životinja, te su posredno utjecala na razvoj savremenih etičkih standarda i regulatornih okvira za istraživanja na životinjama. U eksperimentima su mladunci majmuna bili lišeni majčinske njege i emocionalne bliskosti, što je kod njih izazivalo ozbiljne psihološke poremećaje, uključujući obrasce ponašanja koji se danas povezuju s [[Anksiozni poremećaj|anksioznim]] i [[Panični poremećaj|paničnim poremećajima]].<ref name="Rosenblum_2007">{{cite book |author=Medical Research Modernization Committee |date=2007 |title=A Critique of Maternal Deprivation Monkey Experiments at The State University of New York Health Science Center |url=http://www.mrmcmed.org/mom.html |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071023215056/http://www.mrmcmed.org/mom.html |archivedate=23. oktobar 2007 |publisher=MRMC |access-date=30. april 2026 |language=en}}</ref> Profesor Gene Sackett sa [[Univerzitet u Washingtonu|Univerziteta u Washingtonu]], jedan od Harlowovih doktoranata, izjavio je da su upravo Harlowovi eksperimenti bili među faktorima koji su podstakli razvoj pokreta za oslobađanje životinja u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].<ref name="Blum_2002" /> Još jedan Harlowov student, William Mason, koji je i sam nastavio provoditi eksperimente socijalne deprivacije nakon odlaska sa [[Univerzitet u Wisconsin-Madisonu|Univerziteta u Wisconsin-Madisonu]],<ref name="Capitanio_2000">{{cite journal |last1=Capitanio |first1=John P. |last2=Mason |first2=William A. |date=2000 |title=Cognitive style: Problem solving by rhesus macaques (Macaca mulatta) reared with living or inanimate substitute mothers |url=https://www.researchgate.net/publication/325670849_Cognitive_style_Problem_solving_by_rhesus_macaques_Macaca_mulatta_reared_with_living_or_inanimate_substitute_mothers |journal=Journal of Comparative Psychology |volume=114 |issue=2 |pages=115–125 |doi=10.1037/0735-7036.114.2.115 |pmid=10890583 |access-date=30. april 2026 |language=en}}</ref> kasnije je kritički govorio o Harlowovom radu, navodeći da je istraživanje nastavljeno i nakon što je, prema mišljenju mnogih, već bilo jasno da prelazi granice prihvatljivog naučnog postupanja i osnovnih moralnih normi.<ref name="Blum_1994">{{cite book |last=Blum |first=Deborah |date=1994 |title=The Monkey Wars |url=https://archive.org/details/monkeywars0000blum |location=New York |publisher=Oxford University Press |page=96 |isbn=0-19-509412-3 |access-date=30. april 2026 |language=en }}</ref> Mason je u svojim kasnijim radovima razmatrao odnos između naučne težnje za razumijevanjem prirodnog svijeta i prava životinja na život, autonomiju i zaštitu od patnje. Ova pitanja ostala su važan dio savremenih bioetičkih rasprava o granicama [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalne psihologije]] i biomedicinskih istraživanja. Među Harlowovim bivšim studentima bio je i [[Stephen Suomi]], koji je kasnije nastavio istraživanja o majčinskoj deprivaciji kod majmuna u okviru [[Nacionalni institut za zdravlje Sjedinjenih Američkih Država|Nacionalnog instituta za zdravlje]] (NIH). Njegov rad bio je predmet kritika organizacije [[Osobe za etički tretman životinja|PETA]], kao i pojedinih članova [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongresa Sjedinjenih Američkih Država]], koji su dovodili u pitanje etičku opravdanost takvih eksperimenata.<ref name="Firger_2014">{{cite web |url=http://www.cbsnews.com/news/mental-health-experiments-on-baby-monkeys-at-federal-nih-labs/ |title=Questions raised about mental health studies on baby monkeys at NIH labs |last=Firger |first=Jessica |date=2014 |website=CBSNews.com |publisher=CBS |access-date=30. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Novak_2014">{{cite web |url=https://www.reuters.com/article/us-nih-ethics-baby-monkeys-idUSKBN0K300120141225 |title=Animal research at NIH lab challenged by members of Congress |last=Novak |first=Bridgett |date=2014 |website=Reuters |access-date=30. april 2026 |language=en}}</ref> Naučna novinarka [[Deborah Blum]] također je kritički analizirala Harlowov rad. U svojim djelima isticala je da su mnoge kritike, kako od strane njegovih saradnika tako i šire javnosti, bile usmjerene ne samo na same eksperimente nego i na način na koji ih je Harlow javno predstavljao, koristeći provokativan i često uznemirujući jezik. Blum navodi da je čak i Suomi smatrao da je morao čekati Harlowovo penzionisanje kako bi zaustavio projekte poput ″Jama očaja″, koje je opisivao kao duboko uznemirujuće i psihološki opterećujuće za istraživače uključene u rad.<ref name="Gluck_1997">{{cite journal |last=Gluck |first=John P. |date=1997 |title=Harry F. Harlow and Animal Research: Reflection on the Ethical Paradox |url=https://animalstudiesrepository.org/cgi/viewcontent.cgi?article=1112&context=acwp_arte |journal=Ethics & Behavior |volume=7 |issue=2 |pages=149–161 |doi=10.1207/s15327019eb0702_6 |pmid=11655129 |access-date=30. april 2026 |language=en}}</ref> Još jedan Harlowov student, Leonard Rosenblum, također je nastavio eksperimente majčinske deprivacije, kao i istraživanja u kojima su životinje bile izložene kombinaciji farmakoloških supstanci i socijalne deprivacije, s ciljem modeliranja ljudskih [[Panični poremećaj|paničnih poremećaja]]. Njegov istraživački pristup i obrazloženja za takve eksperimente također su bili predmet kritika.<ref name="Rosenblum_2007" /> E. H. Eyestone, rukovodilac Odsjeka za životinjske resurse pri [[Nacionalni institut za zdravlje Sjedinjenih Američkih Država|Nacionalnom institutu za zdravlje]], ukazao je na zabrinutost evaluacijskog odbora povodom eksperimenata tipa ″Jama očaja″. Prema njegovim navodima, pitanja dobrobiti životinja i humanog postupanja često su bila potisnuta u drugi plan, dok su institucije više pažnje posvećivale mogućim negativnim reakcijama javnosti nego samim etičkim implikacijama istraživanja.<ref name="Gluck_1997" /> Harlow je u intervjuu iz 1974. izjavio da ga prvenstveno zanima naučna vrijednost rezultata istraživanja, a ne emocionalni odnos prema životinjama koje koristi u eksperimentima. Ova izjava dodatno je pojačala kritike na račun njegovog rada i njegovog odnosa prema eksperimentalnim životinjama.<ref name="Gluck_1997" /> Iako je Harlow bio svjestan zakonskih propisa o zaštiti životinja, poput britanskog [[Zakon o okrutnosti prema životinjama iz 1876.|Zakona o okrutnosti prema životinjama iz 1876.]], ozbiljniji zakonodavni napori u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] započeli su tek šezdesetih godina 20. vijeka. Kao rezultat tih nastojanja, usvojen je [[Zakon o dobrobiti životinja]] 1966., koji je postavio osnovne standarde za tretman životinja u istraživačkim ustanovama.<ref name="Adams_Larson">{{cite web |url=https://search.nal.usda.gov/discovery/collectionDiscovery?vid=01NAL_INST:MAIN&collectionId=81279629890007426 |title=Legislative History of the Animal Welfare Act: Introduction |last1=Adams |first1=Benjamin |last2=Larson |first2=Jean |website=USDA National Agricultural Library |publisher=Animal Welfare Information Center |access-date=30. april 2026 |language=en}}</ref> == U popularnoj kulturi == Život i naučni rad Harryja Harlowa poslužili su kao inspiracija za više umjetničkih i kulturnih projekata. Pozorišna predstava ''The Harry Harlow Project'', zasnovana na njegovom životu i istraživačkom radu, producirana je u zasnovana na životu i radu Harlowa, producirana je u [[Victoria (Australija)|Victoriji]] i izvođena je širom [[Australija|Australije]].<ref name="TheAge_2009">{{cite web |url=http://www.theage.com.au/articles/2009/11/29/1259429301627.html |title=The Harry Harlow Project |date=2009 |website=The Age |publisher=Arts Review |access-date=30. april 2026 |language=en}}</ref> Književnik i zagovornik prava životinja [[Grant Morrison]] naveo je Harlowa i njegove eksperimente kao djelimičnu inspiraciju za kreiranje lika (sa [[Andy Kubert|Andyjem Kubertom]] i [[Frazer Irving|Frazerom Irvingom]]) [[Batman|Batmanovog]] negativca P[[Profesor Pyg|rofesora Pyga]].<ref name="Morrison_2012_V2">{{cite book |last=Morrison |first=Grant |date=2012 |title=Batman & Robin: Batman vs. Robin |location=New York |publisher=DC Comics |isbn=978-1-4012-3508-6 |access-date=30. april 2026 |language=en}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.nasonline.org/publications/biographical-memoirs/memoir-pdfs/harlow-harry-f.pdf National Academy of Sciences Biographical Memoir] {{en simbol}} {{Psihologija}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Harlow, Harry}} [[Kategorija:Rođeni 1905.]] [[Kategorija:Umrli 1981.]] [[Kategorija:Biografije, Fairfield (Iowa)]] [[Kategorija:Američki psiholozi]] [[Kategorija:Američki etolozi]] n52sgnlfuuml5lh9s34jwdy9ekl3x2j Antinogomet 0 533723 3838286 2026-04-30T00:25:57Z Tulum387 155909 Prevedeno sa en.wiki. 3838286 wikitext text/x-wiki {{Multiple image|total_width=400|perrow=3 / 4|image1=Incontro con le squadre finaliste della Coppa Italia di calcio Frecciarossa Atalanta - Juventus 01 - Massimiliano Allegri (cropped).jpg|image2=20150616 Antonio Conte.jpg|image3=José Bordalás 2021.png|image4=|image5=Sean Dyche - Toffee TV EFC.png|image6=Mikel Arteta 2021 (cropped).png|image7=José Mourinho 20250206 (1).jpg|image8=25th Laureus World Sports Awards - Red Carpet - Diego Simeone - 240422 192621-2 (cropped).jpg|footer=Sa lijeva na desno: [[Massimiliano Allegri]], [[Antonio Conte]], [[José Bordalás]], [[Sean Dyche]], [[Mikel Arteta]], [[José Mourinho]] i [[Diego Simeone]]. Svi ovi treneri optuživani su za korištenje antifudbalskih taktika.<ref name="haramball">{{Cite web|url=https://tacklefrombehind.com/football/the-8-levels-of-haram-ball/|title=The 8 Levels of Haram Ball|author=Mith|publisher=Tackle from Behind|date=31. 10. 2025}}</ref>|direction=horizontal}} '''Anti-fudbal''', kolokvijalno poznat i pod nazivom [[Haram|'''Haram''' '''Ball''']], je stil igre u [[Nogomet|fudbalu]] koji naglašava visoko-defanzivni pristup, oslanja se uglavnom na dodavanja, prekide (slobodne udarce i kornere) i podrazumijeva da su svi igrači u timu osim napadača iza lopte. Cilj taktike je spriječiti protivničku ekipu od postizanja pogotka, više negoli aktivna ofanzivna strategija. Treneri koji su poznati po ovim taktikama su [[Massimiliano Allegri]],<ref>"[https://football-italia.net/allegris-corto-muso-makes-it-into-the-dictionary/ Allegri's 'corto muso' makes it into the dictionary]". Allegri is a man of football, but also passionate about horses and for a while owned a racehorse. So when he had to explain Juve's approach to games, he cast aside the calls for beautiful football and plenty of goals, focusing on the 'corto muso' idea of winning by a nose. It was the same one he used in 2019 to note Juventus would still win the Scudetto, even if just by one point. Now Allegri's phrase has made it into the Treccani, the Italian version of the Oxford English Dictionary. It is credited to Allegri and defined as the technical term for why 'a large advantage is irrelevant, because it takes only a slender one to win.'</ref> [[José Bordalás]], [[Sean Dyche]], [[José Mourinho]], [[Diego Simeone]] i [[Mikel Arteta]].<ref>Mith (31. oktobar 2025). "[https://tacklefrombehind.com/football/the-8-levels-of-haram-ball/ The 8 Levels of Haram Ball]". Tackle from Behind.</ref> Treneri koje optužuju da igraju anti-fudbal obično to negiraju,<ref>Blitz, Sam (24. septembar 2025). "[https://www.skysports.com/football/news/11095/13436825/mikel-arteta-arsenal-manager-responds-to-critics-calling-him-overcautious-after-draw-with-man-city Mikel Arteta: Arsenal manager responds to critics calling him overcautious after draw with Man City]". Sky Sports (engleski jezik).</ref><ref>Evans, Simon (5. mart 2018). "[https://www.reuters.com/article/sports/conte-fires-back-at-anti-football-criticism-of-tactics-idUSKBN1GG0Z3/ Conte fires back at 'anti-football' criticism of tactics]". Reuters.</ref><ref>"[https://www.skysports.com/football/news/11708/11704416/burnley-boss-sean-dyche-rejects-anti-football-claims-by-david-luiz Burnley boss Sean Dyche rejects 'anti-football' claims by David Luiz]". Sky Sports. 26. 4. 2019.</ref> iako je Walter Smith otvoreno priznao korištenje anti-fudbalskog stila igre u [[Rangers FC|Rangersu]] nakon kritika [[Lionel Messi|Lionela Messija]], poslije remija 0:0 u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]].<ref>"[https://www.ftbl.com.au/news/smith-stands-by-euro-tactics-99121 Smith stands by Euro tactics]". FTBL. 11. 12. 2007.</ref> Termin se također koristi da opiše timove koji namjerno usporavaju igru ispucavajući loptu naprijed bez da im je cilj pronalazak saigrača, igrače koji simuliraju prekršaje, troše vrijeme ili šutiraju loptu prije i tokom izvođenja slobodni udaraca. Na taj način pokušavaju zaustaviti napredovanje protivnika i smanjiti vrijeme aktivne igre. Mnoge od ovih aktivnosti često rezultuju žutim kartonom. [[UEFA]], krovna evropska fudbalska organizacija, dodjeljuje [[UEFA nagrada za poštovanje fer-pleja|fer-plej nagrade]] timovima koji priotiziraju poštenu igru, te izbjegavaju anti-fudbalske taktike.Timovi koji pokušavaju igrati napadački, preuzimati rizik, držati posjed i izbjegavat faulove, dobijaju više bodova za fer-plej. Tri najbolje rangirana tima u Evropi automatski su se kvalifikovali za [[UEFA Evropska liga|Evropa ligu]] u sezonama u periodu između 1995. i 2015. Ovi timovi nastavljaju dobijati novčane nagrade za fer-plej. Iako su mnogi kritizirali takve pragmatične taktike, neki treneri poput Mourinha, Allegrija i Simeonea su postigli uspjeh s njima, istovremeno stekavši kultnu bazu navijača. == Historija i upotreba == Termn "anti-fudbal" koristi se u engleskom najmanje 25 godina, kada su ga [[Gary Armstrong]] i Richard Giulianotti iskoristili u svojoj knjizi da opišu taktike argentinskog kluba [[Estudiantes de La Plata]] tokom [[Interkontinentalni kup (nogomet)|Interkontinentalnog kupa]] 1968. Pozvali su se na članak iz 1968. iz argentinskog sportskog časopisa El Gráfico, u kojem je taj izraz već bio upotrijebljen.<ref>Gary Armstrong & Richard Giulianotti (2001). ''[https://books.google.com/books?id=HKAeC-Zpw9YC&q=%22anti+football%22+2001&pg=RA6-PA242 Fear and Loathing in World Football]''. Berg Publishers. str. 242. ISBN <bdi>978-1859734636</bdi>.</ref> [[Cesc Fàbregas]], koji je tada nastupao za [[Arsenal FC|Arsenal]], koristio je ovaj izraz da opiše stil igre u [[Premijer liga Engleske|Premijer ligi]] nakon poraza 1:0 od [[West Ham United FC|West Ham Uniteda]].<ref>Sheppard, David (10. novembar 2006). "[https://web.archive.org/web/20180207010855/http://www.espnfc.com/story/390941 Fabregas slates the 'anti-football' of Premiership rivals]". ''ESPN''. [http://soccernet.espn.go.com/news/story?id=390941 Original] arhiviran 7. 2. 2018. Pristupljeno 30. 4. 2026.</ref> Imao je i žestoku raspravu 2007. sa, također bivšim igračem [[FC Barcelona|Barcelone]] i trenerom [[Blackburn Rovers FC|Blackburna]], [[Mark Hughes|Markom Hughesom]], koji je branio takav stil igre njegove ekipe.<ref>{{Cite news|title=Hughes has no hard feelings towards Fábregas after spat|url=https://www.theguardian.com/football/2007/feb/28/newsstory.sport2|newspaper=The Guardian|date=28. 2. 2007|access-date=30. 4. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Daniel|last=Taylor}}</ref> Tokom puta do finala [[Kupa UEFA 2007/2008.|Kupa UEFA-e 2008]], trener [[Rangers FC|Rangersa]], [[Walter Smith]], koristio je ultra-defanzivnu taktiku nazvanu "[[Catenaccio|Watenaccio]]" (po uzoru na italijanski sistem ''Catenaccio'', koji je popularizovan 60-ih u italijanskom fudbalu).<ref>{{Cite news|title=Forget Watenaccio – Walter Smith's Rangers can go for Celtic's jugular|url=https://www.theguardian.com/football/blog/2010/jan/01/walter-smith-rangers-celtic-spl|newspaper=The Guardian|date=1. 1. 2010|access-date=30. 4. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Ewan|last=Murray}}</ref><ref>{{Cite news|title=Uefa Cup final tactics|url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/europe/7400437.stm|date=14. 5. 2008|access-date=30. 4. 2026|language=en}}</ref> Ova taktika izazvala je kritike igrača poput [[Lionel Messi|Lionela Messija]], koji ju je nazvao "anti-fudbalom" nakon utakmice bez golova.<ref>{{Cite news|title=Rangers played anti-football, bemoans Messi|url=https://www.theguardian.com/football/2007/oct/24/championsleague4|newspaper=The Guardian|date=24. 10. 2007|access-date=30. 4. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|last=Staff}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/sport/football/2324036/Barcelonas-Lionel-Messi-hits-out-at-Rangers.html|title=Barcelona's Lionel Messi hits out at Rangers|last=Nathanson|first=Patrick|date=24. 10. 2007|website=www.telegraph.co.uk|access-date=30. 4. 2026}}</ref> [[Johan Cruijff|Johan Cruyff]] je 2010. primijenio termin "anti-fudbal" na stil igre koji je [[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Holandija]] koristila u [[Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2010.|finalu Svjetskog prvenstva u fudbalu]] protiv [[Nogometna reprezentacija Španije|Španije]]. Kritikovao je holandski tim zbog odustajanja od svoje posvećenosti napadačkom i zabavnom fudbalu, kao i zbog "prljave igre". Drugi komentatori su već opisali holandski stil igre tokom turnira kao "anti-fudbal".<ref>{{Cite news|title=World Cup final: Johan Cruyff hits out at 'anti-football' Holland|url=https://www.theguardian.com/football/2010/jul/12/world-cup-final-johan-cruyff-holland|newspaper=The Guardian|date=12. 7. 2010|access-date=30. 4. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Press|last=Association}}</ref> Selektor [[Nogometna reprezentacija Vijetnama|Vijetnama]], [[Henrique Calisto]], koristio je isti izraz nakon poraza na [[AFF Suzuki kup|AFF Suzuki kupu]] od [[Nogometna reprezentacija Filipina|Filipina]] 2010, u grupnoj fazi takmičenja.<ref>"[https://web.archive.org/web/20101207052857/http://www.affsuzukicup.com/_webapp_735740/Historic_victory_leaves_McMenemy_bewildered Historic victory leaves McMenemy bewildered]". ''AFF Suzuki Cup 2010''. 6. decembar 2010. [http://www.affsuzukicup.com/_webapp_735740/Historic_victory_leaves_McMenemy_bewildered Original] arhiviran 7. 12. 2010.</ref> Nakon poraza [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgije]] od Francuske u polufinalu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Svjetskog prvenstva 2018]], golman [[Thibaut Courtois]] optužio je [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francusku]] za "anti-fudbal" zbog njihove defanzivne taktike, iako su imali manji posjed, a više udaraca na gol od Belgijanaca. Kasnije se ispričao za te izjave.<ref>{{Cite web|url=https://www.si.com/soccer/2018/07/15/chelseas-thibaut-courtois-apologises-france-backtracks-his-criticism-les-bleus-tactics|title=Chelsea's Thibaut Courtois Apologises to France & Backtracks on His Criticism of Les Bleus' Tactics|date=15. 7. 2018|website=SI|language=en-US|access-date=30. 4. 2026}}</ref> Izraz "haramball" pojavio se na društvenim mrežama početkom 2020-ih. Često se koristi uz meme sadržaj i montirane slike trenera nastale uz pomoć [[Adobe Photoshop|Photoshopa]], posebno nakon loših rezultata ili dosadnih utakmica, ili kada igraju timovi optuženi za anti-fudbal (poput susreta polufinala [[UEFA Liga prvaka 2025/2026.|Lige prvaka 2026.]] između Atlético Madrida i Arsenala). Termin je također povezan sa [[Ilahija|ilahijom]] Al-Qawlu Qawlu Sawarim.<ref>{{Citation|title=Haram Ball Derby #Arteta #Simeone #Arsenal #Atleticomadrid #UCL #Haram #football|url=https://www.youtube.com/shorts/_cEMhulCOgU|accessdate=30. 4. 2026|language=}}</ref> Italijanski istoznačni termin "anti-calcio" datira još od 1970.<ref>{{Cite web|url=https://www.treccani.it/vocabolario/anticalcio_(Neologismi)/|title=Anticalcio - Significato ed etimologia - Vocabolario|website=Treccani|language=it|access-date=30. 4. 2026}}</ref> == Također pogledajte == {{portal|Nogomet}} * [[Parkiranje autobusa (nogomet)|Parkiranje autobusa]] * [[Fudbalske taktike]] * [[Totalni fudbal]] * [[UEFA nagrada za poštovanje fer-pleja]] == Reference == {{reflist}} [[Kategorija:Abecedarnik fudbalskih termina]] [[Kategorija:Fudbalske taktike]] 8380kfctj8bb09i4ufk14sqq8tg09p2 3838309 3838286 2026-04-30T03:43:50Z Tulum387 155909 3838309 wikitext text/x-wiki {{Multiple image|total_width=400|perrow=3 / 4|image1=Incontro con le squadre finaliste della Coppa Italia di calcio Frecciarossa Atalanta - Juventus 01 - Massimiliano Allegri (cropped).jpg|image2=20150616 Antonio Conte.jpg|image3=José Bordalás 2021.png|image4=|image5=Sean Dyche - Toffee TV EFC.png|image6=Mikel Arteta 2021 (cropped).png|image7=José Mourinho 20250206 (1).jpg|image8=25th Laureus World Sports Awards - Red Carpet - Diego Simeone - 240422 192621-2 (cropped).jpg|footer=Sa lijeva na desno: [[Massimiliano Allegri]], [[Antonio Conte]], [[José Bordalás]], [[Sean Dyche]], [[Mikel Arteta]], [[José Mourinho]] i [[Diego Simeone]]. Svi ovi treneri optuživani su za korištenje antifudbalskih taktika.<ref name="haramball">{{Cite web|url=https://tacklefrombehind.com/football/the-8-levels-of-haram-ball/|title=The 8 Levels of Haram Ball|author=Mith|publisher=Tackle from Behind|date=31. 10. 2025}}</ref>|direction=horizontal}} '''Anti-fudbal''', kolokvijalno poznat i pod nazivom [[Haram|'''Haram''' '''Ball''']], je stil igre u [[Nogomet|fudbalu]] koji naglašava visoko-defanzivni pristup, oslanja se uglavnom na dodavanja, prekide (slobodne udarce i kornere) i podrazumijeva da su svi igrači u timu osim napadača iza lopte. Cilj taktike je spriječiti protivničku ekipu od postizanja pogotka, više negoli aktivna ofanzivna strategija. Treneri koji su poznati po ovim taktikama su [[Massimiliano Allegri]],<ref>"[https://football-italia.net/allegris-corto-muso-makes-it-into-the-dictionary/ Allegri's 'corto muso' makes it into the dictionary]". Allegri is a man of football, but also passionate about horses and for a while owned a racehorse. So when he had to explain Juve's approach to games, he cast aside the calls for beautiful football and plenty of goals, focusing on the 'corto muso' idea of winning by a nose. It was the same one he used in 2019 to note Juventus would still win the Scudetto, even if just by one point. Now Allegri's phrase has made it into the Treccani, the Italian version of the Oxford English Dictionary. It is credited to Allegri and defined as the technical term for why 'a large advantage is irrelevant, because it takes only a slender one to win.'</ref> [[José Bordalás]], [[Sean Dyche]], [[José Mourinho]], [[Diego Simeone]] i [[Mikel Arteta]].<ref>Mith (31. oktobar 2025). "[https://tacklefrombehind.com/football/the-8-levels-of-haram-ball/ The 8 Levels of Haram Ball]". Tackle from Behind.</ref> Treneri koje optužuju da igraju anti-fudbal obično to negiraju,<ref>Blitz, Sam (24. septembar 2025). "[https://www.skysports.com/football/news/11095/13436825/mikel-arteta-arsenal-manager-responds-to-critics-calling-him-overcautious-after-draw-with-man-city Mikel Arteta: Arsenal manager responds to critics calling him overcautious after draw with Man City]". Sky Sports (engleski jezik).</ref><ref>Evans, Simon (5. mart 2018). "[https://www.reuters.com/article/sports/conte-fires-back-at-anti-football-criticism-of-tactics-idUSKBN1GG0Z3/ Conte fires back at 'anti-football' criticism of tactics]". Reuters.</ref><ref>"[https://www.skysports.com/football/news/11708/11704416/burnley-boss-sean-dyche-rejects-anti-football-claims-by-david-luiz Burnley boss Sean Dyche rejects 'anti-football' claims by David Luiz]". Sky Sports. 26. 4. 2019.</ref> iako je Walter Smith otvoreno priznao korištenje anti-fudbalskog stila igre u [[Rangers FC|Rangersu]] nakon kritika [[Lionel Messi|Lionela Messija]], poslije remija 0:0 u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]].<ref>"[https://www.ftbl.com.au/news/smith-stands-by-euro-tactics-99121 Smith stands by Euro tactics]". FTBL. 11. 12. 2007.</ref> Termin se također koristi da opiše timove koji namjerno usporavaju igru ispucavajući loptu naprijed bez da im je cilj pronalazak saigrača, igrače koji simuliraju prekršaje, troše vrijeme ili šutiraju loptu prije i tokom izvođenja slobodnih udaraca. Na taj način pokušavaju zaustaviti napredovanje protivnika i smanjiti vrijeme aktivne igre. Mnoge od ovih aktivnosti često rezultuju žutim kartonom. [[UEFA]], krovna evropska fudbalska organizacija, dodjeljuje [[UEFA nagrada za poštovanje fer-pleja|fer-plej nagrade]] timovima koji priotiziraju poštenu igru, te izbjegavaju anti-fudbalske taktike. Timovi koji pokušavaju igrati napadački, preuzimati rizik, držati posjed i izbjegavat faulove, dobijaju više bodova za fer-plej. Tri najbolje rangirana tima u Evropi automatski su se kvalifikovali za [[UEFA Evropska liga|Evropa ligu]] u sezonama u periodu između 1995. i 2015. Ovi timovi nastavljaju dobijati novčane nagrade za fer-plej. Iako su mnogi kritizirali takve pragmatične taktike, neki treneri poput Mourinha, Allegrija i Simeonea su postigli uspjeh s njima, istovremeno stekavši kultnu bazu navijača. == Historija i upotreba == Termn "anti-fudbal" koristi se u engleskom najmanje 25 godina, kada su ga [[Gary Armstrong]] i Richard Giulianotti iskoristili u svojoj knjizi da opišu taktike argentinskog kluba [[Estudiantes de La Plata]] tokom [[Interkontinentalni kup (nogomet)|Interkontinentalnog kupa]] 1968. Pozvali su se na članak iz 1968. iz argentinskog sportskog časopisa El Gráfico, u kojem je taj izraz već bio upotrijebljen.<ref>Gary Armstrong & Richard Giulianotti (2001). ''[https://books.google.com/books?id=HKAeC-Zpw9YC&q=%22anti+football%22+2001&pg=RA6-PA242 Fear and Loathing in World Football]''. Berg Publishers. str. 242. ISBN <bdi>978-1859734636</bdi>.</ref> [[Cesc Fàbregas]], koji je tada nastupao za [[Arsenal FC|Arsenal]], koristio je ovaj izraz da opiše stil igre u [[Premijer liga Engleske|Premijer ligi]] nakon poraza 1:0 od [[West Ham United FC|West Ham Uniteda]].<ref>Sheppard, David (10. novembar 2006). "[https://web.archive.org/web/20180207010855/http://www.espnfc.com/story/390941 Fabregas slates the 'anti-football' of Premiership rivals]". ''ESPN''. [http://soccernet.espn.go.com/news/story?id=390941 Original] arhiviran 7. 2. 2018. Pristupljeno 30. 4. 2026.</ref> Imao je i žestoku raspravu 2007. sa, također bivšim igračem [[FC Barcelona|Barcelone]] i trenerom [[Blackburn Rovers FC|Blackburna]], [[Mark Hughes|Markom Hughesom]], koji je branio takav stil igre njegove ekipe.<ref>{{Cite news|title=Hughes has no hard feelings towards Fábregas after spat|url=https://www.theguardian.com/football/2007/feb/28/newsstory.sport2|newspaper=The Guardian|date=28. 2. 2007|access-date=30. 4. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Daniel|last=Taylor}}</ref> Tokom puta do finala [[Kupa UEFA 2007/2008.|Kupa UEFA-e 2008]], trener [[Rangers FC|Rangersa]], [[Walter Smith]], koristio je ultra-defanzivnu taktiku nazvanu "[[Catenaccio|Watenaccio]]" (po uzoru na italijanski sistem ''Catenaccio'', koji je popularizovan 60-ih u italijanskom fudbalu).<ref>{{Cite news|title=Forget Watenaccio – Walter Smith's Rangers can go for Celtic's jugular|url=https://www.theguardian.com/football/blog/2010/jan/01/walter-smith-rangers-celtic-spl|newspaper=The Guardian|date=1. 1. 2010|access-date=30. 4. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Ewan|last=Murray}}</ref><ref>{{Cite news|title=Uefa Cup final tactics|url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/europe/7400437.stm|date=14. 5. 2008|access-date=30. 4. 2026|language=en}}</ref> Ova taktika izazvala je kritike igrača poput [[Lionel Messi|Lionela Messija]], koji ju je nazvao "anti-fudbalom" nakon utakmice bez golova.<ref>{{Cite news|title=Rangers played anti-football, bemoans Messi|url=https://www.theguardian.com/football/2007/oct/24/championsleague4|newspaper=The Guardian|date=24. 10. 2007|access-date=30. 4. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|last=Staff}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/sport/football/2324036/Barcelonas-Lionel-Messi-hits-out-at-Rangers.html|title=Barcelona's Lionel Messi hits out at Rangers|last=Nathanson|first=Patrick|date=24. 10. 2007|website=www.telegraph.co.uk|access-date=30. 4. 2026}}</ref> [[Johan Cruijff|Johan Cruyff]] je 2010. primijenio termin "anti-fudbal" na stil igre koji je [[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Holandija]] koristila u [[Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2010.|finalu Svjetskog prvenstva u fudbalu]] protiv [[Nogometna reprezentacija Španije|Španije]]. Kritikovao je holandski tim zbog odustajanja od svoje posvećenosti napadačkom i zabavnom fudbalu, kao i zbog "prljave igre". Drugi komentatori su već opisali holandski stil igre tokom turnira kao "anti-fudbal".<ref>{{Cite news|title=World Cup final: Johan Cruyff hits out at 'anti-football' Holland|url=https://www.theguardian.com/football/2010/jul/12/world-cup-final-johan-cruyff-holland|newspaper=The Guardian|date=12. 7. 2010|access-date=30. 4. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Press|last=Association}}</ref> Selektor [[Nogometna reprezentacija Vijetnama|Vijetnama]], [[Henrique Calisto]], koristio je isti izraz nakon poraza na [[AFF Suzuki kup|AFF Suzuki kupu]] od [[Nogometna reprezentacija Filipina|Filipina]] 2010, u grupnoj fazi takmičenja.<ref>"[https://web.archive.org/web/20101207052857/http://www.affsuzukicup.com/_webapp_735740/Historic_victory_leaves_McMenemy_bewildered Historic victory leaves McMenemy bewildered]". ''AFF Suzuki Cup 2010''. 6. decembar 2010. [http://www.affsuzukicup.com/_webapp_735740/Historic_victory_leaves_McMenemy_bewildered Original] arhiviran 7. 12. 2010.</ref> Nakon poraza [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgije]] od Francuske u polufinalu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Svjetskog prvenstva 2018]], golman [[Thibaut Courtois]] optužio je [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francusku]] za "anti-fudbal" zbog njihove defanzivne taktike, iako su imali manji posjed, a više udaraca na gol od Belgijanaca. Kasnije se ispričao za te izjave.<ref>{{Cite web|url=https://www.si.com/soccer/2018/07/15/chelseas-thibaut-courtois-apologises-france-backtracks-his-criticism-les-bleus-tactics|title=Chelsea's Thibaut Courtois Apologises to France & Backtracks on His Criticism of Les Bleus' Tactics|date=15. 7. 2018|website=SI|language=en-US|access-date=30. 4. 2026}}</ref> Izraz "haramball" pojavio se na društvenim mrežama početkom 2020-ih. Često se koristi uz meme sadržaj i montirane slike trenera nastale uz pomoć [[Adobe Photoshop|Photoshopa]], posebno nakon loših rezultata ili dosadnih utakmica, ili kada igraju timovi optuženi za anti-fudbal (poput susreta polufinala [[UEFA Liga prvaka 2025/2026.|Lige prvaka 2026.]] između Atlético Madrida i Arsenala). Termin je također povezan sa [[Ilahija|ilahijom]] Al-Qawlu Qawlu Sawarim.<ref>{{Citation|title=Haram Ball Derby #Arteta #Simeone #Arsenal #Atleticomadrid #UCL #Haram #football|url=https://www.youtube.com/shorts/_cEMhulCOgU|accessdate=30. 4. 2026|language=}}</ref> Italijanski istoznačni termin "anti-calcio" datira još od 1970.<ref>{{Cite web|url=https://www.treccani.it/vocabolario/anticalcio_(Neologismi)/|title=Anticalcio - Significato ed etimologia - Vocabolario|website=Treccani|language=it|access-date=30. 4. 2026}}</ref> == Također pogledajte == {{portal|Nogomet}} * [[Parkiranje autobusa (nogomet)|Parkiranje autobusa]] * [[Fudbalske taktike]] * [[Totalni fudbal]] * [[UEFA nagrada za poštovanje fer-pleja]] == Reference == {{reflist}} [[Kategorija:Abecedarnik fudbalskih termina]] [[Kategorija:Fudbalske taktike]] m78oshpirreve945vr79vixo8zh5ekr 3838310 3838309 2026-04-30T03:44:36Z Tulum387 155909 /* Historija i upotreba */ 3838310 wikitext text/x-wiki {{Multiple image|total_width=400|perrow=3 / 4|image1=Incontro con le squadre finaliste della Coppa Italia di calcio Frecciarossa Atalanta - Juventus 01 - Massimiliano Allegri (cropped).jpg|image2=20150616 Antonio Conte.jpg|image3=José Bordalás 2021.png|image4=|image5=Sean Dyche - Toffee TV EFC.png|image6=Mikel Arteta 2021 (cropped).png|image7=José Mourinho 20250206 (1).jpg|image8=25th Laureus World Sports Awards - Red Carpet - Diego Simeone - 240422 192621-2 (cropped).jpg|footer=Sa lijeva na desno: [[Massimiliano Allegri]], [[Antonio Conte]], [[José Bordalás]], [[Sean Dyche]], [[Mikel Arteta]], [[José Mourinho]] i [[Diego Simeone]]. Svi ovi treneri optuživani su za korištenje antifudbalskih taktika.<ref name="haramball">{{Cite web|url=https://tacklefrombehind.com/football/the-8-levels-of-haram-ball/|title=The 8 Levels of Haram Ball|author=Mith|publisher=Tackle from Behind|date=31. 10. 2025}}</ref>|direction=horizontal}} '''Anti-fudbal''', kolokvijalno poznat i pod nazivom [[Haram|'''Haram''' '''Ball''']], je stil igre u [[Nogomet|fudbalu]] koji naglašava visoko-defanzivni pristup, oslanja se uglavnom na dodavanja, prekide (slobodne udarce i kornere) i podrazumijeva da su svi igrači u timu osim napadača iza lopte. Cilj taktike je spriječiti protivničku ekipu od postizanja pogotka, više negoli aktivna ofanzivna strategija. Treneri koji su poznati po ovim taktikama su [[Massimiliano Allegri]],<ref>"[https://football-italia.net/allegris-corto-muso-makes-it-into-the-dictionary/ Allegri's 'corto muso' makes it into the dictionary]". Allegri is a man of football, but also passionate about horses and for a while owned a racehorse. So when he had to explain Juve's approach to games, he cast aside the calls for beautiful football and plenty of goals, focusing on the 'corto muso' idea of winning by a nose. It was the same one he used in 2019 to note Juventus would still win the Scudetto, even if just by one point. Now Allegri's phrase has made it into the Treccani, the Italian version of the Oxford English Dictionary. It is credited to Allegri and defined as the technical term for why 'a large advantage is irrelevant, because it takes only a slender one to win.'</ref> [[José Bordalás]], [[Sean Dyche]], [[José Mourinho]], [[Diego Simeone]] i [[Mikel Arteta]].<ref>Mith (31. oktobar 2025). "[https://tacklefrombehind.com/football/the-8-levels-of-haram-ball/ The 8 Levels of Haram Ball]". Tackle from Behind.</ref> Treneri koje optužuju da igraju anti-fudbal obično to negiraju,<ref>Blitz, Sam (24. septembar 2025). "[https://www.skysports.com/football/news/11095/13436825/mikel-arteta-arsenal-manager-responds-to-critics-calling-him-overcautious-after-draw-with-man-city Mikel Arteta: Arsenal manager responds to critics calling him overcautious after draw with Man City]". Sky Sports (engleski jezik).</ref><ref>Evans, Simon (5. mart 2018). "[https://www.reuters.com/article/sports/conte-fires-back-at-anti-football-criticism-of-tactics-idUSKBN1GG0Z3/ Conte fires back at 'anti-football' criticism of tactics]". Reuters.</ref><ref>"[https://www.skysports.com/football/news/11708/11704416/burnley-boss-sean-dyche-rejects-anti-football-claims-by-david-luiz Burnley boss Sean Dyche rejects 'anti-football' claims by David Luiz]". Sky Sports. 26. 4. 2019.</ref> iako je Walter Smith otvoreno priznao korištenje anti-fudbalskog stila igre u [[Rangers FC|Rangersu]] nakon kritika [[Lionel Messi|Lionela Messija]], poslije remija 0:0 u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]].<ref>"[https://www.ftbl.com.au/news/smith-stands-by-euro-tactics-99121 Smith stands by Euro tactics]". FTBL. 11. 12. 2007.</ref> Termin se također koristi da opiše timove koji namjerno usporavaju igru ispucavajući loptu naprijed bez da im je cilj pronalazak saigrača, igrače koji simuliraju prekršaje, troše vrijeme ili šutiraju loptu prije i tokom izvođenja slobodnih udaraca. Na taj način pokušavaju zaustaviti napredovanje protivnika i smanjiti vrijeme aktivne igre. Mnoge od ovih aktivnosti često rezultuju žutim kartonom. [[UEFA]], krovna evropska fudbalska organizacija, dodjeljuje [[UEFA nagrada za poštovanje fer-pleja|fer-plej nagrade]] timovima koji priotiziraju poštenu igru, te izbjegavaju anti-fudbalske taktike. Timovi koji pokušavaju igrati napadački, preuzimati rizik, držati posjed i izbjegavat faulove, dobijaju više bodova za fer-plej. Tri najbolje rangirana tima u Evropi automatski su se kvalifikovali za [[UEFA Evropska liga|Evropa ligu]] u sezonama u periodu između 1995. i 2015. Ovi timovi nastavljaju dobijati novčane nagrade za fer-plej. Iako su mnogi kritizirali takve pragmatične taktike, neki treneri poput Mourinha, Allegrija i Simeonea su postigli uspjeh s njima, istovremeno stekavši kultnu bazu navijača. == Historija i upotreba == Termin "anti-fudbal" koristi se u engleskom najmanje 25 godina, kada su ga [[Gary Armstrong]] i Richard Giulianotti iskoristili u svojoj knjizi da opišu taktike argentinskog kluba [[Estudiantes de La Plata]] tokom [[Interkontinentalni kup (nogomet)|Interkontinentalnog kupa]] 1968. Pozvali su se na članak iz 1968. iz argentinskog sportskog časopisa El Gráfico, u kojem je taj izraz već bio upotrijebljen.<ref>Gary Armstrong & Richard Giulianotti (2001). ''[https://books.google.com/books?id=HKAeC-Zpw9YC&q=%22anti+football%22+2001&pg=RA6-PA242 Fear and Loathing in World Football]''. Berg Publishers. str. 242. ISBN <bdi>978-1859734636</bdi>.</ref> [[Cesc Fàbregas]], koji je tada nastupao za [[Arsenal FC|Arsenal]], koristio je ovaj izraz da opiše stil igre u [[Premijer liga Engleske|Premijer ligi]] nakon poraza 1:0 od [[West Ham United FC|West Ham Uniteda]].<ref>Sheppard, David (10. novembar 2006). "[https://web.archive.org/web/20180207010855/http://www.espnfc.com/story/390941 Fabregas slates the 'anti-football' of Premiership rivals]". ''ESPN''. [http://soccernet.espn.go.com/news/story?id=390941 Original] arhiviran 7. 2. 2018. Pristupljeno 30. 4. 2026.</ref> Imao je i žestoku raspravu 2007. sa, također bivšim igračem [[FC Barcelona|Barcelone]] i trenerom [[Blackburn Rovers FC|Blackburna]], [[Mark Hughes|Markom Hughesom]], koji je branio takav stil igre njegove ekipe.<ref>{{Cite news|title=Hughes has no hard feelings towards Fábregas after spat|url=https://www.theguardian.com/football/2007/feb/28/newsstory.sport2|newspaper=The Guardian|date=28. 2. 2007|access-date=30. 4. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Daniel|last=Taylor}}</ref> Tokom puta do finala [[Kupa UEFA 2007/2008.|Kupa UEFA-e 2008]], trener [[Rangers FC|Rangersa]], [[Walter Smith]], koristio je ultra-defanzivnu taktiku nazvanu "[[Catenaccio|Watenaccio]]" (po uzoru na italijanski sistem ''Catenaccio'', koji je popularizovan 60-ih u italijanskom fudbalu).<ref>{{Cite news|title=Forget Watenaccio – Walter Smith's Rangers can go for Celtic's jugular|url=https://www.theguardian.com/football/blog/2010/jan/01/walter-smith-rangers-celtic-spl|newspaper=The Guardian|date=1. 1. 2010|access-date=30. 4. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Ewan|last=Murray}}</ref><ref>{{Cite news|title=Uefa Cup final tactics|url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/europe/7400437.stm|date=14. 5. 2008|access-date=30. 4. 2026|language=en}}</ref> Ova taktika izazvala je kritike igrača poput [[Lionel Messi|Lionela Messija]], koji ju je nazvao "anti-fudbalom" nakon utakmice bez golova.<ref>{{Cite news|title=Rangers played anti-football, bemoans Messi|url=https://www.theguardian.com/football/2007/oct/24/championsleague4|newspaper=The Guardian|date=24. 10. 2007|access-date=30. 4. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|last=Staff}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/sport/football/2324036/Barcelonas-Lionel-Messi-hits-out-at-Rangers.html|title=Barcelona's Lionel Messi hits out at Rangers|last=Nathanson|first=Patrick|date=24. 10. 2007|website=www.telegraph.co.uk|access-date=30. 4. 2026}}</ref> [[Johan Cruijff|Johan Cruyff]] je 2010. primijenio termin "anti-fudbal" na stil igre koji je [[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Holandija]] koristila u [[Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2010.|finalu Svjetskog prvenstva u fudbalu]] protiv [[Nogometna reprezentacija Španije|Španije]]. Kritikovao je holandski tim zbog odustajanja od svoje posvećenosti napadačkom i zabavnom fudbalu, kao i zbog "prljave igre". Drugi komentatori su već opisali holandski stil igre tokom turnira kao "anti-fudbal".<ref>{{Cite news|title=World Cup final: Johan Cruyff hits out at 'anti-football' Holland|url=https://www.theguardian.com/football/2010/jul/12/world-cup-final-johan-cruyff-holland|newspaper=The Guardian|date=12. 7. 2010|access-date=30. 4. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Press|last=Association}}</ref> Selektor [[Nogometna reprezentacija Vijetnama|Vijetnama]], [[Henrique Calisto]], koristio je isti izraz nakon poraza na [[AFF Suzuki kup|AFF Suzuki kupu]] od [[Nogometna reprezentacija Filipina|Filipina]] 2010, u grupnoj fazi takmičenja.<ref>"[https://web.archive.org/web/20101207052857/http://www.affsuzukicup.com/_webapp_735740/Historic_victory_leaves_McMenemy_bewildered Historic victory leaves McMenemy bewildered]". ''AFF Suzuki Cup 2010''. 6. decembar 2010. [http://www.affsuzukicup.com/_webapp_735740/Historic_victory_leaves_McMenemy_bewildered Original] arhiviran 7. 12. 2010.</ref> Nakon poraza [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgije]] od Francuske u polufinalu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Svjetskog prvenstva 2018]], golman [[Thibaut Courtois]] optužio je [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francusku]] za "anti-fudbal" zbog njihove defanzivne taktike, iako su imali manji posjed, a više udaraca na gol od Belgijanaca. Kasnije se ispričao za te izjave.<ref>{{Cite web|url=https://www.si.com/soccer/2018/07/15/chelseas-thibaut-courtois-apologises-france-backtracks-his-criticism-les-bleus-tactics|title=Chelsea's Thibaut Courtois Apologises to France & Backtracks on His Criticism of Les Bleus' Tactics|date=15. 7. 2018|website=SI|language=en-US|access-date=30. 4. 2026}}</ref> Izraz "haramball" pojavio se na društvenim mrežama početkom 2020-ih. Često se koristi uz meme sadržaj i montirane slike trenera nastale uz pomoć [[Adobe Photoshop|Photoshopa]], posebno nakon loših rezultata ili dosadnih utakmica, ili kada igraju timovi optuženi za anti-fudbal (poput susreta polufinala [[UEFA Liga prvaka 2025/2026.|Lige prvaka 2026.]] između Atlético Madrida i Arsenala). Termin je također povezan sa [[Ilahija|ilahijom]] Al-Qawlu Qawlu Sawarim.<ref>{{Citation|title=Haram Ball Derby #Arteta #Simeone #Arsenal #Atleticomadrid #UCL #Haram #football|url=https://www.youtube.com/shorts/_cEMhulCOgU|accessdate=30. 4. 2026|language=}}</ref> Italijanski istoznačni termin "anti-calcio" datira još od 1970.<ref>{{Cite web|url=https://www.treccani.it/vocabolario/anticalcio_(Neologismi)/|title=Anticalcio - Significato ed etimologia - Vocabolario|website=Treccani|language=it|access-date=30. 4. 2026}}</ref> == Također pogledajte == {{portal|Nogomet}} * [[Parkiranje autobusa (nogomet)|Parkiranje autobusa]] * [[Fudbalske taktike]] * [[Totalni fudbal]] * [[UEFA nagrada za poštovanje fer-pleja]] == Reference == {{reflist}} [[Kategorija:Abecedarnik fudbalskih termina]] [[Kategorija:Fudbalske taktike]] m3d0w0mhrsjiyu95lzwjyyyxjzig5o0 3838320 3838310 2026-04-30T05:59:23Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[Anti-fudbal]] na [[Antinogomet]]: Nesamostalni prefiksi pišu se spojeno s riječju. 3838310 wikitext text/x-wiki {{Multiple image|total_width=400|perrow=3 / 4|image1=Incontro con le squadre finaliste della Coppa Italia di calcio Frecciarossa Atalanta - Juventus 01 - Massimiliano Allegri (cropped).jpg|image2=20150616 Antonio Conte.jpg|image3=José Bordalás 2021.png|image4=|image5=Sean Dyche - Toffee TV EFC.png|image6=Mikel Arteta 2021 (cropped).png|image7=José Mourinho 20250206 (1).jpg|image8=25th Laureus World Sports Awards - Red Carpet - Diego Simeone - 240422 192621-2 (cropped).jpg|footer=Sa lijeva na desno: [[Massimiliano Allegri]], [[Antonio Conte]], [[José Bordalás]], [[Sean Dyche]], [[Mikel Arteta]], [[José Mourinho]] i [[Diego Simeone]]. Svi ovi treneri optuživani su za korištenje antifudbalskih taktika.<ref name="haramball">{{Cite web|url=https://tacklefrombehind.com/football/the-8-levels-of-haram-ball/|title=The 8 Levels of Haram Ball|author=Mith|publisher=Tackle from Behind|date=31. 10. 2025}}</ref>|direction=horizontal}} '''Anti-fudbal''', kolokvijalno poznat i pod nazivom [[Haram|'''Haram''' '''Ball''']], je stil igre u [[Nogomet|fudbalu]] koji naglašava visoko-defanzivni pristup, oslanja se uglavnom na dodavanja, prekide (slobodne udarce i kornere) i podrazumijeva da su svi igrači u timu osim napadača iza lopte. Cilj taktike je spriječiti protivničku ekipu od postizanja pogotka, više negoli aktivna ofanzivna strategija. Treneri koji su poznati po ovim taktikama su [[Massimiliano Allegri]],<ref>"[https://football-italia.net/allegris-corto-muso-makes-it-into-the-dictionary/ Allegri's 'corto muso' makes it into the dictionary]". Allegri is a man of football, but also passionate about horses and for a while owned a racehorse. So when he had to explain Juve's approach to games, he cast aside the calls for beautiful football and plenty of goals, focusing on the 'corto muso' idea of winning by a nose. It was the same one he used in 2019 to note Juventus would still win the Scudetto, even if just by one point. Now Allegri's phrase has made it into the Treccani, the Italian version of the Oxford English Dictionary. It is credited to Allegri and defined as the technical term for why 'a large advantage is irrelevant, because it takes only a slender one to win.'</ref> [[José Bordalás]], [[Sean Dyche]], [[José Mourinho]], [[Diego Simeone]] i [[Mikel Arteta]].<ref>Mith (31. oktobar 2025). "[https://tacklefrombehind.com/football/the-8-levels-of-haram-ball/ The 8 Levels of Haram Ball]". Tackle from Behind.</ref> Treneri koje optužuju da igraju anti-fudbal obično to negiraju,<ref>Blitz, Sam (24. septembar 2025). "[https://www.skysports.com/football/news/11095/13436825/mikel-arteta-arsenal-manager-responds-to-critics-calling-him-overcautious-after-draw-with-man-city Mikel Arteta: Arsenal manager responds to critics calling him overcautious after draw with Man City]". Sky Sports (engleski jezik).</ref><ref>Evans, Simon (5. mart 2018). "[https://www.reuters.com/article/sports/conte-fires-back-at-anti-football-criticism-of-tactics-idUSKBN1GG0Z3/ Conte fires back at 'anti-football' criticism of tactics]". Reuters.</ref><ref>"[https://www.skysports.com/football/news/11708/11704416/burnley-boss-sean-dyche-rejects-anti-football-claims-by-david-luiz Burnley boss Sean Dyche rejects 'anti-football' claims by David Luiz]". Sky Sports. 26. 4. 2019.</ref> iako je Walter Smith otvoreno priznao korištenje anti-fudbalskog stila igre u [[Rangers FC|Rangersu]] nakon kritika [[Lionel Messi|Lionela Messija]], poslije remija 0:0 u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]].<ref>"[https://www.ftbl.com.au/news/smith-stands-by-euro-tactics-99121 Smith stands by Euro tactics]". FTBL. 11. 12. 2007.</ref> Termin se također koristi da opiše timove koji namjerno usporavaju igru ispucavajući loptu naprijed bez da im je cilj pronalazak saigrača, igrače koji simuliraju prekršaje, troše vrijeme ili šutiraju loptu prije i tokom izvođenja slobodnih udaraca. Na taj način pokušavaju zaustaviti napredovanje protivnika i smanjiti vrijeme aktivne igre. Mnoge od ovih aktivnosti često rezultuju žutim kartonom. [[UEFA]], krovna evropska fudbalska organizacija, dodjeljuje [[UEFA nagrada za poštovanje fer-pleja|fer-plej nagrade]] timovima koji priotiziraju poštenu igru, te izbjegavaju anti-fudbalske taktike. Timovi koji pokušavaju igrati napadački, preuzimati rizik, držati posjed i izbjegavat faulove, dobijaju više bodova za fer-plej. Tri najbolje rangirana tima u Evropi automatski su se kvalifikovali za [[UEFA Evropska liga|Evropa ligu]] u sezonama u periodu između 1995. i 2015. Ovi timovi nastavljaju dobijati novčane nagrade za fer-plej. Iako su mnogi kritizirali takve pragmatične taktike, neki treneri poput Mourinha, Allegrija i Simeonea su postigli uspjeh s njima, istovremeno stekavši kultnu bazu navijača. == Historija i upotreba == Termin "anti-fudbal" koristi se u engleskom najmanje 25 godina, kada su ga [[Gary Armstrong]] i Richard Giulianotti iskoristili u svojoj knjizi da opišu taktike argentinskog kluba [[Estudiantes de La Plata]] tokom [[Interkontinentalni kup (nogomet)|Interkontinentalnog kupa]] 1968. Pozvali su se na članak iz 1968. iz argentinskog sportskog časopisa El Gráfico, u kojem je taj izraz već bio upotrijebljen.<ref>Gary Armstrong & Richard Giulianotti (2001). ''[https://books.google.com/books?id=HKAeC-Zpw9YC&q=%22anti+football%22+2001&pg=RA6-PA242 Fear and Loathing in World Football]''. Berg Publishers. str. 242. ISBN <bdi>978-1859734636</bdi>.</ref> [[Cesc Fàbregas]], koji je tada nastupao za [[Arsenal FC|Arsenal]], koristio je ovaj izraz da opiše stil igre u [[Premijer liga Engleske|Premijer ligi]] nakon poraza 1:0 od [[West Ham United FC|West Ham Uniteda]].<ref>Sheppard, David (10. novembar 2006). "[https://web.archive.org/web/20180207010855/http://www.espnfc.com/story/390941 Fabregas slates the 'anti-football' of Premiership rivals]". ''ESPN''. [http://soccernet.espn.go.com/news/story?id=390941 Original] arhiviran 7. 2. 2018. Pristupljeno 30. 4. 2026.</ref> Imao je i žestoku raspravu 2007. sa, također bivšim igračem [[FC Barcelona|Barcelone]] i trenerom [[Blackburn Rovers FC|Blackburna]], [[Mark Hughes|Markom Hughesom]], koji je branio takav stil igre njegove ekipe.<ref>{{Cite news|title=Hughes has no hard feelings towards Fábregas after spat|url=https://www.theguardian.com/football/2007/feb/28/newsstory.sport2|newspaper=The Guardian|date=28. 2. 2007|access-date=30. 4. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Daniel|last=Taylor}}</ref> Tokom puta do finala [[Kupa UEFA 2007/2008.|Kupa UEFA-e 2008]], trener [[Rangers FC|Rangersa]], [[Walter Smith]], koristio je ultra-defanzivnu taktiku nazvanu "[[Catenaccio|Watenaccio]]" (po uzoru na italijanski sistem ''Catenaccio'', koji je popularizovan 60-ih u italijanskom fudbalu).<ref>{{Cite news|title=Forget Watenaccio – Walter Smith's Rangers can go for Celtic's jugular|url=https://www.theguardian.com/football/blog/2010/jan/01/walter-smith-rangers-celtic-spl|newspaper=The Guardian|date=1. 1. 2010|access-date=30. 4. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Ewan|last=Murray}}</ref><ref>{{Cite news|title=Uefa Cup final tactics|url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/europe/7400437.stm|date=14. 5. 2008|access-date=30. 4. 2026|language=en}}</ref> Ova taktika izazvala je kritike igrača poput [[Lionel Messi|Lionela Messija]], koji ju je nazvao "anti-fudbalom" nakon utakmice bez golova.<ref>{{Cite news|title=Rangers played anti-football, bemoans Messi|url=https://www.theguardian.com/football/2007/oct/24/championsleague4|newspaper=The Guardian|date=24. 10. 2007|access-date=30. 4. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|last=Staff}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/sport/football/2324036/Barcelonas-Lionel-Messi-hits-out-at-Rangers.html|title=Barcelona's Lionel Messi hits out at Rangers|last=Nathanson|first=Patrick|date=24. 10. 2007|website=www.telegraph.co.uk|access-date=30. 4. 2026}}</ref> [[Johan Cruijff|Johan Cruyff]] je 2010. primijenio termin "anti-fudbal" na stil igre koji je [[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Holandija]] koristila u [[Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2010.|finalu Svjetskog prvenstva u fudbalu]] protiv [[Nogometna reprezentacija Španije|Španije]]. Kritikovao je holandski tim zbog odustajanja od svoje posvećenosti napadačkom i zabavnom fudbalu, kao i zbog "prljave igre". Drugi komentatori su već opisali holandski stil igre tokom turnira kao "anti-fudbal".<ref>{{Cite news|title=World Cup final: Johan Cruyff hits out at 'anti-football' Holland|url=https://www.theguardian.com/football/2010/jul/12/world-cup-final-johan-cruyff-holland|newspaper=The Guardian|date=12. 7. 2010|access-date=30. 4. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Press|last=Association}}</ref> Selektor [[Nogometna reprezentacija Vijetnama|Vijetnama]], [[Henrique Calisto]], koristio je isti izraz nakon poraza na [[AFF Suzuki kup|AFF Suzuki kupu]] od [[Nogometna reprezentacija Filipina|Filipina]] 2010, u grupnoj fazi takmičenja.<ref>"[https://web.archive.org/web/20101207052857/http://www.affsuzukicup.com/_webapp_735740/Historic_victory_leaves_McMenemy_bewildered Historic victory leaves McMenemy bewildered]". ''AFF Suzuki Cup 2010''. 6. decembar 2010. [http://www.affsuzukicup.com/_webapp_735740/Historic_victory_leaves_McMenemy_bewildered Original] arhiviran 7. 12. 2010.</ref> Nakon poraza [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgije]] od Francuske u polufinalu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Svjetskog prvenstva 2018]], golman [[Thibaut Courtois]] optužio je [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francusku]] za "anti-fudbal" zbog njihove defanzivne taktike, iako su imali manji posjed, a više udaraca na gol od Belgijanaca. Kasnije se ispričao za te izjave.<ref>{{Cite web|url=https://www.si.com/soccer/2018/07/15/chelseas-thibaut-courtois-apologises-france-backtracks-his-criticism-les-bleus-tactics|title=Chelsea's Thibaut Courtois Apologises to France & Backtracks on His Criticism of Les Bleus' Tactics|date=15. 7. 2018|website=SI|language=en-US|access-date=30. 4. 2026}}</ref> Izraz "haramball" pojavio se na društvenim mrežama početkom 2020-ih. Često se koristi uz meme sadržaj i montirane slike trenera nastale uz pomoć [[Adobe Photoshop|Photoshopa]], posebno nakon loših rezultata ili dosadnih utakmica, ili kada igraju timovi optuženi za anti-fudbal (poput susreta polufinala [[UEFA Liga prvaka 2025/2026.|Lige prvaka 2026.]] između Atlético Madrida i Arsenala). Termin je također povezan sa [[Ilahija|ilahijom]] Al-Qawlu Qawlu Sawarim.<ref>{{Citation|title=Haram Ball Derby #Arteta #Simeone #Arsenal #Atleticomadrid #UCL #Haram #football|url=https://www.youtube.com/shorts/_cEMhulCOgU|accessdate=30. 4. 2026|language=}}</ref> Italijanski istoznačni termin "anti-calcio" datira još od 1970.<ref>{{Cite web|url=https://www.treccani.it/vocabolario/anticalcio_(Neologismi)/|title=Anticalcio - Significato ed etimologia - Vocabolario|website=Treccani|language=it|access-date=30. 4. 2026}}</ref> == Također pogledajte == {{portal|Nogomet}} * [[Parkiranje autobusa (nogomet)|Parkiranje autobusa]] * [[Fudbalske taktike]] * [[Totalni fudbal]] * [[UEFA nagrada za poštovanje fer-pleja]] == Reference == {{reflist}} [[Kategorija:Abecedarnik fudbalskih termina]] [[Kategorija:Fudbalske taktike]] m3d0w0mhrsjiyu95lzwjyyyxjzig5o0 Zakon o okrutnosti prema životinjama iz 1876. 0 533724 3838291 2026-04-30T01:02:34Z Bosancica by MK 173186 Prevedeno sa wikipedia en 3838291 wikitext text/x-wiki '''Zakon o okrutnosti prema životinjama iz 1876.''' (engl. ''Cruelty to Animals Act 1876'') bio je zakon koji je usvojio [[Parlament Ujedinjenog Kraljevstva]], a kojim su prvi put sistematski uređeni uslovi za provođenje eksperimenata na životinjama. Ovim zakonom uvedena su ograničenja u praksi i uspostavljen sistem licenciranja za [[eksperimenti na životinjama|eksperimentisanje na životinjama]], uz izmjene ranijeg [[Zakon o okrutnosti prema životinjama iz 1849.|Zakona o okrutnosti prema životinjama iz 1849.]] == Odredbe == [[Datoteka:Original-brown-dog-statue.jpg|mini|desno|300px|Percepcija da je Zakon o okrutnosti prema životinjama iz 1876. bio nedovoljno strog dovela je do sudskog spora zbog klevete, podizanja spomenika viviseciranom ″Smeđem psu″ i nereda koje su izazvali studenti medicine 1907.]] Zakon je propisivao da istraživači mogu biti krivično gonjeni zbog okrutnosti prema životinjama ukoliko ne poštuju njegove odredbe. Eksperimenti koji su uključivali nanošenje boli životinjama mogli su se provoditi samo ako su bili ″apsolutno neophodni″ za obrazovanje ili usavršavanje osoba koje bi stečeno znanje koristile za spašavanje ili produženje ljudskog života.<ref name="Kean_2003">{{cite journal |last=Kean |first=Hilda |date=2003 |title=An Exploration of the Sculptures of Greyfriars Bobby, Edinburgh, Scotland, and the Brown Dog, Battersea, South London, England |url=https://www.researchgate.net/publication/233602646_An_Exploration_of_the_Sculptures_of_Greyfriars_Bobby_Edinburgh_Scotland_and_the_Brown_Dog_Battersea_South_London_England |journal=Society and Animals |volume=1 |issue=4 |pages=353–373 |doi=10.1163/156853003322796082 |access-date=30. april 2026 |language=en}}</ref> Pored toga, zakon je zahtijevao da životinje tokom eksperimenta budu podvrgnute [[anestezija|anesteziji]], da se koriste samo jednom (iako je bilo dozvoljeno izvođenje više postupaka ako su se smatrali dijelom istog eksperimenta) i da budu usmrćene odmah nakon završetka istraživanja kako bi se spriječila daljnja patnja.<ref name="Kean_2003" /> Krivični postupci prema ovom zakonu mogli su biti pokrenuti isključivo uz odobrenje državnog sekretara, što je ograničavalo njegovu praktičnu primjenu.<ref name="Mason_1997">{{cite book |last=Mason |first=Peter |date=1997 |title=The Brown Dog Affair: The Story of a Great Anti-vivisection Battle |location=London |publisher=Two Sevens Publishing |isbn=978-0952986102 |language=en}}</ref> Zakon se odnosio isključivo na [[kičmenjake|kičmenjake]], dok su druge životinjske vrste ostale izvan njegovog regulatornog okvira. == Historija i kontroverze == Protivljenje [[vivisekcija|vivisekciji]] navelo je britansku vladu da u julu 1875. osnuje [[Kraljevska komisija za vivisekciju|Kraljevsku komisiju za vivisekciju]], koja je preporučila donošenje zakonskih propisa radi regulacije ove prakse. Kao rezultat tih preporuka donesen je ovaj zakon, ali je ubrzo naišao na kritike [[Nacionalnog društva protiv vivisekcije|Nacionalnog društva protiv vivisekcije]], osnovanog u decembru 1875., koje ga je opisalo kao ″zloglasan, ali prikladno nazvan″, smatrajući da ne osigurava javni nadzor nad izdavanjem dozvola za eksperimente. Zakon je ostao na snazi 110 godina, sve dok nije zamijenjen [[Animals (Scientific Procedures) Act 1986|Zakonom o životinjama (naučni postupci) iz 1986.]], koji je također bio predmet kritika savremenog [[pokret za prava životinja|pokreta za prava životinja]].<ref name="NAVS_History">{{cite web |url=https://web.archive.org/web/20080118102555/http://newsite.navs.org.uk/about_us/24/0/299/ |title=History of the National Anti-Vivisection Society |author=National Anti-Vivisection Society (NAVS) |date=2008 |website=navs.org.uk |access-date=30. april 2026 |language=en}}</ref> Percepcija da je zakon bio nedovoljno strog dovela je do toga da su protivnici vivisekcije, u najmanje jednom poznatom slučaju — tokom [[afere Smeđi pas|afere Smeđi pas]] — odlučili pokrenuti postupak za [[kleveta|klevetu]] umjesto zahtjeva za krivično gonjenje prema odredbama ovog zakona. == Kazne == Zakon je, između ostalog, propisivao: {{citat| Svaka osoba koja izvodi ili učestvuje u izvođenju eksperimenta za koji je predviđeno da će izazvati bol, suprotno odredbama ovog Zakona, smatra se odgovornom za prekršaj protiv ovog Zakona i, ukoliko se radi o prvom prekršaju, može biti kažnjena novčanom kaznom do pedeset funti, a za drugi ili svaki naredni prekršaj, prema odluci suda pred kojim se vodi postupak, novčanom kaznom do sto funti ili kaznom zatvora u trajanju do tri mjeseca. }} == Kasniji razvoj == Cjelokupan zakon stavljen je van snage članom 27(1) [[Zakon o životinjama (naučni postupci) iz 1986.|Zakona o životinjama (naučni postupci) iz 1986.]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == * [https://www.legislation.gov.uk/ukpga/Vict/39-40/77/enacted Službeni tekst Zakona o okrutnosti prema životinjama iz 1876.] {{Dobrobit životinja}} [[Kategorija:Okrutnost prema životinjama]] mm6b9s8lrmc44d1qmu6v8ecmrfc9574 3838346 3838291 2026-04-30T09:01:08Z Srđan 73336 3838346 wikitext text/x-wiki '''Zakon o okrutnosti prema životinjama iz 1876.''' ({{jez-en|Cruelty to Animals Act 1876}}) bio je zakon koji je usvojio [[Parlament Ujedinjenog Kraljevstva]], a kojim su prvi put sistematski uređeni uslovi za provođenje eksperimenata na životinjama. Ovim zakonom uvedena su ograničenja u praksi i uspostavljen sistem licenciranja za [[eksperimenti na životinjama|eksperimentisanje na životinjama]], uz izmjene ranijeg [[Zakon o okrutnosti prema životinjama iz 1849.|Zakona o okrutnosti prema životinjama iz 1849.]] == Odredbe == [[Datoteka:Original-brown-dog-statue.jpg|mini|Percepcija da je Zakon o okrutnosti prema životinjama iz 1876. bio nedovoljno strog dovela je do sudskog spora zbog klevete, podizanja spomenika viviseciranom ″Smeđem psu″ i nereda koje su izazvali studenti medicine 1907.]] Zakon je propisivao da istraživači mogu biti krivično gonjeni zbog okrutnosti prema životinjama ako ne poštuju njegove odredbe. Eksperimenti koji su uključivali nanošenje boli životinjama mogli su se provoditi samo ako su bili "apsolutno neophodni" za obrazovanje ili usavršavanje osoba koje bi stečeno znanje koristile za spašavanje ili produženje ljudskog života.<ref name="Kean_2003">{{cite journal |last=Kean |first=Hilda |date=2003 |title=An Exploration of the Sculptures of Greyfriars Bobby, Edinburgh, Scotland, and the Brown Dog, Battersea, South London, England |url=https://www.researchgate.net/publication/233602646_An_Exploration_of_the_Sculptures_of_Greyfriars_Bobby_Edinburgh_Scotland_and_the_Brown_Dog_Battersea_South_London_England |journal=Society and Animals |volume=1 |issue=4 |pages=353–373 |doi=10.1163/156853003322796082 |access-date=30. 4. 2026 |language=en}}</ref> Pored toga, zakon je zahtijevao da životinje tokom eksperimenta budu podvrgnute [[anestezija|anesteziji]], da se koriste samo jednom (iako je bilo dozvoljeno izvođenje više postupaka ako su se smatrali dijelom istog eksperimenta) i da budu usmrćene odmah nakon završetka istraživanja kako bi se spriječila daljnja patnja.<ref name="Kean_2003" /> Krivični postupci prema ovom zakonu mogli su biti pokrenuti isključivo uz odobrenje državnog sekretara, što je ograničavalo njegovu praktičnu primjenu.<ref name="Mason_1997">{{cite book |last=Mason |first=Peter |date=1997 |title=The Brown Dog Affair: The Story of a Great Anti-vivisection Battle |location=London |publisher=Two Sevens Publishing |isbn=978-0952986102 |language=en}}</ref> Zakon se odnosio isključivo na [[kičmenjake|kičmenjake]], dok su druge životinjske vrste ostale izvan njegovog regulatornog okvira. == Historija i kontroverze == Protivljenje [[vivisekcija|vivisekciji]] navelo je britansku vladu da u julu 1875. osnuje [[Kraljevska komisija za vivisekciju|Kraljevsku komisiju za vivisekciju]], koja je preporučila donošenje zakonskih propisa radi regulacije ove prakse. Kao rezultat tih preporuka donesen je ovaj zakon, ali je ubrzo naišao na kritike [[Nacionalnog društva protiv vivisekcije|Nacionalnog društva protiv vivisekcije]], osnovanog u decembru 1875, koje ga je opisalo kao "zloglasan, ali prikladno nazvan", smatrajući da ne osigurava javni nadzor nad izdavanjem dozvola za eksperimente. Zakon je ostao na snazi 110 godina, sve dok nije zamijenjen [[Animals (Scientific Procedures) Act 1986|Zakonom o životinjama (naučni postupci) iz 1986]], koji je također bio predmet kritika savremenog [[pokret za prava životinja|pokreta za prava životinja]].<ref name="NAVS_History">{{cite web |url=https://web.archive.org/web/20080118102555/http://newsite.navs.org.uk/about_us/24/0/299/ |title=History of the National Anti-Vivisection Society |author=National Anti-Vivisection Society (NAVS) |date=2008 |website=navs.org.uk |access-date=30. 4. 2026 |language=en}}</ref> Percepcija da je zakon bio nedovoljno strog dovela je do toga da su protivnici vivisekcije, u najmanje jednom poznatom slučaju – tokom [[afere Smeđi pas|afere Smeđi pas]] – odlučili pokrenuti postupak za [[kleveta|klevetu]] umjesto zahtjeva za krivično gonjenje prema odredbama ovog zakona. == Kazne == Zakon je, između ostalog, propisivao: {{citat| Svaka osoba koja izvodi ili učestvuje u izvođenju eksperimenta za koji je predviđeno da će izazvati bol, suprotno odredbama ovog Zakona, smatra se odgovornom za prekršaj protiv ovog Zakona i, ako se radi o prvom prekršaju, može biti kažnjena novčanom kaznom do pedeset funti, a za drugi ili svaki naredni prekršaj, prema odluci suda pred kojim se vodi postupak, novčanom kaznom do sto funti ili kaznom zatvora u trajanju do tri mjeseca. }} == Kasniji razvoj == Cjelokupan zakon stavljen je van snage članom 27(1) [[Zakon o životinjama (naučni postupci) iz 1986.|Zakona o životinjama (naučni postupci) iz 1986.]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.legislation.gov.uk/ukpga/Vict/39-40/77/enacted Službeni tekst Zakona o okrutnosti prema životinjama iz 1876.] (na engleskom) [[Kategorija:Okrutnost prema životinjama]] jyv20c87c25877ebaxp2soj8he6oysg Anti-fudbal 0 533725 3838321 2026-04-30T05:59:23Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[Anti-fudbal]] na [[Antinogomet]]: Nesamostalni prefiksi pišu se spojeno s riječju. 3838321 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Antinogomet]] fjni8r76g0j7jpydjtnuty8kb7icntk Antifudbal 0 533726 3838328 2026-04-30T06:27:41Z KWiki 9400 Preusmjereno na [[Antinogomet]] 3838328 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Antinogomet]] fjni8r76g0j7jpydjtnuty8kb7icntk Cruelty to Animals Act 1876 0 533727 3838347 2026-04-30T09:02:13Z Srđan 73336 Preusmjereno na [[Zakon o okrutnosti prema životinjama iz 1876.]] 3838347 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Zakon o okrutnosti prema životinjama iz 1876.]] klbz1wg0nte3j6rs0e31mjit81hs4sm Razgovor s korisnikom:Edis Suta 3 533728 3838356 2026-04-30T09:38:01Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Dobrodošlica}} 3838356 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny Frankofonija 0 533729 3838373 2026-04-30T10:52:54Z DEFENDER-PLAY 180869 Preusmjereno na [[Frankofono područje]] 3838373 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Frankofono područje]] mqmboruhfry5sec5hq475s56nvit6zk Adularescencija 0 533730 3838379 2026-04-30T11:11:05Z KWiki 9400 Nova stranica: [[Datoteka:Pierrelune.jpg|mini|Adularescencija u Mjesečevom kamenu [[kabošon]]u ([[Minas Gerais]], [[Brazil]]), prečnika 23&nbsp;mm]] '''Adularescencija''' je optički fenomen koji se javlja kod [[Drago kamenje|dragog kamenja]] poput [[Mjesečev kamen|Mjesečevog kamena]]. Slična je [[Labradorit#Labradorescencija|labradorescenciji]] i [[aventurescencija|aventurescenciji]]. == Opis == Efekt adularescencije najbolje se opisuje kao mliječni, plavkasti Sjaj (mineralogija)... 3838379 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Pierrelune.jpg|mini|Adularescencija u Mjesečevom kamenu [[kabošon]]u ([[Minas Gerais]], [[Brazil]]), prečnika 23&nbsp;mm]] '''Adularescencija''' je optički fenomen koji se javlja kod [[Drago kamenje|dragog kamenja]] poput [[Mjesečev kamen|Mjesečevog kamena]]. Slična je [[Labradorit#Labradorescencija|labradorescenciji]] i [[aventurescencija|aventurescenciji]]. == Opis == Efekt adularescencije najbolje se opisuje kao mliječni, plavkasti [[Sjaj (mineralogija)|sjaj]] ili bljesak koji potječe ispod površine dragog kamena. Sjaj, za koji se čini kao da se pomjera dok se kamen okreće (ili dok se izvor svjetlosti pomiče), daje dojam Mjesečeve svjetlosti koja pluta na vodi (što objašnjava ime Mjesečevog kamena).<ref>{{cite web |author= Bill Long |year= 2004 |url= http://www.drbilllong.com/MoreWords/ShiningII.html |title= Varieties of Light II: Pleochroism, Nacreous, Adularescence, A(d)venturescence |archive-url= https://web.archive.org/web/20081229000716/http://www.drbilllong.com/MoreWords/ShiningII.html |archive-date= 29. 12. 2008 |language=en}}</ref> Iako je bijeli sjaj najčešći, u rjeđim primjercima nastaju narančasti ili plavi.<ref>{{cite web |url= http://www.semipreciousstonesguide.com/list-of-gemstone-phenomena/ |title= Semi Precious Stones Guide: List of Gemstone Phenomena |archive-url= https://web.archive.org/web/20170712135547/http://www.semipreciousstonesguide.com/list-of-gemstone-phenomena |archive-date= 12. 7. 2017 |language=en}}</ref> Ovaj efekt najčešće proizvodi adularija, vrsta [[ortoklas]]a (KAlSi<sub>3</sub>O<sub>8</sub>), odakle je i izvedeno ime.<ref>R. J. King, "Minerals explained 12: Alkali feldspar (Part 2)", ''Geology Today'', 6, 1990, str. 27-29.</ref><ref>{{cite web |url= http://dictionary.reference.com/browse/adularescence |title= Adularescence |website= reference.com} |language=en}}</ref><ref name=Shipley>Robert M. Shipley, ''Dictionary of Gems and Gemology'', "Read Books", 2007, str. 93.</ref> Pojavljuje se kod drugog dragog kamenja, posebno običnog [[opal]]a, [[Ružičasti kvarc|ružičastog kvarca]] i [[ahat]]a. Međutim, zbog uključenosti u ovo drugo kamenje, efekt se prikazuje drugačije. Sjaj je raspršen inkluzijama i izgleda mutno; nezamućeni uzorci posebno se nazivaju "mliječnim". Stoga se adularescencija koja se pojavljuje kod dragog kamenja koje nije adularija naziva drugačije – "efekt vatrenog opala" i [[opalescencija]] (samo za opale) dva su takva termina. Kada sjaj formira nejasnu traku, kaže se da pokazuje [[efekt mačijih očiju]]. Samo jasno definisane trake nazivaju se "mačije oči".<ref name=Shipley/> Kao optički fenomen, adularescencija postoji samo u prisutnosti [[svjetlost]]i; ona je proizvod interakcije između svjetlosti i unutrašnjih mikrostruktura minerala, a ne svojstvo samog minerala. Efekt se proizvodi izmjenom slojeva dviju vrsta na skali blizu talasne dužine svjetlosti (približno 0,5 [[Mikrometar|mikrona]]) – to dovodi do [[Braggov zakon|raspršenja svjetlosti i interferencije]].<ref>Kurt Nassau, (1978) {{cite web |url= http://minsocam.org/MSA/collectors_corner/arc/color.htm |title= The origins of color in minerals |work= American Mineralogist |volume= 63 |page= 219-229 |language=en}}</ref> == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Mineralogija]] [[Kategorija:Optički fenomeni]] e69v02tdk0u33bv8pmg89w8pc7b0czy